1
10
29
-
http://afzarhiv.org/files/original/431ba068f17774fc47851350a8b5fc2d.jpg
c542aa5e1d641016a649a073e4a81d32
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Fotografije
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
F
Fotografija
A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.
Original Format
The type of object, such as painting, sculpture, paper, photo, and additional data
Fotografija
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Cana Babović ministrica rada NR Srbije
Subject
The topic of the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
II kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije : održan u Beogradu 25, 26, 27 januara 1948
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Glavni odbor AFŽ-a Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948.
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
60-F
1948
Beograd
Cana Babović
Drugi kongres AFŽ
Jugoslavija
-
http://afzarhiv.org/files/original/b1580aa66158150a884862f0ccbd3af5.jpg
e93c3d60647c4e2577f99f4ecadd6521
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Fotografije
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
F
Fotografija
A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.
Original Format
The type of object, such as painting, sculpture, paper, photo, and additional data
Fotografija
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Vanda Novosel sekretarka UO AFŽa Jugoslavije
Subject
The topic of the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
II kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije : održan u Beogradu 25, 26, 27 januara 1948
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Glavni odbor AFŽ-a Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948.
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
61-F
1948
Beograd
Drugi kongres AFŽ
Jugoslavija
Vanda Novosel
-
http://afzarhiv.org/files/original/8008247121b4d20da9d68dbfa8ddc484.jpg
4c0b1e65af9de469dd174e474f8dfbf7
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Fotografije
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
F
Fotografija
A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.
Original Format
The type of object, such as painting, sculpture, paper, photo, and additional data
Fotografija
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Vida Tomšič
Subject
The topic of the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
II kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije : održan u Beogradu 25, 26, 27 januara 1948
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Glavni odbor AFŽ-a Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948.
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
62-F
1948
Beograd
Drugi kongres AFŽ
Jugoslavija
Vida Tomšič
-
http://afzarhiv.org/files/original/49cb4739b39cef6a73bbacff4b297572.jpg
580add6d6e5e04827c416db3c13a3a86
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Fotografije
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
F
Fotografija
A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.
Original Format
The type of object, such as painting, sculpture, paper, photo, and additional data
Fotografija
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žene Jugoslavije na Kongresu AFŽa
Subject
The topic of the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
Source
A related resource from which the described resource is derived
II kongres Antifašističkog fronta žena Jugoslavije : održan u Beogradu 25, 26, 27 januara 1948
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Glavni odbor AFŽ-a Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948.
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
63-F
Drugi kongres AFŽ
Jugoslavija
-
http://afzarhiv.org/files/original/ebb817123f83ccc227ddbba76c9beb7a.pdf
5d0bcf6e3b668fc06a8c982aaea06f7b
PDF Text
Text
1.1
4
.
-
~-
'
LES FEMMES YOUGOSLAVES DANS
LA CONSTRUCTION DU SOCIALISME
�LA LIBERTE DONT ILS JOUISSENT ET LA VIE HEUREUSE QU'ILS SONT EN TRAIN D'EDIFIER ONT ETE
CONQUISES PAR LES PEUPLES DE YOUGOSLAVIE DANS LA LUTTE DE LIBERATION MENEE CONTRE
l'OCCUPANT FASCISTE. NOS PEUPLES ONT DONNE, PROPORTIONNELLEMENT A LEURS FORCES,
LEUR DIGNE CONTRIBUTION A LJ>, LUTTE CONTRE LE FASCISME, A YANT A SA TETE LA GRANDE
fi
UNION SOVIETIQUE.
DANS LA LUTTE CONTRE l'OCCUPANT, MENEE SOUS LA CONDUITE DU PARTI COMMUNISTE ET
DU CAMARADE TITO, NOS PEUPLES ONT AUSSI COMBA TTU POUR LA YOUGOSLAVIE NOUVEllE,
POUR lE PAYS DE l'AVENIR HEUREUX.DES TRAVAillEURS LIBERES DE TOUTE EXPlOITATION. DEJA
AU COURS DES PREMIERES. ANNEES DE LA lUTTE NOS PEUPlES INSTITUAIENT lEURS COMITES
DE liBERATION NATIONAlE, lEUR PROPRE POUVOIR, lE POUVOIR POPUlAIRE, LA BASE FON. '
DAMENTAlE DE l'EDIFICATION SOCIALISTE ACTUEllE DE LA NOUVEllE YOUGOSlAVIE.
A CETTE REVOlUTION DU PEUPlE, ACCOMPliE DANS NOTRE PAYS, lES FEMMES ONT PARTICIPE
EN MASSE, CONSCIENTES DES EVENEMENTS HISTORIQUES DANS lE MONDE,
CONSCIENTE~
DU
FAIT QUE LA LUTTE DE LIBERATION NATIONAlE EST LA lUTTE POUR l'AVENIR HEUREUX DE NOS
PEUPlES, POUR l'AVENIR HEUREUX DES FEMMES ET POUR lEUR EGAliTE EN DROITS.
AUJOURD'HUI, AlORS QUE DANS NOlRE PAYS SE D5ROUlE LA lUTTE TENACE POUR lE SOCIALISME, POUR LA VIE HEUREUSE DES TRAVAillEURS, LA VIE HEUREUSE DES FEMMES, DES MERES ET DES ENFANTS, DES MilliONS DE FEMMES YOUGOSlAVES Y PRENNENT PART, PENETREES
D'UN AMOUR CONSCIENT ET PROFOND POUR lE PROGRES DE lEUR JEUNE REPUBLIQUE; PENETREES DU FAIT QUE SEUlE l'EDIFICA TION DU SOCIAliSME EST EN ETAT D' ASSURER A LA
FEMME lES POSSIBILITES D'ATTEINDRE UNE VIE DIGNE D'ETRE VECUE PAR UN ETRE HUMAIN;
PENETREES AUSSI D'UNE HAINE PROFONDE CONTRE lES IMPERIALISTES, lES INSTIGATEURS DE
GUERRE ET lES NOUVEllES PROFUSIONS DE SANG, CONTRE
lES OPPRESSIONS DE TOUTE
SORTE ET INDISSOlUBlEMENT UNIES A TOUTES lES FORCES DEMOCRATIQUES A YANT A lEUR
TETE l'UNION SOVIETIQUE.
lA.GRANDE MASSE DES FEMMES YO'UGOSlAVES, DES MilliONS DE TRAVAillEUSES, DEVIENNENT
AINSI lES CREATRICES DU NOUVEl ORDRE SOCIAl, DU SOCIALISME.
��l'occupant a passe par 1.3.
Execwtion en masse de partisans prisonniers
a Celie -
1942
�100.000 femmes se sont
enr6h~es
dans les rangs de l'armee
de liberation nationale, 25.000 d'entre elles sont mortes en
combattant 1 40.000 ont 9t6 blessees et 3.000 sont restees
muti19es.
�«NOS FILLES SE SONT ENG A GEES DANS LES PREMIERS RANGS DE L' ARMEE DE
LIBERATION NATIONALE ET DES DETACHEMENTS DE PARTISANS YOUGOSLAVES.
NOTRE ARRIERE TEMOIGNE TOUT PARTICULIEREMENT OU'EllES SAVENT APPRECIER
LA VALEUR HISTORIOUE DE CE MOMENT, DECISIF POUR LE SORT DE L'HUMANITE
ENTIERE, DECISIF POUR LE SORT DES FEMMES.n
TITO
Exlru1t d'un discours du MarOchu! lito 8 !<:~ PwmiOtc Conference du Front <:Jnllfascislo des Femme$
tie Yougoslavie. lenue sur Je terriloire Jibw en 1942 el
lerriloire llbre el du terriloire occupe.
a laquollo
parlicipOront les dQICgu6os du
L'inflrmiere de Ia troupe.
�l'Armee de liberation nationale 6tait fermement soutenue
a
Varri&re par les femmes.
les femmes de Kozara, RP de Bos·nie, et Herzegovine, dans les brigades de travail, en 1942,
�AU COURS DE LA lUTTE CONTRE l'OCCUPANT ET LES TRAITRES DU PAYS, LE PEUPLE CREA
LES COMITES DE LIBERATION NATIONALE, ORGANES DU POUVOIR POPULAIRE.
a
Meeting pour les elections des ComHes populaires ·en Bosnie,
Titchevo, en 1942. Sur les pancartes on peut lire: «Vive
le P.ouvoir populaire, Vivent les Comites de liberation nationale, Vive le camarade Tito»
�la conference du Front antifasciste des femmes en Dalmatie eil 1943
�L' AMOUR POUR L'UNION SOVIETIOUE, PREMIER PAYS DU SOCIALISM E. LA FOI EN SA FORCE INVINCIBLE, LA LUTTE HEROIOUE DES PEUPLES SOVIETIOUES, LES EXEMPLES DONNES PAR LES CITOYENS
SOVIETIOUES, EXEMPLES QUE NOUS NOUS SOMMES EFFORCES DE SUIVRE, NOUS ONT AIDE A PERSEVERER DANS LA LUTTE SANGLANTE CONTRE L'OCCUPANT.
L'ATTACHEMENT DE NOS PEUPLES A CEUX DE L'UNION SOVIETIOUE S'EST EPANOUI DAVANTAGE
DANS LA LUTTE COMMUNE CONTRE L'ENNEMI COMMUN, LE FASCISME, ET CES LIENS SONT DEVENUS
INDISSOLUBLES.
Les d€1€gu€es au jer Congres du Front antifasciste des Femmes de Yougoslavie acclament Maria Vasi/ievna SariCeva, Chef de Ia
des femmes sovietlques
�•.. lrt'a,ccueil fait a Ia Dele·
des femmes so·
·ietiqtJes en Slovenie
l·es paysans
!(~qvirons de Belg ra·
uMo~
�Meeting du Front antifasciste des Femmes
a
Belgrade
a Ia
veille des elections de novembre 1945
�Boi:idarka DamjanoviC, dOputee
a
I'AssembiOe nationale, en train de signer !a Constitution de Ia R6publique
rative Populai_re de YougosJavie qui forme une communaute de peup!es egaux en drolts
le peuple acclame Ia Republique
Fe
��Avant son depart pour Ia Contereflce de Ia
Paix, Je camarade Kardelj est charge par- les
femmes de Ia Marche Julienne de transmettre
leurs revendlcations pour une Paix justa, con·
forme au droit des peuples de disposer d'euxm~mes
Julienne
et pour le rattachement de Ia Marche
a
Ia Yougoslavie
�LES USINES SONT DEVENUES LA PROPRIETE DU PEUPL
�L A TERRE APPARTIENT A CEUX
au 1
LA CULTIVENT
Une seance du Tribunal agreire dans Ia r0gion du Srem.
Toutes les richesses minieres, toutes ·les communications fcrroviaires et a&riennes, les services des PTT et de Ia TSF
sont devenus Ia propriete du peuple.
Les finances, l'industrie et le commerce ont pass6 dans les mains du peuple.
La terre a 6t6 enlev&e aux grands propri6taires ionciers, aux banquiers et a !'8glise, sans aucune espece de dB·
dommagement et distribw§e gratuilement aux paysans pauvres. La superficie maxima d'une propri6t6 fonciere est.
limitee a 30 hectares.
��«LES FEMMES SONT EGALES EN DROIT AUX HOMMES DANS TOUS LES
DOMAINES DE LA VIE DE L'ET AT, TANT ECONOMIOUE, SOCIAL QUE
POLITIOUE.
A TRAVAIL EGAL, LES FEMMES ONT DROIT A UN SALAIRE EGAL A CELUI
DES HOMMES ET JOUISSENT D'UNE PROTECTION PARTICULIERE DANS
LES RAPPORTS DE TRAVAIL.
L'ETAT PROTEGE PARTICULIEREMENT LES INTERETS DE LA MERE ET DE
L'ENFANT PAR LA FONDATION DE MATERNITES, DE JARDINS D'ENFANTS
ET DE CRECHES ET PARLE DROIT A UN CONGE PAYE AVANT ET APRES
L'ACCOUCHEMENT.>>
Article 24 de Ia Cons1itution de Ia RFP de Yougoslavie.
�CONSACRONS TO UTES NOS FORCES AU REDRESSEMENT DU PA
�~v
Le premier Congres du Front Antifasciste des
Femmes de Croatie s'est tenu en 1945 avec le
mot d'ofdre: <<AC.:;;_¢1erons le redressement du
paysn,
�I
j
I
I
lE PEUPLE lABORIEUX DE YOUGOSlA~
UNI AU SEIN DU FRONT POPUlAIRE,j
PRIS, SOUS LA CONDUITE DU PARTI C~
MUNISTE, lE POUVOIR EN MAINS ET Cc:j
TINUE, SOUS SA CONDUITE, A lUT~
POUR ['EDIFICATION DU SOCIAliSME.
I
'
'
l'ElAN AU TRAVAil QUI SE MANIFEST
Sl VIVEMENT DANS NOTRE PAYS EST l'EX
PRESSION DE LA CONSCIENCE DE NOTR
PEUPlE DE TRAVAillER POUR lUI·MEME
POUR SON AVENIR, DE TRAVAillER
l'EDIFICATION D'UN PAYS OU l'EXPLOITA
TION DE l'HOMME PAR l'HOMME N'EXI
STERA PAS
��<dL VA SANS DIRE OUE, DANS LA YOUGOSLAVIE NOUVELLE, L'ECONOMIE PLANIFIEE ET LA REUSSITE DE CELLE-CI SONT ETROITEMENT
LIEES AU NOUVEL ORDRE SOCIAL. CETTE ECONOMIE PLANIFIEE SERAIT
IRREALISABLE SANS UN TEL ORDRE SOCIAL, SANS LE PASSAGE DES
MOYENS DE PRODUCTION DE LA PROPRIETE PRIVEE A LA PROPRIETE
COMMUNE, SANS LA NOUVELLE DEMOCRA TIE VERIT ABLEMENT PO PULA IRE. ELLE EST POSSIBLE CHEZ NOUS PARCE OUE L'INDUSTRIE, LES
MINES ET TOUTES LES AUTRES RICHESSES DU PAYS SE TROUVENT
DANS LES MAINS DU PEUPLE.
DANS LA PERIODE LIMITEE D'APRES GUERRE, PERIODE DE L'EDIFICATION
QU PAYS, NOS PEUPLES ONT MONTRE UNE TELLE FORCE CREA TRICE
ET ONT ATTEINT DE Sl GRANDS RESULTATS, OUE CELA REPRESENTE
UNE PLEINE GARANTIE DE NOTRE CAPACITE DE REALISER DES TACHES
ENCORE PLUS DIFFICILES OUE CE PLAN OUINOUENNAL.»
TITO
�����LES OUVRIERS, LES PAYSANS, TOUS LES HOMMES LABORIEUX DE NOTRE PAYS ONT ADOPTE AVEC ENTHOUSIASME
NOTRE PLAN OUINOUENNAL. NOUS EN AVONS LA PREUVE DANS LES RESULTATS OBTENUS.
AU COURS DU PREMIER SEMESTRE DE l' ANNEE 1948, lES ENTREPRISES INDUSTRIELLES D'IMPORTANCE NATIONALE ONT
REALISE LE PLAN A RAISON DE 106%. PARMI lES GRAN DES CONSTRUCTIONS TERMINEES, LES PlUS IMPORT ANTES
SONT: LA VOlE FERREE DE LA JEUNESSE CHAMATS·SARAYEVO, LA FABRIOUE DE MACHINES·OUTILS <dVO LOLA-RIBAR»,
LA CENTRALE HYDRAULIOUE PRES DE MARIBOR, ETC.
�POUR ACCELERER LA REALISATION DU PLAN, LE PEUPLE TRAVAILLE BENEVOLEiviENT A DES CONSTRUCTIONS DIVERSES.
L'EiviULATION EST DEVENUE UN SYSTEiviE DE TRAVAIL, AUSSI BIEN SUR LES CHANTIERS DE TRAVAIL BENEVOLE QUE
DANS LES FABRIQUES.
LA PARTICIPATION DES FEMMES A CES TRAVAUX EST TRES MASSIVE. LES FEMMES FORMENT PLUS DE 50% DE L'EFFECTIF
DES BRIGADES DU FRONT POPULAIRE. C'EST AINSI QUE LES FEMMES DE LA RP DE BOSNIE ET HERZEGOVINE, EMPLOYEES
A DES TRAVAUX TRES DIVERS, ONT OFFERT 25.760.140 JOURNEES DE TRAVAIL AU.COURS DE TROIS ANNEES.
LE FRONT POPULAIRE, ORGANISATION MONOLITHE DE NOS TRAVAILLEURS, MOBILISE ET ORGANISE NOTRE PEUPLE
POUR ACCOMPLIR DES TRAVAUX BENEVOLES. LE FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES, EN TANT QUE PARTIE DU FRONT
POPULAIRE, MOBILISE LES FEMMES, AUSSI BIEN POUR LE TRAVAIL BENEVOLE, QUE POUR LA REALISATION DES AUTRES
TACHES DE L'EDIFICA TION SOCIAliSTE.
�DANS LES FABRIQUES, DANS LES CHAMPS, SUR LES CHANTIERS, AU COURS DES TRAVAUX BENEVOLES, L'ELAN AU
TRAVAIL ET L'EMULATION POUR REALISER ET DEPASSER LES TACHES FIXEES PAR LE PLAN SE SONT PARTICULJEREMENT
ACCENTUES A LA VEILLE DU Vema CONGRES DU PARTI COMMUNISTE DE YOUGOSLAVIE, CAR NOS TRAVAILLEURS
SAVENT BIEN QUE LE Vomo CONGRES EST D'UNE IMPORTANCE HISTORIQUE POUR LA DETERMINATION DU COURS QUE
SUIVRA L'EDIFICA TION DU SOCIALJSME DANS NOTRE PAYS.
CERTAINES ENTREPRISES ONT DEJA REALISE LE PLAN PREVU POUR L'ANNEE 1948 AU COURS DE LA COMPETITION QUI
PRECEDAIT LE Vomo CONGRES.
70.000 FEMMES DE ZAGREB ONT FOURNI 191.123 HEURES DE TRAVAIL A LA SEULE CONSTRUCTION DE L'AUTOSTRADE
ZAGREB-BELGRADE.
lE FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES A ORGANISE, AU COURS DE CES TRAVAUX DE COMPETITION, LA GARDE DE
11.000 ENFANTS DES OUVRIERES BENEVOLES. 10.850 fEMMES DE PLUSIEURS VILLAGES DE MACEDOINE ONT PARTICIPE
A LA CONSTRUCTION DE FOYERS COOPERATIFS.
�LE yomo CONGRES DU PARTI COMMUNISTE DE YOUGOSLAVIE, TENU A BELGRADE EN 1948, AU
COURS DE SA SEANCE DU 21 JUILLET.
Parmi 2.344 d&Ji:guli's pr&sent au Congres,
il y avail 227 femmes
����NOTRE PAYS NE CONNAIT PLUS LE CHOMAGE. l'EDIFICATION DU SOCIALISME RECLAME DES
MILLIONS DE MAINS LABORIEUSES. LES FEMMES FONT LEUR ENTREE DANS TO UTES lES BRANCHES
DE l'ECONOMIE.
Partlcipation des femmes
strle:
Industria du tabac
textile
a
. . . . . .
l'indu-
75%
. . . . . . . . . 68 %
Filatures du lin et du chanvre
64%
fndustrie graphique
60%
les femmes font leur entree dans
l'lndustrie metallurgique
�lndustrie alimentaire
. . . .
35,9%
de J'electricite
31,4%
du bois
27 '%
. . . .
metallurgique
22,9%
chimique
2~,2%
L'industrie c:nematographique et l'in·
dustrie radlophonique sent deux nou·
velles
branches industrlelles dans
notre pays
�A TRAVAIL EGAL, SALAIRE EGAL
�LE SALAIRE DES FEMMES, DANS L'ANCIENNE YOUGOSLAVIE, ETAIT DE 25 A 30% INFERIEUR A CELUI DES HOMMES ET
ELLES ETAIENT, EN GENERAL, EMPLOYEES COMME SIMPLE MAIN D'OEUVRE, SANS AUCUNE QUALIFICATION PROFESSIONNELLE. LES JEUNES FILLES DE 13 A 22 ANS CONSTITUAIENT LES 38,5% DES OUVRIERES, ELLES N'AVAIENT AUCUNE
POSSIBILITE D'ATTEINDRE DES POSTES PLUS QUALIFIES; TANDIS QU'AUJOURD'HUI NOS JEUNES APPRENTIES SUIVENT
DES COURS OBLIGATO/RES ET LE TEMPS QU'ELLES Y PASSENT EST COMPRIS DANS LEURS HEURES DE
NOMBREUX SONT lES COURS QUI RENDENT POSSIBLE LA FORMATION PROFESS!ONNELLE DES OUVRIERES.
TRAVAIL.
�OuvriGres~etudiantes
a Ia
sortie de l'Universite de Belgrade
C'EST POUR LA PREMIERE FOIS EN YOUGOSLAVIE QU'UN GROUPE D'OUVRIERS A PU
TERMINER SES ETUDES SECONDAIRES ET S'INSCRIRE A l'UNIVERSITE.
�LE TRAVAIL EST DEVENU UN HONNEUR POUR LES CITOYENS DE LA REPUBliQUE FEDERATIVE POPULAIRE DE YOUGOSLAVIE. LA CONSCIENCE DE TRAVAILLER POUR ELLES-MEMES, POUR UNE VIE PLUS AISEE DE LEURS ENFANTS, FAIT DE
NOS FEMMES DES HEROINES DU TRAVAIL. LES FEMMES CONSTITUENT 25,13% DU NOMBRE TOTAL DES OUVRIERS DE
CHOC ET 23% DES OUVRIERS DE CHOC DANS L'INDUSTRIE METALLURGIQUE.
Mathilde Baruch, nommee sept fois ouvriere de choc, porteuse de l'ordre du travait instruisant des jeunes ouvriCres
�lENTCHE MHKOVA, ouvriOre de MacCdoine, travaillant dans l'industrie du tabac, porteusc de
l'ordre du travail, nous dit au !lOme Congr&s des femmes de Yougoslavle.
«LES FEMMES N'ONT PAS SEULEMENT ADOPTE
L'EMULATION COMME SYSTEME DE TRAVAIL,
ELLES SONT AUSSI LES PROPAGATRICES ET LES INITIATRICES DE CE SYSTEME DANS NOS ENTREPRISE$. APRES QUE J'EUS LANCE MON DEFI A TOUS LES OUVRIERS DE L'INDUSTRIE DU TABAC
DE YOUGOSLAVIE, LES APPELANT A SURPASSER LA NORME DE 40%, LE DEPASSEMENT DE
CELLE-CI DANS TOUTES LES ENTREPRISES SE MIT A MONTER AVEC UNE TELLE RAPIDITE, QU'A
LA FIN DE LA COMPETITION ELLE A TTEIGNAIT 300 %.»
~LSA
VEGMAN, rationalisatrice et ouvriere de choc, dit au
nemo Congr&s des femmes de
Yougos!avie:
«IL Y A 26 ANS QUE JE TRAVAILLE A LA FABRIQUE ET MALGRE DES PROGRES RAPIDES DANS
MON TRAVAIL, JE CONTINUAl$ A TOUCHER, PENDANT DE LONGUES ANNEES, MA PAYE DE
DEBUTANTE. LORSQUE JE DEMANDAIS UNE AUGMENTATION, ON ME LA REFUSAIT SOUS PRETEXTE QU'IL NE SERAIT PAS JUSTE QUE JE SOlS PAYEE COMME UN HOMME.
JE DETESTAIS LE REGIME D'ALORS, MAIS J'AIMAIS TRAVAILLER ET JE DESIRAIS ME PERFECTIONNER, PARCE QUE JE SAVAIS QU'AINSI JE POURRAIS UN JOUR SERVIR MON PEUPLE. CONSCIENTES DE L'AMELIORATION DES CONDITIONS DE TRAVAIL, NOUS AVONS, NOUS AUTRES
FEMMES, ENGAGE TOUTES NOS FORCES POUR
AUGMENTER
LA PRODUCTION. J'AI
ABREGE
LA DUREE DU PROCEDE DE PRODUCTION DE 50%, ECONOMISE DES MATIERES PREMIERES ETC.
TOUT CE QUE l'AI FAIT, JE L'AI FAIT PAR AMOUR POUR MON PEUPLE ET PAR DESIR DE CONTRIBUER A. LA REALISATION DU PLAN.»
�-~,,
.
"J( '·,
·;c,'~:t)'),.::;,
"'
-
.\ __ /. ,_•-','-·.
··, \";.\-.)'-~
/
--";;;;;··-~
�D'apres Ia Joi sur les Assurances sociales, tout trav ailleur est obligatoirement assure, if a droit
a
des
soins gratuits dans Jes h6pitaux, les sanatoria 1 Jes stations de cure d'eau et Jes stations baln&aires, de
meme qu'a une allocation monetaire pour l'entrelien de su famille.
aptitudes au travail, it a droit
a
une rente, sans egard
a
D~ns
Je cas de Ia diminution de ses
Ia duree de son stage de travail et, dans les
cas d'€puisement, Ia rente lui est versee sans consideration d'8Qe. les travailleurs ont droit a un conge
annuel pay€.
�Maison do repos
a Ulcinj
routes les entreprises sont tenues
a
organiser des
restaurants pour leurs ouvriers
Nouvelles maisons d'habitation pour les ouvriers en
Slovenie
�lES PAYSANS TRAVAillEURS CHEZ NOUS, S'APPUYANT SUR LEURS CONVICTIONS ET lEURS EXPERIENCES
PERSONNEllES, lUTTENT POUR LA METAMORPHOSE SOCIALISTE DU PAYS SECONDES EN CELA, PAR LES
AUTORITES DE l'ETAT POPULAIRE, lE PAYSAN TRAVAillEUR SAlT QUE LA SOCIALISATION DU VIllAGE
SIGNIFIE POUR lUI UNE VIE MEillEURE ET QUE lES COOPERATIVES SONT LA VOlE QUI Y MENE, C'EST
POURQUOI lES PAYSANS ADHERENT EN MASSE AUX COOPERATIVES, PROFITANT DE TOUTES lES FACILITES
ET DE l' APPUI COMPLET DE l'ETAT PO PULA IRE, DANS lES COOPERATIVES, EN PARTICULIER DANS LES
COOPERATIVES RURALES DE TRAVAil OU lES PAYSANS METTENT lEUR TERRE EN COMMUN ET LA CULTIVENT ENSEMBLE, l'EXISTENCE DE LA PAYSANNE SE TRANSFORME. AU liEU D'ETRE COMME AUTREFOIS
UNE ESCLAVE, EllE EST MAINTENANT UN MEMBRE DE LA COOPERATIVE EGAl AUX AUT RES ET DE NOUVEAUX HORIZONS SERE INS S'OUVRENT DEVANT EllE, lUI PROMETT ANT UNE VIE NOUVEllE DONT EllE
EST DEJA CONSCIENTE.
�foyer coop4ratif de' Preljina, un des nombreux foyers
termin6s
le Front populaire a prls !'·engagement de. construire dans
tout Je pays, au cours de l'annee 1948, 4.000 sieges de
cooperatives, foyers economiques et culturels des coope-
ratives rurales
�Le nombre des cooperatives
vail etait en d0cembre 1947 de
en avril 1948 il montait
GOJA DJURITCH, chef de brigade de Ia cooperative rura!e de travail du village de Bukvik, a dit au
I!Omo Congres des femmes de Yougos!avie:
«CHEZ
NOUS,
ON
NE
SE
SERT
PLUS
D'ARAIRES SURANNES.
NOTRE TERRE
EST LABOUREE PAR DES
TRACTEURS. NOUS AVONS AUGMENTE LE RENDEMENT DE NOS CHAMPS PAR UNE CULTURE RATIONNELLE,
Sf BIEN OU'IL DEPASSE CELUI DES PROPRIETES PRIVEES. DANS NOTRE COOPERATIVE, COMME DANS UNE
ENTREPRISE, L'EMULATION EST DEVENUE UN SYSTEME DE TRAVAIL. DES DEFIS SONT LANCES DE BRIGADE
A BRIGADE ET DE TRAVAILLEUR A TRAVAILLEUR. L'ANNEE PASSEE NOUS AVONS CONSTRUIT UN MOULIN,
UNE LAITERIE ET PLUSIEURS AUTRES BATIMENTS. NOUS SOMMES EN TRAIN D'INTRODUIRE LA LUMIERE
ElECTRIOUE QUE BEAUCOUP DE NOS VILLAGEOIS N'ONT JAMAIS VUE DE LEUR VIE.»
a 904
�de
de
La cooperative agricole du village de Boljevci a remporte
le premier prix de 100.000 dinars
dulls agricoles de Novi Sad
a
!'exposition des
pro~
�Pres de .deux cents families habitent le village. de Lazaropolje. Autrefois les families pauvres. de ce village etaient
au servlce de quelques paysans riches
a qui
.jJs gardaien t Jes ilroupeaux sur Jes vastes ptiturages du mont Bi·stra.
Aujourd'hui ces familles sent reunies dans une cooperative de travail et .sont en 'train d'&difier une vie meilleur-a. La co!lectivite re<;:oit son bl€- de ses champs qui donnent aussi des betteraves, du tabac et des centaines de
milliers de kilogrammes de pommes de terre. La brigade
agric~le
a construit une citerne et a protege ainsi de
Ia s&cheresse 90% des semences.
Mais ce n'est pas seulement dans les brigades agricoles que les femmes de Lazaropolje travaillent bien. En 1946,
e!Jes ant commence
a
tisser des tapis dans leur cooperative. Ce travail a d&bute par un cours professionnel. La
cooperative a fourni douze ouvri9res sp&cialisees comme instructeurs. II y a aujourd'hui a lazaropolje 400 femmes
qui travaillent dans les brigades de lissage de tapis.
La c'aaperative a aussi son atelier de lissage d'etoffes. les femmes y travaillent egalement.
Une centrale electriqUe a ete elevee. le pauvre village de naguere mene une existence nouvelle.
�La cooperative rura!e de travail <cMar€chal Tito))
a Koria
se prepare
a
Ia semail!e
Labourage et semai!Jes dans Ia cooperative de travail «Fratemile e-t unitEnl de Zrenjanin
��SUIVANT LE PLAN OUINQUENNAL, LA SUPERFICIE ENoEMENCEE EN PLANTE$
INOUSTRIELLES AUGMENTERA DE 241 % PAR RAPPORT A l'ANNEE 1939.
�DANS
L'ANCIENNE YOUGOSLAVIE,
PlUSIEURS
MILLIONS DE FEMMES VIVAIENT DANS
L'OBSCURITE
ET
L'IGNORANCE. 44 % DE LA POPULATION, DONT 73 % DE FEMMES, ETA IT ILLETTREE.
TIRER LES FEMMES DE L'OBSCURITE
ET DE L'IGNORANCE EST LE PREMIER PAS DANS LA VOlE DE LEUR
DEVELOPPEMENT FUTUR. TOUS LES ILLETTRES AU-DESSOUS DE 45 ANS
SUIVRONT, JUSOU'A
LA
FIN DE
L'ANNEE 1951, LES COURS ORGANISES PAR LES AUTORITES POPULAIRES AVEC L'ASSISTANCE DU FRONT
ANTIFASCISTE DES FEMMES. GRACE A LA CREATION
VEAUX
ILLETTRES.
782.789 EN 1938-39.
DE NOUVELLES ECOLES IL N'Y AURA PLUS DE NOU-
PENDANT L'ANNEE SCOLAIRE 1947-48 NOUS AVIONS DEJA 1.669.778 ELEVES, CONTRE
�Un cours pour illetlr&s
Depuis Ia liberation, 902.565 femmes ont apprls
il lire et
a ecrire
L'lnstruclion des femmes musulmanes les libere
de leurs pn§juges seculaires et leur fail en/ever
te voile· traditionnel qui couvreit leur visage
�POUR ELEVER LE NIVEAU CULTUREL DE LA FEMME, ON NE SE BORNE PAS A LUI APPRENDRE A LIRE ET
A ECRIRE. LE FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES A CREE, DEJA AU TEMPS DE LA lUTTE DE LIBERATION
NATIONALE, DES CERCLES DE LECTURE ET DIVERSE$ SORTES DE COURS. PARMI LESOUELS DES COURS DE
CULTURE GENERALE. LE NOMBRE DE CEUX-CI DEPASSE AUJOURD'HUI PlUSIEURS DIZAINES DE MILLIERS.
TOUS CES COURS AIDENT LA FEMME A SE RENDRE APTE A MIEUX SERVIR SON PAYS ..
�Pourcentage des femmes dans les Gcoles secondaires professionnelles:
Ecolos industrie11es
59,6 lf#
d'agronomie
16,1 :1;;
minli3res
13,1%
des transports et communications
8,8 5'~
�landis qu'il y avail en 1939, dans l'ancienne Yougoslavie, 17.739 etudiants dans les Universit&s et
ecole::; superieures, dont 21,4% d'etudianles, en 1947 nous en avo.ns
~6.~23,
dent 32,5% d'etudiantes.
�LA SCIENCE, LA CULTURE ET LES ARTS
SONT DEVENUS LA PROPRIETE DU PEUPLE
En Yougoslavie i! y avail:
en 1938
en 1948
Theatros
24
47
Cin&mas
413
652
llvres et brochures pub\ies
.
. 1.057
2.370 (en 1947)
�LES
FEMMES
OCCUPENT
DES
POSTES RESPON-
SABLES DANS TOUS LES DOMAINES DE LA VIE
DE l'ETAT, TANT ECONOMIOUE, POLITIOUE QUE
SOCIAL
Tomsitch, s'ecrGtaire du Conseil federal de I'Assem-
nationaLe de Ia R6publique Federative Populaire de
oslavie et -presidente du Front an1ifasciste des Fem:le Yougoslavie
ia-Tsana Babovitch, d6put6e a I'Assemblt.~e nationale,
' du travail de Ia RP de Serbie
Vera Aceva, dGputee
a J'Assemblt~e
nationale et pr6sidente
du Comlte populaire de Ia vllle de Skoplje, ville princlpale
de la Macedolne
�Une femme, membre du Comite populaire, en traln de contr61er Ia caisse du Comlte
Le nombre des femmes membres des Comites populaires d&passe 8.000, celui des
jurees aussi. II y a 46 femmes d€!put9es dans les Assemblees republicaines et
22
a
I' Assemblee nationale. Dans les Gouvernements republicains il y a 6 femmes
ministres.
�Mitra Mitrovich, d&put&e
a \' Assembl&e
nale et ministre de !'Instruction publique
RP de Serbie
Anka B&rus, dE!putee a I'As~emblee
et ministre des Finances de Ia RP de
Kata Pei'novitch, deputee
a
I'Ass·embiOe natio·
nale et vice-pr&sidente du Front antifas,iste des
Femmes de Yougoslavie
�deputee
a
l'Assemb!&e natlona!e et vice·
du Front antifasciste des Femmes de
Milada Rajter, mcmbre du
de Yougoslavie
Comit~
Yougo~
Ex&cutif des syndicats
Bosa Cvetich, d&put&e
a
!'Assembl&e na1ionale
�Stana Tomach9vitch, membre de !'Executive du Com!te
Cen~
tral de Ia Jeunesse populaire de Yougoslavie
Lepa Perovitch deputee et secretaire de Ia Commission de
Vukica Mitchunovich 1 officier de l'Armee yougoslave
ContrOie federate
�Dermastia, directrice en chef de Ia Direction g6n6rale
culrs et caoutchoucs
Ankica Miku!itch, mutilee de guerre, membre du Comite
Executif de !'Union des mutilOs de guerre
Bullna Baruh, membra du Comite Executif de !'Union des
muti16s de guerre, me.re de clnq enfants tombes dans Ia
guerre de lib&ration nation~Je
�Dora Filipovitch, professeur de bact6rio·
Iogie
Milica Prodanovitch, dir-ectrice de Ia Biblioth6que universi.
talre de Belgrade
a J'Universite
de Z·agreb
�Desanka ·Maksimovitch, poete,
la.u~
reate du Prix du Comite de Culture
et des Ans
Vika Podgorska, premiere tragedien~
ne du Theatre de Zagreb, membre .
du Comite Central
f~sc;;ist~
du Front anti·
d9s Fernrn'>S de Yougoslavie
�DANS NOTRE PAYS, OU LE SOCIALISME EST EN VOlE DE REALISATION, LA PROTECTION DE L'ENFANCE
INCOMBE A L'ETAT QUI EST SECONDE EN. CECI PAR LES ORGANISATIONS DE MASSE, LE MARl AGE ET LA
FAMillE SONT PlACES SOUS LA PROTECTION DE L'ETAT. LES PARENTS ONT LES MEMES OBLIGATIONS ET
DEVOIRS ENVERS lES ENFANTS NES EN DEHORS DU MARIAGE OU'ENVERS LES ENFANTS NES DU MARIAGE,
l'ETAT PROHGE PARTICULI~REMENT LES INTERETS DE lA MtRE ET DE L'ENFANT PAR LA FONDATION DE
MATERNITES, DE CRECHES, DE GARDERIES D'ENFANTS, D'INTERNATS, DE CANTINES SCOlAIRES, DE CONSUlTATIONS ET DE DISPENSAIRES, LE NOMBRE DE CES INSTITUTIONS GRANDIT SANS CESSE.
�l'anclenne Yougoslavie occupait, par la morta!it& infantile, Ia deuxi&me place en Europe. les conditions
economiques dlfficiles, !'absence d'lnstitutlons sanitaires et !'ignorance des femmes faisaient que seuls
les deux liers des enfants nes vivants atteignaient J'8ge de vingt ans. Dans J'ancienne Yougoslavie un
enfant sur trois t?tait destine
des notions d'hygi&ne et
s'est Cleve de 700
a
a
a
Ia mort. Aujourd'hui on s'efforce systCmatiquement
a
donner
a
Ia femme
multiplier Jes institutions sanitaires. le nombre de lits dans les maternlt&s
3.079, tandis que le nombre des dispensaires et des consultations a
ete
triple.
�Ia clinique d'at:t:ouchement de Ljubljana 4.228 femmes ont accouch& en 1947
�Dans Ia salle d'aHenle d'une consultation
Le m&decin vient d'arriver au village
��UN CONGE DE SIX SEMAINES AVANT ET SIX SEMAINES APRES ['ACCOUCHEMENT EST GARANTI PAR LA LOI A l'OUVRIERE OUI DEVIENT MERE. ELLE A JN
OUTRE DROIT A DES SOINS GRATUITS PENDANT LES COUCHES ET A UNE
ALLOCATION MONETAIRE POUR LA NOURRITURE DE l'ENFANT DURANT TROIS
MOIS.
UNE ORDONNANCE DU GOUVERNEMENT DE LA REPUBLIOUE FEDERATIVE POPULAIRE DE YOUGOSLAVIE PRESCRIT AUX ENTREPRISES OT AUX INSTITUTIONS
LA FONDATION DE CRECHES ET DE GARDERIES POUR LES ENFANTS DE LEURS
EMPLOYES,
ELLES
EN
SUPPORTENT
MINIME DE LA PART DES PARENTS.
LES
FRAIS
AVEC
UNE
CONTRIBUTION
��LE NOMBRE DES ENFANTS QUI ONT PASSE LEURS VACANCES A LA
MONTAGNE OU AU BORD DE LA MER EST DE
34.788 EN 1946
86.166 EN 1947
PlUS DE 120.000 EN 1948
�lE FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES APPUIE FERMEMENT lES
AUTORITES
POPUlAIRES DANS lA
PROTECTION
DE
l'ENFANCE. lES FEMMES CONTRIBUENT A lA FONDATION DE NOUVEllES INSTITUTIONS POUR l'ENFANCE ET ASSURENT DE
lEUR APPUI TOUTES CEllES QUI VIENNENT EN AIDE A l'OUVRIERE ET A lA MERE, EllES CONTROlENT AUSSI lE FONCTIONNEMENT DE CES INSTITUTIONS. lE FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES S'OCCUPE ACTIVEMENT DE L'EDUCATION
SANITAIRE DE lA FEMME.
�Au cours de Ia Semaine de I'Enfance, organis0e chaque annee, les Autorit&s populaires et Jes organisations de masse
recapitulent les resultats de leur activite dans le domaine de Ia protection de J'enfance et posent les taches qui
se presentent immediatement devant elles. Le Front antitasciste des Femmes a organise dans Jes villages une serie
de cours et de conferences sur Ia garde et l'&ducation des enfants, en m&me temps qu'il aidait
a Ia
fondation d'in-
stitutions pour l'enfance. C'est ainsi qu'au cours de Ia Semaine de I'Enfance en 1948, 135 jardins d'enfants ont ete
am6nag6s dans Ia RP de Croatie et 28
a Belgrade.
�<NOTRE DEVOIR EST AVANT TOUT D'APPRENDRE AF\N DE POUVOIR ETRE UTILES
A VOTRE PATRIE. VOUS DEVEZ BIEN APPRENDRE, APPRENDRE DES CHOSES NECESSAIRES DANS L'EXISTENCE D'UN HOMME; ENSUITE, IL FAUT QUE VOUS APPRENIEZ
COMMENT IL FAUT AlMER SA PATRIE QUI A VERSE TANT DE SANG POUR LALIBERTE;
ET ENCORE: IL FAUT QUE VOUS SOYEZ ELEVES DANS L'ESPRIT DES VERITABLES FILS
DE
VOTRE
PATRIE,
COMME
VOS
CAMARADES
AINES,
LES
JEUNES,
ONT
ETE
ELEVES PAR LA GUERRE. NOUS AVONS DEVANT NOUS DE GRANDES TACHES ET
JE SUIS PERSUADE QUE VOUS LES ACCOMPLIREZ.»
TITO
Dans un entretien avec Jes pionniers de Belgrade.
le Pouvoir -populaire ne .se preocC.upe pas seufement de Ia sante des petits et de leur education, mais aussi de leur enfunce joyeuse.
Les voles fern~·es des pionniers de Belgrade, de Ljubljana, de Sara!evo, Skoplje, Zagreb, Kruchevats, comme les cites de pionn!ers _
Zagreb 1et de Belgrade, sont une grande joie pour nos enfants.
��NOUS LES AVONS ACCUEILLIS COM ME S'ILS ET AlENT LES NOTRES.
lES ENFANTS MARTYRS GRECS, FUYANT LA TERREUR DES MONARCHO-FASCISTES
ET DE lEURS MAlT RES AMERICAINS, SE SONT REFUGIES DANS NOTRE PAYS.
��LE
u•mo
CONGRES DU FRONT ANTIFASCISTE DES FEMMES
DE YOUGOSLAVIE TENU A BELGRADE LE 25 JANVIER 1948
«UNE TACHE IMPORTANTE DE VOTRE ORGANISATION CONSISTE DANS LA lUTTE TENACE POUR LA CONSOliDATION
DE LA PAIX. POUR REAliSER CETTE TACHE, MAINTENEZ·VOUS EN CONTACT AVEC TOUTES lES ORGANISATIONS PRO·
GRESSISTES DE FEMMES EN DEHORS DE NOS FRONTIERES. lES FEMMES, PlUS QUE TOUT AUTRE, ONT lE DROIT DE
S'OPPOSER
FERMEMENT AUX
INSTIGATEURS DE GUERRE, ENNEMIS DE LA PAIX. lES FEMMES ET lES MERES QUI
SAVENT CE QUE C'EST QUE DE PERDRE lES ETRES lES PlUS CHERS DANS LA GUERRE, QUI SAVENT CE QUE SIGNIFIE
LA DEVASTATION D'UN PAYS, SONT CEllES DONT LA HAINE CONTRE lES FAUTEURS DE GUERRE DOlT ETRE LA
PlUS FORTE. QUE CETTE HAINE CONTRE lES INSTIGATEURS DE GUERRE SOIT UNE CONTRIBUTION PUISSANTE A LA
�CONSOLIDATION DE LA PAIX DANS LE MONDE. LA HAINE CONTRE LES INSTIGATEURS DE GUERRE DOlT ETRE LA
FORCE QUI RENDRA POSSIBLE LE RASSEMBLEMENT DE TOUS LES HOMMES PROGRESS)STES DU MONDE EN LUTTE POUR .
LA PAIX, EN LUTTE CONTRE LES FOMENTATEURS DE GUERRE IMPERIALISTES
ELEVEZ VOS VOIX, FEMMES DE YOUGOSLAVIE, FEMMES ANTIFASCISTES, DE CONCERT AVEC LES FEMMES DU MONDE
ENTlER, CONTRE CES EXECRABLES INSTIGATEURS DE GUERRE QUI N'ONT EPROUVE Nl MISERE, Nl MALHEUR ET QUI
N'ON.T PAS TRAVERSE LES CHAMPS DE BATAILLES SANGLANTS OU TOMBERENT LES FILS ET LES FILLES DE NOS PEUPLES.»
lo Mar6cha! T!to, lors de lllOm0 CongrGs dos fommos do Yougoslavie.
�LA CELEBRATION DU 8 MARS 1948 A BELGRADE
�INSCRIPTIONS SUR LES PANCARTES:
«VIVE LE 8 MARS, FETE DES FEMMES DU MONDE ENTlER»
«A BAS LES INSTIGATEURS DE GUERRE»
«A BAS LES IMPERIAliSTES AMERICAINS»
«VIVE l'UNION SOVIETIOUE, REMPART DE LA PAIX DANS LE MONDE»
«VIVE LE MARECHAL TITO, ORGANISATEUR DE TOUTES LES VICTOIRES DE NOS PEUPLES»
«VIVENT LES FEMMES HEROIOUES DE l'UNION SOVIETIOUE»
EN EDIFIANT LE SOCIALISME DANS
NOTRE PAYS, NOUS CONTRIBUONS
A
l' ACCROISSEMENT DES
FORCES
DEMOCRA TIOUES DANS LE MONDE.
Un des mots d'ordre du 8 mars.
�LES FEMMES DE YOUGOSLAVIE, PAR CENTAINES DE Mlll!ERS, ADRESSENT A l'ASSEMBLEE GENERALE DE
L'ORGANISATION DES NATIONS UNIES LEURS REVENDICATIONS RELATIVES A LA DIMINUTION DE L'ARME·
MENT ET A L'INTERDICTION DE L'EMPLOI DES ARMES ATOMIOUES.
<lDiscutant de I'Assembl&e G&n&rale des Nations Unies nous maintenons notre attitude ferme du cOte de nos dirigeants ayant
a leur 19te le camarade Tito, du cOte -de I'URSS et des autres pays d&mocratiques en lutte pour Ia paix durable dans Je monde.
Nous, les femmes, qui avons tant -soutfer! pendant Ia guerre, qui semmes rest&es sans nos enfants, sans nos pEnes, nos freres
et ,nos soeurs, sans maisons et sans foyers, nous demandons energlquement Ia diminution de l'armement, nous exigeons Ia paix.
Nous nous dressons reso!ument centre fes instigateurs de guerre qui, pour assouvir leurs app&tits imp&riallstes, essayent de
pr&cipiter le monde a nouveau dans un massacre pareil a celui de Ia derniere guerre dont les femmes ont le plus souffert.
Dans !'interet des femmes du monde entier les femmes de Tchitlouk et des environs demandent que les propositions de !'Union
Sovletique, de Ia Yougos/avie et des autres pay,s democratiques soumises
a I'Assembl8e
Generale, soien1 accept8es en entier.))
La lollro des fommcs do Tchitloul::.
���
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Les Femmes Yougoslaves dans la construction du socialisme=Žene Jugoslavije u izgradnji socijalizma
Subject
The topic of the resource
Socijalizam, Jugoslavija
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948
Rights
Information about rights held in and over the resource
Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie
Language
A language of the resource
francuski
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
14-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
88 str.
Jugoslavija
socijalizam
žene
-
http://afzarhiv.org/files/original/8e1ae63032a37e091cf9389b8f53b271.pdf
61b08ed2f47674711af07cb712870f96
PDF Text
Text
!
I
flOJIO/K AJ /KEHE Y CIJHPJ
�I
2KEHA. nTOCJIABli!JE Y HAPO,!l;HOJ PEBOJIYI!li!JM
Ha ocHosy MaTep>IjaJia aHKeTe: ,0 yqen:rhy >KeHa y
llOJI>ITJ1';1KOM JKml<lTy Jyr<JCJiaBHje", KOjy cy IIO'IeTKOM 1953
roAIDie 3a YHECKO o6pa,l\>IJI>I. Hei!a Bo>KHHoB>IIi il npo<j>.
I!P- MaKe Ilieyl!epJI, 3a IIITaMny npnpei!HJia:
Y 6HBIIIOj JyrocJiaB>IjH, y KOjOj cy
BJia,D;aJif'l kaiiHTaJIJ1CTJ1'tJKH O,zr;HOCH
rrpon3BOI!lhe, pai!BH JbYI!>I yonlliTe, a y npBOM pe11y pai!HM"tJKa KJiaca, 6MJlY! cy o6ecrrpaBJb€HH H
Heaa Boorcuuosuh
HHKaKBJi!X_ IIOJIJ1TJ1"8:KJ1X rrpasa,.
g_______
{ Si~n. ___B_,gg_
~WJ !ARO~Gt
I
P.EVulUGIJE BlH
Bl3li0TEKA I ~TAUPA
T
eKCTIJIOaT:vt:CaHM.
LKeHe noce6Ho HHcy HMaJie HH oHa orpaHliflieHa rrpaaa Koja
cy rpaljaHnMa nHa'!e 6>ma np>I3HaTa. LKese Hwcy HMaJie
,·
lnv. br. ....!I'J -------------···-· ....
HHCy HMaJie HJ1 aKTHBHO
HH rrac:vmHO rrpaso rJiaca. ·Y rrpaxcH, -:m:eHa HMje 6MJIO
HH Ha sa>KHHjHM yrrpaBH>IM . noc.ITosnMa. IIpeMa Y CTasy .
J 931 r_OIIl>!lJ:">-Jl:!'eHa_je..MorJJ:;t 3ay]eTHJl:OJJ:Q~i!L<Y.z1l<f_e,:::.
__
aJI>I 3aKQH KOjH je OBY ycTaBHY oji;pel!6y 'rpe6aJIO ,11a
CIIpOB€,11€ y :>KHB~j.e..,n;OHB-T--CB€-.. j\0 --Kpaja IIOCTOjaH>a
cTiipe:ofyrocoraiDI.fe:.. LKeHa je 6nJia 3anocTaBJbeHan y o6Jiac
CTMrpal)aHCKCir"'J1 IIOp0,11H'IHOr HaCJI€/!HOr npasa*.. Y 6paq,
H>IM Oi1H<?C>IMa BJia)1aJio je yrJiaBHoM rrpas:.rJio ,11a je MY>K
,rJiaBa rropo,n;J1u;e"-11 ,l(a je JKeHa ,n;y}!{Ha ;n;a ra-cJiyma M ,IJ;a
;w. ·
MY ce·rroKopasa. MyJK je, npeMa TOMe, o,n;JiyqJi!.~ao o_. MecT~
cTaHoBalba. ·o Bacn.J4.or.aH>y..~eu;e, ....o____yiJpgB_.ffialby·~··3a]€,i(Hifij:."'
KOM MMO~!';(ElQ.¥J..I!.fL~~-K3:LI:'l_WOBWJOM ~~jy_ je --~~:H-~.-YH-~-~~
·y-·6]la'qiiy 3aje)1HHu;y. LKeHa je y npeTe>KHOM ,11€JIY 6nJia
iicK'.ibyqeiia--iii:@£.ITei!Bor rrpasa. Y Cp5njn je >KeHa, Ha~
npHMep, MorJia ·HacJi€~i!Ti:-x MY2K:i~ caMo y cJiyqajy aKo oH
HeMa Hli!je,n;Hor MYIIIKor cpo,n;HHKa cBe ,n;a· ce,n;Mor KOJieHa,
ITo!!a~ ce TeMeJbe Ha ny6JIHKa~j aMa Case3Har :mBOlla 3a CTaTHc1'HKy M eBMI!eHI\Hjy, MaTep>Ija.Ji>IMa AH'I'Vr<Pa=cT>I'IKor <j>poHTa :m:eHa, xao " H3BelliTaj>IMa nojei!>I- .
HHX YCTaHOBa H opraH>I3au;wja IIpHKyrTJbeH>IM 3a HaB€i!€HY
a:HKery.
a >K€HCKa ,l\€D;a 6HJia cy lfCKJby'IeHa H3 HaCJielja y KOpHCT
CJiiHOBa.·
M y npoQeCHOM npasy :>KeHa je y HeKHM npasHHM
IIOI\PY'<j>IMa 6>IJia HJIH JIHllleHa npasa ,11a 6y,11~ pasHa-
*
Y 6vmwoj Jy:i-ocJiaBJ1jH 6HJIO je 6 npaBHHX rrop;pyqja Ha
xojHMa cy npHMelbHBaHH pa3JIH"<~MTJ1 npaBHH npom1CH - rra n Y
<>.n.Hcicy. Ha ·2KeHe.
3
�npaBHa CTpaHKa ca MYIIIKapqeM, MJIM je 3a Bpiiielbe M3BeCHI1X rrpaBa, aKo je 6uJia y,!laTa, MopaJia MMaTM O,!I06pelbe
My:a<a.
·
·
IIpaaa MajKe 6>ma cy TpeTnpaHa Ha CJIM<raH Ha<ri1H..
MajKa HMje MOrJia 611TM TyTop ,!leTeTy. BaH6pa<rHa MajKa
611Jia je JIMIIIeHa· CBaKor· npaaa rrpeMa oqy lleTeTa, a 11eTe
Ce HaJia3MJIO CKOpO y 6ecnpaBHOM IIOJIO:a<ajy, ·
3anocJieHe :a<eHe, pa/IH""'e u' cey:a<5eH>m;e, 3a MCTI1
pa11 6uJie cy Malbe rrJialieHe. Pa/IHMne cy rrpi1MaJie 3a MCTM
pa11 rrpoce<rHO 25% p;o 30% Malhy mraTy Hero pa11H""'11, a
Y MHOrMM rpaHaMa M li,O 50%. ¢!1HaHCMCKMM 3ilKOHOM 0):\
1939 rD,!111He CMalbeHe ~Te y11aT11M :>KeHaMa, ~
;mrn c~a 3a 30% ~.
-····JiarrpeiiHe :>KeHe y rrpBOM pe11y pa/IH><ne u :>KeHe pa,!\HI1Ka y 5HBillOj JyrOCJiaB11jl1 y<reCTB<iBaJie cy aKTMBHO y
OIIIIITeHapO/IHOj 5op5H llpOTI1B · HeHapO/IHHX pe:>KI1Ma 3a
,ZJ;eMOKpaTM3au;njy
3eMJbe,
3a
TI060Jhilla:fbe. eKOHOMCKOr
. IIOJIO:a<aja pa/IHI1X JbY/IM, CBeCHe 11a je TO je/IHHH rryT M 3a
ocrnapeH>e lbYIXOBe paBaorrpasaocTM.
JKene y_ HapoiJuooc.noDodu.tta'!f.'lCOj- sojc~u.
Bop5a 3a paaHarrpaBHDCT JKeHa y
Toxy Hapo11He peBoJiyql1je 611Jia je
cacTaBHM ;n;~o 6op6e "t!HTa:~or · Ha-
po.n;a 3a HaU)i!OHaJIHy -He3aBJ1CHOCT. Jf 3a ~DIIlliTa ,z:(eMOKpaT-
CK>) npaBa. KoMYHHCTM<rKa napTI1ja JyrocJiaBHje, xoja je
CTaj aJia Ha <reJiy Hapo11He peBoJiyquje 0,11 rrpBHX ,11aHa
. ycTaHKa_ CllpOBO,!IH y :lKHBOT llpMHqMII . paBHOupaBHOCTJ.f
:lKeHa. 0 TOMe cBe/IO'fH yG:e!llli.e JKeHa 6opa11a y npBHM
opraHH30BaHMM napT113aHCK11M O/lpe;:i><Ma; y<rewhe :lKeHa
y IIpBHM HapO,l\HOOCJI060,!IMJia'l:K11M 0/150p><Ma, KaO M y
APYrMM <flopMaMa aKTHBHOCTI1 Koj e cy ce pa3BHj aJie j oiii
, y TOKy 1941 r0/111He.
.
Y napTM3aHCKMM OIIPei\11Ma 11 je,l\!1HMqaMa HapO/IHOocJio5o,!IHJiaG:Ke BojcKe CTaJIHo je pacTao 5poj >KeHa 5o-
Pill:@~ _ !!9-.J.U:J:T.~~8.f!i!-~.t.%,_QQ~)!..~~~n\ ~_Y_:~:rvrp·a:···- LKeHe
oopl111 no cBojoj 6op6eHOCTI1 " ><3/lp>K.J:bimocTH y. IIO/IHOIIIel:by CBJ1f{ paTHHX TeillKOfia .HlfCY 3aOCTajaJie 3a CBOjHM
IIPYrDJ>MMa
6opq>:rMa.
fbl1XoB
xepOH3aM u
caMorrperop
~pJ168BJ10 YIM je yrJiep; J.1 IIO!IlTOBa£-he~ KaKO lb:v.i:XOB_MX p;py-
roBa TaKa J1 n;eJior Hapo,n;a.
Y rror.rie11y Y31\H3alba J!<eHa Ha pyKoBO/Ieli.e <flYHKqHje
y BOj Crrl1 HMje 5J1JIO Hl1KaKBJ1X rrpe,!lpacy,!la. 2KeHe cy
4
- Q"eH>E!He. npeMa ··lbYIXOBHM crroco6HocTMMa~ CTora cy :m:eHe
BpW11Jie pa3He <flyHKqMje y BOjCqM, HapO<iWTO IIOJIHTMG:Ke,
11' y caHI1TeTy. PeJiaTHBHO BeJIMKH 6poj :a<eHa 6uo je Ha
cpyHKIJ;HjaMa- IIOJIJiiTJiNK:MX lJ,€JieraT&,. 3aM8HHKa .KOMecap~
11 KOMecapa-y ,"qeTaMa,-·6a'!'aJbOHMMa iia. H 6pnra,ZJ;aMa, .l.!Jia.;.
HOB a IIOJIMTO/IeJia 6pHI"a,!la M /IMBH3Mj a, pe<fJepeHeTa CaHH~
TeTa; o6aBeiiiTajmrx octnrqnpa, BO,!J;HMKa, KoMaH,n;Hpa -qeTa,
G:JiaHOBa l30jHI1X cy,n;oBa MT/1.
.
.
0,!1 1941-1945 ·rO/IMHe 60pMJIO Ce y pe/IOBMMa rrapTM~
3aHCKI1X OI\Pella 11 HapO/IHOOcJio5o/IMJia'<Ke BojcKe oKo
100.000 JKeHa, o,!( Koji1X je norueyJio 25.000, a palbeHo aKa
40.000. CaMo y TOKY paTa oKo 2.000 :>KeHa yHarrpeljeHo je
y 'l:I1H o<fl><g><pa. IIocJie paTa 5poj JKeHa KOje cY /I05HJie
_'Octm:u;HpCKe 11 rro,n;ocJ:mu;HpcKe -qiDioBe 3HaTHO ce rroBehao, a
Meljy lbHMa ,D;OCTa je ·aHl1X KOje J1Majy B111lle O<fJHqHpCKe
l.!MHOBe. ,JiapTH3aHCKY CIIOMeHm.J;y-1941 r6p;mre" MMa OKO
1.900 JKeHa, 11JIM 10,7% 011 yKyrrHor 6poja HOCHJiaqa ,Crro. MeHHI1e", Opl\eHOM HapOI\HOr xepoja OI\JIHKOBaHe cy _63
:a<eHe, ><JIM 6% Ol\ yKy'IIBor 6poja. BeJIMKM 6poj :a<eHa HOCI1
· u IIPYra BHCOKa paTHa O,D;JIMKOBalba.
·
Beh 011 npBMX 11aHa ycTaHKa orpoMaH 6poj :a<eHa YK.JbY'<MO ce u Ha
,!~pyre Ha'l:MHe y OIIWTeHapO/IHY
. 6op6y. Y OKyiiHpaHHM rpa/IOl3HMa
n ceJII1Ma MHoro6pojHe opraHI130BaHe rpyrre :lKeHa npJ.fKY~
rr.Jbajy caHI1TeTCKI1 MaTep11jaJI, opraHM3yjy " rroxaljajy
J1JieraJIHe KypceBe 3a 6oJIHJP:r3.pKe, opraH:vr3yjy KaHa.rre 3_a
rrpe6a~HBa:Ebe caHHTeTcKor' -M ;n;pyror MaTep:vrjaJia napTH3aHli!Ma, KaHaJie 3a rrpe6au;MBaae ~y,n;:n· li:I3 rpa,n;oBa Ha ocJio5oljeey TepHTOp11jy H rrapTM3aHCKe 0/lpe,n;e, M3HaJia3e CTaHOBe sa .:v:m€raJio;e, Bo.n;e rrporrai'aH,n;y rrpoTHB o,n;Jia1Keina
Ha pal\ y HeMa'rKy, 5ojxoTyjy oxyrraTopcKa TP:lKMWTa, M
y HeKOJIMKO rpa,!IOBa jaBHO ,!leMOHCTpMpajy IIpOTI1B rJia/IM
M cKyrrohe, rrpoT::t-:t:B xarrmeH>a }KeHa J1 ;a;eu;e (MocTap,
CrrJIHT, IliM6eHMK, Jby6.lliaHa 11 ,!lp.). 35or cBor aKTMBHOr
pa,n;a y HapO/IHOocJio6oiiMJia"<KOM rraKpeTy BeJIMKM 6poj
EeHa 6110 je xarrrneH o,n; cTpaHe recTanoa 11 KB:HCJIJ1HIIIKe
rromr[\Hje. Ha 11eceTMHe XM.Jballa :>KeHa 5nJio je OTepaHo y
JIOrope, ocyijeHO Ha cMpT 11 cTpeJDaHo. -,I(o rrocJie,ZJ;l:bei,' LJaca
>.Keue ua OKynupauoj .u
na oc.no6o~euoj TepuTopuju
5
�KHM BefiHMa Hapo.n;Hor ocJio6olje'ita, y o.n;6opHMa Hapo)l;HOocJto6o)l;HJiaqKor ¢poaTa, y pyKOBO)l;CTBHMa ·opraHH3au;nja
; KIIJ, CKOJ-a, OMJia)l;HHe, y Bojao-.rro3a)l;HHCKHM opraH!1Ma,
_I\HBHJIHHM Cy)l;OBHMa HT)l;.
QHe cy.cMe:no npKOCHJie·oKynaTopy He.o.n;ajylm csoje .n;pyrose. ca-KOJHMa- cy pa.n;nJie; * .
·.·
· . . .· ,
·
Ha ~cJio6oljeHoj . TepnTopnjH y Cp6HjH, XpllaTCKoj,
CJioBeHHJH, Bo':l" " .n;pyrHM KpajeBHMa· :>KeHe ce. opran>I. 30BaHO- YK'fbY'<YJY·. Y 6op6y npeKo CBOjHX aHTH¢ailll1:CTH'iKHX o.n;6opa. O.n;6opH :>KeHa opraHH3yjy caKynJba:a.e xpaHe
3a napTH3aHcKe o.n;pe.n;e, cHa6.n;esajy. o.n;pe.n;e o.n;ell.OMH o6yc
fioM, ITJieO::y qapane, J.IeMnepe, Iill1jy sern, H3paljyjy·onaHKe,
opraHH3YJY npa,he " KpnJbeH.e o.n;ell.e. Osa noMoll.. >Kena
6HJia j e BaHpe.n;Ho 3Haqajaa, c o63HpOM na TO .n;a j e napTH3aHcKe o.n;pe.n;e, napo'<HTO y npBHM .n;aaHMa Hapo.n;aoocJio6o.n;HJia<i:Kor paTa, CKOpo HCKJbY'<HBO• caa6.n;esao napo.n;, O.n;
noce6aor 3Ha'iaja je pa.n; >Keaa y 60JIHHu;aMa n 6pHra 3a
caa6.n;e_sa:a.e H qysa:a.e pa:a.eHHKa, aapo'iHTo y CJIY'fajesHMa
HenpHJaTeJbcKe o¢aa3HBe H aanyrnTa:a.a TepHTopnje o.n;
CTpaae napTH3aHCKHX o.n;pe.n;a. Y MHoro cJiy'<ajeBa 6pnra
o pa:a.e;rnu;HMa rroJ3epaBaaa je >KeHaMa, Koje cy 3HaJie "
ITO)l; HaJTe>KHM OKOJIHOCTHMa .n;a HX caqysajy H CaKpHjy
o.n; aerrpnjaTeJba. OrpoMaH j e .n;orrpnaoc >Kena Ha ocJio6oljeHoj TepHTOpHjH H Y tlpyrHM BpCTaMa ITOMOfiH HapO)l;HOOCJIOOO)l;HJia'iKOj BOjcu;n: H3HOIIIeH.y pa:EbeHHKa ca ITOJIO}Kaja, Horue!hy pa:a,eHHKa, rrpeHOIIIelhy xpaHe, MYHHu;nje,
Opy>Kj a, BO)l;e BOjHHM j e)l;HHHI\aMa 'ieCTO Ha BpJIO y)l;aJbeHe
rroJio>Kaje. Ha )l;OMaKy nenpnjaTeJbCKlp:' J:IYIIIaKa, qecTo
no,n; HerrpMjaTeJbCKOM BaTpOM, JKeHe cy, Hap01.!JII'fO
Bell. o.n; 1941 ro.n;nHe >Keae cy 6ilpaHe y aapo)l;aoocJio6o)l;I1Jia'<Ke o)l;6ope y Cp6njn, BojBo)l;HHH, XpsaTcKoj,
Bocan. Y MHOrHM o)l;6opnMa >Kene cy 6HJre y selinHI1, !IITO
j e 3a Ta,l(annne ycJioBe _
5nJio HOpMaJIHo. OcMM Tara, OHe Ha
OCJI<)6oljeHoj H HeOCJI05ol)eHoj TepHTOpHjH Bpiiie H MHOro6pOjHe ITOJIHTH'<Ke H !(pyre ¢YHKI\l1je: y aHT!i<lpaiJI>{CTJf<ITipeMa aaKaa,n;Hoj rrpoQeHf:I ;o;p. ,D;oncpe BoreJI!.mKa, aerro-
cpe;z:r;m1 paTHH ry6Y.IIJ;H Y _JyrOCJraB_MjH H3HOCHJIH cy YKYITHO 1,810.000
Jbyp;n. O,n; Tora je 620.000· ::m:eaa~· MJIM jep;aa Tpehmm YKYTIIlliX
paTHMX m:pTaBa. (2Kea:e rrorHayne y HOB u ITOJ, CTpeJI>aHe Ma·coBao VI y noropHMa, YMPJie y 36erOBMMa u_ norHeyJie o;n; 6oM6ap,n;osalf>a.)
6
HaJIHy He3aBl'!CHOCT, o6yxBaTajyfiM CTOT:mre· XlifJDa,!(a 2KeHa
cnpeMHHX 11a y Toj 6op6H)l;ajy "cBoje >KHBOTe: Jorn 21 aBrycTa 1941 ro)l;HHe o)l;p:>Kaaa je npsa·KoH¢epeHI\Hja >KeHa
.[(pBapa H OKOJIHHe. CJIH'<H€ KOH¢epeHI\Hje 0,1\p>KaBaHe cy
KaCHHje H y . .n;pyrHlvi KpajeBnMa JyrocJiaBwje 11 Ha :a.HMa .
cy 6MpaHH o)l;6opn JKena. Ha IlpBoj 3eMa.llicKoj Koa¢epeH"
I1JfjH aHTH¢alill1cTKHH.a JyrocJiaBHje 6. XII. 1942 ro)l;HHe
>KeHe JyrocJiasMje ocnrrBajy csojy opraH113au;11jy, npeKo
KOje lie y6y)l;ylie jO!II optaHH30BaHrrje;l1 KOMITaKTHHje MOliH
)l;a ·)l;onp>mecy cBoj y11eo y ocrilape:a.y I\11.IheBa Hapo)l;HDoc.rro6o)l;HJia'<Ke 6op6e, cBoj y)l;eo y 6op6n 3a cJio6o)l;y n
He3aBHCHOCT CBOjHX Hapo.n;a y 6op6H npOTHB ¢aiiii13Ma.
Oae cy 6nJie cBecHe )l;a he y Toj 6op6w, CJ?Oji1M aKTHBHHM
yqerulieM, OCTBapHTH H CBOjy pa:eaonpaBHOCT.
roBopeliH 0 )l;OTipHHOCy >KeHa .JyrOCJiaBI1je >(a llpBOj
Koa¢epeHJ:1rrjrr aHTI1¢arnHCTKHH.a JyrocJiaBHje .n;pyr THTO
je peKao:
0MJI3-:-
)l;HHKe, opranH3oBaHe y pa)l;He '<eTe, o6palj>IBaJie Hofiy
aarryruTeHa rroJba H ca6npaJie JieTHHy 3a Hapo)l;HoocJio6oll:>rJia'<KY BOjCKy. Y )l;HBep3aHTCKHM aKnHjaMa, rrpeKOITa~
sa:a.y necTa, y pyrne:a.y npyra >KeHe na ocJio6oljeHoj Tepi1TOp11jH Y3HMajy BH)l;Hor y'<e!IIlia.
*
IloKpeT :>Kena KDjH je y JyrocJiaBHjH noc'rojao " npe paTa 11 KOjH
je 6no YKJbY'feH y onrnTy aapo)l;HY
6op6y· TipOTHB HeHapO)l;HHX pe>KHMa pa36yKTaO ce y ycJIO"
BHMa Hapo)l;HoocJio6o)l;HJia'<KOr paTa, y 6op6>r 3a nau;11oA'HTUif;amucTtf.'ll.?<:U
if;pO'HT :J!Cf!_'iW
I
,KfiepH HaillJ-:~:x- Hapo,n;a cTaJie cy y npse pe~ose
Hapo,u;HoocJio6o,u;HJia"::Ke sojcxe 11 napTH3aHcxJ1x o,n;pe,n;a Jyroc.n.asHje. Hama no3ap;li:IHa je, ·Bmue ·Hero J1lllTa ,n;pyro,
p;OKa3 K01I.J1KO cy OH€_ .CBjeCH€ OBOr XHCTOpMCI_{Or .MOM€HTa,
xa,n;a -c~ O",ztJiy'lJyje· cy,n;6naa · "i~Tasor qosjeqaac:sa, xa;na ce .
o,n;Jiy"iyJe cy,n;6v.ma ~eaa ... "
,2Keae JyrocJiaeuje xoje cy y osoj 6op611 ca TaKBHM
CaMOnperOpOM -J{a.ne Ta;KB€ JKpTB€, OH€ IliTO -TaKO YIIOPHO.
cToje y · .-npBVIM pe,n;oeHMa Hapo,n;aoocJio6o,n;HJia'3:Ke 6op6e,
HMajy npaso ~a oe,nje, ;n:aaac, je,n;aHrryT 3a YBHjeK, YTBP,n;e
je,n;ay ""<IHif>einm;y:. ,n;a osa 6op6a MOpa ,n;omij€TH mzo;n:a H 3a
JKeae aapo;n;a JyroCJiainrje, ,n:a HHKa,n;a 'BHllle HHKO Hehe
MOhJil. J%ICTprayTH. 'l'€ CKy.rro' TIJ;raheHe nJIOp;OB€ 113 JbHXOBHX
pyey! 3a o.sy_ CTB.ap Haruux_· 2Ke~a CTajahe ~ama, .Hapolt,:s;oocJio6o,n;HJia'lxa BojcKa 11 cse x.eae -Koje ce HaJiase y npBHM
pe,n;oBHMa- BeJIH'Ke '_60p6€."
�AHT11cparu11cTWIKI1 cppoHT >KeHa; KOjl1 je y 'TOKY pa:Ta
113pacTao y opra:HI13Rl111jy CBI1X >KeHa JyrocJraBHje, yJiarao
je, BeJIMKe Hanope 1\R, rmpe11 opraH1130Balha >KeHa 3a Ibi1Xo- ',
/ Bo aKTI1BHO yq:eruhe y HapOI\HOOcJio6ol\':fJiaq:Ji:qj 6op6n, y3~J1rHe CB~CT }I{eHa H
JbY,U:J1 0
H':JMXOBO]
paBHOnpaBHOCTM.
Ha TOM rrocJiy aeoMa 3Haq:ajHy yJiory Ol\11rpaJie cy 11 opraHI13Rl1Hj e HapOI\HOr cppoHTa, HapOI\HOOcJio6oi\11Jiaq:rm Ol\6op11, y KOji1Ma cy >KeHe paBHorrpaBHO yq:ecTBOBaJie y pai\Y.
IIoce6Hy yJiory Ol\11rpaJie cy jei\11HHI1e HOB " IIOJ, Koje
cy Y CJI0601\HHM 'fRCOBI1MR pa3BHjaJie 11HTeH311BaH IIOJIHTWIKI1 J?RI\ Meljy HRJ?OI\OM. Meljy OCTRJIHM IIJ1TRH.l1MR,
6opljl1 cy Ha cKyrroB11Ma Hapol\a o6jarulbaBaJIH 11 rrp111h-1nne
paBHorrpaBHOCTH :lKeaa. Eop6a 3a paBHorrpaBHOCT >KeHa
JyrocJiaBI1je y TDKY Hapo.o;HoocJio6oAHJia'IKor pa:Ta Hl1je
611.rra CaMo CTBap JKeH~, Hero je IIOCTaJia J1 CTBap CBaKOr
y'IeCHI1Ka y HapDI\HOOCJio6o.o;HJia'IKOM pa:Ty.
Y npBHM nuCaHMM np0IIJ1"C:i:1:Ma 0
HRJ?OI.\HOOCJI060I\HJIR'IKJ1M OI\60p11MR KOje je H31\RO BpXOBHJ1 IUTa6
aiCe'H,a
HapOI\HOOcJio6oJ:ii1Jia'!Ke
)!ojcKe
cpe6pyapa 1942 rOI\MHe y ¢D"'H (,3al\aljH 11 ycTpOjCTBO
HapOI\HOocJio6oi\HJia"'KHX oA6opa" i%i: ,06jalUibelba " yrryTCTBa 38. pal\ HapOI\HOOCJI06DI\11Jia"!KJ1X OI\60pa y OCJI06oljeHI1M KpajeBHMa") H3pa:lKeH je IIJ?11Hljl1II paBHOIIpaBHOCTI1
:lKerra KOI\ H36opa 3a ceocKe rrapo.o;rroocJio60I\MJia"!Ke OA6ope. Taj rrpHHijHII 1\0CJiei\HO je crrpoaoljeH 11 KRCHMje Kp03
MHOro6pOjHe IIHCRHe 1\0KyMeHTe IIOJIJ1TI1"'KJ1X H BOjHHX py~
KOBOI\CTaBa Hapo.o;rro6cJio6o.o;I1Jia"'KOr rroKpeTa. Ha.BerulieMo
CRMO H€K6 01.\ IbJ1X. ]if3BplUHH OI\50p 0CB0601\J1JIHe cppOHTe
H31\RO je 17 Maja 1942 r. ,01\JIYKY 0 ycTaHO)lJbelby Hapo,t~He
BJiaCTJ1 Ha OCJI050}j8HOj CJIOBeHa'l.IKOj Tep11:T0pMjK 11 , K6jOM
ce o.o;peljyje 11a je Hapoi\HOOCJio5oi\11Jia"'KH OI\5Dp ,cacTaBJbeH OA 5 AD 15- '<JiaHOBa 6e3 pa3JIMKe nona" H ,t~a CBH rpaljaHH KOjl1 cy HRBJ?IUHJI11 18 rO,liHHR HMajy RKTHBHO H rraCI1BHO 6><pa'<KO rrpaBo 6e3 pa3J!HKe Ha rroJI. CerrTeM5pa
1942 rDI\HHe BpxoBHI1 KOMRHARHT HapOI\HOOCJI060,lii1Jia"'Imx .\IapTH3aHCKHX 01\p€1\a H ,li06pOB0JhR"'K€ BOjCKe JyroCJiaBI1j e THTO, H3,t~ao j e y EHXafiy, ,Hapei\6Y o H36opHMa HapOI\HOOCJI0601\HJia'IKJ1X OI\60pa" y KOjOj je 6HJIO
H3pa>KeHO HR'IeJIO ga y H35bp><Ma 3a HapOI\HOOCJI060,liHJia'!Ke 01-160pe y'IeCTBYJY IIOI\je,t~HaKO MYIIIKRJ?[\11 H lf'€He,
~o%y~eUTU -U3
ap€MeUa
paTa o paauonpaeuocTu
8
KRO H HR'l:€JIO 1-1a 38. 'IJJ;RHR,HRp01.\HOOCJI060I\l1JIR'l:KOr OI\60pa
J1JII1 IIOBepeHMKa MO>Ke 6HTH 6><paH CBRKI1 rpa'\jaHHH KOjJ-I
je HaBpiii110 18 rDI\HHR, 6e3 063Hpa Ha IIOJI.
.
Y Hapel\6>< BpxoBHor IIITa6a HapOI\HOOCJio6oA11Jia'l:Ke
BOjCKe 11 rrapT113RHCKHX 01\pei\R JyroCJIRBI1je 0 113J?RI\11 CIII1CKOBa BOjHI1X 06B€3HHKa, 01.\ 9. I. 1943 rOI\HHe HapeljeHO
je, J13Meljy OCTaJibr, 1.\R ce y BOjHe CIIHCKOBe J-IMajy yBeCTJ1
11 >KeHe 011 HaBprrreHe 18 110 45 rOI\I-fHa, Koje ce A06poBOJbHO
·npHjaBe y pei.\OB~ 6opa!ja HOB 11 IIOJ, Kao 11 oMJI8.1\MHKe
01\ 17 11 18 ro,n;!riia CTRpOCTH, KOje Ce I\06pOBOJbHO ja:Be.
O,n; cpe6pyapa ·1944 ro,n;HHe ,n;o HOBeM6pa ncTe ro,n;HHe
o,n;p2KaHa
cy
3acep;alba
3eMaJbCKMX
aHT:m:j:>aiiiMcT:r:r"9:KMX
Belia XpBaTcKe, EocHe i%r XepljeroBHHe H Ma:Kei.\OH11Je Kao
11 ·sace)J;alha CJioBeHcKor oCso6o)I.i1JIHor cseTa, :qpHoropcKe
aHTHcparuHCTWIKe cKynrrrTHHe HRPOI\HOr ociro6oljelha ri
BeJII1Ke aHTMcparui1CTI1'l:Ke Hapo,n;HoocJ:ro6o,n;I1JIR'l:_Ke cKyrr- _
.IIITHHe Cp611je. Ha TMM 3ace,n;alhHMa 1.\0HeTe cy 11 ,n;eKJiapal1"ie 0 rrpa:BI1MR rpa'\jaHa y KOjHMa je KRO je,n;HO 01\ OCHOBHHx
Ha'tn~Jia
M3
li!CTaKHYTO lii -·Ha't:feJIO paBHOrrpaBHOCTH JKeHa.
OBHX HeKOJIHK:o
HajBa~HMjYIX
,rt;OKY_MeHaTa H3
Ha-
POI\HOOCJio6o,n;HJia'l:Ke 6op6e jacHo je ,n;a cy >KeHe JyrocnaBHje jorrr y TOKY pa:Ta OCTB'!pHJie CBojy IIOJII1TH'l:KYH rpa'lja:HCKY paBHOIIp'!BHOCT.
.
.
AKTHBHO yqerrrfie :lKeHa y CBI1M o6JIJ11.\HMR 6op6e,
:lKJ?TBe Koje cy >KeHe ,n;aJie y TDKY pa:Ta,_ Ihi1XOB ;xePO':f3aM,
yqerrrlie y pa1-1y opraHa HapOI\He BJIRCT>1,,pa35HJRJIO Je H3
11rura y 1\RH CTapa CXBa:Talba 0 !VlalbOj BJ?€1\HOCTH :lKeHe ."
Y'l:BPCTHJIO cxBa:Talhe ,n;a >KeHa y _HOBOM I-IPYIIITBy, 3a KOJe
:cy ce Hapo,liM Jyroci:raBHje 6op11JIH, Mapa 6HTH paBHorrpa-.
~aH 'tfJiaH sajep;HliHJ;e, jep ce 11. oaa_rrop; HCTHM Y_CJIOBHMa It
l1CTJ1M TeiiiKOhaMa 6opHJia
3a HaiJ;J10HaJIHY_
He3aBJ1CHO~T
<!B:oje 3eMJb€, . 38.. CJI060)\y >1 paBHOIIpaBHe 01\HOCe Meljy
.JbYI\HMa.
.
�II
2KEHA Y <I>E,Il;EPATMBHOJ HAPO,IJ;HOJ PEIIYB.UMI(M
.
·
.. .
JYrOC.UABMJM
1. IIPABHI1 IIOJIO:lKAJ
Ynora :lKerre y HapO/IHOocno6oAnJia'!Koj GopGn Gnna je OCHOH 3a
.
. HOpMHpa>loe paBHOnpaBHOCTH :lKeHe
y YcTaBy >< ocTaJIMM 3aKoHHMa <I>HPJ.
Y '<Jiarry 24 YcTaBa <I>HPJ Ka:lKe ce: ,2Kerre cy paBrronpaBrre c MyniKapQHMa y CBHM oGnacTHMa IIP>KaBrror, npnspe,I(Hor Iii ,ll;pyniTB€HD-IIOJIJiiTW!KOP 2Kffi30Ta."
CamacHo OBDM ycraBHOM ITP>IH!.1miY y 3aKOHHMa KOjH
cy /10!.1HHje /IOHeTH, OBO Ha'ieJIO /IOCJie/IHO je CITpOBe/leHO.
TaKo >KeHe KOje cy HaBprnHne 18. rDAHHa crapocTH HMajy
.npaBo 11a G>!pajy >< 11a Gy11y G>!parre y cBe oprarre Happ,z(rre
.sJiacTM, Kao J1 y opraHe· pa)J;u:vrqKor. :H ,IQJYIUTBeHor caMo.ynpaBJ:baH>a. 2Kerre MOry BpillHTH CBe jaBHe <i>YHKQHje II0)1
>ICTHM YCJIOB>!Ma KaO H MYillKapQH.
..
JilaKO Y JyrocJiaBHjH jorn HHje )10HeT HOB>! rpaljaHCKH
KO/IeKc, rra ocrroBy 7CTaBHe 0,11pe,116e o paBHonpaBHOCTH
:lKeHe M MyrnKaplja, cy,!(OBH Kp03 CBOjy rrpaKCY cnpOBO,!(e
npmiQmi IIOTIIyHe. paBHOIIpaBHOCTH :lKeHe y CBHM IIpHBaT1Io.rtuTU'l£Ka u tpa!}au-
C1Ca npaaa
HO-IIpaBHHM O)J;HOCHMa.
.
2KeHa MO:lKe OHTH CTapaTeJb >1 BprnHTH cBa 11pyra ·
rrpaBa y oGnacTH cTapareJbCTBa.
2KerrcKa 11e11a cy nomyrro l%!3jeAHa'!erra ca MYillKDM
lleljOM y norJieAy rrac.J):el)HBalba. y npaKCH CY/IOBa ycBO"
j erro j e npaBHJID 11a j e :lKeHa paBrronpaBHH rracne,n;HHK ca
1\el.joM KaO .I%! GpalioM H cecTpaMa yMpnor cynpyra.
3a ITOJIO:lKaj :lKeHe Ba:lKHe cy Oj~pe)10e 0 HCTpaJKHBaH>y
O'!MHCTBa. Majlj>! Koja MMa Barr6pa'<HD )jeTe o6e36eljeHo je
npaBo 11a rrpe11 cy)1oM /IOKa3yje O'<HHCTBO )1eTeTa. YTBpljerrH OTalj >!Ma npeMa BaHOpa'!HOM lleTeTy HCTe OOaBe3e
Kao M npeMa. Gpa'!HOj 11e11><. li13 ycTaBHe Oi1Pe116e 11a ,p0/1>1TeJbH MMajy npeMa 11e11>< poljeHoj BaH GpaKa HCTe. o6aBe3e
>! i1YJKHOCTH KaO >! npeMa opa'!HOj )1elj>!" ('IJI. -26 CTaB 5),
u;,eJIOKYITHO ,IJ;OIJ;,HMj_e
3aKOHO,IJ;aBCTBO,
a
HapoqJ1TO
COII;M-
jaJIHO, o6e315e)1HJID je ,11e11H • poljeHoj BaH GpaKa HCTH
npaBHH rronoJKaj Kao H )1e!.1H poljeHoj y 15paKy. CBa rrpaBa
KOja.p0)1HTeJbH HMajy 1%!3 pa)1HOT OIIHOCa (COljHjaJIHO OCHrypaH>e, rreH3Hje, )1D)1aTaK Ha 11e11y 1%! T. en.) 3a 11e11y poljeHy
y 15paKy rrpnna,z(ajy n 3a ,11e11y pol)eHy BaH 6paKa .
YcTaB <I>HPJ rroce6Ho je rapaHTo-
Padnu oOuocu u
co~u
jaJ1-na 3atuTuia -"tajKe
u OeTeTa
sao paBHOrrpaBHOCT JKeHe pap;Hli!Ue
1%! c.Jiy:>K6err1111e. Y '!Jiarry 24 cTaB 2
YcTaBa CTDjH: ,3a je)1HaK pa11
>KeHe HMajy rrpaBo il:a je)1HaKy IIJiaTY Kao 11 MyrnKapL\11 H
y>KHBajy rroce6Hy 3aUITI1TY y pa)1HDM 0)1Hocy. MeTa TaKo
Y CTaB 1%!3p>!'!J<TO 0,11peljyje )1a /lp:lKaBa HapO'IJ<TO illTI1TI<
J1HTepec_e MaTepe Jii p;eTeTa OCHHBa:EbeM p;eqjHX ycTaHOBa
u ,n;asaH>eM npasa MajKaMa Ha rrnaheao oTcycTso npe H
Y ispaKy j e :lKerra nO"Tnyrro paBrronpaBrra. ·Orra Mo>Ke · 3a/lp:lKaTn
cBoje )1eBoja'<KO· rrpe3H:M:e, a· 3aKOH o GpaKy irpeiiBHlja M
MoryliHOCT 11a MY:lK /ID/Ia CBOMe rrpe3IDI!eHy :lKeHMHO npe3IDI!e. 2Kerra pacnonaJKe 11enoM MMoBrme Koj n j e ynena y
OpaK >! paBHOnpaBHO ynpaBJ:ba OHOM MMOBMHOM Kojy je ca
My>KeM 3aje/IHO cTeKJia y GpaKy. Y cny'<ajy pa3BDII1\
GpaKa, >KeHI%! np11:na11a H>eHa 1%! 11eo 3aje/IHH'<KH cTe'!eH:e
HMoBmre. 2Kerra 3ajeAHD ca My>KeM o)1ny'<yje o 3aje/IHI%l'<Bpa1< u nopoou-.;a
KOM MeCTY CTaHOBaaa 11: 0 BaCIIV:ITaFhy 11 ITO,ll;l138IbY p;en;e,
rro,n;je/IHaKo owoBapa 3a o6aBe3e rracTane y GpaKy. BpaK
He rrpeTCTaBJ:ba HI%!KaKBO orparrH'!eH>e H>eHI1X rpal)arrcKHX
rrpaBa.
'10
rrocnenopoljaja." (YcraB, '<JiaH 24 cTaB 3.) ·
Pa3paljyjyliH oBe ycTaBHe o,11pe,116e, Hallie .rro311THBHD
pa/IHO 3aKOHO)IaBCTBO npy:lKa :crrelj>!jaJIHY 3aUITHTY JKeHaMa y pa/IHOM O/IHOcy, a rroce5no TPYi1HHM >KenaMa 1< MajKaMa ;z:~;ojHJhaMa. Csa osa rrpa.Ba :m:eHe y noTnyHoCTM KOp11cTe, a Hama co:u;:vrjaJIHCTJ1qKa 3ajep;HMu;a o,n;Baja 3HaTHa
MaTep><jaJIHa cpe/1CTBa 11a 611 o6e30e/IHJia H>>IXOBO KOp>!UIIieH>e. *
*
Y 1951 ro,n;. o,n; yeynHii.IX pacxo.u;a con;HjaJiaor: ocHrypaFba
6,6% Ha IIOpO,lJ;J1JbCKa -OTCYCTB8, IIOTIIOpe 3a ~~~~.:CC
OTIIa,n;a.no je
HOBopoljeHe .z(en;e, rrOMollli rropo,n;nu;aMa ca BHIIIe ,u;en;e
jaqaHy JtiCXpaHy MajKe J1 HOBOpo}jeHOr _p;eTeTa, am1 TO
JieKa He o6yxBaTa cBa MaTepY.Ijanaa . cpe,n;cTBa Koja
38IIITMTY. MajKe ·H
,n;eTeTa. ·
)
.
�Cse :>!{eae y P<'.l\HOM ot~aoey.y <I>HPJ :nMajy rrpaso aa
TpOMeee'!HO IIOpO,liHJbeKO OTeyeTBO ~ meeT He,lle.Jba rrpe H
meeT He,lle.Jba rroeJie rropo'\)aja, e Tl<!M .z~a je KOpHrnhe!he
OBOr OTeyeTBI), 21 ,1\aH rrpe rtopo'\)aja o6aBe3HO. 3a BpeMe
rropO,liHJbeKor 6oJioBa!ha }Keaa, y3 yeJIOB .z~a HMa aerrpeKH,l\HH pa,11~11 e"'a}K 0,1\.IIIeeT MeeeljH y je,liHOj ro,liHHH, HJIH
14 Meee1111 ea rrpeKH,ll:nMa -sa ,1\Be ro.z~rme, rrp:nMa aa TepeT.
eol1HJaJIHor ocHrypa!ha rryHH H3Hoc esojHx ·Mece'!HHX rrpHaa.z~Jie}KHOeTI1 ca CBHM ,1\0,llaljHMa. Y3 TO MajljH ,1\0jH.JbH
MOpa ce aa IheH 3aXTeB o.z~o6pi1TH KOp><rnhe!he rO,liHIIIIher
O,liMOpa O,liMaX IIOeJie IIOpO,liHJbCKOP 60JIOBa!ha
'l'py.z~aHIIe rroeJie 'leTHpH Meeelja aasprne~e TPY.ziHOhe
H. MaJKe ,1\0JH.lbe Ca ,1\eTeTOM 0,11 6 AO 8 MeCeljH eTapoeTI1
:nMaJy rrpaso, .z~a aa, ocaosy JieKapeKor ysepe!ha, rrpe'\)y aa
JiaKIII11 rrocao, a 3apa.z~y rrpmi<ajy Kao .z~a cy aa eBOM pe.z~os
HOM IIOCJ1y. 3a6pa!heH J.1M je HOfiHH .H rrpeKOBpeMeHH pal\,
3a6palheHO J.1M Je Bpiiie!he 01\peljeHHX IIOCJIOBa H He MOry
ee ca IIOCJia OTIIYCTI1T11, OCJ.fM y CJiyqajy 113Bpiiie!ha Kpi1BJfT-IHOr ,qeJia.
c
J1 paBHOrrpaBHOCTH
,qeTeTa. CBe ,ll;OK OHO .He ·aaBpmM
3
rOp;MHe aKO TO l13Y38THO
rrp11JIHKe 3axTesajy. T:nM MajxaMa rrp><rra.z~a 3a speMe pa11a
Ca. CKpafieHHM pai\HHM BpeMeHOM, 3apa.z~a 3a CTBapHO o6aBJbeHJ1 pa.z~, .z\OK csa ocTaJia rrpasa H3 pai\HOI' O.ziHOCa (ro.z~M:
IIIIh11 O.z\M~p, .z~o.z~aTaK Ha ,11e11y, MaTepl1jaJiao o6e36e'\)e!he
HT.zl.) ocTaJy 11CTa KaQ 11a MaJKa pa,1111 rryao•pa.z~ao speMe.
IlpaBO IIJiafieHOP OTCYCTBa 01\ 15 ,llaHa KOje CBaKH OCHrypaHM:K HMa 3a Herosa:a,e 5oJiecHor 'tfJiaHa nopo,l\~e, aajqernhe KOPHCTe JKeHe 3a aery 11eqe.
6e3 .,orraeHOCTH ,lla I1pH .TOMe
CTpa.z~a !heH.a 611oJiornKa 11 .ziPYIIITBeHa <J?YHKIIHj a palja!ha H
owaja!ha HOB11X re!Iepaq11ja. 06311pOM Ha Harne MaTep11j:i.JIH:e yCJ:rose, He,ii;ocTaT~K os.aKBe_samTHTe saaTao_ 6~ oTe·.>Kao · :a<eHaMa pa.z~BaH Kyhe.
Harne .z~oea.z~aiiiihe HCKYCTBO iroKa3aJio je .z~a je Y ycJioBMMa- €KOHOMCK€ l:f T8XHl1't!K8 3aOCTaJIOCTJ1 H80IIXO)J;Ha IDTO
IIn1pa saKoHcKa 3aiDTHTa JKeH€ .. Pa3Bl1TaK HHp;ycTpHje 11,.
yrrope.z~o e T:nM, pa3BHTaK Mpe_:a<e 1\e'IjHX 11 .z~pyrHX ycTa-.
HOBa eTBOpHfie ycJIOBe ,11a .ziPYIIITBO TY 3aiiiTHTY Bpiii11 Ha
,11pym Ha'li1H.
Y 3aKOHY 0 COljHjaJIHOM OeHrypaH>y pa,liH11Ka J1 CJiyJK6eHHKa '11 IhHXOBHX IIOpO,liHlja 113 1950 PO,liHHe IIOCTOJH
aeKOJIHKO OI\Pe11a6a Koie rroee6ao · 6eaed:>I1LIHPaiy :a<eay
KO.zl o.z~pelji1Balha !heHor npaila Ha cTapocHy rreH311jy! Kao.
H KO)\ o.z~peljHBa!ha rrpaBa Ha IIOPOI\11'IHY rreH3HJY KOJa JOJ
npHIIa,D;a TIOCJI€ CMpTM MyJKa.
.
·
MajKa .z~ojHJba ,110 6 o.z~aocao 8 Meeeq11 rrocJie rropoljaja
MO}Ke pa.z111711 .'<eTI1pl1 eaTa ,1\HeBHO (Jf3y3eTHO 11 TpM) ea
3apa.z10M KOJ a JOJ rrpHrra.z~a 3a nyao pa.z~ao speMe. )l;eo 3a- .
pa.z~e 3a speMe Koje MajKa rrpose.z~e aa rroeJiy HerrJiahyje
rrpe,lly3ehe, a OCTaTaK HCIIJiahyje COijl1jaJIHO OCI1Pypaae.
KopHrnhe!he CKpaheaor pa.z~aor BpeMeHa MO}Ke ce ·
,li03BOJII1TI1 .H MajKaMa y pa,liHOM 0,1\HOCy y IjMJbY HeroBa!ha
CBHM JKeHaMa sa5paaeao· j
TOM"
M y KPHBI1'IHOM rrpasy, Kao H3Bp3amTuTa .uajKe u OeTeTa
Y 'ICPUBU'lL'lwJt·
npa~y
IIIHJiau; KpYIBMqHor p;eJia, :iK.eHa je
3aiiiTHheHa. EpeM8HJ1Toj JKeHH He
MO>Ke ce 113pefiH. CMpTHa· Ka3Ha. 3a BpeMe IIOCJie,lllha Tp11
Meceqa TPY.ziHOhe 11 rrocJie rropo'\)aja ,110 HaBpiiieHe Je.z~ae
f0,ll;l1H8 CTapOCTlif ~€T€Ta, :»C8H€ J13,ZW:»CaBajy Ka3HY 3aTBOpa·
H eTporor 3aTBOpa y 3aiiiTJ1THOM' 1\0My oeyljeHI1Qa IIOp01\HJba, r.z~e 11Majy CBe ycJIOBe 3a HOpMaJiaH 01\POJ ,11eqe.
Tpy,liHMl1e Mopajy 611TI1 rlo.z~ aa.z~3opo-; JieKapa 3a speMe
/\OK ce aaJia3e y 3aiiiTHTHOM 1\0MY. MaJKaMa ce Mapa rrpy>KHTI1 MoryhHOCT .z~a caMe Heryjy csojy 1\eiiY·
Kao IIITO cy 113je,liHa'IeHe y npaBI1Ma, >KeHe Y .<PI_J:PJ
cy 11 y o6ase3aMa rrpeMa .ziPYIIITBeHOJ 3aJe!IHMI..V1, H y TOM IIOrJie,IJ,y Harne II03J:1Tli:IBHO 3RK!OHO,n;aBCTBO
ae npaBl1 HHKaKBY pa3JII1KY• H3Meljy MYIIIKaplja H :a<eHe.
H3je.z~Ha<Ieae
e sarromJ.OaBaf:be aa rrocJio2. :lKEHA ¥ QBHOBli HAillE 3EMJbE
BHMa IliTeTHMM ITO 3,Zl;paBJbe l1 M3Y38THO Tei.IIKVIM ¢M3JPIKJ1M IIOCJIOBM:Ma.
HapOI\11 J yrocJiaBHj e cy y TOKY
Hapop;HOOCJI060!IMJ1a'!Ke 6op6e H3-
OsaKso 3aiUTJ1THO 3aKOHo,n;ascTBo 3a JKeae op;pa:m:asa
cxsaTa:EBe aarne cou;Mja.rn1CTVft:IRe 3aje,n;HHIJ;e p;a je sana:..
eJie!he JKeHe BaH Kyhe aeorrxo,liHa .ziPYIIITBeHa HYJKHoeT
BojeB3.JIH
pa,n;M CTI1I.:(alba lp8He 8KOHOMCKe CaMOCTaJIHOCTJ.1, na npe~m
.ziPYIIITBeHH .e><cTeM "' eTBOpHJIH aosy Hapo,liHy BJiaeT.
12
06uoea npuepeoe
CBcijy
HaiJ;MOHaJIHy' H€3aBHCJ:I.QCT, cpymMJIM CTapH
13c
�'
· YcJIOBH, Y K_ojHMa je no ocJioooljelby, 1945 ro):IHHe rroqeo
,liB ce ·pa3BHJa HOBH CO!jHjaJIHCTH'fKl%1 APYIIITBeHH cHCTeM,
oHJIH. cy H3BaHpe):IHo TeiiiKH. J yrocJiaBHj a j e . 6HJia rrpe
paT a,. H rrop,e):l Tora IIITo je pacrroJiaraJia aeJIHKHM rrpHpo.ztHHM 6oraTCTBHMa, 3eMJ:ba ca Hepa3BHj.eHoM· MHAYCTpHjoM,
3aOCTBJIOM IIOJ:bOIIpHBpe):IOM, Ha HHCKOM KyJITYPHOM HHBDY
c HHSKHM >KHBOTHHM CTBH,!Iap):IDM y O):IHOcy Ha pa3BHjene
KarrHTaJI':"CTH'fKe 3eMJ:be y Espoim. ':leTBOporo):IHIIIlbl%1 paT
Ha Ha.IIIOJ TepHTOpHjH KOjH je rrpOy3pDKDBaO BeJIHKa pa3apalba HIIYCTOIIIelba, H IIJ:ba'fKa 0,!1 CTpBHe OKyrraTOpa jOIII
BHIIIe cy HOOIIITpHJIH TeiiiKOfie :r:Ipe/1 KOjHMa Ce HBIIIJia
naiiia noaa napO,!IHa BJiacT ..
llpo!jec ooHOBe rrpHspe/le oHo je cTora ocHOBHH 3a!laTaK Y rrepHO,!IY IIOCJie ,OCJI06oljelba, H OH ce O,!IBHjao ynope,!IO C OOpOOM, 3a CTBapalbe H yqspiiilielbe CO!jHjaJIHCTl%!'fKOr
CeKTOpa IIpHBpe/le .rryTeM KOH<fJHCKaljHj e HMOBHHe paTHHX
!ID6HTHHKa H c~pa/IHHKa oKyrraTopa, arpapne pe<flopMe,
HaljHDHaJIH3aljl%!Je CBHX PYAHHKa, ¢a6pHKa, rrpe/ly3elia H
TpaHCIIOPTHHX cpe/ICTaBa.
Eop6a 3a o6HoBy 3eMJbe OHJia je HcToBpeME!HO H 6op6a
3a HOB€ JWYIIITB€He O)J;HOCe, 3a HOB COI.J;MjaJIJi1CTJ.:[qKJ1 rro_I)e-
/IBK H. ITO TOMe je Ta 6op6a ):I06HJia H3pa3WI'O IIOJIHTH'fKH
KapaKTep. 113 TJirx pa3Jiora HeMoryliHo je roaopHTH o rroJin- ·
TM'tfKOJ 8KTJ1BHOCTl1 2K€Ha JyrocJ:ra:i3J1je, a H€ OCBpHyTJ1 Ce
Ha lbHXDBY yJiory y o6HOBH Haiiier rrpHBPe/IHOr, IIPYIIITBeHOr H KYJITypHor >KHBoTa.
AHTH<flaiiiHCTl%!'fKH <flpoHT Ri:eHa O/lp>Kao je csoj rrpaH
. KoHrpec Herrocpe/IHO rrocJie ocJio6oljelba 3eMJ:be, 19 jyHa.
1945 rO/IHHe, J1 II03BaO CBe >KeHe JyrOCJiaBHje /IB BKTJ1BHO
yqeCTByjy y 06HOBH 3eMJ:be, 11a rrpy>Ke CBojy IIOMOfi opra- ·
HHMa Hapo/IHe BJiaCTH' y ·opraHH30Balby rrpnspe/IHOr H
APYIIITBenor >KHBOTa, y peiiiaBalby COijHjanmrx IIHTaH>a,
noce6ao IIJ1Ta:a,a 3amTMTe M 36J?HffiaBaaa paTae cMpo"tia,rru,
KBO J1 Y OpraHH:lOBaH>y H OTBapaH>y IIIKOJia.
.
M3BpiiiaaajyliH ose 3a):laTKe, >KeHe y'lecTsyjy rroAje,!IHaKO Kao H MyiiiKapljl%1 y CBHM pa/I(}BHMa na o6nasJ:baH>y
¢a6pHKa, Ha paiii'fHIIIliaaaH>y pyiiieBHHa, orrpasJbaH>y JKeJie3HJ:ft!KJ1X npyra a ~ecTa, J13rpa,n.aM rrorra.u,eal1X ceJia,
ce'!H IIIyMe, o6paJ:1H HarryiiiTeHe 3eMJbe .. Y HH3Y Kpaj esa,
HapoqJ1TO· y Bocaa M Xep:qeroBHHn, )!{€He cy QaJie rJiaBHa,
a qecTo H je,n;MHa pq,n:aa caara Ha rr0,n;H3alby· rrorraJDeHHX
Kylia.
14
3aXBaJ:byjyim 3aje/IHH'liillM nanopHMa HaiiiHX pa,!IHHX
JbY/IH, y TOKy.1945 l%1 1946 rO/IHHe HajBefiH opoj <flaopHKa
H PYAHHKa, >KeJie3HH'!KHX. rrpyra H IjecTa 6110 j e o6HOBJbeH.
ITo.n;aTBKa o 6pojy 3ancicJienor ocooJba, na npeMa Toll'ie H
JKeHa, H3 Tor nep>tO/Ia neMa. HH3 o6HOBJ:beHHX rrpe,!ly3elia
y TO BpeMe pa/IHO j e CMaH>eHHM KarraljHTeTOM H CMalbeHHM
opojeM pa):IID!Ka, TaKO /Ia je opoj YKYIIHO 3BITOCJieHOr oco6J:ba, rra npeMa TOMe H JKeHa, y npe,!ly3eliHMa OHO aepoBaTHO H€T1J.€ Ha npe.n;paTHOII:f, H~Oy J1JIYI "t!aK MCIIO)J; aera.
0 TOMe rosope IIO/Ial1H o 6pojy pa/IHHKa 1947 rO/IHHe, npse
ro,n;vrne· IleTorop;J1IIIH>er n.rraHa, Koju je 6Jm HemTO MaJio·
BefiH 0,!1 opoj a 3aiiOCJieHJ1X pa):IHHKa y 1939 rO/IHHH.
ITo ocJioooljeH>y 3aTe'!eHo je rrpeKo
280.000 11et:~e paTHe CHpO'!a/IH oe3
je/IHOr HJIH. o6a po.z~>~TeJ:ba. BeliHHY 11et:~e TpeoaJio je CMe- '
Bpuza o
Oe~u
CTJ1TH y )J;OMOBe li!JIJ1 KO)J; CTapaTeJba.
J OIII y TDKY paTa Hapo/IHH Oi16op>~, a Hapo'!HTO opra~
HH3aljHje >Kena, opraH>t30BaJm cy Ha ocJio6oljeHoj TepnTopHjlit /IOMOBe H rrpMXBaTHJr>IIIITa 3B paTHY CHpOT.Ia/1. Y, TOKy
1945 T0!'1l1He OTBOpeHO je OKO 350 /IOMOBB (/le'IjHX, 3a cpe/1H>OIIIKOJI!je, y'!eH>~Ke y np!"BPeiiH), 122 o6):1aHHIIITa, 12
·onopaBHJrniiiTa .Y:I JI€TOBaJIJ1IIITa.
Ka11a ce Y3Me y o63Hp 11a je y TDKY paTa ynHIIITeHo'
H OIIITefieHO OKO 77% /IOMOBa KOjHX y OHBIIIOj JyrocJtaB>tjH
·11
OHaKO
HMje
6l%IJIO ·MHOro, ·oR,n;a' ce MO}K€ HaCJIYTMTJi! KaKBy
je rewxoliy npeTcTaBJ:bao ·cMeiiiTaj H 36pHH>aBaH>e 11e11e .
Y ycTaHOBaMa /le'!je 3BIIITJ1Te, KOje cy HBj'!eiiifie CMeIIITaHe y npHBaTHe cTaH6eHe 3rpa11e, HHje OHJtO HH Haj 7
OCHOBHJifjer II0Tpe6Hor_ J1HB€Hiapa, HMTlif Ce OH y TO BpeMe
Mora a H.a6aBMTJ1. HMj e 611JI0 HH ,:n;osoJbHO CTPY't!HOr H BaCIIl1THor Ka,n;pa, _
K_ao HM rroMohHor oco6Jba 3a pa,z:r y ,IJ;OMo-
BHM;a.
McxpaHa
_y
,ZI.OMOBHMa:
611Jia' je ·caMo
,n;eJIHMM't!HO
o6e35eljena.
OpraHH3aljHje A<P:tK rrpey3eJte cy 6p>try oxo 11e'IjHX
/IOMOBa H IIPYrHX ycraHOBa, " XlfJba/le '!JiaHMI(a A<P:tK
Ha/IOKHaljHBaJto je csojHM pa/IOM H cai<yrrJbaH>eM !I06poBOJbHHX npH.rrora oHo ·uiTo Ce H3 ,n;pyiiiTBeHHX cpe,n;cTasa
HHje MOrJIO OOe36e/IHTk
Kylia CB€ illTO je MOTJIO
2KeHe cy /IDHOCHJie l13 CBOjHX
ITOCJiy2Kl1TJ1
I10ITYHJ1 HHB€HTapa,
.
Jt>tlliaBajyfiH '!eCTO CBojy IIOp0/IHI1Y H CBojy ):leljy cpe/1 ;$- \l.'llt~~;d\
cTaBa Koja cy H>HMa oHJta noTpe6Ha. ,[(oopoaoJbHHM np ;:;'~\1-~t~ !!! ,
"S>.... \ / :!
-~"'
,_,
-~_..;,·
�'JI03HMa >Kene cy o6e3oe,q>i'JI<i ,qeqjiD,:
,qoBO"!>He
·K0.1JWIMH:e IIOCT€Jbli:IHe_, Op;eh.e H
p;0B0JbHe
KOJIMqMHe naM>!pHW11a. One cy, rrope,q Tora, o6pal:jY!Ba.rre
'rroee6B:e' eKoiioM11je Koje cy c.rry:ilnr.rre 3a c:H:a6,qetial'be ,qoc
MOBa HaMY!pHY!ljaMa. Ha ,qo6poBOJbHoj ocii:oilu· :>KeHe cy
,qe:>Kypa.rre y ,[IOMOBHMa Y! rrp>p<BaTY!IDIIIITHMa, IIpMnpeMa,Jie
xpafiy, '<Y!CTY!.rre M ypel:jY!Ba.rre rrpocTopuje, a aeoMa qecTo
o6aBJba.rre " ,qy>K'HOCTY! aacrruTaqa. 3axBaJDyjylm HarropHMa }KeHa, p;OMOBH ~y, 11 rrope,n; Tara mTo cy y aajsJ1Ille
ccyqaj eBa 6uJU1 nMrrpoBY!3npaHY!, 6Y!.rrY! ,qo6po orrpeMJbeHn
Y! yCJIOBY! :lKY!BOTa ,qelje y IbHMa 6Y!JIY! cy ITOBOJbHY!. JKeHe
cy ce rrpeMa .n;e11u OAHOCY!.rre ca rryHo rra:>Kl'be " 6pure. Ha.
TOM rroc.rry mi.n;je,qHaKo cy yqecT!lO!la.rre ceJbaHKe, pa,qHY!lje,
.MHT€JI€KTya.rrKe Y! AOMafiY!lje.
OpraHY!3al1J'<i <;. AHTmpaiiiY!CTY!'<Kor ¢poHTa :>KeHa rrpy.>KY!.rre Cy HapO'fY!TO ITOMOfi OpraHY!Ma napo,qHe BJiaCTY! y
o,qa6Hpal'by " Ol\pel:juBal'by cTapaTeJb'l 3a oey .n;e11y Koja
ID1CY MOr.rra 6Y!TY! CM€Il!T€Ha y AOMOBe, a B€JIY!KY! 6poj NceHa
ITpMXBaTJi::IO ce
~Y1KHOCTM
CTapaTe.JPa.
Be3 upeTepnBal'ba MO>Ke ce pehn ,qa cy 3a,qaTaK 36pY!IbaBaiba paTHe cupoqa,qil Herrocpe,qHo rroc.rre paTa Y!3Bpnnr.rre yr.rra.BHOM :1KeHe, HaJia3ehn HaqJ1Ha ,n;a ,n;e~M, cMeIIITeHoj y ,[IOMOBHMa Y! OHOj K0/1 CTapa,TeJba, o6e36e)1e CBe
IIITO je 6Y!JIO Hy:lKHO 3a IbHXOB HOpMa.JiaH pa3BOj. 'Y TOKY
19~6 romme, 3axBaJbyjyhu HarropHMa 3)1paBCTBeHor oco6Jba " rroce6Hoj 6pw3w :>KeHa, .n;e11a cy Y!3JTe'feHa op; pa3HY!X
o5oJDel'ba, y5Jia>KeHe cy rrocJTe)1I1Ue rJTa)1oBal'ba y TOKY
paTa, i10K je )1eJ:1M o5oJTeJToj o,q TY6epeyJTo3e oMoryheno
Jieqe:E:J.:,e y 6oJIHMl(aMa:
npocaer-ua nu'l'a1-ba
6JieMa, HapO"IMTO
-Y
BeJTWKY rroMoh opraHwMa ua,po)1ne
BJTacTiil rrpy:>Kiil.rre cy :>KeHe y peIIIaBal'by p;pyrlilX COljlfj a.JIHHX IIp0TIJ1Talbl1M<;l
IIOMOfi~
)KpTBa~a paTa,
paTHJ1M BOjHYIM MHBa'Jil1;D;HMa, :8ojHJ1M 60JIHJ1IJ;a.Ma
¥
H€3l1
paibeHY!Ka. Ha 6a3n )1o6poBOJbHOr pa,qa, >Ke,He cy rroMaraJie
y o6pap;Y! 3€MJbe rropop;wljaMa xoje cy ocTa.Jif'. 5e3 ,qoBOJbHO
pa,qne cnare, uapo'<HTO BOjHY!M Y!HBaJIH,D;MMa. Y·1944-1945
rop;Y!Hif one cy ,qa.rre 3HaTaH ,qorrplilHOC· y opraHW30Bal'by
BOjHMX 60JIHHlja . M CBOjHM ,qo5pOBOJbHID!i rrplil.JI031'1Ma y
!IOCTeJbMHiil Y! HaMY!pHHljaMa KaO '1'1 CBC>jY!M ,qo6pOBOJbHfuM
16
HlilCa:Ebe.
,l\o6pOBOJI;HY!M pa,qOBY!Ma Ha .OrrpaBKaMa Y! II0)1Y!3al'by
IIIKOJia, Ha IhHXOBOM o,n;p2Ka.BaFby, :m::eHe cy ,n;onpl1HeJie ,n;a
IIIKOJie OTrroquy ca pa,qoM. 2Kene cy ,qaBaJie " .zio6poBOJbHe
rrpu.rrore y HaMeiiiTajy, p;a 6u ce KaKO-TaKo o6e36ep;Mo
IIIKOJiaMa HajHy:lKHY!jY! Y!BB€HTap KOjH je y TOKy paTa
YHY!IIIT€H.
3. :lKEHA Y .M3rPA)l;lbM
PaOnu~a
Y-x:Jby~-a.Ba'lbe J~Cena
y npuapedy
ITo 3aBpiiieTxy rrepno);la o6noBe,
anpHJia 1947 fO,[IMHe ,1l;OH€T je 3aKOH o lleToro,n;:m.InDeM JIJiaHy pa3-
BHTKa Hapo,qHe rrpnepep;e Jyroc.rraBuje, xoju je npeTCTaB- Jbao nporpaM pa3BY!TKa ua,qycTpY!je H ilcToBpeMeHor rro,qH3al'ba MaTepuja.JIHor "' KYJTTypnor HY!BOa Hapo)1a. ro,qY!H€
1948 3eMJbe McTO'fHe EBporre Ha qecy ca CoBjeTcimM CaBe30M npe,qy3HMajy npeMa HaiiiOj 3€MJbM Mepe eKOHOMCK€
6JioKap;e, yrpo:m:a~ajy Harny: He3aBMCHOCT, ycJie,n; '!era ce
Hallia npJ:i::Bpe,n:;i HaiiiJia rrpe,n; HOBHM T€IIIKOfiaMa, KOje -~MO
MOpaJIJif CaBJialjl'l;BaTJf COIICTB€HJ1'M CHaraMa Y3 BaHpe,n;He
Earrope n JIHIIIaBal'ba HaiiiHx pa,n;HMX JDYA"·
06HM H3rpa,q><.e B€JTHKMX Y!BAYCTpHCKHX o6jeKaTa,
rroTpe6a rroja':IaHe eKcrrJioaTall;Iilje myMa pa,n;H H3B03a, no-
aehaH>e Tpaacrrop1'a, .rroBehaibe npou3B0)1llie y PYi1HY!l1HMa
yrJI>a H py;n:HMD;HMa o6ojeHMX MeTa.rra, H3MCKMB.aJIJ1 cy·
3HaTHO rroEehaFDe 6poja sarroc.rreHMX pa;n:HMKa. BMmKOBJ1
pa,n;He cHare Koja ce perpyToBa.rra ca ceJia, 6J1JIH cy Ml1HlilMaJIHH, c-' 06311pOM Ha 3a:OCTaJIOCT IIOJbOIIpliiBpep;He IIp0l1.3BO)J;H:,"e yoiiiiiTe, B€JIMKY 3anyiiiT€HOCT 3€MJhOpa,n;HJ:rqKJ1X
rroce,qa KOjY! ce y TOKY paTa HY!CY HOpMa.JIHO o6pal:jMBaJIM
lil
3HaTHe · ry6MTKe · ·~oJborrp:vrape.n;Hor J1HB€HTapa.
Cae TO
·3axTeBaJJ'o je MHoro BY!II!e pa,qHe caare " y noJDOnpY!Bpei1"·
CTora je y rrepuo,qy o,q 1949 ,qo 1950 ro,qHne jep;aa o,q
OCHOBHMX npo6.rreMa npY!Bpe,qae 1'13rpap;><.e 6Ho rrpo6JieM
yKJbY'IHBal'ba HOBMX ~a)l;HHKa y !IpHBpe,qy. 'Y THM rO,[IIilHaMa noja'l!aHo je l1 yKJI>Y"t!HBaFDe LK;eHa Y npHBpe,n;y, IIITO
:Je 61i1JIO .TIOOJie,n;:m.:r;ai He ·CaMO lhMXOB€ €KOHOMCK€ 3ali1HTepe2 IloJioJKaj JKe,tr€ y ¢HPJ
17
�coBaHOCTM M Beli OCTBapeHMx MaTepMJaJiimx ycJIOBa sa
IID1pe, YK.lhy'<e1be JKeHa y rrpon;ec rrpo113BO,ll!he, Beli, y
rrpBoM pe.z~y, lh'l1xol'le CBecn< .z~a cy 11 oHe IIY:H<He .z~a Ha
ce6e rrpey3MY je.z~m .z~eo TepeTa 113rpa,ll!he; YJiasaK JKeHa
y !!p11Bpe,11y 6Mo je ,sHaTaH, Hap()'IMTO Y' 11H.z1YCTp11CKI1 saocTaJIMM perry6JIMKaMa, r.z~e je HarJII1 pa3BI1TaK rpa'ljeBI1HcKMX pa,liOBa, MH,llyCTpMje M py.z~apCTBa OTIIO'I€0 6arn y TMM
ro,1111HaMa.
0,11 YKYIIHOr 6poja pa,!IHMKa M cJiyJK5eH11Ka sarrocneH11X y rrpi1Bpe.z1HMM rrpe.z~yselmMa y rrep1m,11y 011 1948 ,110
1953 ro,1111He rrpon;eHaT JKeHa 113H?cMo je (rrpoceK):
I noJiyrO:Qe
1948
24,53
1949
25,68
1950
24,95
1951
23,26
1952
21,00
1953
20,07
ITo HapO,liHI1M perry6JIJ<KaMa rrpon;eHaT JKeHa KpeTao
ce: y Cp611j11 OKO 22%, y XpBaTcKoj oKo 27%, y CJioBeHI1jJ< OKo 32 %, y BoeHM 1< Xepn;eroBmi"M oKo17%, y MaKe)l;OHI1jl1 OKO 15% I< y l(pHoj rop11 OKO 18%.
Bpoj sarrocJieHI1X y rrp11Bpe,!IHMM rrpe,11y3eh11Ma H3HoCJ<O je:*
"YKyiiHO
1952
I rioJiyrol}e 1953
JyH 1953 ro,n;.
1,348.163
1,359.772'
1,455;073 '
Op; Tara
~eHa
283.122
281,093
301.043'
ITpeMa rro,11an;11Ma o rrpeBol)eH.y pa;11HJ<Ka KOje je H3Bprneao 1950 ro,liHHe, aajBehH' 6poj pa.z1HI1Ka YK.lhy'IeH je y
'rrpoH3BO.zllhY rrocJie 1945 ro,1111He. ITpon;eHaT pa,n;H11n;a~*
Koje cy 11MaJie ,110 5 ro,1111Ha pa;11Hor cTali<a 113HOCI1o je
YKYIIHO 78,31% y O,liHocy Ha yKyrraH 6poj sarrocneHJ<X
pa,liHHn;a, ,!IOK. je rrpoljeHaT pa,liHHKa JIO 5 ro,!IJ<Ha pa.z~Iior
CTa>!<a 113HOCI10 55,85%.
*¥
1938 rOp;HH¥f 6vm:o je YKYUHO 188.729 OCJ.:IrypaHMX 2K€H8..
(6e3 py,n:apCTBa y KOMe je l1Ha9:e 6poj JK:eHa 6110 H€3HaTaH).
Y OBOM 6pojy oc~rypaHux :m:eaa o6yxBaheHa je J1 eyfiHa nocJiyra
(YKYITHo 62.748 ocurypaauKa yrJiaBao:rvr JKeaa), Koja y no;u;a:...
II.Ji:IMa o KpeTa:H::.y 6poja pa;o;mm::a 11 cny:m6em-rKa y npMBpe,n;HHM
npep;y3elrnMa op; ocJio6ciljelba Huje yornnTe J1CKa3Y!Baaa:
IIo,n;a:u;uMa IJHcy, o6yxBaheae cJiy':m:6ea:ni.t;e y npHBpe,n;HMM
npe,l];y3elrnMa,- Kao HM 3arrocJieae y Tprol3HH1il.
**
18
RajBehl1 rropacT 6poja 3arrocneH11X JKeHa y o.z~Hocy
Ha 1938 rO,lll<HY 3a,6eJI€:lK€H je y 11H/IYCTpHjJ1 11 py.z~apCTBy.
YHyTap MH.ziYCTpJ<je HajBeliH 6poj :a<eHa 3arrocJieH je y
TeKCTMJIHOj, 3aTHM y MeTaJIHOj J1H,[(YCTpHjJ1, IDI,D;yCTpMjYI
,n;pBeTa, rrpexpaHDeHOj l<H,llyCTpHjl1 11 11H/IYCTpHjH .ziYBaHa.
Y o,liHocy Ha yKyrraH 6poj 3arrocneHHX pa,!IHJ<Ka y 1952
ro,!IJ<HJ<y TeKcTHJIHoj IDIWJCTPHjH 611Jio je oKo 63% JK€Ha, y
MH.ziYCTp11jl1 .z~yBaHa OKo 57%, y :KyJITYPHO-con;HjaJIHoj
,n;eJiaTHOCTM H8llTO M3Ha,ZJ;
50%,
,ZJ;aKJI8 BHlli8 O,ll IIOJIOBMHe
3arroc.rreHMX y THM rpaHaMa ,n;e.rraTHOCTM.
Y jyny 1953 ro,liHHe 6HJIO je 0,11 yKyrrHo 301.043 JKeHe
sarrocneHo y rrpHBpe,liHHM rrpe,lly3eliJ<Ma; 222.411 pa,11H1111a
11JII1 18,9%, 11 78.632 CJiyJKOeHMD;€ 11JlJ1 28,4% y 0,11H\9CY Ha
yKyiiaH 6poj 3a!IOCJI€HJ1X pa,liHHKa O,!IHOCHO CJiyJK6eHHKa.
o,n;
YKYIIHO
Y 0):\HOCy Ha yKyrraH 6poj pa,!IHI1Ka
·
..+-•
'1Caa.aul"j)u1Ca'lltuja.M.a
rrpeMa KBaJIM'+'J1KarzyiJ aMa, npou;eHaT )KeHa Kpelie ce: KBa.rrMc}:m:xoBaHMX OKO 8%, II0JiyKBaJrn<f>I1KOBaHI1X OKO 28% 1< Ji:eKBaJI11<f>J<KOBaHHX OKO 23%, ,!IOK je rrpon;eHaT BHCOKOKBaJIJ1<f>J<KOBaHI1X JK€Ha y 0):\HOCy Ha yKyiiaH 6poj BHCOKOKBaJIH<f>11KOBaHJ<X pa):IHJ<Ka 11CIIOA 2%. HajBeli11 6poj JKeHa 3arroPa0nu%e no
. C.rreH je, ,n;aKJie, Kao HeKsa.rrMc}:n1KOBaHe HJIJ1 rro.rryKBaJIH-
<f>11KOBaHe pa,!IHJ111e. HajBehH rrpon;eHaT KBanM<f>11KOBaHI1X
JK€Ha pa,!IH. y .'i"eKCTHJIHOj, ,llyBaHCKOj I< rpa<lJH'IKOj l<HJIY-.
CTPl1j11. Y TJ<M rpaHaMa HH.z1YCTp11j e pa,1111 BHrne 0,11 50% 0,11
yKyiiHOr 6poja KBaJII1tPJ1KOBaHI1X I1 IIOJIYKBaJIJ<<f>11KOBaHJ1X ,
pa,liHHn;a.
Tpe6a .z~o.z~aTH ):Ia ce 1<3 rro.z~aTaKa o 6pojy y'<eHHKa y ·
HI1JKHM CTPY'<H11M rnKonaMa TaKol)e BH/111 ,11a je 6poj JKeHcKe ):len;e y TI1M rnKonaMa .z~aneKo Ma!hl1 OJI 6poja MYIIIKe.
Y HI1JKHM CTPY'<HI1M IIIKOJiaMa * 611no j e:
TO,ll.IilHa
YKyrrao
O.n. Tora :f"':IeHJ;1IJ;a
IIpon;eHaT
yqeaMua
1938/39
1949/50
1950/51
1951/52
30. X. 52
62.872
130:572
120.334
110.988
94.073
19.853
20.040
16.111
13.970
15,2
16,6
14,5
14,7
*
Be3 HJ11KJ1X YM€THM"<IKJ1X lliKOJia, ,IJ;OMaffif<JKMX. M MajCTOpCKMX lllKOJia.
2*
19
�JK.eHa VIMa csora
. npeMa >KeHH y 6HBIIIOj JyrocJiaBHjH.
KOpeRa y
3aoc.Ta.i:ra cxsaTaaa o }KeHvr ncirolliasajy ce O't{MTO 11 ,n;aHac
Ka,n;a ce pa)IH 0 KBaJIH<!>HKOBaihY HOBHX pa,!IHMKa, KO,l\ npe,1\y:3elia " npHBpe,!IHHX oprallH3anHja KOjH H36erasajy Aa
rrpMMe JK€HCR;Y p;eu;y- Ha J13y"tJaBaiDe, -M KO,Il; caMMX pop;wTe.Jba y- Hci:tiMHY s·acrr:vnarba JKeHcKe ,n;eu;e ·:vr M36opy 3aHwM:ai-ba 3a iKeHcKY oMJia,n;nHy. · YxopelbeHa cxBaTalba ,o
II0,!1;8JUf IIOC'JIOBa H<i ,MyniKe" l1 ,}K€HCKe'.', KOja pa3BMTKOM
HH,l\YCTpHje CBe BHIIIe ry6H CBOj 3Ha'Iaj, yrw.ry Ha pO,!IMTeJhe ,11a >KeHCKY ,1\eny Hepa,n;o IIIaJhy Ha H3yqaBalbe 3aHaTa
KOjH ce CMaTpajy ,MylllKMM".
Y norJie,lly 3aHMMalba Koje >KeHe o6aBJhajy, HHTepecaHTHO j e HanoMeHyTH ,n;a OA yKynHo oKo 600 3aHMMalba,
KOJIMKO HX je 3a6eJie>KeHO KO,l\ npeBOryelba pa,!IHHKa 1950
ro,n;:nHe, HMa csera. 62 3aHJtiMa!-ba- y KOjJi!Ma ce JKeHe yorrIII're He nojasJhyjy. To cy yrJiaBHOM 3aHHMalba Koja H3McKyjy Befiy ¢H3H'IKY CHary MJIM Belie Hanope, MJIIf Cy
yCJIOBM pap;a
y
TJ1M 3aHJ1Ma!bJifMa :V.IHa'tJ8" Te:inKH, KaO Ha-·
npMMep,: MaiiiMHOBol)a, pa,n;HHK KOI\ neliM f[a >Kapelby, paAH-HK Ha · Bpy.lieM J13Jll1Baffiy, 6pO,Il;CKJf J1HCTaJiaTep, CTepeO-:
THnep, 6yiiia'I 6yHapa; Mopaap H CJI. CBera cy ,n;Ba 3aHMy ~ojMMa MMa 1KeHa,- a HeMa MYIIIKapau;a. 2KeHe ce
Ma:Iba
HaJia3e J1 Ha 7'aKBMM 3aHJ1Ma:Ef,J.IMa
MeXaHH"t!ap,
MOTOpMCTa,
KaO lllTO cy
Maiilli1IU1CTa
rrapHMX
KOBR.._I,
MaliH1Ha,
aJiaTHH'Iap, pyKoBaJian py,n;apcKMX Maumll'a, eJieKTpo3a-.
BapnBa'I.
.
Jib OBOra 6M ce ,n;aJIO 3aKJBY'!HTif ,n;a Beli y ,n;aHaiiilbHM
ycJIOBJ1Ma, KaAa MMaMO jOlii peJiaTMBHO ]J;OCTa Hacm~l)eHJ1:X
npe,lly3elia y KOjHMa HeMa M€XaHM3auHje, H Ka,n;a' ITOCTOje
BeJIMKe rrpe,!\pacy,lle y O,l\Hocy Ha 3anocJiethe >KeHa y noje~·
;z:J;MHMM 3aHMMa:IbJ1Ma, IIO,I.I;€Jia Ha ,R{€HCKe" J1 "MYillK€" ITO-_
CJIOB€ y rrp0113BO,I.I;ffilil IIOCTerreHO ona;::J;a. CsaKaKO ):{a he ce
pa3BJ1TKOM MO,!\epHe >lHI\YCTpHje ca M€XaHM30BaHifM npoIJ;€COM rrpol13Bo,n;:a:.e Cse BehH 6poj R{€Ha 3aiiOIIIJOaBaTJ1 Ha
ITOCJIOBJ1Ma KOjlii ce y Hai11MM ,n;aHaUl~J1M YCJIOBJ1Ma CMaTpajy KaO JtiCKJbyq:(;fBO. ,,MyiiiKJ1".
ITpoqeHaT 1KeHa 3arrocJieHF1X y
·npHspe,n;HMM npep;y3eliMMa o,n; 1950
paOnu~a
.
..
ro,!IMHe orra,11a y CBHM rpaHaMa AeJJaTHOCTM H TO y Belioj Mep>l Hero npoueHaT MYIIIKapana.
0 c.<aM<Ba>by
20
6poja
_113HeheMO ITO H1;1.III~M MMIJ1Jb€I-hY HajBa1KHI1je.
.-..
~
·, Cpe~HBa:lbe rrp~JU1Ka rroc.rre paTa_-·yTHqa.rro je Ha J13Be:f
cTaH 6poJ 2KeHa ,n;a caMe Ha,rrycTe -~arroc ..'lelbe, HapoqMTO Y' .
OHHM rpaHaMa npOH3BO,lllb€ KOje M3MCKyjy Belie ¢M3J4'!Ke
Hanope HJJH •r,11e cy ycJIOBH pa,11a Henoro,!IHHjH: rpal)em:mapCT~o, py,n;apcTBO, myMapcTBo :vr c.rr., a r,n;e c;i ce JKeHe 3arro. ruJhaBaJie. BMIIIe 36or Tara IIITO cy xTeJie Aa ,1\0npHHecy y
OI;IlliTMM HaiiOpMM'?- y li!3rpap;H:.J1 38MJb€, Hero· illTO -J1X je Ha
TO ynyliHBaJia €KOHOMCKa IT0Tpe6a. Ji!Ha'Ie, 6HJIO je CJiycraJ€Ba ,n;a cy }KeHe rJie,n;aJie Ha cBoje 3arroc.rreH>e Kao Ha He- ·
~TO
rrpo.rra3HO.
.
Y H3BecHoj Mep!1 ·" Ype,n;6a o ,n;o,n;anHMa Ha ,n;eey o,n;
1951 ro,n;MHe YTifuaJia je ,n;a cy Majr<e Koje HMajy BHIIIe.
,n;e:o;e HarryiiiTaJie 3arrocJie:a,e 11 nocBeh:vma.rre ce MCKJbf"g:J1BO_
O,llrojy ,llene. IIpeMa je,!IHOj aHKeTH Kojy je Bpiii110 rJiaBHM
0,116op AHTH<PaiiiMCTH'fKor q,poHTa >KeHa 3a MaKe,n;oHHjy
Y 6 npe,11y3elia y. CKonJhy y KOjMMa je 6MJIO 3arrocJieHo
OKO 1.000 pap;Hifua y TOKY 1951 rO,!IMH€ HaTiyCTHJJO je CBOjeBOJhHO pa,n; 132 >KeHe. 011 Tara 71 PaAlir y,n;aje "' 61 pa,n;H
Aeue. CJIH'IHe nojaBe 3arra>KeHe cy w y HH3Y ,n;pymx npe,n;y3elia..
.
Y 1950 ro,n;MHM ,1\0HeT je 3aKOH 0 ynpaBJhalby ,1\p>KaBHMM np><spe,n;HMM npe,lly3eliHMa, no KaMe cy npeAy3elia
npe,11aTa Ha ynpaBJha&e pa,n;HMM KOJieKTMBifMa. Bop6a npec
,n;y3elia 3a rrosehalbe peHTa6HJIHOCTH ,n;oBeJia je AO Tara
Aa cy pa,n;mi KOJieKTMB>< 0,11 MOMeH'!:a npey3HMa~a npeAy3elia HacTojaJIH ,11a ce ocJio6o,n;e H3BecHor 6poja pa,n;HMKa,
KOjM cy ce HaJia3MJI~ BaH rrpou,eca rrpOI13BO,D;H>e, Ha pa3Hl·ilvr
.IIOMOliHMM pe1KHCKliiM ITOCJIOBJ1Ma, KaO
Ca Hli!CKMM
KBaJIMci:>HKaiJ)<Ija:M:a.
J13
J1 OHMX pa,D;HJ1Ka
TJ1X pa3JIOra 3HaTaH
6poj JKeHa, HapO"'MTO y HH}i;ycTpMjH J1 py,n;apCTBy, OTIIyIIITeH je. H3 npe,11y3elia. IIpeKo SO% >KeHa KOjMMa je OTKa3aHo n .Koje ce npHjaBJhyjy 6HpOMMa 3a nocpe,n;osalbe pa,n;a
HeMa HJ1KaKBJ1X KBaJi:H<fJJt:IKaiJ;Mja.
.
Y py,l\apcTJ3y, IIIyMapCTBY J1 rpal)eB>lHapCTBy OTKa3HBaHO je pa,!IHMnaMa KaO ¢1f3J1'IKJ1 CJia6HjlfM.
36or nocJie,!\Hna cyiiie y 1950 H 1952 ro~HHH H He,llocTaTKa CMpOBMHa CMalbeH je 06liiM npOI13BO,ZJ;I-b€ Hapq:g:-~f():.~.:;;::··::':':"-·,..
Y IIpexpaH68HOj,
T8KCTJ1JIHqj J1
je, CJie,IJ,;CTB€HO TOM€,.
y
Tffilf
rpacfrH'Y:KOj MH,ll;YCTpyt:fr{,::::rfWtP;~; .;··,-
rpaHaMa p;e.rr_aTHOCT~{/_.:M:OPa0 - '~,- ~ l ~
. 6HTH ·CMalbeH H yKynaH 6poj pa,n;HHKa --: "' MYIIIi<;ap:l,na ."'"'
21
�·.
:a<eHa. 0BO CMalbelbe .YTJ1l1aJIO je rrpHJII<'UIO Ha OrriilTH
npon;eHaT 'cMalbelba 6poja 3arrocJieHHX :a<eHa, jep cy noroljeHe 6aii1 oHe rpaHe HHAYCTpHje, y KOj\1Ma je HHaqe 3anocJieH HajBehH npon;eHaT :a<eHa.
. Mel)yTHM, KOA cMalbHBalba 6poja pa):IHHKa y npe):ly3ehHMa, nope,z:r; OBHX Mallie BHIIIe onpaB,z:t;;;i.Hnx pa3.rrora, J13-
6HJia cy Ha noBpii1HHY cTapa cXBaTalba o :a<eHH. llojaBHJie
cy ce con;HjaJIH3MY Tylje TeopHje ):Ia cy :a<eHe ,HepeHTaQHJIHH" pa):IHHl\H 360r CBOje <lJH3J1qKe KOHCTHTYl\Hje, OrrTepelieHOCTH ):\OMaliHHCTBOM H ,l(el\OM, ,l(a je lhHXOBO MeCTO y
KyliH l1 cJI. TaKBa CXJ!aTalba y noje,l(HHHM npe):ly3ehHMa,
na H y OHHM y KOjHMa cy :a<eHe 3anocJieHe y BelieM 6pojy,
HMaJia cy npecy,l(aH yTHn;aj Ha OTITYII1Talbe Beher 6poja
:a<eHa Hero MYII1Kapan;a. 0Ba nojaBa y3eJia je KOA HeKHx
npe,l\y3eha Hajpy:a<HHje o6nHKe. 0TKa3HBaHo je TPYAHHn;aMa, :a<eHaMa ca ,1\enoM Koje HHCY Hl'itaJie ,l(pyrHx H3Bopa
, np11xo,z:r;a, 1KeHaMa Koje cy caaecHo o6aBJbaJie caOje rroc.rrose, :vr rp;e ce HMKaKBHM o5jeKTI1BHJ1M pa3JI03J1Ma HMj~
Morao onpaB,l(aTH TaKaB nocTyrraK (TproBHHa " yrocTHTeJbCTBo, aanpHMep). ,[(a 6H ce TaKBe nojaBe cnpeqHJie, nope;u
noJIYITJif9:Ke 6op6e npoTJ1B TaKsor o,z:r;noca rrpeMa }K€HM, 3a6paineHo je ,z:r;aaalbe OTI~a3a 1KeHaMa
6e3 car.rracaocTJ1 CHH-
,n;HKaJIHHX OpraHH3an;Hj a.
IIopacT npoH3BOp;I:be, OTEqiaibalbe rrocJiep;vm;a cyme,
Kao " Mepe, noJIHTHqKe " ):~pyre - KOj e cy rrpe):ly3eTe 3a
crrpeqasalbe HeraTHBHHX rroj asa · y O):IHocy aa 3anocJieHe
:a<eHe, HMaJie cy 3a rrocJief\Hl\Y ,l(a je 6poj :a<eHa 3imocneHHX y npmipe):IHHM rrpe,l(y3eliHMa rroHoBo rroqeo ,n;a pacTe,
HaKO HCTOBpeMeHO y O,l(HOcy Ha yKyrraH 6poj 3atiOCJI8HHX,
rrpou;eHaT yrJiaBHOM: ocTaje· HCTM, 36or Tara ruTo ce peJia·THBHO ·BHIIle nosehasa 6poj 3ti.rrocneHHX MYII1Kapana. CxBaTaiDa:, Koja cy, rrope,n; ocTa.rror, yTMD;aJia Ha cMa:H:>J.ffiaae.
5poja :a<eHa 3anocJieHHX y npwpe)\H"M npe):ly3ehHMa,
H:&p"f'KaBajy ce ,l(aHac y TOMe II1TO jonr HMa npe):ly3eha
KOj a ynopHO H36eraBajy rrpHMalbe :a<eHa Ha nocao rra H
KBMX Ha3,a,D;HJ1X. CXBaTalba, TyljHX J1 IIIT€THJ1X _3a p;a.IbH
pa3BHTax con;HjaJIHCTHqxHx APYII1TBeHl1X OJ1Hoca. To THM
rrpe II1TO pa):IH!1qxa xnaca H y rrorne11y pa3Bl1j alba paBHOnpaBHHX O):IHoca H3Mel)y MYII1Kapan;a H :a<eHa Mopa O):IHrpaT!f CBOjy peBOJIYL\HOHapHy yJtory H CBOjHM rrpl1MepOM
YTHn;aTH Ha OCTaJie ,1\PYIIlTBeHe CJtojeae.
CeJbanxa
Ji.fniJueudyaJLno
z'a3iJUUCT80
llpeMa pe3ynTaTHMa ITOITHCa CTaHQBHHIIlTBB H3 1948 rO):IHHe '} JyrocJiaBMj J1
je
6J1JIO aKTJiiBHOr CTa-
HOBHHIIlTBa y IIOJbOIIpHBpe):IH 7,148.739, 0):\ qera 3,179.665
MYII1Kapan;·a"' 3,969.074 :a<eHe. H3,1(p:a<aaaHo cTaHOBHHIIlTBO
Y IIOJbOIIpHBpeJ1H H3HOCHJt0 je YKYITHO 3,630.528, 0/J; qera
1,809.107 MYII1Kapana H 1,821.421 :a<eHa. Bpoj HH):IHBHAYaJIHHX ra3J1HHCTaBa H3HOCH npeKO 2,000.000. llpeMa aHKeTH
xojy je BOAHO AHTHcpa!I1HCT>tqKl1 <iJpoHT :a<eHa y 'npnnpeMaMa 3a IV KoHrpec, " rrope):l pa3JIHKa KOje nocToje no
rroje,l(HHHM :r<pajeBHMa, :a<eHe y noJborrpHBpe,l\!1 o6aaJbajy
CB€ IIOCJIOB€, rra J1 OH€ HajTeJKe. LKeHa, rrpeMa TOM€, y
!IOJbOIIpHBpe):IHOj IIpOH3BO,i(lbH KaO IIpOH3BOijaq IT0/1j 8/l;HaKO y'IeCTByje x:"o " "1YII1Kapan;. MeljyTHM, " nope11 Tora
JK€Ha Ha C€JIY Hli!Je. OCTBapHJia ,eKOHOMCKY paBHOrrpaBHOC'1\
xao II1TO je TO cnyqaj KOA pa):IHHn;a HJIH cny:a<6eH>rn;a.
HHAHBH,l(yaJIHO BJiaCHHIIlTBO HBA 3eMJbOM xoje rrpe' OBJialjyje y !IpOH3BO;>:IHHM 0):\HOCHMB Ha CeJty onpeJ1eJbyje
JOII1 yaeK 11PYII1TBeHe 0):\HOCe Ha ceny. 0Ty):l :>KeHa Ha ceJiy ·
.Y.K:OJI~O
CaMa HHje BJiaCHJ1K -
CTapemnna .,ZJ;OMafiHHCTBa:
HMa 00aBe3y ;>:~a pa):IH BJIH He J1 rrpaBO ,l(a paBHOIIpaBHO
yqecTByje y no,l(eJIH OCTBa);leHHX npl1Xo;>:~a. 36or Tora je
OHa rrpeTe:a<HO 3aBl1CHa y rrpBOM pe):ly 0/l; M:y:a<a HJIH OD;a
a 3aTMM J1 CBJ1X OCTaJU1X CTapYijHX ..q.JiaHOBa ITOpO.Jl:lilQ€.
Ilpaaa
KOja
cy. HaiiiMM
II03J1TJ1BHI1M IIpOITV!C:V,:Ma rrpH-
y
0HA_a}l}(aAA<2C€ pap;J1 0 TaKBJ1M ITOCJIOB11Ma Ha KOjMMa cy Ce
3HaTa X€HJ1, JK€Ha Ha CeJiy _KOpi1CTJ1
:a<eHe Befi O):laBHO a<iJl1pMHCaJie, J/[CTO TaKO rrpeJ1y3efia H36e),',aS<tjy -;J;a•I!PHMe :a<eHCKy OMJia):lmiY Ha H3yqaaalbe,
'•""'"Sai.G~y36l1jalbe OBHX rrojaBa y6y"yhe 6Hiie IIOTpe6Ha
!VJHottii'J<:oil:kpeTHHja J1 ynopHHja 6op6a CBJ!X 11PYII1TBeHfjj{O\>jpFam<3l!!L\>!j"8:, y npaoM pe11y Cl1H;>:IHKaJIHHX, Kao 11 .
ynl3j'lfu'.i£l'feillfutlii"!KH pa):l 3a npeBacrmTalbe HOCHJian;a .Ta-
(Hapoq>rTO H3 ooJtaCTH HaCJteAHor H rropO,liH'IHOr rrpaaa)
Hero lllTO Ta rrpaaa KOPMCTH JKeHa y rpa,n;y. BMille Hero
11r;>:~e APYrAe. HantH cou;>rjaJIHCTHqKH 3aKOHl1 OB):Ie HMajy
xapaxTep nporpaMa 3a. KOj>r" ce 6ope rrporpec>raHe cHare
APYIIlTBa, yrrpaao s6or Tora II1TO OHH He O,l(pa:a<aaajy aeh
CTBOpeHe €KOHOMCK€ O,D;HO,Ce Ha Ce.Jiy, Beli. IIOJia3e Op; TOra
,n;a.JI€KO Ma:FbOj M€pi1
23
�KaJ>BM 6!1" TH O,[(HOCH y
·11a 6y11y.
.
·
T.pe6a !10/IaTM ;:Ia
· JinrnJ e, . rrpc):(pacy):(e,
,·Ha<;Jiel)eHJ1.J13 JJ;aBH~X
COIJ;MjaJIMCTWIKOM i1PYrllTBY Tpe6aJIO
·
.
· ..·
· •
·
pa3sn HapO/IHYI o6wrajn, yTnn;aj pe"
rrpa3HOBepnn;e y o,n;Hocy ira :a<eHe
spe~eHa_, J13·rrpe2KMBe.m1x ,n;pyniTBeHMX CJiCT.e:M:a, Ka,Il.a .Je.1KeHa 6JiiJia IIOTIIYHH.po6, joiii B):nue
oTe:a<aBaJy rroJio:a<aJ :a<eHeHaceJiy (o6wrajn rrp>I rropoljajy ·
,n;asm-:oe MMpa3a, Kynoavraa 2Ke_Ha, CKJiarraa.e 6paKa Mel)~
MaJIOJICTHJ1ll.V1MD. l1'I:,Z:J;.).
·3a!Jpyze
.
I
I
i
· CeJbaqKe pa,[(He 3a,n;pyre 11 rrope,n;
CJia600T>I M H€,ll;OCTaTaKa KOj>I y
· HOlifMa _ITOCTOJ e, · KaO J1 aKTMBH:Y:Ij e OTIIilTe 3€M.1bOpa,ll.H~"t.JKe
. 3a,n;py~e yaoce y Harna ceJia abBe, coiJ;:t1j aJIHCTM'tfKe o,iiHoce.
Pa3BI~JalheM 3a,n;pyra yrrope,n;o ce pa3BMjajy lie caMe MaTePHJaJIHH ycJIOBH Hero >I Ky.iiTypHH H ,n;pymTBCHH >KYIBOT
C8Jia. 3a,[(pyrapH CB8CHO pa,[(e Ha TOMC, jep 3a,[(pyry CXBa"
~aJy He CaMO K~O J1HCTpyl\I€HaT· n050.Thll!QI-ba CBOr MaTepM-
. JaJIH,Or rro.Jio2KaJ a, aero M Ka~- cpe,n;cTno onlllTer HanpeTI{a
·y ceJiy.
·
_
. · .Bel'i'· l'(ocaAamlha HC;KJ'cTBa rroKa3yjy' ):Ia cy ·cE'Jba.qKe
pa~H~ 3a,n;pyre rr03MTJ1BHO YTIH.:t:ane Ha no5o.JCL1lalbe rroJi:o:m:aJa _.-ceocKe }Keae. Y_ IhnMa, Kao H rra l1H,D;¥.:BM.n;yaJIHOM
. ra3AMHCTBy, :a<eHa,y rro):(je,[(eaxoj.JYiepM yqec-rByje·xao rrpoJ13Boljaq, · A.n:v.r, · y ce.JbaT.JKJ-11\ir pa,tJ;HJiM 3ap;p:)lraMa p~;n;He
:m:eH~ ce,rra cy rro··npsJ1_rryT ,n;06:vrJie npano ne cmwo .n;a y-qeCTBYJY. Y ·· rrpOM3BOAih>I, Beh H Aa paBHortpasHo yqecTByjy
Y paCIIO,ll;8JIM IIpMXO,[(a OCTBiipeHtlx lbHXOBJ1M pa,D;OM. fio,n;
YTMl.\aJ eM TaKBMX 0/IHOCa y I!OJbOIIjlHBpei\HOj rrpOM3BOAihH,
y ceJbaqKHM .pa.n;H.HM 3a,n;pyraMa Metba ce · u o,IJ;:Hoc npelvra
~eHn yon~Te. 3a~Tape.rra cxBaTarna. Ha3a.n;H:r1 o6Y.IT.J8.jr-1,
'li.teTHHa noJI~Ko; antr rroc"Tenen"'o.RecTajy,. a 6p1E:e rrpo;n;tiPY
CXBaTalba 0 JK_€Hl1 KE1:0 pas:tmrrpaBHOM ~:IJiaHy 3aje,IJ;Hli!IJ;€
Hero y ce.JIMMa r,n;e npeoBJia.n;aBa ·.J-1Hp;MBM.n;yaJIHlif noce;a;.
·
Y m>6po opraHM30BaHHM 3ap;pyraMa HaMelie ce H rrpo6JieM rroMOhH JKeHH y OArojy ,n;e11e. Pap;H oJiaKmalha pa,n;a
JKeHaMa MHore ceJbaqxe paAHe 3aApyre oTBapajy 11 M3,ll;p-·
~aBa]y CC~OHCKC yCTaHOBe 3a 3aiiiTHTY .n;eo;e (BpTMli:U, ,I(O-
I
!
l
)
yso,n;e· 3aiDT>ITY 3a cBoj~ <rJiaHoBe :a<eHe-MajKe M o6e36eljyjy MM MCTa OHa rrpaBa KOja .Y>K>IBajy pa,[(HHI.\8 M CJiy:a<6eimn;e0 ITo rrpB>I rryT Kpo3 CeJbaqKy paAHY 3a,n;pyry,
.ra,n;Ha :a<eHa ceJia oceha rroMoh M 6pnry APYIDTBa 3a ·E>erre ·
.
. ·
··
·· . · ·
rrpo6JieMe.
·
'Ycrrec>r Koje cy rrocT>~rJieceJba<rKe pa,n;He 3a;11pyre l}ao
l1 Hanpep;He bnmTe 3e~JDopa,U,HH"tJK8 3a,n;pyre, Kal{o .eKQ:HOMCK~, TaKO _if Ha. IIO,IJ;M3ai£j KY JITypHOT HMB9~ CBOjH.X
qJiaHOBa yKa3yjy Ha TO ,n;a je rrpOl.\CC pa3BMTKa. C0IjMjaJIY!CTJ1qKHX O,ll;HOCa Kp03 .3a,l1pyre ,n;aJieKO. 6p:a<YI, ,n;a je 6op6a
ITpOTMB 3aO~TaJIOCTJ1 Ha CeJiy MHO TO JI_a.KIIIa Y" Kpaj €BJUI.[a
rAe je 3a,[(pyrapcTBO pa3BMjeHMje M ,n;a cy ycrrecu nocTMrHYTM y TOM IIOrJICAY TeM8JbJ;IMjH.
AKTMBHMje 3a,n;pyre yBo,n;e eJieKTPM<rHO cBeTJIO y ce,rra,
.pa3BHjajy >K>IBH KYJITYPH>~ pa,n;, oprarrn3yjy pa3He Te.qa_jeBe: rroJDonp:vmpe,n;He, KYJITypHe, sp;paBcTBeHe; npocB_eTH~,
ocH:vrsajy KYJITypHa ,n;pymTBa, ·qJ1TaOHMu;e, ,ri.MJieTaHTCKe
11PY>KHHe, Ha6aBJbajy I<MHoarrapaType, OTBapajy ,ll;OMOBe
KYJIType. 3a,\\pyrapH HacToje_,n;a y cBoj>IM KyhaMa H3MeHe
Ha"IIHH JKHBOTa. IIo6oJbiiiaBa ce HaqJ1H McxpaHe, CT::tHOBH
H ABOpHmTa ce 6oJbe ypeljyjy, Ha6aBJba ce orrpeMa 3a cTa,HOBe, .Jil3rpal)yjy ce rryT_eB~, "t.recMe, rreKape ~ c.rr.
.
IIepcrreKTHBe pa3BJ1TKq-' Harne rr.oJboiJpMBpe,n;e, yHarrp€:.l)elhe II0JbOI!pHBp8,ll;H8 IIpOM3BO,ll;Ih8, YBOijelhe M8XaHM3aIJ;l1je J1 np!1MeHa arpOT€XH:V.FIKMX Mepa,~- pa3BJ1TaK COLI;:Iilja....
..JH1CTJ.1"t{KiiiX 05JIJ1Ka IIOJbOTipi-:IBpep;~e llp0113BO,ll;lb8 1 pa3BJ1_jau,e rrpepaljMBa<rKe MH,ll;YCTpMje Ha CeJiy HT,[(. 6Mfie CBaKaKO CHa:m:aH MHCTpyMeHaT 6opf?e 3a eKOHOM;CKl%1 M KYJITYPH!i1 Hanpe.n;aK ce.rra, sa pa3BJ1jaThe HOBMX op;Hoca Mel)y
JbY,TI.HMa, ,a TJ1M8 J1 CHaMftH HHCTpyMeHaT. rro60JDIIIa:Ef:ta riO.JI02Kaja
pap;H~ 2K€He HR ·CeJiy Ji1 ¢aKTJ1"<IKOf OCTBaper~~
H>el!e· paarrorrpaBHOCT>I. CTora pa):(He :a<eHe ce;rra HMajy
rroce6Hor >IHTepeca ,n;a 6YAY Meljy rrpBHMa y 6op611 3a
pa3BHjalhe COij>IjaJIYICTWIK>IX 06JIMKa IIpMBpelju!Balha.
Yno}Je,n;o c TMM 6op6a CBMX COIJ,MjaJIMCTJ1qK:v.tx Cl:iara
·p:pylllTBa IIp0TJ1B H€ITJ1CM€HOCTlii, 3aOCTaJIOCTH, CTapMX HaBHKa, peJI:vrrM03Hl1X yn·m;aj a, npep;pacy,n;a, Hasap;HMX o6M:..
qaja, !10IIpnnehe y6p3aBalhy -ror rrpon;eca.
"JHJIMIIITa, JaCJIC, 06p;aHJ1IIITa), ycTaHOBC KOje '¥a CCJiy Tpe6a
·cMaTpanr :?-a"<IeiJ;HMa ,n;pylliTBeHe 6pY.Ire 3a o,.u;roj 11 BacnJ1,.a,.,e 11en;e paljHHX JbYAH Ha ceJiy. M'Hore Harrpep;He 3a·Apyre, no yrJieAy Ha 3aiDTHTY Kojy YR<><Ba MajKa pa,[(HHn;a,
24
25
�Hac<raBHHl\M na YHHBep31%iTe<ry · 611Jle cy J<3y3eTaK, rra j e
c<rora napo'IMTO 3Ha'Iajaa rropac<r 6poja >KeHa HaCTaBHMKa
Ha YHJ1Bep3HTeTMMa H BHCOKHM IIIKOJiaMa (10,4 o/o 0)1 YKYITHOr 6poja HaCTaBHHKa), a HapO'II1TO IIOMOftHOr HaCTaBHOr
OC06Jha (21,9o/o >KeHa Op; YKYIIHOr 6poja).
YKyrraH 6poj cJiy>K6eHHKa, rrpeMa
IIOIIHCY KOjH je 113BplneH 1. XII.
1951 I'O)IHHe l<3HOCl<O je 250.210,
o,n; <rora 100.415 >KeHa J<JIJ< 40,13%. IIo perry6JIHKitMa rrpoL\eHaT >KeHa CJiy>K6eHHL\a y 0)\HOcy Ha yKyiiaH 6poj CJiy>K6eHJ<Ka J<3Hocno je: y Cp6nj11 36,6%, y XpBaTcKoj 42,9,
y CJioBeHHJ:H 54,8, y BnX 38, y MaKe,n;oHHjH 29,4 n y I(pHoj
Tqp11 35,4o/o.
O,n; 1952 ro!II1He yrrope,n;o ca rrpot~eCQM JIJ<KBJ<)Ial\Hje
a,n;MHHHCTpaTJ<BHOr yrrpaBJhalba IIp11Bpe)IOM 11 rrpeHOIIIeFba
rrpHBpe,n;He orrepaTHBe Ha caMe rrpHBpe,n;He opraH><3al\Mje,
KaO M pa3BHjaFbeM CaMOyrrpaBe y 06JiaCTM COl\HjaJIHOr OCHrypaFba n 3,n;paBCTBeHe cJiy:>K6e CMaFbyj e ce M 6poj cJiy>K6eHMKa y yrrpaBHOM arrapa<ry a MCTOBpeMeHo ce rroBehaBa Y rlpOCBeTHMM, 3)\paBCTBeHMM J< ,n;pyrMM yc<raHOBaMa.
Y o,n;Hocy Ha c<raFbe npe pa<ra 6poj >KeHa Ha pyKoBo,n;ehHM 1\YJKHOCTHMa y yc<raHOBaMa J< Ha,n;JieiiiTBHMa 3HaTHO•
ce rroBehao.
O,n; YKYIIHor 6poj a cJiy>K6eiDf11a 3arrocJieHHX y yc<raHOBaMa n na,n;JieiiiTBMMa OTrra,n;aJio je 1951 r. na oHe KOje
J<Majy ,n;o 6 ro,n;nna cJiy>K5e, 64,5%. ITo perry6JIHKaMa <raj
ce rrpol\eHaT Kpehe M3MeJ;jy 54,5% (XpBaTcKa) H 75,5% (BaCHa H Xept~erOBI1Ha). J1 OBH rrop;al\H CJIW!HO KaO M KOI\.
pap;HI11\a rroKa3yjy ,n;a je.HajBehn 6poj :>KeHa cJiyJK6eHHl\a
sariocJie:fi nocJie oca:ro5ol)eH>a.
2Kefl£. y yCT~UDBa~a U
uacl.aemxauJ!a
,
llpeMa HCTMM IIO)\al\MMa CKOpO IIOJJOBJ<Ha 011 yKyrrHor 6poja cJJyJK6eHMI.Ia pap;I1Jla je y 3p;paBcTBenoj, COl\Mjammj H rrpocBeTHoj c<rpyl\:H. Y rrpocBeTHoj CTPYI.IM 6>mo je 31.854
. >KeHe MJIH 53J25% op; yKyrrHor 6poja cJiy>K5eHI1Ka y 'raj
CTPYL\H; y 3,n;paBCTBeHoj rr COl\MjaJIHoj cTPYliM 611Jio j e
16.115 >KeHa MJIM 64,18%. Y cTaTI1CTI1"rKoj cTPYll>< 6MJJO je
40,46%, y a,l(M>IHHCTpaTMBHOj 37,30%, y qmHaHCI1CKOj
26,68%.
'
Y HeK11M c<rpyKaMa rrpot~eHaT >KeHa je MaJII1. TaKo y
p;l1rrJIOMaTCKO-KOH3yJiapHOj CTPYL\11 11Ma 15,82% >KeHa, y
rrpaBHOj 11,85%, y ITOJhOITpHBpe,l\HOj 14,7%, y BeTepMHapCKOj 8,14%, My rnyM~pcKoj 2,74%. 11Ha'Ie >Kene cy 3ac<ryITJheHe y CBMM CTpyKaMa. Y 6HBIIIOj J yrDCJiaBMjH, :>KeHe -
26
O,q YKYIIHor 6poja sarr6cJieHHX
c·JtyJIC6euu~a
CJiy:m:6_eHHKa
Ca
<flaKyJIT€TCKOM
.
Hao5pa360M HMa 29,1% >KeHa, ca
IIOTrryHOM Cpep;FbOM IIIKOJ)OM 51,9o/o, ca HerrOTIIYHOM Cpe,n;FbOM IIIKOJIOM 44o/o, ~a OCHOBHOM IIIKOJIOM 32,9%, 6e3
IIIKOJICKe CrrpeMe 42,6);,. llo .perry6JIMKaMa je y 0)\HOCY
Ha .yKyiiaH 6poj 3aiiOCJieHHX CJiy>K6eHMKa najBefiM IIpol\e_:
HaT JKeHa ca <j:laKyJITeTCKOM crrpeMOM' y Cp6njn (33% ),
HajMaFbH y I(pHoj ropH (18%). HajBehu IIpOl\eHaT >KeHa
Ca IIOTrryHOM cpe)IFbOM· IIIKOJIOM je y XpBaTCKOj (62 9o/o), a
HajMaFbH y I\pHgj ropH (35,9%). Ca HerroTrryHoM cpe,n;FhoM
IIIKOJIOM najBehH rrpot~eHaT JKena je y CJioBennjM (61,6.%),
a HajMaH.H y MaKe,n;oHHjH (32,9% ).
"Ill'Ko.n,c-,ea "Hao pa a
6 36
Y
ro,rvma
1938/39
1949/50
1950/51
1951/52
1952/53
1··.··
'\1
l
·t1
CPeAILHM
CTPY~HHM
Cpe,n;H:.e
o/o 2KeHa
23.835
25.076
17.156
16.679
mK~JiaMa *
6HJIO . je:
BJ.:tcoKe IIIKOJie
CTpyqHe IIIKOJI€
·. 'YKYIIHO : O,z:~;:, Tora
meHa
10.979
63.100
65.940
44.873
45.403
H . BHCOKHM
YKynao
O,n; Tora
o/o :m:eHa
:m:eHa
37,7
38,0
38,2
36,7'
17.734
60.566
60.395
55.270
54.745
22,5
32,9
33,2
32,9
33;4
3.987
19.945
20.021
18.168
18.246
Cy,n;ehn no rropacTy arrcoJiyTHor 6poja :lli:eHCKe OMJia,n;HHe
y
Cpe,n;H:.MM CTpyqHHM I1 BJ1COKJ1M IDKOJiaMa MO)Ke Ce
O'IeKMB'aTH jOIII BefiH rropaC.T 6poja KBaJIM<j:lHKOBaHHX CJiy:m::6eHHIJ;a, He CaMO y ycTaHOBaMa
y rrpMBpe)WMM rrpe,n;y3ehfuMa.
11 Ha,n;JieiDTBMMa Befi li1
. OcTaJte 3anoc.aeue xeue IIop;au;MMa o 6pojy pap;HHIJ;a. M CJiy:>K6eHHL\a Hncy o5yxBaheHe cBe
>KeHe Koje caMocTaJJHO rrpnBpeJ;jyjy. TaKo Ha rrpMMep, Hncy
MCKa3aHe JKeHe sarrocneHe
y
rrpHBaTHOM ceKTopy,
y
ap;MM-
*
Be3 yMeTHJi1'1KJ1X lllKOJia J1 mKOJia 3a o6pa30BaH>e HacTaB-·
Ka,n:pa. HMCY o6yxBafieHlil HJ1 pa,n:m;rqKJ1 T€XHli.IKYMM, KaO HH
o)J;eJbelba 3a pa,n;HHKe y cpe;rr,lbMM CTpyqHMM ·mKOJiaMa. ·
HOr
27
�,HHCTpat;HjH · ilJ1Ylll'£!!Ci!HX oprai!H3al\Hja,. Kyliiio TIOMOliF!O
oco6Jhe, :>aHaTnnje.HT/l. IIpeMa TOMe Tpe6a HMaTH y :sn):jy ·
.1\a je: YKYTI"-H 6pqj 3arrocneHHX >KeHa Belin 0.11 6poja ncKa3aHor y rro)'laqHMa o 6pojy pagHHl\a n .cny>K6·eHHl\a.
.Ha Kpajy BaJba r-rar.rrac:vrTH .n;a y Hamoj 3€MJbli.I HeMa
HMje,n;HOI' 3Bai:ba HJ1 3~HJ1Malba- KOje HHje ,IJ;OCTYIIHO
)!{;€- ,
HaMai J1 OH8 Ce HaJia3e CKOp:o Ha CBMM 'rtOCJIOBMMa J1 06aB-
Jhajy Hajp:>3JIWlltTI1je cpyHKqHje y rrpHBpe,liH, ,llp>KaBHoj_
yrrpann, ycTaHoBaMa M opraHM3agMj aMa APYlllTBeHor caMo-
,
ynpaB . .rnama. O,n; IhMxo:Bor pa.n;a, 3aJiara:rba
J1
cnoco6Hocn·t
y rrpBO:>T pegy 3aBI1Cl1 KaKBe fie IIOCJIOBe y Ha!lloj ,llpylliTDeHOj 3aje;a;_HJ1IJ;J1 o6aBJbaTJ1.
IIope,11 gy50imx I'<PYlllTBeHHx rrpoMesa KOj e cy cc y Hf!.IDOj 3eM.n?:a.
O)'IHrpaJie IIOCJie OCJI06oljema, O)'IHOCH y nopO,l\111;11 jO!Il yBeK
Hoce n_eqaT cTap:v.rx HaBHKa J-~-o6:VJ:"tJaja. CTapa rro,n;eJia pa,D;a,
no K0joj je }KeHa o6a:$JbaJia CB2 ,iJ;oMahe ndcnoae, 3a,n;p)KaJia ce ,n;o ,n;aaac l1 y rpa.n;y r1 Ha ceny u nope,n; Tara IIITO
je -2K~Ha ITOCTaJia aKTMBaH ~b.aKTOp
y
iipmi3BO,D;lliH Jt.IJH1 Ha
,11pym Ha'!HH npl1Bpeljyje, Tmw ila je cma p;aHac orrTepeheHa llBOC'rpyKHM ilY>KHOCO'HMa; rrpv.speljHBaaeM BaH Kyfie
l1 o6aBJbaH:i\2M ,ZJ;OMafii1X TIOCJ!OBa.
AHKeTa Kojy je l(eHTpaJIHM o,116op CaBe3a ci1H/111KaTa
B0)\110 y TOKY 1951 rG)'IHHe M·2l)y pa,1\Hl11jaMa noKaByje ga
MMa joru MHoro rrpo6JieMa Kciju he ce lViopaTJ1 peruaBan1 y
Il.HJhY CTBapaH::.a MaTepMjaJIHHX y~nosa 3a ocJto6oljeH:.e
>KeHe 0,11 )'IOMafii1X IIOCJIOBa. ·Q)'I 7.440 aHK8THpam1X }KeHa
86% HX ce xpaue KOi1 Kyhe, a cnera 14% y llPYlllTBeHMM
\)ecTopamri.!a, ITopeil pa,11a y rrpe,~y3ehy 43% aHKenrpamo:x
}KeHa o6aBJhajy caMe; 6e3 HLJ:Mje rroMoh:r1, cBe ·,Il;OMahe rrocJiose, 7,7% :£K€Ha O,IJ;Jia3e neuu;::e Ha pa,IJ;, a O,TI; rora 21 o/o
rrposo,n;H Ha rryTy .BHme o,ZJ; jEi.n;rmr· caTa. Ha ruiTaa,e KOj:w:.
Ji!M ,IJ;OMafiYI IIOCJIOBJ1 O,IJ;Y3HMajy HajBMlli€ Bp€M€Ha
30%
2KeHa cy o.n;roBopMJie ,n;a je TO cnpeMaroe Kyhe, 18% npalbe
·aerna, 3aTMM ,n;o.rra3H xyBaihe, Kyrrosaae HaMI1pHl1u;a 11
IIOCJIOBJ1 OKO ,D;2IJ;€. MeljyTHM, yrrpKOC CBYIM TlifM -T€IIIKO-
·fiaMa, cBera 2,15% >KeHa O,llrOBOpHJIO je ila :a<:eJIH.ila HarryCTM rrocao.
28
~eHa Ha CeJiy o6aBJha TaKolje, nope)\ pa,11a y hpOH3BO,ZJ;Ibl11 J1 C_Be- ,Il;OMafie IIOCJIOBe. 0ClilM ';['Ora, HJ13aK OIIIIITM
>KI1BOTHH .CTaH)'Iap,ll y 3aOCT<tJIHM ceJII1Ma (KOjH 'l~CTO He
-3aBMCI1- o,n; HMoBHOr, ··cTaH:.a) ycJIOB_JhaBa- ·aoljeH:.e rrpHMHTHBHOr )\OMafiHHCTSa. ~eHH Ha CeJiy pag y )'IOMafiHHCTBy
OTe}!{aBa: y MHOTOMe H8,ll;OCTaTaK OrpeBa Yf BO,ll;8, KOje OHa
0,ll;OHOCJ1 "9:8CTO Ha CBOjHM JI8}_)J1Ma Ca ~efi"e y_.n;aJb8HOCTJ1.
Cae TO YTH"t!e ,n;a 2KeHa, 11 OH,n;a· Ka,n:;a HMa HCTe KBaJI:t-nfJYIKau;Mje KaO Jif MYIIIKapau;, yc-Jie~ Te OIITepefieHOCTYI
.·He ,11aje Ha 1\Y>KHOCTH Ha KOjOj ce HaJia3H !1CTI1 ecpeKaT
pa_.n;a. 06aBJPg.H:.e ,li;OMahlifX TIOCJIOBa, Ha ·je_.n;aH MaH:.e-BMIII~
3aOCTaO Ha"Y:HH, o_.n;.y3J1Ma- }1{8HM CJI060)J;HO' BpeMe KOje 6M
MorJia yrroTpe6MTM 3a ·rro,n;M3a:ffie csbr cTpy-qHOr MJU-1 orrmTer 3HaH:.a MJIJif KOje 6J.:r" MOrJia IIOCB8TI1TJi! CBOjOj p;pylliTB8H0-IIOJil1TJ1l:.IKOj 0.KTJ1BHOc'TH. -Y :fpa_.n;OBJiiMa,- H€,Il;OB0JbHO
pasaVIjeHa MpeLKa yrocTMTe.llicTBa, Tpi'oB:vrHe rroJI_yripE:pal)esMHaMa, H8,IJ;OBOJbHO pa3BMj eHa rrpexpaH6eHa MH_.n;yCTp_Mja, H8,ll;OCTaTaK T8XHlil"t!f01X l1 CaHMTap_H:Y.IX li!HCTaJiaIJ;Mja, Ha CeJiy,· OITIIITa 3aOCTaJIOCT, CTaH68Hlii yCJIOBM, CJia68.
-orrpeMJb8HOCT CTf-HOB~, Hepau;J--ioHaJIHO 8KOHOMJ1CaH:.e :---- TO
-cy _-rrpo6.rreMvr '-Il-1~-eM ce peiiiasa:a;y, y.· ,n;oca,rr:aiii;tnYIM HalliJtiM
Hanop_JtiMa, KOjl1 cy rrpaeHCTB~HO 6MJIJ1 yCMepeHr~ Ha pa3BI1TaK TemKe MH,n;ycTp_Jtije 11 eJreKTp:vrc]JJ1Kau,_Mje, HMje M<?r,no
m6HJhHYij e rrpHliM. J ep OBile ce pagM o nmpoKOM rr.porpaMy
·KojH yKJi.yqyje pa3Bl1TaK JiaKe MHgycTpYij.e, noce6Ho npexpaH6eHe, _l13rpa,n;IPy CTaHoaa, JIOKaJIHor -cao6pahaja, Ko·MyHaJIHMX o6j"eKaTa, pa3BMTaK TIOBpTJiapCTBa, pa3BJ1Tai{
TprOBYIHe J1 yrOCTHTeJbCTBa, yc.rr_yLKI-IJ.f:X pa,IJ;HOHHIJ;a, KaO J1
pc:i.i\ Ha rrpOCB8J::il1;Bai-Dy, liTO YI3J-1CKyje H ·p;OCTa BpeMeHa VI,
yJiaraae. MaTep_Mja.rrHvrx cpep;cTaaa.
.
IIopeil nocJioBa y ilOMalii1HCTBy,
pailHY >KeHy OIITepefiyj y, M IIOCJIOBJ1 oKo Here l1 o,n;roj a ,n:;ei..I,e. TlOJia3efiM o,r:~; Tor ,I~;a 3a eKoHOMCKO OCJI06oljeme >KeHe H meHy llPYlllTBeHy paBHOrrpaBHOCT BeOMa Ba>~my yJiory Hrpa M .11PYlllTBeHa 6p11ra 0
o;n:rojy M ·aacrrM'L'aiPy _,n;eu,_e,_ Barna· cot~H:ja.rrJ..rcTM·qxa 3aje;n;Hvr:u;a:-je seh ,n;o ,n;aHac, npeMa CBOjMM MaTep:MjaJIHli1M MO:ryhHOCTii!Ma; pa3BHjaJia ycTaHOBe ·3a ;n;pylliTBeHO CTap~F.I:ol~:::·o p;eu;M. 0CJ-1M TOra, KaO lliTO CMO paHMje li1CTaKJIJ1,,~~I!-":Y:Tt:~M~-06e35eljeH>a rroce6HMX rrpasa, pa3BI1jeHa je 3a!llTI"\o;{.Th[~}B'e ,_,
M ,n;eTeTa;
'
·' ; .-J : ·'
OclzOJ delle
a
..
'29
,-
,,
I''
�,ll;e'l.jMx jacaJia, BpTM!ui " oiSI\aHMI!lTa OMJIO je y Majy .
1953 rDI\MHe .YKYUHO 261 ca 13.549 IllTMlieHMKa 1\0K MX je
Y 1951 rOII"H" OMJIO 524 ca 25.681 IllTMliemrn:o;.,
·
Pa3Jiore OB.aKo BeJIMKoM nai\Y TPeiSa TpalKMTM AeJIOM
Y npeJiaJKelhy OBMX ycTaHoBa Ha caMocTaJIHO ¢><BaH- .
~
CHpaibe.
IIepMDA ,a,n:MHHHCTJ)a~HBHor" coquja.irn.3Ma MMao je 3a
nocJiep;M:qy ,n;a cy ce Te ycTaaose,· Hapo"t~I1TO ,n;eqje jacJie,
CTsapane .saTo ,rnTo TaKa Tpe6a", a TepeT n3,n;p}KaBalba
1\eL(e Y lbMMa rral\aO je CKOpo J!CKJbY'l.MBO Ha 1\plKaBy. To
ce I!lTeTHO Ol\paJKaBaJio na ol5aBe3e n ISpHry pOI\11TeJba 3a
11en,y, 11 BOI\J!JIO y 15apoKpaTM3aM, np)1B11Jieraj e " npoTeKIj>IJY· }{:apaKTepi1CT";'l.HO )e 11a cy HajBeliy J!HI1QMjaTI1BY y
OTBapalhy 1\e'l.J""; JacaJia noKa3aJie ycTaHoBe 1\plKaBHe
ynpaBe - 3a CB.OJe CJIY:lKOeHMKe. ,Bopoa npOTHB 0Hp0KpaTM3Ma ~ 6opl)a npOTMB npHBMJieraj a 11 Ha OBOM CeKTOpy
~MaJia Je 3a ?OCJiei\MI1Y 11a cy ce ISai!l Te ycTaHoBe najnpe
~-aTsapaJie,
Jep Je lbl1XOBM~ npe.rracKoM' Ha caMOCTa.rrao
¢11HaHCI1palbe y11eo POI\MTe.llia y cHoi!lelhy TpqlllKOBa 3a
lh11XOBO ~31\plKaBalhe oceTHO nopacTao. Meljy'!'I1M, " nope/\
oBMX o6JeK:rMBHMX MoMenaTa KOjM cy' YTMQaJIM 11a ce
CMaibl1 OpOJ OBUX ycTaHoBa, Jf OB)1e cy J!30MJia Ha ITOBpIIlMBY pa3Ha J:Ia3ai\Ha CXBaTalba, 'l.eCTO M ITOI\ ¢MpMOl'(l
15op15e npoTI1B 6apoKpaTJ<3Ma.
. MHorJ< napOI\Hlf Ol\6opu H rrpel\y3elia, rrorpelllHO CMaTpaJylin 11a ce 1\0I\aTKOM na 1\eQy pei!laBa riHTaH>e 1\e'lje
38UITJi!Te J1JIJ1 ,ZJ;a .MajKa, TIOUITO je ,n;o._r:r;aTaK- BJ1COK, He .Mapa
Bl1:IIIe p;a pa,zJ;H, HJitCY ITOKa3aJIJ1 Befiy 3Rl1HTepeCOBaHOCT ga
Ol\p>Ke 1\e'!je. ycTanoBe M 11a
JIM rrpy>Ke no>4oli y
pelllaBaiby
TemKoha KOJe cy ce rrojaBMJie npeJiacKoM Ha caMOCTaJmo
~MHa~~YipaH>e. HarrpoTliffi, ymecTo Tora·, nom.J;IM cy n:vrn:vr-
.
jaH>e BeliMX cpep;CTaBa 3a ITOI\M3albe 1\PYI!lTBeHOr . CTaH1\apl\a OTKJIOHMlie OBe TelllKOlie. Y 1\aHai!llbliM yCJIOBMMa
Hai!la lie 3ajei\HMija MOlil1 1\a O)\BOjM BMI!le cpei\CTaBa 3a
pa3BMTaK JiaKe liHI\YCTpHje, 3a CTaaoeny >1 KOMyHaJIHY
M3rpai\IbY, 3a ·coijlfjaJIHY 3alllTMTY· 3a pelllaBaH>e OBMX
ilMTalba y npBOM pel\y ll03BaHa je KOMyHaJIHa 3ajei\HUija
" caMM rpaljanM, na lie cTora y najBelioj MepK 3aBWCMTH
O)J; CaMMX }KeHa· J1 :tpHXOBe· J1Hl1Il;HjaTJ1Be J1 ynopHOCTM KbJIMKO
fie, yrrope,n;O.
C OIIIIITHM pa3BJ1TKOM,
y
CBOM
t'pa,n;y,
npel\y3eliy 11JIW aa ceJiy ycnei!laO pei!laBaTM npoiSJieMe
, JIOMaliuacTBa " Ol\roja 1\eQe.
4. IIOJil1Tl1'lKA l1 ,l\PY!IITBEHA AKTl1BHOCT :lKEHA
Y rrOJIJ!TH'l.KOj aKTMBHOCTM Hapoi\Hor cppoHTa, Hapo,D;He OMJia,n;nHe Y1
~pyrMX · MaCOBH11X opraHJ<3au;nja,
Koja je MlllJia rrapaJieJIHO ca pa,n;oM Ha· pernaBaH>y KOHKpeTHUX rrpo6JieM:a y Be3M _.ca oiSaoBOM J< M3rpal\lbOM 3eMJbe, }KeHe cy y3eJie aKTMEHor y"tJ:eruha-, Hapo"t!HTO y rpa1\0BMMa. IIopel\ Tora, AaTM¢aumcTWIKH ¢poaT JKeaa
opraHJ130Bao je noce6Hl1 noJIMTJ1qKJ1 pap; Mel)y 2K.eHaMa,
pa,Il.l1 yno3HaBa&a 2KeHa ca ID~XOBJ1M npaBl1JYia c~e"tJ:eHJ~M
3a BpeMe HapOI\He peBOJIYQMje" pai\H MOOI1JIJ!3aQMJe JKeaa
y 6opi5K 3a Y'l.Bpllllielhe TeKOBI1Ha HapOI\HOOCJIOOOI\HJia'!Ke
15op6e u yK.JOY'lMBaH>a JKeaa y oni!lTe aanope nai!le 3aJeA'!mQe na M3rpal\lh>l coijlij aJIMCTM'l.KOr ,1\PYIIlTBa. IIoce6ay
na>KlhY o6paTMO je AHTM¢a)IIHCTH'!KM q,poHT >Keaa Ha
1Ioce5uu
no.nuTU'l.l.'KU
pad ca J~Ceua.Ma
Hau;MoHaanlMX· Ma:IDMHa y aKTMBaH rroJil1y _npBOM pe,rJ;y illMnTapK:vr, MY.CJIHMaHKH
JOM HaJMaH>er OTnopa M rrpMI!lJIW 3aTBapalhy 1\e'l.jMx ycTa-
yBJia't{elbe }KeHa
HOBa, HalFO 3a TO HJ1je 6Jt:IJIO Hli!KaKBOr onpaB,n;a~a, Hapo-
TJ1't{Kl1 2KHBOT, J1 TO
't!HTO Ka,n; ce pa,Z:J;J1JIO 0 BpTY:d.'iJ1Ma J1 IIIKOJICKHM .KYXli:I:EnaMa.
CaMe 2KeHe, KOjYIMa cy OBaKBe .YCTEI,HOBe Hy:m~e, HlfCY noKa3aJie ,ZJ;OBOJbHO yrropHOCTJ1 .y HaCTojaiDMMa ,n;a ce OHe
Ol\plKe.
3aocTaJIM Ha'l.Jirn BOljelba )10Malii1HCTBa Jf He)10BO.JbHO
pa3BMjeBe p;e'lje ycTaHOBe npeTCTaBJbajy 11anac jep;ey 011
OCHOBHJ!X CMeTib>! )1a pa)1Ha :>KeHa ISyl\e jOIIl aKTJ!BHI1ja y
CBJ!M o6mnzy<Ma 1\PYIIlTBeHOr, ITOJIUTJf'l.KOr >1 rrpHBpei\BOr
lKMBOTa. 0ITIIlTM pa3BMTaK 11Hp;ycTp11j e M npDMeTa Jf 01\Ba-
30
u TypKUlba. Y TOM L(MJhY Boljeaa je aKTHBHa 6op6a 3a
cKMI\albe 3ap;:t M ¢epei,Ie, TJiKO 11a cy 110 1950 rOI\MHe, 3axBa.JbyjyhM a:KTJ1BHOCTJ1 2KeHa Ha TOM TIJiiTaH>y 11- Ihl1XOBVTIV£
3axTeBJtJ;Ma, y CBJ1M peny6JIJ1KaMa r,n;e 2KJ1Ee }l{eHe MycJI:r:rMaHcKe BepOHCIIOBeCTH 1\0HeTM 3aKOHJf KOjM 3a6paH>YJY
Hoi!leH>e 3apa M ¢epei,Ie.
Ha npe)1M36opHMM cacTaHQMMa 3a Y cTaBOTBopny
cKynlllTMHY j'lemlie JKeHa 6MJIO je ~eoMa BeJIMK?· IIopel\
MalhJ!X npel\11300pHMX KOH¢epeHD;11Ja, 01\p>KaH Je >1 Hl13
31
�Belirrx 3oopoBa :a<:eHa. Ha je.n;HOM TaKBOM 36opy y Beorpaily
y"'eCTBOBaJIO Je OKO 70.000 :>KeHa. Iloce6HM aKTMBJ%1 :a<:eHa
arrrTaTopa o.n;rrrpaJIM cy BeJirrKy yJiory y M06MJIH3aljrrjrr
:a<:eHa 3a Te M36ope - rrpBe M36ope Ha KOjHMa cy no rrpBrr
rryT_ y"'eCTBOBaJie CBe :a<:eHe JyrocJiaBrrje. :lKeHe cy Ha:
CBOJHM cacTaHljMMa y"'eCTBOBaJie y /IHCKYCHjH o rrpojeKTy
YcTaBa <PHPJ, HapO"'MTO no OHHM o.n;pe.n;6aMa YcTaBa Koje
cy TOBO)JMJie 0 )JaBHOI1paBHOCTJ1" :>KeHa H 3aiiiTMTH MajKe J1
p;eTeTa.
,
·
Y M36opHoj KaMrraH>H 3a M36ope 3a. Hapo.n;He o.n;6ope y
1949 TO/IMHH 0/I)J:>KaBaHe cy rroce6He KOH<f>epeHI:(Mj e H MH- "
TMH311 :lKei>a Ha KOjHMa je y"'eCTBOBaJIO rrpeKO 1,000.000
}KeHa.
•
.
IIope,n; KOH<f>epeHI1Mja·M. rrpe.n;aBaH>a, Koje je AHTrr<f>aIIIMCTM"'KH <f>pOHT opraHM30BaO 3a :a<:eHe H Iia. KOjMMa cy
TpeTHpaHa pa3Ha aKTyeJIHa rroJIMTH"'Ka, rrpHBpe.n;rm " .n;pyIUTBeH~ IIJ1Ta:fba, AHT:wcJ>amJ1CTJi1qKJ1 c}JpOHT LKeHa oprar-n1 ....:
30BaOJe rroce6He "tJl1TaJI~'tfKe rpyrre 3a 1Kene. '3a LKeHe.xoje
cy . noKa3rrBaJie Belirr MHTepec 3a noJIMTH"'Ke rrpo6JIEiMe
opraHJ130~aHJ1 cy ITOC€6HJ1 IIOJIMTJ1~Kl1 C8MHHapM 11 KypC8BJ1,
KOJM
cy
MMaJIM ·3a IJ;M.Jh ,n;a Te mene·
ocrroco6e
3a
PYKOBO/IMOIIe y
opraHH3al1MjaMa
AHTM<f>aiiJMCTWlKor
<f>pOHTa :lKeHa M 3a <f>YHK[\HOHepe pa3HMM .n;pyrHM I10JIJ1TM"'KMM M ,n;pylllTBeHMM opraHH3a[(Mj aMa.
.
.
CaMo y 1948 ro.n;rrHrr pa.n;rrJio je Ha TepHToprrjrr Cp6Hje
8.565 "'MTaJia"'KMX rpyna " o.n;p>KaHo je 1.087 noJIMTH"'KHX
ceMMHapa 3a :lKeHe PYKDBO/IHOI:(e y opraHi13a[(Hj aMa AHTvr<f>aiiJMCTH"!Kor <f>pOHTa :lKCHa. Y I1)JBOM T)JOMeCC"'jy 1949
ro.n;HHe 6HJID je opraHvr3oBaHo 12.811 npe.n;aBaH>a 3a :a<:eHe
Ha Koji1:Ma je nprrcycTBOBaJio np'eK:o 65.000 meHa. y 1949
ro.n;HHl1 K)J03 rrOJil1TH"!Re KYpCeBe 3a PYKDBO/IH0!1e AHTH<f>aiiJl1CTl1"'KOr <f>poHTa :>KeHa IT)JOIITJIO j e OKO 6.000 >KeHa.
Y XpBaTeKoj i.e y TOKY 19.49 ro.n;vme Ha rrOJil1Tl1"'KH1\!"
KOH<f>epeHljHjaiVri' 3a :lKeHe y"'eCTBOBaJio 385.486 :lKeHa, a
rrope.n; Tor a pa.n;no je H BCJIHKH .6poj "!l1TaJia"!Kl1X rpyrra Ha
KOJHMa cy >KCHC 6HJIC HH<f>opMHCaHe 0 HajaKTyeJIHMjMM
y
IIOJIJ1TJ1qKYIM
,n;oraJaaj J1Ma.
Y ITI Tpolirece"'jy 1949 ro.n;rrHe 6HJIO je y "'MTaBoj 3eMJbM OKO 22.500 "'HTaJia"'KHX rpyna Ca OKO 390.0"00 :lKCHa.
y MCTOM pa3.n;06Jby opraHl130BaHO je OKO 20.000 rrpe.n;aBaH>a
3a :lKeHe, Ha KojrrMa je y"'eCTBDBaJio rrpeKo 800.000 :a<:eHa;
Ha rreTHaecTo,n;HeBHHM rronl1TH"'KMM KypceBHMa 3a pyKo-
32
BO,Z:P•:WD;€- AHTMcj;}amMCTJ1'tJKOr ¢pOI-I'i'a :tKCHa Ha -ce.rry KOjVI
cy 1950 ro,u;:MHe o,n;p}KaHM y CBMM p'eny6.rrHKa!'.1a, yqecTBoBaJio je rrpeKo 6.000 >KeHa.
Kao ycrrex; oBaKBOr rroce6Hor rroJIMTM'tU{Or pap;a ca }K€HaMa 6MJIO je TO IllTO ce orpoMaH 6poj J-KeHa, KojH .ie'cTaiao
no CTpaHvr o.n; rroJIMTM"LIKJ1X ,n;oral)aja, 'Kpo3 pa,rr, y AHTM¢a:ti:Ir1CTM't!KOM ¢p0HTY }K€H8 IIOJIMTM"LIKM aKTli1BH3Mpao, TIP- -
y opraHM3CUJ;Jiij aMa HapO;r.:Hor <f>poHTa o,n;Hoc:a;o
1
Cou;Hj aJIMCTH't!KOr caae3a pa,n;Hor Hapop;a.
BeHcTBeHo
. )KeHe JyrocJiaB!1je ITOKa3aJie cy CBOjy BHCOKY JIO.JH1TH't!KY CB€CT lii
y
je,IJ;HOM O,U: Ha.iT€:lli:MX MOM€HaTa
y
IIOCJI€-
paTHOM JKHBDTY JyrocJiaBr<je. Pe30JIYI:(r<ja J1H¢opM6Hpoa,
rrpaheHa ·6ecmvryqHoM KaMrra:H>pM rrpOTMB Hallier rrapTMCKOI'
M II)J>KaBHOr pyKOBO/ICTBa, opy>KaH!1M Il)JOBOKa[\HjaMa l1
.Tip€TI-haMa Ha HaiiiHM rpaHHtl;aMa J1 €KOHOMCKOM 6.rroKa.ITOM,
HaHmna je He caMo Ha je.n;Ho;n;yiiJHy ocy.n;y HaiiJrrx :a<:eHa,
Ka0 1 yocTa-JioM, M 't!MTaBor Haiiier Hapo.n;a, Hero :vr Ha pern~
HOCT 1!CeHa p;a ce 3aje,n;ao -ca csojHM Hapo,n;oM· ,n;o Kpaja 6ope
3a CJio6op;y H ·He3aBVICHOCT csOje 3eMJI>e, 3a paBHOrrpaBHe
o.n;Hoce Meljy Hapo.n;r<Ma. Ha KJieBeTe l1 KaMrraH>y J1H<f>opM6Mpoa LK:eHe cy 3aje,n;Ho c~. cBojMM Hapo,n;oM o,n;rosopMJI~
nojaqaBJ1l\-I pa.rr.oM ·Ha M3rpaA "DH' 3eiVIJbe.
/Kene y co~ujaJWCTU"-f,-
Kao lliTO je paHvrje Har.uarneao y
rr0JIJ%i:TM'(_IKOM pap;y Hap'o,n;Hor <}JpoH
· napoOa
Ta, op;HOCHO Cou;Mj aJn1cTJ1't{KOr · caBe3a pap;Hor Hapo,n;a, y 'cBJ!!M ,n;oca,n;arn:a.MM rroJIHTJ1'r3::KMM
MaHH<f>ecTa[(MjaMa l1 .n;oraljajMMa y 3€MJI,l1, Ha jaBHMM cyl)emi1Ma .PaTHHM IIIileKyJia:a;T_HMa lif 6oraTaiiiHMa, y cnpoBoljerbY arpapHe pecpopMe, Ha[(HOHamcl3ai\Hje, y OTKpH. Barny IliBep:u;epa M rnrreKyJiaHaTa, 2KeHe cy 6MJie BeoMa
aKTHBHe, KaO l1 Ha CBJ1M ,n;pyrHM IIOCJIOBMMa fCOje je 6MJIO
IIOTpe5HO o6aBHTH pa;n;H CII)JOBOljeH>a y >KHBOT OHI1X Mepa
Koje je Hapo,n;Ha BJiacT rrpe.n;y3:vrMaJia. Ha MHOroPpojHHM.
KOH<f>epeHI:(l1j aMa l1 MJ%!TI1H3I1Ma Ha KOjHMa cy rpaljaHH
Harne 38M.Jb€, l13paLKaBaJIM CBOjy · CarJiaCHOCT ca TeKOBJ-1HaMa Hapo..n;ae peBonyu,Hje, Ha KojMMa cy ce H3jarur--b-aBaJIM:
3a perry5JIMKY a IIpOTJiiB MOHapXMje, .Ha KOjHMa Ce 3aXT€BaJIO rrpaBHJIHO perneFDe rpaHMI1a rrpeMa J1TaJIHjH 11 · AyCTpMjl1, y"'eiiiiie >KeHa 6rrJio je paBHO yqeiiiiiy MYIIIKapa!ja.
1W.A~ caae3y paduoz
3 TioJio:m:aj
.J
~KeHe
y cl>HP.J
33
�Ha ITOJIHTWIK11M npe)\H36opHtiM KOH<f>epeHI1HjaMa Ha-POI\HOr <f>poHTa i3a H36ope 3a Hapo,l\B:e o)\6ope 1949 " 1950
TO,!IHHe y'IeCTBOBaJIO je OKO 2,000.000 :>KeHa.
.
]i[ Y 1\pyrHM MHOr06pojHI1M ITOJIHTH'IKI1M MaHH<f>ecTa•
11HjaMa rpaljaHa COl1J1jaJIHCTWIKe JyrocJirumje :>KeHe He
3aocTajy. 0He 1\![aCOBHO yqecTByjy Ha MaHH<f>ecTaljHjaMa
3a nporJiameH.e ,1\pyra THTa 3a IIpeTce,l\HMKa Peny6=e,
Ha BeJIHK11M Hapo,l\H11M npocJiaB~a ,!IOraljaja H3 Harne
Hapoi\He peBOJIYI1Hje, Ha paHHjHM " ca,l\aiiTIDHM npoTeCTHI1M )\eMOHCTPaljJ1jal\![a ITOBO)\OM HenpHjaTeJbCIU!X 0)\JIYKa
BJia)\a EHrJiecKe "AMepHKe o TpcTy.
Y cBaKOI\HeBHOM pal\y ocHOBHHX opraHH3al1Hja C<il1HjaJIMCTJ1qKor ·Case3a P8.AHor Hapop;a 2KeHe Taxolje aKTMBHO
yqecTByjy. MeljyTHl\![, 1\0K je IDHXOBO yqernhe y pal\y
OCHOBHHX OpraHH3aljHja y rpa,l\y ITO)\je)\HaKO Ca y'!eiiifieM
MYIITKapa11a, )\OTJie yqernhe :>KeHa Ha ceJiy 3aoCTaje. Haljy
ce, HapO'l!MTO
y
3aOC'l'aJil1jMM KpajeBMMa, J1 TaKE€ opraiD1-
3aljHje y KOjHMa ce :>KeH,e yonrnTe He nojaBJbyjy.
.
0Ko 50o/o 'IJiaHoBa CoijHjaJIHCTJ1ql{or caBe3a pa,!IHOr
Hapo)\a cy :>KeHe. 0He cy 6npaHe y pyKOBOI\CTBa Col1HjaJIHCTJ1"t!KOr case3a pap;Hor Hapo.n;a.
I!pHJH:1KOM 6Hpa~a ,n;eneraTa 3a cxyniiiTMHe M xoH.:.
rpece, y MHOrHM rpai\CKHM opraHH3al1HjaMa thrpajy ce
:>KeHe y no)\je)\HaKOM 6pojy Kao H MYIITKapuH. MeljyTMM,
HMa J1 Ta.KBHX opr~HM3ai!,J1ja, HapOl:!J1'TO Ha C€JH1Ma,
(
I!
li.
y
KO·~
jMMa' ce :m:eHe MJIM yonruTe He 6Mpajy sa .n;e.rreraTe MJIJii ce
6Hpajy y BpJIO MaJIOM 6pojy.
Y o;n;6opHMa OCHOBHMX opraHH3ai:(Hja y rpa,l\y 6poj
:>KeHa Kpehe ce Ol\ 20-50% 011 yKyiiHor 6poja 6Hpam<x
'!JiaHoBa 0,116opa, 1\0K je
ceocKHM opraHH3al1HjaMa Taj
rrpou.eHaT ~aJieKo Ma!hM. Mory ce HaliM, 11 TO ·He y~ Ma.rroM
6pojy, H TaKBe opramrsa11>1je CorjHjaJIHCTH'!Kor caBe3a
pa,!IHOr Hapo,lla- Ha ceJIMMa r)\e HeMa !i-Hj e,11He :>KeHe y o;n;6opy OCHOBHe opraHH3ai:(Yrje.
Y CBMM cpecKYrM H rpa,!ICKMM OI\60pYrMa Cou;><jaJJYrCTM"t.!Kor caBe3a pa,u,Hor HapoJ.J;a 2KeHe cy 3acTynJbeHe Her,n;e
y Maa.eM Her)\e y BeheM 6pojy.
OnrnTa je nojaBa )\a je 6poj :>KeHay o)\6opMMa ocHOBHVIX opraHH3aU.Hj a BellM Hero y ODIUTv.£HCKJ1M li! cpeCKMM
o;n;6opHMa ... TaKO, HarrpHMep, y 1952 rOI\Yl:HH y IJ;pHOj ropn
y o;n;6op11Ma OCHOBHMX opraHH3aljMja 6npaHO je OKO 14%
:>KeHa, a y cpecKe 11 rpa,!ICKe Ol\6ope cBera OKO 9% :>Ke!fa.
y
34
Y CJIOB!!HYrjH je y ocHOBHHM opraHn3aljl1jaMa y Hl51 ro1\HHYr 6HJIO 1"[3a6PaHo 23,48% :>Keli:a, a y cpecKeH rp·ai\CKe
O,l\6ope 16,77% :>KeHa. ::lKeHe. cy TaKolje 611paHe y cBe rJiaBIie o)\6ope Kao H y CaBe3HH OA6op Cou;HjaJIYrCTwrKor caBe3a ·pa,l\Hor Hapo)\a.
JKeue y Caae3y
xo.uynucxa Jy?.OCJI..aauje
KoMyHMCTH'IE!a rrapTHja JyrocJiaBI1je je 0)\ CBOr ITOCTOjaa.a !IYrTaH.y_
paBHOIIpaBHOGTH
:m:.eHa
IIOCBefiH-
BaJia o36HJbHY rra:>Ka.y "pai\H.j[a Ha crrpoBoljea.y y JKYrBOT
TOr rrpHHijYriTa. Ha CBHM CBOjYrM KOH<f>epeHljHjaMa H KOHc
rpec11Ma, y MHoro6pcijHHM nporJiacYrMa, pe3oJiyJ4HjaMa, 01\JiyKaMa,
y
CBOjOj IJITaMIIl1 1 IIOC€6HO
y
CBOjHM CTaTyTJ1Ma
1\0CJie)\Ho je Yr3pa:>KaBaJia npYrHljYrrrepaBHorrpaBHOCTH :>KeHa
. H 1\0CJif'I\HO J<X cnpoBOI\HJia y :>KHBOT, pa3BYrjajyhH cBoj pal\
Ha aKTHBYr3aljYrjH :>KeHa· He CaMO y 6op6H 3a fhi1XOBY paBHOTipaBHOCT, HerO J1
y_
6op6:i;.r
sa OIIIIITa ,n;eMOKpa'l'cKa npaBa
CBYrX rpaljaHa.
·
Y KoMyHHCTMqKoj rrapTMjH JyrocJiaBHje, Ol\ H.eHor
OCHYrBaH.a, 6MJie cy yqJiaa.eHe " :>KeHe. Y TOKY paTa y KIIJ,
H~ OCHOBY IDJ1XOBOr p"aAa, 6op6eHOCTl1, CBeCTJ1 l1 3aJiara:Eba
ITpMMJbe!lO je BeJIMKif 6poj fKeHa, KOje cy BeOMa CM€JIO 113I\H3aHe H Ha pyKOBO,llehe rroJio:>Kaje .• HHje 6Yro pe)\aK ceyqaj ')\a cy CeKpeTap11 OCHOBHI1X rrapTHCKHX opraHH3aljHj a
:>KeHe. ,[(acTa BeJIMKH 6poj :>KeHa 6Ho je Ha pyKoBOI\ehYrM
IIOJI01KajHMa ·y CpeCKHM, rpa,IJ;CKMM I1 OKpym:HMM napTYI-
CKYIM' pyKOBO,ll;CTBJi!Ma, a HapoqJ1TO y opraHJ13au;JifjaMa OKyIIJ1PaHYrX rpa,!IOBa 11 TepYrTopnja, Kao " y opraHM3aljHjaMa
y Boj Cljl1. Bpoj .:>KeHa '!JiaHOBa CaBe3a KOMYHI1CTa noBehao
ce Hapo'(nuo y rop;J1HaMa r.i:ocne p_aTa, Kao H 6poj )l{eHa Ha
pyKOBOAefiMM rroJioJKajMMa y CaBe3y KOMYHMCTa. Y 1948
TOI\HHI1 6J1JIO je yKyn:HO 78.304 :>KeHe qJiaHOBa IlapT11je,
Yl:JII1 16,73%, a y 1952 rO)\l1HI1 132.610, HJIJ1 17,41% 0)\
yKyrrHor 6poja '!JJaHoBa IIapT11je y TI1M r0,!111HaMa. (Y Cp6Yrjl1 19,23%, y XpBaTcKoj ·23,37%, y CJioBeHMjl1 31,50%,
y BocHI1 l1 XepljeroBI1H11 15,70%, y MaKe)\OHI1jl1 12,87o/o
Yl: y IJ;pHOj rop11 20,41% .)
KoA Tara ce, y OI\Hocy Ha 1948 ro,!IYrHy, rroBehao rrpo~
u;eHaT :>KeHa qJiaHoi3a CaBesa KOMyHI1CTa y Cp6nj11, X pEaT-.
cKoj 11 CJioBeHMju, 1\0K je y BoCHH " Xepu;erOBHHM, MaKe,l10HHjl1 ;-r IJ;pHoj ropYr Taj npou;eHaT orrao.
3*
35
�H.a peny6JIHqKMM KOHrpec~Ma xoj>r cy ·o)l;p:>KaHH 1948
H 1949 rO)l;HHe, Kao " Ha V Konrpecy KIIJ 6JfJIO· je Jf3a6paso yKyrrno 835 :>KeHa )l;eJieraTa HJIH 12% O)l; YKYITHOr
6poja l1'3a6paHHX )l;eJiera'ra:lj:aVI Konrpecy Case3a KOMyHHCTa 3a )l;eJieraTe je H3a6]::iasa ]51 :>Kena
7,5% 011.
yxynnor 6poja )l;eJieraTa.' Ha TMM KOHrpecMMa Jf3a6pano je ·
=
y
'
n;eaTpaJIHe
I
-
KOMJiiTeTe
1
'
yKyrmo
26 :m:eHa
·Jf.JIH
7,2%.
Ha VI Korupecy y l(eHTPaJIHH KOMHTeT >r3a6pairo je 6
:>KeHa HJIH 5,5% (Ha V Konrpecy 3 JfJIJf 4,7%).
. :JKena. y cuuOuuaxy
Y CBOM IlporpaMy CJfH)l;JfKaTH Jy-
' roc.rraBuje ca,n;p:ace Ha-creJia o paB-
norrpaBHOCTM }K€Ha. ilyTe:M_ BaCIIJ1Talba D;€JIOKYITHOr qJiaH-
CTBa, H MymKapau;a l1 }l{eHa, Case3 cMH,ll,li!KaTa y.lla}Ke nyae
narrope )l;a TO naqe'!~ ynoTrryHoCTJf crrpoBe)l;e y :>KJ<BOT.
IIpeMa je)l;HOj aHKeTH CaBe3a CHH)l;J%[KaTa y cTpyKOBHe
casme yqJialbeHo je 98,99% CBJ%[X 3arrocJieHHX :>KeHa.
Yqernlie :>KeHa y pa)l;y CHH)l;J%[KaJIHHX opraHJ%[3an;J%[ja je 3Ha'!ajno.. Cxopo HeMa-- cHH)l;HKaJIHe rro)l;py:>KnHn;e y xojO:fCY
yqJialbeHe " :>KeHe, a )l;a y yrrpaBHOM o)l;6opy rro)l;py:>KHHn;e
HeMa HI1 je.l(He ·:aceHe.
·
KpajeM 1952 rOiiHHe Oil yKyrrnor 6poja qJiaHoBa cHH- ·
)l;HKaTa 6J%[JIQ je OKO 26% :>KeHa.
Y. HcTO. BpeMe 6JfJio je y 6HpanMM opranMMa cHH)l;HKaTa y Cp6HjJ%[ 24,5% :>Kena, y XpsaTcKoj 15%, y CJioBeHHjH 20%, y MaKeiiOHHjH 12%, y l1pnoj ropH 16%. IIpo. ce'!HO 3a 5 peny6JIHKa (6e3 Bocne " XepljerosHHe) y op~
raHe CHH)l;J%[KaTa 6HJIO je 6HpaHO OKO 17,5% :>KeHa ..
LKene aKTHBHO pa)l;e J%[ y CBMM )l;pyrHM opraHH3aljJ%[jaMa: y HapOi1HOj OMJia)l;J%[HH, Case3y 6opalja, Case3y paTHJfX BojHHX J%[HBaJIHila, Y)l;py:>Kelby pe3epBHHX o<P"n"pa,
opraHH3aljHj aMa Hapop;He TeXHJ<Ke, Kao J%[ y ,11pyrMM cTpyqHHM, KYJITypHHM; rrpocseTHHM, crrOpTcKHM ,z:wyrnTBMMa.
HapoqHTY aKTHBHOCT rroxa3yjy :>KeHe y ppraHJ%[3an;HjaMa
l(pBenor KpcTa H ,[(pyrnTBa rrpJ%[jaTeJha 11,en;e, rra cy " rro
6pojy aKTHB!mx qJiaHosa Kao " y PYKOBOileliHM opraHHMa
THX opraHH3an;Hja qecTO y BeJIJfKOj BeliHHH.
36
1Keue·~y, olnan_uMa · naJpoih-te · e.aacxu· ·u··-opzttHU:.tta· ·iJpymTaenoz
ca.a_oynpaaJba10a
.1
Y CBHM i10C3i1allllbHM H360pMMa
O)l; 1945 roii><He " ilaJhe, yqeiiilie
:>KeHa y Jf360pMMa 6HJIO je rOTOBO IIO)l;jei\H3KO yqellihy My.mKapan;a. Pa3JIHKe Koj e cy ~e y TOM norJieily jaBJhaJie KOil
rroje)l;J%[HHX H36opa MJ%[HMMaJIHe cy, . ·
.
Y Hapoi\Hoj CKyiTIIITJ%[H" ct>HPJ Jf3a6p:llioj 1945 r.
6HJIO je. y Case3HOM seliy o,n; yxyrrno 347 rrocJiaHHKa
9 :>KeHa, a y Beliy napo)l;a Oil yKyrrno 185 rrocJiaHHKa 13
:>KeHa. Y CxyrrlliTHHJf xoja je H3a6pana 1950 r. 6HJIO je O)l;
yxyrrno 405 rrocJiaHHKa CaBe3HOr Belia. 11 :>KeHa a O)l;
yxymi:o 215 rrocJiaHHKa Belia napo)l;a 19 :>KeHa. Y napoiiHJfM
CKyrriiiTJfHaMa HapO)l;HHX perry6JIHKa
6up3HHX
1950/1951" rD):IJfHe 6JfJIO je Oil YKYIIHO 1.446 IIOCJiaHJfK3 100
_:>KeHa HJIJf 7%.
Y Case3HO H3BplliHO _Belie " Jf3BplliHa Belia napOiiHHX ·
perry6JIJfKa 113a6pano je 1953 rogHHe yxyrrno 168 qJiaHoBa,
-og Tor a 9 :>KeHa J1JIJf 5,35%. y M3BpiiiH0 Belie ·l1pHe rope
HHje 6upana HH jei\Ha :>Kena.
H
36
·
opu
IIpeMa HerroTrrYlfMM rro;n;all.J1Ma, Ha
H360pHMa 3a napoi\He o.n;69pe 1949
11 1950 rO)l;J%[He, Oil yxyrrnor 6poja H3a6paHHX qJiasoBa HapogHHX Oi16opa H3a6pan je CJie)l;eliH rrpoqeH~T :>KeHa no
napogHHM.. perry6JIHKaMa:
Hapodnu od5opu
y Cp6ujH y cpecK,MM, rpaAciu.:tM Ji1, Mec~MM aapo,n;H:MM
6,75%
o;a.6oi:n-r~a
y XpBaTCKOj y cpecKMM, rpa;a.cKUM M MeC;HMM aapO)J;HHM
8,53%
o,II.6op_HMa
y CJioBeHHjH y cpecKHM, rpa;a.cxv.tM u Mecav.tM Hapop;HHM
12,Q4%
O,II.60pHMa
5,75%
y Maxe,n;oaHju y, MeCHMM aapO,!J;HHM o,n;6opMMa
y IJ;pHOj ropH y CpeCKJi.IM, rpa,IJ;CKMM J1 MeCHJ1M HapO,!\HHM
14,05o/o
o,n;6opHMa
37
�y u36opHM~. 3a, _~ap~~-~e: ~tt:~~pe ·, ~ !952
HP
Cp6Mja
XpBaTCKa
CJioBeHHja
BnX
MaKe,n;omtja
:u;pna ropa
r,t?AH~-, 6l;!PC!-~o
je:_
Hap·a,rt·HH- o)l;6opM
Beha npOH3Boba~a
(rpap;cKa H cpecKa~
(rpap;c:Ka 11 cpecKa Beha
H' OIIIliT:miCKJ'.I HO)
%
'YeynHO OJ.t Tara
"YKyrrHO O,n;_ Tara
%
:m:eHa
. ..-E:eHa
2,9107
3.695
2,1
1.001
48.807
'8,2
191
2.385
2,9
498
17.448
8,3
56
672
4,5.
352
7.864
1,4
23
1.677
1,2
155
11.805
1,5
8
560
2,1
120
'5.832
3,3
8
273
96
3,8
2.558
Y rpa,ll;oBm<a je 6MpaH seh11 npoj.1eHaT JKeljCa Hero Y
ceJn!Ma o,ll;HOCHO y cpe3DB!1Ma. Taxa Ba np. y Beorpa,ll;y
y Behe' HapO,ll;HDr o,zi6opa 6npaHo je 11% JKeHa, y Behe
npon3Bolja'!a 8%, y' 3arpe6y y Behe Bapo,ll;Hor O,ll;6opa
11%, y Behe npo113Bolja'!a 24,6%, y Jby6JbaHH l(, Behe Ha. po,ll;Hor op;6opa 22,8%, y Behe npOH3Bolja'Ia 10,6 Yo, Y Cxo. rrJby y Behe Bapo,ll;Hor O,ll;60pa ·5, 7%. MeljyTI1M, saJba BarroMeeyTH ,ll;a je y npocexy npol\eHaT JKeHa 6npaH11X Y Hapo,ll;He o,ll;6ope y. rpa,ll;OBI1Ma 1952 ro,ll;:t<He Malh:t< Hero Ha paH11JHM
y(_360p!1Ma. Y Be.JJ11XOM _6pojy -CeOCX>!X OITIIITl1H3 Y HapO:ziHHM op;6op!1Ma -BeMa Bnje,ll;He JKeHe,
llp!1JU!XOM >!360pa xaH,ll;H,ll;OBaH je He~pa3MepHO Mann
. rrpOI.\eHaT lKeHa y O,ll;HOCY Ha yxyrraH 6pOJ XaH,ll;>!I\OBa/'H~.
y caseT!1Ma. Bapo,ll;:irnx Ol'\6opa · rrpol\eBaT ·JK:Ha Je
sehn. Taxa Ha rrp. y XpsaTcxoj je o.n; yxyrrBor 6poJa '!naHOBa caseTa Bapo.n;Hm< o,ll;6opa9,3o/o lKeHa, y BoCHH n Xep0
l\eroBnHn 7,7%, y CJioseBnjn 17,6 Yo.
.
Bpoj :t<3a6paHmi lKeHa cy,ll;nja-nopoTHHKa J13HOCHO je
Ba xpajy -1952 r. 5.063 wrr11 10,56% o.n; YKyrrBor 6poja ey0
;>(nja-nopOTHHKa npeMa 6.012 :t<JIH 12,37 Yo Ha Kpa]y 1947
ro,lJ;HHe. 116 perry6nHKaMa rrpof1eHaT lKeBa-rropoTHnKa Kpehe ce H3MeljylO% H 14% J ,lJ;OK y MaKep;orrnjn H3HOCH csera
5,6%, a y 1.\pHoj ropn 7 Yo.
.
y pap;y 36oposa 6npa-qa y rpa.n;oBHMa lKeHe no,ll;je.n;HaKO y-qeCTByjy, ,ll;OK je IbHXOBO yqeiiifie Ha 360pOBHMa
6Mpa'!a y ceJI!1Ma pa3JIH'IHTO. y CnoseHHjH je y BehHH>!
cena xao H y HeKHM p;pyrHM KP~JeB!:!Ma npH6JIHlK';O Je.n:HaKO yqemhy MYIIIKapal\a, ADK Je y ocTannM KpaJeB><Ma
3HaTHO Malbe. Y seJIHKOM 6pojy .cena lKeHe yorriiiTe He
yqecTsyjy Ha 36opOB11M3 6npaqa.
38
'
lloAal\H o H360p11Ma 3a B:apoAHe OA6ope noia3yjy Aa
ee rrpOI.\eHaT lKeHa y HapOAHHM OA60p>!Ma MHOrO CM3lb>!O.
llpHnH'!HOje pn3H'!HO Bpiii>!TH ynopeljelbe H3Meljy H36opa
1949/50 H 1952 rOAHHe, C o63MpOM Ha TO 1\3 ce· y npB11M
Bpiii>!O H360p ITO KaHAH,ll;aTCKHM JI>!CTaMa, a y )lpyrHM ITO
noje)li"'Ha'!HHM XaH,ll;HAaTypaMa, H eo63MpOM Ha TO ,ll;a je
HenocpeAHO rrpeA nocJieAlhe H36ope H3BpiiieHa' HOBa a.n;M><-·
HHCTpaTHBH3 TepHTOpHjaJIHa TIO,ll;ena ca CHCTeMOM OTIIIITHHCK>!X yMeCTO paHHjHx MecHm< Hapo.n;HHX OA6opa. AJin H
nope;q Torfi~Mory ce· 3arra3~TH jam? TeH.ZJ;eHI.I;J1je CMaH:.Jiffia:Fba
6poja xaH,ll;>!I\OBaHm< H 6npaHm< lKeHa.
Y
paHHjeM
CI1CTeMy KaHp;Hp;aTCKMX JII1CTa, KOje
cy
yTsp9HBanH OA60pH Hapo.n;Bor ¢poHTa HHCY MOrna TaKO
jaCHO I136J1Tl1 Ha· BJ1)J;€JIO CBa OHa Haja_p;Ha CXB8TaH:.a 0~
JK€Hl1 lif lb€HOM M€CTY y ,z:r;pyiiiTBy, KOja JKJ1B€
y
CB€CTJ1 H
MYIIIKapal\a 11. :ateHa. IIpeAH36opHa xaMrraffia y H36opnMa
1952 rO,ll;>!He (KaO H OBa CaAa) 0TKpt1Jia je KOnHKO cy, Hapoq:V1TO Ha _CeJiy, ,n;y60KVI K0p€HH TaKBJ1X. CXBaTaH:.a ..
Ji1
os.rr;e cy ce Kao ·OCTau;H C'.rapor rrojaBHJie Ha30BJ:i: Teo-
p~je o TOMe .rr;a je ·3a :LKeHy Kyha, a He IIOJH1TJ1Ka. Ta ;cxsaTaiDa OTBOp€HO. cy I1CIIOJbaBaJIJi! roTOBO rro,qje,n;HaKO J1 My-·
IIIKaPI.\H H lKeHe. Y HeKHM ·KpajeswMa XpsaTcxe "' CnoseRHje OHa Ce HapO'I>!TO TIO,lJ;plKaBajy OA CTpaHe xnepa XOjH,
K0p11CT€fiJ1 3aOCTaJIOCT, HaCTOjlif ,z:r;a 3';1,IJ;PLKI1 l1 pa3BJ1je CB.Oj
YTYIIJ;aj Ha IIOJIHTH"IKJi! saocTaJie Jby,n;e.
Y pe3ynTaTHMa OBHX H36opa He Tpe5~ rneAaTH CaMO
sell npe CB~ra jolll ·je.n;aH .n;oKa3
MOM€HTa.nHH ,,Heycrrex",
BHIIIe .n;a ce y pa3BHTKY COI.\HjaJIHCTH'!X€ ,ll;eMOKpaTHje
-csaKa Ha3ap;Ha nojasa, csaK~ Ha3ap;Ha TeH,n;eHu;Mja jacHMje
IIOKa3yje. 0TKp!1Ba:Ebe TaKBMX CTapHX HaCJieijeHMX. CXBa-
. ·Taiba H Ha3a.n;HHX TeH.n;eHI.\Hja ',ll;ahe CBHM 6opwma aa cou;njaJIH3aM -HOBOr IIOTCTpeKa 38 CBaKO,JJ;H€BHy, H€ KaMIIa:Fb-
'CKy; Befi yrropHy I1 CHCTeMaTCXY rrOni1TH'!KY 6op6y 3a lb>!XOBO npe0BJia,ll;3Balbe, j ep ynpaBO TH OCTal\H CTapor y CBe·CTH }l:bYI\H npeTcTaBJbajy ,ll;aHac rrpenpexy xoja ce Mopa
casJia.n;aTH
Ha rryTy
H3rpap;Ibe HOBJ1X
co:o;HjaJIMCTJ1qKJ1X
01\HOCa y HaiiieM 1\PYIIITBy.
3a o6e36eljelbe paBHOIIpaBHOr TIOnOJKaja lKeHa y rrpOH3BOI\lbH 01\.
EeJIHKOr je 3Ha'!aja lb>!XOBO y'!eiiihe y opraB><Ma pai\HH'!xor CaMOynpaBJbalba. 0 CBHM 611TH11M DHTalbHMa KOja CY
P~duu-tt?<:u
caseTu.
39
�op; miTepe.ca 3a npo113Bolja<Je,. Kao l1 o TII1Talbi1Ma .Koja cy
op;· nenocpep;nor HnTepeca 3a pap;ny :>Keny (KBaJI11cp~Ko
sa.The
JK€Ha,
xH'rvrjeHCKO-T€XEH"t!Ka, 3aiDTJ1T~, -pa3BHJalbe
p;e<Jj>:I:l{ ycTanosa, ycTaH.ooBa APY!I1TBenor cmnp;app;a) op;Jiy<Jyjy caMH npo113Bolja<JI1. IIpeMa TOMe, II.OJIO:>KaJ :>Kene. Y
np-e,D;y3efili1Ma; f{aO I1 ITOJIO.}J{aj
CBMX_ :JiaHO~a KOJI€,KTJ1Ba
y CBaKOM KOHKpeTHOM IIpe,!ly3efiy y HaJBeftOJ Mep11 3aBJ1CI1
o,n; cTeneHa pa3BMj8HOCT:t1: pa;rutJ·:rqKor caMoyrrpaa.rr:,alba a_
op; auxosOI' pa3yMemiaa M 3aJiara:aa 3a nop;11~aae p;pyIIITBeHor CTaH,n;ap,n;a.
.,
Y<Jeruhe :>Kena y opran11Ma pap;HH'IKOr caMoynpasJbaaa Maae je op; y<Jeruha :>Kena y np0113BO)J;lbl1. Y pai\HH'!Ke caBeTe. na H35opHMa 1952 rop;HHe H3a6pano je:
J135opw.3a · opral!e ynpas.ThaH.a y
.
.
. COD;HJ aJIHOM ocurypaay npsM nyT
cy O)J;p:lKaHl%1 y 1\PYFOJ ITOJIOBUHU 1952 r.'.
. ..... .
· Co1Juja.auo oi:uzypd,.e
· IIpeMa pacrroJIO:lKHBMM· nop;anHMa o TJ1M U366pHMa,
npou;enaT H3a5panux :>KeHa y cKynrnTuHaMa 11 113BpillHJ1M
o!l5opHMa seoMa je Mairl1' y"oiiiiocy aa yiyrrali 5poj u3a5panux, Kao U y 0/lHOCy Ha yKyTiaH Opoj :>KeHa OCUrypaHl1Ka. Y o5a cJiyqaja 611pano je 11cnop; 5% :>Kena.
•
·
OsaKaB O)J;HOC npeMa l135opy >.reHa y opraHe conujaJIHor oc:nrypaiba, a H He,n;oBOJhHa saJ.rnT.epecoBaaocT. caMMX
?'K€Ha, HeMa HJ.rn:aKBOr Orrpas,n;alba, IIOTOTOBy Ka,z:t: ce 3Ha
p;a :>Kene HHa<Je noKa3yjy BeJIUKH HHTepec 3a pap; .Ha nnTREhMMa COI.l;J·1jaJ:IHe 3alliTMT€, H Ka,D; C€ 3Ha ,D;a Ce
HP
Cp5>rja
XpeaTcKa
Cnosem1ja
B>rX
MaKep;oHuja
D;paa ·rot>a
<PHPJ ··
Ji:I3a5paao "'JiaHOBa pa;n;H:MqKor faBeTa
YKyrrHo
O,n; Tara :>K~Ha
o/o :m:eHa -
53.655
38.792
28.720
21.279
11.292
3.556·
157.294
6.172
6.162
6.252
2.195
771
475
22.027
11;5
16,0
2!,8
10,3
7,0
13,4
14,0
OH.HM
y
KOjHMa -CY- :m::eHe
·Y- Belil1HM,
-J1aKO 3a TO ~eMa H_J1-.
KaKBUX orrpaBilaHux pa3JIOra. KapaKTepucTuqHo Je Ha rrp.
p;a je y 120 aHKeTupaHux rrpep;y3eha TeKCTMJIHe HHp;ycTpnje 113a5paao y paAH'j'IKe caseTe csera 37,7% :>Ken'::
uaKO npou;eHaT 3aiiOCJ!eHUX :>KeHa y TeKCTI1JlH'!J\[ npep;y
3 eis.uMa npeJia3M 60% y OAHocy Ha yKynan 5poJ paAHUJ<:a.
"?' ynpaBHHM op;5opuMa npel:(y3eha npou;eH~T :>KeHa
HUJKM j e Hero y pap;HI1'IKI1M caseTHMa.
.
y HeKUM npep;y3ehi1Ma :>KeHe o6asJI.aJy u cpyHKu;uje
p;HpeKTOpa.
, .
.
.
o53upoM Ha yJiory paAHUqKJ1X caseTa, Aa.Jbu pa3BHTaK
pai:(HU'IKOr caMoynpasJbaaa 3axTeBa JOill ]aqe yqernfie
JKeHa y pa,n;HM't!KJ1M caBeTHMa, a Hapo-q:wro y OHHM rprutaMa
UH)l;YCTpUje y.KOj11Ma cy rrpeTe:lKHO 3aiiOCJieHe ~eHe.
40
Kp03
IIITBeHe 3aiiiTMTe 3anoc.neHl1X )KeHa 11 3aiiiTMTe nopo,n::t1~e.
3e.uJbopaduu'lJ:'Ke
sadpy 2 e
Y pyKoBO)lehHM opraHHMa oriruTux
3eM.n:,opa,U:HWIKMX sa,n;pyra, Kao
/
M
ceJbaqxYJ:x pa.n;HJ1x
sa,zwyra,.
:>Kene 11Majy He3HaTnor yp;eJia. MaKo je npou;enaT :>KeHa
't!JiaHOBa
Kap;a ce y3MY y o53Hp CBI1. o5jeKTMBHI1 pa3JI03M (p;oMahMHCTBO I1 en.), MOrJIO 6l%! Ce <JaK pefil%1 p;a Je 6pOJ :>KeHa,
Koje ce npHXBaTajy p;a pap;e y pai\HH'IK11M. caseTMMa, peJiaTHBHO BHCOK; A.nM J1 .os,u;e ..Tp.e6a_ yKa3aTJ1 Ha HeraTMBHe
nojase Koje ce McrroJI.asajy y TOMe 11a ce y rrpep;y3eh11Ma
'tfecTO J136erasa KaH,n;l1,n;oBa:Ehe ·l1 611pmne }KeHa, rra M _ .
Y
6aiii
cou;11jaJIHO ocHrypaae peruasajy najBa:lKHHja nHTa>na 1\PY"
y
OIIIIITMM 3€M.IbOpa~J1qKJ-iM 3a,Iij)yi'aMa M3HOCJ10
ll3llap; 25%, a y Ce.J:ba<JKI1M pap;H11M 3ap;pyraMa I13HOCU U
U3Hap; 50%, nponenaT >.reHa y ynpaBHHM O)l5opHMa 3ap;pyra je MHHHMaJiaH, u He npeJia3l1 2% Oil yKynnor 6poja
'!Jianosa op;6opa~ 'Y'Iernhe :>Kena na CKYlliiiTHHaMa OlliTITHX
3eMJI.opap;HH'IKUX 3ap;pyra je ileoMa MaJio, 1\0K je y ceJbaq"
KI1M pap;HJ1M 3ap;pyraMa Belie, Ma)l;a H'e o,r(rosapa y)leJiy
.
.
KOJ u :>KeHa MMa y 3ap;py:>KHOJ npoM3BO)l;H>l1;
'
_..,.~
JKeHe,. p;aKJie, yqe~TByjy y CB!<MIIOCTOje.fiJ1M OpraHHMa
p;pyruTBenor caMoynpaBJI.aaa. l\IIeljyTHM, Kao u KO/l yqe"
ruha :>KeHa y pap;y opraHa Hapop;He BJiacTM, y' sehoj MepM
Hero IIITO je o·o cJiy<Jaj K0/1 y<Jeruha :>Kena y pagy APY"
IIITBeHH,I< M.IIOJIHTH'IKHX opraHM3anu.ia p;oJia3e p;o 113pa3a
CBI1 cy5j eKTUBHI1 MOMeHTH KOjH YCJIOBJbasaj y p;aJieKO
Ma>nH npou;eHaT y<Jeruha :>Kena y opraHHMa p;py.lliTsenor
c-aMoynpaBJbarba HerO liiTO TO ,l1;?3BOJbaB_ajY: O~jeK~I1BH€
MoryhHoCTH.
41
I
�Pad -ua %y.n,xyp-uo-npocaeT'UO.M. y3du3a1by
·~ena
· Pa3BHTaK ):\eMoxpanrje y ·JyrocJiaBHjH, yqemlie H€II0Cp€,!1HHX npoH3BO!jaqa y ynpaBJhaH>y <Pa6pHKaMa n rrpe,!ly3elinMa, pa3BHTaK caMoyrrpaBHHX opraHa n cae mnpe yqewlie rpaljaHa
y pa,!ly opraHa Haporore BJIBCTH 3aXTeBa HeCyMH>HBO rpaHenuc.Me1WCT
ljaHe KOjM nope;n; BJ1COKe noJrHTM't!K8 CB8CTJ1 HM.ajy I1' Bli:ICOK
cTerreH orrmTe xyJIType. KyJITypHa 3aocTaJiocT Kojy cMo
HacJie,!\HJIH O.!\ 6namnx HeHapO,!IHHX pe>KJ1Ma rrpeTcTaBJha
o6jeKTHBHY CM€TH>Y 3a pa3BHTaK COr(HjaJIUCTW,Ke ,!1€MOKpaTHje, rra cy cTora Ha pemaaaH>y Tor APYlliTBeHor rrpo6JieMa pa,!I)'!JIH n pa,!le He caMO opraHI! Hapo,!~He BJiaCTII,
Hero :vt MH0ro6pojHe ,z::r;pyiiiTBeHe M noJIMTJ1-qKe opraHH3a- .
r(l!je. ¥ ):\oca;ziamH>eM pa,!ly yJIO>KeHH cy orpoMHI! Harropn n
aeJIHKa MaTepnjaJIHa cpe,!ICTBa ,!Ia ce rro):\Hrne OII!IITI! KYJITYPHII HHBO Hapo,!la. AHTH<f:>awncTH'IKI! <f:>poHT >KeH<i n
,!~pyre op.raHH3ar(nje yJIO:lKHJie cy BeJIHKe Harrope Ha IIO,!IH3~IDY KYJITypHo-npocB~THor Hl1Boa :m:ena noce6Ho, c o63H_poM .Ha TO Aa cy ~eHe y JyrocJiaBHjll, ycJieA rroJio>Kaja
KOjH cy 3ay3HMBJI€ y npe,!lpaTHOj JyrOCJIBBHjH, y npoceKy
HB.HI!:lKeM KyJITypHOM HHBoy.
IIpeMa norrncy cTaHOBHHlliTBa H3 1931 r. y 6HBmoj
JyrocJiaBl1jl1 je rrpbu;eHaT 'HeiiMCM€Hl1X• CTaHOBHMKa J13Ha,n;
10 r. cTapocTH ,H3HOCHO yKyiiHo 44,6%, rrpoJ.1eHaT HerrHcMeHnx MywKapa1.1a OHO je 32,3% ,. ,!IOK je rrpor(eHaT HerrHcMeHHX >KeHa H3HOC!fO 55,4%. IIpeMa H€KJ1M no,!lar(J<Ma
rrpor(eHaT HerrHcMeHnx y 1940 r. 6no je seliH Hero 1931 r.
ITo perry!'iJIHKaMa npor(eHaT HerrncMeHHX 6no j e BpJio pa3JIH'IHT. Ha Tepi!TOpHjH HP CJioseHHje y 1931 r. rrpoJ.1eHaT
HeiiHCM€HHX H3HOCHO je CBera 5,5% (5,8o/o >K€Ha H 5,3o/o
MywKapaJ.1a), ,!\OK je Ha TepnTopnjn BacHe "Xep1.1eroaHHe
H3HOCHO 70% · (84% >KeHa H 56,6% MYIDKapa1.1a), a Ha Kocosy " MeTOXHjH 84,2% (93,9% >KeHa " 74,5% MYIUKapar(a).
J om y TOKY paTa opraHif aapOI\He BJiaCTH, Kao H je11>~HHI.1e HapO,!IHOOCJio6oAHJia'l:Ke· BojcKe
OTIIO'IeJII! cy
6op6y rrpoTHB aerrHCMeHOCTH. Y XpaaTcKoj je, Ha rrp!1Mep,
1943 r. pa,!I>~JIO Ha ocJio6oljeaoj TepnTopt!j>~ 150 aaaJI<f:>a6eTCK>IX Te'Iajesa, a 1944 r. 250, 110K ce rrpeA xpaj paTa Taj
6poj rrorreo aa 421. Y BoeHM H Xep11eroBHHH je caMo H3-
42
Meljy l H II 3ABH0BHX-a Kp03 aHaJI<f:>a6eTcxe Te'Iajese
OIIHCM€Ib€HO OKO 20.000 JhY,!IH.
.
ITO OCJIOOOljeH>y OpraHH30BaHa je 'lliHpOKB KaMIIalba
3a 6op6y rrpOTHB ·HerrHcMeHoCTH. Kpoo aHaJI<f:>a6eTcxe Teqajese xoje cy opraHH30BaJIH opraHH HapOijHe BJiaCTII, Ha"
.po,!IHa OMJia11HHa H AHTH<f:>amHCTH'IKH <f:>poHT >KeHa rrpomJio je rrpexo 1,850.000 JhY.!\H. IIpor(eHaT >KeHa Ha THM Te'IajeBHMa 6Ho je 3HaTHO BeliH y 0/1Hocy Ha yxyrraH 6poj
rroJia3HHKa. Taxa je 1948 roAHHe Te Te'l:ajeae noxaljaJio
70,6% :lK€Ha y 1949 rO):\HHH 66,8o/o.
IIope,!l aaaJI<f:>a6eTCKHX Te'Iajeaa,opraH>~3al\Hja AHTH~
<f:>amHCTH'IKOr <f:>pOHTa >K€Ha, JlpB€HH KpCT KaO >! ijpyre .
oprBH>I3aJ.1>Ije OTBapaJie cy Ha XHJhB,!Ie npocBeTHHX Te'l:aiesa 3a OH€ KOjH Cy Hay'IHJIH ):\a 'IHTajy H rmmy, a Ha KOJHMa cy Ce CT>ll\aJia HajOCHOBHHja 3HaH>a ..
Y crrex KaMnaiDe 3a, orrucMeiDasa:s:.e MO:>Ke ce ,u:oHeKJie
r(€HHTH rrpeMa IIO/jar(HMa H3 IIOIIHCa CTBHOBHHlliTBB 1948 r.
xojH j e o6asJheH y jexy Te KaMIIaH>e. llpeMa Tl1M noija1\HMa YKYIIBH rrpO!jeHaT H€IIHCM€HHX CMalbHO C€ Ha 34,4 o/o
H TO rtpor(eHaT HerrncMeHI!X MywKapar(a Ha 15·,4%, a rrpo"
·r(eHaT H€IIHCM€HWX >K€H8. HB 34,4%,.
·
·
~
30paaCTeeuo
npocaeh.usa1be
3,!\pascTBeHa · cey>Koa y . oHBwoj
· JyrocJiaBMjlii, HapoqMTo· Ha ·ceJiy,
OHJia je Hepa3anjeHa. BHJIO je HH3
cpe3osa r):\e yorrwTe HHj e OHJIO JieKapa. Hapo'l:nTo j e cJia6 0
6v!Jla pa3snjeHa xnrHjeHcKa CJIYJK6a, rra je 3,!\paBCTBeHa
KyJITypa 6nJia Ha spJio HHcKoM cTynH>y.
Y OijHOCY Ha 1939 TO,!\HHY 3,!\pBBCTBeHa CJiy;m:6a j e IIOKa3aJia OrpOMBH -HB!Ip€):\aK. 0B,!I€ lieMO ce 3a,!lp:>KaTH. C.BMO
HlJ. OHHM 3,!\p.BBCTB€HJ1M ycTaHOBaMa KOje )l;Hp€KTHO YTW<Y
Ha riO,!IH3aH>e 3p;pasJha H 3,!\paBCTBeHe KYJIType >KeHe "
,!leTeTa. Pa3BHTaK ycTaHoaa 3a 3,!\paBCTBeey 3BlliTHTY
JKeHe· M- ,u:eTeTa. K})eTao _·ce KaKo cJie,n;H: 'Y,c·TaHO·Ba
1939
1952
112·
471
90
2
96
19
3
105
,n;~cnaH3epa 3a Majxe
13
27
Jiopo,n;nJirupTa · H aeyu;tepc;K,a .o.n;eJbeJba
y 5oJIHJ.!QaMa
-·
· ,
67.
339
41
301i
,!J;McnaH3epJ::t ·H caseTOBamruiTa· ·3a ;o;eqy
IliK:OJICKe aM6yJiaHTe J1 ITOJIHKJIHHMKe
KyxJ.fH>e .3a ,ZJ;OjeHtra.n;
·
;IJ;e-qje jaCJie ·
,!l;e"t!je '6hJIHMI{e H ;ZJ;e'<rja1 o,u;eJbelba
Y
OIIII:ITY~r~t'- 60JIW1~aMa
43
�, Hanopn Ham(' 3aje):IHn"e y pa3BHjaH.y 3f1PaBCTBeHHX
ycTaHOBa, noce5HO ycTaHOBa 3a 3aiiiTJ1TY MajKe H ,n;eTeTa,
noKa3yjy HecyMH.:irey 6pnry ;n;a ce pa):IHoj :>KeHH rpa;n;a H
ceJia npy:>Ke yCJIOBH 3a ·mTO IIOTIIYHHjy 3aliiTHTY H.efior
3;n;paB.Jba H 3;n;paB.Jba H.eHe ;n;e"e. Pa3BHTaK OIIlliTHX MaTepnjaJIHHX CHara fiPYliiTBa KOjH CMO Beli IIOCTHrJIH OMOryJiyje ;n;aHac jorn rnnpn pa;n; Ha pa3BHjaH.y pa3HOBpCHHX
oBaKaB Ha'tfl%1H s,zwaBCTBeHor npocaeliMBaH::.a, na ra -H ,n;aHac,
cnpoBo;n;e ycnernHo.
IIope;n; KaMIIalbe 3a om<cMelbaBalbe, je~~:l!a 011: HajKpynnajnx H HajMacoBHHjMX aKL\Hja 3a rrpoCBeliHBa!be
ycTaHOBa 3a 3,Iq>aBCTB€Hy 3aiiiTHTY 2K€He J1 p;eTeTa.
KOjH Tpajy 1\Be rD;D;HHe 3a BpeMe 3HMCKMX Mece">r, y<re ce'
rrpe/IMeTa: XHrHjeHa, rrpBa IIOMOJi, 6op6a npOTHB 3a{ia3HHX
6oJieCTM, HCXpaHa H Hera o;n;oj'Ia/IH. IlpBy TO/IHHY THX Te'IajeBa noxal)aJio je npeKo 200.000 OMJia/IHHKH n 3aBprnrt.rro·
rrpBy ro;n;HHy. 0Ko 186.000 rrpHMepaKa yr;6eHHKa 3a oBe Te'IajeBe rnTaMrraHo je H rro;n;e.JbeHo 3a noJia3HJ1:Qe. 0 ycrrexy
OBHX Te'l!ajeaa cae,n;o't.fH n qliiFheHnu;a· ,n;a MX je noceh:vmaJio
J1 MHOrO CT8pMjJ1X JKeHa, KOje HMCY 6JiiJie 05aBe3H€ p;a JifX
noxal)ajy. Y I:~eJIHHa y3eBrna, OBH Te<rajeBH cy HMaJIH orpo~
MaH YTJ1:Qaj Ha :>KHBOT ceocKe :>KeHe H ceocKe nopO/IHQe.
BeJIHKH 6poj OMJiaAHHKH Koje "cy 3aBp!IIHJie Te<rajeBe
YK.Jby<rno ce y 3/lpaBCTBeHe aKTHBe Il;pBeHor KpCTa Ha ceJIHMa. ,lJ;a.JbH CWCTeMaTCKH pal\ Kp03 OBe Te'Iajese ,!J;OIIpHHehe jOlii BHllie TIOI\H3alby 3/lpaBCTBeHe R;YJITYPe Ha Ha-
·t
OpraHH3a"nje AHTHcparnn.cTwmor cppoHTa JKeHa cy, y
capa;n;H.H ca opraH!rna Hapo;n;Hor 3;n;paB.Jba, pa3BHJie runpoKy HHH"HjaTHBY H pa;n; Ha 3;n;paBCTBeHOM IIpOCBeliHBalby
:>KeHe. Je;n;aH o;n; rJiaBHm<: 3a;n;aTaKa Koje je III Kompec AH··
THcpalliHCTH<!KOr <f>pOHTa :>KeHa· IIOCTaBHO 6HJIO je H rrpo~
cs,elumalbe- 1KeHa. Kpo3 MHoro6pojHe Teqajese, ceMHHape,
npe,n;aBalba 11 l13Jio:m:6e, 6MocKoncKe .npeTcTase, xoje cy
opraHH30BaJie opra>,m3a"Hje AHTHcparnHCTH<rKor cppoHTa
:>KeHa, Il;pBeHH KpcT, Hapo;n;Hl%1 yHHBep31%!TeTH 3a 3;D;paBc
cTBeHo rrpocsehJfBaiUe, Xli!rvrj eacKvr 3aBo,n;n J1 ,rwyrH ·opra;m1
3f1PaBCTBeHe cJiyJK6e, nparnao je orpoMaH 6poj JKeHa, Hapo<rHTO >ja. CeJiy HCTeKao OCHOBHe IIOjMOBe H3 Xl%!rHjeHe 1%!
Here ;n;e"e. 0CHM Tora, Il;pBeHH KpCT J1 opraHH 3;LJ;paBCTBeHOr rrpocBeliHBalba rnTaMnaJII%! cy BeJIHKH 6poj 6pomypa 1%!
n.rrakaTa aaMe:EbeHnx orrmTeM 3,npascTseaoM npoc~eliM
Balby a noce6Ho 3f1PaBCTBeHOM npocBeliHBalby :>KeHa, .
Ha HHa"ajaTHBY AHTacparnacTH<IKOr cppoHTa :>KeHa Y
TOKY 1951 ro;n;HHe opraHH30BaHe cy noce6He 31\paBCTBeHe
eKMne, y3 nyHy capa;n;Iby Mei\11:QHHCKor Ka;n;pa, Koje cy o;n;"' JI3.3HJie Ha ceJia,_ TaMo ce 3a,n;p:m:aBaJie. ;n;y::m.e_ speMeHa' :i1:
rroy<raBaJie ::>KeHe H oCTaJie yKyliaHe o Ha<rHHY o;n;p:>KaBaH.a
'IHCTOJie y Kyli\1:,. 0 He3H H HCXpaHH /l:eTeTa, 0 KyBaH.y H
cnpeMalby xpaHe, y><;a3HBalby npBe !loMOiil%1 HT/1:. Hapo'IHTO
·, 3Hil<rajHe pe3yJITaTe nocTHrJie cy · eKnne ·y AyToHoMHoj
KocoBcK'o-MeToxncKoj 06JiaCTH y KOjl1ll!a cy y'IeCTBoBaJie
'"JI~e A<P)K, Mel\M"mtcKe cecTpe H 6a6H"e H3 Cpc
, 6Hje, XpBaTcKe w CJioBeHnje, nope;!\ :>KeHa ca KocoBa w
MeToxnje. EKHne cy o6aBaJie HH3 np:;tKTH'!HHX. pa)\oBa Y3
nOMDii .lbY/I:H H3 ceJia: Kpe<reH.e Kylia, ypeljelbe 1\BOpHIDTa,
npo6Hj albe rrpo3opa, ypel)elbe ljy6pHIDTa HT/1. Y HeKHM
MeCTHMa y Cp6HjH eKHIIe cy npHIDJie, H3rpa;n;Ibl%! KynaTHJia,
.rrepHJia, rryTeBa, rreKapa " cJIH<IBHX o6jeKaTa. J1cTospeMeHO: OHe···cy BO}l;HJI€ aHKeTe· 0 ,YCJIOBUMa }Kl1BOTa ~~OCKe
rropop;J1:Qe, rroce6HO :a<eHe .. MHorn cpe3osn rrpnxBaTHJIH cy
44
CeOCKHX 2K€H8 cy H
o6aB€3HM TeqajeBM 38 3):ij>8BCTB€HO
npocseliH~a:EDe ceocKe 1KeHcKe OMJia,n;I1He, KOjM cy oTrro<reJIH. ca pa~~:oM yjecea 1952 ro~~:HHe. Ha OBHM Te'IajeBHMa,'
IlU1M ceJIMMa.
OpraH>r3a"Hje AHTHcparnHcTH<rltor
ci>POHTa :m:eHa, Kao 11: rioce6Ha
:>KeHcKa fiPYliiTHa Koja cy ce rro<reJia ocHHHaTH riocJie III
KoHrpeca AHTHcparnncTH<IKor cppoHTa :>KeHa 1950 rD/IHHe,
pa3BHJie cy rnapoK pa11 Ha npocBeliHBaH>y >KeHa y /IOMaliHHcTBy. Kpo3 KypceBe H ceMHHape y TOKY 1952 rD/IHHe
npoiiiJIO je HeKoJn1KO XMJha,n;a :m:eHa.· Oaaj ·Haqvm rrpocaehHBalba wMa 3a "".Jb 11a ceocKoj rropo;n;n">< rroMome y 3aBol)eH.y paL\HOHaJIHOr eKOHOMHCalba, ;n;a ;n;a HHJ1:QMjaTMBY
sa nb6oJOIIIalhe cT8.H6eHHX · ycJioBa, 3a pasanjaH:ie Mpe:ace
,l{o.«:ah.uncTao
KOMyH8JIHJ1X YCTa.HOBa·, )];8 II060Jhlll8 l1CXpaHy, p.a3BJ1je XM-
rHjeHCKe HaBHKe, Hayqn MajKe rrpaBHJIHOM 0/ITOjy 11e"e; "
KaKo 3a crrpoBol)eH.e ·oBor Ha<rwHa rrpocBelinBalba He;n;oCTaje IIOTPe6aH cTpy<rHH Ka11ap, TO je Ha HHJo!L\HjaTHBY opraHH3aL\Hja AHTHcparnHCTH<rKor cppoHTa ::>KeHa y TOKY 1952
rO,D;HH€ OTBOpeHO H€KOJIJ1KO yqJiiT€JbCKJ1X ,J1.:,D;OMafiHqKJi1X
lliKOJia. Y XpsaTcKoj " CJioBeHajH Bprne ce rrpHIIpeMe 3a
OTBapa!be BHUlHX /IOMaliH<IKHX lllKOJia y paHry JlHUle rre~~:a
rOliiKe WKOJie .. OcHM Tor a, AHTHcpamncTw<rKH, cppOHT :>Keia .
45
�•
,n;ao je l1;HJ<l.ll1jaTI1BY 3a. ocHMBa>he 3aBo,n;a 3a .yHailpeljeihe ·
,n;oMahMHCTBa. M y rpa,n;oal1Ma je oCHoBaHo ;aeKOJrnKO ,n;pyrnTaBa KOja ce 5aBe rrpo5JieMMMa y;aarrpeljeiha ,n;oMahH;a·CTBa y rpa,n;y.
CaB oBaj -pa,n; Ha rrpocBehMBaihy y ,n;oMahMHCTBY " IheroBoM y;aarrpeljeihy l1Ma 3a D;HJb ,n;a oJiaKrna pa,n;Hoj :>KeHH
ci6aBJba}be ,D;OMafiHX IIOCJIOBa H TJ1Me· j oj CTBOpH IIOBOJbHHj e
·ycJioae 3a rnupy" caecTpaHHjy aKTHBHOCT y gpyrnTBeHo~i
:lKJ1BOTy.
Bop5a Hapo,n;a JyrocJiaBHje 3a cJio5ogy 11 HaD;HOHaJIHY
He3aBHCHOCT, sa -·HOBH_ .;qpyiDTB€HJ1 CJ1CT€M J1 II06eAa l13BO:"'
jeaaHa y Harnoj Hapo,n;;aoj peBOJiyD;HjM ocJio6o,n;HJia je
lKeHe JyrocJiaBHje _lhHXOBOr nOT'II1lheHor noJio>Kaja KOjH
cy J1MaJie y 6rmrnoj Kam<TBJIHCTW!Koj J yrocJiaBHjM. J eg;aa
011 TeKOBHHa Harne PeaoJiyl\Mje je 11 paa;aorrpaBHOCT :>KeHa.
'YIIpKOC CBJ1M TelliKOhaMa . ____: o6j eKTJ1BHJ1M H cy6j eKTJIBHJIM - ca KOjHMa ce :>KeHe 5ope, yiipKOC HaCJieljeHe 3aocTaJIOC'l'Jif Koja Te:mu .n;a JKe:Hy o,n;sy-qe HaTpar, 3axsaJDyjyhu cBec;aoj aKTHBHOCTH gpyrnTaa, y npBoM pe,11y caMHX
:>KeHa, IIOCTHrHyTM .cy )10 gaHaC 3Ha'!ajHH pe3yJITBTJ1 Ha
pasBMj alb y ·IIOJIJi:ITJ'I"LIKe cseCTM JKeHa :11 Ha ~:nxosoM YKJb y·q]i!Baffiy y aKTJiiBaH -CB3KO;z:J;H€BHlif IIOJIJiiT:w.IKJf J1 ,n;pyiiiTB€Hlif
JKMBOT. Macosao yqernhe :m:eHa rpa,n;a 11 ce.rra, · :m:eHa· cs11x
,n;pyrnTBeHJIX CJIOjeBa y CBI1M 3Ha'!ajHHjl1M II()JIHTH'IKHM
,n;oraljajHMa (H360pl1, 350p0BH, K()HcpepeHijHje, MJITJIH3H, ·
MaHHcpecTai1Hje - rnTo ce y rrepHo,n;y rrpe paTa HHje ;!(aJio
HH 3aMHCJIJITH JIJIJ1 je 6HJJ:a peTKOCT), BeJIJ1KH rropaCT 5poja
:>KeHa Koje caMOCTamio rrpMBpeljyjy y ogHocy Ha CTa>ne
rrpe paTa, OCTBapeHa MOryfiHOCT ,n;a :>KeHe IIO,D; je;!(HaKI1M
ycJIOBHMa · MOry 06aBJbBTH CBe IIOJIJITJI'!Ke H ,n;pylliTBeHe
cpyHKI\Mje, yqernhe :>KeHa y pa,n;y caux opraHa Hapo,n;He
BJiacTM n opraHa caMoyrrpaBJbaiha, y-qernhe :>KeHa y pa,n;y
CBHX rroJIHTH'<KHX H gpyrnTBeHHX opraHH3all"ja " y Ihl1XOBI1M PYKDBO,D;CTBI1Ma, cBe,n;o'<H o TOMe ;!(a cy :lKeHe JyrocJiaBMje rroCTJ:<rJie ;aecyMihi1Be ycnexe y ocTBaprmaH>y ,n;pylliTBeHe paBHOIIpaBHOCTH.
HacJieljeHa· orrmTa saocTaJIOCT, nOce6Ho saocTaJiocT
>K€Hcl, ycJIOBM- EJ1BOTa :m:eHa
y
MHOrliiM K.pajeBMMa- ·Haiii€
3eMJbe; :KOjM HOC€ neT.iaT · ripOi:.riJIOCTJ1 Ji13JiiCKMBa.TIM
46
Cy
IIOC€-
6aH IIOJIHTI1'IKI1 pa,n; Ca ·:>KeHaMa·y D;HJbY' IhHXOBOf IIOJIH~
_TH'!Kor BacrrMTaiha " Y3,1J;113aiha. OpraHI13BI111je AHTHcpa"
IIII1CT11'!Kor cjJpoHTa :>KeHa cy rrope,n; pa,n;a Ha pernaBalliy
KOHKpeTHHX BKTyeJIHI1X rrp05JieMa, IIOCe6HO rrpo6JieMa
paAHe }KeHe, MajKe J1 ,n;eTeTa, pasBMJie seoMa mHpoK rroJII1T11'<K11 pa,n; Meljy >KeHaMa, Kao >i pa,n; Ha rrpocBehrmaihy
meH<i. OcTsapeHM pe3yJITaTM aa no,IJ;H33.I:DY rrOJIJ1T:wiKe
CB€CTM }f(eHa, KOj a He J130CTaje: BJiiiii€ 3a CBernfiy o'cTaJIMX .
-rpaljaHa goBeJIH cy ,n;o Tora ,n;a je rrpecTaJra rroTpe6a rroce6Hor IIOJU1TH"IKOr BaCITHTaH.a }K€Ha.
0CTBapeHM pe3yJITaTM y IIpJmpe,n;Jf, BJifCOKa ITOJIJ1THtlK3
CBeCT Hapoga, jegMHCTBO Hapo,n;a y 6op611 sa COijHjaJIH3aM
OMoryliHJI11 cy ;!(a ce 3a;!(H>HX ro,n;mra 'H3Bprne Kpyrr;ae rrpoMeHe y HarneM ,n;pyrnTBeHOM 11 rroJIJITH'IKOM :lKHBOTy. IIIuc
poKa ,n;eljeHTpaJIH3ai~Hja y opraHJ1Ma Hapo;!(He BJiaCTI1 11
,DJDK:aBH€ ynpaBe, . OCTBape!De IIpHHIJ;MIIa p_q.;z:r,HH"IKOr C3MOyrrpaBJb3H>a
n
yHoiiieH>e co:o;J1jaJII1CTM"IKor · ,n;eMoKpaTH3Ma
y CBe 05JiaCTJ1 i1PYlliTBeHor =OTa 113a3BaJII1 cy HOB IIO·pacT peBOJiyr(l10HBpHMX CHara 11' HOBe ycrrexe y pa3BMTKY
prnhe"'y co11Hj aJIM3Ma.
~f-'<""lV!eljyTMM, o5jeKTHBHJ1 l1 cy6jeKTI1BHI1 MOMeHTH KOjl1
:z
II
3Jia3e J13 jam JI€,ll;OBOJbHO-pa3BJ1jeHe J1H;rJ;YCTpMje, CBO-
jMHCKMX O.D;HOCa Ha ce.rry, He,IJ;OBOJI:,HO pa3BJ1j€HOr.,rq>yillTB€-
Or CTaH,D;ap,n;a, onrnTe KYJITypHe 3aocTaJiocTH, HacJieljeHHX
Ha3a/1HHx cxaaTa>na, yKopelheHHX Tpa,D;HI111ja, npe,n;pacy;!(a
M o6H"Iaja, pe.rrv:rruo3Hl1X yT:vr:o;aja, 6:upoK)?aTCKHX TeH,n;ea11Mja, geJiyjy ,n;aHac y rrpaBr(Y ycrropaBaiha coql1jaJIHCTM'IKOr pa3BHTKB H IIpeMa TOM€ ,D;eJiyjy HeraTI1BHO 11 Ha IIIHpy
J1 ,~OTIIYBHjy aKTMBHOCT JK:eHa y-,n;pyiiiTB€HOM JKJ1Bo"Ty.
}\ Bop5a 3a casJialjHBa>ne cl3Hx OBI1X o5jeKTHBHHX " cy5jeKT-VIBHMX T€lliKOfia, CTBap je "9:HTaBe Harne COD;J1j3JIJ1•
CTHqKe 3aje;a;anu;e, CBMX np:v.mpe,D;ID1X, ,r(pyrnTBeHJi!X J1 noJIHTI1'!KI1X cpaKTOpa y 3eMJbl1. 3aTO je H 5op6a sa CTBBpHy
paBHOIIpaBHOCT 2K€H€ J1CTOBpeM:eHO J1 6op6a 3a ,U:aJ.bJ1 pa3BJ1TaK · COIJ;J1jaJIJ1CTJ1"IK€ IIpOM3BO,!J;lf:J€,
3a ,n;aJbJif pa3BJ1TaK
COijHjBJJI1CTI1'IKI1X 0/IHOCa y i1PYIIITBy, ,n;eo OIIlliTe 5op6e 3a
Hanpe,IJ;aK, a IIpOTI1B CBMX Ha3a,IJ;HJ1X J1 6HpOKpaTCKJIIX CXBaTaH>a H T€H,ZJ;€HIJ;Mj a.
Ha Toj cy OCHOBI1 VI Ko!j:rpec CaBe3a KOMYHHCTa, Kao
11 IV KoHrpec Coi1HjaJII1CTI1'<KOr caBesa pag;aor ;aapoga
pa3MaTpaJIJ1 IIp06JieMe paBHOIIpaBHOCTH 1K€H€, J1 npe,n; CE€
CBOje opraHJ13ar(Hje l1 'IJiaHOBe IIOCTBBHJIJI KaO je,n;aH O,D;
47
�3a,l1aTaKa ,11a pa3BHjajy CBaKO,l1HeBHy ·ynopHy H CHCTeMaTCKY rroJIHTHqKy 6op6y hpoTHB CBHX HeraTHBHHX H coi(HjaJIH3MY TyJ:jHX CXBaTaH>a YW\HOCY Ha >KeHy, Ha H>eHO MeCTO
H yJIOry y -HallleM COI(HjaJIHCTHqKOM·•I1PYlllTBy.
Ha. Toj ocHOBM je M IV Kollrpec 4HTMcpampcTuqKor
cppoHTa >KeHa (OcHMBaqRa cRyrrmTHHa CaBe3a >KeHcKMX
1\PYlllTaBa) pa3ll!raTpao rrpo6JieMe ,llaJber pa,lla >KeHCKMX
oprarrl13ai(Mja, }Ia je y cRJia,l1y c THM.. ,110Heo H OAJIYKY o
rrpecTaHKy pa,11a ArrTMcpamHcTHqRor cppoHTa >KeHa M O,liJIYRY o CTBapaH>y CaBe3a >KeHCKMX 11PYlllTaBa. lloJia3ehl1
011 Bell. ocTBaperrHx pe3yJITaTa y 6op611 3a II0/1113aH>e rro. JII1THqKe CBeCTI1 >KeHa 11 OCTBapeHHX pe3yJITaTa y IIOrJiel\y
yqemha >KeHa y 1\PYlllTBeHoM >KI1BOTy, K!onrpec je CMaTpao 1\a 61;( ,11aJbe IIOCTOjaH>e jei\He TaKBe CBeo6yxBaTHe 11
I(eHTpaJIH3oBaHe >KerrcKe opraHI13ai(11je ca 113pa3MTO rroJII1TI1qKJ1M KapaKTepbM, 611Jia cMeTH>a 3a /Iallie YKJI>yqi1Balbe :m:eHa y IIOJU1TJ1qKJ1 M p;pyrnTB€Hlii :aHfBOT, rrope,r:t
.QCTaJIOr 11 360r TOra lllTO 6H. y J13B€CHOj Mep11 11 y opraHI1•
3aD;J1j 1/.Ma Coi(I1ja.JII<cTu=or caBe3a pa,l\Hor napo,11a, Kao 11 y
,11pyr11M ,11pymTBeH11M opraH113ai(I1j aMa OTYITJbi1BaJio 6op6y
3a pa3BI1jaH>e paBrrorrpaBHI1X O,l1HOCa M3Meljy MymKapi(a 11
Mary O,liHrpaTH 11 caMH rpaJ:jaHH opraHI136Ba:Hu y rroce6Ha
IIPYlllTBa 3a pemaBa!he caCB11M o):lpeJ:jeHHX, KOHKjJeTHMX
rrpo6JieMa M3 ·THX o6JiaCTM:· CTora je KoHrpec rrperropyq11o
):laJbe CTBapa!he · rroce6HMX -- ·,llpymTa~a opraHM30Bamix
rrpeMa rrp06JieMI1Ma KOjH ITOCTOje y O):lpeljeHOM CeJIY, cpe3y,
rpa,11y, rra rrpeM:a TOMe J)a3JIM"'HTMX ITO 3a):lai(I1Ma M ca):lp>KMHI1 CBOra pa,11a. J1aKO y IIO'leTKY 11HMI(I1jaTHBa 3a CTB'apa!he .TaKBHX APYlllTaBa, ITO TOMe jep ce pai\M o pemaBa!hy
,crreu;Hqn:1'tfill1X" npo6JieMa xeHe, Majxe·H ,n;eTeTa,· Tpe6a
.n;a rrpuna;qHe )KeHaMa, Ta _fUJYillTBa H8MI1HOBHO
he
aerp;e
6p>Ke Her):le ciTopHje, yrrope,11o ca pa3BwjaH>eM cBeCTH 11a
ce M os):le pa):IM d OIIlllTI1M 11PYlllTBeHI1M rrpo6JieMMMa, npepacTaTI1 y orriiiTa 3ajei\HI1qKa APYlllTBa H MymKapai(a "
>KeHa, YIIPY>KeHMX y 3aje):IHw=oj 6op6H 3a caBJialji1BaH>e
TelllKOfia KOj e :11 H
OM C€KTOpy CTOje Ha nyTy M3rpa,l1Ibe
COI(HJ aJIH3Ma.
3aj ei\H
a n . 11TJ1qKa '6op6a CBHX Harrpe):IHHX crrara
APYlllTBa 3a Y'IBpmheH>e H pa3BMTaK coi(Mj aJIMCTM"!Ke ):leMOKpaTHje, rra rrpeMa TOMe M 3ajeijHM'lKa 6op6a 3a CTBapHy
paBHonpaBHOCT ::m::eHa, xao J1 3aje,n;HJ1qxa I1JIH rroce6:aa
6op6a >KeHa 3a pemaBa:lbe OHI1X IIHTaH>a Koja cy· rrpBeH-
2K8He Ha CBMM CeKTOpHMa IIOJIJiiTJ%1qKe M ,n;pymTBeHe ,n;eJiaT-
CTBeHo o,n; Herrocpe,n;mJr HHTepeca 3a JKeHy, HCTHHa ,n;yra H
HOCTM.
yrropna, jep ce pa):IM o rrpeBacrrMTaBa!hy JI>YAM M >KeHa,
,n;ahe Hose rrJio;n;ose Ha nyTy ocTsapelba paBHonpaBHMX
OI\HOCa MeJ:jy JbYI1MMa y HameM COI(MjaJIHCT'lMKOM- APY-
liOJIHTHlJKa
11 ,11;pyruTB€Ha
aKTJ1BHOCT
JKeHa
CBe
Bl1me· MOpa 1\a Ce- O,l1BI1ja y OHI1M 11PYlllTBeHI1M OpraHI1Ma
r,n;e ce J1Ha-qe O,ll;Bl1ja- IIOJIJ1TW:IKa Iii p;pyrnTB€Ha aKTJ1BHOCT
rpaJ:jaHa: .y IIOJII1T~I1M H /1PYlllTBeHI1M OpraHH3al\HjaMa,
y opraHHMa IIPYlllTBeHor caMoyrrpaBJbaH>a, y ROMyHaJIHHM
3ajei\HI1I(aMa 11 IIPYri1M ,11eMOKpaTCKI1M o6JIHI\11Ma YI1PY>KHBaH>a rpaljaHa. 011 Tara KOJII1KO he Te opraHH3al\11j e ycrreTM
,n;a aKTJ1BM3Hpajy 2Keae 11 KOJIJ1KO
aK4'J1BH€
T€MTIOM
y IbJ1Ma, 3aBI1CJ1 y
,n;aJbe OCTBapill3_aTJ1
he
IIITBy.
H. CaMe 2KeHe 6H'J!M
KOM .fie Ce CTeiie'Hy !1 KOj 11M
,I(pyiUTB€Ha
paBHOrrpaBHOCT
:m:eaa.
IV KoHrpec, Kao " paHHjM KOHrpecH AHTMcparrmcTHqKor_ cppoaTa 2KeHa KOHCTaToBao je, oc:tm Tora, ,n;a pap; Ha
CBl1M 06JIMIJ;JiiMa npOCBefiMBalba, HapO"G:J1TO Ha
Ce:JJ.y, KaO
11 pall Ha yHanpelje!hy ):IOMahHHCTBa, Ha pa3BHjaH>y APYWTBeHe 6p11re 3a 0):\rOj l1 BaCITMTaH>e ):\€I(€ ):\OIIpMHOC€' Y
seJIMKoj MepM aKTHBHMjeM y"!eruhy >Kena y APYlllTBeHOM
JKHBOTy. fiopel\ pal\a KOjH Ha OBMM IIMTa!hi1Ma pa3BHJaJy
opraHM napO):IH€ BJiaCTH, rrp11Bp€1\He M /\pyre 1\PYIIITBeHe
oprarru3al\Mje, seJJHKY yJiory y pemaBa!hy THX rrpo6JieMa
48
4 IIo.tro:maj :m:eHe y. cl?HPJ
;;;._
�:!·
J13.n;aBa"!Ko npe,ll.y3eh.e ,KyJITypa~~. Beorpa~, Kap,n;eJbeBa 29.
IIITaMnapli!ja ,KyJIT)rpa", M~Ke,n;oacKa 4.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Položaj žene u FNRJ
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
obradili Neda Božinović i Maks Šnuderl
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Kultura, Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1953
Rights
Information about rights held in and over the resource
Kultura, Beograd
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
20-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
50 str.
društveni položaj
Jugoslavija
socijalni status
žene
-
http://afzarhiv.org/files/original/199cea557afc1198d9d096c684182543.pdf
c20de7e5cecf3d5fcfcff5047d09f939
PDF Text
Text
I
BHBJlllOTE!(A n»<EHC!(Of llO!(PETA"
I
DPABO .r JlACA
3A WEHE
', i
l~.
�,,}l\EHCI<l1 DOI<PET"
~
llpaBO rJiaCa Sa :»<eHe,
W-raMn"apHja ,C11o6o.o;a"
raspa .[{aBHJJ;OB!lh If .[{pyrOBII
EpaHl\Olla 7, - Beorpa~.
1
!
Meiw )KeHaMa y CBI!Ma HaWHM i<pajellH.\\a orrama ce y rrocJie)\fbe speMe >KI!BO
](pera~ne !I seoMa jaKo HHTepecosarbe aa
no;{urH~KH mi!BOT. Oso je crora l!ITO H>l!Ma
. noCTaje cse jacHHje 11a rroJIHTHKa He Mome
':Be-.:.mTo 6UTM npHBnJierosEma o6nacT ca.Mo
oa Jhy~e, · j€p noja;.1 IJOJIHTJIKe )\aHac je ·HeODH'JHO rrpOlll!lpeli, ll 0)\ Tora KaKo ce OHa
<:xBaTa 11 sop;u sa.Bunr, nopeA. ocTaJiora, H
TO, )\a ,Til lie }]{CHI! y jaBHOM H Ilp!!BaTHOM
)!(liBOry Hliil 1106po, )\a Jill lie oil a y csojnM
npo<jlecnoHaJIH.I!M H. rropOJI!I~HI!M OJIHqcHllia
·6HTH C.~OOO)\Ha ll.~ll yBeK ITO)\ TYTOpCTBOM
JbYI\1!. flomTo je cse TO )\aHacjaCHwje Hero
11lia)1a, TO. >KeHe y !jCJIOj, Hal!IOj Jlp}!{aBI!
eHeprwmo !ICTyrrajy ca 3axreBI!Ma 3a noTnyHo H3je)\Ha<Jefbe Karw y nopoJIH~HO¥ I!
J\PYliiTBCHOM )!{lfBOTy, raKO If y IJOJIUTI!'lKOM. AO ca11a cy OJIP*aHe y TOMe CMI!CJIY ,
'ICTI!pl1 BCJIHKC H BaHpCI\HO ,[\06po ·rroceJieHe I
o<ynmnme y Jby6JbaHH, 3arpe6y, Capajesy; ' 1
J·J Eeorpa)1y.
'·"··'
�5
4
)\pywTso sa rrpacselumalbe )f{eile 11 aaIIlTHTY fb€HHX rrpaBa Ca3BaJIO je BaHp€1\HY
semU<y CKYIIIIlTIIHY 8. Maja 1921. ro11. y
Eeorpa)\y.
Ha caM )1,aH cKynwTHHe caca ,Kacvme"
6l!JJa je 1\YIIK€ rryHa )f{€HCKe H '"Yllli<€ rry6m!Ke, Koja je Oi\Ylll€BJbeHo noa)\pasnJJa cse
fOBOPHHI\e.
CKynwTJmy je OTBopnJJa r-ljlllla JVIHJJesa
fieTpOBHE, npoljlecop Jl )l{eHCK€ fJoiMHaSI!je ·
OBIIM. ll031\paBH11M fOBOpOM:
Tocuolje u· TocuoiJo,
0HO IllTO 'lOBeKa 11S)\Baja 01\ CBHjy )1{11BilX CTBOpOBa Ha S€MJbll, WTO je y lb€MY
~ajJierrwe, jecTe .!hero sa csecT.
,}1 )<ao · I!lTO 011 cnOJblber HenpnjaTeJba He
,(jpaHe j€1\HY 1\pJKaBy CaMO 6ajOH€TII II TO,ITO?Il, .. BeE . Hal\llOHaJJHa CB€CT lb€HHX rpa,lj"Ha, TaKo ncTO sa speMe Mupa y 3€MJbll
,!J,e. OIIP>Kasajy rrope11aK Hll )f{aH/IapMil, H11
.IIOJJill\lljCKe BJiaCTII, KOJJIIKO rpaljaHCKa CBeCT
CB!ljy 'IJJaHOBa 1\PYIIlTBa.
.'
. SaTo, ·ie!IHa 011 HajJJenllliiX 11 Hajos6nJh- ·
Hnj11x MaHnljlecTallllja, jeCTe MaHmjJecTaljllja ·
rpaljaHCK€ · CB€CTH. fpaljaHKe 6e3 rpaljaHCI<HX rrpasa, ja OCeta~! HCTHHCKH ITO HOC IllTO
n caMa llaHac Y'JaCTByjeM y osoj IIMrroaaHTHoj MaHn(jleCTaijnjll sallle rpaljaHCI<e cseCTII.
)\pylllTBo sa .npocsetnsalne )f{eHe ·II aalllTilTY
fbeHux rrpasa Hapo'InTo Me je O/IJJl1l<OBaJio,
Hall Mil je rrosepnJJo 11a sac y !beroso nMe
rroap:paBHM.
I
I
I
I
AJJII, AlaKOJJHKO 6nJJa . JJerra je11Ha MaHn(jlecTallllia rpaljaHCK€ CB€CTII, OHa liMa II
csoje HaJJn'lje. jep, Kai\ ce MaHuljleCTyje,
sHa'lll: 11a je He'!nje rrpaso HJJII yrpO)f{euo,
HJJII rrora)f{eHo, IIJJl!. yaypnupaHo. Hallla cy
rrpasa yayprrllpaHa. focrrolje, y I<OJIHKO BaMa
CJJY)f{ll Ha '!aCT IllTO )\aHaC .OBI\€ MaHntjleCTyjeTe sa csoja rrpasa, y TOJJHKO )f{aJIOCHHO
l!O OH€ KOjl! Cy HaM HCTa yayprrnpaJJl!!
TiocJJe seJJHKora ncKylllelba aa speMe oKyrralluie, Kai\ cy Hai!le )!{€He p:aJJe cjajHHX
rrpnMepa IICTpajHOCTll, jyHai!lTBa l! rraMeTlf,
""' CMO cMaTpaJJe, 11a cy sa yBei< npoi!lJia
oHa speMeHa nrHopHcalha JKeHe y IIP)f{aBHOl\1 )f{HBOTy; 1\111 Ch!O 1\p)f{aJJe, )\a te ce
a a capap:fby Ha YcTasy nosBaTn y l<oHcTnTyaHTY n. )f{eHe. AJJn, naspllleHn cy onlllml!cr<H !1360p'll, l!CTO TaKO H lf300plf Sa I{OHCTHTyaHTY 6es yqei!lta je)\He rroJJOBHHe Hamera
Hapo)la, 6ea yqewlja cpncKnx, xpsaTCKl!.X n
cJJoBeHa'lKIIX JKeHa. 11 jolll rope: HaJ1pT
YCTaBa He il,aje JKeHaMa HI!I<aKBI!X IIOJil!.Tl!.'!RHX npasa.
'foBeKa o6ysr.ma H€KO 'IYI\HO ocetalbe,
I<ap: y pyKe ysMe Y cTaB je11He seMJbe n noMHCJJ!I I<OJJI!I<O je TPYI\a, Hanopa, speMeHa,
HQBalja, Cpl,l6e, Jby6aBH, rJJyrrOCTl!., na~I€Tif,
yTp0IIl€HO 3a uapa)\y H€KOJIIlKO CTOTHHa Haparpa1Ja 011 '!Hje te npuMeHe saB!IC!ITI! CYII6nHa jei\Hora ljeJJora Hapoi\a.
l{ar<O M.Opajy 611TH IIOHOCHT€ '-l€XOCJJOBa'!K€ )!{eHe I<ap, OTBope Y eras csoje se,I!Jbe!
HJJ.1xos Yeras, oTrrpMJIHI\e, noqHlbe osal(o:
�6
7
KaKBo MY'iHO . ocehalhe o6y3HMa csaKy
)l{eHy y jyrocJiasl1jH, Kal\ npoqnra Hal(pr
Hamer Hosor Ycrasa! Y roM Hal(pry )l{eHe
ce JiaKOHCKll COOMillhY caMO jei\HOM peqeHill(OM: 3aKOH he peWilTll 0 npaBy )l(eHa.
focnolje, KOJieniHill(e 11 .)1pyrap11l(e, 1-\pyWTBO 33 !IpOCBCh11Balbe )l{eHe II 3aWTI1TY
lheHI1X npasa CMarpano je sa csojy npsy
1\Y)l{Hocr, 11a sac noaose Ha osaj nporecTHI1
360p, 1\a nporeCrByjeMO !IpOTI1B OBaKBOr
!IOT!1elbllB31ba !laW!1X COOCOOHOCTH II ysypfl!!palba Hallll1X npaBa. Ann, Ol\ ;<aKaKBor
peayJirara 6110 Halll )\aHaUJ!hll s6op, nocJie
!hera sa rpaljaHKe y jyrocJiaBI1jl1 no'il11be
J\.1\H, LJ:ef'COCJIOBatJKH Hapo]):, 3aTO LUTO >KeJIHMO,
1\3 K30 Jie!IO BaCm!TaHH HapoA, )l{I1EI1·,\\0 y
MI1PY ca .cBojHM cyce)(uMa 11 11a ce . y6pojHMO Y KYJITypHe HapOAe, Ha OCHOBH CBOjHX
rpa)\Hl(Hja lf CBOje HCTOpHje )\0HOCI1MO OBaj
· YCTaB - - - - - - - - ~ - -
I1 qexocJioBal.II{H AP}f(aBHHU.H, Hao Jieno
BaCm!TaHH CHHOBH CBOra Hapo11a, Ol(ajyJm
llpi13H31be 3)\p3BOj !13MeTH, p33BHjeHOj HH-reJII1reHL(HjH, BeJIHKI!M oco61-1HaMa MopaJIHI1M
11 ooraTOM lfCKYCTBY CBOjiiX M3repa II )!(eHa,
I(OHoce oBaj naparpa<jl: y qexocJJoBaqJ<oj
AP:.K3BI1 YKI!Aajy ce CBe npi!Bimernje no
poljelhy 11 nony. Kao I<OHCeKBeHL(a rora y
'-:!exocJIOBa'ii<Oj ·csaKa )l{eHa Koja "'"a 21
rO)\HHY rnaca,- ca H3BpllieHOh1 TpHP,eCeTOM
roAI1HOM b\O)l{e 611TH 11aa6parra 3a nocnaHl!Ka. Docne 'ieTpAecere rOAHHe 1<11a npaBa
11a· 6y11e 611paHa 3a ceHaTopa, aKo aa ro
11M3 KBaJll<<jl11K3l(Hje.
'-:!exocnoBa'iK11 IIP)l{3BHIIL\H cxBaT11JIH cy,
)Ia he Hajjaqy rapaHL(Hjy CYCCI\HHM Hapo1\I!Ma Aarl! sa MIIP, aKo y cBoj napnaMeHar
yEeAy 11 )l{eHe; lh11Ma je 611no noaHaro 11a:
je nem13a }I<eiia jow 113 Hajcrapl!jHx speA\eHa OIIJia: bella rnatribus dekstata - paroBII
cy MarepaMa 0)1BparHH.
'-:!eXOCJIOB3'ii<H )1p)](aBHHL(ll pa3yA1CJlll cy
KaRO he Ce 'iCXOCJlOB3'iKI1 Hapo)1 C3MO ra11a
A\Oh<I y6pojar<I- y KynrypHe Hapo11e, _aKo 11
qexocJiosaqKe )l(eHe 6yny npi13Hare y AP)l{3BH Kao <jlaiirop y I<apaljviBalhy lbHXOBe
l<yJirype.
-
HOB
J
}I{IIfBOT;
IIOlfeTai< Harnera
ITOJIHTHt.J:KOf
pa11a set je ry. !{oji1M lie npaBL(eM o.H HEll,
To ce aa ca11 jam He MO)l{e peli11; Mil BepyjeMo, 11a he )l{eHe, Kao IllTO cy SHane
ynorpe6nrn CBe csoje cnJie n cnoco6Hocrn
11a 1\0ljy 1\0 csojrrx npaBa, yh1ern ra cBoja
npaBa 1\a 'erase Ha CJ1y)l{6y CBOMe H3POI\Y
sa. jeAaH nOJII1Tll'iKI1 )l{llBOT, KO]ll he 6nTn
TaKO l!CTO 6ecnp.eKopaH II KOpl!CTaH, KaO 11
y nopOI\111(11.
l-\eJierarl1 113 XpBarcKe, CJioBeHa'IKe, Cp611je, 1-\aJIMal(nje, BojBOI\IlHe 11 EocHe, nopel\
BeJIHKe pai\OCTH UITO BaC OBI\e )13HaC BH1\l!MO II TOnJIHX fl03)\paBa, KOje ca OBora
MeCTa rnaJbehto BaWHM JJ.PYlllTBHMa, MOJ1HMO
BaC )J.a H3jaBI1Te CBH111a meHaMa CBOjHX IIO-
KpajnHa, KaKO C>\10 M11 Ay60KO yoeljeHe, 1\a
6aw y jyrocnaBHjH, npe Hero 11 y je)1Hoj
1\pyroj 1\p)l{aBn, )l{eHaMa rpe6a )1aT<I nOJIHTH'lKa npasa.
�·s
Henpl!jaTeJbll cy Harnll no6eljeHII, an11 cy
HaM· AycTpl!jaH!lll ocTaBIIJIII HeTpneJbHBOCT,
cypeBfhiiBOCT, Mp)l(fhy jei\HI!x npeMa APYrl!>la. l1 I<al\ je Taj Tanac Mp)l(fhe saxsaTI!O
y MacaMa Harne Jby/l,e, a npeTH Tai<olje 11
)l(eHaMa, )!(€He Mopajy 61!TI! 6yAH€ Ha CTpa)l(l!. ·
3arnTo 6arn )l(eHe?
3a. speMe cnasHe M!!rnHtese o<j>aH31!Be,
MH, y Hurny, OAaXHYJII! 0/1. CTpaxa 11 onujeHH CJiaBOhl Haliii!X jyHai<a, HSJia31!MO /l,a
BI!I\I!MO Tpo<j>eje cpnci<e sojci<e. 011 )l(eJbe3"
HM'li<e CTaHII!le· HenperJieAHa noBopJ<a sac
po6JbeHI!x aycTpi!CI<IIx BOjHI!Ka, nnase ce
J<ao peKa aycTpiiCKII nJiaBM rnHfheJIM. , Ty)I(HII cy 3apo6JbeHII sojHII!lll, na HeKa cy
6arn 11 HenpHjaTeJbCKII." KaA osa nosopKa
3acTaHe, sojHII!lll paarosapajy Meljy co6oM.
,Cpnci<I! rosope Wsa6e," Bll'lY Harna J1.€!1a.
,He, TO HHCY WBaOe," o6jaunnaBaMo HM,
set aapo6JbeHH '-lecH, XpBaTII, CnoseH!lll."
,Maji<o xpBaTCKa 11 cnoseHa'lKa!" YSAIIliiY
cpncKe MajKe 11 oi<pehy ~e /1.3 He rne/l,ajy
sapo6JbeHe XpB3Te 11 CnoseH!le.
,TIOCJie 3yCTpi!CKe o<j>aH311B€, o<j>aH311Ba
nerasora Tll<j>yca. Oaa y MacaMa KOCH aapo6n,eae ayCTpliCVe BOjHI!I<€. T1opeJ1. neJie
l{yne, H3np3BJbeHe OA rnasa cpnCKHX jyHai<a,
H3JiaSH ce 6eal5poj · rpo6osa. cnoBeHa'!I<e 11
xpsaTCKe Ae!le." Jii p;aHac 1<3/1. npoljy Ty/l,a
CpnCKe MajKe, OHe Ty)I(HO Y3/1,aXHy: ,Majr<O
XpBaTCI<a 11 CJIOBeHalfKa!"
Meljy THM rpo6oBI!Ma 113/l,ll)l(e ce je/1,3H
CKpor,!aH cnoMeHIIK ca HaTni!COM: , Cy1111e
:Moje, 3a To6oM yMI!pe MajKa TBoja!" Ha TOMe
-cerpo6y sa speMe 15yrapcKe OKyrra!lllje y611Jia
je/l,Ha MajKa 113 BojBO/l.HHe sa csojrrM je/l,IIH"
11eM. Ka11 ce rnac. o fbeHoj CMpTn y H11rny
rrpoHeo, oHAa cy 'laK 11 HeM!lll 11 Byrap11
yaAaXHymi: ,MajKa sojsoljaHCKa!"
T1oc.1e r<aTaCTpo<j>e Cp611je, I<pos l{palheBo
-arreT HenpemeAHa nosopi<a aapo6JbeHnx soj·HHKa,
ca.M.O
Ca}l,a
HHCY
y
nJiaBHM,
Bet.
y
-cyp11M liii!fbeJIHMa. Y .csojoj poljeHoj, 6ora'TOj seM.JDM, yMopHH, M3MylfeHM, sapo6.&eHH
.cpnCKI1 BOjHII!lll naAajy Ha YJJII!lll y H€CBeCT
OA r naAII 11 YAapa11a HerrpMjaTeJbCKIIX KYH"
.1\31<3. l(eJIO i{paJbeBO npeTBOp€HO je y jeAaH
·TemaK ys,a;ax: ,MajKa, cprrcKa, Hecpetma!"
XpB3TI1!1e, Cpni<IIfbe 11 CnoBeHI<I1H.e! Y
CTapo,\te P11My, 11crrpeA p!!MCI<ora <j>opyMa,
611Jie cy HaMernTene CTaTye pi1MCI<I1X 6orosa
H B€JIHI<I1X JbYAll; HCnpeA jyroCJIOB€HCKOf
napJiaMeHTa Tpe6aJIO 6H HaMeCTIITI1 CTaTyy
jyrocnoseHC.I<e MaTepe ca HaTniiCOM: AP)I(I!Te
.ce Cp611, Xpsanr 11 CnoseH!jl!, Aa ce mii<a/1.
Bl1llie y Jytocnamrjl! He BHAe aapo6JbeH!I HI!
<nnasl!, HI! cypH lii!IfbeJIH. A y jyrocnoseH·CKH napJiaMeHaT, 11 y rrapJiaMeHT€ CBHjy
·esporrcKI!X AP)I(asa, Mopa yhH )l(eHa; jep Ta
)I(CHa, ~!lja cy rrpasa yser< r3)1(eHa, yMete
.1\a aarnTHTII csa'!Hje npaso; orra, '!Hja je
.miqrrocT HerHpaHa, Tpa)l(l1he Aa ce csar<a
!1HJ\11BI!)\yaJIHOCT JIOliiTyje; OHa, I<Ojoj je CnO•C06HOCT sa rrayi<y ocrropasaHa, rrehe AOnyCTHTH A3 ce llp0113BOAI! Hayr<e 11 pe3yJITaTH
ITJahiCT:! !1€Jl0f3 '!OBC'!aHCTBa YIIOTpe6JbaBajy
�'
.
\
·~
10
sa y611jalbe Haj60JbiiX. '!JJaHOBa 1\PYWTBat
focnolje 11 rocnol(o, sa speMe osora para
naJJII cy MIIJIIIOHII' lhYI\11, npOJJIIBCHO MOpe·
KPBII, na 11naK cByl(a ce ryJKe 1\a BJJal(a
HpHsa y csaHOM nor JJel\y.
CEll ce y TOMe CJJamy, !(a :fie ce 11s Te·
Hp11se MORII 11sa:fi11 caMo noMo:fiy npas)le 11
.'by6aBH. jep, ,aHa npaBAe HeMa, wra ·cy
APyro l(pmase, Hero semiHa pas6ojHI!IllTBa."
flpasl(a saxresa !(a ce nomryjy npasa
cBaHor Hapol(a. flpaBI\a HSIICHyje !(a ce sa-·
rapaHTyjy rrpasa csal(oj JJII'IHOCTH y 1\pJKaBH.
flpaBI\a rpam11, 11a ce )HeHa np11sHa y 1\pJKaBII
HaO JJII'IHOCT Ca CBHMa rpaljaHCHIIM npaBH-·
Ma. flpaBI\a IIMnepaniBHO HaJJaJKe, 11a csaKa
mi'!HOCT y APmaBII, 6es o6s11pa Ha noJJ,.
y.Jiom11 y pesepsy Hapoi\HC CHare: csoj qmsii'IKH pal\, II!HeJJeHTYaJJHII pa)\ I! CBOjy Jhy6aB..
3aro :fie Espony npe!{o pywes11Ha crapora
APYlliTBa, rrpeHo Mapa KpBII, IISBCCTII y 6o,.,ll
}J(J!BOT, y JJCITlliY 6yi\YRHOCT :pai\HIIK, IIHTeJJCKTyaJJal\ I! cJJo6oAHa 11 npocse:fieHa }KeHa!
fpaljaHKe I! rpaljaHII!· Rao wro je npe
OBOra para y CBIIMa 1\pJKaBaMa 01\jeKIIBaO·
noi{J]II'f: ,npoJJerepll CB!!jy 1\pmasa yjeAII-·
HHTe ce !" TaKo ca,TI,a, nocJie _paTa, op,jeKyje
HOB ITOKJIII'f: )l{eHe CBI!jy Hapol\a yjeAIIHIITC
ce! Yjei\I!HI!Te ce y 6op6!!: sa npaBo JKeHe,.
SaWTIITY Ael\e, COI\IIjaJJHY npaBAY H jeAHaKOCT II Sa H3llpCI\3K 1\CJJOra '!OBe'!aHCTBa!
flocJie osora rosopa rrsa6paHa. je sa npei(ce)\HI!I\Y s6opa r-lja 1\aHIII\a XpiiCTII:finpeA-·
ce)\H!ll\a. }l{eHCKor casesa.
1
.•,
llpaso rnaca csnMa :meHaMa
CacTaJie CMo ce eBo MH meHe, cacTaJie
CMO Ce y CPI\Y Hallie WllpOKC 1\0MOBIIHe·
- !(a rpami!MO npaBAY!
flpaBAY rpamiiMO! A Ol\ Hora rpaJKHMO
npaBI\y? 01\ 1\CI\e csoje: 0, meHe! YMeJie
ere 1\a ycai(I!Te y Cpl\e 1\CI\e csoje lhy6as.
sa 1\0MOBHHY, yMeJJe ere 1\a 11x Y'II!HHre jaKI!Ma II yMHIIMa, ami HIICTC yMeJJe )\a liM
. yJJ11jere y 1\YlliY cnosHajy o spei(HOCTI! sa-
rnoj. CBoje
HajJienme MHCJIH,
»<:eJbe,
l.J€}KI-be,_
MJJai(OCT csojy, 31\PaBJhe 11 JKI!BOT csoj )\ajere CIIHOBIIMa CB0jl!M, a I<al\ 0)\pacTy I!
nocraHy lhYi\H, sa6opase, 1\3 je JKeHa 611Jia
Koja Mx je y'll!HHJia OH!IM ll!TO jecy.
0, Maji<e! JbyTO Ce CBCT!I HCCe61!'1HOCT
Barna, JbYTO ce CBeTH Ha KfiepH.M.a BaUIHM. 1.
Ha caMl!Ma saMa.
.
CJIHOBII sallll!, KOjl! rosope Aa nounyjy
MajKy CBOjy, saoopaBJnajy Aa je CEaRa }!(eHa
HC'!Hja Maji<a I! Aa OHO IIITO HC 611 ycKpaTHJ!ll Majq<I csojoj, He ci.lejy Aa ycKpare Hll
jei\HOj )!{CHI!.
)I{CJIHM Aa CBaKH qJiaH MOra H3pOi(a
6y~e cpe:fian 11 sa)lOBolhaH 11 Aa 6yAY sa-·
lllTJ.rheHM cJia6w" - peRao je uarn h1JiaJJ,M
pereHr.
'I
l,
~·
\
f
'
�13
VI MH Jl(eHe paJIOBane CMO ce TOMe. jep
I! MH 0!0 BepoBaJie !Ia CMO qJiaHOBI! OBara
Hapo~a. VI Mil cMo yJIOJI(IIJie CBe cBoje _ci!Jie
Ba CJI060!IY II l\00p061!T 1\0MOBIIHe. }.IOI<aBaJie CMO _!Ia He cnaaaMo BI!We Meljy cnaoe,
11 aKo Hac amwH yopaja Meljy lbiiX.
fla !I TJo!Ma no SaKOHy CJiaOIIM, o6ehaHO
je, 11a he 6nTH sawTIIheHII. A. Kail ce cTana
/ npas~a KpojHTI!, aa6opam!Jio ce Ha Hac.
Meljy rpaljaHe Hac He y6pojHwe - jep
;:MO Jl(eHe. Meljy CJia6e HeheMO caMe Aa ce
6poj!IMO, jep CJia6e Hl!Ch\0. Y OBOM CMO
-paTy ro 1\0Kasane. Y HYll<l\11 CMO nayqiiJie
)\a CTaHeMO Ha CBOje Hare.
)l{eHa je OOJIOJI(IIJia IICIHIT 3peJIOCTI! C OI\JIH9Hll•\\ ycnexo,\\ 11 MHoro je !.\Beta nano
npe11 !bCHe Hore n MHOro je cJiaBocneBa
·OI1JIO Ka~ aahyTawe Tonosu 11 jermy rnac ·
.cJio6oi\e. flpeKo !.\Beta Tara nana je npawuna, c.,aBocneBI1 cy aaoopaB!beHH 11 )KeHa
-6n ;wr.'a oneT 11a ce noByqe 11 nponycTI1
no!he jaBnora pap,a MywKapl.\y.
AJII1 TKO je jeJIHOM OJ<ywao CHary CBOjy,
oceniO YBpCTO TJIO nop, HoraMa, Taj He MOll<e
BI!We )\a. C.e flOBJia'!H y oyi,IaK
MJJa)la nama JIOMOBHHa Tpe6a 1m oro PY"Y
sa pai\, n<erie joj 11x ny11e, a ona 11x OI\6Hja
jep cy re pyKe - Jl(eHCKe:
'
11 TY peq, Kojn ce naroBapa c TOJIHKH1!
'OM.anoBamemel\1, MH >KeHe Tpe6a ,tJ.a no,!J,MrHe,\\o BHCOKO, p,a joj ilai\€MO CMnCaO 11 Bpei\HOCT, o:oja joj np11na11a.
·
Tpa;t;elm rpaljaHCKa n rrom1nrql<a qpaBa
Hl!je HaMa 1.\ll!b )\a Jllli<yjeMO MywKapl.\y,
ilero )\a HMaMci YileJJa " pequ, Kail ce paJilf
0 CTBapHMa, KOje 3a)\Hpy y IIHTepec HaW ll
1\€1.\e name.
fosope HaM: He MOJI(eMo BaM naTH paB!lOrrpaBHOCT JIOK He MOll<eTe )\a Oy)J,eTe BOjHlfr.iH. To je, I!SrJJe)J,a, jaw jeJIUHH a)lyT Koju
oa[\ajy, jep cBn cy JIOKa3H o T060)KlbOj I!H<~epuopnocTlf . Jl(ene Bet 1\aBHO no6njeHI!. 11
OBo nocJieJI!be OlfJIO Oil JJarw no6nnr, jep
ll 3aTO 11MaMO npHMepa !13 HeAaBHe npoWJIOCTH.
AJin nHTaM, KO Aaie Bl!rire AOMOBHHH: Mymrmpal\, rwjH joj Aaje CBoj Jl(lfBOT, nmr ll<eHa,
koja joj Aaje )\Ba, 'Tpll l1 }1eCeT HOBHX JI(I!BOTa? lf11ja je, ll<pTBa Beta: MYWRap'IeBa,
l<Ojl! je Jl(pTBOBaO ce6e je}1HOra l!JIH Jl(eHe,
Koja je )l(pTBOBaJJa ABa, Tp!! 110 meeT Jl(l!c
BOTa?
He, pasJior je Taj MaJio yoeAJbHB. )\pyro
je r JJaBHO, /Tel< Hlll<O Helie )\a TO r o1aCHO
npHsHa. A -ro je CTpax noJilfTI19KHX napTI!ja, 11a ce 1wja 011 lhi!X He on ocr-rJIHJJa,
r(aA 6n Jl(eHe JIOOHJJe npaBo rJJaca. Taj je
CTpax onpaB)IaH- 11 -·MH-r-a · nojM HMO.
TeR Mil Jl(eHe, Koje Bet AYrD ca cTpaHe
rJJe!laM6 Ty napTHjCRY oop6y HeMaMO BO!be
i(a CBOje CBeJI(e C!1Jle TpOWI!MO y JIYJ\0, a
jaw Malbe HMaM.o BO!b€, )(a 6y)leMo, rJiacaYKa
CTOJ(a" nojei(HHI1X napTHja.
M11 xoheMo na 6y)(eMo JyrocJJoBeHKe 11
n<eHe 11 Haw je I\H!b 11 Hawa sa)(aha, )\a
oqyBaMO jai\HHCTBO i(OMOBHHe Hallie ll 11a
�14
nsBOJYJeMo sa )l(eHe oHaj noJJo)l(aj u oHa
npasa, KOja joj npuna)lajy Kao <JJJal!.y Ha·
po)\a Hamer u 'IHTasora 'IOBeqancTsa.
3aTo Tpe6a 71a · ce. yje)IHHHMO y ieAHY
'lBpCTy CTpaHI<Y, Y CTpaHKY )l(e.HCKY, jep
caMO TaKO i(OCTHlm lieMo ·!IH.Jh sa KOjHM
M,ll.eJ,\0.
EBo .Hac OBI(e caKyn.JheHHX )l(eHa pasmm
TIOJIHTII'IKHX H BepCKHX y6eljefba, Hanpe)IHOf•
M }{QH3epBaTMBHOf· MMlliJbeJha, na. r Jie, CBe
Cb!O npy)l(HJIH pyKe H TIOljHMO sajei(HO, jep
je Hl(eja sa Kojy ce 6opiiMO CBIIX ·Hac sa·
jeJl,HII'IKa.
CaMo TaKo.6HlieMo jaKe, noCTalieMo CHJia
Koja lie MOTIH, YIIPY)l(eHa y 1\0MOBIIHII 11
113BaH fbe, IlOKpeTaTH CBeTOM.
•
I.(HJb je Haw cJio6o11a, np,asl(a H MHP sa.
·CBe je i(HHHIU\€ Hapoi(a KaKO MYIUKe TaKO H
JKeHCKe.
He paT u HaCIIIbe, He rocno)lapCTBO MOTI·
. HHX Hal( CJia6HjHMa.
"!aCHO je yMpeTII sa i(OMOBIIHY, anH je
npeJl,HHje pa)IHTH 11 JI(HBeTH sa. Hapol\ H sa
p;OMOBIIHy.
. AAen.a MnJI'IHHOBHii
)I{eHCI(O npaBO rJJaca 3a OTiliiTIIHCI(e
ynpase''
!{a)J, cy 011 npHJIHRe npe 150 rOI(IIHa, na
.aMCpii'IKOM ROHrpecy pacnpaBJbaJIH 0 TipBOM
yCTaBy cJio6oAHe AMepiiKe, jei(Ha 011 Haju·
·CTaRHYTHjiiX fOBOpHIII\a sa TIOJlHTH'!Ky je11·
HaRuCT )l(eHe ca MywKaP!IHMa, Al(eMcosa,
HanHCaJJa je ose pe•m: ,ARo ce YCTaB ne
6H ,'10BO.JhHO OCBpHyO Ha )l(eHe, npllnpeMHi>eMO ce sa peBOJJYI\Hjy II HelieMO CMaTpaTH
CBOjOM 1\Y)l(HOWTIY 1\a HCny&aBaMO saKOHe,
ROjH HaM He l(ajy npaso rnaca H ·THMe ne
11ajy npuJIHKe, 1\a·csoje HHTepece saCTynaMo."
Ca ncTHM pe<JnMa MH, jyrocJioBencRe )l(eHe,
MO)l(eMO cpeCTII )\aHaWihll BJia)\HH Hal\pT
yCTaBa, I<Ojll TIOTTIYHO sanoCTaBJba )l(eHe Kao
.l(p)l(aBibaHKe, je)\l;laKe npel\ saROHOM ca My·
umap[\HMa.
Bem!l(a HenpaBI\a HaM je Y'IHfheHa jow
OHi(a, Ra)\ HaM HIICY )\aJIH aKTHBHO H na·
cnsno npaso rJJaca sa us6ope y YCTaBo·
TBopny CKynwmHy. Tmw je liS Hajsa)l(HHjer
pa)l,a - us pa11a sa npase)laH 11 MOAepaH
*
foBopeHO Ha C.HOBeHa4KOM,
Ca }J,OBBOJIOM. ro-
·CTIOljUU,e lliTe6n npeBep;eHo Ha cpnCKH.
�16
ycras - IICKlhy'leH selm 11eo Hapol\a }!{€He. YCTaB je paljeH 6ea Hac 11 cse !herose OI\Pe116e 6ulie 11na1< o6sesHe sa Hac;.
Aai<Jie oner HMaMo 1\Y}!{HOCTH 6ea npasa ..
)!{eaa Mopa I<ao MaTH, Kao jasHa 11 npHsarHa 'lHHOBHHna, J<ao pa)(eHnna, J(a rpn11
11 liyrH - ro je cse lbeHo npaso. MopaMo·
npeKHHYTH TO liyralbe I' CTaJIHO rpa}!{IIT~,.
lllTO aaM np1ma)(a, rpa}!{IITH I<ao cso]e
ocHOBHO npaso. Helie~w )\a HaM osa, l!Jill
OHa TIOJIIITII'II<a CTpaHI<a TO Hallie npaBO )\a
Rao' TIOIWOH, KaKO Ce je TO )l,eCMJIO TipOWJie·
ro)(IIHe, 1<a11a je ra)(a!hH MHHncrap, p,p. Kopo-·
llleQ, TIOIOIOHI10 CJIOBeHaqKJ1M WeHal\ta aJ<TJIBHO H naCHBHO npaBO rJiaCa 3a OTilliTHH-
CI<€ ynpaBe, a HIICy je y TO IICTO )(OOa )100l!JI€ ll ocraJie }!{€He Harne AP)I(aBe. 1\p.
i{opOlll€!1 HHje I!CIIOCJIOBao· CJIOBeHa'lKliM
)l(eHaMa npaso rJiaca 11s csojera 1\YOOKor
ysepe!ba, 11a HaM ro npaso npHna!1a, Hero
saro, J(a ojaqa csojy crpaHKy. Hu]e pa)(HO
liS Ha'!eJia, Hero pal\!! napTHCKO-TIOJIIITli'IK€
.
HaAMOliHocrl!. OH J€ sanoqeo llrpy, 1\PYrR
cy je naCTaBHJIH. Ka11 je 1\0!llJia nporHB~a
TIOJIHTH'II<a CTpyja Ha BJia)(y, YKI!HyJia ]€
_rrpaBo rnaca }l{eHaM~. A He, Mo»<.u.a, H3. rm'IeJI.a, 11a }!{eHe l!MaJy npasa 11a cy)1eJIYJY Y
jaBHOM )l(liBOTY, Hero liS TIOJII!TH'!Ke IIITI€I<yJianl!je, jep 611 (KeH'C!<O npaso ·rJI~ca CMe-.
raJio 1\eMoKparcRoj crpaHnH. Ta] Ha'IHH
pa)(a je 6ecasecHo l!a<IrpaBalbe H3llli!X npasa,
I<oje rpa)I(HMO saro, .Aa 6HCMO Jimnue cy-
17
)\eJIOBaJie Y jaBHOM€ )I(HBOTy sa cpeliy II
;;oopo 1\PYlllTBa.
TeMeJh 1106pe 1\p)l(aBHe ynpase je casecHo
BOlj€1b€ OTIIIITI!Ha, T€}!{1ba OTIIIITI!Ha HanpeTI<y,
COijlljaJIHOj npaB)\ll ll paljHOHaJI!iOj YTIOTpe6l!
onmrHHCKora HMeri<a. )!{Hsor y orrrnrHHaMa
CJIII'IaH je y MHOfll>t TIOrJI€)\11>13 )l(l!BOTy y
nop01111U:11, saro je )l(eHa rio npllpOI\II npeI\€CTIIHnpaHa sa pal\ y onmTIIHaMa. CJioBeHa'II<a TIOCJI0Blllj3 rJiaCI!, )\a )I(€H3 TIOI\yTIIIp€ TpH yr JI3 I<ylie (Kylia He CTOjll Ha
se>tlhll, Hero Ha )I(€H11). Orsopnre Ha>t Bpara
y. OTIIllTHHH H TIOI\YTIHpalie>t-0 OH)\a Tpll yrJia!
Pa11 onlllTHHa, y Hajselioj >tepH 6y1111 HHTepec )I(€H€, jep Cy TO HCTH TIOCJIOBII, I<OjH
cy y >talbOj M€pll H MalbHX paSMepa H y
)I(HBOTy nOpOI\H'IHOM. 011 TIIX HaBOI\IIM HajBa)I(HHje: lllKOJICKO H CHpOTH!bCI<O TII!Talbe.
crapa!be sa 1\eny, craH6eHo TII!Talhe, anpoBllsanl!ja 11 OI!WTHHCKO 11Malbe.
Marl! npar11 11 sacnHrasa l\€nY, oHa Ha)(sl!pasa lbi!XOB Hanpe)(aK y llli<OJIH, crapa
C€ sa I\Ylll€BHO II T€JI€CHO -1106po )(€!1€ H
OHa je ynpaBO O)(rOBOpHa sa CaB lbHXOB
paaBI!Tai< AO ca,\IOCTaJIHOCTII. AI<o HallljeMo
Ha noi<BapeHo )\ere, npso je nHralbe, I<ai<Bil
je MaTH ? MaT!! HOC!! Ol\rosopHocr npe11
coooM 11 npe11 cseroM, a HeMa npasa 11a 1\0HO<:ll OI\JiyKe npu sacmnaoa!hy 11 H€811 csoje
)(€Q€, KOje Ce BplllH IISBaH TIOpOI\!1!1€ y jaiJHHM lllKOJiaMa. ~ai<O i!3KJI€ 1\3 H€M3 Jll~:C.:::.:::,
11 OHa )1(€!13,. 1<0]3 HMa M3I<3I<Ba (l9111fP~>
<:a )\€QOM, H3]BifW€ HHTepeca y TO>i~/K~KBO.
~:
l-c;;;
,., .&,_-,
-~
!;
i(J-_. -::·.-.. : }/~·l 'V, '~~~
�IS
19
. je yperyefbe UIKOJie, KaKBM Cy y XMrMjeHCKOM norJiei\Y npocTopM, y KOjMMa ce 11e11a
illKOJiyjy, KaKBM cy yqMTelhM, KOjM no pel\ fbe
ysrajajy M nOI\M)I(Y Ae11y. illKoJia M Kylia
Mopane oM pai\MTM y HajTeUJfhoi ysajaMHOCTM, saTo )l(eHa npmia11a oHoj rwpnopa!1MjM,
K·oja pewasa o WKOJIM. Cse 1\00!!TM MOI\epHora rnrwJICTBa, Kao WKOJie y rnyMM sa
cJiaoyfhaBy 11e!1y, rnKoJie sa AYWeBHO saoCTaJiy l\e11y, SaTI!M OCHMBafbe 0)\eJiefha Sa
)le!1y, Koja cy Hapoqi1TO OOI\apeHa, cBe 611
ro saxTesane )l(eHe, jep McnylliaBafhe T11X
saxreBa He 6M KOPMeTMJIO caMO lliMXOBOj
Ae!1M, Hero saieAHMnll, y Kojy oil CTYIIIIJII1
1\YWeBHO 11 TeJiecHo jaKI1 lhYI\H. BpJio noTpe6Ho noCTaBJbar;,e WKOJICKllx JieKapa, sacnocTaBJbafue npOI\Y}!U!HX WKOJia sa MYUJKY
II )l(eHCKy l\e!1y, CaBeTOBafbe npH !1300py
li03J!Ba ~ CBe cy TO CTBap!!, I<Oje Xl!THO
ll03J!Bajy )l(eHy Ha pal\ y OllWTl!Hil. Y CTaHOBe, I<Oje llOMa}!(y l\e11y C!1pOMaUJHIIX CJIO-
jeBa, I<ao
-~a"{_me Tpnese,
11 T. ;~,. ~ cse
6ecnnaTI-Ie
RyJia11Hie ca cTaHOBI!Ma. A Te ce Innei<yJianHje 110ry cys61!TII ca•w Ha Taj Haql!H,.
ai<o onrnTHHe rro"(_my 3MA.aTH cTaHOBe, KOje_
611 HSI\aBaJie no yA~epeHoj 11eH11, a TO Ha
raj Haq;IH 11a npMMOpajy Ha rpaljelhe OHe
pei\OBe rpaljaHCTBa, I<Ojl! cy ce y ca)\a!he''
TeUJKOM speMeHy ooorarMJIM. PeKBI!p!!pallieM rmje MOrylie 1\0RH 1\0 norpe6Hor opoja
CTIIHOBa. llopel\ TMX srpa11a rwje cy snaCHMlliTBO OTilllTMHe, OITlllTHHa 6M
1\lOrJia ,ll.a
)\a
...,
I
HHH!1l!jaTMBY 1\a Ce CTBOpe Sal\pyre, I<Oje.
orr rpa)\HJJe CTaHOBe sa csoje qJjaHoBe y
onUJTI!HaMa. OnUJTHHe 611 MopaJie yBeCTII
l!HCn€K!11!jy CTaHOBa, y I<Oje Ol! MOpaJie
yliw n >KeHe, jep )l(eHa Haj6o!be yMe 11a
0!1eim Yi\OOHOCT CTaHa, I<Ojvr. je jel\aH 0)\
HajBeliwx ycnosa sa cpeliaH nopOI\l!qHJI
)I(HBOT.
Wro ce r11qe crapal-ba o cHponnnH, }KeHe
OH Tpa)!(HJie. )\a OTIUITHHa ycTaHOBI1 CKJJOHI11liTa H SaBO,JJ;e, I\OjH cy JI.OCTOjHH qQBei<a,
rn~<:OJICI<:e
)\a ae 6!! npocjaql!JIH 011 I<ylie 110 r<ylie, re
nOHH)l{aBaJill ce6e H OCTaJJO 1\PYWTBO.
JeAHa sa>KHa sa)lalia onUJTHHCI<e ynpase
jecTe samTMTa 11ene II MJia)le)l(M II ro y
HajrnHpeM CMHCJiy OBOra TIMTalha, T. j. 3aWn!Ta noqeBWll OJ\ ol(ojcrera 1\0 o)lpacJJor
MJia)\HRa. Arw nor Jie)\aMo noJJO}!(aj y liHOCTpaHHM Hanpe)\HHjrm 1\P)I(aBaMa, OH)\a BII-
npH6ope
Oil TO nponarapane
)l(eHe, r<aA on liM ce OTBOpHjra span y
Ol!WTI!HCI<e yrrpaBe.
Ka11 noc~1aTpa~10 conHjaJIHY CTpaHy onlllTI!HCI<e yrrpaBe, BHI\!!1.!0, 1\a je rryHO !111Tallia rwja cy y Hajy)l(eM 1\0I\HPY ca s)(paB!IM
llOPOAUqHMM ,)I(MBOTOM. Jei\HO 01\ HajBa)l(l!Hji!X je nMTaae o cTaHOBHMa 11 sa ca11a Hajnpeqe. Ca ypeA60M HJrje Morylie pernl!TI1
oso mnallie, Hero caMo rpesseHI!M pai\OM .
. 11: arw cy ype11oe TY, BpUJe ce Bemii<e wne-
,D.MMO, ,II.a ynpaBO
y
TOM llHTaJ-bY
OnJIITHHa
MHoro ycnernHJije MO)I(e )\a pai\H r-rero )l.p>Kasa. CivtpTHOCT o,IJ,ojtia,u,n sHaTHO 6a onaJia,
ai<o 611 6JIJIO •1ajKaA!a sarapaHTOBaHo, Aa
,,
:~
�23
22
TpOlllll nyHo onlllTHHCKor HOBna. To cy 6aHKCTH 11 Be'repe sa rwje ll3J.Iajy onlllTHHe H3
CBOjHX 6narajHa OlllllTI!HCKe HOEne, y KOpllCT
OHI!X, KOjll CY HajMafbe ll0Tpe6HTH. 1-\0K !lMaMO
Ha CTO XHJbaJ.Ia C!!pOTHe J.IClje, J.IOK je XllJballa 11 Xl!Jballa HHBaJII!I(a Heo6ea6eljecmx,
1\0K CTaHyjy TIOpOJ.Illi\C Y llOII.PYMI!Ma H !llTaJlaMa, He 611 ce .M.Of JIO }J.03BOJIHTH Tpowei-he
onlllTHHCKor HOBI\a y cspxy HenoTpe6mrx
6aHKera. YsepeHa cahl, 11a JKene He 6H HHKaKo I\03BOJIIIJIC J.la CC HOBalj, KOjH je. 3a•
jeJ.IIHI'ma :<mOBHHa, TPOlllll y osar<se cspxe.
HaxpaHHTI! rJiaJ.IHC, TO je xpHmtaHCI(I!, a
HaxpaHIITH 110 rpJia CIITe lhYJ.Ie je HeonpoCTHB rpex.
Ihta jom nyHo nHTaH>a y onlllTHHCKoj
ynpamf rwja cy Ba}l(Ha sa }l(eHe. HeMOjTe
MHCJIIITH 11a cy osa Tpax<efha rwja caM HaseJia, yTOTIIIje. He, osa Tpall<eH>a, cy peaJIHI!
saxTeBI! KOjH cy .y II.PYfHM IIPJKasa,\ta set
i(aBHO llpllBCI(CHII y }l(JlBOT. Y OBI!M KyJITypHHM AP}I<aBa.M.a, ca .M.aJIHM HayaeTI<OM,
}l(CHC cy Bet y OlllllTI!HCKHM ynpaBaMa, fJ.IC
noKasyjy nyHo ari!JIHOCTII II eHeprHje KOiJ.
csnx aa11ata, I<bje cy 611Jie rope Ha't!eJ.IeHe.
YsepeHa caM J.lalbe, 11a 61I }l(eHe y BH!lloj
Mepl! lllTl!TI!Jie BaqeJio, p,a ce I<OI\ pal\a sa
onmTe 6JiarocTaH>e He CM~ BOJ.II!TII paqyHa o
CTpaHa'JKO-TIOJUITI!'JKI!M IIHTepeCJ!h\a. }l{eHe
ce He
611
HHKa/1.
H .HHIIOlllTO
A3Jid aaBeCTM,
11a Ol\6a11e HeKO l(o6po jeJ.IIIHO a6or Tora,
.mTo je To II.06po npeJ.IJIOli<IIJia fhll~ta nom<TJ!qKI! llPOTIIBHa CTpaHKa: li<CHC 61I YTYI[jaJie
noMHPJbiiBO II cnpeqasane 611 I<opynnHjy II
CTpaHqapcTBO.
Tpami!MO onmTe, jeJ.IHaKo, naCIIBHO H aKTHBHO npaso rnaca· aa cse meHe, aa cBe
i\Pll<aBHe II onmTHHCKe KopnopanHje. He
TpamHMO ra 113 HCKHX CTpaHaqi(Q-TIOJ!IITl1'J](IlX ~IOTHBa. Ms I!CTora pasJiora HaKHa)(HO
npOTCCTyjeMO npOTHB TaKBOr li<CHCKOf l136opHOf rrpasa, KaKBO
je IIOKJIOHHO Jial-bCE(e
fOJ.II!HC MHHHCTap !{opO!llC[j CaMO CJIOBeHaqKIIM )!(CHaMa, jep He i(OnymTaMO p,a 3aTIOCTaBJba OCTaJIII )\CO li<CHa. jCJ.IHaKO npaBO
sa cse! 3aTo teMo MH 11 y 6yl(ytHOCTH
paJ.IHTI! sajeJ.IHO II jeJ.IHOI\YlllHO, He Tpe6aMo
BH:llle DOJIHTJ1qJ<e 3alllTMTe MyWKHX,
3pene
CMO l(a ce lllTIITHMO caMe. Hete1•o )(a 6yJ.ICMO Bllme caMo cynpyre, cecTpe 11 MajKe
rpaljaHIIHa, Hero xoteMo 11a nocTaHeMo H
caMe rpaljaHKe. jei(HaKe 1\Yli<HOCTI! II jeJ.IHaKa
npasa - TO cy Hamii saxTeBII.
lllT_e6u Anojanja.
�-
·-.;.:._
25
llpaso maca sa
:>~<ene
Os11e ce He npasn HriKaKBa pasJII!Ka 11a
Jill cy nyHoJieTHI!l\1! MYIDKOr, !!Jill Jl{eHcKor .
rroJia. IlyHoJieTne JJ.CBOjKe n Y!IOBI!l(e I!Majy
ITO SaKOHY )IOBOJbHO I! rraMeTI!, JJ.a ynpaBJbajy CBOjOM JII!'IHOIDEY I! CBOji!M I!Ma.H.eM.
-3aKoH liM npnsnaje nomyHy npasny cno·co6noCT sa To.
I~PYK'II!je j e ca >KeHOM Y!la TOM. § 39. rpalj.
saKona J<a)l{e: MJia)IOJieTHIII\1! ce JJ.P)I(e sa
HC/l.OSpeJie 11 OHI! CTOje IIOI\ OCOOI!TOM aa-
unliaJm!l;a u
Y!l;OBH~e
lliTHTOM Bai<OHa.
rocuof;e u rocuoiJo,
011 CTpaHe opraHnaal(HOHOr O!l6opa OBora
HMf!OBaHTHOf CRyna CTaBJbeHO Ai11 je y JJ.YJI{HOCT, JJ.a sac ynoaHaM ca npaBHnM noJioJI{ajeM Jl{eue y HallleM rpalj. aaROHy; JJ.a saM
naHeccM npasa yJJ.aTe Jl{eHe n npaBo HaCJielja
JC!iepl! 11 cynpyra. CHrypHO je, 11a MHOruMa
011 sac BHje noaHaTO, ROJII!Ro je 6e11aB noJIOJI{aj Jl{eHe y naweM rpalj. aaKOHy. VlsHeTa
<jlaKTa Hajy6ei\Jb11BIIje lie BaM J\OKa3aTI! KOJll!l(Q je nOTpe6Ho 11a ce !laHaw!hoj, csecHoj.
CpfiCI<Oj H<eHII /l.a 6ap OHBJIHI<O npaBa, K0!1111<0 !! CBaKOM IieCBeCHOM rpaljaHI!Hy.
]a hy npBo JJ.a Bah! 11SHeceM noJio)l{aj
Yl\aTe )I(eHe. BM teTe noMMCJIHTH JJ.a Hapeljelha rpalJ. aai<OHa, KOja Ba)I(e sa Jhy!le,
Ba)l(e n sa >KeHe. He, H!lje TaRo. Y ocTaJioM caM lie BaM aaKoH Haj6oJbe r<asaTn.
§ 38. rpai). sar..:or-m Bem-r: TiyHOJieTHHQI1
1
)13KJie, CBI1 KOjH cy HaBpllll1JIH 21 fOI\IIHY,
CMaTpajy ce Aa cy speJill II OHH •wry caM!!
CBOja HMa!ha 1\p)l{aTH, IDHMa ynpaBJbaTI! 11
H.J!J,!a pyKosaT>J 11 - pacnoJiaranL
'
\
!.
§ 920. rpalj. saKona: MJia!IOJICTHlll\llMa ce
ynOJJ.OOJbaBajy CEll OHI!, KOjl! He MOry !!Jill
liM je sa6pa1heHO COIICTBCHI!hl Hhla!heM y~paB
JbaTI1; Tai<BH cy: CBU yMa JlUUieHU, uponaJIUljC, upeaaiJyJtceHUIJU, '!Hje je I!Ma!he no11
cTel(I1IDTeM 11 yiJame JJceHe aa JJCuaoma My. :JJCeBJbeBU. llyHOJIPTHa JJ.CBOjKa h\OJI{C p;a paCf!OJia)l{e CBOj<!M I!MalheM; Ka!l ce yJJ.a 3aKOH
je yspmtyje y JIY!Ie, pacnni<y]je II 6a~KpoTe.
MsMeljy Y/1.<\Te Jl{eHe 11 cyMaHyTora ne11a
H>!Kai<BC paSJJi!Ke, Kal\ je y ilHTaH.y lhl!XOBa
rrpasHa cnoco6HOCT, M ynpaBJbajy I!Ma!heM.
Y!laTa )](eaa noCTaje necnoco6Ha 11a ynpaBJba
<:BOjl!h! l!h!alheh\ OJJ. TpeHyTKa, Kap; ce BCH'la.
AJII! ·aKo ocTane Y!IOBI!l(a, IIJII! ce paaseJJ.e,
OHI\a 1\00I!ja f!OHOBa CBOjy npasHy CUOC06HOCT.
3a!<OH He yaHMa HeKy CJiaOOCT, I!Jill Jia](0MI1CJieHOCT, IllTO Ce o6J1'1HO rrpe6al(yje
wen aM a Kao paaJior, JJ.a joj ce O/l.Y3Me npasna
cnoco6HOCT p;a ynpaBJba nMalheM, Bet caM
6paK. Jep, Ka!l 611 yarrMao cJia6oCT, I!JIII Jia-
I
i
i
I
�26
2T
I<OMMCJ1€HOCT, 1-HIKa,D,a }f(efi€ H€ 611 TIOCTaB-
JbaO sa CTapaou_e lhi!XOBoj ].len_!!, na qaK 11
MyJKeBI!Ma.
l1spl!qHo je KasaHo, ].Ia · je JKeHa sa JKI1BOTa csora Mywa i\tanoneTHa, 11 .u.a sa TO·
6es !herosa o].lo6pe!ha He MOJKe HI111JTa ].Ia
pa].lu. AJIII lilT a je OH/.\a, ai<O je MYJK Ha:nyCTuo JKeHy, na OTI1lllao y cBeT, aKO je
ocyljeH, aKo je npor JiallleH sa Jiy].lor, sa pacmmyhy, aJ<O My)!{ npOCTO 113 naKOCTH Helie
}.\a 0].\06p11 CBOjoj )KeHI! ].\a OHa yqi1Hll Ca
CBOji1M 11Malbeh\ OliO, lllTO 611 joj 6HJIO KOpHCHO. 3a TO HeMa Hapeljelba, )KeHI1 Cy
BesaHe pyKe, jep saKoH "aJKe ].\a je ManoneTHa J.\OI<Jle roil joj je MYJK JKIIB.
WeHa HeMa npasa )(a ce napHHqH 6eso
O].\o6pe!ba My)l{eBJbesa, ].Ia Tpryje, Aa H3)(a
11Jll! npi!MH MeHHqy. WeHa HeMa npasa )(a
np0].\3, ].\a ].\3 OOKJIOH, HI1TI! llOKJ!OH }.\a npi!MI1
6ea Oi\o6pelba MyJKesJbesa. '-laK KaA je )l{eHa
0].\peljeHa Sa CTapaTeJba CBOMe h\YJKY, KOjl1
je Yh\HO o6oneo, -KaA je y miTalby !heHo
MMal-be, oHa He MOme ,D,a ce · napm·PH1 6es
CYJ.\CKOf 0].\06petba, HI! ].\a ra OTyljyje, II TO
CaMO
3aTO,
WTO
HMa Myma,
I<Ojn je,
}l.O- '
JbaTI! /.\OK KasHy He H3/.\P»<ll. Meljy nm Oil
Mopa ].Ia ].laje O].lo6pe!be cn6joj JKeHH. 0Ha
He
MO)l{e
HHlliTa
Ca
CBOjMM
HMal-b€.1\l ,!l;a.
pa].\11, ].\OK joj MyJK He 0].\06p11, 11 aKO 01!
HeMa rpa]jaHCKe qaCTI1.
YsMifMO 11 onaj cnyqaj. l<a)( ce MaJio,1eTHI1K O)](eHI1 no ].\03BOJII1 CTapaTeJbCJ(Of cy].\11je, cMaTpa ce ].\a je ornaliJeH sa nyHOJieTHa
no § 131 0 CTapaTeJbCTBy II OH ].\06Hja My)](eBJbY BJlaCT, aJII1 no § 141 I!CTOf 3aKOHa
liMa ].\a MY ce nocTaB!I CTapanau_, KOjH he·
lberoBI1M a>IalbeM ynpaBJbaTI!. !-berosa )l{eHa,.
611JIO ].\3 je MaJIOJieTHa, I!Jlll nyHOJieTHa, ].\OJJa311 nO].\ EnaCT MyJKeBJby, 11 KaKo je MY)!{
ManoJieTaH, OH].\a ce My)](eBJbeB CTapanau_ I!
o r;,oj 6p11He.
PeQHMO ].Ia ce je].laa ].leBojKa OJ.\ 24 ro)(I!Ha 6es pO].\I!TeJba, KOja je CBOjHM H"ai-b€M.
caMocTaJIHO ynpasJDana TpH ro].\l!He, Ylla aa
MJia].\I!Ra 0].\ 17 fO].\HHa, KaKO ce TO qeCTO·
y nallleM HapOJ.\Y ].\eiiiaBa, oHa je YllaiO>l
nsry6Hna npaso ].Ia ynpasJba csojn" HMaIbeM l1 TO Ce npaBO He npeHOCM HH Ha -.M.y>Ra 1.
set. Ha !herosor cTapaoQa jom qeTHPll ro1\HHe.
!13 csera osor h\O)I(e ].Ia ce Blll\ll y RaKBOh\ je CTpaxOBHTOM IIOJIOJKajy rrpe11 3aKOHOh\ y)l,aTa )](eHa y norJie].\y pacnoJiaralba.
csojoM l!MOBHHOM. A ca].\a )(a rrperJie)\aMo
npasa )l(eHCKa y Hacneljy.
§ 397 rpalj. saK. sen11: ,1\en_a MYlllKa
].Iyme, HecBeCTaH 11 KOMe je oHa cTapanau_,
aJll! Koju je JJCUB. Kao ''Y)I{eBJneB cTapaJiaq
oHa MOJKe ].Ia ce napHI!ql! sa !hera, anu sa
ce6e He. KaA cy IHHa npasa y m!Talby,
oHa He pai\H Kao cTapaJiau_,seh Kao y].laTa
)KeHa.
!{y].l Ce MY)!{ OCY/.\11 Ha p0611jy H saTO-
y MpJIOr 11 JbHXOBH MylliKJil
l.J.€1-be, OH He MQ}f{€ CBOjHM HMai-b€N1. _ynpas-
jajy npBI1 HaCJI€].\CTBO; OHH liCKJbyqyjy CBOje
TIOTOMI\}I )l..06H-
�2S
2!}
cectpe, Ol\a, MaTep 11 cse npeTKe yMpJJora."
·§ 397. , KoJJIIKO MYWKe 11el\e liMa na ToJJII!10 ce 1\eJJoBa 1\eJJI! I!MaH>e POI\I!TeJhcKo
11 cBaKo nywKo 1\eTe I\0611ja pasan 11eo. A
)l{eHCKOj 1\el\11 y OBOM CJJy'lajy np11na 11 a
y:JtcuBa!Ve. cua6iJesa!Ve . ll apucmojuo yiJoM!Ielbe HO UOCTojeheM 0611'!ajy."
}Ken a no CMPTII csora My)l{a I\0611ja caMO
npaso y)I{I!BaH>a, jep no § 401 rpalj. aaK.:
A1<o no cMpTII Cp6l!Ha ne 611· octano Hll
MYWKOf HH meH~I<Or IJOTOMKa, OH,[(a fherOBO
IIAtaH>e HaCJJeljy]e H>efOB OTal\. \1 Cal\a y
HII3Y naparpa<jla. 'llljliM l\ll<jlpaMa nehy 11a
Bac 3aMapaM, CTOjll: ,AI<O HeMa Ol\a OHI\a
npimal\a poljeH_oj 6pah11 " H>llxoso( 1\el\11,
Hajnpe MylllKO] na aKO H>IIX BeMa OHI\a.
WeHCI<Oj,
aKO JIM H · OBMX
Hel'tra,
oHAa Ma~
Tepn 11 ceCTpaMa.
,AKO HeMa HJ1: MYIIII<e, HH »<eHCKe ]l.eU.e,
HH Ol\a, HI! 6pahe, Hll H>IIXOBa nOTOMCTBa
.
'
HH MaTepe, HI! cectapa, on11a nacJJe)\CTBo
npe.~aa11 Ha 1\€1\a no Ol\Y 11 na H>eroso npso
M)"UIKO,
na
OH,[J.a }l(eHCKO TIOTOM.CTBO."
- ,A1<o He 6n 611no 1\el\a no Ol\Y, Hn
1-befOBa nOTOMCTBa, OHI\a HaCJJCI\CTBO npe- .
nasi! Ha npal\e)l.a ;no Ol\Y 11 H>erose noTOMI<e: .
najnpe MYUII<e, na aKo H>llX ne 611 611JJo ·
oH.ua meHci<e."
'
:-- ,; AI<o OBIIX He 611 o!IJJo, OHI\a Hacne·ljy)e npai\€1\ no OJ.IY H H>eroBO nOTOMCTBO,
npso AiYUII<O, a aKo osora HeMa, oill\a
WCHCKO.
,,AI<o
Hli
OBHX
HeMa,
OH]l.a
HacJie]l.cTso
npeJJa3!1 Ha O'li!Ha 'IYI<YHI\el\a, llJJII 1\P)'rOC
npa]J.e]l.a 11 Ha H>eroso MymKo, a aa OBIIM ·
>HeHCKO DOTOMCTBO."
- AKO HI! OBIIX HeMa, OH]l.a npeJJa31! HaCJJei\CTBO Ha MaTepi!H pOl\ OBI!M IICTI!M pe)I,OM 11: Ha 1U1HOM ,ll,O KOJieHa llleCTOra.
,
A aKo HI! MatepMHOr pol\a no pe]J.y 1\0
Uiector rwneHa He 61! 611no, OHI\a I!MaH>e
npenaa11 Ha· yoosuqy I
l1 A!I!CJJHTe JHI, rocnolje, 11a je YI\OBHI\a
1\0UIJJa 1\0 nacnelja lll<al\. He, Hllr<al\. jep
no caonmteH>y jei\HOr ctapor, nel\ecetoro1\llUIH>er, ai\BOr<ata, CYI\CI<a npar<ca on 24.
Mapta 1844. rol\., Kal\ je osaj aaKoH o6naPOI\OBaH, 1\0 ]l.aHaUIH>er 1\aHa HHje HMaJra
HH je]l.HOr CJJy'laja 1\a je YI\OBHQa HaCJJe)\HJJa.
OBaKsy HenpaBAY weHCKoi 1\el\H He 'lllHH
HH l1cnaM, jep je caM MyxaMel\ 01\pei\HO,
11a AtywKa rnasa y aaKOH!ITOM Hacneljy TOJIHKO I\06],!je KOJIHJ<O 1\Be )l{eHCKe ,1\aKJJe,
)l{eHCKO i(eTe no Kopany I!Ma npaso Hacnec
lja HMaH>a pOI\l!TeJha, ca~10 y nona Ma!be
OJ\ MyWKapal\a.
Dpei\CTaB!ITe ce6H KOJIHKa je Henpas11a.
Y'l!IH>eHa menH no cMp:ril Mywes!hesoj. l1
OH He llacJJeljyje lKeHIIHO HMaihe, aJJH OHO
Koje je ona Kao Mllpaa 1\0Hena; aJJ!I, ana
He HaCJJeljyje HI! OHO WTO je aaje)\HllqKll y
6paKy CTe'!eHO.
YBMI!Te caMo nlii HaUie cpncKe 1\0MahHl\e, Koja je Ol\ 11ana csoje y11aje Kao n'leJJa
y KOlllHlii;"ll 1
CBaKHM CBOji!M AaXOM J\OOpliHOCIIJJa y Kyh11. KoJJHKO !hYI\11 sa csojy te-
�30
KOBHHY H>tajy 11a saxsaJie 601\pOM 'IYBa!bY
. CBOje n<eHe.
11 11a ieAaHnyT, no CMpTH csora MyJKa,
KOJIHKO · Tai<Ba JKeHa Mop a 11a ce oceha
Tylja H3 TOM 1!>131bY sa '!lljy je TeKOBIIHY
YJIOn<HJia TOJII!KO CBOje 1\Yllle, CBOra pa11a
H 6pare. 011 lleJIOra I!Malba OHa He MOJKC
i106!!Tll HH nap'ICHJ.Ie y CBOjl!HY, Befi i1061!ja
HCIIpHjaTelhCRI!M OKOM BpllleHy ROHTpOJIY
Ilp3BIIX HaCJICI\HI!l<a, ROjl! MOry 611T11 po:lj3lll! 113 llleCTOf KOJ!eHa.
11 cai(a, 11pare rocnolje, AaHac y Cp611j11
KOja IU!a npeKO 300.000 IIHB3JII!I\3 I! J,200.000
naJiiJx y paTy - ja caM xTeJia 11a 11sa:ljeM
npeJ1 sac ca HajTa'IHI!jl!M J.IH<jJpaMa 11 noTpan<HJJa C31A I!X H3 MepOI\3BHOM . MeCTy.
Ha ol(alfoCT, 110611Jia caM OArosop, 11a caMo
TO jei\aH jeAIIHII 'IOBeK 3Ha, KOjl! je Calla y
flap>13Y; a 11a 01\eJJC!bC, KOje ce y jei\HOM
M.liHMCTapCTBy 30Be MHBaJII1,11,CI<O, HM ,Il.aHaC,
!IOCJJe 2 fOI\l!He I! 9 MeCeJ.III HeMa Ta'!HIIX,
noAaTaKa -1\aKJie, y Cp611j11 liMa TaKo BeJJI!!<H 6poj YI\OBIIJ.Ia KOje je 33KOH 0 HacJie:ljy;
I<aO LI.ITO Cl\W M.aJio tJ:aC BH,[J.e.IIH, TaiW CTpa-.
IJIHO OlliTCTIIO .. 11 Te JKeHe 6es IIOTIIOpe,
D€3 33ll1Tl!Te, Kbje cy IISr}'61!Jie CBOje )\0~la'hi!He I! XpaHI!OJ.Ie, CMCMO JIH Mil )\3 OCTaBill\10 . y oBarw TelliK>JM npi!JIHKaMa? M11
~1opaao 11a l!X YBAHrHeMo. He 11ajMO 11a oHe·
DYI\Y noTIIWTeHe I! noHHJKeHe.
He !J:OIIYCTI!MO~)\a OH€ HeMajy YAeJJaTaMO
r11e ce o lhHxosoj 1\ellil n lhHXOBOj nopOI\IIllll
pelllasa! jep, )1aHac je)\aH 11esepTep I<Ojll !!Ma
31
Tpyny 611paqa sa C060M Bl!llle Bpel\11 Oil
CBHX TIIX My'!eHIIJ.Ia. ETO, 11a TOra He 6y11e
. EHllle, MH, xoteMo npaao rJiaca. M11 xote~10
,)Ia l! Mil nope)l lbYI\11 BO)\IIMO paqyHa 0 !10POI\ll!\11 H 11a salliTl!TIIMO npaaa JKeHa, Ma"Tepa 11 ~e11e. To je Hallla 11 np!!pOI\Ha AY.JKHOCT, TO je Hallie ll npliPOAHO npaso.
HIIKO He MO)I(e Hallie II0Tpe6e II HeBOJbe
•6olbe ~a oceha Hero Mil.
·
HawHM 11par11M cecTpaMa, CJioBeH!UilbaMa
.,llaTO je npaBO 11a 611pajy O!llllTilHCKe qa·CHHXe, a HaMa CpnKH!baMa ycKpateHo je
"TO, T. j. )(a yTI!'!eMO 11a Ce OBa CTpaxOBIITa
<:Kynoha cys611je n 11a ce rro60lblllajy xn-:
Tl!jeHCJOI ycJIOBl! y aapo111n. Be11e, Hl!je
llpeMe, )l(eHa jow Hl!je speJia. 0Hil MIICJie
.11a CpnKII!ba noKasyje csojy speJIOCT caMo
]<31\ je y Hesollill, a )(a je Taila no~<asaJia
zpeiiOCT HI! HajOI<OpeJIIljll npOTl!BHl!K Halller
'!IOKpeTa Hete O!lpehll.
)1\eHa, Koja je npou111a J<pos CTpaxOBIITY
UIROJiy paTa, J{Oja je OCeTIIJia CBe CTpaXOTe
Roje je OH 1\0Heo, spe11a je sa nOJII!TllqKa
npasa 11 sa jeAHY uomme11y noJIHTH'IKY
•6op6y. I-boj ce ocnopaaa TO. DpeACTaBIITe,
Tocnolje, je)\Hora SJIO'IHHna, J<Ojll je I!S:splllliO 3JIO'IHH ca npeiiYMIIIlllbajeM, na je
J{a)J{fbeH CMpty, KOja My je nyTeM HajBIIllle
.MJ1J10CTH 3aMelbeHa Ca ,!l.Ba,ll.eCeTOfOJJ,-HllllbOM.
po6njoM. Kao IIITO .TO· o611'!HO 6l!Ba, po·611ja ce cMalbll Ha rroJIOB!!Hy. Ka11 TaiWB
3JIJIJ{OBall 1!3a:lje >13 BaTBOpa II 1!3)1plKII ne'TOfO)(lllllfbl! IIOJIII!\HjCKII Ha)\SOp, OH SajiO-
�32
611ja rpa'ljaHCKy '!aCT II ca !hOMe OHO, WTO•
ce ocnopasa BaMa, J\OMah11~e, Koje CTe CTy-·
6os11 csojnx nopo)\n~a 11 ·Koje CTe y,\\eJJe
O)\rajiiTH KapaKTepe, KOj11Ma ce ~eo cseT
)\11811 II KOjll he )(OK je CBeTa OCTaTII ysopllTII npnMep Jhy6aBii npeMa OTai,IOHHH;.
saMa, ceJhaHKe, 1<0je cTe yMene csoja noJha
o6pal\llTH, 1\.0K cy sawn My)!{eBn H sawa
6paha 61lJJil )\aJJeKo; saMa pa)\Hil~e, Koje ce
jyHR'!Kil yTpKyjeTe Ca CBOjiiM J\PYfOBilMa ll
Ha BalllHM IIJJehnMa jOW HOCIITe MaTepHHCTBO; BaMa, y'lllTeJh1I~e, npoljlecopll, neKapll, f!H)!{Illbepll, yMeTHII~e, Klbll)l(eBHIIL\e ..
~a, OH liMa OHO WTO Ce CBII.Ma. BaM a OCIIOpaBa, a TO je IIOJlf!Tll'IKy 3peJIOCT II npaBO•
r naca. 3HajTe 11a je)\aH oKopeJia sm!Kosa~
aMa snwe npasa Hero Bll cse.
n~nocaBa Ma«CHMOBHh UeT~OBHh~a-
llpaBo rJiaca sa pa)J,Iim~e
Yens, KOjH ce OBHx )\aHa Hsrnacasa y
Hapo)\iloj CKynwTHH!!, npei\CTaBJha pyrJio H
CpaMOTY Sa 1\00a y KOMe JI(IIBIIMO. 0o](paj
,,HOrllx peaK~HoHapHHX OI\Pe11a6a Koje YCTaB y C€0!! Ca)\p)!{J1, HajpeaK~l!OHapHIIjH je
OHaj CTaB KOjl! rOBOp!! 0 IIOJI!!TII'IKHM npaBl!Ma rpa'ljaHa.
Cal\alba Bna)la, ca sehi!HOM HapOJIHnx noCJiamiKa, npOJ\Y)!{IIJia je so'lje!he npe)\paTHe
IIOJI!!TI!Ke rrpeMa llpaBHMa )!{eHe. 0o HOBOM
YCTaBy I<Ojn Ce J\OHOCI! IIOCJ!e CBeTCKOr
paTa, y speMeny Ka)\ ce y ~enoj EHKOIIH
BO)\e I,IHHOBCKe 6op6e sa npoMeHy iiPYWTBeHor ype'ljelba, y TOMe speMeHy JyrocnoseHCKn napJJableHaT J\OHOCl! YCTaB no KOMe
je)\Hy IIQJIOBI!Hy JhYACKBra 1\PYWTBa mnnaBa CBHX llOJIHTI1qi{I1X npaBa.
]om rrpe cBeTcKora pan KOA Hac y Cp6HjH y rrpHspeJIHIIbl rrpe)\ysehHMa, rro ljla6pnKa~Ia 11 pap;HOHH~abla, . no Kan~enapii
JaMa a KOHToapHMa 611no Je yrrocneriO OKO
(30.000) TpHp;eceT xrrJha)\a )!{eHa. jow 11 Talla
JKeHa je 6rrna npHspeJIIHI ljlainop o KaMe
je Tpe6ano BOI\HTII pa'lyHa. OoJJo)!{aj Jl(eHe
pa)IIHIL\e, Kao 11 1\0Mahnlle, 6110 je npe paTa
y)!{aCaH 11 HeiiS)\pliOMIB.
Opano
r.~ac_\
3a lHene
3
�35
34
Dojasa CBeTCKOf paTa, KOjH je CBQji!M
pasopHI!M 1\ejCTBOM yHI!IIITI!O [\eO ITpi!Bpei\HH J!UlBOT I! 6a[\I!O 1-\PYlllTBO Y sp:J!Of HOBI!X 6op611 ll TelllKORa, rypHyO ]e
meHy y CTpaxoBHTO TemaK col\HjanHH nonomaj.
y TOKY caMOf paTa KOI-\ HaC y . Cp6Hjll,
meHa je 611na npnHy~eHa )\a Ha CBOJI!M cna61!M nnelil!Ma Ol\pml! [\eo npHBpe)IHI! ~~~
BOT, y J<OJIHKO je OH y TOKY paTa ITOCTO]aO,
jep cy cBl! !bYI\H 6I1JII! aHram?saHI! paTHl!M
H BOjHI!M 1\Y}I(HOCTIIMa. )l{eHa ]e 6l!Jia _ocTaBJbeHa caMa ce611, 11a ce CTapa o CBOJOJ IICxpaHll l! o HCxpaHl! csoje rropoi\III\e. l(a 611
0)\fOBOp!Uia TOj BI!COKOj 1\Y}I(HOCTH,_ rrpHMliBIIIH Ha ce6e 1\Y}I(HOCT ll O[\a l! Ma]Ke, meHa
ce naTl!Jia l! Hajrpy6!bHX rrocnosa, 11a 6l!
ce6e ll csojy nopOI\I!l\Y y mHBOTY Ol\pmana.
. l(aHac, ·nocne paTa, y speMeHy rrpl!spe)\He
Kpiise, CTpaxoBl!Te 6ecrrocJil!I\e 11 o~mTer
noJIHTI!'IKOf xaoca, y speMeny Kalla ]e }!(IIBOT 6es6poj ITI!Tafba l!CTaBI!O, IICTaRO, Ha
pemaBa>ne, y. TOM BpeMeHy COI\.I!jaJIHH, eROHOMCKH I! IT0Jli!TI1'1KH ITOJIO)I(a] )l(eHe Y jyfOCJiaBHjl! .y)l(aCaH je. /(aHaC y jyr?CJiaBHjH
HMa HeKOJII!KO MHJll!QHa )l(eHa KO]e cy OCTaBJbeHe CaMHMa Ce6H. !1 MH )\aHaC Bl!)\llMO
11a He11a Te npo<j>ecnje y Kojoj He pa)\1! m~
Ha. /(a noijeMO 01\ pa)\OBa KO]I! He 1!3llCKYJY
qmsii'!Kor saMapa!ba, na 11a saspml!MO ca
OHI!M Kbje II MYlllKH opraHI!SaM BeoMa 6pso ·
1!3Hype 11 llCTpome.
DorJiel\ajTe CBe JICITO py6rne II O)\eJIO ll!TO
HOCHMO, CBe Cy TO meHCKe pyKe CTBOpHne.
Ha TO,\Ie rrocny, Ha cpaMOTY MHH11CTapcTBa
1.la COI\HjaJIHY IIOJII1TI!Ky, pa)\e pai(HIII\e ITO
10-12 qaca 1\HeBHO. YsMIITe npoi!SBOI\lhY
o6ylie 11 TY ll<iHac pa11e weae, rra 11 meHCKa
Jle[\a.. Y mTaMrrapcKoj, rpa<j>H'IKOj npm!3BOJIlhH,. 6es o6:nrpa Ha onoBHY rrpamllHY, rroKpaJ 'IOBeKa pal\1! meHa na l! )\eBoj'!lll\e Ol\
12-1} fOI\IIHa. Do TeKCTI!JIHI!M <j>a6plll<aMa,
y ljlaopHij!I sa HspaAy MeTana II TY pal(!!
IIOKpaj 'IOBeKa meHa. Dpn 311)\a>by senenenHHX srpa.11,a Ha BHCOr<e CI<ene no,u.Hme ce
:>I<eHa l1 pa)\II C 'IOBeKOM Saje)\HO.
3ajei(HO ca rapaBIIM py)\api1Ma CllJia31! y
JIY60Ka py)IHli'JKa OKHa meHa. jei(HOM pe•rjy
Bl!)\l!Te je csyr11e r11e pa1111 H cTBapa ca qoBeJCo,\1 3aje)IHO.
HeMa Te KaH[\e~~epHje, y KOJOJ meHe
HHCY aHrawoBaHe; ysMHMO rronny,
TeJie-
rpa<j> 11 TeneljloH; 6es6poj meHa pa)\1!
no
.CBIIi\la THb1 KaHI..l,eJiapujaMa. Tia canw ca I<O-
.J:ii1KO no)l(pTBOBalba 11 ycnexa paAe meHe
.Kao neKapJCe.
florJie,ll,~j"l'e ll030piUllT€,
na
IUhl1JKt.BHOCT,
·cByi\a ce JaB.JOil' meHa; meHy BHJ\l!Te Kao
EaCmlTa'!MI\Y 0)\ HajHI!)I(I!X )\0 HajBl!IIII!X
armona.
IToKpaj cs11x TIIx nocnosa ll<eHa je ocyijeHa 11a 11 )\albe, · IIOKpaj pa)la y paAI!OHI!l\H,
MJII! KaH[\eJiapiijl!, npo)ly)l(n pa11 y rqfi11,
.!hetiO je pa).\HO speMe 6esrpamrqao.
je)\HOM p€'!jy, meHa y Ca)\ailllbl1I\H CTBapa
<CBa Ky,nypHa II MaTepHjaJIHa 1(06Da 11PY-
�36
WTBy, no~paj Tora oHa palp 11 sacni!Tasa
HOBe reHepa~l!je.
.
/l,a, TO Mil ]\ajeMO 1\PYillTBY a WTa !laM
• OHO npy)l{a? illTa HaM OHO )\aje 3ll TOJII!Ra
)\06pa WTO MY CTBapaMO?
HaMa, ~oje pai\I!MO 11 crsapaMo Ao6pa
OBOj 1\p)l{aBI!; HaMa, ~Oje paljaMO II IIO)\H)I{e>W Ha~l!jy, ocnopasa ce cnoco6HOCT noJJI!THqRor )\enalba. Mn ce JJI!!llaBaMo CBI!X
rpaljaHC~I!X npaBa, II aRO Ha CBOjHM llJie·
h!!Ma ocetaMo HajnyHI!je cse rew~ote I<oje
CI!CTeM H HaqHH )\aHa!lllbe BJJa)\aBI!He Ha
nneta Hapol\tJa csaJbyje.
" [OCU0)\11, Raja BO)\e,npBy pe'I y UOJII!TI!~ll,
MR ca osora s6opa 1\0BI!~yie•w: Aa je )l{eHa
CBeCHa CBOje Bpe)J,HOCTI! y 1\PYWTBY II UOp0)\11~11, 11 )\a oHa 1\0Ca)\alhy norqna,eHOCT
11 o6ecnpaBJbeHocr Helie rpnenr.
Mu c upauoM rnpa:JJCUMO pamioapasuocm.
M11 rpa)I{I!MO Ol\ 1\PYWTBa )\a HaM oHo npl!aHa csa npasa csor nyHonpaBHOr qnaHa.
Mu rnpa:JJCUJIW {}a uajuy11uje yqecmsyjeMo y
OOHOWefi>y CBUX 3aJWIW.
nliTa!bo Bojc~e, m!Talbe para HajnyHI!je
I!Hcepecyje )l<eny, Kao 11 '!Ol\~a.
CraH6eHo mnalhe, cKynota, cse TO noralja }KeHy Kao 11 qoseKa. Karo)a t2 ce tlJ!!HaHcHcHa ll0JH1TI1Ra BO,!I,IiiTH) flHTai-be MHBa-
JII1)\e, sawnna Marepa, samri!Ta pa)\He 1\el_mje cr-wre, cBe cy TO nuTafba sa
q11je npaBl1JIHO pemelbe )l{eHa te ce HajnyHHje 6opr<ITH. l1 Hajsa)\ HeMa ror nnTalba
y
JI,P!f{aBH,
OIJWTHHH, onpyry,_
llJIH cpesy,
ROje IlO)\j€)\HaR-o He TaHrllpa Jl(eHy ~ao II
:qoseKa.
!lPOTeCTByjytH HajnyHHje npOTI!B peaR1\W]e, )l{eHe, pa)\HH~e, nsjaBJbyjy HajnyH 11jy
l!"OTOBOCT Y 6op611 3a HajnyHI!je e~OHOMCRO
M nOJJliTllqRo ocno6olje!be _)l{eHe,
sa e~o
.'IOMc~y 11 nOJJIITI!q~y ieAna~ocT o6a. nona.
~para
CTe$aHoBnheBa
KH>MTOBesaqi\a
.
.
pap;HHJJ.a
�39
jep npi!BIIJierHja Myrnrwr nona npeTeJI(HIIja
]e Y ITOJII!Tlll11! Hero lllliTa J1pyro. 3a JI<eHy
J{aQ JUft.IHQCT H jaBtiOr pa]J.HHK3 OBO je Qqe.:_
BHI\HO ITOHIIJf(ethe.
,1\pyrH je paanor Mathe 111\eanaH a Bllrne
. npaKTII'!aH: weRe '!HHOBHII!111 TpaJI(e npaso
rJiaCa I<OJIIIKO pa)\H CBOra JIH'!HOr )\OCTOjaHCTBa TOJIIIKO II pa)\H 3alliTHTe CBOjiiX
npO<pecHoHaJIHllx IIHTepeca. Jep npiiBIIJieroBaH aonoJI(aj Myrnrnix oceha ce He caMo y
fiOJ!l!TIIljH, f)\e OHH IIMajy CBe a WeRe Rile
rnTa, Beh 11 y jaBHoj cJiyJI(6H, r)\e cy Jl(eHCKI!M 'II!HOBHI!ljiiMa paBHOMepHO )\0)\eJbeHe
CaMO 1\YWHOCTH, a 3HaTHO CMafbeHa npasa:
IloaHaTo je )\a cy JKeHe cse 110 CKopa y
CBI!Ma CTpyKaMa OI!Jie Malbe IIJiaheHe KO)\
HaC Hero JbYI\H, II Tel( y IIOCJJe)\lbe BpeMe
uo~e!lo ce pai.\,ITH Ha Maje)\Ha'!elby nnaTa.
a aoTpajahe TO KO 3Ha 1\0KJie 11 aasprnnhe
ce I<O aHa Ka)\a.
•
IlpaBo · rJiaca sa meHc 'IHHOBHJU\e
Eo!biiM 11 saTpeHHjiiM rosopH11!1aMa rrosepeHo je 11a 113JIOJI(e onpas)laHOCT 11 rr~
Tpe6y 11s6opHor rrpasa sa oRe KaTeropiiJe
Jl(eHa KOjiiMa ce TO jorn yseK ocrropasa, a
11e1111 je oCTaBJbeH rrocao MHOro JiaKrnll 11
CTsap no ce611 jacHa: 11a 1\0KaJI(eM sarnTO>
npaso r naca Tpe6a 11a 1\00Hjy Jl(eHe qHHOBH11!1ll.
IlpBII pa3JI0f 3a TO HaJia311MO Y CaMOM
J\PYlliTBeHOM ITOJIOJI(ajy TI!X jaBHO aarrOCJieHI!X Jl(eHa. ORe H11ajy IICTY cTpyquy crrpeMy
11 cacBI!M I!CTe o6asese rrpeMa 1\PJI(aB!I Kao
11 MYlliKII '!IIHOBHII!111, ynase '!ai< 11. y 11cTe
npotjlecl!oHaJIHe opraHII331\IIje, r)1e MOry OI!Tif
ynpaBHII '!JiaHOBII 11 YTIII\ajHH tjlaKTOPII rrp~t
pernaBathy - aJJII Ha OHpa.JilllliTe II Y napJia11eHT He '10ry, Hero nx TY I<ao HeynyheHe H ITOJIIITli'IKII M3JIOJieTHe jorn yBeK
sacTynyjy JbYII"· MeljyTHM aa rnacathe If
ITOJII!Tll'!Kil 11aH).(aT He TpaJI(e Ce HHK3KBe
H3y3eTHe CIIOCOOHOCTH H HapO'li!Te KBaJIHtj!HKaljHje KOje Jl(eHe 'lliHOBHHI\H CBOjOM HHTeJIIIreHI\HjOM II Bpe)\HOJiObl He 011 MOrJie
11a np1!6ase; saxTeBa ce caMo je)\Ha MaJreuKOCT KOja je· HII3K liBRa)\ MOJ'ill CBaKe, na If
Hajy'leHHje weHe, - )1a He 6y11e Jl(eHcKO,
,..
AJIH ).\a ce Morao HeKaKo o6pHyTH .pel\
M JI<eHa nycTHTM y rrapnaMeHT npe HO lliTO
je yrnna y nojei.\HHe rrpotjlenrje, c11rypHo je
,u.a Y"Y.MTeJbHu,e, HacTaBHHQe, meHCI<M neKaJ)H,
Jl(eJie3HM'!apKe, IIOlliTapi<e M T. 1\. He 0!1 y
liO'IeTKY I!M3Jie MHOro Mathy· IIJiaTy 11ero
.1-bHXOBe KOJiere,
HHTH 611 Ce CT3B.r'baJie aa-
KOHCKe Ch!eTibe lKeHCKOM apotjleCHOHaJI!HlM
yHarrpeljelby. WeHe ·Kao 6>1paq11 11 aocnaHIIl\11 HMaJie 611 Ta).\a Henocpe)\HOr H jaKor
YTM!Iaja aa · napJiaMeHT Kao saKoHo)\aBHo
TeJIO, H He OH 1.\00YCTHJie )\3 HX HI! Ha KOjH
Ha'!I!H sanocTaBJbajy TaMo r).\e ca MYlliKH,\\a
�40
41
noilieAHaKO pa)\e. Ho caMo saTO rnTO He
· rnacajy II He ynase y napnaMeHT, )l{eHe 'IIIHOBHHL\Il npmwljeHe cy 11a aaoollnaamrM H
cnopll~l nyTeBilMa aaxTeBajy IICTa np3Ba Ha
pal\, sapa11y ll yHanpeljelbe. AaHac Til )I{€HCKI! 3aXT€BI! 1\0Cnesajy Ha Ha)\Jle)I{HO M€CTO
T€K nornTO ce np0611jy Kp03 CBa npe)\COOJba
no MI!HI!CTapCTBill\13 II CB€ XO)\HilK€ II KJJyOOB€ y srpai\II IlapnaMeHTa, ll nornTo ce
npol\e)\e Kpos csa Moryta napTI!jcKa cxsaTalba II CIIMnaTIIje II arnunaTIIje nocnaHil'lKe npe~!a )I{€HII KaO 1\PYfOM nony 11 1(30
"li1HOBHIIKy. TeK TaKa HsnoMToeHII, y6na)I{€HI!
u npo!1eljeHu, )l{eHCKil aaxTeBII usnase npel\
HajsHrnii rjlopyM, r11e aacel(asajy u cy11e
JbYI\1! KOjl! B€TIIlM )\enOM llMajy fOTOBO I~CTy
1\YXOBHy KYJITYPY, HcTe KBaJJilrpi!Kai.\HJe I!
CTpy'lHY cnpeMy KaO II )l{eHe KOje I!X MO.Jie.
TpeliH je pasnor rn·To !bYI\H, KOjll cal\3
HMajy ncKJbY'IIlBO npaso 11a 6y11y y Harne.II
napJia.M.eHTY,
Hl:ITH
M.Ofy
}l,a
OCeTe,
HIITH
xolie yseK )\a paayMejy 11 ll3Bl!l\e Kalla ce
ca )l{€HCKI!M 'II!HOBH!!!I,I!Ma noCTyna H€KOpeKTHO. Hni! ce say311M3 TaKaB CT3B )\a Ce
O'leBili\HO ra311 npaBO >I Bpelja Ha'I€JIO )\py]11TB€H€ npaBI\€. Jel\aH Tal(aB CJIY'Iaj CBal(aKO .
ie yKIII\albe nonos11He 1\HeBHII!I,e yl\aTHM )l(eaaMa 'll!HOBHil!I,HMa; a 11 11pyror3 ce no csoj
.np;InHI\If jorn celi3MO: Kal\ cy )l{eHe Hssan
napnaMeHTa b!Opane nocpei\HilM nyTeM ynaraTn npOTeCT npoTilB HaMepe. )\a ce )l{eHCKO 'IMHOBHil'lKO oco6Jbe pel\y!l,npa ll p,asa!he
YKa3a ooyCTaBil. Bpe)\1! cnoMeHyTI1 II TO 1\3
cy caMo )l{eHe HSBaH napnaMeHTa Mor ne
YO'IIITII II OBy 33HI1MJbllBY CIITHil!IY y Harnoj
ueorpap,CKOj nornTI!. TaMO H3HMe je)\Ha !(3- .
TeropHja )l{€HCKI!X 'lllHOBHIIKa lll\13 1\0CTa
Many nnaTy, an!l AD6Hja HaKHa)\y sa TO y
BIII\Y HOliHora 1\e)l{ypcTBa, -- 1\0I( MyrniUI
IIO.rnTaHCKil 'IIIHOBHII!I,Il llpi!Majy Ha KaCil
"'J'OJIHIW
.u.a
11.M.
je,
ilO
MHlllllietby
Ihli!XOBHX
MyrnKilX rnerjJOB3,. CaCBHM H€ITOTpe6aH Taj
:cny)l{6eHil 1\0I\aTaK. Oso je caMo jep,aH npi!Mep 1!3 Harne nornTe, all no IIPYnm cTpyKaM3
BepoBaTHO 01! Ce Harnno TaKBI!X IIHTepeCaHTH!IX KOMn€H33!l,llja )I{€H3Ma sa 1\ll!Hyce
y nJJaTII. Ho 11a cy ll )l{eHe rne<jloBil H saKOHOI\3B!I,II, Ohe 611 Ce HeCy;\llbl!BO OYHHne
IlpOTilB CBIIX MOryTI!!X K0Mll€H33IJ,IIja, a Ha])OqllTO npOTI!B OBaKBI!X KaKBe Ce )\ajy Ihlll\18.
.
3aKOHQP,aBHa ynora ll Bl!rnll nOJJO)I{aj y
cny)l(6!l npnna)\ajy, MeljyTI!M, ca~10 nyHonpaBHOM rpag3HC!WM Jllli.\Y; a )\OKJJe fO)\ je
napJJaMeHT K30 3aKOHOI\3BHO T€JIO HC!(Jby~1!80 llOJ!llTII'lKOf KapaKTepa, 1\0TJI€ II aKTilBHH 'lJJaHOBil !heroBII Mopajy OHTil npep.·CTaBHH!I,Il noje)\I!HllX napTIIjCKI!X rpyna. 3aTO
"I! )l{eHe q!lHOBHI![.\Il Tpe6a 1\3 yljy y nOni!THKY n )J,a ce noJIHTI-P·mH onpegene, .u.a He
'Oil YBCK OCTane Heypa'lYHJbMBe K31\3 Ce saKOH!l CTB3pajy, 11 ca lliYI\111\13 MSjei(Ha'leHe
C3MO OH)\3 K31\3 npe)\ SaKOHOM 01\fOBapajy.
fuHxosa 1\eBHsa Aiopa OHTil 11a noMoliy
npasa rJiaca, nno y ncnr Max 3Hatm npaso
BJJaCT!I, 1\0ljy 1\0 CBIIX p,pymx npasa. Jep
•6e3 rrpaBa rJiaca ne spe,!l.e M.Horo HH 1\lOJI6C1
�42
HI! )l(aJI6e, HI! npoTeCTII, HilT!! te ce cnyrnaTII )l(eHcRII onpaB)I,aHII saxres11 aRo >!3a
!MIX He croj11 je)I,Ha opraHlisosaHa sojcRa
pa)I,HOra )l(eHCROr CBeTa, ROja IIYHOnpaBHO '
H3Jia311 Ha 6npaJIHlliTe 11)\aje csoje nocnaHH'!Ke J<aH)I,H)I,aTe.
Aa je ro s6HJba TaRo Bli)I,UMO ilo oHHM
seMJbaMa rAe )l(eHe set HMajy csoje npaso
rnaca. Ta,,w ce Ii>!1Ma nosepasajy sa)I(He
ynore " ose y liMe noje)I,HHHx napTHja rosope y napnaMeHTY o nHTalbHMa yHyTpallUbe H CTIOJballifb€ TIOJIHTHK€, -
}l.OK OB,!l.e
KOI\ uac Mopajy HMaTH npoTeRI(Hje 11 sa TO
)l,a 611 Kao npocTH nooraTpa'lH H3 nyoJIHI<e
AOOHJie je)l,ny CTaJIHY KapTy. TaMo r)l,e _)l(eHe
u,11ajy npaso rnaca, lbHX nocTaB.'hajy sa 1\11~
rtJioMaTe n MllHHCTpe npocsere, a r)l,e HeI•Iajy, ycRpatyjy liM n HeKa Mafhq, Ha npnMep )l,!!peKTopci<a ssafha. I1osHaTo je n To
)l,a )l(eHe l!Majy npasa Ha cse noJio)l(aje y
1\PYlliTBY Hapo)l,a, )I,OR y HeRe esponcRe n
sasesponcRe napnaMeHTe ;mai< jorn lie Mory
)l,a npo)l,py. Meljy TaKBl!Ma ce HaJiasn n Ham
Ca]l.aWI-bM napJia.M.eHT, KaO lllTO CBH 3I-IaMO,
jep 11 ual!la BJia)l,a IH!I<aKo ·He ysnlja J\a cy
CBH 030!1JbHH ll r JiaBHll pa3JI03!1 BG )l(eHCKO npaso rJiaca, a caMo r;eoa6nJbH!I 11 Ci!THll
upomUB fher3.
. l1srepec3HTHO ie, MeljyTIIM, 11a ce y uaI!loj cpe)I,IIHM o6M'!HO pesosyje Taiw no )(a
je ynei< y mnalby I<OJIHI<O te JbYI\11 JKeHC](l!M npasoM rnaca 11a H3ry6e, a ue KOJHII<O
te il<eHe Tl!Me )1,3 )I,OO!Ijy. 3aTO ce T3KO
ynopHO II TSp)l,orJiaBO l!CKJby'!yjy 113 TIOJIHT!II<e cse R3TeropHje )l(eHa, na Hap3BHO ll
)l{eHCRll 'll!HOBHlll\ll, !Wjl!Ma l!H3'le HH je)(Hit
31\pas3 naM.eT He 611 ~wr11a ocnop•rTn mr
cnpeMy an cnoco6aocr.
Y OCTaJIOM, )l,a ·He ll)l,eMO )1,3Jlei<O, 1{31\ y
aajoJII!)I(eM cyce)l,cTsy ll~taM.o set noni!Tli'<Kn
nyHonpasHnx )l(eHa: y Maljapci<oj, AycTpwjn,
"lei!II<oi, O)l, aajHoBnjer ·speMeHa a y fpqI<oj, II spe)l,eJIO 011 3HaTll jecy Jill CaMO jyrOCJIOSeHCRe )l(eHe TOJIHI<O orpaHI!'leHe )\a
jorn ae Mory Ha 6Hpanwl!lre n y rr3pnaMeiH3PHY srpa)l,y Meljy nocJI3Hl!Ke. Ho· Kai<o
nsrJieM, ra orpaHn'leHOCT aete 6l!Tll aa
lbllXOBOj CTp3Hll, jep OHe 011 TO Marne, 11
HeRH He)\OCTaTai< ys>~ljaSHOCTll l!Jlli 1<0 3Ha
qera Mopa 1\3 je Ha crp3HH ormx Rojn liM
He )I,OHylllTajy Hll je)\HO HI! )l,pyro.
Ann jyrocnoseHcRe )l(eHe HMajy cTpn!befbe·
)\3 'lei<3jy, H Ma ROJIHKO !IX Ca Ha)I,Jie)I(HOI'"
MeCTa 0)\0HjaJll!, ne Mory 11M yr3CHTH BeJlllKY li cnaCOHOCHY H3)1,y. lbHMa Henpe-·
CTaHO JieO)lll npe)l, O'li!Ma )\yr3 JlHCTa ca
IIMeHl!Ma OHl!X SeMaJba y ROjHMa )l(eHe·
O)l,aBHO HJIH 0)\ CRopa ,l!Majy CSa TIOJI11Tli'!R~.
npaB3, 11 OHe TY Bll)l,e rOTOBe CBe )l,p)l(ase
AMepiii<e, na !1cJiaHI\, Aycrpamrjy, EurnecRy, lliBe)I,CKy, Hopsei!II<Y, 1\aHcRy, <t>nacRy, !1oJbCKY n jolll MHore ll ~more )(pyre_
He sn)l,e MeljyTIIM l1H)I,njy, EnmaT, KMHy,
Typci<y, !1aTaromijy, DpeTOPIIiY 11 1.\eHTpaJiny AtjJpwRy, anl! •ryjy )l,a ce 11 raMO·
�44
noAHoce pesoJJyuHje 11 npJ:!Majy JJaC!<aBa
o6elialba.
. Jil )!(eHe JyrocJJaBHje, o<JeKyjyliH 11 >JaAajyliH ce, pesoayjy OA npHJJI!I<e oBaJ<o: KaA
HHje CTI1rJJa Aa sano<JHe,Harna 1\p)!(aBa oqeBIII\HO ;ma aM611UIIje 11a SaBpUIII oHy APYfY
JII!CTy ...
I<:aTilpuna Borp,aHOBHh.
HpaBo rnaca sa ceJbaHKe
Tocuolje, rocuoljuqe u rocuoiJo,
Ka11a CTe je BI!Aemr Ha Barnapy, ca6opy
I<OA I<OJ!a I! y I<OJJy; Kai(a CTe je Bl!i(eJIII y ITOJbY II Ha AOMy, np11 pai(y, jeCTe
Jill I!I(al\a saMHCJIHJJI1 i(a 11 lbOj ceJbaH1.\11 Tpe6a i(aTI1 npaso rJiaca, KOje je·
je)1Ba ce6Ii 113Bojesao ceJha!(, 11 aKo y Harnoj
}l,p)l{aBH CeJbatiKO CTaHOBHHWTBO 113HOCJ1 fO-
TOBO 'j, UeJIOI<YITHOf CT'\HOBHIIUJTBa.
Ha )l{aJIOCT, I<OI\ Hac Je jorn y jeKy HerurcMeHocT; Ha ceny je oHa orpoMHa; H,
aKo 611 611Jia BesaHa noJIHTil<JKa npaBa sa
ITIICMeHOCT, OH)1a He 611 Tpe6aJJO npaBI!TH
pa3JI!!Ke !13Meljy ITOJIOBa. 3aUITO Tel< HeITHCMeHI! MYUIKI! ITOJI qpeTITO.CTaBI!TI! )l{eHCKOM IIHCMeHOM?
1\eMoKpanrjH je 1\I!Jb i(a HecTaHe Hennann OHa noJUITHqKa npasa He Besyje HH sa nopeKJJO, HI! sa I<Y JITYPHH crynalb
HH)1HB11Aye. Y norJie)1y npaBa rJiacmna Hspa)l{aBa!'ha HapOI\He BOJbe i(eMoRpaTHja Tpa)l{l! OITUITe I! je)1Hai<O Henocpei(HO
11 TajHo npaso rJiaca. ]{o y TOM norJie)1y
noi(pasyMeBa caMo MYWKH noJI, HHje )1eMoKpara, Beli ITOJIY i(eMOKpaTa.
]{oi( I!SBeCiii!X 1\HBJha'lKHX - Hei<yJITypcMem-Ix;
�46
JU!x, Hapol\a lKeHe .cy nocne CMpTII MylKeBJbeBe cnaJbl!BaHe - KOI\ 1\eMarolllKIIX
RYJITypHIIx Hapo~~a, lKeHe ce He cnaJbyjy
nocne MylKeBJbese c~tpTII, ami ce HnaK
y611jajy; jep nna sHa•rll lKHBem 6ea npasa
y 1\plKamr - ' TO Tpe6a BHI\eTH Ha ceny.
0He nneMeHHTe MajKe, Koje cy yryrnyjylm
·CBOje COllCTBeHO ,ja" 3HaJie 1\a 001\pe Ha
nTnop ~eo Hapol\ - oHe nneMeHHTe lKeHe
](Oje Cy OCTane OeS CBOji!X 33lliTIITHI!Ka jep
npeMa 1\aHarn!heM 1\PYlliTBeHoM ypel)e!hy
jel\11110 je SalliTIITHIIK llOPOI\I!~e - MJlK,
oTa~,
1\aRne MyrnKapa~ - cse oHe naTe
Ce 1\/IHaC Hll CeJiy II OCTaBJbeHe CJ Ha MIIJIOCT II He~t!IJIOCT MJWKapaQa- no rOTOBy
Rao po6nHoe.
A srraTe JIH ll!Ta cy 6arn Te lKene npiiJ\ODIIJie Ollll!TOj CJIOOOI\117 Ha CTpaHy TO,
ruTo cy xepoje POAIIJie, OArajHJie H sacnH-rane, Ha CTpaHy TO ll!TO JbyDaB Ka orai,IOIIHil MajKa ynesa y 1\YlliY Ae~e, oHe cy y
MY'IHIIM ll HaiMY'IHiljllM I\3HHMa Mopane
OAOJieBaTI! CHJIII HenpHjaTeJba, qysanr 11
-QpaHilTil 1\0DpO Ha 1\0MJ, )!OK je BOjHO MHJ!H
Jl Cl!H 1\pan! RpB~y llpOJieBaO Ha CBeTCKIIM
QOjHll!THMa, !lpOHOCelil! liMe II CJ!aBy CBOra
poAa liS Rpaja y Kpaj! MHCJ!l!Te Jill Aa je
J\JlKHOCT )l{eHe 1!3 CeJiy y THM 1\aHI!Ma Ha~
mer Oflll!Ter CTpal\alha OI!JI3 Malba 01\ TJ,YlKHOCTII Myrnr<apal\a? HenpHjaTeJb ce npso
ynynw ceny; jep ceno 11aje cBe; 011 cena
3aBHCH lK11BOT, DHO )1aje xpaHy. )!{eHa Ha
ceJiy - celbaHKa - npHMopana je 61wa 11a
47
pai\H sa HenpHjaTeJba, jep je OHa je 11nHo
ocTana cnoco6Ha sa pal\ Ha 1\0My, a 011
MJlli!<apa~a OCTaJin cy CaMO HecnoCOOH!1.
]a fOBOpliM 0 OrpOMHOj Belil!H!! npeKO OliO
l!eKOJ!I!KO HeMI!JIJIX li3J3eTaKa MOlKeMO OBI\e
~a npespe!he~t npeliM. Or<ynaTopcKa snacT
Je lKeHy Ha ceny y cBeMy 'IHHHJia o11 roBOpHoM. 0Ha je BJiaCTH Ol\rosapana sa npMKpllBa!he opylKja; OHa je 611na o)1rosopHa
~a McnyH,aBaHoe cBaKe Ms)1aTe Hape)16e; oHa
Je KY·'YqiiJia II apraTosana, o6pai)MBana ae!'ilhY; KJlliiJia xpaHy H npel\aBaJia HenpH- .
JaTeJbCKHM BJiaCTJfMa; OHa je HQCMJia nOUITy,
II BJI<Jia KaMel! Sa Ollp3BKY 1\PYMOBa ll 'lll{;Tl!Jia 1\PYMOBe 01\ OJiaTa. fboj je qaK llOBepeHo H KMeTCTBo, r11e Hllje OllJIO cnoco6rmx
MyrnKapa~a ll cse TO CeJbaHRa je 6es HaPO'IIITe npe)\XO)\He cnpeMe yMena 11a noCBprnaBa II nope)\ Here 1\eTeTa ll CTapaHoa
.o CBojoj Kylm. lheHe cne~nqni'!He oco6MHe
,1\0SBOJlMJie Cy joj, 1\a ce011 II CBOjHMa H
nope)\ CBe CTpOrOCT!l BJI3CTII joru II Hell!TO
np1IBpe)\II.
YMOPHil paTHMK "orao je 1\0HII jorn Ha
ropy !(JTIJ, HO lliTO je H3lllliaO. flope)\ paTHe
lliTeTe rrapol\ ce Ha ceny Morao no)\llHH
peJiaT!!BHO 6pso ll TO je)\HHO SaXBalbyjyH!l
JReHn ceJbaH~!L CelbaHKa HeMa nOJIHTIPmor 3Hafba, OHa
HC 3Ha
sa
CTpaHRC H
aa nporpaMe paaHilx CTpaHaKa, amr sap ce
MO}I{C
Ha3Bani
nOJillTHqKHM
3HalhCM
OHO
anexy)\o nosHaBaiDe cTpaHaKa no HMeHy H
MMeHy lbi!XOBHX BOlja, KaO WTO TO Halla-
�MajKa Kao norrHTHqKH pa)l,eHHK
He, )l{eHH He Tpeoa )\a Til rrpaBo r Jiaca.
HaMa cy y rrpBoM pe)\y rroTpeoHe 1\00pe
MajKe. Am1 ll(eHa aKo ce oal\11 y BPTJior
IIOJIIITII'IKOf )I{IIBOTa, KO he HaM )\el\y paljaTII, KO he 11x sacrrHTaBaTH? Ko he pasBIITII lbl!XOBO TeJIO II Ibl!XOBY 1\YlllY HajrrpllpO)\Hllje II HajOO!be aKO He lbiiXOBa MaTH?
KaKo he )l{eHa 11a Bprn11 TY BeJIIIKY 1\YlKHOCT,
Ka)\ joj 1.\eJIO BpeMe Oy)\e sayseTO OIIlllTIIM
1\PYlllTBeHIIM IIIITalbi!Ma Belie II Ma<be Ba)I{HOCTI!? }Olll 011 Cy)\eJIOBalbe )l{eHe y IIOJIIITli'IKOM pa)\y OIIJIO ~Wll()\a je)\Ha Ol\ cJiaOIIjHx CME>Tiba y rrpaBOM II0311BY lbe3HHOM ~
II0311BY MajKe, aJII! Mil )l{eHy He )\aMO 113
Kyhe I M11 HeheMo 11a JKeHy IICl\PITe TeiDKll
pai\OBII Koje )\aHac sprue caMo Jbyou Ha
rrpl!Mep qJaopH'!Kll pa)\HHJ.\11: ~ )\a IIPII TIIM
IIOCJIOBI!Ma orpy011 II l!Sry611 CBe CBOje He)I{He II Jierre )l{eHCKe OCOOI!He Koje cY noTpeoHe sa IIOI\113albe )\e[\e . .HeheMo 11a oHa
01\ jyTpa )\0 MpaKa TpOlllll CBojy qm;Hi'IKY
CHary II THMe YTII'!e Ha )\ereHepi!Calbe pOI\a
CBOra, t.IOBe:Ka.
}Olll Bllllle CMO npOTIIBHII )\a )l{eHe YIIOTpeOHMO Ha myne KaH[\eJiaplljCKe IIOCJIOBe,
J(!)jll 1\aHaC Bpllle KOI\ HaC CG.if!O Myll!Kapl\H
npaBJ rJiaca 3a meHe
·l
�50
51
KaO '!HHOBHII[\11 CBIIX CTpyKa, noqeBUU! 01\
AP)!(asuMx yCTaiiOsa 110 npMBaTHMX npeAyaeha. Jep, TY ce TeK 11ereuepurne )!(eua 11
TeJieCHO I! 1\YUieBHOI \1 Ha Taj Ha'l!IH Mil
CMO I<p!IB[\11 KOjll cyAeJiyjy Ha Aereuep!lcalby
pOAa!
A KO he 11a AOnyCTH 11a )!(ella y nasH y
Taime CTpyKe, rl(e ce 'lHHe JiaKOYMHe npo6e
ca lbemiM ocehalbHMa Koja THMe ry6e csojy
CBe)!(IIHY, Tyne, KaO liTO je TO npl! JieKapCKIIM pai\OBI!Ma? joUI Malbe lieMO 11a je nyCTIIMO y I!H)!(!IIbepCI<e nOCJIOBe. 0TI<YI\ )l{eHa MO)I{e l(a 1!31\P)I{I! uenorOI\Y H l(a ce
nelbe no cKenaMa? To je saunpHPOAHO, TO
HHje aa u,y.
011 cB!ix Tllx Tai<o uenpHPOAHHX nocJiosa,
l!lTeTHHX 11 no Teno I! no AYUIY )!{eHe, a
,TI!Me nocpei\HO II no H>eH nOAMJ!al(aK, MH je qysaMo!
A auaTe I<aKo cMo je 011 csera "[ora caqysanM?
Hajsa)I(HI!ja Ta'II<a uawera aaKoHHI<a cTapalbe 0 rpaijaHHHY II TI01\11331bY lbefOBO'\
jecn salllTI!Ta )!{eHe Kao Maji<e.
.
Hame 1\PYIIlTBO je )!{eHy MaTepujaJIHO
o6ea6eAMJ!O TaKO. 11a OHa HI!Kal\a He MO)I(e
p,oh11 ua TY MI!Cao p,a a6or MaTepMjaJIHIIX
Hearo11a spm11. aJIO'!HH, ymmnasajyh11 csoj
nopop, y ca,\OM aa'leTKy. ORo je )!(CHI! CTBOp!!JIO MOpaJIHy II MaTepHjaJIHY Mo_ry:tmoCT
p,a pa3BI1ja, a He p,a ~Ylllll OHY CBOJY je~HH
CTBeHy TC)Kiby I<Oja Ce y lbOj aa'llllbe JOI!l
11eTeTOM, TC)I(!bY 11a 6y11e MaTH. One npse
Jiene. paAibe .lbeuor AeTH!bCTBa I<aA JhYlllKa
I! HH]a y~oqeuy nopqyJiaHcKy iiYTI<y npeTBOpi!JIO ]e IIPYIIlTB? y 36HJhy Aajytm joj
MOfYEHOCTH )\a HH]a II Heryje pyMeHo II
JhynKO ACTe CBOra cpqa.
y )\aHarnlbeM uarneM .1\PYlliTBy Jl(eHa je
y A06a HOlllelba csora llJIOAa II nocne lberosor paijalba jorn sa fOAHHY 1\Be 6pHra
1\p)l(ase. ,/lp)!{asa ce.cTapa o xpaHII H OAehu
!be H _fheua )1eTeTa. TaKo 1\3 sa speMe Kai1
he MaJKa 011 JYTPa 110 Mpaka norpe6ua )\a
YAe noc~eheua MaJioMe qnauy APYlllrsa
- M3JKa ]e 1\P)!(asua 6pHra. Cse cnoco6HOCTII C~ora AYX3, CBy CBojy tPII3li'IKY CHary
CB)' CBOJY 6eCKpajay II BeJIHI<y Jhy 6 as OH~
AaJe CBOMe 1\CTeTy. To je . lbeHa o6~sesa
~peMa IIP~IIITBY ll y TOM cnyqajy APYl11TBO
Ma. y lbOJ ~sora uaj6oJher o6seaHHKa: o6Be3HI!Ka KOJII My )laje fiOBe ~IWHOBe - A CaJ\, r.ocrro)\o! caHI!TeT np~cseTal
- Cse Harne caHHTeTci<e II rrpocneTHe Y~
CTaHOBe, CBH HallJH CaHHTeTCKH H _llpOCBeT-
HII SaKOHH, Tai<Bl! Cy )Ia OHI! HOBora 'lJ!aHa
APYl11TBa BOJ:beHo )\eTe Maji<e, y cnai<O.>~ rrofJI€1\Y nOAHWy 11 ycanpll!asajy.
Mn ow CTBOPHJIII sa6asnwTa ca BeJIHI<HM
CBeTJIH(M srpa)laMa, ca cnoco6nnM sacnHTaqHMa, WeH~ nelieMO HI! y TOM CJiyqajy BaH
Kylie.) CBe je TO 0)\ MYIUI<apaqa OT<Il11J!O
I13HlllJIO 113 CBOra
erOH3Ma H
CBe
Ce
IIO~
CBeT!IJIO ll01\113alby HOBOra 'lJiaHa II BOJh Hor AeTeTa MajKe.
e
HacTasa ocHosue wuone, cpe,r:une UIHOJie,
4*
ll==··=····---
.j
�•
53
52
cpeiJ;CTBa !{OjHMa ce HSBOJ\.11, SJ:pa)\e _Y KOjHMa cc oaa RSBOJ\H, c~e Je TO no HaJcaspmeHHjeM cl!cTeMY, cse Je TO npe)IBI!)\eO a am.
saKOH cBe je TO npsa 6pnra aaumx npocBeTH~x H caHineTCKHX BJiaCTH.
Harne 1\PYlliTBO a11k cTarro HI! oa)le, Ka)\
nyCTII )\eTe: )\eBOj'lHUY II )\e'!Ka liS lliKOJie
Ha yJIIIUY y )I{HBOT. 0HO je no yrJie)\y Ha
aajaanpeJIHI!je Hapo)le cTsopl!JIO 'li!TaOHIIne,
I<Jiy6ose 6aocKone, nosopnmTa, JII!TepaTypy.
HamH 611oCKOnH ca csoj11M nporpaMIIMa
O)\rOBapajy nomyHO i\YllieBHOM paSBIITKY
eTeTa, eBoj'lHne H )l.e'!Ka. HeMa. KOil. aac
11
onaomx saso)l.JbHBIIX cTsapu Ko]e lie pa· 11
spHTII TY MJia)l.y 11ymy. Hama ll.Pll(aBHa HHcn!Tynnia sa coi\l!JaJiae CTsapn csoM caaroM
6y)l.HO ce 6op11 npoTnB Tara. - 0Ha Je saKOHOM 3a6pam!Jla cy)leJiosatbe Harne ~Jia
)l.e)I{H cse 110 ocaMHaeCTe ro)l.HHe npl! ae011rosapajyli11M ljlHJIMOBIIMa. 6IIOCKOUCKIIM.
8aKoHO'\ cy sa6paH>eHe onacHe saBOJilbHBe
RlblHe.
(Tpax MaTepa je HeonpaB)l.aH Ka)l. ."'11-.
xosa )l.ena, 11 )l{eHcKa 11 Mynma, CTynaJY Y
npBO )1eBOja'lRO l! MJia)J.RliCKO )\o6a, jep >Jame ce J\PYlliTBO .He caMO sa )l{eHCRY )leny
- mTO je MHoro rraKme, -aero 11 sa MJJa)J.IIte nomyao nocTapaJio 1!-a a a npBOM ROpaKy Hallljy aa )J.o6pe np11JaTeJbe 11 caseTHIIKe KOjl1 lie HX ynyTHTII Y CXBa:alliy H
yrroTpe6M tDIIXOBe Jby6asne eHepri!Je.
Y! '\li CMO y cpetHOM i~-DOY S)\pasJba H
CHare MYillKOf3 H )l{eHCKOf3 nO)\MJI3TKa.
MajKa, II Ka)l. meHH H Ka)l. y)laje, HeMa noTpe6e 11a ce rrJiamn op; HeKHX pljaBHx nocJiei\Hna TI1X sesa. 811paBe Bese, 3APaB noPDA, S)lpaBI1 H cpeliHH qJialjOBH Hamera
i\PYlliTBa!
A CBe CMO Y'lHHIIJI·H caMo p;a HaM Ta epee
ta. TaRo seJIIIKa, yrrpaBo HajBelia 11 aajBa)I(~Ja,. o6ysMe cse Harne '!JiaHose! ).\pywTBO
Je oMoryliiiJIO p;a npsa rr,y6as p;sap;eceTIIX
rDAM':a He 6y)\e npera)l(eHa y csojoj KJII!nll.
0Ho Je .ocnoco611Jio qoseKa sa caMocTaJiaH
)l(l!BOT JOill Y lbefOBOj )\Ba)\eCeTOj fO)\liHII
)\3JIO My II MOp3JIHe II M3Tepl!j3JIHe MOryli~
Hoc:ll 11a 1\0lje 110 Jiene Bese ca )l(eHOM Kojy
MY l e llPIIPOAa liSa6parra.
E, na wTa bern,· werro, s11 rne?
Tsoje sp~o naJio je Ha nJIOI\HO seMJbl1nne, l!CI<JlHjaJio, wapac;w, H_eroBaHo Hajnpa~
BHJIHI!Je 11 .esora r11e H caMo 11aje s 11paBa
IIJI0)\3. To jeCT TBO]e )\eTe, KOje CII Til T3KO
CHJIHO BOJieJia, 1\PYWTBO je OI\HerOB3JIO o£IIOC0.6MJIO 33 )I(IIBOT Haj6orr,e H eBO ra fl(e
)\OCTO]HO Bpl!lH CBOj npllpO)\HI! 1! 1\PYWTBeHH 3a,IJ;aTaK,
.
----).\a .JIM je. OBO Tpe6aJIO 11a 6y)\e nO)\CMe;? .
He. Hero ropaK 11spaa 6ona.jep, csa OB~
cpelia Hawera. 1\PYWTBa, HarroMeHyTa rope
RaO- ,n;a TIOCTOJI-f, He ITOCTOjH, Ihe HeMa.
8JioynoTpe6JbeHa je )l{eHMHa cHara Kao
pa)\eHHKa 11 npn~aTHHX 11 IIP)I(aBHMx yCTaHOBa. 11sassaHa Je y pal\ jep je 611Jia noTpe6Hra 11 jep cy je Tpe6aJIM. CBM rpy6n
�•
55
54
11aCJIOBI! CBIIX 11potjlec11ja JiaKa II Oe3 IIKaKBar oeisllpa )J,aTII cy jaj. Tyn, MalllHHCKII
anapaT je )l{eHa KaQ 'IIIHaBHIIK y · HallliiM
1\PlKaBHIII\I Ha)J,Jie!llTBIIMa. H11je oHa ouiJe riJ,e
611 joj ce, )J,aBalheM 11 !heHHM cy)J,eJioBa!heM.
y 1\aBa!hy 1111-eja 11 11Jia11a o IISBoljelhy !hllxosaM, 6oiJpuo Oyx. -He! H11je· oHa TaMo.
TipacTpa!la lloJbe JieKapcKora pal\a y KOMe
je aHa, - TO HaM IICTOpllja Kasyje, - 113
1\aBHHX speMeHa IIMaJia seJIHKHX yc11exa 11a~
sepeHo joj je c HpOHHjoM. 1\yrorol\l!llllhe
IICKYCTBO )l{eHe, KOja je y CBajaj Kyl'ill CTaJIHO 'IIIHII}]a paCIIOpe)\ II 1111aH, HHje HalllJIO
!llHpe iipwAa!he aa jaBHH 1\PYlllTBeHH nocao,
jep joj je 1\PYlllTBO 1\0 HajCKOpHjer speMeHa
TelllKO oTBa]'laJio spaT a aa HRlKH!hepcKe IIOcJioBe. Cse OHO !llTO 611 y lKeHH paaBIIJIO
II 1\YlllY II TeJIO, jep OHa KaO MajKa Mapa
iJa 6yae pa~sujeHa U y jeOHOM U y apyroM
aorJLeay, cse je TO y )laHa!ll!heM 1\PYlllTBY
CaCBIIM, 111111 )\eJI>IMII'IHO, y)J,aJbeHO 01\ !he.
A Tel< KOJIIIKO lKeHe ca 6oJioM y 1\Ylllll
Bp110 '!eCTO MOpajy jolll y CaMOMe IIO'leTKY
)\a yry!lle 111101\ Jby6aBII csoje caMo na. MaTeplljaJIHIIX paa11ora! l{o11HKII 11x je 6poj
Koje )IOHeceHII 111101\ Mapajy ca najselmJ\1.
HaiiOp)IMa, y OCRYI\111111 )1a 110)\lllKY. J1 OliO
speMe Kal\ MajKa Tpe6a 1\a je caMo ya )1eTe,
'!eCTO ra aHa )1Ba llyTa )1HeBHa, a jOlll '!elihe j e)J,aH IIYT BHI\H!
lliTa Tpe6a 11a RalKeMo o cTpaxy Kajll
MajKa TPIIH Kal\ BHI\11 611el\o· )1eTe noc11e HaCTaBe H3 ll!KaJie, 111111 '!YI\RO ys6yljeHO Ca
Y1lllf1~. lliTa Taj CTpax He !llanlie MajQw
niTa )e CBe OHO MOFJIO Bll)1eT!I II 1\0lK!IBeT~
Ha YJJllf111!
A ,Kal\ joj )\eTe 1\0CTHrHe MJia)\HHCKo II
l\eBOJ~'lKO )J,o6a, HeMa 6pHre MaTep!IHe Koja
. Je. TOJ pasHa. Bll, MajKe, Kaje Me qyjeTe a
IIMaTe BeJIIIKY )1eQy, Bll Haj6oJbe 3HaTe ~Ta
3Ha'!ll aHo )1o6a Ba!ller )1eTeTa Kal\ Bll TaRo
qecTo ,npei<JUII-beTe: ,nasH He H,JI,II TaMol"
, YyBaJ ce Tara!"
·
y OHOM HajBGJICHUjeM ao6y BaCUUIIW/ba
'lOBeKoBOr MajKa je ycaMJbeHa, a mraOBO
u
o ·
·
-,eJLo upywraeo aporaue /be.
A rosopHJIO ce, ll HenpeCTaHo ce rosopH
KaKo ce xohe MajKa 11 A06pa MajKa. MeljyTHM, CMeJJo MoJKe )1a ce TBPI\11 )\a je IIPY~;rso peTKO Ka)1 II peTKO
'!HM CTBOpliJIO
JOJ MOryHHOCTH. )1a TO H oyl(e. /.(aHa!ll!ha
lKeHa KaO H MajKa, )1a 611 f!CIIYHHJia CBOj
3a)laTaK KaKo Tpeoa, HMa )\a ce 6opH ca
Bp110 MHOFIIM He3F0)1aMa.
.
)l{eHa ysHlja
je speMe !(a oHa caMa
AOjle 1\0 TaKBHX MeCTa ca ROjllx he MohH
HapiaR!lle !(a pal\11 na no6oJbmalhy cnora
)1eTeTa. --:- flpBO cpe)1CTBO cy TIOJIHTII'!Ra
npasa KOJHMa .he 'oHa )Ia 6Hpa 1\0CTOjHa aaCTynHHKa CBOJHX IIHTepeca y 3aKOHOI(aBHa
II ynpasHa Tena.
Aa
�56
57
te ra 1\PJI(aTII 1\PXTaBOM pyr«iM, nocJJe '!Bp-'
wte, 1\0K ra je).\Hora 1\aHa He 6y11e 1\PJI(aJJa
y CBojoj PYIIR cacBRM c11rypHo, 11 ·cacBIIM
CB€CHO TpaJI(IIJJa TpyJJO II 60JJHO M€CTO }.\pyUITB€HOI' JI(HBOTa. ,'~pyre npHrrpeMe HH aa
J<aKaB pa11 HeMa 110 BeJI(6e i1 TO BeJI(6e y
caMOM pa}.\y. Jieno ce TO BeJIII: ,;AKo xotew lf.a Hay'IHW ITJJHBanr, MOpaw CKO'IHTH
y BOJ.\Y."
.
AKo Mil 1\aHac CBOM cHaroM He ypai\HMo
1\a I\Olj€MO 1\0 TIIX If CBI!X OCTaJJI!I' OKplbeHHX H yaenrx rrpaBa, npeTI! HaM orra'cHOCT
11a teMo je)1Hora JlaHa, Kao wTo ce Bet y
Hawoj Haj6JIMJI(Oj .. npOiliJJOCTI! I\€CHJJO, noHOBO Hai!RH Ha 6ypy JI(HBOTa KOja te HaC
H€MHJJOCTHBO 1136aqi!Tif 113 6apKe. J1 OHJia,
.i\lHOrHivia · OJI. Hac npeni rrporracT, AlHOrHMa
JK!1BOTapelbe,
a BpJIO
~~
p€TKI!Ma
llOTITYHH
.
KaKo MH je Jl(ao lliTO MopaM ca oBora
,\J€CTa /(a llOCTaBHM j€1\HO ITIITalbe !Wje Ce
TaKo 'lecTo y IIPYiliTBY noHaBJba: ,}!{eHa
H€Ma aa TO Bp€M€Ha." J1 jOill Mil je T€)1(€
11a o).\rosopuM: ,Mec;ro Ha Jl(ypeBe 11li11
R€MO (fa C€1\HIIlj€."
. .
·.
·
JlOUllUOBUHU. CKJUe}
MaJJo npe uaa KyJmca peKao HaM je jeAaH rocnOI\11!l I(aKo je Halll a6op !!eKarw
HeJI(an, Jl(eHCKH, HeMa OlliTpora nporecTa.
Tpe6a 11a Hac aanJJali!HTe.
··
'iJ1Me? ymnax ja.
illTpaji<OM, peqe OH.
- illTpajKOM? flpeMa KOMe?
flpeMa ·HaMa, MYJI(€BI!Ma, OH MH p€'1€.
HHcaM MY HI!WTa OJ.\I'OBOpl!na, aJJI!. ca!'l
nOMHCJJHJJa ).\a 6H Jl(eHa MOrJJa ).\a lliTpaJKYJe
He rrpeMa MYJI(Y, Hero npeMa 1\PY!IITBY,. TO
jeer, p:a He palja I\€11Y, p:a He 6yp:e . MaJKa.
A MOJKe Jill Jl(eHa 11a He 6y11e MaJKa?He! }!{eHa He MOJI(e p:a He 6y11e MajKa!
Mil teMo p:a !IITpajKyjeMo o6paTHO. ',lla8ateMo BaM I\€!1Y, aJJu teMo 11_x 011 MaJJeHa
Hay'IHTll 1\a y Majl.\11 Bill\€ CBOJY 1\pyraplll.\Y
11 Haj6olby npnjaTelbHL\Y; 11 11a c lhOM aajep:HI!'IKR pap:e Ha ycaBpwaBalhy p:aHaUicber
1\PYlliTBa.
Mnnena MuJtojemit.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Pravo glasa za žene
Subject
The topic of the resource
Pravo glasa žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Nepoznat
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Štamparija "Sloboda" Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1921
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
21-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
57 str.
Description
An account of the resource
Biblioteka ženskog pokreta
biračko pravo
društveni položaj
Jugoslavija
pravo glasa
žene
-
http://afzarhiv.org/files/original/1c64a7a6bd7199e67ef363ba72103ce3.pdf
9301d47b82a3db0e5776af7c3037cbaa
PDF Text
Text
..
HAPO)J;HII
<1> P
-~~t;~~0
Jl:~-~ ;;- -:::> .
J
H T
Y
r
0 C
Ml1TPA MHTP0BH1l.
flPABO fflACA /KEHA
'AOKA3 I1 OPY'OE
AEMOKPATI1JE
•
I
Ji3AAlhE I.{EHTPAJiiJ:or OABciPA A¢1)1{
BEOf~AA
1945
JYfOCJlABHJE
�....
Om1 Haum npBH nocJiepaTHI1 Hs6opH
Sa HapOI\He HOCJiaHI1Ke 611fie npaBa CBeqaHOCT JKeHa. Ha 1\aH Hs6opa rrpe paTa JbYI\11
cy OI\J!a3HJIH 01\ Kyfia, a qf!TaBa HOJIOBI1Ha
HapOI\a OCTajaJia je HO CTpaHH, y l!OHHlKaBajyfieM noJioJKajy, 11a HHje cMeJia qaK
HH r'JiaCHO .zl.a rOBOpH
0
H360pHMa,
3Ka-
MOJII1 11a 6Hpa H 11a 6y11e 611paHa . .lKeHe
HI1CY CMeJie 1\a ce Mell!ajy y Te BalKHe 1\P·
)1{3BHe TIOCJIOBe, a O,ll; T,Ii'X ._TIOCJIOBa je Sa~
BI1CI1Jla CYI\6HHa SeMJbe II JKI1BOT 11 HajMa!her 1\eTeTa. Ha 11s6op11Ma y cTapoj JyrocJiaBHjH,
HCTHHa,
HHCY Ce HH MOrJia -pe-
lliHTii T3 B3>KH.1;1 TIHT3Ib3 OH3KO K3KO
je 'TO
. HapOI\ y CBOji1M HajumpHM MaCaMa XTeO.
l1s6opH cy 611JIII jaBHII, a nope/\ oHaKsor
Tepopa HapOI\Y HHje 611JIO JiaKO 1\a Ha jaB•
HIIM H360p11Ma no6ei\H II TO ys OHaKBe
CMI!l'\aJIIII(e, KaKBe. cy npaBIIJ!H OKO 11360pa
BJ!al\ajyfil1 peJKIIMII 11 CTpaHKe. 0a 11 Ha
T3KBI1M H360p11Ma HapOI\ j e 6110 j Oll! Bl1ll!e
o6ecnpaBJbeH 11 TIIMe ll!TO JKeHe 11 MajKe,
3
�,,_,.,...
"
'"' -·~· ~-~'-'-'', ' -"'"'-'~-" .;,,c"f.. ·• , ,__ """"'·~ ,...
mrcy I!MaJie upaao ,1\a H oHe O,l\Jiyqy jy o
· y JyrOCJiaBHjH ,l(f!H8C OCTBapyje OH8KaB
noJJolKaj lKeHa sa KaKaB cy ce OHe H Haj,
Hanpe,l\HHjH yMOBH qoaeqaHctaa BeKOBI!Ma
6opHJJII. Tara. Mapa nocTaTI! caeCHa caaxa
JKeHa H CB3KH HCKpeHH pO,l\OJby6 H ,1\eMO.Kpa:ra.
)I{HBOTHHM ITHT3lbHMa CBOje 3eMJbe.
Ha OBI!,; !!S60p!!Ma CBe he ,1\pyK<!IIje
6!!TH - UO,l\Hh!! lie Ce II CTapo II MJia)\0,
II JKel!e H JbYI\H ,1\3 CJJ060,l(HO Hspase CBOje
Te)l{lbe, tBOjy 33XB3JIHOCT IT3JIHM )l{pTB3M3
sa CJI06o,l(y )\OMOBHHe, CBOje UOBepe!be y
,l(eJJO KOje Cy, CTBOpHJIH, CBOjy Bepy y 6y,l\yhHOCT, uo)(!!hl! he ce H CTapo H MJJa,l\o
-,1\a Kyrm;(1aMa ,1\0Tyqe H uocJie,l\lher 1\.eUp!!jaTeJba Hapo,l\a. OBI! 11s6op!!' 611he CMOTpa
Ii:aQHOH3JIHe CHare, CBe'CTM, Jby6aBH
sa
33KOHH ,U.OlllJIM K30 ITOCJie,u.Hu;a OHOfa lllTO
ce Beh ,1\0raljaJIQ y CBaKO)\HeBHOM lKHBOTy.
Y!c:ro je :raxo H saxoH'D npaay r.iJaca JKeHa
,1:(0~.
'MOBHHy, CnpeMHOCTII sa lKpTBe y lheHOj
. 06HOBH, KaQ ll!TO je yCTaHaK 0,1\ 1941 ,1\0
. OCJJ060ijelba 6110 HaljHOHaJJHa CMOTpa <;aMO
,C uyll!KOM y PYI111- Oaa Ha!1l!OHaJIHa CMO. Tpa yJJeUII!aHa je HOBHM MIIJ!I!OHI!Ma rpa-·
ljaHa _:__ JKeHaMa, xao ll!TO je HapOI\HOocJJo6o,l\HJJaqKa 6op6a Oi\ 1941 1\0 KOHaqHOr ocJio6oljelba yJJeull!aHa H oj aqaHa
yqeriJheM lKeHa y lhOj. KojH ny:r '!OBex~
je CTpax )\3 CBaKOMe, ITa qaK HH CB3KOJ
lKeHI!, MOlK)\3 jOII! Hl!je ,1\0BOJbHO jaCHO
KaKBa ce HC:ropHCKa npexpeTHHija ,1\0rD·
,1\HJI& y lKHBOTY lKeHil, .l(a cy TO OHe ITOCJ!e
TOJIHKO BeKOBa )\aHaC y JyrOCJI3BHjH je,l\311·
ny'i saya·el{ )(06!!Jie cBoja npaaa, .l(a ce TO
4
Y Hall!oj 3eMJbH ,1\0rD,l\HJie cy ce MHore
i\y6oxe npoMeHe y lKHBo:ry Hapo,l\a. 0He
H!!Cy ,1\0IIIJie ,1\eKpeTOM II 33KOHOM, Beh cy
)l;OIII30 MHOrO K3CHHje- Hero UITO CMO MH
;
i
TO CBOje npaBO Ha HaiiiHM OCJI06oljeHHM
TepHTOpHjaMa, jOIII 0)\ 1941 rO)\HHe, KOpHCTHJie. Y norJie)(y paBHOnpaBHOCT!I JKeHa
!I lbHXOBOr npaaa r Jiaca II y HajiiiHpHM
CJIOjeBI!M3 Hapo,l(a ,1\0rO)\IIJie cy ce y TOKY
<jlaiiiHCTI!qKe oxyna1111je 11 Hapo.l(Ho-ocJio-6o,l(I!Jiaqxe 6op6e )(y6oxe npoMeHe, xoje
611 Ce TeiiiKO MOrJle npOTIHCaTI! ,l(eKpeTHMa
H saKOHI!Ma. Kmw 611 )(aHac BOjHHK noIII.ao Ha 6HpaJII!IIITe a ,1\a MY 1\pyrap!!I(a
c xojoM je saj e)(HO 6al(ao 6oM6e Ha Henp!!jaTeJba HJJH My trpeBI!jaJia paHe ocTaHe
usa !hera? 3ap He 611 ,1\aHac 6HJIO H lKao
11 CTIII\HO CIIHY HJIII MYJKY ,1\a nolje Ha rJia-
�Calbe a KOI\ Kyhe. OCTaBH MajKy HJIH llfeHy,
a saje:n:Ho cy npenaTHJIH cse Tero6e oKyna[(uje, 3ajeJIHO KpHIIIOM, IIO L(eHy CMpTH,
TpalKHJIH na pa:n:uy .seem o 6op6u nponiB
OKynaTOpa, saje)\HO HCTOM MplK!bOM Mp3eJIH HeML(a H npKOCHJIH MY KaKO cy sHaJIH,
saje:n:no calbaJIII o cJio6o:n:u, saje:n:no npesupaJIH 1131\a]nuKe, KPHJIH palbenor 6op[(a,
saje:n:no 6HJIH y s6ery H Jioropy, H najsa:n:;
saj e:n:no nsneJIH sacTasy na nposop Kal\ ce·
nojaBHO IIpBH BOjHHK OCJI0601\HJiaqKe ap-~
.. Muje? ETo 3aTO quTaB uapo:n:, ceM MaJior
. 6poja najsaocTaJiujux 11, pasyMe ce, peaKL(Hje, IlpHMIIO je H OpHMa paBHOIIpaBHOCT
JKeHa Kao npupoi\HY CT.Ba]). To, :n:a cy JKene
6uJJe sa] e:n:Ho ca quTaBHM Hapo:n:oM y HajTelKHM lberosHM :n:aliuMa, sas:n:a xpa6pe 11
01\JJY.qHe, sas:n:a y 6pH3H H nocJJy sa :n:pyre,
IIOKasaJJO je H OHl!Ma KOjll npe paTa HHCY
MOfJIH saMHCJIHTH JKeHe Ha 6upaJJHIIITHMa
- csy JJalK H Henpas:n:y Kojy cy npeMa JKeHaMa quHHJIH CBH pelKIIMH CTape JyrOCJiaBHje, IIa H lbHXOBe TaK03BaHe )\eMOKpaTCKe
CTpaHKe. '3aje,T(HO y HeBOJbaMa - saje)\HO
H y cJJaBJbY no6e:n:e!
Os.a IIOJI!iTHqKa pasHonpasHOCT )]{eHa
,ll;Oll1JI3
_je
K~O, JIOrHqaH, C3~TaBHH ,II,eO
lie H ,ii,6cJiei(ne Ae!lloKpaTuje, Ko]a ce He
1\3 3aMHCJIHTH 6es paBHOnpaBHOCTH JKeHa.
Osa p~snonpasnocT )]{eHa jecTe ·H sacJJy)]{eHo H' H3BOJesano npaso )]{eHa Koje cy
llOKa3a~e T3KO BHCOKY H3U.I10H3JIHY CBeCT,
TaKBa jyHaiiiTBa, TaKBY Jby6as sa )\OMOBHHy, TaKBY OTnOpHOCT H y OKynupaHHM
rpa)\OBHMa H CeJIHM3, H y BOjCL(H, H y paTy
H y nocJiepaTnoj o6nosu seMJbe. Ta pasnonp~BHOCT ymtcana j e ca,T\a H y saKoHe
KOJe je )\OHeJJa na CBO'(l
sace)\alby Op!!speMeHa napo,T\Ha CKYIIIIITHHa. Ta pasnonpasnocT sarapanTosana je 11 nporpaMoM
Hapo:n:Hor <jlponTa. 0Ha JJe)]{H Ha cp[(y ·csaKOM pO,T\OJb y6y II HCTHHCKOM )\eMOK'paTH, a
JKeHe Jyr<?CJiaBHje :n:aHac ne Mory saMH- '
CJIHTH CBOJ )]{HBOT H pal\ 6e3 npasa Ha yqeIIIfie Y 1\PYIIITBeHOM· H IIOJIHTHqKQM )]{HBOTY
CB<?J~ 1\0MOBHHe. J],eMOKpaTCKa 1\p)]{aBa, y
KOJOJ Cy OHe paBHOIIpaBHH qJiaHOBH, je)\11HO :n:aHac o:n:rosapa HHTepecuMa H TeJKibaMa MHJJIIOHCKHX )]{eHCKHX MaCa J],eMOKpaT. eKe <l>e:n:epaTHBHe: JyrocJiasuje ..
Ka,T\ je peq o npasHMa )]{eHa H MajKH
H lbHXOBOj Ha[(HOHaJIHOj .CBeCTH HeMHHOBHO HaM ce HaMehe nopel)elbe H3Mel)y" ciape
H nose JyrocJiasHje. Panuje, Kal\ ro:n: je
ur
npa7
6
�'
.
. 3eMJba 6HJia y TeiiJKOj CJITyaQMjM MJIH paT·
rroj onacrroCTM yBeK cy ce neBaJie JIMQeMeprre cJI<iBonojKe M o6eta!ha JKeHaMa rr MajKaMa ,Koje Tpe6a )(a llOKaJKy BMCOKY
Hau;HoHaJIHy cBecT", - ,I<;oje cy
AY2KHe ... ",
,Koje Mopajy .n;a lKpTsyjy M ce6e M CBoje
CMHOBe y MHTepecy .n;pJKaBe". OoJiaraJie cy
Ce rra.n;e y lbMXOBY CBeCT 1i Ta.n;a Ce CMa·
TpaJio .n;a cy one apeJie M .n;opacJie aa Te Be•.
JIMKe lKPTBe. 'A Kal!. ce paT 3aBprrmo - yaMMMO aa npHMep DpBH cBeTCKH paT - ca
JiaJKM Ce CKMHYJIO CBeTJIO pyxo MajKe JyroBHta; a MajKe cy ocTaJie y aanetKy, rrpeBaperre 11 yrrecpeterre. OoqactH M ITJIO.l\OBM
6op6e ii11cy np11rra.n;aJI11 lbl!Ma HM lKPTBaMa
Koje cy one rro.n;rreJie.
Y OBOM Bei!IIKOM OCJI060,l\l!JiaqKOM paT)'. HIIKOMe HMIIITa Hllje o6etaBarro. HHKO y
6op6y HHje noa11BaH rrpeKo o6etalha~ Bet
Ce CBI!Ma yKa3HBaJIO Ha cypOBII lKMBOT 6op6e M paTa. >Kerre 11 MajKe rroaMBarre cy y
6op6y Kao KtepH rrapo.n;a KOjll cTpa.n;a, rro3HBarre cy 6ea JIIIQeMepja M o6etmna. AJIH
cy rrocJie paTa aa.n;plKaJie cBa cBoja ripaBa
H3BojeBarra y cypoBoj 6op6H c <j:laliiii3MOM
H CBaKOf ,l\aHa CTHqy CBe Beta. l1 y TOMe
je .n;y60KII jaa· KOjll .n;eJI!I OBy, HOBY Ha·
8
po.n;rry BJiaCT o.n; one y CTapoj JyrocJiaBHjH.
Y HOBOj JyrOCJiaBIIjll JKeHe MOry CIIOKOjHO
rJie,l(aTH y 6y.n;ytHOCT, jep je OHa CBaKOr
.n;arra cBe CBeTJmja, a paBrronpaBHOCT JKerra
611te c13e nyaHja H IIIHpa yrrope.n;o ca THM
H3KO C:e Halla 3eMJba TIO)l.H)f{e H 06HaBJba.
OBHM H360pHMa 6wte . nOTBpljeHe
CBe TeKOB!!He HapO,l\HO · OCJI060,l\HJiaqKe
6op6e. )].a HX He rra6paja)I10 cBe. 3a lbMX
cy JKerre Bet TOJIIIKO rry'Ta r JiacaJie 11 y 113·
6op11Ma 3a rrapo.n;rry BJiacT, 11 rryliiKOM, 11
CBaKOM CBOjOM MaHM<j:leCTaQ!IjOM II 3KL\II·
j OM. AJIII Mil Ha OBIIM 11360p11Ma rJiaCaMO
li 3a rrpaBO KOje CMO Mil IIOCe6HQe )(06HJie ..
Ha OBIIM H36opHMa MH rJiacaMo 11 3a npaBo
rJiaca, aa rralll npenopoljeHH JKHBOT y .n;pyIIITBy, 3a pa,l\OCT 'lOBeKa KOjH je npBII nyT
y oBoj aeMJhll np11arraT aa paBrronpallrror
rpaljaHHHa, ·aa CBOje MeCTO y .l\PYIIITBy, 3a
peq11 .n;pyra Tina Koje rraM HHKa.n; HHje.n;arr
Ha
>li
..
,ll,plK3BHHK HHje peKaO, aKaMOJUi ocTBapHO,
fJiaCaMO Sa TO IIITO cy HaC paayMeJIH, IIITO
Cy • llpOCTy CeJhaHKY IIO)\HfJIM Ha CTeiT~H
1\plKaBHHKa, IIITO yqe KyBapHL\Y )(a BJia)\a
)(pJKaBoM. Opaso r:naca JKerra jecTe KPY·
rrarr .n;oKa:a rrpaBe H .n;ocJie.n;rre .n;eMOKpaTMje~.
�3a Kojy CMO ce OOpHJie, Mpselm H OopeiJ.H
Ce rrpOTHB cpaiiiH3Ma.
CaMO 0.11 cJio6o..11e H pasHorrpasHOCTH
Ce He lKHBH, - IIOKyiiiafie peaKL\HOHepH .11a
pasoqapajy JKeHe, Ka.ll set He Mory .11a O·
IIOBprHy .1\a Cy JKeHe .l\06HJie HCTHHCKy
pasHorrpasHOCT. A IIITa cy saM· .11pyro
.llaJIH? .~ pehH he OHH. MH sHaMO, rrpe
csera, .11a 6es CJI060.11e HeMa JKHBOTa. 11 MHJIHOHCKe Mace )l{eH.a,- 6oJbe Hero yqeHH ,,,neI¥10KpaTH"
3Hajy BHCOKO
)1,3 U.eHe
H KaO
semuw 'oKa qysajy H Hal\HOHaJmy H csojy
cJio6o.11y, H p.asHorrpasHOCT H rrpaso qoseKa KOfe HM HHKa.l\a· HHCy .1\aJIH, HHTH 611
HM HK3)J,3 )I.3JIM CBH TM yqeHH ,)l.eMOKp3TII".
11 HeyKe JKeHe IIOKaSahe H Ha OSHM HS60pHMa, K30 IllTO Cy- IIOK338Jie y TOKy pa_Ta,
.llaJieKO BHIIIY Hal\HOHaJIHY H IIOJIHTH'IKY
CBeCT Hero aHal\HO.HaJIHH TeOpeTH'!apH .1\eMOKpaTHje, KOjH SHIIJe H He MOry /la OCeTe
pa.l\OCT 'Hal\HOHaJIHe CJI060.11e HH BeJIH'IHHe
JKpnsa Koje cy rraJie sa TY cJI660.liY· 0HH
He MOry, 36or CSOjHX Mpa'!HHX HOJIHTH'I-
KHX ITJI3HOBa, )l;a OCeTe HM ,[1;3H3C IIITa· 33
TpcT sHa'!H cJio6o.11a. 0HH He· MOry .11a
oceTe IIITa SHa'!H npsH rryT' CJio6o.liHO rosopHTH CSOj!IM MaTeplhHM jeSHKOM. 0HH
fo
6p6Jbajy o npasHMa r_paljaHa, aJIH He MOry
.11a OCeTe pa.l\OCT o6ecrrpasJbeHHX KOJH CTHqy csoje seKOSHMa O.l\ySeTo rrpaso. 0HH He
SH.l\e HOSe MHJIHOHe fJiaCa'!a Ha H360pHM8
seh HaC OKpHBJbyjy IIJTO He rryCTHMO H~
Ma'!Ke IIIIIHjyHe H rroMaraqe .11a rJiaCaJy
CJI060.l\HO npO"r.!IB HaC. !-tmMa HHJe .1\0 Hallie cJio6o.11e, seh caMO .110 Tora .11a ce !1._0qerrajy BJiaCT!I H spaTe CTapy JyrocJiaBHJY·
OHo IIITO KapaKTepHIIIe .1\aHaiiiihY orroSHL\Hjy, peaKL\Hjy, jecTe yrrpaBO TO Il!TO
OHa BH!lle He yqeCTByje HH y rro6e.llaMa
HH y HeBOJbaMa HapO.l\a, sen JKeJIH caMO .11a
ra .1\eMopaJIH!lle, .11a MY sa rro6e.11e KalKe .11a TO H!ICY HHKaKSe rro6e.11e, .11a MY Sa HeSOJbe .1\0ll!aiTHe - .1\3 he 6HTH j Oil! BehHX.
OHa JIHKyje ·Il!TO lKeHe caTHMa CTOJe Ha rru-.
jaiJ,H y THM rrpOKJieTHM pei\OSHMa - 3Ha'IH
pa11yje ce inTo jolll HMa Il!ITeKyJiaHaTa. 0Ha
JIHKyje Il!TO HapOI\ Hl\e _IIOL\eiiaH H 6oc·3Ha'IH pal\yje ce Ill'r<i Je HHI\YCTpHJa pasopeHa " cToKa yHHIIIteHa. 0Ha JIH'KyJe
WTO jOill HMa HeS6pHHyTe 1\el\e yMeCTO .11a
ce pa.11yje Il!TO CMO seh XRJba.lle H XHJba.lle
s6pRHYJIH. 0Ha ce He pa.llyJe Il!TO he rJiak
HH .1106HTH lKHTa, seh Xyll!Ka ~CeJbaKe KOJH
ra uMajy Aa ca60THpajy OTKYII BHil!KOBa.
11
�Oaa npmKeJbKyje HHTepsemurjy H3 HHO·
CTpaHCTBa H pa)J,yje ce Ka)J, '!eTHH'IKH 6aH·
)J,HTH y6Hjy CeOCKOf O)J,OOpHHKa caMO. )!,a
6a AOKasaJia )!,a ce y aawoj seMJbH BO)J,H
rpai)aHCKH paT H BJia)J,a )J,HKTaTypa, jep Ha·
po)J,ae sJiaCTH H sojcKa Mopajy )!,a roae
pas6ojHHKe H SJIO'IHHUe. Oaa cse TernKohe
XOfie )!,a npHilHIIIe HapO)J,HOj BJiaCTH. 0Ha
je MpaqHa H SJIOCJIYTHa, 'IHp Ha S)J,paBOM
TeJiy aapo)l,a. Ha HS6opaMa Tpe6a je )J,OTY·
hH )1,0 Kpaja, je)J,aHnyT sa csar)J,a, ;ia ce
Hapo.l( ocJio6o,ri;H H nocJie)J,I-ber ocTa:rKa
Mpa'IHe npOIIIJIOCTH H HaCTaBH CBOjHM ny-'
TeM asrpa)J,I-be Hose APiKaae H cseTJie 6yAyhaocTH,
lilT a j e AYlKHOCT iKeHa a a OBHM HS·
6opHMa?
IlpBH Haill Sa)J,aTaK jeCTe )!,a CBe HSH·
ljeMo Ha 6upaJIHrnTa. He 6u ce CMeJio AO·
ro)J,HTH· )!,a a a OBHM H36opuMa 6y)J,e iKeHa
Koje HHCY HSHIIIJie )!,a rJiacajy. Oaa Jl,Ba
Meceua Tpe6a ce ynopao 6opHTH npoTHB H
HajMal-her aepasyMeaalba H saocTaJIHX
cxaaTalha, Koja jow TY ·H TaMo nocToje, a
KOja fie peaKUHja ilOKyrnaTH )!,a HCKOpHCTH
y caoje cspxe. ,UewaaaJio ce y as6opHMa
·sa Jl,eJieraTe sa Koarpec JHO<I>·a, )!,a je
12
MYiK HJIH Jl,OMahHH saApyre cMaTpao )!,a oa
MOiKe H sa .i!{eHy H OCTaJiy MJiai)y '!elba)!,
)!,a rJiaca. PeaKul!ja he noKymaaaTH ,Aa yTH·
qe aa iKeae )!,a ocTaay KOA Kyha, Ka)J, seh
He MOJKe )I, a AD6Hj e I-bHXose r Jiacose, yToJIHI<o npe ai<o 6y)J,e ancTHHHpaJia·o)J, Hs6opa, KaKo 6H Jl,OKasaJia )\a cy' TO cse I-beHH
rJiaCOBH. Y HS60pHMa. sa )J,eJieraTe JHO<!>-a
peaKuaja je 6auaJia H i:rapp.Jiy 11a MajKaMa
y UPHHHH, y iKaJIOCTH sa norHHYJIHM ellHOM, He 1\0JIHKyje 1\a HI\Y Ha HS6ope. AKTH·
BHCTH'HapOI\HOr <jlpOHTa II A¢>}!{:a Tpe6a
II y Hajsa6a'leHIIjeM ceJiy 11a o6jacHe noTpe6y 11a iKeHe Tpe6a 1\a KOPIICTe csoje·
npaao rJiaca. HeKa HHjei\Ha He 1\0SBOJIH 11a ·.
peaKUIIja I-beH r.imc y6pojH y caoje! A MajKe cy H i\OCal\ 1\0KasaJie 11a oHe Helie 1\a.
H3HeBepe 1\eJIO CBOjHX HajMHJ!HjHX, Kal\.
sefi MOry 1\a ilOM()fHY OHO sa IIITa cy OHH
H3ry6HJIH MJial\e lKHBOTe. IlpBH' Haill BeJIH·'
KH ycnex 6Hfie IllTO fie ikeHe y MHJIHOH·
CKHM MacaMa H3HfiH Ha OBy BeJIH'IaHCTBeHy
Hal\HOHaJIHY MaHH<jlecTauajy. Ha OBHM H3·
6opaMa rpe6a y noJiHTH'IKH iKHBOT yseCTII
H cse' K~je· jow HIIcy. saiiHTepecosaae II
KOjiiMa HHje jaCHO )!,a ce pa)J,H 0 I-biiXOBOM
iKIIBOTY y 6y)J,yfiHOCTH.
13
�,ll.pym Ham sa,llaT·aK j ecTe ,lla nracaMo
sa JriiCTY Hapo,l\Hor cjJpoHTa. fJiacajylm sa
JIIICTY Hapo,liHOr cjJpoHTa rJiacaMO sa TeKoBIIHe HapO,l\HO-OCJI060,l\IIJia'!Ke 6op6e, Sa
Jl.eJV\OKpaTCKY <l>e,llepanmHy JyrocJiaBIIjy 11
OHO mTO CMO 11. Mil y lbOj CTeKJie. MoJKe
Jill ce II SaMIICJIIITH JKeHa KOja Ha CBOjiiM
ilj}BIIM !!360p!!Ma rJiaca II ilj}OTIIB CBOjiiX
BJiaCTHTHX rrpasa, rJiaca npoTHB- csora npasa rJiaca! Jep Of-Ill KOjll 6n IICTaKJIII JIIICTY
npoTIIB Hapo,l\Hor cjJpoHTa TO cy OHII IrCTII
ITO,l\ 'llljiiM CMO pelKIIMI!Ma fO,l\I!HaM'a JKIIBeJie noHrtJKeHe 11 o6ecnpasJEeHe. fJiacajylm sa HapO,l\HII cPPOHT Mil. ,1\0BpiiiaBaMo
',1\eJIO Ham!IX na.ri!IX ,llpyrap1111a, OHIIX HajCMeJI!IjliX KOje cy IIIIIJie Ha ry6HJI!ImTa sa
cJio6o,lly csor Hapo,lla, Koje cy ce nO,l\llrJie
y 6op6y 11 y lhoj ,1\aJie csoje )K!IBOTe, npoHocelm cJiasy JKeHa JyrocJiaB!Ije irmpoM
CBeTa. ·
ITporpaM Hapo,l\Hor cjJpoHTa o6yxsaTa
CBe CTe'!eHO mTO Tpe6a iJyBaT!I ,lla 6H HaM
JKHBOT. 6110 cse· 6oJbll, o6yxsaTa cse III.TO
Tpe6a IJOCTIIIHI ,l\3 611 6yllyfiHOCT Hamer Haj}O,lla 611Jia OCHrypaHa: II 6paTCTBO II j€,1\IIHCTBO, II paBHOIIj}3BHOCT rpal)alla II !!apo,lla,
II Mllp KOjll je TOJIIIKO IIOTpe6aH !jeJIOM CBe-
14 •
I
Ty, 11 npaso Ha seMJbyKojy ro,lii!HaMa JKeJie
CHj}OMamHII CeJbal\11, II 6oJby Ha,l\HIII1Y pa,liHII!ji!Ma, 11 CHrypHOCT seMJbe y casesy ca
MOhHIIM 11 6paTcKIIM CosjeTCKIIM CasesoM,
II np!!j aTeJbC'l'BO Ca CBIIM cyce,l\HIIM II ,1\eMOKpaTCKIIM seMJbaMa. ITporpaM Hapo,liHOr
cjJpOHTa IISpaJKaBa TeJKlbe CBIIX IICKpeHIIX
pO,l\OJby611BIIX II )\eMOK\)3TCKIIX CHara. f!
JbY.l\11, 6HJIO KOjOj napT!!jll ,l\3 IIp!!IIa,llajy.
)l{eHe cy 11 npe pan 611Jie spJio MaJio no,1\eJbeHe npeMa napTIICKOj II\)IIII3,l\HOCTH,
j ep HIICY HM yqecTsosaJie y IIOJIIIT~'IKOM
JKMBOTy. l1 6aui s6or yHyTpaiiilber Je,l\MHCTBa JKeHa y AHTMcjJam!ICTII'IKOM cjJpoHTy,
xpos r<ajM ce HajsehMa oxynJbajy y Hapo.l\HOM cjJpOHTy, MH MOJKeMo orpoMHO Y'IHHIITII sa yqspmhelbe je,li!IHCTBa HapO.l\HOr
cjJpOHTa II y 60\)611 IIj}OTIIB CBaKOf IIOKymaj a ,lla ce sa paLiyH JIII'IHIIX 11 rrapT!!CKHX
HHTepeca ·11ena 11 pasje_liMlbyje Hapo,l\HH
cjJpOHT.
Kalla cy BJiaCTO,llpm!1n CTape JyrocJI~·
sMje xTem-J; ,lla onpas,llajy saiiiTO He ,llaJy
nj:>aBO rJiaca meHaMa, MHOrH cy tieCT_o ro·
sopH.lrH ,II,a_ 1 2KeHe ,aerro3HaTa tiHlbeHH_·
cy
112" y ITOJIIITIIJ111, ,lla je Bj}JIO onacHO )\3TH
liM npaso rJiaca" _iep cy Heyxe y noJIIITII!111,
15
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije
Subject
The topic of the resource
Pravo glasa žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Mitra Mitrović
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Centralni odbor AFŽ Jugoslavije
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Centralni odbor AFŽ Jugoslavije
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
22-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
16 str.
1945
biračko pravo
Jugoslavija
pravo glasa
žene
-
http://afzarhiv.org/files/original/f254fde87ee4e5f936e508d76ac8f7fc.pdf
7622583362c2e0885b0677d0a3e1b779
PDF Text
Text
INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA
OdeLjenje. za .socio1oSke nau'ke
Svetozar Culibrk
ZELJE I STRAHOVANJA
NARODA JUGOSLAVIJE
Zlata GTebo
ZELJE I STRAHOVANJA
JUGOSLOVENSKE ZENE
Bevg.rad
19 65.
�PREDGOVOR
Veocrna sam zadovolljan ·Sto IDi se ukazala :Ca&t da mapi.Sem
ll1rataik predg·CYVOr za ove dve studije. !Gbo.g ta.ga sto mi se
pl'tri\lla tprillika da se zahvallm ~aradnicima l!Jistituta drustvec
nih narulka na n}ihovoj ~·zvanrednoj i urspeSno.j sara~dinjl u
sprovoden:ju medunarodne ankete »0 ljudskod sreCi« u . Jugaslaviji p.r!irmenjujruCi skalu za samoocenjjvanj,e.
U 1958. tpreduzeo sam <sistematsku sbudtju u sredimama
ra211~Citi!h kultuTa rprimenjujuCi n-ove illlstrurnenrte ~oji, koll!ko
se meni -Cini, .omoguCavaju nauOn:iku druStv·enih na u'ka po (pll'Vi
put da dobije kvantitativne, 'komparativne podatke 'bez nametanja filktsriralllih lkategorija za odgovore ikoji ibi zamraCili
liane varijac\je. Svaki imJdivldualni ispitanik u <StaJilju je da
poka.Ze ISVIoj'e ,aJSpiraciije i str.aili.ovanj.a svojim sopstvenim reCima i da o progresu !SUidi !PO rsvome liCnom standarid'U.
PoSta sam veoma .Zeleo da uvrsti'm i jednu socijalisti'Cku
zemiljlu u uzorak ovog :ilstraZivanja, b'io sam oduSev;ljen :kada
mi je bilo omoguCeno da .i•:avedem .ovo istraZivanje u Jug.oslaviji. To mi je ·oonoguCio po3tovan.i dJr Radivoje Uvti:liC, tada
dir<Jktor Instituta druStvenih nauka, pasta smo u jesen 1961.
godine u Beogroou iprethodno rprodiskutovali mogu6nost i
tehnlku istrazi<vanja. Dr Uva~ic de posle taga [po<Stao istaiknuti
ambrusador svoje zernlje u Indiji.
Ne'looillro meseci docnije poslao !Sam u Beograd dr Petra
J aJil&ol<lo.g mo.g tadasnj,eg saradnlka, da pomogne u izrad!i tehnickih detalja. Ova lstraZivanje i•vedeno je u pro!ece 1962.
Ponovo sam do.Sao u Beograd sa svojim 1sinom u 'ieto 1962.
da hi pradiskutovali detalje lkodiranja za koj<! je to"ilko vaZr:to
da budu briZljivo i2madeni da bi rse dobili komparativni rezultati.
Pored Svetozara Cullbrka i Zlate Grebo u kodiranju su
nacrn pomogli Mira Ballen i Vojna MilovanovtC, koDi su svj
:radili pod rukovodstvom dr Ilije StarrojClca. Izvanredan
3
�uzor!!k IPDIPu[aci!je iCMadio je Dancika Nikolic ,lz Savew.og zavoda za privredno \P18illiranje. Intervjuisanje, Sifdranje, kao
i kodirallllje odrgovora uClm.jeno je sa mno.go truda i efiika.sno,
i u toku na:Se .saradnje O'dlnosi su hili najiSrdaCniji i ostali su
nBIIll u tOIPloj i trajn<Jtj oop=eni.
u svih 13 zemabja u koj'iana su cinjenice .!bile sakurpljane
moja tendencija je lbila da ohrabrlm <X!le k<Jtji su <iz¥odilli isbrazivanje da dabijene ·rezultate ,posmabraju kao svqje vlastite
koUko i :moje, iaiko ,je naSa organizacija ISll'OSila sve .troSkove
isrpitivanja. U ¥ezi s tim, kada ·hi neko od sa;r,dnilka iii neka
organizacija :koja je ulcestvovala u istrazivanju zelella da >Skorilsti iCiinjenice e;a sv,olje tsqpstvene svrhe, .sla.o ISam g?rimerak
ce!okupn<>g mruterljala nase IBC ikartice sa odgovarajucian
ke>deks=, :kao i kDIPiie sv"h t~bela izradenlh 'll moj<Jtj UlStanovi
za odredene zemJje.
Jer, ocigJedno je da gradanin jedne 'zemlje, naroeito
sociolog koji se ibavi u druStvenian naUJkaJ!lla oll6ervacii= i
anali'zoon ICesto trno~Ze da govori •sa veCiJm autodtetom nego
spoljni posrnatraC rb.ilo Ida primetti. nijanse i tumaCenje rezultata, sto OISoba k<Jjoj lje ta civ'ilizacija strana moze lalko da
propusti. Studija gosrpodina Svetozara Culibrka o rprofesiO'D.a'lnian i regionainlm razltkama i ~tudlja gospod:e Zlate Gr<Jbo o
zel,j<~ma i ~trahovMjlma jugosJ.oVe!JJSklh zena SU dva !zvan1'edna prianerka tdrpa deskrlpcije i ·zaJkljucaka lkoji izueen sociolog naoru.Zan ibogrutian i pouzdan:fun .Cinjenica1ma moZe da
pruZi.
U :svojoj si!stemai>Skoj i 'iscl1[>noj stnlld,iji o 13 zemalja (tkoja
ce lbiti iStam,pana ikrauem 1965) ja •se n'sam lllffiatrao merodaVIIl.itm da diskutuje.m. sa ;sigurnOOCu, na IPfimer o lznaJCajnim
ra:Milkam.a u a:spiracijama i'2llnedu naroda ~razJ:iiCitih jugosloverwkih rerpu'IJ!tka.
Talko, da .zaViz;Sim gtde 1sam p-oCeo, veoma :sam zahvallan
Sto su stwdije napisarne i nadam se da Ce one jo:S vl!Se pokazati
neke od magu6nosti pv1mene tehnilke koja mo.Ze, uveren sam,
da I>UJde ad IVeli:kog rzillacaja za teoriju ,d:r\lJStvenih nauka j da
dbe2ibedi znacajne podatke koji mogu da J?'*'IUJZe odgovornim
licima u ·urpra'VID.om arparatu.
Hadley Cantril
Februar, 1965.
Sef 1nstituta za medunaradna socioJoska
fstra'Zivamja, Prin<:eto-n, -New Yeresy, U.S.A.
4
SVETOZAR CULIBRK
ZELJE I STRAHOV ANJA
NARODA JUGOSLAVIJE
�1
UVOD
Medunarodna anketa »0 !lljuJd!skoj !STeel« dosada je ohuhva1btla -SAD, Brazill, ·Kulbu, Filipine, Panamu, 'Domiln:i.ikansku
Republlku, ZaJpadnu Nema&u, fzrael, Ni:geriju, ]nldiju, Poijsku i Jugo.slaviju. P.rojekat, Urpitnik, 1skalu i kodeks :Sifara
avo :ils:br.aZivanje .liz.radio je 1sa svoj'im .saradnicima iPOZna'ti ameriCI<!i rp"ofesor Hadlej Karrtril (Hadley Cantril), 'sef fustituta
za medunarodna socidlOOka ilstrazivanja iz Prmst001a (SAD).
U rpOitnenUtim zemljarrna putem uzorka odaJbrani su za .aJnketiranje gradani i2nnedu 21 i 71 1godine rsta;rosti. Ova starosna
struk!tura je uzeta da 1bi se iZbegla .nedovolj1na tZre:!lost d pre-
za
vel1ilka strurast.
Osnovni cHj istraZivanja
· Osnovrii cillj i1stra2Jivanrj a je bio da· se vidi ka!ko ljuidi u
ra:zfii'Citi,m zem1j ama 'sa .razliCi~1m .druStvenoeko.p.amSkirrn i polittOk,ilm .sisfemi,ma, razUCitih ·naciolla!lnih, staroSn:ih; ·e6cijalnili
i wrofe.sionalnih grUlPa, sa .razili!Cttim standard'im~ ri -stepeffii:rna
dbrai~valllja i kulture gledaju ·rla iPro!b'lem liiCne •i naciOtna!lUe
srece,. odJnoono .Sta najrvirSe ·Zele u IZivotu pa_ Ida hi lbiili sreCni'
1 od ;Cega najrviiS~ r,Strahuju. Autori ove a•I1lkete· .podv1a1Ce da: su ·
·ieleH da ~a·zviju •telmi~ku kampar.ativl:nog :prOfwC.avanja nada-· i
s'trahoVEunj a [ju;di u Taznicrri zeinl'jam_a rsVeta u ·rsada!Snjem pe·.. _·
rkidu brzlh dru~tvenih i politiilkih promena, kako bi moglli
daci do rrnno<gih fumldarrnentalnih !Pitanja ,o · Ijudima i o druStv:ia:ii.a'_.u !k:Oij®na -oni Zive.
7.'
�Zelelo se saznati !koje su kar.,kter.isticne nade i brige
!judi u druStvena.,CYlitiCikim sisterriima koji su rpofu:aza1li 'svoju
vitalnost i 1sposobnost za Zivdt, a <isto\1iremeno ikaik.ve ISU nade
i hrige ij-uJdi IU drUIStvima, ikako ka.Zu autori, kod a kidaju vezu
sa starom tradicijom i oslobadaju ·se lkolonijaJnog dru51lvenorpol:i;tiokog :slstffilla. Da li su IjucH u ovirrn zemljama pored okurpimnosti materijaJrum rpotrebama, zaokurpljeni jos i SU[ltillnijian i sloZenijim illlteresfuna. 1
U Jugoslavi~i smo ·zeleli da dobijffillo informacije o tome
kalke !judi u usdovtma :izgmdnje "ocijalisl!i!Cikih dru.Stvenih odnosa gledalju na .probleme HCne i nacionaJm.e .sre:Ce. Sta najviSe
zele i od cega rnajvise strahuju.
Ovo istr.Zlvrunje u SAD nazva:l:i su amketom »0 ljudskoj
sreci« (»Harprpiness«), a u JugCISlaviji je tzvedeno pod radinim
na:.slovoon »LiOne i opStenarodne 2-elje i rstrahovanja«.1
1
•
•
•
~roblffill
ljudske sre6e se postav]j,ao j<>'li u Staroon veku u
filozof.iji, a rpre toga u filoz<>fiji dreVIllog Istofu:a. GrCki
filozof Eiplkur je otvndio da iCovek da hi bio :srecan mora pre
svega ·UIPoonati zakone IP'rirode. SreCa se, IPO njemu, moZe ·posoti6i sanno <>ko se ""a put do nje, te je prffilla tome zadataik
filozofije da pok.Ze ICOveku taj ,put do srece. Iz ovog Epiku·fOvog stava proi2!lazi da je z"dataik i c]]j filozofije .ljudsika
sreca: »NiSta ille vrede reei fi!ozofa 'koje ne lace nlka!kve ljudsike patrnje. Jer, kao Sto je beskori.9na :medicina aiko oo.ije u
~rlCikoj
t Vidi H a d 1 e y
C a n t r i 1 A study of aspirations~ reprinted from
Scientific American, february - 196:f, strana 3.
2 IstraZivanje je bilo povereno Svetozaru Culibrku, Vojn! MilovanoViC
i Miri Balen. NaS mali istraZ:iva~ki tim je kasnij~ proSiren Zlatom Grebo,
studentom sociologije Bifogradskog univerziteta. Za svaku republiku bila
je odrecrena grupa anketara, studenata sociologlje, psihologije, svetske knji~
7.evnost1, prava 1. ekonomije, uglavnom iz Beograda. U istrativanje su blli
ukljuCeni i saradnci SocioloSkog odelenja Instituta druStvenib. nauka.
U Srbiji je istrafivanjem rukovodila Vojna MilovanoviC, u Beogradu
i Vojvodini Zlata Grebe; u Hrvatskoj Mira Balen; u Bosni i Hercegovini
Sv~tozar Culibrk; u Sloveniji Istok 2agar; u Makedoniji Bo.!§ale Nikola, 1
u Crnoj Gori Svetislav PaviCevi6,
U Institutu dru.§tvenih nauka odr~an je kra6i seminar sa saradnicima
koji su izvodill anketu. Data su im detaljna pismena i usmena uputiltva za
voCienje razgovora i popunjavanje upitnika. Uz anketu vodili su i liCni
dnevnik o svojim zapaZanjtma i utiscima koj~ smo kasnije pri analizi PO·
dataka kotistill.
8
stanju da ;stera holest liz tela, isto taiko je besikorisna i fllozofij a
alro nije lkaldra :da istera pailnje iz duSe((, 3
:Ejpikurovo .ucenje o sre6i i'e pre svega individualistlCiko i
. naturalisti!~ko, jer je u U!Cenju o 1prirodi za ·oonovu svega uzimao atome, a u etiokom ucenju IPOlazio od jedinke. Po Elpik-uJ~ovoj koncewciji 1zadovoljstvo jpOjedim.ca i iblaZen Zivot je
sv·rha kotloti 1te~i svaJko prirodnb lbiCe.
Srednjovekovna tSkalasttka je uCila da je 1prava sreCa u
zagrohnoon Zivotu, na onoon svetu. SUiprotno avom iSikolast1Ckom
uCenju, rimski filozof Lwk.rec:ilje Kar u svmne delu 0 prirodi
stvari (De rerum l!latura), tSmatr.ao je' Ida je za,g.robni svet i
strah od paiklla prepreka za srecan zivot na zemlji. Po njegovom ucenju ISreca ,(!ovecanstva zahteva uslabadaillje ~judi od
rellgioznog sujeverj.a.
Problem sreCe se posta'\rljao i u 'burZoaskoj filozofiji, tak-o
je ideolog rbur.Zoa:skog ldruStva BentaJill uveo zadovoljavanje
privatnog interesa ika'o crnorallllu zapovest. Tvrdio je da tie
burZoas.ko tdruStvo sistem koj.i dbezJbeduje postizanje &veopSte
sreCe. Polazio je od posebnog interesa ·Coveka, ta:ko rda Covek
srvojlm .doibronamer.hiun postupcima ,poveCava IJlaslad!ivanje i
umailljuje patnje. Po njego"om ucenj•u svaiko je duzaill da se
brine o .selbi i otuda proistiCe op.Sta koxi:st sama po se'bi, »najveCa :.sreCa najveCeg broja aJjudi«. 4
Fr..ncus!ki filozof XVIII veka Pol HcJlbah u svome delu
Sistem prirode, skoro dva cJdel:J'ka :posvecuje Jjudskoj sreci.
Odeljaik XV nooi IIl""lov: 0 interesima !judi ili o njihovim
predstovama o sreci. A XVII odeljaik je nazvao:Zablude !judi
u pogledu srece izvor su njihovih zala. Lek koji su hteli primeniti.. U drugom delu atnj1ge u VIII odelj!<U govori o sreci
naclje i 1pajedinca.
Sorpstvena m-eca •i d<ibrobit se 1postizu, po Holbahu, postizanjem :sreCe i dobrobi:ti sarmog druStva, 1svakog 1pojedinca.
Hollbah tvrtii da sva.ki ·covek ima svoj interes 1
koji ga (!lokre6e
na delovanj.e, 1Cl!me hoCe da .ka.Ze .da sv:aki 1Covek raldi .na svqjo.j
sorpstvenoj 11re6i lkoju v;di u nekom :predmetu vidllij.Jvom i1i
skrivenam, stvamnoon Hi ilmargittlarnam i ·Citav sistern j e podreden da taj predmet (!lOStigrne.
Biti sreCan ooaJCi za HoJJbaha pre svega d<wrinositi !SreCi
druglh cljudi i obratno, biti stetan znaJci dorprirnositi IIljih<>voj
3G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovsk1; M. B. Mitin; P. F~
Judi n; Istorija filozofije I tom, KUltura 1948, godine, strana 288.
4 Vidi: <%>HJIOCO¢CKaH eH~HKJIOUe):{JiH, glavni redaktor F. B. KOHCTaH'l'HHOB, Str. 146-147.
9
�nesreCi. A da hi iCovek delovao nuZni su 1mu moti'Vi, j ron dela
dobra hli rdavo da ibi JPOstigao .svoju .sreCu. »SreCa, Ida bi iSe
ose'tila, ne mdZe ibiti IStallma, nea>rekndna; 1Coveku tie nui.Zan trud
da bi se advojilo jedino zadovo1j~tvo ud drugog; njeguvu telu
je nuZma vWba; njegovu "Srcu su Jpotrebne !Zelje; jedirna nelago:drrwst mo.Ze uCiniti da uZivamo u svOijoj dolbroti, bez nela~godnooti bi sliika ljudflkog zivota <>staila bez seruke. Neopozivim zaikonom swdlbiine ·ljudi •maraju bi:ti nezadovoljni ..svojim
Zivotrun, ·Ciniti !IHlp~ore da .ga ~ene ,i zav.tde jedni idrugim.a
na :sreCi •koju niko od lllljih ne uZiva pot;pUlilo. Talk:o ,si·romah
zavidi boga:tom na bogatstvu, dok je bagata•S 1Ces'to mnogo
manje sreCan od nJega; tako 1bogata:Si zavide siroonaStvu •Sto je
aktiovno, :zJdravo J :Cesto vese1o Ca.k i u najcr.l1ljoj lbe'di ... «
Holba:h zaJkolj,ucuje rda delatnosti 'ne bi rbllo u rsvetu U<ad bi svi
!jjudi :bHi fP01!puno zaJdavoljni; »treba 'zeleti, de!OJti i raditi, pa
bHi BTeCan«.5
I na kraju Holbah kcmstatuje da je sreca crulicin [pootojan,ja ·C]je .trajanje Ze1iano i nastojimo da od:rZi·mo, jer rSe •sreCa
meri svo.jlm trajanlieffi •i 'Sillagom, pa je ·zato .najveCa .sreCa ana
koja je nalj1
trajnija, ,a prolaznu tSreCu Holbah naziva z adov o 1 j s t v om. Dailje, Ho1bah ikonstatuje da rse sre:Ca maZe
predbratiti i u nas:reCu i da ona nije lsta !Za sva h.i:Ca ·tjudsk.og
roda, te da ista a;ad.ovo~j'Stva ne :mog.u potresati .srve ljulde podjednako. Covek iZ~belgava pa~tnj_e da tbi lhio ·za!dovo'ljan ,i_ ISreCan.
M•iiJ. .je tvridio da •su na:Se raJdnje ·1spraV1ne UikoHlko vade
UUa[>redenju sre'Ce, a ne:Kwravne -uka:liko 'Vode n-eCem suwrotnom sre:Ci.
Karl Ma:rtkis je jpisa'o u 1svome ma11ur.skom za!da,tlku iz
necrna:Ckog jezlka ko(ji je glasio: Razmi!Hjanje mladica pri izboru poziva: »]s-torija ..smatra valikim one ljude ik.oj.i ·su, radeCi
za apste dobro, i rsami postali plemenitiji. LSkustvo !Pdkru:uje
da tje 111ajsre6niji .cmaj ikoji de usreCi-o najveCi !broj l'ju!di; ISama
nas reHigija UJCi Ida je- ta!j ideal, prema kome sve stremi, tZrtvovao sebe sa CoveCaJnstva a ~ko Ce 'Se usuditi tda iPOdCe s-ltCne _
izre'ke? Ako smo izalbrali ·zanimanje ~omo:6u lkojeg ICemo najv'iSe m0:&i da u.radimo za Ca.veCanstv:o, 'tada se ne6emo rpognutj
{llo'd njegavJ.rn .teretoun, jer je to Zr:tva - za . sve; talda neCemo
o.seCati ,Stetu, ogran:i!Cenu, seb:iJCnu radast, veC Ce na·Sa sreCa
s poI
212-214.
10
HoI bah, Sistem
prirode~
Prosveta -
Beograd, 1950, straua
prtpada:ti miUonilma, a .naSa dela Ce tiho aili .stalmo da'lje delovati i p1emen:iti Jju1di IPrOiliCe 111ad naSim 1prahom 'V!'ele 1
SUZe«.
Ist~nuti horae za .mir u .svetu, !britanski filazof Bertrand
Rats'! u svome !delu Osvajanje sreCe, na veoma !PO!pullaran naCin ra:zJma1tra uzroke ljudske 1sreCe i nesreCe, odnosno u2roke
sret:e i nesreCe (pojedinca. U prvom dellu knj•ige il:zJnosi wzroke
nes-re·Ce u poglavljima: Zbog Cega su ljudi nesreCni; Bajronovska nesreCa; Utakmica; Dosada i ttzbudenje; Umor; Zavist;
OseCanje greha; Manija gonjenja; Strah od javnog mnenja.
U ldrugom ldetlu iknjirge iznosi uzro'ke ljud!Sk:e sreCe u pogJ.avljiana: Je li sreCa moguCa; Polet; Naklanast; Porodica; Rad;
RazliCna interesovanja; Napori i rezignacija. Zctklju·Cni deo
ov·dg TaJ:zlmatranja je nazvao Sref:an Covek.
»Uzr:oci ... ra·zll!Citih ·vr.sta nesre6e nalaze .se u socijalnom
sistemu, deloon u i·nd~vidua:ltnoj p:siholog.ij.i koja je· .sa.mo dabrfun delom takode proizv.a\d socijallno:g s~stema.
Nije mi naJinera da u ovoj knjizi gworrm '0 uJkidamju
rata, privredno'j eks.ploataciji i o uCenju na svir€!,Post i strah.
Zivotna [)Otre'ba :na1Se civiHzacije ,je da .se pronade nelk:i sistem
za ·ulci!dOOllje -rata, ali tsve dotle ddk ·su •ljudi u rt-o1ilkoj mer>i nesreCni :da im s-e uzaUamna un:i.Stenje Cini manje ostraOO.o od
p-rodu.Zenja Zivata, takav sis'tem nema .iz!gtleda da 1se stV'Ori.
Potrebno je da 'Se fblagodeti masinske ,prolzvodrnje rporvecaju
u kori:s't -omd!h dmji su najpotrebniji lkako lbd. se spreCilo ipi"Odu.Zenj.e si·rmna.SUva ... «6
Rasl za'k:1ju.Crud.e da s:reCa zav-i'si od poj,edinca, ]judi i ·zajedm..ice: »Ova ra:zJmatranja davode .dro problema lied:inlke: Sta
mdZe -C-ove!k ili ·Zena da uCi•ne da po;stanu sreCni !POjelddnaCno,
on i ona, ov:de i ISada, usred ovog naSeg l.llostaillg~Cnog dru'Stva«.
On pre 1svega mtsli na tsreCu 1pojedinca u ovoon :svetu, ldruStvu
i !Zivotu za 1ko!ju :se mota haxiti i o.svajati, a ne :Cekati 1da sa:ma
dode. »SreCan Covek. je onaj, ,p.iiSe Ras!l, tk01ji Zivi -obje:kltivno,
koji irma slobod!ne naJkilonosti ,i Sir.oka .-interesovanja, !koj'i o.bezbeduje !SVoju sreCu tirm 1Jnteresovanjem i 111aklonoS:Cu i -Cilnjenicom da ami ·za uzvrat ·od llljjega .Cline p.redlmet :lJnteresavanja·
i naklonosti mnogilh d:m.lig1ill1«.7
Ra1sl ikonstatUije Ida fSU neke s-tvari llleophodne za sreCU
lj·uldi, to :su, :za njega, jedlnostaVtne stvari: hrana, IStan, Mrav·lje,
ljulbav, u~e.San !PO!Sao i po:Stwarnje lj.u:di. On 'dalje, zastU(pa
6 B e r t rand R as 1, Osvajanje sreCe, strana 10.
7Bertrand Rasi, Ibid; strana 161,
11
�glerliSte da je za :neke ljude IPOirodica sustlnska sreca. Sreca
dc>brim dele>m ~av>lsi od spo•J:.jaiinjeg •sveta i <>d !PDjedinca, ·<>d
sam<>g s~be.
•
•
•
Kod rC:oveka su se u procesu •rada i deilatnosti [ptVo javile
materijal!ne potrebe za hranom, odeCom i Sk1oni!Stem - neophodne za egzistenciju i odr.Zavalllje ,zivota. PoSta ISU rrnaterijalne potrebe ·bHe !Zadorvoljene, javille su iSe nove potrefue za
kultumm, obrazovanjem, iknjigom i muzlk<>m. ·Frld:t'ih Engel:s
je u Govoru na grobu Karla Marksa i sta!kao da 'je Marks
otkrio za:kolll razv·irtlka Uju:dsike istorije: ·»Prorstu i!lnjenicu koja
je dotad bila skrivena ,poo ideoloSklm na!Slagama !judi - da
ljudi pre rsvega :moraju jesti, prti, 1stanovati .i odevati se, 1pre
nego Sto Ce moCi Ida rSe have [politilkom, naulkO'm, ume-tnoSCu,
rel:.igiJjom«.' U isto vreme Fridrlh Engels je ,pcdvukao da je
pvoizvod!nja mater.iljalnih sredstava za Zivot ona -osnova ~z
koje su se ·razville umetnlCke konce,pcije .i ,predstave i da se
sve one moraju objaiinjavati na •toj oonovi. I soovjetski u;slholog
Rubinstajn rpisao je o ljudskim potrE>bama oslla:njajuci se na
Manksove i Engelsove onisli isticuci :psiholoS!ru ~tra:nu ovog
pitOOllja.
Da ibi zadovOljio svoje pobrebe ,Cavak j.e morao da dela,
da menja prirodu, a menjajuCi prirodu menjao }e i saunog
sebe. Menjala se i razvijaJa lcovecja svest i njegova delalinost
je ,pre svega dobijala ~vesni karaikter. Po ;svojoj 5vesti, svetsnoj
delatnasti i svesnlm ciljev.ima ;covek .se i ramiikude od zivotinje.
U Ranim radovima Matlks 'i Engels lstlcu tri stra:ne ldrustvene delalinosti. 1. - da je prolzvodnja samag materijalnog
Zivota osnovni uslov !Cit ave 3Jstorije; 2. - da zadovdlj avanfie
jed:nih ,potreba vooi novim rpotrebama i da je O>rofulv.odnja tih
novih [p01lr<lba istoriJsko delo, i 3. - od:nas koji rpostoji od
samog pocetka J:storijSkog rw:vitka ;lj'llidskog drUIStva je razmno.Zavanje - to fie »odnos Wmedu ,Coveka ~ ·Zene, Taditelja i
dece - i> o rod i c a«. Mallks i Engels su zal~ljwcili Ida ove
tri str.aJile drustvenog rw:v&tka ne treba shvatiti ikao tri ·raz'J!iCita IStupnja nego !k:ao tri strane ili .kao tri »-momenta« koji
1
8 F rid r 1 h En g e 1 s, Govori na grobu
Karl Marks, KUltura- Beograd, strana 20.
12
Karla
Marksa, iz knjige
rpostc>jali o.d samoga [p<lcetka •ljudske istorije, od [pll'VHl !judi
9
i da ove tri strane jo.S uvek: vaZe<<.
·
Kal..l{o .smo .veC ~onstatovali, prvo -su se javiJ.e materijalne,
a zatim duhovne rpotr~be. Iz ovih rpotreba O>roizasle su i zelje
ikod <Joveka u .]judsk<>m drustvu. Zelja za rr<jpsim sta:nom, za
ulk!usn.ijom hr81Ilom, za :l~im odelom, rZelja za ·dbrazovarnjem,
muziikom pozodStem, umetno.S:Cu itd. Kod Zellja 'llVek imamo
svesno p~stavljene cl!ljeve koje teZim'O da ostvarimo, jasn.i su
nam i moti¥i ikoji nas pdk:reCu ka cHju •radmje. U uldZben'icima lpSiho1ogi!je ra:zlilkuju se realne Zelj.e ko'je ilmaju .svoju
asnovu u tStvar.nosti i ru stanju .sm·o ih realiizovati, der zavise
od nas. Pored rea1nih ;.zelja postoje i •nerealne lkoije nemaju
svojU osnovu u rstvarnosti i nilsmo i1h u •stanju reali~orvati jer
zavise i od drugi!h oko1n01Sti.
Na putu ostva1renja Zelje javljaju 1se IPrepreke i lkoCnd.ce
sUbjektivne i dbjElktivne prirode, ,pa .se kod <:ovElka javlja
s t•r eiPnli a s t r aha van j e da rs.e njegove ,zeTIJje neCe i~u
niti. Plsih..ol~zi su :pisali o !Strahu i strahovanjima u ratnim
atm01sfe.rama. Upozorenje spikera pre!ko •ratdia na skori dolazaik boonbarder.a ilmji ·Ce da tsrU'Ce ·boonbe ma 1grad iJzatZiva
strah kod pojedinca i [pOJiliku umd mase. Covek moze da strahuje iaiko nije ldoZiveo lbomhardavanje, da se boji morskog
p.sa iako ga nije vtdeo.
·
Po profesoru Vilaidimiru VujiC.u suStima straha je u mogu6nosti gubljenja neCega ».Sto volimo«, »ISto rvi-soko cen:ilma:
i :Sto na:m je vnlo drago«. Po ne!kim drugim a~torirm.a strah
od smrti je »:izra~z ·Zelje za Zlvotoon«, jer sam 1Cin umiraJil)ja,
koj'i nikad n\je dozivljen vezan je s ,prek1d<>m ziv·ota. Svest
o nUZlnosti smrti pojaCav.a strah. _
Rmfesor Vilj em Diems (Wilfriam James) u krat!rom kursu
psihologije posveCuje nekoliko str-am.ica ovoj pojavi.
Isto taiko o strahu je :pisao i profesor ZagrelbruOkog Sveuoill!ista Zo,ran Bujas u knjd.zi Elementi pslho1ogije (1945) go.dlne.
Strah ,; strahovande preraiStu u rpanlku neoc~kiv,anim doc
gadajima 1kao Sto su zemljotrelsi, ,paplave, nesreCe u ·rUJdni?~a,
pozari itd ... Opcenito o strahu vid'i lkod Adlera, Vlochm1ra
10
VU!jiCa, Viljema D.Zeunsa i Zoram.a Buj.alsa.
00
'
I
I
J
i.
9M a r k s -
E n g e 1 s, Rani raaovt. strana 295.
10 Ad 1 e r, Poznavanjq Covje~a, strana 177 i_ 209
r v u j i c, Medicmska pstholcgtJa t op§ta psihopatologtja,
Medicinska knjiga, Beograd 1952, strana 96-97
William .rammes (Psychology the briefer course) strana 252.
v 1 ad 1m i
13
�Britaooki filozof Roo! konstatuje da se straih u svome
najiS~rozijem vldu !P<>javJjuje tamo gde postoji l!leka O[pasnost
s :koJ~m n:csmc s.kl'Oni da se su.aCiU1D. Ka•ko on ka.Ze, »kod j.ednoga 'Je to raik, Jwd cjrug.og materujalni slom, ·kod .tre<':eg otkrice
neke nepri:ja'tne tajne, Cetv.rtoga razdiru sumnje 1jrurbamore.
U izvesnirm trenuCihna IPXOstrtJ!jle nam \kroz g1av.u jez'ive .mi!sli
ka!kve su 1to rm:ilsli, e:aviSi od ~HCnosti, ali crnal!l!je - viSe sva.k
ima neki strah koji vrefua iz zasede«.n
Pored Zelja i strahovanja u ovoj ·studiji se tSusreCamo sa
opttmWm~ .i pesimi2llllom. Ove dve •reCi su aati!lJSjkog por<':<Ia. Optllmzam [pOtlce od reci optlinUIS - naj:bo!ji, a pesimrz_~ o'Cl ~es~ws_- najgori. Prema 1marktsist:i10korm uCe:q.ju i
0/ptirrmzaun 1 pesrmrzam i!rnaju svoje izvare u Objek:tivnim druStveno-1storij'Skim uslo.virma. Po maiTklsist]Ckom ,U!Cenju dr.uStvo
se .m-oZe menjati \Sarmo svesnom de'latnoSCu Covelka.u
Pesianisti nemaju veru u pabedu. Takvu pesimisti'Oku
orljentaciju \Su u filozofiji l!nali Sqpenhauer i Harbmal!l. Oblikom •Pes~a se iSmatra meliorizam, 1koji .potiCe od latinske
reci mellor - bolji. A svet moze postati bolji samo putem
Inld1v~dua1Jnog sav·r.SeaJ.stva, putem 1prosvetiteljstva. Suprotno
meliorizmlu, ma·:r(k.si:zam !IJ'rotivstarvlja revotlucionarnu delatnost masa-111aroda u razvi'tlli:u dru.Stva, ikoja {)dgovaTa poznava.nju <Jbjektivnih zakc>na razvitka ljudskog drus1Jva."
U svojoj oneobjaVI!jenoj studiji The patterns of Human
concerns, profesor Hadlej Kan'tril u zakljlllCmom ldelu 'izno·si
neke karakterlstlke ·coveka u sklo.pu ernpirijskih ls1lr.Zivanja
a~ete »0 _Wjud~oj ~reCi«, u .sklQpu mada, oCeJkivalll'ja, aSjpiraCIJa, predv.rda.nJa, br]ga, tStrahova.nja i :stra;pnji. brrnedu ostaHh
za!kljuCaika .smatracrn da je vredno istaCi sledeCe lkanJstatac.i,je
profesora Hadleja Kal!ltrlla:
»1. - Zadovoljavanje pdtreba ikoje sluile .<Jdrliav,.nju
Coveka.
2. - O.seCanje f!igumosti, fiziCke i .psiholoSke ;da Ce -ono
Sto je steCeno moCi rda se saCuva i da Ce to predstarvil.jati polaznu tacku za evel!ltualni dalji napreda;k.
3. - ·Covek 'teZi za tim .da u rsvome ·Zivotu ima dovolj:no
reda :d.a bi sa pdUOno velikoun verovatnoC.om mogao da oceni
11 Bert rand R as I, Osvajanje sreCe (1964) str. 51-52
12 Vidi <f>HJIOCO<flCKJ:rlt cnoaaph Moskva, 1963. godine, strana 328.
.
ll Vidi L ~ 1 an q Andre, Optimism. Vocabulatre tech..ntque et crt ..
t.Jque de .la phllosopfae, Paris, 1962. godine.
14
Sta Ce :se dogiod'itfi, · a Sta neCe, a~ko bude p.o.stupoo na odreden
na;Cin.
·
4. - Dju:d:Ska biCa ~stalillo streme da proSire svoje podrucje i pobolj\Saju lkvalitet svojrh satisfakcija.
.
.
5. - Ljudi rsu biCa lk:o_jima rje ISV-o.jstvena naida 1 on1
po svot,joj pri·rodi ni!Su nalklonjeni rezi?;taciji. . . . "
6. - Ljudi ra:spolaZu IS})OsobnoScu da blraJu 1 zele da se
s tom ,cwooobnaSCu i sluZe.
7. - Lj•udslka bica zaihtevaju slobodu :kako ibi rmogJa da
rea1i:z·Uiju 1svoju aposo!bnost vr.Senja iZlbora.
8. - Ljoudi zele da 'burlu svesni identiteta i lntegriteta.
9. - Ljudi Zele da budu 1S·vesni rsvoje vredmosti.
10. - Ljudi ~raze neku vrednost iii ideologigu kojoj ce
biti priv!'1Zeni.
11. - Ljuidi Zele Ida ]maju oseCanje sigumosti i poveren:ja tda Ce ilm druStvo IC:i:jl :su ani sastavni deo IPruZiti dovoljno
14
nade daCe 1se nj.ihove teZnje Olstvariti«.
I na lkraju profesor Hadlej Kantrrl zaklijueuje rda 1covek
ima cilj, orijentaciju, mugu6nost delanja, menjanja. i t:>redvidam.ja i da teZi rza rnovim vrednostiDla i zad:ov;olJstwma, , a
i!stov,remeno 1strahuje, ;strepi i sluti da ISVe njegove nade l!lece
b\ti posti@lute.
Prelim.iJna·rna istra·Zivanja izvedena SU f€1bi'fuar;a 1962. godine i obuihvatila su 105 grada.na Jugoslavije lkvota uzovkom.
Tom prHikom i~itano je 30 ·Tadnika iz Bosne (Zenica-Sarajevo); zatlrn 35 poJ.joprivrednilka Jz HrvaJtske (Jalzalbet-V;>raZdin); 20 sll.rZbenllika iz Sa'Veznag izvr·Sn:og 'VeCa i 20 studenata Beogradskog univerziteta. U ovom iapitivanju pwi :put
je p.dmenjena :Skala za -ocenj.ivanje UCnog i naci.Qnai1nog statusa .po uputstvima profesora. Hadleja Kantrlla. Na oSI!lovu
sredeniih f.POdatafka iz 1prel:irrninarnih ilstraZivanja dobili smo
s"ledece rezu1tate:
R ad n i c i 1su u rsvojim 1i!Cnim Zeljama na !Pl'VO mesto
istaikli posedovanje vlastite lkuce Hi ·.stana, a 1r1a poslednje
mesto su .starvili zdrarvlje. U nacionalnfun Zeljaana \kod Tadn:iJka
na prvo mersto ·dolazi mir, ·za1tim reSentje stamlbenog pi~an~a,
podizanje !Ilollih falb•rlka i ;sk~acenje •radnog v.rern"<>:a. U ~ifcmrn
straihovamljima na(jvllie strahuju ·od bolesti i ISlllrb, .zatrm od
bolesti 'i smrti u poradici. U naciona1nim Strahovanjima naj1
1
I4 H a d 1 e y
cant r i 1, The patterns of human concerns,
giava XV, biCe Stampan 1965
rukopii,
�vlse strahuju oo rata i agresije. Pokazali su veUku hl'igu za
predsedn;ka Tita i njeg.ovo zdrav"je.
S e l j a c i su zElleli moderan uredaj kuce sa elektricnim'
.&-vetl:OIID, m.odennim name\Stajem, 'radio attJaratom i televizorom.
N a po:t.lednje mesto su stavihl. sk<>lm;anje dece. Iz:m.edu modemwg namestaja i ilkolovaiJiia dece seljaci •u jos [>ozeleli
moderni.zaciju g.~dinrstva, zdraV]je sreCan poradiOni Zivot
Zellju da ostaiD.u i dall.je seljaci, pl~Canje poreza m.a vreme
urCeSCe u druS1weno-,politi!Oktm organizacijama. U nacionalni·m
Zeljama u prvron redu istiCu izgradnju radn:LCkih i modernizacij•U 1Selja1Ckih nase1ja. Lsto taka Zele :smanjenje poreza, pr.imenu mehanizacije u IPOljoprivredi, ·razvitaik indwstriije i poboljilamjje saobracajnib veza i2Jllledu grada i seta.
Seljaci najvise stra!huju od rata, elementarmib nepo.goda,
poveCanja tpo.reza, ·opadanja industrije i nezaposlenosti..
S 1 u Z !b e n i c .i .su istalkli na prvo •mesto :zdravlje u liCnian ze!jwma, a na IPOO!ednje mesto rpoboiljsanje standarda.
lzmedu ·OVe dve J.ifOne Zelje nalazi se: sreCan poro:d:LO:ni Zivot,
uspeh u IPOslu :svih 10lanova ipOro:dice, Skolovanije i uspSh dece,
posedovanje v1a1
stite 1
kuCe ili 1S'tana, uspeh u studij,ama :i zdravJ'je porod'ice.
i
U nacionaiLnim !Zelj ama slu~benici isti(m samo nacionalni
:PTOS<Peritet primenom tehnlke i povecanjem [>r<>d'Wktivnosti
rada u industriji i :polljorprivredi.
U !iooian strahovaJI!ljiana slmbenici strahuju od inesreenog
porodianog zivota zatian od bolesti i smrti.
U m.aciona[nim strahovarujima najvi!Se strahuju ad Tarta,
agresije i elementamth nepog<>da.
Student i u Henian ~eljama pre svega zele uspeb u
studijama i u ljubavi, a na rpooledlll,je mesto doll·azi do'bro zalposlenje. Studenti su jo• pozeleli 5recan <POroiliani Zilvot.
U nacionaJn'im----ZeJ!jama Zele ra,zvita:k ze:mllje :na sV1m
po:dTUJCj:irrna uz primenu dostignuCa nauke i nw'lcleanne energije.
U U:lcnian slirahovanjima rtudenti ~ra;huju od neuspeha u
studijama, zatian <>d 1bolesti i smrti u porodici. Ka<> i o'stali
gradan.i Jurgos!avije i LSitudenti strahuju od rata, agres>je i elementarnih nepogoda.
Ilustracije radi iznecemo 'lillani i macicrnalrr:ti status na skali
iz [>relliminaMib istrruZivanja u Ju;goslaviji i qporedicemo ga
16
sa J.iOnlm i naciomdnbn statusom gradana SAD i iBrazila iz
preliminal'lllih ·istrarZivanlj.a.15
LiCni status
Jugos!av;ja
.;;
'
t
Proslost Sadasnjost BuduC.nost
Brazil
4,4
5,9
4,0
5,8
6,6
4,6
7,2
7,8
7,2
Nacionalni status
Jugoslavija
Amerika
Brazil
4,4
6,5
5,0
6,2
6,7
5,1
7,9
7,4
7,5
Amerika
U proiilosti lieni status su
i~Eq>itanici
Annerike poil<azahl. najveei
5,9 za1im 'ispiJtaJ!lici Jugosla'V'ije 4,4 i 111ajzad dJs!PitaJ!lici 'Brazila 4,0. Isti je redOISled i za sada§njost, dok ~u var]jacije u
bud.ucnosti male. Ju;ge>slavija i Brazill su pokazale wti licni
status 7,2, dok u Americi izmosi 7,8.
N aciOnalni status u !ProSloSti je najveCi opet u Americi
6,5, zatim u Brazilu 5,0 i u Jugosilaviji 4,4. U sac1aSIJii·osti dolazi Annerilka na pr.vo llllesto sa 6,7, ·zatian Jugoslavija 6,2.
K~o 'vidimo va~ijacije Wm.edu Amedke i Jug(liSlavije u sada6njosti nlsu veli.ke i na ip<>slednije llllesto dolazi Brazil sa 5,1.
BuduCnost: naciona~ni. \StatlliS u hudu&norsti :funa najweCi Jugoslavij.a 7,9, ~atian Br<rzhl 7,5 i na posledinjem mestu Ameri.ka
7,4, IPremda varijaci(je nisu talko velilke, ai.i u -ce11ni gledane
avo je visoik stepen opti1mil2ana nacija poonenutih zemalja ikoje
su abtihvaCene prelimima:rnim istraZivanjem.
Ova studlja je !PSiboloSko-sociolos"kog kamkte~a a dma i
SV·<>iu ekonomsko-jpoliti6ku stranu. Koonplelosna je jer zahvwta
l'iCnoot i porodiou, zem,lju i- macilju u ekonoonslkoon, politi!Qkom,
kultumom, m<>ralrrlOI!ll i •zdTavstvemom pogledu. Pwo <Pitanje
se odinosi!lo na iliCme !Ze:Ije, nade d dCekivanja, d-rugo !Pitanje na
liOn-a ;strahovan;ja, brilge :i iStrepnje, treCe na nacicmalne Zelje
i nade i Cetvrto rna naciona1ne :strepnje i straihovanja.
U stvaTi ovde se tretira period Ziv'Dta UCnosti i porodice,
zenilje i l!lacije '"d jedne decenije, jer se od ospitrurrika rtraZiilo
da :ka:Ze Sta ,zeli, ord ~ega najvr.Se strahuje, posebno za sebe, a
posebno za svOiju zemlju. ·
ISVidi Ha:dley Cantril and Lloyd A. Free, Personal and
National Ladder Rattng, The American behavioral SciE;:ntist, vol. VI, october
1962, No. 2, strana 13.
·
2 Zelje i strahovanja naroda Jugosla.vije
17
�U ovom istra.Zivanju pdmenjena je skala za odredivanje
lLCnog i aJ.aciona:Lnog IStatursa u tri -vremen.Ska perioda: u pros!osti, sadamjooti i budu6nosti. Svi odgovori su obuhva:Ceni
skaQom u 1ri vremen!Ska perioda. Skala je preldstavl\jena u vidu
lestvlce <>d d<> 10. Na 'chl.U [estvice je majgori polozaj, a na
vrhu ltla.Jib<YlJl. P<>Sto je anil<:eta izvedena 1962. godine ·u ovom
lstr<>Ziwanju se <radl o iPeriadu izmeiiu 1957-1967'. godlne.
Pros}ost se uzlnta (1957) - pre pet godina, <>adaSitljost (1962) i
buducnost (1967) iPosle pet godlna. Pitanje je bi!o fornmlisano
t:iko da 1je svaki isjpdtanilk na skali odredlo gde se nailazio pre
pet godlna, gde se na!azi sada i gde ce •se na!aziti posle pet
godlna.
?.
Na§ kriticki stON Vlldi rua strani 161 u prilogu. Medutim, u anali!Zi dobijenilb. podataka bil!o !hi pogre§no ogranlCiti
se -sanno na ovaj period, jer Ida bi se shvatHa sadaSnjost,
pred1.'lde!a lbuducnost i razwnela prolilost moraju se ned<e JpOjave duiblje sagledavati u ISv-ome istorijskom razvitku.
Ova anlketa je obuhvatila 1524 'gradana Jugoslavije izme~u 21 i 71 godine ZivO<ta.''
Mejni projekat lje uTadio profesor Hadlej Kantri!. Upravo
onaJko lkako su u upitniku posla'VJj ena pitanja, ~stim redosledom da<Oemo i na'Su anailizu na jugoslovensikom globa'l!llom
ni vou, prema profesionalinoj strukturi i r~ionahl.iim rarzliikama
i slli\nostima !PO repubJikama. U OVOj anailizi smo /Se!ll1 •toga
korlst1li podatlke (prema polnoj i sta:rosnoj struJkturi i mestu
staJnov.anja, a u nelkim delovima dali smo zelde .; strahov,anja
prema ek0ll<lllll5kom ota1nlsu. Pored pvJh, :i:mali smo ukrStanj a
i 1po dTugim obele~irma f.Preana zanimanju 'Oca, zarthn verskoj,
nacionalnoj pripa!dn<lsti i ·sko.!Skoj ~rem~ cije xezuJtate niomo
uncxsiiJJi jer se niiSU !POkaza1e neike veCe -varijacije.
u stvari ovde ,. radi 0 potr~barrna :izrazenim .u zeljama lwd
po(jedinaca, pojedlnlh ..~publilka i ispitanih gradana u Jugoslaviji.
·
Prvo .Cemo ·iz':LoZiti li:Cne Zelje, zat'itrn ]i!Cna sirahovan:j a, da
bi iSlllo pre§li !lla .centraJini deo ove "tudije J<oja tretira naciona,Ine Zellje i strahova111ja.
16
Vldi profesionalnu i naCionalnu ~trukturu uzorka kao i distl ibuciju
po republikama, u prilogu na strani 155 i 156.
18
LICNE ZELJE
Li·Ona i :naciona.Jna !SI"eCa, lli!Cne i naciona'lne 1Ze1je, zatim. ·
liCna i nacianalna ·~gtrahovani,]a nailci:ze se u centrU pa:Zm.je O¥og
]stra:Ziva;nlja. Rr.vo (pitmje [koje se -odnosilo na il]Cne I.Zelje, nade
i oCekivanja .naiS saradn]k je postavio ·~spd.taniku ·ovako:
»Svi mi Zelimo neSto od Zivota. RaEIDslite o rtome St3.
je za Vas bitno u Zivotu i Sta biste Zeleli da oswarite u buduCnosti. Drugim reCima, ·kad zamislite :svoj'l;l buduCnost v~
n a j I e p s em s vet I u kako bi !lrebalo da wgleda Va5 zl·
vot da biste bill sreCni.
Ne Zurite sa odgovorom - razmislite« 17•
Na ovo piltanje~ oclgoN"arala "11 1524 gradana Jugoslaviue. Po
frelkvencijama, u !Procent\ma i a(!lSolutnim l>r<>jevima [looe
Zelje idu ovim :redom:
1524
1000/o
611
SreCan Zivot dece
40
506
33
Limo zdravlje
498
33
Posedovanje kuCe ili stana
25
375
SreCan Zivot porodice
368
Moderan nameStaj, televizor, kola 24
319
21
Visi standard
257
Zclravlje porodice
17
140
9
Zaposlenost
129
Putovanje rekreacija
8
126
ViSe novaca
8
114
7
Mit bez rata
7
Smanjenje porew.
112
VeCa penzija
7
106
Uspeh u studijama
6
97
Bliske veze 1sa rodacima
5
80
5
Preselenje u grad
78
Ostati i daJje seljak
5
76
11 Jedno anketirano lice moglo je da da ViSe odgovora, odnosno da
navede dve, tri, deset i viSe !elja i strahovanja u isto vreme.
�lmnedu sreCnog Zivota dece, lkoji se na1azi na prvom
mestu u liemian zeljauna sa 40°/o, i lieme zclje -
ostati i dalje
seljak, lkoja se nallazi rna posledmljem mestU, ISa 5°/o, nalaze se:
HCno- zidravJ.je, IPOsedovanje vlastite lkuCe :i!li stana, sreCan pox-adiCni. Zivot, p-osedovanje modernog nameStaJja, televizora i
kola, vtsi stamldard, zdravlje !J?Oroldice, :za;paslen01st, putovanje i
OC'ekreacija, viSe :novaca, mir tbez .rata, ISlllanjenje poreza, veCa
penzij a, uSjpeh u. .stud:ij am a, bltske veze sa rodacinna i prese-
lenje u .grad. (Vidi graficki prikaz na sledecoj strani).
Pored ovih IZelj a poj avile <SU se ibr<ljne <lru.ge, tiji su rprocenti ~d 5°I o, rpa smo ill u anaUzi 2an€!111a:rili. Jipak cemo ih
pomenuti u teks<tu jer su interesantne. To su: rpostati bol,ji
struCnjak, .ilmati dobar posao, dobra Zetva, uspeh. uopSte, modernizacija gazdill!Stva, sreCne godim.e u statosti, ekonomska
StaJb:t1al:Ost, korist od drugih, .zadr.Zati status quo, ra'Zumevanje
dru.gih, emocionalma •stalbillnost, vla:sti'ti posao, ;posedovanje
vlastite zemije, povJ.,cenje u pooziju itd.
A sada po.gledaljmo neke od ovih :Zelja koje smo posebno
ana!lizira;li na osnwu OltatistiCkih podata:ka, konkretnih od.go-
LICNE ZELJE
"'
0
0
SreCan Zivot dece
LiCno zdravlje
----------
Vlastita kuCa
--~-
--.--
SreCan iivot
porod ice
Moderan nameStaj:
-
-- -.-- -
-
Vi Si standard
Zdravlje porod ice
vora i ocene na skali.
Opslli jugoslovenski prosek (srednja vrednost ili aritmesredina) li!enih zelj a na Skali za rp<roslost iznosi 4,3, za
sadalillljost 5,0 d za buducnost 5,7. Uztmajuci ~ieme zelje na
skali od sadalinje>sti iznad opsteg ju.gotS!ovensko.g nivoa nal~>Ze se: posedovanje v~astite kuce iii st®a 5,0, licno ~drav'l.je
5,1, iSreCcm Zivot dece 5,1, .3d-ravlje por01dice 5,2, sreCan porod:ieni :Zivot 5,4, putnva:nje-rek:Teacija 5,5, mir 5,6 i 111speh u
studijama 5,9.
Ispod opste.g ju.goslovenskog ;proseka n"'laze se s'ledece
liOO.e zelje: posedova:nje naunest,ja, rkola i televizora 5,0, bllske
tl~ka
veze ,sa rodacima 4,8, za;poslemost 4,7, :innati rviSe novaca 4,7,
preselenje u .grad 4,6, vi~i Oltandard 4,5, ostati seljaik 4,5, socij!l1na sigumost 4,3 i smanjenje poreza 4,1.
Svi ovi podaci su dati u tabeli 1. Naveli smo ih uzianalju~i
trefu kolOOJIU verukalno Cs"dailnijost) p<>la:zem od fulta!la uzorka.
Zaposlenost
Putovanje •
rekreacija
ViSe novc:a
Mir bez rata
Smanjenje poreze
VeCa penzija
Uspeh u studijoma
Veze sa rodjacim
Preseljenje u
SreCan Zivot dece
grad
Na pr.vo mesto u [icnim zeljama grad~>ni J•u.g<>SlaV'~je stavljaju s T e can z i v o t dec e. Od 1524 is,pitanirka 611, odnosno 400/o TC>ditelja zeli da rSU im deca 2ldrava, da dobro Uce,
Ostati seljak
21
20
�da a: ·
za:vvse rsa uspehom cSko!u' da '~•tanu , uiJIJ,- 1 ·"t • · · ·
..
l:"........ - ·ct~'-- · ""·XUiCUJaCl l
gra_ an~. JugoslaVlJe. Odnas •roditelja prema deci i dece rprema
rodrte:Jrm~ tr.etiran je u ·nauci i umetnosti sa IVifSe .strana kako
~- jproslOisti .taiko i u sa:da.Snjosti. 111 U 'Sav·remenim usl~vim.a
~1vota lila .rclaciji deca - roditelji javljaju 5e lbrojni [P'l'db.!el!lli
1 ~ote~oce. koj7 .~adh-u u ekonomskru, socijaJnu, .rpedagoSku,
Psil;oloSku 1 rpollt]a;<u stral!lu ovih pital!lja. Deca - r<:>ditelji,
rodrteiJl - deca - Skola itd.
U naSem- i-straZivam.ju :status. dece _na ,Skali je o:cenjen u
sadaSn!josti i ibudur6nosti na veCem nivou od opSteg jugoslovenskog proseka.
Pro~lost
SadaSiljost
4,3
4,3
5,0
5,1
Nacionalni status
SreCan Zivot dece
Budu6nost
6,7
7,1
RatZ!rka d.emedu prO!Sl<>sti i sada.Snjosti je llle-matna i .fumosi o8
a •izmedu sa.daSnJj1ooti i buidu.Cnosti 2,0, a ceo total je 2,8.
' '
I
SreCan Zivot dece I
U
porastu Bez pro-/ U padu/ .Bez od-I.Broj ispi _
mene
govora tanika
Sada~njost
-
proslost
610fo
17"/o
220fo
8()0/o
10°/o
8%
611
BuduCnost-
sadaSnjost
20/o
611
U \S8JdaSnj10sti 61°/o smatra srecan lilivot dece 17•/o m:lsli
da nema promene d razlike izmedu. proSlosti i IS~'da.Snjosti a
22"/~ tvrdi da je sadasnja situacija gora .od pros!e. u l>ud~c
n~, 80°/o oe~kuje llrecan zivot dece, 10% Sllllatra da llleCe
'blh, pro~El!le.. =edu sad:'-'njosti i budu6nosti, ; 8% ocedmje
da 'Ce -sreca:n ZLvot d~~e ihrb u opadanju.
Ia
B
t
.
Osvajanje STe6e, »Minerva« (Subotica-Beograd)
1964. godl~e,r si~~a ~2:: s 1,
»Naklonost roltitelja prema deci i dece prema roditelj'm
- d
bude je~an od najveCih izvora sreCe, ali u stvarnosti u da~as~-:~wz~ a
odnosi 1zmed:u roditelja i dece u devet sluCajeva ad deset su nJ
vreme
~~e str_ane t i devedeset i de vet od stotine sluCajeva izvor nesreCe ~!~ei:d~:
d
naCel~eJ~~gf!n~a ~~~e~ PgJ 0~j~u~ijPhUZi o~novno zadov<?ljstvo k~je bi u
prostranjenog u naSe do~a. Odrastao k~ji 't~ d~ !i~a~~v~~b~~~n~~k~e~;~
JJI da im pruZa sreCan _:hvot mora duboko da razmisli o roditeljstvu i paSta
Je razmislio da postup1 mudro«
Pod srecnrm Zi.votom dece IPOdra:zum.eva ·.se (pTe svega
sreCa dece u rct:litelj:skom dolnu, zatian sreCa u porodi'ci kojti
sanri 2lasnuju po izlasku iz l'e>diteljSkog doma kada se ekoo
nomski ·osamostaJe i odvoje od roditelja. iPolulkvaliflkovani
radm:iJk. iJz Ba!lloviCa, :s-tar 36 godina, 1sa 1Cetvoro dece izra.Zava
li!Cmru Zelju reCenicom: »Da mi deca 'ZavrSe \Sk:·oJ.u i imadu
sre6nu 1budu6n-ost«. Jedm.a ma1jka -i'Z Mostara sa 1Cetvoro ldece-~
nacionalno noopredeljena, kaZe: »Zelim da m:i dj-eca 'izadru
pravi put, da ostanu 'Vjerna da.na!lnjici, da lilli djeea bolje
Zive nsgo Sto sacrn ja Zivjela u Zivotu, da· mi !Prva l}tlCerka studira fi·lozofiju, drtlga da zavrSi zubo-tehniku, treCa 1m.edicinu, a
cetvrta ,tehniku « •.•
Prema starosnoj strlllkturi, sreCan Ziv-ot dece zauziana prvo
mesto kod roditelja i2nnedu 30-49 godina starosti sa 51•/o,
zati>In drugo mesto kod "'ocHtelja ·sa 50 i vllie godtna sa 36"/o,
i trece meoto kad roditelja i2nnedu 21-29 godime 'starosti sa
24°/o. Prerna p-rofesionarlnoj struikturi na proo mesto sreCan
Zivot dece .st-avlja.ju ISeljaci sa 350/o, 'Slu.Zbenici sa 43°/o, tlomatice ISa 500/0, dok •radnici o"V'U liCnu 1.Ze~ju istiCu na d<rugo
me<lto 'Sa 36%. Iizmedu ispital!lika u selu i gradu nema razl.ike,
jer :sreCan :Zivot dece do1azi na prvo anesto, a isto talko na rang
listi Zene i 1m.u\Skarci stavljaju ovu Zelju na prv·o mesto. »NaSi
· roditelj.i nas vole .zato Sto •sm-o njihova deqa i to. je nepromen]di-va ~Cinjenica, talko da se oseCamo sigurnij.i :ka:d :smo
s lll,jiana nego crna IS lk:im. drugi-m. U ·Ca1sovim.a uspeha to mo.Z-e
da fulgleda nevaZ:no, ali u s'luCaju neulspeha to wruZa utebu
i lbe2lbednost, !koj,a se niiglde idTugde .ne Jno-Ze naCi.«-. 19 Kako vidim.o, sreCan Ztvot dece de u centru IPafuje gradana JugoSlavije.
na
LiCno zdravlje
Li!Cno zdrav]je zauzima -drugo mesto u liiCnilm. ZeJj ama na
ralllg Jisti, jer 506 i:spitaniJka odnosno 330fo, zele da 'sU zdravi
fiziOki i mentalno i1i alko su ·bolesn:i, da ozdr,ave. Pfem.a :starOisnoj strukturi ova Zelja zauzinna prvo mest-o kod sta:rosne
gl"UIPe ikoja ima viSe od 50 godina Zivota, JSa 43il1/o, .zatim treCe
mesto 1sa 31°/o kod starosne grurpe izmeO!u 30 i 49 ,gordtna stac
rasti, i c.etvrto mesto ilmd staroSI!le grurpe iz;medu 21 i 29 godine Zivota sa 24°/o. 'talkve Zelje su se -,i mogle oCekivati jer
19
22
B e r t r a n d R a s 1, isto delo, strana 132.
�su mlade generacije :2Jdravije, sposobnije, _
odmornije, i nisu
iscnpane kao 1generacije lkoje su stupile u. petu iU Sestu deceniju zivota. Llcno zdravlje seljaci i domacice stav'.ljaju na
drugo meato, a Tac1nici i oJ:ui'Jbenici na cebvrto. Evo kalko je
to izra.Zeno u ,procentiana: radnici ovu Zeldu ]spoljavaju sa
29°/o, seljaci sa 30°/o, IS!ui'Jbenici sa 25% .i doonacice sa 420fo.
Na Skalhl. licno 2ldravlje u pr<JS!osti i sadalinjosti je nesto i2m"d
jugoslovanskog proseka, a za buduenost je jec1nako opstem
juga.slovenskom l!li!Vou.
Pmslast
4,5
Sadailnjost
5,1
Buduenost
6,7
Ce!a raoiliika od ipir<lillosti do buduenosti imosi 2,2.
L!cno zdravlje
I
I
U porastu
Bez
. promene
I
U padu
I
I
starosna grupa izmedu 30--49 godima 'to lsto zeli sa 37°/o,
i na trece mesto •sa 19"/o dolaze ani koji su !llavxshli hli rpresli
pedesetu godinu Zivota.
.
Prema profesio!llalnoj strukturi, posedovanje vlas'tite lkuce
kod radnika dolazi na prvo mesto sa 43°/o, kod slui'Jben;ka na
drugo mesto 1sa 34°/o, i kod doonacica i selfalka na trece mesto fdomacice sa 32•/o, a seljaci sa 26°/o). To 1sto ·radnici u
veoma visok.Om procentu i po rang-Usti na prvom.m.estu Zelle
rposedovanje 'kuce ili stana moze se objasniti. time .Sto de planskarn industrijalizacijoon veJiki broj radnika iz 1seoskib podrn,cja presao. u gradove o ukljuCio se u industrijsilru delatnoot,
a mnogi su se medu njima nalili bez kuce iii stana. U ~adu
37"/o zeli da ima vJastitu :kucu, a llla se1u 29"/o.w
•
Minimalne su razlike u posedovanju lkuce illi sl'lltla na
skali i jugoslovenskog proseka.
Bez
Broj .Jspiodgovora
tantka
Proslost
Sadasnjost proslost
Buducnost-
54%
19"1o
21J>!o
506
sadaSnjost
73%
12"1o
13%
506
U sadailnjosti 26°/o jspitan;ka omatra da fun je l;eno zdravlje
u opadanju, 12°/o 'tvrdi da nema promene bmedu !Proslosti i
sadalinjosti, a 54°/o smaJtra .da je sadalinja situacija balja .od
proSle. 73% smatra da ce lieno "dravlje u lruduenosti biti
bolje nego Sto je u s>~damjosti, 12% ocekuje da u Henoon
zdravlju ·neee imati [proonene, a 13% QCekuje [pOgorsanje
zdravstvenog sl!mj,a. Rudar iz okoline Tuzle ·i>!j avlljuje: »Limo
zdravlje i 2dravlje parodice - to je moja liCna 1sreCa, da mi
deca zavrlie Skolu da funam vecu platu i da sazidam Vilastitu
ikuCu i da ian am ikravu ... <*
Vlastita kuca ili stan
Pa,sedovanje V'lastite lkuce iii stana zeli 498 i51pitanika
odnoono 33%. s dru,ge strane, 368 gradana iii 34•/o, zeli da ima
tmoderan nameStaj, !kola, televizor, lepo · kUIPatilo i adclo.
Prema starosnoj struikturi grupa ad 21-29 godina IPOSedovanje vlastite kuce ill slana stav1ja na drugo mesto sa 41%,
24
Vlastita kuC1
·ili'stan
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
Sadalinjost
4,1
--------~--~-----~---
5,0
I
I
Bez
U porastu promene
Buduenoot
7,0
I
U padu
60%
17'/o
lO"'o
fl'!o
I
Bez
odgovora Broj lspi·
tanlka
23%
82"1o
I
498
2%
498
OV'de je u prvoon redu vredno lstaci da je 23°/o iSipitanika
pesimisticki ocenilo na Skali posedovanje kuce u sadasnjosti
u odnosu na proslost. Medutim, 17°/o smatra da u toone pogledu nema nikakve razlilke izmedu pro&osti i sadalinjosti,
dok .je 60"/o optimistiCki orijentisano.
Buduenost je izra.Zena sa 82°/o (za pooedovanje lkuee iii
stana), u ,porastu je, 10°/o smatra da nece biti rpromene u 'toone
rpog!edu, a 6"/o predviaa da Ce OVa ze]ja biJti U O!Padanju.
Mnogi rac1nici i ostala ispitana lica u lianiml zeljama podvlace da zele da podignu vlastitu kucu iii da dograde ~apo
Cetu, da kupe nov name.Staj. Ta:kve Zelje se mogu naCi 1 kod
selja:ka. Makedonac, seljak iz okoline Ohrida, l!V•Oje l~ene Z.lje
formulise: »Da dovrsim ku6u i da k~iml nameiltaj; da za20 Vi:ii: D o 1 f e v o g e 1 n i k, urbanizaetja kao oCZ:mz privrednog razvoja FNRJ, strana 23 i ·24.
25
�SBidim v:lnogr,.d; da swdim duvan; da kupim nekoJ:iko d<rava;
da 1lrulpirm. ovce i da imam mn01go j-aganjaca«. A JStarica jz okoline Titograda kaZe: »'Za mene -ti je naj;va'Znilje ICast i poStenje,
da 111e ulazim u ni1kalkve new-oStene :stvari, ja d. lbilo lko m.oj, da
ne .ubije, da ne l,;Ze, da se 111e odaje nemoralu. ZeHm da pro~
d8i!ID zelllllju, da sBigradim kucu i da unnrem lWko ~ez unuka) ... «
SreCan porod_iCni Zivot
Na Telaciji prO'Slost-sad..Snjost 59°/o OIPtimistiCiki u sada3njosti oseCa ·&reC.an Zivot porodice, 70/o :smatra da nema promene, a 25°/o tvrdi da je sreCan Zivot 1porodice ru opaldanju.
Met!utim, buduenost je •izra.Zena sa 83"/o optim;stiilkog gledan~a na ovu liCnu Zelju, 70/o 1Sll1atra !da Ce buduCnost u ;poredenju sa sad!tSnjos6u .biti bez .promene, a 9"/o ocekuje opada.nje
sreCe u porodtCmom Zivotu.
Zdravlje porodice
Pod ovim se podrwzumeva srecan br.Wk, ugodan i prijatan d~, ljt.tbarv u porodici i harmanija i2medu muZa i Zene,
•roditel]a i dece. Brwk sa decam. Ova zelja se u>rema starosnim
grUIP8i!Ina postavlja razlii\ito. Starosna &I'Il!Pa do 29 godina
starasti istiCe sreean zivot ,porodice na prvo mesto sa 45"/o.
Druga starOS!lla grupa izmet!u 30 i 49 godina zeli srecan zivot porodice sa 19"/o i stavlja ga na Klrugo mesto u licnim
zf!lj8i!Ina. Treca star-osna g-rupa od 50 i viSe godina zeli srecan
porodieni zivot sa 13°/o. Kod ove gl"UIPe ova zelja je na sedmom mestu u J.icnim ze~j-a. Kod sluzbenika je svrstana na
treCe, domaCica tna Cetvrto, a lkod radnik:a i se1jaka na Sesto
mesto. Radnici su je izraziJi sa 26°/o, seljaci sa 200/o, sluzbenici sa 30°/o i :domaci.ce sa 27"/o. 'Na •slkali srecan IPOTodieni
Ova zelja obuhvata fiztcko i men:t..mo zdravlje svih
Ola.nova porodice, SIPOO<ibnost za rad, delatnost i ptiV'reili.vanje. Na rang-llsti je na sedmorn mestu sa 257 iSIPitanika
odnosno 17°/o. Prema starosnim grupama ista:knuta je -razliCito. Prvo mesto zauzima <kod onih iS!Pitan>ka koji imaju viSe
od 5o godina lhlvota. Ova grUIPa zdravlje porodice staov[ja na
peto mesto sa 18°/o, zatim starosna grUIPa izmetlu 30 i 49 godina stavlja na sedmo mesto sa 19"/o, a grUIPa izmet!u 21 i 29
godina na 10 mesto sa 11°/o. Gleda.na prema profesionalnoj
.strukturi, ova Ze:ija dolazi tkod domaCica na Sesto mesto sa
26"/o, kod Ta<lnika i selj"ka na sedmo mesto (radnici sa 12"/o,
a seljaci sa 17°/o). Kod slliZbenika zauzima .osmo mesto sa 13"/o.
Zivot u sva tri Yremenska perioda je neSto i:znad jugDs1oven-
ProSloot
4,6
slkag proseka.
RrO'Slost
4,5
Sad..Snjost
5,4
Buduenost
7,2
Ocena iila skali je veCa u sva tl'i vramenska perioda od
Mladi selja1 neoZenjen ZeE !Pte ISvega bralk, i Q!VOm re:Cek,
nicom izraiava sreCu: »SreCan br·alk, da imam ldecu, da napravi:m kuCu, da .uvedem elektriCno svetl:o, da lkwpim radio
aparat i bicilk'l«.
IU porastu Ipromene I
Bez
BuducnostsadaSnjost
26
59"/o
16%
25"/o
83'~~/o
7%
9"/o
375
1°/o
Zdravlje porodice
375
ispiIU porastu Ipro';::ne I U padu I Bez od~ I tanika
govora
Broj
SadaSnjost -
proslost
I
I
Bez
ian·
U padu odgovora Broj isPta l-
Sadasnjost proSlost
Buduenost
6,9
opsteg jugoslavenskog proseka.
T<italma ra2llik.a od prO'Slosti do .bwduenoshl. iznosi 2,7.
SreCan porodiCni
fivot
SadaSnijost
5,2
BuduCnostsadaSnjost
54%
21%
24%
1%
257
71¥'/o
12%
11%
3fJ/o
257
U sadaSnjosti :IJdra~>lje porodice je u pora!Stu sa 54"/o u
odnosu na proSlost, 21°/o smatra da nema ;promene a 240/0
oseCa da je Zidravlje IPOrodice u opadanju. BuduCnost ru -od-
27
�nosu na sadaiinjast izrazena je sa 740/o, oni df!kJe smatraju
zd:ravlje (PDrodice u (POrastu, 12°/o je bez promene, a 11"/o
Gcelouje da ICe 2Jdravlje por<Jdice lhilti .U O(Padaarju U buduenosti.
DomaCica sa decom kaZe u odgovoru: »Da im.am lbolji stan,
da me i da1je s1.uzi l'ldravlje i moju porodicu, da se slaZarn
sa muZem i da Zivifm.o u Blozi, .da ISe naB Zivotni standard pobolj'Sa«. Seljanka, Makedonka, iz okoline Bitolja, neudata,
izraZava liCnu Zelju ovom reCenicom: »Zelirn da budem dobro
odevena, :da spremim (miraz za udaju), ali nadam. se da Ce
me !lll1adlc koji me voli uzeti i lbez toga ... « .
Tabela 2
LIGNE ZELJE NA SKALI U POREfiENJU
SADASNJOST - PROSLOST (Ofo) ·
L!cne !e!Je
ne
STATUS LIGNIH ZELJA ISPITANIKA NA SKALI PREMA
OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI
Tabela 1
~
~
'io
Llcne !elje
0
:;;;
0
Uspeb u studijama
Put~~anje
-
rekre-
aCIJa
SreCan porodiCni
Zivot
Zdravlje porodice
Srecan Zivot
dece
LiCno zdravlje
Vlastita kuca
TOTAL UZORKA
NameStaj, kola,
televizor
Bliske veze sa
rodacima
Zaposlenost
ViSe novaca
Preseljenje u grad
ViSi standard
Ostati seljak
Socijalna sigurnost
Smanjenje poreza
28
·~
~
.-g
..,~
,~
""
'"' "'~
"'g
~
Mil:
..
-o£.
I
'~I
1i) 1 CII(I')O
,.... 0 '()(J) 0
c
Its~-
"0
;I
' .......
Q><lll'l:j ......
c
c.
;3
coC8
rn >Ul c.. c3·~~ ~
t:: 't:l
·o;.
.2:1
ell
·o=
~"
"'~
6
7
4,4
4,7
5,9
5,6
7,9
6,8
1,5
0,9
2,0
1,2
3,5
2,1
97
114
8
4,5
5,5
7,3
1,0
1,8
2;8
129
25
17
40
4,5
4,6
4,3
5,4
5,2
5,1
7,2
6,9
7,1
0,9
0,6
0,8
1,8'
1,7
2,0
2,7
2,3
2,8
375
257
611
33
33
100
4,5
4,1
4,3
5,1
5,0
5,0
6,7
7,0
6,7
0,6
0,9
0,7
1,6
2,0
1,7
2,2
2,9
2,4
506
498
1524
24
4,1
5,0
6,9
0,9
1,9 . 2,8
368
5
9
8
5
21
5
7
7
4,7
4,2
4,1
3,9
4,0
3,9
4,4
4,2
4,8
4,7
4,7
4,6
4,5
4,5
4,3
4,1
6,6
6,8
6,5
6,9
0,1
0,5
0,6
0,7
0,5
0,6
0,1
0,1
1,8
2,1
1,8
2,3
1,9
1,8
1,2
1,6
1,9
2,6
2,4
3,0
2,4
2,4
1,1
1,5
80
140
126
78
319
76
106
112
6,4
6,3
5,5
5,7
raitu- promeodgo- ispitaI .,. IUoiBezl U paduIBez\Broj
l
l
TOTAL UZORAKA
100
SreCan Zivot dece
40
Licno zdravlje
33
Vlastita kuca
33
SreCan porodiCnd
Zivot
25
NameStaj, kola, .televizor 24
ViSi standard
21
Zdravlje porodice
17
Zaposlenost
9
Putovanje - rekreacija
8
ViSe novaca
8
Mir
7
Smanjenje poreza
7
Socijalna sigurnost
7
Uspeh u studijama
6
Veze ,sa rodacima
5
Preseljenje u grad
5
Ostati seljak
5
vora
57
61
54
60
18
17
19
17
24
22
26
23
59
61
54
54
57
16
15
20
21
13
25
24
.25
24
30
60
50
58
37
37
77
51
61
52
14
29
20
29
25
8
14
19
24
25
21
22
33
37
15
35
19
24
1
1
1
1
1
1
1
1
nika
1524
611
506
498
.375
368
319
257
140
129
126
114
112
106
97
80
78
76
Ova tabela [Polkazuje ,status JiOnih zelja na skali, O'dnoono
ra!Zlilke i promene od proSlosti do sadaSnjosti. Na primer, za
sreean zivot dece izjasnilo se :611 isp:itanlka, odnosno 40•/o
Od proSlosti do sadaSI1joS'ti 61°/o smatra da je sreeam ziv.ot
dece u uspcmu, tmetlutlm 17°/o tvrdi da de WdaSI1jost ista ikao
i :proslost, a 22°/oll!llatra da je u sada&njosti zivot dece u padu,
da je nlZi nego u (ProSlosti ·I taJko se redam horizantalno mogu
videti razldlke u li'Onim ZeJjama n~ Skali u ovoj tabeli, merene
u odnosu sada8njost-:- ;proolost.
29
�Tabela 4
Tabela 3
LICNE ZELJE PREMA POLUu (%)
LICNE ZELJE NA SKALI U POREf>ENJU
SADASNJOST - BUDUCNOST (%,)
LiCne felje
I I U ft~~ \Bezl U padu /Bez,Broj
%
promeodgo- ispitanl
100
40
SreCan Zivot dece
Licno zdravlje
33
Vlastita kuCa i stan
33
SreCan porodiCni Zivot
25
NameStaj, kola, televizor 24
ViSi standard
21
Zdravlje porodice
17
Zaposlenost
9
Putovanje - rekreacija
8
VliSe novaca
8
Mir
7
Smanjenje poceza
7
Socijalna sigurnost
7
Uspeh u studijama
6
Veze sa rodacima
5
Preseljenje u grad
5
Ostati seljak
5
TOTAL UZORKA
ra
ne
76
80
73
82
83
83
79
74
81
79
70
70
64
63
92
78
92
74
12
vora
10
2
10
8
12
10
7
9
13
2
2
2
1
2
3
3
10
12
13
8
18
12
19
15
4
12
1
18
6
9
6
8
11
6
13
2
3
3
4
18
4
11
9
15
4
10
7
8
:lene
Mu.Skarci
ka
1524
611
506
498
375
368
319
257
140
129
126
114
112
106
97
80
78
76
Gornja ·tabela IP<>kazuje !promene li<\nirh z<'lja na skali i
razlike "d sadasnjosti do buducnosti. Uzecemo na prilmer petu
Ii!Cnu Ze'lju po redu nameStaj;> kola, televizor. Zelja za posedovanjem madernog nameStaja, ~telev:Lzora i !kola .izraZena je
sa 24°/o, odnosno 368 ispltanika iotaklo je u od(govorilma. Od
sad<ISrijosti do ·budu6nosti 83°/o o·cekuje porast ove nade, odnosno ispunjenje ove zeJtie, 9°/o smatra da ce ibuduC!llost biti
isla kao i saidamjost, a 6% l.zjav;ljuje da ce ibiti niZa od sad<iSnj<>sti. Dva ispitooika !llisu dala odgovor. I tako se red<>m
m<>gu v>deti ostale razlike.
SreC:an Zi:vot dece
Posedovanje vlastite
kuce
Ucno zdravlje
Moderan namestaj
Srecan poradicni Zi.vot
ViSi standard
Zdravlje porodice
Zaposlenost
Uspeh u studijama
Rekreacija - putovanje
Smanjenje poreza
seljacima
Socijalna siguroost
ViSe novaca
Mrr
Preseljenje u grad
Ostati seljak
Bliske veze sa rodaoinla
34
31
29
24
21
21
12
11
10
9
8
8
7
1
7
6
4
Srecan Zivot dece
Ucno zdravlje
Vlastita kuca
SreCan porodiCiii Zivot
Moderan name5faj
ViSi standard
Zdravlje parodice
ViSe novaca
Zaposlenost
Rekreacija - putovanje
Mrr
Bliske veze ISa rodacima
46
· 38
35
28
24
21
21
10
8
8
8
Smanjenje rpor.eza
7
6
Socijalna sigurnost
Preseljenje u grad
Ostati seljak
Uspeh u studijama
6
4
4
4
Tabela 5
LICNE ZELJE PREMA STAROSNIM GRUPAMA (%)
Starosna grupa (II)
Starosna grupa (I)
(30-49 god.)
(21-29 god.)
SreCan Zivot dece
Srecan porodiCni Zi.vot
45
VlastiJta kuCa
V!astita kuca
41
Ucno zdravlje
Modenm. name5taj
35
Moderan name5taj
LiCno zdravlje
25
ViSi standard
SreCan Zivot dece
24
SreCan porodiCni Zivot
ViSi standard
20
Zdravlje parodice
Uspeh u studijama
17
Zaposlenost
Zaposlenost
16
Mrr
Rekreacija - putovanje
ZC!ravlje porodioe
Preseljenje u grad
ViSe novaca
Veze sa rodacima
12
11
11
9
5
Putovanje - ;rekreacija
ViSe novaca
Smanjooje poreza
Uspeh u s!udijama
Ostati seljak
21 Podaci uzeti prema ameriB!:oj statistiCkoj obradi -
51
37
31
25
22
21
19
9
9
7
6
6
5
5
tabela 1, 2, 3,
4,5,6i7.
31
30
�~
'
,j
Starosna grupa (III)
(50 i vise god.)
LiCno zdravlje·
SreCan Zivot dece
Vlastita kuca
ViSi standard
Zdravlje porodice
Socijalna sigurnost
43
36
19
19
18
16
Sreean Zivot porodice
Moderan namestaj
Smanjenje poreza
ViSe novaca
Mir
Putovanje - rekreacija
Veze sa rodacima
Ostati seljak
Zaposlenost
13
13
12
9
9
7
7
7
5
Tabe!a 6
LICNE ZELJE .PREMA MESTU STANOVANJA
SELO - GRAD (Ofo)
S elo
Grad
Sreean zivot dece
Licno zdravlje
Vbstita Iruea
Moderan nameStaj
Sreean porodiCni Zivot
Visi ,standard
Zdrav1je porodice
Smanjenje poreza
Zaposlenost
ViSe novaca
Preseljenje u gmd
Ostati seljak
Mir
Rekreacija - putovanje
Socijalna sigurnost
Btiske veze sa rodacim:a
Uspeh u sturujama
38
32
29
27
22
22
17
14
9
9
9
9
7
6
6
6
4
Srecan Zivot dece
Vbstita kuca
LiCno zdravlje
SreCan porodiCni Zivot
Moderan nameiit"j
Vi.Si standard
Zdravlje porodice
Rekreacija - putovanje
Zaposlenost
Uspeh u studijama
ViSe novaca
Mir
Socijalna sigurnost
Bliske veze sa rodacima
Preseljenje u grad
Srnanjenje ~eza
Ostati seljak
43
37
34
27
21
20
17
10
9
9
8
8
8
5
32
43
36
31
29
28
26
12
Mir
Rekreacija - pwtovanje
Bl:iske veze sa rodacima
Socijalna sigurnost
ViSe novaca
Preseljenje u ~ad
Smanjenje poreza
Ostati seljak
11
9
9
8
6
5
5
4
1
1
Ostati seljak
ViSe novaca
Zaposlenost
Mir
Preseljenje u grad
Socijalna sigurnost
Rekreacija
BliSke veze sa rodacirna
Uspeh u studijama
43
34
30
25
20
19
18
13
10
10
9
6
5
4
Do maC ice:
SreCan Zivot dece
LiCno zdravlje
Vlastita kuca
SreCan porodiCni Zivot
Moderan name5t"'j
Zdravlje porodice
ViSi standaro
ViSe novaca
Zaposlenost
Rekreacija - putovanje
Mir
BUske veze sa rodacima
Socijalna sigurnost
ViSe novaca
Preseljenje u ~ad
Smanjenje poreza
Ostati seljak ·
Uspeh u stuitijama
2
Seljaci:
SreCan Zi<Vot dece
Lieno zdravlje
Vlastita kuca
Moderan nameStaj
Smanjenje poreza
SreCan porOdiCni Zivot
Zdravlje porodice
Vi.Si standard
35
30
26
25
23
20
17
15
*
1
LICNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo)
Zaposlenost
Rekreacija
ViSe novaca
Socijalna sigumost
Uspeh u studijama
Mir
Preseljenje u ,grad
BUske veze sa rodacima
Srnanjenje poreza
Ostati seljak
l
SluZbenici:
SreCan Zivot dece
Vlastlta ,Jruca
SreCan porodiCni Zivot
Lieno zdravlje
Uspeh u studijama
Moderan nameStaj
ViSi standard
:Zdravlje porodice
Zaposlenost
2
Tabela 7
Radnici
Posedovanje kuee iii
stana
SreCan Zivot dece
ViSi standard
Lieno zdrav!je
Moderan nameStaj,
kola, televizor
SreCan porodiCni Zivot
Zdrav1je porodice
,,
*
15
10
9
8
8
7
6
5
2
43
42
32
27
26
26
2i
9
7
7
7
7
6
5
5
4
3
1
•
Po 01portovoj te6riji dioooshl ponasamje eoveka se mo:te
ra•21Umeti ruko Se !POIZllaju njegove Zelje, mspi-racije i ![)lanovi.u
U naSem .i·stra.Zivandu Sa2ma1i !Smo liJCne Zelje gractana. U Celini gledane na skali one p<Ykazuju visoik stewen o;ptimimila u
prQjektivnoj ~ituaciji jet 76% ispitanlka gleda na llljlhovo
ispwnjenje u usponu, 12"/o smatra da nece biti nikaikve ra>:"
like i~medu sadaiinjosti i buducnosti, a 10"/o tvrdi da ce ispu~
njenje i ,ostvarenje J,ienih zelja biti u budu6nosti u padu.
Godine staroshl irnaju uticaj a na >Iiane zelje, Talko starO\Silla grupa koja :inla 50 i vtse go/dina na prvo meSto stav'lda
u .Zeljama ilieno 12:dravlje. Kod starosne ,grupe .:izmedu 30 i 49
godina Zivota ova ·Zelja ldobt.zi na treCe mesto, dofk su .je ,na
n Vidi: dr. N i k o I a· R'O t,
PsthoZogija HCnosti, straila 20.
3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
33
�cetvrtOilll mestu na rang-listi ]Stakli <mi koji .su i!:mnedu 21
i 29 godine zivota. Takav redos!ed se llllOgao ,; ocekivati, jer
su mlade generacije zdravije, :sposobnije i odmornije i nisu
isCI'pene kao generacije ikoje 5U stupi!e U ,petu ci}i sestu deceniju zr.rota. I IPO drugim zeljama ,postoje ~ra:ollke [prel!lla starcxsnim stnUkttiiama.
U li<mim zeljama se ikod radnika istice na prvo mesto
posedovan(je vlastite kuce iii stana, Ovalkva pojava je karaktedstiCna za podruCja u !kojima se vrSi brz proces industr.ijali.Zacije, [pogotovq u rpa5ivnim ikraljevima sa slabOilll iploldnoSCu zemllje, sa zemljoradnjom bez mehanizacije i ISavremenih agro-telmi<lkih l!ller.a.
Se!jaci ne postavljaju na prvo mesto kao ratlnici posedovamje wastite lkui:e iii stana, jer ve6ina selj.,ka na selu
vee ima vlastitu ikucu. Prvo mesto u 111jihovim zeljama zauzima sreCan Z.ivot dece.
Sluzbenici su u illenim ze]jjama s!ilmi r>~dni.cima i seljacima. Ka-o i seljaci na prv-o mesto ist1Cu sreCan Zivot idece,
a vee na drugo l!llesto stav!jaju rposedovanje vtlastite kuce ili
stana. Kaik:o
ISlllO
videli, xadn['C'i !Su ovru Zelju istaJdi na
prv10
mesto. Kod sluzbe!!rlka je na rposiednjem mestu :lelja J<;oj a se
o:dnosi illa snnanjenje poreza.
LIC:NA STRAHOVANJA
Iizneli smo nelke po nasem misljenju interes:mlm.e podatke
ikoje 'tie pruzila . anke'ta i pogledu liooih zelja. Medutim,
anketnim is[pitivan,jem traZene su inf<>rmacije o liooim i na"
donalnfun !Strahovanjilma. Mi Cemo ·se ovde o:svrn.uti na ~iCn~
strahovanja i rezultate ikoje je da.la .aniketa, i navei\Cemo ne~
ikollko k<>n!krebnih odgovora.
Pitanje je g.Jasi!o: »A sada "ko pogiledamo drugJ
stranu, Jkoja su VaSa atrahovanja i b-rige u vezi -buduC~
nosti? Druglln. reeima, kad zamislite svoju i>uduenost ti
n a j c r n j em ~ v e 11 u, kako •hi mrda izgledao Vi>$
Zivot?
Kod domaCica ISreCan Zivot dece zauzinna iPrvo anesto, ·a na
drugo mesto dolazi llcno zdravtlje. N a poslednj<m). mestu se
nalazi zelja koja se odnosi na u:speh u studijama. 'l'o se moglo
o·cekrlvati jer je ilstraZivanje pokazalo da veCina doonaCica Zivi
na selu, da ih ima nepismenih i da :i.h vrlo ma.lo lln.a medu
studentima.
I na kraju, _1gledajuCi [!HIDe Zelje u ce'limi, mo1gao ·bi se
izvesti .zalkljucalk da se ovde U"adi o stvamim potrebama gradana Jugosla¥ije, o konikretniJm i rea~nim zeljama koje se od-
Ponovo podVlaCim ne Zurite sa odgovilrom!
Na osnovu sredenih odgovora dc;bi!i ·smo sledeee ~ezultatei
Brod
% . is[pitarrtilka
Lose "dravlje
Bo!est i 'smrt u porodici
Rat
658
.471
NesreCan ·Zivot dece
nose :na .mvot ir~itanilka, :nje-gove _a>oradice. Sve ove Zelje
imaju realnu osnpvu u .drmStveno-ekonomsko.m sistemu i !pret-
43
31
27
14
11.
8
206
162
120
8
118
5
82
5
78
Nesrecan rporodilmi zivot
Nezaposlenost
Opadanj e •tandarda
Slaba zetva
Ostati bez .kuce i stana
408
postavijamo da ce :mnoge od 111jih .biti realizovane u ikracem
ili -du.Zem v-remenskom rperiodu. Mo.Zemo ·mime :savesti ikonstatovati da su gradani J·ugoslavije realisti, jer rea!no gledaju
na JiCne [potrebe. lsto taiko mozel!llo konstatovati da su optimisti jer .orptimizrun preovladuje nad pesiml?J!1101lll.
Istina, ima ma1o ideailizacije u gledan,ju na ispunjenje
lilmili zelja, no to su (ka:r.,kteristlke Jjudi dinarSkog ,podrucj a
koje su davno kOIIlstatovane u na:Soj nauci.
U Jlonim strahovanjima sedam prvih odgovora na rang listi
smo anali21irali jer de na njih odgovari:llo viSe od 100 ispitanlka. Na:·prvo rnesto dolazi ·loi\e-zd:ravtlje, zatim bolest i smrt
34
,.
35
�u porodi-ci, ,rat, nesreCan Zirv·ot dece, nesreCan •porol'di&ti Zivot,
nez"'PoslenOISt i <>padanje standa~da. Javila su se jos d'Va strahovam.ja :sa 5fJ/o, i to !Slaba Zetva, uglavnom ·O'vo ~&trahovamje s·e
LICNA STRAHOVANJA
"'
0
"'
"'
-· -
-
0
LoSe zdrovljo
Bolest • smrt u
'f)Orodici
- -·- - -
-
Rat
NesreCan ilvot·
doce
vanie obuhvata bofle.st, dugu bolest i illeizlecivu (raJk), zatim
povrede na radu ik:oje rbi izazvale <loSu ozdravstvenu sibuaciju i
smrt. Po godinaJI11a starosti .najvHie strahuju generacije preko
50 godlna zivota sa 46°/o, d(jk su procenti mJadih generacija
niZi. Isp.ibnici 'iz grad~kih fPOdrucja ta~kode vise strahuju od
balesti nego i.&pitanici iz seoSkih rpadrucja (g·radska rpodrucja
sa 44°/o, a seoska .sa 42°/o). Radnici ,strabuju od bolesti i smr.ti
sa 490/o, slU!Z:benici i domatice sa 430/o, a \Seljaci sa 380/o.
Radnici, seljaci i sluzbeniei strahovanje 0 d loseg li:CJlog
~dra'V1ja bolesti lli smrti &tavlijaju na rprvo mesto - do1de,
kod ovih profesiomllinih grupa jednako je opstem jugoslovel\skom niv,ou. DomaCice se ra3liik.uju u tome jer m.a .prvom
mestu .strabuju od bolesti i smrti u •porodici, a na drugo mesto dolazi Uimo strabovanje od bolesti i smrti. Stavovi domaCica ~pokazuju •ljubav majke prema porodici.
Status na skaH ovog :strahovanj a u .tr.i TVremem.:srka pe1rioda je isti kao .i opSti jugosloven<Ski status za liC.na strahovamja.
·
·.W:e:sre.Can porod I•
~i iiYot
Pmslost
Sada1Snjost
4,3
5,0
Lose zdravlje
Slaba iotva
Ostati bez. ku-Q-,-
st4tta
Sadasnjost pros lost
Lose zdravlje
Na rang-listi 1icnih strahovanja prvo mesto /lauzima loiie
liimo :;,dravlje sa 658 &'Witanika, odno1111o 43"/o. Ovo straho13 Po~to Su i;>rocenti iSpod 5% ova Sti:'ahovanja §:mo 1i analizi zan~ma
rill: nesrel!an· fivot u starosti, malo novaca, slabi Odtlosi sa rodacima, gubitak prijatelja, gubljenje zeml;Je i socija1nog osiguranja, slabi odnosi sa
susedi.ma ...
6,7
Bez
Broj
I U padu Iodgovora Iispitanlka
57"/o
17%
26%
76%
12%
11%
658
BuduCnost-
sadaiinjost
javlja tkod selj8!ka i strahovanje da •se ostame bez lkuce iii
stana.n Litcna rstraihi>vanj,a p.r.llkazana rsu graficki na 36 strani.
Bez
lu porastul promene
Buduenost
1'1'/o
658
Od 'Pro8losti do sadasnjosti 6trahova.nja za licno zdrav!je
se poveCavaju· na 57°7o, a u lbuduCnosti iznose 76°/o. U sadasnjoj situaciji 12°/o smatra Ida nema nika:kve r~Dke iz,medu
proSloSti i sadaSnjosti, a 26°/o smatra .da de to -~mrahovanje
u ·opadanju u .sadaSnJoj situaciji. Procenti u :buduCoj situaciji
su ne.Sto .manjL Majka sa ·Cetvoro dece, domaCica iz Mostara~
u odgovoru kaze kratko: »Strahujem od bolesti«. SelJO!k iz
oke>line Rogatice: »Bojim se ~ar!!znih bolesti«. SlilZbenik star
30 godina 1kaZe: »:Bojim se da se neCu izleCi:ti o'd tubevku,':"
loze ... <~
37,
36
�Bolest i smrt u · porodici
Na .drllgo mesto u lienim strahovanjdJma dolazi halest iii
smrt u poradici. Od 1524 ispitanlka 471 ddinosno 310/0 strahuje od holesti ili smrti u porodici. Domacica iz okoline Foce
kal:e: >>Najvlse se plasim zarazne 1bolesti ili smrti u porodici«. Radmik iz okoline Banovica i:zjav1juje: ·»Naj.viile st-rahujem od .teSke i neiZ!eCive bolesti u :porodici - raika, tifUlla ili
tbc ... « Domacice strahuju sa 43°/o, s!u2Jbenici sa 33•/o se!jaci
sa 26°/o i radnici sa 25•/o.
'
Kod 'damacica ·Ovo strahavanje je na prvom anestu 'kod
seiljaka na 1drugom,: a ikod radnika i slul'Jbimlka na t;ecem
mestu .. Prema starosnoj stru'kturi ne postO(je razlike, jer kod
sve tn starosne grupe bolest i smrt zauzfuna drugo nnesto.
ProS!ost
u porodlcl
Sadasnjost pros!ost
Buducnost_sada8njost
5,3
7,0
I
I
Bez
U porastu promene
I
I
Bez
Broj isU padu odgovora plt::i~
57"/o
18"/o
24"/o
1"/o
471
77"/o
12"/o
9"/o
2!'/o
471
Iz gomjih podataka vidinno da 57°/o ispit-anlka u sadaSnjasti strahuje od bolesti i1i smrti u porodici u odne>su na
proslost. Bez l!>romene illa toj Telaciji se jav1ja 18•/o, a 24•/o
smatra da je avo straho¥anje u 'SadaSI!ljoj situaciji u opadanju.
Strahovanje od sadaSilljosti u buduenoot oe izral:eno sa
77°/o, a 12°/o smatra da u tame nece biti nlkaikve pro:mene
d?k 9"/o. nal::zi ~a .(ie ovo strahovanje biti u Olpadanju. Bol~
<mca~ka lZ K]sel)aka !kraj Sarajeva izjavljuje: »Smrt majke bi
bila za mene straSI!la«. Isto tako mogu se naci sUena strahovanja za halest <iii smrt dece Lli jednog ad 1braenih i<Lrugova
iii "mrti roditeilja ...
Rat
Mir bez rata u Iillnim zeljama de na jedanaestonn mestu.
U iliCnian rstrahovanjima rat zauzima treCe mesto. Od rata
strahuje 408 i!Spitam:ika odno,sno 270/o. Ovaj lbroj i procenat
38
1
Proiilost
4,4
I
BuduCI!lost
4,6
Bolest~smrt
SadaSI!ljost
pokazuju kcrllko gradani Jugoslavije u svojinn !ncn:im st~a
hovanjima 'zaziru od rata. Zene strahuju sa 38°/o, a muSkarci
sa 270/o. U gradskim podrucjima ima 31°/o strahovamja dd
rata, a u seoskim ,podruC.jima 23°/o. Prema profe.sionalnoj
strukturi s!llZbenici su prvi sa 36°/o, zatim domacice sa 26•/o,
radnici sa 25°/o, a Seljaci !Sa 20'0/o. Ova strahova.nje u •proSlosti,
sadasnjosti i huducnasti de iznad opsteg jugsolovenskog proseka. Kod s!u2benika je na drugonn mestu, ikod .domatica
selj aka na irecem, a ikod radnlka na ·cetvrtonn mestu.
Sada8njost
5,5
Rat
U porastu
----Sada8nj oot proslost
6fJ'/o
BuduCnostsada.Snjost
79'/o
I pr~.::!ne
Buduenost
7,2
Bez
U padu odgovora
I
13"/o
200/o
100/o
100/o
1°/o
I-pltk~lBroj is408
408
U sadaSilljosti 20°/o smatra da je ovo strabovanje u padu
u odnosu na proolost, ali ipak strahuje 66°/o od rata, a 13•/o
smatra da nema promene u tome pogledu izmedu i!>I'OS!ost-i i
saJda!Snj osti.
U buduenosti 79°/o strahuje u odnosu na sadailnjOISt, l!l0/o
smatra da u lbuducnosti l!lece hiti razlike od sada!Snjosti, a
daljih 10°/o smatra da ce u 1buduenosti u odinosu na sadaSnj.ost io strahovanje 01pasti.
»Bojim rse treCeg !SVetskog rata« - kaZe jedan student, a
jedan .seljalk nabraja tkao strahovanja: -»Rat, rzarazne bolesti
i smrt u {POtodici«.
N esreCan Zivot dece
U I:iJCn1m Zeljruma sniCan --Zivot dece zauzima -prvo mesto,
a u strahovanjima nesreCan Zivot dece dolazi na Cetvrto ·mesto. Ug!avnom 206 ispitanika, majki ili oeeva, odnosno 14°/o
strruhuje od 111esret:nog Zivota dece. Gledano prema •staTosnoj
strukturi, u prvom redu sa 19°/o strahuju roditelji do 50 godina 'Starosti, dok roditelji do 30 godfna strahuju Sa 80/o, a
generacija prelko 50 godina sa 10°/o. Prema !Profesionalnoj
strukturi domaC.ice 1Su na· prvom meStu ·sa '18°/o, zatim SluZbe- nici sa 16'%, radnici sa 14°/o i seljaci sa 9"/o. Strahovanja su
39
�ikod rS!u2:benilka i d01111acica ·ravna jugoslavenslkom nivou jer
u ·rang-listi ·zauzimaju Cetvrto .mesto, dalk su lkod se1jaika na
petDilll, a ikod radruka na sestom mestu.
Proolost
4,2
NesreCan Zivot
dece
Sadasnjost proslost
BuduCnostsac!aSnjost
S&dai)njost
5,0
I
I
Bez
U porastu promene
600fo
82."/o
14%
11%
Buducnost
7,0
I
I
ProS!ost
4,3
I
Bez
Brojis·
U padu odgovora pi~~i·
250fo
lt1/o
206
6•/o
206
Od pr<,.slosti do sad!lsnjosti 60°/o strahuje od nesreenog
Ziv:Ota dece, 14°/o sma.tra da nema tpromene, a 250/0 u sad&Sitljos'ti smatra da je ovo strahavanje u opadanJu.
..
Od .sadaiinjosti u buduenost 82°/o strahuje od nesTeenog
Z1vota dece, 11-!1/o smatra da neCe •biti razlike imnedu sadaSnjosti i budulmosti. T·ipograf iz Sarajeva, star 33 fg'odillle izraZava
strahovanje ovom reCenicorn: »:StraJ.§no lbi mi ibill.o kad bih
ostao bez deteta«. Majika, Crnogorka, ad 50 godma kalie:
»Moj 1zivot bi bio patnja 'i mwke k:>d bi se Sta dogodilo
deci .. .«
Ne.sreCan porodiCni Zivot
Ovo strahov:>nje je usko povezamo sa boleilc11 i SI!Ilrlinim
QI¥> za:hvata i disharmoniju i!zm.eU\1 hraiilnih drugova i veDillla lose odnose iimnedu roditelja i
dece. Porodicu lbez oca Tli rrnaj!ke ili pak poroldicu bez oiba
roditelja. RoditeJje tbez dece. Nesrecan brruk ili neol':enjene i
neudate Clarnove poro.dice. Od nesreCnog porodiCnog .Zivota
strahuje 162 ispitanika odnosno 11'/o. Alko gledamo prema
polu, vise 11trahuju "'ene nego muSkarci (zene sa 14"/o a muSkarci sa 70/o). Rrema 1sta:rosnoj strukturi ovo strahovanje
zauzitma rprvo mesto ikod generacije .do 29 godina starosti sa
22°/o, za1llin kod generacije do 49 godina sa 10'/o i kod generacije od 50 i viSe godlna sa 3"/o. Prema tprofesiol!la!lnoj strukturi kod doma6ica pvocenti strahovanja izo;ose 15"/o kod sluzbenika 12°/o, i ikod rardn;ka i seljaka 9°/o. ·Nesre~an ;porodi!Cn:i zh,ot u rang"listi lililnih straJhovatJll.ia dola>Oi l!la peto
sluCaj.evima ,u· porod.Lci. No
40
meo;to, u Jugoslaviji. Isto to mesto zauzima ilwd sluZ.benika i
domacica, dok je kod seljaJka na ~estom, a kod r"dnika l!la
sedmorm mestu.
Sadai)njost
5,4
Buducnost
7,4
Cela ratzlilka od pr-ol!losti do buduooosti iznosi 3,1, a na vremenskicrn relacijama:
~!~\ecan porodicnl
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
Iu
porastu
IP"~~:ne Iu Iod!~~ra I~ft:~~-·
padu
65%
12'/o
· 23•/o
162
87'/o
70fo
· · fiJ!o
162
U ;sada.Snjosti strahovanje se tpenje na 65°/o a 12°/o misli
da je sadaiinjost ista ikao i proS!ost, rlok 23°/o "matra da je
aVo strahovanje u ~adanju. U buduCnosti strahovanje $e
penje na 87"/o. Jedna starija zena sa devetoro dece ka;;e:
»Smrt muia hila bi za mene tragedija«. Starija majka koja
ima slina za zenidbu dzjavljuje: »Bojnn se da se ne6u slagati
sa .snahom«, a mlada Zena, st&ra 24 godine ))Bojim ~se wade
samuZem_~-· .«
N ezaposlenost
U liJOn:tm :Zeljama ZBJPOSlenost zauzinna osmo nnesto fla
140 ispitantka, odnoono 9"/o, od 1524 anketirana lica. U licninn strahovanjim.a nezaposlenost dolazi na Sesto mesto -sa
120 ispitanika, odnosno 8°/o. Zaposlenost u tprvom -redu tralie
mlade generacije koje migriraju iz -seoskih podrucja u grad,
u licnim strahovanjima i2ijavljuju da se boje da neee naci
dobar 1posao sa dobrom zaradom. Prema starosnoj stru'kturi
od 21-29 starosti strahuje 11°/o, zatim dolazi gen(>racija od
30--49 sa 8'/o i generacija sa 50 i vise godma sa 5°/o. Ovo
pitanje je akitueJno i kod gradskog stanovnistva. N ajvise
strahuju radnici, sa 15"/o, zatim slul':benici sa 9°/o, £eljaci sa 6°/o
i domacice sa 4"/o. Strahovanje kod slu2:benilka je ravno jugoslovenskom nivou, jer na rang-listi dolazi na Sesto m.esto, dQk
je kod radnika ispod jugoslaverrskog nivoa, poilto zauzima peto
41
�mesto, 1
1rod selj.aka j'e na osm.Qlli metShu i domaCica na devetom.
·
U sva tri vremenska per1oda na skali ovo strahovrunje
je nlZe od O[>Steg jugoslovenskog proseka.
ProSlost
4,0
Sa!da\Snjast
4,7
hovanja: loSe 11-iiOno 2idravlje, nesreCan Zivot dece, slaba Zetva,
strah<>vanje da ce se i>Jgubiti stan lli lkuca, da se nece dabiti
;posao- nezaposlenoo't i <Jtlla!danje standarda:
Buduimost
6,4
I2inad proselka su: bolest i smrt u porodici,
diCni Zivot i rat.
Ce!a razlika mosi od proS!osti do rbudurnosti 2,4.
Nezapos1enost
Sada5njost proslost
Buduenostsadasnjost
I I I I I
Bez
U porastu promene
Tabela 8 lllam IPDikazmje qpaJdajucu sredn:jru wedn<>st lienih rstrahovarn;ja od sadaSnjeg ropsteg jugoslovell!Skog prose'ka 5,0. !Sjp<>d OJlls"'teg jrugoslovell!Skog p~oseka nalaze se stra-
Bez
Brojls·
U padu odgovora pi~~i-
610fo
14'/o
W/o
800/o
SOlo
9'/o
Tabela 9
120
3'/o
LICNA STRAHOVANJA NA SKALI U POREfJENJU.
SADASNJOST - PROSLOST (Ofo)
120
· Y
sada5n~osii 25°/o LSlll!ltra da je ovo strahovrunje u opadanJu, a da ce u lbudrutno:sti za 9"/o biti u <JtPadanju. No u
sa!d.Snjoj rutuaciji 61°/o strahuje, a ·u ibuJduooosti se penje
na ao•r•.
Tabela 8"
STATUS LICNIH STRAHOVANJA ISPITANIKA NA SKALI.
PREMA OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI ('fo)
't;;
LiCna strahovanja
%
0
;;;;
0
0::
Rat
Nesreean porodiOni
Zivot
Boles! - smrt u
porodici
TOTAL UZORKA
LoSe liCno zdravlje
NesreCan Zivot dece
Slaba zetva
Izgubiti stan, ku6u
Nezaposlenost
Opadanj e standwda
24
.·~
"0
r./5~
"
.. - ""' ...
""
.. e o:>lil "
""
bt;; ..,;~
'00
""
"'"'
"~
<).
0
,~
;:J
U)O.
...
.~~
·o5
w;;
Olo.
27
4,4
5,5
7,2
1,1
1,7
2,8
408
11
4,3
5,4
7,4
1,1
2,0
3,1
162
31
100
43
14
5
5
8
4,6
4,3
4,3
4,2
4,4
3,8
4,0
4,0
5,3
5,0
5,0
5,0
4,8
4,8
4,7
4,1
7,0
6,7
6,7
7;0
6,4
7,1
6,4
5,8
0,7 1,7
0,7 . 1,7
0,7 1,7
0,8 2,0
0,4 1,6
1,0 2,3
0,7 1,7
0,1 1,7
8
nesrdcan p:oro-
2,4 471
2,4 1524
2,4 658
2,8 206
2,0
82
3,3
78
2,4 120
1,8 118
Tabela 8, 9,. 10, I1 i 12 uzeti su prema amerH5koj statistiCkoj obradi
.
~
Li~na
strahovanja
%
~
8.
;:J
TOTAL UZORKA
Lose licno zdravlje
Bolest - smxt u
porodici
Rat
Nesrecan Zivot dece
Nezaposlenoot
Opadanje standarda
Slaba zetva
Izgubiti kuen, stan
100
43
31
27
14
8
8
5
5
c
"
"
..,e
"
..
"
"'!>.
;:J
0.
<>0
·a
~~
.,-g .i~
&5.!!
l!
0
~
57'/o
57
18'/o
17
24'/o
26
1'/o
57
66
60
61
51
18
13
14
14
1
1
1
45
23
11
24
20
25
25
30
32
22
57
17
2
1524
658
471
408
206
120
118
82
78
U ;prvoj lko!<>ni ~u izrazeni procenti od Uikupnog lbroja
d.<\pitanlka. U drugoj lko!oni vertikalno strahovanja su u porastu u odnosu na tproSlo:st, u treCoj koloni su izr-aZena straho-
vanja koja pdkazUiju da nema
p~e>mene
i~med:u
proslosti i
sadaSnjosti, u .CetvTtoj lkoloni 1su .strahovanja u opada111ju u
odnosu na pr<>slost, lipeta kalona pokazuje broj iS[>itanika bez
odgovora i IPOS!ednja u'kuprunl>mj i&pitanika.
43
�Tabela 10
30 -
LICN.A STRAHOVANJA NA SKALI
POREf>ENJE BUDUCNOST - SADASNJOST (%}
,3
~
Lh~na strahovanja
%
"
c.
~
0
;:,
TOTAL UZORKA
LoSe IiCno zdravlje
Bolest - s.mrt u
porodici
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodicirl
Zivot
Nezaposlenost
Opadanje standarda
Slaba zetva
lzgubiti ~tan, iru6u
100
43
31
27
14
11
8
8
5
5
N
"
"
"
e
<>0
IX)
E.,
"
"'
"'
"'
;:,
76%
76
12'1o
12
10'1o
11
77
12
10
10
79
82
87
80
74
74
89
11
9
6
7
8
11
12
12
0
COo
2'1o
I
2
I
I
6
10
6
9
5
Boles.t iii smrt
Bolest Hi smrt u porodici
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan potodiCni Zivot
Nezaposlenost
Opadanje standarda
Slaba zetva
Ostati bez stana
~ 1'6.
>
N
·QJ~
3
3
4
.~ ~
~..!:1::
ec
1co.s
1524
658
471
206
21 -
162
120
118
82
78
Bolest iii smrt
Bolest ili smrt u porodici
Rat
NesreCan porodiCni Zivot
44
44
27
26
22
Opadanje standalfda
NesreCan Zivot dece
Ostati bez stana iJi .~uCe
Slaba Zetva
11
9
8
6
3
Bolest iii smrt
Bolest iii smrt
u porOdici
Rat
NesreCan Zivot dece
Opadanje standarda
Slaba Zetva
Nezaposlenost
Ostati bez stana
NesreCan porodiCni Zivot
5
5
46
28
26
10
7
7
5
5
3
LICNA STRAHOVANJA PREMA ZANIMANJU (%)
Radnici
Bolest -iii smrt
Opadanje standarda
Bolest ili smrt u
porodici
Rat
Nezaposlenost
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiC.ni Zivot
Ostati bez stana
Slaba Zetva
Uzecemo za primer mrahovanje lose lli\no zdra¥lje. Od
ovog ..trahuje 658 i'l!'itmika, odmosno 43•/o. u buduenosti t<>
se strahovanje penje !118 76°/o, a 12°/o ocekuje da ee lmdubnast
biti ista kao i sadaiinjo.st u tOII!Ile ,pogiledu:· Medutlm 11"/o smatra da ce ·buduenast blti niZa od sada\Snijosti i l"lo lllije dao
adgovor na ovo pitmje.
.
I ostala strahovanja se mogu .videti 1citajuC:i horizontaJno
procente. To •su tPoredenja na ska:Ji •od sadaiSnjasti do buduenosti
Q .HOnim ·strahovanjima ...
LICNA STRAH,OVANJA PREMA STAROSNOJ
STRUKTURI (%}
29 godina
Nezaposlenost
41
35
27
19
10
8
7
Tabela 12
408
Tabela 11
50 godina i vise
49 godina
SluZbenici
49
Bolest iii smrt
Rat
Bolesi illi smrt u
porodici
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiCni Zivot
Nezaposlenost
Opadanje sta!Ildarda
Ostati bez stana
Slaba Zetva
27
35
25
IS
14
9
8
2
Seljaci
l
Bolest iii smrt
Bolest iii smrt u
porodici
Rat
Slaba retva
NesreCan Zivot dece
NeS['e6an porodiOni Zivot
Opadanje standarda
Nezaposlenost
Izgubirti stan
43
36
33
16
12
9
5
5
Doma6ice
Bolest iii smr-t
u ;poro.dici
Bolest ili smrt
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiCni
fivot
Opadanje standarda
Slaba zetva
Ostati bez stana
Nezaposlenost
38
26
20
13
9
9
9
6
3
•
*
43
41
26
18
15
9
5
5
4
•
Kada baclmo pogled na drugu .stranu liCnog zivota, zakljucruk ISe 111ameee da su strahovanja, brjge i str"'!Jflje u znatno
mamjem 'broju 'ko.d gradan:ta nego lii:ine •zelje. U centru !ltraho-
45
�vanja su bolest i smrt, bolest i smrt u porodici i Tat. Pod ovim
strahova:njima se rpodrazwrnevaju 1eSke, duge i neizleeive bolesti (npr. rak), <latim smrt najmtiuJ1h i najbl!iZi!!J. <Uanova porodice. Isto tako :postoji st!t'ahova:nje •koje se odnosi na <J!padanje
standarda, 1pojavu_nezaposlenosti, Slabu Zetvu, neuspeh dece u
.skoli i u Zivotu itd.
NACIONALNE ZELJE
U ovoj !Studiji smo .se uglavnom ogra.niCiili na 111acionalne
l:elje i strahovanja gradana Jugos!avije u celi<lli, zatim :prema
profesionalnoj stmkturi i po ·repub!rkauna. (f'itanje ikoje se
odmosilo na naciomdne !ZeLje l>ilo je ovako formulisano:
»A sada, kooje w Vaiie zelje i made za budu6nost Vaiie
zemlje? A'lro z aunis!ite buducnost Jugoslavije u n a j1 e .p S em s v e t 1 u, kako Ce !Stvari izJgJedati reciano posle deset godi<lla? «
Kao i u
ai~On.im ~eljama
i strallovanjima, rt;aJm i u nacio-:-
nalnim •ze!jaJIIJ.a d strahovanjima jedan te isti ils<pitanik je
mogao da d§. viJSe odgovora u isto vreme ..Na (prim.er, mogaO
je da odgovori Ida ·Zeli dalji razvita!k ilndUSt:dje i saohratCaja,
modernizaciju ;polJopri'V'rede, dug Ziv-ot i zdrav.]Je Tita, relienje stambenog pitanda itd. Sv:i su ovi ocigovorj prema kodeksu sifara iSretleni i ta'ko smo dobili listu naciona1nih zelja
u Jugoslaviji od ispitana 1524 !ica i"lllletlu 21. i 71. godine
~ivota.
Po frekvencijauna, procentima i arpsolutnim brojevkna
devetnaest znatajnih pitanja i teznji io<r.:Zenih u zelja,ma naroda J<ugoslavije zauzlma vazno mesto u rlaljean razvimku svih
naliih -repuiblllka i Jug<>slavije kao celme. To ·su Sledece vodeCe naeionalne Zelje:
'lo
Nacionalni prosper1tet
Dalji razvitak socijalizma
Mir
Razvitak industrije
40
27
25
24
Broj ispitanika
1524
615
415
381
370
47
�Zdravlje Tita
23
Modernizacija poljoprlvrede 16
Razvitak saobraCaja
14
Resenje stambenog pitanja
13
Ni.Ze cene
13
T ehnicki napredak
9
Zaposlenost
8
OpSti razvitak zemlje
7
Elek!Jrifikacija sela
6
Smanjenje pOreza fieljacima 6
Izjednacenje plata
5
Razvitak skolstva
5
Bolji stanovi
5
Nacionalno jedinstvo
5
Zdravlje naroda
5
350
241
220
201
195
139
118
112
92
87
83
82
74
74
70
N a prvo mesio na rang-listi dolazi nacicmaJati prOll;peritet
za koji se iz.jasnilo 615 adnosno 40°/o ispitanih gradana Jugoslavije.
Sve ove naciona.Jne ·ze!je SIIIlO grafi<lki ,prlkazali na •ledecqj stranici.
Pod nacioi1almlm i[>rooperJtetom ·15e podraztlJ!Jleva kako · je
to u kodelk:su istaknuto »poboJjsa:nje zivotnog standarda i poveeanje nacionalmog prosperiteta putem primlene tehnike,
mehanizacije, moder.nih nauCnih dostignuCa, nuklearne energije i upotrebom atornSke energije u mirnodopSke svrhe, veta
produlotiv:nast u in!dustrijl i poljoprivr.,di i lbolje lkoriscenje
priro.dnih i:zvora<'<.
bmedu naci001almog prosperiteta koji je isiaknut na prvo
mesto u nacionaliniml zeljw:na sa 615 odnosno 400/o ·ispitanika
i 2lc!ravlja naroda koje '!iolazi na rporslec!nje mesto sa 70 odnosno 50fo is,pltanlka, nalaze se sledece nacionalme zei(je: dalji
razvitalk socijaliZJllla, mir, ra.rzvitak indus'trije, dug rlivot i
zdravlje Tita, modemiJzacija poljopriv·rede, razvitruk saobracaja, re8enje stambenog pitanja, ekonormska rstilibl!nost i niZe
cene, tehnlcki napredak, zapoolenost, op5ti mzviJtak zemlje
(»ialgradnja na svim rpodrucjtma« i >>lepota zen>ilje u ••vakom
pog.ledu«), e1ektrifilkacija sela, smanjenje poreza seljacima,
NACIONALNE ZELJE
0
- ..
0
'"
Nocionolni pro•
speritet
Socijalizom
Mir
Razvitak fndustrije
DUg iivot
predsedniko Tito
Rozvitak polio~
privrede
Rozvitak saobra·
Cajo
Re:Senje stam·
benog pitanja
Niie c:ene
T ehniCki napredak
Zaposlenost
OpStl razvitak
zemlje
Elektr ifikoc ija
sela
Smonjenje poreze
seljacimo
lzjednaC:enje plata
Vaspitanie
PoboljSanje stem·
benih uslova
Nocionalno jed in·
·stvo
Zdravlje noroda
4 .2elje i strahovanja naroda Jugoslavije
48
.., ..,
49
�i~ednacenje
;plata, razvitalk sko!stva, bolji uslavi ~tanovanja
u gil'adu in-a .selu i nacionfilno jedinstvo.25
Jasno je da profesija igra iktll;!lllu ulogu p~lllkom ispoljavanja naciona!ltnih Zelja i strahovanja, a upravo to je i .potvrdilo naSe istraZivanje, :Cije rezultate ovde i'mosimo. I ovde
smo izracunaii koeficijent ikorelacije ·ranga nacionalnih zelja
cradnilka, seiLja1ka, s11WbenFka i doonaCica u odno.su na nacio:nalne ze!je. i>;pitamka u Jugos!aviji. Pogledaijmo rang Jistu
n'acionalnih Zelja _ pre:ma profesionalnoj stru!kturi.
0
dob jenom rangu
.
.
Nacionalni prosperitet
. Razvitak socijaliz-ma
Mir
Razvitak industrije
Dug Zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Razvitak ·saobraCaja
Re5enje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost
Tehnicki napredak
Zapos!enost
Razvitak zemlje uopste
Elektrifirlmcija •ela
Smanjenje poreza
Izjednacenje plata
Razvitak skolstva
Bolji stanoVti u gradu i na
selu
Nacionalno jedinstvo
Zdrav!je naroda
-----Sve one
'"
.., ..
"""'
-;;;
Nacionalne Zelje prema
::::1:::"
1
2
3
4
·5
6
7
1
Tl
.,
"'
.,
"'
"'
1
2
5
4
3
8
9
7
6
<:i
!!.
OJ
<f)
1
6
3
9
10
11
2
.8
4
5
12
10
14
11
12
9
10
18
16
19
11
8
12
13
14
15
16
17
18
19
13
7
19
17
13
15
14
18
15
16
17
4>
.., ·"u
.Q
v.iE
1
2
7
3
4
8
9
5
10
6
17
14
18
19
11
12
16
15
13
.:,
=~
ou
Cl<l
1
7
2
4
3
9
5
6
8
14
5()
1
ma:C~ica.
11
10
12
15
18
16
13
19
17
odgovore i!iji su procenti ispod 5% od 1524 ispitanika,- zane~
xnarill smo u na~oj analizi. Navodimo 1h same u fusnoti: prijateljski odn:osi sa svim zemljama, kUlturni razvitak, razv:ltak: turizma, ostvarenje komunizma, razVitak trgovine, vllie specijalista 1 nau~nika, stroZije kaZnjavanje onih koji v~e proneveru, teilniCka zaStita na radnom mestu, kraCi
radni dan za Zene, n~ pripadati blokovima, nacionalna ·nezaVisnost, poboljSanje standarda na selu, uCeSCe u dru~tvenom samoupravljanju i u dru~tveno-politi&im organizacijama, razorufanje 1 smanjenje izdataka za
naoruZanje, poveCanje izvoza, plaCanje prema uCinku, da mlade generacije
budu dobri grad~;~.ni i. socijalistl, pomoC tndlvidualnom-. seljaku, kulturni
napredak: u selima, koegzistencja, razVitak raznih sluZbi za pomoC zapo~
slenoj Zeni itd.
25
Koeficijent korelacije ranga u odnosu na na~iDIIlalne Zelje·
grauana Jugoslavije za radniika i=osi Ro = 0,919, za seljake
Ro =0,825, za s!oobenike Ro = 0,807 i za domai:ice Ro =
= 0,912. Radnici su najbJi:Zi jugo:slovenskom .nivou u nacionai1nim zeJjama, a najvise SU Uda]jeni Od jugoSJovensikog iPTOsek-a sluZbenici.
Razlilke u nacionalnim ze!jama prettna rprofesionalnoj
strukturi se anogu obja1sniti razliCitim ekonori1:9kim, poliUCkim i kulturnim sredinama i n'aCinom Zivota, kao d. rdelatnoSCu
pojedinih druStvenih grupa. To zavisi od nji:hove 1profesije,
p"rirodne i druStvene uslovljenosti, ste.pena svesti itd. U nacioharl:nim Zeljama seljaci- ~anjenje 1poreza .staV-.IJ~ju na sed:..:
mo m.estcr na raaxg 1l.i1Sti, dO-lnaCice na petnaesto, a ·raldnici i
s!ui'Jbem!ici na rposlednje (devetnaeS'Ilo) · anesto.
Sllenost izmeuu radnrka ·i sluzbenika nala~imo >kod ~elk
koja se odnosi na anodernizaciju poljopi-ivr~e. Syakako da 'je
6va Zelja bliZci Se'ljacima i cmi je Zato sta~ljaju na Cet'Vrt6
mesto, •radnitci i 1Slu2Jbenici na osmo, a ldonia.Cice na deveto
mesto.
Da bi i:stak!i naclonalne zelje iPtettna profeslonaJ:noj strukturi, zatim sliCnosti i raz!Iike i pojedine !SpecifiJOnosti, pogle-·
dajmo prvo .Zelje radnilka, zatim. •seljalka, sluZbemika i do-
Radnic i
u-- posleraimom periodu fbrojno je .porasia r'8:dniCJka ik•lasa
skoro u svi•m granama delatnosti. Porasle su. i !ffii!gracije ratl..:._
nika iz seaskih !Pdd•ruoj a u rudarSke i industrijske centre. 0
tome 111am svedOCe lbrojni -statistiCki podaci Hi IS3Jffie Zivotn·e
situacije u indu;strijs!kim -gradovima i naselj]ma. Velike su i
dn8VIlle .migraciJe. No naS zadatak n~je wde da se bavimo tilri
pita.njem, vee Cemo se sarino IZadrZati na gJdbarlnoj analizi litnih i nacionalnih ·Zelja i st·rahovanja radni•ka. ·
U UCni•m ·Ze!Ijama radnici su istalkli posedo\ranje Vlastite
kuCe ·iii S'tana sa 430/o - iha 1prvo mesic, a rut posledrije mesto
stav:tH su »•ostati i darlje s€JJa•k<<, •sa 1°/o. I2lmedu:ove tdve krajnje Ze1je nalaze :se :sledeCe: tSre<:ari- Zivot dece, _vil§i stan.<:1:ard,
ltCm.o zdravlje, posedovanje modernog nameStaja, ·k·upatila~
lepog odela, teJ.evizora i kola, sreCarn J>orodMni Zirvot, zdrav'lje
,,
51
�poro.~ce, rek:eacija, viSe novaca, socijalna sigurnost,- UEi>eh u
studrJaana, nur, ,prese'lenje u grad, bliske veze sa !I"odacim.a i
smamjenje tporeza.
U nac1onalnilln Zeljama radnici su na !PI"V'O ,mesto istaJkli
naciona1ni rpros,peritet sa 50°/o, ana :p<>Slednje mesto smanjenje
poreza seljacima sa 1°/o. Izmedu ovih dveju zelja nalaze se:
razvit!lk socijalizma, rzxiravlje i dug zivot Tita razvitaJk industr.ije, mir, elkonomska s-tabilnoot i niiZe cen~, reSenje stambenog pltanja, modemizacija poli.iorprivrede crazvitak saobra~a.ja,. ~Sti. razvitalk zam.lje, tehni:Cki napr'edak, ZtWCJSlenost,
>2\!SdnacenJe rplata, nacionalno jedlnstvo, .bo!ji uslovi stanovanja u gradu i na se1u, razvitak Sk.dlstva i iZdravlje naroda.
U na!loj ·ruOn.oj obradi •t<&vrstali smo radnilke :prema meselinfun pr.ihodiuna u tri grupe: :prvu gtlljpU sacinjavaju radnici
koji imaju mese<m.o do 25.000 dinara. Ukupno u ovoj grlliPi se
pD\iavHo 295 radn>ka. U drugoj grupi ima 49 radnika sa mesecnim prihodima do 45.000 dinara i u .trefuj grupi sa 45.000
i viJSe ima svega 9 <radnilka.
Pogledajmo nacimnalne zelje prema mese<m.om rprfuodu.
Nacionalne ielje
MeseCm prihodi
Ukupno radnika
Do 25.000 125·45.000 145.000 1vise
295
49
9
Nacionalni prosperitet
Razvitak .socijalizma
Mir
Razvitak industrije
Dug Zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Razvitak. saobraCaja
Re~enje stambenog pitanja
Ni:Ze cene
Zaposlenost
Opsti razvitak zemlje
E!ektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Izjednacenje plata
Razvitak skolstva
Bolji ~Stanovi u gradu i na selu
Nacional•no jectinstvo
Zdravlje naroda
52
49'/o
42
22
28
38
16
13
!8
21
12
12
45%
22
33
11
56
22
11
14
11
10
11
11
I
3
4
4
8
Procente :smo .irlraCUilla:li vertl!kalno •za :svalku .grupu pretma
prihodima, a globalna analiza nacionalnih ze!ja radn>ka data
je na IPtethodnirrn IStranicama. »Re'Senje stalrnlbenog ,pitMja«
osma zelja po redu u gomjaj taJbeli postavlja se sa 18°/o <kod
radnilka sa 25.000 meseeno, d<Jik se kod radn]ka sa 45.000 i vise
ta Ze1ja uopSte i ne poja.vljuje. Verovatno da su radnici ave
grUjpe ~Uspeli TeSirti 1
stambeno pi:tanje .ramje, iPitanje svojih
kvalifilkacija, smestaja i rprihoda, pa zatC> i ne i.s[Joljavaju ovu
ze!ju.
U Bosni i HercegC>vtni, u mdustrijskom tmilanskom bazenu, !koji okuplja vel>ki broj radnlka iz seostldh podrueja,
jedan mladi inidustrij.ski radnik formu1isao je avian reCima
svoje zelje: »Zelim da sva radnicka naselja bwdu izgradena
kao Sto su BanoviCi. Da .svi industriljski radnici imaju ·zdrav
i moderaJn stan j da ISV:i d.obijamo prema radu«.
U Sloveniji radnici Zele da :se 1radi :Sarno u jednoj smeni
i to pre po.dne lk.alk.o rbi ilmali viSe vremena za zabavu i razonodu i time 1bi tse i.?Jbegao IPO.podnevni rad u noC.nim SliDenama. Isto taka u 'OVOj republici radni'Ci su :i!zrazili •Zelju da
l>i ·zene treb>rlo da r»de [pe't sati dneWlo.
55"/o
43
20
24
3!
12
14
12
6
4
4
1
4
5
5
U analizi stno zanemariJi one radnike ikoji nisu fdali podailk.e za meseCne p:rihode.
U Srbiji, naroCito u Bearg-rardu i u drl.llgim veCirrn industrijskim centrirma, .rasprostra111jena je Z~lja za ustamovama
za smeStaj dece, za raznim tservisiJma za !POin·oC zaposlenoj
Zeni, za servis:iana za pranje r-ublja iid. -
u Ma<kedOIOi;ji radn'ici pre .svega zele illdustr](jal'itz;ac'ijru
ove republike. Podilzanje novih fabrika i ukiljuCiv3!Ilje radne
snage u industriju. Mlad!i !MalredC>nac, radnvk, k.Ze: »Zelim da
;se industrijalizira i elektrificira u potpunosti naSa zemlja i
da se p-obo1j'Saju 1zdravsilveni uslovi ·ka!ko bi se ·mortalitet sveo
na minimum«.
Skoro u svian repUlbliJka!ma radnici u svQj±m odgovorima
podvlace zelju za daljOiffi izgradnjom socijalizma, I?Jdravlje
Tita, razvi!taik industrije i sadbraCaJja, reSenje stambenog
pitanja, isto taka istiiCu Zelju za tehniCkim l!lfl!Pretkom i veCo~
za.poslenoS6u.
53'
�Seljaci
Visina ·godiSnjeg
U redovJma seljaiitva pO'Sle drugog sve!JSkqg rata u Jugoslaviji izv:rSene su matne promene: Agrarnom ·reformom
najv':ci deo obradiv: zemlj: p;tpao je oni!ma koji je obraduju.
U nasean TamnatranJU zardrzah smo ·se na analizi Zelja i stra~ovanja seljaka prema visini godiSnje;g poreza. Pokuila!i smo
•staci razlike. s~a~a u _zeljama _i strahovamj.iJma po pojedinim . ~a~alkierl!Sti:~llln IPrl'V-redno 1 dmrlturno razvijen1ni · i ne.TaJZVlJenrm
podrurcJdana.
Iz podataka ~e smo dob]Ji ovom anketom mooemo kol!lstart-ovati da :su JiCne i dlacionalne Zelje i strahovarnja seljaka
.<?J<ren':'te ,.!Prema t_ekuci!m prdblemi!ma, potrebama, poteSkocatma 1 br1gama lkoJe ISU ve:zane za njihov na!Cin 'Zivota, njihovu
geo~ra~ku, ekonami.S~U i drurStvenu -sredinu, njihovu psfuo-
•ogiJU 1 pogled na svet. Ove zelje se odnose u [prvoon redu na
selo i selja.ke, ...zem1ju i zemljoradnju, prirhOide, porez, kuCu,
~ute~e u s~lu, skolu, zdravstvenu stanicu, poStu, na cene poljoprivrednrm [proizvodima i industrijskoj robi na tvzistu ; na
&manjenje ;poreza itd.
U liiCnfun 2e!jama seljaci ma prvo mesto i:s'ti~u sreean
zivot dece sa 35°/o, a na poslednje mesto uspeh u studijama
sa 2°/o. Izmedu •sreenog zivota dece i "'"!lelia '11 ~tudijama nalaze se: .JiJ.Cno zdravlje, ipOSedovanje Vllastite lk.uCe ili stana,
posedovanJe moder.nog name!ltaja, -televizora i kola smanjenje poreza sel1acima, sreCan porodiCni ZivOJt, zdravije porodice., viSi standard, ostati i da]jje ~eljak viSe nova<!a zo~o.
'
' '"'<!:'
~ 1er:ost , ffill!', preselenje u grad,_ socijalno osiguranje, rekreacija
1 hliske
veze sa rodac1Iha.
. ? nacionalni!m 'Zelj am a se'Jj aci su
istaikli nacionaw prosperitet na prv·o mesto sa 28•/o, a na poslednje nnesto irljednacenje plata sa 3°/o. PoJII.e macionalnog prosperiteta dola~ raz-
vitalk in?ustrije, mir, moder<nizacija .poll.j-oprivre'de, -razvitaik
-~aohraC~a, :azJvitalk socijaUzma, smanjenje poreza, !dug Zivot
< zdravlJe Tata, za,poslenost, ekonomska stabii1nost i niZe cene
elektriflkacilia sela, iTelienje stambenog pitanja, razvita•k skol~
stva, tehnti5ki mapredak, poboljsanje 8tambenih uslova u gradu
i 111a selu, naciona1no jedins'tvo, zdravlje naroda i opSti raz¥itak zean~e na svi!m podru~ji!ma. Prema visini godi•snjeg po. reza ,post()Je raz'llke u nacionalni!m zeljaJllla koje se mogu
v1deti u podaci!ma koje iznosi!mo.
54
-~
Nacionalne telje
por~za
,.,.----...,.,.-.,-------I-=D:.::o-:3::=0_:.:.0:.::00.:_; 30-70.000 70.000 I vl!e
Ukupno seljaka
139
91
103
1
~------------~----~--
250/o
20
27
Mir
Razvitak iodustrije
25
Zdravlje Tita
15
Modernizacija poljopnvrede
20
Razvitak saobraCaja
16
ReSenje stambenog pitanja
5
Ekonomska stahilnost - niZe cene 8
Tehnicki napredak
4
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijal:izma
Zaposlenost
11
ElektrifJkacija sela
Smanjenje poreza
13
Rao:vitaik zemlje uopste
Izjednacenje plata
ViSe skola
Pobolj.Sanje stambendh uslova
Nacionalno jedinstvo
Zdmvlje naroda
2
15
'
5
5
5
7
7
310/o
22
20
30
12
24
25
7
11
3
12
2
9
15
1
4
4
4
4
210/o
16
25
22
12
24.
22.
11
16
6
10
2
11
18
3
7
2
3
Prvu gru.pu s01cinjavaju 132 seljaka sa 30.000 poreza godlsnje, druga grupa obubv.,ta 91 seljaka sa 30:-70.000 poreza
i treca gru;pa tbroji 103 seldaka sa 70.000 i .viSe godi!lnjeg poreza. Najlbrc;jnija je prva grupa sa 30.000 poreza god·iSnje.
U ra'Wli:Carskim seilima- Slavonije, Srema, Banata, BaCke
i ceJ.e V'ojvodine lllllllogi seljaci zele da se i 'dalje 1bave poljoC
pri.vredorrn samo na jedan m<Jdemiji _:natCin., priiinenom mehanizacije, modemih maiiina i ve!ltaCkog dubriva. Seljak jz Voj.
vodilne izraZava us:voju nadu ovom reCenicom: miBiCe viSe rna,..
Sina ·za 1Cupa11!je ll'epe, ·za secu· i. sltidanje 'kukurU.za. Svaka
seo.ska •lruta imaJce radio aparat«. Istovremeno seljaci ocekuju
sma:njenje [pOreza i tpovezuju ga sa rodnrlrm iU nerodn-im ·go-
ditnanna. Qv.ako jedan se'Jjak za porez i\Stlce svo.ju zelju u ode
govoru: »Da se smanji porez, jer je rto sreCa za sve ze.mljnr~dnlke u zeanlji. Da se porez ne ,placa kada zemlj a 11e rodi«.
Drugi seljak povezuje porez i cene na trziStu pa svoue shvatamje u buduCnosti ·zamiSJ.ja u ovom sVetlu: »Da i{YOljopriv:ll'edni
proizvodi i n.j;hove cene l>udu u sklarlu sa te&:sti.lom, to jest
1
kada IPardne cena svi.nj.i. ID.e<ka padne cena i 1ko.Sul.ji«.
-55
�Seijaci u Srbijdl, u dolin1 ·retke Morave vrezuju svoje
Zelje ·za potrebe lllaroda ovoga 1k!raja: »Da s~ regtill.i.Se reka
Morava, 'taka da nas viSe ne plavi«. »Da se iiSuSe moCvare«.
»:qa .se n.apra.vi most na ·Morav-i, pa da ne strewJmo o'd njen:iih
p.:qplava 1 voda« - te i sliCne Zelje m.a:jvirSe su ras.prostranjene
.kod se!jaJka u do!ini i s1ivu reke Morave.
Selj!lk j1z Hercegovine, iz Popovog Po!ja ikaze: »Da se
i~Si ip~lje i stvore u~Wi za uzgoj ~Vinove laze, paradajza, P9.:prlka 1 dmgog povrt:a<<. Jedan se1Jak sa Romanije Jzna!d Sarajeva istice: »Mi.sJilln Ida cemo indu.strijsk:J. tolilko napredcwati
pa .cemo i mi moCi i2lbaciti ·Coveka ;na crnesec«. U nekim pre~
delrma Hrvatske u lkojima zaostaje JPrJmena savremen:iih maSina seljaci :Zele viSe tra!ktora. ·»I u na·Sem poilju, lkaZe jedan
selj!lk~ treba da oru traktori, a ne ·V<>lovJ.. 'Kola sa ik<mi.iskom
i volovskom vuCom treba zameniti autima. To Ce ibiti aik.o se
ne zara'ti«.
25.000 48% zeli naciooal!ni prosperrtet, druga grUIPa istu
zelju i£tice sa 59"/o. Ndeni mesecni pdhodi su 25-45.000 dtnara. I kod trece grupe slul!:bemika 'ciji meseeni prmodi prer""'e prelloo 45.000 i viSe nacl<>naln!i prosperitet se istice sa 63°/o.
Stariji slu~benik ikoji kroz godilllu dana ide u rpenziju, a
prevalio je 66 godi~u l!:!vot~ i~r~.ava z~u: •:Lap stan. i[)a
mi se ;poveCa !P].ata, Jer ce m; 1b1ti :1 !'Em.ZlJa vee~ .. !PO:ed to~a
Zelirrn da Vidim sve na.Se lkraJeve, pOISto sem ST!btJe n1sam ni-
kud i!Sao«.
Mese~ni
Nacionalne Zelje
Naciona:lni prosperitet
Razvitak ·socijalizma
Mir
Razvitak industrije
Dug zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Sluzbenici
U naii€111J. i!straZivanju zahvacema ~u 233 soJuZbenika odno~o 15'0/o, ~~oji :SU ukljuCeni ·U razne ~pr..ivredm.e, ~uUtu~e .i
Razvitak saobraCaja
soCIJalno-l'ldravstveme delatnosti. Pogled<;jmo prvo glabalne
licne i nacJ.ooalne zelje sluzhenlka.
U li'Cnim Zeljama na prv·o mesto isti~Cu .sr~Can 0ivot dece
sa 43°/o, a na ,poslednje mesto preselenje u grad, sa 2"/o. N~
drugo .mesto u ze1jal!lla sluwenika dolazi ,posedovanje vlastite
kuCe Hi stana, sreCan tpor{)fd,ilCni Zivo't aJJCno zdravJje uspeh
TehniCki napredak
u .studijmna, posedovanje :modernog n~SStaja, vi\Si ISt~·ndard
-zdravlje JI)orodice, za;poslenost, mir, rekreacil,ja, bliske .veze s~
rodadma, so'Cijalna s:igurnost i viSe nova:ca.
u ~acJ.ooa:lnilln
zelj!llllla sluZbenici ,pe>laze '<>d naciona:ln<>g
prospertteta sa 53°/o i zavrsavaju sa elektriflkacijom sela sa
3°/o. ll'lmettu ove 1]>11Ve i paslednje zelje nalaze se: razvitak
socijalizma, •razvdta!k ·irrudustrij·e, zdrav1je
j
dug Zivot Ti•ta re-
senje stambemog pit!lnja, tehnibki na,predaJk mir moder;,_;zacija poljapriv·rede, razvita:k saabraCaja, n:ilZe ~ene, 'izjednaCenje
,platta, razviiaJk Skd!stva, zdravll.ie naroda, <>pSti razvitak zemlje, naciooalno jedinstvo i lbolji stanovi.
Ist~ ove Zelje razvrsta.ili smo prema meseCnim prihodima
v
s1uzbenilk::a. PokazaJ.e ·su :se razlike i slliCnosti u naciona1nim
zeljama. Kad grUIPe iS!uwenika sa meoecnilln rprillloldima do
56
prihodi
Do 25.000 125-45.000 145.000 i viSe
-U-k-up_n_o-·s-1-uz~b-e-ni~k-a-----------l-~~1~16~-85
30
Re.Senje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost Zaposlenost
·
Opsti razvitak zemlje
Elektrifikacija sela
48'1o
33
20
27
17
15
9
24
niZe cene 11
13
3
18
13
33
37
16
18
27
11
13
4
25
23
13
17
7
20
2
3
7
7
4
1
Bolji stanovi u .gradu i na selu
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
63'1o
37
5
Smanjenje poreza
IzjednaCenje plata
Razvitak skolstva
59"/o
45
4
8
9
7
8
12
8
5
2
2
17
17
3
3
10
S11l'Zbenica iz Lijubljane, stara 28 godina ova'ko formul:iSe
svoju J:itCnu ·Zelju: '»Lep stan i \Sagla:snost u brarkru.«, a iz jedrnag
manjeg mesta ;,; Sloven\je lllllaili sluwenik star 23 godillle
kaZ:e: ·»Da se
ttE~POStavi
pravi ocinos izmedu cena i liCnih
prihoda<<. U nacionalnilln zeljama slul!:benik iz LjubJjane, star
22 godillle lzjavio je: »Da SSSR i SAD prestanu sa atomskim
eksperhnent:itma, da se okonCaju razgovori za artomsko razoru.Za:nje i da ,se atomska eneDgija wpotrebi u mrimodop'Sike
svrhe«. Mnogi slul!:benici su istakli da ce se pobdlj'iiati stambena kriza i rpovecati standard ukoliko dotte do m~orul!:anj a
i rUkoliko se sva sredstva uloZe u mirnodopske svrhe.
�DomaCice
Od i524 a~ketirama lica 397 su <loma;Cice !koje po hrojnosti u uzonk.u .zauzimaju prvo mesto. VeCina ·i!h .Zivi na selu
(197), u gradu (178) i u me'Sovitom naselju (22). Po repwblikama najvi!ie ]h je obuhvaceno ru S:Cl:>ij!iJ (163), a najmanje u
Cmoj Gori (11). Vecina domacica, kako p<lkazuju nasi podaci,
Zivi u seookoj, !Socijalnoj i kuJturnoj sredirni i vezana je za
seoski naCin Zivota.
u
litnlrn zeljama domacice
~u
istalkle na prvo mesto sre-
Can Zivot dece sa 43°/o, a na poslednje .mes'to uspeh u stu-
dijama sa 1°/o. Pasle srecnog zivota dece redaju se ove Mne
Zelje: liCno ~dravlje, posedovanje Vlastite lkuCe, ISreCan porodDCni Z·ivot, moderan narrne.Staj, 2idrav.1je {Porodice; vl!Si .standard, vjSe novaca, zapoolenost, rekreacija, !mi'r, ·bli:ske veze sa
rodaci.ma, socijaJlno osiguram.je, 1preselenje .u grad, ~anjenje
poreza, ostati i dalje selja/k i uspeh u studijama.
·
DoonaCica iz· okoiine PoZarevca, stara 38 godlin.a koja s"e
bavi zemljoradnjom i Zivi na .selu ·izra.Zava svoju UCnu lleljti
ovlrn recima: »Volela bih da imam v.iiie zenrlje ida se smanlii
porez«, dok domaCica iz Ljublj-ane, starija sa 1Pal1'zijom i lJ.OOeg
~e <>dnosi na :penziju i roravlje:
»Zelim veCu penziju i zdravlje«. Jedna doma~iCa tz N:iSa, star:ii
52 godilll.e Htnu ·zelju ua;>u6uje detetu i :?Jdravllju: '»Ako .je moje
dete sreCno, ja Cu biti GUJplo \Sre6nija. Ja :Zivim za moga sina..
zdravlja izrazava ze1ju !koja
Druglli "elja nemam. Ne zelitn niikakvo bogatstvo sem zdravlja«. U naci<>nalnim ZeljMna ona istiCe: >>Brza izgrardnJa fa:.
brlka, Skola i stanova i snlZemj€ cena - to su :m<>je relde !koj"
ocekujem "" deset godina u maci<malnim okvirlrna u Jugoslavilji.«
·
·
·
DomaCice stavljaju nacionalni IProsperitet sa 360/o
111a
prvo
mesto u nacio.nalnim i!eljama. A nacionalno jedinstvo sa 4°/o
na :poslednje me'Sto. Izmedu nacio.nalnog J>rosperiteta i na·cionalnog jedinstva nalaze se sledece nacionalne zelje: mir sa
:ll•/o, ~dravlde i dug zivOtt Tita sa 20°/o, razvJtak industrije sa
17•/o, 'razvita:k saobracaja sa 15°/o, resenje stam'benog pitaitja
~a 15°/o, daJlji razvita/k socija!W!na sa 14°/o, e!konoon"ka sta.bilnost i niZe cene sa 13°/o, nwdemizacija poljoprivrede sa
9"/o, o:pSti razvitak zenhlje sa 8°/o, 'Zaposlenost sa 7•/o, eleiktri.fikacija sela sa 7°/o, re8enje staanJbenog ;pitamja u gradu i na
selu sa 7°/o, tehn:i!Cki mapredak sa 60/o, ·smanjenje !POreza se-
.58
ljaclrna sa 6°/o, razvitak skolstva sa 5•/o, roravlje naroda sa
4% i i!zjedn"cenje !P'lata sa 4%.
.
DomaCica iz SaraQeva,· stara 61 ;godinru, izra:zila je ovim
reCima svoje !Ilade: •»P.oveCanje standarda, da n.am je tZiv Tito~
da budemo sretni IS n.jim. i on s nama«.
Druga d-om~Cica iz. Sarajeva, ~Stara 56 godilna, \koja je
prez·iveila bombardovanja u gradu IZa 'Vreme Oku:pacije, jed,.
nom reCenicom fo-mnuliSe :svoju .Zelju: >~Mir, da nema aviona
nad naSim glava.ma«.
Mlada Maked()J])ka iz Biltolja, stara 22 godine, ka;i':e:
»Posle deset godina i2lgradiCe se vise fabr>ka i ~tambenili
zgrada. Bite posla za svaJkoga koji zeli da radi i IZa seilja'!ke i
za gradane. Plata <:e lbiti veca«
Sli6ni odgovori se mogu naci kod doma<Oica i u drugilll.l
krajevLma Jugo.slawje.
Poku.SaJi smo da l!'azvrstamo domaCice prema mestu sta:.
nova'lllja selo - gr<id - ane8ovito naselje, poSto .ih nismo
mogli ral'N·rstati prema prihodlrna kao Tadnlke i slt>Zbenike,
j.er u ank€'bnoon !J:i!stiCu nije precizirano Ciji su pri!hodi. N~
zna .se da 1i su njeni, njenog muZa, sina ·ill.i nslmg od Clanov8.
porodice iii domacinstva. Pogledajano naciona1ne zelje dom0c~
Cica prerria mestu stanovan.ja.
Nacfonalne telje
Ukupan broj domaCica
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijalizma
Mir
Razvitak indust11ije
Zdravlje i dug zivot Tita
Grad
178
42%
30
61
36
36
Modernizacija poljoprivrede
12
Razvitak saobraCaja
15
Re8enje stambenog pitanja
34
Ekonomska stabilnost - niZe cene 35
Tehnicki napredak
15
Zaposlenost
12
OpS!i razvitak zemlje
13
Elektrifii.kacija sela.
Izjednacenje plata
12
Razvitak skolstva
9
Bolji otanovi u gradu i selu
13
Nacionalno ·jedinstvo
7
Zdravlje naroda
9
Mesto stanovanja
Selo j MeSov. nas.:
I
I
197
62%
27
61
28
37
24
41
21
15
6
10
19
6
I
22
41%
9
18
18
23
.14
18
9
9
18
5
9
14
5
5
14
10
9
59'
�Svakako da su se pdkazale neke ra~Hke u lllacionalninn
Zelja!ma prema tLpu stanovanja. Na 1Pr1mer, modernizaciju
poljoprivrede domacice iz grada stavljaju lila 6 mesto sa 12•/o,
a d-oma6ice sa sela isto na Sesto mesto sa 24°I o, dok se u nneiiovitinn naseljima ova IZelja kod doma<:ica l!le ,poja~uje. Slicn<1sti i razllke pdkazuju gOTlljji statistlcloi podaci. Preglednije
sllenosti i ·raillke domacica prema ti,pu naselja se vide na prilozenom grafiCkom prlkazu.
01\,S
-
•U!p9J OU(DUD!::'JDN
! AOUD~S ! ! (08
LiCni i nacionalni status na skali
.•
D(iiS
o(pD)jH!J')l"'l3
0
0
c
"
~SOUS(SOdoz
•
e
·U
•u
"
E
0
a~!N
aua:>
0
aJuPHd ouaqwo'S
~
w
0
<
z
..._
w
z
<
:z
-'
0
u
<
.,
~
apaMpdoJ (Od
D!!=>DZ!UJGlpow
.
c
DHl D>l! up~s paJd
'o"!¥
0
Bno
Prc>~lost
"' .......
Lleni status
Nacionalni status
:z
4,3
4,9
Sadallnjoot
'BudUii:nost
5,0
6,8
6,7
8,6
oUJZ!I
•DjpOS )jD"!AZO~
,-~-'"'1"-oTo-,.--r---,1"'""""1--r--f ~adsoJd
....
"'
60
r
Prilil<oon ra~govora sa ispitanil<OI!ll nas ~amdnlk je pokazao lestvicu sa 10 s'tepenica. Vrh oestvice 1kao sto smo vee
ranije rekli preds'tavlja najibolji na1Cin 'Zivota, a dno lestv.ice
najgori naJcin zi<vota. Pa-vo je pootavljeno pitooje za li>Cni status: Gde ste h>H pre pet godina, gde se na'lazite sada i gde ce
vaiie metstG ibiti na skali pos'le p.et godina. Taiko oe a.;pitanilk odred:io .broj stepenica za 1:lCni status u p.-oiilosti, sadaSnj.osti :i buduenooti.
Polito je a1a skalli odreden lieni status, prel!lo se na odredivanje naciOI!lalnog staJtusa. Pitooje tie glasi[o: Gde se J·ugoslavija na!W:ila pre pet godina (1957). Zatim se preS!o na odrediwanje statusa u sadalinjosti: Gde se Jugoslavija nala2i
sada (1962. godine); i za 1buduenost gde ce se. Jugoslavija nalaziti pOOle pet g<>dina, 1967.. godine. N a taj n3JCin Sl!llO dolbili
liCni i na~ionall11t i!Stattts ti 'tri vrernenska perioda,. u- pro.Slosti,
sadallnjos'ti i buducnosti. A sada poglledajmo razlilke i7Jmedu
licnog i naci=mag statusa.
....
0
0
'Gll.l
!UIDUO!::'JDN
N acionalni status u sva iri v,rememska perioda je ve<:i od 1iCnog statusa. Aritmeti&a ,;redina 'Za Qieni status u prdS!osti
izno:si 4,.3, a·IZa nacionalnj. status 4,9.
Sadasnjost: u sadallnjosti lieni ,status iZIIlosi 5,0, a nacionalllli l"tatus 6,8.
BuduCnost: li61i statu-s za bu!du6nost iznosi 6,7, a naci<lnalllli status 8,6.
61
�ATitmetiCku 'Sredinu srno izrarCuna1i na osnovu uputstava
k<>je tie da<> pr<>fes<>r Hadley Cantril."
Dist-ribucija naCionalnog statusa na skali po stepenicama
(Procenti su racunati oo u!kupnog 1broja .ispitanrka u Ju~
goslaviji 1524 i (poka2lUiju ra~pored orlgovora na svaikol stepenici u (proslosti, saldailllljosti i l>uduenosti).
"
26 Vidi: Hadley Cantril and Lloyd A. Free Hopes-ana
Fears tor Self and country, the American behavioral scientist vol VI
octqber 1962, no. 2 page ;i.
'
·
'
Pros!ost: Najveei lbrdj ispitanika odredio je prol1lost JugoS!avije na petom stepenlku sa 24°/o. Veoma rvrsoki procenti
su d 'l"la :cetvrtom stepenrku sa 22°/o, .pa i na trecem. sa 14°/o.
Sada!injost: . ikoncentracija <>dgovora u sadalinjosti je 'l"la
petom, Sestom, sedmom i osffioan stepeniku, s tim Sto je na
osmom stepen;ku 23•I o.
BuduCnost: !koncen:tracija 'Odgovora je na ·sedmom, oomom
devetom i desetOim i 'l"lajveca je na desetom steweniku sa 33°/o.
Ove .podatke smo .prlkaza1i graflcki na sledeeoj strani.
Broj stepenica Proillost Sadasnjost Budu6nost
10
9
8
7
6
5
4
3
2
)>MetOd. pore_ctenja aritmetiCke sre'dine na skali
. P':"o, lbroj. ~~ta;nika na -svakom stepemku je pomnozen
sahroJem stepemka. N a primer, a'ko su 162 ispital!liika ozn.alci!a
stepen;k 7,. onda_162 mnozlmo sa 7 t dolbijrono 1134. D~ugo,
re:m~ltat ?Vih ovih umnozaka . Si>beremo i dobijemo ukupan
totall. Na]'zad, ukwpan totaJI dijellmo sa zlbirom ispitanika na
Ska:li ·(±skllj<UcutiUICi ·Oille koj•i su oogovarali ·>>da ne maju« ill
»n!isu dali odgovor«).
· ·
)3roj stepeillca
l)roj
·· na Iestvici
ispitanika
0
1
X·
2
3
4
5
6
7
8
9
X
Proizvod
X
X
X
X
X
X
X
X·
62
99
158
235
850
347
162
134
87
' 28
62
198
474
(250
2.082
1.134
1.072
783
280
AritmetiCka sredina
9
21
16
18
15
4
2
24
22
14
5
1
0
33'/o
25
21
11
4
2
1
1
1
0
0
0
0
0
2
8,6
1
1
4,9
6,8
Nacionalni status na skali
11.275
i
940
i Pmlzv<XJ 11.275 i' zbir ispitanlka 2.172, de1lmo 2.172 d .tOJko dobiljemo OJriimetlcklu snJdinu 5,2.«
62
Bez odgovora
5
fJJ!o
9
23
Smatrali smo da je ;potre!mo videti i nacionalni status na :
skalli Jugoslavide u ;prOOlosti, sada!Snjosti i budu6nosti, procenjen od str·ame raidniika, selja'ka, sluZibenilka i domacica. Rucnom '
·obra:dom dolbili smo Sledeee pmseke:
0
H72
10
X
10
1
0
lO/o
2
Proslost
Radnici
Seljaci
Sluzbenici
pomar~ice
11.275 'Sa
4,8
5,5
5,2
4,9
Sadailnjost
6,8
7,0
7,0
7,0
Budu6nost i
8,6
7,9
8,8
8,7
Proslost: uporedeno sa jugoslovenskim nivoOilll jedino do- '
maeice .imaju istu.procenu p~oillosti Jugos1avije na skali, procena seljaka i SIOOI>eni'ka je .neilto fzn!!d jugoslovenSkog prose'ka, dok -se. ,pr_oc_ena. radni·ka- v~om·a. ,~ai? :r:a~lilkuje..
63
�Sadailnjost: procena sadamtjosti JugoSlavije na ska>li od
strane radnilka dadmaka je jugoslovenskom nivou ~er iznosi
6,8, do!k. JSU procene !Beljaka, 1Slu.Z:benilka i dooonaillca i'Znad jugo~
slovenskog proseka. Znaci r·a:c!nici su najlb1iZi jugoslc>Venskom
niryou, odnosno i ne razli.k'Uju se u ftoj proceni.
Buducnost: u !P<>gledu buducnosti JugoSlavije, radnici su
ostali na jugoslovenslrom. nivou, jer ta !Procena iznosi 8,6, dok
je !Procena selja,'ka iS!Pod jugoslovenskog nivoa, a ,procena sluzbenika i domaeica se nesto razlillouje lj nalazi se iznad op5teg
jugosloven~ proseka.
OISTRIBUCIJA NACIONLNOG STATUSA NA
SKALI PO STEPENICAMA PREMA
OCENI ISPITANIKA U JUGOSLAVIJI
!I
40
35
•
•
,''
buduC:nost
\/
30
25
Status nacionalnih Zelja na _skali
Sve na'Cionallne 2elje obuhva!Cene .su s'kal<>Jn u tri vremenska perioda, u proS!osti, sada'ilnjosti i 'buduenosti. Merene
su r·az-lilke i promene u nacionaJ.nim •Ze\jama na s!k:ali 1mnedu
pvoSlosti i sadaSnjosti, 'za:tim Wmedu sadaSnjosti i ibl.llduCnosti.
Na primer, ka'ko je jedno 'i:lq>itano lice gleda.lo na razvita'k
industrije pre pet gocHna, tka!ko gleda .na razvltak 'IDdustrJje
damas, 'sta ocekuje, odnosno lkako gleda na reilenje ovog pitanja u budu6nosti. Postoje 1li xazlike u QVa tr.i vremen.ska
perioda illi ne?
N acionallni status za sada'ilnjost na '""'""; :lznosi 6,8. Ispod
ovog CJiPS!eg jugoslovenskog !Proseka nalaze se sledece naClOc
na/line zelje: elektr1fi'kacija sela 6,7, skonomllika sta'biJnost i
niZe cene 6,5:, bollji lllSlovi :stanovanja u gradu i Ilia .selu 6,5,
izjedn"ce;nOe plata 6,5, smanjenje ,poreza seljadma ,6,3 i dug
zivot i 2>dmvlje Tita 6,1.
Izn"d opsteg jugoslov€'!lSI<:og ,proselka na skali se na'laze:
mir 6,8, modernli!zadja proljoprivrede 7,0, zatim raxvtalk saobraCaja 7,0, da.lji ra:zviltak socija.~liZJin.a 7,0, re!Senje stambenog'
pitarnja 7,0, raz.vitak ISkdlstva 7,0 i -naciona1no ded·ilnstvo 7,4.
Nadcm.a•lni proop~itet, teJhniCki napreda!k zemJ.je:, z.aposlenost, zdravlje naroda i ·opsti razv>tak zem1tie >maju srednju
vrednost 6,8 koja de ravna op!:tem jugoS!ovenslkom proseku u
s<>da!iinjosti. (Vidi talbelu 13).
Sve naciona/line zelje smo i gra:fiicki prlkaza1i u tri vrec
menslka perioda, jer se na pregledmiji na:Cin istiJCu ra~zlike u
1
20
15
10
5
0
2
3
4
5
6
7
8
9
Na a[)SClsi na sv1m grafikoruima naneta je Skala oo ~:-10
••tanenicama a ,na osi ordi'nati tzra~eni su proceffli od
po ~ v,,
sk
·-·
ukUJPI><>g 'J>mj,a lst!>itamlika u .ttii. vremen a perru.u.a.
5 .Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
1
65'
�pagledu proslosti, sad<~Siliosti i 'buduenosti. Osim toga lJolje na
taj naCin,;post~euno uporedi"ast !POdataka 'nego ~to nam ;pru~
zaju broj•cani pr~edi.
Nacionalno iedln•
Tabela 13"
st'Yo
Nacfonalne
.,,
Nacionalno je5.
dinstvo . ·
5
ViSa skola
13
Stanovi
27
Socijafuam
24
lndustrija
14
Sao'braeaj
16
Poljoprivreda
25
Mir
Naoionalni pro40
speritet
9
Te'bnicki napredak
8
Zaposlenost
5
Zdravlje naroda
Opsti razvitak zemlje 7
100
TOTAL UZORKA
Elektrifikacija
6
sela
Ekonomska sta13
'bilnost
5
Bolji stanovii ·
IzjednaCenje
5
plata
6
Smanjenje poreza
23
Dug zivot Tita
,j
0
;;;;
0
0::
~- ".,oo "'oo
.,E, "O
"'"
5,1
4,7
5,0
5,0
4,9
4,8
4,8
5,0
7,4 . 9,0
7J) 8,8
7,0 8,8
7,0 8,7
7,0 8,8
7J) 8,8
7,0 8,7
6,9 8,7
4,8
5,1
4,9
5,0
4,9
4,9
6,8
6,8
6,8
6,8
6,8
6,8
66
8,6
8,7
8,7
8,6
8,6
8,6
'1:1
<1:1
>CI'l
2,3
2,3
2;0
2J)
2,1
2,2
2,2
1,9
8,5
2,1
4,7
4,4
6,6
6,5
8,5
8,4
1,9
2,1
6/5
6,3
6,1
8,4
7,9
9,0
~
<;1:1
0
"
"
::>
""
0.
1,6 3,9
1,8 4,1
1,8 . 3,8
1,7 3,7
1,8 3,9
1,8 4,0
1,7 3,9
1,8 3,7
'"'
~~
-"
O"'
as a
74
82
210
415
370
220
241
381
2,0 1,8 3,8 615
1,7 1,9 . 3,6 139
1,9 1,9 3,8 118
70
1,8 1,8 3,6
1,9 . 1,8 3,7 112
1,9 1,8 3,7 1524
6,7
4,6
4,7
5,0
"0
.:;S
ooo..ca~
4,6
:n Tabele 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 obradi.
"'"
·g.oo
~ j·
2
~Q
1,9
1,6
1,1
1,8
1,9
1,9
1,7
1,6
2,9
3,9
3,8
4,0
3,6
3,2
4,0
j
jf
••
•••
92
195
74
....... "I ..•
lizmo
..... t 2,3
•
..•I •
j.
........ (, .. !.
••
Boljl stanoYi
Razvltak soe:lia•
. .
-:;;
f ...
Vlie ikolct
STATUS NACIONALNIH ZELJA NA SKAU PREMA
O:PADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI (Ofo)
felje
·SKALA NACIONALNIH iELJA
.2
.. I • I.'.
I . i,L
~
:!
2,0
·
1, 8
1:7
., i'
1,8
Razvltok soobro-
NOcionolni prosperltet
1,8
,. n
Rozvltok lndustrlje
Cojo
Modernizocljo
poljoprivrede
Mlr
1,8
2,3
''
,,
.
.!iiii
1,8
1, 7
'-'
TehniCici nopredok
Zoposlenost
f .
Zdrovlje noroda
lzgrodnjo zemlje no
svim podruCjimo
I•.
Total uzorko
k"
1,8
h ...
e ··~···-'5·.,r··t2.o
F••.. •· ,............ !... ,,, "'
. J ...... 3d .....
I
... , .......... .. ·"'"#
$(!
.... , t • · " '
'"
. I
..
3
..
1, 8
1, 9
),9.
1,9
1:8
1,8
t. ...•• a , a
1:8
1:9
1,8
..
•• • •
'·"
2 1
,I'! I
Elektrlfikacijo
Elconomsko stabi/.
'' · · ·• ·
nest
,, ,., ... f
H. , ; I , s .1 1,9
1
So/.ji uslovi stonovo
•
njo U grodu j selu l•. · · • ;f' .. I. .J... • :.< t 2 1 I
fi;
5
Smonjenje porno
Dug iivot
redsednlka Tlto
l. ·j ..
I
83
87
350
···~··
b.·
0
I
o
........ !.
>I
.j
,;,. 1
1
..
··'
I, 9
1' 9
1,7
1,6
1,6
•
5
0:
1,9
5
. .. -;:, ... 0 .. '.
~c
'
lzjednaCenje Plata 'l:o.o
o
1,9
"·
I
I
I
2
3
4
.... : \ . ,
....
I
6
2,9
I
I
8
9
I
·s
v.. 1
l,l
7
-,
10
c::Jproilost !:.•:clsadain·jost- b ud ucnost
'
uzete pre"ma amer:i~koj statistiCkoj
-
••
67
�~
$
:1
Tabela' 15
Tabela 14
STATUS NACIONALNIH 2ELJA ISPITANIKA NA SKALI
POREfJENJE SADASNJOST - PROSLOST (Ofoj
..
~
'to
TOTAL UZORKA
1000/o
~
0
""
::>
77"/o
Nacionalni pro-
40
Stanovi
NiZe cene
Tehnicki napredak
Zaposlenost
Opsti razvoj
zemlje
,
Elektrif-ikacija sela
Smanjenje poreza
lzjednacenje plata
Vise skola
Poboljsanje stanova
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
77
27
25
24
23
16
14'
13
speritet
Socijalizam
Mir
Industrija
Dug zJvot Tita
Poljoprivreda
Saobracaj
82
75
82
83
80
79
83
74
80
74
13
9
8
7
6
6
5
5
5
5
5
74
77
68
80
83
80
81
80
6
"
;;;
"'~
""
"
"
""
::>
o>i?.
ffJ!o
1ffJ!o
1%
~
"""
,.c
o>S
6
4
5
5
5
5
5
4
6
6
5
7
9
10
4
4
~
16
14
19
12
0
~
~~
I
11
I
1
1
14
I
IS
1
13
19
1
13
1
21
19
14
22
16
'to
1524
615
415
381
370
350
241
220
201
195
139
118
112
92
87
83
11
2
82
20
14
17
4
3
74
74
70
Ova tabela pokazuje macionalne Zelje na ..skali u JPI'otlomeni
i2imedu !proSlosti do sadaSttljosti. Pri1mera radi navod:icrno Sestu
Mlju po redu poljoprivred", Razvit!llk i modemizacliju poljoprivrede zeli 241 odinosno 16% ispltan>ka, N a &ka~i u sadallnjooti
u ·<>oowsu na pr<>Slost 80°/o smatr-a da je raJzvitak poljo,prJvrede
bolji od pr<>Slosti, 5°/o smatra da nema razllke iztmedu proslosti i sa!da8nj-osti, a 14°/o srnatra da je razvitoJk [pOljqprivrede
u .C:l{pa!danju u odnosu na .proSi1ost. Ta!k·o se mogu ·redom -videti
i druge nacionalne Zelje.
1
68
STATUS NACIONALNIH 2ELJA NA SKALI
POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST ("/oj
TOTAL UZORKA
Nacionalni pro-.
speritet
Socijalizam
Mir
Industrija
Dug Zivot Ti ta
Poljopriwreda
SaobraCaj
Stanovi
NiZe cene
TehniCki napredak
Zaposlenosi
OpSti razvitak
zemlje
ElektrifikaC!ija sela
Srnanjenje poreza
lzjednaCenje plata
ViSe &kola
PoboljSanje stanova
Nacionalno jedinstiro
Zdravlje naroda
6
1!
"""
0
"'
::>
~
.. c
""
"'e
"'~
"
"
"'
::>
o>i?.
~
o~
~~
10IJO/o
88%
8%
20fo
2°/o
40
27
25
24
'23
16
14
90
91
89
93
91
91
93
92
91
95
96
7
6
2
3
3
1
1
1
1
1
1
2
1
13
13
9
8
7
6
5
5
5
5
5
5
88
89
96
96
94
93
88
91
7
5
7
6
5
7
7
2
4
10
8
4
4
8
4
2
2
3
3
3
2
1
1
I
2
I
1
1
1
I
I
2
4
3
....
--M::::
·~
~
_c
0
..
"'""
1524
615
415
381
370
350
241
220
201
195
139
1!8
112
92
83
83
82
74
74
70
·Gornja tabela pokazuje nacionalne Zelje u promeni 00
s~·~a~josti do ·buduOnosdi na skali. Na 1primer, razvitak soC1Ja!tzma dolazi na rang-Iisti na drugo mesto sa 415 is[pitac
nika 27°/o, A'li 91"/o optimistioki g.Jeda na razvitalk socija1±7nna
u buducnosti, 6°/o tv-,di da ce obuducnost -biti lsta ikao i sadaSnjost, a 3'0/o smaira da i::e rarzvitak soc:ijali.2Jma lbiti ru opa-
~~~
.
A:nalizirali !Smo nacionalne Zelje na Skali koje imaju veCi
pPOISek od opSteg ju.go.s!overuSkog U budu6nooti, cija je srednja
vredno:st 9,0. To su 1pre svega nacional!no jediln:stvo i dug Zivot druga T1ta. Zatim smo se zadr.Zaili 111a oni·m Zeljaana :Ciji
je prosek u buduCnooti 8,8, a to :su: razvitak. iSk'{)l1siva, reBenje
69'
�stambenQ,g .pitanja, razvita..~ industrije, razvita'k .saOibraCaja.
P<>Sle dolaze zelije ciji je prosek 8,7 - to su razvitaJk socijalizma, razvitak polj.oprivrede, mir. Uz· ra·zvitalk socijaaizma da1i
smo i mir, a uz_ razyitak i ~oderni.;?;aciju poljqprivred~ da'li
ISlllO i dve nacionalne zelje koje •se na'laze na skali isp<)d opsteg
jugoslovenSkog proseka, a to su •smanjenje poreza seljacillna
i .eilektrifikacija sela, jer su sa razvi1Jkom poljo;privrede povezarne.
l'wstavili smo u analizi re.Senje stambooog piltanja u
okviru naciona:1nih. 1Zelja jer rsm·o -to ariali:zira1i u. UiCnim zelja"!la pod naslovoon "P<>Sedova'll,je v'lastite ikuce ill stana«,
lsto tatko smo izostavili a!lla'llzu tehn!Okog na;pre11ka i ·zaposlenosti i'td.
Sve ove nacionalm.e r.Zelje i n.jlliov status na sk:8.li u proslixsti, S~dai'inj'osti i budu6nosti Se 'IJl{j,gU vldetj U tabelama
13, 14 i 15.
A sada pogleda]mo prvo naclonalno jedlnstvo, ~aJtitm dug
Zivot TJta, Q'atziv·j)f;ak socijal-imJ.a, ra2Nita!k !Skolske mreZe, razVltak ind<ustrlje, if.azvitaik saab~aJcaja, anodemlzaclju po1j<JiPiiUvJ:".ede, smamJenje poreza seljacitma ·i elektrjjfi:kacij,u sela ...
Nacionalno jedinstvo
· N acionalno jedi:nstvo naiazi se na 18 mestu na <rang llst!
ru ·nacionalnim ZeJtiama, meduttm. na skali u •odnosu na buduim<>st ocenJjeno je sa najvecim optlmicmnom Ciji prosek ;:m<>Si
9,0 i veci je od opsteg jugoslovenskog pr<>seka. Ullru[p!no 74
h1\>itarrilka p(,dvuklo je ovu ~elju, odnosno 5°/o od 1524 ic<q>ita.na
gradana Jugoslavije. 'Radnic! naciona1no jedinstvo istlcu na
14 mesto i rspoljavaju ga sa 6"/o, &luzbenici na 15 mesto sa 6"/o,
~"ljaci na 16°/o tmesto sa 4°/o i domacice na 19 anest<> (jposledOlje) sa 4•/o. Ova zelja na ISkali je izra!Zena u :sva tri vre"!lenska perioda i!zn!!d c.p.Steg jlllg<>s'!ovenslmg prooeka.
Sadai§njost
Budu6nost
Pr<>slost
]lfacio!la1ni st!itms
4,9
,6,8
8,6
N aCiona1no jed:instvo
5,1
7,4
9,0
U odnosu na pro.slost, u sad.,S!lljosti 81°/o gleda sa <>pfunizanom
n.a. nacionalno .jedi.n\Stvo, ·1°/o je ibez promene u .svojim oce-:naona, a .14°/o tvroi da je ova zelja 11 sadai'inj<>Sti u qpadanju.
Porast optimizma u .buducnosti u ·adnosu na srudai'injost
i2l!lO'Si 880/o, zatim 8°/o sanatr·a da muedu sadai'injosti i bu~
70
Na-cionalno·. jedinstvo -.
po-1
· tastu ·
U
Bez ..
pro-
u
Bez
padu
mene
0~~~,.-
·I :pitanik~-~Broj-·iS_·
Sadasnjost -~No ..
'74.
14%
1%
81%
. .proSlost
BuduCnost74.''
'1'/o
8%
88%
sadai'injost
Sadasnjost proslost
du6nosti nece biti ntkaJkve razlike u <pOgledu nacionaJinog jediinstva. U eel'inll gledani podaci nam pokazuju da Jugool<>verii
sa optimmnom gledaliu na nacionaln<> .jedlnstvo u buducnosti.
M'nogi gradani povezujU <lVU nacionah>U Zelju Sa ;ratom
i strathutju od ra21dora i nesloge medu narodima u &lul:aju rata.
Du.g zivot predsednika Tita
U medumarodnoj arrketi »O ljudskoj sreCi« [pitanje se nije
odnosrlo na Tita i mjegovu lilcnmrt. Medutim, pored brojnih
.Zelja za elektriflkacij<>m, industrija'lizacijoan, ra!ZVitkom saobracaja, IPodizanJjem iikola, 350 i!!pitani:ka, odmosno 2~0/o, P?!ielelo je dug i\ivot i :zdravlje Tita. Na Skali su dve simlbolliCne
zelje zauzeile .u l>udu6nosti · nadvl.Si st~en optimi.Zma: Du.g
Zivot Tita i nacionalno jedinstvo.
·
NacionaJ!ni status
Dug Zivot Tita
Buduenost
8,6
9,0
Sadai'injost .
6,8
6,1
Pro.Slost
4,9
. 5,0
.
Obe ove ze'lje ·imaju (9,0) prosek za bwduenost ve6i od
naci01Ila1nog statusa uop.Ste Jugoslavije u .. budW6nosti, jer naciona1ni status dtma ariimetiCiku ~redinu 8,6. Poznato je da &U
Ti1ova ·b<>rba i pdlitlka vezane za naciona'hno jedtnstv<> jugoslovenskih naroda.
~
Dug zivot Tita
.
SadasnJOSt pr<>Slost
BuduCnostsada.Snjost
:;
"
c.
:>
83%
91%_
~·
"
N =
"e
CQc.
~
5%
7"/o
"
""
c.
"'
:>
1JO/o
"
0
>
~
0
N""
~.,
Cllo
"
'
.
~~-=
·-"
o·"
c11:S.
350
350
71
�Qptimi~tN!ko .ra'!Pololieonje prema Titu, ~egovom zdravlju i
po:IOZaju Predsednlka RE1Publike je u <POl'astu ·U rpros1osti ka
sadaronosti na 83°/o, i u buducnosti taj se procenwt penje na
skali na 91°/o. Svega 7°/o u buduenosti smatra da·u tome rpogledu neee biti TazJ!ilke. Ovakav. visok stepen qptimilzma mogao
se i ace!kivati. MeC!utim da se pitanje odalosilo direktno na
Tita i njegovu politlku, nbedeni l9mo i sa sigurnoscu :hi mogdi
konstatovati da •hi taj stepen 'bio joll viS!.
~
~
Vise skola
~
"
"
"
Ne
0
0.
Sadasnjost proslost
Buduenostsadasnjost
.,o
::::>
o:>i'l.
830/o
40/o
940/o
~
~
"
"'
0
~
~
~&!
c.
::::>
o:>'ll
40/o
·~
~-=
~=
0 ~
cQE,
2!'/o
82
20/o
110/o
82
Revolucija, zatilm izgradnj.a socijali'Zma i rlanas a:Imivna i
mfroljubiva koeg!Zisteneij a su pokazale. da su naradi Jugoslavije cvrsto okuplijeoni olko Tita.
Razvitak skolske mreze
Ovaj .prdb'lem u na-Sem istraZivanju izratZen je u nacionaJ.nhn .Ze1jam.a pod tenminima »Vi!Se Skala« il1i »razvitak
Skolstva«. Tu oS1J)adaju ne samo ·osnovne, ·V€iC sve vm.te \Sredlll!jib i fatku!teta. 'Dolk •U P·laninskim podrucjillna i selima •razbijenog tipa pret>vi!aduje zelja za dtvaramjem OSIH>vnih sko!a
i .suZibijanjem. nepismenosti, .dotle ISe u ravniiCarskion seoSk.im:i.
podru<i:jima, rselima i <naseilj•illna zbij<mog tipa 'javJj"'in telinje
za otvaranjem ru-ednjili Skola.
Od 1~24 ispiJtanika, 82 odnosno 5% je :istaklo ovu lielju u
svojilln odgovo•ima. U nacianaJJnilln ~eljama .rwzvitalk Skolske
mr.e.Ze zaUtZima kod ~1ulibenika 12. mesto sa 8"/o, .:affun trinaoot<>
m,Sto kod seljaka sa 6°/o, i n"'jzad sesnaesto mesto ll<O'd domacica sa 5°/o i sedamnaesto ikod radnika sa 4"/o. U Jugoslav.iji na ranrg-Hsti ova .nacionalfla Zelja dollazi na iSesnaestOmesto. Medu~!m na skali situacija je veoma povoljna i rpozitiVllla.
Proslost
Naci<>nalni statw
Razvitalli: :§kalstva
Sadasnjost
Buduenost
4,9
4,7
6,8
7,0
8,6
8,8
Razvitak ilkolstva u sadasnj<>sti i •buducnosti je na skali
odreden iznad qpsteg jugoslovenskog .proseka, na primer sadaSn.fo.st na }urgdslovens1wm niVou iz·noSi 6,8, a ra~vltak Skol-
stva 7,0.
72
Stepen qptimizma ispitan:lh gradana gdedan na razv.itak
llkolske mr~e, vaspitanje i dbrazovanje i2mosi. 83°/o na relaciji proslost - sadallnjost, ·a u buduenosti se penje na 94°/o..
To zn!ICi da gradani Jugoslavije sa ovecim qptillni!zJ:mom gledaju
na ·razvitak skolstva u bud'l.ICnosti. Jmteresallltno je istaci da
se nijedan ispitanik nije lzjasnio .pesimistiNci u pogledu dalj<lg razvitka Skolstva u buducnooti.
!VIinoge evropske i druge zemlje da'VIIJ.o su lilkvidirale
I)TObiem nepismenosti. U Jugos!aviji, narocito U nekim kraj<l'vima, postavlj8. se u oStroj formi 'SU:2fuijooje .nepismenosti.
OvaJkva situacija ima k<>rena jos u proSlosti. Dovoljn<> je da
pOgleda.:mo podatke o· pi1smenosti i nepismenosti IStanovniStva
iz 1961. godine ·uporedene sa 1921, 1931, 1948. oi 1953. godinom
pa da vid:iJrno lkoUke su razlilke i lkalkve ipOSledice.28
Stanovniiitvo prema opismenosti f!'/o)
1921.
Ukupno
pistnenih
nepismenih
1931.
1948.
1953.
1961.
48,5
51,5
55,4
44,6
74,6
25,4
74,6
25,4
80,3
19,7
Najnoviji statistiaki podaci iz 1961 ..godLn.e ,pokBJZuju da
je najveci braj n'1Pismenib na Kosovu i Met<>hlji •glde procenat
i.21nosi 64,50/o, zatian dolazi Bosna i Hercegovina \Sa 53,90/o,
posle toga Makedonija sa 40,i0 /o. Ovi vrocenti se odnose na
stanovni.Stvo jzmedu 35 i 64 godlna starosti.
Veorna ·iscrpnru i dokumentovanu 'S'tudiju o oy;oon problemu dao je Demografski centar Instituta drulitvenih nauka
2s Vidi: StattstiCki bilten 298, januar 1964. godine,
10 i vi§e
strana
12.
gacZina
prema
pismenosti
1921,
1931,
1948,
StanovnfStvo starv
1953 i 1961. godine~
�tC'f\eogradii u iknditli Demografska kretanja i projekcije u Jugoilaviji, (m~rta 1964), u poglavlju koje nosi naslov Prosvetne
kaTakteristike stanovni8tva Jugosla·oije~~ Tu su zahvaCetia dva
pr<lb1ema: 1pismenast i !>loo!Ska sprema.
Dalji razvitak socijalizma
Dva krlliPna pr<Jiblema postavljaju ~e danas u svetu
uap.Ste: onir i ·i>~gtadn.ja ~ocija:lizma. Oba. zauzilmatiu IP<>Se'bno
tnesto u Jugoslavfji ·u nacionalnilm zeljama i strahovanjilma.
Skor.o u svim repul>liikama n..Sli smo odgavore ikoji izrazavaju
ze!ju da se dalje ,prodru<i i2!gradnja socijali:oma"'kako hi mogli
IPreci u ikomunizOJ!tn. Narodi Jugoslavije •su· u Revoluciji evrsto
v·e'Zali svoju sudlbinu u lborobi za Sloboda, mtr i .~ocijaliza1111:~
U nacionalln.1m zeljOJ!tna i2lgradnja socijalizma dolazi lila drugo
mes'to sa 415 odnoS!Ilo 27°/o ispitanika, odmah !Poole lllachmainog prosperiteta. Kod radllllka i SluZhenlka r32Nitak socija"
lizma 1zauzima drugo mesto u l!lacionalnim- -:Zeljmna na rang~
listi i rava:!ll je jugoslovenskom niVOU, dok ikod se!j$a QV3
Zelja je .na S_estom, a ~ad do.ma.~Cica na 1sedmom. mes:tu. Radnic,i,
je 'ispoljavaju sa 45"/o, seljaci sa 21°/o, slu:2benid sa 37"/o i
doonacice sa 14°/o.
P.roslost
4,9
5,0
Buduenost
SadaSilj<>st
6,8
7,()
Nacionalni atatus
Izgradnja sociljaJi~a
8,6
8,7
!
Na reilaciji .pr<>lilost - sad..Snjost 82% sm1<tra da je ~ituaclja
za izgrad!llju socija:tizma povo!jnija u sada8njosti, 4°/o smatra
da nema ratzlike, a 14°/o smaotra da je sadaooja siiuacija gora
od ,proole; Buduenost je povOlijnija jer se optimisti<Jko raspo~
loi!:e!llje .penje na 91°/o, zatilm 6°/o ne vidi !Promene, a svega
3°/o •su pes1misti&oi orijentisani.
M i r zeli 381 ispitano 'lice odnosno 25•/o. iNa rang-listi
zauzeo je treCe :mesto u tnacionai-nim Zel.jama gradan.a Jugo.,.
slavije. Domacice sta'V'lj.alju mir na drugo mesto sa 319 /o, ()dmah ,pcs!e!llacionaln<tg ;prosperiteta, dok u Jugoslaviji u cciini
ova zelja, kao sto smo v1deli dolazi :na <trece mesto. Posle do·
maCica !Seljaci u naci-onalnim Zeljama IS'tavljaju llnir na treCe
mesto kao i ispiianici u Jugoslawiji sa 25•/o, t<aotilm radnici
isti!Cu mi~ na rpeto ·mesto sa 23°/G i slu:Zbenici ·na rsedm.o mesto
sa 18°/o. ·
Jugos1wensl<i narod l!eH mir ne samo u Jugoslaviji nego
i u cel<>m svetu. Mnogi gradani kaji su pr~ziveli prvi i drugi
svetski r.at i osetili •ratne strahote u svojilm odgovorima lka.Zu
veoma !ki-atko:-•»Mir«. »Dane bude rata«.
Mir
ii
Socljallzam
Sadasnjost -
proSlost
BuduCnost- sada5njost
"'
0
0.
:o.
~
~
"
~
N8
~ 0
"'5.
i!
0.
"'
:::>
Ni?.
~"0
<!lo
-·"
' ...
c
~
.
'§'~-:·
"' 0..
6lJfo
415
30/o
415.
29-Vid.i: PrOsvetrie karakteriStike stanovniAtva Jugoslavije. str. 142_.
'74
:::>
Sadasnjoot proslost
.,
"'
:;
0.
jugoSl<>.~
~
'Buduenoot
8,6
8,7
6,9
~va tri vremenska ;perioda mir je <>eenjen na sikaJi ne5to
vise od opSteg jugoslovenskog nivoa.
<
140/o
82!'/o
910/o
"
"0
"'
0
>
Sada§njost
6,8
U
MIr
U s\•a tri vrsmenaka perioda ova zetja je iznad
venskog p,,.eka lila s)<aJi.
ProSJ.ost
4,9
5,0
N acionalni status
BuduCnost-
sada8njost
.,
"
Ns
~
~0
<!liS.
"
"0
"
0
>
~
...
.~~
:::>
<!lo
-"
o;a. .
0.
"
0
NbD
~"0
0
tG
75'/o
SO/o
19'/o
·toto
381
89'/o
70fo
30/o
l'lo
'
381
U <>dnosu proslost - sadasnjost 75°/o ·smatra da 'je situacija za ocuvanje onira bo!ja u sada8njosti. Razllllru u ,pogledu
oCuvanja mira izmedu ;proSlosti i ;sadaSnjosti ne vidi 5fJ/o, a
1go/o je uvereno !da je sa!da.Snja situacija .pogorsana.
Porast o.ptlmistiillrog raspolozenja i .ubedenja <u. pogledu
aCUVanja mira, OdnOO!IlO OVa zeJja U ,bUJducnosti [penje se na
75
�89"/o, zatirrn 7•1o ne vidi razl;i;ku, 3°lo su u padu i 1°lo je 'bez
odigovora. Gradani Jugoslavije u svojim verfuallnirrn odgovo-
rima za!kljuCuju da i.:e .se razv.iti industrija, (pOdiCi graJdovi,
poveCati proizvodnja, ;:d{o bude mir u Jugoslaviji i sv.etu, a
Ume ce se i poboljsati zivot radni.h. '!judi, 'tj. standaro •ce biti
na viSem nivou.
Razvitak industrije
Po frekvencij,i ,razvitak i<n!dustrije u nacionalnim Ze!Jjama
zaUJZirrna i;etv·rto mesto u Jugo~laviji. Od 1524 i'l])itaJna lica 370
Odnosno 240/o istakli ,su u svojim odgovor.irrna ovu Zelju. Seljaci je stavljaju na drugo mesto sa 27°lo, Slufbenici na trece
mesto tSa 301()/o, a rad.nici na Cetvrto mesto -sa 26°/D- i ;doonaCice
isto taiko na cetvrto mesto !kao i radniei sa l'T"Io. 'U nerazvijenim >podrucjirrna Srfuije ~osovo i Metdhija), razvitak imdustrije se .stavlja na prvo mesto, a u Srbiji u celini na dr:u;go
mesto. Isto tako ltla drugo mesto razvitak .industrije staovildaju
Maikedonci u svojim nacionalnim Zeljama. S~ovenija, Hrvatska i Crna Gora .ootaju na jugoslovenSkom nivou, jer sve tri
repulblike stavl.jaju razvita!k industrije na cetvrto mesto. U
Bosni i Hercegovini ispitanki su stavili ra:zvita!k in!dustrije na
sedano mesto, a to se moZe ·objasniti time Sto te ova Tepubl'ik8
poS!e drugog svetsl<og rata i•mala dntenziva!in illldustrijski ra:zvita;k.
SadaS!!ljost
6,8
Pros1ost
Naoionalni status
Status i.ndustrije
4,9
4,9
Buducnost
8,6
8,8
7,Q
Sadaiffijost i 1buduenost su n.Sto iznad jugoslovenskog proseka,. a .proslost je jed!!la!ka jugoslovenSkom nivou.
"
ti
~
Sada8njoot proSlost
BuduCnost ..:..sadaSnjost.
76
zaostalu .privrednu strukturu d. poveCava prodUik.tiVI!lost rada,
zatim povlaC'i za robom Ta'Zv'itaik saobraCaj.a, urhanizaoiju,
r·a:zvita!k Skolstva iltd.
U .pem,pektivnom planu Saveznog zavoda za >prilvredno
planiranje [predvida se brz razvoj svib industrijSiklh grana da
bi se zadovalji1e [potrelbe domace potro8nje i (p(lvecao izvoz.~
Saobracaj
SaobraCaj zaostaje za razvi-tjkoon .industrije i j-oS uvek ne
moZe Ida p-odmtri sve tprivredne 1potr-abe. Brza &nldustrijaJizacija p.riV<nkla je radnu IS!lagu u industrij:Sk.e cenrtre i!z raznih
kral.ieva il<ooja se sva'kodnevno prevozi od mesta sta!inovanja do
mesta rada. Te po·trebe .sve vH:ie rastu ::i. zato su mnogi gra-.
<!ani u svojirm naCionalnim !Zeljanla mag1lasi'li d.alji razvita~
Status na skali
lndustrija
Na rel'aciji'" [proSlds't - sa:daS!!ljost 82•lo tie optirrnisticki
orijentisano i sm.atra da je s"da8nji ·ra:zvitak industrije bolji
od razl'iot:ka u [p<OSldsti, 5°lo ne vldi ·razliku ·izmedu sadaiinjosti
i proslosti, a l2°lo je [pesirrnisti~ki orijentisano i Slllatra da je
sa;da!Snja situacija gora od pro8le, a 1°lo je 'bez odgovora.
Qptimist1Cki razvitak ·i.ndustrije u buduenosti izralien je
sa 93°I o, z"tim 5°I o smatra da ce lbuduca situacij a biti bez
promene u •odlllosu na sada8nljost, 1°lo zastupa miSljenje dace
razvitalk i:ntlustrije u 'buducnosti bit; gori ad sada:Snjeg i 10/o
je lbe!Z odgovora. Shvatljivo je Sto nera:zvijena podrwcja zele
u prvom redu razvita!k lndustrije, der industrija transfurmise
~
"
"
"
Ne
'0
"
15
c.
"
::0
o:>o
"
15
Nb.O
·~
.\2 =:
·~"
0"
c.
::0
o:>ii.
82%
5°/o
12%
}O/o
370
93%
5°/o
1%
1°/ri
370
~
0
~'0
cO=&
saobracaja. Se1jaoi i domojcice stavljalju ovu ~e]ju na peto
mesto, (seljaci sa 21°lo, a domacice sa 15°lo), dok je lkod radnlka i .s!OObenika :na devet<>m mestu i 'to d<C>d •radn1ka sa 12"lo,
a lkad s!W<benika sa 10°lo. Na Sikali 220 ·gradana odn:oS!!lo H"lo
od 1524 ispitanika odredilo je sa visoilcitn •<>ptirrnfuomom u buduCnosti ovu .Zelju i nadu.
Proolost
4,8
Sadasnjost
7,0
Buducnost
8,8
RazHka i2medu proSlosti i sada.Snjosti na s'kafii imosi 2,2,
a •izmedu sada.Snjosti i budu6nosti 1,8, a <>d [pr<>Slosti do buduenosti 4,0.
30 Vidi: Osnovni ekonomsko~voUtiCki problemi · druStvenog plana Ju~
goslavije (1964-1970), strana 148. ~
�'
Saobracaj
'
.
~
~
c.
"
"
NEI
8
~
'
"
..c.
"
:::>
Sadasnjost -"
pioslost
BuduCnostsa:damjost
Ole.
Q.l,
:;l
641'/o
17'/o
~'
>
0
-~~
__
''
180fo
86'/o
60fo
--
Olo
...
$,;;
.,..:;,c
0 .. '
-~-a
javljuju' da je v·reme da u njihovim rpoljima oru ~raktori, dii
kOila sa vol<YV'slwm i ikonj·skom zapregom trefua ~ameniti auto•
mdbilima. Ra~Uka izlmedu sadaSnjosti i ;prO'Slosti na Stkaii jlznosi. 2,2, a 'i:zmed:u · isa!daSnjosti i ·buduCnosti J, 71 ;ra:zli!k·a za
ceo wronenSki ra:m~a:k od pros1osti do buduenosti i=osi 3,9.
220
10fo
Proslost
4,8
220'
u sada.Snj<osti 64•/o pozltivno ocenjw.je rw:vit>ill<: \Saolm.:Caja,
17•/o smatra da nrona promene i=ed:u pr<!slostii sadaS<njosti,
18"/omiili daje sad,;Snja situacija u razvi'tku sadbracaja gora:
odprosle i1°/o je bez odgovora.
, Na rellaciji sada8njost - ,budu<most 86°/o smatra da
situadja biti1boija, 7°7one vjldi razli'ku, 6,% oceJ>juje ibudu<most
kao govu od sadaiinjosti i 1% ,je •bez odgovora: TE>ZiSte se u'
zelj a>D.a t>ill<:ode stav]jj a na razvita!k drUI!ilSkog saol>racaj a i
dolbrilll veza izmed:u seoskih podrucja u ravnicarskim i zitoro<lnim tkrajevima.
ee
..
-
~
0
c.
:::>
Moder,izacija po!joprivrede
78
Buduenost
8,7
U sil.da8nj01Sti i buduenosti modernizaci:ja poJdopriovreile na
Skaili je ne!lito 'VJsa od jugoslovenskog opsteg ni'voa, a u proslosti nesto sla!l>ija.
R&li!ka izmed:u proslosti i sadaS<njosti poikazuje ida je 80%
u sada8njoj situaclj!i optilmisti<llci ocenilo razvilaik poljoprivrede
u odnosu na proiilost, 5°/o ne v~c!i promene i2mled:u proS!osti i
sa!daiinjosti, a 14°/o smatra da je sadaiinja situaci)ja gora od
pr<>iile i 1°/o nije dao odgovor.
Poljoprivreda
Uz .modernizaciju poljoprlvreile ,rpovezali srno smanjenje
poreza i clektr.ifikaciju sela, jer sve ovo cW jednu ceHnu U,
tretiranju ove rprOib'lronatilke. Poljoprivreila zauzima vldno
mesto u plJ..anovima i jprogramima naSih ·savezmih ustanova i
Savezne narod;ne skupijtioe, a t>ill<:ode i u ;planovima i progral)lilma op!Stlnstkih,, sreskib i repub.liOkih skupstilna.
Modernizacija po!jopriv.rede zauzela je iiezto mesto u nacionalnim zcljama gradana Jugoslavije, jer 241 isrpitanik,
odnosno 11:1% od 1524, zeli modemlzaciju rpoffijoprivrede. Seljaei u !Prvom redu istiCu modernizaciju polj<wrivrede i ··to na
Cetvrtom mestu sa 24°/o, na O'Smom -mestu .radn:ici sa 15°/o, i
slwbenici sa 17°/o, dok je 'kod d<>l!laeica ova zelja na devetom
mestu sa 9•/o. Sananjenje poreza zeli 87 odnoono 6°/o, a e!ektriiikaciju sela 92 odnosno 6°/o. Sve ave zclje postavljaju
uglavnOI!ll scljaci, ik>ill<:o ·U ravn]carskim krajevima, tO!ko isto
i u kraiikim i ;planioslkim predelima. P<1d moderni!zacijom
seljaci Zele i dC~tllju ·viSe traktora, komlba!j!Ila, ·ma!Sina ~a seCu
kukuruza, lcUpanje orepe itd. U Um>~kim ikrajevima seljaci iz-
SaJda.Snjost
7,0
S<~da!SnJOOt
-
80"/o
proSiloBit
Buducnostsada8njost
910fo
,.u_
..
"
"
~
0
>
0
c.
Ni3
.,o
Oll'l.
5"/o
-
.,
"
NO/)
...
-·0~
~_,
:::>
Olo
"""
0315.
. 140fo
1°/o
241
fl'/o
10fo
241
Od 241 lica u ddnosu na budu<most 91•/o op'timi:stiJOki. gleda na modernizaciju p<iljopriv:rede, 6°/o smatra da neee biti
nlk>ill<:ve razlilke i2mledu sada:§njosti i buduenosti ;, 1"/o smatra
da ce buduca siltuacija .biti gova od sa1daiinje.
Smanjenje poreza se1jaci povezuju sa suSnim i nerodnirn
g<Jdm,;ma i sa cenama na tr~. Oni zele da se smanji porez
kaida nastupe suilne i nerodne gOO:ioe []ii da"''re podi2m i cene
po1joprivn!dnim proizvod;ma floada sikoce cene •tekstillnim proizvodima i ostalim artlkllima koje seljaci maradu da kupuju
u gradu. U •ovom pitooju je tkcJd seljaka optimizam i pesim'izam
na SkaU niZi od jugos!ovenskog nivoa u celini.
ProSlost
4,7
Saida.Snjost
6,3
Buduenost
7,9
79
�R31Zllka iz.medu proslosti _i S!lJI;iailhjoSti je 1,6, i2llnedu sa'liaSn.j<:lSti i buducnasti isto 1,6, a od proiilosti do sadaiinjosti
iznosi 3,2.
U sadasnjoj situ:aoiji 42% je c>ptillnistill'JM ocenilo sma<njenje poreza i smatra,ju da je ~adaiinja sit;tac:Iia bolja ~
proiile, 25"/o smatra da nema razl>ke u sma;nJ':"'J.'ll l!'ore:za "7<medu proslosti i sadaSn.josti, .a 33°/o je .pesrm1stli!ki. omentlsano [ smatra Ida je sadaiinja situacija gora.
~
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
"
0
;:J
Smanjenje poreza
"'
"
"
..,e
" 0
..,:;,
~
c.
"
.!!a=
'"
~
:0
~
..,o
-o
c.
"
-"
O"
..,-g
"""
;:J
42'/o
25°/o
17%
17'/o
87
33'/o
6'Y'/o
~:a
1
87
Procenti optimlstiCki r~lozenih. u lbuduimosti se_ poe
.a_ .smamjujru se procent1 pesimistilCki QTijentisanih u od!nosu ina sadaSnj-ost. Iz gornjih
podataka saznajento da je 650fo qpt;imistloki octri!lo "~~ien_i':
poreza u budu!Cnosti, 17"/o •smatra da nece u tQJ pohllcl bitl
proonene, a 17"/o smatra ida ce biti j-oii teza situacij-a i 1°/o po
ovom ;pitanju u bwi<ui:noSti je bez otdgovara.
Elelriflkaclja
seIa
~
m
"
. "
e
"'
tje
~
O·
c.
SadasnJOSt pro.Slost
BuduCnostsada5njost
"
•m
.~~
0~
as a
~g,
"""
"'0
;:J
"'"-
;:J
"
c;
I>
:0
-o
c.
58'/o
19"/o
23'/o
92
79"/o
12"/o
9"/o
92
Mnoga seoska podrui:ja zahtev·aju, ·zele i "ocektiju elektri"
ffkaciju !ka'ko bi ,mogli koristiti :ra!dio aparate,. televi~ore, t.ilko
da lri petrolejke zamenili elektriCriim sij·alicama. Ar!tmetiCka
sredina aJ.a skali je u sva tri vremenSka [>eriotda ispOd jUJgoSlovaru>kog 'llivoa. Od 92 isp:itanika 58"/o na re!acilji proiilost s~dasnjost ocenl!o je ;poo:i~o elektriflka'Ciju sela, 19•/o
smatra da nema promen~, ~ 23°/o je pesimistiCiki orijenUsano.
BuduCa situacija u min.osu lila 'sadaJSnju se tpolbOlj~ava jer
7go/o qpthnistiCki gieda na ellektriflkaciju sella, 12% ne vidi
ra~liku homedu sa'clasnjosti -'i l:>udu/mosti i g>fo .smatra da se
buduca situacija u elektrifikaciji sela nei:e pOIJ>raviti.
ve6avaju u Odnosu na sadaSn}o.st
Kon'kretni odgavrori o •modermizaciji IPOljopr-i<vrede, sma-
njenju poreza •l elekt~ifikaciju sela mogu se v'ldeti ~ <>deljku o
profesionalnim strukturama, d<oje se odnose •na Se!Jake.
Elektrifikacija sela
Svakako da je ova zelja -viSe <ikupivala stanovnlke u seli'ma nego u gfiitdov-ima. Poomatrana na -Te1aciji ISelo-grad,
pre!ma naSilm strutistilffidm podacima liiZ istraZivanlj-a ·u Turalnim
[poidruC.jirila, ·zauzela je osmo mesto sa 11°/o, a u gradskoj sre<dini ldolazi na preilpoolednje, osamnaesto mesto sa 1°/o.
.
Prema profesion!rlnoj struk'turi seljaci stavljaju elektnfikaclju sela na 11 mes'to sa 10°/o, a s1ui!Jbenici na 18 mesto
sa 'i'i'/o, zatlm raldmici na 16 mesto sa 4°/o i dO<mai:fice na 12
mesto sa 7°/o.
80
Tabe!a 16
NACIONALNE ZELJE PREMA POLU (Ofo)
Muskarci
Nacionalni prosperitet
Ra,zvltak socijalizma
Razvitak lndusill:ije
Dug zivot Tita
Model'llkacija poljoprivrede
MiT
Razvitak. saobraCaja
N:iZe cene
Tehnioki napredak
ReSenje stambenog
pitanja
ZaposJ.enost
Opsti razvitak zerrnlje
Elektrifikacija sefa
Izjednaeenje plata
Smanjenje poreza
Nacionalno jedinstvo
Razvitak Skols~va
Bolji stanovi
Zdravlje naroda
43
35
29
24
22
21
16
12
12
Zene
Nacionalni pr05pecitet
Mir
Dug Zivot Tita
Razvitak socij alizma
Ra.zJVitak mdu~<trije
Re5enje stambenog
pitanja
Ekonomska ·stabilnost
Razvita:k saobraCaja
Modernizacija poljo- ..
,priwede
10
8
7
7
7
6
6
5
4
4
f3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
..:
,.:·
Zaposlenost ·, . Opsti razvitak:: zemlje
Tehni6ki napredak
Razvitak sk<>lstva .
J3olji ~tanovi
Zdravlje naxoda
Elektrifikacij a ~ela Smanjenje poreza ..
Izjednacenje plaJta -:-_
Naciona1no je~tvo
38
- 29
22
19
19
16
13
12
9
8
8
6
6
6
6
5
5
4
4,
Sl
�Tabela 17
NACIONALNE ZELJE PREMA STAROSNOJ
STRUKTURI (Ofo)
pitanja
21 - 29 godina
Razvitak saobracaja
42
Nacionalni prosperitet
Tehnicki napredak
31 .
Razvitak imdusllrije
Zaposlenost
29
Razvitak socijalizma
Opsti razvitak
24
Dug Zivot Tita
Izjednacenje plata
23
Mir
"'Razvltak skolstva
19
Razvitak saobraCaja
Elektrifikacija sela
Moderniz3;cija poViSi .standard
17
ljoprivrede
NaciOnalno jCdinstvo
Re!.enje stambenog
Smanjenje poreza
16
pitanja
Razvitak skolstva
11
Ekonomska stabilnost
11
Tehnicki napredak
50 i viSe
9
Zaposlenost
9
Elektrifikacija sela
Nacionalni prosperitet
7
Opsti mzvitak
Mir
7
Izjednacenje plata
Socij a:llzam
7
Razvitak Skolstva
Industrija
7
Bolji stanovi
Tito
6
Nacionalno j ed.i:Jls.tvo
Modernizacija poljopr.
5
Zda:avlje naroda
SaobraCa.j
Smanjenje poreza
Ni.Ze cene
4
seljadma
Re5enje stambenog
pitanja
30 - 49 godina
Smanjenje poreza
OpSti razvitak zemlje
43
Nacionalni prosperitet
Tehnioki napredak
35
Razvitak industrije
Zdravlje naroda
Razvitak socijalizma
32
Zaposlenost
Dug zivot Tita
26
Elektrifikacija sela
25
Mir
Izjednacenje plata
Modernizacija poljoRazvitak skolstva
15
privrede
Bolji stanovi
15
Ni:Z.e cene
Nacionalno jedinstvo
Re!.enje stambenog
14
13
10
9
7
6
6
5
5
5
4
4
Grad
Nacionalni prosperltet
Rarzvitak socijalizma
Dug Zivot Tita
18
11
10
9
9
8
6
6
5
5
5
5
4
46
32
28
Razvitak industrije
Mir
Resenje stambenog
pitanja
Ni.Ze cene
Modernlzacija poljoprivrede
Tehnicki napredak
Razvitak saobraCaja
Opsti razvitak zernlje
IzjednaCenje plata
Zaposlenost
Razvitak skolstva
Bolji stanovi
Zdravlje naroda
Nacionalno jedinstvo
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
25
23
19.
16
12
12
9
8
7
6
5
5
5
4
1
1
35
26
18
18
Tabe!a 19
N.4.CIONALNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo)
17
16
13
11
10
9
8
6
6
5
5
5
4
3
3
7'abela 18
NACIONALNE ZELJE PREMA MESTU.STANOVANJA
GRAD - SELO (Ofo)
22
Razvitak socijalizma
Selo
Modernizacija poljo34
Nacionalni prosperitet
20
privrede
27
Mir
20
Razvitak saobraCa.ja
Razvitak industrije
24
82
Dug zivot Tita
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Ekonomska stabilnost
Zaposlenost
ReSenje stambenog
pitanja
OpSti razvitak ,zemlje
Razvitak skolstva
TehniOki napredak
Bolji stanovi
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
IzjednaCenje plata
Sluf.benici
Radnici
Nacionalni prosperitet
Razvitak. sodjalizma
Zdravlje Tita
RaZvitak inPustrije
Mir
Ekonomaka stabilnost
Stambeno pitanje
ModeriDzadja poljo-•
privrede
Razvitak saobraCaja
Opsti razvitak zemlje
Tehnioki napredak
Zaposlenost
Izjednacenje plata
Nacionalno jeilinstvo _
Poboljsanje stambenib
uslova
Elektrifikacija sela
Razvitak Skolstva
Zdravlje naroda
Smanjenje poreza
,.
50
45
40
26
23
18
17
15
12
12
10
10
8
6
5
4
4
3
1
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijalizma
Razvitak industrije
Zdravlje Tita
·
Resenje stambenog
pitanja
Tehnicki napredak
Mir
.
Modernlzacija poljoprivrede
Razvitak saobraCaja
Ekonomska stabilnost
Izjednaeenje plata
Razvitak skolstva
Zdravlje naro4a
Opsti razvitak zemlje
Naciona1no jedinstvo
Poboljsanje stambenili
uslova
Zaposlenost
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
seljacima:
'-
53
37
30
20
19
19
18
17
10
9
9
8
8
6
6
4
3
3
83
�Seljaci
Nacionalni _prosperitet
Razvitak industrije
Mir
M?<~ernizacija poljoppvrede ·
.
R!!Zvitak saobraeaja
Raiyitak socijalizma
Smanjenje poreza
Zdravlje Tita
Zaposlenost
Ekonomska stabilnost
Elektrifikacija · sela
R.eii~je stambenog
prtan1a
Razvitak Sikolstva
rehnicki napredak
Pobo!jsanje stambe.
itih uslova
·
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
OpSti razvitak zemlje
Izjednacenje plata
J)omaCice
28
27
25
N:acionalni prosperi-tet
24
21
21
14
17
IS
Stambeno pita!llje
Razvita:k socijalmua
Ekanomska stabilnost
I\1?C'ernizacija polj<>pnvrede
Opsti razvitak zemlje
11
10
10
15
14
13
9
8
7
7
Zaposlenost
E!ektritikacija sela
Bolji stambeni uslovi
Tehnicki Iiapredak
Sinanjenje poreza
Razvitak skolstva
Zdrav!je naroda
IzjednaCenje plata
N:acionalno jedinstvo
8
6
5
4
4
4
3
3
*
or·
·
·
P ~IZBilll J·U;goslovensklh
31
20
Razvitak saobraCaja
13
*
36
Mir
Zdrav!je Tita
Razvitak industrije
7
6
5
5
5
4
4
•
saobraCa}a, dalji razvitak oocijali21llla, reSenje stambenog pi-
·
narnda ima woje idublje · ikorene u nJih<>v"' ±sto-r!·J· 1, u !pros {)'.::n!, u · orbi za slorbodu i Olp!Sta~
·
'I ~·
b
.
"IJ
n~ .na .svome. tlu. 'Dovoljno je ·da se podset'inno naklh rustorlJSkilh dagadaJa 1z balkaru!klh ra'tova, prvog i drwgog svetskog :~ta, Pa ?a vidi·mo kroz ;kwkve .su .. sve teSkoCe mo-rali
P~<>~~Ih narofd.~ J~goslavije ~ borbi 7a slobeldu. Dovdljno je
samo da se l?odoe_;m;no SrfurJe 1 Sumadije 1804, 1815, 1913, 1914,
1
1915; . - tih teSk>ih dal!la kada su jugoslovf!lllS!ki namd'i ,J,sH
preko IJ'"ds~ih snaga boreti se 'S neprijate!jem i gladu. s je<dne
str~ne vodth su bo~bu .protiv twrskog feuidalnog sistema ; carevme, .• s '?.~uge str":'e protiv Austro-U,ga!1Ske ka,pitalistiiC<ke
monarhi]e, C1JI su se 'mteresi sulkobl(javali na Uu Jugos!wije.
P;ofesor b~ograJdskog uni'rerziteta dr J wan Oviji:C u svome de!u »Ps1h>oke osobine Juznlh Slovena« {1931) ut·-d· ·
d ct·
sk" . . .
.
.
•·" w Je
a mar 1 liudi v,eruJU da nema 1elik01ca koje ne ,bi lllleig.Ji
saVladati da su se u toku oslorije 'ZrtvovaJl'i do iscl'pljenja
34
celog naroda. Jugoslovenski IIlarodi su spremni da !Podnose
nei:Skaza:ne tsSkoCe za naC;i.anah~;u sldboidu i iJdeaJ.e. 31
s ~ 0 b ·0 d a je 'hila <lna sreea ~ojoj su te<lili svi jugosloVe:risk:i rnarodi i Srbi, i Hrvati, i Slovenci, [ Mafk:edonci,- i Cr,nogorci, i n·arodi Bnsne i Hercegovine ,(Srbi, Hrva'ti i muslirilani
i<;ao etlrrlaka grupa) i ostale nacionalne mal!ljine. Ne sa!IIIo rla
sU -tezni kcl .S'lobodi rve{· su se hori1i ~za slohodu, tkrv i};>rolevali
i ldavalli svoj e 'Zivote ,i u najnovjjjoj istoriji. K•roz Jugoslaviju
su proSli mnagi osvaja:Ci, ali nillw od njih nije mogao uni!Stiti
i a\SilmHkati jugoSlovenske narode, iko.jl su saCuvali tSvoj a naci0111a1na obele.Zja ,i nirsu se da1i 'denaciona:lizirati 32
U nacionalnim Zeljama radrnici, 'Seljaci, sluZbenici i .domarCice na rarng-IiSti na prvo mesto istilCu nadonalni priDsperitet. Po ovorn i joS drugim .pitanjima IPOjavile su se &i'Cnosti
i dstovetnosti u nacionallnim Ze.ljama. Medutim, postoje i razllke. Radnici i sluzbenici na paslednje mesto stavljaju smanjenje .poreza seljacima, a tloonaCice naciO'llallno jedinstvo.
Nacionals:ni status :n.a .ska'li u proSlosti iznosi 4,9, u sadamjosti je 6,8 i u bu>du6nosti 8,6.
Izna!d opsteg jUJgoslovenskog proseka, rabmajuCi. od sada:Sn}osti, nalaze :se mir, ·modemnizacija poljoprivrede, razvHak
tanja, razvita.k skolis'tva i naciooa]no (jedims1Jvo. lS(pod opsteg
jugos:Iovenskog proseka nalazi se e!E!ktrifikaaija sela, ekonom:9ka sta'bilnos't i ni.Ze cene, bolji uslav:i stanovanja u selu
i u gradu, i'zjednarCenje plata i ·smanjenje poreza seljaciana.
Koeficijent<Jm korelacije ranga utvrd111 smo da su radnici l!lajhliii jugaslovenskom ll1ivou u .nacio:nalnim Ze!lja.ma, a
najvise su udaljeni od jugoslwenSkog rprooaka slu:Zbenici. Te
xazlike se -obja.Snj.avaju rarzHCirt;im ekonomSkfun, kulturnim i
politiOkitrn sredilnaana, naC:Lnom. Zivota, stepenom ,svesti, p-ri·rodn'Om 'i 'druStvenom uSlovljenoSCu.
Naciomarlni status u budu-Qnosti u oldnosu ma sadaSnjost
pOkaiZaO je o1ptimistiCku orijentacij•u .jer i~itani gradani u
Jug.oslaviji sa 88% optrumistlOki gledaju u .buduenost, 8%
31 Vidi: dr. J ova n · · C vi j i C: PsihiCke osobine JuZnih S~ovena, iz
knjige »Balkansko Poluostrvo 1 juZnoslovenske zemlje«, Beograd (1931)
strana 8.
3~ Josip Broz Tito, GoVor, sutjeska, jubilarni i:ist povodom 15 god.
bitke na Sutjesci, 5 jula 1958.
85
�p~edvida d,?- ne~ fPiti 1promene -imledu 'SadaSnjosti i buduCnostJ, a 2"/? oceku)u pogocianje situacije.
, Nac1onalne ze]je nisu ap.straikcije, vee su Umnlkretne svakotlnevne po.trebe ~ractana, nacija i zemiJI.ie i imaju svo'u
realnu osnovu u drustveno-ekonO!lnaikom i poUit!Cik
· t J
Za ostvar ·
. ih O!ln SlS emu.
.
" '"'Je nmog . ze1j.a postoje pri:rodni ; drruiitveni uslovi
I su'bJekhVllle snage lkoje deluju u [pl'avcu progresa i pro~erite1a.
~1:'
NACIONALNA STRAHOVA'NJA
U Ju;goslaviji gradani najviSe •strahuju od rata. Na rangIi,.ti u nacionaiillian strahovanjtima rat doilazi na prvo mesto
sa 11-64 odi!losno sa 760/o i.s,pitanilka. To je najvisi i veoma
visok procenat u odnosu na ostala strahovanja gledana u
celini.
Na5 saradnlk postavio de sledeee pitanje koje se odi!losi:Io
na nacionailina strahovanja:
»A sada looja su Vs:sa strahovanja za lmduenost V..Se
zemlje? Ako zo:mislite lbudu6nost Jugoslavije u ill a jc r n j em s v e t l u, •ka!ko ce stvari iialgledati posle deset
gadina?«
D<>bili lllll.O sledece podatke:
Vodeca nacionaiilla strah<>Vanja
·.<'··.
•;.
Broj ispitaruka
1524
Rat
76
1164
Elementarne nepogode
19
295
Povratalk starog re<Zima
7
105
Strahovanja z.a zdr,.vlje Tita
6
98
Bez strahovanja
6
85
5
76
. 72
N eSloga narcda
Okupacija
'
5
87
'{
�J'Uig'Oslovenski narodi zele mir, ne zele rat ii;e!e "loJhodu
Tita, nesloga naroda i dkupacija. Od ,svlh strahovanja rat se
najviiiie iP=avlja u OO.govodma gradana J.ugosJav.ije."
»Bqj·inn .se Tala, atomskog, ·nekog ~udalka sHcnog Hi11leru. Bojinn
se svega onog Sto rat fd.on.iosi, posledica koje nasttli.Paju, r.anjenih, orsakaCenih, g1adn1h, logora, veSala, no:vih g,robova,
porusenlh gradov.a i sela, spaljenih iikola, falkU!teta i uni.Stenlh 'kU!turnlh 'l]><>menika. R<1ditelja bez dece i dece hez roditelj.a«. To su konkretni odgovori karaJk!teristiCni za sve krajeve i sve narode Jugoslavije.
Jedan gradanin iz Beog~ada ovalko fomnuliiie svoja strahovanja: »Da ne dode do .atomskag o:ata, jer cela Jugoslavija
hi hila u ruzevinaana«. Jedan Sihin iz nnwtra\Snjosti Snhije
(KragujeVac) izraZava strahovanja ovoon reCenicoim: »Rat hi
doneo nova 'l>bistva<<. Seljak iz Vdjvooirie lkaze: »Nasta[a bi
Pored pomenutlh s'trahovanja ,p<jja'VilO se u odgovorinna
ispod 5"/o i: pretnja Hi agresija od siTane sile, stagnacija naciona1nog prosperiteta, nezaposlenost, guJbitalk: naci'O'llalne nezavilsnos:ti, promena socijalistiCkog sistema, IPOveCanje por·eza
seljacima, nastav:a\k: naorm:anj~,· hladni rat - 'izo1acija, -ne-e
lij>OSo!bnast da -se odrZi rtezavisnost, stagnacija !Poljo:privrede,
neizj<ldnacenje plata.
i ne:zav:isnost svLrn zem1jam.a i svim. marodi·ma s~eta. !Nije slucajno ~to skoro svalko ispitano lice •U Jugos!aviji Odgova:ra:
Plj3.~ka, oduzeH ':hi nam hr-aSno, ~Zito" i rilast«. A tna KosOIVU j
Metohiji jedan ispitan;Jk kaze: »A!tomski bi na5 rat nniiitio<<.
.. J-~a ~rva_ti~a, maj~_a, :jz Zag.r-eba ikaZe:- -»iBojim se rata
da ani siln ne ·stralda i :svi Jjudi~. D~l;ligi gJr.a~d::tnin iz Zagreb a,
sl~~ep.1i1k, .kra:tko pordseta"·na H~oSimU, (pa lka.Ze: »To lbi hila
H:iroSima«.
-·
·
. U Bosni krallko su. formu1lsana strahovanja ovinn reeen:icaana: »Pla.Sim :se atoinSkih · bombi«. »Da Se !Ile ~Ponovi rat
iz 1941. godine«.
U Sloveniji je<dan gradanin lsto ta!ko kra11ko fo~muUse
svoje strahov,anje: »PlaS.itm se. atom'Ske bOOillbe«. Drugi uz uvaj
OdgGvor kal:e:. »Strahujetm od atOIIlliSkili ek'l])erianenata na nasem kontinentu«.
Makedanac ·iz I1rii€JPa Jra2e: »Treci svetski rO!t bio hi najve-Ca -~katastrofa za- Citavo .CoveCanstvo«. Jed:na star.ija Makedonka iz Skoplja .ov<>ko :lzral:ava sv<lja s'traihovrun.ja »Ne daj
ba-Ze da· dade do rata, bila bi velilka crll!ina, jo.S crnje .o:d crnjeg,
pa tone zelim. i od-toga strahujem«.
Crnogorac iz Tilt<>grada iznosi -strahovanje ovhn reCima:
»Ulmliko hi 'doS!o do rata. vjerujem da hi atamsko oru2je
uniStHo ve6i dio 'ZeJD!je. Ni ovoga P'lta Jug-oslav·iia me hi hila
paSte~en,a«.
Pored rata, tkao strahovanja se pojavljuju jos e1ementa:rne
nepogode, povra1
tak star-og TeZfuna, stra:horvanja . za zidravlje
n u Parizu je 1945 · godint:: 6drZana Me~usavezniCka reparaciona konferencija uz uCeMe predstavnika svih savezniCkih zemalja koje su ucestvovale u ratu, protiv NemaCke i njenih evropskih ·satelita ili su bile Zrtve
njihove agresije.
.
·
:
. .
Prema podnetim podaeirria osamnaest zemalja predstavljenih na Pariskoj konferenciji izgubile su ~u ovam ratu aka 5 mllian? lju_qi (raCunajuCi
ovde jedan . millen pomrlih od gladi u Indiji i GrCkoj). Gubici pojedinih
savezniCkih zemalja su bill sledeCi:
1. -
.Jugoslavija
2 . - Indija
3. -
Francuska
4 . - GrCka
1.706.000
759.000
10.- Kanada
11. -
41.000
AibaniJa
28.000
653.000
12. -
Australija
12.000
558.000
13. -
Novi
10.000
Z~land
5. -
V. Britanija
368.000
14. -
NorveSka
6. -
CehoslovaCka
250.000
15. -
JuZnoafr. Unija 6.000
8.600
7. ---: Holandija
200.000
16. ,-- .Luksemburg
5.000
8. -SAD
187.000
17. -
Egipat
::1.200
59.000
18.- Danska
9. -
Belgija _
»Broj Jugosiovena pagin~ih u ratu, strijeljanih ill na drugi naCin umorenih
u fa.§istiCkim Iogorima i. tvornicama smrti dale~o je veCi od broja Zrtava
rna 'kaje druge savezniCke zemlje, osim SSSR-a i Paljske.
.
Jugaslovenski gubiei predstavljaju 34%, daieka ViSe od jedne treCine,
od svih savezniCkih 'gubitaka. Sva veliCina i tehntka ovog gubitka mo2?.e se
shvatiti poreaenjem broja gubitka sa ukupnim brojem stanovniStva prije
rata. ReC~ne savezniCke zemlje -izgubile su slijedeCe procente svoga predratnog stanovniStva: Jugoslavija 10,8%, Gr!:=ka 7,0 .Albanija 2,4, Holandija _2,2;
Luk:Semburg 1,7 Francuska 1,5 CehoslovaCka 1,5, Velika Britanija 0,8. Bel-:
gija 0,7 Nevi Zeiand 0,6, Kanada 0,34, NorveSka 0,3 Indija 0,2 Australija
0,2, SAD 0,14, JUZnoafriCka Unija- .0,6, Eglpat O,lU i Danska 0,0«
Prema podacima komisije , u ·;Svih ;<?samnaest zemalja uzetih zajedno
nestalo je u ovom ratu svaki Ceti:.:le~ettreCi Covek, a u .Jugoslaviji kao Zrtva
rata izgubio je ·ztvot sv:aki devet( Covek .. -Pre rata Jugoslavija. je irnala .15~11'
miliona. Njeni gubici iznase 1,70,6_.000 ljudi ill 10,8% od ukup~og broja: st_~_--··
novnika. Ovi su podaci uzeti 1z knjige Ljudske i materija~ne trtve Ju.goslavije u. ratnom naparu 1941-1945 godine)· (Izdala reparaciona komisija p~i
vladi FNR.J),
·
·
~
89'
�Tabela 22
Tabela 20
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
PREM.4. OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI
Naeionalna
strahovanja
.,,
tl
0
;;;;
..;,
-
,0
...
. 'i:l
"""" "
"'"' ""
~
<J·
$=
7,2
8,8
2,3
1,6
3,9
76
4,9
4,8
4,9
4,9
7,2
7,1
6,9
6,9
8,9
8,9
8,5
8,6
2,3
2,3
2,0
1,0
1,7
1,8
1,6
1,8
4,0
4,1
3,6
3,7
105
98
85
1524
4,6
4,9
4,7
6,8
6,7
6,7
8,7
8,7
8,5
2,2
1,8
2,0
1,9
2,0
1,8
4,1
3,8
3,8
295
1164
72
~
""~
"-
"'"
4,9
~0
,o
"'g ,a,
~0
~~
~
0~
~a
Tabela 21
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
POREDENJE SADASNJOST - PROSLOST
Nacionalna
strahovanja
.3
0
%
"
0
0.
~
:::>
TOTAL UZORKA
100
Rat
76
Povratak starog
reZima
7
Strahovanje za Tita
6
Bez strahovanja
6
Nesloga naroda
5
Okupacija
5
90
77'/o
78
88
85
74
87
74
~
"
"'s
"'a.
~
~0
6'>/o
5
2
14
4
5
~
'0
~
0.
:::>
16'/o
15
12
12
11
9
21
"
~
~
..,g,
~..,
Olo
1'/o
2
'"
$.!~
o5
cti:S.
1524
1164
lOS
1
1
.3
0
Nacionalna
strahovanja
~
'lo
0
0.
:::>
·~
..,-
0
0..
Nesloga naroda
5
Povratak starog
reZi·ma
7
Strahovanje za Tita 6
'B\)Z strahovanja
6
TOTAL UZORKA 100
EienleQ.tame
nepogode
19
Rat
76
Okupacija
5
.u
c
~..,~
~-
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST
98
8S
76
72.
TOTAL UZORKA
Rat
l;liementarne nepogode
\.; Povratak starog
· ·rezuna
Strahovanja za Tita
Bez. strahovanja
Ne~Ioga · naroda
Okupacija
100
76
~
c
~
..,e
~0
"'a.
~
"
'0
c.
"
:::>
""
- .•
..... o!
~
0
0
~c.
"""
o:>o
88'/o
90
8'/o
7
2'/o
1
6
1
1524
1164
2'/o
2
92
19
~--
~
2
295
7
93
5
1
1
105
92
98
2
6
4
2
78
6
14
6
2
85
5
95
4
1
76
96
1
5
3
72
Status nac:i!ona1nih strahovanja na skali u tri v·remenska
perioda pdkazuje. da se oiz.nad jugoslovenslwg ;proseika narlaze:·
strahova.nje za .Jdraov'lje T•ita, povratak starog .reZfuna i nesloga
nruroda.
I<;pod jugoslovenskog ;proseka nalaze se strahova.nja: elementarne nepogode, rail; i okupacija.
Sva ova straJhovanja srno grafiOki pl'lkazali na skali u tri
vrernens!ka per'ioda na stranl 92. N a ;primer: nesloga nwoda
je oznalCena bel-o 'i Wnosi za proSlost 4,9, sadaSnjost je o-zmacena taCkicama i llljena sr<1dnja vrednost lje 7,2, a za budufulost
koJa je obel..Zena Iinijama srednja vredlllost je 8,8.
·
Pored globa!1nog nivoa ra;cunali smo strallovanja radnllka,
s1uZbenilka i domaCica u o:dnoou na strahova!llja \SVih ~itanili
gradana i to fPOm<>&u ikoeficijenta korelacije •r.anga.
Nacionalna s. trahova~ja-, 'Jugo~la-1 R~d~i~, Seljad .. I
.
prema d ob ijenom rangu
vIJ3
cI
Rat
Elementarne nepogode
Povratak st31I'og reZima
Strahovanje za
zdravlje Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
1
2
3
4
s,
~;~t
Slu.Zb~ .
nt'cl
I
DomaCice'
2
4
1
2
4
1
2
3
1
2
3
3
5
6
5
6
7
4
5
6
3
4
6
5
... 7'
1
7
7
91
�il
!I
.!r'i!,_
II
;'i
j.ugos1ovEmS~kom
~atno raz-
Ra!dnici, rslu.Zben'ici i domaCice su bli'Ze
nivOu strahovanja, dok se ·seljaci u toone 1pog.ledu
ltkuju. To !P<>kazuje. [<oeficijent korelacilje nmga, koj·i za raJd-
Nacionalna strahovan]a
Ukupno radnlka
Rat
Elementa'rne nepogOde
Povratak. starog reZima
Strahovanja za Tita
Bez strabovanja
·
Nesloga naroda
Okupacija
SKALA NAC.IONALNIH STRAHOVANJA
Neslogo noroda
I ....
-.......... ,.
..I.·
... r'
• . .
?
Povratak starog re-
1
1,6
2 '
iimq
Total
.Eiementarne ilepo•
1.8
!.....
. , . '.. ;• .. '···' 2.o
1,'
'-·· ............... :''' ''''""11,9
gode
I .. · , . · · · ' ' " · a
"Rot
L.....
_Okup_ocija
k~··
9
........ ..
1. 2
.
''""""H •
1,9
t:l·'
2,0
}
•
.•... !
3
4
1,'
22
I
w
5
I
0
-.
6
? ...
2,0
7
1,8
.8.
I
49
295
7'l!'/o
13
7
10
7
6
5
63'/o
10
10
16
14
4
4
9
7f'IJ/o
22
11
11
1, 7
Strahovante zo
predsedniko Tito
Bez strahovanj a
prihodl
45.000 1vise
25-45.000
Mese~nl
Do 25,000
9
10
J edan raJdin:i[< ovriiko i:zrai?:ava SV<Jje strahovanje: »Strahujem da ce naila zemlja biti obuhvacena atomsklm ratom, ali
veruljem da 1Ce ·napredme snage u svetu one~mOguCiti -mraCne
s'i1e !koje bi -bile ·za T8.t«. ·nrrugi radnifk, star 48 ·go:dina, tistiCe
str:ahovanje za slobddoon, ~pa kaZe: »Da :se ne na·ru:Si ova naSa
sl{fuoda u kojoj .Zivimo«. SliCtnih odgov<>va !koji 1Se odnose na
rart:, Okupa1ciju, elementarne nepQgode moZemo na6i slkoa:"o u
svirm a111ketnim listiCiltna. Radnilk iz NiSa, star 51 godinu, St.bin,
sa dvoje rdece je izjavio: »Rat bi doneo ub'i:janje, pljaCku i
gl,;dovanje. Bojim se da ne dode rdo ;porob1j.avanja od strane
vefiilkih sHa«._
Seljaci
Sel!ja!ke "Smo ra!Zvrsta!li prema visini godffinjeg poreza.
orike iznosi Ro = 0,964; za Belja:ke Ro = 0,607 i za slmbe-nike Ro = 0,964.
·
Kod vadnika rat u naciQllalnlm •strahocvanjfuna dolazi na
prvo meSto,~a 72%, a. na.!lJoSlednje mesto okupacija sa 5%.
I~IDedu ;__lpJni~·:.av.a strahov~nja Jl:¥_a:ze 1s~. ja.S elementarne ·nepogode sa l;'l"/o, strahovanje~
Tfta ,sa 11'0/o, povrata,k starog
· .1\"ezlma sa 7°/o, be2 strahovan]a sa 7'/o i nesloga n:>rada sa 6%.
za
. .'Kao Lik:Oid nacionalnih :Z!!lj-a, raJClnlike smo i ikod i!lacio-i.
n:a•\ilih Strahova!Jlja .:·razvrsta'li a?rem.~ ~meseCnim ~prfuodima ··u
tri gxupe.
·
'
92
Visina godiSnjeg poreza
Nacionalna strahovanja
Ukupno seljaka
Rat
Elementarne nepogode ·
Povratak starog reiima
Strahovanja za Tita ·
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
77'/o
23
8
6
2
5
4
68'/o
22
5
1
7
4
8
64
28
6
4
4
3
10
U nacionalnim .strahovanjlma g-ledaJillm glabalno rat kod
selj·alka zawzi.ma !prvo mesto ,sa 73°/o-, a .admah iza toga dolaze
93
�. ~~ \ ·.
··'··-
elementarne nepogdde ·sa 23°/o. Seljalk .iz Voj<v<lldtne, 'i.z okolilne
Mesto
_N_•_cl_o_n•_I_n_•_•_tr_•_h_ov_•_n_i•_•
Ukupno domaCica
ner<J'<ilndll g<ldilna<<. Seljalk iz dkolilne Sounbora drzrazava strah
na sledeCi nacin: »Strabujem od suse droja bi donela glad«.
SllcnJih odgovora cselialka mooemo nac~ u svillll kra:jeviuna
Jugoslavi.je.
&>d selj alka je strahovanje od r~ta izra2eno sa 73% i
istalk!Iluto na prvo mesto, a na pos1ednj em mestu natl.a!Zi se
nesloga na!roda sa 4°/o.
·
·
Isto tako seljaci strahuju kao i ostali gradani od okupacije, povratka ·starog ~e2ilma, pokazu:ju brlge i strepnje 2la
2ldra<vlje Tita, a !POja<vljuju se ~eljaci i berz str~ovanja.
SluZbenici Ur.ao i radmici lila p:rrvo mesto u :strahovanjiana
istlCu rat sa 80°/o, ·a na poslsdnje mesto stavlja(ju dlrupaciju
sa s•J•. lZIIIledu ovih strahovanja 'dolazi strahovanje od elementamilh nepogoda, !Pokazuju strepnju za 2ldr.Wlje 'Iiita, strahuju od povratka starog sistema, nesloge na:roda i1Jd.
Nacionalna strahovanja
116
Ukupno sluzbenlka
79'/o
Rat
16
Elementarne nepogode
7
Povratak starog reZima
Strahovanja za zdravlje Tita 7
8
Bez strahovanja
4
Okupacija
~vdo
25-15.000
I
85
81°/o
11
14
5
6
4
I
nepogode
Povratak starog reZima
Strahovanja za Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
73'/o
7
3
17
7
3
Ces'to se spooninje rat, -olkru.!pacija, atom-
iZJg.ubile svoje tmuZeve i simove.
Mnoge majke su gorko ~arpam'tile Cer, Kohrbaru, Sutjesku
i Sremski front.
82"/o
19
4
6
3
3
3
81'/o
20
6
3
5
6
5
82'/o
32
9
14
5
9
NEJkih .bitnih razJlika i2Jmedu ootalih gradana i rdomaCica u
naciona'ln.im st·rahov.arnjim.a nema, jeT i domaCice lkao i radnicl
i slui!benici rat ist~Cu na ,prvo mesto~ a dkua>adju na IPOslednje
mesto. Isto tako strahuju od elementarnih nepogoda, !PO¥ratka
starog re2ima, strepe za ooravlje Tita, nesl.oge narada ;td.
Mlada Slovenka .iz Ljubljane, . sta;ra 23 gad;ne, <>vako
i:zra.Zarva naciD'ilailna strahovanja: »Strah m.e atoonSk:i!h elks:Peri'menata na na·Sem. Jtontiln.entu«. Druga doma:Cica isto ri.z Lju-
bljame, stara 35 gadfna, Sltllatm da ,bi zsmljotres lbio naj,straSilji: »Najstra!ln1ja stvar bio bi zemljotres«. A starija domaCica :ilz Ljubljane, Uwja lima 58 goclina !ka.Ze: »Pl'aSim se p·onovo
;rata.« Do:marCica iz NiSa, •stara 52 god!ilne, krat'k.q :fior.mruli:Se
svratie strahovanje ov'im .reCima: »Boj•itm. se rata«.
S1]Cnih JOdrgovor.a domaCica se · moZe naC:i u svim kra-
30
ski rat, 3Jgll'esija, suSa ...
DomaCice isto talko ne :Zele rat jer su mnoge od nJih za.:..
pamtille i !Pre:Zivele i b<>lkanske i prvi i dr·U!gi svetslk!i rat i
94
Elem~tame
45.000
Slu2benilk ;z jsdnog grada strabovanje fortmU!i8e ovoon
reeenicom: »Da· se ne desi mellto !Predsedniku %tu, jer pod
njegovim rukovodenjeltll .ml!O iSii i ildeltllo narpred«. U odgovorima sl.U!OOenilka
Rat
MeseCni prihodi
25.000
·scaitOvanja
·~"-\--:~~~~o_l,..,7_a-8d~~~~~,--"-s=-1.9-17o"----TI-:M::-e-cs-.-2n-2as-e-,1i:-•-.
Zrenjanina, formuliSe strahorvanje ovom reCeni-com: ,»iBojim se
elementa'l'llih nepogoda, grada i su.Se«. JoS dddaje: '>>!Bojim se
jeviuna J.ugoslavije.
N esloga naroda
•
Poznata je ona stara la:tirnska izreka »~divide et dmpara«
(zavadi pa 'V'ladaj) koju su !Pr1menjivali stranJi osvaj.a!Ci medu
narodima i rU zemljarna Jugoslavije. To se opet tpOnavilo u
drugOitll svetskom l'atu (1941-1945) godme. Takvaj !Po:litici
suprdtstavile su :se
~iro.k.e
na:vodne mase ustancima i socijali-
stH!Ikom :rev<Jilucijom u kojoj se izgradi'Va[o aedinstvo :wih jugoslovenskih naroda. Nesloga naroda dolazi na rang-listi u
Jugosilaviji na sesto mesto u naciona!nim strahov·anjiuna. I radnici i dOitllaCice stawjaju <>vo strahovanje talkode na 8esto
mesto, slu:Zbenici na peto, a Jd:omaffice na iSedmo. Radnici ga
ispolja<vaju sa 6°/o, seljaci sa 4°/o, sluZbenici sa 7°/o i dOitllacice sa 5°/o.
95
�Sadailnjost ·
l'r<!Slast
Na~>ionalni
status
Nesloga naroda
BUiduenost
6,8
7,2
4,9
4,9
8,6
8,8
Strahovanja u .pogleldu ra.:jedillljenosti 'nailih naroda su u
tri vremenska perioda zahvacena. U IProi!losl.i ni""' je jedilak
i isti. sa. uugoslovenskim IPr<>SeikOm, meautilm u sadaiinjosti i
budu6nosti su iznad jugoslovenSkog [lraselka. To tpolka.;uju
gornji stat!stiCki IP<>daci.
stavljamo da ·bi strahe>vanja naro<:ito u Maikedoniji i Jugoslaviji od zemljotresa bila veoma wsolka. Na ovakav status
imali su uticaja zronljotresi u srednjoj Da!lmaciji. Isto taJ!oo
suJsne gddlne i fPorplave utlcu na psihologilju cOIVeka.
Elementarne
nepogode
I
I
Sadasnjost -
..,
"
:'!
e
Q,
NbD
"'"'
:;,
Ole
87'/o
4'/o
90/o
76
95'/o
4'/o
1'/o
76
~
"'
e
Nesloga
Q,
:;,
Sadasnjostpro5lost
BuduCnostsadaSnjost
"
"
·S
"
_
e
..
N
"'
>
e
""'
'"'
.~~
-"
'"':;:
0"'
"'"'
Kalka se vldi, u sadaiinjosti 87°/o straihuje od nesl<>ge naroda, kod 9°/o oa str.ahovanja su u qpardanju. U buduenos'ti
se 'ta strahovanja penj·u na 95°/o, zatlm 4°/o smatra da su' oira
strahovanja bez .pr01mene u hwduenost.i, a 1°/o smatra da ce
ta strahorvanja u ibuduCnosti opasti.
U odgovoriJma mnogj gradani se baje treceg sve'tskog rata
i razbijanja bratstv·a i jedlnstva i nesloge meilu naro<dima.
pro.Slost
BuduCnostsadaSnjost
~
"'
e
Q,
:;,
78'/o
"
"
"
NEi
..,
"
o:>l5.
::>
.,e
6%
"'
Q,
"
a
>
.. ..,
N&,
Ole
d31S.
295
15%
92'/o
...
-~=
·o~
11(1/o
29~
U •saJdasnjosti u odnosu na rproillost 78°/o strahuje od elementarnih nepdgoda, a· u burduChosti ta se strahovanja penju
na 92•/o.
Ulkupno 295 od 1524 SJWketirana graaawina istaiklo je ova
strahovanje. N a rang-li.Sti nema orazlike l2lmedu profesionaillllh
gl'>Uipa jer zauzima drugo mesto i k'()ld ra1d:nilk.a, selj,alka, s1uZbenilka i doma:Cica. U Jugos1aviji u celini e'lementarne nepogode kao strahovanja zauzimaju drugo meste>. Radnici lizr&zavaju to sa 17°/o, selj.aci sa 23°/o, slu:Zbenici sa 13•/o i dOillaCice .sa 21{1/o. Mnagt SU se poziva1i na zem1jotrese u Da'Imaciji
iii na suiine gadine i glad koja bi mogla da z01desi J'l.lgoslav•iju.
Onda bi ibHo straJSno der 1bi mora!H zavi~iti ord ·iinostranstva,
1
i·sUCu u svojim strahovanj:ima mnogi liBpitarnic'i.
Elementarne nepogode
Rat
Vee J:anije smo spomenuH \ia se pad elementamlrrri nepogodama pod:r-azlllrilevaju
samo zenillti·otres~, .veC Su\Se, P?-
ne
plave, •grad itd. Status na skali elementamih 111<'1P'lgoda
zuje sledeei proselk:
Ilrolllost
4,6
Swdaiinjost
6,8
poka~
BUiducnost
8,7
Rwzlilka i2lllleilu rproolosti ; sa<dailnjosl.i iznosi 2,2, a izmedu
sadailltljosti i budu6wosti 1,9, a totalna r.azlika od 1Pro5losti do
buduenosti i:znosi 4,1. Pos!e zemljotresa ·U Skoplju .pretrpo-
96
U uvodnom delu strahovanja pisali smo qps1rno o ratu
i idokumentovali to statis'tiCkilm fPOdacima i ibr<>jnim odgovorima gradana iz ra>Jlii:Hlh lkrajeva Jugoslaov'ije. Kao sto smo
veC r.a.nije videli,- strahov3111je ord nw-og rata ldo:lazi na prvo
meste> u Jugoslaviji sa 76°/o. I radnici i selja~i i slu7Jbenici
i domaCice u illadooahlrirrn strahovanjifuna na l}lrvo 1mesto d:stiCu ·
rat. Radnici sa 72°/o, se1jaci sa 73°/o, sluzbenici sa 80°/o i domaCice sa 820/o. Ovom prililkoon 1l!znosimo IStrruhova:nje ord ratasamo na skali u tri vramenska rperioda .'i 111a relacijama proiHost- sadashj•ost i sada6njost - budu6nost.
7 :Zelje i strahovanja naroda Jugosl<lvije
97
�Proolost
BU!ducnost
Sa!daiilljost
6,7
4,9
8,7
Raelilka 1Z1Illedu pro\Slosti i sadaSnijosti 1,8, a i!zmedu
sadailnjosti i buduooosti 2,0, dok total iznosi 3,8. UkU!PnO od
rata strahuje 1164 lica, odnosn.o 76°/o, lkao sto je to vee neko~lko puta u nailem ltretiranju lstaknuto.
~
.,
~
"
~
~
Ra I
N§
0
0.
"k
"'""
::0
Sada8njost pro8lost
Buducnostsadasnjost
.,
.,
"
.,
k
0
>
Ng,
""
~.,
::0
Olo
,.,
-~=
·~"
0<>
PrOO!ost
4,7
Sadaiilljost
6,7
5{)/o
.a
0
900io
70fo
l'il/o
.,
"
::>
Ol5.
::0
1!
20fo
1164
""
1164
Okv.pacija
Sadasnjost proslost
~
~0
9(f>fo
~
..,g,
~.,
Olo
...
.!!!=
·~"
. 8-:§
Olo.
210fo
74'/o
BuduCnostsadaSnjost
0.
"'
"'
0
.k
'lo
72
1'/o
72
U s"daiilljoj situaciji strahuje 74•/o ad olrupacilje, a 21%
smatra da je to strahovanje u opad.,ju. U lbuducnosti 96•/o
gradaina str<>hllje od okupacije, 3°/o smatraju da nei:e biti
promene, svega
1°/o
sm.atra da Ce fSe srnanjirti str.ah-ovanje ofd
okUIPacije.
Strahovanja za zdravlje predsednika Tita
U BOS>lli o Herce<govini mnogi su zapamtili austro-ugarsku
okUIPaciju, u Ma'kedoniji llllDOgi pamte olurSki. feudalni slstem
koji se tamo najdU!ze o.drZao. Nova olrupacija 1941. godine
ostala _je u .seCanjiana
"
"
..,E
~
15'/o
8,5
RazUka izmedu proSJ.osti i sadaSnjosti iiZnosi 2,0, tzmedu
Okupacija
78'/o
Budui:nost
sa<laSnjosti i budu<':nosti 1,8, a wkup"" tot"! 3,8 .
OJ E.
Strahovanja ad rata od proslosti do sadaiilljosti su u porastu na 78"/o ad 1164 ispitanilka, a u hudubnosti procenti se
penju na 90%.
lpalk u •sadailnjoj sHuaciji ·za 15°/o su ta strahovalllja u
opadanju, jer se progresivne IS!l"ge sveta SUiProtstavUjaju ~atu
i ratnim opasnostima i ne zele da dade do trroeg svetskog
rata .>koji bi ·bio 'katastrofa!an za citavo eovecaJll!Stvo.
mn01gjh
gradana, jer
'SU
doZiveli lkoma-
danje Jugoslavije iZ1!lledu Nemacke i Italije. Na primer S!oV<!Jlija je bila podeijena !izmedu Madarske kojoj j., pripalo
Medumurje, Italije, koljoj je pripalo podruCje Lju;l>ljane, Nemaicka je priQJojila rudrurska podrucja. Nemci su oikUIPirali
B..nat, jedan deo Iste>bne Srbije pripojen je Bugar.skoj. Crna
Gota je hila pod protektoratom 'ltalije. Form.irana je N'DH ibd.
JugoS!ovens'ki narocH vole •sl<>l>oidu. Ne .Zele tudi jar..m. To
su pokazali u svojoj istoriji. To su QJOkazaH i u an'keti o JijudSkoj srei:i. Od okUIPa<Jije strahuje 72 .gradanina odnosno 5"/o.
98
Kod seljaka "tra:hovanje od OikUIPacije zauzima trece mesto
sa '1"/o, kod -r.adnilka, s!uzbenika i domacica zauemna sedmo
mesto. Radnici to izra:Zavaju sa 5°/o Slu2Jbenici sa 3•/o i doma.eice sa 40/o.
'
Strahovanja jugos!ovensk1ih nao:oda za llldnwlije Tita je
iznad apsteg jugoslovenskag /t)rose'ka u sadafuljosti i budubnosti~ ddk su mlnima1ne razlike u iproSlostl. To ·nam poka2uju
sreidnje vreldnosti na Skali ocenjene ad strane ispitacrrih grad.,a. Pag:le<dajmo ta !POredenja.
Proslost
Sada:§njost
N acie>nalini status
4,9
6,9
Strahovanja za Tita
4,8
7,1
Na Telaciji .ada'Snjost -
proslost i budui:nost -
is:kazana u avian p'rocentim.a:
Budu6nost'
8,6
8,9
sadaiilljost je
.
99
�=
-
"
0
0.
:::>
Sadasnjost proslost
Buducnostsad$jost
..
"'
"'~
:::>
""
oo'g
os·a
12"/o
1%
98
ZO/o
ZO/o
98
"a
"0
85%
9ZO/o
.. ...
a
"
"
"
t;
Strahovanje za
zdravlje Tlta
4%
=
>
~&,
-~=
·o$
Strahova.nja za p<>gmlianje zdravllja Tita od pro&losti do
sad>isnjosti su u IJ?Oirastu na 85°/o, a od sadaiSnj·O!Sti do budu6nosti su se [popela na 92°/o. U sadaiSnjoj situacij•i 12•/o
izjwJjuje da !lle -trsba strahovati.
U hwdu6n<>sti 4°/o smatra da nece u t<>me pogledu biti
p.voonene .ilmnedu 1sada1Snjosti i Jbu!duCnoSti. Prema ddbijeni.tm
podcicfuna najviSe strahuju •radnici sa 110/o, tzatim seijaci,
s1uZbeniC'i d domacice. Mlade generacije do 25 godina 'i generacija !Sa 40 i viSe godina ~Olkazale au una.nl,je .strahovanje
nego generacije preko 50 •g.ddina !Sta·rosti u .naSem istraZivanju.
Povratak starog reZima
I ovo st:rahovanje rsu grada!lli formulisali rec1·ma: »Da se
ne .povrati stanje pre 1941. g()d!lne«. UklJillno 105 ,gradana strahuje od povratka •starog rezima, odnosno 7•/o. Gledano q>iema
profesionalnoj ,str.ulktur'i, na prvonn ~mestu stra1huju .sluZbeniCi
sa 9"/o, z:>tilm r»dnici i seljaci sa 7°/o, i ldamacice sa 5•/o. A po
starosnoj .strulkturi od ovog najviile strahuje generacija o'd 50
g<>dma stardSiti - ~a 9°/o, dok lkod m:Iad:ih gener.acija ovo
strahov:>nje :izno;'i 6°/o.
PraSlost
SadaS!ljost
4,9
7,2
PovMtak starog
re~ima
..
-
=
..
"'
... g,
"'~
0
0.
:::>
Olo
"0
:::>
Sadailnjost proSlrnit
Buducnostsada&njost
..
-
"
"
"
..,13
~
88%
0.
0
>
"-o
12%
93%
5
1
...
.:!a-=
~"
O"
~-<-::::
Ole.
105
1
105
U adnosu IProolost - sadaSiljost 88"/o gradana strahuje od
povrat!ka sta-rog reZima, medu.tlrrn 12°/o smatra da ne treba
strahovati.
U budu6noSiti ovo ·strahovam:je •e penje na 93°/o, dok
svega 5°/o ·smatra da ;zmedu sadasnjastli i ·budu6nasti nama
promene.
•
•
*
U nacionaWnim strahovanjima lkoja su ispoljena u sWm
republikama, medu svim grada:nima, profesijarrna, starnm;im
grll\Pam.a i narodnostima rat zauzima centra;1no mesto, a 1sto
taka uz rat dolazi dkupacija, ,prnrtataik starog drustvenog sistema, nesloga naroda itd.
Sve republilke, sve [>II'Ofetsije 1 .sve narodnosti su pokazale
strElp!llje za ¢rav1je ;predsednhl<a Tita.
Boselbno u on•ian .krajevima kQ'ji su !Pre ovog istraZivanja
do-Ziveli zemljo1trese ;pdtencirano je u odgovorima strahovanje
ad zeanljotresa.
U raVIlliCarskim i Zitor·od1l.iun 1krajevima se'ljaci najviSe
straih.uj1u od 1Sli5e, nerOdn'ih gotdina, poplava i glad.i.
Budu6ne>st
8,9
Razl>ka izmed:u proslosti i sadaSiljosti na Skali tie 2,3,
a Jz;medu s;>daSn.josti i budu6nooti 1,7. Cela razlika od pro·
Sl-Qsti 1Wo 1bwdu6:nosti iznooi 4,0.
100
101.
�nelkim fa!talist;ckim tshvatan:jima prema zivotu i smrti koja
su svojstvena primitivnilm narod;ma. Ta'kva sh<vatanja predsedn;k Tito je pobio, tvudeci da u orul;anaj 1boribi jugoslovenskih nar<ida veliku ulogu >lgra visoka svest o llleOIPhodnosti
o!YUiZane 'borbe, zatim 'lTI'rlm.ja naroda prema faSiz.mu i ljubav
prema s1obodt i lllezavisnosti za ilroju su na!Si preci u IProslosti
prolevali krv. Istovremeno O<aboracvlja se uloga 'i s,p,osobnost
KPJ za ongani!zaciju 1i. rUikovod_enje ustancima i revolucij<>m:
»JugoSlavij a se ne sastoji samo ~z hrda i ·Smna, a ustanak
ZELJE I S11RAHOVA!NJA GRADANA
je hukltao u !Citavoj zemil'ji, isto tatko -u rarvnom Sremu, kao i
PO REPu:BLIKAMA
· - ~aljwJna Jugosla · · k
•
i Q>o1iti0ki 'k"!PitUI!irail _VlJa ao. drzava, vojniCki, elkoawms:ki
·
.
a Je prEid Hitleroon 1941 god"
D •
1 V~Jno ;rulkoV'IOdstv;o bi>lo .e n .
· . lllle. - rzavno
zavisnost Zeanlje IP• je J ed ~os<Jbno .d":_vodl bo~bu zane0
frusistMk'iln:t ok!JiP~lor.ima.
a Jugos!~vl(lu i njene narode
godine narodi Jugoslavije ost!l~ za ~uJkol~o dana "!Prila 1941.
DrZavrni bur.ZoaSki Cl!Pa·rat
I su ' ~ _dnave, anmije i oruZja.
S!uzbu o'kupatora. !Ra5/Pa:I se raOjpa~ oh se de1imieno stavio u
Kralj Petar II Karailord:v>~u s:e v~a~tare _-burroa\'lke /Partije.
stranstvo. U ta'kvoj situa "j" .
·am )e IPOI:>egao u ·ino~a je njNtov istorijs:ki zad~t~~~oslovenski n_~rodi "" shvatili
celu bore protiv fa!OOma i d . ": s~ •.• radruil!<oon lklaoom na
cije oruZana. borba svih
~ Je Jedml [put I imlaz iz te situanacionalnu ravrnopravnost"zsihat n"rodab ,za <ll?bod~, Gedinstvo,
•
. . .
us t anCJ. Jugoslovenslkih n .-od o su ulknu~. ve!l1k" oruzani
.
1
te
ar
u
Srbiji
a u svrm pdkrajilnama:
7. jula 1941.
27. jula 1941.
27. ju1a 1941.
22. jula 1941.
11. oktobra 1941.
13. jula 1941.
U Hwatsk:O'j
U BiH
U Sloveniji
U Melkec!onij•i
U Crno.j Gol1i
U Clanlku »U i!emu je sp ·f· •
revolucionarnog preobra
ect 1cnost oslobodilaCke borbe i
v
Tito je ulkazao ida ISU
•
mn~a~~ . n~v~ Jugo~lavije<< pxedsed.ruk
,!'
oni Uwji su /Pr;jate!jskli. .
J(jud1 12 drugih zemalja /Pa 11\ruk i
bedu socijall!isticke revol~ci ?'-" n""lja :'"a<wolooeni 1nrmacili pobr'dli£m.a •i Sumama nacionaf: povo rum ·Clk:olnostima, rviiSOJkim
,
·om neravn.qpravnoSCu, pa -Cark i
102
u brdmritoj Bosni i ldrugdje. iNa:Si "u lllarodi /PoilU u bo~bu bas
zbog t<>ga sto vole zivot, Sto vole· slobodu. Na:Sa omladina
nije posla u borbu zato sto mrzi Zivot, vee zato ·sto je voljela
Zivot, Sto je vjerovala u bolji i sretniji ,zivot, u s~etniju buduCinost«.14
Oruzana borba jugoslovenskih -naroda imala je dvostruki
karelkter: borbu proti<v okupatora i dO'lllace rerukcije ikoja je
saradivala sa okupatovom (ParveliC,- NOO.iJC, RtllliDi!k, DraZa
Mihajlovic).
·
SoC'ij8Jlist>oka Federativna RapubUka Jugoslavija "tvarena je kroz narddnoOOJ.obodiilai!ku borbu i socija~istlcku revoluciju za vreme 1drugog svetskog •rata. U !Djjen ·sastav u5Ie
su narodine republike: Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegr(wina,
Slovenija, Makedonija i Crna Gora. Narodllle· repuJMiike 5U
stvorene j<m u cratu jer se vodilo rai\una da nova jugoslovenska driava poeiva na slobodnom IPristanku svNt llljenlh naroda
i da ustavrno u;redenje ·bude izgradeno na federati'Vlllollll IPrincipu. Temelji ta!kvog uredeiija udareni au na Drugam zasedalllju A VNOJ-a u Jajcu 1943. g"'line. Trukve odllt>ke su donete jed:noglasnlm pristankam svih jugoslovenskih naroda, a
ov-e adlt>ke AVNOJ-a lkasnije su ddobrila zemaljslka veca u
svim rEJPuMlkaana, o potvrdene su !Prillilkam dono.Sellli.ia Saveznog 'i r81Pt:lb1l0kih ustava 1946. i 1947 ..godine. Time je hila
obezbedena puna ~ravnOIPravnost •naroda S~bije, Hrvatske, Sloven'ije, Bosne i Herc-egov'ine; Makedonije i Crne Gore. Taik.av
saJstav federativne Jv.go·s]avije naj.bolje je odg·ovarao nacionalnoj strukturi.
·
Nas drustveno-ekonO'lllSki i polittOki sistem svakoj naciji
om.oguCuje puni naciona·1ni razv!itak, istovremeno vodeCi ra34 J o sip B r o z
Tit o: u Cemu je specifiCnost oslobodiraCke _borbe
i revotucionarnog -preo_braiaja _Nov.a _Jugoslavtje, »Govori i Cianci« knjiga n,
strana: 356.
·
103
�Cuna o zajednici svih jugo.slovenSkih nar.oda. OvaJkvo nacioi.lalno pitanje se ·reSava1o u mislima i oseCanjima u teoriji i
.praksi QUgO!SJovenslkih inaroda, jer BVa'ki narod ilnia BVOjU ind'ividuaJ.nost, ali svi oni cine zajedno j<!dtnu cellnu.
Po U\stavu i drug}m zallmnima garantuje se ravnOipravnost ne samo :i2medu republika i naroda, vet i!Sto talk-o i sve
.naciona'lne ma.njine 1maju !Pravo na .svoj siobddan :kui!tu11ni
razvitak, na svoje iikole, jezilk i sve ono mo ilm je potrebno
da bi dalje CUVrui i razvijaJi !POZiJtivne nacionaline osobine.
Predsectnik republike Jos~p 'Broz Tito je •viSe puta istakao da
u na.Soj ~eoriji i ,praksi, u na~oj lkoncepciji u ovalkvom federativnom uredenju nema dom.'inirB!juCe nacije, jer u Hrvatskoj
u,pravJja na!rod Hrvatsrke, u Srbiji narod Srbije, u iBOISlli i
.Hercegovim.i narodi Bosne i Hercegavine, u Sloveniji narod
S!ovenije, u MaJkedoniji narod Malkedonije i u Crnoj G<>ri
narod Crne Gore.
Ustavom iz 1946. godine fed<>.ralne jedilllice su rposta~e narodne repub!ilke, •koje su c!dredene •i'!lanom 2. Ustava FNRJ.
Taj -clan je ostao na snazi i posle rdon<>Senja Ustavnog zakona
19513. g<>dine. Novilni Ustavom 1963. ·g<>dine JugosJaW:ja se rnaziva Socijalistii'Jka FederatiVl!la Repubili!ka, a namdne repubili!ke -se zovu socijali;st;oom l!'epubl>kruna. Profesor Ul<tavnog
pra'la heogradi&kog Pravnog fakulteta dr Jovarn Dordevic u
SV'Oille delu Novi ustavni sistem piiie: »Dok fie JUigoS!avija
.»savezna drZava« ~ dCJibr.ovo.Jjno ·ujedinjenih i ·ravnopraV!Illh
nal"dda i »ISOcijalisttCka demokrats:J:ra 'Zajedtnica« - zas.nov.ana
»na vlasti. radrnog rnaroda i s&mOU!Pravlj.anja«, dotle je replibli!ka >drzavna socijalisticka dem~>.kratsrka zajedniea« 35
»'Za!Snovana na ·V'lasti rrudlnog n31l'Oda 'i sannoupravljaiiljU«. To
su, po -reCima profesora i>ordeviCa, druSbveno-politiC.Ike zajedtnice lst<>g ti!Pa, s tim !ito je federacija zaJ.iednica - republlka, .a repulbli!ka je unitarna 'Zajednica. Fedel!'acija je jedini
predstaV1Jli!k u medunarodnim od·nosima, a r€11Ju'bllka je Clan i
sastavni deo federacije.
»Repubilika nije ni drzava jedne nacije <>dowsno one na
cijoj nacionalnoj teritoriji repuWlka posto(ji, rniti je samo
drlava otlnosno .zajednica rad'nog nardda. Ona je druS'tvenopoliJ!Hika zajednica svib narodnosti 'i svib grada!lla koji zive i
rade na njenoj teritariji; koji joj •Jnaee prip&daju kao driiavljani. Pri ~tome :se ne odru!Zima isflorijtsko-nacionalna osobe;s-o r.
strana 560.
104
:r ova n
Bord-e v 1 C: Novt- ustavni sistem. Beograd, 1964 g.
nost niti zoMostavllja nacionalna struiktura S::aik_~. r€1jlUJd~ve.
_,..
.
.
ln 'd "'a e u bu;rZoa·:i!n.om J.uo. Ali r€1jlublike msu -nac!Ona . e rz v
. . I 'ti!oko--demonom. smislu. One s~ zajednice ·~6aroda u so~a.:a. &rna svoju
kratskom smi\Slu !!POJOlla >marod«. ~v::~ r:~!!om i ko'ja je
tent'toriji~deokojJ·~l~~::~~~':,;,~~e ,teritorije, sasta'l1li dodeo
sas a<vn
.
. .·
dnorg ; praVlllog !P jedmstvenog drzavnog, carmskogt, puvr~·~. 1961 godine btoj
.. p
pop1eu s anovrnliSov a
•
rucja Jugos1aVlJe. r"':'a
et
ruedecoj strulkturi:"
stamovnika po -repuibllkaJilla se kr ao u
U.kupno stanovmka
Republlka
18,549.291
7,642227
1,854.965
. 963.988
4,159.696
3.277.948
1,591.523
1,406.003
471.894
SFR Jugoslavija
SR Srbija
AP Vojvodina
AP Kosmet
HI!'Vatska
SR Bosna i Hercegovina
SR Slovenija
SR Makedonija
SR Crna Gora
PoJ.<>Zaj socijaUsHCikrh Tepubli!ka kao ~rustv~o"Po rtitkih
I
'ed ·ca ,. drZavnih ]omnacija odred:en Je novnn Uistavom.
za] n1
·~
s1 · ·
ro
S obzirom da su se pojedini krajevi Jugo av';le u p. ... t'
1 ilnia pod 1tlac10nB1ln1m ugnJe'Slosti razvija-li u razI!CI :nm us ov I , • •
_.
d su
.
d strane Austro-Ugavs.ke s Jedne strane, 1 a
ta'VanJem ~- d
-bile pod v'lascu feudaJnog sistema Turske
nake ·oblas 1 ugo
.
b
takvih drustveno-ilsitocarev1ne s druge strane, 1 da su 2! og
.
.
. rijskih u:slova ostale razilike u privrednom i lku~~rrn~ '~~
.•'·u
"sta ••
Vl ur.. ·koJ·e se nlsu moglle naglo ibnsati, upra<vo • og CL razi·
zlilk u nasent
ra:zUka u proSlctsti pojavi1e su se I ra . ~
r
se pova,n]u u naciona1nim Zeljama i strahovan]IIID.a, a 1 :
1 ..
.avile i slienosti. Zato mno rpoonoeu koef.icijenta , re aorJ<>
~am.ga .pokuSaiti _i:z-raCunati ra:z:lik-e :i:?Jm~du repulbhka ~ ~~~:
na naciOillame zelje i strahovanj a svlh .gradana Jugos a<vlJ .
P<>gledajmo rang-listu.
=or de vi C• Novi ustavnl sistem, Beograd, 1!!64. go·
36Dr :rovan ""
·
dine strana 566.
.
RJ 1961 godine podaei za 1991, str. 334.
·
37
statistiCki godtSn:Jak SF
·
•
105.
�poslila brojna radna snaga i u ovim lkrajevima u .koj:ima je
ina!Ce natali:tet veoma visOik. Bosna i Hercegovina je dooivela
relaJticvno nagli rarzvita:k illldwstrije posle id.rug<>g svetskog rata
i iSij>itaruci u ovoj re,publici Tazvita:.lr industrije staVIljaju na
sedmo mesto. Ostale republike, Slovelllija, 'Hlrva1Jska i Crna
Gora na cetvrto mesto.
RANG-LISTA NACIONALNIH ZELJA PO REPUBLIKAMA
..
.
'
:;r
;r
Nacionalne Zelje prema
dobijenom rangu
-~
:e
""'
~
<Jl
:r:
1
2
3
4
5
1
3
4
2
5
1
3
5
4
6
1
3
2
7
4
6
7
8
9
10
11
8
7
6
9
8
9
11
7
10
13
2
;;;
&, ..
::I::;'
""">>
Naoionalni prosperitet
Razvitak sooija1izma
Mir
Razvitak industrije
Zdravlje Tita
Modernizaclja poljopnvrede
RazvitaJk saobraCaja
Stambeno pitanje
Ekonomska stabilnost
Tehnicki napredak
Zaposlenost
Razvitak zemlje
uopste
Elektrifikacija sela
SrnarQenje poreza
Izjednacenje plata
Vise skola
Bolji stanovi
Nacionalno jedinstvo
Zdravl je naroda
12
13
14
15
16
17
18
19
13
10
19
17
14
11
12
18
16
15
>
~
12
15
17
19
14
16
18
..
c
""
>
6
.....
c:;;;:
uo
1
2
3
4
5
1
4
5
2
6
1
3
2
4
5
10
5
16
18
6
17
6
11
7
8
9
10
3
12
11
16
9
17
8
7
9
12
10
19
8
11
13
19
7
18
8
10
13
15
14
19
6
:r:
-
"'
13
12
14
9
15
~
0
u;
16
12
15
17
18
14
19
"0
~
"'"'
c~
~o
1
pojavljuje strah od rata na ;prvmn mestu.
RANG-LISTA NACIONALNIH STRAHOVANJA
PO REPULIKAMA U ODNOSU NA JUGOSLAVIJU
Nacionalna strahovanja
prema dobijenom rangu
13
Rat
Elementarne nepogode
Povratak starog
IS
11
14
16
18
17
Koefictjent korelacije ranga za svaku ~e,puibiliku u odnosu na Jugos!avfrjru •lznosl: za Srbiju Ro = 0,875, za Hrvatsku Ro = 0,860, za Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,616 za Sloven:iju Ro = 0,954, za Makectoniju Ro = 0,668 ; za c.:X,u Goru
Ro=0,874.
·
Ovi 1weficijenti atorelacije pokazuju .da se u lllacionalnim
zeljama iSij>ita/llici S1ovenije, Crne Gore, Snbije i Hrvaiske
·y.vl? ma:Io •razlikuou ·od zelja Jugoslavije, dok se u zeljama
·liSpitanika Makedonije i Bosne i Hercegovine javljaju znatne
.razJ!ike. Uzecellllo •za [lrinner ie _nacionamilh •zelja xazvitak in~
dustrije. R"evitak i'l>dustrije dol.,zi u :prvi plan u l!ler8!Zvijeninn
podrwcji.ma bez fabdka i duze industrijske tradicije. &bija i
MaJkedonija su staviJ.e u ISVOj1m nacional.ln-im .Zeljama razvita:k
ind:ustrije na ldrugo mesto, a iJspitivana lica ·u -dkvl•ru Socija-listiCike Republike .Srb]je na Kooovu i Metohij"i na prvo mesto.
To je potreba naroda nerami"jenih (!>odrucja lkako bi •e za106
Jugosloven.Ski narodi su ~Pre~veli nilz ratov:a u svojoj nacionalnoj i!Stor:ilji, zato lllije ni Cudo kada se u veCLni :o!dgovora
reZima
1
Strabovanja za Tita
Bez strahovanja
Nacionalni rascep
Okupacija
:r:
~
:r:
"'·
<n
1
2
1
2
1
2
1
3
1
3
1
6
6
3
7
5
4
4
6
3
7
5
3
4
6
5
7
6
2
5
2
3
2
7
4
4
4
6
7
7
~
0
&.~
-,>
..
:a
!l
""'
1
2
3
4
=·-
s
6
7
~
<Jl
G
~
>
~
·-
~
>
0
s
6
....
..... a8
"'
:SE
"0
c
~
s
Koeficijent korellacije ranga <po ~epwblikama u odnosu
na Jugoolaviju lznooi: za SI'biju Ro = 0,571, za Hr-vatsku
Ro = 0, 750, o:a Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,964, za S~oveniju
Ro = 0,464, oza Makedoniju Ro = 0,929, i za Crnu G01"11
Ro = 0,643.
U naci=all!lmi strahovanjima BoS'lla i Hercegovina i Maked®ija se cvvlo malo razlikuju <>d [!>TO'Sei!l!lih jUJgos1ovenskih
strahovanja, dok se najvece razlike u <>vom iPoglE>du javajaju
kod -Slovenije i Snbije.
PdkUSaCemo da- izm.esemo rezwltate _
ovog ifstraZivalllja na-
ciona1nih zelja i strahovanja po republikama. !Nacioname zelje
i strahovanja razl~kuju se dd jsdnog do dl'U!gog podrucja, sto
je u za:visnooti od priwedm.e razvijen.osti !POjedinilh .republika,
istorij"Skih m!ova, ikulturnog n~rsle<ia i razvitka uopiite, od
polit](Jkog i ku:Iturnog nivoa i psihloke ikonstituci:j·e ispitanih
107
�jj
!ii
gradana. Ovoni priltkom izneeemo neke naji.nteresantmije odgovore koji ce joii bolje istaci speciflenost nacionalnih zelja i
strahovanja p:o pojedinim rapulbllkama.
Tabela 23
NARODNOST ISPITANIH LICA PREl\iA
PROFESIONALNOJ STRUKTURI
Narodnost
U .sastavu Srbije ima rpodrutCja :k:oja su privredno i kulturno veoma razvijena (Beograd i Voj·vodina), ali i podrucja
koja su u ;prlv:rednom i ilrultumom razvitlku naj!l:aostaJ:ida u
Jugoslaviji (Kosovo ; Metohija), .pa je razumljivo da su se
i u nacionalnim ~zelj-ama i strahov.am.jima :pojavile razltke u
ovilln podrucjillna. P·ored star.ih indu•trijSkih centara Beograda, Zemuna, Leskovca i Kragujevca 'ke>ji illnaju -duiZu i.ndustrij!Sku traldiciju, posle drugog svetskog rata, lllmO'ge varo.Sice
u S~biji transfe>rm'isale su ·S<' u industri(jske gradove ~i,pa Loznice, Priboja, Sevojna itd, U 1931. godini u zanatstvu, industriji i rudarstvu billo je 8,6°/o stanovnika, a prema popisu iz
1961. godine u i"'dustriji bez zanatstva i rudal1Stva Srbija je
imaJa 10,30/o stanovnika.33
Isto talko pootoje razlike lzmedu zitorodrnili lm:ajeva sa
viso:ki·m nacionalnim doho'1Jkom po ·gllavi IS'tanoV!Jlilka u Vojvo-
dini, MarCvi, Posavini, Ponwrav1ju i Podunavlju i zabaCenih
planlnalkih predela sa 111iskom proizvo-dllljom i potroiinjom. Ti
krajevi su bez razvijene S~olske mreZe i sa velilkim brO!jem
nepismenih. To ·su jp1rotins!ki predeli Sa;ndZaik.al KosoVa i Met<>hije 'i ostallh delova Srbije lmji su udalj.eni od grad,ova,,
komunikacija i civl!izacije. U 1931. godilll.i ul<upno 80,8"/o
stanovnika se !:>avila rpoljoprivrednom delatnoS6u, a u 1961.
godini 55,90/o stalllovnika je ubuhvaceno poljOfP'I'ivredom."
U Srbiji su uzo~k<>m il9pitana 643 lica. Najvise je dspitano seljalka 189, zatim 163 d()macice, 126 radnlka, 109 oluzbenika, 32 lica sa lienilln prihodima ,; 24 ostalih zanimanj a.
Po nacionalnoj strulkturi naij'lriSe. je ispitano Sr<ba 521,
zat]m 53 Madara, 13 Hrvata i 16 Siptara. Ostale narodm.ooti su
nezna1me u odlllosu na ulkupan hroj Srba u uzorku u ovoj repuhlici. Naclonalnu strukturu isp1ta.nih Mea [prema profesionallnoj pOikazujemo u ovoj tabeli:
3s Vidi: Melik: Narodna Republtka Srbija, iz knjige »Jugoslavija~.
strana 357.
3 9 StatistiCki gocliSnjak Jugostavije 1964. godine, strana 351-353.
108
. ..
"'
;:;
Srbija
·a
"'
;:;
:;)
"'
~
.Q
'll·o
Gi5E
..
.;,
.
~e-g
e" .~rs :E
0 u
O<l
~;:c.
...
0
""'
0
c
a.
-"
"
::>
521
17
24
86 127
98 166
Srb1
53
3
7
18
17
8
Madari
16
5
3
5
3
Siptari
13
2
2
4
1
2
2
Hrvati
9
2
2
3
2
Muslimani
8
I
1
2
2
I
1
Crnogorci
4
1
2
I
Makedonci
2
1
1
Slovenci
2
2
Jugosloveni
16
4
1
5
4
1
Ostale narodnosti
32
24 643
126 189 109 163
Ulrupno
U sastavu Socijallsticke Republlke S11bije :nalaze se <J:ve
autonomne tpOikraj:im.e: Vojv·~rdina i ~~sovo i M~tohtJa. NaciOnalne zelje i strahovanj.a ovih [pOikrajma r~<azac':"'o .<PO'S~bno.
A sada pogledajmo ukupno nacionalne zBl.Je ~sp1lalllih lica u
celoj S~bilji.
VQdeC:e na'Cionalne .Zelje
•!o
Broj [s;pitanih
lica 643
214
191
176
158
33
Nach>nalllli pros;perite'l
30
RazvitaJk inldustrije
28
RazvitaJk. ·socij.a~Umna
25
Mir
14~
23
Dug zivot Tita
136
21
Bolji sta111ovi
123
19
Razviltak saobracaja
121
19
ModerniJzacij a poljoprivrede
117
18
NiiZe cene
Ispod 100 1Sp1tanika zele zaposlenost, 'izjeidnaeenje. p~ata,
v1Se Skola, tehntclki :napreda)Jt, smanjenje ~~ez~. sel]acrma,
zdravlje naroda, nacionalno jedinstvo, ~ldk.trlft:k~ctJa seQa, ~o
bo'ijsalllje stanrbenih urslova i qpSti .. a"lv'llalk. zem1Je Ov_e llla;wnalne zeije se naJaze i:?lilledu ·zaposlenosll sa 120 1 o,psteg
/o
razV'itlka zEl1lllje sa 2"/o.
109
�Razvita!k industrije, dalji ramvita!k socija.li2lma, dug zivot
i zxiravlje druga Tita, reiien,je sta!lll!be!llorg ;pitanja, razvita:k
saobraCaja, 'nio'dern:izaCija poljqprivrede, ni.Ze cene i Zaa>oslenost, razume se i anir - rto su vode"Ce naciO!llaU.Ilie •Zelje naroda
Snbije. U SVOI!ll odgworu, nadi i ocekivanju jedan ra'druk sa
sela lkoji se_ uposlio u fa!bi'ici, s'tar 35 g.od'ina, fka.Ze: »Nadam
se da \Ce ,b.tti sve 'ViSe fabrilka. Radnici i seljaci Ce se sve viSe
moCi z8jpoSJUava:ti. Porez neCe biti onarko veliJk :kao danas. BiCe
viSe automo1bi1a i aut-abusa e:a prevoz«.
Jedan se!jak 1iz zitorodnlh 'krajeva u Vojvodini je izjavio:
»Se1ja!ku ce pOimooi nauka i tehnlka. Selj,oJk neee mora~i da
strahuje od obla!ka, da lice da mu bije [etilrm«.
U<~pste se moze izvestl zaGdjuca!k Ida su nagJ,aiiene teZnje
ka ba]jim stanoviana sa modennian rnameStajelrn, friZideriana,
ka Vi:Sem standardu. Ge>vor predsednika Tita u $j)Htu su mnogi pominjali i intenpretirali na svoj naCin: »A.koo ibi bile> sve
ono sto je Tito govcxrio u ~Htu i sproveJo se u delo, m'islim
da bi se mnoge stvari bolje uredile. Povecace se lltandard. Da
ne bude lkrad:e u privredi«.
S:rrps'Jki narod Ze1i da Zivi u m-iru, Ida ne bude rata •kako
bi \Se nesmetano razvrjao na svfun poljima. Jedan mladi radnlk
~ra..Zava Zel'ju ovii'm xeCiEm.a: ·»Jugoslavij,a Ce pasle desei; godina
b'iti na veeem stupnju ~ulture nego !ito j.e .danas. Bice jedna od
naj1eplle urederrih zemalja i naliiborgatlja indu~rijom«. I dalje
dodaje: »A'ko Jugoslaviji ne 1bi ll!Illeta,o rat, bice najhogatija na
svetu, tako da se moZ.e takmiCiti i sa Amerikom.
Narod ce jo8 vise voleti rui'kovadstvo !koje ~e mu dooeti lep
Zivot. ImaCemo ttoHko :ils-hrooe da ne zavisimo od stranih
drZava, :t~o rla za to .neCemo traZiti devirzm.'i novae. Cene Ce
pasti, iz.grad!i!Ce se mootovli, tralktori i alej-e«.
Isto ta!ko u Srbiji se ocekuje u huduenOISti usavciavanje
medicine, :zdraV'Sitvenih ustanorva, wmbu1anti, rctecj.ih vrt.iJCa,
poveCaCe !Se standard, a Ume Ce se smanjiti 1], ,ra'Z'tle 'bolesti i
viSe Ce se rardit.i u preven'tivi neg·o u rkuJrati,vi. ImaCemo zdravu
e>Iniladinu. Bi'"e viSe lekara.
·u Beogratlu grad:ani vd.Se oCe!kuju ;stanova, IParkova,
asf.altiranih mica, naro~ito na [periferiji grada, mnogo oblakodera i cveca, jefti:n.iji hJ!eb i jeftinije [proimo,tle u sviJm gianama, te ;pribliZno jedna!k standacd Jeadnlh 'ljudi - ·inienjera,
tehnicara, .radnilk:a zaposleniih u 1nldmstriji [ po!jo;privredi, t<1ko
da ee sva!ko nwci Ida sa!je sv<Jju decu na v>sdke •i'lkole.
110
Ove :Zelje su i razumljive imajuCi u vldu rS~zvitak glaV:nOg
graJda JugOIS!avije rposle drugog svetSkog <ata.
Nacionalna strahovanja
.
s b · ..
• e se za.l< ljucilti da
Iz odgovora dobivenih .u . n lJl moz
·b~-~ ·~ia ;ru~
·
· 1
·•
t. ahuJu od ·rata 1b<>m ''"'""'-~ '
isp'itana ~he a naJv se:. s :
. .
' masovnfu streljanja,
senja gradova 1 ulblJ&llJa lJ"?'' 3<Ygora: .
t lih namirnica.
.
I 1. aOkanja. Zit a, .
lbrasna, maJSti 1 . oo. a
- .
~~J"g,h,1, u odgovoru istice: »Najgore bl ~illo za sT[psiki nab.
an •. .
..
ldruge neke sUe. lsto t&'ko 1
rod da Z!Vl ;pod <:lku:pacJ,Joo,n • .
romenio i a,ko ·bi Jugostra:mo ibilo aJko b1 se ovaJ reznn ~
--~rom« Nacio..
·
slaviJ a zara:1., sa n·e'-om '"-"~~ stranom o=u~J
ll.a
.r;. ••••IU.J. IA6""~.....
•
nalna strahovanja u Srb!JlldU OVlffi red<>m.
Nacionalna mrahovanja
Rat
E!ementame ne;pogode
Strahovanj a za Tit a
Oku;pacija
Nes!oga nardda
PovraJtak starog reZima
•!o
Broj dspitanika 643
79
507
135
21
6
6
6
4
4()
37
36
28
Seljaci u Voj<vodini str~uju od aku;pac~e. ~l~d:~;"!:il~
lljak koji je preziveo drug! svelsikl rat, !kaze. .
E
·~: ·dk'~acije, okwpatori bi nam odneJ.i i tpO'sl~n~e zrmo«. 1; : .
~,-,.k ·'-orrkretn.lh ddg<>Vora ·i strahovanJa lZ Beogra .
nt;1l\.'u.ll• o w
T't
umre«" »Da
. .alka«
»Da rie dade do atomskog rata«. »Da drug. l! o ~~.
ne ldode do epidemije, !Podmul'kllh bol:&tl, tpar::'>Ze I r
.
. d
. edlnih lkriza u nasoJ zemllJH<. »Da se ne
»Da ne dade o prrvr
. .
.
ivreidnim rej.ontma
vrati sta'll.je pre 1941. godme«. U rpolJ<>~
•
odnih
R ublike seljact pored rata strahUJU od su..e,. ne~
.
OV~inae;pZEliilljotresa, od insekata i stetoclna U. tpolj<lpi'lV_'"ed.l,
. ~~
idemije i »podmuklih bolet.ti«, od rak~. ltd. Radnik 1~
S~b: 'kaze: »Najg·ore bi brio alko .hi i2lbio :trect svetsln ra:ct all
neCe dozvoliti Tito, !jer se on bori za ·mlr u svetu«, 1 d ~Je
joS: »AtOiffiski rat :bi nas urn~§tio · · .«
·
i.o
111'
�Vojvodina
Nacionalna strahovanja
Po rpoliti&ko-<geag:rafSkoj rpoziciji, po nacionalnoj struk.
turi i rpo bagatst\'11 zita Vojvodina ima svoju srpecifiiCnost kao
SaJStaJVI!li deo Srbije i Jugos!avije. Isrpitanici ove Pokrajine zele
razvitak mdustnije i ,poljorprivrede. Zele i oOO!ruju podizanje
f"brilka ,poljorprivred!nih maliina i ~e'k!stila, a u [!>Oljorprivredi
primenu ma~a za seCu !i IS!cidaatje ku!kruruza, za Cupanje repe~
ze'le vise traktora, komba]na, ma5lnasejaCica i veei lbroj gda
stoike. Razvitak ilndustDije zeli 23°/o ~itanilka, a mo!demiza.
ciju po!jorprivrede 130fo.
VC>dece naciona1ne zelje
•!o
Broj ispitani·
ka 179
Nacionalni rpDosrperitet
33
23
59
42
Razvittak socijalizma
Razvitak tndwstrije
Stanovi
NiZe cene
Razvit:>k saobrai:aja
Mir
Zdravlj e Tit a
Z:>p<>Slenost
Mo!dernizacija ;poli'o;privrelle
Tehn:i~ki napredak
Sma!ll(jenje ,poreza ~eljacima
fujedna<!enje plata
Zdra"lje
23
42
23
42
39
22
21
18
16
16
13
10
18
10
18
37
33
132 ili 74% strahuju
74%
25°/o
6°/o
29
24
8
l4
6
ll
b;aSko;p u selu i rpozoriSte, veea lbrlga {) tleci, llljili.ov<>j odooi i
obuCi, deCji resiorani - nLZu se Zelje gradatna Vojv-odine u
njihovim odgovorima. I"1]Jitanici u Vojvodini ze'le elektrifika·
ciju sala.Sa i tkoriSCenje .radio apaxata ma saia.Sirn.a.
132
44
11
Seljaci najviSe strahuju od elementarnlh nepo~o?a, s~e,
gdlda, nerodrnih godina, zemljotresa, o~ in:sek~ta. 1 st:toc1na
u tpoljorprivredi i <Yd gladi. Kao i u drugrm :kra]evrma, ze1e da
rata nikad ne bude.
Kosovo i Metohija
Nacionalne :Zelje ispitaniik:a ove Pokrajine, S~tara,. ~nba,
Crnog.oraca i Hrvata {lidraZavaju ,potrebe ovog tnerazVIJenotg
podrucja. Sve zelje bi se nmgle svrstati ;p~d da'lji raz"it.aik
privrede i 1brzi kultUini razvitak i gmdova 1 sela. lndust~•Ja
na rang-O.isti zauzima !prvo me&to sa 78'0/o. U prvom redu -zele
razvitak 'ilndwstrije tekstila i crerpa i .wkljuciva<nje nee:atpo·
slene radne .snage i Zena u ·induiStrJjsku p.roimodrnju.
Vode(:e nacionalne Zelje
•!o
Razvita!k in!du:strije
Nacionalmi prosperitet
Mix
Dug zivot Tilta
Vi\Se Skola
Modemizacija poljorprivrede
Ni.Ze cene
Ra:zvitak socijali~a
Resenje stambenag problema
Boljp 'stanove
Op;Sti razvltak zemlje
Zdrav~je naro!da
78
56
28
22
22
22
19
17
17
17
8
28
Nova kuCa, stam., moderan nameStaj, ·automobH, maSina
z~ pranje veSa, ra1
dio aparalt, televizor, :fu-:i2i.der, 1bolja odeCa,
112
Od 179 isrpitaniika iz ove Pokrajine
od rafta, Ta<zaranja i ,bombardovanja.
Rat .
Elementarne nerpogode
Nesl<>ga naroda
8
Broj ]spita·
nilka
22
20
10
8
8
8
7
6
6
6
3
3
U zeljama se joii podvlaCi elektriftkacija sela sa 6°/o, iatim
zaposlerrwst sa 6•/o i smanjenje poreza 'Sa 3°/o. Razvitak illldu·
e Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
113
�strije zahteva i nove struCnjake, jpa se zato +Zeli da Sto vdSe
studenata sa Kosc>Va i Metohije studira na falkultetillna.
Uz razv1talk dndustrije ispitcmici rspom•1nju ~azvltak i
elektriflkaciju zeleomica i elektrifikaciju seia, iKonkretno se
navodi Kosovska Miltrovica i Prizren u 1k1ojiana oCekuju rnove
falbritke. Mladi grad:anin iz Mitrovice ovaiko rizraZava Zelju:
>>Da se moj graJd •Mitrovica joS viSe pod.igne, sa veUkim i lepim
parkom, da se mgr.ade stanovi i urede gradske u1ice. Da .se
izgradi pruga 'Clo Prizrena«, Drugi g;ractanin ove Pokradine
izraZava ·Zelje oviru reCima: »ZeHmo 'i !lladamo fSe da Ce Jtigoslavija pod Titov.tm rtrkovadstvom Ziveti u miTu i graditi
socijalizam«. Uz razvitak i.nd.ustrije j~itanici Zele i modernizaciju porlJoprivrede i pr1menu tSavremenih maSirna u obradi
zemlje. VeCu Tazgranatu Sk:·Ol1sku mre:Zu po ISVim selima Kosova i Metohije ze.te sa 22%. Traze otvaranje •rednjih ~kola
i ocskuju otvaranje skola i!1a slptarSkOI!ll jez]ku, ka!ko hi imali
strucnjalke Slptare sa fakuntetskron apremom sa Kosova i
Metohije.
Elektrifikaciju povezuju sa :koriscem:jem radio aparata i
televizije. Evo jedne zelje koja se <>dnosi rna kttlturni prosperitet: »ZeUm da se "' Prizrenu izgradi televizijski relej i
da televizijski aparati hudu jeftiniji. To "• rse sve rpostid aka
Jugaslavija i dalje hude vodila borhu za mir u .svetu, pa zato
zelimo da nam Tito bude zdrav i veseo i 'da jos dugo lmde
na 1Celu riaSih naroda.«
Nacionalna strahovanja
IMnogi grac'!ani [!l'dCinju odgovore •ov1m recnna: »Najgore
hi bilo alko hi iZblo trec.i svetski rat, ali ~o nece dozvolliti drug
Tito, jer se fbo~i za mriil' u rsvetu.« »Ato.mrski bi nas .rat
uniStio«.
Rat
Elementanne nepogode
Strabavanje za Tita
Nesl<>g.a naroda
81°/o
14
14
14
29
5
5
5
Minagi grailani ove Pokraj.ine strahuju od rata i i!1esloge
medu narodirrna.
114
Hrvatska
Privredni zivot u Hrvatskoj je bio da•Ieko razvijeniji od
privrednog Ziv.ota u Malkedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini. No u .poredenju sa nekilln drugim nazvijen1m zemljama
u svetu (pricvreda je u Hrvatskoj bi!a zaostaila i rnera:zvijena.
Fahr1ke su l:>ile <Jrpremljene dOI!rajalilln i otarim ma\Sinacma.
Posle drugog sve1lskog rata tillozena su velika srsdstva u izgr.a(d!:nju baziCne industrije, h.i!drocentrala i ternnoelek.trana.
DajuCi [priVLredne lkarailderiJstike Hrvatl.slke llleposredno
posle drugog svetskog rata, (pmfesor Ljubljmskog univerziteta Melilk !PiSe: »NajrteZi urvjeti Zivota su bili u rlinar.skim
podruCjima, napooe u Lici i u Prfunorju, 'kako u Hrvatskom
Prillnorju, tako i DaJmaciji. Za,to <mdje domaca gl'uda nije
mog1la prehranjivati iliiav prirodni priraiitaj, rpa je z:bog toga
veC rmo o'llporCelo i-.seljavanje u tudinu, naroCito u Ameriku.
Ogroman broj is~ljenika iz Hrvatske razasut je ~irom svijeta.
Tudi kapital ukljureio je o,groman broj i!1aSih 'Ljurli, gotavo po
Citavom 1svijetu, u sVloj elklsploatatorski rad te njihovom energijoon gormilao svoje profite, d.ok je narod u domovi!lli astao
sir·oma~an. Ogroman hroj radnih ljUidi radio de ru IPreduzeCi!ma
Sirom svijeta, u A!merici, Austt1.1aliji i u evrqpsklm zemljama
kod grardnje najte:Zih stvari, i viSe stot:iJna tisuCa naSih 'SUnarodnjalka Zi'Vi joS i darnas ru 1tudini i njihova \Se ,djeca i U/IlUCi
rpola!ko odnamauju. Mol\da nijedna jugo&ovemlka Clemlja nije
40
da1a tOlliko iseljenika u tudinu :kao Hrvatska«.
U 1931. g<>dlni u pciljaprivredi je bilo zarposleno 76,4°/o
celokt11
pnog .stanoVIIliStva, •a IPrema naj.novijim podacima popisa
1961. godilne u Hrvats!koj \Se p<>lio:Privredom havi 43,7°/o dd
ukurpnog stanovniiitva •u ovoj Rerpuhlici. Isto tako u 1931. go:
dini u industriji i l'udarstvu bHo je 11,1°/o, a u 1961. godun
samo u 'indust:riji imamo 13,20/o zapoSlena .stanoWl.i stva. Kako
v~d:imo ibroj poljoprivrednog ·stanovnlStva je ·opao, a broj srtanovrniloa ukijucenih u indmtrijsku delatno.st se IPDvecao."
StrulktuTu uzor!k:a u H•rvatskoj u naSem istra.Zivanju poka2Qlje ova t"bela:
1
40 Me 1 i k: Narodna Republika Hrvatska, iz knjige )}Jugoslavija«,
sirana 335.
<~I Vidi Me I i k: Narodna Republika Hrvatska, iz k:njige ».TugoslaVija((
strana 384. i Popis 1961. SG.J, strana 351-353.
,.
115
�_J'
'j:j.
.'
1
n
VodeCe nacionalne Zelje ispitanika Hrvatske
Tabela 24
"lri
Broj ispltaniika 368
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
u
Narodnost
·a
"'
~
'<l
~
~
~
.u:S
~
.0
~·u
~s.
ou
u c
e,
""
Hrvati
Srbi
Jugosloveni
Slovenci
Muslimani
Crnogorci
"'
Fi5'E
o:u
87
54
17
35
5
10
1
78
12
1
1
8
4
2
1
1
ljeni
Ostale na~
rodnosti
1
1
·- >U
1
~
0
24
7
2
2
3
2
1
1
1
Neoprede~
_,,
1
Makedonci
Madari
.
~
0
c
0.
"
5
285
46
18
6
2
2
1
2
1
3
1
5
Prema nacionalno,j s'trUlkturi tsprtivmjE!tll je obuhvaceno
najvise Hrvata (285), z11titm Srba (46) i Jugos!ovooa {18), d<>k
.su ostale narodnosti u manjem hroju za~hvaCene.
Kao i u drug·tm reu>ttb1'i!k[tma, lapitanici Hrvaltske Zele
~acionwlni prospe:nitet ila prvom rmestu ~sa 480/o-, zatim odmah
1za toga dolazi opSti ra.zvHa:k zemlje _111a svim f.PoldruCjima sa
25°/o, orazvitak socija:Jizma sa 23%, -razvita:k iln.<:!ustrije sa 23•/o,
anir sa 22°/o, 1dug '2ivot Tiita rsa 20°/o, niZe cene sa I7V/o modernizacija poljoprivrede sa 15°/o, razvitak saobraCaja sa' 13Dj0
i 'teh.nioki napredwk sa 11"/o.
Razvitak illllus'trije po procentima u Hrvatskoj .do!azi na
Cetv,rto mesrto sa 23'{)/o. Hrvat, star 45 godina, !ka.Ze: »Zelim
da svako m<>sto u naiioj zernlji dobije ibar jednu ·onaiko malu
tvo:mlcu u kajo,j 1bi [j•Udi mo1gli :oarad.ivati svoj kruh«. A jedan
seljaik, star 40 gordd.na, Hrvat, iz kra.Skih 1predela, !kaZe: »2elim da i u na1
Sem po'lju oru traktari, a ne volnvi :sa ;plugo.m.
Kola •sa volovSikom i kanj'Skorn vtvCom treba ·zaaneni:ti autoonobilima. To Ce bi'ti a!k:o se ne zarati«.
116
N aciOIIlalni prosperitet
Opsti razvitak zemlje
Razvi tak sodj a112ma
Razvitak iindustrije
Mi.r
Dug zlvot Tita
Ni.Ze cene
Modernizacija poljqpr'ivl'ede
Razvitalk saobraCaj,a
Tehnji\ki napredak
Resenje stambenog [pitanja
Elektrifilloacij a sela
Zapasle<nost
Bo!ji otanovi
Smanjenje poreza seljacima
48
178
25
92
23
23
86
84
80
74
61
56
47
41
30
31
26
22
20
17
15
13
11
8
8
7
6
55
22
20
Pored modernizacije poljoprivrede sa 15°/o, 8°/o se!j.a/ka
zeli eleiktrif]kaciju sela, zatim dovod.enje telefcmske Ii.nije. u
selo, otvaranje paSte, kino sale, jpo~izanj; zdravst_v~~e ~acrnc_e
i izgradnju boljib cesta da ·se la:lose maze ,prelaz1t1. IZ. Jednog
sela u -drugo. U pasivnim krajeviana Hrvatske selJaCl pored·
dobrib puteva i zeJeznickih pruga zeJe [pOdizanje manjib tvornica ka:ko bi se u njih ukljucila nezaposlena ·radna snaga. liz
statlstiCkib podataka inwce poznato je da je u ovim lkrajevima
veoma vjook nataJitet.
NacfOnatna strahovanja
Jedan Hrvat ~strah <1d rata lzra:Za·va: >>1Strahujem ad nacl21tna koji se [pojavljuje u NjemaClooj, te nukleamih '!'roba u
cJkviru ~itav<>g svijeta«. Odmah posle .rata u ~rvat~koJ _dolaze
na drugo mesto elememtarne napog.ode: zemlJotresi, suse,_ nerodne g.odine, gl8!dne .godim.e,. itd. PDe "?.imanj a .~ve ank~te
Hrvatsku ISU zadeshli zeml}otresi (DaUmaclJ1a, naroc11to okohna
Ma;karske), IPa su ove elementame nepogode ilmale nep<>S1'~
nog uticaja na odgovore grad.ana u ovom ld<!lu JugoslaviJe.
117
�1/11
if'
hi
iT
0
Rat
Elementame nepqgorde
Bez straihovanja
Povra1ta.k starog reZi·ma
Nesloga narada
Okupacija
/o
79
20
10
7
6
6
Broj lspitani'ka 368
291
74
35
25
21
23
U!kUIPnog 1hroja stanoWlika p.oiJ.joprivredom se lbavi 50,00/o, a
Jsdan Hmr,at iz Dalcrnaci'e . ,
»Straihujem od \Stet .
J >zrazaNa s"trwh Old zelll!!jotresa:
karSkoj«. Dl'l.tgi sel~a~n~~g·ord~U<~? ~to su hili ,potresi u Maza nas seljake ,posle rata -b -~· ,, •a rm ~e sl"!hih ~jetina, to bi
til~ svi u gradu ina selu .. -~ o !tlaJgore. I rat ' soou bi mi osje-
Bosna i Hercegovina
Turski feudaJni ~istem
Hercegovirni i ostavio je It se veoma ~ugo _ad~rZao u Bosni l
obiCajima, veri. fizionomf'~a~~~ u (p~rvredi, ikullturi, noSnji,
periodu u mallcrn lbosanskdn ;;
~;ra, Izgledu !k:uCa. U tome
~limanskQ-Qrijentarlni naCin Zi ~osr~ama pr~v-ladivao je m_uor.ijentarlni zanati. DZami.
vo__ a r z~dTzah !SU se tlugo stari
M_eli:k, davaJe su t>'m gradJe ~ !llllnaretima, lkako. ,pi~e rprofesor
·
mnma karakt · t'en· ·
vladavala je turs<ko-orijentalna Wadska ;:.~. ~' ' rl'lglsd i preo. Od 18 78. g<>dine do svrsetlka tp:wo
gddime J3osn<>m i Hercegov·
.
g.
slkag rata 1918.
Gooine 1908. Austro-Uga·:s~':' -~" ·U!Pra':'lJ•ala Austm-Ugarska.
govinu. •Stari feuda;Jtn; 'poredak J ane'ktiraJa iBosnu i Herce<><>m seookom sirot1njom,
slkrsa aga:ma i h~go:"ima i aglavbego¥a fewda1aca i dalje s "".Pd :"" raJOm lkoJa Je zavisila 9d
austrijskom u,prav<>m. Be~~ :zao ,u Eos_ni i _Hercegovilni p<>d
k"!Pitall [p<Jceo je .iSkoriScav -11 IP:St':,Sk' ;prmrlni i dr:ZaV!lli
.'
redu rudno lil.,o0 a zat' ", !PriW ~ 'bogatstva, u prvom
'
""' '
rm <>Ume Raid! eki.s1pl all; •.
suma ov·aj 1Joapita1 de grad.
sk · tr .
o aciJe ruda i
predele i lkrajeve bogate r~~.::U ~ "~~- P;uge lkroz ~umske
njake, in:zenjere banka·r'
,.t· .'US tiJa Je rdovodlla sirwe·Ucl C]Je lkvaJiflk
•-"'
t
l_t'!govce i ;preduzetndlke A e.' ,
.'
. .ovane ·raluu.*e,
42
•
-u :sever:mm lkraJeV11D.a lBOisne, aJ.a-
,.;et
Vidi M e 1 i k: feudalno r d blj
_geograjske Posledice, iz knj!ge a~ go ,e!rl~rska .vladavina t njene antropo-
' .. u os a •....,a, strana 73.
118
-
selila je Nemce, ltaQijane i Poljake i fol1lllirala je 1Mkoltko
poljorprh,rednth 'Seoski!:J. ko!onij.a, koje rsu iseiljene [pOJ>le drugog
svetskag rata.
U 1931. godini [pOljorprivred<>m se bavilo 83,4"/o, a svega
7,2°/o de .bl1o uJcljuceno u zanatstvo, industriju i ~rudarstvo oo
ulku,pnog :broja stanovnistva u Booni i Hercegov1ni.~
Prema po,pisu iz 1961. godine, u Bosni i Hercegovini od
·
inldustrijom bez rudarstva 10,8°/o. Broj poljoprivrsdnog s.tanoVllliStva se ZJnatno smanj'io u periodu posle drugog svetskog
rata.« Posle drugog svetSkog cr:ata ;pocela je brza industrijalizacija i .ut11bamizacija. UtroSene su ve1ike investicije u emu
meta,lurgiju, elek'bro,pri'vredu, ,proizvodnju i IPieradu ug.lja.
NajveCi. centri erne metalurgije u Jugoslaviji ·locirarni su u
Zenici, Vare!iu i ~lijasu. A medu krupne olbjelkte elelktrorprivrede spada J alblanica i tel1llloele'ktrana u Ka\mju.
Brz ;razvita;k rpojE!dinih industrijskih grana je hio -uslovljen prirodnirn izvorima, z~tim jpovOiljniJin lgeograf.sktm smeStajem, neza[>·D~lenom radm.om snagoon, iltd.
Ovailwim p.rivrednim J:"~azvit!kom Bosna i Hercegovina
uCini1a je nagli stmok iz agrarne u illrdustrijs'ku zernlj,u, 1i tsmanjenje !POlj•orprivrednog stanoV!llistva u 'korist ilndustr\jske de1al1mosti naroCirto se aseCa ·oko velil¢.h indust:rij,skih centara
tipa Zenice .kao i olko y<j]ifkilb. rudnika t\pa Kaknja tli BanoviCa.
No pared hrzog 1ndustrijslkog r.azvltka ostali su izvesni
tragovi proslosti u nepismenosti i zaostalosti ovih !krajeva.
Pojed]ne p;rivredne grane, naro:Cito u meralZJVijenim podruCjim.a, na niiSkom su stupnju, ibez m.ehanizacije i !(lrimene sa-
vremene tehni'ke.
FoljOijlll'ivrerda je joo uvek zaostala, narocito u rpilaninSkirrn
predeUma \Sa
:siroma~nom
i oskoudnmn zem1jom.
Iako l!U wCinjeni ·krupni koo:aci u suzJji~anju neJ:11smenosti
i IPfOSirenju Skol,$e mre.Ze, joS uvek .neka p.od!rwCja nisu u
stanju ida Q'buhvate svu decu dora1s:lu iZa osnoVIIl:O o!brazovanje.
Po nacionaJnoj. -stru'k'turi 0 va Repub'lika 1se razlilkuje od ostaskU~Pi.nannta 'Zive !Srbi, Hrva:ti,
u~oTkom je naj·viiie zabvaceno
lih, jer u n}oj u veCim
Muslimwi
i ostaJ!e narodlllO$ti.
SVba (108),
43 Vidi Me li k: Narodna Repubtika
»JugoslaVija« str. 340.
« Vidi SGJ-64, strana 351-353.
BoSna i -Herc~gov!na, iz knjige
119
�z:)tiJmM Hrvata (46), zatim neo:predeljenih (45) Makedo<naca
·.
( ,
us1rmruna (6) J~gosJov
(6) .
'
raca (1) i OS'ta!ih 'nwrad'!loot:~~)
Sl<>venaca (2),. Crnogopreteiilno Muslimani.
.
edu neQpredelJemim su
'1)
Narodnost
·a
"
'1)
~
"
"' ·-
.0
I
~
'
~
a,..
0 u
0
~.,;
U)
"
" u
VJC
17
34
12
33
10
6
5
22
16
11
2
14
Makedonci
1
1
2
1
2
3
Jugosloveni
uC..
;::;
1
Crnogorci
Ostale na~
20
80
12
TehniCki napredak
12
26
10
23
7
16
Smanjenje pe>reza
6
13
V~Se
5
12
1
45
6
1
6
2
1
10
224
Ulk~no •su ispitana 224 lica iz svilh "-- ..
.n
•
•
•
'"'E>ovme, lZ .SaraJeva, iz inrdustrr ,0 =aJeva <o<JSne i . H er. .
.
...
CP<i
b.,zena, seljaci liz Posavilne "•
~~ ~ tuzJa~"g 1 zemckog
Hercetgovine i kraSkih o'. .!Pa ma oonanlJe 1 Majevice, iz
kl<>tline. Ukupno 49 ra~~~a,5;a ~ozare, iz •bihatlke i Ulllske
maCica, 121ica rsa ilicnim nr'',:~ct· ,seJ!aklOa, 20 sJul';benika, 80 do~ '-"v >ma 1
c>Stl>lih.
.
.
N acwna1m rpre>sp 't t
.
.
Yot i z·drarvlje Tita ~~~iJ~um~, :~~~l:a!k IS~cij.al~a, .dug ZiHercegoviine.
ze Jama l~ittanllka Bosne i
12()
33
Modemizacij a [pO!joprivrede
1
53
15
18
46
1
49
71
8
rodnosti
U.kupno
32
N acionaino jedinstvo
1
1
Dug zivot Tita
108
9
1
74
Razvltak industrije
1
3
Siovenci
33
"
"'
c..
6
Muslimani
89
::;,
2
Hrvati
Neopredeljeni
40
5
7
Srb1
Cl:.D
49
-;;;
t;
0
(tt•t::
"'
""
c
Nacionalni prosperitet
Broj ispill>nika 224
110
Razvitak saobracaja
NllRODNOST PREMA PROFESION ALNOJ STRUKTURI
•;.
Razvitak socijalizma
Tabela 25
V'ddeCe nacionaJm.e Zelje
Mir
M
Skala
Splitski govor pn!dsednlka Tita .svesrdno je .p:rihvacen u
ovoj Repu:blici i .g.radani se viSe puta p.ozivaju na Titove reCi:
»Ake> se spmvede £Ve <>no sto je mar'Sal THo rekao u Splitu,
radni Covek Ce dobiti vOilju i elan za rad i dati 1sve ad sebe da
se pove6a iprodullctivnost 1rada«. ·Mnogi radnici Zele •Uidoban
Stam, naselja i .smeStaj za sve one -koji su ;bez stana.
KuiJ!turni razvitak sela, ·briJsanje razJi!ke -i:mnedi1 g·rada i
sella, bolje saob:rm::ajm·e veze selo-:----grad - eta tO su Zelje·
[ <>·cekivanja .kojima rse pcJk!Mlja .p.Znja u Bo!mi i Hercegovini
u ·odgov:arima iJs;pitam.llk:a .svih nacionalnosti i iProfersija.
Kva1if:ikovani radniik. ·iz Zenice, sa duZim ;rad.nim stil!Zom~
lzra:Zava Z·elju ne samo za svoj gra!d veC i zemlju: »VeC dana&
je moj .grad 1:olilko izgraden d. industrij·ski .razjvijen, a verujem
da ce kraz deset godina hiti .jos lepsi. Kroz raZN·Oj rmoga .grada
g1edam ra"'-'od' i buduenoot cele zemlje.«
Drugi svetski rat je u Bosni i Hercegovini weinio ve!ika
(['a.zara.nja. Spaljena w 'hezbrojna sela i \t'azruSeni nm01gi gradovi. Na hiljade d hl:ljade stanoWlika oota~o je hez krova nad
glavom. N-a stottne i stotine ldece -asta1lo- je ibez !r:o:ditelj a i
roditelja bez dece. Zato &U •e i mogle oce<kivati takve J:elje
121
�VodeCa nacionalna strahovanja
i nade za hudu:Cnost: »Zelrm da tSe nalSa zeml}a :ra:zvija i napreduje u miru«. »Tollko smo jpreZiveli jedan rat i teSke :su
u~mene na njega. Porod'ica mi je uCestvovala u bonbi, pa
l
),
i!
ako zatreba opet bismo se borili !protiv svakaga ili:o bi hteo
da omete na.S razvitalk«.
Isto taka ist~Ce se Zelja za rn.irom, Cvlrsta reSenost za
oCuvanjem slobode, tekovina rev-Oilucije i socija.Ji.mna. »Neka
nam poe:ivi drug Tito, jer on vodi !PI'avHm.u palitiku«. »Da Zivimo i radimo u rn1ru i da mir vlada u celom svetu«. »Da :se
i lialje razvija l!lasa zemTja i da se dalje i2Jgraduje socijalizam«. -»Mir i slobo.da«. »Mir, da l!le bude rata«. ]Li !kratko, samo
jedna re-C: »Mir«. ·To je Zelja koja se odnosi ma Bosnu, Jugoslaviju, Bal!kan, Evropu, ceo svet, Ito su Zetlje naroda Bosne
i Hercegovine. Ro rang-listi ·mir dolazi lila drugo me.sto sa
40°/o od wku,pno ilspHana 224 gradanina ove Repub!lke. Odmab
za miroan .doJazi razvitalk socija'lizma sa 33•/o, dug ~ivot Tita
sa 32°/o, crazvitak saobracaja sa 15°/o, tehnliSki na!predak sa
12°/o i razvitaili: indwstri,je sa 10•/o, iifld.. M!adi radnik iz twz!al!lskog lndustrijskog bazena lkaze: »Da zivotni standard n.Seg
naroda ·bude viM. Da se sva ;radni Cka naselja ·izgrade, k.ao Sto
je radniC'ko ·naselje u Boo·oviCi,ma«. »Da Zivimo i Ta:dimo u
lbratstvu i jedtnslvu«.
U cellno gledanli, odgavori r"'druka, seljaka, sluzbenika i
d<lllllacica, Srba, Hrvata i Muo!tm.ana i <Jstailih narodnosti u
Bosni i Herceg·ovini vezani su rn.e sam·o za razvitak :njihovih
gcradova, sela, RO!pub!ilke vee i za razvltak JugOISlavije kaa
zajednic<> svih nallih naroda. »Zelimo Ida se i<U>und sve ono
!ito je ,predvideno u razvoju n.Se zemlje«, zakljucuju evoje
Zelje mJn-orgi i5!Pitanici u Bo:sni i Hercegavini.
1
80
Broj ]'i!Jltanika 224
180
Elementarne lllapogode
23
52
Pov~at:>k
10
23
Straboval!lja Cla zivot Tita
9
20
N eiSl,ga naroda
6
14
Bez .strahov•ania
2
5
0
Rat
stare>g rei!lnla
/o
u
odgovariJma mnogi gradani u Bosni i He-rceg:Win:i,_ kao
1 s_tTahuju za !!1jegavo ~dravlje, a mnogi od lliJlh su ga :Vtdeh za
vreme rata u svojim ~slobodnim varoStcama iU sel~a. ~~a
ibi hila velika nesre6a ilnida bi se ""''sto d<>god>lo .nas1m
~~im rukovod-iociana Titu, RankoviCu i Pucaru. Ov1 _drugovi votle narod pravilnim tputem u 1bolji ~ivot i opSt~ napredak. NaS Tito :se :hskreno b-ori za ml!r u svetu«, kaze J~dan
gradanin iz Banja LUke.
.. .
• .
Rat ih podseCa na uibiJarnJa, vesanJa, lldlalllja, xuSenja i
paiJ.jenja kuCa, :Citarvih sela i gradova, pa zalto mnog.i !kaZu:
»P1aslnlo se atamskih h(J([]]bi«.
Isto talka se javaja strab kad mnogih od. ap]d~mije zara-znih bolesti zat.ilm nesreCa na ,radu, u rudrrncrma '1. zemlldotresa ~ao
u DaJmaciji i Mafkarsk.oj . .
i u drugilm republikama, ;izra.Zavaju lljubarv..prema Tlill:
onih
S'l<Jvenija
Nacionalna st1·ahovan_ja
Rat, elementarne nep<>gode, povratak star<>g drulitven<>g
sistema, b.riga za edraV>lje i zivot Tita 1 nesloga medu narodima su strahovanja ispitanlka Boone i Hercegovlne. Jetian
g11aO:anin iz Bo:sne 1poCeo je -svoj odgov-ot: »Da se ne ponovi
rat i!Z 1941. gOidlne«. »Strahujem jedlno i najvise od :nwklearnib
proba i atom<iloag rata, jer radiowkttvne ces'tice mogu doei do
nas i :zatrovati zdraviJje naSih naroda«.
122
za ;ra~!iku "'d osta!lb ;rapub1lka, Slovenija j~ imala r:"'vijenu industriju i2lllledU dva -rata i veiliki l>r~J stan~vmka
ukljucen u mdustrij.Sku de!a;tn:~t. Preona pddac':"'a .koJe navodi ,profesor Me!>k, u SlovemJl 1931. godlne [pD1J.OIPr1Vrednom
delatnoSCu !btlo je obuhvaCe.no 60,93°/o stanoviinka, .a u_.za45
natstvu, industDiji i rudarstvu 21,03°/o. Preona naJO>OVlJem
4S Vidi Ant 0 n
Me 1 i k:
Narodna
Republika
Slov~n~ja, 1z ~;t:njige
»Jugoslavijao:, strana 325.
123
�PQplsu lz 1961. gddlne u S1ov .. . d
nlka poljQPrivredom
elll(Jl o
u'klv>nog broja .stam.ovdarstva 20,5"/o."
se bavi 30,9"/o, a indwstrijom bez ru-
VodeCe naciona!ne Ze!je
•;.
»Slovenija je zem~ja domov'
Sl
47
nosti u ovoJ· R~uw• . . '
. ·-vma
ovenaca<<. Po narod'"'
.cr su naJVl\se tlash~o · · S!
.
n.Sem uzorku od 162 '"""t '""~>'"Jen>
ovencr. I u
-"'" an=a, 150 su Slc>venci.
Naciooalni prooperitet
Razvitak socijaLbma
Mir
Razvita:k mdustrije
Dug zivot Tita
Mademizacija poljoprlvrede
Resenje stambeltlog ;pitanja
TehnliJki napredalk
Zaposlenost
Razvitak 1saobraCaja
Smanjenje jporeza £eldacicrna
OpSti razvita'k zemlje
Tabela 26
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
I I
'<)
Narodnost
"'
Slovencr
IIrvati
'il
·a
.,
"'
54
~
~
U}
33
3
'
.c
ON·~
~
""
un::
19
~
=~
0<.>
Q.U
30
I
:g.r::
ca'C
"0.
.:3.......:
10
~
0
~
4
2
Srbi
2
I
0
c
...
"
0.
;:,
150
5
2
Makedonci
4
Ostale naro¢:1osti
1
Ukupno
1
57
33
23
34
2
11
4
162
Kao i u ostallm re~publikama S1
. . ·..
speritet iSa 310/o, na drug , '
avenel _rrStreu l!lacwnalni .prosa 290/o, -na 1JreCe ~Psto o. mes'to29d/olazr -razvitalk. socijali:zma
•
·
,....,J._
m1r :sa ·O 0 n 1vet t
Vlta!k :industrije sa 24(1/
' a ·C vr o rne:sto raznta sa 21%, Ill~ •sesto ~ n~ iPeto dme~o d~ zivot i zdravlje
17•/o, reSenJ·e st"-"'enog e~to '';10 ermzacrJa iPoljQPrivrede sa
·sa lO'lJf&, itd.. ' ~..u ' pr anJa sa 13•/o, t eh nmk1· ·natpredak
· .
U rlru;gi:m o-e~puibJilkaltlla ·ostrij e se IP t v11 ·
SlenoS'ti, l1azvitalk: saabra"' . . , . . o~ a Ja Plt~e zapocaJa 1 iSffialllJenJe IPOreza .seljaci<ma.
46 Vi_di: statistiCkt oa~ ·
47· V!di M lll<:
g
n;~alc Jugoslavi:Je e
' Ibid. strana 317,
124
196!1: str. 351-353.
'
·•
31
29
29
24
21
17
13
10
6
6
5
5
Broj iSipltanilka 162
50
47
31
39
34
27
21
16
9
10
8
8
Ispitamici u Sloveniji 111e \POstavljaju u svoji.m tZeljama
suzbij anje neyismenoSti i otvaranje Simla, kao Sto to Cine ispitanici u Ma!kedoniji, Bosni i Hercegovilni, na Kooovu i u Me..
t-ohiji. Ispi!tanici ±zraZavaju u ·svoj]rn naciona.J-nim. Zeljama
potrebe ;pojEdinih krajeva. Jedan Sloveltlac iz Prelwmurja
istiCe u Zelji: »Da -se naprave 1boLje ceste u Prekomurju. Murska Sobota ddbtC:e nove tvomice. l'ZlgradiCemo modern.e drumove i UCni 1prihodi i sta.nJdarid biCe veCi. Innam. Zelju da nam
bog oCuva MarSa'la, jer nam on vodi IPravillno na!Su drZavu«.
I ave zelje se '!.Lkljucuju u gomje [>rocente: »Da drug THo
joo 'dugo ostane preds<ldni'k Republ1ke Ida bi nws vodio u lzgradnju :sucijaliznna i do novih us,peha«. »Da ISOCijalizam :pred.e
u lkomunizam. D.a Jugos:1avija os-tane nezavisna<{.
N aciona!na strahovanja
Sloveri.ci i ostale narodn()'SI.ti u Sloveniji ne !Ze1e da se
ponovi svetSki .rat 'kakav je bio 1941. godine. J edna Slovenka
o"¥alko forunuHSe svoja strahovanja: »Rata se !Pla!Sim. Bila
sam u logoru. MuCena sam i ne -bih ga vi•Se preZivela«. Isto
ta!ko lstlce .se strah od atOilllokih ekSiperi.meltlata lila 'kontmeltltu.
�•;.
Rat
Bez strahovanj a
Elffillootame nepogode
OkUi]lacija
Strahwanja za Tita
Povrata<k starog ·rezima
64
15
13
7
Broj i:!lpita.nika 162
103
25
21
6
11
1()
6
10
Rat ldon<>si glad, ubijan·a .
• .
strofu celom coveca.nJStvu· .lk 1 [.ustosen]a, pa bi doneo kata
rovog '!ijpa i lkad bi negrde.: d ~' 1 se nasla n~ka budaJa Hi tieiii 'Sto sHfulo ._,.]o b" ·k d " k alka'!lom •p.robao ika<kvu l>.<>mbu
' u
l ' .o
nas atastr fail
. " .
strahovanje u ddgovoru SI
.o ~no«, za'klJUCUJe svoje
.
·
ovenac rz LJ"ub]"
Radnfk iz
. kaZe: »PJaSian- ,
J esenrca
Jane.
kaJpitallstlckih zema],ja«. se sv.Wkog su'koba oocijalistlilkih ;
1
Mnogi :su 'Slovenci istalk:Ji u .
da Jugoslavija poljpaidne ~od ut,·csva.w;'~I· odkgovoru da ne zele
~
J u1 o 1 og lJ!oka.
Makedonija
. . ~ocijalistiilka R<wubllka Mak d .. .
.
ClJallstlCke Federativm.e RepuJbl>ke :;''J• us]~ )e u sastav SonajzaOistaJijih rpodrrucja. »Od s il>e . "UgoslaVlJe ~ao jec1no ad
M.:Uke~~iji .se najlduze odrzalav tu,!;!osloveJJJs!kl~ a>_red,jela. u
zastarJelun JO's uvek u bY f daJ .
vlast, koJa Je SVCOJ>m
ne i sasv:fun onemoguCa~a~a e~. , 'll~m! pore~kom koCila, aka
svakom lkoraku moZema u Ma apre ~~ ra,zvx~~- Gotovo na
skog nasledstva lkaJko ' . . . k:;?lllJl zapazlh tragove turi u noSnji i u ,0:biCaJ.funa ~t!:'~vr~" · lm !kar~teTistikaana, taka
cima naselja i lk:uCa To . Vlll:va, ·k~{) I ·u i2vanj'Slkim obligdje je sve do narsrh 'danaJemuz ]' osnu uedina lnaSa "repub~ika,
ift
1"
.
UJS tmanska zena b "1
po av. Jena i ,polkr_.ivena fereldZom. 1'·"'
.
lt a veoma zasamo JD'S na Kosmetu k . .
- ' . rs 1:me Je zaostalo.sti bilo
napredak«. 48
' ' OJ! se medutim, energ1Cno bo·ri za
Veclm svojim de1om Makedo . .
.
predellma i njena a>oJjopr·v erd dn~a. se a>rostire IP·1anin.skim
~atskih prillka. Suiine g~ctZne a.~ o ru:' delom zavisi od :klilshrallli stanovniStva !lro. . ' . ez ,klse, dcmQISe DS.kudicu u
48
.
'
Je Je u praS:losti odlazi-Jo u peCaJbu
Me lJ. k:
126
Makedonija, iz lm_fige »Jugoslavija«, strana 360,
u dal~e zemlje. Sreidnji i jugoostoooi deo Makeidoni,je je zaIedima Solunskog zaliva i izlozen je mediteranskoj klimi, tako
da se u ovom delu gaje ju:lne biljne lkultuxe, u reCnim kotlina·ma •u:spevaju Zitarice, a u plamjnskim lpreldelilma razvijeno
je stocarstvo. Na rplanimske !PaiinjaJke odlaze stocari £a svojim
st~d1ma veC vekovima na isti naCin.. Zemljorndnja je ostala
na niokom stupnju, a Petogodisn,jim plano.m je !bHo predvi1
deno da se u veCoj meri poveCa jproizvO'dnja i:ndu~rij.S1·mg ibHja,
duvana, rpamuka, afiona, swsama, suncokreta, itd.
:Lndustrija je izmedu dva rata bhla nerazvijena, a ~ilndu
strij•s!ka rpreduzeea 'koja •su postojala hila su oprffillljena :starim maSinama, !})a je i inldustrij.ska tproizvodlnja ima1a zanatski
kara'kter. Najvi'Se je radnika bU.o u pr-ehrambenoJ i duvanskoj
inclustriji. VeHki lbroj radnika Je blo sezooski ukljucen u
industrijsku delatno·st. U ,poljoprivredi, kra'tko reCeno, rpreovladavao je sitni zemljiSni ;posed, n~ska tprod-uktivnost rada
bez UIPOtrebe mehanizaeije. Ovakvom ,poljoprivrednom delatnoilcu bavilo •e oko 73,9°/o •tanovnistva u 1931. .godini. Po
konstatacijama ,profesora Mellka, preko 50°/o ldomacinstava
do rata koristilo je drv<mu Ta1icu u obradi zemlje." U 1961.
godini u Makedoniji je bilo ukljuceno u .poljqprivrr:edu 51,1°/o,
a u mdustriju lbez rud,rstva 9,1•/o od ukupnog b"oja sta5
noWlika u ·ovoj xepublici. ~
Tabela 27
NARODNOST ISPITANIKA PREMA PROFESIONALNOJ
STRUKTURI
·a
"0
""
Makedonci
Turci
Srbi
16
1
1
Crnogorci
Muslim ani
19
" u
en ·c
"'
21
9
16
oo.C
'"
s~
ou
CI:U
...,·i=:
u"-
.::L..;
2
11
3
5
1
2
18
15
1
1
I "
-"'
"
I :::>
0.
66
13
7
4
1
1
1
37
0
~
;;
0
1
Ukupno
~.-
-;;
.
~
.0
~
~
Siptari
,;,
·o
<l
Narodnost
2
92
49 Vidi M e 1 ik: NarocZna Republika Makedonija, iz knjige »Jugoslavij a«,
strana 369.
511 Vidi statistiCki. GodUlnjak Ju.goslavije, strana 351-353.
127
�U nasem istrazi¥aa>ju <>!l'Uhvaceno je 37 seljalka, 19 radnlka, 18 'sluzbemika, 15 domacica i 3 lica ost~>lib zaniman)a.
Najveci hroj i'Witanika su makedooske naTodmosti (66), Siptara (13), dok su ostale naroch>ost; n~atne.
Rang-lista naciona~nlh zelja naroda ave RapubJike kreee
se ovian re:dom:
Ofo
N acionalni ~OS!Perite't
Razvit~>k iirudustrije
Modemizacija paljoprivrede
Razvitak socij aJ!izrna
Mir
Dug zivdt Ti:ta
Elektrifilkacij a sela
TehniOki napredak
Vise skola
Bo!ji stanovi
BoboUSanje :stambenih uslova
Razvitark saobraCaja
Zdra"lje naroda
Nacionalno jedinrstvo
47
32
23
20
11
9
9
8
8
7
7
5
4
2
Broj ;,pitanilka 92
43
29
21
18
10
8
8
7
7
6
6
5
4
2
Odmah posle na<!iooalnog 1prosperiteta Makedonci ze'le
razvitaJk inrdustr.ije ~a 3'210/o, .zati:m modemizaciju poljqprivre'de
s~ 23°/o, razvitak socijali'zma iSa 20°/o, mlir sa 110/0, dug Zivot
T1ta sa 9°/o, elektrifikaciju sela sa 9"/o ~ehn>&:i napredak sa
8°/o, vise ilkola sa 8'%, rEisenje lStambenog pitanja sa 7%.
Sve ·o:'"e Zelje su :karak:texistirne za ovu RepubJ..iku. Radnik iz
SkoplJa, star 30 godim.a, kva1ifikovam. i oZenjen, Maiked.onac,
u odgovoru izjav1juje: »Da se iproduZi iZJgraidmja socitjaJ.izrna
indwstr-ijalizacija- i el~rifikacija«. SHCnih ddgovora jmam~
i u ?rugim mestirtna Makedonije !kod ldrugvh p,rofesija i s:ta-
Jilvo jedmog o~ovora .gvadaltlina Makedonlja !koji se ulolapa
u gornje procente: »Posle deset godlna unapre<liCe se tehlnika
i J.ndustrija, biCe viSe fabrlka, ku!ltumi:h ustanova,_ ·stambenih
zgrada i ilkdla«.
U nacicma1nirm Ze1jama ·Malkadonaca ima mnqgo vedrine,
qptilrnizma, nade i oCeki.vam.j:a, qt:ako u verballilim iskazima, ·
tako i u odreitivaltlju nacionalnog s:ta:tusa na skali. Jedna
starrija Makedonlka, majka \Sa Cetv-oro dece, \kaZe: »Na•dam se
da ce kroz de'Set godina hiti re'Seno 1 stamheno pitanje«. J edaltl
m1adi Makedonac, i!'aldni,k iz P.rilepa, izjavio je: ·»Mnogo je
lepo 1sada, aka se ovak.o tproduZi !bi'Ce rpravi raj«. ·»Ne vid.i.S li
ka!kve se ,sve gradevine grade. MiSlim da ce lbiti izgraiteno
ViSe fa!bri!ka i da ICe 1biti viSe posla«. !»Minqgo de "lepo sada«,
zaloljucuje svoj ,Qi~ovo~ mladi 'MaJkedonac, •>lbice dos viSe razQilliode i. zabave, bi.Ce 1e:p'Si Zivdt mla'de gemera:cije. Skrati.Ce
se ~raJdni dan«. Stari}i Malkedonac od 50 godlna zeJi: >>Nad.am
se Ida •ce ikroz deset godina veei hroj stanovnilka irnati. svoje
automobile«.
Mir ne samo na Ba[kanu, .nego !i ,celom 15vetu :Ze:li 11 9 /~>t
>>jer ak-o lbude Vladao inir u svetu moCi Cemo izgradi:~ati socij~>li>l'ticke dru§tvene <>dnose i dobre swsedske udnose o dobre
odnose sa SOC:ijali!sti.C-kfun 'Zemljama i narodima i idrZavama
sa razliCitim dru§tvenirtn sistemima koji zele rnir, .IS]obodu i
nezavi~nost«. Jedan raJdnik je itzdarvio: »Da se rsocijaHzam i
dalje razvija intenii'vno tkak:o bi !Sto pre pr~li u lkmnrunizam«.
U odnosu na susedne zemlj e [pOSEfuruo se istree IZelj a .za
objedlnjenjem Pkinslke i Egejlske MaJkedooije sa Vard~rsk~
kalko bi 'svruko [prona!Sao svoj dmn, SVOJe rodake 'I SV'OJe
agnj•lilte.
1
N acionalna strahovanja
Kao Sto smo Tanije ista1kiH. u [prirvrednom i ik.UltUJJ'inom
razvitku Maikedonija je zaostalija od as:talih repuiblika 1 u
~ogim odgovor1ma se mogu naCi ~e!Je da hude podjednaka
IZgradnja na svim poljima i u svim .rapoublikama.
Narodi Maik~donije strahuju od rata, iP'OVratka starog
reZlima, elementa:rillih nepog,oda, str.ahll)ju za Tita i od !neslOige
medu na!'lodilllla.
•Jo
Broj isp!itani!ka 92
56
61
Rat
14
15
Povratak LStarrog rez~ma
14
13
Elementame nepo.gode
5
5
Strahovanja za '!'ita
3
3
Nes:loga naToda
12
12
Bez str.ahovanja
128
9 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
~?Snlh ~trukiwra. Irud·wstrija, poljoprivreda, socijalizam, mir,
ZlVOt T1ta usko su povezani u ·zeljama i odgovo;rima Ma-
kedonaca.
129
�U svojim O<clgoV'orima rrunogi Maked<mci konsta1uju da bi
treCi svetski rat lbio 111ajveCa katastrofa .ne ,gazno za Matkedoniju i Jugo.slaviju, vee i za ,Citavo ICoveCan'Stvo. Bile ibi
po.ru!iene fahrilke, sloole fi mootovi. Bilo bi ·razruseno bratstvo
i. jedinstvo. AiOIIn's\ki ratovi i iblokovi su opasni za mir i 00veCalD.stvo. »Aiko .bi ne'ka suseldna zamljta :llaUJala Jugoslavdju
i -atka .se narod ID.e bi hocllo i !Sa~vao te!kovine lllarodnooslobodl!aJoke bonbe - bratstvo i jedlnstvo, aka llii se 'OVO dogodi!o
bilo 1bi zlo, Corsdkaik. 'i 1skretanje ad unarksEma.Jenjinizrna i
socija:limla«, zakljuiCuje ISVoje strahovanje jeda111 ;starijii Makedonac ;z Sloopija. Jedina starija Makedonka rkru':e: »Ne daj
boZe 'da dade do rata, .bi'la bi velika cnnina. J oS arnje od
crnjeg, ;pa to l!le ielim 1i 1dd toga :strahujem«. Ina 1kraju, mnOigi
sa ·optimizmom gledaju u bwduenost i svoje <!clgovore za'kLjuCuju: »Ne m.admno se loSem«.
C.rna Gora
Crna Gora je naSa najmarnja repu;b]ilka i tpo pov.11Sini i
1
po hroju IS tanovn.ilka, Calk je manja od AP ¥ojvodirne i Kosova
i Me'bohije. Prema stati!stii\kim p<Ydacirma po iP"'Pisu 1961. godine Cma Gora irma 471.894 ,stanovni~a. U rdvugom svetslwm
raiu ima:Iti je velilk.e gubiliJke u 1stan:ovn'iStvu. PovrSina Crne
Gore je 13.812 lmn'.
U proSJ.osti je zau211ma1a 2lllaCajrno i posebJno mesto u
borbi rpr<>tiv Turaika. Prva se oslobodila 'turslkog feudalnog
ugnjetavamja, i u planlnsklm podmcjima dinallSklh !Planina
stv10rena de ~saanO!Sta'lna crnogonska drZava, ognji!Ste borbe,
Slobode i junastva. J oo 1878. goiline dostigla je svoj danasnji
o'b.ian. »Njene IS'u grani'ce medutim nanovo u'tvrdene svrSetkom
narodnooslobodilaCk·og ,raia; pored (povijesnog tzemlji\Sta Jstare
Cme G01re. ona ldamas 101buhva•ta joS tmaleni :za.padni :d.io planinskorg .podrucja Stare Ra8ke i u gornjoj doJmi Lirma (Ivan-.
grad, iPljevlja, BijehJ Po!je) rdonedavrno jos ·zvanog »iSrundzaka<< i dio Prirmorja, lkoji rpo :pril'odi i svome 'P<ilozaju .pripada
CrniO,j Gori. U tome Q:Jifu!o istorijslwm '"'P5eg>u Crne Gore dolaze veoma jalko d.o izraZaja njene tradicional!ne osobenasti,
i Crma Gora mo:i:e :aivjeti "lobcJdno onaJoo kalko to ·<Y<Igovara
51
njenoj ,sJ.avnoj prOISl'DISiti«. Ona ·dbu'hvata VJi,sdko plammsk.o
SI Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz
strana 846.
130·
knjige
»Jugoslavija«,
podruCje kame iPriaJadaju 111aSe najviSe plallline..~a rgolicrn i 'lj_u~
tim kra\SOIIll. Malo ·i1ma ravna i pt.lidesna zemlJl'Sta za zerr:IJ?~
radnju, sem u reCn'lm dol1nama Zete, ~,?raCe, Lima, kraS!ili
polja 'i ·furp!llih dollna. Neplodno zemlJlste orbuhvata 16,6 /o.
Pre;d :sam dmgi svetski rat 1941. go'dlltle Crna Go~ra Je
ima:la 22 mala lndU!strijska (!lreduzeca sa 1.000 radmka 1 sluzbenlka. Proizv.,clnja je hila viSe zanatskog karadctera, a oko
79,3()/o ·stanovn!irka, ipl'ema podacicrna koje na'Vlodi ~r?feso:: Melik bavilo se po!jopcrivredom, a ,pored toga v"li.k1 hroJ. stano~nilka ISe l·seljavao u susedn.e pokr~jine, ~r·~~e zen!lJe.~ u
Amerilku. Profesoo- Melik navodi da Je 1o 1b1la Je!d1na ~~r~J.u~a
u Jugoslarviji 'koja nije irnala (rlijedne IPruge sem iill'afka B1J.eca
52
___;NilkSiC.
•
•
•
Prema pop;&u tsta.novni.Stva 1961. godrne poLjopnvred":m
se u CMoj Gori 1bavi 46,90/o 1stanoWika od ulkupnog 1hro]a,
a industrijrsko·m rlelaltnoSCu 8,1'0 /o.sJ
.
.
Strulkturu uwrka u Crrnoj Gori p<!kazuJe ·ova twbela.
Tabela 28
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
I
Narodnost
:Q
c
'0
~
'0
.:'!,
.c
*'·u
~
"
"'
·a
.,
e,
~
~.c
(1:1 ·;:::
Crnogorci
Srbi
Hrvati
3
Ukupno
3
U3
uC.
.,
'"
6
6
8:G
::3,....:
8
7
2
2
3
1
1
1
1
"'
I "'
9
11
3
0
0
c
0.
~
-"
::0
28
5
2
3
35
Srazmffi"no rproporciji stanoVtniStva izmedu .21 i 71 godine
stal!'-osti, istra.Zivanjem je najmanje obuhvaCeno grodana u
,ovoj RepuJJ:jlici.
_ .
..
. .
. · c
U SVOJ·un· ZelJ"ama ' nada'ma , i oceklvanJ1ma J.Sp1tan1c1 • rne
.
.
•
"(
n_
_
Gore ·Zele razvitak zem·lJe wn:menom ter:n:i!k:e, ~~UI.l\.e 1 nu.
·klearne e-n.ergije, ~raZvitwk socijalizma i ~mdu~IJe, .'kultu:n~
pmsperi1et, itd. Jedan ,stari Crnogorac IZ T1t<1grada kaze.
s2 Vidi Ant 0 n Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz lmj:ige
».Jugoslavija«, strana 346.
.
~
sl Vidi statistiCki GodiSnjak Jugosla·viJe, 1964. strana 351-3;:.3.
,,
131
�»Za tleset ge>dina Jugoslav'ija ce hlti jeclna od najrazvijenijih zemalja sveta u p<>gleclu rproizvodnje i tehn>ke a dru"t
,
s veni .sirstem najdemokra1l.skiji; nadam .se da .Ce potrebe svakog <!ovelka biti zadovoljene na na}b<>lji n"cin, svakome :prema
radu« .. lVfrnoge ZeJ.je Crnogoraca ISU rklonfkre'tne, vezane za iz~
gratdnJU Grne Gore, a imaju Zlna.Caja i za celu Jugoslaviju.
Tako jedan Crnogorac •kaze: »Kada se dovr!ii magistrala £eograd-Bar .; 'izgradi alumimijSki koonlbina1, <Jisetice se porast
zivotnog manda!ida. Zellm da nestane valilkog 1'8'!POna rplata
i:zmed-u najni.Ze kategorije Tadnika do najviSeg inZenjera i
dire'ktora«.
veCu afimnaoiju«. Mnogo puta se ipbnavlja ru o.digdvor:im~ C~o-.
goraca ·zelja: ,» VWS.i1 stam:dard«; »jeftinij1e Zivotne na:rmrntce«;
.
.
.
»i2lgl'aldnja stanova« 1 »lbo1ji ~valitet odeCe«. ... .
Zelje Ornogoraca anogu se ISvesti na .o,p·stt nactQ!la'~l prosperi'telt razvita'k socija!i.mi.a i ~ocija]·;sticke demokrallJ~, rpo-
dizanje '•Zivotn.og stan<la:Iida, bollje koriSce;je ~r!rodn~ JZVora
i razvitak nerazvijenih rpodmcja. Ne <J?OJaVIJUJU se ze~Je za
su~bijanjem nepismenosti i za otvaraUJem _ISkola, ~~~o \SUo t~
traze Maikedonci i "spitanici na Kosovu 1 Metoh1J:~. Mn<>g1
Crnogorci I.ZalkljuCU(ju odgovore ovfun reCima: »tStan, Vl!Sl dlohodaJk:, kola, elektrifilkacija, ~azona~a i ~aJ?ava« - eto. ~ se to
ostvari ibice ibla>gostanje u Cr.noJ Gor1 1 u JugoslaV1J1.
VodeCe nacionalne Zelje Crne Gore
0 /o
N acionaini rprosrperitet
Mir
Razvitaik ,socljallztna
RazvitaJk industrije
nug zivot nta
Resenje stambenog pitanj•a
Razvitalk saobracaja
Tehnii'lki narpreda;k
BoJji stanovi
ModernizaciJa pO]j!lprivrecle
Izjedinacenje plata
Broj ispitanika 35
66
37
31
23
13
11
9
3
9
3
6
2
6
6
3
3
2
2
1
1
Krat~o i jatsno 1ka.Zu CmO'g-o·rci: »Zelimo mi!r«. »Osnovno
je m.ir, .stan!dard u Jrugo,slavbji. da bude vi1Si i nauika da se
raiZvjJa na veCem nlvou«. S11Cno odgovorima u Crn.oj Gori i ru
Bo.sni i Hercegovilni iSIPitan.ici ,cesto po.navljaju: »ZeHmo mir«.
»Da Tlto 1dugo zivi i da rukovodi stalno da bude oceca i iblagastanje, IIllir ~bez ··nata((, U vi:Se marho;a se .:iJstroe ldalji raz-
vitaJk :so·oijal'lst1Cike dem<Jknitije. >>Smatrarrn da ce nalia zem!ja
kvoz deset god ina rpoci dal!Jko nap red u razvHiku ~ocij ali•tiCke
demcJkrafije. To ce se postici Tazvojem dru!Stven<>g ~=o
upravljanja, zlborova bira·Ca, !SaVeta gradana i .radariCkih saveta«.
Jedwn nYladi Tadnik, Cmogorac, u tome smiLSlu rpotvrduje
svoju zelju: »ZeHm da radnioko samourpnavtljanje dabije sto
132
Cmo:gorci strahuju od rata, atO'IIl!Sk.og o-ruZj a, povrrutka
starog •reZima, strahuju za Tita ...
3
9'
N acionalna strahovanja
Ofo
Rat
Povrataik marog re<1:rma
Strahovanja za Tita
Bez strahovanja
77
14
9
6
Broj dJspitanika 35
27
5
3
2
J adan Crtwgorac ovako izr,.Zava straho~:mje: . »~ikoJik~
bi doslo do rata, vjerujem da bi atomsko Ol'UZJe unil!fll<> vel:l
di0 zem!J·e , a kako nasa zemlja nije mla. ipo!itedena dosada,
b' btl
kada :su bili ratovi, to vjerujem·lda nt ovog 'l?~ta ([1'; 1 . a
poStedena. Ipalk, 'mi'slirrn de3: do ra~fi meCe ...d~cl. Ze_lilm ,nur«:
Od 35 iJspitanlka 37 »zele mi>r«, a 77°/o ne zell rat, J.er aka ~
izbio ·rat bili •bi uni.Steni narodi, fabrike i aerold-romt, gradovt
i sela.
Status Jugoslaviie na skali po republikama
u ameriCkoj st&timiCkoj obradi o!mhvacen je status Ju~
goslarvtje na skali u tri vremenska perioda.: ·u proS1osti, _sadaSnjosti i ·buduCn.ostL na jugoslovenskom nlVDU. Smatra-h smo
133'
�da <Ni podaci nisu ·dovoljni, jer postoje 2ll1atne var.ijaclje ad
jednog do drugog podrui\ja, pa .smo zato u •nasoj 'I'U<lnoj obra:di
izracunali status JugoS!avije po rapub!iJkama 'i autonomnim
pok:rajinama.
0
Republika
";;
..9
~
I I
0
~
0.
Srbija
Hrvatska
BiH
Slovenija
Makedonija
Crna. Gora
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
·t?
~
~
'0
"'
"'
7,2
6,4
6;8
6,7
6,9
7,4
I"' I "'"'"
.,;
~
"0
~
";;;
·0
~~·~
'CO
~
~
I
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
2,1
1,2
2,0
1,8
2,1
2,2
1-u~
~
~
"0 '0
~"'
ICO';'l
1,6
1,2
1,7
1,8
1,8
1,o
-;;
I
0
....
3,7
2,4
3,7
3,6
3,9
3,8
Proiilost: Bosna i Hercegovina, Slovenija i Malkedonija
imajuprib!izno ·istu procenu J.ugos!avije :na skali u prolllosti,
jer •se ta.procena krece <>d 4,8-4,9, dok se JlOOCene 'ils;pilanika
S~bije, Hrva~;ike 'i Crne Gore nalaze i-edu 5,1 do 5,2, i veee
su od gore pomenutih rapwb!ika i jugoS!ovenskog tproseka.
Bosna i Hercegovina, <Slovenija i Malkedonij a 'bliiie su jug<JsloveJliilkam nivou.
~
~
~
BuduCnost ·
~
BuduCnost
BuduCnost: BOS!na i Herceg.ovlna i Siovenija imaju skoro
ist\l procenu budu£"'asti Jugos!avije na skali 8,5, rldk je proce:na Sl'bije nesto viSa ad jugoslovensk<>g .PrOJSeka, jer u SJ;'bijj
iznosi 8,8, a u Malkedooiji 8,7. ]spitanici C:me Gore i'maju
najveCu procenu ibudu6nasti Jugoolavije llla SkaH 8)9, 'Vei:u
od jugos1ovensloog proseka, a u Hrvatskoj je ta (llTocena neSto
n±Za od jugoslovenskog prose'ka i ,iznosi 7,6.
Razlilke l:?lilleau •Proslosti i sadaiinjasti ou sHone u Snbij~
Maikedaniji i Crnoj
ddk su razllke izmedu sadasnjosti
i budu~nosti po republikama 2ll1atno manje.
Gor~
134
·.
-4------------;:;:------- >
·~
~ :;::
> {-···"·- -
...____
-
-t
~·. {ProSiest
-
~
-
~
Sadoinlost
~ ~d~n~t -.-.1~--.,.-------:--;:-:--------Pros lost
· ' -·. . ... . .
- . _ ·.
.
~ { .Sodoinjo.r .
· ·. ~
Buducnosr
%
Sadamjost: procene sad8lfujosti •u Crnoj Gori i Srbiji
ima(j u lllajveci stepen ·optbnizma. U Crnoj Gori ta pr.ocena
iimos:i 7,4, a u S!lbiji 7,2 i ·obe su iznald jugo•slovenskog prosalka
koji u nasem !S]ueaju iznosi 6,8. Ostale rapu!Wfke u pogledu
soJd8lfuj e 1p.rocene J ugo.slavije na &kali prilbHzne su jugosio~
-i,rellskom.nivoU jer se kreCu WmeduJJ,4 do _6,9.
·
·
"--
Sadainjost
, >
~
~ ~
{ Prollost
Sadainlost -
~
z
Sadainjost
p'{P-;-ollost- · -
.
~---~------~--------~-
-1-
'
.
{Proi.l ost
.
-
-
~ _ B_:l-:n~ -~=-""-'--'----'-----'"'--.~~--=-"--:..~~
m
0
Sa~oinlott
..
-
~ _Buduc~s~ -+--,-------,'--;:-----> {Proilost• "'..•·.
~ Sadoi,njost •~
8
,.
:0
Suducnost
-
L-~-----.;_-----:---
·
�!lepublika odnosno pokrajina
Srbija
AP Vojvodina
AP Kosmet
I"- I
t;
.9
~
0
5,1
4,9
5,8
E-
.<.)
~
~
"
"
"
"
~
"'
7,2
7,2
7,6
t;
• 0
~-
-d>vi
"~
-oo
""
""
""
~o:.
"'
"'·
Ol'f
8,8
8,8
8,7
2,1
2,1
1,8
1,6
3,8
1,1
:5
STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA • SRBIJA ( 643)
0
....
l'spi1anict u Vojv<Jdini imaju jugoslovemki novo u oceni
pr<>Siosti Jugos1avije na sk"li, dak de procena sadasn.j'osti i
buduenosti veea od jugos'loven;ikog nivoa.
lispltanici na Kosovu i Met<>hij'i •imaju u ~a 'tr<i vremenska lperi<>da vecu procenu od ju:goS1ovenslrog nivoa. N a sledecoj stranici idafli lSIIl<J grafiCki prik~z ove procene iP<> republlkaana.
35
•
•
buduCnost :
;
I
\j•
30
I
Zelelii smo da !POka.Zemo dlstribuciju nacionalne ska1e po
st<u>enicama u tri ·vremenska .peri<!da IPO repl.lbllkaana, talro
da se vidi na drome stepenJiku i u :kome vr<;men;ikom periodu
se nallazi najviSi stepen oplimizma.
pro~lost
20
2
8
7
6
5
4
3
6
10
16
24
22
11
2
4
1
0
Bez odgovora
Aritmeticka sredina
2!'/o
10
25
19
11
11
2
2
Buducnost
41'/o
25
16
10
4
1
5,1
X
I
I
1--' .
I
•
10
I
5
,
--
I
I
I
.. _.,!.,. __ ., .. ,._ ..
0
2
3
4
.·
.•
:I
/ \
••
I
0
2
7,2
\,.'
I
I
•
•
•
I
I
2
1
I
I
Srbija (643)
. Sada.Znjost
9'/o
.
\I\
15
10
9
•
•
•
•
•
•
sadoSnjost
25
Proslost
•
:
•
40
Distribucija nacionalnog statusa po stepenicama
~izra2en u procentima)
Broj stepenika
•
• Distribu.cijo po stepenicama.
3,7
5,0
2,9
I
\
\... ...
••
•
•
•
••
•
••
...
...
6
1
8.
9
10
2
8,8
136
13'i
�[.r
Procenti su ~maOunati po :stepenicaJma od ukupnrog broja
]spitaJQilka u Sribiji (643).
Proiilost: najv,;ci lbroj ispitanika odrE'cfio je rprosloot na
,petom stewenlku 'sa 24°/o, a najmanje na 1. sterpenlku "" 1°/o.
SadaSnjost: u sadaSnjosti najveCa lkoncenilracija je na 8.
;st~pen.ilku sa 250/o, :sto znaCi da je saidaiSnj.Oist 'Zauzela vilisok:
_:Stepen ·qpti•mi'1Jma u -ocenama ispitwl'ilka, a najmanje sa 2°/o
:na treCem stepen1ku.
STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA. HRVATSKA (368)
%
.
Distribucija po stepenlcama.
40
Buducnost je zauzela najVise mesta na ldesetQ!Il sterpenilku
sa 41°/o, a najananje na rpetom stepeniku sa 2°/o.
Iste ove IPD"da1ike u procentima IPdkazaJi 1smo pregi].ednije
grafloki na 137 str.a.nL
35
Hrvat~S'ka (368)
30
Broj stepenika
10
9
8
7
6
5
Proslost
6%
3
6
7
14
24
Sadasnjost
4'/o
7
15
21
21
20
BuduCnost
17°/o
21
21
12
8
8
7
2
20
4
3
2
19
14
1
f.sez
proS lost
25
1
1
1
3
5,2
3
7,6
buduCnost
\
~--
4
6,4
sodcdnjost
·o
odgovora
!Aritmef.iCka sredina
4
7
2
.\
15
N a slexlecoj strani daJ.i smo graflii'Jkii prlkaz <>V·ih .statistic'kih
~podataka, odmosno distribucije· nacionalnog statusa po ste.:.
penicama.
\,
.\
•
•
••
•
1
Proiilost: i u HrvaJtslmj, kao i u S®biji~ najve6 rbroj ispi:.tan]ka odredio je pro·Slost na 5. stepen!iku ~a 240/o, a najm.anje
. na 1. stepeni:ku sa 1°/o.
·
Sadaiinjost: na iiestom i sedmom stepen]]ru se naJ.azi 21%
; 1spitaniika il<oji su odrediJii status Jugoslavije.
BuduCnost: u burduCn~ti 1situacija je · boQja, jer se· prc.i-.
<!enti od 21°/o sa sestogfi sedmog <Sterpen;ka"pomeraju na oomi
'.i deveei stepenlk. ·
·
"
'\,:.:····-,
....'.
'\
\
10
\.
\
·.'
5-
0
'
2
3
4
5
6
7
8
9
10
139
�BQSna i Hercegovilna (224)
Broj stepenika
Proslost
10
9
8
6
7
13
6
13
5
' 23
4
17
3
21
2
6
1
0
Bez odgovora
1
Aritmeticka sredina 4,8
Sadasnjost
BuduCnost
2'/o
10
27
15'/o
32
22
8
2
2
20
18
13
5
2
STATUS JUGOSLAYIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA • BOSNA 1 HERCEGOVINA (224)
.. Distribucija po stepenicama ..
%
40
35
1
6,8
Pro§!ost: u Bc>sni <i Hercegovini naJveCi l>roj iiSpitanika
odreld<io je status Jtlgosl<wije illsto na rpetom Slte[penilku sa 23°/o,
ali su visdki rprocenti 21•/o, lkoo i na treeam sle{Pentlru.
Sadasnjost: najveei lmoj i'!pitanika (27%), odre'dio je status J-tlga&iavije na Skali na <>s:m:oon sie[penliku, premda i na
sed!nom slepeniaru je procenat 20%.
Buducnost: na osmom rsa 22•/o a na devetom ste{Peniku
sa 32°/o. Realna Qcena c>d strane i'l!>itanlka u ovoj Rerpuhlici.
I llUI dersetom ste{Penlku se naqazi 15°/o.
Na &edeooj stvani ldaili smo graficki prilkaz dls!Jrihucije
nacionalnog 'Statusa po S!te(penicama na llkali.
\:\.
.
30
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Proslost
Sadasnjost
1'/o
2
4
5'/o
7
22
23
17
15
6
4
9
20
21
28
12
4
1
Bez odgovora
AritmetiCka sredina
4,9
Buduenost
28'/o
25
25
12
2
1
2
''
'
I
I
I
~ /
sodo'iniost
'
pro~lost
\
20
/
I
_j
/
•
•
•
'
I
I
I
/
/
0
2
/
/
/
I
I
...•
"~·
/
3
4
5
'
''
''
•
•
•
•
•
I
I
\
•
•
•
•
I
\
•
•
I
\
'
''
•
•
(
I
I
'
•
I
10
'
''
'
''
•
•
•
I
/
I
15
5
•
•
•
I
'
\If
I :'\
25
0
1
6,7
"
'
Slovenij a (192)
Broj stepenika
,I
buduCnost
1
8,5
\
\
'
''
•
\
\
•
......••
6
\
7
8
9
10
1
8,5
140
141
�P•·os!ost: iapitanici u Sloveniji <Ydred'ili su [prosloot J'lgo0
siavije 1sa 280/o na Cetw'tom stepeniku, na IPetom sa 21' /o, ·
a na sestom stepeniku sa 20°I o.
SadaSnjost: ;procenti na skali IS€ !pomeraju u LSadaSnjosti
na sedmi stepanlk sa 23•/o i na osmi stepetiik sa 22°/o. Sada.Snj-ast, orl.nosno distri~bucija po IS't;fiWenlicama ~i<ma je jugoslovenskom rasporsdu.
BuduCnost: koncentracija 1prO'cena nalazi se lila osmom,
devetom i desetom stepaniku, O[pet slHino jugoslovenskoj
distribuciji. N ajveCi broj ipak se 111..a:lazi 111a rdesetom stepeniiku
sa 28°/o. Kao i ;u dmg\m rejp<Ubllkama, daJi smo na 142
stranti .gra:fiilCiki pr:ilkaz distribucije naciona\lrnog ;statusa po stepenicama na skali.
Ma'kedon'ija (92)
STATUS JUGOSLAVIJ E NA SKALI PR EMA OCENI
%
ISPITANIKA-SLOVENIJA (l 62 )
40
• Distribucijo po stepenicamo-
35
30
proS lost
I
buduCnost
l
25
sadaSniost
I
,
\ 1'--.L\
i
I
20
i
I
:
_,,.,'
15
I
I
i
I
\
I
\
I
I
I
10
I
./
I
\
I
I
5
0
2
3
4
5
6
7
8
9
""
'
10
Broj stepenika
ProSlost
Sadasnjost
BuduCnost
4
7
10
10
20
24
70/o
12
26
21
12
15
4
33°/o
24
25
8
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Bez odgovora
AritmetiCka sredina
IS
9
1
4,8
3
I
I
1
1
6,9
1
8
8,7
ProSlost: .najveCi .bro.j iStpitantka odre:dio je \Pl'oSl•ost Jugos1avije na 'cetvrtoon stepenlku sa 24"/o, sto je nize ad jugoslovemlkog proseka.
SadaSnjost: na sedmom i osrnom 1stepeniku je najveCa
koncentr.acija ocene saJda5njreiti Jugosla<Vije na sk~i. N a sedmom ,stepenrku sa 21°/o, a na osmom stepenilku sa 211'/o.
BuduCnost: lkoncentracija o.dgovora je na ldesetom ste.pelltku sa 33:0/o, ;i ·]Sto 1aik.o Viisoki ISU 1pro.centi Ula •OSffiOlll i
devetom stepeniku. Pogled Makedonaca u budu<most je O[ptim'ilstilClki.
Grafloki [prlkaz .d,istribucije .nacionalm<>g statU!Sa na skali ·
dajemo na slede6oj strani.
143·
142
�..
.
.....
0
u:
0
~
"'
...
"'
0
~
.
...
0
"'
0
0
Ul
:It
-1
)>
-1
c:
Ul
h)
w-t
~
.. -1
'
"'
.,..............
'-
~..
..... -1
-I
--
___
.......
--
.
,
;'
""' ,
~
~:
D
0
"
•
0
/
.__,
--
~
~
~)>
..
!:ll
·-..
)> ::tl
• ~m
..,;::
0
~"'
..........
c... -o
0
(")
m
z
-
---------'
·-~~·-·
OPSTElNARODNA STRAHOVANJA PREMA . STAROSNOJ
S'l'RUKTURI
"
UgroZavanje razvitka
"'
l
"
socijalizma
;l
3
0.
>
or
Tabela: ld.
.~
ro
g
Q
n,
....
--------------~~···········
~
;
:r
'
I
'
.... _
)>)>
-· -z
0
........... ~
--
;::z
~ 0
~
'
> c:::
• m
• m,..
i'
~
-
0
~~(/)
0..
0
..........................
--
C)
,.
r
~- .,.. z >
c: ,.. <
0
/
....,
[z. ......
/
0 "U
-· =t
)>
/'!:.
/
-..v
0
.......
,. ....
c:
..
0
··-............... _
-I
-o
"
--.
'
-t:
QC)
.
..
-......._
-f!.
•
,s
"
~
St~rost
~
"'
"
~
•
2'
0
"~
§'c
"'
;l.
"""
:::>~
~
Bezbednost zemlje
I
I
~
~
~
;§@
·-"'
""'
0
>~
1;l"g
~~
(5c
§
>N
"
~
~'C
'5'
b
E:
~
'<)
~
~
N
"'2
;:~
.c~
0
0. "
"'
~
0.
£~
"
""
"
e~
..'lo
"""
Eo.
"O
~
>
0
.c
~
"
0
"'
""
iil"
"
"'
N
Od 21-29 godina
23,09
176
6,2
II
5,1
9
10,2
18
80,1
141
5,5
8
15,9
28
3,4
6
Od 30-49 godina
46,86
357
3,9
14
7,6
27
4,2
15
79,8
285
6,7
24
18,8
66
5,6
20
Od 50-71 godina
30,05
229
4.4
10
3,5
8
3,5
8
78,6
180
2,6
6
24,4
56
6,9
16
100%
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
4,9
38
19,8
!50
5.5
42
0
,
..
....
S v e g a:
�..,
"'
LICNE ZELJE ..PREMA BRACNOM STA:NJU
Tabela: 2a
"'
Zdravlje i sreCa
LiCna sreCa
i zdravlje
."
~
I~
~ ·-.a 0
>
v
~
~
~
Lien! 1 porodicni ekonoinski polozaj
u porodici
""
·-~
c:>
;;;;
,
1
,
'
~
"-,.,
v
·;: > N
"' o.=
~
"
~
~
v
0
.0~
,;
I
0 > ·u
o.o ]
_.,.
c:o
Os 1ale
zel!:_
-~
"
~
~
·"
·;;
""
~
N
~
,
vI
c
"
c
" "
e ... '0 " 0 "
v
>
"
<;; tig .a
~
0
0
"
s " "v "' 0 0 " o- " "
s
p.
o."
...
0
'0
0 <JS co. v
p.
<i:i=> 0
c. v" ""
... .:;:: ·- 0 c ils !l '" c. '" "2.~ " '§' .5 ·~
".o
.,
·"0
"
·;:;
.....
c.
c:-ci "'
" "' '0 =5 .co
" 0 "
0
" 8
0
" v
"'
~:a "'
c.
~ tim v 0 s " v ~ 0. &
v"'
"' ~ "' <;; @-'E " ""' s~ ~ .0 "'..:! 'o-" .c -;;; .c ....... .2, = ~ ~ :g
0
0
"'
0
~
" "'
'0
0
" '0
"
:3 eo ~ 0 0 .E :;.:
c..IO..
:::>
"' N "' 0. :::><;; "' "' 0.'0 N 0. 810 :;.:~ ::)
v
"'
BraCno
stanje
·;:
~
~
'
~
·.=
~~ :;
0~
""
>~
u
c.o :;
~
·-
~
N
~
""
~
~
"'
"
:a
0
~
~
~
~
~
0
~
~
0
~
~
NV
~
~
~
0.~
~
N
··-
~;-;
N
~
~
"'
-~
"'
"
~
"'
U)
"'
·~
·~
'0
0
""
31,6 11,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3
4
4
20 29 12 4 12 6 2 t I
4
10 45 7
7 5 I
79 25
9 I
Neudate
37,9 8,0 4,6 1,8 ?.6,150,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2
558 212 45 26 10 146 284 41 141 115 197 150 19 41 18 39 24 22 22 55 43 29
Udale
Udovlce
43,9 5,6 4,4 lol
9240641
Razvedene
29,0 5,4 3,2 5,4 41,9 35,5 9,6
13 II 3
2
2 I
31 9
Nepoznato
-
-
2-
-
13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,6 2,1 4,4 2,1 7,6
18 17 19 16 2 4
2
7
12 45 4
I
-
2
19,3 58,1 16,13,2 9,6 6,4
18 5 I 3
2 6
-
--
-
4,4 21,9 12,1 9,8 2,1
-4 20 11 9 2
3,2 3,2
-1
I
3,2
-I
- - - - ---
I
---
s
, 37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7' 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
, v e g a · 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32
LICNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM STANJU
.1.
U.V"'~'-"'
... ..,.
,
..
"'
"
"
~
<;;
~
BraCno
stanje
0
...
~
~
"
"'
8
c.
"
..,
"
"
0
~
0
1i
:::>
Neudate
Udale
"'
79
558
Uduvice
92
R,azvedene
31
Nepoznato
2
S v e g a: ,
Bolest
LiCna nesreCa
i boles!
762
48,1
38
41,3
231
43,9
40
54,8
17
"'
<;;
~
"
"
"'
~
u
z
:5
0
s
c.
"'
:a
"0
LtCni l rrodlCoi
ekonoms i poloZaj.
nesreCa
u
oS
·- .
co
"'>
. ., c.
t;J·-
>"'
'Ol-
"·v"'
;i>
·-O
~"
""
z"' o"'
i:Q
~-g
....:-o
~c.
s;:l
"'
"
"'
.c
v
<;;
~
u
v
'0
'0
c
~
c.
7,6
6
3,7
21
10,9
10
3,2
1
29,1
2,6
23
2
13,9 2,8
16
78
4,4 6,6
6
4
12,9
4
18°
41,7
233
32,9
30
16,1
5
1
5,0
38
14,3 3,1
109
24
\1
~
N
.
4
1.6,8
94
23,1
21
29,0
·-
&,
v
-~
~>
;;l
~-;;
N
vO
"'
"'
0
'0
0.
"'
"'
z
o n
4
9,1
51
8,8
4
""
6
4,8
27
6,6
6
6,4
2
4,2
24
4,4
4
12,9
4
5,9
39
38
9
"'
"
'0
g
""
8
Ostala
str-ahovanja
<;;
<;;
"' z::l
z
~
"
"'
z
"
2
43,2
328
i
u potodicl
0
"
""
~
z
"'
·;:
"'
"'
. .c
~·
"'
"'
s
v
z
·b
~
1~
()_I;~
20
27,2 6,1
34
152
24,2 3,3
3
22
16,1
5
I
14
3,3
3
3,2
1
2
37,6 , 17,1
287
130
8,4
64
5,0
26,1
199
4,9
37
19
"'
~
---~-=-~~--
-·
�.
~
OPSTENARODNE ZEWE PREMA BRAONOM STANJU
Tabela: 2c
. OpSt~ r~zvoj
Zivotnf standard gradana
Prfvredni razvoJ· umlje
socJjahzma
·
2 -----ov
.I:g .......
'21ii•
ta
.e:;
:;; -o
JJ -~ ~
"
Bracno
stanje
N
c
<0
0
c
0..
;:I
~
0
.E
ca
c
-~
V
«<
=> z
0.
~
%S
a
....
.5
e
.8
ca;::;
>.:!
Q)
co
c
1 ~>
~(j' 0'0
.u 0 -:;;;N
0 Ill r- ....
.0
U
=
:a
cu
::;
~
Q.lm~"E.
>: "2'
ta
·c 'U -~ 'g
Cl:l
.g
~
<1)
1ii
c
--
.....
.......
~
0
~
N
~
~
':!
·
::3
~
~~.5
·a .gl'll
J; ·c
Q)
~
g
<l.l
Cl:l
Q)
0:::
~
~ ~
~
IV
·c:
a
ov
;'!
.e
~ .!l.,o
-5 ~
~
~
.....
-=
~
-~S
•VJ.c
0
Cl:l
ov ca .....
...... $... •
c:: Q.C
$-.c Q«~ ~
=
8...a
~CLl
Q)
~
·c
.o 1ii '0
~ .$!.~
1;j
c ~
1;)
c
ca
0..
><.J
-5
""'.0~ 0. ~ .08
0..
0'""..:!
<1)
OCIS
0 P..._~l N -::: 0..1ii
tOS
«1
~
b.£)
........
0
N
ta
e
*'I
,.c::·~~
.g .s
g. ~
-g
8. ~
""
~
8
0
c::
«<.!II:
z
.£.9
:.::'
~~
0
e '0 ;:::<
C'N
Q)
......
......,)l)c
·-co '@f
ca
>>
<1)
.......
i zdravstva
«:~"'
ca
*'I
Razvoj p(o_svete
ll.l
,,....
~
u
e
e:=
t::ov
~N
-.t::CI:I
~ ICI) N
-o
g:
..:o&....
00
,&v
........
> ;;n
-
,,....
co
:E.
3,8
N
ca
""'
0
Neudale
5,0 21,5 20,2 5,3 12,5 25,3 7,515,2 12,5 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8
79 4 17 16 . 5 10 20 6 12 10 39 7 12 8
8 . 3 3
1,3
I
3
29,1
23
Udale
3,9 18,9 21,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0
558 22 106 122 33 79 108 54 71
41 212 42 92 29 17
6,3 5,2
35 29
5,7
34
5,5
31
28,8
161
Udovice
3,3 17,6 20,8 4,4 8,8 14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1
13 9 6 4
27 8
8 5
2
92 3 16 19 4 8
2,1 6,6
2 6
6,6
6
6,6
6
28,6
26
Razvedene
3,2
1
3,2
31
I
6,4
2
38,6
12
I
-
I
5,6
43
5,5
42
29,2
223
-
2----
Nepoznato
S vega:
3,2 29,0 32,2 19,3 9,6 19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2
I 9 10 6
3
6
2 4
2
ll I 10 3
I
--
-
-
-
-
-
-
-
-
--
12,2 7,5 38,2 7,6 16,0' 5,9 3,6 5,2 5,1
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19.3
762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39
Tabela: 2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM
STAN.JU
-
UgroZ:avahje tazvitka
"'
"
socijalizma
"
,s
~
=
Bra~no
stanje
"'
~
...
"
"'
0
=
~
551i
Udoviee
92
Razvedene
31
....
--
""
1<1
'"
S v e g a:
16'2
0
"'
;;:;
.. .e
.;g ..
"'~
..s5'.o
~,
3,8
3
4,5
25
3,3
3
12,9
4
"'
"2
g
~
t;
"'
N
"'<OS
t;:IN
o"
0..~
"""'
.l:lE-
10,1
5,0
4
5,5
31
3,3
3
9,6
3
8
4,6
26
7,6
7
6,4
2
~~
"'
-'""'
:=
"'
u
"'
...
0
0.
~
"
"
"
~"'
.So
""'
eo.
"O
~·~
!lJ
~.6
35
5,8
44
M
41
"'
"'
-Ol
>
0
,c
N
"
"'
~
13'
4
75,8
69
87,1
27
6,3
5
5,3
30
1,9
1
6,4
2
20,7
116
17,6
16
16,1
5
5,3
30
5,5
79,5
606
4,9
38
19,8
150
5,5
.42
78,5
62
80,1
448
1
?
Nepo ...... -·.,tn
-
"'
~
c;:
~~
79
Udale
"" "
..._
0
0.
Neudate
•
Bezbednost Zemlje
5
6,4
2
-1
�"'
!l!J
Tabela: 3a.
LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Zdravlje i sreCa
u porodici
LiCna sreCa i
zdravlje
Li~ni
I .
0
~
>N
~
.c
"'
"
0
c
0.
0.
:::J
~
0
-
~
-"''MC
" "
>
'0
·a
~
"
""
c
'E' >
0
~
"
>
"'
:a
e -§
""
0
0.
·~
c
" "
0
~ g_> "'
" ~"
" 0:: :::J~ 05
0
0
~
0
0.
>
;;;;
~
" .£
E 0
....
"
~
.::
'0
·~
.c~
N
~
c...,
,So
><.>N
::::::5
"
~-§
5,1
MeSovito
naselje
3~
25,6 15,4
10 6 -
~
M
.
""
"
:a ""
c
u
0
~
0
0.
c· ~
~ >
-o
~~
~
~
'2
~
~
:!<!.
'i:
~- ~
~
'2
~
N
:;
~
"'
"
"' I "6'
......
" ~ "
il I -;; -;;
0
0
~
0.
0.
~
N
c
'0
~
~
N
0
"
0
0.
0
'0
~
"
0
~
~
"'
~
:g'
0.
~
~
~
~
~
.'?&
~
0
0
c
:n
"
0
~
~
:a
"
0.
~
c
"
:a
0
~
~
M
bl)
·;:
c
"
~
";;
'0
0
·~
'" "'
"'
20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 5,7 12,9 5,9 7,0 5,7 9,8 5,7 8,1
74
0
0.
E.S
~
79
IOJ 99
0
0
9
"' "'
8
.§ :;::
--
24 46
21 25 24 35 24 29
5,1 28,2 33,3 7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1 - I
2 2
2
11
13
12 10 12 9
3
g . 100% 37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
a. 762 286 62 32 23 217 349 52
0.
0
=:
~·
c
5,1 2,5
2 I -
48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 I
367 138 38 12. 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36
Grad
·c
~
'2
0.
~
>
·s OJ
0. "
"'
"
.s " 0:: 0
E
:'J
.c
~
~
"8
:;::
c
'
~
"'~
" "
c
" c
""" " .c
e
0 "0;:6
.c ·~"'
~
a
~-
0
0.
~
~
I
~
,Q
~
~
.B
~
=a
~
"
"
"' gE ""
Jl o..c N
~
46,7 38,7 4,9 5,6 0,8 26,5 44,2 7,0
355 138 18 20 3 94 160 25
Selo
ve
-
"
"" N "'
""
;::;
s.
~
~
\'!
~
" ·s
"
'2 >
I
I
~
~
~
0
c
"
E
'0
'
"'
'E
~
.;
"'
c
Zelje
---c
~
a stale
i por'odiCni ekonomskl poloiaj
5,1 2,6
2
I
1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8
5 2 2337333
21,4 20,9 37,5 24,2 M 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
163 159 263 184 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32
\Yo"-"'"'
labeta:
T.It::"~~~~r·u--ra\Ool!ILJA
JO.
I
I"
c
I -!@
LiCna _.rieSr'e~ Bolest i ileSreCa u porodici Lien! 1 porodtcni
ekonomski poloia j
ca 1 boles!
0
.~
..,
~
>N
Tip
naselja
0
c
0.
"
"'
:::J
Grad
'"'
:t<.;~
~
-~
~
1i
"
"0
;;
"
"'
:a
0
15
c.
.. ..
"'
"'
c
"
z
~
~
~
c
~
~
~
~
·u
"
>
0
c
:u
"
:a
0
'0
"
15
0.
0
.Si,
.,...,
c ~
·;;a
>O
..,~
~
0
1i
~
0
•I
~
.g
go
il
z
~
'0
c
;;
"
""
"
N
0
c
~
.0
13
.,
..,;
0
c
~
;;
;;
0
c
.
"~
M~c
~
~.,
0
g.
N
z
Zo.
z
~·
c
"
:a
-
.,
>
"
'2
0
~
.c
c
"
.,
'0
0
~
"
.;;
13
"
z
z
16
~
z
o&
39,32 5,34
140 ]9
15,7
56
4,49
16
38,3
138
14,6
52
11,5
41
3,93
14
2,80
10
24,7
88
9,0
32
39
35,9
14
-
20,5
8
-
41,0
16
20,5
8
2,56
I
2,56
I
1,78
33
15.4
6
2,56
1
47,4
174
5,17
19
12,2
45
2,18
8
36,2
133
19,1
70
6,0
22
6,55
6,82
25
28.62
105
1,09
4
3
5,0
38
14,3
109
3,14
24
37,62
287
17,07 8,4
130 64
4,98
26,07
199
4,86
37
19
762
43,2
328
356
MeSovtto naSe1je
'-"
0
Osiala
strahovanja
367
· Selo
·V
..,;
~
~
.,
""
S
'E
.,
c
----------
e g a:
"'
"'
.. 24
5,12
39
38
"'
�"' ·
~
Tabela: 3c.
OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
OpSti raivoj
socijalizma
"
!]
Tip
naSelja
a
c
.S!,
I>
•! "'
0
~
c
-" "
"' ·- "'
"
-!j
c
0
c
Q.
'0
0
c
"iii
c
.9
u
N
....
MeSovito
naselje
Grad
N
I ;;;;
~:a I
I ""
.,_ "
I
" S
"2.!:::
~~
"
"' "' "'u
::> z o2
Selo
-
"
"' "'
~
·- 0.
0
wI >
'
'0
B
;::
"
>
0
-.;
.~
~
~
0
Q.
·e
tO
0
c
:E·
!'!
~
"'
"'
E
~
"iii
c
0
"
"' "
" > ....
.;;; '§. ·u
~
I
e
v
N
"'
'iS'
:::;o
0
"
~
Q.
'0
.9
'0'
'5'
>
N
·3 c >
., 0
z "' "'
.
"' ""
.,
"'
.a
'0
"'
6'.
0
"'
"'
'0
c
~
"'
·- -.,
:';!!..e
"'"'
o.,
~
N
0
:;;
"
>
tO
0
c
~
~
3,65 15,17 16,3 3,65 8,15
3.56 13 54 58 13 29 51
39
Q.
63
"""'
0-
0
0.
.,
N
22 108 25
,;
..,
I
I
"'
.c'i:?
_,
- ilI ""' ,..""
"
""'
c.,
*'
-.;
"
.,
c
'iS' "
., ~
.c Ci>.ci
O"E
"
s " E " :o "'"' >
" .,
> "'
c:~ ·-" 'iS' "'
"' "'
==
"'" " a -~~ ~ ~ "'"'
c
om_-§ .,""
·2~~~- "' ~
~
.c
" lil It/) "' :> ;;n. 00>
e -- .
~ cf~ Ej "
" "
S,!;
ii """"
'0
~I 0 """"
"" 517,4 6,17 30,01 7,03
16,8510,9
N
RazvoJ
prosvete
i zdravstva
ZIVdtni standa:td gradaria
Privtedni razvoj zemlje
I
v
w
Cl:f 0
01.)""'
._,Q
..... N
~N
,~Q)
>U
0
'0
--
;=;' 01.)
0~
N
·:;;
~
8,7 5,621,4110,65 7,87 5,06 5,06 31,7
31 20 5 38
30 19 18 113
12,82 23,06 28,22 7,78 12,8217,95 2,56 12,82 7,7851,3 15,412,82 2,56 2,56 2,56
395
11 3 5
I
5
3 20 6 5
1 1 1
7
9
3,27 23,0726,7 8,7217,3621,6 8,64 6,82 8,9244,2 7,3623,236,546 0,27
36712 85 98 32 66 79 .31
25 32 162 27 86 24 22 1
S eg .
3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3.26
v a. 762.30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40
2,56 2,56 2,56 20.S
1
1
8
1
2,18 6
22
8
6,27 27,82
24 102
6,13 5,38 5,52 29,25
39 42 43 223
-------------------
Tabela: 3d.
OF'S'I'ENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU
NASELJA
"'
Ugrolavanje razvltka
_socijallzma
c
"
*'
.c
·c
Tip
naselja·
"
~
c
"'
.,
0
c
Q.
"
"'
::>
""
0
.,
0
l;$.,
C'5:
.... .,
..
oo
~
""~
Ol"'
""
z~
c
"
""
"'
0
'!;;
;;;;
.,
.ae
"'
B
0
'0
Q.
~oN
"cf
~
>
N
.c ..
~~
U)
-;;;
""
0.
"'
"
E
"'
'E
"
"'
"
e
"
lil
0
"
"
~
N
"
'C'
"'
.,
N
>
0
.c
~
'!;;
N
"
"'
---
Grad
S v e g a:
4,22
16
6,17
22
3,09
·II
77,8
277
5,34
19
20,5
73
5,34
19
39
5,13
2
5,13
2
10,26
4
74,3
29
-
28,22
11
12,82
5
367
MeSo_vito naSelje
<0
"
0
'0
356
Se1o
..
"'
Bezbednost zemlje
4,63
17
5,45
20
7,1
26
81,8
300
5,17
19
18,0
66
4,64
18
762
4,59
35
5,78
44
6,38
41
79,6
606
4,98
38
19,83
150
5,39
42
�·~
0
LICNE 2ELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
Tabela: 4a
I .Lien a sre' a
Zdravlje i
v
v
"
v
"
~
I
>N
Skolska
sprema
~
v
=
... ·a-
.?.. ~
"~
- ..
~·t!
'2' 0,..
~
"'
s
"'
"
"'
0~
;l;i:>
:>S
v
v
'0
0
0
'0
'2
'2'
v
,..
"'
0
"'
:a
e ]
. S'vega_:
~
•U
~
'§'
o,..
'E .Ov
::5
<l
:a
0
~s
~
3E
0
c.
o.o
~
-"'
oi
'2
'U
.,
..,;; .
"'
" @"' -"'
~
'0
~
'0
~~
-11
0
v
'0
v
~
v
NV
'E'
·e.-g
'0
v
'2
:.:::
v~
~u
'0
0-
5,3
9
5,1
18
.0
0
~
·-0
N
~
0.
~
0
-
~'0
~
'0
0
0.
0
~
~
~
~N
~
~
""
<llN
I-~
22,9 24,7 18,2 24,1 2,9
39 42 31 41 5
22,3 18,6 41,2 27,1 3,4
79 66 146 96 12
17,9 20,5 36,5 22,4 4,5
28 32 57 35 7
18,4 24,5 42,8 12,2
9
12 21 6
19,2 19,2 30,8 19,2 7,7
5
5
8
5
2
42,8 28,6 .
14,2
3
2
I
21,9 20,9 34,5 24,8 3,4
163 159 263 184 26
8,2 2,4 7,1
14 4 12
7,6 3,1 8,7
27 II 31
6,4 3,2 3.2
10 5 5
4,1 8,25
2 4 26,9 15,4
7 4
-
7,7 3,7
60 28
0
~
c. v
c.
" "' .a_g " "' "' "' .s;e
c.
v
"'E "
"'""·- ~ 0 -"5 e ] " "' """ <::
- v -;;; v c:v "" ~
so ::!
"'
v
a/>
e~ ::E 0 Ui :::> E"'
0
,a. N
><.>.0
.
~
0
c.
"' ~ -;; c.
0
" "'
"' :g :5' :!<)
" c. 0 ,..
v-"'
~
oe
~
0
0
"
"'
?.
.,.
4,1
7
4,2
15
3,8
6
-
"'
"
:a
~
&,
~
:=' "!~;
v~-
-
o
E
"'
"
·~
'0
0
::E
0<
9,4 5,8 5,8
16 10 10
6,8 13,0 9,0
24 46 32
4,5 9,6 8,3
2 7 15 13
6.1
- - 3
3,8
7,7
I
-2
7,1
12
4,8
17
1,9
3
5,8
10
4,2
15
"'
5,3 3,7 3,7 5,2 9,7 7,6 4,2
48 28 28 47 74 58 32
LWNA STRAHOVANJA PRJ!JMA SKOLSKOJ SPRJ!JMI
Tabela: 4b.
v
v
..,
"
LiCna nesr.
i bolest
Bolest i nesre·ca
u porodici
v
Skolska
sprema
"
"'
~
v
-"'
~
'til
.,
0
~
t::
~
" s
•
"
0.
" 1;[ v"'
v
v
"
:::>
"" 0 z
"'
0
0
'U
~
~
6
~
o_
c.o
·c .e
~""
'U ••
~"
't; ~
z"'
:Vv
'8~
v~
·-a
"""
"'
=,..
-·
>
0
(3c:
~
:S v e··g ·a:
43,2
762 328
5,0
38
LiCnl i porodiCni
ekonomski poloZaj
.•
vu
c:o
.....- 8
0
~
Sc.
~
.J"
~~
~~
s~
37,6
4,1
8,8 1,8 22,9
7
15
3
S9
170 64
16,9 4,5 45,8
46,9'
5,1
NedovrSena os·novna
60 16 162
354 166 18
skola
3,8 17,3 1,9 37,2
35,9
ZavrSena osn. Skala
3
58
27
6
i nedovrsena sred. Skola 156 56
34,7
10,2 10,2
42,8
17
Srednja !kola
5
5
49 21
7,7 30,8
7,7
7,7
65,4
2
8
· ViSa i visoka Skola
2
2
26 17
42,8
57,1
3
Nepoznato
7 4
Bez skole
"'
,...
""
.~
-@
~
o-
22,9 46,5 5,8
- 39 79 10
27,7 46,6 8,2
3 98 165 29
4,5 30,142,9 3,8
4 7. 47 67 6
14,3 42,8 44,9 5,1
I 7
21 22 3
23, I 42,3 38,511,5
- 6
11 10 3
14,2
14,2
7 6 I
I
.6 1
37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
762 286 52 32 23 217 349 52
42,9 4,1
170 73 7
NedovrSena
37,6 7,9
osnovna !kola 354 133 28
?avr. osnov.
35 2 12 8
sk. i nedovr.
'
'
srednja skola 155 55 20
Srednja
26,5 5, I
skola
49 13 3
'ViSa i visoka
23,11!,5
!kola
25 5 3
14,2
Nepoznato
Bez !kole
0
~
0
~
'0
~
N
.~
..,
c.
v
.•
""
c. ..
" 'i' " "' .cg " I-.~
V>U
"'
'til
N
i'i """' e:
"
"'
::> N
0<
0. :::;~
"' !-~
~
"'
u
0
Ostale
zelje
Lien! ! porodicn! ekonomski polozaj
sreCa u J??rD~l-~~--
_ _ : __:__ I zdravljt!
v
u
v
'0
"'
z
"'
v
~
'0
~
"'
'0
~
0
z
16,5
14,7
25
13,0
7,3
46
26
23,7
5,8
37
9
18,4
6,1
9
3
23,1
3,8
6
I
57,1
4
2S
14,3 3,1 37,6 17,1
109 24 287 130
"'
..
.. '§5.~
sv
.!!c
"
= o=:
'til
""'"
"" ·m
"' ~5
N
SA
64
Ostala
strahovarija
z"'
4,1
7
5,6
~
0-
e·~
1;-~'8
Ci
N >U
z~ c.
2,4
4
""
~
"t;
0<
24,7
I
"
'0
~
z
,..
"'
0
.c
:l
.,
"'
N
~
7,..
...,
42
12
23,4
7,1
83
25
26,3
41
38,8
7
5,1
8
6,1
3
3,8
I
5,4
19
6,4
10
4,1
2
11,5
3
5,1
.39
.. 5,0 26,1
38 199
20
"'
'2'
"
:a
0
-e
~
3,4
12
1~
46;2
12
28,6
2
4,9
37
19
�..
~
OPSTEN.A!RODNE 2ELJE PREMA SKOLSIWJ SPREMI
Tabela: 4c .
."
~
OpSti razvoj
socijalizma
~
~
-~
"
~
~
~
~
SkoJska
sprema
~
"
"'
c.
"
"
;::,
""'
0
Be~
'<;'
~
I -
'0
~
~
~
'0
0
·...
.0
~
"
o
co ·-"' 00 .$!.. _....., ~~
S
E~
4) Nl:::l~0
~
·;:
"'
~
g
~
'0
00
0
~"
0.
~
"
.0
~
·c~
.s
~
~.~
...
~
0
e
ca
~
11.1 <':1
~
~
"
~
~0
"'
~
~~I
~
N=
C
Q)CQ.J
<11
t:;-g·~Q).e
o.c;l~·c~
-~=~ ~
~
~
~
ii3
12,4
3 21
~ ~I
Q)
:!
:E
~
-~·N
s~:~.go~
,>
rJ')
~
5,3 5,8 5,3 31,8
9 10 9 54
3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 . 9,6 13,0 . 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9
354 11 70 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106
Nedo>VrSena
o:m. ~kola
~k.
6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,2!1,5 48,7 7,1 16,710,3
32 35 13 20 35 17 16 18 76 11 26 16
i nedovr. sred.
156 10
Srednja Skola
49 -
ViSa i vlSoka
7,7 34,6 15,4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7,7 53,8
26 2
9
4 5
3 12 5
5 2 14 1
Skola
Nepoznato
s
~
svete 1
zdravstva
c :o
e
"'
'" E .i~l~ s 'E ~
c
"'
~
"'
"'
~
OJ
~
j ca ......
~
gnQJ .,oo
-~
c c
............ Q) '0
~tn ·c~l-a ~ ~ ~ e.:;
·-c.
~<":!
.2 .5: ~ ==- I .0 .s g. g:o '0' ~~ '0 ~:::;' O'E ;;; E$ !S ~ '0
0
>
> ;ii)~ .0~ c.
N
><Jl •.,..
<U N
~"2.B~8Ng2 ~5
vo. .........
~c.
Z ...... 10 en I~ .... Z o.. ..,~
"' o-~ ~'0 N o< IVl :§'
-.,.
4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6 12,9 2,4 35,3 7,6 10,0 5,8
170 1 21
37 5 11 . 24 13 22 4 60 13 17 10
Sli:ole
Zavr. osn.
>
;N
.
~
~
0
IRazvOj pro·
Zivotni standard gradana
Privredni razvoj zemlje
7 -
26,5 32,6 12,2
13 16 6
42,8 42,8
3
3
-
8,2 18;4 4,1
4
9 2
28,5 28,5
2
2
8,2 10,2 61,2 4,1 24',5
4 5 30 2 12 1
-
-
-
71,4
5
34,6
9 I
14,2
1
-
-
4,5 3,2
7 5
4
6,4 5,7 30,1
10 9 47
6,1
3
-
1
14,3 6,1 18,4
7 3
9
11,5
3
-
-
11,515,4 19,2
3 4
5
--
14,2 14,2
1
I
-
28,6
2
g .
v e
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,5 5,5 29,2
a. 752 30 148 157 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223
--.
·-~·~~-~~~.,-·•~=-•·~,~~"·=··--•~'·
·-~----~--~-~--~-
_,.,~,.»~~o •.o-,
OPSTENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA SKOLSKOJ SPREJMI
Tabela: 4d
UgroZavanje razvitka
socijalizma
~
"
....
~
"
"
~
"
g,
'0
0
~
bll
e
~
'0
0
"
"'~
~
~~
-a~
-"
Skolska sprema
Bezbednost zemlje
~~
""
~
0
oo~
"
5
oo
c.
-bll
"
I 2>
:1
~
c.
~
c
0
~
>
;;:;
o;e
·>"'
~
0~
"'
·"
~
N
-".S
.§E=:
~
I
c.
-;;
"
8
~
e
~
~
·;:
"'
~
>
0
"'
"'
ii
~
-"
ii3
"'
~
Bez Skole
170
4,1
7
5,3
9
2,9
5
"'
0
79,4
135
0,5
I
18,8
32
5,3
9
NedovrSena osnovna
354
4,5
15
3,4
12 .
4,2
15
79,1
280
6,2
22
23,2
82
5,6
20
155
4,5
7
11,5
18
10,9
17
80,8
126
5,1
8
17,9
28
5,1
8
49
8,2
4
8,2
4
8,2
4
83,7
41
6.1
3
14,3
Srednja Skala
6,1
3
ViSa i visoka Skola
26
3,8
I
3,8
I
-
76,9
20
15.4
4
3,8
I
-
-
-
57,1
4
79,5
606
-
-
4,9
38
19,8
!50
skola
ZavrS~na osnovna Skala
1 nedovrSena srednja
skola
.
7
Nepoznato
"'
"'
"'
Sve·ga:
762
4,6
35
"'~
5,8
44
<f)
5,4
41
7
3,8
I
14,2
1
5,5
42
�"'
~
Tabe!a: 5a.
LICNE ZELJE PRIDMA ZANIMANJIMA
~
~
l.rll~a ;sre'Ca i
e
·rl
1i:)
~
C
co:!
il
:J
Se1janke
Radnice
SluZbenice
DomaC:ice
Lica sa liCnim prlhod.
:;:1
4!
<.)
.
o..!<:
o..~
Q.)
·;.:::
CLl
~
>N
•
"0
..
-g . . . :
.,;
o
.
~
Vj . ....,
.:~ -y • ~,~
...r~..: ~~'~" .
p.orol-.,.:11 om ~;;m.OllOIIll:ll..~! [)v.l!IJrt.aJ
v
t\1
~
P=t
10
n:~
co:~
co:~
D
e<
rn
(/)
P..
6,6 0,7 23,4 43,3
I
32 59
9
6,5 3,3 o9,1 34,8
6 3 36 32
3,7 14,8 38,3 48,1
3 12 31 39
3,3 0.5 27,549,7
13 2 108 195
7,3 41.5
20 5'
17
3
1915,810 5 5,3 26,3 36,8 36,8
3 2' I
5 7 7
-o
v
QJ
'8 .s ~. '9. ......
c
ctl
~
'"'
~
E ~ '"ill 0- "'C .e: ·c;;•
!:j
...
<1:1
btl
"'C
Cll.O ~
...~-o
'"'
c _e ? o ~
fli
o
c. bll g. o
2::Sa:!
o
O
'U1Q d ~ e<:J . . Qr O . Q J : : S ' _ , ,
,_,
0
8
o
o,
~ Is~~~-~~ 58~ .§~~Jj.g
137 30,0 5,8
48 8
92 30,4 9,8
28 9
81 24,713,3
20 II
392 42.6 6.7
167 27
41 48,812 2
Ostali
C..o
lt..:rn 1
~ij·
~ d
;j
1~<uO.E
- . f:l ~
0
~ ::::::-- (l) (I)
·dl·~O.:.:u::::;Q'.<Ji,.e,.,;Cd~N
'::? ~- ...... c
b.O..O -:?
•...,
.....
(l)
0
:!:j ...
0~
t>
o. ca
c
bl4
~
~ ~
--
Zanimanje
u porodicl
~·o
,s
c
L·x. .· .
Zdrav!Je i sreCa
z.dravlje
•
-
--- - ,
o.. ....
~
o.,.:;
~
ro
'""
(,.1
Zelje
I
,
~
.~
"'0
0
co:!
::S~~o.:;s~
.r:::
...... _,
·0.
c v
II)
~ ~loti
:z
3
E p,.
Q.l::::;:,
Cl
/Ostiile
o:l
Ul
:~ ~ ~
t).O
co:!
:>_
a::
.c:.
13,9 7,3 11,1
19 10 16
9.8 6,5
9
6
7,4 12,3
I
6 10
5,1 2,8 6,4 9,2 7,1 3,6
20 II 25 36 28 14
2,4 12,2 4,9 9,7 2,4
23,4 4,911,7 5,8
32 6 16 8
2,7
8,7
2 8
1,2
8,0 19,7 14,6 25,5
11 27 20 35
6.5 9,8 33.7 58.7
6 9 31 54
6,2 16,1 20,9 38,2
5 1J 17 31
6.6 25,820,431,6
26 101 80 124
7.3 74,4 14,6 24.4
10
3 10 6
5,5 15,8 21,1 47,4
1 3 4 9
-1
5
2
4
I
10,5
2
3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
28 27 47 74 58 32
S vega:
. .·~ou.•.o ·"·>-"
• ·,-.,~"'-'-"-'·
=•=<->->u==~~--<~'·='"'·'w
-~"'-""'~~u~.- ·"''"*="~'=='='===E=r~=
Tabe!a: Sb.
LICNA STRAHOVAN.JA PREMA ZANIMANJU
Li!Cni :iJ ipOl'.Od!i~nlL
Ostala
porodlici
ekOI!lkllll1ISiki o;>oloZa.j strahovanja
··------1
Bolest i nesreCa u
Lli!Cna nesre
"'o.~l
'
·e
Zamimanjc
Ca i bO<lesrt
1 i
2
""
~.~
"'
¥
'S
1!1
'
"
,§~
~~
~
~0
1iJ·~
>N
'fti ·•
f3·5
;g
!:§" z-
~
.,~
0 ~
.~P.
1
·:os
·d
ljo
o>c:1
s~
~ ~
.§ru
-
~
8
~"
I
~
'0
'§
~
~
z
~
]
'"'
~
~
'
l"
~~
J,l
_g
!l
1i
~
@<:i
~1 ~:$
'ffi g fi'lj ~
~] ~~ g
-~
J
22-,2
10,9
16
------
Selianlke
137
36,5
50
54,3
Radrn!1ce
S!Wbooice
92
81
DoonaCice
392
Lica oo liCnfun prihodoin 41
Ostali
"'
"'
"'
19
s.o
40,7
33
40,8
160
58.6
24
57,8
11
------43,2
Swga:
762
328
5,1
7
2,2
2
4,9
4
4,1
16
19,5
8
5,3
1
5,1
7
4,4
4
3,7
3
2,3
9
2,4
1
41,9
33
43,6
171
21,9
9
69
12,2
5
-
-
10.5
15,8
2
3
37,6
287
17,1
130
-
~
.li
"'
~
·---
22,1
21
16,3
15
17,3
14
14,8
58
2,4
1
-
"
"
"§
33,9
46
28,3
26
13,9
19
20,6
19
18,5
15
17,6
7,3
10
13,0
12
7,4
6
8,9
35
2,4
1
-
4,4
6
10,2
10
2,8
2
4,6
18
7,3
3
5;1
7
11,9
11
6,2
5
3,7
14
-
30
'21,7
20
35,8
29
26,2
103
26,8
-
-
5,3
1
1
31,6
6
5,1
39
4,9
38
26,1
199
5,4
211
2,4
1
2
3
4,9
4
2,5
10
--·----~---
5,0
38
14,3
109
3,1
24
8,4
64
4,9
37
19
�aJuup-e~o!)waz
ez -eza.tod
a rua rtzems_
'E!l<:!S
enveJUH~'J.J£31'::3:
ecuend Souaq
1
'N
-Ure').s arua~a'H
'J.SOUalSOdt!Z
eu-epe~l3' p~-ep
-ue;.s
ml~~loqod
antuaz
B~Upl:U3Z1 "Bl§!dO
•
'"'.~
..
N
·o
~
ere:}e-.rqoes
~o.c.zea
~-----_,---1
apaJA"f..rdorfod
ro.c.z-ea
~n.r;snpu"!
·a
roAZP.'H
l
~
~~
;:f L/) c:i<t<
~
~
~
=
~
;souuqe').s
'E!J{SUlOUO}]:li
~
'J.3'J.p3dSOJd
1Ul"BU01::1"S.N:
3flAlUPZ l
.ljnp - OlJ.L
'J.OAl~
ewznt1r1oos
fOAZ"IU 1 a{treAnQO
OAlSUJP3f
OUltlUO!<>eN
•
1
"
336
::[~
i ::: gL/)
LUJni kodeks je 101buhvatio HCnu ekonomsku situaciju,
l':i!Cnd. kara!k.ter, tPCXSao i poslov:nu s~tuaciju, probileme koji se
odnose na porodicu, :decu, vaspitanje, poJ.iti.:ku, ek'Odlomski .2livot i statndard, aned.Ulllarodnu .situaciju, itd.
Naciona!ni kodeks obuhvatio je eloonomslru i politiOku
situacjjju, di!'U!Stveni i ekono:mskli ramvU!ta~k, mednnarodne -adnose, hlaidini .rat i mir, nezavisnost, statru!s naoije i 'QpSta
p'Ltamja.
Oba lrodeksa su prav]Jena na osnovu ispitivanja u Sjedin:jenim Amer1Ckim DrZavama, pa zato ..neke kategorije ne
odgovaraju na:soj drustvenoj stvarnootii. N a prliimer: Strah da
6e zemUa postati socijailistiCka ili pak lbojazan od komunilstiOke
opaiSnosti'« - 10fVO .se odno.si na nackma'lna strahov-anja ili. rpretnju, a:grelsiju, domitnaciju Hi OO.Vraljanje 10id &trane SSSR-a,
N.R. Kine ±l'i neke druge 'komunisticke si~e. Profes<>r Hadley
Cantril· je bio veoma elastiC an i pokazao "je .razumevanja za
sve naile primedbe i zabteve. Umesto gomj.ill:t fomnu!ladja
uneli smo: IPretnja, agresija, doon1nacija i~i ·osvajatnje koje
strane ,st]e. Uneli smo u kodeiks: dalji razvitruk «ocijalimna
dug ZiviDt Tita, ,plaCanje p.rema uCiJnku, pomnC postradalim
od zemlj.otresa, veCa briga porodicama JPallih. boraca; uCeSCe
u drustV"enom sarrnoupmw'lj aillju .i elekltriffkacij a sElla, nedostatak bvige za seljake koj·i pr€llaze u graJd ltd.
Kriticki stav. U prlmeni ovog UIP'iinlka, ska~e i kodeksa
sifrura preti neikc>llko opa!snooti od subjekttvimna. Tuga su bili
svesrui i a:utori .ovog medrmaradnog proje.kta. Prvo, po mom
mtSlj.enju, ,pril:Lkoon vodenja ra:zgov-ora .sa ispi!ta111iilman, verballni fu;kazi koji ·se odln•ose na ·tiCne i nacionalne Z(!llje i strahovamja, kao .i odredivanje I::i!Cnog i nach:m:allnog Sltatwsa na
skalli u mnogo slucajeva zavisi ad subjektivillh mspooozerija
i situacLja, od il9krenosti a.nketirarnog lica, ad v.eSt!irne i 111lteUgencije sa1radnika ko"ji vodi razgovor. Nije svej:edlno da
li Ce se taj -razgovo-r iQlbarv.i,ti rpre ili !pQISle radnog yremen~'.· u
veselom i'lli -tl!Znom rruspolozenju .. U vrame kada je ilspitanlk
sve.Z i odmoran iiH ;premor,en i nwvozan. 'Du veli\ku ulcigu
igra momenatt iskrerrosti, oolbjektivna i dbjektivm.a s:i:tluacij"a
lsp<itanlka.
Drugo, preti opasnast ~d su'bjeiktivnog raspol<>Zenja sar,.dinlika koji ·vodi r~govor. Kwko je [WiSao ovom poslu, kako
je IP"lbelezlo odgovor, da li dos1o'.'no onaklo ·kako je ts,piltanik
11 Zelje i strahovanja naroda .Jugoslavije
161
�..
gov<>rio i kaJko je daJto u UJPU1l•tvitma ili su to konstrulkdje
njegiOIVe mallie.
TreCe, prHikom. Si:firiram.ja materijala i kddliranja ·mogu se
pojedliine lkategorije odgovora od strane Tazni!h lica lkoja obavc
ljaju taj posao svesti pad ral'lltcite imenit<>lje. Ra<11ej Kantril
piSe: »Mo2ida je :k>ljuCm.i prob~em u tom istra>Jiva&am radu
lii~mvanje ve~balali!J. odgovora ooketir<mlh lica da hi se <>d1
govori SVI1Sta1i u lkateg.O!I'i!je koje ~ce nann omoguCiti da upo-
redujemo stavove raooih socijaJ!nlh i nacicmahllih .gnupa. Morali !mlO vee U pocetku .rada da izr»ilimo sifru koja Ce lllOCi
da na.m posliuzi za <>bradu sva;ke V'~te cdg.ovora koju bismo
rna gde dal:ii!i, dd bHo kog !Ji.ca, a da wri •tome ne sv[\5\amo taj
adgovm u neku kategouiju lkoj.a mu ne bi [>O'I!puno odgova·r~la.
Isprdbruvanjem ove teh:nlike dosli smo do .si£re 'koja posle neko1lko revlzija sada ~adrZi o>loo 145 ozna1ca«.'
Cetvrto: pri a.na1izi preti qpasnost da se za;paJdne u subjektibvizam, ukaliilm se ne uzrne u obzir objekltivna :Situacij a
i druiltveno-<Poiliti&e prildke u zenilji u •lrojoj su pr1kupd~eni
statistlCki ~odaci i sve informacije koje su potrebne za istra~ivatnja ovakve Vlnfte.
Ovam prililkom p<>zvali ibilsmo se na ElngE!l:sovu misao:
» .•• pi"!Oizv<>dnja newosrednih matffi'ijaq,:dh .srsdstava za zLvot,
a !Jime i sva'ki stupanj ekonomskog .rawi11ka jednqg nar<>da
Hi jeidne epohe, .C'ini O'SU1:0.V1U .:i:z ikoj,e su oSe razvlile dv.Zavne
!Predstave d~t\Cm.lh 1judi, i da se one sroga mar.aju ol>jas,
njavati iz te oonove, a ne, kao !Sto se idasalda doga'<ia~lo,
.obmuto'.
Zato srno u ana!liizi liCnih i nacionalnlih Zalja i strahova-
nja uzeli drulitveno-'i!siorijSke uslove u Jugo.slaviji, u peric!du \zgradnje socijailizma, ooianali mno gcadaJnina Jlugoslav!ije sa njegovlm po.glleclom na svet i ibuduilnost, sa njeg.ovim
potrebam.a i m0gu6nostinna, sa njegovoon ekonomskom, po~
litickom i kuJturnom i psihoio!ikom situacijom.
s H a d 1 e y c a n t r i 1: A study of aspirations, reprinetd nom Scien~
title American, february, 1963. str. 145.
'
6 F r i d ·r i h E n g e 1 s: Govor na grobu Karla Marks a, iz knjige
1Karl Maries«, Kultura, 1950, godine. strana 20.
r
...
,.
.,.
Socyalts!tcka Federallvna Republika
JUGOSLAVIJA
SlchsitCki poptsnt. kru9ovi. gradskoq.. seosk09
i rndovdog
Ltpa. u. f(oji.ma je smmlyzna ankela.
tiCnll! i opSle narodne
telp islra.ho'XU'Ija.·
�Socyaltsttcka Feder'atlvna Republika
A
•
u
s
1
JUGOSLAVIJA
R
"'
Sl.a.luhCki. popt.SnL krugovi gradskog_, tt:?oskogo
4
0
i
~
J
A
'
s
mdo\lt.log ttpa. u kojtrnaje smmlj,zna ankela
liCn.z i opSle narodne tel~ islrethova.njG- ·
~
"
,o
'IIRO'IITit:A
I)
4
"
'"
·;
~
0
,.
..
0
II
,.
"
~ Rl'pub[tCict gtc.v1u grcu:l
• Sm
Dp4ttna
N,ull'l}e
~
0
••
~
~
'"
-~-
,.
•
c.
�Culibrk Svetozar
CONCLUSION
The intemational survey »On Human Happiness« has been
carried out in Yugoslavia according to the directions by Professor
Had!ley CaJlltriJ under the wonlting title »Pensonal md Naft:i.onal
Wi!shes am.d Fea·rn«.
The sample covered 1524 citizens between 21 and 71 years
of age. This age structure was chosen in order to avoid insufficient
maturity. and extreme age. The statistical census regions were
applied in the elaboration of the sample for the first time. According to occupational structure, the sample covered 360 (24°/o) workers, 390 (25'/o) peasants, 233 (15'/o) employees, 397 (26"/o) housewives, 89 (60fo) pers011\S with personal income and other occupations
55 (4'/o).
The number of the units according to repiU!blics was as folows:·
Serbia (643 or 42°/o), croatia (368 or 24(1/o), Boonia and Hercegovina:
(224 or 15'/o), Slovenia (162 or 11'/o), Macedonia (92 or 15'/o) and
Montenegro (35 or 24°/o). However, a relative majority of .the interviewees was covered by the sarrruple in Slovenia (0,12%o), and the
smallest ·nW!llber m Macedonia (0,065%o).
The adrm of thils investigation WCliS 00 supply ws wi·th itn.focmation alboot peopl-e's wi:slhe.s arnd fears. The first quesHOn aiSke!d
from the i.nterviewees referred to what ,filiey wish most, hope and
expect i.e, what would make them feel happy and what they fear
most. Thus we obtained a list of personal wishes and fears. Side
by side with this list we obtained the one wich supplied us with
people's wishes with r-egaTd t<> their coumrtry - YugoSilavia and
what they fear most im the foollowilnrg ten years. So we obtained
the list <>f national wishes and fears.
All the personal wishes we could reduce to the following a ·
happy life for the ·children and the family, personal and family
health amJd a higher sltandalrd of livilng. Acoording t<> the findings
obtained, this condensed answer is divided into several wishes'
which, according to their frequency can be arranged as follows:a happy life for the children, pensonal health to possess one'IS OWill
hoUISe or flat, a ha'PPY farrruily life. to possess modenn Undtm-e, TV
set and a car, a higher standard of living, family health, employ.;.
ment, travelling and_ recreation, more money, peace, reduced taxes
11'
163
�for the peasants, social insurance, success at studies, close relations
with the relatives, to move to town and to remain as a peasant.
All these wishes were measured on the »Self-anchoring« scale
for the three time period. The general Yugos.larv arveratge of personal wishes amounts to 4,3 on the scale for the past, 5,0 on the
scale for the present and 5,7 on the scale for the futUll."e. Starting
from the scale for the present time the following order of wishes is
seen over the general Yt.llgOSlav level: to possess one's own house
or flat, personal health a happy life for the children, family health,
a happy family life, travellilng a:Illd recreati>Q!n, peace and success
at stru.dies.
The following order or wishes is seen below the general Yugoslav average ladder ratings: to possess a modern flat, furniture, TV
set and a car, close relations with the relatives, employment, more
money, to move to town, a higher standard of living, to remain
as a peasant, social insurance and to reduce taxes.
Among wol'!kers, to possess oWn hrouse or a flat rankls highest
in their personal wishes. It is not the case with the peasants since
the majority of them own thek house. A happy Life for the chHdren
ranks highest in their wishes. The employees, like the peasants,
rank highest a happy life for the children followed by possessing
one's own house or flat. The hou:sewi'Ves rank hi·ghest a happy
life for the children followed by personal health. Workers and
employees rank lowest »to remain as a peasant« whereas the peawnts and the housewives rank lowest ))success at studies«.
Personal wishes are influenced beside occupation, by age. Perscmal health iJS ranked highest by the age group of 50 yews and over.
In the age group between 30 and 49 years this wish occupies the
third place on the list. The age group -between 21 and 29 years
Plllt this wish on the fourth place.
Personal fears appear in smaller number than personal wishes
They are reduced to ·bad health and illness in the family, war,
unhappy life for the children, unhappy family life, unemployment,
decrease of the standard of living, poor harvest and a loss of one's
own house or flat. The following fears are 'below the general
Yugoslav average: bad personal health, unhappy life for the children, poor harvest, unemployment and a decrease of the standard
of living. Over the general Yugoslav average are the following
fears: illness and death in the family, unhappy family life and war~
All the national wishes could be reduced to the further economic, political and cultura,J development of all 6 republics, natio.:..
nalities and Yugoslavia as a whole. This answer is divided into
several problems, questions and aspirations of Y111goslav citizens.
National prosperity ranks highest (40°/o) and people's health lowest.
Under national prosperity is understood the increa·se of the standard of living through the application of techniques, nuclear energy
and the accomplishments of science in general, higher production in
industry an!d a.g;ri.cul:IJuire, and a more rationalized u.ti:liza tion of
resources.
On the scale for the present time ·national status amounts to
6,8. The following national wishes are below this general YUgoslav
average; electrification of the villages, economic stability and
•
lower prices, better li'Ving cooditiOills in the -toWII15 nd in the COfU!lltry,
equal 'Seleries, reduction of taxes for the peasants a:nd a. long life
and health for Tito.
The following wishes are over the general Yugoslav average;
peace, modernization of agriculture, the development of transport,
a further development of socialism, solving of the housing problem,
the improvement of schooling and national unity. National prospe,rity, technical improvement of the country, employment, people s health and the general developmerut of the country are equal
to the general Yugoslav average on the scale for the present
time.
As regards national wishes, national prosperity is ranked hig-_
hest by workers, peasants, employees and housewives. With regard
to this question and some others there emerged some similarities
and correspondences. However, there are differences too. By the
coefiicierut of the correla•ti'On we found out that the woa:!k:et\S approach
most to the Yugoslav level and the employees diverge mast from
ft. Among woLrikers Ro Bm'OiUIIlrts to 0,916, atrnillllg peasanrts Ro = 0,825,
among _employees Ro = 0,807 and among housewives Ro = 0,912.
The differences emerging in national wishes can be explained by
the different economic, cultural and politic environments in which
particular occupational and social grOR.lps live. As we have seen,
the peasants put the reduction in taxes at the seventh place on the
list, the housewives at the fiftheenth, whereas ·the workers and the
employees at the last - the n:Lneteenth place.
National wishes and fears are influenced by economic and
other differences in particular regions. For instance: according to
U~e frequency, the development of ind~Ustry ill1 Yugoslarvia occupies the fourth place in natirmal wishes. O.ut of 1524 interviewees
370 or 24fJ/o emphasised this wish in their answers. In the undeve~oped atreas of Serbia (KoiSQvo and Metohia) the development of
. mdustry has been put in the first place by the interviewees. In
Serbia as a whole and in Macedonia the development of industry
occupies the second place in the interviewees' wishes. In Slovenia,
Croatia and Montenegro the development of industry occupies th~
fourth place. However, in Bosnia and Hercegovilna thi-s wi•sh occupies the seventh place. This can be explained by the fact that this
republic has been undergoing a rapid process of industrialization
since the Second World War. The coefficient of correlation of
the rank show that national wishes of the interviewees in Slovenia,
Montenegro, Serbia and Croatia slightly differ from the national
wishes of Y.ugosla:via wherears there are consioderwble differences
between the wishes of Macedonia and Bosnia and Hercegovina. In
S~rbia Ro = 0,875, in Croatia Ro = ~ 0,860, in Bosnia and Hercegovma. Ro = 0, 618, in Slovenia Ro = 0,954, in Macedonia Ro = 0,008
and In Montenegro Ro = 0,874.
. As regards national fears, war ranks highest followed by occupatiOn, fear for President Tito, fear of the restoration of the old
regime, conflicts amomg peQP!I.es, natUil'al di\Sialstems, earthquakes,
dTo-ugh"bs and floods.
Workers, employees and hoiUsewi·ves a-pproach the Yugoslav
level, whereas the peasants considerably differ in this respect. For
165
164
�the workers Ro = 0,964, for the peasants Ro = 0,607 and for the
employees Ro = 0,964.
Bosnia and Hercegovina and Macedonia differ slightly from the
Ywgoslarv average as regwds national fews. The ,greatest differences
in this respect are shown in Slovenia and Serbia. Ro =0,571 for·
Serbia, Ro = 0,750 for Croatia, Ro = 0,964 in Bosnia and Hercegov:llna, Ro = 0,646 Ln Slovenia, Ro = 0,929 iln Macedonia and
Ro = 0,643 in Montenegro. In Yugoslavia the citizens fear war the
most.
By measuring personal and national status on the scale we
obtained the average for the period 1957-1967 for the past d957),
present (1962) and future (1967).
Personal and National Ladder Ratings
Past
Present
personal status
4,3
5,0
national status
4,9
6,8
Fu'bure
6,7
8,6
NatLo!n.aJ. statws :i\S greater th31ll personal :iJn all the three time periods.
A high degree of national optimism of the Yugoslav people has
its roots in the past in the struggle fur fteedom. It is sufficient to
remember the Balkan Wars ·and World Wars I and II to be aware
what trou;bles the Yugoslav ;people rmderwent in 'Order to save their
lives. In the study »Psychical]. Cha.racterilstics of the South Slovenes«
(1931) Jovan CvijiC stated that for the Dinaric type of the people
there are no obstacles which they could not overcome and that all
the Yugoslav peoples suffered unutterable pains in fighting famine and struggling for national liberty and ideals.
According to republics the status of Yugoslavia shows the
following degrees of optimism:
Serbia
Croatia
Bosna and Hercegovina
Slovenia
Macedonia
Montenegro
Past
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
Present
7,2
6,4
6,8
6,7
6,9
7,4
Fufiure
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
The .greatest degree of optimism is pronounced in Montenegro
followed by Serbia and Macedonia. whereas Bosnia and Hercegovina and Slovenia approach moot closely to the Y11.11goslav level.
The tnrterviewees' e-stimates im Croartia ramfks below the Yu;goslav'
level.
We measured the status of Yugoslavia according to the estimates of the wO!l'lkets, pea5ants. employees rumd hOUJSewives.
workeres
peasants
employees
housewives
16B
Past
Present
4,8
5,5
5,2
4,9
6,8
7,0
7,0
7,0
Fu'bure
8,6
7,9
8,8
8,7
In their estimations of the past the workers slightly differ from
the Yugoslav average. The estimations of the peasants and employees rank over the Yugoslav average whereas the housewives'
eStimations are equal to the Yugoslav level.
On the scale for the present time, national status estimated
by the workers is at the Yugoslav level i.e. it amounts to 6.8.
whereas the estimates of employees and howsewives come over
the Yugoslav ruverage. The wOTikers' estimate of the futuJre is over
the Yugoslav level and amQ!UD.ts to 8,6 whereas the peasants(
esttimate is below the Yrwgoslav level. The estimates of the
€Jllljployees and housewives ·differ slightly tn this respect.
It is .not the illusions and abstractiOlllS that are unJder cOIIliSideration in this investigation into human happiness, but real needs
of everyday life of the individuals and of the nation which have
a firm basis in Yugoslav socio-economic and political relations.
Everyday needs gave rise to the numerous personal and national
wishes of the Yugoslav citizens. Side by side with the aspirations,
hopes and expectations, there emerge worries, anxieties and fears
that the former will not be realized.
The need- expressed in the wi!Sh to possess one's own hou:se or a
nicer flat with modern furniture and a TV set or the wish for a
further development of industry or culture reflect the degree of
post-war development of the country which experienced a great
material devastation and tremendous human sacrifices in the
struggle for liberty, during World War II.
A nUJIIllber of personal and nartiona!l wishes cannort be accomplished din filve or ten yeans, burt can be real:itzed iln a shorter or longer
period ,since thei"e exist real sodiv-hilstorical conditi!O!ns, su~bjective
and objective factors. Clear orientations of the national, economic
and cultural development is given in the programmes, projects
and plans of the Federal People's Assembly. of the republic, district
and commune assemblies as well as in the programmes of the
working collectives.
The following conclusion can be drawn; the Yugoslavs are
realistic optimists since optimism prevails over pesimism in personaol. arrld natiOnal wi!shes. ObservtirrlJg 1the !Scales of pen&onal wishes,
80l'/o of the IDvervi.ewees arre opt:in:nirstioarHy orientated, 10°/o colllLS.ide!l"
that there will not be any differences between the present and the
future, 8°/o are pesimistically orientated whereas 2°/o did not produce_
any answer. Observing the scale of national wishes for the present
time and the future 81°/o of the interviewees are optimisticallydisposed, 1~/o state that there will not be any change between
the present time and the futuxe, 7°/o expect something worse in the
future whereas 2°/o produce no answer.
The future outlook of the Yugoslavs is bright with plenty of
hope and expectations that personal arnd nationaol wishes will be
accomplished. The empirical investigation carried out proved this
and it is also proved by the everyday practice of the Ymgoslav
working peOple all over the- country.
167
�•
qy.n.u6p?C Caexo3ap
PE310ME
Me:m::;u:yriapop;HaH aHKeTa ,0 "t{eJiose"<IecKOM C"t{aCTLe", opraHM~
30BaHHall lifHCTHTYTOM M€1K]l.yriapOJJ;HOrO 06IUeCTB€HHOrO MCCJ1€JJ;OB8HWI s
IIpnctoae nap; pyxosop;cTBOM npoc;lleccopa Xa.p;Jieiia
KaHTP:t-:ma.
3Ta aHKeTa npose,n;eaa B BJrocnasMM no,n; 6y;u:aHM Ha3saHMeM
,JIJ:.JqHLie M o6ml1e aapop;HLie :m::e.rtaHMJI H onaceaJfil".
ITO 3TOMy 06pa3Q.Y IIOJIY'ti€Hbi OTB€Thl OT 1524 rpa::m:;u:aH, B 803paCTe O,IJ; 21-71 rOf\:8. TaKaSI CTpyxTypa IB03p3CT8 B3l!Ta BO H36eJK8HM€ OCMOTpa He IIOJIHOJ1 3p€JIOCTM M rnyfiOKoii CTapQCTM, IIpH
BLlpa60TK€ 06pa3:o;a, BnepBble MCDOJIL30B3JIMCb OfiJD;Me GT8T11CTM"t{€CKM€ y"laCTKM. Ilo npocl;leccMoHanhHO:i1: CTPYKType s o6pa3:u;e
npe,n;cTasneabi pa6o<:~ne '"IMCJIOM 360 (246/1)), 3eMJie.&eJII>D;hl 390
(25(1/o), CJI)QK.aJD;He 233 (15{1/o), ,l\OMOX03SliiKM - 397 (26°/o), JIJ.UJ:a
C JI119:HbiMH npMHa,n;JieJKHOCT.siMM 89 (ffJ/o) M OCT3Jl1>Hbl€ npoQ.:>ecCMM -
55 (4'fo).
'tfMcJio €f\:Ji1HJ1l.l; no pecny6mm:aM B o6pa3qe ,n;aao cne,ZJ;yiOJD;HM_
nop51)l;KOM: Cep6M51 (643, Mm1: 42°/o), XopsaTM51 (368, MJivt 24°/o), EocHMSI
H repu;erOBHHa (224, MJD%[ 15·0fo), CnoseHli1.SI (162, MJIM 11°/1)), MaKe,I\OHJ151 (92, MJIM 151l/o) :w 'tfepaoropru~ (35, MJIM 241'1/o). O,n.HaKo no;&313muom;ee 6o.rrhiiiMHCTBO onpomeHHbiX mru; 6I>rno s Cnosemm
(0,12<0/oo), a, peJIHTMBri:O M€IU:>Ule scero HaX0JJ;MJIOCb B MaKe)l;OHMK
(0,0650/oo),
3TMM MCCJt€,JJ;OE!8HH€M XOTeJIOCb Y3H8Tb, l.ITO JUO,IJ;M 60Jibllle
acero xinxT, H -qero oru:r onacaiOTCH. Ha ocaoaaHMM nepBoro Borrpoca
Mbl XOT8JtM 03HaKOMHTbCSI 0 TOM, KaKOe CaMO€ 60JibiiiO€ JKBJiaHMe
onpoweaaorO B CBH3H c ero JI:r.fqao:H 1Kl:.:I3HbiO, qeMy OH aa.n;eeTc.si M
'liTO O:m:M.n;aeT ,n;JI.si csoero noJIHoro cqacTh51 11, Hao6opoT _: 'tiero OH
6onbme BCero onacae-rcx; TaxMM o6pa3oM Mhl noJiyql:.:lnM crrMcoK.
JIJi.P--IHbiX JKeJiaHHH:it 11 onaceHiirli:. O.u.aospeMeHHO c SITlt:IM Mbi cnpamMBaJIM onpoweaaoro KaKMe era nyt~ruJ1e nom:eJiaan.sr CBoe:M: CTpaHe IOrocJiaBMH aa npoTSIJKei:IJ1J1 .n.ec.siTM oqepei,n.aLix JieT J1 qero oa
6onbiiie Bcero· onacaetc.si; TaKMM o6pa30M nonyqnm1 cnMCOK Hat{HOHaJihabix :m:eJiaHM:it 11 orracean.H:.
Bee JIM"<IHbie :ai:€JI8HHH MOJKHO IIO,U.B€CTM IIO,ll; 06IUJ.rit 3HaMeHaT€Jib C"18CTJIHBaH JKJ13HL ,ZJ;eTeif M CeMLH, JIIi[qi-IOe J1 ceMet:l:a:oe 3,D;O-·
pOBb€ J1 BbiCIIIffi.1 1KJ13H:€HHLlli YPOB€l!L. Ha OCHOB3Hii!l1 IIOJiyqeHbiX
Pe:3YJILTaTOB, 3TOT cxaTbiH OTBeT, co,n.ep1KJ1T 6oJILmoe <n1CJIO :m:e-
168
..,
namrli, no CBOeii "t.IaCTOTHOCTH CJI€,U.yl0Jll;lt:IX STHM IIOPSI){KOM: cqaCTJIHBrui lKM3Hb )l;€Te:i1:, JIH"IHO€ 3,IJ;OpOBLe, 06Jiap;aTb C06CTBeHHLIM
,D;OMOM HJIJ1 KBapTMpOi1:, C"ti8CTJIJ1Basi CeMeii:Hasi JKJil3Hb, J1M€Tb MO,JJ;HYlO Me6em., TeJieBM30p, aBTOMaiiiMHy, BbiCIIII1i1 1KJ13HeHHbi:H: ypO•
EeHb 3,JJ;OpOBbe C€Mb"H, 3aiDITOCTh, IIOe3,ItKJi1 H peKpeaQJ:U~, J1M€Tbno6oJibme ,tteHer, CIIOKOP.I:CTBHe, yM€HbW€HM€ H8JIOrOB 3€MJI€,U.€JibIJ;aM1 cou;na.m,aoe o6ecne'"leHMe, ycneXH B yqeHMM, 6JIJ13KJ:te OTHomeHIDI c po,n;cTBeHHHKaMH, nepeceJieHMe B ropo;u: H, nocJiep;aee :m:eJiaHMe OCTaTLCSI J1 ,n;aJiee 3€MJI€,JJ;€JIL:QeM.
Bee 3TH JKemunrn J13Mep.siJIHCb aa IIIKaJie o:u;eaoK (the »self anchoring scale«) yqH'l'LIBrui TPH nepHo,n.a BpeMeHH. B cpe.z:tHeM
(cpep;aruHI BeJIH'tiMHa HJtH cpe,n;aee apmi;lMeTM"<IeCKOe) o6m;e-IOrocJiaBcKHe noKa3aHJ1SI JIH"IHbiX :m:eJiaHY:Ii1: a a IIIKaJie npe,ZJ;CTaBJieHhl:
B IIpOlliJIOM 4,3, B H3CTOSIIIJ;eM - 5,0 J1 B 6y,n;yiiJ;eM - 5,7. Ji.ICXO,D;ll OT HLIH€UIH€1'0 o6m;e-IOrOCJia.BCKOrO ypOBiill JKH3HH1 BbiCW€ €1'0
Ha WKaJie H3XO,JJ;RTCR: o6nap;aTb C06C'I1BeHHbiM ,U.OMOM MJIM KB3PTHpoP.J:, JIWIHO€ 3)l;Op0Bb€1 C'"laCTJtHB3.SI JKH3Hb ;&eTefi1 3p;Op0Bbe CeMbJ1,_
C"t{8CTJIMB3H CeMe:furaH JKM3Hb, IIOe3,li;KM peitpe~, CIIOKOii:CTBHe
H ycnex B Ylf€HJ1J1.
HIDKe o6IIJ;e-rorocJiaBcKoro yposHSI npep;cTaBJLSieT co6oii cJie,n.yrom;we :m:eJiaHH51: o6na;u:aTb MO,li;HO:i1 KB3PTMpOi1:, Me6enbiO, T€JieBM30pOM J1 3BTOM3IIIMHO:i1:, 6JIM3KJ1€ OTHOW€HYUI C pO,l(CTB€HI1K3MJ1,_
38JUlTOCT:&, MMeTb no6oJibwe ,u;eaer, nepeceJieHHe B ropo,n;, s:&IciiiHii
JKM3HeHHbi:ti. yposeab, ocraTbC.H
;n;anee 3eMJie,zr;en:&u;eM, cou;HaJibHOe
o6ecneqeane :w YM€HbmeHHe aanoroiB.
IlpH06peTeHM€ C06CTB€HHOI'O )J;OMa miM KBapTMpbl H8XO,ll;J1TCSI
Ha rrepBOM M€CT€ B JtJ1"tJHLIX lK€Jt3HllHX pa60"t{Ji:[X. 3€MJI€,lJ;€JibD;bi Ha
rrepsoe M€CTO, He CTa.B.siT Ka.K pa60"<IM€ 06JI3)l;8Tb C06CTBeHHLIM )l;OMOM HJIH KBapTMpoit, TaK-Ka:K 60JII.WHHCTBO H3 HMX MMeiOT B C€JI8X
CBOI%1 C06CTB€HHbl€ ,JJ;OMa. l:Ja nepBOM MeCTe l1X :meJiaHM.J1 H3XO,l(MTCSI
cqaCTJIHBa.SI JKJ13Hb ,l\€Tei1. ¥ CJIYJK31ll;HX1 T3K-;m:e K8K H y 3€MJte,U.€JlbD;eB Ha nepBOM MeCT€ HaXO,l\l1TC.si C"13CTJIJ1BaH 1KM3Hb ,ll;€Tefi,
a JIJ1lllb Ha IBTOpOM JK€JI3HM€ 06Jiap;aTh C06CTB€HHLIM )J;OMOM J1JIM
KBapTY:Ipoii. ¥ ,Ir;OMOX03H€K1 C"<I3CTJIHB3SI JKJ13Hb p;eTe:i1:. Ha rrepBOM
M€CTe, a Ha BTOpOM JIJiftlHO€ 3.z:tOPOBb€. Ha IIOCJiep;HeM M€CTe y
pa60"<IMX H CJiyJKam;HX H3XO,II;J1TCH lK€Jt8HJ1€ ,OCT3TbCSI H ,n.aJiee
3eMne.n;eJI:&qeM", a y 3eMJie.n:en&n;eB H ,n;oMOX03.sieK ,ycnex B
yqeHMH".
*
..
KpoMe npocPeccMH Ha JIH"IHLie :2KenaHHSI BmrHeT M so3pacT.
BospaCTHa.SI rpynna, BKJIIO'"IaiOJD;a.SI B ce6SI B03P3CTbi OT 50 Jii CBbiWe
JI€T, Ha nepBOM M€CT€ B CBOHX JK€Jia.HJ1liX CTaBHT JIW'IHO€ 3p;Op01Bb€~
B B03p3CTHOii:: rpynrre M€JK,U.Y 30 H 49 JI€T lKHSH£1, 3,JJ;Op0Bb€ CT3BHT
Ha TpeTbe MeCTO, B TO BP€Mll KaK B B03paCTe M€JK,IJ;y 21 H 29 JI€'l'"
OHO H3XO)J;l1.TC51 Ha "9:€TBePTO;vi MeCTe B paHr-CIIHCKe.
J!H"IHIIIe onaceHM.SI .SIBJI.SIIOTCH B MeHbweM '"IHCJie, aemenn JIN'IHLie JK€JI3HJ151, B 06JD;€M1 MX M01KHO CB€CTJ1 H3 CJia6oe JII1l.JHO€
3,U.OpOBII€ M 60Jie3Hb 113 CeMpe, Ha soiffiy, HeC"t{aCTJIMBylO 1KH3HI.·
,n.eTeii, aecqacTJIHByio ceMe:M:ayro lKH3Hb, 6e3pa6oTv.m;y, y-MeHbmeaHe
:m:Jti3Heaoro yposHSI, cna6yro JKaTBY M aa noTepro co6cTseaaoro·
,n.oMa HJIM xsapTJilPbl, Ha UIKaJie, HMlKe o6w;e-rorocJiasCKoro yposHs!:
H3XO,JJ;5ITCSI: III3TKO€ JIH"IHO€ 3,D;Op0Bbe, HeC'"13CTJIHB3.si 1KH3Hb ,n;eTeH,.
cna6ax JKaTsa, 6e3pa6oTHqa H yMeHLIIIeHHe 1KM3Heaoro ypmaHSI, a
16!t
�60JI€3Hb Vi CM€PTb B
BLICUI€ ypOBHSI -
CeMbe, H€C"iaCTJU1B3R C€-
M€i1:Ha5f 2KH3Hb VI BOiiHa.
Bee aa:qMoHaJibHLie :m:eJia.HHSI IBLipa:m:aiOTCH B cJie,nyrom;eM:
,u;aJibHefnnee SKOHOMWi€CK0€ 1 IIOJIJ1TWi€CKO€ H KYJIOTypHO€ pa3BHTJ1€
acex aaurux pecny6mm:, aapo,u;aocTeil H 10rocJiaBJ1J1 B u;eJioM. B
3TOM ClKaTOM OTB€T€ CO,IJ;€p:m:MTC5f 60JibW€€ "'IHCJIO IIp06JI€M, BOnpoCOB YI cTpeMJieHJ.1i:i rpa:m:,u;aH IOrocJiaBJ1J1. Ha rrepBOM MeCT€.
aaXO,IJ;HTCH HCl:qHOHBJibHO€ 6JiarOCOCT0.5JIU1€1 C 40°/o, a Ha IIOCJI€)J;H€M
3,ZJ;Op0Bb€
HapO,D;B.
Ilop;
HBI_\HOHBJibHhiM
6JiarOCOCTOHHM€M
MM€€TC.SI B BHp;y 110BbiW€HH€ JKJ13H€HOrO ypoBIDI IIYT€M 11Pl1M€H€HJiJJI
T€XHHKH, T€pMOll)J;€pHOJ1: 9HepriD1 H ,li;OCT:mK€HIDI HayKH B006II.I;e,
60JILllia51 npOH3BO)J;MT€JlbHOC'l'b B IIpOMbiWJI€HHOCTJ1 J1 B C€JibCKOM
X:o3slliCTBe H pa:quoaaJibHOe ~cnoJID30BHMe npHpop;HLix 6Jiar.
Ha:qHOHaJILHLJ:ti CTBTYC B IIIKaJie, OTHOC.BJ:I:(Hi1:C.B K HbiH€IllH€MY
apeMeHH cocToBJI.SieT 6,8. Hl11Ke 9TOro cpe;u;aero o6IQe-IOrocJiaBcKoro ypOBIUI Ha IIIKaJie H8XO)J;HTCH CJie,n;yiOIIU'l€ H3D;HOHBJibHbl€
:m:eJiaHH.sl: 9JieKTPHcJ:>IiiK8[\H.SI ceJia, 9KOHOMWI€CKa.B YCTO:t::RMBOCTh H
HH3KMe D;€HLI, nyq:nme JKHJIHI:I:WLie yCJIOBJ1SJ B ropop;e H aa ceJie,
ypasaem1e 3apa6oTH_?fr nJiaTLI, YMeHhmetrn:e aaJioros 3€MJie,n;eJILIJ;aM
H no:m:eJialme p;OJirOM 1KH3HU H 3,Ii;OPOBb.5J np€311J,Il;€HTY THTY·
Bonne cpe,z:r;aero o6m;e-rorocnaBcKoro ypOBWI RBJI5IIOTCH: MMp,
MO,II;€piD:13a.IzyUI C€JILCKOrO X03Ri:i:CTB81 pa3BHTH€ C006ID;€HI1SI, ,Il;8JibH€i1:IIIee pa3BMTHe con;HaJIH3Ma, peweHHe :atlilJII1IUHOro sonpoca, pa3BMTHe rrpOCB€II.I;€HMSI H HaqMOHBJihHO€ e,D;HHCTBO. Hai..J;HOHaJILHOe 6JiaroCOCT0.5JHH€, Te:xlD'N€CKJrli nporpecc CTpaHhi, 38IDITOCTb 1 3,z:r;Op0Bbe
Hapop;a H 06~ee pa3BMTU€ CTpaElJ - - Bee 9TO COOTBeTCTBY€T HaCTOSIJlleMy cpe,D;H€MY oG:me-IOrOCJiaBCKOMY ~pOBHIO.
0THOCHTeJibHO HaiJ;HOHaJILHbiX :ateJiaHJiU:I, pa6o~m:e, 3€MJI€,1{€JibIJ;bl, cny:m:a~e u ~oMoxos.Bt1K:PI aa nepsoe M€CTO paar-cnucKa cTaBHJIM Hatzyi:OH3JII>HO€ 6JiarOCOCTO.SU111€. TIO 9Tl1M H ,z:r;pyrHM BOTIPOCBM
npO.SIBMJIOCb CXO)J;CTBO H TOJKeCTBeHHOCTb B H8IJ;HOHaJII:,HblX :ateJiaHH.SIX. 0,D;HaKo, cy:mecTBylOT u p83:m:n-.~. Y pa60qJ-:JX H CJiy:m::am;Hx
aa nocnep;HeM MecTe aaxop;HTCH yMeHLrneaHe aanoroB 3eMJie,u;eJibr(aM, a y ,u;oMOX03HeK - - aatzy~oaam.aoe e,D;JiiHCTBO. Ko34>4>JrqueaTOM
KoppeJI5I:QJ1Ji:I paara MLI ycTaHOBHJIH, ~o pa6oqMe 6JIJiDKe Bcex K
IDrocJiaBCKOMY yposHIO, a 6oJIOrne acero y,n;aJUllOTCSI: OT aero CJIYJKan:J;He. Y pa6oqm( Ro = 0,916, y 3€MJie,z:r;e.m:,:o;es Ro = 0,825, Y
CJIYJKaw;HX Ro
0,807 u y ~OMOX03SI:eK Ro = 0,912. Pa3HMD;LI BaaizyJ:oHaJihHhiX JK€JI8HH51X o6T:>.siCH.5110TCSI: pa3JIWiHbiMM 3KOHOMM"tt€CKMMH, KYJibTypHbiMM H IIOJIMTWI€CKHMH yCJIOBJ15IMM B KOTOpbiX
:m:lillByT oTp;eJILHLie npoQ;>eccuoaaJibHI:.Ie H cou;t1aJThaLie rpynm.I. :~.ha
pa3Hiru;a o6»»:CH.sleTCH pa3JIH't1HLIMK ycJIOBJ1SIMM :m:H3HH. B :m:enaHH»:X
3eMJie,n;eJibi,J;,eB, KaK Mht-sTo sn;a;eJiu, sonpoc o6 YMeHLmermu HaJioros
H8XO,IJ;HTC.si' HB C€,D;bMOM MeCTe B paar-CIIHCK€, Y ,D;OMOX03.BeK Ha
IIHTH8,11;IJ;8TOM, a y pa60"t!HX H CJIY2K8lll;HX Ha ITOCJI€,1J;H€M ,n;eB.SIT-
TO'tffio pa3BHTLIX o6JiaCT.BX Cep6HM (KocoBo n MeToxWI), nonpoc o
pa3BHTHM npOMbiWJI€HHOCTl:t OITpOW€HHbi€ CT8BSIT Ha nepBO€ M€CTO.
B Cep6:mi H Max:e,n;oHHH pa3BHTHe npoMLirnJieHHocTH B :m:enaaJ.:I.srx
OllPOIII€HHbiX H8XO,D;HTC.si Ha BTOPOM M€CT€, B CJIOB€ID:IH, XOpB8TMM
H 'tJepHOrOPID1 H8 'tf€TB€pTOM M€CT€. O,z:r;HBKO, B EOCHID:l H Tepn;e..:.
rOBlilH€ npOMLIIIIJI€HHOCTb 1B MX 2K€JiaHJ.:I5IX HBXO,D;MTCSI Ha C€,D;LMOM
M€CTe; STO 06'LSICHSI€TCH T€M, "qTO B SToii pecny6JIJiiK€ IIOCJI€ BTOpoi1:
MHpOBOft BOffiibl IIPOI.J;€CC lilH,lJ;YCTpHaJIM3a:QIDI 6hiCTpO B03pacTaJI.
K03cfl4>MIJ;H€HTbi KOppeJISID;MH paara YK83biBaiOT 1-18 TO, '-ITO HaiJ;HOH8JibHbl€ :meJirurn.B onpomeHHbix B CJioseiD1J1, 't{epaoroPMH, Cep6vm
M XopB8THJi:l 1 0"--€Hb M3JIO OTJIH"ttai0TC5f OT H8IJ;MOHaJILHblX :meJiaHJtlj.f
IOrocJiaBHH, B TO BpeM.B xax: B :meJiaHM.Hx MaKe,z:r;oaHH, BoCHJtJ:M
J:[
repu;eroBKHe SIBJI5IlOTCSI 3Ha"<IMT€JibHbi€ pa3Hl11..\:&I. B
Cep6HH
Ro = 0,875, B Xop!BaTHH Ro = 0,860, B BOCHJtlJi:l Ji:l repu;erOBMHe
Ro = 0,668, B CJIOB€HMH Ro = 0,954, B Maxe,D;OHID1 Ro = 0,668 n B
<iepaoroplilH Ro = 0,874.
B Hau;,HOH8JlbHbiX OII8C€HJ1.51X Ha nepBOM MeCT€ H8XO,D;MTC51
BOififa, 38T€M OKKynau;,J151, OIT8C€HJi:l.si OTHOCSIWM€C5I K 6JiarOTIOJI~HlD
npe3n,n;eaTa TY.!:To, B03Bpam;eaHe CTaporo pe:mHMa, pasaorJiacMe
Me~y Hapo,n;aMJ:t H CTHxJili.ffiLie 6e,D;CTBJ1SJ {3eMJieTpeceiD:Ie, cynm: M
H8BO,D;H€HH5I), Pa60"t!Me, CJIY1Ka.III;H€ H ,ItOMOX035Iiil:KH B CBOMX JKeJiaHH.siX HaXO,Il;SITC.si 6JIJDK€ IOrOCJiaBCKOMY YPOBHIO, B TO BP€MSI KaK
3€MJI€,D;€JILIJ;bl IB STOM OTHOIU€HHM 3Ha'tJJ1T€JibHO OTJIWiaiOTC.B OT HJilX.
"Y pa6oqux Ro
0,964, y 3eMJie,n;en:o:u;ea Ro = 0,607, y CJiy:tKa!4HX
=
Ro
~
0,964.
B HaD;OHHaJibHbiX OII8C€HH51X, BOCHMH H Tep:qeroBMHa H MaKe,11;0HHH O"<IeHb M8JIO OTJIH'<iaiOTCSI OT cpep;Hero IOrOCJiaBCKOro YPOBHSI,
J1 C8Mble 60JiblliH€ pa3~ B :!:~TOM OTH0ill€HHM .51BJI.5110TCSI B CJIOB€ID:1H M B Cep6MM. B Cep6MM Ro = 0,571, B XopBaTHM Ro = 0, 750,
B Bocm-m H repn;eroBMHe Ro = 0,964, B CJIOB€HHH Ro = 0,646, B
Maxe,n;oHHH Ro = 0,929 H B <Iepaoropm1: Ro = 0,643. B IOrocJiatBHH
rpa:m:p;aae 6om..we Bcero onacaiOTc.B BO:ti:Hbl.
J13MepeHM€M lUKaJI JIJi:I"-IHOrO M H8IJ;HOH8JlbHOro CTaTyC·a IIOJIY"--€Hbl
Cpe,D;HH€ yK838T€JIM 3a rrepHO,D; C 1957-1967 ro,D;, OTHOCSIII1;MeC.SI
K IIPOWJIOMY {1957 ro,n;), HaCTO.siiQeMy {1962 ro,z:r;) H
6y,n;yru;eMy
(1967 ro)"l).
=
aa,z:r;n;aTOM MecTe.
:9KOHOMM"ieCKMe H ,n;pyrHe pa3ffitl{bl OT,!I;€Jli:,HbiX pafiOHOB ITOBJIH.slJIH aa aan;uoaaJibHhle :menaHHSI H onaceHHSI. Mbi 9To noKa:m::eM
TOJibKO B O,n;HOM npHM:epe. IIO CBOefi qacTOTHOCTJ1 Ha.IJ;MQHaJII:.Hhle
LKeJiaHMSI OTHOC.511UH€C51 K pa3BM:TJi:IIO npOMbiiiiJI€HHOCTM B lOrOCJI8BHH
aaxo,z:r;.SITCH aa "tteTBepToM MecTe. OT 1524 onpomeHHLix JIMIJ;, 370, HJIM'
24<ilfo a· CBOJi:IX: OTBeTBX OC060 Bbi,D;€JIMJIM 3TO :m:eJiatrne. B Hep;OCTa-
170
B
J!Jt"<IHI:.Iti: CTaTyC
Hai:(HOHaJILHI:.I:ti CTaTyc
npOIIJJIOM
4,3
4,9
B aacToHrn;eM
5,0
6,8
B 6y,n;ymeM
6,7
8,6
Hal:(J1oHaJII:.HLIH CTaTyc RBJI.SieTcsr 66JILIIIHM "tt€M JIWIHLlli cTaTyc
BO Bcex Tpex rrepHop;ax apeMeHH. BLicoKaR creneHh aau;MoHaJihHOro OIITJi:IMH3M3 IOrOCJiaBCKOrO H8PO,D;a l1M€€T CBOJi:l rJiy6oKHe KOpHM B
TIPOWJIOM, B 6opb6e 3a CB060,n;y. ,lJ;OCTaTO'tlHO BCTIOMHMTb 6aJIK3HCKJi:le BOiiHhl, TI€PBY10 M IBTOpyiO MJ1POByiO BOJ.iHy M YBM,D;€Tb KBKM€
TOJILKO rrpen.HTCTBIDI ,D;OJIJKHbl 6biJIH O,Il;OJI€Tb IOI'OCJiaBCKH€ aapop;bl
"t!To6LI coxpaHHTb cson JKH3HM. Ilpocpeccop liosaH lJ;BJri!M"l, B aayqHOM Tpy,n;e ,IlCHXM'<I€CKHe CBOJ.iCTBa IO:m:HbiX CJIOB5IH" (1931 ro,D;y)
KOHCTBHTvtpOBaJI, "t!TO ,IJ;HHapCKM€ JIIOp;H C"<IHTalOT, "t!TO HeT T8KMX
TPY,D;HOCTeH C KOTOp:&IMH 6:01 OHM He MOrJIJ1 Cllp8Bii1TbC.H, M "'TO BCe
171
�IOrOCJI3BCKMe H3PO,l(bl TepneJIH H€BblHOCJ1Mble MYKH B 60pb6e C
rOJIO~OM H C HenpHSITeJieM, 6opHcb Sa HRQ.HOH3JibHyiO CB06o,n;y H.
~I.IteaJibl.
Ilo pecrry6JIHKaM, CTaTyc IOrocnasHH noKaSbiBaeT aa mKane
CJie~yromJ.ri:i CTeneHb OIITMMHSMa:
B
npOIIIJIOM
B
XopsaTWI
Boc~m.s: H repn;erOBHHa
CJioBeHJ151
MaKe,!(OHH51
'l!epaoropWI
HaCTQ51IqeM
7,2
6,4
6,8
6,7
6,9
7,4
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
Cep6Hll
B 6Yi1YilleM
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
HaH60JJbiiiMii: CT€IIelffi OIITJ1MJ13Ma HM:eeT "CJepHOI'OpHH, 3aTeM
Cep6Y.!:H H MaKe,!(OHJ151, B TO 2Ke BpeMH KaK BOCHHSI H rep~eroBMHa
no;n;xop;SIT 6JIJ.OKe scero K rorocJiaBCKOMY yponHIO. OnpoiiieHHLie B
XopsaTHH: ~aJia ou.eaKy HmKe rorocJiaBcKoro yponH51.
BM'tleCJieH aa IIIKaJie H cTaTyc IOrocJiaBMH, ou.eaea pa6o"<~HMH.
3eMJI€,ll;eJILQ8MH, CJIYJR:8IqJ1MJ1 J1 ',n;OMOX03Hiix:aMH.
B
pa6o"tJHe
seMJJe,!(eJJb[\bl
CJijl)KaiD;He
p;OMOX03SiiixH
npom;noM
4,8
5,5
5,2
4,9
B
HaCT051ID;eM
6,8
7,0
7,0
7,0
B
6y,n;yrn;eM
8,6
7,9
8,8
8,7
B O:qeHKe npOIIIJIOTO, pa60"tJJ.:!e O'tJeHb M3JIO OTJJWiaiOTC51 OT cpep;Hero rorocnaBCKoro ypoBIUI, ou;eaKa seMJie,n;en&n;en H cny:m::aliU1x
CTOHT Bhiiiie Cpe,n;Hero IOrOCJiaBCKOI'O ypOBH51, B TO BpeM51 K3K OIJ;eHKa ,n;oMoxo35IeK pasHa rorocJiaBCKOMy yposHIO.
B aacTmirqee npeM.SI aau;PioHaJibHLiii cTaTyc pa6o-que ou;eaunaiOT Ha IOrOCJI8BCKOM yposae, C 6,8, CJIY2KaiiJ;J1€ J1 )l;OMOX03SI:itKJ1
OIJ;eHMBaiOT ero Bhiiiie rorocJiruacKoro ypoBHSI. O:o;eHKa 6y;a;ym;ero
H3XO,IJ;Ji1TC51 y pa60"qJ1X Ha IOrOCJI8BCKOM ypOBHe I1 IIPOIJ;€HHBaeTC51
Ha 8,6, TOr,n;a KaK OQeHK:a 3€MJie,n;eJILIJ;€B HaXO)J;Ji1TC51 IDO.Ke IOroCJJaBCKOrO ypOBHH, a y CJiy:atalqHX H )l;OMOX035IeK B STOM OTHOilleHnn
OHa HeCKOJibKO J1H351.
,l\eJIO He B TOM, "qTQ6bi J1CCJiep;OB3Th , "tJ:€JIOBe"tJ:eCKOe c-qaCT:bea 7
11JIJJI03Jrn HJIH a6cTpaKqHH, a B peaJibHLIX 00Tpe6HOCT.5IX em:e,n;aeBHOii rrpaKTW:IeCKOM :m::J13HJ1 JIM'GHOCTH H HaiJ;ffi1, MMeiOiqMX CBOIO
peaJILHylO OCHOBY B IOrOCJiaBCKJ1X o6m;ecrseHH0-3KOHOMH"GeCKHX J1
IIOJIHTMqecKHX OTHOilleHJ151X. · E:m:ep;HeBHhi€ II0Tpe6HOCTJ1 IIOpOp;HJIH
MHOI'J1e JIWiHble J1 HB.QMOH3JII.HlJI-e m:eJiaHJ'I51 IOrOCJiaBCKJ1X rpam:,ZJ;aH.
II05lBHJIJ1Cb CTP€MJI€HMSI, aa.n,em:p;bi J1: Q)KJ1,ll;3HWI, a B TO m:e speM.5I
M sa6oTbi, 6oSI3HH M onacem:ISI, qTo STiit cTpeMJiea:llil, Ha;n;em:;n;hl u
OJR:~:I,ll;3HWI He OCy!qeCTBSITC51.
IIoTpe6aocTb s&xpam:eaa51 B ::m:eJiaHHH o6Jia;n;aTb co6CTBeHHLIM
,!(OMOM J1JIH Jiyqiiieit KBapTMpO:M:, C MO,tr;HO:tl: Me5e.Jll>IO Ji:I TeJieBJ130pOM,
MJIM B :m::eJiaHHJ1 ,IJ;aJibHeitlllero pa3BJ1'1'1151 llpOMblUIJieHHOCTH JtiJIJil
KYJILTyphi, oTpa:tKaeT C'reaenL noc.neBOeHHOro pa:Z.taMTM5l cTpaHbi,
172
BO-BTopo.H MMposoM sotiae nepeaecmeti 6oJibiiiHe pa3opeHHSI, MaTepHaJILHble J1 "9:€JIOB€"9:€CKMe IIOT€pH B 60pb6e Sa CB060~y.
M:Horne JIH"'Hhle H Ha.Q.MOHaJibHhle :meJiaHWI ae CMoryT peannsnposan.cSI B T€"9:€HH€ nSITH HJIH ,J:t€CSITH JI€T, HO CMOryT ocyrqe~
CTBHTbCSI B TOM l1JIM MHOM IIpOM€JKYTK€ Bp€M€HJ11 Jii60 ,1:\JISI 3TOrO
Cyii(€CTByiOT peaJILHLI€ 06IqeCTB€HHO-HCTOpHLI€CKMe yCJIOBWI, cy6'b€KTMBHbie J1 06'beKTMBHhle ¢laKTOpbi. 51CHbl€ OpHeriTaq:Iil:J1 H3D;J10H3JibHOrO, 3KOHOMJ1'll€CKOrO Ji! KYJibTypHOrO pa3BJi1TJi1SI ,I:t3Hb! rraparpaMMaMM, npoeKTaMH H nepcrreKTJilBHhlMH rrnaaaMH Corosaoft aapo;a;aoM
CKYIIIllHHLI, pecny6JIY:IK3HCKHX, paiiOHbiX J1 06II:(HHHbiX CKyriiqJ1H,
a Ta.KLK€ nepcneKTHBHbiMH nporpaMMaMH pa6o-qJ1X KOJIJI€KTMBOIB.
M3 scero STore MOJKHO saKJIIO"<~HT, -qTo IOrocJiaBbi 51BJISIIOTCSI
peaJIHCTaMH OIITHMHCTaMH, H60 OIITJ1MJ13M rrpe06Jiap;aeT H3,!(
II€CCJ1MJ13MOM B JIH':IHblX H H3QHOHaJihHbiX JKeJiaHlliiX. 800/1> Onpoill€HHbiX OIITHMHCTJ1':1€CKH OpHeHTMpOBaHO B CBOMX JIH"tJ:HbiX :m:eJI3HHSIX1 H3l.J:J1H351 C H3CT051IIJ;UM BllJIOTb ,!(0 6y,n;yiD;erO, 1!1'/1> C'<IHTaiOT,
"9:TO He 6y,!(eT ID:IK3Kofi pa3HHQbl Me:m:;zy HaCTO.silllHM ·H 6y,ZJ;yllU1M,
13°/o BblSICHJ1JJJ1Cb sa YXY,l\lli€HH€ J:[ 20/o B03,!(€pJKaJIMCb OT OTBeTa.
B OTHOllleHJ.:Uf peaJIJ133D;J1M Haqii.'(OHaJil>HbiX :m:enaHnif, OT aaCTOSilllero
,!(0 6y,!(yiiJ;ero, 81°/o OIIpOIII€HHhlX IIOK33hiBaiOT B03paCT3HJile OIITJ1MJ1CTWI€CKJ1 OpHeHTHpOBaHO, }()0/1) YTBepJK)J;aiOT, "9:TO He 6y,:n;eT HHK3KJ1X J13M€He:miM Me:m:~y HaCTOHlllHM: H 6y;a;yn:::tMM, ?0/o 02KJ1)J;aiOT
YXY,IJ;IIIeHJ1e B 6y,!(yiqeM, a 2fJ/1> B03,!(ep2KaJIOCh OT OTBeTa.
Ha 6y,D;yrqee lOrOCJiaBbi CMOTpHT OITTJ1MJ1CT:JilqecKH C 60JibllO:ti
Ha,D;eJK,!(Oii H OJKH,!(aHJ1eM OCyiQeCTBJieHHH JIW:IHhlX J1 Harzy:IOH3JILHhiX
JKeJia:r-m:i1:. :3To o6aapy:m:HJJM SMIIHPH':IeCKHe HCCJJep;osaHIDI, ,!(a H
e:m:e,!(HeBHaH rrpaKTHKa rorocJiaBCKHX TPY,IJ;OBhlX JIIO,n;ei1: no nce:tl:
CTp~He yt{33hlBaeT H3 3TO.
,
�Statisticki bilten 298, januar 1964.
Statisticki godiSnjak SFRJ 1963. godine
Ljudske i materijalne Zrtve Jugoslavije u ratnom naporu (19411945) Izdala Reparaciona komisija pri vladi FNRJ
Osnovni ekonomsko-politiCki problemi dru.Stvenog plana Jugoslavije 1964-1970.
.
..
Fridrih Engels Govor na grobu Karla Marksa, IZ knJige
»Karl Marks«,' »Kultura«, 1950. godine
Joseph Vood Krutch, Human nature and the human
condition
Po I HoI bah, Sis tern prirode, Prosveta, Beograd, 1950. godine
L u k r e c i j e. 0 prirodi stvari, Prosveta, Beograd, 1961.
G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovski, M. B. Mitin, P. F.,
Judi n, Filozofija an.tiCkog i feudf!lJ?-og druStva, I tom.
Hadley Cantril, Gaugtng public OJ?tnt~n, 1947. .
Hadley Cantril, A study of aspzratwns, reprmted from
Scientific American, february 1963.
Hadley Cantril and Lloyd A. Free, Hopes and Fears
for Self and country, The American Behavioral scientist,
october, no 2. 1962.
Deset godina nove Jugoslavije
William James, Psichology (the briefer course)
F. V. Smith, Explanation of human Behaviour
Uteratura:
J ova n C vi j i C Balkansko poluostrvo i juZnoslovenske zemlje,.
Psihicke osobine Juf;nih Slovena, knjiga II, Beograd, 1931.
godine.
Dr. Anton Meli•k, Jugoslavija, zemljopisni pregled, Zagreb,
1962.
Marks-Engels, Rani radovi, »Kultura«, Zagreb, 1953. godine
Ha-d 1 e y Cant r i I, The Pattern of human concerns, rukopis,
glava XV
Z or an B u j as, Elementi psihologije, Zagreb, 1945.
VujiC Vladimir, Medicinska psihologija i opSta psihopatologija, »Medicinska .knjiga«, Beograd, 1952. godine
Adler, Poznavanje Coveka, »Kosmos«, Beograd 1934. godine
La 1 and e Andre, V ocabulaire technique et critique de la
philosophie, Paris, 1962.
DanCika NikoliC, Osvrt na planiranje i realizaciju projekta
uzorka za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, 1963. godine
J o sip B r o z Tit o, Govor, »Sutjeska« jubila.Tni list povodom
petnaestogodiSnjice bitke na Sutjesci, broj 5, 1958.
J o sip B r o z Tit o, Temelji demokratije novog tipa, knjiga II.
Govori i clanci, »Naprijed«, Zagreb 1959.
J o sip- B r o z Tit o, U Cemu je specifiCnost oslobodilaCke borbe i revolucionarnog preobraf.aja nove Jugoslavije, ·knjiga
II, Statisticki bilten 250, Beograd, 1962. godine
Dr. Jovan f>orde-Vic, Novi ustavni sistem, Beograd, 1964.
Statisticki godisnjak SFRJ 1961. godine
Statisticki godisnjak (SGJ-64) Beograd
Demografska kretanja i projekcije u Jugoslaviji, Beograd, 1964.
godine, izdanje IDN (centar za demografska istraZivanja)
Bertrand Rasl, Osvajanje sreCe. »Minerva«, Subotica- Beograd, 1963
Dolfe Vogelnik, Urbanizacija kao odraz privrednog razvoja
FNRJ
174
I
·r
I
I
�ZLATA GREBO
ZELJE I STRAHOV ANJA
jUGOSLOVENSKE ZENE
l
�UVOD
i
I
]'
I
]apiti'Vanje psiliiilkih pojava cini 2lnaJcajillu ol>last socioloSkih istira2iv,alllja, koja u savrremenoj socidlo:gdj-i dobli.•ja sve
1
viSe mes.ta. Humani·stiCka lkD!Ilcepcija MaJMsove socio1o.Ske
milsli i nj.eg<>vo shvaitanje ooveka rkao sarmodelatlno;g blca zahteva da se nauOno iepitaju, utvrde i prate slo:Zena, rae;nolika
i Sll!Ptillrna ocelkivomja d zabtevi koje poj.eidiJnac i a-ami druslveini ruojevi i grurpe postavljaju p•ed d:rm'\tvenu zajedinioo.
Pralksa na!Se zemlje, Qza~konjena noVLm UStavOiiD, sta:vllda Coveka u sredilSte druiStvenog z!t>ivomj a rsa te2Jnjrom da se iPtreko
srumolliP"aVID.ih ob'l'ilka delovan'ja astva;ri M":Vl<swa misao da je
Sloboda iP<>iedlinca .uS!w Slolbode za sve.'
Tew1jski 2naCaj ispittvanja Zelja -i sbrahovanja jugoslove!11Sklh gtradana sasltojd se u tome da se utvtdi kakve i korlke
su promene nasta•le u 'S'hvart;amjima i stavovfuna ~juiCU kao posle!dica •ocija!ls;llickih drustvenih odnosa i drugih drurStvenih Cin·iolaca.
Rra!kti!Cni ~aCa•j tspitivanja Zalja i .strahovalllja je u tome
Sto on .druStvenoj :fiT·aJk!si daje dragocene marteri'jalle IZa usmeravam:je d1.nui.Stvelllog razvlillt:a u p·ravou astv:mWanja Zelj a Coveka ikao sru,bjektivnog faktora u uslov>ma samoll!Pra'Vljal!lja.
Svalki drustvenii ,slstem, da bi mogao da bude sta~biUan i zivdttno spasobatn za (}Jir.o,gresiV!lli raJwoj, .mora lllastojaiti dc::t svojru
akltiwwst lliSIMadi sa o,cekivanjfuna i zahtevfuna svojlh clomova.
To je posffulno maJCajno u na,Soj ISOci:jail>]st10k!oj :zaje'dnic[, gde
stavrovi ljlt!rdi kao neposrednih 'lJIPraVIlj.,jca rimaju odlueuj'uei
znaJCaj u usmeravanju d:vurStveoog razvHlka.
' o znaCaju proUCavanja psihiCkih pojava u socioloSkom istra:Uvanju
opSirnije u Clanku dr V. M: iIi C a SocioloSko posmatranje ps!hiC!dh pojo.va u dru§tvenom ttvotu.« - Anal! Pravnog fakult~ta u Becigradu - '1957,
str. :'U7. Posebno strane 323, 327, 328-330.
» • , • sociolqSko prouCavanje dru§tvenih pojava bilo (bi) nepotpuno, ako se
ne bi nastojalo l§to potpunije osvetliti njegovu psihiCku komponentu, poSto
ona t'!ini nerazdvojiVi 'deo ·svake: manifestacije dru§tven·og tivota-«. - str. 324.
1 1<:. Mar.ks 1 F. E-ng-els- Manifest KomuntstiCke partije, Izabrana dela, tom I, »Kultura«, Beograd, str. 35.
12'
179
�-~
redme studije koje mogu ;pruziti niz zarumlj'ilvili imfomnacija
i zalklljuK:aka.
U ov-oon isilra.Ztvanju - Ciji SiU predmet Zelje i strahovanja
jugoslovenske Zene - odredivanje poloZaja Zene kao .i razlika
koje se medu njima javljaju je pretllwdmi zadatalk. Uporedo
s tim potrelbno je definisati zellje i str.aJhovanja kao sociopsilioloiike kategorije.
I. OPSTI TEORIJSKI OKVrRI
Cilj ovog istrazilvania je da se u'tv,rde zelje i strahovanja
jugoslovenske iiene. IStraiiilvanje ~reba da p~kaiie koje su do1ninantne Zelje { strahovanja Zena u J·ugosla;vijli na liiCm.Dm i
qp8tena~ddmom plaJnu, kao i razlike u Z6ljatma i s!JrahovaJnjima
koje se ja<vljaju medu zemama s ob>Jirom na pootojece drwiltvene raz1ilke, 'kao i razliike u ·adL.'"1.osu na starost, braCn.o sta:nje,
mesto stM.l!ovam.ja, nivo obrazovamja i :socio-jprofeSiionaiJ.ni po-
lozaj.
Bri uocavanju tih razllka koje su wSko tPOVe<zane s tP<>loZajem tZene u naSem druStvu .mora se i:mati u vildu ISleKleCe:
a) Promene u <1rus'tvemoon sistemu u Jug<lslaviji <1ovele
su do !J>romene druStvenog IPDiloZaj a Zene, ikoji suStitnsk!i .revdluci:ontse n:jenu dlruS'tvenu ulogu i afimniSe njenu s1obo.dnlJ
lianost k~az silstem druiltvemog sarmoupravlja:nja.
b) U socijalistickim druiilvenim ddmosima uloga zene je
vrilo S1oZena kako u ldruiStvu taiko d u IPOrodici, koju prate intemiiVllle strukltUJra1ne i fuiilkci•D'lla:l!ne prorrnene, zaV'iiSJlo od
promena u SUn.illtturi naSeg cl!r'uStva. ]j~iltivaiilje HOnog i nacionallno.g o.ptim~a nar.o:Ciio j'e va:Zno kada se .ima u V'.idu !karakter tili odnosa.
c) Druiltveni poL<>zaj zene u Jugoolaviji je ,specilican' u
odno.su na po1oZaj Zene u drugj)m d.rul.§tveirim silstemiima, pa
Ce .s 01bzir01D1 na mectunrurodmi kar.alkter orve anket~, raz.m;I_a-:tranje zelj a i strahovanja jugoslovenSke zene omo,guciti up.o1 »Problem ravnopravnosti .tene u Jugoslavili nije vi§e politllli problem, niti problem_ pravnog polo!aja tene u druStvu. On je uglavnom ostao
kao problem ekonmske ne:razvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja
1 drugih konzerv:ativnih predrasucta, prlva~osvojinsldh odnosa, koji jo§
dejstvuju na Zivot u porodiCi<{. ~ Program SKJ, Beograd, Kultura. 1958,
strana 246.
180
1) PoloZaj Zena u d1·uStvu i razlike medu njima
Drus'tvena tPO'dela rada uticala je na stvaranje nejedinakosti medu poiovima u druStv.enom poloZaju, odnOSillO u polfod.ilmlm ·odnosi·ma. P.rivatna svojina i na njoj .zasnovana monogamna porodica oznaCila je pUillu pobedu crnuSkaTca i .r.opstv.o
Zene kroz sve ktlasne drustveno-ek:onomsk.e formacije. 0 druStvenom poloZaju i ravnopraVIIlooti Zene sa crnu\Skarcam -u k1rusnom druStvu maZe se gov:oriti .samo .sa stanov.iJSta kllasa i slojeva tkojima Zene p.ripad.aju, j1er je t1me :odreden i njihov poloZaj. VeC davno se borba za prava: Zene ne smatra borbom
~ene 'kao pola. Sav,r€1Illena drus'tvena [praksa je dokazala iJStinitost marksistiDkog ucenja da je oslobodenje zene nerazdvojno povezano sa oslobodenjem radniCke klaiSe.
Cin:jenica je da su se u -toku druStvenog razvitka jaoviile
i dalje razvijale SU!P·rotnosti izmedu pol'Ova i da ·su i u savremenom drus-tvu, iako je proces emancipacije Zen~? vidan,
uoCljive ·razlike izmedu druStvene Uiloge i potloZaj.a Zene i muSkarca. Te razlike ISe jaCe ili sla!bije izra.Zavaju u zavisnOtSti od
karaktera druStvenliJh ·ordnO'Sa i xazvitka materijalne osn.orve
dru~tva.
Promene u d'ru<Stvenim odrrwsima u Jugoslaviji, zapoCete Revolucijom, nanoCito ·su se pozitivno odrazile na di'IU.Stve:n!i
polozaj zene i njenu drwil'tveno-<po1itlcku emancipaciju. Ncwi
druStvenli odtnosi, konstiJtuisam.i na ba:zi druStvenog tl)pratVljanja,
lroji podrazumeVaju druS'tveillU svojinu na sredstvima za proizvodnju, .stvarrajiU sve razvijemiju oonovu za prevaziJaZenje
tradlciOillalnih slwatanj a <> ulozi zene u druiitvu. Alktivno ucestvovanje Zena u Revotucij-i, u pa.sleratnom dnuSbveno-elkono:ms'kom il"azvitk-u i iz.gradnji druStventih ocl.nolsa, u1Cinilo j1e
181
�da · sntoQ saVre·Ineriici afivmacije- Zene- u svilm ob'last1ma dru..;
Stvelnih od!n9sa. 1
P.raJVln1m i pOil'irtilCikim. nor.ma·ma Zana je u !Prav:.Dma i obavezama izjednaCena s muSkarcem ..RraVlo .na -raid, pravo na
ra.sp01d~lu prerna radu, :Pravo na .samoo.JU>ravfj am~e, bira'Cko
pravo, Jedmb'lro tretixatnje braJcnih drug.ova .u Zalmnu o bva'ku
je~arkoo pravo u oblasti socijaJnog o:sllguramja d zdravstven~
zaStrle - to. pO'tV'rruuju. Citavo jugoSlovenffi<o zakonddavs>tvo
govorli o g~radaninu bez obzira na pol, pa i u Ustavu nije posebno deklarisama njema raV!llaprarvno.st.
. ~ed11:t~~ ~tvami [polloZaj Zene j!oS uvek ne odgovaJr.a J?lf,avmm " !P<>MrcJ!nm normama. Pre svega, dvO!Strnlka opterecenost
zaposlene Zene radom u doonaCil!lstV1U i u ra!dlnoj ongamrizaciji
ometa ~vestrOOi :ra~voj njene HCnO'sti. Zena nije ni EfuJo.nomski
uvcl< ravn<>prav;na s muskarcem. Prema privrednaj aktivnosti
mu!Sko stanovniswo je dva pulta lbrajitJije ·"d zemk<>g (600fo (!l'rema 30°/o).' !N':iska .kva1lfilkaci<lll1a struktura zena onemogucava
da se one uspesrrije wkljucuju u privredu i druStvene shwbe
Sto se ·o'draZava na njihovom poloZaju u ·d!rustvu. Na seil..u, gd~
je doo:trinirajuci ,<iliJ.iJk svojine pri•vatna svoj'loa koja J>itno
utilCe na odnose.·m-edu polovima .r odnose u porodici, Zivi blizu
pdl!ovin.a stanoVin!iiS'tva.
I porodi'ca, ikao (!)rimama druStvena glrll!Pa, Ce·sto sputava
ra~~c~p,ravnost Zen·e. p,redrasude, religliOlZna ·shvarta!tlja, primitirvl!Zarm, talkode su CiJnLoci koj'i negativno uttOu na njen
dvwstveni polazaj. Fsiholaiiki fafklto"'i delwju da se i .%re drustv<lne grupe <>dn~se prema zeni sa istorijSki n<r!Jlet!enlim (predra<surdarma.
No i pored pomenutih CimUaca proces emanci!IJaoije Zene
je 101Cigledan u 'SV·im druStvenlm ·db~as·Uima. To prolistiCe ne
samo iz CiJnjenice da ve61 deo ·stano-vmiStva Cine .Zene, ·ve¢ pre
svega 1z njihovih sve :zma1Cajnijih druStverrilh urlQga.
(litave grane delatnosti ·obavljaju fl'retei!Jno rene. Indwtrije druvama, pa:p.ira, funajiU bti'ZU :ill.i pn:fi~o fPo]o;v:ine Zooske radne
sn1>ge.' Osolblje uslmga, finansi(j~i, kancelarljski slu2Jbenioi su
.1 Broj nerismenih Zena· iznosio je 1931. godine 56,4%, a· 1961.. godine
pao Je na 28,1J Yo. - 1931. g. procenat zaposlen111 fena u nepoljoprivrednim
d~latnostima iznosio je 22%, a 1961. godine tznost preko 470/ . - stattsttCki
bdten 298, januar 1964, str. 12 i 25.
n
2
StatistiC1d bilten, 298, januar 1964, str. 25.
3 Isto, str. 29.
182.
pretefuo z<>ne. I u obllasti intelektualnog rada u (pOj.edinim
delatnostima zene ~au'Zilmaju i preko 80°/o radnih mesta, -'
u ~dir"'""tvu, proS>Velti, Idulturi i nekim dl'Uig'im deJa tnootima.'
Zene cine preka 50°/o ·l>iraCikog tela. U Savezno1 i repu•
bl~okim skupS1Jinama 20°/o (pa·sJanlka su zane. Alii njihova ucesCe u pojedilnim- samoo.tailinim veCfuna zm.atno je veOe· i dosti.Ze u
l<JuJ11Junno•prOSVetnu i socija:Jno-:zid'ICaV's'tlVenim vecima ollro 30°/o.
(U SR Bosni i. Hercegovlni 370fo, Oldnasno 470fo.) U SR Siove"·
niji celv;rtiiJJU svih te'la skupstine eine zene. Ali 111 pr1vrerdnim
ve6ima izlllleV SIO!Venije, broj zena se jo8 uvcl< kreee oko 10°/o.
I u sreskim skupstinama zane su zastuq:>Jjene sa 20°/o, do'k nji~
hov broj u !lpSlinSkim ~upstloama iznosi 16°/o.'
~ene takdde uziana:ju sve vidnijeg urCeSCa u OTganima sa-·
moupravljanja u !Privredi. Talko u .preduze6ima sa viSe ad 30
rwdnika 1·6°/o ii!lanova ooadniCikrh ISaveta su zene, a diu>Onost dircl<tora .preduzeca u 12°/o Slucajevaobavljaju zane.'
Na selu je stanje drutkci:j'e. Zene ka,o clan<>V1i zadi'IliZnih
saveta su zastupljene ispod 5°/o, a •kao .C!lanovi upra1.0nih odbora 2,5°/o. 4
Medu-ti-m, na ZEme ne tr:eba gledati k.atQ na homogenu celinu. Mnogi Cloioci utitu na javlj<anje razli:ka medu njima.
St&rOI!Ila strulrtura utice na drustvenu ulogu i .polozaj
Zene kaik,o u porodici, iako i ru Sirfun druStvenim grul})ama.
Ra!dni perio:d :Zene, lkao i ferti1ni period u tkome se .ona poj'avljuje u ulozi majke, jesu bfoloSko-druStveni Cinioci koji daju
posebno obel..Zje toj g;rupi zena unutar celtne. Pod razliCiti-m .uslovfuna formLrale su se- generacije Zena lk.oje su Zivele u
periodu koji .je prethod!io Rev~o1uciji, !generacije .revolucionarn.og perioda i generacije vaspitane u uslovima \Socijail'i'mna:.
Medu Zenama se takode uoCavaju razUke u odmosU na
braeno staarje. Udruta zena i majka roatno se razJ!iikuje po ulozi
i rpoloZaju {)ld neudate 2ene. Uc10'Vice po dru.Stv-enim shvata-·
iljinna imaju poseban IPOloZaj'. Cinj'eni.ca je da su .r~vedene·
Zene i vanbra-Cne majke joS IU'Vek u nepovo1jnijem- po1oZaju s
obzirom- na- idr.u:Stveno 1V•rednovanje, iakoQ su u naSem zakonodavstvu pa.tumno izjednwcene .
StatistiCki biUen, 298, januar; 1964, str. 30.
l Isto, str. 44.
~ Isto, str. 50.
• ·Isto, str. 52.
1
183''
�Socij a4isticko drustvo nasledilo je izrazitu zaosta:lost se!a
:kao pooledicu velkovne sUjpl'otnosti izmec:ru s~a i grada. Veliki
bl'Di} zena-seljanki nema moguooosti da u svakodnevnom zivotu oseti svoj .pravno pTiznat ravmopravan. polozaj u ekonomslkom i drustvenom zi,votu. Subjektiwto i druotitucional!no
je ognmiCeno njeno uCestvovanje. Tradicija, zastaredi obiCaji
i nazadna slwatanja jace deluju u seoslkoj sredini. Razlilke izm.edu lPOloZaja Zene na rSe'lu i .u gradu i danas su u naSem
drustvu ocite.
Frofesionalne razlike ide!l.e Zene na taz.JiJCite .dirtmtvene slojeve. Ve1ika je razliika u :dru.Stvenom pol·o.Zaju Zene-in.Zenjexa
u fabrici 1 Zene-nekval:llf]kovane radnice. 1 Obrazovanje kao
cinilac produbJjuje ove razltke. U u!mJa.mom lbroju nepismenih. joS /UVek najveCi deo Cilne Zene.2
PoSta Zene nisu homogena celina, veC ..su strukturalno izdiferencirane, prirodno je oCekivati da Ce to- uticati na Tazlicitost 1t1jihovih zelja i strahovanja. Taka se moze pretpostaviti da ce pojedine ge1t1eracije imati -razlicite zelje. Takode ce
se razlikovati Zelje 1 'Strahovanja Zena u od.nosu na njihova
braCno ·stanje, obrazovanje, zanimarnje1 'kao i u odnosu na to
da li Zive u gradu .i.rli 5elu.
·
Kako se po!ozaj zene u nailem druS!vu jos uvelk razlikuje
od poloZaja muSkaTca, .mo~e \Se pretpostaviti da Ce se i to
odraziti na ltljihove zelje. i strahovaJilja.
Zelje ; strahovanja zena kao naJbrajnlijeg d~a stanavni.Stva zas1uZuju da budu utvrdena i analizirana, ne samo ~da
bi se uocilo de!ovanje pojediltlih strU!ktura na oblikovanje zelja i SITahovanja, vee Ida bi se utl"rdio i njihov ·sadrzaj kojim
se 1tnoZe oceniti i st~~ emanoi!pacije Zene u s·ocijalizrnm. Posebno je od interesa utvrCUvanje odnosa imned'u ltCnih i o:p·Stenarodnih zeJja i IStrahovanja ikao <pakaza\elja U kojoj meri .pojedinci usk!laduju Ulene zelje sa druotvenim intere.sima, lk:ao
d u lk:ojoj meri dTu§tvem.a kretanja 'DdgQvaraj!U HCni:m oCekivaJ »Sasvim je drugi. poloZaj Zene koja se kao nekvalifikovana pojavljuje
sa Zeljom da se zaposli od one koja sa odgovarajuCom spremom popunjava
radno mjesto na kame j~ neophodna. Razlikuje se njihov liCni odnos prema
radu, a i stav sredine u koju ctolaze: u prvom sluCaju zapoSljavanje djeluje
kao liCna potreba, a u drugom kao zadovoljavajuCa potreba druStva«, D. K o v a ~ e v i C - 2ena protzvoaac i upravljaC, Pol, biblioteka. NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963, str. 14.
2 Pre31a podacima za 1961. godinu 28,8% Ze:1.a stsrijih od 10 godina su
nepismene, prema 9,9% nepismenih mu:l!'ikaraca. StattstiCki bitten br. 298.
januar 1964. god., str. 13.
184
njima. U ,ovo.m rstraZivanju su od -interesa i rezu1tati ocene·
lienog polozaja kao i polozaja dl1U!Stvene zajednice u proS!osti,
sadailnjosti i buducnosti dobijeni primenom lestvice.
2) Zelje i strahovanja kao sociopsiholoiike kategorije
I-
Zelje i strahovanja se jav!jaju lk:ao socijalno-~PSiho1oske
kategorije, jer ·zav:Lse od potreba li!Cnosti. Potreba je nedostatalk U necemu iko:ji eovek dozivljoava. !Neke QSnOVItle rpotrebe CDvek mora da zadovoljava, jer od toga ·zavisi njegovo bioloSk1>
odr.Zanje i .samoobnav.Ijanje. Medutim, na(!in i obim zadovoJjavanja socijaldztrana indivi.dua Urao li:Cnost obiCno usk1.aduje
sa normama druStva, odnosno grupe kojoj pripada. U odredenfum ·situacijaana ta teZnj,a za uskladi'Vanjem maZe del1ovati taJko snaZitlo da Be covek odrice i nskih fizioloSkih p01treba. Raz~
voj potreba na1lazi se u meduzavisnosti sa ,razvojem prolzvodnih snaga i druStvenih odnosa. )>Bez potreba nema proizvodnje. Ali, bas potrosnja stvara rpotrebe«. (Marks). Pored egzistencija!Jnih potreba individue ikvje se men.i'aju i poveeaV"aju
sa druStvenim razvojem, Covek: kao generi~o ,biCe ima i viSe
potrBbe kotlim os>tv&I':'.tje svoje druiitveno hlce. Po1rebe su poCetni ali ne jedini motivi :ljudske delatnosti. Na osnovu njih,
i (pQred njih, o.seCanja, lnteresi, sklonosti: i uv€renja p,ootaju
izvor stvarnih Ze·lja - ja:vljaju se 1kao moti'Vli Covekove delat-nosti. Svi ovi Cinioci stvaraju sistem vrednosti, jer. » ... vrednosti proi·zlaze iz ram.ih 1j1udsJkih fPO'tre.ba, interesa~ htenja i
n8fll).era.<< 1 »Pojedilne vrednosfii niti naJStaju, niti se mogu odrZati izolovano u ·Zivotu neke rdruStvene sredine, veC su u ve:Coj ili manjoj meri, s viSe illi :rnanje doslednosti, Povezane
s ostaiim vrecLnostima njenog v,rednosnog sistema, upravo kafr
Sto su rriedusobno povezane i razne druStvene a!ktivnosti i dmstitudj.e na \koje se vrednosti :adn.ose.«2 Svaka dru.Stvena sredina razvija neke, za nju ~luira_klteristHme i specif]Cne potrebe·~
P·orodica ·kao primama gru,pa sa ernocionalnom l}}ovezanoSCu
svojih ·Cilanova, profeSiionalna sredina ltd. razvijaju IPOsebne
potrebe - no.rme, jer one doprlnose ostvarenju ciljeva date
grupe i olalkSavaju s:xradnju njenih pripadnika. Ukoliko su.
.t
Dr- V.
M·i 1 i C:
sociologi.ja i. etiCko-kulturne vrednosti, Filozofija,.·
br, 2/1960, str. 78.
2 Isto, str. 88.
181'>'
�dru.Stvene grupe hom.ogenije, viSe zatvorene, _one vr~e jaCi pri-tiSalk na svoje •Ola.nove da prihvate te posebne potrebe norme.
Svi ovi i drugi meduljudslm ·uticaji doprinose da svaki
pojedinac d.ma izvestan broj potreba lkojima daje ve6u vrednost, :stvara .njdhovu hijera!l"Wju, ;ramrguje ih, :irzgradru:j!e svi()j
si,stem !Vrednosti koj'i uttCe na njeg-ove postup.ke u r.wnim
$ituacija:ma. Sistem_ v-rednosti :kao i same potrebe nisu stabilni i .njdhovo i21uCavan.je vre!di samo za izuCavanu situaciju.
,sto ce cu . .konfkretnoan sliwcaju motivirafi rpojedinca iiJ.i grupu
za~V-isi :o.d nivoa zadovoijenj·a potreba, opS1Ufu. tendenoija i
sta.ndarda, standanda grope lroj.{\j p<ljtedilnac pripada, sistema
1
vred!nolSti, iltd.« MOIZe •Se ·TeCi da je a.edna aid bitmiih ffiaal.1itfestadja ltCnosti Ul_P:I~avo orazv-od, d!iferendij·adja i socijrulna uslovljenost potl'<fua kao i njl!hov.o u!Sk1adivanje •sa personainian sistemoan vred""sti pojedi.naca.
Treba utvrditi da lpotrebe ne rastu samo sa rea!Inirrn mo~
guCnostiana, -veC .pojedinac nastoji da m.jdhov 01biJm i vrstu uskladi prema .trenut:no vaZeCian -merillima sred1ne !kojoj pr.ijpada.
Specifrcne pourebe svalkog konkretnog dnu:Stva vise su prilagodene :,;Jadaj•wcian i ekonomolki jacian slojevima. Zbog toga
ne pootoje ·dbj.,ktivne unogurno·sti da se one podjednolko zadovolje u svim delov]ma drt>Stvene strukture, sto dov<><li do
dr.u8tventh suprotnosti.
Karla je jaSOla svest o cilj'll rOJdnje i motivu koji pokrece
nate radalje, te.Znja ka cilju naziva se Zeljom. Prema tome, .Zelja je rezultat svesne ipdtrebe - motiv delatno..ti fuveka koju
karrakteriSe svesno rni:kla potreba. Uverenj.e o crnog.u6nostima
ostvarenja cilja daje zelji a•lotivan lkarakter. <Medutian, rpored
realfuih Zeija 01ekada se mogu j aviti d nerealne ·~elje, daiM.Le neuskladene •sa realnim priHkama, lli se !PaJk unogu i•towemeno
javlti zelje suprotnog lk:ara'ktera, <koje •zahtevaju da oo<vek donese .raclonaln'll odl'Uiku i tek <mda ,p.ristupi nj.enom i2Nrsenjru.
UkoHko se smatra da <postoje subjekti'vne i 01bjektivne pre-·
preke ostvarenju oilja - zelje, javljaju se strahovanja da se
. 1 M. PetroviC: Osvrt na psih0loSke aspekte istraZivanja druStvenih.
P<!:wva -:- Kol. autora - Metod?logija istra:!Uvanja dru::itvenih pojava, Izda·
PJe Inst1tuta za kriminoloSka IstraZivanja, Beograd, 1963, str. 247.
186
Zelja neCe ispuniti, -odnosno da Ce se tdogoditi neSto od.redeno,
a iSto je 'Stljprotno svesnoj teZ.nji .Cij'i je ,:izraz Zelje. 1
S obzirom na rulogu profesora Kentrlla (H. Cantrill) u ovom
istrarZivanju, preuna t~stu u Clanku »Zelje i strahovanja za
sebe i zemlju«, 'Zel.je i .strahovanja mogu se defilnisati - pa:rafrazirano - Jkao vrec:Lnosti 1roljrima j.e osoba preo'kll!Piran-a i
koje u1dapa u za nju najboi·ji Hi najgori moguti Zivot.2
Posto se zelje i strahovanja javlljajru kao oocijallllo-psiholoSke kategorije, iprirodno je oCekirvati da :Ce !Se Zelje i ·strahovanja <pojedinaca kao pri<padnlka odredenth grupa i s1ojeva
ra2Jllkovati. Upravo je i cflj ovoga ,rada da utvDdi kako pojedine strukture uticu itla diferencijaciju :Zelja i •strahovanja
jugoslovenske Zme.
T
I
,L
J
1 »U emoctonalnoj oblasti sve ono Sto je V£·zano s ostvar~njem cilja
obojeno je pozitivnim tonom Prijatnosti, kao i obrnuto sve ono Sto je smetnja
za postizanje cilja izaziva emocije negativne prirode« - K or n i 1 o v Psihologija, Beograd, 1950, str. 252.
2H. Cantril and Loyd A. F r e e - Hopes and fears for self
and country - The american behavioral scientist, Vol. VI. Oktober 1962, No 2~
187
�fonmmo za sve zemlje u lkojdima se sprove>di anketa. U'koUko
su se ukazale potrebe u •kodeiks ·su nnosene n<ike lkatege>rije
koje uk~ju n.a s;peciflenoSl!i e>dredene ze!tlllje.
lb) Organizacija i naCin sprovodenja ankete u Jugoslaviji
- Organizacija anlkete u Jugoslaviji J~Provedena je u saradnji
sa Institutom do:u8tvenilh nauka u Beogradu.
II. METODOLOSKI PRISTUP
S\pecificnost ovog istrazivanja uslovljena je cmjenicom
sto se ono uklapa u jedaa:t siri projekat Instituta za medunarodna druStvena istraZivanja iz Prinstona (Lnstitute for intermutional social research) i lnst;tuta drwstvenih nauka ru Beog.radru.
1) Osvrt na organizacij'u i izvodenje ankete
a) Ciljevi ankete »LiCne i opStenarodne Zelje i strahovanja<( An'keta »LiJCne i op.Stenarodne Zelje i strahovanja«
fzvedena je u o·rganizaciji Lnstirtuta za medunarodna druStrvena
istraZivanja iz Pdnstona pod rukov{),dstvom I}Jrofesol!'a H. Kentrila. Rad na ovoj anketi poceo je 1957. godine i do sada je
anketa spmvedena u SAD, Zapadnoj NemwOkoj Brazllu Kubi
Filipimima, Izrae:lu, Panami, DomintkaruSkoj Republici,' Nig~
I'iji, Indiji, Poljskoj i Jugoslaviji. An!keta ·je (pokuSaj da se.
razvije tehnika upoll'ednih prouCavanja Zelja i strahovanja
ljudi u !l'azl]Ci,tim zem'ljama B ciljem da 1se utvr'di Sto je zajedniCk.o, bez obzira na razliC:i:te druStvene sisteme kao i dase vide specificnosti karaktemstiene za rpojedinu z,;,rju.
Kao poseban problem ·U ~provodenju ove ankete p~kaza:la
se teilke>ca u<alko abelfuediti U[p!llrediv·OSt IPDdata:ka imaJjuci u
vidu razlitCita dru~tva u ik.aji1ma su podaci prilkU(pljani. UoCavajnl'ci tu ~E!Skocu, profese>r Kentril rprida,je poseban znaoaj
~estVlici (primenjenoj u ovom istraZivanju. Osim toga, da bi se
obezbedila upq:redivost na meduna•rodtnam ~anu, or:garn.tzatorl
ankete su imsistirali na vernom !pl'evodu UIPitni·ka ikao .i na
primeni zajedni<Jkog kodeksa, kako bi .Sifriranje ibiJlo runi188
Febl1Uara 1962, godine obav<ljeno je rprobno istrazivanje
kojdm je obuhvaceno 105 lica. (20 slu~benfka i 20 studenata
iz Beograda, 30 radm.ika i•z Saraj eva i Zenice, 35 se:lj aka iz
sela Jal.Zabet ikdd VaraiZd.iJna. Cilj preliminarnih ·lstrazivac
n:j a b1o 'je, ·izmedu o~&taJ1Jog, da ISe ~ ta1jru Zelje :i straiho.vanj!a
na!Sih ]judi ka!ko ibi se, kroz o:dg;O:VlO-!le ruoCenf, specitfiJCmi modaliteti mogl1 uneti u kodeks lkoJim 1ce se sluziii rpxi Sifuiranju tzvornog macter;ja!a. N a taj nacm se zelelo oibezbediti .p:r:ecmij e izvodende 1stra!Zivanj a.
Maja 1962. godine izvrseno je glavno i~trailivanje. Uzorc
kD'm je olrulwaceno 1524 ispitanrka i to: 643 u SR Srbiji, 368
u ISR Hrvatskoj, 162 u SR S1oV1lllltji, 224 u SR Bosni 'i Hercegoviari, 92 u SR Malkedonlji, 35 u SR Crnaj Gari.
Ka:o wniketari uce8tvoval.i su s:tudenti Beog.r.adSkog, Zagrebackog i Ljubljanskog univerziteta. Sa anketarima je obavljena d.nsltruktaza i data su uputstv.a ·O spmvodenju awkecte.
Po ohawjenoj, ,a:nJketi '~a saradnika Instti.twta d'rmtvenih
na:ulka Sifriralla je izvorni materijal. Prethodno ·su uCinjena
ilzVJeSna ·kori.gKJIVam:jla kodsk.sa Sifara da lb'i :se mog1e bolje izraziti
specifi.Cnosti Ze'lja i strahovanja u naSim nacionalnim okvirima. Taka su npr. unete kategorije lk-oje izra:Zavaju Zelje: ,za
dalji rarzvitalk !Sodjw1'izma, ZdTavlj.e predsednika Tjta, tiedinstvo naroda Jugo.s1a'Vije, razViod IDduStri,j.e, rodnu godlinu, i dr.
kao i strahovanja: nesloga naroda JJUgoslavije, strahovanje za
Zi!v.Ot !Pl'1edsednik.a Tita, nerodrrl.a godilna, elenientame n~·o=
gode ; drug·o. Sifriraavi Nstov.iJ d,ostavljeni su Irrstitutu u Prill~
stomu. Na osnovu toga materijal.a iwrsena je .u SAD obrada
u sk<Iadu sa potreba!Illa urporednog istrazivaa:tja. Uk<rstanja su
vnSena jednodimenzionahlo i nij_e se duib'lje ulaziJ.o u razlilke
koje nastaju po.d uticajem raznih druiitvanih strulktura. Rezultati su dati samo u relativndim brojevima i to •kao frekven189
�cije statisticke serlJe. 0'- d a i ana!llza rezu!tata :koli.ko .
··
<>ra
narrna (poznato, nije joS zavrSena.
'
Je
risti~z un;~;~:7~e!J:z;o;t:~~~:~~ j~~~:~v=es~e~:glk~~-
'torga Je ;teiim:Ja ovo? rrud~·da dode do odoredenih rezultata ~ •utica~
Ju ~Cldfna sta.r<>Sih, hra;cnog stall(ja ~'~a itla>Se]J' a "k- '·-ke
me 1
·
.·
-....
·
' """1:-'
' s uw:;
spre.;.
<zanrm. an)a .n.a zeJtje i .stra!llovan)·a. Stat'-~'~'b d
data;:ka u ovoan raJd u !.l.Zvr.Sena je ruCn-o.
.
"'"""a o ra a po-
2) Polazne hipoteze
U anallzi izvO!llllih
d t slsde6ih Mpoteza:
!PO a al<a u ovom radu poSilo se od
t. . - J ugoS!ovensk_o d:ustvo u ce!ini kara:kterise izrazit O!PIln.IZam na hrCnom I D!pstenar.odnom nivou pa , . _"
1
r~Vlllstopravni .Clanovi druStva sa qptfun11zm~ gl~:tt ~:ns~~~o
nJo 1 buducnost.
~str - Mo:<e 8 '; <>cei!tivati. d.a. ce postojati razHka u zeljama i
. ahova;nJl!"a zena liZ .razhc>tlh socio-profesiona!lnih grup k
1
pod ~hca)em ?rogih njihovih osol>ina (starosti bra<!noga, st:o
nJa 1 ourazovanJa).
'
- Ove razlike hi.Ce vildnije na ltCnom
.,
rodnom planu.
nego na Ol)llStenasa opSt Razli~e u ojj~';'im zeljama i strahovanjima u iPOredenju
s obzir~~ar; DIIffi ~JJce manj: ~~ ekcmomSki !llezavisnth Zen~,
interese.
a ove zene UISlpesniJe usk'laduju Ufule i druStvene
3) Opsti istrazivacki postupak
a) Upitnik •
• .
U .~~ JJS t TfrZlV<>nJu pnmenje.n je kako .
·
•·
.
.
~·'~"
~7~onaglaseno, UQ>itni:k koji je dao lnstitut u Prinsto~-u. Upi~~
sve :,:l~e tP:"~~~;;,ena standardizova:na pitanja obavezna za
.t
a se sprovod1 anketa Otvore.ni odgov na
anja daju moguCnost da iSI)litanik ~ojim ree·
.
ono -sto ga Cini sre6nim i zadovdl"nim
, "
rma uzr~·Zl
Standaa-dizovana rpitanja a s\()b d J
a od cega strahuJe.
~ogu~_; izlbegavanje unM<>rmno~i to':u:~~~:, t~~~o ie cta
tal :"."em _dod.e do stva~rnog sa'drZaja. Sl<>bodni : . •. se na
gucilh su :!Zrazavanje neogranilcenog broja zellja ;~~=~:~~
or:
P:
7'
190
d
..
'•'
i ·na ;ta1 n,.Cfu:t. pru2ena je mQgU6nost sv.a;:kom P<Xi•edincu da lznese one IZelje i strahov:anja koja :su •mu u datom trenutktu iz. gleda:Ja najvamija i [<ojima je davao prioritet. ,Prva dJVa pitanja sa le.stv'icoon imaju l!icnu dimenziju, d<>k •se druga dva IPitanja sa 1estvicom odnose na zemlju. (Vldi Urpitmilk - pri-log).
Osnovne sla;bosti UQ>itmika, prama ZaJ:PaZanjlma anketara,
su sledeee: formullacija !Pitanja predstavljala je teiikocu -u
~ovodenju ankete, naime pitanja au s:uviSe siJ.oZena i Siroka,
neprecimo postaVlj ena, pa ni.su dov.o1jno j asna, da lbi O'·mogucavala precizne odgovore jedn()g deJa ispiltanika. Tako na
prirrner, ooketari navode u svojim izveStajima: »Pitanja za veCinu is.pitanika tbma su suviSe neodredena, neprecizna i zbunjiva!la su ih<< (anketar, student socioilogije, ;, IBeograda), ili
»Mnogo je [O:kSe i e:kspeditivnije bilo -raditi sa Jjudima k<>ji
ilffiaju neki razred Skole. Medutim, lkalko sam ja imao Vtr!O malo
t<ik!vih, .moZe se zamisliti da mi je posao .bio .zaista teZak<(.
(Anketar, studant sociologije ;, Beograda). - ~Bilo je ma!C>
ustezan.ja oko davanja odgovora ma <pitanje 2A i 2B d to opet
kod manje obrazC>vanlh ispitanika sa •sela. No mislim da se ·
kod svilll ne bi mC>glo reci da je to billo ustezanje, vee prosto
nepomavanje stanja u zemlji. To su veCinom .bitle Zene sredll(j,illJ. g<>dma sa sela, ponekad potjpuno nepism<me, >koje su samo
zna!Je da tk.Zu - da bude bolje u svemu, da je ~irv<>t dobar
i da se ne razumejtu u te muSke stvarJ.(<. (Anketar, student
sociologije, ilz Beograda).
Ove teSkoce su zahtevale .mnogo vil'le amga~ovanja anlketara, kako bi ispitan;k mogao da shvati pitanje !koje mu je
upuceno. Ovde se svakako krije op,.snost atniketarske grel!ke.'
J <>s a;:ko se doda da je sto doslednije ibele.Zenje sldbcJdnfu odgovora, na •Cemu tSe naroCito- insistiralD, vrlo :tOOak zadatak,
ova opasn.-ost je tim veCa. ZnaJCi, u izvesnim slru.Cajevima, mo.Ze
se pretpostaviti, da -se tra:Zena dbaveStenja nisu !kreta:la u
o:kvim zirvotnog iSkustva ispitanika. Ove po.teiikoce nisu d<>§le
tolilko do izraZaja 111 pr-obnc>m ispitivanju, jer IS1l ispitamic-i btU
znatno o.brazovaniji.
Smatramo da bi bilo prlkladnije da se ra:.gov<>r poce()
pitanjima koja se odnose na !PrikUtPlianje podata!ka o samom
1 Vidi opMrnije: M i 1 i C d r V o j i n, InteTvju i upitnik: kao sredstvi.>
t!l prikupljanje podataka - Savetovanje o primeni statistlke u socjoloSkim
istraZivanjima, -Izdailje Jugoslovenskog ·StatistiCkog DruStva Beqgrad, ~957,
str. 124-128.
191•
�ispitaniku, drugi dio upitnika - te da se na .taj nactn stvodla u lzvesnom smis!!\1 povoljnija .atmosfera za da[je i:zvoilenje
t·arzgovora. U svakom sluiCaju mora ISe imati u vidu da i rZelje
i strahovanja spadaju u tntimni deo zivota H'ilnosti, i l!lbag toga
. se ponekad moze oceiloivati nedovoljna lskrenost ispitani'ka pri
davanju odgovora.
Mislim da treba naglasiti da ·se kao poseban problem
postavlja meilunarodni karalkter amlkete, te je zbog toga nllZno
pridrzavanje upitnika i kadeksa 'koje je organizator ankete
-primenio tU ·svilln zem1jama u ·kojima je istraZivanje sp.rovedeno.
b) Lestvica za odreaivanje vlastitog polozaja i polozaja
druStvene zajednice. - Kako je veC reCeno, jprofesor K€111tri1
pridaje poseban zna1caj u ovoj aniketi aestvici (self ancho.ring
scaling) 1mja omogurCava da se ana~.i:ziraju i uporede interesi,
zelje i strahvvanja ra:dicitih in'<lividua, grupa i drulitava.
Ova .lestvica maZe da se primeni •za pri:klupljanje ilnformacija o razl'lcitillll pltanjima. Izradiv du. je IG'Jipetrik (Kilpatrick), a Dine! (M. 0. Denner!) ju je [>ri:menlo na razna
ispitivam.ja u trgovini.
hpitanik oopisuje sto •smatra ~a najbolji, a iSto za najgori
·Zivot i odreduje na lestvici svoj pdloZaj u sadwSnjosti, prO~
slooti i 'buducnosti. To isto ispitanik odreiluje i ~a drustvenu
zajedn.icu. N a taj naCin je omoguCen.o da ispitanik izrazi svoje
vrednosbi rasporedene ad vrha do dna 'lestvice ;prema sotpstvenoj oceni !llzi!lllajuCi polove lestvice !kao najlbo[ji, odnasno najgori mogwCi Zivot. 1
Lestvica pri:menjena u OV.Qj aniketi ima 10 ~step€1nica, jei
je iskustvo pakaza'lo da se taj broj najlalcle shvata. Isti raze
lozi su uticali da se i u ocenji;vanj'U proSlo.sti~ odnosno buduc:...
oosti, uzme dl!llterval ad pet godina.' Lestvica simbollcnv pTedstavlja Zivot. Najgori moguCiZiv.ot oznaCen je sa 0, a najlbolj_i
1 -»Ova metoda s~ uglavnom kor,lstila kao sredstvo otk:rivanja spektra
vrednosti kojima je osoba preokupirana 1 pomoC.u kojih procenjuj e sopstveril
~ivot, opisujU<!i kao jednu utoManu poentu :felje 1 nade uklopljene u za
nj? najbolji moguCi tivot, kako ga ana shvata, a kao drugu utoCi~nu poentu,
bnge i strahovanja uklopljene u najgort moguct !ivot koji ona mote da
zamisli« - H. Cantril, Cit. Casopis, str. 8,
2
H. cant r i 1 - Stuclt;a o .teZnjama - Scientific American, februar
1963, str. 6,
·
_
192
moguci zivot sa 10, ·s tim lito ikrajnje vrednosti .-111Ze lkao
»Sidra« 1Za Citavu lestvicu.
Izricito je naglaiSeno da se pri primeni lestvice dimenzije
ne SJmeju oznarCaVlaii re'Cilm.a, jer »'blitno ru oJVIOj metodi sastojli
se u tome da je [estvica jedan samodefinisani konti.nruum fiksivan na Jora(jevima tpo;molm licne percepcije«. Kentrl~ smatra
da se, 'Wk<Y!rko \Su dimenzije Irnuto unapred odredene !P""imenom
a:ltematiV'llih odgovora, iii [pak primenom liste prideva za koje
se rsp1tani'k odlwcuje, <:esto gubi a) raznvvrsnost individualnill
odgovora i razHke meilu njima i :b) na ve!itacki nacin se stva•
raju odgovori ispitanika, naime sam i:h ispitanik ne fo~ul.rs;:
Svakom ispttaniku se polkaze sllka !estv1ce pa-edocavaJUCl
mu da V'rh predstavlja naj:bolji, a dno najgori moguci zivot.
On sam treba da odredi gde se po soopstvenoj oceni naiazi
sada, tj. u vreme a<>ketia-anja, 'gde je stajao rpre pet godlna, i
gde .<;e se nal~iti kroz pet godina. Na isti M~in ~e ;J-o~ii':
ocena skale za ~emlju. Ka-ajev.i skale =ace •»naJ~eipSe ~e!Je 1
nade« i »najvel:e brige i str>rhovanja« (Vidi "<!'itnik. Pitanja
IC IT>, IE i 2C, 2-D, :2E- Prilog br. I).
·
' Ako Ze'lirno da -damo ocanu primene metoda lestvice u
ovom istraliivanju maglo fbi se reei sledeee:
a) Ona predstavlja pdku§aj da ·se zelje i strahovanja doc
vedu .u vezu .sa dm.tStvenom situacijo.m, ·te da ISe na .taj natCin
sazna ik<~ko pojedinci, <Ydnosno gvupe gledaju na uslove svoga
Zivota, i1i na ·razvoj .zemlje, d:majuCi u IVidu period· od 1(}
gadina.
lb) Postupa!k {Primenjen u ovoj 1estvici Vllllogucava da se
v1Se ispolje konkretni stavovi, v;rednosti .i.!U'itamilk:a -i n.a taj
naJCin saiOuva raimovrsnost · .odgovora, a donelcle i Wbegnu·
fiktivni odgovori. Ta:ko ·se izbegavaj•u jednostranooti 'koje se
inalae jiavljaju u 1primeni leetvlca pri prlloupljaju fuzvorni!h
podata:ka.
c) Primenom· lestvi:ce i i2Jra1Cunavarnjeni p·roseka utvrduje se :ne samo da li je rpololiaj pojedlnca, 1grupe, zemlje 'lliSf
Hi niii na -lestvici, nego.- 1 razltke me&l njima, tj. omo:guC:ena:
je primena ·a:ritm€'11i11Jki:h postupalka. Ali, pri utvrdivanju razlika moraju se imati u vidu osobine psi:ho•soci<Jl<>Skill lestvica.'
1
Prer:p.a prof. Supeku -
Ne moZemo smatrati da i.e lestvica izraZena
u kardinainim brojeVima jer a) nema izlaz~nu taCk~ Cij~ je vrednost jed~
naka n1lli -i b) nisu jednakt interval! izmertu pojedinih stavaka .. »NijE;:dna
lestvica -koja se upotrebljava ne nosi ove osobu:e,« -- I.,
Ispitivanje javnog mnjenja, izd. Naprljed«, Zagreb, 1961, str. 261.
psiho~socioloSka
sup e k -
13 .Zelje 1 strahovan.ia naroda Jugoslavije
193
�·d) Takode treba istaci znacaJ primen,e ovog metoda kao
pdk.uSaja da se merilo pri·meni na Sirem rmedunarodnom .pla...
nu, te da: se na -.taj. naCin osi:gur·a_::VeCa· .uporedivO!St podataka
koji Ce _se moCi _primeniti u Sttem prouCavanju drruStva.
Medutim., 1 pored ·svega ne =sme se ·precenjivati zna.Caj·
ovog metoda za socioloSka istra.Zivanja poSto je iPreteZno psiholoSki. .Neophodno bi 'biola iflpitati pouzdanost ov<>g merila.
IzveStaji am.ketara .go.vore ·o teSkoCama da ~pojedini ispitanici
shvate 1estvicu, ·odrede poloZaj za sebe i zemiju, Djpr.: »U primeni upitni'ka najviSe poteSkO't~a i·mao sam 1ka'Cla su i.spitooici
m<>rali dati procjeJllll pomoem ;predlozene lestvice. I pored
objalinjavanja an,alogijama cesto sam ilmao dojam da nisam
potpuno uspi<> craJZjasniti ispitanicilma ilto se od njili trazi«
(anketar, student psilioilogije iz Zagreba). ·- »Ispitlllllici, narocito <Zene, VTlo su se ieilk<> snalazile i adluciva'le oko odredivanja stepena na aestvici<< (anlketa>r, stUJdent, iz Beograda). »lspitanici su se .cesto dugo zadrzavali IPri od·redivanju ·lestvice
koja se odnosi na sadalinjast, proS!ost i ·.budiuenost Jugosla"
vije. Dovodllo ili je u nedD'illllicu to ·sto sve treba izraziti
jednim IJrojem«. (Anketa!l', etnolog, :iz Beograda).
Moze se [[lretpostaviti da na ovo utnce niska iikcriska ·srprema ankeUra:m.ih Zena, 22°/o Zena su bez :Skole, a 46,5°/o sa nedovr.Seno:rn osnovnom Sk:d.lom, zatim polawina UkUipno anke':"
tiranih u uzoJ!lou su domrumce.
4) Neki metodoloiiki prob!emi ovoga rada
U ovom radu se ana1iziraju "elje i stEaha~>anja Z€1lla u ode
nosu na a) starost, lb) ibraeno starnje, c) til!' naJSe1j,a, d) skolsku
spremu i e) zanimanje. OVi pdkaJZ>Itelji su uzeti s <>b2>irotn na
pretpostavku da se 111a OIStlaVU nJ1iih vriii -objekiiivno odifenenci;rarnje :lena, a !ilmajuci :u vidu d" se avi IPodac] mogu d<ibiti :iz
p.ostcjeeeg izv<lX'J>og materiJaUa.
2:e!elo se da •starosna stmikhlra pdka.iie generacijslke <razlike. Tako prva intervaUna grupa dbuhvata .Zene od 21 do
29 godina, tj . .generaciju koja je va·srp>tana ru socijalizmu. Na
zaQost, anketa je obuhvat>la sfilmo ispitanlke ad 21 >gadil!le i
vise, te nam nije lbiQo moguce da ddbijemo p<>1!Pu.n[ju ·slllm
m'lade generacije. lJruga interva1na gmpa Olbuhvata zene od
30 - 49 glt>dtilna, tj, genaracilju 'koja je ponela ter.et ,rata i
;·evolrucije i ikoja se zav.rJlava onim .godmama starosti koje
znace i .ktaj fert&og i <radnog IPeriada jugosilovenske zene.
T·t:eCU intervalnu grupu iclne zene uznad .50 gadina starosti,
194
dakle staru generacijru vaspitanu .u predratnom ·periodu.
Smatramo da se ove -starosne gr:upe pokfl.8jpaju sa stvarnilffi generacijSkim .ra1zlilkama iko'd nas.
Bra!Onu :struikturu delimo na udbi:Cajena Cetill'i ,modaliteta.
U po.gledu tlpova naselja usvojeni su statisticki kriteriji
pddele na seosko, meSovito i gradlsko IIla.selje. Ova se -podela
jedino mog1la izvesti 'na osnovu izvor.nog materijafa.
Osnovnu te8kocu pretrpost31V'ljalo je prihvatanje profesiona!Jme .strukture ,koja je kode'ksom ·Sifara :usvojena. Pri tome
su .zlbog maiJ.e frekvencije ·st'udenti i pr1vatne profesije SVI!'Stani
u ·grlliPll ootalili, .tako da smo ddbili s'ledece kateg.mije: seljanke, radnice, domaCice, lica sa 1.i!Onim. prihodom -i ostale.
KaJk.o se ·ova podela ·smatra suvi:Se pojed!nostavljenom i g•rubom, nastoja2lo se da se bar .domaCice podele .na tri grupe
prema tipu nasel:ja. MedUti!m, nij.e bi1o me>g>uce bliZe odrecfiti
druStveni polo.Zaj 'domaCica :s obzirom na IZanimanje izdr.ZavaoCa. Talk.ode nedostaju poda-ci ·o ranijem zanimanju Hca sa
liOnim prihodom. Na Zalost, izvorni materija1 a1ij~ pr.uZio
mogu6nost da se IPOdaci wrupiSu po nekoj drugoj prilivatliic
vijqj s"cio-jprofesionalinoij strukturi.
u skladu sa postojeeiom skoliskim slstemom i dobijenim
padacilma usvojena je s!edeca stru'ktura po skooQskoj SIPremi ·bez Skole, nedovrSena osnovna Skala, -osnovna Skola i nedovrSena srednja, srednja·Skola, viSa i visoka Sko'la.
Odg-ovori jspitani,ka -su .sredeni po jlllgo'Sloven.Slk·oj vari~
janti ikodeksa sifara i svrstani su u dve gu-upe: a) U.Cne zelje
i strahovanja i b) OIP8tenarodne zelje i strahovanja. UsvajajuCi ovu podelu u radu .poSlo se od ~injenice da su val!'ijacije
odgovora, lkako na ~~Cnom taka i ha apStenarodnom pllanu,
veHke, a .Cesto i sa nematnim frelkwencijama. Profesor ,_KentrU
je zanemario frekvencije ispod 5°/ o. U ovom radu usled izbora poduzorka, u lll!lalitiCki rpostupa/k 'UlZete su z<Jlje i strahovanja koja se jav!ljaj01 sa U!Cestal<>S(m do 3°/o, 'kako ne bi
hili zanema-reni oni Qldgovo.ri koji su fPO naSem mi5ljen.jl:l ;hili
zna:Cajni u ovom tspitivamju. Odgovari ·su, u -ci'lju uspeSnije
analize, grlliPiSllllli prell!la sadrzaju. Kod Ulcnili IZelja i strahovanja rpoSlo se od tri nivoa _..::.._ ispitanilk, _porodica, d:t-u:Stvena
zajeilln!i.ca. K,od qp§tenarodnih Zelii'a i stra!lwvan,ja p~>o se od
oJ>Stiih ka pojedinaenilm 'i selkundarnim.
Lime Zelje prertla tipu odgovora ·razwstane su ·u Cetiri
. osngvne grupe.J ·to: 1Hiena .sr:e4a :; 2!dravlje, ·2) zi'hrav!lje, i sreea
U po-rodici, 3) liiCni i !Porodi0n1 etkonom·ski po1oZaj, 4) ostale
13*
195
�zelje. Sasvi:m · je :SHean !Prfulcip !POdele liilnih straho.vanja na
":':'ovne grupe, s tom ·razjikom )ito se javlja ikao peta kategoriJa - betz strahovamja. Osnovne grwpe zelja dele se na viSe
moda!iteta nego strahovanja, jer 1m odgovori u tom pogledu
billi r.azn-ovrsniji.
Tipologija opstenarodnih zelja takode je razudenija od
tipo[ogije opiitenarodnih strahovanja. u odnoou na oostenarodne zelje usvojrli smo Sledece osnovne grwpe: 1) ;,piiti
razvaj socijali0ma, 2) privredni razvoj zemlje, 3) zlvotni standard gradana, 4) razvoj prosvete i zdravstva, 5) mir. Opstenarodna strahovalllja podel!hl.i ismo u tri osnovne tg·rupe i to:
1) ug>rozavanje razvitka socijalmna, 2) ·be~bednost zemlje,
3) elementame DO\P<>gode, 4) •bez strahovanja.
Nastojalo se da modaliteti lz kojih su formirane osnovne
grnpe •cine prirodne i logiiine celine. Prirodno 'kao i kod svake
tipologije, i ovde se postavlja !Pitanje hom~enosti stvorenih
grupa kao i gub1jenje raznovrsnosti i ori:ginalnosti individua1nih odgovora. S <>bzirom da ·su iS!Pi tanici bi!li iz svih kra;
je'Va n8.Se zenJ!lje ;to je ra.zliCita druStvena situacija i Zivotno
iskustvo uticalo da je spekta,r zelja i strahovanja lbio >vellki,
te je ·i naj·iiira klasinkacija moral a da dovede do IPOjednostavljenja. Ali, !PO naliem mil'i!jenju, u•-vojena tipologij•a Lzrazava
najn"!Posrednije vezu ,pojedinca sa >drulitvenom 1praksom koja
je sastavni deo njegovih llenih, porodiiinih i oplitenarodnih
uslova •zivota. Stvaranjem zbirnih tabela !Prema .tipu odgovora prmita \8<! moguenost <d-a se sagl<>daju najsire tendenciJje
zelj.a i stra:hovanja jug.os1oV~ensk:lh zena [<oje utvrdujemo i ana~
Hziral!b.o u ovom r~du.
LestV'lca IPdkazuje ka:ko m~ i.<qliilanlci shvatili svqj rpol.ozaj
i pol<>Zaj druStvene rzajedlnice u vrerrne sprovoa<mja an'kete, pet
gadina :~>re toga i rrjJhova oi\el<ii'ITam,ja u buduenostL U ovum
rarlu se prlstu[>11o .izraeuna"'"'IliiiU pre>seloa za 1sadalinjoot, proslost i buduenost rm"juci u v'idu odredem.e strUJkture.' Porede~
njem !P:VOSe!ka UO!Cavaju se pozitivne, odnoSllio nega1livllle rflz!ik.e -q 10ceni ipoloZatj,a na 1estv:ici i na OOillo_vu tog;a se zaikljruCu.j€
Anketa je obj~vljena. maja 1962. godine. ZnaCI, J)od sada.§njo:Cu se
vreme 1ZVOI1en.Ja ankete, pod pro.SLo§Cu stanje pre pet godina,
tJ. 1951. gocf!.na; a pod. _buauCno§CU 1961. godina.
·
1
p_odrazu~ev~
Metod 1zra~unavaDJa proseka na lestVici - Broj stepenice (X} koju. su
ispitanici odredill J}B skali pomnoZi se njihovom uCestalo§Cu (f). Zatim --s~
.zbroje sVi proizvodi (xf) i dobijeni zbir (I:;::d) se deli sa brojem anketiranih
lica ('Ef),_ ~uzln:ajuCi o~e koj_i su odgovorili sa »ne znam« ili nisu dali odgo-vor. Nata~ naCin-dobije.t:l prosek (x)-predstavlja procenu poloZaja na lestVici
;za sadaSilJost, proSlost lli 1?';1duCnost za ·ceo uzorak il~· pojedine strukture.
196
o optiJmmnu, .odnosno pes:imizmu .ankefual!l.ih lica. U stvari,
merem.je optlmizma ¥1\!!i se poredenjem poloi!aj-a prooloot sarlaSnj.ost - budu6nost, te re lilJa <>SnO'VU toga donosi ocena
uspona _:_ aptilrn11zma, stagnac]je, odnoSDJO pada, ·tj-, JI)esfun.imna.'
5) Karakteristike uzorka'
Osno~1i slkup u uoon-ku su saCimjarvaJi sta!llovnici izmed:u
21. i 71. godine starosti. Oni ;S'.l padeljeni na dva nezavisna
podslkurpa, g.ra<Moo stanovi~tvo l \staoVID!iStvo seoskih i m~avli.
tih na!iel(ja. Podu~oraik ilz prvog 1p;odskU1Pa ilznosi 695 (0,2'36°/o)
gra)dsiklh sta!llovnlka, a iz drugog podSkUIPa 829 (0,103"/o) \staIliO'Wlika meii<>Vitlh i Seosiklh naselj'a. DaJkle, u uzorak je blllo
izrubrano 1524 oiliasla stanovni[<a (odnosno 0,138 promila) od
ukupno 11,011.600 odrasllh stal!l.ovniika u cel.o<j zmnl:jL Uzoraik
j.e bio dvoet81Pffi: j.edinice pwe etarpe 1b'ili su p<>pimi :l<rugoV'i,
a jedinice druge etarpe sta/llovnidi izmet'tu 21. i 71. ge>ditne. Pri
izboru se n'isu tUZele u 1o!brzir stvame ;p:r;aporo.ije s.tanorvniStv:a po
njegoV'i:m osnovni:m karakterlstikama, nego se 'imala u vid u
ocena jpropo:rcije odgovora 111!a odredena pitanj!a, doibi1ep.a u
probnom attke1iiranjlu, &ne se dbe;obedila .r"!Prezentati'VI!lost ne
samo uzorka u ceiiilJi, nego i pojedinlh grwpadja. Vell&a uzor'lta koja je reprezentatitvna Ill ,OV{lll11 slruJC~ju ne zavisl ord b.r.oja
jedinica u uzora<u, nego od varij,aJbiili~eta obelezja kQja kaTa:kteri.Su :te jedinice. (U oV'om slucaju odgovol'i na pitflllfja.) Varijabilitet je meren relarlllov:nom vari(jaillSom. ~~bor je vr~en p.omocu
ta:b}ica slwCajlllih 1br.o:jeva. 3
1 Uspon. ~ tj. ukoliko je ocenjeni poloZaj vHii od poloZaja sa kojim
vrSimo potedenje, ocenjujemo kao optimizam; pad, tj. ukoliko je ocenjeni
poloZaj niZi od poloZaja sa kojim vrSimo porertenje smatramo kao pesimizam~
a ukoliko izmed:u .Pored~nih- poloZaja nema razlike ocenjujemo kao stag·
naciju.
2 QpSirnije o planiranju ovog uzorka D. N 1 k o 1 i C: Planiranje i reatizacija projekta uzorka za anketu o lic!nim t opStenarodnim fteljama i strah.ovanjima - StatistiCka _revija, br. 2-3/XI - 1963, str. 144.
3 »Kao Sto se Vidi,- ove veliCine (tj. veliCine nezavisnih poduzoraka u
oba podskupa, naselja gradskog tipa i naselja seoskog i meSovitog tipa z. G.) razlikuju se izmectu sebe, poSto se razlikuju i odgovarajuCi veli<:!ine
proseCnih mera relativnih varijabiliteta u oba podskupa. Medutim, od veliCine nezavisnih poduzoraka u oba podskupa -nij~ se ni zahtevalo da budu
jednake, vee samo. da obezbede, ocene Cije Ce relativne standardne greSke
biti jednake (prvi ograni~avajuCi uslov), Sto je i postignuto samim na~inom
izra~unavanja. Sto se tiCe drugog ograniCavajuCeg uslova, lako se moZe
videti da zbir veliCina oba nezavisna poduzorka daje ukupnu veUCinu uzorka
u celoj zemlji (695+829=1.524). UopSte ispunjavanje_ oba ograniCavajuCa uslova
obezbedeno jE: samom primenom metoda prosei'mog ili nUltog podskupa za
simultano planiranje nezavisnih Poduzoraka u viSe komponentalnih podskupova, u Cemu i leZi njegov teoretski znaCaj i njegova praktiCna vrednost«, Isto str. 148.
197...
�Kao ·sto •se wdi, prNlkom planiranja uzonka nije se poe.
Iazllo od [pola i drugih demografskih karakteristlka. U nzovku
od 1524 odrasla st..ov;nlka zane su ~:>Stupliene sa 50°/o, tj.
7.62 zene. Iaiko se <ona da je, prema p<>dacirna statistlke, broj
Zena u Uk.upnoj strukturi stanowtiStva neSto veCi, u OVD!lll .slucaju je (zbog metoda lzbora uzorka) dovoljan manji [p<>dmor'!k
za Zene, jer SU se IZene pokazale homogenije u odgovoriana od
mum<:araca, •cime je obezbedena zahtevana [pOOZdanost.
Posle sredivanja podat.,ka Jz d:zvorne>g materija1a, dobi1i
1
sino 'SledeCe iStrukturre
»podfu:zo~«
u aps. br.
neudata
udata
udovica
razvedena
nepoznato
%
79
558
92
31
2
1D,4
73,4
11,9
4;1
0,2
762
Svega:
10il'/O
u aps. br.
sc;:lo
meSovitb naselje
grad
%
356
39
367
46,72
5,12
48,16
762
Svega:
100°/o
aps. br.,
nepoznato
170
354
156
49
26
7
%
22,3
46,5
20,5
6,4
3,4
0,9
Svega:
762
10il'/o
·U
bez sko!e
nedovrSena osnovna ~kola
osnovna skola i nedov. sa-ed. §kola
srednja §kola
viSa i visoka_ Skala
198
-
1000/o
u aps. br.
.,,
17,98
12,08
radnice
10,63
slu.Zbenice
51,44
·
5' 38
domaCice
41
•
2 49
11ca sa UCnim priho dom
19
'
~o~s~t~ru~i--------------------------~~;-----------:lci
762
10il'/o
Svega:
seljanke
23,09
46,86
30,05
762
Svega:
d) Sko!ska sprema
u aps. br.
137
92
81
392
%
176
357
228
21- 29 godma
30 - 49 godina
50 i viSe godina
c) Tip naselja
.
Zena:
a) Starost
b) Braeno stanje
.
e) Za.ninumJe
,J .-
�•Jo
Broj ispitanika
25
375
Moderan ured:aj iku<Ce; auto
24
368
Pob<1ljsanje standaroa
21
319
Zdrav'lje u porodici
17
257
Stalan ;posao
9
140
Da hi se mogao uaciti ,uticaj pojedinih struMura lila zelje
i sbrahovanja jugoslovenske ilene billo je potreh<no prethodm.o
raZ'Illotriti opste rezultate anil<ete, a [pOSebno da H se i kakve
ra2illke .jaVI!jaju pod uticajem [po!lne strukbure. Kako je al>rada
pod a taka Jmstltuta tla medunarodna drusbvena istr..Zivanj a u
Prinstonu data u frekvencijarna Zelja i strahovanja ilzra.Zenih
u re'l-ativnim brojevima, to se i ovaj o[psti pregled krece u tim
Razonoda
8
129
Imati ·viSe (para
8
126
Mir
7
114
Smanjenje poreza za zemljoradnike
7
112
. o:Jnni~Tima.
B<Jlje .socijalno osiguranje
7
106
6
97
Srecan porodlcni
III. OPSTI RREGLED REZULTATA ANKETE
1
~ivot
Uspeh u ·Skolovanju; strucno
1) Licne zelje i strahovanja
usavrSavanje
a) Licne zelje - Rezultati ankete, ialko su odlgovori Uip.rosceni kodiTanjem, govore da je spektar \lJC\nih ze!ja bio reJatitvno ogranicen. Sa ucestaloscu u il!lterva1u od 5-40°/o javlja se 17 modaliteta (vitli ta'belu 1a).
Poonag.a:ti Clain.ove porod~ce
5
80
Preseliti se u grad
5
78
Tabela la.
O.stati p<Moprivredm.lk
5
76
LICNE ZEWE
(lzvor ~abela B1 -
•Jo
Skdlov~e <ieee
Zdravlje
Imati kucu, stan; ~pobo!fjsati
Srel!a i
stambene 'Uslove
40
33
Broj lspitanika
611
506
33
498
I Kao izvor za tabele la, Ib, lc, ld i 2a, 2b, 2c, 2d poslutio je obracleni
materijal Instituta za me<tunarodna dru~tvena istrativanja iz Prinstona. Uz
svaku tabelu u ovom tekstu 1Zvor je odretlenije ozna~en. Izuzetno u tabelama
la, lb, lc i ld dati su 1 apsolutni brojevi, jer su i on1 objavljeni u prvim
rezultatima.
1)
Kao sto se v!di, od sest zelja sa najvecoon u~estaloscu
tri su ishljuCivo vezane za materijalni poloZaj, a jedna samo
posredm.o. Zaposlenje dollazi na osmom mestu sa frelwencijom
od 9"/o, a zelja da se irma viSe novca na desetom m-;stu ."~ 8°/o.
Na jedanaestom 'i dvanaestom mestu sa po 7"/o JaVIJaJU se
Zelja !Za mirom i -Zelja·za smanjenjem-poreza.
Ako posmatramo uticaj polne strukture na ovalko lzra'!:ene
zelje vidimo <Ia je redosled zelja slican i ikod on'\.tSka-raca i
kod zena. (vldi tabelu 2a).
201.
200
�Ta.bela 2a.
Ovi rezultati pakazuiu da je nacsa po}azna tearijska preto postoj..uj.u ra.,lika rnmectu muilkaraca i IZena u nasem. druiitvu opravdana. Kada se radi o intimnim zeiljama
pojedinca, ,zena se pokazuje ne_· sam.o u svetlosti majke, ~eC:
se uoCava da ,je ona i vi:Se vezana za ikluC:u, ;bez obzira na proces emancipacilje zene kQji je nesuannj'i'V, do'k muilkarac pokazuje viSe interesovanja 12a zaposllenje i da!J.je Skolovanje .. Vekovna ekonomska nejednakost, a osaJda'!lnje ~t..uje, imaju "voj
uticaj na ovakvu strlllk'turu zelja jugoS!ovenske zene.
posta~a
LICNE ZELJE PRElMA POLU
Ze
n e
Mu-Skarci
Razli-
II
·r, ka procenata
S:reCa i Skolovanje
dece
Zdravlje
Imati kuCu, stan
Srecan porodicni Zivot
Moderan urea"j kuce
Poboljsanje standarda
Zdravlje u porodici
Imati viSe para
Stalan posao
Razonoda
Mir
Pomagati Clanove
porodice
Smanjenje poreza
Bolje soaijal. osiguranje
Preseliti se u grad
Ostati poljoprivrednik
Uspeh u skolovanju,
struCno usavr.Savanje
(Izvor tabela
46
38
35
28
24
21
21
10
8
8
8
7
6
6
4
4
3
SreCa i
skolovanje dece
Imati kucu, stan
Zdravlje
Moderan uredaj
kuCe, auto, motor
SreCan porodiCni
zivot
Poboljsanje
standarda
Zdravlje u
porodici
Stalan posao
Uspeh u skolovanju, strucno
usavrSavanje
Razonoda.
Smanjenje poreza
Bolje socijal.
osiguranje
Imati viSe para
Mir
Preseliiti se u grad
Ostati
poljoprivrednik
Pomag'ati' ClanOve
porodice
34
31
29
+ 9
24
+
+12
+4
Tabela lb.
21
21
LICNA STRAHOVANJA
12
11
+
+
10
~3
9
8
~1
8
7
7
7
9
•;.
43
Broj ispitanic
·ka
658
31
47.1
Rat; nukleami rat
27
408
N euspeh dece
14
206.
Nesrecan porod>cni zivot
11
162
3
Bolest, smrt
~1
+ 3
~2
~2
~3
Bdlest, smrt i
T
nes~eCa
u poTodici
6
~2
Nez"Poslenost llena ili •I!Iana porodice.
8
120
4
~7
NizaJk •standard
8
118
Nerodna
5
82
5
78
B1~2)
Meau.tlm; P"' procentu izra:!enih ze!j a zene se u . iZvesnoj
mer1 razl>kuJu od mu:§karaca. Tako na ~primer 'lwd zena je
:.<a 12°/o vffi_e na~ailena zelja za srecan Zivot i lb~uenost dece.
·Odmah zat1m razlrka je najuocljivij a u pog!ledu licn<>g 2id<rav1ja i 2ldravlja •clanova porodice (raz1lka !JO/o u korist zena).
SraCan po~odiCni Zivot · i iS tan, odnosno lk:uCa, su 'dalje Zelje
-koje ·Zene im-a.Z·avaju !Vi:Se nego- muSkarci. Zene izrazito p·oka~uj~ m~nju zelju ~a daljlm ~kolovanjem (~7%), kao i ~vim
-onrm sto Je vezano 'Za ~ra:dne odnose i socijalnu po1itiku·.
202
'b) Licna strahovanja
7
L
godima
Nereseno 1stambeno pitanje
(Izvw:
~albela C1~1)
Strahovanja jugoslovens:Icih 1!judi u najveeem l!>rocentu
se odln<>se na 7!dravlje, kako [lt>no - 43°/o, taka i Clanova porodice - 310/o, kao i na :sreCan Zivot dece - 14()/o i porodice
kao celine - 11°/o. Pogo!"Sanje materija'lnog polozaja, bi[o u
poglesdu zapos.lenja, prihoda, stambenih 1prilika i sliCno, javlja
se znatno rede. J edina strah od rata, >eesto naglailen kaJa strah .
203
�od nukllearnag rata, javlja se i u -uenim strahovanj:ima sa
znacajlllom ucestaloiieu ad 21"/~ (vidi tabelu lib).
U pog!edu uticaj"' poJne :strukture dobijamo ·iste rezul•
tate kao i ikod izrazenih 'lienih zelja (vidi t!jbe[lu 2b).
Jo86u preko 5"/o, sedam se Cidnosi na (priwednli ra,.voj zemlje,
6 na zivotni stamldavd .gradana . (vidi tabelu lc).
Tabela lc
OPSTENARODNE 2ELJE
Tabela 2b.
"I•
Broj ispitani-
Pobo!j'sani standavd gradana
40
615
OCuva.nje i razvitaik socija.Jizma
27
415
Mhr
25
381
+14
R<>zvoj industrije
24
370
Tito -
23
350
10
-I
+ 7
+ 7
Razvoj poiljO[privrede
16
241
7
7
6
+ I
-6
-1
Razvoj saobracaja
14
220
Re!lenj<> stambenog p;;tanj a
13
201
Ekonom!d<a staJbillmost
13
195
Naciona1ni pr<>S(peritet
9
139
Zaposlenost
8
118
Opsta lzgradnja zemlje
7
112
Elektrifikacija sela
6
92
.6
87
Izjednacenje plata
5
83
ViSe Skala, 18ire obrazovanje
5
82
Stambena imgradnja
5
74
Naciona1no jed:i!n1stv.o
5
74
Bo!ja zdravstvena sluZba
5
70
LICNA STRAHOVANJA PREMA POLU
Ze ne
Bolest, smrt
Bolest, smrt u
porodici
Rat
Neuspeh dece
NesreCan -porodiCni
Zivot
Nizak standard
Nezaposlenost
Nerodna godina
NereSeno stambeno
pitanje
H
43
38
26
17
14
8
5
5
5
MuSkarci
Bolest, smrt
Rat
Bolest, smrt
u porodici
Nezaposlenost
Neuspeh dece
NesreCan porodiC.ni
Zivot
Nizak standard
Nerodna godina
NereSeno stambeno
pitanje
'ka
I%I
Razli·
ka procenata
43
27
24
11
5
(lizvor tabela Cl-2)
Stra!hovamja Zena vezana su IZa zdravlje 10lanova [pOrodice
(izrailena su za 14°/o vlse nego kod :mll1SkaTaca), za nepovoljnu
buducnost dece i nesrecan ;porodicm ·z;vot (sa rpo 7°/o vise nego
kod mullkaraca). Nasuprot tome, strahovanja muSkaraca su
znatno vlsa u [pogledu nezaposlenosti (11°/o !kod muSkaraca, a
5°/oikod zena).
2. Opstenarode zelje i strahovanja
a) Opstenarodne zelje jugoslovenskih ljudi su !POkazatelji
odnosa pojedinca [pr&na drulltvenoj zajednici, a takode i njihovih shvatanja lbitnih problema napretka zemlje. Od 19 moda1iteta u kojlma se jav}jaju ·O[pstenarodne zelje •sa ucesta-
204
dug zivot i zdravlje
Smanjenje poreza za .ze_mlj<>i-fl,dni1ce·
(Izvor: Ta•lJella · Dl-1)
205'
�·OpStenarodne zelje jugoslovensklh !judi ·sa ucestaJoseu
iznad 20°/o rpdkazuju politi(Jku zrelost i shvatanja bi1Jnih problema ~alizma 1 mira. 40% ispitamlh gradama .Zeli poboljsanje standarda jugoslovenSkih •!judi, a oko ~etvrtina vezuje
sv.oje Zelje za soci:jrallza.m .il !I'.azv;oj .ilrrdustrijre. OCuvanje mira i
dug Zivot i l1ldTavlje predsed'nika Tita takode ·lzrooava oko
25°/o ·svih ispitanrka. Pri oceni ovlh od.govora treba imati u
vii!u i <>Pstu rpoliticku situaciju u zemlji u vreme obavljanja
ankete. 'Nairne, anlketa je sprovedena neposredno rposile govora predsednlka Tita u Splitu, !tilaja 1962. goddne i preuzimanja svih onih .poznatih mera ikoje su sadr'Zane u pismu
CK SKJ. Prema pismenim izjavama aiilketara ispitanici su u
veJikom fbroju bili ofkupirallli proJilemima koji &U istafknu:ti
u '1Pli1Bkom govoru i koji su naiSli na jedlllodu&no oclobravanje
i .po'd..Siku. Anketari lsticu da je veltki lbroj ispitallli<ka u svojfun
kontaktima s njima :pokretao pitanje iz Titovog govora iUi pri
foronulisanju svojih op.Stenaro.dnth Zelja ,poZ'ivao ISe na njega. 1
U nekim. od'govorima to se izrazito za;pa.Za. :Na prbner, >>Prvo i osnoVIno ~e da ibude milr. 13ratstvo i jedmstvo '<la 'ostane
i da se joS viSe o'drZi. Da se otldlone neki nedostaci u ~rav
ljarnju: rasp= u platama, bo!je p1aniranje, da se o!Jkloni biro<kra1Jski n~in nlkovodenj a, da se o!Jkloni krimimal u j>ri•
vredi, ·da svest ·radnika prema radu lbude na NiSem nilv·ou«.
(Anlketni 'list red. hr. 173 - Srbija). Ostaje otvoreno iPitarnje
da li bi se u sada ponov1jenoj anketi dobm s!U&li odgovori
na tako visokom po<litii!kom nivou, gledaju6i na rerultate
a,nkete u celini.
Polna ·struktura ima izvesnog uticaja i na uiCestalost
u kojoj se rpojavljuju odredeni modailiteti opstenarodnih ze!ja
(virdi tabelu 2c).
Tabela 2c.
OPSTENARODNE 2ELJE PREN1A POLU
i
Poboljsan standard
38
29
Mir
Tito -
dug Zivot -i
zdravlje
OCuvanje i razvoj
soaijalizma
Razvoj industrije
ReSenje stambenog
pitanja
Ekonomska stabilnost
Flazvoj saobracaja
Razvoj poljoprivrede
Zaposlenost
Oplita izgradoja zemlje
Nacionaloi prosperitet
ViSe Skola, Sire
obrazovanje
Stambena izgradoja
Bolja zdravstvena slu.Zba
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Izjedoacenje plata
Naoionalno jedinstvo
(lzvor:
0 uticaju govora predsednika Tita na odgovore ispitanika anketal'i
Cesto govore u svojim izvjel!itajima.
»Gover predsednika Tita u Splitu je uticao na sadrZinu mnogih odgovora. Cini mi se da sam osetila odul!ievljenje l!ito je Tito u svom govoru
izneo problem naSeg svald.dal!injeg ~oveka i nije slu~ajno Sto su mnogt !e~
leli da Tito bude jol!i Predsednik Republike« - Anketar, student soeiologije
iz Beograda. »Imam utisak da su nastupili (ispitanici) dosta otvoreno i da
su nove privredne mere i koraei koji se preduZimaju, pos~bno govor Titov,
u(!inlli da anketa u ovom krugu dobije svoj smisao«. - Anketar, student
soeiologije iz Beograda.
Mu!karcl
e n e
T~bela
22
19
19
16
13
12
9
8
8
6
6
6
6
5
5
4
4
'I I
Poboljsan standard
OCuvanje i razvoj
socijalizma
Razvoj industrije
Tito - dug zivot
zdravlje
Razvoj po!joprivrede
Mir
Razvoj saobraCaja
Ekonomska
stabilnost
Nacionalni
prosperitet
ReSenje stambenog
pitanja
Zapos!enost
Oplita izgradoja
zernlje
E!ektrH>kacij a sela
Izjedoacenje plata
Smanjenje poreza
Nacionalno
jedinstvo
ViSe Skola, Sire
obrazovanje
Stambena izgradnja
Bolja ·zdravstvena
s!U.Zba
Razli-.
% k:..pro~
cenata
43
-5
35
+8
29
-2
24
+16
22
21
16
-10
16
-4
12
-13
10
8
+
7
7
7
+ 6
+
1
1
-6
6
+
+
+
6
-2
5
4
-3
4
-2
1
2
2
-1
Dl-2)
I
206
Najuo~Ijiv;ja rarzllka u ikorist .Zena jeste u izraza>Vanju
. ze!je za m>rom - 8•/o - i zel)e za dug 'zivot IPredsednika
Tita · - 6'l/o. 1Jporedo s tim, Telienje i p~bolj~anje stambenog
pitanja doonlnira ll<ao zelja zena, i javllja se za 8°/o viSe nego
kad mUSkaraca. Nasuprot tome, zene ,pc>kazuju rnmogo manje
interesovanja za priNredne probleme zemlje ·~ ra:zyoj indu-
207
�1):'
i
,,.
i!
strii<; 10"/o, razvoj (po!jopriwede 13°/o, sa<>bracaja 4"/o, nacion~r !PfOSperilet 6°I 0 su .razllke u izrazenim zellj ama u
kor-Lst mws"karaca. NameCe se zakljurCa:k !kao i kod ilzra.Zenih
HOni:h ,ze1ja da su Zene, i pored otvorenog pr-ocesa emanci(pacije, joo nedov<l!ljo oogai\oV'ame u IP<>litlOkoon i prlvrednO!lll
zivotu zemlje.
b) Op!itenarodna strahovanja
Tabela 2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA POLU
Ze
n e
80
Rat
Tabela ld.
OPSTENARODNA STRAHOVA:NJA
•Jo
Broj i:s[lita.nika
. Elementame nepogode
Povratak starog reZima
Strahovanje za Zivot Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Jugoslavije
Okupacija
II
Razli% ka procenata
Muskarci
1%1
Rat
+
73
Povratak starog
reZima
Strahovanje za
Zivot Tilta
Elementarne
nepogode
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Jugoslavije
6
6
6
6
7
8
7
-2
6
-1
5
4
+
6
Rat
76
1.164
Elementarne nepogode
19
295
Povratak starog reiima:
7
105
Smrt Tita
6
98
Zanimljivo je da se strahovanja javJjaj;u upravo pred
5
5
Okupaoija
1
(Izvor: TabE!Ia E1-2)
Bez strahovanja
6
85
N eslo,ga narada J'llg'Os!wvije
5
onim druStvenim i prirodnim .sHalll1a prema lk:ojima se ~ovek
kao !pO'jedinac 01seCa nemoCan - nulcl.eami rrat 1 elementa.rne
76
nepogode.
Okupacija
5
72
(Izvor: TOJbela El-l)
JugoslovenSki ljudi lkao i narodi ostalih zema!lja u s.vetu,
strahuju najvi.Se ad uzasnih posledica o:nr!Olea;rnog rata. Strahov..nje dd rata izr..Zava 76°/o tspitamlka sto predstaV'lja najvecu ucestaJiost ikoja se ja'flja u •zra;Zemm llC:nim i opStenarodnim ·zeljOJma i strahovanjima. Strah od elementarolh nepogoda pred kojima je covek, iako ,ucesnilk: nau1mo-tehni0ke
revolucije sadaSnjosti, j.os lllVek i!lemoCan, javlja Se. u ovoj
a,Jlk:eli na \:lrugom mestu sa 19°/o. Verovatno je na rezultate
ankete uticao zemljotres u Makarskoj. Zatim po ucestalosti
dolaze strahovanja - opasnost po socljalni poredak, liCooist
druga Tita, jedin.Stvo n<>sih naroda (vidi tabelu ld).
Pri tome razllke u palnoj struktll!ri ogtledaju se u rprvom
redu u strahu od ·rata i to 7°/o u [wrist zena (vldi ta:belu 2d).
3. Poloi!aj na !estvici.
OpSti po!Joza,j na iestvlci jrugoslovenslkih lj'Udi karakterr!ie
izrazi!f: ~ptimiz31l11.
1
208
L
Pro/Host
SadaSnjost
BuduCnost ·
i
c n 0 s t
Ukupao Muskarci
I
4,3
5,0
6,7
4,31
5,06
6,85
I
DruStvena zajednlca
I Zene IUku pno IMuskarci I Zene
4,33
5,01
6,73
4,9
6,8
8,6
4,96
6,8
8,5
4,86
6,8
8,6
Rezultati su sa gle!Clil§ta interesa socija[tstlCke rlrulltvene
zajedln:ice !posebno pozitiV'ni, zbog toga !ito je qpti:mi«am narocito nag!la!ie111 u pog<Jedu razvitka i bud'W1mosti na!ie drustvene zajednice (JVitii grafikon 1). u tom okviru i svaki pojedlnac optimisti~i gleda i na svoj sopstveni ljloQoliaj, ko:ko u
sadaSnjosti, truko i 'll ibuduCnosti.
14 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
209
�Grolikon
LICNI POLOZAJ ISPITNIKA I POLOZAJ
DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI,
SADASNJOSTI I BUDUCNOSTI
10
9
8
Poloiaj druStvene
zajednice
\,"'
7
•/
6
5
/
/
/
_,;'
4
3
2
0
proSiest
sadoinjost
buduCnost
1957
1962
1967
Possbno je zani.im.:ljWo da polna strUJktura ne utiCe na
i:zraZeni optimi:zam u pog'ledu polozaj a na •lestvici, kako u od-,
z:i.osu
IJifuost, ita:Iro i u odnosu na d·ruS~venu zajednicu.'
Merenje optimizma poredc;mjem 1polo.Zaja .proSlost - saqa&njost i sadaSn:jost -'-- buduenost i ocena uspona, stagnacije
i parda oonogucava nam tlublju anali:zu samim tltn sto staticku
analilzu zamenjUje dinamOOkom. ReQativno malla veCina 56,8•/o - smatra da danas zivi bolje nego u proiilosti, a jedna
cetvrtiha da z;vi gore. Tri cetvrtine svfu ispitamika gleda sa
velikim optimizmom na budu6nost, a manje od 109/o o·CekuJe
pqgorsanje svog polozaja u ibuduenosti (vldi grafikon 2).
· Medutim, u odnosu na druStvenu ·zajednicu optim~zam je
Znatno izraZeniji. Rreko tri Cetvrti:ne ispitanika smatra da
je sadasnjost nase zemlje holja od proslosti, a soono 15°/o da
je to omnuto. Elizu 90°/o gleda s optimi:zmom na buduenost,
ddk je broj onlh lkoji sa pesltni2llllom gl!edaju na lmducnost
drwtve<tJ.e zflj~dnite lbezmai':ajan - 2,3"/o (v1di gra£i!kon 3).
na
I oV'de polna stru'ktura -nema oznaCajniji uticaj ni u oceni
liOnog poloZaja, ni u oceni op.Steg stanja dru~tvene 12ajednice
(Vidi grad'ikone 2 i 3).
Ov-i rezultati su .pr1rodni i moglli :su se oCelkiva:ti s obzirom
na usrpesan razvitalk socija[i,ma. U pogledu pouzdanosti odgovora moglo bi se smatrati da 'SU odgovori koji se ·ordnose na
proiSlost realniji, jerr se radi o -odredenom wemenskoni pedodu
o'd pet godina koji je proSao i koji su i~itanici do~ive'li. Veoma
naglaSeni pozitilv.ni rezu!J.tati ankete u odnosu na ibud!u,Cnost,·
naroC.ito ibudu6n01St ,druStvene zajednice, mogli lbi se obja:sni,ti,'
po naSem miSljenju, po~itivnim UOnim iskustvom doZi:v:ljenim
u proillo.sti, ikao i pre1jpostavkom da isrpitanici pobo1jsanje
svog HOnog cr>oloZaja vide 'll oCekiVanom · prethodnom raZivolu
.druStvene zajednice.
PosmatrajuCi ·OVU .Ci·njenicu na relaciji liJCnost - druStvo,
postavlja se i!Jitanje da li je pojedinac vee rdovoljno svestan
cinjenice da je opsti princip nase dmrlitvene zajednice da [iolazi
od. ~caveka ·i njegove 111Cne sreCe kao uslova za sreCniji ·Zivot
.dru~a u •celini. MOIZda bi u .tom pagledu i ·optltnizam u poe
gledu liene huduenast\ lbio jerdnak optinrlmnu u poglsdu buduenosti rdrustvene <zajednice, a. ne talko $kronmo uklopljen
u olkvire opSteg 111~etka drustve111e zajedlllice.
Opi!ti .rElZU!ltati ankete o zeljama i straho,vanjima jugoslovenSkTh !judi polkazuju da p<>lna struktura ima i:zvesnog
tittcaja, poseibno na IHCnom planu~ -.Razlirke .su vidljive_ prvenstveno u· uCestalosti pojedinih modaHteta, a manje iii nikako
210
14'
•
*
*
211
�Grafikon 2
MERENJE OPTIMIZMA
A. Li Cni poloiaj i spitanika u sadaSnjosti upor~dj en
sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti
Grafikon 3
MERENJE OPTIMIZMA
B. Polooaj drustvene zojednice u sadasnjosti uporedjen
sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti
%
ienskl
1·11
J.JJ
1- proS lost
II- soda.Snjost
111- budu6nost
212
.Ji.JJI
Zenski
muiki
ukupno
ukupno
11·111
I • II II • Ill
1·11 11-111
~ u usponu ~ u padu
II'- sadaSnjost
~
I!QQS2I stagnira
-
lilt- buduC:nost
-
b ez odgovora
li- proS lost
I • II
~
II • Ill
u usponu
~ stagnira
1·11
11·111
~
u.. poclu
-
bez odgovora
213
�u nJihovoj raz;>~likosti. Pored op.Steg aptimlzma i n"bitni!h
;azlj;l<a ;t -pol?fZ~Ju na Iestvici, jugoS!ovenSke ~ene .posebno.
~zraz~v~~u zeil]e •1 s~rahovanja vezana za njihov po[o.Zaj majke~
1 f~kCIJe u porod1ci. Sva:ka'ko treba uzeti 'U obzir i ern.ocio-;
~a1n: odn?s Zene prema Zivotnim- .problemiocna. Pri tom tre'ba;
1
:~atr u VIdu_ .'d_a :U modaliteti Ze1ja i strahovanja muSkaraeai
1 zena ~koro 1sti, sto rgovo.ri o procesu emancipacije Zene, njene:
s~e _vece ravnopra'Villosti i stvarne sposobnosti za uoCavanje'
~1tnih pr?bl~a u odnosu na svoj pol~aj, porodicu i drustvenu za]ednrcu.
IV. UTICAJ STAROSNE STRUKTURE NA ZEWE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ !NA SKALt
1Starost deluje ne -samo kao biolo.ski :nego i kao socijalni
cinillac. Ona je !IJre svega antropoloilko obei..Zje coveka koje
se drustveno obllkuje. U zivotu pojedinca i druStvene zajednice ra1iHkujemo doba covekovog detinjstva, ·nrladicko
doba, doba -radne S!IJOSobnosti i zrelosti i doba starosti. Obicaji
i pravni propisi u. ~vakoj druStvenoj zajednici reguli!Su drustvenu uiogu i !IJO!ozaj u vezi sa godinama sta.:osti. Punoletan gradan.in ima posebna prava i obaveze. DXIU.Stvena zajednica raCuna sa radnim ,periodom .Co.ve!ka, ili fertilnim periodom Zene. PorodtCna zaj ednica zasniva se najCeSCe u odredenim godinama s~arosti.
Revolucionavni tokOIVi u na.Soj zernlji .o'bO.ilkovali su :tri
generacije sa razliCitim druStvenim. ·ulogama u istorij'Skom
razvoju: predratnu .generaciju, generaciju koja je .hila nosi'lac
NOB-e i posleratnu generaciju v:ispitanu u u!Hovima socijalizma.
Uticaj starosti odra.Zava se i na Zelje i stralhovanj a jugosloveruske Zene. N a Zalost, tUzorak je ·dbuhvatio saano Hca
iznad 21. godine starosti cime se potcenilla pUllla vredinost odgovora mladihispitanika.
Rezultati obrade izvornog materljala i njihova anaJiza
p<1ka>zuju da generacijoske !Ta:ll!lke uticu illa ·:i:elje i strahovanja.
i.
LiCne Ze!je i strahovanja
a) Starosna grupa od 21 do 29 godina - Prva starosna
grupa obuhvata zene od 21 do 29 godina star·osti. To je ge-neiacija vaspitana u socijaliz·mu i uslovtlna pravne i politiC'ke
ravnopravnosti Zene.
Srecan porodieni zivot .jav'lja se kao najopstija zelja najveceg hroja ispitanica - 53,4•/o. Sa tom ze!jom povezana su
215,
�r:
i d':a osnovna materija1na uslova za Z.ivot porodice: posedoVB!riJ·e stana (48°/o) i nj<lg'ova anoderna oprema (35"/o). (h,rukav
redosled zelja mogao se ocekivali s obzirom tla je to period
zasnivanja braOne zajednice, te i ·Zelje da se 'Ona stvori, materijalno dbezbedi, uCvrsti i 1brojn:o razvije ddlaze do izra.Zaja.
Stan i njeg-ovo uredenje, a ne zaposlenje d. visina p.rithoda
~arakteriSu ek<m.omsku sigurnost u uslovima soci'jalizma, sa
Jedne ·strane, a stambene teSkoCe i Ze1ja tza vi!Sim standa:rdom (23°/o), sa dr.uge strane. Problem srece i ibuducnosti dece
kao i .l;fJCno •zdravlJe~ 12a. raZliku ~ drugih .grupa, ovtle nij~
od !l)rmnarnog znacaJa, 1ako 30°/o anket£ranih. Zena to iznosi
kao svoju Zelju. To se objaSnjava 1Cinjenicom Ida je u .o·voj
starosnoj grU<pi jos znatan hroj neudatih zena i mladih brako.va .bez de.ce i. 'da u ~ godinama sta:rosti zd'tavllje abiJCno
JOS niJe ozbi!lJniJe ugrozeno. To se ddnosi :i na zdravlje Cianova porodice.
Slfuka lkoju nam rpruzaJu liane IZelje ! strahovanja generacija jugoslovehsikih zena izmedu 21 i 29 godilna starosti je
aCekiva•na. One su shvatile svoje o:baveze u Zivo.tnom dklusu
i svoju druStvenu ulogu. Zasnivanje i stabilizaci•ja parodiCne
zajedalice i struCno .usa•v!'Savanje kao put u~eha u Zivotnomporivu karalkteriSu, preko Zelja i strahovanja, CL'tavu posma-'
tranu •starosnu grU<pu.
b) Starosna grupa od 30 do 49. godina - Ova generacija
prc>sla je i podnela te8koce rata i Revotlucije. Te godine wlaze
u radni i fertilni period Zene, koji lSe uprasvo sa gor.njom granicom od 49 godina uglavnom i 1Zavr.Sava. Ulk-olilko :Zena postiZe
odredeni dru·Stveni poto.Zaj, ona to uspeva u t.ian go1dmo.ma.
Njena dvostrulka uloga domaCice i z~oslene .Zene u ovim god~nama je .najizrazitija. Zena kao majka u .tom periadu ima
najiViSe roditeljskih obaveza. Zato je i razmnljiVo Sto najveCi
broj Zena u ovoj staroSI!loj grupi iznosi Zelje za sreCu i buducnost svoje dece - 57,9°/o. Zelje ikoje se odnose na stan
navodi i u ovoj ~rU<pi znatan deo zena (36,7"/o). Ip&k i problem
stana i njegova oprema su izra.Zene 2a dlm lf0/o- crnam.je nega
u prethodnoj starosnoj grupi. Zelja za visim ~tanda~dom .s!koro
je po:djednako za.stupljena kao i u prethodnoj gl'li!Pi. Zelja za
Henilm zdravljem je nesto nag.Jasenija (5°/o viSe).
Dok se u prvoj starosnoj grupi srecan porotlleni i'ivot
jav1ja kao dooninantna zelj:a Zinatne po1oVine i,pitanica, dotle
ova Zelja, kao i Z:e'lja za .zxiraVljem L0lanova !PO~odice javlja se
k<>d jedva cet1ertme amlketiranih zena u .oV1oj starosnod grupi.
Ovaj ipodatak mo.Zemo tuma,Citi dvojaiko: u .po1m1aitranim godlnama Zivota Zene su preteZno vee rzasnoJVale 1brafuu zajed-'
nicu i p.rebrodile .prve tri lkritiiCne godine braCne zajedtnice,
tako da zelja za staibiiizacijom braka nije nagl.Sena, jer je
veC ostVarena. Na.sUJprot tome, tUilllaCenje mo.Ze biti i (P'otpunosuprotno. Nairne, stat:tstika ;razvoda bra1mva prema trajanju
u 1961. godini govori da je brak u trajanju Old 10-14 godina
Iabilan 1 procenat razvoda veiJ]kl, a to je upravo period :koji
obuhvata i"lsmatrana sta:rosna grupa.' ZJbog toga ne ,postignuta,
stabiJrnost, veC poremeCeilo.st iii .prestanak braCne rzajednice;
uti:~e da Zelje za ·sreCom 1p0radice budu smanjene na polovinu.
u octnosu na prethodnu star<>snu grupu. Pri toone nagl.Sa'Vamo
d<>minantnu zelju za srecu i l>uducnost dece. (V]di pril!og __:
tabela 1a).
1
Ova starosna grU<pa poikazuje u odnosu na druge :9koro
isroljucivu zelju 'Za da!lji uspeh U skO<JovanJ"U - 10 20/o ~rema
,..
1,4•;o kod d<ruge starosne grU<pe, a kod ltrece ' grupe ' ta se zelja
uopste ne javlja. S tim u vezi i staJ!nost !POs!a pojavljuje se
kao izrazita zelja najmlade starosne grupe (16•/o: 6•/o: 3•/o).
Uspeh u !Poslu javlja se kao ·zelja sa dv"!Put vee<>m Ulcesta1oSCu 1kod prve ·starosne grope u odnosu na treCu. Sve QVe Zelje
karaktedSu zdrarv oidnos prema radu i shvatal!lje da postojeCi
principi ra&pode'le uslov-ljavaj·u a>ovezivanje sta!J.nosti posaa,
uspeha u radu i rvisinu prfunanja sa ·stru.rCnim usavnSavanjem.
~rirodno je da je i eelja za razonadom sa najvecom frekvencrJom !Zastwpljena kod najmlade generacije - 9,5•/o. (Vidi
pri;!og - tabela la).
Strahovanja jugoslovenskih zena s obzirom na starost
pokazuju da ova rprva starosna grupa stra!huje upravo od neis[pumjenja l:elja koje je izrazila. Nesrecan porodiani zivot,
odnosno ibolest i nesreCe u porodici :su strahovanja koj a se
najlcesce javljaju (30°/o i 37"/o). Odanah zatian dolazi strah<Jvanje od rata. Ovo strahova.nje izrazava podjednako oiko
cetv.rtitna i.spitalll!ica u sve 'tr:r postrnatrane s1;arosne grope. Kod
?ve _starosne grU<pe strahovanj e od niSkog zivotnog standarda
JaVIJa se dvostru'ko <vise (12°/o : 7"'/o: 6°/o), nego :kod druge dve
grupe. MaZda ova generacija iana <lonekle i raz'Jicito shv<ttanje
0 2Jilacaju zwotnag standarda, sto ta!kode treba uzeti u obzir.
(Vidi !P'rilog - tah61a 1b).
216
I StatistfCkt- btlten
298~
;Januar 1964, str. 98'.
217
�U ovoj starosnoj grupi, 'kao i u iprethodmoj, strahovanje
od 1
bollesti i nesrece ·U por<>dici je najizrazenije (42"/o). Menutim, ovde se prvi put pokazuje jasno i :zn.atno izra.Zeno strahovanje za •Hcno "<Jrav1je - 38,9°/o. Verovalmo da su to godine •ceilce poremecenog zdravlja. Ipaik 'je 'kaTa'kteristieno emo-
ciona1no i materi'nsko ·reagovanje Zene koja strahovanje
z~
zdravlje C1anova poro!dice iZiraZava viSe nego strahovanje. za
UCno zdravUje. N a treCem •mestu dolazi -strahovanje od neu:::;peha
dece Ill zivotu . .(Vodi (pl'il<>g- tabela 1•b).
Opsta 'kara'kteril'ltika generacije IZena izmeilu 30 i 49 godina 1starosti 'koja se de>bija preko ilorazenlh Uenlh zelja i
strahovanja, jeste njih·OfVa Skora iskljuCiva orijentisanost ka
deci 1 zdravlju 'Clanova iporodice i sv-ome HOnoan zdravlju.
Daikle, ne Zelja za drru.Stvenom afirtrn:acijmn i us;pehom, veC
Zelje vezal!le. za njen poloZaj majke i domaCice su dominantne
u ovoj starosnoj grupi. Viseik procenat .:astupljeniih Klomacica
kao i\?:drzavanilll. lica u uzorku svakako da defomnilie dobijenu
sli:I<u.
c) Starosna grupa od 50 i vise godina - Zene obuhvacene
ovom sta:rosnom grupom vaspitavane su u uslovhna meravnoprruvnog p<>lozaja .ilene u predratnoj Jugosla'Viji i one su podnele teskoce rata. Iz njihovih red01va {Ponik'le su jos u toku
rata Zene r.wk:ovodioci, polit1Cki i drus-tveni radni'ci. FizioloSki
one su pre.Sle fertilni period, a uglavno.m i radni qJeriod Zivota. Na ,prvom mestu, i u izrazito veCem !broju, ispitanice
lzrazavaju zelju za licnim zd.Tavljem (48°/o: 34°/o: 30•/o). Zdravlje ·Clanova porodice je treCa izraZena Zelja po uCesta1osti 210/o. FizioloS.ke promene u organimnu uslovljavaju, s;vakako,
smanjenje vitalnog lkapaciteta, poveCan jbfoj orbaljenja, te se
to qdrazava u ,ovoj starosnoj grlllpi u z~lj'i za rzdravljem. Ovde
se prvi put javlja .~a-Cajnije izraZena Zelja za boljim socijalnim osiguraniem- 14,4°/o. To se moglo oe"kivati" obzirom
da .se radi a kategoriji lica sa liCnim prihodima, na osnovu
licnili, a jos vis~. :pGTodii\nih penzija i drugih socijailnih davanja. Takode se posebno uoCava Zelja za IDtegracijom ne samo
u porodicu, vee i u siru rodbinsku zajedni.cu (10'/o). iNajvise
ispitanica OVe IStarO'Sile grupe zeJi da ima RiSe UOVCa (120/o).
U t<>m lpogledu jedino najmlada staroona gru.pa im S€ pribli~uje. Ovi p<>daci navode nas na socioloSku anallzu T. Parsensa koji govori · o iz·alovanosti starih od dru:Stvene akt:irvnosti,
cd dece koja osni'Vaju svoje porodice i psi!hiCikog osec~nja
usamljen-O'sti. Starost !pOVlai!i- za sobom i smanjenje materi218
ja1Lnih :primanja, a rleca !Iledov·oljno ISihvataju svoje obaveze
da to nadolro.ade.' Ako se neka od owh clmjenica moze primeniti na jugoslovenstke Zene ovre stwoSI!le grupe, onda je to
donek!le olbjasnjenje odobijenih rezultata. Zelja za stan<>m i
njegovom opremoin 71Il:atno je smanjena u odnosu na prethodne starosne grupe. Veravatno <llbog toga sto se smatra da
je to pitanje ili: reSeno, Hi je sm.anjena nada u m.oguCnost za_dovoljavajuceg resenja. Jedlmo je jos velika zelja za srecn<>m budu<moo&u dece- 38"/o: 58°/o: 30°/o u na;ji!nla&•j starosncJj gru,pi. (V,idi prilog- talbela 1a).
u pogledu strahovanja .rezultati su isti tkao i lkod zelja:
boles! liena 48•/o, :J:>e>lest u ipOrodici 31°/o, l!lesreena starost 13°/o.
Briga za decu izraZena je procentom od 11°/o, zna!Ci znatno
niZe nego u IPtethodnoj :grUjpi, i strah ·Od nerodne gddine sa
7'/o. (V<idi prilog- tabela 1b).
L~Cne ·Zelje, a jcrS viSe strahovanja, jugoslovemke Zooe sa
preko 50 godina starosti karakteriBu 'ill kao gl'UIPU okupiranu
b.rigoon o svom zdravlju i IStrahom od smrti, Zeljom za sigurn-oSCm i razbijanjem usamljenosti, pored .Zalja, inaCe karakteristtCnih. :za Zen'!J., lkoje se ·odnose na ;poradicu. !Rezultati .u lzvesnoj :m.eri iznenaduj;u, pogotovo a'ko se uzrne u 01bzir da
se vlse .od polavine - 1'23 : 104 - ]spitamica ove starome
grupe ,na~azi u doba starosti od 50 -do 59 godina, dakle -jos u
Zivotnoj snazi, a pored .toga a!ko se ima u iVidu i poveCanje prose'Cinog trajarija Zivota, tprvenstveno ik.Oid Zene.
,
Pored iznetih zapa:Zamja o uticaju IStarosti na Zellje i strahovanja naSe Zene, Cini nam se da bi slika bila nepotpnna a
rezu1tati donek'!e jednostrano tumaceni aiko se ne bi uzele u
obzir joS neke Cinjenice.
2
·
VeCilnru za,pOisJ.enilh Zena kod nas l~ine anlade g-eneracije.
One :su se iSkolovale, Zive i .rade .u novim uslovima, pa je razumlljivo da rlru1<Jcije gledaju na svoj polozaj u ·amliitvu. !l;bog
toga se i njihove zelje i strahovanja razllkuju Cld zelja i stra~
havanja Zena u d·ruge dve grupe. Izra.Zenije ~elje za stru:Cn1im
oJWOsobljavanjem, uspehom u poS!u, z~poSJ.enjem, polboljsa,njem sta:n:darda, - ka:ko •je vee itanije istalknuto, to potvrduje,
i:lko su Zelje ·za sre6nim po.rodiC:n.im Zivotom. do.sta mag·laSen~.
Takode bi -billa jednostrano tuma~Citi da se interes Zena dve
starije starosne g.rupe ograniiCava samo na Zelje o ![JOli'odici ;i
1 T. p a ~sons - l:lements pour une Sociologie de z•action- - A~
et -sexe dans la societe americaine - Paris, Libraire PLON, - str. 127.
-2 Od ukupno _
zaposlenih u 1961. godini do 19 godina na Zene otpada
'!11,6%, a od 20-24. godine 33,4%. - Stat. btlten 298, str, 32.
.
219
�]i
•
l:itOO:om 2jdravlju, te da je Zena nezainteresovana za b'ilo Sto
drugo StO nije ·vezano za njenu u1ogu u porodici i materins'ku
funkciju. U svadrom slucajru radi se o Sl<>Zenosti pa.lozaja zene
i 1
kao majlke, i o njenoj dulbokoj vezarr10sti ·iZa pordcUCni Zivot.
Starije generacije Zena ·su vellilkim '<ielom nep~&mene i nisu
ni za .Sta drugo ni osposobljerie neg-a .za lduZnosti koje obavljaju u poxodici, pa je i razurnljivo 'Sto se u tim okvirima !kreCu
i 'lljilhove zelje i strahovanja. Sve to pdka0t1je da se pdlozaj
starijih zena u mnogome razlikuje od <palozaja m!ad>h zena.
*
*
*
Sa:i:imam:j€1!ll <pajed1lnih moda~teta rprema tipoJ,ogiji na
cetir.i osnovne gmpe dobijamo nesto iWlenjenu slllm.
Tabela 3a.
L!CNE. ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I STAROSTI
ISPITANIKA
Osnovna grupa
lod 21-29g.]od 30-49g, ]od50g.ivise]
Broj
odgov.l
/o
Broj
Iodgov.l
16,7
172
o
o
fo
Broj
0
j odgov.[ fo
Svega
Broj
I odgov, I
0
fo
LiCna sreCa
i zdiavlje
(zdravlje, Skolovanje, razonoda i dr.)
Zdravlje i sre·
ca u porodici
( sreca i skolovanje dece, sreCan porod. Zivot
zdravlje u porodid i dr.)
Licni i por.
ekon. polozaj
·(imati stan, po..
bolj san standard, zaposle·
nje i dr.)
Ostale zelje
(mir, rodna
godina)
Svega
220
93
181
32,6
405
16,1
37,9
138
195
23,3
32,8
403
781
18,2
35,2
272
48,9
440
41,1
233
39,2
945
42,6
10
1,8
52
4,9
28
4,7
90
4,0
Zelje za pobolj~anjem Elkonomskog polozaja dominantne
su kod sve tri starosne gmpe. Ze!je koje se o'dnose na lieni
i porodirC:Ini ekonomski polo.Zaj ..su r-aznolike, pa iako je, us1ed
ve!ikog spektra, ucestalost rpojedtnih modailiteta relativno
mala, i[>ak .ti<palo,gija dade nffito d:mnenjenu sllk.u i podvJ;aCi
prioritet zelja vezanih za ekonomski rpolozaj. Medutim, ka'ko
je ana~iza usm.erena na uticaj star<>sne strukture, to podaci
o tome koje se ~elje jacvljaju sa najvecom :lirelk>voocijom u pojedinoj osnovnoj gru;pi tipologije rpotvrituju ranije zakljuCke.
U prvoj starosnoj grupi dominiraju Zelje vezane za stan, pobo!jiianje •standa:rda i za<paslenje (48°/o), zelja za &recan porodlcni zivot i ibuduenost dece (37,9"/o) najna.g>la.Senije su u
drugoj starosnoj grupi, a u tre6oj Zelje koje •se acinose na
saJmu ]ienOISt :isrpltan]koa (23,3°/o), u rpi'V<lilll redu na 1icno
zdravlje.
L1Cna strahovanja pokazuju, nasUiprot ~elja.ma, .najmanju.
ueesta!ost u odnosu na !ieni i rporodieni ekonomski po~ozaj.
Tabela 3b.
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
STAROSTI ISPITANIKA
Iod 21-29 g.]:od 30-49 g. ]od50g. ivJ§e] Svega .
Osnovna grupa
LiCna nesreCa
i bolest
{bolest, nesreCa,
starost i dr.)
Bolest i nesreCa
u porodioi
{bolest, nesreCa
dece, nesreCan
porodiCni Zivot)
Porodicni ekonom. poloZaj
( nizak standard,
nedobijanje
stana i dr.)
Ostala straho-
Broj
odgov.l
0
· fo
Broj
I odgov.l
o
Broj
o
lo \ odgov.l fo
Broj
I odgov.l
556 100,0 1.069 100,0
594 100,0 2219 100,0
lo
80
24,5
146
23,5
140
38,6
366
27,9
147
45,1
290
46,5
113
31,1
550
41,9
46
14,1
63
10,1
32
8,8
141
10,8
2363
17,9
vanja
(rat, nerodna
godina d dr.}
Bez strahovanja
Svega
o
51
15,6
2
0,7
326 100,0
114
18,2
1,7
10
623 100,0
71
19,5
1,5
2,0
19
7
363 100,0 1.312 100,0
221
�il
Medusol>no rporedenje nameee zak1j,ucai<: da je stvarna
teZnja :ka ·boljem sadr.Zina Zelja vezanih a:a e!konomski poloZaj,
ddk se strahovanje ka gorem javlja u veoma maloj meri. Kod
strahovanja su dominantna ana k·oja su •vezana za Zivot po.::.
rodice i il>udu6nost dece. U :pogledu starosne stru!kture ova su
strahovanja kara!kte<ristlCna za prve dve starosne grupe, dok
treCu karakteriiSe strah od bolesti, Sto je u Skladu ISa ranij i.m
analizama.
1
2. Op!itenarodne zelje i strahovanja
Znacajne su raillke ikoje se jav'ljaju u henim eeljama i
strail>ovamjima ]Xld uticajem starosne strukture. Medutim, ]Xlstav.Ija se pitanje da Ii starost ~utii!e u istoj meri 111a formiranje
Zelja i strahovanja vezanih za druStvenu zadedn.1cu .. Analiza
o,plitenarodmlh zelja jugoslovenske zene pokazuje da se pod
uticajem starosti j-avijaju razlik.e u crnanjoj meri i one se
ogledaju pre svega u relativnoj ·ucestalosti. Izrwzitije se javljaju sledece zelje: pol>oljsan standard, zivot i z:dra'V'lje predsedni!ka Tita, raz-voj socija!i?Jma, -ra:zwoj indust.rije 'i poboljSanje uslova stanovanja.
.
2e1j_a za viSim Zivotnim standardom izrazito dominira
se
u sve tri rstarosne grupe. 'P.ri tome treba tmati na umu da
ne radio IStandardu ispitan1ka, vee ICitave rlruStvene.zajedllice.
Ova zelja .pokazuje da su jugoslovemike zene prihvatile.apstu
pOlitilt!ku ten!denciju naSe zemlje da se oocijaUzam gradi n,e
samo rz.:a bUdul:nost ,nego i .za da:na1~nje:g tCoveka -:- uCesnikci.
izgr~dnje. Naime, cine shvataj'u <da je poviSenje opsteg stan-
darda neJXlsredan uslov povise<nja i njihovog Henog standarda
i dbratno.
Najmlada starosna grupa jugoslorvenSlcih ·zena - od 21
do 29 godi.na - lzrazava pre svega IZelje za razvoj industrije
- 25°/o, saQbraCaja, rza.moguCnost 'Sireg O!~~ovanja i postOjanje •viSe \Skala, 01:a bo]ju 2>dravstvenu Slml>u, elt!ktrifikaciju
-sella, dakle ·zelje vezane za napredaik l da'lji ra2vita'k 01:emlje.
Po ;procentu uCestal()ISti ova grupa se 1stiCe. i sa onim Zeljama
222
koje su dominantne u drugim starosnim grlJlPanna, razvoj socijalizma, zivot i zdravlje predsednika Tita i polboljsanje
c;pstlh uslova stamcivanja. Sve to p()kazuje dlnamlzam najmlade generacije i njenu· angaZovarnost u o:pStem i' privredn.om
razvoju ·zemlje. (Vldi .prilog- tabela 1c).
Dok najmlada staroSilla grupa iznosi Zelju za razvojem
industrije o.dmah iza Zelje tza poboljSarnj.mn stan:dar.da, to se
kod .zena lzmedu 30 i 49 godina starosti ta !Ze'lja jav:lja kao
Cetvrta, au najstarijoj grupi •kao treCa po IProcentu uCesta'losti.
P<lbolj'ilanje opiltih uslova stanovanja jav]ja se !kod svlh grupa
te'k na petom mestu, a~li v11dno opada sa godinama starosti ~
19,8"/o: 17,!1'/o: 10"/o. Inace uporedna anaNza pet najviile izrazenih ze<lja pok<tzuje da njihova ucesto:lost opada ulko;!iko
godine .starosti rastu. Ova pojava se mogla ocekivati lkod najstm.ije grupe Zena, s ob!Zirom na povlarCenje iz 'dlruStvene
aDJga.Zovanosti. Medutim., i:.zvesno opadanje u sredn}oj siaro.&lloj
grupi p.rema najmiadoj, mDZemo tumarCiti samo kao ilmaziti
uticaj kojli na tu gru.tpu 1ma uloga -Zene -kao majke i njen_e
oba~Veze u po!'1odici, a ne beZanje od o:p.St:iib. problema. To se
mOiZe tvrditi, tim pre, Sto su .razl'iik:e izmedu srednje i naj-:mlade grupe u opstenamdmim zeljama mlnimailne.
Pored op.StenaJrodnih Zelj a vezan'fu za naSu dr.uStVenu
zajednicu, jarvllja ISe posebno naglaSena .Zelja rza mirom. Oko
29'0/o ispitanica izraJZava ovu Zelju. Pri tome se_ ne uotCavaju
nika!kve bitne raiZJlillre 1
izmedJU po:iedin'ih starosnih g,rupa.
·Istovremeno ~asnovno strahovanje, lkoje je uosta~lorn i jedino uoCljivo, jeste strarh od .rata, \koji se kreCe u ISVim starosnfun grupama oko 80"/o. Dalkle, kada se radi o ugrozenosti
same egzistencije, 1kalko ispitanika i 1Clanova njihoviih porodica
ta'ko i druS'tvene IZajedlnice, onda se ibritSu ra!Zlli!ke ru go.dinama
starosti.
Stra;hovanje od elementrurnih nepogoda pred l<ojima lju<li
oseCaju 111emDC, jarvlja se na rdrugom ·mestu po uCestalo:sti j
raste
godinama starosti. (Vidi prllog - t"bela 1d).
sa
Grupisanjem opStenarodmih zelja po ti{p<>log·iji do1bijamo
sledeee rezultate:
223
�Tabela 3d.
Tabela 3c
OPSTENARODNA ·STRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I STAROSTI ISPITANIKA
OPSTENACRODNE ZELJE PRElMA TIPU ODGOVOM I
STAROSTI ISPITANIKA
Osnovna grupa
·---- ~
_<:Jd 21-29 g.j od 30-49 g.jod50g.ivise/
I
B•oi
odgov.
I
%
o
Iodgov. I
Broj
%
o
Svega
Iodgov. I to Iodgov. I "
B•oJ
B•oj
01
I
OJ
Svega
Iodgov. I '/o· Iodgov. I w Iodgov. I "'
to
Broj
Broj
Broj
------'-''~dgov.
19,3
razvitka socijalizma
(nesloga, smrt
38
Tita, povratak starog reZima itd.)
12,7
56
12,4
26
9,2
120
12,5
Bezbednost
zemlje
149
(rat, okupacija itd.)
87
18,9
182
20,6
76
17,1
345
67,4
309
68,5
186
65,5
644
67,4
Elementarne
nepogode
28
12,7
66
14,6
56
19,7
150
15,7
6
2,7
20
4,5
16
5,6
42
4,4
naroda Jugoslaslavije i dr.)
Privredni razvoj
.zemlje
(razvoj industrije, saobraCaja, 131
ekonom. stabilnost, nac. prosperitet i dr.)
Zivotni standard
gradana
(poboljsanje
standarda, bolji 170
stamb. uslovi, zaposlenost i dr.)
28,4
250
28,2
135
30,4
516
28,8
Bez strahovanja
Svega
36,9
306
34,5
146
32,9
622
34,7
Razvoj prosvete
i zdravstvo
24
5;2
38
4,3
23
5,2
85
4,7
Mir
49
10,6
110
12,4
64
14,4
223
12,5
461 100,0
886 100,0
444 100,0 1.791 100,0
Ovo grupisanje ne otkriva nam nove tendencije. Na prvom
mestu stoje zelje vezane za opgte pOibOilj!lanje zivotnog standarda.
Prema. tipologiji opi!tenarodna · strah<>vanja pruzaju sledecu s!lku:
224
I
Broj
0
to
UgroZavanje
Tita, jeilinstvo
Svega
od 21-29g.J od 30-49 g.jod50g.ivise/
JO
Opsti razvoj
socijalizma
(razvoj socijal.,
zdravlje i Zivot
Osnovna grupa
221 100,0
451 100,0
284 100,0
956 100,0
I <>vde se rat jaV1lja kao osnovno strahovanje. Strahovanje
od elementavnih nepogoda Taste sa go:dinaana zivota. Strab
ad ugrozavanja socij&listicklo.g ![loretka <>pada sa staroscu.
Licne i opstenarodne ze!je jug<>slovengklh .zena povezuju
se u prvom redu na planu Zivotnog IStandarda. Preovladuje
svest o tome da u uslovima viso'kog opstedruiStven<>g standwda postoj'i m'Olg'UICnost pOviSenQ,a i lfuCnog i p.orodiOn.og ,~tan
davda. To se is to odnosi i na uslove stanOIVanj a.
Pose<bno je uoCljivo da !POvezivanje lrenih sa op5t!ld1'4•
Stveniana interesima dolazi do- iZ.raZaja u tome ,Sto su nek~
zellje na ljenom plan.u povezane i uslovljene sa zeljaana opste;
narodnog kar~ktera: zelja za zdrav!jem sa organizacijoni
balje zdravstvene slliZbe, zelja za iikolovanjem ~a mo.gueno!l&u
sireg obrazovanja i poveewnja broja iikola i sl.
15 ?.:eije i strahovanja naroda .rugoslavije
�3. Po!ozaj na lestvici
a) Proc.ena . polo~aja ispltanika n,a, . lestvici
Pr~cena
p()lozaja za proslost rkao 'i za ~adalmjost ne pokazuje vei:e razlike meau st.,rosni'm grupama zena. Kako se vidi na grafickom
prlkazu, .Zene su p,rocenile- svoj ·.polo.Zaj u proMosti pre~a
starosn:irm. g-rrupama .sa 4;2, 4,3, 4,4
znaCi raspon od- 0;2 od
staro.911e grupe 21--'-29 ·godil!la do stanoSI!le grupe od 50 i viSe
godi.na.
-=
.
21
·-BuduCriost
SadaSnjost
Proilost
3.1
I
29 god •
·7.3
I
5.2
11.0
4.2
30 • 49
SodaSr.jost
2-61
5;0
11.9
lo .7
4.3
50
Budu_Cnosf
4.8
viSe god.
5,9
$odaSnjo_sf.
·.
god,;_
6,9
BuduCnost
Proi:Jost
I
2.1
1-SI
11.1
0
2
I
lo.4 ·
4.4
ProSiest
I
3
d
5
6
7
8
9
10
Ra?Jlilka u proceni po1ozaja . u sadailnjosti i.znooi 0,4 u
korist najlll'laae st~rosne grupe. N arocito je naglasena razlika
u odnosu na budui:nost i honosl 1,4 u korist Jiajmladih. To nam
d<>sno g<>vW:i da -~a n.,jviiie optirn!izma <>Va starosna grupa
gleda:. na buducnost, procenjujuci svoj ;polozaj na lestvici sa
.7,3, dok drtlge dve star<>sne gru.pe svoj ;pol<>*;aj procenjuju sa
6,9, <idin~o 5,9.
.·
.
.
·
..
A!ko. up<>reclimo k!!ko su poje<iine gvupe zena procenile
svoj polo.Zaj u proSlosti, tada se ¥idoi da je, ialko sa nematnom
226
razlilkom, starosna grupa od 50 i VJJSe godina svoj polozaj
proceni1a najviSe (4,4), a starosna grupa od 21 do 29 godina
najniZe (4,2). Medutlm, poJozaj J)ajm~ade star<>sne grupe u
$adaSnjosti, a naroCito u :buduCnosti,' je ·.viSi o<Lpolo.Zaja druge
dve starosne grllpe.
.
·
A:lw posmatr.amo pOisebno pojedine ·starosne grupe, on•
da je interesantno uoCiti interval u kome se k·reCe !procena po..;.
Iozaja. Taj interval je opet najizrazeniji .u gru;pi od 21 do 29
godina i i.znosi 3,1, u grupi od 30 do 49 iznosi ·2,6, kldk u naj•
starijoj starosnqj grupi zena lzln.ooi 1,5. Pooinatra,jubi sbr<>St
u ovom slu~aju !karo &Hac llooja utice na oore<'livarije pol<>Za:ja
na lestvici, virdi se :Ioo!'i!ko godil!le starosti rdeluju da sa v1'le Hi.
mall1ie nada i <Jceklv.anja neka starroo.na g.ruiPa gleda na.sV'qj pojozad kako u pr<>Slosti talko i u saJda!Snilosti i buducnoshl.
. ·2elirmo li oceniti optimizam, odnosno pesirmizam, g1eda~
juci dinamicki periold od 10 godina, tada opet vildimo uporeaujuci proslost - sadai!nj<>st, da je najjace wr.Zen optimizam
u starosnod grupi od 21-29 go,d!ina sa 62,5°/o '58,6°/o, odnos•
ilo 48,90/o u Sledecim starosnim gru;pama. · Qptimizam izra•
zen paredenJem sada5njost - lbuducnoot jail je izra>Zitijd i
iznosi 88,6, odnosno 80,9°/o ru prve dve starosn:e:'grupe, dok U:
grupi ad 50 i 'ViSe godilna sam·O neSto viSe Od. polovi:ne Zena;
54,1°/o gleda sa Ojptimlzmom u buducnoot.
·
Procent~ !koji ilzraZavaju pesimizam ikada se u;Pore'di pro•
Slo·st - sadaSnjost su priblifui u svi·m starosnim gru:pama Ze..o
na - 23,9°/o, 21,8°/o, 28,4°/o, ali je raz]]ka vrlo uoCljiva kad~
se uporedi kako pojedine rstarosne grupe zena,gledaju na huJ
ducnost. Dok u starosnoj grupi od 21 - .29 godinil m:tosi 3,40/oi
u grupi od 30-49 godina 6,2%, taj se p.rocenat pBlljJ>na 21°/~
u .starosnoj grupi od 50 i viSe godina. Ako se imaju u vidu
liCne Zelje, kao i strahovanja koja su izrazile ·zene od 50 i ·viSe'
godi.na, t11da se m<>ze i oil:Jj rusnitti zb og <:ega .ovo1iki p;rocenaJ~
zena sa pesimlzmom gleda na buducnost (21°/o), rli pak ne vldj
nikakvu promenu u odnoou na buduooost (20,1°/o stagnira),
Smatmmo da ,se tu mogu naci ! raz~O?li Jmji uti.cu da je .optimi~am veCi lkod mladih Zena, a da je ,pesini1'Zam. u odnosu na·
Pros:tost, a naro'Cito u otllnosu na budu6nost, najvi;Se iZi-ci:~en u.
&tar<Jisnoj grupi Qd 50 i vi\Se g;<>diina. (VDdi gtaiikon 4).
·
b) Procena poloZaja drUstvene zajednice na _lestv~c_i - .U
Oceni IPOlo.Zaja druStvene zajednice posnlatrari.e star'Osne glrUiPe'
,.
227
�Grafikon 4
MERENJE OPTIMIZMA
A. LiCni poloiaj ispitanika u sadoSnjosti uporedjen
sa poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema starosti
se gotovo uopste ne r<rlllikuju. Sve ·starosne grupe polaze od
;stog niv<>a u proolo<sti - 4,8, a za sadasnjost, najmlada starosna g·rupa daje najviSu .procenu. Istovremeno za buducnost
taJ!ovu proceilU daje srednja starosna grU[Ja.
21
BuduCnost
%
proSiest • sodoSnjost
sodainjost • buduCnost
Sada.Snjost
3.8
Proilost
Budui:nost
Sada~njost
Proilost
4.0
I
I
.
11.7
6.9
12.1
4.8
30 . 49
50
3.5,
8.8
6. 9
12- 1
11.9
4.8
i viSe god.
11.8
6.5
11.7
4.8
ProS lost
40
god •
8.3
Budui:nost
SadoSnjost
I
I
I
8.6
50
60
29 god ..
0
2
3
4
5
6
7
8
9
10
30
20
10
0
god. 20-29
30- 49
50 i viSe.
20· 29
~
u us pen~~ u padu
~
stognjro
- - - bez odgovora
30· 49 SO i vii a
PosmatrajuCi izraZeni optimizam, odnosno .,pes1mizam, u
odnosu na drUStvenu zajednicu, uoCavaju ·se mnogo manje razlike med:u pojedinim starosnim. grupama, iako pdk.azuju istu
tendenciju ·kao i kdd procene optim'izma, stagnacije, odnosno
peslinni·~a u odnosu na HCnost. Na,jveCi .aptim.izam ·tzrazila je
sta•rosna •grupa zena od 20 - 29 g<>dina u odnosu na buducnost 92,0°/o a na:jveCi pesilmizatm opet u odnosu na lbuducnost sua•rosna gru,pa <>d 50 ; vise godina - 3,5°/o. Ovakv·o gledanje na razvoj opstenarodne zajednice svakako <>drazava utica:j Mne situadlile i'1¢tan:i'ka. (V'idi grafillron 5).
229
228
�~~~~-~..:,..:'"·'
".·· MERHUE ·OPTIMIZMA
Grafikori 5
B. Poloia.... ru st vene .·tajedniCe ·u sodciSniosti uporedjen
·.
·
• d
1
sa polozalem u proslosti i buduCnosti prema s t arosh.
proS lost· sodoSnjost-
sad~Sniost • buduCnost
20
0
god.- 20· 29
30~49
~
50·i· viSe
u .usponu
I8QQ} stagnira
20-29
~- ~ ~adu
- - bez- odgovora
30-49 SOi viSe
•
•
•
Starenje i starost imaju individualan omacaj, a1i starenje i starost su svakalko i drustveni problem, i antropolollki
znaCaj 1starosti se ne maZe potcenjivati. Godine starosti se odraZavaju na Zivotni ci'klus .Zene 1kako u od!ll:osu na njene bioloske funkcije, talko i u odnosu na njene drui\tvene J!unlkcije.
Zbog svega toga se moraju uzeti u obz;r godine starosti lkao
Cinillac ·koji: utiCe na Zelje i strahovanja i na stvaranje razlika
medu nj'ima. Te xazllke su yidne na li~Oiffi planu a pokazuju
generacijsk~ _
razUke, Q.ok one postoj.f?, ~i m!Ulje uoCljivo, i
na orpstenarodnom planu.
·
�V. UTICAJ BRACNE STRUKTURE NA ZELJE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI
Opsti rezult~ti uticaja staJrosne ~trulklure na zelje ; strahov:'"'U.a ;pdka:zah 811 da su generacije :kna bmedu 30 i 49
godma usmerene ka porodici, a posebno ika sreCi i lbuduOnosti
dec:..Pretpos:av'lj~ se da je na ovako iz·ra2ene zelje uticao
braonr status zene 1 sa tim povezana njena u1oga ·majke i njene. obaveze u poradici. Otuda se moglo o~ekivati da ce utical bracne str,uikture ovo i potvrditi.
. .. Po_ro~ica kao osnovna primarna dru~tvena grupa ima vebk~. utlcaJ_ na .~races so_cijalizacije liCnosti svojih ,Clanova, na
o~:likov:anJe nJi!hovog IS'ltStema vrednost!i, na obim i ikval.irtet
uJilrov.rh port~"ba, pa prema tome i na nj1h01Ve zelje ; strahov:-nJa .. Zem .u .1Por~dici ~rlp~da .P<>selma dl'UStvena uloga;
drustven1 po!?zaJ kOJl se 1stonJ'sk1 menjao. Medutim, s obzir~ na razl:trc:te tlpove ;parodic a, pored opSteg polo.Zaj a Zene u
~J 1Jllla, sv_a~. .a zena zauzima i poseban polo.Zaj u sk.ladu sa woJOID sp~cif>cnom ule>gom. Polozaj supruge stare3lne doanacirn~tva JOS uve~ ~e razlikuje ad polozaja suahe, a pole>zaj udate
cer~e {)d. poio:aJ_a neudate. . i sl. lstovremeno i van porodice
?r~stven1 !P'~lozaJ neudat.e zene uoCljivo se razHkuje od poloZ8J a wdate . . zene. Ta razfika je •llllnogo veCa Wmedu .ud.rovice i
razved~e zene. Ra7Jvedena Zena, »ra·spuStenica«, pod uticajem
~a.~adnih shvatanja i dbiCaja, ob1Cno je u 'llfWov·oljnijem poloz.ao.u. u '?~o~ lila ostale Zene. Sve to ne.o.:w.omo .uti-Ce da se razhkuJ.U zelJe 1 strahavanja zena zavisno ad njihovog ,braenog
stanJa.
•
Brwena. struktura ce takode uticati na .zelje ; strahovanja
~ene ,g. o~z1ram .:na njihavu prirQdnu teZ:nju ka mmterinstvu
l ·P~st?Jece shvatanje ida se ono mo.Ze ostvariti samo .u okviru
bracnih odnosa.
1
232
Bralk na razllcitu socijalnu funkcrju u zivotu muskarca
i IZene. Vartika\lm.a rpokretljivost zena se cesce ostvaruje putem braka, ·te i u tom pogledu brak ima veci znaeaj za zene nego za muskarce.' Prema braenoj strukturi zene se diferenciraju na sledeei nai!in: 20°/o neudatih, 64°/o udatih, 14°/o
udovica i 2°/o ra2lVedenih ·zena.' Uticaj starosti kao pokazatelja z<ilja i strahovanja moramo posmatrati usiko povazano sa
braCn1im stanjem, jer •Se u odredenim godilnama starosti naj3
CeSCe !StU[>a u brak, .a sa staroSCu raste i broJ 1U!dovica. No
ipak, u ovom de1u rada nastojaCe se da se analizira samo
delovanje bracne strukture na zelje i strahovanja.
1. LiCne Zelje i strahovanja
a) Neudate zene -- TE'Znja za udajom j ZaJSnlvanjem srecnog porodicnog zivdta je izrazito domirnantna zelja neudatlh
zena i javilja .<e sa 56,9"/o. Karakteristieno je da se ova zelja.
javlja i kod naj-mlade starosne wrupe sa naj1veCom uCesta1loSCu.
J os uvek slabiji ekonoanslki [pO!ozaj, lkao i posebna emocionalna i psihtCka konstitucija ,cine da Zene, uopSte uzevSi, mno-··
go vi'Se teZe braku nego muSkarci, te se ovi rezultati time i
obj..Snjavaju. Zelja za stanom je sledeca zelja i kod neudatih.
z!ma kao i kod naj!t11lade generacije. Ali, dok najmlada sta-,
rosna g.rUlpa Zelj.u za o.premom •stall'la izra.Zava sa 35°/o, to se·
ona kod neud<>tih zooa javlja samo sa procentom Cld 15°/o. ZnaCi, sta~n je us1ov stuparnja u ibrak, a nj,egova oprema joS je
uv>ro<: dalj•i dlj. K<>d neudatlh zooa, u odnosu na druge grupe
prema braCm.oon :strunjlu, :postoji najv1Se 1izra..2:ena Zelja za P~Diholj-
sanjem standarda. Preko cetvrtirne ov<ih .Zooa izratava tu zelju,.
ddk u .ostaliJm grupaana ona ue prelazi 20°I o.
.
1 Vidi opSirnlje (:Ianke d r V. Mil i C a - SklapanJ~ i razvod brak:a
prema zanimanju - Statisti~ka revija, 1957/1 i Sklapanje i razvod brakaprema Skolskoj spremi - Sociologija, 1959/1, str. 68, 73, 80.
2 statlsttCki btlten br. 298, januar 1964. g. str. 93. Ovi podaci na falost,
nisu uporedivi sa s:trukturom uzorka zbog toga ~to on obuhvata sarno Zene
starije ad 21 godine, te je prirodno da je procenat udatlh Zena veCi u odnmm_
na neudate.
3 Kod nas prose~na
starost muZa prilikom stupanja u brak iznosi.
26-27 godina, a prose.Cna starost Zene 23-24 god:ine. D. B r e z n i k, Demogratska statistika II, ltr. 91. 0. B uriC iznosi da su ·~ 1961. g. p~osect izno~
sili za muZa 25,4 god:ine, a za Zenu 22,4 godine. Godme stupama u brak t.-.
rlini brakovt u Jugoslaviji - Sociologija l-2, 1963 g,, str. 83.
�_ Neudate_ ~ene teZe zaposlenju, struCnom usavrSavanju i
u~ehu u poslu, iito je ocigledna posledica zelje za elkonomskmn
~~ostalnoSCu i sh,rvatanja da je 'Zaposlenje neminovan i nor-
malan put Zene u ISavremenom 1
drtWtvu, ikao i shvatanja da
~~a~.. i matednstvo, kao usl'()!Vi njihove UCne sreCe, nisu do-.
nim ocinosillna; Svalko jeldn,ostrano tmnaCenje
rezult~ta,
mnat-i
raJmo,.lbiao bi [pQgr<lSno. MC>Zda odgovor treba da bude u pri"
hvatam:jru olba uticaja- ikoa'ko matermstva, taka ijo8nedovoljne
raWlopravnosti Zene u okviru por;Odilce. 1Kod uda:tih .Zena :izgle.:..
da da je sukcJb izmedu duznosti majke i domacice i aba'Veza
vd!Jm da obezbede njen pol<>Zaj. (Vidi :prilog - tabela 2a).
.Zanim'lj.icvo je da neuldwte Zelle lzrai1acvadn.i. p0.sebno ;strahovanje od bolesti, i to !Vcilie neg.o udate iii udOIVice. Dok naj-·
zapOO'lene Zene, .sukoba !karaikter1stiCnog za .savremena dr~Stvo;
re.Sen u korist Zenine prirodne funkcije, kada se to _
ocenjuje
prema lzraZenfun 1Zelja-ma. Nisk.a 'kvalifikaciona Btrulktura :Zena
<>d 30°/o, do.tle se neudate i-:ene jlacv!j,;ju sa ueesta10'scu ·od 48%.
pre:p.reka njihovorp. zaposlenju, pa prema tome nije moglo doCi
do rlelje vezane za liCnu druStvenu afirrma~iju. (Vi'di pr.iilogj
liko za ocuvanje telesnog zdravlja, kollko izr.Zava zelju da
slrubo zdrOJ'Vlje ne •b1>de .prepreka ostvarEmju o·cekivanih ci..
ljeva.
Jedna cetvrtina neuldatih zena, :. takode 1 udati!h .; u<:k,vica, kao i u- prethodndj 'struktur.i, ISmatra rat !k:ao jednu o:d
vellkih nesreca. (Vldi prilog - tabela 2b).
b) Udate iiene '--Analiza rezultruta zelja i strahovanja udatih zena .pruza sliku priblimo istu <>noj lkoju su d&Jle srednje
generacije zena, tj. zene <>d 30-49 godina. To je samo dokaz
vise o slicnom delovanju starosne i brai\ne strukture. Polo-
!<>bela 2a).
Strahovam:ja su supro<tna izr.Zenim zeljama. Kod udatih Zcma strahov:anjje od :bo1€-sti Ill par:odlici stoji -na prVIO!tn mes..:
tu sa 41, 7°/o i znatno vise nego lkod ootali!h grupa l:>raene strukture. :Pored strahovanja od 1i!Cne bolesti, .strahovanja.za neus-
miLada starosna grt~pa .izra.Zava o.vo strahovanje s·a <UCesta:lo:SCu
Zato se moZe ~pretpostaviti Qa ovo strahovanje nije vezano ·to-
villla 'Zena Zeli_ na p:rrvom mestu sreCu dece, a :zatim slede Zelje
za •struoom, rr]egovmn <>premmn i [>Oibo}jsanjem stam<larda.
~:ecan .pOorodiCni. Zivot i ~dr..avlje u porodici, e:a koje se izja..l;:-
nJava oko cetvxtma udat1h zena, •zadkruzuje ovu sliku. Pokusa~ objasnjenja ovih podata:ka vee je dat pri ta!Zmatranju utica~· •!~"'"'.:e ~trukture. ljp&Jk, oVIde se u o8trijem vidu pokahcne .zelJe vezane sa ldecu, dom 1 porodicu. Udate Zene
i :Udovice z~a~·o manje izra2ava}u Zelju za zaa)O's1enjem, a teZnJa za IStr.uiCrum usav.rSavanjem i uspehoon u 1poslu je skoro
beznacajna. Sve ih 1Jo ,oetgledno vazlilkuje od neudati!h i razvedenih Zena. P-ored Cinjenica navedenih u •ramnatranju uticaja
ZUJU
starome IStrokture, ipak se posta.vlja p'ltanje da 1i je ovakvo
p~nasanje udatih zena samo rezullat njeni!h antr<11polo8kih osobina vezanih za materin'Stvo i. porodicu, shvaCen-u u hi-olo·Skmn.
smis_lu! iii je ~aprotiv to izraz jdS uvek stvar.ne nerrovnopravnos!I zene llmJa se pre scvega i9poljava u porodlcnim odno-
uopSte, a ,posebno starljih, javlja se kao posel:ma dbjelktivna
peh dece i nesteCan
porod~Cni
Zi-vot javljaju se sa. 'ZllaJCajnom.
ucestalo8eu. (Vi<li prilog, tabela 2b).
c) Udovice - IzraZene Zelje udovi:ca pdkaz.uju Ida se one
pona.Saju fstO lkao i udate Zene. I ovde -dolazi do 'izraZaja 'delovanje starosne i 'braCne strukture. SreCa i 'bUdUlCnoot dece i
ovde se pojavljuje kap primanna .Zelja. Sadrzaj i Tede~sled zelja je lsti kao i kod udatih ·zena. Posei>no je i21l"azenazelja za
llcnim zdravljem - 44°/o. Zelia sa lbdljim socija!lnim osiguranjem- 21'/o po >cemu se razllkuju ·od ostalih grupa braene
strulkture, a . i~ednaiCujiU u zeljaana sa zenama u na(jstartjoj
stamsnoj grupi.
- Za_ 1razlitku od ud-atih r.Zena, pored inaCe uaCljivih sli!On,O'sti,
kod udovica ni'je znatnije izra.Zena Zelja za sreCnim pO'rodi'C-
n1im Zivotom, ni'li. za opremom slana. (Vldi {Prilog, talbela 2a).
Stra:hovamje nosi ~peCat godina -lbo1eSt, Sanrt, 43°/o, a javlja se i strahovanje pred >nesrecn<liil staroscu. (Vldi prilog, tabela !lib).
d) Razvedene Zene - J.zvesne slifuos'tl se ,uo'Cavaju i:zm.ed:u
sima. Pri tome 1mam·o u vi'du da .u okViru por-o'dice joS postoji
udatih zena i udovica, s jedne strane, ti neudatih i razvedenih
Zena, 1s druge :strane. Prir_odno, za orazli'ku ·w- ih.etLdatih, ra-zvedene Zene izra·Zavaju Ze1ju za sre6om i lbu;du-CnOISCu dece
- 35,50/o.
ntwravnosti.-Zene, 'kalko u svim druStvenihn, taka .i u porodiC-
adna:sa :ko'j1i su !S'tV311".l'10 IVeC po:1lpiu,ino. raJSkinuti. Pr.i "tom !Situaci'ja
razv~ene Zene je mnogo teZa 00. situacij~ nj_enog ran1ijeg
sukoh k011Ze<rvativnog ~hvatanja uloge zene i njene e'konomske
z~visno~ti od mu.Za sa progresivnim IShvatanjem 'Stva.Tne -rav2;l~t.
Razvad braJka je n"kada ;samo formalni prektd lbracnth.
235
�braenog druga. To se rposebno od:nosi na zenu lkoja je stupHa
u obrllk sa z"slaTelim shvatamjima da u bralku i porodici nade ne samo svoj drustveni :polozaj, vee ·; ek·<>nomsko obe2Jbedenje. Rarzvod<JI!Jl Oljen ma'letijaJJni pC>loZaj ipiOStaje osnOV!Ili zivotnl problem. Na ovo navode rezultaJti ankete. Sa wlo visakim procentom (58°/o) razvedene zene ]zrazavaju ze!ju za
stanom. Postavlja se pitanje da .Ji je stambeni problem bio Uelrok dezintegracije porodice, IIi je Zena, uprkos ~postojeC:iim za-
Tabeia 4a
LIGNE ZElLJEl f'RElMA TIPU ODGOVORA I BRACNUM
STANJU ISPI'DATNI~A
konskirrn 1propisima, razvodom ostala bez stana. Uz to, moZda,
deluje isti faktor kao i kod neudatih zena, tj. da tt'eSenjem
stambenog rpitanja ol"k>iaju rponovno z"snivanje bracne 2lajed:nice. Tome u prilqg gov.ori i druga po redu izra!':ena zelj a, Zelj a za .udaj-run, tj. ·za sreCnim porodiJCnim Zivotom 42"/o. Elkonomskli prep>LllStena samQj seib], razvedena zena izraZa:v:a Zelje vezane za poholjSan Ziv.otni stallldard, za srta:lam po-
sao, us,peh u njemu, rza dalje skolsko obrazovanje i strucno
usavr.Savanje.
Strahovanja tSU, joS viSe nego lk:od neudatiih Zena, izraZena
u btt'izi za licno roravlje. N esto vise od polovine ·razvedenih
Zena strahovanje od 1bolesti iznosi na prvoon mestu. Ovako
izrazito strahovanje za liCno 2dravlje, za ra:zlilku od udatih
i udovic...a, a joS nag1aSenije -nego kod neudatih :Zena, narvodi
na pretpostavku da bi narusavanje zdra'V'lja omelo tel>nju za
novim ~ivoiln.im putevilma 'i ug.rozilo egzistenciju.
U :pogledu strahovanja razvedene ·zene poikazuju jos neke
karakteristilke. Strahovanje od nezaposlenosti lzr.ZeiiTije je
nego kod druglh grupa, a neus,peh dece se, takode u oono.su
na odruge grupe braJCne st:rtiJkture, jav1jr~ :sa Vte6o.rn ruC.estaloScu (29"/o: 230fo kod udovica i 16,70fo ke>d udatih zena). Ovi podaci su jos jedan dokaz ne samo o materijalnoj nego i o opStoj 'druStvenoj sigurnosti Uwju za ·Zenu ittna po.rotiica, ka-o i
o mnol.@o teZem po1oiajlu razved€illre Zene u vaspitrunju i Skolovanju dece.
LiCna sreCa i zdravlje
(zdravlje, skolovanje,
razonoda i dr.)
Zdravlje i sreCa u
porodici
.
( sreCa i Skolovan]e
dece, sreCan porodiCni
Zivot, zdravlje u
Broj
.,.
51 14 403
odgovora 45 293
21,2 17,4 21,0 17,7
Broj
79 27 781
odgovora 60 612
28,3 36,4 32,5 34,2
'io
porodici)
UCilli i porodiCni
ekonom. poloZaj
(poboljsan standard,
irnati stan, zaposle~
nje i dr.)
Broj
odgovora 101 704 102 37 945
'io
47,7 41,9 42,0 46,8
Ostale zelje
( mir, rodna godina)
odgovora
'io
Svega
Broj
11
1 90
6
72
2,8 4,3 4,5 1,3
Broj
odgovora 212 1681 243 79 2219
'io
100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Rezultati opo'kazuju slicne uticaje braJenog 'St~ja. ~ starosne stmkture. Zelje ekonoonSkog karaklera se !aV'lJa!;' -~a
najveCom UlCestaloSCu. Neu'date i razvedene Zene ih naJICesce
i:znose. Ze~j-e vezatle za potr:od!iou nalaze se na :CJ;rill!g_om ~estu,
a najviBe ilh ,ilzf,a!Zavaju udate Zene. ~eu,date 1 udO!Vlce. v~e ~
Zanimljivo je da je strahovanje od rata •znatno •manje lZrazeno .kod razvedenih zena. Verovatno 21bog toga sto je raz-
zauzete ,problerrrima vezan:iun ·za svoJU rhCnost od udatih
vedenih Zena.
vedena ·Zena ·Ok_upirana viSe od drugih svakodnevnim IZivotnim
problemima i ..sqpstvenim druStveniJm tpo.lo.Zajem, !kao S.to su to
v;ec ilzneti rezult"ti poik!Wali. (Vtdi piiilog, bbela 2b).
Liena strahovanja prema tipu odgovora su _1alkode ll!icna kao i 'kod ·starosne strulkture. Strahe>vrun]a ikoJa se odnose
na porodicu javljaju se na prvom mestu. Ona posebl_>o ~ar~k
. terisu udate zene. Strahovanja u odnosu na samog_ ts,pttanika
druga su po redu i naj•cesce ih i2nose razvedene zene. Stra-
L;cne zelje prema usvojen<Jj tilpologiji :daju sledeeu sliku:
236
1
raz..
237:,
�hovanja. tkoja se odnose na pogorsan·e ekonomslk ...•..
su relatrvno mala, verovatno zato iit0 J t ..
og ?olozaJa
bilnost ekon<>mSk<>g sipos 0 Jl !POVerenJe u sta·"""ema.
Tabela 4b
struko prennrufuje ostale qpStena;r<><:lJne zelje. Sledece zelje, ko;je
se podjednako javiljaju u svim grupama .braene strukture, adnose· se na razvoj socijaliznia i dug. ·Zi~Vot i · -zdravlje. predsednilka Tita.
Posle izrazenih zelja za b<>ljim zivotom graaana i ocuvanjem i razvojem dru5tvenog ureaenja, Slede zelje lkoje se oldnose na priivredn.i .r-azvqj- zem'tje, a u prvom redu na razvorl
industrije. Neudate Zene izraZavaju ;Zelju za ra:zvojem indusbrije lkao drugu po u:edu. Zelja za razvojeun po•Jjoprivrede
se dosta retlko javlja. Kada se ,uzme u <Jibzir da je uzm!koon obuhvaceno oko 18'/o seljauki, aida oko 50°/o domacica u uzorku
Zivi na selu, tada se to· mOZe objasniti sarn.o njihovom tOOnjom
za mijentacijom ka delatnosti u i111dustriji. Interesantno je
da ISe ne izraZa'Vaju posebne :Zelje za razvojem ldr;ugih p:ii-.
vrednih grana i uslumih delatnosti.
Razvedene Zene ne izraZavaju Zelju sam.o za -reSenjem
lli'mog stambenog problema, vee to rpostavljaju i kao osnovnt
problem drustvene zajedotice (32'/o). Ova se zelja kod ostailih
brailnih strwktura javlja dvarput marije. Takoae se opaza iz~
vesna korelacija izmeau Qiilnih i op.Stenarodnih zelja posnia~
tranih u odnosu na lbraeno .stanje. Tefuja za zarpoS!enjem neu".
datih javlj a se k"o tcim,j•a za punom zaposlenoiieu u n!!Senn
dru.Stvu. Kod razvedenih je to slucaj sa stambenim rpitanjem., kod udovica Zelja ·za.!boljim 1SOCijalnim -osiguranjem ve-:
zana je za zelju •za boljom zdravstvenom slul:bom u Citavoj
zajednici. Zelja za rpoboljsaiiljem lleno;g standarda svih bra;Cnih struktura (pOjaV'ljuje 66 kao zelja 'Za opoboJjsanjem stan"
davda u na:soj zemlji. Kalko je ovo slucaj i 'lwd starosne strukc;
ture, nameCe se zrukljuCatk rda Zene svoje 100ne probleme ·pro~
jektuju na Citavo drtllStvo. Istina, •za to postoje i racionalni
razlozl. Resenjem :datog p.rdblema u akviru •zajednice, postoji
O(pravdana nada da ce se reSifi i iJStovetmi lllilni pro/b1em. (Vidi
prilog, tabela 2c).
I ovde se kod svih strukturnih gruopa, sa vr!lo velil<om
uCestaloiiCu oko 80°/o javlja strah od •ata. Razvedene zene posebrio naglasavaju ovo strahovanje, sto se moglo i ocelkivati s
obidr= da su ga pri izral:avanju 'lrenih strahovanja donekle.
zanemarile.
.
Pored ovog strahovanj a socij alnog karaktera, na drugorn'
meStu u ~vim grupama ·u bracnoj strukturi jav'lja se strahC>~:
vanje od elementarnth nepognda. (Vldi ,prillog,. tabela 2d). ·
�•
•
•
Tipologija op.Stenarodnih zelja jugos!O<Venske zene posmatrana prema hraenoj str,uJkturi, daje sledecu sllku:
Tabela 4c.
vrednim rae:vojem uzete :wkupno ja~e su izraZene ri.ego zelje
za <1cuvanjem i razvojem drustvene>g silstetma, dok nrum je pojedinaena analiza tih zelja rdala drukciji.I s11ku. Svakako i ovde je razlog ·veCa .raznov.rsnoot Zelja za privrednim razvojem,
te one tek u zbirnom pri'kazu do[aze vii!e do izral';aja.
Pregled str.rhovanja na osnovu usvojene ti;pologije ·PJ"Uza
poonate rezultate:
OPSTEJNARODNE i'IEWE FffiEMA TIPU ODGOVORA I
BRA'CNiOM :STANJU ISPITANIKA
I. I . I . r I£'8·1
:SUJ
Osnovna grupa
CIS
Ov
'·
0
z~ :3~ :g~ ~~
OpSti razvoj
Broj
.,,
socijalimna
odgovora
(Razvoj socijal.,
zdravlje Tita,
37
17,9
250
19,0
38
21,4
20
23,5
"'
""
>
"'
345
19,3
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
Privredni razBroj
voj zemlje
oduovora
(razvoj industrio;0
0
je; saobraCaja,
ekon. stabilnost i dr.)
Zivotni stan-
Mir
516
28,8
80
38,7
456
34,6
58
32,6
27
31,8
622
34,7
OPSTEJNAfRJODNA ISTRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I BRACNOM STANJU ISBITANIKA
.,.
Broj
odgovora
/o
82
11,6
13
12,5
9
20,0
Bezbednost
zemlje (rat
okupacija)
67
67,7
478
67,7
70
67,3
29
64;5
644
67,4
13
13,1
116
16,5
16
15,4
5
11,1
150
15,7
23
11,1
65
4,9
161
12,2
12
6,7
26
14,6
3
3,5
12
14,1
1
1
85
4,7
4
4,0
30
4,2
5
4,8
4,4
223
12,5
.,.
207 1318 178
85
100,0 100,0 100,0 100,0
3
1791
100,0
Zelje koje se odnose na Ziivotni stallldard su dominantne a
zatian zelje za PJ"ivrednian razvojen:t illemlde. Qp;Sti razvqj s~cljalizma dolazi na .trecem mestu. Kao sto ·vi>diano l!elje. za pri,
Bez -straiiovanja
1
120
12,5
Broj
odgovora
'lo
Broj
odgovora
'lo
4
1,9
~
15
15,2
Elementarne
Broj
odgovora
lb$1~ 1 ~1",;\N&i >
""
z.g :3.s
c§?; ~'8
"'
~
UgroZavanje
socij. poretka:
Broj
nesloga, strah za odgovora
0 /o
Zivot Tit a i dr.
Broj
odgovora
6
:g.~
Osnovna grupa
nepogode
0
'
Svega
386
44
23
29,3 24,7 27,1
Broj
dard gradana
odgovora
{poboljsan stan•to
dard, bolji
stam. uslovi,
zaposlenost
i dr.)
Razvoj prosvete i zdravstvo
63
30,4
Tabela 4cl.
~
Broj
odgovora
'lo
2
1
42
4,4
2
956
100,0
Broj
Svega
odgovora
'lo
99
100,0
706 104
45
100,0 100,0 100,(}
Zanimlj<i'Vo je da odgovori pretma tipu po.kazuju da neudate i razverdene zene izrazavaju strahovanja koja se odnose
na ugrozavanje drustvenog poretka mimah posle strahwanja
od :rata, koje je tnace vr:lo na:gla8eno.
16 2:elje 1 strahovanja naroda Jugoslavije
241
�3,
Polo~qj
na l~stvici
a) Procena polozaja ispitanika na !estvici - Braena strukc
tllr!l delllje, iako ne 2l!lacajno ali lpak uocljivo na rprocenu
polozaja ispitanika na QestV'ici.
'
Proslost
4.3
4.3
4.2
3.9
Neudate
Udale
Udovice
Razvedene
SadaSnjost
5.0
5.1
4.5
4.8
BuduCnost
6.9
6.7
6.2
6.2
Razvedena :Zena gleda na svoj ;pdlozaj u ,proslosti u mnogo go-
,·em svetlu od ostallh •zena, id<>k ud<>Vica svoj sadaSilji rp<>lozaj procenjuje te;\;m u odnosu na druge bracne strukture.
'Zene "ilzra.Zavaj1u !SVOj super.ior.nij.i polo.Zaj
u bu~ut;nostl, d~k se !kod >adaUb to od.nosi na sada!injost. Jed~
nom recJU, sve zene posmatrane prema ib.raCnoj strukturi vide na liCnom planu nagla.Seno .svoj polo.Zaj :vezan za braCne
stanje. R~zvedene
~edaju u rproslosti svoj najteiii trenu~~k, udo~rc.~ .u sard~~JOS'ti, dok -su udate Zene zadovolljne svoJJlll sadasnJ~ rp~lozaJ~· Neuctate zene sa najvi.Se ocekivanja
gledaJu na buducnoot, ~to Je 1 u sk!Jadu sa njihovrn izrazenlm
zeljama.
. ·.
Istpv.~enJO. neudate
z;n:.
Tabela Sa.
MERENJE OPTIMIZMA ·
_ A. L;cm'i ":ol<>Z~j ispitanilka u sadalinj<J~Sti uporedern sa po1o:laJem u prosl~sh i buducnasti ·prem~ brllJClnom .stanju.
.,I. I , I .·
Pros lost Sadasnjost
Bracno stanjel
'fo
fl.
::;l
l'j~w;laJ~
I,Tfl~i~
)
pqpyjce
Razvedene
24~
!QQ
0
o.
"
5~,P ...
!PO p,?
. 100 . 5Q,4
100 51,6
.!3 .~
""~.
~ e
~
""
p.
WJ. 39,4
1M 2.7,5
2.1,1! ,2M
19,3
29,0
1
Proslost
SadaSnjo~t
BuduCno~1;:
Neudate
4.6
6.7
8.6
Udate
~ ~ Ir~ I"!I~
4.8
6.9
8.4
Udovice
7~,8
Ll\
Opsti rezultati analize svlh braernlh struiktura govore da
je u>vek viSe <Jd :polovine zena gledalo sa orptim!izmom na svoj
polo.Zaj .u sada.Snjooti uporeden sa 'ProSlo'SCu, a lkada 1se ·o~-osi
na JbulduCnost, taj je QPtianizallil joS veCi i izr~ava ga viSe od
7fJO/o Zena u svim grupama, posmatranim prep1a brarOOom
starnju.
b) PTocena poloZaja dru8tvene zajednice na -lestvici - U
proceni !J>OloZaja druStvene zajednice na Iestvid ra:z!like iiZmedu pojedim.ih grupa hraO~e- .strukture, IJrao i lkod izr.aZenih
,Zelja su ne~atne.
j SadaSnjost-BuduCnost
0.
..0
.. Ako zelimo da <Utvrdrno "'azlilke .paredeniem po)azaj~
proillost-sa<laiinjost, s<lldaiiuiosHluduenost, vidrno da je optimiza'!p. najtVeCi, !ka:ko u ddnosu na pro~ost-.sadaSnjost, tako j.
u odm osu ·sada\Snjoot-<bu<luenost, kod neudatih zena, Videli smo
da su one i svoj !PQlo.Zaj u _ibwQ.~(!nqst~ procenile najrviSe, 6,9,
Pritom ·Optimizam. u odnosu ll.a .prdSlost, k:oji izraZa·va dko
60"/~ neudatih zena, znatno j.e manji od orptimizma u odrnosu
na 1budu.Onost koji •lzrlliZava oko 80"/o. Zatim, prema proc<;ntu
kojiim ·maZavaju optirn:i'zam i u odnosu na sada:Snjost i prema
budu6nosti, javljaju se udate Zene. Razvedene Zene ;pokazuju
najmarnji optimizam. Stagnacija i .u sool!Snjosti i u lbuduenosti
je najizrazitija kod udovica. JQne, ialgleda, tla- ne gaje velike
nade za huduCnost, tim pre §to 13(1/o rsmatra Ida .Ce im. buduCnost biti gora, sto pred~tavlja najve6u fuo~kvenciju. I ovtle uslovi Zivota, a. t Oimjentca da se -medfU !Q'j:ittna nalazi li najveCi
br.oj starijlb zena, :pruza objaffiljenje ddbijenlli rezu!ltata. Posebno je interesantno da neudate zene sa ucesta~oscu od 30,4"/o
smatraju 'da im je rproslost bfla lbdlja od sadlliZnjosti. (Vidita~
belu 5a).
Jl,4
74.~
!Z,9
71,4. 15,4
) . 70,8 . 12,9
7,6
9,8
13,2
9,6
1,3
2,6
1,1
6,4
4.7
6.7
8.4
Razveder;te_
4.6
6.4
8.7
· ' .. Udate zane · <>eenj11ju pclozaj zemlje u proillqstj i ~ad.as
rijos!i neilto viSe. od ostalfu .grUiJla, dok u 9dnosu "a po,lozaj
l!i*
243
�u lbuduCnosti to VaZi za razvedene i neu!date Zene. InaCe moZe
~e. i oV'd: reCi da _je u.ticaj 1hraCne stru!kture na procen~ polozaJa drU!Stvene zaJ<;dmce oo~tJ;o slabiji nego na liooom planu.
R<>reden;jie prOO]ost-sada'Sll>Josl, <>dn<>SI!lo sada8njo.st•buoocnost, pokllJZUje rda je optimlzam 2t1atl!lo veci nego u odnosu
na I'lenast. Pri ~oon uticaj br,Cine •st.r.ukln.rre je uoolj;iv. N ajm~ji je !p'I'ocenat udovica koje izraZarvaju aptilmizam u poxedenJ~ !Sa ldrugim grupama, i to kalk.o u odnosu na sada.Snjost,
t&ko 1 u odnosu na ·buduenost. Razve'dene zene ih slede u odnosu na saldaSnj'ost, ali sa velikitm. optimizroom gledaju na butduCnost zaje~ice. lzvesna .nota pesimlzma kod .udovica ogleda se
1 u toon~. St? se one .sa naj:ve6om uCestaioSCu (pojavljuju u -oceni
stagnac!Je 1 pada u odnosu na drustvenu zajednicu ; to ikako
u s!ida8njosti, talko i u ibuducnosti. (V>d.i .ta:belu :>b).
Tabela 5b.
MERENJE OPTIMIZMA
B. RoloZa.j dru8tvene za!jednice u saida8njosti u:poredem.
sa po1ozaj.em u pro8l<J<stli i buduenosti p.rema -bra<mom stanju.
Bracno stanje
'fo
j :~osll~st-Sl ad:Snljos~
l
;::lcb.O~~'C
0
~....
oa
- - - - - ---·-"'-0... "'
Neudate
Udate
Udovice
Razvedene
100
100
100
100
78,5
77,0
69,2
74,2
t:
5,0
5,0
7,6
6,5
•
0..
15,2
15,2
19,8
19,3
*
-~ S~~Snljo~t-BI ud~n~os~.
or~t::
.
o
·.c
1,3
2,8
4,4
0.
~til
oa4-.
1;.i "2
96,1
85,9
81,0
93,5
2,6
8,8
12,1
6,5
;::l
'"0
0
:::S<d
0..
.0
1,3
2,4
3,3
3,2
4,4
•
.
Bra1ina .stnuiktu~a utice na ikaJraMer ~e!Ja i cs'traholvamjj.a
Jugoslovenskih zena. Taj uticaj je uoCJ.jiv na licnom :planu a
znatno sla;biji ukollko se <Jidnosi na. drui!tvenu zajednicu.
na je sli1inost ovog uticaja sa uticajem starosne stmkture, ;>Ii
VM-
244
p<>sloje i 'izvesne ra:cllke. Sli1inost se mo.Ze tumaciti a:ntropulo8-
kom prirodom zene. Raz1lke se objaSnj•avaju .promenom druStvenog i elloonomSk.og poloZaja Zene, VteZam.im za nj'en :bratni.
status.
Opstenarodne zelje Zitatnim ·delom reflektuju HC:ne &tuacije izraZene kroz HCne Ze'lje. Optlmi.zam je najv'i:Se izra.Zen
kod neudatih zena, a zatim lkod udatih. Kroz zelje i strahovanja i poloZaj na ·lestvici jasno se .vidi ,teZnja svih Zena d.a zasnuju i oCuvaju bralk i porodicu, ddk se teZnja ka p.rofesionalnoj
aktivnosti ne ispoljava vidnije u ilzraZeiDm Zeljama.
�VI UTICAJ MESTA STANOVANJA NA ZELJE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI
Pored svih promena u socijaHsti.Ckom rarzvitku, a p.osebno
pos!e napora da se stvori jedi.nstvo i2nnedu sela i gra;da u oktriru komune, ipa'k razlika iz·medu sela i gra.lda ostaje ;vidna.
U seoskom gaZJdinstvu zasnovanoon na privatnoj zemlji.Snoj
svojini elkonoms'ka zavisnost Zene je vell.ika, a IPatrijarhcrlni adnasi su uobicajeni i iJmaju duiMji karen nego u gradu. U talkvim
uslovima crnogle bi se oCeldrvati znatne ra·ZJlilke i2medu potreba,
pa p,11ema 1
tome :i Zelja Zena u gr:adu d selu. U pr.ilog tome govore [ i:injenice kao Sto je •Visoka .nepismenost Zenskog seoskog stanovnistva, jos uvek veliki uticaj zastrurelih obiCaja, tradicije, Teligioznih z"bluda, a talkode i usitnjenost seookih naoelj a, te nemogucn<;st njJ!hove urbamllzaclje.
Procesi napustanja 'sela dovode do promene u .po!noj stru:ktur; usled jaceg od~iva iz poljoprivrede ![>l'ivredno aktivnO'g
muskog stanovnlS1Jva. Zena postaje ..ve ·vi~e osnovni po.lj<>priv:redni proiz,vodaC. Prema podacima statist.ilke, Zene Cine 420/o
a·ktivnog paljoprivrednog starn.ovniStva, a1li se m.oZe opravdano
pretpostaviti da sv~ka zena na selu UICestvuje u po!joprivrednoj proizvodnji, ialk:o ostaje anonimni iPro£z·vodaC u dosadaSnjim irrnovinskim odnosima u Okviru .priovatnog IPOSeda. Zbog
toga se maze reei da zene .na selu obavljaju tri drus1Jvene uloge - <po!joprivrednag <prol:wodaca, doonaeice i maj:ke. Cinjenica da je najsposobnija Zenska radna snaga i sociljaiJno 1 teritorijalno !pokretljivija, utiCe da se odvija i pr-oces starenja
zenskog stanovniStva na selu. Svi ovi faktO'ri mogli bi da deJuju na [pl'OdUibJjivanje raz!lka U zeljama i strahovanjima izmedu zena sela i grada.
rMedu1frm, na selu :irstovremeno <1e11Jje i n'iz Cinilaca za koje m.o.Zemo pretpostaviti da ut1Cu na smanjenje razUka u so-
cijalnOiiil ,pOnasanjti zena sela i grada. Prelk? 65% uk~no zaposlenih -Zena .i:tne Z~ne- sa _sela.. Sv~ viSe zena z~siJ.J~~Va s:
na sezonslcim pO'lj-opnvredni'm radovi•ma, u kooperat~Vlllliiil_ ~a
dovi!ma ar>dividuailiniJh poJjopr1JvredniJh proizVoda,(!a : 2le!!Iil.JOradniCikih zadTUga a jedan, za sada neznatan deo, 1 ;na druStvenim poljopriV'rednim ddbrima. Ov~ ~e. ubrzava flroces
menjanja :privatnO'Svojinskih odnosa. ri md1v~ua!nom domaCinstvu a menja se i poloZaj Zene u por~c1. JoS su s~o
58'1/o d~!>Cilrustava na selu iskljwc1Jvro a:>olj.opl'l.vredn~. Oloo Cetvrtine seoskog stanovnistva zaposleno Je van po!Joprl'Vrede.
Tako selo postaje sve IV.i!Se ineSovito naselJe iPa _se, s_a "dr~g~
strane talkode m<>Ze ctcell<iv;aJti da i rpotrebe, a trme 1 Ze!Je '
straho'vanja seoske Zene,, postaju sHCni Zeni u...gradu..
..
Mesovita nase!ja mogla bi da nam ukazu da h se razh~e
11 zeljama i strahwamjiJma rena na se!u i u gradu sm~u~u.
LPio!aJZeci od ove ip!'Oti'V1ureene rpretpc>stavke : a). <razl~ke lZmedu i!elja i straho'l'amjla zena sela i gr1>da ~. v<;tike, 'i. ~) te
razli'ke su sve inaihje - analizill"aCe se fPOdaci 1 v1deti deJStvo
kako pozitivriih, taka i negativnih ci.nilaca,
1. LiCne Zetje i strahovanja
a) Licne zelje - Ani>liza moda.l4teta sa ucesta;J<iiicu od
20"/o i vi!ie pokazuje da su po s!>drzaju ]zr..Zene z~Je u sva
tri t~a n.a:seija. - seio, meSo vito .nase~je i grad - ?st~vetne.
Rwlike se javljaju samo u re'dosledu 1 u ucestailos~1. Te _razllke dolaze v]Se do izr..Zaj•a k"da se uporede zelje zena
na selu i gradu. (Vldi prilog, tabe!a 3a).
I ,,,
SreC<i i Skolovanje
dece
Li-Cno zdravlje
Imati kuCu, stan; po-
boljsati stambene
uslove
Moderno urediti ku6u;
auto, motor .
SreCan porodiCni Zivot
Poboljsanje standarda
Zdravlje u porodici
~ Razl!ka
Or ad
Se Io
Rang
Rang
%
protenata
2
44.2
38,7
1
3
47,9
37.5
+ 3,7
- 1.2
3
28.9
i.
40.3
+1i.4
4
27.7
26.5
22.2
20.7
(i
20.7
30.5
19.0
20.9
-7.0
+ 4.0.
-3.2
+ 0.2
i
5
6
7
4
7
5
247
246
�Prvo mesto u sva tri tipa naJSelja zauzi•ma Zelja za sreCom
i 'burl~J;no~cu d_:ce. Ona je najnagla8enija u gradu i javlja se
za _!:>l':u 4 /o Vls~ ltleg~ ~ selu, .odnosno za 14•/o vise nego u
zn~ov1tom nase!Ju. Te:onJa tla vertikalinozn >Jdkretljivoscu pu-
tem ~kolovanja d:c': je i~raz_ita .n~ selu, dok se u gra!du uporedo sa ~yom teznJom JRVIJa JOS i ;proces samoobnwvJjanja
<lntehgenCije, te Je :zfuog toga u gradu ucestaloot ave zelje ne.Sto
n_~l~senija (47,9%_: 44,2°/o). U me.Sovitian ,naseljima ta tendenClJa J" znatno manJa. Pod pretpostavll<om da je uzora'k dovoljno :eprezentahvan IZa ttne.Sovi.to naselje, maZe se prefjpO'staviti
da Je .oyde :ec o. _ispitruniciana cija je rporodica u neposrednoj
prosl~sh ~ec SOClJalino rpomerena, te SU zeJ.je zena u pog!edu
b'U~UIC~O!stl dece .. IUS!lneTelne !ka .samo.o:bnav.lj1anti1U u c:i.]ju uC~r§c':nJa novosteceno~ d_ruStvenog rpolozaja. Naj:izra2'itija raz!rka 1zm~d:u ~ela, ;mesovrtog naselja i .gtrada je u izra:Zavanju
zelje - mtati lruC'U, stan. Za U•/o je eesce i>Jnooe stanrnvnici
gr~~~ i ona se jav1ja kao druga po radu izra8ena zelja saucestaloscu od 40,3°/o prema 28,9°/o na selu i ·30,7"/o u lllleliovitom
naselju. Ov~>ko rvisoki procenti ukazuju na O:?Jbiljnost stambenog pita~ja u gr~~u.' Javljanje ove 1ze!je •kao trece po a-edu
i ,u :se?Sk.l!lll nasel.Juna govori da asp]racije za boljim. .stanom
rastu. '1 na selu, a pogotovo u me.Sovitom naselju. I•mati stan
svakako predstav]ja jednu Od <>SUOWlfu zivotnib potreba a
i ·zelja da :e pobo~jsaju stambeni uS!ovi, sto je takode uk!Juceno U OVaJ .~odalittet,.- .gov?ri da je lilBJCin •zadovolj-enja OIVe
potrebe r?-zhcirt u r~\fun sredllll:arrna i 1da su aspirac.Ue u ov.om
pogladu Jako naglasene, ibez obzira na tip naselja. Ako se
avozne doda Ida su 2elje ~a mO<lemil!ll medenjem ilruce (za 7"/~
viSe na se~u), cesto lzra8ene koo zelja za lepsian nanw<Staijem
za~ z~j~ za pobdljsanjem 'slandallda (za 3%) cellce izra8en~
kao ~elJe !Zetn.a :na selu nego u grad.u, m.oZe se iZalcljuCiti da se
na selu rarz:vijaju move naV'ike, nove potrebe. I rezulltati istrazivanja porodi!Cnill lbudzeta seoskib gazdinstava po'kf12itlju da
je procenat rashoda na anoldem]zaciji ,poku6stva i uredaja veozna. visok u s1Jru'kturi _ukupnill rashoda.' Pored pozitWl"lih nastoJ·an)j~ Za ·ur~baniZa~om, IOVde posto.ji i •negati.'Vlla kollljponenta. Rad! se o nedovol(inoon trlaganjfll "' prO.SY,enu reprodukciju
1
To_ se ja:;nije uoi!ava -kroz neposredno izraZen~ Zelje n. pr. »Najbitnijeu mom ~votu Je da re.Slm stambe.ao pitanje«, ~eli slu~benica 42 godine stara
sa. sr~dmom .!l~?lom; 28-godiSnja d~maCica, udata izjavljuJe: »NajveCa mi
Je Zelja da dobiJem stan«. Nekada Je .ta Zelja jzraZena samo jednom reCju
,staz~r· kao .~to_ to kaZe domaCica, 46 godiaa stara, udata.
'
Matet'lJali SSRN Srbije- DntStveno-ekonomske promene na selu, 1962.
1
248
u poiljoprivredi :i nedovoljnoj stianulisanosti i zainteresovanosti ~• intenziWlu rpoljoprivrednu pro:izvocinju. PatroSn.ja sve
vise dobija prednost nad proizvodnj.om, .Cak i kod individualnih proizvodaca na selu.
Zelja za licnim zdravljem i zdravljem ·clanova pocodice
lezi u antropoloskoj prkodi .CO<Veka bez obzira na .tip nase1ja
i javlja se po ucesta:Josti medu prvim zeljama zena. Sreean porodieni zivot je takode jedna od doznina,ntnib <Zelja u svian tipovima naselj a.
Veee ra~lilke u ze'lj,azna i·av'!j,ajlll se u modalitetiana Cija
je ucestalost manja. One nose karakteristike tipa naselja, a
u prvom redu druiltvene podele •rada 'koja rpostoji izmedu anketirmih Zena, kao i raz1itka u uSlov~ma 1rada.
TeZi uslovi rada i Zivota na selu izraZeni su !Zeljom da
se. manje radi. Jos uvek velika zavisnost rpoljoprivredne proizvodnje od tl<'lianatskill uS!ova raaa zelju za rodnOIIll godinOIIll.
Taiko, na primer, domaCica 'Sa sela izjavljruje. •»Zelim da imam.o
marve, svinja, Ida wberem dosta Zita sa tTi jutra ze:mll.je.«
SmatJiienj.e poreza javlja se takode lkao zelja sa <Jiko 13°/o kod
zena na selu. Zelja za preselenjezn u grad jav'lja se sa ucestaloscu <1ko 6°/o na sel01, uz takode izrazenu zelju da se ostane
zemljoradm.ik sa 7"/o. Analiza uticaja starosue struktnre pok~>Za!la nam je da se zelje za prese1jenjem u grad jav'lja kod
na,jmlaae i srednje starosne grupe. uv;d u inilividlllaline upitn;ke rpdkazuje da se ova zelja nekad javflja kao zelja da se
preseli u grad gde '!IluZ radi, pa se kroz tu zelju donekle nazire i strah da se ne poremete brruCni ,Q.dnosi. Sa druge stran~
zelja da se ostane zemljoradnlk zastupljena je u starijim
starosnim gtt'U.Pama Cija je unutargeneracijska pokretljivost
prirodno smanjena. Sem toga u analizi ovih 'l'ezultata moram<> irrnati u vildu da sa sela migrira preteZno muSko stanovniStvo, da tradicija trukode koci teritorija:lnu pokretlljivost zena, a nlski obrazovni nivo i nekvalifiklava,noot delujfll koo ob"
jektivni ·Cinioci koji ih !Vezuju za selo.
Zelje Zena u gra-du ·nose osobime Zivota urbanizovane sredine. Tu se zelja za razonodom jav<lja dvaput vise nego na
selu. Zat:Lm naglaSenije su Zelje vezane za posao.: stalan posao,
a takode domo zaposlenje i uspeh u poslu. S tim u vezi javlja se i zelja za uspehom u skolovanju i s1Jruenom o..,asdbljavanju sa oko 5•/o, dok rprocenat na selu iznosi 0,8°/o.
249·
�ME!Sovita naselja po tendencijama lzr.,Zen>m putem zelja
Zena bliZa 'Sti gradu, nego selu.
A'k.o se ana.liza \!>(>S'bojaaJja i1i nep<lS'tojaltija raz1i'ka u ze-
na IPorodicu naj~viJSe .izra.Zavaju Zene u mes~tim ... ~e1Jima,
dok .su Zene u gradu viSe ,zauzete sopstv~·om U·Jl~Os~u .. Ovalko
ana1 zirane Zelje, posmatrane prema vrsh n~Ja ~ :tlJ~ od-.
H
govora, :ne razlikuju se__tol~~o. d~ b~ ih trerba1o ana111ZI'l"atl kao
para!J.elizam iz·medu Zelja koje izraZarvaju Zene u selu i u gra~u. 1
b) Licna strahovanja se najvi.Se grupisu <iko modaliteta ~
neke .s;peci:fi{me tendenci'Je b:cm1h zelJa.
'
Tabela 6a.
LIGNE ZRLJE PREMA TIPU ODGOVORA I VRiSTI
NASELJA
osnovna grupa
sreCa i zdravlje
(zdravlje, l§kolovanje,
razonoda i dr.)
179
UCni i poi:ddiCiii ekonoril.
473
poloZaj (poboljl!ian
standard, inillti Stan,
zaposlenje i· dr.)
1
lzral\unafo prenia Sperinanovorri metodU za iZt'aCun8.vanje ko~idkor~Iaeije
ranga
p ~ 1-
6:!;0'
~~-
N (NlLf)
r· \
>
·o~
·~
<00
-~~-- .~-·---~
Ll~na
rproizvoda~a.
jenta
j Me~. naselje j
g r ad
· d I·~. I ~~
zc'iraVIje i sreca u porod.ici
(sreCa i Skolovanje dece,
sreCan por6dllmi Zlvot,
353
zdravlje u porodici)
koeficijenat korelacije ranga rpriJMmo je jednak koeficijentu d<>bljenoon ,pTil!ikom rangovanja Hfuih O<elja i iznosi
p=o,737. I pored '~icnosti koefkijenaia analizom relativnih
.odnosa uocavaju se lpak nesto vece rai?Jiike lwd strahovanja,
nego lload ]zr.,Zen;Jh ~elja, poiito je koefidjenat ·Jroreiacije ranga
pFi!licno grub rpokazatelj za merenje korelacije.
I
s eIo
od pogocianja starndar.da, i:zraZeno dva jp-Ut viSe, .neg,o straho~
vanja Zena u grad•u i 4 puta viSe neg>Q u meSovltom nase1Ju,
gov.ori lloo!llko o zelj[ za bolj'lm ziVJe>tom, toJiiiko i o nesjgurnostit
drustveno-ekcmomskog poloza'ja poljorpriV'rednih
.(Vidi rpri'leg, tabela 3'b).
*
.Lime zelje rprema tilpu <>ilgovora rp;ruilaju nam sledee~ rezultate: najj.izrll!Zenoje su zeljekoje se odnose "~ elko~~ polazatl. One Sl.i poseibno illaglasene na l'lelU. z_elj'~ 'k;OJ<! se "~'.'ose
ljama <Sa najveCom uCestaloSCu svede na dosta ·grUb opSti merni
po.kazatetj, •koeficijenat lrorelacije ramga, koj.i 'lznaSi p=0,786,
ana nam paka'mlje da razli'ke nisu veliike 1i :cia postojil naglaSen
b<1lest, smr.t. Izmedu tilpova nase1ja rpostoje razHke. Ovaj modai1ltet se najviiSe Jav]ja u gmdsklm naseilij.bma. MoZd.a se uzrok
maZe naCi u ilJ.rzO!Ill tempu Zi'Vota 1i naru·Savanju :zJdravJja aktivnog sta!llovniS1lva u ·~aidu, a mOOda i u vdiSem niv.o.u IZ!draiVStvene
prosveCenosti. Strahovanja koja se ·odnose na p·orodicu i&pita.
n•lka uglavnom se gl'UIPiSu DJ<o mc>dali<teta boJ.est i smrt u
porodici, nesreCan porodi1Cni. Zivot i neuspeh dece. Iz talbe!le
se vidi da rpostoje tazlilke u strahovanjima koje uslovljava tilp
naselja i nacin zivo.ta ispitanika. Tako n.rpr. ·u gradskim nasel)ima svega 12,2°/o isrpitamika strahuje od nesrern<>g rporodii'mog
Zivota, dok je taj iProCen.at U mesovitomnase'lju 20,5°/o. Ill, U
seoskim naseljima svega 14,6°/o zena strahuje od neusrpeha dece
.au gradskim naselrj,ima 19,1°/o. Slicne su ·razlike u strahovanjima 'i2Jmetlu •isrpltanbka .bz ~a'Zl'lCi'llih naselj,a kad se radi o J4&n0itll
i rporodienom ekonoonskom rpolozaju. Tako "iPr. 11,5% ]srpitanika .sa •sela strahuje od niSkeg standa"da1 lz me8ovjjj;eg naselj.a
svega 2,6°/o, a lz gFadskih naselja 6°/o. Strahovanje zenana selu
*
•
os£ale Zelje
(mir, rodna godina)
svega:
53
1.058
"i6,9
206
19,4
ia·
I
'lo
i8,2
Svega
>
·-0
0~
\
·~
<00
403
0
\
/o
18,2
33,4
389
36,6
39
39,4
'"
35;2
44,7
431
40,6
41
41,4
945
42,6
5,d
36
3,4
1
1,0
sn
ioo,o
i.062
100,0
99
ioo,o
2.21!}
.4,0 .
100,0
Licna •strahovanja rprema t1pologiji. daju. nam d,..~~ sliku. •Strahovanja vezana za rporodicu preovilaau]u kod s~ih zena.
Pri tome ·Zene u .g.radu tzraZavaju najv~e s:rah~a~~~ u. o_dnosu na. svoju liCnost 'ir ekon.-omski IPdloZaJ,.a zene u m..e$o;v!J.tom
naselju u ~ezi. s rporodicom.
251
250
�Tabe!a 6b,
LIGNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I VRSTI
NASEWA
To rpotvrduje i ovako karalkteristicno izr.Zena zelja seljank,e
stare 31 godinu, udate, sa 4 razreda o·snovne Skofle: »Zelja roj
je Ida se razwije mdustrija !<aka :bi se veci ibroj seljaka !Zaposlio, jer <>d poljopritvrede nemamo dovoljno da bi mogli Ida
Ziv.imO.<< Druga JPTefrrJ:o:stavka lbi ibRa da Zene •sa sela ne 'Virle per~eflctivru .opstanka svoje dece na selu i nJjlihovu sre6ni~:u ibudu£nqst IPOVie'Z'lljrusa'zapo:Sljavanjenu inldustri\ji. U okviru rerj.a ve-
zan11h za rPr-iv:redni T,arzvoj 1m.tere.santne su razlike u Ze1jama !k:oje
. a). Op.~tena~odne ze!je (Vidi rprilog, .talbe1a 3c) - Tip na~elJ ~ Je v1~e ut1~a? na ·raz;like u opStenarodnim Zelj am a neg.o
sto Je to blo •slu<OaJ sa zeljama koje se odnose na samu li<!nost
i_Ilenu sit:'ac~ju. Zelje koje se odnose na opilti razvoj socija~m~a razlilkUJU .se prema tipu •naseJja utoiJko sto je disperzij a
z~~a oko :modahteta u gradskim i me.Sovitirrn naset1jima gotov-o
shcna, dok se see>ska naselja u tom pogledu razlilruju. U svim
tipov!~• :.;aselja lzxazena je sa vellkom ucestale>scu ii:elja za
~ug zt;ot 1 d<Jbro •zdravije .predsednlka Tita. Medutim, 15,20(0
!Spltaruka sa sela zeli razvoj i oencvanje socijalimna dok u
gradSI<im i an..Sovdtim naseljima to zel'i 23% ]s:pitani[;:~.
. SliC~o je i_ -sa, _Zeljama koje se odno.se na prirvredni razVOJ ZemiJe: NaJV€C! rprocenat <>pstenarodni:h zelja grlliPlSan je
~ko mod,llteta ~ "'""voj indU!Strije, Posebno je zanimljiwo da
zet;e sa ~ela. daJu 1;azvoju ~ndustrije rveCu prednost nego razvo!u,po1Jo,pnvrede (16,8°/o: 10,9°/o). One ver.ovatno vide u ra'lVOJU industrije ve6u anogucnost zapoi!Jjavanja usigumiji pTihod.
se v:ide prema tipu naselja u pogledu ekonomske staJbilnosti,
naciona1nog prosperiteta d razvoja saobraCaja. Ove ,razlike
,ukazuju na· razUCite potrebe i razliCit stepen njihove razvijenosti i raznovr.snosti u pojed:ilnim tipoviana na'Seija. Taka
npr. Zene u me.SovitiJm naselji.ma ne vide znaCaj razvi'tika poljoprivrede, ·kao Zene u seoskim i gradskim naseljima koje u
okviru svoje egzi,stemcije ovoj igrroli prWrede daju vaZnije mesto. Ili, .Zelja za r~vojem saobraCaja n31ToCito je ik.arakterisUCna za ispita-n:ilke iz seoskilh i me.Sovitih naselja, svakako
opet 'Sa s'tanovi·Sta !Taz.vijenosti potreba, dok je lrelwencija
zelja u gradskim naseljima o'ko ovog modaUteta dosta ni&ka.
Selo je uvelk rpostav'ljalo rprob1em puteva lkao olbli.k cveze sa
gr:J!dom u prvom redu .zbo.g teinje poljoprivredni:h sitnorobnih
proirzvodaCa za razmenom s-vojih proilzNoda, a a:atim _d za svestranim p-ovez.ivanjem sa im.stitucionaliziranim Zi~otOm ·grada
kao centra. Zelju za ekOI!lomSkom st,biQnoileu narocito istieu
isrpitanici iz gmdsk•h naselja, jer ona usloVljava z:.d<>voljenje
sloZenih po:breba stanovnika urbanizovane sredine, a ISem toga
se u gradu ja:Ce oseCaju -privredni p.roblemi.
l!zrazita vecina stanovnrka zeli pobolj~anje stoodarda. To
je Zellja ,sa da'leko .veCom uCesta!1oS6u u odiD.osu na druge izraZene Zel'je, maida je fre'kvencija u seosktm. lllaselj.ima Z!llatno
slaJbilja nego u gradSkim li ,meSovitirrn. Medutim, uporedenjean
op'stenarodnih z<!lja sa lienim vidi se da je selo zelju za pobo[jsanjem zivotriog standarda shvatilo pre svega kao liCnu
zE!lju. U gr11dskim i me5ovitim naseljima na rpoiboljsanje zi"obnog standa.-da se gleda kroz resenje stacrnbenog pitanja, na
selu pak rp<>bo!jsanje standa.-da se vndi u elelktrifi.kaciji sela,
smanjenju poreza i sl.
252
253
�U svim nase1jima osobito je izra!Zena Zelja za ·mirom Sto
i mog-lo oCelklvati, arko ·se funaj~ u vidu 01pSte tenP.encije u
'l!ledun.,ro$loj •Politici Jugos]~vlje.
s~
Redosled ranga QP§tenarodnih ·zelja zena sa sela i iz
grada koje se javljaju sa naj-vecom uilesta:Joscu je s[edeci:
I
li
S e I o
Rang
'lo
Mir
Poboljsanje standarda
R~oj industrije
Tito - dug Zivot
i zdravlje
OCq.vanje i :razvoj
socijalizma·
Razvoj po1joprivrede
ReSenje stambenog
.pitanja
I
Grad
Rang
o/o
I
I
Razlika
procenata
1
2
3
31.7
30.0
16.8
1
6
27,8
44.2
21.6
-3o9
+14.2
+ 4.8
4
16.3
3
26.7
+10.4
5
6
15.0
10.9
5
7
23.0
8.6
7
8.7
4
23.3
+14.6
Podaci nav!'deni ti tabeli jasno rpokazuju da su razlike
\1 j]pStenarodnim ze'Ijauna vece nego kod Ilcnih zelja. KoefiCijent iko;relac.ij.e Tanga iznosi p = 0,658. UporedujuCi sa 'koeii,clj-entom .korelaclje · il'aJnga doibdjemim u anali.zi Henlb zelja
(0,8 : 0,6) •vidi ·se da ti;p na!SeJja vise utice na o:pStena;rodne .Zerje lllego lila .rtcme zeije. Iipa.k, s obzirom da ti·e koed'ioijenat koreladije rang·a bJ.iiZI:i 1 nego 0, moze se r\>Ci da i ovde p<>StO!i:i izvestam !Paraleliizaun l2nnedu zelja zena iz waiZI]Citih tiJpova na.eJtja.
!b) Op!itenarodna strahovanja - (V~di pri1og, rtabela 3d) Zene u sva t!'i tipa n&selja izraiaJVajru stra'hovanje 0<1 rata sa dalelt;o- najiV~Com >4•CestaloSCu. Pritom tu ·l)pasnost najv.tSe uo.Cavaju zene u gra:du (81,8°i9}. Kao rj uvek, snrah od elementarnlh
n~og.q,rda je po urCe.!:!talosti _d:rrugq iiZia.Zeno ~trahoiVa-nje. Tu
nema bitni!h ra~i1ta izmedu strahovanja Zena sa sela i iz grada,
do.k Zene ,u 711eSovitiril n~:seljfuna znatno CeSCe izraZavaju ov-o
strahova.~je. Zene u gradu -neSt-o naglaSenije izraZavaju stra-
hovamje za zivot predse'dniika Tita. Sa 6,2•/o zene sa sella iznose
stralhovanje ·od pOvratka starog re.Zima. 1MoZdct- s~ promene u
z·enrljiSnoj svojini ,a pre svega agrarna ref.omna i kolonizacija, u~ok -ove na•gJa:Senosti.
Razlika
procenata
I
2
I
2
~1,8
18.0
+ 4.0
-2,5
6.2
5.3
5.3
4
6
5
5.4
4.6
5.1
-0.8
-0.7
-0.2
6
7
Ol<,upa~iia
Nesloga, ·naroda
Jugoslavije
Strah za Zivot Tita
77.8
20.5
3
4.5
4.5
R,at
Eiementarne nepogode
Povratalk starog
reZima
B!'Z strabov<mia
4.2
3.1
7
3
4.6
7.1
+ 0.4
+ 4.0
+ 8.0
- 2.3
2·
G r a d
Rang
o/o
Se Io
Rang
OJo
Koeficijent 1wrelacije ranga iznosi p = 0,64 i ;pdkazuje
iste tendencije kao i 'kod UlraZenih apStenarodnih ZeJja
*
•
•
Iz nize 'navedenih tabela se vldi da tilpoiogija . opstenaro'dnih Zelja i -strahovanja pokazuje male razlilk-e 1zme~u
Zelja i strahovanja ispitanika iZ raZli~it~ . t..~va nasel]a.
Zelje .za pri'Vrednim razvojem zem1Je, 11~.1 zelJe_ za razv-ojem 1prosvete i :zdravstva iZlraZene su gotovo Je<lnalk1m procentom u seosklm i •gTattskiJm naseljiJma.
Tabe!a 6c,
OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
VRSTI NASEWA
s e I o
Osnovna grupa
:z:d~av~tVQ
125
16,5
25
26,6
195
.
2D,l;l
,.
19r;J
227
29,9
24
25,5
265
28,3
516
28,6
257
~3,8
35
37,3
35,2
622
2
.
34,7
i·9
'"
"
.
1P
svega
Svega
0
/o
"'"
Mi r.
gra-d
-il
·~
·~
Op~ti r:a~V!)j ·
socijalizma
Privredni razvoj
zemlje
.2:ivotni standard
gra<tana
Prosveta i
I Md. naselje I
759'
1-!1:,9 .
100,0
I
ri I
•
94
'lo
2rl
,:
·o£
I~ I 'lo
"'"
·~
.
"'"
4,9
46'
%
4,7
s,;s
102
10,8
223
12,5
100,0
938
100,0
1791
100,0
254
255
,f{~i~~Lu~;.;
.$'#
u.: ~, . .~
!\~,-.:
.(1.'
'
'
...
;;;
�Gotovo je ista situacrja i kod 'izrazenih opiltenarodnih
strahovanja posmatranlh prema tipu adgovora. Sa najve<\im
procentom se javlljaju strahovanja za bezbed!llost zemlje.
Strahovanja zena u 5elu i gradu prema ttpu odgovora ne
raJZ!ilkuju 5e gotovo rumaro, ilto nlje slluCaj sa me.S~tim naseljem. Ove razli!ke ISU verovatno p.osledica delova!llja nekih.
slUica(jlll'ih &il:aca; linace se teilko m<>gu oibjaSI!liti. A1ro hi se mesovita naselja rpriblizava~a jednom :iii drugom tipu, <>nrda bi
tendencije bile jasne, ovako ona se izdvajaju rp<> nelkim kara:kteristikama, tj. (pO Ucesta]<>Sti javJjanja i (p() pojedinim
modalitetima.
Tabela 6d.
s e I o
I
MeS.naselJe
j
grad
j
Selo
MeSovito na:selje
Grad
Sada.Snjost
Buducnost
4,1
4,5
4,4
4,7
5,0
5,3
6,4
6,7
7,0
Litna IProcena .poloZaja ·odraZava se i na pr.ocenu polo.Zaja
opliterdTUstvene !Zajednirce. Ispitanice sa s~a procenjuju polo-
Zaj druStvene zajednice niZe na 1lestvtci nego
Svega
d I Iri I ·;. Ir~ I .,, I ~d I .,,
i~itanice
u
mesovitim i gradskiim naseljima. Alii, treba naglasiti da je
inter·val u kame se -kreCe 1procena poloZaja druStvene zajednice proslost - ,buduenost ,skoro isti 1bez obzira na tip naselja
i iznosi 3, 7, odnosno 3,8, pa se mo.Ze ,pretlpostaviti da tip naselja u tom pogledu nije roa:cajnije uticao.
Proslost
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA T!PU
ODGOVORA I VRSTI NASELJA
Osnovna -grupa
Pros lost
Selo
MeSovito naselje
Grad
4,7 .
5,1
5,0
Sadaiinjost
Buducnost
6,6
6,7
8,4
8,9
8,7
6,9
%
UgroZavanje razVitka
socijalizma
(nesloga, strah za
49
11,2
8
15,1
63
13,5
120
12,3
296
67,7
29
54,7
319
68,4
644
67,4
nepogode
73
16,7
11
20,8
66
14,2
150
15,7
Bez strahovanja
19
4,4
5
9,4
18
3,9
42
4,4
437
100,0
53
100,0
466
100,0
956
100,0
Zivot Tita i dr.)
Bezbednost zemlje
(rat, okupacija)
Elementarne
Svega
Medutim, t\polh>gij a strahovanja ne pruza vernu sHku,
jer anaNza pojedin.,Onih strahovanja ukaruje na postojanje
razli!ka 0md uticajem tipa na:se!ja.
3. Polozaj na lestvici.
Ispita:nici 'Ilia sclu (pn<>CeQjru,ju sv<lj po!ozaj na lesbvici kako u 'IP!'DiSJ.osti, talk:o i. u sadaJSnjooti, i u buduC;nootl, neilto llliZe,
nego 'i-'\piltaniJCi 'iz mesovi~N:t naselja i grada. ':Balk:ode Zem.e iiz
gradskih mase](}a .VIilie, nego .Zene .u meSovitim naseljoi.ma.
256
Pri merenju optimizma na nivou UOn:osti razli.Jke su takode minimalne u poredenju polozaja prDiSJ.ost - sa:dasnjost
i lznose 4•/o u korist .grada ako se 1lliPOredi sa S<![om (u gradu
58,6°/o, na selu 54,5°/o), odnosno 2°/o sa me.Sovitim naseljem.
U (pogledu stagnacije ,selo se donekle irovaja, dok se u svim
t\pov1ma naselja u pogledu pesimlzma procenat pribliZava
25°/o. AU, pri poredenju a!ktualnog liiCnog polozaja sa ocekivanjima u budueno'sti · podaci donelcle iznenaduju. Zene sa
Se'la .pdk:azuju veCi op.timizam, nego ~ene u gradu - ·.razlika
3,7°/o u ikorist se1a- i obmuto manji pesimizam u Odnosu na
Zene u graldu - razlika 2,2°/o. Ovaj podatak, smatr:amo, moZe
se tumaCiti uopSte uZim potrebama Zena na selu i o.Cekivanja
veCe mogu&losti !djihovog zaldovoljenja, pri toone se ·imaju u
vidu pnvenstveno zS!je .koje se odnose na materij aine potrebe,
- z~je rza IP<>boljsanjem sta,nrdarda, m<1demim uTedenjem stana
koje su inaCe viSe izrazile .Zene na selu, nego Zene u gJradU.
(V]di graflkan 6).
Kao i u ranljim strukturama "!Ptimizam u odnosu na dr.uiltvenu zajerdnicu je naglaseniji i veci je za p~eko 20•/o nego
izra.Zeni optimizam u odnosu na HCni polo:Zaj.
17 Zelje r strahovanja n:=troda Jugoslavije
257
�Grafikon 6
MERENJE OPTIMIZMA
A. LiCni poloioj ispitcnika u sadaSnjosti uporedjen so
poloiajem u proSiosti i .buduCnosti prema tipu naselja
proS lost • sadaSnjost
sadaSnjost- buduCnost
10
Grafikon 7
MERENJE OPTIMIZMA
9. P01oiaj druStvene zajednice u sadaSnj·osti uporedien sa
poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema tipu naselja
%
proS lost~- sadainjost
sadaSnjost • buduCnost
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
selo
meSov.
grad
selo
naselje
meSov.
naselje
~ u usponu ~ u padu
~ stagniro
258
-
bez odgovora
grad
selo
meSov.
.
.naselje
~
grad
u usponu
~
~ stognira -
selo
meiov.
grad
naselje
u padu
bez odgovora
259,
�.Zene u graJd~ po~azuju veci ~ptlmi>Zam u poglledu sadaiinjosti
dru~tven.e Z~Jedmce. Ma:lcJbro)ne su one zene koje smatraju.
~a Je za)edmca stagniraia. 1pak je anedu njirna veei procenat'
ze,_;a. sa ~EJ!a (7,5°/o na se<lu i 3,5°/o u ~radu). U [pOredenju sa-'
da>m.Josb prema 1buduenosti rezultati su s'li<Oni. Optimizam u'
gradu preov1.aduje u odnosu na druga naselja i dostiZe blizu:
900/o. Sa Jpe.;1imizanoan gleda n" buduenust 3 4°/o zena sa se!a i
..
'
.
'
pr.~a svega 0!8•!o ~zena u gradu. Tako .se .rezuiltati ocene po-·
.
Q<fraJJa •U huducnosti u odnosu na llooc>~t i u adn<>SU na druStvenu zajedniicu nalaize u ob~nutoj :prQpordji: .Zene na selu;
pokaJZUju veCi optimizam u odnosu na JirCni poloZaj, a Zene
u gradu u odnosu na polozaj druiltvene zajednice. {V1di grafilkon 7).
.. U uslovirna drUIStvenog samoupravljanja stanovnici grada
kop rade na sredstvima dru.Stvene svqji!lle, gledaju sire na
pr<>bleane ldiru.Stvene zajedni<!e. Na!lazeci se na visem politi!Ckom nivou, oni vide :Svoje mesto i interes u op-Stenarodnom.
napretllru . .Zena u privatnom seoSkom gazddnstvu ·viidi u njegoV:om: raz¥oju reSenje svojih potreba, te je .kod nje izraZeniji_
o,ptmmzam u rpogledu na Hooi [p<>lozaj. Medutim ove razli:ke
?Isu -maCajne i one se opaZaju samo ana1i>zom relativnih broJeva. Pokusaj izrac.unavanja ovih ra>llika putean X' testa pokazao Je d~ te railtke niJ.su znaCajne i da se ree;ultati X 2 testa
mogu prjpirSati slwcajnom kolebanju <Vlrednosti u okvi!ru gra2
mica. odred:enih talblicom X - distribucije, a na nivou pouzdan~Stl <>d 95°/o. Tako za proslost - sadailnjost na nivou Jrcnosti
X = 3,950, a >:a sadailnjost - buduenost X'= 6.719. u pogledu .d:ruiltvepe za;jed.nice za proo!ost - sadaiSnjost X'= 6.958
'" za sruda;Snjl<>st-il>uditl!Cnost X' = 9.601. 'M<ida ·rezultati X' _
testa .rastu, :ipalk x' n~je p<>kaz01o da postoje sistematske razliJk:e Ill
delo'.(anlju '!Jipa naseljja na opti:mizaan, odo::tQSillo pesian1zaan O:ene
Jer se vrednO&ti U<re6u i"'PPd !jranice <>d 12.592, uz rizik greilk~
od 5°/o.
•
*
•
~a ikr~ju 'moZemo zak'l'jt]C'irti da tilp Jlaselja stvara samo
:nan)e razhke ? s~rukturi zelja i strahovanja j.urgoslovenske
zene. TaJ uhcaJ m)e takav da lbi se anog'lo rgovoriti 0 n<>kian
suprotnim procesima i pojavama, onego je Ulpravo saan.o izraz
260
odreden!h specifiCnosti druStvene situacije .u kojoj Zive itspitanici. Te razlike 'li zeljama i strahovanji:ma su istalknute zbog
toga Sto su po.trebe i vrednosti u raiZUCitim nmselji•ma joS uvek
razi:iiCilte po svom inten:zitetu i ra!Zno:vrsnosti. Ipa'k, .razlike u
zerjaana nisu tako vldne kao sto rbi se anoglo c>cekivati s obzirom na veliku ll'aznowsnost u :Zivot:n.ian uslovima i poioZaj,u
Zena u gradskoj i -seoslkoj sredini. Po-stav.ljena aUernativa o
tome rda li zaostalost sela ili pak navedene promene u njemu
deluju odluCujuCe na Zelje Zena, na osnovu irzneti1h rezultata
reSava se u korist procesa na sellu 'koje ga, 1bar subjektivno,
pribUZavaju gradskom naCinu Zivota.
MeSovito naselje po izraZenfun ZeljaJilla sam-o se u nekim
slucajevima pribliZava gradskom, a [p<>nekad i seoslkom naselju, Sto iPOkazuje razno'l1kost meSovitog nase1ja, a maZda
i njegovu nedovoUjnu odredenost putem statistiCkog \kriterija. Medutim, ne'ki rezultati su taka neo:Cekivani i ra~iCiti
kalko u odnosu na grad, taka i u -odnasu na selo, da se to
moZe, po naSem miSljenju objasniti maZda nedovoljnorh reprezentativnc>Seu isp>itanika toga t1pa nase!lja.
Supr.otno drugim stru'ktuTama, uticaj ·ave strukture je
veCi kod opStenarodnih Zelja nego kod 1liCnih, Sto je u suprotnosti sa polaznom hlpotezom. Izgleda da ovakav re~ZUutat
nije \SluCajan. MoZda je reC o o:draZavamju na Zelje i stTahoVanja ·osnovnog druStveno.g odnosa, tproi:w·odnog odnosa, a pre
svega privatnog Vlasni:Stva na scilu lkao i s tim porvezanog stepena i'ZjednaCavan'ja liCnih i druS.tvenih interesa. Istovreme:n·o
nizak dbrazovni nivo :Zena na selu oneanoguCava 1m. Sire sagledavam.je opstenarodnih problema.
Optimizam at:.oji je vidan u proceni druStvenog polloZaja
pojedinca i poloZaja zajednice na relaciji .proSiest - sadasnjost - budu6nost neznatno <zavi&i od tipa naselja i nije
njime odreden. To ide u prilog potvri!ivanja generalne hipotezerada.
�1. Licne zelie i strahovanja
U crazmatranju uticaja SkolSke spreme prvi put do sada
opaiZa.mo ra~Jike U izra~avanju iii\n!h ze]ja koje SU U€!p<>STedno
veza,ne za ono sto je opSte!judsko u sva:kom coveku. Tako
ze1ja za Henim zdravljem irzrazito opada po svoj,oj uiCestalosti
\Jlm!iko sko!ska sprema raste Chez Sko1Ske S!Preme 42,90/o
prema 23°/o sa 'lli§om li. vlsOikom SIPTemom). SHene, ia:ko manje
raz!ilke, po:jaVljruju se i u pog.tedu zelje za zdr8,v1jem porodice. ·
Sa SlkolSkom spremom t~kode opada i zelja za 'Srecom i USIPehoni dece, bez Siko1e 46,5°/o sa vlsom i visokom skoloon 38,5°/o.
VII. UTICAJ SKOLSKE SPREME NA ZELJE I
STRAHOVA'NJA INA POLOZAJ NA SKALI
. ..
S'~<i}:lka "_Pre':'a i <>brazovanje stoje u lj)ozitivnoj 'korela-
CIJI, ~~ one n1su 'tden:ii.Cni .pojmovi j mfJigu postojati relativno
ne:,avtisno. Ipak, s 01bz1rom na nj'ih:ovu usku povezanost i naj-
cesce me~us~linu us1ovljenoot, Skolska SIPrema m<>ze da bude
P_dkazate!J mvoa dbrazovanja. Uosta:Ioon, u vecini dTustvenih
Sistema formaJna ikvalifikacija, ilkolska sprema predstavlja
uS!ov da se omoguci poj~dtncu da vrsi ·odredku druStvenu
ulogu I shoono te>me zauzima odredeni drustveni poJozaj.
,,Zbog _t<>ga se n~e istrazivanje o uticaju skolske SIPreme
na zelje 1 strahovanja !ugos!ovenSke zene uzima lkao pokazate1J odno.sa obrazovanJa, s Jedne strane, 'i obUikovanja zelja
1
stra:hovanja, s drruge strane.
Oi!tre razli~e irun~du zena !pOjav!ljuju se ;wpravo usled
r
. aznovrsnost~ :rn.voa nrilhove ·Sk:olske spreme. Skora treCina
)Ugos]ovenskih zena je j<Jii uveik neJ)ismena !Ji 1
~eko 400( ·
sa manJe o, "'et' · .razrt'Ua .osnovne •Skole 'iH 870j svih. ~o Je
· -d x 1r1
-·.l
.t"...
·
0
una" ·
"
'
~t.ena
.. ·
1Jl 1ma rce'~i razreda OSn'(}IVllle ~kale ·odnosno marije
· · 'SOJ ~zem
od toga. Istovremeno Jedva 0,6•/o zena >illtla viSu iii fakUJ!t t k
spremu. 1
e s u
Prir?~o 'je ocelkivati da ,ce se pod uticajem Skorske
SJ?r~e JaY_Iti ~raznol'iko.sti u .Zeljama i strahovanjima is.pitan1h zena, Jer ISadrZina odnosno u.Cestalost ii2Jvesnih· "el" '
svaik~k
· ·t ·
~ Ja ce
o IZaVJJSI 1 ·od stepena obrazovanja.
---1
StattstiCki bilten,. br. 298, januar 1964:, str. lil,
Na·suprot, Zalju za sreCnim porod:i!Cnim ·Zivotom WraZavaju
cellce zene ukollko iniaju vmu SkolSku \Sipremu, 'bez skole 22,9%
sa viSom i viso.kom 'Skdlom 42,30/o .
U povrSnoj anaHzi ovi rezu1tati ibi mog'H izazvati razliCita
tuma,cenja. Medutim, uporedna analiza Qienih zelja i lienih
strahovanja avde pcikwzuje, nasuprot utic~ju drugih struktura,
obrnutu sliku. Udk z<!lja za licnim :1ldravljem op~da sa skol:ilkom ;spremom, dotle ·strahovanje od lbolesti nag\lo 'raste sa
porastom nivoa llkolsl<e spreme (37,6°/o lbez skole, 65,4°/o sa
visom :l visokom 'ilkoloon). Sliooo je i sa strahovanjem od holesti u porodlci i od neuspeha dece. IstoVJremeno, nasuprot
Ze1ji za 1sre6nim :porodiCnim Zivotom, koj'll l!eSCe izraZavaju
zene trko!ilko je njiho'lla Skol:ilka SIPrema viSa, javlja se stxahovanje ad nesreCnog tporodLCnog Ziv:ota, koje opada sa Skoisk::om Bprernom.
Sve to pooovo potv:r<luje da ISU zelje vezane za SMnu
pr,iTodu roveika zajedniOke i da ne pdd!leZ:u neik01m bitni(jem
uticaju rari:liCitih ·Cinilaca .Cije dellovanje posmatra.crno u ovom
redu.
Cinjenica da su se u anailrzi uticaja ske>lSke S!Pfeme prvi
put prividno pojavlle a:azUke u ovim ·vrsta.ma zelja i &trahovanja govori samo o tome 1da razlilke u obrazovanju razliCito
ut:iJCu na izraZavanje onaga Sto j e 10vrsto vezano 1Za !l.iC:nost i
ono sto covek nosi intirnno u sebi. Zene ibez §k<>lske SIPreme;
verovatno pod uticajem obicaja, a mooda cak i pod uticajem
su'jeverja, _govore !Sarno o dobrom ejdravlju a ne o ibolesti, o
sreCi a me o nesreCi dece, dok Zene sa fa:kultetskim ·frbTazovoojem svoja strahovanja Did ·bolesti, neuspeha i nesreCe nepo.:
.sredno izra.Zavaju.
262
•
263
�.
Teznja za stanom pojavljuje se sa v<1llkom ucestaloscu,
1 kao druga po Tangu, kod ispitanica sa nedov:rSenom osnov-
nom 'Sko1oon (41,2%), pa do on:ih sa zavrsenom srednjom skoloon (42,8%). Zene bez Skole <JVU z~u :iJzraZavaju sa dvaput
manjoon ,UICestailoiSCu (18°/o), a ona se kod zena sa viOOm i visokoon. slrolom takode :pojay!juje u nesto b1azem vidu (30,80/o).
Dalljom anaiizom pojedinih ,grupa Jspitanih zena · s obzi<rom na
Skolsku spremu mog'lo se utvi'diti da grU[Ju zena bez skol~ke spreme saemjavaju rpreteZ!lo zene sa sella (72"/o). Tako se
~ moZe objas~iti Sto ove Zene ne iznose stamlbeni iPTOblem na
Jedno od rprv:ih mesta. Sto se tice ·zena sa viilom i visokom
skolskom ·spremoon, 'kod njih je, verovatno, stambenl [problem
1pak n.Sto povoljnije <resen. U ovoj svetlosti razumljivi su i
~o~aci "o -2elji 1Za. . sa:wemenom opremom .stana. Procenti lrojim
l~_lZrazena _<ova zel]a o.padaju uikollko je skolJSka sprema zena
VlSa. S 01bz1rom na vee utvrttenu Zelju Zena sa sela za ure~.en~em stana, ovi su se podaci mogli i oCekivatiJ. Pobo1j..Sanje
ZlVOtnog standai'da kao zelja [prisutna je Jbez obziTa na SkoJSku spremu, a neSto je nagla.Senij a kod Zena lbez ~o 1le. One se
takode isticu i svojim ·strahovanjem od potgoriianja zivotnog
standai'da- 14, 7°/o : 3,8•/o.
Alko -uporedLmo eelje Wra:Zene sa najveCom. U!CestaloSCu
vidimo_ da
ISe
siiJCno ponaSaju Zene oed nedovr.Sene O'Sl1ovn~
~ko!e pa ~o zavriiene STe<:lnje skole, dok se krajnje grupe, tj.
zene
?.ez
skol~ke spreme, odnosno sa bku1tetskom spremom,
~natnl]e od nJih..razlid<uju, Takode se uocava da svaika gwupa
zena. ~...osma_tranih prema ·Skolskoj spremi pokazuje irz;vesne
spec1f_:C!llost1 i to u_ izraz~vanju onih ·zelja koje se javljaju
~a ':esto. "'"'~nJ?m 'lliCest~o~. Taiko zene bez Sk~Ske spreme
lZraz~VaJ.u zelJu ·z~ socrJalhnm osi.guranjem, .smanjenjem po-
reza
1
rodnom godmom, Sto po.kazuje utilcaj seoske sredine -
~72°/o sa sela). Ta zelja se [p<JjaCV"!juje i lkod zena sa nedovrs~~om .o.snovnom ·~kolom,- jer i one tra:Ze smanjenje poreza i
~1se para. CT! ovoJ grupl 54°/o 'cine zene sa sela). - Grupa
zena sa ~a~enot~ o~ovno~ ~kolom i nedovr.Senom sxeduljom
Skolm~ .1zrazava zel]e za v>se rpara i razonodom. Izgleda da
kod nJih n~yos~ji _iac~ izral!ena zelja za da-ljim SJ<o.Iovanjem.
~asuprot n.Jrma, il1!:,1Jntan1ce sa 1Srednjom, :kao il v:iSom i visokom
:lko•lom pokazuju izrazitu •I.Znju ika us:pehu u skolovanju i
da1jem struenom usavrliaJVanju. One takode i2razavaju zelju
za uspehoon u poS!u. Tako fakultetski obTazovana zena, ekonoonista, 34 .godine stara, udata, svesna sv1h potei!!koca koje
ima u porddici, izja'V3.juje: »S obzirom da zeliJ!n uspeh u lienom i struCnom ZilvQtu, Zelela bih da u tom postignem viSe.
To nije moguCe s abzirom da smo mi Zene :preo'kupirane ostaHm stvaorima lk.o'je nas s,preC:avaju u toone, al1 !bih ~zelela rla .
se posvetim nauCnom i druStvenom radu.« Po ovim .rezultatima m.oZe se reCi da ·sa ~kolskom ~rernom raste i privrZenost poSlu i rzanimanju i teZnja da se u mjemu dalje napreduje. Izgleda da je potTeban odreC!eni nilvo obrazovanja da
Zena ,Qvrsto tOdluCi da put tSvoje emancipacije i ravnoprawnost
tra:Zi u ,Z8jpOslenju i uspehu, a ne samo u o'kviru braka.
Pada u oci da se zelja za stalnim rposlom i21razito javlja
~ena sa vi;Som i visokom 'Skolskom spremom. Visoka ucestalost sa 26,9"/o pokazuje da je ovo njrh<>v ozbilljan
problem. Ana:lizom dobijamo sledece podatke 0 tim zenama.
Od ukupno 26 :Zena sa ·vi.Som i visokom .Sk:ol!skoon s.premom,
16 meitu njinna su sluzbenfce, 5 domacice, a 5 studenti; 57°/o
jedino lkod
su udate iZene, a 46"/o su zene u starosnoj grupi od 20-29
godina. D&kle, radi .se o \PreteZno mladim, urlatim i zruposleniro
Zenama. Zelja za stalnilrn po.sloon moZe se objasniti ~teZnjom
doonacica i studentlrinja za Ola,poslenjem. Mazda se m<oze postaviti i pitanje u kakvom .se pol<>Zaju u radnoj organizacijd.
nalaze falkll!l.tetski obra:llovane zene kada sa tako veli.kom
uCestaloSCu :Wra.Zava:ju Zelju za stalnirrn po.slom.
Na kraju treba naglasiti da se rat ikao strabo¥anje javlja
na HOnom- nivou sa znatnom uCestaloSCu !koja raste UlPOTe'do
sa sko'lskom spTemom.. Tako, dol< ·ceilvrtina zena l>ez i3kolske
~preme izraZava s.trah od rata ikao liCno strahovanJ'e, to Cini
sko.ro polov'llna Zena sa viShn. i visokim dbra.:rovanjem, Sto
znaci rla ·Se sa · rporastom skoJSke spreme opasnost ad rata
ce.Sce sh,ata iorno licna ·opasnost pojedtnca. (V'idi rpl'lilog - tabele
4a i 4b).
Llen.e zelje rprema
t~u
odgovora, a pod uticajem Skolske
spreme, ne pru.Zaju neke nove podatke.
264
265
�Tabela 7b.
Tabela 7a.
LICNE ZEWE PREMA TIPU ODGOVORA I SKOLSKOJ
SPREMI
~
0
""
...
Osnovna grupa
~
"
"'
-:.--o
"'
"
"
~w
~~
o>., ~>..,
..,o- ~.go
~t:O
·..:
0 ~,.
z~~
"~
..
.. ·->_
c., -.ll
6
w
0~
""M
_;-o
0<>
0
;;
..,_ _., !l
.. "
M"' ;>,.
~
"
0
~
0.
~
z
U)~
..
-%3
Osnovna grupa
N
~
"
""
U)
LiCna nesreCa i
39
182
86
24
15
7
403
18,9
16,7
20,0
18,7
19,0
33,3
18,2
Broj
odgovora
%
razonoda i dr.)
Zdravlje 1 sreCa
odgovora
%
167
35,5
371
34,0
148
74,3
Broj
ekonom. polo.Zaj odgovora
u porodici
%
192
40,9
489
44,8
181
42,0
55
43,0
.
37,5
29
37,1
11
52,4
781
35,2
32
41,0
3
14,3
945
42,6
godlna)
"Svega
%
22
4,7
Broj
odgovora
%
470
100,0
49
'·'
16
3,7
1.090
431
100,0
100,0
90
1
0,8
128
78
100,0 100,0
4,0
21
100,0
2.219
lOB,O
Lifua strah<>vanja SU neSto T82!10Vl'SD.ija Od li&lfu zelja.
Tako se vldi da sa ~kolsko<m spremom rastu strahovanj a koja
se odrnose na Hhn.U--.sreCu i zdravlje, a opada:ju ana k.oja se
odnose na ekonomski po1oZaj. To se podudara sa ranijom analizoon 'POjedina&lih zelja i strahovanja koja je pakazaia da
ono Sto ispitanice rSa niZom ~kolskom. .sprecrnom izraZavaju kao
ze1ju, fakultets'ki obrawvane zene boraZavaju kao straJwvanje
od neispunjenja istih t€Znji. \Razumljivo je sto sa OO<als:kom
.spremom opada strahovanje od pogorsanja ekonoms:kog poI<>Zaja, jer po vazecim principima raspadele intelektualni
rad se znatno vi'Se nagractuje.
266
Bez
strahovanja
svega:
Broj
odgovora
odgovora
%
Broj
odgovora
%
71
28,0
85
33,6
b
w
"'
" .. "'M
"
·~
.
'E',. ..
i:ir;<'d ..,_ -.ll
.,.,
>~
~~
~
!>t:
o>.,
..,o""0
~il~
z~~ 0 "~
184
28,2
~
~
0
U)~
62
24,3
26
31,0
::<l,
>""
19
35,2
284
125
43,5
49,0
31
36,9
18
33,3
65
27
10,6
8
9,5
.8
~
"
"
c.
0
~
z
4
30,8
"
""
>
"
U)
366
27,9
7
550
53,8
41,9
5
9,3
Broj
36
14,2
Broj
(poboljSan standard,
Ostale Zelj e
neuspeh dece)
Broj
LiCni i porodiCni odgovora
ekonomski polo!.
%
Ostala
strahovanja
lmati stan,
z:aposlenje i dr.)
1mir, rodna
nesreCna starost)
u parodic!
(bolest, smrt,
dece, srecan porodiCni
Zivot, zdravlje)
t.iCni i porodiCni
bolest
(bolest, smrt,
Bolest i nesreCa
Broj
u porodici
(SreCa i Skolov.
,;;;
""
>
LiCna sreCa i
zdravlje
{zdravlje,
Skolovanje,
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
SKOLSKOJ SPREMI
odgovora
54
%
21,3
%
7
2,8
Broj
odgovora
Broj
odiDovora
Vo
253
100,0
10,0
108
16,5
41
16,1
19
12
22,6
22,2
2
15,4
236
17,9
19
1,5
12
1,8
653
100,0
141
10,8
255
100,0
.,
100,0
54
100,0
13 1.312
100,0 100,0
2. Opiitenarodne iielje i stralwvanja. - iNa saddi!nu zelja
na o,p.Stenarodnom rpilanu trebalo bi ocekivati ja<!i uticaj Sik:?lske 1spreme nego na li<me Zelje, koje su :Cesto po~ nepo.&r~Lm
uticajem osnovnih zivotnih potreba eoveka. Na1me, da b1 se
uocili prol:ilemi citave dru\%vene zajednice JJJ.i sveta potrebno
je odredeno <>pSte i poiitti!ko obrazovanje. Ono se medutim
delimiCno nalazi u pozithmoj korelaci'ji sa Skolskoon spremoro, mada to nekad.a i nije sluCaj. .
Zelia za mirom 01pada sa porastom nrvoa sk01lske spreme
(31,8•/o bez iiklole: 19,20/o sa "'-Soon i visolmm l\PTemQ!ll). I stra:
hovanja od rata po'k:azuju istu tendenciju. Ovi rezultati mogh
bi da !llavedu na pagre8ne zaildjucke. Medutim, UipOredenjem
sa UrCnim Zeljama, ¥id'irrno da su Zene sa visok·oon Skolls'kom
spremom Zelju za mirom izrazile kao iJ:iJOnu Ze1ju, dok je Zerne
sa ni1Z·oon ·SkolSkom spremom izraZavaju kao opStenarodnu .
MaZda bi se, ne baS sa .ronogo .sigur.no.sti, moglo pretpostaviti
Oa ~ene sa vi.Som S!kolskom kvaili:fi!kacij-om ZeljiU za mirom,
267
�odnomo !Sitrahowa!nje Old .rata, !SUnatraJj.u kao UO'nlu smva:r, svetsn.e
da je borba lza mir stvar !Ilelpo.sre<dine alk!tiV'nC>sti .sva/kog pojedinca. Nasuprot tome, zene bez skC>!Ske "!Jreme i dz seoske
sredine Zerlju za mirom i strahovanje od rata, moZda, smatraju kao socijaine sile pred 'kojima su ljudi nemo6ni. Tim liT•
~to .one sa veCom uCestalaSCu izra.Zavaju straho'Varnje od prirC>dnih sila, kao sto su eleunentarne !Ilelpogode.
OCuvanje socija'liz.ma kao opStena:rodna Zelja tzrruzito
r·aste sa porastom skol.ske spreme is;pitanih zena - 12,4"/o
bez §kole, 34,6°/o sa visom i visokom 5kolSkom spTemam. lstovremeno 'kao opstenarodna ze]ja pojavljuje •Se i ze]ja ea dug
fivot predsednrka Tita, u cij·oj licnosti ispitanice gledaju perSC>nif>kaciju socijali2lllla. U ovom slucaju zelja opada sa porastom skolske spreme. Zakljuca'k s!edi sam rpo sebi: zelja
za oC.uvanjem socija'lizma zahteva viSi niv:o apstralkcije, nego
zelja za dug zivot predsednika Tita, pa se rprema tome pojedine Zene opredeljuju za jednu o'd ove dve sliCne Zetje, u
skladu sa svojim obrazovanjem.
Procenat kojim. su 12raZene opStenarddne Zelje vezane za
dalji 1privredni ·razvoj zem.Jje raste sa Sko1skom s.premoon,
bez obzira o 'kojoj se lkonkretnoj ze'lji radi. To je najoiSig!ednije u izraZavanju Zelje •za razvojem ~Dldustrije k·oja se sa tri
puta veeom ucestaloscu jav!ja kod fakultetski obrazovanih
zena nego kod zena bez §ko~ske srpreme - 14,1•/o : 46,20/o.
Ova Zelja je toliJko naglai.Sena kod 1Zena sa viSom i vLsokom
Skol~Sroo.m Sjpremoon da je d.z-raJ2ava .skoro poloVina :ifsp'itanica
u .ovoj g:rupi. I Zelja 1za f!'laevoljeun. sadbraJCaja 1ra\Ste •sa Sko!Wkom
spremom, a joS viSe Zelja za razvojem poljcxprivrede. Ako se
uzme u ·olbzir 1Cinjenica -da je 72D/o Zena bez Sk.olSk:e s,preme
i 54°/o rsa IIl·edovrSenom Sklo']s!Jwm .sp1remoun sa s€lla, .ct11da Je
ovaj rezultat neocekivan - 7,6°/o: 19,2°/o. I zelja za nacionalni.nl p,msperitetom up~dljivo roote sa !POl'"staun illw1•ke
srpreme - 2,9"/o : 19,2"/o. Sauna zelije "'" opiltom ~ra1d:njom
zemlje i ekanomSkom stabhlnoSCu ne pokazuju u svom izra~avanju sl\enu tendenciju u odnosu na i!kolSku spTemU ilspitanica. SV'i ovi rezultati mogu se tumaCiti jedino veCom anga~ovanoSCu Zena sa viSom ·Skolskom kvalifikacijom u privred.nocrn razvoju -zemlje -i nj.ihovim Zivotom u gradSikoj UI'Ibanizovanoj d. industrijaHzovanoj sredini. Zene sa ·visokom i viSom
spremom 'iizral:avanjem zelje za razvodem poljoprivrede po-
268
[
I
sebno rpotvrduju svoju sposobnost .ocenjivanja znacaJa !kompleksnih problema privrednog razv1tka zemlje. To nije biC>
slucaj 'kada smo zene iz grada 1gledali .u cel\ni, jer su se faku1tetski obrazovane Zene svojom ma!lo!brojnoSCu guibiie .u
ma'Si. Zato i pri oceni Zelja sluZbenica trsba innati u v.idu 1stu
opasn:ost.
Zelja za rpobo!jsanjem standaT<ia po .svojoj ucestalosti
raste sa nivoom 'ID<o!Ske spreme - 35,3°/o bez skole :53,8°/o
sa vi:Som i ·visokom sprernom. Ovdj ·Zelji se pridruettje Zelja
za r~enjem stamlbenog pitanja u .razmerama druStvene zajednice, 10°/o : 34,6°/o. Karakteristicno je da ove dwe zelje nisu
po'kaza1e ovakvu tendenciju kao Hcne ~elje. To je dakaz vise
da .Zene sa vi~Som SkolSikom spremom uspeSnije uskladuju
svoje l:i!Cm.e interese sa dT.uStvenim interesima.
Kar~kteristlcnC> je Ida zahtev za rarzvojam likolstva takode po svojoj uCestalosti ~taste sa n.ivooon 'Sk.ollske sprenie.
I ovaj podataik treba tum.Citi 'kao sire gledanrje na proibleme
razvoja ldruStvene zajednice od strane onih. !Ciji je. obrazovni
niv·o rviSi. ·Najzad, treba ipomenut:ii da Zene lbez Sko~ke spreme
zele el<!ktrifikaciju se!a (12,4°/o), ·sto je i ,priroono s obziTom
da -dve treCine ovih 'Zena Zivi na selu.
Zelja za rpunim zarposlenjem jav"lja se u rprvom redu kao
Zelja 'Zena 1sa ni:Zim obrazovanjem. ·Cinjenicom .da po evidenciji Zawada za z~oSljavanje preteZno nE!kvailifikovana ·zenska ~tadna snaga traJZ.i zaposlenje, moZe se objasniti ·ovaj podatak.
Posebno je zani.nlljivo sto .se :Zelja 'Za izjedn.Cenjem plata
pojavljuje sa !Ilajvecom ucestai!C>Seu (11,5°/o) kod zena sa viwm
i visokom ID<olskom spremom. Tako visok procenat kojim je
izraJZena ova Zelja nije zapaZen do saida u ana1izi podataka u
ovom radu.
Najzad, treba istaCi da :se i .strahovanje od "1porvra'bka na
stari 1reZim, d. strahovanje IZa Zivot predsedni'k.a Tita j avij a
najCeSCe 'kod Zena sa osnovnom iii srednjom Skolom, dakle
kod 'Onoga sloja koji po zanimanju 1pripada radnicim.a ili nizim sluzbenicima. (Vldi prilog, talbela 4c i 4d).
Opstenarodne zelje prema tirpC>logiji potvrduju pretho'dnu
analizu; Zelje za privredn:im razv.ojem i ;za raZivojem prosvete
i zdravstva ra:stu po svojoj uCestalosti sa. ipOTastom nivoa
skol.ske srpreme.
269
�Tabe!a 7d.
Tabe!a 7c
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TJPU
ODGOV!ORA I SKOLSKOJ SPREMI
OPi'iTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
SKOLSKOJ SPREMI
.,
"
"' !;c
0
... "'
M ..
_.--o
.,
c
"' "'
.,
.
I 0 !;:c i;>ctl c.,
o>.,
""' -o o- co- -o.,co
e~
t:
I "' z ~""' 0Ill~~ "'~
O<U
.,~
~.,
~~
~
Osnovna grupa
~
N
"'
OpSti razvoj
Broj
socijallzma
o~
•rll
Osnovna grupa
6
~
>.s
-g
.,~
-2
.,
c
N
.,
0
0.
""
>
"'
-., "'
>""' z
~
ugro.Zavanje
razvitka
soeijalizma
(nesloga, strah za
Tita i dr.)
Bezbednost
zemlje
(rat, okupac.ija)
Elementarne
nepogode
"'
odgovora
(l'azvoj socijal.,
%
65
153
77
29
15
6
345
18,6
19,1
18,9
22,8
17,2
30,0
19,3
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
Privredni razvoj
Broj
zemlje
odgovora
(razvoj industrije
%
saobraCaja, ekonom.
stabilnost i dr.)
22,6
.Zivotni standard
133
260
38,0
32,5
19
15,4
29
3,6
"
106
47
9
15,4
13,3
11,6
350
100,0
800
100,0
407
100,0
(pobolj§an standf
bolji stambeni
Broj
79
252
31,5
119
29,2
30
23,6
32
36,8
4
20,0
Bez strahovanja
516
28,8
Svega
145
49
28
7
35,6
38,6
32,2
35,0
34,7
10
7,9
8,1
1
5,0
85
4,7
7,1
5,7
10,0
12,5
12:7
100,0
87
100,0
20
100,0
1.791
100,0
uslovi, zapo-
zdravstvo
%
19
4,7
Broj
odgovora
M i r
%
"'
Broj
svega
odgovora
%
u odnosu na op.Stenarodna strahovanj a tipo!<>gija pokazuje da •trahovanje od rata raste, a ad ~lementarnih ne.pogada opada sa p<>rastoan s!wlske spreme. Sve su to samo rezultati koji su ranije anaiizLrani.
270
21
10,6
43
9,6
~
6
~
.,
>~
-2
.,
.,
c., -_g "
., 0
~~~ "~]
""
"'
z
0 C>Ull(l)>lll :>~
·~
N
i5E;.!!!
~
42
19,8
12
18,2
""
>
"'
·~
"'
120
2
7,1
12,5
134
44
67,7
67,6
63,2
66,7
85,7
644
e
67,4
%
32
16,3
82
18,3
28
13,2
7
10,6
1
3,6
15,7
9
4,4
20
4,5
8
3,8
3
4,3
1
3,6
198
100,0
447
100,0
212
100,0
Broj
odgovora
%
Broj
odgovora
Broj
odgovora
Broj
odgovora
136
302
"
24
28
100,0 100,0
4
150
1
5
42
4,<
956
100,0
3. Po!o:1aj na lestvici
622
slenost
i dr.)
Broj
Razvoj prosvete i odgovora
"'
•tl)
Zivot
%
odgovora
%
Broj
odgovora
%
.,~
%
zdravlje Tita,
gradana
o>=
GJ53]
" "0"' Z O•tn
·~
..r..o
O<U
l
a) Procena liCnog poloZaja na lestvici - Procene liCnog
palozaj a na lestvici kako za pro8lost, talko i za ~adaiillj o•t
i <buduenost, .pokazuju razlike koje nastaju pod uticajem nivoa
Sk.dlslk.e spreme. Tendencija je oCigledna i :irsta u sve tri vremenSke dimenzije: uko!iko zene imaju vise skollske kvalifikacije, uto!iko procenjuju vise na lestvici svoj polo~aj (vidi
grafilkon 8).
Procena uspOtna, stagnacije ili pada poredenjern poloZaja
u 1sadaSnjosti sa p.oloZajem u pro.Slosti i ·buduCnosti pokatZuje
da najveCi o,ptirrnizam u poretlenju sa pro§loSCu pokal.luju Zene
sa zavrSenom osnovnom Sk:dlom iii nedov.rSenom sredn.jom, .a
zatim .Zene sa vi~om il visokom Skolom. I najmanji tbr.oj pesimista na1azi se u istim grupama. Iz ana1ize svih do sada iznetih rezu1tata jasno je Sto se tak,o ;pona!Saju Zene sa viSo.m i
visokom skorskom .spremom. Takode treba imati u vidu da
se medu Zenama sa zavnSenom oS'llovnOlrll i nedovnSenoon srednjom Sk-dlom nalazi :naj!VeCi lbroj radnica koje IDaCe polkazuju
visoki optillllizaan.
271
�2t?ne sa osnovnom Skolom i nedovrSeJlom srednjom Skoloon lalkode sa aptimizmom gledaju i na svoj polozaj u buducnosti. Medu njima je najmanji procenat pesimista. MeduUm, sa_ najviSe o.ptianizma na svoj pdlo·Z~'j u buduCn:osti1 gledaju
Zene ~a 'Srednjom ~kolom., a zatim Zene sa viSom i visokoon
iikolom (vidi tabelu 8a).
Tabe!a · Ba.
MERENJE OPTIMIZMA
u
>
I-
w
"'
...J
<(
""
z
<(
•
::!:
w
"'
...,
0
""
V)
I- ...J
a.
0
-.
<(
<(
...J
a.,
-...,
"'""
::!:
>N w
0 0::
0
a.
z
>U
...J
272
c: 0
luilajem u pl1Q.Slosti i bu!duenosti prema iiko•J.slkoj spremi.
ProSlost-SadaSnjost
Ill
~~.-.g
0::
z a.
<(
~···.,,
: •• ~ .••••. · •••.•. : ; .
A. LiiCni rpoloza:j ispitarnilka u sada.Snj,C>Sti uporeden sa po-
•U
,
Skolska
sprema
o/o
'"
~§
"· 0.
J>
Bez skole
100
Nedovr.
100
9Sll. Sk.
Osn. Sk. i nedovrS. Sred.. ~k~ 100
Sredoja skola 100
ViSa i vi,s. Sk. 100
Nepoznato
100
I -- I J.l
,;,.,
,.
ooC
SadaSnjost-BuduCnost
.ci
. ,.
00"
"o
0
""'
I 2-= I " I 0
. c c. .ci
"""
Cl')
;;l
'0
~
52,4
17,6
27,1
2,9
74,7
11,8
9,4
4,1
55,6
20,1
24,0
0,3
73,2
13,5 11,9
1,4
62,8
57,1
61,5
42,8
14,8
18,4
15,4
21,8 0,6
24,5
23,1
28,6 28,6
76,3
79,6
77,0
71,4
12,8 7,1
3,8
10,2 8,2
11,5 11,5
14,3
14,3
.b) Procena poloZaja druStvene zajednice na Iestvici - U
pogledu ·procene poluilaja drtcltvene zajednice rezultati nisu
identicni sa procenom li!enog pe>lozaja (vldi grankon 9).
2ene sa: osnovnom Sko1om i nedovl"Senom srednjom SkQlom p:r,:ocenile su -n~jvi'Se na \lestvici polo.Zaj d·ruStvene z~
jednic~ !kako u !ProSlosti, tako i u said.Snjosti i u buduenosti.
Njih slede. 'Zene sa zavr.Senorn srednjom SkoiJ.om. I avo se maZe
objasniti samo tako da iikolska sprema osrposob1java za odr~
d"ene profesionalne delatnosti l da oba elementa kao zajednicki
fakt-or de'luju na ocenjivanje ,polpZaja ·na ·lestvici. To znaCi
da se u ovorn S'luCaju i-adi ·a rardnic1ma, odnosno niiZ:i-m sluZbenicima.
Ta 1sta grupa, .wporedo sa Zenarma sa viSom i visoko:tn
spremom, ~(;1; l1ajv~Ci111 optimizmom ocenj.uje iPDloZaj dru.Stvene
zajedni1ce u .proSlosti. NaS'Ulprot njim~, Z~e bez Skols'ke spreme su u ~zra~avanju op4ro~a ·itajqzdrZlji'Vije i medu njima
je i broj pesi•mista naj-veCi. To se moZe obja-sniti Cinjenicom
sto s[l zene bez ilkollske srpreme iii •bez lkv>!lifikacija hli ekonoms'ki zavisne u porodici i to tpreteZno u seoskoj sredin•i.
18 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
273
�U poredenju sadasnjosti P'fema buducnosti optillllizam
raste sa .porastom nivoa Skol•ske spreme ispitanica ~ to ta:ko
oclgledno da nema izuze11ka. Te!Ildencija koja se mogla ~""·
paziti u analizi opiltenarodni:h zelja i strahovanja i ovde se
potvrduje. Visdk.a Skolska sprema omoguCava Sire uoCavanje·
problema i IPerspektiva ·razvoja drustvene zajednice (vidi
tabelu 8b).
Tabela 8b.
u
>
!ii...:
w~
-~:z
...:tZii:
'
~·~~1c
. 'g.
·c~
•', ". ,• • • ',.' '• • .' ,' • •' •, • \ '• •
~
MERENJE OPTIMIZMA
I
~~
l!! >VI
_,
•
B. Polo:Z:ajj dru.Stvene zajedmice u sada<Snjasti uparede!Il sa
pol<>Zadain u prosl<>sti > buduenosti prema Skolsknj spremi.
Skolska sprema
w~
u_
-::e
Zw
I
%
Bez Skole
100
Nedovr. osn. Sk. 100
Osn. Sk. i nedovrs. sred. sk. 100
Srednja skola 100
ViSa i vis. Sk 100
Nepoznato
100
0~
wa.
:;;!"'
N-,
we
z~
W_J
ProSiost-SadaSnjost
I .~I z:;.::: I ~.1 · ISadaSnjost-BuduCnost'
ac I. I ~I ·
.
.~
~t::
/:lo. ~c
0
bt<"::
~--~
::::J
~<
c::e
w
'~
l:t:
>N fl.
0
....1
0
fl.
274
I
d
,.
«!
0
•
.o
~
I :so.
1i.lc
<":~,:::
:~c.
.o
0
b.O<"::
<'0"
0
•
72,9
74,3
5,3
6,5
18,2
15,8
3,6
3,4
82,4
85,0
9,4
9,3
2,9
2,6
5,3
3,1
80,1
79,6
80,8
85,7
2,6
6,1
7,7
15,4
14,3
11,5
14,3
1,9
89,7
95,9
96,2
100,0
7,1
4,1
3,8
1,9
1,3
>o
•
>tl) >CI')
"'0
;:30.
•
•
Jasno se vidi uticaj nivoa ;Skdlske .s,preme na sadrZinu,
odnosno ·uCestalost, izraZenih Zelja i strahovanja jugoslovenske ·Zene. Na UCnom p1anu ono se zapaZa v.i.Se ikao naCin na
koji ,se Slican sadrzaj izrazava: k<>d jednih lkao zelja, kod drugih kao strahovanje. Tako na prillller, zelja za <·dravljem koo
Zena bez S'k:dlske .spreme adgovara izJraZenom strahovanju od
bolesti kod zena sa fakultetskim obrazovanjem. N a opiltena:rodnom nivou Zene sa rvisokom i viSoan Sko'lskom spremom
pokazuju mnogo sire shvataonje opiltedru8tvenih problema. CaJk
bi se moglo reCi da je njihova i politi!Cko Obrazovanje viSe.
Ipak treba imati · uvek na umu da se l!'a'di o Zenama ·] da je
naslede pr<!slosti u p<>gledu nji:hov<>g o'brazovanja veoma teSko . .Zena sa viSom i visokom -spremom, ne samo kad je ekonomski nezavisna, vee i u polo:Zaju domaCice - izdrZavano
lice - , oseCa odredenu sigurnost jer su moguCnosti njenog
zsp<>slen:ja ve!ike. Prindpi raspodele je stilllluliilu. Zbog svega
18°
275
�toga ona u~pemije uskladuje svaje licne sa drustvenirrn interesima i to dolaz~ do izraZaja u saidrZi.ni i uCestaflosti izrazenih zelja i strahovanja.
Pri razmatranju utiteaja Skolske spreme svuda se oseCa
velilka teSI<oca da se ov.ad cin!ilac ;zoluje od d¥a faktQra koji
istovremeno i zajednicki deluju: a) profesionorlna delatnost
i h) gradska, odnosno seoska sredlna. To posebno dolazi do
•
izra.Zaja u kategoriji ,Zena sa osnovnom Skolom i nedovrSenom
srednjom Skolom. Visok stepen optirrnizma koji izraZavaju u
odnosu na 1sopstvenu proSiest i buduCnost, kao i na ,proS'lost
i buduCnast d:ruSbvene zajednice, gov-ori da tie ~reC o radnicama
- nepo&rednim proizvodaCima j njihovoj vezanosti za socijalizam kao druStveni sistem.
Iz svega navedenog proizlazi da je ~ko!Ska sprema znacajan ·cinllac u O'l:ilikovanju zelja i strahovanja jugoslovenske Zene.
VIII. UTICAJ SOCIO-PROFESIONALNE STRUKTURE
NA 2ELJE I STRAHOVANJA INA POL02AJ
NA LESTVICI
Po1oZaj Zene !kao aktivnog lica u mno.gome se razl:i!kuje
od pO'loZaja Zene ikao izdrZavanog lica. Zap-oslena Zena pored
funkcije domaCice i majke .ima i funkciju radnice. Posebno
je znaCajna Sto za,paslenje Cim.i Zenu ekonoms'ki ravnopravnom
sa muSkarce·m. Svrstavanje neza.poslene ·Zene u izdr.Zavana
lica od strane demografske statistike ima i! :puna sacioloSko
znaCenje. Ekanomsku zavisnost dapunj.uje i iza1ovanost od
procesa pTolzvodnje i drugih drustvenib delatno.sti. S'amo
zapas•lena ·Zena, uCestvujuCi u nekaj od dMtvenih delatnosti,
dobija u okviru drustvene naknade, pored materijalnih dobara odredeni stepen druStvene moCi i druStvenog ugleda.
Medut:im, ne treba izgubiti iz ·vida da u sistemu druStvenog samoupravljanja i nezapaslene Zene uCestvuju u reSavanju druiltvenih problema. Njihova 8lllga~ovanost u kuenirrn
savetima, mesnaj ·zajednicil i knmuni putem oblika neposredne
deinokratije, iii jJzboroon u pr:edstaMniiCke :organe, zatim uCeSCem
u drruStvena-palitiCkim ·arganizacijama i drugim ablicioma
udruZivamja pr1bli!Zava ih ZJ~slenim Z·enanna. Ipa!k, ekonomska
rzavisnost odraZawa se kak.o na porodiCne odnose, tako i na
njeli drllStveni poloZaj.
Zaposlene Zene razli;kuju se medu sabom s ohzirom da
vtS:e· razliCite druStvene uloge, te u skladu sa tim zauzimaju
i razliCite· druStvene polOZaje.1 Gruba uzev.Si, druStvena pade1a ·rada ostavi~a je koliko nuzno, tollko i tesko naslet!e
podelom lila ,umni i flzillki rad. Kategorija nezaposlenih zena
I U 6vom radu manuelne radnice delimo na radnice i poljoprivrednice
- seljanke, a nemanuelne radnice su svrstane u ne sasvim definisanu ka'tegoriju slu.Zbenica ..
277
�- domaCica razli1kuje se prema tipu naselja s obzirom na
ablike i odnase u paradici o teritarijalna-ekalo~ku sredinu.
Zene ikaa [ica sa Hcnim prihadima dobijaju dru8tvenu naknadu
na osnovu ranije svoje delatnosti Hi delatnosti reianova poradice.
Analiza zelja i strahavanja ovili kategarija ·zena "[>akaz~ce kariki je uticaj drustvene p<idele rada na nj.ihavu sadrZinu, odnosn.o uCesta1ost.
1. Licne ze!je i strahavanja
a) Licne ze!je (vidi prilog, tabela 5a) - Radi ba!jeg uocavanja razlika izmedu zelja zaposlenih i nezaposlenih zena
izvcllce se najpre analiza najucestalijih HCn.ih zelja akti'l(llih
lica u uZem smislu - seljanki, radnica i BluZbenica - , izdrZavanih lica - domaCica - i lica sa 1iCnirm prihodom:
Aktivna lica
Rang
SreCa i budu6nost
dece
Imati kuC.u, stan
SreCan porodiCni Zivot
Zdravlje
Moderno urediti
ku6u
Poboljsanje
standarda
Zd.ravlje Clanova
porodice
I
'/o
lzdr.Zavana lica I Lica sa
Rang
Rang
%
I
I
c.
prlh.
I •r,
1
2
41,9
38,7
I
3
49,7
31,6
2
4
41,5
3
4
31,9
30,9
4
2
27,5
42,6
7
1
7,32
48,8
5
23,9
5
25,7
6
14,6
6
22,2
7
20,4
5
14,6
7
15,8
6
25,7
3
24,4
24,4
Ovi rezultati se, u izvesnom smislu, nilsu m-ogli oCekivati.
Mada se rrudi o Hcnim ie!jama, i!pruk oe moglo pretpostaviti
da ce postojati vece razlike u. izr.Zavanju zelja izmedu aktivnih i izdrzavanih lica. Naprotiv, rezultati an'kete go.v<Jre da
izmedu njih postoji dosta slicnosti, a da se ·razlike javljaju
izmedu ave dve (aiktivna
izddavana) grupe sa jedne strane
i Iica ·Sa iiCn.im pl"ihodlma sa tkuge strane. Izgleda da ovde
nije po sredi :stepen i oblik aktivnosti1 veC pre svega ruticaj
godina starostt
+
278
SreCa i budu6nost dece rna1azi · se na .pr-vom mestu kao
liCna Zelja i aktivnih i izdrZavanih lica. Uz: ·to rclolazi d Zeija
za .sreCnim porodi<!nim Zivotom._ Imati stan.. i -moderno ga
uredlti - zajednicka je zelja zena kako a'ktivnih taka d izdr_Zavanih_1ica; Razlika je jedino neSto vidm.ija u tome Sto- Zene
domaCice Zelju za UCnirrn ~dravljem Wnose o.dnnah iza Zelje
za srecom dece, dok se 'kod zapaslenih zena ta zelja javlja tek
na 1Cetvrtom mestu. Medu Zeljama Zena ikao Uca sa liOriim prio.
hodiuna najizrazitije se javljaju Zelje za 1i.Cnim zdravljem,
zdravljem Clanova porodice i sreCom dece. Upravo sliCno kao
kod najstarije grupe u ranije .posmatranoj starasnoj strukturi.
Isto taka zelje za kucom, ·pokucsbvom i ~tandardom su nesto
manje izra.Zene Zelje.
Ne ·moZemo dati pouzdanu ocenu za ana1izirane podatke
sve dok ne utvrdimo-da U postoji ·razlilka i~edu Zelja IZena
kao aktivnih lica zaposlenih .u raznim druStvenim delatnostima, kao i iz ka'jih se delatnasti zene najvise prihlizuju domaCicama po izra:Zenim Ze1jaana.
Podaci ·govore da :iz.medu radnica, sluZbenica i seljanki
postoje •uaOljive uazlike u uCestalosti i: rangu izraZenih Zelja
na l:iJCnom planu. Radnice na prvom mestu, i to ib1izu 60°/o,
izraZavaju Zelju da imaju !Stan, •Sto je samo znak nereSene
stambene situacije u kojoj se nalaze. SluZbenice izra:Zavaju
ovu Zelju sa znatno manj-om uCesta'loSC.u - 38,2'0/o, a seljanke
sa 25,5'0/o, Sto je, s ·obzirO!l11- na uslove stanova~ja na selu, d
ra:zumljivo. Medutim, ikad se radi o Zelji !Za uredenjem stana
i -njegovom o.premom1 -redosled je obrnut. Seljanke ovu Zelju
~zraZavaju sa najveCom urCesta1o.SCu u odm·O'SU na .radnice i
sluzbenice- 27,7°/o :25,0•/o :17,5•/o. To •govori da su ~otrebe
kod svih drustvenih slojeva u ovom .pog!edu slicne, ali da je
realna situacija najgora na selu. 1 J?oboljSanje standa:rda je
Zelja radnica i slu:Zbenica, mada je 'kod .prvih znatno izrazenija - 33,7°/o: 21°/o . .Seijanke avu •Zelju izr.Zavaju .tek na
osmom mestu (14,6°/o). Radnice zele stalan ;posao, a slU.Zbenice uspeh u po.slu i uspeh u skolovanju. Sledi, da je problem
zaposlenja preteZno problem radnica. To je :iJ razumljivo ako
se ima u vidu ni•Sika lkvalif:ikaci-ona sprema Zenske radiD.e snage.
s druge strane, uspeh u pos'lu i dalje skolavanje, kaa va~an
I To se bolje moZe uo~iti u neposredno izrafenim Zeljama kao ~to to
na primer izraZava 35-godiSnja s~Ijanka, udata. ))2:elim da seljak maZe -da
kupi elektriCni Sporet, televizor, Iep nameStaj«, ill kao Sto to izjavljuj~ 50godHinja domaCica. ))Uredila bih kuCu, kupila radio, pokuCstvo i druge predmete za domaCinstvo.«
279
�ptit \1 tome ,\l:jpehu, predstavlja zelju sluZbenica. s obzirom
ita privftthO-sV·ojinske Odn:Ose na selu, ove zeiJe kod iSeljanki
riisti i2lra2-itije, aU Se zato javljaju ·zeije_ za Srilan}ertJ"em J.i6reza
= ~3,3%, za rodnom godinom ~ 11,7"/o, !kao i zelje da se
ostane zeinljoradn;k (11,6"/o) iii preseli u grad-(oko 5%). Ako
pOkusa\no da se osvrinemo na zelje koje mogu da prikaZu bilo
teznje seljanki da ostimu na selu i u ,poljoprivredi, bilo nji•
hOVu oi'ijentaciju ila 'vanpoljo.priVtedne delatnosti, tada uoCava!mo
da ha UCn-om -plaih.u seljanke sa veC-om uCeStaloSCu iznose
zelju da ostanu na selu (11,7°/o), nego da se presele
,u
i,,
I
I
grad
(5°/o) dok na apl!tenarodnom planu ane sa vecc>m ucestaloscu
zele razvoj industrije nego poljaprivrede (16,8% : 9,8%). Nji•
hova statt"osna i skolska struktura ne moze to potpuno objasniti•, jer 12°/o seljanki u najmlai!oj starosnoj grupi, 64°/o u
srednjoj i 24°/o u naj'starijoj zeli da ostane na selu. 2elju za
odlaskam u grad izrazavaju podjedna:ko zene u na:j\nladoj i
srednjoj staroshoj grupi (50% :50%). Ove naizg\led protivreene zelje razum1jive su tE!k u kampleksu zelja !koje se adnose na njihovu unutargeneracijsku Hi medugeneracij,sku pokretljivost. Nairne, 'o,Cekilvana Zelja za :prelaskom u grad, od.;..
iiOSno u v·anpoljo1p.riVi'edne delatnosti, 1zraZena je kod seljanki
i pre-kO Zelje za bbljim Zivotom i §kolovanjem dece, Tazvojem
ind'u-stdje, ra"zVOj'e·m prosvete, Zeljom za ~Z~j>oslenOSCu i sl.
Tako selj aruka 54 godine stara, kaze: « ..• da mi deca boQje
Zive, teZak je ·pao-rSki Zivot«. Seljanka 35 g-0-dina stara, udata,.
tu Zelju izi'aZava na ovaj na·Cin: »Da proda•mo i·manje, da bi
inOgli da \podignemo kuCu u NiSu, .pa da se i ja zaposlim«.
Uticaj drustveite podele rada i razLiCitih drustvenih
uloi;a na Zelje i Strahovanja je oC1gledan, poSto razlike u
Ze'lja·ma nigde nisU taJko velike ik.ao usled delovanja ove
struktUre.
Medutim, kada Se radi o najintimnijim liCntm Ze'lja.ma kao
Sto je zdraV'lj'e, -srel:a i buduCnost dece, zdravllje rClanova porOdice, razlike .nisu -velike. Zelja ·za HCnian zdravljem naglaSenija je kod seljanki, a Zelja za sreCnlm .porodiOniin .Zivotom
kod ·radnica i. .sllWbenica. Ze'lju ·za tSreCnim porodiCnim Zirvotom
radlllice izraZavaju na drugo.m rn.estu, sht21benice na treCem,.
a seljanke tek na petom mestu.
Raz·onddu kao Zelju izraZavaju pret~o .radnice i sLuZbetti'Ce. zena. na Belu joS uvek je previSe OkU!pii'ana i"ad<lm u.
kuCi -i :na 1manju1 a i ina.Ce joj je stran ·pojam -slobodnog vremena i naCiln njegovog koriSCenj a.
280
; .~
Dok se zelje zena ikao aktivnih iica razUk\lju s obzirom
na delatnost koju VtSe, d.Otle se Zette -dbmaCice, ka6 izdtZavana lica uglavnom ite tazlikuju j>() zhljama, bez obzira da
li stanuju na selu iii u gradu (vidi prllog, tabela 6a).
DomaCice
S e l o
Grad
Rang
0/
0
Rang
0
'o
0~re~c~a-,i'bu=od~uLcn~os~ct~dLe~c~e----L----Tl~--~4B'A~--,1~~,5~2~.8,-S
ZdravJje
2
41.2
2
46.6
Imati kuCu, stan; p6boljSati
stambene uslove
3
31.2
3
31.2
Srecan poradicni zivot
4
29.9
4
25.6
Modemo urediti ku6u
5
27.8
6
23.3
Zdravlje clanova porodice
6
24.7
5
25.6
Poboljsanje standarda
7
24.7
7
16.5
Vtsta i redosled Zelja su iSti i ~aZliike se javljaj.u SarhQ.
u uCestalosti. Doma.Cice Sa sela Ba neSto veCom uCeStaiJ.oSCu
zele poboljsanje standarda, smanjenje poreza i bolje socijalno,
osiguranje. DomaCit:e iz grada Zele viSe razo.node i viSe para.
Zanimljivo je da je Zelja~ za sta1ni±n poslom sa neSto veCom.
frekvencijom izra.Zena kod domaCica na selu. Pretpostavka
je da :.se rardil o nek:valifikovanoj m1adoj radnoj snazi koj a iz-·
raZava teZnju za !profesiOnalnoin pOkretljivoSCu.
ImajuCi u vidu izvesnu pbdudarnost u Zeljama Zena kao,
izdr.Zavanih lica i iZ -g.rada i Ba sela, r3.2llnotfiCe s.e da H PO-·
stoje ra_z'Hke izmedu Zena -na se}u, 1bez abzi·ra. da ii sli aktivna
lli ~ZdrZava:na ·li:ca, tj. ISelja.rike ili doniaCiCe. O"iaikv'a analiza
oprawdana je i s obzirom na seosku sredinu i s Obzirom na.
privatno-sv-oji1nske odnose, a posebno s obZirOm da tteba sa
velikom rezervom tprimfti samo klasifikacijli Zena na seLu na
domacice i .seljanke. Nairne, apravdana je pretpootavka da.
je svaka Zena na individualnom poljoprivrednom gaxd:Lnstvu
istbvremeno i aktivan po:ljoprivrednik i dOmaCi.ca.
Razli'ke u Zeljama na liCnOm plimu iZimedU Seljanki i
doma:Cica na selu 'nisu velike, ali su i:PB.k heSto ·n:agla.Senijenego ra:zliJke iunedu dbmaCirca sa ·sela 1. domaCica i"IZ grada.
Ovi rezultati u izvesnoj merj niisu oCekivani. Zato se pOStav-·
lja tpitanje da li je gornja prellpostavka da je zena na selu.
istovremeno i poljoprivrednica i domaCica tai:na. Sli.Cnbst 4
izra.Zenim Zelj anna dOmaCica s·a se'la i iz grad.a, a i•zvesne raz-litke koje se pokazuju izmed'll ISelja,nlki i domaCica na Selu,.
mogu se jedino objasniti odnosom aktivnili i il'JdTZavanih [ica ..
281.'
�Ipak, treba ponovo !_PodvuCi da su ove razlike -minima1ne, dok
su razHke iZimedu Tadnica i s1uZbenica, sa jedne strane, i do-:.tnaCica, sa druge strane, uoCljivije. DomaCice na seiu sa veCom
uCes'taloSCu izraZavaju Zelju za stanom, sreCnim porodtCnim
.Zivotom, zdravljem u porodici i Zivotnfun standardom, dok seljanke Zele 1smanjenje poreza, viSe novca i rodnu godinu. Dak.le,
ukollko postoje izvesne razlike one .se ogledaju u tome Sto je
domaCica na sel'U or:ijentisana viSe lka domaCinstvu, a seljanka viSe ka poljoprivrednom g.,dinstvu.
A'ko se ima u vidu da se seljaruke u celini pribli.Zavaju
domaCicarna, mora se izvrSiti 1spTavka analize o uticaju zapoS'lenosti na izraZene Zelje na liCnom planu koja je izneta
na pocetku poglav}ja. Uporedna analiza zelja aktivnih i izdr.Zavanih Uca, naime uCeSCe seljanki u kontingentu aktivnih
lica, utice da se razlike u zeljama ove kategorije i fkategorije
izdr.Zavanih iica smanjuju, te daju ·krivu tpredstavu _o tome
da zaposlenost i vrsta dela tnosti nlsu uticajni faktori. Medutim, rezultati koje smo dobili uporednom analizom zelja
radnica, sluibenica i seljanki q;>orkazuje da aktiv.no.st i vrsta
delatnosti deluje na karaikter i ucesl>!lost zelja na lienom
planu.
ib) Licna strahovanja - (vildi. prilog, tabela 5h) - Uticaj
socio-profesionalne struk'ture na izra.Zena :liCna strahovanja je
veoma crna1i. Uporedenje razlika u i:zraZeniml strahovanjima
aktivnih i izddavanih 'Jica ne daje oznacajnije rezultate. Jedino Hca sa O.iJCnim prihodima izra.Zavaju sa veCom uCesta1oSCu .strahovanje od sopstvene bolesti i smrti, a sa manjom
od bolesti ,(!Janova pQrodice i dece. Kod ove kategorije javlja
•e i strahovanje od nesrecne starosti, sto je jos jedan d<Ykaz
da se u ovom sluCaju ne .radi o uticaju aktiv:no.sti .i vrst~
de'latnosti, veC o uticaju starosne struk.ture.
Nema velikili razJ;ka nl 'll pogledu strabovanja zaposlenih
zena - seljanki, radnica i sluzbenica. Stra:hovanje <Yd bolesti i smrti, od nis]{og zivo1mog standarda, od nezaposleno•ti i neresenog sta:nfuenog pitanja izdvaja po svojoj ucestalosti raidnice od ostale dve kategorije. Slu7Jbenice rposebno
izra.Zavaju strahovanje od rata, a seljanke izraZavaju strahovamja od .nerodne godine, ·'kao na lptililler: »Strahota je kad
zem.lju po.plavi voda i ikad 111e mo:Zemo Ida je orbrad:ujem·o«, ili
»Strahujem •kad nema ki.Se da dodu nero.c1ne godine«, kao sto
to kaZ~ domaCica, udovica, 69 godina stara ,sa 5 xa-zreda
osnpvne -Skole.
2B2
Takode · se i doma>Cice tkao izdr.Zarvana lie a ne razlilkuju
po -strahovanjtma, <bez o'bziTa na tip naselja u kome stanuju
(vitli pti'log, tabela 6b). DomaCice u rgradu sa neSto veCom uCestaloSCu .strahuj,u dd neuspeha dece u ··Ziv-otu, a domaCice na
selu od neSTeCnog porodiCnog ·Zivota, niSkog standarda 1 nerodne go.dine. Interesantno je da domaCice iz grada ne izraZavaju strahovanje od nis'kog !Stan:dar.da za razli'ku ·Od radnica
i sluZ'benica. To nam u izvesn.om .smislu pokazuje da su domaCice u gradu verovatnQ Uca ·Ciji o.stali akti.vni Clam.ovi domaCtnstva olbez'beduju relativno zadovaljavajuCe prihode.
*
*
*
zelja pdkazuje da radnice sa preko 50%
Tilpe>logija ]]i\nih
;zr,Zavaju zelje vezane za ekonoonski polozaj, doU< slliZbenice te Zelje izraZavaju manje od seljanki i domaCica. To goveri o njihoVom viSem i sigtirnijem ekonomskom po'loZaju u
druStvu. Dok. s1uZbenice najviSe izraZavaju Zelje vezane za
porodicu, Uca sa 1iCnirm .pdhodom su okupirana svojom UCnoSCu.
Tabela 9a.
LICNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU
Ill'.!. Ill
i
" I u I ,;, i
..
, I ..
"
c
"' ' ·a
'0
Osnovna grupa
~
Li(:jna sreCa i
Broj
odgovora
zdravlje
(zdravlje, §kolo%
vanje, razonoda i dr.)
Zdravlje i sreCa
Bt:>j
odgovora
u porodici
(sreCa 1 ~kolo%
vanje dece,
sreCan porodirni
Zivot, zdravlje u
porodici)
LiCni i porodiCni Broj
ekonom. poloZaj odgovora
(poboijSan
%
standard,
imati stan,
zaposlenje i dr.)
Ostale Zelje
Broj
(mir, rodna
odgovora
godina)%
Broj
svega :
odgovora
%
66
l6,1
""
I""~u
"
i5
I:
I
'
!
~
~
0
46
46
209
,.,,0
18,2
129
83
29,3
••
S!J,3
0
·-
16,3
31,4
0...§
" " . .,
u"'
Cl"' ::s-= .t::
E u
430
ln,4
ii
-:i
.,
.... ....
25
••
34/f'
11
,,
!·'
'
'J'l
403
18,2
18
781
JG.o
35,2
190
147
86
469
32
n
940
46,2
51,9
37,4
40,8
33,7
42,0
42,6.
26
7
10
42
6,3
2,5
4,3
3,6
5,3
230
100,0
1150
100,0
9S
100,0
411
100,0
2R3
100,0
90
4,0_
50
100,0
2219
100,11
2sa
�Licna s'trahovanja prema tipu odgovora daju sledeci
pregled:
AkUvna
Ilea
Tabela 9b.
%
LICNA S11RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
ZANIMANJU
"
"
·2
-"
"
"'
Osnovna grupa
~
'il
LiCna nesreCa i
Broj
odgovora
bolest
(bolest, smrt,
%
nesreCna starost)
BoleSt, nesreCa
u porodici
(bolest, smrt,
neuspeh dece)
Broj
odgovora
%
Broj
LiCni i porodiCniodgovora
ekonom. polotaj
Ostala strahovanja
%
"0
~
"'
"
,_
"""
I c;;"
.C<>
I"'o.._
~~
~-e
~" ~
Eu u"'.-o
o·- ·- 0
C>"' ,..., :=: .t::
~
0
Poboljsanje standarda
OCuvanje i razvoj socijalizma
Mir
Tito - dug Zivot i
zdTavlje
Razvoj industrije
ReSenje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost
Razvoj saobraCaja
Razvoj poljoprivrede
~
""
>
"
"'
57
52
37
176
32
12
366
25,9
30,2
25,0
25,7
·so,o
50,1i
2'l,9
93
"
65
307
16
5
37,2
43,9
44,9
25,0
20,8
U,9
33
19,2
13
8,8
67
9,8
6,3
'
1
4,2
141
20,8
20
11,6
29
124
18,1
12
18,7
6
236
19,6
25,0
17,9
·~·
23
10,5
Broj
odgovora
%
odgovora
%
Broj
svega odgovora
%
'to
%
41.9
35.9
26.8
27.7
27.1
14.3
31.6
4.9
24.4
24.2
22.6
19.7
14.8
10.6
10,0
19.4
17.3
14.8
13.0
14.8
8,9
26.8
12.2
4.9
49
2.4
4,9
550
"
20,5
Broj
Bez zanimanja
Izdr.tavana Lica sa llCnim
l1ca
prlhodom
2
0,9
3
1,8
4
2,7
19
1,5
10
1,5
2ZO
172
148
684
100,0
100,0
100,0
100,0
"
100,0
24
100,0
1312:
100,0
Radnice izraZavaju najvi.Se strahovanja za svoj ekonomski
polo.Zaj, domaCice za porodicu, a lica sa lifuim ·prihodom za
so,pstvenu liCnost.
Ovi rezultati sarno •potvrduju ranije datu analizu.
~'-
''·
~
Ddk se ikod Ze:lja na ·liCnom planu nij.e IUOICavaJ.a ratz'lilk.a
izmedu alktiW>ih i i~dr2avan·ih i]ica zbog sllenooti zclja seIJ;ja:nlci i idomai:ica na selu, to 1 ilmd opstenawdlnlh iiclja ta
je
tra!ililka v;dnij a.
Poll>ollj:sal!ije sta!ndarda je .Ze'ljja koja se sa lllalj\vecom
IUC9sta1lo~6u ctavdja lkod •svih Jkategorija. A·lil Ze1];u !Za ['aJ'Z1VOj·em
soct}a1izma .zapos1ene .Ze!Ile :izra.Zatvaju na dr;ugorn. tmes:l:u, a
'iex:llrZarvana IJdca - dOtmaCice ltelk na sedmom. Zene 1kao ~tiv.TI.a
llica izn01se sa we6otm uCestailoSOu •Zelj.u za .fazwolj:Eim inJdUISitrije,
clwnom$kom ot"'bilnoiii:u i .reilenjem .stambanog !P!tarija - za
razliklu ·Did domai:lca. Ova se moze o!bja:snHi tid·ih"vitm alklt1vmtm
swdelovamjjem IU privr9dnom •razvojru zemJ.je i 1Crlmjen;icom ida
veCina alkltilvm.ih >lira Zivi u gradSki.m na,sel]ima (natrne u p:oduzorku veCi:nu oCine r~dn1ce i s!lu.Zbenice). Zene sa 'li!Cnim prihodima grupisu svoje opStenarodne zelje oko svega pet problema - dug Zirvot prectsed.n.]ka Tita d mir, s j~dne strane,
a pOiboljsanje standarda, razvoj lndustrije i nacionalni prosperttet, s druge strane.
2) Opiitenarodne zelje i strahavanja
a) Op§tenarodne zelje (vidi prilog, ta:be!a 5c) - RazmatrajuCi opStenarodne Zelje Zena razliCitih zanimanja ;u_ okvir-u
-tri osnovne kategorije - akti:vna iica, iz-dr.Zavana lk:a J. iica
sa li>cnim prihodlma, - dobijamo S!edeci pregled zelja koje
se javljaju sa najveCom uCestaloSCu:
284
Analiza opMenarodnih zelj a zen a kao aktivnih lie a sve trl
kategorije - ra'<inice, s1uZbenice i seljan'ke ~ pokazuje d~
izmedu njih postoje znacajne ratlike (vidi 'trubelu 5c u prilogu). Fobo]jsa:nje sta:ndarda je au>solutna zelja radllica i sluzbenica (prelko 500/o), dok je seljanke izraza~aju na drugom
mestu (26"/o). Dug zivot druga Tita i ocuvanje i razvoj socijalizma su zelje 'koje sa dalako vecC>lll ucestaloscu iznose radnice, zatim <sluzbenice i seljanke. (Dug ·zivot Tita 45°/o kod
285,
�radniica, 21°/o kad sl'Uilbenica .; 12'/o lklod seljarrrki; OO!lVWlje i
razvoj socijalizma: 41"/o: 31°/o: 17°/o). To je svakako poka-
OpStenarodne Zelje Zena kao ·izdrZavanih tHea, tj. domaCica, pokazuju veCe razlike nego njihove 11iCne Zelje (vidi
zatelj svesti radniCke ldase o svom dTu.Stvenom .poloZaju i isto-
prilog, ta'bela 6c). Pa'boljsanje standarda i resenje stambenog
rijskoj ulozi koju ima u na.Soj drustvenoj ·zajednici. Sluzbenice
pitanja Zele znatno rCeSCe domaCice ·u g.radu. To je sam.o izraz
Zele razvoj prosvete i e:dravstva -
zbenica javlja na sestom mestu po ucestalosti. Ova zelja priblizuje seljanke domacicama sa sela i icz .grada. Seljanke zele
njihovih realnih potreba. Razvoj mdustrije i ekonomska stabilnost su takode zelje domacica iz grada. Nasupxot tome,
Zene sa sella ·imaju svoje specifiCne potrebe. Pre svega to je
razvoj 'sae>bracaja - 21°/o: 7"/o - 'Zatim elektrifikacija sela i
razvoj paljoprivrede, a :sliCno se1jatikama i smanjenje poreza.
Interesantno je lka!ko se razv<>j saobracaja pojavljuje kac>'
stalno :prisutrna Zellja :sela, .Sto govori o slaboj saobraCajnoj
razvoj industrije sa znatno veCom uCestaloSCu ad xazvoja po-
povezanosti 'Bela sa centrlma. 1Medutim i domaCice sa sela
ljoprivrede - 17°/o: 10°/o - i tu se ,oonasaiu 1kao ostale dve
gru,pe zaposlenih zena. Ovde se ponavljaju rezultati dobijeni
analizom uticaja tlpa naselja na zelje zena. Ne izgleda da
se radio principij<!lnoj prednosti koju b> s<!ljanke davale industr'iji u izgradnji socijali2lma, veC bi se pre moglo reCi da u
razvoju industrije vide moguCnost pobo'lj-Sanja svog materijalnog rpol0Zaja. Tome u prilog govori i relativno niska ucestalost Zelja koje se odnose na op.Stu izgradnju, nacionalni
razvoj industrije stavljaju ispred razvoja poljoprivrede.
12,8°/o - , dok radnice
zele opste r€'senje pune zaposlenosti -
14,10fo. Ove opste-
narodne Zelje ·podudaraj.u se sa 1liCnfun Zeljama s'luZbenica,
odnosno ra:dnica. Posebno je zanimljivo da seljarrrke zelju za
mirom iznose na p!WOm mestu, dok se ona kod radnica i slu-
pros.peritet i ekonomsku sta'bilnost. Jedino se Zelja za razvo-
jem saobracaja javlja sa IVisokom ucestaloilcu (15,3"/o) i na-
Uporedna analiza Zelja selja:rrlci i domaCica sa sela po-
ka!zuje znatnu slicnost. Dok su se kod ·zelja na 1icnom planu
domaCice ~Sa :sela i iz grada pdkazale sliCnije .nego domaCice
sa se'la u od.no~u na seljanke, to se kod lZelja na QpStenarodnom
planu domaCice sa sela i .seljanke ,ponasaju slienije ne.go domaCice sa sela prema domaCicama iz grada.
b) Op§tenarodna strahovanja (vidi prilog, tabela 5c) Uticaj ,socio-profesionalne strukture na opstenaxodna strahovanja ne daje na·m neke nove rezu·Itate.
lazi se na petom mestu medu :Zelja.ma koje izra:Zavaju seljanke.
Talko, na primer, seljanka iz oko'line Osije'ka tka:Ze: »Ze1im da
imamo prugu. Trebalo 'bi ceste popraviti i pobo!jsati, to je
najveCi nedost,.talk u nasem •krajlu« - (SR Hrvatska, ·red. br.
u,pitnika 281), lli: »Zelela lbih da zemlja ima izgradene puteve,
da ne .osecamo blart:o kaJda prud.ne kiSa« - (SR Srbija, red. br.
upitnlka 163). Posebno je zanimlj'ivo '<Ia se u zeljama za razvojem prosvete 'i zdravstvene sluZbe- seljanke -pri!bliZavaju
sluzbenicoona za razlfku od radn;ca (8°/o: 13°/o : 3°/o). Tu se
sva:kako radi o razrHCiU1m pobuJdama - slu:Zbenice te.Ze pored
ostalog ubrzanom napretku u sluzbi, d<>k seljanke zele poboljSanje ·Zivotnog nivoa sela .i to ne xadi u.nuta.rgeneracijske
vee medugeneracijske :pokreWjivosti - Rkolov&nja dece. Nije
reliko da je to izrazeno na sledeci nacin: »Zelela 'bili da mi
se deca gkoluju, a .ne da budu zemljorad.nici«, ili ikako to kaZe
67-godisnja udata se1janka, nepi&mena: »Zelela bih da mlada
pokolenja budu srecnija, da se svi skoluju.«
1
. Posmatrano u celini, radnice i slu~benice u i·Zra.Zavanju
ops.tenarodnih zelja rponailaju se Sllenije i razlikuju se od
seljanki.
·
286
Ak1lvna
lica
Stvrahovanje za
Zivot Tita
Bez strahovanja
Povratak na
stari reZ.im
Nesloga naroda
Jugoslavije
Lica sa liCnim
prihodom
%
Rang
%
Rang
o,,
76.8
1
81.9
I
82.9
1
17.4
2
3
20.9
3.9
2
6.8
7
292
2.4
2
6
6.4
6.4
4.5
4.5
4.8
4.6
4
5.5
4.8
4.8
4
4
5.8
6
5.1
3
4.8
4
5.2
7
4.6
5.5
Rang
Rat
Elementarne nepogode
Okupacija
IzdrZavana
lica
7
Kao i u dosada.Snjim analizama, na:jdominantnija su stra-
hovanja zena i kao aktivnih i kao izdrzavanlh lica pred onim
socijillnian i priro.iJ.nim sllama koje covek doZivljava kao ne~
287
�dace na koje ne moze neposredno da uti<:;e. Sva druga strahovanja javljaju se sa malom t>Cesta:lo.Scu. Vidnija ra?li'ka. je
u tqme Stq zaposlene Zene &trahuju od Ok.lJ.pacije, a, dom~Cice
·od rpovratka na stari rezim. Lica sa ~ii:mm rpr.ihodom su u ~o!!Il
pogledu lbliZa domacicama
Upored:ujuci strahqvanja aktiv<lih Uca - scljanki, radniea i sluZibenica - vidimo da selj anke s najvecom ueesta.lo.Scu, rposle strahovanja od rata i elementarnih nepogqda,
istieu strahovanje od okupacije, 8,8°/o. Kod radnica je nagla.seno strahova11je za zivot predsednika Tita, 13°/o, a kod sluzbenica nesloga naroda Jugoslavije, 11,1°/o. Zanim:Jjiv 0 je \fa
strahovanje od povratka na stari dru.Stveni sistem iznose u
prvom redu seljanke, 6,6°/o, a czatim radnice 6,5•/o i sluzq<>ni<:e 3,7°/o.
Izmed:u dO!!IlaCica sa sela i iz ,gmda n\lffia nekih. ibitnih
razllka u i!zrazavanju opstena:rodnih .strahovanja - (vidi prilog, tabela fid) - strah za zivot predsednika Tita izrazavaju
viSe domacice ·iz grada - 6,2°/o : 2,6°/o, a strah od uws10ge 11'1roda Jugoslavije domaci<:a sa scla 5,7°/o: ~,8°/q.
Upored:ujucj strahovanja seljanki i domacica sa se1a,
razlike :se jedino opazaju u tome sto se'ljanke strahovanje od
okupacije fzra:ZavajU viSe nego domaCice sa sela 8,8°/o: 4,6'0/o_,
a takod:e i nesto vise strahovanje od povratka na stari druJitveni sistem. Nes:toga naroda Jugoslavije je strahovanje ikoje
se i:esce javlja kod domacica sa sela nego 'kod seljanki '5, 7% : 2, 9"/o.
MaZe .se reCi da razli>ke, lkoje su inaCe neznatne, ne zaSluZuju posabnu analizu jer nisu proistclkle iz_ bitno razU.Citih
socija~nih ponasanja rpojedinih razmatranih grupa.
*
•
izraZ~aju
Zelje za
•
privreQp.i~
razv·ojeJ;ll zetpljfg:, "dok
radnice najveci broj zelja koncentriSu ~ko · 9psteg fa,iv<>i•
socijal~a.
·
·
288
OPSTENARODNE 2ELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
ZANIMANJU
~
"'
~
"'
c
Osnovna grupa
OpSti razvoj
"
soeijalizma
(ri:lzvoj socijai.,
zdravlje Tita,
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
~
Broj
odgovora
%
~
"'
E
"'
~
"'
v
,Q~
~u
·-
~
o;c
~~
Eu
0 ·Q~
elf
~
·C e
o.o
u
>U 0
..
"' "'
fJ
:J;:::,.o
0
~
""
>
"'
~
44
82
46
147
16
10
345
16,2
28,7
19,6
16,5
25,0
23,3
19,3
Privredni razvoj
Broj
zemlje
Odgovora
(razvoj industrije
%
saobraCaja, ekonom
stabilnost i dr.)
·
78
75
67
265
16
13
516
28,6
26,2
28,5
29,7
28,1
30,2
28,8
.Zivotni standard
Broj
graa:ana
Odgovora
89
99
86
319
16
13
622
32,8
34,6
36,6
35,8
25,0
30,2
34,7
(POboljSari
%
standard. bolji
stamb. usiovi,
zaposlenost 1 dr.)
Razvoj prosvete
Bro;l
i Zdravstva
Odgovora
%
Broj
odgovora
Mi r
%
Svega:
Broj odgovora
%
Tipologija oplltenarod~ih zelja pakazuje da su najucestalije ~elje koje se odnase na zivotni standatd grallana l to
kod sv\h zanimanja, osim koo Iica sa !icn\m rprfuodom koja tu
prednost daju privredn<>m razvoju zemlje. lipak, sLuzllen.(~~
u najveCem procentu ima.Zavaju Zelje vezane za '2ivo1mi st;mdard, a zat~lll: dorp.a.Cice. Isto ta~o doma,Ci~e sa n.ajveCoon uCesta).oSCT,:t
Tabela 9c.
17
6
19
37
4
2
85
6,3
2,1
8,1
<.1
6,3
4,7
4,7
43
24
17
124
10
5
223
15,9
8,4
7,2
13,9
15,6
11,6
12,5
278
100,0
286
100,0
235
892
100,0
64
100,0
43
100,0
1.791
100,0
100,0
rad Kao i k<>d razm.atranja opstenarodnih z"~IJ'a po'ed' •
·
·
.
<=
J macno
.~nc~ ~= 1 u ·ovom •sluCaJu ist.i!Cu svojim. shvatan'ima da -~
soc~Jahst1cko d
drustveno "Urel!enje identi>Cno sa OJ''"'Jo · . tl
res1ma tP: ·
· ...
.u1 v1m m e ...
:r~? no Je sto domaCice dzrafavaju teZnju za . ob<>~san~em ztvotnog. st:m:tlarda, jer je domacinstvo kojim ~ne
ru ;vo_ e os.nov~~ ..Je~tn>ca lifue potrosnje. Sluzbenice, koje
ll~a e nnaJ~. -naJVIS~ .:1votn1 standard,. Zele rna prv.om mestu
nJego~.o ~ai~e poboiJsanje. Izgleda da Jt1uZbenice u opSiem
~~llS?JlJU ztvo.t~Qg standa11da drustvene o:ajedn1ce '/'ide i pobolJSanJe svog hcno.g standarda za razliku ad dr.ugih p.
tranlh modaliteta.
osma·v
•
19 2elje i tsrahovanja naroda JugosJ.aVije
28!1
�Strahovanja od rata su tolillw zajedni<Jka 'ljudima da soeioprofesionaltne grupe ne pokazuju neke v;dnije rraz!ikeo Sluzbenlce •i o-a<la1ice sa najve6oan uilesta[<Jii(:u izraZavaju strahovanje vezano za ugroZayanje dru.Stvenog sistema.
~·
c
0
~
-"
:;:
0
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I ZANIMANJU
,,.
c
"'
"
"'
nsno'vna grupa
Ugro.Zavanje
razvitka
sOcij alizma
(nesloga
strahoVanje
za Tita 1 dr.)
Bezbednost
zemlje
(rat, okupacija)
Elementarne
nepogode
~.··············
.. '• ·: .. ..... ·.. ' .. '· •..
0
Tabe!a 9do
~
Broj
odgovora
%
16
9,7
v
"'
E
"'
~
"'
.....
"
=0-
.c v
Cii"
20
16,7
~
o.s
Sv ~ 0"'
o·- ;J~.g
Q~
57
·is
1'1,5
10
'"'
.....
z
'"'
<
c
<>~'i:: 0
.. v
11,6
:s·
~
0
5
9o3
. I
~
v
""
>
;::)
< .....
- z
1- <
~
"' z
0
...J <
N
4
120
12,5
'"'
0
113
_ Broj
odgovora
%
68,9
Bez strahovanja odgovora
Svega:
Br:Jj odgovora
%
1!8,0
17
9
17,1
%
%
63,3
70
2B
Broj
odgovora
Broj
76
14,2
8,7
7
•••
164
100,0
7
5,8
5,8
336
68,2
82
~6,6
18
3,6
35
64,8
14
63,6
12
22,2
2
2
9,1
2
3,7
9,~
o""
•1
.
t:l ·;:
-~ a.
...J
V')
"'
18,2
.
E
••
~a
~
644
<
0.. ~
67,!
;::)
150
<
:..:
..
15,7
w
"'
0..
z 11-0
"'
-z
~
.
-'
.
~
.!::!
~
-=
0
c
.0
>N
,
>VI
0
;:;; ]
•
[8
0
0
B;-u
11:,4;
I
;::)
120
100,0
103
100,0
493
100,0
54
101),0
22
100,0
..... c
< ;::)
•N al
956
100,0
0
...J
0
3o Po!oi!aj na lestvici
0..
a) Procena po!oi!aja ispitanika na !estvicio - U procenjivanju polozaja na [estvici uocavaju se ra:lillke i.mnedu pojedinih sodo-profesionaiJnih grupa (vidi graftkon lO)o
...J
"
0.
Kao opsta tendencija uocava se da zaposlene zene i domaCice procenjuju svoj poloZaj u sa.da.Snjosti, a posebno u
buducnosti, ikao annogo villi, nego .u .:prosloslio ·Medutim, sluzbenice vide najvecu ra:tliku izmedu svog p(jJ<>Zaja u prolllosti
i svog polozaja u lbudutnosti, ..(3,l)o Radnice se ponasaju slienoo'
Nasuprot ovim gru.pama, Zene ~kao 1ica sa lien-im ;prihodima
290
•
u
oc
.,
•
~
z
>U
0
oo.co,..,-oiO-"'tMN
19*
0
a.
0
291
�gledaju svoj polozaj u buducnosti kao visi, ali sa najmanjoan
razlikom u poreiienju 'Sa prosloiicu (1,8). Zene ove kategorije
procenjuju 'SVOj poilozaj u pro'slosti kao visi u poreiienju sa
ostalim ikategorijama. S!u7Jbenice· to •cine u pogledu svog polozaja u saidaiinjosti i fbuducnosti: Njih slede radnice. Svoj
polozaj u sadaiinjosti nainize ocenjuju seljanke.
Donekle su 'Se mog'li oCekivati ovi !fezultati. Lica sa
licnim prihodima sv,kaiko Ida cene polo2aj .u kome su bila
pre pet godina, jer su tada lblla delimicno aktivna, a takoiie
i po godinama mlada. Ipak, uocljivo je da svoj ,polozaj u
buduenosti te zene ,procenjuju ne!ito vise nego seljanke. To
se odnosi i na .•adaiinjost. Postav'lja se pitanje da li je taka
niska ocena svog po~ozaja u druiitvenoj strukturi od strane
seljanki rezurt"t nj!ihavlih po,gxe8nih subj~ktivni'h ocena, ili
p11k objektlvno procenjivanje stvarnog druStvenog ugleda
koje one trenu'tno uZivaju.
U analizi procene pc>lozaja u sadasnjosti i proo!osti koje
su dale sluZbenice ne -opaZaju se sliCne tendencije.
DinamiCka analiza poredenjem rpolozaja proslost - sadaiinjost i sadasnjost - bu&ucnost u rpogledu liCnosti ispitanika p<>ka•zuje opiiti ~tlmizam. Meiiutim uticaj socio,profesionalne pripadnosti je vidan (vidi tabelu lOa).
~'abela
MERENJE OPTlMIZMA
A. Lifui po1oza6 ~ltaalika u sadaiSJtj.osti uporeden sa poloZa!j.em u ipl'IO!Slosti i buduCnosti qJrema zam ima.'Ilj.u
1
ProSI.osl-SadaSnjost ISaeaSnjost-BuduCnost
.. OJo
~ill"-~j
::loco::..!:;:
::~o.1i.!c
seljanke
radnice
sluZbenice
domadce
sa lie. prihod.
ostalo
100
100
100
100
100
100
50,4
62,0
60.5
56,4
61,0
52,6
24,8
14,1
16,0
18,4
4,9
15,8
;gl
optimizam, dok se druga polovina opredeljuje
~a
stagnac;ju
iii sa peslmizmom gleda na svoj sada8nji palo2aj. Dakie, slika
se ponavlja. Pesimizam je 'kod seljanki najvidniji u odnosu
na druge slojeve. Istina, lica sa 1iCnim prihodima izraZavaju
naj.veCi ,pesimizam u poredenj.u sa proSloSCu, ali je njihov pro-
cenat cpri oceni stagnacije mal~ te zbog toga opilti pesimizam
seljanki dolazi najviSe do izra.Zaja. Po svom optimizmu u
ocenl sadaiinjoofJi sl.uZben:i.ce dolaze <>dmaJh >iza radnica.
.
Optirrnizam u odnosu na buducnost takoiie je karakteri$tifua crta svih posmatranih grupa. Optimizam radnica ovde
dolazi jOS ·viSe do izraZaja i one se po stepenu optimizma vidno
izdvajaju •cak i od sluZbenica, koje ih inace prate. To je samo
dakaz viSe o njihovom uverenju da sadaSnjost, a j-oS viSe buduCnost, pdipada njima. U oceni buduCnosti Zene kao 'lica sa
liOOim !J)rihodima irzraZavaju najveCi pesimizam. Tu svaUtako
godine starosti i bliskost smrti vrse svoj uticaj ovise nego njihov dr.uStveni po'loZaj.
DomaCice i ·seljanke nalaze se i1zmedu ovih grupa i izraZavaju neSto umereniji o.ptimiza.m.
b) Procena polozaja drustvene zajednice na !estvici Procena polozaja druStvene zajednice na rrestvici pokazuje
razlike pod uticajem socio-profesionalne prirp,.dnosti (1Vidi grafikon 11).
lOa.
Zanimanje
Najveei optimizam u <>dnosu na pro&lost pokazuju radnice. Nasuprot n.jima saano polovina poljopriv.rednica i.m'a.Zava
"'il
""J::
I ::lo l"'~j
::so. tic
;gj
e<:~
::~o.
d
..0
23.4
22,8
23,5
24,0
34,1
26,3
1,4 73,0 14,6 9,5 2,9
1,1 83,6 12,0 2,2 2,2
75,3 16,1 7,4 1,2
1,2 74,3 11,7 11,2 2,8
56,1 17,1 24,4 2,4
5,3 89,4 5,3 5,3
<.U
::::10.
d
..ci
Za razliku od procene !iCnog polozaja,
radni~e
ocekuju
najveCi us.pon u oceni !PO'lo.Zaja druStvene zajednice u proSlosti
prema l>uducnosti i ta ~razlika ;,nosi 4,0. Polozaj drustvene
zajednice u proslosti, taenije pre pet godina, ocenjuju kao
najvi'Si Zene - •lica sa liCnim prihodima i slutbenice. One to
Cine i u proceni po1oZaja druStvene zajed:nice u sadaS.njosti i
u 'buducnosti. Nasuprot njima, seljanke ocenjuju niZe polozaj
druiitvene zajednice .u.sadasnj.osti i buduenosti u rporeiienju sa
drugiJm posmatramlm grupama. Ov.o !P<>Ivriiuje kaiklo seljanke
povezuju ·ocenu svog IJ.iCnog •po1o.Zaja sa ocenom pO"loZaja dru-
stvene zajednice.
293
292.
�~
Tabe!a lOb.
0
-"'
;;:
0
~
· MERENJE OPTIMIZMA
............... ·.·.···
~.·~.:
...' '·-·· .. · .......
c
t0
B. Bo.k>zad dlru:iitvene za(jedWce u s~d..Snjooti upo.reden sa·
pa].<1zajem u >pr<>Slosti i buduimosti prema «animanju
·
..
"'
.....
z
""
c
._ I' ProSlost-SadaSnjOst
~
Zanimanje
~
"'
....
-- :::J
seljanke
radnice
sluZbenice
t.,,z
o·~
..J·!
0
"" z
domaCice
sa liC. prihod.
a:~
c..
I'!
:::J ~
::;:
w w
u
z
0::
ll.
c
..•
~· .,
·.·~·~
...... : . .
~
:::J
N,Q
z
0
w :::J
>
t-
'"'
0::
..
~
0
c
0
0
"'
w
. .. . . . .
"'
:::J
c
.....
~
>N
0
..J
0
ll.
1.
:: "'
ostalo
:gl
SadaSnjost-Buducnosi
0
.ci
~g I-z;C
"'~I
0
::~a.
100
100
100
100
100
4,3 14,1
3,7 18,5 12
4,6 15,6 3,0
4,9 17,1 7,3
26,3
1-o
8,8
94,6 4,3
92,6 62
85,4 8,7
80,5 14,6
84,2 10,5
100 70,8 10,2 15,3 3,7 83,2
81,6
76,6
76,8
70,7
73,7
...,
:gl
a::J
::~a.
0
.d
4,4 3,6
1,1
12
2,3 3,6
4,9
5,3:
~
•
•
w t-
.....
.
.~
I
'lorg\"'~\ :::~~
:::~8.. ~c
I
P.ri qceni optirilillma ~na relac'iji tprOOJ.ost - sadaSnjost.
istilCu se radnic;e, do'k nasuprot njima se'ljamke i lica sa 1Lenim·.
prihodima izra'ZilVaju .znatno umereniji Opttrnizam (rvidl tabelu:
lOb). Radnice kao neposrooni proizvodaci neposred:no uvidaju
I'ezUl~ate_ ·razvoja dtuStvene zajednice postignute u odnosu na
proSlost. Poljoprivrednice ·vezane za svoja seljacka gazd:instva
nisu jos dovoljno t.Jklj'llcene u planski dru:iitverii razvoj. Kod
lica sa liOniin <prihodirrria -verovatno se :radi o njihov-oj i.zolovanosti, lkao 1 o vee viSe .:puta naglaSenom faktoru starosti.
Poselbno je z8.niiDljllvo_ da. .sJ.uZbenice viSe t11ego osta1le grupe:
g.Iedaju -,sa veCim pesimizmom na poloZaj druStvene zajednice
u sad.,snjbsti.
U odnosu na lbuduC:nost druStvene ·zajednice optim:iJzam je ~
n€oblCno. naglaSen. _I tu, je optLmiz31Ill· radnica najvidniji - ,
94,6"/o. Njlh slE>Cle SJ.u!zbenice - 92,6°/•. Seljanke i lica sa·,
liful~ !Prihodima u neSto ni!Zem~ procen~ -izra.Zavanju opt_i-:-.L
rflilmna u poglf~du druStv~ne zaje?-n.ice U b.uduCnosti.
, .I
•
•
*
Opst\ za'kljucak koji se naanece u analizi zelja i strah()c:
vanja jugoslovenske·· .Zene pad Ut]caj8m :socio-profes-ionalnei
stru!ktute jeste da drustvena dellatnost, tpOred godim.a starosti/
295·
294
�vija upravo u okvku vla.stitog gazdmstva. Nasuprot njdma,
javljaju se radnice i s1ul:benice. Ovo polkazuje da se zapos!ene .Zene kroz ovaj ·vid svoje druStvene emancipacije znatno razlikuju od nezaposlenih Zena. Dat-om aillaliz-om uoCava se da su
n,jdru:we lli.Cne i o¢tenwrodne relje ''strahovanja uskladeniji u
odnosu na nezaposlene Zene.
MoZda je ;potrebno illa kraju nag'lasiti da se ovi z!ikljucci
upravo odnose !i.a Zelje i strahovanja ·izraZena u anketi. Oni
znaCe subjelktivne stav10ve respodenata, Sto se mora imati u
vidu ka.da se razmatra socijalno ponasanje rpojedinih posmatranih socioij)rofesionalnih 'kategorija. Zaprwvo 'radi se o njihovom uticaju illa javljanje razlika u zeljama i strahovanjima.
ima najveCi uticaj na javl'ja111je razlika u izraZavanju Ze1ja i
strahovanja.
K!roz .zelje i strahovanja radnica vidi se njihov relativn<>
teZi .materijalni po'lo.Zaj, ali istovremeno i najveCi optimizam
1\:ako u ·odn<>su na sadaiinjost, taka i u odnosu na lmducn<>st.
takode i najuspeiin;je povezivanje svojih licnih interesa sa
interes1ma dr.uStva. Radnice, viSe nego ijedna druga socio-profesionalna grupa, smatraju da je druStvena zajednica uprava
njihova zajednica i da je ra·zvoj .socija1izma identiCan sa njihovim interes·icrna. U tom pogledu kroz 1zraZene Zelje i strahovwnja seljarrke se pokazuju u"drlljivije. Pri oceni zelja 1ica
sa li.Cnim prihodilrna mo.raju se uzeti u dbzir uvek !Prisutne
godine starosti. DomaCice se ,ponaliaju nejedinstveno. N ekada
domaCice sa sela i i·z grada 'izraZavaju s:li.Cne Zelje, a nek:a.da
je .ta sliCnost virdnija izmedu do-maCica sa -sela i .se'ljanki.
Proueavanje Zelja i strahovanja Zena razliCitih zanlmanja
pokazuje nam jednu zanimljivu osobenost. Moglo bi se oeekivati da se s obzirom na podelu na .umni i fiziCki rad i Ze- ·
ne grupi.su na one koje obavljaju manuelne i one koje D'bavljaju nemanuelne delatnosti i da ·se ·ze!je pwih ;razlikuju od zelja drugih. Medutim, rezultati govore suprotno: rwdnice i sluzbenice, dclklle manuelna i nemanue'lna zanimanja, pokazuju vise slii\nosti, nego radnice prema seljankama koje ta'kode pripadaju grupi manuelnih delatnosti. Ovo se moze objasniti u
prvom redu razUCitim proizvodnim odnosima s obziroon .na
karakter svojtne .na ·sredstviuna za .proizvodnju. Ra!dnice i sluZben'ice deluju na druStvenim 'Sredst'Vima, a seljanke na privatnim sreds'tvima. Istovremeno na ovu pojavu d.onelde utiCe,
ali znatno manje, jos jed;m cinilac ~ postojeca razHka izmedu .gu-ada i sela i svih onih dru.Stvenih normi, druStvene
psihologije i gledanja n.a zuvot koji odvajaju grad:sku od seoske
sredine. Izgleda da u ovom s!ucaju razlilke ,izmedu umnog i
fizlckog rada ne uticu toUko na zEllje i strwhovanja koliko
r,azlika u karak::tenf svojine na sredstviana za proi'Zvodnju, a
u manjoj meri i !Ilasledene razlfke izmedu soosk-e i gradske
sredine.
U ovoj analizi takode su uoCene iz.vesne Sl'i'Cnosti koje·
postoje izmedu domacica u celini i seljanki. Seljanka je, neosporno,. viSe nego ma koj a druga fPrivredno a.ktivna .Zena, istovremeno i dom'!cioa, jer se pored ostalog njena aktivnost od1
2.96
I
�Zatkijucak
· Ana!!i~a uticaja ge~dina starosti, brailnog stanja, tipa naseflja, Skolske sprame i zanim.anja na Zelje i strahovarnja _jug~
slovenske :Zene omogucava da se izvl'Si pr<>vera polaznfu htpoteza naSeg rada, lkao i da 'Se donesu -odredeni. za'klljuCc1. P.ri
tQllle treba imati u vidu sledece:
1a) podiurz;orak Z<lna ~e mali i ·izn<>sl jedva 0,013900 <>d
ukupnog zernlkog stanovniStva star<>g od 21 - 71 godine ~pre
rna proceni 5,607.000).
•b) analiza ;pojedimih unodaliteta odredenih obelezja uvek
je uzianala u oil>rur xelativne il>rqjeve. Medutim, !llekada su apsol'Ullni brojevi bHi suvi\Se mali da l>i se na .osnovu llljdh mogli doneti pou:OO.ani zakljucci.
c) anketa je u1azi~a u imtinme oblasti psimckog i;lv·ota
svak<>g pojedinca, a teskoi:e takvog ispitivanja su poznate.
d) medunarodni kodeks, i pored nasih dop,una, pojednostavio je inaCe osetljive iizvorne podatke.
Pclarzeci od lll"!Pred iznetog ne rnogu se na o.movu rezultata do kojlh se dcrslo u <>vam radu iowrsiti neka ilira teorijska uop·sta,vanj•a iii doneti sud o zaloolllitostima, <>dnosno
praV'ilnostlirna, v•ei: se traba ogranicl\ti na ukazivanje .tendencrja uoeenih u analilzi. {) uticaju pajedimdh cinilaca na zellje i
strahovanj.a ijugoslov~e zane.
Analliza j-e pdk:aza'Ia da socijalna sredina i dru§tvena
struktura d~uju na oblikovanje zelja i .traltovanja pojedinca.'
Rezultati ankete su potvrdili da »drustveni sistem u kome poi•edmac ziv.i pred.tavlja jedan oOd najl\ca•Z:trijdh falktora od kojih
1 »Pod socijalnom sredinom razumemo sve fonne i tipove uticaja, kojima okolina kao organizovana situacija deluje na individue« - D r Z ag o r k a p e S i C - LiCnost 1 drui:'itvo - osnovi nauke o druStvu - Izdanje
»Rad«, Beograd, 1963, str. 157.
298
zavi!si formira.nje :}i!Cnosti«/-iPa da'kle i -njegove Zelje i ·strahovanja.
Posebno je vidljiv uticaj trenutne dru§tvene situacije u
kojoj se nalazi pojedinac ilreo prjpadnilk pojedine dru.'itvene
grupe i!l'i na•Se ldruStvene zajednice na sa1drZinu 1Ze1ja i strahovanja. SadrlOiiila gavma ,predsednika Repubaike Tita ·U Splitu odrZanog ll€1PO.Sredno pr:e spiDQIV!Odenja aiJllkete, j1aS uvek nesred:ena medunarorlna situacija i zern'ljotres u ·Makarskoj, odrazili su se na Zelje i stra:hovanja arik:etiranih Zena.
Razlike prerna polu imaj.u izvestan uticaj na .Zelje i stra...:
hovanja jugoslovansldh ~judi, narocito na Henom planu. Tu do•lazi do iz.ra'Zaja uloga Zene u drunaCinstvu i njena funlkcija
majlke. 1Razlike se ogledaju prvenstveno u UJCestal!osti ipoje~
dinih ~moda'liteta, a crnanje u njihovom sadr.Zaju. ·T-o pokazuje
da je proce'S emanci.pacije !Zene vidan.
Pri analizi ·Ze1ja 1 strahovanja ·Zena -gnllpisan'ih po razlicitim obelezjima lbi~o je tesko utvrditi uticaj samo jedne
strulk<ture, jer su 1001:e de'1orvaile istovremeno i medusobno povezano. NaroCito je zapaZern anedlusabni su•ticaj sta.ti'IOOile struk. .
ture i :bra-Cno.g_.stanja, ozatim S'kolske spreme i zan'imanja, tilpa:
naselja i zan:Umanja na izTa!Zene Zelje i strah.ovanja.
U nastojanju da se posebno uoci ·Uticaj sva'ke od datih
struktura, moglo se opa•ziti da njihova delovanje nije podjed.:.
nako snaZno u oblikovanju Zelja i strahovanja Zena. Pritom
se tmanje misli na ·razlike u sadrZ'in1, veC prvenstveno na uCesta~ost i redosled po ·soorzini s!icnih •zelja i straltovanja. NajveCe raziike u ·ze1jama i strahovanj-1ma se uo~avaju pod. uticajem godina starosti i profesionalne d~atnosti zene. Sta·rosna struktura o"ffi!rila nam. je, preiko :izraZenih Zelja i ·stra..,.
hovanja, antmpolosku pri'radu •Hcnosti. Profesionalna delal"
nost jasno poikazuje da druS.tvena uloga ·Ze!ll.e -naj•sna.Znije uti,;.
~e Jla njene !Zelje 1 strahovanja.
iDve -osnovne 'suorotnosti u druStvenoj ipOdeli ,rada, po..:.
deJa illa umni i fiztCki rad i pode'la na grad i selo, lk:oje svakO
socija'list'iCko druStv-o nasleduje, ne outiJCe bitno ·Da javljanje
razlika u Zeljama i strahovanjima Zena. UiPoredenjem Zelja
i strahovanja zapos1en1h Zena u manuelnim 1i. nem8.111uelinriim
.Zanimanjima po!kazalo se da postoj'i veCa ISHCnost izmedu Tad~
nica i tduZbenica, nego i2m1ed.u radn'ica i seljanki. Dakle, na'jtr Dr N i k o I a R o t - Psiho~ogija ZiCnosti - Izdanje Zavada za
ii.davanje udZbenika NR Srbije, Becgrad. 1963, str. 160.
299
�snaZ:niji Cinilac koj-i uttCe na pojavu ovih razUka je osnovni
proizvodni odnos rs olbzirom na karakter svojine na sredstvima
za proizvodnju.
RadniiCe u svojim Ze1j1aiina i stvahovamjima pokae.uju viSe
nego druge Zene svoju 1privr.Zenost socijalistiCki.m druStvenim
odnosiana, ia!ko rse lk!roz izra.Zene Zelje uoCava njihov joS nedovaljno povoljan materijahri po'lozaj. Od ovih se najvise razhkuju s,;'ljanke po svojim zeljama i strahavanjima. Slu:Zbenice,
kroz svoje Ze1je, pdkazuju da im je Zi,votni nivo najviSi .Kao
i puna ·razurnevanje osnovnih problema dr.u.Stvene zajednice.
Uporedenjem njihovih zelja sa zeljama zena prema skolskoj
spremi, uoCava se da se medu nj'ima izdvajaju Zene :sa nrajvisim skolskim kvaliflkacijama.
Zene koje kao i2drZavana Nca rade u domaCinstvu - domaeice meduse>bno se ma1o razl:llouju s obziroan na tilp na:selja
u kame Zive u izra.Zava'llju Zelja i strahovanja.
Prema tome, podaci su potv.rrlili p<>laJZnu h\p<>terru:
- moZe se oCekivati da ·Ce .postojati razlike u Zeljama i
strahovanjima ·Zena iz razHCitih socio-profesionalnih grupa
'kao i na osn<JVJti drugih m;jlho>Vih os<>bina (st""""ti, hrrufu>og
stanja, obrazovanja).
Kada se .uporedi uticaj ra:ili~itih struktura na lii!ne zelje i .strahovanja u odnosu na opStenarodne, vidi se !da je
taj uticaj veCi na ~iCnom neg·o na opStenarodnom nivou. Medutim, tip naselja i skolska sprema zena utieu na pojavu ve~
Cih razlilka u Zeljama i strahovanjima Zenana opStenarod.nom~
negto na UCnom pl.anu. '"Do porkaz-uje .da ishv.a"tan,je i :r:atZ'u.meva.Iljje
opstenarodnih problema zahteva odJredeni lkulturni nivo. N<>,
uzev.Si u celin:i, razlike u 'Starvovima o qpStenarodnfun Zeljama
i strahovanjima su crnanje, nego .u 'l.tCnim, medu kojimti treba
izdvojiti one ·koje se odnose na ne'ke os-no,vne osobine Covekove prirode gde ra:z:like nisu hitne. Liooo zdravlje i zdravlje
Clan10va (_po.rodice1 sreCa dece, iboil.est, sm.rt--stallno su prisutne
zelje i strahovanja !Jw<d svih ·zena bez obziTa na ratzl.liike meau njima.
.
Zaposlene !Zene - Tadnice i slu~em.ice, ikao i Zene sa
vlsokom Skolskom sprem<>m U"!>eilnije uskladuju Jil\ne i druStvene interese. Postoji para,lelizam u sadr.Zini -i uCes-talosti
Jieni!h i opstenarodni!h ~elja ·i strahovanja lkod ovih grupa zena, te se m&e za\kljfUl'Citti ·da one sm~traju da je ootvarenje orpstenarodnih zelja put ostvarenja i nj;hovih llcnih zelja (lie300
ni standard - <>pSti standard, svoj stan - stambena izgradnja, za;poSlenje - zapoSlenost uopste, odnosno raw<>j privrede).
Taka !Se mogu na osnovu iznetog iPOtvtrditi .i druge dve
h\poteze u nasem raJdu:
- razlike u Zel:jacrna i strahovanjima su ·vidnije na liCn-oon nego !lla opStenarodnom planu, i
- ra zlike u liOn.im ·Zeljarma i strahovanjima u po·redenju sa op.Stenarodnim bi.Ce manje lkod ekonomski nezavisn:ih
Zena, ·s obziroan da ove Zene .uspeSnije us'kladuju J.iCne i dru.§tvene interese.
1
•
•
•
U razmatranju rezultata koje tPTUZa anketa ·moglo se uoCiti da se pojedi1ne .Zelje i strahovanja, lkako na li.Cnom tako i
na ap.Stenarodnom 1planu, javljaj.u sa izrazito 'VeCom uCestaloSCu, taka da se :moZe govoriti o dominantnim Ze1jama i strahovanjima. Uporedna analiza rpdkazuje koji modaliteti p<>.smatranih ob~e.Zja :sa najveCom uCestalOOCu izraZavaju te Zelje
i strahovanja.
U:poredenje llcnilll zelja daje nam sledeee rezultate:
- Zelju za sreCom dece izraZaovaju naJvi'Se Zene srednje starosne .grupe, udate, iz grada, ~ene bez Skole, d-o-maCice;
- zelju za Hcrrim mravljem - IZene od 50 d<> 71 .godine, udovice, Zene sa sela, bez ·Skole, Uca sa li:Cnio:n ;prihodom;
- Zelju da se ima kuCa, odnosno stan, izraZavaju najviSe !Zene iUaJjmlade !S'ta!'losne g,rupe, razveden.e, Zene iz -grada~
radnice, Zene sa ne!dovrSenom osnovno·m Skolom i srednjom
Sko'lom;
- Zelju .za .uredenjem i opremom .stana iznorse sa najveCom uCestaloSCu Zene naj.mJade starosne grupe, udate, sa sela, se"lja·nke, iene :sa nedov:r\Semom osnovnom §k-olom;
Analizom dominantnllh strahovanja na UCnom planu dobijamo sledeeu slilru:
- strahDvanje od holesti .najviSe je izraZeno kod Zena
najstarije generacije, razvedeni:h, Zena u gradu, sa viSom
viBdlrom ~remom, zartrlm Jlic:a sa lf1Cm:im p.rihodilm.a;
301
�~ straho.vanje od bO'lesti. u porodici i1znose najCe.SCe Zene
-Srednje starosne grtllpe, udate, sa sela, domaCice Zene sa nedo'
v!\Senom osnovnom Skalom;
.,-- s.trahovanje od neuspeha .dece u .Zivotu - Zene od 30
do 49 godin.a, razv-edene, 1z gr.ad·a., ratdnlee, Zene sa zav,rSenmn
osnovnom i ned:ovrSernoon sreti!nloan .Sko1oon;
Dominantne qpStenarodne Zelje izraZavaju •sledeC:e grape zena pa pajedlnim obe1ezjima:
.
·
- .Ze1j.u za poboljSarljem standarda najCeSCe irzraZavaju
Zen~ u najmladoj sta~rosnoj grrUJpi, neudate, Zene jz grada, s1uZbeniCe, -Zene sa srednjom Skolom;
- Zelja za ·oCuvanjem i razvojem soc'ijal1zma naj:CeSce se jacv!ja load zooa ad 30 .do 49 g;odilna razvedenih. kod
Zena iz lgralda;·
'
'
izr~itije ut£Cu na pojavu •razlika nego rbraCno stanje i tip
naselja. Radnice i ·Zene sa vi\Som i visokom ISko'lskom apremom
izraZavaju najvi'Si optimizam. On karalkteri.Se najmlade generaclje, a u odnosu na braCno stanje a;iokazuju ga neudate
Zene.
Da .bismo daJb]li l!l01Jptmu sllku a 01ptimlzmu jugoslovenskih zena, t![pore!dili "rna njihavu pracenu Iianag (!l<ilaza:ja i
poloZaja dr.uStvene zajedinice na lestvici. na relaciji proSlostsadaSnjost - :buduCnost. Naime, u majpred :izloZenom d~u Tada optim1zam se unerio rporedenjem :procenjenog poloZaja u
proSlosti 1prema satla.Snjosti, a posebno ipOredenjem poloZaja u
sadal!njosti prema 'buducnosti.
·
- razvoj industrije najviSe Zele najll)lade generacije,
neudate, iz grada, radn.ice;
- reSenje stamibenog pitanja u zemlji - najmlade, raz·
vedene, Zene iz grada, ISluZ!benice, Zene .s rviSom i visok.om
Tabela 11a.
.
Optimizam zene u odnosu na pmcenu licnog polozaja u
proiilosti-sadaiinjosti-buducnosti'
~remom.
Rat se jaylja i lloao !IDona i kaa Olpiitooa,r.odno straho·vanje. Kao IJ.:iiCno strahovanje .sa najveCorn ut:estaloS.Cu izra.:..
Zavaju :zene od 30 do 49 god£na, udate, Zene .tz grada, sluZbenice, Zene sa ,viSom 'i visolkom Ska1skom Srpremom. Ka.o opStenarodno strahovanje - najmiade .generacije, razvedene iz
gr~lda, s1uZbenice, Zene -sa ..srednjom :Skolom. Rat se jaVlja kao
opS'tenarodno strahovanje kod svih Zena sa najveCom uCestaloSCu.
Bri , raJZlllatranju ocvilh rezulta/ta treba ima~i u Vlidu da se
ne radi ·o uzajamnom ukrstanju pajedinlh struktura vee samo
a isticanju ·on'ih 1modaliteta !PDSmatranilh obeleZja u 'kajima se
dominantne :Zelje jaJVljaju sa naj1ve6om uCestaloSCu.
ProSlost SadaSnjost
.
Ukupno
•
•
Uticaj fPOsmatranih strukhlra na pracenu pal<>~aja na
lestvici. i rpdkazani stepen 01ptimizma ispitanih zena je vidIjiv lloaka u odlnosu na 'l.iCno.st, 1ako i u odn<>su na dru.Stvenu
zajednicu. Godine starost'i, zanimanje i Skol'Ska spreana ne5to
302
SadaSnjost - BuduCnost
u usponu / stagnira u padu / B. 0.•
I
100,0
100,0
100,0
100,()
100,0 I
762
98
569
76
19
12,8
100,9
74,7
10,0
2,5
u usponu
56,6
431
100,0
64,1
365
84,7
stagnira
18,0
137.
100,0
13,7
78
56,9
24,3
185
100,0
21,8
124
67,0
1,1
.0,4
2
22,2
u padu .
•
I
Ukupno
bez odgovora
9
100,0
36,7
36
8,4
27
6,2
35,5
41,8
14,5
41
11
29,9
I 8,1
21,5
21
11,4
-
50,0
38
20,5
-
15,8
3
0,7
5,1
36,8
7
10,6
2
1,1
36,8
7
77,8
I Brojke u sredini svakog polja tabele pokazuju apsolutni broj, Brojk~
u donjem levom uglu predstavljaju procente u odnosu · na· modalitete pret- ·
kolone, a brojke u desnom gorpjent..u~u predstavljaju procente u odnOS\l
na modatitete zaglavlja.
· ';
·
·
303
�Ako ,p<ikusamo da saglerlamo apsolutni optianizam poredenjem procenjenog li!Cnog iPOloZaja u sve tri vremenske dimenzije, rlobiiamo rezultate i2lnete u ta'be1i lla.
Rezultati pok,.,uju da orl ukupno 762 .anketirane Zen.e
blizu polovina - 47,9°/o - su apsolutno •optimisti, tj. sa optimmn:om procenjuju kako svoj poloZaj u sada.Snjosti, taka i
svoj poldzaj u buducnosti. One ocekuju sv·oj stalni uspon. Svega 5,3°/o anketi<raniih zena smabra da je njill:tov poio2aj nepromenjen i da Ce takav i ostati. !NeSta ,ma:nji Je .procenat Zena
apsolutnih pesimista - 4,9°/o tj. onih koje smatraju da se
njihov polozaj stalno pogorsava ida ce se to nastaviti.
Zene koje ia:razavaju optiania:am .u orlnosu na proi!lost izra~Zavaju ga i u od.nosu na budul:nost .za 850/o, odno'Sno one
Zene koje su u ordnosu na proSlost rbile [pe:simisti', pastajU aptimlsti sa 67°/o u odnosu na burlu6nost. I obrnuto: zene 'koje
sa .qptinnizmo.m gleda'iJu na svoju burlu6noot u 22•/o sa pe.sd-
Tabela llb
Optimizam Zena u odnosu na procenu poloZaja druStvene
zajeclnice u proiilosti-saclaiinjosti-buducnosti
ProSlost sadaSnjost
I I
Uku no
p
ci rla je optianizam usmeren u ,prvom redu prema buduenosti
i da se m:o:Ze_ oCekivati op.tim.izam u odiJlosu na buduCnost ne
samo od .onih Zena ik.oje su ga izraZavale u odnosu na proS.lost,
vee i oniih l<oiie su u OO..osu na proSlo.sP l>i'Le pesianlsti.
J
u padu
stagnira
100,0
660
86,6
100,0
100,0
17
63
8,3
·2,2
75,8
578
100,0
79,71
526
91,0
63,5
40
6,9
5,4
41
100,0
I
3,2
21
51,2
25,4
16.
39,0
16,01
ul6,8
122
91,0
100,0
u padu
mi~mom
gledaju na 'SVoj po1orZa'j u :sada$njos'ti, odn.osno Zene
koje su pesimlsti u e>dnosu na buducnost za 50 rprocenata gledale su 'Sa pesi:mi2nnom i na svoj poloZaj u rsada:1Snjosti. To zna-
u usponu J stagmra
100,0
762
100,0
Ukupno
u usponu
buduCnost
Sadasnjost
.
bez odgovora
I
2,8
21
100,0
0,3
2
9,52
11
1,9
I
100,0
22
2,9
4,6
1
64,71
0,2
-
4
9,8
I
1,6
1
4,8
B. 0.
23,5
69,51
4.9
I
I
11,8
2
1,6
-
...
13,6
3
2,5
81,8
18
85,7
ocekuju uspon drustvene zajednice, kako u odnosu na proslost, teiko i u burluenostl. Saono 2°/o ne virli nikalkve promene
u r~aju druStvane z!ijednice, a 0,2°/o vJdi. njeno nazadavanje. Orl 762 anketirane zene svega 2 su apso!utni pesimisti
u odnosu na druiitvenu zajerlnicu (Vidi tabe'lu llb).
Zene !koje sa optimizmom gledaju polozaj drustvene zajednice u sarla8njosti u 91°/o izrazavaju optimizam i prema budue !ll!msti, <>dn<lSOO u istoon prooantu (91°/o) zene koje su ""
pesim:iz.mom procenile sadaS.:rljost u -ochlosu na proSlost optimlsti su karla ,gJedaju na burlucnO'st ldrustvane rzajednice. Iste
rezultate ld<lbijamo anl!lizom polazeci orl •budu6nosti ka proslosti. Zene ikoje sa optimi~m= glerlaju na buducnost drustvene zajednice hlle su u 16,8°/o 1pesimisti u j>ro'Slosti.
Tako se .rezliltallil dobi,jeni meren.)em optianWma na tiCnom p'lanu ponavljaju i karla se rarl; o drustvenoj zajerlnici.
Ne ·samo OJP'timisti veC i pesimisti u odnosu na proSlost jesu
o~ptianisti !karla se :radi o burlu6nosti dru8tvene rzajednice. PoSto
je taj optiani!Zam '2illatno naglaseniji !karla se rarli o drustvenoj
zajed!n;ci nego ,u odnosu na Hcnilst - 69"/o: 47°/o - i:.gleda
da je uverenje u Zivotnu snagu druStvenog sistema znatCajniji
cinllac nego opsteljurlska narla u bolje.
Sli6no se ponaiiaju i muSkarci (vldi tabele 7a i 7b u prilogu), i prema tame i jugoslovensld [judi u celini (vildi tabele
Sa i 8b u prilogu).
304
20 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
Verovatno dve .Cinjenice deluju u ovom pravcu: poverenje u U'speSan i pro.gresivan razvita!k. druStvenog sistema koji
je polozaj pojerllnca, 1coveka, postavio ikao sredlSnji pre>blem
i nada uvek prisutna korl svih ljurli, narla da ce lbiti bolje,
nada [pOnlOCu kOI.)e C<>Veik o,pravrlava 1m1isao 51/og postoj,anja j
a'ktivnosti
Kao 1potvrda rarnijih. anali"Za, optimi2am u odnosu na:
dxu§tv;enu zajedni'cu enartm.o j.e izraZenijri nego u odnosu na liCnast. B'lizu 70°/o ~>Vih ispitanih zena su ap'sdlulni optimisti i
305
�Rezultati do kojih se doslo pokazuju da jugoslovensko
dru8tvo ··u .celini karq.kteriSe iz'razit· optimizam na liCnom i opStenarodnom nivou; pa i Ze:ne .kao ravnopravni Clanovi druStva
sa optimizmom gledaju na sadasnjost i buducnost, cime se tpotvrduje opsta hipoteza ovog rada.
Kroz zelje i strahovanja jugos!ovenskih zena uocavamo
sve teZ1lje i brige njenog svaJkodnevnog •zivota, ono iito je kod
nje op5teljudSko kao zene i majlke. Jstovremeno opasnost dd
ni.ta i ·nel!lloc pred elementamim nepogodama prisutni su u
njenim strahovanjima. Takode dolaze do izral\aja nezadovoljene ze:tje vezane ne<kada i ·:ta osnovne materijalne tpolrebe.
Pored toga i uprkos tome optimizam jugoslovenske zene kako
u odnosu na Jiooost, tako i u odnosu na drustvenu zajednicu,
tollko je snal\an da daje osnovno obelezje njenim ze1jama . i
strahovanjima.
ZZata Grebo
SUMMARY
This study deals with the wishes and fears of Yugoslav women·
and constitutes one part of the Yugoslav investigation into persona·! and national wiJShes anid fearn within the mternationall survey which was carried out •by the Institite for International Social
Investigations in Princeton directed by Professor Cantril. The
invest:ilgation aimed at fim.ding out the influence of the social
environment amd the present social silbuarti.on '011 the furm.alti.on of,
the wishes and fears of Yugoslav women on -both the personal
and national levels. Beside this, the investigation was assumed to.
estimate the levei of the inteuviewees' optirmism. Wiihi!Il thds framework, the investigation was orientated in the direction of surveying the differences appearing between men and women in their
expression of their wiiSlhes amd fears. Ftwthei1IIlJOO"e, the· irniluence of
the basic indicators - particular structures, age, marital status,
type of settlement, school qualification and occupation - on the
formation of wishes and fears was analysed. The influence of
membership of a particular socio-occupational group, as well as the
influence of the other characteristics of an individual on the harmony ~between personal anJd national witshes and feaa"s was investigated and this, above all, starting from a hypothesis that economically independent women more successfully harmonize their personal interests with national ones.
The analysis showed that the social environment and the social
structure affect ·the formation of the wishes mlld fears of an ilnldividU31l. The influence of a m0'1Ilell'lltaey sociaJ1. si-tuat:ion, in wbJich anindividuad a:s a member of a pall"ltiCUila:r ·socia1l ·grotll/p or OIUil" ·socia!l
community has found himself, on the content o-f wishes and fears
was particularly dbserved. For instance; the content of President
Tito'·s -speech at Split in 1962, the 'LMliSettled imrterm.ational siturut:OO!n
and the earthquake at Makarska were reflected in the wishes andfears of the women interviewed.
The differences emerging according to sex, had a certain
influence upon the wishes and feras of the Yugoslav people especially on a personal level. In this connection the role of a woman
in the household and her function as a mother is emphasised. ·
By analysing the wishes and fears of the women classified:
according to different characteristics,. it -.~as, . . dif~icult ,.to .find the
degree of the._ influence·of orie structure only since; these structures·
,..
307
�a-cted simultaneoosly and mutually. It was observed that the wishee.
and fears expressed had been particularly affected by mutual
iln.f1uence of the ag;e stl'IUJOtull'e amrd marital status, school qualification-s and occupation and the type of settlement and occupation.
In order to discover the separate influence of each of the given
struofn..u'es :Lt could be observed that theiir qperation was iilJOit equaill.y
strong in 'the formation of the wishes and fears of women. In this
connection it is not the difference in content but the frequency;
and order of wishes and fears similar in content that we think
of. The greatest differences in wirshes anrd feaTS were observed
under the inflru.ence of the age and occupational activity of a woman. The age structure through the wishes and feras expressed,
showed the anthropological nature of woman's personality. Occupational activity clearly showed that woman's social role most
silgnificantly affects her wtshes a:nrd fears.
. .The comparison of the wilshes arnd feall\S ,of women engaged
in manual and non-manual occupations showed that there is greater
si.milrnrirty between fean8Jle worlk:em auld female employees tlharn between female wo!"kers and female peasants. ConJSeqruently, accordilng
to the findilnfgJs of this inrvesti-gati'O!Jl it seems thart the inherited
division between intellectual and physical work does not affect so
much the 8!ru)aerance of the differences in Wo:rp!en'·s wi'Shes- and
fears, ars does the barsi:c prroduottve relation e:x;pressed il!l the cha;racter of owrnersh1p over the means of prodruotilon.
In their wishes arnd fews the female wOII1kerrs -show moce than
other women the:itr attachment to socialist sociccl relations although·
through the wishes expressed their unfavourable material position
is still evident. The specific needs of- the peasant-women are best
seen ·through their wishes feau:s eXJpres.sed whereas through the
Wishes am.d fears of femaae employees it :iJs :seen that they have the
greatest living st81Ilidal!'ld. and that t-hey OOow a full 1mdersta!l11dling of
the princi.pal problems of a social comm.'lliThity.
Among women who work in households as supported persons
(housewives) in the country or in towns, greater differences in
the wi!Shes expressed are not evirdeltlt.
When considering the influence of various structures on perscmall wishes am.d fea:vs, as v..~en as ·on nati1<mal ones then .it .is clearly
seen that this- influence is greater on· a personal-level than on a
national one. However, the type of settlement and the. school_
qua•lifi:catioos of a waman affect the emengence of great .dtifferences iin wi1hes arnd fears :rather m()([':e on. a nartional level than on a
s
personal one. This---implies· that an understandirig of national pro-·
blems caH1s for a certain cultUJra~l level. BllJt, on the whole. the
differences in the views on natiorial Wishes and fears are less
than 'itn views on ,personal wi'Shes arl!d fearu among which th-ose
concemirng some basic charaiCterisbics of a man where the differences
Me 1not essent:iall should be seprurated. Pensonal heal!th 8.1ll!d: the
heaJt of the memlbel'ls 10f hlle faJ11Aily, chiWJl::en~s hruppiness, iilLness,
death - these are constantly present wishes and fears of women
no matter how much they differ.
Employed: wam€m - worikeis amd employees, as wen as ·th~
women -with high school qualific~tions harillPD,i~~. personal_ ~}l<;i
308
social interests m'Ore -sJU!ceess:fiUIHy. There exi·st certain pMallels
in the content and frequency of personal and national wises and
fears in this .groU!_P of women so that a conclusi'Oll can be drawn
that they cooSider the realization of rnrartiOI!lral wi!shes to be the wa:y of
accomplishing pem.lQnal wishes, person.arl starnrda•n::l'S- national standards one's own flat - house building etc.
The ·level of 'Optimism was measured 'by a 'Scale ('Self-anchoriiil!g
scaling) which was also used in .the international investigation.
The influence of the structure observed on the estimation of
the position on the scale and the shown degree of optimism of the
women questioned are evident both w!th regard to an iJ;l~ivi~ual
and the social cornmt111"1i!ty. Age, occUJPartion am:d 'School quaiif-lcatioos
affect more the emergence of the differences than do marital status
or the type of settlement. The female workers and the ~o!llen with
high school qualifications e~press the greatest optim1sm. The
youngest generations are characterized rby optimism and with regard to marital status optimism is shown by unmarried women.
Women'-s Optimism ·observed on a personal level in all the
three time period past-1Jil"esenrt-fultme 'Shows thart out of total
762 women interviewed almost half of them (47,9il/o) are complete
optimists i.e. they optimistically appreciate their m~mentary position and the future one. They expect a constant rmprovement.
Only 5 311io of the women interviewed consider that ·their position
Ds unchanrged and will I'€1main. the same. !he percent~e of the W<?men....;_pe.ss.imists amormts to OIIlly 4,9°/o 1.e. they thi·nk that -theJ.r
position :Ls permamently getting wa:rse.
Optimism with regard to the social community is more pronounced. Ahnost 70o/o of all the women interviewed. are optimi~ts
and expect a continued rise in the standard of the soc1al commumty
with regard to the past and in the future. Only ~6/o of them. do not
see any changes in the development of the ·social commumty and
0 2Jl/o see its decay, Out of the total 762- women interviewed o!llY
2' are complete pessirm:hsts" with tl"egard to the :social commrutrulty.
Further am.ailylsiis showed that women's optimilsm irs diTected
towa11d!s the :fiu.Ue even among those women who view the parst and
their personal pOIS:ition pes~sticall!ly, a'S well -aJs the position of the
social community.
'I'hTouJgh iflhe wishers .a:ru.d feans of Yugoslav v:oznan we see all
the aspirations and am{letles of her everyday life, all that characterWes her a:s a womaln al!lld a m-ot~er. She feam war amd elementary m.isfortlllries.- _Sometimes unsatisified ;vishes con~ected
with basic material needs are pl"'OllCCUD.oed. Irn \Sil}l'te of all.J. th1s., the
optimism of Yugoslav women both with regard to the individual
and the social community is so great that it basically characterises
their wishes and fears.
·
�'~
,.;1
~
't
,,
I
-o}
'
r030pe. B 3TOM OTHOWeHIDJ: OC060 np0.51BJIH€TCH
K8K ,tr;OMOX03.H:tiKH J:t ee
MaTepH.
4>ymtqKH
pOJib JKeH!qHHb~
IIpH aaanH3H{lOBamrn: xena.mti:t H onaceiDrl1: :ateHIIlHH, rpynnupoBaHHLIX IIO xapaKT€PHblM "':I€PTa.M, 6:&IJIO O"':leHb Tpy,n;HO yCTaHOBHTI. CTeii€Hb BJIHHBJ1H TOJibKO O~Of:r CTPYKTYPLI, H60 BC€ OHH
,n;ei1CTBOBaJIJ1 O.IJ;HOBpeMeHHO H B3aHMHO. Ha BblpruKeHHI.Ie :m:eJiaHM~
H onaceHJ1SI oco6o np11Me"<:~aeTC51 B3mmmoe BJIH.SIHHe ao3pacTHOH
CTpyKTypLI J1 COCTO.SilUUI CyrrpYJKecTBa, 3aTeM o6pa30Baffi1SI J1 npocj>eCCID!, BH,IJ;a aaceneHHoro nyHKTa H npocPecCWI.
3JtaTa Tpe6o
PE310ME
B :no:t.i: pa6oTe eccJie,n;yrorca: :m::eJiaHWI 11 onace'HIDI rorocJiaBCKMX
:m:eHIQMH, M OHa Ilp€,l(CT3BJISI€T C060ft .._ISCTb IOrOCJiaBCKOro MCCJie.ZJ;OBSHHSI JI:wfHblx 11 o6:w;eaapo.n;HLix m:eJiaHYJi:i 11 onaceHJ1i1 B paMKax M€JK~YHSPO.ZJ;HOH SHKeT:Dl, opraHH30BaHHo:i{ lifHCTHTYTOM Me::m:.n;yHapo,n;aoro o6ru;eCTB€HHOro HCCJI€,D;OB3HWI -B IlpHHCTOHe, IIO.ZJ; PYKOBO)J;CTBOM
npoc1;>eccopa KaarpuJia. Mccne.n;onaHMeM..._ III:i[TaJIOCh
ycra-
HOBJ.:rrb BJIMSIID:J:e COQV,I:SJihHoJ.i cpep;LI H H3CTOHiqe11: 06ID;€CTB€Hll0fi
CHTY~
aa ¢opMupoaamre JKeJiam-ill: n onacemrii rorocJia!BCKoii
JK€HII:(Ymbi, KSK: HS JIWIHOM TaK. J1 Ha Ofiii(eHapOp;HOM IIJICUie. IJ;e.JIDIO
.HCCJI€,D;OBSHJ:I51 6biJia Ta.KJK€· M OI:(eHKa ypOBIDI OllTMMH3MS orrpo3TMX paMKax, MCCJI-ep;OBSIID:e fibiJIO HanpaBJI€HO
-UI€HHLIX JIMq. B
K o5aapym:MBaHmo pa3mw; B Bbi3Ka3aHHhiX :m::enaHMM
u
orracem4i
MeJK.n;y MYlft't.JMHSMM H 2K€lllQJ1H3MM, a 3ST€M 6biJIO 3H3JIJ13HpOB8HO
BJI:HSUD:te OT,Il;€JII:,HbJX CTPYKTyp, B03paCTa,
CynpYJKeCTBa,
B~a
H8CeJieHH&IX IlyHKTOB, 06pa3ol3aHM H npo<IJeccnn K8K OCHOBHhlx
06:&eKTYIBHF.:JX IIOKa3aTeJieii .HX cj>OpMJ1POIBaHwi: H ~aiD;eHJ1SI. KpoMe
Taro, pacc~.aTpvmaJioCL BJIIDilllie onpe.n;eJieHHoH coqnaJI.&Ho-rrpocj>eccnoaaJII:,aoH rpyrm:&I K KOTopoti: onpowemlbli1: IIPIDia.n;nexnT
a
TaK:m:e H BJIWIHYie OCTaJI:&HbiX xapaKTepHLIX 'I:J€PT JUf'UiOCTH Ha 'corJiaComume JIJiftiHI.Ix H o5IQeaapo,n;Hblx :m:encun.dt li.l onacemm
li.ICXO,tt.H OT !Ip€,Il;IIOJIO:ateHWI, qTQ JK€HIII;li.IHbl SKOHOMWI€CKH 5oJI€~
;H€3aBJ13J1Mhle y,n;a'tfflee IIPJ1P8BHJ1Bai0T CBOH JIM'fHhle C o6m;eaapo.z:t..
_HbiMH HHTepeCaMJ:t.
.
AH8Jill3 YRa38JI Ha TO, qTQ COI:(H8JILHaSI cpe,n;a H 05II(eCTB€HHaJI
CTpYRTypa BJUISIIOT Ha <iJopMUpOBaHHe :ateJI8HHif H OIIacemfli OT,tteJII:,HbiX JIJ1I:(, 06oco6neaa~ 6.blJIO o6aapy:m:eaao _ BJIMSIHJ1e, a ,n;amnJii
MOM€HT CyiqeCTBYIOlll;e.H o6IQ€CTB€HHO:ti CHT:YaiJ;J.:m B KOTOpoti: HaXO,Il;:U'l'CJI OIIPOllleHHO€ JI~O, IlpHHa,z:pze:m:am;ee K: O'l')J;€JII.Hoii -061I(eC'l18eHHO:ti rpynne HJIH K HaWeMy KOJIJieKTYIBHOMY 05IqeCTBy Ha
COJ!€P1Kalllie era :m:enaHHii M orracelfl1tl:. Co.n;epm:aHJ1e npov.t3He~eH
ao,n pe'tfl1 IIp€3M)J;eHTa TMTO B Cnnv.tTe, B Mae 1962 ro,n::a, aeyrropSI,n;oqeHH.asr MeJK.n;yaapo,o;aaJI CHTyau;IDI
3eMJieTp.Hcemni a MapKapcxoH, OTpa3l1JIMCb Ha m:enaHIDI
orraceHJ151 onpoiiieEiHhlx m:eHII:{li!H.
Pa3Hli1tJ;bi B CB.Sl3r1 C IIOJIOM J:I:M€10T H€KOTOpoe BJIIDIHH€ Ha JKeJiaHIDI J:t orracemnr rorocJiancKHx mo,o;eii, oco5eww a JIW:J:HOM KPY-
u
n
B IIOIIhlTKax yCTaHOBHTb OT,[(€JlLHOe BJIJ15IHJ1e K8JK,[(O:ti H3 ,n;aHHbiX CTpyKTyp, MOJKHO 6LIJIO 38MeTJfTb1 'ITO 9TH BJtiDilil151 He J1MelOT
O}:tiDI3KOBylO CHJIY npH cilOPMJilPOBaiD!H X€JiaHl1H J1 OnaceHJrli: Y
>K€HIIlHH. IlpH 9TOM HM€eTCH B BHp;y He CTOJILKO Pa3lrnll;a B Co,n;ep:maHHM CKOJibKO, H rJiaJBHI>IM o6pa30M, y-9:aiD;ei-rn:e li.l IIOCJI€,D;OBa..
T€JihHhl:iii XO,ll; no CyiiUIOCTH CXO,n;HI:olX :ateJiaHJilH H onaCeHHM. CaMLie
6oJibiiiHe pa3HHIJ;hl B :m:eJiamfiiX H orraceHmix o6aapy:xti1BaiOTCH rro,n;
BJIM51HH€M B03paCTa H npoQ;>eCCHOHaJibHOH ;qe.HTeJII.HOCTH JK€HIIl;Ji:IH.
Bo3pacTHaH CTPYKTYPa o5aapy2KHBaeT nyTeM BLipameHHLIX :m:enaHH:ti M onaceHlilif, aHTPOIIOJIOI'H':IeCI'OiA xapaKTep JIWIHOCTJf :m:ea-:mMHDI.. IlpoclJeCCH.SI .HCHO yK83biB8€T Ha TO, "':ITO o6:mecTB€HHrul
poJIL :HieHID;HHLI 6oJII:,IIIe acero IBJIH.HeT Ha ee :m:enaHH.H 11 orraceHHSI.
CpaBHMBaJI :m:eJiaHH.H H orraceHHSI pa6oTruo:mHx :m:eHIIJ;mr, 3aHHMaiO:mHxcx Q;lH3J1'1€CKHM Jf H€ 4>H3J1'1€CKJ1M TPY,D;OM, 05Hapy:m:H-_
JIOCL, "<iTO Cyllt€CTByeT 60Jibiiiee CXO)J;CTBO Me:m:p;_y pa60Tlrnll;aMH M
eJiy1KaiD;aMH, ae:meJIH Me:m:p;_y pa6oTHm:t;aMM 11 KpecTLHHKaMH. TaKl1M 06pa30M, Ha OCHOBaHHM pe3yJibTaTOB 3TOrO J1CCJI€)J;OBaHHSI
BM,li.HO, 'I:JTO HaCJI€}:tCTB€HHaSI KJiaCCMcj:H-JKaiJ;HH Ha YMCTB€HHhl:ti Jf
<iJH3l1'1:J€CKHi1 TPY.zt ae BJIWieT O"<leBH,JJ;ifO, CTOJILKO Ha 51BJieHJ:Ie
pa3Hffil; B :m:eJiaHI15IX J1 OIIaC€HI15IX JKeHII(J:[H, CKO~KO OCHOBHO€
rrpOJ-:13BO,I{CTB€HHOe OTHOW€HH€, B:&Ipa1K€HHOe B xapax:Tepe C06CTB€HHOCTH Ha~ cpe~CTBaMJ-:1 rrpOM3BO,ll;CTBa.
B cBo~x 1-KeJiaHJ-:ISix ~ orraceHIDix pa6oTHJID;_LI, 6on:r:.we ~eM
.OCTaJIDHLie 2K€HIIJ;J1HLI IIOKa3:&1BaiOT 013010 rrp:~:IB€p1K€HHOCT:& K COqH3JIHCT~eCKHM: 06ID;eCTB€HHLIM OTHOIII€BJ1HM, XOTSI B BblpruKeHHbiX HMH 2K€JI31DUIX 05Hapy1KHBaeTC51 He BnOJIH€ 6JiarorrpH.SITHO€
MaTCpl-:laJibHO€ COCTOSIHH€. BoJII:,me BCero QTJIWiaiOTCH OT lillX,
KpeCTb51HKJ1 B "t!bHX JKeJiaHJ15IX l1 OII8C€HJ1SIX "t!YBCTBylOTCSI HX OCO-·
6hle Ha,n;06HOCTJ1. 2KeJiaHHSI JK€Hill;J1H, 3aHSITbiX yMCTB€HHbiM Tpy.,I{OM, CJiyJKarr(HX, yx:a3biBaeT Ha TO,_ "t!TO MX 1KH3HeHHhl:i1: YPOBeHh
<:aMbi.f.f BLICOKJ-:Iii, J1 "t!TO OHH paCCY..I{IilTeJILHO CMOTP5JT, Ha OCI;IOBHble
npo6JieMLI o6m;ecTaa.
Cpe,li.H JKeHiqmr, :m:HByll(JiiX Ha co,n;ep2KaHYm, 3aHSITLIX ,n;OMOX03Sii1:CTB€HHI:>IMH ,n;eJiaMJ-:1, T. €. CP€~H )l;OMOX03.H€K, :>Kr1BYT 'JIH OHJ:I
Ha ceJie HJIH B ropo,n;e, He npJ1Meqanucb 6oJihiiiHe pa3HJ-:II{LI B·ablpa..
EeH:&Ix :m:enaHH.Six.
EcJIM cpaaHHTb BJII-:ISIHJ-:Ie pa3JIIfqHhiX CTPYKTYP aa nnqH:lile:
JKeJiaHHSI H onaCeHJ1SI J1 Ha o6IIJ;eHapO;qHbl€; TO BU)J;HO, '<lTD STO BJIH-5IIil1e Gonee npoSIBJI.SieTCSI: aa JiwrnoM, Hem:e.rrn aa · o6m;eHapo;n;aoM
ypoaHe. 0,IJ;Ha:KO BH..I{ aaCeJieHHoro nyHKT-a 11. o6pa3oBaiD:Ie JKeHnzyrn:LI BJIIDIIOT Ha SIBJI€HJ:t€_ 66JU,mHX pa3HJ1Il; B 1K€JI8HI15IX Jf ona.C€HJ1SIX JKeHIIl;I-:IH Ha o6rqeHapo~oM, 'leM Ha JJwrHoM ypoaHe. ST.;>,
310
31r
�yxa3LIBaeT aa TO, "<ITO p;Jr.H y.siCH€HIDI M ITOHMMa.HHSI o6ru;eaapO,lJ;HhiX
npo6JieM Tpe6yeTCSI onpep;eneHHLiti KyJihTYPHLIM yponeHL.
Ho
B3SITlil€ B :qeJIOM, pa3HUI:{:&I B IT03m::(Jfi[X 06ID;eaapo,n;H:&IX JK€Jial!J1:ti
H OnaCe:r-IJ.iti .HBJUIIOTCH M€HhiiiJ1MY:I, He2K€JIH B JIJ.ftlli:&IX, Cpe,rtM KOTOPLIX Hy1KHO B:&I,D;€JIMT:b pa3HI1Il;LI, OTHOCJIUJ;MeC.H K H€KOTOPhiM
OCHO:iHhlM OCOfieHHOCTSIM 't.J:€JIOB€"<1€CKOrO xapaKTepa, r;o;e OHM He
HBJI.HIOTC.si cyUJ;eCTB€HHhiMH. JlWIHOe 3,rtOpOBh€ M 3,ll;OpoBI:,e 't!JI€HOB
CeM&M, C'tlaCTh€ ,ll;eT€:i1:, 60JI€3HI:., CM€PTh ITOCTOSIHHO HaXO,J:tSITCSI B
:m:eJia~x M onaceHIDrx y ncex :m:eHI.qMH, aecMoTpSI Ha pa3~:&I
Me1K,I(:y' ID.IMH.
Pa6oTaroru;ue :m:eHlll;HHhl, pa60TIDrn;:&I .11 c.ny:m:aru;ue, KaK M
xeH_ID;HHhl c BhiCIID1M o6pa30BaHMeM, yp;a"tJ:aee corrracoaniBaiOT JIM't!Hhie M o6ru;ecTaermnie J.:IHTepecbi. B 3THX rpynrrax :aceHII:tml cyrn;eCTBYeT napaJIJI€JIH3M B C0p;€pJKIDHU1: M ytiaiiJ;€ID1M JIWIHI.IX Ji! 06UJ;eHapop;HhlX JKeJiaHHH n onaceHJfl:i, aa ocaonaHMH qero M01KHO
3aKJIIOt.n;T, "<ITO, ITO l1X MH€HM10 OCyiD;€CTBJI€HH€M 06IlleHapop;HbiX
JKeJiaHJiiJi!, ocyUJ;eCTBJISIIOTC.H HX JIMqHble JKeJiaHJ151 JIM"<IHl>IM JKH3HeHHhti1: yposem. o6m;eaapO,lJ;Hhiii :m:M3HeHHblf.i YPoaem., cnos.r KBapTnpa JKMJIHIIlHO€ CTpOHT€JILCTBO H T.,D;.
Ypoaem, onTMMJ::~3Ma H3MepHJIC.H IIIKaJioii:, self anchoring scaling~
ITPMM:€H51€MO:t1: B 3TOM M€lK,7J;YHaPO.D;HOM HCCJI€,D;OBaiD:tM:.
BJIHSIHMe Ha6JIIO,n;aeMLIX CTPYKTYP Ha OIJ;€HKY ITOJIO:m:eiiHH B
IIIKaJie M npoHBJieHHaH cTenem OITTMMJ::I3Ma onpoiiiermnix :m:eHID;JilH,
O"'€BM,D;Ha KaK ITO OTHOI1I€Ill110 K JIWIHOCTH, TaK H ITO OTHOWeHl110
K o6mecTay. Bo3pacT, npo¢1eccWI M o6pa30BaHI!Ie B:&Ipa3HTeJihHee
BJIWIIOT Ha .51BJI€HJ1€ pa3HH!t H€JK€JIH COCTO.siiD:I:e CynpYJK€CTBa M
an,u; aacenermoro nyaKTa. Pa60THJi.f.QI:.I M JK€HIIlf1HLI c I'B:&IcwHM
06p030Ba.HMeM BLipa:m:aroT MaKCHMYM OITmMH3M:a. 0H xapaKT€P€H
,n;Jis.r M.Tiap;wero noKoJieiDl51, a no omoweHHIO K cynpyxecTBY
HBJISI€TC51 y H€3aMyJK:IDIX 1K€EIIUfil.
0nTJi:tMH3M 2K€Hlll;HH Ha JIM"<IHOM YPOBH€1 Ha6mo,n;aeMLrli O,lJ;HOBpeMeHHO BO BC€X Tpex .IJ;l1MeH3WIX BpeMeHH B np0lli€,1J;lli€M,
HaCTOHlll;€M H 6y,rtylll;eM yxa3J:UBaeT Ha TO, 'ITO OT 762 OrrpOWeiDU.IX
JK€HUJ;UH ITO't!TM ITOJIOBMHa, 47,9°/o, 5.1BJI5110TCSI aiiCOJIIO'l'HhlMU onmMHC'l'a.MJ1, TO-€CTb 0ttTUMJ.:I:CTJ1't!HO OIJ;€HJ1laaiOT CBO€ HaCTO.sJID;ee H
6y;o;ymee ITOJIOJK.€ID.t:€. 0HH 0JKJ1]l;alO'l' HX ITOCTO.siHHO€ yJiyqiii€lrn€:
ToJihKO 5,3°/o onpomeHHhlX :merilllMH C't!:UTaiOT, 't!TO HX nono:m::eHHe
H€ J13M€HHJIOC:b M '<iTO TaKV::IM H OCTaHeTC.si. Ell{e M€HhiJ..Urii: ITpOIJ;€HT
- 4,9°/o - JK€H1:I.lJ1H, 5IB.TIHIOIJ:tliiXC5.1 a6COJIIO'l'HbiMJ1 IT€CMMHCTaMM,
TO-€CTL C'l!H'l'aiOIIUiX, '9:'1'0 MX ITO.TIOJK.€HH"€ DOCTO.siHHO yxy,u;maeTCSI,
n '<iTO 3To yxy,n;wemte npop;oJI:m:HTCJI.
0nTJ1MJ13M 60JI€€ IIO,ll;':l:€pKHy-T no OTHOIII€Hm0 K OfillleCTBy.
llO't!TM 70°/o BC€X onpomeHHhlX JK€li!QJ1H .HBJI.S!IOTCSI a5cOJIIOTHhlMM
OTTITJ1MHCTaMH, HM€51 B BH,D;Y H fiPOWJIOe :U 6y,IJ;;vrqee, OJKH,lJ;aiOT
YJiy<Jlli€I-lli€ IIOJIOJK€HU.sJ KOJIJI€KTJ1BHOrO 061U€CTBa. JlMllih 2fJ/o He
I:IH,ll;.HT HMKaKMX Ji13M€HeHH:i1: B pa3BHTro1: KOJIJI€KTHBHOrO 061It€CTBa
a 0,20/o BM,D;.siT ;u;a:m:e ero yx:y.n;wemte. OT 762 onpomeHHIJx :m:eHlll;Jm;
BCero 2 OKa3aJili.ICh a6COJIIOTHhlMM neCJiiMMCTaMV:I no OTHOllieHMIO K
KO.TIJI€KTMBHOMY 06UJ;€CTBy.
...
,11;aJihHeii:lliY::U1: aHaJIH3 yKa3aJI Ha TO, "iTO OTITJiiMl13M y JK€HII.J;HH,
.IJ;ruKe H Y T€X, KOTOphle :t1 B OTHOID€HJ:IH JIM"<IHOrO IIOJIOJK€H:ru:l J1 IIO-
312
JIOJK€HWI KOJIJI€K'l'HBHOrO Ofil!l€CTB3 C IT€CHM:H3MOM CMOTpHT Ha
rrpownoe, aanpanJieH npe:m:p;e acero aa 6y;o;yw;ee.
IIocpe,u;cTBOM :m:enaHJi!i.i: H onaceaJrl:i roroCJiaBCKO:i1 :m:€HII:PWiil
o6aapym.HBaiOTC.si ace CTpeMneHrui M 3a6oTN ee nosce~enao:t1 JKM3HM TO 'C!TO y H€€ KaK cynpym H MaTepH SIBJIH€TC.H o6I!l;€'C!€JIOIB€qe~KHM. 0,D;HOBp€M€HHO C 3THM,_ yrpo3a BoiiHDI J1 6eCCHJIH€ nepep;
CTMXntiH:biMM HeHaCThMH .siBJI.siiOTC.SI B ee OnaceHHSIX. TaK>K.€ TIO~ep
KHBaiO'l'CJI H Heyp;OBJI€TB0p€HHI:il€ JK€Jia.HIDI, 3aBHC.HI:qJ:Ie HHOrp;a OT
OCHOBHhlX MaTepH3JihHDIX TIOTp€5HOCT€i1. Hap.H):zy C 3TMMH, H BOnpeRM 3TOMY, OTITHMH3M IOrOCJI3BCKoii JK€Hill;MHbl, KaK IIO OTHOlli€HHIO K JIYNHOCTM, TaK H TIO OTHOIII€HHIO K KOJIJI€KTHBHOMY 06IIJ;eCTBY, .SIBJI.SI€TCH HaCTOJihKO CHJil>HbiM, "<ITO npe.n;CTaB.SI€T OCHOIB-:
ayro qepTy ee :LKenamrii H onaceHHi!r.
·
�tut za kriminoioska istra2:ivanja, Beograd, 1963
Program SKJ, Ku!tura, Beograd, 1958
.
.
R 0 t dr N i k o 1 a, Psihologija licnosti, Izd. zavoda za :trldavanje
uc!Zben1ka NR Srbije, Beograd, 1963
Savezni zavod za statistiku, Statisticki. bilten 298, januar, 19~
SentiC dr Milica i ObradoviC dr Sava, Osnovz. statisticke analize, Beograd, 1959
. .
..
Supek Rudi, lspitivanje javnog mn}en)a, NaiJlnJed, Zagreb,
1961
s ""ali
T 0 m sic. Vida, Problemi druStvenog polQ:la}a zene, » OCl'J · •
zaro«, br. 4(1961
.
Porodica i socijalizam, »Omladina«,.~eograd, 1956
..
Dvadeset godina od Prve konferenct)e AFZ-a Jugoslavl]f, Referat
na svecanoj akamed.iji u Beogradu 6. XII. 1962
v
Uteratura
Cant r i 1 H., A study of aspirations, reprinted from, Scientific
American, february 1963
Cantril H. and Loyd A. Free, Hopes and fears for self
and country, The American behavioral scientitSt, vol. VI,
Oktober 1962, N' 2
K or n i I o v, Psihologija, Beograd, 1950
KovaC·eviC DuSanka, Zena proizvod.aC i UpravljaC, NIP
»Zadrugar«, Sarajevo, 1963
Marks, Eng e 1 s, Len j in i drugi, Solijalizam i oslobollenje
zene, Antologija tekstova, Ku!tura, Beograd, 1958
M iIi C dr V o j in, SocioloSko posmatranje psihiCkih pojava u.
druStvenom Zivotu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu.
br. 3/1957
Intervju i upitnik kao sredstvo za prikupljanje podataka, Savetovanje o primeni statistike u socioloSkom istral:ivanju, Beograd, 1957
Sklapanje i razvod braka prema Skolskoj spremi, »Sooiologija«,
br. 1/1959
Sociologija i eticko-kulturne vrednosti, Fi!ozofija, br. 2/1960
Metodologija socioloiikog istrazivanja, II deo, Problemi prikupljanja podataka i analize, Visoka skola politickih nauka, Sa·
rajevo, 1963.
Mitro viC Mitra, PoloZaj Zene u savremenom svetu. Narod·
na knjiga, Beograd, 1960
N i k o I i C Dan C1--k a, Planiranje i realizacija projekta uzorka
za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, Statisticka revija, br. 2-3/XI, 1963
Persons T., Elements pour une sociologie de l'action, Age et
sexe dans Ia societe americaine, Paris, L:iJbTairie PLON
PeS i C dr Zag or k a, LiCnost i druStvo, Osnovi nauke o drustvu, Izdanje »Rad«, Beograd, 1963
Osvrt na psiholoSke aspekte istrai.ivanja druStvenih pojava. Kol.
autora, Metodologij_a istrai:ivanja dru.Stvenih pojava, Insti314
•
v
�PRILOZI
•
�....
"'
00
Tabela: Ia.
LICNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI
.,
"
...,
LICna sreCa
~
'6
"'
.,
Starost
Zdravlje i sreCa
I zdravlje
I
•
.~·~ E
•• 'i3
~~ "'
Oslale
zelje
Lien! i porodienl ekonomskl polozaj
u porodfd
....
.
'E
.,
•
...
.,
'E'
.,
"'"
"
>
"
.s ., .2
'll
·"
>.o
.,. ·= "' "' c;4.i .,
"'
E
"
•• ~ '6 " c.
~a
->
~ ~- "'
0>
"'
.,
., ·- mo [ ] ;u:; ll c
••
&.
"
=:; ., i'l c. "" = "' :a-·c
~.,
~;a
c. = """
"" •• ~e ::l "' ., .
::I,J
""
- '~-' >o ~ 1\j ""' e ., :~:g E 1\jE >
~ "' c;;;a
c.
., "'" .c.
" ., " ., ~· "'>
"'
•.to "" "' •• ~
.~.~
., o:~ ~.~ ~~ ·~ ··.c
.c
c.
"'"'
oJ:l
:::>
;grg ~
E :;;
"' N Cl:
r);"' d:e ~" c.
"'
E
0 ~ :::> Jl• .:t o•
0
~
.S!,
0
~
~:;::
••
.,
.,
"
0
., 0
0
N
.:>/,
~
. ··-
'UU
.~
...
~
~
~
~
~o
~
0
0
~
0
0
.. s
.~
N
~
~~
~
0
-
~
0
.~
~
0
0
.&.
.,
~
~
-
-.;~
0
.,
"
'i3
~
·:;;
~
c
'0
0
"'
Od
21-29 20,09 29,5 9,6 3,4 10,2 53,4 30,7 3,4 15,3 23,3 48,9 35,2 2,8 16,5 5,5 2,8 5,1 2,8 1,7 10,8 5,5 1,1
godina 176 52 17 6 18 94 54 6 27 41 86 62 5 29 8 5 9 5
3 19 8 2
Od
30 49 46,86 34,4 8,1 4,5 1,4 24,9 57,9 6,2 24,4 21,6 36,7
godlna 357 123 29 15 5
89 207 22 87 77 131
Od
50 71 30,05 48,5 6,9 4,8
14,8 38,4 10,521,417,920,1
godlna 229 Ill 16 11 34 88 24 49 41 46
24,6 4,5 6,4 4,5 5,8 4,5 3,9 3,1 7,8 9,2 5,3
88 !6 23 15 21 16 14 11 28 33 19
14,8 2,2 3,5 2,2 9,6 1,3 3,9 14,4 11,8 7,4 4,8
34 5 8, 5 22 3 9
33 27 17 II
Svega· IOO'fo 37,6 18,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
' 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 264 60 28 48 28 28 47 74 58 32
_ .............,..,,.,,.,~.,;;_~;::_.:_:_::::c:.::~·~~~'L_~~~ufi£1&ii
Tabela: lb.
LICNA S'l'RAHOVA:NJA PREMA STAROSNOJ S'I'RIUKTURI
Lii~na
ca
Bolest i nesreCa
nesre.
1 bolest
~
"
0
..
'i3
~
c
oil
Starost
oN
.
..
,g
..,
"
;;
E
"'
."
0
"
"
:::>
"'
c.
1;;
~
0
il
.,
'U
"
~
~
·s
:a
~
c.
.,
"
•u
~
"'
1,1
2
30,7
46•86 38 •9
od 30- 49 godina 357
139
....
z
"
23 09 10 2
Od 21 - 29 godina 176
•
78 •
..
z
30 05 48 5
od 50 - 71 godlne 229
•
•
ll1
S vega:
""
100% 43,2
762
328
Lien! i porodienl
ekonom. polozaj
u porodicl
~
0
c.
.,
>
c
.,
0
:u
"'
0
~
'E'
.,
...
>
'0
0
Ostala
strahovanja
u
'i3
0
~
8.
·;;:
~
=
.,
"'
lil
~
~
c
.•
]
~
t;"
~
0
""
"
"
"'
.c
~
"'
..
"
~
~
'0
"
"
z
.,
""
c.
0
~
N
z
"
·s
~
.c
E
.,
..,
'E
~
""
~
~
~
z
.•
.,
"u
.,
~QJ
-
c
-.:o
'i3
00
0 ~
&.
Co
,S!o.
:g.,
c.>
., 0
.,
"
"'
z
0
""
z~
"
Cl:
~
.,
..
'E'
>
0
.,
"'
ii
.,
E
~
~
z
54
4,0
7
37,5
66
11,4
20
12,5
22
6,8
12
6,8
12
26,1
46
2,8
5
1,1
2
1,9
7
13,4
48
2,2
8
42,0
150
23,5
84
7,2
27
4,2
15
5,9
21
27,7
98
4,5
16
2,8
10
13,1
29
3,1
7
3,9
9
31,0
71
11,4
26
6,5
15
5,2
12
2,2
5
24,0
55
7,0
16
3,1
7
5,0
38
14,3
109
3,1
. 24
37,6
287
17,1
130
8,4
64
5,1
39
5,0
38
26,1
199
4,9
37
19
�"'
N
0
Tabela: 1c.
OPSTENARODNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI
OpSti razvoj
socijalizma
- :a
~
"
.!'l
;::
·;; ii '0' 0
"'
>
"
"' '6 > ;;:; 0
'\]
"' bll
"' -;;: ·-"' " ·a
" " .~E
"'
-;;:
c!i
." .. - ~~ §
9 >"'
"
=s .:::::" "' "'" o-o
:J
"' z o:. ;::;_ ~
~
>N
0
~
0.
Starost
~
~
~
~
N
~
~
0.
0
"0,~
0
0.
u
-N
>
"' '-s:§
"'
~
"!;;
Razvoj prosvete
t zdravstva
Zivotni standard gradana
PrJvredni razvoj zemlje
~
'§'
"'
.,.
"
.0
>N
"'
.c " "' -:;
" 8 "'
"
"' "'
·a "'"' 'a
·~
.s-:
"' "
"!;;
~
"' " ~
.,
8 __ 8
"'
~
"!;;
,_ "2 ·;:; ---o
"' " :a "' "' "
~ "
-"
~ .
"' """"
!I .~
"'
"
·- ,.
8
"
""'
·o- ·o- ·o- ..'! ·-" .,. ·= =a~~ "' ~ ·sg
"'
,.
o.
,
>
.co "
8
"
a.
o"' "' "'
"' "" "" "" 0 "'"' N "" a.g; :§' [; 8 ~
"'
0
"0
~
N
~
0.
0
"
0.
~
.0
0
N
N
N
~
.0
~
0
~
-
~.0
0
t';l
.0~
0
N
~
"0
"0
0
"0
~
~
~·
~
N
~
~
~
~
~
~
"0
N
~
~
0
0.
~
~
~
~
~
~
·;:
~
~
"'
~
"0
-a~
...
~
~
"0
~
~-a
~~
~
~
~
~
>
·o
~
>00
"'
"
ii
>
0~
"'
~
N
"'
~
:;:
~
U)N
>~
Od 21-29
godlna
23,09 5,7 19,3 24,4 5,5 14,8 25,6 9,1 14,8 5,7 43,2 10,2 19,9 6,8 5,7 7,4 3,4
176 10. 34 43 8 26 45 16 26 10 76 18 35
12 10 13 6
7,4
13
6,2 27,8
11 49
Od :i0-49
godtna
46,86 3,6 23,8 23,8 8,1 14,0 19,9 9,2 11,2 8,1 40,9 7,8 17,9 6,7 3,1 4,8 4,5
357 14 85 83 29 50 71 33 39 28 146 28 64
24 11 17 16
5,6
20
5,0 30,8
18 110
Od 50-71
godine
30,05 2,6 12,7 17,9 4,8 10,5 13,5 9,6 12,2 8,3 29,7 5,2 10,0 3,9 3,1 4,4 7,4
9 7 10 17
229 6 29 41 11 24 31 22 28 19 68 12 13
4,4
10
5,7 27,9
13 64
Nepoznato
2
5,6
43
5,5 29,2
42 223
s
(L)
--·-
··----·
v e g a· 100% 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,1 12,2 7,5 38,2 7,6
. 762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58
16,1 5,9 3,7 5,2 5,1
122 45 28 40 39
"'
"'"''"~.,;,~;--¢;
l!l
Tabela: ld.
"
~
•
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA STAROSNOJ
S11RUKTURI
"'
;;
[;
~
••
"
•
3
Ugrolavanje razvitka
socijalizma
"'
c
Starost
it
-~
•
"'
"
"'
0
"~
o.,
~
~
"~
0
Bezbednost zemlje
I
.;:
"'
00
-=~
ii ...
·-"'
>
0
~
-z;-o
" 0
00 ~
8
;;:;
... ~
~-
~t:a
!;:""iii
0
>
;;;
~
~
"
~
iii"
0.
-:;
"~
~"0
u
"
0
"'
~
.c~
.s~
"'
c
~
~~
~ 0
Sa.
~
~
i5
.c
~
~
N
o"
c\:"
"'
Od 21-29 godina
23,09
176
6,2
II
5,1
9
10,2
18
80,1
141
5,5
8
15,9
28
3,4
6
Od 30-49 godlna
46,86
357
3,9
14
7,6
27
4,2
15
79,8
285
6,7
24
18,8
66
5,6
20
Od 50-71 godina
!
•
S"'
-o"'
30,05
229
4,4
10
3,5
8
3,5
8
78,6
180
2,6
6
24,4
56
6,9
16
100%
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
4,9
38
19,8
150
5,5
42
S v e g a:
~
.....
""
~
"'
�1:3
Tabela: 2a
LICNE ZELJE PREMA BRACNOM STANJU
"'
Zdravlje i sreCa
LiCna sreCa
i zdravlje
~
>N
~
~
.ru
'
"
e:
~
""
.c
BraCno
stanje
0
c
c.
"
::0
"'
ru
""
c
.. >
-~~
-~
~
>~
a
g .s!:=
O"'
_,.,oo
.. ""
. ~ :o-:;
"""
~"
ru
"0
~
c
~
~
~
"0
N
0
.eil
ru-o
~
"'
00
~
0.
u
·c;
""""
>
0
"'
~
""
c.
~
·-
"
·u
·-
O.O.Q
c.
".c
'2 'gg
e-ci
·~
-"./'! ~;;:::::
0 __
ru
ru
" Eo.r
o.:::
~
~
..
0
.
~
~
~
0.
~
0
N
~:;:::!
00
0
N
0.
0
c
rn!V.~
.c
"' ,
"' "' "'"'
ru
~ .
.
0
"8-EI-8
-·~ :E
'::l
'1:1
.:::
~
<15
· • ..X:
::l
~lg_:g
0.
,
.....
11.1
!l)
~
Cl:l
~
0
:::1
·t
::l : ~
:E
.r:: ...... 0 . . ~~.S:,i~
:gaol~
<no.O.
a
ru
N
...
"
~
'
~
.
'lil
0
0
.
=n
~
c.
ru
~
·;;
0
00
~
0
-
"'
"
:a
0
~
.5
.!'.
:g
"'
~
.]§
0
:;;
.
..
c
"0
0
"'
--
'
31,6 ll,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3
79 25
9 1 10 45 7
4
4
20 29 12 4 12 ' 6 2 1 1 4
7 5 1
Neudate
37,9 8,0 4,6 1,8 26,1 50,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2
558 212 45 26 10 146 284 41 ' 141 116 197 150 19 41 18 39. 24 22 22 56 43 29
Udate
13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,62,1 4,4 2,1 7,6
2 7
12 45 4
18 17 19 16 2 4
Udovlce
43,9 6,6 4,4 1,1
92 40 6 4 1
Razvedene
29,0 6,4 3,2 6,4 41,935,5 9,6
2 I
2
13 11 3
31 9
2-
Nepoznato
s
"'
~J, ,.
bh
c
'2
ru
·~
~
,:;
ru
" ""
~- ru
e -:; ~·ru "
ru
!3
"0
;ug
:.:.(II:';::
0
0
~
0
. .
"0
~
"
]"
.<;;
0>
"-o
~
~~
c.c
~
'2
.Cru
~
~~
'2
0
~
0
~
!\l
,
~
~
;;;;
ru
6
,
~ ·-.a. 0
>
ru
"
o,tale
:!el}e
LiCni i p.oro~iCni ekonomskl polo~aj:
u porodici
.
-
-
-
1
-
2
19,3 58,1 16,1 3,2 9,6
18 5 1 3
6
-
-- -
-
3,2 3,2
-1
I
3,2
-1
-
6,4
2
- - -
l
4,4 21,9 12,1 9,8 2,1
-4 20 II 9 2
---
---
37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32
v e g a · 762 286
··•/-",>o;.e:O,!<kh~it>.V.-I'h!i
Tabela: 2b
LIGNA STRAHOVANJA PREMA BRAGNOM STANJU
"'
ru
"
"'
c
-:;
1!
BraCno
stanje
~
"'
c
~
~
t:
e
"'
0
-00
00
0.
ru
"
"'
0
::0
Udate
"'
79
558
Udvvice
92
Razvedene
31
Nepoznato
2
S v e g a:
!;!
0
c:
Neudate
Bole:st
Lil:na nesreC.a
i bolest
~
762
48,1
38
41,3
231
43,9
40
54,8
17
2
43,2
328
:a
0
~
0
00
Q,
~
c:o
c:
"~
z
00
~
7,6
6
3,7
21
10,9
10
3,2
I
5,0
38
i
LiCni i porodiCoi
ekonomski poloZaj
nesreCa
u porodici
"'>
·~;N
~-ru"
z"'
·~
.
;i>
·~0
a~
2,6
29,1
2
23
13,9 2,8
16
78
4,4 6,6
6
4
12,9
4
-
-
14,3 3,1
109
24
'0
~
~
~:Q
~-g
-<;;;0
,_ o,
"'"
>~
'I
·a
ru
ru
.~
'0
-o8
oo
.,c.
Ostala
strahovanja
ruO.
"'
u
ru
"'
.e
ru
c.
~
"
z
~
22,8
18
41,7
233
32,9
30
16,1
5
5,0
4
16,8
94
23,1
21
29,0
9
I
17,1
130
~
"'
"'
tl
c
0
ruo
0
Q,
N
ru
~
>
..
0
....
.e
c
"'
'0
ru
·- "
... '"'
"'
'2
&,
c
-~
~>
~
"'
:a
"in
.t:
~
z
~"
z
5,0
4
9,1
51
8,8
8
5,0
4
4,8
27
6,6
6
6,4
2
7,6
6
4,2
24
4,4
4
12,9
4
2v,
20
27,2 6,1
34
152
24,2 3,3
22
3
16,1
5
5,9
39
5,0
38
26,1 . 4,9
37
199
""
~
g
" Iz
ru
N
z
ru
2
37,6
287
"'
c
'0
.c
g
-
8,4
64
I,
14
3,3
3
3,2
I
19
�!£
Tabela: 2c.
OPilTENARODNE 2EWE PREMA BRACNOM STANJU
Op.St! r~zvoj
soCIJahzma
~
Prlvredni razvoj' zemlje
------
Cl:l
d)
*"o
Q)1n
B ra~.;no
stanje
=
:l3
e
.:0
~
......
Q)
c
<:11
0
e
o.
g
N
o
1-o
-co
.E 1 - N
E
«
Q)
c
o
00
lii .E·
P..
:a
d <~~
.:;;
>t-l
Q)""'
0
Q)
':';::o
......
~ =:
> Cll
gp
"0
J
--
0..
....
o
c
o
~
u >U -:!N ·c
!:l:oo"' <!!!
~:~:~
,..!:(
:J
Z
tiJ
:::1
0
0 ...., ---=--=---~
c
e
0::: _
f::i
~
1;<1 .....
"t;
Cl)
- ~ c:
Cll
0 \'tJ
;w .o"g
c. o~-.
0 0.. Ml
g;~
c:t:;
d)
Q)
o.o c
N
Cl:lCI:I
,....,
a
~
Cll
<UC'
.0-- .__,
s
c:~
~
.g
......
o
'8'
.s
"0
.....,
a
~
cu
·~
..t:
....
g
Cll
"t.i
.g,!,~
eN
c
~
<U
Cli._>(,J
...!!::
.s; ~ . .~
o.
rn
N
~
v
0:::'
;g
c
~
tU
:::s:::s·a ..ci ~
eo:c: c.
"E
.~
c
C'<l
Cll
;::&,
.§
Cll
.0
~
v
~
c.
0
I'll
co
o
·::::
(!)
~
......
6
~
cu ,5
> c::
==<'co
e
Co')
E
cu
prosvete
i zdravstva
<0..
~~
;.:::-
a:J
Razvoj
>:>
Q)
.c::.
'E :tl ........
X
Zivotnl standard gradana
o.o
~
NQ)
Q)
~:~:~ ~=
Cll
·.;:;- oc
p.."t:)
~ Q) ~
·--.o
~ ~·~ S
~ c Q)
~ CliN
..!:1:1
·-!:::::;'
.ce
OCI:I
-o
.<U
N--.
0..
'"":____
~_
'i'il
d)
8 co
Q)
'2
<II
>
ca-o
0 ~
1-o
;;; .o
o
.~Q)
........
~i_~~~-- _
~
v
.>.
..
~
~
"0
N
eo:~
""'
;.:::-
·-
ll:l
<
o
Neudate
5,0 21,5 20,2 6,3 12.6 25,3 7,6 15,2 12,6 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8
79 4 17 16 5 10 20 6 12
10 39 7 12 8
8
3 3
1,3
I
3,8
3
29,1
23
Udale
3,9 18,921,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0
558 22 106 122 33 79 108 54 71
41 212 42 92 29 17
6,3 5,2
35 29
5,7
34
5,5
31
28,8
161
Udovice
3,3 17,6 20,8 4,4 8,8
92 3 16 19 4 ·8
14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1
2
8 5
13 9 6 4
27 8
2,1 6,6
2 6
6,6
6
6,6
6
28,6
26
Razvedene
3,2 29,0 32,2 19,3 9,6
I
9 10 6
3
19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2
1
6
2 4
2
11 1 10 3
-
3,2
1
3,2
31
I
6,4
2
38,6
12
12.2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1
13,1 19.3
100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39
5,6
43
5,5
42
29,2
223
Nepoznato
Svega:
2---3,9 19,4 21,9 6,3
762 30 148 167 48
·\{,;;,;;{w0'40:i>:¥i:;!,&J~ffif£:'
··--·-·-··..
-·~·
·>~
Tabela: .2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM
STANJU
UgroZavanje razv itka
socijalizma
c
"
...
~
f.:
.
c
~
"0
0
~
...
~
~
""~
_,
c
0
c.
=
...
;:,
=
~...,
558
92
Udovice
Razvedene
..
"'
31
Nepo_znato
"'
0
~
79
Udate
B
~
~-">
~.s
"
0
Neudate
~
bil
~
~
BraCno
Stanje
Bezbednost zemlje
~
I .
...
""
-;;;
1;;8
~·-
>""
0~
0.~
·a-
~
~
~
.C"
o;a~
!:!-<
<Fl
~
::::.-
""
"
3,8
3
4,5
25
3,3
3
!2,9
4
10,1
8
4,6
26
7,6
7
6,4
2
31
3,3
9,6
3
78,5
62
80,1
448
75,8
69
87,1
27
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
5,0
4
5,5
3
~
~
;;:;
u
"
=
c.
...
0
5.
5,3
30
\,9
I
6,4
38
2
"~
~.,
>
0
.c
~
~0
.,.
.,~
~
"'"
"'
13
20,7
116
4
5,3
30
17,6
5,5
.So
Cbil
ec.
16
16,1
5
~
~
5
6,4
2
2
S v e g a:
762.
4,9
19,8
150
5,5
42
�i:i
Tabela: 3a.
0>
LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Zdravlje i sreCa
u porodic1
LiCna sreCa i
zdravlje
;g
0
.B
~
"'I~
~
~
""'
"
:;
c.
a.
:;:
~
;::
5
~
"
"0
0
2
"
"'
MeSovlto
naselje
5,1
3~
.~
v
=
:.;:;::
<tl
>ttl
:::1
-=
~
_g
•<n
c.
·~
~
[
0
~
>(.J
~
Clj
~
-"
:
·..
0
~
~
">
-0
<1)~11
"
c
~
~
~.§
'U ~
..!:<: a;
=
N
~
.....
-~
c
<II
!l)
"g r;;
~ 1 a
~
ou
:::1
(ij
"'0
~
8..
0
CO'
....
·-
0
:;:
<11
c.
e
>
"'0
l-.o
o
.!!_
~
1'1:1
~
Cb.O
oa
C::
:::1
"
"
"~
~
E iS
o
a"
:;:: .J::J
I I
~
~
b'.o
~
o
=-
~
.5
"
;;
"
~
<n
v :::1 0 :::;-1~
0
.......
u o(ll
N:::IC.C:::--c,0·-
c.
::I
01;1
C
0.
rn>
a;;=:
<11
&,
"
e a. ~
g~
~~~ "8
::Eo;::,U5r..no..Oro
"'
"'
"' "'
26,5 44,2 7,0 20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 6,7 12,9 5,9 7,0 6,7 9,8 6,7 8,1
".ll
~ ~~
C-:1
"
~
·u
w ..
A. ~ ~
25,6 15,4
10 6 -
..9
0
;i
~..,
c.
•
~
'0
"
>
:0
0
<1)
.!:d'~
"
"0
u
>
:a
.0
I
I
.:>.
E!
~
.§
"
:r:l
~
~
"0
~
~
c
•u
0..
.0
46,7 38,7 4,9 5,6 0,8
356 138 18 20 3 94
Selo
Sve
~
0
c
~
Grad
8 0
~
~
~
:r:l
c >
m o
~
"0
~
-
~
~
"8
g_
1:\
.
;;:;
.......
·a
"
~
ii :;: .E,
-"
'"
-~
.E
"
..,
Ostale
Zelje
LiCni i porodiCni ekonornskf poloiaj
160
5,1 28,2 33,3
2
11
13
74
25
79
-"'iii
8-5f:;'e'dj::Q)
'ai
"''.oo.-c:u<n:r:l
!OJ 99
9
8
24 46
21 25 24 35 24 29
I
5,1 2,6
2 1 -
5,1 2,6
2 1
1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8
5 2 23 37 33 3
48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 1
367 138 38 12 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36
. 100%37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
286 62 32 23 217 349 52
c
Oo~~;~"'S~1n0
7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1
3
12 10 12 9
2 2 -
g a. 762
~
......
21,4 20,9 37,5 24,2 3,4 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
163 159 263 !84 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32
···<'·-''·"'':.!>:c""''d»</W,
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU NASELJA
Tabela: 3b.
Litni i porodltni \
Ostala
Bolest i nesreCa u porodici ekonomskl polo.Zaj \ strahovanja
>N
~
;;;
,5
'2
~
~
Tip
naselja
~
~
~
-a
Grad
S v e g a:
~
-..,
0
c
;;;
"
~
~
0
8.
"
'8
~
c.
c
"
'U
~
~
'1?-t:i
~£
;z;
~
;z;
o8.
;i
v
'0
39,32 5,34
140 !9
15,7
56
4,49
16
38,3
138
39
35,9
14
20,5
8
5,17
367
47,4
174
43,2
328
§"
"'
:::>
MeSovito naselje
:;;
~
"
g
Selo
!!
·;;
"
i';
356
762
1\
~
l
~
~
c
~
~
~B
I
~
0
c
\~
l\
'
~
S
-g
~ \~_ I-~~1 %"I:
I
~
~
I '2
ill~.$~ \
-og"'
~
..cl ......
g
(i)
.!:=
tl.IJ~
~
0
c
"'
<n
dl aJ"
;z;
;z;
;z; 'c.
;z;
1
.4,6
52
11,5
41
3,93
14
2,80
10
24,7
88
9,0
32
20,5
8
256
]'
2,56
1
1,78
33
15,4
6
2,56
41.0
16
"'
\l)
v
v.,
0
~
"'
8
v
v
;z;
;z;
16
I
2,18
8
36,2
133
19,1
70
6,0
6,55
24
6,82
25
28,62
105
1,09
4
3
!9
12,2
45
5,0
38
14,3
109
3,14
24
37,62
287
17,07 8,4
130 64
5,12
39
4,98
38
26,07
199
4,86
37
19
22
�~
· "'
Tabela: 3c.
OPSTENARODNE .ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Opsti razvoj
Privredni razvoj zemlje
socijaUzma
"
I~
c
.1!
i /·o
·- ·-" "
:5
Tip
"
"
naselja
'"
~
"Q
~
"'
c
~
0
<'II
~
1:
Selo
MeSovlto
naselje
Grad
<.>
!J
I
......
~
=
1·
8
IV
~
I
"'" I
02
~ 1-
t-l
't;l
::::1:::0
""'
::0
'
ll)
co
<n
0
::::
r-
c;
"
~
.s
<.>
z
""
~ l c:r:
ct1
~
0
liN
.e
..oE
r:u
""t?
o
;;:,
.~ ~CII ~
.... c > / :! o; ~
N
~ ..0<'11 0.
e~:~
o .... cv
C:::'
0 a.. bO N
<U
r/)
N1
r:u
.,-
.0
~bil
cu
<'II
·a s.t! 1ii v
cut~~-r~:~
·o
0:
.
l:: .c:: .!!_·
c::
-'0
.f!
Cf.l
'::IC~
'E
e
a I ·-. --.
·- a.
o
c .. ~
~
prosvete
l zdravstva
:.: go u .~ ~ ca .cu oo
l o o c:c · - · - - u
...,"'
>
~
>N
5.. -..b~-<..,cc
<'l
rn
Q.,
~.., "'d cu
till
....
cu
-5 ~ -§ till :;:o
ti
.~8
::::1
c
~
c
o
cu
C N
>
N
c
01 .E ""'
~ >"
"
c
.....,
1-o
I
I
i'
I '"Q;::d•
~ E
Razvoj
Ztvotni standard gradana
.....
-·a.
~.o
£.!
c-
:;rn
.....
<'11~
5 ..00
o>
•Gil
4.1
0::;'
"
n
.2.
Z
'1:1
E
.g ;;
cv
>(J
<'II
or;;
a.. ::l -'N'
<U
_
CIJ
.::
~
.. I
<V ,.!:(
._,
S'E
O."'CI
..
;:.
rn
N CIJ
C
G.l
Q)
~ .C'
4J~ <'11-::s
·-.o 0 c:a
~E
c....<'~~
c;:;;o ..!:c:;...,
"O..!:c:
c~
<:UN
:::;'(1)
,g;E o~n"§
E
N~
'"
IV
o:~
!e?t:
!cn:l >;;n o::l.>
:;;;
3,6515,1716,3 3,658,1516,8510,9517,4 6,1730,017,03 8,7 5,621,4110,65 7,875,06 5,0631,7
35613 54 58 13 29 61 39 63 22 108 25 31 20 5 38
30 19 18 113
12,82 23,06 28,22 7, 78 12,82 17,95 2,56 12,82 7,78 51,3 . 15,4 12;82 2,56 2,56 2,56
395
9.
11
3 5
7
1
5
3 20 6 5
1 1 1
3,27 23,07 26,7 8,72 17,36 21,6 8.64 6,82 8,92 44,2 7,36 23,23 6,54 6 0,27
36712 85 98 32 66 79 31 25 32 162 27 86 24 22 1
Sveg .
3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3,26
148 167 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40
a. 762 30
2,56 2,56 2,56 20,5
1
1
1
8
2,18 6
8
22
6,27 27,82
24 102
6,13 5,38 5,52 29,25
39 42 43 223
O:ip·;
~~==~""'
.,.,,1
~
Tabela: 3d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU
NASELJA
.
c
"
UgroZavanje razvltka
~
"'
.:
c
.,
Tip
naselja
;;
socijalizma
~
"Q
0
·-
~
~"'
.,
t:q;;
0
<>."!
c
c.
""~
.361
0=
~
o;
"
~
"'
S v e g a:
~
N
~
c
<3
~
>
;;:;
""' s
..
-
.s~
~
>~
.,
:5'
.,
-"=
=
~
N
.ti~
c.
;;
z"'
4,22
16
6,17
22
3,09
11
39
5,13
2
5,13
2
10,26
4
74,3
29
367
Grad
N
0
356
MeSovito naselje
"'
.,
""
c.
::0
Selo
E
~
"Q
0
.
1!
=
-"
.;!.
Bezbednost zemlje
4,63
17
5,45
20
7,1
26
762
4,59
35
5,78
44
6,38
41
0 "
0..~
"'
""
"'
0
c
"'
.,_
~
"'
s
"
~
iij
·;:
.
>
"
0
.c
.,
~
o;
N
"'
"'
73
19
-
28,22
11
12,82
5
81,8
300
5,17
19
18,0
66
4,64
18
79,6
606
4,98
38
19,83
150
5,39
42
277
19
�~
Tabela: 4a.
0
LIGNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
L!Cna. sre/ a
I zdravlje
~
c
v
"'
'i3
IS
>N
Skolska
sprema
v
"
.~
~
~
c
~
p
'3
""'
c
~
~
v
0
0
"'
.,
" >
" "' "
;::, N
"
c.
;;
7;;
0
~
N
!:
~
c.
"" 5,3
4,1
Bez skole
42,9
170 73 7
37,6 7,9
Nedovrsena
osnovna !kola 354 133 28
?avr. osnov.
• •
35 2 12 8
sk. •nedovr.
156 55 20
srednja Skola
Srednja
26,5 6,1
!kola
49 13 3
Visa 1 visoka
23,1 11,5
lkola
26 6 3
14,2
Nepoznato
7
Svega:
Zdravlje i
sreCa u porodfci
-
6
~
~
0
... ·o .~
.2, ~
:;~
>'l!;
0>
-~
0~
;;;;,
~
""'
"'
~
~
"'
;a
:c
~
0
~
·"" v" ""'
"'"
:::J't;
"' I~
0
c.
~"'
""·-
0
V><.>
Q,~
~
~
~
~
~
~'0
1
c
22,946,.5 5,8
39 79 10
27,746,6 8,2
3 98 165 29
4,5 30,142,9 3,8
4
7 47 67 6
14,3 42,844,9 6,1
1 7
21 22 3
23,1 42,338,511,5
- 6
11 10 3
14,2
14,2
1
61
:a~
t;j~
,-
v
~
~.D
·;::
~
·~
~
:;
.0
~
"'
9
5,1
18
'"'
-";;;
~
E c ~
oi5
,c. c. N
~
c.o
~
'0
"
v
:.=:a.;
~
~
1:! ""v
0>
'()
?;:a i3
08
~+= 0
>U:C c.
>
0
0
:a
~
.!:!
·2
'E
Ostale
Zelje
Lien! I porodicni ekonomski po1oza j
~~
;::'S
IS
oi
"
""'
"
3
"
IS
v
'ii'
~
~ ·0
a;; :;;
0
c.
~
·;:
~
'0
"
., c.
~
<;;
0
c.
0
c.
~
"'
""
"
;::
~
e.-g
0
~
11
v..:
be
<;;
0
c.
0
~
~~
·-o
=§'
~
~
.0
"'
13~
UlN
7;;
~
22,9 24,7 18,2 24,1 2,9 8,2 2,4 7,1
39 42 31 41 5 14 4 12
22,3 18,6 41,2 27,1 3,4 7,6 3,1 8,7
79 66 146 96 12 27 11 31
17,9 20,5 36,5 22,4 4,5 6,4 3,2 3.2
28 32 57 35 7
10 5 5 6
18,4 24,5 42,8 12,2
4,1 8,25
9
12 21 6
2 4 19,2 19,2 30,8 19,2 7,7 26,915,4
5
5
8
5
2 7 4
42,8 28,6
14,2
3
2
1
37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7
762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28
~
~
c.
4,1
7
4,2
15
3,8
"
:§'.
~
;I
~
"'N
Q,
:'3
0
0
c. 'iJ
0
" .[W
"'
" v cv -.:
::§ "'
0
0
--··
"'
>
NV
'2
0
-~
'E
""' "
~
v
~
~
0
5,8
10
4,2
15
~
~
~
~
c.
"
i3
v
6'.
>
"'
- ·-
=a :g
E
~
"'
~
:;;
~
-
·-··
--.
-v
v
"
>N
.
---
LiCna nesr.
i bolest
"'
.ll
c
~
0
c
0.
~
;::,
"'
7;;
8
~
e
7;;
of
v
'"'
li!
0
0
"'
37,6
170 64
NedovrSena osnovna
46,9
sko1a
354 166
Zavrsena osn. Skala
35,9
i nedovrSena sred. Skola 156 56
42,8
Srednja Skola
49 21
65,4
ViSa i visoka Skola
26 17
57,1
Nepoznato
7 4
Bez Skole
S v e g a;
""
6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
48 28 28 47 74 58 32
43,2
762 328
c
"'
~
v
z
4,1
7
5,1
18
3,8
6
10,2
5
7,7
2
-
A PRElMA SKOLSKOJ SPREMI
Bolest i nesreCa
u porodici
v
c
~
~
"'
....
"'
0
,•• ,,._.,_,, Oi?,:,yj;;;);;;£·--
-
Skolska
sprema
c
"'
9,4 5,85,8 7,1
16 10 10 12
6,813,09,0 4,8
24 46 32 17
4,5 9,6 8,3 1,9
2 7 15 13 3
6.1
- - 3
1
3,8
7,7
1
-2.
---~-------"'"
- -
~
e
o_
"-o
=·==
.•
~>N
~
~.,
z;s
1;;<.>
•
~
>Ud.l
"'=' .~
0"
v8
·-o
:;c.
·-~
~
.•
v"'
-=:a
.o
-
~
~0
So.
~
....~-~
~
~
~E; .2~
;:lc
.g~
8,8 1,8 22,9
15
3
39
16,9 4,5 45,8
60 16 162
17,3 1,9 37,2
27
3
58
10,2
34,7
5
- 17
7,7 7,7 30,8
2
2
8
42,8
3
-
Osta1a
strahovanja
LiCnl i pOrodiCni
ekonomski poloZaj
v
v
u
"'
.c
v
c.
~
"
z
~
16,
28
13,0
46
23,7
37
18,4
9
23,1
6
57,1
4
5,0 14,3 . 3,1 37,6 17,1
38 109 24 287 130
"'
c
"'
.s
~
~
~
""'
~
N
z
25
7,3
26
5,8
9
6,1
3
3,8
1
~
c
~
Sv
.e·o
~~
o:::
co.
~0
~c
z.C
~
~
7
5,6
20
5,1
8
6,1
3
3,8
1
-c
~
i3
~
o-
""' .....
-*=~
o·g-~"8
N KJ
z;:::::
(5
c..
4
5,4
19
6,4
10
4,1
2
11,5
3
0
bll
~
""
~
42
23,4
83
26,3
41
38,8
19
46,2
12
28,6
c
"'
8
·;::
"'
~
>
0
.c
~
N
v
~
z
"'
12
7,1
25
7
3,4
12
4,9
37
19
2
8,4
64
5,1
39
5,0 26,1
38 199
�--~~.;.--"---'-'-·~'----~'-
"'
"'
Tabela: 4c.
OPSTENA!RODNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
"'
"
"
"
"'
"
"
~
""'
"
"
~
k
Sko1ska
sprema
~
0
0.
OpSti razvoj
soci}alizma
0
~
.,
6 ~
k
~
.
OJ)
~
~
~
~
~
OJ
.,.....,.~
k
b()Q.)
1::::1'--.
~0
.,k
zo.
"k
If:; --
~
~<'I:J
~c.
cO.
1/'J
0
k
00
0~
N
~
..,~
""
>~
~
ok
.Q~
Q:}O. "
""
12,9
ON
&"'
N
-
4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6
7 21
37 5 II 24 13 22
Ol
~
-a
.Q
ii
"
"
'§
0.
.,
~
!l
0
"
"
~
.Q
0
RazvoJ
E
~
ca ,;:!.,
~
~
:::::-
"
0
u
~
" "'
~
"'
len
2,4 35,3 7,6 10,0 5,8
4 60 13 17 10
~~
c
~
Q.)
<!)
'
QJ
.e
~·2 ~
s~ ~
0.81
Q.)
~~.s<'I:Je
~ 5 !~ g; "E .0 ,_
.....,OJ,IIlto.:i
@N~Q.)~.~~~ ecu >11).0 o" CI)N>Oc:QIIl :s
til
~-~ 5.§
lij g !~ r: .§
'Ill:!::: J cu ~~ QJ
QJ 0.. ..... ··;:;
~
pro~
svete i
zdravstva
Zivotni standard gradana
"
·"'- .::;,
B "
l:! ;;;
"
·-s ·-o > .s~ ..:~ .s "' ., "' ·-~
-"il
" "
co
"' .e: - v i;]b'.o
ca >
~ """
r;~ >::::> 1-o "" Sc '0'
~<\;1 ~
0 .,:=;g;a ..
£.5
N ;rnS -"'
NO
~~.Bi5.sN ·u ~ ,.O."
0
N
"
5 z ·-~o
.
Privredni razvoj zemlje
-
<'I:J
'
12,4
3 21
5,3 5,8 5,3 31,8
9 10 9 54
Boz -.!ikole
170
NedovrSena
osn. Skola
3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 9,6 13,0 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9
354 11 70 . 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106
Zavr. osn. Sk.
i nedovr. sred,
156 ]0
6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,211,5 48,7 7,1 16,710,3
32 35 13 20 35 17 16 18 76 II 26 16
26,5 32,612,2
13 16 6
8,2 18,4 4,1
9 2
4
8,210,2 61,2 4,1 24,5
4 5 30 2 12 . 1
Srednja Skola
49 -
VISa i visoka
Skola
7,7 34,6 15.4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7.7 53,8
26 2
9
4 5
3 12 5
5 2 14 1
Nepoznato
s
v
7 -
42,8 42,8
3
3
28,6 28,6
2
2
-
-
-
-
71,4
5
-
34,6
9 I
14,2
I
-
4,5 3,2
7 5
6,4 5,7 30,1
4
10
9
47
6,1
3
-
1
14,3 6,1 18,4
7 3
9
11,5
3
-
-
11,515,4 19,2
3 4
5
--
14,2 14,2
1
I
-
28,6
2
ega·
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,6 5,5 29,2
'76230 148 167 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223
;,~;,.;; ,o,-lAiJ.W;..~;«-"»YAY,.,S>j{-i;YNfit:iJ@Mt~
SKOJ SPRElMI
QP!;TENARODNA STRAHOVANJA 1"<""''"~ ~··----Bezbednost zemlje
UgroZavanje razvttka
"
socijalizma
"
Tabe!a: 4d.
"
"'
"
"
"'
"
""'
rn
"
"
:>
~
Skolska sprema
01)
rn
k
"'
s
~
~.s
~
~a
""
_..
0
bJlOO
co
0.
~,
..
..
:n
0
0
~"
"~
.
;;>N
o"
o.k
;;;;
"
--
~
""
~
"
"
"
"
.s
"
a
~
'C'
rn
~
0
"'
~
~
~
0.
"'"
g~
1\'
0.
k
~
N
"
'0
0
"
"'
N
"
"'
0
"'
0.5
18,8
~.3
6,2
22
23,2
82
5,6
20
"'
z""
170
4,1
7
9
4,5
16
3,4
12
'4,2
15
79,1
280
4,5
7
11,5
18
10,9
17
80,8
126
5,1
8
17,9
28
5,1
8
8,2
4
3,8
I
8,2
4
8,2
4
83,7
41
6,1
3
14,3
7
6,1
3
76,9
20
15,4
4
3,8
1
3,8
57,1
4
79,5
606
-
;::)
Bez Skole
NedovrSena osnovna
Skola
zavrSena osnovna Skola
I nedovrSena srednja
skola
Srednja Skala
ViSa i vlsoka Skola
156
49
26
-
5
3,8
I
7
Nepoznato
"'
"'
"'
354
<11
S v e g a:
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
·'7n A
135
4,9
38
!9,8
!50
I
14,2
I
5,5
42
�"'
...
"'
Tabela: 5a.
LICNE ZELJE PREJMA ZANIMANJIMA
LiiQna :sreCa i
m:lra'VIie
"'
"
·a
"'
~
>N
b~
"'
"\;
..,
{l !A~
~
""
::0
0
~ H "" .
0
~
~
~
"6~
.. "'
"
" i
c.
~
;;;;
.. ~ ,ljl,g
.~
Zanimanje
ZdraVIJe i sreCa
u porodicl
"
~
I'<
---------137 30,0 5,8
Seljanke
0.
ii·, "
1:
~~ ~~ "'
'ti
0
o"'
O.r:l
~
u
~
Lieni li. !POOOd!iJOni
"' t:~ ·~
"2 "' . {l
c=
" ,..o "' "'
..
>CJ .§
"
" ..,
"" ~:e 1> :g
"' ""
·- .
. bC.C
'C
-.;.o
'C
.E
0
·~
·~
e-c ~
oo
0.~
•U
~
t<l
"' "'
~"'
"'~
~ ~
----
~~
'2
~
"
§¢ '§
c.
m
2~ "'
"
"'
N
~-t E
eo
-o. ~Jl 8
-
"
~
----
';;
0
0.
I
~
'C
.~
bC
~
0
u
0
.
.
.., :a
0
0.
"
'2 Ol
~
~
~
" e "
::0
0.
0.
~
~
"'
23,44,911,75,8
"'
:;;
"
."'
0
~
0.
·~
"
;;: :;:
.~
""
.c
'C
0
""
Ostali
Svega:
76237,618,1 4,2 3,0 28,545.6 6,8 21,420,934,5 24,2 3,47,7 3,7 6,3 3,73,7 6,2 9,7 7,6 4,2
286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 27 47 74 58 32
8
9230,4 9,8
Radnice
Sluibemce
DomaCice
Llca sa lienim prihod.
27,72,27,3 0,7
32 6 16
38 3 10 I
2,7
2s,o 4,3 11,9 5,4
2 23 4 11 5 17,6 2,5 8,6 10,9
13 2 7 9 25,8 4,17,4 2,8 4,1 5,12,8
101 16 29 II 16 20 II
14,6 2,4 2,4
2,4
- -1
6
1 1 10,5
10,610,5_
-2
-2 2
"'
·~
~
6,6 0,7 23,443,3
9 1 32 59
6,5 3,3 <9,1 34,8
6 3 36 32
28 9
81 24,713,3 3,7 14,8 38,3 48,1
20 11 3 12 31 39
392 42,6 6,7 3,3 0,5 27,549,7
167 27 13 2 108 195
7,3
41 48,812,2 - 3 41,5
17
20 5
1915,810,5 5,3 26,336,836,8
3 2
1 5 7 7
48
8,019,714,625,5
II 27 20 35
6,5 9,8 33,7 58,7
6 9 31 54
6,2 16,1 20,9 38,2
5 13 17 31
6,6 25,820,431,6
26 101 80 124
7,.3 24,4 14,6 24,4
3 10 6 !0
5,5 15,821,147,4
1 3 4 9
~
§ .c
".O
u
0.
" :: "
0
a
0. bC
,Q,
" ~ 0
'2
N
Ostale
Zelje
pollOJ.Zaj
,;
~
~
:::l'O
.0
ekon~i
--
13,97,311,1
8
19 10 16
8,7 9,8 6,5
8 9 6 I
1,2 7,4 12,3
10
1 6
6,4 9,2 7,1 3,6
25 36 28 14
12,2 4,9 9,7 2,4
52 4 1
~p,5_
-
-~-"-;'"'-._.,:p;,_,,i«Y-"fM&'-J!ililli
Tabela: 5b.
ZANIMA-1\fJU
LICNA STRAtiUVt>."•w ""'_..... -osta1a
L~cni i por.odl]Orui
Bol€\St 1 nesreCa u
ek0{11)01llllSki (pOloZ.aj s,t.raihwan}a
poco~ ___ __)
r..6i:rna ne!Sire
Ca 1 bolesrt
~
Zan.irrnalUjC
I
~
"
'u
2
'
'06
g.~
·-~ R4
Oij
¢+>
t
"
§
p•t-<
ll
'S
~
t1
~
" 15
~~
•U
~~
I ~to
~ ;t-<
!;)
·2 6
2: ~
·~·a
~>;,>
'1'1
<I> •f'l
z'P
rn
I
o~
l·
'0
0
t>8
Jlg,
S"
""n
Se1janlke
137
Rad.rrillce
92
Slrt.t!Zbenl~ce
81
392
Dama:Cice
Lica 1sa liCt11rrn prfuOd•Offi 41
36,5
50
·5,1
7
2... ,
21
54,3
50
40,7
33
40,8
HiO
58,6
24
57,8
2,2
16,3
2
15
4,9
4
4,1
19,5
17,3
14
14,8
58
2,4
8
1
16
Oatali
"'
"'
"'
svega:
762
11
5,0
2,3
9
2,4
1
38
14,3
109
3,1
24
"'
""
"'
~
~~
~
·~
z
,. a
19
7.3
iij<S"
15]- SJ.~~\
z
10
z~ ~
4,4
6
"'
:::1
~·-
·~ 0
5,1
1
z
ffi
~
22,2
-·
28
41,9
33
43,6
171
2.1,9
9
2
~-----
328
46
28,3
10.5
5,3
1
43,2_
19
7
4,4
4
3,7
3
1 h 1~~
13
.1J
.;l
•<=!
"
§,
"'
.5\
~
37,0
287
3
-
~
J.
.. ~
11n
~
...
10,9
"
'2
"'
2
i
~
?.
�Tabela: 5c.
"'
"'
"'
OPSTENARODNE ZELJE PREMA ZANIMANJU
j
Zanimanje
~
"
~
l
I
OpSti razvoJ
socijalizma
I
Privredni razvoj zemlje
-~
!
~
.........
~-~
~-l!;
~0
""
~~
~=E •o
So
o:;::
oO.
:;:c"O
o•
•
""
o•
zo.
~-.-r
~t;
•
1?
·~
:R
.,..,.:::
~~
~
.,..., P.
~.5
o•
,.a
"0
~p,
Radnice
92
3,3 11,4 44,6
5,4 21,8
29,10 9,8
33841520249
4,3
4
SluZbenice
81
4,9
4
30,8
25
20,9
17
12,3
10
14,8
12
28,5
23
>,a
14,3
19,4
76
5,6
22
13,0
51
17,4 8,9
68
35
4,9
26,8
12,2
4,9
2
11
DomaCice
392
Lica sa liCnim pri-
15
~"
mo ~~ ,!!;,!g
,ll.o <n'" ~c. 1 ~u:t, 00 P.N
;t;E
2,2
3
"
7,3
hodom
41
3
Ostali
u
5,3
1
svega ·
21,1
4
3,9
762 30
5
6,3
48
•• ••
I ••
o•
-~M
o"
.o"
00
iil
N
0~
•il
~~
26,2 10,2 7,3·
361410
"
•
(V
• •" ·2
·c -~:s.g mJS
~curl=ldJ'EI •
w'al s~O,I .&,5
>U;;:::
~<II
'tl'...,
6,2
5
58,0
47
7,9
35,9
31
141
3,7
3
6,6 14,8
5B
I
~.
• .a
;o~
p.o ,jl"' ~
4,4 0,7 7,3 8,8 8,0 4,4
611012116
3,7 30,8
3
25
~
•
2,3
3
6,9
•
7,4
6
1,2
1
6,6
4,1
w
•
1,2
1
3,2
3'
8,6 14,8.
7
12
6,4
4,6
~
ffi
4,8
u
31,4
43
26,1
24
20,9
17
31,6
ill
4,9
2,4
7,3
26,8
2.4
4.9
2,4
2,4
4,9
4,8
24,4
5
2
1
3
11
1
2
1
1
2
2
!0
21,1
4
15,8
3
5,3
1
10,5
42,1
2
a
5,3
1
5,3
1
19,3' 9,3
147
7l
12,2
93
7,5
57
38,2
290
2
26,3 10,5
5
2
19,4 21,9
148
167
12,2
·-~
Eo
••
14,1 51,2 14,2 28,2 8,7 3,6 2,2
13471326'832
9,9
14,8
5B
.,..., m.$<~~
~N'-<o>
Iii~..
a
11,1
9
.!4
~'g
~~
•
2,9
16,B 12,4
2,9
10,2 16,8
9,8
15,3
423·1'7414231321
137
-~ B
~
!l.~
I
•
""
~ ~-~
~
o"
Seljanke
.
'
§•
~0
"I g_g. ·-· ·~
""l"<l &m o.•
..... 1i)
""' ••
~~
,gil ·s2
om ·a~
oo
"iil~
,..--.,--
~
~· !!f•
.s
0
oo
~p~~~~~~ il_os,ta
zdravstvol · 0
Zivotni standard gradana
I
5,3
1
13,1
100
7,6 16,0
58 122
5,3
5,9
45
5,3
1
1
2
5,1
39
5,6
13
26,3
5,3> 10,5
1
3,7 5,2
28
40
5
5,5
42
29.2
22;J
.
r.
i .,.,
~
a:
~;
§
i
r
~
.,
.
"'
"'
0...,
O><.O
;..
gg ..
,.,. "'
.,,.,.
0"'
~
_,
"'
"'
t:;
~
'"
e:
~
.,
t;;t "'"' "'"'
·;..
~"'
<0!£"
'-'$>'
...,
"""'
... w
Nl~.S::..
"'
~,.,.
0
,.,."' ~~ ~~ "'"' ..., ...,
"',.,.
;..
Co
""'
,
~...,
-.,
,.,..,
,.,.
,.,..,
;..
,
"' "'"'
t-=lf?
lO 0
Ulou(pn<> ami!<e11lranilh
Zen a
5:'j
"'
~t,..)
Co
P$~
-"'
~
lO,_
"'""
"' "' "'
"'
~{;
~::;::
-;..
~...,
;,.
"'"'
;.,.
"'
~
WJ"
~
"'
s~
w
l;;oo
Co
,.,. ,.,.
stva naroda
~g~
P<YVU'alialk na
stari drn1Stv1eni
sl\Sitem
Silralh za Ztiwo.t
Tilt a
Rat
"""' ~~
_, _,
Bsz Sltrahovanja
"'
..., '-'
"'
.:::
tLwpogode
za zemlju
~
Ul
.
;;3
li
5
:;
~
I~ i
j
:;;t'l!l
~ ~
~~
§:~
~~
O'lwpacija od
!Sitrane nellre
j ~
dir'uge ZOOllj_e_ __
Elemen!J:arrme
"'
i
~
..!"
,.,.
~"'
i·
,.,.
;..
"'"" "'"" "''"'
"' "'
"'
~ !:'"
~
Ql
B
~
0'
~.
o&mllvo jedliin-
~~
:t"'
;..
~
i
~.
~:
I
"
~
"'$
:t: tll
~
"'
;;s
e
~
tjj
~
1:1
;,:.
N
~
~
~
"'
R'
,.
"'
··~·.,,~'"""dii
�.co
co
"'
Tabela: 6a.
LICNE ZELJE DOMACIO.
~~~~~~---,----------------------.--
-----,-,;;~,--LiCn~ sreCa
zdravlje
I Zdravlje i sreCa
l
=
c
r:!
'd::r(IJI ...
('Q'.,b•-.
~ c.o ~ ..5
.c:::-"' 0
. . - >·.:a
~ o ·~ •
.:m
:.:
c
«~
.'C<J
.::::::
V
""
~
·~
~ e
c :a s.
cc
,
~
;u
1n
cc
~
c
e ...
...
a
OC'Il U
..... Q)
+== CIJ
co.........
.!t:v
I'll
-
::r
-u
cc
c~o:::::..::::lc:_ -ot>.O.c>
=:o
c.. :;
c: .s
a .5o ~
~-o cc u _g
::s
'"'
~ 0 C.c:·Q).;:
""'o ~-.._
0
.ra.
Q)
:::::
(IJ
Q)',_,
(IJ
~
E-<
'0
-o
.....
N
"' v
'""c:
a:: 0:: ;;3>C.JI~-o*'~ en
len
£.'"'
0
p.,
!VI~
......
C
::I<:~:~
0
::l
0.
-~
._,0
<11:1
'II
N
__ _
'g5hcc
(IJ
5
::s ..... . 00 • .....
cc
ai c;;; o 1 c;; g_t biJ -- ~
.s:.
~-o 0 occo...,
::s...... c. tt:l c. v o. :::~ 5 u
::J
~~fj~ e
porodiCnl ekonomski poloZaj
cc
..:.::
>CI'l
~"O
i
c:.....,
-g
o.
-
·-
"E
'C<J
O;g•
cc
""~> o
>rll <:>~ C..
::J <ll
<U
LiCni
u porodlci
JN
ijj:::;'
• ....,0
:C
;::;
I1J
N
<ll
0
....
[
v
">
•<ll
,
J
,
,
1
'
-li:iw·ec-Ec:a.(IJco:rv:o:::-.1
-a; -o1:: .o ~ c. co:~~"~~ ~ 1ii :=o tU ..... ~
o...!:c: o ..S
v, Eto.~. ....
o E "'=" c
o.. 0 ro .... .c.
- ~ -.o en :J cn
IE
41,2 3,6 4,6 0,5 29,9 48,4 6,2 24,7 24,7 33,0 27,8 2,6 8,2 3,6 8,2 7,7 5,1 7,7 7,2 5,1 5,7
I94 80 7 9 I 58 94 12 48 48 64 54 5 I6 7 16 I5 IO 15 14 10 II
Selo
22,7 IS, I
22 5
4
Mesovito
naselje
0,4 22,7 36,4 0,4 36,4 I3,6 22,7 27,2 9,I
8
3
5
6
2
I 5
I 8
46,6 9,I 2,3
16 4
Grad
176 82
0,4
-I
25,5 52,8 7,4 25,6 I6,5 31,2 23,Z 5,1 7,4 1.7
-45 93 13 45 29 55 4I 9 I3 3
0,4
I -
-
0,4 0,4
-I I
2,2 0,6 5,7 I I,9 9,6 I,7
- 4 I 10 21 17 3
42,6 6,7 3,3 0,5 27,5 49.7 6.6 25,8 20,4 3I,6 25,8 4,I 7,4 2,8 4,I 5,1 2,8 6,4 9,2 7,I 3,6
392 167 27 !3 2 108 !95 26 IOI 80 I24 101 16 29 II 16 20 l I 25 ::16 28 14
Svega
...~
.-"''" ----- """'!!-'i&"'l'J
Tabe!a: 6b.
LICNA STRAHOVANJA DOMACICA PREMA TIPU NASELJA
~
11ip nase1ja
·"
i 1
~
~.~
'0
p:j
41,75
194
Setlo
-~ :E
00 •R
zg
""'
Grald
Svega:
elronom. polOIZaj
~
i
·~
~
0~
.!l
~:;:$
u
~
-w
-~~
......
~-t
8
ro
§
"'
.,
-1.\
~
~
~-~
~-(!
~ 0
.g
-~
§:j§
l
"'
.,j ~
0
O.stala· <S~trahwanja
J
0
""
"'
111
J
~
17,01
33
2;57
5
45,36
88
15,46
30
13,40
26
4,12
8
2,i;r7
4,12
8
5
29,36
57
8,24
16
-
22,72
5
-
-
40,90
9
.22,72
5
40,90
9
0,45
1
0,45
1
13,63
3
0,45
1
1[,36
42,04
74
19,3'1
34
-
5,11
4,54
8
24,43
43
2;1.7
4
43,62
1i1
17,60
69
3,5-'7
14
26,27
103
5,35
211
22,72
5
42,04
74
4!5~
176
nase~je
<0
Ziil
g.~
~·
~i I ~
22
M~e&Wilto
"'
"'
81
615
h
I.J~(;ni, i ~odi6n(t
Bolest l.i n~a u
porodlici
I.JiJCna nesreCa
i ibolesrt
8
20
2,27
4
392
40,81
160
4,08
16
14,79
58
2,29
9
-
8,9~
35
9
4,59
18
�...
"'
0
Tabela: 6c.
OPSTENARODNE i':ELJE DOMACICA PREMA 'i'IPU NASELJA
Oplli;ti.
razvoj
Pdvredni razvoj zemlje
socijaltzma
""
§
Tip
naselja
•
s
~ .~
.,...;:::;~
"
"
•
"
•
"
0
0
.g
.5o
'2fll
"i:
" "•
go. .'l.s
>0
··~
o>
"~ z~ 0~
o~ ""'
Selo
5
9,09
2
13,63
'
22
,.~
~
-~~
Grad
Svega;
<'tl""""
>·~
392
29
7
"
--
m
,.
"
-
18,18 9,09 9,09 18,18
2
4
2
4
..
••
14
36
4
3,82 14,26 19,38 5,61 13,01 l7t34 8,93 14,79
58
35
6B
22
51
76
56
"
M.g
" ·~ ~
"•
s•E "'~ ~;s
o. ••
Po
..
'2~-g
~
N
(fl
-~
E'P.
osta.
lo
•
,.o
>'"
•"
., $~ ifiil
"" ~0 ""
Clj,~
"•
E"
•0
·~~ :c:::£
•"
•"'
~&! $·~ ~.g
I "
-
"
!i.• :l
--------
8,76 30.92 5,15 10,82 8,76 1,5:1 12,88 6,70 4,12 4,63 :H.95
8
62
60
1U
17
3
25
13
9
21
0,45
l
6,81
7,38
12
1>
15
"
~.
•.o
~.
•
•
• :a
g
j
zdravstvo
17
18,18
-
<lJ ::;I
-~~
lS
Po
•
-
."
.
•
~
oo'U.l '2~-g
~
...... '0
1U
---
jJ 0
0
['<.,
-
'•
s.
~
.~ 4l
-~o.
3,97 16,47 20,45 7,95 19,:U 19,83
176
'
§•
-"~
p •
2,57 12,SS 18.55 3,09 7,73 14,94 11,85 21,13
15
29
41
6
25
194
Me~oVito
naselje
•
•
~"
•
• € • ~ o'ii
"' ·.at • :c "' ... lb ••
••
7tiil so
.,....,
.,...,
""
~"'
I~ §~ oo o" 00 ·o~
>"
>"
.E~ ·a :g .§~
•"0 .o ~m . .&
., " ., ""' ,11!i
••
Zo. ~- ""' .\1"" <>:" gN I ~'0
~
Prosveta
2ivotni standard grad:ana
40,90 18,18 13,63
9
4
3
7,38 40,90 6,81
12
13
72
-
-
19,31 4,54 7,38
" -
a
34
7,90 35,96 6,68 14,79 6,37 4,08
31
141
0,45 0,45 0,45 0,45
l
1
l
1
26
58
16
25
18,13
4
7,38 5,11 5,11 32,95
' •
13
58
6,63 6,68 4,59 4,84 :U,63
28
27
18
19
124
,·;.,.,,., h<;-.,.\,h~i·\W!Wh&i'i'$~
---,~-
~
I
~
~
\
"'
~
i
~
0
l
". ~
-
....
~
..
....
~ "'
p.
"'
tJ>
~
Ukupno ankettranih Zena
"'
n
~-c:::
....
.
"'
Nesloga na['Oida
J1ugoslavije
"' "' "' ·"' =sn
....
"'
<»!!'-
1il
OS"
"' ....
0
\Oi
........
l:l "'
....
0
"'
~ _01
PO"I"l:1!ilaik s!Jilll"og
~
'"
....
"'"'
8l
01 ~
strah za ii;i.'VK>t
Tita
&I
.... ....
.... ....
$?
Rat
.,
"'
Qlm!paclja
~
.
"'
Elementall'ne
nepogode
...
.,
Bez strahooal!lja
.... ..,
"'
....
....
....
....
$;
-~
"'
"'
"'$"
....
'"
8
~
....
""
I
"'If'-
~ ~
~ ~
0:.~
i;
COif'-
"'
..
.
"-'$"
COJ"
"'
....
.... "'
"'
"'
0
"'
....
1n
!:l
0
"'
rm;ma
~
"' ;,.
.,
"' "'
..,
...
"'
....
g.
l"
0
!$
;;]
>--l
8
~
za: zemlju
u
~~<
1
1(
~
~
;gg
~~
>til
~~
zo
>:;
[{Jz
E:li:
>o
~
~
�~--===-------
Tabela: 7a.
OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU
LICNOG POLOZAJA U PROSLOSTI - SADASNJOSTI
- BUDUCNOSTI
ProSJost~SadaSnjost
Ukupno
u usponu
stag nira
u padu
B. 0.
I
I
Sada.Snjost R
buduCno~~
u usponu I stagnira )·' u padu / B 0
100,0
.762
100,0
591
83
72
100,0
16
77,6
10,9
9,4
2,1
56,9
64,1
38,5
25,0
434
4,2
379
32
18
100,0
5
87,3
7,4
4,1
1,2
18,5
15,1
41,0
20,8
18,8
141
89
34
15
00,0
3
63,2
24,1
10,6
2,1
24,3
20,8
185
37,5
123
17
39
100,0
6
66,5
21,1
9,2
3,2
0,3
12,5
2
100,0
2
100,0
I '"' I
Ukupno
.oo.,
·~·!
II
~'/ "'
OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU
POLOZAJA DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI _
SADASNJOSTI - BUDUCNOSTI
I I
Sada!njost-budu~nost
Ukupno
u usponu / stagnira
Ukupno
u usponu
stagnira
u padu
B. 0.
OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU LICNOG
POLOZAJA NA RELACIJI PROSLOST - SADASNJOST
- BUDUCNOST
ProSlostRsadaSnjost
. Ukupno
u usponu
stagnira
u padu
B 0
SadaSnjost R
buduCnost
Ukupno u usponu 1 stagnira 1 u padu I
I
100,0--100,0
I
152
100,0
56,8
865
100,0
18,2
278
100,0
24,3
370
100,0
0,7
11
100,0
I 160
76,1
64,1
744
86,0
14,4
167
60.1
21,3
247
66,7
0,2
2
18,2
I
.
I
100,0
181
11,9
37,6
68
7,9
41,41
75
26,9
21,0
38
10,3
-
100,0
148
9,7
30,4
45
5,2
17,6
26
9,4
B 0
100,0
35
2,3
22,8
8
0,9
28,6
10
3,6
52,0
22,8
77
8
20,8
2,2
25,8
9
I 81,8
I
rzvoz: tabela 11 a ll tekstu 1 tabela 7 a u Prllog u.
Tabela: 7b.
Proslost-Sadasnjost
Tabela: 8a.
100,0
100,0
100,0
762
682
50
100,0
89,50
6,6
77,4
78,9
68,0
590
538
34
100,0
91,2
5,8
6
24,0
;r 38 5,61 12
100.0
1 74,5
23,5
15,5
8,0
118
106
4
100,0
89,9
. 3,4
l=-5!
·~I
0,4
100,0
3
-
-
1
u pa du
100,0
18
2,4
66,7
12
2,0
5,5
I
2,0
27,8
5
4,2
-
1
B 0
100,0
12
1,5
50,0
6
1,0
Tabela: 8b.
OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU POLOZAJA
DRUSTVENE ZAJEDNICE NA RELACIJI PROSLOST SADASNJOST - BUDUCNOST
ProSlost~sadaSnjost
Ukupno
u usponu
-
stagnira
25,o
3
u padu
2,5
25,0
3
100,0
BO
SadaSnjost ~ buduCnost
Ukupno u usponu 1 stagnlra 1 u padu I
I
I
100,0
100,0
1524
1342
100,0
88,1
79,3
76,7
1064
1168
100,0
91,1
4,4
6,0
92
59
1000
64,1
15,71
16,2
240
217
1oo.o
I 90,4
---1 ;61--0,1
24
2
100,0
8,3
100,0
113
7,4
65,5
74
6,3
24,8
28
30,5
8,8
10
4,2
0,9
I
4,2
100,0
35
2,3
65,7
23
2,0
14,3
5
5,4
20,0
7
2,9
-
B 0
100,0
34
2,2
20,6
7
0,6
17,6
6
2,5
61,8
21
87,5
Izvoz: tabela 11 b u tekstu i tabela 7b u prllogu.
343'
�INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA Srez _ _ _ _ __
ODELJENJE ZA SOCIOLOGIJU Sifra QPi!tilne _ _ _ __
B E 0 GRAD
Sifra pe>pisnag kruga _ _
Redni broj ru kontreiJ:mku
Redni ·bmj upitntka _ _
ANKETA
licne i opstenarodne zelje i strahovanja
Institut drustvenih nauka u Beogradu i~pi'tuje
sta na8e !jude cini zadovoljnim i sreenim, a sta ih s;precava da to postignu. Cilj istraZivanja je i9kljueL'I'O nauCan, •i umoljavate se da odgovorHe 111.a 'SVa pitanja.
1. (A) Svi mi zelimo nesto od zivota. Razmi:slite o tame Sta je za vas bitno u
zivotu i Sta biste zeleli da o.stvarite u
l>udu6no.sti. Drugim reeima, kwd zamisliie svoju l>uducnost. u najlepsem
svetlu ·kako •hi trehalo da izgleda vas
zi¥ot da histe hili sre6ni.
Ne zurite sa ·odgovorom -
Istpitivaoo:
ne piSi'te
ovde
trazanislite.
!mate 1i jos neilto da dodate?
34~.
�1. )B) A rsada ,ako !Poiledamo drugu stra.nu,
ikoja su •vasa strah<>v.anja i !>rlge u \'.ezi
bruduiinosti? Drugim creeima, kad zaa:nishlte svoju budu<:nost u najcrnjem
svetlu, ikaiko hi onrda izgledao vas Z:ivot?
l'l!'iJllivaeu:
ne pmite
ovde
10
9
P.01lf01Vo podVlaCrllm, n.e Zurite sa odgovor.om.
8
7
6
5
- -··-·-·
4
~mate
li j-<>S ne&to da dDidate?
3
r
2
1
(Ov'de je Qestvica. Pretpostavfuno tla wh lestvice (POKAZUJETE GA PRSTOM) [pretlStavlja
za v-as na~JepSU. nacin Ziv·o.ta, a !PO~e lestvic.e (POKAZUJETE GA PRSTOM) najgori
nacin zivota).
346
0
--
�I. (CJ
Gde se sada, po valiem rn.iSljenju, vii
]ieno na~azlte na ovoj lestvtci (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE
PO LESTVICI)?
]sp.i~ivaC.U:
111e pl.Site
ovde
2 . (A) A sada koje su vase zetje d !llaJde za
budue:n'o<st v8JSe zemlje? Ako ~aanislite
buduenost J ugo.slavije u naj!epiiem
svetlu, kako Ce stvari izgiedati, reeimo, posle de set goilina?
I op.iltival!nt:
n e pfSirte
0
vde
Brqj steyemce - - -
I. (D) Gde ste sta;ja>i na Iestviici pre pet godina?
Broj stepenice lmaJte !li jos ne:Sto da dodate?
I. (E) Sta m>slite gde cete l>iti na ,t<,stvici pos!e pet godina?
.
Broj stepenice - - -
348
349
�2. (B) A'koj,a su vasa strahova.nja i 'brige.za
'bllduenost va5e ·zeunlje? Ako rza.mislite budu6nost Jugoslav!je ·u najcrnjem
svetlu, 'ka<ko •ce stva.ri ~Iedwti poole
dese't g."dillla?
lsrp.iifliva.5u:
ne rp;illlte
ovde
2. (C) A •sarda, rpagledajmo orpet na lestvicu,
i pretposta<Vlmo da su na vrhu lestvice va'Se najlep.Se nade za J·1.11goslavij-u
lo;pj)tiv.,au:
ne pisiite
<>vde
(POKA2ITE PRSTOM), a na dnu lestvice vasa najvei:a strahovanja (POKAZITE PRSTOM) (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE PO LESTVICI).
Gde se, :po va:Sem mii!Sljenjru, Jugosla:vilj.a na-
la21i sada na lesrtvdci?
Broj st<Wooice - - -
2. (D) Gde je JugoslaV!\ja hila pre pet godina?
rm ..te
li jloS neSto da dodate?
Broj stepenice - - -
2. (E) Gge .(:e na l"stvici Jugoslav"ja biti posle pet godina?
Broj srtepenice - - -
351'
.351}
�I. P 0 L
mliSki
zenskii
1
2
7.
2. DATUM !ROEIENJA: dan
godlna
3. DA LI STANUJETE u
SELU, GRADU ILI MESOVITOM NASELJU
VERSKA PRIPADNOST
PO UBEEIENJU
1
PravoslavaJll
2
Rimokatollk
mesec
Bez vere
3
fulal!nska· verska. zajed•ni- .
ca · - 4
u selu
u gradu
8.
6
Bez odgOV<>ra -
3
5
Ostale veralspovesti
2
u meSovftom naselju
Rr<Jtesta111t (Evangelist) -
1
7
ZANIMANJE __________~--~~~~
neo.Zenjen-neudata-
1
Delatiwst ·nepoznata
IndUSI:rij a i rudarstw Polj•<>privreda i sumar-
oZeni]en-udata -
2
stvo "'"" -
udoJVac-udov!ica
3
razveden-razved·ena
4
9. VRSTA DELATNOSTI
4.
BRACNO STANJE
2
3
4
-
Grardev.inarstv·o
SaobraJcaj ,; veze
0
1
ugostilte'Ljstv<> .
_:, - ·5
Za:n.atstw i komuna.l!ne
uS!Jwge
- 6
Trgov>na,
i ~rizarn. -
Kuiltu'!"no-;prosvetna
7
8
Sodjallno-'idrmtvena
Organi drliavnil, vlaostii i
1.\Prave, praVIOSUde Jiina:nsije· i li<redit, lica ZII!P'Os!er:t'a i.tJPOlii>~kiin ; 1Struc ·
5. !MATE LI DECE
kovtrtim organ:irz8!Cij annal
pri[>adnici oruliamh for.'
'
madja
-· OStale n!l!Ptfld· ·. ne'imen<>V8Jlle
6.
352
NARODNOST
9
dela'tnoMi (obavezno
naveSti)
Van delatnoshl.
X
y
353'
�10. ZANIMANJE OCA·-~------
11. SKOLSKA SPREiMA _ _ _ _ _ _ __
12.. AKO
JE
POLJOPRI-
VREDNIK I ZIVI NA
SELU
Da au radi na svoj<>j
zeml!ji
1
Da 1i rald.i u qp5toj zemljoraldniCkoj zadruzi iti
.poJiiopr;,.,red'nOI!ll'dobru 2
Ostali sluca,ievli 3
b) za rpoljoprivredn;ke
(prosel!ni neto meseCni prlhod u
protekloj godini)
(velil!ina zemlj. poseda u
hektarirna)
14. NAPOMENA:
.
Anketiranle.oba"4,eno
- :.·
.ad· - - - - - d o
KONTROLU IZVRSIO:
(potpts
354
ts:Pltlva~a)
Svetozar Culibrk
ZELJE I :STRAIHOVANJA NARODA JUGOSLAVIJE
13. EKONOMSKO STANJE
a) za napolJ<\Privrednilke
SADRZAJ
(potpis kontrolora)
Hll!dllej Kantl'ill: Breidgl0'10r
1. U!"()d
2. Lfliiie
-
-
-
zE!lii" -
-
s. Licna ISfJrahov.aJni:i'•
-
4. NaiCioo.a~e Mli.e 5. Nlicvooalina >iboorhoi\Tanjia
6. Ze]Jje d mraihovainl:i'a ~radana \PO .repub~ikaana
7. 'z.Jk.ljiUCaJk
8.Reziane---------
3
7
19
35
47
87
102
148
163
�I
SADRZAJ
Zlata Grebo
ZEWE I STRAHOVA!NJA JU:OOSi:.OVENSKE ZENE
!
;,
r
y:
I
!
l
I
-;:-::<:.
1. UIVod
2. Opi§ti teorljslti dkviri
3. Meti>rldl~i [pll1il<jtwp ~
4. OpSti p.regiled .rezu.J;talta anikete
5. Utrea!j slar<lls!ne st11.>lo1h>re na lZBlie i 1Strah01van~a i na
polooaJj na olkali 6. Uticfl!.i br"&l" stnull<ture na zel~e i :strahovanj-a i na
IPOlo2Jfl\i na rresWkli - - - - 7. Uficaj me!Sta stanc>Van!j•a na ·fulj;, i ~tra,hovanja i na
pdli<>Zalj tna ilestvici 8. Ui11lcaJj iikohSke :>;preane na fulli<> 'i 01trahwan'ja i na po[bZfl\i<naskalii--------9. Utioaa ooc'iO"'.PI'Of""ibnailine IStrulklture na zei\J<> i strahqvarrjja i tna iPdlooaj na lestvlci
10. Za'k!iin>caik
11. Rezime -
179
180
188
200
215
232
246
262
277
298
307
�1I.zdaje
INSTIWT DEIUS'l.WElNIH NAUKA
lleo~wa<!
N""ijdinog llr<>Ilita 45.
Te!iiiii&Ii urediirllt · ·
ARSE iN" I iN
Slaiv!<o
l
Stampa: »RADISA TIM OTIC~ .- aeograd, Ob1Uc5ev venae 5 -
1965.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Želje i strahovanja naroda Jugoslavije / Želje i strahovanja jugoslovenske žene
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Svetozar Ćulibrk i Zlata Grebo
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Institut društvenih nauka, Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1965
Rights
Information about rights held in and over the resource
Institut društvenih nauka, Beograd
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
27-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
354 str.
društveni položaj
ekonomski status
Jugoslavija
socijalni status
socijalno istraživanje
-
http://afzarhiv.org/files/original/9b44349e0dd0a74c7fc870c0e6c6392b.pdf
6a2cae5ea77079af2f1f60cb0a3d5400
PDF Text
Text
IzdavaC
Novinsko preduzeCe
,,RADNICKA STAMPA"
Beograd,
Trg Marksa i Engelsa 5/V
:i<
)j
•
Direktor
:Z.IVOTA KAMPBRELIC
•
Glavni i odgovorni urednik
CEDO MALES
•
TehniClti urednik
Antologija marksistickih tekstova
DIMITRIJE DUDV:ARSKI
•
Naslovna snrana
STEVAN VUJKOV
Priredio
predgovor napisao
dr Jovan flordevic
•
Lektor
MIROSLAV NIKOLIC
•
-
Korektor
TANJA SRNIC.
•
Stampa
,SLOBODAN JOVIC."
Beograd,
Stojana ProtiCa 52
~
radni¢ka Atampa
I.:)
�BIBLIOTEKA .,IDEJE"
III KOLO
MARKSIZAM I :ZENE
Urediva.Cki odbor
Dr JOVAN DORDEVIC
Dr STANISLAV GROZDANIC
Dr VOJISLAV STANOVCIC
Promene u istorijskoj epohi uvek se
mogu odrediti napretkom Zena prema
slobodi".
S. Fu.rie
11
,,Stepen emancipacije Zene mote da posluZi kao merilo opSte emancipacije".
K. Mwks
I
lzdavanje I, II i III kola biblioteke .,IDE.TE"
pomogao je svojim sredstvima Fond za nauCno..istrativaCki
VeCa SaveLa sind.i.kata Jugoslavije
BEOGRAD, 1975.
I. Nema nijednog znaeajnog .prol>Iema savremenog
sveta ·koji se moZe nauCno definisati, i.dejno i politiCki
re5avati bez uticaja i uloge maa-ksizma. To se u .punoj
meri odnosi na rtzv. Zensko pitanje, lkoje je, ne sarmo u
ovoj godini Zena vee i uopSte, od izvaocednog_ inte.resa
za re.S.avanje ne samo dugo potiskivanog i ,uglavnom
nedavoljno ,resenog ,pitanja yavnopravnosti drustvene
situacije i ,polozaja zene vee i od neposrednog 1Jllacaja
za prelazak iz relativnog varvarstva u stvaJrniju civiltizaciju koja se ocekuje u rtreeem milenijumu nase posthristovske ere.
Odnos maJJksizma. prema piffinjima · polozaja i,
uloge Zene uopSte, a naJroCito u socijihlistiCkom druStvu,
je visedimenzionalan. U svojoj opstoj teoriji o drustvu
i drustvenim preobraiajima marksizam je, u tradiciji ;,
•radikalne demdkrart:ske misli i premarksistiOkog soci~
jalizma, definisao i osnovni problem zene, koja je shva-
�Dr JOVAN
6
OORDEVI~
cena ikao ljudsko biee cija je emancipacija uslov i merilo drustvene i ljud&ke emancipacije.
Pored toga, u radovima Marksa, Engelsa i Lenjina,
kao i docnijih marksistickih teoreticara, nalazi se znacajan bo:oj ideja i stavova kojima se ne samo u istorijskom veC i u savremenom svetu definiSe ,Zensko
pitmje", odnosno problemat>ka oslobodenja zena. Najzad, marksizam je teorija koja obja8njava svet da
ga menjala i •t>me kao teocija predstavlja inspiraciJU
i animiranost za drustvene, politicke i kulturne akcije i
to za akcije kako zena kao takvih tako i svih ugnjetavanih dr.ustveni11 klasa i grupa, odnosno progresivnih i
demokratskih sn,.ga sW~Temenog drustva.
· To sve obja8njava sirolm i znacajnu obnovu marksizma i njegovo prihvatanje kaiko u razvijanju savremene misli o Zeni tako i u organizovanju, akcijama, i
programima raznih pokreta za oslobodenje zena, na.roCito sav.remenih.
Kao sto nema nauenog i modernog postavljanja
problematike zooa van marksizma, tako je i pokretanje ove problematike potvrdilo njegov znaeaj i dalo
mu nova osve:Zenja, uz potrebu da se i sam preispita
u odnosu na savremene tel<ovine drustvenih i .prirodnih naUika i na osnovi kolektivnog i Iicnog iskustva u
istoriji i u sadaSnjici Zena.
2. Ova opsta razn1atranja nalaze svoju potvrdu i
u kontkretnim po javama .u ol>Iasti savremene misli i
~Iiticke pmkse. U mnogobrojnim studijama i Jmjigama posvecenim zenskom pitanju
marksizam je
metod analize i misljenja iii u najmanjoj meri sluiikao sistem referencija.') Nema nijedne ozbiljnije
?i
t) La Femme dans la societe, ed.
Centre national de la Recherche
scienrtifique Paris, 1%9; Female Liberation, New Yoflk, A. Knopf, 1472; The
unifinchued revolution. New American Library, 1975.
2ENSKO PITANJE
7
zbirke studija o zeni i zenskom p]tanju, :koje objavljuju velike izdavai:lke kuce u svetu iii su izdanja samih
Zena i Zenslkih orgatnizacija, u kojima se ne nalaze
tekstovi Marksa, Engelsa, Lenjina i drugih maa-ksista
koji se odnose na zenu iii u ·kojima se tekstovi i ne
komentarisu, sluzeei cesto l<ao polazna tai:lka analize
i misljenja.2) · Ozbiljnost i uticaj niza grupa i organizacija, koji pripadaju sirokom pokretu iii akciji oslobodenja rena proizllazi iz Cinjenice da se oni u svoj-im
programima i akcijama vezuju za ;revoluciju, socijaJizam i druge premise za Ijudsko oslobodenje l<oje su
nauooo utv;dili ;prvenstveno Marks, Engels i Lenjin.
Ali uprkos oZivljavanju mamksizma i njegovom aktualizovanju u studijama i a'kcijama raznih pravaca
pokreta oslobodenja zena, danas jos nije objavljena
antologija osnovnih mariksistiCkih tekstova o zeni i
ienSkom pitanju.
Odsustvo ovih tekstova utice izmedu ostaJog i na to
da "" cesto ma.'ksistiCika misao 0 zeni predstavlja iii
iz ,druge .ruke,, rili u krivom svetlu, bez obzira na to
da Ii se to cini tendenciozno Hi iz neznanja. Odsustvo
jedne ovakve antologije Cini jednu nedopustiv.u idejno-politiCku gres'ku i iutelektualnu prazruinu u socijalistickim zemljama i u onima u kojima se prihvata socijalistiCiki program iii priprema njegovo ostvarivanje,
a on se JJJigde, i !}(ad se neposredno ne poziva na marksizam, l!le moZe od njega oStrije odvajati. U nizu ranijib prilika pojedini marksisti, naueoi radnici i napred,
ni !judi ukazivali su, a i danas ukazuju, na potrebu da
!) Marxism and the Liberation of Women, N. Y. ed. Union of
Women for Liberation, 1969; Womens Liberation and Revolution, ed.
.,Falling World ~ress", London, 1971; Les communistes et la condition
de Ia Femme, ed. Sociales, Paris, 1975.
�8
Dr JOVAN OORllEVI6:
ZENSKO PITANJE
'
se sredeno i autentiCno pr.irkaZu osnovni stavovi marksizma 0 zenskom pitanju, kao sto je to u neklm zemljama uCinjeno u pogledu literature, umetnosti, ikulture, nacionaJnog pita.nja, politike i morala.
U Jugoslavdji je potreba za ovaikvom antologijom
zapaZena i ana proizilazi iz dva osnovna zahteva sadasnjeg politickog i idejnog ,momenta":
a) obnova interesa i uticaja marksizma, posle jednag perioda ,relaJtivne ravnodusnosti prema njemu;
b) problematika zene je relativno odgurnuta u
stranu (ne prvenstveno stoga sto je promena u stvarnom polozaju i ulozi zene zapostavljena) i pored saznanja..,da je swki korak dalje u ostvarivanju samoupravnog i, humanistiCkog, demoklratskog i civilizovanog projekta socijaLizma neodvojiv od teorije i prakse oslobodenja zene. Ovo saznanje je kritika postojeeeg stanja
i •kategoriCki imperativ ostvarivanja samoupravnog socijalizma.
3. Sastavljanje i objavljivamje jedne antologije
mall"iksistickih tekstova 0 zeni obuhvaceno je opstim
programom biblioteke Ideje i odgovara njenoj kulturnoj i idejnoj misiji. Ova, 1975. godina, ,godina Zene"
omogucila je i olaksala shvatanje i ostvarivanje ovog
zadatka.
Nije prvi put u istoriji marksizma da se pmblematika Zene Sltarvlja na njegove osnove, ·ali to se najCeSCe
CinHo (a i dwnas cini) prigodno i improvizovano. To ne
znaci da se svaka nova pu:blikacija te vrste moze lir.f; iskustava koj a proizilaze !kako iz otkrivenih slabosti tako i na osnovu pozitivnih strana prethodnih. Od
tog se poslo i u sastwvljanju ove knjige. Ali, za razli!ku
od poznatih i pristupaenih antologija i kolekcija mwrksistickih ideja i stavova 0 zeni, !knjiga koju predajemo
nasoj javnosti polazi od arnbicije da bude viSe pregledna
9
i sistematsika i vennija -trajnosrti i aktuelnosti mar·ksis-
'
tiC.k.e misli. To opet ne zmaCi da ona, u ovom svom prvom izdanju, mo.Ze biti potpuna i zavrSena,· a sasvim
je izvesno da nije savtrSena. Ka.o i sva!ka teorija, ona
je i istorija.
Pored predgovora, ona sadrzi strukturu Cija je logika ne toliko istorijsika, koliko teorijska.
Prvi deo obuhvata osnovne tekstove tvoraca marksizma i docnijih teoretiCara i pisaca \koji su Ill svom
izlaganju prihvatili osnovne misli tvoraca marksizma
i nastojali da lh mzvijaju, potwduju i, po potrebi, pros>ruju i aktualizuju. To nije sve sto je anariksizam dao u
teoriji o Zeni i neizbeZno su izostali mnogobrojni
mamksisticki pisci, pa i dakumenm, koji su se ovim
problemima bavili uzgredno iii prigodno. Ovaj deo je
podeljen na dva odeljka. U prvom su poznarti iii manje
poznati tekstovi Marksa, Engelsa, Lenjina, z. Geda,S}
P. Lafarga,4) A. Bebela, K. Cetkin, S. Markovica, E.
Marks-Eveling, E. Eveling, L. Kaucki•) L. Lafarg.•)
Tekstovi koje sadr:Zi ovaj odeljak preuzeti su iz srpskohrvatskog prevoda deJa Marksa i Engelsa, a ostali tekstovi su prevedeni sa originala, ruskog odnosno fran..:
cuskog. U drugom odeljku se nalm;e stavovi o zeni koji
razraduju i dopunjuju marksisticke misli o zeni ciji su
autori Zene marksisti i to prvenstveno manje poznati
tekstovi Marksovih kceri Eleonore i Laure, kao i oni
ciji je autor Edvard Eveling, drug Eleonore Marks,
poznati engleski radnicki i socijalisticki borac i pisac.
•) za, Ged, jedan od prvih teoretifura i boraca f.rancusk.og rndniCkog
pokreta.
') Pol
LafaTg,
muZ Marksove kCeri Laure Marks, osnirvaC franO\liSJke
ll'adniCke partije i istaknuti prvobOII'ac fi"ancuskog i meelunarodnQg radD.iC-
kog poloreta, pisac poznatog rada :tensk_o pitanje (1904).
'.
") Lujza Kaiuoki, austrijSJka socijalistkinja, prva Zena KaTla Kauckog
i dugogodiSnjeg sekretara Fridrih Engelsa.
S) Laura Marks-Lafal,g, Zena P, Lafauga, aktivnl uCesnik u ra<lliiikom poktretu Fmcuske.
�10
Dr JOVAN OORDEVIC:
Svi tekstovi iz ovog drugog odeljka o zeni, nepoznati
l>U na8oj javnosti i ovde se prvi put objavljuju na na-
'!
I'
I
sem jeziku. Uostalom, oni se tek u ovoj godini prvi
put predaju siroj javno•ti, jer su dugo vremena bili
zatvoreni iskljuOivo u okviru engleske, odnosno nemacke i francuske marksistic'ke i socijailisticke Uteratwe.
U drugom delu se nalaze izvesni tekstovi koji imaju aktuelni znacaj i donekle prosiruju marksisticke
ideje o zeni Hi uopste saznanja u njenoj istoriji iii sadasnjici.7) Otuda su oni shvaceni kao prilog, dodatak,
i predstavljaju akt dzbora ad-hoc; to znaei da oni nisu
jedino moguCi kao tekstovi ove vrste. Ne ulazeci ovde
u pitanje da li su (i u kojoj su meri) marksisti, razgovor
koji su Simon de Bovuar i Sartr vodiii o problemima
.Zene izral!ava jedno stanje napredne francuske misli
koja pokueee neka aktuelna pitanja i to u teznji da sluzi
interesima socijalizma i stvarnoj jednaikosti i emancipaciji zene, ne samo u Francuskoj vee i uopste.
Na kraju ovog priloga dwta je, manje iii vise iscrpna, bibliogmfija znaeajnih iii ·savremenih knjiga i
radova posvecenih zenskom pitanju.
·
4. Tekstovi Marksa, Engelsa i LenjJna su preuzeti
·iz _njihovih mdova koji su objavljeni na nasem jeziku,
a IZuzetno na jeziku originala. To se odnosi i na Bebelove tekstove koji se nalaze u njegovoj Jmjizi Socijalizam i f.ene, a ·koja je objavljena na nasem jeziku
1!Mie rata; poznato je da ova knjiga u svom posleratnom izdanju ne predstavlja nov i bolji prevod u odnosu na prvo izdanje, objavljeno pre crata. U s.ravnji7
) T!l.~o prilozi sadrle, najpr~, ptsmo J. B. Tita upuCeno Svetskoj
k onferenCIJl za zped:unarodnru godinu zena (Meksiko jruni 1975) kao i
tekstove ~klaraClje o~e konferencije i pr:ve dek.laracije sa prve i~torijske
konferenCl)e za prava zena.
ZENSKO PITANJE
11
vanju sa originalom vrSene su na pojedini,m mesHma u
svim ovim tekstovima ispra1>ke, ukolrko je to bilo nuzno, radi utwdivanja arutenticnosti misli kakva je bila
iz·raZena u originalu.
Tekstovi Eleonore Marks, E. Evelinga, Lujze Kaucki i Lame Lafurg .su prevedeni sa francuskog jezika, na 1kome su objavljeni u novom maJiksiostiOkom CaN
sopisu ,Dealictiques" (JIJ'• 8), a tekstovi P. La:fa"ga i 2:.
Geda su preuzeti i prevedeni iz njihovih radova posveCenih Zeni.
Antologija marksistiC:kih tekstova 1koje obuhvata
ova Jmjiga delimicno je ogranicena prostorom kao i
samom namenom ove knjige.
Polazeci od shvatanja da oslobodenje zene moze
biti sarno kolektivni akt i da bez masovnog ucestvovanja zena •i dlrugih socijalistickih ljudi i gradana taj akt
nije ni moguc ni efikasan, dat je pretel!no selektivan
~bor marksistickih tekstova, i to u dva smisla: a) odnosi se samo na ne,posredno izjaSnjavanje autora o Zeni
i zenskom pitanJu, i b) iz;bor se odnosi na jasne ideje
i na inspirativne starvove za misao i alkciju.
Nesumnjivo je da ova antologija prvenstveno moze da poslul!i "za podizanje i prosirivanje kolell'tivne i
pojedinacne svesti nasih :lena o sebi, o svojim :pravi- ·
rna, problemima i mogucnostima. Ali ona istowemeno
sadrZi i elemente za promenu d Sirenje svesti i drugog pola.
Jednakost i oslobodenje zene je drustveno i opSte
pitamje socijalizma. Ako nema oslobodenja ilene bez
njihove svesti i akcije, sigurno je da stvarnost tog oslobodenja zavisi od svesti, ponaoonja i >kulture celokupne socijalistioke zajednice, odnosno svih njenih ak'
tivnih c]anova koji prihvataju istinu maDksizma da ,·
nema oslobodenja pojedinaca i pojedinacnih grupa bez
�[
I
I'
!'
12
13
:tENSKO PITANJE
Dr JOVAN DORBEVIC
1:
opsteg i ljudskog osloboaenja. Osloboaenje i socijalistioloi status zene je merilo civilizacije i op§teg drustvenog osloboaenja, kao sto je isticao Marks posle Furijea, a nema tog opsteg i :kompleksnog osloboaenja
bez promene Zivota, kao S.to je pevao fmnouski pesnik
Rembo a potvraivao Lenjin.
II
.\
i
:J
I
I
I
I
;J
il
:1
ii
II
II
j,
II
II
I'
!'
i!
1. Generalna skupstina Organizacije ujedinjenih
nacija je jeciJloglasnom odlukom svojih clanova (donetom 18. decembra 1972) ;proglasila godinu 1975. "'a
~~metfuparodnu godinu Zena". Inicijativa za donoSenje
ovakve odluke je potekJa od samih zena i njihcvih organizacija, a neposredno od s1lrane Meaunarodne demokratSike federncije zena.
Ova odluka nije bila demonstrativna i slucajna, ni
poCetak sannanja o zna.Caju Zena u d.ruS.tvu, o Cinjenici :njihove aktivne uloge i o nuinosti njihovog ~rav
nopmvnog polozaja (sa muskarcima) i u ,svim sfemma
naciona.:lnog i med:unarodnog Zivota savtremenog sveta~
Ona je znacila potvrdu duge istorije teske i slozene
borbe zena, i demo:kmtskih grupa i pojedinaca, u jos
nezavrSenom p.rocesu okoji se uop.Steno naziva ,.oslobodenje zene". u toku ove istorije, a posebno u penodu koji se po:klapa ,sa krajem XIX i prvom polovinom XX veka, Zene su skoro u celom svetu, ru razll:eftbm stepenu i sa vise iii manje uspeha, pokazale
volju i s.posobnost za uCeS6e ,u svim sferarna naciOillalnog, drustvenog, politiOkog i Lkulturnog zivota u meauna~rodni.m
zbi'Vanjima.
Jedna od zakonitoslli sawemenog perioda istorije
drustva jeste ,stalni porast broja zena u odnosu na broj
j
l
mu§karaca. Od poeetka XX veka njihov broj je stalno
mstao. Vee nekoHko decenija, a naroei1o darJ.as, one
predstavljaju veeu polovlnu stanovni&tva i to 'radnog
stanovniS.tva u svetu, a ne samo u pojedinim zemljama.
Zene S:u znaCajna polovina .,radnih 1ljudi" skoro svuda
u svetu, ako se shvati da Zene koje nisu ,.zaposlene" (a
~rade u ikuCi, u doma6instvu i u porodici) jesu isto
tako deo aMivnog i ,radnog stanovnistva.
zena je danas masovno uSia u pirOi1.vodnju; od ,fabdke i ,administracije" do zadruge i seoske privred.e.
:lena je ne samo ne1i3ffierrljiva potpora veC i aktivni
ucesnlk svih revo1uoija, oslobodiJa6kih ,pokreta, kao i
antlfaSistiOklh otpora savremenog doba. Ona je u sredistu klasnih, naciona!n;h, dmstveno,politickih i Jmlturnih akcija i organizaoija. Ona je poznati i priznati
graditelj socijalistiCkog drustva i modernizacije zema'
lja u razvoju. Svoju individualnu sposobnost za izuzetni heroizam i Zrtvovanje za dtrugog (a ne samo za
svog) :Zene su u toku prvog i drugog svetskog rata i
posle njih pretvorHe u kolelktivni cln i u masovnu pojavu. One su se pokazale nenadmasnim, a eesto i nezamenljivim, ne sa:mo ,,fll ~radu :zJa front" veC i na sam.om
frontu, kome su one dale posebnu dubinu u takozvanoj pozadini. Nenapisanu epopeju licnog junas<va, samoodricanja i samoZrtvovanja napi sale su, skoro u
svim zemljama SaiVTemene epohe, pojedine Zene hero·
ji, najcesce iz reda seljanki, radnica i d~rugih ,obicnih
Zena".
Od pocetka XX veka zena ima znacajnu i aktivnu
ulogu na svetskoj, drustvenoj i politickoj pozornici,
koja je pozoriSte ako je bez nje.
'
Podrucje uloge i uticaja zena danas se paklapa ~ko·
ro sa celom zemaljskom kuglom, a posebno obuhvata
zemlje u kojima se zivot bori protiv nemastine i gladi,
1
�J-
j:
i
r
l
14
Dr JOVAN DORDEVIC
u kojima postoji sukob izmedu snaga socijalizma i ,starog reZima", demokratije i reakcije7 slobode i nasilja 7
razuma i iracionalnosti, znanja i ignoratizma, izmedu
humanosti i varvarstva, napretka i nazadnjaStva, mo.dernizacije i status quo-a.
Iz najnovij:ih poprista ov:ih suUmba i ovih borbi za
izlamk h zaostalosti i ugnjetavanja (Spanija, Portugalija, Vijetnam, Ka:mbo&a, GrCka, Laos, Angola itd.)
Zene ne samo da nisu izostale vee su i na:stavile, Cesto
u tezim uslovima, svoju dragocenu ulogu kako saradnika i pomagaca taka i ravnopravnog druga borcu
- muskarcu.
Milioni zena su doprineli da se obezbede i da se
mzvijaju medu narodima i dciavama aka ne prijateljski, a 'ono sigurno snosljiviji odnosi, koji su nedovoljna (ali jos uvek realna) osnova, kao sto stoji u Rezo!u,
ciji Organizacije ujedinjenih nacija, ,uspostavljanja
mira .u svetu".
2. Medunauodna go dina zena daje univerzalnu dimenziju jednom procesu koji, uprkos sv-im teskoeama
i zakonima, ieee naroCito posle drugog svetskog rata i
koji danas obuhvata ne samo sve zemlje vee i sve vitalne sfere zivota i akcije •svake od mjih.
Ali ova univer~alnost ne znaCi izjednaCenost i uniformnost. _Postavlj.anje i {['eSavanje ,Zenskog pitanja"
nije u svim krajevima sveta isto, ne pokazuje iste rezilltate niti otvara istovremeno probleme.
S druge strane, nije potrebno rposebno dokazivati
~edunarodna godina zena ni po v;remenu ni prema projel<!tu nije dovoljna. Ni u jednoj zemlji, ni u
onim u kojima postoje najpovoljnije okolnosti za pre'Vazilazenje svih oblika otudenosti, nejednakosti i nepravde, ona ne maze sama po sebi da resi sva pi1anja
koja se odnose na dugo zapostavljenu i mitologizovanu
15
;2:ENSKO PITANJB
situaciju zene .u svetu. Ali, nijedna pojedinaena zemlja
ne maze ozbiljno pretendovati na to da se nalazi u
stanju da sama moZe TeSHi ova pitanja, i to ·bez obzi:
m na njen objektivni ,raz:vatak" i mace napredni
,sistem".
Ova resenja jos manje mogu dwti deklamtivni dokumenti, pa i tzv. ,,aJkcioni programi" 1koJi su doneti u
nizu zemalja sveta, a ne maze ih dati ni Medunarodna
deklaracija o pravima zena (prog!asena od strane Medunarodne konferencije zena odrfane juna meseca 1975godine u Meksiku).B)
Iako je opravdano biti obazriv i budan prema normativiSttiC.koin 1luzionizmu koji izaziva:ju i podr:Zavaju
donosioci i izvrsioci deklarativnih akata, broj, sadciina i domasaj svih ovih deklaracija i normativnih akata
programs'kog iii organizacionog karaJktera :koji ~u. ~
toku ave godim.e doneti, bili bi pre ·toga nezam~sl;v•
uopSte, a naroCito u pojedinim zemljama sa vekovnH~
i opstim ugnjetavanjem zena koje se shvatalo kao pnrodno i ,normaln6". Doneti i Sire prihvaCeni od demokratskih grupa, ovi akti su oruda bo11be, a negde i ,!kamen medaS" u boroi zena za oslobodenje iii bar za promenu njihovog rpotCinjenog i ugrozenog po!ozaja u
1
<trustv.u.
.
Suprotno od ovoga je misljenje, lroje za&tupaJU
pojedini i!'adikalni pokreti za oslobodenje zena (narocito u SAD, Fmncuskoj, Svedslkoj), po kame su progla.Senje ,medunar?dne .godine :lena" ~ sye a!k:cije_ koje
se vode u tom okv.ru ,lukavost viadaJUClh 'klasa 1 drua) Na univerzalizaciju, narWto ekonqns~ po:ava Zena, posebni uticaj
je imala i danas lma Mettunarodna orga.ruzaoJa :rada, a. posepno roedun!lrodne konvencije: o jednakosti nagradivanj.a; o zapoSlJaVan}u Z:ena koJe
imaju porodiCne obaveze; o zaS.titi materms~: o noCnom radu ~a
(Organisation intemationale du travail, Conventi~ns et Recommandatians
19119-19616, Geneve, Bureau internatiOIJAL.~ travail, 1966).
' "~v o<''~
(/
. ~ B!BlfDTF,fCJ ~.
? f SrAMP,J '" ,
A
~
�16
Dr JOVAN
OORBEVI~
stvenih grupa" (n>Wocito mu§karaca) i da su 10 nove
bizarne igracke (,gadgets") koje se nude zenama da bi
i dalje ostale Hi ,lutke", iii ,sluskinje" muskaraca (prerna £rancuskim izrazima ,;Ia femme potiche et Ia
fem1me bonniche"). Ovo miSljenje nije uvek i u svemu bez povoda; apsolutizovano, ono je pre izraz vevbalnog pseudoradtkalizma ikoj[ se uvek jav.lja u periodima kriza, preobraZaja i meSanja realizma i marksizma.
Sve to ponovo pokre6e pitanje odnosa formalizma
· i ·realizma u odnosu na !judska prava, a posebno na
prava Zena.
~3. U period proglasenja i univerzalizovanja, jednako;;ti i drugih prava i Sloboda zena utisnuta je
i borba zena za svoje sopstveno osloboaenje i
za preuzimanje odgovomosti i odgovarajuceg mesta u drustvenoj misli i prruksi. U oblasti prava (u subjektivnom i objektivnom znacenju ovog pojma) zene
su u XX veku postigle u nacelu ravnopravan status sa
ostalim gradanima; one su cekale skoro dva veka da
ideja jednakosti postane zaista ,;ljudsko pravo". Nije
ni izvesno ni dokazano da Ce ova ,formalna prava"
svuda i brro biti i stv,.rna prava koja ce u:Zivati svaka
:l:ena. Meautim, potcenjivanje formaWh prava i suprotstav1janje tih prava nstvarnim pravima" je ostatak
apstral<tnog (J"acionalizma i pozitivizma, koji se cesto
predstavljaju kao naueni i cruk marksisticki nacin miS~ja. U istorijs!kom ·smisLu, i u s!kladu sa naukom, ne-
osnovano je i neopravdano suprotstavljati formalna i
stvarna prava. Sve doik prava caveka ne budu utisnuta
u struMuru ct..ustva i duh ljudske zajednice, borba za
pojedinacna prava podrazumeva osvajamje formalnih
i stvarnih prava. StvaJ1no, tj. doZivljeno, prihvaCeno i
17
:tENSKO PITANJE
ostvarivano pravo je i jedno i ·dnlgo: forunaln'? i stv~r
no pravo. Formalna prava nisu niikakav forii_I~bzam, JeT
u pravu je forma izraz, mera i gaJrantiJa ·stvarne
situacije.
.
. .
.
U odreaenim uslovima dvosm1slenosti, hcemerJa,
dominaoije i nemoci odreaenog drustva sve m~e P<?s;
tati formalizam, rpodr=mevajuCi rtu da sve ":':"z~ b1ti
izigrano, zloupotreb!jeno i u sferi manipulaCIJ". 1 pr_evare. Drustvo, koje je spremno za lborbu :pro~:IV o':ih
strana dosadaSnje CivHizacije", narlazi u . form~·~
pravima sredstvo za otkJanj~j~ Iicem"':ja 1 pr~:>tivrec
nosti svih v·rsta. To se odnos1 1 na post1gnuta 1 danas
proglasena prava zene.
.
.
Meaunaroclna godina zena ima i dru~1 dom.S_aJ,
koji •sam po sebi ne mora pasti u formah~, a J?S
manje u ,rekuperaciju"•) siroko produbl~eni!' 1 retkih
energija mi!ionskog tkolektiva savremen1h z~a: C!n~
svojim univerzalizmom prevaziiazi dos~da~nJ1 mdiv1;
dualisticki i paJrcijalni odnos prema p1tan]u prava. 1
uloge zena kao talkvih. Univerzalizam, isto ta~o,. moze
postati formrulizam u savremen<?ID. sve~ k~Jl _Je podeljen u osnovnim stru~turama ~ t1;me, 1 ~. Qkvrru pojedinih nacionalmih grupa, na P?Je_dine so71JaJine grupe
zena. Kao sto jedinstvo forunalnah 1 stvarmh prava zahteva borbu, i to borbu za egrulitarne i humane odnose
me<tu Ijudima, tako i univerzalizam ovog borbenog pokreta zena pretpostavlja rpxomenn sveta u skladu sa
·navedenim projek1om drustva.
.
Taka se danas, viSe nego ·ranije i na novoj osnov1,
uspostavlja organski odmos izmeau socij~a i oslobodenja zena. Jednog nema bez drugog; .1 to _pod us,
!ovom da socijalizam postane rpxaiksa drustvem~>: ?dn;>sa u tkojoj se ostvaruju, prevazHaze i stailno kntiikuju
11
•) Lukavo :integrisanje u postojeCi sistem.
�18
/
Dr JOVAN DORDEVIC
ne samo nasledeni odnosi nejednakosti veC i novi, oni
lkoji ·se zasnivaju na naCelno Jednakim pravima Zena
. (sa musl<arcima).
. .
SooijalistiOka ,misao i prak.sa moraju.. se z_asntvati
na stalnom ~spitivanju, na nov1m sa:znanJIIDa 1 na sa~
mokritici. ,SocijalistiCka revolucija", pisao je Mar~~,
,razlikuje se od burzoaske po tome st~ se stain~ knt1k.uje". To se odnosi ti na sve oblasti stvaral~st~a u
dr1UStvu a -time ,i na misao i praiksu oslobodenJa zena
i to utoiiko vise, ukoliko u odnosu na zene postoje ~ve
cesce pojave da se one idealizuju i fetisizuju (,veC!to
zensko").
4. Iza svih deklaracija, institucija, pisanja i govora koje je pokrenula ; omogucila ,JIIIeit~~~na godink zena" nalazi se jedan drustveno,pohtiCk1 1 kultur·
no-momlni kompleks koji odreduje domasaj i daje
smisao svim ovim a:kJtima li poduhvarti·ma.
:l:ene su danas (danas ...,... lkoje moze i .t~eba da
traje) jedan od osnovnih problema sve:a i ist~~i)•skog
dinMD.izma koji je altemMiva uporednOJ ne~oc1 _1 blokilranosti tog sveta u celini i skoro svih nJego"!;h. -~e:
!ova. Stupajuci u sve lj.udske odnose
sve v~m11 1
osnovniji Cinilac i pa,rtner, one Sill pros1~~~e SVOJU u~?"
gu koja se vekovima zasnivala na ·funkc1p _cprokreaCije
i reprodukcije toveka i time drustva. Al~. 1 ova :~talna
i uglavnom nezMD.enljiva -prirodna funkc1Ja dob1Ja da·
nas novi, vise dru§tveni ,; politiOki smisao. U sklopu
sveg <oga zene su pokazale, i sve vise pokazuju, ne
~amo ,svest po sebi" ifi7go i. .,sv.c:st z. a, sebe~'- Tf,me su
.
one svojom snagom, volJom 1 aktivnoscu pocele d~ menjaju sliku <radicionalnog sve1la i da postaju nov1 zna·
Cajan Cinilac sav.remene istorij~~e epohe.
..,.
Tu epohu, izmecliu ostaJog, cme: a) stain;? prosJr:nje mesta i znacaja uJoge zene U prOJZVOdnJI, U drUS·
k3:<'.
:I
,j
I
I
ZENSKO PITANJE
r
19
tvenom radu i u svim sfeJJallla javnog zivota !judi; b)
stioanje svesti Zene o njenim pravima i odgovomosti·
ma; c) odbacivanje ropstva, tj. odbacivanje svih oblika ugnjetavanja, poniZavanja i nepravde u odnosima
medu ljudima, a pre svega u odnosu na same zene; d)
skidanje vekoWlih taJbua i zl>brana, narobto brisanje iz
mentaliteta same .Zene principa kirivice i srama u odnosu na njen liCni Zivot, a pre svega na odnos izmedu
zene i muSk~ca i(ili seksualna revolucija u njenom ·kulturnom i momlnom znacenju koje se suproostavlja njenoj divljoj i pornogralfskoj primeni ·koja se i da,nas
komercijalizuje i zloupotrebljava); e) os!obodenje i sukobljavanje traznih potlacenih manjina i margtnaJnih
grupa; oslobodenje koje nikad nema kraja; f) isticanje
Jjudskih potreba, zclja i uopste prirodnih i potiskiva·
nih pulsacija ,Jjudskog tela kao kategoricnog impera·
tiva individualnog i dru§tvenog zivota nasupmt odr·
zavanju frustracija i 'kompleksa kao ,;faJtalnosti" Ijud·
skog bica; g) nova uloga i znaeaj Ijubavi u njenom totalnom, tj. u njenom lbioloskom, socijalnom i moralnom 21naCenju, uz Sirenje svesti o znaCaju ljudske meduzavisnosti, solidarnosti, bratstva i ,sestrinstva" .kao
derivata ,te ljubavi i to u jednom svetu koji Zivi •sve
viSe u ~mrZnji, 2!avisti i ljubomori, pretvarajiUCi Zenu u
veCiti mit i fetis starih i obnovljenih robno-noveanih
odnosa; h) prodiranje nauke i naucnih istina u s¥est
najsirih n~odnlh masa; popularisanje Fmjda i ,psi·
hoanl>lize i seksualne psihologije, uz ostv~ivanje njihove o~biljne naucne <loritike; i) sirenje i produbljivanje irevolucionarnog optimizma i oslobodilaCkog romantizma l utopizma u odnosu na ljudsko bice i njegove poznate i prikriiVene ·moguCnos1ti, nasuprot pe-··
simizmu nemoenih klasa, d<Jkadentnosti <kultumih ,eli·
ta", hriSCanskom asketizmu i laZnom momlizatorstvu '
�20
/
Dr JOVAN DORDEVIC
drustvenoprivilegisanih, i po pravilu, muskih grupa i
pirokratije kao njihovih savremenih obliJoa; j) utica;i
socijalistickih zemalja, sa njihovim postojecim razllkama !i nedovrsenostima u stavovima i resenjima drustvenih i ljudskih dHema, gde dolazi do i>Jrataja naroCito .relattivna zatvorenost u pravcima i idejama za re~
savamje situacije Zene i u samom socij-alizmu; k) sirenje i prihvatanje marksizma kao nauke i saedstva za
akciju, uz uporedno njegovo vitalh:ovanje, osvetljen?
na osnovu novih rezultata iklasne boi'be i nezadovolJ·
ne, uznemirene, dspitivaCke j :istraZivaCke misli .savremenog ooveka, podrazumevajuCi tu i praksu borbe
zena za oslobodenje i rezult!llte njdhove misli koja se
ne -~aljuje od mOJrksizma, vee u njemu se aktualizuje i produiuje; 1) poeetaik procesa vraeanja ljudskog
otudenja na osnovi postepenog prewaziiaZenja otudenog ·rada u skladu sa razv>tkom nauke i tehnologije, uspostavljauja samoupravljanja u proizvodntm i dru~
tverto-potitickim odnosima, .uz njihova opste humaruzovanje i demokratizovanje, Upl'kos pritisdma iklasa,
grupa i ideologija koje i da!je nameeu drustveni
status quo zasnovan na otudenom mdu i ugnjetavanju
ljudske lienos-ti, a time i Jh'lnosti zene.
.
Ova epoha objektivno .predstavlja pocetOJk i nastavljanje jedne nove faze u ,promociji" i os1obodenju
zene, odnosno u potvrdi !i iNIZVi1lku njene uloge i znacaja u savremenom i buducem ·dlustvu i za njega. Ta
A'va faza je neodvojiva od podizanja i sirenj': svesti
:lena o njihovoj ulozi i identitetu. Sve to dovod1 do zakljucka da je ova faza sve vise .projekcija i delo s:'mih Zena, ttko1ilro su one istovrerneno svesne da .Je
ona uslovlj-ena o.pstlm promenama u drustvenim i .poHtiCkim, ikulturnim i moralnim odoosima; i da je nodzvonilo" laznoj svesti, koja j•e hila (i jos uvek jeste) ne
:ZENSKO PITANJE
21
samo podrS.ka zatvoreni'm dru§tvenim sdstemima zasnovanim na hijerarhijama, vladanju jednih ljudi od
strane drugih, vee i pothranjivac mentaliteta stral1a i
samQPOtcinjavanja, krivice i okuHizma u odnosu na
ljudski zivot i posebno na situaciju i snclbinu zene.
5. U OVOID pogledu, odnos izmeau zene (pO pravi]u
udate iz sirromaSnijih slojeva) i muSkarca (.po pravilu
pijanice i .£rustrkamog nasi!nika) niJe se mnogo rr~
menio od srednjeg veka do danas. U odredbi obiCaJ·
nog prava u Brizu (XIV vek) je n.ormirano: ,1Mu:l moz:
da tuce i Irani svoju zenu, da je reze od gore do dole 1
da grej'e noge .u 'll!jenoj lkrvi. On ne Cini nikakvo kaznjivo delo aka je poveze i ako ana nad:livi". ProvansaJsko pravo (i rnsko i ·kinesko tog doba) jos je kategoricnije kad odreduje: ,Le femo noun soun gen" (zene nisu ljudska bl6a, Ijudi). U nizu zemalja (i Evrope)
muZevi, oCevi i bra:Ca imaju ,pravo na smrt" devoja'ka i zena njlhove porodice. U illjima se smatra da je
izraz ,poznavanja Zene" arapska izreka: ,Tuci Zenu
stalno. A:ko ti ne 2lnaS za:Sto, ona ~to zna". U nekim zemljama za .ubistvo zene zbog ,,neverstva" .(i zamiS!jenog)
muZ se oslobada, ali i nedavno doneti zakoni (u ItaJiji)
predvidaju m8Jle ikazne za ovakvo ubistvo.
Ovaj oblik varvarstva jos uvek se obavija jednom
ideologijom u kojoj se spajaju elementi prava svojine, ,muSke Casti" i vlasti, i praCen je ravnoduSnoSC.u
· (drugih i drustva), tr.pljenjem (zene) i gospodarskom
agresivnoseu i cinizmom (muskarca).
Ovi drustveni oblici nejednakosti izmedu zene i muskarca su .posledica preovladujuceg mentaliteta drustva i .polozaja zene (koja se teze oslobada, narocito zbog
dece i ,onog Sto Ce se kazati"): pre svega, oni su prOizvod drustva u kome se zllavo odmZavaju odnosi nejednakosti, Tepresije, mrZnje, ·sebiCnosti i nehumanos-
�22
/
Dr JOVAN OORDEVIC
ti. I u ovom fiziCkom odnosu izmedu muSk81I'ca i Zene
uslov oslobodenja zene je radikalna promena
postojeceg drustva represije svih i svakoga.
Na moralno psihiCkom planu, oslobodenje coveka
od paniike i straha i ovde je uslov .v,racanja sigurnosti,
realizma i dostojanstva zeni. Sve dotle ostaje za mase
zena B<Jbelova misao ,,Najjadniji proleter ima kod
kuce nekog lko je jos jadniji od njega: zenu".
6. Zena je danas u mnogim odnosima ravnopravna:
ona glasa i moZe ,biti birana, iako je izuzetno tbirana na
vodece polozaje; otvorene su joj sve skole, ali ne i sve
profesije; ona moze da sklapa ugovore i otvara ban·
karsjd moun, i>iko je ranije morala da trafi odobrenje {qca iii muia); ona moze samostalno da otuduje
svoju imovinu (kad je ima); 0111a moze biirati mesto
bracnog stanovanja; ona odlucuje (a u poslednje vreme
i u katolickim zemljama - ne ·svim) i o prekidu trud·
noce (o pobacaju).
Ona je jos uvek zarobljen]k dvostrukog radnog
vremena (na radnom mestu i u kuci). U odredenim si·
tuacijama ona mofe sve, ali mnoge od njih ne mogu
nista kad su materijalno i por<>di0no zavisne, a na·
rocito ne rmogu niSta protiv batina i grubosti (supruga
i muskarca). Nekad je to bilo ,musko pravo" (trpljeno
i Ca!k odobravooo), a i danas se srece ta pojava (i u
,civilizovanom svetu") koja je poslednjih meseci ove
godine zena izazvala vise radoznalosti nego gnusanje
i osudu.
~Pre Cetiri godine Je :Erin iPizi, majlka viSe dece,
trideset dve godine stara, osnovala u jednom london·
skom Jovantu ,Centar za socija1nu pomoe zenama". Od
tog wemena orvoreno je ovih institucija u viSe mesta
u Bngleskoj, i nedavno u Irskoj. NajveCi broj IZena koje
su prosle !<Jroz ove centre iii su u njima danas (oko
:tENSKO PITANJB
o~novni
f
I
t
I
I
J
23
10 000) jesu .tucene zene; obicno zene sa decom, zene
koje .su muievi ~po pmvilu) fizicki zlostavljali, nano·
seCi im cesto teske udarce po svim delovima tela. Ove
zene ·su tra.Zlle pomoe i utoeiSte ne samo da se Ieee od
povreda vee da bi izbegle nova _i dalj_a ~u.cen~a. _Nii·
hova svedoCanstva su porazna, ah ibolnl krtcr ovih zena
nisu ,specijalnost" engleskih muZeva i nisu odjekiv~li
u celom svetu samo u prol>losti. Za raz!lku od drugib
zena, 'koje sil. 6utale i danas eute, pojedlne od njib iz
lnstitucije Erin Pizi pocele su da govore.l•) One govore
i za sebe i ~a ·sve tu<:ene Zene iii one .koje .neCe biti u
stanju da savladajru .,muSku vlas.t" i .,silu".
u ovoj godlni zena (pred ulazom covecanstva u treCi milenijum) ·Zene su tuCene, a neke od njih su razoruzane pred udardma muskarca (jaceg).
Nisu ·samo proleteri koji tuku i ugnjetavaju zene
(po mnogim istra.Zivanjima) oni to cine danas manje
nego ranije i manje u odnosu na druge klase. To su
Cinili i aristokrati,11) a danas Cine ,gazde" i ,gospoda" .1'2)
U dugoj pisanoj i1i poznatoj istoriji Jjudskog drus·
tva jedna ,dobra" lkazna za Zenu shvaCena je kao opravdana i nuZna; i ,niSta ruZno" da bi se ,u kuCi
uspostavio mk i red". Kazma se primenjivala i skoro
uvek prema zeni; zeni koja je od pojave patrijarhata
smatrana kao ,mutivoda", ·nosilac skandala i greha.
Takvoj krea1turi se u srednjem veku stavljao zakljucani ,)pojas nevinosti", a prema opStim shvatanjima i navikama, ne samo rblaziranih i cinika, ·danas joj pripada ,lanac oko vrata''.
to) v. E. Pizev, Ne viCi .tol_iko, s~edi 6e te Cut~., knjiga koja ·se uskorci.
objavljuje i na francuskom Jeziku u 1z.d. _,Femmes . . .
11) Fcrancuski pisac Kontesa de Segt'l" {S~) opiSUJ~ kako gener~.
Dur<llkin ,.tuCe po s~injici" gos:podu Popovskt uz nasmeJano rndovanJe
prisutnog otmenog drmstva.
.
.
12) Savremena humodstiCka ~ ,,porno"-literatura Je puna ~vakvili s~a.
TuCi Zene je joS uvek znak Iaine snage ,jakQg pola", zadQVOlJstvo bednika
i mraCnjaka.
jl'
-l
�24
Dr JOVAN DORDEVI(j
Tragedij•a bOI1be zena za oslobodenje od batina pokazuje da, i pored sv;h njenih nesumnji~h .uspeha u
boDbi za jednakost i oslobodenje, ona u znatnom delu
ostaje ne samo ugnj:etavana vee i poni.Zavana, ikako u
svom ljudskom, moralnom tl>ko i u neposrednom fiziOkom bicu; u onom !Ito je u njoj najdragocenije i
najspecificnije, u njenom telu.
Bez ovog dostoj31!lstva sva prava postaju iluzorna,
a bor<ba za njih besciljna. Kao i uop&te, tako je i ovde
ljudsko dostojanstvo istovremeno najva'Znije pravo coveka i time .poCetak i najviSi izraz emancipacije Zena.
Mnogi progresivni civilizovani !judi .u svetu na !t'eCim~Cesto vrednuju to dO.Srtojanstvo, ali •se .skoro u svim
zem]Jama i sredinMIJ{ za1Varraju oCi i uSi pred kricima
koji proizilaze iz bola i patnje zene. Niko nema vise
pra¥a dra ravnoduSnO p;rolazi pored zatvorenih v.rata
koja prigusuju krik i urlik tucene zene. Taka ponasanje nije :iz.raz ,,zaStite pr]vartnosti" i ,,nemeSanja u tude stvari", vee je primer ljudske mvnodusnosti i sebicnosti; .ko se talko ponasa gubi svoj ljuds.ki •lik i svoje
dostojans-tvo.
7. Bez pojave i jacanja socijalizma, bez akcije, parola i uspeha borbe Crnaca, bez nezadovoljne i odgovorne
omladine i uopste hez oslobodilackih pok.reta ugnjetavanih naroda, g.rupa i ,;manjina", i u :krajnjoj Hniji, bez
potencijala i strategije ·klasne bo~be udilllZene sa barborn ·masa i naroda za novi i holji Zivot, situacija .Zena
~ ostala i dalje bez izlaza a pravci u kojima
se- ti izlazi tra2:e i nalaze ostali hi blokirani i ogradeni bodljikavom zicom neznanja, nametnutog i pDihvacenog porobljavanja i potcinjavanja. To se posebno
odnosi na oslohode.nje zene koja je od svih drustovenih
gnupa najduze .([pela zatvorooost i vremen-ski najduze
bila predmet dominacije i eksploatacije. Proces oslo-
:!!:ENSKO PITANJE
25
bodenja iz ov~kvog polozaja i odnosa prolazi :kroz isto
toliko duge i •teS.ke periode .kroz koje je prolazio i proces uspostavljanja zene kao objekta istorije i drus1ve.no-politi6kih, a pre svega muskih odnosa. Pxoces
,,vraCanja otudenja", isticao je Marks, ima isto t,rajanje i prolazi kroz iste ograniCenosti i dvosmislenosti,
zabune i samozablude, kao i sam proces otndivanja. To
je opomena ;protiv nervoze i uobraZenosti, ali ne i poruka za odlaganje i cekanje.
S obzirom na sve to, medunarodni ZlnaCaj Zenskog
pHanja se mora shvatiti ne samo ·Jcao ujedinjavanje
svih zena 20a oslobodenje iz statnsa potCinjavanja i ponifuvanja, rvee i :kao meduSdbni odnos njihove oslobodilacke svesti i akcije i opstih drustvenih, poli1i6kih,
kulturnih i moralnih poklreta za prevazilazenje diskrimi.nacije i dominacije u sa'Vremenom druStvu. Bez uzajamnosti, saradnje i koordinacije opsteg oslobodenja
eoveka i specificnog oslobodenja zene, prvi pokret je
ogranicen, a drugi pada u izolovanost . .Praksa hijerarhijskih odnosa medu njima {neko mora ,uvek biti glavni i centralni") slabi ih pojedinaeno i u celini.
Geto je akvir za oddavanje zaostalosti i podelu
druStvenih .grupa, a .u njemu i i}JOmoC:u njega ne maZe
se voditi oslobodila6ka 8Jkcija ni postavljati drustvena
i specifiOna sveSit IZena, a joS II11anje se ona moZe razvijati i akotivi-rati. Oslobodena izolacije i svesna svoje
osobenosti, sposobna da je manifestuje u 'Svojoj i u opstoj oslobodilaCkoj akciji i misli, zena je danas znacajan, iako ne iskljuCivi kvasac revolucionarne atmosfere, ·kao sto je njen rpolozaj merilo iskrenosti sn:>ga koje
hoce da menjaju drustvo. Dubljih i stvarnijih drustve,
nih promena Jiema alko se ne odnose na sve i svakoga~
jer inaCe revolucionarna misao postaje apstralli:cija~ a
�26
Dr JOVAN OORDEVIC
akcija :lcretanje u Iorugu koji obeleiavaju proslost i zaDstaiost.
8. Ne postoji identicnost izmedu zenii i i.ene, kao
Sto nema :Unifornmosti u poloZaju Zena ni u svetu, ni u
svakoj pojedinaenoj zemlji. Klasna struktura, istorijske okolnDsti, drustveni, ekonomski i kulturni determinizam i o'l'de v-rse svoj uticaj. PolDiaj i problemi
:lena i njihovog oslobodenja menjaju se u odnosu na
druStvene klase i druStveni sistem u kame one Zive; u
odnosu na stupanj ilrulturnog ·razv>tka i odgovarajuce
kodekse normi koje regulisu shvatanja, osecanja i pona!§anja pojedinaca i wupa.
.Uslovljenost poloiaja zene stanjem jednog istorijski 'kDnsistuis•anog druStva i postojeCim objektivnim
drustvenim strukturama i Jdasnim odnosima - clanas
je radna hipoteza svih istraiivanja drustvenih nauka.
Sve ozbiljnije socioloSke ankete, objavljene u toku
poslednjih godina, lllk:azuju da ·se l!lijedan od problema poloiaja, uloge i znaeaja iene, od porodice do poUdke, ne postavlja u istom vidu i znaCaju u sistemima
koji se drusuveno i politiC<ki bitno razli:kuju, Hi nezavisno Dd nivoa njrhovog materijalnog i •kulturnog razvitka, od preovladujucih ideoloskih i moralnih shvatanja. Uzmimo kao primer, problem eksploata,cije zene u
braku i u domaCinst'l'll. Pojedini zapadni sociolozi, zas·
nirvajud svoJe zakljuCke ;rua Si.~o~om empirijskom istraZivamju, smatraj-u da gradanka, Zena burZuja, pre eks~
~1ise svog mu§lmg par·tnera nego sto je eksploatisana od njega. Neki od istraiivaca skoro dni6w doda·
ju da je u smremenom burioaskom bralou i sama dominacija .izvrnuta, taikQ da je preteZno muSkaorac njen
objekat i to i kad brak ne znaCi zarobljavanje slobode mru.Za, kad ne postoji veSto jskodSCa-vanje afiSirane neslobode zene u korist njenog sle>bodnog povre-
I
2ENSKO PITANJ-E
27
menog iz.las:ka iz hrak.a i manipulisanje sredstvi·ma ,za~
jednice", n.e samo onim lk.oJe je iZena unela u brak.
Ovo ,izvr.tanje odnosa" bi se zasnivalo na neradu i dokolici (lenstvovanju) iene (sto podrzava cela ideologija ,uspeSnog" lburrZoaskog 1braka) i na javnom i liCnom
rnoralu, 1koji ;podrZavaju .istowemeno sliku ·Zene ,lut~
ke" i fetisa, i koriscenje rte .,slike" za konkretni parazitizam i preokretanje svih zvanicnih, od dnustva proglasenih formi .,nerazlucive braene zajednice". Cnk:va
(narocito katoliaka), odr:Zavajuci princip .,nerazluCivosti" bra!ka, pod~Zava i stvar.ne odnose dominacije i
eksploatacije u kojima se objeMi i subjekti menjaju
i to CeS·Ce na Stertu. muSkarca .
Twkva situacija ne postoji ni u it'adnickim porodicama i brakovima (gde je rena u osnovi objeM viSestmke ek~ploatacije i .ctominacije, rtJ. gde iena ne moie
biti parazit ·kome se svi ,dive), ni u malogradanskim
institucijama ovog karaktera (nkoliko malogradanski
parovi i ·porodice :p.e imi tiT aju pona:Sanja odnosno moral :burZoazije, Sto je IDaCe sve ·CeSCe ne sarno u razvijenim kap1talistiokim zemljama).
Pored svega tog (cije saznanje kao takvo moie
smanjiti uticaj u~e>pizma i pojave preterivanja tkoje
nalazimD u opsrtim rasprawama o iemnna), pos.toje zajednicki problemi zene kao .twkve koji prevazilaze pojedinaCne probleme iZena. Oni Cine ono ·Sto se naziva
specificnost problematike zene. DijalekHCka logika odnosa izmeitu opsteg {univerzalnog), pojedinaenog i po·
sebnog (specifienog), spasava istrazivaee i studiju ves-,
taekih problema, misao i akciju zena, kako od pragmatiz.ma i 'f:ragmentarnosrti 1tako .i od apstraktnos1i i:
frazeoloSkog uopstavanja.
·
9. Od svih savremenih drustvenih problema onaj
tkoji •se odnosi na zene (na coveka uopS!e) je najslo·
!I
�28
Dr JOVAN BORDEVIC
Zeniji i joS uvek otvoren za stvarnije razumevanje i
. resavanje u teoriji i rpraksi. Razlog je jedriostavan: to
je prdblem drustvenih i ljudskih odriosa. U odnosu
Zene prema druStJVu. i dmgom, a ~poseibno muSk:arcu,
nalazi se rezime svih medusobnih osnovnih drustvenih i prirodriih odnosa !judi. U tom odnosu se interizuju istorijski, savremeni i buduci drustveni odnosi
i izlrazavaju odnosi izmedu dva pal'tnera razlicitog
pola cije jedins·tvo je osnovni uslov drustvene Teprodukcije i obnove ·coveka. U konkretnom odnosu izme·
du Zene i muSkarca se strvaraju, ostvaruju, p-roveravaju, oplemenjuju iii izoblicavaju instinkti i potrebe koji
ciu,e sustinu ljudske i socijalne ene~gije; uslovi za Jjudsko. individual-izovanje i samoostvarivanje, a to su
seksualno zadovoljenje, ljubav, prijateljstvo, uzajamnost i uopste sublimiranje i eksteriorizovanje ljudskog, u prirodnom i humanom znacenju ovog pojma_
Bez isticanja i obuhvManja ovih slozenih odnosa
zensko pitanje gubi istowremeno svoju opstost i specifienost i postaje arpstraktno hli politi6ko .u vulgarnom znaeenju ovog pojma. Bez zadovoljenja zene u
svakoj konkretnoj i pojedirnaenoj zeni nema njenog
punijeg osloboc:tenja, tacnije ostvarenja. Mera postignutog osloboc:tenja je .u ostvarenom bi6u zene. Psihologija, i naroC~to psihoanaliza, u znatnoj rmeri su uticalc na to da se otkrije i uva:Zi ovaj individualni vid
zenskog pitanja. To se i danas Cini cesto primenom jednostranog psihickog determinizma, kao sto se i soci""':lrogija zene i danas sl>tbo razvija, preopterecena jednostranim -sociologizmom.
Nema podrucja istra:Zivanja u ikome jednostrani i
pravol>nijski determinizam ne proizvodi u toj meri poluistine kao sto je to studija zene. Naklonost pojedinih intelektualnih i politiokih krugova da svoje ori-
:tENSKO PITANJE
29
jentacije i <>kcije zasnuju na jednoj super~eterminis
tickoj ideji maze objasniti, ali ne i opravdatt, popula~
nost koja se sfu:'i u ilwrist povrsnih i jednostranih teonja socio-psihoa~alize: a naroci~o 'teo~ja. bizarnog bivseg marksiste 1 fro]dovca Ra]ha, KO]l JC poreklo fasizma svodio na seksualni problem. ObnavljajuCi stare
i odavno napuStene koncepcije o biorasistiCkom tumacenju istorije, Rajh je nneo izvesne devijacije u sa·
vremenu praksu t:zJv. seksua1ne revolucije.
Aka se problemi zena ne mogu svesti na problem
Zene kao takve, oni se ne mogu ni oStro odvajati. Oni
cine jedinstvo i to jedlnstvo u razilicitosti: jedins1vo u
kome se vidovi stvarnosti · suprotstavljaju i dopunj.uju,
ispreplecu i odvaj<>ju. Nema punog os!obo~enja zene
bez oslobodenja Zena i vice versa. OstvarenJe zene negira i prevazilazi odnose i situacije ikoji tr~i i izrazava ovaj dvostruki proces njenog oslobodenJa. Ostva·
renje zene sledi put ostvarivanja lju'bavi u njenom kolektivnom i indiv:idualnom znacenju. Ljubavni odnos
pretpos1avlja slobodu i jednakost, ali i :'esto. vi~e, .tj.
slobodu i jednakost koje se ne mere, vee se JZaziva]U,
dopunjuju i prelaze u nove ljudske kvalitete. U neme·
renoj i neizmerljivoj reci.proCnosti Zene i muSkarca,
li6nost koja voli postaje svoja i stvara ljub.w (,ljubav
izazilva ljubav", ka:Ze Marks); a ukoliko to ~~~ stvar:
nije i vise, i ona postaje bolja, odnosno bol]l JC o':'aJ
koji to cini. (,Voli me vise da bih i ja hila dosto]na
tvoje Ijubavi" - glasi jedan od najlepsih stihova en·
gleske i svetske ljubavne i misaone poezije).
U tl>kvom odnosu nastaje istinitost i ostvarivanje
Ijudskog biea, a ~ime i zene, zene ·koja nije neprijatelj
i suprotnost drugom (muskarcu), vcee su zajedno, kao
,paT" (dvojstvo, a ne neizbeino i br::ik), nova plurahs·
�30
Dr JOVAN llORBEVIC
ticka i individualna stvarnost (dvoje su prava stvarnost", piSe Ogist Kont).
10. Borba pojedinacne zene protiv pojedinaenog
muSkarca i -u mikroorganizmima druMva (porodica,
susedstvo i okolina) nije istovetna sa kolektivnom borbom Zena; ove iborbe ;nisu podvrgnute istim zak.onitos~
tima nirti .radaju iste probleme. J>rva je u svim istorijsk;m epohama, i danas je, individualni odnos koji se
ogleda ne samo u .pojedinacnosti subjekta i problema
veC i u tome Sto on sadrZi neSto Sto Cesto prevazilazi
kolektivne okvire i s;tuacije, obuhvatajuci razlike u
strukturi i menta:lhetu liCnosti, u .s,premnosti da se
koristi drugim i da se protiv njega iskoriscavaju pred·
noll"ti i slabosti angatovanih partnera. U drugoj borbi
postbji kolektivni odnos zena prema vladajncim drus·
tvenim i politiOkim, kuJtumim i moralnim stru~ktura
ma i vrednostima.
Ove dve sfere zenskog pitanja nisu jednake, ali se
dodiruju i preplicu. One se moraju razlikovati, ali ne i
izdvajati i suprotstavljati. U drustvu u kome su sve zene
ugnjetene, odnosno u kome je zena kao takva ugnjetena,
svaka Zena u mik·roorganiz·mima druStva (porodica,
brak i uopste oclnos 'Zene i muskarca) nije i ne mora
biti u ropskom pol&aju. ,Volja za moe" i za potcinja·
vanje drugog u polltiCkom smislu je ekonomski i drustv<mo uslovljena, ali ona lma izvor i u individualnoj
pslhi coveka. U njenom is,poljawanju pol moze imati
samo posrednioku i sekundarnu u1ogu. To znaci da je
'"'1'muCno neosnovana uobitajena podela na ,jruk" i
"slab" pol; na muS·karca, kao ,uroa:enog osvaJaCa" i
,gospodara", i na Zenu, kao ,,pasivnu" i samo sebiCno
,posesivnu liCnost". U ovim tkonvencionalnim i v.ulgarizovanim ocenama, koje is.punjavajU ne samo pomodnu savremenu publicistiku veC i u nizu radova sa nauC-
tENSKO PITANJE
31
nim pretenzijama, nalazi se miSljenje koje se zasni<va
na empiriopsihizmu i empir.iokriticizmu.
Pri tome, nema znaka da se prelazi granica ovakvog mi&ljenja u pojedinim modernim shvatanj1ma prerna kojfuna se izvesne negativnosti u pona.Sanju i mentalitetu i savremenih zena objasnjavaju, a kasnije i
opravdavaju, time sto su one bile {i jos uvek su) ugnjetene. Na planu psihologije i ideologije nejednakost, ·
potCinjavanje, a naroCito ugnjetavanje proizvode i pQzirtivne i negativne ooobine i posledke, Ciju ocenu vrednosti jedino moZemo zasnivati na kriterijumu slobode,
istine i borbe za ,Jjudsku autentii5nost i novi zivot. Niko
ne maZe tra.Ziti za sebe nova p.rava zato Sto je bio .ugnjetavan; nova ljudska prava proizilaze iz ukidanja i
prevazila.Zenja, a ne iz Cinjenice same ugnjetenosti ..
Novi Zi!Vot se ne p1·avi na osnovu rezidiuma pro.Slog
stanja nejednakosti i ugrozavanja jednih od strane
drugih.'•)
Mehanisticko je, a time i idealisticko, miSljenje (koje izmedu ostalih. zastupa Sartr)'•) da je zenski pokret
zbir akcija i stavova pojedinih zena. Taj odnos nije
>.biran, vee dijalektiean: uzaJamno us1ovljen, kontradiktoran i :komplementaran. Pojedinaena zena i zene
nije ista stvarrnost. 'Pored o,pstih i zajedniokih crta, one
i ona su specifiCna stvarnost, posebne mani'festacije
ljud~kih odnosa i coveka. U pojedinim ljudskim odnosima, narocito u ljubavi, postoji odredena ljudska potreba ne za jedna&o.SCu, veC za ujedinjenjem; viSe za
davanjem nego za primanjem. Pomato je da je snaga
ljubavi (:tie samo zene) u predavanju i divljenju druH) V.
r~ovor Simon de Bov:uar i Sartra o ,Zenskom pitanju.''~
st·r. 248 ave knjrge.
H) bto.
�32
Dr JOVAN OOWBVIC
gom. Drugi nije uvek ,pakao", on mo.Ze biti najbo.lje ,ja".
Pravo oslobodenje zene (coveka uopste) jeste u zadovoljenju i ostvarivanju slozene licnosH, koja se ne
meri proseCnim meriHma, jer je svaka Zena i posebna
JiCnost po sebi; a joS m~nje se moZe medti merilima
koja vaie u polHiokoj akciji i politickom pokretu, jer
#>i u s:-oiim zabtevima neizbeino prelaze pojedinac;f~gst i te.Ze unriformnosti.
· ,. ~ ·. 11. Svaka zena ne mora biti naklonjena da se ukljuc) u politioki, odnosno u opsti masomi zenski pokret,
niti je ona uvek u njemu pozitivna i korisna snaga. S
dr.~e strane, zajednicki pok.ret :lena (revolucionarni
ili reformisticki), iako moze ogranicavati ili zbuniti ze·
nu ri njenoj tkonkretnoj zivotnoj situaciji i poziciji, nosi u .sebi i nove •moguCnosti za podizanje njene svesti
i reSavanja odnosa ,ja" i ,,mi" (tako da ,mi" ne bude
f viSe ,one" iii ,oni'J, kao Sto to joS uvek tvrdi ne mali
broj zena, i kad nisu feministl<:inje).
Poli:ticki pokret daje pojedinacnoj zeni nove snage
i perspektive, kf>ko u opstoj bOI'bi za njeno oslobodenje tako i za njeno licno zadovoljenje i osl!varivanje, U
zavisnosti od ·karatktera i 'l.'rednosti ovog projekta, zena
postaje ,drugarica" i ,.sestra", razume bolje i do.Zivljava ravnopravnost tako da se oslobada teznje :<a nejednakoscu i za iskoristavanjem drugog, sto je cesto
izraz_ teinje za osvetom ili zadrzanog kompleksa ranije
ugnjetenosti.
Ovakvu funkciju nema i ne moze imati svaki po·
kret. To je iskustvo mnoglh :lena; ovo iskustvo goni
pojedine i borbene grope zena da ovakvu fumkciju tra·
ze samo u cisto zenskom i partikularistickom (feminnisti6kom) pokretu. Pozivanje na revoluciju i na izvesni for·ma•lni ;revolucionarni ·dinamizam ne menja pri-
1ENSKO PITANJB
33
rodu ovakvog pokreta, tj. ne podize .pokret do sposobnosti da razresi postojece i cesto obnovljene .dileme
izmedu individualnog i kolektivnog, izmed:u ,ja" i ,mi".
Istorija i savremena praksa :lena pokazuju da ovu
funkciju moze imati samo drustveno-politicki pokret, -sa
odgovarajneom strukturom i organizacijom, koji je nosi!ac istinske oslobodilacke i humanisticke ideologije
i akcije i ciju slobodu akcije omogucuju demokratske
i oslobodila6ke snage, sto u savremenom drustvu zna·
Ci ujedinjene i svesne grupe radnih i sve viSe emancipovanih ljudi, odnosno zena. To je onaj isti pokret koji
je osposobljen i usmeren da nosi ne samo projekt komunizma vee i da stvara zajednice slobodnih i bratskih ljndl i naroda, i to sve viSe na planetarnom planu.
III
L Isticanje specilicnosti >Situacije i bica zene nije
nova pojava u istoriji misli: od Platona do danas zena
je, u ovom pogledu, predmet i sadrzina velikog broja
filozofskih i umetniokih .deJa, i to medu najsnaznijim.
Nova i savremena .pojava je sve veei interes drustvenih
nautka za zenu i njene probleme i time podizanje problematike zene na nivo opstih drustvenih i teorijskih
pitanja. P.roblemom zene se bave danas skoro •sve drus1vene nauke, od sociologije, politikologije i antropologije do socijalne psihologije i pmva. Ali ni prirodne
nauke ne izostaju u tom pogledu: dugo vremena prisvajana kao predmet biologije, :lena danas nalazi sve
znacajnije mesto u radovima psihologa, a narocito u
oblasti psihoanalize.
.
U toku poslednjih godina, a narocito u 1975, napisano je u svetu vise J<njiga i studija o problemu zena
�34
Dr JOVAN OORDEVIC
nego u celokupnom prethodnom periodu. Nema skoro
'l!ijedne zemlje u kojoj za vreme meaunarodne godine
zena nisu objavljeni istral:ivaoki radovi i teorijske refleksije o zenskom pitanju.
Na engleskom, francuskom, svedskom, spanskom
(izuzetno na ruskom i kineskom jeziku, a sasvim izuzetno u socijalisti&im zemljama) objavljeno je neko!iko stotlna knjiga koje su iskljucivo ili pretdno posvecene zeni. Nema skoro nijednog easopisa iz oblastj
drustvenih nauka, politl!ce i lmlture koji u ovom periodu nisu objavili najmanje jednu ·studiju, pr;kaz iii
osvrt o ovim problemima.
~Do tog vremena svedena na polozaj Citaoca uglavnom • ,zenskih" i modnih publikacija, zena je postala
opsti i aktuelni problem filozofske refleksije, naucnog
istral:ivanja i drugih ozbiljnih studija i proucavanja.
U tome se moze naCi i pomodnost iii refleks jedne mectunarodno progla~ene ,Zenske godine", ali ova mnogobrojna literatura, pored svestranosti i razliCitosti
u posta¥kama i naucnoj i idejnoj vreclnosti, pokazuje
kako jednu novu orijentaciju, prvenstveno drustvenih
nauka, taka i spremnost i sposobnost niza pi•saca i
nauC.nika, od kojih su mnogi i Zene, da se proSi.ri problematika drustva i horizon! znanja na jednu neopravdano zaboravljenu i potcenjenu oblast. Pojedine zene
i krlticari dosadasnjeg razvitka drustvene Bvesti i naucne misli .pripisuju tu zaostalost uglavnom ,mahiz"1Mi" i1i cak ,falokratiji". Ali, ne moze se sporiti to da
su i mnoge Zene, nauC.nici i filozofi, pisci i umetnici,
radije obraCiivali probleme koji nisu bili tesno vezani
za Zenu i uopSte za interese Zena i njihove naCine gledanja na sebe i druge. MaZe se reCi da su se Zene
vise bavi!e rnuskim prob}emima, kao sto •SU se robovi
ZENSKO PITANJB
35
viSe bavili gozbom gospodara (Aristofan) i Crnci Zivotom l kucom belaca (Fokner).
2. Pored obimnosti ove literature koja govori sama po sebi, nuino je i.1staCi njen izuzetan znaCaj koji
proizilazi iz sadrzine i kvaliteta znatnog broja mdova
posvecenih zeni. :lena je proucavana (sro ne znaci da
je potpuno i svestrano prouCena) u svim raznovrsnim
situacijama i odnosima u kojima se od .poeetka drustvene istorije nalazila, a .naroCirto u anima pod kojima
danas Zivi, dela i rnisli.
Ona je ispitivana od ekonomskog, drustvenog, politickog i ·kulturnog polozaja do odnosa u porodici,
prema muskarcu, drugim zenama i prema sebi.
Sve do ovog perioda, ·koji na inte!ektualnom i moralnom planu znaCi renesansu Zene i Zenskog pitanja
uopSte, svetska literatura o Zeni se svodila najCeSCe na
knjiZevnost o idealizovanom iii degradiranom Zenskmn
biCu, na pravne .rasprave o formalnim odnosima Zene
u braku i na njene obaveze prema deci, kao i na mnogobrojne radove koji su ponavljali pozitivne ili negativne misli o Zeni kao mitu i o njoj kao ,,dragom", ali
- ,po prirodi" niZem bi.Cu.
Izuzetak u ovom pogledu predstavlja .poznato delo
Fridriha Engelsa Poreklo porodice, Bebelova knjiga
zene i socijalizam, i Lalargova studija Problemi iene
u kojima su razradene neke osnovne Marksove misli
o Zeni, njenom .poloZaju u :kapitalizmu i u buduCem
komunistickom drustvu. Posle ovih pionirskih radova,
ma11ksistiCka .misao je hila samo izuzetno okrenuta
prema zeni i njenoj prob!ematici. Medutim, bez deJa
Marksa, Engel~a i Bebela, a docnije i Lenjina, savremena literatura o Zeni ne bi ·pokazivala nove rezultate.
i novi kvalitet; hez njih ne bi bilo ni znacajnih prlloga
ovim pitanjima od mavksisti6ki inspirisanih teoretiCa-
�36
/
Dr JOVAN OORDBVIC
ra i pisaca. I u ovoj oblasti teorijske misli i naucnog
isp.itivanja konzervativna i rearkcionarna misao se uCu. tala, ukoliko nije jalova. Stvara!acka misao je ona koja polazi od marksizma i inspirisana je njime. Ona danas nastoji (i veCinom uspeva) da prosiri i obogati naucni studij zene. Ako je akt tkompetentnih i darovitih
pisaca, ona postize ujedno da prosiri predmet i vidike kako marksizma tako i savremene drustvene nauke.
Zdru:lena sa revolucionarnim preobra:lajima i tendencijama u savremenom druStvu, marksistiCka nauCna
misao je omogucila i doprinela da se zensko pitanje postavi kao totalno i visedimenzlonalno pitanje i da se
pojedine nedoslednosti, povrsnosti i formalizmi u savr(!"menom (i marksisticki usmerenom) naCinu rnisljenja,' kao i u primeni manksistiCkih stavova o zeni (narocito ponegde u socijalistickoj praksi) stave pod ostrinu sopstvene Jcrit&ke i modernizovane nauCne misli,
1osvetlj ene novi,m is.k.ustvima i pogledima i novom
kritikom.
Determinisanost iii ,superdeterminisanost" mark.sizma u odnosu na postavljanje i resavanje problema
zene ne moze znaciti i ne znaCi (za mavksiste i uopste)
njihov monapolizam u ovoj oblasti drustvene prakse,
akcije i misli. Ne moze se danas potcenjivati ozbiljan
doprinos niza istoricara, ·sociologa, politikologa i kritiokih psiJwanaliticara i psihologa za konstitnisanje
ako ne ,jedne nauke o Zeni", a ono izvesno jed.nog
kompleksnog studija o zeni kao svestranom i viiiedi·
.._enzionalnom subjektu drustva i sadasnjice narocito.
Iz ove ocene ne •maZe se izostav:ilti ni Cinjenica da su
same zene dale s¥oj nezamenljivi ulog i u ovoj oblasti
saznanja.
Ako predvidena ,nova nauka 0 zeni" (iii, skrom-.
nije, kompletni studij zene) lima izvesnu buducnost,
ZENSKO PITANJE
n
37
najveca zasluga za to pripada nizu :lena sociologa, antropologa i psihoanaliticara, kao i zena koje su preuzele
ulogu aktivnih i misaonih boraca u savremenom pokre~
tu za osloboaenje zena u ciju spontanost one nastoje da
unesu misao o Zeni, o njenim problemima i potreba~
rna, moguCnostima i teZnjama: u savremenom druStvu,
a naroCito u novom, socijalistiOkom druStvu, za koje se
one, u veCini, zalarZu.
3. Za ocenu dalekose:lnosti promena u nacinu miSIjenja o pojedinim .pitanjima polofaja, osecajnosti i
·teinji Zene, naroCito u odnosu na muSkarca, moZe po~
slu:liti novo tumacenje Molijerovog Don :luana kao
istorijske licnosti i kao knjizevnog deJa.
Na jednom nedavno odrZanom nauCnom simpozi~
jumu,16) na kome su glavnu rec imali knjizevnici, istoriCari, politikolozi, i sociolozi marksisti (i to preteZno
zene), najpre je postavljena razlika izmeau jednog
,seksistiokog" mita (donzuanstva) i Don :luana kao
stvarne istorijske lienosti u Molijerovoj komediji, a zatim je na osnovu dublje i originalne naucnoistorijske
i sociolo§ke analize pokazano da je u Don :tuanovoj
liCnosti sadrZana kritika muSkeg ,seksizma"; da je u
tom delu, u stvari, ismejan i opovrgnut mit o uobraZe~
nom i nadmoCnom ,osvajaCu Zena" i data osuda dru~
stva koje je lj.uc>ske odnose podredilo raznim religioz'
no-monarhlstickim i pa~djarhatskim hijerarhijama.
Niz nauCno zasnovanih i kritiCkih radova savre~
·mene literature o Zeni ristiCe se veC time Sto postavlja
grn:nice izmectu mita i stvarnosti i uspeva da demistrlf.i.:.
kuje kako pojam zene tako i muSkarca. To nije moglo
U) Ovaj simpozijwn Je oddan u Internacionalnoro kultmnoro centro
~ francuskom mestu Serizl-la.Sal (juna 1975) pod P.redsednHtvom poznatog
filozofa Kirkegara. Simpozijum je obuhvatio vehki broj priJoga mladih
i stanJlh istraiivaCa i nauCnih radnika oba pola.
�38
/
Dr JOVAN
OORDEVI~
biti ucinjeno bez istovremenog demistifikovanja niza
.pojava, instdtucija i vrednosti koje su Cinile osnovu
dosadasnje ,civilizacije". To se, najpre, ogledalo u raz·
nim pokusajima i teznjama da se razotkrije mit don·
Zuanstva ·koji prema konvencionalnim shvatanjima izraZava ideju o nadmoCi muSkarca, toboZnjeg osvajaCa,
a objektivno pllikriva vladajucu ideologiju feudalnog
riterstva i hurZoaske privatne svojine o Zeni kao ,.ple.nu" i time kao -predmetu sa kojim se "poigrava"
,viSa rasa".
Taka je jedan mladi knjizevni istoricar (R. MiSa)
istakao dubokd pad doniuanskog mita, cija je krajnja
inliarnacija epilepticki i impotentni knez Miskin iz
Idiota F. M. Dostojevskog.
Sa vi§e naucne ozbiljnosti i ·socio!osko istorijske
verodostojnosti, ne napuSt?ajuCi .pri tom analizu samog
dela Don Z.uan i muzike mnogih poznatih opera koje
su stvarane po tom tekstu, pojedini mladi naucni rad·
nici, ne samo marksisti i ne samo Zene, istiCu sledeCe
cinjenice na kojima zasnivaju jedno mdikalno novo
objasnjenje Don :l:uana i rtime kritiku donzuanstva.
Dr.uStvo u ikome je nastao Don Zuan je zatvoreno -mu§ko drustvo ciju strukturu cini kruta hijerarhija:
bog - kralj - otac - muz. :l:ena, zarobljenik religi·
oznih i rnoralnih zabrana i normi, a politicki obespravljena, nema izbora izvan ,pJ"edodredenog", utabanog
drustvenog i ljudskog puta. Taj put cini: porodica pod
...ld,aSCu oca, koji Zenu, svoju kCi, upuCuje muZu iii bogu.
-o'na koja ne nade mu.Za i ne uda se za boga (ne ude· u
manastir), nema drugi izbor nego da bude opsta stvar
iii prostitutka. U ovom drugom slucaju ana ne pripada sebi, vee opel muskarcu: muskarcima •kao kolektivu
iii, kao sto je glasila vladajuca ldeologija (ne samo
verska), ona je ,nevesta davola". U tim uslovima, don1
39
------------------------------
tENSKO P!TANJB
zuanstvo je konsumirano, a u licnosti Don :l:uana
je izra.Zen antidonZuanizam. Ova istorijska liCnost,
prema Molijeru, izrazava osvetnicki akt svih potcinjenih i uvredenih zena i kompenzaciju za njihov ponizavajuci drustveno-politicki polozaj. Don :l:uan nije nastao van vremena i prostora. Njegova pojava uslovlje,
na je odredenom drustveno.politiCkom i kulturnom situacijom d u tome .le:Zi veliCina i 'Smisao ovog umetniCkog dela i snaga i inspirisanost njegovog tvorca, genijalnog protivnika i kriticara reZima koji predstavlja
,kralj - sunce, (,L'Etat, c'est moi,).
To jedino ~maZe objasrriti stalni i raznovJ"sni interes istorfCara, nauCnika i umetni:ka za ovo delo ov.u liCnost, a ne zelja da se odrzava jedna vulgarna istorija
o pojedinim muSkarcima kao ,neodoljivim" i ,.veCitim
osvajaCirna" ,Zenskog •srca". C~St·o ,,Zensko srce" tog
doba je kucalo samo r;:a osvetu i oslobodenje, a ne za
,·predavanje" spojeno sa poniienjern. Genijalni umetnik i mis!Hac Molijer je morao osetiti da je avo srce
poCelo da k.uca ;,ulevo".
Dublji smisao !iionosti i ponasanja Don Zuana leZi
u nameri da rusi ,vrednost" starog, hijerarMjskog i feudalno-monarhismckog zatvorenog drustva: autoritet bo-.
ga, kralja, oca i muia. On bogu uzima kaludericu, ocu
kcer, muiu zenu, a kTalju njegove zakone i obicaje.
u jos dubljem 'Smislu Don :l:uan izvodi zenu i;z robno-novcane cirkulacije i uvodi je u svet prirode. Pod
manmlom ,,spontanog osvajaca", on je vesnik slobode i
prirodnog prava d oslobada zenu statusa rroba i objekta.
On je prvi covek u svetskoj literaturi koji se u tome ne
koristi privilegijama ( oeinskim, bracnim i politioko-verskim). P;ema zeni on uspostavlja odnose jednak<>sm:
najprirodnije jednakosti dva seksa koji se slobodno opredeljuju i koji se traie, odnose zasnovane na spontanoj
�40
.ZENSKO PITANJE
Dr JOVAN flORllEVIC
zelji i potrebi ljudskog tela i duha da postigne zadovoljstvo i sebe. Don Zuan je u tim uslovima oslobodilac, a ne
osvajac: on oslobada zenu (muskih) nametnutih zakona da bi je uveo u carstvo prirodnih zakona.
U nasem veku Don Zuan, ni kao simbol ni kao drustveno-politicka uloga, nije moguc. Ali, ne postize se njegovo razumevanje i kritika, jer nije kompenzacija za
zenu, time sto se on danas cesto predstavlja kao osta.
rela, nemocna i smesna figura. Pored toga, on je kao
problem jos uvek predmet razliOitih knjizevnih, umetniokih i filozofskih tumacenja i deJa, ·koja su se narocito
pojavila uporedo sa novom literaturom o zeni. Ovaj nepresjlsni interes proizllazi iz otkriea prave ostine o smislu o-:e licnosti i dela 0 njemu. On, istina je, viSe ne
moze biti simbol ,vet.lte superiorne muSkosti". On ostaje o jeste znak i putokaz otvaranja znatnog deJa savremenog drustva prema stvarnosti koja tra2i i obezbeduje jednake>st, dostojanstvo licnosti i ljubav kao odnos
uzajamnog ostvarivanja dva bica koja hoce sebe i drugog, bez nametanja, pretnji, zabrana, potcinjavanja i
sankcija.
4. Simpozijum o Don Zuanu, koji je mogao biti, da
je ranije organizovan, muska odmazda i revans za go·
dinu zena, samo je p<>vecao i ojacao poverenje zene u
sebe i u borbu za novo i bolje drustvo. Ovo samopovere·
nje i samopouzdanje je praceno nizom novih pojava od
IDteresa za Zene. U celom svetu osnovani ·Su ramovrsni
vladini i nevladini 'centri i organi za proueavanje situa~ i problema zena. U francuskoj vladi je u pocetku
1975. godine osnovan ,drZavni sekretar1jat" ( jedna vrsta manjeg ministarskog resora) za ,uslove zene" (na ci·
jem celu je jedna zena). Glas zena u njima i izvan njih
je sve glasniji i ubedljiviji. Zena viSe ne grca kad govori.
Njen je glas sve kristalniji i odlucniji.
41
Uporedo s t;.;,, one same, iii u zajednici sa drugima
i muskim saradniaima uopste, organizovrue su desetine
naucnih simpozijuma i drugih sastanaka posveceniih raznov·rsnim problemima zene. Broj casopisa koje su zene pokrenule i u kojima incijativno i slobodno raspravljaju svoja pitanja (i ona koja se njih ticu) je sve veci. U
pojedinim zemljama zene imaju svoje izdavacke kuce
koje, ako su nekad sektaske u izboru deJa koje objavljuju, nisu bez uticaja na razvijanje znanja, isticanje
novih istina o ulozi •i problemu zena u drustvu, kao i
na budenje svesti zena i na masovnost njihove akcije.
Sve ove institucije i akcije uticale su na resavanje
nekih aktuelnih pitanja od interesa za lienost i polozaj
zena (kontracepcija, dozvoljeni abortus, liberalizacija razvoda, neka prava- privilegije za majke i trudnice) kao
i na budenje svesti zena u zemljama u razvoju, narocito
u onim u kojima tradicija, vera i odrzavand opskurantizam drze jos uvek zenu u p<>dredenom i pasivnom polozaju, ne samo prema muskaraima vee i u odnosu na
celo drustvo.
·
U celini uzevsi, u sHuacijama koje se stvaraju, drustvene nauke se oslobadaju niza opstih mesta, dogmatsk.ih i tradicionalistickih misljenja o zeni (i ne samo o
njoj ). Savremena naucna misao oslobada se i posJednjih
oblika etnocentrizma, biocentrizma i najzilavijih ostataka nacizma. Bez poznavanja zene i njene nove svesti o
sebi, ova promena od dalekosel:nog znacaja za razvitak
drustva i nauke ne bi se mogla ostvarivati, sto ne znaci
da je vee i ostvarena.
5. Polje ispitivanja zene je beskrajno i neiscrpno.
Ono tra2i makroskopske i mikroske>pske metode, jer
svako saznanje je u celmi, kao sto je naglasavao Heraklit, all d u delu koje je pokazatelj celine, kao sto je isticao Hegel. Saznanje je istinitije ukollko ima za predmet
•.
/
�42
Dr JOVAN 00Rl)EVIC
vertikalne i horizontalne linije jedne stvarnosti. Misao
,koja ovo ne obuhvata prelazi preko stvarnog predmeta i
zato se moZe nazvati dogmatskom i konvencionalnom.
Pored toga, studija o jednom drustvenom subjektu
(konkretno o zeni) nije naucna ako nije deo istorije i
teorije druStva i ako ne otvara u njima nove horizonte.
Bez istine o zeni nema pune i prave istine o drustvu a
coveku, kao sto se bez njenog oslobodenja i ostvSJrivanja opsta drustvena i ljudska emancipacija ne mogu
privesti kraju.
Jedna emancipovana zena je pre pateticna i izolovana pojava, nego sto je vesnik oslobodenja zerra. Fmgm~ntarno saznanje o Zeni kao izolovanom pitanju dovodi samo do parcijelne i paroijalne istine i sadrzi u
sebi viSe ekstravagantrrosti .nego novih istina i ideja. Sve
sto je do danas napisano o zenama (i ono najbolje) ima
znacaj aka i ukoliko predstavlja prilog buducoj zaokruzenoj i svestranoj stu<tijoi 0 zeni; ti prilozi su utoliko
podsticajniji i konstruktivniji ukoliko su akt rnisli i iskustva Zena koje sene izoluju u Zenu (pasivno Zenstvenu iii pobunjenu) i koje se ne odvajaju od opstih procesa drustvenih, ·kulturnih i misaonih borbi i preobra'Zaja.
Ovi radovi znaCe i doprinos borbi Zena za emancipaciju SJko osvetljavaju put i angafuju p<>IG'et u borbi
za jedno demokratsko ·clrustvo u kome ce zene, organizovane i pojedinacno, udruzene sa svim osloboclilackim
i stvSJralackim pokretima savremenog drustva, hteti da
uspostave novi Zivot, i:stovremeno slobodan, odgovoran
~prozraCan, najzad, autentiCan ljudski Zivot. Zivot s onu
stranu hijerarhije ,; dorninac.ije, mitologije i okultovanosti; zivot ad coveka i za coveka. Zivot o kome je imaginativno pevao inspirisani komunar i veliki pesnik
Rembo, a cije je puteve i mogucnosti nastupanja teorijski utvrdio veliki naucnik i vizionar Karl Marks.
.ZBNSKO PITANJE
l
J
43
6. i:ena je vitalni i osnovni uslov postojanja i Zlvota coveka. Ona je, kao sto je pokazao Engels, pocetak
Coveka 1i druStva sa sv;im njihovim protiv£eCn0stima i
lutanjima. Ona je, kao sto peva Aragon, buducnost coveka sa svim njegovim mogucnostima i · izgledima koje
sadde nezadrzive mutaaije drustva, kulture i miosli, di.
namizirane borbom klasa pre svega.
To je sve uslovilo ne samo problematiku vee [ semantiCnu sloZenost, dvosmislenost i ambivalentnost samih definicija, pojmova i reCi u odnosu na Zenu. Na
svim jezicima reC i pojam Zena imaju viSe i .faznih
znacenja u koja su utisnuti interesi i shvatanja razlicitih
klasa, kulturnih struktura, moralnih rezima i drustveno·politickih sistema. To se odnosi i na jugoslovenske nacionalne jezike. Na srpskohrvatskom jeziku rec zena se
upotrebljava da oznaci: 1) lice odredenog (zenskog) pola;
2) suprugu (bez obzira na to da li je iii nije u bracnom
odnosu); 3) onu koja je bila udata; 4) ,kuenu pomocnicu" (uopste onu koja je u kucnoj iii hotelskoj ~luzbi);
5) opsti naziv za sve zene; 6) simbol (zenskosti iJi zenstvenosti); 7) javnu Zenu; 8) opSti naziv za sve uzraste,
od zenskog deteta do starice; 9) pezorativni iii idealizovani odnos prema odredenom Ucu suprotnog pola ( u
muSkom reCniku ,ta Zena"; ,kakva Zena"); 10) peZorativni odnos prema muSkarcu ·kame se osporava muSkost (,on je prava Zena"); 11) ,obiCna" Zena, ,,.prosta"
Zena, ,dobra" Zena i ista reC i.ena sa nizom ~rugih prideva, kojima se obicno kvalifikuje omedena licnost
zenskog pola. Pored toga, u govornom jeziku, naroCito
muSkom, u samom naglaSavanju pojedinih prideva,
upotrebljava se rec zena da bi se pojedioa od njili l<valifikovala iii da bi se odredio odnos prema njoj (na}
cesce u pogledu na zeruski dzgled iii telo). u politickom i
pravnom ·reCniku kad se govori, na primer, o zaStiti i
�ZENSKO PITANJE
Dr JOVAN BORDEVIC
44
pravima :!ene, cesto se podrazumeva i majka sa decom
ili bez dece.
U razvijenijim jezicima rec :!ena ima znatno vise
znacenja. (U teorijskom casopisu KP Francuske' 6 ) utvrlleno je da rec zena ima najmanje deset znacenja.) u engleskom, francuskom i nelcim drugim jezicima za pojam
:!ene se upotrebljava i ree ,gospolla" (madame). u _engleskom jeziku, pored toga, u izvesnom odnosu pravt se
razlika izmellu ,gospoda" (ledies) i ,zena" (wome":): t~;
ko da se ovaj drugi termin rezerviSe samo za ,ob1cne
:!ene, dok bi ,ledi" hila zena dz otmenih krugova. Za ovu
razliku u jeziku ironicno je primetio ostroumni engleski
pisac Oskar Vajld da vodi u jednu vrstu deseksualizovanja· pojedinih grupa zena (,visih krugova") koje kao
:!ene nestaju u korist jedne klasne kategorije.
Od posebnog teorijskog i drustveno-politickog (pored ideoloskog, estetskog i intelektualnog) znacaja je
utvrllivanje i razlikovanje znacenja izvesnih pojava koje
Cine sadrZinu ne samo mnogih rasprava o Zenama veC i
u znatnoj meri sadr.Zinu same problematike o Zeni. To su
sledeci pojmovi: :!enskost i zenstvenost, a donekle i zenskarstvo i zenstvo.
U objektivnom smislu, zenskost je izraz za skup
osobenosti koje ne samo odlikuju zenu vee je razlikuju
od muskosti, odnosno muskarca; otuda se pod ,ze~
nom" Cesto podrazumeva Zenskost. U tom smislu Zen~
skost je izraz za specificnost i identifikovanje zene i
..J.iw.e za njeno razlikovanje od bica drugog pola, odnosno od muskarca. Zenskost ne uspostavlja razliku izmellu :!ene i muskarca kao ljudskih bica. Ta razlika je
specifiena karakteristika izmellu ljudskih bica razlicitog
pola. S obzirom na to, neosnovano je terminolosko
") Nouvelle critique, br. 82 za l!nS. godinu.
45
razlikovanje izmellu :!ene i coveka koje preovlalluje ne
samo u Iiteraturi XIX veka vee i danas.
u antropoloskom i drustveno-politickom znacenju
:!ena je covek u istoj meri kao i muskarac, sto ne znaci
da mellu njima ne postoje biolosko-psihicke i socijalno-kultume razlike uslovljene prirodnim razvitkom vrste
i drustvenim razvitkom ljudskih individua. PolazeCi od
ovog saznanja, pojam i jezicki kriterijum razlikovanja
Ijudskih grupa na ovoj osnovi jeste razlika izmedu :!ene
i muSkarca, a ne izmedu uCoveka" i ,Zene", jer je Zena
u osnovi isto ljudsko bice kao i muskarac.17)
:Zenskost se cesto pojmovno i jezicki izjednacava sa
,,Zenstvenoscu". Ovom drugom pojmu se pripisuju pretezno psihicko-emotivne karakteristike u kojima se, u
zavisnosti od ideologije i drustvene strukture epohe,
utvrlluje cas osecajnost sa potcinjavanjem i poslusnoscu, cas emocionalnost puna misterija i nepredvidljivosti. Najpoznatiji metafizicki izraz zenstvenosti sadr:!i romantizam XIX veka, a njegov filozofsko-poetski
izraz dat je u delu J. W. Getea, koji je ujedno iskovao
poznati termin ,veCito Zensko" (evich veiblih).
Pod Zenskarstvom se podrazumeva pe.Zorativno i
mizogensko znaCenje Zenskosti iii Zenstvenosti, ili samo
negativna strana psihe i ponasanja :lena.
u nizu radova 0 zeni, narocito od radika!nih feminista Zena, svi ovi pojmovi se odbacuju kao tendenw
ciozni, a ove reCi kao izrazi muskog (Cak falokratskog)
,govora". Bez obzira na to, zadatak je dru.Stvene nauke
da ih odredi, a nauCni studij o Zeni ne mo.Ze ih zaobiCi
da ne bi pao u idejno sektastvo i problemsko siromastvo.
11) U francuskom jeziku upr:avo se, u odnosu na. razlikov~e ~e~a
Zeni, muSkarac oznaCava kao Covek (l'homme), Sto JC posledica uticaJa
,,mahistiCkog'' govora.
�46
Dr JOVAN DOR.DEVIC
,1:enstvo" (izraz za tesko prevodivu francusku rec
,teminitude") je prihvacen po analogiji sa pojmom
',crnstvo" (,negritude") koji je prvi upotrebio i pustio u
promet senegalski predsednik, pesnik Sengor. Ova ko·
vanica nije do danas sire prihvacena (utoliko pre sto
tezi da oznaci posebni rasnopsiho!oski supstrat revandi·
kacije i pokreta zena koji bi bili izvan opstih zakona o
drustvu i njegovom razvitku). Ovaj pojam nije dobio
siru primenu ni u zemljama u kojima je nastao (Fran·
cuska, SAD) i samo se izuzetno, od strane manjinskih
grupa zenskog pokreta u zapadnom svetu, prihvata kao
izraz osobenosti ideologije os!obodilackog pokreta zena.
Nema teorijskih i politickih razloga da se traze biolosko·psJholoski koreni savremenih oslobodilackih ideologija
i svllki pokusaj u ovom pravcu slabi uticaj naprednih
i demokratskih pokreta i smeta ostvarivanju interesa
zena (danas i uopste) i vraca naucnu misao 0 drustvu na
biologizam, a time i na idealizam.
/
7. Sve Sto se odnosi na Zenu izra.Zeno je zamenomy
meSanjem mitova i istine, mitologije i realnosti. Zena
je suviSe dugo bila (i danas je) u robnoj cirkulaciji da
ne bi bila mistifikovana i fetiSizovana. Naucna studija o
Zeni nuZno mora razlikovati Zenu kao mit i Zenu kao
socijalno, ljudsko i svojstveno bice. Sve je u odnosu
na Zenu joS uvek istovremeno mistifikovano i realno, Sto
je jedan vid dvostrukosti birokratskih i realnih pojmova koja, preilla Marksovom miSljenju, karakteriSe savremena misao klasnog i birokratizovanog dru.Stva.
~ U pojmovima ,.Zenskost'' i ,Zenstvenost" (i drugim koji se izvode iz termina Zena) ima nesumnjivo
elemenata mitskog i cak mistifikatorskog. Odbacivanje
ovih pojmova a priori, pod izgovorima da su u njima
natalozena znacenja odredenih klasa, ideologija i ljudskih grupa (muskih), sprecava da se oni kriticki shvate
ZENSKO PITANJE
47
i da se problematika zene postavi u svim njenim vidovima i dimenzijama. Saznanje Zene i o Zeni gubi svoj
autoritet a misao oStrinu ako se zasniva na neomanihejskom naCinu mi.Sljenja, koje se sastoji u tome da se
sve ono Sto smeta odredenoj koncepciji o Zeni, i pokretu
koji je zastupa, proglasi za tude, ,mu.Sko" i ,,crno"-, a sve
Sto se sla.Ze sa tom koncepcijom za jedino ,,pravilno",
,,Zensko" i ,belo". U takvom naCinu mi.Sljenja koji se
nalazi u nizu programa i shvatanja, narocito radikalnih
feministickih grupa, cesto se iza zenskih pojmova kriju
mu.Ski i iza prisutne muSke misaone dominacije nastojanje da se ona produfi u korist zene i njenih shvatanja.
8. Ovakav manihejski nacin misljenja je proizveo
izvesne nove pojmove i termine (kao Sto su seksizam,
malrizam, falokratizam, falokratocentrizam) kojim obiluje savremena literatura krajnjeg i poluideo!oskog feministickog radikalizma (koji cesto nije daleko od lezbejstva).
nSeksizam" je termin koji oznaCava mu.Sku psihologiju i ideologiju; a danas se primenjuje na svaki
oblik misljenja koji je iskljucivo naklonjen interesima
jednog iii drugog seksa. ,Mahizam" (rec spanskog porekla) je rec kojom se oznacava shvatanje o muskoj superiornosti, stavove i ponaSanja koji iz njega proizilaze
iii ga potvrduju. ,Falokratizam" (od grcke reci sa znaCenjem ,seksistiCkog znaCaja") oznaCava re:lim dominacije i vladavine muskarca, odnosno muskog pola.
Termin se siroko upotrebljava u radovima i proklamacijama radikalnih feminista i pisaca koji su naklonjeni
brzim i op.Stim ocenama. ,Falokratocentrizam" (sliCno
,etnocentrizmu" i ,sociocentrizmu") je pojam kojim :
se karakteriSu ideje iii praksa koje po!aze od isticanja
postojanja iii nuZnosti jednog centra izvora misli, tumacenja i uticaja koji podvrgava sve druge doktrine
�Dr JOVAN OORDEVIC
48
i idejne prakse svojoj superiornoj centralnoj, konkretno muskoj moci.
Svi ovi izrazi, a narocito dva poslednja koji su preuzeti iz grckog jezika, kriju jednu odredenu ideologiju
· koja proizilazi iz opravdane osude vekovne dominacije
i prevlasti muskaraca u istoriji i njihovog neopravdanog izjednacavanja sa polom. Ali, ovakav antropomorfizam nije sredstvo za nalafenje pravih korena nejednakosti (i uopste ugnjetavanja) zene danas. Jake reci ne
kriju ni jake misli, ni jake karaktere, kao sto je to
isticao francuski moralista Vovnarg.
IV
l. 0 odnosu marksizma, posebno drustvene teorije
Marksa, Engelsa i Lenjina, prema zenskom pitanju postoje razlicita mBijenja ne samo medu nemarksistima
vee i marksistima. Medu prvima nisu retka tvrden ja da
teoreticari socijalizma i ljudske emancipacije nisu pokazali poseban interes za zene i njihove probleme. Pored
poznate teZnje konzervativnih i reakcionarnih pisaca
da se delu ovih teoreticara (odnosno marksizmu uopste)
oduzme ono sto stvarno ima, a pripise ono sto u njemu
nema, avo tvrdenje se zasniva na ovim osnovnim slabostima koje karakterBu savremenu analizu i kritiku
marksizma:
a) ocene se daju na osnovu vise iii manje istrgnutih
fragmenata iz Marksovih i uopste marksistickih radova,
-~ ocigledno malo poznavanje njihove celine;
b) sa marksizmom se izjednacavaju pojedini stavovi izneti u programima i deklaracijama odredenih komunistickih partija, miSijenja o stvarnom polozaju zene
u odgovarajuCim radnickim pokretima iii stanje u praksi pojedine socijalisticke zemlje danas;
II
2ENSKO PITANJE
49
c) ideoloska otudenost, cak i zaslepljenost.
Ocena doprinosa marksizma u postavljanju, definisanju i resavanju zenskog pitanja je neodvojiva od poznavanja celokupnog dela Marksa, Engelsa, Lenjina i
drugih marksistickih teoreticara i ne moze imati autorite! naucnog saznanja i objektivne istine ako se ova
znacajna teorija o drustvu i njenom razvitku ne stavi
u opstu misaonu i stvarnu istoriju drustva i coveka.
Sve do sredine XIX veka miS!jenje o zeni je ostalo
na planu sentimentalnosti i romantizma, kao i ociglednih gluposti i legendi o zeni .,koja je stvorena od rebra
muskarca" (Adama) iii o zeni kao .,po prirodi" nizem i
potcinjenom ljudskom bicu. Biologizam je osnova
drustvene misli uopste. Biologizam je i prva .,naucna"
osnova svih ranijih i tadaSnjih ,teorija" o fundamentalnoj i vecitoj nejednakosti zene prema muskarcu
veC i o njenoj ,,inferiomosti
On je izraZen u
poznatoj formuli Sv. Pavia i Avgustina (.,tota mulion
in ·utero, totas vir in ejaculatio") koja je vodeca ideja
svih docnijih psihologija o zeni i uopste, svih ne samo
,mahistiCkih" i ,falokratskih" veC i elitistiCkih i birokratskih ideologija o .,zenskosti" kao pasivnoj funkciji
(katolicki filozofi Vinterstajn, niceizam, frojdizam i aparatska ideologija); kao i siroko rasprostranjenih .,popularnih" (muskih) misljenja o vecitoj inferiornosti zene.
Promena ovih teorija nastaje pod uticajem radikalnog romantizma, a naroCito socijalistiCkih ideja i radniCkog pokreta. To se desava oko 1840-1845. godine u poznatoj revolucionarnoj situaciji koja stavlja u pitanje
sve dotle vafece vrednosti i tradicionalne teorije o drzavi, vlasti, Coveku i njegovim pravima; to je epoha -U'
kojoj sazreva jedna nova revolucionarna misao.
U to vreme Marks postavlja temelje jednoj novoj
i smeloj nauci koja otkriva klasnu borbu kao motor
11
•
�so
Dr JOVAN BORDBVIC
istorije i istice ulogu radnicke klase u konacnom ukidanju kapitalizma i stvaranju jednog novog drustva u
'kame Ce se razre.Savati mnoge zamrSene protivreCnosti
postojece civilizacije. Njegovo delo, koje je sazrevalo i
razvijalo se (u saradnji sa Engelsom) do kraja XIX
veka, izvrsice duboku kritiku i reviziju dotle opsteprihvacenih shvatanja 0 drustvu i coveku, a time i 0 zeni.
2. MiS!jenje o zeni kao nizem bicu, formirano na
osnovu bioloskih i seksualnih zabluda, ispunjava jednu
viSevekovnu ,mahistiCku'' ideologiju i ukrivu svest'' koje
su izraZene ne samo u, za Zenu potcenjujuCim, narodnim
izrekama i pesmicama vee i u koncepcijama niza filozofa, psihologa i dr.Zavnika; u pisanim tekstovima i usmeniih ponaSanjima; u tradiciji i u savremenosti. U tom
pogledu se Cesto navode ,.teorije" i izreke ne samo poznatog Zenomrsca Sopenhauera veC i Kanta, NiCea i
Frojda. Napoleon je svoj stav o zeni kao nizem bicu
u odnosu na muSkarca ozakonio za Citav jedan vek u
Code Civilu, najvecem spomeniku bur2oaskog prava i
kodeksu 0 nejednakosti zene.
Nice, pesnik-filozof, koji je inace za citavu glavu iznad mislilaca i pesnika svog vremena, Zenu shvata kao
tajanstveno bice koje se izrazava u funkciji ridanja i
materinskom instinktu: ,.Zena je puna misterija, ali ona
nosi i njihovo resenje: trudnocu". Frojdizam (i psihoanaliza) nastoje da modernizuju i ,profine" bioloski
apriorizam.
PolazeCi od Niceovog tvrdenj a o misterioznosti ze"""'!m, Frojd razvija citavu psihoanaliticku teoriju ciji je
cilj da objasni, tacnije da opravda, potcinjen i nizi poloZaj Zene na svim planovima (porodiCnom, socijalnom, intelektualnom, seksualnom), zasnivajuCi tu teoriju na
,,anatomskom siromaStvu Zene". DefiniSuCi Zenskost kao
nedostatak, Frojd shvata zenu kao ,kastriranog muskar-
51
:zBNSKO PITANJE
ca". Opsednut seksom kao resenjem svih tajni, ne samo
coveka vee i drustva, on celokupnu istoriju nejednakosti
zene svodi na seksualne razlike izmedu Zene i muSkarca:
:lena je niza jer je seksualno izvrnuta i bioloski nedovrsena. i':ena je puna stida sto nije muskarac; ona
je pod stalnom potrebom famozne frojdovske ,zelje za
penisom" .18) Zena se moZe osloboditi anatomskih nedostataka i psihiCkih muka ako postane ,normalna", a to
ce biti, zakljucuje Frojd, ako postane ,sto je moguce
vise slicna vecitom predmetu zelje - muskarcu". Oduzimajuci zeni svaku seksualnu vrednost (ona je bice sa
,supljim seksom", a to znaci aseksualno. bice), ~~oj~
osporava Zeni svaku sposobnost za naw;;ta o~knca. I
doprlnos civilizaciji: Ijubomorna i zavadlJiv.a, Iise:'a Je
i oseCanja praviC.nosti; ona se ne interesu]e za Javne
poslove; ona je u tridesetoj godini ,,svr.Sena", itd: Pod
izgovorom naucnosti i misaone suptilnosti, FroJdova
teorija o zeni ne donosi nista novo, vee ponavlja vekovne
predrasude o odnosu medu polovima,19) ne prelazeCi
niski nivo biologizma20) i psihologizma i time, u krajnjoj
Iiniji, idealizma (u filozofskom znacenju reci).
3. Biologizam i psihologizam predstavljaju uvek jednu ideologiju jer polaze ad teznje da opravdaju drustve1&) Suprotno ovom Frojdo"??m ,?~riCu", .J>I?jedin; savre~~ni soc;:ioloz.i
j socijalni psiho!ozi vde sa VISe onnmlanostt mvern1u fro]dizma 1 kod
muSkarca nalaze ,strah od kast~acije (H. R. Hans, TheyDa~?erous Sex,
London Pocket Book" 1%5) j lJubomoru na ,moC za~eCa zene (M. Mead,
Male aDd Famale" NY, 1966 i B. Betleheim, Symbolic Woup.ds, NY, 1970).
"
to) Kao mlad
zaljubljen, Frojd ...neino" J?i!ie S':'ojoj verenit:i: ,Drago
blago, dok ti ufivaS ~ svojim domaCim .~slovtma, J~ se predaJem zado·
voljstvu da re§avam ta]ne strukture duha {V. C. Davtd, Freud Superm4te,
Paris, ed ...Minuit", 1975).
!D) Mnogi biolozi, i sami pristalice psihoanalize, podvr~vaju FrojdO:Vl!teoriju o Zeni i celokupnu psihoanalizu. (i po~e"t!no Fro.Jd~) svestar_t:OJ:
analizi i kritici: od tih radova se posebno 1St1~ piSC! markststt (pod~glJY';?
i ironiCno delo Luce lrigaray, Speculum de l antre fePJ!me, 6d. ,Minwt ,
Paris, 1975) i donekle knjiga, u nizll: pitanja sm~l~ i onginalna, ame_riCkog
teoretiCara Zenskog porekla Kate Millet, La Polzttque du Mdle, Pans, ed.
Stocek, 1974).
i
�52
I
I
Dr JOVAN OORDEVIC
n~ "':ejednakosti i osujete oslobodilacke pokrete potci, n]enib grupa, uz opravdanje opresija i vladavine jednib
od strane drugib.
. P?_red r~a~~ionarnog karaktera svih ovih ,teorija",
n.~~veci broJ. ll]ih, u odnosu na Zene, spadaju u grupu
CI]l su anton otvoreno ill prikriveno mahisti i otvoreni
protivnici jednakosti zene i muskarca i time emancipacije Zena; ovi pisci su poznati i kao antifeministi.
Ali biologizam i naturalizam slu:le kao osnova izves':'ih novib teorijskih pokusaja koji za nejednakost zen~ 1 mu~karca nalaze objasnjenje iii opravdanje u nu:lnim razhkama medu polovima i u izvesnim vrednostima
koJe proizilaze iz ,prirode biCa" predstavnika ova dva
pol~. pokazujuci pri tome iii ,.razumevanje" (i cak simpat!je~ za po!o:!aj zene (prihvatljiv iii neprihvatljiv), iii
trazeC!. r~~enJe z~ postojecu nejednakost u novoj nejednakosti 1 1zvrtan]u vrednosti - :lena se oslobada time
sto se ponovo postavlja na vrh drustvene piramide, tamo
gde je nekad bila i gde je opravdano da se nalazi s obzirom na svoje bioloske funkcije.
Prvi je pravac neomahisticki (Dz. S. Mil, Vilar, A.
Breton, Mead i dr.), a drugi je ,.proto·feministicki".21)
. Ovi pi.sci, narocito A. Lek!er, preuzimaju na nov
na~m trad1cionalne biologisticke premise o podeli Jjudskih. grupa, navodeCi tvrdenje o imanentnosti (,.tako je
to bllo ad pocetka i ne maze biti drugacije") polozaja
Zene. Zene i muSkarci kakvi su danas su ,date" i prirod~e kat~gorije. Hijerarhija medu njima nastaje posle
~ nezav1sno od ovih pode!a i njibovog sadrzaja. Podela
1zmedu poslova (du:lnosti), nuzna za zene, izvrsena je
p:ema m~rilima koja ~su merila socijahlog ugnjetavanJa. Kad Je ova podela Jednom izvrsena i priznata, !judi
!t) Najpoznatija varijanta ovog pravca data je u knjizi jedne Zene:
A. Lekierc, Parole de femme.
:tENSKO PITANJE
53
su sve ucinili da ova podela bude shvacena kao dobra i
opravdana (ana je izvrsena racionahlo i opravdano). Prerna tome, potcenjivanje i obezvrednjivanje Zene i njen
nizi polozaj proizilaze iz obezvrednjivanja, potcenjivanja, prezira i neinteresantnosti onog Sto joj je ,.tradicionalno iii prirodno pripalo i dodeljeno".
Iza ovog statickog biologizma, koji mesa drustveni
fenomen (podelu rada) i prirodne razlike (razlike prema
polu), krije se poznata ,.seksualisticka" ideologija koja
opravdava drustveni odnos (ugnjetenost zene) razlikom
medu subjektima kojima se odrice drustvena uslovljenost. Svaki biologizam vodi u idealizam i mesa uzroke
i posledice, pripisujuci posledici karakter uzroka; to jos
jednom potvrduje ocenu starih kineskih filozofa da su
biologizam i idealizam reakcionarna misljenja. Ovakva
misao ne objaSiljava niSta; ona je tautoloska: devalviranje zene ima uzrok u obezvredenosti b i t i zena.
Zena je podredena jer ima (ili je preuzimala) nize
i podredenije funkcije i poslove (ne samo kueno·domaee
vee i bioloske, u vezi sa radanjem) kojima su muskarci
(neopravdano) pripisali niZu vrednost, a ona ne vrsi
subalterne poslove zato sto je raspadom matrijarhata,
sirenjem privatne svojine i klasne borbe postala objekt
dominacije i eksploatacije. Engels se ,.ispravlja" tamo
gde se potvrduje i podrzava nauka i istorijsko istrazivanje do danas. zena je zrtva svoje sudbine, a ne drustva
nejednakosti, oskudice i dominacije.
Za razliku od grubog biologizma i antifeminizma,
ova shvatanja ukljucuju i ucesce same zene u igri uspostavljene inferiornosti. Po ,prirodi" smerna, pasivna i
ZaJIVaJna, zena pribvata SVOjU U[Ogu, i cak U njoj uZiVa;
jer joj to omogucuje da se razlikuje, da bude .,druga";
da uJepsava zivot (ne kaie se ciji), posto je ona jedini
i pravi proizvod zivota kao takvog.
�54
Dr JOVAN DORDEVIC
Zahvalnost kao psihicki odnos prati svaki sistem
potcinjavanja; to su zapazili i opisali mnogi pisci22) i
· istrazivali moderni sociolozi,23) ali objasnjenja se gube
iza cesto tacnih analiza i opisa. Zahvalnost nije ni osobenost zene, ni izraz potcinjenosti. Moralno-psiholoski,
ona, kao ponasanje robova (potcinjenih), moze sadriavati ~Jemen;e ~oji proizilaze iz konkretnog boljeg iii hu~aniJeg drzanJa (gospodara) i koji odgovaraju potrebi
IJudskog bica da smanji otullenost, da pril!e sredini u
~oi<:i mo~e ispoljiti svoju Jjudsku potrebu za toplinom
1 pn]ateljstvom sto nastaju kad su mrinje sankcionisan~, pe~spe~tive oslobol!enja daleke, a kultura i svest potcmJ<_mih ~s~e. Na planu Iicnih odnosa ona je rekompenz';~Ja za 1st~ stav drugog za stav izvan granica mazo~
h1zma, ona Je odnos slobodnog osecanja koje vapi za
jednakoscu i dobrotom.
Kao kolektivni fenomen u izrazavanju i ponizenju
potcinjenih (robova, slugu itd.), zahvalnost se hrani vrednostima i uopste ideologijom vladajuCih klasa (cija je
namena i uloga da uvek integriSu sve, a naroCito potCinjene grope u ,sistem"). Svim moguCim kanalima
vlasti i ideologije, od bica do kulture, ova politika mora
da utice na kolektivnu i individualnu psihu izrazenu u
zahv~Ino.~ti i dn!gim prihvatljivim i ,olaksavajucim"
ponasanJima.
•
To se sve odn_osi. na polozaj, odnose i ponasanje
zene. Neosnovano Je, Jer Je nenaucno, antipsiholoski i
apolitickl tvrditi (kao sto cine ne samo pisci sa ideo--teske ,desnice" vee i Marlo, Sartr, S. de Bovuar i dr.) da
je zahvalnost i ceo kompleks onog sto se naziva zenstvenost .P?sl~dica i_!zraz njenog ugrozenog i podrel!enog
polozaJa 1 opreS1Je.
7
·r
li
j
") F!aubert, Trois Contes; Jack London, PriCe sa juinih mora.
~) Penon, La sociologie de la rivolution, Paris, ed. ,Maspero", 1967,
55
ZENSKO PITANJE
Zahvalnost je psihologizovanje jednog vladajuceg
sistema vrednosti politike u drustvu koje proizvodi i
odriava odnose eksploatacije i dominacije. Ona nije stabilna vrednost jer je subjekt osecanja, a ono je, kao
nametnuto, nu.Zno; ona je vrednost kritike koja je, kao
takva, na ivici svog pretvaranja u nezadovoljstvo i pobunu. Kao zahvalnost za trpljenje, i za prihvacenu potcinjenost, ona je elemenat vladajuce ideologije i sredstvo
odriavanja potcinjenosti zene; ukoliko nije posledica
radikalnog negiranja drustvenih odnosa s onu stranu
hijerarhije i iskoriscavanja drugog, iii na individualnom planu, svest o krivoj svesti Ciji su materijalni,
drustveni i politicki osnovi ugrozeni iii se menjaju.
Teorija o zahvalnosti kao privilegiji i ,.preimuCstvu"
zene je sastavni deo biolosko-psiholosklh doktrina koje
isticu da je potCinjeni polozaj zene psiholoski odnos, a
svaki drugi odnos dominacije i eksploatacije materijalno-politicki odnos. U sociolosko-politickom smislu nema ni osnova, ni razloga da se pravi ovak.va diferencijacija, sto bi vodilo u seksisticku ideologiju i u ilu:
ziju da oslobodenje zena nije prvenstveno drustveno 1
politicko pitanje i stvar snaga koje su pozvane da
drustvenim i politickim sredstvima menjaju drustvo (a
time i psihologiju coveka), vee obicnih ubeilivanja i manipulisanja.
4. Kao i u momentu kad su stvorene, taka i docnije
(i danas), Marksove ideje o zeni predstavljaju diskontinuitet sa ovom literaturom zasnovanom na predrasudama, poluistinama i patrijarhatskoj ideologiji.
Marks nije smatrao zenu kao bitan elemenat revoJucionarnog preobraZaja drustva. Ali ona ima znacajno
mesto u njegovoj opstoj revolucionarnoj teoriji, i to
ne samo usled njenog polozaja drustvene grupe koja je,
pod uticajem klasnog drus . · "~ .~vrgnuta svestranom,
c)
vo ,
~
1\;
::>
2,
'
~
4$,
( :.
l.;:: f<W;A C::1 ~I
'/1t~'~IJ ~
•<
'-1 ,...'-./.:
'\.
1 ...
0,: .•
�56
Dr JOVAN BORDEVIC
a ne samo ekonomskom ugnjetavanju. Pored toga,
Marks je u vise mahova dao analizu ne samo politickog
polozaja zene u uslovima drustva u kome je ziveo vee
je utvrdio niz pogleda i istina koje su izmenile celokupnu dotadasnju teorijsku i politicku raspravu o prirodi
"ropstva'~4) Zena i o moguCnostima njihove emancipacije
i koje cine osnovu savremene drustvene nauke u odnosu
na zensko pitanje. Marks je prvi veliki mislilac koji je
zensko pitanje shvatio kao totalno i specificno pitanje,
izraZavajuCi svoje stavove ne samo o nejednakosti, domi·
I
I
naciji, eksploataciji i uopste potcinjavanju i unizavanju
Zena u klasniril druStvima, veC i o suStini odnosa izme·
du !flUSkaraca i zene i o dubini i znacaju ljubavi.
."1'1arks nije ,izmislio" novu teoriju o Zeni i njenoj
emancipaciji, ali je on utvrdio osnove i dao sadrzaj takvoj teoriji. U toj teoriji nalaze odjeka promene i tekovine u drustvu i ljudskoj misli koje su rezultat drustvene, politicke i intelektualne borbe u periodu od velike
francuske revolucije do sredine XIX veka i docnije. U
tom periodu bio je ostvaren veliki napredak ne samo u
kritici postojeceg drulitva i njegove ideologije vee i u
pogledu poznavanja prethodnih istorijskih formacija.
Pored novih istorijskih i sociololikih otkrica, uspostavljaju se i daju prve rezultate takve nauke kao sto su antropologija i seksualna psihologija. Uporedo s tim, radnicki pokret podize sve viSe radnicku klasu i radne mase
na rang odlucujueeg drustvenog cinioca, koji je sposo~
1
~) Pojedini nauCniCii (i marksisti) ospOTavaju tae::nost ovog izraza,
~!i&.Cl .s. pravom ~a Zene nisu klasa i clii. se njihov polofaj ne mo:Ze
lZJednaCiti .s poloZ~Jem robov~ ..&!"~ks, a naroCito Engels, pojmu ropstvo
Zen~ n~ daJU znaCaJ nauCne ~efiUICIJe. ctrWtveno-ekonomskog poloiaja Zene u
kapt~zmu, vee ~e sluie JednOm figurom da bi istakli kako vBestranu
p~tC!DJt:nost ~ko 1 «?tud:t;nost .Zene od njenog lju~~kog biCa. Neosnovano je
!IliUJ.~DJe da Je ova] po]am tzazVaO po]avu teon]e a .,bocbi polova" kao
J.StonJs~om zak.onu: ~vaka revolucija XX veka preuzima iz marksizma svoj
govor 1 verbahzam 1 ne osporava, vee potvrduje ulogu i znaCaj kJasne
borbe kao motornu snagu istor.ije.
2ENSKO PITANJE
57
ban ne samo da rulii rezim represije vee i da ukaze na
nove drustvene alternative. Takav pokret je neizbezno
morao imati svoje poglede na drustveni i ljudski razvitak i svoje odgovore za zivotna pitanja drulitva i coveka.
Kao i svaki stvarni politicko·idejni pokret jedne
klase iii ljudske grupe koja hoce da menja svet i sebe u
njemu, pokret radnicke klase je imao potrebu da odredi
svoja resenja za ova pitanja, suprotstavljajuei se shvatanjima i idejama vladajuce burlioazije, i da, preduzimajuCi njen izazov nastoji da ga zameni svojim novim i
radikalnim izazovom. U takvim uslovima i odgovarajucim zahtevima radnicke klase celokupnog socijalistickog pokreta njihovi su vodeCi teoreticari, i originalni
i odgovorni ideolozi, Marks i Engels formulisali kako
svoju oplitu teoriju 0 oslobodenju radnicke klase i coveka tako u njenom okviru, a delimicno i preko toga,
teoriju o zeni i njenoj emancipaciji. Oni nisu filozofirali o Zeni, veC su je uveli u proces promene stvarnosti i njenog sopstvenog oslobodenja; a pre svega
su dali teorijske elemente da se shvati zena po onom
lito je bila, lito danas jeste i sto moze biti na putu opSte i svoje emancipacije.
Pri tome su neosporne tri cinjenice: a) ova teorija
izraliava drustvenu i idejnu situaciju u kojoj je stvarana, tako da osnovni problemi i resenja koja ona, u
radovima Marksa i Engelsa obuhvata, proizilaze iz posebnog iskustva kapitalizma XIX veka i njegovih efekatana zene svih klasa; b) marksisticka teorija o emancipaciji zena je neodvojiva od njegove oplite drulitven~
-politicke teorije, odnosno od celine i jedinstva teorije
Marksa i Engelsa; c) ova teorija o zenama po mnogim.
svojim idejama predstavlja nastavak, ali i prevazila- ·.
zenje prvih originalnih i velikih ideja o zeni i njenom
oslobodenju koje su nastale u revoluciji XVIII i XIX
�58
/
Dr JOVAN DORDEVIC
veka, u ideologiji romantizma i narocito u delima utopij, skog socijalizma. U nekim pitanjima ona nasi tragove
ovih prihvacenih ideja, narocito onih koje je izrazio jedan od najinventivnijih ,femiriistiCkih" filozofa, raspevani i ponekad konfuzni $arl Furije- istovremeno moderni dijalektiCar i vizionar, sa Hegelom, NiCeom i naravno, Marksom, kreator modernosti savremenog doba.
Sve avo Cini prirodnom i realnom osnovnu Cinjenicu
da su Marks i Engels postavili sociolosko-idejnu osnovu,
teorijsku cvrstinu i politicku usmerenost teoriji o zeni
u celini, a narocito u pogledu uslova i oblika represije
koju trpi i puteva njene moguce emancipacije.
~ Od tog vremena je revolucionarna i teorijska rasprava· o Zeni uSia u nauCnu raspravu o saznatim i pravim
pitanjima; raspravu koja se oslobada ne samo tradicoinalistickih i zaostalih shvatanja vladajucih klasa i
,mahizma" veC i romantiCarske retorike utopijskog socijalizma i blafene naivnosti verskih pridika o jednakosti .,boZijih stvorenja".
5. Marks i Engels su smatrali da je zensko pitanje
izuzetno sloZeno i znaCajno i zato su ga postavljali i nastojali da re.Se pod svim, u to vreme moguCim, uglovima
posmatranja istorije i prakse, i pokazali su, i na ovom
polju znanja i istrafivanja, svoju spremnost da dopune
i isprave svoja ranija gledista kad su ostvarena nova
otkriCa i utvrdene nove Cinjenice. U tome se oni razlikuju ne samo od niza nauC.nika tog vremena veC i od
"'11'bjedinih docnijih .,marksista" (zbog kojih je Marks bio
prinuden da se ograduje da ,,nije marksist"). U pogledu
na teorijsko raspravljanje o zenama, Marks i Engels su
hili ispred tog (svog) vremena, obuhvatajuCi teorijski
smisao i vid ove stvarnosti koji su pripadali aktuelnom
i buducem.
59
2ENSKO PITANJE
Njihovi stavovi i zakljucci nisu iscrpm 1 definitivni i kad bi se taka shvatili, oni bi se stavljali izvan
okvira svoje epohe, Sto oni izriCito nisu ni hteli, ni mogli.
Ne smanjuje se neiscrpna i nezamenljiva vrednost njiM
hovih ideja, njihovih doprinosa definisanju i resavanju
zenskog pitanja kad se utvrdi da su njihove misli neodvojive od vremena u kome su Ziveli i mislili, kao i od
njihovog socijalnog i muskog statusa. To ne znaci da
bi drugi, pa ni Zene, u tim uslovima mogli iCi dalje i
dublje u teorijskom doprinosu. Oni su ti koji su omogucili da se danas i sutra ide dalje i postavljaju i
resavaju problemi zena i da se stvara jedna teorija 0
Zeni. Ta teorija je joS uvek istorija i sveZanj usmerenih
i usmeravajucih ideja, sto je osobenost svake teorije
koja nas priblizava istini i stvarnosti.
Niko do danas nije otiSao dalje od Marksa u definisanju sustine zenskog pitanja. Osnovne postavke ove
teorije su sledece. Covek je deo prirode i prirodno
biCe, a istovremeno i ,.predstavnik svoje vrste".
Ljudska priroda nije nesto sto je usadeno u coveku; on
ima prirodne apetite i teznje, ali nacin na koji ih zado·
voljava je uslovljen druStvenom i ekonomskom revolucijom koja ukljucuje umerenost i moral. Kad covek
smatra zenu kao roba, iii iskljucivo kao licnost koja
treba da mu sprema hranu, on se odrice jednog dela
svojih sposobnosti da ostvaruje svoju prirodu kao
drustveno bice. Privlacnost medu polvima nije nesto
-sto je ·data po prirodi. Licna svest o drugom polu je
jedno istorijsko ostvarivanje, prilog coveka u stvaranjti
sopstvene prirode. Shvatajuci zenu kao ljudsko bice
koja ima razlicitu svest, covek cini korak napred prema
jednoj potrebi koja .,nije prirodna".odnosno bioloska;
vee prirodna .,ljudskoj prirodi".25)
25 ) K. Marks, Ekonomsko-filozofski rukopisi, Rani
Zagreb, 1961, str. 241.
~radovi,
,.Naprijed",
�Dr JOVAN
60
/
BORDEVI~
2ENSKO PITANJB \
61
'
SledeCi poznatu Furijeovu misao, Marks je, isto
tako, u drustvenom statusu zene nalazio istorijsko merilo sposobnosti ljudskih bica da postanu svesni svoje
okoline i da je savladuju; meru drustvenog pokreta koji vodi iz nufnosti u slobodu. Ali, za razliku od FurijeaJ
on istice da su postojeCi odnosi medu ljudskim bicima
jedna vrsta ,odstupanja" u odnosu na prirodu i na
druge. Ljudski sastav coveka je postao animalan, a
njegov animalni sastav se humanizovao. covek je po·
stao uglavnom ,stomak i apstraktna aktivnost". Njegove prirodne funkcije (kao sto je produzenje vrste,
prokreacije) su animalne, a ne ljudske. Polozaj zene
odr,azava ovu deformaciju ljudskih bica.••)
· ¥arks je isticao naCin na koji !judi mogu da pre·
vazidu otudenje u drustvenim odnosima. Tradicionalna filozofija tu ne poma:le, jer se moze pristupiti
filozofiranju samo polazeCi od perspektive otudenja.
U skladu s tim, koncepcija o zeni u takvoj filozofiji
nije niSta drugo do projekcija unutrasnje podele filozofa. Sposobnost poimanja, upravljanja i stvaranja mora se izraziti prakticnom aktivnoscu sa ciljem
da se svet promeni. Ako toga nema, covek se ograniCava na komentarisanje svoje sopstvene nesposobno~
sti da shvati. Situacija radnika je opsti izraz ljudskog
otudenja, dok je odnos izmedu zene i muskarca u najopstijem vidu prostitucija, koja je opet poseban oblik
univerzalne prostitucije radnika. Jedno komunisticko
drustvo moze da ucini kraj ovome stanju.27)
- - Razvijajuci ove opste filozofsko-antropoloske ideje,
Marks ne odvaja zenu od svoje definicije ljudskog bica.
Ali je ona - u ovom periodu razvitka njegove teorije o
") Ekonomsko-filozO<fski rukopi\Si, Rani radovi, ,Naprijed", Zagreb,
1961, sbr. 240.
H)
lsto.
zeni - jos uvek onaj ,drugi", elemenat spoljnog sveta
kakvog poima i kontrolise covek, tacnije muskarac. Zena
jos uvek nije drustvena grupa u pokretu u kome stice i
koristi svest o sebi; ona je pre reprezentativni simbol
coveka (tacnije muskog ljudskog bica) u njegovom odnosu sa prirodom. Ali, zena je u mogucnosti da postane
autonomno i svojstveno ljudsko bice u komunizmu, kada ce, oslobadajuCi se svih otudenosti koje je podnosila,
uspeti da prisvoji autenticnu ljudsku prirodu.
To je u skladu sa Marksovim glediStem po kome
oslobodenje zene od ekonomske zavisnosti, od koje ona
pati u reZimu privatne svojine, otvara vrata za istorijske
ljudske odnose. Ali, suprotno ,vulgarnom komunizmu",
Marks je ostro odbacio tzv. ,ideju" o zeni ,kao zajedniC.koj svojini". U sluCaju ,.kornunizma", kaZe Marks,
javna svojina bi zamenila privatnu svojinu, a u jednoj
i drugoj situaciji zena bi se nasla iskljucena iz ljudskog
razvitka.
Engels je tu ideju jos naglasenije izrazio u svom
radu Principi koinunizma (koji je poslufio kao prva
sldca ,Komunistickog manifesta" od 1847. godine), na·
vodeci da ,komunisticko drustvo, umesto da uvodi zajedniCku svojinu Zena, ukida je".
U istom radu Engels polemise sa tvrdenjem tadasnjih i docnijih (danasnjih) ,kriticara", odnosno neprijatelja komunizma, po kome komunizam vodi u ,zajedniCku svojinu Zena". Sa njemu svojstvenom logikom,
on objaSnjava poreklo ovog tobo.Znjeg i licemernog 11 uZa~
savanja" dobromisleCih" duhova, U.Zasavanja" koje u
periodima misaonog mraka i lazi (kao sto je to nedavno
predstavljao nacional-socijalizam) ispunjava svu ,kri·
tiku" marksizma i socijalizma. Bur.Zuj nalazi u Zeni obiC~,
no sredstvo za proizvOdnju. On je 0bave.Sten" da sred~
stva za proizvodnju treba da budu koriscena zajednicki
11
11
11
�62
Dr JOVAN BORDEVIC
od proizvodaca i dolazi do logicnog zakljucka da ee ova
zajednicka svojina neizbezno pogoditi zene. Ali, zakljucuje Engels, stvarni cilj komunizma je ukidanje statusa
zene koji od nje cini obicno sredstvo za proizvodnju.28)
Prihvatajuei ovu misao, Marks i Engels su u KomunistiCkom manifestu izneli joS neke argumente o odnosu
novog drustva (komunizma), prema zeni koji danas cine
osnovne pojmove i elemente u analizi Zenskog pitanja.
Oni isticu da se u postojeeem budoaskom drustvu muskarac sluzi svim zenama kao objektima i smatra zenu
kao svoju svojinu.
Od posebnog su interesa za svestrano poimanje zensk'!1>: pitanja i drustvene i licne situacije zene karakteristicne' Marksove analize Pariskih misterija, poznatog populistickog pisca tog vremena Evzen Sia (u Svetoj porodici). On istiCe jos uvek rasirenu pojavu poznate hipokrizije onih koji hoee da pojedinu zenu .,spasavaju" i
da se prema njoj odnose ,plemenito", au stvari podrZavaju (iii su nesposobni da shvate) mehanizam pomoeu
kojeg se zena eksploatiSe. Pojedinacna humanost, koja
ne dira u opstu nehumanost, nije radikalan akt, vee
povremena ,sentimentalnost" ill traZenje alibija za
stvarno ucestvovanje U nehumanosti. U OVOID pogJedu
ima viSe radikalizma i realizma odgovor koji daje jedna
javna Zena nplemenit01n gospodinu" koji joj savetl\je
da postane ,poStena Zena" (i koji u istom radu pominje
Marks): .,Postena, prema kome hoeete da budem po~na?"
6. Ovu teoriju (ideje) o zeni razvijaju Marks i Engels u Nemackoj ideologiji (1845-1846. godiiie). Na sirem planu nego ranije, oni utvrduju druStveni status Zene i uopste drustveni polozaj zene, i to prvenstveno u
28)
Principes du Communisme, Paris., ed. Socialis, 1:%2.
tENSKO PITANJB
(
63
funkciji materijalnih preobraiaja osnove drustva i promena u druStvenim odnosima, ukljuCujuCi tu i seksualne,
moraine i duhovne odnose. S druge strane, oni razvijaju
vee poznatu Marksovu naucnu hipotezu (do danas ne·
oborivu) da odnos ljudskih bica sa prirodom ne utice
samo na njihovu sopstvenu prirodu vee ina prirodu
njihovih medusobnih odnosa. Iz tog proizilazi da se sirina promene sto je covek moze u toku istorije ostvariti u odnosu na prirodu odra.Zava u naCinu na koji on
ima svest o drugim ljudskim biCima. Iz ove svesti se
rada .,udruiivanje" (asocijacija) koja rada podelu rada,
koja opet u pocetku nije nista drugo do .,podela rada u
polnom aktu". Ovde se uvodi razlikovanje koje ce doc,
nije predstavljati teorijsku kicmu Engelsovog Porekla
porodice, svojine i drzave i njegove podele rada koja se
zasniva na polu i prirodnim dispozicijama, s jedne strane i na svojini s druge strane. Dalji zakljucak iz ovog
razlikovanja, koje izriCito Cine oba pisca, jeste da je za
proucavanje drustvenih odnosa i shvatanje polozaja coveka, a time i zene, znacajna reprodukcija koliko i produkcija.29)
7. Dva su jos istaknuta marksisticka teoreticara po·
kazivala interes za zensko pitanje, dajuCi svoj doprinos
potvrdi, razvijanju i konkretizovanju Marksovih osnov·
nih postavki o zeni, njenom statusu i oslobodenju. To
su, i na odredenom nivou, Lenjin i Bebel. (Ali, i drugi
marksistiCki teoretiCari, od E. Marksa, Lafarga, Geda,
Kauckog i Roze Luksemburg do Gramsija i Mao Ce
Tunga, nisu zapostavljali i Zenu i njene probleme, na~
rocito u okviru svojih drustveno-politickih shvatanja i
pogleda).
2
~)
NemaCka ideologija,
,Kultura", Beograd, 1964.
�,,,
j·······
64
Dr JOVAN OORDEVIC
Lenjin piSe o zenskom problemu uglavnom posle
, pobedonosne oktobarske revolucije, kad se ono pojavljuje kao konkretno zivotno pitanje novog drustva koje
proizilazi iz utrobe jednog zaostalog i patrijarhalnog,
pretezno seljackog i patrijarhatskog drustva ukrucenog
u poznatu strukturu zasnovanu na principu muske hije·
rarhije: bog, car, otac, muZ.
Kao i u drugim oblastima u kojima je mislio i stvarao, Lenjin je u odnosu na Zenu ostao verni i samostalni ucenik Marksa i Engelsa, ali i originalni i smeli
nastavljac njihovih ideja i shvatanja. S obzirom na vre·
me i uslove u kojima je mislio i stvarao, i odgovarajuCi
na. drustvena pitanja koje je postavljalo novo drustvo
kGjf je nastajalo iz starog, Lenjin se posebno interesovao za postojeci i mognci oanos izmedu stanja proizvod.nih snaga i novih oblika svojine i polozaja zene, za problem mesta i uloge zene u partijskoj organizaciji i politickom zivotu, a pre svega za oslobodenje zene-radnice , .
od dosade i trivijalnosti rutinskog, domaCinskog i ku·
Cevnog rada, najzad, i za nevi odnos izmed:u muSkarca i
zene, ukljucujuCi i problem ljubavi.
U svim ovim shvatanjima Lenjin se ne udaljuje od
poznatih Marksovih, a narocito Engelsovih postavki (iznetih u Poreklu porodice i Polozaju radnicke klase u
Engleskoj, delu koje sadrti izvesne stavove za drustveno
i prakticno resavanje problema i potreba zene-radnice
kao domaCice i majke). Vise od Engelsa, on pokazuje
_Eosebnu osetljivost za oslobodenje zene od ponizavaju~eg tereta sitnih, banalnih i zaglupljujucih poslova oko
odrtavanja domacinstva i porodice. U kritici ovog dra·
sticnog oblika iskoriscavanja i odgovarajuceg ponizavanja zene Lenjin je pokazao posebnu osetljivost za
zivotna i svakodnevna pitanja, predvidajuci i preporucujuci drustevnu akciju u pravcu pomoci zeni da smanji
,.~
ZENSKO PITANJE
65
teret pod kojim stenje, narocito u materijalno i kulturno nerazvijenom druStvu, druStvu optereCenom svim
vrstama zabluda i fanatizma u pogledu odnosa muska·
rac-zena. On je marksist koji je, kao vod prve socijalisticke dr:lave, najviSe ucinio za konkretno oslobodenje
zene i za podizanje svesti sovjetskih zena (i zena uopste),
o njihovom ljudskom bicu, drustvenom znacaju i o
njihovoj politickoj ulozi. Ostvarivanje velikih ideja je
akt njihovog stvaranja i ima ne samo prakticno-kriticku
vee i teorijsku vrednost. To cini da je Lenjin ogromno
zaduZio savremeni socijalisticki pokret oslobodenja :lena i da je znatno obogatio marksizam i u odnosu na
zensko pitanje.
Lenjin je poznati protivnik tzv. slobodne ljubavi,
koja je cesto pratilac prve faze posle svake revolucije,
ukoliko praksa slobodne ljubavi nije prethodila pripre·
mi same revolucije (sto je Engels tacno zapazio da je
to skoro zakonitost). Iako je po sopstvenom tvrdenju
bio u svom Zivotu i shvatanju ,asket'', Lenjin je izrazio
dve misli koje sui danas poruka svakom pokretu za istinsko oslobodenje zene, kad se taj pokret razlikuje ad anarhizma i kad je svestan opasnosti skretanja u avanturizam i preteranost (ekscese). Na pitanje sta misli a lju·
bavi, koje mu je postavio stari francuski marksista i njegov licni prijatelj sari Rapapor, Lenjin je odgovorio:
,To je privatna stvar koje covek ne moze da se lisava".SO)
Na drugom mestu, poznata Lenjinova formula o casi
vade (izrecena u razgovoru sa Klarom Cetkin) sadr:li
stav o ljubavi kao a duboko dozivljenom i osnovnom
odnosu Zene i muSkarca.
10) Na franouskom jez:i:ku Lenjin je to izrazio i~m :reCi: ,S'est une·
chose privee dont on ne doit pas se privoc". Ovaj c1tat je autor dobio od
Rapapora u jednom usmenom razgovoru s njim.
�Dr JOVAN fJORDEVIC
66
8. Bebelovo delo Zena i socijalizam imalo je veliki
odjek na socijalisticki feministicki pokret, doprinoseci
·da se iz zabarava izvuCe ,Zensko pitanje" i da se Cak u
program nemacke socijalisticke partije krajem XIX veka unese zahtev o jednakim pravima muSkarca i Zene.
Zabtev koji je narocito isticao Engels i poddavale
Marksove kceri, Eleonora i Laura Marks (posebno poli. ticki angazovane).
Bebel je istakao dva osnovna shvatanja koja ce i
danas imati odjek u socijalistickom pokretu za oslobodenje zena: a) oslobodenje zena je neodvojivo od oslobodenja svih ljudskih bica od .,ugnjetavanja, eksploatacij~, nuZnasti i bede" u svim oblastima; b) Zenska pitanje· nije niSta drugo do vid socijalnog pitanja i oba su
nera.ZluCiva povezana i samo zajedno mogu naCi konaCno
reSenje.
PalazeCi ad toga, istiCe da se neophodni uslovi za
oslobodenje Zene nalaze u tzv. ,komunalizaciji"31) damacih poslova, tj. u osnivanju ustanova za cuvanje dece i
pomoC domaCinstvu; a sve to je nemoguCe obezbediti
van ,socijalistiCkog re.Zima". Ista taka, aslobodenje Zene
od eksploatacije i dominacije je u zavisnosti od osnovnog preobra:Zaja drustvene strukture (kapitalisticke).
Bebel je smatrao, kao i Engels, da potcinjenost
Zene ne poCinje sa kapitalizmom, jer je oseCanje inferiornosti dubaka usadeno u Zensku duSu'' i da se ono
izra.Zava na podruCjima u kajima se navike i priroda
mesaju do tog stepena da se izjednacavaju... zena je bi·
'Tlf, pise on, robinja pre no sto je ropstvo pronadeno".••)
Kao i Engels, on je smatrao da se oslobodenje zene
11
11) Izraz koji su socijalisti, naroC:ito posle Pariske komune, upotrebljavali za proces koji danas oznaCavamo terminom .,podru?itvljenje".
a~)
Bebel, Socijaliz.am i tene,
,Rad"~
Beogmd, 1909, str. 1.
ZBNSKa PITANJB
67
ne maZe izvrSiti samo putem revolucije: ona je tek
pocetak jednog dugog procesa emancipacije.
Pored ovih teorijskih stavova, Bebel nije otklanjao
moguCnost promena i u kraCem raku i nije izbegavao
da prizna mogucnost konkretnih sukoba izmedu .,zena
i ljudi" (kaa i svi pisci tog vremena, a i danas, on upotrebljava rec .,covek" za muski pol), ne samo u kapitalizmu veC i u socijalizmu. On je istovremeno otvoreno
naglasavao da je zena dvostruko eksploatisana: od stra·
ne kapitalizma i jedne specificne situacije podredenosti
koju je uslovio istorijski i moralni razvitak drustva. u
svim prethodnim etapama. On ujedno prihvata radikal·
nu tradiciju, pozivajuci potcinjene zene da neumorno
rade na svom sopstvenom oslobodenju, jer ,kaa Sto se
ne mogu interesi radnika izjednaCiti sa interesima gazda", taka ni ,Jnteresi Zene ne mogu se potpuno ukljuCiti
u interese muSkaraca". Ali za razliku od niza radikalnih
i socijalistiCkih mislilaca, ukljuCujuCi i Zene-revolucionare (kao sto su Meri Volkokraft i fantasticna i umna francuskinja Flora Tristan)38) koje su smatrale da zene treba
da Cekaju da se muSkarci odluCe da pokrenu njihova
oslobodenje, Bebel je ocenjivao da ima malo izgleda da
se muskarci, kao drustvena grupa, jednog dana odluce
da usvoje ideje .,emancipacije zene". Zasto bi oni to
uCinili, zakljuCuje ovaj skromni i jednostavni mislilac,
kad im zavisnost i podredenost zene u drustvu i porodici neposredno koristi.
Bebelova knjiga nema sjaj smelih i originalnih idejnih varnica Marksa, Engelsa i Lenjina (pa cak i nekih
docnijih marksista i socijalista), ali ona je prva monografija posvecena zeni od jednog socijalistickog borca i
pisca koji nastoji - najvise pod uticajem Engelsa ....;
93)
Bebel, Socijalizam i Zene, ,Rad", Beograd, 1909, str. 1.
�I
I
t
68
Dr JOVAN OORDBVIC
69
.tENSKO PITANJE
da misli marksisticki, realno i jednostavno. To nije obicna vulgarizacija marksistickih i socijalistickih ideja (pre
svega Furijea i F. Tristan), vee pristupacna i sistematizovana obrada problema koji su se postavljali pred
zene, narocito pred zenu radnicu pri · kraju XIX veka.
Inspirisan marksiimom, Bebel je nedvosmisleno potvrdio dve postavke na kojima se zasniva revolucionarni pokret Zena. Nikakav mecena ili ,lju~itelj .Zena" neC~,
i nije u stanju, da se angazuje u borb1 za oslobodenJe
zene. To oslobodenje mora obuhvatiti svest, angafovanost i borbenost samih zena. Revolucija je put za ostvarivanje tog oslobodenja, a to pretpostavlja postojanje
ne_samo odusevljenosti zene vee i socijalisticke vlasti
kofa je spremna i sposobna da zapocne i vodi duboke
drustvene, duhovne i moraine promene. Iako je napadan
i vredan od strane burzoaskog feminizma, Bebel je otvoreno i neposredno u svoje delo uneo izvesne probleme i
zahteve radikalnog feminizma, vezujuCi ih za socijalisticki pokret. Analize, opisi, poruke i osude koje saddi
ovo delo ulaze u antologiju socijalisticke i pretezno
marksisticke misli o problemu zena i nisu izgubili svoju
aktuelnost ni danas.
Iako pod uticajem ideja utopijskog socijalizma,
Bebel i nije nikad napustio kontakt sa proble_mima. svog
vremena i brizljivo se cuvao svakog dogmatiZma 1 ~a~
je cesto prihvatao i razradivao narocito Engelsove n;t•sh.
Engels je s pravom cenio i isticao ove Bebelove kvaht7~e
licnosti i deJa, koje jos uvek ostaje jedina monografi~a
7i-Zenskom pitanju u socijalizmu, iako je u nizu pitanja
zastarela i prevazid:ena docnijim razvitkom znanja i
istorije.
. .
9. Jedno od najznacajnijih otkriea ljudske m1sh
jeste osnovni teorijski koncept marksizma - borba klasa (mada je postojanje klasa i borbe u drustvu utvrdeno
znatno pre Marksa). Ovaj koncept, jos uvek predmet
raznih i razliCitih shvatanja i tumaCenja, doprineo je
da se konstituise istorijska i moderna nauka o drustvu i
Coveku; da se nauCno zasnuje svest Coveka o zakonima
koji vladaju nastankom, evolucijom i protivreCnostima u
istoriji i druStvu, kao i o nosiocima tih procesa, i o predstavama (ideje, teorije) koje se stvaraju u njima i pod
njihovim uticajem. Borba klasa je danas skoro opsteprihvaceno sredstvo saznanja o drustvenom dinamizmu
i borbenoj svesti druStva i Coveka o sebi. To ne znaCi
da nije uvek bilo klasno i ideoloski motivisanih pokusaja da se klasna borba, kao koncept i materijalni princip istorije, ospori i da joj se nad:e zamena. Najpoznatiji
od tih pokusaja su oni koji, prihvatajuci postojanje iii
samu nuZnost borbe za saznanje druStva i njegove nuZne
mutacije, uspostavljaju njene posebne nosioce, kao sto
su rase, nacije, religije, politiCke institucije, pa Cak i
kontinenti. Taka istorija politickih i drustvenih teorija
poznaje ideje o ,borbi rasa ,borbi nacija", ,borbi de·
mokratije i totaliiarizma", o ,borbi kontinenata" itd.
Biologizam i socijalni darvinizarn su najCeSCe ,nauCna"
osnova ovih shvatanja.
Jedna od novih teorija, koje su stvorene na istom
planu, je ona koja se zasniva na konceptu borbe polova;
ova teorija ima pretenzije da proces .emancipacije Zena,
i uopste resavanje slozenih pitanja polozaja i uloge zene
u istoriji i savremenom druStvu, zasnuje na borbi izme·
du zena i muskaraca, da ih time objasni, iii uopste da
ideju o seksualnoj revoluciji izjednaci sa pojmom sa-,
vremene revolucije i da razlike, nejednakosti i sukobe.
medu polovima proglasi za osnovni princip objasnjenja
i pravca promene u drustvu. Teorija o borbi polova ima,
svoje poreklo u platonizmu i svim oblicima misli koji
ljudske odnose svode na biologiju i psihu coveka, a
11
,
!11
�70
Dr JOVAN DORDEVIC
docnije je hranjena narocito idejama Kanta i neokantizma. U svom savremenom vidu teorija o borbi polova
se naslanja na psihoanalizu i sve viSe na jednu vrstu
teorijske simbioze koja se naziva frojdo-marksizam.
Svodeci ljudske (i time drustvene) odnose na seksualne odnose, psihoanaliza je prt1Zila osnovu za dva
simplicisticka zakljucka: a) sama iii samo seksualna
situacija odreduje situaciju Zene ili muSkarca; b) ,uslov"
iii polozaj zene se svodi na njen seksualni us!ov.
.
Teorijska uprostenost i ocigledna apstraktnost ovih
postavki psihoanalize nisu mogle odol~t! _pod priti~kom
teorijske ozbiljnosti i drustv'7'o-pohtiCkog realiZ~~·
mGrrksizma i pod uticajem razv1tka savrernenog knttckog nerva u okviru same psih_oanalize: !zlaz i~ kriz:
hoanalize i potreba da se odrze klasnr 1nteres1 burzoazije u oblasti teorije i politike doveli su do onog po:natog
intelektualno·politickog postupka na osnovu kojeg se
jedna nedovoljna i osporena misao pokuSava ,spasti",
odnosno odrzati naslanjanjem na teoriju koju nastoji
da kritikuje, pa cak i da menja. Tako je nastao kao
savremeni teorijski i ideoloSki ,model": frojdo-m~rk
sizam.
u odnosu na problematiku zene, frojdo-marksizam
pretenduje da dokaie da je (za neke pisce u socijalizmu,
a za druge i u postojecem kapitalistickom drustvu) seksualna revolucija moguca i da ona sama po sebi, i cak
jedino ana, maze dovesti do punog oslobodenja zene.
.....Jil:ojdo-marksizam pozajmljuje pojmove i terminologiju
Diarksizma, dajuCi im Cesto drukCiji smisao, taCnije
prazneci njihov autenticni idejni i politicki saddaj i zamenjujuCi ga pretezno verbalnim i psihofeministickim
sadrzajem. On govori o revoluciji, ali pretezno pod njom
podrazumeva seksualnu revoluciju. On meSa privatnu
svojinu sredstava za proizvodnju sa privatnom svoji-
ps!-
:lBNSKO fiTANJE
71
nom polova. On zamenjuje klasnu borbu borbom polova
iii smatra borbu polova kao neophodni us]ov borbe klasa.
Frojdo-marksizam istice da je zena eksploatisana ad
strane muskog pola kao sto je radnik od kapitaliste. u
usloVima savremenog dmStva, Zenski pol se konstituiSe
u autonomnu ugnjetenu klasu koja se mora osloboditi
od ,muske v!asti". Borba klasa je gigantska i vecita
borba u druStvu koje se ne moZe izraziti u svakodnevnom Zivotu, a pre svega u seksualnom i porodiCnom Zivotu. Borba polova je princip koji je u ovim situacijama
jedino primenljiv. Borba polova dovodi i do solidarnosti polova i uspeva da preovlada nad drustvenim klasama, naroCito u stvarnosti kapitalizma.
Frojdo-marksizam je spoj jednog oblika rasizma i
seksizma sa pseudorevolucionarnim verbalizmom. Njegov program o borbi po!ova klizi od gubitka zdravog
razuma do b!azenog simplicizma preobucenog u marksistiCku frazeologiju, zbunjujuCi meSavinom imitacije i parodije revoluciona;rnih tekstova,34) kao i Cesto komiCnom
naivnoscu.3•) Na teorijskom planu osnovne greske frojdo-marksizma se sastoje u sledecem: u posebnom redukcionizmu Zenskog pitanja na seksualni odnos; u neprirodnom opsesionistickom shvatanju seksualne funkcije;
u neobrazlozenoj konfuziji izmedu jedne socioloske kategorije (klase) i jedne bioloske kategorije (pola); u
neadekvatnoj (naucno i politickoj) upotrebi jednog nauc14
••
) U jedp.oj ,stu?-iji !~sP:irisanoj frojdo-marksizmom stoji: ,.Cela lstoma d? dan3;s )e ,bt~a tstO!J.Ja ~ borba polova, iskorBCeni, podvlaSCeni, ospo:av~t potCmJent 1 • ugnJetem pol moZ~ se osloboditi od pola koji ga
tskonSCava ako u 1sto vreme oslobodt druStvo od ugnjetavanja kapital-fal~sa. Jedan sp~ktar opseda Evropu; spektar feminizma sa falusom
u zubnna, u _pratnJl onog Sto ga podri:ava - ,lezbejstva" Les Temps
modernes, maJ 1974. - les femmes sentetent.
·
15 ) U tefnji da se stvori kulturni ambijent koji se razlikuje od
jeCeg, muSk~g, . predlaZe se promena gramatike: reCi ,muSkeg" roda ( .
l'rancuskom. Jeztku_ kao Sto su krevet, tela, friZider itd.) postaju Zensk
roda;, a pn tom zene treba da se ,oslob()de" .,seksistiCkoa: marksizma"
(Na tstom mestu).
pasty
~
�72
L1:
~
! .!
II
\ '!
i
!.
I
.I'
Dr JOVAN
:BORBBVI~
ZENSKO PITANJE
nog (marksistickog) koncepta - klasne borbe; na svodenja saznanja o kapitalizma, i njegovoj negaciji na probleme sitaacije i oslobodenja zena.
Marksizam ne spori postojanje i mogucnost raznih
oblika borbi (nacionalne, etnicke, kaltame i idejne) i
ne pretendaje da klasna borba konsamira iii zamenjaje
sve istorijske i savremene borbe. To se odnosi i na
,.borbu polova".
Sve ove borbe ljadskih grupa imaja svoje osobenosti i u toku istorije nisu se izra.Zavale na isti naCin.
One nisa bile podredene klasnoj borbi niti sa joj smanjivale istorijski znacaj i politicka efikasnost. Klasna
borba je strukturalna pojava: ona proizilazi iz razlicitog
polol;aja pojedinih grupa a proizvodnim odnosima i protivrecnosti izmeda otadenog rada proizvodaca i kontrole
i prisvajanja aslova i rezaltata njihovog rada od strane
sopstvenika sredstava proizvodnje i rada. Ona je nosilac
promene drustvenih struktara i asmerena je na aspostavljanje drustva bez klasne struktare. Klasna borba
je univerzalni princip; proizilazeCi iz druStveno-ekonomskih, odnosno proizvodnih odnosa koji odgovaraja
odredenom istorijskom nacina proizvodnje, ona obahvata sve sfere saperstrukture drustva: od politike do naake, ideologije i kalture aopste. Ona je istorijski princip koji prati i karakteriSe celokapna istorija k!asnog
drustva, !ito znaci da joj je poznat pocetak i da joj je
predvidljiv kraj.
Sve druge borbe grupa sa funkcionalne, partikalarne i aslovljene klasnom borbom. To se odnosi i na
,borbu polova" koja je u figurativnom smislu borba, i
ne moze se izjednaciti (i pored nastojanja naake i teoreticara ,borbe polova" da ovaj pojam izjednace) sa marksistickim znacenjem pojma borba klasa. U svom realnom i naacnom znacenju borba polova je funkcionalna
73
jer se odnosi na preraspodela mesta a organizaclJl
drustva; ona je partikalama posto ima a vida promena
pojedinih sfera drustvenih odnosa. Klasna borba se odnosi na sve druStvene sfere. ,Borba polova" je druStveno-politicki proces: ona je aslovljena nejednakosca i potcinjenosca jednog pola (zene) i probadenjem svesti te
grape o tom polozaja i mogucnosti da se on promeni.
Ona se ne poklapa sa celokapnom istorijom drustva i
pre je posledica nego azrok drustvenih struktara. Ona
ne resava promene oblika svojine, politicke vlasti i druga centralna pitanja istorije, kao sto je to funkcija
klasne borbe.
Ali borba polova nije ni fiktivna, ni apstraktna, ona
je koncept koji izrazava potrebe jedne ljadske grape
(zena) da se oslobodi podredenosti i poniZenosti celog
ljadskog drustva i da ga acini sto je moguce vise jednakim, solidarnim, humanim i civilizovanim. Onda kad
je akljacena a pokret snaga koje sa sposobne i pozvane
da menjaja stare struktare i kad je, vodena projektom
revolacionisanja postojecih drustvenih i ljadskih odnosa
radi aspostavljanja novih odnosa, lisenih hijerarhije i
vladanja jednih ljadskih bica drugim, ova borba moze
prosiriti, jacati i hamanizovati klasna borba, dodajaci
joj po jedna specificna dimenzija.
To akljacaje polozaj, i alogu zene a istorija klasne
borbe, a ova uloga zavisi ad naCina proizvodnje odnosno
od klase kojoj pripada, a ne od odnosa sa maskim delorn stanovnistva. Ovaj odnos je odreden stapnjem razvitka proizvodnih snaga i ostrinom klasne borbe. Ako
postoji oskadica a proizvodnji osnovnih sredstava za
zivot i (proizvodnja rada mala), i time ostra klasmi
borba, zene iz vladajuCih klasa istovremeno oslobadajti
svoja prokreativnu funkcija (produtenje vrste, odnosno klase) i ogranicavaja je (radi jedinstva domena i ka'
I
�74
I
l.
l
I
Dr JOVAN £10RDEVIC
pitala uopste), a zene iz potlacenih klasa su prinudene
da je suzbijaju, pojacavajuci svoj servilni polozaj u
porodici i domaeinstvu. u obe situacije zena postaje zrtva novog imperativa: demografskog.
Polozaj zene je slozen ne samo zbog njene ekonomske vee i demografske uloge. Ona nije samo radna snaga,
veC ona mora ida rada. Ona je istovremeno produktivna
i reproduktivna snaga. Proizvodni odnosi odreduju octnose reprodukcije. Seksualni odnosi su podredeni u logici klasnih odnosa. Ne samo odnosi vee i seksualno ponasanje se razlikuje prema klasama i u krajnjoj liniji
su klasni odnosi i ponaSanja.
~ Usled ove dvostruko dvostruke funkcije (produktivne ·-;- reproduktivne i autogeneticke, odnosno duplog
radnog vremena) istorija zene bi bila neumoljiva bez
dinamike klasne borbe. Bez klasne borbe ova dvostrana
funkcija bi delovala kao fatalnost i oslobodenje zene bi
bilo blokirano~ kao Sto se i deSavalo u re.Zimima ,klasnog mira", rasizma i patrijarhalnog militarizma. U re.Zimima u kojima je vladala ideologija tzv. tri ,K" i prema
kojoj zena pripada samo crkvi (Kirche), kujni (Kiiche)
i radanju (Kinder).
Ne samo marksizam veC i savremena kritiCka druStvena nauka odbacuje ideju da ce borba klasa da se zameni borbom polova. Iza ove ideje nalazi se uticaj
burzoaske ideologije i kult volontarizma i idealizma (filozofskog) koji karakteriSu srednje klase. Istovremeno
marksisticka kritika prosiruje svoje teorijsko polj~
'1\'lfpste i u odnosu na zene, prevazilazeci izvesna miS!jenja koja se u ime marksizma sire. Suprotno je marksizmu jer ne odgovara iskustvu i razvitku nauke tvrditi:
da je ljubav ekonomskl determinisana i da se subjektivnost podreduje objektivnosti, da seksualni odnosi nemaju svoju istoriju, da zene svoje oslobodenje treba da oce-
ZENSKO PITANJE
75
kuju od muskaraca i od vladajuCih ideologija iii driave,
da borba zena za sopstveno oslobodenje treba da se
podredi klasnoj borbi i da one u njoj nemaju svoje
ravnopravno, ali i nezavisno mesto k~·e im omoguCuje
da njihovo oslobodenje bude i postane njihova sopstvena stvar, da nema bitne razlike izmed \ polova i da se
zena uspostavlja kao ljudsko i drustveno bice kad zauzme muske polozaje.
Sve ove postavke uslovljavaju da se ide dalje u teorijskoj refleksiji o problemu zene koji prevazilazi cinjenicku osnovu od koje polaze. 2ene povlascenih klasa,
pod uticajem ,druStva blagostanja", sve su viSe udaljene
od proizvodnje i - zastupajuCi ideologiju svoje klase
- sve viSe primenjuju maltuzianizam, tj. ukontroliSu"
radanje, Sto znaCi da one sve viSe napuStaju svoju pri·
rodnu funkciju. To je situacija koja istovremeno odvaja Zenu i od sveta proizvodnje, i sveta reprodukcije.
Ni rad, ni deca. Ako je ona jos i naklonjena neradu (u
kuCi) i luksuzu, ona je i nosilac eksploatacije (prema
bracnom drugu koji radi). Ovako ,oslobodena", ona gubi
interes za stvarne ljudske vrednosti i, u uslovima potro~
SaCkog druStva, postaje nuZna komponenta trivijalnosti
i ,lakog Zivota" (dolCe vita). Tako se proces ,oslobocie~
nja" pretvara u novi vid eksploatacije.
Zena je danas u protivreCnoj situaciji. Svaki
korak u njenom oslobod.enju moZe se zavrSiti sa
njenim novim otudenjem. Ukoliko je viSe u situaciji da
bude jednaka kao clan zajednice, utoliko je vise udaljena od pravog proizvodnog rada i svoje prirodne funkcije. Ovde kultura ima viSestranu funkciju. Ona otvara
Zeni nove moguCnosti da uCestvuje i da se ostvaruje;
ona je brani od manipulacija i antikulture. Kultura i slo,
boda su uslovi da zene oslobodenje ne dozivljavaju kao
novo porobljavanje i da same ne porobljavaju drugog.
�1:?
i:
tj
q
II
t
n
·1
; l
II
I
I
I
I
I
\
:tBNSKO PITANJB
Dr JOVAN BORDBVIC
76
Frojdovih) i nametnutih ,falokratskih" zabrana i kompleksa.
Marksisticka politicka misao i pokreti koji su marksistiCki inspirisani istiCu jednostranost abe alternative.
Prva dovodi do toga da se zene pozivaju da napuste
svaku potrebu i zahtev za stvaranjem i usvajanjem specificne svesti i da zapostave cinjenicu postojanja posebne represivnosti u odnosu na Zene. U drugoj alternativi
Zene pretenduju da same mogu osvojiti ,sve i odmah'',
prihvatajuCi da se odvoje od svih oslobodilackib pokreta, naroCito onog koji im je najblizi, od politickog
pokreta radnicke klase, svesno okrecuCi leda cinjenicama da u danasnjem svetu i covek jos nije slobodan, upravo da nisu samo one pod represijom
i dominacijom. Pored jednostr~· ova alternativa
osti
izraiava odsustvo politicke zrel ti ne samo zenskih vee i drugih revolucionarnih p kreta. Nezrelost se
uvek izraiava u zapostavljanju efika osti u korist ideo-·
loskog sektastva i verbalnog ,radikalizma". N eefikasnost jednog revolucionarnog pokreta, koji definisu
i vode jedino muskarci, je isto toliko ocigledna kao
i neefikasnost onog pokreta koji revoluciji daje iskljucivo karakter oslobodenja zena. u oba slucaja misao je
parcijalna, i time netacna, a ideologija politicke prakse
zarobljenik .,specifiCnosti", i time otud:ujuCa.
Oceniti i shvatiti ogranicenost ovih aJternativa je
uslov da se prevazid:u teSkoCe i zabune u savremenom
procesu borbe Zena za oslobocienje, i u naporima napred·
nih demokratskih snaga da se oslobode fetisisticke
misli i zbunjujuce prakse koja ih je zarobljavala i de'
formisaJa.
Ako su zene danas stekle svest o sebi i o svojim pravima, to su postigle zahvaljujuci opstim borbama i idejama druStva u kome Zive i koje je neizbeZno ,muSko"
Ovi pojmovi se reprodukuju i u odnosu na zene
~oje, pod uticajem robne proizvodnje i postojece sociJalne diferencijacije, imaju povlasceni polozaj.
. . Frojd.o-mar~s~zam i sve druge koncepcije voluntanstickog 1 utopiStickog feminizma o ,borbi polova" kao
nov~j ~akonitosti ljudskog drustva su nesposobni da
otknvaJu svu slozenost i protivrecnost procesa oslobodenja zene. To jos jec!nom potvrduje da je istorija i
savremenost zene neodvojiva od shvatanja i uticaja osnovnog razvitka klasa, i klasne borbe.")
10. Sve ?ve teorije iii tendencije za oslobodenje zene
se svode na Jednostavno pitanje koje se izraiava u alter~atirvi_ koja je joS uvek od uticaja ne samo na savremeni
zenslj:I pokret, vee i na politicku praksu, narocito radnickih partija i organizacija.
Prva alternativ~ je: prihvatiti ,mu8ku" definiciju
~og~ zena u revolucwnarnom pokretu i, u ime jedinstva
I ~eh~e. po_kre!~~ zahtevati integraciju Zena, uz prihvata~
nJe cmjemce Iii shvatanja da se ne koristi i ne razvija
inicijativa zena i njihova oslobodena masta.
. ~uprotno ovoj ,integracionistickoj", druga alterna~Iva 3e a~ton.o:nisticka. Ona proklamuje da oslobodenje
zena ~~~e bit~. samo ~~t .samih Zena koje nemaju ,Sta
da tra~e u ,njihovom (tj. muskom) pokretu i da obezbed~';Je svo~ socijalnog i ljudskog ,ja" zene mogu obezbed.Iti same I autonomno. U krajnjoj varijanti ove alternativ~, sa nervoz?m i ubecienjem, pojedine Zene-pisci
..JiiQdaJU da se ovaJ autonomni dinamizam ima zasnivati
na osporavanju i rusenju mahistickih tabua (pre svega
k
ae~~ufno je naglasiti nerazorivu vezu izmed:u situacije Zene kao Ijud-
va
77
.
s Gg b1 1. Cl~na druStva i privatne svojine. Na taj
~ seLendejs.ohdariSe~o s . burZoaskim pokretom u korist
naCin sigurni smo
oslobodenja Zene",
mova m1sao. Je o~~ova z~ ocenu sawemenih polcreta za oslo-b(Leode~Je Zene, k~ L. ra:mJth (,s1fraZetskih" i
uopSte feministiCkih).
nJm, 0 emanczpacm terze, Moskva 11954).
)
�Dr JOVAN DORDEVIC
78
druStvo. Aka su one revolucionarne to sve ne bi bilo
.moguce bez proslih i sadasnjib revo!ucija. To sve uslovljava i sadasnje, i buduce borbe zene za emancipaciju.
One ispadaju iz istorije aka se izdvajaju i ne shvate celinu revolucionarnog preobra.Zaja savremenog druStva.
Ali i ovaj preobraiiaj ne maze biti celovit i efikasan aka
se zene guraju u drugi plan, a jos manje u ,zadnje dvoriSte" istorije i revolucije koja se priprema za stvaranje
jedne nove civilizacije, civilizacije koja jedino maZe biti
socijalisticka i komunisticka.
11. Jedan ad osnovnib problema situacije i uloge
zene jeste zenskost; zenskost je opredeljenje njenog
biJ;a. zenskost je preteino (u oCima muskarca) prosla
kr-oz tri etape: zenskost shvacena i podneta .kao hendikep! Zenskost osakaCena u muSkom .,modelu" - u ime ·
jednakosti; Zenskost kao osobenost zahtevana i kao
Zenstvd u ime specifiCnosti .zene.
Ove tri etape izraZavaju osnovne faze u razvitku
zenskog pokreta i u filozofiji feminizma. Prva je najdu:Za i ana uopsteno traje od prve svesti o diferencijaciji
bica razlidtog pola do danas; u pojedinacnom smislu
ana se zavrsava kad pocinje opstepoliticka konfrontacija zena u odnosu na drustveni i politiCki monopol
muskaraca. Ali, u drustveno·politickom znacaju, zenskost
u ovoj etapi, tj. i kad je shvacena kao izraz inferiornosti
iii hendikep, drustvo istiCe zenu kao subjekat, kao kvali·
tet Zivota; ona je osnova rad:anja i razvitka svake Zene
kao osnovnog ljudskog bica. Ova svest otvara period
~vremene borbe za :Zenska prava i Zensko oslobodenje
koje nasi protivrecnosti i apstraktnosti.
Definisanje zenskog pitanja i zene u odnosu na
ono i onog Sto je osporava, tj. u odnosu na muSkost i
muskarca, nastaje u ovoj etapi i ima razlidte oblike u
docnijim.
1
:tENSKO PITANJE
79
U ovoj prvoj etapi postoji pobuna iii samozadovoljstvo Zene Sto nije muSkarac, iii u muSkoj situaciji.
U drugoj etapi zenskost se negira da bi se izjednacila
sa situacijom muSkarca. Ovu etapu karakteriSe: muSkobanjost kao oblik zenskosti, uz seksualnu neutralnost iii
heteronomnost. Zena tra.Zi svoj identitet u izjednaCavanju sa muskarcem. Ona vidi mogucnost f~kosti u
izjednacenju sa drugim polorn.
Treca faza (u nacelu) polazi od principa: je akost
ali razlicitost. U savrernenoj ideologij( zenskog pokreta
ana podrazumeva dva pravca. Prema jednom, jednakost
se ne odvaja od specificnosti i vodi u okviru istog pola
u negiranje drugog pola i naglasavanje prava na ljubav
sa is tim (istom); u Iezbijanstvo u kame se manifestuje
jednakost i specifiCnost. Dru.gi pravac se izra.Zava u
stavu Zene: "o mojoj Zenstvenosti nemam ,kompleksa11 •
Ni superiornosti ni inferiornosti. Ni jednakosti. Ono
do cega ddim je: razlicitost. Ove dve poslednje teze
u shvatanju Zenstvenosti, odnosno Zene, obuhvataju osnovna pitanja savremene problematike Zene: One su
elemenat ideologije radikalnog zenskog pokreta (na Za·
padu) i cine idejni supstrat realne svesti 0 zenskom
pitanju.
Teorijsko preirnucstvo drugog pravca trece etape
lezi u odstranjivanju vestacke i apstraktne podele izmedu pojma Zene, Zenskosti i Zenstva, i u potvrdi Zene
kao ljudskog bica koje je proizvod sopstvene istovremene bioloske i socijalne evolucije. On je i prilog dija·
lektickom marksistickom pojmu 0 zeni i njenorn znacajnorn mestu u istoriji i danas. On pretpostavlja kritiku
tradicionalnih i preteZno "mahistiCkih" predstava i simbolizma o Zeni i Zenskosti koji se nameCu .Zeni i koji je :
vracaju u nejednakost i podredenost u mekanoj vodi ,
razumevanja i simpatija. On obuhvata jedan novi zabtev
�Dr JOVAN DORDBVIC
80
?
I
I
l
da Zena prevazide svako podra.Zavanje, svaki mimizis,
odbacujuCi ga kao zensku apaticnost; i potrebu da ~ena
stvori svoj stil narocito u misli i govoru kao doprm?~
jednoj sveobubvatnoj misli koja ce la~se obuhvat1ti
,sve", Sta viSe celu istinu. To sve dovodt .~o osn.ovnog
postulata: oslobodenje zene se ne sasto)l u nJen~m
oslobodenju od Zenskosti, veC u njenom. ostvare:r:J~,
tj. u uslovima da ona postaneJ svestrano ljuds~o biC_e,
a time da bude zena, zensko i zenstveno bez 1kakvib
kompleksa i osecanja krivice.
.
Problem oslobodenja zene se ne resava ~erbalm'?
radikalizmom ill humanistickim protestima, a JOS manJe
njenom depersonalizacijom i defeminizacijom. Ov~ oslo~ctenje podrazumeva ~ako r:;>dikalno osp_oravanJe. poIozaja zene i drustva koJe odrzava prak~u 1 shva~anJe ~
•
ze m· kao niZem i ,,ropskom biC.u, taka 1 revoluctonarrn
.
.,
.
pokret koji ukljucuje zenu kao jednako b1ce, spremno 1
sposobno da stvara ne samo Zi.~ot veC i ~?vi Zi~ot, kao
svojstveno i jednako Ijudsko biCe. Unosec1 ~ l~J pokret
uspomenu na ugnjetavanje koje jos uve~ t;aJe 1 potrebu
da voli i stvara novi Zivot, uloga Zena Je 1 per se revolucionarna.
.
..
Bez shvatanja ovib faza u odnosu na poJarn ze~stve
nosti i odnos Zene prema sebi i d~gima, ~e maze se
pratiti i oceniti duga borba zen_a za IJudska 1 _gractans~a
prava i za njihovo oslobodenJe: Ta b'?rba .'~a s~OJU
istoriju koja je kao svaka drustvena 1 polltlc~a 1Storija ispunjena uspesima i porazima: napretko~ 1 vr:'canl.ima unazad · ogranicavana i podsticana u zav1snost1 od
'
.
druStvenog sistema i vremena u kame Je. vod ena, k ~o
i u funkciji odnosa izmedu demokratskih, revoluciOnarnib, konzervativnih i reakcionarnib_ k~asa i_ grupa. Ta
istorija je istakla mnoge zene k~o m1shoce. 1_ v_ode pokreta, ali i niz muskaraca, kOJ1 SU shvat1h 1 danas
11
.ZENSKO PITANJE
81
shvataju da je oslobodenje zene uslov i njihovog oslobodenja, a narocito njibovog dostojanstva. Niko se ne
moze pozivati na licno dostojanstvo dok postoje grupe
i pojedinci koji su podredeni i poniZeni. To su istak!i
narocito Furije, Marks i Lenjin.
12. Marks i Engels nemaju svoju razvijenu teoriju
o seksualnim odnosima i o ljubavi uopste. To je dovelo
do tvrdenja da je ovim zivotnim problemima zene, i coveka uopSte, marksizam ostao na pozicijama tradiciona~
Jistiokib miS!jenja i pdmarne psibologije iii da ih je
podredio ekonomskim iii socijalnim problemima. Ne
moze se sporiti da su u Marksovom i Engelsovom delu
sadrZane neke od osnovnih ideja i o ,prirodnim" od~
nosima izmedu Zene i muSkarca, podrazumevajuCi tu
stav!janje ljubavi u centar tib odnosa. U ovim pitanjima,
kao i u drugim konkretnim, oni su bill vrlo obazrivi u
predvidanju i izbegavali su da predla2:u utopijske seme.
Ali, istovremeno se u njihovim tekstovima nalaze izri~
cite napomene i primedbe 0 seksualnim odnosima i ljubavi, kako u kapitalizmu i pre njega tako i u odnosu na
projektovano socijalisticko drustvo i na komunizam.
Marks i Engels su, u ime jednog viSeg i stvarnijeg
ljudskog koncepta o odnosima izmedu ljudskih bica,
smatrali da se u njibovo vreme brak (i uopste seksualni
i ljudski odnosi) podreduju vladajucim drustveno-ekonomskim odnosima, a u prvom redu tipu svojine, orga~
nizaciji rada i robno~novCanim odnosi,ma. IstiCuCi da u
ovim odnosima ekonomske i politicke institucije imaju
presudniji wticaj od spontanih ljudskib osecanja, oni su
dolazili do zakljucka o degradiranju, pa Cak i prostitu;
isanju ovih odnosa, posebno ljubavi, i narocito u kapitalizmu.
Pored toga, oni su pisali u mladosti i ljubavne poeme obojene romanticarskim zanosom. Marks je, ,pre
�82
Dr JOVAN
BORDEVI~
bralka ,sa fleni, slao SVOJOJ voljenoj knjige ljubavne
· poezije, a pisao joj docnije pasionirana ljubavna pisma, od kojih je jedno sacuvano (i danas objavljeno
na mnogim jezicima i u nas.3') Engels je bio pun divljenja za engleskog romanticnog pesnika selija, a namcito za njegove Jjubavne pesme. Njihov licni zivot
je bio po formi razlicit. Marks je imao -solidan brak,
ali je imao i va.nbracnog sina Frederika. Engels je ziveo u slobodnoj zajednioi 'Sa Meri Berns, a zaJtim, posle njene smrti, sa njenom sestrom. Obe su bile irske
mdnice i ubedene republikanke, dok je Marl<sova zena
iz imucne plemiCke porodice.
~ Ma~ksov i Engelsov teorijski ,stav u odnosu na ljuba'l' odgovara grckoj koncepciji i praksi ljubavi. Sustinu te antibudoaske koncepcije predstavlja shvatanje
o mogucnosti potpunog i slobodnog ostvarivanja i manifestovanja ljudskog bica, ukljuoujuCi i zadovoljenje
svih njegovih potreba i zelja. Oni nisu zapostavljali
sel<sualne odnose i ljubav iz ovih zelja i potreba, ali su
posebno isticali druStveno i idejno-<IIloralno stanje
drustva koje je pretposta,ka da se ove potrebe osete
i ove zelje izraze. U skladu s tim, oni su se vise bavili
pitanjem kad i pod kojim uslovima seksualni odnosi
postaju izraz bogatstva ljudske licnosti, a ljubav njihov
osnov i vrhovni izraz, nego u Cemu Ce se oni sastojati i
kako ispoljavati u jednom drustvu koje ce biti oslobodeno ekonomskih prinuda i -svih oblika otudenja ljud-skih odnosa.
Ali, Marks i Engels su istovremeno odbacivali svodenje ljubavi na ekonomizam i socijalnu uslovljenost,
kao sto su se protivili idealizaciji i kultu zene (sa prateCim sentimentalnostima i mmantizmom iii izjednaar) V. .,Prllog" u ovoj knjizj, str . .245.
I<'
ZBNSKO PITANJE.
83
cavanjem seksualnih odnosa s fiziokim aktom). U Svetoj porodici Marl<s predstavlja ljubav kao bitan elemenat ispoljavanja i ostvarivanja Ijudske licnosti. Preva~ilazeCi s~e ranije i savremene 1teorije o ljubavi, Mwks
IZraZava 1 sl_edeCu misao: ,Ljubav je prvo iskustvo
koje omogucava coveku da veruje o postojanju objektivno~ sveta izvan njega.SS) Moderno je i njegovo osporavanJe tvrdenja svih onih ·koji u svojim filozofskim
Hi ·knjiZevnim delima ispoljavaju ,suvereni intelektu·
alisti6ki prezir" prema ljubavi, posto time, pise Marks,
,odbacuju ·sve Sto Zivi, sve Sto je neposredno, celokup~
no culno iskustvo, celokupno istinsko iskustvo 0 kome
se u pocetku ne zna odakle polazi i kuda vodi".39)
M~r":_s i, posle njega, Engels su [s,ticali daje oslobodenJe zene proces na dva plana: oslobodenje od ekonomske eksploatacije i otudujuCih drustvenih odnosa,
s jedne, i od Culne otudenosti, s druge strane.
Sav·remene socioloske ankete potvrdu ju Engelsovu
opasku da je pravo stupiti u brak sa izabranom liOnoSCu mnogo viSe po.Stovano u ,,potCinjenim klasama" nego u vladajucim ,klasama koje se, i u pogledu bralka
licnih __odn_osa, kr~cu _,pod teretom svoj-ih privilegija
1 matenJalmh klasmh mteresa. Ovu slobodu pokazuje
danas ornladina u celini. AH Engels je istovremeno smatrao da, istorijski govoreCi, monogamija stvara nu.Zne
uslove za oslobodenje Zene; to je zasnovano na posto~
jecoj burzoaskoj teoriji, po kojoj je brak iz ljubavi
t_stovremeno pravo muS·karca i pravo Zene. Pri tome
je on ·S pravom tvr.dio da i u braku, i uop.Ste p-rava
dva bi6a koja se vole ·su nejednaka jer su podredena ·
pravu svojine (ali i pravo izbora je cesto nejednako
pravo i monogamija ga ne menja). To odgovara mis-
!
33 )
59 )
V. ,.Prilog" u ovoj tknjizi, str. 1125,
Isto.
�84
~
i
I
I
I
'I
i•!
IJ
il
:)
i
.•·\
.
'I
1'I
Dr JOVAN DORBEVIC
Jjenju, koje je izrazio mladi Manks 1840. godine, da i
posesivna Jjubav, iako proizilazi iz drustva privatne
svojine, stvara istov,remeno neravnopravnost i nove adnose potcinjenosti (cija zrtva nije uvek zena): posesiv·
na ljubav izratava zelju da se ima za partnera ne ljudska licnost, vee robinja, odnosno rob.
U svakom slueaju, marksisticka teorija ne definise
ljubav kao javni, veC kao privatni domen. ,Komunizam ce - istice Marks - preobraziti odnose medu polovinla u strogo privatnu stvar ·koja se ti.Ce samo lica
koja uspostavljaju taj odnos i u koji drustvo nece imati
nikakvu priliku da se up lice" .••) Nigde u svetu (ni u razwjenijem socijalizmu) ovaj zahtev nije ostvaren, pa ni
prjhvacen.
Suprotno izvesnim povrSnim shvatanjima, i isto
takvim ,,zvaniCnim" tumacenjima, koja su naklonjena
da Marksova i Engelsova shvatanja o Jjubavi pokrivaju
se Cesto Iicememim plaStom ,.asketizma" i druStvene
,.zaStite", odnosno ograniCenja, Marks i Engels ·SU isticali nuZnost, moguCnost i ·druStvenu potrebu da se sve
osobine, osobenosti i vrednosti zene, kao ijudskog bi·
ca, ostvare u punoj slobodi izbora i potrebi Jjudske
licnosti da bude •svoja u svome.
U sveobuhvatnom i sintetiokom korpusu marksizma teorija o ovoj strani zenskog pitanja je najmanje
zavrsena i zatvorena. Ona je omogucila da se mavksis·
ticka studija 0 zeni, a narocito 0 seksualnim odnosima
_ i ljubavi, upotpuni i dovede do modernog oblika, pri-hvatajuCi mz novih saznanja d ideja klasicnih i savre·
J:nenih drustvenih nauka, od sociologije i antropolitije
do psihologije i seksologije. UvodeCi ono sto Marks naziva ,privatni domen ljudskih. odnosa u strukturi dru' 1) Ekonomsko-filo'lJ)jski ru.kopisi. Rani cadovi, ,Naprijed", Zagreb,
1961. str. 245.
tENSKO PITANJB
85
Stva", savremena kriti,Cna (,neinstituciona:lizovana'')
marksistioka teorija 0 drustvu i coveku vraca Jjubav
u osnovni odnos 6oveka prema drugom i druStvenih
odnos~ uopste. U postavke Marl<sa, Engelsa i docnijih
marks1sta da nema prave Jjubavi bez revolucije (socijalisticke) i revolucionarnih preobraiaja kojima se konstituise novo drustvo slobodnih individualnosti, postepeno se unosi novo shvatooje po kome je Jjubav istovremeno revolucionarna .snaga .po sebi i znak i ·svojstvo
pravog revolucionara.<I) To je ljubav koja nije ni intelektuaJ!sti_Cki romantizam, ni fizicki erotizam, koja je
osecanJe 1 odnos sto sve to prevazilazi i, crpeci svoju
snagu u seksualnom odnosu, istov-remeno ga boga<ti i
sublimiSe. Ova sublimisuca strana ljubavi menja animaine" i ,ljudske sastoj.ke" liCnosti: prvi postajd' hu~
mani (i time slobodni), t,raieCi ravnopravnost i sreCu
,drugog", a drugi je spasavaju grubog karaktera obic·
ne igre i sam?obmanjujuee varke. U skladu ·s tim nije
strano marks1zmu -tvrdenje ameriCke revolucionarke i
feministkinje Erne Goldman da je jednwkost zene i mu·
skarca ,pit.anj~ socijalne pr~vde i lojalnosti", a da je
,osnovno 1 v1talno pravo :rene da voli i da bude
voljena".42)
Ovako deflnisana i shvacena ljubav je istovremeno
snaga pokreta .druStva prema ·promenama i osnov sve
vise ljudskih, i to ·istinskih Jjudskih odnosa oslobod~nih animalnih rezidiuma i socijalnog fo~alizma.
LJuba': .koju zena sve do danas daje i prima je obezlicena lJubav. Svesne, borbene i prave zene traze da se ·
taokva ljubav mora osvojiti svim oblioima revolucije, .
a da je svaki od .tih ohlika defigurisan ako nije voden
nuinoscu da se prava Jjubav ostcvari, da pravo i ljubav
•
_,.
4
~)
_<?vu
mis~
Je _iz;riCito form-ulisao i znalajni francuski pisac Stendal
m;:u.;e u zxvotru veliki IJubavnik.
'
u) E. Golcbnan, Anarchisam l1.11d other Essays, N. Y., 1910, stt. 223,
l
i· •i. : .
l"
il
�86
I
'
I
I
Dr JOVAN OORDBVIC
postanu sustlna odnosa izmedu ljudsJdh bica. Ona je
ujedno i osnovni akt zenske emanoipacije. Os!obodena
:lena, sposobna da daje i prima ljubav, postaje nova re·
voluclonarna sila.
U ovakvim uslovima ljubav nije samo a:kt i osecanje, vee ljudski odnos koji detetu, preko majke, otkriva prvu sliku drustvenosti, a docnije, zrelom cove·
ku, slozenost i viSedimenzionalnost drustvene stvarnosti. Ona je drustvena revoluoionarna energija bez
koje se ne moZe bitn<> menj.a~ti stvari i stvarati novi
Zivot i Covek.
Takva ljubav, potvrdena u drustvu, je prva stvar~acka snaga coveka. Ona stvara drustvo, a naroOito
nje"govu osnovnu, a teorijski slabo shvaCenu i osvet·
ljenu stvarnost, par, jedinstvo dvoje nJlh koje vezuje
i cije jedinstvo ostvaruje ljubav.
Par (couple) je stvarnost koju nisu zapazili samo
romantiC:ari, ,klasiCni filozofi i sociolozi pre Marksa.
Ali marksisticki koncept ljubavi konstituiSe novi pojam para. Par je stvarala6ka snaga istorije. Par se
stvara u istoriji, u obliku koji je drustveno determinlsan. Ali par koji je liSen istinskog odnosa ljubavi izmedu dvoje koji se udruzuju bez sjedinjavanja nije
stvarnost, vee je apstrakoija (kao i mnoge stvarnosti
u drustvu nejednakih klasa i ·robne proizvodnje).
Ispunjen ljubavlju (1 potvrdujuei je), par je nova
drustvena i ljudska stvarnost; on je graditelj ljudskih
._ajednica i njihovih promena. To cini da je ljubav ne
samo nuZni uslov prave ·revolucionaTnosti veC i istinskog drustvenog stvaranja i drustvenih promena.
Na ovoj <Jsnovi polotaj ·i uloga zene u drustvenim
stvaranjima i ·prornenama, u tkanju druStvenosti, prevazilazi porodicu, hrak i slicne odnose i postaje stvaralaoka snaga drustva d istorije kao celine. Stvoren od
~ENSKO
PITANJE
87
prirode, kao jedinstvo dvoje njih lwje vezuje ljubav,
par baca nove zmke na celo drustvo, ali j<Js nigde nije
postao svoj, nova stvarnost. On jos nije ona stvaralacka
snaga dru.Stva koje sve viSe traZi nove i" pasionirane
snage za izvla.Cenje iz savremene nemoCi i blokiranosti.
To- idejno i druStveno, kulturno i moralno osiroma~
senje podrzavaju dr:Zave i robno-novcano pravo, pretvarajum odnos ostvarenja i stvaranja roveka u reguli,
sani reZim, u instituciju.
13. Marks i Engels su ostavili znaeajne teorij&ke
poglede 0 oslobodenju zene kao ljudskog bica i 0 posledici tog oslobodenja za komunizam. Om su, kao i
Lenjin i docniji marksisti, doprineli da se ne samo
priroda eksploatacije i potcinjenosti :lena u toku istorije bolje i potpunije otkrije vee i da se upozna sama
priroda i osobenost Zene i 1kao individue, i u odnosu
na muSkaxca. Ne moZe se osporaviti da ova teorija -ne
zauzima .centralno mesto u delu ovih mislilaca i revolucionara, a.H pro1Jlemi Zene nisu zapostavljeni u marksizmu i njegova proovladujuca ideja o oslobodenju radnioke klase iskljuCile .; taj koncept u proces oslobodenja zena. Marks i Engels nisu dali odgovore
na sva pitanja koja se postavljaju u ovoj oblasti
istra:Zivanja drustvene prakse i Ijudskih <Jdnosa, niti
su moglii da formuliSu pitanja i odgovore koji se da·
nas postavljaju i traze.
Medutim ka]l'italna piotanja, koja podrazumeva stutlija o Zeni, ne mogu. ·se ni danas shvatiti i reSavati
mimo misli i otkrica Marksa, Engelsa i Lenjina. Stoga
se to mo:Ze u6lniti pod ovlm uslovima: a) ·da se napusti verbalni komentar tekstova; b) da se pravi ra:zJika izmedu izvornih misli i docnijih tumacenja, ode
nosno da se napusti svaki dogmatski pristup tekstovima o zeni; c) da ·se prosiri marksistiOka teorija, kaoko
�88
i
I
I
I
I
j
'
I
Dr JOVAN
OORBEVI~
na osnovu novih istra2ivanja i teorijskih zakljucaka
,tako i na osnovu iskustva i prakse oslobodenih zena i
pokreta za njihovo oslobodenje.
Sve je :to utollko neophodnije, ukoliko ostaju (od·
nosno nastaju) izvesna Jmpitalna pitanja koja tra2e
naucne ma,rksisti6ke odgovore ciji znacaj prevazilazi
teorije o Zeni. Ali, ova teorija ih .postavlja i ona su,
uglavnom, sledeca:
1) Da li samo ukidanje privatne svojine dovodi do
bitnih preobrazaja u organizaciji proizvodnje i time
do promene u polo:Zaju i zivotu zena?
2) Buduci da je pot6injenost i porobljav&nje zene
prethodilo kapitalizmu, da li se moze o6ekivati (nadati)" cia ce revolucionarni preobTaZaj ekonomskih odnO·
sa drustva u socija1wmu omoguCiti novu ulogu zeni?
3) Da li je nuzno, sa glediSta •interesa ·revolucije i
oslobodenja zene, da se zene organizuju u fuukciji
sops:tvenog ;skustva u a:evolucionarnoj borbi protiv ka·
pit&lizma i birokratskog etatizma?
4) Kakav oblik evolutivne revolucionarne organizacije zena moze (ili bi trebalo) da ima i kakvo mesto
u opstoj strategiji revoluciona,rnih klasa i kad je ta
strategija efikasna?
5) Do kojeg stepena iskreni revolucionari mogu
biti, ili jesu, ba:anioci jednakosti muskaraca i zene u
drustvu, po!Hioi, kulturi i porodici?
6) Da li je jediustvo ideja •i 6ina u odnosu na zene
~phodan uslov svoj'Stva mwksiste i revolucion&ra?
- 7) Da li biti revoludonar 6ini IDIUskarca umornim
od falokratizma i jedne wste .potcenjivanja zene; ako
ne, zasto?43)
~•) DrastiCni primer za ocenu ovog ~ -prufiti odgovor Majkla
Karmaskla, pomatog lidera jedne od radikalnih struja crnaCkog pokreta u
SAD, na pitanje ¥ma k~av Je njihov polofal u borbi za ,crnu vlast" (black
power): .,PoloZaJ fena JC JS znam samo ]edan: leZeCi".
ZENSKO PITANJB
89
8) Da li se na zeni mo:Ze primeniti kon<:ept klase
u .mai1ks1stiCkom znaCenju, imajuCi u vidu Engelsovo
poredenje zene s proleterom, a muskarca s buriujem?
Odgovori na ova pitanja se mogu danas skicirati
na osnovu iskustva socijalisti6kih zemalja i savremenog revolucionarnog zenskog poka:e:ta, kao i po!ozaja
.izvesnih pojedinaca u okviru revolucioname organizacije i socij&!isti6ke prakse.
Ak.o marksizam ne sackZi ,rgotove" odgovore na
ova pitanja, osnovne Marksove, Engelsove i Lenjinove
misli su nezamenljivi prilog ·savremenoj teoriji o poloZaju Zene i njenom oslobodenju 1i merilo za ocenu
stanja ne samo u k&pitalizmu ·vee i u socijalizrnu. To
se u odredenom stepenu odnooi i na samouprav.ne ideje, ukol>ko je samoupravljanje otelotvorenje i razvit£~k
marksizma.
Marks i Engels, a posle njih ; Lenjin, su isticali
da Ce Zene uCestvovati, kao i muSkarci, u borbi za preobrazaj drustva, jako njihov polozaj u drustvu nije
jednak muskarcima. Oni su, teoretski i licno prihvatili
uCeSCe Zena u revolucionarnom delu .i akciji na osnovu
potpune jednakosti. Marks je bio branila<: zenske sekcije u Intemacionarli i naglasio je izriCitu ulogu Zena za
vreme Pariske ·komune, oduSevljavajuCi se njihovim
heroizmom. On je brizno podsticao i pratio intelektualni razvitak svojih kceri i njihova angawvanje u socijalistickom pokretu. Engels je hvalio revolucionami
duh svojih zena (Meri i Li2>i) i nije se kolebao da se
.,uci u njihovoj skoli". Lenjin je cenio zensku posto,
janost i mudrost Krupskaje i podrzavao emancipatorske ideje i stavove A. M. Kolontaj.
Ali, u unutrasnjoj strukturi revoludonarne organi·
zacije, pa:e i posle Oktobra, zene su tDpele iii podno·
sile (nekad i bez negodovanja) isti polozaj koji su imale
�'~~>·, ...
·
y~*
..•
90
i
~/
l
i
Dr JOVAN
DORDBVI~
...•..•...
,·.,l
91
1:ENSKO PITANJ<E
'
i u proslosti. Mnogi revolucionari su se pokazali, postajuCi socijalisti (a ne uvek samozvani), nesposobnim da
se oslobode natalo:Zenog ,;kompleksa superiornostf' u
odnosu na Zene.
Sva ova ,saznanja i ove dHeme nisu nepoznate u revolucionarnom radniOkom pokretu i one .ctobijaju sta:ri i novi znaCaj u svim istorij.skim situacijama i uvek
kad se na opstem planu poS<tavljaju stalno aktuelni
problemi jednaJwsti i oslobodenja zene. Tako je i
danas.
v
_ 1. ,Prema materijalisti.ckoj koncepciji - piSe Engels - odlu6ujuCi faktor istorije je, u krajnjoj analizi, ~proizvodnja i reprodukcija neposredno nu.Znog".44)
Razvijaju6i ovu misao, Engels tvrdi da je u proucava·
nju druStvenih institucija potrebno uzimati u.obzir dva
vida stvarnosti: proizvodnju sredstava za Zivot i proizvodnju samih Ijudskih bica, odnosno odriavanje
vrste.
ZasnivajuCi svoja dalja istrazivanja na ovoj teoriji, Engels prelazi na sistemalsko istrazivanje porekla
porodice i privatne svojine i dr:Zave; u tom dlju on
ispituje stupnjeve u razvitku drustva koji odgovaraju
>eazliC.itim nacinima produkcije i ,reprodukoije. On vezuje promene u obliku porodice sa promenama u svojini sredstava za proizvodnju i otkriva odnos izmedu
svojine sredstava za proizvodnjn i polozaja zene u od·
1msu na muSkarca. On sa noV'im argumentima potvrctu~
je ranije ostvarena otkrica prema ,kojima je Ijudsko
druStvo u odredenim fazama svog razvitka Zivelo u
matrijarhatu, U kome je zena imaJa preov]adujUCU u!O·
gn i vladajuci polozaj •koje nikada docnije nije povra·
~~)
Les principes du communisme i u Antidiringu.
tila. Naprotiv, udasna drustva, ,koja. ~_u usi;>vila _si~tem
dominacije zasnovan na eksploataCIJ1 drustvenih grupa lise~ sv?jine s~edstava" z~ proizvodnju, uglavn~
su uCrvstlla 1 zao.S.tnla polozaJ zene kao novog "roba
iii ,porobljenog radnika - prolete;a".
.. . .
Istorijski znacaj Engelsovog pr>loga ma.tenJ_ahst~~
lroj teori}i o Zeni IeZi u t:ome Sto rn;. u .sVOJI~ mstrazivanjima o poreklu i razv1tku porod1ce (1 uopste o. o~
nosu izmedu .mu.Skarca i Zene), postepeno zamenJu]e
teorijsku xefleksiju i ideolosku dedua<ciju novim istraiivackim metodima Jwj<i obnavljaju znacaj analize stvarnog i sinteze pojedinih zaklju~~a zas.nova~il: n? utv;:
denoj empirij.i i time primenJUJe naC.in rni~IJ~nJa k?J'
se u stvaranju teorijskih ·sinteza ne udalJUJe od mdukcije.
Na osnovu istih metoda s<voreno je poznato delo
americkog etnologa i antropologa Luisa Morgana, koje
je pod naslo"om Arhaicno drustvo (Ancien Society) ?bjavljeno 1877. godine i koje ima podnaslov_ ,Veliko
ispitivanje procesa Jjudskog progresa od diVlJastva:
11
preko varvarstva do civilizaci~~ •• l! ovom :adu, koJI
znaCi poCetak _. moderne ma1en]ahsti0~·: naucne ~tro~
pologije, Morgan je, na osnovu ep1p1mcko~ :J?roucava~
nja americkih Indijanaca oortao uzlaznu !miJU antropoloske evolucije coveka.
.
Engels se posebno interesovao za ovu vrstu I&trazivanja pasta su on i Manks uvek traZili istorijske pod.rtke naucne dokaze za potvrdu ili ko:itiku njihove
hipoteze o medusobnim odnosima izmedu ljudskih _biCa i prirode u toku istorij.ske ere, pa, prema tome, 1 u
njenim pocecima, sto znaci i pre nje.
Posle Morgana, antropoloske studije su prosirile,
nijansirale i .donekle ispravile Cinjenice a, naroCirto,
zakljuOke do ,kojih je dosao americki antropolog. Na
v
i
�ZBNSKO PITANJB
92
Dr JOVAN
f>ORDEVI~
osnovu toga su pojedi.ni antropolozi (i .,protomaTkslsti") utvrdili da je Engelsova teorija zasnovana na nedovoljnom cinjenicnom tkivu i da nema opravdanja
njegov pokusaj da se ocena arhaienog drustva izvodi
na osnovu inace nedovoljnog poznavanja postojecih
primitivnih zajednica.••
Prela.ze6i na bitni doprinos Engelsove teorije, da·
nas se maze utv.rditi, bez preterivanja i politickih obzira, da je on dao, istina na osnovu antropoloskih i
istorijskih podat»ka i cinjenka ~vog vremena, sintezu
od interesa za otkrivanje polo:!aja i uloge zene u istoriji, kao i za mogucnost njenog oslobodenja u drust~
ko~ ce biti u stanju da, snagom svoje strukture, voljom
i sveSCu svojih sve slobodnijih ,.udruZenih uCesnika",
vraca sve oblike covekovog otudenja, a time i otudenosti
zene od ljudskog statusa i ljudske prirode.
Savremene studije o zeni potvrduju Engelsovu hipotezu .i zakljuoke, nasuprot jednom pomodnom i pseudolevicarskom miSljenju da je antropoloska osnova
(a time i teorijska zgrada) Engelsovog deJa .,prevazidena".") Odbacivati Engelsovu antropologiju i zakljucke o nastanku, ob!icima i razvitku braJ<a i porodice
kao ,zastarele" je isto toliko arogantan i tendenciozan .postupak kao onaj tkoji bi osporavao Darvinovo
delo pod izgovorom da se danas viSe zna o •istoriji i
transformaciji Zivotinjskog carstva i vrsta u njemu. Ge~
n1jalnost jednog naucnog deJa sastoji se u sposobnosti
-oojegovog tvorca da podigne na nivo teorijskih sinteza
utvrdeni empirijski materijal, koji je neizbezno vremenski i prostorno ogranken i nikad sa~nat do kraja
65
) Claude Alzon La femme potiche et f!d femme bonoviche Cd
Maspero"! Cahier, libres 248.
'
· "
4e) Greer G., La femme eunuque, fir. prevOO ,,La,ffont, Kat~ Millet La
politique du mAle, fir. prevod, 6d. Stock.
'
93
d definitivno. To ~e posebno odnosi na proucavanje
,makrosistema", koji Cine ne samo druStvo i priroda
veC i Zivot i Covek. NauCna vrednost ovih sinteza se
ogleda u plodnosti i efikasnosti primenjenih metoda istra:Zivanja, kao i onda kad hipoteze postanu elementi
jedne teorije koju potvrduju dopunska i na:knadna
otkriCa, rezuHati istraiivanja i misli.
Engelsova 'koncepcija o poreklu, sustini i obliku,
odnosno funkciji porodice, svojine J. v~lasti, zasniva se
na metodima koji su danas potvrdeni i prihvaeeni ne
samo u antropologiji vee i svim drustvenim naukama
i sadr:Zi hipoteze koje vade otkrieu novih vidova ovih
institucija, a time i postavaJ<a ideja bez kojih se ne hi
mogla ni zamisliti jedna na:ucna studija o zeni. Neizbezni sematizam, koji se nalazi u svim prvim ,pokusajima da se primene ovi pos-tupci, ne umanjuje idejnu
ulogu i teorijsku vrednost ovako proverenih i podsticajnih koncepcija. S druge strane, iatko je izvesno da
je Engels proveravao i klasifikovao originaine Marksave misli o Zeni· i njenom poloZaju i njenoj prirodi, ne
maze se umanjiti kapitalni znacaj Engelsovih postavki
i zakljuCaka kojima se ne samo zasniva savremena stu~
dija o zeni vee i prosiruje opsta marksisticka teorija
o drustvu i revoluciji. To se posehno odnosi na isticanje pojma i clrustveoo-politickog znacaja reprodukci·
je, bez cega S>!Udija 0 zeni (ali i 0 porodici, drustvu,
socijalizmu i kormu:Uzmu) ne prelazi granice sernatskog, jednostranog ekonomizma.
2. Tradicionalna i nekriticna drustvena nauka je
zapostavljala probleme medusobnih odnosa izmedu
razlicitih obllka produkcije i rep.rodukcije, i to danas
nastavljaju pojedini, caJ< i ozbiljni antropolozi, ne sa·
mo u zapadnim zemljama. S obzirom na to sto sva ta
shvatanja ne 110apa:Zaju posledice koje iz reprodukcije
�94
Dr JOVAN
OORE>BVI~
i produkcije proizilaze za polozaj zene i transformacije
makroorganizacije druStva ·i mikroorganizaana u nje~
inu, tradicionalistiOk.e, i u osnovi nemarksistiCke, antropoloSke i drustvene teorije nisu u stanju da pruze
nauCnu osnovu studiji o Zeni. Mnogi marksisti :koji se
bave ovim pitanjima drustva, ili problemima porodice,
braka i zene, nisu dovoljno shvatili i usvajali Engelsov
istraiivai\ki metod i aparat misljenja, jer .su zapostavili uticaj reprodukcije kao konstitutivni elemenat
materijalnog sveta i determinatimii istorijski faktor.
Tek u poslednje vreme proucavanje polozaja deteta u
porodici je dalo povoda da se stvara marksisticka psihologija sposobna da objasni prvo budenje individualne ~svesti o drustvu i porodici. U tom pogledu pooebni
teortjski znaCaj imaju: a) istraZ.ivanja i svatanja koja
ne polaze od pojamnog JCazlikovanja i odvajanja izme.
du proizvodnog rada i reproduktivne aktivnosti radanja i porodice; b) savladivanje poznate naklonosti mnogih marksista da preuveHcavaju znacaj radnih odnosa
i da zapostavljaju odnose u porodici. Jos uvek se u
drustvenim anketama i teorijama o drustvu zastupa
misljenje da se radni6ka svest jedino razvija u kontaktu sa proizvodnjom, ,.radom11 ; zaboravlja se da sva·
ki covek, a time i radni, pr<>izilazi iz jedne odredene
porodice. Covek dobiva predstave o svetu ne samo iz
ideologije i uticaja makrostrukture i vladajucih politiCkih i moralnih ideja veC i u porodici i na osnovu
odnosa koji postoje u njoj. On se najcesce izrazava, a
-'!l'l!.jveci broj to cini stalno, jezikom koji je naucio u
porodici i ocenjuje !jude i odnose ocima koje .su mu
otvorene, u odnosu na i preko ljudskih bica u okviru
porodice.
Rezultati proucavanja drustvenih odnosa u porodici imaju odlucujuCi znacaj za stvaranje ne samo jed-
tENSKO PITANJ.B
95
ne teorije o Zenskom pi:tanju i oslobodenju Zena veC i
nove nauene teorije o drustvu. Znatan broj pitanja koje su pokrenuli Marks i Engels u Nemackoj ideologiji
i Engels u Poreklu porodice, privatne svojine i drZave
ostalo je bez odgovora u nauCnim Tadovima marksista.
Ona .danas traie nekad novo formulisanj e i •savremenije odgovore, zasnovane na saznanju d. ·iskustvu ikoja
su tokom XX veka akumulirana u novim drustveilim
naukama, od decje i ·socijalne psihologije, seksologije,
semiologije i -kritioke antropologije do sociologije ·i po·
litikologije. SavJ"emena maDksisticka studija 0 zeni se
stvara i razvija ako sadrZi nova reSenja za otvorena
pitanja i ako ne prihvata dogmatske odgovore na osnovu stavova i pitanja izTa.Zenih u samim klasiCnim
mwksistiClcim radov·i·ma. Citati, inaCe vrednih misli,
i ponavljanje starih pitanja bez odgovora ne predstavlja nikakav doprinos uspostavljanju i razvijanju jedne
marksi&ticke studije o zeni. Suprotno tome, pojedine
nedavno objavljene studije 0 zeni, koje proizilaze iz
revolucionarnog Zensk.og pokreta preteino inspirisanog
marksizn1o1n, pokazuju svest i ikritiCnost u pogledu
nu.Znosti obnove pojedinih pitanja i ideja koje je postmarksisticka teorija zapootavila. To je ujedno potvrda
vitalnosti marksizma i njegove sposobnosti da se obnavlja, ispravlja i prevazilazi.
3. Marks (mnogo manje) i Engels (sistematski i
metodski) su postavljali problem zene u okviru prouCavanja i isti.Canja znaCaja porodice. To nije bilo ni sluCajno, ni neapravdano. U vrerne ·kad oni stvaraju svo:
je teorije, a to je viktorijanski period u Engleskoj 1
vreme druStveno.,politi&e krize u Francuskoj, deSavaju
se dramatiCne promene u odnosu medu polovi-ma, u
odnosima izmedu roditelja i dece [ uopste u oblasti
!icnih i ,rodbinskih" odnosa medu ljudima. To je, u
�96
Dr JOVAN OORDEVIC
f~~a P':"obitne akumulacije, proizveo kapitalizam;
ah n]egovim drustveno-politickim interesima nije od, govm:alo da se porodica raspada. Otuda pojava idea:lizov~nja burzoaske porodice. On sredine XIX veka porodica se proglasava za .,poslednje uporiste" ljudskih
osobina koje se viSe nisu mogle naCi i izraziti u jav~
nom zivotu ·kapitalistickog sveta . .,Toplota ognjista" i
,mir koliba" su izazvali seCanje na mirnoCu prirode
i na ljudska osecanja iz vremena pre kapitalizma.
Porodica se velica kao -sredina u .kojoj se covek
vraca svojoj pravoj prirodi, ostavljajuci pred kucnim
pragom maske koje nosi u javnom zivotu i oruda koji~a ·se sl'llZi na radu. U njoj je covek odbranjen od
raJ;araCkih posledica zlvotne borbe i takmicenja, neosetljivosti, zavisnosti i priti1s·ka svih vr.sta od drZave
i ,,javnog mnjenja" do ,drugog".47)
U ovakvoj porodici rena dobija i nove funkcije.
Ona nije smno primorana da stalno fizi6ki i duhovno
Zivi ,izmedu Cetiri Z'ida" veC ima i ,svetu duZnost" da
podda~~. musk~_rca i podize decu. Ona nema prava
na SVOJ z1vot; ruJe pozvana da ima inicijative i slobodu
odlucivanja. Ona treba da se u celini usredsredi da
obezbedi mir i prijatnost, socijalnu sigurnost i moralnu podrsku muskarcu (muzu, ocu) koji je istrosen i
ogrubeo u teskom radu za Jnterese porodice i zene;
muska:mc ima duZnost da zenu odstrani od svakog
kontakta sa tim .,neumoljivim i grubim zivotom."
Ova i ovakva porodica ne osporava postojeci pore"'"'!tak konkurencije i sebicnosti, nego ga, u stvari, podrzava. Pripremajuci ooveka (muta) da se otporniji vrati u zivot takvog drustva, zena je ta koja celici coveka
.
~1) PC?z.nati ll).a~sko-sovjetski eko~OIJ?.iS~ Varga pripisuje iste osobine
l vrednosti porod!CJ. 1 savremenom sOCIJalistiCkom (uglavnom sovjetskom)
druStvu (1;1 radlu nazvanom Testameru:t, s.toga Sto je objavljen posle autorove smrtl).
ZENSKO PITANJE
97
da se oddi u jednom nebumanon:t drustWI koje ne
stavlja pod pitanje. Ona je to pri:morana da cini po
cenu podredivanja novoj nehumanosti koja gusi njen
licni zivot. Ovaj njen polozaj je i posebno ponizavajuci
jer ga velicaju pesnici (Raskin) i ovekovecuju slikari i fotograri (prikazujuCi ,.sreCnu" porodicu oko ,nasmejane" Zene sumornog lica).
U ovakvom shvatanju budoaske porodice izra:Zeni
su interesi vladajucih grupa da se istovremeno odr:li i
prikrije kapitalisticki nacin proizvodnje i zivota sa njegovim slobodnim trZiStem i socijalnim darvinizmom, ali
i strah radnika da ne gube posao usled konkurencije
zenskog jeftinijeg rada.
Mar·ks i Engels su 1smeja<vali ovakvu ·koncepciju
porodice (Komunisticki manifest i Sveta porodica), a
Engels je uspeo da relativi2luje i vremensk.i ogranici u
okvoru svog koncepta o menjanju oblika porodice i
braka u funkciji materijalnog razvi1lka i l<lasne strukture u drustvu. Oni su u tipu burzoaske porodice i njene drustvene funkcije dobili nove dokaze za svoju
opstu tezu da se dnuiltvene promene u oblasti proiz¥odnje neposredno odra:Zavaju na porodicu.
Za razliku od burzoaske ideologije i radikalnog feminizma XIX veka, Ma1>ks i Engels nisu ni idealizovali,
ni osporavali porodicu. Docnija marksisticka misao se
deli u dva pravca; s jedne strane, idealizovanju porodice suprotsta-vlja njenu opstu i uslovljenu kritiku,
i u obliku burZoaske porodice, i njenu negaciju; s druge strane, uz osude porodice istice se koncept slobodne
i Jjudske zajednice eoveka i rene koji se vole i u tom
odnosu preuzimaju slobodno i po svojim zeljama funkciju reprodukoije eoveka. Ova dva pravca dosla su posebno do izraZaja u periodima IDrize bur.Zoas-ke porodice i celog burl:oaskog sistema vrednosti, iii u periodima
�98
Dr JOVAN OORDEVIC
pripreme socijalisticke revolucije i u prvim fazama
posle njene politicke pobede. U odno~u na ovu dru~u
situaciju, karaktristicne su slobodne 1 6Ve~e diskus1Je
i iskustva o pitanjuna seksualruh s!oboda 1 ,slobodne
ljubavi" i u Sovjetskom savezu u prvoj de<:eniji posle
oktobarske revolucije.
Sliku ovih karakteristicnih strujanja i priloga
marksistiCkoj teoriji o zeni i njenim ljudskim, soci·
jalnim i priroclriim pravima sadr.Ze radovi r~dikalne
boljsevicke feministkinje Aleksandre KolontaJ.••) Radovi Kolontajeve vise se odlikuju sme!oscu da se raspravlja o nekim u to vreme, taou:pitanjJma. o lj.ubavi,
odnosu Zene i muS·karca i ,p:lOVOJ" parodiC!, nego po
noVini reSenja i sve:Zini ideja i anal1za.
· 4. Normativni koncept i politicka teorija u savremenim socijalistickim zemljama pre se oslanjaju na
poglede, tradicije i navike porodice iz perioda ~~e _so~i
jalisticke revo!ucije, odnosno pre uvodenJa socJJalistuo:
kih institucija u te zemlje. Porod1ca se ne idea!izuJe,_ ali
se i ne traie takvi oblici koji bi odgovarali emanc1pa·
ciji ljudske licnosti, a posebno zene. Nema jos ~ve~
ozbi!Jnih radova koji bi nastavili, iii bar potvrd1~ali,
ideje Marksa-Engelsa i drugih istaknutib marks1sta
(Lenjina i Bebela). Nema ni kritike burzoaske porodJCe,
ni ispitivanja uzajamnog odnosa izmedu zadr.Zane, u
osnovi, stare porodice i novib oblika i funkcija produkcije i reprodukcije koji odgovaraju socijalistiCkim
produkcionim, drustvenim i moralnim odnosima. Poro.-eica se kao takva, tj. kao institucija u kojoj se marufe·
stuju patrijarhalnost i emancipovanost, cak i ,modernizam", podrZava i "potvrGuje" (u pravno-politiCkim do46) Slobodna ljubav; Borba tena !~nica za .niiha.:'!- prava; Porodica
i komunistiCka drt.ava; Radnu=ka opoztczfa; Autobrograf9a .seksualno osloboitenog radnika - sve ove k~jige, pi?ted. ruskog, objavl]ene su na engles.kom, a pojedine i na drogxm jeZicrma sveta.
:ZENSKO PITANJE
99
kumentima). Ona se ujedno menja, a delimicno i raskida
- u praksi.
U ovakvoj situaciji Enge!sovo tvrdenje ,da su od
samog pocetka dva pola stavljena u pogresan polozaj",
nije u novom drustvu nasla svoj demanti ni u misli,
ni u praksi. Industrijalizacija, napustanje poljoprivrede i prvi efekti vise ill manje· sramezljive ,sek·
sualne revolucije" su izmenili ekonomske osnove
porodice i njenu tradicionalnu strukturu. U nizu
slucajeva licni odnosi u braku i izvan braka su
promenjeni (i Cak izokrenuti), a u isto vreme u ,makrodruStvu" su druStveni odnosi, moraine norme i ljudska ponasamja ostali vise-manje isti. Pored ustavnog i
pravnog proglasavanja principa 0 zastiti porodice, polozaj zene i majke jos nije bitno izmenjen. Nije bitno
postignuto da zena koja radi, tacnije koja je ,u radnom
odnosu", odrti svoju samostalnost i slobodu u licnim
odnosima, a da Zena koja ostaje u domaCinstvu, tu
stvarno radi, stekne jedno svoje novo ljudsko dostojanstvo i drustveno uvazavanje.
Istovremeno se javljaju i situacije da :!ena-radnica
saCuva, odnosno dobije 1radno mesto, a da je muZ bacen u nezaposlenost, kao ·i to da jedan b.roj mu!lkara.
ca, naroCito mladih muZeva, preuzima na sebe kuCne i
domace pos!ove, ,funkcije" koje ne vrsi sa odusevljenjem i retko efikasrno i korisno. Engels je smatrao da
ova ,izmena uloga" izmedu braCnih partnera ,deg.radka
porodicu" (muskarca),••) dok pojedini savremeni so·
ciolozi tvrde da je jaCa i da to ima uticaja na izmenjeni
polozaj zene.5•)
U svakom slucaju, sve ove promene ukazuju na to
da je u socijalisrtiCkom svetu i nova porodica u
4') Engels, Polotaj radniCke klase u Engleskoj.
so) Firestone Q., La Dialectique du Sexs, (francuski prevod) ed. Stock.
�100
lli' JOV AN OORDEVIC
nastajanju, ali da jos nije ni osmisljena, ni uoblicena. Pored toga, u socija!istickom drustvu se
uspostavlja jedna stara protivrecnost na koju je
ukazao Marks u Kapitalu, smatrajuci je elementom
raspada porodice u ·kapitalizmu. U ·svim ~avremenim
drustvima, osim u najmanje materija!no i ekonomski
razvijern1m i u seljackoj privredi, porodica je pr~tala da
bude jed!inica proizvodnje i postala je isrldjucivo jedinica potrosnje.
U potrosaokim odnosima svuda, i u porodici,. pre;>V'!aduje fetiSizam ;robe i novca, a ne potrebe ostvariVanJJa
!icnos·ti i humanizovanja sredine. t.ena najvise trpi pod
pril;iskom potrosaokih odnosa i psiholo~i_ie;. ut<;>Iiko p~e
iii vi~e ukoliko u ,makrodrustvu" ona mJe ISklJucena IZ
robne cirkulacije (ne samo kupovina Zene i .,miraz" veC i
t>rkanicenje, novae i ,veze"). Potrosacki odnooi podstiCu razlike, deobu, akvizitivnost i posesivnost uCesndJk.a,
naroCito onog ko ne unosi ·sredstva i novae; oni se Sire i
nadimaju pod uticajem kako neimvljenosti i malogradanskog mentaliteta znrntnog broja zena tako i na!klonosti zene za !uksuzom i trosenjem mdi trosenja. Oni su
suprotni so!idamosti i jedinstvu grupe, Idubavi meoo
njima i autonomiji <i dostojanstvu Iicnosti. Izolo<vaina
potrosacka porodica crada m.Ue pseudozadovoljne celdje,
,atome" koji Tazbijaju sire drustvene veze. U takvoj
sredini ponovo se rada privatna svojdna i naklonost prerna njoj, iz cega se i dalje sire odnosi konkurencije,
,vikendicizma", prestiZa, divljeg individualizma i go~
'
spodarenja.
fuotivrecnosti izmedu proizvodnje d porodice kao
-
potroSa<Ske jedinice, u savremenom druStvu industrijalizacije, nauCne i tehniCke II'evoluoije, ne mo.Ze se reSavati
vraCarujem istorije unazad, tj. "obnovom" naturalnQ-IkuCM
ne ;proizvodnje. TeoJJijski, ova :resenje se moze postavd-
.tBNSKO PITANJE
I
101
ti samo na planu isticanja :z.nacaja fu!l1kcije repTodukcije
i uspostavljanja i sirenja kulture i kultume revolucije.
Promena odnosa dzmedu socijalizma i .kulture, a time i ·
porodice i kulture, je krupno pitanje uloge, smisla i ,jacanja" (humanizovanja) porodice u savremenim uslovima. Ona je jos uvek bitno potrosac kulture, a ne i njen
proizvodac.
Proizvodnja nije samo a!kt stvarnnja metarujalme
VTednosti kao robe VeC i stvaranja CoVeka i drustva
(Ljudskih odnosa). Covek se ne stvara hioloskirrn aktom - rodenjem, vee loroz odnose i svoj rast (Zd<vot)
individua postaje covekom. To se isto tako odnosi i na
zenu: ona se, radajuCi se kao odredeni pol, stvara zenom
u pra~i odnosa sa muskarcem kao i sa drugima, u porodici i u Sirirm druStvenim sredinama.
Porodica koja .proizvodi eoveka i reprodukuje vrstu .istov:remeno ostvaruje ekonomsku, sooijalnu, kulM
tumu i politi6ku m·isiju. Ona tu ,misiju" ne maZe 1zvr~
siti ako nije jedinica proizvodnje i stvaranja. Ona ne
moze biti proizvodna jedinica ako nije kulturna jedini~
ca i jedinica kulture, a to se ne stvara krvnim vezama,
vee zajednickim :radom u akcijama svih njenih Olanova,
a posebno zene; promenom njenog kvaliteta i oblika.
5. Kulturna porodica, u uslovima socijalizma, je ona
zajednica u kojoj individua stalno menja odnos izmedu,
kako to naziva Marks, ,animalni i humani sastav !judske
licnosti" u korist drugog. Individua se tada podize do
svesti o ,porodiCnim" odnosima kao ljudskim i priprema se za njihova sta!no oplemenjivanje i menjanje
pod uticajem i radi ostvarivanja novog socijalistickog
drustva. Nema kulturne porodice ako to nije drustvo
u celini, tj. ako nije spremno i sposobno da potiskuje
animalnosti i razvija humanost, tacnije, ako ostaje u
�102
I
I
I
I
I
,I
I
il
Dr JOVAN OORDEVIC
praksi i po konceptu nekulturno i cak antikulturno.
Te drustvene promene preteino moze obezbediti kulturna porodica. Kul turna ne •samo po mani~ima i ponasanju, po oplemenjivanju nasledenih iii urodenih grubosDi
(sto je prvi uslov i mera), vee i po priJ?a:emi! ¥aspitanj'!
coveka da bude covek u punom smislu, lJ. aktivno l
stv8Jl'alacko bice koje je sposobno da vo1i, da se udruZuje, da se bori za novi mvot i za bolje i svesni.je ,ja".
Kulturna porodica je vee po tome i.~dinka. k.ultw-e,
ali ona je to u punom smislu ako u svOJim okvmma ne
stvara, prisvaja, cuva i potvrduje nove kulturne w~
nosti koje nicu iz tla socijalistickog dJ:ustva, bez koJih
on"' ne moze prese6i pupcanu vrpcu sa starim drustvom
i stl11!'om porodicom. Jedna od jos uvek nedovoljno
shvacenih i nedefinisanrl.h wednosti jeste zena; zena u
svim njenim funkcijama, od .radnika, nosioca prokreacije do majke i domaCice, .do ljubavnice, druga, prijatelja i vaspitaca. Takvu zenu, oslobodellJU cinjenice i kompleksa represije, oseCanja ,ikrivice" i potiskivanih nagana i zelje, .takvu slobodnu i stalno oslobodllacku konkretnu licnost tra:li raclnicki pokret i socijalisticko drustvo. Ona je konstitutivni elemenat •kulture i porodice kao
fabrike kulture. Takva licnost nije ujedno proizvod iii
privezak nekakvog ,drugog", pa ni oca i mui:a (muSkarca). Ona je sopstvena licnost koja se sama stvara u
kulturnim sredinama i u kulturnoj praksi. Ona nije fu.
vaa nikakvog, pa ni ,;kucnog mira", jer ona mora hnati
..JI..Sebi stalnu uznemirenost da ucestvuje u sopstvenoj i
ojistoj kulturi zajedllice. Sa ovim u vezi, koncept kul·
turue revolucije prelazi sa cisto politickog plana, na ko·
me se ;danas shvarta i delimiCno ostvaruje, na druStveni
i ljudski plan. Oslobodenje zene i kulturna porodica su
snage i merila kulturne revolucije u njenom novom,
istorijskom i ljudskom znacenju.
103
:2:ENSKO PITANJE
6. Marksisticka misao i socijalisticki koncept uop5te
izvrSili su u celom svetu najsnaZnij:i uticruj na postavljanje prohlematike o zeni i o njenom oslobodenju. To
je posebno taCna u odnosu na one zemlje u kojdma se
gradi socijalistic5ko drustvo. Ne moze se tw·diti da se u
svim socija:listickim zemljama na isti nacin postavljaju
i sa istim uspehom ~esavaju sva pitanja od in1eresa za
polozaj i ulogu zena. Ne postoji medu njima istovetnost
ni u teoriji i programima, ni u zakonodavstvu i praksi.
To se ne moze ni oeekivati, jer socijalizam nije uniformni i spolja dirigovani proces, iako je u osnovi jedinstven,
naroCito :kad je voden i inspirisan ma:rksistiCkim projektom drustvenih, kultmnih i moraJnih preohra:laja.
Unitarizam vodi u uniformnost, a plUJ:alizam pmti i
snazi jeclinstvo.
Ali, uprkos tome, postoje izvesne zajednicke orijentacije, ohlici i tekovine u pogledu resavanja situacije
Zena, i to prete.Zno ekonomskih, socijalnih, kulturnih i
pravnih wdova te situacije. :tena nije jednostavno pre.
neta iz kapitalizrria u socija!Iizam i tu ostala nepromenjena (stone znaci da je postala potupno nova). To ujedno
istice neopravdanost izvesnih gledista, koja izrazavaju
pojedini ~adlkalni d .,krajnje !evicarski" pisci u mzvijenim zapadnlm zemljama, da socijalizam u praksi nije
nista uci:nJo za promenu polozaja zene i da izmedu kapitalistickog d socijaJistickog drustva nema hitnije raz.
Hke u njenom podredenom i neravmopravnom polozaju
u odnosu na muskarce.Sl)
Ova hi kvaziprogresivisticka aroganaija hila zame.
njena prikJ:ivenom i neskJ:ivenom intelektualnom aTogantnoscu kad h<i se twdilo da je socijalizam, cak j u
zemljama u kojima duie traje, .uspeo da postavi i resi
0
11) V.
Mi~Jjenje
S. Bovruar, str. 248, ove knjige.
�!
104
Dr JOVAN OORDBVIC
ZBNSKO PITANJ.E
105
'\
/
I
I
!
I
i
I
I
I
'
II
u
sva pitanja i slozenost kompleksa oslobadenja zena iz
nejednakog, neravnopravnog i patclnjenog polazaja u
kame su se vekovlma nalazile, jos pre kapitalizma, a
nalaze se i daoas kad se ova j prevazilazi.
Vee je istruknuto da drustvena nauka, i kad je zasnavana na maDks]stickom nacinu misljenja, nije proizvela ni u jednoj socijalistickoj zemlji (ni izvoo njih)
dela iJi ozbHjnije studije o zeni i a zenskom pitanju
uopste. Istovremeno, nema bitne razlike izmedu pasta·
jeeih socijalistickih zemalja u pogledu obezbedenja ze.
nama mesta u javnam zivotu i organizaciji drustva koje im pripada po njdhavom braju, ~adu i znacaju u proizvodnji i drugim sferama drustvene aktivnosti.
·J14isli Marksa, Engelsa i Lenjina o zeookom pitao~u
cesto se tumace pragmatistioki, pa i arbitrarno. !rna
sklonosti u svim sacijalistickim zernljama da se prede
preko istorijskih wroka i cinjenice podredenosti zena,
a time i preko jos uvek postajeee drustvene, politicke
i ku1turne supremacije muskarca. Pr.i tome se svuda
podrzava i utopistiCka ideja o tome, da je socijalisticka
revolucija otvorila sve Sanse i za promenu starog naCina
zivota zena i da je zensko pitaoje u osnoVli reseno, odnosno skoro da se automatski resruva sa odrlavaJnjem
i -razvitkom socijaJistickog poretka. A1i to ne smaojuje
pozitivni odnos oslobodenja zene i socijalizma.
Sve ova ne maze da ospori ni Cinjenice da je socijalizam u praksi, a naroeito u sferi zakonodavstva i prava, neopoziw i definitivno postavio i obezbedia ni>: ne
'S'na prava vee i uslova da zena (posebno kao gradaoin)
u:i;iva j ednakost u odnosu na muske gradaoe i da vraca
njeno otudeno ljudsko dostojaostvo i slobodu akcije.
Zab.rana svake diskriminacije, na osnovu pola, u
uZivanju politiokih i gradaoskih prava je jedan od osnovnih principa pravnog poretka i pravne prakse u ·so-
cijalistiokim zemljarrna. Ali, to ne znaci da je veCina
Zena, na osnovu ovih pra-va, doSla u si:tuadju da Tavnopravno odlucuje o •svim pitanjima od kojih zavisi -realnos! tih prava i da je obezbedena da ta prava ne budu
ograniCavana •i oduzimana pod uticajem ineraije, zaos-taIosti i, jos uve:k prisutnog, ne toliko ,mahistickog" koIiko primitivno-birokratskog ponasanja i mentaliteta (birokratizam je i antifeministicki koncept i praksa).
U socijalistickim zemljama postoje i ostvaruju se
neka specificna ,prava" iii ,privilegije" zena, kao sto su
slobodni izbor zene da rodi iii prekine trudnoeu, upotreba kontraceptivnih sredstava, moguenost sporarzumnog razvoda b.raka, a ta se prava ostvaruju i u ·slucaju
psihickog i moralnog terora od strane muskarca. Zalronodavstvo sodjallstiokih zemalja poznaje postajooje odgavarajucih ,prava - privilegija" u korist (buduce) majke (pre radenja deteta i posle rodenja). Porodieno pravo sadr:ti niz humanitamih odredaba u ·korist zastite
majke i deteta, za Cije usvajooje se jos uvek b<tte zene
u drugim kmjevima sveta, ukljuoujuci i one koje su na
visem stupnju materijaloog i ekonomskog razvitka.'")
Pravo ne maze potpuno [ u svemu da oslobodi zenu i reSi sva njena vitaJna pitanja, ali ono je macajno
sredstvo u tom procesu. Socijalisticko pravo je bllo i
ostalo podrska u osvajooju prava zena u svetu.
7. U skoro svim sodjalisticloim zemoJjarrna postoji
viSe Hi manje razvijena i osposob1jena m.reZa institucija
za cuvanje dece zaposlenih ~oditelja, za vaspitanje i zabavljanje dece pre polaska u redovnu osnovnu skolu,
servisi za pomoC domaCinst:Wma i sliCne institucije o ·
kojirna su pisali Engels, Lenjin i Bebel. Ali, problemi
GZ) Komunis~~ka partija Francuske je (krajem 19'14. godine) podnela
Parlamentu nekohko predloga zakona u kojima se preuzima ska.Ia socijalnib
i ljudskih prava ~ne u socijf!JistiCkim zemljama. (.,La France Nouvelle",
br. 1556, od :26. maJa 1975. godine).
�106
Dr JOVAN DORDEVIC
dru§tvenog polozaja i uloge zene koja ostaje u domacin' stvu i uopste tekuceg domacinstva koje cine zaposleni
braeni drugovi ostaju otvoreni, mada se ond ne mol§U
resavati samim shvatanjem i pr·ihvatanjem ideje o oslabodenju zene.
Iako, po pravilu, zena uglavnom nije neposredna
htva religioznih i zastarelih drustvenih ogranicenja i zabrana, u braku, porodiai i izvan njih, i uopste u odnosima sa muSkarcima d ,,drugim", ana nije svuda i uvek u
mogucnosti da se iskljuci iz robne cirkulacije i iz moguCnosti ugnjetavanja i poniZavanja. Ona je nekad u
neravnopravnom poloZaju u pogledu smcanja dohotka za
isti. rad kao i ·muskarac, i njoj stvarno nisu dostupna sva
me~ta i funkcije u ekonomskoj, prosvetnoj, ktrltlli1110j
i politickoj organizadji drustva. Jos uvek ima :fimkDija
na koje po ,nepisanim zakonima", Zena ne maZe da
utice, rezervisana su za pojedince muskog pola. Da bi
se spustila zavesa na ovakvo stanje, koje je za socijalizam i za veCinu Zena i za manJinu muSkaraca neprih·
vatljivo, prll:nenjuje se cesto praksa .,zene-alibija", nj. na
visoke i uticajne javne polozaje i funikcije (alrl ne sve)
upucuju se pojedine zene da bi se time pokazalo da je
odnos druS!va prema zeni u skladu sa socijadistickim
nacelima o otklanjanju diksriminacije med:u ljudskim
licnostll:na na osnovu rase, pola i ispovesti. Neke zene
se i zadovoljavaju da iz tog izvedu zakljucke: .,Niko vise ne moze da nam osporava sposobnost i za tako znacajne drustvene :fimkcije".
- - 8. Za maPksizam i socijalizam, i njihov odnos prerna zeni, od posebnog je zacaja danas odgovarati na pitanje za!\to se domace dufuosti (poslovi oko odrzavanja
i ured:enja doma6instva) jos uvek shvataju kao neinteresantni i cak ponizavajuci. Prvo, sam naziv za ave poslove, odnosno za ovu ulogu zene, je neosnovan i pogre-
ZENSKO PITANJE
107
san; to je pre izraz jedne gospodske ideologije nego pojmovne preciznosti. Drugo, pojmovno ovi poslovi pretpostavljaju iii prave rascep izmedu tehni6ke i socijalne
podele rada. Trece, sustinu ovih duznosti i poslova zene
cini rad kao drustveni odnos: odnos tela i uma zene
prema drugim (muiu, deci, porodici i drustvu). To nije
odnos p.rema stvari, koji inaCe proizilazi iz reCi ,,domaCi
i kucni pos!ovi".
Prema tome, odgovori na postavljeno pitanje koji
se svode na ideologizam i subjel<tivizam, tj. na ocenu interesa koji pojedina ·grupa prlpisuje kvalitetu i wacaj.u
odredenog rada iii poslova, istovremeno su uobieajeni u
nekritienoj misli i, kao takvi, pogre8ni i drust'Venostetni,
naroeito u socijalizmu. Tvrditi da su domaci poslovi
suStinski ,neinteresantni i zaglupljujud", to je elitisticka misao koja se suprotstavlja manks1stickoj politickoj ekonomiji i iskustvu. Niko ne moze twditi da ima
rada koji se vrsi u vidu posla, a da nije cesto neinteresantan i subalteran. Isto taka je neosnovana i pogre8na
koncepcija po kojoj su domaci poslovi lskljuCicvo repetitivni, a drugi (u fabrici, institutu ili birou) stvaralacki.
Nema rada koji hi bio iskljuCivo ii. ,.Ci,sto" stvaralaCki.
Takav rad ne postoji, cak i kad je u pitanju nau6no otkrice i visoki teorijski md. Stvaucalastvo je u kvalitetu i
rezultatu, a ne u obliku i u dru.Stvenom statusu rada.
u stvari, u domacinstvu nisu potcellJjeni poslovi zec
ne kao takvi i njihova vrednovanje p.rema interesu je
ne samo subjektivisticko vee se suprotstavlja drustvenoj
korisnosti tih radova kao objektivnaj kategoriji. Potcenjivanje domaCih i kucnih poslova zene, to je waz i
posledica potcenjivanja i vekovnog devalviranja .rada zene uopste. Odgovor na pitanje okarakteru toga rada mo- ·
ra poci od ocene: .za koga zene rade i .u kaikvim pxodukcionim i drustvenim odnoslma, kao i na kojoj materijal-
�Dr JOVAN OORDBVIC
108
no-tehnickoj bazi drustva. One rade prvenstveno za
druge (iako ,svoje") u hijerarhijskom drustvu.
Ovaj odgovor predstavlja sastavrn deo problema
drustvenog rada i sltuacije u kojoj je zena ugnjetavana
i vezuje se za oslobodenje :lena kao oblik i elemenat
socijalnih i kulturnih preobra:laja na putu u drustvo bez
oskudice, nejednakosti i mistifikacije.
To sve pokazuje bespredmetnost miSiljenja da Je
potcinjeni polozaj :lena vezan za karakter njihovih poslova68) iii da se taj polofuj (u misli iii u buducem drustvu) prevazilazi isticanjem velicine zenime funkcije da
proizvodi zivot.") Na istom planu se ima ocenjivati i da·
n~ eesto ponavljano mis1jenje mnogih borbenih zena,
narlqonjenih istoricizmu i ,staroj slavi", da su one u pocetku istorije vrSile opstekorisne poslove, i to ne samo
u oblasti proizvodnje (poljoprivreda) i kulture (uredi·
vanje kuce i priprema za brak). Ovaj raniji drustveno
koristan polozaj danas bi bio opravdanje i osnova za
jednu nu:lnu inverziju drustvenih situacija, tkoja bi narocito sutra bila opravdana i moguca. Na osnovu toga one
imaju pravo da u drustvenoj hljerarhiji preuzmu najvisa mesta, iskljucivo iii eventualno pored pojedinih muskaraca.••)
Oduzimanje Hi smanjivanje vrednosti domacih i kucevnih poslova zene nije tehnii\ko, vee socijaino-po!Hdcko
i ldejno pitanje. Ovo degradiranje je izraz i posledica
inferiornog polozaja zene u drustvu, a time i potcenjivanja njenog rada uopste. Odjeci .tog potcenjivanja prate
~lokupnu istoriju borbe Zena za ravnopravnost, odnosno za jednaka ekonomska, socijalna i kultuma prava.
Tako su zene tek od poslednjih decenija posle drugog
54 )
S. D. Bovuar, Le Deuxieme sex, .,Seuil", Paris, 1955.
A. Leclerc, Parole du Femme, ,Seui1", Paris, 19SS.
05)
G. Davis, The first sex, N.Y. 1%7.
Q)
ZENSKO PITANJ.E
109
svetskog rata izjednaCene u pravu na ,istu platu za isti
rad". One su, iako je skoro univerzalno naglasen prlncip prava Zene da pod istim ruslovima zauzme iste polo~
zaje i funkcije u drustvu, jos uvek udaljene od niza ,posebno odgovornih" i navodno u~kreativnih funkcija". Pravo na skolovanje samo u razvijenijim zemljama stavlja
u i!sti polozaj zensku i musku decu.
Kao sto je devalvacija domaCdh i kucnih pos!ova
posledica ,postojeceg obe7lvTednjivanja zeninog rada uopste, taka je i ocena vrednosti ovog rada posledica njenog drustvenog i politickog polozaja.
Polazeei od ovih saznanja, zena ,se ne moze i!sk.ljuciti iz jednrukih, drustvenih i politi6kih prava na osnovu karaktera i ,toboze manjih vrednos,ti domacih a
kucnih poslova. Ti su poslovi, u stvari, samo spoljni i
tehnicki izraz j ednog proizvodnog i drustveno korisnog
rada koji se ni sustinski, ni po obliku ne razllkuje od
slicnog rada, odnosno slicnih poslova koji se obavljaju
van domacinstva i od strane muskih radnika.
,DomaCica" ima mesto u druStvenoj podeli rada.
N)en polozaj ne p_roizilazi iz tehnickog znacenja njenih poslova; on J" pre posledica polozaja zene u
drustvu. Ne postoje prirodne vrednosti: sve su vrednosti stvorene i ostvarene u drustvu i za dru8tvo. To se
odnosi i na drustvenu vrednost rada zene u kuCi i doma6instvu i van tog kruga.
Izvodenje i podrzavanje nizeg i potcinjenog polozaja zene iz tehnickog vida njenog rada u kuci, izraz je
tradicionalisti6ke, pretezno muske, ideologije. Ono je
protivno nauci, a u prvom redu, markslstiC!koj politiC..,
koj ekonomiji. Nije u skladu sa socijalizmom i samoupravnim drustvom zasnivanje polozaja i ,uloge zene i ogranicavanje izvesnih njenih politickih prava na osnovu
ovakve nesocijalistiCke ocene i nenauenog koncepta
�110
i
:i
Ii
II
ll
i
Dr JOVAN OORDBVIC
njenoga rada. Opsti polozaj zene u drustvu - to je uz. rok ocene niZe vrednosti njenog rada i razlik.ovanja izmeilu ,Zenskih" i ,muSkih" poslova. Iz toga proizila!li
jasan zakljucak da je teorijska ocena zenskog rada ne..
ophodan uslov •kaiko za otklanjanje izvesnog manihejskog misljenja tako i za savladivanje idejnih i socijaino-politickih predrasuda u svakom drustvu, a posebno u
socijalistickom.
9. U Jugoslaviji postoji jedno opste stanje i posebni
problemi u odnosu na shvatanje rada zene u domaCinstvu i prava koja iz toga treba da proisteknu. I u ovoj
zemlji, kao i u svim drugim socijalistii\kim, nije izme..
njl)na konstatacija Engelsa, Lenjina, Bebela i drugih
mar,ksistickih mislilaca da je zaposlena zena podvrgnuta jednoj specificnoj eksploataciji. Ona radi dvostruko
radno vreme i dvostruko trosi svoje p&ihicke i fiziCke
energije. Van rkuCe, na radnom mestu, i na · isorpljujucem i neiscrpnom radu u kuci i domacinstvu.
0 samom domacinstvu postoje zaostala (ne samo muska) shvatanja da je to ,prirodna" i skoro
fatalna du:Znost zene da ga dr:Zi i oddava i da
je to skoro privatan, drustveno-ravnodusan i nelnteresantan rad. Zena koja iskljucivo radi u domaCinstvu nema status radnog Coveka i naziva se
,domacicom" (rec koja ima pezorativan prizvuk). U
takvim uslovima znatan broj zeua nosi peeat jedne nove krivice: krivice da nije uopste, iii dovoljuo, drustvenokorisna. Nerazvijena i zapustena psihologija i u soci--.ralistickim zemljama nije posvetila patnju pirob!emu nametnutih i oseCanih ,krivica" Zene, koje imaju .razliCito
poreklo (od bioloskog do socijalnog).
Kompleks krivice proizvodi nove i dovodi do
stalnih frustacija kod mnogih zena i predstavlja
smetnje za seksualno, psihicko i socijalno oslo-
ZENSKO PITANm
111
bodenje zena. Osobenost li<onosti zene ogleda se
u specificnosti i kompleksnosti njenog otudenja i
procesa vracanja tog otudenja. To je navelo pojedine
zene-pisce i psihoanaliticare da bez rezignacije, ali sa
oseeanjem zebnje i bola, govme da zena prenosi ,!l<olektivno zlo" u drustvo.
Nije u skladu sa marksistickim · shvatanjima i teorijom Marksa i Engelsa o funkciji produkcije i reprodukcije, kao jedinstvenom procesu stvaranja drustvene
reprodukcije, iz koncepta drustvene podele rada, drustvene i mdno-ekonomske organizacije, iskljuciti domaCinstvo i poroatcu. U SOCIJatlstiC.kom ·ctru.Stvu to nisu
samo potrosacke vee i proizvodacke i vaspitno-kulturne jedinice. U nekim za.padnim zemljama (fingleska,
Svedska itd.) :rad zene u domacinstvu se smatra kao osnovna i skoro najznaCaJnija .,naciona\lna indiustrija".
Sarno krajnje formalisticko i ekonomistioko miS!je..
nje dovodi do oduzimanja karaktera rada zeni koja
svoj rad unosi u domacinstvo i u upravljanje njime. Ona
se iskljucuje iz tzv. ·,radnog odnosa", koji se idei)tifikuje sa radom u privrednim i drugim radnim organizacijama. Ovde se ujedno podr:Zava i odvajanje radnih
odnosa i reprodukcionih odnosa; odvajanje i protivstavljanje koje su s prav<>m krihkovali Marks i Engels. PolazeCi ad istovetnog drustvenog znacaja obe sfere ovih
odnosa, u nekim zemljama napredni krugovi (ne samo
socijalisti) dosledno predlafu da zeni koja ostaje na
radu u domacinstvu pripada odredeni dohodak (plata),
ukljucujuci i ,starosnu" penziju i druge obli!ke socijalnog os-iguranja, i to iz druStvenih sredstava.
Ako je avo tacno, a tacno je utoliko viSe sto su i
sami ,domaCi poslovi" proizvodan rad, postavlja se pi~
tanje opravdanosti iskljucenja ove grupe stvarnih proizvodaca i radnih !judi iz koncepta samoupravnog, iz-
�112
.r
Dr JOVAN OORDEVIC
borno-delegatSikog sistema. Nema nikakvog nacelnog ntz.
loga da se kolektivu zena koje su iskljuCivo zaposlene
u domaC.instvu i porodici ne ,.priznaju" i ne obezbede isla izborno-delegatska prava koja imaju radni ljudi zaposleni u materijalnoj i duhovnoj proizvodnji. Neoprav·
dano je pretvoriti vvaj siroki krug oradnih zena u tkaJte·
goriju tzv. ,gradana", odnosno lica koja nemaju aktiv·
ni radni status i proizvodnu funkciju. Rad zena u doma.
cinstvu i u porodici je socijalna funkci1a i specificna i
odgovorna drustvena sluZba. To niko u socijalizmu teQoo
rijski ne spori i nemoguce je osporavati. :Zene koje su
nosioci te dru&tvene funkcije i ndnici u •tim slnZbama
~maju vee .j na onsovu toga isto pravo kao radni !judi u
fu.stitucionalizovanim druStvenim slu~bama.
' Shvatanja i odgovarajuca resenja ovih specificnih
pitanja imaju sirok politicki znacaj u socijalistickom sa·
moupravnom drustvu: a) znacajan deo danas potlsimtih
energija ukljucilo bi se u politicki zivot i samoupravmo
odiucivanje; b) sni1hlljila bi se sve ociglednija pasiviza.
cija zena u javnom i politiCikom zivotu; c) prosirlla bi se
primena principa jednakosti gradana pred zalwnom;
d) pojam proizvodaca bi se oslobodio izvesnog demo·
diranog ekonomizma i prisutnog voluntarizma; e) sma·
njili bi se izvori frustracije, nezadovoljstva i nepravde.
10. Kao i u svim prethodnim drustvenQooekonornslkim
formacijama taka i u socijalistickom drustvu postoji
odgovarajuci raskorak, jaz i protivrecnost izmedu onog
sto se proklamuje i onog sto se dozivljava, izmedu ,no·
~rmativnog i stvarnog"; iiZIIleUu govora i Cina; izmeciu
formalnog i Zivog ustava i za,kona. U socijalistickom
drustvu ovo rastojrurje (i cesto sukob) iru1edu sfere
proklaanovanog i ostvaorenog utollko je veci i karakteris·
tieniji ukoliko grupe koje predstavljaju socijalistiCtku
politiku dozvoljavaju sebi voluntaristicko ponasanje, ne·
ZENSKO PITANJ£
113
maju u svom izjasrrjavanju protivtefu i samokrit;ku, iii
se cesto i dobronamerno smatraju obaveznim da obeea·
ni socijalisticki program stave sto pre i ,odmah", a ce·
sto i u svemu, u neposrednu primenu. S druge strane,
ovi rascepi i sukobi, koji cesto vade u gubitak perspekti·
ve i razoCarenje masa i same radniCke klase, imaju i dublju drustvenu uslovljenost. U vecini zemalja socijali·
rem je poceo da se ostvaruje ne samo bez sopstvene materijalne, politicke i ·kulturne osnove, vee na tlu jednog
nerazvijenog, istorijski zaostalog druStva, u kame su
preovladivali ne samo skomastvo vee i oslkudice, lisava·
nja, predrasude i neotpornosti svih vrsta.
Na ovoj opstoj socioloskoj osnovi ravnopravnost i
druga proklamovana prava u l<:arist zena nalaze razlicit~
ogranicenja iii se prazne, pretvarajuci se u for~.al';'u 51·
mulakriju. Svuda i u samom savremenom SOCIJahzmu.
:Zena se oseea nezadovoljnom, jer je stval'l!lo padre·
dena na radu iscrpljena u trivijalnim domacim i ku6.
nim poslovim~ i obeshrahrena netolerantnom i sve viSe
neopravdanom prakson;t hijerarhije i Ia?>og '?ll:sko¥ eli·
tizma za ,koji je sve VISe uverena ·da Je IZm'lSlJen 1 na~
metnut. Ona nema vremena i snage, a nekad n1
volje i uslova, da se bori za ostvarenje prava koja joj
inace pripadaju. Ali, to ne znaci da ne postoje mnoga
prava koja su joj obezbedena: ana se neposredno ostva·
ruju ili ih je danas zena u socijalistiokim zem}jama vee
ostvarila. Ona cine nova neotudiva ljudsika prava. Socijalizam je li(\na, politicka, socijalno-ekonomSika i uopste
gradanska .prava definitivno podigao na rang ustavnog
principa i opstih 1judskih prava; vrsio je (i danas vrsi)
pritisak da se ana univerzalizuju unosenjem u meduna· •
wdne deklaracije i konvencije kao i u nacionaJna ookonodavstva.
1
�i
1
11,
I
114
Dr JOVAN OORBEVIC
Pored toga, u svim .socijalistickim zemJjama postoje mnogobrojne i raznovrsne objektivne i subjek•tivne situacije i okolnosti usled kojib su praksa jednakosti Zene i muSkarca i ·ritam ostvarivanja prava u =korist
zena danas blokirani i, u najboljem slucaju, odlozeni za
,,povoljnije" vreme i uslove. Iako su objektivno vrata
svib skola i celog sistema obrazovanja otvorena za omladinu, bez obzira na razliku u polu, i mada ima citavib
skola i fakulteta cija je redovna studentska populacija
zenskog pola, za -sve zene ne postoji ista moguenost, ista
sa,nsa u oblasti Skolovanja i obrazovanja. U ovom pogledu ogranicenje vrsi broj i sastav porodice, njen socijalni_polozaj i finansijska moe. Na ovoj osnovi, koja viSe
nije klasna u klasicnom smislu, ali koja je jos uvek diferencirana prema drustvenim slojevima u politicko-kulturnoj sredini ili, Cak, prema snala.Zljivosti, Zenska deca
i zena uopste spadaju u red drugorazrednib kandidMa
za skolovanje i obrazovanje. To se posebno odnosi na
seoske i radniCke porodice koje su ne samo 2rtve jednag specifiCnog ,bur.Zoasko-selekcionog" obrazovnog me-
hanizma vee su jos uvek prinudene da, pred nuznoscu
izbora usled ogranicenib mogucnosti i ·<1rugib interesa
porodice, odreduju za skolovanje cak i ,,obucavanje" prvenstveno muSku .decu, ostavljajuCi devojke ,kod kuCe"
iii ,za udaju", koja je cesto viSe lli manje problematiOna.
U svi·m dru.Stvenim sistemima siromaSrtvo .i ·oskudica, uz -d.ru.Stvenu diferencijaciju, neizbeZno stvaraju ne-
"'"jednakosti medu gradanima, a te nejednalwsti u zaostalom drustvu najviSe pogadaju zene. Pored potlacenih
klasa, zene su uopste (ne samo kao pripadnik tib klasa)
najvise pogodene oskudicom .; hijerarhijom u drustvu.
Otuda su one posebno osetljive za napredak, opste bla"
gostanje i jednakost (i pored njihove izraiene zelje za
ZENSK.O PITANJE
115
bogatstvom, modom i isticanjem u odnosu na ,drugu",
sto je druga strana ove osnovne osetljivosti).
Na sve ove razlike izmed:u muSkarca i Zene, i na nesumnjivu podeljenost izmedu njih ( u svim oblastima
dru.Stvenog Zivota), utiCu ukorenjene navike i tradicije;
,aveti proslosti" i stare generacije, -koje jos traju i z_ilav?
se naaneCu i odrZavaju tradicionalne skale vrednost1; all,
,to su i navike Zena na pos:luSnost i Zr:tvovanje u korist
-drugoga, najcesce brata lli uopste mus.karca. Ne samo
starije, vee i mlade zene poddavaju i brane ovaj paseisticki i pasivni mentalitet i ovu psibologiju trpljenja,
malog otpora i odricanja od borbe pred fatalnoseu
,,sudbine".
Pod uticajem ovib stvarnib stanja i e!emenata, koji
cine svakodnevni zivot i koji je, u krajnjoj Iiniji, merilo svih reainih situacija i ponasanja ]judi, zena je u
socijalistickom drustvu neposredno i posredno, na otvoreni ili prikriveni, na grub ili ,fini" naCin, ne samo u
poloZaju nejednakosti veC i podredenosti i poniZenosti,
i to u svim dosadasnjim fazama razvitka socijalizma u
svetu. NajdilZe shvatana kao mitsko biee, ona danas
ima najviSe razloga da oddava sve pokrete i doktrine
koje demistifikuju drustvene odnose i predstave !judi.
Osnovni nosilac reprodukcije i kreator kulture, :lena
je u znatnoj meri gurnuta u ,zadnje dvoriSte" politike i
kulture. Ona to zna i sve je svesnija da je takvo stanje
nametnuto (a ne ,prirodno") i da ono ne moze dugo
trajati (u socijalizmu).
11. Iako je socijalizam osvojio niz tradicionalnih
oaza nepismenosti i apolitiCnosti, Zenski deo stanovni.St~
va predstavlja jos uvek veci procenat u skladu nepismenosti i apoliticnosti. Iako su usled vekovne potcinjenosti
i po mentalitetu radoznale i otvorene, Zene su najmanje
aktivne i najslabiji korisnici u drustvenim i kulturnim
�i
~1.
116
Dr JOVAN OORBBVIC
komunikacijama. To ih vraca na status grauana drugog
reda i podr:i:ava svesne iii nesvesne tendencije drustva,
odnosno njegovog muskog deJa, da se ovakva situacija
odr:i:i i potvrdi. .Zene imaju interes i sve izrazitiju volju
da izauu iz cirkulacije roba i da zauzmu aktivno mesto
u komunikaciji ideja i kulturnih vrednosti. To traje od
v.remena budenja njihove ·svesti do savremenog druStva
u kome sve vise imaju i u kome osecaju da su se individualizovale i da postaju snaga po sebi koja prisvaja
svest za sebe.
12. U svakom postojecem i poznatom socijalistickom
drustvu status, prava i oslobouenje :i:ene se u praksi i u
duliovnoj sferi ostvaruju u funkciji drustvene grupe Hi
druswenog sloja u kojem je ona rouena i primorana da
Zivi, da ostane.
Pored onog sto je zajednicko za sve zene, sto cirri
,.Zensko pitanje" i Sto je u socijalizmu po pravilu Sire
nego u prethodnim dru.Stvenim uredenjima, ne mo.Ze se
osporavati cinjenica da postoje i razliciti ,problemi
Zena", tj. da sve Zene nemaju isti polo.Zaj i Sanse, iako
su ,socijalisticke zene", tj. grauani socijalisticke zemlje.
Prema tome, razlike u situaciji medu Zenama i ovde je
pos!edica ekonomske, socijalne i kulturne diferencijacije koju nosi i delimicno reprodukuje socijalisticko
drustvo u svojoj stvarnosti nedovoljno materijalno, kulturno i duhovno ujednacene i razvijene zajednice. U
ovim uslovima socijalisticko drustvo reprodukuje grupe
"'1.'!!ha koje po svom polo:i:aju, interesima, ponasanju i
mentalitetu prenose iii prihvataju poznate kategorije
budoaskog drustva: :i:ena-bur:i:ujka, malograuanka i
radnica. Ovaj specificni transfer klasne i grupne strukture iz stare u novu drustvenu formaciju nedovoljno je
prouCavan, ali bez svesti o njemu nema znanja o istoriji
\I
1
:Z.ENSKO PITANJE
117
zene i diferenciranosti njenog polozaja i njene svestranosti.
Mada su pojedine, u socijalistickim zemljama inace
retke, socioloSke ankete orijentisane da u istraZivanju
polozaja zene potvrde iii zapostave drustvenu i kulturnu diferencijaciju, marksisticki metod i marksisticka
misao istiCu diferencioni pristup; i stvarno stanje, i
istinu traZe u konkretnoj igri izmeuu principa identifikacije i diferencijacije. To se posebno odnosi na marksisticku naucnu studiju uopste, i 0 zeni u socijalizmu
posebno.
Vladajuca politicka misao u socijalistlckim zemljama naeelno ne napusta marksistlcke (narocito Engelsove i Lenjinove) ideje 0 zenskom pitanju, ali ih cesto
u programima, a narocito u praksi, tumaci viSe iii manje
arbitrarno i pragmatski, odnosno prema oceni odnosa
snaga, pod pritiscima ,drzavnog razloga" i demografske
politike i tradicionalizma. Svi veliki marksisticki mislioci su isticali visestruku eksp!oataciju i dominaciju
ciji je objekt zena, ukljucujuCi i dominaciju i eksploataciju uglavnom od strane muskarca. Mesto i znacaj tzv.
,mu.S.ke vlasrtiu u sistema vlasti koja .potCinjava Zenu,
cesto se izostavlja iz politickih programa i mera, teorijskih koncepata i iz ideoloske i politicke borbe.••)
Ovo se ujedno povezuje sa izvesnim manihejskim
shvatanjima koja na apsolutan, odnosno istorijski nacin suprotstavljaju kapitalizam i socijalizam; a kapitalizmu stavljaju na teret celokupno prodcienje varvarstva i
sve nehumanosti i nepravde koje je on povecao, ali ih
nije stvorio, jer je sve to nesumnjivo poznato u pretkapitalistickoj istoriji drustva. Tako se, eksp!oataciji i
ugnjetavanju zene opisuje pakao u kapitalizmu, a u so1'8) Skora svi, i najnoviji, programi socijalistiCkih (i komunistiCkih)
partija i ne pontinju Zensko .pitanje.
�t
118
:ZENSKO PITANJ-E
Dr JOVAN OORDBVIC
,··)
cijalizmu pripisuje kraj. Iz toga se, manihejskom logikom, izvlaci primamljiv i uspavljujuci zakljucak, da socijalizam samim svojim otvaranjem i postojanjem automatski sadrzi resenje svih ,istorijskih zagonetki", a time
i ,Zenske zagonetke". Stvara se iluzija da samim ukidanjem kapitalizma nastaje drustvo jednakosti, blagostanja, pravde i dobrote. Zene su danas sve vise kriti·
eari ove i svake druge mitologije. Socijalisticka svest
se uspavljuje ako je zene ne dele i ako u njihovom svakodnevnom zivotu ne utvrduju da su
ga drustveni odnosi bitno promenili. To je od posebnog interesa za pobedu socijalizma, jer su zene
or~ski borci za socijalizam, u kame vide osnovni uslov
za sv,oju ljudsku emancipaciju. Zena je ne samo kulturno veC i egzistencijalno socijalistiCki Covek u potenciji.
13. Marksisticka nauka prufa osnovu za odredene
idejne orijentacije, jer ona, kao dijalekticka i lstorijska,
zasniva politiku na znanju, a znanje na konkretnoj istini.
Ta konkretna istina, u odnosu na polozaj zene uopste i
u socijalizmu posebno, data je i u samom marksizmu.
Taka je Engels pokazao i dokazao da situacija zene i pre
kapitalizma nije bila ni covecna, ni tolerantna a da je
kapitalizam, iako je narocito pogorsao situaciju zene na
radu, istovremeno, bez prethodne namere, poboljSao izvesne okolnosti u Zenskoj situaciji i doprineo naroCito
seksualnom oslobodenju iene.57)
Uporedo s tim, jedna vrsta uvrijerizma, kojim je,
s vremena na vreme, proSarana vladajuCa ideologija u
~edinim socijalistickim zemljama, dovodi do preuveliCavanja situacije radnika u nradnom odnosu" i u privredi, sto ima za posledicu neuvafavanje jos teie i nezahvalnije situacije u kojoj se nalazi zena koja radi
i zena uopste. Ovu protivrecnost izmeuu ideoloskog sta·
va i stvarnog stanja istakli su rnnogi marksistiCki istrazivaci, a narocito Lafarg.SS)
Obicno se istice da je prostitucija najstariji zanat Zene. Ali, mnogo stariji i dugotrajniji zanat rnuSkarca jeste politika. Politika je istovremeno uslovila i odrZala stanje u kome se Zena nalazi i ona je, istovremeno,
ogranicenje i sredstvo u borbi za oslobodenje od takvog
stanja i uopSte za emallcipaciju Zene.
Zena je skoro u celom svetu, a na prvom mestu u
socijalizmu (i zahvaljujuCi njemu), osvojila pravo da od
predmeta postane subjekt politike. Ali, ona u punom
smislu nije osvojila politiku, jer nigde jos politika nije,
suprotno onom sto je Dekart tvrdio za razum, postala
,jednaka stvar svih". Pored toga zena se jos uvek drzi
u celom svetu izvan centara u kojima se planira politilca i donose kapitalne odluke od znacaja za upravlja·
nje poslovima od zajednickog interesa za gradane i na·
erode. Politicka strategija je van uticaja zena, jer je ivan
uticaja !judi, masa. Oslobodenje rada i S1L'110Upra¥lja·
nje su istorijska alternativa u vekovnoj praksi politike,,
To cini samoupravni socijalizam jednim od novih uslo·
va za oslobode:b.je Zene.
Politika je odbijala zenu, a od nje se odbijala zbog
toga sto je vekovno bila ,musk~ profesija': ~a k_oju s~
se traZile izvesne sposobnosti koJe se u pohtrckoJ naucr
nazivaju makijavelizmom, a za koje je sam Makijaveli
tvrdio da predstavljaju jedino ,musku vrlinu". U tom
smislu jezik zene nije politicki i ona se jos uvek usteze
da ga govori i kad ima mogucnosti da bude saslusana, i
kad ro pravi dru~tveni interesi i traZe.
&a) P. LafargUe, La Question
Paris, 1904.
n) Engels, Poreklo porodice, privatne svojine i drl.ave, Beograd,
,.Kultura", 1964, str. 70.
,j'
1
119
de la femme, ed. l'Ere nouvelle,
�120
'!
I
1:
r
l
'I
I
~j
·.i.
ll[:,,
'
Dr JOVAN OORDEVIC
tENSKO PITANJE
S obzirom na sve to, Zena izbegava da dr.Zi .,mu~ke"
govore (smatrajuci ih vlasnickim i oportunistickim) i da
· pravi politiku (narocito ,svoju"). Ona tako postupa utoliko pre ullmliko je sigurna da joj nije lako doCi do
glasova vecine, u kojima preovladuju vladajuce ideje
vremena koje zene ocenjuju kao jos uvek pretezno konzervativno i pod vlaSCu ,muSkarca". Sve ovo utiCe na
to da su zenski pokreti najcesce neirrlstitucionalizovani i
da je govor zene 0 po!itici CaS emotivan, cas utopijski,
a njena politicka misao nekoherentna.59) Opravdano je
kad se uzrok ovakvog odnosa izmedu zene i politike nalazi iskljucivo u opstoj represijf volje i interesa zene.
Zensko pitanje u socijalizmu nije potpuno reseno,
nit'i se ono maZe reSiti automatski i spontano. To su veC
izricrto istakli Engels i Bebe!. Ali, zahvaljujuci marksizmu i dosadasnjem skromnom iskustvu socijalistickih zemalja, problem polozaja, prava i oslobodenja zene je
dobio svoju svestraniju i potpuniju definiciju i nove
moguCnosti za realno reSavanje.
Marksizam je podigao cesto sentimentalne izjave i
utopijske teznje u pogledu oslobodenja zene na nivo
moderne nauke, koja je istovremeno i sredstvo jedne
usmerene i masovne oslobodilacke akcije. Socijalizam
je, svojim idejnim projektom i praksom (bez obzira na
njen ogranicen domasaj), ukazao na uslove i puteve
resavanja zenskog pitanja. Individualisticka i liberalis·
ticka misao gube sve vise privlacnost i uticaj na shvatanje i resavanje zivotnih pitanja danasnjice. Jedinu alter--..tivu u ovoj filozofskoj i pol1tickoj dekadenciji predstavljaju marksizam i socijalizam. Marksisticke ideje i
trojstvo principa socijalizacije, humanizacije i slobode
(koje sadrzi socijalizam) sastavni su deo savremene
121
studije 0 zeni i projekta promene njene stvarnosti preobraZajem opstih drustvenih odnosa koji tu stvarnost
uslovljavaju. To je uticalo na to da borba zena dobije
opsti politicki (a ne samo grupni, lokalni) znacaj i istorijski (a ne samo pomodni) smisao.
Praksa socijalistickog drustva nije ni pocetak, ni
kraj u procesu oslobodenja zena, jer nije ni u procesu
vraeanja svih otudenja ljudskoj lienosti. Takvo vremensko i prostorno ogranicenje bilo bi neteorijski i
antiistorijski koncept.
Ali, u toj praksi se, na otvoren naCin postavljaju i
postepeno resavaju osnovni problem! otudenja zene i
njene moguce ljudske i drustvene emancipacije. Ali, ta
praksa smanjuje svoj uticaj. a njena teorija svoju efikasnost i moralni prestiz, ako ova ne kritikuje praksu,
i to kako onom sto ona neuspesno iii ograniceno obezbeduje tako i onom sto zanemaruje i prikriva.
14. Marksisticka teorija o zenskom pitanju nije ni
potpuna, ni zavrsena. Ona je skicirana u okviru Marksovih i Enge!sov·ih ·tekstova koji sadrle opstu teoriju o
drustvu i drustvenim preobrazajima i filozofsko-antropoloski koncept coveka kao ljudskog bica. Sve je to proZeta principom, humanizma, ito aktivnog i revolucionar~
nog humanizma koji predvida mogucnost uspostavljanja
drustva bez otudenja i nuinosti: drustva slobodnih proizvodaca i ljudskih bica koja ne hrle prema sticanju
trivijalnog ,blagostanja", vee u uslovima prevazilaZenja
oskudice i nemaStine, i:noralne tuposti i bezizlaznosti, na~
laze mogucnost slobodnog zivota coveka u jednakosti,
slobodi, bratstvu i ljudskom prijateljstvu. U ovakvom
drustvu, tj. u ovakvom projektu komunizma koji znaci
humanizam, zena se oslobada socijalnih i politickih
diferenciranosti, ali cuva i ostvaruje svoju specificnost
zenskosti i zenstvenosti. Njena uloga u takvom drustvu
61
) To se odnosi na istoriju (sifraZetske grrupe) i na danaSnjicu (he·
terogeni ,pokreti oslobollenja Una"),
!
�122
Dr JOVAN fJORBEVIC
unosi dimenziju sestrinstva u odnose jednakosti i bratstva a dimenziju zadovoljstva i ljubavi u ljudske odnose.
Teoreticari i borci za ovakvo drustvo, koji su posle
Marksa i Engelsa mislili i vodili akciju naroda i !judi,
klasa i grupa, a narocito Lenjin i niz drugib pojedinaca
koji su se bavili teorijom zenskog pitanja i praksom
borbe za oslobodenje zene, uneli su u opstu teoriju o
zenskom pitanju niz novih elemenata koje je izneo razvitak drustva na osnovi klasne borbe i borbe zena, kao
i razviotak nauke koji je omogu6io, pre svega marksizam.
Kao i marksizam u celini tako se i marksisticka teorija
o zenskom pitanju razvija kako iz sebe tako i iz stalno
no,qh saznanja nauke i iskustva politike i prakse borbe
Zena.za oslobodenje. Ova teorija se ne moZe izjednaCiti
sa politikom i kad je usmerena na stvamu promenu
postojeceg polozaja zena.
PreimuCstvo marksizma nad drugim teorijama je i
u tome lito on definise odnos izmedu politike i nauke,
odredujuCi ujedno njihovu ulogu i domasaj.
Politika se uvek osporava i stoga treba da se zasniva na neosporivoj nauci koja osvetljava njeno polje,
ne ukljucujuCi se potpuno u njega.
Tako politika moze biti naucna (marksisticka), a
nauka slobodna i kritika politike.
Ovo je od posebnog znacaja za dalje, potpunije i
stvarnije shvatanje i resavanje zenskog pitanja uopste,
a posebno u socijalizmu.
IZABRANI TEKSTOVI
MARKSA, ENGELSA, LENJINA.
I DRUGIH MARKSISTA
I
�K. Marks (1818-1883)
COVEK I ZENA')
-
Neposredan, prirodan i nuian odnos coveka prema
coveku je odnos muskarca prema zeni. u tom prirodnom urodenom odnosu, odnos coveka prema prirodi neposredno je njegov odnos prema coveku, kao sto je
odnos prema coveku neposredno njegov odnos prema
prirodi, njegovo vlastito prirodno odredenje. U tom odnosu pokazuje se, ·dakle, na culan nacin, svedeno na
ociglednu cinjenicu, to koliko je ljuclska sustina postala,
covaku priroda lli JwHko je priroda postala eovekova
ljudska sustina. Iz .tog odnosa maze se, dakle, prosuctivati celokupan stupanj eovekovog obrawvanja. Iz karaktera tog odnosa sledi koliko je covek postao za sebe
i koliko je sebe shvatio kao urodeno bice, kao coveka;
odnos muSkarca prema zeni je najprirodniji odnos coveka prema ooveku. U .njemu se, -dakle, pokazuje, koliko je prirodno odnosenje coveka ljudsko, Hi koliko je
ljudska sustina njemu postala prirodnim bicem, koliko
je njegova ljudska priroda postala njemu prirodom. U
tom se odnosu takode poka2Uje koliko je covekova potreba postala ljudskom potrebom, 1koliko je on u svom
') Podnaslove dao priredivaC.
�..
126
Dr JOV AN OORDBVIC
najindividualnijem postojanju istovremeno i ljudsko
· bice. (K. Marks- F. Engels: Dela, tom III, ,Prosveta",
Beograd, 1972, str. 236).
KAPITALIZAM I PORODICA
Ukoliko fabricko zakonodavstvo regulise rad u fa·
brikama, manufakturaina itd., to se isprva ispoljava
samo kao mesanje u eksploatatorska prava kapitala. Na·
protiv, svako regulisanje takozvanog kucnog rada poka·
zuje se odmab kao neposredno zadiranje u patria pot~tas (ocinsku vlast), to jest, modemo receno, u roditeij,ski autoritet, a to je. korak od koga se bole~ivi en-.
gleski Parlament dugo hcemerno ustrucavao. Ah snaga
cinjenica nagnala je da se najzad prizna da krupna .industrija, razarajuCi ekonomsku osnovicu stare porodice
i porodiCni rad koji njoj odgovara, razara i same stare
porodicne odnose. Pravo dece rnoralo je biti proglaSeno. U zavr.Snom izveStaju ,Childrens Employment" komisije od 1866. stoji: ,Iz iskaza svih svedoka izlazi,
na zalost, da deci oba pola ni od koga ne treba toliko
zastite koliko od njihovih roditelja". Sistem bezrneme
eksploatacije decjeg rada uopste, a kucnog rada posebno, odrZava se taka ,,Sto roditelji vrSe nad svojim
mladim neZnim izdancima samovoljno i opako nasilje
bez uzde iii kontrole ... Roditelji ne smeju imati apso~utnu vlast da od svoje dece prave proste masine kako
bi iz njih isterivali svake nedelje toliko i toliko najarnni·
ne . .. Deca i omladina imaju pravo na zaStitu zakonodavstva od zloupotrebe roditeljske vlasti koja pre vremena lomi njihovu telesnu snagu, a njih rnoralno i intelektualno srozava na ni.Za biCa". Medutim, nije zlo-
ZENSKO PITANJ£
127
upotreba roditeljske vlasti stvorila neposrednu i posrednu eksploataciju nezrele radne snage od strane kapitala,
vee je obmuto, kapitalisticki nacin eksploatacije, ukidajuci ekonornsku podlogu koja odgovara roditeljskoj vlasti, ovu pretvorio u zloupotrebu.
Uostalorn, zar fabricko zakonodavstvo nije javno
priznanje da kapital pomocu krupne industrije eksploatiSe zene i decu, da radikalno razara nekadasnju radniCku porodicu, Sto je ekonomska neizbeZnost, priznanje da je on preobrazio roditeljsku vlast u aparat drustvenog mehanizma, namenjen da posredno iii neposredno preda kapitalisti decu proletera, koji pod pretnjorn
srnrtne kazne treba da odigra svoju ulogu posrednika i
trgovca robova. Zar svi napori ovog zakonodavstva nisu
takode usrnereni na sprecavanje ispada tog porobljivackog sistema.
No, rna kako strabovito i gnusno izgledalo rasulo
stare porodice u kapitalistiCkom sistemu, ipak krupna
industrija, dodeljujuci izvan oblasti domacinstva, u
druStvenoorganizoVanim procesima proizvodnje, odluCnu ulogu Zenama, omladini i deci oba pola, stvara novu
ekonornsku podlogu za visi oblik porodice i odnosa oba
pola. Razume se da je podjednako Judo smatrati hriScansko-germanski oblik porodice apsolutnirn, kao i smatrati takvim starorirnski oblik, iii starogrcki, iii orijentalski,
koji, uostalom, cine jedan niz u istorijskorn razvitku.
Isto je tako jasno i to da se sastavljanje kombinovanog
radnog osoblja od individua oba pola i najrazlicitijeg
doba, mada se ono u svom spontanom, brutalnom ob-:'
liku, gde radnik postoji za proces proizvodnje, a ne
proces proizvodnje za radnika, predstavlja kliZnim vrelorn propadanja i ropstva, mora pod odgovarajuCim odnosima, naprotiv, preokrenuti u izvor humanog razvitka.
(Kapital, tom I, knj. I, ,Kultura", Beograd, 1964).
�-
..
128
D.- lOVAN OORDEVIC
r·····
EKSPLOATACIJA UDATIH :I:ENA
Gospodin E ... , fabrikant, obavestio me je da kod
njega za mehanickim razbojima rade iskljucivo zene;
prvenstvo daje udatim zenama, narocito ako imaju porodicu koja od njih Zivi; one su mnogo paltljivije i radije
uce nego neudate, a prinudene su da do krajnosti napregnu snagu kako bi mogle nabaviti potrebne namirnice. Tako se vrline, i to one svojstvene zenskom karakteru, izvrsuju njemu na ustrb - tako se sve sto je
moralno i nezno u njihovoj prirodi pretvara u sredstvo
za njihova ropstvo i njihove patnje. (Kapital, tom I,
knj. I, primedba 102, .,Kultura", Beograd, 1964, str. 99).
-
F. Engels (1820-1895)
FURIJE I EMANCIPACIJA :I:ENA
Furije hvata za rec burzoaziju, njene odusevljene
proroke pre ervolucije i njene zainteresovane slavopojce posle revolucije. On nemilosrdno razgolicuje rna·
terijalnu i morainu mizeriju budoaskog sveta; on stavlja pored nje kako blistava obecanja prosvetitelja o drustvu u kome ce vladati samo razum, 0 civilizaciji koja
svima donosi sreC.u, o bezgraniCnoj sposobnosti CoveCanstva da se usav.r.Sava, taka i optimistiCke fraze savremenih mu budoaskih ideologija; onda pokazuje kako
svuda najrecitijoj frazi odgovara najbednija stvarnost,
i taj bezizlazan fijasko fraze zasipa zajedljivom porugom. Furije nije samo kriticar; njegova uvek vedra
priroda cini ga satiricarom, i to jednim od najvecih sati·
ricara svih vremena. Spekulantske podvale koje su evetale posle propasti revolucije, a isto tako i onaj sitnicarski duh koji je zavladao u tadasnjoj francuskoj trgovini, opisuje on koliko majstorski toliko i zabavno. Jos
je majstorskija njegova kritika budoaskog oblika polnih odnosa i po]Oz[tja zene u .bufoaskom drustvu. On
prvi kalte da je u jednom drustvu stepen zenske emanci- .
pacije prirodna mera opste emancipacije (Antidiring, '
.,Kultura", Beograd, .1953, str. 308).
�130
Dr JOVAN OORDEVIC
PRELAZ MATRIJARHATA U PATRIJARHAT
U periodu varvarstva na nizem stupnju 1judska radna snaga jos ne daje nikakav viSak, vredan paZnje, iz.
nad troskova svog izdrzavanja. Stanje se izmenilo sa
uvodenjem gajenja stoke, obradivanjem metala, tkanja
i, najzad, zemljoradnje. Kao sto su supruge, do kojih je
pre bilo taka !aka doci, dobile sad prometnu vrednost i
bile kupovane, taka se dogodilo i s radnom snagom, narocito ad kad su stada konacno presla u porodicnu svojinu. Porodica se nije taka brzo mnozila kao stoka. Bilo
je potrebno vise !judi za nadzor nad njom; u tu svrhu
mogao se upotrebiti u ratu zarobljeni neprijatelj, koji
se-, osim toga, mogao rasplodavati isto taka dobra kao
i 'stoka.
Cim su takva bogatstva jednom presla u privatnu
svojinu porodica i tamo brzo rasla, ona su zadala snaZan
udarac drustvu koje se osnivalo na sindijazmickom braJm i matrijarhalnom gensu. Sindijazmicki brak je uneo
nov elemenat u porodicu. On je .stavio pored rodene
majke utvrdenog rodenog oca, koji je joS uz to verova~
no bio bolje utvrden nego li mnogi ,ocevi" danas. Po
tadasnjoj podeli rada u porodici, muzu je pad.,lo u deo
pribavljanje hrane i potrebnih oruda za rad, pa _prema
tome njemu je pripadala i svojina nad poslednjtma; u
slucaju razvoda, on ih je uzimao sa sobm;n, kao sto je
zena zadrzavala svoje kucno crude i posude. Po obicaju
ondasnjeg drustva, dakle, muz je takode bio sopstvenik
.....-sJ.ovog izvora hrane, stoke, a docnije i novog oruda za
rad, robova. Ali, po obicaju istog drustva, njega ~isu
mogla naslediti njegova deca, jer u pogledu nasledtvanja situacija je bila ovakva.
Po matrijarhatu, dakle, dok god se poreklo racunalo
samo po zenskoj lozi i po prvobitnom obieaju nasledi-
.ZENSKO PITANJE
131
vanja u gensu, gentilni srodnici su u pocetku nasledivali
svog umrlog gentilnog druga. Imanje je moralo ostati u
gensu. S obzirom na beznacajnost predmeta, ono je
u praksi verovatno oduvek prelazilo na najblize gentilne srodnike, dakle na krvne srodnike s majCine strane.
Deca umrlog muskarca, medutim, nisu pripadala njegovom gensu, veC gensu svoje majke; ona su nasledivala
majku, u poCetku sa ostalim majCinim krvnim srodnicima, docnije, maZda, na prvom mestu; ali svoga oca
nisu mogli nasledivati, jer nisu pripadala njegovom
gensu, a njegovo imanje je morale ostati u gensu. Dakle,
prilikom smrti sopstvenika stada, stada bi prelazila
najpre na njegovu bracu i sestre i na decu njegovih sestara, iii na potomke sestara njegove majke. Ali njegova rodena deca bila su iskljucena iz nasledstva.
DaJkle, U'koliko su bogatstva rasla, ana su, s jedne
strane, dava[a muskarcu VaZniji po]ozaj U porodici nego[i zeni, a, s druge strane, podsticala su da se taj pojacani polozaj iskoristi take sto ce se tradicionalni red
nasleda izmeniti n korist dece. Ali, to nije bilo moguce
dok god je vazilo poreklo po matrijarhatu. Trebalo je
dakle njega ukinuti, i ono je ukinuto. To nije ni bile
taka tesko kao sto nam danas izgleda. Jer ova revolucija
- jedna od najradikalnijih koju su !judi doziveli- nije
pogodila nijednog od zivih clanova gensa. Svi njegovi
pripadnici mogli su i dalje ostati ono sto su i pre bili.
Dovoljno je bilo jednostavno resenje da ce ubuduce potomci muSkih Cla.nova ostati u gensu, a. da Ce potomci
zenskih clanova biti iskljuceni prelaskom u gens svoga
oca. Time su bili ukinuti poreklo po zenskoj Iozi i matri- ·
jarhalno nasledno pravo, a ustanov!jeni muska loza porekla i patrijarhalno nas!edno pravo. Mi niSta ne znamo
o tome na koji je naCin i u koje vreme izvrSena ova re~
volucija medu kulturnim narodima. Ona pada sasvim u
�132
Dr JOVAN OORDBVIC
133
2:ENSKO PITANJE
i
I~
X
preistorijsko doba. Ali da je ona izvrsena, dokazano je
viSe nego sto je nuino, narocito onim obilnim tragovima
matrijarhata koje je sakupio Bahofen; kako se ono lako
izvodi vidimo na primeru citavog niza indijanskih plemena, gde je tek nedavno izvedena, i jos se ~odi, delimicno pod uticajem porasta bogastva i izmenJenog nacina zivota (preseljenja iz sume u prerije), a delimicno
usled moralnog uticaja civilizacije i misionara. Od osam
plemena oko Misurija, sest imaju musku lozu pore~la i
naslednog reda, a dva jos zensku. Meilu plememma
soni Mijami i Delavar ukorenio se obicaj da se ded
daje 'jedno od gentilnih imena oceva gensa da bi presli
u lliega kako bi mogli da naslede oca. ,Kazuistika, uroi!eria coveku, da menja stvari menjajuci im imena! I da
proriai!e nacin da u okviru tradicija skrsi tradiciju kad
je neki neposredni interes dao dovoljno podstreka!
(Marks). Time je nastala nepopravljiva zbrka koja se
mogla otkloniti, a delimicno se i otklanja, samo prelazom na patrijarhat. ,To je, izgleda, uopste najprirodniji
prelaz" (Marks). 0 tome sta nam mogu kazati strucnjaci
uporednog p.rava u pogledu naCina kroko se ovaj prelaz
odigrao mei!u kulturnim narodima Staroga sveta - naravno skoro same hipoteze- up. M. Kovalevski, Tableau
des origin et de l' evolution de la famille et de la propriete, Stockholm, 1890.
Ukidanje ma,trijarhata bHo je svetskoistorijski poraz zenskog pola. Muskarac je prigrabio krmu i u kuci,
zena je hila lisena svog dostojanstva, podjarmljena, pre"""'tVorena u robinju njegove pohote i prosto oruile za rai!anje dece. Ovaj poniZeni polozaj zena,_ koji se nar?c!to
otvoreno pokazuje mei!u Grcima hero]skog doba 1 JOS
vise klasicnog doba, postepeno je ulepsavan i licemerno
prikrivan, a mestimicno ispoljavan u ~laZem _obliku, ali
nikako nije uklonjen. (Poreklo porodzce, pnvatne svo-
jine i drzave, sveska 4, ,Popularna politicka biblioteka",
Novi Sad, 1974, str. 42).
POREKLO MONOGAMIJE
Kao sto smo pokazali, ona se razvija iz sindijazmicke porodice u prelazno doba izmeilu srednjeg i viSeg
stupnja varvarstva; njena krajnja pobeda je jedno od
obelezja pocetka civilizacije. Ona se zasniva na vladavini muSkarca, sa izriCitim ciljem radanja dece s neospo~
rivim oCinstvom, a to se oCinstvo zahteva, jer ta deca,
kao rod:eni naslednici, imaju da naslede jednog dana
ocevo imanje. Monogamska porodica razlikuje se od
sindijazmiCke mnogo veCom Cvrstinom braCne veze, koja
se sada vise ne moze raskidati po volji obe strane. Sada
po pravilu moze samo jos mllZ da je rasklne i da otera
svoju Zenu. Pravo na braCno neverstvo dopuSteno mu
je i sada, jos na osnovu obicaja (Code Napoleon izricito
daje to pravo muiu dok god ne dovede sulofuicu u brae·
ni dam), te se onO, sa sve veCim druStvenim razvojem,
sve vise praktikuj e; ako se zena seti stare polne prakse
i po:Zeli da je obnovi, kaZnjava se strafe nego ikad ranije.
Taj novi oblik porodice nalazimo u svoj njegovoj
surovosti kod Grka ...
Grcka zena herojskog doba je, doduse, postovanija
nego :lena u periodu civilizacije, ali ana je na kraju kra~
jeva ipak za muza samo mati njegove bracne dece- naslednika, njegova vrhovna upraviteljica kuce i staresina
robinja, koje on moze po volji uciniti svojim konkubinama, sto on i cini. Postojanje ropstva pored monogamije,
prisustvo mladih lepih robinja koje pripadaju potpuno
mutu, dalo je od pocetka mnogamiji svoje specificnd
obeleZje - monogamija samo za Zenu1 ali ne i za mu.Za;
A to obelezje ona ima jos i danas.
�Dr JOVAN OORDBVIC
134
Monogamija nikako nije bila plod individualne polne ljubavi, s kojom nije imala niceg zajednickog, jer
su brakovi, kao i ranije, bill brakovi iz imovinskib obzira. Ona je bila prvi oblik porodice koji se zasnivao
ne na prirodnim, veC na ekonomskim uslovima, naime
na pobedi privatne svojine nad prvobitnom, iskonskom
zajednickom svojinom. Vladavina m11Za u porodici i
radanje dece koja su mogla biti samo njegova i koja su
bila odredena za naslednika njegovog bogatstva - to su
bili jedini i iskljucivi ciljevi monogamije koje su Grci
bez okolisenja izra.Zavali. Inace im je monogamija bila
teret, duZnost prema bogovima, drZavi i sopstvenim
pre.s;ima koju su prosto morali izvrsiti. U Atini je zakon
pritiqdivao ne samo na :Zenidbu nego i na ispunjavanje
minimuma takozvanih braCnih duZnosti od strane. muZa.
(Poreklo porodice, privatne svojine i drzave, sveska 4,
,Popularna politicka biblioteka", Novi Sad, 1974, str.
47-50).
KARAKTER MONOGAMIJE
Na taj nacin monogamija se nikako ne javlja u istor,iji kao izmirenje muS·karca i Zene, a j.oS daleko manje kao njegov najvisi obllk. Naprotiv. Monogamija se
javlja kao podja:rmljivanje jednog pola od strane dru·
gog, kao proklamacija suprotnosti polova koja je dotle
nepoznata u celoj preistoriji. U jednom starom nestam·
-'J!lllllOm rukopisu,') koji smo 1846. napisali Marks i ja,
nalazim ovo:
Prva podela rada je ona ljz.meciu muSkarca i Zene
radi radanja dece". A d&nas mogu da dodam: Prva
klasna suprotnost koja se javlja u istoriji poklapa se
11
1)
Misli se na Nema.Cku ideolagiju.
:lENSKO PITANJE
135
s razvojem antagonizma izmedu muZa i Zene u monogamiji, a prvo klasno ugnjetav<>nje - s ugnjetavanjem zenskog pola od strane muskog. Monogamija je
bila veliki istorijski napredak. Ali ona istovremeno, po•red ropstva ·i privatne ·svojine, otvara epohu koja traje do danas, u •kojoj je svaki napredak istovremeno reIativno nazadak, u kojoj se blagostanje i razvoj jednih
ostvaruje stmdanjem i potis·kivanjem dru~h. Ona je
Ce!ijsld obJik civiiizovanog drustva, na kome vee IDO·
Zemo prouCavati .prirodu suprotnosti i ·protivreCnosti
koje se u punoj mel1i razvijaju u tom drustvu.
Stara relativna s!aboda .polnih odnosa nije, nika·
ko iScezla podelom sindijazmickog, niti pak monogam·
skog braka. ,Stari bracni sistem, sveden na uze granice
postepenim izumiranjem grupa panalua, okruzavao je
jos uvek porodicu, koja se dalje razvijala, i pravici ju
je •sve do svitanja civilizacije ... On se najzad izgubio
u novom obliku heterizma koji prati !jude i u periodu
civHizacije kao mtaCna senka koja leZi na porodici".
Pod heterizmom Morgan razume postojanje, pored monogamskog braka, vanbracnih polnih odnosa
muskarca .sa neudatim zenama, koji, kao sto je poznato, za vreme celog perioda civHizacije cveta-ju u na}
razlicitijim oblicima i .sve vise .prelaze u otvorenu pros·
tituciju ...
Heterizam je ni manje ni vise drustvena u,;tanova
kao svaka druga: on nastavlja staru polnu slobodu u
korist mu.S.karca. U stvari, ne samo Sto ga trpe veC u ·
njemu veselo ueestvuju, naroOito ·vladajuce klase, dok •
ga na reCima osuduju. Ali, 'Stvarno, ta osuda nikako ne ·
pogada muskarce koji u njemu ucestvuju, nego samo
zene, one su Zigosane i isterane iz drustva, da bi se jos
�136
Dr JOV AN OORDEVIC
jednom proklamovala, kao osnmmi drustveni zakon,
neograniCena vladaviiJla muSkaraca nad ZenS'kim ·polom.
Medutlm, time se razvija dmga protivrecnost u
okviru same monogamije. Pored supruga, koji heterizmom ulepSava svoj Zivot, nalazi se zanemarena su~
pruga. A nemoguce je ima1Ji jednu •stranu protivrecnosti bez druge, •kao sto se ne moze imati jo8 cela j abuka u ruci posto je polovina pojedena. Uprkos tome,
izgleda da je to bllo misljenje muskaraca dok im nisu
otvorile oci njihove zene. s monogamijorn se pojavljuju dva 5talna dmstvena karakteristicna lika .koji su ranije bili nepoznati: zenin stalni Jjubavnik i rogonja.
M>1skarci su odneli pobedu nad zenama, ali •krunisanje
su velikodui§no preuzele pobedene. Uz monogamiju i
heterizam, preljuba je postala neizbe:lna drustvena us-tanova -
zabranjivana, ·strogo ka.Znjavana, aU nesavla-
diva. Izvesnost u pogledu ocinstva dece pocivala je
kao i ranije, u najboljem ·slucaju, na moralnom ubedenju, te da hi ·resio neresivu protivrecnost, Code Napoleon je propisivao u ·CI. 312: ,L'enfant concu pendant le
mariage a pour pere le mari" - detetu zaCetom za v.r~
me braka otac je suprug. To je krajnji rezultat tri ht1jade godina monogamije.
Uostalom, 1nokosna porodica nije se n1kako svuda
i uvek javljala u klasieno-oMrom obliku koji je imala u
Grka. Kod Rimljana, Jwji su, kao buduCi osvajaci sveta,
imali sire, iako manje istancane poglede od Grka, :lena
_...J,e bila slobodnija i postovanija. _RJmlj";nin je .smat:~o
da mu je braona vernost dovcl]ono zaJamcena vlascu
nad mvotom i smrcu ·svoje zene. Ali najveCi napredak
u razvoju monogamije nesumnjivo je izraZen ulaskom
Nemaca u istoriju, ·i to stoga sto se tada kod njih, verova:tno usled njihovog siromaStva, monogamija joS
nije, izgleda, potpuno razvila ;rz sim:lijazmi6kog bmka.
i:ENSKO PITANJ.E
137
Ovo zakljueujemo na osnovu .tri oko1nostJi ·koje Tacit
pominje: ,Prvo, iako je hrak smatran za ve1llm svetinju - oni se zadovoljavaju ·S jednom Zenom, Zene Zive
ogradene cednoscu" - poligamija je ipak vladala medu
uglednim clanovima i poglavicauna plemena, dakle stanje slieno onom kod Amer1kanaca, kod kojlh je va:lio
sindijazmicki brak. Drugo, prelaz iz matrijarhata u .patmjarhat mogao je biti izvrsen tek nedavno, jer je jos
majcin brat - najblizi mu§Jci genitalni srodnik po matrijarhatu - vazio kao skoro blizi srodnik od ;rodenog
oca, sto takode odgovara glediStu ameriCkih Indijanaca, kod ·kojih je Marlos, kao sto je cesto govorio, nasao kJjuc za Tazumevanje naseg sopstvenog drevnog
doba. Najzad, trece, zene su kod Nemaca hi·le veoma
cenjene i vrlo uticajne i '11 javnim poslovima, sto je u
neposrednoj protivrecnosti s monogamskom vlascu
muSkaraca. To sru sve stvard kojima se Nemci skoro
podudaraju sa Spartancima, •kod ·kojih, kao sto smo
videli, sindijazmi6ki bTak isto tako jos nije bio potpuno prevaziden. S Nemcima je, dakle, i u ovom pogledu
dosao -do svetske prevlasti jedan sasvim nov element.
Nova monogamija, ·koja se ~sad razvijala iz meSarvine
naroda na ruSevinama rimskog sveta, davala je vla:sti
muskaraca blaze ob1ike i dopustala zenama, bar spolja,
daleko postovaniji i slobodniji polozaj nego sto su ga
ikad imale u ·klasicnom starom veku. Tek .time je stvorena mogucnost da se iz monogamije - u njoj, pored
nje, a nasuprot njoj, Jmko kad - mogao dostici najveei mora1ni napredak za koji joj dugujemo: danasnju indiv<dualnu polnu ljubav, koja je bila nepoznata
celom ranijem svetu. (Poreklo porodice, privatne svojine i drzave, sveska 4, ,Popularna politicka biblioteka"; Beograd, 1974, str. 50-52).
�Dr JOVAN
138
OORDEVI~
RAZVITAK BRAKA
Prema tome, imamo tri glavna oblika braka, •koji
uglavnom odgovaraju trlma glavnim .periodima ljudskog razvoja. Divljastvu odgov:.ra grupni brak, varvarstvu - sindijazmicki brak, civilizaciji - monogamija
dopunjena preljubom i prostitucijom. Na v.iSem stupnju varvarstva, izmed:u s1ndijazmi0kog bra.ka i monogamije uklopljeno je gospodarenje muzeva nad robinjama i poligamija (Poreklo porodice privatne svojine
i driave, sveska 4, ~~Popularna politiC.ka biblioteka";
Novi Sad, 1974, str. 56).
BUR:WASKI BRAK
Burzoasko sklapanje :bmka u nase vreme je dvojako. U katoliokim zemljama roditelji, koo i pre, naiaze mladom burzoaskom sinu prikladnu zenu, a posledica toga je, naravno, najpuniji .razvoj protivreCnosti
koji s:.drzi monogamija: obilan heterizam od strane
muza, obilna preljuba od strane zene. Kamolicka cl'kva
je svakako samo stoga i ukinula .-azvod b;aka, jer se
uverila da protiv preljube, -kao ni protiv smrti, nema
leka. Naprotiv, u protestantskim zemljama je pravilo
da se burzoaskom sinu dopusta da s viSe i1i manje slobode naa:e zenu iz svo je klase, pa se prema tome s·klapanje braka moZe zasnivati na izvesnom stepenu lju-mi, sto se pristojnosti radi uvek i pretpoS>tavlja, kao
sto prilici protestantskom !icemerstvu. Ovde se mu:Zevljev heterizam slabije pmktikuje, a :Zenina preljuba je
re<la. Ali kako u braku rna ·koje ·vrste !judi ostaju onakvi kakvd su bili pre braka, a burzuji protestantskih zemalja su filistri, 10 ova protestantska monogamija,
r
,·s
ZENSKO PITANJE
139
prosecno uzevsi najbolje slucajeve, daje bracnu zajednicu 1spunjenu uZasnom dosadom, koju nazivaju
porodicnom sTecom. Najbolje ogledalo obe metode
sklapanja braka je roman; za •katolioki manir - francuski, a za protestantski - nema6ki. U oba ,on dobija"; u nemackom - mladi covek devojku, u faancuskom - suprug rogove. Ko je pri tome od obojice gore
prosao, nije uvek jasno. Stoga dosada nemackog ·romana i izaziva u francuskom -burZuju onu istu jezu
kao ,nemoral" frwcuskog Tomana u nemaOkom filistru. Uostalom, u poslednje vreme, otkako ,Berlln postaje ·svetskJ grad", nemaOki roman .poCinje da opisuje
manje bojai!:Ijivo heterizam i preljubu u njemu, koji
su tamo bili vee odavno valo dobra poznati.
Medutlm, u oba slucaja bmk je uslovljen klasnim
polozajem ucesnika, i utoliko je uvek - brak konvenijencije. Ovaj brak se u oba slucaja dosta cesto
pretvara u najotvoreniju prostituciju - ponekad obeju strana, a mnogo cesce u prostituciju zene, koja se
od obiene kurtizane razlikuje samo time sto ona svoje telo ne ilonajmljuje <kao najamna radnica za <rad na
parce, nego ga jednom za svagda prodaje u ropstvo. I
za sve brakove kon;venijencije vaZe F-urijeove J-eCi:
,Kao Sto u gJramatici dve negacije Cine afirmaciju, t.ako se u braCnom moralu -dve prostitucije smatraju za
vrlinu". Polna ljubav postaje i moze postati istinsko
pravilo u odnosu prema zeni jedino medu potlacenim
kalasama, sto .danas znaci u proletarijatu - ;pa bio
taj odnos sluzbeno priznat iii ne. Ali ovde su uklonjene i sve osnove kla&iCne monogamije. Ovde nema ni~
kakve svojine radi Cijeg su oeuvanja i nasledivanja bail
stvorene i rnonogamija, i vladavina muSkaraca; ovde,
prema tome, nema ni·kakve pobude za ustanovljavanje
vladavine muskamca. Cak nedostaju i -sredstva, gra-
�140
Dr JOVAN OORDEVIC
<lansko pravo, koje zasticuje .tu vladavinu, postoji sarno
za imu6ne i za njiliove odnose s proleterima; ono staje
novaca i stoga, usled siromastva radnika, nema ni:kakvog :zmacaja za odnos radnika prema svoj.oj zeni. Tu
odlueuju sasviun druge licne i drustvene okolnosti. A
otkako je krupna industrija premestila zenu iz ·kluce na
trliSte rada i u bbriku, i naei<nila je dosta cesto hraniteljem porodice, potpuno je uklonjen u proleterskom stanu .paslednji ostatak vladaV'ine muSkaraca osim mazda nesto brutalnosti prema zeni, koja je uzeIa maha otkako je uvedena monogamija. Na taj naein
proleterska porodica nije V'ise monogamska porodica
u Sltrogom smislu, fuk i pored naj.strasnije ljubavi i
na,hx>stoj:mije vernosti abe str:me i uprkos svim mogucim duhovnim i svetovnim blagoslovima. Stoga ovde
veciti pratioci monogarrnije, heterizam i preljuba, imaju ·sasvim beznacajnu ulogu; zena je u stvaJri ponovo
stekla pravo na razvod braka, •i ako se dvoje ne mogu
sloziti, ani •se mdije razilaze. Uklratko, brak proletera
je monogarns-ki u etimoloskom smislu reci, ali ni u ·kom
slucaju u njenom istorijskom smislu. (Poreklo porodice, privatne svojine i drZave, sveska 4, ,Popularna politicka bibli<>teka"; Novi Sad, 1974, str. 53-55).
-
PRAVNIPOLOZAJzENE
I USLOVI NJENOG OSLOBODENJA
Nasi pravnici svruka;ko nalaze da napredak zakonodavstva oduzima :1enarna u sve vecoj meri razlog da se
Zale. Savremeni civ.i.Jirovami zaikonski sdstemi sve viSe
pri:zmaju: pravo, da bi brak bio punova:1an, ugovm
mora biti sklopljen dobrovoljno od obe strane, i drugo,
da i xa vreme bra-ka obe strane, jedna prema drugoj,
r
I
tENSKO PITANJE
141
moraju imati ista prava i du.Znosti. Kad bi se ova dva
zahteva konsekventno sprovela, onda bi zene imale sve
sto mogu zahtevati.
Ova cisto pravniCka argumentacija potpuno se podudara sa onom Jwju upotrebljava radikalni republikanski burzuj da bi odbio proletera i pozvao ga da ne
remebi mir ... Ugavor o radu treba da bude dabrovolj·
no sklapljen od abe :strane. Smatra se da je dobrovoljna sklapljen cim zrukon na hartiji izjednaCi abe strane. Moe •kloju jednoj strani daje razlicit klasni polozaj,
priti5ak -koji on vrsi na drugu stranu - stvarni ekonomski poloZaj obe stra:ne - to se zakona niSta ne tiCe.
I za v-reme trajanja ugovora o ra.du 1rebalo bi, opet,
da abe strane budu ravnopravne dak god jeclna iii
druga •strana izlricno ne odu5tane. Sto ekonomski po·
lozaj primorava radnoka da se odrekne cak i poslednje prividnasti ravnopraV'!losti, zato opet nije kriv
zakon.
U odnosu na brak, zakon, cak i najnapredniji, pot·
puno je zadovoljan Cim su uCesnici formalno ·izjavHi
u zapisniku svoj dobrovoljni prist31Ilak. Sta se dogada
iza pravnih ;kulisa, gde se odi!§I'aVa stvarni Zivot, kako
se dolazi do dobrovoljnog pristanka, a ;tome sene mogu
brinuti zakon i pravmk. A ipak bi ovde najprootije uporedenje prava trebala -da ;poka:1e pravniku sta u stvari
znaci dobrovoljni pristanak. U zemljama gde je deci
zakonom obezbeden zrukonski cleo roditelj.ske imovine,
gde ana, d"kle, ne magu potpuno bibi Iisena nasled·
stva - u NemaCkaj, u zemljama £ra:ncuskog prava itd.,
- deca moraju imati, pri sklapanju braka, roditeljski
pristanak. U zemljama engleskog prava, gde zakan ne
trazi roditeljslci pristanak pri ·sklapanju braka, rodite- ,
lji imaju punu ·slobodu ~estamenta1nog ras,palaganja
svojoon imovinom i mogu po volji lisiti nasleda svaju
�;[
'
142
i
I
)
i
I
I
:i
tENSKO PITANJE
Dr JOVAN OORDEVIC
decu. Jasno je da uprkos tome, i bas stoga, sloboda
sklapanja braka u Bngles>koj a Americi, u klasama gde
ima sta da se nasledi, u stvari nije ni za dlaku veca
nego u Francuskoj i Nemackoj.
Nije bolje ni s pravnarn ravnopravnoscu muza i
zene u braku. Njihova pravna nejednakost, ·koju smo
nasledili od ranijih drustvenih odnosa, nije uzrok, vee
posledica ekonomskog ugnjetavanja zena. U starr-om
ikomunistickom domacinstvu, koje je obubvatalo mnogo bracnih p»rova i njihovu decu i gde je zenama pave·
reno voaenje domaCinstva, hila je isto toliko javna,
drustvenonuzna radimost koliko i rad muskaraca na
pril:>avljanju zivotnih narrnknica. Ovo se izmenilo s
patrjjarhalnom porodicom i, jos viSe, s monogamskom
inokosnom porodioom. Vodenje domaCinstva izguhilo
je svoj javni ka<rakter. Ono se viSe nije ticalo drustva.
Ono je postalo privatna sluzha; zena je postala prava
sluzavika, iskljucena iz ucesca u drustvenoj proizvodnj.i.
Tek joj je krupna industrija naseg doba - i to samo
proleterki - opet otvorila put u clrustvenu proi:wod·
nj.u, no s tim da os<taje iskljucena iz javne proizvodnje
i da ne mo.Ze niSta privJ"ectivati ako ispunjava svoje
duznosti u privatnoj ,sJuzhl porodice; i da nije u stanju
da ispThlljava svoje porodicne ·duznosti ako ze]i da UZ·
me udela u javnoj <radinosti i da samostalno p<rivreduje. A k"kav je polofaj zene u fahrici takav joj je poJozaj u svim poslovnim granama, sve do lekarstva i "dvokature. Modema imokosna porodica osnovana je na
"'6\vorenom ili prik.rivenom domaCem ropstvu Zene, a
moderno drustvo je masa koja se sastoji ad inokosnih
porodica .kao svojih molekula. Danas u velikoj vecini
slucajeva, bar u imuenim klasama, muf mora da bude
onaj •kaj·i privreauje, hranilac porodice, a to mu daje
polozaj gaspodara \k(Xllle .nije po<trehno nikakvo poseb·
.l
.
I
143
no pravna pov·l..S6ivanje. On je u porodici burfuj, a
fena J?redstavlja_ proletarijat. U industrijskom svetu,
medut1m, spec1fican karakter ekonomskag ugnjetavanja ~~je podnosi proletarijat istakao se u svojoj punoj
o~tr!:';I tek ~ad_ S';! uklonjene sve zakanske posehne priVIlegiJe kapitalistiCke klase i kad je uspostavljena puna
pravna ravnopravnast ohe kl»se; demokratska repuhJ.ika ne uklda suprotnast ohe klase; ona, naprotiv, tek
pruza tie na k=e ce se borhom resiti suprotnast. A isto taka ce specificni karakter vladavine muza nad ze~QID u modernoj poro4ici, nuZnost i naC.in njihovog is~
tinskog drustvenog izjednacenja izaci na punu svetlost
dana tek onda kad abe strane huclu pravno potpuna
ravnopravne.
. Onda ce se pokazati da je za oslobodenje zena
P":I predusl<;>V ponovno uvodenje celog zenskag roda
u J:'vnu radmost, a da_ ovo opet iziskuje uklanjanje
Sl:'a!stva mokosne poro'!ice ·ka'! drustvene privredne jed1m.ce. (Poreklo porodzce, przvatne svojine i drZave,
sveska 4, ,Popularna politioka hihlioteka"; Novi Sad,
1974, str. 55-56).
'
KOMUNISTICKO DRUSTVO I OORODICA
21. pitanje:
Kakav ce uticaj izvrsiti komunisti6ko drustvo na
pOTodicu?
Odgovor:
Ono ce oclnas aba pola uciniti cistim privatnim ad,
nosom kojti ··se •ti.Ce -samo zadnteresovanih osoba i u.
koje se drustva ne treba mesati. Ono to moie jer uklanja privatnu svojimu i decu zajedni6ki odgaja, a ,time
�144
Dr JOVAN OORDEVIC
unistava abe osnove dosadasnjeg br~a: zavisnost Ilene
od muskarca 1 zavisnost dece od roditelja ~koju uzrokuje privatna svojina. Ovde leii i odgovor na dreku
visokomoralnih malogradana protiv komunisti6ke zajednice zena. Zajednica zena je pojava koja· sasvim
pripada gradanskom drustvu, a danas potpuno postoji
u prostituciji. Prostitucija se zasniva na privatnoj svojini i nestaje zajedno s njom. Dakle, komunisllicko
drustvo umesto da uvodi · zajedndou zena, ono je, naprotiv, ukida. (Principi komunizma, na francuskom).
--
V. I. Lenjin (1870-1924)
LJCEMERSTVO VLADAJUCIH KLASA
Ca:k <i obicno pozmavanje zakonodavstva burioaskih zemalja -koje se odnosi na brak, ra.zvod i vanbracnu decu, kao ,; tamosnje prillke, pokazaee svakom koga
interesuju ta pitanja da danasnja burioaska demokratija, cak i u najdemokratskijim burioaskim ;epubllkama, ima zaista feuda:listiClci stav .prema ieni i ·vanbraC~
noj deci .
.1\,ko se devedeset dva •razvoda na deset hiljada brakava Cine gospoddnu Sorokinu kao ogromna brojka,
ostaje nam anda jedino da pretpostavimo da je autor
Ziveo i bio vaspitan u nekom manastiru, toliko izolovan od zivota da je tesko poverovati da takav manastir i postoji, iii pak da autor izoblicuje istinu da bi
uCinio uslugu reakoiji i burZoaziji. Ko god, rna i naj·
manje, poznaje dnustvem; prHike u bur:Zoaskim zemljama, zna da je .stvaran broj razvoda (nepotvrdenih,
naravno, od crkve d zakona) u stvari svuda daleko veei.
U tom pogledu, Rusija se razlikuje od drugih zemalja
po Cinjenici Sto njeni zakoni umesto da sankcioniSu
licemerstvo .i obespravljenost Zene i njenog deteta, ob·
javljuju otvoreno i u dme drZave sistematski rat sva~·
kom licemerstvu d svakoj nepravdi. (Dela, tom XXVIII,
str. 189, na ruskom).
�146
Dr JOVAN DORDEVIC
RADNICKA KLASA I NEOMALTUZIJANIZAM
i\
I
'
Na kongresu !ek8Jra u Pirogovu pitanje abortusa,
odnosno nasilno izvrSenih poba1Caja, izazvalo je veliko
interesovanje i pokrenulo mnoge rasprave. Izvestilac
Lickus izneo je podatke o vrlo velikom broju abortusa
u drZavama koje se danas smatraju civilizovani,m.
U Njujorku je registrovano 80 000 abortusa za godinu dana; u Francuskoj 36 000 svakog meseca. U Sen-Petersburgu procenat abortusa se viSe nego udvostrucio u toku 5 goruna.
Kongres !ekam u Pirogovu je misljenja da abortu~ ne bi trebalo da pov!aci sudsko gonjenje za majku,
kao•i da lekar ne bi trebao -da bude sudski proganjan,
izuzev u sluCaju da je intervenciju izvorSio iz ,koristoljub!ja".
Ve6ina lekara koji s-u se izjasni!i protiv kal:njavanja abortusa dotakli -su se, prirodno, tokom ·diskusije
takode i takozvanog neoonaltuzijanizma (odnosno, kontraceptivnih sredstava) i -tom prilikom se istovremeno o-svrnuli na drustvenu stranu tog problema. Taka
je, na primer, -po .pisanju Jista Ruskoje slovo, gos.podin
VJgdorcik rekao, .,da treba pozdravi•ti kontraceptivna
sredstva", dok je gospodin Astrahan uzviknuo pozdrav!jen burom aplauza: ,.Prisiljavaju nas da ubedimo majke da donesu na svet decu da bi hila sakacena u zavodima za Slwlovanje, da hi hila izrucena na nrilost i
-milost sudbine, da bi hila doterana do samoubistva!"
Ako je taeno da je ovakva ti,-ada go-spodina Astrahana izazvala buru odobravanja, to me ni malo ne
cudi. Slusaoci su hili iz redava srednje i sitne burzoazije sa burzoaskom psihologijom. Zar se ad njih mog!o
ocekivati nesto vise od takvog bljutavog liberali.Z!lna?
ZENSKO PITANJE
147
MeaUJ!!im, posmatrano sa tacke g!ediSta radnioke
klase, skoro je nemoguce naCi jasniji pdkaz reakcionarne suStine i potpune budalaStine "druStvenog maltuzijanrizma" nego Sto je reCenica gospodina Astrahana.
"Doneti na svet decu da bi btla ~sakaCena". Zar
same zato? A zasto, najzad, ne zato da bi se bo!je borila, da bi bila brojnija, sa viSe svesti i snage od nas
da se suprotstave uslovima Zivota koji sa:kate i upropascuju nasu generaciju?
·
Erto, ru tome se ·Sastoji glavna razHka izmed:u psihologije zem!joradnika, zanatlije, inte!ektualca, u stvari
sitnog burzuja i psJho!ogije jednog proletera.
Sitni burZuj vidi i oseCa da tone, da Zivot st~lno
postaje sve teZi, da je bor:ba za egzistenciju sve nemi!osrdnija, da njegov polozaj i polozaj njegove porod!ce postaje sve bezizlazniji. A to d. jeste neosporna CInjenica. I protiv toga protestuje sitan burzuj.
Ali kako protestuje?
Protestuje kao pripadnik klase •lwja nepovratno
propada, koja je izgubila veru u budu6nost, :klase ,
koja je potucena i .trula. Tru nema pomoci: dakle, neka.
bude sto manje dece koja trpe nase patnje i nasa stradanja, nasu bedu i nasa ponizenja, eto to je vapaj sitnag buriuja.
Svestan ·radnl:k je beskonacno daleko od ovakvog
g!edista. On ne dozvoljaiVa da mu avakve jadi:kavke, rna
koliko one bile iskrene i potresne, zamra.Cuju svest.
Da takode i mi, radnici i masa sitnih posednika Xivimo pritisnum patnjom i povijeni pod nepodnosljivim
teretom. NaSa generadja trpi viSe nedaCa nego generacij a naSih oCeva. Ali, ,g druge strane m'i s-mo mogo
sre6niji nego Sto su ·hili naSi oCevi. Mi sm.o nauCili li
brzo uCimo da se borimo - i to da se borimo ne usam·
Jjeno kao StO ®U tO Cini)i najboJji me<tu ·nasfun oCevi-
�148
Dr JOVAN f>ORBEVIC
:2:ENSKO PITANJE
rna, ne u ime parola burl:oaskih frazera, tkoje su nam
potpuno strane, vee za nase parole, .parole nase klase.
Mi se borimo uspesnije od nasih oceva. A nasa deca
ee je i dovrsiti.
Eto zbog cega smo - i eto jedino zbog cega smo
- odlueni neprijateJj,j naomaltuzijanizma, ove teznje
svojstvene uskom [ egoisticnom braenom paru sitnoburzoaskom koji prestravljeno mrmlja: .,Gospode, daj
nam da se odrZimo, pa bilo na koji naCin; a .Sto se tiCe
dece bolje da ih i nema".
Prirodno, ovo nas ne sprecava da zahtevamo potpunu izmenu svih zakona •kojima se zabranjuje abortus i objavljivanJe medicinske Iitemture o tkontracep·
tivni'm sredstvima i sl. Ovi zakoni su jedno od IicemerstVa vladajuCih klwsa. Ovi zwkoni ne Ieee bolesti
kapitalizma, vee su izuzetno kobni i teski za potlacene
mase. Sloboda mediclnske propagande i zastita osnovnih graitanskih prava gradana i gradanki je jedna stvar.
A drustvena teorija neomaltuzijanizma je nesto sasvim
drugo. Svesni radnici ce uvek voditi nepostednu borbu
protiv nastojanja da se ova reakcionarna <i podia teorija ubacuje u najnapredniju Jdasu danasnjeg clrustva, onu koja je najjaca i najbolje pripremljena na veIike promene. (Dela, tom XVI, str. 497-499, na ruskom).
BORBA ZA PRAVO GLASA
0 pitanju zenskog prava glasa rezolucija je twkode
prlmljena jednog!a,sno. Sa,mo jedna Engleskinja jz poluburzoaskog .,Fabijanskog drustva" se zalagala za to
da se dopusti borba ne za potpuno zensko pravo glasa,
vee za ograniceno u tkorist imuenih. Kongres j e prihvatio
glediSte da je u kampanji za zensko pravo glasa neop-
i
I
I
I
I
149
hodno u potpunosti hraniti principe socijalizma i ravnopravnosti muSkaraca i Zena, ne k:rnjeCi te prinoipe ni
zhog k1>kvih !l"azloga oportuniteta.
U Komisij,j je izbila zanimljiva nesuglasica povodom toga. Austrijanci (Viktor Adler, Adelhajn Pop) su
pravdali svoju taktlku u borhi za sveopste izborno pravo muSkaraca: radi izvojevanja toga prava oni su smatrali za pogodno da u agitaciji ne istiou u prvi plan zahtev o izbornim pravima i za Zene. NemaCki socijaldemokrati, naroeito Klara Cetkin, protestovali su protiv
toga jos onda kada su Austrijanoi vodi1i svoju kampanju za sveopste izbomo pravo. Cetkin je u st!>mpi izjavljivala da nikako nije trebalo ostavljati u senci zahtev
za izbornim pravi,ma Zene, da su Austrijanci o.por-tunis~
tioki zrtvovali prtncip iz razloga udobnosti, da oni ne
bi oslabili, vee bi pojacali silinu agitacije i snagu narodnog pokreta da ·su isto tako energicno branili i pravo
glasa zena. U KOIIllisiji se Klari Cetkin :u potpunosti prikljucila i druga istaknuta nemaCka socijademokratkinja,
Cic. Alderova poprav,ka koja je posredno hranila austrijsku taktiku (u toj popravci se govori samo o tome dane
bude prekida u horbi za izborno p.ravo stvarano za -sve
gradane, a ne o tome da se borba za :izlborno pravo vocLi
uvek sa zah!tevom za jednakost prava muSkarca i Zena)
-hila je odbacena sa 12 glasova protiv 9. Glediste Komisije i Kongresa moze biti najtacnije izv,rseno sledeCim
recima napred pomenute Cic iz njenog govora na Meitunarodnoj konferenoiji socijalistkinja (ta Konferencija
je odrzana u Stutgartu u isto v.reme s ·kongresom): .,Mi
treba da prindpijeLno tmzimo sve ono sto smatramo da
je pravilno - govorila je Cic - i samo u slucaju kad
nam nedostaje snage za bo~bru. mi prihvatamo ono Mo
mozemo ostvariti. Takva je uvek hila taktika socijaldemokratije. Sto skromnij.i budu nasi zahtevi, utoliko ee
�'·.
'
~
'~ ~
'ii!l
I
ISO
Dr JOVAN
OORDEVI~
skromniji biti i ustupci ¥ladi" ... Iz ovog spora austrij·
skih i nemackih socija!demokmtija citalac maze videti
kako se najbol}i marksisti strogo odnose prema najmanjim odstupanjima od isprobane, principijelne revolucionarne takHke. (Izabrana dela, knj. 6, ,Kultura", Beowad, 1960, str. 23-24).
PRAVO NA RAZVOD
·Primer razvoda ooigledno pokazuje da se ne maze
biti demokrat i socijalist a da se odmah ne zahteva potpuna sloboda .razvoda, jer nepostojanje te s!obode jeste
najgpre t!acenje ugnjetenog pola zene, .iako nije nimalo
tesko ,dokuoiti da priznanje slobode odlaska od mu2:eva
nije poziv svim Zenama da odlaze .
. . . U kapitalizmu su obicni, ne kao pojedini sluoajevi, nego kao tipiena pojava, takvi uslovi kad je ugnjetenim klasama necrnoguCe ,reaLizovati" njihova demokratska prava. Pravo razvoda ostaCe u ve6ini .sluCajeva
neostvarljivo u ·kapitaJizmu, jer je ugnjeteni pol prignjecen ekonoms•ki, jer zena pri kakvoj hocete demokratiji
ostaje u kapitalizmu ,,kuCna robinja", robinja zatvorena
u spavaCu •sobu, deCju sobu, ku.hinju. Pra'Vo biranja ,svojili" narodnih sudija, 6inovnika, uCitelja, porotnika itd.
takode je U vecini •S]ucajeva U kapitaJizmu neostvarJjivo
upravo zbog ekonomske prignjecenosti radn>ka i seljaka. To isto vazi i za demokratsku republiku: nas pro·
gr\2"' je ,1proglasava" kao ,samodrzavlje naroda", iako
sv1 sooijaldemol<rati odlicno znaju da u kapitalizmu nai·
demokratskij a republika vodi samo k potkupljivanju Cinovni1ka od strane burZoazije i k savezu ;berze s vladom.
Sarno !judi koji su sasvim nesposobni da misle iii
su sasvim neupoznati s marksizmom zakljucuju otuda:
znaCi, od republika nikakve koristi, ·od s!(>bode razvoda
ZENSKO PITANJB
!51
nikakve koristi, od demokratije nikakve koristi, od samoopredeljenja nikakve koristi! A marksisti znaju da
demokratija ne odstranjuje klasno u~jetavanje, nego
samo Cini klasnu borbu Cistijom, Skom, otvorenijom, oStrijom; to nam je Lpotrebno. Sto je sloboda razvoda
potpunija, to je jasnije zeni da je izvor njenog ,,kucnog
ropstva" kapitalizao:n, a ne .bespravnost. Sto je drZavno
uredenje demokratskije, to je jasnije radnicima da je
koren zla kapitaJizam, a ne bespravnost. Sto je nacionalna ravnopravnost potpunija \ana nije potpuna bez
slobode odvojenja), to je jasnije radnicima ugnjetene
nacije da je stvar u kapitalizrnu, a ne u bespravnosti i
taka dalje.
•.. P.ravo razvoda, kao ·i sva demokratska prava bez
izuzetka, u kapitalizmu je tes,ko ostvarljivo, i uslovno
je, ograniceno, formalno usko, ali ,; pored toga one koje
odricu to pravo nijedan cestiti socijaldemokrat ne samo
sto nece smatrati socijalistima nego ni demol<ratima. A
l1 tome je sva suS:tina. Sva ,demok·ratija" se sastoji u
proglasavanju i ostvarivanju prava koja su ostvarljiva
vrlo malo i vrlo us!ovno u k&pitalizmu, a bez rtakvog
proglasavanja, bez borbe za prava odmah i neodlozno,
bez odgajanja 'masa u duhu takve boPbe socijalizam
nije moguc. (Izabrana dela, knJlga 10, ,Kultura", BeQgrad, 1960, str. 225-227).
P.OTPUNA JEDNAKOST ZA ZENE
G!avno, osnovno u boljsevizmu i ruskoj oktobar·
skoj orevoluciji jeste uvlacem.je u poUtiku upravo onih
koji su najviSe hili ugnjetavani pod kapitalizmom. Njih
su kapitalisti u~jetavali, obmanjivali, p!ja6kali i pod
rnonarhijom i demokratsko-bur2:oaskim republikama.
�152
Dr JOVAN DORDEVIC
To ugnjetavanje, to obmoojivanje, ta pljacka na.rodnog rada od strane kap;talista bili su neizbezni dok je
vladala privatna svojina na zemlju, fabrike, zavode.
Sustina boljsevizma, sustina sovjetske vlasti sastoji se u tome da se - razgolicujuCi la2 i licemernost
burzoaskog demokratizma, ukidaju6i privatnu svojinu
na zemlju, fabdke, za:vode - sva dr.Zavna vlast koncentrise u rukama radnih i eksploatisanih masa. One
same, te mase, uzimaju u svoje ruke politiku, tj. stvar
izgradnje novoga drustva. Zadatak je teza;k, mase izmucene i prignjeeene kapitalizmom, ali drugog izlaza
iz najamnog ropstva, iz robovanja kapitalizma nema i
ne jnoZe biti.
A uvuCi mase u ,politiku nije moguce aka se u politiku ne uvuku zene. Jer je zen&ka polovina ljudskog
roda pod ·kapitalhmom dvostruko ugnjetena. Radnicu
i seljanku ugnjetava kapital, a povrh toga one cak i u
naJdemokratskijim burioaskim republikama ostaju,
prvo, nepunopravne, jer ih zakon ne izjednacuje s muskarcem; drugo - i to je glavno - one ostaju u ,kucnom ropstvu" ,)cuCne :robinje", jer ih davi najpipaviji, najgrublji, najtegobniji nd u ikuhinji i uopste u
pojedinaenom ·kucnom gazdinstvu i porodici, koji coveka najvise zaglupljuje.
Boljsevicka, sovjetska revolucija podseca korene
ugnjetavanja i nejednakosti zena tako duboko kako se
we usudivala da ih podsece nijedna partija ; nijedna
revolucija na svetu. Od zakonske nejednakosti zene s
muskarcem nije kod n:>s, u Sovjets·koj Rusiji, ostalo
ni traga. Sovjetska vlast je potpuno unistHa narocito
odvratnu, padlu, licemernu nejednakost u bracnom i
porodicnom pravu, nejednakost u odnasu prema detetu.
153
ZENSKO PITANJE
To je tek prvi korak •ka oslobodenju zene. Ali nijedna od burwaskih, pa i najdemokratskijih republika
nije se usudila da uCini ni taj prvi ·korak. Nije se usudila iz straha pred SVetom .privatnom svojinom".
Drugi i glavni korak jeste ukidanje privatne svojine na zemlju, fabri:ke, zavode. Time, i jedino time,
otvara se ,put ka potpunom i stvarnom oslobodenju
zene, njenom os1obodenju od ,Jmenog ropstva" putem
prelaza od simog pojedinaenog kuenog gazdinstva na
krupno podrustvljeno gazdinstvo.
Taj prelaz je tezak, jer se ovde radi o preobrazaju
najukorenjenijeg, najuobicajenijeg, najukocenijeg, okostalog ,poretka" (istinu reCi, nagosti i divljaStva, a ne
,,poretka"). Ali je taj prelaz zapoceo, stvar je pokrenuta, posli smo novim putem. (l zabrana dela, Sveska
14, ,Kultura", Beograd, 1960, str. 216---218).
11
NEMA DEMOKRATIJE BEZ ZENA
Ne maZe se osigurati istinska sloboda, ne ·maZe se
graditi demokratija- a da se i ne govori o socijalizmu
- ako se ne ukljuce zene u javnu sluibu, sluibu milicije, u politi6ki zivot, ako se ne otr.gnu iz zagluplju·
juce atmosfere domaCinstva i kuhinje. (Dela, tom XX,
str. 38, na ruskom).
ZENA I JAVNI ZIVOT
Bez pridobijanja zena za samosta1no ucesee ne samo u po!itiokom zivo>tu uopste nego i za stalnu, opstu
javnu sluZbu ne moZe biti ni govora ne -samo o socija~
lizmu nego ni o potpunoj i cvrstoj demokratiji. A funk,
�154
Dr JOVAN OORDEVIC
cij_e ,,policije", kao S.to su staranje o holesnicima, o bes~
pnzornoj deci, o zdravoj ishrani itd., ne mogu biti na
zadovoljavaju6i na-Cin ostvarene bez ravnopravnosti
zene na delu, a ne samo na papiru.
Mi nismo utopisti. Mi znamo da svak;i polukvalifikovani radntk i svaka Jruvarica nisu sposobni da odmab pocnu da upravljaju drZavom. U tom se mi slazemo s kade.tima, s BreskoV1skim i s Ceterelijem. Ali mi
se razlikujemo od svih ovih gradana time sto trazimo
da se smes ta prekine s predrasudom da su tobme samo
bogatasi iii cinovnici koji ipoticu iz bogatih porodica u
stanju da upravljaju ddavom, da obavljaju tekuCi,
svakodnevni posao upravljanja (lzabrana dela, knj.
XI,~ ,Kultura", Beograd, 1960, str. 344).
Ali, to je nedovoljno.
Jednakost pred zakonom jos ne :maci i jednakost
u Zivotu.
Mi ocekujemo da ce radnica steCi svoju jednakost
sa radnikom, ne samo pred zakonom veC isto taka i u
zivotu. Zbog toga je potrebno da radnice sve znacajni,
je ucestvuju u rukovodenju javnim poslovima i ddavnoj administraciji.
UCestvujuCi u javnom Zivotu, ·Zene Ce se ibrzo :iz·
graditi i dosti6i !jude.
Izaberite drukle sto veci broj radnica 'kornunista Hi
vanpartijki u Sovjet! Nije vazno ako jedna poMena
radnica, pametna i savesna u svom poslu, ne pripada
Partiji: izaberite je u Moskov•ki sovjet!
Neka bude sto viSe radnica u Moskovskom sovje'
tu! Neka n:loskovski proletarijat poka:le da je spreman
da sve ucini, da ce uciniti sve da bi se borio do pobede protiv stare nejednakosti, protiv starog budoaskog
poniZavanja Zene. ·
Proletarijat nece postici potpuno oslobodenje Ukoliko ne izvojuje potpunu ,s]obodu za zene. (Dela, tom
XXV, str. 40-41, na mskom).
.
POTPUNA RAVNOPRAVNOST ZA :ZENE
Radnici najveCim delom treba da ucestvuju u izbordma. Sovjetska vlast je prva, i jedi.na na svetu, ukinula stare burZoaske zalrone, sraanne zak.one koji su
utvrdivali zakonsku po>tCinjenost zene i privilegije coveka, posebno u hraku i u odnosu na decu. Sovjetska
vlast je, kao prva i jedina vlast radnika na svetu, ukinula sve privilegije koje su. ·vezane za vlasniStvo, pos~
tojale u korist coveka, u porodienom pravu i najdemokratskijih burzoaskih 1repubUka.
Tamo gde postoj e zemljoposednici, kapitaliste i tr~ci, tamo ne moze biti jednakos.ti izmedu coveka i
zene, cak ni pred zakonom.
Tamo gde nema zemljoradnika, kapHali9la i trgovaca, tamo gde vlas,t radnika gradi novi zivot bez svojih ugnjetaca, tamo irma jednaikosti ,izmedu eoveka i
zene pred zakonorn.
155
:ZENSKO PITANJB
,[
l
;·;
:ZENA I REVOLUCIJA
Uzmite polozaj zene. Nijecina demokratska partija
na svetu ni u jednoj od najnaprednijih budoas•kih republika u toku decenije nije uradila, u tOi!Il pogledu, ·
ni stoti deo onaga sto smo mi uradili vee u toku prve
godine nase vlasti. Mi u pravorn smislu reei nismo ostavili ni karnen na kamenu od podlih zakona o neravnopravnosti zene, o ogranicenjirn~~PEL"'"'vodu braka, o
,::tc~~ ~;·!' ::;~\:"',. :;;: / . '0 r-\·,
! ~- '"%:. -:-\. cji
..
"·
'\ \
~ --;---;, c-.;·
0'-
-~~._/
�[II·
,,
'
156
I
I
I
I
11;·,11
II 1
i
I
I
I
:i
I
' '
II' I
'I
!.
il'
I
I
Dr JOVAN OORDEVIC
ZENSKO PITANJE
odvratmm formalnostima za koje je mzvod vezan, o
nepriznavanju vanbracne dece, o trazenju nJihovih oceva itd. - zakona Ciji su ostaci mnogobrojni u svim civilizovani·m zemljama, na sramouu· burZoazije i kapitalizma. Mi imamo hiljadu puta pravo da se ponosimo
onim sto smo uCinili u toj oblasti. Ali sto smo cistije
Cistili tlo ad krsa starih, bur:!oaskih ZaJkona i ustanova,
to nam je postajalo jasnije da je .to ciScenje •terena na
groblju, ali j<>S ne i sama gradnja.
:lena je i dalje kucna robinja, i pored svih oslobodi!ackih zakona, jer nju pritiska, davi, zaglupljuje,
ponizava sitno kucno gazdinstvo, prikivajuCi je za kuh4Jju ·i decju sobu, rasipajuci njen rad na strahovito
neproduktivan, sitan, razdrafujuci, zatupljujuCi, zaglupljujuci posao. Pdvo osloboaenje zene, pravi komu·
nizam ce poceti tek tamo i tada, gde i kada bude poce!a masovna borba (kojom mkovodi proletarijat koji
pooeduje ddavnu vlast) protiv tog sitnog kucnog gazdinstva Hi, tacnije, kad bude poceo njegov masovni
preobrazaj u krupno socijalisti6ko gazdinstvo.
Da li u praksi posve6ujemo dovoljno pafuje tom
pitanju koje je teoretski za svakog komunistu van diskusije? Razume se, ne. Da li se dovoljno patljivo odnosimo prema klicama komunizma koje vee sada postoje u .toj oblasti? Ne, i jos jedanput ne. Menze, jasle,
deciji vrtovi - to su pdmeri tih klica, to su ana jednostavna, svakidasnja sredstva koja ne zahtevaju nis. - pompezno, visokoparno, svecano, ali koja mogu da
fakticki oslobode zenu, mogu da fakticki smanje i uniste njenu nejednakost s musk:ucem sto se tice njene
uloge u drustvenoj proizvodnji i u javnom zivotu. Ta
sredstva nisu nova, njih je stvorio (kao i uopste sve materijalne preduslove socijalizma) krupni kapitalizam,
157
ali su ona pod lkapitalizmom ostala, prvo, il"etkost, dru·
go - sto je narocito vazno - iii trgovacka preduzeca,
sa svim najgorim stramama Spekulacije, profiterstva,
prevare, falsifikata, iii ,akrobatstvo budoaske dobrotvornosti", kojru su najbolji radnici s pravom mrzeli i
prezirali.
Nema sumnje da sada ima ikod nas mnogo vise
tih ustanova i da one pocinju menjati svoj karakteir.
Nema sumnje da medu radnicama i seljankama ima,
mnogostruko viSe nego Sto mi znamo, organizatorskih
talenata !judi koji umeju da organizuju prakticnu stvar
u kojoj ucestvuje veJ.iiki broj radnika i jos veci broj
potrosaca, a bez onog obilja fraza, vr:mnanja tamo-amo,
svada, brbljanja 0 planovima, sistemima itd., od cega
stalno ,boluje" ,inteligencija", ·koja .ima o sebi vrlo
visoko miSljenje, ili nedopeCeni ,;komunisti". A mi te
kJ.ice novoga ne negujemo kako treba.
I
1
Pogledajte hurzoaziju. Kako ona divno ume reklamirati ono Sto je njoj potrebno! Kak.o -se ,uzorna"J u
ocima .kapitalista, preduzeea hvale u milionima primeraka njihovih novina, kako se od ,uzornih" burZoaskih
ustanova stvara predmet nacionalnog ponosa! Nasa
stampa ~e ne brine, iii se gotovo niSta ne brine, o
tome da se opisuju 111ajbolje menze iii jasle, da bi se
svaJkodnevnim nastojanj.ima borila za pretvaranje ne·
kih medu njima u urorne, da bi ih reklamirala, detaljno opisivala kakva se usteda ljudskog rada, kakva se
udobnost za po1Jrosace, kakva se usteda proizvoda, kakvo se oslobodenje zene od kucnog ropstva, l<akvo se
poboljsanje sanitarnih uslova pri uzornom komunistickom radu postize, mote da postigne, moze da .pro~
siri na Citavo drustvo, na sve trudbenike. (lzabrana
dela, tom XIII, ,Kultura", Beograd 1960, str. 204--206).
�158
Dr JOVAN OORBEVIC
USPEH REVOLUCIJE ZAVISI OD
STEPENA (MASOVNOG) UCESCA ZENA
Drugovi, kongres zenskog pokreta armije proletau odredenom pog!edu ima vrlo veliiki znacaj zbog
Cinjenice Sto se u svim zemljama Zene ukljuCuju u pokret sa mnogo poteskoca. Socijalisticka revolucija se
ne moZe osrtvariti bez Sirokog uCeSCa organizovanog
dela radnih zena.
u svim civilizovanim zemljama, pa cak i u najnaprednijim, polozaj zena je takav da se, ne bez razloga,
nazivaju domacim robovima. Ni u jednoj kapitalistick~j zemlji, pa bila ona i najliberalnija republika, zene
ne u.Zivaju potpunu zakonsku ravnopravnost.
' DilZnost Sovjetske Repub!ike je da pre svega unisti sva ogranicenja pravl' zena. V!ast sovjeta je potpuno
uniStila onaj ·izvor burZoaske sTamote, poniZenja i nehumanosti - proces razvoda.
Uskoro ce biti godinu dana kako postoji zakon o
potpunoj s!obodi razvoda. Mi smo obnarodovali dekret kojim se ukida razlika u polofuju izmedu zakonite i vanbraene dece i otklanja citav niz politii\k:ih nepravdi; nigde u svetu nije tako potpuno ostvarena jednakost i sloboda radnih zena.
Mi znamo da sav teret zastarelih propisa pada na
:Zenu i na oradnicku klasu.
Prvi put u istoriji naS zakon je zbrisao sve ono Sto
je zenu pretvaralo u obespravljeno bice. Ali ne mdi se
--.gamo o zakonu. Kod nas je ovaj zakon o potpunoj slobodi braka lako prihvacen u gradovima i industrijskim
centrima, aH u selu on Cesto ostaje samo ffi\rtvo slovo
na hartiji. Tamo i danas preovladuje crkveni brak. To
je zbog uticaja svestenstva, a to zlo je tete savladati
nego staro zrukonodavstvo.
~ijata
r
.ZBNSKO PITANJB
159
Protiv verskih predrasuda se mora v.r!o oprezno
boriti: oni koji u ovoj borbi vredajn verska osecanja,
mnogo grese. Treba se boriti putem propagande ·i ·razjasnjavanjem. Zaostravanjem ove borbe mozemo razjariti mase. Takav nacin borbe produbljnje ra:odor
masa u oblasti religije, a naSa snaga leZi u jedinstvu.
Najdublji izvor verskih predrasuda su beda i mracnjastvo: eto, to su zla koja treba savladati.
Do sada je polozaj zene twkav kako ga je odredilo
njeno robovanje; :lena je potCinjena svom domaCinstvu ·i samo socijalizam moZe da je izbavi iz te situacije prelaskom sa sitnog na ,J<rupno gazdinstvo sa ko!ektivnom obradom zemljista.
Tada ce tek oslobodenje i emancipacija zene biti
potpuni. To je tezak zadatwk; ali vee su stvoreni komiteti siromasnih seljaka, a bli~i se vreme kada ce ,se i
revolucija ucvrstiti.
Sada se udruZuje sarmo najsir.omaSniji deo stanovniStva na selu, i sa tim organizacijama siromaSnih socijalizam je dobia· Cvrstu osnovu.
u proslosti su poznati cesti slucajevi da je prvo
grad postajao ·revolucionaran, a selo se pokretwlo tek
kasnije.
Sadasnja -revolucija se oslanja na selo i na tome se
i zasniva njena vrednost i snaga. Iskustvo svih oslobodilackih pokreta potvrduje da uspeh jedne revolucije
zavisi od stepena uCeSCa Zena. Sovjetska vlast Cini sve
da bi zena, potpuno nezavisna, mogla da ispuni svoj
proleterski i socijalisticki zadatak. (Dela, tom XXIII,
str. 285-286, na ruskom).
�ZENSKO PITANJE
z.
Ged (1845-1922)
OMOGUCITI zENI DA ziVI OD SVOGA RADA
'I
I
I.
Med:u jednoglasno prihvacenim ,rezolucijama na
I<Qngresu sindikata u Renu ima jedna, ona Komisije
~ za Jad Zena, 1koja se mora osuditi u ime francuske
radnice.
Bez Jzricitog zahteva da zena bude iskljucena iz
preduzeca, fabrika i Tadionica svih vrsta, da joj bude
zabranjen rad u drustvenoj proizvodn}i - sto bi u
danasnjim uslovima zadalo smrtni udarac industriji - Kongres ocekuje da se ovaj rad ogranid na ,1devojku ili udovku, prema tome zenu prisiljenu da sama
podmiruje svoje potrebe" i dodaje:
,~i treba da se potrudimo da u svima sredinama
propaglramo ideju da muz treiJa. da izdrzava f.enu".
Tako se govorilo i 1876. na prvom kongresu ;radnika u sali Arasa, gde su delegati - posto su zakljucili
da ,covek ,kao snal:niji i jaci treba da zarad:uje sredstva za podmirenje troskova domaCinstva" - jedno~uSno ocenili da je ,,za Zaljenje" rad Zena u proizvod~
nji i ponovili, prema Prudonu, da je ,.pravo mesto
Zene u dorna6nstvu''.
Ali, ukoliko se tada, kada je radnicki pokret bio tek
u zacetku i kada je nas poburzoazeni pro!etarijat trebalo tek da otkrije uzroke duboke bede i naC:in da se
161
ona ot!<loni, takva gre&ka mogla objasniti, ali ne i opravd.ati, u~ohi~o ct:mas, kad socijalizam vee 22 godine
plov1 pumm . Jedrrma, moramo da budemo zapanjeni
zbog ponov!Jene greske, koja bi smela biti samo
slucajna.
. Ne, nekakva nadmoc koja se pripisuje coveku i
n!e?ova :ad_na sposobnost ne mogu biti razlog za potCinJaV~Je z~~e Co_veku. Radnici, tkojima njihova graa-:nska 1 pohti~ka Izgradenost omogucuje da sag!edaju
lazna ostvarenJa potpune emancipacije zene bez nje·
nog ekonomskog osamostaljivanja, manje nego iko zele
da se ovekoveci ekonoms1ko poteinjavanje jednog pola
drugom, Sto znaCi u_Ciniti od Zene Covekovog proletera,
a posebno &to se time oduzima ljudsko dostojanstvo
seksualnim odnosima bez slobode.
s;:sti~a _iarma, koji guSi radniCku klasu i koga ona
sve VlS~ zeli da -s~ oslo~odi, nalazi se u Cinjenici da
sredstv1ma za prmzvodn]u - a time i proizvodima
:?'da . - raspolaze jedan manji deo drustva, a takode i
ZlVDtima drugog dela. Zbog monopolizaoije ekonomskih
dobar~ i bD?at7tava, veci:na onih ;Iwii to nemaju, podv.rgnut.'. su .~ud1o:na ';'anpne vlasmka, bez kojih i protiV koJih mJe moguca egzistenciJa.
Medutim, ukoliko samo eovek treba da proizvodi
~ ukoli~? je on. taj koji treba da podmiruje potrebe
zen~,. ~Cigleci;no Je da Ce ,mu onda ona bi,ti potCi•njena i
zavisiti od IIlJega kao sto danasnji radnlk zavisi od kapi·
ta1iste?
. Njena egzistencija ce tada biti us!ovljena time ko·
hko ona odgovara eoveku iii, bolje, ,kollko mu se ona ·
dopada.
,Ljul;>avnica. tli domaCica" - glediSte ciju oprav·
danost msta bolJe ne potvrduje od cinjenice da je ova·
�162
I
I
I
H
I
I.
I
!.
1:
!!
''
I•
11··...•.·.
In
I
Dr JOVAN OORDEVIC
kvu cudovisnu, sofistioku dilemu postavio sam covek,
P. J. Prudon.
Radnik ne moze da ogranicava, bilo u cemu, prava
koja pripadaju zeni kao Jjudskom bicu da zivi_ 0~ svog
rada, ne zaviseci ni od koga, a da ne bude oknvlJen od
polovine coveeanstva za nepravicnost za koju, sa raz·
logom, okr.fvljuje bur:Zoaziju.
. .•
Ne, mesto zene nije <vezano za domace ognJI~te
vise nego li za ma koje drugo. Ono je svurla gde nJen
rad moze i hoce da se koristi. Zasto i s kojim je pravom ogranicavarti, zatva,rati u njen pol, pretvoren
- hteli to iii ne- u zanimanje, da se ne kaze u zanat?
Cevek ima takode du'Znosti koje odgovaraju njegovom
polu: on je mu2 ·i otac, sto ga ne sprecava . da bude ~
lekar, umetnik, fizicki iii intelektualni radnik. Zasto 1
kojim pravom zena, bila supruga iii majka - a da
se ne govori o onima koje nisu ni jedno ni drugo - ne
bi mogla takode da se drustveno angafuje na mestu
koje joj odgovara?
Zlo nije u radu, cak ni u industrijskom radu, nego
u zloup<>trebi i placanju kap;talistiokog danka, cemu
je danas vise izlozen zeMki nego muski ."ad. A_ t.a:~ode
jos i u smetnjama koje postavljaju kollko obicaJI to·
liko i zakoni.
teni, kao i 6oveku, treba obezbediti svestrani -raz·
voj i slobodno koriscenje mogucnosti. S dr.uge st_ra~e:
radnicima nezavisno od pola treba takode obezoed1t1
.....pk.upan proizvod njihovog rada. U tome je po~puno re·
senje - i sa,mo u tome. (La femme el son drozt an travail, u casopiS!U ,Socija!list" od 9. oktobra 1898, na
francu~kom).
Pol Lafarg (1842-1911)
PITANJE tENE
Burzuj je smatrao, i jos smatra, da zena treba da
ostane u kuci, da se posveti nadziravanju i upravljanju
doma6instvom, brizi o muZu, i da rada i hrani decu.
Vee je Ksenofon, dakle u vreme kad se radaia i pocela
da ostvaruje burtoazija u antickom drustvu, postavio
ove osnovne poglede o savrsenoj zeni. No, ukoliko je u
toku vekova ovakav ideal mogao da bude opravdan,
s obzirom na to da je odgovarao naprednim ekonomskim uslovima, kada su ovi prestali da budu takvi, on je
postao ideoloski preziveo.
Vezivanje zene za domaCinstvo pretpostavlja da
ona u domacinstvU. obavlja mnoge poslove koji iscrpljuju svu njenu snagu; ali najva:Zniji i najtezi domaci poslovi: predenje vune, tkanje lanenog platna, strikanje, krojenje i sivenje odece, pranje rublja, mesenje hleba i sl.
danas se obavljaju u kapitaiistickoj industriji. To pretpostavlja takode da covek svojim doprinosima i zaradama podmiruje materijalne potrebe porodice, no, kod
imucne bur-Zoazije brak je isto toliko udruzivanje kapi.tala -kao i udruzivanje licnosti, i cesto je miraz supruge
veci od miraza supruga. Katkada su deca - devojke kao
i decaci - prinudeni da zaraduju svoja sredstva za zivot u trgovini, upravi zeljeznice, bankama, prosveti, pos-,
ti itd., a cesto se desava da mlada udata zena produzava
da radi izvan kuce da bi dopunila sredstva za domacinstvo, posto priliod muZa ne moze da pokrije izdatke.
�r
i
Dr JOVAN OORDEVIC
164
Kceri i zene sitnih buduja, kao i onih iz radnicke
klase, postaju konkurenti svojih oceva, brace i muieva.
Taj privredni antagonizam, cije je ispoljavanje budoazija uspela da spreci zatvaranjem zene u porodicno
prebivaliste, uopstava se i pojacava sa razvitkom kapi·
t,alisticke proizvodnje; on zahvata oblast slobodnih zanimanja: medicinu, advokaturu, knji.Zevnost, novinarstvo, nauku itd. u kojima je covek rezervisao monopol,
uobraiavajuCi da ce on ostati vecit. Radnici su prvi, kao
i uvek, izvukli Iogicne zakljucke iz ucesca zene u drustvenoj proizvodnji i zamenili ideal zanatlija: zena iskljuCivo domaCica, novim idealom: Zena saborac u njihovoj
ekenomskoj i politickoj borbi za podizanje plata i oslobo'denje rada.
Kad su kceri i zene sitne burzoazije, prinudene da
zaraduju za svoje izdriavanje i uvecavanje porodicnih
prihoda, pocele da preplavljuju radnje, administraciju,
poste i slobodne profesije, burfuji su se zabrinuli za
svoje izvore prihoda, i inaCe veC umanjene; konkurencija zena umanjivala ih je jos vise. Intelektualci, koji
su preuzeli odbranu muskog pola, verovali su da nije
pametno ponovo poceti sa moralistickim zakletvama koje su zalosno propale pred bogatom burzoazijom; oni
su se obratili nauci, dokazujuci nepobitnim razlozima i
uzviSeno nauCno, da Zena ne maZe da se odvoji od domacih poslova a da ne povredi prirodne i istorijske zakonitosti. Oni dokazuju, na svoje potpuno zadovoljstvo, da je
_Ana niZe bice, nesposobno da ovlada visokom intelektualnom kulturom i da joj posveti punu paznju, energiju
i ennuzijazam, i da konkurise mu&karcima. Njen mozak
manji po zapremini, .manje teZa!k i manje sloZen nego u
Coveka, je mozak deteta"; njeni slabije razvijeni miSiCi
nemaju snagu napada i otpora; kosti njenih ruku, kar·
licne duplje, vrata, butne kosti, najzad ceo njen sistem
11
ZBNSKO PITANJE
165
kostiju, miSica i zivaca omogucuje joj samo obavljanje
poslova u kuci. Ona je osudena po prirodi, po svim
svojim organima da bude sluskinja coveka, kao sto je
nemilosrdni bog Jevreja i hriscana svojim prokletstvom
osudio rasu Hama na ropstvo.
Istorija je dala svoju sjajnu potvrdu ovim ultranaucnirn istinama; filozofi i istorieari tvrde da ona pokazuje da je zena, uvek i svuda, potcinjena coveku, za.
tvorena u kuci, u zenskom odeljenju; ako je takva bila
u proslosti, takva treba da ostane njena sudbina i u buducnosti, tvrdio je najdublji burioaski filozof Ogist
Kont. Cuveni lakrdija5 Lombrozo produiava svojom kukavickom osvetom, ozbiljno tvrdeci da drustvena statistika utvrduje manju vrednost zene posto je broj tenskih
kriminalaca manji od broja muskih kriminalaca; buduCi da je bio zaljubljen u proucavanje brojki, mogao je
dodati da statistika ludila pokazuje da je takode bilo
manje Zena-ludaka. Prema tome, moral, anatomija, psihologija, drustvena sta1listika i istorija prikivaju zauvek
Zenu za domaCinsko robovanje.
KapitalistiCka proizvodnja, koja se bavi vecinom poslova namenjenih Zeni u porodiCnom domaCinstvu, obuhvata u svojoj armiji najaJIUrlka u fabrici, trgovini, kancelariji i nastavi zene i kceri iz radnicke klase i slojeva:
sitne budoazije da bi tako pribavila jeftiniji rad. Ona je
zbog velike potrebe za intelektualnim snagama - zanemarivsi dostojan postovanja i postovan osnovni zakon
muskog morala: celokupno znanje zene treba da obuhvati citanje, pisanje i racunanje - zahtevala da se devojke
i deCaci obuCavaju u osnovnim znanjima iz Cetiri nauke.
Prvi korak je ucinjen, nije im se mogao zabraniti ulaz
na univerzitet. One su dokazale da je zenski mozak, koji'
su intelektualci nazvali ,mozak deteta", bio u stanju,
kao i muski, da primi svu naucnu nastavu. Apstraktne
�166
i
!i
Dr JOVAN OORDEVIC
~auke (matematika, geometrija, mehanika i dr.), cije je
IZUcavanje prvo posta!o pristupacno zenama, bile SU takode prve na kojima su mogle dokazati svoje intelektualne sposobnosti; one se zatim bacaju na eksperimentalne nauke (fiziologija, fizika, hemija, primenjena me~ka itd.) i u Americi i Evropi navire Iegija zena koje
1du u korak s ljudima, uprkos slabijim uslovima fi".
zickog i moralnog razvoja u kojima zive od svoje prve
mladosti. ·
.
.
K~pitalizam nije otrgao zenu od domaceg ognjiSta
1 uputw u drustvenu proizvodnju radi njenog oslobodenja, vee da bi je iskoristio jos bezobzirnije nego .cove$; pri tome se dobro pazilo da se ne naruse ekonomske, pravne, politicke i moraine prepreke podignute da
bi je prikovale za muzevljevo prebivaliste. :tena, eksploatisana od kapitala, podnosi bedu slobodnog radnika i
·
·
zato nosi svoje okove proslosti.
Njena ekonomska beda je pogorsana: umesto da
bude izdrzavana od oca iii mul\a, cije gospodstvo nastavlja da trpi, ona mora da zaraduje sredstva za svoju
egzistenciju i, pod izgovorom da su njene potrebe manje
od covekovih, rad joj je manje nagraden; a kad se
zavrSi njen svakodnevni rad u radionici, kancelariji iii
skoli, pocinje posao u domacinstvu. Materinstvo, sveta
du~n<;>st i najuzviseniji drustveni poziv, postaje u kapitahstrckom drustvu razlog stra!Iovite ekonomske i psihoIoske bede. Nepodnosljiv .polozaj zene je opasnost za
...!i!fOdul\enje vrste.
Ali, ovo porazno i bolno stanje nagovestava kraj
ropstva koje pocinje sa uspostavljanjem privatne svojine i koje moze iSceznuti samo njegovim ukidanjem.
(La question de Ia femme, ,L'ocuvre nouvelle", Paris
1904).
'
A. Bebel (1840-1913)
ISTORIJA :tENE JE ISTORIJA
NJENOG UGNJETAVANJA
:tena i radnik imaju zajednicko to sto su ugnjeteni.
Oblici ovog ugnjetavanja menjali su se tokom vremena
i u razlicitim zemljama, ali je ugnjetavanje ostalo. U toku istorijs-kog razvitka ugnjeteni su cesce postajali svesni toga, i to je vodilo izmenama i ubla:Zavanju njihovog
stanja, ali pravilno shvatanje uzroka ovog ugnjetavanja
i kod zene kao i •kod radnika rezultat je tek nasih dana.
Trebalo je najpre saznruti sustinu .drustva i zakone po kojima se ono razvija, pa tek onda da se javi poklet koji
ce imati izgleda da ove odnose uoei kao nepravedne.
Obim .; dubina jednog takvog pokreta zavisi od stepena
uvidavnosti i slobode kretanja kojom raspolazu zapostavljeni redovi. I u jednom i u drugom pogledu zena za-.
ostaje iza radnlka, kako po naravi i vaspitanju tako i po
datoj joj slobodi. Pored toga: prilike koje se protezu na
dug niz generacija postaju najzad nav·lka, a naslede i va'
spitmje Cine da to izgleda ,prirodno". Otuda, naroCito;
zena jos i danas smatra svoj potcinjeni polozaj kao
nesto razumljivo samo po sebi i nije joj Iako objasniti
da je taj polozaj nedostojan nje i da ona mora teiiti
tome da postane sa covekom ravnopravan i u svakoni
pogledu jednak clan drustva.
�168
Dr JOVAN f>ORDBVIC
Ali rna koliko bilo slicnosti izmedu polozaja zene i
polozaja radnika, zena ima prema radniku jedno preimucstvo: ana je prvo ljudsko bice koje je zapalo u
ropstvo. :Zena je postala robinja pre nego sto je i postojao rob.
Svaka drustvena zavisnost i ugnjetavanje poticu iz
ekonomske zavisnosti ugnjetenog od ugnjetaca. U ovom
se polozaju nalazi i zena od starine, sto nam pokazuje
istorija razvitka ljudskog drustva. (:lena i socijalizam,
str. 13-14, ,Rad", Beograd, 1956).
POD GVOZDENOM PETOM
l
I'
~U nizim klasama novcani brak je nepoznat. Radnik
se pd pravilu Zeni iz naklonosti, ali razorni uzroci prate
i njegov brak.
Nesignrnost je obelezje njegova zivota. Takvi udari
sudbine izazivaju neraspolo:!:enje iii ogorcenost, a to se
pre svega prenosi u domaCi zivot kad se svakog dana
i svakog sata javljaju osnovne potrebe koje ne mogu da
se podrnire i izazivaju razdor i svade. Kao posledica toga nastupa rusenje braka i porodice.
Iii oboje, i mu:!: i zena, idu na rad. Deca su ostavljena sarna sebi ili nadzoru starije braCe i sestara, ko·
jima je takode potrebno da se neko stara o njima i neguje ih. Na podne se u najvecoj zurbi proguta ono malo
bednog jela, i to ako roditelji uopste imaju vremena da
dotrce kuCi, sto u hiljadama slueajeva nije moguce zbog
"'tl!!laljenosti radnog mesta od stana i zbog kratke pauze.
Umorni i malaksali, vracaju se roditelji uvece kuci. Urnes to prijatne, vesele kuCice, doCekuje ih tesan, nezdrav
stan, koji cesto nema ni svetlosti ni vazduha i kome nedostaju i najpotrebnije ugodnosti. Sve veca oskudica u
ugodnim stanovima i u:!:asne posledice koje poticu otu-
:ZENSKO PITANJB
169
da cine jednu od najmracnijih strana naseg drustvenog
poretka koji vodi mnogobrojnim nesrecama, porocima
i zlocinima. I ta oskudica u stanovima postaje, uprkos
svim pokusajima ubla:Zenja, sve veca u gradovima i
industrijskim centrima. Ona zahvata sve sire slojeve:
sitne proizvodaCe, Cinovnike, uCitelje, sitne trgovce itd.
:Zena radnikova, kad se vrati uvece kuci umorna i iznurena, ima opet pune ruke posla: na brzinu mora da se
stara da dovede u red bar ono sto je najnu:!:nije. Deca
se odmah smestaju u postelju, zena seda i sije i krpi
duboko u noc. Ona ne zna za odmor i okrepljenje koji su
joj toliko potrebni. Muz je cesto neuk, zena zna jos manje, i ono malo sto inace imaju da ka:Zu jedno drugom,
ka:Ze se vrlo brzo. Mu:!: odlazi u krcmu da tamo nade
prijatnosti koje nema kod ~ce, pije, ali rna kako malo pio, trosi mnogo za svoje prilike. Ponekad se oda
kockanju, koje staje velikih zrtava i vise drustvene krugove, i izgubi u kockanju jos vise nego sto popije. Za
to vreme zena sedi kod kuce i ljuti se: ona mora da radi
kao stoka u jarmu, za nju nema predaha i odmora. Mu:!:
iskoriscuje sto bolje moze slobodu koju mu je doneo
slucaj sto se rodio kao musko. Tako pocinje neslaganje.
Jos ako je zena manje predana, ako uvece, vrativsi se
kuC.i s posla umorna, potra.Zi opravdanu razonodu, kuCa
pode unatrag i beda se udvostruci. Ali mi ipak zivimo
u ,najboljem od svih svetova". (:lena i socijalizam,
,Rad", Beograd, 1956).
:ZENSKO PITANJE JE JEDNA STRANA
DRUsTVENOG PITANJA
Mi zivimo u vremenu jednog velikog socijalnog preobra:Zaja koji svakim danom cini nove napretke. Sve jaci
pokret i nemir duhova oseca se u svima slojevima
�170
Dr JOVAN
DORDEVI~
drustvenim i goni dubokim promenama. Svi osecaju da
se koleba zemljiste na kame stoji. Na povrsinu je izbila
mnozina pitanja koja sve sire krugove zanimaju, oko
cijih se resenja pristalice i protivnici bore. Jedno od
najvaZnijih medu njima, koje se sve viSe napred istice,
jeste takozvano zensko pitanje.
To je pitanje po!oZaja koji :lena u nasem drustvenom otganizmu treba da zauzme, nacina na koji ce svoje snage i sposobnosti svestrano moci razviti da bi postaIa potpun, ravnopravan i sto je moguce vise koristan
clan ljudskog drustva. Ovo se pitanje, prema naseni gledistu, poklapa sa pitanjem: koji se oblik i organizacija
mora dati ljudskom drustvu da na mesto ugnjetavanja,
eksploatisanja, bede i nevolje .dade .fizicko i drustveno
ozdravljenje pojedinca i drustva. :l:ensko pitanje je, dakle, za nas samo jedna strana opsteg socijalnog pitanja,
koje ispunjava danas sve glave koje misle i pokrece
sve duhove; ono se, prema tome; maZe konaCno reSiti
samo unistenjem drustvenih suprotnosti i otklanjanjem
zla koje iz njih istice. (:lena i socijalizam, ,Savremena
knjiga", Sveska 6, Beograd-Sarajevo, 1923).
-
·.'.·.'.)1
{:'
{
l
Li
I
I
Kld.ra Cetkin (1857-'-1933)
RAZGOVOR V. I. LENJINA I KLARE CETKIN
I
•I
I
•
. Drug Lenjin mi je cesto govorio o zenskom pitanju. On je pridavao veliku vaZnost zenskom pokretu ne
samo zbog njegovog sopstvenog znaeaja vee, u izvesnom smislu, kao odlucujuceg cinioca u borbi masa. Jas".
no je, daje podrazumevao potpunu drustvenu jedn~ost
zene kao neosporan princip komunizma. Nas prv1 raz"
govor o tom predmetu vodili smo u jesen 1920. godine
u njegovom prostranom radnom kabinetu u Kremlju ..
Lenjin je sedeo za: svojim pisaCim stolom, prekrivenim
knjigama i hartijama, sto je pokazivalo cime se bavi i
sta radi, ali bez ,nereda uobicajenog kod genija".
,Mi treba obavezno da stvorimo snaZan med:unarod~
ni zenski pokret, zasnovan na jasnoj i preciznoj teori}
skoj osnovi, otpoceo je odmah posle pozdrava. Ocigledno je da do njegovog uspesnog ostvarenja ne maze doci
bez marksisticke teorije. Mi komunisti moramo, u pog!edu ovog pitanja, da sagledamo nase princip~ potJ?~O
cisto i jasno. Moramo potpuno otvoreno da se !ZdVOJlffiO
od svih drugih partija. Na zalost, na nasem II medunarodnom kongresu, mada je pitanje zenskog pokreta bilo
pokrenuto, nije bilo dovoljno vremena ni da se pretrese,
i zauzme konacan stav o tom pitanju. To je greska ko·
misije koja je .dozvolila da se razvlace stvari. Ona mora
�172
Dr JOVAN DORDBVIC
da sacini rezoluciju, obradi teze i jasno oznaci osnovnu
liniju. Treba da im u tome pomognete".
Posto sam vee ranije cula o ovome sto mi je sada
Lenjin rekao, izrazila sam mu svoje cudenje. Ja sam hila
odusevljena svim onim sto su ru&ke zene ucinile za vreme revolucije, osim onim sto one jos uvek cine da je
zastite i da joj pomognu da se razvija. U pogledu polollaja i aktivnosti zena u partiji boljsevika, smatrala sam
da je Partija s te strane bila potpuno na visini svog
zadatka. Boljsevicka partija je jedina dala medunarodnom pokretu zena-komunista proverene i obucene kadrove, a istovremeno sluti kao veliki istorij ski primer.
-.r,To je taCna, sasvim taCna, primetio je Lenjin os·
mehrjuvsi se. U Petrogradu, ovde u Moskvi, u ostalim
gradovima, kao i u udaljenim centrima, Zene-proleteri su
se izvanredno drzale u revoluciji. Bez njih, najverovatnije, ne bismo ni uspe!i da pobedimo. Tako ja mislim.
Kakvu su samo hrabrost pokazale i koliko je imaju
jos i danas! Zamislite kakve su patnje i samoodricanja
pretrpele- .. One se odlicno dr2e, one se ne povijaju,
jer brane Sovjetsku vlast, jer zele slobodu i komunizam.
Da, naSe radnice su izvanredne, one su istinski borci
svoje klase. One zasluzuju nase divljenje i nasu ljubav.
Mi imamo u redovima na~e partije Zene osvedoCene
komuniste, inteligentne i neumorno vredne. One bi mogle uspesno da zauzmu vatna mesta u Sovjetima, izvrsnim komitetima, narodnim komesarijatima i administra<jjj. Mnoge od njih rade danonocno u Partiji iii medu
masama proletarijata i seljaka, pa cak i u Crvenoj armiji. To je za nas dragoceno. A to je vatno i za zene
celog sveta, jer dokazuje sposobnost zena i visoku vrednost njihovog drustvenog rada.
Prva diktatura proletarijata krci put ka potpunoj
drustvenoj jednakosti zene. Ona efikasnije iskorenjuje
:ZENSKO PITANJB
173
predrasude nego sto to mogu da ucine hrpe napisanih
knjiga o jednakosti zene. Ali, uprkos tome, mi jos nemamo medunarodni pokret zena-komunista. Dakle, treba
nastojati po svaku cenu da se on obrazuje. Moramo bez
odugovlacenja da pristupimo njegovom organizovanju.
Bez tog pokreta ce rad nase Internacionale i njenih sekcija biti nepotpun i takav i ostati.
Nas revolucionarni rad mora da bude doveden do
kraja. Recite mi, sta je sa aktivnoscu komunista u inostranstvu?''
Iznela sam mu podatke koje sam mogla da prikupim, no ta obave.Stenja su bila skromna, s obzirom na
slabu i neredovnu vezu sa partijama, pripadnicama komunisticke Internacionale. Lenjin, malo pognut, saslusao me je patljivo, bez ikakvog znaka dosade, nestrpljenja iii umora. On se interesovao vrlo Zivo Cak i za manje
vatne detalje.
Nisam poznavala jos nikog ko je umeo bolje da slusa nego on, da tako brzo sredi cinjenice i medusobno
ih poveze. To se videlo po kratkim pitanjima, ali uvek
preciznim, koja mi je postavljao s vremena na vreme
tokom razgovora i na svoj naCin se kasnije osvrtao na
pojedine detalje naseg razgovora. Lenjin je nacinio nekoliko kratkih belezaka.
Razumljivo je da sam mu govorila uglavnom o
situaciji u Nemackoj. Rekla sam mu da Roza smatra
da je on najvise doprineo borbi za pobunu zenskih revolucionarnih masa. Kada je bila formirana Komunisticka partija, Roza je insistirala na objavljivanju jednog
lista koji bi se bavio zenskim pokretom. Kada je Leo
Zogise, pvilikom naseg zadnjeg susreta, 36 casova pre
nego sto su ga ubili, razmatrao sa mnom plan rada
Partije, poverio mi je izvesne zadatke, podrazumevajuci
tu takode i plan organizovanog rada medu radnicama.
�174
Dr JOVAN OORBEVIC
To pitanje je bilo razmatrano pocev od prve ilegalne
konferencije Partije. Obuceni i iskusni propagatori i
rukovodioci, koji su se istakli pre i za vreme rata, ostali
su skoro svi u socijaldemokratskim partijama oba prav·
ca, vrseci veliki uticaj na uskomesanu masu radnika. U
svakom slucaju, medu nama je takode obrazovano jezgro energicnih drugarica, spremnih na puno odricanje,
koje su se anga.Zovale u svim poslovima i u borbi nase
partije. One su preduzele metodicnu akciju medu radnicama. Doduse, to je bio samo poeetak, ali dobro pokrenut pocetak.
.,To nije bilo lose, nije bilo uopste lose, rece Lenjin..
~~rgija, spremnost na samoodircanje i odusevljenje
zena;komunista, njihova hrabrost i njihova inteligencija
u periodu ilegalnosti i poluilegaloosti stvaraju lepu perspektivu za razvijanje takvog rada. Privuci mase i organizovati njihove akcije, to je dragoceni elemenat za
razvitak Partije i njene snage.
No, kako stoji sa osnovnim shvatanjima i izgradenoscu drugarica i drugova? Ovo je od najvece va.Znosti
za uspesan rad u masama. To je ono sto ostvaruje ogroman uticaj koji prodire neposredno u dusu masa, to je
ono sto ih privlaci nama i raspaljuje. Trenutno ne mogu
da se setim ko je rekao ova: nista veliko ne maze se
ostvariti bez strasti. A mi, i radnici celog sveta, imamo
da obavimo jos mnoge zadatke.
Sta zaokuplja vase drugarice, zene·proletere Nemac·
~? Kakva je njihova svest o proleterskoj klasi? K"kvi
sti njihovi interesi, njihova aktivnost, uocavaju li politicke zahte1(e svog vremena? Na sta su usmerene njihove
ideje?
.
U vezi s tim, cuo sam od ruskih i nemackih drugova cudne stvari. To moram da vam ispricam. Receno
rni je da je jedna istaknuta komunistkinja izdavala u
ZENSKO PITANJE
175
Hamburgu novine za prostitutke, s namerom da ih
organizuje za revolucionamu borbu. Roza je, kao istaknuti komunista, radila i postavila se humano, pisuci jedan clanak u kome je branila izvesnu prostitutku uhapsenu zbog krsenja nekih policijskih propisa iz oblasti
ovog tu:lnog zanata. Prostitutke treba zaliti kao dvostruke zrtve bur:loaskog drustva.
One su htve najpre prokletog sistema vlasnistva,
zatim odvratne hipokrizije morala. To je jasno. Sarno
okrutni i kratkovidi mogu da predu preko toga.
Ali, zar u Nemackoj nema industrijskih radnica
koje treba or.ganizovati; za ~koje treba izdavati novine;
koje treba povuci u borbu? Tu postoji nezdravo skretanje. To me veoma podseca na modu u Iiteraturi, da
se sve prostitutke predstavljaju kao blagorodne svetice; taCno je, medutim, -da ov-de postoji zdrav ;k.Oren": druStveno sa.Zaljenje i prezir licemerstva uva:Zene
budoazije. Ali taj zdrav koren, burzoaski okuzen poclnje da izumire. Opste uzev, prostitucija ce u nasoj
zemlji, t"kode, predstruvljati brojne probleme 1eS.ke za
resavanje. Prostitutke treba wkljuCiti u proizvodni rad
i obezbediti im mesto u drustvenoj proizvodnji,. sto je
s obzirom na stanje nase privrede i sadasnje uslove
vrlo kotnplikovano i tes•ko. Evo, dakle, jedne oblasti
zenskog pitanja koja se posle osvajanja vlasti od strane
proletarijata postavlja pred nas svom svojom ozbilj·
noseu i zahteva da bude reseno. U Sovjetskoj Rusiji
ce nam taj problem priCinjavati jos dosta poteskoca.
No, vratimo se na vaSe speci.fiCne prilike u NemaCkoj.
Partija ni u kom slucaju nece trpeti takve neodgovor~
ne pomupke svojih clanova. To zamagljuje stvari i ras'.
plinjava nase snage. A vi? Sta ste preduzeli da to'
1
spreCite?"
Ne cekajuoi moj odgovor, Lenjin mistavi:
�176
IN JOVAN OORBEVIC
.,Klara, Jista vas.ih .grehova ·jos nije isorpljena.
Moram da Va!Ill ka.Zem da se na vasim vecernjim casovima i diskusijama sa radnicima bavi poglavito pitanjima seksa i braka. Ovaj sadrZaj je bio u centru vasih interesovanja, politicke nastave i vaspitnog rada.
Nisam mogao da verujem sopstvenim usima.
Prva dr.'!:ava dlktature proletarijaJta se bori protiv
svih kontrarevolucionara sveta. Situacija u NemaCkoj
eak zahteva najvece jedinstvo svih proleterskih revoluoionarnih snaga da bi odbila sve jace napade kontra:revolucije. Medutim, u to vreme aktivne kornunistkinje
razmatraju pitanje seksa i obllka bmka u proslosti,
S'!dasnjosti i buducnosti. One smatraju da je njihov
osi)ovni zadata:k da se radnice uzdizu u tom pogledu.
Ka.Zu da je brosura jedne bei\ke komunistkinje iz oblasti seksa vrlo rasprostranjena. A kakva besmislena
brosura. Radnicama je ono maJ!o tacnih cinjenica iz
njenog sadr:Zaja vee bilo poznato od Bebela, i .to ne u
vidu sture i dosadne seme, kao sto je .to slucaj u toj
brosuri, nego u smislu propagande koja moze da ponese, propagande pune napada protiv burzoaskog drustva. FroJdove hipoteze, navedene u ovoj brosuri, treba samo da joj obezbede, kako se pretenduje, .,naucni
k.aralct:er", u suStini je to samo pdmitivno &krabanje.
Sama Frojdova teorija je, u stvari, danas samo .kap<ris
mode. Ja nemam uopste poverenja u te teorije o seksu
izloZene u tlancirna, prikazima, broSurama i &I., ukrat~
-ko u toj specificnoj literaturi ·koja bujno cveta na duorevitom tlu bur:loaskog drustva. Ja zazirem od =ih
koji su stalno i uporno obu.zeti pita.nJima seksa kao
neki induski fakir razmiS!janjem o vlastitom pupku.
Cini mi se da to obilje teorija o seksu, koje su
najveeim delom cesto PJ'Oizvoljne pretpostavke, nastaje iz cisto Jicnih pobuda, odnosno potrebe da se pred
:ZENSKO PITANJE
177
buri!oaskim moralom opravda v Jasti ti nenormalan zivot
iii neobuzdani seksualni instinkti i da im se obezbedi
pravo gradanstva.
Taj zamas·kirani strah pred gradans·kim moralom
mi je odvratan isto kao i naklono'st prema seksualnim
pitanjima. Uzaludno je sto se 011a oblaei u prev.ratniCke
i revolucionarne fONile, ona je u svojoj sustini iskljucivo burzoaska. Time se bave intelektualci i slojevi
drustva koji su im bliski. Za aktivnost .takve vrste nema mesta u partiji i borbi proletarijata svesnog duha
svoje klase. Skrecem pa:Znju da u poretku sa privatnom
svojinom pitanja seksa i braka izazivaj.u brojne pr9"
bleme i da su bas ta pitanja razlog za sukobe i patnje zena svih klasa i drustvenih slojeva. Rat i njegove
rposledice, rekao bih, otezavaju zeni do krajnosti sukobe i patnje koje su nekada postojale u odnosima medu
polovima. Do sada prikriveni problemi razobliceni su
pred oCima Zena, i to u abmosferi revolucije koja nastupa. Svest starih oseCanja, strah pojmova, na svim
stranama se raspada. Nekadasnje drustvene stege slabe i pucaju. Pojavljuju se klice novih ideoloSkih osnova koje jos nisu :uoblicene u odno&ima medu ljudima.
lnteresovanje koje pobuduju ova pitanja ukazuje na
potrebu jedne nove orijentacije. Otuda police, takode,
revolt prema deformacijama i la:Zi burzoaskog drustva.
Promena oblika bmka i .porodice tokom istorije zbog
svoje ekonomske zavisnosti stvara dobru moguenost da
se iz svesti radnica is-koreni uverenje o veCitosti hurZoaskog drustva. Istorijska .kritika ovog druStva treba da
doprinese raspadanju budoaskog poretka (razgolicavanjem njegove sustine i posledica) i, izmedu ostalog, zigosanju la:Znog seksualnog morala. Svi putevi vode u
Rim. Svaka mar ksisticka analiza nekog vaznog deJa ide'
oloske nadgradnje druStva iii neke upadljive pojave tre-
�178
,j,
r
I
Dr JOVAN OORDEVIC
ba da dovede do amalize budoas·kog poretka i njegove
osnove - privatne svojine; a svaka od tih analiza treba da ukaie na zakljucaJk: ,Ka<r.taginu treba razoriti".
Lenjin se nasmeja i ·klimnu glavom.
,Odlicno. LiC.ite mi na advokMa koji brani svoje
drugove i svoju partiju. Ovo sto ste sada rekli je tacno.
Ali strogo uzevsi, .to moze da poslu:Zi samo kao izvinjenje za gres•ku pocinjenu u Nemackoj, a ue i kao opravdanje. Ucinjena greska ostaje gre§ka. Mozete li mi garantovati da su pitanja seksa i braka razmatrana na
vaSim sastancima :samo sa stanoviSta isrtorijsk:og m&terijalizma? To zahteva siroka znanja, produbljena, jasna
i precizna znanja mru<ksiste, sa obiljem dokaznog mater;1jala. Raspolazete li, u ovom trenutku takvlm potrebnim • snagama. Da je tako, ne bi se moglo desiti da
brosura kao sto je ova o kojoj smo malopre govorili
bude koriscena ·kao mMerijal na vasim veeernjim casovima i .diskusijama. Ova broSura se preporuCuje i
rastura umesto da se podvngne ·kritici. sta se postize,
na kraju krajeva, ovakvim nepotpunim i nemarksistic·
kim tretimnjem ovog .pitanja?
Znaci, pitanja seksa i braka nisu shvacena kao
sastavni deo glavnih drustvenih pitanja, nego obratno,
krupna drustvena pi1anja se pojavljuju kao deo, kao
neki dodatak problemu seksa. Najvainije je potisnuto
u drugi plan, kao nes.to sporedno. To ne samo da zamagljuje jasnocu problema vee zamracuje misli uopste
i ·klasnu svest u-adnik:a.
. - Drugo zapa:Zanje •koje moze biti korisno, Mudrac
Solomon je vee rekao: sv,ka stvar u svoje vreme. Recite mi, molim vas, da li je ova pravi trenutak da se
radnice u proteklim mesecima anga:luju da bi im se
govorilo kako vole i kako su voljene, m kako se udvara i prima udvaranje kod raznih ·naroda, razumljivo, u
179
:z:BNSKO PITANJE
proslosti, danas u buducnosti. I da je to ono sto se ?o:
nosno naziva istorijski materijalizam! Danas sve m.1~h
radnica moraju birti usmerene na proletersku revoluCIJU.
Ona je ta koja stvara osnovu novih uslova za brak
; novih odnosa medu polov.ima. Za sada, zaista treb~
istaknuti u prvi plan druge probleme, a ne ta;kv~. k~J~
se odnose na oblike braka ·kod crnaca AustrahJe 1h
brakova sklopljenih izmedu krvnih srodnika u sta<rom
veku.
.
Istorija postavlja, po zahtevu _dana, pred ne'!'a";l<I
proletarijat pitanje sovjeta, Versajskog ugo':ora '. nJ_e·
govog uticaja na :Hvot zenskih masa, besposhce, msk1_h
plata, poreza i dosta drugih ·J?~?blem_a. U~ratko, moJe
je miS!jenje da ova moda pohtlokog : drus.tveno~ obu·
cavanja radnica nije ni u kom. slucaJu ono _sto Je po·
trebno. Kako ste mogli da cutlte? Trebalo Je da upo·
trebite svoj autoritet!"
..
.
.
Objasnila sam svOI!Il dragom. pn~ate!Ju. da 0::1~am
nikada propustlla mogucnost da Izraz>m svoJn knl!ku,
da prigovorlm ruko¥odeeim drugovima i da podign~
svoj glas na razninl mesTI;_na; a:li ~a on zna ~a mk?
nije prorok u svojoj zem]JI, ~ak m medu sv~pm naJ·
blizim. Zbog moje kritike b!la sam osumnJICena da
sam ostala jos verna prezi<'elom iz socijalne demokra·
tije i staroj igri malogradanskog duha. No u sv.ako:U
slucaju moja ikritika je ipak donela pl~dove. P1tan]a
seksa i braka nisu viSe smatrana glavn1m temama u
;naSim kruZodma i na veCernjim diskusijama.
Lenjin nastavi ·da razvija S'Voju misao:
.. .
,,Znam, znam, rekao je, mene takode opt~uJ~
zbog sitnicarenja. Ali to me ne uzbuduje .. i:utok!Jun?J,
.koji su se tek ixlegli iz jajeta bu:zo~~k1h shva1anJa:
uobraZavaju da su straSno .p~metni. Njih treba tako I
gledati. Pokret mladih je takode zahvacen modernom
1
�r
'
;:j
!
180
Dr JOVAN WRDEVIC
strujom i preteranim odusevljenjem za seksulane probleme".
Lenjin je ironiCno naglasio reC ,moderrun,, sa izrazom neodobravanja.
,Rekli su mi da su seksualni problemi takode omiljen predmet izucavanja u vas>m omladinskim organizacijama. Za ovu materiju uvek se nadu predavad. To
je sramno, a posebno .; opasno za pokret mladih. Takvi
saddaji !aka doprinose odobravanju i podsticanju
seksualnog zivota izvesnih pojedinaca i podrivanju snage i zdravlja omladine. Vi !reba, takode, da se barite
protiv te pojave. U stva<ri, zenski i omladinski pokret
im01iu mnogo dodirnih ~acaka. Nasi drugovi - zene
komp.nisti, treba svuda u zajednici sa mladima sistematski da deluju ... To ce ih uzdiCi, preneti iz sveta individualnog u oblast drustvenog materinstva. Vaino je
doprineti potpunom budenju drustvenog zivota i aktivnosti zene, da joj se omoguCi da se uzdigne iznad
uskih shvatanja individualiste domaceg i porodicnog
Zivota.
Kod nas, takode, veliki deo omladine revnosno radi na reviziji bur:Zoaskih pogleda na ,,mom!" u oblasti
seksualniJJ. problema. A to je, !reba da kaiem, eli ta
nase omladine, koja zaista mnogo obecava. Kao Sto ,;te
malopre napomenuli, u po~leratnoj atmosferi i na pocetku revolucije stare ideoloske vredno~ti se ruse, gubeci snagu koja ih podrzava. Nave vrednosti se uspostavljaju polako i borbom.
. - Shvatanja o odnosima izmedu !judi i zena su poremeCena, isto kao i oseCanje ,j ideje. Ponvvo se razgraniCavaju prava (pojedinca u odnosu .na zajednicu i, prerna tome, i duznosti pojedinaca. To je dug proces i
cesto bolan zbog odumiranja i radanja. Isto je tako
u oblasti seksua!nih odnosa, braka i porodice. Deka-
~· ..·
..•·· ..·
.. •.
·.·.·••
i
•
.ZENSKO PITANJE
181
dencija, truljenje i razv>tak budoaskog braka sa svojim teSkoCama razvoda, sa -slobodom za mu:Za i ropstvom za Zenu, sraan.na laZ o seksualnom moralu i seksualnim odnosima, ispunjava:ju vecinu !judi osecanjem
odvratnosti.
Jaram kojim zakoni burzoaske ddave prltiskuju
brak i porodicu joS viSe pogorSava zlo i zaoStrava sukob. To je jaram neprikosnavenosti privatnog vlasnistva koji sankcioniSe podmitljivost, niskost, prljavstinu,
na koju se nadovezuje uobieajena u bUTzoaskom
drustvu !ai: ,oomme i1 faut". Ljudi se bune zbog izopacava:nja morala. I u vreme ckada se ruse snaine dr·
Zave, ·kada iS·Cezavaju stari ob:lici vladav.ine, kada strada citav drustveni svet, oseeanja izolovanog pojedinca
se brzo menjaju.
Za:rcka zed za raznovrsnim zadovoljstvima lako
stice neodoljivu snagu. Oblici braka i odnosi izmedu
seksa u burZoaskom smislu viSe ne zadovoljavaju. I
ovoj oblasti se priblizava revolucija, 'koja ide ruku pod
ruku s proleterskom revolucijom. Razum!Jivo je da je
ceo taj splet eudno izmesanih pitanja duboko zaokupio ka:ko zene taJko i omladinu. I jedni i drugi trpe
posebno zbog 'ove konfuzije u seksualnim odnosima.
Omladina se buni protiv takvog stanja stvari bucnim
Zarom koji je svojstven njenim godinama. To je razumljivo. Bilo bi vrlo .pogresno propovedati omladini
neki ·manastirski asketizam i svetost burZoaske prljavstine. Po mom shvatanju, nije dobro da seksua!ni problemi, stavljeni u prvi plan zbog prirodnih <razloga,
postanu u o"im godinama glavna briga omladine. Posledice toga su ponekad fatalne.
Omladina je, u svom novom stavu u pogledu pita,
nja koja se odnose na seksualan zivot, spremna da se
u princlpu pozove na teorijn. Mnogi na:zivaju svoje
�r
I
r
i
.)
'i
)
,:::
,.::'.'
..·.···
•..··.·.·.·.•
182
Dr JOVAN I>ORBEVIC
pozicije ,revolucionarnim" Hi ,;komunistiC.kim". Oni
iokreno i veruju da je taka. Ja sam suvise star da bi
mogli da to mi nametnu. Iako sam ja .samo sumoran
asket, ovaj n1i novi seksualni Zivot mladih, a Cesto Cak
[ odraslih, izgleda kao da je burzoaski, kao nastavak
burioaskog bardela. To sve nema niceg zajedni6kog
sa ,slobodnom ljuba<V·i", onakvom kakvom je ·mi komunisti shvatamo. Vi bez sumnje, ZJnate onu famoznu
teoriju prema kojoj je u ·komunistickom drustvu zadovoljenje sekoualnih 1nteresa i ljubavnih potreba taka
prosto i tako beznaeajno kao gasenje zedi casom vade.
Zbog te teorije ,case vade" nasa omladina je razja·
rella, doslovno, razjarena.
: Ona je po•tala fatalna za mnoge mladice i devojke.
Njene pristalice tvrde da je to marksioticka teorija.
Hvala za taj •martksizam, po kome se sve pojave i sve
promene koje nastaju u ideoloskoj nadgradnji drustva
svode neposredno, u pravoj Iiniji i bez ikakve •rezerve
iskljucivo na ekonomsku bazu. Stvar nije tako jedno·
stavna kao sto izgleda. Fridrih Engels je, vee odavno,
utvrdio ovu .istinu istor-ijskog materijalizma.
Ja smrutram rfamoznu teoriju ,CaSe vode" kao nemarksisticku i preko svake mere antisocijalnu. U sek·
sualnom Zivotu se .manifes.tuje ne samo ono Sto je priroda dala vee.; ono sto nam je donela tkultura, bez obzira
na to da li viSe iii manj.e razvijena.
Engels u svom Poreklu porodice ukazuje na vainost toga da se seksualna ·ljubav razvija i postaje fin.i--,r. Odnosi izmedu polova nisu, jednostavno, iskljucivi
izraz medusobnog uticaja drustvene proizvodnje i telesne potrebe. Marksizam ne bi bio vise shv:>tljiv ako
bi promene u tim odnosima posmatrao odvojeno od
svake ideologije i izvodio ih neposredno iz ekonomskih
osnova drustva.
.tENSKO PITANJE
183
Teznja da se promene ovih odnosa svedu na ekonomsku osnovu drustva nezavisno od cele ideologije
bila bi ne marksisticka, vee racionalisticka. Sigurno je
da zed mora biti ugasena. No, da H ce se jedan normalan covek, u takode norm.,lnim pri.Ji.kama, pruciti
stomakom na ulicu da bi se napio vode iz prljave bare?
IIi da ceka da se napije vode iz case ciJi su rubovi umrljani desetinarna tudih usana? No, najvainija je
drustvena strana. Gasenje zedi je licna stvar pojedinca.
Ali, u ljubavi ima dvoje zainteresovanih i dolazi i treCi,
jedno novo bice. U •tome se krije drustveni znacaj, koji
rada obaveze prema zajednici. PoSta sam ·komunist,
nemam nika:kvih simpatija za ,teorij.u CaSe vode", iako
ona nosi etiketu ,slobodne -ljubavi". StaviSe, ta .teorija komunista nije nova. Vi se seeate, pretpostavljam,
da je ona bila propovedana u literaturj polovinom 'Proslog veka kao ,emancipacija srca". Za burioasku praksu ona je promenjena u emanoipaciju mesa..Propovedalo se, dakle, sa viSe talenta nego danas. Sto se tice
prakse, ja ne mogu da je ocenjujem.
Ne mislim ni najmanje .da .svojom ikritikom na;meeem neki asketiza:m. Daleko od toga. Komunizam treba
da danese ne asketizam, vee mdost zivljenja i utehu,
pruzajuCi takode potpunu ljubav. Po mom miSijenju,
neumerenost koja se danas zapaZa u .seksualnom Zivotu .ne donosi ni .radost :Z·ivljenja ni utehu, ,veC obratno,
ona ih umanjuje. Ali:, za vreme revolucije to ne vredi
niSta.
Ono sto ,treba mladosti, to je radost zivrjenja i
uteha.
Sport, .girrnnastika, izleti, sve vrste .fiziokih vezbanja, razna intelektualna -interesovanja, studije, analize~
istraZivanja, sve to istovremeno i primenjeno, pruza
mladosti mnogo vise nego odnosi i beskrajne disku-
�I
I
184
~·
I
l
Dr JOVAN 90RDEVIC
r
sije o seks.ualnim pitanjima, o naCinu kf>ko da se ,ufiva" Zivot prema 1tekuC-im shrvatanj:ima.
,U zdravom .telu zdrav duh!". Ni kaluder, ni don
zuan, a jos manje nesto srednje kao sto je nema&i
filistar. (Zapisi iz moje belef.nice, Lenjin onakav kakav
je bio, 00. ,Bureau d'editions", .Paris, 1934~ na Han~
cuskom).
S. Markovic (1846-1875)
OSLOOODENJE zENSKINJA
,Dugo vremena - upravo otkako postoji ljudsko
drustvo - ljudi su tezilli da urede svoje odno5aje, narodne i medunarodne. Pisano je i govoreno mnogo o
raznim ,vaZnim pttanjima"; govoreno je o raznim drZavnim formama, o lfaznim g.radanskim ustanovama..;
pretresano je i uredenje vojske, uredenje policije, uredenje sudova i hapsana; tra.Zena je ,.ravnoteZa" drZavnim uredenjem i podelom ·vlas.ti, traZena je ravnoteZa
medu narodima o'timanjem tudih zemalja i zaokrugljavanjem svojih granica - jednom reCi: .pretresani su,
i suviSe, svi spo!jaS!Jji odnosaji ljudski. Ali dugo weme !judi ne znadose da iz osecanja, misljenja i radnje
sviju pojedioih u jednom drustvu, bilo ono rna gde,
istiCu svi oni odno.Saji Sto ih 1mi ,reguliSemo" u naSi·m ,gradanS~kim" i ,;kriviCnim", i na.Sim druStvenim i
drZavnim ustanovama; da isti uzroci stvaraju: politiCke
stranke, gradanske, vojne i medunarodne ratove. Tek
u poslednje vreme poeese !judi da imcavaju samoga
coveka, njegove najblize potrebe i njegove odnosaje.
Tada se pokaza da su ona nekada ,vazna" pitanja, kao
pitanje o ,ravnoteZi medunarodnoj", o ~,podeli vlasti'\
o ,,drzavnoj formi", itd., koja su toliko zabavljala !jude,
iii sasvim nistavna, iii samo uzgredna. Namesto njih do-
�186
Dr JOVAN OORDEVIC
dose pitanja: kako da se uredi drustvena radnja i
ujamci •covekova zarada (koje pitanje celu Evropu danas potresa)? Kako da se vaspitava svaki clan drustva?
Kako da se cela polovina covecanstva, zenski pol izvuce
iz neznalackog mraka, iz potcinjenosti i prazne sujete,
a zadobije za nauku i ljudski napredak? - Od resenja
ovih pitanja ocevidno zavisi kakve ce biti sve drustvene
i drZavne us.tanove, gradanski i ,kriviCni zakon, drZa¥ni oblik i medumurodni mir. Ova pitanja moraju najpre da se rese, pa tek onda ona sporedna: ovo su pitanja opsta, eovecanska,') ona se ticu sviju !judi i sviju
naroda, rna na kom stupnju razvitka oni bilL Bas oni
narodi koji su manje razvijeni tim vise treba da izucavafu ova pitanja, te da se -koriste naukom sto su je
drugi narodi izradili dugim tei!kim opitom.
Ljudi su se s pocetka svadali i tukli, pa su uvideli
da im .treba suda, policije, da im raspravljaju sporove
i da ih cuvaju od nasilja. Ali docnije pocese ljudi da
uvidaju da im to nije dovoljno, da od valjanosti policije ne zavisi ·broj razbijenih glava itd., vee od koliCine
hleba i njegove ravnopravne podele u narodu, od obrazovanja i moralnosti narodne. Zato su !judi tek naposletlw poeeli da misle <J svome ob.razovanju, moralnosti
i svima uslovima .Sto utiCu na obrazovanje i moralnost
sviju clanova u drustvu. Tek od •toga doba uvida se
sve vise od kal<ve je vaznosti po ceo coveeanski napredak odnosaj izmedu coveka i zene u porodici i u drustvu. U porodici pocinje dete da se vaspita, ·tu ono do~a prve pojmove 0 svima predmetima a narocito 0
svojim odnosajima spram drugih !judi i o moraJu koji
1 ) Pionir osloboc.tenja Zene u Srbiji bio je poznati racionalista Dositej
Obradovi6. 0 borbi fena za sticanje obrazovanja on kaZe: ,Nek se neuzd.a
jedan ~arod nikad do veka k prosv~eniju razuma doCi, u kojemu Zene u
prostou i varvarstvu os-taju . .. " (lzvor: Boiidar KovaCevi6: Dositej Obra·
doviC, knj. III o knjiievnosti, .,Rad", Beograd, 1961).
187
ZENSKO PITANJE
u tim odnoSaji,ma postoji: svoje i tude, rod i ne-rod,
pravo i ne-pravo, istina i laZ, sloboda i nasilje itd.l sve
to dete izu6i svojim opitom u svojoj porodici iii u bliskom krugu drugih porodica. U ovom ,domacem vaspitanju" ma.1Ji igra veoma Zalosnu ulogu. Ona nema veCinom nikaJkva obrazovanja, pa -i ondel gde je ona obraz-ovana kao ,Zenska" nna nije kadra deci "prva znanja" da saopsti, a kamoli da razvije decu svoju u !jude,
clanove drustvene - graaane. 2ena nije gradanin; ona
ne z•na ni za gractanska prava ni za gradanske ~ Covecanske du:Znosti i vrline. Koltko god sam .primera video
u nasoj .porodici da mati uci dete kako ce se ponasati
spram drugih !judi, vazda sam video kako ga sprema
za podlaca u drustvu. Nije ni cudo kad rob vaspitava
buduceg ,gradanina". Pa jos viSe: u ovom ne,posrednom odnoSaju sa svojom porodicom vaspitava se Covek celoga zivota. Licnim saobracanjem i zajedniCkim
Zivotom Coveka i Zene vaspitavaju se oni uzajmice; uzajamnim utkajem razvijaju se u njih mnoge mane i
mnoge vrline: si1ila su:jeta i prljavo slavoljublje, zelja
za vlaSCu i gramZenje za novcem - ovi i mnogi drugi
CoveCiji pokretaCi koj.i izazivaju niske strasti u Oovekul.
.koji stvaraju 6itave intrigantske - ,politiOke" - stranke, sve se to. veoma Cesto prilepi Coveku :Zeninim uticajem. Svaki to moze videti iz svakodanjeg posmatranja. Zena Cim ne Zivi u sirotinJi i ne mora jednako
o nasuSmom hlebu" da misH veC "stupi u druStvo"
tj. pocinje da se bavi bespos!lcenje.m - postaje sujetna, gramezljivija, [praznija, uopste gora nego sto je
coveJk iz istoga staleza u drnstvu. To je prirodna posledica njene potCinjenosti, neobrazovanosti i bespo~
slenosti. 2ena .dobra od prirode, dobra gazdarica, ce'
stita u svojoj porodici u svllikom .pogledu -kadra je da
spreci svaki plemeniti rad eovekov (mi to govorimo
1
11
1
1
�r
...
188
Dr JOVAN
OORBEVI~
I
o veCini Zena; razume se da ima i plemenitih izuzeta~
ka), da ugusi svaku plemenitu teznju s"mo "ko je ona
upravljena na ·k,kvu opstu cilj - van porodicnog kruga. Ona j e cesto kadra da to nazove nemarnoscu za
porodicom, nepostenjem i svalkojakim irrnenom i time
da zagorci zivot coveku i porodici, koje ona voli i za
koje sama Zivi; ·jer ona nema nikakvog CoveCanslrog
obrazovanja pa, dosledno, ni uzviSenijeg, covec&nskog
osec,nja. Ona nema nikakvih prava kao covek i clan
druStveni,· -nije za to vaspitana, pa .veCinom ne razume
najplemenitije tetnje i najplemenitiji ·rad eovekov.
Eto takva je zenina uloga u porodici i u drustvu u
mgralnom pogledu.
: u ekonomskim odnosajima zenina uloga je ta>ko
isto ·s-tetna po drustvo kao god i u moralnom odno!laju.
Njezin je rad daleko neproizvodniji od covekovog, jer
ona nije obrazovana za md ·kao covek. Pa posle: kad
se samo pogleda na odelo Zenina, na njene Sarene ·boje
Sto dreCe, razne ,traCice i krpice, na njene ukrase itd.,
vidi se koliko je stetno za narodnu privredu sto je
zena navikla da se kiti radi Iepote i dopadanja coveku.
Koliko se ruku upotrebljavaju na proizvodnju ovih trica? Koliko glava rnoraju da se zanimaju izmi!lljanjem
raznih moda? Naposletku, sa:mo usavrsavanje industrije, razvitak mehanioke i hemij~ke tehnike mora da se
povija za modom i ras·kosem, i to usled toga Sto zena
ne shvata svoje limo i covecansko dostojanstvo, sto
_..J; ona ·potcinjena eoveku - sredstvo za njegovo ufivanje, a ne ravnopravna liCnost.
J a narocito obracam citaocu pafnju na ovu stranu
.,zenskog pit=ja". Dz. S. Mil govori u ovoj knjizi viSe
kao zastupnik zenskih prava - kao advokat zenskinja: on govori o patnji same zene, koja ima u druStvu
samo duznosti, a nikakvih prava; on ukazuje na oce-
tENSKO PITANIE
189
vidnu nepravdu po kojoj svaka najbolja, najobrazovanija i najplemenitija zena ima manje prava nego najgori, najgluplji i najpodliji covek. Protiv ove nepravde
u drustvu .ustaje Mil. On pokazuje da zena irma i pravo
i sposobnost da zauzrne pmvo jednak polofuj u dru!ltvu
kao i covek. Mil, kazujuCi kakva se nepravda nanosi
zenskinju u drustvu, pobuduje nas nehotice da mislimo
na drugu stranu zenskog pitanja, tj. da mislimo na
to: kwko se nepravda nanesena Zeni sveti celom Coveeanstv.u. Pitanje o zensokom oslobodenju nerazdvojno je svezano sa celim dn1Stvenim preobraZajem, sa
oslobodenjem covecanstva od sviju zala, poroka, tiranija i robovanja - uZensko pitanje" nije za nas prerano, vee da je ono prvo koje treba g,taviti na dnevni
red". (Sabrani spisi, knj. II, .,Kultura", Beograd, 1960,
stT. 399-402).
�tENSKO PITANJE
II
Edvard Eveling (1851-1898)
Eleonora Marks-Eveling (1855-1898)
ZENSKO PITANJEt)
-: Sa Bebelovog stanoviSta2) i, slobodno mozemo reci
u e1vom slucaju i sa stanovista socijaJista uopste, druStvo se nalazi u stanju nemira i prevkanja. To je nemir
raspadanja ·i previ.ranja 1mlezi. Raspad je na dohvMu
ruke u oba smisla te .reci.
Kapitalisticki nacin proizvodnje, pa prema .tome i
drustvo ciju osnovu on predstavlja, dozivece svoj kraj
u roku koji se, po nasem mHljenju, pre moze meriti
godinama no vekovima. A taj kraj znaci pretapanje
drustva u prostije oblike, pa cak i u sastavne delove,
a obriovljene dmstvene strwkture stvorice novi i bolji
poredt>k. Dmstvo doZivljuje moralni stecaj koji se sa
1 ) Ovaj odeljak saclrZi i::Ianke tri Zene istaknute u
socijalistiCkom
pokretu.. i u ~irenju ma-rksiztna u toku. poslednjih decenija XIX veka
(od k<lJih su dve Cerke K. Marksa, s um Sto je Eleonora o Zenskom
pitanju ' pisala zajedno sa svojim drugom Evelingom. Uz Klar-:.i Cetkin
~e su prethodnica na frontu Zensko~ socijalistiCkog pokreta koji dana$
Obuhvl!-ta ~~at~ b!Oj Zena misl~aca 1 pisaca: - ma.rk~ista i koJe se ne
samo mspmSu tdeJama Marksovih neposrednih sledberuka ve(; ih i proSiruju i produbljuju.
'
~
t) Ovaj ~Janak je prvi put objavljen 188-7. godine u obJi.ku broSure
stampane u 4.000 primeraka. Ponovo $.a je objavio Casop-is ,Marxism
Today", marta l?J2. U knjizi Zena i soczjalizam, objavljenoj prvi put 1879,
J3ebelovo delo Dte Frau und der Socialusmus dofivelo je pedeset izdanja jOO
za Zivota autora. Delo je bil<l prevedeno na veCinu evropskih jezika (pet·
·naest prevoda vet uoC1 prvog svetskog rata). U Jugoslaviji postoje dva
izdanja (pre rata i posle .rata).
J
191
najodvmtnijom jasnocom odrazava kroz odnos izmedu
muska.rca i zena. Besm1sleni su napori da se taj slom od!0Zi ."gledanjem u bob". Cinjenicama valja gledati
u oC..
u O'azmatranju odnosa izmedu muskarca i zene
·~ ~u uvek prenebregavali i prenebregavaju jednu ci"leru~u od prvorazrednog znacaja. Nju cak nisu shvatHi
m om natpr.osecni !judi i zene koji su borbu za oslobodenje Zene shvatili kao osnoV'Ili zadatak svog Zivota.
Ta osnovna 6n!enica je sledeca: to pitanje spada u do·
men ekonomsk1h struktu.ra. Kao i sve ostalo u nasem
sloZenom savremenom dru.Stvu, poloZaj Zene se zasni~
va. na ekon~ms~im cinj~nicama. Da je Bebel samo pod~.ao to pi1anje, •to bi vee bilo dovoljno da njegova
~n]lga bude delo od vrednosti. :lensko pltanje ima neceg srodnog sa organizacijom druS!va u celini. Za one
koji nisu shvatili taj .pojam, mozemo da navedemo
Bekona koji u prvoj .knjizi Napredak saznanja pise:
,Druga s~ .greska ·sastoji u tome sto su, posle podele
umetnostl 1 nauke na grane, Ijudi napustiili univerzal~
nost . .. Sto maZe samo da zaustavi i prekine svako napredovanje... Nije takode moguce otkriti najbolje i
najskrivenije delove bilo koje nauke ako se covek zadr:li, ne uzdiZuCi se, samo na nivou te iste nauke" U
stvari ta greska, koja je uCinjena kada su ,!judi (i
Zene) napustili univerzalnost", nije odraz nekakve mrzovolje. To je holes! >iii, slikovito reeeno - kao sto
nam kazuju navedeni pasus i reCenica, ' - oni koji
okr.ivljuju naCin na koji se danas postupa sa Zenama
ne traZeCi uzrok tome u e'konoms•koj organizaciji naseg savremenog d.rustva, lice na lekare koji Ieee loka'
Iizovano oboljenje bez pregleda opsteg stanja bolesnika.
Ova se kdtika ne odnosi s8Jmo na sve one koji
okre6u na salu svaku diskusiju o seksualnoS>ti. Ona se
�-~
192
1
I
Dr JOVAN OORDEVIC
odnosi i na one bmjne, uxv.iSene, ozbiljne i promisljene prirode koje uvidaju da je sudbina namenjena zenama bedna i kojima je veoma stalo do toga da se ucini nesto za poboljsanje njihovog polozaja. To je hrabra
i divna masa koja se bori za pravo glasa zena, taj
savrseno pravedan zahtev; za ukidanje zakona o zaraznim ·bolestima•), te nakaznosti nastale iz muskog kukavicluka i grubosti; za mogucnost da zena stekne vise
obrazovanje kako bi joj hili dostupni svi univerziteti,
sve slobodne profesije i svi zanati, od profesora do tr·
govackog putnika. U Citavoj toj potpuno pravednoj
akciji posebno belezimo <tri stvari. Prvo, po pravilu, u
pjtanju su lica koja pripadaju imuCnijim slojevima.
sa.jedinim i ogranicenim izuzetkom pokreta protiv zakona o zaraznim bolestima, samo mali broj zena koje
igraju znacajnu ulogu u raznim pokretima pripada radnickoj klasi. Ocekujemo primedbu da se, sto se Engleske tice, gotovo isto moie reci 0 sirem pokretu kome
·smo posvetili sve naSe napore. Doista, socijalizam u
toj zemlji nije niSta znacajniji od nekog knjizevnog
pokreta. On obuhvata samo malo radnika. Na •to mozemo da odgovortmo da u Nemaokoj to nije slucaj i
da c"'k i ovde socijalizam poeinje da se siri medu.
radnicima.
Druga tacka jeste da se sve ideje zena iz .,avangarde" zasnivaju .bilo na vlasniStvu, bilo na sentimentalnim iii profesionalnim pitanjima. Ni jedna od njih
nije prevazisla ·ta tri pitanja da bi usia u sustinu ne
~samo svarkog od njih, veC i :U suStinu samog druStva:u odlucujucu ulogu ekonomskog faktora. Ova cinjenica ne zacuduje kad se zna koliko veeina onih .koji se
•) Tako su ponekad nazvani (C. D. Acts) ,.Contagious Diseases Prevention Acts", Uglasani radi suzbijanja veneriCnih oboljenja .,ukljuCivSi
gonoreju" putem Iekar.skog pregleda i pritvaranja prostitutki.
ZBNSKO PITANJE
193
zalaZu za emancipaciju Zene malo poznaje ekonomske
podatke. Ako treba suditi po njihovim napisima i govodma, vt;:Cina branttelja Zena nije pridala nikaJkvu
paznju razvoju druStva. l2>gleda da oni, u opste uzev,
nisu savladali ni prostu :politicku ekonomiju, •koja je
po n"sem miS!jenju laina u svojim postavkama i pogreSna u svojim zakljuCci.ma.
T.reea taCka proistice iz druge. Oni o kojima govorimo ne cine nikakav predlog •koji hi prevazilazio okvire danasnjeg drustva. Stoga, po nasem misljenju, njjhov rad nema neku vecu vrednost. Mi cemo podriavatj
pravo glasa za sve Zene, a ne samo za one koje neSto
poseduju; podTzavacemo ukidanje z~ona o zaraznim
bolestima i dostupnost oba pola svim zanimanjima.
Pravi poloZaj Zene u odnosu na Coveka neCe se dublje
izmeniti (ne govorimo ovde o .razvoju konkurencije ni
o pogorsanju zivotnih uslova), jer ni&ta od svega toga
ne menja u njenu korist odnose izmedu .polova, sa
izuzetkom zakona o zaraznim bolestima koji to Cini posredno. Ne :poricemo takode da bi svest o ovim trima
taokama ol"ksala put ka korenitoj promeni do koje
mora doCi. Osnovno je, medutim, j,mati na umu da Ce
do konacne promene doei .te<k posle jos korenitije pro·
mene cija je ona posledica. Bez te drustvene promene
zene nikada nece bilti slobodne.
lstina, koju u potpunosti ne priznaju c"k ni oni
koji zele da pozitivno rade u 'korist zene, jeste da je
zena, poput radnicke klase, predmet ugnjetavanja i
da se njen polozaj, kao i polozaj radnika, neumitno pogorsava. zene su podv.rgnute organizovanoj muSkoj tiraniji kao sto su radnici podvrgnuti organizovanoj ti- .
raoJji neradnika. Cak i kada se to shvMi, ~reba uvek
uporno objaS.njavati d.a za Zene, ·kao i za Tadnike, nema
u danasnjem drustvu stvarnog resenja za njihqve tes·
�194
Dr JOVAN OORJ)BVIC
ikoee i probleme. Sve sto se cini, bez obzira na to kojim
se trubama najavljuje, nije resenje vee samo prividan
izlaz. Ugnjeteni slojevi, zene i neposredni proizvonaiti,
treba da shvate da ee njihova oslobodenje biti plod
njihove akcije. :Z.ene ee naei saveznike menu najsvesnijim ljudima, kao sto radnici nalaze saveznike menu
filozofima, umetnicima i pesnicima; ali Zene nemaju
sta da oeekuju od muskaraca uopste, a radnici od
srednjeg stalcia u celini.
Istine radi potrebno je, ,pre no sto prenemo na
izueavanje polofaja zene, reei par reei upozorenja. Za
mnoge ee ono sto cemo reci 0 sadasnjosti izgledati
preterano, o buducnosti nestvarno, a sve skupa mozda
opasno. U obrazovanom svetu javno mnenje stvara coveK, a ono sto je uobicajeno usvaja se kao moral. Vecina i dalje podvlaci slucajne slabosti ,zenskosti" da
bi se suprotstavila jednakosti zene sa covekom. Zaboravlja se da su u izvesnim pri!ikama zenske sl,.bosti
znatno pogors,.ne, ako ne i potpuno uslovljene, nezdra·
vim uslovima naseg saVTemenog zivota. Dovoljno je
da se •ti uslovi racionalizuju pa da takvo staoje u veli·
koj meri, pa i potpuno, nestai!le. Zaboravlja se takone
da se sve ono o cemu smo taka •reeiti u diskusijama
o slobodi zene lako precutkuje kada se radi o njeno.i
potcinjenosti. Zaboravlja se da za -kapitalisticke poslodavce slabost zene dolazi u obzir samo kao povod
za snizavanje opste stope nadnica. Osim toga, nema
,prirodnih poziva" :z:a Zenu, kao Sto nema ,,.prirodnog"
~akona ka:pita!isticke proizvodnje, kao god sto nije ,pri·
rodno" ogranicena suma koju radnik proizvede i koja
predstavlja za njega sredstvo za zivot. Zaboravlja se
takode da, u prvom sluCaju, ,poziv" Zene •koji se na·
vodno sastoji u podizanju dece, vonenju domacinstva
i poslusnosti prema svom gospodaru, u drugom slu·
2:ENSKO PITANJB
195
caju proizvodnja viSka vrednosti, koja je navodno neop·
hodan uslov za proizvodnju kapitala i, u trecem slu·
caju, suma koju prima radnuk i koja .treba da mu omoguci opstanak jedva iznad kriticne tacke gladi, - da
sve to nisu prirodni zakoni u onom smislu u ·kome postoje zakoni kretanja. To su samo privremeni druStveni sporazumi, :kao ·Sto je francuski s;p-orazumno diplomatski jezik.
Raspravljajuci detaljno o polozaju zene znaci da·
nas ponavljati vee hlljadu puta isprieanu pricu. No,
uprkos svemu, mi zbog na.Se stvari moramo podvuCi
neke opste poznate tacke i navesti moZda jednu ili dve
manje poznate. Podvucimo najpre jednu Qpstu misao
koja se odnosi na sve zene; :Z.ivot zene se ne podudara
sa Zivotom muSkarca, a u mnogim sluCajevima se ta
dva zivota cak i ne sretnu. Otuda atrofija porodiCnog
Zivota. Prema Kantu: ,Covek i Zena Cine, kada su sjedinjeni, jedno celovito i dovrseno bice, jedan pol upot·
punjuje drugi". Ali kada su oba pola nepotpuna, kada
je nepotpuniji pol do krajnje granice nepotptm i kada,
opste uzev, ni jedan od polova ne uspe da sa drugim
uspostaviti <redovan, slobodan, istinski, dub<Yk i pot·
puno usklanen, odnos, onda biCe nikada nije ni celo·
virto ni dovr.Seno.
A sada jos jedna misao ,koja se odnosi samo na
izvestan, mada ZinaCajan broj Zena. Svi znamo uticaj
nekih zanata iii nacina zivota na fizicki izgled iii lice
onih iko j i se tim zan a tima bave ili vode takav nacin
zivota. Jahaca iii pijanca prepoznajemo po hodu. No,
ko je od nas, makar i na trenutak, razmiS!jao o za~
brinjavajucoj cinjenici da na ulici, na javnim mestima,
menu prijateljima, mozemo odmah prepoznati neuda•
te Zene Cim su pre.Sle one ,neodredene" .godine, kako
to sa uronenom ironicnOI!U finocom u zanosu kal\u iknji-
�196
Dr JOVAN OORDBVIC
.Zevnici. Medutim, ne mo.Zemo prepoznati neo.Zenjenog
od ozenjenog eoveka. Pre no Srl:o postavimo pitanje koje
iz toga proistiCe, ;podsetimo na strahoviti postotak neudatih zena. U Engleskoj je, na primer, taj postotak iz·
nosio 1870. godine 42•/o zena. Sve to navodi na jednostavno i opravdano pitanje, koje je neprijatno vee i
zbog odgovora koji na njega :mozemo dati. Od!kuda to
da naSe sesrt:re nose na Celu obeleZje uniStenog nagona, ugusenih neznosti, delimicno ubijenih prirodnih
svojstava, a da njihova .,sreCna braCa" takve tragove
ne nose? Tu svakako nikakav- ,prirodni" zakon ne va.Zi.
Ta sloboda za coveka, ta zabrana u pogledu broja uzv~enih i zakonitih veza koja ga ne pogada, ali za1o
te5]j:o pogada zenu, to su neizbezne posledice mcseg ekonomskog poretka. Nasi brakovi, ·kao i nasi obicaji,
zasnovani su na meDkantilizmu. Ne biti u stanju odgovoriti svojim trgovaCkim obavezama predstavlja te:lu
greSku od klevetanja prijatelja, a nasi su brakovi poslovni sporazumi.
Posmatramo li Zenu u celini, iH pak samo onu Zalosnu zajednicu koja na Celu nosi obeleZja veCite nevinosti, uvek nailazimo na potrebu ideja i ideala. Razlog
tome je i ekonomsika zavisnost od muS:karca. 2ene su,
poput radnika, bile liSene svojih ljudskih, kao sto su
radnici bili liSeni svoJih proizvodaCkih prava. U oba
slucaja upotrebljen je jedini metod koji omogu6uje
izvlascenje u bilo kom trenutku i bilo kojoj prilici, a
to je sila .
. - U Nemackoj je danas zena u podredenom polozaju
u odnosu na muSkarca. MuZ ,niskog poloZaja" moZe da
kainjava svoju zenu. Sve odluke u vezi sa decom za·
vise od njega; on cak moze da od!uci 0 tome kada ce
se dete odbiti od sise. On ,raspolaie ceHm imetkom,
bez obziTa na eventualno bogatstvo svoje zene. Ona
ZENSKO PITANJE
197
bez njegovog odobrenja ne moze da sklopi ugovor niti
da bude clan neke politicke organizacije. Nepotrebno
je da podvucemo koliko se stvar u Engleskoj poboljsala poslednjih godina, niti da podsecamo nase cHaoce
da sa svim Hm gradanskim pravima engleska Zena, udata ili ne, moralno zavisi od Coveka koji je zlostavlja.
Situacija nije niSta bolja u drugim civilizovanim zemljama, sa Cudnim izuzetkom Rusije, gde su Zene druStveno slobodnije nego u bilo kom drugom delu Evrope. U Francuskoj su zene iz visih slojeva srednjeg staleia u gorem polozaju nego u Engleskoj, a zene .iz mdnicke klase su u povoljnije:m polozaju u Engleskoj iii
u Nemackoj, ali dva mastopna paragrafa Gradanskog
zakonika (340 i 341) dokazuju da nepravda prema zenama nije samo delo Germa'lla: ,Istra.Zivanje oCins1tva
je zabranjeno" i ,IstraZivanje materinstva je dozvoljeno''.
Svi oni koji gledaju is-tini u oci znaju da ono sto je
Demosten govorio o Atinjanima i danas vaZi za srednje
i viSe druStvene slojeve: ,Stupamo u brak sa Zenom da
bismo imali zakonitu decu i vernu Cuvark.u naSeg ognjiSta, izdr:lavamo na!loZnice za naSe sva!lcodnevne usluge
i potrebe, ali za ljubavna uZiva:nja imamo hetere". Ze.
na je uvek ta •koja se bavi decom, Cuvarka ognjiSta.
Muz zivi i voli kako mu se hoce. Cak i oni koji to priz.
naju, upustice se maida u diSikusiju kada budemo rekli
da je za zenu isto tako lose sto po strogim drustvenim
pravilima ljubavna inicijativa, tj. braCna ,ponuda, mora da potekne samo od coveka. Mozda se tu radi o
prlncipu kompenzacije. Pos!e sklapanja braka, uglav~
nom je :lena ta koja preduzirna ljubavnu inicijativu;.
dok muskarac cini rezerve. sekspir je Jepo pokazao da
to nije prirodni zakon. Mkanda se, oslobodena drustve..
nih stega, nudi Ferdinandu: Hocete li se ozeniti mno-
�j
I
I
I'
198
Dr JOVAN OORDEVIC
me, evo me. U protivnom umreCu
~kao
tENSKO PITANJB
vaSa ropkinja"4),
cak ni uzasni kapitalisticki sistem nije uspeo da smrvi
jednu prirodnu i opravdanu teznju. Ali -kod onog drustvenog sloja koji se nalazi izmedu ona dva prva, brak
se po pravilu ne sklapa pre no sto ,prode cvet mladosti
i strast ne bude na izmaku.
Sve ovo viSe govori o zeni no o coveku. Muskarcima drustvo priznaje i ozakonjuje nacine na koje oni
zadovoljavaju svoj seksualni nagon. No, u ocima tog
istog drustva, aka neudata zena prihvati uobicajeno
ponasanje svoje neozenjene hrace, :muskaraca koji sa
njom plesu na balovima iii sa njom rade u ducanu,
onda se ana smatra parijom. Cak i u radnickoj klasi,
gde se brak skllapa u normalni:m godinama, zivot zene
je u sadasnjem sistemu te:li i nezahvalniJi od zivota
muskaraca. Stara formula iz legende ,radaces u bolu"•) je ne sa:mo ostvarena vee i rasprostranjena. Zena
treba da odgaja decu godinama, bez odmora koji
bi joj pru:Zio olaksanje, bez nade koja bi je razvedrila,
neprestano u istoj atmosferi crada i tuge. Muskarac,
pak, koliiko god da je -istrosen radom, ima vece za odmor. 2ena je zaposJena sve do casa leganja. Ces1o se,
sa malom decom, njena muka produiava do kasno u
noe pa i cele noci.
Posle sklapanja bralka, sve ide u prilog jednom a
na stetu drugog supruinika. Neki se cude da je Dzon
Stjuart Mil (John Stuart Mill) napisao: ,Braik je jedini stvami oblik ropstva koji zakon priznaje". Mi se
opet cudimo da je on to ropstvo postav-io kao pitanje
oseeanja a ne kao pitanje elronomskih struktura, kao
rezultat n»seg kapitalistiokog sistema. Posle kao i pre
braka, zena trpi cO<Vekovu .prinudu. Sa njene strane je
a Helena, u drami ,Sve je dobra Sto se dobro svr.S-i'',
zaljubljena je u Bertrama pa zbog toga iz Rusiljona
dolazi u Pariz i Firencu; ona po reCima Coleridt-a,
predstavlja Sekspirov ,,najdra.Zesniji Ilk".
Rekli smo da je osnova braka merkantilne prirode. U mnogi:m se slucajevima radi o obienoj razmeni,
a ako se uzme u obzir sadaSnje stanje stvari, u svim
sluCajevima problem ,puteva i naCina" nuZno ig.ra veliku ulogu. U viSim drustvenim slojevima posao se
sklapa bez iikakvog stida. Crtezi ser Gorgiusa Midasa u
,Punch"-u svedoce o tome. Priroda Usta koji ih objav·
lju_ podseca nas da se sve strahote prikazane na crtezima smatraju slabostima a ne greskama. Kod siromasnijili slojeva srednjeg staleza mnogi muskarci sebi uskmcuju sreeu porodicnog zivota sve dok ih ta zarka zelja
ne mine, a mnoge Zene zatvaraju knj.igu svog Zivota
upravo kod najlepsih stranioo lz straha ad ,rerum
angustarum domi.''•)
Drugi dokaz o merkantilnoj prirodi naseg sistema
braka jesu razlicita cloba iivota u kojima se obicno
sklapa braik u il"aznim drustvenim slojevima. Ni u kom
slucaju taj -trenutak nije, kao Sto bi trebalo, odreden
godinama zivota. Neki povlasceni pojedinci, kraljevi,
-prinCevi, aristokrate, Zene se ili ih oZene u godinama
ikoje se prirodno smatraju najpovoljnijim. Mnogi se
radnici zene mladi, tj. u normalnim godinama. Vrli
·kapitalista, koji u tim godinama redovno pribegava
"iiTostitutkama, licemerno raspreda o lakoumnosti fizickog radnika. Onaj koji proucava fiziologiju i politicku ekonomiju naci ce tu zanimljiv dokaz 0 <tome da
4)
Bura. III,
5)
Usko zatvoreni krug domaCeg Zivota.
1.
199
') Uporediti sa ,Genezom", IlL 16. ,Zatim on (Yahweh) rete ~eni:
udvostui!iCu patnju tvojih trudnoCa: radaCeS sinove u bolu; tvoja Zelja
Ce te pri¥la.C1ti mufu koji Ce gospodariti tobom",
�200
Dr JOVAN DORDEVIC
preljub zlocin, sa njegove pak manji prestup. Na osnovu preljube on maze da dobije razvod, ona ne. Ona
treba da za razvod podnese dokaze da je hila zrtva
,surovosti" (fizicke prirode). Taka zamiMjeni i ostvareni brakovi su, Cini narn se - i kad to JraZemo od~
meravamo svaku ree - gori od prostitucije. Skrnavljenje je nazivati ih svetim iii moralnim.
•
U vezi sa pitanjem razvoda napomm]erno jedan
slui;aj obmane cije su zrtve ne samo drustvo i njegove
klas~ vee i pojedinci. Svestenstvo je veoma sklono da
sjedini bilo koga sa hila kim, starost sa mladoscu,
razvrat sa cednoscu, i .to ,,ne postavljajuci nikakva pitanja" ·kako se to kaze u izvesnim oglasima. Svestenstvo se, medutim, zestoko suprotstavlja razvodu. Ustati protiv tollko neskladnih veza kao sto su one koje
svestenstvo stalno potvrduje, znacilo bi ,mesanje u
licnu slobodu", ali suprotstaviti se bilo cemu sto olaksava razvod znaCi jos ozbiljnije mesanje upereno protiv licne slobode. Citavo pi1anje razvoda, koje je i
inace slozeno, postaje jos slozenije zbog toga sto ga
valja najpre prouciti u okviru sadasnjih uslova, a zatlm u odnosu na buduce socijalisticke uslove. Mnogi
se napredni duhovi zalazu za veeu slobodu razvoda vee
sada. Oni tvrde da bi dobijanje razvoda trebalo da hu-?e isto tako jednostavno kao s.to je sklapanje braka,
da obaveza koju su preuzeli !judi koji su imali malo
iii n;kako pri:lilke da se medusobno upoznaju, ne hi
smela da bude neopoziva, niti cak da predstavlja taka
strogu vezu; da bi neslaganje naravi, neostvarivanje
duboko ukorenjenih nada i stvarna nesloga trebalo da
tENSKO PITANJB
201
predstavljaju dovoljne razloge za rastavu. Oni, najzad,
tvrde, a to je i najvaZnije, da bi uslovi za razvod trebalo da budu isti za oba pola. Sve je to odlicno i bilo
bi ne Sarno moguce vee i pravedno kada bi, podvlacimo, ekonomski polozaj oba pola bio isti. On je medutim razlicit. Prema .tome, mada se teorijski sla:lemo
sa svim ovim idejama, verujemo da bi njihova ostva~
rivanje u naSem sadaSnjem sistemu du-velo u praksi, u
vecini slucajeva, do jos vece nepravde prema zeni. Covek bi, a ne Zena, iz toga mogao da izvuCe korist, osim
u retkim slucajevima kada ana poseduje licna dobra
ili neka sredstva za Zivot. Raskid braCne veze znaCio
bi slobodu za njega a glad za nju i njenu decu.
Maze nam se postaviti pitanje hoce li ti isti principi u vezi sa bmkom va:llti i u socijalistickom poretku.
Nas je odgovor sledeCi: ·veza izmedu coveka i zene
bice takva da ce potpuno otkloniti potrebu za razvodom.
•
Ocekujemo da ce se sa vise neprija<eljstva oceniti
nacin na koji smo, uzimajuci u obzir buducnost, postavili ova dva poslednja .pitanja, nego sve ono
sto smo prethodno izneli. Ta dva pitanja smo vee .pomenuli. Prvo se odnosi na seksualni nagon. Po nasem
miS!jenju, metod koji je drustvo po tom pitanju usvojilo je u celini nemlnovno los. On je vee na startu los.
Nasa se deca sistematski ucu1kuju kad postave pitanje
nastanka iii raaanja dece. Na to pitanje treba odgovOriti isto taka lako i jasno kao i na ostala pitanja. Mo'
guce je da kod sasvim male dece postoji jedan period
tkada fizirnlosko objasnjenje data .kao odgovor na postavljeno .pltanje ne maze da bude shvaceno - a mi ne
�202
D< JOVAN OORDEVIC
bismo zeleli da taj trenUJta.k odredujemo - ali ne sme
nikada biti pogodnih trenuta.ka da se o bilo kojoj telesnoj funkciji deca uce pogresnim stvarima. Kako
nasi decaci i devojcice rastu, taka se sve sto se odnosi
na seksualne acinose prikazuje tajanstvenim i sram·
nim, sto pobuduje nezdravu radoznalost. Duh se preterano usredsreduje na 1aj predmet, dugo os1aje nezadovoljen iii nepotpuno zadovoljen i najzad postaje
morbidan. Nase je glediSte da bi roditelji i deca trebado da o polnim organima razgovaraju sa istom iskrenoscu i slobodom kao o organima za varenje. Suprotstavljanje tome jeste odraz proste predrasude protiv
nastave iz fiziologije, predrasude CiJi najoCitiji primer
nal..Zimo u nedavnom pismu jednog rodi1elja jednoj
nastaVnici: ,.Molim vas da mojoj kceri niMa ne predajete o njenim organima jer to za nju nije dobra i neposteno je". Kollko li je nas propatilo ~bog ,.suggestio
falsi" iii ,sup~pressio ueri" po tom pitanju, greSkom
roditelja, nastavnika, pa ca.k i posluge? Pitamo li posteno sa cijih smo usana i u kojoj prilici saznali istinu
o radanju dece, a tacna je medutim da ne mozemo pogresiti ·kad govorimo o svetoj stvari jer se radi o radanju beba. U koliko slucajeva nas je majka naucila,
ana cije je to najsvetije pravo steeeno kroz bol?
Isto se taka ne mozemo sloiiti s tlm da je za decu
i!tetno govoriti im iskreno o tim temama. Navedimo
Bebela, koji i sam navodi Gdu Isabellu Beecher Hooker,
,.Da bi odgovorila na stadna zapitkivanja svog osmogo"'ti!'Snjeg sina koji je zeleo da zna ·kako je dosao na svet,
a ne zele6i da mu prica .bajike &to je sma>trala nemoralnim, ona mu je rekla celu istinu. Dete je najpa.Zljivije saslusalo i ad dana kada je saznalo kakvu je muku i brigu zadao majci, pokazao je u svajaj privrzenosti
njoj drugu neznost i postovanje. Isto takvo postova-
203
ZENSKO PITANJE
nje ukazivado je kasnije i drugim zenama." Sto se nas
tice, znamo da je bar jedna zena rekla celu istinu svojoj deci i da ana gaje prema njoj drugacije i dublje
postovanje i lju.bav no ranije. Uz latni sram i lafuu
tajnu, protiv kojih dizemo svoj glas, ide i nezdravo
razdvajanje polova, koje pocinje cim se deca odvoje
od dadilje a zavrsava se tek kad coveka iii zenu sahrane u zajednicku zemlju. U ,.Istoriji jedne africke farme" jedna devojka, LindaU, uzvikuje: ,.Ravnopravnos1
smo upoznaH jednom, :kao novorocten.Cad, na kolenima
nasih dadilja. Jos jednom cemo je upoznati kada nam
.budu zaklopili oci za poslednji san". To se razdvajanje nastavlja u skolama pa taj sistem, sa svim onim
Sto podrazumeva, vaZi i u nekim veroispovestima. Naravno, najgori njegov oblik nalazimo u onim neljudskim ustanovama zvanim manastiri ili samostani. Svi
ti ca.k i najbliZi oblici jednog istog zla su neljudski;
pitanje je samo u kom je stepenu. Cak i u obicnom
drustvu su ogranicenja koja se ticu odnosa izn1edu poIova, kao Sto su na primer kaznene mere protiv uCenlka, izvor mnogih zala. Ta su ogranieenja posebno
Stetna kada se radi a predmetima razgovora. Svakome
su, cak i kad im ne vidi uzrok, jasne posledice razgovora koji se vade u pu5acklm salonima srednjih i viSih
drustvenih slojeva. Nade za resenje ce biti tek onog
dana kada !judi i zene cistog duha, zeleei da izbegnu
svaiku prevaru, b.udu raspravljali o seksualnosti kao
slobodni !Judi, gledajuci se iskreno u oei. Kao sto neprekidno ponavljamo, to treba da bude praceno svescu
da se osnova citavog pitanja nalazi u ekonomskim struk:
turama. Ma·ry Wollstonecraft se u ,,Pravima Zene iz~
medu ostalog 2alagala za to da oba pola budu zajedno
a ne odvojeni celog svog zivota. Ona je trazila da
zena uziva iste prednosti kao i mu~karac na polju obra11
�li
l
!I
ii
il
11
204
Dr JOVAN OORDEVIC
zova.nja, da se skoluje u istim Skolama i koledzima i
da se od rane mladosti do zrelog doba oba pola vaspitavaju zajedno. Taj zahtev predstavlja bolan trn u
peti G. J. C. Jeaffresom-a povodom njegove poslednje
kompilacije.
Dva ·krajnja vida razlikovanja po!ova kao posledice njihove diskriminacije jesu feminizirani muskarac i muskobanjasta zena. To su dva tipa protiv kojih
se buni i obiCan Covek sa .onim sasvim prirodnim gnusanjem prema nep.rkodnom. Iz vee viSe puta navedenih razloga, prvi je tip cesci od drugog. Ta dva tipa
nisu medutim poslednji na listi poremecaja koji su
posiedica naseg prilaza odnosima izmedu polova. Morbidh<> devicanstvo o ·kame smo govorili jeste treCi tip
poremecaja. Ludtlo je cetvrti, sa.moubistvo peti. Povodom ludila i samoubistva eva nekollko bvoJki. VeCina
samoubistava zena se dogada izmedu 16-te i 21 godine.
Jedan broj samoubistava je, naravno, posledica trudnoce koju nas drustveni poredak spusta na nivo zlocina. Ali druga samoubis•tva poticu od nezadovoljenog
seksualnog nagana, Cesrto Slkrivenog iza eufemizma ,,nesrecna ljuba'l'". Evo nekoli.ko brojki o slueajevima !udila, uzetih na strani 47 engleskog prevoda Bebela. Hanover: jedan slucaj ludila na 457 neudatih i jedan na
1.316 udatih zena. Saksonija: 260 slucajeva na milion
neudatih zena. Pruska, 1882. god·ine, na 10 000 stanovnika 32,2 neozenjenih i 9,5 ozenjenih !judi, 29,5 neuda.J.i,Q i 9,5 udatih zena.
Dosao je .trenutak da !judi i zene priznaju da je
potiskivanje seksa uvek praceno pogubnim posledicama. Ako je preterana strast bolest, obratna krajnost,
onda je to i zrtvovanje zdravog i privodnog nagana.
Reci: .,Oni koji preteruju u jednom iii drugom su
2ENSKO PITANJE
205
cudoviSta"7) isto Wilko vaze u nasem •kontekstu koliko
va<e za .setu iii radost koje Rosalinda kune u Ardenskoj sumi. A ipak su hiljade zena, uz muke koje samo
one znaju, h.tvovane Molohu naseg drustvenog poretka. Hiljadama Zena se iz .meseca u mesec, iz godine u
godinu uskraeuje njihova ,,zauvek prohujala mladost".
Stoga mi i veCina socijalista tvrdimo da deviC3Jllstvo
nije sveta veC nezdrava stvar. PodrazumevajuC.i uvek
pod devicanstvom ukidanje svih nagona radanja mi ga
smatramo zloCinom. Kao i kod svih zloCina, zloCinac
nije toliko ono lice lli:oje ga .izvrsava, koliko drustvo
koje ga nagoni na zloCin i patnju. Ovde se slazemo sa
Selijem (Shelley). U njegovhn Bele!!kama kraljici Mab
;>alazimo sledeci pasus: .,Devicanstvo je jevandelijska
I kaluderska predrasuda, ona je neprijatelj prirodne
~merenosti Cak .i veC.i od intelektualne senzualnosti,
]er razara ·korene svake domaC.e radosti i drZi u patnji
viSe od polovine ljudskog roda na koju nekolicina moze da stavi svoj monopol n skladu sa zakonom". Pomenimo n~jzad, u ()kviru ovih veoma vaZnih .postavki, niz
lekarskih svedocanstava koji pokazuju da zena pruti
vise no covek od tih prinuda.
Dosli smo i do naiieg poslednjeg pitanja. Sta mi
socijalisti zelimo? Sta predvidamo? U s-ta smo isto toliko ubedeni kao u sutrasnje radanje sunca? Koje su
to drustvene promene ,koje su, po nasem miS!jenju,
vee sada na ·d.ohvatu :ruke? Koje posledice ocekujemo
od tih promena u pogledu menjanja polozaja zene?
Nije nam namera da prorokujemo. Nije prorok onaj
!koji na osnovu razmiSljanja o nizu opaZenih pojava
vi eli neizbemi dogadaj. Covek nema pravo da proro'
kuje, .kao lito nema pravo da se kladi na slgurno. Na") Kako vam drago-, IV. 1.
�I
l
!
'
206
Dr JOVAN DORDEVIC
rna je jasno da je, •kao u Engleskoj, osnova nemaCkog
drustva, tj. slobodna svojoina nad zemljom, ustupila
mesto feudalizmu, koji je opet ustupio svoje .kapitalizmu. Jasno n"m je takode ·da ce kapitalisticki poredak, isto taka prolazan kao i prethodni, ustupiti mestD
socija!izmu. Posle ropstva doslo je kmetstvo, zatim sadasnja naJamnicka zavdsnost, posle koje ee doei novi
poredak u kame sredstva za proizvodnju nece pripadati ni robowasniku, ni feudalcu niti gospodaru najamnih rohova, kapitalisti, vee cita<Voj zajednici. Makar se
izloziii opasnosti da izazovemo uobicajene osmehe i
sarkazme, priznajemo da nismo u niSta boljoj mogucnosti da damo sve pojedinosti o socijalistickom funkciohi.sanju drustva no sto S>U to bili prvi kapitalisti 0
poretku koji su osnovali. NiSta nije prostije i nepravednije, nista toliko ne ukazuje na nedostatak rasudivanja, od bucnih pitanja o svakoj i najmanjoj pojedinosti druStvenog sistema u Cijem se pravcu, po na.Sem
misljenju, svet razvija. Ni onaj koji iznosi jednu novu,
veliku istinu, ni njegovi sledbenici, ne mogu oeekivati
da ce predvideti sve njene pravce razvoja. sta bismo
mislili o anima koji bi odbacivali otkrice zakona gravitacije zato stD Njutn nije tom prilikom otkrio i Nep-·
tun, iii pak o anima ·koji bi odbacili Darvinovu teoriju
zato sto je nagon postavljao izvesne •teskoee. To, mec:iutim, cine, uvek sa spokojnim nera2lmiSJjanjem, proseeni protivnici socijalizma kada nece da priznaju Ci_,.Wenicu da su sve poteS.koee i nedace koje oni oeekuju
sa podrustvljavanjem sredstava za proizvodnju daleko
brojnije u na5.em sadasnjem druStvu sklonom ras:padanju.
U kakve smo nastupajuce promene taka ubedeni?
Mi smo se, razvijajuci na5u misao, toliko udaljili od
Bebela - cije se polazne tacke uglavuom nalaze u nje-
1:.ENSKO PITANJB
207
govoj zanivmljivoj knjizi - da se sa radoscu i zahva:Jn?scu vracamo njemu da bismo odgovorili na to pitanJe. U ,Drustvo u kame su sva sredstva za proizvodnju
~Jasnistvo z~jednice; d_rustvo koje priznaje potpunu
jedna~ost svih bez obZ!ra na pol; koje daje sredstva
za pnmenu svakog napretka iii tehnickih i naucnih
otkriea: koje ·kao radnika zaposljava sve one koji su
danas neproduktivni iii one ciji je nacin Zivota sablatnjiv, Jenstine i parazHe; drustvo koje, svodeei na minimum vreme potrebno za zadO<Voljavanje svojih potreba, takvo - drustvo uzdize telesno i intelektualno
sve svoje clanove na najvisi moguci stepen".
Ne krijemo ni od svojih pro!Jivn>ka da prvi korak
u tom pravcu jeste eksproprijacija svakog vlasniStva
nad zemljom iii drugim sredstvhna za proizvodnju. To
bi dovelo do ukidanja ddave u njenom sadasnjem obliku. Nijedna zabuna u pogledu nasih ciljeva nije toliko rasprostranjena kao sto je ona koja navodi tupoglavce na pomisao da se promene koje zelimo i drustveni uslovi koji iz toga proisticu mogu postiCi u okviru ddave kakva je nasa. Drzava je danas organizacija
prinude u sluzbi ocuvanja sadasnjih uslova vlasniStva
i drustvenih pravila. Njeni predstavnici jesu nekolicina !judi iz srednjih i visih klasa, koji se svadaju oko
previsoko p!acenih polofuja. Drlava ce u socijalizmu
- ukoliko uopste budemo zadrZali taj naziv vezan za
to!iko groznih is.torijskih secanja - biti orgooizovana
sposobnost zajednice radnika. Njeni slutbenici neee
biti ni bogatiji ni siromasniji od svojih drugova. Raskid izmedu umetnosti i rada koji zalosti srca umetnika
a da pritom oni u ve6ini slucajeva i ne znaju ekonomski razlog svoje muke, takode ce nestati. .
�208
[
De JOVAN OORDEVIC
A sada dolazimo na deo koji se odnosi na posledice svega toga u odnosu na Zenu, pa prema tome i na
porodicu. M<>Zemo biti sigurni u .dve stvari. Osta}e ce
reSiti sam razvoj druS.tva, mada svalki od nas moze da
ima svoje licno miSljenje o svakom posebnom pitanju.
Ono sto je jasno, to je da ce zavladati ravnopravnos!
za sve, bez obzira na pol. Na taj na.Cin Ce Zene postat1
nezavisne. Njeno vaspitanje i sve ostale njene moguC~
nosti bice iste kao i za coveka. Kao i on, i pod uslovom
da je zdrava telom i duhom, ona ce morati (a broj tih
zena ce se i te kako povecati!) da daje od sebe jedan,
dva ili .tri casa drustvenog rada da bi zadovoljila potrebe-.:ajednice, pa samim tim i svoje. Posle toga ce moei
da · se posveti -umetnosti ili nauci, nastavi iii ,pisanju,
ili :pak nekoj razonodi. Prostituoija ce nestati zajedno
sa svojim uzrocima koji je danas cine neizbeznom.
Da li ce u socijalizmu preovladati monogamija ili
poligamija, to je detalj 0 kome svako moze da govori
u svoje licno ime. Pitanje je suvise znacajno da hi se
moglo resiti u sikarama i ·kufnim isparenjima naseg
kapi1alistiCkog sistema. sto se nas tice, smatramo da
ce preovladati monogamija. Ima otprilike isto tol~o
muskaraca koliko i :lena, a najlepsi ideal je, izgleda,
skladno i trajno ujedinjenje dva ljudska zivota. Takav
ideal, ko ji se dan as gotovo ne moze dostici, zahteva
bar cetiri stvari: ljubav, postovanje, intelektuainu sa~asnost i savladivanje zivotnih potreba. Svaka od ovih
tacaka je mnogo ostvarljivija u okviru poretka kome
teZimo nego li u >Onome u 1kome danas ,Zivimo". Poslednja taoka je apsolutno zagarantovana svakome. Kao
sto je Ibzen preko Helmera porucivao Nori: ,Neka
vtSta ropstva i ruznoce uvlaci se u dom koji je zasno-
T
l
ZENSKO PITANJE
209
van na dugovima i pozajmicama",S) Ali do pozajmica
i dugova moze doei kada je 6ovek usamljen pojedinac
koji brani sopstvene interese a ne kada je clan jedne
zajednice. Intelekltualna saglasnost: bice mnogo bolje
osigurana podjednakim vaspitanjem eoveka i zene, njihovim obrazovanjem rarrne uz rame do njihovog sjedinjavanja. Nedopustivi plod kapitalizma, devoj•kla iz Tenisonovog (Tennyson) ,In Memoriam", i njeno ,,Ne
mogu da raz:umem, volim", pos•ta-Ce mit. Svako Ce vee
nauciti da ne moze biti ljubavi .bez razumevanja. A
ljubav i postovanje, kojih danas nema iii su izgubljeni
zbog nedostataka i nesavrsenstva merkantilnog drustva,
lako ce se ponovo pojaviti i takoreei nikada viSe nece
nestati. Ugovor ~medu coveka i zene bice cisto privatne prirode, bez uplitanja predstavnika vJasti. :l:ena
nece vise biti robinja coveka vee njemu ravna. Razvod
viSe nece biti potreban.
I bilo da smo u pravu iii ne smatrajuC.i monoga·
miju kao najbolji bracni sistem za drustvo, mozemo
biti sigurni da ce najbolji sistem biti od:.bran i to od
strane zrelijih i plodnijih umova no sto su nasi. Takode moZemo biti sasvim sigumi da taj izbor neCe iCi
u prilog braku-razmeni (sa njegovim V·idom :poligamije) iz naseg zalosnog doba. Posebno mozemo biti sigurni da ce isceznuti dva Velika zla Iwja uz ostalo doprinose razaranju odnosa izmedu ljudi i Zena. Ta zla
su shvatanje da su eovek i zena razlicita .bica. Nece
viSe bi-ti jednog zakona za Zene, a drugog za Cove'ka.
Ako buduce drustvo, .po uzoru na danasnje evropsko
drustvo, bude smatralo .pravom covekla da ima ljubavnice po istom osnovu kao i Zenu, onda moZemo bi~i
sigurni da ce slicna sloboda biti d"ta zenama. Bice go&)
Lutkina kuCa. cSn L
�210
Dr JOVAN BORDBVIC
tovo sa sramnom dvoJ.icnoscu, sa stalnom Ia.Zi zbog
kojih je porodicni zivot ve6ine naslh engleskih domova
jedno sistema>tsko licemerstvo. Ono &to slobodno i Tazumno miSijenje zajednice bude ocenilo kao najpravilnije sprovodiCe se otvoreno i javno. MuZ i Zena Ce
mo6i da cine ono &to vrlo malo njih to vee sada maze:
da se pogledaju jasno u oCi, u dubinu srca. Sto se nas
tiCe, verujemo da Ce privrZenost Coveka Zeni biti naj~
bolje za oboje i da ce svako od njih na6i u srcu onog
drugog ono Sto im je u oCima, svoju sopstvenu sliku''.
Eleonora Marks (1855-1898)
KAKO TREBA DA SE ORGANIZUJEMO')
Na poslednjoj sednici Kongresa socijatlis1icke Internaci=ale u Briselu2) 400 delegata je prihvatilo sledeeu rezoJuciju:
,Podsticati socijalisticke pa~tije svih zemalja da
u svojim programima jasno postave zahtev za jednakoSOu polova, a na prvom mestu da posebno za Zenu
zahtevaju iS1a pmva na planu gradanskog i politickog
prava".
Ova rezolucija i ova jednodusnost postaju tim znacajnije kada se zna da je na prvoj sednici Kongresa
potvrdeno da jedan Kongres socijrulis-tickih radnika nema niceg zajedniCkog sa burwaskim pokretom sifrazetkinja~ Kao sto je .po pitrunju rata Kongres podvukao
-
t) Ovaj i dva sledeCa Clanka {Eleonore Marks-, Laure LafaTg, Lujze
Kaucki) daju podatke o polofaju i PJ:Oblemima fena proleterki u Engleskoj
i Francuskoj devedesetih godina proUog veka. Svi ovi Cianci objavljeni su
u .,BeCkim radniCkim novinama' , austrijskom socijal-demokratskorn listu,
na Cijem su ureaivanju saradivali Lujza Kaucki, Laura Lafarg i Eleonora
Marks-Eveling. Cianak ,Kako treba da se organizujemo?" objavljen _1e u
bll"Oju od 3. do 5. februara 1892, a osta1a dva Clank:a, ,,Pozdrnv iz Francuske" i ,Pozdrav iz Engleske" u broju 1 od 1. januara 1892.
Ova tri Clanka su posle drugog svetskog rata objavllena u delu ,Die
Fmuen-Frage" (u zbirci ,Archiv-Drucke", izdanja V. S. A.).
1 ) U pitanju je Kongres Druge socilalistiCke Internacionale odrian u
Briselu od 16. do 22. avgusta 1891. godine. Kongres je, izmedu ostalog,
tra.Zio da se poddi zahtev za jednakost Una na gradanskom i politiiSlrom
planu.
�r
212
Dr JOVAN DORDEVIC
T
/
razliku izmedu tradidonalne burzoaske lige koja vice
,,rnir, mir'' ali u kojoj nikakvog mira nema, i partije
ekonomskog mira - socijalisticke partije - koja hoce
da otkloni uzroke rata, sa istom jasnocom je Kongres
u vezi sa zenskim pitanjem stavio naglasak na razlici
izmedu partije ,sifraietkinja" koje ne priznaju klasnu
borbu vee samo borbu polova .; svojim pripadniStvom
vladajucoj klasi zahtevaju prava ·koja znace nepravdu
za njihove sestre iz radnicke klase, - i prave partije
zene, socija!listicke partije, koja temeljito razmatra elwnomske razloge sadasnje, za radnice nepovoljne situ- .
acije i podstice ih da se bore rame uz rame sa ljudima
iz< svoje klase protiv zajedni&og neprijatelja: !judi i
zena iz kapitalistiCke klase.
Briselska rezolucija je dosla kao potvrda principa,
ali sta je sa njihovom primenom u praksi? Kako zene
treba da steknu gradanska prava koja zahtevaju? Dokle god ne budemo hladnokrvno i prakticno razmatrali
ono sto treba da se dogodi, niSta od onoga sto bi trebalo da postoji nece proizaci iz nasih teoretskih proklamacija. Nije dovoljno utvrditi cinjenicuda postoji klasna borba. Radnici treba da znaju i koje oruZje da upotrebe i kako, koje stavove da zauzmu i koje stecene
prednosti da sacuvaju. Stoga radnici vee sada treba da
nauce kada i gde organiwvmi strajkove i bojkote, kako se izboriti za zakone 0 zastiti rada i sta uciniti da
vee postignuti zakoni ne ostanu mrtvo slovo na hartiji.
..-,!l sada, sta mi zene treba da uradimo? Nesta svakako
moramo: organizovaCemo se ne .kao ,,Zene" vee kao
proleterke; ne kao zenski takmaci nasih muzeva radnika vee kao nj ihove drugarice u borbi.
Osnovno pitanje koje se ovde postavlja je sledece: kako treba da se organizujemo? cini mi se da bi
sada trebalo da pocnemo da se organizujemo kao sin-
I
1ENSKO PITANJI!
213
dikalci, koji koriste svoj savez kao sredstvo za postizanje krajnjeg cilja: oslobodenje nase klase. To nee<;
biti Jak posao. U stvarnosti, radni uslovi zene su takv.I
da je cesto ocajno tesko -ici napred. No, zadatak ce iz'
dana u dan biti laksi i, ako zene a jos vise !judi budu
sticali svest o snazi koja lezi u ujedinjenju svih radnika, on ce izgledati manje naporan.
Austrijske radnice znaju da zene treba i mogn da
se organizuju; one su to dokazale. Nai·me, one su ima
le svoje predstavnice na Kongresu u Briselu, a njihov
list je dokaz da su, uprkos svim teskocama, uspele da
ucine prvi, naj.tezi korak u pravcu organizacije. Njihova hrabrost i pozrtvovanje bice pomoe svima nama.
No, s druge strane, one bi takode morale znati sta njihove sestre po radu pokusavaju da ucine u drugim
zemljama, na primer u Bngleskoj, koja je vise od ostalih zemlja ,sindikalna". Moze, medutim, biti od koristi
saznanje sta Stl engJeske -radnice dosad uciniJe i Sta
danas cine. Nameravam stoga da u nizu clanaka dam
kratak pregled o nasim raznim savezima zena, njihovom osnivanju, statu.tima, broju Olanica. Na osnovu
tih podMaka moei cemo ozvuci tri zakljucka:
1. Kad god se zene organizuju njihov se polozaj
poboljsava (veea nadnica, lkraee ;radno vreme,
bolji radni uslovi).
2. Za zene je, bar isto ·toli.ko kao i za !jude, od
koristi da se organizuju i · da se njihova zarada smatra nadnicom za ostvareni rad, a ne
neznatnim doprinosom .domacem budZetu.
3. Od osnovne je va>:nosti da, osim kod specijalizovanih profesija, a narocito kod nekvalifi,
kovanih radnika, Ijudi i zene budu Clanovi jednog te istog sindikata, kao sto su clanovi jedne iste radnicke partije.
4
�h---·
ZBNSKO PITANJB
Lujza Kaucki (1860-1950)
POZDRAV IZ ENGLESKE
:Zivimo u doba Kongresa. Svet kao da se deli na
dva deJa Nasi tk:ongresi jasno dokazuju koliko su nasi
slidaSnji odnosi neodrZ1rvi i zabDinjawajuCi, a isrtina o
tof situaciji toliko pada u oCi burioazije da cma orga·
niziuje protiv·Jmngrese k"ko bi se odbranila od razor·
nib posledica virusa zabninutosti.
Na sednioi odrianoj u utorak 2. decembra pod
predsednistvom G. Mundella, najznacajnije je hila svedocanstvo advok"ta G. Eduarda Shorth-a. On se pojavio u drustvu G·de Bevan, G-ee Morley i drugih zena
.koje se interesuju za radne uslove kelnerica. On je
izneo tvrdnju da se dobrim firmama mogu smatrati
one u :kojima Zeme rade ,samo" .sto Casova nedeljno.
U val\nij.im firmama, kao sto je Bertrans, one rade
samo 70 casova. On je posebno naveo slucaj jedne
mla.de zene koja .pocinje sa radom u 7,30 easova a za·
vrsava pola sata posle ponoei, raounajuci tu i pauze
~d dvadeset minuta za dorucak, rucak i veceru. Zdrav·
stveni uslo-vi su, is.kreno govoreCi, u veCini sluCajeva
11Zasni. Spava~e sobe su ne samo nezdrave vee i smrtonosne. Na jednoj .Zeljeznickoj stanici (nal\alost nepo·
znatoj}, na primer, devojtk:e spavaju u prostoriji koja
neverovatno lii;i na kanalizaciju, Sto se tice moralnog
215
vida tog pitanja, on je mogao da na zahtev naved~
imena tih jadnib devojaka Jwje su morale da bkaju izmedu otpul\tanja sa posla i potCinjavanja v:Iasniku iii
njegovom zakupcu. Ne radi li se tu o svodnicima? Veliki broj devojaka se i!lade na ulici, druge pmpadaju
u pijanstvu. Priblirni broj kelnerica u Engleskoj i
Velsu dostize 80 000. Nadnica ~nasi najvise 10 silinga
nedeljno sa hranom i smeStajem, ali sa .tom svotom
kelnerica mora i da se pristojno odeva. Ona takode
maze da bude otpustena na lieu mesta. Po mi&ljenju
svedoka, savez kelnerica ne maze da bude naroeito
uspesan. On je zahtevao da kreme potpadnu pod uredbu o radnom vremenu u kancelarijama i fabrikama,
kao i da se naimenuju inspektor·ke. Tek bi .tada bilo
moguce saznati celu istinu. Tek bi tada hila moguce
potpuno i uspesno .spreciti stetne posledice dugog stajanja na nogama i otravnog uticaja alkohola.
Cinjenice govore i ne moZemo prebaciti svedoku
da pripada loSim i nemoralnim socijalistima, tim ~az
bijacima porodica. G. Scott nije ni crven ni ruzicast.
Medu · ostalim svedoeanstvima n8!.lazi se i svedocanstvo dr Tathoms·a, sluzbenika zdrav&tvene sluzbe
Mancestera, koji je pruvio statisticki dokaz o prosec·
noj stopi smrtnosti dece - 126 smrtna s!ucaja na 1000
rodenja, dok je u industrijskim cen1rima ta stopa jos
veca - u Blackburn-u 220, Salford-u 283, Mancesteru
178 i Old-Ham-u 171. Twko visoku stopu smrtno&ti .ctece
on pripisuje Cinjenici da se mlade ma}ke isuviSe rano
posle porodaj a vracaju u fabdku ci mora ju da poveravaju svoju decu tudoj brizi.
U za.kljucku, evo nekoliko brojki ke>je su navele
radnice najrazlicitijih struka.
G-ca Meers je predsta'l'ljala ,.Upholstresses Society" iz Londona (izrada namestaja i tapeta). Ona je ob1
�216
Dr JOVAN DORDEVIC
jasnila da proseena nadnica jedne radnice dostize IS
silinga nedeljno i da se, uprlros zakona o fabri.kama,
radi prekovremeno. J edino strah od otpus.tanja sprecava zene da u Savezu budu brojnije no sada. G-da
Hids, generalni sekretar Saveza zena proizvodaea uiarije, objasnila je da industrija uiadi zaposljava ukup·
no 1500 devojaka, od kojih su samo 280 clanice Sa·
veza. Ostale se boje da bi svojim uclanjivanjem izgu·
bile posao. U vecini slucajeva je ·taj strah opravdan.
Jedan industrijalac je objasnlo da bi radije zatvorio
preduzeee no sto bi dozvolio svojim radnicama da se
uclane u Savez. Na papiru, radno vreme je 56 casova.
U styari, radno vreme je du.Ze, a na dnevnom redu je
njegoyo produienje. Nedeljna nadnica se krece od 7,6
do 10,6 silinga. Radni us[ovi su losi, vazduh je doslov·
no pun praSine, a .zdravstveni uslovi su u veCini slu·
cajeva nezadovoljavajuci. Jedino najstariji radnici pam·
te da su jednom videli inspektora rada.
G<ta James, sekretar Saveza Zena zaposlenih u is·
tocno-Jondonskim preduzeCima za izradu bombona, biskv1ta i suvog voCa, otpuStena zbog Olanstva u Savezu,
i>:nela je zanimljive pojedinosti. 2-3000 devojaka zaposleno je u toj proizvodnji u istoenom delu Londona. Samo ih je 500 uclanjeno u Savez. I ovde je strah
od otpustanja glavni razlog koji sprecava zene da se
uclane. Niske nadnice, ogromne kazne, ·Otpustanja bez
otkaznog roka, to su radosti koje se <pruiaju jadnim
~ojkama. Zdravstveni uslovi su strasni i uglavnom
izazivaju tifus. G-da James nikad nije videla inspektora rada. To pakazuje koliko je nedovoljan broj inspektora u odnosu na broj fabrika gde treba vrsiti inspekciju. G. Laokemann, Jondonski inspektor rada, priznat
je kao jedan oct najboljih i najsavesnijih inspektora.
ZENSKO PITANJE
217
Naravno, bilo je jos mnogo svedoeanstava industri·
j"Jaca i njihovih pomoenika. Posle tih svedoeans.tava
sam, ·kao potpuno nepristrasan posm<>trac, nesposobna
da shvatim kwko eovek moze imati nesto protiv da do
smrti radi u tim .,rajskim" fabrikama. Jednodusni glas
koji je zahtevao inspektorke fabrika bice, nadam se,
uzet u obzir. Do sada je engleaka vlada, uvek •kada je
to iSla u prilog njenih interesa, znala da zadovolji
opravdane zahteve radnika.
�:tENSKO PITANJB
Laura Lafarg (1845-1891)
POZDRAV IZ FRANCUSKE
Sa zadovoljstvom pozdravljam vest da su zene
austrijskih raclnika stekle mogucnost da karu svoju
rei; svakih petnaest dana. I veliko hvala drugovima
za n]ihoou volju da pomognu zenama u .toon teskom
poslu, u pripremama za borbu i u oorbi protiv onih
koji ne dozvoljavaju da se neko protiv njih bori.
Priznajem, naime, da ne shvatam potrebu da se,
pored novina za ljude, osnivaju i novine za Zene. Ukoliko se uzimaju ru obzir, Zene se -danas smatraju obitnom robom iii proizvoaacima viSka vrednosti. Radnici
su u istom poloiaju.
Kada ·kapitalizam, - .koji uikida svaku ;razliku po
rasi, godinarrna starosti i polu i izjednaca;ya sve, !jude_
i zene, mlade i stare, slabe i jake, - kad taj kapitaliza.m, dakle, ne pravi nikakvu raziiku izmedu polova u
svojoj borbi protiv raclnika, zasto bi onda radnici Cinili ·drugacije u svojoj borbi protiv kapitala?
Radi li se o eksploataciji, onda je prinuda ista, a
ugnjetavanje robova najamnog odnosa postoji za oba
pola. Ne taka davno su ovde, u maju ooe godine, vojnici i zandacrmi u Fourmies-u') bez milosti ubili devojku
1
) l! Fo~es-u, P."adu l'!a severu Francuske, jedan je vojnik pucao
na uCesnike manifestaCIJe, maJa 1&91. Oni su se pobunili protiv hapSenja
219
sa kitom cveca u ruci i mladica 1koji je bio sa njom.
A kada su ver.sajci pobili branioce Komune, jesu li
makar za trenutak zastali da se zapitaju da li proli·
vena krv teee iz vena zene illi coveka.
A to je, medutim, samo detalj. Najvaznije pita"
nje jeste organizacija zena za borbu, njihova ucesce
u boju, i da zene, koje su taiko dugo samo patile, najzad poenu da ·se brane, da deluju, nije vazno kada,
kako i1i gde;
Zahtevajuci da se bore rame uz ra.me sa ljudima,
zene samo traie da radnici shvate svoje sopstvene klas·
ne interese.
Jer, ako zene ostanu po strani borbe protiv kapita·
!a, onda se !judi bore takoreci samo jednom Tukom,
recimo desnom umeStto obema. Leva ruka, iak:o oslabljena i paralizovana dugom neakti'Vnoscu, a1eophodna
je u borbi, jer je ona ta koja bodri ·srce boraca dok
desna napada nepr.ijatelja. U borbi je stlt isto toliko
oct koristi kao i mac.
U Franouskoj, ako ne i drugde, jos ima medu socijalistima onih koji tvrde da je mesto zene u .kuCi. Ta
osuda zenskog pola na dozivotan prisilan -rad u >kuCi,
na ulogu d'ange du foyer,2) i to kada je ikapitalizam vee
odavno zapoceo razaranje tog ognjiSta i .kada socijalizam tezi da to ugaseno 0ga1j-iste zameni neCim vecim
i boljim, - predstavlja vrhunac besmislenosti.
I sto pre zene, koje su protiv svoje volje osudene
na tu ulogu andela, budu izasle iz 1og odavno uvelog
raja, tim ce bolje b1ti za njih i za njihove jadne mu·
zeve. Jer, ako poblize pogledamo, ti andeli su najcesce
nekih roanifestanata pred zgradom op§tine. Na man:Ifestante je bez upozorenja otvorena vatra: biio je 30 ranjenih i 10 mrtvih, medu kojima
Zene i deca.
~)
Na francuskom u tekstu, Sto
zn~Ci
:oaodela ognjBta«,
�T
220
it
li
,,
1\
11
'1:I
i[l
ii!
II
,!,
.II
"I
II',
II
!'
1.11
!
~II
~I
ir;
1'.'1
~~ .
di
i.l
[l\1
I
hi
i
Dr .tOVAN
OORf>BVI~
nepopravljive guje, rana i trepet svojih m11Zeva, dece
i sebe samih; veliki broj izabranica su potpuno nesposobne da izvrse nametnute im zadatke.
Nije priroda, koju !judi <ako cesto navode kao izgovor za ugnjetavanje zena, vee je upravo prevlast
lroju su !judi stekli nad zenama - koje su nekada bile
ra'llnopravne sa muskarcima- ta koja je baci!a zenski
pol U ropstvo i ·lO to!iko vee dugo da vecina zena, zbog
tog naslednog ropstva, ne samo da nl" oseea viSe svoje
lance, vee ne moze vise ni da ih izbegne.
Sve je to u tolilroj meri da nas mnoga nasa braca,
kojima nedostaje brabrosti i koji nas pritiskuju svojom ljubaznom brigom, .pitaju sa senkom razuma: jesu Ii iene sposobne da misle, sposobne da deluju?
Ne, mislim da i !judi treba da se bace u vodu da
bi nauci!i da p!ivaju.
Briselski Kongres je zahtevao jednaka prava za
muskarce i za zene, a mi ne tral:imo nista vise od toga.
Kada bi se organizovala trka s tim da pos!ednji budu
prok!eti, to svakako ne bi uvek bile zene.
Jedina potreba radnika s·vih zemailja jeste da se
organizuju i ujedine.
Budimo za !jude primer so!idarnosti i jedinstva.
Oni su nekada mnogo bili nauoHi od zena, koje su im
pokazale sa •k&kvom cvrstinom i so!idarnoscu socij alisticke zene svih zemalja mogu da .se akupe.
-
PRILOZI
j
�l
J
. PRVA DEKLARACIJA
0 PRAVIMA :lENA DONETA 1848. GODINE
U SENEKA FOLSU
UZ·DEKLARACIJU 0 PRAVIMA t.BNA OD 1848.
Najpoznatije i prve opste deklaracije o ljudskim i gradanskim pravima su nacelno podrazumevale zene pod pojmom »Slobode i prava coveka
i gral1anina«. To je ocigledno u Deklaraciji prava
coveka i gral1anina Francuske revolucije od 1789,
a jos vise u Deklaraciji o nezavisnosti kojom je
pocela americka revolucija od 1776. U ovoj drugoj
deklaraciji nalaze se sledeea tvr11enja? »Smatramo
ove istine da su same po sebi oCigledne: svi ljudi
su stvoreni jednaki; ani su nosioci odredenih neotut!ivih prava«. Kao takva prava se iz.riCito podra-
-
zumevaju: slaboda ljudske licnosti i njihova jednakost. Medutim, odmah je bilo ocigledno da su
zene bile otu/1ene Od OVih »OCiglednih istina«. U
praksi je postalo sve aciglednije da one nemaju i,
da im drustvo ne priznaje, ta prava.
U nizu razvijenih zemalja tada5njeg sveta, a
pre svega u onim u kojima su donoSene deklaraci-
je 0 ljudskim pravima, zene su postajale sve svesnije u odnosu na ovo stvarno stanje nejednakosti
�2ENSKO PITANJE
224
Dr JOVAN
DORDEVI~
ta«,
225
(na kojima su neizbezno preovladivali muskar-
i potCinjenosti, Cak i u odnosu i na same zakone,
ci) da obezbede »pravocc da prisustvuju, a naroCi·
i tu su svest u pocetku izrazavale kako u literaturi
koju su pisale (Sto ne znaci da nisu imale i podrsku prosveeenih i naprednih muskaraca tog vreme-
ovakvim prilikama je ocenjivano kao »nepoZeljno<<,
na), taka i u demonstracijama, manifestima, or·
ganizovanim grupama i u prvim »Zenskim« poli·
l
I
I
i
I
:
11
~
II!i
i.'
it
!'
I'
i,,l
tickim pokretima. Kraj XVIII i prva polovina XIX
veka su karakteristicni po ovim manifestacijama i
pokretima (iako se to cesto zaboravlja u udzbenicima iz istorije i politike).
Odjeci deklaracija o ljudskim i gradanskim
pravima ispunjavaju ovaj istorijski period, i to narocito zbog reakcije nezadovoljnih, odnosno potcinjenih i ugnjetavanih drustvenih grupa. Pored siromasnih slojeva i robova (Crnaca), tu su spadale
i zene. Nezadovoljne opstim deklaracijama o ljudskim pravima, one su pocele da pripremaju svoje
deklaracije koje ce same doneti i u kojima 6e izraziti slobode i prava kojih su bile lisene.
Prva od tih deklaracija je doneta 20. jula 1848.
godine u jednom manjem gradu drzave Njujork
(Seneca Falls); u stilu i jeziku tog vremena, ona je
nazvana »Deklaracija o osecanjima« i dopunjena je,
kao predznak koncepta docnijih deklaracija o pravima, nizom rezolucija, odnosno energiCnih stavo·
va o pravcu akcije za ostvarivanje novih principa.
Prvi oblici aktivizacije zena za osvajanje ljudskih i gradanskih prava u SAD nalazili su se u opstem drustvenom pokretu za ukidanje ropstva. Mellutim, ameriCke Zene nisu uspele da se u okviru
ovih pokreta cuje njihov kolektivni glas. Pre donosenja »Deklaracije o osecanjima« one su jedva
uspevale na sastancima »abolicionistickog pokre-
to da uzmu rec u diskusiji. Njihova prisustvo u
Ovakvo stanje je ne samo ogorcilo aktivne i osecajne zene tog vremena, vee je dovelo i do odluke
da se sazove jedan cisto zenski kongres (konvencija) na kame bi se pretresla i donela deklaracija
posve6ena iskljuCivo pravima Zene. Ali, ni to nije
bilo lako, jer su, uoci dana zakazivanja ovog kongresa, »nezadovoljni« muSkarci zatvorili vrata i pro-
zore na zgradi u kojoj je zakazano odrzavanje kongresa. Pravo svojine na zgradi je odricano Zenama.
Nekomptomisne i energiCne, okupljene Zene su
razlupale prozore i provalile vrata na zgradi »muske svojine«, tako da su masovno uSle u zgradu i
odrzale svoj kongres na kome je doneta prva deklaracija u istoriji 0 slobodama i pravima zena.
Istorija ovog dogadaja pokazuje ave cinjenice od
interesa za oslobodilacki pokret zena i za proucavanje zenskog pitanja uopste:
a) oslobodilacki pokret zena je uslovljen i omogucen postojanjem pokreta i akcija za opste oslobodenje, odnosno za ukidanjem ugnjetavanja znaCajnih grupa, a naroCito ve6ine;
b) osvajanje novih ljudskih prava je prvenstveno ne samo »stvar« ve6 i akt onih koji ne podnose stanje nejednakosti Cija su Z.rtva, ito se ostvaruje, ako nema drugih izlaza, '>razbijanjem vrata i
prozora«, odnosno i revolucionarnim putem;
c) >>Zensko pitanje« se nikad nije svodilo na:~
biraCka prava, pa ni samo na politiCku jednakost;
samo »burZoaski uslov« deli ga na >>sifraZetsku« i
�226
Dr JOVAN OORDEVI~
oslobodilacku fazu i politicke revandikacije zena
odvaja od drustvenih, totalnih.
Ova deklaracija je, skoro u svemu, ukljucujuCi i strukturu i jezik, imitacija »Deklaracija o ne-
zavisnosti« od 1776, kojom je progla5ena nezavisnost bivsih engleskih kolonija u Severnoj Americi. Kralj Dorile III iz ave Deklaracije je zamenjen
»MuSkarcem« u Deklaraciji o pravima Zena. To
~
je posledica cinjenice da je ideja vladajucih i
vladajuci govor pola a ne kakvog zenskog minetizma (koji je inace jednak za oba pola).l)
Tekst ave deklaracije je objavljen u prvom
tomu »Istorije borbe za pravo glasa zena« (History od Woman Suffrage u SAD, objavljena je u sest
tomava i predstavlja najpotpuniju istoriju politic. kog pokreta zena do savremenog doba; sa tog teksta je prevedena na nas jezik).
,U jednorri trenutku istorije pokazala se neophodnost
da 1edan veliki deo ljuds·ke porodice zauzme drugacije
poziclje od onih koje je do tada lmao ito pozioije koje
su mu priToda i Tvorac namen>li i da, imajuci duzno
postovanje prema ljudskom rodu, otkrije uzroke koje
su do toga doveli.
Mi smatramo da su sledeee istine oeigledne: da su
svd !judi i zene stvoreni jednaki; da im 1e Tvorac poda.-io neka neotudiva prava; da su ta prava zivot, sloboda i temja ka sreei; da postoje v<ladajuce institucije
koje omogucuju da se ta prava ostvaruju i koje su za
to dobile dobrovoljni pristanak onilr kojima vladaju. Kal) I>Sva:ko podraZava..: (Aragon). :!Jo!nsti'kt imitkanja i odsustvo hrab·
rosti vladaja droStvom kao u gomili«.
:2:ENSKO PITANJE
227
d~ god, na ~ilo k_oji n~?in, vlast ne odgovori tim ciljevl!Ila p~avo Je onih koJr pate da se od nje odvoje i da
zahtevaju novu vladu, koja bi se zasnivala na navedenim neotudivim pravima i koja bi svoju vlast organizoval~ .tako da ': najvecoj _mogucoj meri obezbedi sigurnost 1 sreeu. Istma, obaznvost nam govori da vlada koja d~g? postoji ne t~eba da se menja zbog sitnih i bezlll!l~aJnilr. r~oga, a 1skustvo nam pokazuje da je !judskr rod c:sce spreman da pati, dok 2llo gospodari, nego
da se bon za svoja prava time sto bi unistio ono na sta
se. n~~:vikao. Ali, kad se zloupotrebe i nasilniStvo nagomilaJU 1 dovedu do apsolutnog despotlzma, neminovno je
da se t"!<ya vla.da ~baci i da se uspostavi nova koja ce
obezbedrtr ono sto Je neophodno- sigurnost i srecu. Tako su zene strpljivo patile i .trpele nepravdu i sada su
sh':'~J:!le da m?raju da se bore i da zahtevaju status
ko]I nn po pnrodi pripada.
. ~stori)a _ljudskog roda je istorija nepre&tanilr nep•ravdr ~ ~~s>~n:s:va ~uskaraca nad zenama koji su za svoj
n~JVISI cliJ n:n~h ·uspostav1jenje apsolutne tiranije. Da
biSID? to dokaza!e iz!ozicemo clnjenice pravednom ,i
nepnstrasnom sudu sveta.
On joj nikada nije dozvolio da koristi svoja neotudiva gradans<ka prava.
On je naterao da se podredi zakonima u cijem stvaranju ona nlje imala pravo glasa.
?~ joj je o~~eo ~k i ona prava koja imaju najbed'
niJI 1 naJneukiJI muskarci - domaCi i stranci .
Lisava~uc_i je osnovno_~ gradan_skog prava- izbornog
prava, on JU Je onemoguc10 na svtm ostalim planovima.
On je ucinio da ona, ukoliko je udata, u ocima Za'
kona bude mrtva.
On 'joj je oduzeo sva prava na imovinu i sve moguc'
nosti zarade.
..
�ii
I'~
I
n
II
II
228
Dr JOVAN OORBEVIt
. On Ju je u moralnom pogledu uCinio neodgovornim
bicem, sposobnim za kriminal koji ostaje nekaZr1jen samo ukoliko je pocinjen uz prisustvo njenog supruga.
Po braenom ugovoru ona je duma da se pakorava suprugu koji u svemu postaje njen gospodar a !Zalkon mu
daje pravo da joj oduzme svaku •slobodu i da je za nepokoravanje isiba.
On je taJko oblikovao zakon o razvodu da <azlozi za
razvod, briga oko dece, materijalna be2lbednost i sve os·
talo ide u njegovu korist i to samo zato S<to se poziva
na laznu rpreopostavku 0 superiornosti muskarca, oime
automatski dobija apsolutno sva prava.
On se nije zadovoljio da lisi samo udatu zenu svih
praVa, vee je ri imovinu neudate Zene oporezivao tako
da oria moze da postoji samo ukoliko ddava moze da
iz toga izvuCe neku kodst.
On je monopolisao sva moguea zaposlenja ·i njoj ostavio ona koja pruiaju najbedniju zaradu. On joj zatvara sve puteve •ka bogatstvu i ugledu, a istovremeno
kad je on u pitanju to smatra najdragocenljim. Kao ucitelj teologije, medicine i prava ona nije poznata.
On je za nju zatvorio sve skole i ona nema nacina da
se obrazuje.
On joj i u crkvi i u ddavi daje podredene uloge, a
pozivajuCi se na Apostolski autoritet, onemoguCio joj
je bilo kakvo ucesce u javnim posloviana i poslovima
crkve.
On .je !S•tvorio laZna javna oseCanja Hme Sto je stvorio
-.mlicita moralna nacela za zene i muskarce, tako da je
anoralna delinkvenoija zene osudena na progon iz drustva dok je za istu stvar muskarac opravdan.
On je na sebe preuzeo i ulogu samog J ehove, tvrded
da ima pravo da u njeno ime odlucuje, iako to pravo
pripada samo njenoj savesti i njenom bogu.
2ENSKO PITANJE
229
On je uspeo da, u svakom mogucem sinislu, uniSti
veru u njene sposobnosti, da uniSti njeno samopostovanje i da je natera da dragovoljno prihvati zavisnost
i poni.Zav.anje.
S obzkom da je jedna polovina stanovniStva ove
zemlje lisena svih prava, da je ·sodjalno i religiozno degradirana i, s obzirom da su Zene sas:vim svesne da su
ponizene, pritisnute i prevarom obe51pravljene, zahtevamo da im se odmah povrate sva prava koja im pripadaju kao mvnopravnim gradanima SAD.
P,re nego sto se ~atimo ovog ozbil jnog zadatka upozoravamo da Cemo .neminovno nailazHi na nerazumeva~
nje, potcenjivanje i ismejavanje; ·medutim .moramo upotrebiti sve moguce naCine ,; sredstva koja su u nasoj
moci da blsmo oope!e. Mi cemo ak·tivirati !jude, deliti
brosure, pisati peticije Dr:Zavi2) i Nacionalnom zakonodavstvu,s) nastojeCi da za sebe pridobijemo i stampu
i propovedaonicu. Nadamo se da ce ovu Deklaraciju
pratiti Cita"a seri:ja deklaracija koje ce obuhvatiti sve
krajeve nase zemlje.•)
Rezolucije -
odluke:
Zlatnim pravilom prirode smatra se ,.da je Covekov
cilj da traZi istinsku sreCu". Blekson u svojim Komentarima zapaza da je ovo veliko pravilo 1\rirode u skladu
sa ljudskim radom i potice od Boga, te 'je svakako znacajnije i vainije od bilo kog drugog. Ono vaii u svim
t) U danaSnjem znaCenju: Predsedni,Jru SAD i1i VIadi.
U danaSnjem znaCenju: Kongresu.
To se i desilo i vee u toku iste, 1848. godine, mnoge drlave SAD
donele su svoje deklaracije o Zenskim pravima.
3)
4)
�230
Dr JOVAN
l>ORDEVI~
zemljama sveta i u svim "l'rememm:a; ni jedan ljudski
zakon ikoji se ovome suprotstavlja nema niikakvu vrednost nHi pravo na postojanje; ukoliko pojeilini zakon
ima neku vrednost, snagu, znaeaj i autori<et, mora poticati od ovog prvobitnog, zato:
odlucujemo da svi zakoni, koji se na bilo koji nacin
suprotstav,]jaju osnovnoj sre6i zene, ,stoje nasuprot zlatnom pravilu prirode koje ,mora da se postuje doslednije nego bilo sta drugo";
odlucujemo da svi zakoni kojima se onemogucuje da
zena zauzme svoju ulogu u druS<vu onako kako joj savest~nalaze, i oni kojima se potvrduje da je rena inferiorilija od muskarca nemaju nikaikvu moe i autoritet;
odlucujemo da su zene i muskarci jednaki, a to je
hteo sam Tvorac; te u ime dobrobiti coveeanstva zahtevamo da se ona tako i shvati;
odlucujemo da zene ove zemlje treba da istupe protiv degmdacije, da ne smeju da se zadovolje postoje6im
stanjem i da u svom neznanju poveruju u laZ da one
imaju nekakva prava;
odlucujemo da se vdine, finoea i pristojnost koje se
zahtevaju od zene zahtevaju i od muskarca i da se skrnavljenje tih principa podjednako kafnjava;
odlucujemo da nedolicne i neprihvatljive primedbe
koje se upucuju zeni u slucaju kada se ona mesa u
"]!!1ni zivot, potiou od istih onih kojima se njeno prisustvo na koncertima ili u cirkusu, veoma dopada;
odlucujemo da je zena suvise dugo bila zadovoljna
ogranicenjima koja su kvarila obicaje i Wlrtala sama
nacela Blblije, te da je krajnje vreme da se ona pokrene iz mrtvila i dobije ono sto joj je Tvorac dodelio;
ZENSKO PITANJE
231
ocllucujemo da jednakost ljudskih prava neizbezno
proizilazi iz cinjenice da je citav ljudski rod istovetan
u svojim sposobnostima i odgovorima;
odlueujemo, najzad, da •time sto joj ,je Tvorac poda.
rio iste sposobnosti i istu svest o odgovornosti, Zena
ima pravo da se bori za svaku pravednu stvar pravednim
sredstvima i da bhlo ,kakav obicaj iii vlast koji se tome
suprotstavljaju, svejedno da li su savremeni iii optereceni starim, treba da se smatraju ociglednom neistinom
i pravim razlogom za objavu rata muskom rodu."
�''·
'
!.;,}
I
II
II
''
i
PORUKA JOSIPA BROZA TITA SVETSKOJ
KONFERENCIJI MEDUNARODNE GODINE :lENA
.,Velika mi je east i 'licno zadovoljstvo da pozdravim
ucesnike Svjetske lkonferencije Medunarodoe godine ~ena. Dozvolite mi da i ovom prilikom posebno pozdravim C~?.jenicu Sto je inicijativa za sazhranje ave
Konferenc!Je potekla od OUN i sto se ona oddava u
prijateljskom Me'ksiku, miToljubivoj, nesvrstanoj zemlji,
~oja je veC viSe purta, na razliCite naCine, dokazala svoJU spremnost za resavanje svjetskih problema rputem siroke medunarodne saradnje i ·sporazumijevanja. U ime
SFRJ i u svoje Jicno ime zelilm pun uspjeh mdu Konferencije.
Smatram da je veoma va'"no sto se problemu poloiaja iene posvecuje u ovom momentu posebna painja
u svjetskoj zajednici i u svjetskoj organizaciji. Gledam
1 u tome porast uloge OUN i izraz jacanja snaga mira i
progresa u svijetu i uspjeha borbe koju vode za
.....o;;jesavanje gorudh problema medunarodnih odnosa, posebno ekonomskih, da bi eovjecanstvo, svaka zemlja i
Covjek - pojedinac, joS snainije zakoratCili u svijet mira, slobode, ravnopravnosti naroda i socijalne pravde .
Duboko sam uvjeren da su drustvena uloga i poloiaj
zene veoma indikativni za opci i!"azvoj svakog drustva i
da svaka akcija, usmjerena ka rjesavanju problema posv~
I
I.I
I
II
.. I
II
II
!
·.I
I I
f
li
i
L
''I
.I
. I
it i
i
!
ZENSKO PITANJE
233
loiaja zene znaCi doprinos opcem procvatu citavog drustva, a preko toga i napretku citave svjetske zajednice, i
obrnuto. Bo~ba za drustveni prowes, za prava eovjeka - Cij.i je dio ravnopraf\111ost Zene - ·SU nerazdvojnL
Duboka svijest nasih naroda o ovoj oinjenici izrazila se u oslobodilackoj borbi protiv fasistiCkog okupatora koja je ujedno bila borba za nove drustvene odnose
u Jugoslaviji, a i sire u •svijetu kao dio borbe, - u II
svjetskom ratu i cijelom poslijeratnom rperiodu protiv korjena iz kojih je ni.kao fasizam, a koji i danas
oilizavaju i radaju razne oblike potcinjavanja naroda i
ugnjetavanja Covjeka, a time i diskriminacije .Zena~
Ucestvujud masovno i a:kotivno u nasoj oslobodilaCkoj
borbi, iena Jugoslavije je sebi izborila pravo da i u
vrijeme mira bude jedan od odluoujucih faktora za stvaranje i razvijanje rrwvih socijalistickih samoupravnih od:'osa u. d~stvu, koji ukljucuju ravnopravan polozaj
zene. T>me Je ona postala akter stvaranja drustveno·ekonomskih pretpostavki koje su omoguci!e da danas kao
gr~ulanin, radnik i upraJVljaC ravnopravno uCes•tvuje u
sv1m sferama di!"ustvenog, politiCkog i ekonomskog iivota u zemlji, ,kao i u borbi koju u svijetu vodi socijalistiCka, ne.Svrstana Jugoslavija za ~mir, zasnovan na
ravnopravnosti svih naroda i n}ihovom pravu da sami
odlucuju o svojoj sudbini."
�:tENSKO PITANJE
MEDUNARODNA DEKLARACIJA
0 RAVNOPRAVNOSTI ZENA I NJIHOVOM
DOPRINOSU RAZVOJU I MIRU
OD 1975.
· • Ova Deklaracija je akt Svetske konferencije
Mel1unarodne godine zena, odrf.ane u Meksiku od
19. juna do 2. jula 1975. godine.
,Svesna da su problemi zena, koje erne polovinu
svetskog stanovrustva, problemi drustva u celini i da
promene sadasnjeg ekonomskog, politickog i drustvenog
polozaja zena moraju postati integralni deo napora za
transformaciju struktura i stavova koji ometaju istinsko
zadovoljavanje njihovih potreba,
Uvil1ajuci da medunarodna saradnja zasnovana na
princlpirna Povelje Ujedinjenih nacija treba dalje da se
razvija i ucvrscuje u cilju nalazenja resenja svetskih
problema i izgradnje medunarodne zajednice zasnovane
n-vnopravnosti i pravdi,
Podsecajuci da su potpisivanjem Povelje narodi Ujedinjenih nacija preuzeli specificne obaveze: ,da buduce
generacije spasu od strahota rata ... da ·reafirmisu veru u osnovna ~judska prava, u dostojanstvo i vrednost
ljudske lienosti, u jednaka prava muskaraca i zena i
235
nacija vellkih i malih i da unaprede socijalni progres
i bolji zivotni standard u siroj slobodi",
Imajuci u vidu da su od osnivanja Ujedinjenih nacija usvojeni veoma znaeajni instrumenti medu kojima
su sledeci najbitniji: Univerzalna deklaracija o Jjudskim
pravima, Deklaxacija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima i Del<laracija i Akcioni program za uspostavljanje novog medunarodnog ekonomskog poretka ~asnovani na Povelji o ekonomskim pravima i du:Znostima ddava, da je Deklaracija Ujedinjenih nacija o ukidanju diskriminacije u odnosu na zene
usvojila stav da je udi,skdminacija u odnosu na Zene
nespojiva sa ljudskim dostojanstvom i blagostanjem porodice i druStva, da spreCava uCeSCe Zena -
na ravno-
pmvnoj osnov·i sa muskaroima - u politickom, drustvenom, ekonomskom i ku1turnom zivotu svojih zemalja
i da je rprepreka potpunom razvoju zenine lienosti radi
sluZenja njihovim zemljama i CoveCanstvu",
Podsecajuci da je Generalna skupstina proklamovala 1975. Medunarodnom godinom zena i da bi Godina
trebalo da bude posvecena tnten,iv.\ranoj akciji s ciljem
da se: unapredi <ravnopravnost ·izmedu muskaraca i zena; obezbedi integraci.ia Zena u ukupne napore razvoja; poveCa doprinos Zena u uCvrSCenju 1svetskog mira,
Podsecaju6i, dalje, da je Ekonomsko-socijalni savet
svojom rezolucijom 1849 (LVI) usvojio Program Medunarodne godine zena i .da je Generalna skupstina SVO·
jom rezolucijom 3275 (XXIX) pozvala na potpunu primenu Programa,
I majuci u vidu ulogu koju su zene odigrale u istoriji CoveCanstva, posebno u borbi za nacionalno oslobodenje, ucvrscenje svetskog mira i uklanjanju imperij:a-
�2ENSKO PITANJE
I
r
236
teva podelu odgovornosti .izmedu Zena, muSkaraca i druStva u celini,
lizma, okolonijalizma, neokolonijalizma, strane okupacije,
cionizma, strane dominacije, rasizma i a p a r the j d a,
Naglasavajuci da ce vece i ravnopravno ucesce zena
u .odluCivanju na svim nivoima odluCujuCe uticarti na
br.Ze ostvarivanje crazvoja i oCuvanje mira,
I.
1\
II
d
"
i
]i
II
li
IIi!
H
"
i1
ii
::
i'
li
f1
!;
ii
i!
i!
237
Dr JOVAN OORDEVIC
Nagla$avajuci, takode, da zene i muskarci svih zemalja treba da imaju jednaka prava i obaveze i da je zadat"k svih drl':ava da stvore potrebne uslove za sticanje i koriscenje tih prava,
Priznajuci da zene celog sveta, bez obzira na razlike
koje izmeilu njih postoje, dele tesko iskustvo sto lmaju il,i su imale ner.avnopravan tretman, i da Ce parastom- !\Vesti Zena o tom fenomenu one postati prirodni
saveznici borbe protiv svih oblika ugnjetavanja koji se
vrse pod kolonijalizmom, neokolonijalizmom, cionizmom, rasnom diskriminacijom i a p art he j d om,
predstavljajuci na taj nacin ogroman revolucionarni
potencijal ekonomskih i socijalnih promena u danasnjem svetu,
PriznajuCi da promene u socijalnoj i ekonomskoj
strukturi druStva - iako predstavljaju nul':ne pretposta'"ke - ne mogu same po sebi obezbediti trenutno
unapred:enje polozaja jedne grupe koja je dugo bila
zapostavljena i da je, stoga, neophodno hitno razmotriti potpuno, neodloZno i rano ukljuCivanje Zena u nacionalni i medunarodni Zivot,
~ NaglaSavaju6i da nerazvijenost Zenama nameCe dvO'struki teret eksploatacije koju treba hitno ukinuti i da
je potpuna primena nacionalne politike u ovom dLju
ozbiljno oteZana postQjeClm nepravednim sistemom
mectunarodnih ekonomskih odnosa,
Svesna da funkcija materinstva ne sme biti razlog
nejednakosti i dt>kriminacije .; .da podizanje deteta zab-
.l
Priznajuci, takocte, hitnost unaprectenja polozaja zena i nalazenja efikasnijih metoda i strategija koje ce im
obe~bediti jednake mogucnosti kao i mu&karcima da
aktivno ucestvuju u razvoju svoje zemlje .i daju svoj doprinos 1postizanju svetskog mira,
Uverena da zene moraju odigrati znacajnu ulogu u
unaprectenju, postizanju i ocuvanju mectunarodnog mira i da je nul':no :podsticati njihove napore za mir putem potpunog ucesca u ;n;acionalnim i medunarodnim
organizaoijama koje u tom cilju postoje,
SmatrajuCi da je nuino unaprediti nacionalnu, regionalnu ii mectunarodnu akciju - ciji znacajan doprinos treba da hude Svetski plan akcije usvojen na Svetskoj konferenciji Medunarodne .godine zena - u cilju
postizanja ravnopravnosti, razvoja i mi.ra,
Odlucuje da se proklamuju sledeCi principi:
1. Ravnopravnost -izmedu muSkaraca i Zena zn:ac1
mvnopravnost u njihovom do&tojanstvu i vrednosti kao
ljudskih bica, kao i •ravnopra¥nost u pravima, mogucnoS>Hma i odgovornostima;
2. Sve prepreke koje -stoje na :putu koriscenja jednrukih prava zena i muskaraca moraju biti otklonjene
kako bi se obezbedila potpuna integracija zena u nacionalni razvaj i njihova uCeSCe u obezbedivanju -i oCuva·
nju medunarodnog mira;
3. Drzava je odgovoma za stvaranje potrebnih sluzbi
kako bi zene mogle b\ti inte.grisane u drustvo dok -njihova deca u.Zivaju odgovarajuCu zaStitu;
4. Nacionalne nevladine organizacije treba da doprinose unapredenju drustvenog polozaja zena putem po-
�238
/
il
'I
II
I
II
\!
II\i
II
Dr JOVAN OORBEVIC
moci zenama da koriste svoje mogucnosti, sirenja obrazovanja i illformisanja o pravima Zena, i kroz saTadnju sa svojim vladama;
5. zene d muskarci imaju jednaka prava i odgovornosti u porodici i u dru§tvu. Ravnopravnost izmeitu
muskaraca i zena treba da bude zagarantovana u porodici koja je osnovna zajednica drustva i u kojoj se
neguju humarni odnosi. MuSkarci treba da aktivnije,
kreativnije i odgovornije ucestvuju u zivotu porodice u
cilju njenog zdravog razvoja, sto bi omogucilo da zene
budu intenzivnije ukljucene u aktivnooti svaje zajednice i posti«anje efikasnijeg usklaitivanja porodicnih i
rad.Bih obaveza oba roditelja;
6 . .Zene, kao i muSkarci, moraju i;mati moguCnosti
za maksimalni razvoj svojih intelektualnih potencijala.
Stoga bi nacionalna politika i programi mora!Lzenama
obezbediti potpunu i ravnopravnu dostupnost obrazovanju i s(truCnom osposobljavanju na svim nivoima, uz
istovremeno obezbeitivanje da ti prog·rami i politika
svesno or-ijentiSu Zene na nova zanimanja i nove uloge
u skladu sa njihovom potrebom za licnim ispoljavanjem
i sa potrebama nacionalnog razvoja;
7. SnaZi!lo se reafirmisu prava zena na rad, na jednruku platu za rad iste vrednosti, pravo na koriscenje
jednakih uslova i :mogucnosti za napredovanje na ~adu,
kao i sva druga prava zena na potpunu i zadovoljavajucu ekonomsku aktivnost. Sadasnje razmatranje ovih
1'"'!nolpa u cilju njihove efikasne primene neophodno
je potrebno, s obzirom na nuZnost prestrUiktuiranja
svetskih ekonomskih odnosa. To prestruktuiranje otvara veCe moguCnosti za Zene da budu integrisane u tokove naclonaJnog ekonomskog, socijalnog, politickog i kulturnog zivota;
J
ZBNSKO PITANJB
239
8. Sva sredstva komunlkacija i informisanja kao i
kulturni mediji treba da daju visok prioritet svojoj odgovornosti u potpomaganju da se otkJone sva shvatanja i kulturni faktori koji jos uvek spreeavaju unapreitenje pololiaja zena i da bi se na pozitivan nacin tumacio znacaj koji za drustvo ima usvajanje izmenjenih i
prosirenih uloga zena;
9. Potrebno je uciniti dostupnim neophodne izvore
kako bi zene mogle aktivno ueestvovati u politickom
zivotu svoje zemlje i meitunarodne zajednice, jer je njihovo aktivno ucesce u odlucivarnju 0 nacionalnim i meitunarodnim pitanji:ma i na d.rugim nivoima politickog
zivota pretpostavka za potpuno koriscenje jednrukih
prava Zena, za njihov dalji Tazvoj i nacionad.no
biagostanje;
. 10. Jednakost u prav·ima nosi sa sobom odgovaraJUCe odgovornosti. Stoga je du:Znost zena da se koriste
svim mogucnostima koje im se pruzaju i da fspunjav:aju svoje duZnosti prema porodici, zemlji i CoveCanstvu;
·
11. Jedan od glavnih ciljeva drustvenog ob.razovanja
trebalo bi da bude ucenje o poMovanju fE<iCkog lntegriteta i njegovog pravog znacaja u ~judskom zivotu.
C:ovecije telo, bilo da se mdi o zeni iii muskarcu, je neprlkosnoveno i njegovo postovaillje Je osnovni element
ljudskog dostojanstva i slobode;
12. Svaki par ·i pojedinac lmaju pravo da slobodno
odlucuju da li ce imati dece ili ne i da odreltuju njihov
broj i mzma~ %<menu roitenja, kao i na infor:misanje,
obrazownje 1 sredstva da bi to pravo mogli koristiti;
13. Postovanje ljudskog dostojanstva podrazumeva
pravo svake zene da slobodno i sama odlu6uje da li ee
stupiti u brak .iii ne;
�240
/
i
II'
'·
Dr JOV AN OORDBVIC
14. Pltanje neravnopravnosti, koje pogada ogromnu
veCinu Zen:a u svetu, tesno je povezano sa problemom
nerazvijenosti, 1koja je rezultat ne samo nepovoljne
unutrasnje snrukture nego i duboko nepravednog svetskog ekonomskog sistema;
15. Potpun i sveopsti razvoj jedne zemlje zahteva
maksima1no uCeSCe i Zena i muS:karaca u svim oblasti~
rna; nedovoljno .koriscenje potencijala skoro polovine
svetskog stanovniStva predstavlja o~billjnu prepreku socijalnom i ekonomskom T~vo.ju;
16. Krajnji cilj razvoja je da se postigne boljoi kvalitet Z-ivota za sve, Sto znaCi ne samo razvoj ekonomskih
i dragih materij:alnih resmsa nego i fiziCki, rnoralni, in~
telektualni i kultumi razvoj ljudske licnosti;
17. Da bi se zene integrisale u razvoj, drzave treba
da ·izvrse odgovarajuce promene u svojoj ekonomskoj
i sooijalnoj politici, jer zene imaju pravo da ucestvuju
i doprinose ukupnim naporima ·razvoja;
18. Sadasnje stanje medunarodnlh ekonomskih odnosa namece ozblljne prepreke efik'"'snijem koriscen.ju
svih ljudskih i materij,lnih potencijala za ubrzani r~
voj i za poboljsanje ~ivotnog standarda u zemljama u
razvoju s dljem da se otklone glad, smvtnost dece, ne..
zaposlenost, nepismenost, neznanje i zaostalost, koji
se tiC.u Citavog CoveCanstva, a posebno Zena. Stoga je
osnovno da ~se ustanovi i hitno primeni novi medunarodni ekonomski poredak - ciju osnovu predstavlja
~elja o ekonomsklm !pl'avima i dmnostima drzava zasnovan na praviCnosti, suverenoj .ravnopravnosti, meduzavisnosti, zajedniCkim interesima, saradnji medu
drzavama bez obzira na njihove drustvene i ekonomske
,;isteme na principima miroljubive koegzistencije i na
unapredenju ekonomskog i socijalnog progresa svih ze-
l
I
:tENSKO PITANJB
241
malja, posebno zemal~a u razvoju i na progresu ddava
koje cine medunarodnu zajednicu;
19. Princip potpunog i trajnog suvereniteta svake
zemlje nad vlastiltim prirodnim resurslma, bogats·tvima
i svim ekonomskim aktivnostima, ikao i njenog neotudivog prava na nacionalizaciju kao izraz tog suvereniteta, predstawjaju osnovne pretpostavke u procesu ekonomskog i drustvenog razvoja;
20. Medutim, postizanje ekonomskih i socijalnih ciljeva, osnovnih i za posti.zanje prava Zena, neCe samo
po sebi dovesti do potpune integracije zena u razvoj na
bazi ravnopravnosti s:a muskarcima ukoliko se ne preduzmu posebne mere namenjene potpunom Uikldanju
svih oblika diskrimlnacije u odnosu na zene. Stoga je
v~o da se formulisu i prlmene modeli razvoja koji
ce unaprediti ucesce i unapredenje iena u svim oblas·
tima rada, obezbediti jednake mogucnosti za obrazova.
nje i servise koji bi olaksali poslove u kuci;
21. Modernizacija poljoprivrednog sektora u ogromnim regionima sveta je neodvojiv element.razvoja, p(}o
sebno zbog toga sto stvara mogu6nosti za milione seoskih zena da ucestvuju u razvoju. Vlade, Ujedinjene na·
cije, njihove specijalizovane agencije i druge kompe·
tentne regionalne i medunarodne organlzacije ·treba da
podrze rprojekte namenjene koriscenju maksimailnih
potencijala i :cazvijanju 'samopowdanja seoskih zena;
22. Treba naglasiti da ce - pod uslovom da •SU obe..
zbedeni neophodni ekonomski, socijaini i zakons·ki US·
lovi kao i odgovarajuCi stavovi u odnosu na potpuno
i ravnopravno uCeSCe Zena u druStvu - napori i mere
namenjeni intenzivnijoj integraoiji zena u Tazvoj biti .
uspe5ni jedino a:ko cine integralni deo ukupnog socijal·
nog i ekonomskog napretka. Potpuno ucellce zena u ra- .
�242
/
II
"'
II
II
Dr JOVAN OORDEVIC
zlicitim ekonomskim, socijalnim, politickim [ lkulturnim
sektorima znacajan je indikator dinamicnog progresa
naroda i njihovog razvoja. Individualna ljudska ;prava
mogu se ostvariti jedino u okviru ukupnog razvoja;
23. Ci1jevi ;postavljeni u ovoj DeklaTaciji mogu se
postiCi jedino u svetu u kame u odnosima izmedu drfuva vladaju, i z me d u o s t a I i h, slede6i principi:
suverene ravnopravnosti drZava; slobodnog samoopredeljenja naroda; neprihvatanja prisvajanja Hi pokusaja da ~e teritorije prisvajaju rputem sile i zabrane
priznavanja takvog prisvajanja; teritorijalnog integriteta i rpmva na njegovu odbranu; i nemesanja u
unutra5nje stvari drugih zemalja; a isto tako, da u odnos)ma medu ljudima .treba da vladaju najviSi principi ra\rnopravnosti :lena i muSkaraca;
24. Medunarodna saradnja i mir zahtevaju ;postizanje nacionalnog oslobodenja i nezavisnosti, ukidanje
kolonijalizma i neokolonijalizma, strane okupacije, ciOnizma, apart he j d a, svih vidova rasne disk.riminaoije, kao i priznavanje dostojanstva naToda i njihovog
prava na samoopredeljenje;
25. zene dmaju vitalnu ulogu u unapredenju mira u
svim oblastima zivota: u porodici, zajednici, naciji i u
svetu. Otuda, Zene ravnopravno sa mu&karcima moraju ucestvovati u procesima ocllucivanja koji potpomaZu unapred:enje ·mira na sv.im nivoima;
26. zene i mu5karci treba zajednicki da ukinu kolo'1'1'ljalizarn, neokolonijalizam, imperijalizam, stranu dotninaciju, i okupaciju, cionizam, :a p a .r ,t he j d, rasnu
diskriminaciju, prisvajanje zemlje putem sile ·i priznavanja takvog prisvajanja, Jer takva praksa uzrokuje neopisive patnje Zen:a, rnuSkaraca i dece;
I
ZENSKO PITANJE
243
27. T•eba podrzati solidarnost zena svih zemalja sveta u njihovom protestu protiv povrede ljudskih prava
koju osuduju i Ujedinjene nacije. Svi oblici ugnjeta·
vanja i nehumanog tretmana Zena, muS:k:araca i dece,
ukljucujuCi i hapsenje, mucenje, masakre, kolektivno
kaZnjavanje, razaranJe domova, prinudno proterivanje i
zabr.anu kretanja smatraCe se ~oCinima protiv Covecanstva i povredom Univerzalne deklaracije o Ijudskim
pravima i drugih medunarodnih ins,trumenata;
28. zene celog sveta treba da se ujedine u cilju otklanjanja povrede ljudskih prava koje se vrse nad zenama ·i devojkama, kao Sto su: silovanje, prostitucija,
fizii\ki napadi, mentalne svkeposti, zakljuCivanje decjih
bra.kova, prinudno skl:apanje braka i sklapanje braka
kao komercijalne transakoije;
29. Mir zahteva da zene kao i muskarci odbijaju bilo kakvo mesanje u unutrasnje stvari drlava bez obzim
da li se ono vrsi otvoreno m pril<riveno od strane drugih zemalja iii preko transnacionailnih korporaoija. Mir,
takode, zahteva d:a zene i muskarci mde na unapredenju
postovanja suverenih prava svake zemlje da izgraduje
vlasHti ekonom&ki, drustveni i politioki sistem bez politickih i ekonomskih pritisaka i prinude bilo kakve vrste;
30. I zene i muskarci bi trebailo da dop,rinose postizanju st"arnog opsteg i potpunog razoruzanja pod efikasnom medunarodnom kontrolom, pocev od nuklearnog razorul':anja. Dok se ne postigne opste razorul':anje,
Zene i mu&karci Citavog sveta moraju ostati predostn:i,Zni i uloZiti sve .svoje snage da se postigne i oCuva me:duna.rodni m~i.r;
�F
244
,-
Dr JOVAN llORflEVIC
STOGA,
Sve,tska konferencija
rodne godine len~
Meduna-
L Potvrduje svoju vera u ciljeve Mednnarodne godine Zena koji 1SU ravnopravnost, .razvoj i mir;
2. Pml<lamuje svoju privrlenost ostvarivanju tih
ciljeva;
3. Energicno zahteva od vlada, citavog sistema Ujedinjellih nacija, regionalnih i medunarodnih organizacija i medunarodne zajednice u celini, da se posvete
stvaranju pravednog dn!Stva u kome ce lene, muSka<"ci
i deca moCi ziveti u dostojanstvu, ·slobodi, pravdi ·i prosperifetu".
--
MARKSOVO PISMO zENJt)
Evo pisem ti ponovo jer sam sam a neprijatno mi
je da imam sa tobom samo imaginarne dijaloge a da ti
o tome niSta ne znaS; niti me CujeS a niti mi maZeS
odgovoriti. Tvoja slika, iako losa, mnogo mi znaci. Tek
sad razumem zaSto su ,erne madone", najsramniji por~
treti device Marije, naiSle na veliki broj obo.Zavalaca,
vise nego dobri portreti.
Bez obzira na to, nikada ni jedna slika madone nije
bila toliko ljubljena, posmatrana i obolavana kao tvoje
fotografije; iako he crna niSta manje nije nepraviCna,
jer ne otkriva tvoj sjaj, tvoj Sarm, tvoju ,dolCe", zavodljivi ton tvoga lica. Ali ja ispravljam zrake sunca koji
su slikani netacno i utvrdujem da moje oci, iako ostecene svetloscu lampe i upotrebom duvana, jos uvek
znaju da slikaju i to ne sarno u snu nego i za vreme
bdenja. Ti si preda niDOIIll ziva i drllm te u svoj.im TU·
kama. Ljubim te od glave do pete i padam na kolena
pred ·tobom uzdiSuCi ,Gospodo volim vas". Ja vas zaista
volim viSe nego sto je Mor ikada voleo. Pogresno svet
1) Marks je poznat ne samo kao veliki nauCnik i il"evolu?onar, v_eC i
kao duboko zaljubljen u svoju Zenu. Ovo pismo je Marks naptsao 21. JUiDS
1856. godi.ne svojoJ feni, dok je borarvio kod_ Engelsa 1!- ManCesteru, kOJ~ ~
sa svoje ,tri kC~n. ~ maj.a meseqt t~ gocline, n~az~l.'!- u Tr~y,u. neguJuCt
svoju maJku. Pismo Je prW. put obJaVlJenO u pub~ClJl ,.AJ?.al~ na ne:ma.Ckom jezilru, a francriski marksolog Rubel ga Je pm P)-lt C?hl!lv_IO u frat_lcUSkoj ve:r:zi.ji 1970. godine. One je objavljeno i na drugim Jezicrma, uklJu~u
juCi i ruski jez:ik.
�Dr JOVAN BORDEVIC
~--------------------------------~
247
246
ZENSKO PITANJE
ceni !jude od karaktera. Koji je od mojih mnogobrojnih
kriticara i zatrovanih neprijatelja cenio moju ulogu
,velikog ljubavnika" u jednom pozoristu drugog reda?
Medutim, ana je istinita. Da su svi oni imali i najmanju
dozu duha slikali bi sa jedne strane ,odnose proizvodnje
i razmene" a sa druge mene kako kleCim pred tvojim
nogama. Ispod ove slike oni bi napisali ,Look to this
picture and do it".2) Ali oni su glupi i takvi Ce ostati ,in
saecula saeculorum".
Momentano odvajanje ima i svoje dobre strane, jer
prisustvo Cini stvari jednoobraznim i ne dozvoljava da
se prave razlike. Gledane iz blizine i najvise kule se cine
lilip1ltanskim. Ali, svakodnevne i sitne pojave posmatrane iz blizine dobijaju ogromne razmere. To se isto odnosi i na strast.
Male navike se pretvaraju u proidirace strasti kad
nas neposredno zahvate, a za razliku ad toga one isCezavaju cim se neposredni objekt gubi sa naseg vidika. Velike strasti koje bHskost objekta pretvara u male navike koje rastu do svoje prirodne mere pod uticajem
magijskog dejstva udaljenosti. Tako je i sa mojom ljubavlju. Dovoljno je da te prostor otme mom pogledu
da bi odmah bio svestan da ga je vreme jos ojacalo, kao
sto sunce i kisa pomazu biljkama da rastu.
Kad si ti daleko od mene moja se ljubav prema tebi
javlja onakva kakva jeste; dZinovska, jer ujedinjuje svu
energiju mog duha i svu zar moga srca. Ja postajem cojer oseCam velik.u strast. Rastrzanost koju izaziva
uCenje i moderna kultura, skepticizarn koji nas primorava da potiskujemo sve subjektivne i objektivne predstave, Cine da postajemo sitnicavi i slabi, samoljubci i
neodlucni. Suprotno od toga, ljubav, ne ljubav a la Fo-
jerbah za coveka kao takvog, ne ~i kao m~rabol~am
Mo!Sota cak ni ljubav za proletariJat, vee lJubav lJubljene, Ij~bav za tebe omogucuje da covek postaje covek.
Ti ces se nasmejati drago srce i zapitaces se odakle
mi odjednom tolika retorik:'. Izvesno _ie, -~ad ~i s~o
mogao da prislonim na svoJe srce tvoJe, crsto 1 nezno,
ja bih cutao, ne bih progovorio ni jednu rec.
U nemogucnosti da te ljubim svojim usnama ja to
cinim recima. Ja bih mogao isto tako da piSem stihove,
da podraZavam rimove iz Ovidijevih ,.Lib~~ tristium"
na teftonskom: Bucher des Jammers ~knJage tugovanja). Izgnan Ovidije je bio odvojen s~mo od cara Av~
sta a ja sam u izgnanstvu koje me Mava tebe; to Ovrdije ne bi mogao da razume.
Postoje mnoge zene i medu njima i vrlo lepe,. ali
gde bih nasao lice cija svak:' crt~, ~ak s.v~~~ bora Jzaziva u meni secanje na naJdublJe 1 naJfmrJe u mom
zivotu. Moje beskrajne bolove, moje nenadokn~dive gu:
bitke citarn U blagosti tvojih crta i zaboravljam SVOJ
bol kad poljubim tvoje blago lice. ,Izgubljen u njeno~
narucju probuden njenim poljupcima" u meni to govon
pesnik. Ostavljam bramancima i Pitagori n~ihove doktrine o reinkarnaciji, a hriSCanstvu verovanJa u vaskr~
senje.
/
'*
~)
Pogledajte ovu sliku i poredite.
�.tENSKO PITANJE
RAZGOVOR SIMON DE BOVUAR
I ZAN POL SARTRA
0 zENSKOM PITANJUt)
Simon de Bovuar: - Sartr, htela bih da Vas pitam
o prol;>lemu zena, jer se Vi nikad niste izjasnili o ovom
pitanju i to je prva stvar o kojoj Vas pitam. Kako se
desilo da ste Vi govorili o svim potlacenim: o radnicima,
o crncima u Crnom Orfeju, o Jevrejima u RazmiS!janju
o jevrejskom pitanju, a nikad se niste izjasnili o zenama.
Sartr: - Mislim da to dolazi od moje mladosti. Od
svog detinjstva sam bio okruien zenama; moja baba i
majka su se mnogo bav·He sa mnom, zatim, stalno sam
bio okrenut devojcicama. To znaci da sam u devojkama
i zenama imao takoreci svoju prirodnu sredinu i uvek
sam mislio da u meni ima jedna vrsta Zene.
Simon de Bovuar:- Cinjenica da ste bill uvek okru·
zeni zenama nije srnetnja da ste rnogli zapaziti kao
znacajnu pojavu ugnjetavanja koje podnose.
. . . - - 1 ) Ovaj trazgovor je objavljen u f·ranouskom Casopisu Luk. (L'Arc), br.
61 iz 1975. g. i predstavlja ne samo skira.Ceni izraz shvatanja pisca poznatog
dela ,.D.J:Uooi :pol" koje je uticalo na savremenu ideologiju zenskog pokreta, veC i prw. put javno izraZeno miSljenje Sartra o jednom od. aktuelnih
problema danaSnjice. Pored toga, u ovom razgovoru, zapaia se odjek ideja
franouske intelektualne levice o problemu Zene; ideja izrafenih jednostavno,
leierno i nedoreCeno s obZirom na pretenzije poznatog braCnog pa.ra, angaZovanih super intelektualaca: jednog pisca lidera Zenskog pokreta i jednog
saV'ren;tenog oStroumnog filozofa, - koji je uvek teiio da bude moderan
ali i odgovoran mislilac i horae napred!ne misl,i i orijentacije, bliske mm-ksizmu i socijalizmu.
\
249
Sartr:- Ja sam osecao da moj deda ugnjetava moju
babu, ali to nisam do kraja shvatio. Moja rnajka, kao
udovica, hila je potcinjena svojim roditeljirna, ne samo
ocu vee i majci.
Simon de Bovuar: - Ali, Vi ste postali odrasli. Zasto niste shvaJtili ugnjetenost zena?
Sartr - U celini uzevsi, nisarn bio svestan toga.
Video sam sarmo pojedinaCne sluCajeve; naravno, video
sam ih mnoge. Ali, u svakom sluCaju, smatrao sam da je
irnperijalizarn pojedinacni nedostatak rnuskarca, a da
je jedna vrsta potcinjenosti karakteristicna crta zene.
Simon de Bovuar - Zar ne bisrno rnogli reci da u
odnosu na zene kod rnnogih !judi pa cak, i kod zena, jer sam i ja takva bila prilicno dugo - postoji jedna
zaslepljujuca mrlja. Odnosi muskarac-zena uzimaju
se kao nesto tako utvrdeno da izgleda prirodno, i uopSte, i odnosi se ne zapaZaju. To me podseCa na ono
sto se nekad zapaialo u grckoj demokratiji, gde ropstvo
nisu zapazali ni oni koji su inace zastupali ideje jednakosti. Izgleda mi da ce se u buducnosti gledati sa istim Cudenjem na naCin kojim su Zene danas tretirane u
naSern druStvu, kao Sto rni gledamo na ropstvo u atinskoj demokratiji.
Sartr - Mislirn da imate pravo. Kao mlad covek
verovao sam u superiornosrt Coveka,2) Sto ne iskljuCuje
izmedu njega i zene postojanje izvesne jednakosti sa
muSkarcima. U izvesnim sluCajevima muSkarac je bio
gord, autoritativan i prividno superioran u odnosu na'
Zenu. Na primer, moj oCuh, ali smatrao sam tada da
je to samo crta karaktera.
z) Sartr, kao i mnogi pre i posle nj~a, izjednaCava pojam (i reCi)
Covek i muSkarac; uticaj mahizrna se oseCa 1 kod onih koji inaCe ne osporavaju da je i Zena Covek (l'homrne) ljuds.ko biCe,
�250
Dr JOV AN
DOR:DEVI~
Simon de Bovuar - Ali Vi sad bas rekoste da ste
:Zene u svoj1im mnogobrojnim odnosima sa njima smat~
rali za jednake Hi za nejednake. Da li time horete da kazete ono sto ste mi vee jedanput naglasili da su one jednake s obzirom na njihovu potcinjenost, c~k i ako to
stvarno nisu.
Hocu to da kazem s obzirom da je za jednu zenu
teze da ima isto toliko kulture, znanja i slobode, kao
Sto maZe da je ima muSkarac. Jedna Zena mo.Ze izgledati jedna:ka sa muSkarcem, cak i ako ne poseduje
isti nivo kulture, slobode i druge osobine.
~Sartr - Ima nesto od toga. Smatrao sam da ona
ima j"edan tip osecanja i nacin ponasanja koje sam ja
nalazio i u sebi. OseCao sam se, dakle, sposobnim da
vodhn razgovor sa Zenama mnogo >bolje nego sa muSkarcima. Sa muSkarcima se :razgovor uvek pretvara u
pitanja profesije. Uvek se taj razgovor zavrsaJVa sa ekonomskim pitanjima trenutka iii sa grCkom gramatikom,
u zavisnosti od toga da li je partner tr.govac iii profesor.
Ali je redak slucaj, na primer, da na terasi jednog kafea
govorite o v-remenu, o ljudlma ikoji prolaze, o izgledu
ulice, o svim stvarima sa kojima sam to uvek Cinio sa
zenama i sto je davalo utisak da sam jednak sa njima.
I tada kad sam ja vodio razgovor, ja sam ga vodio zato
sto .sam to hteo.
Simon de Bovuar - Ali bas ta cinjenica da ste Vi
vod:Hi razgovor, Sto je inaCe normalno Sto ste to bili Vi,
ne ulazi li u mahizam. Uostalom, moram reCi da se u
celokupnom Vasem delu, kad se ponovo procita, nalaze
tragovi mahizma i cak falokratije.
Sartr - Vi malo preterujete. Ali najzad hocu i da
verujem da je to taiko.
ZENSKO PITANJE
251
Simon de Bovuar - Ali i Vi ste sami sebe osecali
mahistom, zar ne?
Sartr - U izvesnom smislu jesam. Posto sam postavljao odnose na ovaj iii onaj plan, ako je :lena bila
saglasna, naravno. Ali ja sam cinio prve pokusaje a ne
smatram mahizam kao nesto sto dolazi od polozaja
muskarca. Shvatam ga kao posebnu karakteristiku moje
Iicnosti.
Simon de Bovuar - To je interesantno, jer ste Vi
prvi kazali da psihologija i osecajnost nije niSta drugo
vee interiorizacija jedne situacije.
Sartr - Da. Imao sam pred sobom opstu situaciju
Coveka naSe epohe u odnosu sa Zenam.a. Ja sam je uzi~
mao za individualnu superiornost. Ne treba zaboraviti,
i to priznajem, da sam sebi pripisivao mnoge superior~
nosti u odnosu na svoje vrsnjake i svoj pol. To znaci u
odnosu na mnoge !jude.
Simon de Bovuar- To znaci da ideja superiomosti
u odnosu na zene proizlazi iz toga sto je Vi imate u odnosu prema svakom.
Sartr - Mozda. Meautim, ona je imala nesto posebno, posto je bila vezana za osecanje. Potrebno je
proucavati superiornost koja prolazi kroz osecanje. Sta
znaCi voleti nekoga i u isto vreme se oseCati superiornim
i u kojoj meri ima u tome protivureCnosti?
Simon de Bovuar - Ono sto mi se cini najinteresantniJim u ovom svemu, to je da, mada rado govorite
da ste Vi isti kao ma ko drugi, Vi niste osetili Vas
mahizam kao rna ko drugi.
Sartr - Kao posebni mahizam jedne licnosti. Potrebno je da vam ka.Zem, da ja sebe nisam smatrao
celog zivota da sam ma ko. To mi se desilo kad sam
imao cetrdeset godina i od tog momenta tako sam i
pisao i tako i danas mislim.
�I
r
I
,I
I
II
I'
II
,,
I.'
i!
li
,,J
'II
II
L
II
'I
.II
H.
I'
I. I
,11
ZENSKO PITANJE
252
253
Dr JOVAN DORDEVIC:
Simon de Bovuar - Vratimo se mahizmu koji treba nijansirati. Vi ste hili taj 'koji me je podsticao da
piSem .,Drugi pol". I kad je knjiga bila objavljena Vi
ste prihvatili sve njene teze, dok mi je Kami, na primer, skoro bacia knjigu u lice. Od tog trenutka, uostalom, otkrHa sam mahizam jednog broja Jjudi za koje
sam verovala da su istinski demokrati, ne samo u odnosu na pol vee i u odnosu na celo drustvo.
Sartr - Da. Odmah da istaknem da sam Vas, sto
se tice nasih odnosa uvek smatrao za jednaku.
Simon de Bovuar - Moram reci. da me Vi nikad
niste ugnjetavali i da nikad niste isticali svoju nadmoc. Da bismo nijansirali Vas mahizam, znacajno je
istaCi" d.a u naSim odnosima nikad nije bilo ,superiornosti - inferiornosti" kao Sto to obiCno imaju Zena i
muSkarac.
Sartr - U tom pogledu naucio sam i shvatio da u
odnosima izmedu Coveka i Zene ima neCeg Sto ukazuje
na duboku jednakost dva pola. Ja ne shvatam sebe da
sam superiorniji u odnosu na Vas iii da sam inteligentniji iii aktivniji, znaci ja nas stavljam na isti plan. Mi
smo bili jednaki. Pri tome mislim da je to pojacalo moj
mahizam, jer mi je omogucilo da ga nailem u odnosu
sa drugim zenama. Meilutim, jednakost koju smo mi
imali izgleda mi da nije samo pojedinacna jednakost
dva bica; ona otkriva duboku jednakost dva pola.
Simon de Bovuar - Vi ste, izvesno je, prihvatili
~gi pol. On vas nije uopste izmenio, uostalom ni mene, jer mislim da smo imali iste stavove u tom trenutku.
Sartr - Oboje smo verovali da ce socijalisticka revolucija nuZno povuCi i emancipaciju Zene. Mi smo se
i zajedno razocarali, jer smo otkrili da ni u Sovjetskom
Savezu, ni u Cehoslovackoj, ni u jednoj drugoj zemlji
koja se naziva socijalistickom, koju poznajemo, zena
nije istinski jednaka muskarcu. To me je, uostalom, i
podstakao da od 1970. definitivno zauzmem feministick"
stavove. Hocu da kaiem, da otkrijem i priznam specificnost borbe zena.
Simon de Bovuar - Vi ste me sledili na tom putu,
ali htela bih da sad istaknem i do koje mere. sta Vi sad
mislite o borbi zena za svoju emancipaciju? Na primer,
kako se ona usklailuje sa borbom klasa?
Sartr - Mislim da su to borbe razlicitog vida i
razlicitog smisla koje se uvek ne ujedinjuju. Borba klasa do danas se odnosila na borbu !judi izmeilu sebe. U
sustini tice se odnosa koji se izraiavaju u pogledu vlasti
i ekonomije. Odnosi izmedu Zena i muSkaraca su znatno
drugacljoi. Van sumnje je da s ekonomskog gledista
ima meilu ovim pojavama meilusobnih implikacija ali
:lena nije klasa i muSkarac u odnosu na Zenu nije to
isto taka. Druga stvar je odnos meilu polovima. Prema
tome, u osnovi postoje dva pravca borbe za ugnjetene:
borba klasa i borba polova. Ova dva pravca, naravno,
cesto se dodiruju i udruiuju. Taka je to danas, kad se
klasna borba i borba polova, po tendenciji, ujedinjuju.
Ja isticem .,po tendenciji" posto principi i artikulacije
nisu isti. Gradanska Zena i radniCka Zena nisu protivstavljene kao klase. Klasna podela izmeilu burioazije i
radnika tek posredno pogai!a zene, taka da, na primer,
eesto nailazimo na odnose izmeilu jedne gradanke i njene kucne pomocnice koji su nezamislivi izmeilu sopstvenika jedne fabrike iii inzenjera u njoj i jednog fizickog
radnika u istoj fabrici.
Simon de Bovuar - Na koju vrstu odnosa sad
mislite.
Sartr - Na odnose kad grailanka govori o svom .
muZu, o svojim odnosima sa njim i o svojoj ku6i, naila~
zimo Cesto na sauCesniStvo izmedu dve Zene razliCitih
�254
Dr JOVAN DORDEVIC
klasa. Mislim da jedna gradanka, osim u slucaju kad je,
na primer~ rukovodilac preduzeCa, ne pripada burZoaziji. Ona je gradanka preko svog muia.
Simon de Bovuar - Vi mislite na tradicionalnu
burzoaziju.
Sartr- Da, u kojoj, najpre, mlada devojka zivi kod
svojih roditelja pod vlascu svoga oca, zatim se udaje za
coveka koji preuzima, malo ih ubla:lujuCi, iste principe
koje je imao njen otac. Ona nema prilike da se potvrdi
kao pripadnik muske klase, burzoazije. u mnogim sluCajevima, naravno, ana prihvata bur.Zoaske principe. Isto
tako je normalno da jedna zena burzuja ima sve osobine
koje ima bur.Zujka. Ona Cesto, i sa veCom oStrinom, izrai:!fva ista misljenja kao njen mui. Ona podrazava ponaSa:l'lje svog ·mu.Za, nanJCito u odnosiJma sa ,ni:Zima".
Navedimo primere: Ona je dvosmislena prema svojoj
kucnoj pomocnici, ima prema njoj dvostruki stav. Postoji izvesno sauCesniStvo pola, Sto predstavlja Cisto
zenski odnos u ime koga se gospoda poverava poverenju
gospode u odredenim odnosima, a zatim, postoji vlast
buduj1ke, odnosno gospode, a to je vlast koju je ona
stekla svojim odnosima sa mui.em.
Simon de Bovuar - Drugim recima, vi prihvatate
tezu izvesnih zena ,Pokreta za oslobodenje zena" (M.
L. F. - na francuskom) prema kojoj je bur:lujka to na
osnovu predstavljanja.
Sartr - Izvesno je, poSto ona odnos sa ekonomskim i druStvenim Zivotom ima samo preko Coveka, da
~ ima preko posrednika. Jedna ·burzujka vrlo retko
ima odnos sa kapitalom. Ona je seksualno vezana sa covekom koji ima taj odnos.
Simon de Bovuar- To je ocigledno. Jer ako je bur·
Zujku izdrZavao muZ, i nema oca koji Ce je prihvatiti, u
slucaju razvoda braka, primorana je da traii zaposle·
J
ZENSKO PITANJE
255
nje; vrlo cesto to ce biti slabo p!aceno zaposlenje, koje
je nece mnogo uzdici iz situacije proletera.
Sartr - Secam se odnosa moje majke prema novcu; ona je najpre dobijala novae od svoga muia, pa kao
udovica od oca, zatim u novom braku, od drugog muskarca, koji je izdr:lavao do smrti. Na kraju svog zivota, ona je delimicno zivela od novca koji joj je ostavio njen drugi mu:l a delimicno od onog koji sam joj
ja davao. Od pocetka do kraja zivota nju su izdr:lavali
muSkarci i nije imala neposredni odnos sa kapitalom~
Simon de Bovuar - Drugim recima, Vi priznajete
specifiCnost borbe Zena.
Sartr - Potpuno. J a ne mislim da ona proizilazi iz
borbe klasa.
Simon de Bovuar - Po mom misljenju feminizam
predstavlja borbu koja se vodi izvan klasne borbe sa
kojom je na izvesni nacin vezana. Uvek ima i drugih
borbi: na primer, danas borba Bretonaca i Oksitanaca
koje se ne podudaraju sa borbom klasa.
Sartr - One S)l ipak tesno vezane.
Simon de Bovuar - Buna mladih vojnika je nesto
drugo nego borba klasa. Smatram da danas ima mnogo
pokreta koji su istovremeno u odnosu sa borbom k!asa
i koji su nezavisni, ili su u svakom sluCaju nesvodljivi
na tu borbu.
Sartr - Potrebno je ispitati jedno za drugim, Smatram da specificnost borbe zena protiv muskaraca nije
uopste ·borba ugnjetenih ·klasa protiv ugnjetaca. To je
nesto drugo. Ali ostaje cinjenica da je borba zena protiv musik:araca borba protiv ugnjetavooja, posto covek
poku5ava da zadrzi zenu u podredenom polozaju.
Simon de Bovuar - Kakav znacaj pripisujete ovoj ,
feministickoj borbi koju priznajete kao takvu. Da li se.
pridr.Zavate starog razliko~~Je. izmed:u primarne i se-
:/~~Y~
:t
\\\
. ~-~ ~
Ci<'
--~'Jf."
·o~ :·J,~· -:;..~/
�256
/
Dr JOV AN
BORDEVI~
kundame protivrecnosti i smatrate li borbu zena kao
sekundarnu.
Sartr - Ne, za mene je borba zena primama. U to·
ku vekova ova se borba ispoljavala u licnim odnosima,
u svakoj porodici. Skup ovih posebnih borbi pretvara se
u opstu. Ona ne obubvata svakog. Izgleda mi da vecina
zena ne smatra korisnim da pride toj borbi, da pojedinacne borbe ukljucuje u opstu borbu svih zena protiv
svih muskaraca. Ova opsta borba jos nije poprimila
ovakvu Sirinu.
Simon de Bovuar - Ima domena u kojima, iako
nisu sasvim svesne toga, Zene smatraju da su posebno
zainteresovane. Bitka oko abortusa u pocetku je vodena
od~ strane jedne grupe intelektualki. Kada smo potpisaie •poznati manifest od 343, nismo bile ni tada mnogobrojne, ali to je imalo takav odjek na sve zene, da smo
konacno postigle da od vlade otrgnemo zakon o abortusu, zakon koji nije potpuno zadovoljavajuCi, ali predstavlja jednu nasu nesumnjivu pobedu.
Sartr - Da. Ali i mnogi !judi su bili pristalice priznanja abortusa. Cesto muskarac placa abortus. Muskarac koji je ozenjen i koji ima prijateljicu, nema nikada
.:Zelju da od nje dobije dete: . .
·~
.Simon de B ovuar - Cmt mt se da ste suVIse opttmista u pogledu brige muskaraca za zene ':' dru_gom
stanju. U mnogim slucajevima muskarac se 1zvlact, ne
daje moralnu podrsku. Bitka za abortus je zenska stvar
i one su je dobile.
~
Sartr - Danas, u izvesnoj meri, to je taCno. Ali,
uprkos svemu, skupstina sastavljena od muskaraca usvojila je zakon. Ima u tome jedno saucesnistvo polova.
Simon de Bovuar - Pri tome istaknimo da mnoge
.Zene nisu potpuno svesne da su ugnjetene, i da smatraju
da je prirodno sto su u takvom polozaju, da je prirodno
:lENSKO PITANJE
257
sto one same treba da se bave domacim poslovima i da
se staraju o deci. Sta mislite o problemu koji se postavlja pred zenama koje rade, na primer, u fab~ci gde s':'
eksploatisane i koje su, s druge strane, u kuct eksploattsane od mu.:Za. Smatrate li da je potrebno, iii ne, otvoriti im oci o ovoj domaeoj eksploataciji?
Sartr- Izvesno. Ali, ocigledno je, danas postoji raz:
lika izmedu zene iz burzoazije i radnica. One u osnov1
imaju iste interese i mogu medu sobom da se kao zene
shvate i povezuju.
To one cine kao zene, ali isto tako one su i podeljene medu sobom i to najvecim delom usled klasne
podele koja protivstavlja njihove mu.:Zeve, kao i time
sto su obe primorane da izra:lavaju drustvene ideje svojih mu.:Zeva. Burliujku od radnice narocito razlikuje nacin zivota, gazdovanje u domaCinstvu i podizanje dece.
To ih, u razlicitom stepenu, stavlja na dve strane.
Simon de Bovuar - Da. Ali zena radnica je dvostruko ugnjetavana. Polazeci od tog, postavlja~ y~ jedno
praktieno pirtanje. Da 1i je opravdano podic1 zenu pro·
tiv mu.:Za, iako je on cesto i izgleda jedino njeno utociste protiv ugnjetavanja kapitalist~?
.
.
Sartr - U tome ima jedna prottvrecnost. Ali ona Je
drukcija od onog sto se obicno misli. Osnovna protivrecnost je borba polova, a dopunska je borba kla~a.
.
U meri u kojoj zena trpi dvostruko ugnJetavanJe,
borba polova je prioritetna. Ali, mislim da zena radnica treba da pronade sintezu, koja je razlicita prema
sluCajevima, izmedu radniCke borbe i ~or?~ Zena, s~nte
zu u kojoj ni jedna ni druga borba nece btti potcenJene.
Ne smatram da je to lako. Ali, u tom pravcu treba da se.
razvija napredak.
.
.
Simon de Bovuar - Da, ali secam se diskusije, koju smo imali posle pojave Karmicevog filma U darac na ·
�!
Dr JOVAN OORDEVIC
258
/
!\
.
:I
'1'·.
uda.rac.3) ~·ri~":ivanju ovog filma prisustvovao je znatan
broJ radmca 1 zena boraca u Pokretu zena za oslobodenje (M. L. F.). Kada smo posle predstave govorili o tome
da su one ugnjetene i od &tirane svojih mmeva, one su
odlucno stavile do znanja da su one nmogo blize muZu
radniku nego zeni burfujki.
Sartr - To mi izgleda ocigledno u izvesnom smislu.
Ali, osnovno je pitanje da li su problemi pred kojima
stoji .z~na _burzoazije is~i ill nisu isti kao oni koji se postavlJaJU zenama radniCama. Kao sto smo vee istakli
~ ~lucaj~ da je napustena od mufu ili je udovica, bur:
ZUJk~ se cesto sp~sta na nivo radnice iii sitne burloazije,
ako_ Je posao koJrm se mora baviti da bi opstala slabo
placen.
Simon de Bovuar - Postoji uzajanmost izmedu
~orbe klasa i. ~orbe pol<;>va, narocito u slueajevima kad
zene postavlJaJU profeswnalne zabteve. Poznajem dva
prim~ra. Uz~imo sluc~j strajka u gradu TRUA od pre
?-~ko~ko go.dina. Radn1ce koje su rukovodile strajkom
IZJavile su zenama borcima pokreta za oslobodenje na
otvoren i energican nacin: ,Sad kad sam shvatila sta
znaci buniti se, jasno mi je sta treba da radim kod kuce
moj muZ ce morati postati samo mali sef". Drugi pri:
mer: zaposlene Zene u ,Novim galerijama" u TION-villu
su vodile vrlo tezak strajk i drzale krajnje feministicke
govore u kojima su obja5njavaJe da su sad svesne dvostruke eksploatacije i da ih obe odbacuju. Znaci li to
prema vasem misljenju, da je opravdano pomoci zenam~
oft otvore oci i kad je to po cenu stvaranja niza teskoca
i trzavica za same njih.
. S:'rtr - Ocigledno. Izgleda mi da je nemoguce ukinuti Jednu od bitnih borbi medu ljudskim bicima za
1)
Poznati film sa feministiCkorn tendencijom.
·.!·.
:ZENSKO PITANJE
259
jedan deo stanovnistva. Posto su zene zrtve, nuzno je da
toga budu svesne.
Simon de Bovuar - SlaZem se. Potrebno je da postanu svesne i da nactu naCine borbe i da se ne osete
izolovane u svojoj borbi.
A sad postavljam jedno vrlo znacajno pitanje koje
se raspravlja u okviru pokreta za oslobodenje zena. Ono
se odnosi na postojanje veze izmedu jednakosti i onog
sto se nazicva otvaranje mogucnosti za unapredenje zene
(promocija). S jedne strane, mi smo za drustvo jednakih u kome ce biti ukinuti ne samo eksploatacija coveka
od strane coveka vee i sve hijerarhije, privilegije i tome
slicno. S druge strane, mi hocemo da sticemo iste kvalifikacije kao muSkarci, da imamo iste poCetne Sanse, iste
plate, iste mogucnosti u karijeri i u postizanju najvisih
stupnjeva u odredenoj hijerarhiji. U tome ima izvesne
protivrecnosti.
Sartr - Prva je protivrecnost u tome sto postoje
hijerarhije. Ako pretpostavimo pokret, koji ja zelim,
i koji ih, hijerarhije, ukida, protivrecnost bi prestala, tj.
Zene Ce biti t;retirane isto kao muSkarci. Tada Ce se
uspostaviti duboka jednakost izmedu muskaraca i zene
u radu, i time cvise nece biti problema koji postavljate.
Ali, uzmimo stvari kak.ve su danas. Danas su mu.,
skarci i zene u nacelu jednaki u sporednijim zanimanjima i zanatima koji su malo placeni i ne traze nmogo
znanja. Ali, postoje i dobro placena zaninianja koja daju
i vlast onima koji ih vrse i zabtevaju od njih odredeno
znanje .
Izgleda mi opracvdano da se vecina zena ujedini za
postizanje apsolutne jednakosti muskarca i zene u oblastima koje ne podrazumecvaju hijerarhije u radu; s
druge strane, u danasnjem drustvu, da pokazu, kroz
�260
Dr JOVAN DORDEVIC
primer odredenog broja medu njima, da su jednake muskarcima i u najelitnijim zaposlenjima.
Smatram, dakle, da pojedine zene, pod uslovom
da pripadaju istom egalitarnom i feministickom pokretu, zato sto to mogu, treba da idu do najvisih stepena na drustvenim lestvicama, da bi pokazale da nisu
·lli najmanje lisene inteligencije kad su u pitanju razne nauke, Sto inaCe rnnogi ljudi osporavaju; i uop.Ste da
su sposobne da vrse iste poslove i profesije kao i muSkarci. Prema tome, danas postoje ave dve kategorije
zena i one su neophodne. Pri tome istaknimo da je elitisticka kategorija delegirana u izvesnom smislu od mase
Zena i to u cilju da u ovom druStvu, zasnovanom na
elitama i nepravdi, pokaiu da zene mogu biti elita kao
i mui!karci. To mi izgleda nuinim da bi se jedan deo
!judi razoruiao u shvatanju da su zene nize u intelektualnom i svakom drugom pogledu.
Simon de Bovuar- Verovatno bi ih to razoruialo,
ali ih to ne bi ubedilo. Oni zele da zene budu nize, jer
traze za sebe najbolja mesta. Ali, da li time ne postoji
rizik da ove zene sluze kao alrbi? Navedimo slueaj gospodice Sopine4) o kome postoje razliCite ocene u pokretu za oslobodenje zena.
J edne zene su Slffiatrale da je to uspeh za zenu, jer
je ova devojka dokazala svoje sposobnosti, druge pak
zene su na to odgovarale da ce se time muskarci sluziti
kao alibijem, navodeCi ,Vi imate iste Sanse i mo.Zete, ako
ste sposobne da postignete i sve ono sto i mi muskarci
'!lmzemo. Prema tome, ne ponavljajte stalno da ste
odr:Zavane u podredenom polozaju". Sta mislite o ovoj
opasnosti?
') SluCaj jedne mlade devojke koja je, pni put u univerzitetskoj
praks.i F;ranCU!Ske, uCestvovala na konktl!rsu poznate elitistiCke PoLitehniCke
Skole, dotle iskljil.Civo rezervisane za muSkarce, jedtnoglasno primljena kao
.,prva u rangu".
2ENSKO PITANJB
261
Sartr - Mislim da ona postoji, mada je odgovor
tim ljudima lak. Vi ste ga dovoljno dali u posebnom broju Modernih vremena koji je posvecen zenama. Medutim, opasnost i dalje postoji. Usled toga zena -alibi, o
kojoj Vi govorite, je dvosmislena kreacija. Ona moze
opravdati nejednakost i postoji u izvesnom smislu kao
delegatkinja zena koje hoce jednakost. Ali, vee u savremenom druStvu je nemoguCe zanemariti Cinjenicu da
ima zena koje obavljaju tzv. muske poslove i profesije
i u tome su vrlo uspe.Sne.
Simon de Bovuar - Moze se reci da covek uvek zapada u opasnost da sluii kao alibi. To se svodi na
poznato ,igrati neCiju igru". Ne moZe se niSta preduzeti a da se, na ovaj iii onaj nacin, ne igra za drugog.
Ali, slaiemo se da je korisno da zena ima najvise kvalifikacije. Medutim, ja razlikujem dve stvari: kvalifikacije i polozaj. Da li ce jedna kvalifikovana zena uvek
prihvatiti polozaje kojima se odr:Zavaju hijerarhije koje
ona ne prihvata?
Sartr - Mislim da je danas nemoguce zamisliti kvalifikaciju koja ne bi vodila do odredenih polozaja. Na
tim poloZajima Zene mogu uticati na promene.
Simon de Bovuar - Ali ima polozaja koje bi, isto
tako, i !judi trebalo da odbijaju. Ako zena treba da odbije da bude visoki funkcioner iii ministar rna koje viade, to bi trebalo da ucini i muskarac. u osnovi postoje
iste mogucnosti za jedne i za druge. :lena pri tom cesce
pada u klopku, jer njoj pripada vlast na osnovu njene
kvalifikacije u sistemu u kome muskarci dr:Ze skoro celokupnu vlast. Na primer, moze se ocekivati da jedna
zena naucnik rukovodi istraiivanjem 0 zenskim problemima, kao sto su menstruacija, kontracepcija itd. Ona
ce vrsHi te opite u okviJ:,ima lkoji su vee postavljeni od
strane muskarca. Mislim da je njen polozaj vrlo deli-
�262
\
1
:.:'
'I
:li
Dr JOVAN OORI>BVIC
~--------------------------
katan, i neopravdano je da ona sluii samo muskim interesima.
Sartr - To nas dovodi do drugog pitanja koje je
isto tako predmet spora u pokretu za zensko oslobodenje. Da 1i zene treba da odbace illllllski svet, itli da u
njemu tr3Ze svoje mesto? Da li one •treba da preuzmu
sredstvo iU da ga promene? Kad to kaiem mislim na
nauku, jezik, Uiffietnost. Sve vrednosti su pod pecatom
muSkaraca. Da li, usled ~oga, one treba da sve potpuno
odbace i naswje da se p011vvo, iznova stvara nesto radikalno novo? IIi je potrebno pvihvatiti sve vrednosti,
osvojiti ih i njima se sluziti u ciljevinla feminizma?
sta..o •tome mislite?
·Simon de Bovuar - Vi, u stvari, postavljate drugo
pitanje koje se odnosi na t,;kozvanu ,zenskost (,feminitude"). Medu nama nilro ne prihvata idejru o zenskoj
prirodi; aJJi da u; u kuLturnom pogledu, polozaj ugrrjetavanja nije kod nje, Zene, l!"azvio izveS'lle nedostatke,
kao i vrline po kojima ,se razlikuje od mu~karaca.
Sartr - Izvesno je, ali rto ne znaCi da, u viSe Hi
manje bliskoj buducnosti, aiko feminizam pobedi, ovi
principi i ave oseeajnosti numo treba da ostanu.
Simon de Bovuar - Ako mi smatramo da imamo
izvesne pozitlvne kvalitete, zar ne bi bilo bolje uticati
da ih usvoje muskarci, umesto da ih guse zene.
Sartr - Moguee je, zaista, da izvesno bolje poznavanje sebe, viSe unutraSnje i taCnije poznavanje, pripa'""l'nP naroCito Zeni, a manje Coveku.
Simon de Bovuar - Kad ste istakli da vise volite
da poseeujete zene nego muskarce, nije li •to zbog toga
sto one, usled ugnjetavanja kojem su podredene, izbegavaj.u izvesne muske nedost.,tke. Cesto ste govori'li da su one manje ,komiCne" od muSkaraca.
263
2.ENSKO PITANJE
Sartr - Izvesno je da ugnjetavanje znaci i i1 OVOID
pogledu mnogo. Tirrne sto sam istakao da su manje
,1komicne" nego ltllUSkaroi, to je zMO sto on, ikad postoji kao srednji cavek, naHazi na spoljne okolnosti
koje ga cine baS komicnim. Na primer, kada sam napred pripisao svoj mahizam jednom svom Uenom svojstvu, a ne uticaju dru.Stvenog sveta na mene, ·bio sam
komican.
Simon de Bovuar - Hoeete time da kaiete da je
oovek bice koje se laikse vara.
Sartr - Lakse je ;prevareno i lakse komicno. Musko druStvo je komieno druMvo.
Simon de Bovuar - U;prosceno reeeno, -to je usled
toga sto svaki muskarac igra uloge i potpuno je ukrucen u tim ulogama.
Sartr - Da. zena, kao pmcinjeno i iskoriscavano
bice, u jzvesnom smislu je slobodnija od muskarca.
Ona ima manje obaveznih ;pravila prema tkojima se ponasa. Ona je sposobna i da ih. ne ;postuje.
Simon de Biwuar - To znaCi da vi podrd;avate
borbu zene.
Sartr - U svakom s'lucaju. Isto tako sm-am
nonmalnim S.to feministkinje nisu uvek saglasne u izvesnlm pltanjlma i da medu njima ima otrzav.ica, podela. To je normalno m jednru grupu koja je na srtJupnju
razvitk.a na :lrome smo danas. Sma<tram isto tako, da
zene u svom pokretu nemaju masovnu osnovu. Njihov
je zadatak, oini mi se, da je osvoje. Pod ovim uslovom,
feministiCka borba bi mogla da uzdrma drustvo tkoje
ce se i potpuno :razdrmaJti; pod ruslovom, isto tako da
se borba :lena udruii sa borbom ·klasa.
7
�!
1
,,
:i
!i
I
BIBLIOGRAFIJA
0 ZENSKOM PITANJU 1)
1. ANTOLOGIJE
-
Adams Elise and Mary Louise Briscoe (eds.), Up Against
the Wall Mother ... , On Women's Liberation, Beverly
Hills, Cal., Glencoe Press, 1971.
Belkin Madeline, Liberation Now! New York, Dell, 1971.
Cade Toni (ed.), The Black Woman, New York, Signet, 1970.
Come Out! Selections from the Radical Gay Liberation
Newpaper, New Yoiik, Thimes Cha!llge Press, 1971.
Communistes et la condition de la femme, Paris, Ed. Sociales, 1975.
Cooke Joanne, Charlotte Buch-Weeks, and Robin Morgan
(eds.) The New Women, New York, Fawcett, 1971.
Femme du XX Siecle. Paris, Ed. P.U.F., 1965.
Fuchs Cyuthia 'and Wiliam J. Goode (ed.) The Other Half:
Roads to Women's Englewood Cliffs, N. Y., Prentice·hall, Spectrum Books, 1971.
Garskof Michele Hoffoung (ed.), Role Women Play, Readings Toward Women's Liberation, Belmont, Cal., Brookd(Cole, 1971.
Gornick Vivian and Barbara Moran (eds.), Woman in Sexist
Society; Studies in Power and Powerlessness, New
Yark, Basic Books, 1971.
Kraditor Aileen (ed.). Up From the Pedestal: Selected Documents from the History of American Feminism, Chicago, Quadrangle, 1968.
1 ) Odabrana a ne potpuna; ova dxu~a je izuzetna ( osim za liter::tturu
na engleskom jeziku u radovima: L. C1cler, Woman i A. Bibliography;:
R. Morgan, Sisterhood is Powerful.
�BIBUOGRAFIJA
266
Morgan Robin (ed.), Sisterhood is Powerful: An Anthology
of Writings from the Women's Liberation Movement,
New York, Vintage, 1970.
O'Neill William L, (ed.), The Woman's Movement: Feminism
in the United Sta1es and England, New Yo11k, Barnes
and Noble, 1969.
Robins Joan (ed.), Handbook of Women's Liberation, Cal.,
Now Library ·Press, 1971.
Ross; Alice (ed.), John Stuart Mill ad Harriet Taylor Mill,
Essays on Sex Equality (with long introductory essay
by Rossi), Chicago, University of Chicago Press, 1971.
Roszak Betty and Theodore (eds.), MasculinejFeminine,
New Yo11k, Harper Colophon, !970.
Salper R., Female Liberation, N.Y., Ed. A. Knopf, 1971.
Scott. Anne Firor (ed), The American Woman: Who Was
She? Englewood Cliffs, N. J., Prentice-Hall, Spectrum
B<>oks, 1971.
Shulman Alix (ed.) The Traffic in Women and Other Essays
on Feminisam by Emma Goldman, New York, Times
Change Press, 1971.
Stambler Sookie -(ed.), Women's LiberatiO!It: Blueprint for
the Future, New York, Ace Books, 1970.
Tanner Leslie B. (ed.), Voices from Women's Liberation,
New York, Signet Books, 1970.
Thomson Mary LOu (ed.), Voices of the New Feminism, Boston, Beacon, Press, 1970.
2.
ii!
J.
I
j
'
~\IJIGE
0 OPSTIM PITANJIMA zBNA
Allen Pamela, Free Space: A Perspective on the Small Group
in Women's Liberation, New York, Trimes Change.
Albala Lebbl P., Razvoj univerzitetskog obrazovanja nasih
:lena, Beograd, 1930.
Alzon Cl., La Femme potche et la femme boniche, Paris, Ed.
Maspero, 1974.
Baby I., Un monde meilleur, Paris, Maspero, 1964.
Bardwick Judith, Psychology of Women, A Study of Bio·
Cultural Conflicts, New York, Harper and Row, 1971.
llebel A., tena i socijalizam, Beograd, Rad, 1964.
Bird Caroline, Born Female: The High Cost of Keeping Women Down, New York, McKay, 1968.
.
Campe de Alange, Habla Ia mujer, Madrid, Edicusa, 1967.
BIBLIOGRAFIJA
267
Capmamy Maria, La dona a Catalunya, Barcelona, Editorial
62, 1966.
Chombart de M. J. et Lauwe P., La Femme dans la Societe
Paris, Ed. CNRS, 1971.
'
Cotti, La femme an seuil de l'an 200, Paris Ed. Casterman,
1974.
Colon Clara, Enter Fighting, Today's Woman, A Marxist-Leninst View, New York, New Outlook Publishers, 1970.
Cudlipp Edytthe, Understanding Women's Liberation, New
York, Paperback, 1971. (This is written from the point
of view of the mass media and shows J?recisely that
Cudlipp does not understand Women's L1beratrl.on.)
Discriunlnation Against Women. 2 vols. Svedoi'enja pred
Odborom Kongresa SAD o polofuju zena u oblasti obrazovanja i rrada.
Ellis Julie, Revolt of the Second Sex, New York, Lancer
Books, 1971.
Engels Fridrih, Poreklo porodicet privatne svojine i drZave,
Beograd, Kultura, 1961; Polozaj radnicke klilse u Engleskoj, Beograd, Kultura, 1961.
Epstein Cyntlria Fuchs, Woman's Place: Options and Limits
in Professional CM"ee"s. Berkeley, University of California Press, 1970.
Figes Eva, Patriarchal Attitudes: The Case for Women in
Revolt, New Yoi1k: Fawcett, 1971.
Firestone Shulamith, The lJialectic of Sex: The Case for a
FemWst Revolution, New York, Morrow, 1970.
Flexner Eleanor, Centry of Struggle, Cambridge, Mass,
Harvard Umversity Press, 1959.
Gallion Jane, Woman as Nigger, Canoga Pal1k, Cal. Weiss,
Day and LoDd, 1970
Greer G., La femme envique, Paris, (franooolci prevod) Ed.
LaffoDt, 1971.
KomisaT Lucy, The New Feminism, New York, Franklin
Watts, 197!.
Kraditor Aileen, Ideas of the Woman Suffrage Movement,
1890-!920, New Yol1k, Colwnbia Universi1y Press, 1965.
Lafargue P., La question de Ia femme, Paris, Ed. L'Oeuvre
[]()Velle, 1904.
Lenjin, Dela, tom XXIII-XXIV, Moskva, 1947.
Lerner Gerda, The Woman in American History, New York,
Addison-Wesley, 1971.
�268
BIBLIOGRAFIJA
BIBLIOGRAFIJA
Marks Krurl, Sveta porodica, Beograd, Kultura, 1964; Ekonomsko-filozofski rukopisi Rani radovi 7o.-..-.,b Napri'
' ...,..,..~ '
jed, 1961.
Marls:s K Engels F., Nemai!ka ideologija, Beograd, IWItura, 1964.
M!chel A., Sociologie de Ia famille, Paris, Ed. Mouton, 1970.
Millet Kate, Sex~ Politics, New Yo~k. Doubleday, 1970.
Moody Anne, Commg of Age in Mississippi, New YoM,
Dell, 1970.
Negrin Su. A., Graphic Notebook on Feminism New York
Times Chaa:tge llress, 1971.
'
'
O'Neill, William L., Divorce in the Progressive Era New
Haven, Yale University Press, 1967.
'
Everyone Was Brave: The Rise and Fall of Fe11Unism in
America, Chicago, Quadrangle, 1969.
Reea.d Evel)'Il, Problems of Women's Liberation New Yo~k
Pa1hfinder Press, 1971.
'
'
Reeve~ Nancy, Womankind -Beyond the Stereotypes New
York, 1971.
'
Reich, La Revolution Sexuelle, Paris, Ed. 10(-18, 1970.
Rocheblave Speme, Les roles masculins et feminis, Paris, Ed.
P.U.F., 1964.
Schudler Diane, and Florynce Kennedy Abortion Rap New
Yo<k, McGraw-HHl, 1971.
'
'
Scott Anne, The Southern Lady: From Pedes<ta1 to Politics
Chicago, University of Chicago Press, 1971.
'
Schowalter Elaine, Women's Liberation: A Sourcebook of
Feminism and Literature, New York, Hrurcourt :&ace
Jovanovich, 1971.
Sinclair Andrew, The Emancipation of the American Woman,
New York, Harper Colophon, 1965.
Solanis Valerie, SCUM Manifesto, New York, Olympia Press,
1%9.
Strauss. Levi, Les structures ezementaires de la parente,
.-Pans, MOirlton, 1967.
SneW.e Marijean, What Every Woman Should Know About
the Women's Liberation Movement Cal., Amazon Gra·
phics, 1971.
'
Snlleroz, La vie des femmes, Paris, Ed. Gonthier 1965.
La femme dans la societe moderne, Paris, Ed. Gonthier,
1974. Demain les femmes, Paris, Ed. Laffo!llt 1965.
Vallabreque C., La Condition masculine, Paris, Payo1, 1968.
269
Watre Cellestine, Woman Power, The Movement for Women's
Liberation, New York, Tower Books, 1970.
Wilson J., Logic and Sexual morality, London, Pluguin Book
1965.
'
3. CASOPISI')
Socialist Woman, 21 W!>tcombe Cirot>S, Carrin!lton, Nottingham, England.
Cuadernos pera el Dialogo (Specijalni broj posveeen zeni u
l
(
Spallliji, Madrid 1, Spain (Decemner 1965).
Choisir, Ed. Les femmes, Paris.
Espirit, Paris, Mart 1961 (broj o zeni).
Les_ femps modernes, posebni broj Les femmes s'entetent,
Paris, mart, 1975.
Partisans, Pads, 1971 (posveeeni zenama).
Quarto Mondo (Organo del F""""te Italiano di Liberazione
Femminile), Piazza SS Apostoli 49, Rome, Italy.
2 ) Pored povremenih pubUkacija iskljuCivo posveCenih Zenskom pita·:
nju, ili tasopisa koji su tome posvetili posebne brojeve, broj J?O:Vremenih :
publikacija o Zeni je znatno veCi ako se uzmu u obzk razni Casop1si i bil1eni
pokreta za oslobodenje Zena (narolito u SAD); znatan je i b-roj tlanaka
o :Zenskom pitanju koje u toku poslednjih godina objavljujru Casopisi od.
knjii:evnih i opSte-kulturnih do socioloSkih i filozofskih.
�REGISTAR POJMOVA, IMENA I NASLOVA
Aparthejd, - 236, 242
Atinska demokratija, Avangarda, - 192
Adam,- 49
Aragon,- 43
Aristofan, - 35
Avgustin, - 49
,,Antidiring", - 129
,,ArhaiCno druStvo", -
-
Blekston, - 229
249 Bovuar de Simon, - 10, 54
248
Breton A., - 52
Broz Josip Tito, - 239
91
Bespravnost, - 15.1
Biologizam, - 49, 51, 69
Birokratija, - 20
Bog,- 38, 64
Borac, - 14
Borba grupa, - 72
Borba klasa, - 69, 74, 253,
263
Borba polova, - 69, 71, 72,
73, 212, 253, 257
Borba zena, - 253, 255
Brak, - 26, 138, 139, 168, 177,
197
Burzoazija, - 129
Bebel A., - 9, 10, 35, 63, 66,
67, 98, 105, 110, 120, 176,
190, 191, 202, 204
Bekon,- 191
Berns Meri, - 83
Car,- 64
Givilizacija, - 78
Crkva,- 27
Cetkin K., - 9, 65, 149, 172
Covek, - 20, 28, 59, 60, 67,
77, 94, 96, 101, 154, 161, 186,
195, 199, 201, 205, 217, 254,
263
Darvinizam, - 69, 204.
Deca, - 95, 105, 109, 126, 131,
163, 202
Degradacija, - 230
Demokratija, - 151, 153
Demokratska prava, - 150
Despotizam, - 227
Devojka, - 21
Diskriminacija Zena, - 25,
233
Dogmatizam, - 68
Domicica, 109, 161, 164
Domacinstvo, - 26, 74
Dominacija, - 25, 27, 236
�272
REG ISTAR
Fem;nizam, - 68, 78, 262
Frojdo-marksizam, - 70, 71,
76
Fojerbah, - 247
Folkner, - 35
DruStveni sistem, - 26
Drustvo, - 55, 85, 93, 111, Frojd, 19, 50, 51, 77, 176
Furije, - 12, 58, 60, 68, 81,
186, 190, 209, 244
129
Driava, - 207, 208, 237
Darvin, - 92, 206
Dekart, - 119
Gospodar, - 30, 72, 231
Demosten, - 197
Godina l:ena,- 8, 18, 40, 235
Don :Zuan, - 37, 38
Gradanin, - 233
Dostojevski, - 38
Deklaracija o nezavisnosti~ Gradanska prava, - 212,
227
- od 1776., - 223
Ged :Z.,- 9, 63, 160
Deklaracija o oseCanjima,
Gete J. W., - 45
-"- 224
Deklaracija o pravima Cove.. Goldman Ema, - 85
ka i gradanina, - od 1789. Gramsi,- 63
- 223
Dostojanstvo, - 24, 234
Drustvena grupa, - 25, 67
Drustvene klase, - 26
Drustveni progres, 233
Deklaraaija o ravnopravnosti
Heterizam, - 139
l:ena od 1975., - 234
,DeJa", (Lenjin),- 126, 145, Hijerarhija, - 21, 52, 259,
261
148, 153, 155, 159
Human;zam, - 121
Hegel,- 58
Eksploatacija, - 26, 66, 75, Heraklit, - 41
83, 128, 259
Emancipacija, - 6, 24, 42, Inferiornost, - 66, 79
Institucije, - 69, 93
57, 86, 118, 129
67, Internadonala, - 173
Emancipacija Zena,
,Idiot", (Dostojevski), 38
129, 161
,Izabrana dela", (Marks), E tatizam, - 88
150, 151, 153, 157
Etnocenrtrizam, - 47
....li,!lgels F., 6, 7, 9, 10, 35, 43,
-49, 53, 57, 58, 61, 62, 64, 65,
67, 81, 82, 87, 90, 91, 92, 95, Javna Zena, - 62
98, 104, 105, 110, 120 122, Javni zivot, - 153, 155
Jednakost, - 79, 85, 154, 155,
129, 182
259, 261
Eveling E., - 9, 11, 190
Jednakost polova, - 211
EvZen Sije, - 62
Jednakost za Zene, - 151
Falokratizam, - 47, 88
Kapitalizam, = 66, 88, ISO,
151, 166; 209
kaZuistika, ~ 132
Klasa., ~ 23, 212, 143
K!asna boroa, ~ 71, 7.2; 73
Klasna podela, - 257
klasna sttiiktuta, ~ 26
Klasni odnos:i, - 74
Kdrtmnizrun, ~ 61, 81, 84, 87,
93, 171, 183
KomunistJiCko druStvO,
~ 143
!(ultuta, - 11, 75
Kucrta robinja, ~ 156
Kami, ~ 252
Kant, - SO, 70, 195.
Kauclci L., ~ 9, 11, 63, 214
Kolontaj A. M., ~ 89, 98
Kovalevski M~, _,_ 132
Krupskaja, - 89,
,Kapital", (Marks), ~ 100,
127, 128
,Komuni~tiCki
-61, 97
i
I
mafidfest",
Lafarg Laura, ~ 9, 11, 66,
218
Lafarg P.,- 9, 11, 35, 63, !19,
163
Lenjin, - 6, 7, 9, JO, 12, 35,
49, 63, 64, 65, 67, . 67, . 98,
104, 110, 122, 145, 172, 174,
177
Leo :Zogis, ~ 173
Lickus, ~ 146
i.uksemburg Roza, - 63, 73
,,La femme el sOh droit an
travail" (clanak), = 162
,La que~~iOn de _ia fertulie"
(clanak), ~ 166 .
,Le prindpes d.ti communisme" . .;:..__ 61; 144
Ljtibav, ~ 19, .28. 56, 65, 83,
84, 100, 208, 209, 246
Ljubavn:ica, :"'"'" 161
Ljudi, ~ 186, 204, 218
Ljudska licnost, - 234, 240
Ljudska priroda, ~ 59, 125
Ljudski odnosi, 28, 37, 122
Ljudskl ~bd, ~ 157, 226
Ljudsko biee, ~ 6, 19, 29, 49,
61, 63, 65, 66, 79, 87, 90, 121,
162, 168, 237
Ljudsko pravo, - 16, 223,
225, 234, 243
Marksiiam, - 6, 11, 20, 48,
72, 81, 95, 118, 120, 122, 182
Matrija:rhlrt, ~ 90, 130, 131,
137, 179
'Matecijalna bezbediloSt,
~ 228
Mazohizam, - 47, 54, 251,
252
Mir ~ 243
Mot,- 141
Moral, ~ 8, 59
Monoga.inija, ~ 133, 134, 135,
208, 209
Monogamska porodica,
. - 133, 135
Muska cast, ~ 21
Muskarac, ~ 14, 16, 21, 27,
44, 51, 60, 65, 69, 88, 96,
104 114, 125, 131, 199, 208,
230, 234, 238, 242, 249, 250,
256, 259
Musko pravo, - 22
�REGIS TAR
274
/
\i
l
!I
tl
!I
I
1.!
Muf, - 21, 23, 38, 64, 133, 162,
168, 196, 197, 209
Malcijaveli, - 119
Mao Ce Tung, - 63
Marlo,- 54
Markovic s., - 9, 186
Marks, - 6, 7, 9, 10, 12, 18,
25, 29, 35, 46, 48, 49, 55, 67,
81, 82, 84, 86, 91, 95, 98, 100,
104, 105, 122, 125, 132, 137,
246
Marks Djeni, - 82
Marks - Eveling Eleonora,
- 9, 11, 66, 89, 190, 212
Med,- 52
MiL S. DZ., - 52, 188, 189,
.199
Mi~a R.,- 38
Miskin,- 38
Molijer, - 37
Morgan Lwis, - 91, 135..
Nacija,- 69
Nacionalno blagostanie,
-239
Nacionalno oslobodenje~ 242
Nacionalno pitanje - 8
Nacionalna ravnopravnost,
- 151
Naturalizam, - 52
Neomaltuzijanizam, - 146
Nepravda, - 19
Napoleon, - 50
..-Niee, - 50, 58
-;,Napredak saznanja", - !91
l
REGISTAR
'
Omladina, - 24, 181
Omladiinski pokret, - 180
Organie.acija ujedinjenih na~
cija, - 12, 14, 231, 232, 241
Oslobodilacki pokret, - 24.
225
Oslobodenje, - 29, 77, 83,
258
Oslobodenje zena, - 11, 12,
20, 55, 68, 70, 118, 156, 157,
259
Oslobodenje zenskinja, 185
Otac, - 22, 38, 64, 162, 254
Otudenje, - 25, 60
Ogist Kont, - 165,
Oskar Vajld, - 44
Ovidije, 247
Par,- 29, 86
Patrijarhat, - 23, 130
Pesimizam, - 19
Pdtanje Zene, -
164
Platonizam, - 103
Podredenost, - 73
,.Pojas nevinosti", - 23
Pokret mladih, - 179
Pokret zena, - 258
Poligamija, - 208
Politicka prava, - 211
Politicki pokret, - 32, 77
Politika, - 8, 119
Polna ljubav, - 139
Polozaj zena, - 232
PoniZavanje, - 19, 73
,,NemaCka ideolog~.ja", - 62, Porodica - 67, 74, 90, 93, 95,
96, 98, 101, 114, 126, 128, 130,
95
134, 143, 152, 168, 177, 186,
238
Obrazovanje, - 114, 125, 238
Oktobarska revolucija, - 64, PoStena Zena, 62
Pragmatizam, - 27
98
I
Ptava coveka, - 16, 192
Pravni polozaj zene, - 140
Pravo, - 151, 237
Pravo glasa, - 148, 192, 227
Pravo na razvod, - 150
Preljuba, - 139
Prijateljstvo, - 28
Privatna svojina, - 90, 166
Prirodno bice, - 125
Privlaenost, - 59
Problem rena, - 34, 234, 248
Produkcija, - 63, 93
Produfenje vrste, - 73
Proizvodni odnosi, - 74
Proizvodnja, - 18, 61, 75
Proleter, - 23, 91, 147
Proletarijat, - 160, 175
Prospemtet, - 244
ProstJitucija, - 60, 119
Prudon, - 160
Pizn Erin, - 22
,Polo.Zaj radniCke klase u
Engleskoj, - 64.
,Poreklo porodice, privatne
svojine i drlave" _ 35 63
64, 95, 132, 134, 137, 138 '140'
143, 182
'
'
,Problemi zene" - 35
'
Rad, - 94, 96, 107, 111, 126,
188
Radnik, - 60, 71, 162, 233
Radni odnos, - 111
Radnica, - 13, 152, 172, 257
Radnicka klasa, - 57, 77,
113, 146, 158, 161
Radnicksi pokret, - 56, 90,
160
Rasa,- 69
Rasna diskriminacija, 242
275
Ravnopravnost,- 32, 58, 143,
203, 208, 232, 242
RazliCitost, - 79
Razvod, - 200, 209
Religija, - 69
Reprodukcija, - 18, 63, 93,
98, 116
Revolucija, - 7, 64, 68, 75,
85, 129, 155
Rob, - 84, 168
Roba,-59
Robinja, - 66, 84
Robna proizvodnja, - 58, 76
Roditelj, - 95, !OS, 126, 202
Ropstvo, - 84, 168
Rajh, 29
Rembo, - 12, 42
Rapapor S., - 65
Raskin,- 97
Savez :lena, - 213
Samoupravni socijalizam, 8, 235, 236. .
SamoupravlJanJe, 20, 235
Saucesnistvo polova, - 234,
256
Seks, - 178, 254 ..
Seksualna revoluciJa, - 19,
29, 145, 172
Seksualna sloboda, - 98, 235
Seksualni odnosi, - 74 82
Seljanka, - 13, 152
'
Sloboda, - 75, 226, 232, 239
Sloboda razvoda, - 158
S!obodna ljubav, - 98, 178
235
.
.
Socijal-demokratija, - 149
SocijalistiCka revolucija, 18, 158
Socija1istiCka zajednica, 11, 18
�27(>
Socij~tic]!:p ~tv<!.
1&, ~1.
102
SPcijalrizam, ~
11, 20. 24,
s8, 67, !03, us.
21)7
Sociocentriz@:l, ~ 47
SoJjda!'llost, ~ 220
Sreca,- 227
Sre<!stv'l
pro4v<JAAin, 90, 161, 206
Stanovnistvg, - 229
Superiornost, ~ 25, 93, 251
Svest, - 20, 63, 95
Svojina, ~ 93. 235, 248
Sartr, ~ 10, 31, 54, 248
Solomon, - 178
Sorokin, - 145
Sv. Pavle, - 49
,Sabrani spisi'', ~ 18f)
.,Sveta ;I?Oi'Odi~'~, - 97
,.Socijalizam i :rene~', - 10,
186
u.
m.
z"
Vla@j\lC;;l kl'IS!I-, ~ 135, 145
Vlast, ~ ~. 93
Vilar. ~52
VU)terstl'in, ~ 49
Volkonraf Merd, ~ 67
Vovnarg.- 48
Zahv~ost, - 54, 55
Zajednicka svoj.ina,- 61, 243
Zajednica zep11, - \44, 186
Zak!'JI!, ~ 23Q, 256
Z,.koJ:!o9ltvstvo, = 127
Zemlje u razvoju, = 41, 232
,Zapisi iz moje ·beleZnice",
-184
:l:ena, - 13, 15, 22, 25, 28, 35,
43, 51, 60, 65, 69, 102, 110,
114, 118, 125, 139, 154, 156,
Strajk, - 258
162, 167, 193, 199, 201, 208,
Sekspir, - 197, 198
209, 218, 227, 232, 237, 242,
Se!i, -· 205
250, 259, 261
Sopenhauer, .,..... -50
zenski pokret, - 95
:l:ens!<o pit'l!!je, - 6, 8, 14,
TristaJ! Flora, - 67, 68
32, 36, 56, 66, 79, 95, 117,
169, 171, 189, 191, 225
Ugnjetavanje, - 19, 24, 31, ~eB(tfz"i; i i43, 44, 45, 78, 79,
66; 168, 233, 255
9
Upravljac, = 233
:l:enstvenost, ~ 43, 44, 121
Upravljanje, 154, 232
~topijski socijalizam, - 58, :l:enstvo, - 46, 79
,1:ena i socijalizam'!, - 35,
68
66, 169, 170
Uzajamnost, - 28
SADR2AJ
MARKSIZAM
I :tENE
-
5
IZABRANI TBKSTOVI MARKSA, ENGELSA, LENJINA I DRUGIH
MARKSISTA K. Marks (1818-1883)
COVEK I 2ENA - -
123
KAPITALIZAM I PORODICA
__
..,.
125
126
EKSPLOATACIJA UDATIH 1BNA -
128
F. (11!20-189~;)
FURIJE I EMANCIPACIJA mNA PRELAZ MATRIJARHATA U
POREKLO MONOGAMIJE
PATRIJ~T
-
KARAKTBR MONOGAMIJB - - RAZVITAK BRAKA - - BURZOASKI BRAK - - - - PRAVNI POLOZAJ :tENB I USLOVI
129
130
-
133
- - NJBNOG OSLOBODENJA
KOMUNISTICKO DRUSTVO I PORODICA V.I. Lenjin (1870-1924)
LICBMERSTVO VLADAJUCIH KLASA -
.
. - ..
.
PRAVO NA RAZVOD
-
POTPUNA RAVNOPRAVNQ§'f
M
~
r-:-
1"*
140
143
i48
-
- - POTPU~4 JED~AKOST ~ 2;E;NE """":
N~ DEMOKRAT!JE ~E~ :t~A, :lENA I JAVNI ZIVOT - - - -
~~~
145
146
-
RADNICKA KLASA I NEOMALTUZIJANIZAM BORBA ZA PRAVO GLASA- -
1¥
lStl
-:-
~ ~
~-
!!!!
15.3
!~1
1~
:tENA I REVOLUCUA - - - - - USPEH RBVOLUCIJB ZAVIS! OD STBPBNA (MASOVNOG)
155
UCBSCA:tllNA~~-=~=-----..:.
158
�2:i1 Ged {1~1o922)
OMOGUCITI 2:ENI DA 2.1VI OD SVOGA RADA Pol Lafarg {1842-1911)
PITANJE 2:ENE - - - - - - A. Bebel (184()....1913)
ISTORIJA ZENE JE ISTORIJA NJENOG UGNJETAVANJAPOD GVOZDENOM PETOM - - - - - - 2:BNSKO PITANJE IE JEDNA STRANA DRUSTVENOG PITANJA
Klara Cetldn (1857-.1931!)
RAZGOVOR V. I. LENJINA I KlARE CETKIN
S. MarkoviC (1846-1875)
OSLOBOBEN.m 2:ENSK1NJA - - - - -
160
163
167
168
169
171
155
II
Edvard Eveling (1.851-1898) i
~nora
Marks-Bveling (1855-tS98)
2:BNSKO PITANJE - - - Eleo~ora Marks (1855-1898)
KAKO TRBBA DA SE ORGANIZUJEMO
Lujza K>uoki (1060-1950)
POWRAV IZ BNGUESK£ Lama Lafarg (1845-1Bil1)
POZDRAV i!Z FRANCUSKE -
PRILOZI
-
-
-
190
211
214
218
-
221
PRVA. DEKLARACIJA 0 PRAVIMA 2ENA DONETA 1848. GODINE
U SENEKA FOLSU.
Uz Deklamc.iju o pn.vima Zena od 1848. - - - - PORUKA JOSIPA BROZA TITA SVETSKOJ KONFERENCIJI MEI>U·
NARODNE GODINE
tENA
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
223
232
MBDUNARODNA DEKLARACIJA 0 RAVNOPRAVNOSTI :ZENA I NJI·
HOVOM DOPRINOSU RAZVOJU I MIRU OD 1975. - - -
234
MARKSOVO
245
tENI
- - - - - - ~OR SIMON DE BOVUAR. I ZAN POL SARTRA 0 tENSKOM
PIT.ANJU----------
248
BIBLIOGRAFIJA 0 :ll!NSKOM PITANJU REGISTAR IMENA, NASLOVA I POJMOVA -
265
Z>l
PISMO
· _TiraZ 3.l00 primeraka
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žensko pitanje : antologija marksističkih tekstova
Subject
The topic of the resource
Žensko pitanje
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
priredio i predgovor napisao Jovan Đorđević
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Radnička štampa, Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1975
Rights
Information about rights held in and over the resource
Radnička štampa, Beograd
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
34-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
278 str.
Jugoslavija
marksizam
socijalizam
žensko pitanje