1
10
1
-
http://afzarhiv.org/files/original/cea8b65a8cdc7e0971622441ad42958e.pdf
16aadf9c7c30588c5de5a862fb2cfbca
PDF Text
Text
Naziv: ZENE U ISTORIJI SEMBERIJE, dopunjeno izdanje
Autorka: Tanja Lazic
lstrazivacice: Tanja Lazic, Ljubinka Vukasinovic, Radmila Zigic
Lektura i redaktura: Mirjana Stankovic
Recenzentkinja: doktorka filozofije Milena Karapetrovic
Zasto govorimo o zenama?
Dizajn: Ljilja Lukic
Stampa: Dekor Art, Bijeljina
"Talking about men without talking about women
is like clapping hands with one hand only" '
i
Vice versa
Urednica izdanja: Radmila Zigic
lzdavac: Organizacija zena ,Lara"
Beogradska 38, Bijeljina
Za izdavaca: Mariana Stankovic
lzdavanje publikacije omogucila:
OPSTINA BIJELJINA
Gradani Bijeljine licnim donacijama
1
~
!
I
I
I
\
�Rijec izdavaca
Pred Varna je dopunjeno izdanje knjige Zene u istoriji Semberije.
Zahvalne smo Opstini Bijeljina sto je prepoznala vaznost ovog istrazivanja i odobrila nam simbolicna, ali znacajna sredstva da otpocnemo
pisanje istorije zenske emancipacije u Semberiji. Taka smo bile u
mogucnosti da bar u leksikonskoj formi javnosti priblizimo zene koje
su do .1990. godine svojim aktivnostima ostavile trag u javnom zivotu
Semberije.
Ova nije bio lak posao. Stavise, vrlo cesto smo osnovne podatke o
zenama Semberije s kraja XIX i pocetka XX vijeka pronalazile samo na
grobljima, gdje su se na oronulim spomenicima tek nazirale godina
ro<ienja i smrti, iii imena bliskih srodnika. Za neke podatke trebalo je
dugo i istrajno izlistavati lokalne skolske godisnjake, arhive, novine iii
skromnu gradu sakupljenu u Muzeju Semberije, dok smo neke
pronalazili u arhivskim, muzejskim, biblioteckim i drugim institucijama
Bosne i Hercegovina, Srbije i Hrvatske. Stoga se najiskrenije zahvaljujemo: Maticnom uredu opstine Bijeljina, Muzeju Semberije, Narodnoj
biblioteci ,Filip Visnjic" Bijeljina, OS ,Petar Kocic" Brodac, Organizaciji
SUBNOR-a Bijeljina, Arhivu BiH Sarajevo, UABNOR-u Sarajevo-Centar, Maticnom uredu grada Dubrovnika, Muzeju pozorisne umetnosti
Srbije u Beogradu, Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu, Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, i naravno svim autorima i autorkama cije smo publikacije i istrazivanja korislile.
Neke od predstavljenih biografija nastale su na osnovu licnih kazivanja iii kazivanja clanova njihovih porodica i potomaka zbog cega im
iskazujemo posebnu zahvalnost, kao i svim zainteresovanim za nas
projekat koji su svojim predlozima, savjetima iii ispravkama pojedinih
podataka omogucili da nas rad bude sto sadr:Zajniji i uvjerljiviji. U tom
smislu posebno su pomogli Mirjana-Seka Brenjo, Petar llic, Radomir
Nikolic, Bozidar £Jurkovi6, Mirzeta Tomljanovic. Mila Stanojevic i Zoran
Midanovic. Fotografije koje smo koristile u knjizi su iz privatnih kolekcija
i fundusa Muzeja Semberije.
Pisanje ove skromne knjige predstavlja svojevrstan dug nasim
prethodnicama, ali i znaeajnu lekciju koju smo naucile. Sada smo sv-
5
�jesne koliko je vazno da sto vise napisanog ostavimo o nasim savremenicama kako buduca zenska istorija ne bi ostala samo zbir prazmh
stranica. A lekcije koje dan as ucimo, frontovi koje otvaramo, pitanja na
koja trazimo odgovore, nisu nikakve novine, nego same slijed vee
stvorene staze zenskog pokreta koji sa puna napora grad1 nove
drustvene odnose nasuprot definisanoj matrici patrijarhalnog drustva.
Trudile smo se da pomirimo sve nase razlike nastale tokom burne
istorije ovih prostora; da sastavimo gradansku i socijalisticku Bijeljinu
i istaknemo crtu multikulturalnosti koju je ovaj grad oduvijek imao. lako
najcesce podijeljene u nacionalne organizacije nase prethodnice su
nekada zajedno, a nekada odvojeno, ulagale znimje i energiju da
poboljsaju zivot zena svoga doba u suglasju sa prilikama u kojima su
zivjele; da najsiromasnijima medu njima daju sansu za buducnost, da
sire ideje prosvjecenosti medu tada mahom nepismenom zenskom
populacijom. One koje su pristupale socijalistickom i antifasistickom
pokretu prije i u toku Drugog svjetskog rata, pokazivale su hrabrost i
posvecenost koja ne smije da bude izbrisana; kao sto se ne moze
zanemariti doprinos generacija stasalih u drugoj polovini XX vijeka koje
su na tekovinama vee priznatih zenskih prava 'vojevale' neke nove
bitke i nastavljale dalje sa osvajanjem do !ada nezamislivih ciljeva za
Zen e.
lzvore koje smo koristile nastojale smo da oslobodimo ideoloskih
obojenosti. Ne uzimajte nam za zlo ako to nismo sasvim uspjele
Tanja Lazic
Ljubinka Vukasinovic
Radmila Zigic
6
Njena pr.ica - zenska istorija Semberije
Dvije godine nakon objavljivanja publikacije Zene u istoriji Semberije (prve takve vrste u Bijeljini) autorke Tanja Lazic i Ljubinka Vukasi~ovic potpisuju i drugo dopunjeno izdanje. Urednica izdanja je Radmila
Zigic, predsjednica Organizacije zena ,Lara" iz Bijeljine. Pionirski poduhvat, kada je rijec o istoriji Semberije, pokazuje sve skriveno bogatstvo istorijskih arhiva i neispricanih svjedocanstava ovih prostora i
ukazuje koliko nedovoljno poznajemo i malo istrazujemo vlastito
nasljede. Zarobljeni u svakidasnjici zaboravljamo okrenuti se u proslost
i zahvaliti se anima koji/e su omogucili/e da mjesta u kojima zivimo
budu ono sto jesu dan as. lstorija kao nauka, ne samo na nasim prostorima, jos uvijek ima mnogo praznina kada je rijec o zenskoj istoriji.
lstina, mnogo toga se i promijenilo u decenijama iza nas i to prvenstveno zato sto su zene same shvatile koliko ostaju nevidljive uprkos
velikom doprinosu razvoju drustva, te su umjesto daljeg ostajanja u
sjeni, odlucile da svijet mijenjaju. Ova knjiga rezultat je takvih nastojanja i dugog mukotrpnog rada ciji rezultati pokazuju da je vrijeme
posveceno ovom poslu bilo vrijedno tog truda.
Najvazniji dio knjige cini sezdeset pet zapisa o zivotima izuzetnih
zen a, koje su obiljezile istoriju Semberije iii svojim mjestom rodenja iii
profesionalnim i zivotnim angazmanom. Ovdje ih sve treba spomenuti
jos jedanput, jer imena izuzetnih i vrijednih zen a mnogo se lakse zaboravljaju od imena muskaraca. To su: Hanumica Osmanbegovic, Magdalena-Maga Zivanovic-Nikolic, Kruna (rod. Dragojlovic) Acimovic,
Milica (rod. Dakovic) Krstic, Marija (rod. Ceranic) Todorovic, Jovanka
(rod. Jovicic) Aleksic, Rifka (rod. Danon) Alkalaj, Zorka (rod. Eric)
Dukanovic, Jelena (rod. Skibinska) Sersavicki, Milica Micic, Desanka
(rod. Urosevic) Ludvik, Ljerka Pejcic, Marija (rod. Bauer) Dordevic,
Sofka (rod. Vasiljevic) Nikolic, Slavka (rod. Kesic) Tosic, Koviljka (rod.
Tepavac) Psoncak, Olga (rod. Marasovic) Danilovic, Radojka Lakic,
Herta (rod. Baum) Gospic, Zorka Marinkovic, Hajrija (rod. Alijagic)
Jahic, Mirjana Mijojlic, Sofija Mijojlic, Zorka-Zora Pajkanovic, Mineta
Jahic, Atifa-Tifa Lipnicevic, Fadila Lipnicevic, Cvjetana (rod. Spasojevic) Jeftic, Andelija-Anda (rod. Stevanovic) Radovanovic, Roza Papo,
Zora Nikolic, Mirjana-Seka (rod. Eremic) Brenjo, Zorka VuceljaJosipovic, Cvija-Cica (rod. lvic) Trisic, Asija (rod. Kavazovic) Cemerlic,
7
�Koviljka-Kova (rod. Mitrinovic) Radisic, Sena Resic, Fatima-Fata Lipnicevic, Vukica (rod. Ostojic) Nikolic, Nada (rod. Tadic) Simeunovic,
Nevenka (rod. Kicanovic) Tadic, Milica Tomic, Desanka (rod. Lalatovic)
Lazarevic, Milica Sudar-Manojlovic, Ljubica Jovicic-Stancic, Rahela
Seka (rod. Volah) Altaras, Milica Zoric, Justina Kerkezovic, Radmila
(rod. Nikolic) Kajmakovic, Husnija Hadzisalihovic, Rada (rod. Latas)
Stepanovic, Mara (rod. Narancic) Perkovic, Nevenka (rod. Lazarevic)
Dokic, Danica-Dana (rod. Bilanovic) Rasinac, Darinka-Dara (rod. Perisic) Tesic, Almasa (rod. Selimovic) Ramadanovic, Jasminka (rod. Hajric) Hujdurovic, Rasida-Rasa (rod. Hrustic) Gehajic, Angelina-Gina
Rikic, Marija (rod. Buric) Rabrenovic, Ljiljana (ro5f. Malic) Lukic,
Zagorka-Zaga (rod. Simic) Stancic, Dubravka (rod. Zivkovic) Ostojic,
Stojanka-Seka (rod. flukanovic) Zakic, Admira Gurdic.
Bile su to darodavke, pjesnikinje, uciteljice, osnivacice i upraviteljice
skola, osnivacice kulturnih i prosvjetnih zenskih drustava, revolucionarke i partizanke, upravnice domova za ratnu sirocad, doktorice,
aktivistkinje Antifasistickog fronta zen a, humanistkinje, ... U tim za-pisima ponekad je rijec o tek nekoliko recenica, o nepotpunim informacijama, o fragmentima, ali ani su mazda jos znacajniji od cjelovitih
tekstova, jer nas podsjecaju na jedan bog at zivot od kojeg ostaje tek
malo u prasnjavim arhivama i na marginama, a da je drustvo pravednije i zahvalnije sigurno se to ne bi dogodilo. Sada smo u prilici da u tim
minijaturama, ociscenim od prasine i iznesenim na svjetlo, ponovo
vidimo bogatstvo zenskog svijeta i iskustva koje je po patrijarhalnim
nazorima bilo i ponegdje se i dalje smatra tek ostavstinom za kucne
skrinje ostavljene na tavanu iii u podrumu.
Godine njihovog rodenja pokazuju i sve mijene istorijskih zbivanja,
posebno one vezane za promjene u :Zivotu zena i sticanje prava koja
ce im omoguciti da postanu dio javne sfere, a da ne ostanu samo
neimenovane supruge, domacice i majke zasluzne tek za uspjehe
supruga i djece.
odno-oslobodilacke borbe. Mnoge od njih upravo zbog svoje hrabrosti
i beskompromisnog suprotstavljanja fasizmu zavrsavaju zivot u koncentracionim logo rima, zatvorima i u borbi. Po zavrsetku rata, one koje
su bile aktivne u Komunistickoj partiji nastavljaju svoje aktivnosti u
okviru Antifasistickog fronta zena, u okviru razlicitih lokalnih i republickih ustanova i institucija. lpak, i dalje malo je zena na vodecim funkcijama. Ravnopravno ucesce u obrazovanju u socijalistickoj Jugoslaviji
jeste temelj koji je omogucio zenama da daleko vise ucestvuju i iskazu
svoje sposobnosti u razlicitim oblastima zivota, jer sad mogu da se
bave razlicitim profesijama za razliku od generacija zena prije njih. Zato
ne iznenaduje, da u ovim zapisima mozemo sada pronaci i prvu
poslanicu u dr:Zavnoj skupstini, prvu sutkinju, prvu rudarsku inzinjerku,
prvu farmaceutkinju, prvu fotografkinju, ... Ta odrednica ,prva" pokazuje
nam da to vrijeme borbe za zenska prava nije toliko daleko u istoriji
koliko se danas mnogima cini. Posebno !reba spomenuti da su autorke
knjige istakle i vaznost zenske borbe za one koje su dvostruko potcinjene, jer su obiljezene invaliditetom, a njihova ucesce u drustvu i dan as
je otezano manje zbog njih samih a vise zbog drustva opterecenog
stereotipima i predrasudama.
Pregledno predoceni biografski zapisi predstavljaju tek dio knjige.
U prvom dijelu publikacije u okviru uvodnog teksta predocen je kako
opsti istorijski pregled borbe za ravnopravnost zena u Bosni i Hercegovini od kraja XIX vijeka do danas, taka i pregled zenskih drustava,
zenski aktivizam i politicki an!Ja:Zman na prostoru Semberije. Drugo
dopunjeno izdanje publikacije Zene u istoriji Semberije metodoloski slijedi nacin rada koji se primjenjivao i u prvom izdanju - istrazivanje dostupne istoriografske grade u arhivima, muzejima, privatnim zbirkama u
Bosni i Hercegovini i regionu. S obzirom da su u ovu knjigu uvrstene
biografije zena koje svojim angazmanom obiljezavaju drugu polovinu
dvadesetog vijeka dobar dio izvora jesu usmena svjedocanstva, a to
znaci da je skupljena i nova grada koja maze posluziti za dalje istrazivacke projekte kako danas taka i u buducnosti.
Mart, 2012.
Na pocetku dvadesetog vijeka zene se uglavnom bave prosvjetnim,
kulturnim i humanitarnim radom. U nesto vecem broju politicki angazovane zene postaju izmedu dva svjetska rata i to uglavnom kao clanice
socijalistickih i komunistickih organizacija, a kasnije kao ucesnice nar-
8
Milena Karapetrovic
9
�ZENE U ISTORIJI SEMBERIJE
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žene u istoriji Semberije
Subject
The topic of the resource
Društveni položaj žena u Semberiji
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Tanja Lazić, Ljubinka Vukašinović, Radmila Žigić
Source
A related resource from which the described resource is derived
UABNOR Centar Sarajevo
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Organizacija žena "Lara"
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
2012
Rights
Information about rights held in and over the resource
Organizacija žena "Lara"
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
47-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
239 str.
1941-1945
aktivistkinje
Bosna i Hercegovina
društveni položaj
Jugoslavija
Kraljevina Jugoslavija
NOB
obrazovanje
politika
prosvjećivanje
Semberija
žene
ženska istorija
ženski pokreti