1
10
1
-
http://afzarhiv.org/files/original/86fa9267c4b899a2e07791a9fb4c0860.pdf
7a3fedd4caaf22bc6bbed492fdcdcab3
PDF Text
Text
POLITICKA
BIBLIOTEKA 5
DUsANKA KOVAcEVIc
>
ZENA - PROIZVOHAC
I {JPRAVLJAC
SARAJEVO
. ,;
'
NIP »ZADRUGAR«
�...
~.;
\
UVOD
Prije kratkog vremena u Saveznoj narodnoj skupstii skupstinama re!'mblika izglasani su Ustav Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije i ustavi pojedinih
socijalistickih republika. U stvaranju ovih najznacajnijih
dokumenata naseg socijalistickog drustva ucestvovali su
milioni gradana nase zemlje. Jedna od novina u ustavima
je da ne sadrze posebnu deklaraciiu o ravnopravnosti zena,
jer je potrebu za takvu deklaraciju prevazisao nas razvitak.
Ne samo promijenjeni polozaj zene, nego cjelokupna
<Jrganizacija nase socijalisticke zajednice otklanja potrebu
da se zene izoliraju od ostalih gradana i da se posebno
iormulisu njihova gradanska i politicka prava. Zene su ne<Jdvojivi diO: drt!Stva i njegovog razvitka, a njihova ravnopravnost integralni dio privrednog razvoja, razvoja socijalisticke demokratije i izgradnje sistema radnickog i dru-·
st)lenog samoupravljanja. Svim svojim razvitkom i kretanjem· naSe druStvo Cini Zenu raVnopravnim -uCesnikom u
r.adu na izgradnji socijalizma Lkorisnikom politicklh, ekonomskih, kulturnih i drugih dostign'l\ca zemlje. Zena kao
gradanin svoje socijalisticke zemlje nalazi sebe u svim
formulacijama koje govore o pravima i duznostima gra<lana. Ta prava su takva da u stvari predstavljaju poveJju samoupravljanja. U njegovim. formulacijama nalazi si:rok prostor i daljnji program nase zajednice na rjesava:nj\,t i onih pitanja koja ce dovesti do takvih drustvenih
lli
/
3
/
�promjena u kojima ce puna emancipacija zene biti prirodno stanje naseg drustva.
U nacelima Ustava Socijalisticke Republike Bosne i
Hercegovine, kada se govori o Socijalistickom savezu, izmedu ostalog se kaze da gradani treba da se bore >>polazeCi od principa ravnopravnosti i jednakosti zene i muilkarca, za Sto Sire i potpunije uCeSCe Zene u ekonomskonl, drustvenom i politickom zivotU<<. Jer, i pored toga sto je ravnopravnost zena ustavni princip, sto je sastavni dio dubokih drustveno-ekonomskih promjena i sistema vlasti,
-njeno puno ostvarenje zavisno je od stepena privredne razvijenosti zemlje, od stepena uposlenosti zene i njenog
znacaja u nacionalnoj privredi, od zastitnog zakonodav. stva za majke i djecu, od nivoa prosvjecenosti i kvalifikovanosti _u kome Zene zatiCu politiCki i pravni akti ravnopravnosti.
.
'
·
Polozaj zene je zavisan i od stanja svijesti citavoga
druStva, pa i samih Zena, ~ad tradicija, navika i vaspitanja koje i_muSkarci i Zene nose iz porodice i dru.Stvehe sredine u kojoj su rasli. J er, r:i.di se ne samo 6 jednakosti
... zena u sirokoj drustvenoj zajednici, nego i 0 njenom polozaju u porodici, shvatanju uloge zene, majke, zenskog
o!jeteta i njegove buducnosti.
Radi se i o tome koliko_jedrqstvo.svojim objektivnim
razvitkdm i svjesnim nastojanje~ preuzim;, na sebe rjeoavanje tmih: pitanja koi'! stoje na putu ostvarenju pune
ravnopra,vnosti: omogucavanje zapqsljavanja pod jednakim uslovima, obezbjedivanje prava na skolovanje,- kao i
rjesavanje konflikta koji nastaje izmedu funkcija zene u
javnom zivotu 1 funkcija materinstva-.
BILA JE DVOSTRUKI ROB
·. Milione zena u nasoj zemlji zatekla je ravnopr;wnost
. kao nepiSmene, ekonomski zavisne, nenavil$:nute na druiltveni Zivot i koriscenje svojih prava.
l
Osim u_.najdrastiCnijim vidovima nepismenosti, niSke
kvalifikacione struke, pune ekonomske zavisnosti - breme proslosti ispoljava se-i u drugim vidovima. Vijekovima
formfrana pravila ponaSanja i obiCajne norme ne mogu se
mijenjati dekretima i odjednom. Pogotovo, kada se te pro.mjene odraZavaju· na naCin Zivota- ljudi u porodici, u braku, u odnosima roditelja i djece itd. Pa iako se nacin ziVO"
ta porodice i polozaj zene u njoj i u drustvu svakodnevno
mijenja, jos uvijek djeluju stara i pravila i norme pored
novog sto je tek pocelo da · se afirmise. Treba da proc1e
mnogo ·vremena dok jedno stanje koje stvaraju zakoni;
pravna alda i svijest avangarde dode do takve cvrstine da
postaj e · obicaj i moral drustva .
Zene Jugoslavije, a naroCito zene Bosne.i Hercegovine imaju za sobom teSku proSlost Ciji- tragovi nisu mogli
bi ti izbl:isani u kratkom vremenu od 18 godina kada j e
proklamovana ravnopravnost Zena Jugoslavije. Danas_nam
izgleda neshvatljivo da je prije nepunih 20 godina__Bosna i
Hercegovina na evropskom kontinentu hila jedna od posljednjih oaza zara i feredZe,. najveCe, nepismenosti i degradacije zene na bice bez punih osobina covjeka. Sva
-ropstva kroz koja su proSli naSi narodi i naSa zemlja za
zene su bila dvostruka. Osim sto su. sa ci tavim narodom
dijelile sve tegobe, bijedu, siromastvo i politicku obespravljenost, Zei:te su i pravno, i politiCki i ekonomski, u drusivu i u porodici tretirane kao drugorazredna bica. Svi v lacJ.ajuci pravni akti diskriminalisali su zene ne samo u drustveno-politickom i ekonomskom zivotu, nego i u braku
i porodici. Takav polozaj zene, regulisan zakonima, obilno
su <,iopunjavale i reli_giozne_ norme j obiCajno ·pravo, Cime
se upotplinjavao kodeks pravpa i normi o ulozi zene, nje. nom ponasanju, vaspitanju i moralnim kvalitetima. Du"
gotrafria turska vladavina sa posebnim reZimom za· Zene,
koji je propisivala vjera i obicaji, stvarali su u Bosni i Hercegovini i najropskije oblike zivota zene, kao sto su noSenje zara i feredZe, fi?.nogoZenstvo, totalno izoliranje Zene
od druiltva koje je iskljucivalo svako obrazovanje i svaki
uticaj zene cak i u sopstvenoj porodici. ·U inaee nepovoljnim uslovima za najminimalnije obrazovanje naroda, Zen-
4
5
�ska djeca su, po pravilu, bila iskljucena od svakog skolo~
vanja, u selu u potpunosti, a u gradskim naseljima je skolovanj~ zenske djece bilo daleko manje nego muske.
Prema zvaniCnim podacima austro..:.ugarske uprave iz
1910. godine u Bosni i Hercegovini bilo je od 7 godina pa
na vise svega 177.168 pismenih lica ili 11,95% od cjelokupnog stanovnistva. Na 100 muskaraca bilo je pismenih
16,81•/o, a ad 100 zena bilo je pismeno 6,54%. Pismenost
hrvatskog stanovnistva iznosila je 22,55°/o, srpskog 10,08''/o,
a muslimanskog svega 5,35°/o. Nepismenost Zena Hrvatica
iznosila je 83,86'0/o, Srpkinja 95,60'0/o, a muslimanki 99,68D/o.
Kolonijalnoj upi'avi i njenim ciljevima u Bosni i Her.:.
cegovini nije ni trebalo, ni odgovaralo da uCini viSe na
prosvjecivanju naroda i bi!o joj je u interesu da se slozi sa
otporima konzervatizma· koji je pruZan naroCito prosvjeCi"' yanju Zena. Tako su, na primjer, na zahtjev jednog broja
konzervativnih muslimanskih poslanika u Bosariskom saboru 1912. godine u Zakonu o osnovnoj .skoli mo<·ala biti
izuzeta muslimanska Zenska. djeca od obaveze da je pohadaju.
Izgleda cudovisno, ka!l.a se danas Cita koliko je polemika vodeno, koliko je lmjiga napisano, koliko je argun1enata- upotrijebljeno u odbrani neznanja i primitivizma,
kolika je pogrda upuceno protiv svega sto je napredno,
protiv svakag pokusaja da se zene izvuku iz mraka .u kome
su zivjele. Begovi i age, politicari i vjerki funkcioneri;
SkOlovani reakcionari i zatuc~ni primitivci na1azli su zajed_;
nicki jezik kada je trebalo nesto mijenjati u polozaju zene.
Ulaza_k Zene u privredu, izazvan prvim poCecima industrij e i kapitalistickih drustvenih odnosa, a kasnij e i prvim svjetskim ratom bio je, osim niskim nadnicama; teskim uslavima rada i ekspldatacij om, pracen moralnGm
osudom zena koje rade. Naziv »fabrikusa« bio je pogrdan
izraz za hiljade zena koje je bijeda natjerala da se zaposljf!vaju i da izdrzavaju svoju porodicu. Dak su konzervativci sa sentimentalnom romantikom idealizirali ulogu
zene i ~majke, njenu nezamjenjivost na kucnom GgnjiStu,
.siromastvo je tjeralo zene u prostituciju, prasnju ili podnosenje najgorih ponizenja u braku. Malo koja istorija obi6
I
!
··~:,
i
'
luje taka drasticnim primjerima dru.Stvenog i licnag negiranja ljudskag dastajanstva zene i totalne obespravljenosti. Od obicaja da sijeda starica ustaje pred djecakom i
ljubi mu ruke, da zena ne sjeda za isti sto sa mu.Skarcem,
da rada u stali, dane maze biti. tutor svajoj rodenoj djeci,
da-<ljevojka mora da se ·udaje za onaga koga joj roditelji
odaberu, do pokrivanja muslimanskih zena i' djevojaka,
prava »pustanja« zene - sve je to upatpunjavalo zakonima utvrdenu paliticku, drustvenu i ekonomsku nejednac
kost zene. Materinstvo - proglasenim prirodnim i svetim
· pozivom zena, - biljezilo je preko 50•/o smrtnasti djece
od jedne godine.
' Zakoni i vj era propisivali su:
'
»Ljudi 'SU skrbnici, starjeSine i zaStitnici nad Zenama,
zato sto ih je bog uzvisio nad zene i zato. sto !judi trose
na potrebe Zena«.
»Dobre, valjane Zene su one koje su posluSne, odane
cuvarice svog postenj a i cuvari svega sto.. im muzevi povjere, cuvari imetka muzeva. One koje vam izgledaju neposlusne, neodane, upucujte blagim uputama, predikom iz
vj erskih prppisa, aka to ne pomogne, onda se odvoj i te od
postelje, aka ni tq ne pomogne, onda upotrebite silu koja
ne ostavlja znaka, masnice na njenam tijelu, pa ako vam
· se pokore, vise nemate sta od njih tra~iti«.
Prava otpustanj a zene kod i:nuslimana koje j e, po serijatskam zakonu, a on je imao znacaj drzavnag zakona,
predate muzevima, branjena je kao stvar koja je u interesu Zena:
·
»Maze zena pociniti sramotna·djelo iii imati'manu koju
ni vjera ni ljudska savjest ne· trpe. Kada ne bi bio vlastan
muz da sam raskine .bracnu vezu i rijesi se takve supruge,
n ona neCe dp. se rastavf, onda bi muZ morao iCi na sud i
traziti sudbimu rastavu braka, gdje bi valjalo .otkriti zeninu sramotu. Na primjer, zena u potaji pdcini preljubu
s nekim i njezin mu:l za to sazna pa ne maze da ostane
s njom u zajednici. I drugih takvih ruznih djela i mana
moze biti s kojima se covjek maze opravdati za otpustanje zene, kada bi morala ici na sud, ta bi se sramota at7
�I
I
i
I
krila, tako da bi zena tesko nasla iza toga cestita covjeka
koji bi je uzeo. Ovako, kada je muz vlastan sam razvrgnui.i brak, on jednostavno i tiho izjavi Zeni: nisi viSe za mene
i puStam te«.
Ovo je pisano 19.31. godine u mnogobrojnim polemikama koje su vodene 6 emancipaciji muslimanske Zene. Bilo . ·
je trezvenih pojedinaca, narocito medu mladom muslimanskom inteligencijom, koji su shvatili neoddivost takvog ·
stanja i drustvene posljedice koje proizilaze iz izoliranosti muslimanke i njene nepismenoSti u druStvu, koje se
mijenjalo i postavljalo druge zahtjeve i zivotne uslove.
Kroz polemike koje su vodene moze se najbolje pratiti polozaj muslimanske zene Ciji su zivot iza musebaka i pod
zatom prikazivali kao srecu i ideal protivnici i najmanjih .
promjena u poloZaju Zene pozivajuCi se na vjeru, svetinju ognjista i prirodne funkcije zene. U jednoj brosuri izdatoj 1918. godine pise:
»Zatvorenu mU:slimanku nista nije bodrilo na borbu,
nije je podsticalo.da se dusevno i umno jaea prikupljajuci
iskustvo iz j.avnog Zivota i rada i uopCe upoznavarije druStvenog stanja, napretka, njegove mane i dubine zla, da
bi se· licno uzdizala i da bi se osposobljena posluzila idealima svoga naro,da.
'
A sto je najgore, najzalosnije i najkobnije, ana ne
moZe radi svoj e ograniCeriosti i skuCenosti svoj e rodeno
dijete podstaci i oduseviti za svoj harod, njegovu slobodu,
prosvj etu, privredu, rna za -niSta.
0 svijetu riisu im ulijevani nikakvi ispravni pojmovi. Od nje se je stvorilo lutkicu, bebicu jadnu. K,ada je rat
nastao i muske glave otisle na ratiste, za one koje su bile
ovisne b · zaradi skrbnika prestala je opskrba. ~Bebica je
ipak morala jesti; jer nije znala privredivati, rasprodala
je sto je mogla. Sto je prodavala i kupovala silno su je
bezdusnici izvarali. Kada je i toga nestalo, bila je upu6ena
stalno na ono drzavne potpore, da s njom kupi neku crkavicu iz aprovizacije«.
·
ZalazuCi se za otkrivanj e muslimanki i njihova skolovanje,. pisac otkriva i to da su se muslimanke pocele pro'bijati kroz neprohodr:ost ropstva u. korrie su zivljele i kaze.:
8
I
I
I
I
t
. »Ima jos jedna vrlo interesantna r\ltna pofB:va k~>jE1
. vrlo karakteristi.cno crta du8evni i uopste kulturnl mvo
nase _zene. To je ana ele!<tricna brzina kojom je veliki broj
:mush_mank! grada Sara] eva stupio u socijalisticki organi:zr.ram prole.tanJat. Socijalisticke ideje, ideje nezadovolj;n~a sa dr:>stveml!' poretkom, bile su dakle prve, koje su
b£.le u stanJu da ucme ono na oci nemogucno cudo: da mushrna~ka •zade' u svijet. Mozda je ta struja potekla od sil;ne;blJede, a mozda i iz nemara i bezbriznosti naseg duhov':''~tva.} prvaka! ah kad d':' pred rat.mirna, kao crna plaha
1 :s,rdlJwa mushmanka, bnzno sakrita lica i. vanjstine, kada
:Sl', dakle, ta musl!manka baca u narucje socijalizmu to zna.Ci da se iz.a njena vela zbio u dusi takav preokret koji niko
od nas nije ni zapazio, a kojim niko ni danas ni' iz daleka
ne _daje <;V~ v!'~nosti koja ga ide. U radnickom domu prec
sta)e moe carsiJe. Tu gospodare samo drugovi i druo;arice
tu mWJlimanka sa svojim drugom zajedno sjedi za stolom'
raspravlja> tu i!! zariste odakle ce se iz mase musliman~
t.o~ ,naroda ~ciniti proletarijat u internacionalnom socijalistlckom sm1slu«.
·
UZ RADNICKI POKRET I REVOLUCIJU
: Svi ~i zakon~ i obicaj_i bili s': ria snazi sve do 1941. godme. Om su odrzavam bi]edom 1 neznanjem, romanticnim
uljepsavanjem i idilicnim predstavljanjem zene koja »drzi
tri ·stupp. kuCe«, »kuCa _ne Stoji na zemlji nego na· Zeni«,
»junacka majka koja rada junake« itd. A za to vrijeme
nepismenost zene u BiH iznosila je 84"/oa u nekim kraje~
vima i '91% (bivsa Vrbaska banovina ~ 1937. godine),
Nije slucajno da su zene u BiH pri]azile radnickom
pokretu koji je sadrzavao u svom programu i oslobodenje
Zene. Ula'zeCi u J?rivredu, one su ulaZile u klasnu borbu sa·
poslodavcima i kao radnici i kao zene ciji je rad bio manje
placen, materinstvo nezasticell.o, eksploatacija najsutovija.
Prvi ulazak zena u fabrike obiljezen je i njihovim borbec
roim akcijama koje su vodile sa svojim.drugovima za bo]ji
zivot i zastitu radnicke klase. Od prve velike akcije rad9
�:nica sarajevske Duhanske tvornice, velikog strajka 1900.
godine, do narodnooslobodila~ke borbe rastao je broj _rena
boraca za emancipaciju zene na strani radnickog pokreta
koji je jedini tretirao zenu kao ljudsko bice, pozivajuc~ je
kao ravnopravnog i sposobnog clana drustva u borbu 1 za .
njeno oslobodenje. Ukljueujuci u. ':_VDj progr~:n .ostvaren~e
pravne i politicke ravnopravnosti zene, radmckl P.okret J.e
· sirio svoj uticaj ne samo na zaposlene zene, nego 1 na m1"
lione zena koje su zivljele pod terorom srednjovjekovnih
zakona i obicaja, koji su ih obespravljivali i u drustvu i u
porodici.
.. · ·· ·
Opredjeljlvanje'''ia marksisticku. ideologiju i borbu
radnickog· pokreta{pHpadanje Komunistickoj pa~tiji znacilo je .i usvajanje 1lovog morala u odnosu. n~ zenu kao
Clana drustva borca za nove odnose medu lJudrma, novog
morala u braku iporodici: Sarno u takvim odnosima mogla se stvarati drukcija svijest zene, njeno povjerenie u
pokret za koji se bori, kao i povjerenje u sv:~ie vlas!ite
snage. Uticaj ideologije radnickog pokreta, kOJl se snazno
sirio medu zenama, izazvao je ogorcenu hajku svih neprijatelja radnicke klase, svih pobornika burzoaskog poretka
i ugnjetacke vlasti. Ukljucene u radnicki pokret, z~e su
postavljale zahtjeve za pravnom i politi~ko_m r~vnoprav
noscu izmjenama zakona 0 bra:ku 1 nasl]edlvan]U, ]ednakim ~agradivanjem u privredii javnim sluZbama, zastitnim mjerama na radu i zastiti materinstva. One su uccstvovale u akcijama protiv skllpoce, za povecanje nadnica, ukljucivale se u velikllnarodnu borbu protiv rata i fasizma. Sve tribine nenarodne vlasti, burzaske politicke partije, ·crkveni oltari l- reakcionarna drililtya, pomaga.le su rezimima u suzbijanju naraslog radnickog pokreta i njegove
ideologije. U ime vjere, .svetosti porodice, spasavanja morala i cednosti zene- bacane su najvece klevetena komuniste
i njiltove, prisi;alice; optuzujuci ih kaq nosioce razaranja
porQJ:llce, ia;>:bijace sV-etih tradicija koje su stvarale vjera
i obicaji naroda.
·
· . Pobjedonosna revolucija i narodnooslobodilacka borba potvrdili su visokll politiekll svijest zena, njihQvubqrbenu spremnost i pripadnost naprednim snagama dl>ujtvi>Oslobodenje je zateldo zene Jugoslavije na frontovim:lt,,JJ!',
10
'i
I
!
I
!
1
l
rukovodeCint duznostima, raZU:im. politickim funkcijama i
u odborima nar.odne vlasti, pri cijem su stvaranju imale
vee aktivno i pasivno biracko pravo. Svojim ucescem u
borbi, u birackom tijelu, u politickim akcijama i radu drustveno-politickih organizacija, zene Jugoslavije su se identifikovale sa najprogresivnijim snagama zemlje i ogromne
doprinijele pobjedi nad okupatorom. i reakcionarnim snac
gama.
. . Ucestvovanje u oslobodilackoj borbi uzdiglo je za
kratko vrijeme na najodgovornije polozaje 'stotine i hiljacte·zena i mladih djevojaka sposobnih i nezamjeniivih na
svim radnim i borbenim mjestima i u svim politickim i
drugim forumima,. svuda gdje se rjesavala pobjeda revolucije. Tada su vee -zapocele duboke promjene u shvatanjima mjesta i uloge zene u dru5tvu i utvrdeni putevi za
njenu afirmaciju u privrednom i drustvi>no-politickom z.ivotu zemlje ..
Narodnooslobodilacka borba i r~volucija ubraja tekovinu ravnopravnosti Zene medu- svoje najkrupnije tekovine. Za zerie Jugoslavije ravnopravnost znaci ne samo ukidaJ?-je najropskijih oblika zivota; nego siroka politicka prava, pravo na rad, na skolovanje, na jednaki licni dohodak,
na zastitu materinstva. Ali dekretima revolucije nije moglo biti llklorijeno naslijedeno stanje koje je ostavi(} period
neravnopravnosti i diskriminacije. Zato se u programu Saveza komunista ka.Ze: »Problem ravnopravno~?ti Zene u Jugoslf!Viji nije vise politicki problem, niti problem pravnog
polozaja zehe u dru5tvu; on je uglavnom postao kao problem· ekonomske nerazvijenosti, primitivizma, religioznih
shvatanja i drugih konzervativnih predrasuda, privatoosvojinskog odnosa koji jos dejstvuje na zivot·u porodici«.
VECA EKONOMSKA NEZAVISNOST
Sa promjenama politickog polollaja zene poslije revolucije iSle su i promjene njenog polozaja i znacaja u !lko~
nomskom zivotu. Opsti ekonomsko-drustvenl razvita(<, brlJ
�za industrijalizacija u uslovima druiltvenog vlasnistva nad ..
sf.edstvima za proizvodriju i planskog usmjeravimja privrednog razvoja, stvorili sumogucnost za bdi ulazak zena
u privredu i sticanje njihove ekonomske nezavisnosti.
Sarno od 1952. do 1961. godine broj zaposlenih zena u Jugoslaviji povecao se za 80°/o. One predstavljaju u · Jugoslaviji treCinu, a u Bosni i Hercegovini_20,5°/o od ukupno
zapo&lenih u druiltvenom sektoru. Manji procenat zaposlenosti Zena u Bosni i Hercegovini proizila,zi iz strukture
privrede u kojoj preteze metalurgija, rudarstvo, gradevinarstvo i drvna industrija, dok su nedovoljno razvijeni industrija iliroke potrosnje i tercijalne djelatnosti ·u kojima
najvise 'nalaze primjenu zenski rad.
.U nekoliko grana privrednih djelatnosti i javnih slu~
zbi zene u nasoj Republici Cine znatan ili cak pretezan dio ·
zaposlenih: tekstilna industrija 60'/o, duvanska.56,9'io, graficka 49,2°/o, elektro-industrija 28'0/o, prehrambena · 29,8'/o
itd.; trgovina i ugostiteljstvo 35,6'/o, u ustanovama i slui:bama radi 41,1'/o zena. u ukupno zaposlenim zene predstavljaju u bankama 63,6'/o, finansijama i osiguranju 60,4'io,
u zdravstvenoj djelatnosti 61,9'/o, socijalnoj zastiti 56,7'/o,
prosvjeti 52,3'/o, socijalnom osiguranju 51,9°/o itd. Alm bi
zaposlenost zena· u ovim granama djelatnosti posmat!'ali
u pojedinim komunama dosli bi do jos vecih procenata,
sto narocito vazi za najrazvijenije koinune nase Republike. U pi'eko 20 opstina Republike procenat uposlenih zena
nalazi se iznad republickog prosjeka i krece se i do 39%
od ukupnog broja zaposlenih (opstimi Centar-Sarajevo).
U navedenim··procentima rijeC je samo o Zenama za--poslenim u gradskoj privredi. Ako podemo jos i od Cinj~
nice da u Jugoslaviji na selu ima preko 47'/o privredno
aktivnih zena, da su domacini velikog broja poljoprivrednih gazdinstava zene, onda se dolazi do zakljucka da su
zene postale znacajan faktor privrede i njenog daljeg ,iacanja.
Uoeljivo je da je procenat zaposlenih zena u .druiltvenm'ri ·sektoru polj oprivrede znatno ispod opsteg procen ta
njihove zaposlenosti i i2nosi u· Jugoslaviji 18'/o, a u Bosni
i Herceg'ovirii jos inanje. I pored porasta broja drustvenih
'12
i
~j
\
'
,,
i
·~
gazdinstava u poljoprivredi i njihove sve vece uloge u
stvaranju tdnih viskova, i pored sve brzeg procesa. razvoja kooperativnih odnosa individualnih proizvodaca sa
druiltvenim sektorom (zadruge, preradivacka industrija),
na mehanizaciju i savremenije tehnoloske procese poljoprivredne proizvodnje, kao i na tradiciju zenskog rada u
poljoprivredi, mnogi faktori, medu kojima je krupan ikonzervativno shvatanje da zene ne mogu uspjesno obav1jati
poljoprivredne poslove, uticu na manje zaposljavanje zena
u poljoprivredi i nedovoljnu druiltvenu orijentacijv na
ukljucivf'mje seoskih zena urad na drustveno-ekonomskom
preobrazaju sela. Mi se danas nalazimo u fazi kada potrebe zemlje 'zahtijevaju sve veeu i raznovrsniju poljoprivrednu proizvodnju i brze mijenjahje drustvenih i ekonomskih odnosa na selu. Sigurno je da ovaj veliki rad moze
ici brze ako se u njega ukljuce i zene kao vazan faktor
proizvodnje i mijenjanja drustvenih odnosa.
U Bosni' i Hercegovini, prema popisu stanovniStva, ima
oko 100.000 zena vise nego muskaraca. Veei broj zena nalazimo naroCito u pretezno poljoprivrednim rejonima. Mo. starski srez ima 25.000 viSe Zena nego mu.Skar..aca, banjalucki oko 24.000, dobojski oko 16.000, bihacki oko 12.000,
· tuzlanski oko 13.000, a Sarajevo svega 6.000, sto potvrduje cinjenicu da je odnos muskaraca i zena disproporcionalan u pretezno poljoprivrednim srezovima; a po pojec
dinim opstinama razlike iznose i po nekoliko hilj ada. Ove
· disproporcije ne pojavljuju se kao vitalni fenomen, jer sli·ka radanja muske i zenske djece ne pokazuje digresije.
Razlike u ukupnom broju su posljedica rata, a posmatrane. na uzim teritorijama pok>f;<uju da su nastali ka!> poslje- ·
dica .vece migracije muskog stanovnistva u gradsku privredu, usljed cega su viskovi karakteristicni samo za selo.
Oko 34'/o seoskih gazdinstava u Bosni i Hercegovini
imaju prihode i od rada van poljoprivrede, a postizu ih
zaposljavanjem muske radne· snage u industriji, rudarstvu, gradevinarstvu i raznim sezonskim djelatnostima,
sto povecava ovisnost ovakvih gazdinstava od zenske radne snage. Prema popisu stanovnistva od. marta 19fiL goIJ
�~
dine, procenat ~tivnog zenskog stanovnistva na selu~~ u
ukupnom zenskom stanovnistv)l iznosi 68,5'/o.
Sarno ovo nekoliko 'podataka dovoljno je df! se dode
do zakljucka da borba za povecanje polji>privredne proizvodnje ne moze biti uspjesna,· ako i seoske zene kao proizvodaci i gradani ne budu ukljucene u drustvene naponi da se to postigne. Njihovo kvalifikovanje i ukljucivanje u ovaj rad znacice brzi korak i u proizvodnji, a i brze
~ mijenjanje drustvenih i porodicnih odnosa na selu. f'oljoprivreda je oblast u kojoj novi odnosi tieba da seoslm
z.enu, koja je u privatno-svojinskim odnosima anonimni
proizvodac i ekonomski zavisna, legalizuje kao znacajnog
cinioca proizvodnje i graditelja novih drustvenih odnosa.
To ce mijenjati i seosku porodicU: i njen~a: shvatanja u odnosu na ~kolovanje zenske djece i njihovog pripremanja
za Zivot.
SKOLOVANJE I STRUCNO OERAZOVANJE
~
Ostvarenje ekona:mske samostalnosti Zene kao uslova
njene emancipacije ne ide ravnon'ljerno u Citavoj zemlji.
Ulazak zene u privredu odnosio se u prvom periodu industrijalizacije vecim dijelom na gradske zene, dok je poe
sljednji period obiljezen sve veCim ulaskom seoske zene
u drustveni sektor privredivanja. Time je pojacan pritisak za ulazak u privredu zena bez kvalifikacije sto predstavlja specifican drustveni problem. Sasvim je drugi polozaj zene koja se kao nekvalifikovana pojavljuje sa zeljom da se zaposliod one koja sa odgovarajucom spremom
popunjava radno mjesto na kome je neophodna. Razlikuje
se ~i njihov licni odnos prema ra:du, a i stav sredine u koju
dolaze: u prvom slucaju zaposljavanje djeluje~ kao licna
potreba, ,:~ u ~drugom kao zadovoljavanje potreba drustva.
~ Posebne teskoce za nekvalifikovane zene predstavlj a
promjena sredine i· cinjenica da nisu vaspitavane u skladu
sa druiltvenim kretanjima i svojim sopstvenim putem u zivot. U tom pogledu nije jedoaka situacija u cit'!voj zemlji.
Republika Slovenija, kao i dijelovi Hrvitske, danas~ su na
takvom >1iupnju privredoe razvijenosti, ne sa~o u P.ogledu razvijenosti pri'vrede nego i u pogledu razVlJenostl terdjalnih djelatnosti, da mogu obezbijediti mno~o razn.ovr~
snije djelatnosti i radoa mjesta za~zene. . OVl~ kraJ.7Vl-~
'!
rna u kojima ima manje seoskog stanovmstva,. 1 u l<,<;Jlma
~ ~su radne rezerve sa sela daleko manje, otvaraJU se s1roko
vrata za Ulazak zena u proizvodoju. Potreba za radnom
snagom, veca tradicija poslovnosti zena, vis~. nivo obrazovanja i kvalifikovanosti cirri taj proces brzlm, bezbolmjim i sadrzi komponentu veceg drustven_og . interesa .za
u]djucivanje zena U drustvenu proizvodnJU 1~ osta]e dJeJntnosti. u tim krajevima na zaposljavanje zena i zenske omladine djeluje pozitivno i raspored industrije na
sirem podrucju, sto doprinosi vecim mogucnostima da se ~
zene i zenska omladina lakse ukljucuju u privredne organizacije svoje komun,e ili kraja u kome zive.
~
Neke republike, kao na primjer, Makedonija, Bosna
i Hercegovina, Crna Gora i dijelovi Srbij e (Kosmet i Metohija), tek ~poslije rata dozivljavaju najdublje promjene
u privrednom razvitku. ·One su u isto vrijeme i dijelovi.
Jugoslavije u kojima su zene prije rata predstavljale, po
pravilu izdrzavano stanovnistvo, najmimje se skolovale i
ii.ivjele pod uticajem najkonzervativnijih pravnih i religioznih shvatanja i obicaja o mjestu i Ulozi zene u drustvu i porodici. Pa, i' pored ogromnih uspjeha postignti~
tih dosada u izmjeni njihovog polozaja, naroCito polozaja
mladih zenskih generacija, treba jos velikog napora i vremena da zene mogu pod jedoakim uslovima stupiti u privredoi tivot i drust:veni rad.
Na putu najosnovnije afirmacije ~ i Jicne i drustvene ~ za puho zadovoljavanje na radnom mjestu u pro1Zv'odofi kao i za puno koriscenje svih prava i duznosti clana radoog ~kolektiva pred veliki ·broj zena isprecavaju se
teskoce zqog nedovoljne pismenosti, ili.skog opsteg ob~a~
zovanja i nemanja strucili.h kvalifikacija. Iako se u naso]
~ privredi zaposlio najveci broj niladih zena i. djevojaka?
ipak su one jos uvijek na~nizem nivou kvahftkovanostt
nego muSkarcL·
15
�U poredenju sa stanjem prije rata postignuti su znatni uspjesi u skolovanju omladine ucipste, pa i u skolovanju zenske omladine. Sarno izmedu dva posljednja popisa
stanovnistva - 1953. 1 1961. - pokazuju se vidne razllke
u broju kvalifikovanih zena. Za tih osam godina ucetvorostrucen je broj fakultetski obrazovanih zena, za dva i p<>
puta povecan. je broj zena sa gimnazijskim obrazovanjem,
za 50'0Lo je viSe Zena sa srednjom struCnom spremom, za
120'/o vise je djevojaka sa punom osmogodisnjom skolom
· itd. U ukupnom broju ucenika u srednjim skolama djevojke uCestVuju sa znatnim procentom: u gimnazijama ~a
42'/o, skolama za nastavni kadar 52°/o, u raznim skolama
za srednji strucni kadar sa 45°/o, ·u ekonomskim sa 51'/o,
·medicinskim 68'/o, tehnickim 28'/o, poljoprivrednimsa 19%
itd.
Sa opstim povecanjem visih skola i fakulteta i porastom bmja studenata znatno je povecan i hroj djevojaka:
u skolskoj 1961/62. bilo je 4.567 studenata visih skola, a
od toga 26°/o djevojaka; od 10.058 studenata n_a fakultetima bilo je 27'/o dj.evojaka itd.
·
Ipak skolovanje i kvalifikovanje zena u Bosni i Hercegovini jos uvijek znatno· zaostaje za opstim drustvenoc
ekonomskim razvitkom i. potrebama.
Zaostajanje u skolovanju zenske cljece i omladine postoji i u osnOvnom Skolovanju, naroCito u vi.Sim razredima
osmogodisnje skole. Dok je brojcani odnos muske i zenske
djece u prv,a Cetiri razreda normalan, u viSim razredima
osmogodisnje skole dolazi do naglog opadanja ucenica,
taka da njihov broj od V-VIII razreda iznosi svega 20'/o.
Te su pojave karakteristicne za. selo gdje jos vlada slwatanje -da djevojci, s obzirom na buducnost majke i doma/ dee, skolovanje nije potrebno. Time se vee pocinje·sa ogranicavanjem mogucnoSti seoske djevojke da odabere put
u zivot i umanjuje njena sp 0 sobnost za snalazenjem u raznim Zivofnim situacijarna. Bez osmogodiSnje Sko~e_ -t?Ze se
16
:zaposliti i napredovati na radnom mjestu, bilo da se radi
,0 privredivanju u gradu ili u poljoprivrednoj proizvodnji.
Popis sta\}ovnistva dao je najnovije podatke o pismenosti stanovnistva. Po.datak od 32% nepismenih u Bosni i
T!ercegovini rasclanjen na muskarce i zene pokazuje da je
nepismenost u prvom redu problem zene. Pai ako postoje
·ogromne razlike u pismenosti zena prema starosniri1 gru"
:pama, oCigletlno je da ce proCi jos dosta vremena dok se
postigne cilj da. se ne stvaraju nove generacije nepismenih.
u periodu izmedu dva popisa ucinjen je vidan korak.
:naprijed u razvoju skolstva i samim tim znatno smanjeni
procenti nepismenosti. Tako je prema popisu iz 1953. godine broj nepismenih- muSkaraca iznosio 21,81{1!o, ·a Zena 57°/o,
dok je.1961. godine zabiljezeno 16°/o nepismenih muskara·ca .i 47,7'/o nepismenih zena.- Iako je procenat nepismenih
u Bosni i Hercegovini medu najveCim u Jugoslaviji, on je
narocito visok ako se uporeduje samo pismenost zena. Tako
na primjer Srbija ima 32,8'/o nepismenih zena, Crna Gora
33,1'/o, Makedonija 34,6"/o, .a Bosna i Hercegovina 47,7'/o.
Jos su vece razlike kada se uporeduje odnos nepismenosti
djevojaka u starosnoj grupi od 10-19 godina - Srbiii
taj procenat iznosi 5,9'0/o, u Crnoj_ Gori 4,1'0/o,. a u. Bosni i
Hercegovini 18,2°/o.
U starosnoj grupi od 10-19 godina ko)a ima 310.632
djeyojke, bila je 56.391 nepismena. U uzrastu od 20-34
godine- podatak je jos tezi: od 452.537 mladih zena i dje, vojaka bilo ih je nepisp:1eno 187.420.
· U dvije opstine u Bosni i Hercegovini ima nepismene zenske omladine od 10-:-19 godina preko. 50'/o - Kotor Varos 57,8'/o i Skender Vakuf 72,2'/o. U cetiri opstine
nepismenost se krece od 40-50'/o - Teslic 46,6'/o, Vlasenica 40,3'/o, Seko;,.ici' 48, 7''/o, Trnovo 41,8''/o. U osam opstina nepismenost iznosi od 35-40·0fo - Drvar 38,1'/o, Te, Sanj 37,T9/o, Bratunac 39,5"/o, Kalesija 34,5'0/o, Srebrenica
. 36,6'/o, Cazin 38,1 'lo it d. U 27 opstina procenat nepismene
zenske omladine iznosi od 30-35'/o u 22 opstine., od
:: 25-3 0'/o i td.
17
�Jos. je teza situacija sa .pismenoscu zena u starosiwf
grupi od 20~34 gocline. Opstine Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kljuc, Jajce, Kotor Varas, Skender Vakuf, Bos. Krupa, Cazin, Kladusa, Teslic, Tesanj, Prozor, Bratunac, Kalesija, Sekovici, Vlasenica,.Zvornik i Zivinice imaju preko·
50•/• zena nepismenih u ovoj starosnoj grupi.
Kad govorimo o ovim brojkama, onda njih treba gledati ·sa stanovista licne sudbine ovih zena i djevojaka · i
drustvenih problema koji iz njih proizilaze. Drustvo se·
njima ne bavi samo sa stanovista ispunjenja zakona o obaveznom skolovanju djece i omladine. Obrazovanje i kvalifikacije su postale sastavni dio problema nacionalne privrede, njenog napretka i rentabilnosti, a zene su znatan
faktor privrede i kada je rijec. o njenoj ulozi u poljoprivrednoj proizvodnji, a postaju to sve vise i u gradu.
Zaposljavanje zena islo je mnogo brze od skolovanja.
i kvalifikovanja.
·
Jedna od oblasti u kojoj je znatno zaostajanje zena je ..
njihova ·uces6e u skolama · Z'l kvalifikovane radnike, kao ;·
u centrima za sticanje kvalifikacija zaposlene radne snage. u skolama ucenika u privredi i u skolama sa prakticnom obukom od ukupnog broja ucenika, koji je iznosio ··
na· pocetku 1962/63. skolske godine 12.659, djevojke ucestvuju sa 11% .. Ako se zna da se u ovim skolama pripremaju kvalifikovani radnici za razne grane industrije, pro-·
izvodno i usluZilo zanatstvo, trgovinu i ug.osti te1j stvo i ostale servisne djelatnosti, da je ponuda zenske radne sriage
u zavoclima za zaposljavanje znatn::t, da su to pretezno ·
zene .i zenska omladina bez kvalifikacija ~ onda je pri- ··
prema omlaclinki z<,t poziv kvalifikovanih radnika ozbiljan
problem. Pogotovo sto se niz djelatnosti, narocito u zanat- ·
stvu, mogi.t obavljati s,amo pod. uslovom pripreme i kvali- ·
fikovanosti.
Slicnu situaciju nalazimo i u institucijama u' kojima
sticu kvalifikaciju radnici koji su vee zaposleni. Tako je
u 1961. godini stoklo zvanje visokokvalifikovanih radnika
2.376; od toga 1,1% zena, kvalifikovanih 9.475 od toga ,
6,3% zena, polukvalifikovanih 4.444 od toga 14% zena.
18
U ukupnom broju radpica )1. Bosni i Hercegovini prerna anketi Saveznog zavoda za statistiku o problemima zaposlene zene nekvalifikovane radnice ucestvnju sa 47,7°1•.
Prema istoj ailli:eti vicli se da vecina zaposlenih zena .p;i7
pada·m]adim generacijruna: 29,8'/o.imale su staz do 3 g()"
cline, 21,3°/o od ~6 godina, od 7~9 godina 7,4%, od 10~12
godina 18,3%, sto znaCi da j:e i u njihovom interesu i u in. teresu druiitva da ra:de na svom strucnom uzdizanju.
U sistemu strucnog pbrazovahja, kakav se razvija kod
nas, postoje velike mogucnosti sticanja strucnih kvalifika~
cija na radnom mjestu, u veCernjim Skolama~ specijalizo.:.
vanim kursevima) rad...lliCkim Univerzitetima i drugim in"':'
stitucijarria. Veliki broj radnika i radnica, narocito mlac1ih,
sa zavrsenom osnovnom skolom, sa uspjehom se kvalifi~
kuju ne samo za radno mjesto na kome se nalaze, nego
sticu kvalifikacije rukovodilaca pogona, tehnicara, inzenjera i predstavljaju~ragocjene kadrove pojedinih priv~·
rednih organizacija. Alije kljucno pitanje obuhvatanje sve
djece obaveznom osmogodisrij om skolom, kao polazrie osnove za svako drugo obrazovanje, profesionalnu orij entaciju
i zaposljavanje. U uslovima sve vece zaposlenosti, sve znatnije uloge zenske radne snage u nizu privrednih grana,
kao neophodnost se pojavljuje potreba brzeg skolovanja
i strucnog uzdizanja zena. Ako mozemo biti zadovoljni pro"
cesom ukljucivanja zena u ekonomski zivot, onda je daljnja etapa u tom procesu napor da se zene i zenska omladina sto brze strucno osposobe za rad u preduzecu ili ustanovi, kao i da se postigne da buduce mlade generacije ulaze sve vise u privredu kao strucnjaci za svoj posao. Borba
za produktivnost i vecil proizvodnju, kao i raspodjela lic7
nog dohotka ·prema radu, pretvara ovu potrebu u krfrpan
druiitveni. interes i zadatak i sigurno ce ta Cinjenica jos
vise ubrzati ra.d na kvalifikovanju zaposlenih zena· da· bi
i u svom lienom. i. u. druiitven<w:~ · interesu, .pov..,eale svoi<; . ·
sposobnostd mogucnosti radnog ui:inka.
19
�. UCESCE U ORGANIMA DRUSTVENOG
SAMOUPRAVLJANJA
Cjelokupni nas drustveni razvitak u pravcu preobra:Zaja Jugoslavije u industrijsku zemlju uredenu na socijalistickim osnovama nosio je sa sobom uslove za izmjenu po-·
lozaja zene ne samo u politickom i privrednom zivotu zemlje i stvaranje ekonomske samostalnosti, nego i u sticanju
licne slobode i novog polozaja u braku i porodici. Razumije se da se to novo cvrsto i dosljedno oblikuje u prvom
redu u bracnim odnosima i u porodicama gdje je zena ekonomski nezavisna. Takve porodice svojim unutrasnjim od.nosom negiraju stara shvatanja o podjeli dllZnosti izmedu
muskarca i zene u tom smislu da muZ i otac materijalno
obezbjeduje, a zena vodi domacinstvo i vaspitava djecu.
U njima se daje jednako vaspitanje muskoj i zenskoj djeci i uklanjaju predrasude u odnosu na drustvene mogucnosti zena. Ne moze se reCi da.je taj proces bezbolan. On
je bremenit starim naslijedem u vaspitanju, utoliko vise
ukolikose desava u sredinama koje su bile zaostalije i gdje
su tragovi dvojnog morala i patrijarhalnih obicaja veci. ·
Ali on postoji kao istorijska neminovnost i kao odraz· drustvenih kretanja ciji je rezulta.t ne samo nova uloga zene
u proizvodnji i novim drustvenim odnosima, nego i .u bra1m i u porodici.
Vecinu zaposlenih zena u J'ugoslaviji cine mlade zenske generacije. One zive i rade u novim drustvenim uslovima i gledaju promijenjenim ocima na zivot, na rad i na
svoje sopstvene mogucnosti. U svim granama privrede i
dru§tvenog zivota nalaze se dragocjeni kadrovi zena i u
sve vecem broju pridolaze novi,
Zbog toga -je pitanje nijhovog ucvrscivanja na. radnom mjestu cvrsto vezano za organizovanje druiitvene brige za djecu zaposlenih r9ditelja. Nije rijetka pojiwa da
udaj a i materinstvo dovode do prekida· radnog odnosa ilf ogranicavanja mogucnosti ovih mladih zena da zadovolje
u potpunoj mjeri na radnom mjestu i da ispune svoje materinske dllZnosti.
Ima pojava da zene sa najviSim kvalifikacijama prekidaju radni odnos kada, postanu majke. To doprin,osi mi-.
20
sljenju da. je zenska radna smiga, zbog funkcije materin~
stva nesigurnija, skuplja, manje produktivna. Zaposlena
znna, ima, pored druiitvenog rada, jos i velike obaveze u
porodici i d<;>macinstvu. Putevi rjeiiavanja tog konflikta su
u druStyenoj brizi za vaspitanje djece i rastereCivanje zaposlene zene · od roslova u domacinstvu. Ukoliko vise ra~
ste broj ·zaposlenih zena, ukoliko vise raste broj lwalifikovanih Zena,- sve viSe mora da se mijenja odnos druStva
prema problemima zastite djece zaposlenih roditelja, jet
to nije samo potreba zena, nego zajedn\ce u cjelini. U usloc
vima kada privreda jedne komune i jacanje njenih materijalnih snaga zavisi i od toga kako ce moCi da ostvare
svoj doprinos zapo3lene zene, onda se pitanje djecjih ustanova i razvijanje usluga domaCinstvima ne postavlja viSe
kao stvar »brige o problemima zaposlene zene«, nego kao
stvar brige za izvrsenje drustvenog plana komune i radne
organizacije, kao problem postiza.'J.ja planirane proizvodnje i standarda. Jos ·u vecoj mjeti ovo postaje interes komune i radne organizacije kada se radi o takvoj kvalifi-.
lmcionoj strukturi zaposlenih zena da su nezamj en!jive il1
teiiko zamjenljive na radnom mjestu. Sve brzi ulazak skoc.
Iovanih generacija zens)<e omladine u drustvene djelatno-.
ccti uticace u znatnoj mjeri na mijenjanje odn\)Sa prema
problemirna koje imaju ove zene kao majke i domacice ..
Preko 36'1o zaposlenih zena u Bosni i Hercegovini imaju djecu do 14 godina starosti sto iznosi skoro 34.000 djece
(stanje na dan 31. marta 1962. godine). Medutim, broj usta-.
·nova za dnevni boravak · djece zaposlenih roditelja iznosi
svega 48.. sa kapacitetom od 3.347 mjesta. Sarno u Saraje-'
vu, gdje je zaposleno 23.000 zena, ima oko 9.000 djece do.
J 4 godina ciji su roditelji zaposleni, a kapaciteti ustanova
'znose oko 1.250 mjesta. Slicno je stailje i u vecim gradovima Republike iako i tani.o zene predstavljaju znatan dio
radne snage. U razvoju djecjih ustanova poseban problem'
;oredstavlja i nivo uplata koji je za nize placene kategorije
porodfea a naroCito Zena bez n.:tuZeva · veoma visok.
Potrebe savremene porodice i njen standard ne mogli
se obezbjedivati samo onim sto !judi zaraduju kao licnf
rlohodak, ni samo zastitnim mjerama radnog i socijalnog'
21
�zakonodavstva koj~ zenama obezbjeduje porodajno odsu- ,
stvo, skra~no_ radno vrijeme za vrijeme ddjenja, odsustvo
zbog bolest, dJeteta, zabranu nocnog rada, djecji doplatak
Itd. N~ophodne su druiltvene institucije za prihvatanje djece koJe _ce ne samo obezJo.jedivati djecu dok majke rade,
nego zaJedno sa porodicom predstavljaju jedinstveni si, stern brige za djecu i njihova vaspitanje. Qne sve vise poe
sta]u nova komponenta komunalnog standarda kao i niz
dr~gih djelatnosti koje se razvijaju kao javna industrija i
··
usJUge za rastereeenje zene u domacinstvu.
. Drustvena zastita djece doprinosi skladu izmedu drustvel_log i porodicnog ·vaspitanja, ne potcjenjujuci porodicu i njenu ulogu, nego dovodeci je na nivo neophodne i
savremene drustvene institucije. Zaposlene zene koje povjeravaju svoju djecu drustvenim ustanovama mijenjaju
svoja shvatanja i u tom· pogledu da nisu prepustene same
.sebi kada je rijee o materinstvu. Materinstvo je drustvena funkcija zene, a briga drustva za djecu ~produkuje i
novu svijest i !judi i :lena. Pravi cvrst most izmedu lienih
i drustvenih interesa, ujedinjuje druiitveno i porodicno va.spitanje. Vkoliko vise raste uloga drustva u pomoei. porodici, utoliko vise raste i svijest zene o tome da je moguca
puna drustvena afirmacija,
da pri tom materinstvo ne
postane teret i obratno. '
a
.. Sve vise ra_ste broj m!adih zena i djevojaka: kojima
nJihova struka 1 poziv predstavljaju zivotni ideal. To ne
:znaCi da one iz svog programa u zivotu izostavljaju brak.
licnu srecu i' materinstvo. Naprotiv, u -situaciji da im od
toga ne zavisi buducnost, one su umogucnosti da sa pu':?m ~dgovornoscu prema sebi i drugima izgraduju svqj
]Icru z1vot, ne gubeci pravo na drustveni rad i ostvarenje
drugih zivotnih ideala.
... Sav nas drustveni i politicki zivot pociva na ueescu
· '":~liona ~ra~a u odlu_civanju o svim drustvenim pitan!un~ _pocevs:_od r~spod]ele Jicnog dohotka u radnoj orga~
nizaCIJl, odlumvanJu o raspodjeli dru8tvenog dohotka do
-upravljanja i odlucivanja o radu. drustvenih institucija i
:22
slu:lbi. Poslovi upravljanja zemljom sve vise postajt\ stvar
miliona ljudi, i to ne samo povremeno nego u svakodnev.
:nom zivotu.
Jedno od mjerila drustvenog polozaja zena je i to u
kojoj mjeri koriste mogucnosti uticaja na drustveni zivot
i nacin rjesavanja problema koji ih kao. gradane interesuju. Bilo da je zena zaposlena ili se bavi domacinstvom, ona
u punoj mjeri osjeca sve probleme zajednice u kojoj zivL
'I'rgovina, saobracaj, skolstvo, zdravstvene ustanove, za··
natstvo, sve ,to ima ogromnog uticaja na uslove zivota sva1<e porodice i domacinstva.
I kao proizvodac, i kao potrosac, svaki gradanin ima
in teresa da ucestvuje u odlucivanju o razvoju svoje radne
organizacije i sire zajednice u kojoj zivi. Taj sistem neposredne demokratije stvara mogucnost da svaki gradanin svakodnevno ucestvuje u svim pitanjima koja se tieu
· i njegovog licnog napretka i polozaja .
Zene se jos uvijek u najvecem broju, bilo da su zapo. slene iii ne, have domacinstvom i vaspitanj em dj ece i zato
su vanredno zainteresovane za rad sluzbi i institucija koje
posredno iii neposredno uticu na zivot porodice, ishranu,
higijenu stanovanja, itd. Zbog toga bi bilo normalno da u
sto vecem broju uticu na formiranje komunalne politike
i rad komunaluih institucija .. To je i najdirektniji, za dru'"stvo i pojedinca cajkorisniji put za .ulazak zene u drustveni zivot i za jacanje njene uloge u cjelokupnom zivotu
zernlje, Samoupravljanje je pravo, a ne samo-du:lnost. Ono
· o cemu odlucuju pojedini drustveni ·organi tijesno je povezano sa interesima svakog gradanina. Samim tim· neucestvovanje u takvoni radu znaci odricanje od jednog
prava, odstupanje od svog vlastitog interesa.
Nekada se manje ucesce zepa u organima upravljanja
pravdalo nj enim poslovima u sopstvenom domacinstvu.
Ali dio tih poslova zavisi i od organizacije komtffialnih slu:Zbi i usluga na koje treba vrsiti odredeni uticaj i nametati potrebna rjesenja. Citava drustvena organizacija, zasnovana na samoupravljanju, omogucuje da ne samo. uza:k
krug zena, nego milioni ucestvuju u politickom zivotu i
upravljanju zernljom. Mjerilo polozaja zena i njihove dru-
�stvene aktivnostL nije vise samo broj zena izabranih u raine drustvene. i politicke foruine i predstavnicke organe,
Eego masovnost ucesca svuda gdje se rjesavaj\1' zivotna
pitanja radnih !judi i zajednice. U nasem komunalnom si~
stemu vee je izgraden razgranat mehanizam ucesca i uticaja radnih !judi na rad sluzbi i institucija. Podaci pokazuju da zene jos ne koriste ta svoja prava u dovoljnoj mjeri. Bilo bi, na primjer, prirodno da zene; zbog svog veceg
angazovanja u domacinstvu, u velikom broju ucestvuju u
radu stambenih zajednica kao siroke zajednice potrosaca.
koji sami odlucuju i rje5avaju probleme koji su im svima
zajednicki. Medutim, prema podacima, procenat zena
ukljucenih u rad savjeta stambenih zajednica iznosi svega
15,9"/o. Jos te2e je sa ucescem zena u skolskim odborima
gdje njihov broj u ukupnom izn6si svega 8,1% iako je za
rad skole zainteresovan ogroman broj majki:
Vidnije mjesto u samoupravljanju zene imaju u socijalnim ustanovama (37,9'/o), savjetima i upravnim. odborima zdravstvenih ustanova (42,7), savjetima potrosaca
(25%).
.
U radnickim savjetima privrednih preduzeca i vijecima proizvodaca jos nije postignut onaj nivo uces6a '&ena
koji bi, s obzirom na stepen zaposlenosti zena, mogao da
se ostvari. u industrijski!'ll preduiecima procenat zena u
radnickim savjetima iznosi 1.2''/o, u poljoprivrednim organizacijama 5,8%, u trgovini i ttgostiteljstvu 22,2%, u zac
natstvu 12,3-'lo,u komunalnoj djelatnosti 8,5%. Narocito je
malo zena uclanjenih u zemljoradnicke zadruge i izabranih u zadruzne savjete, sto ne odgovara ulozi zene b. po'ljoprivrednoj' proizvodnji. Broj. Clanova opstih zemljoradnickih zadruga bio je 255.000 od toga 54.000 zeria, odnosno 21%.
U· 61 opstini u Bosni i'Hercegovini u vijeca proizvodaca nije hila izabrana ni jedna zena, cak i u nekim gdje
je zapoolenost zena znatna (Gorazde, Zenica, Novi Travnik, Bugojno, itd.).
·
.
U 50 opstinskiir vijeca Republike nije bila izabrana
nijedna zena. U opstinskim vijeCima od ukupnog broja Cianova, koji iznosi 4.833, zena je 179 iii 3,6%, u opstinskim
vijecima proizvodaca od ukupno· 3.781 Clana svega je.l30
24
:Zena odnosno 3,4"/o. U komisije narodnih odbora opstina
.bilo je izabrano 5"/o zena, a u savjete 10%. u 650 mjesnih
-odbora, odnosno u 48% ukupnog broja ~vih odbora nema
ni j edne zene.
U vijeCinia srezova proce_nat Zena iznosi 7,1-o/o, u vije--Fi.ma proizvodaCa u. srezovima 4,3°/o.
Sliku zaostajanja pokazuje i ucesce zena u raclu politickih organizacija. U Socijalistickom savezu radnog naro·da ukljuceno j e preko pola miliona zena sto predstavlj a
oko 45% ukupnog Clanstva. Medutim u ·mjesnim odborima Socijalistickog saveza radnog naroda ima svega 8,2%
-Zena, a u opStinskim 14,8'0 /o.
Ovakvo stanje ne odrazava sliku pqliticke svijesti i
drustvenih mogucnosti zena. Ono odrazava potrebu da se
·drustveno-politicke organizacije vise angazuju na afirmi·sanju zena u drustvenom i politickom zivotu.
N arocito su velike · mogucnosti . angazovanj a mladih
·zena i djevojaka koje su po strucnosti, vaspitanju i drustvenoj odgovornosti dorasle i za najkrupnije drustvene
funkcije i aktivnosti.
Izgradnja novog drustva i koriscenje tekovina materijalnog i kulturnog razvitka pripada nedjeljivo mladici·ma i djevojkama u nasoj socijalistickoj zemlji. I drustveni i licni interes mladih j e koriscenje · vanrednih mogucnosti koje pruza nasa drustvena zajednica svakom gradaninu da ucestvuje u odlucivanju o svim pitanjima koja ih
interesuju. Drustveni polozaj mladih generacija omogucuje im da u punoj mjeri doprinose savremenosti rjesavanja svih pitanja, 'da snagom mladosti i zivotnih ideala
unapreduju drustvene odnose i naCin zivota. Mlade generacije Zena i djevojaka, sa veCim obrazovanjem i stru~nO-·"
.SCu, sa veCom druStvenmn _
svij eSCu i odgovornoSCu, imaju
vanredne drustvene uslove da, · uporedo sa svojim drugovima, uticu na rjesavanje i onih drustvenih problema koji
doprinose i poboljsanju polozaja zene i ostvarenju pune·.
-ravnopravnosti.
Oslobodenje zene i razvijanje njene cjelovite licnosti ne maze se postici bez svjesnog napora Citavog aru..:Stva ...na izmjeni svijesti i muSkaraca_ i Zena.:_ Na formira-
25
�,_.- __. -/.
1<ie~vijesti uticu i materijaJru uslovi zivota alii razni utiu kojim~ ~e formira~u pogled n:a svij~ti zivotni ide-
Zevnost i umjetnost. Likovi Zena boraca, nauCnika i umjetnika koje je dalo covjecanstvo daleko se manje koriste ne·go sto bi tr.ebalo za razvijanje radnih i drustvenih ideala
mladih zenskih generacija. Sjenke· ptoslosti brze ce odstupati ako ham proslost bude jasnija u svoj svojoj mracnoj
i neljudskoj strani odnosa prema zeni i kao gradaninu, i
kao drustvenom bicu, pa i kao majci i vaspitacu novih generacija.
Pored svih postignutih uspjeha joS je potrebno da se
Citavo drustvo, a zene posebno, bore za ostvarenje programa pune emancipacije zene kao djela izgradnje socijalistickih drustvenih odnosa. u tome narocitu ulogu imaju
mlade zenske generacije. Sa novom svijescu i smjelo5cu
koju daje slobodna zemlja i socijalisticki drustveni odnosi
one treba da zauzmu jos vidnije mjesto u razvoju privrede, drustveno-ekonomskom i kulturnom preobrazaju, · u
upravljanju svojom socijalisticKom zemlj'om.
\ca~i
ah. N!Je sluca]no da neKadasnji ideal zene formiran u
uslovima di.skrimTI;acije,.ekonomske zavisno~ti i dvojnog ·
m?rala!. kOJl J€ z;ase _drustvo u svom razvitku prevazislo,
J~S UV!Jek n~laz1 SV?Je ~ristalice, jer jos nisu uk!onjeni
m ekono.mskl. faktor~ ko]i su ga uslovljavali, niti su se
nov1 drustvem odnos1 do kraj a formirali ..
.. Istorijsko i~.naslijede da se vrijednost muskaraca mjen 1 stepenom UJlho;re k':'a!ifi~a.cije, licnih primanja i drustvenog ugJeda kO]l prmzr]az! lZ drustvenih veza i aktiV"
nosti. Za zene ~u postojala druga mjerila: povucenost, vezanost za porod1cu, prrpremanje za brak i materinsvo. Ekon?mski polozaj i drustveni ugled zene zavisio je ad muza,
n]eg.ov~g. ekono~skog st~nja i njegovog licnog stava _prerna zem 1 porod1c1. U _?.asem drustvu tek se izgraduj e pro~
f1l savr~mene mlade. zene, drukCiji po svijesti i idealima,
sa drug1m ekonomsklm polozajem.
.
. · U nasem drustvu tek pocinje da se afirmise novi !ik·
mlade zene, drustvenog aktiviste svestrano zainteresova- ·
n~ z~ drustv~na zb~vanja koja se osjeca dorasla da u punoj
rnJen da svoJ doprmos u drustvenom radu. Drustveni adnasi i u~lovi ~ivota ractaju svijest zene o .!icnoj snazi i spos.~bnostlma, zelJu 1 af1:maciju da obezbijedi drustvenu i:
hc~m s1g';l;~ws~ 1 nezavJsriost putem vlastitog rada i svjesz:.!m korrscenJern prava koja je stekla. Ali ima i shvata~
';?-J~ koja nema~u nikakve veze sa nasim socijalistickim teznJama 1 razVItkom. Uticaji malogradanstine se na razne
nac~ne P":?b~jaju u z;a~ zivot i pomazu da se odrzavaju
stan, preziVJeh 1deah zen e. Obilj e razne literature fi.]mskih zu:nala, ilustracij": sumnjivog sadrzaja, pre~edene·
petpa~ack~. h!~rature, !:I;oova koji idealiziraju malogradanskl nacm z1vota, a ClJl je konzument najces(;e omladina~. dopun~uje _djelovanje svih onih negativnih naslijeda_kOJl su pnsutm u vaspitanju omladine. u nizu porodica i
njihovom naCinu zivota.
.
U izgradnji novog profila mlade zene i novog drustven?.g kriterija o pra_vima i :O?gucnostima zena kod nas jos.
-mJe dovolJno ucmJeno. M1 JOS nemamo savremeniie lite~
rature o tim pitanjima, malo se njima bavi i nauka,"i knji-
26.
'[
'l
1
I
i
i
l
I
27
�SADRZAJ
Uvod .
3
Bila je dvostruki rob . .
4
Uz radniCki. pokret i revoluciju
f1
Veca ekonomska nezavisnost . ·
Skolovanje i struC!)o obrazovanje .
i
j
l
I
14
Ucesee u organima drustvenog samouJ?ravljanja .
\
11
20
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena - proizvođač i upravljač
Subject
The topic of the resource
ravnopravnost žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Dušanka Kovačević
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Zadrugar, Sarajevo
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
28-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
27 str.
građanska prava
politička prava
ravnopravnost žena
Ustav SFRJ