Želimir Žilnik: Jedna žena - jedan vek
Dokumentarni film na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije - kroz životnu priču junakinje Dragice Srzentić osvetljava niz značajnih događaja i ličnosti vezanih za jugoslovensku istoriju pre i posle Drugog svetskog rata. Kroz sliku jednog veka života žene heroja, otvaraju se retko pominjani segmenti eks jugoslovenskih intelektualnih i ideoloških lavirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju 8 država u kojima je živela ova Istrijanka iz Sovinjaka - (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).
Najzanimljiviji aspekt Dragicinog iskustva je njena hrabrost da, kao devojčica iz siromašne istarske seljačke porodice, krene u avanturu života: po dolasku italijanskog fašizma i ukidanja hrvatskih škola, ona odlazi u Karlovac, pa u Zagreb, gde završava srednju ekonomsku školu. Zatim sa bratom, studentom poljoprivrede, odlazi u Beograd. Tu se zapošljava kao činovnica, a paralelno sarađuje i druži se sa najznačajnijim antifašističkim intelektualcima, iz cele Jugoslavije, okupljenim u izdavačkom preduzeću NOLIT i oko redakcije časopisa “Nova literatura”. Časopis su osnovali Pavle i Oto Bihalji, pisci i istoričari umetnosti, koji su krajem dvadesetih godina u Berlinu bili saradnici i urednici časopisa proleterske literature “Die Linkskurve”, koji je zabranjen 1932. Po povratku u Beograd, braća Bihalji osnivaju NOLIT i pokreću "Novu literaturu" te nastavljaju da okupljaju najznačajnija intelektualna imena međuratnog antifašizma – domaća i strana. Izdaju knjige Đerđa Lukača, Džeka Londona, Hajnriha Mana, Isaka Babelja, Gorkog, Stajnbeka. Poznanstva i obrazovanje koje je Dragica stekla u tim godinama, obeležila su i njen kasniji život. Bila je među osnivačima nedeljnika NIN (1935. godine) koji je upozoravao na opasnosti fašizma, zatim mesečnika “Žena danas”, prve publikacije u predratnoj Jugoslaviji koja je analizirala žensko pitanje i promovisala ravnopravnost polova. Sa okupacijom 1941. godine, Dragica je stupila u redove ilegalnih boraca, prošla je sa partizanskim jedinicama borbe u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, ali je bila i zatvarana od strane okupatora. U proleće 1944. bila je među organizatorima Antifašističke skupštine Crne Gore, a zatim je sa suprugom Vojom Srzentićem, pozvana u Titov Vrhovni štab na ostrvu Vis, odakle su poslati u vojnu misiju u London. Na BBC-u je Dragica imala emisiju, izveštavajući jugoslovenske slušaoce o napredovanju saveznika i o osnivanju nove vlasti na oslobođenim teritorijama. Ta iskustva kao i poznavanje ljudi su Dragicu kvalifikovali da je 1945. u Ministarstvu inostranih poslova imenovana u personalnu komisiju, koja je predlagala ambasadore Nove Jugoslavije.
Duboko prožeta vrednostima borbe protiv nepravde i izrabljivanja, u posleratnoj hijerarhiji je došla u politički sukob zbog zalaganja za egalitarizam. Posle obavljene misije koju je imala 1948. godine - kada je dobila nalog da odnese Titovo pismo Staljinu i sačeka Staljinov odgovor u burnim ideološkim debatama pedesetih godina, ona i njen muž su bili proglašeni za političke protivnike sistema, te su poslati na izdržavanje “administrativne kazne”, u zatvore i logore koju su funkcionisali na staljinističkim metodama.
Međutim, i sada, ulazeći u stotu godinu života, Dragica sa sjajnom memorijom, energijom, pa i optimizmom, zaključuje da nije prošlo vreme kada se treba zalagati “za novi, pravedniji svet”.
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Crtež i animacija: Aleksandar Rot, Aleksandar Ilić
Obrada zvuka: Filip Vlatković
Producentkinja: Sarita Matijević
Učestvuju: Dragica Vitolović Srzentić, Ljiljana Đakonović, Dražen Vitolović, Dario Vitolović, Ondina Vitolović, Davor Lukas, Đulijano Vivoda, Marsel Žigante, Ines Akvavita, Ivanka Bošnjak, Josip Petranović
Produkcija: Playground produkcija, Novi Sad
Želimir Žilnik
https://vimeo.com/playgroundprodukcija
Link 1: https://vimeo.com/260089124
Link 2: https://vimeo.com/260118667
Link 3: https://vimeo.com/261477029
Playground produkcija, Novi Sad
2011.
Playground produkcija
Online video - dokumentarni film
Srpski
2-VM
3 videa X 52 minute
Postavke o AFŽu
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
1949.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
360-A
5 str.
Primjerak predavanja: Društveno ekonomski položaj žene u novoj Jugoslaviji
Glavni odbor AFŽa BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
04.02.1950.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
353-A
5 str.
Zapisnik sa sreske konferencije/plenuma i rezolucija
Sreski odbor AFŽa Prnjavor
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
20.10.1948.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
278-A
6 str.
Zapisnik sa konferencije AFŽa
Zapisnik sa konferencije održane u prostorijama Fiskulturnog doma
Nepoznat/a
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
14.12.1947.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
248-A
3 str.
Referat za Osmi mart
Dopis Sreskom odboru AFŽa, Sarajevo
Glavni odbor AFŽa BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
21.02.1948.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
245-A
9 str.
Referat sa sreskog plenarnog sastanka
Dopis Glavnom odboru AFŽa BiH
Sreski odbor AFŽa Bosanski Brod
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
30.12.1947.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
225-A
7 str.
Žena u razvoju socijalističke samoupravne Jugoslavije
U ovoj publikaciji prikazujemo napore i dostignuća na putu k punoj ravnopravnosti žena u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Naše viđenje borbe za ravnopravnost i emancipaciju žena zahtevalo je da prikažemo tu borbu u istorijskoj perspektivi i kao sastavni deo borbe radničke klase i radnog naroda za socijalno i nacionalno oslobođenje. Što se tiče ciljeva i metoda borbe za ravnopravnost žena, smatramo da je potrebno stalno postavljati pitanje: ravnopravnost u odnosu na koga i u kom pogledu? Ako pokušamo da odgovorimo na tako postavljeno pitanje, odmah možemo utvrditi da se ne radi samo o nekim formalnim pravima žena koja bi ih izjednačavala s postojećim pravima muškaraca. Poznato je da i muškarci, naročito radnici, radni seljaci i radna inteligencija u određenim društvenim uslovima ne uživaju sva prava, odnosno da su mnogi i obespravljeni. Prema tome, nema ljudske emancipacije ako ona ne obuhvata oba pola. Zato nije moguće prikazivati borbu protiv neravnopravnosti žena izvan okvira zajedničke borbe radničke klase i svih naprednih društvenih snaga za ostvarenje svih čovekovih prava. U ovoj knjizi ćemo pokušati da pokažemo kako su se postavljali ciljevi borbe i kojim putem odnosno kako su se oni ostvarivali u Jugoslaviji. (Iz uvodnog teksta)
Vida Tomšič
Novinsko-izdavačka radna organizacija Jugoalovenska stvarnost — OOUR Jugoalovenski pregled, Beograd
1981.
Urednik: Božidar Đurović
Novinsko-izdavačka radna organizacija Jugoalovenska stvarnost — OOUR Jugoalovenski pregled, Beograd
PDF
SH
42-M
212 str.
Izvještaj o radu Okružnog odbora AFŽ-a Sarajevo od 14.05.1946., Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu
izvještaj o radu
Okružni odbor AFŽ-a Sarajevo
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
14.05.1946.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH
izvještaj
90-A
3 str.
Zapisnik sa sjednice Okružnog odbora AFŽ-a Sarajevo održanog 12.03.1946.
Sjednica Okružnog odbora AFŽ-a Sarajevo
Okružni odbor AFŽ-a Sarajevo
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
12.03.1946.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH
zapisnik
72-A
8 str.