5 10 71 https://afzarhiv.org/files/original/b2d0589646ae70e308627cca04451a78.pdf 90c1bbcd6ea02190c572a91293a61a46 PDF Text Text v ZENE HRVATSKE ... U NARODNOOSIOBODILACKOJ BORBI KNJIGA PRVA I . ! f ' j \ ZAGREB 1955 IZDANJE •....,~ 1 ) GLAVNQG QI)BQRI\ Si\VEZA ZENSK!l! DRVSTAVA HRVATSKE �GLAVNI I ODGOVORNI URE'DNIK: SOLJAN MARIJA REDAKCIJ A: · BERUS ANKA, GR2ETIC MACA, JAN- CIC-STARC JELA, KRAJACIC SOKA, MA·.- RINIC _T ATJANA, MU..IVOJEVIC NEVENKA, '· PEJNOVIC KATA, RAKAR-MAGASIC ANICA, ZLATIC DINA / <":LANOVI SIRE REDAKCIJE: AHMETOVIC ZORA, ARALICA S'I'O)ANKA, BENZON MILEVA, BJELA)AC MIRA, BORIC TONKA, BUJAK-FUMIC ANKA, DRAKULIC NEDA, FRANOLIC ANTICA, FRNTIC BESKA, GALEKOVIC SLOBODA MARA, GLOC ZORA, KRAJACIC BEBA BOSIL)KA,-KUSEC KATICA, NOVAK-TOMASEO MARIJA, PAVICIC PAVICA, VESEL! MAJA Nakon tri godine rada, redakcija iznosi pred javnost ove dokumente i podatke. Kod prikupljanja, izbora i provieravanja dokumenata i podataka uCestvovalo je nekoliko stotina aktivistkinja AF.Z-a. Sav prikupljeni materijal, sreden i sistematiziran, nalazi se u arhivu Saveza Zenskih druStava Hrvatske, a izbor tog materijala, koji, po miSljenju redakcije, najbolje ilustrira razvoj AFZ-a i ulogu Zena u Narodno-oslobodilaCkoj borbi, o~javljuje se u ovim knjigama. Redakcija, medutim, podvlaCi, da ovim ne smatra rad na prikupljanju dokumenata i podataka o radu AF2-a u toku NOB-e zavrSenim, nego ga obja~ljuje, da bi joS Sire mase Zena mcg1e sistematskije i preglednije saradivati u popunjavanju i eventualnom ispravljanju matedjala . • v �.•. ANTIFASISTICKI POKRET :lENA POSTOJI U JUGOSLAVIJI VEC ODAVNO, ALI NIKADA NIJE MOGAO U SVOJOJ PUNOJ ORGANIZACIONOJ FORM! DOC! DO TAKVOG IZRA:lAJA KAO STO JE DANAS DOSAO. TO JE ZASLUGANASIH SLAVNIH BORACA, ONIH KOJI SU DALI SVOJE ZIVOTE, SVOJU KRV, I ONIH KOJI SE BORE U SVIM DI]ELOVIMA NASE NAPACENE ZEMLJE. :lENE JUGO~ { SLAVIJE POKAZALE SU SVOJ HEROIZAM JOS U ONO VRIJEME KAD SE TEK ZACINJAO ANTI~ FASISTICKI POKRET 2ENA, 1936. GODINE, TE2ECI DA BUDU U PRVIM REDOVIMA BORBE ZA UGNJETENE I IZRABLJIVANE NARODE JUGOSLAVIJE ... ... JA MOGU KAZATI DA SU 'ZENE U OVOJ BORBI PO SVOM HEROIZMU, PO SVOJOJ f IZDR2LJIVOSTI BILE I JESU NA PRVOM MJESTU I U PRVIM REDOVIMA, I NASI.M NARODIMA JUGOSLAVIJE CINI CAST STO IMAJU TAKVE KCERI. .. Tito - na I. zemaljskoj kvnferenciji Petrovcu 6. XII. I942. g • AFZ Jugoslavije u Bosanskom ... MORAM bVDJE DA KAZEM I U IME VLADE DA STE SE VI U POSLIJERATNIM NAJTEZIM CASOVIMA, KOJI SU PRED NAMA ISKRSLI I PROTIV NASE VOLJE, POKAZALE NA PUNOJ VISINI. VI STE POKAZALE DA STE OSTALE POZRTVOVNE I ISTO ONAKO SVIJESNE ULOGE :lENA U MIRNODOPSKOJ IZGRADNJI- IAKO SE DNA NE BI MOGLA NAZVATI MIRNODOPSKOM - KAO STO STE BILE SVIJESNE VASE ULOGE I U VELii<OJ OSLOBODILACKOJ BORBI. Tito - na lll. kcmgresu AntifaJistitke fr"onte Zena 'fugoslat•!}e, 29. listopada 1950. g . ... 2ENSKE ORGANIZACI]E KOD NAS ODIGRALE SU ZA VRIJEME RATA VELIKU ULOGU ... ... 2ENE TREBA DA SHVATE DA NJIHOV RAD U TOJ ORGANIZACIJI NE ZNACI NJIHOVO ODVAJANJE OD KUCA, OD PORODICA, OD SVAKODNEVNOG RADA KOJI PREDSTAVLJA NJIHOVU DU2NOST KAO 2ENA, NE, NAPROTIV. ONE MORAJU VRSITI I OBAVEZE- KOJE IMAJU PREMA KUCI I PORODICI. ALI BAS ZATO STO SU ZENE U NASEM NOVOM DRUSTVU STEKLE PUNU RAVNOPRAVNOST, ONE NE MOGU BITI STAROGA TIPA. 2ENE STAROGA TIPA RADILE SU ROPS~E POSLOVE I NISU IMALE RAVNOPRAVNOST KOJU DANAS IMAJU. A KADA ZENA IMA RAVNO- PRAVNOST, ONA IMA PRAVO INA SVOJU DRUSTVENU ORGANIZACIJU, U OKVIRU KOJE TREBA DA RADII NA SVOM KULTURNOM I POLITICKOM UZDIZANJU. VAS JE ZADATAK DA U SVOJU ZENSKU ORGANIZACIJU PRIVEDETE SVE :lENE. Tito - Zenama Kranja, 22. kolovoza 1946. g. VII �ORBA B SKOG,JE NARODA JUGOSLAVIJE ZA VLASTITO OSLOBODENJE OD TUDINFA~ISTICKOG JARMA ZADIVILA CITAV SVIJET. NE MANJE ZADI- ) { ' VLJUJE CITAV SVIJET DRZANJE NA~E ZENE U NARODNO-OSLOBODILACKOM RATU. ZENA JE U JUGOSLAVIJI PRISTUPILA BORBI SVOM SVOJOM DU~OM I SVIM SRCEM. SAMOPRIJEGORNO JE I POZRTVOVNO ODLUCILA DA ZA NARODNO OSLOBODENJE ZRTVUJE - AKO TREBA - I SEBE I DJECU SVOJU, SVOJE MILE I DRAGE. / ONA JE NA~E MALE PARTIZANSKE GRUPICE U POCETKU BORBE HRANILA, NJEGOVALA, KRPILA I BRINULA SE ZA NJIH. ONA JE U TE~KIM CASOVIMA BORBE MNOGOM BORCU DIZALA VJERU U USPJEH I VOLJU ZA POBJEDOM. ORGANIZACIJE SU ZENA ZA NA~U VOJSKU BILE I JESU MOZDA NAJSIGURNIJI . OSLON, KAKO U POGLEDU VJERE U USPJEH, TARO I U POGLEDU OPSKRBE VOJSKE. TO JE NAJBOLJE POKAZALA BA~ PRO~LA NEPRIJATELJSKA OFENZIVA. ZENA JE JUGOSLAVIJE VEC ODAVNA PRISTUPILA NAJOTVORENIJEM VIDU BORBE - UZELA JE I PU~KU U RUKE, DA I SAM SVOJ ZIVOT POLOZI ZA DOMOVINU. NA~A JE ZEMLJA DALA MNOGO I MNOGO HEROJA »U SUKNJI•, NA~A JE ZENA MNOGO PRIDONIJELA SLAV! NA~E VOJSKE. SVETE SU NAM USPOMENE POGINULIH ZENA- JURISACA, BOMBASA, BORACA. NA~A JE ZENA DOKAZALA CITAVOM SVIJETU SVOJ PATRIOTIZAM, SVOJU POZRTVOVNOST ZA OSLOBODENJE DOMOVINE. POKAZALA JE DA PO SVOM UDJELU U TOJ BORBI NE ZAOSTAJE NIMALO ZA MUSKARCEM. NE MOZE !MAT! NITKO PRAVA, DA JOJ TO POREKNE, ADA SE GRUBO NE OGRIJESI 0 CAST NA~EGA NARODA. U IZGRADNJI NASE BOLJE I SRETNIJE BUDUCNOSTI TREBAT CE SE TO UZETI U OBZIR. I ONA CE BIT! SUD!ONIKOM TOG BOLJITKA U ISTOJ MJERI, KAKO JE SADA SUDIONIKOM NA~E ZAJEDNICKE BORBE. NASA CE SE NARODNO-OSLOBODILACKA VOJSKA BORITI DA SE OSTVARI ZAVJET DRUGA TITA: •OVA BORBA MORA DONIJETI PLODA I ZA ZENE NARODA JUGOSLAVIJE, DA NIKADA VISE NITKO NE CE MOCI ISTRGNUTI TE KRVAVE PLODOVE !Z NJIHOVIH RUKU! ZA OVU STVAR NASIH ZENA STAJAT CE NASA NARODNOOSLOBODILACKA VOJSKA!• (~Zena u borbi«~ lipan;" I943.) VLADO BAKARIC pol£tiCki komesar NOV i PO Hr-vatske IX �r I I ,# i l ] l Glavni odbor Saveza Zenskih druStava Hrvatske objavljuje ove dvije knjige dokumenata i podataka o radu Zena Hrvatske u Narodno-oslobodilaCkoj ·borbi, o naporima i samopoZrtvovanju, o herojskoj borbi i ogromnim Zrtvama, koje su_ one dale za nacionalno oslobodenje svoje domovine, za bolji Zivot svoga naroda, za sretniju buduCnost novih generacija. Na bezprimjernim Zrtvama, na junaCkim primjerima nesebiCne borbe Zena napajat Ce se mlade generadje ljubavlju za svoj narod i dubokim osjeCajem za slobodu zemlje, CuvajuCi i razvijajuCi najdragocjenije tekovine Narodno-oslobodilaCke borbe. I l prije rata u danima, kada se nad narodima Jugoslavije nadvijala faSistiCka opasnost porobljavanja i nacional- ' nog ugnjetavanja. U predratnom revolucionarnom vremenu, KomunistiCka partija Jugoslavije dugi je niz godina i U Narodnb-oslobodilaCkoj borbi uCvrSCena je jedinstvena AntifaSistiCka fronta Zena, koja je stvarana ) sistematski stvarala Siroki antifaSistiCki pokret Zena i povezivala ga sa borbom radniCke klase. VeC tada su Zene l vladajuCe klase. Njihova borba naroCito dolazi do izraZaja u demonstracijama protiv skupoCe i ratne spekulacije, ! ' I I I ! \ l j same traZile uCeSCe u politiCkom Zivotu, da bi mogle aktivno sudjelovati u bOrbi protiv profaSistiCke politike akcijama za politiCku i ekonomsku ravnopravnost i u zahtjevu: za jednak rad - jednaka plata. Takvim radom Partija je razvijala u Zenama politiCku svijest i one osebine, koje su kasnije ocrtale lik Zene-borca Narodno-oslobodilaCkog rata, berea u izgradnji socijalizma. SteCenim iskustvima iz piedratnog doba, Zene· Hrvatske ulaze .u borbu protiv okupatora i domaCih izdajica, i u toj borbi razvijaju svestranu aktivnost. One su svijesne, da Ce se tokom borbe, kojom rukovodi KomunistiCka Partija, rijeSiti i pitanje njihove ravnopravnosti. UCvrSCenje AntifaSistiCke fronte Zena u toku Narodno-oslobodilaCke borbe bilo je od ogromnog politiCkog znaCaja. AntifaSistiCka fronta :lena je u gradovima i selima, na oslobodenom i okupiranom teritoriju, uporno i svak':'dnevno objaSnjavala: ciljeve i karakter Narodno-oslobodilaCke borbe, ulogu KomunistiCke. Partije Jugoslavije, razvijala duh bratstva i jedinstva, raskrinkavala faSizam i vodiTa ustrajnu borbu protiv Sovinizma. ! I i I I I Takvim je radom AntifaSistiCka fronta :lena uCestvovala u stvaranju jedinstvene poiadine, Sto je bilo ~d velikog znaCenja za Cvrstinu Citavog Narodno-oslobodilaCkog pokreta. Zene izvrSavaju sve zadatke, koje im Partija i Narodno-oslobodilaCki pokret postavljaju, kako· u vojsci, taka ina oslobodenoffi i okupiranom teritoriju. Za njih nema zapreka. Za borbu daju sve: svoje sinove i kCeri, svoje muZeve, sebe i svoje domove. Mnoge su herojski poginule s oruZjem u ruci, a stotine hiljada pale su kao Zrtve faSistiCkog terora u logorima i raznim zatvorima. Pod rukovodst~om Partije i_ posebnom brigom druga Tita Zene se oslobadaju zaostalosti i zauzimaju ravnopravan poloZaj u druStvenom razvitku ze~lje. One su vezane neraskiilivim nitima uz Partiju i Uz tekovine Narodne reyolucije, za koje s.u dale svoj dragocjeni udio. NadCovjeCanski napori Zena, njihova junaStvo i samoprijegor, sve -ono Sto su Zene Hrvatske dale- svojom borbom i uCeSCem u Narodno-oslt?bodilaCkom pokretu, dio je borbe Zena Jugoslavije, clio je .opCenarodne borbe, koja traZi da bude ·zabiljeZena na stranicama slavne historije naSih naroda, koja Ce ostati nezaboravna sadaSnjim i budutim generacijama, a koja Je temelj naSe demokratske Narodne Reptiblike Jugoslavije. Soka KrajaCiC ~ f/kaz od 29. I. I94S· o odlikovanju AntijaJistiCke fronte Zena Jugoslavije Ordenom narodnog oslobodenja XI �I I I I I I 1 l ~ Zene Hrvatske zajedno sa Zenama i narodima cijele Jugoslavije poSle su 1941. g. u neravnu borbu protiv i porobe nafu zemlju. One su poSle u tu borbu masovno, jedinstveno i smjelo, i izdrZale do njezina pobjedonosnog zavr!etka, bez kolebanja i bez opra!tanja. IzdrZale su Zrtve u krvi, u krvi sinova, muZeva i braCe, u stradanju malodobne djece, u gubitku kuCnog ognji!ta, posljednje kore hljeba i vlastitog Zivota. ~stranih i domaCih neprijatelja, koji su htjeli da pokore KomunistiCka partija Jugoslavije, pozivajuCi narod na ustanak, znala je, da u Zenama ima jednu od svojih znaCajnih snaga. ProkuSane kroz borbe· u predratnom periodu, Zene su se odazvale tome pozivu, svijesne, da je jed£no Kom~n£st£Cka ".partija ana, koja Ce ih i dalje voditi sigurnim putem do ostvarenja teZnj£ naroda i njihovih vlastitih. Pod vodstvom Komunistt"Cke · par#je ujedinili su se narodi JUgoslavije u borbi prot£v zajedniCkog neprijatelja, preziruti IovinistiCku mrZnju, koju je medu njih sijao nepn"jatelj. Zene Jugoslavije dale su ogroman doprinos u ostvarivanju biatstva i jedinstva. Posebno to vrijedi za .Zene Hrvatske, i Hrvatice i Srpkinje, koje u najteZim Casovima naSe historije pruZaju jedne drugima ruku, ujedinjene u zajedniCkoj borbi cijeloga naroda. Borba protiv okupatora i njegovih slugu hila je ujedno borba za ruSenje protunarodne vlasti i protunarodnog re.Zima uopte. Nova narodna vlast, koja je nicala na svakoj stopi oslobodene zemlje, predstavljala je izraz narodne volje i negaciju povratka na staro. Zene sudjeluju aktivno u narodnoj vlasti od samog poCetka, lto do kraja potvrduje njenu duboku demokratiCnost. 2ene su, boreti se za slobodu cijeloga naroda, izvojevale i svoju ravnopravnost i slobodu. TeZak je bio poloZaj Zena u staroj Jugoslaviji. Neravnopravnost u politiCkim pravima i druStvenom poloZaju osjeCale su Zene svih sloj':1Ja, a posebno Zene iz eksploat£ranih klasa. Radnice i seljanke podnosile su sve tegobe. i iskoriSCivanja, kojima je ln'la izlo.Zena klasa, kojoj su pripadale. Seljanka je hila najnepriznatiji rob u druStvenoj ljestvici, podnoseti sve tegobe seljaCkog Zivota, eksploatirana i od vlastite porodice, veCinom ne znajuti, tko je pravi krivac njezinoj nevolfi, i protiv koga da uperi svoju borbenost i ogorCenje. DrZavne Cinovnice nakon udaje primale su za isti rad samo pola osnovne plaCe. Bilo je doba, kada su uliteljice nakon udaje gubile sluZbu, ukoliko· se nisu udale za uC£tefie. ZaStita Zene u radnom odnosu, za1tita trudnice, mafke i djeteta, a V"elikim dijelom- i sodfalno osigurmfji, bilo je vrlo usko, a i to se u Zivotu sprovodilo slabo iii nikako. Postojao je niz zvar~ja i poloZaja, koji su ~enama hili zakonom zabranjeni, kao na pr.: sudac, profesor univerziteta i t. d. Sio ni;'e .branio zakon, brant'la su shvatdnja, te je podruCJe javnog djelovanja Zena bilo vrlo su.Zeno. Zakon je z'zriCito davao prdvo glasa samo mu.Mardma. I I ! I l ! ~ J KomunistiCka partija, ukljuCivala je u svoj program i program borbe za bolji Zivot Zena, za ravnoprav .. nost Zena, razotkrivajuCi suprotnosti kapitalistiCkog dru!tva, koje su se lomite na ledima Zena. Aktivizacija Zena u politiCkom Zivotu Jugoslavije nije poCela 1941. g. Ona veie svoj poCetak uz poCetak klasnih gibanja ·kod nas, koncem proS/oga i poCetkom ovoga stoljeCa. Razvitkom industrije stupa na politiCku pozornicu radnilka klasa, a u njezinu okviru i Zene radnice, boreCi se zajedno sa svojom klasom za svoja Zivotna prava. Zene su sa razvitkom industrije sve vt'Se ulazile u privredu. Za vrijeme I. svjetskog rata Zene ulaze joS masovnije u privredu, ne samo kao jejtinija, vee i kao prete.Zna radniz snaga. · One zauzimaju pozicije na poslovima, koje do tada nisu radile i prolaze kroz sva iskuSenja i teSkote Zivota u ratnoj pozadini. Sve Siri krugovi Zena sudjeluju u proturatnim akcijama £ sa simpatijama gledaju na ·dogadaje u Rusij£- 1917. g. gdje fe Bolj!eviCka partija sa Lenjinom na Celu pozvala narodne mase, da prekinu besmisleno klanje za tude interese. Nakon zavrfetka rata 1918. g. naf narod s pravom oCekuje i traZi novu drZavu sa socijalnim i nadonalnim slobodama. Me,dutim narodne nade se ne ostvaruju. Versajska Jugoslavifa puna fe socijalnih i nacionalnih suprotnosti~ koje se sve viSe zaoStravaJu. U novoj drZavi buja u prvim godinama iza mta Ziv revolucionami pokret. To je doba grandioznih Strajkova, u kofima sudjeluju hi/fade radnika i radnica. Socijaldemokrati nastoje da radniCki pokret skrenu s revolucionarnog puta. Veliki broj Zena nalazi se -medu anima, koji su ustajali protiv takve politike. 1919. g. osniva se SocifalistiCka radniCka partija Jugoslavije (komunista) - kasnije KomunistiCka partija Jugoslavije. Dna odmah osniva sekretarijat za Zene, okuplja Zene radnice i ukljuCuje ih u napredne sindikate i ostale organizacije. U tome periodu poCinje se prekaljivati veliki broj Zena-revolucionara, koje posveCUju svoj Zivot revolucionarnom radu i osta;'u napokoleblj£vi bore£ za prava radnika. Od tada poCinje i proslava 8. marta - praznika radm'h Zena. 2ene su kroz sav period borbe uspijevale da pros/ave u raznim vidovima svof praznik. Osjetl}iv udar dobivaju narodi Jugoslavije 1>0bznanom« i zakonom o za!titi drZ~ve. Partija je baCena u ilegalnost, ali time nfena borba i borba radnih masa ne prestaje. 6. sijeCnja 1929. g. dobivaju narodi Jugoslavije, a napose napredni pokret, novi udar. Sesto;'anuarska diktatura pritiSCe te!kim terorom ci'jelu zemlju. Kroz cijeli taj pen'od KomunistiCka partija rukovodi borbom radniCke klase za njezina politiCka i eko~ nomska prava. U to;' neravnof borbi sa organiziranom klasnom drZavom i klasnim neprijateljem, komunisti prolaze kroz teSka stradanja. U redovima boraca KomunistiCke partije· nalazimo i vel£ki broj Zena. Polovinom tridesetih godina poCinju se u svijetu veC jako ispoljavati ratno-huSkaCke tendencife i jaCanje fa!izma. KP pokreCe o!tru borbu protiv rata i jaSizma. Poziva narod na budnost. Radrti.Cki pokret u Jugoslavi;'i jaCa. Napredni svijesni radnici ulaze u Ufedinjene radniCke sindikate. URS postaje odluCna revolucionarna snaga, koja fe u daljem periodu - sve do rata, odigrala odluCnu i presudnu ulogu u podizanju svijesti radnih masa. URS organizira i rukovodi nizom akcija i velikih Itrajkova za poboijlanfe uslova radniCke klase. U tim Strajkovima Zene-radnice bore se zajedno sa svojim drugovima. U onim podruC;'ima, gdfe su pre-· teZna radna snaga Zene, one su rukovodioci Strajkova. Tako na pr. tekstilna tvornica Herman Polak u Zagrebu, u kojoj rad£ oko rooo radnika, veCinom Zena, vodi I935· g. dva velikc:- Strajka za po·viSenje nadnica i sklapanje kolektivnih ugovora. Po uzoru Spanfolskih i francuskih mdnika, radnice su blokirale tvornicu i upustile se u otvorenu borbu s policijom, kofa, uza sva nastojanja, nt'je uspjela da skdi borbenoSt radnih Zena. Organizi:aju se Strajkafke kuhinfe i akcije Za sakupljanje hrane. S radnicima se povezuje napredna studentska omladina, te zafedno odlaze na selo da sakupljafu hranu za StrajkaSe. Seljaci se odliCno odazivaju, te i sami donose hranu. Strajkovi su poprimib' politilki karakter i zavrSavaju uspjehom. U tim godinama, Strajkuju tekstilci Oroslavlja, Vara.Zdina, Duge Rese, Strajkuju radnici Karlovca, Splita, Osijeka, Siska, SuSaka, Delnica i t. d. U Sl. Brodu sud;'elufe preko 300 Zena u Strajku drvodfelaca, koji traje sedam nedfe(ja. URS-ovi sindikati postaju politiCka Skala, kroz kofu prolaze hilfade radnika. Oni posveCufu osobitu paZnju podizanfu svifesti i organiziranfu Zena-radnica. U opti program borbe radniCke klase sindikati okupljaju Zene pod parolom 1>za fednak rad jednaka plata«, traZe zaititu majke i trudnice u radnom odnosu, zaStitu djece, ravnopravnost Zena pred zakonom, politiCka prava za Zene, moguCnosti za -kva!ijiciranje Zena za rad i t. d. U sindikalnom pokretu izgradufu se mnoge Zene, koje se razvijaju u istaknute borce i 1'Ukovodioce radniCkog pokreta. Sindikati su ujedno i centar kulturnog prosvjeCivanja. Radnici i radnice sudfeluju u pjevaCkim, diletantskoglumaCkim,fiskulturnim i drugim sekcijama sindikata, i Osnivaju razna sliCna druStva. ·Koncerte radniCkog pjevaCkog dru!iva posjeCufu hi/jade ljudi. RadniCko plani"narstvo drUStvo )>Prijateij prt.'rode<< okupljalo je i zbliZavalo stotine radnika i_ radnica, i odigralo znaCajnu ulOgu u popularizaci;'i linije borbe. Tu fe hila i dfeCfa sekcija, u kojoj su radniCka dfeca primala svof prvi revolucionarni odgoj. X!II XII �Borba protiv nastupajuCeg fa!t'zf!la tra~i naj!iru -mobiUzaciju svih naprednih snaga i politiCki paStenth gradana. KomunistiCka partija radi na !irokom okupljanju svih progresivnih snaga. Narodnafronta stvCZ:ra se dolje u masama, vrl'o Cesto i protiv volje rukovodstdva raznih gradanskih, Cak i demvkratskih partija. Ugled KomunistiCke partije sve viSe raste. Na Celo Partiie dolazi 1937, g. drug Tito. Ona se konsolidira, · postaje sve monolitn(ia, a njezine akcije sve masovnije i sve jaCe. S nevjerojatnom dalekovidnostu ona signalizira blisku opasnOst rata i obrata se najSirim narodnim masama, d~ se na vrijeme ujedine u b'orbi protiv faSizma, za obranil zemlje. Ona priprema narod za teSke dane, koji su se primicali, i osposobljava narodne mase za obr~Cun s neprijateljem. U ovome j)eriodu pOsveCuje · se joS veCa paZnja radu medu Zenama. Kod svih partijskih foruma postoje komisije za Zene, koje djeluju kaO savjetodavna tijela za rad medu Zenama na svim podruCjima. Od proglaSenja Sestojanuarske di_ktature nekoliko godir;a nema u zemlji gotovo ni jedne legalne, Cak ni gra~ danske ·napredne Zenske organizacije. One se poCinju javljati od 1934. g., i od tada ih susreCemo sve viSe. Forme -rada medu Zenama postaju najraznovrsnije i upravo izviru. na svakom koraku, te obuhvataju sve slojeve Zena. Osnivaju se Zenske sekcije u SBOTIC-U, Savezu privatnih namjeStenika, Udru.Zenju uCitelja, u raznim struCnim i staleSkim udruZenjima, u udru.Zenjima studenata, pa u raznim lokalnim i komunalnim organizacijama. Svuda_se osjeCa snaZarz utjecaj. Clanova KP i SKOJ~a z' ri.fihovz'h simPatizera. MreZa tih dru!iava naglo. se Siri po cijeloj zemlji. Napredne studentice, Clanice SKOJ~a zagrebaCkog sveuliliSta, ulaze u proljeCe 1934· g. u feministiCko druitvo »Zenski pokret<!, i osnivaju sekciju studentica, i ubrzo je pretvaraju u l>Omladinsku ·podruZnicu*, gdje oku. plja]u, pored studentica, radnice i druge omladinke. U jesen 1935. g. l>Omladinska podruZnica«, uz pomoC KomunistiCke partije, u okviru )>Zenskog poki'eta«, organizira veliki miting za politilka prava Ze"na, kame je prisustvovalo nekoliko hiljada Zena. Poslije mitinga Zene demonstriraju gradom, napadaju kamenjem na njemaCki konzulat i dolaze u Sukob s policijom. U isto doba odr.Zan je -i u Splitu miting za ravnopravnost i politilka prava Zena. Mitz'ng rastieruje_ polt'cija, i on se pretvara u demonstracije. ' I935· g." osnivaju najjredne student£ce svoju sekciju i u Udru.Zenju univerzitetski obrazovanih Zena, i razvijaju vrlo uspje!an kulturni i politiCki rad medu studenticama. inicijativom KP osniva se 1936. g. )>DruStvo za prosvjetu Zena« u Zagrebu. DruStvo je namijenjeno Zenama svih slojeva~ te pored radn£ca i linovnica, uspijeva da privuCe veliki broj domaCica. Takva se druStva omivaju u velikom broju gradova: Splitu, Karlovcu~ Bjelovaru, Sisku, ·vara.Zdinu, Dugoj Resi, Petrinji i selu DragonoZec, kraj S£ska. Gradovi medusobno izmjenjuju predavaCe, Salju pisana predavanja, sastaju se radi dogovora~ i uopte djeluju kao jedinstvena organizacija na teritoriju cijele Hrvatske. U druStvu Zene rade vrlo taktilno i vjeSto, te uspijevaju da odrZe organizaciju sve do okupacije ·zemlje, usprkos sve vetem pritisku vlasti. Pod rukovodstvom KP I937· g. osniva se In£cijat£vni odbor Stranke radnog naroda, koja se razvija u masovnu organizaciju Narodne fronte. Ona se omaso-vljuje u pol£tilkom djelovanju i popularizira liniju Partije u borbi protiv protunarodne ·vzade, protiv rata i JaSizma, za bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije. U radu te stranke uCestvuju u velikom broju i Zene. lste godine poCinje na inicijativu KP i masovna akcija za pomoC Ipanjolskim dobrovoljcima. Akcija se vodi Sirom cijele Jugoslavije, i u njoj se naroCito istiCu Zene. Veliki broj Zena posjeC.u.fe sanitetske teCajeve, pri~ premajuH se da i same podu u pomoC Spanjolskom narodu, koji se u to vrijeme herojski borio za svoju slobodu, i bio predmet d_iv/ienja svakog poStenog Covjeka u svijetu. NaroCito posliie likvidacije Spanjolske revoludje razvija se aktivnost Zena, koje pomaZu na!e dobrovoljce u Spanjolskom ratu, prebalene u logore u Francuskoj. Rad za pomot !panjolskim dobrovoljcima obuhvata sva veta mjesta, pa Cak i mnoga sela u naSoj zemlji. NaroCitu ulogu u politiCkom i opCem prosvjeCivanju Zena odigrao je napredni list »2enski svijet«, koji je poCeo izlazizi u Zagrebu 1938. g. i izlazi sve do okupacije. Prije toga lista aktivistkinje Hrvatske Sirile su i Cz'tale beogradski napredni list »Zena danas~. Jedno vrijeme izlaze oba lista usporedo, a nakon zabrane »2ene danas« prelazi )>2enski svijet<f okvire Hrvatske i !iri se po svim krajevima Jugoslavije, sve do Kosmeta i Makedonije. Iz svih krajeva Ialju Zen~ dopise, "piSuC.i o svome te!kom Zivotu, koji bijaSe vjerno ogledalo politiCkog, socijalnog i kulturnog stanja u zemlji. Kako se list brzo .omasovio, najbol.je svje_doe£ njegov tiraZ: prvi broj je izaiao u zooo primjeraka, a posljednji u 17.000. List se izdr.Zavao isklfuCz'vo iz vlastitih sredstava, a financijski mu nzj"e mogla naSkoditi ni zapljena nekih brojeva. List je obradivao aktuelne probleme, popularizirao je lini.fu ·Partije, borbu protiv ratne opasnosti i skupote~ pitanja rada i plata~ pisao o poloZaju radnih Zenti grada i sela, ·o zaStiti" majke i djeteta, o zdravstvenom prosvje&ivanju. KonCem !937.. g. omiva Samostalna demokratska stranka druStvo za prosvjetivanje sela - l>SeljaCko kf:!lo«. Napredna omladina u tom druStvu otvara »Omladinsku sekcijU« i ·»Zensku- sekcr.]U«. Organizacija se .brzo Siri po svz'm srpskim selima Hrvatske i jednog diJela Bosanske Krafinc, Oko nje se okupljizju Zen~ u S~limq i XIV poVezuju sa._napredn'im snagama u gradu. .Zato 1940. g. i-ukOvodstvO SDS-a raspu.!ta i Omiadinsku--i lensku sekciiu Selialkog kola. Napredne- Zene poku!avale su da sliCan rad razviju i u Zenskim organizacijama HSS~a, ali je to bilo mnogo te.Ze, jer je reakcionarno vodstvo stranke nastojalo da sprijeli i omete takav rad, zadrZavajuti mase pod svojim utjecajem. Neprijatelf zna~ !to zn"aCi t'mati na s.vojoj stram Zene, pa osniva i podrZava razne fa!istiCke i profa1i~ st£lke organizaeije. To su u Hrvatskoj bile SovinistiCko-JrankovaCke orga~izacije »K(uarina Zrinjska«, »Hrvatska Zena«, velikosrpska organizacija »Kola srpskih sestara« i sl. I Zenske grane HSS-a tonu sve dublfe u fa!istiCke vade. Ove organizacije vade Otvore~u borbu protiv svega~ !to je napredno~ Sire fovinistiCku propagandu. Posebno se boji napredn£h snaga katolilka crkva, koja, pored raznih »kongregacija«, osni'va ))KatoliCku akcr.j"u«, koja se pod direktnim rukovodstvom Vatika11-fl bori protiv svega, Iio j~ napredno i slobodarsko. Vlada Cvetk_ow't-MaCek, koja .ie formirana poslije izbora 1938. g., u doba poletka ratnog sulwba u Evropi,- pokazala jti odmah svoje pravo. Nee: trebala je da pod demokratskom firmom pripremi ulaz Jugoslavije u osovinski tabor. Zato ona puni zatvore i tamnice naprednim radnicima, seljadma i intelektualdma. Ona je prva; koja omiva koncentracione _logore~ i u njih trpa !jude bez suda, da ih u momentu okupacije preda u ruke ustaSkim krvnicima. Posebnim zakonom zabranjuje itrajkove~ ali oni se uprkos tome i dalfe vode. Dolazi do novih _sukoba s policijom i do masovnih hapSenja. 19.40. g. zabranjeni su i rastjerani policijom URS-ovi sindikati. Ovaj period predstavlja doba sna.Znog politiCkog poleta, kame niJe smetao teror protunarodne vlade, i koji nisu mogla uguSit{ hapSenja pojedinaca, ma koliko .ana hila brojna. Mitinzi~. Strajkovi~ politiCki zborovi predoCuju svakodnevnu pojavu. Od- 1939. g. ·vodi se borba protiv skupote~. koja-je naglo rasla·na svim linijama uslije_d ratnih priprema, a naroCito poslije poCetka II. svjetskog rata. Ra,dnici u Strajkovima reJ.ovno traZe dodatak na skupotu. Cesti su protesini Strajkovi _u tvornicama~ organizirani specijalno zbog skupoCe. RadniCke mase _su se ustalasale. kao malo kada dot/e-. U guSenju Strajkova naroCz'to brutalno istupa MaCekova »zaStita«, specijalne oruiane jedinice, koje su vr.:.1'le goru ulogu nego policija, i 1941. g. pomagale u razoruia_vanju jugoslavenske vojske u korist ustaSa. KomunistiCka paruj'a Jugoslavije odrZava koncem I940. g. V. zemaljsku konferenciju u Zagrebu. Partija je na toj konjerencr.]t' joS bolje iskristalizirala- svoju jedinstvenu Nniju. Konkretno su razradeni zcldaci za rad u skorojbuduC.nosti. Vida TomS£C, Clan CKKPJ, odrZala je referat o radu medu 'ien.ama, dala ocjenu dotadaSnjeg rada i perspektivu za dalji rad. T a konferencifa hila je posljednja velika priprema KPJ za konaCni obraCun s neprijateljem. Do pos/iednjeg Cas a pred rat vade se politiCke akcije na svim poljima druStvenog Zivota. ,Pos/iednji 8. mart osvanuo je u Zagrebu i nekim drugim gradovima sa mnoStvom crvenih parola. Akcij e radnilke klase, naprednih snaga i rodol}ubivih gradana dostiZu svoj vrhunac nakon sramnog »Trojnog pakta«, koji sklapa vlada CvetkoviC-MaCek sa Hitlerom i Musolinijem. Parole: *bolje rat nego pakt~, »bolje grab nego rob« razlijeZu sc Sirom cr.'jele zemlje kao odjek pri}etnje svakome, tko se usudi da dirne u neza~ visnost naSe zemlje. Sva spremnost naroda da se bori za svo..fu slobodu nz'je mogla ni da dade do izraZaja radz' duboke, sramne i organizirane izdaje vladajutih burZoaskih stranaka. ProS/a je samo nekoliko dana i okupator je osvojio zemlju. Komunt'stiCka partija smjelo staje na lela naroda, poziva ga na ustanak i borbu protz'v stranih i domatih neprijate!Ja. Zene Jugoslavije doCekale su rat i novu situaciju politiCk£ spremne. U predratnom periodu najbolje ih je nauCila KomunistiCka partija, tko je nepnj'atelj i kako se treba protiv njega bon'ti. 2ene rade u novim uslovz'ma na novi naCin. Organizadja )>Narodne pomoCi« na pr. obuhvata stotine i hi/jade Zena, koje se bn'nu za zatvore· nike, sakrivaju ilegalce, sakupljaju hranu -i oruZje, Sire Stampu i t. d. Nije sluCaj~ da je neprijatelj napunio Zenske koncentradone logore hiljadama Zena, gd}e su mnoge osiavile svoje Zivote. Hi/jade Zena uzele su puSku i od prvog dana sudjelovale u najteZim vojniCkim akcijama. Zajedno s podt'zanjem ustanka stvara se organizacija AntifaJistiCke jronte Zena, koja odigrava go/emu ulogu u snabdtj'evanju vojske i organiziranju pozadine. Zene taj zadatak Casno izvr!avaju. Tu su se povezale Zene grada i sela, Zene svih dru1tvenih slojeva i nacionalnosti~ sjedinile se u borbi za oslobodenje zemlje, NaSa historija ponovo je dokazala istinitost Lenjinovih ri"jeCi: »Ne moZe biti socijalnog prevrata, ako veliki broj radnih Zena ne uzme u njemu uCeSCa.<< UkljuCujuCi se u narodni ustanak, Zene nisu Posebno postavljale pitanie svojz'h prava. Radilo se o opstanku naroda i opstanku njt'h samih. Ali je organizator ustanka, KomunistiCka partija to- pitanje imala u svome pro~ gramu. Taka se ravnopravnost Zena ostvaruje od p"rvih dana ustanka, !to narod pn'ma kao prirodnu pojavu, a Zene osjetaju kao ostvarenje svojih vjekovnih te.Znja. U prvim Narodrw~o$lql:JodilaCkfm odborima one sudjeluju, CJdluCujuti o najbitnijim pitanjz'ma nqrqdnog Zivot(i, XV �Posebna borba za ravnopravnost Zena- hila je suviina, jer je svaki vojnik Narodno-oslobodilalke vojske stajao ujedno na braniku ravnopravnosti Zena. Milioni Zena dapale su. u borbi vlastite Zivote, Zivote porodica, krov nad g!avom i posljednj'u koricu hljeba. Mnoge su pale u orUZanoj borbi, u logorima, tamnicama i zatvorima,- heiojski pocJnoset.i zvjerstva neprijatelja, svijesne, da- za njima ostaju milioni, koji Ce nastaviti njihova djelo. DoCekavSi Zeljeno oslobodenje zemlje, Zene .su prionule na nove zadatke u obnovi zemb"e. Hib'ade Zena svrstale su se u dobrovoljne radne brigade, da oCiste zethlju od ruievina, da izgrade ceste, _putove, mostove i zgrade, i pomognu ud~riti ~emelj daljoj izgradnji -socijalizma. One sudjeluju u svim organima narodne vlasti, zauzi'mafu odgovorne poloZaje u svi'm strukama i' zvan;ima, dajuCl sve · svoje snage za stvaranje sretni'jeg Zivota u SV(!jof zemlji. U tvornicama postaju udarnice, u selima _sudjeluju u rukovodenju zadrugama, nastojeCi da pove4afu proizvodnju na svim podruCjima. NaSa zemb"a izgradila je zakonodavstvo, kojim je Zenama zajamCena ravnopravnost na svim poljima druitvenog Zivota, kao i_ zaStita Zen.e ~ onim tdsovima, kada joj je potrebna pomoC druStva: zaltita majke i trudnice u. radnom _odnosu, zaitita djece, bolesnilko i starosno osigu.ranje i t. d. Svijesne golef!Jih tekovina,. koje im je pruZilo novo druStvo, Zene su 1948. g., kad s~ revi'zionisti iz Sovjetskog Saveza, koji su. uprljali tekovine Oktobarske revolucije, pokuSali da dovedu u pitanje i tekovinf} naSe revolucije, Ponovo pokazale, kako vole svoju zemlju i Cvrsto stoje uz KP. Citav svijet je mogao 4q, se divi Cvrstoj odluci jugoslavenskih naroda, a medu njima i jugoslavenskih Zena, da odluCno brane tekovine svoje borbe. U najnovijem periodu naieg drUStvenog razvitka Zene su uzele uCeSCa u samoupravljanju. Kao Clanovi radniCkih savjeta one sUdjeluju u upravljanju socijalistiCkom proizvodnjom, dok u komunama sudjeluju u rjeSavanju svih druitvenih pitanja . . 2e~e se bore i dalje za produbljivanje naie sodjalistilke revolucije, boreCi se protiv zaostalih shvatanja jednog -dijela druStva, koji se ni -dandanas ne maZe pomiriti s pojavom Zene u javn~m Zivotu. I danas se joS u zao~tali'm _ shvatanjima provlaCe predrasude prema Zenama, koje potpomaZe i raspaljuje ·crkva. ·Svijesne svega, Ito su dobile svojom. borbom i borbom cijeloga naroda, naie Zene Cvrsto stoje uz svoj'u zimlju -i.- njezino rukovodstvo, koje se bori ne samo za to, da pomogne ostvarenju svoje sretne sadaSnjice i buduC~ nosti; 'nego se i_ nil medunarodnom· polju beskompromisno bori za pravedan mir u svijetu, za samostalnost, nezavisnost i ravnoprav_nost malih naroda, protiv zavojevaCa i agresora svilz vrsta. Jela JanCiC-Starc U logor XVI �Dokument 1 voludje bit Ce oslohoden i proletarijat i Zena Ce postiCi svoju potpunu ravnopravno,st. V. KONFERENCIJA KPJ ODRzANA STUDENOG 1940. U ZAGREBU 0 RADU SA zENAMA lzvaci iz ·1~eferata Vide T.om'Sil:, Clan a ~CK KP p Drugovi i drugarice! tene ~s·u od 'kapitala, a •osim toga one Cak u najnapred·ruijim burZ·o.a.skim republikama Rad m1edu zenama p·ostaje 'Za nas s:ve vaZos·taju, prvo, ner3IV11opravne, j·er im zalroni niji s·ektor rada. Imperi:jalisti:Cki rat, mobiline daju. jedtnailmsti sa muSkarcima; dru,gQ, zacija, nestaM.ca Ziv·eZnih namirhica, be,s·p·oa to je glavno - one ostaju u »kuC.nom• ropslica i sku:poCa, su p'Oj.av·e, koje. dubolko zastvu«, »kuCni. !'1oho;vi«, p-rid:avljeni od najsitdiru u Zivort 0 1gromne VeCine Z·enar, od radnijeg, najruZnij.eg, najteZeg rada u kuhinji nica par· sve do g!ladans-kih Zena. Ove pojave i .uopC.e' u poj·edinaCnom kuCnom ga·zdinstvu, ~oje donosi s·a sobom rat, bacaju Zene iz koje strahorvito zagljwp~juje covjeka.<< leta~gije, iz p·aJsivnosti i nesvj,e,Snosti i stpoVladajuce klase i njihov1! id,eo]o,gije su sobne .~u, da ih. m.a.biliSu u borrbu uz ·revolusasvim p.rirodno uvi.jek pokUI:Savali sakriti cij,onarni proletarijat. Rad medu Zenskim · masama postaje dakle sa imperijalistiCkim klasne uzro!<:e podredenosti i ugnj,etavanja ratom sve valZndji. Ipa:k. rad medu Zenama Zene tirme, da su na sve· m•oguC.e naCine doostaJe jos uvijek jedna od uajbol<nijih toc&- kazivali nj.ezinu man~evrirjednost. Sa tom laZi o tjelesnoj i duSevrnroj maruj·evrij.ed.no1sti ka sve-ga naSeg rada. Mnogo je zanemarivap.ju to.g ·S'ektora na- Zene, u~pijevali su. Ona se zakorij,enila svuda: i imala utjecaja Cak na onre, kojima doseg rada li:rivo to, da nas partijsld kadar jo,s nasi najveC.u· Stetl.!, to je&t na pro.Jetarijat i do dan.as nije up·oznat ·sa principij€ilnim· st~ na same Zen e. Ovo .miSUenj,e· hila j e naro.Cito vom. naSe Partije o Zens1kom pitanju i Z,ertStetno, Jer su Cak one ·Zene·, koj e ,gu postale skom pokretu, da mu 1.1isu poznate teotr:etslkie svijesne svoje'g podredenog polozaja i htjele .osnove Zen£kog pitan:ja, kao ni naS· stav o raznim Zenskim grwdanskim i ma}ograd·an- postiCi ravnopravnost Zena, poku.Sa.Je dobiti priznanje svroJe jednakovrij·ednosti i ravnoskim pokretima. Zato je potmbno, d-a rua ovoj k•anrf·er'enciji ove .osnovne principij elne Slta- pravnosti u horbi protiv muSikaraca. Ova laZ ih j.e zavodila u usam<}jenu, reformi·stiC!ku V'O:Ve postavimo i 'Objas·nimo. I. Zensllm pitanje kao posebno drustveno horbu u 'okvi<ru kJaonog druStva. A oslobodenj e Zene, nj.ea;ina potpuna ravno!pravnost pit~nj.e nastalo je p:ojavom privatne sv;ojine·, je u 'klasnom druStvu nemoguCa. Tek sa to Je·st •ond.a, kia!da 18'e je prvobiotno praJkomuukinuCem klasa, sa ukinuCem sis.te·ma prinistiCko !lrmStvo podijelilo na klase. U samoj suStini p.rivatnog v'la.sni!Stva leZi nuZ.nost vaJtne svnjine bit ·6e dana i moguCnost za kooCuvanja vlasniStva vlastitom vodu, vlasti- naCno rje,Senlj.e Zenska:g pitanja. Onda C.e toj d:j·eci. Osiguranj e pnavng i istinoSkiD'g po- ·otpasti svi uz11oci, koji su p.r10uzroko,vali njetoms'tva p:ostiglo se na taj naC.in da je Zena nu neravnopravnost. Zena 6e postati ravnopripadala ·B3.1IDO jednom muSkarc~, da je takJo pravan C'lan druStva. II. Ako d'akle zene traie da se bore proradala samu nj·egovu djecu naslje·d!nike nj& govog im,anja. Briga za oCuvanje privatne tiv poloZaja, u ko.jem se nala'Ze·, moraju svo.sV·ojine- formirala j·e rodbinske tOd.nos·e i do._ ju horbu nuZno pov·ezati sa borhom proletarijata, jer se proletarijat jedini dosljedno vela· na kraju do taga da j,e bHa zeni od,uzeta bori za ukinuCe privatne svojine, za beslklas~a slohoda i ravnopravnnst, da j•e. hila p.o~ hsnuta u pod.~edeni poloZaj, u kojem se joS sno dru.Stvo, ~a socijalizam. Sve S.to mogu da daju Z.ell!ama druge kla.s'e·, to su -samo dana'S na1ruzi. Pod kapitalizmom se-· j.e Zens1kOt pitanje . sitne i kratlrotrajne r:e£orme, koje ne diraju osnove njiho:v:og ugmjetavanja, ~ensko pitaj.o.S o.s.abito zaQStrHo. Kapitalizam je· izvu. nje tvori prema tome dio borbe raJd'niCk-e kao masu Zena iz uskog porodiCnog kru:ga u druStve'nu prod.ukciju. BezgraniCno ·e!ks- k.lase i bit Ce· rije.Seno terk sa proleterskom rev·olucijollll. Osl·ob:od.euje pvo'1etarij1ata i pl·oa~tirana Zena nasi u kapitali.stiClkom druo·sl:obode·nJe Zene u najuZoj je medusobnoj Stvu sve terete kao radnica, dom.aCica i ma:jzavisnos~i. Lenjin je rekao: »Proletarijat ne ka, a u svim pravima ostala j e nemvno.pravna. ·o tome govori' d•rug Lenjim: »Zenska po- maZe pos:tiCi potpune slobo:de ako ne iiZVD-juj·e potpun1e -s1oib0de i za Z~u.« Uk.inruCem lovina Covje,Canstva pod kapitalizmom dvaput je ugnjetena. Radnice i seljanke ugnjeprivatne svojine i pobjedom proleters'ke re- 2 \ ) Lako postavljamo zensko pitanje kao dio pitanja proleterske revolucije, time ga ne u'kidoamo kan posebno pitanje. I naci:ona'lno, seljaCk·o, omladinsko i ·ostala pitanja bit Ce djeSena proleterskom revolucijom. Ipak i·h danas postavljamo kao p01s•e.bna pitanja: prv01, jer u danaSnjem dru.Stvu ova pitanja zaista po&toje i traZe· $Vo}e rje&enje; drugo, jer pravilllim postavljan;jem ovih pitanja i odgovarajuCim radom mi budimo i okupljamo oko revolucionarnog proletarijata i njegove .avangarde nove, dosa:da spavajuC-e rev;oJudornarne sUe. 'Tal}o za nas znaCi Zensko pitanje onu po1ugu, sa kojom! moZemo ma.su Zena svih slojeva, na os.novu ·njihovih po·sebnih Z·enskih zahtjeva okupiti oko revoludonarnog proJ.e.taTij~tta i us·pje·Sno isikoristi.ti njihove snage za pomoC pvoleterskoj revo-. lu.ciji. Ali odmah moramo podvuCi da zahtjeve, koje imaju u danaSnje1n druStvu Zene kao podred·eni S'pol, ne posta:vljamo kao neke posebne »Zens·ke« zahtj.eve, za koj e neka S'e bore Zene &arne, veC kao zahtj eve, kao pro·gram borbe cje'loku.pnog radnog naroda. III. Da vidimo, koji su to zenski zahtjevi, lwje mora proletarijat uvrstiti u svo.j program. 1. Prij·e sve·ga su to zahtjevi koji se tiCu materimstva i to: potpuna zwStita maJke, na- Narodni heroj Anka Butorac ro.Oito rad,niCke i seljaCke majke, prije i pos-lije poroda:ja; domovi za m·ajke i trudne Zene, rodi.liSta, bo'lnice, prima·ljska i lj.eka.rska pomoC, djeCje jasle djeCji domovi za, konska zaStita dj.ece, ukidanj e ,svih ra~Hka medu bra·Cnom i vanbraCnom djecom, dozvo:la abortusa, ·do:k nisu dani svi uslovi da n;•oZe majka bez brige roditi dj.ecu. 2. Dalje su zahtjevi, koji• se tiCu dvojnog m·orala u naSem javnom i privatnom Zivotu: Potpuna ravnopravnost Zene pred zakonom i efikasn.a bor:ba pvotiv prosti.tucije time da se 'omoguCi mladim djervarjkama odgovarajuCe i pristoj'no pla~eno upo.s•lenje i da se ka:Znjava zavodnike i provodadZije. Kraj dvojnog morala u naSem· pravu i cj.elo.. kupnom javnom Zivotu, ko:je kal;njava i izbacuje Zenu za isto dj.elo•, za koje muSkar.ac ne podnnsi nikakvih posljedica, iii Cak dobija na ugledu (prostitucija, vanbraCna djeca, zabrana traZ.enja oca i tome sliCno). Uvodenjoe civilnog braka i moguCnost raJZ.voda braka. 3. Zahtj evi ekonomske naravi: Vida Tomlii (slikana u ljetu 1940. kao ilegalka) J ednaka placa za j.ednaki rad; kra;j razli-· kama k·od plaCe· i zap·oslavanja m·edu u'datim i neudatim Zenama; ukinuCe noCnog rada za Zene, odredivanj.e .radnog vrem·ena· .za kuCne pomocnice; efikasna zastita fabrickih i dru- �gih radnlca pred Stetnim poslje·dicama rada; zaStita mladih. rad•nica pred ,g,i:kanam·a i S'eksualnim WkodStavanjem od strane -Sefova; plaCeni dopust za radne Zene prij-e i poslij~e porodaja sa zaikonskim osiguranjem, da Ce se pos!ije tog d<>pnsta primiti natrag na po" sao, i p1aCeno- vrije·me za 'dojenje djece; djeCje jas'lice kO-d fabrika i ureda, pdstup u -sva zvanj.a, koja odgov·araju Zenam13., u tS¥e skole i strucno vaspitanj.e. 4. Naj~ad jos politicki zahtjevi: Priznanj.e svih politiCkih_ prava Zenama sa potputnim aktivnim i pasivnim pravo.m glasa. Tim sp·ecifiCniin Zenski-ffi· zahtjevima u svaJwj kon·kretnoj situaciji prikljuCuju s-e novi zahtjevi, k!oji nisu samo ZenSiki, alL koji na na11oCiti naC1n pogadaju baS Zene. Damas na prim:j.er u vrijeme drugog imp.erijaHstistiCfk.og rata i :rrastuCe skupo6e mi povezu:j.e. mo op6e Ze~nske ·zahtjeve s·a E;adaSnj,om ffitUia>cijom i daje·mo im novi -s-adrZaj. Pravilna brorba za Zenske zahtjeve je· m'Q.. guCa: samo nJa baa;i pravilnog razumij1evanja i po&tavljand.a ZensiWo•g pitanja:, kako. s-mo ga prika.,ali gore. Te zahtjeve, 'koje klastno dru" Stvo uopCe ne moZe potpuno rijeSiti, moramn u pnaiksi povezati sa borbom pro1etarijata; proletarij>at mora voditi masu Zem-a u borbu za njihove z.ahtj,eLVe, time da im besp:r:ekidno pokazuje na: klasni znaCaj Zensike ravnoprav~ nosti i pod:r:ede·nosti ... Dalj·e joe u IV. odjdku referata data analiza p-oloZaja mdnih Zena u Jugoslaviji i posehno su istaknute teSko-Ce, sa kojima se bore seljanke, rradnke i intelektualke. U vezi sa rastuCom ekonom-sko-m i politiCkom hizom njihov 'Se polo-!aj po,gorSavao, ali .se i·stovremeno budio i o.tpor ,radnog naroda i tu su se sve aktivnije isti.cale Zene. u strajkovima lmji su se v·odi'li u posljednjoj go&ini bilo je preko 50% ui\esnika ZenaJ. Primjeri borbe za ekonomske zahtj.ev<e u Srbiji: kud Vl&de Ilica Beograd., teksti1aca u Zemunu, na!1nCito pak ak.cija rad·nica i radniCkih Zena povod-om ,Straj!ka aet:onautskih tv;o1:rruica u BeO:gradll:_- i ZemiUITIU, njiho,va demonstradj-a pre.d min-istar-stvom., Stra:j'k teklsti1lnih -ra!dnica u Leskovcu, u V•a'ljevu u tVIornici bomba, Sltrajk mcm'Opol'Skih radni·ca u Velesu u Makedoniji, cipkarsidh r1>dnica u Sarajevu i u fabrici> papira u Cacku. D"lje niz Stra:jlkova u Hrvatskoj, u 'kodim je- aktivno saradival~ jako mnogo radnica (na pr. Her· m-an Polak i sinovi, predu21e.C-e T:r:ebiC, Ga01n, Kontaikt, Holzner, Hahn i Nettel u Z1>grehu, jinama postojale su veC oda::~o<Zenske ko~i­ sij-e (tako na pr. u SJ.ovem]r kod PoikmJin- . skog komiteta vee od 1934. g.) akcija ra&nickih ;;·ena kod strajka u Ga"dunu kod Sinja, .splitski Strajk, uC.estv-o-va:nje Zena u -svim aikcijama protiv skupoCe, koje su vode-ne ·naro.Cit6. u Crnoj -Gori i 'Sloveniji, gdje j-e bi•lo preko j.edna tre·Cina uCesnika Zena. AJi ne s•amo to. Z-ene· d·anas u- o.gromnom broju u.Cestvuj'U i u poliUCkim akcijama. Na pr. a:kcij·e· za izhornO. pravo Z.ena (Srbija i Slovenija) ; demonl!tracije 14. d•ecembra u Beog-radu; u -ovogo.diSnjoj p.rvoSieptem'barskoj l!kcijl u Beogradu, Zagrebu, Da~maciji i ostaloj Hrvatskod, u Kosutnjaku 8. .s·eptembra, gdje je bilo 50% Zena, i gdje .s'U ·S·e Zene i u borbi i u &paSavanj.u ranjenika odliCno pokazale. Od jes·eni 1939. g. sa ostrijo,;, diferencijacijom m•e1du Zenama IDLQrao se promijeniti i ll.JaS rad u u:dru.Zenjima. DoSia j.e do preloma rsvuda, gdje j,e naB rad bio. pravilarn (na pr. omladinslka sekcija zenskog pokreta u Bea,gradu, a i u drugim mjestima, .gdje j.e prel·om. oCit. U Zenskim uciruZenjim:a, gdj,e smo m-i imali ocLluCujuCeg utje·caja osje·Ca s·e baS srada priliv novih Zena, koj'e tra.Ze ad na& od-govora -na sva otvoren'a pitanja darna;Snjice (na p·ro Dru.Stvo !Za pJ:'Iosvjetu Zen.e u Hrvatslmj, koje se S'v;e viS·e razvija). Ta1m vidimo, da j e p-okret radnih Zena I U tome radu bilo je i grijeSaka o kojima opSirnij-e govori ref.e,ra:t. Pored zanem-arivanja i podcjenjivanja partijskih organizacija u od'Ilf2SU na aktivizaci ju Zena, bilo j e i drugih. Osim nera:zumije-vanja i zane-marivanja Zensko.g sektora naSeg rada, j.edan od va.Znih uzroki za jroS uvijek slab rad me-du Zenama j-este ideola:Sko skretanje u Zensko-m pitanju. NavoCito mnramo po.dvuCi utjecaj feminizma u naSem• radu- me·du .Zenama, a· m-orallm upozoriti i na razne »lijeve« grij;e.Ske- u tom radu. Prvo, moramo se ·otresti grad"anskog utjecaja na naSe dj·elovanje me·du Zenama. Feminizam postavlja zajed·niCke zahtjev-e Zena sviju sloj.eva odijelje·no od zahtj-eva radnog naro-da. NaglaSivan}em zaj.ednN)kih Zenskih- zahtjeva u supro·tnosti i u borbi protiv muSkaraca feminiz.am sakri:va klas·nu osnovu Zens.'kug pi,ta-ndru, te time od·vraCa masu Z-ena o-d horPe protiv kapitalizma~ kao i p~otiv klas'nog _druS.tva u:opCe. A Sto jas·nije i ·odluCnije P'Ostavlja naSa Partija Zenslko pitanje to viSe gubi f:emini·zram svo,je oprav.da:nje. o. Feminizam u na.Sim redovima treba da oznaCimo kao desniCarsku oportunistiCku od nekoliko godina una~zad u stainom porastu. Naro·Cito pak je po-rasl1a .ba.rbena -svitjest j aktivnost zena U pos]jednj,oj 'gOd·ini Od IJO• cetka imper!jalisticloog rata. Hiljade i hiljade Z·ena rad~nica, domaCica·, namjeStei1ica i drugih Zena u-Cestvuju u najraJZli.citijim borbama, koj.e vodi· radniC.ka klas-a i radni na·vod Ju,wos!.avije. U ovim borbama raste kad•ar z.e,na, na koji_ Ce IS€ mo-Ci Partija ro'Slornriti u s'V'om. radu medu Zenacrna i u aktivizi.ranju radnih Z·e.rnao Moramo tu Cvrsto podvuCi, da ,siVi o•vi p.o.. kr:eti n1su samo pos,]Je:dica pog-orSanja p·o1-oZruj a radnih Zenra i pos!j,edirca ·op6eg p.roces·a aktiviziranja radnih masao Na OIVIaj poOrra:srt pok~eta radnih Zena od1luCujuCe je utje~­ cala Piartija pojaCanje·m svoga rad.a mredu rad.nim zenama. KPJ uvijek je pravilno ocJenjivala vaZno-st rada m•edu Ze1 nam.a. Partij a j e smatrala taj rad uvij ek kao sekt<>r rada, za koji treba u svak<>m 'l<omitetu i u svakoj Celiji da bude netko. odgovoran za tali rad.. U svim partijsldm vaznijim dokunren" tim.a, rezoluci'jram·a, dir:eikti-vnim, hroiSurama i partijskLm •organima bilo je go;v;o·ra o tom s·eiktoru ra;da. N a skoro svim konfevencij ama bio je rad medu zenama postavljen loao pae sebna tocka dnevnog !'eda. U neldm pokra- M(tca GrZetiC Narod:ni heroj Anka Berus pOmoC gra•danskom Zenskom pokretu "k!o-d ~i­ renja iluzija da s'e nekim reformama toboze mo.Ze rij-eSiti Zensko pitanj-e u -okviru ~las·nog druStva. Taj naCi'n rada odvaja Zene •od revolucionarnog proletarijata i njeg:o-ve Partije i prema tome j.e to poku-Saj 'likvid~ranja vodeCe uloge naSe Partije u borbi za Jednalmpravnost Zene. Radi pogreSne reakcij-e na feminizam, te radi nepo'znavanja pravilnog stanovi.Sta- naSe Partij-e, poSa'O· j.e- dio na&e·g Cl-anstva u drugu krajnost. 2enskl0 se pitanje .zanemarivalo. U biti ·ovdje im:rumo p•os.Ja sa dvije vrrste »iz~ iovora« za pogre·San, odnosno za nikakav rad: ponegdje se Zensko pitanje suzilo sam~ na pitanje radnica i njihovog ogromno-g 1 svestranog· iskoriStavanja u kapitalizmru. PoSitavljao s-e- zahtj.ev »·za j-e-dlnaki r&d jedlnaku platu« lkao- jedini pO·s'ebni ·Zenski zahtjev, za koji pa!k neka s1e ho·re radnirce .samo u okviru sindikata. Kod wrugih javljalo se ca!k potpuno negiranje po.stoj;anja bil<> kakvog Ze:nskog pitanja pored pro.JeterSikog, motivacij·om, da proletarijat pdznaje Zeni jednakopravno·st, te da .•s'e treba boriti s·am·o IZa konacm cilj, a t-o~om, borbe ne treba cij-epati_ snage- joS i za rad m'edu Zenama o.. y. Prema tome, postavlja se pood nama pitanje kaikav mora biti nraS rad medu Z-enama, da ih na osnovi njihovih rzahtj.eva akti.,. I. 5 �VlZiramo u revolucionarnOj borbi pod vod" stv.om naSe KP. a) sadrZaj naSeg rada mora biti Siroko propagandistiCko .prosvj'ecivanje Zerna, da postanu svijes'ne svog poloZaja u kapitalizmu kao i svog mdesta u borbi radnog naroda. Svim Zenama mora postati jasno. u kakv"Oj je vezi· nji-h,ova . jednakopravnost sa sist·emom klasno.g druStva. Drugo, moramo "Oiko njihovih ,zahtjeva pove·s'ti agitaciju za ra:zli" · Cite akcije· u kojima treba p·ovezati Zenske zahtjeve sa· horbom radn'og navada p-Totiv kap_italizma. :Da hi tn posti,gli mora biti naB md sirok i elastican. Zahtjev;i oko lmjih ho" Cemo sakupiti i· .budriti Zene mor:aju bitil usk-o pavezani •S'a in'Omentalnom ko:nkTetn.om .s-ituacijom-. Zato· nirkada The pnstaNljamo- samo neke naro.Cite zahtjev-e Zena u kapitali~u. ne-1ro ih p.ovezujemo ,sa danaSnji-m. zahtjeVi_ma u doba drugog imp-eTija1istiCk-o:g rata, riDstuCe srkupoC:e· i novog nap,adaja na pTava radno-g narod-a i I]:31roCito na Zenska prava, na p·r. kao Sto smo zahtjeve za Zensko iz;bor-· no pravo povezali proSie· jeseni sa borbom Zena protiv -imp~rijalistiCkog r31ta, i u isto doba s tim zahtjevom raskrinkavali vladu spora:Z'Um-a, koja je obeCala d.em·okracij-u. Ka:ko cemo dakle pov;ezati u dana8njoj si·tuaciji zahtj·eve .Zene sa opCom bo.rbom radnog naroda? ... U refc-ratu su dalje iznesene mo.guCnosti ,politiCke akcije medU Zenama u borbi protiv imperijalistiCkog r'-l,.ta, protiv ,sk-upoCe, p:rDtiv os-ovinske vanjske ~politikc re:l.ima u staroj ] ugoslaviji, kao i protiv sve veCeg pritiska na. gradanska prava unutar zemlJe, protiv nacionalno,g rugnjetavanja, protiv faSiza·cije zemlje. Ovdje s-mo nabrojili najva·Znije mome-nte rada rnedu Zenama u danaSnjoj situaciji. U akcijama za te zahtjeve p-oveCavaju se i poveC.avat, 6_e se· s-vaki dan novi kadrovi borbenih Zena. Ovim kadrovima m·oramo p-os~etiti veliku paZnju, i 19tvoriti iz n:ji.h svijesne bnrce, za njihov-a prava. U ovimr akci'jama po-javi!e S'U .s-e- i javljat Ce s·e mnogo aktivnih Zena. koJe Ce biti 'U najkraCe vrijem•e spo-sobne stupiti u redove na82. KP, a to-me moramo obratiti najv;eCu pa.Znju. b) Prelazimo saua na pitanj e kakav oblik m"O.Ze da zauzme ·na·S Tad medu Z-enama. Ob1ici to.ga rada zayise ·od trenutno-g p·olo... Zaj3J i od naSih sn31ga. NaS princip m·ora biti: svuda -gdje ,g·e saiJmpljaju Ze-ne-, moramo raditi mi, svak<>m zgodom g.djegod je to mogu6e, mro-ramO mobilizirati i aktivizir.ati SV·e Zene u borbu. aa)· L-egalne Z_ensk-e- o-rganizac i j ·e. Zbog naroCitO'g rada medu Z.enama, zb<>g ve.like zaostal-osti zena, zbog. lak·seg naSe~g sakupljanja-- i prosvJecivanja Zena i mi potpomaZemo osniVati i graditi posebne legalne Zenske o-rganiz~cije. Takve organizacij-e nude nama velike moguCno-sti rada. U njima moZemo sakupljati najzaostalije Zene, te ih prek·o nji-hovili uskih, liCnih interesa pomalo odgojiti u svijesne Zene, sa Sirokim po-gledima. Pozitivne i pravilne su odijeljell,e Zensk~ organizadje samo tada, kada se -svojim radom ukljucuju u opcenitu borbu proletarijata pod vod•st'."o"m KP. U svim -o-rg-ani·zacijama, kulturnim, prosvj-e-tnim, stal·eSkim i razli-Citim Zenskim -s·ekcijama g.dje·god s:e _nala'ze Zene, takode-r po~­ stoji moguCnost pr:opagandi•siiClmg i agita--: cionog rada medu njima. Naro:Cite Zenske s·ekcije "Osnivamo zat-o, jer se pokazalo, da se Zenu teSko pridrobije odmah u m.jeSovitu -o:rganizaciju, gdje se Ze--. ne ne mngu S:ruaCi, te .d·a ih mno-go lakiSe saktipljamo i pri:do·bivamo najp·rij·e· na Zenske sas'tank:e. Kold Zenskih s·ekcija m·ora:mo paziti na to, da S'ekcij,e ostaju u .svom' djelokrugu, to j.est: propagande medu zeu"'ma, te sakupljanje· i prosvj-eCivarnje tih Z-ena u osnovnim pitanjima, koja se ti-Cu njihovo.g p•oloia-ja. Politi'Cka predavanja n.eka se obavljaju za sve Clanstvo 12ajed-no, isto tak-o ne smiju zenske ·Sekcije voditi nikakvih samostalnih akcija. ·Citava organizacija mora se aktivizi:ra-ti' tak.o.d-e·r u borbi za Zen·sike zahtjeve, i Ze.ns'k·e s-ek-cije ima.ju kod toga svakako vaZn.u ul-ogu agitacije lkao i povezivanje .sa osta:lim zenama. (Primj,er ovakvih jako zahvalnih s·ekcija jesu Zenske s:ekcije kod s.lovenslkih radniCkih kulturnih udruZenja »Vzajem... nost.) Zenske s-e·kcije u sindikartima imaju- takoder is'klju·Civo ova:kve zada:Ce i ilipoSto nije njihova svrha, da hi mroZda odjeljivale raidnice iz 10p6enito-g sindika.lnog pokreta, vodil·e uske p·o,sebne Zenske sindika.ln-e- akcij,e, te zatvarale put radnicama, da. -se ra.zviju u svijesne horce u redovima revolucio·narnog proletarUata., kao sto ie to- bi" slu·eai I<od nekojih Ze-nskih s·ekcija u sindikatima do sada (na pr. Zagreb). Mogucnost ovakvog rada rne-du radnicama nalazi s·e gotovo svuda. Iako maZda nije moguCe os-nivati pos·ebne ·sekcije•, treba da ra•d idre tim smjerom~ Na selu ima takode:f puna- OTganizacija, u ·kojima se sa.k!uplja m.nogo Z.e-na. Do . sada mi smo ostavJjali s·elja-Cku Zenu njoj sam.oj, kao i utje-ca,jima razHCitih gradan-skih organizacida. RazliCite zadrug-e u SrbUi, Zinske · grane HSS, Selj aCka zena i Drustva kmeckih farrtov in deklet (seljackih mmnaka i dj.evojalka) u iSloveniji. Sve su to "Drganizacije, gdje je rad moguc i uspjesan. Istina je .dodu·se, da je rad na selu mukotrpniji i' da uvlaCenje Zena u ;zajed:ni-Cku borbu sa mn~ Skarcima. . T-o ..s·u uglavnom ·oblici naSeg propagandistiCkog rada medu Zenama. Ali ne smijem~ mi.s·liti da je- moguC i potreban samo_ ov~J i-a:d. IskU.-s~tv-a:, naro-Cito iskustva poS~J'ednJe g-o dine pokazuju, d:a -se i Zene najbo'IJ e o~u­ Kod cjelokupno.g rada preko le·goalnih or- pljaju u akcijama. A najbo~j': se_ i vaspitaganizacija moramo gledati da p·rivuCemo_ i vaju u toku akcija na: vlastiti'm Iskustvima. nave mase Zena, ·one koje su dosada. b1Ie Takve· Ze-ne, k01j-e su s·e dobra pnkaJZale . ~ potpuno pas-ivrne. U tu .svrhu s•e ~olkaiZ~'Je 12·a akcijam-a, treba onda uvlaCiti u .si~~ematsllnJI • pntrebno, da Sie ti-m .Zenama p-ruza ne·s:o od vaspitni ·rad, a najbolje i u ParliJU. . Vidje1i smo veC, da Zene u posljedinJe vrJJprakUCne koris.ti, a is·tovr-e·m;eno:. d~ 1~ se va:spitava. Zato u ovir.p. orgamz.aciJama c·esto jeroe uCestvuju u svim p-okretima i borbam_a radni-h masa. Organlpriredujemo i te:C-ajezovanj-e akcija. i uvla-ve :Za Sivanje,.krojenj·e, Cenj e Zena u takve zdravstv-ene, vaspitne i akcije bit ce nasa glav-. s.liC.ne teCajeve. Ali na zadaCa. Moram podmoram joB jedainput vuCi, -da mi nismo ni podvuci, da takvi kurprotiv po·s-ebnih Zensevi, kao i Ze·n&ke sek" skih akcija, jer su. tacij-e ne smij u hikada kve akcije Cesto po-: po.stati samim sebi cilj, trebne i mro-guCe. PriveC uvijek slu0iti za mj er takvih Zenskih sto lakse olmpljanje i akcija bile su akcije za pro-svjeCivanje Zena. porno-C. u vrijeme mobilizacije. Mi moZemo- u bb) Drugi vrlo ·vaakcij am a proti.v sku'PoZan .ob1i'k rada medu Ce organizirati i od.boZenama je list. Do-bar . re domaCica p-o ulicaze,ns1d list vrSi Siroku ma, rajonskim radniC" prropagandu medu Z,ekim kolonijama, aim je nama, a isto'Vr-emeno to u konkretnom sluvrSi i u-logu organizaCaju ·zgodno. Ali tr:eba to-ra Zena u njihovim p~ziti, da se takve borbama. Kolpo-rtaZni aikcije nikad ne smiju odbori, odbori u•opisizro-diti u us-amUenu nika, o-d'bori Citate1jica borbu Zena bez pave'"" mngu se os•novati oko zano-sti s·a o-stalom Hsta i tako saCinjavati bo.rbom radnih rna-sa. srediSta za rad medu Na kraju smatram Kata Pejnovif: Zenama, naroCi:to tamo, za p·otrebno podvuCi gdje nemam,o drugih potrebu, da se radom medu Zenama ID1oraju moguCnosti. Kod lista je vaZno, da in:-a baviti sve naS.e partijske jedinice, bez ikapravilnu liniju·, ali da je· ko-d toga Sto popu~ kvo·g izuzetka. Ne· smije se viSe dogadati da Iarniji j pristupaCniji Z.enama, odgnvarah s-e ovaj -sektor narSe-g partijskorg rada prelJU" mora njih·ovim z.ahtjevima, a i-storvremeno sti n€1koHkim drugaricama, be-z pomoCi i hez mora im kazati put naprij.ed. Kao primjer konhole. Sva(ka naSw j-edinica, pa i gdje ne'jed'nog uistinu dob"og lista neka nam bu•de m.a nijedne drugarice, mora imati je-dnug »Zena ct·a·nas«. Clana, 'koji je od,govoran ~z.a rad m1edu Zen~ cc) Pored isko-dStava-nj a ovih legalnih rna. To- va-Zi veC za CeHje, a naroCito za nase moguCnosti, prilike nas sve viS·a prisHjava}u komitete·. To vaZi i za One Celije koje na pr. da uzimam.o polulegalne oblike rada medu rade u tv·ornicama gdj·e nema nijedne Zene. Zenama. Vas'Pitanje ·Sirih redova Zena vrSit Zar nisu akcij-e radniCkih Zema t. j. Ze-n a !adCemo, gdje n-rona legalnih mnguCn~~ti, p-re~~ nika, lmji su bili o p·okretu, same upozor~le polulegalnih sa&tanaka. Tu ne sm•_J emo b1t1 na to da mora takva Celija u pre·c,luzeCu raM uskogrudni, j er iskustva pokazuJu, da se diti i' medu Zenama u svojoj oko1ini. Pogremogu .1Hri redovi Z-ena sa!kupljati na tak.v-e San je i stav da trebaju samo Z-e:ne ra:diti po sastanik-e, na taikv-e grupe za vas'Pitavanje·. ZenskOj liniji.. To je crp{)rtunistiCko izv'la-Ce-. A. i ·ovi posebni Zens•ki sasta·nci, pos-ebne Zennje i samo mas-ka za prikrivanje n-erada. sk!e vwspitne .grupe mogu biti samo put za trazi vise strpljivosti i ustrajnosti, nego ika: kav drugi rad, ali baS· zato muramo po~aga:tl na nj narO'Citu paZnju, ·o~?bito .za-to...~·e·r Je rad na selu j-edDJa od nas1h v~aJ bol~IJI_,h . ~?­ Ca:ka, a ujedno jedna ·o.d nas1h naJvazni.Jlh zadaCa. 7 6 �I I I I I r U vecim mj,estima, gdje ce hiti i rad me· du Zenama obi,man, bit Ce .dobra da se osnivaju Zenske komisiJe, koje Ce biti od -pomo... Ci kmnitetu u radu sa Zenama. Ali nema &misla osnivati takve komis-ije radi Ciste formalnusti gdje nema usl-ova, da Ce takva komisija stvarn-o _.pomoCi komitetu, ·k3.!o Sto je t" hio olucaj 11od nekoli11o o!kruznih ko· miteta. J:\faTocito ce hiti potrehno da si Po• krajinski- - i nacionalni partijski koiniteti stvore uz se,be takve- komdsij•e ·za rad medu . Zena~a. A biti Ce potrebno stvoriti i takvu komisiju kod .'GK KPJ, koja d·osada nije postojala. · 1 , Bas .u radu na ovom referatu po!kazalo s'e, 11ako hi hilo potrehno i korisn<J·, kad hi se centralizirala islkustva s·a to.g s'ektora r&da iz raznih pokrajina. To hi korisillo i zajedniCkoj kritici i zajedniOkoj p·OOnoCi kod rada i konkretizaCije linije naSe KP za rad medu Zenaoma. Tim prijed;logom zak!jucila hi svo'j referat. Ostale ne:dostatlke i nejasnoCe iz rada medu Zenama neka raSCisti diskusij a. Hrvaiski narode! 1 Rukopis referata nalazi se u arhivu CK SK'H. Dokument 2 PROGLAS CENTRALNOG KOMITETA KPJ NARODIMA JUGOSLAVIJE OD 15. TRA VNJA 1941." Narodi Jugoslavije! StraSna katrustrofa, koju smo mi komunisti V·eC <Odavna signalizirali, za.desila je narode Jurgosla:vije. Osvaj'aCke armij-e os~ovin­ skih sila pfovalile ·su u naSu zemlju iznenada i s-vuda· kud pro-la3e siju smrt i pustoSe. nje. Beograd je .sravnjen sa zemljom. NeVina dj-eca, Zene i starci, koji su S·e u paniCnom bijegu htjeli spasiti iz goruCih ru8evina bili ~su pndvrgnuti strojopuSCanoj vatri i.z aviona barbarskih napadaCa. Na frontu se bije teSka i krvava i nejednaka borba sa nadm·oCnim napadaCima. Veliki,m osovinskim napadaCima pridruZili su se i mali 'OsvajaCi Bugarska i Madarska. D'vije zemlje· sa kojima s.u prijaSnji neo.dgovorni upravlja·Ci JugoslavUe stvarali paktove o vJeCnom prijateljstvu. Po,dlo, kao strvinari, pridruZili su se bugarski i madarski imperijalisti veliikim imperijalistiCklm osvajaCima, da i oni istrgnu koji k~omadiC mesa iz krvavog tijela Jugoslavije: Ali narodi Jugoslavije, ukljuCivSi i v~eCinu Hrvat111, herodski se bore za svoju nezavisno-st prativ mnogobrojnijeg neprijatelja. U tes11oj i sudbonosnaj bo·rbi s~a tudinskom naj.e,z.d-om na,Sla se u Hrvatskoj saka agenata i petokolonasa, k·oja je uz pomoC najurenih hrvatskih vlastodrZaca sistematski p-rlp!iemala i konaCno u najteZ,em Casu :llzvrSila izdaju kakovoj nema premca u nizu izdaja hrvatske gosp-od·e i vlastele u historiji! Hrvatslki naro.de! Ta gc;spoda tehi pricaju, da su ti izvojlitila s!Ghodu i nezavisnost poroocu Hitlera i Musso.Uni,ja. Vj<Jrujes li ti to? Pamtis li s podupira<J tvoju opravdanu horhu za slohodu i ravnopravnost, ali su provalili osavinski osvajaCi da raskomadaju Citavu zemlju i p:arabe nara.d-e u Jugoslaviji zajedno- sa tohom. Znaj, hrvatski narode, da ce histo· rija sa prezrenjem osuditi one, koji sv~oju tOboZnju nezavisnost grade sa judinim talirima i na ropstvu svoj~e krvne braCe sTpsk,ag, slovensko·g i ostalih naroda. da Je ikada u tisucgodisnJoj mukotrpnoj histariji, u tvojim teSkim Caso'Vima, bio tehi prij atelj i zastitnik - njemacki, rnadarski talijanski iii koji drugi o.svajac? Ne! Ni.ka: ?a. Naprotiv, uvijek su te_ oni porobljavali 1 -onda iskoriStavali. Uvijek su te na,stojali medusobno zavaditi da hi onda IakSe tlaCili. Uvijek su ti orsvajaCi teZili da zagospodare tvojim plodnim ravnicama i Sumama teZili da ti -odwzmu divnu Da.lrnaciju - div'no Ja?ranska mo:r:e·. Uvijek su hrvatska gospoda 1 vlastela hili ti Imji su te prodali tvojirn porabljivaCima da bi -onda sama rniQ:gla IakSe piti tvoju krv. Evo, takovu ne1zavisnost pri~ premila su tehi hrvatska gospoda. Hrvatski narode! Ti si ovih dana bio oCevidac neCuv·ene ? sra~-ate. tv·aju zemlju su provalili pr~.ti~ ~voJe.. valJe osvajaCi i tvoji vjekovni nepri- JatelJI da te porobe i raskomadaju tvoju krvlju natopljenu domovinu, a hrva:tska gospoda te tjeraju, da mpski puze.s pred neprijateljem, da ga pozdravljas, da ga slavis u vrijeme kada njegava vojniCka Ci·zma gazi tvoju zemlju, tvoj nacianalni ponos. Dogadaji. u Zagrehu prilikom dG!aska osvajaca bit Ce najtamnija !jaga U tvojoj pGvije.sti hrvatski narode. ' Hrvatska gospoda te sile, da pruias ruku tvojem vjekovnom neprijatelju i poro·blja'cu, a siju najodvra:tniju mrZnju i hajku protiv srpskog naroda, koji se herojski bori i gine radije neg·o da bude rohom tudina. Zar je srpski narod kriv sto su te tlaCila srpska g.ospoda? Zar nije srpski narod odusev!jeno kalja radati no.vi svilet, zb-risat Ce se- za"" uvij,e:k korijeni imperijalistiCkih ratova i nacionalnog porobljavanja. Stv-arit Ce se na istinslko.j nezavisnosti svih naroda Jug-osla.vije slo:bodna, bratska zajednica. Radnici i radnice Jug-oslavije! Nad radniCkom klasom Jugoslavije nadviSe se crni ob1acL Najgo-ri neprijatelji rad. niCk,e klase provalili ·SU u naSu zemlju i za..: vode naj-crniju reakciju. Ti isti, koji drZe u svirepom kapita-listiCkom ropstvu njema.Cku i talij an sku radniCku klasu, kaji poro-biSe mnoge narode i proliSe more krvi kako svo... ga taka i drugih radnih naroda. Pred licem ovih teSkih Casova radniCka klasa Jug.oslavije treba da .se nade jedinstvefia i ~bijenih redova. Ne treba se plaSiti nikakvog terora i progona. Mi smo na to navikii, ~ pragonili su nas ,svi rezimi u toku ovih 2·0 godina, - ali radniCka klasa na Celu sa s·vojoin avangardom - K~omunistiCkom par:tijom lJO.. stala je j.oS jaCa. NaSa je duino·st da u ovim sudbonosnim danima saCuvamo · svoju hladnokrvno-st, da joS odluCnije uCvrscuJemo sv.oje redove, da radimo up·o-rno na osvajanju i okupljanju radniCkf.h masa - vodeCi ih u bo-rbu za njiho:ve svakodnervne intere~e. u borbu za bolju i sretniju budu.Cnost. Tuainske ·sluge, hrvatska g.ospoda, siju tv•ojoj krvnoj braCi Srbima, ·Slovencim.a, ·u vrijem1e 'karla ani svolom krvlju pi·Su slavnu, iaka tragiCnu stranicu svoje historij.e. Znaj, hrvatski narode, da je b-orba tv:oje braCe i tv.oja borba:. Znaj, hrvatski naro•de, d a s· u simp at i j e d vij e s t•o m iIi j u n,s k o g n aroda Sorvjetskog saveza na strani nairo-da Juga-slavije, koji s·e herojski bO'ri za svDju nezavisnost. Znaj, hrvatski na:md·e, da Ce historija sa Prezrenj.em govoriti o anima, :}caji zaOi~e IzdajniCki noZ u Ieda svoje- braCe. Hrvatska j·e oikupirana po nj.emaCkim i talijanskim Cetama, a nije slobodna i nezavisna narodna dr.Zava, kako fe hoCe prikazati danaSnji vlastodrSci u Hrvatskaj. To j.e drZava SaCice hrvatske go·spade, koji neprekidno preko radija i Stampe viCu o pokolju i strijeljanju, o prij ekim su-dovima i t. d. Graze se smrCu Zivilo bratstvo i sloga naroda f,ugoslaviza svaku .sitnicu, tako da se pametruam. Cnje u borbi za svoju slobodu i nacionalnu vj-eku crveni lice, kad Cuje te bjesomuCne groznj,e. Ali neka ta gospoda upamte da ni- nezavisnost! Sta nije trajno Sta je up·ereno protiv naroda, · Zivilo brats tva i slo ga svih naro-da na a najmanje vlast danaSnjih vlastadrZaca. Neka se ta gospoda malo zamisle o- tome Sta Balkanu u borbi protiv imperijalistickih oCekuje njih za prolijevanje neduZne narodne krvi. osvajaCa i nacionalnih ugnjetaCa! N arotii J ugoslavij-e, Srbije, Slavenij e, Zivio Sovjetski Savez nada svih ugn;ec Crne Gore, Bosne i Herc·e,govine, lVIakedatenih i porobljenih! nije i Vojvodi.ne. Vi, koji se borite i ginete u borbi za svoju nezavisnast, zna3t.e-, da Ce Zivila Komunisticka partija Jugoslavij,e! ta borba biti okrumjena uspjehom·, pa rna vi sada sa nadmoCnim neprijateljern i padlegli 15. travnja 1941. u. toj horhi. Ne klonite duhom, zhi<jte cvrsce sv.oje re-dov·e, doCekujte uzdignute glave- i CENTRALNI KOM!TET najteZe udarce. Kornunisti i Citava radniCka KomunistiCke partije Jugoslavije k1asa Jugoslavije ustrajat Ce do konaCne pobj-ed-e u prvim redovima narodne borbe prativ osvajaca. Ne klonite duhom ni onda, ak'o u toj borbi vremenom i po·dlegnete, jer 1 Primjerak :pr-oglasa, umnoZenog na .geStetneru, Ce se iz ov.og krvavo.g imperijalistiCkoi po.. nalazi se u arhivu CK SKH. u tebi mrZnju pr·ema 9 �I Dokument 3 Dokument 4 IZ POZIVA CENTRALNOG KOMITETA KPH KONCEM SRPNJA 1941. NA ORUzANU BORBU PROTIV OKUPATORA I NJEGOVIH SLUGU1 I I II II f ,> UGOVOR 0 NAJMU KUciCE U GOTALOVEcKOJ ULICI 8 U ZAGREBU OD 15. X. 1940. GODINE, U KOJOJ JE BILA SMJEsTENA ILEGALNA sTAIVIPARIJA KPH' Hrvatski narode! Po Citavoj Evropi potlaCeni naro.di vide da borba Sovj.etskog Saveza nije samo njegova nego i njihova borba, da _se di.Zu u -otvorenu i odluCnu borbu protiv farSistiCkih tlaCitelja. To po-kazuju oruZami s•i.tkobi u RumunjSikoj i Poljskoj, uniStavanje kom:unikacija i ratnog materija'l-a u MadZarskoj, Ceskoj i Poljskoj, te niz ackcija u ostalim zeinljama Evro·pe. U Hercegovini, Crnoj Gnri i Srbiji masovni su narodni partizan-ski odredi poi\eli tamaniti okupatorske snage naSih zajedniCkih neprijate.Ija, U Hrvatskoj su mnoga sela hila prisiljena pobj.e-Ci u .Sumu pred terorOm usta.Skih bandi. Ne'ka su od njih prihvatila borbu i oru:Zjem u ru:ci ·odbila napad i protj,e-rala usta·S·e. Nisu to ~tniCke akcije kode -su organizirala srpska gospod.a, kako to laZ-no prj.kazuju frankovaCki p1aCenici, ne·go se tu radi ·o ·opravdanoj horbi svih naroda Jugo~-­ slavij e, pa i hrvatskog naroda, protiv oikupatora i. .svih plaCenika. ... Hrvatski narode! DoSao je Cas da razvij-eS- dalje ovu borbu, da uj·edinj en, orur Zjem u ruci, tj-eraS oikupatore iz naSe- do-movine, da tamani!S njihove ·s'luge, frankovaCku ba:ndu, da spr·eCavaS izgktJdnjavanj.e •naroda, iseljavanja sa S'V·ojih domova i ubistva neduznih !judi. Vlada terar kakvog ne pamtimo ni za najcrnijih godina velikosprske· Sestojanuarske diktature. Ostvarimo poruku, koju nam daj.e Generalni2 komitet Komunis;tiCke partije Jugosl«vije u proglasu •od 12. srpnja o·. g. ... Radnici:I Oduprite ·S·e oruZjem u ruci zulumu o::kupatora i njihovih plaCe-nika. UniStavajte tvornice k·oje rade za neprijatelja ili za »naSu« yojsku, koju narnjeravaju poslati u borbu protiv vlastitog namda, protiv oslobodilacke borbe vla,stitih namda, koji stenju pod istim jarmom, te proti'l bratskog sJ.obodnog naroda SSSR. Se·ljaci! Oduprite s-e oruZjern u ruci zulumu •okupatora i njegovih frankovackih placenika. Ne dajte -da vam oduzimaju zito. Sakrijte ga, tjerajro oruzj.em rekvizitore i njihovu pratnju. Silom oduzimajte natrag ono Sto vam otmu, a aka to ne moZe·te, spalite ga. Ne dajte da vam ustase do-du hara~ citi u selo. Silom ih istjerajte· napo.Jje i razbijte nji:hove snag.e u vaSem mjestu i okolini. Srbi u Hrvatskoj! · Ne dajte se terorizirati i ubijati. Ne· dajte da vam oduzmu vaSe 10 domove,. krvav.o steCeno imanje, pa i same zivote. Odu·p·rite se nasilju i znajte da su simpatije hrvatskog naroda na vaSoj strani, te Ce vam On u toj bOrbi pomoCi. Hrvati! Ne -dajte da odgovornost i ljaga za ·zloCine okupa:tora i njihovih frankovaCkih slugu padne· na nas; za njihove je zlc).Cine odgovoran i svaki onaj koji im povladuje iii bez protesta gleda njihovo haracenje ... ... Zene! Ne d•opustite d·a v:aSe m•uZeve i sinov·e krva:vi fa.Sisti Zrtvuju za sv:oje zloCinaCke ciljeve. Hrvatski na~ode! Kucnuo je CaS' odluCne borbe, kucnuo j,e Cas kad treba ne samo uniStavati sve Sto je neprijatelju vt:ijedno i pomalo uniStavati nj,egove snage, nego kad tf!eba zbiti svoje redove, zbiti sve narodne sna·g·e i taka jedinstvenrom s·nagom istjerati okupatora, svrgnuti njegovog plaCenika PaveUCa, ll·jediniti Daimaciju i Medumurje sa maticom zernljom. Komuni.stiCka te partija poiiva da ujedi... niS sve svoje snage bez ·obzira n_a pripad-. nosi politiOkim strankama, vjeri i t. d. u j edinstv·en Hrvatski natcionaltno--oslobodiJa.Cki front. Ne daj se zaplasitl krvacvim teror-om, nego na svako nasilje, na svak·O umorstvo bil<> kojeg Hrvata, Srbina iii Zidova odgovori s•trij-eljanjem desetodce pripadnika okupatorskih voj•ki iii narodnih izdajica, frankovaCkih plaC.enika . .Stanite na Ce.Jo hrvatskog naroda u borbi protiv faststickih okupatora i njihovih frankovaCkih pla6eni-ka, pove;iite sve nar:odne .B'nag.e za tu borbu, stavite svoju odlu-Cnost i iskustvo u slu.Zbu osl<>bo.dilacke borbe hrvatskog namda, sluZite svima pdmj-erom u toj borbi! Ugovor ''f;1, f9 "(t' ~~ loJ<aLu-.~r.·uli Kad proiitaS, daj dalje! 1 "Original se nalazi u arhivu CK SKH. OmaSkom je n<!fPisano ·Generalni umjesto Centralni. 2 ·'*' 8 .,. '"• ;·~; "- " " c 0 .~ Van s okupatorima! Dolje vlada plac.enika PaveliCa! Zivjela pravedna borba hrvatskog naroda! Zivjelo jedin.stoo hrvatskog naroda! Zivjelo bratstvo svih potlai'enih naroda Jugoslavije! Zivjelo bratstvo hrvats.kog naroda s narodima SSSR! Zivjela Crvena armi ja! CENTRALNI KOMITET KomunistiCke partije-· Hrvatske I' -1? [ HI "fo god. Najmoda.Vac: · ....~2J?~t~·. u.:~~--~·- pod gt)n~ nJvedeuf"tn li.V}etima; ;koJ{; U !.SV\:rnu prilivn¢<1\H. u 19 god. �B/OGRAF!/A NARODNOG HERO/A KATE DUMBOUJ(; Kala DumboviC .,-adena j.e 19-03. g. u siromaSnoj seljalkoj 'Obitelji ·u selu Lrtkav.cu kod Siska. U .kui:i njezinih r-oditelja bilo j.e -S-estoro djece. Otac joj je poginuo 1l Prvom svjetskom ratu. Ziv.ot u siromaSnoj fJoro-dici, na oskudnoj zemlji i bez sposobne r-adne sna.ge, bio je veoma t-eZak. Poput mrw_ge si:romaSn-e dje.c..e i Kala, joS u ranirh godin.ama, morala je raditi teSke po[jske i kuCne poslove i uj,edno polaziti osnovnu Skolu. Da bi se smanjio bJ"oj -Clanova obitelji,. majka ju je udala veoma mla.rlu, te je veC u 16 godini imala dijete. Ali u tome braku nije hila sretna. MuZ ju ie zlostavljao. Briga -oko ,djeteta i sve ostale teSkoCe /_Jotakle su j.e na mzmiSljanje i traZ.ernje izlaza iz nejmdnoSljive situacije. Nakcm nek.olika godina braka i uza/:u,dnih nastojanja da s.e srede odnosi u obitelji, oti-fla je od ku(;.e i sklonila se lwd svoje tetke, a poslije kratkog vremena 1924. g. uputila s,e u Zagreb, &die je naSla :zaposlenje kao kubn.a ,pomobdca. TeZak i bespravan Zivnt kuCne pomoinice ·u ono vrije.me n(l"'(Jeo j,u je da tJ·aZi novi put 'U roome Zivotu. Pristupila je klPStJ~om radnil:kom po,kretu i fmCela aktim1>o r.aditi u URS-ovim sindikatima. T u je upozn-ala i Matu DumboviCa, krojaC!wg rru.hnika, u kome je naJla dntga i subar-ea. it I 1 [ I! i il !I Nar.o.dni heroj Kata Dumbovi{; iI '' I I 1 Original ovog ugovora nalazi se u Gradskom komitetu SKH .za Zagreb. Po ·di:rektivi Nar. heroja Rade KohCan, tada sekr.etara CK KPH, Nar. heroj Kata DumboviC iznajmila j.e, za potrebe Starn pari i·e CK KPH, :kuCicu u GotaloveCkoj ulici 8 u Z.agrebu od 'Barice Levak, koja je pristala da ju ustupi u tu svrhu. U ovoj su Stampariji -radile Nar. heroj Kata DumboviC j Ana KonjoviC. ~ 1938. g. postala je Clan KomunistiCke partije. U iivala je veliku p.ofml.arnost naro.Cito medtt radnicim.a 7uSnjevke, gdje jr. ta.da stanovala. Oni stt joj od milja dali nadimak »Mamica«, Ra.deCi ~~ revolucionarnom raduiCkom pokre~u, Kata je n-auCila da je baS taj rad i b.orbo fJr-otiv izrabljival:a za prava radnillw -klase, saslavni dio borb.e za na.rionaZnu slobodu i mWI-opraw~ost meilu ljudima. To je oja.f:alo nj.ezimt odluf:nost i energiju i razvijalo u njoj sfwsobnost za izvrS.av~nje sve teiih i tdi-h zadataka. Radi svoga neustraliva rada i odlubwg stava dobila Dr~ga je partijska Stam,parija u Zagrebu hila u sta11u Ilije i Drag-ice PaveSiC - 'KlaiCeva u:Jica 17, koji su i pomaga'li kod umnoZavanja materijala. Osim njih, u ovoj -su Stampariji radile: Vladislava Novak (Cir:novnica), Katica Fergec (kuCna ,pomoCnica), Alojzija ViSek Ciko,rija i Nar. her.oj Dragica KonCar (metalska xadnica), koj,a je vrlo vjeSto iznosila u djeCjim kolicima Stampani materij.al. Stamparija je radila od O·Zujka 1939. g. do provale 24. XL 1941. g. U toku 1941. g.-- Parti ja j.e, osim Stampa·rija, o·rganizirala niz malih .tehnika za rumnaZanje materijala. Tu su radile: 'sest'Te Ljubica, Nevenka, Dragica i Katica FiHpoviC, Adela I vankoviC, .Zlata MaruSiC, Katica Uzelac, Olga B'aCe-GoraniC (u Cijem se ·stanu nalazila tehnika),. Ka:tica Bukvi.C, Maja Rukavina-Kolman, Laura Polak; Maxica Muhar, Regina Tkal-Cec, Zora VuCilovski, Fanika RupCiC, MaTija Sol jan i mnog·e druge. · 12 Gotalov.eCka ul. br. 8 Dragica i Rode KmzCar sa grufJom raduika pr,ed tvorn"icom Siemens je pol:-etkom 1940. g. novo priznanje: izabrmza je za !:lana Rajonskog komiteta K-P na T·rdnjevki. To povjer.C<nje »Mamica(( je ubr.zo opr.avdala svojim zalaganjem i us,pjesima. Pored rada u Rajcmskom. komitetu (}bavljala je mnogo drugih, ve-oma vainih konspirativnih poslova. 1939. g. po uputama drug<l Rade Ka:nCara, sekretar.a CK KPH, pronaJla je jed'11.,oga nar-e.dnika-vodnika, od .koga }e •n.abavljala vojne obj.ave potrebne drugu KonCaru za n1esmetana puwvanja po sv-im ,dijelor1ima Hrvatske. T,e objave bile su snabdjevene peCato.m i s njima je em bez smetnje J;utovao. Prilikom demonstracija u Zagrebu -u jesen 1939. g., kada je policij.a vd1!.:z napad na demonstrant.e. K-at·a je skolila ,prel.J plota u Kr-anj.bev-iCevoj ul-i.ci i trgala letve, da bi njima snabdjela drugov.e za borbu protiv policaj,aca. }ednom prilikom prornaJla je skladilte papi:r-a i maSinu .za r!lmmoZavanje letaka, koj-tD su hili .spunnili frarnkov.ci. T aj je materijal prenijela u j.edrmt partijsku tehniku, gdj,e se umnoZavala ilegalna partijska Stampa. Bila je nenaG.maSiva u pronalaienju naCina, kako Sle prenosi ilegaini partijs.ki .materij,al. Prenosila ga je u koJarki ispod .salate iii voCa, u s,anduku od r.adio-aparata, u raznim omotima sa natpisima v.elikih trg.ovaCkih firrna i t. d. Kada je 1940. .g. tr.ehalo fm:maCi povjedjive ljude za izgwdnju partijske Jto:mparije u :G.otaloveCkoj ulici na Tr.eSnjevki, -odluCen.o je -da se taj z.adat.ak povjeri >>Mamici« i joJ n,ekim dr,ugovima. OduJevljena z(]Jdatkom i dwnim povjerenjem, radila j.e 'IU!lll'ff?QT1W, brinula se_ da drugQVi ne budu gladni. odlazila ku(;i, sp.remala im i donosila hr¢nu. Pre-d Petu parlijsku konferoo.ciju »Mamica« dubiva vaZan zadatak. Pr.edvidena je da se brine Za dopremu hrane, poswia i drugih stvari' potrebnih delegatima. Ona j-e domatinski pripremila svaku, pa i najmanju sitnicu, da hi osigurala Sto boliu ishranu ul-esnicima konferencije. Tu je op.et doSla do izr.aiaja njezina snalailjivost. K.ata, treSn.]evaCka »Marnic.a(<, skrom:na, odluCna i nf!UstraJiva Zena-borac, bezgr.aniCno j-e v-oljela svoj.u P.artifu i iskazivala materinsku ljubav svojim drrugovirma. Brinula s,e svakodnevno o hrani, odjei:i i .stanovima ilegalaca. Kad su s.e spremali radni.Cki izleti na Gl,avi.ou ili Ponikve, ona je, por-ed hmne. koja je hila potrebna nj.ezinoj obitelji, uvij.ek uzznwla pon,eJto r-e.zerve za sluCaj, ako nai.de nel~i .o,d drugova ilegalaca. Pore.d -ostaloga svog partijskog r.ada, )>M(Mnica« je uvijek nalazila vr.em. ena i mog,uCnosti. da se po~ brine o smj.eStaju i svim drugim potrebama onih drugova, --koji su Zivjeli u ilegalnosti i saki·ivalj se od n,eprijatelja. K.ada je 1941. g. olm-pator pa-robio n-aJu zemlju. »Mamica(( je joS_neumornije mdila. Uvij.ek u prvim r.e.dovima, b.odrila j,e drugove i ulij.evala im vjel'lt u pobjedu. Policija ju je zapazila i uhapsila. Ali na jn;esluSavmnju ona nij.e niSta priznavaZ.a. Kako nije hilo dokaza pr,Otiv nje, puStena je na slobodu. Nastavila je raditi, ali' ne .dugo. Kad je Mj.esni komitet KP Zagr-eb organizirao akciju za osloboilenje wufre d11ugova iz ustaSkog lugora u Kerestincu, noCu izmetlu 18. i 14. s,rjmja 1941. g., uC,estvovala j.e u toj akciji i Kata. T.e noli. cma j.e u borbi sa u.staStima iz.gubila. Ziv.ot. Za njezin smnoprij-e-.gor-an i nesebiCa:n rad, za herojskq drZanje i velike tU)sluge iska.zane Partiji, Prezidijum Narodne skupStine FNR] odlikovao j.e 20. · Xll. 1951. g. Katu Dumbovii .Ordernom NarodnQga He-roja. 13 �I I I· I Dokument S Dokument G PO§TANSKA POTVRDA OD 15. X. 1940. U ZAGREBU ZA POSLANE PAKETE sPANJOLSKIM BORCIMA U I.OGORE ARGELES I VERNET' PRVE PRIPREME ZA NARODNI USTANAK Clanak Z. Zivkovi.f:a iz »Zene u borbi'rr, glasila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku broj .8, travauj 1944. T AKO SMO POCELI PRIJE TRI GO DINE 1 Ori,gin.al ov·e potvrde na1a:.-,i se u arhivu CK SKH. Ljeti 1939. g. fO"rmiran j'e 'U 'Za,grebu na inicijativu 1CK 'KPH, odlbor za Sp<t!njoke, t. zv. >>Spanski komitet«, koji j-e organizirao slanj.e paketa dobrovoljcima ~panjolsko-g rata iz Ju.goslavije, interniranim u francuskim koncentracionim logorima, te VGdio borbu za njihov .povratak u zemlju. Clanovi tog odbora hili su: Karla MrazoviC-Ga.Spar, Marijan KrajaCiC, lvo Rukavina, Beba KrajaCiC, Dina ZlatiC, Nata~a Tkalec i Bude Bo-rjan. Osim mnogih Clanova obitelji ~panjolskih dobrovoljaca Stefice Crno·jevac, lm.cije Borj,an. Mari.i'e RauSeviC, NataSe Tkalec, Katice Rusek, ma jke Rudi Domanya, majke V elimira Drekslera, RuZe ZlatiC, mnoge Zene i studenti radili su na pomoCi Spanjolskim do'brovoljcima. U tom se radu .istiCu: Kata GovoruSiC, Katica Postl, Anica Rakar-Ma.gaSiC, Galj.a KorporiC, Mira Sab, Ada FiSer, Ivanka MuaCeviC, Darin.ka Jurdana, Milka Kufrin. Zlata MaruSit, Ada Prica, Marij.a Soljan, Maja Komar-Jankes, Ta.tjana MariniC, Sofija JoviC i druge. Poslije okupacije naSe zemlje, C:K je organizirao p:rebacivanje Spanjolskih bora·ca · iz NjemaCke Ggdje su hili otjerani na rad) u Ju.goslaviju, kako bi . svojim iskustvima pridonijeli razvijanju narodnog ustanka. Ovim prebacivanj em rukovodio j e Clan CK Narrodni heroj Vlado PopoviC. Na tom radu istica:la se Nevenka Tepavac, koja j-e preko Augusta CiliCa i njegove drugarice uspostavila veze za prebacivanje ,prema Zagrehu. Sam bijeg Spanjolskih dobrovoljaca iz NjemaCke orga-nizirao je Cvjdko VeCeslav-Flores, bivSi Span_jolski 'horae. U Zagrebu je CK, pre·ko Pokra_jinskog odbora N amdne pomoCi", fo:rmirao posehan odbor za prihvaCanj-e i smjeStaj :Spanjolskih bora·ca. Uz pamo-C ,partijske organizacije i Namdne pomoCi Zagreba u toku 1941. g. prihvaCeno je u Zagre'bu i otpremljeno dal je na ra.d preko ..stotinu Spanjolskih dobf(}volja.~a. U tom odboru i na v;ezama sa Spanjolskim borcima radile su i mnoge Zene: Dina Zla·tiC, Stefica Crnojevac, Zlata MarruSiC, Berta PetriCiC, Anica Rakar-MagaSiC, Milka Zo;ri6-JovanoviC i mno.ge -.druge, koje su davale ·svoje stanove, odj-eCu i hranu. Anka Berus, kao Clan ·Pokrajinskog odbora Narrodne pomo6, dnevno je rukovodila radom ovog odbora. _ Glavna jav·ka za dolazak Span_iolskih boraca bil~ _i.e kod Stefice Crnojevac, Tra.tinska· 14 (danas ul. Rade Koncara). Kad je pal.a Jugoslavija, po·Oeli su sti-zati gi puta kad dodemo, premetnut Cem'O sve, u naSe s·elo sa svih strana vojni"ci preko pa ak:o Sto nad·emo, teS.ko vama svima«. Sum·a i jaruga_, krijuCi se ·Od svakoga. Narod >>Siobodno<<, odgov·o-rila sam. >>Aka hocete &e neprijatelj.ski odno,si!o prema njima, mim.oZete i sada.«. sJ.e·Ci da su izdajtce, a ne znajuCi da su· i Odo,i!e. Brie vadi pusku i<spod da.saka, sami izdani- od svojih ofki1ra i generala. nasi je van, zakopavaj u- baS,Cu i~ sadi- luk Sti!Zu jedan po jedan, a moga muZa nema. oduzroo. Poslije, vadi je, - bojim se za~dat ·Te·Ska m:e bi:ig.a mori, Sto je s njime: j.e li . Ce, Cisti je i opet sakrivaj, a stra' me mrtav iH ranjen, je li za-roblj.en ili se muCi ukraj puta smo, opazi~ Ce ko. krijuCi se, ne znajuCi ni' kuda Ce ni Sta Ce·. J edne noCi dod.e osarm partizan a. DoSli UoCi Uskr.sa trie me iza sna d.ozivanje. da s~e ogriju i1 ,Sto pojedu. Tada sam· prvj SkoC.im. Prepala se, ne mogu .se sabrati. Tko puta vidj·ela drugove. Prii'ali SU, kako je nas je? N eprijate•lj m<Jzda Hi nek<>kve ustase? · naro.d j,zdan i p'rodan faS.izmu. Zato· ,gu se A gla..s mi je poznat, viCe: »·Cuj·eS li, ja sam, oni digU pod .vodstvom Kumunisti'Cke partitvoj Milan.« Naglo mi se krv vratila u Zile-, je·, da •ohrane· naB narod' i upute ga pravim pa me -CiSto· -zaguSi:la; n-e mogu ni krenutt da putem do slobode. »Sarno da se o.ruzja dootvorim· vrata. kopamo ... « Kad sam -izaS·la, pita m·e im-a li kakve neIzaSia sam i vratila se s puSkom u ruci. prijateljske V·ojske u selu. Ka.Zem da nema, - Ev·o, hila sam u v-elilioj muci, dok sam a on od ve&elj a metak ispa!lio u zr>rk. A u Cuvala i saCuvala oruZje za vas, m:ili drugokuCi, kad se 'malo odmorio, ·zam.isli se·: »Povi, osvetn:iJci naSi.1 grij·eSi•(} sam'«, kaie, »Sto sam pucao i odao s·e na taj naCi-n, da sam doni{) puSku. Sad Cu je m·orati pl'edati.« Zamislila se i ja. St<> bi? Predati? Ne valja du.Smane pomagati, a s·ebe ostaviti g.oloruka. OdluCim: ne Cern(} je predavati, sakrit Ce.mo j-e. Drugi dan opomi·nJem muZa, trebalo bi pu.sku skloniti. A on bezvoljno odmahne ruk!mn.: »Pucao ,sam, pa s·e veC zna, da je i1mam. ,Bojim .se, nastradat C.emo; najbolje bi bilo da j_e predamo·!« Ali ja odluCno· zgrabim puSku, ne dam j.e! Sanijela j.e ja u podrum i sakrila. A muZ je o,dnio samo vojniCku robu i predao je ustaSki•m vlastima. J edno.ga dana dodose ustase. Odsj ekle mise noge ·Od stra:ha. Ako udu u kuCu i'_premetnu je, naCi Ce pu·Sku. J edva i,zadem pred njih, ave u nadi da Cu ih zad.rZati da ne ulaze· unutra. Pitaju me: SnaSo, gdje ti j·e mu.Z·? Otisao je u drva. A gdje mu je puska? Kakva, kaZem, nUe je n1 11mao. Ono Sto- j·e doni1o i.z vojske, predao je, evo potvrde ... Hled.aju me, a ja njih, a usta i zuhe ,stiS·Cem. VeCe s-ilazi ,sa'· bregova, i sjen nj.en v·ec Donosimo ovaj Clanak, iako je kasonijeg pada po zaseoku. J edan ustaSa okrenu se, rna,1 radi toga, jer pokazuje raspoloknje naroda datuLike pogleda naolmlo. »Kasno je«, k:i.Ze, »ne mo- p()slije sloma bivSe Ju,goslavije i u prvim ustaniCkim zem() se zadrzavati. Ali pazi se, sna.So, dru- danima. 15 14 ,___.----·, \ �Dokument 7 (neprijate)jskl). IZVJEsTAJ GRUPE KARABINJERA IZ ZADRA OD 15. SRPNJA 1941. 0 ZLOciNIMA USTAsA U LICI' 1 PreStampano iz »Zhornika dokunienata i podataka o narodno-oslob?dila,~kom.. ratm . ju~osloven­ skih naro·da«, izdanje VoJllO htston]skog tnstltuta JA, Beograd 195'2., tom V., knj. 1., dok hr. 229, str . .:>11. 2 0 usta.Skim zvj~stvima ~rotiv. srpsko_g ~ta~ov­ niStva hrvatskih kra]'eva, prottv mtrnth. lju~~· .ze:r;ta i djece, govore ~ neki ·dru~gi_vdok~mentt tahjanskth okupacionih vlas1t; karakte~ts~tcan J'C akt od .~9. 1941.,· koji komanda ~.arabm]era. za Dalm~ClJU, sa~JC guverneru za Dalmat;:IJU u Za?ru, a u. koJem. tZVJCStav:a guvernera, da .JC neka V.JerodostO.Jna nsoba Ja- yr_I. TERITORIJALNA LEGIJA KR. KARABINJERA U ANCONI Grupa iz Zadra2 Nl/123 prot. pov. od Zadar, 15. jula 1941. XIX ci"uglavnom pobje.gli, pohvatali Zene, star.ce i djecu. jednu su grupu. odveli. u o;pl:inu i ta~o ih muCili. M·edu 'mnogtm ZVJerstvtma, ustase su toko~ 1941. poCinili u Lici i ove ~Jo,~ine.: U kotaru _Donp Lapac usta.Se, su ko~cem sv.tbn]a tZ selva Melm~vca odveli 92 muskarca, tz NefblJt~sa 1.50 mus.karaca! vrzena i djece i ·sv;e ih Zive pobacalt u .J~Iffi~ kod Bonce':'"c~ (4 kilo'ffie,t.ra od Lapca). U BrubnJU su pokl~h 1 s.palili ·8·0 ljudi. U .li.pnju .odveli ·su dva kamwna puna ljudi 1 pobacah th u Jame k?d Or;avca, a n.~· rodu su rekli, da ih vode na preslusavan.Je u Gosptc. Predmet: Vijesti s one strane granice. ... J$:r. guvernatoratu Dalmacije - Kabinet K.r. prefekturi Kr. guvernatoru - Glav. insp. jav. sigur. Kr. kvesturi - ZADAR i radi znanja: Kofl?.alldi kr. karabinjera Guvernatorata Dalmacije ii il I' 'rri IJ'i.' · ': II i'' ' I • 1·: Karabinj.eri iJz _Kistanja izvjeStavaju da se, uza sva nared·enja Poglavnika, sve to viSe ·nastavljaju repr:esalije ustaSa protiv Srba u mj-estima preko granice. l1zgleda da je centar te 'krvave aktivnosti opCina Srb, gdje su se des'ili ovi dogadaj]: I. Dana 18. juna ustaSe, nakon Sto su pri~ silili sveCenika Spasu Lavrnja iz Suvaj.e da s~de iz P·oStanskog automobi'la, ·atj·erali su ga u Snmu :i! ubili. . II: Dana 19. juna ustase su uhapsHi KeCa -·~·oku, Zeuu Jovana KeCa, RadenorviC MiIenu, Z.etrm Ste·Vana RadenoviCa, bivS,eg po~ slantka, Petra Ras-toviCa, Bi-anka MiljuSa, Simu Vojvo.diCa, DuSana U:gricu i Mila Desnicu i nakon Sto -su ih 1zlostavljali, raJnili su bajonetima u noge Petra ·RastnviCa i Branka MHju.Sa. Zatim, nakon . Stu su ih joS tukli, pustili su KeCa Soku, RadenoviC MHe·nu, Desnicu Mila i U gricu DuSana, dok su zatvorili u tam.nicu Petra RastoviCa, MiljuS Bran'ka i, Simu VojvodiCa, koji su zatim uspjeli da pobjegnu. Zatim su ponovo uhapsili DuSana Ugricu i' i.zvevSi ga u Sumu zvanu »Kuk«, iznad Donj,eg Lapca, nako-n ~Sto su ga ubiU, baciSe· u ponor. III. Dana 30. juna ustase su uhapsili Danu Batinicu, lugara u p,enziji i njegovog sina .Du8ana, te su ih strasno tukU. Nakon toga pustili su na slobodu DuSana, a nastavili da tu:ku oca, 'k;oji je od toga umro u ustaSkoj komandi u Srbu. Les j e potom zakopan u polju, koje j,e vl!bsnlstvo Omcikus Milke, nedaleko ·od kasarne. IV. Dana 26. juna, na.Cu dok su spavwli, bi1i su uhapSeni Drago OZegoviC Bracin, Mile Grg;c Jovanov, Milan Icitovic, Ilija skoric, MHan Vojvodic, Petar 2e.Zelj, Stevan Rajak, Ilija Keca, Voji,slav IVIileusnic, Wja Voj\"<>dic, Dusan Ugrica, Stevan VjeStica, .Sim.a KaliniC, Dane •OgnjenoviC., Petar Desnica Petrov i· Duro Vojvodi"C Durilll, koji su vezanih ruku i nogu Zicom i landrna odvezeni kamionom u .Sumu zv.anu »Kuk« 16 povrh Donjeg Lapca, te 2atim ubijeni i baCeni u ponor, ·osim Voji,slava "MiJl-eusniCa, Petra Desnice i .Sime KaUniCa, koji su uspjeli da pobjegnu. V. Dana 27. juna ustase su uhapsili Pilja Petra, Duru J ovaniCa, Davida Medi~a i Duru Di'niCa, ,s·vi iz Metka i druga "lica Cija su imena nepoznata. Odveli 'su ih kamionom u .Sumu »Kuk« i· ubili. VI. Dana 1. jula ustase su zapaJili se1<> Suvaja. U tom j.e poZaru: i·zg,orje1o 25 ku:Ca. U tom su selu ustaSe: ubili Zene·; djecu i 1jude u ukupnom· broju oko 300 lica, o·d svih je 170 z.ako,pano u tri jame, a •o.stali su spaljeni. Takod.er u Suvaji, d.esirlo ~se je i ova: .. Zeni s.v-eCenika Spase Lavrnja, koji je ranije bio ubijen, ustaSe su rasporili trbuh i.zvukavSi Zivo· dij·ete, koje su ubili. Djevojci Angeli KeCa zabili su noZeve u grudi. Osim toga uhva..tili su Zorku KeCa, koja je bje,zala iz zapaljene kuCe i Zivu su je bacili u vatru. Od porodica Sav·e KeCa zaklano je i ubijeno 12 osoba, medu kojima S·edmero dj.ece. NejJrijat.elj 7e f;a[io s.e[a VII. Dana 2. jula u selu Osredci ustase ·SU zapali.li za.paljivim tombama nelwUko kuC.a i m~ga·za i ubili Radu GrbiCa, Jovana Grbica, Iliju Grbica, Dusana Grbica, Stevana, Nikolu i· Dorda DamjanoviC.a, Simu GrbiCa, Bokan Danila, ZoriC Jovana: PeiC Smiljanu i NovakoviC. Iliju. Istoga dana u selu Kruskovaca, kod Srba, bila je 1zaklana porodi.ca Davida Desnice, ad Certid Clana, zatim Zena i sluiavka Ante · PeriCa kao i Milka 'R3:d.enoviC, ,Soka Radeno-. vic, Jovanka Radenovic i sin Ni'ko'le RadenoviC.a. Napokon ustase su op]jackaJi sve ducane opmne Srb i privatne stano·ve izbjeglih porodica, te su u:zeli sto~u. 3 M.P. Kapetan, priv. komandant grupe Umberto Buonassisi vila, kako 'll·StaS.e sada u zoni GraCaca v_rSe ~.a? Srbima j.oS okwtni}e zloCine, nego Sto su th vrsth, dok su tamo bile talij.anske trupe. U nekoj jami, oko. 2DO metar.a od,.. 'kuCe _MarC·etiC Do.rda, trgov·ca, nalazt se mno.g_o lesev~ s~,tn~, ne.-: jake dj.ece, a desetak l!lctara da'lJe_, drugt Jeseyt, kOJl su na brzinu pokopallll, tako da tz z·emlJC Vtrre pojedini dijelovi ljudskih tjelesa. Dana 16. VII. ustaSe muslimani zapalili su selo Grab u opCini GraCac i na cesti tiooZevima ubili dvije Zene. U Smiljanu kraj GospiCa osnovan je koncentracioni logoi sa o.ko 5.000 S.rba, -a Zivotni. uslovi su u logoru tako o·Cajni, da je njihova ·smrt s1guma. Ovaj akt po.~pi·sao je p~·kovnik, ko~andant .karabinjera ~y~rnato•rat~, Simsepp~. But.tt, a ~_lJJ_av­ ljen j.e u .knJtZt: ».SaopcenJe (} tahJansk!m zl?-ctmm,..a protiv Ju,godavij·e i nj.enih. naroda«, tzdanJe Drz. komisije za utvrdivanje zloCma okupatora, B.eograd U kota'fu GraCa·c ustaSe su v·eC u havnju 1941. poCeli ,sa svakodnevnim hapScnj.em. Prvc su gru~e uhapSenika za.tvarali u Zan~aronerijsk_u. kasarnu, .gdJe su ih muCili, .a zatim su 1h od':'odih prelJla GospiCu i putem ih Sltrijeljali; kasniJe su uhapsene od~o.dili do TuCiCa - panora RiCice pod ~astovaCom ~ i tu ih joS na:pola .Zive bacali u Tube. U udbin.Skom kotaru poCeli ~ u~taSe s ~ap~~nji­ ma u svibnju 1'941. te odvoddt .I}ude. naJpr~Je u udbins:ki zatVOI:, a odandc u Gosptc, gdJe su 1~ n~ zvjerski naCin muCi.li (r~z.ali im uh":•. J?r?reztvah mes-o i u rane sipah sol tit sodu, :prebtjah tm noge i ruke). Nakon tih muCenja, oni su ubijali htve. a neke 'su jo.S Zive bacali u j,amu Jadovno. 28. VII. 1'941. is-elili su ustaSe sv·e Srbe iz opCine PliotviCki Ljeskovac prema Bo·sanskom Petrovcu. 27. VII. 1941_. pohvatali. su ust~Se_ u opCini ~iC~o Pebrovo :Selo oko 90'0 ljudr pod tzhkom, _ da .~e. 1~ poslati na ·rad u NjemaCku, odveli. ih na Pr~.1eb,oJ i ve.Cim dijelom poubijali na Ba•ranrma kod Bthaca 194,6. 3 2. VII. 1941. doSlo je u Srb oko 17 kamiona ustaSa i domobrana, koji · su, buduCi da su muSkar- 2 2ene Hrvatske u NOB li �Dokument a NoC smo provell u -Sumi. tT zoru krenu moj muZ Dmitar da izvidi·, gdje se ·na1azimo - nikada se viSe ne povrati. USTAsKI TEROR U DIVOSELU Prilwz /osipa Barkovil::a iz ))Zene u borbiu; glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatske broj lJ, stndeni 1944. 1 Tako je zapoceo pokolj. Do danas sm-o bjeZali veC Cetrdes·et i pet puta, a pobij·enn j e iz naS·eg sela, od ustaSa DIVOSELO Na pod·noZju Velebita, prekriven.e SlllJe'" g·om, niZu se. male bajte Divosela. N_a svw]{.oj je samo toliki ·otv-or za vrata, kali.ko se Covjek moze kroz nji!f pmvuci. U bajti je cesto smj.eSteno i po nekoliko porodica, koje s.e guSe u toj tjesnoCi. U njima 6eS· naCi saroo Zene, po koje-ga starca i sitnu djecu. Njihovi muZ·evi, si·novi i. braCa, nalaze &e u redovi·m'a Narod:no-os.lobodilaCke vojske. U jednoj od tih bajti, ispod Visocice, stanuje Pera. Cvijan-oviC, siromaSna udovic_a bez ikoga svo·ga. Nikog rodenoga nema ona u -sv-ojoj bajti. MuZ je mrta·v, a kCer Zivi negdje u svij.etu. Ona je C.eka, -ali se od neke strepnje, da je nikada ne ce ugledati, tesko brani majCino srce. Na malom ognji,Stu pucketa vatra. Pera skutrena u_ CoSku .svoj.e Suplje bajte pro·Zivlja:va vee nebrojeni put teS'ke tre-nutke iz straSnih dana lmlovoza devetsto Cetrdes.et i prve g.odine. - J a ~sam se, - priCa P·era - sakrila sa svoj'Om porodicom i s ostalim narodom 1:1 Sumu KruSkovaCu. Mislili smo, da smo tamo potpiJno sigurni. JnS moj muZ Dmita-r reCe: »E, ovdje nas ne bi naSH, da nas traZe i godinu dana!« Ali ono Sto je za nas izgledalo nemoguCe - ipak se dogodilo. Medu wst:>sama, koji su Sume pretraZivali, nalaozHo ih ,se. nelwliko iz obHZnji.h .sela, koji su poznavali svaku stazu i uvalu. Opko.JiSe nas i iskrsnuS-e- p·re-d nas s·a svih strana. Njihovi zapovj·ednici rekoSe nam, da se niSta n-e .bojimo, jer da Ce nas odv-e;sti na sigurno mj-esto u GospiC. Doveli su nas do nekih kuca u zaselku Alanku, gdje su skupljali na jednom mj-estu i to sve one, koje su toga dana uhvatili. Bilo ·je tu muska- . raca mladih, starijih, Zena, djevojaka i dj-ec.e od one najmanje, p.a do .starijih djeCa:ka. UstaSke krvave bajunete i unif;orme i njihovi izbezumljeni Zivotinjski izgledi nisu oheC:.avali niSta dobra:. SvezaSe nam svima ruke na_ leda i povedoSe nas. Us~oro vidjesmo, ~ da nas· ne vode u pravcu -GnspiCa, veC u guS-Cu .Sumu Velebita. Znali smo, da nam se pribliZava svrS·etak. Dodosmo·, u:z oCajnu vri- 'i ---, 18 1 3. kolov.oza 1941. napali su liCki pa,rtizani ustaSki stan u Div.o.se1u, u kojem •se nala:zilo deset ustaSa, no ;prije napada na stan .ev;akui~ano je sve st~­ novniStvo iz sela sa sto•kom I 1-movmom u bre~ulJ~ ke iStpod Velebita, kako se ustaSe ne 'hi osvebvah nad golorukim narodom. Drugog dana u .p~a,sk?­ zorje napali .su ustaSe i voj-ska logor eva.kmTam_h Div?SJeljana, opkolivSi no·Cu Citav logor, te su tz sku djece i majka, do duboke, na prvi pogled prik:rivene jame - provalije~ Onako, kako smo redom dolazili, ustase poce,se jednoga , po jednoga probadatf bajunetama i bacati u provaJiju, Vidj.e·la sam na svoje oCi, kak{) susjedi i ostali ljudi, poluZivi, p-oluz.aklani, strmoglavce padaju u jamu. UstaS·e s·u urlali od ves.elja, nasladujuCi se mlaz-ovima krvi, koji su kuljali i'Z probodenih tj elesa. DoguraSe i mene do pr-ovalije. Otimala sam S·e,- ali su me njih dvojica d{).gurali, dok me treCi probode i sruSi bajunetom :Prema ot¥oru. Osj,etih da padam. U padu sam t>da-. -'rala Ca.s o je·dnu, Cas o drugu stranu provalij e, dok se ne strop·o.Stah na d·no. Pal a sam · na leda i sva stuCena nisam se mo-gla ni pomalk:nuti. Gledala sam kako pad,aju nove zrtve. Ouju se uza&ni krikovi, Majke u padu ~ovu svoju. dj·ecu, a djeca majke. Stenje se u palumraku jazbine, svuda o-:ko m.ene. Svu,_ da leSe-vi i pol·uZivi Jjudi. Pipam da s-e m-alo pomaknem, a za prste m-i se liJepi neSto top1o.. To je krv. Krv se cijedi i s•a. stijena provalije, Na je·dnom kraju provalije·, vukuCi se p-o dnu, nadem svoga rn·u-Za Dmitra i -kC-er Milevu. Baca.nj e oz;ga •zavrSi. Iza toga zaCu se gore butka. U staSe na valj aSe i srusLse na nas gromade kamenj a i nekalkvu g~edu. Vikali smo od uZasa i taka joB vi.Se _j.erdan drugo-g us-travljhnalfi. Oz.g'la se prosu ki.Sa tanadi. Skutri.smo se uz krvlju zalivene stijene. To JoS dotuCe neke, koji su hili Zivi. IJza paljbe nasta na tre-n ti.Sina. Psi - ne CuvSi viSe niSta - ·a-doSe, mis,leCi da smo svi mTtvi. Tek po-slij.e nasta jauk i zapomaga·nje. U crnaj hropteCoj masi traZi1i su s·e poj·edini Clanovi por-o.dica, dtO:zivajuCi s•e i'zbee.um•ljenim, iznemoglim glasovima. U pr·ovaliji se naSio nas Zivih j-edanaest. BiU smo- svi pri svij.esti, aU oS<inruCeni o.d ·straha i muka. Kad smo se- malo .smirili, poCesm·o se dog-ovarati kak·o· da se izvuC·ernn iz ·provali•je. Bila sam jaCa ad a•stalih, i ani s-e preko mojih leda pope.Se na gre-du, pa do uZeg otvora, gdje nasta·viS-e penjanje laktovima i raskrvavljenim rukama. Ja izadoh posljednja. o-kupato-~a, oko sedam stotina muSkaraca, Zena i djece. Ali ni-smo se dali. Sve naSe Sto m-oZe puSku nO's•iti, oti.Slo _j-e u borbu, da se sv.eti bez -milosti. Pera zavrs1 svoju priCu i nasloni glavu na suhe, uzdrhtale ruke. 1_ puSkomitraljeza i puSaka stali pucati po na~od~. 'rako im se. o-dma.h suprotsta~ila. grul?a o'boruzamh _ ljudi da zaStiti uzmak Zena. 1 djec_e •. 1pak. su ustaSe Uspjeli zarolbiti oko 7·0 . Zena, d1ece 1 staraca. Sv( su :zarobljeni-ci o-Q.vezem u. selo Alanak pod ,Yelebitom i tu su lbacani Zivi u 1~dan pon?r· Od cttave zaro-bljerie skupine DivoselJa~a 'llSP)':lo se spa/ siti samo 9 tdko ranj-enih osoba I prob1t1 se do novog lo.gora. Divoseljana. \ Popaljeno Divoselo Dokument 9 REZOLUCIJA SA SKUPsTINE 1:ENA DRVARSKE DOLINE OD 21. VIII. 1941.1 Zene i Zenska omladina Drvarske doline 2 donijele su na svojoj tikupstini odrzanoj 21. augusta o. g. u RadniCkom domu sledeCu :rez-oluciju: U Casu kada narodi J ugo&lavije· u Cvrstom jedinstvu ustaju u bnrbu IZa_ slofrodu i ravnopravno-st, u botbu p~otiv faSistiCk~h _·akupatora i njihovih slugu placenika, ~ ca~u k~_da se ostvaruje Sves.lavenski front 1 zaJedmCin front svih nara.cta protiv hitlerizma - te najve6e kuge Covj.eCanstva - mi Zen~ i dje- vojke Drvars-ke doline p•ozdravlj·~~no n~:od­ no-oslobo-dilaCke horce na·Sega kraJa, koJI tSU u juna-Ckom naletu oCistili naSu dolin? od ustaSkih Oandita i pla-Cenika, pazdravlJamo borbu naSih o-Ce-va, muZeva, sinova i braCe koji danas junaCki stoje iza busija na fronto: vima naSim, kaa Cuvari naSih ognji.Sta 1 Zivota. Pozdravljamo ih kaQ uCesnike ove velike bitke koja danas .zahvata citav svijet i k~ja se vodi oko toga da li Ce CavjeCanstvo aa sv1m I 19 �Dokument 10 (neprijateljski) svojim najhaljim telmvinama biti baCeno za desetine godina unazad pod faSistiC.kom Cizmom i1i Ce kona.Cn-o i potpuno· u ovoj sudbonoSnoj borbi izvoj·evati ·bolji Zivot u slobodi, radu i blagorstanju. Pozdravlj amo ih kao dostojne sin.ove naSih oCeva i djedova, koji su isto taka po zbjegovima i i,za busija u na&im bosans'kim klancima i planinama branili svoju rqdenu grudu i svoj rad, sv.oj.e- svetinje i svoju Cast, da sv,e to ne bude u prah satrveno pod kopitama osvajaCkih hotdi. · Po.zdravljamn ih kan junaCke· borce i suborce nepobjedive Crvene· Armije, armije slobodnih 1Sovjetskih naroda, koji danas stoje na· Celu bor:be protiv fa·Sisti.Ckih razbojniCkih hnrdi i nanose im uniS:tavajuCe udarce. Mi Zene i djevojke, radnice, seljank,e i gradanke, mi majke, kCeri i sestre, mi .smo preZivje\ie, poslije faSistiCke o'kupacije i .dolaska na vlast faSistiCkog plaCe·nika i krvoloka PaveliCa i nje,govih ustaSkih bandi, erne , dane ·zvj.erstva i pustoS·enja. Mi srpske Zene, mi .smn najte'Ze- i hajbo.Jnije morale da osjetimo svu te'Zinu i strahotu tragedije, ~oju je p-re-Zivio i j.o,,S uvijek preZivljava srpski narod neoslobodenih oblasti. Mi srpske Zene znamo da dijeHmo hrvatski mirod, po.Stene hrvats'ke, muZev:e', grada i se]a~. hrvatske· majke, Zene, -sestre i kCeri, ad usta·Skih razbojnika, mi znamo da su se i njima -stezala ·srca u grCu i ba.Jnom saosjeCaju zbug zvj·erski pralivene krvi nevinag srpskog naroda, zbog pakalja i stradanja naSih otaca, muZeva, sinava i nas samih. Mi znamo .da su ustaSki razbajnici i njihovi faSisth-!:ki okupatori nared'bodavci skri~ viii nasil}j.e nad srpskim naradom .samo da bi nas zavedene mogli Ja.kJSe podjarmljivati, izrabljivati i uni'Stavati. Mi kao majke, kao Zene, kaa· sestre, kCeri i dj·evajke prognanih, pozatvaranih, zvj.er:ski muCenih i ubijanih, vapimo za asvetom nevine krvi naSih najdraZih i naSih najmilijih, naSih hranitelja i •naSih u21danica, 'Za osvetom kaja treba da pogo.di sve ·one, koji su okrvavili iH pomo,gli okrvaviti naSam krvlju svoje- zloCinaCke rutk,e·, ali ne i 'Za osvetom i za nevinim hrvatskim i muslima:nskim Zivljem, koji svu tu krv nije Zelia, nije htin, nije skrivio- i koji danas zajedno sa naSim. narodom diZe se da zatr-e uzroC:p.ike na,Seg zajedni·Ckog nesreCnog ud·es.a ~ rruzbajniCki faS'izam. 1 Original dok. nalazi se u a-rhivi CK SKH. U sr,pnju 1941. g. partizani oslobadaju podruCje na tromedi Bosne, Like i Dalmacije 'koje obuhvaCa: Drvar, Bosansko 'Gr.ahovo i 'Donji Lapac. Taj terito.rij dde partizanski odredi u toku Citavo.g kolovoza i ,polo:vine rujna. Odre-di · se proSiruju i uCvrSCujru, stva•raju se i organizadje Zena. U Drvaru _ie u Domu kulture ·21. kolovoza 1941. odrZana konferencija Zena, na kojoj 'su prvi put istupile Zene 2 20 Mi hrvatske Zene i, djevojke pruZamo sestrinsku ·ruku varna patniCkim .srp:ski-m Zenama, vaSa nes.reCa hila je i naSa nesre·Ca, vaS bol bio je i nas bol. Mi smo shvatile, da izdajnik Pav·eliC i njegavi zUkovci ne nose naSem narodu slobodu i bolju buducnost, nego da sa tom naS·om buduCnoSCu advratno trguju, · da nas izdaju i p!'lodaju, da ..s:u ani bacili hrvatski narod Dalm·acije i 1\'Iedumurja U' jaram istih faSisUCkih bandita, njihovih zloCina i nasilja, koja danas pro-Zivljava srpski narod pod njemaCk0m oku-pacijnm i pod svajim izrodima i izdajicama ACimaviCima, LjotiCima, Cincar MarkoviCima i t. d .. Krv, nevina kr'V neduZnih· Zrtava s.rps~og naroda trebala j:e do onemo,guCi naSe Cvrsto jedinstvo u .borbi protiv zajedniCk·og neprijatelja, protiv faSistiClmg ropstva i tiranije-. Mi slovenslke Zene-, koje sma morale da ostavimo sve svojer imanje, sav sy.oj trud i m uku, da ·ostavimo· i1za sebe puste radne: domove, da ,g.Iedamo kako nam faSistiCki silnici odvode u NjemaCku i prodaju naSe sin-eve kao robove rada, kako nam na;S,e kC.eri i sestre odvod·e 'kao bijelo roblje za Hitlerove pob}eSnjele pse. Mi ·sm.o doSle ll' ovu vaSu sirotinju i vi ste nas primile kao svoje sestre. Vi ste nam dale potp-oru -kakvu samo porablj.eni narad mnZe da dad·e drugom narodu poro·bljrenam od istog duSmanina i dZelata. ... Zene i om-ladinke, pomo.zimo naSe bo·rce na mrtvim straZ-arna naSe slobode, pom:q0.i_rno o·ne kaji danas po kiSi i po suncu', danju i noCu, kroz kurS-ume pronase, .zastavu naSe.g spasa i naSeg boljeg Zivata. Pomozimo ih da asjete, da smo uvijek u mislima sa njima kao Sto su i oni sa nama, da je njihov posao i naS posao, da je njihova pobjeda i naSa pobjeda. Poma.zimo ih, j.er buduCnost ·za koju se danas· zajedniCki borimo- donijeti Ce nam ne sama nacionalnu s·lobodu i nezavisnost, nego i slobodu nama kao Zenarna, oslobodit -ce na:Se stvaralaCke sna~e, osposobit Ce nas da sva na.jplemenitija Cuv-stva kaja u sebi no.simo kaa majke i kao sestre nesebiCno darujemo svom narodu i Citavom lju:dskom rodu. Zivjeli junacki borci nase narodno-oslobodilacke vojske, naJi uzdanici i zastitnici! Zivjelo sesirinstvo srpskih, hrvatskih, slo. venackih i svih slavenskih zena u bo.rbi protiv najvef:eg neprijatelja covjei'anstva! seljanke. Konferencija je postaviLa ka-o prvu zada_Cu pomoC fronti i organiziranje ·Zena ·po teritorijaln:om principu. Na konf·erenci ji 'SU prisrustvov-ale i Zene izbjeglice iz sda oko P·litvitkih jezera, koje 'kasnije postaju orgarniz,atori Zena u svo'nl kraju. Medu njima su ·bile: NaranCa i DuSanka KonCar, Dara VujnoviC-CudiC i Draga BogdanoviC, koje· ·su tada .bile SKOJ-evke. Konferencija je donijela »Re:zoluciju. 'sa skupS_tine Zena Drvarske doline.« DO PIS RA VNATELJSTVA USTAsKOG REDARSTVA ZA VEL. ZUPU PRIGORJE I ZAGREB OD 9. VIII. 1941. INSTITUTU ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIKU U ZAGREBU, KOJIM SE TRAzi OBDUKCIJA MRTVOG TIJELA NADE HEILIGSTEIN' · ~AVNA TELJSfV.0 . . . Nade nom razkuzno~ USTA$KOG REDARSTVA �Dokument 1! P ARTIZANSKE AKCIJE KRAJEM LIPNJA I POcETKOM SRPNJA 1941. Clanal~ iz »Vjesniha hrvutske jedinslvene na.cianalnooslobodilalke frornte(r. br. 1, od 11. VIII. 1941. godirw1 VIJESTI IZ ZEMLJE Na poiZiv K·omunistiCke partije zauzima kornad pruge, te je saobracaj abustavUen. i kod nas sve veCe razmjere narndna akcija Ko.d GraCaca, gdje je izbio narodni ustanak, za nm-etanje iii uniStavanje objekata, koji razruSena je pruga na viSe mjesta, tako da sluZe narndnim tlaCiteljima za vod:enje rata je veza sa Dalmacijom potpuno prekinuta. i produZ.e·nje njihove· krvave vladavine. U raj-anima GraCaca, Drvara, Glan;110·Ca, V eC prvih 8 dana nalkon zloCinaCkog Prijedora, Hrv. Kostajnice, na Sokolcu (Bonapadaja njemackih fasista na SSSR zapelo sna) i Trebevicu (juzno od Sarajeva) sve j-e kod· nas na putu 8 lokomotiva koje vi.S·e s:e Siri o·pCi narodni ustanak koji p·oCi,. su vukle tovare ratnog mate,riljala. U tvor- nj.e s•a pojavom partizanskih odreda. Po innicama; os,obito anima koje rade ~Za NJemaC- formacijama koje smo do sada dLQbili, usta~ ku iii opSkrbu njema-Ck:e voj-ske, poCel a s·e nici iz ·GraCaca ·napali su jedan vlak sa Zi-· s3ib{)taZa osj-eCati odmah prvih dana. U veZnim namirnicama za okupatore i razdij ednoj tv,o·rnici kablova ne samo da je rad ]e1i1i ih okolnim;'seljacirna. Na njih je :pa· bio znatno usporen, nego je i i-zra,deni rri.ate- slanla· vojslka iz Zagreba, Karlov-ca, OtoCca, rijal bi10 neupotrebljiv. ali j.e jedan dio v-ojnika preSao na stranti U Za;grebu i aka Zagreba, zatirn aka Karnarada. 0 daljern taku izvijestit cemo· u slilovca, .Siska, Dugoga sela, Os·ij·eka i u mno- jedeCem broju. gim nijestima HrvatS'kog Zagorja2 damomice U raznim dijelovirna p<>robljene Hrvat»nepo·znati« diverzanti reZu tel·efons~e Zic·e ske sve se viSe mnoZ.e i jaCaju partiz·anski tako da je telefanski saobracaj po, nel<aliko odredi. Iz Siska i okolice odmetnuo s-e u gana bio. pGtpuno prekinut. Te1lefonska i gOT!l jedan partizanski odred, koji s.vakoga br.zojavna veza s Dubrovnikom ne· postoji dana postaje, sv·e veCi. veC viSe· 01d 8 dana, a sa Banjalulkom:, SpliU okorlici Petrinje4 obrazovao s,e partitom i ·drugim dalmatinskim m;jestima nekih zanski odred od 6'0~80 partizana. Oni brane 8 dana. U Dalmaciji je iz nepoznatih razloga po- narod od krvoloCnih ustaSkih bandi. U okotonula jedna oveCa jahta sa oruZj-em i mu- lici Petri'nj.e u sukobu sa us.taSama parlinicij.om, d.ok je brod »Zmaj« dosta teSko zami ·su ubili 8 ust~Sa, a pet te,Sko ranili, te oSteCen. U ,Splitu je osim . toga izvrSen po- ujedno razvalili Jednu Zelj·ezniCku stanicu kusaj da se zapali skladiste nafte. Paku.Saj na pruzi Glina-Petrinja. U okolici Delnica obra.zorvan je pa;rtiza sada nije uspio. U bliz1ni Zagreba o.SteCena su dva Z·elje- zanski odred od oko :300 ]judi i raspolaze sa dos.ta orufja i municije. Partizansk.i zniC'ka podvoZnja•ka. U okolici Siska desile su s·e C·etiri eks- odredi formhaju s~e sve uspj-eS·nide po Citaplozije na ZeljezniClwj pruzi. SaobraCaj je voj Lici, Bosni., Dalmaciji. J aCi odr·e·di par:tizana nalaze se u gorama oko J aj ca, BoB~ zbog toga bio znatno uspore·n. 3 ZeljezniCka pruga hila je .ra7jo.rena u oko- Petrovca, KljuCa, BihaCa i GrrneCa. Njihova lici Karlorvca. SaobraCaj Je bio obustavljen ulo·ga u opCem narodnom ustanku, koji se 6 sati. Kod Srpskih Moiavica u Gorskom sve viSe Siri, je veoma znaCajna. Karlavac5 3/7 prekinuta ie svijetlo Kotaru bila je takoder razruSena pruga, a izmedu Perkovica i Sp,lita od1etje1a u zrak na glavnom vodu. Izgo·rjeli su svi osiguraCi, lokomotiva i Cetiri vagona s talijanskim te svijetla u. gradu nije bilo 410 min uta. Za vojnicima i ratnim materijalom. Prema Slo- ·to vrijem1e sU ispisane parole. . .. 1317 - u Srpskirn Maravicama je digvenskoj Bistrici doSlo j.e d•o sudara vlakova. Pruga j.e bi'la razorena taka· da j-e saobra- nuta pruga na pet mjesta. SaobraCaj je bio caj obustavljen dva dana. Kod Podlugova u prekinut 5 sati. 20/7 - Dignuta je pruga izmodu MostaBosni sudarila su se dva teretna vlaka pri Cemu je uniSteno 12 vagona ·k'0ji su voZi1i . nja i Duge Rese na tri mjesta i sa·obraCaj bio prekinut 6 sati. hra:nu za vojskU. 22/7 - Dvojici uhap,senih drugova priKod Volinje (Wuga prema Banjaluci) ponovn<O je di1gnut u"- zrak ID{)·St na Uni, a iza skoCio je u pomoC jed an dru.g; napavSi -straPrijed"Ora prema Banjaluci razruSen je veCi Zare, omoguCio im j·e bijeg. StraZa·ri su po1 Rajna Kmvar Original dokumenta nalazi se u ~rhivu Instituta za ·&Udsku medicinu i kriminalis6ku u Zagrebu. Nada If eiligstein 1 Nada Heiligstein hila j'e knjem }1940. g. i Ijeti 1941. ·g. Clan Mjesnog komiteta KPi-:I za Za,g~eb. Bila ~~ zaduZena za tehniku i dijeiila j·e ilegalni ~atcnJ~l za sve organizacij.e u Za,grebu. UhapSena JC u. IDJ:sc:u s·rpnju 1941 . .g. i u hajnjoj iscrplje- nosh ob.Jestla se u zatvo.ru. Prije rata hila je vrlo aktivna u Zenskoj sekciji SBOTI(~-a (Savez~ bankovnih, osiguravajuCih, trgovaCkih, industifijskih C!novnika). 'Bila je vrlo aktivna:, borbena i obljubljcna. Istakla se 'kod organizacij·e niza .Strajkova. Zenska sckcija pripremala je program za proslavu 8. ma·rta, u Cijem je izvodenju trebao uCe·stv·~~ati veliki broj druga.rica. Dva-tri dana pred proslavu, -upala je policija u pwstorije SBOTI~C-a, uhapsila vcliki broj drugarioa ·i zaplijenila sav maberijal, te t~ko. sprijeCila proslavu. Dio uhapSenih drugarica b10 Je otpremljen u lo;gorc, iz kojih se neke viSC nisu vratile. U veljaCi 1941. ·g. povedena je akcija medu Zenama - dr.Zavnim Cinovnicima, za bolje uslove ra.da pod paro.Jom »za jednaki rad jednaka pbCa«. . Od ~?la·ska Ti·ta za sc-kretara CK KP] Partija Os~ovan je odboc, ru: koji su uSle: Hana PaveliC, J·e naroc1to razviLa rad medu Zenama preko svih RaJna Kravar, Ma,rija Soljan i Lidija Zlati.C. Odlegalnih i polul-egalnih organizacija. Tako je bor je izdao leta.k i odrZao Slkup.Stinu Zena - dru SBOT~C-u bila o:snovana Zenska sekcija, u kojoj su ?olovmom 1940. g. u rukovodstvu lbile: Marija ZaVlnih Cinovnica, Na ,skup.Stini koja j-e odrZana 12. SolJan, Nada Heili.gstein, BeSka TurkoviC, sestre III. 1941. g. u prostwiji paSte u VlaSkoj ulici, bilo Vera i Zlata Pol..aik, Mila Herwg, Terka Goj.ie prisutno oko -stotinu Zena. D.olaskom ustah i. merac-Rihtman i SaSa ZlatariC. Zenska sekcija raokupatora u naSu zcmlju, te su sekcije i odhori dila je . na politiCkoj izg~:a·dnji Zena odr.ZavajuCi · prestali s legaln.im 1'adom, ali ru Clanice i dalje predavanJa, usmene novine, priredbe i t. d. 1941. g. aktiV'nO Tadile, 22 23 �C_eli pucati. U kasarni su vojnici, koji su hili kod veCere, ostavili porcije i poCeli bjeZati u grad. Nastal,o -je rasulo u vojsci. V.ojnici su mislili da je· izbila .pobuna, pa je oficirima t€i.l3kom mukom po-Slo za rukom da umire vojnik,e-. Glina 6 14/7 - Ustase su dosli raseljavati dva sela u kojima su muSkarci v.e·Cinom ranije bili poubijani. Iz druga tri ohliZnj a se1a -doSii su selj aCi u pbmoC. -Jed-an seljak je guloruk razo-ruZao trojicu usta.Sa na prepad. Na to je dOSao jedan kamio.n usta:sa u pomoc . .Seljaci su podigli barika.de od poljoprivrednog alata i pripucali na njih. UstaSe su ,ge' morali povuCi Ctek kada je doSlo -pojaCanje ustaSama, selja:ci su se povukli u sumu .. To se ponovilo 15 i 16/7 u drugim• selima. Tom priUlmm su s-e hrvatska sela pridruZila STpskim -selima i spri}e-Cila ustaSe u ras-eljavanju. 23;.7 U Grabovcu je ra:zoreua ZeljezniCka stanica. Odmah je· doS·ao- prijeki sud, i ustase su pokupili 80 !judi. Ka.d je prijeki S1Ud po-Ceo ra•diti, bio je ra·zjllren. Poubijano: je 12 ustaS-a. Seljaci• su se nakon toga povukli u Sume. U Citavom kotaru vri. ~ >~Politi-Cki vj·esnik«, ile.galni list NaTod.nog fronta, izlazio je- pod rukovodstvom Partije u drugoi polovici 1·94,0. g. 1941. g. izlazi pod naslorvom » Vjesnik radnog naroda« do kr.aj_a o.Zujka 1941. 1g. Nako-n oku:pacije naSe zemlje list izlazi pod. naslovom ~>Vjcsnik hrvatske jcdinstvene nacionalnooslobodilaCke front-e« kao tjednik u Zagr.ebu. Od oZuj'ka 1942. g. list izlazi na o-slobodenom teritoriju. 1945. ipostaj-e dnevnik pod naslovom >~Vjesnik« o·rgan Narodno,g f.ronta Hrvatske. 2 U prvim danima ustanka Partija stvara u VaraZdinu i o'kolici simpatize-rske grupe, sakuplja novCane priloge, sanitet-ski mate'l"ijal} i oruZje, dijeli letke i organizira ha-ze za ilegalce i sas.tanke. Medu najaKtivnijim •Zena'ma u Va-raZdinu bile sru u to vri_ieme BeSka Frnti-C (tada CLan OK K'PH), Elena KohnMissoni. Mici'ka Kos, Jelka Jurec-Slukan, ]elena HrnCeviC, Roza BalaS, 'Bara BenCek radni-ca iz Tivara, ohitelj lgnaca 'Borovec, Ljrubica JuriCiC, MaTija Bosanac, Terezija TomaSiC i BoZi.ca Sluka'll, koja jc u kolovozu 1941. g. sudjelovala u akciji r-ezanja telefomkih stupova i Zica i prekidan ia veze .ZeljezniCko.g saobra-Caja · Va•r.a-Zdin- No-vi Mar-of i VaraZdin--Ludbreg. U ·stanu ~erezije MihinjaC, tik zgrade policije, o-d-rZavaju se sastanci MK, Matilda Slukan »Mami.ka« prima ilegalni m<lte-rijal i Skriva ornZje u sv;ojoj trafici uz pomoC Citave svoje obitelji, kuC:a Danice 'OkreSa takoder je baza za ostavljanje ile.g-.alnog mat-erijala i oruZja. JoS s·e ta=kvim radom istiCu o~hitelji Marije Herceg; BoZene PrelovSek, :Sa!binc ZivkoviC, Marije Starej, }elene J akopoviC i Ma-tilde Santo. 3 'OK KPH Sisak formimo i-e 22. VI. 1941. uve-Ce prvu par<tizansku grupu u Hrva·tskoj, koju ·su ~a­ Cinjavali sami Hrvati. -a kojom je rukovodio Narodni heroj Vlado J aniC, sekret.ar OK KPH Sisak od 1936. ,g. Ta je g-rupa kasnije prerasla 'U Sisa-Cki odred. Prilikom formirania u grupi &U bile: Katica KuSec LasiC i N.a-ro-dni heroj Nada Dimi.C, a poCetkom srpnja dolaze Ja,gica TuSkanec i Jagica Hr-elec. Od prvih ·dana okupacije mnoge Zene u Sisku i u selima sisa-Ckog kotara pomaZu NOP. IstiCu ·se u 24 VojniC' 26/7 - Presjecene su teiefonske i telegra:Eske Zice. Dan i noC nij-e bilo veze. Zbog okrutnog terora ustaSa seljaci su se povukli u Sume. 3;.8 - Razorena je poSta u TuSilo-viCu i dignuta je pet kolskih mostova. NaoruZani naro.dni partizan-ski o:d-red-i nalwe s-e po -Sumama. Akcije i u ovom kotaru poprimaj u· karakter na'rodrno-g us tanka. Vrgin Most' 25/7 Ustase su dosli oduzeti vojniCke cipele o.d s-eljaka, ali su ih seljaci napali i jednog ubili. 28!7 - Dasli su '"stase iz Lasinje i tj erali seljake da nadu ubijenog usta.su. Postavljali su seli'ake u trored i pooeli m.la.titi. Kada su za to cula dvoj;ca seljaka kaji su ubili ustaSu, okupiH su seljake iz ovih -obliZnjih m-j-esta, nakupili oruZja i p-o.Sli u .Sumu. UstaSe su se povukli. U Cetimgra;du Vel. Kladusa 29/7 izbila je pobuna s-eljaka uzduZ Petrov·e Gor·e. Razorena je pruga i c-e:sta. Ustanku su se pridruZili Hrvati i muslirnanL Na njih je poslana vojska, ali je svladana i zaroblj·ena. Poslano· je 30 talijan1skih tenk,ova, no ne zna S'e za njihovu sudbin u. tome Zene -sela: 'Zabna, Odre, Starqg PraCna, Jezera, Crnca, Grede, Po.ttika-Ca, BudaSev-a, Hras-telnice i DubrovCa.k.a. Mnoga od tih sela nisu hila oslobo·dena do 'kraja NOB, :pa_ ipak Zene u njima rade ,pod na j.teZim ilegalnim uslovima. Jaga Brodamc iz Odre ddi ve~u ~~a Siskom i prenosi poS.tu, koju predaje Maci 'SmolCi-C u Sisku, a ova je prenosi na lijev-u obalu Save, u Brezovicu.. U tehnici, koja je hila smjeSt-cna u .ZabeThSkoj Sumi radila je Nada · DimiC, a materijal se slao u- Sisak preko veze, 'koju je drZala Maca SmolCiC. U Hrastelnici aktivnci radi za NOP i na organiziranju .Zeha - Janja Banjanin; u PraCnu - Bara PaviCiC; u Stu.pnu - K<tJta Bo'betko-, a u samom Sisku, pod vrlo teilkim uslovima· il·egalnosti, radi Mara Posavec-Tes-liC. 26. VII. 1941. izwSili su ustaSe nap<l!d na- Sumu Sikaru, u kojoj ie logor;ovao .SisaCki odred i uspjeli su ga razbiti. Zbog toga se jedan dio tOdreda mo'rao vratiti u .Sisak radi nabave hrane i usp6stavljanja prekinu:tih veza. Tom .prili'kom pada u .Sis-ku poli-ciji ru ruke N.ada. 'Dimit. U isto vrijeme uhapScna je u Za:bnu Ka-tica KuSec, koia je o-drZavala vezu sa s-elima. Po·Cetkorn kolovoza Odred se p.riku·pio i poV'ezao ·sa grupom Fra'Ilca Knebla, te j·e u to vrijeme na.glo ojaCa-o. Odredu ·prilazi ,grupa rad'Ilika i intelektualaca iz Siska, 'te s-el i.aci iz okolnih scla. Tada stupaju u odred Anica Malina. Vera i Ksenija CvetkoviC, Ankica .Zganec-Brodarac, Bar.a La.pCeviC iz Grede (iuna·Cki po.ginula 1942. StiteC:i odstupnicu -drugovima), Bara Ra;piC iz DuZica (pot6nula u V. o.fenzivi), Maca i Ma·rica SnwlCiC iz P.otrk.a_-Ca. 4 U kotaru Petrinja formiran.a je prva ,parti·zanska grupa u Kalinama (Samaric,a). U q.joj su odmah o-d poCetka bile Da-ra JanekoviC-SkariC, Dr.aga Turkulin i Trninka Ra·tkoviC. Zene u selima 'kotara Petrillia od _prvih dana ustanka poma.Zu NOP, sakupljaju hranu, odjeC:u i sanitetski materijal .za partizane, odrZavaju vezu s Odredom, sh·ivaju ilegalce i pre'ba-cu j-u ilegalni ·materijal. Met!_u njim.a istiCu s-e naroCito: Kata Vuga, Kata :ZiliC-Cikara, Marija Slabinjac, Jelka Haluza, Draga· KrnjaiC-CvitkoviC i Ma-ca Benak. u- 5 Karlov,cu, na inicijativu Rade KonCara, sc:kretara -QK KPH, Vojno op-er-a-Jtivno rukovodstvo za Ko-rdun, u kojem su hili Narodni heroji Josi-p KraS, lvo MarinkO-viC i Veco HoljeVa-c, pristupa or.gani-zaciji udarnih grupa za izvrSavanje diverzantskih akcija i ·sabo-taZa. -Rukovodstvo nad udarnim ,grupama preuzima Veco Holjevac. Formirano je 12 uda-r.nih g-rupa, Ciji su Clano-vi hili i Herta Turza, Ivka Ba-rtolac i Barka TO'mac. U akciji 3. VII. uCestvuju sve grupe. Dok je jedna gru,pa izv·rSila kratki spoj, ta.ko da je grad ostao· u mraku, o·stali sru iskoristili mrak i Citav gra-d ispisali parolama, Sto j-e imalo velik zna.Caj, j-er je drugo ju-tro bio u gradu sajam, pa je uz grad-ane na ulicama bilo- i mno.go seljaka iz oko-lice. Nakoll -pro·vale jednog omla-dinca iz _grup.e, uhapSeno j'e 23. VII. mno.go d·rugova i medu njima Herta 'Durza. O.ptuZena je da j·e za vri}eme kratkog s;poji 3: VII. ispiSivala po gradu- parole i da je predala jedan paket letaka komunistiCke sadrZine drugu Josipu MilaSinCiC:u. Osud-ena je ·s joS 7 drugova po pokretnom prijekom sudu i 7. VIII. striieliana. · Posli_j,e okupa:cije Zene Karlovca nastavljaju r.ad pod -rukovodstvom Mjesnog komiteta KPH. Uslovi rada u gradu Ka-rlovcu hili su vrlo tcSki, j-er je u Karlovcu bio jak vojni garnizon ustaSa i okupatorskih iedinica, Nijema-ca i Talij.ana.., koji su v-rSili jalk Pritisak na gmdanstvo sa politiCke i ekonomsk·e strane. Obzirom Sto j-e u nep,osrednoj blizini bilo oslobodeno podruCje Kordun, Pokupl.ie i Zumhe·rak - 'bilo je i kretanje gr.adana u gradu kao i izvan Zice -strogo kontrolirano. Medrutim, odmah o-d prvih dana okupacije organizira se u Ka·rlovcu Na-ro-dna pomoC, fo-rmiraju se udarne· grupe, olf_,ganiziraju se skla-diSta za ·sprcmanje materi_jala za partizane, kuriri za prenoSenje vijesti i ma-terijala partizanskim odredima na o-slobod·enom teritori ju. Medu Zenama koie su U to vrijeme a-ktivne u -Kado-vcu, istiCu se: Fanika .Sten,gl-MilaSinCiC, AnCka (Slovenka), Dr,agica AmbrioviC- VuleviC (s iBarkom Gojak o-r,ganizirale N arodnu pomoC u Tu-':_nju), Ankica PeretiC, Ba·rka Toma-c-BeniC, Stauka S:prohar, Ivka Segovi-C-Bai'tolac, Marica -Pataki, Nevenka Manola.Trkulja (organizirala Narodnu :pomoC u tvornici koZe), Zo·rka Luka-CiC (prenosila je o-:mZje za partizane), Nada DrakuliC, ru Cijem su se ·stanu odrZavali sastanci i sakrivali ilegalci. Osim niih radile· •su 1941. g. jo.S i Mi.cika Go·Ienko, Vera Bauer, Zlata PecotiC. Zo-ra KovaCeviC, Evica MaleSeviC, Justa MaldiC, Kseniia ValCiC-Ja.kuliC, Stefica Marak i Ana Janja Gojak (u Turnju). VeC od poCetka 1•942. g. bio j-e punkt za prihvaCanje raznog matc·rijala, llmrira·, od·:rZavarnje sasta~ naka M jesnog komiteta KPH ·ko:d Paule i An dele Heder, ·,ko.ji je ,po·stojao sve do svi'bnia 19-43. g. karla su 011e, u vezi provale Mj,esnog Komi1eta. uhapSene i o-dvedene u lo.go'r Stara 'GradiSka, odakle su zam-ijcnicne poCetKom 1945. g. i ostale na o-slohodenom teritorijtL Sam rad o-rganizacije AFZ u Ka·rlovcu bio..ic usko v·czan ·s radom .Zena u Du.~·oi Resi, ,gdje j-e radila I vka SegoviC, ta.da Clan OpCinsko,g 'komiteta KPH Dug.a Resa. 'Ona je sva-kog tledna odlazila na sastanak u 'OkruZni komitet KPH Karlovac i p·renosila redovno• parti jsku poStu sa o-slobodenog tc-ritorija ,preko Duge Rese za Mjesni i Vojni komitet u Karlovcu. U tvornici :pamuCne industrije u Dugoj Resi za NOP radi mno,go Zena. IstiCu se: Mari-ca Sa.ihl jak, Zorka Komadina, Mariia ViS.n jiC. Katica ZoretiC i Rezika Jurkas-Majule (koje su radi svog- rada bile zatvorene i 'Ubijen.e u logoi-ima), Man HorvatiC-Bo'siljevac, Fanika PoZ,eg i dr. 6 Prvu par-tizansku grupu u kotaru Glina fo·rmira-o ie OK 'KPH 'Karlova•c lipnja 1941. u selu \llahoviti o·d Clanova Pa-rtije sa -terena. Grupa je, ,p-o·d. komandom Na'fodnog heroja Vasilja GaCde, ·napala 1 H.erta Turza Grahov-ac, a poslije toga odlazi u Samari.c~, gdje formira lo.gor. U srpnju 1941. g. u Samanc1 su -~e nalazila dva partizanska logo-ra, lo,gor na Angehnoi Kosi i logor na 'Kalinama. Zene okolnih sela prllZale su logo-.ru punu pomoC. Osobito se isticala o,pCina Glinski Trtnik, iz :I.:oje, po·d :rukovodstvom Mire Bjdaja-c, sekretara OpC. komiteta ,]CPH, sv~ke veCeri -odlazc kola s hranom u logor. Zcne odrzavaju vezu s lo-go-rom i prenose municiju i sanitetski miteri_ial.. U radu se naroCito istiCe Nada Despot i Stanka Despot, koje r.a-de u neprijateljskom ll!POriStu u Glini i preko Andelije 'ZarkoviC, Kate OpaCiC i Mare BaltiC Salju na oslobod·eni teritorij ·sanitct-ski i razni dru.gi materijal. 7 Nakon pokolia u Blagaju i masovnog odvod·enia i ubijanja ljudi, narod ko-tara VojniC .poCco se dizati na ·ushmak. U selima organiziraju ·s·e seoske straZe sa ciljem da na vrij·eme obavj·eStavaju narod o pribliZavanju neprijatelja iz ustaSkih sela i uporiSta. U Slivnjaku .ie bio iz,abran sud sa oko 1~ C~~­ nov'a, koji je sudi-o izdajicama. Fo·rmira se na]prt.Je SlivnjaCki odred, u -koj-em je 1 bi~a J\n~a yujCi(\ za: tim o-d-redi P.crjasice, Skrada., KrstmJe, Klokoca I CvijanoviC Erda. Prrve ak-cije u ovom kobl'U vrSi o-dl'ed ~~De­ bela Ko-sa«. · 'PoCetkom rujna s ovog 'ko-tara ima veC 10 partizanskih odreda u Petrovoj gori. Clan OK Ka·rl0-va'c , J ela PredoviC i Mica Mila·.SinCiC su prve ·Zene u odredu Debela Ko·sa. NeSto kasnije u Od:red dolazi iz Karlovca Maca MajstoroviC i lStanka BjeliC iz Duge Rese. . . s U kot~ru Vrgi-nmost do rprve po;}ovt-ee sn~nJa bae .su u svim mjestima, gdje je postojaLa pa-rti.Jska or.ganizacija, formirane vojne jedinice. U kolov-ozu formi-rani su odredi IPern-a, Pecka, Crni Potok, Siav-:sko' polje i SjeniCa:k, -a do kraja 1941. g. formimju se i' odbori Zena za pomoC vo_i.sci, bolnicama i .za obavjeStajnu sluZbu. Ovdje aktivno radi Dragxa Bulat sehet-ar Celije, 'ko-ja u tO' vrijeme odrZava Vezu 's Karlovcem i preno-si di·re'ktive i ma-t-e-rijal za komifete Vrginmost i Glina. 25 �. Dokument 12 ' Dokument 13 (neprljateljski) . UPUTE 0 STVARANJU SEOSKIH I KOTARSKIH ODBORA LIGE j~ENA NACIONALNO-OSLOBODILAcKOG FRONTA 1 IZ IZVJE!§TAJA PRVE HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE OD. 16. KOLOVOZA 1941. GODINE 0 ZLOciNIMA USTASA I AKCIJAMA PARTIZAN ANA KORDUNU' ORGANIZACIJI zENA U nacionalnom o.slobodilaCkom . pokretu uloga Zene je~ste vdo vaZna i to u vrlo mnogo pogleda, a ·naroCito u ovoj fazi parti~an­ skih borbi. Iz gornjeg kratlwg uvoda proizlruzi: nuZnost ·Sto_ skorij,eg organizova·nja Z·ena i to~: Treba Sto prije stvoriti ligu Zena nacionalnO oslobodiiaCkog fr.outa, sa slijedeCim k·onkretnim zadacima. U s e 1 u: Povezati Z·ene, sakupljati ih i vaspitati ih kolektivistickirn duhorn. Ovo se naro·Cito po-stizava na uobiCajeuim1 pre-lima, kominjanju i t. d. ObjaS·njavaiti im znaCaj nacionalno-politiC'ke borbe i mjesto Zena u toj borbi. Politicko• djelovanje zen"' vodi mob1lizaciji svih masa za op·Sti narodtii ustanak. Danas u selima je- po ku:Cama snie-Steno stanovniStvo (na organizovanju toga treba da rade odho-ri nacionalno - os1lobodilaCko-g fronta). Pri takovom stanju name-Cu s·e pntrebe- narnCito staranja {) CistoCi i higijeni. Cisto-Ca ljudi, Zena a naroCito djece jeste preduslov spreCavanja zaraznih bolesti. Problem ishrane i racionalizacije ilshrane jeste problem u kojem treba da s·e naroCito o-sjeti uticaj naSe cjel·okupne· nrgani•za- cije. NuZnost ovog je od velike vaZnosti. KoliCina raspOlo.zirve hrane je u mnOgom smanjena. Zato· treba s-e·oske Zene· poduCiti u Sto jedno.stavnij-em i ekonomiCnijem pripravljanju hrane i Stednji. Organizacija Zena za radrov·e nuZne· i ko, risne partizanskim odredima. Sa raspo.JO.Zivim snagama ·organizovati kulturne prire·dbe po selima. Prirstupiti likvidac.iji nepismenosti- medu Zenama. Oblik organizacije: Lig-e Zena naci-onalno - oslobodilaC:kog fronta po kotarevim-a. Selj&ki od'bo.ri. Povjereni-ci pO zaselcima. IzvrSavanje ove organizacij·e treba izvesti po moguCnosti na Sto veCim zborovima Zena, poCevs1 o-d stvaranja se-ljs!kih ·odbora, koji treba da budu birani po javnim skupinama. Kotarski odbor biraju delegatkinj,e seljskih odbora. 1 Nij.e utvr-deno iz kog kraja p-c>tjeCe dokument Vjerojatno iz 1941. g. Zanimljiv j.e, jer govori Q poCecima o·rganizacije Zena. ZAPOVJEDN!sTVO Prijepis I. HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE Taj. broj: 484/j . .S. IzvjeSCe o opCem stanju na podruCju voda,obzirom na komunistiCko-CetniCku akciju Srbi Ravnateljstvu za javni red i sigurnost Zagreb IJordiceva ul. br. 4 Od ~29/VII. poeelo je »ciscenje« od strane ustasa. Ovo je izazvalo paniku kod srps'kog stanovni.Stva tako da je srve po-bjeglo u Sumu od .straha .pred CiSCenjem. To je· trajalo do 8/VIII. t. g., ali zadnjih dana' nije uspjevalo, jer je narod znao pravo stanje i krio se p.o .Sumama. Nastao fe o-pCi &trah. Psih-oloS.ki posmatr.ano- s jedne strane puzanje i kukaviCluk, a s 'druge strane zvj.ersko ogo-rCenj-e.. , Rad ustaS·a pore·d o-stal•o'g bio je netaktiCan, jer .su oCI..sceni manje {)pasni i krivi, ka·o i mnogi starci, Zene i .djeca do najniZe- dobi, dnCim su oni sa: m<ra-Cnom s-avje,SCu, mladi i jaCi pobjegli u .Sumu. ISa j.ednom reCenicom neborci su oCi·SC.eni, a bo·rci ostali u Sumi. Naivniji i ·Sa Cistom savjeS·Cu nis-w ni bj-e-Zali u prvi mah, je-r su mislili da se njima ne6e niSta d-og.oditi. CiSCe·nje. je potpuno izvrS·eno u gr.adl.t Slunju i us:pJoeSniJe oko Slunja, do.Cim je, u udaljenim mj-e:stima manje us-pjeha u tome· postignuto-. Sadanje stanje ne mra-Ze se· IZa sada navesti s.a toC.nim podacima, jer je preostali narod u Sumi, ali- je svakako velik brGj obitelji ostalo bez clana. Rad ustaSa na CiSCenju bio je sko-ro javan, Sto j.e baS jedan od glavnijih uzroka za bjeZanje naroda u .Sumre. »Cistilo« -se je· u kuCi, dvoriStu, na putu, u prisustvu roditelja, djeoe iii obratno. PljaCkale su se .ku6e i im"Dvine !judi- tako, da su se jagmili ko Ce· u bogatiju kuCu doCi i bogatijeg oCis'titi. Priliko-m zadnjeg CiS.Cenja, uzimala su se odijela, dolooilo do 8fYade izmedu ustaSa zbog toga. Pija:nCevalo· se je, bHo je divljaCkih prizora kod Ci.SCenja dj.eteta u kolijevci, staraca, Citave obite~ji zaj.edno, sadistiC.ko uZivanj.e uZasnih muC·enja prije· konaCnog Ci8Ce•nja. ·Ovakvi postupci iza.zvali s-u i ko-d Cesli:itih i odl.iCnih Hrvata n·egodovarije, Cul·o s·e je Sapu.tanje: »Ovo je .sramota za narodnost Hrvatsku, kulturu i katoliCku vjeru.« Jame su ·se veCi-nom prije kopale. Bi1o je slUICajeva da su »CiSCenici« 1sami nosili alat za lmpanje jama i sliCnO-. Zakop-avanje na pola Zivih, Ostav~ ljanj-e nezako-panih ili slabo zakopanih, tako da ih j·e· rodbina, kao i oni Sto su pobjegH u .Sumu, dolazila g}.edati. · Sve j.e ovo unijelo- strah u narod, a isto tako i ngorCenje da se na pomirenje ne moZe ni misliti. Kad-a bi postojali neki uvjeti j-aS bi bilo- moguCnosti, ali ovdje uvjeta nije bilo i do danas nisu poznati . . . ·Povodom naredbe da -se prestane sa Ci-SCenjem i da se narod P'ozOve svojim kuCama,- od strane oruZni'ka je narod p1Jzivan i nastoji se to p-ostiCi, ali je uspj.eh u tome relativno slab. Izgubili s·u povjerenj~. a opet je strasan razlog zbog kojeg su pobjegli u Sumu i svaki je svjestan, da jed~om ma.Iom pogrj_eSkom (vraCanjerri) moZe da izgubi sve. Qpet Thav·odim da Ce potpuno vtaCanj-e iz- Sume te_Sko uspjeti. Ustanillw selo Perkovci · 26 Biloje sluCajeva da su oruZnici pitali: »Zas·to bjeZiS?« Odgovorio je:- »Bje:Zim go.. spo.dine da pol sata viSe Zivim.« U nekim kuCam·a su o'Stala .samo djeca, da-paCe i P:O j.edno samo nemoCnoJ u drugoj samo· starac. Ovatkvih i sliCnih prizora je m'nogoz ... ' 27 �il i J I 1 »ZbOnlik«, Tom V., knj. 1., dok. br. 132, stT. 339, 2 Navodimo· ovdje samo neke Z'loCine masovnog terora, koje su ustaSe u 1941. g. vrSili na Ko·rdunu. 29. VII. odvode ustaSe iz VojniCa oko 150 ljudi i zajedno s ljudima, koji su hili pohvatani u Baniji, vade ih put Karlovca. Ti ljudi su ·-u IvanoviCjarku ubijeni ·maljevima i pobacani u jamu. D Blagaju je pobijeno oko · 520 ljudi iz Veljuna (u travnju 1941.). _27. VII. 1941. ustaSe su iz mjesta PrimiSlja (kot. Slunj) odveli sv_e muSkarce i kraj Slunja ih pobacali u jame. . Koncem rujna dotjerano je iz Dre.Znice u Ogu~ lin preko 200 mUS~araca i- Zena. Od tih ljudi neki su veC strijeljani u DreZnici, a 14 ih _i,e strijeljano . u Ogulinu. U to vrijeme ustaSe su noCu iz bolnice izvlaCili ljude i vukli ih na gubiliSta i u zatvore. U Ogulinu i najbliZoj okolici Ubijeno je u 1941. g. oko 18.00 ljudi. Dokument 14 0 LlcKIM PRELIMA Clanak iz ))Vjesnika hrvatske jedinstvene nacionabiooslobodilaCke fronle<< broj '9. od prosi1;Ca 1941. godine »Drugarice hajdemo~ na prelo Partizmiim' praviti odijelo . .. « Licka prela d<>hivaju pomalo drugi izgled. I pjeosme s'u drugaCi'j'e n8'go priJe. Poma.,Nisu to· viSe neozbiljni ,srustanci momaka i lo nes.taju stare- beCarsk·e pje.sm•e i niC.u. nove djevofaka _ zabavne svrhe. Ozbiljna su vve- o parti.zanima i- narodnoj hm·bi. To pos.taju u m·ena dala svoj peCat i prelima. Dj,evojke svak:odnevne teme razgovora na pr€Iima i pletu vi1Se nego prije. Pletu Carape, rnaje i sastamcima. 0 tom se pripovijeda uz ,ognjiruka·vice ...1 Sta. Pripovijedaju starci i muZevi, ml~diCi i -'- -·T,o j e za naS-e drugove partizane, Sto _s.e . dj.eca i kupe hranu, odjeCu i cigarete ·za parpr6bijaju. Su:mama i. planinarna po- snij.eg-U tizane. Pa.rtizani i partizanska bo:rba Z3J naza nasu slohodu. Rade taka djevojke, rad'e rodnu slohodu ispunila je zivot Iickog sela. Zene i starice rade. 1 Pored prela postojali su i sastanci u obliku vcCerniih sijcla, na kojima su se okupljale .Zene i djcvojke po selima i zaseocima. Na tim sijelima one su plele maje, ·Carape, Tukavice i. cokl_ie, Sile rublje i vezlc crvene zvijezde na kape partizanke i na ruCnike. Na sijelima gOvorilo sc o pOlitiCkim pitanjima, Citale su sc razne broSure i napredne knjige. Na-r·oCito se objaSnjavao ka,rakt·er NOB·-e, a govorilo se _mnogo i o ravnopravnosti .Zena u borbi. Poslije toga se razvijala diskmija, a sijelo je redovno zavrSavalo pjevanjem novih borbenih pjesama. Radi toga su takva sijela imala i svoje politiCko znaCenje .. Na sijela dolazilc su istaknute aktivistkinje: Kal:a PejnoviC, Jela BiCaniC. Stojanka Ar::ilica, · Smilja Pokrajac, Du~anka GostoviC-Grubor, Dara CudiC, kao i drugovi Clanovi OkruZnog i Ko.tarskib komiteta. Dokument 15 Dokument 16 (nepl'ijateljski) POTJERNICA PREDSTOJNISTVA GRADSKOG REDARSTVA U OSIJEKU OD 28. KOLOVOZA 1941. ZA VJ. BAKULicEl\'1, MIHAJLOM KLAJNOM, STEVOM LIBRENJAKOM I MILICOM KRIZAN Predstojnistvo gradskog redarstva u Osije:ku izdalo je pod hr. 42.986 ad 28. kolovoza god. 1941.' pmglas ovog sadrzaja: P:otraZuju se: 1. Vjekoslav BakuliC ing. a:gronomije, rode-n 17. studenoga 1909. u Zeni-ci, zaviCajan u Banjoj Luci, rimok,a.toli(Ske vjere, neoZenj,en, ~s-in Mirka i Ane rod. MatanoviC, sa p·oslj.e-dnjim stanom u Osijeku GunduliCeVa ulica hr. 61. 2. Mihajlo Klein, ing. agronomij-e, roden 24. kolovoza 1912. u Daruvaru -ondje- i zavi-C-ajan, grkoisto-Cne vje-re, neoZenjen-, s;in Mihaj'la i Jelisave md. Krajnovic, s posljednjim s~tanom u- Osijeku GunduliCeva u.lica hroj 61. 3. Stevo Librenja'k, radnik, rode n godine 19,03. u Karakasici, kotar Sinj, ondje i zavi-Cajan, rim.okatoliCke· vjere, neoZeuj,en, sin Ivana i .Sime rod. Breko, s posljed•njim .stanom u ·Qsijeku Frankopans-ka ulica broj 7. 4. Milic:a KriZan, studentica, rod·~na 18. s-vibnja 1918. u Dopsinu, zaviCajna u Hrastinu, kotar Osijek, grkoistoCne vjere-, neudata, kC.erka Stevana i Katiee rod. Siro, s poslje·dnjim stanom u Osijeku Beckersova ulica hroj 8. Gore navedeni traZ.e se u vezi prona,deno·g pa-klenog stf!oja, radi pripr·emanja djela sabotaZe. Poziva se cjelokupno gradanstvo da odmah javi n~jbli'zoj vlasti, uko.lilw hi a navedenima neS·to _znalo. Sakrivanje ili zatajiva,nje podataka o traZenimaJ kazinit Ce se po odredbama prijekoga suda.2 PJESMA 0 MARKU OREsKOVIcU 1l Rusiji znade, Upravitelj gradskog redarstva u I vo HoCevar,- lzdajniCha sc~da !' . kuka majka. lz grobnice rastu mu ·roZice. A -i joS f:e, jatlarna im majka. Marko nam- je -dobar horae bio, ,P.artizani Zale drug-a Marka, Partizmne slavno pr.edvodio, Kao ma{ka jedinoga rr-anka. Staljin bi nam veCu pomoC dao, M.arf:ta Z.ali mal,o i veliko_, fer je Marko dobr,e pute znao. Ali ne Zali srce izdajniCko. lz.daj~ce lzdajice niStitemo, Drugci Marka svetite.mo! Spjevala -10-,godi~nja )eka MilQjeviC iz MogoriCa 28 ~J~~~~iiiJ!J'~::.::;:: 4 11 -O,llc!<u Os~jeku Dosta ih je otiSlo za Marka, Cijeli rnarod u cmo zaviSe. Potraga Oghu- Pt$4stojniitva gtft(bkoga tlld;n-.tva Ako su nam ?tkinuli M.arka, Da nam Marka vi:§e ne imade. Cnna z.emlja ,pokriva mM lice, Marka ukidoSe, ........~.:~~=::·~:.-.~......~~;.~ 1 'Iz )>Zcne u borbi«, glasila AFt za Liku, br, 2. I sam Staljin ... ~:::::~:::. ;~;;~::~:;:.:::.":.:.:;:.:~~~:~t!~!~:~!~!.L.- 1 PreStampano iz ~>Hrvatskog lida«, Osijoek, pe- tak 29. Vlll. 1941. 2 PoCetkom svib-nja 1941. g. u stanru Sare BertiC fonniran je OK SKOJ-a za 'Osijek, u ko_ii ulaze Milica KriZan Clan OK KPH i S-a.ra BertiC. 26. VII. 1941. Sara BertiC j-c uhap~ena i u ·f'ujnu strijeljana zajedno sa svojom majlom. 'Kod nje u stanu pronaden je eksploziv. K·od dalinje provale, izdana joe t_jeralica za ing. Mihajlorn Kl.ei.nom, st~kretarorm OK KPH Osi.jek, Milicom KriZan, Vjekoslavom BakuliCem i Stj·epanom Librenjakom. Tada Vjeko-slav BakuliC formira prvu pa·r.tizansku .grupu-- u okolici 'Osi- jeka (oko Bijclog Brda), u kojoj su Milica KriZan i Gerda Svarc. U jednom sukohu s usta~ama pogibaju Vjekoslav BakuliC i Gerda Svarc, a Mili.ca KriZan pada u ruke ustaSama neSto kasnije, i ona' je strijeljana 22. X. 1941. .g. na osnovu presude pokretnog prijekog suda. Toga dana strijcljano je oko 30 osoba, medu njima Nada Nol, koja je sakrivala Klajna, Milcn.a Radivoj-cviC; uCitdjica, koja je sakrivala Milieu KriZan, Anka VukasinoviC, radnica u Lanenoj indrustriii, Fanika Frank, Anica Adler i Juli_ja Gutman, kojc su davalc nova·c za Crvenu . pomoC. 29 �bokument 17 IZ IZVJEs'I'AJA SEKRETARA OPERA TIVNOG PARTIJSKOG RUKOVODSTV A CENTRALNOG KOMITETA KPH KONCEM 1941. GLAVNOM sTABU NOP ODREDA JUGOSLAVIJE 0 KRVOPROLicU U SLAV. BRODU' Dne 25. kolovnza o. g. 2 izvrSili 1SU ustaSid banditi, potpomognuti. od njemaCkih vojni~ ka, i·os jedan rnasovni pokolj u Slav. Brodu. Pokolj je izvr&en na nov-o sagra.denom mo~ stu, u.sred ·bela dana. Oko 50 nanruZanih ustaskih razbojnika vodili su preko Brod· skog mosta oko 3()0 uhap.i\enih seljaka i gradana (medu njima je bilo viSe ZelezniCara), svi iz Derventskog kotara i okoline· Bosan. Broda. Medu uhap.Senima bilo je i Srba, Hrvata i mu,slimana. Kad je povorka ·stigla na most, poCeH su ustaSe i-znenada pucati po uhapsenirna. Desetak ih je o·dmah palo. Na to su ostali uhapS.eni stali heZati po -ma:stu i oko 100 ih i·• poskakalo s mosta u Savu·, nasto}e'Ci •S·e na taj naCin spasiti. UstruSki zlotvori ciljali su i po_onima u vodi. Nema.CSurd Bm·tiC ka straZa na mo-stu, videCi da bi se po neki od ·onih u vodi plivanjem rna-gao spasiti, pri-. skoCila je sa ohe strane mosta u pomoC ustaSama, pa j·e i ana otvorila vatru iz puSkomitraljeza na begunce i na' one na mo·stu. Oko 150 !judi ubij;eno je u mku od pola .sata. Mnogo ih je na m10stu o-stalo ranjeno. Na preZiv·elima su ustaS-ki krvoloci iskaljivali svoj bes nerniJ.osrdnim kundacenjem. Oko 150 preZiv.elih strpali su zatim u vag-one i nisu im tri dana daM ni hrane ni v:ad·e. N ekoliko ranje·nih umrli su u tim vagonima. Po- gradu su se ·ustaSki. . zlotvori hvalili kako- su udesili pobunjenike i »6etnike«. Og·orC-eni narod, koji je promatrao sva zl·odela, stiskao je Sake: biCe i varna su~a, ·ustaSke zveriP Milica KriZ-an Vlado PopoviC. P.reHampano iz >}Z!bornika«, Tom V., knj. 1., 10· VIII. -strijdjana je u Vin.kovcima Laura dok. br. 16, ·st•r. 5.5. . Klein. 3 Od prvih dana okupacije poCeli su u.staSe u S.lavoniji vrSiti zvj·erstva, masovna hapSenja, uhijaU listopadu ustaSe su u Osije'ku povjeSali 26 osonja i intemiranja Srba, .Zi-dova i komunista. ba na drveCe oko· Zidovs:Iwg ,groblja. VeC 12. IV. 1941. po.Cinju ustaSe hapsiti i ubijati U kotaru NaSice po,p Sidonije prisilno je pokrsve naprednije ljude u kotaru Slav. PoZega, pa je u stio oko 15.000-20.000 Sr-ba. Da 'hi mu uspjelo pokratkom vremenu tJOh.apSeno preko 300 osoha, medu krSta·vanjc, on j.e u ..svakom selu naj,prij-e dao· ubiti njima -Clanova Partije, Skojevaca i simpatizera. Dopo n-ekoliko ljudi, da budu zastraSujuCi primjer. ma·Ce Srbe su odmah ·protjerali u Srbiju, a druge opet iz .g-rada. UstaSe su po selima obilazili kamiU okrugu Nova Gra-diSka .pb·hapSeno je do kraja onima i hvatali ljude, Cl'd kojih su neke odrnah ubi1941. oko 800 o-soba. U toj godini ustaSe su gotovo jali, a druge slali u logor Jasenovac. Koncem lipnja potpuno .spalili sela Cic¥are, Bjelajce i Grdevicu. 19.41. u logor u Slav. Po.ZCgi dovedena je jedna U kotaru Stav. Po.Zega 'UstaSe su 26. XII. 1941. grup.a od 400 do 500 ljudi, koju su ustaSe najprij-e do temelja ;po.palili sela Vrbovce i Kant'l'ovce. nemilosrdno tukli, a :kasnije su ih utjerali u baraku U okTugu Bjdovar osudeno je na smrt i. -strije~, i po-strijelja!li mitraljez·om. ljano 19. i 20. XII. 9.5 ljudi, trned•u njima i 17~go- · U ko,taru Osij·el oko polovice travnj.a 1941. mudiSnja djevojka Mira JeliniC iz Novigrada, koja j,e Ceno je i ubijeno 18 nevinih lj'lldi iz ·Cepinskih Marnakon izreCene -smrtne osude, kad joj je pon'lldeno tinaca. Njih su ustaSe lancima vezali za kamion i da traZi pomilovanje, uskliknula: »Da imam stotinu vukli ih najveCom brzinom 17 kilometara. Zivota i da ih svih stotinu moram izgubiti, ne bih U kota-ru Grubi.Sno Polje 1poha.psili su usta.Se 26. IV. .510 ljudi, koje •SU najprije tukli, a zatim ih od- od va·s tra.Zila pomilovanje. Vi Cete mene strijeljati, V·ezli na -staniou i zatvoTili u vagone. Nisu dozvolili .ali znajte, da Ce se na ovoj zgr9-di ipak vijati crvena zastava.« da im ro-dbina danese. hrane. 27· IV. k<l'enuo · je vlak, i oni su o·ko 1 sat ·stigli u Zagreb. U Zagrebu U S'I"·pskim selima kotara Podr.avSJka Slatina usta~ su ih smjestili u .prostorije Veles.ajma i tamo ih isSe su pozivali ljude na sastanke, na kojima hi ih prebijali. Nakon toga otpremili su ih u K0'privnicu ispre'bijali, tako da su mnogi :podl·egli za·dobivenim u logor »Danica«. ozljedama. To se naroCito dogadalo u selima Gor. U kotaru Virovitica izvrSeno je- 28. VI. prese- Meljani, Sekulind, Oeralije, Smude, VoCin. U Lisiljenje "Srb.a u Bosnu kod BrCkog. P·reseljen.o je oko Cinama sazvali ·su 12. XII: narod u crkvu i tamo 900 porodica sa oko 4:0'00 Clano,va. Iseljava<n.je se ljude i-&prebijali. U tim s·e krajevima vrSilo i mavrSilo vrlo naglo, tako da su se svi morali spremiti _ sovno preseljavanje I judi,- i to· tako, da su se cijele u l'Oku od jednog sata, a njihova imanja su opljaCporodice lm.o-ral.e preseliti u ·roku od 1 do 3 sa1a i · kali ustaSe. ponijeti s·obom samo malo kruha, a osta,lo su ustaSe U ko-ta,ru Vukovar tokom lipnja i srpnja istjeopljaCkali. Iz kotar.a Podravska Sl·atina otjerano je rano je osim ci·gana iz svojih domova oko 300 obiu logore u toku 1941. o-ko 5:00 ljudi, a tprotjerano utelji. Srbiju oko .5.000 }jludi. · 1 2 U rujnu fo11mira-n je u Osijeku Vojni "komitet, u kojem je hila Blanka Heiligst.ein. Ilegalnom Starnparijom u ·Osijeku, u kojoj &u se Stamrpali ldci i ..propa,gandni ma.te·rijal, rukovodi Marijana KrvariC Buca. Usko·ro doLazi do provale i one bivaju ha,p.Sene, zajedno -s Lizom Bunjevac i nizom drugih aktivnih .f:ena. U p.artizans.koj gi'upi I>oke PatkoviCa iz Bobote hila .i-e Slavka MatiC. Gna je 26. VII. 1941., u noCi nakon jednog sukoba s usta~kom patrolom uhapSena i s joS nekima, koji su u selu pomagali partizane, predana ,pokretnom prijekom sudu u Vukovar, koji ih je o·sudio na smrt. U Negodavcima radi na organiziranju pomo·Ci partizanskoj grupi Anka Petri.CeviC, koja je uhapSena i strijeljana 17. I. 1942. S njom su bile strije- 30 ljane i majka Zarka MitroviCa iz Bobote, Dra.gica DurdeviC i Ljuba flurd·eviC. Osj-eCku .grupu i grupu Dok·e PatkoviCa pomagale su .Zene Bijdog Brda. Medu prvima istiCu se Lju~ hi.ca DurdeviC i Darinka MilinkoviC, koja je zajedno s muZem i kterkom ubijena u logo,ru. U Bobo1:i or~ ganizira pomot .grupi Ljubica MijatoviC i Nevenka Stanisavlj-eviC, uCeni·ca I. razreda trg. akademije, koja raznosi letke i radi 111a organiziranju omladine. Grupu pomaZu i Zene Vinkovaca, koje Salju ra~ zni materijal preko Pa<Cetina i Bobote. Aktivtle -su i Zene u StaTim Mikanovcima, medu kojima se istiCu: Pa.vka JakSiC, Marica Sraj-er, Pavka MartinoviC, Bara FaliSevac i 'Kata PeriSkiC. U lvankov,u su aktivne u organiziranju pomOCi partizanima: Pepa Bo~ sanCiC, lv-ka AndrijaSeviC i Ankica EUenger. 31 �Dokument 18 ( 0 UBISTVU ANDELE CVETKOVIC, DRAGICE HOTKO I DESANKE sKATARIC C!anak Bebe KrajaCiC iz »iA?ne 1t borbi<~, glasild AFt Hrvatske hr. 7. 1944. g . .a ubistvu Andde Cvetlwvii, Dmgice Hotko i Desank.e .SkatariC1 MI SE NE BOJIMO SMRTI Andela CvetlwviC SnaZan udarac u zapnr Zeljeznih vrata Celije, s bukom i kletvom uguran kljuC u bravu navijestio nam je uvijclk na isti naCin do'lazak i odlazak desetaka i stotina naSih dru.garica, naSih majki i sestara u prvom katu, Celiji broj 11 ustaSke poHcije u Zagrebu. Ula:ne likovi dragih djevoja1ka i Zena, koje &u Pav-eliCevi psi hvatali po .zagrebaCkim ulicama i u. lancima vezane i izbatinane bacali u 6eliju, da ih nakon par mjeseci rriuka i gladnvanja - zato je·r im treba »broj« odvedu na str!jeljanje u Rakov Potok i 1\faksimir. Ulaze majke koje su ,otrgnuli ·o.d njihove dj-e.Cice· i puStale ih da desetke mjeseGi sjed·e u Celiji i u neizvj.esnosti Cekaju Sto Ce biti. Ulazi, Dragica Hotko, mlada Cinovnica, koja pod najteZim batinama i mukama nije htjela odgovoriti ustaSama ·niti na jed·no pitanje. Ula>zi Andela CvetkoviC, tvorniCka radnica, koj.oj su ustaSki psi ponudili da stupi u njihovu ·siuZbu, da bi joj za uzvrat poiklonili Zivot, Sto_. je ona s gnjuSanjem odbila. Ula:zi Bro-dari6ka, majka dv,oje- djece, koju su tukli i mu·Ci.li da prizna gdje joj j'e· muZ, otac dvoj-e djeCice. Ula·zi De-sa ·SkatariC, mlada Zena, koja s puno naivnosti i vjere go-vori: »Rek'Ii su mi_ da Cu biti ovdje samo dan-dva, pa onda kuCi.«! Ulazi mlada studentkinja, koju su zatv<:lrili zbog sliCnosti, a drZat Ce je dok ne uhvate »pravu«. Ulazi mala -Cetrnaest-godiS-nja djevojCica sa smij,ehom i suznim oCima, kao da sam,l_:l s8be, a odmah i nas hrabri i kaZe: »Uhvatili su me umje-sto moga brata, -znate·, rekli su mi oni - usta;i§~ - da je moj brat partiza,n.« Preko cijelog d~na pojedine su oC:::kiva.}.~ da ih s-e pozov·e na presluSanje, ali to· s :;- vrlo rijetko do,gadalo. One koi·e bi odveli na presluSanje, vraCale su se izbatinane· i -izmuCene natrag u Celiju. Ujutro 11. IX. 1941. kljui'ar tresne vrata i javi nam da s-e spremimo, da Cemo- u logor. Na-stalo je komeSanje u Celiji, knd nekih, koje su -o.Cekiva.Ie strijeljanje, jer biti u Iogoru znaCi ipak moZda ostati Ziva. Druge Dragica Hotko Faksimile urudZb,enog zapisnika r.edarstvenog ravnateljstva 1. XI. 1941. Zagr.ebu o hapS,enju Andele CvetkoviC · koj e -su mis.JHe· da 6e na slobodu, kao da su ~loCin. Relkle srno drugaricam·a .Sto smo- vibilJ,e malo zate-Cene, iznenaden·e. Rruz.dijelili (ljele i kuda Cemo i mi za kratko vrijeme su nas 'U ·ctvije ,grupe - straZar nal!l je· re- p.oCi. Dra:giea j.e s punci revolta goiVoTi'Ia: kao: »Mno,go vas- ide·.« Pa!kovale snw na br- »Stvari ne Cu da nosim .sa s·Ohom•, Cemu ta zi;uu ono malo stvari koje 1SU nam naSi., 'UZ · komMija da nosimo- .stvari na strijeljan]et najgo-ri te·ror, ipak uspj·eli poslati u Celiju. Treba da s·e- dugo~orim:o &to. Cemo toj bandi U prvoj grupi, koja je odla~1la, bila je reCi pred strijeljanje.« Anaela Cvetl<ovic hrabrila je druge: >>Pa BrodariCka j, Maj a Habulin, bolniCa.rka u spanjolskom ratu. Njihov odlazak bio je po- zaSto bi baS mi bile one S'retnice koJe ce doi'ekati .slobodu. Nasa smrt mdit ce hi!jade praCe:n zagrljajim,a, to·pilim stis-cima ruku· i d•rugih.<< druga.:r&kim »Do vide.nja u lofPoru!« A Desa Ska'ta-ric, koja je vjerocvala da ce Cim .su .s.e vrata zatvorila za prvom gruna slobodu, kad je b<dlazila rekla je: >>E Depom drugarica, odmah -smo, po starorm obi- &O, pravo je tebi govorio Jovo da su danas Caju;, sllwCile na ».deZu-ranje·« na viso~ld pro-. tikve skuplje nego glave.« zor u Celiji, 'koji je Lzvana bio obloZen daska.KljuCar je otvorio vrata i poz:vao: »Dema!, ali kroz- pr01rez na daskama uspj.evali sanka Skataric, Dragica Hotko, A:naela Cvetsmo samo baciti pogled na policijsko dvo·rikoviC, spremite svoje stvari, idete u logore.« Ste i is;pruZiti p.rste kroz prore·z na daska.. Dra·gica, sitna i hrabra, naSa Dragica·, ma. Ti prsti znaCili su naSim- najmilijima, odluCno- je stala pr·ed: stra.Zara i hrabro mu koji su vodili brigu ·o nama, da smo j018 Zi·vi. r.e'kla:: »Ne· laZite nam da idemo u la;gor. l\1i Micanj:em· ruke i prstiju preno:Sili smo naSim se ne bojimo smrti. za,Sto nam ne kaZete majkama, sestrama i rodbini naSe osjeCaje kuda idemo, mi nis'm'O kukavic·e.« i ,sre-Cu Sto. ih vidimo. Bez stvari ~ praznih ruku, blij ede, uzPrva gr·upa »logo-raSa« uSia je mirno u dignute glave, odluC.nim kora:kom· izaMe su kamjon. Me,du uhapSenicima Dragica j-e u iz Ce.Jijer. Pitam stra2ara tZa:Sto i rn•ene ne z.odvoriStu kod auta opazila agente koji .su je ve, karl m[ j.e· ujutriQ. govorio da sam na spimuCili i tu!kli. Zgrabila me za ruku, pokaza- sku. Odgovorio mi je kratko: >>Broj je pozala na agente' i rekla: >>Aka ti uspije da punjen, joS na vas nij-e doSao red·.« ostaneS Ziva, uparnti lica tih bandita, koji su 1j,e Do1 u drvo.riStU' ulazila j-e -velika grupa me mu,Cili i tukli.« S nestrpl}enjem sm·o Ce'drugova i drugarica u auto. OCi- Dragi'ce trakale da se »Torn&S« vrati. 'Tek nakon d'Va ZHe ,g.u na.S :prozor, nbij·en daskama. Stisnuvsata »TomaS« .se vratio i rili smo zna,Je da Si obrve i usta, mahanj em narn j,e odgo¥'oprva gruipa ni}e· otiSla u Ingar. Agenti su rila na naSe mahanje. U pogledu joj je bila otvorili vra:ta i poCeli . da izbacuju odije.Ja, odluCnOst, mrZnja prema neprijatelj'U i vjehaljine i stvari naS€ prve grupe. Sve nam ra u ono veliko i sveto za Sto se borila ona j,e to govorilo· da naSi nisu oti1Sli u logor, veC i hiljade· drugova i drugarica i za Sto Ce ,za da je nad njima izv~Se'n ·straSan i gnjusan k<>ji cas dati ziv<>t. 1 Mnoge ,zene Za-greba bile w' 1941. g, Clanovi paortijskih 1wmiteta. A'lldela CvetkoviC, rad.nica u trikotaZi »Zenit« hila je Clan IV. Tajonskng korm.iteta i radila u odboru Narodne pomoCi IV. rajona. 11. IX.' 1941. g. strijeljana je ru Rakovom Potoku kraj iStup'llika sa D['agicom H011:ko, Cinovnicom, koja je tada 'hila Clan I. ra}onskog komiteta. 3 · Zene lirVatske u NOB 32 1t Clanovi Mjesnog komiteta K:PH ;U 1940. i 1941. g. 'bile su: Maca GrZetiC, RuZica TurkoviC, Nada Heil\gstein, a ,Clanovi Rajonskih komiteta: Na.rodni 'hero.i Dr.agica Kon.Car, Narodni herD'j Kata DumboviC, Dragica Hofko, Andela Cve<tkoviC, Danica Cazi, Jel~a SuknaiC, Katica -Stan~a, Dragica DvorSCak, Paula Humek i Jelka ll-:rklja<:i£. 33 �,~ bokument 2d bokument · 19 (neprl.jateljski} IZ IZVJEsTAJA ZAPOVJEDNisTVA PRVE HRVATSKE ORUzNICKE PUKOVNIJE DlREKTIVA OI'ERATlVNOG K0MI1'ETA KPH KARLOVAC OD 3. RUJNA 1941. ZA PRILAGOf)IVANJE RADA PARTIJSKIH ORGANIZACIJA NA TERENU 0 BORBAMA PROTIV PARTIZANA U VREMENU OD 27. VIII. DO 6. IX. 1941.' VOJNO-POLITICKIM ZADACIMA' Okruznica br. 3 Svim partorganizacijama i Clano:vima Vrhovnom oruZniCkom Zapovj,edniStvu U Zagrebu 9. rujna 1941. Na podrucju krila Brod2 n;S. Nocu 29. na .30. kolovaza a. g. kamunisti u• selu Sibinju ubili su ustaSkog tabornika StiviC Matu, bacili pred mlin_MartinoviCa Mate dve bombe u selu St. Slatiniku, ubili FligiC BoZu u selu Slobodrtici, a rani'li ustaSu Dornanku.SiC BoZu svi iz katara Brad nfSavi. Djela pocinlli su Fumaric Stjepan, 'Senjuk Ivan i Babic Sibinj a, katara Brad nf,Savi. Nikal~ svi iz Na ZeljezniCkoj pruzi izmedu Banove .Jaruge i Lipovljana, nepoznati poCi-nitelji podmetnuli su eksplo.ziv pod traCnic-e. Eksploziv j.e pronaden i uklonjen. 1 »Zbornik«, Tom V, knj_ 1., dok. hr. 1-60, str. ~87. ... Duznost je raj-kama: 1. da razvije politi.Cku i . vojnu d}elatnnst u rajonu; 2. da oZivi i uCv'rsti partijsku organizaciju i Btvori masovnu bazu partije- u selima mjestima;!! 3. da poduzima potrebne mjere za i"zvrSenje .slijedeCeg; a) zborovi u selu i poj-edinaCni politiCki rad; b) rad sa seoskim Zenama, ospos,obljenje ovih za kurirske veze, prikupljanje svih stva:ri za redovne pntrebe partizanskih odreda i sela (pranje, krpanje, hrana, obuCa, o.dijela, i t. d.) ; c) ski-ivanje Zivotnih namirnica; d) or.gariizacija senski-h stra.Za; e) pomoC p,o-go-rjelim i opljaCkanim; f) stupati u y,eZU s h~atsklm selima, stvarati i proSirivati te veze s hrvatskim domobranima i talijanSkim vOjnicima. Ove veze iskoristiti za p:oliti.Cki rad medu njima i za dobavku materijala, oruZja, municije, obavjeStenja i vrbovanje boraca. Pozivitti ih i ukazivati im du.Znost da i oni stupe u borbu; g) rad rnedu seoslmm omladinom. Omladinu tr,eba sprerniti za odrZavanje veza, prikupljanje Zivotnih namirnica, kurire, novaCenje u parHzans:ke ·odrede i t. d. h) of.ganizirati narodnu pomoC. Mas·ovno prikupljanje Zivotnih namirnica, nova_ca, -odjeCe, obuCe u prvom redu za bol'ce, a onda za pogorjele i opljaCkah-e em1igrante tj. takove koji ne mogu da se vrate svojim kuCama. 3 2 Partijska or,ganizaci ja u gradu i kotaru S.lavonsk~ Br?d hil~ je vet pri.fe -rata _jaka, i vrSila je jak u(JeCaJ na zene. . · .. 1~.% ..g. o.sniva se u Slavonskom Brodu na ini~ Cl.Ja;hvu KP »2enski pokret«, u kame su aktivno racltle: Greta Kava i, Olimpija ·Cizmek, Zora Tkalec, Petra Daus, Anka .BalaC, Frida Godlar, Blanka Culek (koja je hila predsjednica dru.Stva) i mnoge drug e. . 1941.. g. Ze~e Bro~a. aktivno poma.Zu prvoj parhzansko] gr~pt na DtlJU. IstiCu se: Dra,gica BudiC, Greta Kava_J, Petra Daus, Marija SuSterCiC, Vilma Dat;~·s, Dragtca Pihler, Frida Godlar, Be'ba Spoljar, Emtca Goldberger, Darinka D-efar Liza SmOliC ~~lka _KovaC sa Citavom svoiom p;rodicom, Olim~ PlJa ·Ctzmek, Zora Tkalec, RuZa Dako;yi(: Nacika Has,. ,Smili<:. Stim~-c~~~ajiC, Ru.Za Filajdit: Cvijeta .T~r~~~· Mar~Ja Susta~IJa, _Seka Buj.ak-FumiC, Katica lhnnc, Stehca Kovac, Mtlka KovaC Katica Ma·ro~ kiC i dr. ' N~ h~~dsko~ ·~otaru poslije okupacije partijska or:gamzact.Ja po.Jacava rad na okupljanju Zena u NO'P. V:eC 1941. g. hila je uhap:Seno u_ Slobodnici deset Zena radi •uC-eS6a u NOP, a .Zene iz 15 sela aktivn·o rade za NOP. Medu mnogim .Zenama u }oku r~!a ~stiCu se rad?m: Manda VargaS, Ruza- ErvacmovtC, Slava MestC, Staka VukmiroviC, S~~a .. BalaC, Mari.i<; 'f>ur-deviC, Marija GrujiCiC, ucttelJic':, A?a Plaztbat, Janja i Soka VraneSeviC, Kata RaJkovtC, Julka BoSnjak, Stefica :Serdar, Anica Varga, Terica BrajCiC-CuSkoviC, Manda BrkiC-VerniC. Dragic-a Pihter 34 3 U srpnju formi·rane su dvije partizauske grupe: na- istoCnom i za-padnom dij'elu kotara Slav. Brad. P'l'v.a paitizanka Brods-ke grupe· bila je Manda VargaS iz Maii11a. 1 »Zbornik«, T01n V., knj_ 1., dok., 18, str. 58. Rajo-nskih -komiteta. 8 Razvitak bo-rbe u to:m periodu veC traZi organiziranu .po.zadinu, pa time i uloga org.anizacije .Zena postaje sve znaCajnija. Gornji dokumenat sad·r.Zi prve -direktive u 'tom smislu. 2 Pragica Bulat 35 �'Dokument 21 Dokument 22 ANALIZA RADA I ZAKLJUcCI SA SASTANKA OKRUzNOG KOMITETA KPH ZA LIKU OD 11. RUJNA 1941,1 IZ IZVJE>lTAJA ZAPOVJEDNisTVA I. HRVATSKE ORUzNicKE PUKOVNIJE BROJ 652 OD 9. RUJNA 1941. VRHOVNOM ORUzNicKOM ZAPOVJEDNisTVU - Okrumtca br. 1 Na sastanku OK KPH za Liku ·odrzanom 11. rujna 1'941. godine, nakon raz.motrene politiCke situacije i stanja pwrtij.ske- organizacije, doSlo je ova- rukovodrstvo do slUedecih konstatacija: Uspjesi u_ radu _partijsk~e organizacije: . . . U oslobodenim krajevima poj,edine partijsk·e nrganizacije us·pj·ele su potpuno.. rna iZmij,eniti situaciju. Organi~o,yanjem kulturno.. druStvenog rada, koji nije u potpunosti izveden, ·Ziborova i konfe,rencija, na kojima je, podizan moral masama, organizacija Zena2 i omladine, izmijenili su psihol-oSku uCmalos.t, koja je ·obuzela ma·s,e za vrijeme usta.Skog re-Zima. 1 79. »Zbo,rnik«, Tom V, k~j. 1. dok. lbr, 24., str. 78. . 2 PoCetkom prosinca 1941. g. fonniran je u Lid lnidjativn'i OkruZni o-dbor AFZ za Likri, u koji Sill uUe:· Kata Pejnovil:, preds.jednica, ]ela Bil:aniC, tajnica, .Stojanka kralica, Marija Kati.C-KupreSanin, Du.San·ka 'Gostovil:- Grubor, Smilja Po·rorajac, Neda Zakula i Zorka- KoraC. 7, IX. 1941. .g. odr.Zana j-e u Donj.em La:pcu skup~tina ,zena, na kojoj j-e govorila Jela BiCaniC. Na·kon te &ku-pStine Z·ene su poCde organizirati 'bolnice i krojaCke mdioni.ce, zajedni&i ,pr·esti i p·lesti odjevne predme.te za NOV, te tkati zavoje za bolnice. Zene 'S'll prale bolni·Cko rublj.e, a na'foCito su bile vaZne salbirne akcij·e, -koje su Zene organizirale po selima, Sela ·sru se rrnedusdbno takmi·Cila koj.e Ce viSe sakupiti, i svaiko.g su dana s.tizala puna 'k·ola: odjeCe i hrane za vojsku. Na jednom sastan:ku, kr.ajem rujna 1941. .g., 'll selu Krbavici (kotar Kor·eni-ca), na kojem je 1 prisustvovalo 1-210 Zena, .govorio je i Na·rodni hewj Mar~ ko Ordkovil: . .On je govorio o: znaCenj-u 'borbe JlrO.tiv okupatora i ustaSa, o' tome kako se Zene mo1gu or.ganizirati i kako- mogu pam~gati par.tizansku ho·rbu. Ta•ko je medu ostalim rekao: >>Svaka Cara[pa i -svako jaj·e, koje se pr·odaje neprij,atelju, tuCe nas.« Poslije njegovo.g govora rekla je jedna stara Xena, iz zaseoka MiriCa, sa suzama na oCima: »Evo ja, sam stara i nepismena, ali da mi je, dmZe, tako netko prije objasnio, i da sam to znala, nikada ne bih o-tiSla u KoTenicu pr:odati i jedno jaje.« Na tom sastanku govo.rile su i Zaga Dmkuli-C, NaranCa i DuSanka KonCa,r, ko.je su se u -to vrijeme vratHe iz Drvara, te su izniiele neka iskrulitva iz Tada Zena t(ljga kr.aj a. Tom vrilikom izabran Je i odho'l' Z·ena, u koji su uSle Zaga 'Drakulil:, Mileva Zaklan, RaSeta {p-Opa·dija) i joS ne'kolik0r 2Jena. Odmah jposlije sastanka Zene ·su iSle sakupljati hranu i odjeCu, :kao i vunu, koju s-u kasni_i:e na ,sijelima vr,erad_iyale i izrad'ivale od n.k maj-e, -Carape, ru'kavice i t. d Rezultat te prve akcije z,a pomol: -partizanima bio je sanduk, .2 m dug, % m Sirok i 94 m visok, p-un toplih odjevnih predmeta. U Debelom Brdu (kot. T. Korenica} oddan je 'krajem rujna 19'41. sasbnak, na ko}em su bile pri·sutne Kata· PejnoviC i Jei.a Bil:anil:. -Zene toga sela salrupile su u ,prvoj akCiji 23'2 kg vune, 80 koSulja, 36 Prikupljanj.e odje6e, obu6e i drugih potreba za borce samo j·e djelomi,Cno izvrSeno, te s·e partijskoj organizaCiji i Clanstvu p-ostavlja glavni zadatalk fonniranje n~rodne pomoCi, . kroz koj u Ce se ova ~kcij.a mnogo o11ganizovanij-e i uspjeSnije sprove-sti ... ... Organiz-nvanog rada medu .Zenama, mo~e se- r·eCi, takod,er nije bilo. U naSim selima joS uvijek vla-da reakcionarno gl~edi­ Ste: gonj-enja Zen a iz sva'kog d.ruStv·e.nog i javnog zivota. Medutim, pokazalo .se da. tamo, gdje su drug<>vi razvili malo djelatnosti. medu Zenama, da je bHo vdo zavidnih i zadovoljavajucih rezultata ... 15"0 kom. ,ga·Ca, 12.3 ,ruCnika, 11 bilja-ca, 1.3 maja, 10 dZe'lilpera, 10 Salov.a i 15 muSkih kaputa. U selu Vrebac {kot. Go·s,pil:) odr.Zan .ie prvi sastanak Zerna u listopa-du 1941. Bilo je prisutno .so Zena. Na taj sastanak doSla je Kata Pejno·viC i .go-vorila o na~ rodnom ustanku, o !Potrebi pomaganja bo-rci-ma. Kad su u -pmsincu 1941. partizani iz Dalmadje doSli ru Likru, ·Zene sela Oravca (kot. Koreni.ca) daroval-e su ih sa: 22 maj-e, 1.5 pulovera, 25 pari Carapa, 3.5 pari rukavi,ca, 17 gaCa, 9 kapa, ·6 Salova i 12 ruC~ nika. Kad su bor·ci o-dlazili na poJo.Zaj. 1Z.ene su· dale 4.5 .plahti, koje su borcima sluZile za kamu:flaZu, a Zorka MaTjanovil: ,poklonila je mitral_j-escu, koji je bio na vrhu Oravca, kiCeni biljac. Or.ganizatori rada sa Zenama u .pojedinim kota: revima 'Like !bile S'U: u 'kotaru Gra.Cac - Narodnt he-roj Smilja .Pokrajac; ru' kotaru Donji La,pac Smilia tPopovil:; u kotaru Brinje - DuSanka Go~ stovi.C~GrulboT; u kotaru 'OtnCac - Stojanka Arahca; u kota-ru Titova Kor·enica - IDara 1 CudiC-Vujnovil:; u kotaru PeruSil: - Marija GlumiCil:~P.ribiC; u kotaru Gos:piC - Marij.a ·KatiC--JKupreSanin; u kotaru U dbina - Zo-rka KoraC. U toku 1941. g. istakle su se u radu -sa- Z·enama, te u odb()rima NP·: u kotaru Donji Lapac Mara Zunil:; 'Danica Brewvil:, Savka 'KaliniC, _Milka Mileusni-C, 'Zorka KosanoviC, Jelka Beba MwkoviC, Jdka BlanuSa, Smilja ·:ze.Zelj, Soka Haj_dinovil:'Kosanovi,C; u kotaru Ti-tova Ko-renica - Mtlka Solaja, Ned-a Drakulil:, Zmka Sobot, :r-.ju:ba StaniC, Mara LukiC, MHka Jag.njiC, Boja Grgtl:, Zaga DraJ>,uliC; u kotaru Gospil: - Mileva Milojevil:, Koka Pl'CiSaS-DmitraSin(}viC, Sofiia RajCevil:, .Danica 'Rada-kovil:, Milica Pejnovi.C-Po-CuCa, p-epica Sab~n, · Dragica KosoviC, Mi-ca VujnoviC, Marija 'Obrado:vtC; u kotaru Udlbirna - Hoja Egil:, Darnica Uzelac, Bor-, ka 'KoraC, Mika Zega'fac~.Rada:ko-viC, Stanka Bika Basta~-Po:poviC, Manda Tepavac; u kota'flU P.eru.Sil: Kata Turil:, Manda HeCimoviC, Danica KokotoviC; u kotaru OtoCac - Julika SkendZiC, Milica Ma.Sil:, Marta Aralica, Milica l-lini.C-Trtica, Eva RupCiC, Ru.Zica BobiC; u kotaru· Brinje - Lju'bica Gerovac, Julka RajaCiC, Anka Gero'vac, MiSa Bukvil:, Mara Maljkovil:, Marica Savil:; u kotaru Gra.Cac - J~la Cu'k--Bojanil:, Milka Utvil:, Milka Mar.CetiC, Jehca MariCil:, Gina RajCeviC, lka Skorrup, Boja GaCeSa, Peri.ca Bobil:. ZAGREB 0 RASPAcAVANJU ILEGALNE sTAMPE 1 .. _. »Na podruCju krila Petrinja 29. kol-ovoza o. g, Jela PredoviC2 rodom iz LeS·Ca, kotar Metlika, radnica u tvornici Dugojresi, donijela je iz Karlovca komunistiCku bro·Suru »-OkruZnica broj 2« pisana ma.Sinom na 6 stranica. BvoSura joj je po straZi 'Oduzeta i predana po poruCniku KraljiCu vojnim vlwstima, a PredoviCka pobjegla ... 1 »Zbornik«, Tom V., knj. 1., str . .387. 2 .TeLa P·redovil:, tada Clan OK KPH Ka-rlovac . Dokument 23 (neprijateljski) TELEGRAFSKI IZVJEsTAJ KOMANDE sESTOG ARMIJSKOG KORPUSA OD 15. RUJNA 1941. 0 ATENTATIMA NA TALIJANSKE VOJNIKE I KARABIN JERE U SPLITU 1 DeSifrirao otv-oreno Primljeni telegram iz Splita N 809 Salje: Komanda 6~og armij. korp_usa Komanda 2-e armije r. z. Guvernatoratu Dalmacije Oznaka: Jav. bezbjednost Na uvid: kab. kv. karab. sef odjeljenja Sifre 15. IX. 41. u 11 c. Zadar, dne 16. IX. 41. u 20 c. Predmet: OruZani napa:d na vojnike i kr. karabinjere. Strijeljanje JeninCiCa i JuretiCa. Putem: Kom. trupa Zadar 5373/o-p. Dana 14 .. ov. m. 2 oko 2·'0,30 ·Casova kod kasarne »Roma« baCena je ruCna bomba protiv jedne grupe vojnik~ koji su• se vraCali sa slobodnog izlaza. P.et je vojnika lako ranjena. ' U isti Cas na drug,om mj.estu, dva su mladi·Ca i·spalila hitce i1z revolvera i bacili ruCnu bombu na patrole karabinjera, koji su, ranjeni, reagovali vatrom. J edan je karabinjer jutros umro, drugi j·e sklonjen. Prilikom sukoba jedna gos-p-o'da na prolazu hila je ranjena, ali ne teS-ko. Ju.Cer u 17 Casova izvrSena je s·mrtna kazna protiv JeninCiCa BoZe i JuretiC Iva, koja je i.zrHCena postupajuCi prem-a proglasu. Gen-e·ral Dalmazz-e. 1 »Zbornik«, tom V., knjiga 1., dok. 168, str. 416. 2 :Zene S,plita- sakupljale su i sa'krivale od p-rvih d.ana okupacij-e omZje,_ sudjelovale u demonstncijama i ru o.ruZanim ·<.~-kcijama. U ovoi -akciji, koja se ~pominje u doku1mcnt-u, ·S'Udjelovala jc Tonka DimiC Bibinica, koja j"e ~sakrivala orutje i ·donijela ;ga do mjeSia oapada. Akciia j.e .izvr-Seoa kao o-dgo~yor na uhistvo omla:dinca BOSka Ajdukovi6a. U akciji su .Poginula dva karabinjera. <lltentatu, koii je kolovoza 1941. g. -izvrSen na taJiiansku vojnu glazbu u Splitu, sudjelovale su Davorka_ B_iluS, Neva, P?L.iil:~Roj·e, Mil-en~ Ves·!ion-oviC i ]elica B~at. u_· I 37 �Dokument 24 PROTEST zENA SV. NEDJELJE PROTIV ODUZIMANJA ziTA SELJACIMA Clanak iz ''Vfesnika hrvatsk.e iedinstvene nacionalno-oslob.o!lilaCke fronte1(, br. 4. od 15. rwfna 1941. Raspisala se sva plaCeniCka Stalnpa, kako ie ove godine bila bogata zetva u Hrvatskoj. Ove su vije.sti samo u tolik(J is-tinite, da je hila bogata zetva za okupatore i njihove sluge·, Hrvatski se narod pak mora boriti za svaku mrvicu hljeba. RjeCit su primjer tome .dogadaji u okolici Zagreba, gdje vee du:lj·e vre,mena nema kruha. U nijednom s1elu uz -samoborsku prugu ne Cete mnCi ni za kakav novae dobiti ni komadic kruha. Seljaci,--ma se oduzima pSenica, jeCam i raZ, a u zamjenu su im dali papirnate- kune i honov-e. Za ·te pak kune i bonove ne maZe se na selu niti u Zagrebu nista kupiti. Zito je otiillo u NjemaCkuT meso-- i mast odil3.ze u NJ"emaCku, tekstilne robe nema i t. d. Ova seljaci i te kako 'OsjeCaju na svojim ledima. Dana 20. VIII. pronio se glas po se.Jima opcine Sveta Nedjelja kotara Samoborskog da ce s·e toga dana odvoziti . oko 4.1000. kg pileniCe s jednog veleposjeda u Rakitju. cim su to doznale siromaSne seoske Zene, koje. vee dugo vremena, nisu vidjele niti komadiC kruha u sv,om gospodarstvu za svoju djecu, pohitalo je njih 80 sa namjere>m da kupe neSto pSenice za najnuZnije ku.Cne potre:be·. Zatrazile su nd upravitelja veleposjeda da im ·proda pSenice po 5 kuna po kilogramu. Upravitelj je ,odbio, jer da je to rekvirirana pSenica, koja se ne- smije prodati. Razvila s·e diskusija, u kojoj su Zene tvrdile da su i one drZavne, ako je pSenica drZavna. One da bi morale slati svoj,e sinove' i muZeve u vojs-ku i rat, a da ih nitko niSta ne pita, a tko ne ce, tome prUete ku·glom. Njim:< se nareduje da radaju djecu, a ne pita ih se kako Ce hraniti svoju djecu. Djecu od njih traZe, a kruha za tu djecu nema. Za vrijeme· pre~ pirke dosao je na veleposjed i predsjednik opcine Svete Nedjelje, Ru:dolf Josip. On je poCeo vikati na Zene i traZio ih da ,ge razidu kazavSi im da metu cestu, pa iz prruSine n-eka peku kruh .. To je razjarHo Zene, i on j-e vidio da je -vrag odnio Salu i p-okorio s-e. Drugog je dana doSlo oko 70 Zena i na isti naCin svaka je dobila olm 28 kg brasna. Tako su zene spasiJ.e narodu preko 3.000 kg zita. Istog dana j na isti naCin dobile su ~ene u obliZnjem s-elu Kalinovici S·pek, koj;eg_a su vlasti trebale o.dvesti. UstaSki se, razbojnici ni-su mogli pOmiriti s ovim pe>stu•pkom nal'Oda, pa su 25. VIII. poslali Zan-dare u -sela da·haps'e Zene· i mno·go Zena -odveli u ustaSki stan u Samohoru. Tu su im prijetili .sa svim tekovin-ama ustaSke »duhovne revolucije« t. j. bati-namw, mu'C'e"' njern, vj.eSanje·m·, zatvorom, strijelja.njem, itd. No to sve nij-e niog1o ustraSiH seljake·, nego samo ko.d njih jaca volju za borbu pro.tiv oku·patora i njihovih placenika. Dokument 25 0 POTREBI STY ARANJA ODBORA ZA NARODNU ISHRANU. I NJIHOVIM ZADACIMA Obavj,eStenfe Staba gerilskih odreda za kotar Kor,eni,ou i okolicu od 16. nt]na 1941.1 STAB GERILSKIH ODREDA ZA SREZ KORENICU I OKOLINU Svim s-elima ovo-ga p-odruCja i t. Posto j-e tesko predvidjeti koliko dugo ce potrajati nasa zapoceta oslobe>dilacka borba, pa da ne bi doiivjeli nikakvo iznenaden}e, potrebno je pristupiti organizovanom radu za stvaranj e rezervi Zivotnih nam.irnica. Da bi se ovaj rad mogao uspje-Sno pro:.. va:dati, treba u- svakom selu osnovati »0 db or ·.za naro-dnu ishranu.« u· taj odbor treba da udu tri do C·etiri Clana, a ·pO' mngucnosti da ude i po i·edna iii dvij.e zene. 38 Svi ovi pre:dmeti korisno Ce po·sluZiti ne samo borcima: na poloZajima, vee i o-stalim nezbrinutim, koji uslijed raznih nepQgoda ostadoSe bez svo-ga d·oma i svojih hambara. Predvidamo vee unaprijed da Ce mnogi reCi: »e toga s-e mnog.o od nas traZi«, a'li kada se ima u vidu ko:lik·e Zrtve mora podnaSati svaki porobljeni navod, onda, draga braCo i sestre, m·e ·Ove Zrtvice, :k.oje na ovaj naCin doprinaSate, ta'ko su neznatne i male, da ih svaki Covjek,· kod koga je osjeCaj dru.garstva i CovjeCnosti rna i najp1anje razvijen, m-oZ.e sa malo d'O·bre volje i razumijevanja doprinijeti.2 Svi moramo biti svijesni toga ~ da je sam·o naSom ,borbom sprijeCen neprijatelj da izvrSi na•mjeravanu plja:Cku, koja ne bi imala 1 »Zbornik« Tom V. knj. 1 dok. 28 stT. 85. Koncem lj-eta 1941. OkruZni komitet K~H za Liku dao je direktivu, da se u kotarevima Like l}Snuj-u kota'l"ski i mjesni odbori Narodne pomo-Ci. VeC tokom mj-eseca rujna osnivaju se kotarski, .a u toku listo,pada mjesni odbori Narodne pomoCi. Ovi odbori salrupljali Su- hranu, odje6u, ohu6u i drugi razni ma'terijal za .partizanske odr.ede i za narod, koji je izobje.gao, i Cija -su sela ·Vel:. 'hila uniStena i po.paljena o-d neprijatelja. Odbor"i Narodne pomoCi oSlllovani su u svim selima na oslobodenom teritoriju (gotovo Citavom kota-ru Tito,v,a Korenica, · U dbina, Donii Lapac, zatim u sr;pskim selima kota-ra GospiC, GraC-ac, Oto'Cac i Brinje). Na neoslobodenom teritoriju takoder su osnivani odbori Naro·dne pomoCi, koji .su 1•941. .g. uspjdno ,radili. Tako ·su odbori NP osnovani u nckim hrvats-kim sdima kotara GospiC (Smiljan, LiCki Novi, BruSani, ,gra·d Gospi{;, PeruSiC), u hrvatskim selima kotaTa OtoCac (LeSC:-e, Sinac, OtoCac, Vrhovine, Staro ·Selo i Drenov KlaJnac), u neoslobodenom Brinju, Rap-ajin Dolu, LuCanima i Zupanjo'lu. U sve te odbar,e ulazile su i Zene. Pored ovih bio j-e osnovan i OkruZni o-dbor Narodne pomoCi. (:lan tog odbo.ra hila je Zaga D:~;-akuliC, ul:iteljica iz Krbavice (ka.ta,r Koreniaa), a ujedno i tajnica Kota-rskog adbora NP za kotaJr Korenicu. Svi odbori hili ·Su vrlo aktivni i veC u prvim danima ustanka stvorili su rezerv-e hrane i odj eCe. To su hili prvi ma,gazini NOV. Po-red rada u odho•rima Narodne pomo-l:i i ul:eSCa na masovnim politil:k~m sastan~ima, Z·ene S'U vel: 2 granica. Sjetimo se :samo da su· u-staSki banditi ima\i namjeru da •Odmah poslije; zetve pokup~ i oduzmu sve, Zito iz naSih sela, a isto tako bi' bHo- i sa naSom· stokom i ostalim za Ziv-ot p·otrebnim stvarima-, p-a samn z.a-hvaljujuCi naSoj organizovanoj borbi spreC-ena je ta mraCna i ubitaCna nakana na&e;ga krvnika. Da bi se i dalje mogli uspje.ilno boriti protiv naSih krvnika, potrebna nam. je s,naga i organi•zovanost, a da hi tu snagu lmali, potrebna nam je pomoC koja· nij.e tako veU.ka da ju se ne bi moglo pruZiti. Sveta je duznost svakoga pojedinca da uCini svoju ·obavezu prema onima koji· su izloZeni u toj ¥elikoj borbi za na:rodno ,oslobodenje. u listopadu i .studenom .1941. g. poOele raditi -na organiziranju bolni.Ca:r;s~ih .teCajeva. Takvi teCaj•evi odt>Zavali su se u gos,PiCkom kot.aru u s·elima: T>ivoselu,' MogoriCu, PlaCe, V•rep-cu i Pavlovcu, a odda-_ vala ih j-e De sa . MaruniC. U opCinarma Skare i Dabar (kotar _Oto·Cac) drZala je Slava BlaZeviC p-r·edavanja s praktiCnim vjeZbama o Ukaziva1_1ju p·rve pomoCi -ranjenicima. TeCaJevi su se oddavali dva puta tjedno, po-slije podne. Sva:ki teCaj lbrojio je 30 do 50 Zena. Zene ,su se :vrlo rado odazivale i toCno dolazile na -teCaj. Od ,zena, koje su polazile te teCajev·c, prve holnil:a-rke 'U holnicama i odredima bile su: Milica .TurkoviC iz Poduma, Milka· Netak iz Glavaca i druge. U Bruvnu vodila je bolniCa·rski teCaj Perka Po,Jovina. Tel:aj je trajao 15 dana, a pOlazilo ga je 12 drugarica. Uz ovakve teCajev-e odrZavali su se i analfa~ betski teCajevi, i to posebno za Zene. Ti teCajevi su u veCini hili povremeni, ali u Ska·rama teCajevi su radili stalno i njima je rukovodila uCiteljica Marta Arali-ca. I teCaj u selu DrakuliC Rijeci (kotar Korenica) bio je stalan. TeCaj .i'e organizirala Zaga DrakuliC, uCiteliica. Na njem _ie na;uCilo Citati i .pisat-i, pored mladih, i niz starijih Zena, i to: Dra.ga Zec, Dra.ga B. DrakuliC, Draga J. DrakuliC, Draga P. DrakuliC, 'Stak.a Drakuli£, Milka DrakuliC, Anica DrakuliC, Pera M. DrakuliC, Anica N. Drakuli,C, Deva DrakuliC (stara Zena), Pera P. 'DralmliC i Milica DrakuliC. Na zavrSetku su 'imale ispit i malu sveCanost, na koju su .pozvale sv-oj-e muZev·e. Zadatak ovoga odbora bio bi u slijedeCem: 1. Da svi-m sredstvima po-radi na prikupljanju Zita, bra-Sna, pa£ulja, krompira, masti, pekmeza, suvoga voCa, suve slanine·, mesa i· ostalih n-epokvarivih _stvari za ishranu. Sve stvari spremiti na sigurnom mjestu. 2. Za odj eC.u: vune, sukna, Carapa i' domaceg platna itd .. 39 �Dokument 26 Dokument 27 (neprijateljski) ZABRANA PRODAJE ziVEzNIH NAMIRNICA OKUPATORU lz n,aredbe Staba gerilskih odreda za kotar Korecnicu i okolicu Qd 16: rujna 1941. 1 SABOTAzA NA GLAVNOJ POsTI U ZAGREBU 14. RUJNA 1941. Oglas Ravnateljstva =·a javni red i sigwmost NDH od 17. rujna 1941. slanavniJtml grada Zagreba 1 sTAB GERILSKIH ODREDA ZA SREZ KORENICU I OKOLINU N aredba broj 2 ... Jedno od najmoCnijih sred-sta:va Je za sada uskraCivanje svega Sto se: maZe s-matrati Zive·Znirn namirnicama. Ne smije s-e ubuduCe dogoditi da i najma.nja korisna stvarCica dode u posjed toga nepdjate1ja. VeC danas se primjeCuj.e da Ce on pokuSati svim sredsvirna da se posluZi kako bi duSao do namirnica, obeCavaj·uci sva1ku CI}enu. M~nramo strogo voditi raCuna da svaka stvar knja se njima proda produZuje naSu oslobodilaCku borbu i ~/korisno sluZi naSem neprijatelju. Taj naB neprij.ate-lj neCe Skrtarlti sa novcem, jer je u mogu.Cno~ti d-a ga pravi na vagone·, ne vodeCi raCuna o nj-egov·Oj vrijednosti ...2 16. IX. 1941. god. M.P. }~Z'bornik~< Tom. V.-kni. 1 dok 27 str. 84. Dire1d:ivu -o· hlo:kadi neprijateljskih tr.Zi~.ta, narod je sprovodio ti djelo·. 'Ovaj su zadatak pTeuzele na ·sebe naroCito Zene, jer su u vetini Zene bile te, koje su. nosile prodavati jaja, piliCe i ·ostale ZiveZne namunice u kotan~ke •Centre, gdje su lbili neprijateljski garnizoni. · One su na sastancima obj,a~njavale ove mjere, s.preCavale odnahnj.e hrane na trZiSta i pomagale seoskoj stTaii ·sv.akog dana, a pogo;to-vo u sa jmenim danima, na svim raskrSCima, 'koja vode u UporiSta 1 2 nepTijatelja; te bi svakog ornog, tko 'hi se pojavio sa torlborn hrane, .vraCale kuCi, tumaCeCi da ne ,prodaj,e hranu uhicama ·svoj·e dj.ece. Ta~ko joe Ljubica .St.aniC iz Bjelo;polja kontrolirala .citav kxaj bjelop-oljske optine, -koji •g-ravitira pr·ema Koreni.ci. U oto·CaCkom kotaru, '1.1. ·selru Skare, isticala sc na tom zadatkil Anki-ca Du.gandZija-SkencHiC. Ka-d je ~obila od drugova piStolj, rekla je: »Ovo Ce mi do'hro. dol:i na straZi, jer ih ima, koji ne Ce da se vral:aju, kad im lijepo <kaZem, pa Ce se od piStolja po'PlaSiti i s torbom vratiti kuCi.« /.ll_!:;:l'l~h,ll, ()jui;;ku. U. . [Y2 :Jt?VJJ.jfo4 .: . . . . ~·LJE;~f,j><>\t"n'ki<i<u>'<>ik. '"" ;\nt~/-.l_l~l;'tlk,- n~elljen . . 4:~.--f\IAD- .·_GA.UER. r .. I'm :10 X<><linn, "'di-'<> I< p,u,r<iYii<; .:SmiOiu l'. Knl'ktt, rkt:. Zlttlnji z;,gNJ!o~,;: ~,2 •'' KAfKA? pMihm~tm i:itwvuit~a...hll''ll ·.n gotlinn. rmtjt~na u Zag•··~IHi, -kt'()Hl·ku" j· :\fur_ijP tr. '1-\u/'k;l, udutn 1.1.1 \'ilinu1 1:;\lj<•t·a, r.kl., 1>~tdnji st;111 u .t:;,.gn·lui,, m 'kuJi z:und•~~ f,!:dj\•,' ~'~ --il'lti 1'-utdu nnhi:t.4~ Ihi) ;m:tdt• pmhltkt~ ::,~~~,\~.::~."::•! ,, 1ullllr1J~•II 1j"•:•~'""""'" hm·1n· k. u~ tf_.i n tonu~ _<tlutyj~~:.;ti ."itUjt•l"toi nnfhliia i'I'1~Jtt'sl n•uu __·. uprllYI_iu {;hln~t or~um•. Ona osoba, ko~a bude data lflkve podatite, da se na temellu istih 90re navedenl mogu Pronati bf'ih sema orona!~ doblti te nagradu u lznosu od Kuna 100.000.- slovima sto hlliada . .._-. ,• on pak osoba, kola -bl gore navedenima pruiila mitl k.akvu pomoi IIi bl namierno propusllla. : da ObzVIE!Sti· oblasti o po-dat<ima .se koilma respolaie, smatratl te $1!! sukrivcem :dotloa zbos koieg se istl trpie,- (e t~ u smlstu postoiei.eg ·¥akona bit! Pt"edana nedl3lnom Pokretnom priekom sudu na postupak. ;: -- ·. · fotogrii1!flle sore imencvanih ':inimliene .su na ovcm oslasu ux namaku nilhomh hnena. . a lz Mini51arstva unularniih p;:lSio•a ?=•ereb, 17. ruina 1941. RavnateiJstva l8 l$11!'1i red l sigurnost Nezavisne Dr:lave Hrvatske Br,,J a~JH.kf-1J. Narod iz lil:kog s.ela VisuCa u Jumi Medugorje 1941. g. ~·· I I 40 �Dragica -DvorSCak Dok~1ment 1 14. rujna, postavlj.en je eksploziv na telegrafsko-telefonskom odjeljenju Ravnatelj~tva . PIT u Zagrebu. Pored materijalne Stete, ranjeno je osam os&ba, medu kojima dva njemaCka vojnika, j edan oficir i dva u~aSka- agent-a, a ubij-en jedan policijski Cinovnik. Div-erziju su orga-nizirali Narodni heroji Rade Ko-n-Car i Vojo KovaCeviC, a izvr.Sili- s-u je Slavko Markon, JoZa (.:uljat, Vilim Galjer-, BiaZ MesariC i Nada _Galjer-Holjevac. Medu mnogim uhapSenim hila je i IQJ,ga MilCinoviC, pro.f. Konzervatorija (,poginula U lo.gorru), sa Cij·e,g j-e telefona iz vile u TuSk.ancu izazvana eksplozija u po·Sti. Nada Galjer-Holjevac se joS mjesec dana nakon raspi·sane tj·eralice i visoke rucjene sakrivala u Zagrebu, za,tim se prebacila u pa'ftizane na Kordun. U toku 19·41. g. izvrSeno je niz akcija sabo-· taZe .pod -rukovodstvom MK KPH i rajonskih kooniteta, koje su unosile veliki ·strah i paniku medu ustaSe i okupatorsk·e vo_jnike. Prije akcije na po-Sti', poCetk-om srpnja, or.ganizirano je paljenj-e padobranske svile u svilani u BuZanovoj ulici. Izgorj-elo je oko 50.000 tmet. svile. Akciju s'U izvrS:ili Milan -i Dra.gica DvorSCak, kojo-j Je _pomogla i Stefica K>ranjc, sakupiv~i 10 lit. benzina. nateljstva ustanovljeno je da predleze gotavo sigurna indicija da su se Cetnici odno..: · sna komunisti p:dg:odam akdje u Sumama Hrastelnica i Brezovica u kotaru Sisak provukli .ipa:k u 'Sam.ari-cu, pa sada usHed njih-ovog dola&ka zapoC·ela je jaCa a:kcija u Sumi .Samari'-Ci, pa se ova gibanje opaZa na svim podno.Zjirn.a iSam,ari.oe, tako u Dvoru na Uni poginuo je juCer jedam oruZnik, koji je bio u pratnji kotarskog predstojnika i to u selu Rujevcu istoga kotara . .Sve ov'e pojave upotpunjuju ovostrani prijedlog od 26. IX. 1941. Prs. 773, pa se moli za zurno posredovanje, da se kunaCno pristupi _energiCnom CiSCenju Samarice sa potrebno jakim postr-ojbama 'bilo ·domobrana ili ustaSke vojnice. Umoljava se ovo izvjeSCe primiti do znanja i gornji prijedlog Zurno uvaZiti. Za dom spremni! M.P. Zamjenik upravitelja: Potpis neCitak 1 ·~Zbornik«; 28 (neprijateljski) 2 IZ IZVJEsTAJA ZAPOVJEDNisTV A ORUzNICKOG KRILA U PETRINJI OD 27. IX. 1941. 0 NAPADU PARTIZANA NA ORUzNicKE POSTAJE GOR. KLASNic I M. GRADAC? NEZAVISNA DRZAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA GORA, PETRINJA Ravnateljstvo za javni _red i sigurnost Predmet: Mali Gradac i Gornji KlasniC Kotar Glina - napadaj po Cetnicima. Petrinja, dne 27. rujna 1941. Br. Prs. 782/194L Ravnateljstvu za javni r-ed i sigurnost Nezavisn-e DrZave Hrvatske - Zagreb Savezno S'R juCeraSnjim brzojavnim izvjestajima broj 778 i 779 prema podatcima koje je avo ravnateljstv·o primilo od zapo~ vjedniStva ·o-ruZniCkog kri-la u P.etrinji od 27. rujna 1941. broj 4291. izvjescuje se: 26. rujna e>. g, oko 4 sata u jutro aka 100 Cetnika napal-o je v·ojniCkim pu.Skama, strojnim puSkama i bombama oruZniCku po-staju Gornji Klasnic kotar Glina. 2 Napa;d je trajao' d-o. 6 sati u jut~o, 'k~ad su ustaSe- stigli u pomoC. Vojarna je sa svim stva.rima izgorjela. Jedan ustasa iz sela Maje kotar Glina je poginuo i u· v·ojarni oruZniCkoj izgo-rio, dv-ojica ustaSa i trojica domobrana su r~nje­ ni, a jedan domobran je kasnije uslijed o.zlijeda umro. OpCinska zgrada je dem:oli:rana- i i.z blagajne no·vac odnesen. 26. rujna oko 4 i pol sata u jutro oko 150 Cetni:ka napalo je .oruZni-Cku postaju Mali Gradac kotar Glina, 3 pa j~ napad tra~ 42 tom V., knf 1., dok. br. 179, ,str. 432. j ao do blizu 9 sati kad su domobrani s.tigli Napa·d na Klas-niC izv.r:Sili su bor.ci Glinskog pod ko-mandom Narodnog heroja Vasilja _Gacese. 3 20. ·f'ujna 1941. g. ujutro napao je ne.prijatelj Sume Zalukin_iu. Hrezo,vicu i BukovicU, u kojima je logor-ovao SisaCki partizanski odred. Najp1·ije je p-et aviona bom'bardiralo Sume, a zatim ·su ustaSk·c: i domo'branske fo.rmacije temeljito pretraZivale teren. Odred se ipak neopa-Zen probio- u pravcu Siska i juZ.no od sela OoriCani izbio na Savu. Tu su ga, prema ranijem -dogovoru, drugovi. BujiC i' Bdbetko p·rehacili Camcem preko 'Save izmedu s-ela Crnca i Capra:ga. NoCu je Odred ·nastavio put za Baniju noseCi 25 puSaka i sa-ndu'k municij.e na dar banijskim partiz.anima. 21. ru_ina u_jutro stigao je u selo MoStanicu, odakle ie na·stavio put za Samaricu, gdje se spojio s P.etrinjskim (Kalinskim) o·-dredom. Prolaz naoruZanog SisaCkog odreda, 'll kojem je bilo i Zena, kroz ·srpska sda 'Banije, izazvao je veliko oduodr~~a Milka Vrand.eviC Sevljenje na·roda, t11ko da je ovaj pro-laz bio. je·dna od .prvih manifestacija bratstva i jedinstva Hrrvata i .Srba na Baniji. VeC 26. rujna- n<.l!padaju ujedinjeni SisaCki i· 1Petrinjski odredi uspje:Sno Zandarmerijsku stanicu Mali Gra·dac i na-kon te -ak.cije ujedinjuju se u Ba-nijski od-red. Prigodom polag,an.ia partizanske zakletve, go--.:. vorila je u ime Zena ·Milka Tan'biC. Poslije akcij.e na KlasniC nisu viSe US;po~tavljene Zandarrmerijs,ke postaje, pa ova i neika okolna sela ·preds.tavljaju prvi oslobodeni terito·rii Banije, na 'koj.em se fonniraju NOO-i. U prvim ilegalnim NOO-ima rade i Zene. Medu n iima istiCu se: Du~anka Bo!ZiC, E·va TodoroviC i Vu'kosava MudriuiC u ·selima Dngotina, KlasniC i Boina, te Ankica Demit, koja je p'I'edsj-ednica Mj. NOO u Gorniem KlasniCu a.d 1942. do 1944. i srmat-rana kao na_ibolii predsjednik u ovom kraju. 4 U to je vrijeme pred terorom ustaSa p-objeglo u Samaricu · oko 5000 1judi. U prvim partizanskim grupama u Cerkezovcu i Dvoru na Uni u-Cestvuju Milka VraneSeviC, Milka Slje.pC-eviC i And'elka Jarit. u pomoC. Vojarna je sva demolirana. J,edan oruZnik je poginuo, a 5 su ranjeni. Od Cetnika su ubijena tr.ojica od ko,jih se· jedan zove J ovan Grobnj ak iz s·ela Mlinoge kotar Petrinja, a jedan Stjepan Bezuh iz selaGre-. de kotar Sisak. OruZnicima a niti obim postajama od oru-Zja i municije nije oduzeto· niSta. .Cetnici su se po·vukli u planinu Samad- / cu, a i•z -avih sela Sle je puCamstvo raz,bje~ Zalo. 4 Or.uznicki .satnik zapovj·ednik krila na lieu mjesta je izdao od~edbu, da s•e od preosta:lih ·oruZnika formira odmah nova oru.. znicka postaja i to u selu M<tja, kotar Gli: na, pa je ova odmah sa uredavanjem zapoCI;!la. Dostavljajuc prednji izvjestaj do sada pi-ovede.nim Lzvi(lima sa st:rane ovoga rav~ Dokument 29 IZ IZVJEsTAJA SEKRETARA OKRUzNOG KOMITETA KPH KARLOVAC KONCEM RUJNA 1941. 0 OBILASKU P ARTIJSKIH ORGANIZACIJA U GORSKOM KOTARU, HRVATSKOM PRIMORJU I KOTARU OGULIN" OBILAZAK ODREDA I PART(IJ.SKIH) ORGA(NIZACIJA) U GORSKOM KOTARU,2 HRV. PRIJ.VIORJU I KO'T. OGULIN OD 7. IX. DO 28. IX. 1941. ... 13. IX. Logar Del nice: Skup sa part. odredam. Teziste polozeno na objasnjene naSe borbe i ra.zloga naSe neminovne pobjede ... ... 22. IX. Sa.stanak sa drug.ovima iz Delnica, Lokava i FuZina i sela oko Broda na Kupi: 'TihoV.o, Le.Snica i ,TroSmarija. Nisu doSli drugo-vi iz LiCa i Broda na Kupi. ObjaSnjena linija i konlkretni zadaci ... 3 20. IX. ·Gomirj.e :4 Drug V. 5 sa C. 0 otiSao u Gomirje, odrZali sastanak sa 15 simpatizera, i posHj·e formirali p~rt. jedinicu, od 5 C.lanova. Objasnili im liniju ... Slavko' 43 �1 ))Zbornik(< Tom V knj. 1. dok. 45 stT. 140 2 Vd. u dru;goj polqvici 1941. .g. ustamak u Gorskom kotaru rpoprima karakter organizirane borbe. Po Sumama ·se fof1miraju partizanski logori, u koje odl'az·e :najbnrbeniji ljudi onaga· kraja. U pomaganju logora znaCajnu ulogu igraju Zene Gorskog Kotara, kako Hry-atice, tako· i Srpkinje. 3 Zene Delrnica djelovale su poli.ti,Cki i prije -rata. 1'936. g. pokuSavaju na inicijativu mjesne rpartijske organizadje da oSIJluju druStvo ~~'Z·enski pokret«, -ali j-e polici ja ubrzo zruhranila druStvo. 1937. ,g. Zene sudjeluju u Strajku i demonstracijama 'lla gr,a·dnji vojni.Ckih kas-arni. 1'939/40. g. delniCanke rade na organizaciji pomoCi ~pan_i.olskim dobrovoljcima. U ovome periodu znaCa- j-an je lik -radnice Tonic·e Les.ac, koja je radi ·svo,ga rada proganjana i zatva-rana od policije. Nakon osnivanja _delniCko.g partizanskog log ora u s·r,pnju 1941., ·Zene s'!J.ahdijevaju logor -hranorm, oru~ Zjem i odijelima, ·te prebacuju ilegalce i vrSe kuriTsku sl-uZ'bu. ·Po-d .rukovodstvom ·partijske organizacije ,formira -se »aktiv Zena«. Tu ulaze Pavica Pavi.Ci{ i · llonka Galik, koje ujedno VrS.e ku.rirsku slu.Zbu sa Za;grebotrn, Katica ] uras, ·Frana PetranoviC, Mica .Kezele, Tonica Mance, Matilda ·PleSe. Pepa PoliC i Ivka ·PetranoviC. Aktiv okuplja Siroki krug Z.ena, rnedu kojima se istiCu: Kata Tomac Bizero:va, :Slava Ma.inariC Diplomatova, Katica 'Plde Ro-dotova, Mica MajnariC Markov-a, Katica -PleSe "Ornij,aCeva, Kata PetranoviC Japakova, Mica· GaS,para-c JakSova, Mica Snajder Beletova, Pepa Kezele rOr.dinanC.eva, Mari-j.a BriSki Tij-etova, Fina MajnaJriC, RuZica Cur~ da, ·Tonka MajnariC Markasova, Anka Snajder RipiCeva, 'Ciri1ladinka Anka MajmariC PavluSova i druge. Sv:e -Sto se Salje ;partizanima, prebacuje .ge p·r-eko sela Tihova, Marija TroSt i Turna. U tim selima . rade: Johana MihelCiC, Slava MihelCiC, Albina Lisac, Anka KlariC i Draga OZaniC. U ustaniC-kom selu LeSnici istiCe se Micika Crn~ kovi.C- StimCeva, Mi.cika :CrnkoviC- JakSova, Tonka MU:hviC, Katica Klepac, Josipa StefanCiC -sa grupom omladinki; u :Gustom Lazu drugafi.ca AnCa, u Brodu na Kup1 - Draga Ofak; u Grbajdu.- Mica NetkaCev.a i Anka 'OZaniC, u Zagoliku drugarica _ KaTlina, kao i mnoge .druge Zene iz ~otovo svih sela Kupske dolin.e. Ema Kruljac iz Kupjaka, maj.ka -dvojc djece odlazi kao- horae u ,NOV. U istom ,su mjestu Mariju Krulia·c Talijani ·Zivu spalili u ,sto gu sijena. U .Starom Lazu istiCe se 'Katica RuZiC, koja 1'942. ,g. odlazi u partizane sa troje dje-ce, i rpo-gi'ha kod napa.da neprijatelja na logo.r ViSevicu. U Lokvama istiCe se Irma Juri,CiC, u Mrz.loj Vodici Marija· Srok. ·zene aktivno -rade i ·u drugim mjestima: Mrkoplju, Vojnom Tuku, HambariStu, Tuku i drugdje. 4 . 'U prvoj partijskoj Ccliji, -spomenutoj u dokumentu radi Milka StipanoviC, aktivistkin ja iz GomiTja. Ona oku.plja i drugc Zene, te or.ganizira potnoC rpartizanskom logoru. Medu njima su. najaktivnije: So-ka :StipanoviC, Nedieljka Z.eHC, Mara Mamula !Lazinova i druge. U obliZnjem &elu Vitunj ra-di uCiteljica Draginja MetikoS, Naka VujnoviC i d-ruge. U Qgulinu medu ostalima aktivna je ] ela BosniC, koja je odvedena- u l~go·r u ItalijU, gdje .ie umrl.a. Aktivno radc Zene sela LjuhoSine, ·o. Hreljina, Bresto.vca i drugih. Rad na ovorne sektoru mnogo je oteZan pojavom Cet'llika, koii sve do 'kapitulacije Italijc UJgro,_Zavaju Citav -ovaj teren i vrSe nasilja nad narodom. 5 Nar. heroi Velj,ko Kova-CeviC. 6 Nar. ·heroj Nikola Car. 7 Nar. heroj Ivo MarinkoviC 'Slavko. 1 davati ugije-n. Gazda .se izvlaCio- d.a ne smije, '"' jer mu vlasti ne dozv·oljavaju. Crnoko·SuljaSi su pokUJSali, da umire Zene, obe.CavSi im da ce im se dijeliti sutradan. Postojala je opasnost da ne padnu vrata ba1raike·, pa Su S·e na neki naCin mo-r.ale zravara:ti Zene. Ujutoo po-: novila ,ge stara pjesma, Zene su tada u povorci krenule na opCinu i tamo traZi-le, da se po•Cne pr-odavati ugljen. , FaSistim:a je bi'lo neprijatno ,Sto- s·e tu naBla »gomila« Zena i izjavili su da Ce razgovarati samo ·Sa d·elegacijom Zena. Ali Zene su ·zajedno postairile svoj,e zahtjeve·. Odgov-oreno im je da Ce se objaviti u San Marcu kada ce se pvo·davati uglien. Protest zena imao ie uspje·ha. :Poslije dva dana poCeo se pro-davati ugljen po 1,70 lira· po kg. Svakomu se izdavalo· po- 10 kg. Gosp. Bozo Buzdov.cic ipak je mdo prokriumCario nekom svram poznaniku· i po- 30 kg, predveCe u Skuro. Isto taka .PO nalogu g. Krola reze·rviraor je za o~Cinu jedrnu koliCinu ugljena, a na nal,og fascia drugu koliCinu. Z-ene ne -dozv-olite -da vas ovakvi tipovi iza leUa varaju. JoS energiCnije s·e· ·za:loZite za svoja prava. Namirnice_ pripadaju varn-a. N e .smijete dozv<Qliti da vam ih oku~ patori i Spekulanti oduzim1aju za s_e·be. Pokrajinsiki 'kornitet KPH za Dalmaciju p()Ceo je 22. VI. 1941. izdavati u Splitu ilegalni list >>NaS izvjdtaj~. List je. izlazio redovito (iziSlo je 175 bwjeva) i ,postao· je tako popular-an, da je u srpnju 1942. pos.tao glasilo jedimtvenog NQ. :_._Fronta Dalmacije, a fonniranjem Pokrajinskog NO""'Odbol'a za .Ddmaciju, u sijeCnju 1"943., postaje nje.gov o-rgan. 2 'Zene su Splita u toku 1941. g. nekoliko puta demonstrirrale u zna·k protesta proti:v talijanskih okupatora i u vezi s time po.g-orSanja Zi-votnih_ uslova. Medu najznaCajnijim demo'llstracijama u tok·u 1941. g. !bile ·su: akcUe !pred magazinima krurmpira u ,Co-povoj ulici i ulici ·Jrurja B-iankinija, akcija na brOdu na obali i akcija na u,gJjen na .Zelje,zniCkoj stanid, ·u koiima su iene traZile da im se -r-azdijeli hrana i u,gljen. U po.sljednjim dvjema akcijama, Zene su same raspodijelile krurnpir, a n-ovae _.pre-dale Cuva<rima robe. 1 List Je poh.T-anjen u HistOrijskom o-djeljooju. CK SKH. Doku=ent 31 (neprijateljski) IZ IZVJEsTAJA GENERALA LUKICA OD 14. X. 1941. 0 ODNOSIMA IZMEDU TALIJANSKIH I USTAsKIH VOJNIH VLASTI I TAKTICI PARTIZANA U BORBI PROTIV NJIH' Dokument 30 DEMONSTRACIJE ~ENA SPLITA ZBOG ODUZIMANJA ~IVE~NIH NAMIRNICA Clanak iz I>NaJe.g izvjeSt.aja<<, glasila P·okmjinskog komit.eta KPH z.a Dal11rWciju bT. 86. od 2. listo{J«<da 1941.'1 NEZAVISNA DRzAVA HRVATSKA Grupa generala L~kiCa V. T. Br. 464 Karlovac, dne 14. X. 1941. RELACIJA ZA RUJAN Predmet: Nes,t31Sica hrane 2 iz dana u dan je sve veCa. Ak,o s,e i- desi, da se neka roba naJde u veCoj koUCini na skladiS.tu, trg:ovci je ne prodaju narodu, nego je daju okupatorskoj vojsci i onima, koji su u stanju da kupe veCu koli-Cinu pa maikar i po ve6oj cijeni. Tako su radne Zene, koje svakodnevno muku muCe kako da prehrane svoju -obi.telj, 'pris-ilJerue da ostanu bez najminimalnije· k~o­ liCine· ra.be, koju bi mogle da nabave. Najholje ,ge to doika:za!o. l<o,d sjor Fiorinija,, PO' znatog faSiste- i ~spekulanta. On je dohio veCu zalihu krumpira. Kacr je masa Zena, njih oko 3()0 trazila, da kupi krumpir, on je odgovo-rio, da je to za vojsku. Svakako go:sp'. Fiorini vi-Se --se brine za trbuhe -Oku.pa·tora, nego za potrebe naroda. Ali Zene nisu dozv,olile da budu prevarene. One su demonstrirajuCi traZile,_ da im se proda krumpir. Kad nij-e iSlo nikako drukCije, onda su dobra nal.emale Sj-or Fi:orinia. NaBla se tu j·edna dobra spekula,ntska dusa, a to· ie trgovac 44 Vrdoljak, koji je pomogao svom kolegi po zanatu, da ga izbavi od Saka Zena. Ali Fi,oriniu joS nije bilo- dosta, nego je pozvao i karabinjere u pomoC. Ali Zene -se ni tih »'CudoviSta« nisu uplaSile, nego su na CuSku karabinjer.a odgovrorile -Sakom u leda. Pa i neki oficiri su ·s'e na:Sli na lieu mjesta. Zene nisu odustale od svo•jih zahtjeva, nne SU' ko.naCno prisilile gosp. Fiorinia, da otvori m.agazin i da svakoj Zeni da po ,6 kg. Ta:ko- su -sve- Zene dobile· ono- Sto ·su traZile. Dobile su samo za:to Sto su se: Cvrsto i odluCno· borile. J·oS neki gosp. BoZo BuzdovCiC natkrcao j,e punu baraku ugljena. Nije ga htio prodavati, jer se nije mogao- nagoditi s vlastima za cijenu. On je' htio udariti cijenu od 5 Lira p•o 1 kg, a vlasti toboze to nisu d<>zvolile. Tako je u njihovom razgovoru proteklo nekoiik,o dana, i 'Zene su svaki dan dolazile po ·u,gljen, vraCale su s-e sa praznim vreCama, konaCno su se jednog ·dana sakupile--u veCem broju oko 100 njih i e·nergiCnu traZne, __ da se poCne, pro- Vojna relacija za mjesec rujan 1941. godine. Ministarstvu Hrvats'kog Domobranstva (Glavni stoi\er.) 5. Iskustva . . . Pobunjenici S'e sluZe Zenam.a i dj·ecom u cilju obavjeStavanja i odrZavanja veze . Zato, svak,o- ko se ne nade u svojoj' kuCi sumlHv je kao jata·k i treba ga onemoguCiti do svrSetka operacij-e. U sv.akom mjestu ima.du p.ostavljene straZe koje ih •obavjeStavaju o dolasku naSih 'snaga. Zbog troga naSe akcije m·oraju biti iznenadne i vrlo brze. . Akcij·e pobunj,enilka poveCale .su se i mno:gobrnjnije su. Ni jedan korak iz garni~ona ne smije s-e· vr:S-iti bez osigura-nja. .straze moraju biti stalno budne i na oprezu j·er se pobunj enici i1znenadno prikradu i napadaju. Predhodno &alju u:. lzvidanje naoruZane iii ne naoruZane !jude iii djecu da izvide ,gtepen opreznosti ... 2 1 »Zbo-rnik«, Tom V., knj. 1., dokument hr. 166, str. 411. ' . 2 Iz ovog neprijatelj.skog dokumenta vidi se, da se na t-erenu izvrSavaju zadaci, koje je 3. IX. po- stavi·o Operartivni komitet KPH Karlorvac srvojim' direktivama o prilagodivanju rada partijskih organiza-cija na ter·enu vojno-politiCkim zadacima. I 45 �----.,.- Ookument 32 (neprl..jateljskl) IZVJEsTAJ REDARS1'VENOG RA VNATELJSTVA U ZAGREBU OD 14. LISTOPADA 1941. 0 HAPsENJU BOSILJKE BEBE KRAJAcic i Bosiljka KrajaCiC - EviC -Beba, ·radiia je tada u tehnici CK i hila kurir i veza medu .pojedinim Clanovima iCK KP-J i -GK KPH. Ovog je puta hila uhapSena na ulici, kad je pred oglasom o stri.feljanim antifa~istima glas-no komentirala svakodneyna usta~ka zvjerstva. Adela I vanko:viC hila je puS:tena iz zatvora. jer u-staS:e nisu imale nikakve podatke o njenom ilegalnom radu, iako j.e ona u to- vrijeme ·radii-a v~lo aktivno u Odhoru za pomoC- logorima i na drugim partij-skim zadacima. .Polovinom 1941. g. kad je CK KPH organizir.ao radiotelegr.afski kurs, Adela IvankoviC zavr~ila je· taj kurs zajedno ·s lvom Komar- Ja'nkes. U.sprkos velikog terora, ku-rs je redo·vno o·dr-Zavan kroz mjesec dana u stanu Kri,stin-e ProdanoviC babice, $ulekova 3.5. U isto vrijeme odrZavani su i k-ursevi za prvu pomoC. ] edan od tih kurseva odr.Zavao se kod Nede ·P-roha-ska-Rukavina u Haulikovoj ul., a po1azilo ga je 15-20 strudentica, medu nji~a: Ljubi,ca JanCiC, Vera Buri, Cilika Albahari, Ducika Steiner, Fumica Fedel:..Sedmak, Nada LjubiCiC, Neda Pro·has'ka i dr: Na kursu je predavala dr. Zden-ka Kranjc. 2 Prijepis! NEZAVISNA DRMVA HRVATSKA Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu PolitiCki odsjek Prs .. broj: 22.445-I-C-1941. Zagreb, dne 14. listopada 1941. Predmet: EviC Kristina- molba. Bosiljka Beba KrajaCiC Ravnateljstvu za javni _red i sigurilost ZA NEZAVISNU DRzAVU HRVATSKU U ZA<GREBU Dokument 33 Na tamosnji nalog broj 33.024 od 26. rujna o. g. predlaze se slijedece izvjesce: Dana 5. kolovoza o. g. uhiCena Je Bosiljka KrajaCiCi r. EviC, sa Ivank~oviC Adel-om, 2 p~iv. namjeStenicom i VolCanSek Ivankom, kuCanieom zbog komentirarija -oglasa Miiiist~rstVa unutarnjih posl,ova o· justificiranju komunista. Zbog toga je presudena sa 7 dana zatvnra. M-edutim u toku daljnji1h izvida ustanovljeno je, da je ista: bila namjeSte-na U• knjiZari >>Kultura« u bivSoj l\tlasarykovoj ulici ~ koja je jo.S mj-eseca travnja ~o. g. zapeCaCe-na, a koja je hila formalno vlasnistvo Vande Mates-Novosel, poznate komunistkinje, koja je jo-S i danas u biegu. Knji·Zara »Kultura« bi-la j·e u stvari financirana od 'k!omunista i kao tak,ova srediSte raspaCavanja komu.nistiCke legalne-- za to vrijeme i ilegalne literatu11e. U toj knjiZari bili su namje-Stenici iskljuCivo povjerljive osobe, ka-o na pr. Olga Zerdik-K·o... vaCiC, po-znata komunistkinja i s,pomenuta KrajaCiC Bosiljka, supruga takoder po~Znitog komuniste Marjana KrajaCiCa, koji se danas nalazi u lo·goru. Obzirom na ave Cinj·enic-e ·avd je Ravnateljstvo nastoja lo, da prikupi podatke za rad knjiZare »Kultura«, te u tu svrhu pridrZalo Bos-Hjku KrajaCiC u pritvoru. Me-dutim u toku d-a-ljnjih izvid.a, nisu se mogle ustan-ovHi takove Cinj-enice, koje hi istu neposredno teretile, ali je u svakom sluCaju sigurno, da je do-tiCna komunisti-Cki, orijentirana, kako obzirom na mjesto u kojem je- radila, taka i obzirom na nj,ezinog supruga. PoSta pa:k nema utvrderiih Cinjenica, da -bi se prntiv nje mogao provesti s-udski postupak, a osim toga j~ teSko bolesna, te ~se i- sada nalazi u bolni,ci, ·avo je Ravnateljs.tvo mi,Sljenj-a, d-a bi- se je moglo pustiti.na slobodu, time da se stavi pod str:ogi nadzor. Za toCan prepi-s jamCi: 1 NADS1'0JNIK PODODSJEKA 1-C, . potpis neCitljiv Zagreb, dne 23. XII. 1941: M.P. ZA DOM SPREMNI! UPRAVITELJ REDAR. RAVNATELJSTVA, IZ IZVJEsTAJA SEKRETARA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 22. X. 1941. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 STANJU P ARTIJSKIH ORGANIZACIJA I PARTIZANSKIH JEDINICA U DALMACIJI 1 ... 4. Narodl)-u pomoC2 tako-der smo reorganizira'li. P.ostojao je o-dbor 'Za izdrZavanje pM·tizana izvan narodne po-mo-Ci. Nje.ga smo raspustili. PK narodne pomoCi smn reo-rganizirali. Umetnuli smo same nove ljude·, ad starog PK -ostao- je -samo- jedan. Do sada bile su veze s pl'ovincijo·m vrlo -slabe. Ja sam opSirno obrazloZio novom odboru PK za narodnu pomoC vaZnost i zna-C:enje- nar-odne pomoCi i vaZnost da ona funkcionira. Kao u Za,grebu postoje i ovdje odbori kod PK, koji Ce se brinuti oko nabavke i sakupljanja razli-Citih pred'meta ·za p.artiza:ne. -I ovdje se je sp-ojila partijska organizacija s naro-dnom pomoCi na pr. mjesto f,ormiranja odbora narodne pomoCi u ulicama i kvartovima na terenu jedne parrtij.ske o-rgani.zacije, svaka je~ dinica odredila je jednu osobu koja je za to odgovO'rna. Te odre~d•ene osobe nis-u niSta radile ne,io su ,samo okolo t:r:Ckarale. T·o Ce se sada ras·pustiti i o-snovat Ce se nov·e ad:. bore narodne pomoCi, koje Ce Partija kontrolirati. ·ovdje3 postoji mnogo uvjeta da ce , se orgaf:!.izacija narod-ne pomoCi ra-zviti, j-er ovdje ima mnogo simpatizera Partije, kao i kandidata, koje Ce- se primiti u te nove· adbore. P.ostoji Cak pretpostavka, cta· se i medu gradanstvom poCne sa sakupljanjem. ... 6. Postoji takod-er jedna k~omisija Zena," ali ;kako sam Cuo od drugova nisu hi one po.stavile svoj radni program na do·bru bazu. RadHe su na pripremanju pojedinih akcija Zena. To _je- ne,pravilno; naime, Citava Partija mora da radi na ·okupljanju Zena i takoder da rukovodi akcijom Zen a; dok je knmisija Z-eua savjetodavni o-rgan prema.: ~K. ona maZe takoder odrZavati sastanke i treba podupirati akcije, ali ne tako kao da je to iskljuCivo nje,zina duZnost. U MK Partije mi smo takoder uveH Siru djelatnost Zena. Cini mi se da stvar sa Z.enama ,$toji tu mnogo bolje nego u Zagrebu usprko.s tome sto taka rade. Do sada joS nisam imao sastanak sa komisijom Zena, ali Cim to bude moguCe, svakako Cu ga o-d·rZa.ti i s njima potrebne stvari prodiskutirati. ... 14 ..Sto S'e tiCe akcija, ta je star napredovala, 'naroCito u Splitu.5 NaSi odnosi pre- Dr. V ragoviC, 'V.. r. 46 47 �\ rna Talijanlma su se zaoStrili; nalme Citava stvar se ·zaoStrila u vezi sa akcij-ama, naroCito nakon izvr,Sene akcije u n~djelju 19. X. 1941. i ponedjeljak 20. X. 1941., hda je bacena nekollko bambi na jednu grwpu Talijana u gradu. Rod toga su hila cetvorica ranjena. Nakon toga baCene· su j.o,S dvije bomhe, i me,du Talijanima doo.Mo je d'o opce trke pa .gradu. Oni su poiieli od straha sami bacati bombe i pucali su Citavu noC. U · gradu j·e bila opCenita pucnjava, ali ne iz.medu nws i Talijama, nego su Talijani -s.am·i, i'z srtraha:, pucali i tim' pucanj em up.la·Sili narod. Drugog jutra bacili su letke i p<YZivali narod na rad, i da ne nasjeda: pro-pagandi zidovslm-komu·nisticke bande. u prilagu .saljemo takav jedan letak. U ponedjeljak liaveCer - Sto Talija:ni nisu oCekhraU / - bile su baCene Cetii:i bom'be u: .gradu. · Najve~e djelovanj.e irilale su dvije bombe baCene us-red grada. Jedna je hila baCena na Narodnom trgu, gdje je stajala jedna grupa talijrunskih o.ficira i vojnika. Bilo je olw 7 i po sati navecer. Od te bombe bilo je ranjeno nekoliko Talljana, a nekoliko -u.bijeno. ToCan broj nije· puznat. Osim Talijana izgubila su 'Zivot. i Cetiri gradana, koji su se nalazili u neposrednoj blizini TaUjana. I druga bacena bamba imala je veliko djelovanje·. Bila je naime baCena pred Je-dnu.· gostionicu, ·gdje su se sastajali talijanski oficiri i vojnici sal svojim gra,Qanskim prijateljima. Tu je nastao hans, ali ni tu s~e ne zna koHko ima ranjenih i mrtvih. U ,gradn kruZe razliCite vi}esti o ranjenima i mrtvima. U ponedjeljak bwcene su dvije bombe na Talij.ane, koji su se Seta,li, Nije se moglo ustanoviti koliko ie bilo mrtvih i ranjenih, ipak sam mi,Sljenja, da je btlo ollm 10 mrtvih. UbuduCe Cemo nastojati, da krOz naSe a:kcije ne nastrada nijedna civilna oso·ba. Nakon ove dvije baCene bombe Talijani su iz sti:-aha i osv.ete pucali na puCanstvo, koje je· pr.olazilo ulicama. ·»Zhornik« ~om V. d.ok. 74. knj. 1. str. 217 P-rilikom masovnog hapS enj a komunista u Za~ebu -3·0. oZujka 1941. g. uhapSena su tri Clana Pokrajinskog odbor:ra Narodne ,pomoCi za Hrvatsku, a medu njima i Galja Ko·rpo-riC. Preostala su samo dva Clana i to Anka Berus i Antun BiniCki. Kop,oem ·svibnja iE IPO·Cetkom lipnja 1941. odTZana je u Beo.gmdu ilegalna konferencija· Na,ro-cLne pomo.Ci za Jugoslaviju. Konferencijom je rukovodio Nandni heroj Ivan Milutinovi-C, Clan CK KP}. Delegat iz Hrvat&ke hila je Anka 'Berus, koja je tada izabrana •u Centralni odbor Narodne pomoti z.a Jugo'Slaviju. Na toj je konferenciji Padija postavila nove, ,Siroke zadatke Naro-dnoj pomo.Ci: pomnC -svim Z:rtv.ama fa.SistiCkog terora, specijalno u krajevima, gdje se pod okriljem okupatora provodi masorvan t-er(}r, istrijebljenje i diskriminacija na bazi naciona.Jne .i vjerske pripadnosti; razvijanje bratstva i jedinstva, ukljuCivanj-em Sirih masa u najrazno:wsnije akcij,e za .pomol: i po-drSku svim Zrtvama fa!SistiCkog terora. Kroz Narodnu ,pomol: tre!balo je aktivizirati §iroke mase l_judi i time djelovati na razvijanje njiho.ve .politiC'ke svijesti. Od polovine 1941. g. do olujka 1942 g. u Pokra.iinskom odboru Narodnc pomol:i u H.rvatskoj bili su; Narodni hero~i Anka Rerus, Ru.Zica TurkoviC (se-kretar odho•ra), Autun BiniCki i Stj·epan Bogdan. Radi O'driavanja veza sa o-r,ganiza.cijama 'Narodne pomol:i na terenu, Odbor se za poj·edina mjesta koristio i kuririma. Ta.ko j-e za Vara:Zdi..n vrSila kuriT-sku slW!bu BeSk.a FrntiC,' ,za Bjelovar - Vinkovil:, a kasnije Stefa Eker, za .Si.Sllk - Vlado JaniC, za Delnice - Pavica PaviCiC-KovaCeviC, za Karlcwac - dr Puba DrakuliC i t. d. U tolru 1941. g. Pokrajinski odbo-r Naro·dne poIDOil:i u Zagr.ebu oddavao je svoje sastanke ru stanovima: Zejne K.orporil:, ·Cinovni.ce, MedveSCak -67, Katice Kolarec, P·reradovil:eva 12, Katice TurkoviC, Kus-Ianova 40; Kate GO'VoruSil:, MaZuraniCev tr.g 4, Berte Petri.OC, DerenCinova 7, Zo-re SuCiC,- KrajiSka 42 i mnogih dnigi•h. SkladiSta Naro-dne pomol:i hila su kod: Pazikul:e u ulici 'Baruna JelaCil:.a 2 _ (danas Marinko'vil:eva ul.) I van'ke VitasoviC, DerenCinov,a 32, Milke JeZiC, Haram.baSil:eva 33, Pepice SpoljariC, lli.cki tr.g, Slavice Ba~il:, KaraSiCka 33a', Jelke ACimovil:, Dra.SkoviCeva 33, u trafici Ane Miku-· hCiC, Trnjanska 48, Evice Kri:Znik, Ma-ruSeva-Cka 1.3, u mljeka·r·stvu Katice KrnjaiC-Barbalil:, lliCki trg, kod .Sl.avi-ce Fijan, Sveljoe (imala j.e lonCariju, u kojoj ie ibila javka za CK KPH) Katice Seligman, Me-duliCeva 18, Anke JelaCiC, ,sa stanom na Vrhovcu i drugih. U Mjcsnom odboru Narodne pomoCi za Zagreb 1941. g. bile su Mari.ia Solja.rn i Vera ]elil:. U o·dborima Nar-odne pomoCi u Zagrebu ~po rajonima i ,P()duzel:ima o-kupio se veliki 'broj Zena, koje su neumo·rno radile n.a prikupljanju priloga i slanju pa.keta ru log(}re i zatvore, davale stanove za ilegalce i za odrZavanje sa·sf.Miaka, lbile na vezama i dr. U- Kotarskom -odboru Narodne pom.oCi I. rajona u Zagrebu neumo-rno· joe radila Valika Pap Grna, a u po.dodborima NP u podruzel:ima isticale su se: Ankica Cer-ani·C, tekstilna r-adni.ca, Kata Calil:, Mira Sulhof, Ana Podkrajac, Micika Bahun, 'Zo~ta· KljuCariCek, i drugc. U tvornici »GaoM bio j,e po-dodbor od ·6 drugarica, koji je okupljao oko- 230 od 3_60 uposlenih radnica. U kotarslwm odbor.u NP. II. rajorna -radi do hapSenja [)ragica Hotko', a ·u pododborrima u Tvo.rnici papira, »lvanCici«, )~Zori«, ))'B.atesu•< i d·rugi-rna radi na Nar. pomol:i oko. '216 Zena, medu kojima se istiCu: Milica Opala, And-ela Horvat, Apolonija Lugari,(;, Ankica Mo.kosek, Marija Jo-rdan, Ankica Palfi, dru,garica :Br.odariC, Stavica BaSiC, Anka RuS-CukiC i Marija 'Ga.ziC. U kotarskom odbo.ru NP III. rajona -ra:dila je Krunka 'Zasta:vniko'Vi·C. U pododbo·rima u Higijenskom zavodru, Agrarnoj banci, Dje-Cjem obdaniStu, »Elki«, »'Gorici« i -drugima, istiCu se svojim radom: Vera Fabij,amiC, Rajna Kravar, Vera ]uriC, I)erviSa Ljulbovil:, Doxa dr. Filipovi.C, Jelka Kralj, Nada JelruSiC, Inka 'Gospo-dneti¢, Marija Glasenbardt, Anita Lelas, Jagica SabadoS, Anka Supanc. Kotarski odihor IV. r·ajona bio je medu ·n:aj.., 'holjima i imao je na svom podruCju 17 pododbor.a, u ko_jima je radilo oko 100 aktivista i oku- 1 2 48 1 Split, 22. X. 1941. dru1g Brko6 pljalo oko 1.320 simpatiz-era, a od toga veliki broj Zena. U Kotarskom odboru Narodne pomoCi radila j·e Milena Milidrag-KrajaCil:, a u podod:borima: Katica Filipovil:; Stefica ~urkoviC, Anka Balen, RuZica Lo-s, St-efi-ca ·Stanil:, Anica LomCariC, Stefica Bo·rovCak, Ljubica 'PuhaloviC, Ljuhica Ahel, Ba,rka Lovril: i mnoge -druge. 'Kotar·ski odbor Narodne pomoCi V. rajona imao jc preteZan broi uliCni'h odhora, kojih je, zajedno sa tvorniCkim, bilo 93, i u kojima je radilo -preko 200 aktivista, a okupljali su oko '865 osoba, koje su akcijama pl'uZale aktivnu pomoC. Medu aktivistima isticale su se drugarice: Mira LjubiCiC, Nada Cukon, ing-. Dur-dica ModerCin, 'Nada Gaon, ing. Ema Gro-man, Kati-ca ZrinjSGak, Ankica Urek, Marija Horvat, Rozalija- GrmovCek, L_iudmila GrakaliC, Zlata BobOar, Julka Keler i mno,ge dmge. a U gornjem dokumentu Rade KonCar misli na Pokrajinski ·odbor Narodne pomol:i Dalmacije, koji je formirao CK KPH preko Pokrajinsko.g odbora NP za Hrvatsku. Po-sli.i-e rreorganizacije Crvene pomo.C:i ·formiran je u Splitru 1941. g. Mjesni ·o·dlhor Narodne ,pomo·Ci, u kojemu su 'bile ·Clanice: Mileva 'B'ub-alo-Sijan, koj.a je hila glavna skladiStarka za grad, Desa C:uliCkukoC, odgovorna za agitaciju i prqpagandu, Dobrila Morovil:, ruko;vodilac rajonsko.g odbora NP Dobri i Neda TrumbiC-RaiC, rukovodilac raj-on. odbora LuCac. (U »sikladiStima« hila je po·hranj.ena hrana, (}djda, obuCa-, sanitetski materijal i -oruZ_ie namijenjeno· bor,cima. Te su se ·stvari donosile iz skladiSta n"a odredeno mje.sto i ,predavale mljekaricama iz Rupotina-'Solin, koj.e su u grad dolazile sa kantama punim mlijeka, a . vraCale se sa kantama punim materija.Ja za partizane.) U studenom 1941. ,g. preuzcla ·je duZnost glavne skladiStarke za grad .Split Neda TrumbiC-RaiC. Milcna VesanoviC hila je ru- Zor,a RosandiC 4 ~ene Hrva.tske u NOB Karla Njegova-n kovodilac skladiSta za oblast Dalma·ciju. Rukovodioci skladiSta po rrajonima bile su: Ju.g<ina CuliC- JurjeviC, Mimica VidiS, Z·eljka KuzmaniC, Neda OzrctiC i Kita Krstulovil:. U ilegalnim Stamparijama radile ·SU: Olga Paparel.a i Mara. RadonjiC-MiranoviC Crnogorka. 4 Po direktivi PK KPH za Dalmaciju formirana je 1938. g. pri .Stranci radno.g narada sekcija ·Zena." Vrlo brzo formiralo ~se oko ·desetak grupa ·Zena, -koj-e su u kru.Zocima od 1"0-15 odrZavale redovite tjedne sastanke, na kojima su prouCava-le politiCke dogadaje i tumaCile aktuelnu liniju Partije. Na osnovu takvog rada uzdigao se veliki broi aktivistkinja, koj-e su vrSile politi.cku agitaciju •medu Zenama i. davale pravilnu politiCku o-rijenta-ciju. Zenc su bile wlo. aktivne u pripremama za izlbore 1938. g., masovno su uCestvovale u demonstracijama protiv skupoCe i izvoza hrane u faSistiCke zemlje, u akcijama za zaStitu i pomol: obiteljima mobiliziranih (rujan 1939. g. i drugo. . Prva konfercncija Zena hila je sazvana za rprv1 svibnja .193'8. g. na kojoj je uCestvovalo· oko 70 Z.ena. PoSta nije 'bilo moguCnosti da se u teSkim uslovima ile,galnosti veliki broj delegata sakupi na jednom mjestu, kon'ferencija ·se razdijelila. Jedan dio odrZan je u stanu Karle Njego-van, a drugi dio na IP.oliudU. Referat na ob.a sastanka podniiela .ie Anka Berus, koja j-e i neposr.edno rukovodila svim tim radom. . Na konferenciii izabran je Inicijativni odbo-r u koji su uSle: Anka Beru-s, Karla Njegovan, RuHca M.arkoti.C, Dobrila Juril:, i :Vesela Segvil:. NeSto kasni}e ,formirana je pri PK KPH za 'Dalmaciju pa:tij.ska komisi.ia Zena, nazvana »2enska .radna koomsi.ia«, ·Ciii su Clanovi ·hili: Mara RadOnjil:-Mirrano·vi-C Crnogorka, Vesela SegviC, Neda Marovil:-Stefanov~C, R~u~ica MarkotiC i Karla Njegovan. 49 �Dokument 34 (neprijateljski) IZ IZVJEsTAJA KOTARSKE OBLASTI KRALJEVICA OD 18. STUDENOG 1941. 0 BOREl TALIJANA PROTIV PARTIZANA KOD HRELJINA' NEZAVISNA DR2AVA HRVATSKA Kraljevica, dne 18. studenoga 1941 Kotarska oblast Kraljevica Broj: 591 Prez. 1941. Predmet: KomunistiCke bande - sukob sa talijanskim vojnicima kod Hreljina. Velikoj zupi Vinodol i Podgorje Senj lvanka NN~CeviC U travnju 1940. g. odrZana je Sira konferencij.a Zena iz djele Dalmacije, na kojoj je bllo pris~tno 40-5·0 delegata. Referat je odrbla Zlata SegvtC, a konfei"enciji je p-ri-sustvovao Narrodni 'heroj Ivo· LuciC-LapCe~iC, Clan PK KPH za -Dalmaciju. Konferencija j.e odrZ.ana 'll kuCi Ivanke NinCeviC u uslovima n~jveCe konspiracije i stmge ilegalnos:ti. Poslije_ okupacije 'll »'2enskoj radnoj komi.siji« rade: Mileva B-u'balo-Sijan, Marija -ceciC-RandiC, Milena VesanoviC, Ivanka NinCevi·C, Ana DraCaPiploviC, Meri Lelas-Polit i Vesela SegviC~ U jes·en 1941. g. »Zenska radna komisija« ~e proSiruje i formira .se gradski odbor -AF2 za Spht, koji je imao 4 .podo-dbora. U Gradski odbor AF2 Split uSle su: Karla Nj:egovan, lv,anl<a NinCeviC, Ja..sna V:ukoviC, Tonka Lukas, Ana DraCa-Pi.plovit DaSa, 'Dobrila Ku'kot-Debeljak, Mara RadonjiC-MiranoviC Crnogorka. Zor.ka MitiC U raionskim od'borima bile su: Anka Petrit Tetica, Milena, VesanoviC, Zdenka SegviC, Zora RosandiC Ma,rija K'l.lZma.ni-C-Haj-dukoviC, Neva _];'ail:Roje, 'Jelica B'agat, lvanka NirnCeviC, Marija CeciCRandi.C, Ana Dra:Ca-PiploviC. Medu ,zenama .Split-a, koje su u t·o-ku 19'41. g. aktivno ,radile u NOP bile ·su i: Ljulbica BaC:e, Juga Kesit Milena :KrstiC-FeriC, Mara Kuzmani-C-Bileta., Mil~ Manus, Neda MawviC, d'f. Smiljana MikatCiC, Zocka -MitiC, Fedora Njegovan, Anka PetriC (,poginula), rQl,ga Paparela, Seka Santirni-Du,planCiC, Damira So.IdatiC, File Spero, Arnka VatavuK, Ma~i,ca Vidak-Krstulovil:, 'Stanka GorS.Cak, To-nka Ra.dtca, Kati-ca MardeSiC i mnoge drruge. 5 Zene Splita uCestvuju u diverzijama i hombaSkim ah:ijama kao .CLanovi udarnih grupa. Me·du njim.a nalaze se: Neva Pa~C-Roje, Tonka DimiC Bibini.oa, Flora ]eliCit, Davorka BiluS, Jelica :Bagat, Mara KuzmaniC-Hajduk.ovi.C, Milka SimiC-Duvnjak. 6 Rade K-onCa-r. Dana· 9. XI. 1941. vodnik Delnioko·g oru3. J o·sip Gecan iz Hreljina kbr. 427 rod. Zni,Ck()g voda poruCnik g. Franjo Jurje-viC 191'2.. , stas mali, u lieu ern, oC.i i obrv·e erne, sa oruZniCkim narednikom o-ruZn"i,Cke posta- kosa crna, no.s i usta pravilna, neoZenjen. je u Hreljinu, ustanovili su od povjerljiv~ 4. Mllan Vukelic iz Hreljina kbr. 33 rod. osobe. Vladimira AntiC iz Hreljina 85, da su 1912., stas visok, u lieu ern, oCi i ohrve· eriz Hreljina odve,9-eni domobran BuZo .Frko- ne, nos i usta pravilna, neo-Zenjen. viC i dva t~lijanska karabinjera, koji su S'e 5. Luka ,subat iz Hreljina kbr. 445 rod. na-la.zili u patroli u Hre·ljinu, od 15 naoru- 1913. stas mali, u lieu ern, ·oCi i obrve erne, Zanih komunista u komunistiCki l·ognr2 u nos i usta pravilna, ko.sa crna, neoZenjen. dolini Veli Dolac isp<>d brda Tuhobic, opci6; J osip 8ubat8 iz Hreljina kbr. 560, rod. na Krasica, Italija, blizu drZavne granice. 1903., stas srednji, liCe blond, ko-sa smeda, Vlado Antic iz Hre'Uina 85 izjavio je kod oCi i obrv~e smede, no-s i usta p~·avilna, oZeispitivanja da je vraCajuCi se iz Meje3 na njen beiZ dj.eee. 6. IX. o. g. oko 1'9 sati sreo na putu ispod 8. Ivan Jakovcic iz Hreljina kbr. 525 I'Od. Vitlov Gaja gdje idu Bozo Frkovic i dva ta- 1914, stas visLQk, u lieu ern, -oCi i obrve erlijanska karabinjera i-spred 15 na,oruZanih ne, nos i- usta pravHna, neoZ-enjen. komunista i njega uzeli sobom. Kod Zeljez9. Dusan Kucan iz Hreljina kbr. 25, rod. niCkog .straZara M·eje ispOd ZeljezniCke pru- 1911., stas- s~rednji, lice erno, kosa crna, oCi ge d·oCekalo je -ovu pratnju jo-S 110 naoruZa- i obrve erne, nos i usta pravilni, oZenjen, nih komunista, te· su svi skupa doSli u j•e- be~ djece. dnu dolinll t. zv. Veli Dolac i•spod brijega 10. Josip Kucan iz Hreljina kbr. 25, stas TuhobiC u komunistiCki logor, Ovaj AntiC vi·sok, lice crno, kosa erna, ·oCi i obrve erne, sa BoZom :F'rk·oviC do,mobranom i dva talinos i usta pravilna, neoZenj,en. janska karabinjera smjeSteni su u Sator i 11. Ivica Lukamcevic" i~ Hreljina kbr. 39 tu su skupa prenoCili, a po noCi .hili Cuvani . rod. 1896. u Pagu, Zivi u Hreljinu (Emeja, od jednog straZara. AntiC je bio u tom lo- Meja Gaj) Italija, stas· visok, u lieu ern, oCi goru ,sve do 9. IX. o. g. od kuda je na nje- i· obrve erne', no-s i usta pravilna, o.Zenj-en govu molbu bio puS-ten kuCi pra.Cen od dvootae troje· dje,ce. jice komunista sve do bli-zu sela Zlobin. Od Zens·kih -osoba: '1°. Nadalje je AntiC izjavio da se u tqm lo·12. Zora KruZiC, rod. BlaZina ilZ Hreljina go·ru kom.unista nalaz.i oko 50 komunista, 61, rnde-na 1897., stas mali, u lieu crna, k'Ood kojih je 11 iz sela Hreljina, dva Jevreja4 se erne, o.Ci i obrve erne·, nos i usta pravilna, iz Zagreba, a ostali .su iz okolice Grobnika, udata, muZ iste u. Ameriei,, iz· nje-zine kuCe SuSaka talijanskog podruCja, te C·etiri Zensu nestali domobran BoZo FrkoviC i dva kaske-, jedna iz Hreljina, 5 jedna iz SuSak:a, j-erabin}era. dna iz Katlovca6 i _jedna jevrejika iz Za13. Moso (prezime nezna), jevrejin iz Zagreba. greba, voda komunista, srednjeg stasa d·oOd 11 komunista iz Hreljina nalaze se u bro ugojen, lica crna, kosa erna, oCi i obrpomenutom log.oru slijedeCi komunisti: ve erne, usta i nos pravilan. 1. Ivan Kucan7 iz Hreljina kbr. 523 rod. 0-d.mah nakon ove izjav;e AntiCa, o·ruZniC1915., stas mali, lice erno, nos i usta pra- ki poruCn-ik oruZ.niCkog vo-da iz De·lnica, vilna, bradu i brkove brije. stupio je- u vezu sa talijanskim vojnim vla2. Rajko Vidas iz Hreljina kbr. 334 r·od. stima u Hreljinu, te se jedan_ od·red sa vo,d1913., stas srednji, blond, oci smede, bradu nikom Ladislavom Kukoljem i 100 talijani brkove brije, no·s i usta pravilna, nooZe&kih vojnika uputio na 12. XI. <>. g. iz Hre• njen. ljina prema zeljeznickoj strazari Meja do 5! 50 �brda 'Tuhobic, komunistii\kog logon>. Drugi odred sa 1•00 talijanskih vojnika krenuo je prema .selu Zlobin prema t. zv. Veli Dolac, komu-ni,sUCkom· logoru, da se ovaj opkoli ... Odjeljenje koje je islo preko sela ZJ.obin sukobilo se sa komunistiCkOm •ophodnjom l<od Stragareva bunara i tu uz puskaranje napredovalo od 7,20 sati do 9 sati kada je Iogar zauzet i u istom nadeno 9 vojniCkih deka jugoslov.enske v.oj.ske i l10 komada puSa'ka, koje su talijanski vojnici uzeli. U ovoj borbi poginula su tri talijanska vojnika i jedan teZe ranj.en ... 1 2 7 UhvaCen o-d ustaSa 1942. g. kod napada na »Zborni·k« Tom V. dok. 129 knj. 2 str. 346. Odno.si se na partizanski logor )}BoZo· Vidasvla.k kod Gomirja i kasnije strijeljan. 8 Poginuo 1942. g. Vuk« ispo·d TuhobiCa, u kame je 'bilo 120 boraca 9 lvica Fabija:nCiC-LukanCeviC. naoruZanih sa 52 puSke i 8 puSkomitraljeza. Ceta d·rZi vezu ·sa lo.gorom Vi~evica, u kame se nalaz·e J.O U ,poCetku u l01goru nema Zena, ali ga pomaZu borci sa terena Bribira, LiCa, Led·eni.ca, FuZina i Zene osobitD' sa Su:Saka i Kastva. U prvo vrijeme No·vog, te m11oge akcije vrSe zajedniCki. Cak ·S·e i kruh peCe na Su:Saku i gotov prenosi u U kuCi Zore KruZiC iz Hreljina, u kojoj se logor. nalazio magazin hrame za logor, razoruZana je 6. Prilikom napada Talijana na lo.gor TuhobiC 12. IX. 1941.. ,g. talijanska i domobranska patrola, u XL 1941. .g. u logoru je bilo 7 ·Zena: Zora Kl'llZiC, Casu ka-d je izne'llada 'Upala u kuCu, gdje se nalaCica DrakuliC-MatiC, Marija VukoniC, Mimica Bezilo 10-15 pa·r·tizana iz ,spomenutog logora. S par- · nac, Vera DajC, te Marica JakoviC. Nakon Sto ·su tizanima se .povlaCe Zora KruZiC i Cica DrakuliCone otiSle u logor, na terenu kotara &uSak, iza n jih MatiC, koj.e su se do tada ilegaln0o krile u Hreljinru. ostaiu: Maca Kru:ZiC, Darinka KruZiC. Marija ~vr­ 3 Meia Gaj. liug·a, RruZa 'KuCan, Danica IJCuCan, Darija RuZiC, 4 Moh Al.bahari i Milan Hofman. · Slava HlaCa·, Nevenka ZO'retit, · 'Durda Raspor-Mio5 Zora KruZiC. kuS (u 1942. g.) i mnoge druge, koie nastavljaju· 6 Cica DrakuliC-MatiC. snabdijevati partizanski lo-gor u TuhobiCu. Dokumellt 35 PISMO NADE DIMic UPUcENO CK KPH 0 AKCIJI NA BOLNICU U KARLOVCU OD 18. STUDENOG 1941.' o/...tl. £ ~6<4 , ~he.:. K?ewt~t-44 ~- ,~ ji.Q,. , 14. fl-. ~~}( ~ ,<4C.L' ... "' ~ ,. tat ....... ~ ~·- ~ ""--{ P.t~/'ll.'t.e, ' .. ~· (...I.Jg, ~ .. at,.. Jc.i OJA.u~i tiC.,·. ~ ~ ,. ,e._~ ~f.«. ~ 4'u.411Jt ....... ~·w.tf:k·t...: ...- tc....eu ~~ 11.#.. u.. LA i.M.4.o.t4 aq" .r-.,'t LAI. ~... 1(/.<,A,'t.u,/,·u. . ~.oq ~ 1',..-,u 1...~....: el /s 1.1.. ~"' ,. .. ~ ~·114.. r~.,... *~.(, /)A.l~ I.L()....Cca). ,; -.ol,o 144 11. 9' l.t.o.rl. ~ l.'fc ~~ • f.. ~q-.l#t· f"(.&...Colf: 1-•t: OCQ ~4J.,cl..( /..M.«.u t, ... ~.,, ~e«MA" OL{ 4.ADi ~ +t ~ '&!. ,.. {A .._ MoW 1 Ull ~ jc ct.:t ~C) r._,r;~·,. ~· ~ ..... c-•4-t.. ~ iJ.'li ~ ~·t.c. ut.. "'''loP .. •t ~~· l'tl.fi,JJ )'-• I • ·~ LJ U tf"' 'C• lu., .U,•J.,' /)J ._, Cl • f.Ut,. ~-- ~ et•4C«OlJt•w' No j.u.,. ..;4£t0j,p~4 u.wil' II.. lt .~· lf.J&t.t ~·_.;... ~ " ,..._.e tJ.U,...., • #DUJ'ilo, ...wtjt ~ ~a.l4C\.. lA ~(.o.. ~' 1'0-b'C~ IJ.. /J.I.t fl.-0. ~' 'iliA~ ~.t W·~ ,,.... ~·e..· ""' ~~ ~ ~~ ~· ,(u, )'- ~ 52 Dragi .Jrugovi, opisaf:u Vmn kako je detalj~w ·orgam:aran upad u K. Najprije smo mi u K.( omitetu, op. ur.edniStva} izvi.dili f,e.r.en za jnolaz i tal. S1utge na mostu kraj ·bolnice, i ~~ .Q;kolini Pula kuda su .d-rugovi iSli. Na .most1t j.e obilno uvijek tri vojnika, a ko.d bolnic.e su imali staj.e za konje jedan mitraljez i okolo su u. zgr.adama vojnici. Vife boltnice j.e tal. ramp.a s tri vojnika (t.o j,e hila prije upada). Kad sam .hila f!:m~e u P. G. {P,etrovoj Gori, ofJ. ur.), dog,ovorili smo se hili da ,drugovi predu '"K.oranzt /:ll!TJ?,cima, ali kad sam s.e vratila 1l K. vidjela s-am .da je -mnogo zgodnije .fJr.eii p,r.eko mosta ,poJto .P.ri ulaz.u t~ gmd nije bilo nikakve opasnosti. Taka je i u.Cinj.eno. Druf{ovi su ,doSli pr.eko Kor. most a kao do.mobrarni u fesovima. Kod mosta ih j.e doC.ekao jedan drug iz Karlovca .koji im je dao odijelo, oruZje i konjaka za Grgu i o.dveo ih pr.eko :/Jolja do bolrniw. Kad holni.w su bili na straZi opet .dvojica drugov.a iz K. Drugovi partizani w.Sli su sami u bolnicu i to u ime vlasti, tada szt pr.ekinuli tel. veze i osoblie holnice su sakupili u jBdnu- -sobu da ih zapreC.e da ne .ohavijesle vlast. Xad nisu naSli druga Grgu. naSli su dva usta!e .koje .su uhili. Uzmak iz grada bio je pre.dviden preko . ...2 i natr.ag :{meko mosta, vel: fn.ema tome kakva bnde momentano situacij.a. PoSta je situacij.a bila ,povoljna ·dru.g.ovi su .se vratili {Jr.eko mosta i. ubili Talijane. Kako je bilo dalje to neznam fer dr,ugovi nisu poslali o tome izvjeStaj. Osta/.e 1 ali jane 1tbili smo u MekuJju. Ka.d drugovi poJaliu izvjeJtaj o tome {J;oslat Cu vrtm g.a odmah. Ovi!t d((Jna hafJse .u Karlovcu sve Srb.e,.Zidove. biv. Clanove Ursa i liopJte sve njima nepohtdtn.e elemente. UhajJsili su do s,ada oko 250 !judi. Lju.di masovno bjeZ.e u Sumu, a velike s.u teJkol:e za prebacivanje jer j.e K. blokiran. ]edan }e pobj.egao iz biindiranog vagona. O.dmah ih Jalju u /aserwvac. Danas hapse H·rvate u MekuSj,u i Ramenskom. S.mrt faJizmu - Sloboda rnar.odu! Milka 3 53 �1 Original pisma nalazi se u a'l"hivu CK SKH. 2 RijeC u ruk0;pisu neCitljiva. 3 Nakon Sto je uhapSena u Sisku i ta'rno isprebijana, Nada DimiC otpremljena je u Za._greb u bolnicu sv. Duh {danas bolnica dra Josipa KajfeSa). Uz pomoC dra Slave OCko, RuZica TurkoviC i Milka Zorit-Jovanovi.C or,g-aniziraju joj bije,g iz Jbo1nice i prebacivanje na Kordun, gdje radi pod imenom Milka. Iz ,pisma se vidi D. jena uloga u pripremama akcije na bolnicu u Karlovcu, koju or,ganizira Nar. heroj Veco Holjevac, ,politkomesar Ko-rduna i Banije. Akciia se sastojala u ovom: 17. XL 1941. Nar. heraj Veco Holjevac sa 2.3 .partizana, obuCeni u domo'branske unifo-rm'e, ulaze 11 Karlovac u '6,30 sati po-slije podne i odlaze u bolnicu, da oslobode uhap- te.rijala, o.dlazila na teren ·i okupljala omladinu, poma~ala ~ podizanju us tanka, a i odrZauala u Sisku ilegalne sastanke s napre.dnom omladinom. Seno,g druga Madjana Cavi.Ca Grgu, Clana OK KPH Karlova·c, koji je -navodno bio u bolnid s prerezanim .Zilama. Medutim dru.ga Grge viSe nije bilo_ u bolnici, i partizani su iz nje izveli dvojicu ustaSa, koje su vani likvidi-raH. Na jzlasku iz g;rada, na mostu, likvidirali su talijamku straiu i vratili se na Ko-rdun sa zaroibl ienim ,puSkomitral jezom i jednim karaJbinom. Akcija je imala ogrornno poEt.iCko znaCenj-e i izazvala pariiku ·kod Talijana. PuSkaralo s·e ,po Citavom gradu, hapsili su se proiaznici i lju<li, koji su hili u kinu, a pred bolnicu su se izveli tenkovi. Nekoliko dana poslij.e akcije pr,eno.seCi ilegalni materijal u dj·eCjim kolicima Nada DimiC sukohljava se na Dubovcu sa policij.skim agentima, Koji je legitimiraiu k.ao sumnjivu. Tada je, i pored -oruZanog otpora, bila uhap'Sena. I ( Faksimile urudZbenog z.apisnika ustaSkog redarstva u Za;g;rebu o hapSenju Nade Dimii: BIOGRAFI/A NARODNOG HERO/A NADE DIM/(; Nada DimiC rodena. je u Divoselu, kotar GospiC, 6. XI. 1923. g. kao sedmo dijete seljaka T odora Dimif:a tvor>nilkog radnika u Sisku. T ri raz:reda gimna;·ije zavrSi/,a je u Gosf;iht, a Cetvrti raztr,ed gimnazije i prvi ra;::r.ed trgovaCke akad.emije u Zemwm, gdje je Zivjela kod svoje sestre Sa:vke. (;lan SKO/-a frostala je 1938. g. De!: 1.939. g. aktivno uC.estvuj.e u barbam.a napredne omladirne protiv daka lfotit.rroaca, koje zaJtiCuje. direktw. Iste ga.dine s.u.djelufe u demanstracijama 1Ul KoJutnjaku protiv Stojadin;ovi6eva r,eZima, u kojima je Zanda:rmerijska konjica pucala. u t~asu, 1iazgonila i hapsif.a uOesnike. Kao Clan literarnog udrnZenja )>Branko Radilevit« Nada j.e u jesen 1940. g. napisala Cl-anak protiv direktora Skole, koji je iskljulivao iz menze studente ljevi~a'M. Na dir,ektorov-u prijavu policija je · izvrSila pr.emetalinu u njeziJnom stanu i poSto j.e prana:Sla raznu marksistiCku literaturu, uhapsila JU je i zatvorila. Tukli su je, ·da je_ hila sva crna 54 od udaraca, ali se drZala hrabro i nikoga nije .o,dala. P.oSto nije niSta frriz-nala, nakon petnaest ,dana puStena je iz zatvora i iz·baCena iz svih Skala u fugoslaviji. Gotavo Citavu godirl!lt dana Zivi i radi u Zemunu ilegalno, a zatim o-dlazi u Sisak s:va.me bratu Bog;danu. Kako su s,e po ·dolasku ustaSa morali odseliti u rodna mjesta svi, koji su hili be::: posla, Nada s·e z.aposli kaa frizerska radni.ca, da hi mogla nastaviti rad tt komitetu SKO f-a. U lipnju 1941. _g. Nada s.e, vef: kao /:lan Partije, pavlaCi u iZegalnost i poslije nekaliko dfflna, 22. lipnja 1941. g. prikljuCuje partiz.anskam od'Ye.du ·u Brezovici kraj Siska. Povj-eravani su joj vrlo teSki i o-pasni zadaci. f,e.dnom j.e, p.o danu, obuCena kao seljanka, tjerala kola sa sijenom i ka:ntmna za mlijeko u grad, a na povmtku jlrenij.ela isJ10d sijcna partizani.ma Sapirog:raf, pis.aCu maSinu i d1:ugi materijal. U svim diver.zantskim akcijama svoga odre-da na ,jJ:T'uzi Zagreb-Sisak i u svim borbama isltt~ , pala je hrab.ro i neustra!ivo. Radila je. u tehnici na .prej;isivunju i umnoZavanju propagandnog ma- U srpnju 1941. g. kad su ustaSe zapoCeli ofenzivu na Sisalki adTed, veze izmedu p.artijske orga'nizaci}e u gradu i odr.eda, prekimule su· s.e. Da bi ih usfrostavila, Nada, abuCe-na U muSko odijelo, odlazi u Sisak, ali je tamo p.repoznaju i uhapse. Usprkos strahovitom mulenju na policiji u Sisku i Zag:rebu, niSta me a,daje. Ispije veliku koliCinu nekog lijeka, da bi taka daSla u -bolrn.icu, odakle bi pokuSala pobjeCi. I doista, otpremljena je u bolnicu na sv. Duhu u Zagrelnt, (danas bolnica ,dra ]osipa Kajf.eSa), odakle j.oj, uz pomaC zag,rehqlke partijske organizacije i dra Sla:v,e OCko, .drugarice Milka JovanoviC i RuZica T urkavit udese bijeg. "Kaa Clan komi leta SKO J-a, u okufJira:nom Karlovcu pod imenam )>Milka« i >)Anka Vim1ek Zuta<< odrZava vez.w s fJlrrtizanski.m .odredima blizu Karlav.ca, pubacuje or.UZje, municiju i odijela na Petravu Garu i organi.zira marksistilke kruZoke. Nada DimiC odigral.a j;e ve.liku ulogu i u pri/rremama akcij.e na bolnic.u u Kmlavcu. kada su 17. XI. 1941. g., pod rukovodstvom Nar.rJidnag heraja Veu Holjev,ca. tada polit-kamesara partiza:nskih odre,da K.orduna i Banije, 23 partizana, obul·ena u domob.rarn.ske ltniforme, uSli u Karlovac da oslobode iz boln~ce uhapSenog .dHtga Mari-jana CaviC.a Grg,u. Nekoliko dana po.~lije toga dohila je Nada ,zadatak, da. se pr.eko sela VttCjaka preba,ci na oslobod,eni teritorij. Dva puta je toga dana praSla istim putem s djef:jim kolicima, u kojima je prevozila oroZfe do Viez.P., Kad je pokuSala proti i tr.e<:i put, postala j.e su'll2f(ljiva ustaSkoj straZi, koj,a ad nje z.atraZi legitima.r.iju. Umjesto .odgovora Nada izvadi piStolj i ubije j,ednag 'l.~staS.u. a drugog ranjava. Medutim piStolj joj ·zataji, i ustaSe je, uz poma!: T alijana, uhvate i .odvedu na policiju u Karlovac. Podvrgnuta strahovitim mu. karna Nada Juti, ne kazuje c.ak ni svoje ime. T aj slav zadrZava i u zatvoru na Savskoj .cesti u Zagwbu, w .koji je ~tpr.emljerna 12. XII. 1941. g. UstaSki agenti pekli su j,oj tabane i ,d[,anov,e, lupali nokte, ali ana nije progovorila. ]aka nije mogla ha.dati ni micati rukama, pjevala je u Celiji borbene pjesme i svajim drZanjem hila uzO.r svim zatvorenicima. Pobela je simulirati napadaje p,adavice u nadi. da f:e se tako dokof;ati bolnice i sZ.o.bode. U v,eljaf:i 1942. g. odve,dena je u logor u Staru GradiSku. Tu nastavlja simuliran}e.m i padavi.c,e i ukol:enosti i nikakva zlastavljanja nisu je mogla pokr.enuti iz n18pomi1nog stanja. u korn.e je leZala, Cak ni onda, kad su je usta:Se bacili no. usij[J(Jlu pet. S divljenjem se Saputala po !:elijama o nepoznatoj prkosnoj i lijepoj dj.evojci, k.aju ni itaJgroznije muk.e ne mogu pokalebati. Pren.es.ena u bolniCkru _sobu }{,ada j.e potajno usfJast·avil.a v,ez,e sa ne-:kaliko drugarica. Dok stt ostale :;atvor-enice bile u dvariStu il~ na radu, ana je, uz fJomof: d11wgarica. '-Z Xarodni heroj Nada DimiC pokuSavala da se vjeZba u hoda.nju, da gimnasticira i tako ojaCa aslablj.ene mifiC.e, za ponavni eventualni bij-eg. Dmgarice su joj davale hrarne koliko je to hila mogu./:e. i viJe, ¢a se Sto prije ojMnrvi. l zaista se oporavljala, ali. je prerd ostalim zatvanmicama i dalj,e simul~r.ala bo[,est. VrativSi se u !:eliju, Qlfl.a s,e uistinu razb.alj.ela. J ednog jutra na.Hi su je u nesvijesti sa temperaturom preko 40 stufmjeva. Zahvatio je svom Zestinam pjegavi tifus. Xekoliko dana hila je u nesvijesti. Kako su 'lt Celiji bile 70S dvije t.e:Sk.e bolesnice, zatuor.enice su up.orno tmZile lijd:nika. I j,ednog dana da:Sao je lije-Cnik . .a s njime i po~ati krv-nik Ljuba MiloS, koji f'e nakon lijeCniCkog pregleda naredio, da s,e bolesnice .Pr.ivezu_ u bolnicu u Novu: ·GradiSku. To nareJ-ernje. zapr@o, zna.Cilo je smrt, jer Nad.a i njene drugari~Ce nisu nikada ugledale bnlniou. Poslije nckoliko .dana, prepoznala je jedn-a zatvorenica u ustaSkoj straZa:mici rnaprtnjaC.e s njihovim stvarima, a neSto kasnije proCulo se da je u· lagorskom skladiStu nadena krvava rastrgana Nadina haljin-a. Datum Nadine smrti nije tolna utvrilen. Neki Preiivjeli .zatvoreni.ci spominj<1J 16., a neki 27. oz.u... jak 1942. g. Za herojsko dr:Zanje pred neprijateljem i ·za po-. kazanu odanost Narodno-asla-bodilaCkoj borbi ·Prezidijum Na:wdne skupStine FNR/ odlikovao je, 5. srpnja 19.51. g. Nadu DimiC Ordenom' Narodnog hera{a. 55 �Dokument 37 Dokument 36 IZ IZVJEsTAJA BR. 1 sTABA NOP ODREDA ZA HRVATSKO PRIMORJE I GORSKI KOTAR OD 6. PROSINCA 1941. GLAVNOM sTABU NOP ODREDA ZA HRVATSKU 0 NAPADU TALIJANA NA DE]:,NicKI LOGOR I POGIBIJI VERE HYNKOVE' !'>TAB NARODNO-OSLOBODILAcKIH PARTIZANSKIH ODREDA ZA HRVATSE'O PRIMORJE I GORSKI KOTAR I Z V J E S T A J B r. 1. Glavnom stabu Narodno-oslobodilackih partizanskih odreda Hrvatske . , . Izvjestaj '" akcijama i radu II. bat. unatrag 10 dana nismo primili, te· Cemo vam isti poslati ,sa slijedeCom ve-z-om. Ovog puta vam Salj.emo- samo kratki preg1ed :Zivota i aktivnosti. II. bat. od njegovog osnivanja, U s·astavu II. bat. rialazi se 5 logora i to 1 u B2, .1 u AS, 1 u A6, 1 u A22 , a kalw dobivamo glas nezvaniCno-, uspostavio &e joS 1 u A2. Br-ojno stanje II. bat. ne mo-Zemo vam- dati posve taCno, ali kre,6e se -oko ,1.{)00 !judi. Naoruzanje: pusa'ka cca 1.000, puskomitraljeza po ranijim izvje.Stajima 6'0. I ovi logori pretrpjeli su velike napadaje neprijatelja, gdje neprijatelj nastoji, obzirom na bli:zinu ta1ijanske· graniee, te obalne pozadine·, Ua na svaki naCin likvidira partizansku opasnost: Vjerojatno ste Culi za napad na Delnicki Iogar," koji je pretrpio jak udarac. 'Tu .smn izgubili dva druga. Dru:garicu Maru~ i Sipeka. Drugarica Mara i•e bi,la students'ki borac, clan Sredi.i\nog o-dbora Save za -studentsva, delegat na amsterdamskarn 'ko-ngre.su protiv -rata i faS-i'zma, dva puta dele·gat studentstva na kongresima u Parizu, .SpanJolski do-brovoljac, redakto·rka frontovsko-g Ca&opisa, te bibliotekarka u Skoli oficira i politkomesara Interbrigada u POZO RIBIU, reda:ktor i s]Jeaker madrid·~kog radija, administrator u S.e·rvice ·kadru u Ba~ce­ loni, te konaCno partiza·n'ka u naSim odredima. U svim zem,]jama gdje j.e radila bila j.e Clanica kompartij a. Kad se p-rihliZ.ila grupa talijanskih vojnika sa oficirom na Ce'lu, ·ona je ubila oficira, te pala prostrije'ljena njihovim metcima. I mali smo veliki materijalni _ gubitak. U oruzju nije bilo gubita:ka. N eprijatelj je imao 30 Sto mrtvih Sto· ranjenih oficira i vojnika. IzvjeStaji detaljni su po·slarii vee prije 0 tome dngadaju, a neke stvari se joS istraZuju ... 1 1 Vera Hynkova Vejvoda 56 »Zibornik«, Tom- II, knj. 2, dok. hr. 46, str. 117. 2 -U Delnicama, LiCu, Bribiru i SuSaku. 3 P·rvi napad. Talijana na DelniC.ki lo.gor bio_ je 20. X. 194!. g. 4 Mara --Vera Hynkova Vejv-oda. IZ OKRUzNICE BR. 4. CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 6. PROSINCA 1941. 0 ORGANIZACIJI I ZADACIMA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' AntifaSistUki front Zena FaSi'zam koji no·s,i za sobom rat, neo;apamC·eni te-ror, klanja, pusto:s, nasilje, p·oniZenje, glad -t propadanje, bacia je Zen-e u vrlo teZ.ak- i nesnosan polo.Zaj - Siroki slojevi Zena kod nas j•oS ne uCestvuju aktivno u borbi za naciona:lno oslobodenje ispod faSistiCkng jarma, niti pak u borbi ·za pos-ebne zahtj.eve Zene. U cilju aktiviziranja i pov·ezivanja SiT.Qkih slojeva ·Zena i njihovog uvlaCenja u na~ :todno-osloJbodilaCku borbu osniva S·e an t.if a S i-s t i Ck a f r o-n t a Z e n a, :koj a treba da obuhva•ti sve Zene svih slojeva bez obzira na njihovu poHti.Cku, naci-onalnu i · vjersktt pripadnost. Antifa-SistiCka fronta .Zena u I az i u s a s t a v N a r o d n o~o s -I ·o b o· d i I aeke fronte. Organizacioni ·oblik AntifaSistii:ke front,e Zena 1. Na Celu AFZ, ka-o- njen rukov-od-eCl organ, nalazi se antifaSisti.Cki o:dhor Zena za . Hrvatsku. U pojedinim po'krajinama, na pr. ' Dalmaciji, Lici i t. d., oslliva se AO~ za dotiCnu pokrajinu. Oni su potCinj.eni antifaSistiCkom •odboru Ze·na za Hrvatsku, na svom podruCju, rukovode radom svih m.jesni.h AOZ koji se osnivaju .u svima gradovima,- kotarevima i selima. 2. Radi lak&eg i brzeg okupljanja i aktiviziranja Zena, u ve-likim se gradovima o·snivaju AOZ po zanimanjima - AOZ-a radnica', AOz-a <lomacica, AOz omladine i t. d. Svi odbori koji su zastupani u mje·snorn AOZ-u razviJaju aktivn-ost na svim sektorima (u tvornicarna, 'kancelarij&~m·a, Skolama, nru placu, pred trgovinama it. d.) f s tv a raj u a k t i v e Z en a, preko kojih Ce voditi propagandu i pokretati Siroke -slojeve Zena u bo~bu·. Aktivi Zena stvaraju se i po selima. 3. Predstavnice· AntifaSistiCke ftonte ze:.. , na ulaze· u N acionalno-oslobo-dHa-Cke Qdbore u svima mje,stima i krajevima, gdje oni veC postoje. 4. Antifasisticka fronta zena u Hrvat, skoj, koja ima da ostvari borbeno jedinstv·o, ujedini sv·e Zelle, jeste sastavni dio AntifaSistiCke fronte Zena Jugoslavije i svjetske AFz-a. Zadaci AFZ-a 1. Da Siroke slojev·e Zeria aktiviziraju i pokrenu u narodno-oslobodilacku borbu, 2. Da ·.svima sredstvima pomaZ·e borbu Narodno-o·slobodilackih partizanskih odreda. 3. Da populariziraju SSSR i njegovu vodeCu ulogu u borbi za uniStenje faSizma. 4. Da vodi antifaSistiCku propaganda, da -spreCava faSiziranje Zena i Zenske omladine, da uniStava postojeCe faSistiCke organizacije Zena i spre.Cava stvaranje novih. 5. Da spreCava mobilizaciju koju provode faSistiCki ofku.patori i njihov·e ustaSke sluge radi borbe protiv SSSR-a i guiienja oslobodila-Cke borbe partizana J ugoslavije. 6. Da vodi horbu protiv ter01·a okupat-ora i ustaskih bandi. 7. Da vo-di bo-I"bu protiv izvoza hrane i goriva u ·zemlje· naSih tlaCitelja fa-SistiCkih okupatora. 8. Da vodi bofbu ,za dovoljnu ishranu, ·a protivu gladi, s·kupoCe i. oduzimanja brane i o·djece u korist fasistickih bandi. 9. Da vodi borbu za ravnopravnost Zena i muSkaraca u tvornicama i · radionicama jedna'ka plaCa za jednaki rad, na studijama i t. d. 10. Da vo·di borbu protiv slanja Zena na rad u NjemaCku, g.dje su. izloZene teroru, gladi i poniZavanju. 11. Da v·o·di bo·rbu protiv svih mjera, kojima usta,Ske bande nas,toje da ponize i okuju .Zene i da ih upre-gnu u sluZbu svoje zloCinaCke i izdajniCke· p•olitike·. · Partizans•ki komiteti i ·o·rgani:zacije trebaju odmah poves:ti Si·roku propagandu za stvaranje AFZ-a, pristupiti osnivanju ·AntifaSistiCk.og od'bora Zena. Tom se radu, koji mora biti postavljen na najSiru osnovu, treba posvetiti najveCa paZnja. U AOZ-a treba da ulaze· naSe najholje· i najaktivnije drug_arice (Clanice partije), simpatize:rke i na-jbo-.. lj.e i najborbenije Zene iz raznih Zenskih organizacija i redova neorganiziranih Zena. Partij.ske organizacij-e su ·duZne, da osiguraju rukovod.s.tvo partije u AFZ-u i nj-enim odbo.rima, da kontroliraju i pomaZu njihov rad i b<>rbu. Sva rukovodstva, organizacije- i Clanovi moraju. <J-bave1zno dobro prouCiti ovu okruZnicu i poduzeti sve, da se· u njoj istaknuti zadaci Sto bolje- i Sto prij-e ostvare. .6. XII. 1941. Ceritralni Komitet KomunistiCke Pa·rtije Hrvatske 1 SKH. Original dokumenta nalazi se u arhiV'll CK 57 �Dokumellt 39 Dokument 38 FAKSiiVIILE ZAPISNIKA S JED NICE NARODNO-OSLOBODILAcKOG J',/7 .. -c". . pI ~,t.. "P ;v ::; 0 . .. ;:·... .·~······· -f. -ct.~. t ODBORA U MOGORicU OD 12. PROSINCA 1941.' �1 Direktivc o osnivanju NOO dane -su okruZrnicorn .CK KPH hr. 4 od 6. XII. 1941. Kao i u odborima Narodne pomoCi, odbo:rima za. pomoC voj-sd i u svim -organima, stvorrenim u to-ku NOB, tako· i U· NOO uCestvuju Zene. To sll bile najbolje ak-tivistkini-e, koje su obiCno radile ili rukovodile u odborima Narodne .pomo<:i i.li u odborima -_AFZ·. U dokumentu s;pomenuta Mileva MilojeviC hila je rad.nica, po· narodnosti ·Srpkinja iz Mogo-riCa, kota:r Go-spiC. Bila je Clan OkruZnog o-dbo-ra i.zab<ranog u lietu 1942. g. na L konferenciji AFZ za Liku. UCestvovala je od prvog dana ustanka u radu sa Zenama. Poginula jc na radu u hrvatskim selima u prosincu 1942. g. Dokument 40 IZ IZVJEs1.'AJA DELEGATA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 15. XII. 1941 0 VOJNO POLITicKOJ Sl1.'UACIJI U GOR. KOTARU, HRVATSKOM PRIMORJU I KOTA_RU BRINJE' . . .· Srp,ske Moravice. Kako sam veC rani- Je javi-o, u S. M. j,e bio neka vrijeme o-stao drug V.," koji je odrzao nekoliko sastanruka sa partijcima i odborom N. P.' (odbor N. o: F. nij-e.-formiran). U Partiju su primljene 3 drugarice, taka da sada ima 13 Clano-va u 3 Ce.1ije. Zene, su- u posebnoj Ce1iji1 .•_. ... Hrvatsko Primorje,, U ·casu mo,ga dolaska u Hrv. Primorie hila ie u toku provala, koj"a' je _zapo-Cela u Kraljevici na taj naCin Sto j e j edan simpatizer na skandalozan naCin pao u ruke karabinj era ( usprko-s -opome,ne karabinjera, nije· se· dao iz go,.. stione prije zabranjenog sata) koji su mu u dZepu naSli Sedmonov-embarski 1-etak. Taj je -simpatizer provalio partijca koji mu j·e letak dao, a on dalje pet clanova celije ad sest. Provalw je doprla do clana OK u Crikvenici druga Bubnja, tehni~Rra, koji s-e . slklonio u logo-r u Licuu ... ... Bribirski 1 2 3 logor 6 ••• »Z'bornik«, Tom V, knj. 2, dok. br. 62, .str. AI I vo V.ejvoda. Naro:dne pomoCi. 4 Srpske Moravice: U sr,pskim selima se od po-Cetka javlja ,problem raskrinkavanja .Cetnika, ustaSa i Talijana kao zajedniC'kih ~e-prijatelja, koji rade i .pr-o-tiv hrvatskog i srpskog na-roda. Zene rade na ra.sk-rinkav-anju neprijatelja, dijele- letke protiv DraZe Mihajlovi6a·, objaSnjavaju liniiu NOB, i vrSe kurirs.ku .sluZbu za logoor. Trri ·druga-iice, Clanovi Partije, -koje se u gor.njem izv.ieSta.iu spominju, jesu: Smilja Z.rniC-VuCkoviC, Ama VuCkoviC i Bojka DokmanoviC. V eliki clio ilegaln01g 'l"ad.a odvija se u kuCi Marte VuCkovi-C, majke pet pa-rtizana. Po svim ·selima Sr,pskih Moravica v-eZe s-e uz ove prve aktivi-stkinie Siroki krug Zena, medu kojima se najviSe istiC.u: Ra·dojka JakSiC, Draga .JaldiC, Je..: la 'CareviC, Jovanka VukSiC-MatiC, Zorka HajdinVuCkoviC, Naka i Marija Hajdin, Vaska VukSiC, Draginja RajnoviC, Ljuba RajnoviC-Vajina, Zor'ka 60 ... LiCld logor. U Lickom Jogoru nasa-o sam druga Veljka i cdlucio, da s njim odmah krenem u DreZnicu. ZadrZa o .sam se jedino d? podem na sa-stanak s dru·govima u s-elo, o ·Cemu sam v~eC govorio 7 ••• Licki je Iogar mlad, ali se Jij.epo razvija. . .. Ledenicki logor: Tal<od·er i Led. logor je mla.d, ali drugo·vi koji su u njemu su solidni i ohe.Cavaju da Ce od svo-g logora naprav:iti dobar lol!'or. U Hrvatskom Primorju poCeli su drugovi sistemartsko CiSCenje ustaSa, ali su po-ne.Sto zapustili borbu pr.otiv Talijana 8 ••• ... Dre.Znica.9 N ovoi-za:branom MK stavljeno je u duznost, da osobitu paznju posv-eti Zenama, od 1-m.jih ima mnogo dobrih, ali potrebna im je pomoC, za to Ce se morati poslati n-eko iz Korduna ka,o pojaCanje, a i potrebno Ce biti da ih s·e- stalnd obilazi ... 1 Slavko.10 15. XII. 1941. MatiC, Marija VuC.koviC-Lazinova, Smilja Komlenit, kao i mno.ge druge. 5 Nakon Sto _i·e provaliella ilegalna t-ehnika OK u Crikvenici, tehnika je prenesena 'll No-vi, u voCni i lozni r.aosad.nik. Od rujna -listo.pada 1941. ,g. do oZ:ujka 1942. tri Zene, koje su bile namjeSte<nice rasadnika: MMiia Vukovi.C Dunja, Danica TeliSmanDorCiC, te Mari_ia Kinkela - upraviteljLca r.llJsadnika, ra.dile su po•d rrukovodstv-om Josipa flerde, instruktora CK KPH, ·na Stampanju i otprem.anju svega propagan-dnog materiiala .. BuduCi da su sve pisat-e maSine bile ·registrirane kod vlasti, materijal se pi•sao rukom 'Stampanim .slovima i umnOOavao na S-a.pirog·mfu. Stampa se or,ganizirano razaSil iala a iznosile su je iz Zi-ce Zene - u 'Selce, Crikvenicu, Brrbir, Kraljevicu, Tribali, SuSak, Senj, Pag i Rab. Tu Se Stampao list NOP »Glas naroda Hrv~ ·Primorja«·, kasnije })Primorslki bor.ac«, razni drugi partijski materiiali, okruZnice i upru-te za rad te prigodni propagandni letci. Radom tehnike je rUko· vo.dila Mari ia VukoviC_, koi·a je u_i>edrno- vrSila i kuri1'S-ku ,sJu.ZOu sa 'CK KPH u Zagr-ebu, prenosila -di- rektivni i ostali materi.ial iz Zagreba za Hrv. Primo-rje, te se taj lffiaterijal - omotan Cesto medu voCne i lo-zne sadnice - iz rasadnika r.aza.Siljao u ostale kraieve Hrv. P.rimo-ria. 6 Kao i o'ko drugih partizanskih logora, oko Bribirskog logora ·su se od -sa:mog nje,govog o·snivanja .poCele okupljati Zene s.terena Bribira i Novog, koje su sakup'lja1e hranu, lijekove, prenosile propagandni materijal i o'l'UZje i uopte pre-dano izv.davale sve zadatke, Sto su ih. 'Partizani pr-ed njih postavlj ali. V eC 1941. .g. istakle su se na tome radu na:roCito: Anica StriZiC-Tus, Anica Dori·C, favica StipeC, Zora KrSul, Kata ·KrSul, ·GuSta 1StaniC, Tekla VeljaCi.C, Mariia i Anica- Frani,CkO'ViC, Beta })ZmoSun((, Ani·ca TookoviC, Mariia To-nkovit, Geno-veva TomiC, Mariia Stam.iC, Ani-ca i Dragica JurCiC, Marija Kleko.viC i dr. VeC su se tada uldjuCile u rad omladinke i dj·evo_ik-e, 'koje su kasnije 'll radu sa Zena;ma .stekle z~l!sluge - Nada Ton-koviC, Anka SkoCiliC-BroziCeviC Rikica i Nada Antoni(: {poginula 1942. g.). PoCetkom 1942. ove su Zene predstavljale jezgro ta-da osnovane or.ganiza·cije AF:Z: . U No.vom. su aktivno radile i Anka KriSkoviC, Paulina Jeraj, Kata·rina KriSkoviC, Mica SokoliC i · druge. U lo.g-oru- na Bitor.a_ju nalazc se konoem 1•941. g. Zdenka PetroviC-F·ekeZa i Anica StriZit-Tus. 7 Osnivanj-em partizanskog lo,gma na Bitoraju, di.~u --se Zene FuZina, LiCa, Vrata i arstalih okolnih sela. One poma-Zu logo-r sa hranom, orru.Zjem i odijelom. U FuZinama je jedna -od naiaktivnijih Zena Zo-ra Gloc Jula, koja -sa Da-rinkom PuSkari.C ujedno vrSi i kmirsku sluZbu s ostalim miestima i logo-rima. lsti-Cu. se takoder Na,roodni hero-i lvanka Trohar, Olga. Svob, ·Borka KauzLariC. Jelena Krufner, Vida KauzlariC, IKarlina MihaljeviC, BoZa KuCan, Ba-ra Grenko., Jelkru TrOha.r, Neva Stanfelj, Danica RadetiCGolik, Josipa TOIJna·c, Dana 1BlaZeviC, Ana KauzlariC, Bo-Ska: Mance, Milica Svob, Julk:.a KoieliCki, Danica MihaljeviC, koja je poginula na radu -sa Zenama, i druge. U -selu Brdu rade Antonija Vidas, Anto-nija _VI'banc i -o,stale. Za isti lo-gor brinu se i Zene Vrata, me,du kojima se svojom aktivnoSCu posebno istiCe Pavica Slivka. Aktivno rade i .Zene Belog sela, Slavice, Brestove :D-rage i ·-o·stalih sela. U LiCu medu p-rvim Zenama •rade: Ivka Mm~gon, Julka 'Sta-rCeviC, Marija Maras. Katica Rado-SeviCMatkoviC i dru_g-e. U selu Bano-vina naroCi-to se svojim radom istiCu .Kata. PavliC i Filipina GaSparevit. U PimviStu medu na faktivni je Zene spadaju Mara StarCeviC BlaZeva, Mariia TomiC '2utka, Beba GaSipareviC. a: u Potkorbiljafuu Mari_ia RadoSeviC MilCeva, MiCica RadoS·evi,C i druge. Sve ove Zen-e vezale su oko sebe Siroki kru,g Zena, koie su im u svako doba pama.gale na osvim zada·cima. 8 Isto su takO' i oko ledeniCkih ,partizana Zene Lc-denica i Krmpo-ta razvile naj-poZ·rtvovniju djelat· no.st. 1941. .g. one ,su vet vrlo aktiV'llo radile i 'bile pro,gonjene od Talijana. Med'll njima i·stiCu se: Ana Mata-ija, Ana UremoviC Razmina, Ana Smo.JCiCBalen, IDan-i.ca Mataija iz Breza·, Danica Mataija GrSina, Danica P_a.den iz BuliCa, Jelka Mataija iz Matija ID·rage, Anka Mataija-KrmpotiC, Zora Mataij.a, te iz Krmpota Marija PaveliC, Tera Paveli.C, Ana PaveliC ValaSica, Katica Ba'len, Milka Pavli-~ Cevil:, Matiia PaveliC Stara, 'Zorka ·Pavli-CeviC Ko~ madina i dr. Teren Ledenica, Krmpota i- Zagona bio je za sve vrijen;te rata jedini sl·obodni teritorij u Hrv. P.rimooju. MuSkarci ISU svi 'hili u NOV, a Zene su se, p&red brige za_ prehranu i Zivot _ svoje dje-ce, lbri- Nada_ Antoni'C nulc i za partizanske jedinice na njihovom terenu za b?.lnice, dj.cCje d01move, razne kurseve, koji s~ na nJihovom ter-enu '0-dr-Zavani i kod svega toga .pokazale veliku poiZrtvovno-st i samop-rijegor. 9 DreZnica je prva ()Slobodena oPCina sa oko- .50 sela i zaselaka u Gorskom Kotaru (oslobodena 9. ~-. 1941.); . Ci_nila je tt:·ritorij.alnu cjelinu s j-ednim dtJ'elom bnnJskog kotara i smatrana je ZariStem ~st~n~a ono~a kra_ia. Sve Primorsko-goranske vo_ine Jedmtce prosle su- ne'broj·eno puta kroz DreZni.ou. :Tu su ?~li Stabovi. ve-Cih vojnih formacija, poj.edini pa·rh.Jskt forrumt, pa u -dva nav·rata i Glavni Stab Hrvat-ske. Odatle se iSlo na sv-e veCe akcije, a posliie akcija. _je vojska dolazila na odmor. U Dr-eZnici su lbile bolnice·, ma-gazini i zemunice, intendantura i t. d. Sve j-e to zahtijevalo veliko zalaganje odstrane naroda. V eliki dio svega rada nose Zene ovoga kraja. Prij-e ·oslob-odenja DreZni·ce - dok su joS pOsto_jali partiz.anski lo,gori - rade aktivno: Simi-c<i Trbovit, Danica RaduloviC, Zorka RaduloviC, Milija ZrniC, te o-mladinkc - Danica VukeliC, Zivka lvoS-eviC i mnoge druge. U st"Udenom 1'941. dola:zi u DreZniCki partizanski logor Vera Hynkova i poCinje -rad sa ,zenama. U pro-sincu 1941. i ,po.Cetkom 1942. dolazi u D-reZnicu Zdenka PetroviC-f.eke~Za, Cica DraJkulit-M.atiC, Mira Ban Raduna, Ana Kon_ioviC i Ma:rija Joidan Seka. VeC u prolj:ete 1942. moZe se reCi, da je gotovo i posljednja Z-ena DreZnice, Jasenka, Musulinsko,g Patoka i ostalih okolnih sela uklj"UCena u organizaciji AFZ. POk·ret Zena Go-r,sko.g Kotara, masov~n je i p-ro"Zet bratstvom i jedinstvom hrvatskog i srpskog naroda. 10 Narrodni heroj Ivo MarinkoviC Slavko. . 61 �Dokument 41 IZ IZVJEiiiTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH KARLOVAC CENTRALNOM KOMITETU KPH OD 19. PROSINCA 1941. GODINE 0 FORMIRANJU INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA KORDUN' OKRUZNI 'IWMITET KPH Karlovac Centralnom Romitetu RPH Zagreb tora na Vi_s, •Partija or:gamzua o.tpor i pripremc za borbu prohv okupatora. U lipnju 1'941. formira se odbw AFZ u KomiZi, koji saCin_javaju Kaiica Resku.SiC-B-asetina, Vinka Marinkovit, Bartula Felanda i Fanica MarinkO'ViC; .zatim se formiraju odbori 'll PodSpilju na Celru s Ninom i · Dobrilom BorCiC, a malo kasnije i na Visu na -Celu s lnom Radi.SiC. Zadatak je ovih -odbora bio da o~~pljaju ok? sebe. s.ve veCi. bmj Zena i da sa'kupljaJu hranu 1 ostah ma-terijal za partizane. 17. X. 1941. z.apalj'ena je tvo.rnka sardina u KormiZi. Glavnu. ul~·gu u t?j akcij~ odigrala Je Jerka Fiamengo, koJa JC kasnqe po.gmula u .partizanima i Katica BjaZeviC. 27. XII. 19-41. organizirane ·su demonstracije pred ?PCinom u KomiZi za poviSicu hrane, koja se pretvonla. u demonst-racije protiv Tali jana rata i faSizma. :Zenama iz tvo-rnice, koje su ,po\•ele 'akciju, pridr-uZile su sc i o-stale ·Zene iz mjesta, tako da je u ~emonstraci_iama sudjelovalo- 250-300 Zena. Akcijom Je rukovo-d1la Ba'ftula Fela.rnda, koja je poSla i u talijans-ki :komesarijat -s traZenjem da se rudovolji zahtj.evima: demonstranata. Nakon ovih demonstracija bile su odvedene u internaciju u ltaliju Baftula Felanda, Ursina BoZiC i Nina Kirinjina a ·Kartica ReskuSiC, Marija ZuaniC i Jerka Fialnengo povukle su s·e u ilegalnost. 1942. otiSle su sa: joS Cetiri Zene iz OkljuCna u partizane. , U kotarru· Vis u toku 1941. i 1942. g. mnoge Ze·ne poona-Zu NOP. Medu njima istiCu -se: Vinka Mladineo., Vinka VidoviC iz KomiZe, Dobra BarZiC i Marija BradanoviC iz Zu.Ze.ca, Antica lvCeviC i Dohrila RepaniC iz Pod.Spilja, Frana. VojkoviC iz Plisko.polj-e sela, .Jakuhina Ivulit i Adri_jana LinCir iz- Visa i Katica RadiSiC iz Pods.troZja . . . . Zene: S radom medu Zenama je sliCno kao s·a radom medu omladi·nom. U nekim kotar:evima s·e rad s njimi lijepo razvija, a u ne'kim nij-e 'ni zapo.Cet.2 Taj Cemo nedostata'k ukloniti u- najkraCe vrijeme. Na sj-ednici OK je odluCello, da s·e formira Inicijativni odbor antifaSistiCko·g pokreta Ze!la za Kordun, i to je· uCi•nj-eno- ...3 Dokument 43 IZ IZVJE§TAJA OKRUzNOG KOMITETA I(PH ZA BANIJU OD 20. PROSINCA 1941. »Zhomik«, Tom V. dok. 72 knj. 2 str. 196. Vet:. .u prvim danima rustanka 1941. g., u,po-redo sa f-ormiranjem prvih partizanskih odreda, za.po·Ceo je i •rad •sa Zenama na Kordunu. Rad je organizirala na tcri-toriju Kor.duna Jela P·redoviC, Clan CK KPH. AntifaSiStiCki front Zena najbrZc se razvijao- u kot.arevima Vrginmost, Veli-un, ru i·ednom dijelu kotara VojniC i u nekim selima kotara Slunj. U pojedinim kota·revima :radile su: Anka Vuj-CiC i Smilja L>ojtmovu: u kotaru Veljun; S·Jka KrajaCiC i Mica MilaSinCiC u kotaru Slunj; Maca Maj.storoviC u kotaru Vo jiliC; Dragica Bulat (poginula za v-rijeme proljetnje of-enzive 1942. g. u borbi sa ustaSama u Petrovoi Gori), Nada OrdCanin, Ljuba BrkoviC, Anka BuL<i.t i ]elena Aralica u kotaru Vrginmost. U 1'941. g. formirani su vet mnogi seoski odborri AFZ, najvi~e na teritoriju gdje su hili paTtizamski odredi. Tako su odbori postojali u selima: Pecka, Perna, Crni P.otok, MaliCka, Blatu.Sa, SjeniCak, Kirin, OstroZin, Katinovac, Slavsko -Polje, Crevarska Strana, Tu~iloviC, Brezova Glava, KneZeviC Rosa, Podgorje, Skrad, Kosijersko Selo, Crna Lokva, Selakova Poljana, VuCkovit:.i, Siroka Rijeka, BuriCi, Svinjarica {sada Parrtizansko ':ZariSte), Trupinja-k, Perjasica, Poloj, Sv·oiiC, Kesteno.va Gora, Grobnik, CvijanoviC Brdo, Slivnjak, Dunjak, KlokoC, MraCaj, RajiC Brdo, P.erjasiCki ToCak, Catrnja, Crkvin.a, Suhodol, VojnoviC brdo i dr. 1 2 Mnoge hne, .Clanice tih seoskih -odboca, isticale su ·se svojom pC>.ZrtvovnoSCu, te su tokom 1942. i 1943. g. u.Sle u. kotarske o-dbor·e AF2 i u OhuZni odb'lr, kao: Ljuba Ulemek, Dragica Karan, Mila VuCkovit-Po.JoviC, 'Cana Bo,gdanoviC, RuZica SekuliC, Mileva BoZiC, B·arra Pauli(;, Milica GrgiC-KatiC, Milosav.a Lavrnja-Vezmar, Ma.rica Kati.C, Mileva: Zec, Lju'ha FuStar, Borka PopoviC-Miri-C, Mc,ua DObriC, Danica BuLat-PavloviC, Anica Ma·rtin-oviC, Danica. RadanoviC, Jelica StanojeviC, Milica CareviC, Ma·rija Kli,pa flida~ Dragica Novosel, Mara VinovrSki, Dragica fiuraSeviC, Reza Po.dvorac-Hari.S, Ma·rija_ VasiCTomiC, Milica LonCaT, Tonka JuriSiC i dru,ge. Nadalje •SU se isticali radom: Stan.a BakiS, Ru!a BaraC-DakiC, Milka MaliC, Mileva Pe-riC-Leca, Anka CvetiCanin, Draginja Supica·, Mara MitraSinovil: i druge. U .studenom 1941. g. formiran je Inicij.ativni odbor A'FZ za k-otat" VojniC. Najistaknutije Clarnice tog odbora j·esu: Dr.ag·a BakiS, Ma·rija PeriC, Desa Karas i Maca MajstoroviC. 3 Do prosinca 1.941. g. po-stoji Inicijativni odbor 1 AF.Z, koji j-e ohuhvat:.ao teritorij o·kruga Karlovac i Bani_ie,_ a 10. XII. 1941., nakon Jo,rmiranja ·OK KPH za iBaniju, osnovan je u .gelu VuCkoviCi u Petrovoj Gori Tnicijativni od:b-or AFZ .samo za okrug Karlovac, u koji su uSle: .lela PredoviC, Anka VujCiC, Anka Bulat, Mica MilaSinCiC i Maca MajstoroviC. Dokument 42 IZ IZVJEsTAJA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 20. XII. GODINE CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 SITUACIJI NA TERENU I RADU PARTIJSKE ORGANIZACIJE 20. XII. 1941. Dragi drugovi! Koristimo priliku da uspostavimo stalnu • vezu s varna. Nairne, donosilac ovoga pisma j-e u vezi .sa drugom Mrkim, koji se s·ada nalwzi kod nas. JoS; je samo p:otrebna va.Sa s-aglasnost. PGCetkom deeembra smo vam j a·vili o formiranju OkruZnoig komiteta Banija1 od kotar-eva-: P.etrinja, Gradac,2 Dvor i Cazin, a po vaS·em na:red·enju koje nam je prenio k<>mandant Kordnna i Banije drug M. U istom pismu smo prerdloZili da se kotwr Kostajnica pripoji ist·om OK radi svoje· pripadnosti iatom. Dr.Zimo da ste pomenuto pismo dobHi, pa vas molimo · za odobrenj e i potvrdu po prednjem. ... NOO im-amo u svim· s·e1im·a .srps!kih kotara Petrinja i Dvor. Upravo je pri zavrS·etku priprema kotarskih Iwnferencija NOO k<>tara GradM i Petrinj a. Prod·iranju u hr: vatska ·&e'la ,posveCuj·emo v·eli!ku parznJu i pri tome smo imali teilkih partijskih zrtava. Za sada imamo NOO u jedn,om hrvatskom selu, ·a u dv_a dru.ga: je u pripremi. Ve.cina ·o-dbO'ra j e birana pred seoskim sku·p-om, ali ih ima i takovih koji .su radi tevora neprijatelja birani u m-amjem ·op-segu. NOD dali su partizanima mnogo hrane, odjeCe i novca. U p·oj-edinim s-elima organizirani su O'dbori AFi'\. 3 SKOJ ima maso·vnu bazu, ali ga JOS nismo prarvilno oformHi. Re·grutovanje partiza·na se sada Vr.Si iz redova ,SKOJ-a. 4 Izvje·Stade Cemo ·~lati rednvno po- .svakoj ve·zi. 1 U ·studenO'm 1941. g. formira se prvi OIK KPH z.a Baniju. v.ac: Su.Snja;r, Grab~va:c, iBalinac, Gornje .8-el~Ste, Ma.1,ske Pol.Jane, MaJskr ')}rtnik, Ravno RMCe VlahoV:i~i, Bojn_a, ·~o.zap-erovi~a i Bijele Vode, naJistak~~tiJe ak.hvt·sbkmJ.e su _1\;Iua -Bjelaj.~c, 'DuSanka: Boztc, Dragrca BunCrC, MilJa Novakont .Eva PetrovitTodowviC, Vukica Mudrini.C i Mira 'MitiC a u kQstajniCkom kotaru u selima Utolice, Rau;ovac !Papiti1 JasenovCani, Sa.S, KostreSi, Veliko i Mal~· !KrrCevo, D-onji Kukuruzari, Komogovina i MeCenCani isti~u. ~e Mi~1a B?li~niC, Ana Sl!Znje:it-;Stupar, Anka VoJlllc-SlaVtc, LJUbica Mar-kovtt, L1ub1ca RatkoviC- PopoviC, Vukosava SimiC i Katarimi. LukiC 4 S omladinom rade: Mira MitiC, V er~ Cvet:ko-vit i Dara Janekovit:.-Ska.rit. · Smrt fasizmu - SJ.oboda narodu! Drugars'ki poZidrav OKRUZNI KOMITET BANIJA 1941. GOD. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 DEMONSTRACIJAMA NA VISU I BRAtU' ... Demonstradje_ radi kruha bile su u KomiZi ·na otoku Visu, u ,Sutivanu i Supetru na BraCu.. NaroCiti uspjeh bio j.e u Komizr;~ gdj.e se demonstracija pretvorirla u politi.Cku. Mnogo je bilo uhapsenih, a neke uhapsene odveli su u Split ... »Zbo-rnik«, Tom V. knj. 2. dok. 78. str. 218. U mjestu KomiZi, na otoku Visru, :postoje revolucionarne tradicij·e jo.S od ,prije rata. Tako je vet:. 1935. g. narod, par dail.a prije petomajskih 1 2 izbora, iziSao na ulice s parolama ,)'Zivio borbeni front radnika i .selj.aka ,protiv faSizma.((· U tim su ·demonstraci iama masov;no uCestvovale i Zene, naroCito_ ra~nic-e iz tvornica sardina. Dolas:kom okupi~ 2 U to vrijem~ na~iva~ se tako ·kotar Glina po selru Gr-ada•c, 'Ll koJem Je b10 -kotarski ·centar. 3 Po.d kra.i 1941. ,g. fonnirani su odbo-ri i aktivi Zena u mnogim mjestima i selima Banijc. Na dvor·skom kotaru u selima Stupnice, Trgovl Gage Uobre~in;, Br·dani, GlaviCani, Ljubina, .SoC~nica, Komo:. r!l tsbc": se r~~om: ~ilka VrandeviC, Anddka JanC, J ~nJa Jane, DragLca Ke~pCija, Ana Kosi<:, Anda Be.gov1C i Janja Milinkovit:.. U glinskom kotaru u seli~<;t .Trnov:ac, B'restik, Brubanj, KlaSlllit, Buzeta, Vehh -1 Mall 'Gradac. Dragotina, Daibrina, Dreno- I 62 63 �'.' / Dokument 45 (neprjjateljski) POTVRDE KOMANDE II. PAR'fiZANSKOG BATALJONA KORDUNA I BANIJE SMRTOVNA POPRATNICA INSTITUTA ZA SUDSKU .MEDICINU I KRIMINALI- ANTIF AsiSTicKOM ODBORU zEN A ZA RAJIC-BRDO 0 PRIMITKU STVARI STIKU U ZAGREBU OD 27. XII. 1941. 0 SMRTI ZDENKE BAKOVIc POSLANIH ZA BORCE OD 22. XII. 1941.1 KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NARODNO-OSLOBODILACKJOG POKRETA KORDUNA I BANIJE IC:omesarij.at Br. 4, 22. XII. 1941. POTVRDA ~dWo ~ojom se potvrduje prijem 10 peskira, 5 plahta, 5 pari carapa, koji anti-faSistiCki odbor Zena iz RajiC Erda. Sm,rt faSizmu - slobo·d•a narodu! je doprinos KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NAC. O.SLOBODILAcKOG POKRETA KORDUNA I BAN!JE J(omesarijat POTVRDA Kojom se p.otvrduje, cta· je antifaiNstiCki odhor2 iz se'la Suhodol, predao ovom s·arijatu slede·Ce· pril:og.e, za narodnu vojsiku: 1. ro plahta 2. 9 peskira 3. 1'0 pari carapa. PolitiCki kornesa1· 18-XII-1941. kame~ DmitroviC KOMANDA II. PARTIZANSKOG BATALJONA NAC. OSLOBODILAcKOG POKRETA KORDUNA I BAN!JE Komesarij-a~ POTVRDA Kojom se potvrduje, da. je antifaS~stiCki odbor iz sela Grobnik predao ovom· Komes·arijatu ·sledeC.e priloge, za naro.dnu vojsku. 1. Cetiri peSkira 2. jedan metar platna 3. sedam pari Car:apa 4. tri plahte. PolitiCki komesar 23-XII-1941. DmitroviC 1 Originali ovih doktlmenata nalaze se u a'f- hivu CK 'SKH. 2 Od prvih dana ustanka sakupljale su Zen: kordunskih -sela hranu, od,ietu, 01buCu i sanitdskt. materi jal za partizane, a osim toga wSile su kunrsku i ohavj eS-ta jnu slwZbu: . . . .. Medu ·Zenama kuririma bHe .su: Julka iBo.smC tz k&ta.ra Slunj, !kurir za odred u Pet'I'-ovoj Gori, Anka Skorupan-Dragni.C iz PlaSkog, kurir izmedu Gl~v­ nog Staba Hrvatske i CK KPH u Zagrebu, Dantca 1 64 Latas ku:rir iz Pla.Sko1g, Ma'I'ija Latas, kurir izmedu GSH 'i Zagreba, Milka Kne-ZeviC iz Jablanice {ko.tar . . . · . · G ·b ., Sluni) i druge. U obavjeStajno.i ..slu-2!bi radtle su: D?-mca a, rt\;" iz Slavsko.g polja, Mil{llsava Lavrn1a. tz Graboyca, , Ivank<i Mash!Sa-Gr_ubor iz Ra.Stela, Stlva Klokoc-ovnik, uCitel jica u oBrestu, Dan~ca Miori:C: iz Dufbra'Ya. Mara ·Mika.SinoviC iz 'GQrn]e Dulbrave. Dr-agr<:a -Ambrio'ViC-VuleviC iz Turnja, Jelica · i Ma~a Vorkapil: i Milka Bo.gdanO~iC iz VorkapiC sela I. druge 5 Zene H1·vatske u NOB �Dokument 46 ZAPISNIK INSTITUTA ZA SUDSKU MEDICINU I KRIMINALISTIIW OD 27. XII. 1941. 0 NASILNOJ SMRTI ZDENKE'BAKOVIc Kzp. 5864/1941. Zapisn.ik od 27. prosinca 1941. nacinj·en u ime Sudherwg Stoia u Zagrebu PREDMET: • Sudheno liecnicka razudba tru1Jla pok. B a k o vic Z den k e, 1 24 godina ~tare, rkt. kuCanice, neudate-, rudene Uguna (Bolivija) Ju:Zna Amerika, nastanjene u GunduliCevoj uUci 51/II. izviSena u prosekturi Za·voda za s·udhenu medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, na .Salati. · SUDJELUJU: Sudac iztrazitelj: g. Am<tn Perov•oda: Antornic Franjo Stalni s-udheno-UeCniCki vjeStaci: Asistent: Dr. ZVlonimir· KuSeviC Asistent; Dr. Alozije Maly hladno i mimo, fe nisu odale ni jedno-g o-d drugova, koji ·&u dolazili u trafiku i prema njihovom d'l"Zanju osjetili, da se neSto do-godilo·. Iz nalaza obdukcije Zdenke B·akovi-C vidi se, da su je ustaSe 'rbatinali i muCili i da je umrla zbo.g pada sa treCeg kata ustaSkog redarstva u Zagrebu 'u Zvonimirovoj ulici 2. Nije utvr-deno, da li j'll je det-ektiv silorm bacio, ili je _zbog muka i nj·e:govo,g na,srtanja skoCila kroz prozor. U 1941. ,g. •PaTtij.a j'e imala u Zagrebu, oshn trafi-ke u Ni·koliCevoj uli-ci 7, -Citav niz mjesta jav;ki, na ikoje su se javJiali kuriri dolazeCi u Zagreb sa terena ili iz partizans·kih jedinica; Javke i punkt-ovi, koji su se u 1941. g. najvi&e koristili hili sU: .· Po·stola"Tska radi-onica, Petrinjska 22, I;...onCarija .Slavice Fijan, Heinzelova 2, l:VoCarna Matije Bi~jaka u Gajevoj ulici, - Mljekarstvo u 'BuliCevoj 14 Marij-c i Josipa Kos, Stan Stefice Crnoj.eva.c, T·ratinska 14. Mlj-ekarstvo Katice K'fnjaiC-'BarbaliC na lliCko'm tr.gu i mno-gi drugi. Vetina od o·vih drugova i drugarica, koji su radili na punkt-ovima, hila j.e uhapSeria, i mnogi su poginuli u logorima i zatvo·rima. Zdenka Bakovi(: Pe>cetak u 9,20 sati do pO'dne. Dokument 47 · Sudski svjedo.ci daju sveCano obeC.anje u smislu § 73. kp. a vjeStaci - zapris1e,gnuti u -smi.slu § 187. kp. - op·o.menuti na svetost pris.eg-e koju su polo·Zili. Radi obseZnosti i komplicirane naravi sluCaja p•otrebna su dva lieCniC.ka vje·Staka, jer bez struCne asiste·ncije tnCan pregled nij-e moguC. Nakon Sto je ustanovljen identitet lje.S-ine po podpis·anim svfedocima · predaje- se ista obojici vjeSta'ka na paranj-e- koji daju u zapisnik svo·j sJi.ede-Ci na1az. BiUn Ante, v. r. Brajkovi.C P.ero, v. r. Broj: 1599/41. Broj sekcionog protokola 2286/444-1941. Razudbeni nalaz Uzrok smrti Prelom kostiju lubanje time skopC~no razmekSanje mozga. M n i.en j e. B a k o viC Z den k a, 24 go dine stara, umrla je nasi,Inom smrC.u us-led pada iz ve\like vi,sine na lice i time zad·obivenim mnogobrojnim pr·elomima lubanjskih kostiju i posUediCnim omekSanj em mozga. N adalje su razudbom trupla us-tanovljeni obseZni podljevi krvi na obim stegnima i debelom me'•SU zadobiveni udaranjem tup'im- pred-metom. P. P. DovrSeno J. Zdenka i Naro.dni heroj Rajk.a BakoviC imale su u NikoliCevoj ulici broj 7,_ tmfiku, u koj_oj je Partija imala svo-ju najvaZniju javku za V'ezu 1 preba.civanje iPropagandnog materijala za provinciju. U toku ·Citave 1941. g. ta se javka umogo upotrebljavala i o-dliOno je radila, zbo.g zalaganja sesbra \<..' I i' 66 BakoviC, sve do ;pro-vale ·2·0. XII. 1941. kada su Zd-enka i Rajka Bakovi.C uhapSene po ustaSkom redarstvu. N akon hapS en j a ustaSe ·su Z.denku i Rajkru Bako~ viC vodili natrag ·u trafiku i postavili za-sj-edu. Usprkos muCenja po--noCi, one su se u tra-fici ddale vrlo (n~pr:ijateljski) IZ ZAPISNIKA 0 SASLUSANJU KARLA MARTINA OD 29. PROSINCA 1941. 0 BORBAMA USTAsA PROTIV PARTIZANA NA PLANINI PSUNJ' NEZAVISNA DRZAVA HRVATSKA MINISTARSTVO HRV. DOMOBRANSTVA U Zagrebu dne 22-XII-1941. Predmet: Zapisnik sasluSanja Martin Karla. Glavni stoZer Ocev. Br. 7096/taj. Tajno ZapO'Vjednictvu II. Domobranskog Shora U prilogu dostavlja se ·zapisnik sas1uSanja nadl·ovca baruna Pester,sa, Martiu Karla iz OkuCana, s molbom na znanje i dalji rad. ProCelnik, gl. st. pukovnik: P. n. Glavara, (VeriC) Zapisnik P. p. . .. U OkuCanima mi j.e usta-Ski zapovjednik imenom Mh~o-, a prezim•e mu ne znam samo znam da je trgovac pripovijedao, da su oruZnici prihvatili bo-rbu sa komu·ni,stirna.2 Oru·Zni,ka j.e bilo 1'2 svi iz OkuC.ana. OruZnicima je uspj.eln da komuniste poti-snu, te su u potjeri- nai·Sli na tragove krvi. U .Sumi u Jednoj Spilji nai-Sli su na uredaj ikoji s·e Ba-stojao od jednog kru.g·ova1nog prijem-n-ik.a i pisaCe.g stroja, te nekih spisa koje sru oru.Znici rzap.Ji.jenili. M~dutim Cuo- sam da je nad·eno i j-edno pismo koje je pi.sala na stro.ju Nada DragosavljeviC, kCerlka bivSeg opCinskog na,Ce1nika iz OkuCama. U to-m pismu pisala je svojoj rn-ateri, da joj p·oSaJje zim.ski veS i haljine, da j.e veC sva zam,a.zana i da p..e·ma veC Sta 'Za obuCi, da se nalazi u Psunju. u logoru i da su_ imali veC priJe par .dana bitku sa oruZnidma i vojskom. U toj borbi da su izgu:bili -3 mrtva i 2 te1Siko ranj-ena, da je to dij.e1om· vee osveCeno, je·r da su ·veC pale 2 Zrtve iz Psunja koje j,e osudia s~elski sud a dru:ge da ce jo-8 za par dana pohvatati. Zwkljuceno i p<Jtpisano Predamnom Ing. Gustav Stlglmayer, v. r. N "da ToHc, v. r. Zapi-s-niCar Martin Karlo, v. r. >67 �1 »Zbornik«, Torn V., knj ..2., dok. 153, str.aona 425-426. 2 Akcije je izv·rSila Psunj·ska ,partizanska grupa, u kojoj je hila Nada Dra,gosavljevi.C iz Okrul:ana, bora·c i politiCki radnik, koja je odmah nakon ok'llpacije sud jelovala u mnogim diverzantskim akcijama i hila jedna od prvih Zena-boraca u Slavoniji. Ona je .prvi organizator Zena oko P5un_ia, taka da veC koncem 1'941. postoje odbori AFZ u Boharama, Rogoljima, Roguljima, LjeStanima, Skenderovc:ima, Sirincima i drugim selima. Preds_i.edni-ca adbora AFZ u Bobarama :hila i·e Mara VuCkoviC.- Sa Nad6m Dragosavljevil: na terenu kotar,a Okul:ani radile su Maja Jankcz-Komar, Lj-uhica Orohalbil: i Jela Marindolac, koje su organizirale ilegalni rad medu Zenama. Nada Dragosavljevil: odrZava vezu ·s Novom Gradi~kom i s Centralnim komitetom u Za,grebu. Vezu s Novom Gradi.Skom odrZava i Mira Canak iz Trnave. UoCi go·di.Snjice Oktobarske revolucije grupa ·skojevaca, u ko_ioj 5'll bile i Nada Dragosavl_i-eviC i Ljubica Orobabil:, prcsjekla ie telefons'ke Zice na cesti OkuCani-Bos. Gradi.Ska. Nada Dr.agosavljevif: Dokument 48 (neprijateljski) UPUTNICA DRzAVNE BOLNICE SVETI DUH U ZAGREBU ZA MRTVO TIJELO RAJKE BAKOVIc PATOLOsKO- ANATOMSKOM INSTITUTU OD 29. XII. 1941.' 1 'Iz ove bolniCke pnJave vidi se, da je Na-rodni heroj Rajka Bakovi,(: stUdentica, nakon teSkog muCenj.a, 'batimi.nja i palellja no,gu rna ustaSkom redaifstvu u Z~grebu, prenesena u _bolnicu na sv. Du'hu, gdje je umrla zbog tdkilh kontuzija na ru:kama i nogama. 68 IJJOG!IAFI]A NARODNOG HERO/A RAJKE BAKOVIC Rajka Bakovi.(; je rod.ena 1920 . .g. u Orunt (Bolivija - JuZna Amerika) od roditelja iseljenika s otoka Brala. Ci}ela joj s.e poradica vmtila 1'921. g. u domovinu i stalno se rn.astani u Zagre:bu. 'Tu Rajka zaw-Java osnovnu Skolu i gimnaziju. /aka su teSke materijaln-e prilike zadesile porodicu nakon oCev.e smrti, ona 1939. g. nastavlja stu.dij na filozofskom fakultetm Rajka je bila bistra i nadarena djevojka i pokazivala mnogo v,olje za u.Cenje. Da bi joj ·u tome pomogla, njezina seStra Zdmka poCinje u to Vrijeme voditi trafiku i time joj omoguCuj'e nastavak studija. .Vef: u sr:e-dnjoj Skoli Rajka se- .po~zuje s naprednim pokretam sredJnjoSkolske i studentske omladine. Za wijem.e Skolskih {lraznika, koje je provodila n:a otoktc BraCu, Zivo ie u/:estvovala u politiCham r.adu tamo'Snje omladit~e. Po prirodi osjetljiva i temperamentna, oduSevljava se za pokr,et i sve aktivnije sudj.elu-je rli njemu. Na fakultetu rn,jezina veza s ,Pokretmn postaje jo-$ l:vrSf:a. U njihovu s,e stcmu, u G-u.nduliC,evoj ulici broj 51, -o¢rZavaju politilki sastan.ci, dok se u padrumu kuCe nalazilo skladiSte izdanja knjiZare »K~~lturwt i raznog partijslwg maf,erijala. Ali Rajkin se rad >Uglavnom odvijao izvan. ./mCe - na pnedavanjima, ,omla.dinskim priredba.ma i izletima, pa .u studmtskom udruZenju 'KUSP (kasnije ))Svjetlost~<) i Zenskom pokret~t. 'Ul:estvovala je I'll svim akcijama na fakultetu 1940. i 1941. g. Po prirodi uvijek vesela, otvorena i pristupal:na, uiivala j.e simpatij,e i povjer.enje svojih drugariat i drugova i imala mn,ogo uspjeha 1t agitaciOtnom rodu. S vremen-Oflll st~ joj povjeravani sv,e ozbiljrniji i teZi zadaci. Na svallom poslu pokazala se sp.osobna, smjela i ,energiCna. 1941. g. postaje Clan SKOJ-a. 7rafika u NikoliCevoj ulici 7, <tt Zagre.bu, koju j.e Rajka vo.dila zaj.edno sa svojom s,estrom Zdenkom i bratom Mlade-nom hila je sastajaliSte komunista i napr,ednih ,drugpva. U njoj su se ostavljale poruke, pisma, paketi i dogovarali sastanci. S wemen-om je frostala 1najvaZnija javka Partije za vent s provincijom, i ~JJ tolnt Citav,e 1941 . .g. bila sredi:Ste za preb.acivanje propagandnog i .drugog materijala u pokrajinu. D nju sw zalazili i njemaC,ki oficiri, -ali s.estr,e Bakovi,C su radile opre;mo, tak.o da im ie prisufmo.st neprij,atelja .Cesto i olakSa:vala rad. Dok jt! j.e.dma s.estra posluZivala Nij.f!m.ce i 'T'azgvvarala s ttjima, druga j.e prim.ala -kutire, preuzimala pakele s letcima, oruZjem, municijom i ,drugim mate,riialom. Dne su nabavlj.ale u velikim kaliCinaina materijal za ilegalne Stamparije u Za.grebu i po.krajini, a mala prosWrija iza trafike pretvorena je u skladi$f,e toga ·materijala. Njemal:ki oficiri niS'lt ni slutili, da 11whotic-e Stile brafikzt dd 'ustaSa, koji su mislili, da je Nijemci koriste kao svoju vez.u. U jes,ern 1941. -g. trafika P,ostaje i veza s partizanima. Taj zadatak povjerio joj je Rade K'Jnhr. sekreta:r CK KPH. Partizanski su kuriri r.edovno dolazili, drmosili poSlu i odtnosili .materijal. Nar.odni heroj Rajka BakoviC Rajka je sa sv.ojom sestr.om Zdenkom smjel.o izvrSavala svoj.e zadatke we do noCi od 20121. XII. 1941. g., kada .m ustaS,ki ag-enti provalili u njihov stan u GunduliCevoj ulici, uhapsili obje s-estrre, br.ata Mladena i odnijeli kljuC.e od trafike. Sutradan su ustaSe doveli Zdenku w tra/iku. Dva agenta postavljen,a su joj kao zasjeda. Ona je radila kao da se niSta nije dogodilo, .a .d,.,ugovi, koji su dola.zili Po ,zadatku i vidjeli po njezinu drZanju, ,da t~eSto nije u 11edu, kupovali s,u cigO'JJ'ete, ·dopisnice i drugo i odlazili. U spitt su obavje:Sta:vali ostale, da_ se neSto dogodilo s tmfikom. Isto s.e ponovilo i drugi dan. A.g;enti nisu 1nikoga ulovili. 7.reCeg i .Cetvrtog dana .dovedena je u trafiku Raj.ka. Bila je slmSno izmu/:ena, viSe puta se -onesvijestila, a-li se- .drZ.ala jwnaCki. Uspj,elo joj je .da poSalje kul:i svojima poruku: ))Grozno nas mul:e, ne mogu viSe.« Ali je iz,drZala, nitko '7liie stradao i niSta niie otkriveno. Od 20-29. XII. 1941. g. bila je Rajka zatvorena na ustalkom red«rstvu. Pr-etrpj,ela je -nizjzvjerskija mulenja. Polumrtvw su je donijreli ,u bohzicu na sv. DuhM (-damas bolnica dra Josipa Kaif~Sa) gdje je uska.ro izdahtnula od teSkih ozljeda ·na ru~ kama i nQgarna. Njezinu su sestru Zdenku .ustaSe bati:nali i muCili. Umrla je zbo.g pada sa treC.eg kata ,ustaJ.kog redarstva u Zap-ebu, u Zvornimirovoj ulici 2.. P{)moCu vratara na klinici poradica je pronaJla mrtva tijela Rajk.e i Zdenke. Deset dana n~kon hapSenja, 80. Xll. 1941. g., obje s:u sestre u tajnosti pokopane na novom groblju na Mirogoju. Za v.elike 'ltslatge ,ul:injene Partiji i .za herojsko drZanje prevl neprijateljem . Rajka Bakovi.C je ukazom Pr,ezidijuma Narodne skupStine FNRJ od 27. VII. 1953. g. odlikavanaI Ordenom·Narodnom heroJ·a. 69 �bokument 50 Dokument 4!1 IZ IZVJEsTAJA ANKE BUTORAC CENTRALNOM KOMITETU KPH PODRUcJE OPERACIJA PARTIZANSKIH JEDINICA U HRVATSKOJ OD PROSINCA 1941. 0 STANJU U LOGORIMA' KRAJEM 1941. .Tuzla f 0 0 · 1941 . g. n-a t en't OrtJZ - H>·vats',,e ·dJ'•lov.alo J·e nekoliko l'"'' · .. J,rwfizamskih j-edinica, koje su operiral.e na " K raJem ' !Co podrul(;jima omed.enim na karti av@no. Uhap.S•ena sam lQ. augusta2 u OgrizoviCevoj ulici, Sto vam je i poznato iz Brkinog3 izvje·Staja. Do 18. septentbra smo bili na policiji (n:epresluSani) a zatim navede-nog datuma poslani u Lepo..ilavu, nas 25, gdje sam admah p<> dolasku hila odvojena od drugova s joS jednom ·simpati.zerk.om (stud-enticpm), koja je uhapSena na d·emonstraciji. No, nakon mje•sec dana upornog, ohostranog traZeuja uspostavile smo vezu sa drug,ovima koji su se nalazili u dosta velikoj udaljenosti od nas. Mo-gle smo da ·dobij·e·mo hra;nu od njih i nista viSe. A nakon dva mj•es:eca drugarica je dobila po·sjetu majke, koja je traZila od nj.e, pred straZarima, da se odrekne muZ-a Z£dova i da ne govori samno14, j-er da sam komuni.S'tica. A k m·eni nij·e dola1zio nit1m punih 17 mjes:eci, t. j. sve dokad nisam izaSla. OtpoCele s-mo s radom prosvjoete. Prolazi,le smo ove tem,e: konspiraciju, d·i,sciplinu, drZanj.e· pre-d n.e.prijateljem~, ·o sindikatima, drZa:nje drugo-va na ro.biji, o na•Sem· klasnom moralu, o tro0kizmu i t. d. U samom po·cetku j e bilo· mal<> te,i\ko·, dol< se nismo upoznale· i srtelkle po.vjerenje jeldna: u drugu (o-d ranije se nismo znale). A kasnije je bi1o sve bolje i hoUe. 8. januara je druga.rica pu=Stena na slobodu, a ja sam ostrula 1 mje's-ec ~sam·a; a IZatim sam dobila- Ve·ru Stip.etiC (frankovk!u) sa kO'jom1 s·am provela s~oro tri mj'e·s-e·ca. Nije- bila loSa. Slagale smo se· u bm·bi protiv uprave. No-, uprava je pokuSala 'da je iskO'risti kao konfide·nta protiv mene·, ali j.e bi1·o pr:eka:sno za upravu. Vera s-e- bo~ jala he:z m~e-ne• kretati se medu rnbija,Si.ma i taiko je- hila ovisna o meni. lmajuCi i,skustvo s·a frankovcima i hitJ.erorvcima, u s-3Jml0m; poCe·tku sam joj rekla ova: u inte·re-su naSe·g svakodnevnog Zivota i borbe· 'Za sitne zahtjeve protiv zajednickog neprijatelja tine polouSavaj da m·e i1zazivaS, a ja tebe neCu, budi sigurna (ana je hila pravnica). PO'stupala sam s njom ·Sto- sam bolje umje-la, da joj dokaZem da smo mi ljudi s profinjenim proleterskim o.sjeCajima i Cvr.stim karakterom a ne razbojnici ... I kad su od nje ponovo tra.Zili da me .Spionira i da mi na glas -Cita crkve1no pravo, tad im joe ·ana odgoovorila: »I ako j-e ona radnica i samouka, a k tome i moj neprijatelj, ja j·oj ·Se .divim. Ona j-e· jaCa od mene u svim po.gledima, ja sam nemoCna da ·od n.je bilo .Sto doznam ... « Nakon toga do-hila sam 6 Siseanki (iz Dru.stva za prosvjetu zene) 4 i jednu Dalma- tinku.' Poslj.ednj a i dve od prvih au bile partijke. Drugarice su bile izmedu 17 i 26 go.dina star.e . .Sastav: 4 intelektualke i dvije radnic·e, a sve skupa neizgrad-ene i m·alogradanke. Pristupile smo k kolektivnom zivo-tu i radu. Drugaricama se svidjelo u prvom kolektivu, a frankov~i se i•sto dopa() naS Zivot, i tako j·e i ona produZila davati svu svoju hranu u zajednicu. PoC-el~e sm·o s prosvjetOm gdje mi je mnogo pomogla moja imenjakinja Si,SCanka6 , ali je bilo poteSiko-Ca radi frankovke i tako- smo radile na 8-etnji. U sobi smo, Citale i u.Cile ruski j-ezik. ... Slavile s'ino 1. maj i Cesto .smo imale priredbe. Na.s pjevaCki hor je skoro svaki dan b~o u akciji, a Cim smo zav·oj~val·e silne simpatij-e ... ... Broiazile smo slijed·ece: »Anti- Dlihringa«, »Raz.vitak druStva« od En.ge~sa, i odrZ-avai.e refe-rate i'Z raznih naSih romana (boljih), izuCavale smo ruski i njemaCki jezik, osim toga .smo izvadale razne kulturne prire:d1be. I pored naSe•g do.sta nezg,odnog sastava, kolektiv j,e bio na odgovarajuCoj visini po miS:ljenju i samih dru-gova, koji su imali prilike· da vide naS Zivot i rad. Partijsku liniju smo provadale i orijentiral-e se veCinom· prema vijestima, koje smo tu i tamo d'O-bHe preko koj,e posjete ... 7 ... Dvadeset i ·Os·mo.g istog mjes-eca8 nas Sest starih 9 i srvi drug.ovi (osim petorice) smo -otpra,Ceni u GospiC. Do Zagre·ba slobodni, od Zagreba -svi v-e'zani do GospiCa. Tame smo stigli po v·elilmj kiSi i tako mokri ostali na sudskom dvoriStu, u .kojem• j.e veC bilo oko· .3.000 radnika, seljaka i graaana. Sutradan smo mi Zene bile smj eStene, po na-logu upravnika, u Celiju, bez zraka, vade, zaho.da, a da o hrani i ne govorim. Drugo.vi su ·ostali u dvoriStu. Istu noC su ubili jednog Zelj e.z-niCara oCito da izazovu na·Se drugove, ali nisu u.spjeli. Dru,gi dan po dolasku su o-dmah lVIartina FranekiCa i joS desetoricu d·rugova otp·rem:iH na J adovno.1 {) Ki-o-z par dana su i drugovi bili v•eC u redu za odlazak. No medutim su ih zadrZali i smjestili u sobe. Moral kod svih bio je na odgovaxajuC-oj visini· i nismo s·e dali i1zazivati tima pijanim od krvi banditima u·sprkos prepadima u dva tri sata noCu po sobama (os-obito k<>d zena). P()starat Cu se da nadoknadim .Sto sam za'kasnila. ZdravoH 71 �Krsno ime: _______ ____ ,_c_u _,,_c,;[A.-c --------··-----------Nadimak: Gene- f .oca:~:..Z~~~-..;~~:r4,~~~~---_;----......;...;._------ Sudjeilje I ralia mat~e: Zvanje, zanat i t d.: ~~-·-;tg; ·if:l&.::::!'l ~~~A~jF::J4J~·· • Ojcca: 1 :.... u. V9jni!tvu kod: Praktlka: Mijenjanje oblieja: -------.·- ...... . Nadjevanje krivih imena: .............. . ---· -·--·--· i (. ::~~~~;~~~;::~_t'e~;;,··i·-·:~~~~--~~----~~·----- ~ -~- bW•RiitCC',1 ~':unljtm49tl J ··- -·---·- --·· ---~---- Zloaoaeki jezil<: ·c-····-~·-·····-···· Osohltl znakovi : I fjelesne mane Osobita svojstva: ~·- Policijski karton NaTodnog heroJ·a Anke B u t orac �Magda EoShoviC 1 "Original ovo,g dok. nalazl se u arhivu CK. 2 1'940. g. a NaTodni heroj Rade KonCar-Brko, tada Clan Politbiroa CK KPJ i ®ekretaJr CK KPH, u:hva~en od talijanskih faSista u S.plitu i &trijeljan u Stbemku "22. v. 1942. g. '! DruStvo za prosvjetu Zena postojalo je u Zagrebu od 1937. g., a 1940. i 1?41. g. .Po direktivi Partije proSirilo je svoj ra·d 1 na y~ovm­ cij-ska m_jesta. Tako .su 'bile ·osnovane po~r~zmce: u Sisku, SpEtu, Bjdo.v<tru, ,Karlo_v·cu, '(araz.din'll, .~~:­ trinji i DugO>j Rest. Drustvo .le '!'adtlo na pohh.ckoni .prosvjeCivanju Zena odrZavanjem pr~davanJa, usmenih i zidnih novina, zatim je vodtlQ Taznc akcij.e u horbi pTotiv skupoCe na trZnicama, po duCanima, pred, kinill?a i .t. d,. 1940. i ~941:,g. ~r~d­ sjednica drrustva JC btla Slava Ognzovt-c, tajntCa Sanda SantiC-MatijaSiC, a Clanice odboTa: Vanda N Qvosel Magda BoSkoviC, Magda TOrOk -VerniC, 'OLga MilCinoviC, Hana FaveliC, Ema CekuriC. i Tilda Bogda·nov. Isticale su se Clarnice druStva: Reztka Bermanec, Kata Govo,ruSiC, majka lbraCe KavuriC, Slava OCko, DeSa VerniC, .lela JanCiC, Mira JwriC, Nevenka Te;pavac, Herta Has, Ivica Svarc i druge. Poslije dobska okupato·ra DruStvo joe prestalo s. ra~ dom, inventar je prndan, i novae predan kao ,pnlo.g Zena Namdnoj pomoCi. Po direktivi Partije, preko Vande Novo-sel i Olgc 'Krea·CiC-Koval:iC, naja'ktivnije d!rugari·ce formirale -su manje grope Zena i prodUZile s njima politiCki rad. 5 RuZica MarkotiC, aktivi·stkinja iz Dalmacije. 6 Anica Z.ganec-Brodara·c, aktivistkinja iz Si.ska. 7 JoS od 1940. ,g. kad su u Lepoglavi internirani. komuni·sti iz Zagreba i Dalmacije, Partija je organizirala slanje hxane i posjete tim drugovi- 1927. g. postala j.e Clan Parti;~e. Sada su njezi.ni zadaci SV<!! teZi i sloZeniji. Odlazila je u Liku i na Kor.dun, gdje je rr.adila na osnivanju i uCvrSCenju partijskih mga:niz·acija. Policija j,e proganja, nekoliko jruta ha.psi i protjeruj.e .u P.azariJte i Nevesinje, ali se ana ilegalno maCa u Zagreb. Pre.d policijom se uvijek odliCno drZi, i nikakva mr~C.enja nisu je ·mogla slamiti. Kad je poslj,ednji put izaJla iz zatvora, u kome je prov.ela gotovo gadinu ,dan.a, PMtija je Salj.e u SSSR, gdj.e pohaila Cetvirogo,diSnji komwnisti.Cki uniuerzitet. U domoviwu se vmf:a 1936. g. i opet. kao i mnij,e, radi svim Zarom na izvrSavanju fmrtijs.kih i sindikalnih zadataka. Kao instruktor Centr.alnog komiteta KP Hrvatske rukovodila je velikim Strajkom u tvornici »D. D. Tivar<< u VaraZdinu, koji je trajao Jest tj,edana. Taj je Strajk fw svojoj Sirini i r:ezu'ltatima bio podstrek i putokaz za nov.e Strajkove tekstilnim i dTUgi.m podu.z.eCima u Hrvatskoj, Snbiji i Sloveniji. 9 U Gospi.Cu u ovoi grupi bilo je 6 drugarica iz Lepo.gla:v·e: Anka BU-torac, Maca 9'rZetiC, RuZi~a Marko.tiC, Lju'bica Sagi, BeSka Frnh,~, Ve~a Je~t.C, te studentice iz Zag-reba - Zora Vuctlovskt, Sof1J.a JoviC, Melita PavletiC, Stefica KoSak, A·ndela SraJber i J dka Pa:hl :1o JadoV'llO .i·e ~uma i provali.ja u Vele'bitu neda~ leko Gospi6a, kuda s·u u<StaSe 1941. g. o.dv~l.1 hiljade !judi, Zena i djece, i tu ih zvjerski muC1h, ma.sakriritli i poluZive ba,cali u .iame. n Ovaj izviditai pisala je Narodni heroj Anka Butorac, tada Clan CK KPH u Zagrebu krajoem J?rosinca 1941. 1g. po-sliie bije,ga iz }o.gora »Da~tca<~ u Koprivnici. - Bi j·eg je o·rga~_izirao Pok;~Jtns~t cdbo·r Narodne pomoti preko Ruztce TurkovK, koJa je 2'6. XII. 19-41. g. uz po.moC ,part~.i~ke. o~&"a­ nizaci]e kotarra Koprivnica, uspjela orgamzuah htJeg Anke Butorac i Mace GrZetiC. Te veCeri one s·u, prerna dogovoru, izaSle iz lo.gora i pdbje,gle u obliZnlju Sumicu, gdj.e ih .ie Cekala R~Zica T~~koviC sa SOif~­ rom i ornda su autom krenuh do Knzevaca, a dal]'e vlakom u ZagrBb. Tu su se ishcale na stan~ci Maksimir i tramvajem otiSle u pripremljen ·&tan 'kod Slavice Dijan na Ksaverskoj cesti 60. UstaS.ka potj-era hila je vrlo hitna, ali ih nisu mpjeli uhva•titi, ~~­ kar su u Za,g>rebu, radi 1prekinutih veza, bile pnstiiene ostati skoro _i.oS mjesec dana. KTajem sijeCn.!a 1942. g. organizirano je njihova prebacivarnJe u p.artizane. Na :putu, u Baniji, ubijena je od ustaSa Anka Butorac, a Maca Gr.ZetiC uspijeva stiti n.a oslobodeni t-eritori i u OK KaTlova.c. Kako j,e veC prije .Pomof:u, niekih ibegalnih veza dobilil fmtnicu na trud,e ime, Zeljela je da kao osposobljena bolniC.arka otputuje u Spanjols.ku, g,dje j.e bjesnio gll'ailanski rat, pa da tako pamogne tom narodu. Medutim, na granici prema Italiji prepo:m·ali stD je neki agenti i lthapsili. T ada je ponovo pr,oJla kroz mnoge zatv.or.e i logor.e. Na Partijskoj konteren.ciji 1940. g. Anka Butorac je izabra:na_ .za Clmna Centralnog komiteta KP Rrvatske. lste godir~e uhapsila ju je Maf.ekova policija, zatvorila u Lepoglavu i kasnij,e p:r.edala ustaSama. U z.atvom je ostala dosljedan b.Orac z.a gr.admi:ska prava. Ddriav.ala je marksistiCke kruZo.ke sa zatoCen~cima, te ih povezivala u Cvrst i prisarn kolektiv, ,koji s.e meduso.bno pamagao. Daljnjih mjes.eci wtcde .su je sa g;rwp.om komunista pre.bacili u kaznionu u Gospif:, :wtim u logor u ]aski i najzad u ko.ncentracioni Iogar »Danica<! u K,oprivrnici. U sprkos ustaJkom tennu ona j.e uspjela ,Ja organizira ,u logoru ilegalwu proslavu 1. maja. UstaSe .su svakodnevno .dopnemali .u loiar stotine Ztma s.a sitnom 1djec.om. Tu je bilo lena iz 'l'aznih krajeva zemlje, raznih klasa i razlilit.a obra:zovan;a. PokuSavali su da /_Josiju sjeme mrZrnj.e izmeitw hrvatskih i srpskih Zena, ali je Anka umj:ela njihove ru~mj.ere osuj,etiti. T:r.ebalo j,e tim Zenama, zastraS.enim ~tstaSkim. zvjerstvima, pomoCi da se uz.dignu iznad groznih prizorra u ustaSkom muCiliStu. Anka je u tom uspjela. Znala je priCi Covjeku. razgovar~ti .o nj.egovim brigam.a i utjeSiti ga. BIOGRAFI/A NARODNOG HERO/A ANKE BUTORAC Anka Butorac j.e roilena go.dine 1906. u Danjem PazariStu, kotar Pm·uSiC. Kao mlada dj.e,v.ojlia luvala je stada po liCkim ispaSama, ali je skoro napustila r.oditeljsku .ku.f:u i otiSla u' Zagr.eb. Zaposlila se kao r.a&nica u Dom.aCoj tvornici 't'ublja u KrajiS.koj ulici, te ndto kasni je stupila tzl N ezavisne mdniCke sindikate. N.aiwn nekoliko dana, karla su biiP uspostavl}.ene v.e.z.e za prebacivanje na oslobodeni teritorrij, ana se s joS nekoliko drugova pwbacuje u Samaricu, na podmCje Banijskog partizanskog orlreda. slao njen Zivotnl dmg. 6n je kasni}e ,poglm6o fmd Mftrlridom k,ao pukovnik, politkarnesar interrwcio-:. nalne brigade Spanjolske. rna to preko obi~dji .--!ntern~r~ca. P":~tijsk<l: ~~­ za za Lepoglavu btla Je BoSilJka _EVIc-KraJactcBeb'l. Dolaskdm usta:Sa nastala ~su JO'S v·eCa h<llpSenja i stvarani su novi lo.gori: u. GospiCu, ~e­ restincu, kasnije u Jaski, logor »Damca« u KQprtvnici, Jasenc·v-.:u, St. GradiSki, Loboru. U kolqvozu 1941. g. formiran je u Zagrebu Odbor za pomot logoraSima pod rukovodstvom ~nke. Berus, dana PokrajinSkog odbora Narodne pomoC:t za Hrvatsku. U o·d'bor su uSle: Adela lvankovi,C, Anica Rak.ar-MagaSiC, Stefi-ca Crno.ievac i And.elka ~ni~ar-. SiC-PavliniC. Odbor .ie vodio brigu o mtermramma u logo·rima i o njihovim obiteljima. Svo.iu. ~j-elat~ nost pro.Siriva(} Je okupljaju~i oko .s'ebe ~vehk1 h~oJ obitelji i poznanika intermraca 1 u&plO da. ~~ Salju ·pakete, da piSu, da traZe dozvol~ .za .slanJe 1 interveni=raju preko advokata. Odbor Je mnoge od tih ohitel fi koxistio da internircima nos·e i Salju hranu i {>a:~~te sakupljene preko Narodne .pomoti: Citave 1941. g. OdboT je imao stalne ve.ze 1 slao pak'Cte, ·nova·c i vijesii u sv,e logo-re i 1C~;kO· u rnnogome pomogao podizaRju bor.heno·~. du~a mterniraca. U radu na pomoct lo.go:nm~ btlo JC povezano viSe sto.fi.na ljudi. Medu njirna bio je pret-eZan broj Zena. 8 Odnosi se na 28. srpnja, k<tJda su prebaCeni internirci· iz Le,poglave u Gospi~, a u Zagre_bu. su im prikljuCeni ·studenti, uhapS·em kao komumsh. Rad u tvornici, a i Zivot uopCe; hili su za nju velika Skala. Radef:i u sindikatu nauCila je litati i pisati. Bila je svim sram pred{lffla radu u sindikr.s.tima i napred!w-radniCkom pokretu. U tom radu i vj.eCitoj ~or.bi s klasnim .neprijateljem u,p.oznala je i ·drnga Blagoja Par.oviCa, sekr.etara Sindikata koZaraca, kasnije Clana KP ]ugoslavije, koji je pu- 26. XII. 1941. g. uz pomoC ilegalne partijske organizacije, Anka Butora.c zajedno s Ma.com GrZetiC bj.eZi iz !agora i prebacuje se u okupimni Zag;reb. U jeku o/enziv.e na Baniji, u sijel:nju 1942. g., kada su s·e ustaSe neobavljena posla vraf:ali sa Samaric.e, da bi obraCunali sa selima, koja u fJrvom naletu ,pukim sluC.ajem joS nisu bila !NJpaljena, na teren Banije stigle su tri grU'fre iz.egalnih partijskih radnika iz Zagreba. Meilu njima su se nalazile Anka i M.aca. Mj,esto da si&u s vlaka na stanici Staza, kako je ranije bilo dogovor,eno, ali ko;u su soda preplavili u.staSe, siSli s.u neSto ran'ije na stanici Blitnjski Kut, gdje ih je veC Crekala veza. P.reb.fu:tvali s1i se od sela do s.ela. Banijski seljaci odveli m . ih .do Starag sela, koj,e j,e tada pr.edstavljalo dio oslobod,enog te:ritorija H1vatske. Zbog usta'Ske ofernzive, koja se valjala prema Gra.dusi, jJrebacili su se ilegalci te noCi neSto .dal;e, u 'selo V.eliko Krl:·evu. Drugog.a ,dana sve tr,i gmpe tr.ebalo je .da. se preb-ace prema Smnarici, u blizinu Banijskog od:reda. Mredutim, upra:vo u Casu, kada su se .z.agrrebaCki ilegalci spremali da nafntste selo, u .Velikom Krl:evu je osvanulo ne.koliko desetaka ust.aSa. NeoCekivrmi upad ustaSa prisilio ih je, da se rupute prema brdima u tri pravca. I ·dok je astalim-a uspjelo da se izvuk,u iz n.eprijatelj:S.kog ·obnuJCa, g;r,upa, u kojoj s.e nalazila Anka Butcnac,, tek Sto J~e izaSla iz kuie, upala je u vatru neprijateljskih mitralj.eza, koji s-u tukli s kraja sela. Grupa je s.krenula pnema br.du, ali i td:mo iz fume pripucaSe mitraljezi. Da bi se iakSe prohili, ras.prSili su se i poC.eli bjeZati preko v.oCa:ra :.avijenih snij.egorm, dok su mitrraljezi tukli sv.e jaCe .guSC:· . I~egal~i ~u l:.lomasa;aUb.rzo ~~ pal~ ~~oC. mztm[;,ez.a, veC. hili izvan neprzJCI!t,el;s.k,th sm;eStreni po 1 !>kolnim selima, ali rnitko nije znao, Sta s,e ,dogo.dilo ;s Ankom Butor.ac. Prv.e vij,esti o nj.ezinoj .pogibiji donijeli su se'zja.ci o.Cevidci: u j.ednom vobnjaku viSe sela pala iie Arrtka Btt'lorac pokoSena rafalom pr.eko ,p.ojasa. ]Lelala j,e tako na okrvavljmwm snijegu, a odozdo liz sela k njoj Sit se .frriltraJdali ustale. VideCi jt!' tej!ko mnjenu, tridesetak ustaJa .nahrupili su najedamitmt k njoj, poC.eli je tuCi i isJ;itivati. ' '~M.oZete me ubiti, ustaJki gadovi, ali s varna tze jtu da -razgovaram.(( To· je bilo sve Ito su od n}e :luli. I OnesvijeStenu An!l!u u.staS,e su pr,ebacili u Kostaj:nicu. lako teSko r.anj,ena, bila je podvrgmlla slrahovitom muCenju. Ali ona nije niSta Odala, pa Cak ni svoj,e ime. I ka.da je 22. I. 1942. g. podlegla ra;n.arna i muCenju, usta1e nisu znali, koga su zafrravo jimali u rukrcma. ' Pre.zidijum Narodm.e skupStine FNR] proglasio j.e 14. XII: 1949. g. Anku ButOrac Nt7irodnim h,;ojem, 'Jdajuii joj na taj naCin najviSe priznanje za ne•tma-ran, samoprijegor-an · i herojski md. 75 74 • �fa~istiC-ki front Zena, koji je d-obio BILJEsKE i svoj ,prvi, p-oorganizacioni oblik fonninnj·em lnicijativnog odbora AFZ za Hrvatsku . u jesen 1941. g. U tom odboru bile su: Vanda Novosel kao sekretar, zatim 'Slav-a 'Ogrizovi<:, Sanda Santi.C- Matija·SiC, Marija Ko.s i Olga KreaCiCRKovaCil:. - Na J?rv0m sastanku, ,po-lovinom studenoga 1941. .g. uhapSen je Citav Odbor, ali su sve, osim Vande Novosel, uskoro puStene_ Poslije toga rad ovoga Odbora, Ciji se sastav ka-snij·e mijenjao, o,graniCio ·se uglavnom na sam Zagrelb, jer je prije -svega bilo tpotrebno organizaciono .povezati i uCvrstiti aktive i grupe Zena u .gradu, tako da sc _-ta j odbor ustvari i ,pretvorio u rukovodstvo AF2 u Zagrebu. C~tni t>okument 51 KREMlc-KOV Mlc OLGE zOGE 0 ORGANIZACIONOM STANJU AFz U ZAGREBU KRAJEM 1941.' 1 Or.ganiza·cija se u Zag·rebu brzo razvijala i Sirila. P.rvi aktivi, formirani joS prij,e okupacije, okupljali su oko- -sebe -sve veCi hroj Zena i stvarali sve nove i nove odbore u raznim dijdo:vima grada i od ·Zena raZnih zanimanja. U prvo vrijeme AFt je 'bio organiziran ,po -teritorijalnom principu, sa Odborima po ,gradskim ra jonima i ra jOnskim odborima, koji su, ujcdinjujuti rad svih odbora na .:Nom terenu, formirali nove Odbor·e, organizirali akciie i t. d. Kasnijc su fo'l"mi•rani Odhori i p-o zanimanjima (dotrnaCice, Cinovnice, radnice, studentice, srednjoSko.lke). To je olakSavalo rad Odbora i omogul:avalo sve Sire okupljanje Zena. Odbori ~u, medu·tim, bili samo osno.vll-o jezgro AFZ u Zagrelbu i oni ·&U vrSili organizacioni i mobilizacioni rad medu Zenama. Sirina i ralznovrsriost fo·rmi, koje su Zenama omoguCavale uCestvovanje u Narodno-oslolbodilaC-kom pokretu (od. demon:st.ra:cija na trZnicama do ..sanitet-· skih kurseva, s-kqpljanja i p.ripremanj.a odje6e i sanitetskog materij<ila, ra·da na· Narodnoj pomOCi), privlaCile su i vezale vcliki broj Zena Zagreha oko odb-ora AF2, koji su ih aktivizir.ali i mobilizirali. da na o•vaj ili onaj_ naCin poma.Zu Narodno-oslobodilaCki pokret. Olga Kreatii:-KovaCil: Zoga Dokument 52 'IZ IZVJEsTAJAVELIKE zUPE LlVAC ZAPOLJE (nepri~ateljski) NOVA GRADisKA 0 AKCI- JAMA P ARTIZANA U SLAVONIJI OD 6. KOLOVOZA DO 31. PROSINCA 1941.' NEZAVISNA DR:ZAVA HRVATSKA VELIKA :ZUPA LIVAC ZAPOLJE Nova GradiSim Broj: Taj. 715/1942. Predmet: CetniCko-komunistiCke akcije. u slavonskim kotarevima Velike Zupe Livac Zapolje Nova Gradi.ska, dne 17. IlL 1942 . . . . 6. Dana 3. X. 1941? napali su cetnici kom-unisti usta-Sku vojnicu na liniji Stara Kri-vaja-VoCin, tromeda kotara virovitiCko-.slatinskog i daruvars'kog. Vojnica se morala obzirom na jaCinu napa•daCa povuCi pa je iste tek slijedecih dana uspj.elo rasprsiti. 1 K , m 194.0 i lpoCetkom 1"941. g. poSto ra 1e· · · · · (DruMvo za su ra~nc -n~predn,e Zenske fkO~Ifam{tR..S:a SBOTIC-a prosv_letu zcnc, zenske .se ClJC, - ' •• 'e st3. t d) ;bile zabran]'ene I raspustene, _ParhJa J. •• 1 · · • • .n_· • • t h organtzactJa vila u za:datak akhvtsu~o.m J_am~ ~z t NOP Tako da rade na dalini·em okuplJaDJU zen_?- u :h l su formirani akti.vi, ·sa.stavl j~ni od zena dazn~a bil~ jeva i zarnimanj.a, koje su 'btle spremne a .. . b0 rbu Partije u danima nepo-ko]t na.bn.. ,pomkgnu .. e zeml'e od faSistiCki:h porosr~?no.. prqe .o.upac~dr>Zavad redovite sastank-e, -~a blJ;yaca. Akh":cii~ aktuelna politiCka linija ~?-~tlJ~· ko]tma. se tum. l't""k lit-eratura, m.obihzl'fal-e Citala 1 proradtva1a P0 1 tc a, . ·v 01 asnosti od Zene na akcije L (;prob!~V ...skup?ces,l )proTt~, J··e.Pibila ibaza, mo(; ro t]aSt'ma 1 · · · A · ra t a, ~a. po h .. Okun~cije stvarao nhna ko.JOJ se. a a pos1 lJC ~"'"dm. ... 21. U noCi 1. na 2. prosinca 1941. izvrSe·n je napad3 od oko 60 oboruZani.h komunisti-Ckih bandita na obcinsko poglavarstvo u Bektezu. Tom. prilikom "dwzeto j-e bilo iz obCine 5 'komada pusaka sa 200 naboja, te popaljena sva arhiva na improviziranoj lomaCi. 26. Dne 15. XII. primljena je ·obavijest da je u PakraCkoj Klisi primjeCen k'omunista Kmecik Andrija iz Banove J aruge koji se veC dulje• Vl~emena sakriva po -okolnim S·u.ma:ma sa oStalim banditima.4 Organi!Zirana je odmah potjera za navedenom osobom i pxecizno istraZen kraj gdje je- i.sti primjeOen. U traganju naiSla je orq.ZniCka o-phodnja U vinograd l\IIijiC lVIaTije 5 iz T-ornja namjeravaJUCl pretra:Ziti kuCu u vinogradu. Cim se ophodnj a pribliZila ku.Ci opaZena su neka sumnjiva lica kako se vi-zu oko kuCe oboru.Zana v-ojni-Ckim puSkarna. Nakon pu.Ska/ 77 76 �ranja poC-eli su iz kuCe bjeZati naoruZana Jica u. pravcu. obliznje sume. Kod bij.ega je ubijen }edan lmmunista te j.e ustanovljeno da se radi o seljaku Kurjak BoZi iz BranoZaca. Banditi kojih je bilo oko 12 nepo.sredno· prije bijega su 'kucu zapalili. Pokraj kuce na1 »Zbo·rnih, Tom V., knj. ·2., dok hr. 155, str. 437 i 438. - 2 Napad je izvdila gnl!pa partizana pod ru-ko~ vodstvom Narodnog hero.ia Nikole MiljanoviCa Karaule. Nikola Mil ianovil: Karaula fo·rmira partizan&ku. gru,pu u LisiCinama (kot. Podr. Slatina) ljdi 1941. a vel:. u &rpnju vodi se borba izmedu _parlizana i usta~a il.a_ Alagirncu, izmedu Krivaje i LisiCina. Milica Bogafi.C je izvida·C ,grupe. Ona odlazi u VoCin. gdje irna v·ezu sa Zanda-rskim narednikom, te donosi izvjeStaje o kreta·nju neprijaielja. Nakon nekoliko ypjeSno izv·rSenih zada·taka •uhapSena je od ustaSa i 'strijdja-na u Kometniku. Pred strijel_ianje o-drezali su joj no·s govor.eCi joj: da li Ce .ioS iCi partizanima. Selo KuZ'llla, ne.posTedno do LisiCina, Citavo uCesiVu_ie ru NlOP 1941 g. MuSkarci su 11 'borrlbi, a kne rade u •Selu. Kuzma j-e -svfa'tiHe za one, koji sa n·eoslobodenqg ieritorija idu u ,pa-r.tizane. '.'Zene ib prihvaCaiu, hrane i daiu vezu. P.oCetkom 1'942. g. Y·el:iha ih joe otjerano u logor u Nj·emaC·ku, o·dakle se mno_ge nis'u. vratile. U Kotrnetniku isti·Ce se Tadom S.avka CevizoviC, a u Sekulincirna Vida PaniC. 3 ·ovai paJPad su izvrSili bord 'Pa-puCko,__,krmdijskog odreda iznad sda KokoCal<a u kot. Orahovica. VeC -u- jesen 1941. zaddavala se na Papuku rprva partizanska grupa. U selu Koko·Caku Zene uCestvuju u ustanku kao i muSkarci. Medu prvima su bile Jagoda VuCenoviC sel_ianka i Anda KopaC-Baleno- deno je 40 kg dinamita l<ojeg banditi prigodom bijega nisu m<>gli ponijeti. P.otjera j•e nastavljena ali je daljnji rezultat u£lijed nastale· noCi negativan. MijiC Marija i KoliC Dr.,ginja6 uhapsene su i ]Jredane na dalji postupak vlastima. viC Sitna, uCiteliica u KokoCaku, u CijoJ se Skoli odrZ.ava_ju prvi •sastanci. Nakon upada u Slat. Drenovac u listopadu 1941. i hapSenja u Drenovcu, ri-staSe -tnZe Andu, i ona odlazi k partizanima. Anda KopaC je prva pa-rtizanka ·PapuCko- kmdi}sko·g odreda. Medu najaktivniiim Zenama u kota.n'.i" bile su: u Koko.Caku: Mileva MilinkoviC, Stoja Nik-oliC, Jagoda VuCe•noviC, Anda ZubiC, u Drenovcu - RuZ.a BatiniC i Ana Muselin, u Gornjoj PiStani - Darinka PetroviC i Mitra .lovanoviC; u Oraho·vici - Ma'fica MaksiC-BoZi·CeviC Iskra, Desanka MesiC, Mandica BoZiCkoviC, Mileva- MesiC, Kati-ca Ande1finger-MesiC; u PuSini - Draginja MibkoviC, Ljuba OstojiC, Da•nica 'OjrukiC, Mili-ca KuiaviC, Ana MilakoviC.Zivka Vujano-viC-Zdelar.. PanjkoviC; u Suhomlaci - 1 I Gazij·e (kot. Orahovica) ipoma-Zu Odred od 1941. kako. prihva6aniem bora-ca u selu, tako i odno·Senjem hrane u Sumu. Is:takle su se Krista VlaSkiliC, Mileva Po•zniC i dr. · 4 Ra·di se o- pa·rtizan·skom odredu >)Matija ··Gubec« (tr.okutski), koji je forrniran 4. X. 19.41. g. 5 Marij,a MiiiC nazvana je }>partizanska tetka<<, jer je svoj dorn ,stavila na -raspoloZ·enje bordma odrreda »Matija Gu!bec«. Ubij·ena .ie od ustttJSa 1942. g 6 Dra-ginja KoliC, ku6na. p-omoCnica Mt~Jrije MijiC, takoder .ie ubijena od ustaSa 1942. g. Dmzas id_em u smrt i Prui!a mi se prilika da tz se Javzm. Dri!i se dobra, budi hrabar. ;:a mene se nemoj ljutit sve mi oprosti kao ' sm drugovz. Kad se sjetis mene napifi kartu mOJOJ sekz, to ce za nju biti utjeha. Mnogomnogo Pozdravi drugove, nek mi t oproste ako sam koga uvrijedila. Mn .. ~ ago e Pozd rav z· z cvrsto grli tvoja seka. Pozdravi Ja sve. - Za Srdu. 1 lvanlka KljaiC Seka Ivica - iz vac k t B d St. Perko, a, , o. ro , uCestV'U_j.c joS prije rata u I nom rad · vk k · naprecn~c ·om po retu. 'Bila je Clan SKOJ p .. , rata do·laz 1 u Zagreb 1 · d' · · flJc ra· t u automatskom buff t . >> Q msisani« u Ilici. Ilegalno d' k . .c u spreman''ll 0 v• :ra l na Sa 'llpljaDJU i_ . J fUZ.Ja, na nabavlj,a_nju prapusn<'c . l . hma · · · k' · · a I egt194 cqa 1 "u ne .rm. diverzantskim akcij·ama. 21. XI 1. uhapsena 1e l mu(ena I' · · ·v • St-.. l' . ' at DIJe msta priznala ~l;Je Jana je 14. I. 1942. ~.a _ioS Cetvo-ricom d ,.·:h. ~:l.]Ck•st~~.i·~ljan_ja uputila .ie pismo Srdi Srdanur~r~u~ ' .llCU, 0•]1 ·je VCC tad a IL • U partizanima, v• . . f k · . . UlO mtle donosimo. Cl.Jt a· sr- lvanka l{ljaiC Dokument 53 Dokumen.t 54 REZOLUCIJA SA I . KONFERENCIJE ANTIFAsiSTicKOG POKRETA zENA ZA KOTAR VOJNic, ODRzANE 11. I. 1942.. PISMO IVANKE KLJAic (SEKE IVICE) IZ ZATVORA PISANO PRIJE STRIJELJANJA 14. SIJEcNJA 1942.' di U .:'rijernet kada svi slobodolJ'ubivi narok. SVIJet-a. v?~e o-gor~enu hOrbu sa faSistiCs~~ ra~bo·J~1cirn~•. u vrijeme kada se SovJ· et..sav~.z s-a SVOJim sav.eznicima Engleskom 1 .. menkom bori za -slobodu svih naroda u vn~e7e kada se· i kod nas razmahala bo;ba ~~ os ~bodenje ~aro~a ispod jarrna faSistiC._ . 1 .~ upator~ I. llJihovih slugu, dornaCih ~z~aJI:a ustasa, I kada je zajedniCka borba I ad I. Hrvata pomrsila zloCina.Cke planove naro mh nrepri· t e1· Ja Ja, d a nas joS dub I' gurnu u bratoubilaCki rat sastale 8 dJe Iegatkinje anti.faSistiCkih ~dbora Ze ~ se ketaru Vo · ·,. d - · na u o,,. Jn1c- a s~ posavjetuju i sporazume o_vnacmu •. k~~ko bi i Zene -kotara VojniC na·V1se . dopr1~1Jele narodnoj borbi za slobod J borbi. PI~~tlv . talijanskih faSistiCkih oku ~~ tora .~ DJ~hovi~ s.lugu usta-Sa. Svij.e·s-ne o p a~nosti, koJa ~riJ~tl naSirn narodima i srpsk~m I hrvatskom, IDI smo odluC.ile d . snag t · , a sve SVOJe . e ~ avirno u -sluZbu svoga naroda i da SV1m. Silama pornaZemo borbu za slobodu Da. ~Ism~ la:kile mogle sudjelovati u narod~ ll'OJ orbi, po~rebno je bilo da se nrganiziran:o, zat~ rni_ pozdravljamo inicijativu drugariCa, k?Je s~ prve pristupi\.e organiziranju .l l l c, , .~. c•.. - '• I ' Zena i stvaranju antifaSistiCkih db selima. J er za nas, kad se . . o ora po ·d . ZblJ emo u Cvrste re ·O¥e, ne postoJe prepreke, koje mi ne bi~ sm~ kmogle s-avl~d.ati, da prokrCirno trno-viti pu ?~'l.obodenJu u uvjere-nju da Cemo· jednom uziti slobodu, kada se skrSi faSizarn Forrniranjem antirfa•SistiCkog odbora Z'ena porastao- je u selima inte-r.es Zen.a za na ro.dno...oslobodila·Cku borbu i s·arad . u narod · b b' ... ' llJa zena DOJ or 1 USPJesno se organi:zirala Zene, su. se aktiv}zirale u sakupljanju stvari ~~~;-eb~uhv z.a nase dru.gove-pmiizane, a su~ IJanJu SpijunaZe Zene su , d t· . antifaSistiCki'h odbora Zena' apkoti u }ecadJ~rn 1 1 , vno su Jes~va e u ~premanje hrane na sigurno rnje':· ..Doduse, aktivnost Z·ena na svim tim odrucJima rnogla je da bud ,P gl . e rn•nogo veca a avni liZIXJk male· aktivnosti jest kultu;na zaostalost seljaCke Zene u kotaru V OJ. me. " v - Uzev.Si, u o-hzir sve rezultate k ··, d sada t· t· ' OJl su o pos Ignu I i im·ajuCi na umu sve nedo statk k . . ve, ?Jl su se p-ojavili -U radu antifaSist odbora ze na, - on·f erenciJa novo-izabranom· · k · ·· ~otarskom odhoru antifasistickog pokreta zena stavlja 'U duZnost: I 79 �1. Da uC:vrsti veC postojeCe or.ganizaciJe i formir:a nove u selimia, gdje j'OS nisu· forJUirane. 2. Da osobitu paznju posveti kulturnom podizanju Zena, i to -u~vidiranjem nepism,enoSti i drZanjem predavanja o svim pitanjima., koja interesiraju naSe· Zene. 3. Da upoznavaju naSe Zene sa medunarodnim p·oloZajem, sa stanjem na frontama. 4. Da . u:pozna naSe Zene s-a stanj.em nar·adnoGslobodilaCke borbe u na.soj zemlji r u tu -svrhu da SB n~ sastancima Zena Citaju letci i druga ·naSa Stampa. 5. Da obja:s-ni Zenama ulogu Talijana u porobljavanju naSe·g naroda, je~ Talijani su ti, koji su odgojiH ustaSe i postavili ih u na~u zemlju. , 6. Da razvije najSiru ·propagandu O· potrebi joB uZeg povezivanj a i zajedniCke borbe Srba, Hrvat:. i Muslimana protiv zajednickog neprijatelja. Da suzbijaju svuda, gdje se na njih namjere, Stetne pojave; .Sov1n1zma mcinje protii1 hrvatskog naroda kao cjeli· !"'0-iteta Milka MileniC, koja je pored tmala zadatak da organizira iene' ostaloga, · · .. Sf U -toku . . . · .g · part'' ke orgamzac 11 e u Kastav. 0 ku 1941 IJS ~~~ P1 Ja.JU ?ko_ -sebe na.iodanije, ljude i vr.Se pr!preme za OI'Uz.ant ustanak. •Sakuplja 's z· ~d.~~ se razn~ a'kcije, a izvjestan lbroj }judiu Jee/; Z1 u. parhzane, . ~ fonniraju se prve Cete. 'Osim :el~ ~ S.Jevernom d_t]elu ~otara (Kosi,, Jardasi, . .Sar0?1 ~.. ~r.), u ostahm selima ra-d ·Se odvija u kon spuac1.1 1. ~ · U ·kolovozu 1941 u 1 ·edno 1 .,,_ 1 ·,· • d I Mar" l" 0 d" · · .... . _.__._. 1 tspo sea · ce Jl, rzan JC sastanak najaktivnijih ". k -~ara rilka Mil~niC, Sava Matetie, . Zork~enLuc~­ l:':a ) u~, Dragtca Host, Ru.Za Jugo i Danica Je~ kv 1"'?-: . a . t~. s~ 'Se. ·sastanku do1go-vorile, da l:.e tpt 1 akttvtztrah- na]povjerljivije .Zene na selima .o .et' ?hm y19-42. g. postoji vee oko 2-D .grupa orga~ mZt·rant zena. ne, t. j. pojav·e iz}ednilC.enja svih Hrvata sa izdajicama hrvatskog naroda i- Pave1iCevim ustaSama. 7. Velika duznost nas zena je da prodremo sa naSim1 p·okretom i u hrvatska sela. Moramo uloZiti sve naS-e snage u radu' na slozi i suradlnji srpske, hrvatske i muslimansk.e Zene. 8. Da ·osigura nesmetano suradnju Zenskih :odbora sa parti1zanskim ·odre-dima. 9. Da suraduje i pomaiie u radu u odborirna NOF. 10. Po pitanju smjestaja izbjeglica iz pogorjelih kraj,eva, o Ci-stoCi u k_uCi i oko- nje treba p-o-svetiti najv.eCu paZnju. Ne smi~e .se dozv·oliti, da se naSom krivnjom· poCnu Siriti zarazne bolesti, protiv kojih se md danas te&ko moZem:ry boriti. .smrt fwsizmu - 1 . p Aktivno r~de: Sava MatetiC Rezika tada Clan Kas!~v, Sava Jugo, Fanica MiliC, Milka JeloVIca-Pektca, Zorka i Ma·rica Lui'i' M .. M'lk · B t 1 .1 d M . " ~..:, an1a, _ 1. a er aMii·r, aM . ~rtca Sarson, Marija i Mllka STok, S Sva. ~ti" aKnJ,a BenaS, Marija, Dra,ga i Stanka Qu amJ, 1 1-ca·. ·raus, . \)lga. 'Ci·kO'ViC, Olga: Lenac, J1·~ syydaa, Jos~a.• Bo.stl]~a 1 Marica RubeSa, Nada 1 I , t '. Bostl.Jka 1 Dm'ka Frlan, Ivana i Grozdana. P~harte, Ivanka SinCiC, Jelka Marot, Marica I vanka I T onca ] ur-dana Marica Mar,·J·a E B , Z'ca ' Ema, A na 1 An ka IGrbac Ema SuSan· :va, o· ' ' ' 1·. V'l 1 rtl~za.MSe~na, .Telica i }ele~a CikoviC, kate Vov1- , ay-ta MTuh.tan, Zvana DukiC, Anica JurCiC . er~ atm ~-c; arrtca MuniC, Marija Gabit Anic~ Mtle~a ~vhh~, Dorrina 'ZuliC, Pavica i Katarina B-otC, Mtlo1ka: 1 Marija SpinCiC R111za J "" J lk Grgurina, V.erka Srdo-C, Marica'SrdoC N~d~c; Be a St f V , 1 ranka Grbac MT .·. Bl .":, }(ca. e an, eronika Kukuljani, ValellJ.a._, aztc, lementa Lenac, DuSa Slosar Ivanka ~~f~c, ZJ!adta !;~_a-c,. Albina, 'Zorka i Sofij'a LlitiC t}Ca. a rantc, Mtma Srok, Mena Lu.CiC Mari. ~ LuctC 1 mnoge druge Zene 1 KastavStine. ' J • !o:J;,..om 1942 .. _.g. pokret u KastavStini se ·omasov1 JUJC. ves~~ ak:tJe p~·rt. Cete i aktivi.sta na ter.enu i t~r?; n~:11_.~t·~l]a (k~Ji 'strijeljanjem i paljenjem nas. OJt. _sp~IJCCl'h razVOJ ustanka), uvlaCi sve VeCi bro. lJudt ~ bO'f!bu, ·~~kon o.dlaska veCe gr-upe iz •SpinCi,C~ ~ parttzane, Tab.Jani su. strijeljali iz sv.ake lmCe po Jednog ~us.~.arca, k'!Ce tm zapalili,· a preo-s-tale Clanl.o\d'e. oblttely o·dvel_t u imterna-ciju, Sve veCi br-o-J· JU 1 od azt u paThwne U travnJ'u sv,··b . . ]' nju dl · · · , nJu 1 tpo azt u parttzane i veCi broj drugarica (Fa- K!C Ena Sloboda narodu! 11. I. 1942. Delegatkinje I. kot. konferencije Antifastickog pokreta ct z 1 11. I. 1942. g. odrZana je u DZodanima (Crna Lokva) ~-raj P.etrove Gore, prva l<onferencija sa odbornicama: seoskih odbora AF'Z -kotara VojniC, na ko.ioj j'e izruhran 'Kota·rski -odbor AF2 VojniC i donesena gornja .rezoluciia. Konferenci iom je rukovodila Dra:gica Bulat. Prvom ;predsjednioom Kotarsko,g odbor.a izalbrana j-c DraJJ!;"ica Karan, 's·el jan·ka. Ova se konferenciia odrZavala u toku borbi za oslohodenje VojniCa i likvidaciju okolnih neprijateljs'kih uporiSta, koje su trajale od 15. XII. 1941. g. do kraia lipn_ia 19-42. 12. I. 1942. g. neprijatelj je bio prisil.ien, ·da se povuCe iz VojniCa. P·riprreme za 'konferenciju poCele su vet prije. U »Rezoluciji ·delegata konferencij·c partii-skih jedinica kotara VojniC« od 6. XI. 1941., u t. 16., (arhiv OK S'K:H) ka•Ze se: >~U -radu sa Zenama osieCa se nedostatak: organizirati Ligu fronte, vaspitati Zcne i spremati ih za Dokument praktiCne rado-ve i sluZbe oslobodilaCki pokret.« kori,sne za nacionalno £· U izvjeStaju od 6. XII. 1941. Kotarski komit-ct KPH VoiniC .predlaZe OkruZnom ·komitetu KPH Karlov.ac· ·osnivani·e or,gan-izacije Zena, te sreskih odbora Zena. zatim podraionskih, odnosno ·Cet<nih rukovodstava, te seoskih od'bora i traZi Dragicu ·B·tilat za rad medu Zenama. U izvjditaiu o·d 26. XII. 1941. g. kod kota·ra VojniC ohavjeS-tava se komitet: )/Odbori ,zena postoje u svi-m ·selima na podruC;u II. i IV. Cete, dok se or,ganiza·cija odbora u I. i Ill. Ceti privodi kraju, tako da i·e K. K. na svom z<tJdniem -sastaJnku od 19. o. mj. zakljuCio, da izvdi posliednje pripreme za k(mferenciju Z·ena. Zene vde kori.sne radove za pa-rtizane i ,pletenj·e Ca·rapa i rukavioa, brinu se za hranu partizana i t. d.« k PJESMA JEDNE MAJKE lz »Rijel:i Zene«, glasila OkntZnog odbora AFZ, K~l.ova.c 1942. g. ]Jr. 4-5 ~. Ostala sam sirolica Bez svog vjernog druga Dan ju, notu -morila me Prevelika tuga, !mala s<1fln stcmt majku I dfelice troje Branka, Dragu i Danicu Mile janjce moje. Kad f>r.okleti Hitler dude Da s nama zavlada Meni fadnoj dade Dosia gorkog jada. 12. I. 1942. ... 5. Rad medu Zenama ,odvija se u svim pravcima sitnijih poslova. NaroCito .se istiCu kao veze i kod sakupljanja hrane i• robe -partijke i SKOJ-evke, a napos-e su zastupane zene u glavnom odboru N. P. (,3 zene - 2 muSkarca). Kulturni rad medu Zenam·a je minimalan radi tehniCkih teSkoCa ...2 IzvjeStaj se nalazi u arhivi CK SKH. Na'fod Kastav~tine osjeCao je neposredno teSku neprav.du, koja ie naSim narodima nanesena Rapalskim ugovor-om. Ta ih je nepravda i e'konomski teSko pogodila. Buduti da .kastavska sela imaju vrlo malo orbradivc zemlie, veCj dio muSkaraca radio je ili na Sumskim rradovima ili u rijeCkim tvornicama, a Zenc su odnosile mliieko i povr-l:e na rijc-Cko trZiSte. Za prclaz na Rijeku ~bile sru potr-e'bne po- sebnc propusnice, ko je su tali janske vlasti- sve rjede izdavale, a od 1933 ..g. poCele ·su otpuStati iz rriieCki'h tvornica sve one r.adnike, koji nisu htjeli uzeti talijansko drZavljanstvo. Kad ro Talijani okupirali 1941. g. i KastavStinu, na·rod ih je doCekao s mrZnjom. Poziv Ko'IIlrunistiCke ~artije Jugoslavije na ustanak :naiSao ie brzo na .odjek -u kastavskim' selima. U- lipniu 1941. g. formiran je IJ(ocirski komitet za Kastav. U kolovozu je ;postala ClM1 \Ko- _ U bi~e mi S'taru majku Dvoje dfece z.aklaSe Kuiu mi z.a.paliSe T.e proklet,e ustaSe. Sada nigdje nikog_ nemam N ego svoga Branka, Osvetit /;e bra_tac sej,e I sa njime majka. 2iv_jeli nam partizani Srbi i Hrvati! N.arodu ie ~ni svome LjepSi Zivot dati.' Mileva BoZiC, -Clan AFZ, Slunj 6 80 D ~kduJ;prv.o~or~ima istiCu ·se Mari,ca !SarSon i ann a ugo, koJe .su kasnije postale oificiri '] A ~ b?r<bam~ ·Se is.takla hra~broSC:u Lovorka · KUk~ni~ OJ a J e po.sttgla Cm .potporuCnika. . P-red ne.prijat-eljskim terorom _masa nM"oda 'e .bJe~ala u planine. _0 tome dr-ugarioa Anka. Be~s IZV.Je'Stava. Centralni komitet KPH. ·svoJ"m . od 25 r . 194 1 ptsmom · li_P~.1a ~· .g.: »U mogu6nosti smo da yas det.alp~t.J.e obay_tJestimo o situaciji u Kastav.Stini I Grobmstmt PO·ShJe ofenzive okupatora . '] stano '"t T . na -ctvt no . vnts vo. eror se .Je u tim k!rajevima pooStrio 1 ~a na1 et okupatom, narod je u ·masama b'eZa~ u sume po~ za,Stitu partiz-ana, rioseC:i sobom svu Jhrranu a osobtto bl~go. UopCe' su Citava -se1a s. r6mna da se. sklone ~ sumu da ne bi sluCajno u z~dn'em momentu pah neprijatelJ'u u ruke. M-•·j· J,. usprko t · • vu1tzactJa . s ·eroru nastav1 ja se nesmetano dalje I) Jj~aod~ek~~-~ana tri civilna logora na pod~uCj~ Dokumcnt 56 0 RADU zENA' i nika .LuCie, Zorka _LuiSC Tobijeva Marrica Frlan Rado.1ka Frlan, L 1 'U.bica Puz" K!' • N d 0 · , ementa Lenac i liva ]elovica Stanka Sepic, Marica· er a a, GPbac i druge): ' kc 55 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH KASTAV OD 12. I. 1942. 2 Sa:va Jugo 2ene Hrv~tske u NOS 1 81 �Dokument 58 DOkunlent 57 OKRUzNICA ODBORA ANTIFAsiSTicKOG POKRETA zENA ZA KORDUN OD 26 . 1. 1942 . KOTARSKIM ODBORIM~ AFz 0 ORGANIZACIJI RADA ME:DU zENAMA NA SELU ODBOR AFZ ZA KORDUN 'Broj 1. Kotarskim <>dborima Antifasistlckog pokreta zena 4. U -sluCaju da se uka.Ze potreba _z~ reObavjeStavamo Vas, da je obraz.ovan savanje nekog pitanja koje,ga Kotarski ad· »Odbor antifasistickg P,okr.eta bar nije u stanju sam reSi·ti,_ tr~?a.?a. se K?Zen a z a K or dun<< ad ko}ega cete dobi- tarski odbor obrati na Anllfasishc~l odbor vati sva potrebn'a uPutstva i sav potreban .Zena za Kordun, koji Ce u tom slu_c~JU pomaterijal za rad medu Zenama na selu. slati potrebno uputstvo ili delegatkmJU. ·· u -v.e-,25 sa· goriljfm obaVjeStenjem ·aaj"em·o 5. Kotarski odbor antifasisti,ckog pokreta Zena imade za du.Znost da u .selima, gdJe ne Vam ,slij-e.deCe uputstvo: 1. Ecotarski odbor antifasistickog pokreta postoje antifaSisti.Cki pokr:eti Zen~, te· o~~ Zena ima.de da -odrZava sv~j.e-redovn~ s-a-stan- bore obrazuje, a tamo gd]e posloJe, da lh 'd ... ke svakih 10 dana. Na tim sastanc1ma_ s":a- uCvrsti. 6. Treba odmah pristupiti likvl aclJl ':'eka clanica KO AFZ \reba da podnese lZVJepismenosti f to na taj naCin, da dru~ance Staj ·a svome· radu medu Zenama. na selu, koje znaju pisati, u_Ce red•ovito po 2. Uputstvo za rad Kolllrski odbor. anti- nekoliko drugarica nepismen1h. ~ . .... faSistiCk,og pokreta Zena treba da da~~ ?,..a 7. Treba po-s-veti.ti naroCitu paznJU Cl~sto~ temelj~ uputstva dobivenih ad AntifaslstlcCi, jer sada kada s•e u svakoj kuCi nal~z1 P'O kog pokreta Zena Za Kordun. vge Clanova, ne·CistoCa bi mogla ~a tma.d,e 3. Poslije svakog sastanka Kotarskog opasnih posljedica, tj. p·ojava raznih zaraz. odhora tre-ba da se dostavi izvjeStaj Anti- nih bolesti. 8 Zene treba da u zajednici sa drugo,vlfaSistiCkom o-dboru za Kordun. ma ~premaju hranu, da ne bi. do~l~ u ruk_e naSe.g krvavog neprijatelja - us~ta·s~th bandita i talijanskih faSi,sta. Isto tako ~-ene t:~ba da pnsvete veliku paZnju Sto racwn~lniJeU: iskoriStavanju hrane, tj. Sted.Jj-ivo pnstupab kod pripremanja hrane a .nastojati da ~:a_n;.a, iako jednostavno kuhana, bude Sto hraTIJl:_VlJa. 9. Odbori antifaSistiCkog p;okreta zena, koji se nala,ze u blizini hrvatskih sela, treba da daju u duZnost Zenama da ~·s·po~tav"e s,t0 uZu vezu sa .Zenama iz hrvatsk1h mJesta te da saraduju s njima. 10. Duznost je svakog kotarskog odbo~a Zena da izabe-re po jedn·u Clanicu, k~Ja ce uCi u odbo~e civilne vlasti kako ~ o?.c1nam~ taka i u k,otarevima, tj. da se naJpnJe stav1 zalitj·ev za ula,z u te odbore. 11. Treba da s,e objaSnjava Zena~a ...na se-lu smisao· danaSnje narodnooslobodilacke borbe i ulogu Zene u toj borbi. 12. Treba Zenama obja-Snjavati potrebu pomoCi narodnoj vojsci ~~ko ,u pogledu ishrane tak,o i u pogledu ctstoce. Pretsjednica: Jelena1 Ma.ca MajstoroviC I I· 82 1 .Tela Predovit. POVODOM DEMONSTRACIJA zENA NA TRzNICI' Grad ani grad a Zagreb a! 26. I. 1942. Smrt faSizmu. - LETAK MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 24. III. 1942. Sloboda narodu! Tainica: Ma·ca MajstoroviC Zen a. Glava nj,enog jadnog nedonoSCeta virila Je zdrobljena iz mrtv-e majke. Pla6ene zvijeri Berlina i Rima, marion.e-. D a 1 j n j e t r i, s e d a m d o o s a m ta PavsliC i njegovi izrodi U'staSki banditi, m j e s e c i t r u d n e Z e n e, z g n j e C eopljaCkali su i raskomadali naSu divnu do- ne su ad najurene i r-evoltirane mOvinu, izvoze·Ci i•z nje hranu i sve ostale m·ase i pren-eSene u besvij•esZivotne namirnice, potrebne naS·em napaCe- n o m s t a n j u u r o d i l i 8 t e g d j e j e 1 ruom, opljaCkanom i iskrvarenom narodu. nad TIJima izvrS-ena op,eracija, Mj esto masti, mesa, braSna, maslaca i krum- Dva djeCaka sa polomljenim rukama i repira, dobili smo kupone, koji nam trebaju brima 1odneSena _su u kliniku! Mnog-o- lakSe slu~iti za nabavku hrane. Na te kupone ne ranjenih i o,zlijedenih gradana rastjerano dobije ~se nikada redovito, a kad bi se i do- je, a na mjestu dogadaja ostala je prazna bilo, ta ~oHCina je nedovoljna za opstanak tr.Znica sa razbijenim prozo-rima i vratima, Covjeka. No i te koliCine, koj.e su prbpisane, razbacanim klupama i iz.gubljenim to-rbica~ ne dobi1 se redovito. '0ni rijetki, koji ima- rna, cipelama i kupO'nima !Za krumpi·r o.d jU ju vremena i novaca (ustaSe, viSi dr.Zavni rastj,eranog svijet'a. Cinovnici, veletrgovci i industri'jalci), naI dok »prije'ki sud« •osuduje na sflu·t Zebavljaju hranu putem »Sverca« i raznim ne zbog pobaCaja koga Cine radi toga Sto u pvotekdjama.· Oni imaju svega. Kod njih s·e ne osj,eCa glad i oskudica. Nji•hove Zene dana&njirn prilikama ni·su u stanju .prehrane stoje u re·dovima sate i sate, kao Zene niu" svoju Zivu dj.ecu, dotle krvnik .· PaveHC radnika, namjeMenika i malih obrtnika. Vi, sa svojim zvjerskim horda~ma ubija trudne koji xadite po cijeli1 dan u tvornicama i 1·a- l;eme i djecu o·d sectam mj,es,e·ci u mat~­ dionicama, koji nemate komu da ,o.stavite rinoj utrobi. Dok »Sverc« cvjeta, i usta,~-ke va·Su dje-cu i .dam, morate uzalud Cekati po bande j.edu narodnu mUiku, dok se narodu trZnicama i duCanima. Zar vam se jednom ne da donositi u grad sa se1a Zi've.Zne na~ dogodilo, da ste se vratiH kuCi sa praznom mirn.ice navodeCi da Ce se zato pobrinuti »gra.dska aprovizacija«, dotle usta.Ski bandi~ k,oSaricom, a vaSa djeca 'osta1a gladna l ti razgo-ne pu.S,Canom vatrom okupljeni naTaka su i ovaj put trebali gradani dobiU rod-, k·oji Ceka da mu s-e dadu ·obe.Cane, za Zi· jucer dne 23. o. mj. 25 kg krumpira i to na v-ot najpotrebnije namirnice! poziv upravnih vlasti. Na mjestu dij,eljenja u Branim.i'rovoj ulici sakupilo se po prilici Gradanif ol\io osam do deset tisuCa Zena, djec.e, staraMjesto slobode dobili smo tarnnice i strica i starica ... I dogodilo se sa krumpirom jeljanje, mjesto blago·stanj.a dobili smo glad. isto ,Sto· i sa maSCu, i ,ostalim Zivotnim na- To su vam ustaSka, obe.Canja. Stotine· i UsuCe mirnicama. Umjesto da svi· gradani dohiju ljudi,. pravi sinovi naSeg nar-oda, le'Ze dan·a·s odredenu koliCinu krumpira, ap11ovizacija je u ustaSkim zatvorima i lo:g•orima ili pod ,zepodijelila samo oko nekih par stotina dozna- mljon1 na raznim »Maks-imirskim ciglanama·« ka na sa:v taj okupljeni broj gradanm Pre- nakon Sto su do krvi muCe-ni i na vatri pavareni narod, koji• je Cekao ;ad pol noCi' do ljeni ·od Zivotinjskih -spod:a1ba ustaS-a. Oni o-ko 9 sati ujutro, poCeo- se buniti i psovati le.Ze samo za to, -&to :;;u svomu narodu Zeljeli okupatora Hitlera i Musolinija i njihove dobra, Sto su s·e borili protiv na-silja, p1~otiv sluge ustaSe, kliCuCi p~oHv rata i gladi i izroda nwSeg naroda, ustaSa i razhojnika traZiti .da se svima dade obeCani krumpir. PaveliCa, protiv imperijaHstiCkih pljaCkaS-a I dok su njihovi mu.Zevi, braCa, s,estre i ma,j- iz Berlina i Rima, po Cijem nas je nalogu ke radile na pol gladne u tv~ornicama, radi- opljaCka-o bandit PaveliC! Za ovaj »no.vi pooiiicama i uredima, a -djeca kod kuCe prozebla redak« kundaka i trudnih Z·ena i >>Zelje,znih -i gla:dna <J.Cekivala svoj e majke· da dodu sa kuglica« u tijelo naSeg naroda krivi -su oku~ 1numpirom za njih, dotle je p~olicija po na- patori i njihoV sluga krvnik ·PaveliC sa- svo~ logu zlotvora i krvnika PaveliCa pucala iz- jim zvj-ei"skim ustaSama. I dok naSe · majke, . nad glava dkupljenog svijeta, juriSajuCi na sestre, oCevi i djeca dobivaju u naS,aj lije~ nj, razgoneCi ga puSkom i kundakom. U str- pO.j ·qomovini" kun.d.ak ·u leda i kuglu u Celo, ci deset tisuCa - ljudi, gladnih i izmuCenih, dotle na,_Se sinove ti plaCenici: mobiliziraju i zgnjeC ena je i na mjestu umr- prisilno Salju u borbu prOtiv napaC.enog na~ l.a jedna sedam mjeseci trudna roda u Bosni, koji j,e na poziv naSe Partije 83 �. --; Dokuntent 60 ustao da sa puSkom u ruci brani svoj dom, svoju east i porodicu od ovih pljackasa. Ustao je da se bori za jednu sretniju i bolju bu-durCnost nas sviju. Ti plaC.enici hoCe da nas silom po,Salju za- raCun Hitlera na naSu braCu Ru:se, -lwji se herojski bol'e· u redovima sliwne Crvene Armije i zadaju posi}ednje udarce faSistiCkim uljezima. Nas se prisiljava da mi· zaCepimo svojim tijelima rupe u zardaloj i rasklimanoj hitlerovskoj rnaBini, koje je nrupfavila herodska Crvena Armija! Vi, gradani, t~ebali biste po zelji bandita Pav-eliCa davati sv-oje Zivote zato, da biste stanj.e pljacke, uboj8tva i glad1 na raCun okupato:fa Cim viSe p~oduljili! Na~a je zemlja bogata. Mi ne bi trebali da gladujemo. No mi gladujemo zbog toga, ---jer je: s-luga Be-rlina i Riln-a, ubica PaveliC, rekvirirao Zito stoku i .sve ostal·o po naSim selima, i izv·eiZ;O za Njema.Cku i Italiju. Hrani na~e -·neprijatelje, koji su pregazili naSu zemlju i hoce da iskorUene nas narod. Zito je od se'ljaka rekvirirano po 430 kuna i P•O toj cijeni dato neprijatelju, a mi m1oramo da jed-emo kuruZnjak, pa i njega nema dovolin<>. Gradani! Ne odazivajte se u protunarodnu vojsku bandita PavdiCa! Stupajte u redove narodnooslobodilaCke partizanske vojske! Krv nafodnih boraca i nedonoSC-ad zove na 'Osvetu! OSLOBODENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE UOcl TREcE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE - TRAVANJ 1942. Majke i zene! Ne dajte da vaSi sinovi ubijaju isto takove majke kao Sto ste i vi po Bosni, Lici, Kordimu, Gorskorm Kotaru, Za,gorju i Slavoniji! Ne dajte ·svojim sinovima u rprotu~rodnu vojskru! Ne dajte da ·se muka- naSeg naroda izvo.zi neprijatelju! Zahtijevajte ishranu dostojnu- Covjeka! DOlje ·krvnik PaveliCl •Arad TEMISVAR @ ~-">- ·l-. JSKA Van s -Okupatorrima! Zivili naSi hrabri partizanil Zivila K.omunistiCka partija Hrvatske! U Zagrebu, 24. ozujka 1942. Mj-esni komitet KomunistiCke. partije Hrvatske 1 Dokument se nalazi u arhivi CK S:KH. 01_ .c: Dokument 59 (j) DEMONSTRACIJE zENA U SPLITU Clanak iz »NaSeg izvjeStaja«, glasila PK KPH za Dalmaciju hr. 137, od 2. travnja 1942. Tako naSe Zene ustaju i demo.nstriraju Iz dana u dan_ -vidimo sve nove i nove protiv mrskih okupatora. Tai<lo je u cetvrtak znakove propa:danja Citavog v-ojn-og- i civil- 27. III. nastala na pazaru demonstraciia. nag fasistickog aparata. Jedan od najociti- Nepo.s11edni povod za dernonstracije bilo je jih znakova pro-padanja faSizma jest sv-e v-e- to, .Sto su karabinj eri Zenama ispred nosa Ca- glad. Tek smo -hili doZivjeli sniZenje kru- o~dnijeli jedino povr6e, koje je bilo na paza~ ha na 16,50 dkg, a vee je opet jadni Duce ru. Zene- su ustale Pl'Otiv otima-Ca, traZ-ile ponovno morao gov·oriti o stezanju kajiSa. viSe hrane, viSe kruha te klicale: »Van sa Za taj sv<>j hrabri gov-or dobio je Hitlerovu fa.Sistima, van s okup,8.torom« l U demonstrapohvalu. U Bakru se vee d>obije 5 dkg kru- cijama je uCestvovalo oko 200 Zena. Narod ha, a na Susaku pocam od aprila 10 dkg. . j-e toplo poz.dravi-o o-ve Zene·, koje su prve u Splitu digle glas protiv izgladnjivanja naN~S narod ne Ce da trpi avo izgladnjivanje za volju Hitlerovih osvaj~:Ca. NaB l)arod zna seg naroda. Naprijed zene! Hrrubrije, ofenzivnije.t tko je krivac svemu zlu. 1 Ne samo u :Splitu, n~o i u drugirm mj.estima Dalmacije, demonstrirale su Zene protiv iz,gladnjivanja. Tako su ·se Z.ene iz opCine Mwkars'ke skupile pred opCinskim poglavantvom i zahtijevale h:ranu, · koja se veC dugo vremena nije davala. 1;andari i ustaSe pokuSali su Zene rastjerati,· no nisu uspj-eli, i .Zene su u gru,pama dalj-e demonstrirale. Zene .-su demonst-rirale -i u Sibeniku, u Starigradu i u KomiZi. U KomiZi, u · t'vornici sai'dina, u kojima su radile ponajviSe Zene, vrSile su radnice sabotaZu 84 stav}jiajuCi galicu ili 1ueke kiseline u konzerve i tako ometale .proizvodnjru, _Koja je hila narmijenjena za okupa·to•ra. Tim akcijama -rukovodile tSU Neva. Vitalit: i Vinka MarinkoviC. U Dufbr.ovniku, poSto se ZiveZne namirnice nisu_ dijelile veC nekoliko mjesec~ poCeli su Talijani diieliti .hr.anu samo onima. koji su hili upisani '1.1 faSi-stiCke organizacije. 2.S. II. 194'2. Zene sru demonstTirale pi'otiv tog izazivanja, navalile na optinu i zahtiievale hrahu. u demonstraiijama u Dubrovniku sudjelovalo je preko stotinu Zena. �Dokument 62 Dokument 61 SMRT DRUGARICE LJUBICE GEROVAC PISMO HANE PAVELic IZ ZATVORA U ZAGREBU TRAVNJA 1942.' CJa.na.h iz >JLif:ke Zene u borbiH, glasila 4FZ za Li!w, br. 2. 1942. g. Ljubica Gerovac Ovih dana je u borbi sa usta.Sama poginula drugarica Ljubica Gerovac, Clan Antifa,SistiCke fronte Zena, Clan KotarSkog komiteta KomunistiCke Partije Hrvatske za kotar Brinj-e, jedan divan primjer Zenske borben•osti i svijesti. KCi siromaSnog liCkog sela, drugarica ~ju­ bica je rano stupila u Zivotnu bnrbu. U ranoj mlado-sti vidje,la j·e svu bij.edu i teSkoCe m'ukotrpnog Zivota liCk·og s·eljaka, i muCan Zivot liCke se1ljanke. VeC tada se zakle-la sebi, da Ce sav svoj Zivot provesti u radu, u borbi za prava ·potlaCenog. radnog seljaCkog svij.eta, naro·Cfto Zen_sl{rQg. Skolovala se sama. Studirala je u Zagrebu. Vide-Ci nepravde danaSnjeg druStva, prilazi ra:no radhiCkOm pokretU i po.staje Clan KomunistiCke Partije, Sve svoje snagce daje· za pravednu stvwr borbe radnika i s-eljaka. Sara:duje i piSe u ».SeljaC-koj misli«. Policija ju neprestano proganja radi njezinoga rada. Ljubica je svalkog Casa·u zatvoru. Dolaskom na vJa,st fasistickog s!ugana, krvoloka PaveliCa, drugarica Ljubica ·udlazi u svoju Liku. Prva misao njezina; kao Clana KomunistiCke Partij·e, kao vjerne k.Ce·ri sv·oga naro-da, bila j.e, da ·orgallizira narod svoga kraja na oru.Za.ni otpor. ·zato razvija najZivlju dj.e.latnost i zajedno s pokojnim druwom LovinCiCem1 i ostalim., osniva prve partizanske logore u okoli-ni Brinja. Pored org3Jn:Lzova:rija borbenih o-dreda, drugarica Ljubica j~e radila na O·rganizaciji omladine· i z.ena. Osjeti1a Je sve ,gtrahote faSistiCkog ro}lstva i svu krv, koju je fasizam prolio u Lici. Zato je najbolje razumj.ela Ze-ne s kojima je radila. NaroCito je nastojala da p·ove:Ze srpske i hrvatske Zen,e u borbi protiv zajedniCkog neprijatelja protiv faSiz·ffia. U borbi kod J eze-rana sa ustaSkim banditima, p3.1la je· ova hrabra Hrvatica,. Smrl naS·e Ljubice je· bolno odjeknula u Citavoj olkolini, Zali ju mal·o i velliko, srpski i hrvatski narod, a naro·Cito Z·ene, koje su u njoj izgubile divnog druga i borca. Hitac koji je· usmrtio na.Su drugaricu, nije pO'go-dio samo nju, nego i sve nas. Zene Like. Zene Like, srpske i hrvatske·! Osvetim•o smrt na,S•e drugarice Ljubice Gerovac! UniStavajmo fa\SistiCke okupatore i nj·egove ·s-Iuge, osvetimo m•u se za sve suze i krv, za svu sramotu i uZas. !VIi Cemo dovrSiti Zivotno djelo drugarice Ljubice Gerovac, o-stvarit Cem·o jedins.tvo srpskih i hrvatskih zena LLke u borbi protiv faSizma i svih ne·prijatelja radnog naroda. Slava drugarici Ljubici Gerovac! 1 Ivica LovinCiC Zlata i ja2 uhap.Sene smo u mom uredu u Casu, kad je Zlata bila kod mene. DoSli su samo mene hapsiti. Neka se Vlado 3 vrlo Cuva, jer na ust. polic. svaki agent nasi s·a sobom njegovu sliku. Dvije njegove sliCiee nade-ne su ko-d Zlate, a na policiji .su ih p•ove.Cali i umnoZiH. Kod kuCe ~su mi naSli u duploj ta.Ski javke za Sarajevo i to od IVIaltera (fli sliCno) iz Tvrtkove ulice, jav . .Zemun, Grobljanska u1ica, za Beograd, Hilendarska ulica, za Lju.bljanu, Askerceva ul. (stara javka) i dvije jav. na granici talij. SJ.ovenije. Nasli su s.ve raCune ·od augusta do decembra, slike Svabe, neke djevojke i navodno VariCaka (to kaZu oni) ._ Te slike primila sam u duplo a od ·Sv. u troduplo da se izrade legitimacije. Slike· ·sam dala Covjeku iz remize a po j.edan primjerak tih slika nad·en je k·o-d mene. . .. Zlata je otprilike pred mj,esec dana otpremljena u logor. 4 Moji nastoje svim silama putem nekih V'€'Za da me izvuku., ali izgledi su slabi. 5 terijal predavan je ili direktno iz ruke u -ruku, na ulici, u kuCnim veZama, ili se ostavljao i podizao na odredenim javkama, bilo u privatnom stanu ili nekim duCanima i radionicama. Taka je javka za kurire iz Slavonij~ hila od 1942. do, 19-44. g. kod drugarice- EmiCe (prezime ne Znamo) PadovCeva ul. 4, podrum desno, zatim kod Stele PavkoviC u trafici, AdZijina ul. 5 (bivSa RadiSina ulica), zatim kod ]osipa Juraj, postolara, VlaSka' ulica 73, dvoriSte, kod Ljudevita Bla-.ZiCko, ;po·stolara, Balkan pro1az, Branka KuboviCa, CrnCiCeva 44 I. ·kat, Mladena KuiboviCa, Bo.Skovi.Ceva ulica 17 ,, ·kod oml.adinke u kniibri ~~Ra-dit« na IliCkom tr.gu, kod Ante i Stefice MartirnoviC, DomjaniC-eva ul. 23 i kod mnogih d!'Ugih. 3 Vlado PopoviC, tada sekretar CK 'KPH i dan CK KPJ. 1 ' Zlata SegviC i Hana PaveliC odvedene su u logor_Stara GradiSka i tamo ubijene koncem 1942. g. " Pismo donosimo u' izvacima. Zlata SegviC 1 2 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U 1942. g. na vezama i javkama najvi.Se su radile Zene. Hana PaveliC i Zlata Seg-viC Nora radile ·su tokom 1941. g. sve do svog hap.Senja 14. I. 1'942. g. na javkama i kao kuriri na ve.zama Cianova CK KPH i CK KP.T •sa .p-rovincijom, Beogradom, Slovenijom i t. d. Kao kurir u 1941. .g. ·ra:dila _ie i Dobrila JuriC, ·Ciji _ie stan u SrapCevoj ul. 3 sluZio kao stan za ilegake. Nevenka TepaVac bila je v-eza za ,pohu izmedu Povjerenstva CK KPH greb i Glavnog Staba Hrvatske. Neda ProhaskaRukavina odnZavala je veze i 'hila kmir kod Po~ v_jerenstva KPH Z<igreb pd 1942. do 1944. g. Ona _ie odr.Zavala veze ·sa OK Cazma, OK Zagreb, OK Krapina, OK VaraZdin, Slavcmijom, II. O,perativnom zonom, Glav·nim Stabom Hrvatske i Slovenjjom. Kaq kuriri izmedu MK Zag-re·b i Povjerenstva CK K!PH u Zagrebu radili! su u 1942. g. Zora AhmetoviC, Ema CekuriC, I vanka BakraC, Anina Tompa i mn'og·e druge. PoSta i propagandni rna1 85 za- 87 �Dokument 63 PROSLAVA PRVOG MAJA U LICI C!anak iz )>tene u b01·bi<<, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. g. Biram Citave Like u naSim .'oslobodenim kotarevima, kao i selima, proslavlje-n je Prvi maj, naS veliki praznik, kao nikad u historiji Like. J-o,S uoCi Prvog maja na svim vrhovima plamsale su vatre -i vijale se crvene zastave, koje su palili naSi drugovi, dmgarice i omladina. Isto take, p!amsale su va:tre i vijale se crvene 'Zastave, zastave- ..slobode, i u neoslo.bod·enim hrvatskim -selima. Na dan Prvog maja, u odre·deno vrijeme, okupile su se sve naSe organizacije, koje pripadaju narodnooslobodilaCkoj borbi na o.dredeno mjesto, noseCi. crvene zastave, te nacionalne i pa-rtipans-ke sa petokrakom zvijezdom i razlle parole. NaS.e organizacije AOZ dov.ele S"\1 -rna:su Zena veseHh i z~dovolj­ nih na pi-o·s'lavu Prvo·g maja. Na: sv·eCanoj manifestaciji su govorili· predstavnici: predstavnik K·olnunistiCke partije, pre-dstavnik v<>jske, predstavnik N a~odnoo.slohodilackih od·bor~, predstavnik omladine, predstavnice ~eila i drugi. U govorima iznes·ene su ·S·Ve potrebe narodnooslobodilacke borbe, kao i o svim tegobama, koje pf'ied1 nama stoj.e. 1\!Ii Zene znamo da faSizam, ta najveCa ku.ga CovjeCanstva, skuplja oka· sebe sve izrode, izdajice il,a~S,eg naroda, Cetnike, ustaSe, skuplja ih protiv narodnooslnbodilackog pokreta. Medutim nama je jasno, da se n_flr>odnooslobodil&cki pokret vee toliko rasplamsao i da ne Ce prestati do konaCno·g istjerivanja faSistiCkih okupatora i uniStenja Cetnika, ustaSa i svih narodnih neprijatelja iz naSe zemlje. Na proslavi Prvog maja zadovoljstvo svih bilo je ogromno. Klicalo se je KomunistiCkoj partiji kao. ,organizatoru narod-nooslobo,dilacke borbe, klicalo se drugu Sta, ljinu, Crvenoj Armiji, Sovjetskom Savezu, narodnooslobodilaCkoj horbi, naSim hel'ojima partizanima, AntifaSistiCkom frontu Zena, je·dinstvu srpslmg i hrvatskog naroda i t. d . .Srpske zene Like narocito je ves.elilo, kad su na proslavi Prvog maja vidjele veliko uOe.SC"e Zena Hrvati.ca. One su oduSevljeno nosile crvene i hrvatske zastave. VraCajuCi s:e zadovoljno kuCi, one su ponij-ele s·oborn saznanje, da je naSa borba prava nar·odnooslobodila.Cka borba, borba, koja se vodi za oslobodenje srpskog i hrvats'k'og nar.oda od fastistickih razbojnika i njihovih slugu ustaSa i Cetnika. MJ Zene Like pokazale smo na proslavi Prv·og maja, kako. vjerujemo u sv,oju· organizaciju AFZ i u put, koji nam je pakazala KomunistiCka partija . .Zene :SU nosiloe zastay,e, svoje pa•role i najviSe su klicale svojoj KomunistiCkoj partiji, SVIJesne, da Ce se pod njenim rukl)vodstvom O·sloboditi faiiistickog ropstva i ·doCi do pune svaj e slobode i ravnopravno&ti. Mi Zene, koj e smo se organizirale i uj·edinile u AFZ, treba da se poveZemo sa hrvatskim ~enama, koje. joS i danas Zive u strahotama faS-ist'iCk,og terora, ustaSa i Cetnika. Mi moramo da im poka.Zemo put, put naSe organizacij.e, jer samo u Cvrstom jedinstvu moZ.emo da dode·mo do narodne slobode i na,sih prava. Te zadatke postavlja pred nas narodnooslobodilaCka borba, i mi ih moramo izvrSiti. Mi smo svijesni toga, ·Sto spr.ema razboj"niCka ·CetniCka banda nevinQm hrvatskom narodu. Mi ne Cemn dozvoliti pokolj nad nevinim hrvatskim narodom, kao Sto su to ustaSe Cinili sa srpskim riarodom. Sav onaj reakcionarni olo·S, koji je okrvavio no.Z bilo nad s.rpskim ili hrvatskirn na:rodom, m-i Cemo nemilrosrdno kazniti. Danas je nama jasn-a saradnja u&taSa i Oetnika pod okriIjem Hitlera, Musolinija, NediCa i PaveliCa, tih smrtnih nep:rijatelja Brpskog i- hrvatskog naroda. Mi Z.ene, koj~ smo ve·C organizirane, rooramo- se _povezati sa h:rvatskim Ze-na•ma i osposobljaVati ih 'Za naSu organiza'Ciju i narodnooslobodilacku borbu, te preko njih pove-zati i hrvatski narod Like. To su zadaci, koji se postavljaju pred nas. 0 tom svemu govoreno je na proslavi Prvog maja, i zadatke, koji su pred nas postavljeni, mi Cemo i izvrSiti. 1\!Ii .Zen:e Like proslavile s.mo ave g.odine Prvi maj, kao nikada u1 histo·riji Like, i zaklele s·mo se, da 6emo izvrSiti sve zadatke u kori,st narodnoo.SlohodilaCke -horbe, koji se postavljaju pre-d na.Su organizaciju. Mi smo"'" s-retne, 'Sto smo sa ostalim slobodoljubivim narodima zaplivale u dubine narodnooslohodilacke -horbe.' Proslava I. maja u Titovoj Kor.enici 1942. g. 1 Na velikom prvo-majskom mitingu u Korenici u ime AntifaSistiC"kog fronta Zena Like govorila je Jela Bil:aa1il:. Na -mitingu je, pored bataljona »BoZidax AdZija«, uCestvovao i I. proleterski 'bataljon Hrvat.ske. To je ostavilo dubok dojam na narod toga kraja, koji j·e ta.da po prvi put vidio svoju_ vet:u, dobro na·oruZanu jedinicu. 89 �Dokument 65 Dokument 64 PISMO AN:DELIJE GUi!Ic OD 13. V. 1942. 0 ZVJERSTVIMA USTASA OSLOBO:DENI TERITORIJ KORDUNA POcETKOM SRPNJA 1942. PRILIKOM NAPADANA PETROVU GORU nisu ni Toga dana vrSili su ustaSe napad na Pe- lju. Zene su se hrabro dr:Zale otv,orile usta, samo su djeca plakala i vikala. trovu Goru sa jakim snagama.l Narod iz okolnih ·sela Petl~ove Gore, kad je opazio Dru.garica Milica Napijalo iz Kupljenskog iJ,staSke hO'rd·e, razbjeZao se na· sve strane, hrabro je p<>vikala: >>Kad koljete, koljite«. A jer je svako znao Sta Ce mu se doioditi, ako ustaSa s·e ·okrenuo i ljutito rekao: »Jo-8- si ostane kod kuCe. Pa i ja, bojeCi se tih bandi, Ziva, majku ti srpskur«. Udario je joS nekopobjegla Sam ·od kuCe i sakrila s,e, u Sumi liko puta noZem u leda -sa hvalisavim rijesa o·stalima, mi,sleCi .da Cemo tu naCi sklo- Cirna »To je ustaSka ruka«. Kod klanja su niSt3. od krvnika. Mi smo se prevarili, ani ogledali svoje ·no'Ze i g()vorili: »Moj je noZ su nas .primijetili j radosno povikali opaliv- tup«, »Gledaj kakav je moj«. Kad ·SU pok!ali, Si tri puta i:z puSke: »Eva ih«. Nama je svi- onda su otiSli pjevajuCi, kao da su uCinili ma bilo jas-no, .sto nas s-ada Ceka. Mi Zene ne znam kakvo junaCko djelo zaklav.Si nas ,povikale smo »Nemojte pucati - to su Zene Zene i djecu. J ~-dan od njih joS je rekao: / i djeca«. Oni ·Se nisu Dhazirali na t·o vee po- »JoB bi tre-balo baciti medu njih bo·mbu«, a vikaSe ka·O razdraZ.eni psi: »Ruke ·u vis«. Mi drugi opet kaZ·e: »Taman j-o.S na njih troS-iti bombe, a Cemu onda bonibe·<<. ·KonaCno od u. smo ih posluSali, i odmah zatim su nas rasNakon cetvrt sata djevojCica od 12 godiporedili da ideJ!l•O jedno za drugim. Tada s-u na, Ankica Napijalo iz Kupljenskog, taka· nas poStrojili u red i pl'egledali ko Sta ima. IzvrSiv.Si pretres, o-stali ustaS-e su oti-S·li, a s der izhodena noZe:rri nekoliko puta, ustala je nama je .ostalo 1'0 ustaSa. Oni su nas p.ove- i sjela te upita: »Ko je· Ziv ne'ka ustane da bjeZimo«. Tada je ustala Haj,din Dragica zali 4 po 4, svakog za jednu ruku. U toj tustara 16 godina (umrla je nakon 10 dana). Znoj p·ovorci bilo nas je 28 Zena i neSto- dje~ ce. Kad smo bili tako svrstani, oilda j.e sat- Poceli su se javljati jos neki, koji su bili nik reka:o jednom ustaM: »Sprovedi civile·«. priklani, a medu njima sam bila i ja. Mi Znale smo Sto kane s nama, ali ipak ovako smo dobile ubod za vrat nedaleko malog povezanim re'kli su na:m: »1Ci- Cete pred jed- mo-zga, i j1oS nekoliko ubo.da u leda i glavu. nag pukovnika i onda svojim kuCama«. J.e- Tada su Dragica i An'kica uzele ilZ dZepa komad stakla i poOele re·zati uZ·e, kojim smo dan ustaSa iSao je pred nama, a drugi za nama. Vo.dili su nas · u jarak »M·etaljak« u bile povezane. Zavile smo si rane, onaka ruPetrovoj Gori. Odveli su nas nekih 20 me- SeCi se zbo.g gubitka krvi i bolova, provlaCile smo se kr,oz Siblj-e da ponovno ne padnetara od puta. UstaSa, koji je i.Sao pred nama, sjeo je i rekao: »Da s-e malo odmodm, i mo u Sake qsta.Skim krvnicima. Medutim naSi hrabri partizani u sv-om onda Cemo- krenuti dalje<<. Okrene se prema junaCkom proboju -obruCa u Petrovoj Gori nama i reCe: »Da li imate Sto _novaca«? O.dgov·orile .smo da nemam-o, j er smo bile pre- prisili'li su ustaSku gama.d da napusti Petro-. traZene. Tada j·e pala za·povijed: »Lezite«. vu Goru. Seljanka Andelija GUSiC Govorile smo im »Nemojte nas«, ali oni poiz Radmanovca vikaSe ponovno- Sta Ce biti. P.oCeli su da ko1 U toku proljetne usta~ke ofenzive 1942. g. na Kordunu, usi:aS·e· su nastojali uniStiti pa·rtizane. u Pctrovoj Go·ri. Krajem oZujka i pOCetkom travnja izvrSili S'll nekoliko napada na partizane u Pe-trovoj Gori, n(} 'bez uspjeha. Tada su se ustaSe tokom svihnja ·S-tali pripremati za potpuno uniSt-enje padizana, pa su doveli znatna pojaCanja. Zaposjeli su sve veCe uzvisiOe oko Petrove Gore i ukopali se na njima, i tako izvana opas-ali P.ctrovu Goru, a 9. V. _iedan dio njihovih ·snaga krenuo je prema unutraSnjosti Surne. PoSta je u sukobu s rpa-rtizanima kod .Sdakove Poljane neprijatelj_ imao' veCih gu'bitaka, dovukao je -on pojaCanja sa svih strana - od Karlovca, Vrginmosta, Topusko.ga i Kladu~-e, i s.ad je zapoCelo sist-ematsko pretraZivanje Petrove Go·re. UstaSe su ko-d -t-oga nernilosrdno klali i ubijali sve civilno st·anovniStvo, na koje su naiSli. Narod je iz sela sa ruboVa Surme bjeZa-o- pred. U·sta~kim t~ro-rom sve ViSe prema sr-ediStu Sume, 6kci ri j-eke Ra-donje, gdje su senalazili i -partiZani. Neprijatelj je svim .sna.gama napao taj centar, u kojem se nalazilo oko 90 700 partizana i na hiljade golo·rukog naroda, Zena, djece i staraca, koji svi ve-C dani-ma nisu niSta jeli. Neprijatclj-ski avioni ba·cali su u i-sto vrijcme letke, pozivajuCi na-rod ·na predaju. NoCu 13. V. 1942. g. kreCu ,partizani .da izvrS·e pro'hoj (}bruCa. Jedan dio snaga probijao se prema Bil;-6gu, VojniC-k-olo·dvor'll i KljuCaru, a drugi pr-ema Ma.ga-rCevC'll. Proboj je uspio zahvaljujuCi besp·rimjernom junaSt'Vu partizana. U tim borbama ne,prijateli je imao velike gubitke u ljudstvu i materijalu. No u -to:ku tih ·botba ustaSe su u P·etrovoj Gori poubijali preko 600 Zena, djece i sta:ra-ca, a· .kod probijanja obruCa zapalili u -selu VojiSnici u kuCama preko 2·00 Zivih ljudi. U ovim borbama doSla je do izra.Zaja jaka pov,ezano.st partizana i naro·da, koji ·SU u svemu porhagali ~voje berce. 0 tom sviedoCi pismo CK KPH. upuCeno Centralnom Komitefu KP J, u kojem piSe: ~~ ... 2ene su po s-elima pekle hljebove i pod cijenu smrti odlazile u Sume i ostavljale hljebove na injestima, gdje su se nadale ·da Ce prol:i partiz<ini. PaTtizini su zaista po drVe6u ,nalazili peCene- hlj-ebove.« • P/sarov/no • lJrogon!Ci LEGENDA: fJi •• granica Korduna 111111 oslobodeni ferlforf e ' • W-IAC . 0 5 10 \ • 7/TOVA KOREN!CA ~ "' �Dokument 66 . PISMO ANKE BERUS OD 14. V. 1942. CENTRALNOM KO!VIITETU KPH o POLITICKOJ ·siTUACIJI I RADU U KASTA VsTINI, RIJECI I ISTRF 2 jedinice i njima je takoder objasnj.ena PGtreba mobilizacije. Tako isto je trebalo poDragi drugovi, taknuti pitanje· spremanja · robe i hrane· i~ pred osam dana do.Sl.a sam sa .sekre;arom kuca, da se sprijeci pljai\li:a Talijana. Da b1 KK Rastav u Kastavstmu. Stan-]e nase or- . se sve to lakSe i brZe objasnilo narod4-, odr- · ganizacije u tom kotaru j,e ugla~no~. zado- Zali sm.o naj-Sire· sastan-ke Po· selima, na ~o­ voljavajuCe.2 Part. org. ima 11 Jed1_:nca sa jima je pri;sustvovalo sve: i muSko i ~~nsko 42 Clana. Postoji kotarski NOO <Jd 5 clano~a, i starG i mlado. In teres je bio •ogroman 1 ·d·ok i ani imaju pododbore i povjerenike P'O. sv1~ smo· bili na je·dnom· sastanku, d'olazili ~~- v·e.C selima i zas·eocima. Oformljena posto:e' tr~ delegati iz drugih sela, da n~s- ob~v.IJ~-ste, od-bnra A02;, ali su ,sve Zene obuhvacene ~ da su s.e vee i kod njih ]judi ,g\{uplll 1 .da /sudjeluju u radu. NP smatraju Kastavc: nas Cekaju. ·Tako smo odrZali osam sastanasami kao potpuno legalizovanu. Skojevsk1 ka a na svakGm je sudjelovalo od 50-80 kom-itet takode·r post·oji i djeluje, samo nis.u os~ba. .Sve je proSlo u redu, iako_ .su ne~i dG sada .znali kako da pristupe rad_u. To ~e bili na pala kilometra ·od ~alij~nsk1~ st;aza uglavnom organizaciona mreZa, . all. rad. J'€ i granice. N a~nd j e sve pnhvacao, 1 vee -~'o mnogo <Jbi!niji. C>jeli narod su?}eluJe ~nJ.o­ danas otislo je u logor oko 50 dr,ugova v•."e zima i za NP i za NOF, o.d kuce do kuce se nego Sto se ranije 'O·Cekivalo-. U?pc-e ~e o tim sa:bire hrana, odijelo," novae i to oko prv,oga sastancima toliko govorilo, da Je to- ~ak pro~ za NP a ·oko petnaestoga za partizane. NP drlo- u rUeC'ke fabrike, i radnici n~ Rije-c1 opskrbljuje internirane u Lo_vrani, i td P~­ ispituju kako bi i ·oni magli da o~u u par: ta tjedno nose tamo hranu, 1 to takG, da J-e Uzane. Narod je toliko jedinstven 1 po:r~~an, utvrden red, po kojem\U -svako selo _zna, ~a­ da ne bih skGro vjerovala, da nisam VldJeia.. da je na re-du da spremi hranu -~a mternlr- Prihvaceno je i da se do kraja provede boJce. Od sakupljenog novca pomazu s-e-. neke kot trZiSta na Rije-ci i napuStamje rada u fafanliliJe, ali glavno se kupuje sve Sto J.e po- brikama. Trebat .Ce to raspolozenj•e ·od:zat~ . trebno za partiza:ne i to se sve prena:sa sa a najvi-Se- Ce se -odrZati, aka naSi parhzan'l Rijeke. Razumije se da kod toga radi o~ro­ budu vrSili veCe i jaCe akcije. man broj drugova, a prv-enstv-eno· ·drugarlCa. Dan prije moga odlaska Gvdje bili smG U nar. oslob. frontu okupljen je cijeli narod. okruzeni od 500 Talijana. . , . U zadnj·e vrijeme do]azi dGsta . C~­ Ti isti Talijani - crnokosuljasi - d~u­ sto talijanska vojska, blokira sela p!Ja·c- g.og su dana pljackali i hapsili p_o '<;Xrobmka, pali i hapsi do koga do•de, ah nao-o? Stini i KastavStini i doveli »zaroblJe·~Ike-« ~a se ve·C osigUirava, jer. Cim se vo·jska prl- Rijeku, i to da su muSkarci »Suma~~«,. a zebliZava:, muSkarci se sk1anj aju u skloniSrta: ne im nosile- hranu. Ovdje na RIJeCl sat;t koja imaju u svak.:om, &elu sagradena, 1 informirana da je za tu kaznenu ekspedlgdje borave partizani kad su __na prolazu ciju na ».S~mare« bilo . po~upl~e~10 d-osta u .8 e!u, i to su takad·er spreml'sta za hra- om·ladine iz Skala i fabnka 1 pr~slln? tam~ nu i ostale stvari namiJenj-ene partiiZanim•a. odvedeno. Oni tG rad•e radi toga •s·to Je anhPrvoga dana smG bili bas u selu, koje je _bi- faSistiCko raspoloZenje ovdje veliko, a tako 1-o blokirano, ali mi smo mirno spavah ~ is to simpatij e za parti.zane; pa hoCe da ~om­ skloniStu, -ialm su karabinje·d bili u istOJ promituju RijeCane i prisile ih da. se' 1 kakuCi! Tako je sv•e organi.zirano da u -~6 snije bore, jer su s·eljaci prepo~nah s':·e 'ove dana boravka u Kastav,Stini nisam' n1gdJe iz kaznenih ekspedicija. Medutlm to 1m ~e Talijana vidjela. Na svim prelazi-ma pre-~o Ce poCi za rukom, jer su ve'C_kod prvog p·o~';l­ ce-ste, -i po· danu i po no-Ci, _ st~~e i. o-bavJe- Saja mnogi izmakli sa tog posla, a poshJe su stavaju stalno o kretanju nepnJate!Ja. Od;-tog iskustva i vise. zala sam gastanak sa KK i postavili pitanJe N a Rijeci sam ve·C 2 .dana, a ·S'_utra Cu: po mo·bilizacije. Oni su izvijestili da .Ce biti mosv-oj prilici na Susak. Ovdj.e se na .J?•:t. r~­ guCa stvaino masovna mobilitz~cija, al~. s~­ mo ako ode i dobar _broj parbJaca, koJl c: du nalazi veC '2 mjeseca drug, ko-Jl Je. b10 sela p-ovuCi, a da s,e za -sada na Z-ene prebaCl komandir u sus. !ogoru prije rasula. NJega ostali po·sao, koji su oni obavljali. Tako smo je ovdje p<Jslao drug Rade iz. OK s~ Susaka. i pnstupili. Odrzala sam takoder sastanak sa Ovdje je formiran MK od 3 clana 1 AOZ od 14. V. 42. ! 92 4--5 zena, te omladinski aktiv od 5-6 cianova. TaCa-n broj._ Clanova Partije nije moguCe sada dati. Part. organizacije postoje· u tri najva.Znija ind. p·oduzeCa i to u brodogradiliStu, rafineriji p,etroleja i tvornici torpeda, a u f.ormiranju je kod trans.portnih rildnika. Osim toga po-s_toje 2 uliCna rajona, i jedi:rlica, koja r'adi u tehnici. RaCuna se da ce ostati oko 30 d·obrih partijaca. Rad je tek u poCe·iku. IzvrSe11·e -su akcije za prvi m.aja: baCeni letci. za graQ.anstvo-, a drugi_ u kasarne za vojnike, a mpladinci su ispisali parole. Prip-remali su veCe akcije sabotaZe u fabrikama, ali je izvrSeno to- u manjem ra:zmjeru. Prikup!janje za partizane i NP jo.s j<J uvij.ek vrlo usl<o. Prihodi sve .skupa oko 250i0 lira mjeseCno-. Partija nije ovdj-e joS uspjela da organizadono poveZe i obuhvati sve one antifaSistiCke mase koje ov.dje postoje. Ma.se su u tom· po.gledu· pred naSo-ni organizacijom. U fabrikama- se vrSi dnevno sabotaZa, kva,renje ma-Sina, uniStavanje materijala itd., kod transporta isto. Nasi drug.ovi vide, ali ne znaju, da se· p·ove.Zu sa tim borbenirn radnicima, koji po- -svojoj inicijativi to rade. Bila sam na sastanku MK i AOZ-a. Uspjeh prvomajske akcij.e s letcima biG je dosta dobar, j er se osj etio u gradu rad partijske organiozacije. Zakljuceno je, da se prelm letaka i -StamJle namijenje:fie specijalno radnicima u ind. poduzeCima okupi oko ·organizacije kao i .sprovada mobiUzadj a za partizane. · Rad je dosta tezak i zato sto naci<Jnalno pitanJe nij.e u samom gradu centralno pitanje_. Ne ra:zumiju skoro ni-Sta hrvatski, taka- da Stampa mora biti preteZno na talijanskom Hi bar u oba jezika. U selima u okolici Rijeke (VGJ.o,sko, Lovrana i t. d.) postojala je nrganizacij'a, ali 1 2 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U drugoj polovici 1942. g. u Ka.stav.Stini su odlazili u partiz·ane 'SVi sposobni muSkarci, a negdje i cijela ·sela (Kudelji, BrnCiti i dr.). Talijani su vr.Sili teror i pljaCkali sela, ·odvodili porodit::e partizana u internadju, no- o!l"ganizaciie NOB nisu vi.S·e mo.gli razbiti. NaroCito se pojaCalo uCe-stvovanje i aktiviziranje Zena u NOO-ima, NP i ostalim organizadj.ama. Mnoge Zene rade na terenu, ·kao Milka KuCit. I vanka Sirola i ·drug e. 'Kastavske organilt-acije nisu odigrale samo znaCajnu ulogu u razvG-]u -NOB na tom kotaru, nego i u pro·diranju i ·Sitvaranju or.ganizacije u Rijeci i Istri. U to vrijeme postoji vel; partijska organizacija i -organizacija Zena u Rije·ci. To ·S'U ,prvi poCeci rada i Zene ponajviS.e vde saJbirne akcije za partizane, odr.Zavaju vezu i" pnfuacuju materijal u Kastav-Stinu. Sa ienama u Rijeci radi RuZa__ BukviC Ranka Clan gradskog komiteta. Od najboljih Zena formirane su p-o rajonima grupe od 4 do .8 Zena, kojima je sva pohapSena pred vise od mjesec dana. Veze sa selima nisu prekinute. Prema kazivanju na.Sih seljaka, sva istarska s-ela saJna tra.Ze put i na.Cin da stupe u a:ktivnu borbu protiv Talij ana i Zale · se na svakom k.oraku, kako nemaju koga da ih pov.ede. U srediSnjoj lstri oko Pazina poslan je iz Rijeke drug, koji je tamo formi.rao komitet i 3 rejona, tftJ organizacija broji v·eC oko- 40 partijaca. Prema njegovom izvjeStaju raspoloZenje za_ horbu je veli'lm, i treba Cim prije pristupiti form-iranju parti:zanskih Ceta. ·_ Isto taka imamo d·osta dobru. organizaciju u Puli i okolici. Tamo pripremaju ve-Cur sabota.Zu u arsenalu, form-irali su nekoliko-. ud·arnih grupa i nakupili neilto oruzja. Kod Ilirske Bistrice postoji grupa partizana veCinom Slovenaca iz krajeva ranije· pripojenih Italiji. Oni su bili smjesteni u 2 lo.gora 68 njih. Pred 3 tjedna opkG!ilo ih je 2000 Talijana u jednom selu. Oni su se prabili, potukli 25 Talijana a 30 ratiili. Ali ipak je to djelovalo taka, da je jedna grupa ~otiSla prema Vipavf, da se stopi sa partilzanima, koji navodno tamo djeluju, a druga grupa cak u Sloveniju, .Sada ih ima 28, i ani su svi dObro- naoruZani, svi imaju puSke i bombe, a veCina i rev,olvet·e, te jedan _puSkomitr"aljez. Ugovoren j.e -s njima sastanak sa naSom suSaCkom Cetom za par dana. Oni su imali veze sa slav. partizanima, ali ,glabe i neredovite. Vtlo su spremno pri.hvatili 'PO!Ziv saradnj•e sa naSomCetom. Hrane imaju Cak u izobilju, jer ih sela dobrG snabdijevaju ... S. F.- S. N. Drugarski pozd·rav Anka ruko-vode: Valeriia BarhiC, Mila Zanchi, Lea Scrobo;gna, !Pepa 'BliZeviC, Sofija Perman, Roza Kirn, Mici Labus, u Tvornici duhana drugarica StekiC i Ma-rija Brnobi.C -Karbonjerka. Te su ,grupe djdovale kao o·dbori, okupljale -oko -sebe drruge IZene, odrZaval'e ·S njima sillstanke, prouCavale .Stampu i organizirale sabirne akcije. Na taj na,Cin .ie bilo o'huhvaCen·o oko 180 Zena. Osim toga je oko 10 drugarica bilo ,povezano .s organizacijom na SuSaku. Strah pred neprijatelj.em, p_omanjkanje nacionalne svijesti i utjecaj iburZoaskih autonomaSkih kru.gova polagano se rrazibijao kroz -politiCko objaSnjavanje i akcije. U kolovozu Zene uCestvuju u '!lkciji, u kojoj su bacani letci, ·pisane parole i dignuto u zrak nekoliko nj-emaCkih kamiona. No nakon toga joe uslijedila velika provala, •tl'hapSeno je 3'0 drt;Lgova, medu njima i Valerija HarbiC, OLga DraSCiC i njena maj.ka. Iako su se Zene -upl.aSile, ipak se Qr.ganiza-cija ni je rasp ala, nego su se Zene i dalje sastaiale i radile. Koncem 1942. radi veC oko 40 drugarica za NOP, U -rujnu odlazi u partizane 'Ersilija Fran-cetiC. 93 �Dokument 67 IZ IZVJEsTAJA 0 RADU ZAGREBAC:KOG, KRAPINSKOG I VARAzDINSKOG OKRUGA U RAZDOBLJU OD 10. TRAVNJA DO 15. SVIBNJA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH' K o t a r Z a g reb: U sjevero-.zapadnom dijelu ovoga kotara vodile su se partizanske borbe od druge polovine aprila do 10. maja, pa su veze ·zbog toga sa nekim partijskim organizacijama u tom dijelu isprekidane. Nakon v·o·denih borbi u Brdovcu i PuSCi, otpo-Ceo je masovni teror od strane ustaSkil:l krvoloka. Re·Zim raseljava seljaStvo, a u njihove domove naseljava ustaSke krvnike. ~ Stvari se odigravaju- na taj naCin, da jednostavno dodu ustaS·e i v lasnik se mo-ra mo/lnentalno iz svog doma seliti bez da mu dadu bilo kakvu oStetu, naprotiv mora svu pokret:nu kao-i nepokretnu imovinu ostaviti njima. Seljaci tek djelomicno pruzaju otpor. U istoCnom, juZnom i zapa.dnom dijelu ovoga kotara rad partijske organizacije dobra se razvija. U _mno-gim selima na novo su foTmirani ONOF Ciji se rad -sastoji u agitaciji i propagandi protiv okupatora i ustaSkih bandi, na prikupljanju HSS-ovih pristaSa za na:ro-dnooslobodilaCku borbu, kao i na raskrinkavanju vodstva HSS-a. Svi odbori ta- koder sakupljaju priloge za fond NO, kao i nar. pomoC. NaS politiCki uticaj na Siroke m'ase seljaka sve viS-e raste i to radom na liniji Narodnooslobodilacke borbe. Seljaci se velikim dijelom opr·edjeljuju za borbu protiv okupatora i njihovih- slugu, a vodstvo HSS-a j-oS uvijek stoji na_ poznatom stl3.novi,Stu. Seljaci se upravo radi takvog izdajniC:kog s-tava tog vodstva sve vi.Se ·opredj,eljuju na stranu narodne borbe. Nadalje, formirani su novi odbol'i u dvije opcine po NP. Osim toga dobili smo lijepi broj simpatizera, a imade u OV·Offi' dijelu kotara 6 novih kandidata. Organizacija SKOJ-a u ovom dijelu kotara radi aktivno i dobra. Osnovani su u tri opCi•ne SKOJ-evski aktivi, a ovi opet rade na stvaranju Franta Mlade Gene·racUe, Do sada im:.a uspj.eha u deset sela, gdje je rnasovno okupljena omladina u SMG. Partijske jedinice se redovno sastaju i u radu su od svng foruma konh,olirane. K o tar Stub i c a: U posljednje vrijeme vodene su u Citavom kotaru partizanske akcije. Partijs"k!o Clanstvo i• ranije osnovani ONOF kao i simpatizeri podupirali -su partizane uglavnom· sa hranom, obavje·Stavali ih o kretanju neprijatelja i po potrebi ih sklanjali. Elena Kolm-Missoni 94 Uslijed ovih borba, veze su s jednim dijelom o;yo,g kotara prEJkinute. Mnogi Clanovi morali .su u parbzane, jer im je prijetila opasnost hapSenja, a ·ani koji su os•tali, nisu uspjeli da svoj rad i dalje proS-ire i povedu baS sada aktivnu horbu pr·otiv okupatora i usta.Skih razbojniika, nego su se djelomiCno pasivizirali. Veze su djelomiCno veC u.spostavlj·ene, i nastavlja se sa radom po liniji Narodnoosl·ohodilacke borbe. Teror reZima je ovdje takoder Zestok. I ovdj.e_ raseljavaju seljake sa njihovih domova, kao t u gore spomenutim mje.stima. Hap·Se u masama, prebijaju i ubijaju seljake. Seljaci su do sada dali slabi otpor. U horbama, koje su oVdje vodene, hero jskom s·mrCu poginuo je marljiv o dan partij ski drug Krkac Ivan, c.! an, OK. Na,kon toga sto je potukao 5 ustaskih razbojnika, bio i·e ranjen i• tako ranjen borio se dalje·, ali je konaCno umro. Gubij;kom KrkaCa, Partija gubi jednoga medu naj-odanijim i talentiranim drug.ovima. On je imao mnog.o uslova da se :!.'azvije .u veonia sposobnog partij.skog funl{cionera. K o tar Sam o b o r: Od progona koji · &u vrSeni u OV{)m kotaru joS prO:Slog mjeseca, rad se nije oporavio. Jedino u dvije OpCine otpoCel·o se aktivno sa radom SKOJ -a. Osnovarii su novi aktivi, k,ojima su postavljeni zadaci, da rade na stvaranju SMG. Seljaci sve vMe prilaze narodnouslobodilaCkoj borbi. Napl!~taju izdajnicl<o v-odstvo HSS-a i prilaze odborima NO borbe. Do sada se javilo priliCno s-eljaka u partizane iz ovog kotara. Vojnih bjegunaca imade prekO 260. Taj bvoj sve vi·Se raste. I ovdje prijete ustaSki krvnici sa istj~rivanjem seljaka iz nji·hovih domova. K .o t a r V e l. G o r i c a: U p-oslj ednj e vTijeme' bila su dva sluCaja hap.Senja, te j·e rad uslijed toga malo zaostao. Kotarski komitet dOsta se te,S~·o snalazi u -ovim prilikama, ali se ipak uspjeS,no pTovodi rad na stvaranju NOF. U sjevero-zapadnom dijelu kotara, gdje prije nismo imali ni.Sta, sada stojimo najbolje. Partijsko Clanstvo nak,on toga Sto je Partija oCiSC.ena ,od raznih neprijateljskih ljudi, pora.slo je za 8 Clanova. Vojnih bjegunaca u ovom k·otaru imade 367. SKOJ se dosta slabo razvija. U posljednje vrijeme osnovana· su sve·ga dva nova aktiva. Kotar.sko rukovodstvo .SKOJ-a jos nije formirano. K o tar S v. Ivan Z eli n a: z Pored grupe dobrih si•mpatizera, osnovan je kotarski odbor NOF, u koji odbor su u.sli pristaSe HSS-a i bivSi Clanovi zaStite. M·edu Clanovima ·ovog odbora nalaze -.se ugledni i poSteni seljaci', koji su uvidjeli izdajniCko drzanj.e vodstva HSS-a prema NO borbi. I u ov,om kotaru vrSi se snaZna diferencijacija seljaka, koji sve viSe prihvaCaju borbu narodnog ·oslobodenja, a osuduju politiku vodstva HSS-a. Osnova·n je jedan opCinski odbor NP. Grupa SKOJ-evaca radi dosta mlitavo. Do sada uspjelo joj je formirati svega dva opcinska (odhora) aktiva SKOJ-a. Ovi aktivi rade ,na stvaranju SMG, ali do sada nema konk~€tnih rezultata .. Krapinski okrug K o tar K rap in a ::l Ract. u ov·om kotaru u posljednje vrijeme njj.e niS-ta napredova,o. Pr.odil'a·nja u tamo·Snja rudarska i tekstilna poduzeCa ostala su bez rez.ultata a to sve zbog toga, Sto je aktivnost tamo~ Snjih partijaca veoma slaba. U jednom dijelu -ov,oga kotara vodene su partizanske borbe. UstaSe su i ovdje poCeli tjerati seljake iz njihovih d·omova, a naroCito u okolid Zaboka i Krapinskih Toplica. Seljaci ne daju BeSlw Frutil: sk,or-o nikakvog otpora ovom razbojniCkom pothvatu reZima. K ·o t a r P r e g r a d a : Rad u ovom kOtaru nije· nikakav. Nema ni partijskog Clanstva, ni odbora NOF. Imade nekolicina simpatizera, kojima ali OK nij.e ·znao dati pravilne zadatke. K o t a r K l a n j e c : Rad partij ske organizadje u jednom .dijelu ovog kotara priliCno je plodan. Osnovani su u 5 sela odbori NOF koji su svoj utjecaj proSirili na seljaCke mase. Seljaci napuStaju izdajniCku politiku HSS-ovog vodstva i pdlaze narodnooslobodilaCkoj horbi. UstaSa u ovom kotaru medu seljacima gotovo nema. Formirana je takoder jedna nova jedinica od 7 Clanova. U nekim dijelovima ·ovog kotara takoder su vodene partizansk•e borbe, pa j e i ovdj-e doSlo do raseljavanja Seljaka, k.oji su djelomiCno dali otpOr. U BedekovCini vodene -su takoder Zestoke borbe sa ustaSama i Za'ndarima, koji s·~ doSli da hapse radnike i seljake. Sada su zbog toga m-omentalnci veze raskinute, jer reakcija bjesni, i nemoguCe j·e· doCi u neka mjesta zlatarskog kotara. Ubijaju seljake i tjeraju ih iz njihovih domova. VaraZdinSki okrug K o t a r V a r a Z d i n :4 N akon vod.enih partizanskih borba u ovom kotaru na.stala s·u Velika hapSenja. Medu hapSenima nalazi 95 �pohapSeni su svi Clanovi oSim jedne jedinice, mnogi su Clanovi u borbama poginuli. Taka je i avdje rad zapea. K ·a t a r N a v i M a r a f: Sa a vim kotarom, iako je bilo nare-deno OK-u·, joS uvijek nisu .uspostavljene nikakve veze. K o tar Ivane c: Postoji veza sa tri simpatizera, no njima OK nije do sada postavi·o konkretne zadatke, rna da je na· to bio upozoren. Sa Medimurjem su joS uv-ijek slabe veze, iako je u tu svrhu tamo upuCen j.edan Clan OK no on se naskoro vrati-o neobavlj.ena posla. Do sada je dosta clanova partije paginula u borbama, kaje su se v·adile na Kalni:ku. Osim toga je u okolici VaraZdina poginuo clan OK drug Babic FID"rijan. On se je borio junaCki, ali je bio pogoden- od neprijateljskag hitca i paginuo. Rad po liniji stva;anja antifaSis~iCkOg fronta Zena u ·ovim krajevima djelomiCno je zanemaren, iako su mnoge seoske Zene dokazale u dosadaSnjim borbama, da se znadu juna-Cki boriti. To naroCito vrij-edi ,za partizane zagrebaCkog i varaZdinskog okruga. U tim vo.dovima bilo je seoskih Zena, koje su pokazale primjer borbeno.sti i neustraSiv-osti. U zagrebaCkom okrugu radHo se je i ranije i na tom sekt·oru ali uslijed nov•o nastale situacUe, taj je rad malo zaostao. Nastojati Cemo da se i na tom sektoru pokrene rad s mrtve tacke ... a Roza BalaS se mnogo partijaca. UhapSena su takoder dva clana OK. Rad je uslijed toga potpuno zapeo. K.atar Ludbreg: I u ovom kotaru provode se velika hapsenja. Od partij aca kotara Dugo selo radila je ]elka Gluhak, koja jc ]_ 1942 ..g. formiran je prvi seoski od'bor AF2 u doSla iz Zag-r.eba na taj teren. Se 5vetama (kotar Za,gn!b). Tu su se ndom isticale 2 U kotaru Zelina, u d-rugoj polo-vici 1942. g. Ljubica KovaCiC iz Sesveta _(poginula u Sisku 1944. dielovala je grupa Zena u s-elima: Hrastju, CreCanu g.). Marija LakuS, Verra LakuS-PlaSC, Slavica LakuS: i · OmamnO. Na jaktivnije Zene u tom kotaru bile ·su KuCiS i Dragica Bene, koja je 1944. g. uhapSena 1 Barica i Marica AntolkoviC, Ma·rica ZigroviC, Bara u'bijena u logoru. Po,z~C Slava i Kata Svo:mik i Zora Pi~ir- BuCi. P.ostepeno -se i Zene ostalih sela ko.tara. ~agreb 3 Prvih dana nakon okupacij·e ,pa·rtijske organi~ aktiviziraju na radu .za NOP. U JeLkovcu tshCe l'ie zacije u okru.gu Krapina vrSe politiCku propagandu, 60-godiSnja starica Jaga StramCeviC, u Cij·oj je kuCi prikupljaju oruZje, hranu i sanitet-ski materijal. U 1942. i 1943. bilo s_iediSte OkruZnog komiteta KPH, tom okrugu ·radi veC 1940. g. kao Clan Okruhto-g a u MarkuSevcu Jela SelendiC, koja je 1943. g. komiteta Marija LovrenSCak, uCiteljica, koja se hila predsjednica Okru-Z.no,g odbora AFt; za okrug isticala svojim naprednim radom. Zbog toga hila Zagreb, Vera Vincek iz Markovog Polja, koja je je 1941. g. premjeStena u Bosnu, .gdje se odmah •radila u Stalll(pariji OkruZnog komiteta i mno.ge Povezala s .partizanskim pokretom i otiSla u ] ahodrpge. rinski odred. U ko.taru Zlatar, ve·C u p-rvim danima NOB, U zagrebaCkom ohu.gu bio je na~oCit? aktivan neke Zene, kao Clanovi Partije ili simpatizeri rad~ kotar Dugo selo. 1942 ..g. nakon formtranJa odbora niCkog pokreta, pomaZu kod dizanja us.tanka. IstiAFt; po ·selima; rad se sve viSe Siri i o·rganizira. 1942 . .godine: formiran je- odbor Af\2 u Je.Z-evu · cak .su se: Tonka Mrkoci-Jurin, Ana Mrkoci, Draga JakuS, Zla-ta Bede'kovi-C, Roza UroiC, Jagica Bu(kotar Dugo ·selo), u kojem j-e .lbila Jpredsje-dni.ca bak Vera Mrkoci i Dragica Cvilindar. PoCetkom Marija Frigan. OdbM AFt; ~ JeZevu bri~~o -se · za 194~L g., pod nikovodstvom · OkruZnog komiteta, partizansku udarnm .grupu, koJa se ll: to vnJe:nc. nafoi1lllirana su ·Cetiri partizanska voda. Zene su uCelazila na tom terenu. U selu lvan]a Reka t<Sttcale stvovale u svim radovima kod priprema za SLtvarasu se aktivnoSCu Ka:ta Ranee, koja je sakupljala nje prvih partizanskih .grupa. U drugoj polovici municiju, oru.Zj-e, sanit-etski materijal i hranu, Kata 1942. g. postoji u selu Poznanovec - Lug gru,pa MitrekoviC, koja je r-adila na o.s.nivanju o·r.ganizaod 12 Zena, koje su prikupljale pomoC, odr.Zayale ciie AFZ u selu HruSCici i tamo 'hiLa· bi·rana ~a veze i vrSile kurir-sku sl-uZbu. U to·i grupi najviSe pfedsjednicu, Mariia FilipoviC i Ba-ra KlariC. U sesu se isticale -svoiim radorri: Ana Mrkoci, Zora Vidilu. Stakorovcu, gdj-e je takode-r fo-rmiran odbor AFZ Cek, Dra,ga JakuS, Ljubica CelekoviC, 'Dra,gica Vidi-· 1942. g., aktivno pomaZe NOP Bara CimaS. U se~u Opatincu aktivna je Ana Matker. Na podruCJU Cek, Stefica GrciC i Kata Sajko. Koncem 1942. g. 96 formiran je odbor AFZ u KonjSCini, u kojem Tade Ankica i Slavka Ro-han, Jagica Hulba•k, Jagica Zvonar i Ankioa Lon·Ca-r. U KosoveCkom akti¥no radi Ankica BoZiC. 1944. g. ustaSe su opkolili njenu kuCu, u kojoj je bilo 7 ,partizana. Ona je zajedno s partizanima otvorila v.atru na ustaS·e, te iza to;ga otiSla u NOV. U kotaTu Kr·apina pojedine ,zene ·rade na odrZavanju veza, ·sakupljaju hrauu i omZj.e, Sire Stalll!PU i sakrivaju ileg.alce. Antonija Krle-Za veC od t'f,avnja 1941. g. radi kao kirrir, a u 1942. g. u njenom se stanu nalazi ilegalna Stamparija GK. U radu na'foCit-o se isti-Ce selo Jesenje, koje· je u toku NOB dalo najviSe· partizana i najviSe stradalo od us>taSa. U Jesenju a·ktivne ·SU v·e.C 1941. g. Milka KataleniC i Kata Herceg, a o·d prolje·Ca 1'942. g~ IJCata Malogorski i Ana Brodar, koje su kroz dulje vrij-eme nosile rpartizanima hranu na Stra'hinSCi·cu. U Zaboku radi od 1941. ,g. Cvijeta Huis, a u Po-dbrezovici Mirna VraniCar. U okrugu Krapina p-rvi o-dbori AF2 poCinju se formirati u kotaru Zlatar. Krajem 1942. g. bili ~u formirami odbori u Bede'kovCini, gdje .su se naro- Cito aktivnim radom isti-cale Zene u za•seo-cima: S,piranci, Glumpaki i Coiki, zatim u -selu Loboru, HraSCini i BudinSCini. U kotaru Krapina ·odhori AFt; formira ju se poCetkom 1943. g., a u Pregradi i Klanjcu tek koncem 1943. U KuCanu nia'l'·ofu Mara Kobal Mamika _i njena sestra Roza BalaS primaju i sa.krivaju ile.galce od .prvih dana okupacij.e. U KuCanu Donj-em obitelj Bartola VidoviCa. mlin broj 1, postaj-e glavna baza za Citav oknug. Od Clano·V.a te obitelji naroCitim se radom isti-Ou Zom VidoviC i lvka BalaS, koje su poginule u logoru. U prvoj KalllliCkoj Ceti, koja ie razbij~na krajem travnia 1942 . .g. bile su Mileva CetuSiC Sojka i Marija VidoviC A1besinka. Mari ia Vi.doviC je herojski poginula 1 prilikom povlaCenja Cete zajedno .g Vilkom Jurec, Flo'l'ijan-O'IIl BabiC, Perom VidOIVi-C u seln Jalko.vcu kod · Vara.Z·dina. Prilikom masovno.g hapSenja Clanova ·Partije i simpatizera NOP poslije ofenzive na KalniCku Cetu, lbilo je uhapSeno mnogo Zena i odvedeno u logor. Medu njima bil-e su: Roza BalaS iz Kutan ma'fofa, BeSka Frnt1C, Jelka Jurec, Ro,za VidoviC, Ivka BalaS, Ivka BabiC, Stefa Zitn.iak, lvka Beli, Slavica CeroveCki, Herta TomaSkoviC, Stefa Ko'bal i ·Fanika BalaS. lz Ludbn;ga odvedena je u logor Marija DojfiC. U .Sri:l.Cincu aktivno radi obitelj Kuhar. IstiCe se radom Mari ia Kuhar Mamika. 4 OkruZni komitet K.PH Vara•Zdin imao je ·veze sa Medimurjem. U C~Kov.cu a·ktivno je- ·radiia. u to vrijeme Te-rezija Horvat. Ookument 6S SKUPsTINA zENA U KORENICI Clanak iz >>Zeln·e u borbi«, glasila OkruZiwg odbora AFt za Liku, In-. 3, lipanj 1942. 24. maja Korenica je joS je-dam.put doZivjela sjajnu manifestaciju. Toga dana odrZana je velika i sve·Cana -skupS.tina Zena Citavo:g kotara, i Zene su jo.S jedrumput vidjele, da naSa priCanja o ravnopravnosti Zene nisu samo prazne rij.eCi, veC stvarnost. One su osjetile, da je 24. maj bio stvarno njihav dan - dan slobodnih Zena, jer to-ga dana njirna se .govorHo, njima se klicalo, one ,gu slobodno manifestirale svoj;e osjeCaje, svoje zelje i barbenast. Istupale su k~ta govornice i same sebi birale ru'kOvodStvo. Dola:zile ·SU na konferenciju u velikim povorkama, sta·re i mlade, nos·eCi transparente, srpske i hrvatske zastave, partizanske sa crvenoin zvij-e~ zdom, kao i c:ivene, koje su S·e ponosno vijorile. Zene su bacale parole, pjevale naSe borbene pj esme, one su bile toga dana .sretne, svij-etlih ·oCiju, oZarenih lica, sa kojih je odsij.eva'la i Citala se· o-danost p-rema narodnooslobo.dil"ckaj borbi i ljubavi prema nasim hrabrim partizanima i KP, kojoj se najvi-.Se klicalo, je-r su osje-tiJ.e, da je to jedina Partija, koja Ce ih izvesti iz mraka ropstva, koja im je otvorila aci i pokazala put arganiz-irane_ borbe u AntifaSistiCkoj fronti Zena. SveCanost i znaCaj skupStine uveliCana je· prisustvom drugarica Hrvatica s3. Plitvi- 7 Zene Hrvatske u NO:B ca, Prijeboja, Ljubova, BuniCa i Kozjana. Hrvatske su Zene shvatile, da im je mjesto u zajedni-Ckoj borbi .sa srpskim Zenama, sa srpskim naroodom. I dokazale su to svojim prisustvom na ov·oj veliCanstvenoj skup.Stini. Do1azak Hrvatica srpske su Zene primile sa oduSevlj.enjem. Bile su pona:sne, Sto su na velikaj kotarskaj skupstini zastupljene njihave brvatske sestre. Buma i·e hila klicanje »Zivje-le hrvatske ~ene«, »Zivjel·o jedinstvo srpskih i brvatskih zena u barbi prativ fa8-izma«. NaSe su- drugarice bile joB po-nosniJe, Sto je njihova skupStina uveliCana prisustv-om predstavnlka KP, vojske, NOO, SKOJ-a i predstavnika Odbara zena za Liku . .Svi predstavnici raznih •organizacija po.zdravili su skupStinu i u s·v·ojim su govorima naglaSaVali sv.e ono, Sto .su Zene- kao organizacija do sada uC:inile u korist narodnoOsl·obndilaC'ke borbe. Zatim, o potrebi jedinstva -srpskog i hrvatsko-g naroda, jer samo zaj·edniCkom borbom Srba i Hrvata moCi. Cemo istj·erati fa·SistiCkog okupatora iz naSe zemlje i uniStiti · ustaSko~Cetni-Cke bande. Drug·ovi ~u navel I, da nam naroCita opasnost prijeti Od CetniCkih pa-sa, kojima je ·okupator dao noZ u . ruke, da ga upotrebe i protiv srpsk_?g i 97 �Neda Drakwlil., Mica, lvlile i Milka Solaja protiv nrvatsk-og naroda. a u !wrist .Hitle·ra i Musalinija. Osim toga su naglaSavali, da faSizan1 nije joS uniSten, da naS oslobodeni teritorij moZe svakog Casa da ponava ·pad:Q.e u ruke okupatoru, i zbog toga ukazivali su prijeku potrebu, da se Sto ,skorije i brZ·e sagrade sklaniSta za ~ene i djecu, hrana da se spremi tako, da ni jedno zrna Zita ne dode u ruke okupataru. U sluCaju napada Talijana, naSi Odbari Zena po s-elima treba da priteknu u pomoC ostalim Zenama i djeci, taka da se u miru i arganizirano povuku u Sume na sigurna mj esta. Prisutn-e drugarice· bile su ponosne, da se pr:ed njih postavljaju taka vaZni zadaci i sa Cvr.stom vjerom, da Ce ih ostvariti, klicale su: »Dat Cemo joS i viS·e«. »Ho'Cemo,. uCinit 6emo sve«. Ali ono Sto je najljepse jest to, da su ovog dana na tribini govorile -drugridce se- Ijanke.1 One su govorile svojim jezikom, govorile su ono Sto im leZi na srcu, da Ce ·sa joS veCim Zarom, sa joS veCom ljubavlju raditi za nwrodnoos1obodilacku borbu. J edna izmedu njih rekla je slijed·eCe: »J a star a i nepismena selja.C.ka ~ena hoCu .da kaZem nekoliko rijeCi po naSem seljaCkom naCinu. Srce mi je puna sreCe, kad m-ogu da vam kaZem, drage moje, ono ·Sto mislim, Sto ·osjeCam i zaSto se horimo«. Drugarica Hrvatica izmedu ostalag je kazala: »Mi hrvatske· Zene gledal.e smo uZasnutiin o·Cima, kako ustaSki psi uniStavaju nevini srpski narod, kao i najbolje sinove hrvatskog naroda, ali nismo mogle ni-Sta uCiniti, jer nismo bile organizirane. 1Cule smo a borbama, kaje se vode protiv ustaSa, ali s:u nam ustaS.e govorile, da tu borbu vode Cetnici i da oni .idu >Za· tim da uni.Ste .sav hrvatski narod. Mi sad znamo, da borbu vade partizani, da se ani bore 7.a slobodu hrvatskog i srpsk·og naro-da, protiv fasiotickih okupatora i nji'hovih slugu CetniCk,og i ustaSkog oluSa. Zato mi pristupamo narodnooslobodilackoj, borbi i borit ·Cemo se zajedno sa srpskim Ze·nama, sa srpskim narodom, protiv zajedniCkog neprijatelja«. Govor drugarice Hrvatice bio je burno pozdravljen ua: poklike. »Da Zivi borbeno jedinstv-o srp.skih i hrvatskih Zeha, srpskoga i hrvatskorg naroda.« Poslije zavr.S.enih gavora pre,Sla se na biranje kotarskog AntifaSisti-Ckog odhora .Zena i delegata za skupStinu Citave Like, na kojoj Ce se vrSiti izbor odbora Zena za Liku. Zene su bile go-rde, Sto potpuno samostalna biraju svoje TUkovadstvo, a i svijesne toga, da od dobrog rukov,odstva zavisi uspjeh njihovog daljnjeg rada, daljnje borbe, zato sto su iZabrale najbolje drugarice ,ovog kotara. u kota~ski odbor uslo ie 13 drugarica, od toga 4 intelektual·ke, 1 radnica i 9 8'eljakinja. U odboru se nalazi jedna Hrvatica. Poslije biranja odbora izve-le su drugarice s-eljanke :k;ratki zabavni program·, i time je ·ova velika sve-Cana skup·Stina- zavrSena. 1 Na S'kupStini su govorile: Kata P~jnoviC, Mil: ka Solaja, Pera Prica, -Srpkinj-e, Peptca Saban 1 Mara Ma·Zar iz P.rijeboja, Hrvatice. Dokument 69 OSLOBODENI DIO LIKE U SVIBNJU 1942. 1.. LEGENDA, I:9Jllll Oslolw'eni ferifor1 1\!~~:·:·;IKonfrohi'ani ferilorf 0 98 70 30 KM �IZ REZOLUCIJE SA PRVE OKRU~NE ODR~ANE KONFERENCIJE KPH ZA OKRUG BANIJU OD 31. V. DO 2. VI. 1942.' U.spjesi: ... 10. Partija je politicke u.spjehe u Nar,odnooslobo·dilaCkoj borbi uspj-ela ·organizaciono obuhvatiti, dajuC.i inicijativu za stvaranj,e u. prvom redu partizanskih odreda, NOO-a, AFz, SMG, i staviti im s,e na celo kao rukovodilac ... 2 N e us p j e s.i, n e do .s· t a c i i g r e .8 k e : . . . 10. Jo.S uvijek su naSe part. org. mal'O uCinile na podizanju ·politiCke svijesti Zena. Zene malo uzimaju uC.eSC.a u rjeSavanju svakodnevnih pitanja - a najmanje se radilo na uvlaCimju Zena u Partiju ... bez djece u Njernacku. Zdrave rnatere upuCuju se za NjemaCku, bolesne i stare zadrZavaju u logoru zajedno sa dje-com. Y.eC je pos.Jano nelkih 3000 Z.ena, a sve one su imale djecu. Dvoj-e, troJe,- neke Cak i sedmern kras~­ ne djece. Nije·mcima ne trebaju djeca, a ni logor Stara Gmdi•ska nije uzgajaliste dj,ece. Tko Ce da hrani toliku djecu, zar da .si hrani svoj e· vlastite »neprijatelje-«? Sutra je poglavnikov ro-dendan. T!'ieba ga dostojno pro-slaviti. Krvav-o· j,e pros1avljena noC uoCi nje·gova rqdendana 1942. godine. Tu noc poklacno j,e 10,010 srpsl<e djece i oko 500 srpskih Zena, koje- nisu bile s·posobne za rad u Njemackoj. Jarna nad kojom su djecu i Zene klali i u nju. bacali, hila je prepuna krvi, i ona s·e razlila. AU i opet j,e- _suviSe djece ostalo. Jednog pop<>dneva trpaju se gala ziva djeca jedno na drugo. kao cj-epanice, u praznu sobu. DGbro se zacepljuju rupe na prozorima i vratima. U s·obu s,e. puSta dvostruka ko-IiCina otrovnog plina ciklona, a drugo jutro trpa se na kamion 1300 ukocenih dj,ecjih tijela. I opet dolaze' transporti i opet odlaze. I opet ostaju stare i bolesne Z·en.e i djeca, da ih jedne noCi odvezu mrtve na kamionima. Lov na !jude ne prestaj-e·. 1 Medu najkrvavije ustaSke lo,gore spada logoiu Sta,roj Gr.adi.Ski. Usta.Se .su veC 1941. g. masovno ubijali zatvorenike. Zemaljska 'komisija za utvrdivanje ratnih zloCina· okupatora i njihovih pomagaC.a, pregledala j'e · ;poslije oslobo-denja u okoEni logora veti broj jama, u kojima &U za.kopani le.Sevi pobijenih Zrtava. U »UskoCkoj Sumi« isko.pano j-e !>okument '10 od 15.-18. IV. 1946. g. 528 leseva. Od 11.-20. V. 1946. g. iskopano, je u istoj Sumi drugih 967 leS·eva. U Sumi »M·edustoruZje« pronadeno je samo u jednoj j.ami 960 le.Seva. - 22. IV. 1945. g. pred dolazak jedi'llica NOV ubijeno je u tom lo.goru preko WOO ljudi, medu kojima .7·00 Zena. Pretpostavlja se da su ustaSe u tom. lo,gofu pObili preko· 10.000 ljudi. Delegati I. Okru~ne konf,erencije KomrunistiC"ke partije Hrvatske za okrug B"aniju boku:ment. se nala:zi u a~hivi CK SKH. Prvu OkmZ.nu konferenci.ii..t KPH za okrug B"aniju pozdravila je_ Milka VraneSeviC u ime APZ, a r-eferat o -organizaciji Zena o·drZala je Mira Bjelajac. 1 2 Do Ove konferencij,e radilo ·se na formirra·nju j uCv,dCivanju seo·skih odbora AFZ, pa se u t-om periodu ·organizacija pro.Sirila i u kotaru Ko,stajnica, u kome u to v·rijeme pnstoje veC o-dbori AFZ u selima: Malo i Velika. KrCevo·, Gorrnji i Donji Hrastovac, P-Obrdani, Cupljani, Jaseno:vCani, Papi.Ci, 'Slo- Vera Krunif:-Marakovif: i Mira Bj.elaj.a.c vinci, Strmen, Memka, Rausova·c Mra·Caj, Gornja Milanska, Utoli,ca, Crkvcni bok, Ivanjski bok, KostreSi, Bjelovac, UmetiCi i Ba'bin.a Rijeka. Dokument 71 UZASI LOGORA U STAROJ GRADii\!KI Clanak Ljubice Dobrinii Sagi, iz ))Z.ene u borbi«, glasila ,Glavnog odbora AFt Hrvatske br. 1 1943. SYETIMO SE ZA KRY NEYINIH ·Guta 'logo·r Stara GradiSka1 mas·e Zena i djece. Dolaze' sa Knrduna, do1laze sa Koza-re. Dolaze odanle, gdJe }e herojska o-slobodilacka borba naroda izazvala bij-es nemoC.nog okupatora i njegovih faslstickih ,s.Jugu. FaMstiCke zvijeri puduze~e su lov na Zene, djecu i staroe', da bi uniStili herojsku borbu naroda Jugoslavije. Svaki d·a;n dolazz:e sve novi i novi trans· porti zena i d}ece'. Dolaze, da ih za nvijek nestane. Ali Njemacka treba radnu snagu. Zasto da se ubijaju zene i djevojke, kad one mogu raditi. Nij-emcima je potrebno mno,go tanadi, 100 puSaka, avionskih bambi, a im-aju premalo radne snag,e. U Staru Gradiilku dolazi komlsija iz Zagreba. Nje-ma.Cka komisija. Ima tu· i lij.eCnika. Nijemci nisu sentimentalni, njima ne trebaju bolesne Zene. Njima trebaju zdrave Zene za rad. Popisali su ih, napravili s njima ugovore, koje· su one »dobrovoljno« potpisale, dali im piltnice, ·ote.li im djecu. I transport za transp·ortom· kreCe za NjemaCku. Lov na ]jude se nastavlja. I opet do.Iaze u :Staru GradiSku ogromni_ transporti Zena s djecom., Odlaze ogromni transporti Zena· Zrtv.e faSistiCkog terom 1!~ Star..oj Grt7JdiSki 101 �Dokument 72 IZ REZOLUCIJE PARTIJSKOG SAVJETOVANJA ZA DALMACIJU OD 6. LIPNJA 1942. 0 ZADACIMA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' ... 6. Pljacka okupatora uzrokovala je glad najsirih narodnih slojeva. U borbu protiv gladi ustale su na poziv Partije naroCito Zene, koje su po gradovima i selima demonstrirale protiv 'pljaC.ke i borile se za hranu svoje djece i svojih obitelji. U tu borbu uvuCeni ·su naroCito u Primorju najSiri slcijevi Zena. U borbi su se- Ze-ne ujedinjavale, a to je stvorilo Osnov za obrazovanje AntifaSistiCkog fronta Zena. U nizu gradova i sela Zene su organizirane u AFZ, koji je postao medu Zenama vrlo popularan. Zene sv-e viSe pristupaju u organizaciju AFZ. Zena poprime opCi narodni karakter. Nedov·oljno posveCivanj-e paZnje radu me-du Zenama po partijskim organizacijama uzrok je da mi joS danas nemamo dovoljan i ·,sposoban kadar Zena,_ i da Siroki slojevi Zena nisu jo.S u borbi o.buhvaCeni, iakQ postoje za to povoljni obj ektivni us1ovi. · IV. Zadaca Partije ... 5. Rad me-du Z·enama m·ora se smatrati duZnoSCu svih partijskih organizacija. Partijska rq-kova-dstva moraju · pruZati punu - pomoC Antifa,SistiCkim odhorima Zena i razvijati njihovu inicijativu·. AntifaSistiCki III. Nedostaci u radu Parti.ie front Zena tr"eba da obuhvati najSire sloje... 6. Pri stvaranju Antifasistiokog fronta . ve Zena. To Ce postiCi, ako se doista bude Zena pokazala se slaba sprema na.Seg Zen- borio za zahtjeve masa i ako pri tom mobiskog kad~a. AntifaSi.stiCki 'odbori Zena nisu lizira _najsiromaSnije slojeve Z.ena. Po s-eliuspjeli niti p·okrenuti najSire slojeve Zena ma treba naro-Cito stvarati organizacije AFZ u borbu pmtiv okupatora, niti su uspjeli da bi se slomilo tisuCijetno ropsko -osjeCanje organizaciono obuhvatiti nar·oCito radniCke Zena, i da bi ,s·e razvila njihova inicijativa i seljaCke .Zene. U akcijama P'O'ka'zale su ne- u borbi. - Antifasisticke odhore zena po dovoljno inicijative. Partijske organizacij-e pojedinim mjestima treba p·ovezivati sa Annisu drugaricama pruZale dovo-Ijno pomoCi tifaSistiCkim odborom -Zena za Dalmaciju, smatrajuCi AntifaSistiCki front Zena sam•o koji tre,ba u najsko-rije vrijeme obrazoZenskom .stvari. Pri organiziranju demon- vati.2 stracija protiv gladi i nestaSice Zivotnih 1 Dokument -se nalazi ru .arhivi CK SKH. namirnica, partijske su organizacije slale 2 Na ovom savietovanju odrZala je referat o rasamo Zene ne starajuCi se, da demonstracije du AFZ N eda MaroviC-StefanoviC. Dokument 73 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 5. V. DO 15. VI. 1942. 0 RADU NARODNE POMOcl' ... N a r a d n a p om a c ad 5. V. do maj a d·opremili u Zagreb oko 30 Zena na15. VI. vodno praV-oslavnih medu kojima je bno i Duznosti po ON Pomoci ob~v1ja jedan naSih. drug, koji taj posao obavlja redovito. OdrNajviSe· se Salje hrane i lijekova u Staru Zava se veza sa MO NP, log.orskim odborom GradiSku, jer tamo ima najviSe drugova za kao i sa ·odborom za snabdijevanje partizakoje se je do sada ·doznalo. Sa njima se ima na. Sa njima ·Se odrZavaju redoviti sastanci. Putovanja u pokrajinu su otpala, j·er nema od vremena na vrij-eme i pismena veza i uspjel·o im se poslati hrane, lijekova, ne·Sto nikakvih ve·za. odjeCe i novaca. Osim toga mnoge drugarice Logorski ·odbor2 pcist6ji, ali njegov rad a i neki drugovi su se javili svojima lo-g-or.je -dosta skuCen zbo-g pote·SkoCa na koj-e naskom kartom i traZili da im se Salju paketi ilazi na prodiranjU u pojedine lo-gore. Tako do 5 kila, .Sto se- i Cini. Navo.dno da su se na pr. nema veza sa }ogorima: J asenovac, javHi i neki- drugovi iz Jasenovca talwder PoZega i Bakovo, dok u. Kopriynici 1-ogor viSe ne postoji, veC su premje·Steni iz Ko- · svojima sa logorsk·om kartom i traZHi pakete pa im njihove familije Salju neSto, dok privnice u Jasenovac i Staru GradiSku, a ne'ki su puSteni. Odhor ima vezu. sa Starom Ce odbor u·Ciniti sv-e Sto je viSe moguCe. Gradiskom, Lepoglavom (robij.), MitroviOdbor za snabdij-evanj.e parti-zana -se sa-· com _(robij.) i Loborom, odakle su pocetkom stoji ad 4 clana (zene) 3 i raspolaz·e sa dosta 102 velikim koHCinama raznog sanitetskog materijala, priliCno· lijekova i raznom ·odjeCom. Odbor nailazi na teSkoCe u tome Sto se taj materijal nije slao na odredena mjesta, ve1C je ovdje leZao-. Tokom •ovoga tjedna otpm:'!et Ce se re.dovito slanje toga mat·erijala. U pos}Jednja dva mjeseca pokazao se izvjestan napredak u radu, Sto se vidi po postignutim rezultatima, koji pokazuju pove-· Canja prihoda u maju napram aprilu za 30 posto, a pre-rna maJrtu za oko 4Q posto. Svi kotarski odbori -su u porastu, pri Cemu. su svi strukovni pokazali ·u posljednje vl:ijeme priliCnu aktivnost, a naroCito k·oZarci, te konobari, koji su uz relativno velik · porast u novcu, skupili i hrane- ka·o i priliCnu koliCiim ,ostalih vrijednosti. Isto tak•o su i intelektualci pokazali porast u maju za oko 7'0 pasta. Stu.denti takoder ne· stoje Jo,se, iako im· . prihodi nisu veCi u novcu, p,Ii su prikupili priliCno i u stvarima i u hrani. Logorskom odbo-ru u najnovije vrijeme je priliCno oteZan rad, zbog obustave primanja paketa na svim pnStama u Zagrebu ta'k.o, da se moraju: pa-keti nositi u provincije, odakle se salju u Iogar. Ovih dana se odbor povezao · sa vezama preko kojih Ce po svoj prilici moCi slati pakete u sve Iogore. Imamo P'OPi·s dru.gova za koje STI110 do sada 1nogli ·ctoz.nati u kojem se lo-goru. nalaz.e i joS uvijek radi se na prikupljanju tih podataka. NajveCi dio za kO'je se do sada moglo saznati nalazi se u Staroj GradiSki. Tamo ima naSih za koje se moglo saznati oko -85 muskih i oko ,30 Z,ena. Svih skupa imade oko 13D- Zena Hrvatica. Medu njima ima raznih elemenata. Od tib 33 sacinjavaju kolektiv. Ko.Jektiv je do 19. III. brojio aka 50 zena, no zbog unutarnjih odnosa morale se to proCistiti. Teska su obo1ile Vera J.,4 Nada K.,' Nada G. 6 i Nada _D. 7 Ne oznajuCi kako -da im pomognu, traZile· su drugariee· od ustaSa bDlnicu. i to ispos1ovale. Taka su 1'7. III. ove 1 Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. U lo.gorslom odboru u to vriieme j Citave 1942. g, r.adile su Adela Ivank.oviC, Andela SnidarrSiCPavliniC i Stefica Crnojevac. One su o-drZavale vezu sa sekre.tarom Pokrajinskog odbora Na-rodne pomo-Ci Stje,panom Bogdanom, zvanim Mali-Plavi. Odboru su pomagale mnoge Zene, najviSe Clanovi obitelii uhapScnih. Ta-ko s.u u logor Stara GradiSka od1azili: Ita VolCanS•ek. Zlata Pogorelec i drugi. U lo1 ~or Lepo,g-lava oda-Siljana je hrana preko obitelji Glu,hak, Darinke Jordan, Rozike DelaC, Evice KriZ-nik i drugih. Hranu, odjeCu- i liiekove za logore dobivaO' je Odhor od mno,gih simpatiz·era Na-rodno-oslobodilaClog pokreta, ili ih ie ku.povao novcem od Narodne pomoCi. Velike koliCine. hrane bile su pohranjene kod trgovca BatiCa, Zadarska uU.ca 15 (objeSen 194-4. g. ), kruh se do•bivao iz pekarne u Selskoi cesti, a podizao se u ·mljekarstvu. Ilica 210. Ta skladiSta hrane odrZala su se sve do sredine 1944. g. 3 U toku 1942. g. na tom su _se radu istakle: Aleks.andra LjubiC Mala.:., Plava, Marija GaziC 2 4 drugarice navbdno a:dvedene u bolnicu. Kroz par dana su saznale Zene, .da se internirce u bolnicu uop6e ne prima, veC da se teske bolesnike strije1ja. Taka su i te cetiri drugarice strijeljane. Od tada s-e kriju teSki bolesnici od ustaSa. Zivot je u logoru te.Zak. Zene su izgladnj-ele i vlada uZasna gripa sa 40 stepeni temperature. Hrana IOSa. Tek se u posljednje vrij.eme poloZaj malo popravio, jer su dobili zasebnu kuhinju o-d Zidovske i jer dobivaju pakete. Posljednjih dana ponaSanje ustaSa se popravilo. ViSe- se brinu za njih i daju bolesnim mlijeko, lijekove i drugo. To njihova pona·sanje je vrlo problematiCno, j·er sa jedne strane ih maze, a s druge strane 'Ddvode grupe Zidov.ki na strijeljanje u Jas,enovac. Z-ene su u posebnoj zgradi od muSkaraca. Kod muSkih interniraca je doSlo do hapSenja po naredenju iz Zagreba i uha.p&eni su: Pomper Ze.Jjko, Bukovac Mirko, KrajaCiC Marijan, SvjetliCiC Zvonko, Rakar J·osip, Vucic Marko, Bolf.ek, Pasaricek, Bocek, BenekoviC Josip, TreusiC Jo..sip, Treusi'C Ante, BeluloviC Franjo, Jovica Antun, AljinoviC Vinko, Po drug Nik·ola, Antonini J o•sip, Paparela Armando, Benevoli Ivo._ Svi su stavljeni u samicu ad 29. III. do 15. IV. i ost~­ vlj·eni bez hrane i vode. Od tih su umrli .za koje se pozitivno zna: Pomper, BukovaC, KrajaCiC, Rakar Josip, Bolf.ek, PasariCek i Podrug Nikola. Nitko do njih ne moZe- doCi i pom.oCi im. Mu.Skarci imaju mno-go oStriji reZim nego Zene. U J asenovcu ima naSih oko 35, u Lepoglavi 25 muSkih, Lobar aka 10-15 zena, PoZega oko 5 Zena, Mitvovica 3 muS.karca. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Zag., 1. srpnja 1942. K' Te-ta, Neda SokoloviC DugaCka, Marija ZubriniC Sova, RuZa GretiC Barica, Pepica VeSera--Pojpelar Crn.a. Glavna skladiSta prikuplienog materijala (hr.ana, odieCa, sanitetski materijal, papir i t. d.) za partizane hila ·sru ko·d: Slavice BaSi.C, K.arraSiCka 33a, Ane RuSCukiC, Trn ianska 54, Mari.ce BenkoviC, S.prreCka 4 i Eliza•bete BlaSkovi·C, Gortanova 15. Ovim odho-rima pruZali su. veliku potmo-C odbori AFZ, koii su, pored politiCkog rada sa Zenam.a, saku,pljali, preno,sili, kupovali OdjcCu, hrail1u, lijekove, papir i dru,_~i potreban materi ial za partizane. Tako je koncem 1941. 01Ra KreaC.iC-K.ovaC.iC Zoga formirala odbor Zena namjeStenika, u koji su uSle: Hilda ·RomanoviC, Milena Milidrag-KrajaCiC, Zora AhmetoviC, Andela Snidar.SiC-PavliniC i Adela lvankoviC. T.ai _i-e Odbor radio u ovom sastavu do ljeta 1942 . .- g. ka·da S'll Hilda RomanoviC i Zora AhmetoviC otiSle u JPartizane, a Milena Milidrag vel:. neSto prij-e na -drugi rad. U tom Odbaru lbile su okupljene Zene u. sli-iedeCim poduzel:ima i ustanovama: )}Munja«, tv-o'l'riica ·akumulatora, »Ovomaltine«, Banski dvO-ri, Ministarstvo poljoprivrede,_ knjigove~ I 103 �'if zmca Kasun, krznarija u Ilici, radiona »Luster« u llici, tranS:portno poduzeCe u VlaSkoj ulid, radiona ~~Skok«, Vojna holnka Sv. Duh, »Kastner i iJMer«, Milerove ciglane, a -odrZavana je veza i 'sa kiazaliStem i sa jednom gri..Ipom OIJllladinki u Skoli na Katarinskom ·trgu. U 1942. g. organizirani su odbori ~ena u mno.gim .tvornicama. Taka su u DomaCoj tvornici rublja ru 1941. g. drrugarice pri-kupljale Narodnu pomoC i kraj·em godine oSIIlovale dva ,podo·dbora AFZ, koji su djdovali i ru 1942. g. Ovi o·d'hod Sirili su ilegalnu Stampu, skupljali za Narodnu ,pomoC i vrSili sa'bota.Zu kod Sivanja robe za ustaS:ku i nj.emaCku v.ojsku. U tom radu ·najaktivnije su bile; Marija Kranj, Stefaniia B'obek: Lucija SegoviC, Kristina ·Cob, Olga PuSka·riC, .Julija First, Marija BreCak i dru.ge. (U tom Je poduzeCu osno.vana u 1944. g. partijska organizacij.a od -8 drugarica.) U tvornici »Siemens« (danas >~Rade KonCar«) radio .i'e u 1942. i '1943. g. odbor AF'Z, koji j·e okupl jao oko 60 iena. Tu sru aktivno radile: Stefica BrajdiC, Katica KoSir-IGUbeliC, Ankica Brgundi, Vida NovakoviC. Katica Brandelik i druge. U Tvornici duhana· u 1•942. -g. osnovan je poseban odbor- AF:Z, koiim je r-ukovodila .Jo-sipa VeSeraPopeJa.r Crna, a aktivne su biJ.e drugarice: Marija MutiC, Ankica KruZiC, Ankica MilinkoviC, Stefanija Bor i druge. U tvornici _PamuCne industrije (prij.e )~Herman Polak«) radio je odhor Narodne p.omoCi, kojem -su · mnoge .Zene pomagale u .pri.kupljaniu novaca i \Sakupljanju platna i gaze. Tu su radil,e: Vera VertovSek, Betika Ban, Greta Serhine1c, Katica Hucika, Ma'fijGi Smolek, Ljuba PleteS i dru-ge. 4 Vera JeliC. Nada Ko-cijan. 6 Nada Gaon. 7 Narodni heroi Na-da 'DimiC. 8 Dr.agutin Saili 'Konspirator, tada Clan CK KPH i Clan Povjerenstva CK KPH za Zag-reb. 5 "l>okument 74 0 ORGANIZACIJI BORBENIH GRUPA zEN A Clanak iz >>Zene u borbi«, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. Osim bo;rbe u pozadini, mi Zene moZemo da pomo.gnemo borbu partiZana i s ·oruZjem u -ruci tako, da organiziramo borbene grupe Zena. ·One Ce izv~Savati lakSe zadatke: ruSiti ceste, kidati ZeljezniCke traCnice, preki-. dati telefonske mreZ-e, uniStavati nep·rijatelja na svakom• koraku. Uni.Stavati Cetnike i ra.zne agente i Spijune okupatora koji rova1 re u naS·oj p.o:zadini, i Cija je politika naroCito ·opasna. Borbene grupe Zena izvrSit Ce veliki zadatak u narodno-oslobodilackoj borbi. Do sada &e na.Sim drugaricama nije p-ru.Zala moguCnost da uCe·stvuju u akcijama ove vrste, a ,ga.da imaju moguCnosti da i na ovaj naCin dokaZu svoju borhenost, pciZrtvovnost i odanost narodnooslobodilackoj borbi. . Dokument 75 BORBENA GRUPA zENA U AKCIJI NA KRIVOM PUTU U LICI lz »Zene u bor.bi<<, glasila AFZ za- Liku, br. 5 1'942. Drugarice hoCu da vam pi1Sem· ... ·Citale -smo u na.Sem Hstu, koji. nam Salje naS AOZ za Liku, da m1 zene moZemo .da se borima sa oruZjem u ruci. Mi smo to jedva do-Cekale i organi1zirale smo borhenu grupu Zena. VeC su neke iSle u borbu sa partizanima. Bile su u- akciji na Krivom Putu. Drugarice su iSle s velikim o-duS·evljenj-em. LSio se po noCi 'kroz ve\liku i gustu Sumu, po blatu i kame•nju. Mrak. Ne vidi ·.se gdj.e CeS da staneS. Pred nama su partizani, sve jedan za drugim. Idu i sazivaju se da ne bi netko izosta'O. Kada smo doSli na po-}o.Zaj jedna je drugarica is.Ia s· juri.S-cima- Za Cas smo stjerali ustaSe i domobrane u -Skolu. Po·zivali smo ih da -se poredaju. Kad nikako nisu htjeli, zapalili .smo zgra-du. Oni poCeSe skakati napolje. Drugovi su juriSa1i pred ~njih i razoruZavaU ih. Ostale drugarice sluZile su kao ku-riri i previjali ranjenike. Na povratku veliko raspoloZenj.e i pjesma. Drugaric-e su bile· sretne i pono-sne, .Sto- su i one pri-sustvovale pri osvajanju Krivo-g Puta. Julka RajaCi.C Pred. K. A. 0. Z. (Brinje) 104 Dokument 76 ' OKRUzNICA ODBORA ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA ZA KORDUN OD 15. VI. 1942. ODilOR AFZ ZA KORDUN 15. VI. 1942. Svim odbornicima odbora AFZ za Kordun Drage drugarice! Kako smo dana 10. VI. ·D. g. imale nas sastanak, to j e potrehno da i kraj toga, sto ste· sve bile na tom sa-stanku, imate i Pi,sme... no sve o Cemu smo raspravljale., kako hi mogle imati jednu sliku pred sobom, te da sve naSe nedostat'ke, kojih se moguCe· inaC£ ne bi sjetiloe, imademo pred sobom, te da ih ispravimo. Nakon politickog pregleda, kojega je dala drugarica Maca-V:era1 vidjele smo, da ustaska gamad pod vodstvom bandita Pavelica nastoji -svim sredstvima da uni.Sti ovaj narod,2 te ubacuju.Ci ra·zne parole ·.zeli stvoriti jedan ka·os medu narodom, kako bi se o-nemoguCio normalan rad u mj,estima neokupiranim po njima. Ustaska gamad poklala nam je mnoge· drugarice 1 njihovu djecu. Mno-ge naSe drugarice otiSle stt. ..same i pre·dale s·e banditima. Mnoge pak o-tisle su na rad u NjemaCku ili _u hrvatska mjesta. :Mi znamo da ustaSka ,banda Zeli na svaki naCin razdvojiti narod ad partizana, jer misli da bi na taj naCin mogli uniStiti partizane, ali s-e varaju.. PrimjeCuje se tu i tamo da se pojavi po koje lice, koje je .pod utj,ecajem letaka ustaSke gamadi, koje r_a.sturuju u v-elikim masama. ,Svaku takovu os·obu treba javljati na odre-deno mjesto. Kako ustaska gamad ad pocetka svojega klanja ·kolje i Zenu i djecu, a unatoC tom1e mno-ge naSe drugarice sa svojom dj-ecom ·otiSle su p,ovodom let'ka3 neprijatelju, tn rnaramo pi-iznati da je velikim dijelom i naSa krivi.ca, jer nij.esmo joS uvijek do~oljno ra'dile. J oS uvij·ek nije naSa organizacija okupila sve Zen e. J oS uvijek nije Zena svijeSCu na tako visokom .stupnju da bi ·bila svijesna toga, da i u njoj gleda ustaska banda neprijatelja. Taknder nij.e svijesna svoje · ·sna·ge i svoje duZnosti u danaSnjoj borbi, jer da je toga svijesna, ne bi se to- sve dogodilo. Istina, nije ·Se ni j.edna Z·ena prva· stavila pred ostale zene i djecu i povela ih pod bijelim barjakom neprijatelju, vee je to u.ci-. nilo ne-koliko muSkaraca, koji su u svim· biv·Sim reZimima sl-uZili vlastima. PrelaJZi se na .davanje izvje..Staja •O, radu, i kakovo je politicko stanje medn zenama. 4 Iz podnoSenih izvjeStaja jo.S uvijek mi ne moZemo da iznesemo kolik:o imamo, na naSem• podruCju odbo-ra, koliko Zena obuhvaCa svaJki odbor, te koliko- Zena ukupno ima.., mo organiziranih. Takoder ne moZemo da iznesemo koliko imamo opCinskih odbora. Vidimo, da su neke; naSe drugarice direktive o ·stvaranju ilegalnih ·odbora pogreSno shvatile . .Stvaranje ilegalnih odbora vazilo je 2a podrucja, koja su pod kontrolom neprijatelja, a nikako za slobodna rnjesta. Naravno da treba ra-Cunati na m·oguCnosti da neprijatelj uspije jos ko•je oslobodeno rnjesto staviti pod svo_ju kontrolu, te za svaku ev·entualnost i uz legalan ra.dbor napraviti jo•s jedan manji iJegalan. Medutim o stvaranju ilegalnih odPora maZe 1se sada govoriti samo u hrvatskirti selima, jer u koliko neprijatelj d-ade u koje srpslw selo, stanovnir Stvo toga sela mora· da se evakui.Se, jer je u pro·tivnom sluCaju izloZeno klanju. Takoder se vidi iz izvjeStaja, da ·se ne~e naSe drugarice dola.zeCi na saJstanke sluZe nezgodnim rijeCima kao: p-sovanjem· boga, prij-etnjom da Ce ih sve postrijeljati, a'ko ne dodu itd·. 'To i te ka:ko skodi okupljanju Zena, jer silom ne m·oZenJJO niSta posti-Ci, VeC samo lijepim. Da bismo mogle naSu o,r_ganizaciju stvarno da sprovedemo, da bismo sve Zene okuplle u AFZ i nvjerile ih o dolazenju na sastanak treba nam Ciniti slij·edeCe: 1. Reo·rganizirati naSe· odbore-5 i pustaviti ih na Cvrste temelj e, pokrenuti odbor i osamosta.Jiti ga, -da sam radi. Uvjeriti Zene u odbo,rima, da ih nismo birali za to da se samo zovu odhornice, veC da uistinu rade na okupljanju Zena u AFZ, i ka!ko je njezino su-djdovanje u danas·njoj borbi od prijeke potrehe. 2. Stvoriti opcinske <>dbo~e i to taka da se i·z. sva:koga odbora pojedine organizacije izabere jedna odbornica, k.aja Ce biti Clan opC. odbora. T·o Zene neka same biraju, a vi dajte sugestije, zapravo predloZite jednu najbolju, kak)o se ne bi nametnule one, koje ne rade u inte-resu naSe nar-odno-oslobodila.Cke borbe. 3. Stvoriti kotarski odbor i to tako da se u taj ·odbor biraju une drugarice, ko·je Ce uisti-nu raditi na organizaciji, tj. one koje nisu tako vezane za kuCu. N adopuniti onda odbo-r sa nekim drugaricama, koj1e su dobre i odane horbi, a nisu tolii<o slohodne. N a podrucju kotara mora biti i.zvjootan broj drugarica, koje Ce stalno obil9!liti sela i osposobljavati odbore za s-amostalan rad. Mi 105 �ne moZemo traZiti, unatoC naSe-g rada od s·koro 8 mjeseci, da naSe drngarice odbornice samostalno rad·e, ali posveCivanjem njima pa·Znje i davanjem materijala, mi Cerna u tom uspjeti. Izabrati najbolju drugaricu za predsjednicu i tajnicu . .Sastanke-- redovito treba da odrZavaju svakih 10 dana. lzvjeStaje sa sastanka treba slati na naS ndbor AFZ za Kordun. U izvjestaju mora stajati koliko je sastanaka o-drZano samosta1no, k<>liko je odrzala koja drugarica. Koliko im:.de odbora, kioliko ·odborllica, koliko Zena dolazi na sastanak. Sta ,se na tome saStanku govorilo. Kakav se· materijal Citao. Sv·e se to mora temeljiti na realnosti, a nikako pisati izvjeStaj-e lUep·o, a u stvari oni su Cisto drugi. Moramo shvatiti svu ozbiljnost toga rada. U koliko se pojavi na podrucju kojega kotara ne"'ka .stvar, kao na pr. Sverc, izdaja, kleveta drugarice, pojava Cetnika, uopCe sve Sto bi bilo Stetno za nar-odnoosl,obO.dilaCku borbu, treba odmah suzbijati - ne Cekati direktive i ne Cekati ilaS sastanak i tek onda to suzbijati. TraZi s-e- ad naSih drugarica u odboru kotarskom, a naroCito u odboru AFZ za .Kor;dun 6 samoinicija:tiva u radu. Biti eiastiCan u naSem radu znaCi imati polovicu uspjeha. 4. Treba odmah nakon osnivanja kotarskih i opCinskih odhora izabrati naSeg del.egata za opCinski i kotarski narodnooslobodilaCki ·odbor. Te naS:e drugarice treba uputiti i objasniti im, koja im je duZnost kao delegatima NO odbora. Treba da na sastancima NO odbora ne samo da prisustvuju i odobravaju, vee i da stavljaju svoje predloge. Aka vide da rad koj·eg ·odbornika nije i.spravan, treba da iznesu pr-ed drugove. J ednom rijeCi, nikako ne dozvoliti da bu.de samo figura u tome 'Odbofu, vee mora· da sudjeluje k·o-d organizaciJe p r i v red no g z i v o t a. Zato u taj odbor treba birati drugaricu, koja se razumije u samu privredu na selu, i koja znade Sto· narodu maZe koristiti, a sto .skoditi. Takoder treba paziti da se biraju .diugariee sii~oma-Sne ili -sre-dnje, a nikako bogate kulaCke Zene. Svi naSi odbori treba da su formirani iz samih siromaSnih ili srednjih drugarica, a nikak:o kulaCkih, ili aka se kulaCki drZe, a u stvari nisu be-gate. T-e- su nam1a strane- i Stetne po naSu organizacij u i borbu. Kod toga ne znaCi da mi treba da zauzmerno neprijateljski stav prema tim Zen8.ma, vet:. naprotiv i njih uvlaCiti u naSe or·ganizacije, jer naSa borba je narodno·oslobodilaCka, a Bajta na Ko'fldwnu nikako klasna, kako bi nam neprijate.Jj ze.Jio nametnuti. 5. U na·Sem radu treba da .se spojimo sa KornunistiCkom partijom, koja ee nam pomoei, bilo 'davanjem materijala, bilo pomaganjem Mod same organizaciJe. Takoder treba Ze·nama gov'Driti o samo-j KomunistiCkoj partiji, je·r ona nije ·ov-dje· na oslobodenom teritoriju il ega 1 n a, a ona je predvodnik u danaosnjoj borbi. Zenama treba govoriti da je to jedina partija, koja u Zeni ne gleda samo Zenu, vee Covj.eka, koja joj daje puna pravo pa i pra~ vo glasa, Sto j-oj do sada nije ni jedna stra:llka dala. Zato treba Zeni tUmaCiti i pripremati je vee sada za onaj dan, kada ee i ona dati sv·oj glas onome tk•o joj daje pu-na pravo i koji je diZe iz tame i mraka, a ne o~ima koji · sjede u Londonu. Da bi .se Zene nauCile na to pravo, koje im danas daju' drugovi, treba da na svako biranje opcinskih iii kotarskih odbora idu i daju svoj glas. Do sada se to nije Ci.nilo, jer drugovi u tim odborima nisu posveeivali Zenama onoliko paZnj e, koliko su trebali, veC su samo prelazili prekO toga. Same Zene_ tre.baju da traze ~svoje pravo, a ne samo da ostan-e na papiru napisano-. U tome se i sastoji to Zenina prav·o. Aka se Zena v~ee danas nauCi u glasanju iskoriStavanju svojega prava, onda Ce daleko veCom voljom i svijeS.Cu glasati za vrijeme slobode i po·bJede na1d ne-prijate~jem. 6. Treba ukloniti kod rada sa Ze·nama razne psovke, kako se to sad a kod poj edinih drugarica Cinilo.. Uopee iz·bjegavati rasprave o bogu, da li on postoji iii ne. Mi imademo zadatak organizirati Zenu u AFZ-, uvj·eriti j-e o njezinom sudjelovanju u danaSnjoj borbi, a ne da se nateZerno ·o postojanju hog a. Ako koja zen a i kaze: Dat ce to bog, treba je pustiti i ne obazirati se na to, jer u protivnom sluCaju maZe nam samo Sk·oditi. . Takoder treba ukloniti razne prij·etnje-, ako nam Zene ne dodu na sastanke, je-r i na taj naCin ne Cemo ih dobiti u naSu organizaciju. Treba ukloniti pojavu kaZnjavanja, jer to takuder ne maZe da nam sluZi pov·oljno u naSem radu. '7. Kako -se primje-Cuje, na nelkim po-druCjima (podmcjuVojnic) kada odlaze partizani na drugo podruCje tj. u akciju, narod ·odmah protestira i misli da ih parti'zani napu.Staju i da dolazi neprijatelj itd. Treba tumaCiti Zenama, da oni ile idu- za to je-r se . hoje neprijatelja i da tim-e napuStaju njihova mjesta, a njih prepuStaju samim sebi, v·ee da baS time, Sto u jednoj veli-koj grupi napadnu neprijatelja, prisiljavaju, ga da svoje trup.e _prebaci na drugo podruCje, a ne na avo. _Na taj naCin ani brane od neprijatelja njihova sela. Takoder primjeCuje Se, da, kad o.du partizani iz nekih s·ela, a dodu drugi, da se prema njima ne postupa onaka kao- sa riji.:. hovima, tj. sa onim partizanima, koji su iz toga dotiCnog sela. Treba uvjeravati Zene da su svi partizani nama jednako dragi, pa bio on iz Vojniea, Bosne,. Like itd. Da se svi ani bore za jedhu stvar, za narodno oslobodenje. 8. Na.stojati organizirati iz-davanje radio vijesti i to taka da opeinski Odbor, a i sam kotarski, dobiva radio vij·esti i·z Staba, te da ih umn9Zi i razaSalje. naSim organizaci::jama. Te radio vijesti treba malo· obraditi i popularnije napisati, taka da bude kao neko predavanje·. Te radi-o vijesti na.Se ·arganizacije treba da dobivaju harem svakih 8 dana. NaroCito organizirati obavjeS:tenje naSim organizacija~a »o akcijama partizana«, jer to na&e- Zene najvi,S·e zanima. Isto tako sami kotarski odbori ti-eba da se brinu za materijal, · koji Ce slati »Zenama za sastank·e«. Pisati -same pre-davanja i orga~ ni·zirati pte:pisiva-nj.e iz »Vjesnika« raznih Clanaka, koj.e Zene treba; da Citaju. Kotarski odbori treba da se osamostaJe. Akn se napiSe koje predavanje, treba nama poslati po jedan primj.erak. 9. Kako Cerna odrZavati kratke kurseve, koji ee trajati 110 dana, to -treba iz svakoga kotarskog odbora da se posalju po dvije drugarice, koje C..e na tome kursu sudjelovati. Poslati one drugarice koje su sl·obodne· i neprestano rade na terenu. Kasnije eemo uzi~ mati druge. Za sada nam je najvaZniJ"e· da dade-mo jedan kadar Zena, k·oje ee biti sposobne samostalno organizirati Zene i sa njima raditi. Kurs ce otp-o.ceti 25. VI. 42., te neka se drugaric-e jave u Skoli Gornji BudaCki" najkasnije do naveCer. 1'0. Kako Cerna izdavati naS Ze•nski list, 7 to je potrebno v·e·C sada da se poCne sa pisanj em Clanaka. Clanke neka piSu i Zene na selu. Cianci treba da budu iz samog Zivota Z.ene, o dana.Snj-oj borbi. Razna herojstva Zena itd. Sve te Clanke slati na naS odbor. 11. OpCinski od.bori treba da se sastaju takoder svakih 10 dana, te da po:dnesu i:zvjeStaje o svome radu kotarskom odboru. Da bismo mogle sve ova gore prov-e,sti u Zivot, treba da naS rad Organiziramo na taj naCin, da n~.jprije dobra organiziramo jedno, a onda prijedemo na drugo. Takoder da si na·demo p-omoe u tome radu. Kako mi treba da podnaSamo izvjeStaje CK, to i sv·e odbornice ovoga odbora treba I 106 107 �da nama podnasaju izvjestaje svakih 10 dana. Izvjestaj treba da sadrzi kolil<o i kada je odrZan koji sastanak, kolikn. su ..sastanaka odrZali kotarski odbori, opCinski ·odbori, koliko imade odbo-rnica nakon novo l"ieo-rga'"" nia:i-ranih ·odbora, kakav je njihov ~socijalni sastav, 'koliko Zena ·obUhvaCa svaki odhor, kolika ukupno, koliko imade clanova KP. Ti izvjestaji moraju biti pregledni. Posebno opi. sati poHtiCko stanje Zena. Iduci sastanak odrzat cemo dana 30. ·VI. 1942. u .skoli Gornji Budacki i do· tada nastojte sve. organizirati i pismeno donijeti izvjeStaj pisan maSino~ i pregledan, kratak i je.zgrovit, taka -da odmah, Cim ·ga otvorimo, Maca GdetiC. Radi se o ustaSkoj ofenzivi u proljeCe 1942. g.: 3 Radi se o lecima, koj e su us•taSe bacali na odobodeni teritorij, po·zivajuCi narrod na pr·edaju, s »garancijom<< da mu ;se ne Ce niSta do-goditi. 4 Stilizacija ove· reCenice nije pTecizna. Ona bi tre'bala ·da znaCi: »Nakon politiCkog rderata, prdlo se na davanje izvjeStaja« ... 6 U 194'2. g. u odboTiroa AF1; i oiko odhoTa, oku,pljen je ogroman broj Zena, ~oj.e naja;ktivnije uCestvuju fia organizaciji pozadine i aktivizadji najSirih m·asa Zena za NOP. Medu njima se (uz ranije spomenute aktivistkinje) nalaz·e: Sava Bogdanovi.C, Stana JarCov, Ra'l1ka · Danica NikoliS, Vasilija Tr1 2 mozemo vidjet> kakovo je stanje u pojedidinom kotaru. NaSa kancelarija bit Ce u S-koli Gornji Budacki, taka da u, koliko trebate kakovih uputstava, da .se pismeno ·obratite na nas. IzvjeSrtaje i pisma Saljfte preko komande po njihovim kuririma. J·os jednoc naglasujemo vaznost okupljanj a Zena u AFZ, te moramo dati sve snage da u tome radu uspi,jemo. Drugarski Vas po~dravljamo sa Smrt fasizmu Predsjednica: otsutna Dokument 78 IZ IZVJEsTAJA CK KPH OD 2. VII. 1942. OKRUZNOM KOMITETU KPH ZA PRIMORJE 0 FORMIRANJU OKRUzNOG KOMITETA KP ZA ISTRU I GORICU' po moguCnost{ organizirate sastanak n-aSeg predstavnika s njima . Potrebno je .da ohezbijedite dobre i stalne veze s !strom, kao i Sa svi-m ostalim. ·kotarskim organ,izacijama, kako bi se· omogucilo Okruznom komitetu pravilno politicko i organiJZaciono rukovodenje radom na Citavom teritoriju: NebriZljiv odno-s pojedinih drugova i organizacija prema pitanjima veza treba najoStrije osuditi 1 u buduCnosti onemoguCiti. Praksa j.e ja..sno pokazala da je, i. uz sve teSkoCe, moguCe podrZavati .gotovo stalne ve·ze i kroz z.one borhe i s najudaljenijim mjestlma, ako se samo tom pi'tanju posveti duZ.na paZnja ... Sloboda nOJYodu! Tajnica: Maca Majst(lroviC kulja Angelina Rodi.C-Kotur, Milena JanC_iC, Jel~a Miiin'koviC Ljubica BrkiC, 'Stanka PavtC, Ho.1a Tumbar, 1?anica .Stje;p_~viC, Mila Kosijer, M~l,a VranjeS, Damca 'DeJ:anovtc, J?esanka K.a·;·~s-I?_en;. Kata Peri.C Barka Mirit, Dragtca Spanovtc, Damca ~e­ Zaji.C,' Bo·ja Karamarrk?v.iC.. Dragica Pav!'C, . !"fll~a Do.jCinoviC; Anda MusklUJa, Ka!a Mo~Ctlonc, Stmica MikaSinoviC, Mara BelavtC, Mdt·Ca Krneta, Anka Hazler, Ljulbica Selak. Liuba ~indr~C, 'Dara StepanoviC, Liuba Bulat, Sava CalbraJa, L1uba BrkoviC, Mara Stq_pi.C, RuZa GaliC, Ana PoloviC, Mara KlariC, ]ana JacmenoviC, Jana Bosiljevac, Julijana Lulik i druge. 6 Okru.Znom odbo.ru AFZ: za K(}rdu.u. 7 »RijeC Zeme«. Vlado 4 1 Dokument ·se nalazi u arhivi CK SKH. Anka :Berus. VeC 1'941. g. Komnnistieka partija Jugoslavije uspostavlja veze s !strom., kako hi se ustanak naro.da Jugoslavije proSirio i na te kraj-eve; Partijski ~~tiv na Rijeci oddav.a vezu sa !strom, pa Cl~ tpartlJsk-og aktiva na Rijeci, 1Slavica Priv.Yat, radt kao veza s Pulom i pren:osi letke i broSure. U !'uli r·adi Alma PikuniC. Uspostavljanje prvih veza ~de l?olagano·. Mn_ogi_ dr_u,govi pa.daju u ruke nepri.)atel.]u, vez·e se k1daJ'U 1 uspostavljaju nove. NepriJat·elJ poduzima sve, da se utjecaj NOP ne .proSiri preko RaJpals.ke granice. No sva su 11jegova uastojanja ostala· bez usp_jeha. Preko OK Hrv. P:rimo.rja CK KPH vodi staJ.no brigu o us,postavljanju veZa s Istrom, o stvaranju o;ganizacija i pripremanju ustanka u ovim kraj-evtma. ~a Kra~u, u Labinu, Puli i IPazinu formiraju se prv1 N00-1, a negdje ve·C i ·odbo,ri omladine_ i ~e­ na . . gra~~, Puli veC a~tivno rade: Marija Vlah, Man1a Svtttc Vla·sta, Pma Ostak, Ana Vlasta i F;anica. Vlah; u. Pazinu: .'Sonja MlekuS, Marija Kopltar, Stlva Koptta.Y, KatJa Ram·er, Nada i Lea Raner, 'Nina Banov<tJc i Ninica Gortan; u ZareCju: OLga Ban_ i ma_j,ka, majka i dvi.ie kCerke SlavCiC; u MareCiCima: Natalija MareCi·C i ·kl:etka Marija. U kotaru Labin veC rade Iorma Licul-Sum'bei:, Rozina Stemberg-VineZ, Libera Stember1g-Marciliani. Na Krasu je prvo ustaniCko selo Brgudac. GOtovo sve Zene sela pomaZu pa·rtizane, a mno,ge veC rade organizirano: Ema IvanCiC, Mataja Brajkovi.C Slavica IvanCiC i drug e. lOne odlaze i u dmga ' sela da organiziraju Zene za pomoC partizanima i vde ku:rirsku slu.Z.bu. 2 3 Dokument 77 IMA NEKA SILA, KOJA cE I TEBI STATI NA PUT ... lz arhiv.e 00 AFZ Karlov.ac Katjci Raner Bi'la sam jakn nezadovoljna, kada sam vidjela da ani kolju sve odreda .Sto ·uhvate. O:£enziva na Petrovu ·goru primurala j e pravos,Javne, koji .su ZivjeU- u s.elu .SiljkovaCi, da s·e vrite svojim kuCama. Vratili .su se na gala kuCista i cijelo' ljeto su radili, a kada su ubaviJi sYe poijske poslove· doSii su ustase, opkolili sela i poceli opet da kolju narod. N arod s·e razbje.Zao·, a ja ·sam se tamo de·sila. Sre1a sam j,ednog us-taSu, koji je vodio jednu Zenu u gajiC i ondje· je ubi•o. Krenula sam dalje i nrusla dij.ete kako plai\e, uzmem ga i ski.nem mru odjeCu1, zamotam ga u sVoj zar i podem kuci. Ali me j.e vidio jedan ustaS!d Spijun i to katzao ustaSi, ~oji m·e j•e sus-tigao f rekao: »Ko1ga si pita:Ia za· dijete?« A ja sam mur •odgovo.dla: »Da sam .koga naSI a kod djeteta ja bi i pitala, ali je dijete bilo samo pa sam· ga u:zela.« ·On ve.U: · »Dobra, takve ja i trebam.<< Vrati me ondje gdj.e j.e bilo dij.ete i onda m·e nagonio da giizem 108 dij ete. J a sa·m mu I~ekla da ne Cu,, da se narod· ne jede, a on veU: »ZnaS li ti da mi uniStavamo Srbe? a ti ho.CeS da spasiS dijete !« Onda mi kaZe opet da m01·am ~3.klati dijete i rezati noi·em, a ja sam rekla .da ja ne Cu nikako, ne-go ako on smij·e 1dati ne'ka koUe , mene, a ja dj.ece niti sam klala niti hoCu. J oS sam mu rekla: »A ti krvni6e kolji, ali ne Ce·S ni ti dokle bi rado htje,o, ima neka sila, koja Ce i tebi stati ·na put.« ·On mi veH: »J a mo~gu da radim ono, Sto j·e- naredeno, i ne Cu s tobom· preg.ovarati, v-eC Cu te odvesti pred komandanta pa neka ti on sudi.« A domobran, koji je bi·o s njim veli: »-Pu&ti Zenu kraju, ·ona ne e.na ni·Sta, vidiS da je benasta.« A onda onaj ustaSa v,eH: »ldi beno i kaZi svakoj takoj beni, koja joe ta:kova kao i ti, da Ce: vam biti kao Srbima.« J a sam potrcala, da ne vi dim kako kolje dijete. Asnija PajiC ... Povoljan ra-zvoj part. organizadje u Istri i moguCnost brzog razv•oja parti-zanskog po .. kreta, :zahtijeva })OHebno paZnju vaSeg OkruZnog komiteta. Mjer.e, k,oje je poduzela drugarica Anka~ na tom terenu, pravi1ne su. Sto se pak tiCe formiranja OkruZnog komiteta za Istru 3 i ·Goricu, o tome se morate savje·tovati sa dru,govima iz -Slovenije·, jer je CK Slovenije nak'On ·okupacije na.Se •z.emlje doblo nalog od CK KP J da se poveze sa KP Italije i da uspostavi komitet za Istru i Goricu. Vjerojatno j·e u tom pravcu CKS ne~ Sto i uCinio. P.otrebno je stoga da drugarica Anka po tom pitwnju dade u kontakt sa n,ekim o-d odgovornih drugova iz .Slovenije. UCinite to Sto prije, jer imate- moguCnosti preko slovenskog udreda sa kojima ·Stab vaSe z-one ima redovnu ve·zu. U sporazumu sa drugovima iz Slovenije TijeSit Cete pitanje OK, pitanje v.eze sa KP Italije i sa Istarskom rev-oluci-ona'rnom narodnom .strankom. Cim stupite u vezu sa rukonvodiocima te stranke, odmah nas obavijestirte, jer mu S·e kanimo obratiti s_ j edriim pismom. Do:bro hi bilo da nam javite tko njome rukovodi i da f! . U. Medulinu pos~oji u 1942. g. organizacija, koJa tma vezu s 'parttzanskom Cetom na Planiku. U selo je dolazila partizanska Stampa, a narod je IS~upl,i!lo hranu i odjeCu. za partiza:ue. U radu orgamzaCtJe za .pomoC parhzanima u Medulinu radile su u t~ wiieme aktivno: ·ISlavica RadoSevi,(: i Justina Lorencm. Prva Z·ena Istre, koja je u drug.oj polovici 1942. g. otiSla u partizane, lbila· je Zofka RadoSeviC. 4 Vlado PopoviC_, 109 �Dokument 79 PISMO ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENAZA KORDUN OD 9. VII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOV AC 0 RADU SA zENAMA I 0 ODRzANIM KURSEVlMA' ODBOR AFZ ZA KORDUN 9. VII. 1942. Okruznom komitetu KPH Kadovac U prilogu dostavljamo i2vje,Staj a fa,:miranju odbora AFZ u pojedinim kotarev1ma, tj. u kotaru Y.ojniC, Ca~i~,. V~gi~~n:os~, Veljun, Slunj. Kako se v1d1 1z IZVJestaJa,. do /Sada je formirano 112 odbo-ra, a organizacija obuhvata .3'003 Zene. Formirana su 4 kotarska AFZ, 5 ·opCinskih, dok ce se kotarski odbor AFZ za Slunj tek formirab. T~­ koder o-pCinski odbori te'k su u formiranJU u svirn kotaY.evima. . Clanova KP za sada imamo ukupno 14 1 5 kand1datkinja. ,(';Janice partije u kotaru Vojni~C pripadaju se·oskim jedini-cama. Kako joe u drugim kotarevima, nije .nam poznato. 0 tOme Cerna- naknadno javitL PolitiCko stanj-e Zena u kotaru V·ojniC i s-i.tm rad u tom ~otaru PolitiCko ,stanje u kotaru VojniC priUCn_o Anka VujCif: j e dobra. U nekim selima Zene s_e ne odazl- vaju taka na sa.stanke, pa s~v tu 1 ta_mo CUJe kako gav-ore: Mi nemamo n1sta protlv danaSnje borbe. DaCemo partizanima sve ·Sto rna- Zemo i znamo, da nema njih, da bi veC davno bile uniStene,. ali mi imamo toliko p·(}sla u p-olju i kuCi pa nemamo vremena iCi na sastanke. Njima se objasnjava potreba da dolaze ·na sastanke i pomalo uvid~1.ju da je na sastanak ipak potrebno doCi. Sada k~ko smo imali naB kurs, starije· se mnugo izmijenilo, i pr·odubila se Zelja .~a znanjem ko·d mnogih Zena. Kada su priJe Zene sela odrZavale same sastanke, tada su obiCno Z-ene govorile-: »Sta Ce1S ~am: ti ~ovo.­ riti, pa ti ne znaS niSta, ka·o ~~ mi«, 1 trap Zile da dola2i na sastank.e kDJ3; od nas·. Sada nam drugarice, koje su b1l:. _na k~r~u kaZu da sada ih .Zene Cisto drukc!Je slusaJU · kaiu: »E sada ti veC narila maZeS da ·gop 1 'd' vodS je·r si ipak bila u Sko ]' a VI liDO, d a 1, aka mi budemo dolazile na sastanak, d~ Cerna i mi od tebe to sve nauCiti.« Zato s-e I ukazala potreba da -se otvori nov_i kurs, _te da u taj kurs dode iz svakog odbora po ]edna, kako bi hila sposohna da samostalno radi sa Zenama toga sela. . . Kotarski odbor AFZ sasta]e se redov1to svakih 10 dana i drugarioe iz kotarskog od- i bora i to: -drugarica Desanka MihajloviC, vlja. Sada, nakon <>hrazovanja kotarskog odDanica Lje:p-oviC, Mila Kosijer, Dragica Ba- bora, drugarice idu i ~.ame na sastan~e kao kiS, Marija . PeriC, Zora NovkoviC, Ljubica Stana KaramarkoviC i Sofija GuSiC, koj.e su Ulemek, Anka Bulat i Dragica Opacic obi- bile na kursu. Opcinski odbor takoder se relaze stalno organizacije. Do sada se je u dovno sastaje. Ddrzano je 5 pplitickih zboglavnom radilo na podrucju I i III bataljo- rova sa Zenama. N a sastanku .govo·ri se Zena, a nakon zavrSetka kursa poCel~o se sa- narna o porobljavanju Zene u kapitalistiC'"' organi'Ziranjem Z·ena i u opCini VojniC, jer kom poretku, jer· to Zene najviSe zanima, o su se sada Zene Vratile na svoja 'ZgariSta, te ulozi Zene u narodnooslobodilaCkoj borbi, o· ce ih hiti lakse .sakupiti. Na podrucju opCine uspjesima Crvene Armije, o uspjesima parVojniC do sada su or.ganizirana siijedeCa tizana, raskrinkavaju se Cetnici. sela: l\'liholjsko g·ornje i Donje Kuplensko, 5. VI. odrzan je veliki zbor. Radmanovac, Radonja, a drugarica Danica LjepoviC imc:t za zadfttak organizirati Voji- Rad i politicko stanje u kotaru . Snicu, KljuCa:r, Brdo, SJavsko Polje. DrugaVeljun rica Mila Kosijer otiSla je da ·organizira Politicko stanj.e na podrucju kotara VeZene u KneZeviC Kosi i ZivkoviC Ko-si, jer ljun u glavnom je dobra, osim u KlokoCu i su Zene same traZile da dodemo· k njima a· oko Prisjeke, gdje je selo ostalo po.stedeno ta"koder otiCi Ce i u Bukovicu. za vrijem·e ustaSkog boravka, idje su se priOpcinski odbori AFZ sastaju se redavito, liCno izdajniCki ponaSale. Tamo je Kesten'oi to opCina Krnjak i opCina Perna, a opCina vac, koji se' joS uvijek dijeli" na dva dijela, VOjniC nije do sada sva -organizirana. Me- gornji i dorl'ji. Go:rnji, koji je priUCno d·o.bar, dutim drugarica Dragica Karan .dobila· je u a donji gdje· je stanje nepristupaCno joS zadatak · da odrZi opCinski sastanak sa ono- uvijek. Zatim je tu i RuS·evica, gdj-e -se ustaliko koliko ima sada odbornica. Na p·odrucju Se SeCu. Sastanci cse redovitO odrZavaju. kotara VojniC ·odrZana su do sada 3 .zbora Kotarski ima svoje redovite sastanke, i drui to: jedan u Debeloj Kosi pred tri tjedna, garice iz kotarskog ·odbora postale su akti'vjedan u Gornjem Budackom 5. VII., koje- ne. Da se politiCko stanje Zena kotar Veljun ga je priredio na$ odbor AFZ, a na istome popravlja, vidi se njihova dolaZenje na zbosu goirorile drugarice, koje su bile na kursu . rove. Taka su na naB zbor AFZ .dolazile iz i to: drugarica ·Karan Dragica, Desanka Mi- Perjasice, Veljuna, BuriCa- sa barjacima i hajloviC, Cana BogdanoviC iz Perjasice kopje·smom. Na naSem kursu bile su dvij,e drutar Veljun i Dragica OpaCiC; recitirale su se garice iz kotarskog odbora AFZ. Sada se 2 pje.sme i pjevala se Zenska himna. Na toodrZava kurs u samom kotaru; poCeo je 9. m·e zhoru govorili su takoder pre:dstavni-ci VII. Na kursu prisustvuje 11 drugarica, vojske, Komunisticke partij.e, NOO i SKOJ-a. kurs vodi drugarica Anka2 i Borka. OdrZano N a zboru je bilo preko 60·0 zena, a bilo bi i je nekoliko veCih zbo-rova kao u Veljunu, i viSe, da nije bilo z.borova i na drugim straDunjaku, Gornjem Skradu; na te zborove nama, taka da su neke Zene sa p·odruCja do.Slo je mnogo Zena. kotara Veljun vraca1i ndhornici NOO .cta treba da su prisu1ne na zboru u G. ·Skradu. Rad i po(litiCko stanj.e u kotaru Treci zbor bio je u Perni 7. VII .. N a toVrginmo.st me zhoru govorila je u ime Zena Jelena lz dobivenog ;,zvjestaja od 21. i 24. VI. Aralica, iako je trebala govoriti Ljubica Ulem·e.k, a za&to nij-e govorila, nije nam poznato. vidi se, da je politiCko stanje Zena priJi.Cno slabo. U nekim selima primjeCuj.e se da muNa sastancima Zena govori se '0 ula.zi Skarci koCe sastanke i ne daju Zenama da Zene u danaSnjoj bo·rbi, ,o pomaganju nar. dolaze. Drugarice iz kotarskng odbora neoslobod_ilaCke borhe, raskrinkavaju se Cet- prestano se nalaze medu Zenama. Odbori nici, Citaju se ra'Zni listovi kao »Vjesnik« su priUCno aktivni, drugarice imaju volju »Glas 'Korduna« radi'o' vij-esti, akcije parti- .za rad. 21. VI. adrian je sastanak svih seza;na~, Sto ih najviSe zanima. uskih ·odhora, opCinskog i kotarsko.g. PrisustvovaJ,o je 60 drugarica. Sastanak je adrian Rad i p<>.litiCko stanje u kotaru po dnevnom redu. ·Govorile su Zene o naC a z in vodnooslobodilackoj borbi, borl;>i hrvatske Sastanci sa ienama o·drZavaju se redo- Zene, radnice, duZnost ·odbora, VaZnost uCevito-. Na sastanak dolazl samo polovica Ze- SCa Zena u danaSnjuj borbi, o ustaSko-Cetna u pojedinim selima. Rad je bio, u poCetniCkom savezu. Drugarice su predloZile da s-e zab:r:alli odku dosta tezak, ali -sada se mnogo popravlja. Poslij.e smrti DuSana VergaSa moral naroda la.Zenja Zena·u hrvatska sela, a·one· koje idu, je pao, Zene su ga mnogo volje·le pa ih joe treba da se jave odboru AFZ kod odlaska teSko dobiti lla .sastanak~ ali i to se popra- i dolaska, tako da bi mogle znati, kOja Zena Anica Rakar-MagaSiC. 111 110 �nokument to podrucje drugarice: Dragica, Jeka i Ljubica poCeCe se ozbiljno da radi. Sa podr11cja kotara Slunj "bile su 2 drugarice na naSem kursu. PoCele smO sa izdavanjem naSeg lista »RijeC Zene«, i Z.ene sa sela ·odazva]e su se na naSe traZenje za pisanje Clanaka. Taj list biCe ujedno i propaganda ,za okupljanje Zena u AFZ. Do sad zene nije.su jos shvatile potr-ebu njibovog sudjelovanja u biranju odhornika NOO: U tome ima dosta krivice na samim drug.ovi:ma, koji se vi•Se puta izraZavaju, da Ce to proC:i i be·z njih, umjesto da ih uvjeravanjem u potrebe njihovog dola~enja na biranje odbornika prisile da dolaze. U odboru AFz za Kordun jesu: drugarica Dragica Karan, drugarice Maca-Vera, 3 Maca Maj·storoviC, Marij a P.eriC, J elena Aralica Anka VujCiC, Jela4, Mica5 , Anica6 • U kotaru Vrginmost drugarica 1\'Iaca-Vera, u kotaru Cazin drugarica Jeka, u kotaru Veljun drugarica Anka Vujcic, u kotaru S1unj drugarice J ela, Mica i dru?·arica Anica Rakar. ZAHVALNA SAM KOMUNISTicKOJ PARTIJI lz »Rije.Ci Zen.e((, glasila .OkruZnog odbora AFZ Karlovac, br. 4-5 1942. g. Mnogo dana proS!o j e vee od kako se po naSim .selima poOelo klati i ubijati, a ipak mi nismo stradali i to samo zahva1jurjuCi K· P., koja je poslala u .p-ravo vrijeme na.S·e drll.wov·e, da se_. zaje¢ino s nama bo·r·e protiv ~rvave PaveliCeve bande. JoB o-d ranijih ,godina j a sam znala da j-e Komunisti-Cka partija za narod, jer je moj pokojni muZ bio njen Clan i uvijek govorio: »doCi Ce vrij.eme, Marij a, da CeS i ti sa mrvom na sastanke i imati Cemo isto pravo«. Sad se dobra· .•sjeCam njegovih rij.eCi. Njega nema, a ja bi bila najponosnija i naj.sretnija Zena na svij€·tu, kad bi imala muZa u partizanima, da s-e bori za narodno_ prav-o. Zato ne.ka se _pdnose sve drugariee, koje-·im-aju nekoga u partiza·nima ... Po nare.denju gornjeg naslova iz kotara Slunj druga-rice Je1a i Mica salju se na rad sa Zenama u kotar Cazin i Vrginmost, a drugarice Jeka7 i Ljubica BrkoviC. te Dra.gica OpaCtC na rad sa Zenama ko-tar Slunj. U kotaru VojniC nalaze s·e na radu sa Ze- na:ma drugarice Maca, Dragica i Marija.~ Ka:ko rad sa zenama nij e zadovolj avajuci, to se nadamo, da Ce nakun stvaranja novih kadrova pveko naSih kurseva rad sa .zenama biti mno·g·o bolji. Na ku1,su, 'kojeg smo o-drZali u ·Gornjem Budackom ad 27.. VII. hila je 13 drugari:ca. I to kotara Vojnic, Slunj, Veljun i Cazin. Novi kllirs:evi odrZat 6e- se i to u kotaru Sluuj;- Veljun po.sebno, a kotar VojniC, Vrginmost, Cazin zajedno. U kotaru Veljun kurs je poCeo, a takoder ovih dana poSet Ce i u kotaru .Slunj, kojega Ce odrZati drugafi.ca Anica Rakar. Za kotar VojniC, Vrgin~ most i Cmin pocet ce 11. VII. u Go·rnjem BudaC'l<om . 0 zavrsetku tih kurseva p·odnijet cemo pismeni izvjeStaj. je donijela kakvu laznu vijest ili koja je nesto izdala. Opcinski odbor oddava svoje sastanke redovito. Na kursu nije hila ni j-edna drugarica, jer nijesu primile naS dopis, kojega snllo poslale prelm odr.eda. Na ovaj kurs drugi poslati ce tri drugarice. Ko1iko- je tu zborova odrZano, nije nam pozna to. Rad i politicko stanje kotara SIu n j . Sa podrucja kotara Slunja nemamo tacnih izvjestaja. Koliko nam je poznato rad j·e u mnogim selima teZak zbog CetniCkih elemenata i velikog terena. NiJe formiran ni kotarski ni opCinski ~odbo·r, a i seoski odburi nijesu uCvrSCeni. Sada kada dodu na 1 'Original dokumenta SKH. 2 Anka VuiCiC. 3 Maca GrZetiC. 4 ] ela PredoviC. nalazi se u arhivu CK Marija JerosimiC Vrginmost IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH PISAROVINA OD 13. VII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOVAC 0 RADU SA zENAMA1 ... Rad sa Zenama takoder ima dosta uspjeha.2 Imade dosta djevojaka i Zena, koje su voljne davati svaku pomoC. Ne.Sto organizirano joS nema, ali neprekidnim "radom, davanjem pojedinih duZnosti uCinit 6e se sve moguCe po potrebi sa poj-edinim urganiziranim fnrumima Zena ... 3 rz Smrt faSizmu - Sloboda nwrodu! Tajnica: Maca Majsto·roviC v. r. 5 Mica MilaSintiC. e Anica Rakar-MagaSiC. 7 J elena Arali.ca. s Dragica BaldS. 9 Marija Peri¢. 1 [)okument s.e na-lazi u aT hi vi CK SKH Stvar.anje organizaci ie AFZ na terenu 'Zumherka, Pokuplja i Truropolja usko je povezano .sa djelovanjem prvih skojevskih i padij.s•kih organizacija, koje se poCinju osnivati kraj-em 194'0. i po·Cetkom 1941. .g. Rad Partije na okupljanj:u masa o'ko NOP djduje na brz politiCki odgoj i ~imkih masa :bena: Od .prvih dana narodnog ustanka or-.ganizira ,paTtijski ra·d i rad medu Zenarn:a na_ tom terenu Na·rodni heroj Milka Kufrin, ·student iz OkiCa. Gitava sela Nova:ki i HoTVa.ti (u ·Samoborskom kotaru) znala su, da se kod pojedinih aktivista sakrivaj'U komunisti iz Zagreiba, te su ih svi zajedno Cuvali i pomagali. U OkiCu (k.ot. JaSka) veliki broj ljudi i Zena znali -SU, da se u }ednoj SU.mi krij-e pet drugova, koji su uspjeli pobjeti iz Kerestinca, ali su ih hranili i krili pred ustaSama. U kota·ru V dika Go-rica, u selu Bukevje, .Zene su skrivale ile,galce iz Z.agreba, 1941. g. postojala j•e 'J)artijska organizacija u Horva.tima, u kojoj je hila' vrlo aktivna Andela Pol iak, Clan -KP i ']:lrva :partizanka iz t-og sela, koja je radila ·sa aktivistkiniama: Ljubom BabiC (poginula u borbi kod KraSiCa sij•e·Cnja 19·43), Andelom BabiC, Zenkom Pr·evendar i Zorkom BabiC, zatim u selima Bukevi·e, SCitaorjevo, CiCka Poljana, KuCe, Kohili~, V. ~Gorica, Jezero (kot. Vel. Gorica}. 2 8 112 Neka znaju da je to njihova dika. Mi zene moZemo mnogo pomoCi danaSnjoj borbi. Treba da ,Sto- vi-Se uCvrS.Cujemo naSu · organizriciju, da odgajamo naSu -omladinu u .du'hu narodnooslobodilaCke borbe. Drugarice, nemojte govoriti djeci: »sirote moje, nemate oca«, nego ih od malena odga:Jajte za rad u slobodi. Kazite im: Ne tugujte, drage drugarice, veC po-dite sa mnom'. Radim ·Sa Zena-ma na se1u, obilazim bo-lnice, izadem gdj.e god mogu·, di:Zem svoju djecu, svoj ponos, radim sa voljom i raspoloZenjem i radiCu do PO:s1jednj-e kapi krvi sve za horbu. Dokument 81 8 Soka KrajaCiC so :'l:ene Hrvatske u NOB 3 Medru nafaktivnii e Zene u tom kotaTu s;padaju Jana Perna·c iz KObiliCa, Barica !KovaCi<: iz Mraclimi, Mara -MeStr.oviC iz Cm.ca, Slav;a S.edmak .. Mi-halinCiC iz G. Lukovca, Rezika BarloviC-PerkoviC -iz Petrovine, Marica Marle-Turk iz RoZani-ce, iLjUJba TurCiC-Vuiica iz Bukevi.a-, Slavica A'iltoniC-Robii iz Bu~evca i B'aTa PetkoviC iz LuCelnice. U Jaski radi ka:ndidatska 1grupa u rQki6u. Aktivna je grupa Zena ·U J a·ski, kojom rukovodi Ljrubi.c.a, VinterStaj•ger, te nekoliko aktivnih Zena u selima Petrovina, Sv. .T a'ila, Kli-nCa Sela, ZdenCina i Crnilo~ vee. U Sv. ]ani istiCe se radom Ljrubica BoZiC. U kotaru .Pisarovina bile su vrlo a·ktivne pojedine ilene u .selima DraganiC, Blatni·ca, Kotnja, SiSljav~C i Donja KupCina. U Zumberku Z·ene s-u sakupljale hranu i 1 pomagale .prvom partizans-ko-m .odredru »Matija Gubec<<. Nar-oCito se isticala uCiteljica Dra;gi-ca StaniCiC i njezina majka Jda, iz sela. ·PeCna,· Mara RomanoviC iz Prevo·da, opt. ·P.etna, koja_j-e u NOB izguhila petoro dj ece. Stvaranjem I. ZumberaCke Cete, krajem lipnja 1942. ,g. (u kofoj ie Milka ,Kufrin pomoCnik kamesara ·Cete), na·staje nov polet u okupljanju Zena oko NOP. U Zumberku prvo ma.sovno u-CeSCe Zena na pomaganju partizana dolazi do izraZaja u .seli- 113 �Odbor AFZ za K~rdun.' Stotine zena htjele su na kurs. lVIedutim, na kursu je mogl'O uC·estvovati samo 13 druga"rica i to· iiZ kotareva VojniC, Veljun, Slunj i Cazin. Na· kur.su su (lrugarice dobile osnovno- znanje o tome, kakva je uloga njihova u narodnooslobodilaCkoj borbi, i .Sta .Soe- traZi od njih. Za cijelo Vrijeme kursa one su paZljivo sluSale i iskoriStavale svaku minutu, · da Sto vi-S·e nauCe. _Cvrsto- su rijeSene da se svim Bvajim sp-osobnostima bace na rad i org::iniziranje Zena u AFZ. Organizacija km;sa bila je- dobra, sve je iSla onaka· kako je predvi•deno, pa se materijal svrSio u odrede·nom rokU. Drugarice su pri1iko·m abrade rnaterijala i ispitivanja pokazale veliki interes za uCenje i v·el.iku- bistrinu u odgovorima. One su opravdale one nade, koje je odbor AF2 za Kordun u njih polagao, kad je odluCio da o-rganizira kurs. Buduci da je ovaj prvi kurs potpunoma uspio, to Ce se s njima i d-alj.e nastaviti, da Milka Kufrin ma Tiso·vac,_ SiCevac, ViSo~eviCi, PeCno· Grabar Orunja i · Cerovica, kuda su se u to doba na jviS~ kretali --partizani. U selima pod Oki.Cem - Kufrini, l':l"o'Vo selo, 'Beter, Donja Pur.gari.ja, zatim u Horvahma, Zene masovno donose hr-anu partizanima, 1koji su se zadrZavali u tim selima i iz njih odlazili na akcije. U Donjoj Kn:pCini (u zaseoku ·Mi.kuliti) uajaktivnije su bile Zene: Ma,ra Mi.kuliC, Roza PetriCiC Ma-ra .St·t'ni,C i Bara MikuliC. ' U prvoj polovini 1942 . .g. dolazi u pa'ftizane nekoliko drugarica: Andela Poljak, Ljuba BabiC Zorica BabiC, LjU:ba i Zora Kuf·rin i nji.hova majk~ iz OkiCa, Katica RapljenoviC iz IStojdrage Jdka SnidadiC iz Tisovca i .Jelka Stani~iC iZ .StanisiCa, te Draga Dura.SeviC-Badovinac iz RadatoviCa. lz Zagn!ba dolaze: Ankica Mokos·ek, Tonka Mrkoci i Cila Albahari - student medicine, koja j-e o-rganizirala p_rvu pa:tizansku boluicu u tom k·raju. Te su drugance aktrvno u-Cestvo-vale u radu 'sa Zenama. skt odred usp1o osloboditi v-eCi dio teritorija u Zumberku, dolazi do stvaranja prvih NOO-a i odbo:fa AFZ . .2ene sa'kupljaju podatke o kretanju n-eprijatelja, or,ganizi~aju •sakupljanje hrane za partizane, odlaze u upon~ta 'PO lijekove .i drugi materi.ial. Tad_a se stvaraJU odbori AFZ u svim selima op-Cine KalJe, a u kotaru PisMovina formira s·e OpCinski odbo~ AFZ u Donjoj KupCini, koji obuhva.Ca niz seo·skth odbora AFZ. U ·kotaru Jaska postoje odbori Zena u ]a-ski, CvetkoviCu i OkiCu. U CvetkoviC:u istiCe se od 1941. g. radOm Kati-ca Varady. Clanak iz »NaSe borb.err, gl.asila OkruZnog komiteta KP.H Karlovac, br. 2, od 15. srpnja 1942. 114 Ookument 83 JEDINSTVO NARODNIH IZRODA Clanak Kate PejnoviC iz ,,zen.e u b-orbi((, glasila OkruXnog odb.ora AFt za Liku, br. 4. srpanj 1'!142. . U lje1m 1942. g. kada .ie 2umbera1'ko- polrup- 0 KURSEVIMA AFz NA KORD(JNU 1 1. Kurs j-e o-drZan u Gorn j,em BudaCkom o·d 27. VI. do 5. VII. 1942. Redakcija posjeduje i-spitna pitanja sa to.g kursa. / .]ela StaniCiC Dokument 82 Kad se prolazi selima vsJ,obodenog dUela Korduna, Cesto .se vidi kako po-slije rada na veCer hrle Zene u neku kuCu Hi se sakupljaju u neki Sljivar. Zure s-e na sastanak odbora Antifasistickog Franta Zena. Nije rjj,edak slucaj, da se pred ku6om vidi kako S·e neka vee starija Zena baka - n~gnula zaj edna s nekom ·omladinkom nad komacliCem papira - uCe Citati i pi·sati. ,Stolj.eCima sapeta Zena, zbijena u Cetiri zida svoje ku~ ce i uske mede svog polja, kojoj niko nije posveCivao nikakov.e paZnje, koja je Zivjela u neznanjU, PraznOvjerju i nepismenosti, probudi la se za nekoliko mj-eseci, .Sto- "je nad bi i druge -drugarice dobile ono osnovno znanje, k·oje je potrebno da se ml! zene u avim ·danaSnjim prilikama snademo i da izvrSimo ·sv:,oju duZnost prema S·ehi i svom narodu. Zivom poletu koji p·okazuje veCina Zena u -danaSnjoj narOdnoo.slobodilaCkoj borbi, mnoge naSe partidske aTganizacije ne pruZaju onakvu pomaC_ kako bi trebalo. VeCina naSih seoskih Celija vrlo se malo brine o AntifaSisti-Ckom Frontu Zena; i Citav rad prepusten j,e Odboru AFZ za Kordun. Takvo stanje nanost veliku Stetu narodnooslobodilackoj borbi. M<>gucnosti· ·su za pokreta, rije Z·ene u narodnooslobodilaCkoj borbi vrlo dobre, i sve partijske arganizacij·e treba da oTganiziraju na Citavoj teritoriji naSe.g okruga, u osl·obodenim kao i u neoslobodenim krajevirna, odbore AFZ. njenim s·elom zaleprSala ,zastava slobode. Nevjerojatno brzo ·seljaCka Zena shvatila je svoju ulagu u narodnooSiobodi1aCkoj borbi, pokazala divne primjere po-Zrtvovnosti, samoprijeg-ora i hrabrostL Zena se pokrenula u borbu, ona hoce da u njoj sudjeluje sto svijesnije i .Sto organiziranije. Svakog dana drZe se de-setci i de-setci sastana'ka -adbora AFZ, gdje joS do ju0er nepismene Zene Citaju radio vijesti, govore i rasprayljaju o pitanjima, o kojima do nedavna nikad nisu cule. Velika glad Zene za znanjem naroCito se pokazala prigodom kursa, koji j e priredio Mrski okupator uloZio je sve svoje sna-ge, da razbiJe naSu narod-na·oslobodilaCku lJor..: bu. Preko svojih vjernih slugu, NediCa, Koste PeCanca i PaveliCa, traZi organizO'vano i okuplja oko sebe sve n&rodne izdajice protiv Na~odno,oslobodllacke Partlzanske i Do" brovoljaCke Vojske, vojske, koja im svakim danom zadaje teSke udarce i ometa im sve njihove paklene planove. Svaki pokuSaj neprijatelja da uniSti, oplja-Cka i popali naSa sela, da poubija naS nar-od, na•Sa ih hrabra v·ojska svagdje ometa. Iako je okupator okupio pod svoje o.krilje sve nar-odne izdajice, ne m.oZe da ostvari svoje krvave planove. Sa okupatorom i ustaSama nalazi s-e olo.S srpskog naroda - CetniCka banda. U naSoj 'Lici narodne izdajice hrvatskog i srpskog naroda, ustaSke i Cetni-Cke bande, prodale su se i sluZe okupatoru. Po ugledu onih u Bosni, uvukav.Si se pod skut okupatora, prodali su se okupatoru. Cetnici u Metku, OtoCcu i GraCacu pri:inali su PaVeliCa za sv-og gospodara, i da -Ce kao njeg:ave sluge vo-diti borbu, skupa .sa ustaSkim gadqyima, p-rotiv na·S·e- partiza~ske voj.ske, protiv navo.dno·-oslobodilai\ke borbe srpskog i hrvatskog naroda. Pakt v njihovoj saradnji krvavi Pav·eli.c objavio je preko svojih novina. Srpski i hrvatski narod JZna tko je Pav·elic, i .sto mu je doni.jela njegova sloohodna i nezavisna drZava Hrvatska. Kr~ Vavi Pav·eliC poubijao je na: tisuCe i tisuCe' nevinaga srpskog naroda, Zena i djece, opustoSio, popalio i o-plj aCkao na stotine srpskih sela i ostavio ih bez krOva i bez hrane. NaroCito .Srbi u Lici strahovito su stradali ,o.d te uZasne zvijeri i· njegovih ustaSkih bartda. Mi Z·ene Like nikad' ne C-emo i ne maZeroo zaboraviti 2vjerstva Paveli6evih ustaSkih pasa, koja .su Cinili nad naSom. dje-oom, zvjerstva, k!aJ·a su Ci.nili nad nas.im muZevima, -oCevima i nad nama majkama. Sa majCinih prsiju otimali su nej aku dj·ecu i ubijali ih, ubijali -naSe tru.dne Zene, sHovali nase zene i djevojke. Ali to sve zaboravljaju novi BrankoviCi, .CetniCka banda prelazi preko sv·e·ga toga, prelazi preka svjeZih grobova i krvi na-Sih najmiliji-h, k!oja s·e joS -nije ni o.suSila na prstima ustaSkih pasa, preko krvi koja vri kroz naSa majCina srca. To· sve· skupa zaboravljaju ·Cetnici i sa ustaSkim psima idu protiv naSe Narodno-osl·qPodilaCke partizanske vojske. Mi srpske i· hrvatske majke i -djevojke- osvetit .Cerna .se zajedno sa naSim drugovima u naSoj borbi, kako ustaSkim psirna taka i CetniCkim banditima. Osveta Ce biti nem:Hosrdna. U koncentracionim logorima poubijano je i pornrJ.o od gladi na hiljade i. hiljade najboljih sinova na-8-e ze:mlj-e~. u na·Soj d·omovini uved·en je takav teror, kakay ~se ne pamti u histo-riji C-ovj.eCanstva. 8-a pOrodicama Hrvata, koji su osjetili raskornadanje i poroblja- 115 �vanje Hrvatske, koji su odmah prisli narodnooslobodilackoj borbi, postupalo se kao i sa Srbima. Slobodoljubivi narodi .Jugoslavije, pod vodstvom naSe slavne KomunistiCke partije, svrstali su se u Cvr:ste redOve narodnooslobodhlacke horbe, da brane svoju krvlju natopljenu z.emlju i do·nesu nacionalnu slobodu svmnu narodu. Kada s·e naSi partizani bore na Zi.vot i smrt s.a naSim neprijate!ljem, koji ubija,, -pali i pljacka nas narod-, i\etniCka banda u sluZbi okupatora puca u leda naSim hrabrim naroQdnim. borcima, koji daju svoje mlade .Zivote za slobodu svog napaCenog naroda. Na tom krvavom pO·slu Cetnici su se po'kazali u viSe sluCajeva. Okupator drhti od straha pred rastucim val om narodnooslo·bodilacke borbe, okuplj a oko sebe sve narodne iz.dajiC:e, bez razlike vjere i narodnosti, okuplja .C·etnike, koji su i prije muCili i ubijali hrvatski narod, samo da raspire· gradanski i bratoubila.Ckt rat u naSoj zemlji. Ova ujedinjenj.e najcrnije re~ 3.kcije j,os nas Cvr.SCe povezuje i okuplja u nasoJ narodnooslohodilackoj borbi. Ova zvjerstva ujedinit Ce i nas, srpske i hrvatske Zene, protiv istog nam neprijatelja u naSoj borbi, u borbi, k~oja se veC tolikn rasplamsala i ne Ce prestati do konaCnoga istjerivanja okupatora i konaCnog uni·Stenja C·etnika i ustaSa. J edinstvo Srpkinja ostvaruje. Hrvatica u Lici se Smrt okupatoru, Cetnicima i ustaSama! Dokument 84 IZVJEsTAJ SA PRVE KONFERENCIJE AFz JUzNE DALMACIJE ODRzANE 10. VIII. 1942. U GRcENIKU Drugar~kom · Pokrajinskom 'odboru AFZ-a Izvjestaj sa prve konferencije AFZ Juzne Dalmacije u GrCeniku._lPrisutni: Okruzni odbor l\IIakarske. Delegati: Makarske, Makra, PuhariCa, Koti,Sine, ZivogoSCa, TuCepa, Podgore, DraS~-­ nice, IgraJna, BaCine, Zaostruga, Podaca, Brista, Gradca, Pline, Drvenika, Vrgorca, Banj e, ·Orahe, Kule·, KokoriCa, Pr3.1patnice, Zavojana, Dragljana, Vlake, RavCe, Kutca, Koteza i KD'rCul•e. 2 Sastanak je otvorila drugarica politiCka pruCelnica. Naglasila je historijski znaCaj ove konferencij·e, kao prv~e konfereJ;Icije u J uZnoj Dalmaciji, i· to ·organizirane, a ne ,spo-ntane. Zatim drugarica Ranka, 3 pO'zdra·vlja konferenciju u ime KP te iznosi znaCaj borbe SSSR-a i partizana Citavog svijeta, te potrebu borbe sa fasistickim hordama. Pudvlaci ulogu KP, koja je jedina ustala protiv faSizma za ·Zenina prava i- prava Citavog naroda. Iznosi Zenin poloZaj u oslobodenim krajevima te naglaSava,. da Zena nije sama u ~svojoj borbi~ jer je njena borba s~·stavni dio borbe citavog radnog naroda. Zbog toga je potrebna organizacija, jer .se do slohode maZe .doCi samn borbom, a za bnrbu j.e neminovna Cvrsta CeliCna organizacij a. Lznosi V·elike zene SSSR-a, Kine, Spanije· i nase . zemlje. · ... ~ !!6 ~edna drugari'ca ·Cita dnevni red: 1. P·olitiCka situacija u vezi sa stvaranjem AFZ-a. 2. PolitiCka situacija u vezi sa IstoCnim frontom. _ 3. Zen a kroz historiju. 4. Zena student. 5. Partizanski horae. 6. Organizacioni izvjeStaj direktiv·e za stvaranje AFZ. 7. Izvjestaj delegatkinja. 8. Pozdravi. 1. Drugarica Vojna' cita referat: Pol it i Ck a situ a c i j a u v e z i sa s tv ar a n j e m AFZ-a. Iz-nosi Z·e·nin poloZaj u faSisU.Ckom poretku, gdj·e je rad Zenin plaCen na polovicu od mu&karCevo·g. DruStveni poredak je· kriv za niski i nednstojni poloZaj Zene, jer smatra da je Z~na sposobna samo za kuCu, crkvu i radanje djece. Kada j,e faSizam ustao da uniSti .sve Sto je napredno .i slobodoljubivo, Zene trebaju da se organizuju pod rukovod.stYom KP te da podu i one putem uniStavanja njegovo-g najve6eg i najgoreg neprijatelja - faSizma. lznosi zna.Caj partizana. Put k slobodi pokazala nam je KP. Sarno borbom, samo or,ganiziranom borbom, do-6 cemo do slobode. p,eko AFZ okupit cemo S•Ve ~ene, najprije na ekonomskom, pD. potrebi i na vojnom polju. Ne smijemo prodavati nikakav mate-rija1l za bezvrijedne pare·. Mora:mo se drZati parole: Ni irna Zita okupatoru. 2. Dmgarica Krasna5 Cita: P <>I it i c k a situacija u vezi & isto·Cnim frOntom. Iznosi podmukli napadaj razbojnika Hitlera i nje:gov &lom i na voj'nom, i politiCkom polju. Rezultati su do danas katastrofalni gubitci Nijoemaca, Finaca i Rumuna. Sada viSe nisu u stanju da provedu ·ofenzivu duZ Citavog fronta, veC su se ograniCili na vratolomne podhvate na juZnom sektoru fronta. Uspostava drugog fronta ubrzaCe ,sJ•om faSi~_ SistiCkih razbojnika. 3. Drugarica Blaga cita referat: Z e n a kroz historiju. hnosi Zenin poJ.nZaj kroz razne historijske ·epohe, kada je Zena Zivjela kao najobiCnija Z·enka. Lznosi Zivot ·Zena u prak:omuni~ zmu, ropstvu, f-eudalizmu i kapitalizmu. Iznosi s·e dvostruki ropski pol·oZaj Zena kao dijela radniC·ke klas·e i Zene. 'Sp·ominje da su Zene uCestv·ovale u ust.ancima Matije •Gupca, Matije IvaniCa i Stjenke Razina. Samo su tada bile neorganizirane, a danas su nrganizirane. Govori b Stetnosti i neispravnosti feministiCkog pokr.eta. Nagla8ava vaZnost 8. marta i poloZaj Zene u okupiranim zemljama i u SSSR-u. 4. Drugarica l\farija 6 Cita refera:t: 0 Z eXeda MaroviC-StefarwviC ni studentkinj i, njen·om })OloZaju i saznanju da je j·e.dnaka nost niZih oblika organizaci}e viS-ima. PomaSk arc u. trebno je- okupiti Sto- veCi broj Zena u -orgaU vezi s tim diskutuje se o tome zaSto nizaciju, pnpularizirati .SSSR, sprijeCiti f~­ naSe drugarice n.isu izgradene. Razlog je Siziranje Zena, sprijeCiti hajku protiv partitome, Sto veCina intelektualki nije u na.Sim zana, davanje namirnica okupatoru. P•otrebredovima. U diskusiji· se pokazalo, da j.e to- no je voditi borbu za ·oduzimanje• hrane i me joS uzrok i to, Sto veCina drugova nij.e odjeCe, koja ide u korist faSistiCke bande. posveCivala nikakve paZn}e Z-ellama, Pa Cak Ustati u borbu protiv sniZavanja radniCkih ni anima, koje su im najbliZe (Z.enama, se' nadnica, protiv slanja Zena u njemaC.k:e· tvorstrama). nice. V·oditi borbu protiv svih mjera, koje 5. Partizans k i b or a c Cita drugaup·otrebljuju ustaSe, da bi izvukli ra.zne vojrica partizanka. niCke .stvari od naSih Zena i dj.e·ce. Iznosi Apelira se na narod da ne da n.i zrna . primjere Zena KorCule, koje su ustale u ekoZita neprijatelju. Zatim drugarica Cita o nornskim akcijama protiv fa.Sizma. ZakljuparHzansNoj ofenzivi. GovorHo se o izdaji- Cuj.e se da su drUigarice okruga Makarske cama Cetnicima i usta.Sama. uspjele brojCano. Daju se referati o stanju Drug zarnjenik politickog komesara bata- organizacije AFZ u raznim mjestima ... ljona »J. J urCeviC« g:ovorio je o partizanskoj vojsd i o potrebi veza pozadine s parMakarski Rejon8 tizanskom vojskom. Treba da svak bude po· Zrtvovan, jer veza niJe najbolja, a bez nje Makar s k a: BrojCano je priliCno uss·e ne m~oze. DuZnost je· dru'ga.rica da uCvrpjela organilzacija, ali 1se drugarice pokazuSCuju vezu, da ·Spijuniraju neprijatelja, da i ju priliCno neaktivne. Drugarice priliCno najmlade organizuju. n€ozbi1jno shvaCaju organizaciju, iako ima 6. Drugarica Milka7 Cita: 0 r g ani z a- krivnj e i na drugovima.. cioni izvjeStaj i dir.ektive za P u h a r i C i - Makar. Drugariee su po... s tv ara n j e AFz-a. vezane u AFZ osim pal: njih, koje imaju neIstiCe potrebu or.ganizacije i uvlaCenje kih veza sa okupatorom. Njihov broj se- smasirokih slojeva u AFZ te delegiranje u NOO, njuje. Ali iako je ·o·rganizacija brojCano jer je ·on predstavnik naSe vlasti, u kojoj uspjela, ipak se ne moZe reCi, da je uspjela, treba da ucestvuju i zene. Iznosi podrede- jer ni rukovodeCe drugariCe ne shvaCaju I ll7 �ozbiljno duznost. Nedostaje svije.sti i discipline kod rukovodecih drugarica. Sve su obuhvaCene oslm par_ njih. K o t i S i ·n a. ObuhvaCene su .sve Zene neprijatelja riema, ali organizacija je tek osnovana. Sa Zenama s_e nij.e- do sada radilo, ali ni danas nema drugarica koje bi bile spremne da rukovode organizacijom. T u C e pi. Tek se poCelo ,ga radom, ali ima dosta ustaiikih ·obitelji koj.e prijece. ,_ Ostali imaju volje za organizaciju, iako su · brojCano slabije u omJeru prema neprijatelju u selu, nego- u ·ostalim mjestim1a. Drugarice pomaZu diugovima. Rejon Podgora P o d g o r a. U Podgori se radi vee 6 mjeseci i malo sU se .skoro sve povukle / u organizaciju. Drugovi rade kod svojih domaCih. Na sastancima se Citaju sastavci, :koje sastavljaju same drugarice, Cita se literatura.- Odno.s drugova i drugarica je pri. san. Povoljno utjeCe, kada dolaze drugarice iz drugih mj esta. Z a o s t r ·o g. Organi,zacija je proradila tek u pOsljednje vrijeme, ali drugarice nisu . aktivne. _ OsJeCa se n·ecto~statak drugova, koji bi mogii da ih upute. Narod voli partizane te im sve nudL Pod a c i. Ima skoro po-lorvinu organi~ -ziranih. Odnosi mladih drugova i drugarica su o.dliCni. Starije Zene vole da prodaju TaIijani:rria voCe i povrCe. B r is t. VeCina je obuhvaCena. Drug·ovi dolaze na .sastanak, pomaZu drugaricama, govore, uC·e ih, daju im elana. Na sastancima se gov·ori o ratu i njegovim uzrocima. Zene pomaZu partizane- i same se organizuju. ~e­ ne sakupljaju hranu i pomaZu partitzane. 'Grad a c. Vijesti o -organizaciji nisu se mogle dobiti iz Gradca, jer se nije moglo probiti iz Gradca zbog blokade ·okupatora i krvavog terora, koji okupator vr.Si nad narodom. InaCe su sve drugarice bile spremne da ,ge b-ore protiv okupatora i ustaSa. PI in a. NeSto je okupljeno, ali zbog raStrkanosti organizacija je vr.lo labava. Dru.. garice su poZ-rtvovne. Iz ruku su okupat·oru oduzimale stoku. Zene su vrlo hrabre, otvore·no napadaju neprijatelja. TraZe drugarioe iz stranih mjesta. , ' Dr v en i k. VeC 6 mjeseci postoji organizacija. J aS nije sve ·organizovano. U pocetku je bilo ilpijunaze pod utjecajem fratara, ali sad je to uklonj·eno. Malo Zena nije obuhvaceno, od najmladih do najstarijih. pa: Rejon Vrgorac" V r g ·or a c. Nije se moglo dobiti nikakvog izvjestaja zbog okupatorske blokade. 118 Ban j a - 0 r a h - Kutac. Prije 4 · mjes·eca drtigarice su bile organizirane. -Za vrijeme akcije sve su radile za partizane. Neke su ·poSle u· partizane, neke razbjeZale, a neke se prestraSile. Materijalno pOmaZu mnoge, ispituju teren, prate SpijunaZu. Zene ~ su pone.Sto stidljive-, obaziru se na priCe starijih Zena. Prilikom' navale okupatora pospremile ,su sve stvari tako, da se okupator niCim nije posluZio. Odazvale su se za organizaCiju, ali su ·oVaj pu-t plaSljive·. K r0 k o-r i C. U punoj mj eri su ·Se oda,zvale od 18-45 god. Imaju sv·oj moral i gledanje na partizanke. S t i I j a. Sazvata joe jedna zena, te su joj date upute za organizaciju. P rap a fn i ca. Uciteljica ih je pocela organizovati. Ima priliCan broj. Drugarski se drZ.e. Z avo j an e. Ima ·organi-zacija vrlo obimna. D r a g I j a n i. Pomazu partizani!Illa. Sa organizaciJOID se p.oCelo. VI aka. Zene su pomalo plasljive. PoCelo 1se s organizacijom. R a v Ca. Organizuj_e se i maZe jo-S vi'Se da se stvori. Kod skupljanja telegrafskih Zica pokarzale su se aktivlle. Skuplja se vuna i ostalo. R a d o v i C. Zene su se odazvale, ali su iskljuCi·vo za ·ekonomsku p-omoC. K o t e IZ e. Ze-ne- 'stupaju u organizaciju, ali viS·e· iz straha- nego iz svij esti. Boj-e se da ne hi parti1zani prisilno mobilisali Zene. 'TraZe da dodu strane drugarice. K·o r-C u I a. Do sada nije postojala nikakva ·organizacija, tek u posljednje vrijeme poCelo se ~sa organizovanjem, koje j·e do sada vrlo usko. Na sastancima se Cita iz-graduJe, diskutuje. Odn<Jsi drugova i drugarica su d·obri. S•ez Imotski10 K r i v o d •o I - Po I fi ca. Organizacija nije postojala. Ima u svakom mjestu po 10 drugarica, koje C·e" poCeti sa organizacijom. Na}zad je odluCeno na konferenciji izlazenje jednog zajednicl<og !isla za Juznu Dalmaciju. ... Konferencija je trajala jedan dan. Bilo je prisutno 90 delegata. Prisustvovalo je 55 seljanki, 24 radnice, 5 domaCica, 4 namje·stenice i 2 intelektualke. Godine zivota: ispod 20 &'Odina bilo je 27 od 2G--25 g-odina bilo je 33, od 21'>--30 godina bilo je 15, ·preko 30 go.dina bilo je 15. Keonferencija je jednoglasno primila po, !&drave drugarskom PK za Dalmaciju te odboru AFZ. Na konferenciji se osjetila volja za radom, ali i nedostatak rukovodecih drugarica. Sve -su tra·ZHe dolazak drugarica iz stra- · nih mjesta. Odmah poslije konferencije dru' garice su s·e p·okazal·e aktivne. Iako bose i gladne, nosile su po Citav dan partizanima materijal, pa Cak i iz nekoliko mjesta, koja su poznata po- svome kriminalitetu.. OkruZni AFZ Makarska 1 Ovu konf·erenciju organizirala je Neda MaroviC-StefanoviC, tada Clan 'Pokra iin. Komiteta KPH. Konferencija je o·dTZana u _vremenu izmedu dva najsurovija na!()ada i »rastrellamenta« ·(akcij-e ·Ci~ S.Cenia) talijanskih okupatorskih j•edinica U ovim krrajevima. Brvu akdju izvdil.e su divizij-e »Messina« i »Betgamo« ·polovicom lipnja 1942. sa 21Q.-OO'O do 30.000 vojnika. Bio _i-e to pravi po·kolj nebora,Ckog stanovniStva i potpuno uniSt·enje njegove imovine. ~tanovniStvo, koje nije dospjelo po·bjeCi pred taliJanskom voiskom, bil0o je pouJbijano u svojim kuCama. U kolovozu iste go-dine .poduzeto je ponovo istrebljemje ..stanovniS-tva toga k·raja, u kojem je ovaj put uCestvovalo preko 40.000 talijanskih vojnika, po-tpomogm.utih avijacijom i _Cetiri marija ratna bro·da. Poslije bombardiranja iz zraka i artiljerij-e, upadala .je talijanska voj.ska u neza'StiCena sela i vrSila bezbrojne zlo-Cine nad nawdom i njeg.ovom imovinom. 2 Mno ga od Ovih m iesta, koja ·se s,pomtnJ'll u 1 izvjdtaju, hila -su izloZ·ena ne.prijateljskom -teroru i ,r-epresalijama u toku tal. okupacije. Tako je u selo Ba.cin·a 25. III. 1942. upalo 01ko l.10.00 taL i ustaSkih vo:inika. Narod je p-objegao u okolna brda, a n-ep-rijatelj je ci_ieli dan os~ao u selu, 1dao stoku i razha·civ.ao hranru, a -u povlaCenju zapalio 63 kuCe i opljaCkao· mrrwgo robe, ulja i vina. U .sijeCnju 1943. popalio ie taliianski radni bataljon u t·om selu ·20 kuCa. U se'lu 'Zivog-o·SCu isprebi iaH su Talijani dvije Zene, a j-ednu 'll'hili. U ·selu Gradou uhapsili su Talijani 10. VII. 1943. si:otinu Zena, poveli ih u PloCe i tamo ih na razne naCine muCili. '2. XI. 1943. doSli ·su Talijani .ponovo u sdo BaCine, u nasdj-e Span, do t-emelj-a ga spalili i poklali 62 oso'be. a Neda MaroviC~'StefanoviC Ranka. 4 Vojna Rafanelli. 15 Kmsna Nola. 6 Marija Lujak. 7 Milka Bo gunoviC. 1 8 U kotaru Makarska mnoge Zene pomaiu NOP i rade na cir.ganizaciii Zena od prvih dana narodnog ustanka. Medu njima i-&tiCu se: u Makar-skoj - Anka SrziC~Drag-iCeviC, Anka Lasniba·t, Bla.ga M-ontana, Mara Bulian, Dana AndrijaSev~C, Marica Rafanelli; u -selu lgrane - Zana MoroviC, Zana AntiCeviC~Lo­ viC, Neda SoSiC, Vica Cvitano;yiC, Karmela TaliianCiC, Ver.a Sulenta, Antica i Matija MioCeviC i Siffiica. Marija Lujak Rudel i; u selu Drveniku - Z·orka VitasoviC, Joza AntunoviC, Marija lviCeviC-BuriC, S.1avica: IviCeviC, Ana AlaC, Danic-a Ala·C i lvanica Ko·staniC; u DraSnici - Ol.ga MatijllJSeviC, Ljubica Hr.stiC"i Biserka GluCina; u Bastu Matija Matija-SeviC, Matiia Ra.diC, Kate StaniCiC; u Podgo·ri - Ljepos~va Bori.CMartinoviC, Krasna Nola, Marijica KrZa:Q.iC, Ank.a Nola, Ivanka Pivac, Matija KobiC Slavica Radoni-C, Ljepo-sava RoSCiC, Darinka 'vela 1 Ljulbica PavlinoviC; u Brelima - Lenka FilipoviC i Tonka UrsiC; u Kozici - Kata KatiC. · 9 U kotaru Metko~iC isticale su se radom: Andelka MaroviC-Bobanac iz Kule, Lilika BabiC iz Slivna, Julij.a TomaSeviC~BoSkoviC, Liubica Toma~ SeviC-DragoviC i Milka Bo.gunoviC iz RaCine, Polda ViskiC i Silva SutiC iz Gradca, Jaka Raos i Marinlea Ra:kiC-Gali·C iz Vr.gorca i Iva Trlin iz RavCa. 10 U kotaru lmotski iiSticale su se radom: Antica UjeviC i Mila UieviC - iz Krivo-dola. Kata SruCur - iz Zmij.evaca, Marija Lozo - iz ·Poljica, Dinka BajiC - iz LokviCiCa i .Jurka Brzica - iz Zagvozda. Jl9 �Dokument 85 (neprijateljski) BIOGRAF!J A NARODNOG HEROJA DRAGICE KONCAR OD 15. VIII. 1942. I I 14GRRB u -t 1--~-1-_-; ilk ,;,: 'Mihe1~.4. ~ Dragica KonCaT uhapS·ena i·e na ulici. U to vriieme upravo je hila postaLa Clan Mj·esnog komiteta KPH Zagreba, a do tada .ie 'bila Clan Rajonskog komiteta. Tokom 1942 . .g. postala je Clan Mjesnog komiteta KPH i Olga KreaCiC-KovaCiC 'Z:o;g-a, ali ie neposredno iza toga uhapSena. Kao Clanovi Rajonskog komiteta djelovale su mnoge druga-rice, od kojih su veCin.a bile pro val jene i uh<~~pSene, te se sa!Stav Komiteta dosta Cesto mijenjao. Medu tim drugaTica:ma spominjemo: Milenu Milidra,g--KrajaCiC, zvanu Gr-ofica, Alojziju ViSek .SLavicu, Veru Solar 'Durdicu. Ru.Zu CrnkoviC Olgu, Emu Ce"kuriC Nedu, Mari ju 'ZubriniC Sovu. Dragica, -d-ruga kCi Nikole i felene StojiC, ro.dila se 1. 1. 1915. g. u joSa:nima kotara Udbine u Lici. Kako je s puna volje polazila osnovnu J-kolu, koju je zuvrSila s -odlilnim uspjehom, njezitni roditelji · odluCe da je dalje SkolujrU. Ol!la je hila njdna i slabaSna, ali vrlo bistr-a, a oni su htj.eli da Jlwlovanjem za nju stv,ore bolji i ljepSi Zivot -nego je njihov i vrXine- ljudi u Lici U gimnaziji Dragica iz gO.din.e u godinu pokazuje. primjerne uspjehe. Medutim, teSke materiitilne prilik,e njezinih rodi!Jelja on,emogu6ujuJ joj Skolovarnjf! poslije z-avrSeno,g petog razre.da. T a ·prva zapr,eka bil,a j,e samo uvod -u .daljnje t..eSko/;,e, s ko-jinna l:e se susretati u cijelom svom .Zivotu, Dragica dola.zi u ·zagreb i h.-vata se u koStac s rnedaf:amil velegr<fds.kog.a Zivota. Dobiva narhjeStenje na {JaSti. T adaSnji reZim i njeni poslodavd traZe .dodvor;avanje, poniznost,- odricanje vla.stitih principa i -naz,ara, na :Sto Dragim ne frristaje i zato se, u nastalom suko-bu s poslodnvcem, j.ednog dana naSla na ulici, svrstana ;u rredove nezaposlenih. Besposlica sve viSe raste. Burza rada, .zavodi. za sluZinlad i novine- obiluju pomtdama muSk.e i Zen- · ske rradne snag'e svih -frrofiesija, zva:nja, spola i dobi. Ne.zaposleni -primaju rna kaka:v pOsao, samo da ne bi .bili ))nez.a,posle-ni<<, jer to za Sobom povlal:i bijedu, glad, ·a .Cesto i izg.on ·u zaviCajno mjesto. Da torrie izbjegn.e, Dragica se· zaposli kao radtnica u T vannici f;a:pi-riJ. na Za;_,.tniCi u Zagrnebu. U RS-ovi sindikati, u lwjilna Pariija ima ruk(}vode6e ,poloZaje, .sprovode mas~e Sltrajkoue, tarrifn-c pokr.ete i demonstracij.e za oCu.vanje st-.e-Cenih i stjecanje navih tekovina i prava. 1935. g. u r-edove boraca za !TadniCka prava i slobodu svrstava se i Dragi-ca. On-a prilazi radnicmna, govori im o borbi radniCke kla.s,e, tu'J1Ul.Ci im znal:aj organiza,ci/e, duZ.nosti i jJoloiaj Z.ene u kapitalistiCkom druStvu. · Medutim .akcioneri T vornicr papira bO<r-e se frr-oliv organiZacif,e i revolu.cionar-nih radnika, pa Dmgica opet ostaje rnez-aposZ.ena. T ada upozn.rtje Radu KouCara, 'l"adniCkog -borca ·i revoluciornera, koji postaje njen drug. On 11Zjoj pomaZe, da joS ·Wublje, malnije shvati ulogu r-adniCke klase i njihove lilasne organizacije u _borbi protiv ~vladafuCeg kapitalz"stiCkog r.eiitma, 'U borbi za stuaranje novoga -dJruStva, u kojein ne ,c,-e biti izrabljivanja Covjeka po Cov}eku. DvadesetSestog kolovoza 1937. g. nakon duie nezaposlenosti, Dragica se zafJOsli u tvorni,ci ))Siemens« u odjelu za namatanje motora. Ubrza razvije Ziv·u agitaciju meitu radnicama protiv niskih rnadni.ca. globa i raznih :Sikaniramja. U toj ilgi'taciji nij-e sama. Sarailuj.e s dr.ugim llanovima KP i rnajJrednim · radnicima i radnicapta zaposlenim u toj tvornici. Nije proSlo mnogo vr-emena i oni uspjevaju da okupe ·gotoVo sve radnice u sindikalnu ·organizaciju: medus.o-bno S~e .pomaiu u poslu, rt sluCaju bolesti ili drugih teJkol:a udeSavaju posjete, porno/; _u · kuCi, sUtranje oko djece i t. d Kao. aktivan Clan Jportskog radnitko~ kluba »Metalac«, Dragica je formirala NHazena druiirwJ« iz koje je kasnije stumen kadar Zena agitatora radniCkog pokreta. 1938. g. ,postaj.e -Clan KP. Sada s j.oS veCom snagom i smnoprijegwom -UJC.e.~tvuje u borbi radnilke klase. Kad j.e 16. VII. 193.8. g. izbio Strajk u· tv.ornici #Siemens«, Dragica svakamo -dospjeva: bo-dri Zene. i njihove obitelji, dokaz-1ije im, da se bor.e :za prava i. za dobro svoje i svoje djece, pomafe im da ustraju Naro.dni heroj Dragica KvnCar u :Strajku, firikuplja hranu za S/JrajkaSe, nadgleda StmjkaSku k1thinju, luva straZe protiv izdajim Str.ajka i -qz.eumorno se bari s poslodavcima. Akcionerri »Siemensa« hili Sit nepopustl jivi. V j-e:rov.ali su, da Ce pomoCu nekoliko kolebljivaca slomiti Strajk. Ali u tome su se p:revarili. Strajk Siemensovih radm.ika Tasplamsava se i pr-enosi na druga poduzda u Zagr.ebu; kod NK,O'J'ltakta«, »Paspe« i drugdje. Kapita. listima u tom -Casu priskaCu -u pomoC ''Jugoras«, zag-r-ebaCka policij.a i klerofrankov.a(;ka druStva s betom ))lumpproletera« i rnedov-oljno svijesnih ZtNztl~ 1'20 121 �Java sve partijske z-a.datke, iako su qts[ovi lf'ctda svakojima su obe(;ana zlatna -brda i dolime, aka_ prime /_Josao i iz,daju drugove. kim danom hili sve teli i opasniji. Za .1zjom sveDragica p:redlaf:,e sv,ojim dr.ugaricarruz, da sve strano tragaju Gestapo, ustaSka policija i nje:dm zaj.edno odu pred te tvornice i da legnu 'na zemlju biv:S.i poslovoda F.u:ks iz tvomice >;Siemerns«, !wji je i tako svo]im ti]elima· sprij,eCe ,uzart Jtra]kolom.cima, - postao strah i trepE!t Drvinia ·i Dcmje KmtoSije. Svi ani vj,eruju, da C,e s hap:S.enjem Dragice najlakSe koje su kapitalisti pokuSali automobilima doriesti iloCi do- Rade K®Cara. u tv,orniou. Sve su- Zene poSle z-a -n]om. Tih je mjesoci n]oj 1iaroCito teJko, fer oCe.kuje N.ekoliko dqna kasnije Dragica, kao predvodnik dijete. C.esto mijenja konaCiSta. Ni]e s.e bojala za gmpe StrajkaJa siemensovac.a, adlazi pred tvofflicu sebe, jer je hila. vei prekalj,erta tt raznim bor'bama, >>Kontakt«. T anno je bilo nekoliko jugprasovaca, koji strahov.ala je za dijete i strepila je, -da ga ne Ce :Su ·'mdili pod zaStitom p.olicije. Kad je wpitala jemoCi sama odgajati niti mu posvetiti svu materinsku dnog,a od n]ih, zaJto odUzima kruh Tadmilkoj djeci, ljubav i paZn]u, a tako se i ,dogodilo·. U rr.odiliStu, zaJto razbija' Jtrajk, -on iu je frr-ezirno po'.gl,edao i u Petrovoj ulici u Zag;r,ebu, prijavljena pod tudim pokuJao surovo odgurnuti od sebe.- U isti Cas dobij.e imenom 4. IV. 1942. g. ro.dila je sina i dala .mt~ uda:rac po lieu. Grdosi]a, iznenaden otporom male, ime R.ade po ocu, koji je uprauo tih dooa oCekivao slabalrn-e,. n,epo.zrnat-e iene, izderr,e se na niu i pokuSa oswdu i izvrJ.ern1~e s.mrtn1e kazne. ]oj uzvratiti udarac. Ali StrajkaSi ;>Siemensa<< i Da hi mogla nastaviti svoj partijski ra-d~ Dragi>;Kontakta« ob:rane Dragicu, a Stra]kolomce natjeca povjerava · svo~a si:na Pepici Saili, lw]a je treJ«ju u bi]eg. U St!l'aj,kaSkoj birrbi, ,pre,d ujedinjenom bala da s.e s dj,etetom prebaci na nov.ooslobor!eni snagom radnika, prvi kapitulira rijemalko-jugoslateritorij, Sto, medutim, nije uspjel.o rradi ustaSko-hivenski koocern »Siemens<t 22. Dill. '1938 . .g., a za tlerovske of.ein'zive. · rijim i druge tvornic.e. U to vrijeme Dragica povremeno stanuje kvd P.otkraj 1939. g. Dragica dobiva zadatak, ·da arT onke K~TleZe I'UI PoljaCkoj ulici bb, u Drvinju i drugam,izira- Stmjk i .okupi rradnice iz :flektrilnog pogdj'f!, j.edtnoga dana ljeti 1942. g. Dragica se iz Ton, duz,el:a »IvkoviC<<, ali 'tu pada zagreba!:koj policiji kina slana -ufr!A,til.a u grad n.a izvrlccoanje posta:r;lje. u Sitke. .Ot,puJtena iz _z.atvara, javila se na rad u nog iadatka. D.a zaobilazno ude u grad, potle preko - tvornici J>Siemens((, ali nije viSe hila primljena. PoCernomeraCke mitnice, ali, tek Sto je zaJwrU!Cala licija je S7natrala, da & pomol:u nje najlakSe p.roplol:nikom, 'listaSki je .agenti l'l)}hvate, svdu lancima naCi Radu KonCa:ra, sekr.etar-a CK KPH, za kojim i otjrr.eme na T rg N. (,datnas T rg Zrt-ava faSizma) tt j.e tragala otkad je ptva grupa pa!l'tijskih i sindikal· g.estap_ovsko muCiliJte. Odmah je p.oCeJo s.asluSav-tm]ie. nih fumkcionera hila uhUJpJena i internirana u Le{HlKako nije htjela nifta odati, podvrgnu je zvjerskom glavi, ali se prevarila. muC,enju. Njezina je krv po~prskala pod i zidove lako j.e Dragica »slulb.t?rJl-0(( nafmstila tvornicu sohe, ruke, lica i odijela mnCitelja. Ali, (JIJ1,a, iako >)Siemens((, ostala je i dalje u bliskoj i neprr.ekidnoj tj.elesrno njeZna, mala i slaba'Sna, herojs.ki podnosi muke i ne priznaje nilta. SasluSavanja su bez,duJ.no vezi sa svim .ra.dnicama. Po njezinim se ziputama nastavljena dan i no/:, ali -bez uspj.eha. MuCili ·su u tvornici -razvija partijsko-sindikalni rad, prikuplja Orvena pomoC, 'Uinose letci~ .bilteni, a iznosi po-tr,ebni je, dok joj izmrcvar-eno tij,elo nije pokazivalo najma:nje znakov.e iivota. Malo zatim nje.zin s-e Zivot materijal. 1940. g. mdi u tv,ornici »Metal((, >JGori. •Ga<(, »SchOn«, a privremeno i u Savezu zanatskih ugasio . Za ·svoj neu.morni r.evolucionarni rad, za bezgr.aradmika. 1. I. 1941 . .g. prelazi u ilegalnqst, jer joj niCnu vjernost narodu i Pwrti]i, Prezidijum Xaje prijetila .opasnost hap:S.ernja. Ona je u to vrijeme Clan III. rajanskog komiteta KP. Pod uslovima oku~ rodne skupJtine FNRJ, 23. VII. 1952. g., pr.o.glasio je Dragicu Kon.Car Narodnim herojem. pacije i nj,e.maCko-ttstaJkog terora i_Jrimjerno izvr- Dokument 86 ORGANIZACIONI REFERAT SA I. OKRUzNE KONFERENCIJE AFz ZA OKRUG.KARLOVAC ODRzANE 25. VIII. 1942. Or&'anizaciouo stanje u naSem ...1 Kada su se na poiZiV Komuni,stiCke Partije [organizirali partizan]ski odredi na podruCju Korduna, Zene su odmah ... i to donoSenjem hrane u Burne, gdj·e su s-e nalaz[ili partizani i aka je] ... neprijatelj svojim te· rorom i bjeoomucnim ubi[janjem] i prijetr njama htio da to sprijeCL Zna:le •S.U da je njihova mjesto uz partizan[e, ... ? nz] na- rodno oslobodilacku borbu, kako bi se sto prije [slomio faili]zam. Ali poveCavanjoem naSe partizanske na· rodne voj[ske ukazala se po]treba .da i mi Z.en:e organiziranije pomaZemo borbu, a to [se moglo jedino] na taj nacin da se sve zbijemo u cvrsti antifasistick[i front zena.] ·Uz p-omoC naSih drugova poCelo se organizirati [zene tako] da su se stvarali odbori AFZ po selima. Odbori su imali [,g!avnu] i jedinu duznost sakupljati za partizane i bolnicu Garap·e·... i ostalo · rublje. Zene su sa mnog·o !jubavi davale sve od sebe, [jer su vid]jele dft s~e naSi hrabri partizani ne mo~ gu na nikoga obra[titi nego nal njib, te da one trebaju da tu borbu pomazu koliko mogu. Paralelno sa potrebom pomaganja parti~anima podi[zala se politi] cka svijest zena. Zene S'U sa mnogo odu&evlje:nja do1azile [na sastanke] jer to je bilo prvi puta da se je i njima nesto govorilo, [da se je od] njih tra· ZiJo da i o-ne u neCemu sudjeluju. Talk01der odrzavali [su se i zborovi] na koje su dolazile u velikim skupinama i paZljivo slu [Sale drugove] i na taj naCin sve viSe i viSe se upoznavale sa b-orbom. Ali mi s-mo u naSem radu nailazile na mnoge poteS[koCe,' jer nismo] imale iskustva u- radu~ a takoder imale srno. premalo drug[arica koje bi] mogle da organiziraju zene. Is to taka i vdiki sektor ra [ da onemoguCa]vao je da se .Sto prije sve Zene na Kordunu obuhvate i u[druze u AFZ]. Da bi 1smo ipak stvorile jednu povezanost izmedu dr[ugarica koje] su radile na organiziranju Zena, stvorile smo privremeno [Inicijativni] odbor koji .je imao zadatak da poveze sve organizacije A[Fz po kota]reviJ.ela p,.edovif: ma. Medutim rad toga odbora nije bio dovoljan, te je tre[balo pri]stupiti dru&'om naciKako S·e rad naS·eg :o-dbora ne bi svada-o nu. Trebalo je naci jedno srediste, oko [kosamo na pomaganju [parti]zana i bolnice, jega Ce] se- sav aktiv, kojega smo tada imale a koji se je sastojao od . . . drugari- to smo po-Oele sa kulturnim radom, t. j. ·osnida CvrSCe pove:Ze sa Ze'nama iz ·s-ela, ko-je vati a [naif a] betske tecajeve. Kako nismo su jo.S bile· po-tpuno nei1Zgrwd·ene-, ali ipa1k poka,_ imali drugarica, koj.e bi mogli upotr[ebiti] za zale su volju za rad medu Zenama, te dava- uCenje Zena, to smo organizirali na taj na-:juCi im potrebna uputstva moCi da organi- Cin da je sam odho [r na selu poduCavao] ne-. raju zene u AFZ. Tada smo osnovale (26. I. pismene Zene, i one su to radile sa mnogo 1942.) odbor AFz kao uze rukovodstvo, koje !jubavi. Is to taka [politi] cka svijest zen a txeba da ima jedno sredi.Ste -oko kojega Ce se bila je svakog dana sve veCa, jer su se -odrZava[li sa]stanci .sa njima gotovo svakog okupljati zene. Osnivanjem toga odbora osjetila se je tjedna, a na tim sastancima govorilo se o vidna promjena. Mi smo se u svome radu politiCkoj situ.aciji, Citale se radio vijesti i popunjavale steCenim iskustvima u radu, a akcije partizana, jer ih je to- najviSe -zanitakoder pristupili sm-o i formiranju kotar- ma[Jo]. Takoder zene su '0Sjetile da se njima posveCuje mnogo pa.Znj.e [i ra]dosne tiskih odbora AFZ u pojedinim kota[revima] kako bi nas odbor bio povezan sa tim odbo- me d-olazilo je .gotovo .svakog dana nekoliko rima. Bilo j,e tesko na[ci] aktiv za kotarski njih u nase sred[iste po ma]terijal da bi odbor, j-er Zene sela ialm su rado dolazile mogle- samostalrio odrZavati sastanke. Iako sm·o svako-g dana imale sve viSe [na sa] stanke, ali j-o·S uvij.ek nisu niSta zp.ale o [samoj] organizaciji i jedino uvje·rava- uspjeha u svome radu, [na·Si] odhori bili su njem da ce se tokom rada izgradi[ti, us]pje- nepokretni, t. _j. nisu mogli sami da odrZa[ vaju sastanke, niti] mnogi naSi odbori nile smo taj odhor osnovati. Osnivanjem tih odbora i oddavanj[em ce]scih sastanaka sa . su do[lazi]li do izrazaja. Jed[ino je prednjima njihova svije-st s·e je sve viSe dizala sjednica izvr.Savala sve Sto] se od nje traZil [o]. Taj ne[dostatak nasega] rada Jezi u to-. i vo [lja] za rad postojala je sve veca, te davajuci im konkretnB zadatke one [su] bile me Sto nismo imali aktiva a .od Zene se nije · riaSe a'ktivne saradnice i !nnogo nam p-oma- moglo najednom traZiti da ana sama OdrZava sastarike, a nije ni znala -kako bi i Sta bi gale u nasem radu.' c:, I 122 123 �govorila. · Takoder materijala nismo imale da im dademo jer je bilo pomanjkanje papira. U tom naS-em radu izlazile su neke drugarice na povrSinu i tim ·Smro drugaricama posveCivali veCu paZ-nju, da bi nam one mogle na tom velikom radu pomagati. Nas rad nije bio j.edna.k u svim kotarevima, jer u sv-e kotareve uslijed pomanjkanja aktiva nismo mogle ni doCi. Tako smo gotovo sav-svoj aktiv dale u kotar Vojnic i Veljun i u tim kotarevima rad na organiziranj u Zena bio je prilicno dobar, dok u kotaru Slunju, Vr- , ginmostu i Ogulinu vrlo se je- malo radilo. lVIi smo .iSle za tim da uCvrstimo koliko toliko harem kotareve Vojnic i Veljun pa da prebacimo aktiv u druge kotareve. Da je naS rad u kotarevima Vojni.C i Veljun imao uspjeha vidjelo se najbolje kod /SmjeStanja ljudi, Z-ena i dj:ece' iz kot. Vrginmost; kada je ustaSka banda usred zinie napala taj kotar i popalila sve njihove do' move [a Ze-ne -su] od zime bile prisiljene -da i bose i sia·bo ohuCene napuStaju domove kako hi spasile svoje zivote. Njihove drugarice u kotareviina VojniC i Veljun priffiile ,su ih sa mnogo ljubavi, jer su bile svijesne toga da njima lezi jedino spas kod njih. Iakd- smo mi u sv-ome radu imale vidnih uspjeha, ipak za vrijeme ofenzive-- vidjelo se koliko imamo nedostataka, jer su naSe odbornice izgubile potpuno glavu i ni-su se mogle snaCi. Dakle nije bilo nikakv.e Cvrstine u nasim ·odborima. Neprijatelj je popljackao mnogo hrane i -odjeCe, a mi nismo ni tome pitanju posvetile dovoljno paZnje., je-r smo trebale uvjeravati Zene '0 potrehi zakopavavanja hrane i ·odjeCe na sigurnije mjesto. Neprijate1j je- u svoje dvije ofenzive na podruCju kot. VojniC ... poklao mnogo Zena i djece, popalio mno-ge domove a tako-der je' uspio svojim Ietcima da dobije- mno-ge Zene i djecu koji su otisli na predaju podbodeni narodnim kukavicama lmji su .sa hijelim barjacima odveli tolike !jude u ralje neprijate]ja. I to je znak naseg slabog rada, jer da smo njihovu politicku svijest dovoljno digle ne bi naS·e drugarice pale p-od utjecaj narodnih neprijate1ja i onih ;koji sa njima .nisu imali nikakve veze. Na-Se drugarice i.S1e su sa suzama u oCima na ~predaju, ali nisu bile toliko cvrste da ~e tome odupru, i da je njihova politiCka svije-st hila veCa, sigurno bi se oduprle. Kod ponovnog oslobadanja teritorija od ustaSke gamadi rrl-i smo pristuP.ile ponovnom okup!janju zena u AFz i postavljanju organizacije na Cvr:SCe temelje, j-er smo imale mnogO viSe iskustva u naSem dotadaSnjem radu. Mi ·smo u tome radu nailazile na joS 124 vece teskoce nego kod prvog okupljanja zena, jer su mnoge Zene a-stale bez djec-e, kuCa i zastraSene zloCinstvima krvoZednih usta.Skih banda iz·guhile volju za 'Organiziranje u AFZ, ali uvjeravanj".em a poslije i organi-ziranj·e·m mi -smo uspjele. Nama je tada rad bio utoliko laksi , sto smo ima1e veCi aktiv koji se je izgradio tokom prijaSnjeg rada, a takoder doSJ.o· je nekoliko drugarica iz neos1obodenih krajeva, koj.e su nam u tome radu pomogle. Da bi naS rad bio ·Sto 'bolji, i da bismo Sto viSe p·okrenile naSe odhor:e, osnovale smo- opCinske 'odbore, u koje je uSia iz svake organizacije po ]·edna drugarica. Na tome· Sastanku svaka drugarica podnaSa i1zvj-e,Staj o svome radu, a opCinski kotarskom a ovaj od.boru za Kordun. 'rime je nastala jedna -Cvrsta povezanost izm·edu niZeg i viSeg rukovodstva. Tako-der poCelo se Iiln9go vtSe raditi na politiCkom podizanju svijesti kod Zena, kako bi se sprij.ecilo padanje zena pod utjecaj narodnih izdajica. Kod toga naSeg poonovnog oku_pljanja Zena u Cvr-sti antifaSistiCki front Zeha imale -smo uspj eha, a takoder radilo se na organi-ziranju Zena u -svim kotarevima taka da smo i iskustva za rad imali veCeg, te smo sv'e nedostatke motle prav;ovrerneno otkloniti. Ipak nas rad jos uvijek nije bio dovoljan, j.os uvijek mi nismo mogle sve nedostatke [otkl•oniti] jer nismo imale dovoljno aktiva. Tr-ebalo· je pristupiti stvaranju novih kadrova i to kadr-ova .sa sela. Osposohiti Z.ene· sela za rad u organizaciji i od njih stvarati j-o.S CvOOCu organizaciju, bio je nama cilj. Da bismo taj aktiv stvorili trebalo j_e pristupiti planskom uCenju i to iz osnove. Prve-nstveno up-oznati Z·ene sa najosnovnijim kako bi mogle sto bolje shvatiti potrebu organizacije, kako bi mogle ...... . Taka dugo dok to ne po-stignemo znale smo da ne Cerna moCi uCvrstiti organizaciju, da Ce i dalje nedostaci ostati i da na.Sa organizaciJa ·ne maZe biti ono .Sto ona mora biti t. j, cvrst, nepokolebiv antifasisticki front Zena. Da bismo te 'kadrove Z.ena mogle stvoriti, otvori1e smo po1itiCk-e kurseve Zena. Kod samag otvaranja 'kursa uzele smo 13 Zena i to onih koje su radile na organizaciji i koje sq pokazivale v·olje .za rad. Tada smo vidjele kako je potrebno odrZavati te kurseve, jer drugarice koje su bile na kursevima pokazale su mnogo volj.e, pa iako je to bilo sve za njih novo, ipak ·su one taj veliki mat·erija!" svladale. Na tome kursu vidjele smo da se iz Zena ,s-ela maZe stv,oriti ja'k aktiv. Qsim toga otvaranjem kursa pojavi1e su se mnoge Zene koje su Zelile da uCe · i da rade u AFz-u. Tim kursevima mi smo otkrivale aktiv ·Zena sela Sto prije nismo mogle otkriti i mislHe·. smo da Cemo teSko stvoriti. Kako smo vidj-ele da Zene uCe sa zadovoljstvom i da se naS ... mnogo da poveCati, to smo odrzali drugi kurs na kojem je bilo 23 drugarice, k·oje -su takoder mar1jivo uCile i najveCi.m dijelom su -danas naSe aktivne saradnice. PoSta- imamo 6 'kotareva, to bi izbacivali premaleni kadar Zena, da je naS odbor sam odrZavao kurseve, te -smo odredHe da s-e kursevi odrZ·e·. u nekim kotar:evima p-ose-b-. bno, kao u kotaru Veljunu i Slunju gdje su oddana 2 kursa. Kako smo stvorile kadar Zena preko tih kurseva, rad na uCvrSCivanju organizacije AFZ postao je sve bolji. Sada Zene, kada im je· njihova drll'garica -seljanka poCela da -govori i odrZava s njima samo,stalno sastanke, nisu govorile kao ranij e: »Sta 6eS ti g·ovoriti, ti nisi nigdje -hila«, veC su traZile od nje da odrZi -sastanak: ·»sad ti nama imaS .Sto- govoriti, j-er si hila [na kursu]-.« Da bismo Sto ·l;)Qije uCvrstile Qrganizaciju i da Sto- vi.Se pokrenemo Zene, te da uspije·mo" u tome d-a. one stvarno- organizaciju ..., te da &e je·dnoC za uvij.ek s-kine ... s-ela gusti mrak 's l<oojim je dosada bila obavijena, zakljucile smo da pocnemo izdavati naos list »RijeC Zene« ... Kal<oo je neprijatelj poklao mnogo zena i !judi i kako ih je mno.go otislo na predaju, to su mnoga polja zasadena kuk-uruzom i krompirom ostala neobradena, ali mi siiiO u sporazumu sa NOO organi1Zira1e -kole·ktivni rad, kako bi se sva ta polja zasadena mogla obraditi, jer to Ce hiti hrana 'Za naS rod i za naSe hrabre partizan-e-. Zene su se tom poz.ivu odazvale i ·Sto viSe dolazile iz drugih kotareva kJ<o iz kotara Veljun u kotar VojniC, samo da Sto prije bude gotovo. Isto taka p11eko naSih <Jrganizacija pokrenu-le smo kolektivnu Zetvu, da bi se .Sto prije Zetva spremila i istrgla iz S-aka neprijatelja, koji je na nju gramzljivo vrebao, jer parola: »ni ·zrna Zita okupatoru, sve za: front, sve za p·objedu« ... Zene su shvatile vaZnost Zetve i prihvatile parole, jer je sva Zetva obavljena u kolektivnom radu. Radilo se dan . .. moZemo reC.i da je rad naSih ·odbora u svim kotarevima je·dnak ... u kotaru Slunj i Cazin rad je daleko teZi nego u o-stalim kotarevima a politiCka svij-est na daleko niZem ·stupnju i to uslijed dosadaSnjeg rada a i uslijed teSkoCa na koje se u tim kotarevima, ... t. j. pojava cetnickih elemenata. Ali ipak ustrajnim radom naSih drugarica rad se u tim kotarevima poboljSava. i Organiza-cioni referat Mace Majsto•roviC, od·rbn na I. OkruZrn.oj konferenciji AFZ okruga Ka-rlovac 25. VIII. 1942. u Gornjem BudaCkom, kotar VojniC. PolitiCki referat podni jela _ie Maca Gr>Zetit Vera. Nakon · izvje.Staja iz pojedinih kotarreva donesena je -rezolucija u kojoj su istaknuti uspjesi i nedosta-ci u radu, ka·o i zadaci, koji su se .s.astojali. u jaCanju i ·pro~irivanjru AF.Z, podizanju ,poiitiCke svijesti ·Zena, spremanju i osiguranju Zetve, 'b.orbi protiv nepismeno·sti, formi-raniu bor'benih gmpa ~e­ na, i na.pokon, u- iZdavanju lista }}Rijet Zene«. Nakon t-oga jpreSl-o se na biranje odbora AFZ za okrug. lzalbr.ano je 16 drugarica. , Za predsjednicu je iza.: brana Dragica- Karan. 2 U t-ekstu su nekoja mjesfa ispuStena, je-r su hila neCitljiva u -origimilu, koji je zhog dugog 1-eZa- nja u z·emunicama, u koje jre Okr. odbor AF.Z pohranjivao svoju arhivu za vrijeme neprijateljs.kih ofenziva, oSteten i istrwnuo. Neka mj·esta, koja je reda-kcija pokuSala nadopuniti, n~pisa·na sru u tekrstu u zagradama. Zhog 1-eZanja u .zemunicaana .propali -su mno,gi hist-orijski dokumenti iz NOB. Za vrijeme neprijatelj-skih ofenziva hila je Cesto nemogute p-o-nijeti sa sobcrm. sav materijal, naroCito pisani, .pa se isti ·:pohr.anjivao u zemuni-cama. To su 'bile velik.e rupe iskopan-e u,zemlji pokrivene odozgo zemljom i SuSnjem, da ih je neprijatel i te.Sko mogao uoCiti. U zemunicama skrivao se dokumentarni materi jal, hrana i dru,go, a •bilo je i takvih zemunica, u koje su se sklanjali teSki ranjenici, nesposohni za po"kret. No neprijateli je ipak ,p.oneka-d izdajom saznao za te r.emunice, :pa •hi · ih tada uniStio. na- i noC samo da se Sto. prije spremi. PoSta -smo vidjele da zene prihvataju kolektivan rad i da se na taj naCin mciZe mnogo toga svrSiti i spremiti, a kako mi danas treba da sve brZe spremimo sve ono Sto na naSim poljima saz-rije, hila grah, kukuruz, krompir, branje Sljiva, to smo pristupile stvaranju radnih grupa u koje ulaze sve Zene spos-obne za rad. N a taj naCin mi Sirimo i- drugarstvo medu Z-enama i Zene dolaze' do uvjerenjit da j·edna ne mo.Ze niSta uCiniti, a sve zajedno mogu mnogo. Kako smo vidj ele da Zene udruZ.ene- u AFZ pomaZu na sve naCine danaSnju svetu narodno-oslobodilaCku borhu, to sm·o pri-stu.pile o.snivanju borhenih grupa Zena, koje Ce biti spremne da poma:Zu danaSnju borhu ruSenjem pruge, bandera, prekopavanjem cesta, a talwder i otvorenom borbom, t. j. oruZjem u ruci. U borbene grupe okupljamo samo Zene d·ohrovoljno, koje su spremne da se ... bore protlv ustaSa, Cetnika 1 okupatora ...... jooS pristupile otvaranju nepisme~ nih teCajeva, a ... po kotarevima v~djelD se da Zene ho-Ce: da uCe-, ... za znanjem kod njilr velika. ....Svi kotarski odbori koji graniCe sa hrvat.skim selima. . . da ·prodru u hrvatska mjesta t. j. da stvor·e ilegalni odbor u tim mjestima. E:otar Ogulin, Slunj i Veljun, a takoder ... uspjeli su donekle u tome, ali ipak to jo.s nij·e dovoljno .. ' kraj svih nasih nedostataka, kojih joS uvijek imamo dosta, ... j edina zaj edniCkim radom da uklonimo uspj eli, da to sa , , . 6 kotarskih odbora sa ukupno 202 .seoskih odbora, , . , opCinskih 17, a ukupno obuhvacenih zena u AFZ 7.651. 125 �Dokument 88 Dokument 87 (~eprijateljski) U CITAVOJ ZEMLJI DNEVNO SU SE POJAVLJIVALI OGLASI 0 STRIJELJANJU ANTIFAsiSTA SEDMERO IH JE IMALA lz J;trene u bor.bi«, glasila APt Hrvatske, .br. 3-4, 1943. g. Evakuacija PoZe·ge.:t. Pojavili se, ka:Zu, tamo partizani i usta&ka rulja evakuira cijeli kraj oik.o PoZe:g-e. Zatva.ra narod u logor, otevSi mu: sve .sto ima. ObjaSnjava, ,laZe· na:ro•du da ga .zaStiCuje od partizana, jer da mu kuCe nis-u sigurne. Pokretni Prleki sud u. ZagrebLI ·· · ·· · .kolovoza 1942. na S!l1rt: 1. (op Fra1nlu. stltrOf.{, ot.(mj~·n<>l{. je JWlt:-:tano,·lj••uih thlllu n>j.'1"''"'''1'"l" komuni:4kiuju .\uk_u,Ht•rm•tw, n Medu zatocenim Hrvaticama i Srpkinjama nalazi se i mati sa sedme·ro djece. Dotjerali je sa .sedam nejaCadi. Svu hranu koju je sa sobom ponijela oduzeli su joj. 'Takvi su Io·gorski propisi. Te•Zak j.e ·Zivot u Io,goru. Hrana nikakva, tifus vlada. i mati, w brizi za. sy;oju dj-ecu-, svaki da·n mali i g6vori : »J a sam· Hrvatica•, niSta TI.isam uradil3., mO'j m~uz j.e dom!obran! Pustite m·e kuCi, q·j-eca 6e mi O¥dj-e p·oumdrati.« Zdvojn" molba majke ne dopire do srca ovih krvoioika, j-er ga on1 1 nemaju. Jpak, oil)ecavaju joj, tek toliko da i·e ·se ric jeSe. Ona vjeruje i Oe1ka svaki dan, da je puste ku:Ci. Razboli se njen Milan. Dv·ori ga, nje·guje, svoju mur hranu daje. Mo1i za n}ega makar malo· mlijeka. Ali Iogar nije bolniefr. KakV'D mlijelw? Nij.e Milan joS ni ozdra via, kad s-e- razboli jos dV'oje djece. Zdvojna mati place, mali kama .god p·o.de, .Cuje s·e njen moie•Civi, zdvojni gla&: »Sam1o maio kruha za moju djecu! « Nitka ne o-d.govara, nitko ne. daje kruha. I nije- pro.Sla sedmica, a njeun troje djece nije viSe bHo medu Zivima. Plakala je, straSn~o pia:kala dan i noC. Najednom -se· umtirila. Jo.S je· ovd.j.e- C.~tvero', treba za njih da S"·e brine, treba njima da ·oCuva ·zdravUe. Po cijeli dan radi, kupa ih, pere im• robicu:, Cuva ih i pazi, str:epeCi ·da j-oj i opet koje ne oholi. Jo.S ni des·et dana nije pro•Slo, otkako je umrlo treC.e, a ve¢ ·Se razboli njema najsta- rija djev·oj-Cica. Mati ne traZi viSe mJiJeka, ni kruha. Ona trru\i lijecnika i lijekove. Ali Ingar nije bolnica. Nema ni' lij.e·Cllika ni lijekova. Urirrla je njena djevojCica, njen ponos, njena dika. »Uvijek je u skoli hila prva •.. « Mati vitSe ne place. Kao da s.e nesto slomilo .u njoj. Vise ni ne moJi, tek katka;d prilazi kNolocima i te•skim g'lasom pita, kad ce kuci. I opet obecavaju:, da ce se UTediti njeno pitanje. Ali mati vi;Se- ne vj-eruj.e'. Kratko iza toga razboli se i o•stalo troje. · Ona ih vi!Se ne pere ni ne redi. Nikoga viSe niSta ne pita, sjedi do njih ukoCena. I djeca umiru. j-ed.no e;a drugim. Za vrijeme od/dva mjes·eca, S<affilo dva mj-es·eca, umrJo- joj je .sedmero· dJece·. DoSia joe u lOi!!or .sa njih <~edam, <Janas je be.z i jednog. Tupo gleda prerda se, nema su!Za. Su•ti, ne jede, ne sp-ava:, samo. Suti. Zene je· S"e bo)e. Nj·ena ukoCenO'st, njena Sutnja iz:ruziva uZas. njen p·ogled, koji izraZava sam.o oCajnu bo,l, nij.e vise ljudski pogled. To je pog'led uniStena.g materinstva. J.ect·nog dana do.Jaze joj krvnici: »·Spremaj se, ide·S kuCi.« Ali kao da se to nje ne tice, ona gleda dalj.e preda <!e. Kao da ne shvaCa. Prilaze jo·j druge Zene: »IdeS ku:Ci!« Ona ne razumij.e: »Kuei.? Be·z dj.ece? .Sedme..:. ro sam ih d.avela· i sada da be,z njih idem kuci? Moja kwca bila su moja dj·eca ... Ja nemam viSe dje,ce, ja nemam. kuCe ...« Gie·da preda se, ne· miCe se, dugo, dugo. Odj·ednom - trgne s·e. Da, da, treba poCi. ICi Ce, sprema s·e. Ide, u oCima joj s;e pore·d tup·e .bali rada i.skra mr:Znje·, iskrica nade da Ce njeno uni-S·teno materinstvo negdje naCi moguCnosti da os:veti svoju djecq. Ljubica DobriniC-Sagi 1 Clanak je napisan 19-43. g. a odnosi se na dogadaj i.z 1942. g. 127 �fr '• DokurD.ent 89 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 28. VIII. 1942. ·cENTRALNOM KOMITETU KPH 0 FORMIRANJU ODBORA AOz U SLAVONIJF ... IV. Rad na farmiranju AOZ na nekim katarima lijepa je uznapred:avaa (na pr. PaZeSki, Daruvarski,2 PakraCki3 ), ali ovdje joB uvijek nism·o poluCili ono Sto je potrebno. J o.S uvijek nam nedostaju kadrovl1Za taj rad. To ·su dobre i vrsne drugaric·e, koje taj posao najlak·Se svladavaju. NaS slavonski seljak se teSko privikava na to, da se .Zene i djevojke uvlaCe u razne organizacij.e. Iako 1 Dokument s•e nalazi u arhivi CK SKH. U da:ruvarskom kotaru tokom 1942. g. sve vei:i broj Zen;:t a'ktivno suraduie u narodno-oslolbodila·Ckom pokretu. Formiraju se odbori AF'Z u Zajilama, Borcima, Bijeloj, Puklici, Novoj Krivaji, Poto·Canima, Kapincima, Remov·cima, V elikim Ba·stajima, Sko~­ nov.cu, KoreniCanima, Doljanima, Sibovcu, Go·l'Ubl.njaku, Gornjem Daruvaru, DeZanovcu, Trojegla•vi, Brestorvcu, KonCanici, Otkop-ima, Dobr.oj Kui:i i Batinjanima. Prvi kotarnki odbfrr AFZ za kotar Da:ruvar formiran je u j·esen 1942. g. Medu :Zenama koje aktivno ·rade na terenu ·ovog kotara istiCu se: Savka GlodiC, Slavica Milde,_ Ljubica .CaliC-SulbaSi.C, Ana JakSiC, Jo:iranka Kuzman.oviC, Ljubica VraC, Nedjeljka_ PeuliC, .Milka Mihajlo-viC, StO<ja Zdjelar, Ma~gita Ran'bo-1, Mara MiSliC, Anda Prlirna, Slava Ko-va;C, Helena DamjanoviC, Milica 1Raduka, Terezija Kava~ CeviC-LolflrenCiC, Ana KomleniC-Zaila;c, Kata Orozo·-. viC, Marija Ocrt-Rehlik, Slavka Gruit i d['u,ge. 3 U kotaru Pakrac organiza.ci ia AFZ je u po·Cetku 19'42 ..g. vrlo• jaka, p.a je veC u lipnju 1942. g. odrZana konferenciia AFZ za k01tar Pakrac i izabran Kotarski odho·r AFZ, u kojem je hila predsjednica }eta S.lavujeviC, ·sel janka iz J akovaca. U kotaru aktivno rade na o•rganizaciji AFZ: Vuka P.aden, Neven'k<.t KraSit, Koviljka VukasoviC, Jula BogiCeviC, Da:rinka PopadiC, Eva NikoliC, Ana Zec, Pava Bosanac, Draga Rusmir, DuSanka RoguljiC, Jelka Lacko.viC. DuSanka Kur.iak, DuSanka P.ro~ danoviC i dru,ge. . U kotaru Podravska .Slatina osnivaju s·e odbori AFZ u nizui 'SeLa. PoCetko-m 1942. g, osniva se Qdbor AFZ u Sekulincima, koji je maso·vno okupio Zene oko NOP-a. Bosilj.ka BoliC iz Gor:rnjih Meljana o-dlazila je u uporiSte i donosila partizanima izvjeStaje o kretanju ustaSa iz Drenolflca i GaCinaca. Ona je zimi 1942. g. nosila ohaviiest partizanima na Krndiju o- ,pripremi neprijateljske o.fenzive. U Drenovcu· su je ustaSe uhapsili i ispitivali, ali niSta nije odala. Bila je puStena i uspjdno izvrSila zadabk. 2 se kod raznih skupova i mitinga stalno naglaSava, da j e potrebno da i ·zene prisustvuju, deSava se vrlo Cesta, da na ovakave skupave ne dade niti j·edna Zena. Ali i u tom pogledu imam<> izvjesnih uspjeha ~ taka je na pr. u katarski NOO u Pozegi usia jedna drugarica, koja vr.Si funkciju potpr.edsjednika adbara i jedna je ad najaktivnijih cla· nova odbora. Tste godine postoje grupe aktivnih Zena u selima Lukavcu, Dorniim i Gorujim Kusonjima, Bist!rici, Gornjem Miholjcu, Medincima, VraneSevcima, Kapincilna, A·dolfovcu; Hazjama, ·Cadavici i Starinu. U 'Gortijem Miholi·cu istiCe _s·e radO'IIl Mileva KolariC, a u Kometniku Ljubica MuselinoviC. Ona je poCetkom 19"42. ,g. hila uhv<tJCena od ustaSa i uJbijena u velikom pokolju u okolici VoCina, u koj•emu je s-tradalo o·ko 32,0 1judi. Kotarski odho·r AFZ za Podr.a:vsku Slatinu formiran je u svibniu 1943. g. Za p'l'edsjednicu hila je izabrana Vida PaniC, a za. tainicu Darinl<.a Viii. Na ovom su terenu aktivno radile: Da:rinka ZivkoviC Sonja, Anka Cajle['-Po-kupiC, Zora BareSiC, Soka BukviC, Mara PuSka·riC, Andela MiSiC, Ana Bosanac, Mileva KolariC, Mileva •SekllliC, uCiteljica, Smil ia Filipovit i druge. U kotM"u Novsk.a osnovani ·SU odbo·ri AFZ poCet'kom 19"i2. g. u selima: Po,p•ovcu, Bairu, Brezovcu, KriCkama, Paklenici, RaiCu i Starom Grabovcu. 1943. g. osno•vani su odbori u 'lleoslohodenim selima: -Jazavici, Vo.Carici, RoZdaniku, Knzarici, Novom Grabovcu, Plesmu, Lonji, Puski, Banovoj Jaru.gi, 'Krivaji i u Novskoj. Medu Zenama, koje su aktivno radile po Af\2, a neke i •S omladinom, isticale su se: }ula AntoloviC-RaSko.YiC, .Tela LonCar, Mica LonCM, Ljubica Cipor, Drall{ica KneZeviC, Mara Ovanin, Mara SmiljaniC, kasnije bila Han OK SKOJ Desa :Smilj.aniC, Petra RonCeviC Ujna, Stoja Stambo-lija, Arnk<l Lon-Car, Mica Vido-vit, Mara SedlariC, Mara Cipo'l', Milka PreradoviC, Koviljka 'KmjaiC, Marija MilankoviC, Kata Kmecik Runjina, Kata PeSut-Skrljac, Slavka PavloviC, Ljrubica PavloviC, Mileva VrapCevi.C, Zlata VidoviC, Sonja Kmecik, Pepinka Vitek, Madenka Stibl, Anka iB-orota, ]ela MaCkoviC, Kata Do·Slo-viC, Mica Vidojevil:, Kata· Brkana-c, Draginja MiletiC i mnorge druge. 'Kotarski odbor AFZ osnovan _je · u drugoj p-o.Jovini 1942. Za, pr.edsjednicu bila i·e izah:rana Kata Kmecik, a za taj.nicu Sajka PuSkariC. nega su ·nasa ga£poda ,i ana ju·gaslavenska vlada radili sRmi kaka je bila za njih· bolje. A ·.kada je navalio Nij-emac, onda naSa vlada i .ani ministri pokupiU novae i otiSli u London, a nisu misli'li na nas, siromruSni narod, hoCe li ga neprijatelj pohiti ili ne Ce. Onda su. daSie u.staSe i poCele klanjem i palenj·em. Zato mi drugarice i·z dutSe· mrzim.o paSCad, a ljubimo· naS·e partizane koji S"e za nas bore. Ljuba Fmtar Dokument 91 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BANIJE OD 31. VIII. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU SA zEN~MA 1 Dragi drugavi! Rad sa AFZ kretaa se u glavnom pod rui<av<>dstvam drugarica aktivistkinja ; adgavornih drugova -po s·ekt:oru ·Zena u partij.skim organizacijama. DO konferencij€ 2 r;;td je u glavnom bio za·snovan na sakupljanju m•aterijalne po-moCi, taka·. da j-e na konfeTenciji stavljeno u zadatak da se adbori AFZ pretvare u · barbene argane · naradnaoslabodilacke borbe, sa ja:kim politi.Ckim,.-utjecajem. Na tom putu po·stigl·o se je mnogo. Zene sve· viSe uCestvuju u javnom Z.ivota, i mnogi odbori AFZ u zadnje vrijeme i po borbeno-sti i p.q radu prela.ze mnoge NOO. Tome su mnogo pridonijela i dva kursa AFZ, koji su izbacili oko 60 dabrih baraca iz redava seljackih zena. U svakam NOO ima pretstavnica adbara AFz iz dotiCnog sela, 3 Odnos partizana prema AFZ-u teCe pravilno. -Partizani imali su prilik·e da se uvj.e·re u koristi AFZ-a u NOB-i\ i po.Stovqnje partizana spram ·ave organizacije na visini j-e -svije·sti narodnog borca ... Drugarski pozdr[;tv Sekretar Stari v. rr. 5 ~ 'Dokument se nalazi u arhivi CK SKH. Misli se na I. partijsku ko-nferenciju odrZanu 31. v. 1942. :l Ovo delegiranje Predstavonika AFZ u NOO-e nalazimo i u nekim drugim oblastima u poCetku fo-rmiranja naro·dne vlasti. Kasnije Zene ulaze u NOD ne po. liniji svoje ,prip.adno-sti AF'Z, nego- ih narod, radi n jihov-e aktivno-sti i odanosti NOP, bira u organe vlast.i. 4 Uz hero-jske podvige pojedinih Zena~kurira i obavjeStajaca i sl., u selima se u to vrij.eme veC osjeCa organizirana · _pomot: _Zen a za redovite i izvan·redne pot·rehe Voj·ske (smjeStaj, ish:rana i pranje niblja). Poznate su Zene Drenov.ca (kot. Glina),_ koje u g-rupama nos·e partizanima hranu .preko b:rda JakovoviCa, po-d jakom neprijateljskom vatrom. Ko-d napada na Zandarmerijsku stanicu kod Obljaja, koju ·su .partizani · opsjedali osam dana, Z·ene Obljaja donosile -su im na poloZaj.e svako-g dana 2 to.plu hranu . .Sabirne akcije hrane, :rrublja i uredaja: za bolni.ce, Sivanje bijelih peloerina za kamufla:Zu u snijegu, pletenje vunenih s-tvari i dr., S'V'e se to sada vet vrSi or,ganizirano preko AF'Z. Medu Zenama, koje u to vrijeme aktivno rade na o-rganizaciji AFZ, uz ranije spomenute aktivistkinje, nalaze -se: u dvorskom kotaru - Julika Tintor iz D. 'Zir·ovca, D:raga .St-oiakoviC iz Ljubine, Stefa Spil_iak iz Siska, Dragfca Paprica iz GrmuSana, Milka ZoriC Mika iz 'Do-nj.e Komo·:re i Neranda ]andriC iz Donje Stupnice; u -petrinjskom ko-taru - Marija Batno.ZiC iz Rausovca, Ver.a KruniC-Marakovi.C iz Ko'stajnice, Savka Haluza-TesliC iz Siska; u glinskom koiaru - Ljubi.ca Pdikir-StarnJbolija iz Do.njeg Se" liSta, Dragica BurnCiC iz MartinoviCa, Jana Bori.CPo.piC iz Solne, Milka CaldareviC i Draga Turkulin; u kostajrniCkom kota:ru - Milka VujakoviC iz Podbrdana i Anka VuianiC-SLa.viC iz IKrCeva. 5 Vlado ] ani.C-Capo, •Dokument 92 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH BOL OD 5. RUJNA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE AFZ 1 Dokumeut 90 BILE SMO POTLAcENE c) Anti fa sis tick i fro n t z en"· U odbaru AFz ima 5 zena? Odbar AFz je dobio Z8!datak da sasije oak<> 12JQ pari v.e,Sa. Rad je bio -or,ganiziran tako, -da je- Sivanju lz »Rij.eli ien-e((, glasila OkruZnog odbora AFt Karlovac, br. 4-5, 1942. g. Mi ni-kada nismo bile poozivane na skupStine-, ni.ti je tko za Zene pitao. Bile smo uvijek potlaCene ·od- vlasti, a bile s-mo potlaCene Cak i ·od svojih drugova. Uvijek su govorili: »Vi Z.ene treba samo da radite, i da ·ostanete kod kuCe«. To nam je biJa sva duZnnst, a ~Stn nas puste jedampurt u godinu u crkvu da s·e ispovidimo, to nam je·- bila · sva pro-svjeta. Kada je_ bilo glasanj-e, nikada se· nij.e pitalo Zene da i one· koju reknu; 128 1 lf>okument s·e nalazi u arhivi ·CK. SKH. U Bolu i Sutivanu na B:ra-Cu forriiirale su se ·prve grupe ilegalaca vet 1941. ,g., pit je ~t~tj-ecaj NOP na ma:se u tim ·mi.es;tima bio veCi nego u -ostalim mjes-tima BraCa. I~te .su godine bile formirane pr.ve .gru_pe ·Zena, koje ·su se sastajale, Citale i raspaCavale ilegalni materijal Bolu se -radom istiCu Vinka Matuli.C, Mira MaTinkoviC, Danica 2 -u g tene Hrvatske u NOB . prisus-tvovalo. u zajedniCkoj dv·orani svaki dan oko 25 ·zena. Taj rad j e izvl'ISen hrzo i dobro. Rad na priredivanju vune se- nastavlja. BodloviC, a u Sutivanu Ecija- GrubeSiC, Ecija LjubetiC, Marija Liub-etiC i· Mir,lana GvozdanoviC. U toku 1942. aktivnost Z~na po-s-taje sve veCa, kako· u .prikupljanju tako i u .pletenju i i.zradi -odjevnih~ .predmcta za ··partizane, .pa ..su u B.olu, Sutivanu i Selcima osnovame posebne radione, u kojima se sakupljao i izradivao materijal za NOV. 129 �Dokument 93 ZAPISNIK IL SAVJETOVANJA AFz KOTARA VELJUN ODRzANOG 12. RUJNA 1942. Konferenciji je prisustvovala drugarica Maca/ kao · predstavnik OkruZnog odbora AFZ-a, · zatim predstavnik KP, drug Stevo PeriC, zatim pretstavnik SKOJ-a, drugarica Darinka2 i 79 delegata iz kotarskih odbora AFZ. Konfer.enciju je otvorila drugarica Bara3 kao zamjenica predsjednice kotarskog, koja je bolesna i dala/ je rijeC pred·stavniku KP, koji je izloZio ulogu KP u NOB, a naroCito s·e zadr-Zao dugo na izlaganju CetniCkih zlo/djela i upoZiorio drugarice· na budno.st nad tim . izrodima. Poslije je" govorila drugarica Dara i .rekla par rije-Ci u ime omladine, nagla-sivSi 11aroCito potrebu ,Sto· tjeSnije- sa-ra-dnje izmedu SMG-a i AFz-a. Zatim je drugarica Maca objasnila svrhu svih tih konferencija, .zadrZala se duZe na pitanju borbe-nih grupa, a nar-oCito je istakla potrebu j.edinstva hrvatskih, srpskih i muslimanskih Zena. 9-ovorila je -o borbi hrvatskog naroda i istakla da partizani ne bi mogli uspij.evati u tim kraj·evilpa, da ·hrvatski narod nije uz nas. Pbgotovo istiCe, da nam je duZnost da Sirimo bratstvo hrvatskili, srp-skih i muslimanskih Z-ena, da trebamo spreCavati, da djecu odgajaju u duhu faSi.stiCkom i nastojati da se udru:Zuju i pomaZu horbu. Izmedu ostalog nagla-Savala je da budemo ponosne, Sto smo stv-orile Cvrstu organi:zaciju AF:Z i da -se udruZeno · borimo protiv onog, koji nas gleda kao stoku. Napomenula je pri kraju da nas pozdravljaju Zene iz Like, koje su Cule da se i mi borimo. Istakla je da mOramo paziti na izdajniCke elemente i navela je primjer da je jedna drugarca iz kotara VojniC prip-omogla da se uhvati izdajnik, koji je prebjegao na stranu Cetnika i napomenula je da u slu-Caj~ ofenzive naSa ·organizacija _mora i dalje da radi, i da ne smijerri\Q- da:zvoliti 'Cia 'neprija,telj razbije naSe redove. Na kraju sv-og gov-ora osvrnula se na- jugoslav·ensku vladu, koja priznaj.e izdajicu DraZU MihajloviCa, ka-o vodu horbe, a ne Ce da pdzna na-Seg di:-agog komandanta Tita. Toj istoj vladf sluZe Cetnici i sve ostale izdajice, te prema tome ta vlada zasluZuje da protiv nje gbvorimo .svagdje i na svakom mjestu. Poslije toga pr.eSlo se je ria diskusiju povodom politiCke situacije. Drugarica iz opCi·ne Veljun izjavljuje .da su Zene te -opC.ine shvatile borbu, da su uvidj_ele da se trebajU 130 ujediniti sa hrvatskim i muslimanskim Zenama u borbi protiv -okupatora, uvidjele Sl.l razliku izmedu domobranaca i- usta.Sa, a i o Cetnicima imaju jasne pojmove, gledaju samo spas u naSoj partizanskoj v-ojsci, koju rado p·omaZu. Osjetile su olakSicu, kako je naSa V·ojska oti.Sla u hrvatske krajeve, premda u poCe·tkil nis·u shvatile veC su mislile, da ih vOjs-ka ·ostavlja i da Ce nastradati. Zatim je izjavila da na Hrvate gledaju dobra, ali na muslima·n-e lo.Sije. Drugarica -iz Skrada, predsj ednica opCinskog odbora, izjavila je da mrze okupatora, a naroCito Cetnike, prave razliku izmedu domobrana i usta.Sa i zanimaju se za radiovijesti. Zatim, dru-garica iz Perjasice izjavljuje, da njihoVe Zene idu rado na sastanke uhvatile su vezu .s nekim · hrvatskim Zen am; u Mate·Skom selu i LipoStanima, ali tamo JoS nisu formirale odbor. Pov·odom letaka jedna izmedu njih govori, da je taj letak mogao samo negativno djelovati, jer da su. drugarice toliko svijesne i shvataju da Pa:veliC upotrebljava sve moguCe taktike, da narod jo,S viSe prevarom strada. Jedna drugarica je pokuSala tri puta da uspostavi vezu sa LuCicom i uspjelo joj je uhvatiti vezu sa 2 Z.ene, ali jedna ustaS-ka Zena mnogo koCi. Domobrane i ustaSe razlikuju-, i jedan domobran; koji se zimus nalazio· u Perjasici, sada je u partizanima, pa je to dobra odjeknulo kod njih. Na kolektivan rad sve dobro gledaju. 0 p Cin a D u brave. Drugarica iz te opCine izjavljuje da su na Cetnike ogorCene, inaCe da prave razliku izm.edu domobrana i ustaSa. Partizane naroCito vole i brinu se da im ishrana bude Sto holja. Borben-e grupe nisu osnovane, Cak ni radne. InaCe na organizaciju gledaju d·obro i na sastanke dola~ze rado. Zatim, drugarica iz Gojaka izjavljuje kako ,su- naJ.Sli Talijani i predoCava ona nedjela, koja su poCinili zajedno s Cet~ ' nicima prilikom palenja Ponikava. KaZe, da nitko nije neprijatelja d-oCekao u selu, svi su pobj.egli. Imaju ve,zu sa Tro-Smarijom, i neke drugarice Hrvatice iz tog sela kaZu, da je sve ono istina, ·sto je Hitler rekao, .da je ,gJav.enski narod osuden na S:mrt. Zatim j e j-edna drugarica rekla Cetniku, d~ partilzani nikada niSta ne kradu, kao Sto sad cetnici rade i zbog toga je od cetnika dobila batine. Zat~m se preSlo na izjave drugarica iz PrimiSlja, koj.e su naglasile, da PrimiSlj-e nije za pohva1iti, jer da ima j,oS mnogo takovih, koji su bili pristaSe -usta.Sa pa im je to teSko izbiti iz glave. Drugarice nisu joS dovoljno svijesne, pa Cak i mnoge govore, da Sto Ce im sastanci, da nerado idu na sastanke. Zatirn izjav:ljuju Ze-Iju, da ih Sto CeSCe posjeCuju drug:irice iz kotarskog, da bi se St-o prije politiCki izgradile. Prije su sve Zene· bile za to, da se sve Hrvate treba po~iti, ali sada ~ijenj~ju !-lliSljenje i odazivaJU se .za pomoc parhzan1ma. C v. B r-d o :4 Ra_,zlika. izmedu domobrana i ustaSa je svima jasn_a, na sa.stanke se ada.:. zivaju, takoder i' na zborove rado idu. Hrvati dolaze. na sa·stank.e iz D. Gline i javlja-ju se kad kani vojska' doCi. Zatim, dru:garice iz KlokoCa izjavljuju, da najprije nisu shvatile, Sto su. Cetnici, da su• misUle da oni kO-Ij·~ i pale ustU~Se,, medwtim da su danas sve svij-esne njihov·e- uloge. Dru.garica. iz PriS:j¢;ke kaZe, da ih ima veC _veCi broj svjesnijib, .dok prije je bio vrlo mali broj. Ina,ce sa ljrvatskim selom Glinicom htj.ele •SU. uhvatiti vezu, ali ne mogu "'nikako, jer su tamo sami ·ustaSe: Zatim su proCitani zadaci, "koji se odnose na pol. rad iz rezolucije- OkruZne konferencije AF:Z-a. ZavrSnu rij-e·C je· ka.zala drugarica Maca i govorila j.e · zatim o sabirnim akcijama, o s-preCavanju Sv·erca, o prodiranju i radu u hrv. selima, o kursu. Poslije toga preSlo se je na org. stanje. Rad ad pro,Sle konfeTencije do ave u org. AFZ-a, izloZila je drugarica Smilja 5 i to na prvi zadatak, da odbore treba osamostaliti, dala je izjavu da je u tome pogledu na podruCjU tog kotara otvoreno 5 kraCih kurseva za odbore ali i pored toga odbori joS nisu samostalni. Del·e,gati iz NOO-a shvatili su svoju duZnos~, a_li ima dosta nedostataka. Izmedu ostalOg dala je izjavu povodom sva~ ke toCke, koje su bile predvidene kao buduC.i zadaci, i izmedu ,svega toga zakljuCuju se, da drugarice kao vrSioci raznih duZnosti poka-zuju vrlo lnalo inicijative u sv.ome rildu i da mnoge nisu dovoljno shvatile svoju du· Znost. Na to im je proCitana okruZna rezolucija u kojoj su svi budUIC.i zadaci. Poslij-e se preSlo na diskusiju-. V e I j u n: Neke duznosti, izjavljuju drugarice, vr&e -se kako tr-eba, ali neke ne, jer mnoge nisu ni shvatile sv·oju duZnost. KaZu da je onaj kurs od tri. dana suviSe kratak i da bi trebao trajati 5 dana, i da bi morale i nepismene iCi. U radne grupe su d:tugarice priSle, ali u borbene 6 idu te~e. i da ih ima m-alo, koje Ce raditi s karabinom-. Senske sastanke samosta'lno -odrZavaju, a i op- Cana Bogdarnovit-Pavlin.a Cinski se sastaju svakih 10 dana. Zene primaju lij.epo drugarice, koj.e su zavrSile kurs. Per j as i c a: OpC. odbor mogao bi raditi samo.stalno prema uputstvu, a s-eoski ve.C rade. Drugarice iz Dubrave kaZu da je OpC. odbor tek formiran ali je joS nesamostalan. U P rim i .S 1 j u se odrZavaju redovito opC. sastanci, ali samo na seoske slaho dolaze drugarice. U Cv. Brdu se isto svakih 10 dana sastaje opC. odbor, a s·eo-ski Ce -se ·osamostaliti poslije o-dborsko-g ku-rsa, koji je otvoren. U KlokoCu nije ra·d-eno samostalno, ali poslije kursa poCet Ce se raditL ZakljuCnu rijeC rekla je drugarica Maca i izjavila .ie· da moramo savjesno vr.Siti sv·oju duZnost, listove koje d-obiv.amo treba-mo Cuvati, na kotarske sas-tanke slati deJe,gate iz opC. odbora. Sto -se tiCe kurseva, izjavila je, da one drugarice, koje s.e p·oka:Zu najbolje na · trodnevnim kursevima, iC.i Ce na de.setdnevne kurseve. Zatim· je drugarica Smilja g-ovorila o potrebi proSirenja kotarskih odbora i navela da je naroCito iz Cv. Brd.a potrebna drugarica' da ude u odbor. Predlozila je Ranku 131 �MB.nojloviC, kao vrijednu drugaricu, koja se i na trodnevnom kursu p·okazala spos·obna, i drugarice su taj prijedlog prihvatile. Zatim zbog rada u hrvatsldm selima istakla je da trebamo drugwrice Hrvatice, koje se nalaze medu nama, izgradivati i zbog toga je predloZila da se uzme drugarica Marica BelaviC u kot. odbor, takoder ka,o vrijedna . drugarica, koja je z3.vrSila 10-dnevni kurs ~ 2 3 4 5 i zajedno s j.oS jednom drugaricom odrZala je uspje·Sno trodnevni kurs za odbor.'Taj su prijedlog drugarice odobrile. Uz to je predloZena i drugarica Kata PeriC, kao najbolja drugarica sa ov-og posljednje-g kursa. Time je ·avo savjetovanje zakljuOeno. S1nrt faSizmu - Sloboda narodu! Tajnica: Smilja v. r. Predsjednica: Cana· v. r. 7 6 GrUipe, koje su s-e organizirale za vrSenje diverzija (ruSenje pruga, mostova, prekopavanje cesta, rezanje telefonskih Zica i .sl.). 7 Cana BogdanoviC. Maca. Ma j storroviC. Darinka PuSkaril:. Bara PauliC. Cvi janoviC. Brdo. Smilja J?oj<:inovil:. Dokument 94 PISMO CENTRALNOG KOMITETA KPJ OD 12. RUJNA 1942., CENTRALNOM KOMITETU KPH KOJIM SE SALJE LEPA PEROVIc NA PARTIJSKI RAD U HRVATSKU' CENTRALNI :IDOMITET KDMUNISTICKE 'PARTIJE .JUOOSLAVI.JE Drugarskom CK-u KPH Dragi drugovi, u vezi sa novim rasporedom partijskih kadrova CK KPJ je odlucio da vam posalje na partijski rad drugaricu Lepu PeroviC. 2 Drugarica Lepa ie clan Partije od 1935. godine. Ella je dva puta hapsena i oba se puta odliCna drZala pred klasnim neprijateljem uprkos strahovitog muCenja i tereCenja. Drugarica Lepa je radila u beogradskoj partij.skoj organi.zaciji i hila Clan MjesnOg i Okruznog 'komiteta. Ranije bila je clan .adbora stranke radnag naroda u Beograd u. U poslednje vreme bila je clan Pokrajinskog komiteta za Basnu i Hercegovinu i Pokrajinskog Poverenstva za Basansku Krajinu. Odana.je Partiji i poZrtvovana ... ... Drugarica Lepa maze biti upotrebljena za rukov·odeCi partijski rad kako na os'lobodenoj takO i na neos1Dbodenaj teritoriji. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Lepa PeroviC Tito v. r. 1 2 DGkument se nalazi u arhivi CK SKH. Lepa PeroviC _je 'hila kratko vrijeme u Baniji, a zatim je otiSla na ilegalni rad u 'Zagr-eb, gdje je 132 kao partijski rukovodilac ostala do kraja 194.'3. g. kad se vratila na oslohodeni terito·rij. Dokument 9S PRVA OKRUzNA KONFER}i:NCIJA AFz ZA LIKU ODRzANA 15. RUJNA 1942. U MLAMUNICU Clanak iz )>Zene it borhi((, glasila Okr. odb. AFt za Liku, br. 7-8 listapad-stud.eni 1942. OdrZana je prva OkruZna Konferencija Antifasisticke Fronte Zena za Liku. Ona je dokaz, da je- naSa borbena organizacija -ajaCala i razgranala se toliko, da se ukazala potreba je.dne konferencij·e· za ·Citav okrug, na kojoj 'bi privremeni adbar - Inicijativni Antifasisticki Odbor Zena za Liku - polozio raCun o svome radu, na kojoj bi .se uoCili svi -uspjesi i neuspj.esi, donijele smjernice za buduCi rad i izabralo novo okruZno rukovodstva. ' Na lmnferenciji se vidjelo, da se u duSi, Zivotu i radu Zena kroz godinu dana njiho- · vag uCeSCa u nara.dnooslobodilaCkaj borbi izvrSio g.olemi preokret. One su pokazaJ.e, da nose veliki dlo borbe. na .svojim pleCima. One uzfmaju sve viSe uCeSCa u naradnaj vlasti i svakim danom su sv,e priznatije i ravnapravnije s drugovima. Zenske organizacije uz pomoc Narodnog Oslobodilackog Od.bora u glavnom organiziraju opskrbu partizana odjeCom i obuCom; a. u mnogome i njihovu ishranu. Veliki dio Zena rade kao bolniCarke u naSim bolnicama. NaSe drugarice se bor·e u barbenim grupama i. nstalim vojnlm jedinicama. Svakim danom rastu Zenske Cete. U podizanju kulturnog nivoa taloGder su postignuti uspjesi. OdrZan je niz sastanaka, proslava i kulturnih priredaba, sanitetskih i analfabetskib tecajeva. Radi politiCkog podizanja i izdi,zanja na:Seg kadra odrZ.an je niz kurseva. Organizacija je stvorila svaju Stampu, svoj list. Taka vidim'D d-a su Zene Like, smjelo ru.SeCi sve predrasude- i sramne priCe o Zeni, uSle u ,svaku ~ilicu narodnog Zivota. One uCestvuju u narodnoj vlasti i uCe Citati i pisati, piSu Clanke za svoj list i uCestvuju u oruZanoj borbi s naSim tlaCiteljima, pohadaju palitiCke zborove i obra-duju naSa palja. Sve to Cine one arganizifano. AntifaSistiCka Franta Zena je zatalasala mase- Z.ena Like. Ona ih vodi organizirano u narodnoos1obodi1aCku barbu, tumaCeCi da Ce ona donijeti ne ·samo nacionalnu slobodu nama Zenama, nega i aslabaditi na.S3 stvaralaCke snag-e i ·omoguCiti nam, da ih sve uluZimo u sv-etoj botbi za slobodniju i sre£niju buduCnost naSih naroda. Ali iako je Antifasisticka Franta zena organizacija, lmja je obuhvatila veliki broj Zena Like, joS uvijek ima mnago Zena, koje ne uCestvuju aktiVno u b-orbi. Malo je uCinjeno na ostvarivanju borbenog jedinstva Srpkinja i Hrvatica. :Sav rad s Hrva-ticama na neasl.abadenom- teritoriju sveo se na opskrbu i prikrivanje partizana, dok se jaCanju ·organizacije i njihove- politiCke svijesti posveclvalo malo paznje. Bilo je tih propusta i na oslohndenom teritoriju. NajbolH je ·primjer P. 1 u udbinskom kotaru. U referatima, diskusiji i re~z·oluciji konferencija je uoCila sv·e naSe· nedastatk:e. NajveCi od njih su, pored ,slabog rada na organiziranju borbenih hrvatskih · Zena, premalo osamostaljivanj.e kadrava, slaba veza izmedu pojedinih .rukov,odstava i pomanjkanje kontrole. · Konferencija je istakla, da je jedan od najveCih zadataka pokrenuti u borbu i organizirati one na.Be drugarice, koje su joS uvi'jek samo posmatraci velike bitke, .koj'! vade naSi narodi. Mi moramo ostvariti j edinstvo · srpskih i hrvatsldh zena u borbi protiv nasih tlacitelja, jer je to uslov nase pobjede. Organizac'ija mora obuhvatiti sve Zene Like. Ne smije biti grada, sela i zaselka u Lici, bez obzira da li je okupiran iii nij e, koji n·e bi bio abuhvaCen naSom arganizacijom. Mi Z·ene, koje sma s puna ljubavi i samoprijegora uzele uCe-SCa u naradnooslobadilaCkoj borbi, treba i moramo u.zeti udj ela i u N arodno-os1obodi1aCkim odborima - organima narodne i demakratske v Jasti. N a taj naCin mi Cerna pridaniJeti i uCiniti da naSa osl·nbodila·C'kit borba po.stane u istinu opCa narodna barba, koja Ce u svom pobje·donosnom, zavrSetku donijeti dostojan poloZaj u druStvu i nama Zenama. NaSim sudjelovanjem Ubrzat Ce se pobjeda nad okupatorom, ustaSama, Cetnicima, izbjegliCk•om londons-kom vlad·om· i svim protunarodnim· klikama. N a.Sim uCeSC.em u narodnoj v.lasti moCi Cemo lakSe voditi borw bu protiv izdajnika, naroCito protiv CetniCke bande, u kajoj o'kupatar danas nalazi posljednj.e ·up·ori.Ste. Moramo sklanjati naSu Zetvu i narodnu imovinu za nas i na,Su vojsku i ne dozvoliti da se ·okupator k~oristi jednim zrnom naSeg Zita. Odrzavanjem analfabetskih tecajeva, predavanja i sastanaka treba da podizemo kulturno prasvjetni nivo· naSih Zena. Radi izdi,zanja naSeg kadra moramo posvetiti najveCu paZnju kursevima, jer su dosadasnji donijeli veoma dobre rezultate. Pokazalo se da je to najbolji na~in da se I 133 �naS poZrtvovni i odani kadar osposobi za samostalan rad. Moramo ostvariti redovitu i iskrenu vezu sa rukov·odstVom, sa OkruZnim odborom. Rad niZih rukovodstava treba kontr-olirati, pomagati ih stalno dajuCi im taCna odredena uputstva i ukazujuCi na njihove nedostatke. NaS list mora postati list masa Zena, ogledalo njihovoga rada, organitZacija i bar": he. Da bi to postigli, moramo organizirati dopisniCku sluZbu. To su zadaci, koje Prva OkruZna Konferencija AntifaSistiCke Fronte Zena postavlja antifasistkinjama Like. K•onferencija- je izabra:Ia i okruZno. ruko-:vodstvo. Ono ima 15 Clanova. Od njih su 8 seljanka, 2 gradanke i 5 intelektualki. Drugaric~ su se r3:zi'Sle u svoj-e kotareve i .s·ela da zakljuCke konferencije donesu svim drugaricama, koje· -su Zeljno oCekival·e nji, hov povratak. Po-Sle su s Cvrstom vjerom u snagu naSe organizadje, u · svOju smigu, svijesne uloge naSe organizacije u nai-odnooslobodilackoj borbi, prozete vjerom da u bo~bi za svetu· stvar narodnog _oslobodenja; za slobodu i· ravnopravnost Zene mo:i'aju uspjeti, · NaSa sveC.auost Osvanuo je .topao i vedar 15. septembar. Napokon ·smo doC·ekale tu naSu sveCanost. Probudene, borbene Zene Like·, antifaSistkinje, prvi puta u historiji odrZava-ju slobodno svoje konferencije. Sakupile_ -su se druga.: rice iz svih k·otareva_ Like, da po~aZu svoju ljubav i divnu oda:qost narodnooslobodilaCk·oj borbi i njenom rukovodiocu KP, da p·osvjedoCe svoju spremno.st za da-Ijnje borbe. NaSle smo se n.lkon godinu dana poZrtvovnog rada, godinu dana uporne borbe ·da p·ok~Z·emo S.to smo uCinile do sada .za narodno oslobodenje, za bolju budu.Cnost nas i naSe djece. Da iznesemo naSe uspjehe, nesnalaZenja i te·SkoCe i da obogaCene is-kustvima po-demo joS smjelije u boj za istj-erivanj·e· faSistiCkih okupatora i uniStenje narodnih krvopij a, ustaSko-CetniCke bande. U divno ukraS.enoj dvorani, k·oju su iskitile naSe drugarice, g.dje su nas s ljubavlju gledala dva plamena Staljinova <Jka izmedu jakih boja naSih nacionalnih zastava, Zene stare i mlad.e razdraganih -sreCnih lica bile su gorde i pon~sne. · Skupstinu je otvorila predsjednica AntifaSistiCke Fronte· Zena z~ Liku drugarica Kata-. 2 »BivSi protunarodni reZimi onemO'gu.. Cavali su nama· Z-enam·a uCestvova:nje u politiCkom Zivotu«, k3..zala je medu Ostalim d-rugarica Ka-ta. »Danas', u je:ku najZeSCih bm-:bi protiv fasistickih razbojnika. i njegovih slu- 134 gu, u bor.bi, kojom rukovodi herojska KomunistiC'ka Partija, mi se borirno s naSim drugovim.a i ve-C danas imaino svoja politiCka prava. Zato bez straha gledamo u bu" duCnost. Zato na.Se drugar~ce uzimaju i puSku u ruku, da i u oruZanoj borbi obraCunavaju s faSistiCkim razbojnicim-a.« NaSu konferenciju su uveliCali svojim govorima i prisustvom i;n'~edstaVnici Komunisticke Partije, vojske; SKOJ-a i Saveza Mlad-e Generacije i mili gosti, drugarice predstavnice A:.ntifaSisUCke Fronte Zena iz Primorja i Korduna . .Svi predstavnici hili su pozdravljeni burno i zallosno, a naroCito· predstavnik KomunistiCke Partije naSe drugarice iz Primorja i Korduna. »Zivjela· KomunistiCka Partija« orilo s·e dvoranom. Klicanje je bHo dugo i burno. Prestajalo i raSlo ponovno. Zene •SU pokazale sVoju bezgraniCnu ljubav i zahvalnost KomunistiCkoj Partiji. Kroz g-odinu dana borbe uvjerile su se, da je KomunistiCka Partija 'spasiteljica, je-dina partija, koja je naSem -narodu ukazala izlaz iz faSistiCkog ropstva, a nama Zenama pu_t naS.eg potpunog oslobodenj a. Predstavnik narodnooslobodiJa,cke vojske ka:zao j.e: »Vi ste, drage drutgarice, vodile borbu zaj-e-d.no s naSim pa:rtizanima. PletuCi pro.Sle zim·e Carape, maje, rukavice i tako dalje za naSe borce, omoguCile ste nam., da smo mogli zadati te·~e udarce fa·MstiCkim razbojnicima.« Toplo i sestrinski je! hila pozdravUe-na drugarica predstavnica AF.Z Korduna.a Ona j.e izrazila Zelju, da se ostvari ·saradnja i izmjena isku_stva izmedu njihove AFZ i Like. Drugarica Hrvatica iz Primorja 4 govorila je o poteSkoCama pri organiziranju Ze·na u njihovom kraju. On a je kazala: »Mi smo dohi va-le vaS list ».Zena u borbi« i pr.enosile smo vaSe iskustvo na na•Se tJ.o. Ali naS rad koraknuo je 'Znat.no naprijed tek onda, kad je d-o.Sla jedna .drugarica iz Like i upO'znala nas u potpunosti sa .svim vaSim rezultatim·a na organiziranju Z·ena. NaS glavni zadatak jest organizirati Zene Hrvatskog Primorja u AF.Z, ukljuCiti i njih u moCnu AntifaSistiCku Fron tu Zena naSe zemlj-e.« Burnom klicanju antifasistkinja Hrvatica, jedinstvu srp-skih i hrvatskih Zena u bor·bi protiv faSizma, bo-rbenom jedinstvu Zena Jugoslavije,- antifaSi.stiCkom savezu svih slavellskih Zena, Zenama Sovjetskog Saveza nije bilo kraja. . 160 zena delegata Konferencije, koje su hUe predstavniee tisuCa Zena Like, ~Srpkinja i Hrvatica, koje su doSle da kaZu svoju borbenu rije-C, osjetile su da su Cvrsto· poveza~ ne jednom miSiju, da 'su Clanovi jedne borbene zajednioe, koja Zahvata Citav slobodo~ ljubivi svijet. To osjecanje ulijeva u nase Zile ceucnu snagu i odluCiiu volju za borbu nisticke Partije Hrvatske, Odboru Zena za do po.bjed·e nad mrskim tlaciteljima. Ono . Hrvatsku. se slilo sloZno i snaZno u rij eCi Z-enske Pismo drugu Titu himne: Dragi naS druZe Tito, radujemo se, da Te moZemo pozdraviti »1 mz zene iz erne noi:i s naSe OkruZne konferencije. U novi sad stupamo dan.« Mi Zene, sestre i ·kCeri Like, .Srpkinje j SveCani dio konferencije zavrSen je kli- Hrvatice, Cvrsto -smo povezane jednoll_l micanjem Kon£erenciji, narodnoo.slobodilaCkoj Slju, da se borimo svim svojim snagama uz borbi, Komunistickoj Partiji, drugu Staljinu, naSe oCeve, rnuZeve i braCu protiv faSisti-CCrvenoj Armiji, Sovjetskom Savezu, jedin- kih razbojnika i njihovih slugu krvopija stvu srpskih i hrvatsk'ih Zena, Zenama So- ustaSa i Cetnika. Stoje: Marija Katii-Kupr.eSm!in, Dara Cu.-dii-Vu~novi~C, Zo~~a. Kora.C, St.ojm~.~a Aralica. - Sj.ede: Marij,a Solja.n, Dr. Slava Oc.ko-Cetkovzc z Kata PeJnovzc vjetskog Saveza, na.Soj junaCkoj partizanskoj vojsci i nj-ezinom mudrom k.amandantu drugu Titu. Na konferenciji je bilo 160 delegata lz svih kotareva Like. Od toga 20 Hrvatica. Na podrucju Like ima 203 Antifasisticka odbora Zena. Od toga na osl·obodenom teritoriju ima 1810, a na neoslobodenom 23. Na oslobodenom teritoriju irria 6 kotarskih, 19 opcinskih i 165 mjesnih AOz (od toga dva gradska). N a neoslobod,enome ima 2 kotarska i 21 mjesni AOZ, od toga su tri gradska. Odbornica ima 1399. Sa konfet·encije su upuCeni pozdravi CK Komunisti-Cke Partij e- Hrvatske, Glavnom stabu IIrvatske, Okruznom komitetu Koinu- Veselimo se i ponosimo us-pjesima parti~ zana Like, naSih dragih junaka, a .s .rad·O-SCu i oduSevljenjem sluSamo o juna:Ckim pobje~ f$-dama i borbama jugoslavenskih- partizan-a diljem Citave na,,S-e domovine. Mi znamo da svim tim borbama rukovodiS Ti, dragi druZ:e Tito-. Radovalo bi nas, diuZe -Tito, da dodeS k nama u Liku. Mi Ti oheCajemo, ·da Cerna svim svo]im silama i dalje raditi i boriti se da pobj·eda nad mrskim Okupatorima i domaCim izdajnie;ima bude Sto skorija. 5 Drugarski Te pozdravljamo Delegati Prve OkruZne.konferencije A~ za Liku �.. 1 2 3 Podl~paC:a. Kata Pejno·vi.C, .predsjednica 10 AFZ za Liku. Dra,g"i,ca Karan. 4 RuZica TurkoviC: 5 Na konferenci ji bio je izabr.an no-Vi OkruZni odbor, 'll koji ..su uSle: Kata. PejnoviC (predsjednica), Jela BiCaniC (tajnica) i .odlbo·rnice: Smilja iP.okrajac iz GraCa<::a, Zorka KoraC iz Udbine, Marija KatiC iz 'Gos,piCa, Stojarnka Aralica iz OtoCca, DuSanka GostoviC-Grubor iz Brinja, Milkfl, Solaja iz Korenice, Mileva MilojeviC iz Go-spiCa, Milka UtviC iz-GraCaca, Dara •CudiC iz Ko'I'enice, Danica BuzoviC iz Lapca Gaga ZigiC, Danica BrozoviC, Ma·rija ·GlumiCiC-Pribit iz ·PeruSiCa i Pepica Saban iz Go-spiCa. !J. to~. 1942. g. u Lici se. razviO veliki broj akhvtstkmJa AFZ. Uz- drugance, ·koje .su veC u 19'41. g. aktiv.no radile sa. Zenama, istiCu se: u kota'fu GospiC - Ankica KosoviC Milica PoCuCa Simin~, ~arija Bur~aC (koja je 'kasnije pootaLa omladmskt rukovod1lac), Anda Njegomir Deva RadakoviC, Sofija PleCaS, Sofija TodoriC S~va TomaS, Luca VujnoviC-MilkoviC, Staka MiSCeviC; U 'kotaru Lapac - Dr<!-gica Desnica, Jelka Divj.ak, Zora Gr'biC, Staria Polovina, Sava PopoviC. U kotaru Ot.oCac - 'Smilja PailrdiC-SavatoviC, J~gbda Janja Divjak, Mileva KmeziC, Staka· SkendZiC (koja je kasnije hila omladinski rukovQ,dilac), Danica EgiC, Mara MirkoviC-OstoviC .. U kotan1- Titova Korenica - Bo,gdanka· 'DeliC, Smilja DeliC-GrkoviC, Mika OgnjenoviC, Milica Opseni·ca, Jovanka -Opsenica, Zo·ra Dragica VukmiroviC. U kotaru IPeruSi.C Gobac, Kaja ~ldkovi.C, Marica CulumoviC (koja !94.3. g. prelazt na oslobodeni teritori_j i postaje clan Kotarskog odbo·ra AFZ)_, Mare 1Balenovil:. U kotaru Brinje :- Marija SertiC KovaCeva (koj.a je 1'94~: g. zarobltena. od ustaSa, te nakon kapitula·cije Itall]e oslobodena 1 do oslobodenja nastavila radom u. AFZ), Milija VraneS, Milka VraneS Rabatina. U kotaru Udbina - Milka VraCar, Jovanka StaniC Cvijeta Divfak, Sofiia CvjetiC:anin; Mariia Groz~ d~il:. U kotaru GraCa~- Seia GrubiSiC, Jeka Dro,nJa~, .Tela. ,Bre~a. ~o1a.. ~arCetiC, Anka Pokrajac, P~ert·ca Babr-c, Mtlka Krtt-mC, Mara Muni,Zaba, Zorka PopoviC, .T oka Vojinovit, Darinka Brmbota i Mari ja RadakoviC. _ Dokt.1ment 96 PRVI KURS AFz U LICI Cl~ iz ))Z,ene u borbi<(, glasila AFZ za Liku, br. 6, rujan 1942. VeC smo se· duZe vremena pripremale za nrus prvi kuES. Nije to bilo tako .]a!m ni jednostavno. Treba1o je obezbijediti ishranu, spavaonu, uC.ionu i joS mnoio toga. Velika je uZurbanost vladala·, naroCito kod Clanica kotarskog A:O.Z. D. Lap a c. J er, one su bile domaCic-e, planink·e ... KonaCno je doSao Zeljno oCekivani dan. Iz Citave Like stiZu nam Zene· ve-sele i smjele. Znaju one, zaSto su doSle! Znaju one, da treba joS mnogo znati. o naSoj organi'Zaciji, o ciljevima narodnonslobodilaC.ke borhe, o sramnoj ulozi Cetnika i ustaSa. I joS jedno one znaju, a to je, da nisu do.Sle da uCe .za sehe, nego da to znanj-e pvenesu na druge Zene svojih kotareva. A to nije tako lako. Sve su njih ispratile Zene njihovih sela sa rije-Cima: » UCite samo, dobra sluSajte, da po,slije moZete nas uCiti !« I joS to uvijek njima zvoni u uSima, ti ih glasovi prate kud god se JY!aknu. Da, treba uCiti, a zatim dru.: ge nauC.iti ... Sve su u uCioni sa olovkama i tr-k'lma. Treba j-oS samo priCekati na OtoCanke i Brinianke. One dolaze iz datcka. Mora<u prclaziti prugu. A to je -opasno, tamo ih Cekaju CetniC.ke zasjede. Zbog toga imamo .iedaii dan zakaSnjenja, Ali zato sutra poCinj"mo rad na vriieme. Na kursu prisu-stvuju 32 antifasistikinje. Od tih su 9 Hrvatica. Imamo Cak i goste, dvije drugarice i,z D-almadje~, Govori prvo o znaCaju AFZ. PredavaTreba da se piSe referat ·o tor: predavanju. '~H> ·J36 S8 .;(' kra~ko. - J·e· li vam svima jasrt·o, o Cemu treba pisati? Nato C.e jedna od drugarica iz graCaCkog kotara: - A kako bi bilo, kada sam danas prvi puta cula za referat! Drug a dodade: - A ja sam .samouka. Skora sam nauCila pisati. ICi Ce mi malo teZe! Treba jos jeda'iuput, dva puta ponoviti, dok svima ne bude jasno. Mora .se temeljito nauCiti sve, -Sto smo predvi.djele u na:Sem planu. u jednom kutu sjedi lijepa zena, krup.nih smedih ociju. To je nasa Soka. jedina koja j-e na kursu nepisme-na. Pred. nj-om stoji veliki zadatak. Upamtiti sve i joS nauCiti pisati. I zato je ona Sirom otvorila svoje velike sm-ede oCi. Sarna •Se sebi Cudi govoreCi: - Ma, gdje Cu ja to sve nepismena popamtiti! - HoC"S, moraS ... - sokole je ostale. A naSa S"k~ RaMo sluSa. i dok -o-stale· piSu ref.erate, ona Skripi po tablici -sa sv.ojom pisaljkom A, B, C ... Cuiu se koraci u hodn!ku. Netl<o bo,iaZlj.ivo kuca na vrata na-Se uCione. Unutra ulazi- s punom torbom i vr-eCicom ~starija se]janka. Pozdravlja nas: - Smrt faSi-zmu, drugarice! Donijela-. sam vam hrane. Ogleda se po sobi i nastavlja tise: - UCite, samo uCite, mi Cemo se o svemu drugom brinuti! Zna -ana, da se tu mnogo ne govori. Tu se uCi. Na prstima odlazi. A iza nje se samo Cuje 9djek ».Smrt faSizmu ... « Donose Zene iz sv:ih sela braSno, krumpir', komun~ ma-slO, jaja. Iz BuSeviCa Cak peC-eno janje i voCe! One se sa ljubavlju i briZljivoSCu .staraju za sv,oj prvi kurs. Zna. ju one, da -iln je svima p-otrebno znanje, ali znaju i to, da -svaka ne mo.Ze sti.gnuti na kurs. Imaju one joS tisuCe duZllosti, i u kuCi, i oko djece, i u narodno:o-slobodila-Ckoj borbi! Ali one i to ,znaju, da Ce drugarice, vrativSi se sa kursa u svoja sela, znanje steC·eno na kursu prenijeti na njih. Toga su svije.sn-e i Clanice kursa. Svijesne su da treba .Sto viSe nauCiti i tada to prenositi na sv-oja -sela, u svoje kotareV·e. Sve one dobro znaju, da nisu jedine ·one Zeljne znanja. Ima j-os mnogo takvih, 1mje jedva cekaju, da im se. samo pruZ-i ruka .... Na kursu se uCi o ciljevima nar{)dnooslobodHaCke borbe i ·o ulozi naSe organiza-cije u toj borbi. Jedna •od drugarica pita: - ZaSto Oetnici prilaze okupatoru? Odgovora ima nekoliko. Od jednom nasa Soka progovori: - A, hom' zbog svog dZepa, Sv·e pogledasmo u Soku zadivljeno. Svima nam j e drago, da 'Soka razumij·e i pamti, 1 ·Pusli je O'VOg kursa u Lici su stalno· odr-Zavani kurSJevi za Zene .pri OkruZnom odboru AFZ. Kroz njih IS1l :prolazile skoro sve Clanice seoskih, opCinskih, kotarskih i okru-Znih odbora AFZ. Na kurseve su sto se govori, i da sve bolje pise. O.becala je da Ce napisati i jedno pismo za na-S list »Zena u borbi«. U poCetku sa uCenjem ide malo te.Ze, a poslije sve lakse i h>kSe. Osnovno pitanje s·e svladal{), a to su- cilj-evi naSe narodno;oslobodilaC.ke ·horbe, i za-Sto s·e bore naSi pai:-tizani. NaroCito ~;v-e interesira org'ani,zaciono pitanje AFZ. Poslije 15 dana zajednickog rada i zivota, razi-doSe se Clani·ce- sa· prvog kursa AF·z. VratiSe s·e u svoje kotareve, di pokaZu na djelu sta su ucinile. Mnoge su otiSle veC sv·ojim kuCama, kad dod·e Covjek srednjih godina i zapita nas za svoju drugaricu Soku, da li je ·oti>Sla kuCi. Rekosmo mu da j·e-st i· da je :mno-go nauC.ila na kursu. - E, da, kako hi tO ona mogla, kada je. nepismena? - zapita nas drug. - Lijepo, imala je volje i ljubavi pa je zapamtila · sve, a k tome nau-Cila i pi-Sati. Drug nas zacudeno pogleda. A jesi li ti pismen, drilZe? - Nisam - odgovori nam, a rni sve u jedan glas: . . - Sada Ce te tvoja drugarica nauCiti pisati. A ·on sretan i pono.san -ode za svojom Sokom.1 dolazile i Zene iz neo-slobodenih sela, koje su s·e posli i-e zavrSenctg kursa vraCale opet na _ ilegalam. politiCki rad u svoje selo. P.rogrami tih kurseva •Oili -su ·politiCkog karaktera. Dokument 97 UPUTE 0 ILEGALNOM RADU SA zENAMA NA PODRUcJU GRADA KARLOVCA KRAJEM RUJNA 1942. KAKO ORGANIZIRATI ODBORE AFz U SAMOM KARLOVCU ... Radi lakseg okupljanja i aktiviziranja Zen-a organiziraju se·octbori AFZ po zanimanju (odbori radnica, intelektualki, domaCica, namjestenica itd.). Svi odbori koji su zastu• pani u mjesnom odboru AFZ razvijaju svoju aktivnost: u tvornicama, kancelarijama, Skolama, na placu, pred trgovinama itd. Prvo bi trebalo organizirati j-edan in ic i j at i v n i o db ·o r u kome bi trebale .biti zastupljene radnice, intelektualke, domaCice, namjeS-te:trLce itd. ·Clanice tog inicijativnog odbora imaju zadatak organiziranje odhora svaka po sektoru gdje radi i krece se. U taj odbor treba uzeti najborbenije i sposobne orgarii'zatorke koje Ce moCi da ra2viju Zivu djelatnost na okupljanju sto vise zena u AFZ. Sam inicijativni odbor ce imati vezu sa Okmznim oc1borom AFz odakle ce dobivati direktive- i pom-oC za rad. Kako Ce raditi drugarica iz ini.cijativnog odbora odgovorna -za rad me.du radnicama po tvornicama? .Sve poStene _radnice koje mrze okupat'9ra i nj.egove· -sluge ustaSe i Cetnike, koj·e sU ·spremne da podpoma.Zu narod;nooslobodilaCku borbu treba da se organiziraju u AFZ i to tako da se stvetre odbori {).<1 najborbenijih drugarica, odbori od 3-4 clana. Odbo·r si izabire predsjednicu. Sve te odhore po raznim tvornicama treba povezati tako da se stvori jedan odbor u koji ulaze pred·sjednice svih tih odbora. Taj odbor povezan je sa inicijativnim odborom preko drugarice i-z inicijativnog odbora. 137 �D u Z n o s t i d r u g a r i c a p n tv o r n ic a m a k 0' j e s u ·o r g a n i z i r a n e u AFZ. U tvornicama s.e izraduje razliCiti materijal kao na pr. platno, Stof, svila, munkija i ostalo za potrebe vojske i okupatora, a duZnost Je drugarica da vrSe sahotaZu t. j.' da laganij e ra.de kako bi Sto manj e izradile materijala, da kvare robu, da. kvare strojeve, da razne· stvari iz "tvornica iznos·e van i Salju za potrebe na'rodnooslobodila.Ckoj voj"sci. Isto taka treba da traze v.ece place, te da drugaricama u tvornicama govnre i tumaC·e tko je krivac za tako bij,edan Zivot radnica i za.Sto imaju tako male plaCe. Osim toga treba da i na sv-e druge naCine populariziraju i pod.pom'Dgnu narodnooslobodilaCku borbu. Kako Ce raditi drugarica i'z inicijativnog odbora odgovorna za rad medu inte.Jektual·kama? Isto taka kao i kod radnica treba organizirati 9dbore od 3-4 Clan a sa predsj edniconl i. Svi odhori intelektualki povezuju se u jedan odhor u koji ulaze sve predsjedni-. ce, a taj ·odbor o·nda se pov-e.zuje sa inicijativnim odborom. Rad medu inte1~ktualkama obuhvaCa sve Cinovnice, namjeStenice uCenice. D u Z n o s t i .s u d r u g a r i c a i n t ·e 1 e ktualki namjeStenica da .tra.Ze veCu plaCu, da naba.Vljaju propusnke, Je:gitimacij.e, da daju obavjeStenja, da proturaju letke itd. Omladinke ucenice treba .da vade propaganda m·edu uCenicaP.l.a protiv faSistiCke metode uCenj a u Skolama, da sabotiraju faSistiCki .naCin pozdravljanj~1, da ne idu na ustaSke parade iii ako. veC moraju da Sute kako bi se odinah vidjelo da su nezadovoljne, da ne idu u ustaSke organii:acij-e, da Salju omladince u partizane kako bi se spreCilo njihova odlaZ·enje na istoCni front, da prosiruju letke protiv okupatora ustaSa i C·etnika itd. Isto tako organiziraju -se i domaCice kao i radnice i intelektualke. DuZnos.ti domaCica organiziranih u AFZ uz ostalo je i slij-edeCe': Kako danas na tr.ZiStima nema ZiveZnih namirnica onoliko koliko je potrebno naro.du, te domaCice moraju u i'~dovhna stajati bilo na pijaci bilo pred duCfmima po nekoliko sati i na koncu niSta ne dobiju to treba da domaCice ·otvoreno izraZ.avaju· svoje nezado-voljstvo pred svim narodom, te da ukazuju zasto moraju gladovati i taka skupo placati. Isto taka sada kada dolazi zima te nema drva·, treba da domaCice svoJe nezadovoljstvo Sto Ce im se -dj.eca smrz::ivati otvorenO izraZavaju. i govore .ko je zato kriv. Treba im tumaciti kako su fasisti do sada .govorili' da 138 su za sve zlo krivi Zidovi, a medutim se vid'i tko j-e kriv: da je glavni krivac okupator koji pljaCka narndnu imovinu i sve izvlaCi iz ·naSe zemlje. To sve treba ubacivati na skupovim•a: jedna Ce j·ednu- rij.e·C, druga drugu i tako Ce se pretvoriti u otvoreni protest. DuZnosti svih drugarica organiziranih u AFZ jesu: 1. Da spreCavaju odlazak muZeva, braCe, djece i ·oCeva na istoCni front i u usta&ku vojsku i da ih u koliko imaju oruZje u ruci Salju medu partizane. · 2. ·na sakupljaju hranu, odjeCu, obuCu· i sanitetski materijal za narodnu voj:sku partizane. 3. Da Sire jedinstvo svih Zena Srpkinja, Hrvat:Lca i muslimauki itd. u borbi protiv faSizma. 4. Da vade antifasisticku propagandu, da S·preCavaju fa.Siziranje Zena i Z.enske omla~ dip.-e, da uni.Stavaju faSistiCke organizacije Zena i spreCavaju stvaranje novih. 5. Da vade borbu protiv izvoza hrane i g6riva u zemlje naSih tlaCitelja, fas.istiCkih okupatora. 6. Da vode borbu za ravnopravnust Z.ena i muSkaraca u tvornicaffia i radiouicama (jednaka placa za jednak rad), na studijama i t. d. 7. Da vode borbu protiv slanja Zena na iad u NjemaCku gdje su izloZene teroru, gladu i poniZenju. · 8. Da prikupljaju sve poStene Zene be-z obzira koje su vjere, nacije iii politiCkog uvjerenja u jedinstveni A. F. i t. d. Kako Ce raditi odbori Svi odbori treba da se po moguCnosti sastaju jedan put nedeljno i da podno.se iZvjeStaj preko odbora pojedine struke inicijativnom odboru, a ovaj opet odboru za ·okrug Karlovac. Inicijativni odbor je privi'emenog karaktera to jest, ·on Ce postojati sve doUe dok se ne stvore odbori po poj.edinim sekto~ rima a onda Ce se ad odhora (odbo·ri u kojima su predsJednice) izabrati mjesni odbor. IzvjeStaji inicijativnog odbora treba da se Salju redovito OkruZnom odboru i da sadr~ ze pregled organizacioni (koliko odbora). kako se odrZavaju sastanci, kako Zene prihvaCaju organiziranje u A:FZ, kakovo je raspoloZenje med·u Zenama ..Sav s·e rad ·mora -od~ vijati U stro~goj ilegalnosti i prij.e nego se koja Zena o-rganizuj·e u AFZ, ti'eba · ju upo~ zoriti na konspiraciju, da ne bi sluCajno brbljavoscu skrivila provalu ostalih druga' rica.1 1 Rad AFZ u Karlovcu p0;pnm10 je org.amzi~ rani.ii karakter u jesen 1942. ,g. kada je hio .formiran lnicijativni mje.mi odbor AFZ za grad Karlovac, u koj.e su uSle: AnoCka {Slovenka}, Ba<rka Toma.c, Zlata 'Or~aniC, Ankica PeretiC i Stanka S,prohar. Inicijativni odbor stvorio je· plan rada prema dobivenim direktivama sa •oslobodeno·g teritorija. Rad se sastojao na stva•ranju pododbora antipo tvornicama, uli-cama i uredima. Prek.o tih odbora aritifa.Sistkin ja Sirila se ilegalna Stampa i og:-ganizirana je materijailna rpomoC dj.eCjim domovima kao i partizanima. Kroz kratko vri jeme Inki iativni od·bor je oformio 15 takvih pododboxa, u koi·e su bile ukljuCene radnice, .gradanke i intelektualke. fa~istkinja Medu Zenama koj·e SJU u toku 1942. g. aktivno radile uz vel: spomenute drugarice nalazile su se: Desanka· MiljenoviC, Emilija Zinaja, Ana Leskovac, Fanika Debelj.ak, Anka Maljkovi·C, MaTina Udier; Zorica KlobuCar, Maca Gojak, Marica MarinkoviC, dr. Vera SariC, 'Andela Fili;pac, Katica SantiC, Vera GreguriC, Agata Zvan, Dr~gica Ben.CiC, Mara LukaCevil:, Stefa Luka:·CeviC, Fjok1a Ivanova, Anka Ka.:. sun, Ankica KlopoviC, -.Slavi.ca LivojeviC, Katica Bar~iC, Ljiljana Pinta-r, Jelka Povodnik, Milica FraniC, Nada .Strzalko-vski, Justa MatasiC, Ankica Filipovil:, K.ata StiSCak, Anka SehtiC. Zdenka TonCiC, Mira KuCiSec, Mariia Bo·ZiCevit-JuratiC, Zlata SkrtiC, Nina Drozdova, Du~ka Vita-k, Desa DrakuliC, Neda UtviC-VolariC, Biserka KrkvariC, Dra:ga ·Goiak, Janja Goiak, Jovanka VeSoviC-Zlata:riC, Katica LjulbanoviC i Kati·ca SabljariC. Uokument 98 TALIJANSKI I cETNicKI ZLOciNI U SELU GATA Prikaz Jure K.aStelana iz ,Dalmatinke u borbi(<, glasiZ.a AFZ za palmacij.tt, br. 1. 1943.1 Nema srca da bi <>plakalo ·sasje.Ceno meso lju,dsko od Prosika do Pocelja, od Graca do Mosora. Nema pjes~e. Nema rijeCi. Nema glasa. Mate, Ante, Ivane, ko vas mo-Ze dozivati dozivanjem? Ko vas maZe op1alkati plakanjem, rane na ranama. Vi-Ci niz IJi.nac. Vi-Ci moru i zelenim livadama uz Oetinu.. Z<>tko; Marijo, Matij•o, gdje ste da vas nema na paM sa ovcam·a·? Mrtv.e ruke materine privijaju iznakaZenu dj·ecu, sasjeCenu. KrvniCka CetniCka kama isj.ekla j e i:z utro be novornden:Ce. U krvavom bratstvu po.vezane su ruke i oCi krvavim mhuzom i krikom uZasa. Pokoli. Mlij.,lm iz razlupanih kanta slilo s,e u krvi mljekarica, krv se spojila s bra.Snom iiZ proparanih rurbaca i vre·Ca. Zene su nosile kruh. Lz gra,da <lU nO'Slle zal<>gaj gla,dnoj djeci. U Stazici, u kam·enoj Stazici, prekinuo se put. Zli dane, crna ubieo. Neizgovorene rijeCi. NeZivjeli Zivot. Snivani snovi mla-dosti. Radosti te.Skog djetinjstva. Sve &e Je zbilo; zgusnu·Io, pve-raslo u lice strahote. Go'ri ~elo. U plamenu je Po" celj. Miris paljevine. Na -svakom rnj-estu jo.S CujeS Zivot, dLsanje. HoCe li pj-esma da proVrije·: »Hajd u kol·o~ janje moje ... « 1. 0 zvjerstvima, koia su Talijani i Cetnid 1. X. 1942. izvr~ili u selu Gata u kotaru !Split, postoji izvjeStaj OkruZno.g komiteta KPH Srednje Dalmitcije ·P.okra jinskom "komitetu KPH za Dalma:djru od 4. X. 194'2., -koji ovdje doslo.vno don-osimo: >}Kako sam vam javio, u ·Gata su Talijani st~gli 30. p. m. da po;p-ravlJ<iju ces:tu, koju sru. naSi 1"azorili ranij·e. Oni nisu mogli mobilisati seljake za ;popravak puta, jer su i·sti utekli od kuCe, pa.k su za- Samo leSevi. Mir zgadSta. Sve je izbje:glo. Majka, luda od ljubavi, skoCila je u piamen i odnijela mrtvo dijete. Ra·slkrilj·ene ru~ ke ostale su kao dvije teSke, neo·sve:Cene · ruke osvetnice. · 1 1 I pala j e teSka ern a no C. Iz proho.denih srca, iz i.deCenih s-isa, iz prere-za:nih vratova, i·z proparanih utroba, iz z;emlje i kamena, iz s·kamenjenih .Gata ad uZasa vapi osveta. Ko 6e zaho·raviti vndu na Brusu, na Veloj Studeni? K·oja Ce prva godi•na uroditi pSenieom oiZimicom, da .se za praoznik okiti~ mo? ·Gdj e· ste da kro.z .s-ela zapj evamn, da se zagledamo? ·Gdje su kuCe danas popaljene, pusto s·elo i"z kame:na i·SCupann? Gdj.e su pu.ti,- vinogradi u vi.Snjama, gdje su Gata? Mosore, planino kalnena. Crna O'd · kre;Seva, praha i ·o,lova. M·osore, . pj.esmo 1 krviju ispi.sana. Mos-or-e, vatro srcima uZg~na. ~ Gdje su Gata? M,Os·m~e, brate, ljuta stijeno. Mosofe., si- ne i majko i sestro·. Neka puknu pu.Ske na 1 Culkama, osv·etniCke ·pu:Ske partizan.Ske. ZaJZelenjet ce se polja. Zapjevat ce pje, smom osv•etniCJka pusta polja, krvava p-olja, zapjervat Ce puSke partizanske. ustavljali sve Sto je prolazilo tim p.utem i silili i-h da r.ade. Ono, Sto su ani ,po danu ura:dili, seljaci su no.Cu digli i ostavili straZu da za,puca, ako do·du Talijani. 'Stariji ljudi sll htjeli da oni ostanu na straZi, jer ·da omla·dina ne Ce biti dobra. Strra•Zari, kad im je dosadilo, povukli ·su se kuCa:ma t-ako da na putu nije ·bilo nikoga. Prv·og po danu je -doS1o oko 160 do 200 Cetnika predvod-enih Talijanima sa kamionima. Cetnici su I 139 �stali paliti, pl jaCkati i klati sve do- Ce,ga su doSli. Broj zaklanih -se j.o_§ toC-no ne zna, iako su ih naSi pokopali, ali ih j·e bilo preko 100. Strahote s·e ne daju opisati. Sve Sto niie mo.glo uteCi, na najsvi-repiji n<,~.Cin je u'bijeno. 'Zene i djevojk·e silov<lille, isjeCene •sise i -ostali ·dijdovi tijela. Staraca imade najvi.Se medu ubiienima a i djece. Mnogo je izgorilo bol·esnih i nemoCnih u kuCama, koje su sve od reda popaljene. Ubijenih ima na_ivi.Se noZevima i to veCinom .pr·erezan ;grkljan. Prizora svakojakih: dijde u naruCju m.aj-ke za-klano ·skupa s njome. Na rnekim mjestima velike ,gomile ubiienih, po 1{) do-15 skupa. Svijet se svu.gdje sklanjao, -ali tko· je gdje uhvaCen, tu je i zaklan.« U sdu Gata od prvih dana okupa-cii'e radi Je1ica CoviC, uCiteljica, koja je odrZavala vezu sa I. mosorskim odredom i or,ganizirala Zene u selu. Bi1a je Clan 'OpCinsko.g odbora AFZ. Poginula je u CetniCkom pokol ju I. . X. 1942. Toga dana .ffinogi su se dru,govi uspj-eli spasiti, jer i'h je Jelica C')vi.C uspjela ohavijestiti o· dolasku neprij,atelja, prij-e ne,go je i sama postala njihovom Zrtvom. Dokument 99 OTOK SMRTI lz »Zen.e u borhi«, glasila AFZ Hrvatske, hr. 2, 1943. 1 Oko pola noc1 trZ.e nas ilz nemirna sna otkljucavanje vrata. Dvije mlade djevojke u drorijcima upadaju u Celiju. U maloj, zaguSljivoj sobici je neitzdr~ zljivo. Deset nas je na cetiri kreveta. Smrad caruje. Dosljakinje govore poluglasno slovenski. Jednoj moze biti oko 16, dru·goj 18 godina. Prljavstina cvate na objema. Mlada ima s·i· roko plosnato lice, iz koga vire dva g!adna o-ka. ··-· · - Od ku•da si dosla< - pitamo je. - Sa atoka .smrti. To je nas - bivsi otok Rab. - Zasto otok smrti? - Zato, je-r sam u o,s.am mj-eseci, koje sam tamo provela, vidje1a viSe um-iruCih i mrtvih, neg-o za cijelo·g mog Zivota. - Da li vas. je bilo mno·go? - Ja sam d·oSia s prvim transport·om, u kojemu nas je bilo 350. Pos!ije ih je do.Jazilo sve vi1Se-, .sa sviju strana. Broj se povi·sio ·na dvadeset i pet hiljad'a. - Strasno je bilo·, - pricala je dalje. USi su nas griZle, a Cistiti se· nije mo.glo. Bilo ih je odvise. Kad sam protresla haljinu, padale su ,g nje kao sj·emenje po polju u proljece. Vade nije bilo, je•dva pola litre na o·sobu. 1T-o je bilo i za pranj-e i za pi6e·. Ruke smo skrivale p·od pazuho, sti.djele smo se bile su sugave od prljavstine. - A more? ZaSto s-e- niste_ u njemu kupale i prale ruhlje? · - Jedan je mu.skarac pokusao. Smjesta su ga strijeijali. - A vaSa hrana? - Gladovale smo. U danima kad smo dobival-e hranu, rwSile smo se .od slabosti. Ali bilo je dana kad u·opce nismo nista d<Jbivale. Kuhinja je bila pod v·edrim nebom1 za vrijeme kise i bure nije ·Se kuhalo. A bilo je dana i bez drva. Tada se tako<ier mJe kuhalo. Tada smo dobivali S·rumo. 10 de'kagrama kruha. 'Tko je im8Jo zlatnine·, m·ogao je za to. ·od v-ojnika -kupiti hrane: vjenCani prsten - 20 d'kg 'kru.ha, sat - 30 dkg. I kuhari su prodavali na.Su -hranu, a mi smo za ruca,k dobivali mhtku. vo.ctu. u ·danima kad nije bilo hrane, ·rovali ~sm.o 'PO' srneti-Stu. Ako bi nasli 'kakvu k·ost, pekli bi je pod iiatorom. Malo j e nas pre>Hvjdo tu no c. N estalo je mnogo ·Satora i djece. Bo-dljikave Zice, kojima je bio ograden logo-r, bile su · naCiCkane dronjcima i truplima·utopljeni'ka. Nad leSevima, nad mrtvima, nad oCe-vima i majkama cvili.la su- ne·moCna djeca. A fwSistiCki vojnici i oficiri izrugivali su s·e: »-Sto· je manje onih koji su protiv nas, tim bolj-e. Najbolje· Ceo biti tkad i~ginete svi.« 'Te sm·o rij.eCi ad ·Sad~ s'lu.Sali svaki dan. Prije riekog vrem-ena odpremili su gotovo sve- internirce sa o:toka. Ostali su samo samci be·z dje-ce i starci. - A zaSto su te sa-da poslali U- zatvor, na proces ?- Od_ pokrivaCa sam sa.Sila suknju. Bila s·am gala i viS·e ni.sam mog,la da iz.drZim od hladnoce. A oni su prepoznali svoj pokrivaC i eto, p·oslali me na sud da od-govaram za kradu .... 1 10vu je crticu pisanu na najtanjem ,papiru, pro~ krijumCarila 1943. g. iz faSistiCke -tamnice drugarica, koju .su pred viSe- od 1go-dinu dana u zasjedi na oslobodenom terito-riju uhvatili .(etnici i predali talijanski-m okupatorima. Odnosi se na 1942. g. U srpnju 1942. g. talij,anski -su okupatori na Rabu u ·selu Kamporu osnovali koncentracioni logo.r. Logor je bio smjeSten na najnezdravijem, moCv.amom mjestu otoka. U njem nije bilo haTaka i zatoCenici s-u morali nofiti u S.itorima 1bez pok-rivaOa. Ishrana je hila viSe nego o·skudna,. a us to -su straZari krali r1.iv;eZne namirnice odred-ene za internirce i prodavali ih onima, koji su mo.gli da plate, trra·Zel:i za komad kruha zlatan sat. Od oko 13.'000 zato·Cenika, ko·ii su· dovedeni na Rab u studenom 1"942. g., umrlo je do proljeCa 1943. g. oko 4.400, Sto predstavlja post-otak od ·sko_m 34 .posto. Od _gladi, di·zenterije i griZ·e· u-mirala. je dnevn<> oko 30 do ~0 !judi. 0 djeci da i ne govorim. ·ani koji su zakapali m-rtve, imali su dan i noC pnsla. Rwdalo .se i umiralo- p-od istim Satorom u kojemu je 5 centimetifa slame zamtjenjivalo p·ostelju, Neki su pokusavali i bjezati. Trojici je uspjelo. Ostal·e su pohvatali, a is'\o tako i domaCe Rabljane-, koji ,su ih prevaZali bar!kom preko. mora. I jedne i druge su- postrije!jali. P.os.lijoe lj etne Zege, stradanj a od Zedi i jesen. Ki·S-e i bura. N ocu smo cvolmtali zubima od hl,.dno.Ce. Ce-sto su nas iznenadivale stra·Sne bure. Bijes- nabujalog mora, ogro·mni va1ovi koji su udarali n hridirne, kvasili ,sur nam prnje po tijelu, odno-sili Satore i ono malo slame is.pod nas. U straSnoj buci razbjeSnjelog mora, Cesto se Cuo p.laC i jauk nesretne majke·, kojoj su bjesni valovi istrgli dijete lz ruku. uSiju, dmSlo· j.e ne.Sto gore - Logar na Rabu - jesen 1942. g. NoC izmedu 25. i 2·6. stude·noga ne Cu nikada zaboraviti. U dva sata po ponoc1 probudila nas je strahovita bU'ka i lom1java. Ra:zuzdano more moCil-o na:s j.e .svojom slanom kisom. More je tolilm nabujalo·, da smo· do pasa stajall n vodi. Morali smo se pridrZavati za -kame·nje i hridine. Pu.Ske, vojska, internirci, slana pjena morskih vaJova, huka oluje - sve je to bio kipuci, Judi kotao· 141 140 �Dokument 100 SVA C:E DILA DOCI NA VIDILA . lz .,Dal.matinke u borbi((, glasila AFZ Dalm(~cije, br. 1-2 194!5. g.1 Svoje patnje i stra:danja, pobjede i po~ raze naS narod i'zraZav~ kroz pjesmu. PJe:sma govori o ouom Sto je_ narrod najdu.blje osjetin, Dna i-de od usta do usta; prenosi s,e s koljena na kolj.enO', Zivi u s·rcu naroda. Zive u srcu naroda, pj-esmorm· opjevana, stra:S:rla ·zvje-rstva Talijana, Nijemaca, ustaSa i Cetnika. - Zene su najjaCe osjetile ubijanje ·djece i paljenj.e .domova. One C-esto o njima piSu. Talijani su veC davno otiSli, ali starica iz 'l'omislavovaca na Pe'ljeScu drZi ih U' straSnoj uspomeni. Ona pi'Se dana.s: >>TeSka tuga moj.e sr,ce para Kad s,e sj.etim talijanskih b.arbara.(t Opisuje strijeljanja i ubijanja na Pe1jeScU od strane- krvavog kolonela Rokia, pa zavrS-ava: 1>Nema p,era koj bi opisalo, Ni papira koji bi primio T <UZrni narod Sto je pretrpio~« N em a per a, ni papira. Tko da C?PiSe gi'IO. zne rujanske dane 1942. u poljickim i hiokovskim seliina. Iva Grgic, iz sela Vlake, uspje,)a j.e pobjeCi p1~ed koljaCim,a - Cetnicim.a, koje T:v lija:ni vade u s,vojim kamionima. Naikon pokolja vraca se u selo i gleda hrpu zaklanih ljudi. Prizor je uZasan: >>Stralno ih je pogJ,e.dati bilo Kako im j1e iskidano tilo. ]ednomu m oCi izbijerne, Drugmn pola glave odbijene MoZdani .sJt nekom raspr.slw:ni 1 sa cmom zemljom pomijdani.(( ~ Iz »Saop.Cenja ru talijanskim zloCinima protiv Jugoslavije i njenih na:r-oda<( 1946·. g. izdanje Dr~ ~avne ko.misi·ie · za -utvrdivanj,e zlo.Cina okupatora i njihovih pomagaCa-- Be01grad 1946. g.:. » •.. Potpuno isti sistem borhe prohv naSe.g naroda i isti sistem zloi":ina protiv nebontCkog stanovniStva kroz rriasovnu internaciju, primj-enjuj-e se i g u o'blasti VI i XVIII armijsko1 korpusa (Dalmacija i Herce,govina). Tu vidimo istovjetno po,stupanje kao i ru olblastima Cije smo stanje veC izlo,.Zili: hapS·enje istaknutih gra:dana ne,posredno P? oku.paciji; pojaGanje aktivnosti tokom. prve P.~lovme. 1942: t napokon po,Cetak masovne mtemaCIJ~ u ~Jeto t<Ste go·dine, koja .ge akcija bez prekida nastavl.Ja sve do kapitulacije Italije. . Ali ni u :prvoj fazi -.do lipnja 1942. - za broJ interniranih osoba ne hi se mo,glo reCi da je hio neznatan. Na ,pitanje guvemera Dalmacije koliki j: hroj intemi-ranih Dalmatinaca u ltaliji, odgovonh lVIarija Radalj gleda u isto vrijeme isti prizor, samo u drwgom sel u: »]{,eki ruku, neki nogu nema, A nekome .glava odsjeCena. fa s-am stala lica im gl'edati Ne mogu ih od krvi pomali.u RuZica KlariC pi1Se o zatonskom- p·okolju: »Tu je bilo Zalosti i tuge. BaS godin,e letrdesetdtruge.u Ljud,e su .dovo.dili do g1~obova, pucali u njih, pa ih. Zive bacali u rake: · »Osctmnfl!est .sivih sokolova, Zive gone .do h[,adrnih grobova. Svakom me bi smrtanoSna r-ana Al grobnica svakome je dana! u Pje·sm.om su opjevana zvjerstva, a'li ona izraZava 1 duboku vjeru naroda u osvetu ·nad zloCiilcima. Narod Ce im .S"a.d suditi. »AI Ce doCi -pravda narodna«, kaZe Iva GrgiC, pa nastavlja: »Za zloCine svak Ce odgovarat Narod sam {:,e a tom zakon stvarat.11 Oni Ce poku_S.avati da se oprav·daju, ali Ce im sve biti Ulzaludno. »FaSisti (;e k.azat, ja sam {JoSten bi.o_, A da ko j.e naS narod pob-ijo«, pitat Cemo ih na naro.dnom sudu. NiSta ne Ce izm,aCi pravednom gnj,evu naroda: )>Sva f:,e dila doi:i na vidila.« su: splits-ki fPTefekt Zetbino· Pov. Jbr. 7258-Gab. P. 'S. od 15. svihnja 19-42, kotarski prefekt .Scassellati Pov. hr. 2277, ,o,d 25. svibnja 1942. i zadars'ki kvesto.r Pov. hr. 03001, od 25. 'svibnja 1942., da je od I. studenog 1941. do 15. svihnja 1942. internirauo i odvedeno u koncentracione logo-re u ltaliju 2.04.8 osoba Ak·o hi se tome hroju dodao i broj zatvorenih u · samoj Dalmaciji, koji zuatno- [p'remaSuje onaj prvi, kao i hroi oso:ba interniranih d? novem'bra 1'941, vidjelo bi se da hi dobiveni zbrOJ izui'() znatan postotak stanovniStva Dalmacije. Ali ono na_iteZe otpoCinie tek lipnj.a 1942., Sto · s·e najbolje ogleda u nalfedbi guvernera Dalm-acije od 7. 'lipnia }1942. Radi sporov,Oldenja u Zivot te naredbe, ·on "_i.e na·redio da se otvori nov koncentracioni logor, u koii hi se internirale uglavnom osobe. ko.i~ su ujedno i taod. Iz nj,e~ov:e odluke (}625 o4 1.3. lipnia 19-42. vidi ·se, da .JC tsprva u bu svrhu odredio ·otok _Yir. No,. ,pokazalo se da hi takav logor T alijamki okupatori o.dvode stauovniStvo u koJU:-entr·acione lo'gore hio nedovoljan, te je umjesto Vira izalbrao otok Molat, i lo.go·r koji je osnov.a.n na tome otoku rnagao _je da primi i 1primio _je 3.500 zatoCenika. IstoVremeno sa osnivanjem lo.gora naredio je -da sc zapoCne sa hapSenjem svih g-radana, koji su dolazili u obzi,r za internaciju. Iz jedne na-red·he split~ sko,g prefekta Zer'bina br. 1847 od 28. lipnja 1.942. vidi se, kakve su lbile direktive, 'koje je 'Ba,stianini izdao podr,uCnim prefektima. Ova naredba upuCena svim policijskim nadleStvima i kanibinierskim ko·mandama glasi u izvodu: » ... S o'bzirom na zamaSnost i teS.kote te opera-cije, pOitrelbno je da s·e ana r.a.zvije .po·stupno· i uz miere pTedo,stroZnosti.. kako ni jedan Clan partizanske obitel ji ne hi umaknuo- ... « Par.obrod >>Ammiraglio Viotti« imao je zadatak da plovi o-d mjesta do mjesta, skuplja pohvatana li~ ca i pxevozi i'h na Molat. Iz mnogohro·inih tali janskih dokumenata spomenut Cemo ·samo ·nekoliko- ta ~ kvih transporata iz tri male primorsk,e opCine za vrii·eme -od \Samo 16 dana: 13. srpnja iz Si'bcnika -61) Clsoba, 14. SI]pnja iz Zatona 52 os.ohe, 1'6. srpnja iz Tijesno,g, Betine i Murter.a 54 -oso-be, 18. srpnja iz PrviCa 240 osoba, 23. srpnja iz Zlarina i Kta·pnja 98 oso,ha, 29. sr.pnja iz Vodica 19i Noba, iz Trihunja J.ll G-soba, iz Sihenika 256 osoba, i t. d. Sa ponosom je Bastianini u pismu upuCenom Mussolini-u mogao da k<i!Ze: >>]a s.a-m uCi.nio sve, Sto j-~~ tio mene stajalo da s·e zadatak (tj . .zadatak talij-anske vojske u Dalmaciji) ()la_kSa time, Sto ·sam pohapsio sve -porodice odmetnika ... « (brzo-jav od 18. sr.pnja 1942.). lz izvjeStaja tajnika ,fa_SistiCke stranke u Sibeniku br. '2490/1 6d 15. studenog 194'2. vidi s·e, da .ie tih dana iz Skradina odvedeno u inl.emaciju 426 osdba. Istog mjeseca internirano je iz sela PrimoStena 1·66 osoba, iz Bingrada njm 70 O"soha, iz Betine 530 osoba i t. d. Ovakvih konkretnjh .podataka mogli lbi hez-'broj da niZ·emo. . Ali to je -samo hio poCetak. Maso,vna hapSenj-a i mbernaci i·e nastavl jali su se stalno sve do s-loma ltalije. Log-o,ri u Dalmaci ji bili su samo prihvatni, L j. u njima ,su se zatoCenici nalazili s-ve dok ne hudu prebai":eni u neki koncentracioni logor u Italiji, osim tala.ca, koji su o-stajali da hi u vetim ili manjim grupama hili odve·deni na strijeljanje. Ak,~i_ie CiSCenj.a sa internacijom stanovniStva vrSene su uz uCestvovanje v.-o.jske, faSistiCke milidje, karabinjera i ,policije podjednako. Iz jednog izvjeStaja komandanta karabinjera pukovnika Butti-a hr. 116/2 od 15. prosinca 1942. o djelatnosti karabinjer-a u 'Dalmaciji za tromjeseCni period ·SI"'panjruian 1942., vidimo da su samo karahinjerske .ie-dinice za to' vrijeme internirale 20'73 osohe, od kojih 436· muSkarrca, 943 ~ene i 694 djece. Do damas je poznato oko 20(} taliianskih koncentlfacionih lo,gora za Jugoslavene; lo.gori su .se nalazili u Jugoslaviji, Allbaniji i ltali]i. NajveCi o-d njih hili ·S-u: U .Jugoslaviji: Rah oko, 13.000 zatoCenika, Molat (kao tranzitni log-or i logor za tao,ce) oko. 3500·, zati;m tranzitni logori: Ljubljana oko 5{)0{), Bakar oko 300{), PLaSki oko 3500, Kralj-evica o-ko 2,000, Olib oko 1500, Murter oko 12·0.0, Vodice o-ko 1800, Bar oko 2,000, Mamula oko 1'000 i t. d. U Alhaniji: Kukus oko 4500, Kros o·ko 1900, Gennan oko 700. U Italiji: Gonars oko 60'00, Vi,s·c-o oko 6400, Chiesitnuova oko :4700, Frranschette oko 4400, Renici oko 3500, Treviso-Monigo ·oko 3·000, Li:pari oko 23!)0, Ri jeka oko 2000, Al·essandria oko UOO, Padova oko 3000, zatim Bagno .a Ripoli, otoci Ustica i Panza, Co-r-opoli, Montalhimo, Ariano,-lrpino, Ferramonti, Asquila, Carlbonia, Colfio·rito, lsernia, Scipione, Fosinone, Colonia. Pisti.cci, Tremiti, Falbriano (Ancona), Nereto (Teramo), Alberobello, Piacenza, Lanciano, Busset·o, Chieti, Pescara, 'Casali, Tallo i t. d. _Ukup.an broj J~goslavena koji ·su uSli u talijanske koncentracione lo,gore joS se ne mo.Ze toi":no utvrditi, _ier DrZavna komisija joS nije imala uvida u m.aterijal lot.~Oifa u Italiji. -Poznato _je, da je 'broj zatoCenika Ill jesen 1942. iznosio 89.488. Prema nepotp-unim ,poda-cima, kroz logore proSlo je 149 . 639 jugoslavenskih gradana ... « 1 ~ 143 142 .I �Dokument -se nalazi u arhivi CK. SKit. U kotaru Nova OradiSka rade Zene aktivn6 vee od 1941. u selu TTnakovcu istiCe se ra-dom Anda Seakovi<:, -koja je 1942. otiSla u pa·rtizane, hila u'hvaCena kao politiCki ndnik na tereriu i ubijena u logoru. U selu Komarnici incijator osnivanja AF:Z hila je Stoja SejatoviC; u DragaliCu se svojom aktivnoSCu istiCe Emica DrliC; u- VrboVoj Katica Luketi<:, Mari.ca BeniC, Anka Marrgeti.C i Marica TodoroviC; u Ratkovici Anka GrbiC, ko-ja je 1942. otiSla u pa'l"tizane kao predsjednica prvog odbora AFZ u selu. U Vrbovljanima is-tiCe se Jula PavloviC, koja je bila predsjednica Kot. odbora AFZ GradiS.ke (formirano.g u jesen 194'2.) i -Clan 'KK KPH GradiSke. U toku NOB aktivno ·su ~adile na ovom t·erenu: Stojanka Stamlbo-lija-P.rpiC (1943. g. hila je Clan Oblasnog odbora AFZ za Slavoniju}, Jeka GazibariC, ] ula Deli'baSiC, Anka Bo.giCevi.{:-S:udar, J ula Ra.Skovi.C, Stefica Serdar i druge. 3 U grr-adu Virovitici veC je 1941. g. postojala grupa Zena koj,a je radila na raspaCavanju letaka i br.oSur-a, te Sirila propagandu ,prativ rata. U j·esen iste .godine Zene \SU po-Cele -raditi i u okolnim -selima: Spi.SiC-Bukovici, Staroi Krivaji, Koriji, Bud-rovcu i Lozani. U Spi.Si-C-B'llkovici isti,Cu \Se aktivnim radom: Slava Lokmer, Mica P.okurpiC i Olga Mato~-ec, a u Lozanu Ana Murat Mati. U 194:2. -g. istiCe se o:dbor AFZ u Staroj Krivaji na Celu s Marom DobraS, ko_ja je 1942. lbila odvedena u lo,gor u Nj-emaCku, ali se 19'43. vr-atila i nastavila ·s rado-m. 'Zene toga kraja vo·zile su materijal partizanima u Kometnik i u bolnicu, koja se n,alazila u :planini kod·Sekulinaca. U lipnju 194'2. osnovale su Milka Zori,C-JovanoviC Dunja i Jovanka Pavi-C-Tencer Tania odbor AFZ u .TesenaSu. Slavica SamboliCek osnovala ie odbor AFZ u Budrovcu, u ko_jem se radom istiCu J ana MariC i Kata HrodariC. U jesen 1942. osnovan je odbor AFZ u selu Trapinskoj, u kojem su se ·is-ticale ·svojim radom· Marija Micika Ivd<aviC i Eajnica Novosel, koje 1 Dokument 101 2 PJESMA IZ SELA ZATONA, KOTAR YODICE lz arhiva Oblasnog odbora AFZ Da!macije ~ TuZne Zene _iz Zatona ./wZu, Sve istinu, a niSta ne laZu Kakov.e su podnosi'le irtve I gle.dale svoj.e ljude mrtve, T eSko j' .bilo pomisliti, Muie, Kako iive uvenu.Se ruZe Svakome su zaplakana lica PlaCu ljudi, djevojke i dica. Mrtve ljude, djevpjke i i-enP Od .duS.mana kut.e popalfene. fa _6u vama pokaz.ati sada Koliko su .one podnosile jada. Svako PlaCe ta mrtva tjelesa I jauk se Cuj;e do nebesa DomaCi su i.rrodi joS krivi Sto su irtve po,dnosili iivi. SluSaj .druZ.e, teSkih neprilika U Zatonu pokraj Sibenika. T u j.e bilo ialosti i twg,e -BaS godine Cdrdeset druge. Do iivota s{wminjaCe svoga Sto je na dv.a bilr; studetJwga FaSisti.Cke liute krvopije . HoCe ··Ja tu iiva nikog nij.e. Zivit nije moglo Os.arn-deset tu j' Sw najboljih po Mladih ljudi pa Pa izgone moru na -obalu Ljude, £,erne pa i djecu malu I dj.evojke tnaj.bo-ljeg uzar,a lzgo-niSe .pokraj sin.jeg mMa. se od straha palo Zrrtava izbor junaka i _djevojaka. · Osamnaest sivih sokolova Ziv.e gone do kladnih grobova. A fa'Sisti stoje na obali I oruijem -jJrititi im suili Da Ce biti svi ani paklani Da kazuiu gdje stt partizani. Kod · g.rob.ova posta:oi.Se [jude Po .zvjerskome z.akonu ih sude FaSisti srzt sudbinu im .dali lz pwSaka svaki hitac p.ali. Svi u s-r-cu goje na"-!£ 1~ove Me odaju sive sokolove Svi bi rad.e .za slobodu pali N.ego bi se izdajia wali. M7tVi ljUfli kraj gr-oba se svili A rodbina teSko im pro.cvili Svakom ne bi smrtono~a r.ana AI grobnica sv-akorne j.e dana. Taka kaZu mladi Zatonjani Domovini sinovi .vdani Bog Zivio u Zatonu lju.de A mrtuima neka slava bude. Al na trinaest miseca- Sestoga _T u je bilo jada velikoga RuZica KlariC: iz Stanko-vaca Dokt~ment IZ IZVJE!!TAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I ·SRIJEM OD 2. X. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz' 144 su osnovale odbore AFZ u Balbinoi Gori i Cabuni. U Babinoj •Gori isticaLa s·e Anka 'Keseri-ca, a u Cabuni - Barica Horvat. U jesen 1-942. osnivaju ·se daljnji odbo'l"i u O'VO'm kotaru, u selima Tura~o-Vac, Korija, PCeliC, Vodice, Krivaja' i dr. U isto vrijeme o-si.gtuale su Zene toga koiara s.jemensku pS.~nicu Zenama u brdskim selima i stalno pomagale postradalo stanovniStv:o- srpski'h sela. Na k·otaru _j-oS su r&e isticale radom: Rezika Kova-CiC (Clan OkmZnog AFZ Virovitica). RuZ.a AniC, Ika CoviC, Bosiljka LaziC, Grozda (~urCiC, Ana V ostrel, Kata Bendak, Dragica Brozik, Jela AmediC, ].ana Feketija, :Anka Mari.C, Tina RatiC, ]-elka MarCeta, RuZa. ObradoviC, Reza Ibriks, J.elka KovaC RoZika Lancmam, ]ela Pintar, Saveia PlavSiC druge. Kotarski odbor AFZ za ·IDotar Viroviticu forrmiran je u pro·sincu 19-42. ,g. U kotaru Grubi.Sno Polj,e rade poli1i.Qki drug-arice Milka ZwiC-.JovanoviC Dunja, .Jovanka PaviCTencer Tania i Lilika Padan, kofe vet u oZujku 1942. osnivaju odbore AF2 u nizu sela toga kotar·a ta:ko u Maloj DapCevici, Gakovu, Brdanima .Lonblrici. U svibnju i lipnju ,postoje ve.C odbo~i· u veCini sela kota~a Gru1bi.Sno Polje, i to u TO>polovici, Velikoj ~am1, Rast~vu., Malo.m Gvdevcu, Muniji, Brzajjma 1 dr. U ·sv1bnju 1942. os.novan je odbor AFZ i u samom ustaSkom_ uporiStu QrubiSD.o Po·l je, a u kolovoz~ osno-van •v ]e odbo.r. AFZ u drugom jakom ustaskom uponstu, u Vehkom Grdev.cu. - Kotar-ski o-dbor AF~ GrubiSno Polje formiran je u listopadu 1942. (:Lan~-ce ~oga kotan. i·stakle su se u spremanju hr.~ne ~ Zl~lC'e z~ ,parhzane. jesen te g.odine ohsao .J~. vehk .'broJ zena u 1parhzane, pa kako nije u to VrlJeme JOS 'bilo dosta oru:Zja., o.snovane su radne grupe Zena, u kojima su ·Zene Sile .prale i krpile od i eCu bora ca. ' ..2e~~. su na ovom koiaru mnogo doprinijele mo. hi11zac1J1 za NOV. Iako su radile pod VTlo teSkim i 102 ... III. AFZ. Jos uvijek ne pokazuje onaj temp·o u radu, koji je 'Potreban, i koji je moguC. Razlo-zi su uv'ijek isti. Po-manj.kanje dobrih drugarica, koJe bi mogle preuzeti na sebe taj rad. lpak smo u posljednje vrijeme uspj-eli i u tom po·gle-du neSto malo uznapred·ovati, . pogotovo- U okrugu Nova GradiSka2 i Brad, a neSto malo u okrugu Vi'rovitica.3 U osjeCkom4 -okrugu drugovi su tek poceli sa mganizacij-om AFZ, koja u bjelovarakom okmgu joii uvijek nikako ne p•ostoji. ]ovanka PaviC-Ten.cer Pojedini srezovi u Novoj GradiSki i B~odu uspjeli su angaZ-irati Zene i omladinu u spremanju zimice, kubanju pekmeza, pl·etenju Carapa i.dr. Ima pojedinih sela, koja su spre-. mila preko 600 kg pekmeza za partizane. N edavno smo dobili nekoliko drugarica, ~oje Cerna moCi upo-sl-iti u radu oko formiranja AOZ (drugarice upucene. i~ Zagreba ·kao i drugarice, k6j.e su nam doSl·e iZ logora kao -izmjena za ustaSke bandite); time Cerna u'brzati rad na jacanju AF1z u Slavoniji. !1 Milka Zarif:-]ovanoviC 1Q .Zene Hrvatske u NOB 145 �uslovima, mnoge su se istakle svojom hrabro&Cu. Mica Ko1ombar je s Dalmatirikama iz naJselja Veliki Grdevac us-pj.ela ·one.s,posobiti tri usta~ka mo.torna vozila, tako da .su oria prilikom mvpada na hrds-ka sela, zatajila. Matilda -QklopdZija iz DapCevaCkih Grdana hila je 'kurir i veza sa simpatizerima u neprijatelj~Skim uporiStima. Jednom je zgodom dovezla -partizanima iz ,GrubiSno'l{ Polja p-una kola oru~ Zja, na kojima je ona, toboZe bolesna, leZala. Majku Gihanice Mar:ka iz sela Ja-senaSa rusta.S·e su uhapsile u jes-en 1942. g. ·svezali je za Sljivu, pod njom zapalili vatru i traZili da prizna gdje joj }e s~n i ostali :partizani. P.oSto niSta nije htjda priznati, Ziva je iZ,gorjela. Medu mnOgim Zenama, koje su bile ak.tivne na ovom kotaru, istiCu ·se: Bosiljka Trbojevi.C, Julka KuzmiC, Danka GaSpareviC, Smilja Fa'fkaS, Kata Bujil:, Lju'ba Pejnovil:, Marija Du'Sek, Ma'fija Da~i­ loviC, Milka BuCan, Ljuba Kundak, Lj-e:pSa Vukov1·C,_ Sava i Arna KundadZija, Maca BrkiC, Evioa Valad.Ziia Nada ·PaviC, · Evica DukiC, Marija KoCiC, .Sava L~lil:, Evica Ba jeViC, Milanka Rebil:, Evica KlaiC, Mara 'SuknaiC, Mara Hazer, Baja Trbojevil: i druge. U ,gradu Osijeku hila je u to'kru 1942. g. ulhapsena veCa .gf'U,pa a·ktivistkinja, medu kojima su se nalazile: Stefica Has, Mariva AniSiC, Anica V-etni,(:, Slava Simil:, Marija Salaj, Julija De,grego'fi, S.taia Ivanovil:, Liza Seci.ina, Marica Librenjak i Marka KneZeviC. 4 Na 'kotaru Osijek aktivno rade u Bijelom Brdu, Dopsini i Koprivni Persa Alapovi.l:, Vata PetroviC, u Zdencima Marica MatajCiC i Dani·ca .SamardZiC. IstiCu se radom u AFZ -Ana Kragujevil:, Smilja FilipoviC i il..jubi·ca 'f)urCek. · U kotaru Vukovar 1942. g. mnoge Z(!ne aktivno sara·drlliu s NOP. U ljeto. 1942..g. odlazi iz Bohote oko '5'0 drugova u NOV. '2ene vet ·sa;da aktivno poroatZu NOP, iako j.e odbor AFZ formiran tek ljeti 1943..g. U toku fata niedu rrinogim a·ktivistkinjama u selu radi Slavica Pro·danoviC. U BrSadinu aktivno ·rade: Dr.agica if)urdeviC sa svojim kCerkama, Slavica RadorvanoviC i kasnije Vukosav.a CiriC i Vida MedaJkoviC (ubijene 1'944. g. u logoru). U PaCetinu formiran je odbor AF:Z 1943. g. Aktivno rade: Smilja HadiC, Mila i Soka Crno.gorac (koje ·su 'bile i omladinski rukovodioci), Anica Novakovit i njena k6erka Gina ·CiriC, Katica Jo.ciC i Anka MilankoviC. Medu prvim aktivistkinjama u Negoslavcima istiCu se Darinka lvkoviC i Mili.oa 'Canak. U Borrovu 1943. g. ;predsjednica AFZ hila je .Soka Stoja•noviC. U kotaru Valpovo, seLa Brodanci, Hafujanovci i Seke masovno su uCestvovala u NOP. U Bro.dancima isti.cale su -se medu aktivistkin jama: Zlata 'KuCinac, Kata Br·kiC, Anica CvetkoviC, 'Slava Cvetkorvi.C Kata CvetkoviC, Luca CvetkoviC, Manda VidakoviC, Milica Nad, I.vka KuCinac i RuZa Ilin; u Petri jevcima - Zora BouSe, Reza VujnoviC, Reza AndriSiCDubiC.anac i Reza Ptli<:; u Halbjanovcima - Lruca· Kaluder, Reza Kaluder i Manda NovoSel; u Selcima - Anka PeCnik i ErSa Tir; u Samatovcima, Cerov<Cu i Valpovu - Kata KovaCeviC, Lju:ba ·Stojamwil: i Marija Petnja·riC. U kotaru Vinkovci 1942. g. aktivno rade Zene u St. Mikanovcima, I vankovu i Prkovi::ima. U toku 1'943. ,g.. u tim -se sdima i u Vodincima, Retkovcima, SiSkovcima, Silskim Banovcima, ifleletovcima i dr. osniva_ju odbori AFZ. Medu na iaktivnijim Zenama , isti.Ce se· Pav'ka JakSi.l:, koja formira veCinu odbora u kotaru. Nadal je aktivno rade: Marica Sraj.er, .Pavka Martinovil:, Bara ·FaliSeva·c, IK.ata Peri.SkiC, KLara .JakSil:, Ana KneZeviC, MaTa RuCeviC i Anica KndeviC {u Starim Mikanovcima), Ankica .ESI.enger, Ivka AndrijaSeviC i ·Bepa BosanCiC (u Ivankovu), Anka Pali·C i R.adojka PaliC (u GaboSu), K.ata Pl'odaniC, Mara PaviSeviC, Mara PaliC (u Ostrovu), Tereza Kuludi{; (u Prkovcima), Verica DeriniC, Mira StanimiroviC Silja i dr. U toku 1'942. g. i 1943. g~ otiSlo j.e u partizane iz St. Mikanovaca devCt ·Zena. U gradu Vinkovci aktivno rade: Gospava 1;ivkoviC, Sofija Drez,gil:, Drenka Polimac, RuZa Tili, Angela Andrejev, Liuba Mili-noviC i dr. Dokument 103 IZ cLANKA »VAzNOST I OBLIK UcEscA zENA U NARODNOJ VLASTI« stvorio N arodno oslobodilacke odbore (N. 0. 0.) kao organe svoje borbe i organe vlasti- na teritoriju oslobodenom narodnom borbom. da, doveo l:ii do toga, da nova narodna vlast ne bi bila narodna, a o.rgani nove vlasti ne bi bili pra:vi organi borbe, j·er za tu borbu ne bi obuhvatili Zene, dakle, one koje· daju i mO'gu da .daju mnogo razbuktavanju te Ne radi postovanja nekih apstralktnih na- · borbe. I eto, tako odozdo radi razbuktavanja Cela·, veC radi Cinjenice·, da bi svaki organ naradno-osJobodilaCke borbe, radi obuhva~a­ narodno - oslobodilacke borbe bi•o krnj, kad nja i joS Cvr.S6eg vezivanja za tu borbu i u njemu ne· bi uze.Ie uCeSCa i 3ene, i da bez svih onih koji u toj borbi uCestvuju, nastala uCeSCa Zena ni jedan organ borhe ne bi od- j,e nuZna potr.eba da i Zene sudj-eluju u nagovarao sadrZaj-u i odnosu snaga, koje uCe- rndno.j vlwsti, u onome Sto j.e izraslo iiZ bnrhe i radi hOrbe-, u kojoj i Zene uCestvuju i koja stvuju u narodno - oslobodilackoj borbi morale su sasvim prirodno, j·er suprotno bi Je zasluga i - Zena .... bilo. neprirodno - i Z.ene uCestvovati u no1 Clana'k je napisao 1942. ,g. u "Livnu MiloS Zanvoj, narod•noj vlasti, u N. 0. Odborima. Kad ko-. PoSto )>Dalmatinka u 'botbi«, zbog neprijateljske ne bi i Zenei u.C.estvovale u nov•oj, narodnoj of.enzive nije mogla izaCi u Livnu, izaSla je sa zav'lasti, taj nedostatak - a ne .g.amo ne·pravkaSnjenjem 1943. g .. na Biokovu. Dokument 104 IZ OKRUZNICE »SVIM PARTIJSKIM ORGANIZACIJAMA I CLANOVIMA KP U BANIJI« 0 ORGANIZACIJI AFz U BANIJI' ... Organizacijom AFZ obuhva6en· je priUCan broj :lena na Baniji. 2 Ohzirom da je rad poCeo prije 10 mjes.eci, postignuti uspjesi su rninimalni. Mnoga sela nisu ohuhvaCena organizacijom AFZ. U AFZ nisu se uviaCile sve Z.ene·, koje hoCe da s·e bore protiv okupatora i domaCih izdajica. I tamo gdje je organizacija oformUena, nije omasorvljena. Rad u AFZ nij.e ispravno postavljen time, Sto se svodio samo na izvDSavanj e najosnovnijih po·slorva nko pomoCi partizana ... Nije se shvatin osnovni cilj organi!Zacije· Zena, a to je buldenje· .s·vijesti kod Zena·, i potrebi njihovog uCe·SCa u danaSnjoj narodnooslobodilackoj borbi. Natraznjacki se je postupalo potcjenjivanjem Zene i njenih sposob"nosti. Gubila se iz vida ·ogromna korist uCeSCa Zena u NOB. Mna.gi Clanovi KP nisu daz~/Oljavali svojim drugaricama organizovanje. Nij-e ·se koristio rad AFZ-a susj·ednih okruga. Nij.e se popularizirala Starnpa: »Zena u borbi« i »RijeC .Zene«. Uslijed o-rganizovanih slabosti de.silo 1 S·e ·da su se neke o:dbornice S labo dr:Zale· za vrij·eme ofenziv,e ... Zadaci: ... 7. OmoguCiti Ze·nama da se bore sa puSkom u ruci protiv ·okupatora ... Iz »Dalmatinke u borbi<<, glasila AFt·· z,a Dalmaciju br. 1 1943. g. 1 1 ... U Dalmaciji bukti pravi l)arodni ustanak. Pra:vi u pravom smislu rij.e•Ci, jer su u njemu obuhvaCene i Zene. Ne samo kao Zrtve·, veC kao- i borci. N e samo kao one ~oj e trpe·, v·eC i kao o-ne, koje ne.Ce da trpe. Zene su po._ stale aktivni subj.ekt dimasnjeg zivota. Postale su d·ruStv;tma si.la, .sila ustanka, i Sto j-e bitno - kroz usta:nak. Kro:z ustanak Ze-ne &u postale ·odluCni faktor narod'nog Zivota. Po· . stale ,gu kao Sto se kaZe ravnopravne, postigle su ono, Sto su uzalud - kroz rezolucijei jalove ra·zgovore - pokuSavale da P'Ostignu razne »Zenske zadruge«. na ·a putu i naCinu., kojim su one Stekle ravnopravnost i o naCinu kako se· postignuta ravnopravnost maZe odrZati, j.e.dino odrZati i .imati · puno znaCenj.e, a ne bi ti praz.na rezo'lucija. Kroz ustanak, u borbi rame· uz rame sa m<wS<karcima, Zene su doSle do rij·eCi. Kroz napore i· borbu .lomHe su Z.ene star-e pred-ras-ude o sebi, o Zenama. Kroz borbu i .samo kroz borbu Ce i'h kona.Cno slomiti. Dokument se nalazi u arhivi GK SKH. Pismo je poslano na teren nakon "Savjetovanja OK KPH za .Baniju, odrZanog 9. X. 1942. U istom periodu oddano je i savjetovanje Zena, na kome je formiran lnicijativni (}kruZni odbor AFZ za Baniju. Savjetovanjem rukovodi Clan OK Milka VraneSevil:, a prisustvuje mu Lepa PeroviC, koju je CK KPH u to vdjeme poslao kao porno(: part. org. na Baniji, g.dje je ostala do odla..ska na aegalni rad u Zagreb. 2 Nakon savjetovanja AFZ i pisma CK KPH pristupa se uCvdCivanju organizadje. Tokom listopada i studenog odrZavaju se kotarske .konf.erencije i biraj-u se 'kotarski odborri u sva Cetiri kotara. U istn vrij·eme vrSe ·Se pripreme za I. okru.Znru 'konferenciju AFZ. Koncem studenoga ·dolazi na Baniju Olga KreaCiC-KovaCiC Zo,ga da pomogne novoosno·vanom lnicijativnom odboru AFZ u radu sa .Zenama. Tokom usta:nfka, kro:z ust.:nak i radi jos jaCeg, pravilnijeg i organizovanije·g ra:zbuktavanja Ulstanka protiv okupatoia na11od je Ova Cinj enica - da Z-ene stiCu ravno~ ·stvorio svoje organe, koji bi irria1i da kao pravnOSt kro,z ustanak boreCi s•e rame urz izraZaj narodnog jedinstva, teZnja, napora. rame sa muSkarcima, noseCi i na -svojim le- budu vrijedan odraz svih snaga, koje. uCedima te.&koCe i napore ustanka - ova Cinje'- stvuju, lmj-e se bore, koje saCinjava~ju_ silu nica treba da bude nsnoVna u saznanju Ze-- na:rodno - oslobodilacke borbe. Narod je 146 147 �• Dokument lOS IZ IZVJEsTAJA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 12. Ll· STOPADA 1942., CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU ORGANIZACIJE AFz1 ... Buduci da Vas do sada nismo obavjestavali detaljnije () stanju antifasistickog fronta u Dalmaciji, ovom Cemo prilikom da Vas upoznamo mal<> detaljnije '0 .stanju AFZ po okruZjima: S j e v e r n a D a I m a c i j a: u Mbeniku postoji odbor AFZ 2 od 110 clan<>va i 3 pododbora po strukama. Obuhvaceno je olw 200 iena. U bukovaclwm kotaru postoji 18 seo.skih odbora AFz, ukupno odbornica 100. Obuhvacenih zena 100. U kotaru Izu (Preko) nema fnrmiranih odbora, ali ,ge je ipak radilo po liniji AFZ i ima oko 7,0 obuhvaCenih Zena. 3 Na sektoru V·odice ne postoji organizadja AF·z, ali Zene m-asovno· uCestvuju u pruZanju pomoCi partizanima. U kotaru Benkovac4 nema organizacije, ali se je ipak imalo veze sa nekim Zenama. U ·opCini Rogoe;nica p-o.sto~i 15 seoskih odbora AFZ sa ukupno 75 odbornica i oko 150 obuhvacenih. Kako se vidi iz gornjih podataka, da tamo pe>stoj.e velike moguCnOsti da se -uspjeS-no razvije masovni rad me·du Zenama, ali naSi drugovi sve d-o savjetovanja u selu nisu pravilno ,shvaCali vaZnost organizacij e AFZ i ulogu zen a u N arodnooslobodi!ackoj borbi. Na tome im je skrenuta najozbiljnija paZnja, i mislimo, da su v·eC do danaSnjeg dana to stanje po-pravili, i da se je na tome sektoru partijskoga rada situacija pobolj.sala. 0 kru Z j e BraC-H v a r. Na BraCu im-a 6 opcinskih odbor" AFZ sa 30 odbornica. Ima 6 seoskih odbora. Organizaeija nij.e jos posvuda pravilno uspostavljena, ali ·obzirom na jak utjecaj naSe Partije na mase i aktivno-st narodnooslobodilaCkih odbora, Zene su ma:sovno uvuCene u rad p·o liniji narodnooslobodilacke borbe, sto se najbolje vidi iz Sivanja veSa, _ pletenja vune i t. d. 5 Na Hvaru ima 15 seoskih odbora AFz, 4 opcinskih ·odbor;=t sa 20 odbornica, tako da u nekim S•elima sve ·zene prisustvuju sastancima i vrSe one zadatke, koje se pred njih postavlja. Split,sko <Jkruzje: Kotar OmlSuspostav,ljen je kotarski odbor od 4 clanice, 3 Z.ene nos,e bor-cima vodu Zene pletu za borce 148 DpCinska odbora AFZ, 11 seoskih odbora i 1 gradski sa ukupno 193 Clanice odbora. 6 Obuhvaceno radom oko 650 zena. Grad .Split' Mjesni odbor AFZ od 5 clanova ima 4 rajonska odhora, obuhvaCe·no je u radu oko 230 ·Zena, od toga 188 domacica, 17 radnica i 28 intelektualki. Kotar Solin 1 opcinski odbor AFz od 10 Clanica, 14 se-oskih odbora, •obu,hva6eno oko 200 zena, kotar Trogir 12 seoskih odbora sa 91 odbornic-om, a ·obuhva6eno radom oko 300 zena. Kotar Sinj 2 seoska odbora AFz od 9 clanova, obuhvaceno radom oko 30·0 zena. Kotar 'Sinj 2 seo,ska odbora AFZ ad 9 Clanova, obuhvaCeno radom oko 70 Zen a. L i v a n j s k o o k r u z j e: 5 seoskih odbo·ra AF.Z .,s,a. ·.23 ·O'dbornice, obuhva6eno rado-m 12'0 Zena. U sam1ome gradu Livnu o·dhor ne · postoji, a okupljeno je oko 100 zena. Uglavnom su okup'ljene mtrslimanke, de>k medu Hrvaticama ide vdo te,Sko. i -ad nose s-e skr-oz neprijateljski. Makar s k o o k r u z j e: Pred mjese:c dana o-dr:Zana· je konfe-rencija AFZ •za JuZ.nu Dalmaciju, na kojoj je prisustvovalo 92 delegatkinje iz Makarskog kotara, 2 iz Imotskog kotara i 2 sa Korcu]e. 8 .Sa Peljesca i MetkoviCa nijesu bile prisutne, navodno uslijed akcija, koje su se vrSile u to vrijeme. Kao organizacija u Makarskom kotaru postoji 25 seoskih odbora sa 105 odbornica, 3 opcinska odbora AFZ sa 24 •odbomice i Kotarski Dd, bor AFz. Obuhva6eno radom oko, 1255 ze·na. U Imotskom kotaru postoj i odbor od 6 zen a, a obuhvaCeno radom- oko 45 Zen a. Do sad a se nalazi u partizanskim odredima preko 100 Zena, koj.e su doSle u odred d·obrovoljno i koje su morale da bjeie U·slijed opasnosti po Ziv·ot. Danas skoro u istoj mjeri odlaze i Zene u partizane k~o i muSkarci. AFZ pOizadinskim radom doprinosi veliku korist par-. tizanima u pogledu -prikupljanja robe, hrane, pletenja Carapa, maja, Sivanj·e· veSa itd. U Makarskom kotaru Zene su sluZile za karavanu u pre;noSenju hrane partizanima; 1.49 �formira)e bi se u kolon.e pG 60~70 zena, koje -su prteCi na ledima nosile u Biokovo partizanima hranu, robu, municiju i ostalo .. Takoder su Zene uCestvovale na ruSenju cesta,. u Zetvi, be·rbi groZda, naroCito drugovima ·koji se nalaz.e u partizanima ili konc.· l01gorima. Meau zenarna od AFZ sprovaaa se takoaer i politiCki rad, tako da se -odrZavaju redovni sastahci, na kojima ·se Cita sva naSa litera1 Dokument se nalazi u ·a·rhivu CK SKH. 1941. g. veC postoje u Sibeniku, u Vodicama, Zatonu, Tdbuniu, Biogradu na mOru. IZu i Preku akcioni odhori Zena, koji broje 3-5 ·Clanova. U Siniku odbori --dbuhvataju Zene po staleSkoj pri,padno2 sti kao-: <Tadnice, domaCice, teZaCke, kuCne pomoC- nice i intelektualke. Rad od!bora sastoiao s-e u mkupljanju Narodne pomoCi, prik-upljanju i preno.Senju razno;g maf.'erijala i oru:Zja_, te dal}em obuhvatanju Zena u NOP. Odhori .se 'hrirnu 7.a ishranu zatvorenika i za pomo1C obiteljima, Ciji su hranitdji u ilegalnosti i ru zatvoru. VeC t.ada neke drugarice p·ostaju rukovo-dio6 :Poi·edinih sektora rada taka, da krajem 1942. g. i poCetkom 1943. ~t. Citav MK, Mjesni odbor Naro,dne· rpomoCi i NOF sastoji ·s·e skoro · iskljuCivO o·d Zena. U :proHeCu 1·942. g. u gradu ·se formira Mjesni odibor AFZ, koji dalie Tukovodi svim ovim radom. J edna od .znaCa jnih a·kci ja, u oZujku 194"2. ,g. iesu demonstr.a_ciie ;protiv smanjenja. koliCine ·kruha, koje se vode u Sibeniku., Vodicai:na, Biogradu i Hu. Prema iziavi Marije Novak i .Mfle Karradole-TreSnji,C ru Sibeniku ie oko 280 Zena do-Slo pred Optinu i stalo vikati: »Dajte nam kruha za ..,a.SU diecu!« Vlasti su najpriie htiele pozvati Ze:ne 'U opCinu :na pregovore. Ka.ko Zene nisu h(jele da idu, policiia ie pokuSala da· ih mstjera. No Zene se nisu dale ras,pr.Siti, ne.g-o -su u grruparna iSle kroz grad izvikujul:i parole. Kad ie faSistiCka policija tom prilikorn uhapsila stari.cu Fr.ancu 'StrZiC, sve su Zene stale pTotestirrati, i staricu osu pustili. Dru,gi masovni istup Zena bio ie osam dana kasni je. U svim de'Inonstraci iama sudjelovale su i uCenic-e. UhapS:·eno je 45 Zena i to u.glavnom uCenica. U !Prvom aktiv:u Zena u Sibeniku nalaze se Mari ja Novak, Milka Lasil:, Desa KoSt.an, Mila Karadole, Anka SariC, Mila Macura. Kao aktivisti istiCu se u to vriieme: Liuba TamibaCa, Daria ManojloviC, Milica JurkoviC, RuZa Vukman . .Telka 'Smil_ja 'BuCiC, Viera TrinaestiC, Ankica Belamaril:-Barba:riia, Bosa Fulgosi, Dil ika BarbaCa, "Darka BdamariC, Vica GrubiSil:, Grozda Beader, Mira Juril:, Nevenka JurkoviC i mnoJ:("e druge. · U kotaru Si'beniku med'u mnogim Zenama istiCu se aktivnim radom: u Vodicama - Ilinka Sprlian, Antica SpiriC. Luia Vlahorv; u :Zatonu - Milka MrCvitan: u Zlarinu - Anta Ma,glica: u Sa, Mariia 1 Betini - Antica Sandril:; u Murteru - Jozi·ca Bo·Zikov; u Tribun iu - Mit·ra Jerkirn.; 'll Siro·kom. Anda Sa-rin; u 'flevrskama - Vaia Ti.Sma i Bosa .ToW:, Joka: Strib.ar iz CuCera, Aleksandra Cvitan iz Tribunia i Marija Skorin iz Primo,Stena. 3 Iz Malog Ha otiSlo ie.. odmah poCetknm 1942. g. ..5-6 ·drugaric.a_ u operatiVne .iedinice nakon •uspj-ele akcije salbotarZe, kad su, zajedno ·s drugovima, uniStiLe i prolile u more vagone ulja, koj-e su Taliiani. rekvirimli od naroda za potrebe svoje vojske. Kasnije ie u partizane otiSlo joS: s,o· drugarica - u sv·emu -86. Iz lbor'he se vratilo 5-6 drugarica. P-remda je Mali IZ bio izlorZen strahovitom teroru oku. patOra - u njemu viSe nije bilo mladih I judi i nije bilo ni i·edne 1..."UCe, iz koje netko ni je po.ginuo, ·a bilo j-e majki, koje su izgubile po pete~to i po S·estero djece, ipak su Zene veoma aktivno radile. Cuvale .straZu na izvidnkama, dr:Zale vezu s ;p.artizanima i svestrano po:rilagale NOP. · 150 tura i ·odr:Zavaju p.olitiCki referati '() narodnoj borbi u naSoj zemlji kao i o borbi nar-oda u drugim zemljama. Po mnogim mjestima ·Zene vr.Se- kurirske duZnosti, obavjeStajnu sluZbu, pa Cak i straZe na upadnim mjestima, gdje mogu biti lako zapaZeni partizani 'kao i izvidanj a za vrij erne prolaska kroz pojedina mj-esta naSih• partizanskih j-ediriica. 4 Kad je u ·svibnju p,rimorska Ceta stupila u oruZanu akciju i time zadala jak udarac okupatoru na podruCju Zadar-Benk9vac-Sibenik, e:abranio je okupator stanovnicima sela Vodica, Zatona i Tribnnja svaki izlaz iz mjesta. Ta blokada trajala je puna tri mjeseca, ier sou Talijani ·smatrali, da su Vodice i Zaton ZariSte ustanka. Kasnije, kad je ·seljacima bilo ·slobodno da idu obradivati polja, .posijati ,grah, bob i ·dmgo, Talijani su sjeme prije toga namo.Cili u petrolej, a hra.nu, koiu ·su seljaci nosili sa sobom, morali 'SU pojesti kod straZe na izlazu iz sela i1i .ie doni jeti natrag kul:i. Te m_i.ere uveli . s-11 Tali jani, kako se pa-rtizani ne bi koTistili. tim sjemenj-em i hranom. Da ·bi uniS:tili CeJtu, Taliiani su .Cesto vr.Sili racije na podruCiru Vodica, koie su trajale po nekoliko dana. Kod tih raci ia Tali jani su raos,polagali sa nekoliko hiljada voinika. Kad ni time nisu mo·gli uniStiti Cetu i nj,eno djelovanje, ·poCeli sru vrSiti zvjerske represalije na stanovniStvo. Medu najaktivnijim Zenama okruga Zadar istiCu se od prvih dana NOB: Evica Dragil: iz Za.Jra, Ma-rija 'ZuviC iz Luke, Zorka "Pekil:, M·eri Marii.an, MaTi·Ca Sutlovil: iz Velo1g H.a, Jozica Mezi.l:, Mari ja Rokov-Baranil:, Marija Rokov-Lukin iz Malo.g J,l.a, Mariia .TeliCiC iz Bio,grada. Soka RnjakOluil: iz Bukovil:a, .Tania Komozec i Pera MilCiC iz .ZE;gara. Milica Baljak i Mila ·Zupan iz Obrovca, MciSa Pdail: iZ St.ankovaca. 5 Kako ie u lipnju 19-4"2. formiran braCki partizanski o.Jred, to se za nj skuolja ,pD>treban 111-aterija'l u svim mi·estima BraCa. ·Zene sudjeluju vrlo aktivno u tim akcijama. Foi'm.iraju ·se o.dbori AF:2 u mnogim ·selima, ta.ko u P·uCiSCu, ~-die ·se aktivnoSl:u istiCu Dra,ga LukinoviC, Tina Orlandipi, P.erica Orlandini; u Postirama 'Kati,ca MarkoviC; u NereZi.Sl:u - Raika RestoviC i Lukica Bezmalinovil:, u Selcima - A11ddka MiSetU:, Fanita !CareviC i Manda Bo.SkoviC; u Gornjem Rumenu - Milica Tara:s; u Povliu - Vesna '0stojiC i Andrina Lozica; u Donj-em Humcu - Marijola .JakS:il: i Katica NegotiC. u Splitskoi Bosilika i Ma.rica Stambuk; u Skri'bu - Eciia Melitil: i Nina Gospod~ netiC, u Murvici - Mara Glasinovil: i ru LoZistu Milka AntiCevil: i Marka Shometa. Na otoku S-olti aktivno rad-e u "AFZ: 'Zorka SinovCiC-B1agail:. Jozi-ca BlaSko-Uvodil:, Mika Begovil:~.SinovCil:. Tona Vidan-.TakovC.evil: iz Gomjeg Sela, Tera KuzmaniC. Antica Karruzi,C - iz Grolhota, Antula Koludrovil:, Marija Vidan - iz Stomorske i mnoge druge. Koncem 1942. g. odrZana je kotarska konferencij.a AF.Z, na ·kojoj· su hila zastupana sva sela kotara. Konferenciioni je rukovodi1a Draga Lukinovil:, (poginula p"rigod-om •bombardiranja Visa 1.944. g.) a raspravljalo se o org.anizacionim pitaniima. -o politiCkom -radru i o sakuplian iu pomol:i za NOV. 1942. g. birana ie u opl:inski NOO Perica Orlandini, a u kota:rski NOO Ecija Ljubeti£. 6 Vel: 193·8. g. postojala je u Omi.Su g-rupa Zena, tVorniCkih Tadnica i naprednih gradamka. koje 5'U se povremeno sastajale i Citale ilegaln11 litera- turu. Ovu gn.l(pu po·sjetila je 1938. Anka Berns i oddala s D.jom sastanak. 1940. g. obuhval:ala je ova grupa 40 Zena. U prosinru 1941. osnovan je u Om.iS:u j-edan odbor AFZ, a u veljaCi 1942. ,g. Cetiri pododbora. · Formirail]e'In I. mosorskog odreda organizacija AFZ se proSiriLa i oja·Cala. Kad je 11. III. 1942. g-rupa ·Clanova Partije, SKO.J-a i simpatizera otiSla iz Omi.Sa u .partizane, usta&e su odma:h drugi dan njihovim obiteljima oduzeli ·karte za Zivdne namirnioe, no :Zene su demonstrirale, i karte su im 'bile vraCene. Kasniie su :Zene ponovo demonstrirale zbo,g slabe prehrane. U akciji .i·e <SUdidovalo oko 170 ~ena. P.9lovicom 1942. Marija MaruSiC odrhva ~iri sa.stam.ak sa Zenama u PodSpil ju, i tu s·e fonnira od'bor AF-:2:. PTva o,pCinska konferenciia AFZ odrZana je u prosincu 1942. g. u selu Mimice. Konferencijom je ntkovodila BlaZenka Miifnica. Tom je prilikom izabran opCinski odbor AFZ za OmiS. Najaktivnije ·Zene, koje su od prvog dana us.tanka u omiS.kom kraiu poma,gale NQ:P i radile na okupljamju .j o,r,ganiziraniu -Zena 'bile su: Milka BuIieviC-Grdenil:, .Sonia Lelas-Li·uhiC, Mariia MaruSiC, Katja Spera-c, Bla•Zenk.a Mimi·ca,' Vieka MaruS;C, Pavenka AI iinoviC, Marica RodiC. · Pave:nb BarbariC. Mari ia Mihanovil:, AliCe KataliniC i Anka SkarpaJ-Bulievil:. U trogirskom ko:taru od ·prvih dana ustanka istiCu -se ra-dom za NOP i AFZ: Vam.e DuCiC., Luce And-eHC, Neda DuCiC, Jerka Kostovil:, Neda PaZanin - iz· Vini.SC.a, Luce Hraba-r - .iz Vilajice, Mare .JaiiC - iz Go-rnieg Se,,g-eta, Neda "Pav-k<wil: - iz Donjeg :Segeta, Tona MiSe - iz Gornjeg Ok·rUK.a, .Jere RadiC - iz Orljaka, JeD'ka Vidovil: - i.z Sevida, Vinka KovaCeviC, Kate Slade - iz Trogira i druge . U svi'bn iu 1942. g. fonniran ie u Siniu Mjesni odbor i pododbori AFZ po ra jouima. Odho·r se knjem godine rpovezao s aktivistkinja'Illa u selima: Glavice, Lu.Cane, SuhaC, KankaSica i ·drugim, te j-e formiran OpCinski odbor AFZ z.a Sinj. U srpnju 1943. ;g. fonniran je Kotarski odbo.r AFZ Sinj. U toku 1941. ·i 1942. g. medu najaktivniiim Zenama u ovom kotaru Qile su: Neva. DeliC-Modril:, RuEca Mihm, Ana DragaS, Mara Breko-Ug-rin iz Sinja, Tonka Radica, Kita KrstuloviC-'Bo;gdan iz Splita, Pera BraCulj, H-oja 'fla,pil: (koja je kao kuriT po.ginula 1943. g. na ,putu za VjeStiC-Goru), Milica flapil: (poginula u borbi kod Klisa 1'943. g.), Stojil:. Mili·ca Sto·iiC, Marija Br.aCulj, Anda Cvita 1 Vulil: - iz Bitelil:a, Iva nelija - iz Brnaza, Anda JajCanin-Cikara (k,a_o kurir i aktivistkinja: NOP hila ie uhapSena od Talijana 1.942. g.) iz' LuCana, Luj.za JelinCil:, Sima Romac - iz GLavica, Stefanija Katil: - iz Bra.Ceva 'Do·oa, Sima LaStre, N eda PaviC (olbjeSena 19-4-4. g. u ustaSkom. zatvOTu), RuZa Pletikos·i.l:-Breko - iz PodvaroSa, Rosa Borovi~ - iz SuhaCa Anda FroliC - iz Satril:a, Kaja :SamardZiC - iz M:aovice, Iva TenZ·eta i mnoge d~u.ge. U kotaru Mul: medu najistaknutijim ~ZenaiDa bile su: Cvita Gilil:, Luca Soldo, Mara GraniC - iz Mul:a 'Dooj-C~g, Stana Mileti·C - iz MileSine, Stana Rada, Jandre Colak, Iva Bulil: - iz 'O,gorja Gornjeg, Jela Kerum - iz Radunice, .Tela SoliC - iz Sutine Luca VuliC i Cvita Penovil: - iz Po·stinja Do~je,~, Iva Soril: i Andelija ·SpaniC - iz Pribuda i druge. Bosa Fulgosi U kotaru Vrlika medu mt.jis-taknutijim -Zenama bile su: Desa KovaCeviC, 'flena Bari.Sil:, Melanija Buli - iz Vrlik·e, Marija Kova·Cevil: - iz Ko.Jjana. 7 .Jedna od zna·Cainijih akcija u Splitu u toku 1942. g. hila je ,proslava Prvo.g maja, u 1wjoj su 2ene najaktivnije uCestvov;ale. Tog je dana ;grad bio pun crvenih zvjezdica, a na istaknutim j-e :miestima bilo izvjeSeno nekoliko crvenih zastava. Crvenu zastaV'll sa srpom i Ce"kil:em na zvoniku sv. Duje, koju ie dam priie u zvonik sakrila Vinka KliSki.l:, izvjesili su Sofka Gospodneti-C (koia je po.:.. ginuLa kao borac u NOB) i Mirko Dvo·rnik. U toku 1942 .•g. sve viSe Zena prilazi NOP i aktivno radi u AFZ. U prol jeCe 1942. g. osnovana je u Splitu grupa intelektu.alki, koia je bila sastavni clio· Mj-esnog adbora AFZ za Split. Na -osnivaCkom sastanku, koji je organizirao MiloS Zall..ko bile su ~risutne: Irena BijeliC-•Sinobad, Hanja RadiC, RuZica Bonaol:i, Mici Neuman, Vera Stambuk i Smiljana dr. MikaCiC. Na sastanku je bio formiran odbo:r, u koji 'su. o,c;im n.avedenih druga'fica uSle ZuZa Saril: i Nevenka Kljakovil:. Ovai je Odhor imao- nekoliko. pododbora i grupa i obuhvatao je Sirok krug Zena. Dok jedan dio Zena odlazi u ,parlizane (do kraja 1"942. ,g. Split je dao ;preko 50 partizanki), novi kadar Zena ulazi u borlbu. M·edu Zenama .Splita, koje su aktivno radile u to'ku 1942. g. osim ranije Sl])O·menutih, 'bile ·su: Bepa BuZanCiC, Bosa Colak, Milka KudriC, RuZa RadiC, Tihana Ravlil:, Anica. Roje, 151 �Vojka RuZit, Danka Spe.ro, Olga KapetanoviC, Olga Donatov, Zora Gazza·ri, Milka Maras, Zorka Roje, Mara .JuriC Crna, Jeika KarmeliC:.DasoviC, Zorka SkaTiCil:, An-ka Tudor, Dobrila KrstuloviC, Sofija Bandalovil:, .Jerkica MladiniC, Tonka ~KesiC, Draga MarjanoviC, Milka Dimil:, Andelka Bradil:, Marta Hrgalo, 'Zora VukuSil:-RuZiC, Marica Buraz;in, Neva VukoviC, Marija Dumanil:-DraiiCeviC, Linda MuljaCiC, Tonka .Radica, Fila Spero, Nikolica Mladinil:, Ecija Ba'll.daloviC. Darra· Krstulovi.C, Ela BervaldiVukil:. Marija Mitrovit-:Culil:, Zora RosandiC, Luci j,a Filipi'l:, Zorka Borozan, Dobrila Urlil:, 'Slavica KukoC-KuljiS, Ana ·Culil:, Telica DokiC, Nevenka RuZiC, Kata SiriUevil:, Paul~ Zon, Frank~ Dajak j druge. . 8 Koncem· 19·41. i ;poCetkom 1942. ;poCinju s.e u pojedinim selima KorCule formirati or.ganizacije AFZ. Do polovice 1942. formirani .su od:bori AFZ u nekoliko mj,esta atoka Kod:ule. U odboru AFZ Vela Luk·e bile S'U -odbarrnice: Jakica MiroSeviC, Fra~ na i Mila Dragojevil:; u Blat~ - Ja.kica M'ilat, UrSa FranuloviC, Anka AndriC, Neda Milat, Do'brila SeparoviC, Luca PetroviC i Vinka Milat; u Smokvici - Ivka FranuliJviC, Marija TomaSiC, Pera KomruniC; u Ca·ri - Dinka TomiC, Nada Tomil: i Dinka .Padre; u ·Zmovu - LjuJbica JeriCevi.C, Agata CuraC, Ljuba Skokandi,C, Kata BrCi.C Albelova i Kata BrCiC Dinkova; u RaCiSl:u . - Ana MatiC, Cvijeta MatiC i Vinka RaSa. Ove sve drugarice ista·kle su se u prenoSenju oruZja, saku'Pljanju 'hrane i ostalog ma~ terijala za paTtizane i kao kuriri. Na leurs, koji j·e u studenom 1!)4'2. odrZan u Podgori, iSlo je ~et :Zena iz kotara KorCule, i to: Ana Mat it, J akica Mi:roSeviC, Vinka RaSe, Cvijeta MatiC -i Jakica Milat, koj·e su kasnije postale, najbolje aktivistkinje u organizaciji AF2 kotara. Mljekarice iz Rupotina Dokument 106 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH SOLIN OD 6. LISTOPADA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH SPLIT 0 RADU zENA1 ... c) Antifasisticki front zeha2 . Bolna strana naseg pokreta j e bas AFz, koji se je jedi:no neloS·e plasirao u 1SoUns-kom haZenil, ali ni tu kao Sto hi mogao, duk u ·ostalim rajonima izim Trogira niti ne postoji, Glavni razlog tome je Sto partijska organizacija nije dovoljno shvatila ulogu zena u NOB i na" soj Partiji i sto je ad vajkada bagatelisala Zene, a i radi tog Sto imamo vrlo malo ka. dra, l<oji bi bio prikladan za rad medu Z.enama. Sada pak odlaskom Zena na kurs AFz ce se tom doskodti, i pomoc, koju je PK ukazao s tim sto je u Mosec poslao j·edan dio polit radnika misli se da ce i AFz poC.i onim putem, kojim treba, te ispuniti one zadatke, koje se postavljaju pred zene u NOB. Za izvjesno- vrijeme se u Zagori moZe 1 Dokument se nalazi u arhivu OK 'SKH. U studenom 1942. g. odr.Z.an je u Podgori kurs AF2. Na kursu je prisustvovalo 18- Zena. To je bio prvi politi.Cki kurs, koji je organiza.cija AFZ ti Dal2 !52 ocekivati jace ·okupljanje 'zena u AFz i'Z razIoga Sto je tu ~ena mnogo politiCki zaostala a i ina.Ce. Po dosadasnjim postignutim rezultatima vidi se da ipak kod Zena ima razumijevanja za AFZ tamo gdje im se je pristupiJ.o, i da te Zene u radu pak i najteZem i odgovorniJem su se pokazaie iznad svakog oCekivanj a, te hvaleCi tom i takovom njihovom radu i drZanju naSa horba mnogn dobiva, jer da · nije Zena u radu, isti bi straSno· zaostao, ba~ tamo, gdje je sada najbolji (S<>Iin). 3 Takoder je iz naseg kotara otisao lijepi broj Zena u partizane, a svaki ih .se dan sve .vi;§e prijavljuj-e, pak i s tog gledista im moram,o posvetitL punu pa:Znju. madji o-drZala za politiCko uzdizanje Zena - rukovo-di1aca AFZ. Kurs je vodila Neda Ma<roviC-StefanovioC Ranka. SliOni kunevi odrZali ru se kasnije ~ na inicijativu i ,pod rukov.odstvom ObL odbora AF:Z: za Dalmadju. Dva kursa odi'Zana su u Livnu u siieOnju 1943. {predava-Ci sou hili Eli Finci i MiloS Zanko). U travnju-sv~bnju odrZana su dv.a kur.sa na Biokovu, jedan na Hvani, a jedan na Kod:uli. U svibnju-lipnju isbe godine odr.Zana su dva kur·sa na Mosoru, a. u -srp-nju dva· na BrStanovu. Na svakom kursu bilo j-e prosjeCno oko 40 Zena. Kurseve su vodile: Mariia NoVak, Milka LasiC, BlaZenka Mimica i Juga ·Kesil:. 3 JoS za vrijeme 'bivSe .Jugoslavije radnki industrije: cementa u Solinu hili su Cvrsto povezani s partijskom organizacijom u Splitu i -sudjdovali zajedni.Cki u svim akcijama. Kako j'e Solin gotovo jedina veza Splita sa zaledem, to S'lJ. Talijani, p'I'igodom okupacije Dalmacije, odmah postavili u Solinn talijanski garnizon, da odreZu Split od unutraSnjosti i zaStite rad induskije cementa, koju su iskoriStavali u svoje .svrhe. Nakon 1prvih akcija u Splitu 1941., okupator je Split opasao bo-dljikavom Zicorn: i okruZio jakim bunkerima. a izlaz prema Solinu bio · _ie st:rogo• kontroliran., No us,prkos tome Split ni ie bio 111i j·edan dan u toku NOB bez veze s pozadinom. U - kolovozru 1941. .g. formiran Je pfvi partizanS:ki odred u ·solinu. Kako ,ge Odred nije mogao odmah probiti do svo.g odrediSta, nego se morao za·dtiaii na Koz_jaku, nawd toga kraja pru~ Zao mu je. ~kloni~t.e i hrinuo se za opsk<rbu. U tome su se naroCito isticale Zene. Od mjeseca svibnja 1942., naroCito poslije odlaska proleterskih brigada u Zap. Bosnu i nakon o;sJobodenja Livna, -uloga Salina u odrZavanju veza .sa Splitom po.prima na.:. roCito znaCen j·e. U to .se vrii·eme naime iz Splita i sa atoka prebacuju mase dobrovoljaca u partizane, a to se vrSilo jedino preko Salina. P.relbacivanje. ma,terijala iz Splita preko Salina vrSile -su uglaVnom Zene. Zene Salina i o'kolnih sela p-renosile -su na ledima, u grupama od 50 do 100 Z·ena, .gotovo svake .noCi, preko 'Kozjaka, uz n~p-rijateljske stra~e i bunkere, hranu, municiju, oruZj-e i sav ostali materijal· parti-zanima. ·Zene Solina su nadalje oddavale redovitu vezu izmedu Splita i partizanskih odreda, prenooile poStu, sakrlvale ranjenike i uCestvovale u hrojnim diveq:antSkim akcijama, koj.e su se vr'Sile na tom podruCju. U tom mdu 1JlaroCito mt se isticale: Palmina GrubiSiC-Poljak, Anka BuCan, Tasja KuzmaniC-FraniCevil:, Desa Gru.bi-C, Ivanka GrubiSiC, Milka Zi:Zil:, Roza KatiC, Milka Gru'biSiC, Karmel-a UvodiC, Ma-rija 2iZiC, Mari ja MiliSiC, Anda P.eriC, Mil•eva BenzOo, Marica CikatiC, Matija Cerina, Fr.ana GaSpi{:, Dinka Jankov, Ma-rija MihanoviC, Luce MikeliC-ParaC, Vinka Jankov, Kosovka JukiC-NinCeviC, Anka Zvjezdana NinCeviC, B"il jana DraSkoviC, Vinka Kuzmani-l:-KleSnik, Ina/Puljas, Boja Bosiljka_ NinCeviC. i Ana Rudan. - Dokument 107 0 IZBORIMA ZA NARODNOOSLOBODILACKE ODBORE U LICI Clanak iz >>Zene u bor.biu, glasila AFZ z.a Liku, br. Predstojeci j,bori za Narodnooslobodilacke adhore1 predstavljaju veoma vazan po" litiCki dagadaj u Zivotu naSeg naroda i narodno·oslobodilacke borbe. Zato su ani i pobudili taka veliko- zanimanje u nasoj partizansk·oj i dobrovoljaCkoj v·ojsci, ~enama, omladini i naro-du uopCe. I nema sumnje da duboki znaCaj o·vih izbora i IeZi upravo u tome da putem pravih i istin~kih narodnih p:r:edstavnika kao organa nove vlasti juS jaCe uCvrste i razviju narodnu viast, kako bi ona mogla nesmetano, i pravilnn r}eSavati svoje zadatke. Nadalje oni ima,dw zadatak, da odstrane nedostatke u radu Narodnooslobodilackih odbora kao i to, da ih prociste i ·uklone sve one reakcionarno nastrojene elemente, koji 1se uviaCe u Narodno oslobodilacke <>di>ore, da koce njihov rad i koji smatraju, da su to joS uvij.ek one ustanove, kr01z koj-e se moZe izigravati narod kao u vrijeme stare nenarodne viasti. U z to izbori za N arod·nooslohodilacke odbore zna:Ce pravu prekretnicu u gledanju na narO'd kao. cjelinu, prekretnicu u p·ogiedu nje-govih prava na glasanje. Izbo·rni zakoni u naSoj proSiosti, koje su izdavali razni pr.q.tunarodni i protudemokratski re.Zimi, branili su ogromnom dijelu naSe.ga naroda da uzme ucesca u izborima, oduzimajuC.i mu na taj naC:.in ono najsvetije pravo, da svojim 7~8. listopad-studeni 1942. glasom odluCuje u rj-e:Savanju naiodnih i dr.Zavnih posl9va. Na raniJe izbore nijesu imali pristupa ni v·elik dio •omladine, ni Zene, ni vojska. Pisalo se i propovijedalo na sva usta da politika nij.e za Zene, za ·dake, e;a voj sku. U tom o·nemoguCavanju veC.ine naSega naroda, da kaZe svoju rije·C na izborima. oCituje se .sav reakcionarni i protivnarodni karakter stare vlasti, ali i ·strah od naroda, strah od ujedinjenih glasova narodnih masa, jer su bivSa vlast i razne· protunarodne vladajuCe poli"':' tiCke stranke bile sviJe-sne Cinj.enice, da je narod Ustom protiv njih, pa su svima sredstvima spreCavaii narodu jedinu n:t.a.guCnost, da kroz i•zbo~e manife.stiraju svoja demokratska i slohodarska rasp·oloZenja i shvatanja, da u izbornoj horbi bira sam nesebiCne pre.astavnike, koji Ce se istinski zalagati za- ostvarenje njegovih najosnovnijih poliU.Ckih i ekonomskih zahtjeva i potreba. Eto, tako su razne reakcionarne klike, stranke i vlad·e gledale na veCinu naSega naroda. "Tako su gledale na Zenu, koju su IiSili sviju prava, i trwdili se da u s-amOm zametku uguSe svaki njen razvoj i napredak. NaroCito je radna Zena po raCu-nu stare vlasti morala da i dalje ostane ono, Sto je bila kroz sto1jeCa: rohinja kuC.e i mu.Skarca, -crude tlaCenj a, Zrtva neprosvj.eCenosti tame, !53 �I 1. f to zato j.er bi biv,Sa protunarod-na vlast u probudenoj, DsvijeStenoj Zeni dobila samo j.ednog protivnika viSe, iskrenog i odu.Sevlj.enng borca za narodna prava i za bolji Zivot i dostojniji pDloZaj Zene u dru.Stvu. Medutim, prva puska narodnooslobodi1acke borbe ispaljena na akupatora, krvavog tiranina naSe zeinlje i na njegove· sluge, sriaZno je ~odj8knula medu Zenama i omladinom. Ugled stare protunarodne vlasti i viade, koja j.e kukavicki pobjegla, naglo su propadali u naro-du, a sa Zena i omladine- kao da j-e pala teSka i nepodnosiva mora. Oni su osjetili, u poZaru parti-zanskog rata, koji se kod na,s sve jaCe razbuktavao, i u kame Zena , i omladina v~Se _ mnoge veoma vaZne posl~Ove uCestvujuCi u masama, da staro doba pr-o·lazi, nestaje, i,SCezava, a dolazi novo, nastaj e nova demokratska v.last izra:Zena u N arodnooslobodilaCkim odbo-rima, rodena u do-m::ovinskom ratu, ponikla iz narodnoo-slob-odilacke borbe. Ali u Namdnooslobodilackim odborima do-laze katkada do utjecaja reakcionarni, CetniCki -el,ementi, kojima nij-e· le.Zala na s-rcu s-tvar narodnooslobodilaCke bo-rbe i narodnih · interesa, i koji su uporno, svima sredstvima, sp:reCavali u1azak ze:~na u dotiCne odbore. J as no j·e -da talmvi elementi nij.esu htjeli ni da Cuju, da Zena ima j e-dnaka prava kao i muSkarac, da njezin te-ret nije niSta lakSi od ter.eta muSkarC.eva u narodno-oslobodilaCkoj borbi, pa prema tome da ona m{)Z-e uzimati udjela i odluCivati u javnom i politiCkom Zivotu, u pitanjima sudbine. Ovi ostaci starih pogleda na Zene, da za nju nije poiitika, javni i druStveni iivot, neg-a ku.Ca i djeca, pranje i krpanj.e, pokornost i sni:Shodljivo-st prema muZu, po.gledi, koji se joB uvij-ek dugo otimaju smrti i koji se Cesto ispoljavaju prema Zeni i ometaju je u njezinu radu, Pobunili su Z.enu u temeljima i ona j.e ustala u Zilavu i nemHosrdnu borbu protiv sviju svojih protivnika ... Tako je jedna predstaVnica ~ena sazvala zbor u selu T. Na zbor su doSli i muSkarci. Nakon zavr.senog zbora jedan clan NOO zatraZio je, da se Zene udalje sa ·obrazlo:Zenjem da NOO ima oddati sjednicu. Predstavnica Zena se oprla tome CudoviSnom zahtjevu dokazujuCi, da je prisustvo Zena jednako ne--· opho-dno i va:Zno ka•o i Prisustvo muSkaraca i Clano:Va Odbora, Sta viSe, da Zene moraju aktivno ui\estvovati u radu NOO kao i muSkarci, da se danas radi o njihovu Zivotu ka'O i ·o Zivotu mu.Skarca, i -da im je sudbina z.ajedni-Cka. Ali uzalud: spor se j·e" zavrSio tak(l, da su Zene morale napustiti dvoranu. Ali Zena nije sustala. Oria je joS. jaCe, JOS upornije nastavila borbu protiv ovakovih pojava, jer zna, da je u pravu i da joj !54 je to pravo ne maZe nitko ·oteti. Ona u zajednici s omladinom lomi spone i pregrade, razbija oblike .starih prezivjelih drustvenih stanja, ide naprljed ka svDm uzviSenom cilju, korak po korak, ali ide, rusi protunarodne elemente, po·stepeno· pobjeduje i ulazi u Narodno Os.Jobodilacke Odbo·re. Zena i -amladina uzimaju ann Sto im pripada i Sto -su izvojevali bo·rbom kroz narpdnoo-slobodilaCku borbu, u kojoj postaju sve znaCajniji Cinilac: prav-o· sudje-1-ovanja i odluCivanja u novoj nar-Odnoj demokratskoj vlasti, koja briBe i mora da briSe sve postoje6e -razlike i nejednakosti izme·du Zena i muSkaraca izj.e-dnaCujuCi ih u 2ahtjevima pravima javno-ga i pOlitiCkoga Zivota. I o ovoj borbi kao i o pobjedi Zena jasno i Zivo svj.edoCi dDgadaj Sto s·e je odigrao u selu V. u kotaru Korenica. Jedan Clan N.arodno OsJ.obodilackog Odbora bijesno je i nepopustljiv-o ustajao- protiv zahtjeva Zena, da udu u Od-bor. Sta viSe, on se je trudi'O, da za ·svoj reakcionarnt i mraCnj'&Cki sta:v pri.dobije- i druge Clanove. Medu-tim Zene su dvnij eJ.e odluku, da to•ga clana izjure iz Odbo-ra i zap-oCela se borba, koja je u potpunosti Opravdala uloZeni napor. Kada ·su ga dvije drugarice susre-1-e ne:gdje na 'putu i u:pitale ga sta je to bil<> s njime, on je odgovorin, da su ga Zene p·o-bij-e·dile i da nije viSe Clan Narodno Oslobodilackog Odbora. Jasno je da ta pobjeda · ima kudikamo dublji smisao. To vr1o do·bro znaju i -svi zakleti duSmani narodnooslobo.dilaCke borbe, svi mraCni prn-:tivnici p·okreta Z·e-na, krvoZedni okupatori i njihove usta.S'ko-CetniCke sluge. Ne smijemo zaboraviti, da se CetniCki raspolo.Zena lica najog·orCenije suprotstavljaju primanju i ulazenju zena u Narodno Oslobodilacke Odbore, njihovu sudjelovanju i odluCivanju u narodnoj vlasti. A kada 'Znamo da izbjegliCka jugo.slavenska vlada u Lond•onw predstavlja krunu i vrhunac najprljavije i najsramotnije izdaje naSe zemlje i na.Sih naroda, anda nas ova ·okolnost ne smije ni najmanje i1znenaditi i za-Cuditi. J-er izbjegli,Cka vlada, sva p·odla i crna o=d izdaje i zloCina, petlja i muti na .sve strane, i njezina podrSka ,oku"patora i njezino rukovodenje sa CetniCkim organizacijama u naSoj zemlji nesumnjiva je i jasna kao dan. U snagu dokaza i Cinj·e-nica o izdaji ~ove vlade i CetniCkih pasa, u snagu dokaza i Cinjenica, koju s-vakodnevno pruZa stvarnost narodnoo·slohodilaCke borbe, niko vi,Se ne -sumnja, jer j-e ·ona takoder jasna kao dan. cetnici obavjestavaju izdajni-Cku vla.du o stanju i ·prilikama u zemlji, a ona njima dostavlja uputstva i direktive za vrSenje zlodjela zaje-dno sa bkupato.:r:om i ustaSama ·nad· naSim narodim.a, protiv narodnooslobodilacke borbe. Od gospodara do sluge, od vlade d·o cetnika, postoje namj.ere i raCuni za povraCanje na staro stanje .•Sve je to jasno kao- sunce, kiw dan. Eto zaSto se CetniCki ·elernenti uvl&Ce.- u Narodno Oslobodilacke Odbore, eto zasto se bore protiv ulaska Zena u ove odbo,re. Oni se boje njihova p-o-kreta i nj-egove nabujale snag-e, bez kojih se ne bi mogla zamisliti naSa narodnoo~slohodilaCka bo-rba. Oni jasno vide u pOkretu Zena jedn-og borca viSe protiV sebe·, znaCajno·g i fanatiCnog borca za podizanje Zena na viSi stepen za njeno- potpuna. preobraZenj-e i za prave-dnu stvar naSih naroda. Zato su i predstojeCi izbo-ri •za Nar-odno Oslobodilacke Odbore taka vazan politicki dogadaj u historiji Zen~, omladine-, v-ojske, narodnoo-slobodilaCke bo,rhe i naro-da uop6e·. Posebno, njihov karakter zadojen najdemokratskijim duhom, izazvao je medu Zenama buru rado·sti i oduS-evljenja, jer One prvi pu-ta nakon stolj.eC·a poniZenj a i Ii-EiPrav-de dobivaju zas-luZeno pravo-, da ne sam·o biraju nego takoder pravo i da budu birane. Na o·sl6bo-d-en-oj teritoriji, beZ zlokobnog terora stare vlasti, be·z policajaca i Zandara, b-ez nametanja i podmiCivanja, Zene, o-mladilla, v-ojska, jednom rijeCju ci~o narod, ima prilike, da ,sam bira svoje predstavnike i stvara sv-oju izvr.Snu i zak-onodavnu- vlast novu narodnu i demokratsku vlast, nad k~ jom on -ima pravo nadz-ora i koju maZe u svako do·ba smijeniti, ako n.e _radi kako- treba i mora da radi. N adalj.e, dan izbora 1znaCi prekretnicu u Zivotu Zene i naSeg naroda, znaCi politiCku Skolu i pruia j~oj moguCnost da se razvija i os·poso-bljava da maZe i &am·a da upravlja sama ~sobom. I .zato mi Ze-ne m,oramo i sada pokazati, da srno dostojne- toga povjerenja. Mi mo·ramo da mobiliSemo sve naS.e snage, da aktiviziramo i obuhvatimo sve -srpske i hrvatske Zene i tako kroz izbore stvaramo- borbeno jedinstvo 8-'l'pskog i hrvatskog _naroda. VrSimo · dalje sv-estrane pripreme, da bi uspjeh ovih izbora bio .st~o veCi i snaZniji, i da hi putem njiJ:l obrazovali joS bo-lju·, joS CvrSCu_ narodnu Vlast. ·Jediuo na taj naCin mi Cem.o se' oduZiti naSem nar-odu i narodno-osloho:dilaCkoj borbi. 1 U ru_inu 1942. izdao je V. S. naTcdhu o izborima za NOO i o reo-rgani.zaciji pozadins.kih vojnih vlasti, a :3'0. IX. 1'942. uputio je ·GL Stab Hrvatske raspi's 'U istom smislu Sta·bovima svih operativnih zona Hrvatske. · Dokumelit 108 IZ IZVJEsTAJA POVjERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 21. X. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz' ... III. AFZ. Da bi se rad na formiranju AOZ Sto- viSe u!brzao i oja-Cao, Povje-renstvo j-e formiralo komi s i j u AFZ za .Slavoniju i Srijem2 sa zadaCorn, da ova komisija preu-zme na sebe organizaciju AOZ u selima, mje-stima i grad,ovima i da uopCe pojaCa rad na pridobivanju Zena za aktivan rad u narodnooslobodilackoj borbi. U ko·misiju ulaze p-et drugarica, koje su dobile u.pute za rad. Za njih s·e .sprema m:a1 Dokument se nalazi u arhivu CK -SKH. U listopadu 1942. ,g. formiralo j'e Povjerenstvo CK KPH za Slavoniju i Srijem komislju za rad sa Zenama, u koju su tada uSle samo Iva-Maja 2 terijal, koji Ce one dijeliti po selima . .Sarno je tog mate·rijala vrlo malo. Mi vas zato mDlimo da nam po moguCno·sti Sto prije po.Salje-te -sav raspolo.Zivi materijal, koji bi mogli pr-edati toj Yo·misiji. U prvom redu molimo ·vas, da nam poSaljete po dva primjerka lista »Zena u borbi«, jer mi do sada nism·o niti jedan primjerak toga lista umno:Zili, poSto ga nismo primili, osim broja Cetvrtog. Jankes-Komar i Slavica Sambo-liCek, kuCna pomoCnica iz Zagreba. Bilo je predvideno, da u komisiju ude pet Zena, ali u tom pe:riodu to nije bilo· ostvareno. 155 �Dokument 10~ 0 ANALFABETSKIM TEcAJEVIMA U LICI Clanak iz HZene ii borlJi«, glasila AFZ :za Liku, hr. 7-8, lista,pad 1942. PRVI DAN sK!OLE U ucionlci Je z1vo. Ozbiljna stai-a i mlada lica u rupcima i bez njih. Svi napeto iSC-e~ kuju kako ce biti prvi dan u sl<oali. Pokazujem prva slova . .Sve se glave sagibaju. Pisaljke skripe. Upada mi u oci jedna starija drugarica. Odmakla je. plocicu '(lodalje od S·ebe i pise. Primaknem se bWi;e, Slova i u poredana su na njenoj ploCiCi. »Da li dobra -piSem dn:igarice? « Stu pam s njom u razgovor. »CiJeli Ziv,ot sam Zelila da nauCim -Citati Lpisati«,c kaZe ona. »P'rvi puta sam se 'Ifuto pokajala .sto .sam slijepa kod ociju, .. kad sam jednom isla u Gospic. Dosia sam do jednog raskr.SCa, na kojem je bilo napisano,~koji put vodi u GospiC. Tamo sam stajala vi·Se 'Od 2 sata, dok nije naiSao jedan Covjek, koji mi je proCitao i kaa;ao kojim putein treba da krenem. Otada imam zivu Zelju da nauCim _Citati i pLsati.« Sva .liea su zadovoljna p-rvim poCetkom. »Pa nije to takl{) teSko·«, govore d·ru:garice. RaCunaju za koUko Ce dana nau-Citi. .Cas je svr:Sen. .Sve odlaze kuCi. »V·eC znamo dva slova«, -o-dzvanjaju njihovi V'e&eli g]aS·OVi h<>dnilmm . 1. M.arija Potkonjak uCiteljka iz Divos.ela. Vel:. 1941. a naro.Cito 1942. g. broj analfabetskih teCajeva je mnogo porastao. U .gotovo svakom oslobod:enom sdu _odrZa'Vao se po jedan ili viSe teCajeva za, nepismene. OdrZavale su ih uCiteljice iii pism·enije omladinloe, k.oje su zavrSile po koji -razr·ed gimnazije. 2ene sU vrlo udo .posJeCivale te teCajeve, iako je bilo i onih, koji su ih ismijavali zbog toga. da Iegne.S, a naj.stra-Snije su bile no:Ci i na Prijekom. Molim Te javi mi da li su to nakon sv·ega toga odvezli lepo na Prijeki, sve .stvari Sto si mi u lko:feru sla1a ili si joS gdje sam l<oonacno odahnula. Sve sam izdr- drwge dobila j.er to nije s'l'e .sto je bilo u zala i vj-eruj nisam plakala - ali kada sam njemu. Bila bi sretna da mogu ja d·obiti od dobi'la na Savsku atvari, rasplakala sam se Vas iii od koga drugog ovakovo pismo - ali ko deriste. · ja sam ves.eJa ako dobijem i · onaj najmanji pa;piriC. Dana\S m.i je rekao straZa•r da vlada silan interes iZa moju raspravu, maZeS si m·isliti A s_a!da primite svi po redu ,pu:su u duhu _i sama. ta oni me ·opt:U·Zuju da sam primaJJ.a. i srdacne· pozdra'l'e od· Vase stefice. vojnicke planove za partiju i svakakove, maZeS si mis1iti kako oo me peluli i lk:uhali, saT<>sko mi je llto ne mogu posjetit grob mo da im t-o priznam ali .sam S·retna da sam na.sih dra:gih - ali g.am moirna jer .znam da sv;e izdrZ.ala, i za to n-e mogu da me optuiZe 6ete to uCiniti Vi koji moZ.ete. 1 2 Original pisma nalazi se u a.rhivi GK SKH. Stefica SantiC- MatijaSiC .Sanda uhapSena je 25. IX. 1942. g. u stanu na PantovCaku 65, upravo kad je na pisa.6em stroju prepiSivala Historiju SKP(b). Na policiji su je muCili. PoSta je osudeona po Prijekom ·sudu na smrt, a zatim pomilovana, poslana je na :robiju u PoZegu, odakle je pobjegla i doSla u partizaue u Slavoniju. Dokument 111 Marija.1 . PISMO KOTARSKOG KOMITETA KPH SUsAK OD 3L LISTOPADA 1942. MJESNOM - . ODBORU AFz 0 SASTANKU INICIJATIVNOG ODBORA AFz' 31. X. 1942. KK SUSAK fuugarskom mjesnom l<<>mitetu AF~ Dokument 110 Susak PISMO i!TEFICE MNTIC-MATIJAslc OD 30. LISTOPADA 1942. IZ ZATVORA PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU' Savskoj biJo je osohito Jij.epo. Koliko mogu', opisat Cu Vrun ali nemojte misliti da sam Vam s.ve i toCno napisala. Istu veCer su me uhapsili, tukli me do nesvesti sa bikovaCom. To je specijalno pleteni korbaC .sa Zicorn ovit; tuku poCamSi od stopala do kriZa, po le•dima manje, po trbuhu ne. Odvulk'li me u samicu, p-o -da•nu d·oSao lijeCnik sa obJ.ogima, a na ve-C·er, opet nanov~o saslUiSanj.e i opet batine, tuk.li me pe•t dana, padala sam po hodnicima u ·nesvest. po Ce.liji, p-o sobama·. ali njih to nij.e ni mtalo smetalo-, lij.eCnik mi davao inj·ekcije- zbo:g srca, jer mi peti dan srce· viS·e nij.e radilo. Peti dan mi d~o.nije!Ji spravu za va-denje noikata, ali to vi-Se nis·am mogla .da izdrZim - lice mi je bilo crno . . . U ji.LtrO p-oslij e/ 6 sati usta•nemo, sa kao lonac, Celava ,sam, j.er su me vukli i j.e:dnim ·m-a'lim lonCiCem Vade se pere.S· - u bacali na pod - ne mo-gu Vam dalje D tome 8-9 sati u jutro i!etnja u krugu. uz mrtvu .go;yorit, jer m•e oorujava. Bila sam 7 dana tiSinu, j-e·r se ne smdje ·govoriti, i jedna po bez truna hrrune, j~r nisam mogla osim v9de jed·na hodas kao da ides za svojim vlrustitim niSta uzimati. DrZaU me u ·samjci 17 dana sp~ovadom. Ali je ipak jedan s,at svje.zeg na trgu N., a -onda u po1l 2 s·ata u noCi odveli zraka u dvoriStu policije. Ali ·OVO j;e ~a men-e u Savsku - tamo su me bBJcili u .ogromnu prava blagodat i ,sada, kada Tvojom dobrasobu bez gunja bez igde ii\ega osim woli pod tom dobijem jesti, idem i ja- u setnju~ i .sve - mazes si zamts1iti o:nalw sva nte·Cella- i S·to j.e tu me niSta viSe ne smeta - j er mi daju sada mira. Ali zata na trgu N. i u po1umrtva · a nema8 ni nasto da &jed'!1es ni Dragi moji svi! Slucajna prilika s,e <J.esila da mogu pos1ati ovo pism-o ·i zahvaljujuCi novcu koj·eg sam dab1la od Tebe mogla sam kupiti papira. Ne znam zapravo gdje da pocnem. Pocet cu ad kraja. Uhapsili me u jed. noj kuCi na PantovCaku2 navodno slijedili me - ali ja u to sumnjam. ali poSto za sada ne znam, ne mogu da govorim. Na-Sli me na djelu i zbo:g toga je maja stvar vrlo teSka i kornplicirana. Ne mo:Zete si to- zamisliti, ~&ta S'B' sve deSaval·o samn·om. Ubi'li -su du.Su u meni, i da mo-gu sve bi pis'aJa t<> bi j-ednom dobra doslo. Ali na zalost sununjam da: Cu to kada moCi naCiniti,- ali mo•gu, hnCu z.a rSigurno. !56 Dne '7. XI. odrzat ce se u nasem punktu sastanak Inieijativnog odbora AF~ 2 , pa vas molimo da nam do 4. XI. posa!j,ete iscrpan izvj.estaj o stanju u vasem MK AFZ3 , sa brojem Clanica po grupama i rej-onima; kako je podUeljen rad i teren, te kolilko s kojim terenom _gravitirate. Da li se u.spje-lo prodrijeti me-du tv-orniCke radnice, i koliko s·e tu uspjelo. Sodjalni sastav Clanica po·_ .grupama, kao i nacionalni sastav. Kakovo je• stanje organizadje, (da li je jaka, osj.eCa li s-e njen rad i dj.elovanje); o.sjeCa li s·e odbor kao rukov{)d.stvo; kako su se P'Ojedi-ne Clanice snaSle i pokazal·e· u radu; kakove su- moguCnos.ti borbe Ze-na'! Ima li Zena, koje Ce se moCi aktiv1zirati za rad u AFZ? Ima li Zena u NOO? Postoji li v,eza sa Skojem i S. M. G.? Broj clanica u odborima? Kolil<oo se saku-pi N. P. i sav rad aka N. P. Na tom Ce •Se' sastauku rijeSiti i priprem3.nj.e naSeg Zenskog lista, kojeg C-erilo nazvati >>Primorka:<<. Zbog toga bi bilo vrlo potrebno da nam sa izvjestaj.em posaljete i doC pise vaSih Clanica, koje ste do sada vje·rojatno veC salkupi.Ji. O.sim toga potrebno nam je znati, koje· ste Clanke i prikaoze do sada umna.Zali i u kolikom broju, pa St-o imate pripremljeno za unina.Zanje. Kako stoji vaSa tehnika? Or,ganizirajte agitaciju i propagandu u duhu ·godi~njice Oktobarske revolucije i sabirne akcij.e za partizane. Potanje upute o samoj proslavi objetnice dobit 6ete preko MK 1\;(}m. part. Drugarski pozdrav! Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Ilija4 1 Dokument se nalazi u a·rhivu OK SKH. Inici"iativni od'bor AFZ za Hrvatsko Primorje fonniran je u prosincu 1942. SaCinjavale su ga RuZica TourkoviC, Dina ZlatiC, Mira ·Se_gota, Milka MileniC, Nada Brn.Ci-C, Nada AntoniC i Nada T.onkoviC. 3 VeC pri.ie rata Zene SuSaka uCestvuju u Na.pi'ednom .pokretu.- IstiCu se svojim radom: Vlatka 2 Babi'C, Mira Se,gota, Vika CindriC, D<\u.ica, MajstoroviC Bela, Ljubica SepiC, 'Zora MatijeVi.C, Nevenka MaliC, Danica Svalba, JoZa Ru.ZiC, Ljubica PoliC NaSa, _MiTa Ban Radruna i mnoge. drui{e. 1941. g. Partija· o-rganizin na Su~aJm vi~e grupa Zen-a, koje na razne miCine pomaZu NOP: pletu -i 157 �Siv<:i:U za ?arti~ane, .prenose materijal, Stampu i oruz.Je, _odrzavaJu kmmske veze i t. d. Obu·hvaCa se radom sv~ viSi krug Zena i rad daj·e sve ve6e re~ zultate. ~reko partijskih i vanp.aitijskih organizacija, a o-S~ltO f.reko. ovdbora Na-rodne pomoti bio je obu- . hvacen ·c1tav .Susak u NOP. Radom se istiCu naroCito kuCe Blanke SiloviC, Vlatke BabiC, Nevenke MaliC Zore Matij-eviC, Ljubice SepiC, Vike Gindri·C, Mir~ CindriC, Dr.a;gice Matrljan, Fanike FraneliC, Branke Tomac, sestara Segota, Jo.Ze RuZiC, Slave i Jelke MoZina, TonCke Vi.gnjeviC, lvanke ButkoviC i dr. Aktivno rade: Slava Viera KriSkoviC,. Ljuhica PoliC NaSa, Paulina :SveSko, 70-_god. Josipa Bogatec teta Pepa, Danica Horvatin, Marija RaheliC teta Mirna, omladinke Nada LukeZ, Melanka Matrljan, Ljubomira Rodica~ Neda, Tatjana LuciC i mnoge · · druge. . Prvi Gradski odbor AF.Z za SuS<!!k hsto.padu 1941. g. SaCinjavale -su ga Vlatka BabiC, Danica MajstoroviC Vignj·evi·C i Jelka MoZina. Ubrz·o su i odrbori za . Trsat, PodveZicu, SuSa.k Vrata, Krime ju i t. d. fonniran j-e u Mira Se.gota, Bela, TonCka hili fonni!l'ani grad, Banska PoCetkom 1942. g. odrZavaju se ·dva seminaTa za Zene rukovodioce AFZ. Prvi od tih kurseva o·drZ.ava Mira Sego·ta, a dru.gi Veda Zag-orac. Vlatka BabiC Ljeti 1942. g. fo·rmiran ie dr~gi odbo.r AF.Z na SuSaku, a saCinjavali su .ga: Mira S·egota, Dinka ValiC, Danica Sv.alha i Mi-ra Hercigonja. 4 Vlatka BabiC. Dokument 112 C.e zavrSiti rat i mnogo govo-re o dru:goj fronti, pa veC i napadaju Englesku, da bi htjela izigrati 'Sovjetsku Uniju. Ali sa nastoji da se sprovede linija partije u Zivot, j ~r uglavnom Zene u. KastavStini .su raspo}oZene simpatizerski prema na.Soj Komunistickoj Partiji i Sovjetskom Savezu. 4. NaroCita potreba se osjeCa jednog Z-enskog Usta, · koji bi imao mnogo politickog uspjeha. K&d se je medu zanama dalo citati samo jedan komad »Zsna u borbi«, imalo je to vidnog uspjeha, jer ,gu bile Ze·ne oduSevlj-ene, kad su vidjele Zenski list. 5. Akcije se nisu izvr,Savai.e, samo ·poj-edine drugaric-e su pomagale u pisanju pa-' raJa i rusenje telefonskih stupova. Tu se bas opaZa kako Siroki ·slojevi Zena ne shvaCaju naSu revolucionarnu borbu, jer osuduju terenske akcije. Odu;Se;yljene su naSom bo-r~ born i uvjerene U pobjedu,, Ali Sarno kad 8·8 ta borba ne- o-digrava u nji:hov-oj blizini, tu je naravno pomanjkanje politiCk·o. InaCe z.e~ ne na naS-em terenu mno·go- sudjeluju u narodnooslohodilaCkom pokretu, pripremaju i sakupljaju robu i hranu, nabavljaju razne stvari za parti-zane, naroCito Zen-ska omladina, koja je i donekle bo·rbena. Jo·S se nije IZVJE!JTAJ KOTARSKOG ODBORA AFz ZA KASTAV OD 3. STUDENOG ·1942., Milica ]adraniC uspjelo organizaciono povezati <SV·e Zene, ostalo j e jos nekoliko izvan rada po}edinih odbora, a~i Ce s.e i to poduzeti, jer po-stoje uvjeti. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA HRV. PRIMORJE 0 RADU AFz" Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Uz drugarski rpozdrav Milka2 K<YTARSKI ODBOR AFZ ZA KASTAV 1 Dru·garskom Dokument se nal.azi u arhivu CK S'KH. U kolovozu 1942. fOrmiran _je Kotarski odlbor _ AFZ za K~stav. U odbor su u.Sle drugaTice: Milka MileniC iz Zameta, Sava MatetiC Rezika, Slavica Kukani.C iz Jardasi, Neda rGiibac i.z SrdoCi, Sofija Frlan iz Dol.ciCi, Milka Cetina iz Javdasi, Sava Jugo iz MladeniCi, Nada SlaviC iz Rube.Si, Marija PilepiC iz MariniCi. IOsim g:rupa Zena po- ,zaseocima, formirano j-e 6 ·rajonskih odbora sa 32 odbornice. Sa.stanci kotanskog i rajonskih odbora odrZavaju se Poli.tiCkom izdizanju redovito svakih osam dana. Zena posveCivala se velika painja. OdrZavali su se kraCi kui:--Sevi (3-4 dana) za odbornice, na kojima se proradivao- razni materijal, kako hi. se odhornice osposo'bljavale za .politiCki rad -sa Zenama. Od .prvih dana NOP isti·Cu -se svojim po-:htvovnim ·radom: 'Fanica MiliC, Mili.ca JadraniC, starica Mirna Sro·k, Mena LuCiC i£.enaSeva, Mari ia LuCiC .Turetova, Mariia-BenaS KliCeva, Milka LuCiC-Valjankini,' Marij.a Jardas-TTdo-veriCeva, Fana i Slava LuCiC, Milka JeluSiC, Ivanka MiliC, Milka -SuSanj, Darinka Srok, Olga RubeSa, Estera LuCiC Danica Je~ lo-vica i mnoge druge. ' 3 Milka MileniC. 2 Okruznom Komitetu KPH za Hrvatsko Primorje Izvjestaj o radu AFZ za Kastav 1. Kotarski odbor AFz broji 6 clanova. Soc. sastav sve· radn"ice; polit. &astav 4 par. tijke i 2 skojevke." 2. Formirani su sada 6 odbora AF2 sa ukupn-o 3 0 -Clanica. Prije bilo formirano· 12 odbora:, medutim uzelo se od ovih najbolje pa s.e stv-orilo :s .odbora, koji ·aktivno rade, nabavljaju i skupljaju za parti•zansku vojsku, a pomal>O se i politiCki uzdiZe; te su i one kadre raditi medu .Sirokim slojevima Zena politiCki, t. j. objaSnjavaju im narodno 1 158 oslobodilacku borbu, populariziraju SgSR i Crvenu Armiju, govor·e o ulnzi Zene u narodnooslohodilackoj borbi. 3. Politicke mitinge se nije odrzaval<>, ali se svejedno politiCki djelovalo, naroCito pre~ ko partijka, lmje rade po odborima AFZ. Moral i borbenost ovdje je slab, usled jos ned<>voljnog politickog rada medu samim odbor~ma,- koji su na slaboj politiCkoj vi·sini. Siroki sloj.evi Zena odmSevljeni -su naSom borbom i vjeruju u pobj-edu nase naradnooslobodilacke . partizanske vojske i Crvene Armije. Mnogo prave pitanja o tome kada Milka Mileni.C, -Slavica KukaniC ·i Draga iz KastavStine 159 �Dokument 114 (neprijateljski) Ookument 113 PISMO ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz ZA SUsAK OD 3. STUDENOG 1942. FAKSIMILE DOPISA POKRETNOG PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU OD 10. XI. INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA HRV. PRIMORJE 0 RADU AFz 1942. USTAsKOJ NADZORNOJ SLUzBI 0 STRIJELJANJU MARIJE GAZic I ALEKSANDRE LJUBJc 3. XL 1942. M. 0. za AFi!i Drugarskom inicijativnom odboru A F z Odgovaramo na vas dopi~ ad 31. X. 1942. sa slijedecim izvjestajem: 1. Mjesni •odhor AFi!i-a za Susak sastoji se ad 4 clanice, i to 3 intelektualke i jedne radnice (sada neup<>slene). Teren sm<> razdijelili na rejone: Banska vrata, Trsat, Krimeja, grad-centar, V•eZica, MartinSCica, Draga! Kostrena, Krasica, Orehovica, Tvornica papira i Ukod. Imamo -odbor.e u slijedeCim rejollima: Trsat 4 ·odbora, Krimeja 1 odbor, Orehovica 1, VeZica 4, MartillSCica 1, i gr3.d 15 odbora. Zna·Ci ukupno 2'0 organiziranih odbora sa_ prOsjeCno 3 Clanice u svakom, (u nekima i viSe). Na rejone u kojima nemamo joS nijedan odbor upravo sada prodiremo i veC. smo imali ueke pripremne sa;stan~e. Prema stanju odbora vidi s-e socijalni sastav Clanica, veCinom domaCic-e i gr3Jdanke, onda namjeStenice, intel·ektualke, a najmanje su za.stupane tvorniCke radnice. U tvorn-ice joS :nismo prodrli sa odborima. Nacinnalni sastav j.e: v·eCim dije·lom Primorke·-Hrvatic-e, onda Jevrejke i Srpk\nje. Po odborima se radi politicki u prvom redu, zajednicki se proradujematerijal, a osim• toga sve Zene aktivno ui(iestvuju u svim poduz-etim akcijama. Orga·niza~ cija joS nije dosta v.elika, ali je vrlo solidna, Sto je osnov za daljnje Sireuje. U mje.stu se osjeCa postanak i rad organizacije, Sto se oCituj-e po uplivu, koji im.amo na javno mnijenj-e. Za sada vd·bor mjesni zadovo·ljava, i njegovo se v·odstvo o-sj.e-Ca, ali Ce s rastom organi~z_acije morati biti pro·Siren i poveCan, Sto drrZim>Q u vidu. Imamo aktiVnih 13 Zena, koje raCunam-o prema: pl'ledvodnicama- grupa: i.z ostalih Zena nastojimo izgraditi dalje aktivistkinje. Akcije koj,e je naS AFZ proveo bile su: najSira _p,omoC u· novcu i materijalu, plete~ nj.e, Sivanje, krpanje, pranje·, kuP'ovanle svih potrebStina za naS,e parti'zane, predenje, predavanje i sku"Plianje pnnti1 za robu, (konkmtno: sapleteno je uko 25 pari earapa i rukavica, saSiveno i impre·gllirano 1'7 ruksaka, s-aSivenO 18 ka:puljaCa i t. d.). Zene su se odazvale na sv,e ove akcije tako da se ne;prestano radi. ·Osim to.ga stalni nam je posao vrSenje propagande. Obraduje se sav narodnooslobodilaCki mate·rijal, koji imamo, a imale smo i poseban Zenski, koji se izradivao prema materijalu partijskom i drugim direk.tivama. Osim toga za propa·gandu SSSR-a sastavljale .smo za naSe Clanice posebne p·rikaze o Zivotu Zene u Sovjetskoj Rusiji pr,ema knjizi F. Rallo. Taj je materijal umnozen u 10 primj,eraka, !Lok je ostali umnoZavan u 48 primjeraka. Najnoviji narm j-e uspjeh, Sto smo· uspjele kupiti za svoj novae tehniku, odn. aparat za umnoZavanje, kojega Cerna -ave nedj,elje prvi puta primij.eniti za rad, p-a Ce:mo moC.i umnoZavati materijal u ko1iCini do 100 lmmada. Sada smo se u pitanju umnoZavanja rna~ terijala osamostalile, a taka nastojimo u svim pitanjima. Planova .za rad imam·o mnogo, aU Cerna o njima javljati tek kada budu konkreti~ zirani. Unutar naSe or:ganizacije vlada potpuno drugarstvo, k-oje se osniva na radu i uC.estvovanju u narodnooslobodi1aCkoj ba-rbi. Radujemo se pokretanju Iista »Primorka«2 i nastojaCemo da mnogo u nj-emu sara~ dujemo, ali sada joS nismo spre-mile dopis•e. Javljajte nam sve -o li-stu, jer ga smatramo i naSim i -Zelimo uCe~tvuvati veC u osnivanju. Narocito bi_ nam biU potrehni Iijepi izvjestaji o radu AFi!i-a u cijeloj •emlji, jer je to najbolji agitaciani materijal. Pomognite :nas materijalom a tome. Ovaj izvjestaj predati i drugu Mladenu. 3 Drugarski pozdrav za MO AFi!i. Smrt falizmu 1 Kuponi za tekstil, 'huduCi da je taj u to vrije~ me bio na karle. 2 Prvi broj lista · »Primorka« izaSao je 1. XII. 1942. g: Sloboda narodu! 3 Romano .GlaZar, tada Clan OK KPH za Hrv. Primorje. Dokument 115 PISMA ALEKSANDRE LJUBic IZ ZATVORA PRIJEKOG SUDA U ZAGREBU STUDENOGA 1942.1 ... Draga gda K._ Molim Vas javite mi u kojem mjestu se nalazi moj drug. Sretna sam da je sve u :r:edu. Velika i jedina mf je Ze1ja da njemu bude dobra sigurno za zdravlje jer danas »razne bolesti« haraju na sve strane· sveta. Molim Vas aka- dade moj br11t recite mu neka kaZe raditeljima da se ne Zaloste zbog mene, da Ce sve dobra proCi. Nije potrebna da se veC sada Zaloste, jer to Ce i taka prebrzo doCi. lzgJ.eda da Cu ovaj tjed·an imati rasp·ravu. PredosjeCam da· s-e -pribliZuju dani .koji Ce reSiti moju su·d·binu, ali ja se niSta ne bojim, jer nisam niSta kriva i ako Cu morati umrijeti iCi Cu ponosno sa smjeSkom u smrt ... Aleksandra 11 160 ~ene Hrvatske u NOB 161 �braga gda :K.! karakter zbog toga, sto do sada partljska kontroia niie hila .dovo!jno jaka.. Isto se tako opaza, da je dolazilo· d<> raznih nesuglasica izmedu odhora AFZ, SKOJ-a 1 NOO·a, do Cega je opet do.Slo, .Sto se. pojedine partij.ske organizacije :r:isu_. javljale kao stvarn1 rukovodioci taka da je zhog nejedinstvenog rukovodstva dolrualo do sukoha. Vi.ctno dalje- izbija na povr.Sinu Cinjenica, da uspj.esi u radu AF~-a nisu ni izdal-eka dovoljno iskoriSteni, t. j. naSi su se Komiteti ·odno-sili potpuno •S·ektaSki .~o pitanju ~rima­ nja drugarica u partiju. Sarno jedan primj.er. U okrugu Karlovac po.stOJl 5 Kotarsklh o-ct,. bora sa 51 odbornicom 17 opCinskih odhora sa 164 odhornice i 187 seoakih odbora sa 989 odhornica (od toga 6 iiegalnih odhora). Oaim toga odfzano je 9 kurseva (tri za <>krug, u kotaru Veljun 1, u Vojnicu 1, Vrginmost 1 i Slunj 1), kroz koj~ je pros!~ do sada .. l20 drugarica. Ta:koder se odrZavaju Cetv;erodnevni kur-sevi sa seosk1m odhornwama, koJI ..s~ dali dohre rezultate. Ako dakle.pogledamo te uspjehe i vidimo da ima svega 36 parhJkl i 26 kandidata, onda je jasno, da Se kod primanja drugarica u partiju -strahovito sektaSilo. Sli-Cno Je i sa drugim okru.zima. • u radu sa AFZ postavlja se pred nase part. organizacije kao glavni zadatak organizaciono uCvrstiti uspjehe p·os.tignute na tom po'lju, t. j. provj-e-riti kadrove, -Sto veCi broj Zena primiti 1J. p·artiju, iz redova AF~ uzeti drugarice koje Ce- se sistematski odgajati u marksisti.Cko:.Ie·njini·stiCkom duhu. Na neosloboden.om teritoriju dosta -slabo stojim.o sa or·ganizacij·om AFZ. Ima pojedinih o-kruga, a da i ne govorimo ·O kotar:evima, gdj e nema ni j ednog odbora AFZ. Javljam Varil da sam sudena na smrt ito nevino i bez dokaza. RaSprava je hila pred VidnjeviCem i nije dao uopCe da se branim. Vjerujte mi nisam zaplakala kad mi je hila osuda izreCena, neg.o kad sam opazila ·svog brata kako .je oCajan i kako su mu suz.e za. . sule oCi, te sam morala njega ja da tje.Sim. Biln mi je grozno ali tjeSim se sama. HoCu i moram biti hrabra do poslj.ednjeg Casa, danas kada milijuni nevinih polaze u· smrt i ja cu hiti medu njima. Sudhina je taka htjela i nije mi teSko jer nevino idem u smrt ali p-onosno._ i hrabro i to recite mom jedinom . B. Puno po·zdrava i posljednja misao to Ce biti, on. Molim Vas dodite na razgovor. Puna pozdrava Aleksandra Drugarski komunistiCki pozdrav Smrt faSizmu Dragi m"Oji! M-olim Vas dodjt~ na razgovor . .Sada mogu razgovarati koliko. god hoCu, i to ·mi: je poslj.ednja Zelja. Razgovor se moZe Aleks.andra LjubiC dohiti od 9-2. To m.i je jedina Zlelja da se jo.S prije smrti vidim sa ljudima koji ·SU mi dragi a to ste Vi. Sloboda narodu! Dokument se naLazi u arhivu CK -SKH. 1 Dokument 117 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH VARAzDIN OD 20. XI. 1942. 0 RADU AFz' Mislim da veC zna.dete da sam sudena na smrt jer sam bila pred VidnjeviCem. Nairne nisain sama, sudeno nas je 13; 5 drugarica i drugova. Pun.o pozdrava i do videnja. - 8 Varazdin 20. XI. 1942. Stanje u OKV Aleksandra1 1 Pisma se nala:ze u arhivu CK SKH. ]_ Aleksand_ra Lju.MC Mala- Plava lbila j-e do 194~. ~- mdn_tca_ u tvorni·ci »Lipa 7 Mil«. Do svo.g hapsen.Ja rad1 tlegalno u Zagrebu na sakupljanju sanitetskog materijala. 'Osudena je na S'lllrt i strijeljana 9. XI. 1942. g. zajedno sa Marijom GaziC zvano-m Teta, koja ie ta·koder radila na sakupljanju sanitetsko.g materij,ala i dru.ge r-obe za pa:rti.zane. -Dokument 116 PISMO CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 14. STUDENOGA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPJ 0 RADU AFz' Kotar Lu d h reg: Tu je rad po.Sao na-z.ad posHje ().nih a.p·S·e·nja na proljece. Tu je formiran KK od 3 druga i jedne drugarice. 2 Postoje i 2 jedinice jedna u selu G. i druga u H. ina·Ce slabo rade, u glavnom1 njihov rad s-e sastoji u· sakupljanju pomoCi u naturi iii novcu. 3 U saJ:ThOj okolici V a r a z d i n: U tvornici T. postoje 3 odhora NOO u j ednom -odelj-enju ti -odbori su ovako sastavljeni. Od svako-g ·odhora po jedan najholji dru'g i oni saCinjavaju jedan glavni odbor i svaki od njih ima svoj vomnCni odbor. Citaju svu naSu Stampu vol-e da rade. Do sa.Q:a sakupljaju oko 1.200 K. 4 Stan j e A F z. U VaraZdinu ima jedna grupa i ta do sada nije -dala od .sebe on-o St-o- bi mogla. U 'Ko-privniOkom ima 1 grupa i ta radi ,priliCno dobro i sko·ro bolje nego. drugovi. U Ludhreoi\kom ima jedna ali te su dosta slabe i plaSljive usled toga Sto -su njihovi d-rugovi na pro.JjeCe pohvatani i nalaz-e se u logorima i ni-Sta se ne javljaju. 6 Centralnom Komitetu KPJ 1 • · · · Anti~~sisti~k~ Franta zena. Znacajan korak napred u radu AFz, hiJ.e su prve Okru' zne konfe~:nciJe, koJe su pro.Sla dva mje:s-eca odrZane u Lici, Kordunu i Baniji. Pr.eko tih konferenCIJa zapazilo se da je po-litiCka svijest Zena u- p-osljednje vrUeme znatno porasla. Pored o~sta_log to~.e su ~vel~ko prid?nij·:li i kursevi, 'k:oje su ·od,rZavaJ.e naSe dru'gariee, a kroz. koJe _Je proslo st-otme. zena s·e1Jan:l(J. U Lici, K-ordunu, Baniji; Gor.skom kotaru i Primor~u ~sp10 se uz.diC~ veli,~ br?j Zena_ seljanki. VeCi broj aktivistkinja pridoni-o je oSam()s:~.IJenJU. Kotarski? 1 Opcmsk1h odhora AFZ. Postignuti su, dakle, na osloho•d·enoj teritoriJI d-obr1 rezultati na okupljanju Zena i P'Odizanju njihov-e svij'esti, kao i o.Samostaljerdu organizilCija, ali-, u pojedinim kraje'Vima postoji- ·opa·snost da pokret dobije fem-inistiCki 162 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. 2 ·Clan Ko-ta..:rskog komitda KPH 'hila .i·e Stefica MadariC. Ona je radila na. okupljanju i akti" vizaciji Xena u NOP, na orgam.i.zaciji Narod·ne P?moCi u kotaru, a iz kotarskog poglavarstva, gdje JC hila namj.eStena, nosila je p-ro.pusni-ce za slobodno kretanje, koj-e su bile potrebne drugovima ilegalcima. 3 U ludbreSkom kotaru postoiale su dviie ,grupe Zena, koje su radil.e za NOB od druge polovice 1941. g. i to u L.t.dbregu i_ Poljancu. Gru,pu u Ludbregu ·saCinjavale su Cetiri Zene, i to: Stefica Madari.C, Anica PetkoviC, Adela P.e-rin i Marija DojCiC. . U Poljancu bilo je aktivno -6 Zena, i to: Anka OS.puh,· Milka iBaCani, Milka Grgec, Milka NovakStraSek, Anka StanCiu i F-ranca BohetiC. Zada.tak ovih grupa bio j,e da o-kupljaju Siri kr_ug Zena_ na liniji borbe ,protiv ·o'kU'pato-ra i ustaSa 1 da pnkupljaju hranu i cigarete za drugove u logorima. Sve gore ·spomenute aktivist'k}nje zawS.il~ su u _1941. kratki ikurs prve pO'IIloCt. Drugovt 1 drugance. u Ludbr-egu o.premili su 6 r~Cnih apoteka, koje su blle snabdjev;ene najpo.ti'ebnijim lijekovima i zavojima za prvu pomoC. Po j-ednu od tih apoteka dobile su grup-e Zena u Ludbre.gu i Polja·t'l.cu, a o~tale Cetiri poslane su I. pa'l'tizanskoj gru.pi .na Kalmku. U poCetku 1942. g. pove-Cao se hroj' aktivistkinja, i Tad 163 �je postao ~iri. Zene 'l>a'l\lupija.Ju materi]ainu pamoC za NOP i rasp<tCavaju ilegalnu Stampu. Grupa Zena u Poljancu sakrivala je i hra·l_lila u velja-Ci 1942. prvu grupu partizana, lk:oja je iSla na Kalnik. Medutim u prol}el:e 1942., zbog velikih ha,pSenja drugova i simpatizera iz Poljanca, Ludbrega i Citavog kOtara, aktiv-nost Zena je oslabila. No· kad su <U jesen poCele jaCe partizanske akcije u kotaru, i kad je ubij-eno uekoliko- rustaSa i izdajica, rasprSio se strah kod I judi, te je i rad Z·ena ponovo oZivio. 'Po~­ Cele su se stva,rati gmpe i u dru,gim selima; u Martij.ancu 'bile su aktivne Roza Santavec, Stefa Makaril:, Draga Dl)ibrin i drugarica SokaC; u Dundu Jelka PotroSanec, 'Dora Mikulil: i Mara IJ<ruSelj; u HrZenici - Dora .T agil:, Branka Ko.v,aC, .Eva CaTiaki, Bara }uriCan· i Terezija Kermek; u GloboCecu Kata BrckoviC ·starija i mlada i Bo:Zena VuCkovil:; u Se-svetama - Ljubica Jagil:; u Sv. Petru - Maga JalSil:, Eva Martinko:vil:, Veronika S·korjanec i Fana P.ebelj,ko; u KarJ.ovcu - Ka-ta SaCer, Antonija KiSit, a u Vrba-no.v.cu ,zena i kCerka mlinara Dani6a. Ove Zene u-glavno:m Su sakupljale sanitetski mat.erijal, hranu i o.djevne predmetc, plele rukavice, Cara:pe i sl. za partizane, ·sakrivale i hranile dru;gove i nj.egovale bolesne i ranjene partizane, koji -su se skla[}jali u pojedinim selima. Neke Zene bile su kuriri '(Anka OJpuh i Kata BrckoviC starija) druge su_ uCestvovale ru raznim akcijama - pilil.e su telefonske stupove i rezal,e ~ice (Anka 0Spuh iz Poljanca, Dragica Kanci jan iz Ludbre..ga i Branka KovaC iz Hr2enice), dok su na -ruSenju pruge Koprivnica- V.araZdin uCestvovale i Zene iz sela uz prugu ( Gl-oboCec, Poljanec i druga). Zene kalniCkih sda Druga i Mala- Rijeka, Ivanec lvanCec, Belan-ovo selo, Segovina i drugih.' u kojima su veCinom Zivjdi Srbi, poma;gale ,su NOP- od prvih dana oikupacije. B-oja .Srfbljan iz !vall-Ceca 'hila j'e jedna od -prvih Zena kalniCkih sela, koja .ie zaj.edno ·sa muZem, sinom i kl:erkom r.adila za NOP. ]oS su -se svojom aktivno.Sl:u ,isticale MHka SeveroviCMijaCinoviC iz Belanov·a;g sela, a od poCetka 1942. g. ·aktivno su ·sura:divaJ.e Draga JankoviC iz Male Rijeke, Mileva BesediC iz Ivanca, Milka Srbljan iz Se,govine, Dra·ga PetriC iz Bolfana i -druge. 4 U tvo·rnici Tivar (sada Varteks) u gradu. Vara-Zdinru u NOO radile su taikoder i Z.ene, medru kojima -su se isticale: Bara BenCek, Terezija MihinjaC, Micika Zitnjak, .Sanda Puklek, Katica Fakin i -druge. 5 U ko,privniCkoln kotaru bilo je Zena, koje su ra-dile pojedinaCno, a grupa Zena je po·stojala u selru Deleko;vcu, .gdje &e u r.adu namCifo isticala Ka·ta Pavlek i Cila Vi·rius. ·One -su bile ·k:uriri, hranile i skrivale prve borce iz Kalni,Cke grupe i druge ilegalne radnike. Dokument 118 OKRUzNICA CENTRALNOG KOMITETA KPH OD 25. XI. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH KARLOV AC 0 PRIPREMAMA ZA ZEMALJSKU KONFERENCIJU AFz JUGOSLAVIJE' CENTRALNI KOMITET KOMUNISTICKE P ARTIJE HRV ATSKE 25. XI. 1942. Okn1zni komitet za Karlovac U cilju koardiniranja rada AntifaSistiCkog Franta Z-ena ·na osl·obodenaj teritoriji, 2 te pove·zivanja i pajlliCa1nja rada u neo&labadenim dijelavima Jugaslavije, odrZaCe .se 26. Sira konf.erencija AntifaSide-cembra o. stiC.kog Franta Zena. Saziva-Cki odbor poziva sv·e -organizacije AFZ-a, kako na oslobodenaj taka i ·na neo·slohodenaj terita-riji, da na ovu konferenciju po.Salju neizostavno svoj,e delegate svih Pokrajinskih, Oblasnih, Okruznih, Kotarskih, a po mo-guCnosti i svih opcinskih i mjesnih Odbora AFZ-a. Bilo bi po· Zeljno da svi delegati budu birani od svojih. orga·nizacija putem. konferencija i s·astana.ka,- da kao predvadnici Zena svnga mjesta i kraja do·du sa izvje,Stajima i predlozima \la buduCi· rad. · Nasa · herojska Narodnooslobodilacka Vojska, Brigade i Odredi, u kojima se sve CeSCe sreCu Zene-borci, treba takoder da poSalju svoj.e delegate drugav.e ili drugarice, koji Ce danijeti kanferenciji Zena pozdrave sa naSega fronta i sa konferencije •adnijeti g: plam,ene pozdrave iskrenu paruku s·vima borcima: da Ce Zene u pozadini uCiriiti sve za front. Konferencija AFZ--a odrZaCe se u Bas. Petrovcu, sa dnevnim red·om: 1. Referat o p·alitiCkoj situaciji u vezi sa AFZ-om. kon· 2. Organizaciono pitanje AFZ-a kretni zadaci. 3. hvjestaj delegata po Pokrajinama, Oblastima i eventualno Okruzima. 4. Birani•e od:bora AFZ-a. Delegati iz udaljenijih mjesta treba da padu blagovremna, kako bi stigli na vrij.eme. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! (M. P.) Aonka v. r. 3 1 2 Dolument se nal.azi u arhivu CK SKH. Ovakvo je pismo poslano sviin komitetima radi priprema za konferenciju. 3 Anka Berus, Clan rpolitbiroa CK KPH. Zasj.ed.anj.e anti/aSistiCkog vij.eia n.aroduog oslobodenja fugoslrtvije 26-29. XI. 1'942. Medu Clanovima pre-dsjedniStva nalazi 164 '. ~e Kata Pejnovii. U lijevom uglu lcgitimacija Kate Pejuovil: kao Clana AVNOJ-a �Dokument 119 Dokument 121 STVARANJE ANTIFAsiSTicKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBODENJA JUGOSI,A VIJE IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETAKPH POKUPLJE OD 30. STUDENOGA 1942. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU ORGANIZACIJE AFz1 Iz ))BoThe<<, organa Komunisti.Cke partije jugoslavije, br. 29, .od 6. pr-osinca 1942. Bihac, 29. novembra U starom bosanskom gradu Biha6u 26. novembra uveCe otpoCelG je pr¥o, istorijsko zasedanj.e AntifaSistiCkog veCa narodnog oslobodenja Jugoslavije. Hiljade !judi i zena iz Krajine i Like, u narodnim noSnjam3.1, pre:Sli su- peSice po ti'idese,t i Cetrde·set kilo· metara da bi mogli pri&ustvovati ·ovom v·elikom, Cinu. Narod je pevao po ulicama, skupljao &e i&pred zgrade, u kojoj je VeCe zasedalo, klicao Vrhovnom Stabu, drugu Titu, naS·oj smeloj voj-sci, koja j.e baS na ovom mestu u najv~Coj bitci naSeg oslobodilaCkog rata - juriSu na BihaC - vodila najveCe borbe. U poslednjem dahu borbe, u.stase su pokuSali da protivnapadom izbace naSe borce iz grada, iz ove zgrade. S razdaljine od stotinu metara dva puta su krvolod iz haubice pogodili ovu zgradu, ali naSi mitraljezi nisu prekinuli paljbu. Te ruSevine joB jednom su pokazivale narodu, veCnicima da ovaj veliki i znaCajni dan -slavimo saino zahvaljuju.Ci uspesima naSe vojske, da temeIji VeCa leZe na krvi i kostima naSih boraca. Dokument 120 PISMO MARIJANE NOVOSEL OD 30. XI.1942. OKR. ODBORU AFz ZA KARLOV AC 0 RADU SA zENAMA U OKOLICI KLADUsE Drage drugarice·, KladuSa, 30. XL 1942. Pred desetak dana poslala sam Yam svoj izvjestaj o radu u selima oko.Jine Kladu8e.1 Ujedn·o sam Vas zumolila primjed·be na taj izvjestaj i eventualne daljnje upute za rad. D~- danas nisam primila od Vas nikakvog pisma, pa V~ se i opet javljam-. U toku- prnSI·og tj.edna uspostavila sam vezu ·Sa Ki'ajiSkim AFZ-om i sa· dru·gai-icom Vahid·am2 lmja radi u Cazinu, dogo:vo•rila neke konkretne .stvari u v,ezi sa daljnjim radom AFZ-a u cazinskom kotaru. Tako sam dobila zadatak da na Zemaljsku Jron:ferenciju AFZ, koja Ce se- odrZati. 6. XIL u Bosansk-om- Petrovcu, po m,aguCnO.sti dov,ede:m dvije mus1imanke jz KladuSe, da budu posmatraCi i da mi one ·onda p.omognu u radu s muslimanskim Zen am a. J a sam odrZala nekoliko .sastanaka i taka sam za put u P.etrovac predobila Asniju PajiC. Njenom sam muZu dala garancije, da Ce ona sa mnom putovati i sa mnom se vratiti, kaa i' to da Ce- na putu biti poStivarii njihovi ·ObiCaji (takoder jelo i" stanovanj.e u muslimanskim kuCama). Dan as treba da se odrZi sastanak graJtlanki, a jedna od· njih, He·rc·egovka Vasva, koja uziva veliki u·gled kod ostalih gradanki, kandidat je za put u Petrovac. Do sada mi se· javilo 5 Zena, koje su spremne da odmah poCnu uCenjem Citanja i pisanja. T·o su udate Zene, a one· su i sam-e UvjeTene da Ce one probiti led i da 6e poslije njih dozvoliti i oomladinkama da uCe, j.er-- te Omladinke upravo gore ·od Zelje za kont3.ktom s nama, ali im roditelji, JoB uvijek malo nepovjerljivi,: ne dozvoljavaju. Dakle u.sporedno sa radom medu Zenam1a i omladinkama treba raditi i sa svim ukuCanima, t. j. majkama i maCehama, a naroCito treba. dabiti povjerenje muSkaraca. Koliko s·e zene lz okoline Kl<>du.se odnose sve prijate]j.skije prema partizanima vidi se iz ove stvari: kad smo u:Sli u KladuSu, stigli •SU tamo ranjenici u barbama kod Cetinjgrada. Sa'lmpilo s·e jedva nekollko litara mlijeka. Ovih dana stiglo je u Kladusu preko LOO ranjenlka, i trebale smo proci samo jednom stranom Kladuse, da sakupim<J preko 30 litara mlijeka :za 3·5 ranj.enika. Drugi dan, k~d su stigli novi ranjenici, sakupljeri.o je i mnogo vi·Se mlijeka, tilko -da su ran.jeni drugovi pili mlij.eko mj.esto vade. Isto taka .am-a sakupile ·bez velike muke staro bijelo rublje za zavoje ranjenika. DakJ.e: rezerviranosti je nestalo a · simpatije prema partizanima svakim danom sve vi-Se rastu ... Drugarskom Okruznom AFZ-u Kupljensko Smrt {aSizmu - Sloboda na:rodu! S drugaTSkim pozdravom 1 U to vrijeme bio j-e teritorij KladuSe organiw.ciono povezan sa okrugom Kar loyac, i OK KPH 166 Karlovac slao- ie na tai teren svoie ,politiCke radnike. 2 Vahida Maglja:iC. . POKUPSKI OKRUZNI KOMITET KomunistiCke Parti je Hrvatske 30. XI. 1942. Centralnom Komitetu KPH Za __ nve kr:ajeve2 smo veC obrazovali Kotarsko mkovodstvo Partije od 3 clana. Sekretar Dane Measki je bio clan MK Karlovac, druga_ dva Clana su drugarice' Nada 3 i Mica, 4 koja je bila clan KK Slunj. Ovih dana Cerna· uzeti jo.S neSto dobrih drugova iz brigade pa Cemo .ih raspodijeliti na posaa na s·ektoru ovoga kotara. 1z ·ovoga rukavodstva koje je- mlado o-dlazi sada drugarica Nada koja ide sa s·yojim drugam na poziv Glavnog .staba odavde. Mjesto nje imamo namjeru uzeti drugaricu M-okosek5 za koju mislimo -da · C.e moCi udovoljiti ovdaSnjim prilikama ... . . . Ni rad po AFZ-u o.sim oslobodenih kraj·eva nije zamjeran. Po-stoji samo za sada u _Pisarovini par drugarica koje Peru partizane- i niSta viSe. Za taj rad smo poslali j.ednu drugaricu u .Samobo-rski k'Otar. Na oslobodenom terita:riJu pa·stoj·e uglavno~ · no'm odbori p·o svima selima o-pCine ·RadataviC sa ne-Mo ve-6om iii manjom aktivnoSCu. U opCini So.Sice adbori u koliko se veC ni:su And.ela Poljak i formalno i'aspali, jer stvarni ·ad.bori nisu gotovo ni hili, s-ada ne postaje, kao organi n. o. borbe. Razing da ovi odbo-ri nijesu sastancima pod toCknm sam•akritika bavila ogovaranj·em. Taka je tu stanje mnogo slamnogo aktivniji i da nam nij-esu do. ·sada bije neg·o Sto je trebalo biti. Mi.Slj.enja smo dali viSe partijskih .kanditata leZi u tome 6 Sta se gotov-o cij-ela part. jedinica na sv,ojim da Ce se ovo stanje uskaro popraviti ... 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Misli se na teren Zumberka. :~ Nada Gal jer-Holjevac. 4 Mica MilaHnCiC. 5 Ankica Mokosek. 6 U rujnu 1942. g. forrniran ie 'OkruZni kornitet KPH za Pokuplje, u koji .i·e uSia prvoborac Milk.a Kufrin. Jedan Han 'Korniteta zaduZuje "se za ra-d 2 medu Zenama, i od tada poCinje sistemat~ki -rad na okupl_ianiu Zena oko NOP i na stvaranju oTgani_zaci_ie AF:Z. Kod OkruZnog korniteta je odrZan kurs za aktivist:tl:inie AF:l, koji j.e trajao 14 dana. Mcdu polaznicama kursa bile su drugarice Andela Ba'biC, And:ela Polj.a.k i Ankica Mokosek. U rujnu 1942. dolHe su 'll :lumberak s I. proleterskim bataljonom sa Korduna Mica Mila.SinCiC, kao omladinski rukovodilac u bataljonu i Nada Galjer-Holjevac. Ookument 122 ZAPISNIK SA SASTANKA OKRUzNOG ODBORA AFz ZA OKRUG KARLOVAC OD 5. PROSINCA 1942., 0 RADU U NEOSLOBODENIM HRVATSKIM SELIMA ZAPISNIK Otsutne: Mara, Jela, 2 Darinka Milka. sastanka drugarica, koje rade u hrvatskim Dnevni red_: 1. Izvj eStaji selima na neosl·obodenom teritoriju, adrZa2. Dogovor za daljnji rad. nog 5. prosinca 1942. u Kupljenskom. 1. Drugariea Nada Cita svoj izvjeStaj od Prisutrle·: Nada,l Danica LjepoviC, Lju~' studenoga o · radu na terenu kotara Vr. ba Ulemek i !Vlarijana Novosel. 167 �ginmost. Drugarica je hila bolesna i u toku posljednjih 8 dana nije hila na terenu. K o v a C e v a c - sastanak odrZan sa j·ed. nom drugaricom. Jilga je dobila list, ali ga nije htjela primiti, nego j.e odgov·orila da ana nema slobodno kretanje. Kod nje se stalno nalaze ustb.Se. Drugarica, sa koj om sam hila na sastanku, odnijela je materi,jal koga uglavrnom proturi medu vojsku, dok je rad .sa samim Zenama njoj vrlo teZ-ak, jer S·e na nju mnogo pazi i mnogo j,e vezana uz kuCu. BaS sada, kad sam bila na sastanku, priCala mi je da usta·S·e priCaju da je 'Turska navijestila rat SSSR-u, i da Nijemd mnogo napr,eduju. J a sam joj dala Radio vijesti koje ce proturiti medu njih tako da ce se silDm pri1ika rnorati uvjeriti da je njima tijesno veC U ·Citavom ·SVijetu, i da su jednom nogom veC u .grobu. Isto mi joe taka ta drugatica priCala da ustaSe ne daju u javnost da su ustase i Talijani pljai\kaH u Kupcini i SiSUeviCu. Iz KupCine je odv.edeno 46 osoba..Sada je oUSla u Karlovac i donijet Ce podatke. N ajvise trazi Radio vijesti i vij es'ti o akcijama partizana. K a b I a r i ,fi i s I j e v i c. Sa drugaricama nisa;m, &e ja sastajala nego ,gam·o poslala materij3J i ugovorila sastanak, je'r su zbog ofenzive bile veze preldnute. Njim-a treha mno.g-o materijala, a naroCito tra!Ze »Rije,C Zene«. stefank~ Crna Draga i Sr~ dick o. - Poslala sam materijal. VrJo rado Citaju naB list i traZe· pj.esm1e·. Narod u tim - S·elima ho6e da sjedi na dva ,stolca, uglavnom Ul v-e·Cini ne Steti, ali ni ne k,01·isti. U tom selu bilo bipotrebno raditi s muSkarcima, jer se mnoge drugarice drZe njihovo-g mHUjenja; tada bi rad bi·o lakSi i sa Zenama. Tabor i S· t -e i Is e c i. - Drugarice bile na ve·zi i o-dnijele materija'l. Te· drugarice rade pod vr1o teSkim uslovima, j e-r j e to· s·eJ·o uz Bu-Cicu i ima· mnogo ljudi u usta,Sama. TraZe mnogo materijala, naroCito Radio vijesti o akcijama partizana. A u g u- S t an ov e c. - Po-s1a1a sam tamo drUJgarice, koje su odnijele materijal. ,Saikurpit 6e i dobrovoljni prilog kojega su drugaric-e obecale. Na proslavu 7. novembra bi bile doSI·e, ali ih j.e vrijeme sprijeCilo. TraZe mnogo materijala, a I}.aroCito pjesme. Dvije drugarice su ·obeCale iCi na kurs; ja Cu se s nji·ma naskoro sastati pa Cu ih pos1ati na kurs iii javiti a'ko ne budu mo.gle iCi. S e 1 k o v a c. __:__ Sas.tanak sa druga·ricom odrZan. Drugaricama je .dat materijal koj.eg vrlo rado Citaju i prenos-e ga u Glinu. Ljudi iz toga Sela pozvani su u ustaSe ali se nis·u odazva1i. Takoder su postavili straZe da ne naidu ustaSe iz Gline. Vlas-ti su zahtijevale da .dov,edu svinje u Glinu i da ih tamo ko- 168 1ju, ali -se ni tome nisu odazvali. Na 7. no~ vembra su palili krijesove i sakupili duhana za partizane. TraZe mnogo materijala a na~ rciCito pjesme. V. So 1 in a, Bot uri, T u r C en i c a i P a· r i z. - Sastanci o.drZarn-i. InaCe kao i u Selkovcu. U Turcenici takoder sa:kupljen duhan. U glavnom su o-drZani svi sastanci :sa ovim ·d-rugaricama sa kojima imamo vezu. Rad bi iSao lakSe·, kad bi se radLlo sa mru.. Skarcima, jer one mnogo paz.e na njihova drZan}e. Drugarica Ljuba i:zvjeStava o svom radu u selim'a Topuskoga: 0 Z a n i C s e I o. - Imamo vezu s j-e·d-nom drugaricom, koja bf htje1a da dade na naSe sastanke. Nastojat Ce se uhvati-ti veza sa joS jednom drugaric-om koja s nama simpatizira, a k-oje je sin poginuo kao domohran. MuSkarci ne Ce da idu u ustaSe, a zbog toga Sto ustaSe nemaju u njih povjer·enja, moraju odlaziti na no-Cenje u Topusko. UoCi 7. novembra naSi su zapalili krUes, od ustaSkog sijena uz pomoC drugarica iz to·ga sela. M a j de k.- S nama saraduje jedan drug i j.edna drugarica. P on i k v a r i. - Poslan materij a! j ednoj drugarici. Bij·elj avin,e i VorkapiC.- Treba uspostaviti vezu. Drugarica Danica LjepoviC izvjeStava o radu u selima prema Kadovcu. V u k m a n i c. N e po,gtoj,e nikakove ¥eze. Seljaci su do-sta ustaSki raspolo~eni a osim toga ima neprijateljske vojske, Zandara i ustaSa, broj mi nije poznat. U vojsku s-e odaziVaju joS uvijek, a o-sim toga idu u vojsku i pravo-s1avni iz Trebinja, j.er ako ne idu, ·o·ni im zlostave familiju. S k a k a v a c. - J ednoj drugarici pvedala sam pismo za dvije drugarice iz Lip1ja; jedna je uC'ite1jica a .dvije su domaCice. Odgovor joS nije stigao. U samom Skakavcu ima dosta ustaSa. MoguCno-sti za rad JOS se ne vide dok se drugarica ne vrati i kaZe ka'ko j.e tamo. R e C i c a. - Sta1ne veze nem-amo. N aSe drugarice su prenosile materija1, narod ga je dobro prihvatio, ali v.ezu joS nismo d-o·bili. Iz tog sela ima dosta lju,di u domobraniina a ima ih me-du ustaSama. Naro.d je dosta pod utjecajem ustaske propagande. Sa j ednim -sam Covj ekom razgovarala, i- on mi je rekao da su mnogi odusevljeni hili kad su partizani zapalili stanicu u Re-Cici. Pri· Cao mi je kako mu j·e jedan ustaSa oteo kosulju, a on mu je rekao da su bolji partizani od ustaSa. 'Taj isti Covjek je -u go-stionici pred usta-Sama priCao da su paftizani razoruZali Novigrad kraj Kar1ovca i da su imanje biskupa, koji je pobjegao, razdijelili -s-e1jacima, pa se to- njima jako svidalo, a ustaSa koji ga je- s1uSao·, htio ga je zatvoriti i pitao ga_ komti je to rekao, a on mu je -odgovorio da je Cuo od ljudi iz onoga kraja gdje govore na trZiStu. Kamens k o. - Tamo m·i nem•amo· JOS nikakvih veza. Imade d<1brih drugarica, ali njima navraCaju naSi drugovi i preko· njih kupuju mnogo materijala. Narod je oduse' vlj-en za partizane, i partizani prolaze kroz hrvatska sela i dollaze na njihove igran'ke·, a oni ih s-vesrdno dnCekuju. Regru'tiranih ima u domobranima dosta, a ustaSa nema baS taka mnogo, i narod nij e ustaSki . raspo1oZen, neprijateljske v·ojske nema. 'T u ran j. - Tamo ima pravoslavih ali nijesu . aktivni. I rna dosta okupatorske vojske i ustaSa, a samo mjesto je prva pre.dstraZa Karlovca. Narod nema lo.Se miS1jenje o partizanima. Dobrovoljnih priloga smo dohili ad njih vee nekoliko puta, ali to primaju drugovi. K a .r 1 o--va c. - P·ostoji v·e.za sa tri tvorniCk,e radnice u tvornici vU:ne·. Im-a iiZgJ.eda da 6e ._s,e ·obrazovati ol(lbor, jeT pos.to1i veliki teror O·d ustaSa nad radnicima i nad cijelim stano¥n1stvom gr>~da. Dolazak Slunjana u Karlovac izazva.o je veliko .nezadovoljstvo kod stanovniStva, koje i samo nema Sto je, sti. Skole su morale biti raspu·stene radi Slunjana i daci su protestirali. Usta•Se iz Slunja:-. odmah su otiSI-e na IstoCno boji.Ste, a Zene i djeca &u smjeSt·eni po obliZnjim -selima. Drugarice su poslal.e dobrovo1jni pri1og koji -se sastoji od sanitetskog materijala i neikoliko pari rub1ja za drugarice. Z a k I j U' c a k i z a d a c i. - 1. U s1ijedeCerru i~je,Staju treba navesti politiCku situaciju u selima s kojima imamo- vezu· i kuda dopire naB propagandrni materijaL Treba znati kako se seljaci 0-dnose prema parHzanima, kako prema ustaSama, koliko- ih' ima u u-staSam.a i gdje se nalaze, idu li u vojsku, kako g1edaju na london-sku v1adu, znadu li za sa-vez ustaSa i Cetnika, ,Sto' oOekuju od MaCeka, koje zabhrd'e kolaju selom. 2. T~eba razgovarati s drugaricama o tome kako one materijal proturaju i kako ljudi komentiraju taj materijal. 3. 'Treba govoriti o konspirac;.iji i naCinu ilega:1nog rada, treba im reCi na' koji se sve naCin materijal proturuje ilegalno. 4. Ispitati mogucnost kursa. ·5. Up-o-znati s.a dnevnim- redom i za"' kljuCcima drugarice koje nisu prisutne, tako da Ce i one -slijedeCi puta, t. j. 20. ·o. mj. dati izvjeStaj o svim naved·enim toCkama. Ma·rijana3 1 N'ada 0I'eSCanin. 2 J ela Pr-edoviC. 3 Marijana Novosel. Dokurnent 123 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMI'l ETA KPH cAZMA OD 6. PROSINCA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE AFzt OK KPH Narodno,o,slobodilacka Cazma 1. NOO. Ukupno ima 31 NOO, i to u kotaru: Si-sak 7, Cazma 10, Kutina 8, Dugoselo '6. Organizado-no stanje u pogledu NOO-a ne zadovoljava, jer je veC.i broj mj-esta neorganiziran. ·Sto se tiCe samog niv·oa u p·olitiCkom smi.slu kao i u pog1edu prakse veCina njih su nesamostalni. Kotarski NOO-i ni-su jo.S u svim· kotarevima organizirani. 6. XII. 1942. 0 pca p O' I i tick a situ a c i j a. U -b1iz.ini odreda2 narodnooslobodilaCki pokret zahvatio je Siroke narodne mase, koje se o·rganiziraju i svim sretstvima pomaZu borbw. Ma:sovnost pokreta je slabija sve dalje od o<dreda, a pogOto-ve u krajevima gdj1e nije nikako ili veC du1je vrem-ena bilo partizana. U tim kraj-e_vima -skoncentrirao je neprijate1j svoj·e snage, pa je vlast joB uvij.ek Cvr.sta taka da se mase sporo kreCu, ali ipak svakim danom rastu simpatije sve viSe za NOB. Fronta: A. F. z.: Ukupan broj 25 odbora: i to u kotaru: Sisak 1'2, Cazma3 9, Kutina 4 2, Dugoslelo 2. Stanj.e je uglavnom kao i kod NOO-a, samo .Sto se kod Zena o-sje·Ca veCa p,ozrtvovnost. Za 'OK ·Cazma Ouk5 169 �Sec i Marica Smol,CiC. Prv.a sela u· kotaru Cazma, u kojima S'U Zen"e poCel~ aktivno suradivati sa NOB, jesu Mo·stari. Sarampovo ·Gornje, LipovCani, MarCa, Andigo.le, Vrtlinska, P.obienik i Grabovni-ca. Najaktivnij-e Zene u ·kotaru 'bile su: Slava Sepak Sojka, Danica Uzelac, Vikica :Herceg, MaTica Skrivanek, S:wa Svilar, Betika •CobotiC, Kata Zani€, Liubica Poznovija, Slava Jandovi<:, Kata TurkoviC, Milka Sepak i Milka Svec. Prvi odbori AFZ u tom kra ju osnovani su ;poCetkom 1•942 . .g. i to u selu·Cagincu (kotar 'Cazma), u Saram.povu Go·rnjem, ·Cazmi, Bunjani, Deanovcu, Derezi, Grohovnici, Siriricu, P.odlruZanima, Graberju, KriZu i Dubravi. Do konca 194·2 ..g. od 7,0 sela kotara. samo 10 sda nije bilo o'buhvaCeno odborima AFZ. Kra i·em listopada formirani su vet i ofPCins'ki odbori AF'Z za opCine Cazma, Kri·Z, KloStar I vani·C. U 1942. g. u NOO Cazma ima 4 drugarice. U proljeC·e 1943. stvara se Inicijativni kotarski odbor AFZ. U kotaru GareSnica Vet .poCetkom 1942. g. dje.·lovala je_ organizacija AF2 U selima Prokop, Vu'kovje, Br.Sljanica, Novo-selo. MawVlllije _ uCeSC:e Zena u ovom kotaru poCinje u drugoi -polovici 1942. g. •naroCito nakon akcije n.a Gojilo {izvori nafte)· i akcij·e na Veliko Vukovj'e (na --opCinu i Za:ndartneriju), koja je izvrSena '6. rujna 1942. 1g. U jesen 1942..g. postoje i raode odbori AFZ u selima Kani.Ska Iva, gdj.e &e istiCu Kata Lustig, .Jana Bolt, Ma:ra RadoCaj, Jana 'Ludvig, i u selu RogoZa, .gdje djeluj·u Najka DanoviC. Milka CareviC (pr·edsjednica AFZ \1 selu sve do oslobod-enja) i Milka BojCeta. ' U radu za NOP i 'Ila okllfPl janju Zena, istiCu :se takoder: ZoTka 'CareviC-Mihaljica. Najka DanoviC, Sava DejanoviC, Katica KvrgiC, Kata Lustig-(;aCaAnkica Buden Vesela loviC. Cvijeta Lo,pec-ZialiC; Telka Ma:rkoviC-DejanoviC, Marija &biC, Milka Uzela,c, Jela Vuk<Jbra1 Dokument se nalazi u a·rhivu CK S'KH. dovit. 2 U studenom 1941. g. 'bilo je u tom Odredu Odbo-ri AFZ p.ostoje i u Popov.cu, DiSni.ku, 'Stu50 boraca sa 30 karabina, '10 duplica, nek9liko rpipova.Ci, Velikom Prokopu, gdje se naro..Cito i.s.tiCe Stolja i bomba. Medu ,p.rvim akcijama ovog Odreda svojim radom Jovauka ·Masld.a. bilo je temeljito runiStenj·e »Gutmanov.e« prug·e. Od 4 'U kotaru- 'Kutina toga okruga naroCito aktivne Zena je u Odre&u Ankica Boden Vesela. bile su Zene u Kutinici, Osekovu i Potoku. <~ 1'942. g. radile su na tef'enu Moslavine kao 5 Vinko Jedut. or,ganizatori politi.Ckog rada sa Zenama: Katica Ku- Dokument 124 I. ZEMALJSKA KONFERENCIJA AFz JUGOSLAVIJE ODRzANA 6., 7. I 8. XII. 1942. U BOSANSKOM PETROVCU ,Proglas Cerntraluog o.dboru AFt ]ugosla:vije prosinca 1942., povodom Zerm. konferencij,e AFt za Jugoslaviju zENAMA JUGOSLAVIJE Se•s·tr:e- naSe! Jugoslavije. Svete hiljade poklanih, silovanih, u jame i more baCenih naSi•h s·estara. Nisu mogli svi pokusaji Nij.emaca i Italijana i njihovih .s.lugu, NediCa i PaveUCa i CetniCkih bandi ministra izbjeglicke vlwde DraZe MihaHoviCa, ni·su mogli i ne Ce slomiti otpornu snagu naSih narO.da. Plamti u na- _ soj zemlji svena.rodni ·oslobodilacki ustan&k, predvoden Komunistickom partijom. Vee godinu i po dana tudinska okupatorska no.ga gwzi naSom zm:plj.oin. Nijemci i Italijani, uz. pomoC domaCih izdajnika Cetnika i ustaSa, pale sela i, grad·ove, ubijaju Zene, dj ecu i starce, od'V•ode u logore i na prisilne radove hiljade i hiljade, pljaCkaju i 'uniStavaju sva dobra naSeg naroda. Osamnaest je mjes·eci, kako S·e u naSoj zemlji borci .za Hiljade Z~na dale su v·eC svoje Zivote za sl-obodu - partizani: bore -za oslobodenje i _ bratstvo naSih naroda. Oni sv-ete na,Se pn- s!obodu nasih naroda. Za cast, dostojanstvo paljene domove·, naSe sinove, br~Cu, oCeve i prava naSih Zena, -za oCuvanje golog Zivota naSe, brane Cast i nezavisnot sVih naroda. naSih naroda .i naSe djece, ginu m_Iade · dJe- 170 · vojke. Hilj ade npvih Zen a diZu se svakog dana u horbu za slobodu, u borbu protiv neprijatelja C·ovje·Canstva, najv,eCih neprijatelja Zena. .Srpkinje, Vi i: vaS narod do.sada ste .dali naJVIse u barbi za sve.tu stvar os'lobadenja vaSeg i svih naroda J ugoslavij e. Srpski narod· j.e uzor svim narodima kako se treba boriti za slobodu. Se&tre nase, istrajte u h<>rhi za ·slobodu vwSeg naroda, ohrabrUe kl>onule, poma.Zite borcima za slobodti, diiite se IZa slobodu vaSeg naroda, za sreCu dj.ece vaSe. Ne dozvolite CetniCkim bandama da sramote Casno ime srpskog naroda, ne dajte nikome da me.du varna sij e mrZnju protiv drugog naroda. Uni.Stit€ vaS·om mr.Znjom svakoga tko razbija jedinstvo porobljenih naroda Jugoslavije u · borbi p:rotiv okupatora i tko za raCun Italijana i Nijemaca vodi bOrbu protiv boraca za slobodu. M i s 1 i t e u v i j e k da su to djeca kao i va.sa koju cetnicki izrodi 'kolju po hrvatskim mus:limanskim, S'elima! Hrvatice, Sa sv·ojom dosadaSnjom borbom hrvatski narod je veC skinuo ljagu, ,koju su ustaSki zloCinci poku'Sali d-a bace na njegov·o· ime. Hrvati u Dalmaciji, sa njima hiljade Hrvatica, di,zu se kao j.edan Covjek u borbu protiv italijanskih okupatora i nj,e·govih ustaskih i cetnickih s1ugu. Ugledajte se na njih! Ne dozv·olite da va·Se najmiUje Pav.eliC odvlai'i na Istocni front protiv Sovjetskog Saveza, nade svih porohljnih nar:oda. Ne budite roblje po njemaCkim fabrikama, u kojima s·e izraduje oru.Zje za istreblje·nje porobljeni'h naroda, pa i ,samog hrvatskog, UstaSki zlocinci su p·oklali stotine hiljada srpskih majki i dj.ece, po Lici i Kordunu, Slavoniji, Bosni·. Na vama je da iskuj.ete jedinstvo sa srpskim Zenama, napaCenim srpskim narodom u borbi protiv okupatora i ustaskih i CetniC.kih ~likovaca! Ne sluSajte -nne, kOji govore da juS nije Cas da s·e hrvatski narod di.Ze na ustanak protiv tudina. To izdajice hrvatskog naroda krce put velikosrpsko.j kliki u Londonu, koja· snuje k-o-nce da ponovo porobi hrvatski n3.rod. Radi se .o upstanku· i budw6n·osti hrvatskog naroda. StU· pajte u narodno,oslob.odilacku voj sku i p-artizanske odrede·, pOmaZite svim silama borce za' slobodu'. 1\':luslimanke, Sada Cetnici- i u-staSe ho.6e da za zloCine i jednih i drugih plati muslimanski zivalj. Citave muslimansk_e kraj.eve istrijebila j.e cetnicka kama. Ne gledajte bespomocn-o na stidbinu vas i vaSe djece! Narodnuo.slobodilaCka voj.ska Stiti sve one -koji nisu uCinili zloCine nad narodom. Jedini spas muslimana leZi u njoj 'U .c in it e· s v e d a s-e pojaCaju njeni red~vi, ne ial~ te niSta za po-moC toj vo,jsci b r a ts tv a i o s 1 o b o· a e n j a ~ v i h n aruda! Sestre Slovenke, Istrajte u borb_i protiv okupatora l<o;i 1-asik!omadaS·e vaSu divnu domovinu. UCinite sve, ne ·Zalite niSta za jaCanje oslobodilaCke voj.ske, za uCvrSCenje nar-odnog jed'instva u oslobodilackoj borbi. Srpkinje,- Hrva1tiee, Sl-ovenke, Crno·goTke, Muslimanke, Makedonke·! Jos ponosnijei dignite glav~! Sovjetske Zene zbog junaStva naSih nar:oda i naSeg, zovu nas _.svojim sestramit! U gledajmo s-e na njih! Smjelij.e u borbu protiv -omr'a.Zenih okupatora! Dajmo sv,e od sebe--za naSu ·OSl·obodi1aCku vojsku-, koja Ce· .aCiniti kraj uniStavanju naSih najmilijih, koja Ce os1oboditi Zene uZa·snih nasilja i bespravljil. Poma.Zite j,e svim sredstvima! N e dajte niSta okupatoru-, ni• zrno .Zita, ni kudelju vune, ni kap mlijeka, uCinite mu Zivot ne.snosnim. UCv~SCujte narodnu vlast na O'Sl,obodenoj teritoriji, pod lwjom ste prvi put stekle raynopravnost, i koja vam ornoguCuje da uCe~ stvuj.ete u r.je·Savanju i sudbine svo.ga naroda i svoje. Vi, napaCene majke, sestre i kCeri ·Sirom Jugoslavije, budite cvrsti bedem 0 l<oji ce se razbiti svi pokuSaji cijepanja sloge· i bratstva medu narodima Jugoslavije! Okupljajte se oko Antifasistickog fronta Zena, svoje organizacije, jedine Zenske organizacije, koja se bori za slobo.du nasih naroda i rravnopravnost Zena. Zivjelo jedinstvo svih zena /ugoslavije!" Zivjela junacka Komunisticka pa:rtija Iugoslavije, predvodnik borbe. za narodno oslobodenje i ro:vnopravnost zena! Zivio Sovjetski savez i njegova herojska Crvena Armija! Zivjela nasa junacka narodnooslobodilacka vojska i pa:rtizanski odredi Jugoslavije! Smrt fa:5izmu -: Sloboda narodu! Decembra 1942. godine Centralni odbor . . fronta Zena }ugoslavije Antita~istiCkog 171 �GOVOR DRUGA TITA lz »Zene danas<<, glasila Centr. odb. AFZ Jugoslavije br. 31., sijeCanj 1943. Drugariee, predaj.em vam pozdrave u ime Vrhnvnog Staba i u ime ·boraca, komandira, komanda~ nata i · politiCkih komesara naSe junaCke narodiwoslobodilacke vojske i partizanskih odreda Jugnslavije (Zivjela vojska). Ja sam vanredno s:veCan Sto· mogu danas ovdje, na ovoj historijskoj skupstini AFz da prisustvujem, da vidim 'delegate naSih ju:naCkih Zena Jugoslavije, koje su u ovo-j dugotrajnoj nadoovjecanskoj borbi dale toliko zrtava i primjera heroi1zma, da moZ.em.o time da se p-onosimn i da se .sa ·osjeCanjem ponosa smatramo saveznicima naSe velike rusk.e braCe, sovjetskog naroda i he!1ojskih ·sovjetskih zena.· (Zivjel·e!) Ova danaSnja skupStina ima v·eliki• historijski znaCaj. AntifaSistiCki pokret Zena postoji u Jugoslaviji vee odavno-, ali nikada nije· mngao u sv•ojoj punoj organizacionoj formi -doCi do- takvog -izraZaja kao Sto je danas doSao. To je zaslu-ga naSih slavnih boraca, ·onih koji su dali svoje Ziv·o·te, svoju krv: i onih 'koji se bore u svim dij elovi·ma naS-e napac·ene zemlj.e. Zene Jugoslavije dale su 'Primjere .svog heroizma joS u ono vrijeme, kad se uo-pSte stvara:o antifaSistiCki pokret zena, 1936. g,odine, tezeci da budu u prvim redovima borbe za ugnjetene i izrabljiVane narc-de Jugo·slavije. Danas AFZ ima viSestruki znaCaj. Zene se bore danas rame uz rame sa svim narodima ~Tugoslavije, protiv zvjerski1h okupat•orskih ·osvajaCa i pDotiv_ njihovih domaCih izdajniCkih slugu. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, one se bore protiv faSistiCkog ,gi'stema, sistema .si'ednj·evjekovnog ropstva kakav postoji u Nj·ema-C'koj. One se bore za nez-aVi·snost· svojih naDoda, a to je sa;staNni diO· jedne veliJre borbe za njihovu ravnopravnos-t, koju su naSim Zenama, u graniGama JugoslaVije, osporavali ne dajuCi im ni pravo ·odluCivanja po pitanjima dru-Stv.enog Zivota. U ·ovoj borbi danas one se ho·re z~ ravnopravnost Z·ena. U ovoj nejednakoj, nadC·ovjeCansk·oj borbi on_e su dokazal.e da -su imal·e pravo traZiti .svoju ravnopravnost, one su to .dokazale ·svojim Zivotima, svojom krvlju na polju bitke sa njemackim, italijanskim i mad'Zarskim faSistima ostalim osvajaCima. One ,gu stale u prve re·dove narddnooslobodilacke v<>jske i partizanskih odreda Jugoslavije. NaSa pD'zadi•na je viSe ne·go is.ta drugo dokaz kQliko su one SVIJesne ovog historijsko-g m-omenta, kad se odluCuje sud- 172 bina Citavog CovjeCanstva, kad s·e odluCuje sudbina Zena. I baS zato, ova danaSnja skupStina ima ogroman historijski ·znaCaj. Na:Se Zene, kCeri, ffiajke, uCestvuju sa puSk·om u ruci u borbi. J a s e p-o nos i m tim Sto stojim na Celu armiJe u k o j o j i m· a o g r o m a n b r o j Z e n a. (Aplauz). Ja mogu kazati da su Zen e u o v o j b o r b i ·p o s v om h er ·o i z m u, .P o. s v o j o j i z d r Z 1 j i v o s t i bile i jesu na prvo.m mj·estu u p r v i m r e d o v i m a, i n a ,S i m n arodirna Jugoslavij.e c1ni Cast Sto imaju takv·e kCeri. Drugarice, jasno je da na Zene u ovoj borbi pada ogroman dio tereta, kako u- pozadini, taka Cesto i na frontu. _VaSi sinovi, oC-evi i braCa ·SU, ra;zume se, vojnici na bojiStu, a vi ste u. pozadini isto taka vaZan fa!ktor. Sve ono Sto danas Cini naSa vojska jeste 90% zasluga i naSih junaCkih Z·ena Jugoslavije, Bo-r:ba, ~oju mi vodimo, iziskuj-e ogromne Zrtve, a te- Z.rtve padaju svqm teZinom na na;Se Zene, na naS-e majke .i kCeri koje gube ,syo,je najmilije u tot borbi. Nasa dosadwsnja borba p"ogutala je mnogo kr'l~ snih drugarica, kra~nih boraca-kC·e-ri naSih naroda. Mnoge su pale od krvnicke ruke okupatora, mnoge su pale 'Od krvnicke ruke ustaSa i Oetnika · DraZe Mih-ailoviCa, mnoge su obe,SCaSCene, zl.ostavljane· i ubij·ene. 'Slava palim herojima naSeg naroda! (Slava im!) Smrt izdajicama! (Smrt im!) Ali ov-e Z-rtve, koje daje naB narod, .naS.e Zene, nisu pokolebale• vjeru: lju-baV Zena za ishod ove borbe, za pobjedu ov·e pravedne borbe. NaprOtiv, ja podvlaCim ovdje1, da su naSe Z.e'ne najviS-e dale za tu borbu; u pozadini -one -su najCvrSCe· i najprije mo-gu naCi _pravi put. To gov-ore primjeri ·onih Zena i'z onih mj·esta, iz onih .sela i kraj.eva, koji su bili pod uticajem ustaSa, pod utiCajem DraZe MihailoviCa. I to je ono Sto mora da nas napu-ni ponoso·m i vjerom1; da na=S·e Ze-ne ilisu- uS-le u ovu borbu s.IuCajno·, ne.svije·sno, spontano-, vee svijesno, svijesne historijskog .zbivanja, svij.esne da borba, 'koja.· .se vodi za osl·obod·enje naSeg naroda, jeste borba za sre-Cniju buduCnost naSih nar:oda i SreCniju buducnost nasih zeria (Aplauz). Zene Jugo,slavije, koje su u Dvoj borbi sa takvim ..samopregorom dale takve Zrtve, koje tako U'p-orno stoje u prvim redovima narodnOoslobodilaCke borbe, imaju pravo da ov.dje, danas, je-damput zauvij.ek, utvrde je.dnu Cinjenicu: .da ova b o r·b a m-ora don·eti ploda i za Zene naroda Jug o slav i j -e, d. a n ilk ad a vi ,g e n iko- ne Ce mo-Ci istrgnuti te krvave plodo,ve i·z njihovih ruku! (Aplauz). Za ovu stvar nasih ze" 1 MarJal fugoslavije Josip Broz Tito �/ ha_ siajaCe na~a nar-odno-osio- I mnowo imamo da uradimo, da bi se iene b·odilacka vojska i sve zeneko- u drugim oblastima okupile oko AFZ. j.e s~e nalaze u prvim 1~edovima Zene Jugoshivije imaju pravo i duZnost velike borbe. . im je da se bore, j.er one daju ono Sto im je najdraZe - svoje sinove, svoje kCeri na l\1oZda neko na ·Strani sanja da Ce u Jugoslaviji poCeti opet pn onom starom - pa altar ave pravedne borbe. J a sam uvj eren, da zene predu u kuhinju i da ne odlucuju drugarice, da nam p1odove ·ave borbe, koj a se danas vodi, neCe nikada niko moCi oteti. ni o -Cemu. Ali, Zene su, drugovi' i dlrugarice, pol,oZile is.pit zr.elosti - da su spos·obnz ne J a sam uvj eren da Cete i dalj.e u naS·oj horsamO d-a rade kmd · kuCanstva, nego i da se bi -stojiCki podnositi sva HSenja i da neCete po'kleknuti hi pred kakvim teSkoCama, da b-ore s puSkom u ruci, nego da mogu i da Cete izdrZati zajedno s nama, zajedno s navladaju (tako je!) i da .dfie vl~st u rukama. I ova ,skupStina j e d-okaz da naSe Zene oe;bilj- rodnooslobodilaiikom vojskom do konacne no primaju sudbinu naroda i svoju sudbinu pobjede, ·koja, ja vam to mogu ovdj-e kazati, u svoje ruke. AntifaMstiCki front Zena, koji nije daleko. je uspio da ujedini Zene za velike ciljeve Danas - i same to znate, - faSi;stiCki borbe, za kona.Cnu potbjedu nad okupato-rom i osvaja-Ci, faSistiCki mraCnjaci dbZivljuju ponjegovim slugaffia, irna cilj · da dovede· do raz za porazom na bojiStu velike, prOstrane konaCnog nsl·obodenja _Z·ene, da izvojuje po- sovjetske ~emJj,e · (Aplauz). Herojska Crvebjedu za njih-ovu gradansku ravnopravnost, na arm-ija lomi i krSi faSisti,Cke bandite i druStvenu ravnopravnost. sve je blizi i bli:Zi dan, kad ce konacno doci M:i, drugovi i dr~g8.rice, imarn·o pr-ed so- do sloma ~ave, toboZe nepobjedive, faSistiCke born velike i teSk~e borbe. Cinj.enica, da je arrni1je. Ja mogu da ka~em da u toj dZinovogromna veCina Zena na naSoj strani, da- skoj borbi, koju sovjetski narodi vade, sovala nam je i daCe nam i u buduCe p·otstreka vjetske· Zene daju bezbroj primjera nezada j-oS jaCe i Cv:r:SCe zbijemo sv-oje redove, pamCe-nog he·roizma i i:zdrZljivosti. Zato joS da izdrZimo sve teSkoCe. U teSkoj borbi, ka- j-edamput. moram da podvuCem, da se naSi kvu joS imamo da vodimo, razume se, Anti- narodi mogu ponositi S·to i naSe Zene stoje faSistiCki fl'lont Zena ima pred s'obom velike i·sto titko i·strajll·o, isto tako izdrZljivo u ovoj i teske zadatke. Vi ste, drugarice, do sada teskoj i nejednakoj borbi. Treba da se pop-okazale SV(lju veliku ljubav i razumijeva- nosimo time Sto narodi Sovjets-ko-g Saveza (zivjeli!), sto Sovj·etski Savez zna i cijeni nje za borhu, za naSe drugove .j drugaiice na b,oji,Stu. Vi ste davale Sto .ste mogle, ali, veliku ulogu Ze·n3: Jug.oslavije u danaSnjoj narodnoosJ.obodilackoj borbi (Aplauz). ipak joS. nisu i.s'k:oriSCene sve moguCnosti N a koncu bih irnao kazati jos i to da AFZ koje s-e dadu i·skoristiti, da naSi drugov'i i drugaric.e, naSi borci, imaju s:v~e' 1Sto im tre- koji postoji vee odavno, a sada j·e dobio i svoju organizacionu formu, jeste j-edna od ba. Zato ste se vi ovdje i sastale, za:to Cete organizacija koja je zai..sta ponikla odozdo, vi postaviti svoj rad joS organi:ziranije· i .sa blagodareCi Cesto puta nezapamCenoj uporviSe sistema i usmeriti ga na to da naSa nosti samih Zena. J a mislim, drug·ariee, da vojska dobije maksimum Sto s-e maZe dati. l\!Ii u varna gledamo glavni ·osl-pnac u poza- AFZ danas pretstavlja takvu organizaciju, dini. Vi Zene treba ne samo da se brinete takvu snagu sa kojom Cemo zaista smj elo o svojim zadaCama prema frontu, nego i o moCi da idem•o u susr.et sviin teSko-Carn:a koj-e stoje pred nama. Zelim vam, drage· drupozadini, da budnim ·okom pratite da s.e ne garice, mnog·o uspjeha u vaSem daljnje~m ugni.jerzdi neprijatelj koji j.e ugroZen zajedniCkim interesima svih s1obodoljuhivih sna- radu i Zelim da vaS rad bude plodonosan, ga Jugoslavlje. I taj zadatak pada na vas. · da bude na dobrobit nase narodnooslobodiNaSim borcima treba odijela, trBba Cara.pa 1aCke bo·rbe, na d-o-brobit naS·e konaCne po-=- zima je - treba rukavica, hrane i jo·S bjede i nase zajednicke bolj.e buducnosti. mnogo i mnogo Ce-ga drugog. To najViSe zavisi ad vas, drugarice. Vi ste najmasovnija I. ZEMALJSKA KONFERENCIJA AFz JUGOSLAVIJE ODRzANA 6., 7. i 8. PROSINCA '1942. organizacida, najveca- S-naga u poe.:adini koja ma-Ze mnogn da ·da, koja mo:Ze mnog;o da U BOSANSKOM PETROVCU .,. l pomogne. Clanak iz )}:Z.ene danas((, glasila Centr. vdb. AFZ Ima joB mnogo i mnogo Z-ena, koje .su pod J.u.goslavije br. 31, sijef:anj 1943. terorom okupatora, koJe Cekaju vaSu :rije-C, koje cekaju da dodBte do njih i da ih pozoUlicama suncem obasjane rilale varoSice1 vete u zajednicku borbu. Mogu da kazem na oslobodenoj teritoriji VI_'Vile SU veC 5. deda sam vanr-edno zadovolj an rezultatima Cembra grupe zena. Stiglo je 166 delegata koje ste postigle na nasbj oslobodenoj teri- sa nekoliko stotina uCesnica iz svih kraje'Va toriji. Vi ste postigle :ihnogo, ali jos mnogo okupiranih i -·oslobodenih, na prvu z-emaljsku -~ 174 ~11 ka-nfere-ndju. Rat ]e sk,oro sasvim izj-ednaCio njihova odela, samo p·o p.eka povezaCa iii pve-gaCa iii odlomak ra~zgovOra jasnije· kazuje iz koga je kraja koja grupa. Ali je SazivaCki odbor -radosno beleZio: Gorski Kotar, Kordun, Banija, Lika, Dalmatinska Zagoi'a, Hrvatsko Prilnorje, Bosanska Krajin3., Sibenik, Karlovac, Beog.rad, .Zagreb, Cetinj.e, Drvar, KljuC, crnogorske, krajiSke, hrvatske, prol-eterske brigade - i mnoge druge, a za njima s·e niZu- tek osl·obodeni gradovi: BihaC, Grahovo . . . Samo slovenaCke Zene nisu. zbog velikih prepreka, mogle imati svoje pretstavnice. UveCe 6. decembra, poCela se sveCana sednica. I slike na zidovima sale reCito su govorile - to su. s·e sastale Zene koJe· na frontu· s mitraljezima i puSkama juriSaju na neprijatelja, vidaju rane· ranjenicima, u p·ozadini - juri·Saju na Zito, 'na kudeUu koj-e valja oteti od neprijatelja. Uvelicana montaZa naSlovn.e· koric-e; za »Zenu danas·« - Z.e·na s puSkom - obeJ.~avala je- Citavu jednu epohu u koju su· zakoraCHe Ze.ne. Drug Tito- do·Sao je na sv·e-Canw tSednicu. Drug Tito je u.S.a:o, a -radost je obujmila ,sa~ lu-, rado..st tiha i burna, nasmeSena lica, topli pogle.di i - phvmeni uzvici ... ... Ispred udnog pretsednistva u kratkom govoru Mitra MitroviC podvqkla je znaCaj Konferencije: to je, prvo, manife,stacija politiCkog jedinstva Ze-na i njihove sprelllrn-osti za oslobodilaCku voj-sku, drug·o, izbor G!avnog odbora AFZ za Jugoslaviju bice ogroman korak ka uCv~S6enju or:ganizacije. Drug Tito odrZa·o j~e veliki govor u ime Vrhovnog staba Narodnooslobodilacke vojske· i partizanskih o-dr·eda Jugoslavije. U ime Centralnog komiteta KPJ druga· rica -Spasenija-Cana BaboviC is.takla je velike zasluge naSih Zena u oslobodilaCkoj borbi; Dr. Simo MiloSeviC, u ime AntifaSistiCkog ve-Ca narodno-g oslobode:nja Jugo-slavije, i drug Mihailo svabic, u ime CK .SKOJ-a ogromne uspehe i napore ·Z-ena u or.gani.ziranju po·zadine. i pomoCi vojsci, s-eljanka , 1\llika PeCanac iz Drvara, sama, pozvala j·e Zene da joS veC-om brig-om za vojsku opravdaju tolika priznanja, Na radnoj sednici, 7. d.ec-embra, ·referat »0 antifaSi.sti.Ckom pokretu Zena u okviru narodnooslobo-dilaCke borbe« odrZala je Mitra MitroviC. Citavog dana, posle referata, istupali su dele-gati u ime organi'zacija, _u ime boraca i1z brigada, bolniCarki, inuslimanki, Hrvatica i Srp.kinja, prava Ziva slika o Ziv.otu i radu Zena na okupiranoj i oslobodenoj _teritoriH dobila se iz ovih s~drZajnih govora. Posle iscrpnog _referata drugarice Cane »0 organizacionim pitanjima i .zadacirna AFlk 8. d'.,cembra, delegati su dali mnog'o dobrih i pravilnih predloga za uCvrS,Cenje organizacij.e i ·proSirenje i zaoStrenje borbe. Na .zavr:Setku- Konferencije d1onesena je rezolncija i izabran Glavni odbor AFZ za Jugoslaviju, u koji su uSle: Kata PejnoviC, prets·ednica AFZ za Liku; Dragica Karan, pretsednica AFZ za Kordun; Kata Vujaklija iz Banije; Nada TrboviC i:z Gor:skog Kota'ra; Danica l\!Iedan iz B. Kraj{ne; radnice•: Spasenija"Cana Babovic, iz Srbije; Maca GrZetiC iz Zagreb a; Rahida .Sa'k:iC iz BihaCa; J udita Alargic iz Vojvodine; N ada Markovic iz Beograda; Zora BrkiC iz MrkonjiC-grada; Vahida Magljaic i~ B<>nj,e Lwl<e; intelektl)alke: Mitra Mitro¥i6 iz Beograda; Olga KovaCiC i•z Zagr-eba; Van.da- Novosel iz Zagreha; l\!Iarija Novak iz Dalmacije; Stana TomaSeviC iz Cetinja; Dina Vrbica iz Pod!gorice; Mira MoraCa iz B. Krajine:_ U lzvr.Sni odbdr izabrane su na sastanku plenuma 1Glavnog odbora: Spas·enija-Cana BaboviC, Kata P·ejnoviC, Yanda Novosel, Mitra MitroviC. i Mira MaraCa -.:... za pretsednicu Kata PejnoviC, za sekretara Van-da Novosel. Na sastanku su ·odredene i urednice lista »Zena danas« 2 Konf.erencija je hila u punom stpislu radna i pruiila je og!'loman materijal o -stradanjinia i borbi Zena, i mno-go korisnih uputstava za rad. 1 2 'Bosanski Petrovac. Mitra Mitrovi·C i Olga KreaCiC-KovaCiC Zoga. IZ POLITicKOG REFERATA MITRE MITROV!c Prema usmenom referatu Stam,panom ·u ))Z-eni danasu, glasilu Centr. odb. AFZ }ugoslavije, br. 31, I. 1948. Dan-aSnji rat, koji briBe razlike izrnedu fronta i pozadine, ter·eti rata i okupacije, koji su se nava:Iili na Zene, mrZnja prema faSi-zmu-, ljubav prema domovini, i borbeni i ja-sni poziv Komuni-stiCke partije, nisu dozvolili Zenama da -o.stanu u- stavu pasivnog posmatraCa. .sv,oju vis·oku naci-onalnu s·vest i mrZ-nju protiv faSi-zma ukljuCile su u narodnooslobodilaCku borbu. Zene ni.su za ovu bo-rbu mobilisane. -sa paro•larna za ravnoprawnost, one su trpel~e nov·e i veCe nevolje i stradanja, nove ratne terete, i uCinile su i no-vi istorijski korak napred. Nepismerne seIjanke, Zene Jugoslavije naSle .su s.e na strani najsmelijih, najnaprednijih i najpleme· nitijih !judi sveta. VezujUCi svoje snage ·za narodnoos.JobodilaCki- pOkret povezale su se pokretom1 ·nap-rednih sna:ga CoveCa:nstva u bnrbi pro-tiv faSistiCkih zavojevaCa. One su taka naSle pravi 175 �SMRT fASlZMU :_ SLOBODA NARODU ponosim time sto stojim ogrom~,m broj zena.". put oslobodenja od nacionalnog r·opstva i. put borbe protiv najljuceg neprijatelja :iena, faSizma. Mi smn se povezale sa opStenarodnim pokretom. Ali je narodnooslobodilacka borba naSih naroda pnstala opStenarodna, izme,du ostalog i zatn, Sto mi Zene uCestvuje-ino u njoj. Kad mi ne bismo bile u toj borbi, to bi znaC.ilo da pola naroda stoji van nje. Zene su, kako i·e to lepo rekao · jedan krajiSnik, protkale naro.dnu horbu kao 1srma vez. VaZno .je podvuCi jednu Cinjenicu. Zene su se aktiVi~zirale s-amo na strani narodnooslobodilacke borbe. N a strani okupator.skih slugu, usta.Sa i Cetnika, nema bilo kakvog uCeS.Ca veCeg broja Zena, sem nek{)liko stotina naloZnica - iako ani prave sve pokuSaje da privukur Zene. I zato, ukoHko ima Zena - a nesumn)iv·o ih ima koje joA stoje po strani mi moZemo biti sigurni da Ce do njibove aktivizacije doCi i to sam·o u pravcu uCeSCa u nar·odnooslobodi1aCkoj borbi. J er faSizam nigde, u naSoj zemlji najmanje, nij e mogao privuCi Zene. Velika je tekovina za nas Z·ene to Sto smo stale pod rukovodstv·o Komunisticke partije. A zasto je to v€lika dobit i velika sreca za Zene Jugoslavije? Evo zaSto. !.: I, ' i' Nije moralo znaCiti da Cerna kroz ovu borbu osvojiti i svoju ravnopravnost. Ali je ravnopravnost Zene doSla. Pvosto i jednostavno. Ona je u vojsci i na oslobodenoj teritoriji veC sasvim jasno 1 ClllJ€nicama izraZena. Na os}obodenoj teritoriji one su u narodnooslobodilaCkim o,dborirna, ~sada u AntifaSistiCkom veCu narodnog osl,obodenja Jugoslavije. I ove istorijske s.tvari, a· kojima s.mo godina'Qla sanjale i borile se, eta, dogadaju· s,e·; postaju stvarno.s,t. To se ostvarHo zato. Sto• borbom rukovodi KomunistiCka partija, koja je, uostalom, i pre· rata jedina vodila borbu i za prava Zen e. J edanput mi je j,edna Zena u SandZaku r-ekla: »Zivot i borba Zena teSki su danas, ali za nas su uslovi danas povoljniji nego ikad, jer oni Sto stoje na Celu~ borbe, oni su za naSa prava«. Doi,sta, neprijatelji ravnopravnosti Zena u ovom ratu su se potpuno izjednaCili sa ne-prijatelje.m naroda, i boreCi se protiv okupatora, ustaSa i Cetnika mi se horimn i protiv jedinih neprijatelja ravnopravnosti Zena u naSem narodu. Ravnopravnost je tu, brZ.e neg·o Sto se dalo ocekivati. Dosia je, stekla S·e, kako je" dino moZe da dode i da se stekne, kro,z za»Borba«, od 13. prosinca 1942. 'bila j'e posveCena I. zemaljskoj konferenei ji AntifaSistiCkog- fronta Zena Jugoslavi je. 12 .2"?ne Hrvatske u NOB jedniCku borbu s narodom, za zajedniCku slobodu. Ali ona j·e ta~o brzo dosla zato sto ravnopravnost Zena stoji Cvrsto kao granit zapisana u prograrnu KornunistiC.ke partije. Otuda izvlaCimo zakljuCak da je za nas Zene Jug·oslavije, zato Sto potp·oma.Zemo borbu rodoljubivih snaga, na Cijem Celu se nalazi KPJ, buduCnost sv.etla i jasna. Za nju, za tu sv·etlu .buduCn·ost, moZe biti .jo.S ve1ikih bo·rbi, maZda i dosta prolivene krvi, aU je· ami nama i naS·oj ded svetla i sigurna. I taka pored mnogi.h, jos jedna velika ,pobeda nad fa,Sizmom zadobija se u naSoj zerillji, a to je ravnopravnost ~ena, Ciji je ljuti neprijatelj fasizam. IZ ORGANIZACIONOG REFERATA CANE BABOVIc ... Kada je KomunistiCka partija pozvala na ustanak protiv okupatora, u veHkoj mjeri sUJ s_e t!)m pozivu odazvale i Zene. U samom po(retku form.iranja partizanskih odreda mnoge· Zene polazne su u borbu sa puSkom u ruci i kao bolniC.arke. One· ,su pristupale, jer su vjerovale u pravednost narodnooslobodilailke borbe i njenu pobjedu. Zene koje su ostajale ko·d svojih kuCa pomagale su svestrano narodnooslobodilaCku barbu. Skupljale su toplu odj.ecu ,za partizane, plele su Carape i dZemper.e, ,skupljale sanitetski materijal, sluZile kao kuriri i· vrSile obavjeStajnu sluZbu. Sve su to Zene radile pod vrlo teSkim okolnostima. ImajuCi u vidu, gradove: Beograd i t. d., kada je okupator uz pomoC svojih krvavih slugu blokirao kvart po kvart i na taj naCin istrebljivao naS narod, a medu njima i veliki broj Zena, Zene su pokazale veliku poZrtvovno.st i samoprijegor, jer su radile pod uS.lovima., gdj.e ih je- svakog mome·nta vrebala smrt. One su i pod tako teSkirn uslovima pomagale narod~ nooslobodilaCku borbu. Kako· vidimo naSa organizacija AntifaSistiCkog Franta Zena je izvojevana upornom borbom Z·ena Jugos,lavi~ je i teme1ji se na prolivenoj krvi, koju su Zene do. sada dale u narodnooslobodiTaCkoj borbi. Ona je dobila svoj pun oblik, i mi danas ovdje na stotine sjedimo na naSoj prvoj, historijskoj konferenc'iji AFZ, govorimo o rezultatima naSeg d-osadaSnjeg rada i postavljamo zadatke· pred nwSu organizaciju. ~arod Kakvu ulogu t:r:eba da ima naSa or:ganizacija AFZ u narodnooslobodilackoj borbi. NaSa organizacija mora biti masovna, ona mora okupiti- sVe Ze-ne antifaSistkinje oko sebe. Antifasisticki front ~ena treba da ostv'ari punu i svestranu p·omoC frontu. Zene treba da daju pU.nu pnmoC u organizacilji pozadine i da uCe,stvuju· aktivno u narodnoj vlasti. Jedan, ad zadataka prve zemaljske 177 �konf-erendje jeste da p'ostavimo Cvrste temelje naSe organiiZacije za Citavu zemlju. Sto ·karakteriSe dana.Snj.e organizaciono stanje AFZ Jugoslavije1 U nasoj zemlji je ogroman bfloj Zena, koj.e daju sve od sebe koje ispunjavaju sve zadatke i uikazuju pun~ pomoC naSem frontU:·, pa ipak snaga naSe organizacije, broj ·nj.enih Clanova, nj.ena organizaci-ona Cvrstina ne odgovaraju joS raapolo.Zenju Z.ena protiv faSizma i njiho·voj spremnOsti ·za borbu. U Dalmaciji ·ogroman broj Ze11a uCestvuje ne-organizorvano, .,s.pontano, uCestvuju one, koje su doskora bile jo.S pasivne, a njihova organizacija nije joS obu:. hvatila ni one koje uCestvuju, a joS manje sve one koje su antifaSisti'Cki raspoloZene. Nije to:.s1uCaj ·samo s Dalmacidom, takav je sluCaj' s Bosanskom Krajinom i sa drugim pokrajinama. zene Bosanske _Krajine masovno su i samoprij.e'gor.no uCinile mnogo za proSirivanj_e naSe narodnooslobodilaCke bor~ be, a -o~.ganizacija AFZ u Krajini nije doSla do takovog izra.Zaja do kakov•og je ona vee do danas trebala da dode, kada se uzme u obzir Siroki pokret Zena. To je osnovna ·crta ve-Cine organ:Lzacija, da je polet Zena prera.: stao njihovu organizacionu snagu. Taj je sluCaj__ :Q.aroCito Cest na teritoriju, koji drZi okupator. Mi na okupiranoj teritoriji imamo mnogo uspjeha u radu sa Zenama. Uzmi~-o s~mo Dalmaciju, nj.ene gradove· Split i fhbenik. Tamo Z-ene_ pod najteZim uslovima predano sa'kupljaju hranu i ohuCu partiza~ima, prohijaju se kroz neprijateljske. straZe 1 neprohodne· terene -da hi i one u potpunos.ti pridonijele narodnooslobodilackoj borbi. Mi joS· imamo· krajeva·, naroCito u okupiranom dijelu naSe ·zemlje, gdje i pored tqga Sto Zene .':'Cestvujy u horbi nemamo svoje organiz~ClJ: .. forrnira_ne, a one koj.e postoje, nisu ucvrscene. Ml' moramo neodloZ-no i tamo uspostaviti naSe organi'zacije. Organizacioni oblici su tamo Cesto puta drukCiji ne-go na oslobodenim, ali znaiilo iz iskustva da ·organizaciona struktura u mnogo neoslohodenih krajeva o.staje i.sta kao i u -oslobodenim samo tamo rad treba da bude ile·galan. Oblike borbe· i iskustva imat Cerna :za zadatak da prenosimo iz jednog dij.ela ·okupirane teritorije u dru.ge dij.elov-e, da bi naS-im drugaricama •olakSale rad. NaSa- se ·Organizacija dakle razvija neravnorpjerno, a naroCito zaostaje u nekim krajevima koji -su pod okupatorom. Uslovi za naS rad su povoljni, kad vidimo koliko su Zene _spremne za borbu: Zene Ce biti jo.S spremnije za borbu kad uzme-mo u ohzir spoljno politiCku .situaciju, napredovanje Crvene Armij-e i p-o·Cetak raspadanja faSizma kao i unutarnju situaciju - napredovanje naSe narodnooslohodilaCke vojske, 178 s-talno proSirivanje naSe oslobodene teritorije i zato se postavlja kao najvaZniJe pred nas uCvrSCenje na-Se organizacije ka'ko hi u momentu ogromno-g priliva Zena mogli te Zene organizaciono obuhvatiti. Kao prela:zni oblik za stvaranj.e organizacije mo~e se uz·eti formiranje lnicijativnih odhora od najaktivnijih drugarica. Njihov je ~ad~~~ da .okup.e Zene. Qrdhor 6e uspje.Sno Izvrsl·h ·SVOJ rad i prestati da funkcioniSe kao inicijativni· odhor, Cim .s-tvori uslove za sazivanje konferencije i hiranje odbora. ~~~cijativrii odbor ne slnije da traje neogranicen~, ·on treha da pred -sebe postavi plan rada 1 zadatke· lmje Ce u odredenom ·raku svrSiti, sazvati sresku, ,okru.Znu j.li ohlas.nu te pokrajinsku konf.erenciju, vee· prema te~ :e~~~ iz.abrati -odbor i prestati da djeluje· kao ImCIJatlvni odbor. NaSa je organizacija nikla odozdo, ona je masovna i Siroka treba ~ad~ti ~~ jo.S v_eCem njeno~ pro.Sire~ju, ali . valJa v1se paznJe nego do ·sada obratiti njenom .ucv:~Cenj~ kao o-rgai:tizaciji. Postoje org~.mza?IJe •. koJe s~ jake, izvode krupne a~..ClJe, lmaJU f.orm1rane odbore, naroCito n1ze, se-oske, opCinske i t. d., ali one ne Zive Zivotom organizacije. V-lada joS uvijek velika· ne~?~ezanost organiza:cije Cak i u j ednoj ope:~~'. a pog-o~ovo__ u Citavom okrugu iii pokraJml. Organl'zaCIJe u Lici i KorduniJ izbnr~m o~ruZnih odbora mnogo su se izdigle i u:cvrstlle. One treba da nam po-sluZe kao primjer. Del.egatkinje, koje su pri~sustvo·vale na konferenciji, treba, Cim -se vrate na svoj teren~ da postave zadatak hi'ranja rukovodeCih centara, kako nizih, taka i glavnih za Citavu pokrajinu. Mi danas biramo Central~~ odbor za Citavu zemlju i to samo· veC znac~. ogroman korak ka uCvrSCenju organizaCl'Je. Centralni odbor imat Ce· zadatak da koor~~nira rad . . ~aSe organizacije u cijeloj zemlJl, da pruz1 pomo.C niZim .organizacijama itd. Ni.Ze organiz~cije duZne su ·da r·edovno obavjeStavaju viSe -odhore o S'tanju orga.nizacije, njenim uspjesima kao i nedostacima, ·o isticanju novih fermi rad3. i .sl. Centralni odbor Ce nastojati- da se naSe niZe organizacij.e osamostale. N esamostalnost ·adbora i njihova nedovoljna aktivnost u svim oblicima rada, to je takode·r je'dna od slabosti .naSe organizacije, koja je razumljiva .s obz1rom na to da se u naSim odborima nalaze najCe-SC.e seljanke, koje nikada nisu radile u organizacijama, te, prema tome· i nemaj u iskustva, ali i tu · slabost treba Sto prije savladati, a to Cemo postiCi aka budu virSi -odhori pomagali nEHru odborima, odrZava.Ii politicke kurseve itd. Drugarice aktivistkinje, koje ce prolaziti kroz kurs AFz mnogo 6e doprinijeti -osamostaljenju naSih odbora. v Centralni odbor AFz, koji ce se izabrati, Ce za zadatak da obezhijedi izda-vanje Jednog centralnog lista AFZ za cijelu zemlju. Taj list Ce ·omogu.Citi da preko njega prenosimo i-skustvo naSeg rada, koordinira-mo rad,ukaZemo drugaricama pomoC -u organizaciOnom pogledu i da preko lista dajemo liniju rada AFZ-a. List Ce izaCi za nekoliko dana i zvati Ce ·s.e »Z-ena danas«. To Ce biti zapravo nastavak izdavanja Iista »Z-ena danas<< koji su mlade antifaSistkinje izdavale prije rata u Beogradu. Da bi omoguCili da naS list izlazi -redovno naSe organizacije AFZ-a trehaju obezbijediti purru sarad11ju u listu. U list treba slati dopis·e _iz org;t'nizacije ad~ najviSih do najniZih koji treba da sadrZe s1iku Ziv-ota na.Sih Zena, naSe organizacije, rezultate naSeg rada s naS-im uspjesima, kao i teSkoCama o junaStvu Zen a. Sarno onda Ce- list biti' odraz naSe ·organizactje, ako budu u njemu saradivale· sv.e naSe organizacije. Organizacij a AntifaSistiCkog fronta Zen a tr·eba da ·obezbijedl pun'U saradn-ju sa omla-dinskim organizacijama na terem.L Do sad Cana Babovi(: su se deS•avali nesporazum·i ·kao i neraa;um~i­ jevanja zadataka jedne i druge organizac'ije. ne. Rad naSih druga·rica iz vojske sa Zenama Srnatralo se da u AntifaSistiCkom frontu Ze- na terenu, p·omoC koju Ce ·one pru.Zati o-rgane treha da se oku.pljaju samo starije Z-ene, nizacijama AFZ-a j.este jedna garancija za dok su se omladi.nke okupljale samo u omlaCvrSCe pove.zivanJe pozadine i fronta. dinskim ·o-rgani•zacijama. AFZ je ·organiza-' Jedan od najvaZnijih zadataka za uCvrcija svih Zena nezavisno ·od toga koliko j.e sclvanje naSe organizacije jest jedinstvo tko star. Prema tome omladinke, i pored toga Sto .su Clanice o-mladinskih organizaci- svih Zena bez obZira na njihovu nacionalnu ja, treba da budu i clanice AFZ-a Ako tako i vjersku pripadnost. MaZe se reCi da naSa postavimo, onda ne Ce dolaziti do nespora- organizacija AFZ-a nije joS uspjela da o-kupi sve Zene. Van naSe organizacije nalazi se zuma izmedu naS·e or;ganizacije i omladinjoS veliki broj Hrvatica i muslimanki. Tim skih. Zenama moramo mi objasniti politiku raspiDrugaric-e delegati iz naSe narodnooslorivanja nacio-nalne mrZnj-e proSlih nenarodbodilaCke vojsk-e dale su nam sliku o uCenih reZima· i nastavak te politi.ke sa strane SC.u Zen3: s puSk-om u ruci, o herojstvima na' okupatm;a i njegovih slugu usta-Sa i Cetnika. Sih drugaric~, o slavnoj sm.rti stotina naSih NaSi neprijatelji nastoje da raspire bratoboraca-Zena, o njihovoj izdrZljivosti, iz koj·e uhilaCki rat u naSoj zemlji za s:voje mraCrie vidimo da naSe drugaric-e u narodnoo.slobociljeve. Upornim radom na.Se organizacije dilaCk-oj vojsci ne ,zaostaju za drugovima. stvorit Cemo borbeno jedinstvo svih Zena Ali iz njihovih izlaganja nis-mo mo,gli viJugo~lavije. NaSe aktivistkinj-e moraju p·odjeti kak·o d-rugarice borci ra.de po 'liniji znavati sve Z-ene : U gradovima po ulicam.a, AFZ-a. Jako pretpo·stavljamo da drugarice a u selima po zas-e·ocima. Mi moramo znati rade po toj liniji, ipak je potrebno naglasiti kako sVaka Zen a di.Se, kako j e ras_po·lo.Zena, neophodnost vezivanja drugarica iz vojske kakav ima PolitiCki stav. _Prema tome s.lijedi sa organizacijama AF·z na terenu, gdje se naSe stalno objaSnjavanj.e i privlaCenje Zena njihove jedinice nalaze. A aim ·or.ganizacije u narodnooslobodilaCku borbli. tamo joB nema, drugarice su duZne da rade Kao vaZan zadatak postavlja se pred or- · medu Zenama i da uspostavljaju o·rganizaci.ganizaciju. AFZ politiCko uzdizanje Zena. ju AFZ·a prema · mogucnostima. U koliko njihove jedinice borave na jednom terenu Masa Ze-na koje 'uCestvuju u narodno-oslohoduze, njihov rad treba da bude pJ.odniji i da dilaCkoj borbi mora znati ciljev-e te borbe, dade vidnije rezultate. Politi.Cki rad· -sa Ze- kako danas tako i u budu.Cnosti. Da hi to nama, objaSnjavanje politiCke,. situacije, postigli, kao najvaZnije, a vaZi za sve kraobja·Snjavanje ciljeva narodnooslobodilaCke jeve naSe zeni.lj.e, jeste likvidacija nepi.s.me~ borbe itd., ·o-drZavanje teCajeva za nepisme- nosti. Odhori AFZ"a od najniZih do najviSih ~mat 1. 179 �treba da postave odmah i neodlozno organizovanj~ teCajeva za nepismene. Za osposobljavarije na·Mh drugarica aktivistkinja, koje Ce pravilno provodi.ti linlju AFZ-a u Zivot, moram:o o,snivati kurseve niZe i viSe. ViSi &e mogu drZati po pojedinim pokrajinama i okruziffia, a ntZi ,po srezovima, mogu kasnije i po o.pCinama. Na kurs-evima se mora o.bjasniti Z~nama koji su ci'ljevi narodnooslobodilaCke borbe, uloga Zena u toj- borbi i njeni zadaci i kakva je uloga AF'z-a u narodnooslohodilackoj borbi. Prouciti s njima organizacio;no pitanje AFZ-a, te ga konkretno pri-mjehjivati na njihov teren, na njihove uslov·e. lzd~vanje Iistova kako pokrajinskih, tako i qd okruznih odbora AFZ-a, .saradnja u njima, sve to Ce pr_idonijeti poBtiCkom uzdiza~ju Zena. U niZim odborima, sre'skim, _opCinskim i mjesnim, treba .nastojati da se izdaju :redovito iii povremeno zidne noviue, koje bi' bile odraz rada i Zivota tih organizacija. NaSa organizacija na os·lobodenom. teritoriju inia da se pozabavi jednim va.Znim pitanj.em~ a to je pitanje uCeSCa u izgradnji naSe- n;arodne- vlasti.- Moramo abezbj.editi da ~_~;aSao v:Iast funkcioniSe onako, kako zahtijevaju ipteresi narodnooslobodilaCke borbe, mi moramo voditi raCuna da u narodnaos-labodilacke odbore ula,;e oni, koji to zasluzuju. Mi smo te, koje trebamo da biramo i da budemo :ilzabrane, pa kakovu vlas.t stvorimo, takva Ce- nam i biti. Danas je u pozadini najviSe .Zena, to treba da se odrazi u na.Sem uCeSCu na izborima za narodnooslobodilaCke odbore. N wSim uCe-SCem treba da pokaZemo visoku svijest. NaSim radom na izgradnji narodne vlasti, a ana treba da bude mnogo veCa nego do sa.da, - treba da pokaZ·emo da .smo spremne i sutra boriti se protiv svih reakcionarnih sHa, kPje su nas do sada ugnjetavale. Mi mor3.ffio danas uCvrstiti naSu nar-odnu v1ast, da ana, zaSto se danas prolijeva krv ·naSih muZeva, sinova i drugarica, ne prigrabe sutra drugi i upotrebe protiv naro·da. P.otrebno je da se organizuju predavanja Zenama iz raznih oblasti nauk_.e: zdrav.stvene, iz geografij e, is·torij-e Ud. Najvazniji · zadatak, koji postavljamo pred naSu organi~zaciju, jest pitanje potpu,.. nag obezbjedenja naSe vojske. NaSi muZe.vi, braCa i sinovi bore se na poloZaju protiv krvavog okupatora i njihovih slugu ustaSa i Cetnika, naSa vojska je -izvojevala sebi oruZje lijuCi krv najboljih sinova SV'Oga naroda, ana j'e ·,sebi izv:ojevala ad pu.Ske do tapa. Ona Stiti naSu slobodu, ona n.am je garancija za konaCno urii.Stenje -okupat·ora i 180 domaCih izdajnika. A ini Zene u pozadini meramo uCiniti sve ·da naSo-j vojsci damo ono . Sto nj·ojzi nedustaje, a Sto mi moZemo dati. Mi · nemamo fabrika, ·ali aka . m.i organizuj em a pletenje Carapa, dZempera i tkanje sukna itd., naSim radom. nadoknadit Cerna o·no Cega joS sada nemamo. UCeSCe Zena u radnim brigada, prek,opavanje cesta i tome sliCno, treba da razvijemo joS intenzivnije. Odbori od najvi.Sih d-o najniZih moraju voditi raCuna da li' su naSe njive poo-rane, zasijane, i kame je potrebna pomoC u tom po.slu. Kak·o vidimo, Zene se veCinom nalaie u pozadini, i na njih spada veCi dio u,CfiSCa u organi.zaciji v lasti, te o-rganizaci-fi Z:ivota i pozadine. +r NaSa vojska svakim danom p·ostaje sve veCa, i. front. nam se sve vi-Se Siri, a- pred naSu organizaciju p·ostavlja se pitanje bolniCarki. Mi moramo, da radimo k~ko na slobodnom, tako i na ne-oslobodenom d-ijelu teritorije na okupljanju drugarica, koje bi zavrSile bolniCke teCajeve, a pogoto·vo , onih drugarica sa okupirane" teritorjj.e, koje vee i-maju bolni.Ck·e teCajeve. !VIi mofamo voditi brigu ·o tome, u ka·kvim uslovima naSi ra~ njenici Zive, da li su dob~o aps.iubljeni i da li su dobro njeg-ovani. Pred nas Zene· postavlja se v·elika odgovornost, a to je zbrinja. vanje dj.ece, majki i oCeva naSih boraca ... To su, drugarice, naSi glavni zadaci. NaSa danaSnja konferencija je odraz naSe Cvrstine, naSeg j edinstva i -ana nam daj e garancije da ova ,sve .Sto smo postavili na kon~ ferenciji bude sprovedeno u Ziv-ot. Samo u Cvrs.tom jedinstvu mi Zene, orga.nizovane u naSem AntifaS.istiCkom frontu Zena, sve·strano pomaZuCi narodnooslobodilacku borbu, doCi cemo do nase pobjede. IZ DISj{USIJE /.z ,:zene .drnws«, glasila Centr. ,odb, AFt Jugoslavijc, hr. 31, sij'e.Canj 1943, Li!<a. - Kat a P e j n o vi c. Glavno pitanje organizacije jeste da organizaciono obu~ hvati i Srp'kinje i Hrvatice, Ci.je jedinstvo po.staje svakim danom sve CvrSCe. To pokazuje pomoC, lvoju daju jedne drugima: Zene kotara D. Lapac sakupile su letos za postradale s·ela kotara Kore·nice 2 . 304 kg Zita, Ze:ne kotara Korenice isplele su partizanima 1500 pad cokalja. 15. septembra odrzana je Okru-. Zna konferencija za Liku, na kojoj je izabrano rukovodstv'O. Postoji Cvrsta Veza sa okupiranim delovima. Organi'z·ovanih Clanica ima oko 15.0()0 na oslobo<lenom delu, mesnih odbora 297, kotarskih 7, opiitinskih 17, odb<>rnica 2.247. Na konferenciji je bilo delegata i-z svih kotareva, medu iljima 20 Hr1 vatica. U okruZnom rukovodstvu od 15 CJanica ;:- 8 su -s-eljanke. Kordufi. - D r a g i c a K a r a n. 'Cvrsto organi~Zovanih Zena ima oko 8000 sama sa 4 oslobodftna kotara. Organizacija na oslobodenom- povezana je s organizacijom. na neoslobo<lenom delu. U kotarskim odborima svuda su selj anke, s.em poneke radnice. Postoji Okruzni odbor. Kroz ·kratke politicke kurseve proSlo je 1410 seljaCkih Zena. Banija. - K a t a 0 p a c i c. Cvrsto organizovanih ima 10.150, seoskih odbora 162, opstinskih 4. odbornica 1290, mahom seljackih Zena. Biranje OkruZnog o-dbora postavlja ·se kao najhitniH zadatak, a dosad je ometano C·estim ofenzivama. Dalmacija. - M i I k a La s i c. Okruznih odbo~ra· nema. Postoji Inicijativni za pokrajinu, seoskih 268, kotars·ka 2, opstinskih 9, · mesnih 12, odbornica na oslobod·enoj teritoriji 31)20. Glavni ·zadatak izabrati rukovodstv-o, pre·broditi organizacione nedostatke kro·z organizaciju povezati Zene.:t 1 Od dele,gatkin ja -iz Hrvatske gov.o-rile su joS u disku-siji · Milka MrSa iz Zatona (Sibenik), Stana: MiletiC iz Dalmatinske Zagore, Viera TrinaestiC iz Siberiika, Olga KreaCiC-KovaCiC iz Zagreba, Nada TrboviC iz 'Gorskog Kotara i Vera GaSpara,c iz XIV. hrvatske lbdgade. Delegati Hrvatske na I. konferenciji Aw; ]ugoslavije bile su: iz Like: Kata· PejnoviC, Jela Bi~aniC, .Dara 'ClldiC~Vujno.viC, Milka Sola.ia, Mileva MilojeviC, P·epica Saban, 'Smilja Pokrajac, Stojanka Aralica, Sm.ilja PopoviC, Ana VujnoviC, Du~ Sanka Go-stovi,C-Grubor; iz Gorskog Kota:r-a: Marija Pap~Vali'ka, D.raoginja MetikoS, .Simica TrboviC, Danica RaduloviC, Vera GaSpa..rac; iz Banije: Miloka VrandeviC,, Kata Vujaklija, Kata OpaCiC; iz Dalmacije: Marija Novak, Milka LasiC, Vesela ·SegviC, Dobrila KukO'C, Juga KesiC, Mila Ka-mdole, Vjera Trin~es-tiC~Du·bajiC, Antica SpiriC, Ilinka Sprljan (pogmula), 'StMla MiletiC, Milka MrS-a (po,dnula) Marija Sckorin, Neda Ma-roviC--8tefanoviC Ranka; iz Korduna: Anica Rakar, Dragica Karan, Dragica OpaCi-C, Cana BogdanoviC, 'D:naga BakiS, Jela PredoviC, Milica VujiCiC (.poginula). - DeJ.egati Hrvatskc bile su nadalj·e: Olga KreaCiC-KovaCiC Zoga, V:anda N orvosel, Anka Berus i Marica 'Zastavnikovi~C. Iz Mos-lavine tnfuale su na konf-erenciju iCi Katica KuSec i Ankica Buden Vesela, ali se ni·sru mogle probiti kro.z nepri jatel jska upori.Sta. Iz istih razloga ni Slavonij.a nije mo.gla po-slati sVoje delegate na konferen.ciju. REZOLUCIJA 1. FaSi-stiCki okupatnri, uz pomoC domaCih izdajica, koji su i doveli do ropstva naroda Jugoslavije, svirepim sredstvim.a i zloCinima htj eli su da uguSe sva;ki ·otpor naroda Jugoslavije protiv porobljavanja i -oku. . pacije. ·U tom krvav-om poslu pomagali ..su im i pomaZu i;zdajniCi naroda Paveli6; NediC i C-etnici DraZe MihajloviCa, takmiCeCi se u zloCinima i izazivanju razdora i bratoubilaCkog rata medu nai'Odima Jugoslavije. Ovi neprijatelji naroda, zajedno sa okupatorom, opustoSili su Citave prostrane oblasti Jugoslavije, str-eljali hiljade najboljih sinova i kCeri naroda, n.a zvjer,,sl;d naCin ubijaju maSe neduZnog stanovniStva, sakate -starce i djecu, siluju Zene i odvlaCe ih na prisilni rad u Njemacku. Cilj fasistickib izroda jest, da od Zena naprave pos:luSno roblje za ostvarenJe svojih zloCinaCkih zavojevaCkih ciljeva~ za uniStenje nacionalnog opstanka poroblj.enih naroda, za uspostavljanje »novog i'eda« u Evropi. 2. U v·elikom ·os.I-obodilaCkom ratu, koji su pov,eli narodi JugtOslavij.e pod rukovodstvom KomunistiCke partije Jugoslavije, protiv. okupatora i svih njegovih pomagaC4, u.zele su aktivno . uCeSCa i Zene svih narodnosti, vjera, druStvenih sloj-eva, stare i mlade u istom razmjeru kao i muSkarci. Antifa~ SistiCki pokret Zena, koji ,se razvio i os-na.Zio u toku narodnooslqbodilacke borbe, po-stao je moCan osl.onac l:{orbe rodolju.bnih naroda Jug.oslavije, a time je i pru.Zio porno~ borbi za uniStenje faSizma, koju vade velike savezni.Cke ·zemlje, na Celu sa ,Sovjetskim Savezom i njegovom heroj-skom· Crvenom Armijom. Zene uCestvuju u svim oblicima···borbe; one s·e na1az·e kao borci ·S puSko·m u · ruci i kao holniCar:ke· u r.edovima N arodnooslobodilacl<e vo-jske i partizanskih odreda Jugoslavije, u pozadini one organiziraju Svestra..: nu pomoC vojsci i UCe.stvuju u izgradnji narodne vlasti. U borbi protiv Dkupatora, ustaSa i Cetnika, u pomo.ci .vojsci i ·svim akcijama. u pozadini, doSao je do izraZaja mas·ovni heroizam i nej.zmjerno samoodricanje, koje su pokazale hilj ad·e i hilj ade Zena svih naroda Jugoslavije, a medu njima mase seljaCkih Zena. Zene su postale· aktivna snaga narodnoos1obodilaCkog rata, bez koje s-e na,odnooslobodilacka borba i .pobjeda nad faSistima ne daju zamisliti. 3. Zahvaljujuci politici bratstva na1iiih yurobljenih naroda, koju sprovodi KomunistiCka partija Jugoslavije, posti.gnuto je borbe·no jedinstvo Zena sviju narodnosti, vjera. To jedinstvo s:vih narodnosti i vjera Jugoslavije, jedna je od snaZnih gara·ncija, da medu naSe· narode nitko· viSe ne Ce moCi, za raCun ·okupatora i svojih sehiCnih ciljeva, da une1s•e razdor, i da Ce .Z.ene postati joS snaZnija poluga jedinstva i bratstva naroda J ugoslavij,e. 4. U toku o,sJobodilai'kog rata dogodio se krupan, j,storijski pre,okret. Stupaju!Ci aktivno u borbu za oslobodenje svoga naroda Zene' istovrem-eno dobivaju i potpunu ravnopravnost s muSkarcem. U redovima narodnooslobodilaCke vojske i na oslobo>denoj teritoriji, · Zene su stekle potplinu ravnopravnpst, 181 �i ' u v·ojsci one zauzimaju sve poUtiCke i vojne funkciJe prema zaslu!zi i sposobnosti; _na oslobodenoj teritoriji dobile su pravo biranja i pravo da budu izabrane, te su postali. clanovi N arodnooslobodilackih odbora i AntifaSistiCk•og vijeCa narodnog oslobodenja Jugoslavije. Taka se kroz danaSnju narOdnooslobodilacku borbu ukida ona vjekovna neravnopravnost Zena, Cime se jaCa i bud{ oslobodilaCka ·snaga naroda. Ta ravnopravnost jest jedna od najvecih i najljepsih tekovina sve.tog i pravednog rata naS·ih nar·oda. ,Sve dalje pro~ire.nje prava Zena i njihova sv·e 'Sire uCeSCe u svim Dblicima narod: nag Zivota i narodne horbe, joB viSe Ce pojacati o·slobodilacku borbu, priblizi.ti cas konaCne p·objede nad faSizmom i osigurati naSim narodima i .samim Zenama lj epSu buduCnost. Ravnopravnost, koju su Zene dobile, dat Ce im joB viSe <Snage da pojaCaju bed em obrane svib .tekovina i plo·dova narodnooslobodilacke borbe od svih kaji bi htjeli da ih prigi:abe za sebe. 5. U toku b.orbe nikla je i masovmt organizacija - AntifaSistiCki front Zena Jugoslavije, ko.ja ja postala stoZer, oko k'Dga se sakupljaju Zene svih naro-dnosti i vje-ra i znacajan fakto-r u narodnooslobodilackoj horbi. Cilj AFZ jest da organizaciono _po·veZe naj.Sire mase Zena, da joB viSe uCvrsti jedinstvo medu njima, da organizuje joS ve,Cu i sistematsku pomoc namdnooslobodilackoj vojsci, da ih joB viSe aktivizira u izg.radnji narodne vlasti i d.a raZvije politiC:ku svij.est Zena o cilj·evima narodnooslobodilaCke borbe. J edina je jacanje AFz garancija, da ce Zene joS organizovanije i Sire uzeti na s-ebe onaj dio svete· du:Znosti, koji im pripada u ovoj borbi kao dijelu naroda i time ubr.zati Cas oslobodenja svog naroda i svog vlastitog oslob.odenja. · II. . U toku 18 mjeseci oslobodilackog rata stvorili su se najrruznov1,sni.ji oblici, Preko kojih Zene uCestvuju u bo-rbi za Dslobode-nje ispod fasistickog okupatora i njihovih slugu; svestrana p.omoC v·ojsci u hrani, odjeCi, sanit'ets.kom materijalu, organizacija pozadine, uCeSCe u n3.l~odnoos1.obodilaCkoj vlasti i rad na njenom uCvrSCeilju; Zbrinjavanje izbjeglica, dj.e·ce i sHCno: spreCavanje m()bilizacije ra:dne snage, vojnika kao i snabdjevanja (Zi.ta mesa, povrCa i dr.) za okupato-re i njegove sluge:. bojkot okupatorskih triiSta i demonstracije prO'tiv gladi, .Sikanacija itd., k·oje vrSi oku:p.ator; najraznovrsniJe uCeSCe u oruZanoj borbi protiv okupatora (u narodnooslobogilaclooj vojsci i partizanskim ·odredima, u sanitetu, informativnoj i 182 kurirskoj sluZbi, ucesce u se-oskim stra.Zama, na prekopavanju cesta, raznim diverzionim ra:dovima) rad na kulturn.o-pro-svjetnom p.o}ju (ana lfabet. teCaje·vi, razni kurse- · vi, stampa itd.) Stavlja se u .z·adatak na konferenciji' izabranom Centralnom odboru AFZ, da Zena razvije i ucvrscuje dalje ·oblike borbe, da poino_¥ne· Zenama u pr:onalaZenju novih, prerna uslo·vima u raznim krajevima, i da iskustva, steCena u jednom kraju naS·e -zemlje, prenosi u dru.gi. 1 Konferendja postavlja u datoj situaciji kao najvaZnije i najhitnije zadatke i nala:Ze Centralnom odboru da ih sprovede u zivot: 1. Osno·vni nedo-statak AFZ jest nedovoljna ·organizaci,ona uCvrSCenost. U mnogim krajevima joS _nisu f·ormirani mj·esni~ kotar~ ski, pa Cak ni -opCinski odbori, a veC postoje~Ci nisu dovo:ljno ·osamostaljeni i svegtrano akti~ vizirani. Tre•ba z3.1to f.ormirati _AFZ u svim mjestima, izabrati i uCvrstiti. odbore AFZ u 'seus·kom, mjesllom, oblasnom zemaljskom opsegu. Odbo·ri u okupiranim, kao i u pograme:nim mjestima treba da steknu potrebnu elastiCno-st, Cvrstinu i spremnost za horbu u sluCaju p·onovnog napada neprijate,jja, 2. AFz treba nciniti jo;s masovnijom organizacijom, koja Ce preko raznih formi rada obuhvatiti naj,Si~e sloj-eve Zella, i ko·ja se mora proSiriti SVUidac i na neosi~obodenom teritoriju i tamo takoder postati masovna. Slabe i nemaso:vne organiiZacij.e AFZ na ne... oslobodenoj teritoriji jesu jedan ·od krupnih nedo·stat3!ka, koji se moraju Sto hitnije ukloniti. 3. UCeSCe Zena u naro~dnoj vla.Sti je ne samo ned-ov-oljno, nego Zene nisu za tu vlast u dovoljnoj mjeri Zivo zainteresiTane. AngaZovanj e Zena u izgradnji na-rodne. vla·s·ti i pomoCi antifaSistiCkom VIJecu narodnrog oslobodenja Jugoslavije jest jedan od naj. vaznijih oblika rada i zwdataka AFz, kako zbog uCvr.SCenja same vlasti i organiozovanja pozadine, taka i zhog politicko·g osvijeSCavanja Zena. AFZ mora da s·e j-oB aktiv~ nije zauzme oko zbrinjavanja djece i _postradalih, ·o:ko .sprovodenja zdravstveni•h mjera itd. 4. PomoC vojsci mora dobiti joS o-rgani2lovaniji karakter, karakter mas·ovnog, planskog, svestranog, ·zdravog takm.iC-enja Zena i svestranog rada na jaCanju ~aterijalne 'bruze naSe vojske. U radu na pom'D:Ci vojsci mora se joS jaCe. razvijati bratstvo medu naSim narodim·a. PomoC, koju su Srpkinje pruZile hrvatskiffi partizanima i obratno, jest primje·r kako za bratimljenje i zbliza- vallje Zena, taka i naSih naroda. Treba najodluC'nije razvijati sve· obli'ke to-g bratstva i jedinstva kao garancije konaCne pobjede. 5. P.otr·ebno je i dalje pTivlaCiti Zene, zajedno .sa muSkarcima, u oruZane i diverzione akcij.e protiv -oku.patora. DosadaSnj e uCeSCe Zena u takovim borbama stvorilo je nov tip samosvijesne, Zene junakinje. Dalji rad na tome, utbrzati ·Ce os-vijeSCivanje Zena uopCe i i•zbacivati na povrSinu sve nove i dragocjene ~ajbolje kadr,ove zena, kako pokreta AFZ, taka i narodne borbe. Drlllgarice borci treba da sa sv·oje strane j·oS viSe daju doprino~ uCvrSCenju jedinstva fronta i pozadine radom medu Zenama u injestima kroz koja njihove jedinice pr·olaze." 6. U pro-svjetno-kulturnom radu primjeCena je SematiCnost, nemanje plana, neprilagodivanje niv;ou Z·ena i uslovima Zivota. ~ Analfabetski teCajevi, iako su osnivani, nis·u ·abuhvatili ;&ve nepismene i nisu postavljeni, kao prvi i najvaZniji .korak ·i za samo p-olitiCko podizanje Zena. Protiv nepismenosti se mora izvr.Siti pravi, -svenarodni pohod. AFZ u tom pog},edu mora izvr:Siti uzbiljan prelom..Svaki odbor, u usko.j vezi s viSim odhorima, mora odmah planski, sistematski i elastiCno priCi pitanju politiCkog i kulturnog uzdizanja Zena. 7. · AFZ pokreCe sv.oj list »Zena danas«, koji treba da bude -orude ujedinjavanja, izmJene iskustva i prayilne linije AFZ. »Zena danas« mora da daje, Pntsticaja i elana Zenama i da uCi ·zene kako i kojim putem da doprinesu bo·rbi za narodno oslobodenje ispod faSistiCk·og okupatora i njegovih slugu. »Zena danas« mora biti list svih Z.ena Jugoslavij,e, li1st njihove borbe, 1jubavi i -sloge u borbi za zajedniCku stvar svih naSih naroda, za zaj·edniCky: stvar svih Zena. Konf~rencija daje u zadatak iiZabranom Centralnom odboru da razradi plan i prograil'! rada AntifaSistiCkog fronta Zena, da daj e organi1zaciona iskustva za rad svih organizacija i ,odbora i da poduzme mere za izradu propagandno,g i politiCko,:.prosvetnog materijala. Ostvarenjem postavljenih zadataka AFZ Ce postati jedan od moCnih o·rgana narodnog oslobodenja ~ borbe Zena za ·oCuvanje pQstignutih pravi, za oslobode·nje svih .Zena ispod fa:StstiCkog ropstva i sve ·Mreg u..vlaCenja Zena u sve ·oblike· druStvenog .Zivota. Smrt faSizmu - Sloboda nwrodu! 8. decembra 1942. god. Prva Zemaljska konferencij,a AntibSistiCkog fronta Zena Ju'.goslavije Zene KladuJe preuose ranjenike 183 �B/OGRAFIJA KATE PE/NOVIC I Ttl, I ljt~dima, na:rada je uZivala povjerenje i ljub£l:!!. Kalin u«i smet-ao je tadaSnjim vlastima, .fJa su j.c poCeli pr.oganjati.. Ve{; od poletka 1938. g. iandari Cesto dolaz.e vrSiti pr1emetaCimt u njezi1~oj" kuCi. Xo ju J~e slrasti, j.er s_,e ona borila P,odjeclnako i protiv izroda -hrvatsko,g naroda - ustaSa, kao i protiv I Kata PejnoviC rotlena j,e 1899. g. u Smilja:nu u 1 I I I 0 K KP H za Liktt. Prvih darna okuP,adje s ostalim drugovirma povlaCi se u ileg-alnost. U v.elebitskim Sumama .vde -s,e p.ri- dj,ece. U osnowwf Skoli biZet je odliCan dak. lako S<e nij,e mogla .ostvariti njezina Zel fa. da poslije zavrS,en-e osnovne Skole nastavi Skolova:nje, nika.da nije OtoCac, gdje j.e veC bio os~oboilen veii br-oj sela, i j1omaie partijskoj OTgdniz(lJciji toga kotam u radu medu Zenama i u mobilizaciji _masa 'lt borbi za oslo- botiernje, U svibniu 1942. g. pmwvo je izabr(lJfla za C/.ana OK KPH za Likt, a na Prvoj okl'uZnoj konferenciji AFt za Liku, ljeti 1942._g, lil:ke S'lt j-e ie11e izabrule Zana na Plitv-il:kim jezerima, lj.eti 1940. g., Clam-om u siromaSnoj seljalkoj pvro,di-ci sa Sesto'I'O Lici, izroda srpsko_g naroda - l:-e~niluz. PoC-etkom 1942. g. Kata .dolazi na ter-en k-otarO. ) borbi protiv .rata, Zbog taJrvog raila izabrana j,e na Prvoj pa:rtijskoj okrulnoj lu:mferenciji; koja je olhr- . Kata Pejnovif: na je za Clana ZAVNOH-a na Prvom ·zas}e.da:J:i,u na ~•istiCke .I 1iedovno napadao u svojim pro,povijedima i .Ce- tijskog r.adnika, Zivo rade.Ci na upozn.avanJ.U n.arroda s _politikom Partij-e, na:,olito na ,okupljanju ljudi tt u Bos~skom P,ebrovctt zt j>rosincu 1942. g., izab_raua Like, na po~izanju hrvatskog naroda tt? -barbi, no razbij.anju okUpatorovih nastojanja · da mspiri Jovi- nikad nisu niSta ~wSZi, niti su prilikom presluSavanja sto ju prijavljivao Zan-darima. Aktivno je 1.tl:estvovala u saku,plj,arnj'lt pomoii za Spanjolske dobrov.oljce. Od 1'938. g., -kada je postala ll_an Partij,e, on-a se mzvijal.a u primjemog j),a:r- izabrana je za Clana AVNOJ-a. Tada j.e ona bila_je- Kata je -dala gol·em doprinos svojim .upornim radom na slparanju bratstua i jedinstva STba i Hrvato. kod_ Sta doznali od nje. Narol:itu bor.bu vodila ie Kata so seoskim popom Stijel:iiem, poznatim reZimlijom, koji XI. i942. g. na P:rvom "zasj-edanju w. Bihaiu. Zene, koja -hi ostala kad kuie, kada bi l:ula, da -Ce · Kat.a govoriti na · sastanku. ganja u .borbi protiv .ugnj.etaCa r.adnog naroda i fJri- ·aa prilazi 22. vlastite mage it borbi za osloboilenj,e i uzdizanj,e na jwloiaj r.mmojJravnog Covjeka. Zato je i hila poznata i voljena i u najza.bitnijim selima Like, jm nije bilo nju uaroda. Radi svoga 1tesebibwg i iskrenog ::alasnog naCima, kojim je umjela da ne Ce ~iti wuijek bespravn.e ropkinj.e, vjeru u za predsje.dnicu svoga Oknd7~og odbora. dina Zena·.czan AVN6f--a. Na Prvoj konferenciji AFt fugosiavije, odrZanoj je za ,pr.edsjedniou AFZ fugoslaVije. I-943 .. .g. i,Z(ibra-: Plitvilkim jezeri:ma. 1944. g..P.artija je Salje --ha rad u OK KPH Karlovac, .da1 pomogne tamOSnjoj partijskoj organi.z.aciji. lste godine b~la je ranjena za vrij-e'fft-e bambardir.anja T ofrnsko-ga. Na Dmgom .kangr.eSlt~KPH 1948. g .. iza.br-rma }e za Clana CK KPH. Na svim izborima za Sabm NR Hrvatsk,e bi1'(11za je za poslanika. _ Orruz je ~akoile:r poslanik -u ·save.z~wj skup5tini, a u Vijei.u N.a~oda birana je 1945. i 1'950~ -g.- Bila je potpmdsjednik P1~ezidijuma Sabwa _NR Hroatske. . Danas je pre.dsj/dmik" Komisij-e za Zdlbe i -mOlbe Sabora NR Hrrvatske. Nosilac je >>Spomenioe 1941«. Odlikova-na O:rdenom -bratstva i jediiistva I. r.e.da, Or-denom zasluga za narod I. 7eda i Orrden..om z·a hrabrost. pr.eme za oruZan.u b.orbu protiv okupatora i njegovih •Dokument 1?5 na,puSiala knjig!f,. U,dala se vrlo rano, a Zivot je .bio slugu. Kala je tu metlu jn-vim organizato-riina ustanka u Li.ci. 0dlazi ilegalno kroz zb}egove i s-ela- -za- teZ<tk. TTebalo je podiCi petor.o djece. Cesto je Kala j)(ldn.e Like, upuCuje narod, da se sklanja od koljal:a. IZBORI ZA NOO U VISUcU razmiSljala a da sakuplja oruZj.e i-da se priP,reqta za u'stanak. U tim danima mw doZivljuje naj~traSrniji u-darac: u srj)(lnjskom _pokoljqt ustaSk_i su joj krvnici nbili muia Clrmak iz "Zene u borbi«, glasila Okr. odb. AF2 za Liku, br. 9, prosinac 1942. mltC.nom Zivottt i svoje porodic.e i rnj,e- zinih su.seljana. TraZila je odgovme na mnoga pi- tanja i put, kojim bi trebalo poii u bolji Zivot. Taj jmt jJOkazala joj je KomunistiCka partija. VeC od 1986. g. ,poCinje frratiti napre.dnu Stamjm. T e'Sko je bil? u ono vrijmrie nabaviti i dopremiti .u selo talmu litemtwru i stalno je prijetila opasnost ad jn.ermetal:ina Z.andara i s.eoskih zelenaSa. Kala je svladavala sv~ teSkoie i nalazila mogubnosti ne sumo .da ,(:ita i u.ci, nego da i druge u selu wjmiuje 11a ·Citauj,e. Bila je skromna i marljiva majka i do- - maiica, pa -su joj s_,e_ mnogi obraiali za s.avj.ete, kad im je bilo n.ajtde, jer su znali, da Oe kod rnje naiCi na r.azumijevanje i pomoC. Svojcu j.e .djecu odgajala u naprednom ·duhu. Dvoje ~tarijih · bili i tri sina: Nikoli je bilo 19 godina, Branku 13, a Mili 3 go.cline. Udarac je bio straSarn. Nj-ena tTi sina i mui bili su ubijeni, mrtvi. Cinilo joj Sle da n.e Ce prevl.adati bol. Ali ·odma,h pobjetiuje u nj-oj svij-esl, cla je -kmmmist, 'da treba Zivj.eti, boriti s.e i da je baS sada, viSe nego ika-da, prtr·ebna nar.odu i Partiji. Potkraj 1941. ,g. odlazi u kot-ar Koreniou i Udbinu, gdje_ j,e veC Narodni heroj Mar.ko Or-eSkoviC, llan CK KPH, zapalio prvi plamen narv.dnog ustanka. U par.edo s ostalim zadacima Kata je .do'bila i posebrcn zadat-ak orgarniziranj,a AFZ--a. V.eC krajem su v.eC frrife . 1941. OkruZni kr.YJnitet KP za Liku <Jsmlje lnicijalivni rata l:lanovi SKOf-a. Dolazila j,e r,e_,dovno u G.ospiC da prodaj.e mlijeko adbor AFZ za Liku, u kQ-ji su uSle najistaknutij,e Z.ene bor.ci. Rata je . hila iz-abrana z.a pr.e-dsjedm.icu i sir, i f:lt je od ,drugova Bla:Z.eviia i Zakule, tada odbor-a, Ona je frruZila organizaciji Zena v.eliku .jwmoC svojim islwstvom i dobrim pozrmivp;njem liCke llanova OK KPH za Liku, da:bivala ileg.alni partijski materijal, te ga u hmtama za mlij.eko pr.enosila i -dij.elila ,Po sv-im s·elima zapad.ne Like. Kata je aktivno radila 'lt fJartijskoj frakciji ))SeljaCkog kola« i NSeljaCke slog.e« na kulturnom i politi!:kom uz-diza:.;_ 0, \. ' 184 Zen,e seljanke. Mnoge je. aktivistkin:.j,e uCila, kako treba prilaz.ati tim Zencnma, kako ih ,okupljati i aktivizirati -lt borbi. TimC.ama je Zena, ne,pism;enim, z-apostavljenim i ugnj.etavanim s_,e_/jankama ulijevala vje- ! I l ~ I I I ... Dugo smo oCekivale dan izbora. Priprema1e smo se veselo i pitale, kada Ce doCi taj dan. Drugovi i drugarice, koji su do·laziU da nam odr.Zavaju s-astanke go.vo·rili su nam kakvi d-rug-ovi i drugarice tre-ba da udu u odhor. Nar·oCito smo se veselile .Sto mi moZ-emo da biramo i Sto mi moZemo da bu>-demo birane u narodnu vlast. U 1sporazumu s drugim organiza·djama, dogovorile smo se koga cemo izabrati. Nekoliko dana pr·ed izb<>re goV"orile smo jedna drugoj: Nemoj da bi •Ostala toga dana kod kuce, jer znate li vi .Sta -znaCi taj dan za nas Zene. Na dan i~bora iSH smo na z·borno mjesto .s-a parolama i zastavama. Klicali smo KomunistiCk·oj 1 Zene Li·ke pokaziv.ale su velik interes kod izbora za NOO-e. Tada su -one prvi put glasale za svoju vlast. UCe·stvovale su u pisa.nju parola, dijeljenju letaka, kako na oslolbodenom, tako i 111a neoslobodenom teritoriju, bile su v.rlo aktiVllle u prediz'hornom takmiCenju, ko}e Se vr.Silo na tada najvafui.,. partiji, drugu Titu, Narodno·o,s1obodilaCkim odborima, AFZ i t. d. Na zbo-rnom mjestu govorili su drugovi u ime svih organi'Zacija i jedlla drugarica u ime naSe organizaciJe. Kad je p·oCelo biranje NOO-a, mnogi ·SU pred1a·gali i drugarice. Od drugarica izabrana j e Milka Ko... rae. Izabrani su najbolji !judi u NOO. Poslije- biranja nastavili .s·mo igvom i pjesmom. Dan, kad smo prvi put birale u svom Z-i'Votu, osta·o nam j.e dUiboko u sje.Canju, i mi ga nikada ne Cem·o zaboraviti. Sad imamo joB viSe volj·e za· rad, jer vidimo da nam se pri· znaje . , .~ Pribiljdila Dara CudiC ji-m akcijama, kao 8-to je s-Premanje hrane, odjeCe i ohJ.t,Ce za vojsku, -o'brada polja, -razne ·div-erzantske akcije, vrSenje pro.pagande u neprijateljskim upo-~ riStima, itd., itd. Na svim tim zadacima_ Zene su >Sf' isticale, i najbolje Zene u1azile su u NOO·e. 185 �Dokument 126 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH DVOR OD 8. XII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA BANIJU 0 RADU zEN A1 KK KPH Dvor 8. XII. 1942. god. Br. 4. Okruznom komitetu KPH za Baniju Dragi drugovi! ... AFZ. Stanje organizaciJe AFZ ima pozitivne rezultate s te strane, Sto je organizacija omasovljena; i uC.vrSCena. Ima svoje kotarsko rukovodstvo odbora AFZ, koje se redovno sastaje, donosi odlulke i pr.enosi ih preko sVojih Clanova aktivistkinja na ter.en. Op~inski i seoski odboTi- s.u uCvr.SCeni, ali ri.isu potpuno osamostaljeni. Raspodjela rada u 'svi·m odborim.a uCinjena je. Negativan rezultat rada organizacije AFZ uglavnom je u tome, sto se nije uspjelo da se politi'cka svijest kod Zena podigne -na.dostojn.u visinu. Narodna pomoc preko organizacije AFZ .sa- kupljana je u velikoj mjeri za bolnicu. Kod zena vlfrda ve!Hm interesovanj-e za kurs AFZ. Zene su se pokazale narnCito vrijedne prilikom napada na Novi i Dvor, gdje su pru.Zale svu moguCnost na.Sim ranjenim drugovima partizanirna. Tako su se Zene svojim radom pokazale cesto mnogo boljim od drugova muSkaraca.2 Dokument se na.Iazi u arhivu GK. .SKH. Zene ·su vodile stalno brigu za lboinicu odreda u Ljeskov;cu (kot. Dvor}, u kojoj je vet. od 1941. g. radila Bara Santek. IstiCu se i Zene Doojc Stupnice; njihovo-m pomoCu formirana je u selu bataljonska ambulanta, u · kojoj su one ()rganizirale sve za smjeStaj U·~?-.ienika. 1 2 Dokument 127 IZVJEsTAJ SA SASTANKA KOTARSKOG ODBORA AFz POzEGE ODRzANOG 10. PROSINCA 1942. 0 RADU I ZADACIMA ORGANIZACIJE N a_ sas-tanku .su bile prisutne drugarice: TreSnja,1 Ne_v.enka,2 Bosiljka, 3 Mara,4 Anda, 5 Ljubica, 6 Stana, 7 MHka,. 8 Od strane Partije hili su prisutni drugovi: Putnik, 9 Popaj,1° a od strane Romande podrucja drugovi: Mabo,t' Nikola, Ciro,12 .Spasoje i drugarica Nevenka. Od -strane Inicijativnog odbora drugarica Beba.-13 Sastanak je tekao slijedecim Dnevnim redom 1. Izvjestaj o do'Sa:dasnjern radu; 2. Situacija u zemlji i :Svije·tu; 3. Formiranje odbora; 4. Zadaci za buduCi rad; 5. Razno (eyentualije). Po· p·rvoj taCki dnevnog reda drugarica TveSnja referira: Organi•zirala sam AOZ.14 PoSto sam u prvo vrijeme imala duZ-nost i mjesne i O·PCinske predsjednice, redovito sam obila:zila svoJ sektor, za to- vrijerne sam Sivala veS za naS·e drurgove-. U mjesecu maju smo form-irali SO AFZ gdje sam se i u tom odboru primiLa duznosti predsjednice. Sreski sastanak smo- imali svega tri puta, i za to su okupatorske singe pocele paliti, pljackati, ubi- 186 jati i tjerati u. koncentracione logor=e, zb-og Cega je svijet morao napustiti i svoja sela i svoje kuCe. Tim je sluCajem naS Sreski od~ bor prestao da funkcioniSe. Tri do Cetiri mjeseca smo radili neprestano bez ndbora. PoSta je narod uvidio da je neprijatelj prestao da pali njegova sela, prepustio se je ·sudbini i povr.atio sv.ojim domovima,· i taka smo- uspjeli da nanO-v·o formirarno Sreski odbor AFZ i da preko istog produzimo najtaCnije sa svojim radom. P.o-Sto nam je viSe sela popaljeno i opljaCkano, reorganizirala sam tri o·pCine, organizirala sam prikuplja.:. nje najnuZnijih stvari, ka·O· hrane i voCa za drugove u bo-lnici, prikupljala sam podatke o bosanskim izbjeglicama, koji je izbjegao. organizirala sam prikupljanje dopisa za Zenski list. Sto se tiC:e Zeona, primjeCujem da su Zene odane NO borbi, i njihov moral je na prilicnoj visini. Pri:znaj em da ·s-e dosada s njima malo radUo politiCki, ali najviSi uzr.ok je to, Sto u prvo Vrijeme nismo imali svoju tehniku, a materijala smo dobivali jako malo za Zene. SVe Sto sam ·dobila to sam na sastancima Citala, a to je slij.edeCe: razni letci, radioizvjeStaji, Vjesnik, Partizan, U KoJZari, go- OpCina broj 6 ima 6 S·ela, a to su slijevor druga Staljina i Ietak Oktobarske revodeCa: .Si•n.Iije•, Rt11S·evac, ·Obla•kovaoc, BoJ.omaCe, lucije. OroSinac i Busnovi. NaS se s·rez saCinjava iz 7 opCina, a to Priku'Plja:le smo veS za partizane, pomasu slijedeCe: Predsj-ednica opCine broj 1 drugadca Bo- gale smo u narodnoj pomoCi-, sastanke sam odrZavala mjesne i opCin.ske redovito·. siljka referira: Predsjednica opcine broj 7 drugarica Opcina broj 1 broji .11 sela, a to su slijedeCa: Su.Snjari, KruSevo, BngdruSiCi, Amatov- Milka referira: Opcina broj 7 ima 7 sela, a to su slijed£ci, ·Seovci;- Sa:Zije, -StriJeZe·vica, Mihajlije, Mrca: ,gkrabutnik, Grad'ski Vrhovci, Crkveni koplje, Vucika i Zvecev,o. Mj.esne sastanke sam odrZavala svako 14 Vrhovci, Laze ·Cosine, Laze Vasine, Komudana Jedamput. Opcinski sastanak sam odr- Sine i Prnjavor. Dosadanj.e prikupljanje u cijelom srezu Zala samo jedamput, poSto nismo imali opCinskog ·nego Je· pred mjesec dana usp.ostavljen. i•znosi: Za avo vrijeme ad kako s·am predsjednica Rublja 1.118 pari, carapa vunenih 568 prikupljala sam VeS za parti-zane, prale smo pari, Carapa ,prtenih 573 para, ruks.aka 80 veS i pekle s:m.a kruh i radile sve Sto j-e dru- komada, peskira 570 komada, plahta 589 koma:da, ponjave 199 'kom., obojaka 5'78 para; govima bilo potrebno. Predsjednica opCine broj ·2 drugarica maralliica 562 ko•mada, nikavica 126 pari, Mara referira: jastuka 37 komada, zivadi 250 komada, me· Opcina broj 2 ima 8 sela a to su slije- da 3 kg, voca 1.500 kg, pekmeza 1.800 kg, sideCa: Ozdakovci, Smoljanovci, Klis-a, :Mrto- ra 100 kg, kajm~ka 30 kg, mlijei<a 7.000 lit, vlasi, .Nje-ZiC, VraniC, PodsreCe i Crljenci. jaja '7.067 komada, sapuna t75 kg, kupusa Mj·esne sastanke sam odrZ.avala svakih 770 kg, Iuka 350 kg, narodne pomoci u nov8 dana, a opcinske sastanke svako 14 dana. en 28.603 Kune. Na sastan)m ·sam im_ Citala radio-izvje.Staje p,o drugoj tacki o unutarnoj i vanjs,koj i ostali materijal koji sam dobivala. Odla- situaciji govo-rio j e drug :Makso. zila sam medu neprijateljska uporista i noc Po t~ecoj tacld izabran je odbor od slijesila Ietke i ostali propagandni ,materijal. deCih drugarica: Predsjednica -opCine · broj 3 ·drugarica Dru.garica Anda izabrana j-e jednogla-sno Anda referira: Opcina broj 3 ima 4 sela, a to su slije- , za predsjednicu SO AFZ-a za srez Pozegu. deCa: P·erenci, BI'ldan.i, ·Svrziga6e· i Bratulji. Drugarica Tre:Snja izabrana je za tajnicu, a drugarica Nevenka za blagajnicu. Prikupljala s-am v.eS za parti•zane, odlap,o cetvrtoj tacki zadaci za buduCi rad: zim Cesto u P·oZegu i dono&im Sto· je po,trebno :ia druwove i nastojim da Sto viSe pri1. Svako 8 dana redovito odriavati seoske premim_ odjeCe kao i ostalih stvari koje su sastanke AFZ-a, 2. op6nski odbori trebaju potrebne za naS-e drugove. odriavati -svoj sastanak svako 14 dana i ,podPredsjednica opcine broj 4 drugarica Lju- nositi SO, 3. S•e'Ski odbor treba odrzavati srestanke svako rnje·se·c dana, a konferen.cija bica rerferira: Opcina broj 4 ima 4 sela, a to su slije- Zena svih Cia-nova ad-bora treba se odrZavati deca: Pa•ikovci, Kujnik (popaljena), Ko- svaka 2 mjeseca i odrZavanj-e zboro·v_a Zena, 4. Odgovornost i discipliniranost, 5. Organiprivna i Rasna (opljackana). ziranje civilnih bolnica, 6. Osnivanje analOdr~ala sam sas-tanke i pripremala -sam Zene da hi ,Sto viSe dal·e i doprinosile za na- fabetskih tecajeva, 7. Prodiranje u hrvatska Se drugov.e. Pekle smo kruh i prale veS, kao sela, 8. Redovan obila•zak s-ela i kontrola rada, 9. Prikupljanje odje6e za narodnu voji ostalo slo im je trebalo. Drugarica predsjednica opCine broj 5 ni~ sku, 10. p,oJiticki kursevi, 11. Za 10. I. zakazan je sastanak Sreskog odbora. je sastanku prisustvovala, jer je bolesna. S naSim borben-irn pozdiavom Opcina broj 5 ima 6 sela, a to su slijede-Ca: CeCavac, Vu-Cjak, J.e·minovac, Dragu-. Smrt {aJizmu - Slobodn narrodu! tinovac, -SnjegaviC i 'Golob~dci. Predsjednica ·opCine broj 6 drugarica Tajnica: PredSjedni:ca: Ot.sutna Stana re'fe·rira: TreSnja 1 Rahela NovakoviC-RadetiC. Nev·enka KllliC. a Bosilj.ka Kozar. 4 Mara NikoliC. 5 Anda Vladimir. 6 Ljubica KonCaloviC. 2 7 .Stana MilivojeviC. . s Milka GajiC. 9 IIi ja RikanoviC. lO Boro Nova·kovi.C. 11 Mane Trbojevit. 12 Giro B'llkoviC. 13 Beba KrajaCiC-EviC. 187 �Rahela NovakoviC (u sredini) sa dvije aml/IJdinke 14 Organizacija AFZ u kot.aru .Slavonska Po®ega poCela je djelovati u drugoj polovici 1941. g. 18. XI. 1941. g_ Osnovan je ,pr_vi ile,galni odlbo'l" AFZ u selu SlohoStini, u koji ,su uSle: Mara NikoliC i. Radoika RikanoviC iz 'SloboStine, Dra.giera· KonCaloviC iz Perina-ea, Ljuha KupreSan Pajina iz Pa.sikovaca, Rahela NovakoviC TreSnja i Marija Novak iz LuCinacil. Uz pomaganje partizall;skim odredima odbor je sebi stavio u zada·tak da formira odbor AF2 i u drugim selima to-ga kotara, pa siU se o-dhornice povezale sa p.ojedinim Zenama iz tib sela i na njih se obraCale, taka da je taj odbor radom o'buhvatio niz sela. U studenom 1941. osnovani su odbori AFZ u slijedeCim selima: u Seovcima Kame"nskim., u -kojem su bile: Stana BeriC, pr-edsjednica, Stana VujasinoviC, tajni-ca, Nada ZmC i Ljuba Kuki-C;. u Amatovdma Darinka PetroviC, predsjcdnica, Mil'ka DragaS, tajnica, Sm.iljana Mia- denoviC i DuSi-ca MajstoroviC - od'hornice; u KruSeV'U Zlata PuaC, .preds_iednica, Milka PuaC, tajnica, Ljuha RamiC, odhornica; u SuSnjarima Jela LukiC, predsjednica, Draga PuaC, tajnica, Ana LukiC i Dragica LukiC - odbornice, u s-elu 'Kantarovcima, Vrhovcima, Crljenci, PosreSu i Rasnoj. - U 1942. rad se pojaCao, i osnivaju se novi_~bdhori: u SlOboStini, Perencima, Brdanima, Pa·sikdv.cima, Ku jnik-u, Stri_ieZevici, BogdaSiCima, SaZifama i Ra-.sni. · Konoem 1942. g. hili ,su fo-rmir.ani odbori AFZ u ovim selima: SvrzigaCe, Olja&i, LuCinci, Nj-eZiCi, Klisa, VraniC, Milivoje¥ci, Ozdakovci, Smo-ljanov.ci. Snjegavit, CeCavac, Jeminovac, RuSevac, ·Golobrdci, Sinlii·e, OjpSeriac, Skra-butnik, Grad&rki Vrhovci, Laze Cosine, Laze Vasine, Laz-e Prnjavor, Korprivnica, Uga'l"ci, Orlj-avac i P.o-ljanska. Sve viSe Zen.a aktivno radi u AF2. 'Osim veC spomenutih, na kota-ru se istiCu: Mil-eva I vanoviC, Ankica Sekulit (hila 'll toku rata ·predsjednica Kotarskog O<dlbora Slavcm,ska PoZ~ga), Smilj.a BoZiC, Mica Mil ianit, Ana FranekiC.- MiJ.ka Bo·Zit, Marija PuaC, Anka 'SahaliC, Ton-ka Sa'balit, Jelka StefanCi-t, MariSka Svoiboda, Darinka Viii, Ankica ZuboviC, Draga Kekanovit, Nada 'Zilit, Reza Ja-ko:povit (1943. ,g. pred:sje-dnica seoskog odho-ra Veto-vo). U prvoi polovini 1942. :g. osnovaoni- su optinski odbori AF2 u S.lohoStini (predsi'i,~dni'Ca Mara NikoliC, tajni-ca Radojka RikanovU), i u LuCincima (predsjednica Anda Radovanlija, ta_ini-ca Rah-ela Novakovi-t). 22. svibnja 1942. osnovan je Kot. odbo-r AF2 u sehr NjeZiCu. Na sastanak su doSie· drugarice iz mno,gih sela, i za predsjednicu je izabrana Mara NikoliC, a za tajnicu Rahela NovakoviC, do·k su u odbor !liSle: N ev-enka KuliC iz Slav. PoZege, Anda Ra,dova-nlija iz NjeZita, Stana MilivojeviC iz Oblakovca, Milka GajiC i Milka Ra·dmilovit iz Crkv,eniih Vrhov.a.-ca. Prvi .za jedniCki sa:stanak d'l"ugarica sa Citavog kota-r.a odrZan je neko- v·rijetn·e poslije toga u Kamenskom VuCjaku. Dokument 128 Ookument 129 IZ PISMA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 11. PROSINCA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA BRAe I HVAR 0 RADU ' ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA 1 ... Upada u oc1 da u Partiji nemate ni jednu Zenu, a radom po Iiniji AFZ obuhvaCeno je 879 Ze-na. 'Ta-klo kandi-datkinja za Partiju imate samo 8. To j.e ogrOman nesra.Znljer partij,ski organizova-nih Zena i partijskog utjecaja na njih. DuZni smo· da Vam ukaiemo, da ovo nedovoljno p·o-sveCivanje paZnje z'enama proiStiCe iiZ se-ktaSkog od-nu~~ prema njima kao i ostalim partiji odanim ljudima.2 ... N a H va ru. Rad po partijskoj liniji medu zenama, iako je neiito bolji nego na Bracu, joii uvijek ni izdaleka ne zadovoljava. Iz tablice se vidi, da se niijta ne poduzima na pripremi novih Zena za Partiju. Ni jedna Zena nij.e kandidat za Partiju, od to1iko stotina obuhvaCenih radom po liniji AFZ. 3 1 2 Dokument se nafazi u a-rhivu CK SKH. Zbog uskog i sektaSkog gledrunja parlijske organiza.cije na ra·d i organiza-ciju Zena doS-lo je i u pojedinim rukovod-stvima AFZ do istog t<IJkvo.g uskog i krutog gledanja na pokret, i antifaSistkinja,ma se smatralo .sam.o one Z·en_e, :koje su, pored pomoCi i -'saradnje, dolazil-e redovito na sastanke AF2. To j·e Skodilo masovnosti pokreta Zena. Pokrajinski komitet KPH za Dalma:_ciju uoCio je taj po_grrcSni stav i poCetkom 1943. g. postavio je ,pitanje or ganiza1 Dokument 130 IZ PISMA POKRAJINSKOG KOMITETA KPH ZA DALMACIJU OD 12. XII. 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA KNIN KOJIM SE sALJU IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 11. PROSINCA 1942. 0 STANJU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA" ... 3. Antifaslsticka f~onta rena. Poslije pada Q-rugaric-e Zoge2 u maju iii junu joS je dva puta bi-o formiran AFZ, ali svaki puta bez duljeg djelovanja, jer se provalom kod rajona: pogodio i AOZ. J edan je mjese-c pro-Sao Cak i bez mje-snog odb-ora, jel:n-emamo sposo-bnih drugarica. Ovo je najb-olnije pitanje ~zagreJbaCke ·orga_nizacije. Sa'Dokument · se nalazi u a-rhivu CK SKH. 2 Olga KreaCit-IKorvaCit 2oga_ 3 OLga K-reaCit- KovaCiC 2oga bila je tajnica Mjesno,g ·odbora AF'Z poCetkom 1942. g .. a Clanice: Ankica Mo·kose·k, Katica HruSC Crna, Mari ia K.os, Sanda Stefica SantiC-MatiiaSiC i Ivanka VitasoviC. Krajem lipnja -uhapSena _ie--~ Olga KreaCit-KovaCit Zoga, .a Ankica Moko,sek _odlazi joS prije 'll partizane tako da je -tokom 1942. g. Mj-esni o·dlbor A'F2 nekoliko puta miienjao svoj sastav. U rajonima (kota·rima) 'hili su formirani tzv. matiCni odbori AFZ, u kojima je ·svaka Clanica hila zaduZena za izvje-sta:n ·hro_j odbora, ili u tvorni-cama i ustanovama, iii u ulicama. U toku 1'942. ,g. radile su ru matiCni-m odborima: SLaviCa BaSiC Maca, Milka· Lemit Ma-ra, Ankica Zivkovi-C, RuZa •CrnkO'Vi,C Olga, Ma'l"ija Slodej, Vera -Smit. Marija 2ubrinit Sova, Stefiaa Crnojevac, Katica MarZuran Zora, -d-r. Pava · Jajac Una, Anita Lelas 'Ljubica-Nina, Anka Su1 CIJe AFZ na novu ba-zu. Si-rina novog shvatanja, prema koj-em sve ,zene, Jcoje na bilo koji naCin pom-a-Zm pokret, rna da_ i ne do-laze redovito na sastanke, pripadaju AntifaSistiCkom frontu ·Zena, dalo je or.ganizaciji AFZ nov zamah. 3 Na oto-ku Hva:ru isti-cale su ,se radonl za NOP od .pTvih dana ustanka: Perka IS-plivalo, "'iz ]else, Lenka Anit iz Starigrada, I vka Frani-CeviC iz Vrisnika, Marica Pavi-Cit iz Vrbanje, Draga Matkovit iz P-oljica, Neda MiloS i Antic.a DulCiC. da je mj-esni opet u formiranju, a svi &e od~ bori reorganiziraju. 3 Stanje odbora ntJe stvarno (koje se ima), jer mnogi odbori postoje, ali se s njima nema veze. Data je duZnost Celijama, da one :p-oCnu iznova sa for~ miranjem odbora i odgojem druga-rica. Zagveb, 11. decembra 1942. Debeli (Musliman)·l pane IBara, Inka GospodnetiC Dra.gic,a, J agica SabadoS Ra·dni.ca, Bela CubranoviC Siva, Draga ·P,aCenovski Lasta. BoZena Zakma·n Maca-Jasna, Andela Paut Mara, B'arica :Cei Dubravka, Z-ora Kevit I vka, Danica Tomi-C Ana, RuZica Los, Apolonija L-ugarit Blonda, ViSnia Vukovi-t ¥era, Milena Grakalit, Katica Mrak, Mari i a 'Kvakan, Ma j a Embr-ovit, Marija DorCit, Marija PrinCit Tonka, Dragi-ca -·Canlwvi,C, Kati,ca Dugandit, Vikica Smit, Rezi'ka TrurniSki, Vlasta GlolboCnik Tania, Klara 'Dobrin Gumbek, Marija Novosel Bosili·ka, Mira KorvaCit Volga, Zlata Fejzo Anica, Matija Grnkovit Dada, Matilda 2nidarit Sonia, L-jubi-ca Smigmator Zlata, Vita CosiC Olga, Zdenka· Munk Nina, Ema 'Krai.aC Solo, .Tovanka PopoviC Mika, RuZica MikaC, Milk.a Strk, Milena Grakalit, Mariia HanZ-evaCki Ra:heJ.a, Dur~ dica ModerCin Pipa i mnoge druge. 4 Ivan MeCa·r, ta-da or,g. seh-etar Mjesnog ko~ miteta Zagr-e'ba. 1 1 DRUGARICE NA RAD SA zENAMA' 3. Upucujemo Vam takoder 3 .drugarice po liniji AFZ-a ito: drugaricu Julku, Jugu, i Ljubicu.2 Drugarica Julka:J radit Ce na Vrli~kom sektoru, a drugarica Juga 4 i Ljubica 5 u okolici DrnU§a, Petvovo Polje i Kosovs·koj d-olini. Sa njima- treba da odrZavate re-d-ovne veze i pomogne-te irn u us·postavljanju v-eza _sa Zenama po svim -selima da bi se podigao i il VaSem kr'aju pokret antifaSistiCkog fronta Zena. NuZno Ce biti p-otrebno, da odredite ispred OK jednoga druga, koji Ce biti odgovoran po liniji AFZ i raditi skupa sa ovim__ drugaricama ... 0 Dokument se nalazi u a'rhivu CK SKH. Pokret i organizacija Zena u -kotarevima Knin i DmiS od 1941. pa sve do poCetka 1943., odvija .se spo-rije, obzirom na vr,Io teSke uslove ·rada na tom podruCju (jako djelovanje ·Cetnika i ustaSa): Iz izvjeStaja pa'l"tij-ske Celije Knin od 5. XI. raza'bire -se, da je jedna drugarica {DuSanka ]elit Judita) us.pjela so-lidno, or,ga-nizirati aktiv Zena koji pruZa ,garanciju uSiJ)jeSno!g rada, ali vet nakon mjesec dana, '6. X:II. 1942., javlja ista telija, d.a je drugarica Judita uhapSena, a nii·e ostavila -nikakvu zamjenu, tako da se ne zna ·za ostale dTugarice, koje su povezan·e u radu. 12. XII. 19-42 g. Pokrajinski komitet KPH za Dalmaci jru Salj-e na teren tri -gore spomenute drugari-ce, koje te ra-diti po liniji AFZ. J. 2 3 4 5 v,esela Segvit. Jugana Culit-.Jurjevit. Ljuhica Durhaha-Tra:Zivuk. 6 Na ovom terenu istakle su se u radu za NOP od prvih dana ustanka: Du.Sanka jeliC }udita, Ce-dna Marit-Gruhit Be'ba i Ljubica SoLaja iz Knina, Duk~ Radit i Milica Radit iz Radru.Cita, Dara Kasru.·nl iz OCesto-va, Manda Pokrova-c iz Pulj-eva, Kata LiliC-Medit iz Siverita (kot. DrniS), Manda KovaCeviC Biba iz Lukar-a, Dragi-nia ·Cvitkovit iz Bio.CiCa i Seja OIPaCit iz _Plavna. Aktivno rade na ovom terenu Radoik~ Katil:, koja je hila Clan OK KPH Knin i Mili-ca Vejnovit,- a 1944. g. dolazi· iz Like Milka Rastovi_C-Jaramaz LiCanka, koja ubrzo sti-C-c simpatije medu Zenama -u selima Promine. ./ 188 189 �1 Dokument 131 Dokument se nalazi u a·rhivu CK .SKH hilo formiran6 5 uliCnih odbora i _jedan u tvc:rnici Maia Tankez-Komar. · v.a_gona. U ntdu s--u ·se isticale mnoge Zene, naroCito U koiaru 'Slav. Brod kao i u gradu iBrodu Milka ~.Mara KovaC i njihova majka, preko kojih u 194'2. g. rad se sve viSe Siri, i osnivaju &e novi se odvqao gotovo -sav iJ.egalni rad ·u to vrijeme: odbori AFZ po selima. Velik broj z,ena a'ktivno radi sakrivanj-e drugova, materijala i veza s ·NOv. Kad u Podvinju, Nov-om Topolju i KokoCeviku. U borje Milka KovaC, koja je hila glavrna veza, otiSla u lbama izmedu partizana i uStaSa kod Novog Topolja, · partizane, jer je lbila otkriven.a, na vezi se nalaze a zatim kod KokoCevika ru proljeCe 1942. uCestvllju Vilma- Daus i njena majka Petra, ·dok je Vilmina tri Ze~e kao partizanski horci, ·medu n_ji~a Manda Sestra, Anka Daus Crna otiSla vel: 1941. u ,partizane. Vargas. U Slav-onskom Brodu formira ·se u ljetu ]ed11om prilikom, kad je trebala prebaciti dva dru1'942. lnicijativni odhor AFZ, u koji su uSle: Dr,aga u. ,partizane, hila ie Vilma uhvaCena. UstaSe su gica Pi:hler, Liza · SmoliC Zora· Tkalec Lina .i·e llliUCili, no ona ipa-k nikoga nije odala. Bila je Vukovil:, Pe,pica ~poliaril:, 'Tereziia - JeliC ' Pavka pos-lana u logo.r _ru Zemun, a nakon toga u Au~vic BoZeglav i majka Dragice Pihler. · Usk-oro je u Njema·Ck-u, gdje je i poginu_la. 2 3 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BANIJA OD 14. XII. 1942. CENTRALNOM KOMITETU KP HRVATSKE 0 RADU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zEN A' OKRUZ'NI KOMITET KPH 14. decembra 1942. BAN!] A Centralnom K omitetn KPH Dragi drugovi, Antifasisticka fronta z<>na: · U organizaciji AFZ-a imade jQ,S nekoliko nedostataka, od kojih je jeda'n najvazniji, sto odbori od seoskih pa do kotarskih nijesu / dovoljno samostalrii. Jedan od razloga je n.episrri·enarst drugarica, .Sto imCi nj1hov politiC·-ki razvitak. · Da bi se ovo d•<J'nekle ukloni1o, stvorenL su teCajevi za nepismene·, koji su veC odpoCeli s~ radom u nekoliko· sela dvorsko,g i glinsko.g kotara, ali jo.S do danas nijesu pokazali nikakove narocite uspjehe .. U kostajnickom kotaru tek se pristupa organizovanju teCajeva, dok_ u petrinjskom taj rad ide malo teze zb<>g stalnog krstarenja neprijatelja. Radi osamo£taljenja odi>ora i izdizanja Sto v<eCeg broja aktivistkinja, koje Ce moCi samostalno raditi na tei-enu, odluCili smo odr.Zavati politiCke kurse'Ve AF~-a. 2 IzvrSena j.e raspodjela rada u svim Odborima, a koja do-sad nije postojala. ZapaZa se da je pravilna podje1a rada· oZivila organizacije AFZ-a, jer" je -ral).ije sav teret snosi-la samo predsjed'nica, d-ok su -ostale odbornice gotovo bile pasivne. Isto tako organi·zovane su borbene i radne .gru-pe, Ciji ·se rad veC u mnogo se18. osjeCa. 3 Organizovana je straZarska i kurir1ska sluZba g.dje su Ze_ne poka· :zaie jaku volju i visoku svijest .- ..4 Dokument 133 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZAGREB OD 15. PROSINCA 1942. 0 STANJU PARTIJSKIH I MASOVNIH ORGANIZACIJA U ZAGREBU' s S a d a-s n j e t a n j e M j e s n e P a rt o r g e. 2 Rajoni su podijeljeni prema priloZenom planu, I. rajon jo,S ·nij.e uspostavljen, vee su ·ostaci ranijih Jedinica joS uvijek povezani na II. i III., ali- u-s-koro· Ce se· miQCi formirati privrem~ni RK. U najnovij.e vrijeme odluceno ie ..da ·Se V. i VI. R. opet spoji. • II. rajon 1 Dokument ·se nalazi u arhivu CK SKH. 3 Da hi se rad AFZ organizaciono uCv-rstio-, odrZana je 10. I. 19.43. g. OkruZna konfe-rencija AFZ. 1942. g. odrZano je nekoliko kur.seva za Na kon-ferenciji izabran _je Oknl'Zni odhOT AF:Z u ()VOID ·sastavu: -predsjednica Kata OpaCiC, .sdjanka a'ktivistkinje AF-2. Ljeti 194'2. g. Milka Calda·reviC iZ 'Balinca (kot. Glina}, tajnica Milka VraneSeviC, odr-:lala j-e. kurs u Kla·snil:u (kotar Glina). Dfurgi je studentica, a Clanic.e lzvrSnog odbora bile -su Vera· kurs hio oddan krajem 1942. g. takoder u Kla-s-nil:u, - Marakovil: iz Kostajnice, Liuha BamburaC, -radrnica a vodila ga _i.e Draga Turkulin d()k se tre.Ci odriz kotara Petrinj•e, Kata Vujaklija, selian'ka iz -1:iZavao u Majdanu (kot. Dvor) pod rukovodstvom rovca (kot. Dvor) i Ana Su.Zn jeviC, selj anka iz D. Barice HanziC -Tete.- Ove poslj·ednje teCajeve prekiHras-tovca (kot. Kostajnica). · nula je IV. neprijateljs-ka ofenziva. · 2 Dokument 132 IZ IZVJEsTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJ:Ji;M OD 15. XII. 1942. CK KPH 0 RADU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA zENA1 ... AntifaSistiCki front Zena. Iako je ve·C prije mjesec dana formiran Inicijativni odbor AFZ, on je bio loS-e· sas.tavljen (od tri clanova bile su 2 Slovenke), i on se nije snaSao u svome radu. To je viSe bila neka vl'!sta partijs~e. komisije, nego Sto je to bia jedan sir.oki Antifasistic'ki odbor. Iz to,ga odbora uzeli smo samo drugaricu Maju,2 a nj.ega mo popunili sa 5 novih Clanica. Zene su -do sada uCestvovale u. naSoj Narodnooslobodilackoj borbi, ali to je bilp neorganizovano i neplanski·. Ovaj odbor Ce pomoCi naSim ·partijskim organizacijama da uspo-stave Siroku Zensku organizaciju na Ci- 190 tavom tere-nu na·Se·g Povjerenstva. Do sada po broju imamo <>vako organiziran AFZ: OK Brad 49 AOz seoskih3 OK Osijek 12 AOZ seoskih OK Nova Gradiska 59 AOz seoskih. Tri drugarice ostale su da rukovode kursom za niZe rukovodioce AFZ, da koor.diniraju rado-m svih odbora AntifaS-isti.Cke fronte .Zena, a tri su otHile u tri OkruZna komiteta da pomognu Partiji stvDr$~i po svim selima AOZ,- za-titp.· opCinske, kotarske i- t. d. Dali smo i njima upute., kao i Okru.Z-nim ~o­ mitetima partije. Inicijativni odbor pripremi·o j.e Ust i v;eC je u Stampi. 1. jedinica: tvornicka (Ventilator) 1 kruzok od 3 cl., ONP od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl., 2 povjer.enika; NOO od 4 cl.; A:OZ od 3 CJ. sa 2 pododbora od 7 c .. ; Borbena grupa od 2 cl.; P·oduzeca itd.: Ventilator, Bizjak, Rapid, Elektra, Maul, Paspa, Iskra, . Limari ; Simpatizera: 100. 2. jedinica: strukovna (stolari), 1 cl., 1 kruzok od 3 cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 9 cl.; NOO od 4 sl.; AFz od 4 cl.; Poduzeca itd.: Patacic, Faber, Bothe, KuntiC, MarkoviC, Stolar-ske radionice, uliCne; Simpatizera : 111. 3, jedinica: strukovna (gradevinari). 2 cl.; ONP 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl. ; NOO od 3 cl.: AOZ 5 podo.dbora <>d 18 CJ.; Poduze·Ca-: Pilot, uliCni, kuC:anice, Pogod, GriC; Simpatizera: 150. 4. jedinica: tvornicka (Kontakt). 3 cl., 1 kru&;ok od 3 cl. ; ONP o.d 4 cl. sa 10. pododbora od 40 cl. i povjerenik 1; AOz od 3 cl. Poduzeca itd.: :KContakt, Industrija Katrana, Centroterma, AkUmulator, Res, Meba, Kalorif€r, DiminiC, FranjetiC, BaCiC, Munja, 17 pekarskih ra·dionica; Simpatizera: 130. 5. jedinica: tvornicka (Uljara) 1 cl., ONP od 4 cl. sa 7 pododbora od 27 cl.; NOO .od 3 cl. ; AOz od 3 cl.; Poduzeca: Uljara, Holzner, Silk, Ivancica, Belajac, Nov-o-Tekst, UliCni; Simpatizera: 145. 6. jedinica: tvornicka (Gaon) 1 cl.; ONP od 4 Cl. sa 7 pododb<>ra od 28 cl.; PoduzeCa: Gaon, Klaonica, KoZara, AGB, CerSljara; Simpatizera: 95. 7. jedinica: tvornic'ka (Papirnica) 2 cl.; O'NP od 3 cl. sa 3 pododbora od 12 el.; AOz od 4 cl.; Podu.zeCa itd.: Papirnica, Gol-ub, Jugobates; Simpatizera: 50. ·UKUPNO II. raj on: 7 jedinica, 12 partijaca, .3 kruzoka •Od 9 clanova, 7 ONP sa 38 pododbora i 3 povjeTenika, 4 NOO, 6 AOz sa 7 pododbora, 781 sirnpatizer. III. rajon 1. jedinica: tvornicka (p.enkala) 1 cl.: ONP od 2 cl. i 7 povjerenika; PoduzeCa: Inko, Bure.S, Vako, Walder, Han i N etl, Union ; Sirnpatizera: 44. 2. jedinica: strukovni (kozarci) 3 CJ. 1 kruzok od 3 CJ.; 191 �NOO od 3 -cl.; ONP od 4 Cl. sa 10 pododbora od 33 cl. ; Poduzeca itd.: Kozarci, Posta, Dru.stvo GriZana; Simpatizera ·,. 135. 3. jedinica: tvornicka (Elka) 1 cl. 1 kruzok od 3 cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 11 Cl. i 1 povjer.enikom; PoduzeCa: Arko, Elka, K.oZarci, BrijaCi; Simpatizera: 130. 4. jed.inica: 1 Cl. (Uliena); ONP od 4 cl. sa 6 podo.dbora od 18 cl.; NOO 2 podbora od 6 cl.; AOZ od 3 cl. sa 2 pododbora od 8 cl.; PodtllZ·eCa itd.: ·Gorica, KoZarci, Advokat. -ski i sudski namjeStenici, uliCni, Trgovci, KuCanice, Kon:zumna Zadruga. Simpatizera: 137. 5. jedinica: namjeStenici. ONP od 3 cl. ; PoduzeCa: Higijenski zavod; Simpatlzera: 30. 3. jedinica: Graficari. 1 ~l. 1 kruzok od 4 cl; ONP od 4 cl. -sa 5 pododbora od 15 cl. i 15 povj·erenika; NOO od 3 cl. sa 2 pododobora od 7 cl.; AOZ od 3 cl. sa 5 pododbora od 19 cl.; Simpatizera: 170. Poduzeca: 20 grafickih poduzeca. 4. jedinica: Intelektualci 5 cl. 3 kruzoka od 12 cL; . NOO od 4 cl. sa 6 pod·odbora od 20 cl.; ONP od 3 cl. sa ·6 pododbora od 21 cl.; Obuhvaceni: inzenjeri, graditelji, profes·ori, agronomi, pravnici, novinari, kemiCari; Simpatizera: 250. 5. jedinica: Krojaci. 4 cl. 1 kruzok od 4 cl.; ONP od 4 cl. sa 5 pod.odb·ora od 20 cl.; NOO od 4 cl. sa 5 podod!bora od 18 cl.; Obuhvacano: Krojacke radione grupirane po ulicama; Simpatizera: 160. 6. jedinica: Uhapsena. Brojila je 3 clana (Astra, tv-arnica cipela); 3. jedinica: uiigna. 1 :kru~ok od 3 ~i.; ONP od 3 cl. sa 3. pododbora od 10 cl. 6 povj erenika; NOO od 4 cl sa 9 pododbora od 36 cl.; AOZ od 3 cl. sa 4 pododbora od 16 cl. povjere.nik. Zastupano: Ulicni pododbori. Simpatizera: 218. 4. jedinica: Ulicna. 4 Cl. 1 kruzok od 3 cl.; ONP od ,3 cl. sa 10 pododbora od 34 cl. i 2 povj.erenika ; AOZ od 3 cl. sa 7 pododbo.ra -od 26 cl. 1 povjerenik. ' Simpatizera: 209. Ukupno V. rajon: 2 jedinice, 8 partija,ca, 3 kruzoka 0 d 10 cl. ; 3 NOO od 10 cl. sa 11 pododbora od 43 Cl. i 3_ povjerenika; 4 ONP od 13 Cl. -sa 1-0 pododbora od 66 CI. i. 16 povjerenika-; 3 AO.Z od 9 cl. sa 11 p-ododbora od 42 CI. i 2 povjerenika. Simpatizera: 749. Veze nema. VI. rajon 6. jedinica: Ulicna 2 cl., 1 kruzok <>d 3 cl.; ONP od 4 cl. sa 19 pododbora od 76 cl.; NOO od 4 cl. sa 9 pododbora od 36 cl.; AOZ o.d 4 cl. sa 9 pod-odbora od 34 cl.; SKOJ: Aktiv od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 cl.; PodUJzeCa itd. : UHCni, Riznica, Isis, lVIirim, KuCanice. Simpatizera 450. 7. jedinica: Gradska poduelleca. 5 cl. 1 kruzok o.d 4 cl. ; ONP od 5 cl. sa 4 pododbora od 15 cl.; NOO od 4 cl. sa 4 pododbora od 16 Cl. ; Poduze,Ca: Star a i nova plinara, Centra1a, Vodovod; Simpatizera: 170. 1. jedinica: mjeSovita. 3 cl. 1 kruZok od 4 CL; ONP od 4 cl. -sa 7 podo.dbora od zs cl. 6 p-ovjer.enika; NOO -od 4 cl. sa 6 pododbora od 18 cl. 1 povjerenik; Poduz.eCa: Duhan, DomaCa, .Kraus, ·Oficirska zadru.ga, Vojna o-djeCa, SevC·ek, MuCnjak, UliCni; Simpatizera: 345. 1 ; Ukupno III. raj,on: 5 jedinica, 8 partija·ca, 3 kruZoka sa 9 Clanova; 6 ONP od ·20 cl. sa ,38 pododbora 138 c'l. i 8 povjerenika; 3 NOO od 9 cl. sa 11 pododbora od 42 cl; 2 AOZ od 7 cl. sa 11 pododbora od 42 cl.; Omladina: 1 aktiv od 4 cl. sa 9 po.dodbora od 34 cl.; Simpatizera: 962. IV. rajon 1. jedinica: NamjeStenici. NOO od 3 cl. sa 3 pododbora od 12 cl. Struke: bankovni Cinovnici, privatni na- mj.eStenici, hoteljeri; Simpatizera: 30. 2. jedinica: KoZarci 1 Cl.; ONP od 3 cl. sa 3 pododbora od 10 cl.; Struka: KoZarci i TaSneri; Simpatizera: 80. 192 Ukupno IV. raj on: 5 jedinica, 1-6 partijaca, 6 kruzoka od 24 cl.; 5 NOO od 18 cl. sa 14 podo·db. od 73 cl.; 5 ONP od 19 cl. sa 23 pododbo-ra ad 81 Cl. i 15 povjerenika; 1 AOZ od 3 cl. sa 5 pod<>dbora od 19 cl.; Simpatizera: 860. 2. j€dinica: Tvornicka. 4 cl. 1 kruzok od 4 Clanova; ONP o.d ,3 cl. sa 8 pododbora od 24 cl. i 11 povjerenika; NOO: 2 pododbora od. 6 cl.; PoduzeCa: ·carinarnica, Frar:ck, Pivovara, TopniCka radionica, Autokomanda, Livnica, Hartmu-nd, Deropa, Schon, KaStel, Lacet, RadniCka pekara, Slavija, Vulkan, Dvoracek, Pollak; Simpatizera: 180. V. rajon 1. jedinica: ONP 3 cl. sa 2 pododbora od 6 Cl. i 8 povjer·enika; Poduzeca: J ugofarmacij a, Kemika, Obnova, C-izrnek, UliCne; Simpatize-ra: 157. 3. Jedinlca: uli~na. 4 cl. 1 kru0ok od 4 ~1.; ONP od 4 cl. sa 6 p<Jdodbora o.d 19 cl.; NOO od 3 cl. sa 4 pododbora od 12 C1. i 2 povj erenika; AOZ od 3. cl. sa 3 pododbora od 10 Cl.; P·oduzeCa itd.: Siemens, RaSica, Koritinental, Pamuk, Ulicni pod., (Kustosija, Rudes, Stenj-evac, Sestinski d<>l) Podoficiri. Simpatizera: 191. Ukupne> VI. rajon: 3 jedinice, 11 partijaca, 3 kruzoka od 12 cl. ; 3 ONP od 11 cl. sa 21 pododborom od 71 cl. i 17 povj.; 3 NOO od 9 cl. sa 12 pododbora od 36 cl. i .3 povj·e•renika; 1 AOZ ·Od 3 cl. sa 3 pododbora -od 10 cl.; Simpatizera: 716. Zeljeznica Zelj.eznica ima 8 jedinica od toga 6 ~h je u Radionici, l u Lo.Zionici i 1 na kolodvoru Savi. 1. jedinica: 3 Cl., 1 kru~ok od 3 cl., NOO od 3 cl. Simpatize·ra: 15. jedinica: 3 CL, 1 kruzok ,od 3 cl., NOO od 2. 4 cl. Simpatizera: 73.. 3. jedi.nica: 3 cl, NOO od 3 cl. Simpatize-ra: 70. 4. jed.inica: 2 cl., NOO od 3 cl. Simpatizera: 22. 5. jedinica: 3 cl, 1 kruzok od 3 cl., NOO od 3. cl. Simpatizera: 28. 6. jedinica: 2 cl. Simpatizera: 1.8. 7. jedinica: LoZiona: 3 Cl. Simpatizera : 17. 8. j.edinica: Sava kolodvor: 4 C1. Simrpatizera: 57. UKUPNO zeljeznica ima: 8 jedinica 27 cl., 3 kruzoka od 9 cl., 5 NOO sa 16 cl. Simpatize-ra: 130. Dokument ·se nalazi u a~rhivu CK .SKH. Iz ovog pregleda se vidi, da je, USiprko·s velikih hapSenja, postojala u Zagrebu stalna mreZa or,ganizaci ja AF2:, kao i o.rganizaci ja NOO i O·dbo.ra Narodne pomo.Ci, u kojima ·su radii<! mnoge Zen e. 1 2 2. je.dinica: Tramvajci. 4 Cl., 1 kruZok ad 4 C1.; ONP od 4 cl. sa 4 pod·odbora od 16 cl.; NOO od 3 Cl. sa 2 pododbora od 7 cl.; AOZ od 3 cl.: Zastu·pano: Kondukteri i vo.zari iz pro~ meta, radionice, civilna zaStita, pod9ficiri. Simpatizera: 165. 13 ~ene Hrv:atske u NOB_ 193 �Ookument 1SS OokumeM 134 OKRUzNICA SAZIVAcKOG ODBORA ZA KONFERENCIJU AFz HRVATSKE IZ IZVJE/§TAJA OKRUzNOG KOMiTETA KPii POKUPLJE OJ) 18. PROSINCA 1942. OD 15. PROSINCA 1942. SVIM OKRUzNIM ODBORIMA AFz' CENTRALNOM KOMITETU KPii 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA' Tokom 18 mjeseci narodnooslobodilackog rata podigla se i uCv'rstila i sve viS-e· jaCa AntifaSis-tiCka fronta Zena u svim-- dijelovima o.slobodenog teritorija Hrvatske, kao i u mnogim dijelovima neoslobodenog. MreZa odbora razgranala se po Citavoj Hrvatskoj, obuhvatajuCi :sve Sire mase Zena sviju sloj.eva, vjera i narodnosti i predstavljajuCi Cvrsti oslonac narodnooslobodilaCk,e vojske i narodne· vlasti u pozadini. M·edutim, u radu organizacije AFz kao cjeline, pokazaltt s-e dosadaSnja nepovezanost izmedu poj·edinih odbo-ra na Citavom teritoriju Hrvatske kao nedostatak, koji fe- po-stao i koCnicom u· dalj-em razvitku i osamostaljenju pojedinih odbora, odnosno Citave organizacije. Da bi S'e taj nedostatak uklonio, s"ziva se 24. i 25. sijecnja 1943. g. konferencija AntifasistiCke fronte Zena za· Hrvatsku. Na kvnf:erenciji Ce · .s-e izvr.Siti pregled dosadasnjih uspjeha, dati kritika nedostataka u radu i utvr.diti zajedniCke smje'rnice za dalji rad putem postavljanja konkretnih i najhitnijih ~adataka, koje treba o-rganizacija da Sp~ovede-, fe izabrati glavni odbor AFz-a za Hrvatsku. Na taj nacin uskladit Ce ·se rad i akcija organizaci.je na Citavom teritoriju Hrvatske, medusobno po-vezati odbori preko svog _glavnog odbora, Sto Ce u mnogome prido-nijeti j-oB veCem Sirenju i uCvrSCenju organizacij·e dati joj joS viSe zamaha u radu. Konfe-rencija Ce u po-tpunosti izvflSiti svoj zadatak, aka na njoj budu uC-es•tvovale predstavnice svih organizacija AFZ sa os]o,.. bodenog i okupiranog teritorija Hrvatske, kao i delegatkinje iz vojske. Zbog toga je potrebno, da na ovu konferenciju dade po j.edna delegatkinja iz svakog kotara. Ddegatkinje treba da budu birane na kotarskim konfer·encijama. Taj izhor treba da se i.zvrSi 1 ne samo na oslobodenom, nego po moguCnostf i na neos,lobodenom, teritoriju. Osim toga treba da na konferenciji .sudjeluju i delegatkinje iz svake Narodnooslobodilacke U darne brigade Hrvatske. Svako rukov,odstvo AFz-a treba da pripremi izvj.eStaj, lmji Ce obuhvatiti ove toCke·: a) kada, kako i U kojem obJikU SU' zene pristupile narodnooslobodilackoj borbi i ucestvovale u njoj, b) kada, kako i pod kojim prilikama (usl,ovima) j.e stvarana organizacija AFZ-a, c) danaSnje _-stanje organizacije (broj mje&nih, ~opCinskih, kotar-skih i okruZnih odbora, broj odbornica i ukupan broj- Clanica), d) rad organi'zacije, nedostaci i postignu~ ti uspjesi u radu. Isto taka treba da izvjestaje pripreme delegati iz vojske. Kota~s:ke konfere-ncije, na kojima Ce, se birati dele1gatkinje, treba da posluZe uje·dno i cilju Sto ve6e-g aktiviziranja o~ganizacije, taka da sve pripreme za konfeie.nciju budu u znaku m.edusobnog .drugar·skog takmiCenja izmedu. pojedin'ih organLzacija za joS Siru mobili-zacij'u Zena u pomoCi frontu i u·CvrSCenJe narodne vlasti u pozadini. Radi pripr.emanja organizacionog referata, koji Ce se· odrZati na konfe-renciji, p'Dtrebno je da sva navedena rukovodstva poSalju sazivaCkom odboru pregJ.edan izvj eStaj o po.stanku, razvoju i sada.Snj,em stanju organizacij.e Sto hitnije.2 194 Original -pisma nalazi se u Hist. a'l'hivu OK 1 Dokument -se nalazi u a·rhivu GK SKH. 2 U kotaru Velika -Gorica vrlo su ·aktivne ~ene u selima Lukavcu, Gucima, Ko-biliCu, CiCkoj Poljani, KuCama, Brukevju, BuS·evcu i Jez·eru. NaroCito se istiCu Zene ru Don joj .Ci.Ckoj Poljani: Kata JankoviC, Zena »Crlenog«·, Kata JankoviC, RoZa MikSa, Ljruba .Jan:kovil:, Slava Sestak, IKata JankoviC ~aceko·va, Nada JankoviC, Jana Sesto'k, Mara RadiCevi.C, Slava JankoviC, Milka Sestak, Mara ·S·estok, Bara Sestok, Jana MikSa, Zlata JankoviC, Mara JankoviC KosinCeva, ]ana JankoviC, RoZa TomSiC, ]ana TomSiC i Mara TO'mSi,C. :Od kraja 1942. do oslobodenja kr-oz CiCku Po.Jjanu su danju i noCu pro.Jazili ,partizani, 'kuriri i _rpolitiCki radnici. Bilo je dana, kada se u sdu zaddavalo i do 200 'boraca. U tom je selu bilo sjedi.Ste jedne .grupe diverzanata, koji ,su ·ruSili prugu na liniji Zagreb-'Sisa-k i Zagreb-Dugoselo. U -s-elu je pos-tojala i splav za .prebacivanje pr·eko- 'l'ijeke Odre, .i Zene ~ vrlo Cesto, uz n~Jve-Ce opasno,sti, pr·ebaciVale parhzane .preko rijeke. U sijeCnjru 1943. g. formiran je u tom selu odbor AFZ, u koji su uSle: K.ata JankoviC, Zena »Crlenog«, kao predsjed- Smrt faSizmu - Kotar zumberak. AFz je formiran po svim s·elima ·opC. RadatoviC i dobrim dijelom opCine So.Sice. U opCini RadatoviC iza-· bran je ope. odbor sa '7 odbornica. 3 AFZ radi uglavnom po pitanju -opskrbe holnice, koja je brojCano veoma velika. nica, Kata JankoviC, RoZa MikSa i Ljru'ba Janko-viC, kao odbornice. U KuCanla su ·se isticale u radu: Judita L.iCl.C, Mara FabiianiC, Ze11a Stjepana, te njihO"Ve dvije kCeri. PoCetkom W43. g, iz \KuCa je otiSlo- u partizane S.est omladin'ki, Sto _ie bilo znaCajno za podiz.anje politiCke svijesti Zena u velikogoriCkom kotaru. U selima Lukavec, Guci i Lu.Cdnica :Zene -su radile na vezi Zagreb-Kordun, koja je od 1941. do sredine 1943. g. bil,a glavna partizanska komunikacija od Zagreb.<:{ za Ko-rduri. Krajem 1942. g. osnovani ·SU prv·i odbori AFZ u ovim s·elima. U radu su ·se isticale: Kata, Bara i rGuca Sime-c, Marica Merle iz Lukavca, Maga DelaC i Ljuba Slako-viC. AktiVLJle ·SU bile i Wne u o,ptini Pokupsko . bko je na tom terenu bio ustaS'ki gar-nizon, Zene sti se marljivo sastajale i pomagale NOP. 3 Za pre·dsj·ednku OpCinsko,g .odbora AF'.Z hila je izabrana Danica Pavil:. . Kao odlbornice isticale su se Julika LjubanoviC iz Siliaka i Anica BrnCiC iz KunCana (odlbornica od pr-oljeCa 194'3. g.). U op-Cini SoSi.ce aktivno su radile sa Zenama: Mara . Marijana Magovac, Anica RadiC iz SoSica i Marta Poljak-Spodobinina iz Sopota. Dokument 136 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH GOSPic OD 20. PROSINCA 1942. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZA LIKU 0 STANJU I RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONT A zENA' Uz drugarski pnzdrav Sloboda naJrodu! Za saziva.tki (}dbor: Ol,ga Kovacic vatsko.g Primoria, Slavonije- i Zag-rebaHe oblasti. UmjestO zakazane 'konferencij_e, odr.Zan je 25. .si2 jeCnja l-943. g. s prisutnim delegatkinjama sastaPoslije konfe:rencije AFt Jugoslavije 6., 7. i 8. XIL 1942. -g•. sazvana _je konferencija AFZ za - nak u selu S-eganov.cu (k(}tar Kor-enica), na kojem Hrvatsku za 24. i 25. sijeCnja 1943. g. Medutim ta je forrriifan Inicijativni antifaSistiCki odb-or- Zena za je ko·nfel.'encija radi IV. neprij,atdj.ske ofenzive hila Hrvatsk'u; u koii su uile: Vlatka BabiC (kao pr-edodg0dena. Neke organiz.acije -AFZ nisu o tome sjednica}; .Tela BiCaniC '_\kao tainica), te Anka Berus, bile obavijeS-tene, tako da sru ·doni delegati iz HrKata Pe:inoviC i Olga KreaCiC-KovaCiC :Zoga. SKH. ... Po AFZ se malo napravilo. U kotaru Vel. Gorica ima samo 2 odbora AFZ u Lukovcu i KobiljiCu. 2 U kotaru Pisarovina opc1na KupCina ima ope. odbo'r "AFZ sa 6 drugarica u KupCini. ... Or-ganizacije Z-ena U ovome k o tar u. K 0 t a r,s k i A 0 SRStoji se ad 11 c'lanova ad toga je jedna intelektualka, a ostal,o· seljakinje', 9 Srp.kinja i dvije Hrvatice. Ovaj odbor je priliCno a:samostaljen, -oS1im j,edne Srpkinje i jedne Hrvatice. Direktive, koje dobivaju od OAOZ kao i ad KK preko celij.e, koja je f.ormirana prije kratkoga vrem-ena, spro.vode u Zivot. Sastanke odrZavaju redovito i to jednom ned-e•ljno i taj sastanak traje po 2 dana, jedan dan podnoSenfe· izVjeStaja i diskusija po istim-a, a drugi dan prouCavanje materijala. Po jedna iii dvije dru~ .garice iz kotarskog AOz zaduzene su po radu sa opCinskim AOZ i mjesniin. Do sada je zavrSilo 15 drugarica kurs pri OAOz i to 8 Hrvatica i '7 Srpkinja, a 14 z su zavrSile kurs pri kotarskom AOZ. Vi<lni rezultati od kursa se priliCno primj·e.Cuju, a Sto s·e vidi -da su lste drugari-ce koj e su zavrSile kurs bolje pokretne· i inicijativnije nego su bile prije. 0 p c ins k i A 0 z .. ,sto se tice o,pcinskih AOZ ni jedan ad njih nije- ono Sto .bi trebao i morao .biti -os-im· op-Cinskog AOZ za opCinu Medak, od -Cijeg rada i djelovanja ima.ct.e vidnih rezultata, a Sto se najb-olje oCituje iz pribiranja zimske p!omoCi, Sto viSe proistiCe ne iz samoga politiCkoga rada sa Zenama nego viSe iz razlo.ga Sto sela, koja obuhvaCa ova . opCina, nisu opljaCkana i ekonoms•kL uniS.tena kao ostala. M j e s, n i A 0 z . .'ito se tii\e mjesnih AOZ maZe se reCi da je vrlo s-lab rad u. RaduCu, KruSkovcu ( PoCitelju, a iz razlo-ga 8-to su I 195 �Dokument 137 OKRU~NICA INICIJATIVNOG ODBORA SVIM SEOSKIM, KOTARSKIM I AF~ OKRU~NIM ZA DALMACIJU OD 22. XII. 1942. ODBORIMA AF~. 0 OSNIVANJU ORGANIZACIJE I OKUPLJANJU ~ENA U AF~ Odb.or AFt u Divoselu ta sela vi-Se pod. utje·cajem CetniCke ba'llde, a pismenost i svijest kod tih Zena na vrlo nis-Jm:in stepeD..u, a ni mi sami nismo joS ni~ bda dowljno posvetili paznje radu u tim selima sa .svima organizacijama. Od svih mj,esnih .AOZ istiCu :se .po svom radu i djelovanju medu Z.enama odbor Vrebac, Pavlovac, Zav-ode, MogoriC, Buljmize, a istima j·e priliCno i omoguCen rad. A n a l f a b e t .s k i t e· c a j e v i posto•i·e·: u PloQi sa 4 drugarice, Zavode 4 dru,garice,, Buljm·iz.e 18 · drugarica, Pavlova'c 3 drugaric.e i M-ogoriC 5 drwgarica.. Sa radom je obuhva- C.e-r..o u ovom kotaru oko 6·(}% Zena, ostale ili stoje pod Cetni.Ckim utj.e,cajem ili na neoslobode.noj te·ritoriji joS neolYuhvaCene radom', a je-dan m:anji -dio spre,Cavaju kuCni po-sJovi, odnosno za.pos1,ene su sa malom dj,ecOm. Organizacioni rad u hrvatskim selima zapadne Like sto.ii vrlo slabo. Kotarski AOi!: umnoZio je u zadnJe vrijeme i po·slao im »Narndna Borba«, »Akcije naSih partizan-a u Lici«, »Novi zloCini ustaSa nad hrvatskim narodom«, poslate su im i upute za rad-. Ovih dana Ce otiCi- na teritorij hrvatskih sela zapadne Like dru·garice clanice OAFZ za Liku. 1 Dokument s·e nalazi u aThivu 'CK SKH. 1. U mn-ogim naSim organizacijama ni do dan as s·e joS nij e potpuno shvatio znaCaj AntifaSistiCkog fronta Zena. Iako s·e rad po toj liniji u poje-dinim selima, opCinama, kotarevima i okruzima razvio do izvjesnog stupnja i mnogo pridonosi narodnoo.Slobodilackoj borbi, ipak on nij e dostigao. onaj stepen, koji treba vee danas da ima. AFz treba da bude organizacija, koja ce• obuhvatiti sve Zene u bor·bi protiv o-kupatora i njihovih slugu, i k~oja C.e svojim ra-do-m manif.estirati odanost narodnooslobodilaCkoj bo-rbi i naSoj vojsci. Is-ticanje AFZ-a kao organizacij.e, koja Ce· okupiti sve Zene u borbi protiv faSizma, uCinit Ce da naSa ·pozadina bud·e joS potpunije i svestranije organi-zirana. 2. Pravilnim postavljanjem rada me-du Zenama, org~nizacija AFZ mora uCiniti ne samo da Zene u njoj budu ·okupljene u svoje organizacije, nego i d-a uzmu aktivnog uCeSCa u stvaranju i izgradivanju naro-dnodemokratske v Iasti. PodnoseCi veHki dio te~ reta ovog rata, Zene u borbi za svoja prava i obranu svoje domovine moraju biti direktno zastupane u Narodno-oslobodilackim odborima, a to Ce biti jedna garancija viSe z2 uspjeSnu borbu protiv krvavog faSistiCkog okupatora i njegovih podlih slugu, to ce ubrzati oslobndenje naSe napaCene zemlje od 1 porobljivaCa. • Prem-a ovome dosadaSnji rad naSih organizacija imao je svojih manjkavosti i ned-ostat.aka i u politiCk-om i u organi'zacionom pogledu. Potrebno· bi bilo, da uikazemo na osnovne nedostatke u na-Sern radu. Odbor AFZ za sela Vrebac i Pavlovac 196 Do danas nismo uspj.eli uspostaviti organizacije AFZ u svirn selima i mjestima Dalmacije, a tamo gdje one veC postoje, nismo uspj-eli okupiti sve antifaSisti-C'ki ras.poluZene Zene. U koliko smo uspjeli uz organiiaciju i okup:iti Zene, mi smo tu pravile izvje-sne propuste. N egdje smo ih okupile samo na praktiCnom radu, t. j. traZile smo ·Od Zena da se angaZiraju .za -sakU.pljanje robe, hrane, sanitetskog - materijala itd., a nisrno· -obratile paznju na to, da ih podizemo politicki i kulturno, da ih os.pos'obimo za uC-estvovanje u · politiCkom Zivo.tu naSe zemlje. Dr.ug9.je opet, sakupile smo ih na Citanje politiCkih i op0ekulturnih referata, a nismo mnogo nastoj ale da se· zauzmu Sto viSe mogu za prikupljanje materijala, koji je neophodno potreban na~ soj vojsci. Dakle, nas rad je u tom pogledu bf.o jednostran. Kako narodnooslDbodilai'ka borba prima svakim danom ..sve Sire razmj-ere, i u borbene redove naSe hrabre vojske ulaze na stotine i hiljade novih boraca, to se pred naSe organi.zacije postavljaju sve ·Siri i sve· y,ec~ · zadaci. Dolazi ·zima, a naSi se partizani moraju goli i basi a Cesto puta i gladni, pod kiSom neprijateljske tanadi, bo-riti sa mnogo nadm·oCnijim i bolje snabdjev-enim neprija-· teljem. Da borba ~aSeg naroda bude Sto· potpunija, da se naSa vojska m.o-Ze Srto uspjeSnije boriti, mora se iz.medu ostalog i cij,ela pnzadina · naSa staviti. u sluZbu fr.o.ntu. N ajveCi dio tog rada pad~;( na. nas Z.ene, na organizaciju AFZ. Zato narodnooslobodilacka borba. postavlja pred nas slijed.ece zahtjeve: ·1. da organi1ziramo sve antifaSistiCki raspoloZene Zene Tia ·oslobodenom i neosloba..:. denom teritoriju, po selima i gradovima. Kod -organiziranja Z.ena ne smijemo paziti na _vjeru, narodnost i JJo.Jiti~'ko uvj.erenje. Za ilas j,e vaZ.no samo to, da one mrze o'ku~ patora, da Zele da ga ne,stane iz ove zemlje. Na·Sa je zadaCa da sve te Zene okupimn na radu, na koj-em j,e zauzeta cije-Ia pozadina, na radu za pomoC fronti, na sakupljanju hrane, odj-eCe i obuCe, s,anitetsk!o'g ma.terija.Ja, novca i .svega ostalng Mo j·e p-otr.ebno naSoj voj-sci. Ali uporedo s tim, naSa ie zadaCa da ·Zene osvjeSCujemo politiCki, da ih osposobljavamo za jedan viSi stepen borbe. A to Cerna po-stiCi taka, ako Zene obavijeStavamo o po.JitiCkoj situaciji i horbama u· naSoj zemlji, u ostalim p-orobljenim zemljama Evrop·e, o herojskoj borbi Sovjetskog Saveza, da ih upuCujem·o u na.Su narodndo.slobodila:Cku borbu, da znaju tko -su naSi netJrijate,lji i izdajnici i kako se p!'l.otiv njih treha da boriwo, jer neprijatelji ne biraju sredstva, samo· da bi skrSili i uniStili naSu borbu, da bi unij.eli zabunu u na,Se, redove. Na:Se Zene moraju biti spo-s,obne i spremne, da ustanu i da se bore. sa ostalim narodima protiv svih zl,o.djela krvavih faSistiCkih razbojnika i njihovih ustaskih i cetnickih slugu. One moraju biti spremne da se kod svake nove opa-snosti joS CvrSCe zbiju i uvijek 197 �da zene svugdje ulaze u Narodno-oslobodi)acke odbore. 2. Ta;mo. gdj-e veC postoje na.S·e organizacij.e, u poje-dinim s·elima i mje·stima, a ne postoje jo,S opCinske, kotarske i okruZne or:. gani·zacije AFZ, mora- se pristupiti odmah obrazovanju tih odbora. Da hi u odborima bile Zene, koje uZivaju povjer.enj~e svih Zena u organizaciji AFZ-a toga mjesta. opCin€. kotara iii okruga, neka se odmah sazovu konferencije ·zena, na kojima C-e se demokratskim putem bii"ati navedeni odbo.ri. Tamo gdj e su vee i obrazovani opCinski i kotarski odbori, ne·ka se- svejedno sazo.Vu konferencij-e Zena i ponovo bi-raju novi odbori. Da hi naSa organizacija ispunila sve zadatke, koje pred nju postavlja narodnooslobodilacka borba, potrebno j,e da se ,sv~ naiie organizacije prihvate -uzbiljno·g posla i spro/ verlu u Zivot ozbiljn,e zadatke. Doga,daji oko nas. odvijaju se ·velikom brzinom. borba :Postaje sva'kim .danom ·sve. odluCnija. Nek~ nam u na~em radu bu·de uvij·ek pred oCima herojska bo:rba naroda naSe z-emlje, naSih hrabrih partizana, koji Zrtvuju sVoj.e mlade Zivote, herojska borba naroda Sovjetskog Saveza. Neka nam k~>o svijetli primjer pos·luZe hrabre· sovjetske Zene, ko.je poZrtvovno i samoprijegorno daju sve od s.ebe, da se njih-ova domo-vina i Citavo · Covj!e_Canstvo Sto prije o:slobodi <>d krvavih fasistickih oku,patora. zene Jugoslavije, su v-eC i do sada po'Jmzale da su ·shvatile· svoju ulogu u prvoj veiikoj horbi. Nasa je zadaca da za tu veliku stvar okuPimo jo·S veCi broj Zena, sve Zene, jer tako Ce naSa bo-rba zaMileoa Bub,alo, Vesela S.egvif:, Milk.a LasiC i Mileva vr.Siti joS· brZe i j·oS uspjeSnije. BoZiC-Marjarnovif: Pnzdravljamo vas- s na.Sim borbenim dru garskim pozdrav-om rianovo okupe joS ve:ei broj Zena za zajedniCku i odluCnu borbu protiv zajedniCko.g Smrt faSizmu Sloboda narodul neprijatelja. Danas, kada s,e cijda nasa Dalmacija i Citava ,zemlja digla na usta:na'k, po22. XII. 1942. jatljuje s-e sv·e veCa potreba, da i Zene uCeInicijativni odb(}r AF2-a stvuju u politiCkom Zivotu zemlje, t. j. da za Dalma-ciju1 aktivno uOe:stvuju u _stvaranju i i·zgradivanju naSe narodne- vlasti, jer Zene moraju 1 Inicijativni oblasni odbor A'F2 za DalmaCiju da postanu spremne i sposobne, da na svakom mjes.tu zamijene svoje drugo-ve. Orga- formi-ran je u prosincu 1942. rg. SaCinjav.ale su ga: Vesela Se,gviC. Milka La·siC, Juga K·esiC, Marija nizacije AFZ-a mroraju se boriti vee danas Novak, Dobrila Kuko-C, Katja Sperac. Dokument 138 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA GORSKI KOTAR OD 26. PROSINCA 1942. ANTIFAsiSTicKOM ODBORU zENA ZA HRVATSKO PRIMORJE !NICIJATIVNI ODBOR AFZ ZA GORSKI ICOTAR 26. XII. 1'942. Antifasistickom odboru zena za Hrvatsko Primorj,e Drage drugarice, kako se proslog puta za Zema!j,sku konferenciju AFZ desilo da ste dopis kas-nO dohile. mi smo pogrije,sne, da se nismo sa varna dogoVorile o zajedni·Ckom polasku na konferenciju. Ovoga puta obraCamo se naroCito zbog toga, da nam se ne hi iste stvari ponavljale. Molimo vas da nas ·obavijestite. kada Cete· poCi, i kada po prilici stiZete u .DreZnicu kako bi dalje zaje.dnicki produzile. Konferencija se odrzava 24. i 25., pa bi svakako trebalo poci 21. jan. radi nepredvideni·h sluCajnosti na putu, kako hi- na vrijem·e stigle. Svakako nas obavijestite na vrije.me. radi pripreme noCiSt:a i hrane. Isto tako vas ·ObavjeStavamo-, da j·e kod nas f,ormiran Inicijativni odbor AF'Z/ i bUo bi u interesu rada naSih organizacija potrebno da .smo u uZelli dodiru preko pisama, zajedniCk-e Stampe i izmjene iskustava i Savjeta. PiSite nam isto tako kako ste organizirale redakci-ju lista. radi primj-ene vaSeg i&kustva. Kada Ce i.z.aCi naredni broj lbta ?2 InaCe vam moZemo Cestitati na lis.tu, koji stvarno ima karakter gJa.sila AFZ· a i moZe mnogo da koristi u radu drugim mladim organ:Vzacijama. Smrt faJizmu - Sloboda naroda! Druga:rski pozdrav Mar.ija3 8 Partizmzski logor n-a Praportu kod Delnicd - 198 frr·eod pr.utizcmskom kuhi:n.jom 199 �1 "rnici jati\'lli OkruZni odhOT AFZ za Gonki Kotar formiran je u pTosincu 1'942. ·g. U o.dboru su •drugarice: kao preds_jednica Nada Trbovi,C, kao tajnica Marija Valerija Pap, a odbornice su: Pavica PaviCi.C, Draginja. MetikoS, Marija Jordan Seka, Milka St~panoviC, Danica Mara viC, a ne.Sto kasni ie Ana VuCkoviC, Jelena JanCiC, Julka RajaCiC. Marija KatiC, Ema Ra.Cki i Vera GaS.parac. , Pod -okrug 'Go·rski Kotar spadali su kotarevi: Delnice, Ogulin, Vrbovsko i ·Cabar, a od 1,943. g. i kotai Brinje. Tokom 1942. -g. i poCetkom 1943 . .g. formi;rani su kotarski O·~bori AFZ u svim ko.tarevima. Del nice. U toku 1942. g. ne;prijatdj u ovom kotaru ima' jake ;garnizone u svim veCim mjestima, a osta.li teren sistematski obilazi. Aktivistkinje rade ,po selima koristeCi momente kad neprijatel ja nema. U veCim mjestima kao Delnice, FuZine, Lokve rade ilegalni odlbori Zena, koji dde stalnu vezu s organizacijama izvana. Talijani sve va·e po-jaCavaju teTo:r, o·dvode Citave porodice u internaciju, u'bijaju ljude i pale Citava sela kao Mrzlu Vodicu, SiberliCku i Razlo1ge. Iz Delnica i iz drugih mjesta odlazi u partizane veliki lbroj Zena, kao: Slava MainariC, Mica MajnariC, Ana Zagarr, Katica PleSe Rodotova, Kata Tomac Bizerova, T-onica Mance, Tona BriSki, Pe.pica MarkoviC, Tonica Volf, Ana LaudiCina. Matil.da PleSe, Katica 'Pajk i sestTe LipSiC. Nawd bjeZi u Sume, Zivi pod teSkim uslovima u civilnim lCllgorima, od kojih je najveCi bio Mrkopaljski. K<llSnije ie ovaj narod -naseljen u oslobodena sela Gorskog !_Kotara, Korduna i Like. StradajuCi u ofenzivama bjeZali sU s domaCim stano'VniStvom is,pred neprijatelja i stizali Cak do Lapca. 0 .g u 1 in: Organizacija AFZ najprije se po.Cela razvijati u 'Prvoj oslobod·enoj opCirni DreZnice. Po·Cetkotm 1942. g. formiran je Kotarski odbor AFZ za Qgulin, koji saCinjavaju: Ana KonioviC, Marija JOTdan Seka, Cica DrakuliC-MatiC, Zdenka PetroViC-FekeZa i .}dena .JanCi.C. NeSto kasnije ulaz·e u Kota.nki odbm Simica TrboviC ka(} predsjednica i Milka Stipanovi-C. Organizadja je ubrzo obuhva·tila · prete.Zni dio kotara. Izgradile -su se domaCe .Z.ene, koje rade samostalno. Rad ie bio oteZan u hrvatskim selima blizu Ogulina i na sektorru Gomir_ja radi terora usta.Sa i Cetnika. U Drdnici s·e lieti 1942. g. formira QpCinski odbor u koji ulaze: kao IP'redsjednica Simica Tribovit, odbornice Mara Kosanovit:, Milica T:rbovil:, Anda RadojCiC. Milica TataloviC, Eva MaraviC, Evica VukeliC, Milena TrboviC, Milica MaraviC, Mika Tomit, Ljuba TataloviC, Sava MaraviC. Danica TrboviC, Soja .TrboviC, Anda IvoSeviC, Milija :ZrniC, Zo-rka RaduloviC, L ju!ba Mara viC. Na sektoru Gomirja radi po.d teSkim uslovima , Milka Stipano,vi.C i .UuSanka IvoS·eviC, , u Ogulinu B-osiljka SuSanj, u Vitunju Dra,jriuja MetikoS i Naka VuinoviC. Soka GaloviC iz Vitunji uhvaCena ie na radu od ustaSa i strijel-jana. U Jasenku rade Danica i Ljubi.ca 'ZrniC. Rad ,sa Zenama sastoia·o se u politi.Ckom i opCem prosvj,eCivanju Zena kao i pomaganju vojske i bo1nice, a nje,g-o.v znaCaj i opseg bio je ogroman. Marija Valerrija Pap U srpnju 1942. _.g. dolazi 'J)rivremeno na ovaj tereu Maca GrZetiC, koja svojim iskustvo m daje U delniCkom pa·rtizanskom lo,goru rade. po·Cet- veliku pomoC OTganizaciii. koni i94'2. g. Marija ValeTija Pap i RuZica TrurkoviC, Iza tnga dolazi Marija Valerija Pap, koja ostaje koj-e mno.go doprinose sistematskom· radu M Zenau ovome kra ju oko .godinu dana i mn{)go doprinosi m<i. One sa Pavicom PaviCiC, Cicom DrakuliC i Vedaljiljem razvitku i uCvrSCenju organizacije. roni. DajC osnivaju seoske odbore u kupsko-j doEni, · 2 oslobodenom MTkoplju i Ravnoj Gori, kao i u druU lipnju 1942. g. Kotarski odbor izdaie · svoj gin'i dijelovima kotalfa. Ubrzo se ospo·sobljavaju list ~)Drugarricw<, koii .ie drugi po redu u HrvaidomaCe Zene i rade samostalno u o;rganizaciji. Naskoj za vriieme -NOB. Ureduje .ga Ana Konjov:C, a kasnije Mariia Valerija Pap. kon 'J)Onovno,g napada neprijatelja na Mrkopalj i Ravriru Goru, veCina odbornica s·e povlaCi s partiU ruinu vrSi nepri jatel i veliku ofenzivu na oslozanima, kao Agica Liker- Renko, Marica 'Budiseli.C lbod·eni teritori i Gorska:g Kotara sa 60.00 0 vojnika. Pod udarom partizans1cih sna,e;a Taliiani se povJa.Ce i diuge, koje nastavljaju s rad-om ·ti partizanima. Nina Tijan, Anica .Takovac, Andelija CrniC i MarostavivSi za sobom po.paljenu i po.sljednju kuCu na . ga·reta Zerj-aviC iz Mrkoplja po,ginule s-u kod napada Citavo'In oslobodenom teritoriju. Na stOtine POToustaSa na .civilni lQgor. dica, koje su pohvatali po ·sumama uz pomoC CetU Delni.cama ,rade u to vri]eme dva ilegalna ni'ka, odv·ode u internacijru. ·Iza ofenzive organizacija odbora AFZ, .ko.jima rukovode Zora ·Gloc Jula i se brzo oporavlja. 1 Zene se zalaZu na iz1 !p'adnji kuCa Katica Juras. · ~ · ta"ko da ·do zime uije viSe bilo -porodice bez krova. U Lokvama rade .u ilegalnom odboru Katica TaV r b o v s k o: na teritoriju kotara Vrbovsko Zene kovac fefa, .Jos~pa BLaZiC, Andela PleSe, Allica rade od :poCetka ustanka pomaZu.Ci neposndno parKajfeS i drugc. tizane." Na tom radrt razvija se veCi broj doma.Cih U Mrzloj Vodici na isti naCin rade Anka Ba:aktivistkinja niedti 1wjima Se istiCu dru,g-arice iz retlnCiC, Mar.gareta ButkoviC. Katarina- FranciSkorViC, MoravaCkog paTtizansko,g logora: Smil ia VuCkoviCSlava ViCeviC, Veronika BinCiC, Josipa Zucijati, .ZrniC i Ana VuCkoviC. S niima -su u logoru omlaMargareta p,eriC i dn~ge.. . dinke Dana· VuCkoviC-SvabiC i Jo_vanka RatkoviC. Jedno -vrij.eme "poma&e im u radu D&rinka PuSkaU iesen 1942. g. kad je Citav kotar obuhvaCen otganizacijom, formira se Kotarski o·dbor AFZ u riC. ko-ji ulaze Pavica P.aviCiC. Ivanka Trohar. Marija Si.stemat-Slki rad na stvaranju OTganizacije' Zena Vukoni-C, Danica MihaljeviC, Anka MuhviC i Vera ,poCinje se razvijati u jesen 1942. g. dolaskom DraDaj·C. · ginje MetikoS na ona_j teren. Ona s Anom VuCkovi-C 1 i I ubrzo osniva seoske odbore gotovo na cijelom terenu. BuduCi da ovaj teren nije dotada oibuhvaCen ni i·ednom veCom ofenzivom, Zene pnuzimaju na sebe i izw.Savaju velike o-baveze uzdrZavanja vojske i bolnica i daju zna.Cajnu pomoC po·stradalim krajevima ok6 DreZnice u hrani, odjeCi, sjementi i t. d. Tu naro-Cito dolazi do izraZaja bratstvo i · jedinstvo Hrvata i Srba GorskotK Kotara. PoCetkom 1943. g. foTmiran je Kotarski odbor AF2 u koji ulaze: Stefa ]auk kao preds_jednica, odbornice Draginja MetikoS, Ana VuCkoviC, Ema Kruljac-RaCki, Agica Liker-Renko, Marica Na;gliC, Dragica PirSl, Margareta MarkoviC, Katica .Jauk, Ena Nikola, Marid. Dean, Franka MufiC i Ma·rica Jarda·s. _ Organizacija se vrlo naglo omasovljuje. Veliki broj Zena osamostaljuje .ge u radu. Medu njima se naroCito istiCu: sestre MufiC, OCatica i Franka HrozoviC, ombdinka Mirjana VujnoviC, Pepi<:a Sirola Silica i dTUgc. C aha r: u kO·taru Cabar bio je teror nad hrvatskim nawdom daleko vel:i nego na drugim dijelo·vima Gorskog Kotara. Ovai kotar je 1941. g. ,anektiran od Italij·e, te _je hila uvedena i vojna i civilna talijanska vlast. SluZ'beni jezik bio je talijanski. Nar-od _ie na sve od,govorio sna:Znim otpoTom, foe je 1.941. g. o'snovano nekoliko 1partizanskih odreda. FaSistiCki teror najviSe bijesni 1942. g. Do· temelja je popalieno preko '80% sda, lju:di su masovno- uhijani iii bacani Zivi u vatru. Sto je o-stalo na Zivotru, lbjeZaJo je u Sume, ili ie o~dvedeno u internaciju, odakle ·se mno1gi nisu ni vratili. Dio naroda koji je .bjeZao- u S.Umu Zivio- _je pod teSkim uslovima po civilnim lo,go·rima. Slabo naoruZani i slabo osigurani hili su vrlo· Cesto meta talijanskih u:pada i .krvoproliCa. Zameteni snije,gom na planini Risnjaku, I judi su se ,smFzavali i umirali cd napora i gladi . .Tedan dio se spasio prelaskom na odobodeni terito::ri j, ukoliko nisu i tamo iz,ginuli ru o.fenzivama. Od 1941. ,g. Zene su se digle sa ostalim nan)·dom, ali je tero,r ot·eZao ·rad na stvaranju organizacije. lz. onog kTaja poznata je Darinka Turk ,prvobo·rac. u odredu i Fanika Lipovac, koja je poginula u borbi. Pod vrlo teSkim uslovima rade na tom terenu ~ene, medu kojima se najviSe istiCu: Marija Turk, Jela ]amliC-Sta:J1c Mariia Za,gar, Angelca OZbolt, Marija -Poje, Slavica Malnar, Veronika Poje, Antonija Kri~, Mariia KriZ, Lojzika Kri,Z, Franica IQZ'bolt, Framca VoH, Nevenka · VoH, Evica Cop, Ivka Lipova.c, Paulina OZbolt, Nada OZbolt, Franica 1:'agalf, Rezika CindriC, Zora i Vera GaSparac, Slavica Klepac, Zdenka ·Turk, lvanka Zavrtnik, Julka Bavec, Marija OZ'bolt i mno1ge drugoe i.z svih sela i veCih mjesta kotara. Mnoge od njih odlaz·e u partizane ili .same iii sa Citavim poTo.dicama, a medu njima Aonka Muftit sa Cetv:oro i Mari ia Laute.r sa ·Sedmoro djece. Sistematski rad na stvaranju organizacije Zena poCinje u 1943. g. 3 Marija Valerija Pap. Dokument 139 1 200 IZ OKRUzNICE SVIM PARTIJSKIM ORANIZACIJAMA I PARTIJCIMA U SLAVONIJI POVODOM PARTIJSKOG SAVJETOVANJA ODRzANOG 25., 26. i 27. XII . ~ 1942. 0 ZADACIMA AFz ... VL Antifasfoticki front zena. U mnogim krajevima na naSem podruCju vrlo se malo paZnjit posv·eCivala stvaranju masovne antifaSistiCke organizaciJe' Zena. NaroCit() to 'vaZi za neoslohodene krajeve, gdje u veCini sluCajeva nema ndbora AFZ-a. 1. Kao glavni zadatak, koji stoji pred nama u tom pogledu je·ste: Stvoritf masovnu organizaciju antifaSis-tiCkog fronta Zena i uspostaviti je tamo,_ gdje ona ne postoj~, fo-r- mirati opCinslk:e, 'k,otarSke i okruZne odbore AFZ-a. N a neoslobodenom te·ritoriju stvoriti ilegalne odbore. 2. Post\gnute uspjehe u radu oa zenama treba organ.izaciono uCvrstiti-, t. j. primiti Sto veCi broj drugarica u Partiju, koje su se pokazale u svom dosadaSnjem radu- poZrtvovne i odane na.rodnooslobodilackoj borbi, i k·oje imaju -sve- us loVe da se razviju u dobre partijke. u tom pogledu uciniti prekretnicu 201 �i ni u kom sluCaju ne smij.e se dalje nastaviti sa sektaSkim ·sta:vom u vezi s primanjem drugarica u Partiju. Treba u svakom okrugu i kotaru provjeriti kadrove i iz redova Zena pronaCi drugarice, kojima Ce se posv.etiti pwna paznja i sistematski ih odgajati. 3. Nedovoljna kontrola nasih partijskih .organizacija nad radom medu Zenama mo-Ze dovesti do toga, da AF.Z dobije karakter ne· ke zenske fronte. Da ne bi do toga doslo, potrebno Je da naSe partijske o-rganizacije preuzmu kontrolu i Cvrsto rukovodstvo kao u svim ·ostalim vanpartijskim ·organizacijama i da u prvorn redu preko drugarica pa:rtijski podiZu politiCku svije-st Zena. 4. Ne smije se dozvoliti da -se odrZavaju sastanci Zena bez ikakovog sadi-Zaja. NaSi odbori AFZ-a treba da -se· za svaki Sit-i sastana.k spreme i da na taj sastanwk dodu s nekim programom. N a taj na.Cin dat C-e se i ono- ·za Cirn s-e teZi ~ sam!o-stalno,st odbo-ra. Dokument 140 IZ ZAPISNIKA SJEDNICE OKRUzNOG ODBORA AF'z ZA KARLOVAC ODRzANE 26. PROSINCA 1942. 0 RADU ORGANIZACIJE NA TERENU KARUOVACKI OKRU.ZNI ODBOR AFZ 27. XII. 1942. ZAPISNIK sjednice· OkruZnog odbora Karlovac od 26. XII. 1942. Prilikom samog otvaranja sastanka ustanovljuj.e se, da je od citavog broja clanica Okrti-ZnOg ·odbora prisutno ·samn 5 drugarica i to-: Drugarica Smilja,l Danica,2 Milica KatiC, Milica VujiCiC i RuZa. 3 Osim spom~enutih drugariCa prisustvovale su sastanku drugagarica Anica Rakar, Olga KovaCiC i d-rugarica Andela, 4 koja j.e do.dijeljena ovome· odbo-ru na vrS·~nje duZnosti tajnice. Odsutne drugarice sprijeCe-ne su boleSCu iii radom -oko· izhora, te su njihovi izo-stanci veCim j}ijelom ispriCani. Dnevni red sastanka j e slij edeCi: 1. Izvj-eStaji o stanju u poJedinim k'Otarevima, 2. I:Zbori, 3. Organi,zaciono pitanj.e, 4. Konfereucija, 5. Agit prop., Razno 1. Izvjestaji. Kotar Vrginmos~t: (Drugariea MiJica). Organizaciono st:inje AFZ u ovom ko•taru je slabo. Kotarske- odbornlce· ne odrZavaju redovite·- sastailke, te O·&tavljaju- opCinske :o-dbore da :i'ade Sam-ostalno, a da im1 ne pruZaju n'ikakove pomoCi. Od ·svih opCinskih odbo-ra odrZao je sastanak jedino odbor -op'Cihe Vrgininost, na kojem Je hila prisutna_ dru-:gariCa: Milica. U o.pCini BOviC, zbo.g -ofenzive nije bil<i mogucnosti zit o~driavanje sasta'nka. 202 lzgleda da je velika kocnica u radu slaba podjela rada. Kotarska konferen.cija odgodena je. (Drugarica Marijana'). Uzroci slabom s.tanju su u ,glavnom u slaboj iii nikakovoj obuci kotarskih odhornica, .gdj e od 9 odbornica 7 nema nikakove ·obuCe. Radi toga drugarice su -se ra·zbolile, te uz najbolju volju ne mogu izvrSavati -svojih duZno-sti. Tako •SU i · opcinski odbori bez podr,ske ko-· tarskog. Najlosije st:tnj~ je u. opcini Kirin i Stipan. NameCe se- proble·m ra.da u novooslobo-denim kraj-evima Hrvatske. K o tar V e I j u n: Stanje kotara Vel,iun prosjecno i·e dobm (dmgarica Smilja). U Du· bravama rad se u· mnogome popravlja, o Cemu govore rezultati s.fi.birne akcije, NajloSije je stanje bilo u Donjem PrimiSlju, koje sada potpada pod kotar Slunj. Razlog tome leZi u Cinjenici, da je PrimiSlje odobo·d~n:J tek nedavno, popaljeno i ekonom.ski iscrpljeno. Osim toga ovoj se opCini posveCivala sa stran·e AFz nedovoljna paznja. - U Perjasici Zene nakon ofenzive nij-esu dolazile na sastanke. ~ U Veljun-s-kom KriZu rad polazi na bolje, Sto se oCituje u redovitom odrZavanju sastanaka. ~ Stanje opCine KlokoC nije povoljno ... K o t a r P I a s k i: U ovom kotaru stvo·. reni su novi ·opCinski odbori, d-o!k kotarski joS n-e postOje. Z a k I j u C a k: Da bi se organizaciono stanj-~, naroCito -opCinskih odhora pob-oijSalo, potrebno je sastanke svih cdbora, koko kotarskih taka i opCinskih, redovito posjeCivati. KonstatiranQ je da se direktive sa s-a-_ stanka ne prenaSaju i ne sprovode u Zivot. Drugarice moraju imati ~opi:avdanje~ aka izDstanu sa sastanka; one· koje ne mogu:da_d-odu, neka ·po.s~_!jU: pismeni izvjeStaj. - Zak!jucili smo uspostaviti vezu sa VIII. divizij.om~ da nam- jave koHko ima- -drugarica u vojsci, o njihovom Zivotu, stanju u s-elima, kuda one prolaze i Sto su one uCinile na poboljsanju rada organi•zacije AF.Z-a. Sve stvari, koje skupimo za vojsku, slat Cemo VIII. diviziji. Organi'zirati d·opisniStvo izmedu voj.ske i pozadine i taka stvarati vez·u i Cvrstinu voj.s'ke i pozadine. Organizirati slanje paketa borcima, tako da oni o-sjete, da s-e pozadina brine· o njima. Pove,sti bo!"bu protiv uzroCnika i prenosi-telja zaraznih bolesti. U svakom selu organizirat Ce se :zdravstvene stanice, u koje Ce uCi predstavnici AF.Z omladine i NOO. Rad tih odbora sastoj~t! Ce se: u tome, da s·e sprUeCi Sirenje bolesti, jer bolest je teZe lije-Citi, nego _zdrav1je Cuvati. Pov·esti kampanju protiv ruk,ovanja, j-er je rukovanje· Stetno po zdrilvIj e. Da bi se· znali -Cuvati od zaraznih bolesti organizirat Cemo nekolikO predavanja i-z higijene. Iz izvj·eS--taja naSih drugarica .slaho se vidi pravo stanje organizacije, zato Cerna drugari-cama na·pisati upute, kako Ce- pi·sati .. izvjeStaje i Sta u njima t11eba da izn·e,su kao na pr., ka~wva je politiCka situacija u s.eJu-, opCinUtd. i da li \leprijatelj ubacufe svoju propagandu. 2. Da li se pojavljuju cetnicke ten de nee? 3. Da li je dovoljno raskrinkana jugoslavenska vlada? 4. Da li se pojavljuje sverc i tk1l se najviSe bavi Svercom? 5. Postoj-e Ii kak,_ove veze sa hrvatskim i musHmanskim selima, da li se taj naro.d mrzi iii se medusobno prijateljski ~-dnose? 6. Sto su Zene na sastanku najvi·Se pitale i ·S·to ih najviSe zanima? 7. Da li je izvrSena u od-bo-ru rada? podjela 8. Kako se ,_odnose naSe organitZacije AFZ kad dode vojska? 9. ~~;to smD uCinile da 'iwmo·gnemo udovicama Zen am a partizan a? 10. sto smo ucinile za izbjeglice i pogorelce? 11. Sto za partizan-e i ranje-nike? Hrvatska s·ela: UVukmaniCuiSkakavcu,- koji ,su nedavno oslohode-ni oq ustaSa, nije se mo-gl·o raditi, j·er s.e ustaS·e· nalaz-e u nepo-srednoj blizini tih sela. Radi- izborne kampanje rad je u Trebinju malo zaosta,o. Vrginmost, KovaCevac i neka mjesta prema Glini. U Vrgimmostu stanje je ote-Zano radi ofenzive·. _u KovaCevac ·su oti.Sle neke drugarice i odnije.Je materijal. U. Lasinji i KovaCevcu Po:Celi su drugovi sa radom, pa Ca. -sada i drugar>cama tamo biti lakse raditi. Mileva BoZil-MarjanoviC 2. I z b or i: NaSa organizacija AFZ na izborima nije nastupila organi.zirano. Bilo je sluCajeva; ka-o na pr. u Kloko-Cu da su Z·e·ne glasale protiv Zena. Treba-Jo- je p-opularizirati one di-ugarice, koj.e sli- bile na kandidatskoj llsti za NOO. U buducim izborima AF.Z treba nastupiti organizirano, uCestvovati punom parom u njima i popularizirati kandidatkinj-e. Za svako selo prire·diti je.dnu govornicu, koja Ce govoriti u ime Z·ena i pojvrditi listu. Organizacin·no pitanje-: OkruZ n i ·o db or. Pre·dstavnica kotara VojniC: Dru-garica Karan, pre-dsj.ednica, Desa MihajloviC, Danica LjepoviC, Sofija GuSiC!, Drag~ca ZivkoviC, RuZica GajiC. Predstavnice kotara Veljun: Smilja DojCinoviC, Milica VujiCiC, (;ana BngdanoviC, Mica Vuksa·noviC. · Predsta:vnice kotara Slunj: Mil-e·va BoZiC i Milica Katie. P~edstavnice kotara PlaSki: Danica OpaCiC i Dragica B-akHi Predstavnice kota-ra VrginmiO'st: Danica RadanoviC Danica PavloviC, Nada OreSCani~, Ljub; Ulemek, Andela MahniC, tajnica OkruZnog odbora. IozvrSni odbor: Dra.gica Karan, predsjednica, Danica Ljep-oviC, zamj. _predsjednice, 203 �Vujicic Milica, Andela Mahnic, tajnica, RuZica GajiC. OkruZni odbor odr.Zava sastanke svakih 20 dana, dok izvrSni odbor medu pojedinim sastancima uvodi razmak od 10 dana. Slijedeci sastanak izvrsnog odbora jest 16. I. 1943. god. Kotarski odbori sastaju se svakih 15 dana. Katarski odbor Vrginmost treba imati sjediSte U OstroZinu. Podjela rada: Andela, tajnik agit. prop. Danica Ljepovic, hrvatska sela. RuZica, VojniC, kursevi. MiliCa VujiCiC - veza sa vojskom. A g i t. p r <> p. Za agit. prop. u neos1obodenim krajevima zaduZ.ena je drugarica Marijana. BuduCi da je drugarica RuZica oslobodena dliiZnosti tehniCarke, mora se pitanje tehniCarke Sto prije rijeSiti< time, da j-oj se na·d-e odgovarajuCa ,zamjema. Preko Dubr.:ive potrebno je traZiti Sapir-ograf i glicerin. Drugarice koje s-u zaduZene agit. proporn·. jesu: 1. Marijana - redakcija »RijeC Z-ene«. 2. Desa - redakci:ia. 3 .. Cana6 - redakcija. 4. Vica 7 dopisnik »Rij.eC Ze·ne«. 5. Dra.gica Karan. 6. Andela. Drugaricu ·Canu treba- Sto prij.e pozvati u Okmzni odbor. U sv,kam l<atarskom odboru mora se po jedna drugarica z.aduZiti do·pisnistvom. Redakcij a treba uvesti odgovaranje na dopisniStv-o pojedinih drugarica, te u tim •odgavorima slati upute, te ih tako potaknuti na daljnje dopisivanje. Isto taka mora se bez o.dugovlaCenja slati drugaricama VIII. brigade poziv, da ui\estvuju u dopis}vanju u naSem listu »RijeC Z.ene,«. Prerna zakljuCku, slijedeCi broj »RijeCi Zene« ima izaci 20. I. 1943., a sastanak redakcije treba odri\ati 7. I. K on fer en c i j a: U cilju sto baljih priprema za kanfe·re,nciju AntifaSistiCke fronte Zena !za Hrvatsku odrZat C~· se u svim kotarevim·a kotarske ko·nferencij.e sa slijedeCim dnevnimr redom : 1. Referat a politickoj situ,ciji a) u svijetu, b) l<od naB, c) zemaljska konferencija. 2. Izvj.eS·taji po ·apCinama prema upitima sazivaCkog odbora. 3. Kam.p-anja za su.zbijanje nepi~smenosti, slanje paketa, organiziranje zdravstV·ene · sluzbe: :!04 4. Biranje de.Jegatkinja. 5. Razno. · f>okument i4i Gornjim ko.nferencijama priswstvovat Ce po jedna drugar~ca predstavnica iz svakog sela, 3 Claniee opCinskog odbora i Ci1tavi ko~ tarski ·odbor. Kotarske ko·nferencije odrZavati Ce se slijedeCim redom: Vajnic 5. I. (Ruza i Dani'ca) Veljun 8. I. ('Smilja i Mili>ca) Vrginmost 8. I. (Marijana i Vera) Plaski 8. I. (Dragica i Draga) Slunj 14. I. (Milica i Ruzica). N a osnovi d-opisa sazivaCko.g ad bora za konferenciju AFZ Hrvatske izvrsena je padjela d"Oprina.s-a u ZiveZnim namirnicama, koje su potrebne za ishranu delegatkinja konf.erencij-e slij.ed·e,Cim red om: Vojnic: 150 kg krumpira Veljun: 70 kg brasna Vrginmost: fedna vreCa jabuka Slunj: 120 glava ki~. zelja i 2 kg ma.sti Plaski: 3 kg masti. R az n a. Za izd1·Zavanje organizacije AFZ. uvodi se Clanarina, koju Ce Clanice davati prema svome nal?-od·enju u Zi~Ve-Znim namirnicam·a iii novcu. Kotarskim odborima stavlja se u duZnost, da pronadu· na svom terenu prikladne kudce,- koje hi se mogle prenijeti u svrhu- djecje:g dama. U svrhu .Sta dosljednijeg sprvvodenja zaklju:Caka u Zivot ka·o i osamostaljenje· p·ojedinih .drugadca u sastavljanju zapisnika i vodenju sastanaka, na -sastancima svih odbora uvodi s.e ka·o prva to-Cka Citanje zapisnika predaSnj eg sastanka. NaSa organizacija treba da pruZi .naj.Siru pomoC svim partizan-skim bolnicama. Da. bi se bolnice na po·druCju Korduna snabdjele sto boljim bolnickim osobljem, ovaj odbor mora odmah uputiti · partizanskim bolnicama br. IV. upit u nogledu· navedenih stvari. Smrt faSizmu Predsjednica: otsutna Smil ja Doj·Cino·viC. Danica Ljepovit. 3 R'UIZa GajiC. 4 Andela MahniC. 5 Marijana Novosel. o Cama BogdanoviC. 7 Vi-ca Balen. :1 2 Sloboda n<rrodu! Tajnica: Angela zENS:KA sTAMPA ZA VRiJEME NARODNO - OSLOBODILACKE BORBE Komunis'tiCka partija je uvij-ek posve:Civftla najv;eCu pa:Znju .Stampi, znajuCi kako · va.Znu ona igra ulogu u politiCkom· odgoju mas a. VeC prije rata izdavale su antifa_,Sistkinje Hrvatske listove, koji su hili namijenj·eni politlckom odgoju zene. 1'9.36. g, izasae> Je u Zagmbu prvi antiiasisticki zenski list >>Mlada Zena«, 'no -samo- u jednom broju. 1938. g. izlazi drugi list »Zenski svijet«, a ureduju ga dr. Slava ·Ocka i Olga Milcinovic. Iste gadine , poCinje u Beogradu iz'laziti »Z·ena danas«. VeC u prvim- danima N arodno-oslobodilaC~ ke borbe pojavljuju se i prve neville, brOISure, pa i knjige. Narod je tu .svoju .Stampu Zeljno d.o·Cekao, uCio iz nje i prenosio svaku misao od covjeka da cov}eka. AFZ u ta j e doba ve-C u punom razvoju i organizacije· e>sjecaju p•otrebu za listom, 'koji ce zene povezivati, pomagati im u radu, uCiti ih i obavjestavati o toku dogadaJa. U ozujku 1942. g . .i~lazi u Li'Ci prvi i!enski list na oslobodenom teritoriju Hrvatslke »Zena u borbi«. Izdaje ga OkruZni odbo-r AFZ za Liku·. U ~eda:kciji ,lista bile su u pocetku: Kata Pejnovic, Jela Bi,canic, dr. Slava Ocka i Marija ,soljan. Prvi broj 1ista trebao je izaci za 8. mart 1942. g, Zadatak, koga je preu~ela re-dakcija prvog Ze·nskog Hsta na oslohodenom teritoriju nij-e bio lagan. Papira je bilo vrlo malo, a stroj za ».Stampanje·« lista bio je stari Sapirografs'ki aparat. Redakcija je pripremala ·list ZeleCi da izade za 8. mart. Kad je veC s mnogo truda bi·o otipkan na matrice, provale Ta:lijani u ·Krbavsku. doUnu. Trebalo s~ povuCi. List i -».Stamparij a« bili su zalkopani u jednoj s·uSi u ·s-elu Krba:vici. Kad ·SU' s·e poslije dva dana Talijani povukli, redakcija nastavi radom i ».a.dStampa« 120 broje:va »Zene u borbi«. Za. viS-e bvojeva nij.e hilo papira. Drugi -broj lista j·e izaSao za 1. svibnja 1942. g, u 250 primjeraka i tom prilikom je bio razdijeljen Zenarna na sve.Canoj -prvomaj-. skoj ·proslavi u Korenici. TreCi broj 8-tamp·an -je u tehnici Agitpropa Okruznog komiteta KPH Lika u 300 primderaka. Cetvrti broj stamp an j e u Donj·em Lapcu u is·toj teh'nici u 4110 :Primjeraka, a peti broj u 600 primjeraka. Kasniji brajevi d<>stigli su tira.Zu· i preko WOO primjeraka. .J edna od najveCih poteSkoCa za izdavaCe prvog zenskog antifasistickag lista u NOB predstaVljao j.e papir, Partija je postavila u zadatak Zenam-a da na osloba.denorn i neoslobod·enom teritoriju .same sakup·e• potrebni papir . .Sabirao se arak pn arak papira. Naro- Cito su S·e na torn po-slu istakle antifaSistkinje okupiranog teritorija, koje su na najrazlfCitije naCine dolazile do papira i prebacivale ga na oslobodeni teritorij. NajviSe papira za »Zenu u borbi« sakupile su Hrvatice -iz ncoslohodenog PeruS"iCa, GospiCa i GraCaca. >>Zen.ski .svijetH, br. 10 i 13. Polinj-e izlaziti u Zagr.ebu 1938. g. Veli'ku porno-C. u sakupljanju papira pru:Zi'la je Zenama Narodna vojska. Iz svojih zaliha, do kojih bi dolazili oslobadaju,ci okupirana mj.esta, davali su drugaricama manje koliCine za Z-ensku Starnpu. 'Taka su u j.esen 1942. g. antifaSistkinje Like donij.ele bo-rcima na po~ loZaj v-elike koliCine maja, Carapa, rukavica 205 �i t. d. Drugovi su s ves·elj em primi1i darove i zapitali .drugarice .Sto .Zele da im daju za uzvrat. One radosno-_ od-govore-: Papira! Komandant bataljona, drug Narodni heroj -Stevo Op.senica rdarovao im je maSinu rza . pisanje i. pap ira. ' Ovaj 'kratki prikaz postanka i razvoja prvog zenskog lista u NOB karakteristican je za ·sve kasnije- Zenske li~to~e, koji su. p·oslij·e »Zene u borbi« na:glo nicali u svim krajevima oslobo-denug teritorija. Za. 1SVe· te listo:ve .sakupljale su Zene papir arak po arak. VeCinom- svi su Stampani u tehni1 kama OkruZnih i Kotarskih komiteta na sapirografu iii ciklostilu . .Sve te listove uredivale su same Zene, a Partija ih je u svemu pomagala. 1. lipnja 1942. g. pojavljuje s'e drugi zenski list »Drugarica«, koga izdaje Kotarski odbor AF2 Ogulin. Urednik: Ana Konjovic' »Drugaric~« je izaSla samo u Cetiri broja, 1. VIII. 1942. g. izdaje svoj list »Rijec zene« Okruzni odbor AF2 Kordun. List je izlazio redovn<> u tirai<i ad 1000 primjeraka. Urednik: Anica Rakar-Magasic. 1. XII. 1942. g. i·zlazi »Primorka«, koja gotovo redovno izlazi do oslohodenja i dosti.Ze tira.Zu ad preko 100() primjeraka. Urednik: Ruzica TurkoviC. Okruzni odbor AF2 Slavonij e poCinje izdavati u -sijecnju 1943. g. sv·oj list »UdarnicU<<. Urednik: Bosiljka Krajacic. 15. IV. 1943. g. iJZlazi »Dalmatinka u bor.bi<<..Prvi .broj Stampan je u tehnici Oblas'no·g komitela KPH 'Za Dalmaciju na Biokovu. Drugi broj Stam:pan j.e u i'stoj tehnici na Mo-soru. Ur.ednici: Milka La-sil3 i BlaZenka Mimi ca. Osim »Dalmatinke u borbi« u Dalmaciji su izlazila i dva kotarska lista i to »Pelje~SCan­ ka« i »Ko:r:Culanka«. 1. VII. 1943. g. Okruzni odbor za Gorski KOtar pokreCe· svoj list »Rodo1jupku«, koji izlazi cijelu 1943. i 1944. g,odinu. Urednik: Jelena Jancic. 1. VIII- 1943. g. Oblasni odbor AF2 ICazma pokreC.e »·Glas Zene«. Urednici: lv;o Doncevic i Laura Sabol. Iste godine pocinje izlaziti i list Okruzno.g ,odbora AF2 Banije >>Banovka«. Urednici: Milka VraneSeviC i Vera · Krunic, i list Okruznog odbora AF2 BjeJovar 11LiCka Zena u borhi« br. 10, 1943. g., glasilo AFZ >>Antifasistkinja«. 1. VIII. 1943. g. izlazi i list za Liku. PoCinj.e izlaziti pod imerwm "t,ena u borbi« Okruznog odbora AF2 Pokuplje >>Antifasistu travnju 1942. g. Do sije6nja 1943. g. iz.aJlo 1'0 brojeva. Do polovine 1944. g, -izlazi .daljnjih .s brojeva- kinja«. Urednici: Marija 'Derda i Zora Ahpod im.enom »Lilka Z-ena u bo.rbi<< metoviC. »Dr.uga:ricau- br. 3, 1942. g., glasilo AFZ za kotar 1. lipnja 1943. g. pocinj,e G1avni odbor Ogulin. p,o[;Nzje izlaziti .u lifmju 1942. Jza.Jlo 4 broja AFZ za Hrvatsku, koji j e formiran na kon, ferenciji zena Hrvatske u Otoccu, Jipnja 1943.• »Rijel Zenerr hr. 10, 1943. g., glasilo AF.Z Karlovac. Po.Cinj:e izlaziti u sijeCnju 1943. IzaJlo 10· brojeva g., izdavati sv.e>j list >>liena u borbi«. Od tada Okruzni odbor AFZ za Liku naziva svoju »Prrimarka« br. 2, 1943. g., .glasilo AFZ za Hrv. Pri»Zenu u horbi« >>LiCka Zena u borbi<<. morj.e. PoCifnj.e izlaziti 1942. g. lzaJlo 12 broj.eva >>Zena u borbi« izlazi u <doba kad je NOV >>Udarnica« .b-r. 7, 1943. g., ,glasilo AFZ Slavonije. oslobodila veCi dio Hrvatske, a organizaCija Po.Cinj.e izlaziti u sijelnju 1943. JzaJlo 10 broj,f?l.!a. 206 AF~ uvrscena i pmi!irena. U to je doba Agitprop CK imao vellku .Stampariju u planini Jav'Ornici kraj DreZnice u zgradi-, koju su· sami parti~ani podig.Ii za tu svrhu. Stamparija je hila opsk~bljena strojevima i elektriCn<.Jm r&svjetom, tako da s·e ra:d mogao nesmetano razvijati tehniC:ki i lijepo· oprem'ljeno ~Starn~ pati. Poteskoce su jedino bile u tome lito je redakcija hila daleko od ,stamparije i to cesto puta i po nekoliko desetaka kilometara. Neprijatelj je nastojao da onemo.guCi izlaZenje naS-ih listova i os-tale .Stampe i doCekivao u 'Zasj-edi kurire, koji ·&u nosili rukopise i prenosili drugi materijal. Zato su na putu za Stampariju· morali na ue'ldm mjBstima p-rolaziti zaohilaznim, strmim ,Sumskim putovima, nedostup·nim neprijatelju, Sto je· Je.seni i zimi predstavljalo velike potesko6e. Iz Javornice Mamparija je p'ocetkom 1944. g. .premje-Stena u Skrad na Ko·vdunu, a u proljeCe iste g.o-dine u Sumu Crnu Lokvu: kraj VojniCa. Redakcija »~ene u borbi« nalazi.la se na raznim m.jestim·a i C·esto- selila }Jo oslobodene>m teritoriju. Eva otprilike puta :. OtoCac, Topusk•o, Slunj, Rakovica, ,S]unj, Plltvi-Cki Ljeskovac, Rudopolje, Topusko, ,Sibenik - oslobo,deni Zagreb. Prve urednice »Zene u borbk bile su Marija KreaCiC i Qlga KovaCiC-KreaCiC Zo-ga, kasnije su bile ured.nice Bo·siljka KrajaCiC, pa Nada Sreme'c i Veda Zagorac. U srpnju 1'944. g, i istarske· Zene zap•o·Cinju i~davati svoj list »lstranka«, a na talijans·lwm j.eziku i »La donna istriana«. Oba lista ureduje Dina Zlatic. List je iitampan pod neobiCno te-Skim uvjetima, jer su Nijemci i Talijani poduzimali neprestano of~nzive na razmjerno mali ist<irski teritorij i veCa Stamparija uop6e nije moila raditi. NeobiCno vaZnu ulogu odigrale su ·Z.ene u Istri u· raspaCavanju Stampe, koju je trebalo prenositi pre'ko pruga, izmedu neprijatelj-skih redova, narodu, koji ju je Ze.ljno :oCekivao. 1944. g. izdaju zene zbjega u Ell Shatt-u i Kairu svoj 'list »Zena zbjega«, .glasilo- AFZ zbjega iz Jugoslavije. Ust je izlazio d·o 1946. g., a uredivale su ga Marija Lujak i Katica BatiniC. Sve 'listove -zene su primile s v·elikom ra~ do.SCu i ani su u razvoju organ:iJzacije odigrali znaCajnu ulogu. Iz poziva na saradnju, kojeg su preko Jistova uputile drug-arice antifaSistkinjama, vidi se· da j.e. o-rganizacija i oC-ekivala .da list izvr.Si zadatak »da pove·Ze Zene_ i uCvrsti bor:benu -organizacijm<. U :SVlom prvom broju ad ozujka 1942. >>liena u borbi« pi-Se: »Taj list koji je namij.Bnjen .Zernama Like srpski:m kao i hrvatskim ispwnjava nas ponosO'l'Jt, u _prvom r,edJu nas seljafke Zene. NaSa Zeruz koja je dos.ada bila /Jorobljena. obespravljena, podc}enjivana od sviju i svakoga, -danas kada su naSi horci uz uCeSCe Zena oslobodili dio Like, mi dwnas imamo svoj list. Taj list je veC sada ogledalo naleg Ziv,ota, rada i borbe. On f,e to postati u potpunosti onda, ako sve Zene bu.du slale svoje priloge i time potpomagal.e njegovo izlaZ.enje. Zato pozivdmo naS.e drugaric-e, da nam piSu o svome radu, .o svojoj borbi. Da pi:Su o radu svih AntifaSistiCkih odbora, o smetnjama i preprek(JJma koj-e S~usr.eCu u radu, o svemu Sto su preZivjele od faSistiCkih oku-_ patora i njihovik slugu, usta.Sa i btnika. Da j1iSu o svom Zivotu o svojoj dje.ci o svojim potrebama, ·nesrdama, stradanjima. Da pi.Su ·O Zivotu svoga s.ela. o- prilikama koje vla.daju u njihovom krafu i t. d. One koje su nepismene, neka kazuju svoje misli drugima, samo neka Salju dopise. Pored toga Jto f:.emo pomof:i izlaZenje lista, slanjem naJih dopisa, pobrinut Cemo se i za papir, da bi em mogao izlaziti u najv,eC.em broju, da bi stigao i -u na}zabateniji kut.ak naSe Like. )dena u borbi<<, glasilo AFZ za Liku, br. 1, oZujak 1942. g., str. 10. 207 �pr-ava. Evo, mi smo vel: danas priznate Cpvj.ekom, imamo pra:uo na svoje .odbore, imamo priwo da glasanw i da na.:frr,e.d stupamo. Zato Cu sve da dam z-a Komunistil:ku partiju, pa i svoj Ziv.ot. Zivila KomunistiCka p(C}"tijaf« U istom broju »Zene u bo-rbi« pi,Se druga seljanka iz Like, Julika Skendzic: »Evo ja, sdjaCka iena hoCw da opiS.em svoj teJki 5.ivot, koji sam dosad proiivjela pod teSkim j.armom sa gpspo.dske strtlfTl.e i sa str-cme svoga muia. Ali evo v.et .J-anas fa kao iena osjeCa:rrt" se u boljcm iivotu i veselju. f,er mi kao Zene dobiva1n0 svoje pr-avo i svoj _antifaSistiCki list iena. Dobivamo sva prava kao i muJka,-,ci. Zato drug.arice ka.d .znamo da nam ,dcrJnaJnja barba donosi bolji iivot i buduCnosl i frlmo pravo, sl!upajmo u ,a_ntifaSistiCki front Zena, pridonosimo Ci'!Tlf god moiemo. Saljimo svoje sinove u partizanske redove da s.e bore za slobo.du cijeloga rwroda. Na /;elu borbe je K-?mtmistiCka partija i Crvena Armija.« Zenski Iistovi postaju, »pomagaC i uCitelj u radu« kako- pi.Se »Zena u borbi« veC u ko~ lovo•zu 1942. g. On pomaZ.e u- Sire'nju organizacije, u nje,zinom uCvrSCivanju, preno.seCi direktive rada od vi.Se.g odbota na niZe. Evo Sto pise »Zena u horhi<< u kolovozu 1942. g. antifa-Si's-tkinjama, upuCujuCi ih kako treba da -se sluze lis tom: »Primorka«, hr. 7, lipanj 1943. g. st:r. 25. Mi, -Zene Like suradivat f:emo u naSem listu, potpomagat f:emo njegovo izlaZ.enje :na bilo koji naCin. Na taj Ce naCin list povezati Z.ene Like i okupiti ih roe po,d zastavu Narodno oslobodilaC.ke borbe za potpuno oslohodenfe od faSistiCkog 1'Dfrstva i izgradmju b.alj.e bu.duf:nosti.(( Ovom pozivu Zene Like su se radosno odazvale. Evo :sto o prvom broju »iene u borbi« piSe s-eljanka iz Li~e (»Zena u borbi« broj 2. str. 11) : »Kad sam pr.aCitala list ,tena 1t borbi« osjetila sam· novi Zivot i pravdA_t. U staro doba, mi Zen.e smo bile potlalene i bile- smo robovi robova, jer su naSi muZevi hili robovi gos.fwdski, a mi smo hili robovi i gospodski i njihovi. Mi s1n0 Zene bile Pod teSkim jar-mom. Nigdj,e se nismo smjde pokazati d~ danas. Da:nas nas naSa K.am. partija izvodi na .jJil'av1 put; otvara nam of:i. Skida s nas teSki jar.wrn, koji onas j.e ,pritimuo da ~a nismo mogl.e nositi. A d~ smo do-lekale da ga bacimo s naJih leda. Ko nas Je dosad priznao lovjelwm negO naSa KamwnistiCka partija? . Ona rnam je pokai:ala put kojim f:emo do-Ci do naSih ))Da bi mi ui.stiwu imale koristi od naJig lista potreba je M se on dobr.a prozdi. »Zenu u ---horbir( tr.eba da. prouCe najprije Clanice Kot(lffskog odbara AFZ, .z.atim da .g-a llan~ce KO koje prisustvuju -sastanku OpCinskog odbora proCitaju i .objasne odbor:nicam.a opf:inskog odbor.a AFZ. K.ako n-a s.astan- ku OpCinskog odbara AFZ dola.z.e pre.dstavnice Mjes:nih o.db,ora, to one imaju zadatak da list abrade sa ostalim llanica.ma mj,emog odbora. Nakon Jt.o w list prQUCi[i svi odbori od Kotarskih do mjesnih, nakon Sto su se sve aktivistkinje upoznale ~ direktivama koje daje AntifaSistiCkoj f:rmz.ti ient;~ 71 jeno rukovodstvo, ftek on.d.a s.e on moZe Citati 1 objaSnj.avati na Sirokim sasttmcima.<( Inicijativni odbor AFZ za Dalmaciju piSuCi u lipnj u 1943. g. »svim 'kotarskim, opCins•kim i mjes·nim organizacijama« da j.e uza sve poteSkoCe· izaSlo veC· tri broja »Dalmatinke u borbi« poziva dru.garice na saradnju i tuma~i im kako da raspaCavaju i prori.Cavaju · list i ka.Ze: »Vi ste se po-zivu odazvale. Slale ste papir, matrice, kao i ostdli potrebni -materijal, slale ste dopis,e. 'Time st.e dokazale veliku ljubav i ·svijest i Potrebu izlaZenja svoga lista.« GovoreCi dalje o listu kaze: >>ZaJto uo.pC.e izlazimo? U prvom. red_u zato -dG, se mei!usobno poveiemo, da. upoznamo je.dna drugu . U poznati je.dna drugu znaCi doznati IUJ.ko Zivimo, Sto r.adimo, Sto nas bali, z-a Cim teiimo ... 'Kad to dozonamo, vidj.et f:emo kako je naS Zivot sli.Cam jedan drugom, kako s,u nam boli iste, neprijat,elj isti i Zelje iste: Osloboditi s.e neprijatelja. Svijest o zajednilkom istom Zivotu, o zaje.dniCkom neprijatelju koji je pr.ouzrokovao roe naS.e patnje, rail.a u narruz svijest o potr-ebi .zajedniCke borbe protiv zaj.e.dniCkog nefrriiatelja! Na taj n.a.Cin list f:e nam pomof:i u .stvaranju nesalomljivog borbenog j.edinstva svih Zerna u bor.bi protiv faSizma, a to je frredowvjet sigurne pobjede nad naSim neprijateljima.tt Listovi su pomagali da S·e organizaciia Siri i na ne-osl·obod-enom teritoriju, da prennsi istinu o ciljevima Narodno-oslobodilacke borbe. Vee u kolovozu 1942. g. pii§e drugarica Zorka KrznariC iz Brinja u »~eni u borbi« br. 5, 0 teskom zivotu hrvatskih zena pod talijanskom okupacijom: . »Bilo nam j.e zabranjeno da se sdstqjemo sa Srpkinjama, ali mi smo se .sastajale i Potajno. Or.ganiziral,e smo AntifaSistiCki odbor Zena. Dobivamo za litcmje ,Zenu u borbi'.<( U istom listu piSu Zeone okupiranog Susaka: ))Htjele bismo vann i mi napisati neSto o naSem rrodu, ali .mi o tome smijemo sam.o malo pisa.ti. TeSke su. i .opasne okolnosti pod kojima radimo, · no naS nam je r.a.d uza sv.e to drag i ne bismo ga se .odr.ek/,e nizaSto. Cvrsto smo organizirane u AFt argcmiuzciji. NajveCe nam je veselj.e .litanje naSe ))PrimuriUJ<I i .drztge Stampe, koju nam S.aljete, sa-mo mi n.e Citamo slobodrno poput vas. Cim dobij.emo Stampu, treb-a ju ra.zdij.eliti. To je prvo, a baS i nij.e tako jednostavno. Nikad ne znamo kada i gdje nas maZe na$ mrski neprijatelj izne-naditi .. . 0'1 Stana Bakis iz P"Ddgorja pise u 2. broju »RijeCi Zene« o radostima Zena Sto imaju svoj list: »Vesele smo Sto imamo svoj list »Rijd Imert u kome .C.emo moCi da iznesem.o sw tegobe !TlaSeg U prosincu 1942. g. pise Milica Pocuca koliko joj pomaZe list u radu sa Zenama na neoslo:bodenom te-ritoriju: »]a r.adim na neos[.obot!enom teritD1'iju u hroatskim selima sa -dntgaricama koje Zive pod u.staSkim terorom, a teie za oslobodenjem. Uve.C,e dola:dm k njima odrZavati sastanke. Drugarice me doCekuju u Smni odakle, kri juCi se odlazimo u Jtalu. T u palim svijetlo i litam 1UlS list ))t,ena .u borbi«. TumaCila sam drug.aricama o naS.oj nwodno-oslobodilaC·koi borbi, .o raitu ieua _na oslobodenom t.Cri.torijou, o sastancima, skupStinama, kornferencijama, a one sP. Cude i ne mogu se nasluSati ve(; govorre: »Sarno 'fUlm p.riCaj, mi smo s.e uvjerile da nam govoriS istinu. Dosta su nam ust.aSki bcinditi lagali .. .« .. , Drugarice su me na. polasku molile da o{Jet dodem. U M. su skoro sve. drrugarice obuhvaCene, sve idu na naJe s.astanke, pletu Ca:ra[ie za naSe bore-e. vrSe obavfeJtajnu sluih<u i t. d. 0111.e wC . sve znadu .da j.e jedini s.fras hvatsko+m i srpskam narodu Narodno-oslobo.dilaCka barba. On,e Z'1Uidu da se 'j.edino bo.rbom mog-u spasiti Cetm.il:kog noia. NeograniCerno mrze .letnike. ustaSe i 7 ali jane. One pjevaju naJe partizanske pjesme, a .osobito Cude hrab.rosti .drugarica koje nose puS.ku i b01'e se sa d:ru.govitma. Drugaric-e me na polasku mole, .da o/_J.et. dodevi ·i -da im donesem Sto za .Citati«. ;e »Primorlia« u kolovozu 1943. g. pise·: »U svim krajevima rtafe z.ernlje oslobodenim i neosloboilenitm izlaz.e naJi Zenski listovi. _ S1J!! te listove ureduju iskljuCivo Zene. Listovima stile na hiljade dopis;-t. . . PiSu ih seljanke, radnice, intdektualke. }4 208 piSu sve z.en.e, koje bistro gledaju u buduCnost. Svaka je ponosna na. svoj list, na pravo da saraduje u njem.« 2ene Hrva.tske u NOB »Udarnica<r br. 6, rujan 1943. g. str. 9. 209 �Kudri ~tamparlje koji su razno.s-iii ·~·iamt)tl, prenosili .su i_ Zen-s:ke listove i predavali -ih na odredene ad·rese. List s-e uglavnom predavao Kotai."s-kim odborima AFZ, koji su ga prema potrebi . dij-elili mjesnim odborima. Drugarice su nastoja]e da po koji list stigne u bolnice, u kurseve voj-s-ci, omladinskim. organizacijama, a naravno pojedini primjerci Agitpropu CK, kao i okruznim agitpropima. Razv,ojem NOB, zadaci AFZ bivaju sve Siri i sloZeniji. Sve· se to ogleda na stranicama Zenskih listova. Te male stranice pa.pira, do kojeg se dolazilo s toliko muke, koj'e'g su Zene skupljale uz .Ziv~otnu opasnost, ispisale su Cesto nevjeSte ruke. Zene ,govo-re o dogadajinia u svijetu i kod nas, o snazi naroda u teSkim ok~Sajima, () ulozi Z-ene u borbi za SlobodU, o ulozi Partije u odgoju Zena, o radu i razvoju organi.zacij.e AFZ. •Orie nam govoCJre kako je Komunisticka partija od neuke i mpismene s·eljaCke Zene stvarala svijesne borce protiv faMzma, gradite.lje no·vog ·Zivota. Od br:oja do b:roja, i'z go.dine u godinu raste na tim stranicama pred nama llova Zena, Zena koja zajedno s mu.Skarcem ostavlja svoj prag, uzima pu.Sku u ruku da brani zemlju, a u pozadini obraduje po.Jja, brani Zetvu da prehrani svoju vojsku,. zbrinjava djeeu, polazi kurs.eve, uCi Citati i pisati i jedva svladav.Si abeeedu ptSe svom Zenskom listu. PiSe· ·o sreci sto je -stekla pravo glasa, 0 tome kako je posta1a odbornica u narodnoj vlasti, u:Po:Z:O... rava drugarice .da pred izbore paze- koiUe- Ce dati svoj g'las, a naj1jepSe rijeCi- i misli p-osveCuj.e KomunistiCkoj partiji i drugu Titu.1 . Nada Sremec Da hi prikazali razvo-1 1 znaCaj ~enske ~tam:pe .,;a vrijeme NOB, dajemCJ kratak prikaz o razvoju antifa~istiCkih Zenskih listov.a i nekoliko izvoda iz gotovo svih listova. Izvode nismo dali .k:ronolo~kim redom, ue,go smo iz ra.znih go·dina uzimali odlomke, koji karakteriziraiu i rad AFZ i djelo-vanje listova. 1 »Zena u borbi11, glasilo AFZ Hrvats.lw, hr. 1 Zipanj 1943., ,br. 8 travanj 1944., br. 9 kolov.oz 1944., br. J.6-17 srpanj 1'945. PoCinje izlazili u lipnj-u 1943. g. Polije rata nastavlja izlaZenjern. PISMO DRUGARICA I'Z LOGORA s.eljaCkog Zivota. Kad sm-o dobile proi b.roj bile s.mo v.esde kao mala dj.eca. JSao je od ruke do ?>uke. Svaka j.e htjela da vidi naS list i da Cita .o naSem Zivot·u. Orne drugarice koj.e su rn.epiSTJ14me, z.alosne Slt Sto ne znaju Citati i ,pisati . . ,(( Kao Sto su ok:ru:Zni listovi puni dopisa Zena o njihovom radu i borbi, taka na stranicama glasila Glavnog odbora AFZ >>Zeni u borbi« vidimo direktive, koje Glavni odbor i rukovodioci Partije Salju drugaricama, uCeCi ih i pomaZuCi im u radu. Tiraza Iistova kretala se od 1100 do 1000 primjeraka. »Zena u borbi« fmala je tiraZ (prema- papiru kojim su raspo,lagale Starnpr..rije) i do 1500 primjeraka, a brojevi koji su stamp ani u oslobodenom Splitu, 1945. (sijecanj i ozujak) stampani su u 2000 primj. lz 11Drugmice(~, glasila AFZ za kotar Ogulin, h-r. 2 Kad sam doSla u logor,1 bilo mi. je jako neobiCn,•o. Bila sam okruZena ·S-amim novim drugovima, pa iako su svi hili do.bri i srdaCni ljudi, ipak mi je bilo neobiCno bez drugarica, na koje sam se tako navikla. Slijedila je m~oja prekomanda u Cetu. Ti dubro zna.S, drugarice, koliko ja volim puSku! Kad je dobij.em u ruke, ja sam najsretnija, jer znam, da Cu svojom vlastitom rukom nanositi smrtne u-darce krvnom neprijatelju naSega naroda, bilo samome okupatoru, bilo nj-egrOvim -slu:gama, pa zva1i s·e· oni Cetnici, usta:Se ili kako mu drago. u cetu sam dosla bas u casu, kad je om~adina uCila gadati. Spremali su se na akciju. DoSao je red i na mene. Ga-dala Sam iz puSke, a onda iz mitraHeza. Biia sam presretna, kad mi j e komandir dozvolio da gadam iz mitraljeza. Gadala sam na v-eliku udaljenost i svaki put pogodila u odredenu metu. Drug komandir je bio sa mnom zadovoljan. N aveCer nam j.e reC-eno -da Cemo istu. noC u akciju. Prva akcija u Primorju! Raduj·em s-e. J e-dva Cekam da po•Cl-emo. Krenuli smn o-ko 11 sati u noCi. BLlo nas je 25, svi mladi, po1etni i hrabri. Idemo po Sumi, po kamenju. NiSta se ne vidi. NoC je bila potpu-no tamna, ali nas je vodio sigu-ran vediC. Do mjesta akcije je daleko, ali na to se ne rnisli. Zurimo da dod.emo prije ne·go s·e razdani, da nas neprijatelj ne bi opazio. KonaCno stiZemo na odredeno mj-e.sto. · Pravimo zaklone uza samu cestu. Tuda C-e naiCi neprijatelj. Usudio se da prisvoji naSe ceste. naSu ·z·em]ju, .s-ve na~Se~ ali mi to ne damo. Mi mu otimljemo i ·oteti 6emo sve ,,Sto j.e naSe i Sto s-mo- mi krvlju i Zu'ljevim-a sagradili. PoCinje se razdanjivati. Citava noC jc iza nas. Cuj.e se zvono. To pastiri gone stado na paSu! Ne smiju nas vidjeti. Zato se povladmo nekolilm metara od polozajq. Dv-ojica drugova odredeni su za O!smatraCnicu. Dan sviCe, razabire s-e sve u okolicr. Nismo niti pola sata 'Od mora. A more plavo mirno, po njemu plove barke·. Divota oU prirode. Oko 9 sati drug sa osmatracnice dajo znak da se pribliZuje ne-prijateljs'ki kamion. Mi se br:Ze po-vlaCimo na po,loZaj. Kamion naflazi, mi otvaramo pucnjavu. Neprljatelji padaju, a da j.oS nisu ni do.Sli k se·bi. od iznenadenja. Komandir daje znak na juriS . Svi su mrtvi! Ula;zimo u kamion i polmSavamo voziti. Ali nij e traj a1o dugo, rarlast je brzo prekinuta, jer smo s-e vozili svegil oko 30 metara. Gume su bile probusene od hitaca. Uzimamo ne-prijateljsko oru.Zje i polazimo pje-Sice. To oruZje napravlj.eno je da ubija nevine ljude, ali mi Cemo ga okren1lti pmtiv neprijatelja. Od sada 0110 ce ubijati okupator·e i njihove sluge, Cetnike _i ustaSe. Ima tu sedam pusaka, tri piMo'lja, pa cak i jedan teSki mitraljez, kame se najviSe _radujemo. Drugovi uniStavaju m·otor i mi polazimo natrag ·sa teretom, koji nam nije teZak, iako smn hoda1i cijelu noC i doista ~e um,or:i'li. Mi ·se raduj emo da donesemo drugovima dobr-e vijesti o uspjeloj akciji. VraCamo se pjevajuCi kroz kamenj-e, krS, strmim stazama, IZadovoljni zbog sv,oj-e male pobje-de, i svijesni da to nij-e ·ni 'prva ni posljednja. lz ,Drugaric.e<(, glasila AFZ za kotar Ogulin, l;.r. 2 U nedjalju, '7. juna, odr:Zana je skup·Stina Zena iz okolice Brinja, VeC od ranog jutra donosile su djevojke cvijeCe i ,z·eleni'lo, da okite tribinu sa koje Ce se govoriti. Svuda s-e osjeCalo, da je toga dana veliki praznik. Primicalo .se vrijeme za poCetak. Zene su pristizale u povotkarna, vee iz daleka vidjeIe su se Sarene skupine sa crvenim i narodnim zastavama i s.vuda je odjekivala pjesma: N[ mi f:ene, iz erne no:Ci U novi sad kroiimo dan« Gomila S·e poveCava . .Sa svih strana pristiZu nove povorke i skupljaju se na .livadi pod Skolom. Svuda s·e vide z.astave i natpis·i naSih paro'la. Drugar.ski pozdrav Naca2 1 2 210 SKUP!\TINA ANTIFASISTICWOG FRONTA zENA U BRINJU Partizanski lo,~:ror. Na-ca MatiC-VukeliC. ,,zena u borbi«, glasilo AFZ Hrvatske, br. 2, srpanj 1943. g., str. 1. 211 �Na tribinu -stupa jedna drugarica i otvara skupStinu. NiZu se govari, Zene odgavaraju klicanj.em. Govori predstavnik NOO, predstavnik partizana, predstavnik KomunistiCke partije. Zatim gov.ori Citav niz Zena. Govor·e one o svom Zivotu, o svojim patnjama, o mraku u kame su Zivjele, kako su se trgle "iz tog mraka, gov-ore a svoj-aj Zelji iZa znanjem·, a najviSe govare o svojoj pravednoj borbi. J ednoduSno s-e ·zalaZu za organiziranu barbu. One su uvi.djele patrebu -organizacije. Znadu da jedna ne maZe uCiniti ni,Sta, a kad su udrUIZ-ene, da mogu mnogo, Zato su se uhvatile u Cvrsto kola, i ne C.e dopustiti da neprijatelj to l<olo raskine. NiZu s-e Zene i govore, iz njihovih pokUka se vidi kaka je veUka njihova mrZnja prema neprijatelju, naroCito pr:ema mrskim Cetnicima, koji su danas uperi'li puSike u grudi njihovih muZeva, braCe i sinova. U .slucaju napada neprijatelja, one znaju Sta Ce raditi: »Ni jedno z.rno hrane ne smij-e neprijatelju qoC.i u ruke.« Mlada seljakinja govori o zelji za znanjem i kaZe: »Sve nam neprijatelj maZe oduz.eti, ali znanje ne. Ono Ce nam oatati i .njime C·emo se posluziti kad budemo pono\"o otimali sve Sto nam· j,e 'On oteo.« Drugarica i.z hrvats:kog sela Kam·e·nioe donosi tople pozdrave ·ad hrvatskib zena, koje niSu mogle doC.i ·w veHkom braju, je·r · selo ja,S nije oslobo·deno, j.er fa-Si~stiCke slu-. ge paze na svaki njihov korak. Ipal< njih nekoliko provuklo se" kroiZ plotove i Zivice, jer ih je vukla zelja da SV'ojim srps'kim sestrama re'knu, da .su shvatile za}edniCku borbu protiv okup-atora i njihovih slugu. One znadu · da PaveliC nij.e donio nikaikva dobra hi'vatskome narodu, ·SV'e to Qne z.nadu i paruCuju, da je njihova mjesto kraj srpskih s-estara u borbi protiv narodnih ugnjetaCa svih vrsti. Svuda odzvanjaju poklici bo~be, jedinstva i 'lju.bavi. KliCe se narodnim parti'zanima, tim nosiocima naSe snage i pabjede. Izvikuj.e se· »Smrt ·ll&rodnim izdajicama«, Zene kHCu KamuniiStiCk•oj partiji, za koju do ave g.a.dine nisu _ni Cule, a sada znadu da je ona spasila narod ad potpunog rasula i bratoubilackog istrebljenja. Mladi obrazi plamte od radosti, a niz stare i smre:Zurane, palako t-eku s-uze. Zene su ,gvijesne •svoje veUke uloge u narodnoj borbi. One su se probudile, i nema viSe te sHe, koja bi ih mogla gurnuti u mrak nerz;nanja. One danas odluCuju o najvaZnijim pitanjima narodnog Ziv,ota. One su svij esne, da je naSa pobjeda u organiziranoj bor.bi i one ce tu borbu voditi do kraja, do pobjede. ],eZena Janl:iC 0 PALOM .BORCU ... lz ))Banovk.e((, glasila Okndnog odb.&ra AFt za Baniju, 194.3. g. »Zena u b&rhi«, glasilo AFZ Hrvatske, hr. 2, srpanj 1943. g., str. 1. 212 Mlada djevojka - •Seljanka - zavrsila je svoj kratki, ali junacki zivot. Milanka Kljaic partizan VII. banijske brigade, poginula j-e na palju Casti vrS·e-Ci svoju svetu. duZnost prema sv·am narodu i domovini. Mflanka j e hila medu prvim Zenama na Baniji, ·koja je uze.la puSku u ruke, da sa puno mr.Znje osveti ne·Yine Zrtve· i svog oca, pal·e od okupatorskog i usta5kog noza. vec u prvim danima -stupanja u partizane, u prvim, akcijama doSla je diQ izra.Zaia Milankina hrabrost i borbenost. Ona smjelo ide iz akcij-e u akciju, iz Majura, na Blinjski Kut, na prugu, na vo,zave. Svuda ana juriSa na neprijateljs'ke hunkere i rewove, svagdje Je ana prva. Prolazeci kroz sela p•oslije akcija, uvijek vedra i nasmijana, Milanka je poziva,la Zene u barbu, govoreCi im »mi smo one, ·koje Cem•o mnogo pomiQCi u n81Soj borbi. Mi moraina uzeti puSke· u ruke i bori_ti se iZa ljep,Su BuduCnost i da·oCuvama naSu ravnapravnost, koja nam je p-ri"znata u ov•oj borbi.« A:li jedne hladne januarske noci, u tei'Jkoj barbi s neprijateUem kod sela Mlinoge, uvijek hrabra i odlucna, Milanka pada zrtvom 'krvnickog taneta. l\nlanka je osvetila pravednu krv nasih otaca, sinova i braCe i dala je svoj Ziv·ot kaa najveCu Zrtvu na altar svaje napaC.ene domovine. Uspomena na tebe, Milanko, ostat Ce trajna m·e-du nam,a. Putem, koji si nam, Milanko, pokazala - putem bor:be - poCi C.e.mo i mi ostale. Ze·ne Banije, da o-s-v,etimn tebe i hil)ade i hiljade palih boraca, i<oji su kao i ti dali svoju krv i svoje Zivote za Cast i s1obo·du svoga naroda. NJEGUJMO STVARALAcKU SNAGU MASA lz >~t.ene ,UJ barbi«_, glasila AFt Hroatske, br. 1 »Dola,zi mi ponovo u ruke ·o·naj list koji sam· ranije Citala, koji mi je pomogao· da izMem na pravi, Cisti put, put istine, kojim danas idemo«, ··,piS·e partizanka, s-eljanka iz Like, uredni..Stvu »Ze.ne danas<<. Biv·Si reakcionarni reZimi Jugoslavije bojali su se baS to1ga, da ma..se na Sih Zena izi-du na pravi ·put. Svj-esno .su -onemnguCavali da do Zena - naroCito se1lja-Ckih - dode ikakvo po!iti.Cko saznanje. Gu1sili su teZnj'e masa Zena za kulturnim i•zdizanjem. Li.stovi · »tena danas·« i »Zenski svijet« ~oje su iedavale mla·de antifaSistkinje u Beogradu i Zagrebu, bili su stalna zabranjivani. Ali us.prkos guSenja antifaSistiCkog po.kreta, Zene sur se okupljale O'ka tih listava. Iz rada tih antifaSistkinja, na Zrtvama Zena ,heroj a, stvoreni su Cv11sti temelji na kojima g,e danas izgradi..la naSa moCna, masovna organizacija AntifaSistiCka f11onta Zena. AntifaSistiCka fronta Ze'na je nastala kao potr·eba borbe. Mase Zena teZile su za politi-Ckim saznanj.em. Ve1iki z.adaci, koj e nam borba nameCe, trebali su i nove Zene- rukovudioce. Trebal'o je izdiCi mase i mlada rukav,udstva politiCki i kulturno, p-ovezati organi'zacij-e i ok!'piti niz razbacanih odbora oko jednog centra. Taka je u borbi, u teskocama •osl•obodilackog rata nikla i naSa nova Ze-nska .Stampa. Ona je, kao i naSa organizacija, nikla odozdo ·1z masa i radi -potreba masa Zen3., -oku-· plienih u AF:6. Sa stranica »Zene u borbi«, »Rije,Ci Zene«, »Prhnorke«, »Udarnice-«, »Dalmatirike u borhi«, »Drugarice« - Zene Li·ke, Eorduna, .Primarja, Slavonije, Dalma1 ))RodoljufJka(' br. 1, 1943. g., glasil-o AFZ za Gorski Kolar. »Banovka(( br. 2, 1943. g., glasilo AFZ za Baniju. P.o!:inje izlaziti u kolovozu 1,943. g. ))Arntif.aSistkinja<( br. 1, 1948. g., gZ.asilo AFt PokufJ[j.e. PoCinje izlaziti u lwlovozu 1943. g. lzaSlo pet brojeva. ))Dalmatinlw u barbi(( br. 4~5, 1943. g., glasilo AFZ za Dalmaciju. PoCinje izlaziti u travnju 1948. g. lzaS!o 13 brojeva. J>Glas Zene(( .bT. 4, 1943. g., .f!.lasilo AFt Cazma. PoCinje izlaziti 1t koZ.ov-ozu 1943. g. lza'Slo 11 brojeva. ))Z,ena zbj.ef!.a<( br. 2-3, 1944. f!.., .rzlasilo AFZ zbjega iz fu.f!:oslavije, List izlazi u Ell Shattu od 1944. g. do 1946. g. lza.Slo 1() b:rojer.Ja. cije i Gorskog Kotara prvi puta u historiji Citaju rijeCi upuCene·· njima. Zene su zato prigrlile te listove kao svoja najmilija Ceda. »Mi smo CuJ,e da Ce izlaziti naS list, ali nismo vjerovale« kaza:Ia je mlada seljanka iz Like, polju.biv.Si ga. »Mi imamo svoj list« sa · 213 �# narodom, ·Sto su spoznale ko j.e kriv za njihova neznanj·e, zaostalost i potCinjeni poloZaj.« ;J I one koj:e nisu nikada pisale, o,sim oskudnih listova· sinu u vojsci, iii muZu na mukotrpnom radu daleko od rodnog kraja, poCele su pisati. U uredniStvo naSih Iistova stiZu bezbrojni doPisi. »Drugarice, hoCu da vam pi.Sem o svemu _Sto sam preZivjela ad krvavog -okupatora i niegovih s'1ugu, hoCu da vam opi.Sem -svoj teSki Zivot.« Jednostavri.e rijeCi pune su Iju•bavi prema narodnoj vojsci, KamunistiCkoj partiji, narodno-a.slobodilaCkom pokretu kaji, one to osjeCaiu, v-odi boljooj buducnosti i'itav narod i njih Zen e. »Sve, sto je bilo pod pepelom na dnu naSih srca skrito«, sv-e ono Sto j,e b:i.lo duboko zapretano i potiskivauo, si1na e·nerg11a i stvaralaCka maC Zena izbiia sna.Zno kao bujica. »Kada ·Su drugarice Citale »Zenu u· bar.;. hi«, ja sam po.Zeljela, kao nikad u Zivotu, da i ja znam Citati«, kaZe. '60 godi·Snja starica koja je nauCila Citati i pisati. Isto to pi&e i Zena iz Krmpota svOjini drugaricama preJm »Primorke« i stotine Zena koje su savladale pismenost. One PlSU prvo pismo sv-ome listu, da kaZu Zenama tu veliku radost :_ mi ·znarno pisati. Mno-gro ni.kad nedoZivl_ienih rad-o,sti one ima iu sada da kaZ-u: sloboda, ravnopravnost,· uCeSCe u narodnoj vlasti, sigurnost da Ce sve to oCuva:ti~- jer .ie i puSka u naSoj ruci. DrZi je moj sin, poznanik iz gr·acta, djevojka i'z naSeg s·ela. Seljanka iz Gorskog Kotara pomcuje: ))Drugarice, sada treba znati 7 u slobodu naSu saCu.vati! I »AntifaSistkinja<r, glasilo studeni 1943, g., sl•r. 6. AFZ za Pokuplje br. 2, (I Vidimo da je naSa Stampa pnmo·gla u ve·likom preo'kretu ko.ii je nastupio kod zena. Ona j,e podig!a njihovu politicku svije.st i juS vi~Sq probudila ogromnu Zelju 'Za znanjem. Ona je hila podstreloom da su mnoge Zene, pored velikog posla koje one imaju danas, sav.lardu.iuCi sve predrasude, smj,elo prebrodile te·SkoCe uCenja, Citanja i pisanja. NaSa Stam.pa je- odigrala znaCajnu u·Iogu u okup1janju Zena i njihovom organizacionom pov-eziva:nju. Koris-teCi se iskus-tvom ranijih listova, poSle su dobrim putem »Udarnica« i »Dalmatinka u borbi«, Jistovi antifaSistkinja Slavo-nij,e i Dalmacije. ponosom pii§u Zene Korduna. »Vrlo nas je obradovalo Sto moZemo na.Se Zelje· i. mis1i povezati s varna«, piSu .Slavonke »Udarnici«. »Ali naSa srca .su blizu i kucaju istim Zeljama, da .Sto prije uniStimo faSistiCku gamad.« Dalmatin'ke se raduju svome listu: »Stotine i hiljade Zena Dalmacij-e pozdravit Ce ra.dosno svoj Hst. Pozdravit- Ce ga zato, jet j,e i-zrastao iz borbe sa krvavim faSistiCkim Jela Bif:anii okupatorima koji su htjeli da zene bace u joS crnji mrak i ropstvo, nego ono u kojem JEDAN SVIJETLI PRIMJER su vj.ekovima Zivjele, jer je izrastao iz borbe lz »AntifaJistkinier(,· glasila AFZ za ok-rug ne samo ·Sa faSistiCkim porobljivaCima, neBjelovm-, br. 1 go i sa svim domaCim izdajicama i zloCinJedne tamne noCi dolazim sama u se]o, cima kojima je mrsko i te.Sko Sto su Zene otvorile oCi, Sto se bore zajedrio sa cijelim jer kurir koji me je trebao u njega dovesti nije dosao na odredeno mjesto. U samom 214 selu znala sam samo za jedn~· kucu i k ~joj se uputim. PoCnem .se penjatl po step·enicama i na. ulazu- pre-d vratima gurne_m' ~?gam 'edno tijelo. Fasisti su ih poklah, ~IJevne ~i kroz mo-zak. Ali veC u tom Casu d_Igla se jedna starica: »Zdravo, dijete, _mog sina nekuCe traZe ga pa vanl spava.« Zna rna k o d • · , · m do majka Ma 'ja vee tra.Zim. Ja ]QrS TilSa ' .spje'la ni pravo pozdraviti, ka_d. ~e ona £1gurnim koracima odvede do Jednog ~~ruga, kod koga bi trebala da prospavam noc. , Za nepu-ne dvij,e minute .stigosino do ku.ce toga druga. Starica se vjeSto pop.ne· na t'o~ zor i probudi ga. Drug,o smo ga ·C~~ale, a se starica stane ljutiti: »~og_ s~ biJ?Sa ta:.~ dugo oblaCi, ·Sta misle lJudl, da ce do 1 sJ.obodu na tanjuru ?« Kasnije mi je njezin sin priCa~o, da sta~ ica ide· svako . jutro u cr-kvu da ,g,e ..pomoh ~ogu da pobijede partizani, . a -~asniJ~ pre: ·a postu preko neprijatelJskih zas]eda I nas · · . · Onasl uZi za vodiCa mnogim t;I:ugovima. . 'ima s-e·damdeset i Cetiri godme. DRUGOVI 0 NAMA ooo Iz /Janka ))Odanost naSe po·zadin,e« (List I. bataljona I. K. broj 4) Prva Ceta naS.e-g bataljona nal~zi se na sektoru oko To-puskog u selima, koaa ~U' v::Io teS·k·o stradala od u:staSkog terora. u naJ.prvlm se.Ja, . d anlm a . Krvnici pohise ljude 1z hh..h . ta'ko ova da mnoge majke· ostad·o-.Se bez ~VOJ.1 - sm . ' Zene bez muZ.eva i dj-eca be•z roditelJ~, a zat~m ].• time htJepopa 1se ·kuce i odagnase blago, te d · toga doSe posve uniStiti naro-d i om1-~~ Inu i. d . '1' k raJa . .n, 1 Iopovi se grdno prevanse. . Vr. Je . . , ne naSe dru·garice nisu klonile duhom, .ve~~ se dadoSe na posao .svom snag.om, o-~ratluJU~l svoju zemlju i hraneCi .svoju. omladinu, kOJll sada veselo otpremaju u partizane, da osv-ete svoj e oCeve i braCu. . . One· d.o·Cekuju' naSu vojsku v~s-elo 1 n~s~'l­ jana 1ica, davaj~Ci joj ko_nak 1 hranu, kOJU uskraCuju i oduz1ml]U seb1. Do.Jazim ovih dana u selo ·~. i ~· Cemer· nicu., gdje je :hila naSa prva cet~- ~ gleda:U kako o-ne ves-elo nose hranu za ;oJnl~-e-, te 1~ zapitkujem: »Kako ste drugance, .lmate h hrane«, naSto ~one veselo odgovar~J~,: »~e­ mamo, m·oj druZ·e·, ali za vas Ce, bltl .. Tesk_o dolazimo do hrane, jer nas je d~.sma:~nn u:nStio, ali vi nemojte na to g~edatl, vee ~u-dite i nadalje kod nas, jer nam Je on~da l~se ka~ .vas VI.diomo · U varna vidimo . . dmile, koJl nase . na Prevaru dadoSe Jeftino svo]e ragocJ:ne Zivote.« »Ali zato mi«, nas-tavljaju _dr~tgariCe, »njihove majke, Z-ene i djeca osveht cemo se krvnicima taka, da vas pomaZemo kolilko. n~lU je viSe moguCe. Ka~. ne bi bil-o vas, ne bl bilo ni nas.« >)Radoljupkau br. 2, kolovoz-rujan 1943. g., sf-r. 14. 00 0 AMI 0 NJIMA Zene«, glasila Ohru:'f:nog odbora K.arlovac 1943, g. br, 8-9 AFt NaSa delegacija o'kruga Karlovac.'. vraCajuCi se itZ OtoCca sa prve k'Dnferen:IJe _AFZ stigla j.e u LiC'ku J_esenicu umo~na 1 ne1spa~ vana. 1\lledu drugaricama nalazlla sam s·e 1 ja. Pao je mrak i dalje nismo- ~o.gle pu~o; vati. 'Tu smo naiSle na ganu~tlJr~'\ pnmJeg naSih drugova boraca iz Trece ce e ~rvo bataljo-na Prve kordunaSke udarne bngade. Do-Ce·kali su nas drugar.ski, briZ:jiv-o ispitujuCi na,Se potrebe-. "P_rije ne,go ~sto- smo se mogl-e snaci, pronash su n_am "s?.be za spavanje. RadeCi brzo, okretn? 1 pazlJIVo- da »Monam , ugo de, g·ovorili su topic I od srca. d t ramo Cuvati sv;oja pozadinska rukovo s va i naS·e poz~-dinske radnike.« 215 �USavSi u sobu ima1e smo Sta da vidimo. ~va ie soba prostrta njihovom cehadi cak i sinje!" N' .. ' pa . rma. I SVOJih bluza nisu Z3.1ili nudah ·Su nam I'h ' ra k o su sami, spavali u' · • sohi pokraj nas na golom podu S . .. "' . · mnogo rr]'e~r r dokazivanja, da imamD pokrivaCe US"pJ...:le .smo postiCi to) da zadr.Ze bar bllllze-' U ocrma i iz rijeCi smo Citale iskrenu ljuba·~ punu postivanja prema nama Bi'l" . d . r su za o. . " ~o 1JTII, sto mugu jednom i oni Zrtv·ovati nesto. ~a .svoj e drugarice, kako su oni to g-o- PARTIZANI, TO JE VOJSKA NAi'!A ZA SLOBODU TREBA RADITI I BORITI SE lz »Rijdi Zene<<, gl•· 'l AF:t. K -z a arlovac, iwni 1943. br, 8-9. Iz >>.Glasa J:en.e((, glasila Okru.Znog odbora AFZ Cazma, 1943. g. br. 2 Partizan~ nuZ.da je rodila, A rze:vol~a dobra odgojila. Partzz_a:nz,. to je vojska taka, Sve.~st'!lcrt:z radnika. seliaka, Ko7~· z,e!J([Ql sunca i slobode, 'Trpz? Joe. svakake ,n·ezga.de. Part~zam, to. Je v.ojska na.S.a, T ~ ~ ~ bo;z ludi;'e ustaJa, Nz cetruka, jadnih nesretnika Na ~ram_otu. srfJskih .otfJadnika. Rartz~mnz nzkog se ne boje, Svakzm danom za.ro.bljene b · Tu J., N'. TOJe. · Z]emaca, /la i Talija:na Polubrafe naSih do.mobrarn. ' Partiz.anu /abrika olova a. Dom_obranska j,e torbic~ nova Partzzani· f{htu za slobodu , SlavE!rfs.ko~e -celome narodu. ~:veta~ radrnika, s.elj'.aka Iscu(J.atz aZJ.aji iz Jaka ' Part!zani,. to j'.e naSa dika, T_o l'f! VOJska milih oroetnika v?rrh. A pri tome nisu misli.li na to, da svakr dan Zrtvuju ave, pa i same sebe nas. za sve Ova ljubav nasih milih dru·gova, ostat ~e d_uh~ka uspomena nasim drwgaricama dat ce Im ios vis·e pol·eta u radu. Odbornica ~0 !'£! r:aJa vojska odabrata,' an;~ tma Srba i Hrvata. Bontz se od nuZde PoCe/i Sto ~macf:t~. to s~ sve otefi. Partzzom, to su dobr.avoljci A ~a ~:mzl ji najvefi su b.or.;i. Om fl.zJele svaku kont hljeba, 1 o.d~J,ela. daju kame treba. Parttzanz, to je vojska sveta Sva_ko :Io Cf! u~inut' sa sv'j;ta, l1_ kznutz tlaoe 1 haraCe Sz.rot_in ja viS.e da ne plaCe Par~zzani. i Zedni i f[.ladni. Golz; h.osz, tuZni i jadrni, ' ZaPi_,~aJ ~a: »Kako je, P.o.br.a?« va~z rece, .da je sada ,dobra P.artiz~i srca ~ veseloga, · N.e bo;e se dwsmanina svo~a Ku,~ .!!at{ idu v.es.e/0 (Jjeva)u: Dusl7f"anz'!!u. ~cute zadavaju. Partzzanz bzh golih ruku Sad zt; rnjima kanji top; vukw Mno.gz n~ je izgubio f{lavu,: ' Dok. ste~os,e tu r.atnilku slavu Pw:tzz~z nemaju tehnike, · Alz rzute te naSe krvnike. Lam !{ade u gori vrebaju A s.a_da ~h iz grada tjera/u. Partzzanz !ani su se krili Sa~ b~kose tqj ZaPadno/ sili. Avzom baca7u letke Za ~dgo;'O: oni na ~jeg metke. P arttzam zz ·ODe vrleti Nau.Cit Oe faSizam bm:n,eti Da nef.e u naSe f;.alati ' Koru_ hl~eb.a .na.Wt ot~ati. Partzzan; .od naSih .r?:ora, Sa r.avn~ce, od sinj,e..ga morra Stima svaki vrlo[{ druga svoga Kao _svo15a, }r;zta rodenof!.a. ' Partzzanz u: cete u lmjif(e Kad smirite te ratniCke ·br·if!;e Pak ~e ~aSi mladi /Jrolitati: ' »Ta ]e l taka(( starije Pitati.. 8 »Dalmatinka u borbi<< br 2 · 216 · - 3 l'fia· . . 2iv'le majke radnika, seljaka, P.osta mmoga majka Partiza:nka. • z n; 1943.; str. 13. b.anica SekuliC Otkako sam stupila u organi"aciji.I· AFZ proSlo je pet mj.eseci. Ti -su mi mje·s·eci tako prosli, kao pet dana. U tome seljackom radu i uvijek napetih Zivaca, rijetko koji dan prod.e, da ne proCitam neSto o naSoj borbi i sam om radu AF.Z. NaSi seoski sastanci, CitanJe i prouCavanje materijala, najsvetiji mi je zadatak i tome danas polaZem najviS·e paZnj.e. Znain, da Sto·god i'adim, ako Sijem ili sadim, od svega maZe drugi da ubere plodove, ali od mog uCenj a ne maZe nitko osim mene. Od onoga dana, otkada .sam organizrrana, u meni je presta-o svaki ·strah p.red zloCinaCkom bandom i Cim viSe radim, tim man)e. p"ed njima stradam. Drage .drugarice! Nemojte si nikada utvarati neki strah, jer mi nemamo Cega da se p1aSimo, kad poSteno radimo. Pa ako m~ne za ovaj moj rad zadesi bile 'k::tkva kazna od neprij atelja, pa i sam a smrt, 'Znati Ce sav po.Steni narod, ·aa sam pala zato, Sto pomaZem bo-r.bu, 'rooja se vodi za ·bolju i sretniju buducnost svih potl<>cen1h i ugnjetenih naroda u na.Soj zemlji. Ako ..se d.esi, da naSa hrabra vojska pro!azi preko vasih S·ela i da je koji drug sluCajno ranjen iii holestan, nemojte· sjesti na prag svoje kuCe i .plakati, ve·C mu sa najveCom brzinom i spretn1].8Cu prite·cite u pomoc i dajte mu sve ·sto je potrebno. To hi morale Ciniti i u on-om sluCaju kada ne bi irnale sv-ojih organizacija. Mi sve znamo, da nismo nikada imale ni'kakvih prava, osim prava rada i te·glenj a, pa kada danas naSi drugovi u nama gledaju ravnopravnog druga, moramo znati, kako i zaSto se borim·o. Neka svaka od vas promir sli, kako je divna rijeC ».Sloboda« i da nad slobodom nema ni.Sta dragucijenijega ni IjepSega na svijetu. Borimo se pod parolom: Svi u front - sve za front! je trebalo spasiti. Bez ikakvog cekanja, jer njihovo je srce hila previSe milostivo i vj:erno, Pierina sa ostalim drugaricam.a uputi se na oznaCeno mjesto. S licem mirnim i srn-ijeSkom na ustima, ispunJena Zeljom da bud.e na pomoCi ranj enim borcima u Casu kada su u opasnosti, u trenucima njihove bali, pod kiSom nepri.jateljskih ubojnih zrna, hrabre drugarice na ~elu s Pierinom spaSavaju drugove. Ranjeni drugovi su hili .spaS·eni, ali Pierina i Zita platile su svojom krvlju Zivote .s:vojih boraca. J edan je rafal pogodio drugaricu Pierinu u obadva boka i ona je pala te.sko ranj en a. Drugi je metak pogodio drugaricu Zitu. Pierinu smo .naSii na jednorn polju m,edu cvijeCem - cvijet me·du cvijeCem - u potoku krvi. Zitu smo naSli nekoliko sati kasnije mrtvu sa blaZenim podsmjehorn na usnarna. fa go® PALE SU SPAi'!AVAJUcl RANJENE BORCE lz »lstranke«. ,glasila Obla~nog .adbor.a AFt za Istru br. J1 U jutro 30. juna nasa je I. Istarska brigada »Vladirhira Gortana« juriSala na neprijateljski garnizon i zauieli ga, T_ri sata su naSi borci pucali bez prestanka, neprijatelj je imao ranjeni-h i ubijenih, kasarna je bila zauzeta - naSi su horci pobijedili. Na poloZaju kod Gorice treCi se bataljon povlaCio, j.er je do.Sla vijest da dolazi nadinoCniji n.eprijatelj. Neprijatelj se priblizavao, ·a na polozaju su. ostala dva ranjena dri.Iga. Njih ))Istranka(( br. 1, 1944. g., glasilo AFZ Istre. PoCinje izlaziti 1t srfmju 1944. g. lzaSa.o samo jeda:n broj. }}Goranka((, List je iz.dao AFZ za Gorski Kolar. u travnju 1945. g. u .Cast Prvog kongresa Zena Hraatske. . 217 �Clan. Ranjena le.ZeCi na krevetu, ne plaSeCi se smrti, koja je d·alazila, Pierina je i.zrazila zelju da bude pokopana u jarko crvenc>m odijelu. Nj.ene su oCi bile upravljene na onaj dan pobjede i slobode. Drugarice Pierina i Zita ostavi'le su nam na bdzi svaka po dvoje male djece. I mi Cerna se .brinuti za njih i odgajati ih ta.ko da jednog dana :znadu osvetiti nevinu· krv njihovih majki. Mi ·drugarice se zaklinjemo da Cerna vas osvetiti, da Cemo izvojevati .slobodu- narodu i vaSoj ·djeci, :za koju ste vi dal·e svoju krv. Ne cemo zaliti zrtve, a kada dode onaj Veliki dan, znat Cemo da sma odgovorile na vaS poziv. Lz/cija predsjednica seOskqg AF2 i ostale drugarice 1 Pierina Vrbanac i Zita VlaSiC KThOZ NASE LOGORE lz ,»Z.ene zbjega<<, glasila AFZ zbjega iz jugoslavije 1944. g. br. Z-3. ))Goranka«, str. 17. I " •;. ·-1 TeS·k·o ranjenu Pierinu prenijeU smo u nj.enu kuCu. Ni u pos'ljednjim ·Cas.ovima nije ju ostavljala misao na borbll'. Govori.la Je o tom da se nna mora j.o-8 boriti, ruSiti ceste i m·ostove, da sprijeCi pre1az neprijatelja. Njezina konjada, koja se je cijelo vrijeme nalazila uz njen krevet, rekla joj je: »VidiS, Pierina moja, Sto nas je zadesiln, kuda smo iSle traZiti smrt.« .S P'O·gledom upravljenim da]eko, sa tr.epteCim i blijedim usnama Pierina je od·gav·orila: »-Istina je, ali sve je to za slobo.du, sve je premalo dok se ne da Zivot. J a ·sam zadovoljna umrijeti, -samO mi je Zao Sto se ne Cu viSe maCi boriti u:z naSe drugave, Sto ne Cu viSe moCi ulijevati u na.Se drugarice Zeljeznu VQlju za borbom.« To su bile zadnje rUeCi, koj.e su izaSle· iz njenih dragih U'sta, koje je smrt ukocila. Mirna je zatvorila o.Ci. Njeno je srce b1lo puno 'ljubavi za svoj narod, za Komunisticku Partiju, koje je hila Kako j e to cudno. Navikli smo se na ovu pustoS, na ovu jednoliCnu Zutu boju., kao da nam je poznata od praiskana. ... DrukCiie je bilo kad smo onog· ranog februarskog jutra stigli vozom, otvorili vrata sto.Cnng vagona i uiledali... Ugledali beskrajnu sivoCu, kao da j.e svuda naokolo napao snijeg. Ali ubrza, sunce je pokazalo stvarnost. Pustinja se pruZala pred nama, ana pustinja o knioj nam je govo:da pre-ko zbora, na brodu kojim smo stigli u Port Said, drug Palcok. ·Gledali sm·a je rastv-arenih oCiju, boiali se tog Cudna·g pejsaZa, ali Zelja da otpoCinemo makar gdje, poslije dugog, napornog putovanja, nadVladala je sve. Ne Cn da priCam mnago o tome kako nam je tada bilo prf·ctuSi, kako smo se smjeStali, kako navikavali. Svakako, jedna nas je misao rukovodila: partizani savladavaju sve poteSko6e, i mi Cemo -ovu. Kao Sto smo i navikli kroz borbu, da a·d malo stvaramo mnogo, od· IuCili smo pustinju prilagoditi nama, uCiniti u njoj Zivot Sto prijatnijim. .Savladali sma prve pra.Sljive »gibli-e«, ko· ji nas prvi Cas neugodno iznenadi.Se. DaCe· kivali smo no·ve zbjegave, padizali za njih nove logore, p-oki'enuli na rad i on-9 koji su se u poCetku zakukuljivali u ·Satarima i neprekidno lezali. O~posobili smo osoblje za bolnicu, uz pam·o·C savezniCkih sestara, a bolesnika ,ie bilo. Narod je stigao iscrp]ien od svake bijede, kaju mu j.e nanio neprijate]j. Treba!o je sagraditi nova bolniCka od,ie. ljenja. Zaio smo mljeli kamenje, pravili cigie, radili svaki posao ne gledajuCi, da Ii je mu' sko iii zensko. l I ' I l U II. rajonu je srednja Skala. Gledam Formirao se i pjeva.Cki zbor, koji nas je profesare MediCa i KreSiCa kako u Zivom razonadio i 'prenosio duhom u domovinu, dok razgovoru idu u Skolu. Sjetih se da je veCeras · je pjevao naSe borbene i narodne pjesme·: pre-davanje u puCkom syeuCiliStu. Ondje se Rad se danas sve bolje i bolje organizira, uvijek neSto nauCi. Pa i nema veCeri u lngoru sve bolje i bolje tece i kad promatram danas kad se ne odrZavaju iii kulturne veCeri ili Zivot i rad u naSem lagoru, vidim da se prikonferencije omladine iii Zena, priredba kaIiCno doveo Zivat u kolote'Cinu i da se Cini zaliSne grupe iii predavanja. kao da smo g-odinama avdje. Svratih pa kuhinjama da potraZim neke Taka s:lm jutros rano ustala dok su joS drugatice. Vidim, mnogo je pas.la; svaka Svi U· Satoru soavali. OtiSla sam na cesmu da kuhinja kuha za preko 1200 !judi. se umijem·i oPazila sam kako neke Stare Zene, umotane u »pletu«, jer su jutra hladna, Zure u crkvicu pod satorom, jer je blagdan Gospe , od Zdravlja. Javljaju mi S·e srdaCna; poznajemo se sa konferencija Zena. Dobre su one stare drugarice; one na konferencijama ns.;viSe ulaze u diskusiju. Tek ·Sto sam se uredila, kuhinjsko zvono zave na Cai. I najednom Citav je Iogar na nogama. U. brzini se pije Caj i veC se Zuri kud koji, samo neke stariie drugarice, iii majke ostaju da spremaju djecu u Satoru. OZivjela je cesta koja prolazi kroe; Iogar. Dosta mlad·eg i starijeg svijeta ide na rad u bolnicu. u kancelarije centralnag. logorskog i reionskog adhora, ambulantu, radian~. Sko~ Ie i Jogorsku komandu. Grupe djece s torbicama, skakuCuCi, odlaze u Skolu, ko.ia se odrZava, kaa i sve u logoru, pod Satorima. UCiteijice su ve·C tu, dieca ih pozdravliaju, »zdravo drugarice«. Odnos djece i uCitelia j.e srdaCan, drugarski, nema onog pri.iaSnieg straw ha od uCitel,ieve sibe. Okolo ,skolskih satora p"ioniri su izgradili mala dvoriSta i napravili figure petokrake ~vijezde od praznih kutija konzerva. Novembar je. ProSla je straSna vruCina. Borili smo se i sa njom i savladali je. VeC u julu smrtnost djece bi1a je polovinu manja nego· u junu. SreCno smo savladali e·pidemiju boginja, koja je zahvatila svu naSu diecu, taka da su osim par sluCajeva, sva djeca ozdravila. NaSe· Zene ·i ·omladinke, kan i naSi i savezniCki lj ekari, uCinili su sve da s-pase naSe najmlade. Sad su dani ug-odni, dj eca su se oporavila, a i odrasli se osjeCajti svjeZiji, lakSi. Zurim i ja prema ]ogorskom odboru, ondje je veC dosta narada. Svi su uzrujani zbog po.Ste koja j.e· stigla iz dolll:ovine. Ne mogu da saCeka.iu dok se· paSta razdijeli po rejonima. Zel·e Cim prije saznati ·Sta je ·od milih, koji su ostali doma da se bore. A u .satoru AFZ-a Zorka odrzava vee sastanak s dru.garicama. Preko -puta je Sator USAOJ-a. 1Cujem glas Dliska kako nesto priCa nekim omladincima. Valida Ce nekamo skupa na i-ad iii se dc_Jgovaraju za konferen»lena zbjega<( b·r. 5, svibanj 1945. g., str. 22. ciju .omladine. 219 218 �i' '' '. n· ·k b.. J~~oJ e ribaju pod, ciste, svi nastoje da a~ UJI ova kuhinja bude najbolja N . vecu im poteSkoCu stvara Carda je; sea k~~J~ na.n~ftu. Dovoljno je liO minut~ datu t ...a ::;r~ sav ...ern od -Cade. Na sto-Iovima, us t~~r:~ .. J m'7', ze~;e pomaZu kuhinjskom osobl"u IDIJesenJu hJesta slatkisa .. ._ . J. u gra.Ska. ' , crscenJu riZ.e Svako J"utro v:o d" · . rm sv'OJU malu u · d · . . · stamcu na k . D JECJU r d 'rk upan]e.. rugarice l<oje onaje a e. . ve I o~ 1Jubav1Ju peru djecu, pra·Se ih oblace, . dok Im druge diJ" ele ml·. k 0. • IJ€ 1 • Tu Je u blizini i logorska ambulanta Opa zam da tu "Ceka ~a red mnogo manje n.arod; ne~o u pocetku I za vrijeme vruCine OpaZa 0 ;: ~~ ~?m~ da s~o. se aklimatizirali: Manje . . es I... o Pe>J avila se nova bolest, a to Je nostalgiJa za domovinom Otk d "I · a namse poe·~ ~ ~slob~dati do-movina razbolili od ceznJe za povratkom. smo se A ip~k, po.red svega toga, radimo ka·o da s~·o ovd!~ za stalno, jer znamo- da se moramo ~rrpremrtl da u domovini-podvostniCimo svoJe s-nage za obnovu zemlj,e. kom~a~up~~t ambuJante nalazi se logorska . n a. .u. su naSe radionice. Tamo smo ?~h napravJti ·ormariC, pa smo ta•ko Zorka ~.Ja,_par puta p:r:oSetale i pre-gledale 'sve ra ~.omc:. Tu na•iH_ dr.ugovi i drugarice rade j stva.raJ~ sve naJnuZnij.e za po-trebe zb. ~~dwmce,. stolarska, limarska, kovacka, J~~~ Ja-cka, pletwna, postolarska pa c'ak . k c·n ,. ' 1 urars a l e pr:ava cudesa. Skora i.z niSta stvaraju se razni potrebni predmetl OdrZaVaJ·u s · e mnog b · · k No .ro~:u ursevi. 'Svi Zele da neStn nauCe sk~Jpr:Je. su zap?Celi kursevi engleskog i ru~ k og Jezika, zatJm kursevi za nepismene ta·. o da s·u danas skoro svi u na.Sem lo 'oru :p~d .510 g.~d~n~ nauCili ili uCe Citati i pi!ati. .. nogl PO'~~ecuJu ... prosvjetne kurseve na koJima se u.c: p·onesto od svakog predmeta Za?atski kurs posjecuje prilican bro. ?f'1 ~dme. :r;<;' stotine mladih djevojaka pro~ s . · o Je bolmcke kurseve · Rade po b·o I mcama I amb~Iantama; dobi1e su taka ra-dom- unaprede~!e, .dok veliki broj njih ceka da· ode u_ ItahJu l domovinu pomoCi na.Sim . . . Cima. r.anJ€!11PriHCan br~j Zena zavr.Sio je higijenski ~urs. One se _staraju_ oko odrZavanja Cistoc.~ ~ svakom IDJ·estu u logoru. I tako n.a.S Zivot" !ec~; dan prolazimo svak na svom poslu c~r~. na predavanjima i konferencijam; ~~f SJe liDO ...u logorskoj citaonici • A kad ·s e· zavu• ... · cemo u sat?~: i ?olegnemo, tiho· se razgovara~o. -o p·ol,ItlckoJ situaciji, o danu ko'i s prosh, o povratku kuci J mo Svak.?e s~-~j kutiC u..Satoru udesio da mu b ude pr1J atmJI. U. jut:o nas budi kuhinjsko zvono, buka au~~ ~ avlOna, pa kad ne bi zna·o gdje se na ~azis, moga~~ bi ko'd zatvorenih oCiju misliti~ a ~e ...nalazis u nekom prometnom gradu Sav OV~J :~:amor ljudi, auta i avion·a te ka~v'D 'i koJI prolaze kanalom i svakodne~ni rad .. J da nam J. t' · .... Cine e pus InJa manje pusta i osam(iena. Milun Bosiljka Dokument 142 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE OD 27. XII. 1942. 0 RADU I STANJU AFz' lNICUATIVNI ODBOR AF2 ZA HRVATSKO PRIMORJE Dne, 27. XII. 1942. b_u. Okupatora su· susrele J·edan di"o t • I" · sa znaIze ~·o:n l aCekivanjem, da Ce se ne·.Mo a~;: viti na ho;je: dok su ih druge odmah ~oale ... s~ mrznJom. No ubrzo se razvija ja~ ka .':'rZllJ a na okupatora kod SVih zena . Ta.hJani P~?aCkaju sela, pale· kuCe, od~.;;~ u Inte·rnaciJU mnogo naroda, pogotovo Zena~ Prije narodno.oslobodil~ckog pok t • ne u Hrv p . . re a zenekom. . n.r~.o·rJU ...nijesu bile obuhvaCene . ~asovm]om zenskom organizaciJ"om J e d mo Je n S • k · . . . a usa u dJel·ovala prosvjetna· o:·?amzaCIJa »Zenski· pokret«, koja se o- raDaljim ~~zvijanjem partizanskog ni~avala na prosvjetni rad Zena grada;ki. ne se sve VIse ukljucuJ·u n rad ~t·o rata Ze.. ·o VLse mu... ~sim te "':rganizacij.e postojalo je i »H . "k s ara?a. odlazi u Sumu, to se sve vi.Se rad u ' rce<': pa zenske grane HSS, ali te tek tl~vj U radu t~~ 0 · Z~ne po ?·s.talim selima i mj-estima I?ozadi~I preno~i na Zene. nikoga usudjeluju .one ze-ne, koJe. nemaju partizalllJesu bile ·or.gamoarane U pol"t"k ... nima. " t k · I IC om ZlVOtU zene a <>der nij.e.su bile zastupane. Poiz'la- e n J u o k r u n i c e CK KPH · · Od ~am:og pocetka partizanskog I"ata ze.. z ~ r. 4 P. n s t up:' s e f o r m i r a n j u o dne sudJel~J;' u P.omaganju partizana. Jedi' ·a r: ~·en a. Ti odho·ri ¥eCim· dije·lom s·u no .t;a su.sackom l senjskom kotaru .su prestrasene I sa nepovjerenjein gledaju na hoi-- zaduze~I sa sakupljanjem hran€ i odj.eCe·. N3: sastan·Cima odhora cita se part" Izan·sk a Starns220 z . pa, ali to sve bez nekog sistema, tek toliko da se od zena postigne najnuznije salmpljanje hrane i ostale- potrebe, pa prenoSenje is·te na vezu. Tek 25. VIII. 194'2. god. formiran je Ini· cijativni odhor Zena za Hrv. Pi'"imo·rje, u kojem se na1az-e .nsam drugarica. Rasp·odijelje'ne stf po pojedinim kotarevima: SuSak, Ka~ stav, Crikvenica, N ovi, Senj i zaduZene su sa kankretnim zadacima: formirati seaske i opCinske odbare Z·ena i politiCki raditi sa njima. O.d tada se p<>kret vidno razvija. Pred o·dbornioe se postavljaju konkreini zadaci: sakUJJ!janje papira za zenski list, sakuplja• nj-e vune za Carape i drugo. Na ·sastancima odibora radi s·e· prosvjetno, i odbornic-e se· u:poznavaju sa linijom narodnooslobodilacke· botbe. .Sarno je taj rad, tek JJOstavljen na te· melje, blo ometan ofenzivom Talijana na DreZni.cu, i i·stovremenom b.lokado·m se1a. Tu se je osjetila slabost organizacije. No ipak uspijevamo razbiti strah kod Zena, i- unatoC blokade, oddavamo sastanke po selima, gdje se svim Zenama govori o narodnooslobodi'lack<>j borbi i potrebi sudjelovanja zena, kao i o p·otrebi organiiZovanja Zena u AFZ. Zene pisu ne·strpljivo clanke za list i nestrpljivo Cekaju izlaZenje istog. U to vrijeme ne sastaje se ni na.S Inicijativni odbor, posto se povlacimo pi"ed Talijanima i radi poteSkoCa prelaZenja pruge. KonaCno se sa-stanak ·odr.Zaje dne 7. XI. ave god. Nakon mspravljene situacij.e preduzeti su zadaci: Up<>tpuniti seoske i opcinsl<e AOZ povezati se sa nepoveiZ~niru selima, opCinama i mjestima. OdrZ.ati kratke kurs-eve sa Qdbornicama. Provesti sabirnu akciju zimske robe, papira za list i darova za ranj.eni.ke ; pripremiti kotarsku konferenciju sa biranjem kot. odbora. Medutim iako se i·e prodrlo u mnoga sela, nij.esmo uspj·ele formirati opcinske adbore a niti kotarske. Razlog je pomanjkanja politiCki jaCih Zena koje bi se mogle ·osamostaliti na tom radu. Zato ·odrZavamo ku1rs od Cetiri dana u kojem su obuhvaCene .3'6 Zena iz Cetiri kotara. Kurs je vr1o dobra uspio. 2 U meduvremenru izdajemo list »Ptimorku« kojl je primljen od Zena sa. osobitim aduSevlj enjem. Sabirna akcija za ranjenike vrlo d·obrO je uspjela.. OsjeCa s·e sve veCa popu,-. . larnost AFZ, os·obito na terenu crikv·enicko.g kotara. Ali ·sma organirzaciono joB uvijek slab~. Na drugom sastanku Inicijativnog AOZ doneSeni su daljnji zad.aci: rad na formiranju opcinskih AOZ, odria~anje kratkih kurseva -sa svima odbarnicama po pojedinim kotarevima. Odrzati kotarsku konferenciju u Kastvu i pripremiti uslav·e za odrZanje istih i na ostalim kotar.evima. Provesti sabirnu akciju darava za Novu Godinu borcima VI. i XIV. bri.gade i drugu Titu. Izabran je uii izvrsni AOZ, koji je sastavljen ·od pet dmgadca i sastaje se svakih td nedj·elje, dok se sil"i odbor od 9 drugarica sastaje svakih sest nedjelja. To je uredeno. radi ·poteSkoCa za sastanke, jer su ter:eni vrlo daleko j.edan od drugoga, a nas teren je uglavnom j{)S neosloboden. J edina -ima neSto oslobodenog teritol"ij a u kotaru Senj i kotaru Novi, no to· je tek nekoliko sela. Rad je podijeljen po s·ektorima tako, da je svaka drugarica za jedan sektor: paliti.Cki, organizaciani, agit-prop i ekonomski. Drugarice su ob~yezane pisan:fem Clanaka za list. Rad na tim zadacima je u toku. Sa,birne akcije se privode/ kraju, a prov-odene -su sa velikim uspjehon\ k<>o i zimska kampanja. Taka reCi nema kuCe, koja nije .dala ia tu akciju pri!og. Tocne podatke o sakupljanju j-oS· nismo sredile, no to Cerna do. kmiferencij e u.Gini ti. 3 Dana.Snje stanje ·organi.zacije je 38 raznih odbora sa 307 odhornica u 124 sela, dok jo.S 140 sel3. nij.esu. obuhvaCe·na. Broj Clanica jaS nije ustanovljen, jer se drugarice ne znaju ·snaCi., koje Zene .treba smatrati Clanicama, da li samo Zene koj·e pomaZu, iii imade kakovi~ -obave.za, koje moraju Clanic·e vrSiti, a da se -smatraju takovima. Taka su ti podaci nepotpuni ... Zene sa oduSevljenj·em prate narodnooslobodilacku. borbu i uspjehe parti•ana. Linija narodnooslobodilacke borbe objasnjena je svuda taka, da .Zene shvm2aju potrebu stvaranja Sirakog antifaSis·tiCkQg fronta svih rodoljuba. Okupatora mrze, jer ib p!jacka i zatvara, pali ku.6e. U novljanskom kataru, opCina Bribir, strijeljali -su Best Zena, kad su i.Sle na vrh gore po smSanj i to u dva navrata po tri Zene. Sad ih Z.ene jDA viSe mrze. Raskrinkavanje ustaSa i cetnika i njiho:.. ve i~zdajniCke rabote vrSi se, s;;tmo- jaS ne u dov<>ljnoj mj'eri, jer djelovanje tih bandi je priUCno jako- na naS.em tereil:u, osobito na Susaku, gdje je centar c~tnika i bij.ele garde. NaroCito osjeCamo P'Omanjkanje politiCki sposobnih drugarica, koje bi samostalno mogle raditi, no to Cerna· nastojati da izgradi... mo putem kurseva. ToCnij.u sli'ku o 'Organizaciono·m stanju naSe organizacij•e dale -smo u prilo-Zenoj tabeU, no napom-irije-mo. da svi ti po-daci joS 221 �' !-.- • • I UIJesu sasvim toCni, jer je svaka drugarica uzimala drugi kriterij za podatke. T-o Je ukratko slika stanja na,Se organizacije. A:ko· vam trebaju joii neki podaci, obratite se· potno'Vio, pa Cemo vam po~lati. 1 Do·kument se nalazi u arhivu CK SKH. Kurs .i'e odrZan kra jem studenog ili poCetkom prooinca 'll Krmpotama, u selu Jabukovcu. Zene su bile iz -kotaxeva Crikvenica, Novi, Senj, SuSak. Takoder su uCestvovale jedna drugarica iz Li.Ca i · jedna iz FuZina. Nekoliko Zena iz kot. Novi i Cri-kvenica bilo je sa neoslobodeno1g terit-orija. Na kursu je Ru.Zica TurkoviC driala predavanja o s-lijedel:im temama: I. His.torija radni-Ckog pokreta, 2. Ciljevi _i zadaci NOP, 2 rli Sa drugarskim pozdravom Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Za Inicijativni od'bo·r AFZ Hrv. Primorje 3. Uloga i zadaci AFZ. Predavanja su drZana prije .podne, a poslije .podne -se materijal s drugaricama ponavljao i -dis·kutirao. Kurs j·e tra jao oko Cetiri dana i dao· je neoCekivwne i-ezultate. Pokazalo se da su Zene lako pamtile i dobra s-hvaCale - naroCito mlade, i da su nakon toga vel:im dijelom bile u stanju <la se aktivno angaZiraju u samostalnom radu sa drugim Zenama. 3 Misli se na I. zemaljsku kornferenciju AFZ za Hrvatsku, koja je trebala da se odrZi u sijefuju 1'943. g. -Dokument 143 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFft ZA SLAVONIJU I SRIJEM OD 28. XII. 1942. POVJERENSTVU CK KPH ZA SLAVONIJU I SRIJEM 0 OSNIVANJU INICIJATIVNOG ODBORA AFz1 Povjerenistvu CK KPH za Slav-oniju i Srijem Po savjetovanju P·ovjerenstva CK KPH za Slavoniju i .Srijem, osnovan je Inicijativni Antifas.istick.i Odbor .Zena za Slavoniju i Srijem? Duznost i zadatak toga odbora je da obuhvati organizadono sve Zene, koje .Zive na terito-riju III Operativne zone, bez razlike na vj.ersku i politiCku pripadnost, te da o.d tih Zena stvori Zene antifaSistikinje, koje Ce shvatiti zadaCu· i ciljeve Narodnooslohodilacke borbe i da u· toj borbi aktivno su-djeluju. Taj novoosnovani odbor na teritoriju mtSe Zone, tre:ba tnCno da uputi z,ene u to, tko su neprijatelji, a tko prijatelji narodnoos,lobodilacke borbe. Narocito tmba .da im tumaci i da bude budan u pogledu· cetniCke rabote•, jer teSko ekon,omsko stanj e kod nas maze da bude jedna od vaznih cinjenica, koje bi ti banditi mogli .da iskoriste, te da se u to-me pogledu pnsluZe i Zernama. U pogledu ~organiziranja Z.ena, podizanja politiCke svijesti .Zena, naS odbor uCinio je slijedece od 25. XI. do sada: 1. Stvoren je Kotarski antifa.MstiCki odbol Zena za srez Pakrac. On je razdije1jen u 4 opCinska odhora, a obuhvata sva ana se-la sreza Pakraca, koja su na oslohod.enom teritoriju. 29. XI. o. g. odr?an je kotarski sastan"k Pakraca, gdje su date upute i direktive za rad. 2. U Daruvarskom sre-zu fo.rmirano je 9 odbora, t. j. u tome srezu post-ojali .su samo fiktivno odbori jo.S od mjeseca februara. Ti odbori nisu ni-Sta radili politiCki, kao ni na kulturnom podizanju Zena. Tek sada, ovih posljednjih mjesec dana, pristupilo &e radu, uCHo se Zene da s•e redovito- sastaju, da daju svojim SUJstancima sadr.Zaj, formu i. konkretne zadatke. Tih 9 odbora Cine 2 opcinska, a naiaze se na neoslobodenom teritoriju. 3. U Kotarevima Nova Gradiiika i Novska postoje AOZ u svim ·selima. Iako tu postoje odbori, niJe se radilo sa Zenama niSt8. politiCki ni na podizanju kulturnog niv-oa. Zene su mnoio radile i pomagale na:rOctnooslobodilacku borbu, ali sv-e to nije imalo organizacionu f·ormu i pove,zanosti. Tek u posljednje vrijreme, t. j. pro.SJi mje-sec, pristupili smo praviinom radu u tim kotare.. vim a. 4 ..Srez Slav. PoZega ima u svim selima AF.Z. Prije kratkog vremena pastojao je tu i kotarski AOZ, ali je naletom re·akcij-e rasprsen. Ovaj po&ljednji 11. mjesec pristu.pi!i smo po.novo formiranju Kotarskog AOZ. Konferencija i biranje odbora, trebalo j,e da bude 3r0. XI. o. g,, ali .drugarica odgovorna za taj srez radi joS i po drugim duZnostima, te nije mogla da priredi konferenciju za gore spomenuti datum, taka da se odgodi!a na 10. XII. o. g. Ostali krajevi su nam potpuno nepoznati po radu AFZ. Ovih dana ocekujemo izvjeStaj iz VivovitiCkog i 'OstaJi.h kraje" va. OpC-enito moZe se reCi, da su Zene svagdj.e, u s~vim krajevim-a, pomagale bo-rbu p1e.tenjem Carapa, spremanjrem hrane za zimu, pranjem rublja za partizane itd. Sve te zene su vrlo dobar materijal za rad; Zeljne su .znanja i pismenosti, a poStene su i odane. Mi kao Inicijativni antifasisticki odbor Zena m·ogle smo jo.S vlS·e uCiniti kroz ovih mjesec i neSto viS-e dana. Ali tu moramo da stavimo ·samokritiku i objektivne uslove za ' garice otpasti, bit 6e u odbor kooptiran.a takav rad. Sam izhor ~ianica Inrcijativnog jedna drugarica seljanka, a u ?uduce. radlt antifaSistiCkog odbora Zena za.. Slavonij~ i Cerna na tome da u Inicija.tivm koop!rramo .SriJem nij•e bi-o baS sr~tan. n;r;Je d~.uga::ce orie drugarice seljanke, ko-Je s·e pokazu dosu Slovenke, od kojih Jedna. niJ€ p_riJ_e ?!s~a voljno akti,vne, poStene i odane narodno'Oslo~ politiCki radila, a usto je rmal.~ I Jez.I.c~Ih bodilackoj borbi. Buduci da. nemamo ~adm metnji dok je druga hila kr:oz CIJe~o vriJeme aktivistkinja, duZnost nam J€' ~a o-vaJ vrlo_ ~nlesna: Ostale· dvije drugarioe su vrlo· mlad·e mali i oskudan kadar osp-osobrmo za r~d. aktivistkinje, te se nisu. mo~le u s~.e~u d_a Taka smo ovih dana otpoceli k';'rs AFZ. _To snadu po konkretnim pltanJima. ·CIJell Im- Cem·o raditi i u buduCe za pod1~anJe n~s-eg cijativni .odbor prema tome nije .se m~gao aktiva. Ovaj mj.esec po-Cet Cemo 1zdavab prsam dovoljno da snade u svojim d_u.Znos_tima._ . l'st za Zene Slavonije i .Srij-ema. U mno.• Taj rad je kod nas vrlo mlad. Nismo l';"~le Vll s·elima zapoCele -smo JO.s ~ro- w · c gim .r mJes.e u- tome smislu dovo.ljno iskus~':a·. Za~·ac~ c:~ sa analfabetskim teCajevima, J:r J·~ neprssto organizaciono nrsu nam ~~11 Ja~m. To ~ meno.st kod nas vrlo bolno pltanJe (80% vidi i u tome Sto· smo, ~is_Iecr ~a. J.e to ~as~ Zena). Unutar -samog- Inicijativr:?g od.~ora duZnost, pokuSavale poc-eti radrtr I ~ p..wm- Zena za Slavoniju i Sr-ijem postoJ1 part1Js~a ·ma da smo veC zamiS-ljaJ.e ·otvaran]e sk~Ie j~dinica, koja do &ada . n.i~e .hila, a ona Je . ~\zradbu poCetnica za Pionirske Skole. S ~1~ odgovorna za sav rad IniClJatrv?.og .AF~. Poradom p:fe.stale smo p-red 10 ~ana shvativsr vj·erenstvu CK KPH za ,SlavoniJU l SnJem. da to nije naSa du.Znost. Nrsmo ~e m?gle p S Javljam vam najnoVije promjen~ u ovih 10 dana dovoljno da snademo l radl toga Sto po radu AFZ nismo imale· _m~akvog radu. I~icijativnog odbora AF~; Odbor Ima konkretnog materijala (referata, »~en.e .. u 6 CI3.nova Trl su ·ostale u sredistu, .da ruk?borbi<< >>Rijec zene<< i t. d.) Tek po~·IJednJlh vode kur~om i da se pob'rinu ~a _izdav~nJe dana dobile ·smo taj materiJal. Oslm toga -Z·e-nskog_ Iirsta »Udarnica~,- koJI _Je. vee u ovdje kod nas u .Slavoniji nij·e se dovo1JnO Stampi. Tri ostale drugance upu.ce~e .'~u ~ shvatala vaZn,Ost takve jed~e masovne orga- tri Okruzna komiteta da pomognu. P~;ti~~k?J . ... nizacij-e. Po-Cetlmm mjesec~ d-e~embra. -odr- organrzaCIJI prl· osnivanju Antrfasisbck1h ·~ 0 o-d.bora .Zena i to od se-oskih pa n~ V1Se. n~ .Zali smo . sastanak sa drugovrma 1Z Pov]erenstva CK KPH za Slavoniju i ~rije.m. Tu smo su dobile konkretne upu te, a I~ to taka • . dobili Siroke upute i nove d1rektlve za rad, o·k ruiZni komi'teti ' kojima .su upucene. Sada ' · k 12 Ce.. . II. 'kurs • kaJ·i Ce rmab o o u taka da nam j-e organizacija i .r~~ ~F~ mn~­ pnCITIJe 3 go jasniji nego prije. Sam Imc1~~ti~n1 ~~h­ snica. faSistiCki odbor Zena za Slava·nrJU 1 ~-riJem Smrt faSizmu - Sloboda narodu! bit Ce ovih dana pl'leformi..ran. Neke ce dru1 Prijepis dokumenta nalazi se u arhiyu CK SKJ;!.I ... f . Oblasni odbo-r AFZ za Slavo~iju mct]a tVUI b 1 'bih komumkai Srijem bio joe nek~ vrij-emeO, hr·og .sa db AFZ za cija i veza, ustvan :samo asm o or .. . . . . avale sru ga: Mara 'NikoliC, pr;dS~avo:nlJU,Ba ·stkmlKraiaCil:-Beba tajnica i odbormce: s1edmca, ost l a ·s T Zmajil: ' DuSanka OstoMaj.a Tankez-Koma:r, ;.m' Ja 'iC i dru,g-arica Antont]a. . . _, .... .1 3 Izvjdtai _ie pi·sala Beba KnJanc. Dokument 144 SJEcANJE NA NADU ANTONic Clanak iz })Primorke<<, glasila Ok.r. odb. AFZ za Hrv. Primorrje, br. 6. svibanj 1943. og Hrvatskog Primorja. Drage di'ugari~·e~ Drage drugarice i Clanice . . naSa !ronte·! ~ ,~ko mi je bHo odluCiti se na t?, o-stavrti Citale smo u pro Siam bro~u. na~e· »~n-~~rke« k~Cu i g.ospodarstvo, ali ipak nisa~ o~-~­ lim junakinjama Dan1Cl lVI:lha1JeV1C 1 stala j-er me uvijek .Zelja vukla, da sto vi-se ~ip~ntoniC. Kad sam . Citala C~anak o t~~ prid~ne-sem naSoj borbi. J ednog sam ranog palim drugaricama, suz·e .su IDI navrle jutra otputovala. N a putu _sam se :Sastal.a ~~ oCi guSilo me neSto u prsima. Ne·d~vno- s~m pokojnom .(Iruga-ricom Danicom. Mlada Je . se ~ njima upoznala, a preko njih i s prav_rm djevojka puna pol eta . za borbu; veselo Je drugarstvom. . . koracala' pred nama. I _nak_on dva_. dana- pu~ ProSle godine, poCe~kom n:Jeseca prosin- tovanja stigle smo na ~odred.eno ~~esto. ~a . d • ·a· se kurs za AFZ u Jednom oslobo- kad }e zapocela ol:mka, eto dolaZI 1 pokoJna · • l't' "k ca, o rza denom mjestu. P-ozvale ·SU nas ?ase po _1 IC e Nada .sa svojom grupicom drugari~a~ Sada 1--adnice da dod-emO i mi Zene IZ neos,Jobo~-eI l'!a- 223 222 �nas je bHo preko 30 druogarica. Obuka je trajala samo Cetiri dana. Lijepo nam je bilo. Mno.go -smo nauCile, a naveCer daSH su k nama drngovi pa se plesalo i pJevalo partizanske pjesme. Nasa ie draga Nada uvijek otvarala pjesmu. Kufs je a;avrSi,o, i mi smo krenule kuCi. Mi smo iz pnzadine pnSle naprij<ed, da Sto prije stignemo kuCi, a pokojna nas j•e Nada pratila. Nikad ne Cu, drugarice, zaboraviti ono mje.sto, gdje smo po-Cinule, i Nada je jednu jabwku razdijelila na 7 dijelova. Tu smo se rastale s pokojnom Na,dom. Palih drugarica viS·e medu naina nema, ali uspom·ena na njih_ jaCat Ce naSa srca. -Slava im! Odbornica AFz iz sela N. Dokument 145 OKRUzNICA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA DALMACIJU 0 PRI· PREMAMA ZA OBLASNU KONFERENCIJU AFz' Drage drugarice, ,! ,, r: ., r'l ! ' i 1 l.'!i !' 1 ~i '11 ;I 1 ~i i 'lr' · Kon:fierencija Ce nam donijeti ogromne koristi, dobit Cemo uvid u organizaciju na narodnooslobodilacki pokret u Dalmaciji cijelom podruCju Dalmacije, izm}enit Cerna zahvatio je citav narod . .Sve sto je posteno iskustva koja smo st~kli u radu kroz 18 mjei rodoljubivo, hori s•e protiv ·okupatora i nje• seci narodnooslobodilackog rata i koristiti g-ovih slugu, narodnih izdajica. se njima. Drugarice jednog okruga upo•znat · Zene Dalmacije takod·er su masovno pri- Ce &e sa poteSkoCama i problemima u radu stupile narodnoj borbi i aktivn.a uCestvuju drugog -okruga, sa svim ned-ostacima i manju razbijanju neprijatelja. Dokazuje to nji- kavostima u do&adasnj-em radu· u buducim hova juna·Stvo, koje se oCituje u preno,Senju zadacima. hrane, robe i oruZja, u sakupljanju za voj~ Da hi k;onferencija ui-stinu ispunila svoj fiku, u izvrSavanju svih zadataka i duZnosti zadatak i urodila ze]jenim plodom, potrebno koje se pred njih postavljaju. je da prethodno izvrSimo sve nuZne pripreBorhenos•t dalmatinske zene, aktivnost i me. Mo-ra nam biti j-asno, da k·on:ferenciju mas·ovni heroi,zam doSao je do izraZaja na odrZavamo zato, da nam ona "dade---pravu Zemaljskoj konferenciji2 koja je to jasno sliku stanja i da na ,osnovu toga moZemo pokazala. Ali Konferencija nam je joS ne·Sto postaviti plan •a buduCi rad. Stoga je porekla: da dalmatinske zene ucestvuju u bar- trebno odmah po primitku ovog pisma pri· hi neorganizirano, da naSa .organizacija joB _ stupiti pripremama oko njen~g odriavanja. nije uspjela da sve Zene organizaciono obuKonferencija Ce se odrZati polovinom hvati i or-ganizovane ih pove-de u borbu. Stoga veljace na oslobodenom teritoriju. Dalmacije Zema}Jska konferencija pred nas p-osta- j·e. Smatramo da je prema ·sadaSnjem stanju vila: uCvrSCenje, povezivan}e i omas·ovlj'enje organizaciJe AFZ kod nas ovaj rok potpnn<> ,naSe organizacij e, kako hi i mi u Dalmaciji dovoljan da hi se ona temeljito pripremila. mogle ispuniti obav-eze prema narodnooslo~ bodilaCkoj borbi. UCvrstiti ·organizaciju, osa1. Pripreme za konferenciju: -- mostaliti je i postaviti je na .Siroke temelje Da hi konferenCija uspjela i dala zeljene moCi Cemo riajbolje na taj naCin, ako pripremimo konf.erenciju za Dalmaciju. Konferen- rezultate, treba izvrSiti Citav niz pred·radova cija ce dati najbolju sliku stamja na,sih or· i dati se Sto intenzivnije na posao. a) U prvom redu treba odciati konferen· ganizacija i ukazati nam na buduCe zadatke. Ona treba da pokaze koliko su zene Dalma- cij-e svih niZih organizacija, -od seoskih i cij-e, koj e masovno u.Cestvuju u narodnooslo- mjesnih, opcinskih i kotarskih do okruznih, bo-dilaCkoj borbi, uz svoj narod i njegovu te izvr.Siti izbore za odbore, u kojima Ce biti tesku i krvavu borbu. Treba da pokaze da drugarice, koj.e uZivaju povjerenje u BiroZ·ene Dalmacije vide zaStitnika -jedin;o u na- kim redovima Zena .. rodnooslobodila-Ckoj vojsci, koja se bori za .b) Najprije treba odciati seoske i mjeslobodu cijelog naroda, pa prema tome i nas sne konferencij.e i obaviti izbore Sto je mo. zena. Konferencija t~eba da ispolji onu guCe vi.Se na d·emokratski naCin. Naravllo, ogromnu ljubav i povjerenje u Kom. partiju, treba to uskladiti sa uslovima ilegalnog rapod Cijim su rukovodstv·om Zene Jugoslavij-e da na neoslobodenom· teri.toriju, Sto nam sa digle svoj glas i ustale u borbu protiv zlo- druge strane ne .smije biti prepreka. da se cinaCkog okupatora i njegovih izdajnickih to izvr.ili. Na tim konferencijama treba ujeslugu. dno izabrati delegatkinje za opcinske, kotar- ske ltd. kon:ferencHe. beiegatkln]u po moguCnosti biraju s.ve Zene. Ne smije s-e desiti, da s.e taj i~zbor vrSi samo unutar -odbora. c) Konferencij a treba da saddi. slije.de~! dnevni red: 1. politiCki referat, 2. IZVJestaJI delegata, 3. or·ganizacioni refe-rat i postavljanje zadataka, 4. biranje od,~ora: Kao posebno pitanj,e treba da bude p1tan]e kampanje za snabdijevanje narodne vojske. Izvjestaji delegata treba da sadrze podatke :_> P?· litiCkoj situaciji, teroru okupatora, d~zanJu naroda, radu. Zena organiziranih u· AFZ. U izvjestaju a radu treba zahvatiti ~ulturn~: prosvjetni i politiCki dio, rad u IzgradnJI narodne vlasti i na &nabdij-evanju fronta. d) u odbore treba da ude sto veci broj zena kako bi ih se &to vise politiCki izdiglo i izg~adilo. za rukqvode-nje- ra·d·om u po:zadini. Seoskj,~J.t~·!Phrsni -odbor~ neka broje 7-----:_9,_ opCinski do_ 11, kotars1n do 15, a okruzn1 .d.~ 21 clana. To bi bio .siri odbor (plenum) kOJl bi se povremeno -zajedniCki -sastajao. Osim toga, tre,ba izmedu njega izabrati lica za radni odbor (vrijedi od opcinskog d·o akruZnog od.bora), od njih 5-9, koji se mora re-, dovn-o svakih 15 dana sastajati' i rjeSavati sva pitanja organizacije na njihovom podruCju. U kotarskom i okruZn-om odboru treba pored radnog odbora izabratl sekretarijat koji bi se- morao .Sto CeSC-e sastajati, pa i svaki dan ako je potrebno. Jasno, da sve ova treba, uskladiti sa politiCkom situacijorn u dotiCnom kraju i ile,galnim uslovima rada. U mje-stima, gdje ima neprijateljskih snaga, radit Cemo drugaCije. Ne Cerna o~?o~·e birati putem Sirokih konferencija, n1tl- Ce oni biti tako Siroki. ·Spijuni u jednom mj-estu ue smiju nam biti zapreka za taj naCi-n biranja veC 'Zajedno sa ostalim organizacijama n'arod. -oslob. fronta moramo nastojati da tu gamad sto prij.e istrijebimo. e) Konferencija treba da danese rezoluciju koja Ce sadrZavati 1. naglaSavanje J??litiCkog momenta, u kojem se konferenci-Ja odrZava, 2. uspj,ehe_ u radu obzirom na zadatke AFZ u narodnooslobodilackoj borbi, 3. neusp}ehe, propuste i nedostatke i 4. daljnje zadatke. f) .Sa konferencije treha slati pozdrave naSem glavn-om odboru, Antifa-SistiCkom Vijecu AVNOJ-u, Vrho·vnom komandantu drugu Titu, KPJ i KPH. 2. P~odaci potr,ebni na pokrajinskoj ~onferendji Na pokrajins'ku konferenciju potrebno je da dodeote sa -slijedecim poda'Cima: a) "Stanj'e organizacije. Pod tim mislimo na broj odhora i odbornica te broj organizacijom obuhvaC-enih Zena~ b) rad odbora - izvj~staj o broju i redovitosti- sastanaka odbora i Zens'kih zborova·; o politiCkom radu u odhorima i Sirim sastancima; o kulturno prosvjetnom radu. Posebno istaCi postotak nepismenosti, i Sto se u tom pravcu uCinil-o; broj Zena u partizanima (borci, bolniCarke i p·o radionicama), pomaganj-e frontu, akcij·e, sabiranje, radne i borhene .grupe itd. c) broj zrtava fasistic'lwg terora (zene, muSkarci, starci i djeca), oblik terora i ~a­ silj-a nad pojedincima, broj interniran1h, sudenih i strijelja:nih, broj popa]jenih i poruSenih kuCa, koliCilla opljaCkanog i popaljenog materijala, oznaka onog tko je vrSio ta zloCinstva - ·okupator, ustaSe iii Cetnici, iii oini, koji -su za to znali, a nisu ni-Sta poduzeli da to .sprijece. Ovi podac1 pod tockom c) potrebni su AVNOJ-u, kako hi se poslije pobj,ede moglo kazniti sve narodlle i·zdajice i prav,edno suditi 'ZaC-etnike ovog nasilja i klanja. 3. Delegati za pokrajinsku konferenciju. P.otrebno je vee sada promotriti dobra, koje dru1garice dolaz.e u- obzir kao -de,le-gati za po!krajinsku konfere·ncij-u. Tim -drugaricama treba odmah posv·etiti punu pa.Znju, kako bi one uistinu mogle zastupati svoju opCinu, kotar iii okrug. Kao delegati dolaze u abzir dru•garice iz opC., kotarskih i okruZnih adbora. Smatramo da do- odrZavanja pokrajinske ko.nf-erencije vi moZete odrZati sli.jedeCe koilferencije-: da izvrSite sve p'ripreme, kako hi prije pokrajinske mogle odciati vasu okruZnu konferenciju. PoSta nam z.bog danaSnjih uslova ra-da nije mo-guCe na konferenciju pozvati veCi broj Z·ena organi.ziranih u .AF.Z, poslat C-ete odreden broj delega:ta. Iz vaseg okruga potrebno j.e da pripremite i poSaljete najmanje 3-7 drugarica delegata. U koliko su ~e­ ne i·z mjesta, gdje ima neprijateljskih snaga, treba paziti na to da se njihov. i~Ia;ak dobra pripremi, kako bi ostao neprimJecen. N eophodno je pot reb no da iz okupiranih. gra: dova, u prvom redu ve.Cih, dodu d·ele-gati, all se ne smije .desiti, da im povratak bude onemo.gucen. Zato i njihov broj uskladite sa po· teSkoC.ama, na koje bi mogli naiCi. 4. Ishrana za vrijeme lwnf.erencije Konf·erenciji ce pr1snstvovati preko 120 delegata. Stoga nam se nameCe problem ishrane za vrijem·e nj-enog odr.Zavanja. Inicij ativni ·odbor C_e tu brigu preuzeti na sebe, ali je potrebno da nas i .sve organizacije u naSi·m okruzima u to-me potpomognu. Treba na svim zborovima i sastancima popularizirati naSu konferenciju i njen znaCaj, kaiko I 224 15 ltene Hrvatske u NOB 225 �hi Zene shvatiie n]enu valnost. Poirehno J.e vee sada stvoriti fond za prikupljanje hrane i novca za ,odrZavanje konferencije (koja Ce trajati 2--3 dana) i da sakupljeno sa]j.ete ~asem. odboru. Ako pravilno pristupite rj·e~avanJu ovog zadatka, Zene antifaSistkinje ce se rado odazvati naSem pozivu i uCiniti sve sto budu mogle, kako bi i one pridonijele nesto za uspjeh I. konferencij.e zena u Dalmaciji. List Po!ito se jos do sada niste <Jdazvale slanju dopisa za list, na1S prvi br·oj ne -6e moCi izaCi prije velja.Ce. UloZit Cemo sve napore, da ga izda~-o uoCi same konferencije, ali je potrebno da nam u tome pruZite pun-u ·pomoC te da nam saradnjom, slanjein dopisa i tehnick~g n;aterijala: (papira, kemijskog, boja, matnca 1 dr.) omogu.Cite njegovo izlaZe·nje. Iz dopisa raznih organ1zacija uvidJele smo veliku potrebu za Iistom, koji bi mnogo pomogao ucvrSCenju organizacije i njenom osamostaljenju. Stoga je potrehno u svakom odboru odrediti jednu drugaricu, koja ce im~tJ za du~~ost <la sakupija dopfse j )ednu, kOJa ce Se hrmuti oko nahav]janja potrehnog tehnickog materijala. Veza Da hi konferencija uistinu hila na visini potrehno ie jos ileSto: uspostavi.ti sto prije cvrste veze . .Stoga odmah po primitku ovog pisma poS~Ijite iscrpne izvjeStaje po svim g?re navedenim toCkama. Na osnovu vaSih izvjeStaja mi Cecrno vrSiti pripreme za samu konferenciju i ukazati pomoC, gdje j•e ona najpotrehnija. 7 Ova pismo treba umnoZiti i poslati svim organizacijama i prouCiti ga temeljito na sastancima svih odbora, kako biste prema njemu mogle ispravno$-djelovati. 1 Pisano vjerojatno kraiem 194·2. iii .po.Cetikom 1943. !<on_fe_f!~nciia -se _predvida za .p<llovicu veljaCe, JI?-~duhm JU _l'e omela IV. ofooziva, ,kao i konferencqu AF2 Hrvatske. Konferencija je odrZana 19. XI. 1'943. g. 2 Misli ·se Zema!iska konferencija AF2 za Jrugoslaviju, koja je hila oddana u Bosanskom Petrovcu. Dokument 146 0 RADU ORGANIZACIJE AFz U LICI U GODINI 1942. Clanak iz »Zene .u borbi<<, glasila Okr. odb. AF2 za Liku, br. 9, frrosinac 1:942. Od prvog dana o.slohodilackog rata zene Like sudjeluju u horhi zajedno sa svojom braCom, oCevima i sinovima. U po-Cetku bilo j.e jasno samo jedno: moramo se boriti pro~ tiv mrskog okupato-ra! Poziv KomunistiCke partij: doSao je do dubine srca naSih majki, zena 1 sestara. Gol-oruki narod je branio svoj opstanak. Tada s·e horha ogranicavala na nekoliko sela. Borci su hili pored svojih ku.ca i horili se na pragu svojih ognjiSta. Zadaci nas Zen a onda nisu hili veliki. Trebalo j•e .odnijeti borcima hranu, spi'emiti neSto odjeCe', otiCi kao kurir u susjedno selo, pr-eviti ra·· nj enika. Sve .au to drugarice Cinile s velikirn od11sevljenjem. Ali borha se siri. Sazrijeva svijest: ako hoCu da mi je selo sJobodno, moram -se iCi boriti dalje, izvan svog kotara., a maZda i van Like. Svaki dan horhe budi nove horce. Razvitak horhe zahtijeva da nas rad bude organizovaniji. Mjesto do~adaSnje,ga neorganizovanoga rada, mi pristupamo Orgamiziranju zena u Antifasisticku frontu. Bila je potrebna posebna _organizacija, u kojoj Ce Zene. m'obilisati ·sve svoje snage za borbu, razviti se politicki i uzeti ono mjesto, koje im po rnasovn-om uC-e.SCu u borbi, po hero-iz~ mu i njihovom samoprijegoru i pripada. Uprav•o .prij.e g"~odinu dana, u decem-bru je ,stvoreno jezgro- na·Se organizacije. Osno~ van je Inicijativnj Antifasisticki odbor ze,na za Liku. Njegov zadatak je hio: ohuhvatiti organizacijom sve borbene Zene Like 7 ujedi· niti tisuCe rasprSenih snaga i ukljuCiti ih u opCi tok oslobodilacke horbe naroda. Kroz 'DVU godinu dana organizacija Je presla dug i mucan put. Bilo j·e pogresaka, hilo Je nedo,stataka u radu, ali danas mozemo sagledati i svoje us.pJehe. Mi smo svojim orga-niziranim radom u pozadini u mnogome pridonijeli da su. naSi partizani nwgli uspjeSno zadavati udarce okupatoru i domaCim izdajnicima. NaSa -organizacija shvatila je va.Znost d~vanja pomoCi vojsci. Sarno ave jeseni u pet kotareva Like drugarice su oplele 2.360 pari carapa, 751 prsnjak, 162 maje, 833 para rukavica, 84 sala i 1.810 pari cokalja. Samo IapaCki kotar dao Je za holnice 81 hiljac, 178 plahta, 55 jastuka, 21 ,,gJamnicu, 61 par rublja, 123 ruCnika. u-- tkaonicama zavoja, koje su orga· nizirale drugarioe toga kotara, otkano je 4~0 metara. Novl Zivot, u. koji je stuplla ~ena svo-]im uCeSCem u narodnooslobodilaCkoj borbi, traZio je viSe znanja i politiCke svijesti. M-oralo se poCeti od najosnovni}eg: od uCenja Citanja i pisanja. Pro.Sle zime ·zavrSilo je 235 Z-ena analfabetske· teCaj.eve. VeCinom su to bile odb-ornice naSe organizacij-e. Ove zime rad na suz.bija-nju nepismenosti je mnogo Siri. Radi stvaranja i uzdizanja kadrova morali smo odrZavati kurseve. Pri OkruZnom odhoru svrsilo je kurs 95 aktivistkinja, a pri Kotarskim odhorima 69. U citavom nasem radu veliko znaCenj-e ima naS list »Zena u borbi«. Kao pomagaC u radu naSim mladim kadrovima, on povezuje· sve na:Se -organizacije, okuplja ih oko centralnog rukovo.dstva, podize politicku svije•st i daje im mogucno.sti da dodu do· izraZaj a sve do sada neprobudene, snage. naSih Zena. Na oslobodenom teritoriju on je ima:o naroCiti znaCaj. NaSa organizacija Je uspjela ·aa se poveZe sa Zenama neoslobodeno·g teritorija i pod uslovima CetniCkog i okupatorskog terora. Mnoge od nj-ih, kao Clanovi naSe organizacije, kao naSe aktivistkinje, pale -su u ruke neprijatelju, I u ·zatvoru u najteZim mukama one s-e drZe junaCki. Kasnije, kada se vraCaju iz ropstva, nastavljaju s joS upornijim rado-m. Na neos,J<Jho.denom leritoriju posto,ji tako'd'e'r 0-rganizacija, iako· ne taka masovna kao na oslohodenom teritorij u. Na ne·davnim~ izborima za Narodno -oslobodilaCke odbore Zene su birane s veHkim postotkom. One su- uSle u sve odbore ·od najniZih do najvisih. To dokazuj.e s jedne stra- ne da drti-garlce 4anas · shva6aju vaZnost svog punog uCeSCa u narodnooslo-bodilaCkoj b-orbi, a s druge strane, da su svoj-om barborn postale njen vaZan Cinilac, koji se u izborima za narodnu vlast nije mogao mimoiCi. To je najviSe priznanj,e, -koje- narod daje Zenama za njihov rad. Vidj·eli smo-, da su i u poCetku Zene radile i pnmagale borbu, maZda ne mnogo manje nego danas. Ali taj rad je bio necirganizovan. Kroz borbu izdigla se, ojaCala i uCvrstila na-Sa organizacija. Danas · svaki i najmanji posao, pa bilo to tkanje 'Zavoja za naSe bolnice iii priprema za izbore, vrSimo organizirano. Organizirane, mi predstavljamo snagu, koja ne samo da mnogo pridonosi borhi na.Sih naroda za nacionalno o-slobodenje, ne'gO i nama Z-en am a daje, veC. sad a, u toku borbe,' ugled i ravnopi_.avnost. Taj primjer nij·e usamljen. To su dragocjeni plodovi naSe jednog,odiSnje borhe ... A »za tu stvar naSih Zena stajat ·Ce narodna oslobodilaCka vojska i .sve Zene koje -se, nalaze u prvim redovima u ovoj borbi<<. (Tito) Ali ho-rha joS p.,ije zavr.Sena. Ona· se· ·sve viSe razvija i .Siri. Pred nama su joS golernri zadaci: joS veCa pomo-C naSoj vojs-ci, poj·a-Canje rada na neoslobodenom- teritvriju, saradnja u NOO-ima, rad na politickom i prosvjetnom uzdizanju naSe·g kadra i Sirokih sloj•eva Zena. Priznanje, koje nam je dao nar6d na izborima za NarodnooslobodilaCke odbore, daje nam, na ulasku u novu godinu borbe, pod:· streka da nesebiCno i o-rganizirano- nastavimo naS rad. Dokument 147 GODisNJI IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA KARLOVAC KRAJEM 1942. SAZIVAC::KOM ODBORU AFz ZA HRVATSKU 0 RADU ORGANIZACIJE AFz Izvj e:ltaj" ora AFZ sazivackom odhoru AFZ za Hrvatsku u poCetku te,Sko- pristup.ale u naSu organizaciju, te smo kuCe do· kuCe i tumaCili iin cilj naSe narodno-nsl·obodilanamjer:e faSizma. Sve to Sto smo im· pri.Cali bHo im je noneprijateljska propaganda u to vrijeme ·hila je jaka i imala utjecaj na njih, ·a glavni pomagaCi nepri·jatelju hili su Cenns-t i 'Zaostalost naSih Zeria. One su samo dobl'lo radile nikamo nijesu tale, pa .cak ni u skolu. Od nasih sada 8.000 ranih Zena, pismeno- ih je sVega 2.'0'70, ·stoga nije ni Cudo da su teSko pristupale u naSu or.ganizaciju. Pobijali smo propagandu ueprijatelja i raskrinkavali ga u tan cine. Tada smo imali mali hroj p<Jlit. radvelik teren. Radilo se neumorno i s volj.om. Uspjeli smo os·no,ore AF2-a. Prvi odhor :ia Kmdun osnovan je u novemhru 1941. . I 227 �r· !! Dokument 148 ,, " r.i fi' !I ' l· II li i j, ~~ '· i, ' i : ',~, J,~ !i li !! ! 'i .i !I i ,, 11 ; If I i·i ''I 'i ~! I I ~I' ~~ ~I 11 1 1 1 H / oslije toga odbora osnovani su odb10ri po sel.lma. Osnivanjem rad je krenuo na bolje. Tada Bm<> formirali prve l<otarske i opore. Sada imamo 21 ·opcinski, 5 kotarskih i 237 seoskih odbora ko 8.00!0 zena. akog mjeseca odr.Zavamo kotarske konfer.encije, a taka i opCi'nsada smo odrzali 12 kotarskih i 9 opcinskih konferencija. cu augustu odrZ.ali smo i OkruZnu ko-nferenciju. Konferertcije doprinijele razvitku naSe organizacHe, jer ·na njima s·e najvide nedostaci i uspjesi u radu. Kao glavni zadatak na nasoj Okruznoj konferenciji postavili smo osiriti odbore AFz i u hrvatskim krajevima i selima, te pokrenuti Hrvatice i Mu·slimanke da i one ucestvuju u narodnoos'lobodilacl<oj borbi. I tu ide teiiko·. Neprijate]j.ski Je tero:r velik, mnoge drugarice. Hrvatice boj.e se pristupiti organizaciji. Zadu.Zili smo nekoliko drugarica s tim radom, i d·osta se pokreCe. U mjesecu lipnju poCeo je naS Okru.Zni odbor organizirati politiCke kurseve AFZ. Ti kursevi su vrlo uspjeli, i oni su pobudili kod drugarica interes i volju za znanjem. Kroz njih je proslo do sada 140 drugarica .. Od l<ojih imamo pri!ican broj vrlo dobrih politiCkih radni~a. Kursevima smo postigli to da smo osposobili naSe drugarice· seljanke da same rukov·ode organizacijom i •osamostaliii kotarske ·Od·bore. DoC~m opCinski i seoski joB nijesU samostalni. ~ OdrZali smo dva velika manif.estna zbora, koje su drugarice same pri11e-dile i u nji~ rna masovno uCestvovaJ,e. NaSi odbori su medusobno Cvrsto povezani. Drugarice i!z OkruZnog prenose direktive na kotarske, kotar-ski na op.Cinske a ovi na seoske. Rado-m smo uspjeli i to: da je Zenama danas jasan cilj naS·e narodnoo·slobodilaC·ke borbe, uguSili smo u njima rasnu mr.Znju i prikazali im potrebu jedinstvene borbe, te vaZnost uCeSCa Zena u borbi. Danas one neoblCno mrze okupatore, usta·Se, a na11oCito Cetnike. Njima ie jasno da su cetnici izd~jice naroda i da su sklopili prijateljstvo sa ustaSama baS -onda, kad je naB narod najvi:Se ubijan u Petrovoj Gori, i kad je neprijatelj st-egao obruC u namjeri da uni.Sti pattizane, a poslije nas. Velika koliCina ,opletenih Carapa, rukavica, pulovera i veSa, koje su drugarice pri· premal€ · za naSe drugove partizane gbvore nam o njihovom uCeSC.u u borbi. One ne uCestvuj<u u borbi samo pomaganjem• .drugovim.a u potrebnim stvarima, nego i puSkom u ruci. Mnoge su vrlo dobri borci u brigadama. Ranije zapostavljane i neuke Zene uCestvuju dahas i te kako u politiCkom Zivotu. Ima ih vrlo dobrih govnrnica i organi'Zatora. Mnoge priznaju da su nauCile viSe u O¥Oj godini dana nego od kak·O su se rodile. Ljeto-s su Zene organizovano· Zele Zito i otimale ga ispred s-amih ustaSkih straZa. Lijepo je bilo njih vidjeti kako kolektivno zanju u grupama od ;;o, 100 i vise, zito sa pustih posjeda i jedni drugima. Sarno da se sto· pr;Je zito ,spremi i da ne padne neprijatelj u u ruke. Saradnja sa omladinom nije hila zadovoljavajuca, ali se poradilo na tome i doSl.o j.e do zbliZenja. :Politlcko djelovanje nase organizacije osjeca se svagdje te je postala politicki centar, ·oko kojeg se razvija politiCki- Zivot i rad Zena. Smrt iaSizmu - Sloboda narodu! dr ... pozdrav 1 Izvje.St.a i Okru.Znog odbora AFZ za Karlovac 1.1puCen SazivaCkom odboru AFZ o rezultatima rada AFZ na Ko·r.dunu od o-'inutka pa do ·kraja 1942. Datum se na dokumentu ne vidi, jer je oSteCen od vlag-e, no olbzirom na to da ie upuCen SazivaCkcm odboru AFZ za Hrvatsku,/ koji je 15. XII. uputio pismo odborima AFZ na terenu. potjeCe ovaj izvjeStaj iz vremena ,poslije 15. XII. ·Citav je dokument oSte-Cen i to stoga, Sto je za vrijeme IV. i V. neprijateljske ofenzive bio sa-kriv-en u zemunid. Na taj naCin pro,pali su mnogi historijski dokumenti iz NOB. Za VrlJeme nepri jatelj-skih ofenziv.a bilo ie naime nemogute ponijeti sa sobom sav materijal, na,roCito pisani, ,pa se isti pohram.jivao u zemunicama. To s-u bile velike rupe iskopane u zemlji, po· kr.ivene odoz,go z·emljom i SuSnjem, da ih je neprijatel j teSko mogao uoCiti. U zemunicama skrivaO· Se dokumentarni materi jal, hrana i drugo, a bilo je i takvih .zemunica, u koje su ·se sklanjali teSki ranjenici, nesposabni za pokret. No neprijatelj je ipak ponekad izdajom saznao za te zemunice, pa bi ih tada uniStio. IZVJEi:iTAJ DINE ZLATIC OD 9. I. 1943. SA SASTANKA ILEGALNOG MO AFz SUSAK 9. I. 1943 .. SUMCKI ·PlJNKT pa:k koje iz svoje dobrote daju kadik~d koji pril,og, ali joS ne Ce da pri~tu~~- ~ AFZ, sm.atrat ih treba samo obuhvaceni~· ze~am~. . ,Sto -se tiCe organizacio-nog pitanJa UI~dlle smo taka, da smo grad podijelliJe na raJone·, koJ'ima smo pripo,iile }oS dva sekto_ra: ra-~ po . "k ! ) · po tvormcama 1 razvanjima (ured I, s o e 1 d .. I' . Taka da J. e sad a rad po 1Je Jen d wnama. K · · . Trsat PodveZica, Centar, rimeJa~ ovak o · ' · T k . da h1 Banska Vrata, zvanja i tvormce~ a o ft' eko ;ajonskih odbora mogle obu~va 1 1 ; zakljuci!e. s "k · Sastala sam se sa MO AFZ sa ':sa ~. 1 ~~tale ·odbore i tako rijeSiti preopte·r.ecen~~ raspravile smo sva pitanja na.Se org~_mzaciJ€~ nekih drugarica. Svaka od druganc~ ct•t Ce sa jednirrt iii dva ta odbora, 1 taka Sastanak je trajao ·ad 10 sah do 5 1. pol po slije pndne, tako da smo i~ale dovolJTIO vre- ~: ~e i same drugarice, a i odbori ?san;?s~a: ljivati. Tome osamostaljenju Ce pn~onl]etl 1 mena da 0 . svem u rasprav1mo. Sto s·e' tiCe njihovog rada i n~dost~taka odrZavanje kurseva, za koje su. za~uzene. Na os-novu naSe·g ra-spravl.lanJa ustanovdavania izvjeStaja, d-obila sam u':wr~nJe, d~ je- to bilo zbog toga, Sto im .orga~IZacwno pl- ljeno je da sada imaju u gr~du. 1...6 ·ad bora, a . 23 . 26 kako sh do sada 1ZVJe.stavale. tanJ'·e nije -.bilo jasno, taka da m ,game nisu ne 1 ' • t ,_ d · ova · Za Krasicu smo urediJ.e al\.'o, a Im zapravo znale, ka k o st oJe. One ..su odbore ..... r1 za rad o.dgovara osnovale i povezivale- prema sVOJlm JI.c~Im drugarica sa S. pomo.gne, a ,. k . . . vezama i poznanstvima, bez nelk:og organ~·za­ druganca I-Z Krasice, k OJ·a J·e· u op·c1ns om . t a cion·og plana. Taka se je d.el\avalo, da u Jed- odboru i koja preko.- ovoga dobiva.. upu e z nom odboru od 3 Zene, zajedno ra~e 1 bur- ra d . Tako da J·e i pitanje Krasice riJe~seno. . . . Zujka i 2 kuC.ne pomoCnice, a drugance tvr,de, os;uvaJU Za t"m im le dato u duZnostd da,...,ov1 osno.. · da je to z.go·dan sastav, jer .da se te kucl_l~ odbore1u Kostreni, gdj.e su na.sl rue. 6 pomoC.nice ugodno osjeCaj'U, ~sto m?·gu rad~tl vali je.dan odbor, a o-ne imaju izgJed.a. da .e .• .. s tom bu·rZujkom. Osim to-ga se dPsavalo, a moc1 osnova t" JOS nekoHko.' u. Orehov1c1, gdJe 1 . . · . 1 neke ·od drugarica imaju mno?"o o-d_bor~, ta:o imaju 2 povjerenice. i Dragl, gdJ·e tm-aJU da ne dospj.evaju s; njima odrzavati. sast~n t'~ odbo-r sa 3 Zene·. dok neke· drug.e imaju sa~o mall ?roJ ~ Zbog poteSko-Ca miSeg prodiranja u Gro~ odbora. Zatim im nije bilo Jasno, .koJe ad tt.~ binStinu dato im je u duZnost da preko .dn:svojih Zena mo-gu smatrati odbonma, -~ ko~ garica iz )) Ukoda«4 nasto._ie t~n:o. ~rodi~ab, samo grupama, s kojima treba da odrzavaJ~ t k da nam ola~Saju. U Grobmstmi, naime, Zive sa.stan'ke. te koj-e Z·ene m.ogu .s,m.atratl naaso parti.zane primaiu sa _veH~im strahom, , Clanicama AF·z, a koje Zene... o-bu~vacaJU saCe maZda njih radije prim,ab. roo sa kojim prilogom za nasu voJsku. . pa Posta postoje neke nesuglasic.e s~ SKOJJa sam postavila po pitanju odbora ~ cla- em koji im predbacuje da im otimaJU. odmll~' . 1e nica taka-, da odborima imaju sm~trah one dinke dogovorile smo se t ako ' da one 1 a .... grupe Zena, koje se redovito svakth 8 ~ana prodi~u meitu omladinke (naroCito. prek~~c1sastaju, :Noje •okupljaju oko se~e nstal,e zene.• teljica grail. Skala) te da ih. predaJu SK M~ koje imaju osj·eC.aj odgovornostl, .ukJ;atk?· one! Razguvarala sam· s drugov1ma da se u t koje su svijesne- toga da mormu Izv~.savatl posal.ie predstavnica SKOJ-a, taka da nes ane sve direktive i upute, koje im MO daJ~·. D;~­ tih eporova. . . · b be""m grupe koje mo,gu kadikada sa:zva_I, ClDato im je· 'U duZnost orga.~rztranJe o:. ~~ti im i ~b.i aSnjavati naSu- ·Stampu, koJoe su.- nih grupa, zatim sabirna akciJa za p-osteJJITIU · . .. djeluju u sabirmm ak ciJam a 1 sl · - grupa- i rublje za bolnicu i t. d. . . rna Ostale Zene, koje osjeCaju za nas, koJe. s.e Po u'Putama obeCale su poslati ·o.dmah . . ~s­ sm~tfa.iu Clanicama AFZ, rade ~a. na-s, ah lZ crpn-e izvjeStaj.e, t.ako da Cu ih odmah, Clffi bilo kojih razlaga ne mogu d?l~z1t~ na s.astan~ ih dobijem, poslah. . • , 1 ke, Clanicama, ~oje treba pri-diz~~~ da lh m~ InaCe se· tuZ.e da ima]u. malo st.ampe. Vee Zemo obuhvatiti u te grupe, s kOJlma s,e m-oze da je »PrimorkU<< procitalo ·oko 2010 zena. harem kadikad odrzati koji sastanak. zene Drag a "Ru.Zice !1 Dakle, najprije da ti zazelim Sretno .Novo, a isto to izruCi d. Kati, Jurici, Nada~-~ 1 ost~ lima Zao mi j-e .Sto nisam mogla doci na v . ,_' pornotovo mi je to Zao sad a, posas t ana"" o S " k No slije sa.stanka sa drugaricama sa . usa a. kad to nij.e bHo moguCe, ja .cu ~ada, naknad~~ nadopuniti izvjeStaj, a druganca ce me ~11 ka3 izvj·estiti o tom, .Sto ste vi raspravlJale 229 228 �Doku.ment t49 Narocito im je data u duznost prodiranje u tvornice (Ukod i Papirnicu) te preduzeea gdje su uposlene Zene. J a sam zadovoljna sa sastankom i nadam se da Ce posao poCi u redu. •Ohe·Cala sam da Cu ih za m.jese·c dana ponovno pnsjetiti. ... Taka ti eta stoji stvar sa Susakom. Formiran je opeinski odbor (Skrljevo, Praputnjak, Krasica, Kukuljanovo). Glavno teziste sam bacila na to, da se taj odbor osamostali taka da u slucaju da nastane kakav prekid s nama, mogu samostalno raditi. Sve drugarice su dobre i moCi Ce, u -sluCaju potrebe, raditi i po svim drugim phanjima, ne samo po AFZ. PnSto sama nisam mogla stiCi u Bakar, posla1a sam . tamo dvije drugarice (in aCe su oboje kandidati Partije) da odr2e sastanak sa oba odbora, p-osvete pa.Znj u naroCito ocjeni poj,edinih drugarica, taka da bi ih mogle povezati. Osim toga da po!mpe toone izvje.Staje, naroCito odbora II., koji je novo osnovan. · Dok dobijem te izvjestaje, poslat eu ti iscrpan izvjestaj. Od pqsljednjeg izvjestaja je i po organizacionom Sirenju i po politi.Clmm uzdizanju postignuto ·dosta uspjeha. Sada n joS j.ednoj stvari. Izvje.Stava m-e drugarica iz Bakra, da jc;! jedna ·rijihova odbbrnica iSla u Rab, donije-la novCanu pnmoC i u -skoro vrijeme Ce doCi u B. jedna drugarica,5 da i'oi dadu nesto literature. Sada ne z:p_am ku'da spada Rab, a1i za sada sam im javila neka nastoje pnraditi na organi,ziranju AFZ u Ra,bu. 0 Sanlo literature im naza!ost nemam za .poslati, jer sam sve podije-lila- Zato nestrpljivo oCekujem »Primorku«. 1 IzvjeStai je upuCen RuZici Turkovj.l:, tada Clanu 10K 'KPH -z.a HTVatsko Primorje. 2 OdrZan 15. XII. 1942. a Milka MileniC. 4 Tvornica ukoCeno,g drva, SuSak 5 Bran'ka Bastijan.ciC. Materijal je predala Smilji Kvadranti-DonCevil:. a Vel: 1941. Zene atoka Raba poCinju sakupljati novCanu pomoC, sanitetski materijal, toph1 od.iel:u i post.eljinu za prve partizanske holnice u GorskOm Kotaru. Na tom r.~du istakle ~su se _J-osipa Marokini i Jelisaveta BastijanCil:, koie su salru,pljeni materi jal dostavl jale na SuSak. S o'bzirom m. vdiki talijanski garnizon na otoku, rad j·e bio priliCno teZak (na oko 7.000 stanovnika atoka bilo je od 1942. g. preko 2.5'00 Talijana). NaroCito aktivan rad Zena Raba po-Cin je stv.aranj-em fa~i,c;tiC'ko:g- »lo,gora smrti« u ~selu Kampnr rna otoku Rahu. Zene uspostavliaiu veze s logorom preko 'Inje~tana, koji su ra-dili u l-ogoru i preko vojske, a veliki clio hrane i obuCe Salju preko nekih slovenskih redovnica, koje su u to vrijeme bile na otoku. 1942. g. formiraju se prvi od'bori AFZ u oselu Banjolu i lnjestu Ralbu. Najaktivnije u B'anjolu lbile Uopce, ,sto se tice ,~tampe, kao ostal!, sto, jimo i mi jako slabo, i izgleda, draga RuZice, da Cem·o mnrati nekako osnovati ·neku malu tehniku za- umno.Zavanj.e, jer Sto. daUe, sv:e S-e viSe ·osje·Ca ta ne-sta.Sic~. ,sto se tice odrzavanja kat. konfe,rencije, mislim da ne ee biti za sada moguenosti (zbog mobllizacije i dr,). A smatram da je inace potrebno da joS priCe:kamo, da se formiraju i organizuju ti odbori po Kostreni, kako bi ·mogli tamo formirati opeinski odbor. Ja se nadam da zato ne Cemo morati dugo Cekati. Kako te je vee Milka obavije,stila, delegatkinje za konf. 7 smo odabrale mimo konf. kot. Mislim da se' za sada rad po AFli u ovom kotaru povnljno razvija, os-im u 'GrobinStini, gdje je, usptkos dvaju osnovanih odbora, zbog terora (zasjeda, straha) jos uvijek bolno pitanje. J a mislim da bi bilo potrebno, da sada napu.stiffi ovaj kotar i odem mjesec dana u kotar kastavski. 'Sada cu se ovdj e na punktu zadrzat nekoliko dana, da pohkam Milku, a osim toga nam je veC 8 dana prekinuta veza s Kast. p·unktom, i ne znamo Sto j,e, jer nam se }judi, koje srn•o tamo s'lali, ne vraCaju. T·o- Cu vrij.eme upotrebiti da sa drugaricama Tanjo-m i Zofkom, 8 koje eemo uvesti u rad po AFZ, odriim jedan kratak kurs. Inai'e iito ti pises za kaputie, taj ti je vee p·oslan, i na-dam se da si ga vee primila. Da, sada jns nesto, daj molim te p<nf,sjeti druga Matn da li ima Sto nova s ·obeCanim revolve:rom. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski kO':munistiCki po.zdrav Dina 9 su Nevenka ValoviCi·C, Antica Br.avariC-•Cilo i Ru.Za PerinCiC, au Rabu: Diljka Juril:, Smiljana Kvadr~:nti­ DonCeviC, Anica ValoviCi.l:, Mara 'Galli i dr. DuSkov~ Markovina. Krtpitulacijom Italije 1943. g. posta.k rad Zena na Rabu sve masovniii. Tada i ·Zene Paga sve aktivnije uCestvuju u NOP. Formira se Ko·tarski odbor · AFZ Raba i Paga sa sjediStem na Ra'bu i :Smiljana Kvad,ranti-DonCeviC postaje prvotn tajnicom od.bora. Kasni je tu duZnost preuzima Nada iBrnCit, a iz.a nje Nevenka MatoSeviC-Rao,c;. Uz nji'h se kao· najaktivnije Zene Raba istiC:u 'Nevenka RuZiC, 'Fumica BistriCiC, Marica Rumo-ra i Ana Sonje. U prosincu 1'943. g. radi saobral:a}nih poteSkoCa izmedu dva atoka, svaki otok formira svo·je kotarske odbore. Mari ja Bo:rovi.C pasta je preds jednicom Kotarskog od'bora AFZ Pag, a medu Clanicama 'Kotarskog odbora i~stiCu se J.a,ga BoroviC, Danica N egulil: i Mara ·ZuniC. 7 Radi se o detegatkinjama za l. zemaljsk.u. konferenciju AF2 !Hrvatske, koja je trebala lbiti odrw Zana u sijeCn_ju 1943. g., ali Je zbog 'Cetvrt·e neprij.ateljske of,enziye bila odgo-dena. 8 Lidi_ja Gla-br i Zofka Ra·doSeviC. 9 Dina ZlatU. · IZ IZVJEsTAJA OK KPH VARA~DIN 0.D 13. I. OK VARAZDIN Drugar · D ragr drug·ovi, . 1943. POVJERENSTVU CK KPH' CK KPH Zagreb d AFZ kod nas: ... Ra . p 4 imamo grupu 1 · Kotar Lu db re g·'Useu3 zene. S ovim . d ze· , U L grupu o od 6 zena. . . KK d ugarica ,~. nama radi Cla~ . . 'sa~ VaraZdins obuhvaCa Kotar Varazdlll. ·. c·ono povezane. . ·su orgamza 1 SO zena, koJe. m. kt. o u NP dok drug,e ··h de a 1vn • Ne'koj-e od n~~ r.a rukavica i Carapa. rade na Stri anJU mira se· grupa od 4 U kotaru IvanecNfor. Marof' ne obuhvazene, d·ok u kotaru OVI Camo ntSta. . , a odgovo:rni sa zenaro l b. rad -.. k ko -mogli naCi Zenu, Za takn sa . ami Nismo nl· a P .. Bo smo mr s . ' radila P'D AFZ. ri)e . koia bi samost~lno irati jedna gru,pa, kDJ~ zica trebala se Je form' rganizaciju AFZ, a:I bi bila o~go':"or'_lad za ~rugarice nije formJzbo,g hapsen)a Je' ne skom povjerenstvu hru 'sena ne kod I vaRu.Zica .'Klas J'e u .... ~ Uh~aCena je sa ... , na IvanciC!. T" niC-grad·a, vee na policiji- drZi -pri_Icn~ joS 4 dru~a. Ona. se ke vojniCke :stvarr •. a~I Je o dobra . Priznala·•t nepomaga c··,ma kod nJezr.. nij-e prizna1a nlS ~ . . niti je •odala drugove·, n<>g begstva sa po!Ic':_l~; Ona je pripada:la aJ·e pozna iz V. a.raz Idna.du I bataljonu, II. k . kom o re· ' . . naSem 'Partizans tradanje· n}ezino·, kao I ceti Ill. vodn. a s kriva je premala ost~lih uhva:Ce-nih drugov·~· parti-zanima. Na J<ontrola rukovodstva·r"~mo stab odreda na ovu Cinjenicu upo~o[L· I U zatvoru ne terete sastanku stabs\<e oe IJe. jedan drugoga. .. AF'l? koja treba da s~ Za konferenCIJU . e 'moZem·o poslati nl odrzi 24.-25. o.. m~~i~ raz\O'ga: 1. nemamo rana · · · i postupiti . .. NP i NOO fuzionirat cemo jedn,og de\,e,gata ':' , ko ·a bi mogla da predni jedne Hegalne_ z;ne, -dr~garice ne mogu. se po direktivi. .. k da ,Vjesnika« i stavlja AFZ· J:ega ned moraju preci u IleUmnoZi1i smo 5·00 ~~a·.enih vojsci.7 .Saodlu'Citi na taJ put.. a k . bi pristala da 1500 komada letak~ namrJ~n~va primerka. 'oJa · · galno·st. 2. D ·r~·g ar1ca'Sada je· puStena, 1 vr~ 1. emo vam· ad .sva- o-ga ll ' f aszzm u - Sloboda narodu. ,. l·de ' uhapsena l'e 7. 1. ,. 0t·c·,· . 3 . Na nasem rI. c mocledna partizanska Je- J 'e 1 . Smrt djet Cemo, da . . Mali8 J Jazi se nr ko 'irn k.analom b. mo ter:en-u ne na I& 13. I. 1943. J . . a pa ue znamo, d rmc , " • 'll •se1u Duga Ri_jek_a slali zene. PoCetkom ruinad odrz.anku~~ o razvitku i cpill:;x. tro nevm reua" a 3·0 zen 't 1 I . f arbivi CK SKH. Je An - s odborn:..cama kursu .I~ 'b'l o 25 do knmiteta. . agt ,_ tsenaazxu NOB N a " t 1 Do-1'.-tlmen , . poslana . m::t.,.. bT1 drugovi lZ Okruznof{ Cul' k i Dend 0 1 z va·cl su .., Ja 1 ·omiteta (Fran]O 2 Kao dele~at k~~ar~ l_.~r;br~~~ Okruznog l\ delka Pavle'k xz . . 1943 g. odpro.Pa . c·t n"'kon Weiss) .. It lije a naro 1 o 43 dbret!: formuam su .. L d a U kotaru L u '8 l 'k Luka-Komarmca. . Po~li ;e kavituhcne a . ' {-3 listonada 19 .. · b ['. AF2 u sehma: . e mk. -Movec. Bolfan aoslob~denla lutlbre'Sk~.g 1clt~~a za ;ad hili sve h?lJlb~e§ki Vinogra·di .. -~-hasto'C·ck'ovina. Kuzm;nee. ~vet­ R·), u Citavom. su ~ra JU usnf .sastanci :Zena po selm:~a, nl·e Gorn-ii Ma['ttlall:ec: bubovica (predsjedmcaQdPZavani ,su lavnl :maso_v su 'Vet. .gotovo u svnn '· , Lukovec, Rasm~a. . . a odhori AFZ osnovam l\ovec, . ') 1 druo-l'm • f ·vl drl:avanl'll opbnKata Petkovrc l"> • kt• gruoa od 16 43 hila ie a 1vna h U se xmPrae.d k.onac 1943. g. prtks o s..,e,.oa ,·e o.drhna i 4 U Poljancu 19 . · b'l ·e Anka 03,pu · . . " a :na on c "" k · · e skih konferencna zen ·~ Ludbreg, na OJO.J 1 Zena·. Rukovodilac _.f~TuPeru raa aitivnih Zena od ]9~1. k f.erenCiia AFZ za o.a~. " Ludbregu je po-stoJah~rf PStefica MadariC, P~t-c: izoabrano kotarsko rukovo.d~-i':~fnia 1944. g. nrhzana U nioi su ra. ;. e . A d 1 'Perin. ~·te­ U prosincu 1943k. g. 1 a! ~ktivi•stkin je AF2. N.a ~etkoviC. Ma·riia Do.tctCb~hv~Calaa dese+ak ~~na 1 to~ , d , vna ursa z 2~ Zena tz su dva lu- ne bilo je oko 20 - :.J " kom 1943. g. gruo~ leF~ 'k Miciku K<>nC1J~ll, na od tih kur~reva d " ... ~u u lvaJUceoo, 'II.K AC Mak Ev 1cu K uc ar. svak om Ob kursa o rzan .... '.. d t _ Ma-rii'll Stan CiS ]{atarinu _ma~~~r~ · " Citavo-ga dobkruga~ o;Zavala ib ie Mareblla ~~er·oblas~i. rinku S:tr~~c .. Many;. 'Dobec. Sezdesetgod.rs!llu. zen~ kotar Lu T'eg-, db AFZ zagt a.c e. .. · riiu Dolbnc 1 Ro:t:adJU 1 bodenia bi1a kunr !. l=!r~. 'l Ob1asnog o ora . . Due:oJ Rpect 3 fonnuan le u k .. 'koia ie od 1942 . . ov os .: i materiiaL prdbltat·~ 1 da ·L: an U T'uinu -194 ,_;.g. , or AFZ VaraZdin. u 011 nosila razna o~avJesten 1 Sk • domobranske stra-;o;e. se Cesto k·roz 1ake s~ kao kuriri za OK Va- Ip.ici su us . . . M d ·c nam1es .... g Pod i.stim. u.:;.loy_nna radi. ~KK Ludbre,g .- Kata Brc'd. KalnxCk1 odred t sjedni-c~-. StefMtc;k asea:~rovil: sell<'lnkakiz B-e1~noMiraz m, . . 1 L ·uba 2ardin Ivane. . 1 a Dele ov-ca, e kovit stanJa 1 L dbreg, u srpskilll 'kao .ta1m-ca. Pavlek. se]" k a. 'z kao Clanica odbora. l~n t l Andela Na g&rni·~ !~renu ~oti:\: suu u to yrijeme ':eC sreaaS.anto uCiteliic~ tZ Pnmaortlearitoriiu- Citavog okru~ .l zena-rna n selima, organtz.a:cx\~ ~~)no kretale jedinice. Ka~nd1-: One su ra d t·e Ra. ..h aktivno su ra d.le sa Z.ena1 k . CvrSCe, ier su se da a imao .ie tu svo].e ;sJe , ga VaraZdin. Oshtm ht'l"i·a VidoviC, -Ball'a Ben e 1 kog ,partiza~s~og o~e K. p;a, Vara.Z-din, 1N}l no. Je m~: Anka Olpu • a J l te . Okruzn 1 komxtet 1 1:, pru-iao punu ponw · ·Sl - 'k !· °· .. us:t }]aet~vnJ!lkC:F~~o o!~dnica i~ vzte·n~,~~1J~z k~db~~~~ e �Mica MiSak. NeSta kasnije vratile su se iz logora i aktivno radile: ]elka Jurec, Micika Kos, Ivka BabiC, D~agiCa DvoTSCak, Micika _Spiranec i •Ljubi.ca JagiC. 5 U gradu -Vara:ldinu isticale ·su se .aktivnim radom za NOP: Dragica Lju'bek, radnica iz Svilane, lrma Gorzo, nam j·e.St·enica .Svilane. Elena Kohn, BoZena Plazeriano, uCiteljica, Ljerka _ Sabljak .Seka, studentica, Tereza .Sirov.ec, Anica PetroviC, I vka Kani.S'ki, Jelka dr. Vescnjak i Marta KovaCiC. OK Vam:ldin imao je veze i radio na terenu Medumurja, _ gdje su uslovi, radi madarske -okupaciie i 1prelaza preko Diave, hili V'l'lo teSki. Na tOni .ie terenu mnogo -zena · aktivno radilo za NOP. Isti.cale su se: Stefica ViSnjiC, Terezija GolubiC, Marija ReibuS, Katarina Malek, Agneza PalatinuS, Marija ZeleniC i d_m_ge. 0 'Kotar Novi Marof bio je ,pod utjecajem reakcionarno;g dijela HSS-a, .a osim toga bio je radi vaZnosti konmni'kacija pod _iakom ustaSkom kontrolom. U tom kota.ru se NOP vrlo sporo razvijao, pa _it i samo ruCe.SCe Zena bilo -sla'bije, Najistaknutije Z.ene, ko_je su pomag.ale NOP hiie su: Andela i Cila Felprin, Juia Piavec, Anka FiStroviC, Anka Kicur, Arnka i Terezija Zugec, Mara KataleniC-'L:e,pula, Anka Ze:leliC, Milica Iv.anCan, Zdenka BrunoviC, Tereza Santek i d.ruge, 7 Tehnika Okru-Znog ·komiteta nalazila se u gradu VaraZdirnu u kuCi Gustava Hatlak. Uz drugove iz 'Ohu.Znog komiteta radile S'll rna umno:lavanju materijala: Stefica Kuk·ec, ]elena Hatlak i Marija OreSki, radnica ·iz » V<irteksa«. Kasni ie se tehnika nalazila na Kalniku. i u njoj _je -od lipnja do k.oIovoza 1943. radila Stefica Mad'ariC. 8 Stjepa·n IviC. rezultate, bit ce posebno pohvaljeni preko Iista »Zena danas«. Ne treba mis.u!i da poslij.e te k~mpanj~ t eba vise s'kupljati pri,loge za vo]sku. M• ih i dalje skupljati, ali ne· Cerna, svu . snagu baciti na•t·taj t po.sao, nego cemo SVOJU • . . uz ostali rad AFZ vrsl I 1 - aJ. ~=m~ Sa drugarskim pozdravom· Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Za Ini.cijativni odbor: Marij.a1 Dokurnent 150 OKRUzNICA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA. DALMACIJU OD 20. I. 1943. · KOTARSKOM ODBORU AFz SINJ 0 SAKUPLJANJU POMOci ZA NOV IN!CIJA T!VNI ODB'OR AFZ ZA DALMAC!]U Muc, 20. I. 1943. Druga~skom KQtarskom odboru AFz - Sinj izvrS-ni ,Qdbor ·Anti:faSisti-Cko-g vij.eCa narodno-g os'Jobodenja JUJgoslavij.e, s·m8.trajuCi da i hranu-. Moramo biti SVI}esne toga, da na fe u· Ovom nio-mentu j€dan ·od najva.Zuijih :zapredovanje naSe vojske u ve1ikoj mjerj ovi-si o naSoj poma-Ci njoj. dataka O:stvarenje materijaine Poma-Ci naSoj V!ojsci, poduzeo je ,Siroku kampanju na cij.el'Dj Poslije· izvrSene propagandne kampanje oslobodenoj teritoriji za prikupljanje dobrot"eba prikupljati priloge i to ta'ko, da se forvo.Jjnih priloga za VQjsku. Antifaiiisticki front miraju grupe od predstavnika Narodno-os·IoZena treba da u toj akciji svestrano pomo.gne bodllackih odbora, omladine i Antibiiistickog nastojanje Antifa.SistiCkog vijeCa narodnog fronta Zena. ·Te grupe Ce iCi od kuCe do kuCe oslobodenja Jugoslavije, kao Sto Ce to uCiniti i kupiti Ce .priloge, Tom prilikom Ce •Se naji ·omiadinska organizacija. bolje vidjeti koli'ko je Antifaiiisticki front Tu kampanju moramo izv!'l8iti udarniCki Zena pro.Siren, ko1Hko je Cvrst, koliko su se u dvije nedjeJje, svu- snagu moramo za to naSe drugarice upoznale i povezale sa Zenavrijeme baciti na taj rad, ta:ko da bi postigli ma S·elj an-kam-a na teren u, kak·o .smo duboko najvi.S·e Sto se mo.Ze. sa organizacijom p:vodr1i. U praksi izvodenje te kampanje treba da Naro.Cito vas up-a-zoravamo, da Citava'kamizgleda tako: Narodno~oslobodilacki odbori panja mora nositi peCat dobrovoljnosti, i niCe u zajednici s- omladinom i AntifaSistiCkim kako se ne smije dogoditi, da ·se ·prHozi prifrontom Ze·na odr.Zavati- rz.borove i konferencije Sa glavnom temom »Dobrov·oljna p-omoC kupljaju pomocu· prijetnja i nasilja. vojsci«. Ti zbm·o-vi i konferencije Ce se odrBu·dU'<'i da organ£zacija AFz postoj; i na .Zavati prema prilikama, poCev od sre·skih, pa oku-piranom teritoriju:, potrebno je ·da m-i i do mjes·nih. N a zborovima treba da istupaju i Zene, koje Ce -gov•oriti o specijalnoj u]ozi ·tamro poduzmemo isto tako kampanju ·za dobrovoljne prila,ge· voj-s'Ci. 'Tamo C.e taj posao Zene u toj akcij:L. Ne snlije biti zbo-ra ili konf,erencije·, gdje ne Ce istu·piti i Ze-ne, Clanice vrSiti Zene samo preko svoje organizacije, AFz! Sa propagandnom kampanjom treba poCeti tri dana nakon primitka ovog pisma i NaSa uloga u toj akciji mora biti V·eHka, jer Zene su one, koje saCinjavaju pozadinu. treba da traje 15 dana. Na:kon to.g roka se NaSi se mu.Zevi, s-inovi i braCa bore· protiv vriii prikupljanje priloga, koji se predaju. Namrskog okupatora u redovima narodno-oslo- rodno-os'lobodilackim odborima. bodi'IaCke vojske, a naSa je dUZnos-t, da. im 8-reZovi, opCine i poj_edina mjesta, koji Ce osiguranio top]u odjecu i obucu za zimu, 'kao taj rad doista shvatiti udarnicki i pokazati P. S· Re·zu'ltate kampanje treb~ javljati dire'ktno Inicijativnorn odboru AFZ za Dalmaciju- lVIuCY Marija Novak. . Z Dalmaciju lni.cijativni obLasm odbor AF ~a d' . . .' . KPH Dalbio je formtran .k oncem..194'2 g . u Ltvnu, g Je Je .. bio i Pokra pnskt komitet za u to Vn]eme 1.. tvn u· o·dr· ·. .. " . u maciju. ·u Sl.Jecn.Ju 1•9-43 . g . treba1a ·Se I[) I . . no "ati .i Oblasna konferencija AFZ za . a mac?u,. je odgodena ibog IV. o K :. . InH jativni ·Oblasni odbor AF:Z prem.Je asnqe Je '..... rs stio svoj•e •SJe d."t e u Dalmaciju. Tokom 1943. g._ .. odd.an _ie n • o.k~'znih i kota·rskih -konferenCl.Ja u ..... Dalmaciji. 1 2 ~ila nepdjate!Jsk~ enz•;e: 'z Mm·ija Nuvall DokU!Inent. 1-51 AF- ZA GORSKI KOTAR OD 11. II. 1943. PISMO INICIJATIVNOG ODBORA -;A HRVATSKO PRIMORJE 0 AKCIJI ZA BOLNICU U DREzNICJ INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA PRIKUPLJANJE MATERIJALA Dreznica IO AFZ ZA GOR:SKI KO'T AR n. II. 1943. Drugarslmm 1•0 AFZ za Hrvf!tS:ko Primorje 232 233 �Clanak .za 8. mart donijet ce sa sohom PrilaZemo vam jedini Clanak o Ze-ni u Sto se· tice proslave 8. marta, jos nismo bora, ali Cerna sigurno proSlaviti sUCno. vaSim to vrij.eme. I dru,garica Veda.• SSSR koji imamo. dohile nikakove direktive iz Centralnog odprijedlozima, aka ovdje ne bude o.fenziva u Doirument 152 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 17. II. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 POLITicKOJ SITUACIJI I RADU AFz Drugadee Primorke, koje se _nalaze na Kordunu, nalaze s·e sa na.Sim brigadama i doCi Ce zajedno s njima. BaS se juCer vratila j.edna drugarica Goranka, koja j.e .do neki dan bila ·S njima. Glavno j·e da su sve· z·drave i zadovoljne. : I Uz drugarski pozdrav Inidjativnom odhoru AFZ Hrvatske Smrt faSizmu - Sloboda n,arodu.1 Za I 0 AFZ za Gorski Kotar Zdenka:l 1 iPartizanska holnica u Dr(!)Znici bila j-e jedina na ovC'Ill:e teritoriju. Osnovana poCetkom 1942. g. .narasla _Je ru'brzo na 30 kreveta. ProtmjenivSi nekoliko mj·esta, konaCno .i·e smjeStena u veliku bara'ku pod samim vrhom planine Javornice (oko 1000· me. taTa nadmorske visine), na vr-lo ne,pristurp~Cnom terenu bez vo-de, .gdje o.staje sve do· Tujna 1942. g., t. i.. ~o- velike nepTi jatel j~ke ofen~ive. U ovoj ,su se bolmcr, pod vrlo oskudnrm uslovtma, vrSile i vrlo teSke operacije. U njoj su se nalazili iskljuCivo teSki ranjenici. · Prva bo-lniCarka u 'bolnici hila je Zo-ra MikuliCiC. . OpCinski odbo-r AFZ za Dr·e.Znicu, kao i kota-rski od:bo-r za Ogulin, osnovani 'U proljeCe 1942. g., preuzimaiu 1go-tovo svu brigu oko :sna1bdijevanja lbolnice. Po to·Cno utvrdenom redu dolaze Zene obliZnjih sela, donose mlijeka i hranu, a odnose t'luiblje i Zavoje za pranj·e. ToOno se zna, ko·ii dan je koie selo. na redu. Malo rudalienija sela dolaz·e rjede, <i.li masovnije, i ·donos·e · veCe koliCine hrane. KoliCina donesene hrane znala je u jednom danu iznositi do lOOO kg. Omladink·e se isto taka ·smjenjuju u noSenju rani·enika i vade, kao i u CiSCenju i :pranju same bolniCke iharake. · Zene :sa neoslobo.denog teritori ja ogulinskog, vrbovskog 1 de!n~Cko.g kotara, kao· . .i cijelog Primorja slale su bolmc1 sve ono Cega m1e 'bilo na oslobodenom teritoriju kao: kavu, Cai, riZu, gris, ulje i o,gr-omne kohCine cigaTeta. Sanitetski materijal ovisio je iskljuCivo· o tim krajevima. NaroCito mnOKO sanitetskog materijala i instrumenata tStizalo je iz Primo'l'_ia. Sarno -popisi':'a~je lijekova, koji bi stigli ~ 'bolmcu, znalo' .1e tra.1ah po 7 do '8 sati. '.Zene P.rimorja doSle su nekoliko puta masovno u J?Osjet rani'enicima s da'l'ovima, a njihov put je tra]ao po nekoliko dana. Dok se ·.za Viri i·eme velike ofeuzive, 'bolnka nalazi u ;povla.Cenju, narod je poma.Ze, iako se i sam povlaCi kr.oz planine. U najteZ-em Casu gladi i Zedi omladink.e seLa TomiCa donose ranjenicima u ma: r~mama snijega ·koji su / pronaSle u dubokim .8pi1Ja'llla. Na~o? ?fenzi_ve bolnica ~~ vrl? brzo Oporavlja, zahval.JU.JU6 vehkom r.azumiJevanJu i .pomoCi na1 roda. Iako .ie sto·ka uniStena, a. sijeno popalieno, holni.ca je tokom cijele zime dobivala mlijeka. "2ene su za pomo.C boJ.nici u Lukovdolu osnovale ,siranu i satkal·e vag-onske koli·Cine zavoja. NaroCito se osjeCa ,pomoC Zena iz kotara VTboWJko, Delnice i Cabra do kojih ofenziv-a nije "hila do.prla. ' Komesar bolnice hila je 194'2. g. Jelena JanCiC, a 1943. '[. Maca MajstoroviC. U radu u bolnici a naroCito u o.fenzivi, istakle ·su se bo.JniCarke Ver~ Sv.abenic, Marica F·rlan, Franka LakiC, Ada· Slezinger i kuharice Marija VukeliC i Smilja Tomit. . 1942 .. g. osnovana je zbog velikog broja ranjemka :pnhvatna ambulanta u s.a:mom mjestu DreZnici. 1.943. .g. osnovana je prva prihvatna ambulanta za ranjenik·e u Srumi iznad LeSnice. knju uglavnom snahdijeva i izdrZava samo ·sel.o LeSnli:a pod vrlo tdkim uslovima. i·er je nepriiatelj stalno nastanj'en u. neposn;dnoj blizini sda .. Z·~ne organiziraju praUJe rublta, prehranu ran1emka i stalna su veza izmedu sela i ambulante. Na sliCan naCin, samo u veCem opse,gu, ureduj·e se iste godine velika bolni.ca ru Delm.icama, u kojoi su radile bolniCarke Andelija Bori·C-Breslauer, 'f>urda Stimac i IlCika Golik. Malo kasnije osnovana je bolnica u Brodu na Kupi. Organizacij.a AFZ. pod rukovo·dstvom Zore Jule Gloc. i ~atice. PleSe-.l;;tras, snahdijevala je bolnicu namtdltal'em 1 .PO·stel]lnom. te oTganizirala donoSenje hrane i svakodnevnu dopremu na stotine litara mlijeka i Caja za ranjenikt:. Osim . sa bolnicama ·Zene uspo.stavljairu ·Cv·rstu vezu sa borcima na frontu. noseCi im takoder na polo,Zaje mnoStvo hrane i odjefe. 0 toj. povezanosti Zena kota-ra Delnice postoje mnoga ptsma, kako od 'boraca iz borbenih redova taka i ranjenika u holni.cama, naroCito o·d borac~ Slavenskih brigada, upuCenih org-anizaciji Ze11a 'UZ Cv-rsta obetanja. da Ce se uz njihovu pomoC-'boriti do konaCnog oslobodenja zemlje. 1944. g. osnovana _ie bolnica u Turkima iznad Milanovo.g Vrha nad Ca·brom, gdie na isti naCin pomaZu ove bolnice Zene .optina Tmki i Cabar. 2 Veda Zagorac. 3 Zdenka PetroviC-FekeZa. \ 234. 17. II. 1943. OKRUZNI ODBOR AFZ KARLOVAC \ Drage drugarice! 15. II. t. g. odrzan je sastanak Okruznog odbora· Prisutno j e bilo malo drugarica·, i prema njihovim i~zvjeStajima dobile smo sliku politiCk·e situacije i nwSe organizacije u karl,ovaCkom okrugu.. Po 'I it i ck a .situ· a c i j a. Na oslohodeni teritorij ·Okmga zapocela je ofenziva 20 . I. 1943. g.1 Ona nas je iznenadila, i evakuacija sela najblizih neprijatelju hila je vrlo nagla i sastojala se uglavnom u s~paSavanju Ziv.e glave. Druga s·ela prove'la su veC plansku evakuaciju, sto se najbolje vidjelo po tome, da su n kola .hila smje.Stena djeca i starice, a ponijelo ~se neSto· hrane i pokrivaCa. Duge kolone izbjeglica u snijegu i zimi htje!e su samo naprijed, naprijed dalje od neprijatelja, Tako je dosta naroda napu·stilo naB te-ren, neSto je otiSlo u Liku·, dok je veCi dio otiSao u Bosnu. Zasada se joS 40% naroda nij-e· vratilo natrag. Mnogi su ipak primili savjete da se povuku u brda pred neprijateljem a onda da se ba:caju za le·da ne,prija~ telju na ·svoja kuCi~Sta. N eprijatelj se nij.e sluZio uvijek is tom taktikom. Na ·nekim mje.stima je sve palio, lovio i ubijao, dok je u veeini sluCajeva puStao Zene i djecu. P1jaCkao j,e sve do Cega je do.Sao. N arod, 1wji s·e p~ovratio svojirn kuCama, dosta je bio pokoleban osjeeajuei .g.e napuSten i od brigada i od politickih radnika, a potpuno. n·enbavje-Sten n p·o'litiCkoj situaciji. U to vrijeme CetniCki U'tjecaj naroCito je porastao u kotaru. PlaSkom te u opCini Primi.SUe kotara Slunj i opCini Perjasica kotara VeUun. Iz tih krajeva ·otiSlo j.e neSto sv·ojom voljom, a nesto prisilno oko 60 !judi u cetnike. Medu njima nalazi se jedna ·om~ladinka iz PrirniSija, koja je zavrSila ku1·s za ~om.ladinsku Cetu. U drugim krajevima ne primjeCuje s·e CetniCka propaganda, vee narod ditljivo priCa kako su .ga muslimani lijepo. doCekali i .sakrivali, a ta.koder _i H.rvati opeine KruSkovaCa (Cetingrad), koji su sakrivali narod i provodiU ga. Jedino je veliko ogorCenje .prema majarima2 Blagaja, koji su zaklali u okolini Veljuna oko 100 zena i djece. Med'utim inedu .srpskim narodom pojavila se sada krada i plja<lka u ve!ikoj mjeri i to. naroCito w nekim dijelovima ,kotara Vrginmost. · Tako'der se p~ojaCao .Sverc, jer ustat8·3 do·zvoljavaju dolazak u 'Topusko i Karlovac ... ... Danas jo.S ne moZemo s·matrati naS teritorij potpuno slohodnim, jer se neprijatelj kreC·e cestom 'Karlovac-BihaC i za,letava se u obli.Znja sela najviSe za pljaCku, i kraj to·ga pali .Stale i .stogove sijena, dok ku6e u manjem broju. ,Sav sretan dnCekao je narod povratak Odreda, i pr-emda je ekonom.sko stanje vrlo te·S~Qo i V!lC itha mna·go sto~ina du1Sa ·bez hrane', ip_ak se i ·ono zadnje, Sto ima, dijeli s partizanima. Sada Zele da parti·zani izvrSe sto vi.se akcij a, dok se u pocetku osj.etila tendencija, da s·e ne bi vrSile akcije, je-r ·su mnogi mislili, da ee taka saCuvati svoje kuCe od paJjevine. 0 r g a n i z a c i o n o s t a n j e. Za vrijem·e· same ofe:nzive jedino je. radila organizacija kotara Vel]un, koja je 3. II. odrzala kotarski sastanak i stVorila zakljuC'ke o konkretnoj pomoCi izbj,eglom i nastrada'lom narodu. Same kotars.ke odhornice iSle .su no.Cu zakopavati m·rtve -drugove·, koji su Ie.Zali u bli:zini neprijateljske posade. NaroCito su radile drugarice izabrane u NOO. P.oinagale su kod prevo.Zenja preko Korane i smjeStavania Zena i djece, te potsticale potpuno spremanj.e hrane u skloniSta i iZemunice. Sada rade vee i kotarevi Vrginm:a.st, Slunj i Plruski, dok rad u kotaru Vojnic tek zapoCinje. U kotaru VojniC otiSlo je najviSe• drugarica ndbnrnica u brigade, odnosno izbje·g1e u Bosnu, odakle se joS uvijek nisu vratile. Od Clanica O.kru.Znog odbora 9 ih je vee na te:r:e.nu, neke su u brigadama, dok za 3 drugai'ice (,Smilja DojCinovie, Desa MihajloviC i Mica Vukasovie) ne znam gdje su, jer su navodno oti.Sle prema Bnsni. Sto s·e tiCe kotarskih odhornica }oS nijesmo uspj.e1e sve provjeriti. Sigurno je utvrdeno, da je ubijena od neprijatelja drugarica Danica G!edic, kotarska odbornica Vrginmost Ona je nadena sva iznaka.Zena u V~ojniCu, g-dje se zadrZala na povratku ku.Ci s konfel'encije Okruznog •odhora NOO, koja je hila odgodena. Na sastanku 3 stvoreni su .slijedeCi zakljucci: 235 �()·tom neka nas lzV!Jestl svaki kotar, t'ko bi bio riu.Zno potreban za nj.egov pravilan rad. 8. Odrzati sastanak s kotarskim i opcinskim odborima -i provjeriti Citavu organi2aciju i odmah je uspostaviti tamo, gdje uslijed odlaska ili postradalosti drugarica ne postoji odbor. 9. Uspostaviti sve veze i rad u hrvatskim selima 1 koja su ponovno o'kupirana od neprijatelja i provj-eriti. Sta je ~ drugaricam-a .odbornicama u hrvatskim ·selima kotara Slunj i Veljun. Slij.ede,Ci sastanak o'kruznog odbora odr:Zat ce se 5. III. t. g. Cim dob!jemo 1zvjelitaj 1z kotara Kariovac i i1z .samog .Karlovca,4 odmah ga Saljemo varna, jer, kako Cujemo, ovdje se rad pokrenuo, i nij,e ga ·omela o.fenziva. Dopise za Okruzni odbor i\aljite preko Komande podrucja Kordun. 1 Kraj-em 194.2. g. NOV ]'U,goslavije brojila je p-reko 15'0.0(}0 boraca i vezivala preko 500.000 llleprijateljskih, okupators'kih i kvislinSkih vojnika ·na teritm:iju naSe zemlje. To je bio novi front u Hitlerovoj »Evro1pskoj tvr,davi«, koji je tre'bao 'biti »UniSten« i »raZihijen«. 2'0. sijeCnja 194.3. g. zapo-Cela je Cetvrta neprij.atel jska ofenziva, 'll kojoj je uCestvoval.o oko 1'00 tisuCa okupatorskih i kvislinSkih vo im:tr:~ Plan neprijatelja bio joe: opkoliti ,glavninu NOV sa Vrhovnim Stabom i AVNO]-·em na terellu Bo-sans'ke Kraii•ne, Like, Korduna i Banije i ste.OOti obruC; uniStiti je 'll Bosanskoj Kra jini. Iz teSki'h lborbi, od kojih je najteZa 'hila 'bitka na Neretvi - bitka za spasavanje i preba;civanje preko Neretve 4.-000 ranjenika, izaSLa je NOV kao p6bjednik i ne samo da .i'e povratila ·slohodni terit·orij, vee ga je i zuatno proSi·rila u Crnoj IGoTi, Hercegovini, :SandZaku, Moslavini, Zumberku i t. d. U Cetvrtoj ofenzivi hili su voj.niCki ~ politiCki razbijeni Cetnici Dra-Ze MihajloviCa i oni u toku NOB-a viSe ne predstavljaju nikakav zna.Ca_ini vojniCki fa·ktor. NC1p,osrec1no iza neuspjeha u .Cetv-rtoj ofenzivi, Nijemci su zapo-Celi Petu neprijateljsku ofenzivu na oslolbodeni terito,rij Jug.oslavije. Naoru·Zani ustaSe iz tih -~·rajeva. Radi se o sa·sta.nku OkruZnog odbora Karlovac, koji je bio odrZan 15. II. 19-43. 4 UoiS Cetvrte neprijatel]ske ofenzive, hila. j.e u Karlovcu 90% nePrijatdjskih vcijnika prema lOOfo civilnog stanovniStv~; jer se u .gradru ·vrSila _koncentracija i organizaci ja za o.feJ?2iVU. · U nizu zadataka, koje su anti'faS:istkinje _-imale, bila je i a'kciia uoCi proslave. 8. niartf, koja je imala za .cili da poiaCa rad medu ~enama, ·hko u :pOlitiCkoi bo-rbi protiv okupa1:ora, 'taka- i u 'materij<i.lnoi akciii za pomo.C. vet. tada: formiramim -djeCjim ·domovirna na oslobod,enoin terito-riju, kao i za ,pomoC nandu Korduna, Banije i Like, koji se _povlaCio pred Cetvrtom neprijateljskom ofenzivom. Kroz akci ju '8. marta po-jaCala 'Se i politiCka aktivnost, sahotruZ·e ru tvornicama; negodov'anje protiv visokih ci j.ena na trZiStu i sl. Zbog aktivnosti hila je kompromitirana Zorica KlobuCar i Ankica Pe,retiC, koje Uskoro odlaze u partizane. 5 Anica Rakar-MagaSiC. Smrt faSizmu - Sloboda natodu! Drugarski pozdrav Anica5 P. S. Zakljlrcak sa sjednice. W. Skupite sto vise konkretnih dopis-a· u vrij-eme- ofenzive, ka'ko bi m•Ogili- izd-ati -»-RijeC Zene-«. 2 3 Dokument 153 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKU OD 21. II. 1943. INICIJANarod bjeZi frred neprijateljem TIVNOM ODBORU AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE 0 RADU NA TERENU I UZDIZANJU KADROVA 1. •Sto viSe obi'laziti narod, odrZavati sastanke i UP'O:Znavati ga sa situacijom u .svijetu i kod nas, naroCito uka:zujuCi na sramotnu rabotu Cetni'ka u ovoj ofenzivi. S drug.e strane treba ukazivati na priznanj.e NarodnooslobodilaCke V'Ojske- i nje·ne borbe kao znatne pom·oCi 'Saveznicima. Govoriti o jedinstvu ,Srba, Hrvata i muslimana potkrep!jujuci to konkretnim primjerima drZanja u ·ovoj ofenzivi i suzbijati nezadovoljstvo naroda prema Lici. 2. Organizirati u zajednici s NOO-ima konkretnu pomoC izbjeglom i nastradalom narodu u obliku zajednickih kuhinja, skupljanja pril-oga, smje·Stavanju pogorelaca i podizanju novih nastamba. 236 3. Suzbijati i boriti se svim s-redstvima protiv krade, plj aeke i Sverca. 4. U zajednici s NOO-ima organizirati straZe za izvf.danj.e neprijatelja, kako bi se narod mogao na vrijeme evakuirati. 5. U zajednici s Komandom podruCja, koja Ce dati stan i hranu, organizirati mali djeCji dam za jedno desetero djece, koja su ostala napustena bez igdje ikog:>. U tu svrhu trebaju svi kotarski odbori da skupe nesto plahta, pe.Skira, pokrivaCa i bolj·e hrane za djecu. ·6. Urediti dopisivanje s borcillia u Kordwna.Skim brigadama i obavijestiti o stanju ovdje. 7. P.ovuCi iz brigada sve one drugarice koje su nam nuzno potrebne za md. INIC!JATIVNI ANTIFASISDCKI ODBOR 'ZENA ZA HRVATSKU lnicijativnom AFZ za Hrvatsko Primo,rie Drage drugarice, Sazivacki odbor za konierenciju AFz Hrvatske viSe ne· postoji. Konferencija je odgo: dena radi -ofenziv,e neprijatelja na o-slobod·eni teritorij Hrvatske. Zadatak toga odhora, t. j, pripr.eme i odr.Zavanja konfere.ncije, preuzeo }e I. .A:OZ za Hrvatsku.' On se morao fo_rmirati, da bi s·e uspostavi(} centar AFZ u Hrvatakoj, 'koji ce okupiti i povezati sve organizacije. Izvj,eStavajuCi vas .o tome·,, mi vas pozivamo da nam u buduce redovit(} saljete izvJestaje o radu u va,s·em okrugu. Izvjestaje treba slati svakih deset dana_ Ujedno Cemo vam na izvj,estaj, koji ,ste poslali (od 27. XII. 42.) kao i na list koji smo primili 19. II., staviti ne" ko!iko primjedaba. Prema vaS,em i'zvjeStaju. vidimo, da JOIS niste uspjele form,irati kotarska rukovodstva, i da u svim kotarevima nema srednjih rulrovodstava, nego je sa OkruZnog inidjativnog di11ektan prelruz na mjesne ili, u najboljem sluCaju-, opCinske odbore. U izvjeStaju· kaZ~te doslovno, da je >>pomanjkanje politicki jacih Zena, koj.e bi Be mogle osamostaliti na tom I 237 �6okument i54 radu«. Iz izvje~taja i dnplsa u va~em 1is·tu vidimo, da imate odanih i odvaZnih Zena, Jmje ce uciniti sve, sto narodno-os!obodilacka borba traZi, i ~sto vi ka·o rukovodstvo postavite.- Iz redbva tih Zena smjelo-, bez straha uzdiZite Zene u rukovod-stva vaSe· organizacjj,e. U rad1,1, prek•o zadataka, lmje budete postavljale pred· njih, one Ce S'e veC osam·ostaliti i osposobiti. T:eZnja Sirokih slojeva Zena za politickom naobrazbom, postavit ce pred te poJiti·cki nedorasle rukovodioce pitanje njihovog uC-enja. Zato Cete drZati kurseve, k·oje treba prilagoditi politickom nivou vwseg kadra. Oni mogu biti: okruzni, kotarski iii opCinski. M<>gu biti za zene sa oslobodenog i neos.Jobod.enog teritorij a. 'To treba kombinirati pre:QJ.a moguCnostima u vaSem okrugu. 'Kursevima pristupite odmah. Ne moraju to biti ispoCetka ni dugi kursevi, niti kurs·eiri, na kojima Ce biti .mnogo Zena. MaZe se voditi kuTs i sa 5-....£ zena. Ako nemate jasnu pre<Lstavu o tome, .sto bi trebalo predavati na njima, m-i C-emo vam poS"1ati plan. Svaka'lro tQm· pitanju, pitanju- izdi·zanja kadrova, njihovoj teoretskoj i·~gradnji, treba da u buduce posvetite najveCu paZnju. Yeoma je vaZno da s ru•kovod-stvima, koja v-eC pos·to-j.e, imate stalnu v·ezu. Ona vas moraju redovito tzvjeStavati o radu, stanju ·org,, politiCkoj situaciji i svim promjenama na svom _sektoru. Morate ostvariti redovitu i iskrenu vezu sa svim rukovodstvima. Jedi.no onda Cete moCi pruZati ni.Zim rukovod-stvim.a pravu pomo.C. Ne samo kod vas, ne-go i u nekim drugim okru:zima, dolazi do nesP'orazuma izmedu SM·G 2 i naSe o~ganizacije. Takmi-Cenja i saQirne akcije treba postaviti na novu osnovu, i onda n.e Ce dolaziti do tih ne·spo-razuma. Nije vazno kloliko je sa'kuptla j,edna, iii druga org. u j·ednom selu, opCini iii 'kotaru, jer ni ekonomski us-lovi nisu svagdje jednaki. Va.Zno je to, koliko su org. uspjele da na jednoj akciji (zimska pomoC, prekopava:nje ceste, ru~ senje pruge 1 t d.) mobillsu ljudi, ~ena, omladine. Toiiko o vaS·oj ·organizaCIJl na osnov1 t·zvjestaja, koji ste poslali za konfereuciju. U »Primorci« b•. 3 izbilo je nekoliko pogreSnih stvari. U Clanku »naSa narodna vlast« ka:Z·ete da je na1:1od »iz redova narodnih horaca po-stavio svoj prvi politiCki organ v'lasti AVNOJ kao centralni organ po!iticke vlasti.« Medutim na prvoj sjednici AVNOJ-a dru:g Tito je rekao: )>Mi nemamo mo.guCnosti da stvorimo je-dnU lega1nu vladu, jer nam to medunarodni odnosi ne dozvoljavaju.<< AVNQJ nije ras·pisao 'izbore NOO, nego Vs. (;Janak: »UCvrstimo svoju organizaciju<< daje nekoliko opcih uputa, a daleko je .od toga da dade konkretna uputstva. Ne u<>cava nedostatkle u •Ol'g., niti pokazuje 'kako ce se stvarno p1·iCi njenom uCvrSCenju. InaCe, list je ra:znolik, a1i dopi-si nisu onaka :hepo.sredni kao oni u -drugom broju. Treba da organizirate wopisnike. U svakom rukoVlodstvu- nadite drugaricu, koja Ce biti ·adgovorna za njih. Dru·.garica u centralnom· InicijativnOm odboru· mora s njima biti u stalnoj vezi i upuCivati ih, kako i o. Cemu treba da pisu. T·o ce omoguciti da Jist postane slika org. i rada zena. Dopise treba da Saljete i nama; jer Cemo, Cim to bu-de mogu6e, izdavati Jist AFz Hrvatskle. Isto taka treba ih slati UTed.ni,Stvu »Zena danas«. Okruzni odbor mora voditi vise kontrole nad Iis·tom.. On je odgovoran za svaku reCe. . nicu u njemu. Drage drugarice, u bud.u-Ce nam Saljite izvje•Staj, kako· smo kazali, red-ovito svakih deset dana. Sm1·t /aSizmu - Sloboda narodu! Tajnica: Jela3 1 Inicijativni anti£aSistiCki odbor Zena. Savez mlade ,generacije. Jela Bil:aniC, ta-da tajnica Inicijativnog od'bora AFZ Hrvatske. 2 3 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 26. II. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz zA OKRUG KARLOVAC 0 ORGANIZACIJI I NAciNU RADA OKRUzNIH I KOTARSKIH ODBORA AFz I 0 PRIPREMAMA ZA PROS LAVU 8. MARTA' !NICI]ATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE 26. II. 1943. Qkruznom odboru AFZ - Kordun mo kontrolirati da li se izvrSavaju pqstavljeni Drag·e drugarice, zadaci. Primile smo vas izvjestaj od 17. II., iz 'koOstale drugadce, koj.e su do sada bile u j.eg vidimo da pravilno uocavate zadatke, Qkruznom (koje ne udu u izvr8ni), treba da koj.e vam nam•eCe ,sadaSnja situacijaudu u plenum.. p,Jenum ne treba da s·: saMedutim• za vrijem·e ofenzive, a i ranije, staje· tak<> i\esto kao izvrsni ~dbor ... on ce ~e zapazili sm~ da OkruZni odbori ( u Lici, Ba- sastajati prema potrebi (naJkasmJe s·va'ki~ niji i na Kor-dunu) ne znaju da se s~a.du, n. .e 5 iJi 6 nedje.Jja). U oue ·kotarske odhore, kOJI znaju .cta rukovode okrugom·. 1C1anov1 Okruz- su slabi, treba da udu· Clanovi plenu·ma i da nog odbota odlaze u pojedine kotareve, za- pomognu osamostaljenju tih rukovodstava. drZavaju se· ondje vtSe nego Sto j€' potrebno, U k<>tarskim a.dborima ·SU isti ned.osta~i Cesto .puta rade i preuzirn-aju i one poslove, kao i u -okruZnom (preglomaznost, vez1v~nJe koje bi trebao da radi klotarski odbor. S dru- za je-dnu opCinu, iii neko1iko· s·ela, pomanJka~ ge strane Citavi sektori rada, koje· treba ~.~ nje sposobnosti ruk<>voditi jednim kot.aro~); orianizira okruZni kao na pr. borba p-~ob:' Zato i u K. odborima treba isba tak(} Izvrsili nepisme·nosti, obavjeStajna sluZba, ~opisn:­ reorganizaciju, kao i u ·OkruZnom, t. j, stvoStvo i t ..d. -o-staju nesredeni i neorgantzova~n. riti uzi kot. i plenum. ·Clanovi kot. plenu-~a Drugarice iz okruZnog odbora nemaju- ( os1m treba da udu u opCinska rukovodstva. Opcmpreds.jednice i sekretara) uvid u rad .u ci:~­ slkim rukovodstvima treba po.sy.etiti najveCu vom okru-gu, a s druge strane na taJ nac1n paZnju i nastojati da S·e •Osamostale. Oni .su u kotarski ·odbori' ne mogu da se osamostale. najuZoj vezi sa m·asama Zena. Ne treba teRadi svega potre•bno j·e reorganizirati okruZ~ Ziti da se o-d Clanova opCinskih odbora stvore no ru-kovodstvo i raspo.dijeliti rad na ·novoJ profesiona1ci. Njih treba ¥ezivati. ti•z nji~ov'? osno·vi. ·Qd naja1divnijih .Zena iz 00 (najviSe selo iii nekoliko s·usj-ednih sela 1 nasto]ah, 5---j)) treba formirati 1zvr8ni odbor. Uzi oct- da se izdignu i postaju rukovo-dioci antifabar treba da bude CeSCe na okupu, da .se saSistkinja u svom· kraju. staje svakih oS'am da·na, da ~je.Sav~ ~va P~­ IzvrSivSi taka reorganizaci-ju odbora i potanja, da odlazi na teren ondJe, gdJe J: n.aJpotrebnije. One treba da o<Liaze. u poJedme djel·u rada, moCi Cete Lzv~Siti sve ~ne zadatke, k-otarev-e s: odr;etdenim zadatkom 1 po-Sl!Je- za- k·oje ste po-srtavili na vaSem zadnJ~~ ,~astan­ vr-Senog zadatka opet se vraCaju u centar i ku-. Mi bi vam samo napom.enuh JOB neke po.dnose i1zvje8taje, Na taj naCin ~e -~~ruZno stvari. Za podizanj e- novih nastambi, obradu -zerwkovodstvo imatf p·regled organrzaCIJe nad mlje boraca, napuStenog zemljiS~a: izgrad. nju . Citavim okrugom. Znat Ce u svako doba, Sto se dogada u p·oJe'dinom kotaru, a ne·_ 6e tre- zemunica (Sto ste vi sve postavih na vasem bati da ceka sastanak 00 i da tek iz izvje- zadnjem sastanku) treba formirati radne cete Staja sazna, -kakova je situacija na tere·~.u: zena i om!adinki ( omladinaca takoder) u saDrurgarlce iz OkruZnog odbora tl}eba zaduzth radnji sa USA OJ, koje ce .se staviti na raspoi po poj·edinim s-ektorima, na p1:. d•opi~ni-Stvo, Iozenje NOO. To ne moraju biti stalne cet~, obavjeStajna sluZba, bo-rba prohv neptsmeno- nego Cete, koje Cete- .s-tvoriti radi izvrS·enJa· sti, zarazne bolesti, organi•zaciono pitanje itd. . nekog !<onkretnog zadatka. Poslije izvrsenog Drugarica, koja Ce biti odgovorna·-na pr. ·za zadatka Ceta se moZe· raziCi. U -svako.j takvoj dopisniStvo·, ·obiCi Ce teren, pro:r:aCi dopis~i~e, Ceti treba formirati odbor od Z.ena, omladine, . upu<titi kako i Ma treba da p1su, pomoci 1m pionira, koji Ce rulk•ovoditi radrom.. Dobra je zamisao u ovim, dantm.a form·J,da mg. ·zidne novine, uputiti ih kal<ov.e parole treba da pisu i t. d. Ona ce •Se zaddati rati djecji ·dom. :Sarno treba voditi brigu ne samo toliko .da da uputstva. Pos!ije treba sa- samo 0 djeci, koja neraju nig:dje nikoga, 239 �neg·o 1 n djed, ~ijl su o~evi u borbi, ~ijl su roditelji pali; isto taka treba da se organitZacija brine o o.starjelim i nemoCnim roditeljima partizana, Mnoge od ·zadataka, koji .se postavljaju pred va.s, moZete- vezati za 8. mart. 8. mart, 'rooga napvedne zene proslavljaju od 1911. po zakljuC'ku medunarodne k•onferencije Zena oddane u Baselu, pada u danima velikih oslohodilackih borbi; borbi, koji ce nama zenam-a donijeti ne san'i'o nac. oslobodenj-e, nego i potpunu slobodu i ravnopravnost. To s-U bHe teZnje, koje su pokrenule -Zene• Citavoga svijeta, zato napredne .Zene, da bi se ujedinile u borbi i misUma, .slave 8. mart. U narodnooslohodilackoj borbi .stekle smo mi potpunu slobodu i ravnopravnost, stoga <QVo-go~ disnji 8.' mart, kada se borba priblizava svome kraju, moramO proslaviti, po ugledu na Zene Sav·eza, pojaCanom borhom. Pored priredbe, koju treba odrzati toga dana (iii dan prije uveCe) na osloho·denom i neoslo-bodenom teritoriju, on treba da bude dan, kada Ce se raditi viSe nego prije za vojsku, za opCu stvar. Obja.StnjavajuCi znaCenje 8, marta, objaSnjavajuCi potrebu organizovanij·e i ve6e borbe, tr:eba mobili-sati- Sto veCi br:oj Ze- na u · borbenoj proslavi 8. marta. N eka one toga dana p-Osjete ranj.enike, iz temelja ·oCiste neku bolnicu, operu zavoje, •opletu iJi saSiju neSto JZa vojsku, posje'te borce na poloZaju, urade neki posao, izvrSe sabirnu akciju za dj·eCji dom, poruSe negdje prugu, most ili prekopaju cestu i t. d. Na neoslobode·nom teritoriju maZda ne Ce biti moguCnosti za priredbe, a'li i ondj.e mogu da proslave taj dan udvostruCenim radom. Neka toga dana sabotiraju viSe nego obiCno u tvornicama, radionicama, Skolama i uredima; neka suzbijaju dovoz namirnica za oku- patora. Zene, koje ne rade van kuCe, neka svetkuju toga dana; neka ila taj dan sakupe viSe sanitetskog materijala, papira i t. d. Neka pridobiju neke od Zena, koje prij.e nisubHe aktivne u n3)Snj organizaciji. N a priredbama povodom proslave 8. marta, pored predavanja o- njegovom znaCenju, treba iznositi rezultate rada na pomoCi v·ojs-ci, suzbijanju nepiSmenosti, primjere hrabrosti Zena boraca__ i o.nih u pozadini, pro-Citati Clanak ili pjesmu, koju su one same napisa]e, organi:zirati pisanje pozdravnih pisama sa te proslavce i t. d. Sv.e to treba da bude podstrek ·za jns vecu borbu. Neka dakle proslava 8. marta na oslobodenom i neoslobodenom teritoriju buM pro- 240 slavHena u poja~anoj borbi 1 sveopCoj mobllizaciji _Zena u borbi protiv faSizma. Toliko o proslavi -8. marta, koju Cete provesti prema vaSim moguCnostima. Na ne-oslobo·denom teritoriju va.Se·g okruga treba pojaCati rad. Ne smijete- se zadovo~ ljiti samo time, Sto imate veze s pojedinim Zenama i .Sto vam ur&pijevaju sabirne akcije. Morate nastojati da u tim selima stv-orite ilegalne mjesne, opCinske i kotarske odbore, koj; ce rukovoditi radom. Nije dovoljno da Saljete samo neke· aktivistkinje na rad tamo, nego nastojte da ondje ,stvorite kadar domaCih Zena, koj-e c.e se ·osamostaliti na konkretnim .zadacima, koj.e. Cete im postaviti. Ti zadaci ne sm-iju biti .samo sabirna akcija i pom•oC vojsci, nego i po'litiCko djelovanje (raSkrinkavanje HSS, Draze Mihajlovica, izbjeglicke vlade, cetnicke bande i t. d.). Najbolje bi bilo za ·Zene s neosloboctenog teritorija: voditi po-~'eban kurs. Ako to nije moguCe, na sastanc1ma rukovodstava, pa i pojedinirn aktivistkinjama obja.Snjavajte· i prouCavajte s- .njima materijal. Na tim sa.stancim-a aktivistkinj.e s- neoslobodenog teritorija moraju nauCiti, kako· Ce- objasniti ·Zenam~R p-ojedina politicka pitanja. Drugarice, rSada za vrijeme ofenzive ste najholje mogle ocijeniti hrabrost i odanosl NOB, privrZenost naSoj organizaciji i po-Zr~ tvovnost pojedinih drugarica. Mogle-ste najbolje zapaJZiti slabosti okruzno·g, kotarskog, opCinskih i mjesnih odbora. Kriti.Cki se osvrnite na rad Citave ·organi·zacile i pojedinki i pre,gnite na posao ·svim snagama da popravite uCinjene nedostatk.e i u·Cvrstite- vaSur organi-zaciju. Saljite n.am svakih O·Sam dalia izvjeStaje! PiSite nam Sto ste sve uCiniie za 8. mart, kako su pro.sle priredbe. ,Saljite dopise o· dogaodajima za vrij.eme ofenzive, te -o radu organ:irzacije da ih poSaljem-o uredniStvu- »Zene danas«, ili da ih eventualno upotrebimo za list AFz Hrvatske. »Rij-eC Zene« za Centralni odbor i »~enu danas« po.Saljite nama, .Pa Cerno mi slati. Smrt fa:Sizmu - Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Tajnica: Jela2 .5. ~II: 1943., povodom gornj-~~ pisma, po.slao 'Okruzm -odbor AF~ Ka-rlovac svim kota-rskim odborima Okruga okruZni.cu o ,pro-slavi 8. marta. Redakci.ia posjeduj.e tu okruZni-cu. 2 Jela BiCaniC.. \ . )'e 1 Dokumelllt 155 IZVJEsTAJ lNICIJATlVNOG ODBORA AFz ZA GORSKI KOTAR OD 6. III. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz ZA HRVATSKU 0 POLITICKOJ SITUACIJI U POJEDINIM KOTAREVIMA I 0 POLITicKOM RADU zENA 6. IlL 1943. INIC!]ATIVNI ODBOR AFZ ZA GORSKI IQOTAR lnicijativnom odboru AF1.; za Hrvatsku Izvjestaj P.otvrdujemo primitak- vaSega pisma od 21. II. 1943. Salj.emo vam izvje Staj, i, prema dobivenoj direktivi, sl.at Cemo ~a svakih 10 dana. PolitiCka situacija· N aS okrug za sad a n.ij e pretrpio neprijateljs'ku ofenzivu, u koU'ko ona j-oS ne nastupi. 0 politi-Ck·oj situaciji Citavo.ga okruga ne Saljemo izvj.e.Staj jer ·.svaki naS kotar ima svoje specifiCne a-sabine obzir·om na nacionalni sastav, teror neprijatelja i na to, da li je pojedini kraj osloboden ili nije. Kotar Ogulii:t. Oslobodena je opCina Dreznice i neki dijelovi susjednih opCina. T-o su srpski krajevi. PolitiCki :hivo kod Z-ena kao i kod -ostalo-ga stanovniStva je svakako najvi-Si u tome o-slobo•cteno-m·e dijelu. Zene na.stupaju svijesno i u veCini su dobra upoznate sa ciljevima nase NOB. Nlls utjecaj u hrvatskim dije.lovim:a ogulinskog kotara za sada j·e slab. Mi nernamo tu niti je-dn-o-ga seos'k•oga odboTa. Kotar Vrbovsko. StanovniStv-o je mijeSano. Otprili'ke polovica .srpskog, a polovica hrvatskog stanovniStva. Po'litiCka svijest kod Zena mnogo je .niZa nego kod Zena u dreZniC'koj opCini, Sto j.e svakako posljedica n-aSega zakasnje]o.g djelovanja u tom kraju, a isto taka, ·zakasnj.e!og djelovanja ostalib politickih organizacija. Kao ilu-stracija za to maZe s-e nave-sti i!zvjesna po'kolebanost, 1mja je nastupUa kod naroda u tome kraju prilikom posljednj.e velike neprijate1jske ofenziVe na na~S oslobodeni teritorij. Ljudi su podlijegali neprijateljskoj pr()pa-gandi i glasinama o tome, kako su partizani uni.Steni. Malaksavanjem ofenzive, situacija 'se popravljala. 1 Kotar Delnice. Oisto hrvatski kraj, koji je karakteri.stiCan po tome, da se tu narod ,poCeo dizati odmah u pocetku narodno-oslobodiJacke borbe. Teritorij je poluosloboden. Veca mjesta su u »Zici«, dok u selima nema niti na·Se niti neprijateljske vojske. Kultll-rno stoji ovaj kraj na: vi.Sem stepenu nego kotar Ogulin i Vrbovsko. Poznato je, da Zene- u tome ·kraju predstavljaju bo·rbeniji elemenat. U posljednj·e vrijeme pocelo ,se osjecati pokusa- Hi !tet:te llrvatske u NOB va-nje djelovanja HSS-a, kome je centar u sa~ mim Delnicama. Oni nijesu opCe okupi.li oko s·ebe viSe Z·ena, nego se radi zaista samo o nekoliko Zena, koje ni rani.je nijesu imale naroCiti utjecaj. One pokuSavaju dje lovati na Zene u smislu oslabljivanja njihove borbenosti. Ti pokuSaji -sll· na vrijeme· uoC.eni, i prerna tome imamo bolje moguCnosti da taj, iako mali utjecaj, na vrij-em.e paraliziramo. 1 Kolar Oabar. Potpuno neoslobo·den terito-· rij, anektiran od Italij.e. U to-me kotaru te-ror neprijatelja bi•o je najveCi u CitaVome naSem okrugu. Broj stanovni-Stva pao je od proS.loga ljeta sa 11·000 na 3.500. Politicka svijest miroda je pored svega toga na vis-ini, ali j.e rad strahovito oteZan uslijed to-ga, Sto i llajmanja mjesta imaju talijanske pos-ade, a bro•jne patrole obilaze stalno Citav teren i ulaze· u Sumu. NaSe vojske u tome kraju nema. U v·elikim mas-ama internirano-g naro-da najveCi je broj Zena. Kotar Brinj.e. U najnovije vrijeme prikljuCen j-e naSem· okrugu i kotar Brinj e, ali se j-o'S nijesmo s njima povezaiL Pos.lali smo im dva puta materijal a svakako Cem·o njihove ruko-vodioce pozvati na -slijedeCi sasta·nak naseg I. o. Stanje -organizacije. Rad naSe organi.zacije moZe s-e .podije'Iiti na dva perioda. Prije i poslije neprijateljske o·fenzive na Gorski K-otar, koja je trajala od 16. septemhra do pocetka oktohra 1942. g, Prije ofenzive rad se u kotaru ogulinskom sastojao u o,rganiziranju senskih odbora i od~Zavanju sastanaka po selima, koje su odrZavale iskljuCivo drugarice, politiCke radnice. Odbori su radili sam:o oko :raznih sakup.ljanja za bolnicu i vojsku. 0 nekoj politickoj samostalnosti odbora nije S'e mO·glo ni govoriti. Na taj rad t'roSili ·SmO v.elike- snag.e, ali je ·organiiZaci-ono postignuto vrlo malo.· UoCi -same ofmlzive -organiziran je opCinski odbor u DreZnici, -ali taj se kasnij.e raspao. Ipak, taj rad je dao neke vrlo dobre rezu1tate. zen.e .su kroz taj niz sastanaka stek1e izvjesno politi.C'k•o znanje i upoznale su se sa ciljevima NOB. To I 241 �je do.Slo osobito do izra.Zaja na naSem pr~ poslije rata, kad je sama ostala uz ·narod. vom kursu. Rad u ·ostalim, poluslobodnim Linija Partije u NOB. i neslobodnim dijelovima kotara -ogulinskoga 3. Razvitak NOB i nase vojske. Okupator · bio je slab. Specijalno se to tice opcine i njegove sluge. Izdaja pete kolone. Linija Gomirje, koja je bila jako cetnicko upori.Ste. borbe. Vaznost ucesca zena u NOB. Vaznost Rad se j.e u toj opCini poCeo ponovo razvijati pozadine. NaSi saveznici. Karakter naSe nakon vojniCkog uniStenja gomirskih Cetni~ vojske. ka. Ipak, tvga utjecaja ima jo.s uvijek na 4. Neprijatelji nase NOB. Fasizam i nje" onome terenu. U kotaru delniCkom radilo se gove sluge - peta kalona. Ustas·e·, cetnici, j e j-oS manj,e, a u vrbovskom i Cabarskom DraZa MihajloviC, londonska vlada, reakciokotaru nikako. narno vodstvo HSS-a. 5, Razvitak borbe zen a ranij e. Borba zena Nakon neprijateljske ofenzive. pristupilo se -ozbiljnije Tadu oko organizacije AFZ-a. za bolji zivot u gradovima. zivot seljacke Formiran je Inicijativni odbor koji rukovodi zene. Zene u NOB. AFz kav faktor u NOB radom na cijel-om okrugu. Formirana su kot. i nj-egova va.Znost' u -organiziranju pozadine. rukovodstva .za Ogulin, Vrbovsko i Delnice. Ravnopravnost zena u NOB. 6. Duznosti organizacije. Politicko pridiZa kotar Cabar za sada nije formirano kotarsko rukovodstvo. Tamo radi svega jedna dru- zanje Zena i upoznavanje sa NOB. Mobilizigarica. Od toga· vremena uspjelo nam je u ranje n~aktivnih zena u NOB. Ostvarivanje prva tri kotara, gotovo u svim selima i veCim i uCvrSCivanje borbenog jedinstva Zena svih mjestiina, organi,zirati seo-ske i mjesne ad- vjera i narodnosti. Sovjetske Zene kao· pribore. Mre.Zu naSe organizacije uspjelo nam mjeri boraca protiv fa81zma. OpSirno j,e -objaje, dakle, raSiriti u glavnom po cijelome na- Snjeno Zenama Sto treba konkre~no da rad·e Sem okrugu. Ali tu treba napomenuti, da svi i govore u svom~e djelovanju na druge Zene. 7. Kako treba organizirati AFZ, koje su ti odbori nijesu svud jednako organizirano duznosti pojedinih odbora,, i kako se formipovezani i uCvrSCeni. -Pristupili s~o organilZiranju ·op-Cinskih raju ·odbori. Kako se ani formiraju na oslo·odbora. Za sada je formiran samo opCinski bodenom; a kako na neoslobo:denom· teritoriju. odbor u Dreznici, koji vdo dobra funkdo8. NOO-i kao organi nai§e nar:odne vlasti. nira. Odbornice pokazuju sv·e veCu samo·stalnost u vodenju se·oskih· sasta:naka. Odbor se AVNOJ. Pozadinske vlasti. Odnos AFZ i sastaje S'Vakih 10 dana, i na sastanku •odbor- NOO-a. 9. Organizacije· na.stale u toku narodnonice. dobivaju -direktive o sv·ome daljem radu. Donose redovite pismene izvj,eStaje o svom-e oslobodilacke borbe. Uloga SKOJ-a u NOB. 1•0. Ispitivanj.e prouCene grade i uCvr.SCiradu. Odbor je formiran jo.S u mjes,ecu novanje znanja, koje su p·olazniceo stekle na vembru. U naj.skorij·e vrijeme bit Ce f~ormi­ rani ·opCinski odbori u O]J-Cini Gomirje i nekim kursu. M e to d a. Tumacenje pojedine tern e. DiopCinama kotara Delnice i Vrbovsko, gdje skusija, i ponovno objaSnjavanje· stvari, koje postoje uslovi za to.t nijesu dobro shvaCene. Postavljanje pitanja Sa pitanjem osnivanja opCinskih odbora iz dotiCne teme. Pisanj·e. (Polaznic·e piSu sapostavlja se nuZno pitanje kadrova, na komostalno sve 1Sto su zapamtHe. Bez, -diktirajima smo bili do sada vdo slabi. Zato smo nja). Citanje i ispravljanje sastavaka. Ko· organizirale kurs o-d 10 dana, koj i upravo naCno s·e Cita neki Clanak, letak, radio-vijetraje. Polazi ga 11 drugarica. Uglavnom su sti iii neSto sliCno·, Sto Zene zanima, i o Cemu to Clanice dreZniCkog opCi"nskog odbora i jese vodi poslije toga nevezana diskusija. dn~ drugarica iz Gomirja, koja Ce nam poMolim-o vas, da nam dadete Q tome miSljesluZiti kod formiranja tamo.Snj,ega opCinskog odbora. Poslij e ovoga na.stavit Cerna sa kur- nje, jer j·e to naS prvi kurs, na kdme uCimo sevima u ovome, kao i u ostalim kotar.evima. i mi i naSe uCenice. U mj.estima u »Zici« formirani su odbori Program kursa: ~ u Delnicama, Lokvama, Skradu i Srpskim Mo1. Posve popularan p-rikaz faSizma kao ravicama. 'To joS nije- uCinjeno u Vrbovskom izazivaCa ratova i porobljivaCa naroda. Im- i Ogu!inu. Poku.sali smo formirati odbo·r ii perijalisticki i narodno oslobodilacki ratovi. tvornici Sibica u Vrbovs·kom·, preko djevojaka Znacaj i napad Njemacke na SSSR i vaznost iz susjednih- sela, koje su radile u tvornici, toga rata za nas. Savez SSSR ·sa EngJ.eskom ali je tvornica prekinula rad. i Ameriko-m. · U posljednje vrijeme broj odbora se jako 2. Komunisticka partija kao organizatvr pove·Cao, Sto se vidi iZ priloZene tabele-.!~ Rad NOB. Njezin rad za vrijeme Jugoslavije, t. j. organieacije se po-Ceo sver viS-e osj,eCati. To pozivanj.e na borbu protiv fasizma i predvo- se najb~lje odrazava u akciji za bolnicu, koja denje te borbe. Njezin znacaj za vrij~me i se povecala na trostruki broj ranjenika, koji 242 su ovamo prebaCeni iz Like i K-orduna to'kom neprijateljs'ke a.fenziv-e. Svakodnevno stiZu zaista ogromne koUCine rubija, hrane, zavoja u bolnicu, iako je dobar dio naSega teritorija ove jeseni popaljen. Iz »Zice« stiZu lijekovi i sanitetski materijal. 0 toj akciji najbolje svjedoci prilvzena tabela. Ujedno se vodila kampanja za skupljanje carapa i .slapa za vojsku. PristupiJ.o se i tkanju zavoja. NaSa organizacija p-ovezala s.e u selima sa NOO-ima i radi sve u sporazumu g njima. Ta saradnja nije svugdje jednako ostvar;ena, i moramo u tome pogledu raditi, da ana bude potpuna. Pitanje nepism,enosti joB je uvijek naSe bolno pitanje. Odrzan je jedan kurs u selu TrboviCima, koji je pokazao dobre rezultate. U kotaru delnickom i vrbovcskom tv se pitanje uop6e ne postavlja, poSto je vrlo neznatan broj nepismenih Zena. NaSa je du.Znost ozbiljno na tome poraditi, specijalno u dreZ-: niCkoj 'OpCini. 1 U tO:ku 1943. g. organizacija AFZ se ucvrscuje, te se formi·raju mjesni i opl:iriski odbori AFZ. U kotaru Delni-c·e formira se o,pCinski odbo-r LeSnica, KuZelj, Turki, Po-dstene i mjes-'lli o·dbori na neoslobo-denom terito·riju; u kotavu Vtbovsko: opCinski odhor Lukovdol, Srp,ske Moravice, Ravna Cora i Severin; u kotaru FuZine: opCinski odbor AFZ LiC Vnta, FuZine, mjesni odbor Lokve; u kotaru Cabar: opCins·ki odbori Prezid, TrS-Ce, Gerov;o, Gerovski kra_j, Plasce, Mandli, Cabar, i ··Gornji Zagari. U rrujnu 1943 ..g. odi-Zana _je prva kotarska konferencija AFZ ·u Delnicama. U kotarski odbor AFZ bil-e su izabram.e: Vera Daj·C, Mari ja Vukoni·C, Katica PleSe-Juras, Zora Gloc Jula, Emica RaCki, Tonica Mance, Francika Trope, Dra,ga Ofak, ZQ>ra Tomac, Ines MajnariC i druge. U k(}tarSki o·dbor AFZ FuZine, koji je izabran na kotarskoj konfer.enciji, bile su izabrane: Anica 'Kaj- Molimo vas da nam p01Salj.ete upute o- sastav.ljanju izvjeStaja, jer se o:vako maZe d-esiti da pi'S'emo vi.Se o -onome, Sto nij-e bitno, a izostavimo ono, Sto vas najviSe intere-sira. Cesto nam izbije pitanj-e pravila organizacije. Nekad treba mijenjati neki odb<Jr, iii opCinsku odb-ornicu, ·koja nije zadovoljila, pa ne znam-o kako da se to pravilno provede. Tako·der smo mo-rali izvrSiti promjenu· sekretara I. 0. posto je drugarica Danica MaraviC, koja j·e tu duZnost do sada vr.Sila bolesna, to smo odluC:ile da dUZna.st preuzme drugarica Jela.' Obavijestite na£, da li je promjena ispravna, i kako se :£ormalno rj·eSava. .Sada spremamo- proslavu 8. marta po selima. U tu S'Vrhu posla.na su s-vima odborima direktivna pi.sm-a, i izdan je letak,4 koji p.rilaZem·o· Smrt falizmu. - Sloboda narodu:! ' Druga'l'ski pozdrav Za Inicijativni o-db01' 5 feS-TrboviC, Katica jakovac Fefa, Nada KuCan, Andela PleSe, Ka-tica CenCiC, Pavica Slivka, Neva Stanfelj i Helena Kufner. Zatim je odr·Zana kotarska konferencija- u Vrhovskom i u veljaCi 1944. -g. u Cabru. U kot.af.!Ski odbor .AFZ .C:abar u81e -su: Filipa OZbolt, 'ZoTa Klepac, Ema Zagar, Marija Poje, Marija ~agar, L.ojzika Lipovac, Franca, Nada OZibolt, Franca Volf, Evica Lip-ovac, Micika KriZ, Marija Lauter, Ivka Kvaternik, Filipa O.Zbolt, Ivka JaneS, Fanika Lipovac, Nada BrnCiC, Nada JaneS, Vlatka OZbolt i Vera Turk. 2 Redakcija ne po-sjeduje tu tibelu. 3 J ela J ancic. 4 Redakcija ne posjeduj-e taj letak. 5 lzvjeStaj je pisala Jela JanCil:. Dokument 156 PREDAVANJE KATE PEJNOVIC I JELE cUK POVODOM PROSLAVE 8. MARTA 1943. U LICI Cajem tereta i ne:sr.eCe zbog toga. Prilikom ~ena davno prije i za vrij-eme Jugoslavij-e, zajedno sa svoj om braCom, drugovim-a, o·C.e- udaje vodi1lo se· raCuna- o imovini, spremi ,Sto vima i s-inovima, snaSala j e duplo ropstv-o, je -nasi S'a soho-m i- t. d., o svemu drugom, 'radila je i.s.to ka·o i muSkarac, .hila u tvornici, samo ne o stvarniiJl osjeCajima, o on-om·e Sto na polju iii rna .gdje bllo, joi\ vise u kuci oko bi trebalo. Jednom rije-Cju, trgovalo S e pri , djeteta i drugo. No njen rad j;, duplo manje tom poslu i izvlacio se profit. Tko je kriv da vee stotine i stotine godina p1aCen i joS po-dcjenjivan, a samo ·zato Sto je Zena Zivi u mraku i neznanju, _a da hi dugo Zena. Pored sve:ga njenog v.elikog rada, izgleda.. vremena nij.e bio jasan pravac kojim- one lo je da je zena od rodenja pa d-o smrti, ka<J trebaju da podu. Krivica za ropB"ki polozaj p·o nekom· udesu iii nuZdi, ovisila o ro·di.te... Zene, je protunarodna. druStvo, koje se temeljima ili mu.Zu, smatrana je kao neka suviSna ljilo na izi"abljivanju, i tlaC·enju; a najve,Ca irtva toga tlacenja bila je uvijek zena. briga ili teret. Kroz historiju su se Cesto pofavljivale naNije bilo rijetkih slucajeva, kada bi se ·rodilo. .Oensko dijete, ·da se gundalo s osje- . prednije Zene i razni .Zenski pokr.eti, koji su 1 I 243 �nastoja1i da zene izvuku iz nj,enog l'Opskog polozaja. Ali svi ti pokreti nisu mogli imati nekog naroCitog us.pjeha, jer. nisu shvatili Uzroke toga ropstva, nisu znali na koji ga ilaCin treba rijeSiti. Ti Zenski pokreti smattaii su se da se borba Zena sastoji u borbi protiv muSkaraca, jer su oni toho:Ze S·vemu krivi. MuSkarci su opet svoj teZak poloZaj, nevolju i bij,edu iskaljivali na Zeni. A glavni kriv-ac i uzrok hespravlja i muSkarca i Zene bio je najkrva~ije uguSivan od protunarodnih reZima, kojima j,e to besprav Ue· ·i81o u korist. J edino je Komunisticka partija, od kad p.ostoji, pravilno ocijenila poloZaj Zene ·i pokazala uzroke toga ropstva i put, kojim ona tfeba- da pode, u borbu za svoje oslobndenje. I prije 30 godina, na medunarodnoj konferenciji Z·ena u BaBBlu, 1912. godine, Zene Citavoga svijeta postavile su svoje zahtjeve za slobodu, te ·politiC'ku- i ·ekonomsku ravnopravnost i iza:brale 8. mart kao riledunarodni dan Zena, ·kao praznik borbene solidarnosti Zena Citavog .svijeta. Taj dan je uz·et kao uspomena na prve velike de~'Onstracije, na kojima su ameriC.ke Zene traZi'le raVtiopravpost. Od tada pa na da!je, napredne ze11e Citavog svijeta· pOCei,e· su sv·e jasnije dizati svoj glas, po,Sle su putem; koji -im je pokazala Komunis·tiCka partija, boreCi .se joS u prvom svj.etskom ratu protiv rata, bijede i gladi, pa dalje preko demonstracija i strajkova za ekonomsko pobo!j.sanje, te politicku slobodu i ravnopravnost- Zene. Uza svu tu borbu Zena, ipak stalno se gl-edalo sa podcjerijivanjem na Zenski pokret, podcjenjivao g.e p·okl'iet i stvara1e se Citave teorije i ilUtzije, da Z·ena nije sposobna za nika'kav rad izvan kuCe, a najmanj-e da se mijeSa u politiku, i da je svaki pokret Zena bezuspj eS-an. Medutim kroz oyaj rat, Zene su do.Sle do svog pravog izraZaja, one su se U'Zdigle u ?oros~asne junakinje, koje g,e zajedno ,sa mus~arcim.a bore p~otiv faSistiCke nemani, pro~Iv starxh okova 1 'zaj-edno sa svoJom vojskom : na.~odom gra-de novu tzajednicu, novi svijet 1 SVlJetlu buducnost. . Prot~n~-rodni _re£imi u biv:Soj JugosJaviji n:~u da~1 zenama nikakva prava, za politiku n.I}e ~mJela znati Zena, dok su ti vajni politiCa;• na d~ugoj strani pripremali poro·bljavan]e zemlJe, pripremanje na klaonicu na koju b! vodili za svoj.e interese i djecu,. koj.e ~u ma]ke sa toli'kom mukom odgajale. Za tu I tako-vu politiku nisu smjele znati Zene nisu s-~jele znati Iavice, · koje bi s·e digle r{a. neffiliosrdnu borbu u ,odbranu svojih ml~Ldih. , 244 Do,slo je porohljavanje nase zem:Jje, do koje je dovela njihova politi'ka, nastaJo, je klanje i ubijanj.e. Iz pocetka je to i.Slo potajno, ljudi .su nestajali, a povorke srpskih Zena izobliCe-ne od straha i sumnje u najgo-re f najcrnje, stajale su pred ustaSkiri:t stanom i fa·SistiCkim komandama traZ·eCi odgovo-r na svoja pitanja: »Gdje su ?« P.oslije je nastalo masovno klanj-e i ubijanje, a na stratiSta odvodili .su malu djecu, zajedno sa njihovim majkama. Malu nevinu· djecu su pred oCima ro-ditelja na noZ naticali i malj-em ubU'ali. Nije· rijedak slucaj bio da su majke poput lavica ska:kale na krvnike, zubima ih k.la'le i b-orile se do posljednjeg daha. Nema dovoljno rijeCi, da se opiSu te strahote. Desilo se nov-o u historiji svijeta, najpodlije od najpodlijega, najsramnije od najsramnije-ga, da su masoQvno ubijali nevine Zene, starce i djecu. Eto do cega je dovela izdajnicka vlada sa kra. fje~ ?a Celu i njihova politika. I sva pomuC, koJU Je ta v1ada :Uz Londona pruZala, kroz -ove strahote hila j,e parola »cekajte<<. No cBkati s·e nije moglo. Napoziv KomunistiCke partije narod s-e je digao il borbu, digle su se u bo·rbu i zene. Izdajnicka vl&da upotrebljuje sada drugu taktiku, organizira Dra-Zine ban.de koie sada kolju hrvatsku djecu i hrvatske liene. Pored mnogih primje-ra tko jo.S ne zna za stra,sni pokolj 170 hrvatskih zena i dj,ece u Gatu u Dalmaciji, koje su pale zrtvcim cetnickih >:likovaca. No ni 'te zrtve nisu bile dovo,!jne. Izdajnicka vlada i 'kralj idu dalje, sve te bande s·e povezuju: -Cetnici, us.ta.Se, MaCekovi agenti, Rupnik pod pokroviteljstvom vlade i kralja, organizirajuCi rat - protiv k·o.ga? Ne protiv ·okupatora, ne·go, :zajedno sa o-kupatoro-m protiv naro.da, koji s·e -digao u borbu za svoj Zivot i za svoju slobodu. . Eto, to pravo lice njihove politike, 'zbog koJ~ su ont mnoge Zene zavili u crno, mnoge' ma]ke ostale bez djece, mnoga djeca ostala roditelja. Eta, to je njihova politika, koja Je progutala to'like narodne sinove koja je kostala toliko zrtava.' ' Medutim kroz skoro tri godine borbe naroda za S:lohodu, narod j·e, pr:edvoden svojom KomunistiCkom partijom, poCeo voditi i iz~ gradio je· svoju naro-dnu, istins:ku politiku. ~ro~_tu t7Sk?-! nap·ornu bor:bu, patnje-, Zrtve ~.s~radanJa 1 ..zena joe· postala jednakopravni CITII-lac u ~drustv:r, pa i u po1itici. Naro-d je· skupo placao·svo]e Iskustvo· i doSao- d•o saznanja: ;da ·nitko drugi ne moZe voditi narodnU poh~Iku, nego sam narod. I SuviSe je suza -prol~-':~no, m~oga su majCina src~ zakrvai-na, 1 suv1-se su zene prepatile, d-o.k su doS1e do saz.~anja, da nitko drugi nema prava i B~lJe gospodariti sudbinom njihov,e dj,eoe i TIJrh, ne~_go one, sa sv,ojim narodom·~ s-a SV'Ojim !e ?•z ne najboljim, najnaprednijim sinovima i kCerima i svojom. vojskom. No ipak se postaN!ja pitanje, sta ocekuje Zena od ove borbe·, i ka:kva su prava, koja on a traZi? Sta znaCi oslohodenje Zene? ·1. Ocekuju punu politicku slobodu, · kao temelj ravnopravnosti i potpune slobode Zene. 2ene ne mo-gu dozvoliti, da s-e ponovi stara patnja i muka, da se ponove nova krvoproliCa i ratovi. Kasno je- bilo Zenama NjemaCke u ovom ratu lijegati na· traCnice, kad su im odvezeni sinovi u sigurnu smrt na Istocrii front. Kasno je bilo talijanskim majkama traZiti, da se povrate· njihovi sinovi, kad su v-eC poslati na klaonicu za tude int9- hi me proklela, kada hi sjela skditenih ruku i ne bi se i dalje borila i Cuvala ono, zaSt-o su moja djeca i Zivot dala«. Tk<> kaze da to nije politika, kada zene postavljaju pitanja: >>Sta je sa drugim frantorn, napreduje 1i crv. armija ?«, ili kad uzvikuju: »Ne C.e-mo izdajniCku vladu= i kralja, hoCemo federativnu J ugoslaviju«, »Zivio drug Tito« i t. d. Tko moZe da kaZe danas, Sta Ce politika Zenama! 2. Zena se bori kroz NOB i za puna ekonomska i .socijalna prava. ZaSto da se nj-en rad PodCjenjuje, zaSto da radnice ·za isti rad dobivaju duplo manju nadnicu, zaSto da seljanke, pored tolikog njihovog rada, ovise· '0 Ana MilkoviC, Kala PejnoviC, Marica Mukar i Jakov BlaZevif: ispo.d Kuka -VisuC za vrijeme IV ..ofenzive rese, da ubijaju i budu ubijeni. Kasno je bilo srp.S'kim i hrvatskim majkama traZiti i p:·oklinjati ustaSe, Cetnike, Nij-emce i drug-e, da im kaZu gdj-e su im njihovi sino-vi, oCevi, muZevi, proklinjati i suze Iiti, kad njih nije viSe bilo. Zar d·ozvoliti da se ikada vi•Se QVO· povrati? Zar moZe tko da kaZe jo-8, da za Zenu nije JYOHtika? Zena nije viSe automat ni maSina da rada djecu, a drugi da ih baca na svjetske klaonice i gdje to zatre,ba. zena je po-stala svijesna i ona Ce uzgajati svoju dj-ecu, _ali baviti se p·dlitikom i zajedno sa svo-iim narodom i vojskom·, odluCivati Ce o sudbini ~voje djece i st~Lrati se o izgradnji za daljnji razvitak sve -ljepS·e i s-retnij.e -buduCnosti. Vee damas vidimo zene u AVNOJ-u i ZAVNOH-u, u najvisim narodnim predstavnistvima, u NOO-ima, gdje one zajedno sa svOjini . narb·dom i vojskom Cuvaju tekovine dosadasnje borbe i stvaraju novu bl)ducnost. Lijepo je rekla jedna zena iz Smi!jana, koja je izgubila tri sina u NOB >>i krv moje djec~ roditeljima i muZu, zaSto da s·e prilikom udaje trg11je i spekulira i poigrava sa njenom sud hi nom. Zena .ie spos-obna da ist·o radi kao i rnuSkarac, pa joS i viS-e, i treba da joj s-e taj rad i prizna. .Sarno preko ·ekonomske ,slo- b:)de mogu se· iz.bjeCi razne bra,Cne razmirice: i n-esreCe, samn preko ekonomske- slobode, vodeCi raCuna samo o osjeCajima, m9Ze s·e s~vo­ riti sretan brak, a onda i sretan Zivot i Zene i muSkarca. 3. Zena je s·po.sobna ne sam·o da radi, v-e·C i da uCi i nauCi isto -kao muSkarac. Pored tolikih skola, koje su postojale, zene su ip<lk ostaj ale nepismene, nij e im se· posveCfvala pa.Znja i onemo:gu-Cavalo se da se Z.ene i kulturno razviiaju, iako su imale sp-os·obnost. Kroz teske dane NOB, od dojuce nepismenih Zena, razvili su s-e divni rukovodioci, k')ji ni malo ne zaostaju iza muSkarca. Do juCe nepism·ene Zene pi.Su danas Clanke, pjesme, g!ume it. d. 4 . .Zena se bori ·i za &voj zdravstveni po-: lozaj, na koji se do sada malo lJi nikako nije �pa;zilo. PoiZnato je da su ~ Zene, za vrij.eme trudnoCe, izbacivane sa po-sla i hacane na ulicu bez kruha, do'k su seljanke radiJ.e najgrublje poslove do kraja poroda, da se moralo ustajati drugi dan iza poroda, a o lijeCniCkoj pomoCi i porodiliStim-a da se i ne govori. Taka se postupalo sa anima koje -su stvaraJe novi sviJet, a o djeci, koja su s·e rodlla, pogotovo se nije vodila briga, i nitko se nij-e brinuo osim maj'ke. Medutim poslije· 20 godina, kada je od taga djeteta stvoren covjek, pod najteZim uslovima i brigom roditeljskom, rr..:::.jke -ni.su viSe bile gospodar s•vroje djece, nego su s njima gos-podarili drugi, gonili ;h na klaonicu, ratove i t. a. ' U SSSR-u jedino je rijeiieno to pitanje sa citavom mrezom besplatnih porodilista i lijeCniC'ke p·omoCi, djeCjim jas,lama, vrtovima,, te pravom plaCenog odmora Z·enf za vrijeme . trudnoce. To je cak .u SSSR-u i ustavom zagaratirano. Nil<ome se u SSSR-n ne posvecuje tolika paznja i briga kao majci i djetetu. Znaju to na hiljade naSih .ze,na· i one se za to i bore. Govori se -o ravnopravnosti, Citave teorije o tome pricaju, neprijatelji zloupotrebljavaju i igraju se sa tom rijeCju, praveCi razne avan- turisticke planove 0 nekom diktatorstvu zene, prostituiranju, slobodnoj ljubavi i t. d, Sta · je ravnopravnost i sloboda Zene? To je Qstvarenje gore navedenih toCaka, koje Ce Zenu uzdignuti na vis-inu, na kojoj nikad nij.e hila, na visinu Zene Covjeka, najsretnije majke, najbo1je drugarice, najmoralnije· Zene. Ostvarenje ovo.ga ne samo da ne ide na .Stetu muSkarca, nego u korist ne samo muSkarca, nego i Citave zajednice i druStva. Zene saCinjavaju poJ·ovinu naroda, i ne voditi o toj polovini raCuna, nego zapos.tavljati njihovu slobodu i ravnopravnost, znaCi ne ·ostvariti punu demOkraciju druStven.e zajednice. Kroz NOB zena je prokrcila sebi put i posla putem, koji joj je jedini osvijetlila KomunistiCka partij a. Zato dan as Zene Cvrsto stoje uz KomunistiCku partiju, i nema toga, tko ih maze odvojiti od n}e i o.d puta, kojim su one poSle i borbe, koj·am je po.Sao sav naS narod. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! i ostale clanice AFl!-a a zatim omladina. Dvije Cete Zena bolniCarki zadivile su sve prisutne. Ulicama VoCina prolama1e su se parole 8. martu. N akoll sveCane proslave u povorci, zapoCeo je miting, na kojem su gov-orile dvije drugarice iz odbora AFZ-a za Sla'Voniju, drugarica s·eljanka, drugarica hOrae, jedan drug ispred KP. Nave.Cer je odrZana kulturna priredba u velikoj dupkom punoj dvorani Narodnog doma. Na·stupile su drugarice iz AF:Z sa nekoliko tocaka. · U ZveCevu odrZana je lijepa pros.lava s progr~mom. Davao se prikaz iz naSeg Zivota, Zivota Zena okupljenih oko AFZ, ·zatim.jedna scena iz romana »Mati« ad M. Gorkog, Sa mnngo ljubavi i razumijevanja sud}elovale· su u programu drugarice iz sela. ' Proslava 8. marta, koja s-e je proslavljala po Citavoj SlavonHi prvi puta ave godine, ui-ezala se duboko u. srca svih Z·ena Slavonije, koje su otiiile sa tih pros1ava jos p·oletnije joS odluCnije i odu.Sevljenije, pune s,nage i vjere za rad do konaenog osloboilenja. 'K,ata P. i Jela C.t 1 Kata PejnoviC Jela Cuk. Pokt.lment 157 PROSLA VA 8. MARTA 1943. U SLAVONIJI Clarn.ak iz »Uda.rnice«, glasila AFt za Slrrooniju br. 3 1943. KAKO SMO PROSLAVILE 8. MART Prvi pula u Slavoniji pros'lav,ljen je ove godine 8. mart, borbeni dan Zena. I to Zena oslobodenih u jeku narodno-oslobodilacke borbe. . Odr.Zani su mnogi zborovi, na koje su Zene dolazile s transparentima i zastavama u li}epim slav-onskim narodnim· noSnjama. U "Bilo·gori, na jednom zboru, Zene su .dolazile s transparentima, koji su hili uokvireni pozlaC.enim jabukama, na kojima je pisalo »Zivio 8. mart dan Zena.« Mnogi zborovi u Bilogori odrZani su u neposrednoj blizini bande·, koja je cak U' jednom se]u lopovskom pa:ljbom htjela rastj,erati Zene sa zbora, ali im to nije pomoglo, jer su zene odmah pos.Jije pucanja nastavil~ zborovanje. U cije}Qm virovitiCkom o'krugu, na oslobod·enom i neoslobodenom teritoriju pros1avljen je 8. mart naj.sveCanUe i oduSevljeno. U novskom kotaru neke drugarice predlozile su da se mjesto g, marta, koji je padao u ponedj,eljak, odrzi proslava 7. u nedje!ju. Sve ostale dru.garice odlucno su to odbile i rekle su: >>Mi volimo 8. mart, jer je rigte je bilo iskiceno hrvatskim, srpskim i crvenim zastaVama, pa-rdlama i slikama. U Nj,eziCima je na zbor doiilo oko 300 prisutnih. Zene su dolazile na zbor u povorkama, pjevajuCi iz -sveg glasa narodne pjesme: »Oj narodna vojskn, tebe narod zov-e« ... »Od Papuka do Krndije ... << U Vocinu je na mitingu bilo oko 1000 prisutnih. PrDslavljalo se zaj,edno sa vojskom. Pnvorke Zena do·Cekane su svuda radosno, uzvikivane su svuda parole, borbi,. 8. martu i Zenama. Zene u povorkama pridruZile su se vojsci, koja je cekala da prode gradom Vocinom. U prvom r·edu iSle su tri seljanke, koje su nosHe hrvatsku, srpsku i crv·enu zastavu. Dvije drugarice radnice nosile su veliki transparent »Zivio 8. mart, dan Zena«. Iza njih" nosile su zene s!iku dmga Staljina, druga Tita i drugarice Kate PejnoviC. U povorci ·su su.djelovale i Z.ene i majke sa malom djecom u naruCju. U povorci su iSli drugovi iz Staba 'Di-· vizije·, predstavnice pojedinih seoskih AF'Z-a DAN zENA, U SLAVONIJI to natS dan i hoCemo baS 8. mart da slavimo, a· onaj, koji je oduSevlj·en, naCi Ce vremena na taj dan i doci na proslavu.<< U tom kotaru odrzan }e lijepi 120bor. Zboriste je bilo iskiceno zastavama, paTolama, Zene su dolazile u sveCanim noSnj ama sretnih i veselirh lica:. Bilo je 300 prisutnih. Ucinjen je ogroman korak Uaprijed, probijen .je led - danas naSe Zerie seljanke govore same, odluCnO na svojim zborovima, a prij e ... ? Zbor je odrian i u pakrackom kotaru. Bilo je 120 prisutnih; govori.le su drugarice seljanke. U novogradiskom kotaru stalno j e krstarila' tih dana banda, te· su u svakom s,elu odrZani sam,o sastanci posveCeni 8. martu. U srezu l3rod i Dakovo 1 odr.Zane s.u konferencije i sas-tanci, na kojima se proslavljao 8. mart. U p<\Zeiikom srezu odrikina su dva lijepa zbora. U selu <lnjegavicu bilo je o'ko 500 prisutnih, od toga 300 zena. Oko 100 naiiih zena seljanki doslo je sa neoslobodenog teritorija da svecano proslave taj . dan. Zbo- 1 Na kotaru :Zupanja prve organizacije A'F:Z razvijaju se poCetkom. 1'943. ,g. Na kotaru aktivno radi od 1941. g. Mica Sumanovac. Naimasovniji rad sa Zenama bio je u selu Solianima, gdje se istiCe radom RuZa· GavranoviC (rubiicna 1943. g.). U kolovozu 1943. g. osniva <Se u Solianima odhor AF2, Ciji su hili Clanovi: Kata DelaliC, Kat.a _iBartoloviC, Mara Spoljar, RuZa GavranoviC, Pavka VidakoviC i Slov.akinje Elizahet"a Macko i Marica ·Ku'baCek. U Drenovcima aktivno ·mde: Katka Karamarko, Maca ZeCeviC, Manda Mo-suroviC, Jula Jakobov.ac i Jaga VitiC. Aktiv.ne su Zene i u RaCinovcima, Gunji, Vrbanji, StroSindma, Babinoj Gredi, (gdje aktivno rade uCiteljica Tena VeriC, S{)fija VeriC, Tilk.a Da.koviC i n_i.ene kl:eri Manda i Kata LeSiC), zatim u Gudincima i Sikirevcima. U selima Beravci, Velika Ko,panica, ,Kupina i Mala Kopanica, osnovani su odhori AFZ ;poCetkom 1'943. g. Prva predsj.edrnica AFZ u Beravcima lbila je Marii.a llakova.c, koju su ustaSe nekoliko puta hapsili i zatvarali. Mariju GlavaCeviC ,su ustaSe mr· cvarili traZeCi ·da izda saradnike pa'l'tizana, ali ad nje nisu niSta saznali. U Velikoj Ko;panici medu najaktivnijim .Zenama bile su Janja i Tera VukoviC; u Maloj Kopanici ""7' Marija RadiCeviC; u Kupini - Janja Vuksanqvit. U · toku 1943. g. osniva se niz odhora u kota·ru Dakovo. U ,si ieCn iu osniva se 'Prvi. odhor AF2 u BraCevi,oama. U Hrkanovcima, .gdie je .or,ganizacij.a AF2 bila na i iaCa, medu na jaktivni iim Zenam.a bile su: Mila SakiC, Savka ZakiC, te Mara KrajsiC. lz malog .sela Ratkovo.g Dola hila' je 1943. g. is Zena u NOV. U Slobodnoj Vlasti aktivno su radile: Jula i Kata TopuzoviC; u Vr.poli'll, - Jovanka Dragelj i Maca Dragel j, gostioniCarka na Zel jezniCkOi stanici, koja je drZala vezu izmedu uporiSta i oslobodenog teritorija; u PiSkorevcima predsiednica odbora AF2 hila je Sofiia DijaniC. Odbornka Ru:Za BrloSiC otiSla je 1943. g. u partizane i 1944. g hila zvjerski ubijena od Nijemaca; u Koritni radila -je na organi.zaciji AFZ uCiteljica Zhita Kirin . U ljef:.u 1943. g. osnovan je Kotarski o·dbo.r AF2 Vakovo·. Za preds]·edniou hila je izabrana Kata To~ puzoviC. Odbornice su hile: Liza SmoliC, Bojana StaniC, Kata JovanoviC, Kata ArseniC i Smilja Miro.savljeviC. U opCinskim odborima AFZ aktivno rade: Jula KovaCeviC, Boiana RanisavljeviC, Bojana Vladisavljevi.C, Liza BaZaj, Bosiljka Jovi-C i Jelka MagiC. �'f>okument ,159 !/ IZ IZVJEsTAJA ZUPSKE REDARSTVENE OBLASTI DUBROVNIK OD 23. OzUJKA LETAK MJESNOG ODBORA ANTIF A~ISTICKOG FRONTA zENA DUBROVNIK 1943. 0 DEMONSTRACIJAMA zEN A I 8-MARTOVSKOM LETKU' NEZAVISNA DR,ZAVA HRVAT&KA POVODOM 8. MARTA 1943.' ZENE GRADA I SELA DUBROVNIKA U Zagrebu, dne 23. ozujka 1943· Ministarstvo unutarn.iih poslova Ured ministra U. M. Taj. broj: 1388-1943. Ili i' i. II' !i Predmet: Prilike u Dubroval:koj okolici I. Predsiedn_iCtvu vlade - Zagreb Dubrovnik kotar 2. Minista-rstvu vanjskih poslova (Dr. B.al:iC) - Zagreb 3. ObCe upravno povjereniCtvo - SuSak Zupska redarstvena oblast Dubrovnika pod T. brojem 9;4,3 od 15. III. o. g. predloZila je s.liedeCe izvje·S6e: I. Dana 7. oZujka t. g. za vdeme »copri funca« t. j. izmedu 23 sati noCi i 5 sati u jutro osvanuli su u GruZu na zidu letaci Cvrsto naliep1jeni mjesnog odbora antifaSistiCkog fronta Zena pisani strojem Ciji se primjerak prilaze pod ./. Dana 10. ozujka t. g. u jutro pozivala je neprijateljs-ka krugovalna postaja »·Slobodna Jugoslavija« Zene Dubrovnika, da se p~bune i da poslusaju savjet letka. Dana 11. ozujka t. g. doslo je pred gradsku obCinu u Dubrovniku oko 30 Zena demonstrirajuCi2 proti gni.donaCe1niku Dru Ivu KarloviCu radi slabe prehrane. Ove demonstracije promatralo je oko 500 gradana, te kada je opaZeno, da se masa derllonstranata poveCava pokuSao sam sa ra- 1 Ori.!{inal ovog- dokumenta nalazi CK SKH. 2 . se u arhivi Ove je demonstraciie, u kojima j.e ul:estvovalo oko 2n0 Zena, organizimla Luce 'Benussi-Sojka. tajnica prvog odbora AFZ u Dubrovnikru. U od"boru i ,pcdodborima AFZ u Dubrovniku u toku 1942. i 1943. g. bile su aktivne: Kata RadeljeviC (1942. g. radi na PeljeScu i Ko-r-Culi), Nikica FraniC, Pina . KoSta-JovanoviC, Filomena Sindelarova, (koja j·e kasnije postaLa predsjedflica odbora), Dra,ga K-neievit-DemirdZi·C, Katicq ErakoviC-BuratOviC, (koja spoloZivim redarima da rastjeram masu. P.oSto radi malobrojnosti redarstvenika nij.e bilo moguCe masu rastjerati zalnolio sam zapovjednika karabinjera za pripomoC, t~ sam sa na.s1m redarima i 5·0 karabinjera uspio rastjerati masu za pola sata bez upotrebe sile. Kako s-e po gradu proCulo, da C-e se drugi dan ponoviti ·demonstracije u jednom zarnahu, te da Ce kamenjem navaliti na reda-tstvo, to sam veC rano ujutro upotrebi-o svo ·osoblje redarstvene straZe, izvidnika i Cinovnika, te nisam ctOzvolio nikakovo 1zastajkivanj-e i ·rar. govor na u'licarna koje vode do obCine, a pred · obCinom postavio vatrogasnu Strcaljku. PoSta su dan prije po podne uhiCene sve istaknute vikaCice njih 27 na broju i presudene na 10 do 30 dana zatvo-ra, i uCinjene preventivne mjer·e, drugi dan nije uobCe doSlo ni do pokuSaja demonstracija, ie ·Prvog maja 1943. g. na ista-knuto mjesto u gradu izviesila crvenu zastavu), Mare flerek, Mare MandiC-BradariC, Frarnka MegoniC, (kasnije je hila predsiednica Kotar-sko.g odbo-ra AFZ), Drag-a Rudenjak, Anka Butora·c, Stane MedvidoviC. Rita MiSkoviC, Marija Strkali-BratoS, .Tele LiubiCiC, Ma·rija Gozze Tereza GoluSiC, .Tovo MiletiC, -Katica Vrklian, Anka' MilojCeViC, 'Sonia Krolo, Stane VuCiC, Kristina Todor.oviC, Katica OpaliC, Klara MiS-koviC, Mariia Primorac, Rinka KostiC i lvatika NaranCa JanCiC. U Cavtatu .ie bila aktivna Drag.a-Dade NovakoviC, ·a u Kamajima Stane .Sonja MartiniC. Danas 8. marta Zene cij·elog svijeta .slav-e svoj dan! Dan nslobodenja!! Dan ravnopravnosti, kad Zena moZe da pokaZe da i ona ima jednako pravo kao i mu.Skarac. Dan&Snj·om os1obodi1aCkom borbom naSi hrabri drugovi su poka:zali i pokazuju da i oni mogu i znaju da se bore protiv faSizma jedino Cvrstom i odanom voljom. A Sto mi radim-o? Mi Z·ene Dubro"vnika? Zar smo m,i sHjep-e? :Mi hladnokrvno prolazimo, i Cuti~o na ·zvjerstva koja nam prave faSisti i njihove sluge, nad naSom djecom, sestrama i braCi? Ujedno i naSim hrabrim drugovima koji se bore i Zrtvuju svoj·e mlade Zivote kako bi nas osloho·dili od faSistiCkog gnjeva, koji nas svaki dan sve vi•Se i viS,e pritiskuje da bi nag. posve uniStio. Zar se bojimo prijetnja ili smrti? Ustajmo i mi i pokaZimo im, da smo i mi Zene Dubrovnika Bripravne boriti se za naSe os!obodenje. N e dozvolimo okupatoru da iz nas Zena s1-su najbolje soko-ve naSe krvi. Dajmo sve · od sebe da jednog dana budemo i mi slobo·dne Zene,. da moZemo svakom pokazati da se nijesmo stidile i bojale zato .Sto smo Zene, nego smo sve radile kako bi Sto prije uniStile neprijatelja i sebi stekle sretniju i bo,Jju bu·ducnost. Zato sve za front! Sve za narodno-o-slobodHa-Cku borbu! ,sv-e za na.S~ hrabre partizane·!!! Smrt faSizmu 1 SKH. Sloboda narodu! Original ovog dokumenta nalazi se u arhivu CK Mjesni odbor AntifaSistil:ko.g front-a Zena Du'brovnik Dokument 160 IZVJEsTAJ SA SASTANKA KOTARSKOG ODBORA AFz POzEGA ODRzANOG 12. III. 1943. Izvjestaj sastank:a sreskog odbora AFZ za srez PoOrganizaciono stanje AFZ-a u naSem srezegu, koji je odrzan 12. III. 194,3. g. do 15 zu Po.Ze·ga se je proSirilo za: 1 odbor sa 5 sati. Na sastanku je prisus-tvovalo· 10 dru·ga- odbornica i 50 Zena. rica. Sastanak je tekao sa slij.edeCim dnevnim · Nacipnalni sastav: Hrvatice, socijalni sa~ redom: slav: seljanke. Pozeski srez obuhvata 1378 1. PolitiCka situacija u zem~ji 1. van z-emlj-e Clanica. Nacionalni sastav: 1181 Srpkinja i 2. Organi.zacio-no stanje AFZ-a 197 Hrvatica. Socija!ni sastav: 1298 seljanki 3. Izvjestaj rada od pro.slog sastanka~ i 810 radnica. 4. BuduCi rad Na neoslobodenom teritoriju se nalazi 16 5. Pitanje pogorelaca odbora, ad tih 5 hrvatskih i 11 srpskih .. N a 6. Eventua!ije (Razno). os'lobodenom i poluosloho.denom teritoriju nalazi se 35 odbora, od tih 34 srpska i j edan Po politi-Ckoj situaciji u zem]ji i van z-ehrvatski. mlje citao se radio izvjestaj od 5·7 i 3: III. 1943. Cita1i smo C.lanke iz »Zen a danas<<·; drugarice su JJa~lj_i_~~--~-IuS_~;t_l~•. hvjdtaj rada ad p.roslog sastanka: Za vrijeme od 12. II. do 12. III. 1943. g. oddana 249 �2. Formiranje zenskih radnih grupa. 3. Suzbijanje tifusa4. Pripremanje svih Zena za i1Zbore. 5. Pripremanje hrane za Inicijativni odbor, ·6 . .Slati dopise za >>Udarnicu« do 22. III. 1943. 7. Potvrde traZiti za sve izdato. 8. Redovito do 5 ad mj. skupiti prilog za nasu· organizaciju AFZ. 9· Obavjestajna s1uzba. 1!0. Pribavljanje materijala za tehniku. 11. Organizirati dezurnu sluibu u svakom selu, pri ulasku drugova u selo. 12. Pitanje pogorelaca: po tom pitanju, smo rijoeSile da se sprovede kampanja prikupljanja veS-a .za dragari.ce, koje su o.stale bez kuce, i to da bude prikupljeno do 25. III. 43. Smrt fa:Sizmu - Sloboda narodu! Tajnica: TreSnja2 1 2 Predsjednica: Odstuna Radi se o epidemiii tifusa. Rahela Nova1coviC Trdn.ia. Dokument 161 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE OD 19. III. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 STANJU I RADU ORGANIZACIJE INIC!.JAT!VNI ODBOR AFZ ZA HRV. PRIMORJE 19. III. 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske Drage drugarice, Zene sela StrijeZevice, kotar Sl. Poiega, pletu za partizarne su 3 plenuma, 18 opCinskih sastanaka, 63 sa AOZ i 204 seoska. Na sastancima se ie citalo s1ijedeCi materijal: »Udarnica«, radio izvjeStaj i re~erat 8. mart, koji ih je naroCito V€s·elio. Organizaciju p.roslave 8. marta smo sproveli priHCno dohro, ali i pored naSeg tada, zborovi nisu uspj.eli onaka kao .Sto smo mi zamiSlja'li. Na sektoru opCina StrijeZevica, NjeZiC i Pere-nci narod strahovito boluje ;1 po svim selima kuCe su popunjene bolesnicima kao i u bo-lnicama, tako da se Zene i po·red najbolje volje nisu m<>gle odazvati. Na zboru ih je bilo oko 130 Zen a; ~ene su se osjeCale za:dovoljne -gdje po pnd put slav:e dan Zena, i to na svom· oslobo_denom teritoriju. Na psunjskom sektoru je zbor mn<>go bolje uspi<>; raz1og je taj sto je tamo rijedak slucaj bolesti. Na zboru je prisustvovalo oko 300 zena. Zene su sa velikim odusevljenjem proslavile veliki dan zena - 8. mart. Prikuplj·eno je od proslog sastanka do danas: 250 34 kom. Plahta Carapa 91 par Obojaka 64 para 102 kom. Gaca Kosulja 95 Sarenica 36 " PeSkira 96 " Jastnka 65 " Ponjava 150 " Rukavica 24 " " Platna 10 met. Zav·oja 78 kom. Masti 47 kg. Pekmeza 5 Oraha 54 " Kupusa 82 " Jabuka 153 " " Zivadi 57 kom. &00 lit. Mlijeka Sljiva suhih 14 kg. 64 Graha 42 " Luka " 12 kom. Sap una 2 kg. So de Bra,sna psen. 231 BraSna kur. 172 " Paprike 3 " Kolaca 125 " Sira i kajm. •69 " " Jaja 1954 kom. Mesa su,hog 37 kg. Krumpira 549 Rezanaca 144 Gri&a 3 " " 1·6 kut. Vazelina 17 pak. Sibica U novcu 9.454 kuna Direktive za bud.uci rad: 1. Sve sastanke odrzavati red om; sa dnevnim Primile smo vaS·e poslj-ednje pismo, kao i up.ute za pro·slavU 8· marta. Va·S,2; smo pismo temeljito prouCile i prodiskutira1e i pristupile ostvarenju i provodenju vaSih uputa. Saljerno vam izvje·Staj o stanju i radu naSe organizacije: T,eritnrij Hrv. Primorja Je podijeljen na anektirani, o'kupirani i oslobodeni dio. Primorski dio su.SaCkog kotara spada u anektiran dio. T·u je teror s.trahovito jak, a pristup do sela i mj-esta neobiC·no teZak. Na SuSaku je centar djelatnosti bijele garde, DraZinih Cetnika -i HSS. To sve oteZava rad, ali uglavnom· u narodu te izdajniCke klike ne nailaze :ila -odziv, veC samo unose zabunu. Rad HS'S na cije'lom te-rito-rij"u Hrv. Primorja j.e -prikriv·en, naSe ga Zene Cak i ne primjeCuju, ali se ipak osjeCa. RaspoloZenje naroda, a naro::. Cito Zena je antifaSistiCko.· Od org"anizacija zazil'u jedino ;z;bog terora, iako su spremne sve dati i naCiniti za pa·rtizane. OduSevljenje za narodno-os~IobodilaCku borbu je donekle opalo posljednjih mjes,eci u vezi sa mobilizacijom, koju je nasa narodno-oslobodilacka vojska provela na naSem. teritoriju, .kao i zbog povratka kucama velikog broj a dezertera. Prllaz s·elima i IiCni kontakt. sa odbornicama u p-osljednje je vrijeme gotovo oneffingu:Cen zbog stroge blokade· mjesta. Tako se desilo, kako se vidi iz pri.Io·Z-enih tabela, 1 da nam s·e organizacija u Kastvu ·gotovo sasvim razbila, a u nekim mj estima odbori olabavili i1i ras- pali. Da bi ipak u toj situaciji mogli izvr,Savati postavljene zadatke 10 AFZ za Hrv. Primorj.e, na sastanku koji je odrZan 14. i 15. o. mj., .zakljuCio j-e, da se pristupi hitnom formiranju kotarskih odbora od domacih dru.garica~ Kursevima Cerna nastojati da ih osposobimo, a na radu s njima zaj-edno da im pomognemo da se osamostale. U senjskom kotaru, iak-o nij e anektiran, veC samo okupiran, rad je neobiCno oteZan, jer je to jedini kotar Hrv. Primorja, gd"j€ je narod ustaSki nastroj.en, gdje se od d-omaCih ljudi formirana crna legija zadrZava u mjestu Senju i okolnim s·elima. Okrugu Hrv. Primorja pripojen je nedavno i jedan dio Gorsk-o·g Kotara - opCine FuZin-e - u koju se poCelo pro-dirati. Oslobodenog teritorija imamo svega tri opCine, i t-o u gorskorn dijelu Primorja, To je potpuno zaostali kraj, slabo napuCen, gotovo 100% nepismen. Zbog toga je bilo osnovno da se pristupi tamo analfabetskim teCajevima i kursevima. Taka su go{ovo sve naSe odbornice sa ·aslobodenog teritorija pro.~He kurs od 4 dana, i poslije toga se osj-etio veliki napredak u radu organizacije. 8- marta smo oddale 2 uspjele priredbe od samih · naSih dru.garica i odbornica sa oslobodenog teritorij a. N a okupiranom i anektimnom dij.elu Hrv. Primorja dijelili su se toga dana letci »Zenama Hrv. PrimDrja«, od kojih prilazemo jedan primjerak, pisane 251 �Sabirne akcij,e se usp]esno i stalno prosu parole i odrZavani sastanci sa Zenama. Upute za proslavu 8. marta dobile smo pre- vade. Kad sakupimo sve podatke o tome, poka::£:no,: taka da nismo mogle pravovremeno · slat Cemo .ctetaljni izvje1Staj_ · prema njima po_stUpitL Medritim C-emo nid Analfabetski te-Cajevi se odrZavaju samo pro.duZiti u smislu tih · uputa. BroSuru »8. na oslobo-denom teritoriju. Sto se tiCe uCei3-Ca mart« dali smo urnnOZiti ti '3"20 primjeraka, Zena u NOO·, na -O·slohodenom teritoriju naS·e te Smo .je razdijelile dfuga-ricama. , su Cia nice_ potpuno ravnopravni C'lanovi od.Ovi.h_ je .dana i~aSao- 4. broj »Primorke« u bora. Na okupiranom teritoriju rad NOO se svodi uglavnom na sakuPljallje i- otpremanje 600 primjeraka. Prema vaSi-m uputama formiial,e &mo· redakciju lista od 4 Clanice- i pri- hrarie i rob-e- za partizane, a u ·tom·e na.Se odstupile organizaciji dnpisnf:Stva,_ taka da smo bornice najaktivnije sudjeluju- Na anektiratime zaduZili pojedine ·odbornice. VaSu kriti- nom dijelu NOO-i nisu joS ni f.ormirani, i ku n_a broj 3. ?>Primorke« smo primile, i mno- veCi dio pozadinskog rada_ le.Zi baS na Zenago- nam j.e pomogla -pri redigiranju 4. broja. ma, naSim Clani-cama. Taka na pr. one u Molimo vas da nam u buduCe_ stalno javljate zajednici sa omladinom prenose hranu »na svoj.e mi.Sljenje o naSem listu, kao i o poje- vrh«, organiziraju stra.Ze i sl. dini'm Clancirila. »Prilliorku« -Saljemo, osim Prob1em z.dravstva postoji samo na oslona teren koji -sm:o veC organizaciOno obuhva- bodenbm teritoriju, i naSe odbornice sudjetili,. i na otoke Rab, Pag i Krk, na Rijeku, u luju u radu zdravstve·riih odbora, formiraIstru, te u Gorski Kotar. nih u okviru NO'O. U. vezi s tim .Sto je naB terito-rij pret,eZno Dosada su odr.Zana 4 kursa sa ·odbornicaneoslobo·d-en-, nwS- je ra·ct ilegalan, pa se naS_a ma, i ·to 2 na osloho-denom terito-riju, 1 na Stampa·ne moZ_e proradivati na ~Sirim· sastan- okupiranom i 1 na anektiranom. Traja'li su . cima. Zbog toga nam j.e potrebna Sto V·eCa 4 dana, zbog toga Sto drugariCe sa okupirako'liCina propagandn-og materijala, tako na nog i anektirano.g podruCja nisu mogle dulj-e pr. od:-broSu.ra i ostalog,· Sto ne moZemo .sami izbivati ad kuCe·, a da njihova i1 zbivanje ne umnoZiti, najmanje 50 primjeraka. To isto bi bilo zapaZeno. Za S·ada je nemoguCe rij-evrij-edf i za »Ze:nu danas«, pa vas molim·o da Siti problem pro-storija i hrane za dulje vrinafu· u bud~tCe tu koliCinu .Saljete. jeme. Polaznica tecajeva bilo je ukupno 47. ·Sto se tiCe· >>Zene dana.s«, nivo lista je za Za sada se zbo-g jakog terora U p-ozadini- ne naSe Zene kudikamo previsok, i ne mogu ga moie pristupiti o-drZavanju teCajeva. Je_9ino Citati bez obj-aSnjavanja. A'li samom Inic. je predvid,en teCaj sa drugaricama, koj.e Ce odbo:fu j·e mnogo koristlo i pomoga·o u radu, uCi u kotarske- ·odbore na oslobodenom teritonaro-Cito izvjeStajima i Clancima o Zemaljskoj l'iju. Na ku·rsevima su se obradivale slijedekonferenciji, na kojoj nisu prisustvovale na- C.e teme: PolitiCka sittiacija, narodno-os·lobodilaCka borba, Kom. partija i njena u1o.ga u · se ddegatkinje. narodno-·oslobodila.Ckoj borbi. uarodno--osloNa posljednjem sastanku naS·eg Inicijativ- hodilaCka vojska, narodna vlast, masovne nog odbora provede·na je reorganizacija toga organizacije. Referati su spremani i prema ad bora. Dvije· Claniee su ·pr~Sle na d·rugi rad, Clancima iz naSe Stampe. Da bism·o· u buduCe a jedna na ter·enu ubijena od okupatora. Ta..: mogli uCiniti .Sto pravilniji izbOr materijala ko -sada -Siri 10 sa.Cinjava 7 politiCkih radni- za teCaj,eve, molimo vas da nam p'OSaljete ca. Od to-ga su 4 samostalne, a tri se- uvode upute za izbor ~l-anaka, koji do'laze u obzir. u rad. Uj·edno je formiran unutar toga ·odbora Na posljednjem sastanku 10 AFZ za Hrv· U'Zi odbor ad 3 .Clanice. UZi odbor morali smo formirati zho·g toga, Sto- postoje ogromne Primorje, odrZanom dn·e 14. i 15. o. mj. doudaljenosti i'zmedli pojedinih terena, ta'ko da nes-eni su .slijedeCi zakljuCi: se sve Clanice odbora mo-gu sastajati jedva 1. Pristupiti raskrinkavanju . prfkrivene svakih mj·e-sec dana. UZi odbor odrZava vezu politike HSS. sa svim drugaricama i odbornicama: prima 2. Formiranje kotarskih AOZ. izvjeStaje i od-govara za njih. Zbo·g ma1o-g 3. Pristupiti odrZavanju kurseva s kotar· broja ·na-Sih aktivistkinjit moraju Clali.ice--u~e·g­ odbora uz specijalne zadatke takoder na du- skim odbornfcam~a i ostalim Odbornicama. Ze· vrijeme o-bilwziti teren i tamo boraviti. Iz toga se vidi, da naSe snage nisu dostatne ni da obuhvate svih 6 kotareva, mi. koje smo prodrli naSim radom-, a za prodiranje na nove tererte, ·na pi". ot9ci i Istra, neffiamo viSe polit. radnica. Mi-slimo tome doskoCiti foriniranjem kotarskih odbora i izdizanjem novih kadrova: . ' RuZica 7urkoviC, Maca GdetiC, fo.so GrZ·etiC Slijedeci sa&tanak IO AFZ za Hrv· Primorje odredeu je 'Za '20. IV. S drugarskim po1zdravom Valerij.a Marij.a Pa{J- svibanj 'z943. Prilozi: 1 kom. »Primorka« 1 kom. Jetak o 8. martu 1 tabela Smrt fa:Sizmu - 1 2 Sloboda narodu! Redakdje ne p.osjeduju te -talbde. Nada BrnCiC. Za Inic. odbor Nada2 Dokument ·1·62 PISMO IO AFz HRVATSKE OD 27. III. 1943. IO-u AFz GORSKI KOTAR 0 ORGANIZACIJI I ZADACIMA OPciNSKIH, MJESNIH I KOTARSKIH ODBORA AFz, TE 0 PROGRAMU ZA KURS AF:l IN!Cl.JATIVNI OD!l'OR AFZ IHRVATSKE 27. III. 1943. Inicijativnom odboru AFz za Gorski Eotar 4. Hitna kampanja za sabiranje sje-menja," zatim karbita, te ploCica i kamenCiCa za analfabetske tecajeve za <>slobocf.ene. krajeve. 5. PriUkom slijedeceg sastanka odrzat ce se na oslobodenom podrucju priredba nasih Cla:nica, a_, ·eventualno j kotarska konferencija oslobodenog kraja. Drage .drugarice, Primile smo Vas izvjestaj ad 6. III., 'letak o osmom martu i tabelu o brojnom stanju vaS-e organi·zacij-e. ... · Dobro je to Sto ·ste po_Celi s kurs-eyima. _Na kursu treba drugarice ·upoznati -s ci-_ ljevima narodno-oslobodilaCke horbe, znaCenjem_ Naro-dno·o-slobndilaCkih odbora,_ ravnopravnosti Zena. 'Treba ih upnznati .s organizacij-o~ Alt"'Z, s rad-om na .oslobo(Jenom, neoslobodenom i _poluoslobodenom teritoriju. Na .kursu one moraju nauciti kako ce kasnije same , moci I 2!'2 2.53 ., �:; .' ~ ' ~ saVIadati materijal i razvijati .se dalJe. One moraju same izdizati drugarice, naroCito rukovqdioce organizacija, Uglavnom na: kursu tr.eba obradivati ove teme: Pri!ikom osnivanja zdravstvenih odbora, ·komisija za prehranu, sjetvu it. d. treba da znate povezivati rad po AFZ i rad u tim- komisijama. Za sye te· zadatke treba organizaciju pripremiti na masovnom' -sastanku Zena, taka da bi na sastanku NOO Zene spremno, upnznate sa pitanjem, pomogle rad NOO. .. J·ednim ranijim pismam ·ste nam jaVili da ste nabavili za nas pisaCu maSinu. Ona -hi nam trebala odmah. Zato vas molimo da nam ju poS-alj.ete po sigurnom kuriru. 1. Narodno-oslobodilacka borba (ciljevi i ·karakter). 2. Neprijatelj i narodno-oslobodilacka borba. 3. Narodno-oslobodilacka vlast. a) AVNOJ. (1· broj »Narodno oslobodenie«) Smrt faSizmu - Sloboda narodu! b) ZAVNOH Tajnica: Predsjednica: Jela BiCaniC 4. SSSR u danasnjoj oslobodilackoj borbi i zena u .SSSR. Vlatl<a Babic 5. Organizaciono pitanje AF~ i ~adaci (ref·erat drugarice Spasenije Babovic na Ze- maljskoj konferenciji AF~). 6. Zena i faSi:zam. Dokument 163 Referat o organizacionom pitan}u Cerna Vam po-slati, Cim ga umnoz1mo. Po zavr.Se· nom kursu tveba o svim polaznicim1a poslati ocjene i karaktedstike rijihovim .rukov·odstvima, treba ih stalno dalje pomagati i pratiti njihov razvoj. Rad na neoslobodenom teritoriju u vaS,em okrugu, g:dje je teritnrij veCinom okupiran, treba da shvatite kao svoj glavni zadatak. Njemu treba pristupiti sa mnogo vise ·elasticnosti i .sistema nego sto se to radilo dG sada. Narocito treba pojacati politicki rad. Ne smij.ete pojavu obnavljanja HSS-ovskih zenskih drustava (»~ensko srce«) shvatiti olako. Treba onemoguCiti da neprijatelj m·edu Zenama nS~de_ i najmanje upnriSte. Raskrinkavati namj-ere zena okupljenih u tim dmstvima, otkrivati tko zapravo stoji iza tih drustava, kazati narodu i Z.enama tko su ·ti »prijatelji« hrvatskng naroda, koji u mom,entu, kada on sav treba .da se digne u bo·rbu, na-stoje da .ga pasiviziraju. Za rad na neoslo-bodenom- teritoriju treba da izradite plan i odredite drugarice, koje ce .se posvetiti iskljucivo radu. na tom terenu. Na neoslobodenom teritoriju treba Zene mobilisati ~a onim zadacima, koje· ·Ce one mod vrSiti. Aka nema us,lova da se formiraju odbori, nemojte ih osnivati pod svaku cijenu. Ali nastojte da u svakom mjestu imate nekoliko povjerenica, pred koje cete ppstavljati Zadatke, 'koj·e Ce okupiti svoj krug Zena. U gradovima osnivajte odbore po ·zanimanjima (odbor domacica, inteJ.ektualki, namje.Stenica, uciteljica). Ti odbori ne treba da budu veliki. Dovoljno je 5-6 Zena . .Sekretari tih odbora, aka ima vi.S·e odbora po zanimanjima, neka Cine posebni odbor, s kojim Cete ·odrZavati vezu vi iii drugarica, koju odr;e-dite za rad na tom ter-enu. Ako j-.e teritorij poluosloboden, i ako ima uslova, pozovite drugariee s neoslohodenog teritorija na kurs. 1 Drugarice s neoslobodeno.g teritorija treba nauCiti konspiraciji. Neka nikada ne govore o organizaciji i -svome radu onima, koji to- ne treba da znaju, pa makar znale da su odani ili aktivni u narodno-os!Gbodllackoj horbi. SlaZemo se s promj.enom sekretara vaSeg odbora. ·.sto se tiiie pravila organizacije, organizaccija AF~ Hrvatske je u sklopu AFZ Jugoslavije, i mi ne moZemo izraditi pravilnik mimo Centralnog odbo-ra. Ali u najskorijem vremenu Cerna izraditi jedno direktivno 'pismo, koje Ce obuhvatiti sva pitanja naSe orga~ nizacije i koje ce vam shrziti kao putokaz dGk 00 ne itZradi pravilnik. NaS .odbor Ce izdavati list, i zato treba da i vaSa ·organizacija u njemu ima odraza. Organizirajte dopisniStvo. Pronadite- drugarice, koje C.e u_ vaSim kotarskim i op.cinskim odborima odgovarati ~a to. Ali nemojte se· zadovo'ljiti samo tim, nego nastojte da pronadete .8-to vi,Se Zena._. kOje Ce imati smisla za to i pisati za list. Ne·ka to ne budu samo slike iz rada i borbe zen a (svakako da je to najvaznije), nego neka budu i liteiarne stvari ( crtice, priCe, repo-rtaZe, novele) -maZe biti i dulja; donosili .bi ju u nastavcima (pjesm.e i t. d.). Crte~e isto tako saljite. Nastojte da sve te stvari budu u vezi s borbom. PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE'OD 30. III. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz BANUA, KOJIM SE TRAzi IZVJEsTAJ 0 RADU POSLIJE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE INIC!JATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Okruznom odboru AFz - 2S4 Banija Drage drugarice, O.d vaSe okru.Zne konferencije, za Citavo vrij-eme neprijatelj.ske ofenzive i pos-lije nje, nismo primili od vas nikakvog 'izvjeStaja. Poslije odgadanja konferencij.e AFZ za Hrvatsku (radi o£enzive) formiran je IO AF~ za Hrvatsku, koji Ce org. i· pripr:emiti k-onferenciju, rukovoditi svim ·organizacijama AFZ u· Hrvatskoj, dok se na konferenciji ne izabere G!avni odbor. Z~to vas poziv~~o, da nam ·od~ah odgov-orite na ovo pisffio i poSaljete izvjeStaj. U lZVJestaJu treba da p1sete o vaSoj Okru.Znoj konferenciji, ·o -of.enzivi i o to·me kako se- vaSa orga~.i.zacija ~~~ala z~ vrij.eme- oferuzive. Da .Ii su rukovodioci AFZ izbj.egli s narodom ili su ostah ~? Ba~~JI. Da h su ~e s na~o~om povrati'li? Jesu li se svi rukovodioci organizacij.e p~v:~tlh. KoJI -su se zadac1 p-ostav1h pred vas, sada, p·oslije ofenzive, i .Sta ste sve radili da ih ri.Je:site. Ka~?vo ~; ek_o·~omsko ~tanj_e naroda? Kakova je prehrana vojske I narod3. u pozadim._ Na ·kOJ~ nac1n rJe~ava~e pitar:Je obrade zemlje? Koliko j.e jaka vaSa organizacija, i kako saraduJe sa ostahma 1 pomaze u tome NOO-ima. • • • y 0 sv·emu tome nas odmah izvijestite, da bi-vam mogli poslati uputstva za rad i porno¢. Obavijestite hitno 0. odbor Kordun o danu sastanka -Q. odbora jer se ondje nalazi drugarica, koja Ce prisustvovati vaSem sastanku. ' Smrt fa5izmu 21. III. 1943. Sloboda narodu! Drugarski poz-dTa v Tajnica: Jela BiCaniC P .. s~ Salj~mo vam pravi1n_ik 0 radu ~Omi-siJe ·za .prehranu, sjetvu i zdrav.stvenih odbGra. ~rii~zemo 1 referat drugance Spasem)e Babovic sa I. Zemaljske konferencije AF~ 0 org, p1tan1n AFZ. Organizirajte nabavku papira za list. Najbolje novinski. l'ialjemo Vam orgartizacioni referat s I. Zemaljske konferencije i pravilnike o radu komisija za prehranu, sjetvu i zdravstvo, Pravllnik je izdao ZAVNOH. U dogovoru s vasom komand<>m podrucja i po p\anu kojeg nacinite prema vasim pri\ikama, UCinite SV·e sto mozete i pruzite vojno-pozadinskini vlastima i narodM-oslobodilai\kim odborima punu pomoc. 30. IJI. 1943. T.ajnica: }eJa1 1 Jela BiCaniC. �ANTIFAsiSTICKOG FRON'fA zENA SPLIT ZA OzUJAK 1943. 1 Dokument 164 . IZVJEsTAJ ILEGALNOG GRADSKOG ODBORA -~ ·o • v >'!;; -~ 'iJ ~ -~ uo ef 0 I~ I Iii v • >V 0 ...., / Kulturnoprosvjetni Tad Akcije Sakupljeno Lit. 5.000 Din. Il6 I zlatni prsten u List PolitiCki rad P:rimjedbe: RuCni rad . . novcu mjeseCno I I hrani I I I odjel:i I 104 kom. raz. mu~. 56,TO razno 70 kom. raz. .Zen. 5 kut. sardina 171 kom. raz. djeC. 2 vaZa mannelade 25 plahta 8 lit. rakije 20 jastufuica I lit. maraskina 13 :rubaca 1 lit. vermuta 5 ruCnika 122,50 kg ,soli 3 u1brusa I obuCi opleteno 7 dZempera 11 pari Carapa W kapa 1 pulover 2 .p. trluka 3 j astuCni<:e saSile i 3 pa,ra papuCica. Okrpale dva lancuna. I 47 kg Sode, 133 razno kom. sapuna rokeli konca i !panj. kllt. Zigica djeC. igraCaka 'Geog. karte Rusije, veCa koliCin.a sanitet. materijala 3 para i 2 para papuCica uSile 3 para papuCica Organiziran kur.s za prv:u pomot, pohadaju 3 drugarice. Uspjda akcija 35 14 23 52 3-6 3 8. marta Pisanje parola 1 dijdjenje letaka (sakupljanje) Referat o »o-smom martu«. p,rorpagandnaliteratur.a_ 548 Lit, mnogo raznog materijala. Jedno Zensko dijete primljeno na odgoj. Sprovedena akcija 8. mart. Zene su aktivno sudjelovale, polazavSi - okuf>atoru neustraSivost. 1 Sakupljale za djeCji ·dam. I 1 Lit. . ~ 0 2.055 :> Kune 200 ~ . 9,15 kg razno 7 kg ·soli 4 kut. Caja 1 kut. sardina 40 raznih komada za odrasle E-< I l par oficiflskih podkoljenica od koZe 1 paT djeCjih 3 kg sode 15 kom. sapuna 2 kut. pu,ceta 45 kom. raznog Z·ene VaroSa poka.zale prigodo:m akcija svoju bo·rbenost i .pr'kos _i}rema okupaioru. I ...., 1,6 mat,ri,ca ... -~ -"' 0 Cl Lit. 1640 Din. 117 15,80 kg razno 53 kg soli 17 kut. sardina 2 vaZa konzerve 2 vaZa Tibe -4 boca ~uga za za,Cin I 'koZni kaput I odijefo 20 kom. -raznog Kupile 2 par.a cipela I 2 k,g br9kava 1 telef. aparat 14 kandela 1'2 kutija Zigica 8 'kom. Taznog I arnot ·sanitet. mat-erijala, Organizir'aon kurs za prvu .pomot. Poha,d:aju 3 dmga:rice. Pisanje parola i lj-epljenje letaka. Sakupljanje za vojsku. I Referat o . »osmom ma:rtu«. Propagandna literatura. . 11 ~ I~ ] Lit. 2052 Lit. 3970 9,510 kg razno 1 va,z ma:rmela·de 11 kg lirnuna za muSkarce 100 kg soli 34 'komada za Zene 1 paT Zenskih 1 par muSkih kuCnih . . U~UPNtO, 10 kg koZe za dZQillove '8 k,g Zica iz bakra 30 m Zice elek. pletena .5 m telef. Zice 23 raznih predmeta 17-o -kutija Zigica 3 pak. Zigica 1 omot san_ mat. I voj. unifor:ma ·6 odijda 7 raznih komada 32 "kg razno 32 raznih komada 51,50 kg soli za odrasl,e 5 'kut. maf'IJlelade 5 kom. za dj ecu 5 lout. sardina 16 SeSira za izradbu 7 paketa powCa djeCjilh papuCica 1 kg bajama 14717 Lit. 233 Din. 200 Kuna 119,50 kg. 334 kg. soli I 1 tu·ba boje 8 olovaka 2 kg papira 2 ornata listova i kuverata Akcije uspjele. Zene pokazale svoju borbenost. Sak"J>ljale za vojsku. 7 kg .papira .. I.S sapuna 2:S6 kut ~igica 2 kg karbida 8 •rokela konca 7 geog. karti R'll-Sije 17 kom. razno l omot san. materijala 2,50 kg debe- Referat o ;>osmom martu·<<. Propagandna literatura. Ljeplj-enje letaka. . 3 kur.sa iz polit. ekonomije po Segalu- i organizirali 3 kursa iz prve pomoii. Samo lj,epljenje letaka, sakupljariJe za vo-jsku. II. mj. 12.951 Lit. 240 !!Gwna 97,75 Din. Referat -o »osmom ma:rtu«. nRasizmu«. Propagandna literatura. Spl'ema se materijal za list. lo.g papirra 15 araka indigopap ira 3 pen kale (olovke) I olovka I drZalo Nije hio pogodan teren za pisanje pa:rola. Tu je w~eno lijeJ?ljenje cedulja sa parolama. ' (Od akcije) 6.()10 dgareta 4 kuti j e cigareta IzradenO .9 pari 1 -omot duhana i prupuCica cig. papiril:a. I vunene gamaSe Petori.ci djece ruCalt dne'vno, osmorici z~tvoTenika 1 put sedmiCno ruCak. · 1 l7 2!/6 200 Lit. I flaSa crnila 3 olovke 3 taphja ReDerat o »OS'mom malft-U<<{. Plfopagandna literatur.a. 1 ~ uo Proslava 8. marta. S drugarice Pisanje parola, pohadaj'll 'kurs dijeljenje i za ,prvu pomol:. 1j-epUen je let aka (sakupljanje) Zene HrVp.tske u NOB 257 I I �Irena BijeliC-Sinob.ad 1 Kada su faSisti 1943. ,g. pohapsili veCu grupu drugova i dTugarica i ·sp-rovodili i'h u internacij'l.l. za Italiju, o-ko 500-600 Zena doSlo je na obalu da ih ispr.ati.-.One su -se bez rijeCi probijale naprijed i kad je _.brod krenuo, jednoglasno su povikale: »Zdravo! Vratit Cete ·se ibrzo!« 'Z·ene Splita priredile su dva. ovakva protesta. Druge dvije demo-nstracije bile su pred zatvorima -s-a zahtj,evom da se zatvorenici puste na slobodu. Medu tom· bezliCnom masom izmi.Cu rijenetko legao da otpocine, a kad .ga ides pozvati da ide jes'ti, on je. mrtav. . Cl sa suhim, veCinom _punih krasta i- rana Odlazi povorka ·napaCenog naroda. Kre6e usana, rijeCi koje odaju veliku mrZnju prema se polako, kao da ne-mari, kada Ce· stiCi cilju. neprijatelju i koje kazuju da se nikada ne Ce Dj-eca plaCu, a m-atere ih umiruju. Bolesni zaboraviti ovaj teski izbjegllcki put. · Jao si ,ga tim -krvnicima; platit Ce za sv,e i slabi vo~e- s,e na kolima, a jaCi tjeraju blago. Odlaze kuCama, aF m-nogi od njih naCi ova-- to jam·Ce jadna izmuCena lica i krvave Ce zgar~Ste mjesto doma. Zemunice -su vjero- i i'zmorene noge mnogih i mnogih, koji su pre.Sli Bosnu i Liku. jatno opljackane. Bit ce tesko za hranu. U vnjeme kapituiaci]e itaHje, .!ene ·&u za.ledno sa Citavim narodom razoru.Za:vale talijanske faSiste. Nakon ponovne okupacij-e Splita od str.aue Nijema:ca, organizacija AFZ hila je ozbiljno osaka-Cb1a, jer su Nijemci odmah poCeli .sa hapSenjima i Zesto- _ kim terorom, a osim toga, nakon odlaska partizana iz 'Splita, otiSle su u partizane muoge drugarioe. Treb.alo j-e ponovo uspostavljati organizarcij'l.l.. Uz nekoliko aktivistkinja, koje 'SU ostale u &plitu, ·uz koje je ostala i Ana PiploviC DaSa, koja je veC hila u partizanima, organizacija se 'brzo _o,poravljala i rasla. Jednom ,gu Nijemci, prema izjavi Irene BijeliC ·dovezli u Split brodom oko 15·0 zarobljenih albanskih pa·rtizana, goiih i izgladnjelih. Saveznici su bombardirali brod i poginulo je oko 41} zarobljenika, a ostali su -se pokuSali spasiti plivan jem. Medutim svi su hili pohvatani i zatvo·reni. Dok su ih ·faSisti sprovodili, J_judi, uZ.aSnuti njihovim izgledoon, skidali su ·sa sebe odjel:u i davali zarolbljenicima. Odmah je orgahizirano da zarobljenici dolbij'l.l. -topli Caj i zapo-Celo se sa sakupijaniem odjeCe i hrane, koju ·su im fene svakodnevno donosile. Kad su jednom· Nijemci, prema izjavi Milke Maras. zarobili rpartizanski brod koji je prebacivao pa~­ tizane za Vis, Zene su zatvorili u za.tvOT na Gripe. J.ednog su dana one poCele bjeZati -spuStaj-uCi -se ZiCanim ljestvi,cama niz tvPdavu. Ka-d se ·spustila prvagr-upica Zena, naSle -su se u nepozn.atom gradu i nisu znale kako da pronadu vezu. Zene Splita su ih pronaSle i odvele na sigurno mjesto. Na taj -se na-cin spasilo oko 40 Z·ena. Sonja BuCan i Dra.gica Bartulo:viC bile su uhv.al:ene kada IS-U odlazile na vezu. FaSi-sti su ih podVlrgli strahovitim mukama, a Sonju BuCan su o-bje- sili. 1 P·roLazne kuhinje radile su i u .Lioei na putu od Doljana do Rakovice, kuda ,su se vraCali izlbjeglice iz Banije, Kbrduna i Lih, koji su za v-rijeme Cetvrte ofenzive hj.eZali pred neprijateljem '1.1 Bosnu i vr<IJCali .se natrag na svoja ,popaljena zgariSta. Jedna od takvih ko.hinja za izbjeglice osnovana j-e na Kamenskom na Plje~ivici. Organizirrala ju je Marica ZastavnikoviC, a hranu je ·davao Ekonomski odjel Glavn-og Staba Hrvatske iz ma,gazina za vojsku. Kuhinja je hila smjeStena u ku-Ci nekog imuCno,~ seljaka, koji je imao velika spr-emiSta za sijeno i staje za konje. Kuhalo -se u t'fi kotla - u jednom grah, a u druga dva kukmuzna kaSa. Radilo se danju i no-Cu nepreki-d·no, jer su staln-o stizale velik·e ma-se lj'l.l.di i ·djece, koji su hili iscr:plj-eni od zime, gladi i tifqsa. Kako je hila jaka zima i viso'k ,sni- jeg, narod se ..sklanjao u sj.enike, koji .su uvijek hili puni lj'lldi. Neprijatelj j-e saznao za tu kuhinju, pa ju je jednog dana bombardirao baS u· Casu, kad su kuhin je · i -sve okolne zgrade bile ,pune svijeta. · Nakon toga dijdila se hrana· na ·-jednom raskrSl:u- u Sumi. P'folazna kuhinja imala je t.a-da jo-S· jedn'll funkci ju - otpremati tifusne bolesnik·e u bolnice, a djecu u DjeCji dom u Farka.SiC. ·Iako se .gO:to'V_o ~ve osolblje kuhi<nje razboljelo od tifusa, kuhinja je radila uz ogromne nrupore tako dugo, dok nisu proSle i poslj-ednje ,grupe izbjeglica. U izbje.gliCk.oj kuhin ji na Kamenskom isticale : su se radom Mari-ca ZastavnikoViC, Mileva 1BoZiC, Mila V<i.I·Ckovif kOja je neko vrijeme hila ·rukovodilac kuhinje, Krunka Zastavnikovil: i Antt;:' RuZiC. Dokument 166 IZBJEGLICKI PUT · U odboru za rpomoC, koji je imao zadatak da se brine za porrodice 'boraca, radilo je oko 90 Zena: Medu aktivnim Zenama Splita ru ovam periodu bile su: Dra,gi-ca BartuloviC, Jama MatoSiC, Slofbodna i Ana Perani-C; Maja MariC i Vanja Mitro-ViC. Pjesma iz "Rij.e/:i Zen.e«, glasila AFt Karlovac br. 6-7, oZujak 1943. NaS put j8 hio :zavij.en u b' jelo, gladak, .hladan i kr.u·t. Pun krvi, p.atmje i st-rad(J111,ja bio j,e naJ dugi /J'Itl. 0 znamo, xnamo klonut Ce ruka njima, St-o naSe dobra grabi. Pnt nas' sad vodi .njivama, kuCama naSim. Al' povratak ovaj me znaCi pavratak svima. Ostauili smo kuie tople, drage, a ovdie zebe pa zebe. Ostavili smo pwn,e ambrzr,e. Sad ,di&ca vape do rneba: maj,ko hljeb.a, hljeba. NaS put je pos:ut leSi7Ul!lrUl, krvi, s-uzom prolitom iz mnogog oka; naS _put je jauk, plaC glad i zima Povratak ovaj ne znaCi povr.atak svima. Dokument 165 PROLAZNA KUHINJA NA KORDUNU POSLIJE cETVRTE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE Clarnak iz »RijeCi zenb<, glasila AFZ za o&rug Karlovac br. 6-7, oZ.ujak 1'943. Zlo.CinaCka :ruka naSu domavinu hara ,dok noge rn:am wmo'nrt.e :cestama gaz.e. njihov,e rrztke naSe doPr-o ,grabe, dok naSa t'jela sve viSe i viSe slabe; Nd .f_mt je bio zima, glad i umor. Smrt nam je jJratilac C.est, al' nada vidj.eti kuCu il' zgariSte diZ-e nn.s, gr-Ci umornu nam pest. PROLAZNA KUHINJA o.d velike i Iijepe kuce sa nekoliko dvoriSnih zgra-da ·ostala je poslije faSistiCke najezde samo suSa sa nagorje1im ·daskam-a, u koju je smjestena kuhinja za izbjeglice. 1 Izbj.eglice s·u uglavnom·e Zene, djeca, starci, koji .su, bo}e.Ci .se faSistiCkog noZa, pobje:.. gli od kuCe, da bi .saCuvali goli Zivot. Sad S'e nakon dugog i teSkog puta vraCaju svojim kuCama. Ovamo s_yraCaju, da neSto za.JoZe, kaka hi mogli nastaviti put. To su povorke iznurenog, napaCenog naroda, ispij-enog Iica:, koji jedva vuCe no.-ge i one prtove na le,dima. Matere vade i nose djecu (ima ih koje nose i dvoje, a j.edna ih vodi i vi.Se.), koja ne prestaju plakati. Promrzli su i g'ladni sa ranjavim nogama od mno.gog hodanja. Placu, traze kruha. Kruh se reZe-, a ka-zani se nose .s_a vatre-, oni su ne.strpljivi, ne mogu Cekati. Za Cas se pruZaju desetine malih mrSavih ruku: »Kruha, kruha«. - Tu ne mo~e biti reda, gladni su. »Drugarice, ja nisam do·bio«, pruZa desnu ruku mali md~avi djeCaCiC, a u lijevoj veC · driii mali komadic kruha, koji je pdje dobi<J. »Drugarice, meni jo.S nisi dala«, kaZe drugi, a iz njedara ispod koSulje viti mu komard. Svi traze kruba, a nema ga toliloo, da se dade svima, pa dij.elimo samo djeci, bole,snima i starima. Evo nas. Kuf:.e .nas l:ekaju sumorn.e, mi u n jima traZimo odmora, mira. Ruke su i nog,e naSe propale, umorn.e. A djec.a vape, vape do n.e:ba: majko, hljeba, hljeba. Al neSto je u nama jako i silno, Sto diz.e, mrZnja na ovog, Sto nas nat}era · na taj put, mr1nja, Sto CVni svaki osjeCaj krut, do svakog ,J' jela umor.nog sr,ca stiZe. n.fen~ Vratili s_mo se. NaS fmt j.e bio zavijen u krrv. Al' znamo dobra, znamo, klonut Ce r.u:ke zvijeri, i onaj, koji je bio siUnik, postat C.e zg,aZeni ,c:rv. Desa Miljenovi-C Desi se da odmarajuci se ovdje netko · umre. »Drugovi, umrlo mi . je dijete«, - trCi mati. »Kada«? _»Eto ni opazi'la nis·am«. IIi je 259 258 . (-" - �Dokument 161 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH ZA GORSKI KOTAR OD 2. IV. 194:1. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU AFz NA OSLOBODENOM TERITORIJU1 OKRUZNI ~OMITET KPH ZA OORSKI KO:f AR 2. IV. 1943. . Drugarskom CK Komunisticke partije Hrvatske ... Organizacija AFz na oslo])odenom teritoriju taknd·er radi pn pitanju davanja p·omoCi vojsci i narodu. Za pomoC narodu u pogledu sj.etve i )<ampanje protiv tifusa formirane su radne brigade. Na naSem oslobodenom teritoriju irnamo organiziranih 36 seoskih .adbora, dva opCinska ·odhora i dva kotarska odbora. Da bi nasi odbori sto prije mogli sarnDstalno raditi, oQdrZali smo jedan /'politiCki 12-dnevni kurs,. na kojem j.e prisu1 2 Dokument se nalazi u arhivi OK SKH. Ovai je izvjeStaj pi·san nakon o.fenzive na ko-tar Ogulin, koja je trajala 7 dana, i ill koj.oj je neprijatelj po,palio- 15 sela sa 227 kuCa i oplja·Ckao skoro ·sve z.emunice dotiCnih seLa. Nakon Sto je ne- stvovalo 12 odbornica. Kurs je bio poludnevni. OdrZana je proslava 8. marta u cijelom okrugu, gdj·e su odrZani Siri i uZi politiCki zborovi. Izdan je letak o 8. rnartu, a i,sto tako hila su izdana direktivna pisma o znaCaju i nacinu proslave 8. marta. Odbori AFz na poluoslobodenom terHoriju i u Zici formirani su u svirn opeinama, ali joS uvijek ne radi se dovoljno politiCki, vee viSe po pitanju Satbirnih akcija.2 prijatelj istjeran sa ovog terena, AFZ je u ·suradnji sa NOO-ima i vojno-'Pozadinskim vlastima mobilizirao Zene na pruZanju hitne pomoCi narodu u sjetvi i hram. Dokument 168 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 8. IV. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 TEsKOM EKONOMSKOM I ZDRAVSTVENOM STANJU POSLIJE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE I AKTIVNOSTI AFz NA TIM SEKTORIMA OKRUZNI O'DBOR AFZ 8. IV. 1943. KARLOVAC Inicijativnom odboru AntifaSisUCkog fr-onta Zena HrvatSk·e Drage drugariee! Dne 6. i '7. ·o. rnj. odrZale smo sastanakplenuma Okrulino-g odbora, i to u dva dijela: radni i teoretski, pa Vas pr·ema tome izvjeStavamo. Situacija politiCka, ~k·onornska kao zdravstvena u ·naSern okrugu je .slijedeea: Dok iSetniC'ki i ustaSki utj ecaj danomice pada, dotle HSS sve vi.Se raste. i sve otvofienije istupa protiv NOB. "Narocito u kotaru Karlovac i nekim selima Vrginmosta. U ko. taru Karlovac, osim HSS..ovackog utj,ecaja, opaZa se i .sve veCe budenje svij-esti. U kotaru Vrginma.st i .Slunj ustaSe su lijepim metodama nastojali zavaravati narod (Slunj: primanjem izbjeglf.ca i davanjern hrane; kotar VrginriJ:ost: p·o!Ziv na sastanak na nenslobodenoj teritoriji, koji su odr.edili ustase). ·- 260 Neprijateljska vojska stalno ugroliava pograniCne krajev·e V:rginmost (BoviC), Voj:hiC (Utinja i Tusilovic),, a sve do· napust:mja Plwskog, cetnici i Talijani su napadali oblilinja sela. NestaSica hrane prnSiruje ralZrnjere· gladi, koja se vee ja.C·e osjeCa. U kotaru Vojnie, Vrginmost i Slunj (Ljeskovac, Dreznik, Rakovica), veliki dio naroda je bez Zita, a mnog:o ih ima be:z ikakove hrane. Ovaj narod Zivi od pomoCi, koju dobiva od NOO, odnosno prehrambenih komisija i pomoCi sus-e1jana. Bolest je .zahvatila sve ·kotar-eve, naroCito kotar Slunj, gdje gotovo nema kuce bez bolesnika, nadalje kotar Plaski (gdj·e se pojavilo vcec tri slucaja kolere) i kotar Vrginmost. To su uglavnom karakteristike stanja i okolnosti, pod kojima se odvija Zivot naSe · poz.adine. Svojom usmenom i pismenom propagan-. dam (»RijeC Zene«), naSa organizacija radi na raskrinkavanju svih narodnih neprijatelja, ali u tome jos nije postigia dovoljno us:Pjeha,_ te objaSnjavanje narodu moramo joS pojaCati. Masovni sastanci ne odrZavaju se gotOvo nigdfe, i to veCinom radi bolesti, da sene .Siri zaraza (kotar S.lunj, Vrginmost). U dviJe opeine kotara PlaSkng, radi blizine Cetnika i ·Talijana i mno-gobro-jnih ~Spijuna, rad je bio u opCini PlaSki postavljen na pol ui!e,galnoj bazi. Sad a, nakon povlacenj a Talijana i Cetnika iz PlaSkog, rad Ce biti opet slobodan, i dnigarice su odmah otiSle· u taj kntar, iskoristile taj momenat za politiCki rad. OdrZat Ce se dakako masovni sastanak Zena. U mno'gim se-lima, gdje bi se mogli sastanci odrZavati, Zene· se ne oda,zivaju. Uzrok tome je u poljs1dm poslovima, a viSe u pokoleba·nosti drugarica 12a vrij erne ·nfenzive. Poljski radovi i- pojedinaCnih gospodarstva i vakantnih posjeda teku uz puna sudjeIovanje Zena. MoZ-emo reCi da one snose najveCi di-o tih poslova,· jer su muSkarci veeinom mobilizirani u vojsku. One su zastupane i u radnim ,cetarna, gdje je preteZno zastupana om·Iadina. Obradivanje 'Se ipak vr.Si najviSe u obli'ku zajedn1Cko-g obradivanja, medusobne pom-o.ci sela (u opein'i TuSilovie radilo je jednom prilikom 57 radnika i radnica, posadilo ok9 50 va.gana krumpira: u Mihaljevie Polja.ni u Vo-jniCu radilo j·e 40-50. Zena i omladinaca; u opCi.ni Krnjak Z.ene su .sakupile i posa·dHe jednoj staroj Zeni majci partizana 7 vag ana krurnpira). Radne Cete su osnovane jed~no u kotaru Vrginmost, jednoj opCini k·otara Slunj, Veljun, i u kot. PiaSki. Najvi,Se rade Cete iz .SjeniCaka u Vrginmostu, gdje su pos·adHe za partizane: 5 I kapulice, 1 I i 25 dkg graska, 8 omotica paradajza, 8 paprika, ·2 koJ,erabice, 1 vaga.n ranog krumpira, 12 vagana kasnog krumpira, 8 paketica salate, 12 ke!ja, 1 crvenog kelja, 2 karfiola, ,3 kupusa i naknadno 30 vagana krumpira. Oeta iz sela Peoke kopala Ie zahode. (Potanje podatke slati cemo kasnije). Za formiranje Ceta velike poteSkoCe Cine Cesta bombardiranja, koja ·onern-oguCuju rad u skupinama (Plaski), i neprijateljski upadi, dok je na nekim mjestima onemo·gueen rad uslij·ed bolesti (kotar Slunj). Zemlia je veCim dijelom· obrad·ena, os.fm u opeini Krstinji, kotar Vojni.e, gdje se ne maZe raditi radi neprijatelja. Problem prehrane 1 rje,SaVa se preko prehfambenih komisija, · u kojirna uCestvuju i zene. Njihov rad je u njima za sada nedovo- ljan, ali s·e ne oda~Zivlju v1se dobrovoljnim prlloziroa. ViSkovi se· otkupljuju, no ima nesavjesnih ljudi, koji sakrivaju hranu, da b~ je mogli skuplje prodavati. Preko svoje organizacije mi eemo uputiti Zene da sve Sudjeluju u pronalaZenju takovih zern1,1nica i tumaCenju potrebe zajedniCke pornoCi. Na polju id-ravstva, Zene-, ·iako JoS nedovOljno, ipak su, mnZemc. reei, glavna snaga, koja ih Cuva od bolesti- i lijeCi boJ.esne. NajviSe to Cine :Zene kreCenjem kuCa, kopanjem zahoda (u manjoj mjeri) i njegovanjem bolesnika. Kao organizatori borbe protiv ·zaraze nisu se istakle, te njihov rad u zdravstvenim s·ekcijama nije dobio konkretnih ob'lika. Preko svojih odbora mi nastojimo i i·adimo na upoznavanju Zena sa tifuSom. Pnstiglo se vee to, da se u m·nogirn kuCarna boJ.e-snici odvajaju u po.sebne pro.storije, da se ne rukuju u tolikoj mjeri kao do sada, da per:u ruke, !Sure rublje i t. d. Cuvanje nije joS uv'ijek dovoljno, i rad naSih drugarica, naroCito onih u .zdravstvenim sekcijama, moramo pojaCati. Karantine s·e radi naglog pro.Sirenja bole.sti, nisu mng.Ie osnovati, u koliko su osno-vane,- nije doSlo do praktiCne primjene. Za bolniee naSe dr11-gariee vode brigu, te ih Cesto posjeeuju (na pr. drugarice opCine Skrad, kotar Veljun, koje su za bolnicu u zbjegu sakupile jednom pril\kom 618 jaja, 'a sada potpuno snabdjevaju ok<> 95-100 bolesnika i ranjenih drugova u bolnici u Skradu. (ToCne podatke o svim prilozirna p"Oslat·Cemo naknadno)c Poslije ofenzive osnovali smo dva djeCja doma: u Zbjegu i VojniCu sa ukupno 30-40 dje·ce. Oba dfeCja dorn.a, naroCito slunjski, nala:ue· se joS u loS·em stanju. Djeca u djeCjern domu Zbjeg imadu dodu:Se dobru zgradu, ali osim toga niSta. Nemaju zagrijavanja, nemaju pokrivaCa, niti hrane. Sve to i snabdij-eva: nje bolnice u Zbjegu palo je na leda naS-e organizacije, ·te smo veC uCini'le podielu po kotarevima u pogledu snabdijevanja tih ustanova. N adam a se, da 6e u najkraee vrij-em.e stanje d.ieCjih domova biti drugaCije, te C.emo vas moei obavijestiti o ljepSim stvarirna· Drugarice iz j.edne opCine Veljuna tkaju krpe· za djecu i zavoje za ranjenike. Upravo je iidSao na$ list »RijeC Zene«, koji j e i varna pos.Ian. Bilo bi nam vrlo drago, kad bi ste i vi stavile .svoj·e primjedbe na ovaj novi broj. SiijedeCi broj ima iziei uo.Ci prvoga maj a. Organi1zaciono stanje nije ni malo povoljno. Reorganizacija kotarskih odbora je doduSe izvliSena u kotarevima Slunj, Veljun, Vrginmost, no rad ipak zapinje·. Najvi&e Zbog vee navedenih raz'loga: bolest, upadi neprijate1ja, a nesto i pokolebanost drugarica. I 26l �Odbore, CiJe Clanice su_ bole-sne. popunit cemo, tako da se rad moze .dalje odvijati. Direktivu smo zato -rdali vee ranije kotaru Slunj U' jednom dopisu i to. za opC. i seoske odhore. Da bi se postigla -Sto bolja orga'l].itzaciona Cvrstina, dala nam je prisutna tajnica VaSeg odbora nekoliko uputa i to glede rada izvrSnog odbora, Siljanje izvjeStaja, odrZavanje sastanaka, i t. d. · U kotaru Kar1ovac osnovan je inicijativni odbor od 5 drugarica, a za ostali rad ima sv·e ljepSih iz.gleda. Potrebne su nam snag-e za taj kotar, pa vas molimo da uputite- vdmwh ovaroo drugarice Milku Strk, koja se nalazi u Bijelim· potocima i drugaricu Krunku Zastavni-koviC, koja se nalazi u prolaznoj kuhinji na Kamenskom. Smrt fasizmu Tajnica: 1 Iniciiativni odbor ZAVNrOH-a formirao je kod sv~h NOO-a, od seo-skih do okru!niih, .prehrambene komi·sije, ko-je su imale zadatak da sakupljaju hranrq. za vojsku i_ narod. U tim komisijam.a uCestvovale su · i !ene. Da se vidi aktiv;nost rada tih komisija,. navodimo slijedeC,e podatke: od sredirie ·oZuj- Sloboda narodu! P.redsjednica:2 ka do sredine travnja 19-4'3 ..g. sakupljena· je u Lici ,preko devet vagona hrane za vojsku, a -u Baniji u isto vrijeme preko osam v.ag.ona. 2 ·Pr.edsjednica 'll. to vri i·eme IJJila je -Cana Bog-daIJ,oviC, a tajnica Draga BakiS. Dokurrient 169 IZ ZAPISNIKA V. REDOVNOG PROsiRENOG SASTANKA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRV. PRIMORJE ODRzANOG 11. TRAVNJA 1943. Zapisnik _Prisutne su drugariee: Ruzica, Zoga, Dunja, Nada B., Nada T., Kata, RurZica, Draga, AnCa, Maja, Milka, Zofka, Tanja i Veda. 1 Sastanak vodi drugarica Nada B., a ·zapisnik piSe dru~garica Ve·da. Nakon otvaranja sastanka i po·zdrava, prelazi se na dnevni red. 1. Prvu tocku dn·evnog reda, referat o po1itiC'koj situaciji, ima drugarica RuZica ... Poslije referata hila je diskusija. Postavljeno- je' bi1o pitanje uloge Eng,leske, jer narod slabo ima povjerenja u njeno saveiZniStvo-, budu.Ci da do danas nije otv-orila dru.gu frontu. Uspj.esi naSe vojske imaju najveCi utjecaj na raspoloZ.enje naroda, a povjerenje u naSu vojsku, radi njenih dnevnih uspje-ha, svakim j e .dan om -sve ve·Ce. U krajevima oko kotara .Senj, gdje ima Cetnika, Cuje- S'e i1Z njihovih redova da ni s.ami Cetnici »ne Ce viS·e da budu talijanski tenkovi«. Jo.S se Talijani _sami tu~e. ·da Cetnici s njima »suraduju samo po danu«. U mj.estima Crikvenica, .Selce i N ovi da ima bitf smjeSteno ·nekoUko hiUada CetniCkih poro-dica, pa su zato poC·eli hapsiti sve·, koji imaju neko-ga u »Sumi«, da bi dobi1i prazne stanove. U s-e;li-:rha okuPiranog i anektirano.g kraja Zene su ·spremne· da sve- rade· za partizane, Sarno Se boje organizacij-e. J oS se u tim mjestima i postavlja pitanje, da li je potrehna 262 naSa mobilizacija? Protiy toga tr.eba pov-esti oStru kampanju. 2 U Crikvenici je -sveCenik propovij-edao· u crkvi i govorio dnbro o naSoj borbi, a neki Cetnik, koji je tome prisustvovao, U3ao je- na nj-ega noZem. Narod je sada priliC·no us;traSen (Vijest nije provj,erena). 2. Dmga j e tocka dnevnog red a hila: izc vje,Staji drugarica s pojedinih terena - Kastav. Iz Kastva nemamo dugo izvjeStaja. 'Sada su drugarice poku8-ale pnnovno uspo-staviti Veozu, ali se na teren nij-e mo,gl'o, jer je _ baS tada zapoCela ofenziva n-a kastav,ski logor. Drugarica, koja radi tamo, izvjeStava da po.stoj i kotarski odbor od 6 drugarica i da se te drugarice redovito sastaju. '0sim toga odbor ne,ma druge organizacije. PoteSkoCa je u tome, Stn su sve odhornice iz pozadine, pa s·e s njima nema veza, nego one rade odvojeno . .Sada im je postavljeno u zadatak da formiraju se·o·ske odhore. To je uC.injeno· pismenim putem, pa s·e· ne zna j·esu 1i taj list primLle. Sus11k: Narod je u tom kotaru raspolozen ve-Cinom 'antifaSisUC.ki. NaSa se 'Stampa mnogo Cita. U samom mjestu Su.Saku se osjeCa rad HSS, kao i hijele garde i cetnika. Oni se slobodno kr-eCu i rade, jer uZivaju otvoreuu i potpunn zastitu okwpatora. Opaza se da Talijani pustaju slobodnu propaganda za Englesku. Nasa AFil organizacija je ·dmita slaha. Postoji mjes·ni odhor od 7 clanica, .od kojih 5 sacinjavaju uzi odhor. To je ucinjeno radi konspirativnih razloga. Ovih 7 odbornica rukovode sa 7 rejonskih odbora. Uslij.ed svoje ile·ga'lnosti, ostale Zene se sastaju po. grupama. Formiraju se i bo-rbene grupe, s·a ·zadatkom da na pr.: dijeJe Jetke, vrse sabotaZu po tv-ornicam-a, piSu parole i uCestvuju aktivno u -svim ostalim akcijama. Unato-C hapSenja drugarica i ostalih naSih simpa:tizera, naSa s·e onganizacija sve viSe ,Siri. Kako su se u mjestu raSirile vijesti o predaji Cetnika naSoj vojsci, poCen j·e naglo da raste moral medu puCanstv-om. Na .Susaku ovih sectam rejonskih odhora ohuhvacaju 9 odbora, 13 pododbora, 41 gruc pu Zena. !rna 34 odbo-rnice i 149 Clanica, a ohuhvacaju jos prilicno velik hroj zena Stampom i ·o-stalim, naSim akcijama. Stanje u okdlici ,SuS-aka: U gradu Bakru. imamo 2 odhora (rejonska). Oni okupljaju oko sehe 70 zena. Sada se f<>rmira treci odbor. Zadatak je da se formira Cvrsti mjesni odbo-r, 'koji Ce rukovo-diti radom sviju ad bora, a sa Zenama da ·Se s-tvaraju grupe·, na kojim.a Ce se p01itiC.ki izgradivati. N a rej-onu Kostrene imamo rejonski odhor . .Sada je posta\Cljen zadatak - stvaranja seoskih odhora. Rejonski odbor ima 9 odhornica. Sv. Kuzam i Draga saCinjavaju opet s·edam rejona. Formira: se rejon.ski odbor, a treba formirati seoske odbore u Dragi, doCi·m Sv. Kuzam ima veC svoj odbor od 5 odbornica. OpCina Skrljevo obuhvaca: 8krljevo, Ku• ku.ljanovo, Krasicu i Praputnjak P.otrebno je formirati opCinski o·dbor, C·emu se ·o.dmah i pristupilo. U ,skrl)evu postoji· seoski odhor, koji s·e sastoji od 5 odbornica. Ne sas-taju se redo~ vito, ali se poCinje osamostaljivati. U Krasici imamo povj.erenicu, treba se formirati s~eo,ski o·dbnr. U Kukuljanovu nemamn ni.Sta. MoguCnosti za rad s-u slabe, Zene se jako boje organizacije·. U Praputnjaku postoji odhor, a1i nije jos pove:zan s nam,a, pa nemamo· toCn-e izvjeStaje. I u oko'lici Su8aka je raspolozenje potpuno antifasisticko·. Ipak ima pojava da mlade djevojke idu s 'Talijanima, ali se nastoji da im .se prikaZe kakva je to stvar iCi i s·impatizirati s okupatorom. Talijanski vojnici ·Sami medu sobom ·Sire def.etistiCku propagandu. Teror je vrl-o pojaCan. Svuda su pro-Sireni plakati, koji prijete palezom kuca i internacijom svima onima, Ciji -Clanovi obitelji odu u partiiZane. Sabirne sri akcije vrlo uspje.Sne, narod se s mnog-o oduSevljenja odaziva nakon poziva za po-m-oC na.Soj vojsci, Z·eneo se veCinom p1a8e organi·zacije. Anti.ca FranoliC J.edna drugarica iz Bakra3 hila j e na Rahu i formirala je jedan odbor AFZ na Rabu. Treba p-okuSati, na koji naCin s_ njima vezu uhvatiti, j er j e inaCe veza s Raborn jako -teSka. Ujedno treba pokuSati se s nji-ma pave.. zati preko Krka. Na Krku neSto po-stoji, ali joS· nemamo organizovane vez.e, pa talm nemamo ni podataka.4 U goranskom dijelu Primorja pristupilo se radu s naSe strane tek prije dva rnjeseea. Vr.ata: narod j-e raspoloZen ve·Cinom antifaSi-stiCki. Bilo je dezertera, ali nisu uspjeli pokolehati narod. Odhor AFZ nema, ali imamo 2 povjerenice. Zadatak je formiranje odhora. Fuzine: Narod je dosta pokoleban uslijed propagande dezertera. Cini s.e da ima i rada HSS. Nas je rad do sada hio slab, pa neprijatelj jos ima utjecaja. Postojao je odhor od 5 drugarica, ali se raspao. Otpale su 2 odhornice, ali se od sada pri-stu.pilo formira~ju novog odbora, koji Ce se sastojati od 6 odbornica. Tih ,6 dru-garica ·su svaka iiZ ·drugog dijela, pa Ce na taj naC.in biti ·obuhvaCeno cijelo mjesto. Pred odhore se postavlja da rade s-a Zenama po grupama. Ben·kovac: _ovdje nemamo niSta. Postojao je odbor, ali se prije -2 mj-eseca raspao-. Vrlo je velik upliv de1zertera i raznih intriga, 'koje se Sire sa strane naSih neprijatelja. Rad se mora razvijati na p-otpuno ilegalnoj bilzi. Tom\! se sada odmah pristupa. I �Zlobin: Raspolozenje antifasistlCko. Ima oduSevljeriih Zena za naSu borbu. Bilo je dezerte·ra, ali one ih na svoju inicijativu raskrinkavaju i vrSe propagandu protiv njih. Svi, osuduju dezertere. Ne primjeCu'j·e .se rad ne.:. prijatelja. Talijani gladnjn to.!iko, da kopaju iz polja zasijan:e krumpire. Narod to o&jeCa · kao slabost neprijatelja. Imamo odbor od 6 drugarica, koje obuhvaCaju 40 Zena. One sv·e pomaZu i .Citaju ,Stampu. Sada ih nema u mjestu, jer ~su sve otiSle .po kukuruz, inaC.e se redovito sastaju. Rad je potpuno i!egalan. Grupe Z·ena joS nisu formirane, ali Ce .se odmah tome pristupiti. H~eljin: raspoloZenje je antifaSistiCko. Osj,eca se prmcno rad HSS. Ima nekoliko familija imucnijih, koj,e su pod uplivom HSS. Na;rOd se v~eCinom bavi .'Svercom, pa je priliCno nestalan. lpak S·e dosta interesiraju za nasu borbu. Formiran je odbor od 3 odbornice. Imamo jnS dvije drugarice, koje nisu bile na sastanku, ali Ce vjerojatno uCi u ·Odbor. Zadatak je postav!jen: da se formiraju grupe ze·na, da se radi na ,i§irenju ·na·S·e Stampe. Sto viSe, a ·za to da se upotrebe· svi naCini (podmetanje, slanj•e i t. d.). Vrlo je tesko nci u Zicu, ali s:v-e drugarice sprem.ne su da .dodu van,. iii odrZavaju veze s nama. Ima priliCno uELlova za organi'Zaciju. Praputnjak: :zadnje se vrij,eme narod pokolebao, radi pojaCanja terora okupatora. Cini se da ima u mjestu izdajica. HSS-ovci iz Hreljina odrZavaju sastanke u Praputnjaku. Kotar Kraljevica: u tom se kotaru tek nedavno pristupilo radu po AFZ. U to je vrijeme osnovan odbor u samom mjestu Kralj>ec. vici. .Sastoji se ad 5 odbornica. 'S njima je odrZano 2 sastanka, kojima nisu pri!sustvovale sve drugarice. Rade na sabi~nim akcijama, ·Citaju naSu ~stampu i dij.eb je, ali s~e nisu prnSirile. Potrebno je da S·e osnuje Cvrsti mJesni- odbor, koji Ce rukovnditi radom medu Zenama . .Sa Z,e·nama da se formiraju grupe, jer rad ima biti ilegalan. U 1Smriki je osnovan ·S'e'Dski odbor od 3 odbornice, ali ·Se sada sve odbornice nalaze na putu po hranu. Nij.e se prnSirio rad adbora medu Zen-e. U o&talim. mj-estima 'toga~. kotara nemam·o JoS nikakvih odbora, ali uslovi" za rad postoje. Kotar Crikvenica: dezerteri su pokolebali raspoloZ.enj·e·, pa je uslijed toga i na·Sa organizacija olabavila. 'Osjeca ,ge potreba kod samih Zena da se. osnivaju s·eoski odbori, a rejonski da &e ucvrscuju. Ujedno treba odmah priCi formiranju opeinskog odbora. Da bi se to raspoloZenje i moral po.digao, moraju se odrZavati masovni sa~stanci sa Zenama. Odw bornice ni.su u .stanju · da sam-e to drZe·, nego im. IO mora .pruZiti najveeu pomoC. 5 U Llcu je dobra antifasistiCko raspo'lozenje unatO'C mnogobrojnim dezerterima. Zene se ipak joS, boje organizacije i ne· ee da uslijed straha doJaze na sastanke. Sabirne se akcije uvijek uspJeSno provode. Sa· mjestom Crikvenica nismo joS uvijek uhvatili vezu, ali s·e tDme mora hitno pristupiti. Iz Selca je dobiven pismeni i'zvje.Staj, ali se veC du:go nisu odrZali sastanci. liZ odbora od 3 drugariee jedna Je· uhapSena, a jedna otputovala, pa se mora priCi osnivanju samag mjesnog odbora. Kotar Novi: Mjesto Novi ima dobrih drugarica, 'koje rade priliCno neorga_nizovauo. Sada se pristupa Dsnivanju mj·e.anog odbora, i prelazi se na rad po grupama Zena. U Bribiru poslije ubistva ,drugarice Nade A. 6 raspao s,e npCinski odhor. Neke su od, bornic·e uhvaeene, neke su doSle gore. PrHJ'lo se o.snivanju ·s·eoskih ·odbora, i osnovan je je-, dan seoski odbor od 3 odbornice. Rad treba poCeti na ilegalnoj ·Pazi, buduei da su s·e javili izdajice. Javila se potreba odrZavanja masovnih &as tanaka. N a svakom odborskom sastanku tr.eba i pro.svjetno raditi s -drugaricama, da hi s·e na taj naCin politiCki f.zdigle. Stampu se mno·g-o Cita i traZi se sve viS·e. Dru.garice joB nisu nauCile da Sa1ju redOVne izvjeStaje. Oslobodeni teritorij: Osnovan je kotarski odbor AFZ, koji obuhvaca· 3 opCine·. · P.ostoji u svikoj o.pCini i opCinski odbor, a sa·da ~se pre81o· na osnivanje seoskih ·odbnra. Kotarski se odbor redovito sastaje jedamput mjeseCno i p:r;ema potrebi. Mora voditi raCuna o sve tri opCine i suradivati u kotarskom NOO, kao i u njegovim sekcijama. Postoji predstavnik u NOO, kao i u zdravstvenom odboru KAOZ. Mora voditi raCuna o tome da se prodire s nwSom organizacijom i u ne·oslobodena se'la toga dij.8'la. Opcina Ledenice ima opCinski odbor od 12 odbornica. 1Sada se pristupilo· formiTanju seoskih odbora. Osnovano je· veC 6 -seoskih · odbora; svaki se sas£oji o-d 3 odbornice. Zene su same birale seos'ke odbore i p·r:imljen{ Su dobro; ,s,eoski s·e odbori sastaju svakih 8 dana redovito, a opCinski svakih 14 dana. Iz.abrane su nova predsjednica i tajnica u ope. odboru, Jer su dosadanje odbornice i,Sle u kotarski. Seoski o-dbori moraju odrZavaU masavne. sastank~ Zena u svbme selu, uz pomoe opcinskih i kotarskih odbornica. OpCina Zagon ima opCinski odbor od 9 odbornica. Sad a se javlja potreba .za osniv·anjem seoskih odbora. zene se boje ulaziti u odbore, da ih se ne optereti radom. Treba · objaSnjavati ulogu Odbora u selu i o_drZavati masovne sastanke. Opcina Krmpote ima opcinski odbor od 5 ndbornica. Osim to·ga ima 3 ·seoska ·odbora, koji obuhvacajU' svaki po nekoUko obliznjih se la. U svakom seoskom odboru 5 odbo-rnica. Seoski odbori odrZavaju sastanke redovito svaki tjedan, a opcinski svakih 14 dana. Sastan'ke ndrZavaju same odbornioe. AntifaSistiC.ko raspoloZenje je v:eliko, i naSa se ·Stampa sv·e viS's Siri. Drugarice se odazivaju .za sve akcije, a .sada vee daju redovito· mlijeko za naSu vojsku. ;~Ho se tiCe prodiranja na neoslobodni teritorij, i'Sle su drugarice u Ledenice. Tu su uspjele ·uhvatiti vez.e s nekinl Zenama. PoteiSkoCa je ·u tome ,Sto svi rnuSkarci i Zenske, m1acti, moraju iCi u »Zku« na spavanje. Talijani vrSe nad tim kontrolu. 1Stampa se Salje ali su lju'di u strahn, pa je cesto puta pale i zakopavaju, a ne Sire. U Povile se joS nije islo. Sada narod odlazi po hrann u Slavoniju, pa nema Z·ena u selu. Mnogi se i ise·ljuju sasvim, jer je- ~ekonomsko stanje. veoma teSlm. 1 Iz osta!og neoslobo,denog teritorija je puodiranje u ne·a.slobo;d·ena sela s1abo·, i to s·e pred drugarice postav!ja kao zadatak. U seln Drsnik imamo 1 povjerenicu. ,Stampa se Salje. Isto tako imam•o povjerenicu i u · Drinku. Ovih je dana uhyaCena o.d ·Talijana i ispr·ebijana, pa je jako zap!asena. U Klani imamo jednu drugaricu; ona dolazi ·spavati na oslobod·eni teritorij, jer se boji okupatora. U tom su mj.e.stu svi dobili aprovizaciju, osim onih kuC.a, koje i-maju neko,ga u partizanima. 'Kotar Senj - iz neoslobodenog dij·e'la nemamo izvjestaja. 3· TreCa toCka dnevnug reda bila je organizaciono pitanje ... Nakon izvjeStaja P'ovuCeni su zakljuCci, i tako su dobivene i upute za dalji rad. Kao najvaZnije se p·ostavlja osnivanje seoskih odbora. Oni treba da postanu teme.lj na,S·e· ·organizacije, i kroz njih 6emo najbolje moCi da obuhvatimo- masu Zena. ,Sve drugaric·e. koje rade po terenima, treba odmah da pridu osnivanju tih odbora. Svuda, gdje je· to m·oguCe, treba odr.Zati ma-s-ovne sastanke Ze·na u poj-e'dinom selu, jer ee se na taj nacin olaksati rad seoskih odbora, koji n veCini sluCajeva mora ostati zakonspiriran. Odmah tr.eba pristupiti i ·osnivanju opC.inskih odbora, tamo, gdj e ne postoje, a tamo gdje ,su vee osnovani, treba ih uCvrstiti i osamostaliti. Ujedno i. naei sve moguenosti da se ·osnuju svud8. KotB.rski odbori, kako bi veza sa Inicijativnim .okruZnim odborom AF2; ·hila Sto uZa, suradnja proSirena, a kontro1a rada omogucena i olaMana. Sarno c,e se pre- ko ·orgamziranog rada ma.Ci politiCki iZdiCi dru,garice, i one· Ce samo ·na taj naC.in moei da izvr.Savaju .pred njih postavljene zadatke ... 5. Peta je tocka dnevnog reda bila pitanje rada u AFZ druga,rica J.I.cite1jica. Pred njih j-e pnstav.Ijen ka·o osnovni zadatak da odrZavaju analfabetske teCajeve sa Z·enama, a u prvom redu sa ·odbornicama. Treba da savladaju sve poteSkoC.e i da rade po tome, jer' je to prvi us1ov politiCke i·zgradnj·e Zena. Njihova je uloga u odborima AFz samo kao pomagaCa, one treba da u svernu pruZaju drugariGama odbornicam·a punu pomoe, da ih uCe kako se drZe odborski -sastanci, da s njima proraduju materija1, d·a ih spremaju za masovne Sastanke. Sarno C.e taka njihova uloga u se1u biti .pravilno odredena, i S·amo Ce se taka odbornice moei osam~ostaliti. Osim toga drugarice uCiteljice treba da budu m·e,du pi-vi111,a, koje Ce sve direktive ZAVNOH-a p~enositi u. narod, podupirati, tnm:>-CHi i- ·Siriti. 'One ne smiju da se ·ograniCe samo na rad s· dj,ecom i Zenama, nego treba da postanu pravi narodni uCitelji. Treba im nabaviti pocetnice, kako bi mog.le raditi s -djecom, a tz.a analfabetske te.Cajeve svijetlo, 'olovke, papir ·i gumice. Provesti akdju za odjeCu za djecu. buduei da nemaju u Cemu ·da dolaze u Skolu, pa im to s'luZi kao iz,govor. Pitanje svoje ishrane uCiteljice treba da rjeSavaju sa NOO-ima. 6. Diskusija o kurs.evima hila j·e ,sesta toCka dnevnog re·da. Da se pomogne p·olitiCk(lm izdizanju i iz·gradnji Zena, treba odmah pristupiti organiziranju jednog kursa. Kurs da se priredi u najskorije vrijeme i-da traje oko 9 dana. 7 Za ishranu uCesnica treba me.du Zenam·a provesti sabirnu akciju. Osim toga treba ·odvesti na kurs i neke drugarice iz pozadine, da i one mogu bo1je shvatiti naS rad· i naSu borbu i prenijeti to znanje u p"Dzadinu. 7. Po pitanju sedme toCke dnevnog reda rjeSavalo se na dva naCina. Na oslobo•denom teritoriju Zene veC. uCestvuju u NOO-ima i to kao ravnopravni Clanovi. u· neos.Jobodenim krajevirna mora se tome tek pristupi'ti. Tu g.otovo ni nema drugarica u NOO-ima, a i stav mnogih drug-ova u tom pitamju nije pravilan. Cesto se dogada da drugovi ni ne zllaju Sto je to AFZ, pa je potrebno da se na skupninl masovnim sastancima (gdje su prisutni i drugovi i drugarice) govori ·o tome, kao i o potreb.i da drugarice ulaze u ,NOO-e. 8. Osma tocka dnevnog reda bila je diskusija o proslavi 1. maja. Po-stavljena su takmiC·enja u radu. TakmiCenje je zakljuCeno za svaki teren drugacije. U neoslobodenom I 264 265 �:~ il /. I I ! ~raju da ~e postave konkretne sabirne akcije za vojsku, organirziranJe sabotaZa, diJ,<;IJellJe Ietaka, pisanje parola knJ'€'S·Ova. , palj.enje ,, ! 1. ?a::ov~ t - ~ k .. t raJevm:a, gdje dj.evojke idu s 'Ta!ija~m~a, reba nesto poduzeti i protiv toga. Konre no c~ :se dogovo-riti prema te:renu ~at Je predlog da se na nwsim . ]" zas·~JU. sunC:anice-,_ topinambur koJ" po Jlmrla kor1sni plodo-vi. • I su v o "t , Oslobod~ni teritoriji Ce organirzirati ba- s u. ~at_bolmcu u sve tri opCine. BaStu treba zasiJa I u dogovoru s NOO . n · t "t · · -Ima za ·oslobo·de1 en. o·nJ, a brigu o njoj Ce voditi drugat:Ice. sam1e ~)sim to~a. Ce drugarice iz oslobodeno kra!a sakup~tl darove za ranjenike i n lg ma}a ·Sa~e Ih odnijeti u bolnicu i p-osJ!titi nase. ranJepe drugove. Organizirati pomoC partizan skim pnrodicama obuc·I· d. . • Jecu r t. d· 1_ R u . k z~. sa~ Inicijativni odbor.zakljuceno J·e t a miCen}e· za Sto · " " ,. ~· organtzacij·e. Jace ucvr:scivanje na·S·e Sastanak je time zavrSen . ~ odrZat· ot 'I"·k ' a novi ee· ·s·e . I . pn I e nakon 4-5 tjedana Tocan d_an I lli]esto sastanka bit Ce javljeni drugaflcama naknadno-. 12. IV. 1943. Za IO AF2 Veda s. r.s V• .. u'ztca Turk.oviC, 'Olga KreaCiC-KovaCiC Zo a nama parti i·skim radnieama .isti.cala ·se ·~""", .. Marqa _VukoviC Dunja,. Nada Novosel-ErnCiC N ~, A r F ., ......c PflJf' rata n ran-ohc, a o·dmah 1941 g .. - .. I Kata MavriC, RuZica Pavlif, AnCa· Vuce~iCa . kf tea · , · pn<;tqpt e su Ucttel.llca, Melanka Segota Ma ja Milk M'i . , z f, a tvno pokretu Mari ja B:rusiC, se-stre Marica i J o·~ . .. ka R d :~ ., · • a IeOI·c, ()1 vanka Mr,q.kovCiC, Mmija 'GaljaniC i Mari. '0 I". . a osevtc, tdqa ObZar Tanja• Ve d a Z agorae p _ Ja r tc, U uiZ' J · · · · . · Tv~nk~:u~, 1 mcl}atwm odbor kooptirana ie na tom . stanku Veda Zago t k d . .. sa.. . . , . . ... :ac, a 0 a ]e h1o sast,avl jen od cettn da-mce: Ruzice ;J'urkoviC Nade ·N .I .... , M ·· • · ovo·se-BrnCic, . anJe VukoviC Dunje i Vede Zagora 2'0 '"A.>s. c. . . d I rgamza·CIJa FLJ u Hrv · P"r'-ofJU ra d"I a Je . . ~·....... I -~ _os o~denJ.a - ·s kratkim prekidom za kapitula:~.Je ItaliJe - ,preteZno na neoslolbodenom teritoriju ene_ su ." :adu sudjelovale mawvno- i aktivno, ali :~d .Je bw~ Ilegalan. ·C':esto se pojavljtuje u izvje.StaJtma, . da . zene nekog kotara, o;pCine iii .grada nisu or~.amza·cwno obuhvGUCene _ Sto f I .. .. orma no stOJl, a stvarno lll.Je toCno, jer saradnja s .partizanima ~eduso~na, vez:a Z~na i Sastanci, 'kroz sve to· vrijeme' I za .naJvece,~ terora, nisru prestajali. ]edina St~ ko~ ~arski ~dbon, ~·<\ zato i Inici_jativni OkruZni o·dhor cesto ~Isu do zena IDOigli da:prijeti drugaCije, nego samo stamp~m. Odatle i veliko znaCenje »Primorke« na stvaran.Ju organizaci ie AFZ u H t k Primorju. rva •S om 3 Brank,a Basti janCil:. '! 4 eC .·~rij:e rata na Kr·ku .i-e hila Cvr-sta partijska or,ganJzaet.Ja I komunisti su vrSili znaCajai:t utjeaaj na narod, uprkos negativnog utjecaja klera. . . . 19_41. g. Talijani su. ok.upir,a1i Krk. Osim klera I IZV.Jesnog ·di jela faSistiCki nastrojenih optanata u samom gradu Krku, narod je neprijateljski do-Cekao okupator.a. P~rti jska org.anizaeija, iako ,pod mnogo td:im uslov1ma, na·stavlja sa intenzivnim organiziranim ra- ~om. ~~lij~ni su hapsili i§ta·knute komuniste tako da Je vehb dto dru,gova_:nastavio rad u ilegalnosti. U tom su" per!odu v Zene odi,irale vaZmi uJ.ogu, jer su s~e duzmosh presle_- na njih. One. su odrZavale parh.Js~: veze 1Preko. SUSaka, prenaSale Stam;pu, sakrivale oruzw, sakupljale hranu, prenosile vijesti i t. d. Pre. k.~ K~ka vodila .i~ glavna ve-?a; za sye otoke i Dalmacqu 1 te veze nisu n~kada bil-e proyaijene. Medu Ze- 266 . ~Cefkom 19.~2. g. na Krku su se poCeli ~dbon A~Z, ko.J.l su ·okupliali veCi lbroj ~-ena. 5tvarati Isticale u •se sv_OJlln akhvnim radom: MariJ' a Brov t • T • t K b ·c · K k . e I o.LlZe a aro ~~ lZ r a, Marij,a_ Fr,ga.CiC iz Ba.Ske Ma··ca N e_nad tc . N"" · . tz JlVtca, Ma:rija Trp i Mar" M"'1"' . ' • '' G hun" .. · IJa ts 1c 1Z a JIOa, Amah.Ja BonmarCi·C iz Malin.~ke M . M'h lC'C · o , anca I ~ I tz Polja.. Kata JakoviniC iz .Zestilca i niz dfiUJ.ph. _Lj:ti 1942. g. _Talijani su pohapsili veliki br-oj aktiVmh drugova 1 drugarica i ulbili s·ekretara Krk. tako da- je rad bio znatno oteZan Ne'-oi"k . · ·· k · · -11. I o lllJes-ect ;pn.re · apttuLacije Italije p~ 1·acan ·e rad · . 1 , na osm· d'L · vanJu 0' .uora AFZ, a o·dmah posli]"e '- "tu I aCIJe .. _ .11.ap1 osnovan Je , !Kotarski odtbor AF.Z u Krku , I. OUJ OfJ. J'b , • ·po ~v.un -~]es~tma i selima o-toka. U vrijeme ·op.Ce mohiltzactJe btle su Zene veoma 'akt"Jvne . Kuae.su, h I . .. praI e 1 Stle za vojsku a u Purnbu b"l . d' · ' t a Je osnovana r~ .wmca, ~dje se Sila vojna odjeta. Kod dolaska Nqen:ac~ z·ene su masovno sudjelovale 'U radu na skl~n_Ta'llJU _hra.ne, robe, oruZja i munieije iz komande 1••m~gazma, k~·:iu vojSka .na !povla.Cenju nij'e mogla ponqeh. U to vrqeme otiSle 'SU '11 NOV ; I d' "k • _ . _ :prve om am e. IZ nznih miesta Krka. (Do ·kraja rata bila ·e 1 u NOV sa oto'ka Krka 31 Zena.} . , 5. U :?rikvenici, Seleima i Nov-om postojali ~u vee t pn.Je odbori A'F:.Z no huduCi su ; t' •rad . bT I . . ' ~ '0 OVI .~.,1 _op dem »ZicO'lll«, teSko se s od'bornieama o·drZavao hen1 kontakt i. stalna veza. Zato ni]'e toCno k >t c· . . . . v. , ao • 0 _se tm tz_ }ZVJ~staj'!l, _da se »t~k radi na 'Llspo-stavljanju veze«,_ vee se tu radt o obnavljanju veze s postoj~Cim K:K Dok"ument 170 IZ IZVJEsTAJA OK KPH ZA HRV. PRIMORJE OD 18. IV. 1943. CK KPH 0 POLITICKOM RADU U ISTRI' 18. IV. 1943. OK KPH HRV. PRIMORJE Centralnom komitetu KPH ... Iz Istre je .stigao izvjestaj od druga Lovre, 2 Clana na-S·eg komiteta. 'TreCeg i C-etvrtog stigao je preko. Oddao je sastan:rk u rejonu broj 5 LaniSCe sa ljudima itZ obliZnjih sela i nekim politiCkim radnicima. P.ovee;ali su tri sela, formirali NOO i AFz. Narod je dobar, p-o·maZe naSu borbu, ot:resa se straha i prilazi organizaciji. Sada ide na sa..stanak sa ljudima LaniSCa, glavnog sela ovog kraja, koji ima petnaest sela.· Preko ave veze pove-·za·ti Cem·o se sa jo.S tri sela i t-o ReCja Vas, Raspori i Prapo-Ce. U isto vrijeme dobiti Cemo vezu sa Uckom (selo Brest). Da bl se organi'zacija Sto prije ojaCala, ostati C-e tamo na radu drug Raspor, a p·ozvali su i druga Arsu, koj i se nalazi u sl-ovenskim j.edinicama. 1Tam.o· je stigao i drug Cerovac, koga ste_ 1 2 Doku:rnent se nalazi u arhivi OK SIKH. Silvio MileniC, tada Clan OK K'PH za Hrvatsko Primorje, 3 U to V•ri ieme AF"Z postoji samo 'Ll nekim selima na !Krasu, u okolici Pazina i Labina. NajjaCa organizacija Zena je u kTaSkom selu Brgudcu. To siromaSno selo od .so kul:a .prihva:Ca i hrani partizane i novornobilizirane, koji odlaze prek-o grani-ce u partizanske .iediniee u. Gorski Kotar. 2ene cijelog sela su organizirane. Postoji i odbar, Ci.ia je prva predsjednica Matija TurkoviC. · nam uputili pro.Ble godine da radi u Istrl. Cerovac j e do sada radi·o u okolici Buzeta., povezao se je tamo sa viSe sela i mjestru, ali je morao bjeZati radi provale. U Lani-SCe- je stigao jedan drug iz Labina. U Lwbinu su ozbiljno shvatili rad organizaci-je; izgleda da C-e biti nOvih boraca. U slova za partijsku organizaciju u ovom raj-onu nema, ali C.e s-e pristupiti formiranju partijskih 'aktiva, NOO i Skoja. Ovdje C.e se organizirati -baza za cijelu Istru i stv:oriti v·eze, preko kojih C.e se sprovoditi: orga·nizacija i m·obilizacija. _Ujedno Ce se moCi aktivnij-e politiCki raditi i prodi-~ rati u unutraSnjostistre· u sela koja joB nisu zahvaCena. 3 Mato• Medu odbornica-ma, koi'e odlaz·e u druga .sela Krasa naroCito se istiCu Ema IvwnCiC, Marija SoSiC, Berta IvanCi.C, Slaviea IvanCiC i Ana IvanCiC. U travnju ·1943. g. ,formiran ie odbor AFZ u selu PnpoCe, u koii ru u:Sle: Marija Sverko, Stefanija .Sverko i Andela ZlatiC. U selima pazinskog kotara radile ISU na organizaciii -Zen.a i omladine Na-da Raner, Lea i Silva Kopita.r, Hanice odbo-ra AFIZ u Pazinu. One su poCetkom 1942. g. u okolici Pazina osnorvale .Cetiri odbora AFZ. (MareCit, ZareCje, Bel-uSiCi i Haki.} 4 Mate KrSulj. T .L _odJbon~a. 6 N ada Anto-niC. Ta-i je kurs ·odr·Zan u Bribirskoj Sumi na Luko_vu. ~edu ost:alima ,polazile S'U ,ga_ Genoveva TomiC, kasnq_ e predsJ·edni-ea 00 AFZ _za·_ Hrv. t sk o P nm-orJe . . . .· a 1 ~1lka Tamil:, Cl_aniea seoskog NQO IPJuZnke. Veda Zagora-c. 7 Silv~ Kopitar s drugovima 267 �Dokument 1?2: Dokument 171 0 PROSLAVI PRVOG MAJA NA KORDUNU IZVJE§TAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz KARLOVAC ZA TRAVANJ Clanak iz »RijeCi Zene((, glasila AFZ za okru~ · Karlovac, br. 8 ·i 9, 1943. 1943. 0 RADU I SABIRNOJ AKCIJI ZA P ARTIZANE KAIW SMO PROSLAVILE L MAJ Izvjestaj za mjesec travanj 1943. U mjes-ecu ttavnju odrZano je 4 sastanka, sa prisutno· 4 odbornice. Na sastancima se raspravljalo-: o konspiraciji, '0 s1tuaciji na ratiStu, o m,jesnim prilikama. . i t .. d. . Sadasnje stanje nase organizacije je 20 pododbora, sa ukupno 81 clan~ca, ,6 odhorn~ca radnice 3 odbornice inte1ektua'lke, 1 -odbornic~ seljanka, 7 odbornica domaClca, 3 odbormce uCenice: (imamo odbornica u slijedeCim tvornicama: Jutena ind·, tvornica svile, Standard, Vuna Turanj, Tvornica parketa.) Tokom mj,eseca travnja sakupljeno je za NOP: u novcu: Kuna 17.560.- (sedamnaest tisuca petstosezdeset kuna) .. u stvarima: 1 zve-Cka 7"0 komada cigareta, 6 slikovnica 79 komada zavoja 3 kutije po )4 kg bijele krupice 1 gaza 114 kg kukuruzne· krupice 47 amp. sterilnih injekcija 45 dkg secera 2 kom. platna za zavoj-e 2 CaSe meda 15 prasaka p,rotiv kas.lja 3 kg rize 5 tableta protiv proljeva 2 para djecjih slapica 1 kutija aspirina 1 kutija s-antoverina Kupljene stvari: 1 flasica joda kuna 9-Q-Q.1 naliv pero· 5 komada sapuna 50.100 komada kuverata 2 kg soli " 480.sjemenje 1 bakandze " 110.Cardiasol 1 divka nadomjestak ,za kavu " 34!0.1WO komada kon. papira 5 noZeva 2 kg novinskog papira , 60.--'-5 vlljusaka , 800·2 kg svij-eCa 8 Zlica razno sjemenje , 1535.]0 zlica malih kuna 4275.2 raj.nUce kuna 17.560.Ukupno 10 pa'keta raznog sjemenja 382.od M. K. 3 platnene krpe " kuna . 17.942.1 jastuCnica potrnSeno 4.275.1 stara plahta kuna 13.667.predajem·o 2 ruCnika 1 stoljnak p.Jatneni 1 flanelska krpa 3 rupC:iCa 1 kucna hatiina 1 velika flanelska deka 1 Z·ellska haljina 1 kutija hipermangana 1 zenske gace 1 marama ·za glavu 1 muska jakna, od pi;iame 2 kratke muske gace 6 djecjih benkica 1 djecje odjelce 3 gaCice 1 djeCje gaCic2 sa Slapicama 1 -so~knice 2 kapice 1 omot vate 1 rukavice 1 pregaCa 1 djeCja dru.Stvena ig'ra 1 djecacka kosulja 1 heha 4 kom. Uloga PotvDaujemo primitak propagandnog materijala, t. i· 210 kom. R. z.1 AFZ u narodno-oslobodilackom rafu. Drugar-ski vas puzdravljamo. Smrt f.aSiZ1iz.u - Sloboda narodu! MO AFz Karlovac Mipa 2 ,l 268 »RijeC Z·ene« glasilo AFZ za .okrug Karlovac. 2 Stanka Sprohar Mira. . .. Iz s-vih kotareva naSeg okruga Z.ene su se .pfipremile za prvomajsku prnslavu. Njen proglas bio j.e pojaCani ra-d za naSu junaCku vojsku i narodno-oslobodilacku horbu. Sela su ovo.g dana oZivjela. Na mnogim mj.estima opaZalo se neobiCno sakupljanje Zena u grupice. I svaka od njih je ne.Sto nosila. ·To je uStedeno mlijeko, jaja, sir i t. d. Sve te stvari namijenjene su ranjenim i bolesnim ·drugovima· u bolnici, da razvesele drugove i drugarice. Oni treba da osjete Prvi maj, oni• treba. da znaju za njihovu odluku: dati Sto viSe svojim ranjenim borcima, brinuti s-e za njih, kao .Sto se brine rnajka za svoju djecu, se·stra IZa svoju braCu. Drugarice iz opCine Gornji Skrad posjetile su drugove u bolnici. One su im donijele: 26 Jitara mlijeka, 134 jaja, 1 kg masti, 41 kg pSeniCnog bra·Sna, 1 kokoS, 1 sir, 20 plahta, slame, 12 plahta, koje su saSile od platna koga su darovale drugarice iz Donjih Dubrava . Osim tog·a obeCale su 8 pari kopa, 1 Carape i 1 gaC.e. RadO-st dru.gova pove.Cale su d,ru:garice iz opCine KlokoC, koje su im poslale 22 1 graha, 29 kg bra·sna, 2 vagana krumpira, 11< kg masti, 44 jaja i 6 litara kajmaka. Kola darova stigla su pred bolnicu·. Dok su drugarice radile, ganuti njihovim osjeCajem punim ljubavi -i poZrtvovanja, po.Zdravlja:li ·SU drugovi n.jih i njlhovu organizacij u. Za bolesne .i ranjene drugove sakuptle su drugarice iz G. Dubrava i poslale u bolnicu, takm·iCeCi se m·ed·u·s-obno, slijed·eC.e: 10 po·rciJ~ za bolesnfke, 1 kg masti, 6 Jitara mlijeka, 110 jaja i 30m !Zavoja; Novi Dol 3 i pol I mliieka i 15 jaja, Donja Perjasica 10 'litara mli- jeka i 54 jaja, ,stirkovac 15 jaja i 3)/, litre mlijeka. Drugarice iz -mjesta PlaSkog nosile su darove u DjeCji d·om. I djeca .su imala praznik. Dobila su posjetu od drugarica. To ih je silno razveselilo. Pa i darove su im donijele ove drugarice·: 1 vreCu razne- djeCje rob~; 1 vreCu krurnpira, 7 litara mlijeka, ·2 para djeCjih cipela, 9 raznih posudica, 2 kg .soH, 3 suknena pokrivaCa, 15 J graha . .Sve su to darovi mnogih drug3..rica iz mj·e-sta PlaSko·g, koje s-U uz to sa'kupile i za bolnicu lijepih priloga. OpCina SjeniCak vrlo je -siromaSna. Sela su popaljena,, iscrJ.{ljena, a rteprijatelj Ce-sto upada i pljaC:ka. Pro·1azeCi kroz ova sela nehotice · pomisJiS:. od Cega Zivi· taj napa-Ceni narod? 'SiromaSan j'e-, a on ipak daje za svo:. je borce. Drugarice iz Donjeg i Lasihjskog Sj-eniCaka saku.pile su za Prvi maj ranjenim i bolesnim drugovima: 190 jaja, 28 komarla zavoja, 2 kg Caja i 10 sveZanja luka. I iz drugih opljackanih i popaljenih opcina drugarice .su ·spremile darove .drugovima u bo1nici i vojs·ci. 'One su pored toga prale dru·govima rublje i brillule se za njihovu CistoCu, jer znaju ·da se samo CistoCom maZe sa.Cuvati zdravlje. Prvomajski lilagdan bio je dan rada i zrtava. Takvi treba da budu svi ostali dani. OdluCnom i upornom borbo-m, ustrajnoSCu i sam·oo.dricanj,em, kako s·e traZi ad svijesnog borca, opravdajmo. 'Ti-tove rUe·Ci: »J a se ponosim time, Sto .stojirn na Celu Armij-e, u koj-oj ima ogroman broj .Zena. Ja mogu kazati da sU Zene u ovoj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrZljivosti bile i jesu na prVom mje·stu i u prvim :r;edovima, i naSim narodima Jug-oslavije Cini Cast, Sto imaju takove kC.e't'i«. Do-kument 173 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 1. V. 1943. 0 RADU AFz1 ... 2. AntifaSistiCka fronta zena. IVIAOz sastojao se od 3 Clana. 2 Jedan Clan pao je poCetkom ovog mjes·eca u stanu slikara B-u·tozana. Predsj. AFZ-a ap.sena je 24-25. IV. Zakljucuj-emo da je apsena po provali iz II. rajona gdje je 'Ona do sada bHa u jedinici a maZda ju je· provali1la i prije uapSena Clanica mjesnog odbora. 0 drzanju se joil tocno ne zna. lVIK je rijeSio da se u mjesni odhor AFz uzme preds. V. kotara Nada, 3 clan P. od marta 1943. pdv. Cin·. 22 godine stara, ima naroCitu volju tza rad- Organizacija AFZ poCela je prHiCno u radu napredo.vati,. i bilo je vidljivih rezultata.4 PomoC .ad .strane P. org,. se don,e'kle pojacala radom kroz .jedinice. Doprinos u novcu, koji j·e org. sa:kupila, pove~ 269 �II 1: ,, ~ao se za 10.000.- :Kn, te su ukupni prihodi lznosili 105.579.- Kn. Namece se kao najvaznije dopuna mjesnog AFZ-a ... if Veljko5 1 Dokument se nalazi u arhivi ·cK SKH. Redakcija nije mogla s.a.znati, koje su druga·rice u to vriieme bile tlanice Mjesnog odbora ~FZ:. 3 Zlata Bo.gnar-KunStiC, tada Cinovnica u ZeljezniCkom konzumu, Clan Partije. Do- 'kraja 1943. radila }e u Mjesnom odboru AFZ. SijeCn.ia 1944. g. morala je otiCi u partizane zbog progona poli-cije. Poginula je 'kod Oborova 28. III. 1944. g. 4 U to· vrijeme Zene su u mnogim tvornicarna bile aktivnije ne.go muSkar.ci i javno su. protestirale traZeCi poboljSanje radnih uSlova. U tvornici olovak.a ))Hardmuth«· Zene su dbustavile nekoliko :sati rad i tra·Zile poviSicl1 plata. Rad :su uastavile tek onda, kad su ·dobile poviSicu. U Tvarnici duhana organi~ zirale osu Zene dviie minute Sutnje za dru.ga Marka LinariCa Bolbija, Clana Mjesnog lwmite~a ·Zagre'b, koji .i'e prije radio u toi tvornici, a ko-ga su ubili ustaSki agenti na sastan'lm Rajonsko g komiteta u Crnatkovoj ulid 9. U tvornici >>'Gaon« .zene su glasn.o protestirale 1 tra.Zile mast, koju nisu primile. 5 Perica Dozet, tad.a politiCki sekretar Mjesn~g komiteta !KPH Zagreb. · 2 1 Zlata Bognar-KunStiC Dokument _174 PISMO OKRU~NOG ODBORA AF~ KARLOVAC OD 5. V. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU AF~ HRVATSKE 0 POGORMNJU ZDRAVSTVENOG STANJA I TEsKOcAMA ODR~AV ANJA SASTANAKA SA ~ENAMA OKRUZNI ODBOR AFZ KARLOVAC 5. v. 1943. Inicijativnom odhoru AFZ Hrva'VSke volju o radu oduzimlje omalovaZavanje njiDrage drugarice! hOv·og rada sa strane odbornika. ~0. IV. odrzale smo sastanak Izvrsnog adZdravstvene se prilike pGgor.ilavaju. Bobora. Na sastanku su bile .prisutne sv·e drugarice, ·Clanice tog odbora, os-im drugarice lest je 'Zauzela maha u svim kotarevima, jepreds-jednice, koja je bolesna i dru-gariee dino od 'nje pO'steden je kotar Karlovac. Prerna nepotpunim· podacima u naSem ·okrugu Anice·? koja s·e onda nalazila na terenu kat. ima 7 .40'2 bolesnih, 1.595 umrlih i 2.096 preKarlovac. Na tom ·sastanku ustan-ovile smo, prema boljelih. Zdravstvene sekcije, sv·e do osnivanja OkruZne zdrav. sekcije, nisu niSta poduizvjeStajima, koji su nam poslani, i vlas-titoj ocjeni, slijed.e·Ce stanje·: · zimale protiv bolesti. .S pokretanjem u rad S·ekcija mobilizirat Cemo i Zene, koje se u EkonGmsko stanj e pogorsava ·&e. Zalihe se tim g.ekcijama nalaze. Osim toga prnSirit Ce tr01Se, neprijate:lj svojim upadima nanosi ve- se zdravstveno 'djeloVanje Z·ena na taj naCin, Hke gnspodarske Stete, bi.lo uniStavanjem, Sto Ce se nastojati, da Sto veCi broj Zena probilo pljackom. ViskGvi su mali iii nikakvi,. a de krO'z zdravstv·eni -kurs, ·gdje · Ce se ospo· naroda koji nema hrane, svakim danom viSe. sobiti za zdravstveni rad. Vee je prilican Rad prehramhenih komisija vrlo je tehk. Zene u njima sudjeluju radom tek u nekim broj .Zena pro.slo tai kurs i one ce hiti uvropcinama (Skrad, Krnjak) i selima. CestG im stene 11 ·ekipe, kGi.e .prate partizan&kU burad. 270 tt okru~n~J zdravsivenoj s-ekd]i na1azi- se sa strane naseg odbora drugarica Ande1a.2 Prolj.etni radovi teku povoljno svuda osim u kot. .Slunj, g~je ie. bolest najrazvu'enija. Zene rade kao clanov1 radni1h C-eta samo u opc1m Sjeni~ak,, dok drugdje, na ini·cijativil NOO-a, sudJeiuJU s omladinom u poljskim radovi·ma. Poradi teSko.Ca, koje narodu nanosi bole.st neimaStina i neprijatelj, kod ~eua je stvore~ n? n~~~dov·olj stvo, pokolebanost prema orgall_I~aClJI s~e se viSe osjeCa. U radu organizaCIJ·: p~staJU pasivne i odruziv.Iju se jedino na trazenJe u sabirnim akcijama. Ze·ne iz Krsti~je i_ Vojr:ica odlaze u KhlduSu, da .im nepriJatel!.vra:a opljackanG blago. One nasjedaju nepriJatelJu, kad im govori, da ~s·e nikome tko ne bj eZi, ne Ce idSta dogoditi. Zene gub~ ~ezu s organizacijom, te·SkoCe ih svladavaju I one su neotporne prema neprijatelju njih?v I_;ll'Oral popu·Sta. Osjetno g,e pogorSal~. stallJ: zena. u kotaru Vrginmost, gdje .su one Z~1nteres1rane Svercom. _OdlazeCi neprijatelJ u ?o _ s~~· one tamo 1kupe i• ne-prij atsljsk,e ~las·me, s1re ih na nslobodenom tefitoriju 1 t .. d. 'One unos~e pomirljivost prema neprijateiJU. Upadi neprijatelja su cesti. u Krstinji SU pohvataJi vee GkO 20 !judi i to mui\karaca ~~ prilikov~ n~?avnog upada u Bukovicu, op~· ~Ina T~-sl'loviC, kotar VojniC, zaklali sU 11 zena i cetvero djece i zapalili 27 ku.ca. _ u Krstinji .osj-eCa se Cetni;Cki uticaj, Pojedinci se nadaJU dolasku kralja Petra i jugosla~e~ske 1zbjeg!icke vlade. U Plai\kom, gdje ima ~os oko 120 Cetnika u Sumama, Zene iz sela I-s·pod Kap·ele nos.e Cetnicima hranu. Tko su ove Zene, joS nije utvrdeno, te Cerna nastojat! ispi,tati. ~cetnici in aCe dnevno prelaze na. nasu stranu, ,gube·Ci vjeru i povjerenje u Talijane·, koji su im bili jedina nada. U rovarenju ~SS~a nema znaC:ajnih promjena. Na . raspo.JozenJe Zena mnogo utjeCu i terenski batal~~ni, ~o~~ su se, prilikom povlaCernja, ne doz~?lJaVaJUCl narodu da se povlaCi zajedno ~ DJima, zamjerili narodu. U naSe brigade Ima?u Z·e.ne, kao i Citav narod, neograniCeno pOVJerenJ e. Stanje nasih kotarskih odbora je ovako: KGtaT ¥ojnic: .8 clanica, 1 umrla, 4 bole, sne, 3 rade. Rotar Veljun: 9 clanica 3 bolesne, 3 rade, 3 dvore. bolesne. ' Kotar Slunj: -8 Clanica, 7 b~lesnih, 1 radi, 1 ·dvori bolesne. Kotar Vrginmost: 110 clanica, 2 bolesne 6 rade,- 2 se izvlaC·e iz rada. ' Kotar Plaski: 10 odbornica sve zdrave ali slabo aktivne. ' ' RuZa .Sekuli!:-Poj)()vi(; ·Siroki sastanci nikad nis-u nailazili na tollke teskoce, ko!iko danas: bo,Jest optere, ' cenost zena radom na polju, a i raz-lozi i druge naravi (Ce-sti neprijateljski napadi koji izazivaju stalnu stllepnju, ne Ce li se ne~ sto dogoditi) pa pokolebanost zena - sve su to prepreke za odrZavanje S·irokih sastanaka na koje se od~zivaju Zene vrlo malo ili nika~ ko. Velikim dijelom ne odrZavaju· se ni zato S~o zdravstvene prili~e ne· dozv-oljavaju sa~ b1ranj.e ljudi u V·elikim skupinama. . U 'kotaru PlaSkom formiran je mje,sni -adbar za mjesto PlaSki od 4 drugarice koji j.e for~irala drugarica, koja tamo radi' (Draga BakU§), dok smo mi mi,Sljenja, da j.e za taka_v odhor joS prerano. Uostalom, to Cemo ustanoviti, kad ispitamo kvalitetu dru.garica uzetih u odbGr. · ' U kot. Veljun formiran je od 3 zdravih drugarica privrerneno kot. ·odbo-r, koji Ce raditi, d-ok a-stale drugarice ne ozdrave. U opCini TuSiloviC, gdj-e opCinski o-dbor nije poslij~e ofenziv-e uopCe postojao, te .naSa organizacija nij.e joS ni.Sta radila, uspostav.Ijen je opC. odbor od 4 drugarice, koje su vee .drzale s:<stanak. U Utinju, uslijed pomanjkanja pol. radnica i preoptereCenosti drugarica kOt. odbornica kot. VojliiC, poslije ofenzive joS nije otiSla ni jedna naSa radnica. I tu Cemo morati, .Cim prflike dopuste, oZiviti rad o-rga- �nlzacH€, Ciji zasto] se opa~a u ~ltavom ~lvotu ove op.Cine (Z·ene Sv·ercuju i t. d.). ZakljuCci, doneseni- na sastanku jeSu: 1. srediti kot. odbore i zaduZiti ih, da uspostave ·opCinske odbore, gdje ih nema, da ih popune zdravim drugaricama, ukoliko su koje bolesne, te da zapoCne s radovima i sastajanjem opC. odbora. U odbOrima v'eCu pOIZO-rnost svratiti na ·disciplinu. 2. vr.Siti pripreme za kat. konferencije, na koje treba pozvati sve clanice kot. odbora i tajnicu i predsjednicu opC. Ddbora datiCnag kotara. 3. usavrSiti kontralu pre·g.leda nad Citavim okmgam i to tako, sto ee kot. odbori slati redovite i konk:t.,etne izvje.S-taje o -stanju do~­ tiCnag katara. Da bi avi· i·zvjeS-taji zaista odgovarali svrsi, treba u tom smislu -kot. odborima uputiti opSirnijLdopis. · 4. tumaCiti narndu, za·Sto brigade ne dolaze ovamo, popularizirati us·pjehe naSih brigada u Lici i t ..d. 5. Zajedno s Komandom podru.cja poduzeti mjere protiv Sverca, za veCu kontrolu sajma. ·6. objaSnjavati .naradu, nap·ose Zenama, taktiku ustaSa (obe:CavaTije sigurnosti, ako ne bjeze, davanje blaga i t. d.). ·7. b~·ugarlce 1-z kat. i opeS. prehrambenlh komisija trebaju .pomoCi rad tih komisija i nasi·oj ati, d~ se prestane sa Stetnim ogradivanjem poj·edine opCine, sela i t. d., veC tre- _ baju pomoCi .medusobnu. pomoC opCina, kotara i t. d. 8. VrSiti S-iroku propaiandu za posjeCivanje zdravstveno:g kurs-a. 9. Upozoriti kot. odbore da materijal, koji dobivaju, pravilno i brzo dijele, kako hi isti prodra u sve opCi.ne. 10. Poslati vasem odboru 20•0i0 kuna za vas list. Osim ovih, doneseni su jo-S neki sitniji zakljuCci za buduCi rad. Za Clanak za vaS'"list zadu2ena je drugarica Danica P., 3 koja ·danas odlazi na srednji partijski kurs, koji se odrzava pri OK KPH Kar-Iovac. Danas smo vam poslale Kn 2000. Slijedeei sastanak izvr8nog odbora bit ce 7. o. mj. Smrt faSizmu ~ Sloboda narodu! Tajnica: 4 Anic.a RakaT-MagaSi-C. Andela Ma,hniC, tajnica OkruZnog odhora ._·\FZ Karlovac. a Danka PavloviC. 4 Andela MahniC. 1 2 Dokument 175 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA OKRUG siBENIK OD 15. V. 1943. INICIJATIVNOM ODBORU ZA OKRUG ZADAR 0 STANJU I RADU AFz NA TERENU INICI]ATIVNI ODBOR AFZ ZA OKRUG SIBENIK Drugarskom Okruznom odboru AFZ - Radojka XatiC i Milka- LasiC-Seat 272 Zadar Drage .drugarice, drago nam je d~ Vam ovaj put pi.Semo kao adboru. Ne smeta Sto ste samo ,3, glavno je- da stvarno bud-ete inicijativne, aktivne u radu. U referatu drugarice BaboviC izneseni su glavni zadaci na,Se 'Organizacij·e. Ali jasno je da zasad ne moZete mnogo toga ispu·niti.. .S obzirom da je VaS odbor formiran, a da V am ne dostaju 2, i to bas najaktivnije, drugarice (Anka i Trnovka), bilo hi najbolje, kad bi vam na okrtLg dosla jedna od drugarica iz Inic. AOZ za Dalmaciju, bar za neko vrij-eme. J-edino tako, na tere·nu, moCi Ce vam dati konkretna uputstva i pruziti potrebnu pomoe. Dok ta drugarica stigne, trebale hi biti s njima bar u pism<enoj v.ezi, a kroz tO 6emo se i mi dopisivati, i pomoCi Cemo Vam koliko bud-enio znale. 1z Va-Seg pisma vidimo da organizaciono stanje nii'e bas tako slabo. Od 3 kotara na VaS em okrugu, j-ed an j e potpun_o nezahvaCen, drugi ima A~oz u vi1Se od polovine mj.e-sta ali nema kotarskog rukovodstva, a na treCem skoro u svim mjestima formirani su mjesni . odbori i postoji i kotarsko rukovodstvo ( od 4 cl.) i to uz pomoe od 2 opcinska AOi\. Ni kod nas organizaciono stanje nije .nista bolje. Nas od ·odboru ima 5 drugarica: DaSa1 (radnica iz iiib.), 1Vlirna2 (seljanka iz Zatona), 1Vlilica,3 Joka4 (sa kotara Kistanje-) i Rada. 5 2 drugarice C-eSCe pobo.ljevaju, pa ni nas dosad na sastanku nij e bilo nikad vi-Se od 3. Okrug sacinjavaju 2 kotara i grad 'Sibe-nik. Ranije je organizacija bolje stala, imali -smo viSe odbora nego sada. 1Teror j e u zadnje vrijeme· bio straSan, osobito na -opCinama preko- Krke, tako da su mnagi odbori rasprSeni (iii su stradali ili su se iz straha pokolebali). Samo na ope. Vodice-Zaton stradalo j e viSe od 20 drugarica (i to veCinom nasih aktivistkinja). 6 Sad se jos najbolje moZe raditi na bukovaCkom kotaru, i to prv-enstveno u kistanjskoj opCini. U s,vim- se·lima kotara nisu jo·S formirani AOZ, niti joS po. stoje opCinski AO:Z:, ali je zato· nedavno formiran inicijativni kotarski AOi\ (od 3 cl.), koji je duZan da organizaciono prodre u joS neobuhvaCena mje.sta, da ·osposobljuje i aktivizira -Sto veCi broj seoskih odbornica (od k·ojih Ce se s vr-emenom birati i opCinski odbo-ri) i da im u. svemu pru~e punu porno C. Ilinka Sprlian Eta tako je ·stanje naSe organizacije na ovom o1~:ru·gu. Kad nam budete drugi put pisale, pisite neSto o tome kakvi su uslovi rada kod Vas, naroCito na henk•ovaCkom kotaru, i o tome kako pridobivate Zene u organi·zaciju (da li legalnim iii ilegalnim putem). Da 1i su kod Vas ceste racije i blokade? Mi smo sad otpoN a drugom, sibenskom kotaru (koji bro- Cele raditi viSe ilegalno, n-ego legalno, jer su ji ·6 opCina), -organizadono stanje je takoder mnoge odbornice bile prakazane ad s-e·oskih d_osta slabo. U mnogim se1ima treba usposta- Spijuna, osim toga sad je te·Sko o-kupiti seoski viti nove odbore, a to- ide teSko i sporo. zbor. Formirali smo i za ovaj kotar inicijativni Ovako Cemo, dok j·e ova situacija, a kad odbor (od 5 cl.), i to od drugarica, koje rade se i u naSu Dalmaciju spuste naSe brigade po terenu, tako da ni taj odbor jos nema kai bataljoni, bit ee i politicki mnogo lakse rakter rukovodstva. Ali i ovako je korisnUe raditi. i za njih same bo1je, jer Ce- i na samim saSarno -ovaj ua:pjeh Saveznika ·u Africi stancima mnogo nauCiti. SadaSnja glavna uv-elike je podigao moral i kod naSeg najzazadaCa ov-og kat. inic. odbo:ra jest da ·osamo- . staljuje postojeCe ·O-pCinske (na ovOm kotaru Dstalijeg S·eljaka, a kama li kad vidi i osjeti ima 3 ope, odbora) odbore, a tamo, gdje ih snagu naS,e ·narodno~oslobodilaCke- ·vojske. Upravo danas je ·stiglo joS jedno pismo ne-ma, da pripremi uslove za njihova biranj.e. od drugadce Senke upuCeno drugarici SmiU samome gradu organizacija -je iSla dosta lji. Drugarica .Smilja (JeJ.ka Bu-cic) je nazau Sirinu (ima o-rganizirani,h antifaSistkinja lost stradala (prilikom zadnje racije fasisti oko 400), ali kadr-ovi, rukovodeCa tijela, pre- su je uhvatili i strije1jali), a _prema onome rna tome i veCina Zena, nisu politiCki dovolj- kako ste pisale, izgleda nam da je i drugarica no izgra,d,eni, ·jer ·SU i u gradu uslovi rada, Senka7 stradala (. .. jedna od bivsih clanica zbog pojaCanog terora, sad joS viSe ote:Zani. IO Preko). U gradu postoji mjesni AOi\ od 6 Cl., sa 5 sto se tice dopisa, koje je drugarica Senakcionih odbora (radnicki, te·zacki, graaan~ ka ranije poslala, mi smo ih sve pvedale' druki, CinovniCa i i,ntelektual•ki) sa mreZom pod- garici Jugi' (cl. In. od. za Dalm.), kad je bila na naSem okrugu, a ove koji su danas odbora i grupa. 18 tene Hrvatske u N013 273 �stigli poslat cemo s'kupa s nas1ma na drugaricu Milku 9 (takocte cl. In. od. za Dalm.), koja je odgovorna u odboru za dopise ·; list. Unapred biste mogle slati dlrektno njoj. U svim dopi-Rima koji su dosad sUgli s vaSeg okruga drugarice ·ni.su napisal·e ni iz koj.ega su mjesta, niti bar ime (a'ko se ne moZ,e pre~ zime). To im napomenite. InaCe je bilo zgodnih dopisa. Pred 17 dana poslali smo Vam 44 komada broj 1 »Dalmatinka u borbi«. Da li ste ih dobiJ,e? Primite dru,garske pozdrave od naseg o-ctbora. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Za od'bor: Rada Dokument 176 PISMO INICIJATIVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 18. V. 1943. OKRUzNOM ODBORU AFz BANIJA 0 RADU ORGANIZACIJE [N!CIJATIVNI ODBOR AFZ HRVATSKE 18. v. 1943. Okruznom odboru AFZ Banije 1 Dab Mila IKaradole-TreSnjiC. Mirna Milka MrSa - p~ginula 1943. 3 Milica .TurkoviC iz Mandalia:te - po,ginula 1944. 4 J oka Strbac. 5 Rada V.i·era Trinaesti<:-DubajiC. 6 Teren Vodica i 'Z.atona bio .ie od druge polovice 1941-; ,g. podruCje mno,gohrojnih n<l(pada, akcija CiSCenja, pljaCke i zvjerstav.a faSistiCkog ok.up.ltora. ¥eC 25. X. 1941. :g. upalo je oko '2(]0 faSista u .sd-o Srima; pohvatali ·sve muSkarce i odveli ih u VoJice, gdje su 18-ero .strijeljali. I. I_I. 1943. g. strijeljali su karabinjeri u selu Ga,.Celezima Janju Miod.rag, jer j·e pomagala partizane. 24. II. 1943. g. &trijeljane ~ u Vodicama Cetiri osolhe, jer w pomagali partizane. U prv-oj polovid 1943. g. otkrili •su karalbinjeri iz Vodica u jednom shoviStu nedaleko sela Srime II partizana i odma:h i·h na mjestu strijeljali. 3. i 4. ry. 1'94'3. g. prilikom operadje CiS.Cenja u zoni Zatona, utkrili su karalbinJen u jednoj spilji ;pet Zena i jednog muSkarca i ulbili ih na mjestu. JoS Cetiri ·Zene iz Zatona, koje 2 su bile zateCene u polju, bile su talcod·er strijeljane. PoCetkoru lipnja 1943. g. zabranjeno je stanovnicima Zatona •svako kretanj-e i izlazak iz kruCe, osim u vremenu od :8-9 sati prije podne. Isto tako nitko nije smio ni iz sela, ni u selo. 13. VI. uhapsili su ·karabinjeri 34 ·oso.be i zatvorili i'h u jednu kono:bu. Tu su odvojili osamnae.st ·osoba i u grupama od po pet iii S·est ljudi odvodili ih na gro!blje, ;gdje su ih strijeljali. Toga su dana strijelj.ali 1·8 oso!ha, od toga Cetiri star·ca, trinaest Zena i jednog djeCaka. ·Ovi -su posve nedu.Zni 1judi hili strijeljani 'kao odmaz·da zlbog gubitaka, koje su talijanske Cet<e imale u ibo·r- lbama s partizani:ma. {Prema podacima iz »Dokumenata o zlo·Cinima tal. ·oku.patora«, izdanje Zem. komisij·e Hrvatske za utvr·divanje zloCina okupatora i njegovih pomagaCa, Sibenik 1945. 7 Senka - redakcija nij-e mogla Ustanoviti pf'ezime. 8 }Ujga Kesi-C-'SenjanoviC. 9 Milka La..siC-Seat. :Zene .V.Odica strijeljarne po.C.etkom 1943. 274 Drage drugarice, Iz vaSih p·osljednji·h opSirnih izvje.Staja, kao i_. uvida Clana naS·eg odbo-ra, vi-dimo da va·Sa organizacija ima Citav niz nedostataka. Na vwSem terenu postoje veoma dobri us.lovi za rad. Zene, koj e su rij ekom darova za Uskrs- darovale naSe borce i ranjenike, koje svoju ljubav prema narodno-oslobodilackoj borbi izraZavaj'U svakodnevnim dobrovoljnim prilnzima, pokazuju da mrz·e neprijatelje, da su shvatile ovu borbu, da su antifaSi-stiCki raspoloZene i da Ce izv11Siti i druge zadatk.e, samo a:ko im S·e postave. To raspoloZenje Z.ena vi niste podiza'le i razvijale, niste znale njima pravtlno rukovoditi, gubHe ste •s·e u organizacionim pitanjima. Sve te slabosti treba uoCiti i brzo, odluCnG planski, s novim elanom, koji nam moraJu dati sjajni uspjesi naSe vojske·, pobjede savezniCkih- snag a priCi uCvrS6enju ·organizacije i pojaCanju' politi-Ckog rada medu Ze..; nama. Pred Zene·, pred organizaciju, pred sve rukovodio·ce treba postaviti zadatke, konkretne zadatke prema svim politi.Ckim, ekonomskim, kulturnim i .zdrav.gtvenim pitanjima, koja se postavljaju lkod vas na Baniji. Organizacija AFZ ne smi}e da hude niz adbora za sabirne akcij e, ka-n Sto j e to kod vas. PomoC vojsci je v·eoma vaZa·n zadatak, koji h·eba izvrsavati u NOB, ali pored toga postoje i .drugi, koje ne smij.emo previdjeti: pndizanje· politiCke svijesti ~ena, kako rukovodeCeg kadra, ta:ko i Sirdkih ·&loj'eva Z.ena, omas·ovljenje organizacije (naroCito na neoslobo·denoj teritoriji, koja je kod vas daleko veCa nego osloboidena, pa s-_e teZMte va'Seg rada mora tamo prenijeti), uCvrSCenj.e· organizacije pravilnim rad"Om izvrSnih odbora, red-ovi-tom vezom sa rukovO:d.stvima, te· stalnom kontrolom i razvijanjem ·odgovornosti pred organizacUom. U vaSem budu6em planu ·rada ne smijete zaboraviti ni rad_ u centrima neprijateljskih snaga, bez obzira da Ji. ·su to gradovi ili .se'la. Da bi rad imao uspjeha i da bi kotarski, opCinski, a pogotovo okru.Zni ·odbor imao pregled rada, svih uspjeha i neuspjeha, potre,bno Je stvoriti plan za odred·eno vrijeme, na primjer za jedan ili dva mjes€ca. Treba se cuvati sablonskog rada, jednostavnog pr:eno.Senja isk.ustava i'Z drugih o:kru~ ga, kotareva iii opcina. Treba vidjeti, pod kojim su uslovima nas.tale pojedine forme rada i tek onda primUeniti ih na vase prilike. Napominj·emo vam samo s·asvim jednaki rad u oslobodenom dijelu Banije i rad u neoslobod·enom kostajni_,Ckom kotaru, g.dje· su sasvim drugaCiji uslovi rada, i gdje uz odUCne u~lo­ v·e (borbenost Zena, odanost, Sto se naroCito oCitule· u nJihovom odnosu prema vojsd), postoji ·opasnost,"da se organizacija sve., de ·Sarno na niz odbora, koji ne Ce imati nikoga za sobom. Dakle treba da stvorite svoj plan rada, koji .ce biti prila!;od,en pri!ikama svakog vaSeg kotara, opCine pa .Cak i sela (Mracaj). U v~sem planu ne smijete izosta, viti niti jedan od zadataka, koje smo napomenuli. Njih je pred AFZ Hrvatske postavila i prva z,emaljska konferencija AFzJ, i oni se moraju ·sprovoditi ... Najva.Zniji ·zadaci, koji hi se postavili u vaSoj ·organizaciji prema izvj.eStaju tajnice naSeg Odbora i na osnovu poslanih pismenih izvjeStaja su slij.edeCi: ·SU!Zibijanje Sv·erca, neprijateljske propagande i pravilno postavljanj'e rada na ne-oslobod'enom teritoriju. I. Po pitanju ·suzbijanja .Sveorca vi niste mno:go radili. Sav rad vam se {)grani·Cio na to da ste na masovnim sastancima ukazivaJi Ze~ama na Stetnost takvog rada za naSu barbu. To je potvebno, ali nikako nije .dovoljno. Suzbijanju iiverca treba pristuopiti mnogo energiCnije. Na sastancima odbora pretr:esti to ·pitanje i pred narod, pr·ed Zene, otvor~~o postaviti pitanje-: tko- se bavi :Sverco~, taJ J8 neprijatelj narodno-os1obodilacke borbe, Sa Banije ima toliko partizana, da nema sela iz koga nema bo-raca. Objasniti Zenama da s-e Svercom pomaZe ·okupator, _Omo,guCava mu se -boravak u na•Soj zemlji, a na dru.goj strani ginu njeni .sinovi u borbi protiv okup'atora i i•dajnika nasih naroda. Ako to pitanje postavimo pred Zene. jasno i otvo-rEmo, ·one Ce same pomoCi rad na -onemnguCavanju prodaje hrane oku-patoru za _bezvrijedne· krpe, sO i duvan ... 'Treba stvoriti takvo raspolozenje kod naroda, da s·e mogu preko NOO i vojno pozadinskih v'lasti po-duzeti najstrozije mjere za 275 �DokumeA_t 179 OSLOBODENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE UOcl PETE NEPRIJATELJSKE OFENZIVE, SVIBANJ-LIPANJ 1943, •Arad duZnost naroCitn nas Zena, koje sacin]avamo jednu ad glavnih snaga ha,S·e pozadine. A mi Zene smn osim toga i majke. Mi ne smijemo dozvoliti da stradaju dj.eca onih boraca, koji se bore za slobodu i bolju buducnost svih nas, a narnCito naS·e dj.ece. · Uvjerene smn, da nijednoj ·ad nas ne Ce biti tesko da otkine od sebe, koja vise koja manje, pa IJlakar to bilo i jednu .Saku Zita, kukuruza, pSenice iii bilo koje druge hrane, za gladnu dje-cu uniStenih, popaljenih i opljackanih sela Savra, Rave i Malo.g !Za. · Saku hrane mi ne Cerna svaka ad nas ni osJ' etiti, a Saka po Saka u Citavom naSem kotaru · sku pit Ce- se ipak neSto za naSu gladnu djecu, jer to su naSa dj.eca. Sjetimo .se, drugarice, da smo majke, pa 'kako bi ·bilo nama da .gledamo svoju dj~?.cu da skapavaju ad ·gladi, a 1 NJSKA PoCetkom svibnja 1943. g. poduzele su talijanske _vJ.a,sti »CiSCen ja« na DugOm otoku, u kojima su sudjelovali .adredi redovne vojske, faSisti.Cke milicije, karabinjeri i antikomunistiCki banditi. Gilj ie akcije bio uniStenie partizanskih odreda. Torm fPrilikom izvrSile -su olrupatorske trupe bezbroi teroristiCkih akcija na ne'bor.aCko ·stanovniStvo. Odmah na 'poCetku akcije zapalili su Ill Z.manu dvije kuCe i strijeljali dva Covjeka, kQ.je su zatekli na paSi. Kad su 7. V. st~gli u silo Savar, ·opkolili su. ·Citavo· seln, dotjerali sve stanovniStvo sela pred crkvu i ·striieliali 25 muSka-raca·. Malo podal je strijel jali su dal.injih -rpet mu~karaca. Za1im su Zene, d jecu i -starce istje·rali iz kuCa i na selo otvorili vatru iz topova i bacaCa, te ga na krairu zapalili. 64 stanovnika sela otjerali su u internaciju. Preostalo stanovni:Stv·o sklonilo se U mi zato ni,smo krive, nego onaj prokleti naB neprijatelj. Zato vas pozivljemo da sprovedete kampanju. 'Svako selo·, svaka kuCa u naSem 'kow ·taru m·oZe da dad·e bar-em neSto·. U tom.e Ce se oCitovati naSa svijest, naSa ljubav prema narodno-oslobodilaOkoj borbi, kao i naSa mrZnja prema naSim krvnim neprijateljima. 0 ovoj p1emenitoj akciji piS·e se i u naOOj -Stam·pi, pa neka se vidi kako smo mi _Zene Dalmacije jedinstvene i 'spremne da dademo_ sve, kad je u pitanju nasa borba i nasa sloboda. Mi vas pozdravljamo na·Sim borbenim pozdravom Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Sekretar inic. okr. odb.2 .selo Brilbini, ali ni tu nije bilo u mirll."I7. V. -otjerali su faSisti daliniih· 56 ljudi u internaciju, a Cetvoricu shijeljali. U ~elu BoZavi, na sjevernom dijelu Dugog atoka, striielj"l:tli ·SU faSisti 14. V. osam· !judi, 15. V. vrSili su Talijani »CiSCenje« u Velom Ratti., o;plfa.Ckali i spalili selo i strijeliali W I judi. U ·ovoj akciji, upereno.i tolbo·Ze protiv partizana, nije -uhvaCen na djelom oto·ku ni jedan partizan, ali su ·&-pal jena Citava dva sela, papal jeno joS mnogo kuCa rPO di"Ujgim ·selima, strijd_jano 54 nemioruZana -stanovni~ ka, a 149 odvedeno u internaci ju. {Prema ,podacima iz >}Dokumenata o zlo.Cinima talijanskih okupatora« izd. Ze'm. komi..siie Hrvatske za utvrd:ivanje zloCina okupatora i njegovih- pomagaCa. Sibenik 1945.) 2 Vinka N ova'koviC. Dokument 180 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH POKUPLJE OD 30. V. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU zENA U KOTARU zUMBERAK' K o t a r z u m b e r a k. AFZ ·organizacije su oZivjel·e nakon konferencije, koja j·e s njima odrZana po povratku iz Bosilj.eva. OpCinski odbo-ri po-stoj.e· u -.SoSicama i RadatoviCu. U Vivodini· se ·osje·Ca brzo prilaZenj-e Zena organizaciji. Pred organizacijom je kotarsld odbor AFz. Inicijativni odbor AFZ za okrug formiran je pred mjesec dana (30. IV. 1943.). Drugarice iz odbora su kre·nule nakon prve njihove sjednice na neosloboti·eni dio okruga. Oti.S·le su i vratile se .skupa sa naSim Clanovima.2 Njihova 'ZaduZivanje na terenu imalo j.e .svrhu up·oznavanja sa _prilikama i organitzacija1 2 Doku·me-nt se nalazi u arhivi CK SKH. U oZuik·u 1943. odlaze po1iti~ke ra·dnice ·sa oslobodeno.g teritori ja I.Zumber'ka u kotareve okruga Po·kupl j·e, u J as-ku. -Samobor, Pisarovinu, VeL Goricu i iedan .clio kotara Sisak da rclde ·sa Zenama. IPresvru't:ene u sel iaCku no,Snju, ulazile su no.Cu ru sela i potaino odrZavale sastanke sa Zenama, jer su u tim :selima. kOia su .smieStena uz ,glavne saobraCajne linije Za.greb-Karlovac·Si,sak, hila br-ojna neprijatelis'ka uporiSta. U to vriieme proSirila &e OT.ganizad_ia AF2: 1.1 Pokuplju, i t-rebalo _je formifati OkruZ:pi·odbQ-r .AFZ rna na terenu, te medusobno pov-e·zivanje postojeCi.h odbora i njihov-o povezivanj.e sa Inicijativnim odborom. Za vrijeme· ·ad osnivanja_do danas odr.Zano je· jedno savjetovanje Zena u op~ini Radato-viC, a u pripremi su takva savjetovanja za Vivodinu· i SoSice. Kroz dva dana se upravo ·zavrSava kurs, kojim je obuhvaCeno svojih dvadesetak Z.ena iz sviju kotar:eva. N akon kursa Ce drugarice biti upu6ene u kotareve odakle- su. Od kursistica iz Samobora biti Ce odmah ovdje formiran Inicijativni odbor AFZ za kotar .Samobor. Poklljplje, pa ie u oZuik'll 194.3. CK po·sJa.o na ta_i teren M.ariiu Derda, Smilju ZeZeli i Savku MarkoviC, koie su do tada T'a·dile sa ,Zenama u Lid. U svibnju 194.3. :g. osnovan .ie Inicijativni odbor AF2: za Po·kUJplje, ru ko·ii sru uSle: Dragica Badovinac, RruZa Kumi_,c,,- Ankica M·okosek, Zora AhmetoviC, 'Savka Mar:koviC, Mariia ~erda i Smilja 2:eZelj. - Prva opCinska konferencija AFZ ru Radat-o;viCu odrZana je 15. IV. 1943. Na nioj su, iztn'edu ostalog, bili postavljeni i zadad politiCkog prosvjeCivanja Zena i sutbijanja n~pismenQ'sti. �l.'' Dokument 182 Dokument 181 IZVJEsTAJ OK KPH ZAGREB OD .2. VI. 1943. OK KPH KRAPINA IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB OD 1. VI. 1943. 0 KONFERENCIJI AFz HRVATSKE' ZA SVIBANJ 1943. 0 RADU AFz' Zena Hrvatske za konferenciju AntifaSistiCkog fronta zena Hrvatske na oslobodenoj teritoriji.3 DruZe Crni, molimo te da ti CekaS na onom ugovorenom mjestu kako ti je javio Prigorac, gdje ce doCi Gubec u ponedjeljak dne 7. juna, da toCno uCvrstite kanaJe za prebaciVanje ljudi u NO Vojsku, j·er i onaka drugi njega ne pO'znaju, a mis'limo da bi Vas dvoje to uredili najbolj e .. Smrt faJizmu - Sloboda narodu! koji su uSle drugarice: Nada, 4 Cinovnica 20 ' godina stara, clan partije od marta 1943., Cvrsta i bistra, poZrtvovna, udata, mlada, te~retski nedovoljno izgradena, Zivi· ilegalno. 2. RuZa, 5 prodavaCica, 28 godina iz radniCke obitelji, clan partije od polovice maja 194.3, radila u NOO i AFZ od 1941. U porodici i priv. Zivotu primjerna, u radu toCna i .marljiva. 3. Mira, 6 profesorica iz radniCke obitelji, 28 godina. Nas simpatizer od 1935. g., ima do~ru volju za rad, liCni Zivot primjeran, od 1941. radi u AFZ i NOO. Oko 2·0. maja uapsen je jedan odbor AFz na V. kotaru. AFZ organizacija je dosta slaba i labava. Odbori se u glavnom bave sakupljanjem priloga u novcu, materijalu, pomaganj.em porodica ljudi koji su otiSli u partizane, t,e !Sirenjem i- Citanjem literature. 7 Sakupili su pTOsli mjesec 70.190.- Kn. Radi izgub'ljene organizacije AFZ na II. kotaru, prihod je smanjen za 35.000.- Kn. Veljko 8 1 · 2 4 5 6 Redakcija ni je mogla sa:znati ime ove dru,garice. Zlata Bognar-Kun~tit. Redakciia nije molgla saznati ime ove drugarice. Jelka RuZit, nastavnik, 'UhapSena polovicom 1943. ,g. 7 . U to _ie vriieme II. ra_ion imao 21 odbor AF2. Pored. ru.JiSnih ?dbora po~tojali ,su odbo·ri u »Paspi«, Tvormcr zarul'ja, u »Memlu«, veletrgovini GriviC:C ,,J~kri«, T~orn!ci 'krpa i A. G. B. (tekstil). Na raJonu .radtlo 1·e '28 od.~ora APZ. Na IV. rajonu dielqvalo 1e ~6 odbor,a, ko11 su o-kupliali o'ko ~60 Zena Na V. rajonu AFZ ie imao 21 odbor sa 550 ·Zena· od ~a;ga WO a~t.ivistkinia. Od veCih tvornica post~jao 1e u TvOTmct ·duhana - odbor AF:Z sa 60 -Zena . 'll DomaCo_j tvorni,ci rublja - odbo-r sa 39 -Zena. ' ru: lvanka Vit.asovii-lvl.esarovii: u jJolicijskom odjeljenju bolnice na Re-bru Zagreb 1948. ... 2. AntifaSistiCka fronta Zena: Nakon pa~ da dviju Clanica2 mjesnog AFZ poslana je joS jedna drugarica3 i.z mjesnoga u partizane radi progona sa strane policije te je, te'k pred nekoliko dana formiran novi mjesni AFt u ' 280 Dokument se ·nalazi u a·rhivi ·CK SKH. Pavao LonCariC. 3 Iz Okruga · KraPine otiHe su na konferenciju Anka ILovreCiC iz Ravnica i Mari.ca 'PleCko iz DubrovCaka. U krapinskom ·okrugu najaktivnije su bile Zene kotara Zlatar, gdje su postojali odbori AFIZ u Po-znanovcu i KonjSC:ini, a u formiraniu su bili odlbori u BedekovCini, Loboru, HraSCini i BudinSCini. . R~d ,z.en~ S'e uglav~om sastojao u Pranju rubl.Ja 1 davan1u hrane parbza•nskim ,grlljpama. Pojedine ~ene bile su kuriri, .a aktivni ie Zene radile su pOlitiCki medu Zenama. 23. V. forroiran je Iniciiativni o-kruZni odboT AFZ od 4 Clanice. To su bile: Tonka Mrko.ci- Turin, radnica, 'Cvijeta Huis:, namjdtenica i Ma·rica PleCko sel i anka. " ' Prvi kurs za 30 aktivistkinja AF'Z ·odrZan je u kolovozu u Maloj Erpen fi. 1 2 T,onka Mrl~oci-]urin 2. juna 1943. Dokument se nalazi u arhivi OK SKH Redakcija nije mogla saznati imena o~ih dru- rica. 3 'Dru.garski pozdrav v ~d svibnja do osbud~og 1943. g. radi na raznosenJU pro[pa_gandnog materijala ko-d Mjesnog komiteta ~PH An~!a Lclas "!'Jina. U toku 1'943 . .g. on-a l?reda_1e mat~rqal za po]edine rajone uglavnoro ra.JOn~~tm .te?mCar'ka;m~: Zl.ati Fejzo Ankici, Maii Emrovtc, V rkt Mrkoct 1 .drugima. Glavna skladi~ta za p:opagandni .materi ial hila su 'U toku )943. g'.: Rad';uCk~ pe~ar-?-a u Maksimiru, Higi jenski zavod na Zvilezdt, DJeC1e· obdaniSte u KrajiSkoj rulici Tvornica tjestenine, Prer.adoviCeva 34 i .stan Micik~ Pistotnik u Frankopanskoj ulici 5. 8 Perica Dozet, tada politiCki sek·refar MK KPH Zagreb. · Dragi drugovi! Javljamo Vam Zalosnu vijest da jei naB drug, odnosno p·o1itiCki sekretUr naS·eg OK, drug Prigorac,Z preminuo dne 29. maja nes:r:etnim ·sluCaj,em od vlastitog oruZja. Konferencija, koja se trebala odrZati, odnosno savj.etovanje, odgncteno je na neizvjesno vrijeme po odluci Povjere·nstva, koje se trebalo odrZati, kako je veC javio drug Prigor, dne 10. o. mj., po.Sto nema- garancije da bi bili •astupani svi okruzi. Dragi drugovi, dob:Lli smo dopis od Inicijativnog g]avnog odbora AntifasistiCke fronte Z-ena Hrvats'ke, da Ce ·s,e na os'lobodenoj teritoriji odrZati konferencija AntifaSistiCkog fronta zena Hrvatske dne 12. iii 13. ovog mjeseca, pa da 1pi poSaljemo 3 delegatkinje na tu konferenciju, ujedno nas mole -aa obavije:stimo i susj edne okrug-e, da i oni po.Salju po 3 drugaTice. S toga obavjeStavamo i vas, da i vi posa]j.ete 3 delegatkinje na istu konferenciju i to odmah, takq da stignu na vrijeme na mJesto. Drugaricama treba dati propusnice na gOrnJu adresu, odnosno za Inicijativni ·glavni odbor Antifasisti.Ckog fronta Ana Mrkoci 281 �Dokument isS PRVA KONFERENCIJA AFi HRVATS"KE ODRiANA 11., 12. i 13. LIPNJA 1943. I U OTOcCU I Clrmak iz »Z-e1re .u borbi((, gl~ila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku hr. 2, srrjm:nj 1943. SMOTRA JE TO BILA LJUBAVI, SNAGE 11., 12. i 13. lipnja odrzana je na oslobod·enom te:ritoriju1 prva konferencija Anti-faSistiCke fronte Zena Iirvatske uz uOe.SC-e od 80 izabranih delegatkinja i preko stotine uCesnika iz Slavonije, Dalmadje, Pokuplja, Gorskog Kotara, H-rvatskog Primorja, Banije, Kordun·a i Lil<e; te narodno-oslobodil»cke vojske, vojnog · saniteta i sekcije za vezu Glavnog Staba. 2 O·d pozdravnih govora saCurvan je u arhivu jedino g-ovor VLadimiTa BakariCa. Nisu ,saCuvani ni materijali diskrusije na konferendji. GOVOR DR. VLADIMIRA BAKARICA Drugarioe delegatkinje! U ime Glavnog staba NOV i POH pozdrav.ljam ovu prvu konferenciju AFZ Hrvatske. SveCani dio konferencije, 11. 1ipnja u v-eCe, zapoC-eo j-e sviranjem himne »Hej Slaveni« i >>Lifep~ naS_a«. - Drugarice, duZnost mi je da vas u ime Glavnog staba i u ime NOV zamolim, da zenama koje -ovdje predstavljate, izruCite svu Nakon >sto je drugarica Vlatka Babic pred- naSu zahvalnost za sve ·ono, Sto j.e Zena u naloZila poCasno i radno pred-sJe:dni.Stvo, otvo- Soj narodno-oslobodilaCkoj bor-bi, a naro·Cito rila je konferenciju -drugarica Kata PejnoviC, _ u prilog naSe· vojske· do sada uCinila. Ja ovdje predsj·ednica AFZ Jugoslavije, kratkim go- ne Cu da .spomenem ono, Sto je- Zena uCinila u boi-bi, -one jnakinje, koje su same po•Sle u voroin u kome je podvukla hi-storijski znaCaj ove konferencije, na kojoj su se- Zene Hrvat- borbu, one· koje su u prvim danima naSe bor-ske--prvi puta ovako organi~i:ran-o sastale, na be zajedno s· nama poCele da •s-tvaraju osnokojoj se sil:vjetujU da ce· krD'z ·borbe i krv naj- vicu naSe borhe,, koje su sudjelovale u Zaholjih drugova i drugarica i stvorene orga- grebu u diverzantskim akcijama, u "akcijama nizacije kao i tekovine naSe borbe znati krv- razaranja drZavne vJasti, ne Cu da spominjem one, koj e su nam na poCetku naSe borbe poIju i .uCuvati. magale kao- kuriri, kao i -one ko}e -su nas SnaZan i dubok dojam imale -su rije·(H dru- krile, nego hoCu da se specijalno osvrnem na ga Karla Mrazovica, predstavnika CK KPH one Z.ene, koje su pruZile neposrednu pomo,C i Vlade Bakarica, politickog komesara NOV naSoj narodno-oslohodilaCkoj v-ojsci. i POH, koji su pozdravili konferenciju.2 Nama su u sasvim svje-Zoj uspomeni oni prvi dani naSe· borhe, kada su borci uzeli U ime ZAVNOH pozdravio je drug Pavle GregoriC konferenciju i sve napor·e i zasluge puSku u ruke, kada je- Zena krpala, prala i Zena u borbi za slobodu i -svoj,e oslobodenje, njegovala naSe bore-e. Nama su u svjeZoj ali je ujedno postavio p-red njih ogromne za- uspomeni one mas,e· Zena, koj-e ,su sudjelodatke u daljnjoj borbi, jer Zene Cine pOla vale u prekopavanju cesta, u ruSenju .komunikacija, koje su sudjelovale u borbi s rogu'stanovniStva~ i to j e prvi i ,glavni izvor za Ijama u ruci. Mi danas na ovom stupnju naNarodno-oslobodtlacku borbu u do.gledno vriradno•oslobodilacke borhe, na ovom stupnju jem·e. naSe narodno-oslobodila.Cke vojske '8' ponoDrugarica Mllka Kufrin u ime PK SK'OJ som govorimo svuda, da ·naSa vojska nije istak1a- je, da je zajedniCka borba, da ,gu za- vojska kao druga vojska, naSa vojska j,e i jedniCki ciljevi Zena i omladine traZili da vojska Z-ena. U naSoj vojsci ima mnogo Zena ujedinimo svoj-e snage i svoje nastojanje u boraca, koje sudjeluju u njoj kao borci, koj.e nepokoJ.ebivri borbenu zajednicu. · sudjeluju jednako bez obzira na •spol. To se jos u bistoriji naroda nije dogodilo, to sluzi Radni di-o konferencije, 12. Iipnja, posve- na Cast svima Z.enama, '0 toj pojavi se govDri Cen je iznoSenju i pretresanju politiCkih priu svijetu. VeHki je Cast govoriti u ime vojlika i stanja organizacije AFZ u Hrvatskoj ske u 'kojoj se i Zene bore. Mi smo drugarice i postavljanju osnovnih zadataka. na to ponosni ...1 'To· sam htio da- vam ka.Z-em i molim vas,, l Prvog dana konferencija se odrZavala u da izruCite Zenama, koje_ -Vi .pred-stav,ljate, da OtoCcu, a dru,g·og i treCeg dana, radi opasnosti od 6e na•Sa vojska uCiniti sve, da s,e rijeCi drug-a nepriiatdjske. avijacije, rad se rnastavio u selu ProTita ispune, da ¢e nasa vojska cuvati sve tezorn blizu 'OtoCca.. 282 Dr. Vladimir Bakarif: kovine, koj e j'e vee postigla na os1obodenom teritoriju. Ja bih trebao da vas obavijestim o uspjes-im-a, 1mje je naSa NOV pnstigla. Vi znate, kada sm-o se po·Celi boriti, ljudi su govorili: »Ljudi, n-e gubite ·glave. Tko Ce se boriti protiv vlasti, protiv sile, koja j.e slomila sve z.emlje Zapadne Evrope, ne idite u borbu !« PoCeli smo se boriti rame uz rame, o na-Soj borbi nitl<o nije htio .da govori. Kad smo postigli prve 'Uspjehe, rek'Ii su da se bori DraZa MihajloviC, ali su odmah rekli: »Ne stupajte prerano u borbu, Cekajte -da vas. on pozove!« Osim podrsl<e bratskog Sovjetskog Saveza, koji je naSu borbu popularizirao, koji je prvi svim svojim sredstvima govorio o nama, nije bilo druge P'OdrSke, i mi sv·e· do nedavno ni-sm-o uopC·e· poznavali nikakove druge pomoCi, osim one naSe slavenske braCe sa :Sve-sla venskog kongresa u M·oskvi i -Sovjetsko'g Save•za. Od onda se situacija promij enila. ·Od onda smo mi postigli izvj e·sne uspJehe. Nije se m-oglo samo taka Siri-ti IaZne vijesti, nije s·e mo-g'lo zatvarati oCi pred tom oruZanom snagom, koja tam-ani diviziju za divizijom, koja -sama drZi na s·ebi- preko 30 divizija v,ezanih, koje ne mogu nas-tupati na jedno)\1 drugom frontu. Drugovi, druga fron- ta u Evropi se mora otvoriti. Pred tom Cinjenicom stoje .sav-eznici. Ta Cinjenica si.Ii sve da p-ogledaj·u i na ono ,Sto se deSava u Jugoslaviji. Izvj·esne snage iz JU.goslavije su nastojale svim- silama da se poreknu naSi uspjesi. Na C-elu tih snaga stoji i jugoslavenska t. zv. vlada u 'Londonu. Ali, drugari-ce, naSi uspjesi su dov·eli .do- toga. da su izvjesne vojne forrnacij,e saveznika bile pdsiljene, da malo izbliiega pogledaju stanje, koje ovdje vi ada, da potraZe s nama kontakt. J a Cu vam kazati jedan telegram, koji je isporuCen nasem Stabu prilikom borbi, koj e se vade u Crnoj Gori, gdje je okupator opet j.ednom pokuSao da ·uniSti ,glavninu naSih ,snaga: >>Od glavnog staba Srednjeg Istok» za Vrhovni Stab Jugoslavije: (slijedi tekst telegrama)2 ... Drugovi-, to je prvi puta da s·e jedna savezniCka vojska neposredno obraCa naSoj Na~ rodno-oslobodila.Ckoj vojsci. Dru·govi, to je neobiCno znaCajan fakat, jer on nij.e postigilut nikakovim trikovima, nikakovim- smicalicama ili po.litikanskim sporazumima, nego je postignut krv'lju, postignut je borbom, postignuto je- da smo prisilili njih, da nas i naSu horbu na taj naCin za sada priznaju. To je jedan od vecili uspjeha u pogledu me- 283 �dunarodnog priznanja nase narodno-oslobodilacke vojske i nase narodno-oslobodilacke borbe. Pred nama stoje jo,s teski zadaci. Mi smo u pos!Jednjoj neprijateljskoj ofenzivi iskusili Sto znaCi dobra podrSka vas Zena i mi se nadamo, da 6ete 9vu podrSku jo.S pojaCati,. koju ad Vas oCekujemo i da Cerna doCi do novih pobjeda, joS znaCajnijih od ave i doci do cilja, kajeg smo postavili, kada smo po.sli u borbu. u ime G!avnog staba mogu vam reCi da smo tvrdo uvj er-eni da Cerna to postiCi i da Cerna u tom pogledu naCi vaSu punu podriiku. L I I nje i rad u toku ovih dviju godina, ovih dvij11 najkrvavijih, najteZih~ ali najslavnijih godina u historiji. naSeg naroda. Krvavo su se trgala naSa srca, kada su Z.eljezne nemani okupatora p-oCele juriti naSim cestama, kada smo vi.djeli, da j.e faSistiCka gamad, vjekovni i zakleti neprijate1j naSega naro-da, bahati tudinac, zagospodario naSom zemljom. Nismo mogli vj.erovati, da se to moglo dogoditi, nismo mog.li vjerovati, da Ce se vojna snaga Jugoslavijoe· rasplinuti kao magla na suncu. OCekivali smo, da Ce se makar gdj-e organizirati otpor. .Svi ani, koji su godinama tra.Zili ·od naroda da plodove Zivio AntifaSistiCki front ~ena Hrvatske! svojih Zuljevitih ruku dade za oCuvanje ne1 zavisnosti drZave, svi su ·oni sjedili u dru/ Ovdje fali ·iedna re.Cenka. 2 Stvu sa izdajlcama naroda, poznava1i su saTekst tog tdegrama nije zabil.ieZen u dokumo j·e·dno: svoj liCni- profit, a sudbina naromentu. da bila je stvar, koja se njih nije ticala. OruZje, vojni magazini, sva drZavna imoviREFERAT ANKE BERUS na, leZala je otvorena, i ·okupator je nesm·e.. tano dobio sv·e u svoj e· ruke-. LiCna hrabro·st Drage drugarice! i rodoljubjj.e pojedinih heroja, koji su u ovim tragi·Cniln momentima izvrSili na svoju iniciMi ·sudjelujemo u borbi protiv faSizma, u jativu niz smjelih, junaCkih podviga, nisu otvorenoj, oruZanoj borbi skoro .dvije godine,,..., i danas, poslije dvije godine krvniCkog hara- mogli da sprijece neprijatelju slobodan put. nja -okupatora i nj·eg:ovih slugu po naSoj zem- Prestali smo da budemo gospodari u svojim lji, bilans j e nasega rada i borbe visoko po- kuCama. Zemlja je hila pregaZe-na, raskomadana. .Sve nwSe, i ono najiiCnij e, ni-je bilo zitivan. Ali borba nije dovrSena. Pred nama stoj.e dani, koji Ce traZiti od cijeloga naroda viSe na.Se-. NaSi hambari i Zitnice ni·su imali viSe da p-osluZe naSoj ish rani; to su postali i -ad svakog pojedinCa maksimum napora, izvori 'Za ishranu na·S·ih krvnika i tlaCit_elja. Cvrstine i odluCnosti, da se borba dovede do kraja. Po dana&njim rezultatima borbe mo- Stoka nasa trebala j e da dad·e tim zvijerima Z·emo jasnije nego ikada utvrditi, ·koUko je snage za joS v·e-Ca zvjerstva i zloCinstva. NanaSa ho.rba bila potrebna, moguCa i -o.pravda- Se fabrike, sirovine naSih .Burna ·i rudnika trebali su ·da snabdij·evaju faSisti.Cku neman, na. Ali da bi mog'li dalje sa istom cvrstinom da bi se joii vise oBposoblla da porobljuje· i i odluCnoSCu -da idemo u susret teSkim danima konaCnog obraCuna sa faSistiCkim oku- unhStava joS viSe zemalja, jo.S viSe naroda. patorima i · svim njegovim pomaga-Cima, po- Izdajom, zloCinaCkim radom 23-godiiSnje v-eli-tr:ebno je da uoCimo jasno liniju razvitka kosrpske v.Iadavine iz Beograda, pa··stali smo svi be·z razlike· bespravno roblje. NaSa snaga dogadaja i iz iskustva, stecenih u toku dvogodiSnje borbe, izvuCemo jasne, Cvrste ,za- i naSe ruke trebale su porobljivaCima n&Se slobode da poslu:ze u njihove pr]jave svrhe. kljuiike o politickim zadacima, koji stoje pred Treba'li smo da ropski IanaC, koji se ovio oko nama. naSih ruku, kujemo i dalj.e i da ga uCv~SCu­ ,fito karakterise <lanas politicku situaciju jemo krvlju svojih Zila i znojem naSeg truda. u naSoj zemlji? Na kolima osvaja:Ca dovezao -se u naSu U vezi s pobjedama Crvene Armije, akti- zem.lju izrod, krvnik, prodani izdajica sa svovizacijom i preuzim-anjem inicijativ·e· i na jom krvavom druZinom, kojj su veC godinaostalim frontovim·a od strane saveznika, te ma spremani od neprijatelja, da izvrS.e 'kao uslijed toga sve teZim poloZajem osovinskng lose sluge goreg gospodara .djelo unistenja faSistiCkng bloka, aktiVizirali su se u naSoj naSeg naroda. zemlji svi oni, kojima SlDboda naroda nije u KoristeCi se zaStitom i snagom okupator... raCunu-, koji traZe da narod ostane u ro·pstvu. ske vojske krvnik Pavelic udario je, da bi Danas se borba protiv okupatora ne moZe prikrio .pravu namisao i •gnjusobu svoga _povoditi uspj.eSno, ako ona nije usko povezana lozaja, na .Srbe u Hrvatskoj. Razigralo se krs borbom protiv svih nj.egovih pomagaCa, ko- vavo kolG ustaskih zlocina, hiljade i hiljade, jima na celu stoji jugoslavenska vlada u Lon· deseci, stotine h-iljada mu.Skaraca, Zena i djedonu. Medutim borba protiv utjecaja tih po ce palo je zrtvom bijesa krvozednih pasa. narodnu slobodu opa·snih i i'itetnih elemenata Uporedo s njima padale su glave sinova hrtra.Zi od- nas, da jasno ·uoCimo njihoVa drZa~ vatskog naroda, koji nisu htjeli da se-pomire 284, Anka Berus u Livnu i priznaju tudinski jaram i vladavinu ubojice PaveliCa. Narod-- se snaSao u poloZaju, koji j-e mno·gima izgleda·o bezizla!zan. Sve ono, Sto se godinama stvaralo i u zemlji i u svakoj pojedinoj kuCi i por()dici, bilo je- preko noCi uniSteno. Nikakova traga ni izlaza iz toga stanja izgle<lalo je da nije ostalo. To su bil·e gorke, te·Ske i krvave Cinj enic-e. FaSi:zam j e zavladao. Godinama su p·ojedinci i skupine neumorno pokwS:avali da ·objasne Sirokim masama i cijel-om narodu opasnost, koju nasi faSizam i _naglaSavali, da ta opasnost prijeti i n·ama, da s-e nalazi pred na-Sim vratima, da samo okupljajuCi sve d·emokratske snage IDD.Zem-o toj straSnoj sudbini zaprijeCiti da nas stigne. Ali to je bi1o jasno ipak malom broju politicki najsvije·snijih. Surova i kruta zbilja otvorila je oCi naglo svi~a . .Ste·Ceno je naglo velilm iskustvo. Iako je polozaj bio vrlo teZak, iako je izgledao bezizlazan, iako j e i:zg1edalo ·da Ce faSistiCka ratna maSina prohujati kroz sve zemlje i gradove, ipak nismo klonuli. Narod u dubini svojih misli vjerovao je i oznao, da takovo stanje ne m()Ze da bude dugotrajno-. Nije poCeo time, da se prilagoduje novom poretku krvavog okupatora; dub(}ko, najdublje u masama javio S·e prikriveni ·otpor protiv •svih mj·e-ra, koje je okupator poduzimao sam iii preko svojih slugu. Nisu ko·ristile nikakove poruke raznih izdajnika i biv,Sih voda naroda, kao ()De Ma-· Cekove, •da se narod postavi u sluZbu od okupatora stvorene hrvatske drzave. Traiilo se izlaza, Cekao se··-·pago.dan momenat, kad Ce a.e sve snage u narodu moCi ·organizirati, i kad Ce se moCi da sk.upi u otvorenu, oruZanu borbu. Kupile su s·e puS-ke, briZno spremao svaki metak, neCujno i nevi·deno pripremao otvoreni otpor. Iznenada napadnuta. je naSa bratska zemlja, Sovjetski Savez, ona zem1ja, u· k-oju su bile uprte oci mi!ijuna obespravUenih i zednih -slobode . .Snage faSizm-a uplele su se u' novu krvavu avanturu. To je bio signal za sve porobljene· narode Evrop·e, da »je doSlo vrijeme da se digne buJ).a«. Crvena Armija stajala je na braniku svoje domovine. Hitlerovi ratni planovi nisu mog'li da: budu izvedeni, a herojski otpor Crv·ene Armije davao je moguCnosti narodima po-ro-bljene Evrope, da organi•ziraju ·EVoje snage otpora. Za naSu zemlju je to bi·o osobiti momenat, je·r faSizam nije uspio u roku od dva i pol mje·seca svoje vladavine da uCvrsti svoj aparat radi prikrivenog i stalnog otpora, na koji je nailazio na svakom koraku. Ali da bi se ta neravna horba uspj·eSno mogla -da vo-di, trebalo je povezati sve snag·e, skovati Cvrsto j·edinstvo naroda. Pred opasno.SCu uni.Stenj a naroda morali su da stupe u po-zadinu ·svi pos·ebni interesi klasa, politiCkih grupacija. KomunistiCka partija, jedina partija, koja j·e od porob1jenja naS·e zero~ lje dizala otporni duh narodu, i ovom prilikom naBla se· na Celu. narodnih snaga, p-ozvala narod na oruZani o-tpor, ukazala na potrebu skupljanja svih narodnih snaga pred opasnoscu istrebljenja naroda. Na toj platformi, na platformi okupljanja svih rodoljubivih snaga -i njihovoga povezivanja u borbi protiv faSizma, upuCen je poziV svim llarodima Jugoslavij.e, -svim rodoljllbima, svim po.litiCkim· strankama, ·s~emu nar-odu da I �se ujedin,i 'Za oruzanu borbu. 'Tu ie politicku skih politicara, da nije u interesu naroda platformu dala Komunisticka' Partija, i nje- borbom draZiti faSisti-Cku zvijer. no j,e ostvarenje jedino davalo moguCnosti, Rezultati borbe pokazali su, ciji je stav da se povede uspjeSno rat protiv fa.Si.zma. bio pravilan. P.oCeli smo goloruki. Danas, po:To je bin jedini pravilan put. slije dvije godine-, imamo -organizovanu, doKako su vodstva svih gradanskih strana- b;ro naoruZanu vojsku, koja raspolaZe svim onim nao-ruZanj em, kojim }e- ra-spolagao i ka, druStava i grupacija -odgovarala na taj rodoljubivi i nesebiCan poziv KomunistiCke okupator u naSoj zemlji, jer nema oruZja, koje mu nismo oteli iz ruke. Borba je spriPartije? Oni ne ,g.amo Sto nisu prihvatili poziv Ko- , jedla da dade do bratoubilackog ldanja, jedinstvo naSih naroda skovano je u horbi. munistiC.ke Partije, veC su od samog poCetka Uporedo sa .Srbima na Baniji, Lici i Kordunu pokuSavali da sprijeC.e razmah i razvoj borbe. Siroke mas,e naroda osjetile· su, da je put diZu se u -oruZanu borbu Hrvati u Dalmaciji, Hrvatskom Primorju. i Go~skom Kotaru. Paborbe pravilan, poSle su za pozivom Komukleni plan okupatora bio je ometen. nistiCke Partij.e, prezre'le i napustile svoja Od malih partizanskih ,grupica razv1la se ranija politicka vodstva, koja su jedno po n10Cna narodno-oslobodilaCka vojska, koja je jedno odlazila u faSisticki tabor kao sluge u toku dvo~godi.Snj e borbe oCistila. o-groman i pomagaCi okupatora. KomunistiCka Partija teritorij na'S'e zemlje, koja j.e· istjerala okuuputila j·e· poziv i nama ~enama, poziv istog patora i njegov.e· sluge u gaini·zone, u Zf.cu, i sadrZaja, i Z.ene su prihvatile poziv Komuniani se danas nalaze tamo blokirani. Njihova_ stiCke Partije, te je danas politiCka osnova AFZ: Jedinstvo svih rodoljubivih antifasi- vlast seZe samo tamo-, .gdje mogu joS da dr:Ze_ stiC.kih snaga, bez obzira na vjeru, narodnost, jake posade. Da je tome tako, znadu vrlo dobro drugaraniju stranaCku pripadnust i druStveni porice delegati iz neoslobo·denih krajeva --uruSe lozaj. zemlj·e, i one C.e nam u svojim izlaganjima Da: su mase Zena prihvatHe tu platformu, sigurno · is_pdCati zanimljivih stvari. J a Cu da su po.Sle putem, koji je ukaZala Komunisamo .da vam napomenem nekoliko primjera, sti.Cka Partija, dokaz su danas naSe organiprvenstv.enn za ·drugarice, 1mje veC dugo Zive zacije, njihova Sirina, i njihova rasprostrana oslobo,denom teritoriju. U kotaru dugoselnjenost po cijeloj zemlji. 'Tomu je dokaz hila skom, prv-om pograni-Cnom kotaru sa Zagreu zemaljsknm opsegu i Zemaljska konf·eren. born, neprijatelj je bio prisiljen, da - aka cija AFZ-a za Jugo.slaviju, a dokaz tome i nije htio da izgubi ~svoju oruZanu snagu u danaSnja konferencija, ov·om lwtaru, - povuCe sve Zandare u kotarDanas je jasnije nego ikada, Sto je znaCio sko mjesto i likvidira sam preosta1e oru.Znistav odricanja borbe. To je znaCilo dozvoliti cke postaje od straha pred njihovom likvinesmetano okupatoru da uvotrebi .svu svoju dacijom ad strane partizana i udamih grupa vje,Stinu, da gurne- narod u bratoubilaCki rat. seljaka iz samog to,g kotara. U virovitiCkom To je znaCiln prepustiti slobodne ruke ustaS- kotaru je 200 seljaka rusilo i trgalo prugu kim krvnicima, da unUitavaju bez kazni srp- po noC.i da s·e drugog dana vrate ~svojim 'kuski narod, da ·ovaj dO'zvoli da bude uniSten Cama i svom obiCnom svakodnevnom Zivotu. bez --otpora i bez protesta, hez pokuSaja da U kotaru Vrbovsko, iako tamo· nij e bi.lo pariSta uCini za svoje ·oCuvanje. To je znaCirlo, tizan. snaga, svu vlast su izv1~SavaU NOO-i da Hrvati ·skr,Stenih ruku gledaju ta masovna i vodili kontrolu nad Citavim zbivanjem u klanja ustaskih krvnika i taka ponesu sku.pa tom kotaru. Komand-e mj-esta, partizanske sa tim izrodima sramnu ljagu bratoubica. T·o straZe bile -su uspostavljene· pos1ije nego Sto je .znaCi1o dozvoljavanje, da PaveliC mobiliSe je narod sam -stvorio narodnu vlast. Ali ka.hrvatski narod u borbu protiv njegovih vla- kogod hili- ogromni uspjesi, 'koje sm·o postigli stitih interesa, da hrvatski sinovi posluZe u ·ovoj borbi, ne smijemo se ni Caska zavak.ao topovsko- meso za raCun .svojih vje'kov- ravati i zanositi njima. ·Okupator je joB uvinih neprijatelja, za raCun faSistiCkih osva- jek u naSoj z·emlji, i oblik naSeg ratovanja jaCa. To j-e znaCilo predati sva materijalna treba da o-stane isti onaj, koji je omoguCio bogatstva - zemlju, Sume, rude-, Zito i stoku da do- sada postignemo te goJeme uspjehe, a faSistiCkim ·okupatOrima i postati baza za nji- to je partizanski rat. Bas oblik partizanskog hova sna:bdij-evanj e. ·T·o j-e znaCi.lo radnu sna- rata zahtij-evao j.e i omoguC.io, da Zene taka gu faSistiCkoj ratnoj industriji, ·to je znaCilo naglo postanu aktivni sudionici borbe. J er predati naSe Zene- i dj.evojke na poslugu faSto zna·Ci partizanski rat? Partizanski rat SistiCkim zvjerima. KomunistiCkoj partiji bilo IZnaCi da se on mora da v·odi ta:ko, da ·se ne·, je to jasno, ali je to postajah> jasno,, naglo i prijatelj osjeca ~vuda kao u opsjednutoj tvrbrzo i naj.Sirim masama naroda, i nisu po- davi,. Nje·gova Ziva snaga mora da· bude ugr'omogle nikakov'e licemjerne izjave sp<>kulant- Zena svuda, gdj-e se pojaVljuje·, i uniStava na onim mjestima, 1gdj.e joj se mo-gu ozadati najjaCi udarci, da mu se materijalne .stete nanose na onim mjestima, gdje je najosj.etljiviji: u ratnoj industriji i saobraC.ajnim lini-jama. .Svaka druga forma borbe o-nemoguCena je, jer bi ina·Ce neprijatelj naSao m'OguCno-sti da konc-entriSe svoje snage i da nepovezano i ·odvoj-eno- uniStava Zivu snagu naroda u borbi. To v.aZ.i joS i danas, a u poCetku barhe bilo je od narocitog znaeaja. Slabo naoruZani odre-di partizana u pojedinim krajevima ne bi se mogli ·o.dr.Zati, da s-e u isto vrij.eme nije neprijatelj osjetio ugroZen Cak i u centrima svoje snage·, u gra:dovima, u garnizonima. Zato prije negoli se diZe ustana.k u Lici, na Kordunu i drugim p.erifernim krajevima, padaju g!ave njemackih vojnika u Zagrebu od bombaskih akcija najsmj,elijih i najboljih antifa,Sista. Redovi antifa-Sista znadu da, iako te akcije tra~e u gradovima bezbroj Zrtava, iako tamo· nij.e mogu6e postiCi vidnih rezultata, to je jedini put, koji Ce om'DguCiti organiziranje i proSire-nje ustanka. Svaki pa1i bo,rac u gradu bio je »svije-sna Zrtva, junak pravi«. Te smjeJ.e akcije, kaje su od najsvjesnijih antifaSista traZile mnogo krvi i Zrtava, omoguCHe su da se na drugom kraju podignu i oja-Caju parthanski odredi, da postanu takovi, da u •kratkom roku mogu da preuzmu ·glavni te·ret va.d·enja borbe sa okupatorskom vojskom. :BombaSke akcije i ubojiti metci na ulicama Zagr·eba, .Splita, KarJ.ovca, SuSaka i !Sis-ka bile su popraCene i potpomognute diverzantskim akcijama prvenstveno u fabrikama, koje su radi.le za ratnu industriju. Cijeli j-e niz drugova i dru.garica o-stavilo- svoje Zivote na ulicama tih grad-ova,-a joS je dalelm veCi broj onih, ·koj i su po faSistiCkim 'Zatvorima i koncentracionim 1ogorima bili zvjerski muC-eni, ubijani, uniStaVani. Bilo bi pogreSno misliti da su sv,e te akcije bile samo djelo pojedinih izoliranih grupa najsvje-&nijih antifaSista i antifasistkinja. Za njihovo izvo•itenje hila je p-otrebna po-moC stotina i .stotina rodoljuba, koji su te naj-smjelije borce pomagali na sve potrebne naCine davanjem sklo.niSta, prenwSanjem, sabiranjem oru.Zja i t. d. Zene. sudjeluju svuda. U gradovima rad" nice uni.Stavaju sirovine po- fabrikam-a, kvare maSine, -sudjeljuju u ate-ntatima, kao kod smjelog napada omladinaca u po bUela dana na ustasku bojnicu, kad je 28 ustaskih pasa palo na zagrebacki asfalt, kod trovani a nJemaCkih oficira, · kod uniSterija zagrebaCk·e paSte i t. d . .Zena na selu pomaZe po-Cetak: i razvitak partizanske borbe, · omo-guCuje prvim naSim odredima da se odrZe u ~Sumama i planinama. Zene- iz grada i sa sela vrSe kurirsku sluzbu. Izvidaju neprijatelje, obavjasta- vaju o njihovom 'kretanju i jakosti, prenos·e oruZje, sanitetski materijal, brinu s-e za materijalno uzdrZavanje partizana. Zene Like, Korduna i Banije, Cvrsto povezane s prvim partizanskim borcima, omnguCuju njihov opstanak. Zene Hrvatskog Primorja i 1Gorskog Kotara dona.Saju uz opasnost po- Zivot iz grad-ova i neprijateljskih garnizona oruZje i hranu, i noC na noC prelaze visoke govske klance s teSkim teretima na 'l·edima, samo dfi. bi omoguCile odr.Zanje malih partizanSkih grupica. Zene Dalmacije postale su legendarne po nadljudskim naporima, koje su izdrZale da pomognu odrZanje partizana na vrletima Biokova, Mosora i Dinare. Zar nisu i tada naSe Z·ene, iako joS formalno neorganizovane, bile stvarno povezane u Cvrstu antifaSisUCku frontu, bas knd te prv,e akcije i preko tih akcija? Zar ni,s-u ma.dusobno pov-ezane Zene .seljanke, rna gdje se nalaozile, u Lici ili Dalma·ci.ii, na Kordun71 iii Hrvatskom Primorju? Zar nisu pov·ezane seljanke s radnicama i gradankama, koje su pod uslovima najteze,g terora izvr:Savale teSke zadatke uniSte'nja faSisti-Cke Zive- snag;e i materijaJne baze neprijatelja? U tim prvim akcijama kovalo se jedinstv·o, Cvrsto borbeno· jedinstvo·; nesalomljivo jedinstvo izme:du 'Srpkinja i Hrvatica, izmedu gradova i sela, i .Sto s,e danas nalazimo sve na okupu, povezane i -organizaciono obuhvaCene u jednoj- j·edinstvenoj antifaSistiCkoj ·organi zaciji, nije drugo nego 1ogiCna posljedica jedinstva, koj.e je niklo u borbi, u krvavoj borbi protiv okupatora, jedinstvo koje- je izraslo iz patoka krvi i znoja, koje su naS-e Zene, Zene Hrvatske be~ razlike po narodnosti- i vjeri .dale u ovoj diinovskoj borbi. BaS to, Sto su .Zene u svim tim ra'znolikim ohlicima sudjelovale i sudj-eluju u borbi, onloguCilo je da borba bude taka Cvrsta i odluCna, da se redovi rodoljuba antifaSista takn zbiju, da ih nikakov prodor neprijate1ja ne mo.Ze razdvojiti. Da se taka- pod teSkim uslovima maZe da vodi borba, da s-e borba mogla da pro.S.iri do taka ogromnih razmjera, da: smu imali .smjelo.st da navj.Jestimo rat neprijatelju i taj rat uspje,Sno vodimo, davalo nam je snage to, .Sto smo svi bez razlike radili sve ono, .Sto je borba od nas traZila, ne g,ledajuCi nikakove svo-je spedjalne i liCne interes·e, veC smo se stavili u ~sluZbu izv-ojevanja slobode naroda. U tome se- odrazilo Cvrsto j.edinstvo voj ske i naroda. Zemlja j e pretvorena u ratni logor, u kojemu su ulo-ge podij'eljene prema mj-estu i vremenu, ali sva sudj elovanj a u.sinj erena- j ednom cilj u : uni,Stenju okupatora i njegovih slugu,, izvujevanju slobode naroda. I zato, kad je narod stvarao svoju prvu pravu i istinsku d·emokratsku narod, vla~t. svoja najvisa predstav1 ; 286 287 �nl~tva, bLlo Je sasvlm razum1:tivo, da ia narodna vlast, Ciji je zadatak da uCvrsti joB jaCe borbene redove i da poradi na joS uspjeSnijem vodenju borbe, morala da u svoje redove uvede i Z.ene, j.er su to traZile potrebe i interesi borbe. Sudjelovanje Zena u javnom Zivotu nije plod iraZenja ravnopravnosti od strane Z.ena, ona kao i nitko druii nij:e niSta traZila za sebe veC j e davala sve od sebe, a ravnopravnost, koju je postigla, hila je nuZda, koju j.e sam rruzvoj i Sirina borbe traZila. Da ,g.e, meduti:rp, i to pitanje odmah u poCetku jasno postavilo i objasniJo, ogromna je zasluga KomunisHCke Partije, koja je uvije·k -staja'la Cvrsto na principu potpune ravnopravnosti Zene. Partizani horci prihvatili su takoder staV ravnopravnosti Zena, jer su, osobito na poCetku ustanka, a i kasnij.e vidjeli 1Sta za njih znaCi- pomoC .Zena i njihova sudjelovanje u narodno-oslobodilackoj borbi. Kod uJaska Zena u javni Zivot, kod njenog sudjelovanj'a u narodnoj vlasti, kod ulaska Zena u borbene r.edove same vojske, dokazali su da cij.ene sve ono .Sto su Zene u ovoj borbi v,ec da,Ie i da znaju od kakvog je znacaja ve·zivanje Zena uz nove oblike vlastt, pa su u tom pravcu bfli jedni od glavnih stupova u borbi protiv ostataka reakcionarnih shvatallja o ·uceSCu Zena u javnom Zivotu. Oni su spremni da ispune obeCanje druga Tita, izreceno na z,emaljskoj konferenciji, AF:ii-a Jugoslavij·e, .da Ce se vojska boriti do kraja, da nam nitko ne otme· plodove sl·obode koj.e smo zadobile u toku borbe. I NOO-i radili su na tom-e, da s·e uCvrste borbeni redovi baS uCeSCem Z.ena u odborima. Povedena je borba protiv re3.kcionarnih ostataka. UCeSCe Zena u narodnoj vlasti znaCi da su joB jaCe zacementirani i !Zbij,eni redovi svih slobodoljubivih snaga u narodu. NaSa nova vJast ne bi bila demokratska, ne bi bila narodna, kad bi iz nj.e bilo izvuCeno ravno po'lovina radnog naroda - Zene·, Taka smo mi ~ene dozivjele jednu duboku promjenu U' svom Zivotu. Ali ta promjena zna.Ci ujedno i krupnu dru.Stvenu promjenu i za samo lic-e javno,g ZivOta. Za na_,s- Zene je od naroCitog znaCaja da je ta promjena u naS·em Zivotu nastupila u takvom momentu u hlstoriji -naroda, koji_ j.e najznaCajniji, najlj.epSi, najslavniji, u inomentu kada je naB narod po svom heroizmu, po svojoj nacionalnoj svijesti, p-o svoj-oj borbenoj moCi i energiji dao toliko dokaza svoje zivotne snage. Te duboke prom}ene, koje su nastale odoz-do, kad ,gu zatalasale naj,Sire mase naroda u obranu svoga Zivota i svOjih prava, doveli su nas narod u t"kav polozaj da Je po svojoj slavi dopro na mjesto prvih naroda svijeta. To je najslavniji period u historiji na- Seg narnda, a ml Zene ponosne smo na to, Sto smo sa ·svoj.e strane doprinijele da do toga dode. Bez uCeSCa rnasa Zena u narodno-oslobodilaCkorn pokretu, bez svestrane pomoCi svih zena od najmladih do najstarijih, od gradank,e .do seljanke, u ovoj dZinovskoj borbi, ne bi- se mo-gli postiCi re.zultati:, koji su postignuti, ne· bi se moga-o u takovoj mjeri rasplamsati opCi oruZani narodni ustanak. Bez obzira na udio, ·koji su pridonij ele Zene, bez obzira na njihov broj, koji je vrlo Cesto mnogo znaCio i za samu borbu, narodnooslobodilacki pohet ne bi bio uopce narodni, da u njem nisu u istoj mjeri s muSkarcima sudj·elovale i Zene. onu·, .Sto su oni rasturili i zarobili? Ono Sto smo sa-Cuvali, saCuvali smo za to, Sto smo posli suprotnim putem od njihovog puta. Danas oni pokuSavaju obnavljati te organizacije. Oni ih hoCe obnoviti da bi ruSili jedinstvo narodnih redova, da hi u dvanaestom Casu pokuSali sprijeCiti najSiru mobilizaciju svih snaga naroda za nj egovo oslobo.:. denje, da bi mogli da produze jos za par sati Zivot svojim naredbodavcima - okupatorima. Oni pokuSavaju da i preko Zena raskinu Cvrsto j-e-dinstvo srpskog i hrvatskog naroda. Zato oni o-snivaju »Hrvatsku Z.enu« i »Hrvat- njihovom djelovanju u danaSnjem momentu j.e od naroCite vaZnosti. Ne Ce s·e oni svuda sluZiti tako ·otvorenim parolama, kao Sto SU to radili u GraCacu, CeSCe Ce njihova propaganda biti vj.eSto xnaskirana, i u koliko naSa budnost, budnost svih Zena antifaSistkinja ne bude jaka, mogu tu i tamo da stv-ore ne-ka uporiSta. Nije iskljuC·eno da Ce s-e povampiriti i »Zenski pok,ret«, kao Sto su se povampirili i ostali mrtvaci u politiCkom Zivotu naroda i da Ce pokuSati da ruSe iedinstvo naSih redova, a u prv·om redu naSu Cvrstu pov:ezanost s narodnom v'lasti. Razumije se da sudjelovanje u borbi predstavlja za Zenu preuzimanje velikog dijela tereta te borbe, ali ti tereti nisu teski, ti tereti ne 'OSj·eCaju &e kao teZina. Oni su razumljivi, oni se moraju snositi. Rezultati borbe, uspjesi o kakovima smo- tek sanjali, dovo,ljna su ·nam na-gra.da za sv,e one napore, koje ·smo uloZi'li da borba. poCne, da se borba razvije, da ·se borba rasplamsa. PreuzirnajuC:i terete mi smo stv-orile preduvjet da se na,S poloZaj u druStvu promij.e-ni. Tekovine, koj·e smo rni Zene postigle u toku borbe, ne do.zvoljavaju nam da u bor~i stanemo na pola puta. TQ znaju i ~?Vi narodni neprijatelji, Vidimo da preko znaCenj a uCeSCa Zen a u narodno-oslobodilai\koj borbi, kao i preko tekoyina, koje je ·ona zadobila, ne mogu da pn,du ni predstavnici onih stranaka i grupacija, koji su joB ranije u odnosu prema Z,enama imali stav faSi-sti-C1dh o'kupatora, i nije sluCaj da su _se baS te grupacije i vodstva tih stranaka danas naSli ne sa narodom, u njegovim borbenim red·ovima, nego na strani okupato·ra i njegovih slugu. Oni danas poku.SaVaju da obnove Zensk·e organizacij.e, koje su ranije stajale pod njihovim uticaj·em i bile ·stvarane od uskog kruga Zena, da bi se mogle pojavljivati na sveCanim paradama i primanjima, koje nisu ni,Sta uCinHe da olakSaj'u teZak .Zivot naJSih Zena. One .su znale ponekad da se licemjerno rasplaC:u na·d teSkim Zivotom radnice ili seljanke·, ali nisu joj u'kazivale na j.edini pravi put kojim tr:eba da kre-ne ako Zeli da izmijeni to stanje: put borbe za .najSira demokratska prava_ naroda, jer zlo Zene nije samo njeno zlo, V'eC je to zlo bilo z'lo, od kojeg je trpio ,ga_v narod. One nisu dozvoljavale da se Zenama otkrije, da je korijen .Citavo,g zla u tom·e, Sto- ·se drZavna i druStvena politi~ ka vodi pravcem, koji Ce omoguC~ti faSizaciju naSe zemlje, PreporuCivali su Zenama da se brinu i ·Cuvaju ·ognjiSte, kuCu, djecu i obitelj. A nase ce ih zene s pravom pitati: Koju kucu? onu, •sto .su j,e zlocinci zapalili? Koju djecl).? onu, '!ito su on,) poklali? Koju obitelj? K1hl:a u kojoj j,e o.drZana I. zemaljska konferencija AFZ Hrvatske -u selu Prozone kr.aj OtoCc:a sko srce«, kojima u zadatak postav.Ijaju, da djeluju na Zene ·u pravcu njiho·vog pasiviziranja i odbijanja pomoCi narodno-o-s1obodilaCkoj borbi, u pravcu p-otpirivanja SovinistiCke mrZnje, u pravcu omoguCavanja sprovod·enja Hitlerov·e totalne mobiUzacije i regrutacije nove radne snage za raCun faSizma. Oni obnavljaju »Kola srpskih sestara«, da bi i preko Zena poku·Sali da iz srpskih majki naprave ubojice hrvatske djece i pomo,gli raspirivanju bratoubilaCkog klanja za raCun okupatora. Koliko- -oni tim s'vojim radom ponizuju Z·ene, najho.lji su nam dokaz parol~ pod kojima s,e negdje pojavljuju te organizacije. Tako· Je prije oslobodenja GraCaca stvorena tamO takva organizacija, koja j,e imala samo jednu parolu: »U naviljke sa Cetnicima«. Ra:zumije se da oni nemaju niti mogu da im'aju uspjeha, ali budnost prema 19 Z:ene Hrvatske u NOB Mi Z-ene smo u prvom redu zainteresirane, da sve te -sluge okupatora raznih imena i naziva ne dobiju oslona u masama naroda, i da njih-ovo Spekulantstvo doZivi potpuni slom. Oni s·e pripremaju da istrgnu narodu iz ruke tekovine, koj e j,e zadobio u toku borbe, te da nakon sloma faSizma uspostave staru vladavinu. Medutim povratka na staro ne moZe i ne smije biti. Mi ne Cem-o da jo.'S jedamput doZivimo, ni mi ni naSa .djeCa, Sesti april 1941. godine. Mi ne Cerna da sv.e ono Sto smo zadobili u krVavoj muci, u toku ove boi-be, bude baCeno u nepovrat. To bi znaCilo, da sve ono Sto, smo do ·sada radili, da naSa krv, krv naSih sinova i muZ·eva bude uzalud proliven·a. Mi stojimo Cvrsto uz istinski demokratsku naro.¢Inu- vlast, koja v,eC djeluj.e- na oslobodenom teritoriju, Mi stojimo Cvrsto uz naSe najviSe narodno predstavniStv.o i sprem- 289 �n~ smo ~a se istom .energijom borimo za n]eno ocuvanje, kao Sto s·e borimo protiv On~. ne. :ode raCuna da su fa.SistiC.ki osvajaCi otCIJ.BPI!I najljepse dije!ove nase zemlje _ ok?_Patora. Danas svi ani, koji su pomogli TahJa~I Dalmaciju i Hrvatsko Primorje, a fasizmu da porobi naSe zemlj.e i koji se nisu Madan Medumurje. Oni ne vade raCuna ni trgli na r.a~b?jstva i krvoloStva faSizma, veC o tome da se u ti·m k · · · -· . .. ' . raJeVIma vrsi najzvjers~ prel~zih Jedan po jedan u njihov -tabor, ~kiJI..ter?r, ~asilna odnarodivarije, -odvajanje spre~_aJu se da -~askoCe narod. Oni nisu priI UbiJallJe hiJja.da i hiJjada zena, djece i stahva.hh pred dviJe godine nesebican borben :aca u kancentracione logore, koji se ni po po~~v KomunistiCke Partije, nego su se, vic~m~ dec; da se _narod digao na oruZje, i da je po- cwmh ne razlikuju od PaveliCevih koncentra1agora. slusao .poziv I~?munisticke Partije, pob<>jali ~a SVOJe pozi~I~·e, IZa svoje prljave klika.Ske " S;i on! .~ajedno ne vade raC.una o apustomterese. iietmci, pod okri'ljem jugoslavenske senoJ ~emlJI. Cijeli Kordun, gotovo cijela Livlade u Lon.donu, sklapaju savez sa okupato- ka,_ ogr?man. di_? Gor.skoga Kotara, veliki diQ ~rimorJa, tn cetvrhne Dalmacije pro-gutaa rom, sklapaJUV save'Z s krvnicima srpskog naroda, ~a. ustasama. Pljunuli su na: krv dese- Je pla.men, koji su podmetnuli njemacki talitaka hiiJada zaklanih, u jame bacenih Srba Ja~sk1•. ,u~ta.Ski i CetniCki palikuCe. -svi ani zaJedm~ki pomaZu akupatoru u lovu na ljude, os~:vrnuli su uspomenu na srpske majke: da'.'as Jednako u hrvatskim kao i srpskim kOJII?a. ~u nerodena djeca vad-eria iz utroba, b:atunih su ~e sa zvj'erskim ubojlCama ne- sehm~.. Danas, kada su faSistf.Cki ()SvajaC.i vme •Srps~e dJ~ce, davljene djece, klane dje- zadobiii udarce na istocnom frontu, od kojih ce, otrovmm phnom gusene dJ"ece , <>be'" t·l· .seas 1 1 n.~ mogu ~a se oporave, danas· P·osJije Sta- su usp?men_u svega onaga, Bto je n3.rodu bi'lo lJmg.~ada I ostalih velikih uspjeha Crvene syeto I vehko, preiili su preko brda leiiina A~m:Je, ·poslije likvidacije afriCkag fronta, 0~1. spekulanti ula.Zu sve snag.e da bi zada~1nova s~og~ naroda, preko p-otoka, preko riJ~ka kr~I. Silaze u ustaske i talijanske gar- bih opet neka uporista u narodu. Aktivizimzone 1 skupa s njima vode borbu ·protiv r~l~ su se sve biv.Se stranke pod raznim nanarodno-oslobodHacke vojske, . protiv svog ZIV1~a ~rpskih nacionalista, jugoslavenskih nar_oda. Jug~s~ave~ska vlada iz Londona po- ~acwnahsta, HSS-a, aktivizirali su se zata, sto maze plansk1 1 SV1Jesno taj rad. Poma.Ze mU k · su ·sna!l'e 'Crvene ArmiJ. e zadale fa·· t· '· · ' SIS 1CmatenJalno, " .. O] ZVIJen takve udarce, od kojih je ona . Salj.e ogromne sum•e PriJe o d ~aro_d~ oplJackanog novca DraZi i njegovim tesk~. ran~en_a, i jer su se s naporima Orv·ene cetmc1ma, po.~aZe im preko emisij·e na 1on- A_rm1Je •SJe_dinili i napori i ostalih save"illiCdonskom" r~diJU,_ P?. .zivajuCi narod na pa-siv- k:h snaga I stvore·ni svi pr.eduvjeti za stvaran?st. K~_znJava 1 ~1sava Cina rodoljubne ofi- nJe drugog fronta u Evropi, koj; ce donijeti C1re, kOJ1 su ostah vjerni svome narodu koji ?a~ I~ . propa_~t faSizma. Aktivi.zirali su se i se. bore u redovima narodno-oslobadiiaCke 1zash_ 1Z SVOJ1h .Skulja m'nogi mraC.njaci ta'ko zvani nekompramitirani politiCari I: .. _ ~OJS~e, ,.~ nagr~duju ministarskim mjestima h kt" . .. . . ·, a I nJI o:va a r;1zaciJa ll1Je 1·sla ni sada u pravcu ~. na~v.ec1~ ·od~Ikov~njima sluge okupatora 1 zdaJn~~~ · _Drazu l\:fihajloviCa, BirCanina, pa- pnstupanJa _makar i u dvanaestom Casu napa DuJica I ostal':' Izrode srpskog naroda koji rodu u b?r?1, ~~o bi mi po:zdravi1i, veC je njipored ~o~be prohv narodne vojske vade bra- hov~ akt!~IZac1Ja usmjerena u pravcu pamat~ubilacki rat, koljuCi i uniStavajuCi Zene i ganJa fas1zma na um-oru. dJe.cu, go!oruk? stanovniiitvo po hrvatskim . Oni traZ·e puteve do u.Siju naroda, kojeg selima Bos?e 1 Hereeg.ovine, Dalmacije Hr- msu P,oznaval! za ave dvjje godine, a sada yatskog Primorja i Gorskog Kotara k~Ijuci mu do.saptavaJu. Dosaptavaju mu lazi o tome 1sto, taka i_ srpski harod u onim seli~a. koj a kako Je Judo ginuti jer ce i onaka fas·· ' ne c~ .. ~a _I~U P~tem izdajst_va, putem kojim b't" s k o_ra sr~.Sen. DoSaptavaju mu da su1zam ~ I_ Cetsu otish h Izrodi. Izdajnicko vodstvo HSS je n~c1. vo~ska J~goslavenske vlade·, i da jedino ~d prv<>g dana sabotiralo narodno-oslobodila- DJU pnzn.avaJ.u sav-eznici. DoSaptavaju mu cku borbu naroda, tvrdeci da opstanak hrvat- da popunJaVaJu domobranske redove, jer je ~kog _naroda u PaveliCevoj drZavi nije ugro.:. . to V?J~ka narodnog vade hrvatskog naroda 1Zd~JD1ka MaC.eka," koji takoder uZiva povje~ z~n; 1 da zapoC.imanje borbe znaCi navlaC.erenJe "s~veznika. Do.Saptav8.ju mu da 6e samo llJ~ fasistickog bijesa na hrvatski narod. Svi om .ne v_ode raC.una da S-in ave._ hrvatskag ~ slucaJu ako nestane partizana moCi da racuna na. sv·estvrahu pomaC saveznika za obnonara~a S11om odvlaC.e na istoC.ni front samo ~u zeml~e, bacenu u bijedu -i neimaStinu. Dada. hi :se namaklo sto vise vojnika Hitleru. s~p.tavaJu. mu da sudbina naSih naroda zas:1 om ne vade raCuna da naSi radnici i radVISI od milosti i vo]je velikih sila i da niCe, prevareni, si'lom advedeni u faSistiCke r d. b. ' su ~~ 1 narn I IIi aduvijek sitniS, kojim su- vefabrike, bivaju ·do kraja iznureni· i uniSteni. hki narodi p-odmirivali svoje raC.une, te da se sudbiri.a narOda Jugaslavije ne nalazi u rukama samih naroda, veC da Ce o njoj suditi drug~. Oni se ne ograniC.uju samo na takova dosaptavanja. ·Oni poku·savaju da sprijeC·e mobilizaciju za narodno-oslobodi'laCku vojsku, da am·etu sprovadanje onih zadataka, koje je borba preko narodnih vlasti postavila pred narod. Oni pokusavaju da sabotiraju izvrSenje svih onih direktiva, kaji NOO-i daju narodu. A mi Zene im poruCuj.ema i znamo, da u tome za nama stoji · cijeli narad, poruCujemo im da nije lud-o ginuti, jer joB uvijek fa.Si.zam gazi na.Som zemljom, i dragacjen nam je svaki dan koji Ce skratiti ropstva naSeg naroda. HnCemo i dalje da budemo sudionici i prvoborci u ovom najpravednijem boju protiv faSi'zma. Ne Cemo da iznevjerimo najhrabrije Zene svij.eta Sovjetske Zene, kaje su nas nazvale svojim sestrama. Ne Cerna da iznevjerimo antifaSistkinje Engleske i Amerike, antifasistkinje porobljenih zemalja Evrope. HoCemo i da'Ue da zauzimamo j edna od prvih mjesta u svj.etskoj antifasistickoj frol)ti zena, Ciji smo znaCaj_an dio. Save·znici ne m-ogu i ne 6e da- priznaju ~me, koji su za j udine pare i pregrSt riZe sasli u talijanske garnizone. Oni·ce platiti raCun krvavog faSistiC.k-og klanja i uniStenja, skupa sa sv-ajim krvavim poslodavcima. Mi im paruCujemo, da ne C.emo dozvoliti da sinovi srpskog i hrvatskog naroda popunjuju redove faSistiC.kih vojski i brane faSizam na istoCnom bojiStu, pa niti kaa lVIaCekova vojska. Mi im poruCujemo da su s nama sve antifaSistiC.ke snag·e svijeta, da su s nama milionski narodi Sovjetskog Sav·eza, da su s nama svi antifaSiste 44 nacija udruZenih protiv fa.Sizma, i da nam j.e to savezni-Stvo milije i dragocjenije nego savezniStvo ·onih prapalih politikanata, onih jadnih grupica nosioca Minhenske politike, pa rna gdje se oni nalazili - u Rimu fli l3erlinu, Londonu iii VaSingtonu. PomoCi ne trebamo od onih, koji su jos 1938. godine izjav,Jjivali u engleskom parlamentu da im je miliji Hitler u Londonu; nego engleski narod na vlasti. Oni su baS u toku ove posljednje dvije godine dozivjeli potpuni palitiCki poraz, i aka nam to ani poruCuju da nam ne· Ce. pruZati pomoCi, mi im odgovaramo: Od vas ne samo da ne traZimo pom-oCi, neg-a aka nam je budete i nudali, ne Cerna j.e primiti, jer je ta vaSa pomaC okrvavljena naSom krvlju, patocima krvi rodaljuba, koja danas napaja evropsko tlo. Mi im odgovaramo da su puSke u naSim rukama prva i najveCa garancija, da naJSi narodi, pa makar kako b:Lli mali po braju, ne C.e biti sitni.S za podmirivanj·e niCijih raC.una, jer su naSi narodi veliki; med~ najveCima po sv~jim djelima, i· mi se ponasimo Sto pripa- damo tim naradima, Sto smo kCeri ·anih naroda, koji su pokazali i dokazali Citavame svijetu, da su pa herojstvu i rodoljublju prvi. Da smo poslusali glasove tih izdajnika i da smo skr8tenih ruku g!edali kako se gigantska antifasisticka borba vodi u svijetu be~ nas i mimo nas i da smo se taka naSli u tabaru faSista i reakcije, mi bi bili takav sitnis. I s pravom bi to bili. Ali ne samo da im mi to paruCujemo, veC dajemo svakag dana dokaza i davat Cemo ga pojaC.anim snagama i dalje, da st·ajimo Cvrsto uz naSu narodnu vlast. I ne samo da Cemo j.e pamagati svim snagama pri.izvr.Senju njenih teSkih zadataka, veC Cemo biti nos.ioci borbe za Sta pravednije ispunjenje tih zadataka, da se svi ti zadaci svuda, na svakam mj.estu uvijek izvr.Savaju udarniCki. Ne Cerna dozvoliti da i jedna nasa puska rda, poslat Cerna i zadnjeg -omladinca i Covjeka u borbu, a aka ne bude d·osta ruku, uzet Cerna i mi puSke u ruke, sam a,. da moZemo j aCe i brZe da patuCemo neprijatelja. Jasna nam je da je_ put bespo.Stedne borbe, kojim idemo vee dvije godine, j·edini pravi put, a najCvr1SCa garacija za konaC.no oslobo-denje: Sto viSe puSaka u odlu.Cnim i hrabrim rukama naSe vojske, Sto viS-e brigada i divizija, Sta jaC.a i bolje snabdjevena naSa oruZana sna·ga. Pobj,ede saveznika daju nam jail jace pobude da · pojaCamo rad u pozadini, daju nam p"Obude da se za · svakom od neprijatelja otetom puBkom pruZaju desetci i -statine ruku naSi.h arnladinaca i amladinki, koji Ce admah da stanu na braniku sJ.obade naSeg naro.da. Ali da smo mi danas u stanju da to ne samo poruCirno nego da i provedemo u Zivot, dakaz je da se u nama samima dogodila i izvrSila dubaka pr·omjena. NaSa se svijest -oplodila jasnim palitiCkim saznanjem, sve rodoljublje naSih Zen a, pa makar kako veliko ono bilo, mog'lo bi da skrene s pravog puta, ako ono ne bi bilo popraCeno ·Cvrstirn i j asnim politiC.kim saznanjem: politiCkim saznanjem o uzrocima koji su daveli do faSizma u svijetu, o uzrocima koji su omoguCili naglo po· rabljenje naSe zemlje, o uzrocima radi kojih je okupator htio da raspiri bratoubilacki rat me-du narodima, o uzrocima radi kojih su s·e vadstva svih stranaka (na Celu s jugoslavenskom vladam), osim KomunistiCke Partije, naS1a u taboru narodnih neprijatelja u uloiZi faSistiC.kih pomagaC.a, bez abzira gdje ani sjede u Zagrebu, Beogradu, Splitu iii Londonu. Duboki patriotizam, :koji je pakazala naSa Zen~, potkrij eplj.en je u toku borbe Cvrstim politiCkim saznanj.em. Paziv KomunistiCke Partije, koji je upucen i njoj da .stupi u barbene redave nepakorenag naroda i da aktivno sudjeluje u borbi, dao je moguCnosti da Zena 290. 291 �do maksimuma ra-zvij.e svoj patriotizam da do maksimuma razvij"e svoje snage u borbi za narodno -oslobodenje. Zato smo duboko zahvalni ~?munistiCkoj Pattiji, zato naglatSav~m~ UVl'Jek, da smo spremne da i dalje pod n]'emm rukovodstvom, i samo pod nj enim rukovodstvom, uloZimo sve snag·e za .Sto uspjeSnije dokonCanje borbe za narodno oslo~ bodenje, jer je jedina ana dala dokaza da je VJerna .svome narodu. Pod njenim rukovo·dstvom vodi se najslavllija borba, koju j.e naS narod do sada vodio, ana je pomogla naSem n~rod~. da napiSe najslavnije stranice svoje ~1st~nJ e, a nama Zen am a da koraknemo ~edmm samo, ali velikim, najveCim korakom 1z mraka u svj.etlost i slobodu. fronta: s jedne strane protiv vodstva tih Zenskih organizacija i feministkinja u »Zeriskom pokretu«, jer su te grada:nske organizacije- Zena bile izraz reakcionarnih re:Zima J_ug~slavije, i s druge strane borbu za okupIJ~~Je , ~asa radnih Zena, Cije je protufaSisticko 1 proturatno raspolo.Zenje izbijalo na svakom koraku. 0 tome radu one su davale n~jyeC.e Zrtve. Protunarodni reZimi JugoslaVIJe odgovarali su na pokret Zena zatv.oTima ubijanjem i koncentracionim logorima. ' . U vrije~e borbe Spanjolskog naroda ·prou~utarn]i~ i vanjskih fasistickih razb<Yjn_Ika IV~ nasOJ z,emlji se poja.Cava borba prohv_ fas_1zma. U to viijeme antifaSistkinje iz- t!:' daJu hst »Zena danas« u Beogradu. NeSta ORGANIZACIONI REFERAT JELE BicANIC Drage drugarice, J a Cu govoriti ·O organizaciji ~FZ-a u Hrvatskoj, njezinom -dosadaSnjem razvoju o rezultatima naSega rada, o zadacima, k~ji danas stoje pred naSom nrganizacijom. Ant~aSistiCki pokret -iena u Hrvatskoj na~tao Je. mnogo ranije, prije porobljavanja narse zemlJe od strane faSizma. On je dio antifaSistiCkog pokre-ta Zena Jugoslavije, koji je nastao u doba stvaranja Narodno·g fronta u naSa! zem!ji i osta1im zemljama Evrope, za sprecavan]'e do,laZ·enja na vlast najreakcionarnije sile - faSi.zma. On je dio svjetskog antifaSisti-Ckog pokreta Zena. U Jugoslaviji su postojale razne Zenske organizacij·e: »Hrvatska Zena«, »Hrvats'ko srce<<, »Kola srpskih sestara«, »Srpska majka«. Feministkinje su bile organizovane u »Zenskom pokretu«. 'Ta organizacija, koja je k_ao i ~ sve ostale, koje smo spomenuli, okuplJala zene gradanke, nije se 'zalaga'la za inteI'ese radnih Zena, kao St·o uopee nije vezivala svoju borbu s borbom naSih naroda. AntifaSistkinje su ipak ulazi.le u te organizacij-e »Zensko-g pokreta« i radile na mobilizacij-i svih Zena Jugoslavije u borbi protiv rata i f~Sizma. Medu -ostalim akcijama, koje. su vodii~. nap_r:?ne_.Zene za ravnopravnqst, hila je naJizrazibJa akdja za pravo glaSa koja se vodi'la u Citavoj zemlji, a -koju su p~edvodile antifaSistkinje. 'Ta akcija imala je izraziti karakter borbe protiv rafa, borbe protiv faSizma, koji je prijetio -i naSoj zemlji. .Zene n~Se ~emlje ~tjele su da kaZu svoju rijeC u pit~nJu rata 1 tra:Zile su pravo glasa, da bi SVOJU borbu protiv faSizma mogle joS efikas~ije voditi. Vodstva gradanskih organizacija zen~ ne samo da nisu vodila tu akciju, nego su Je otvoreno sabotirala. Napredne ZeneantifaSis~kinje, vodile su taka bOrbu ·na dv~ 292 ka~nij:. hrvatske antifaSistkinj.e- izdaju »Zen- ski SVIJet«. Oba su Iista odigrala 'Ogromnu ulogu u okupljanju Zena u antifaSistiCkl pokret. Ti !isto'Vi su ukazi,vali Zenama na opasnost, k-oJa prijeti naSoj zemlji od faSizma prikazivali muCan Zivot naroda u faSistiCki~ zemljama, pisali o teSkoCarna naSih Zena na roC_ito -seljanki, koje_ su Carnile u ne-zn~nju Om su povezivali naSu borbu sa svim nast.ojanjima nmSeg naroda za slobodu, ravnoorav~ nost i bolJi Ziv-ot. Oni su pru:Zali Zenama- snagu_ u ,~o.rbi za njihovu ravnopra.vnost, upo-zna~ vaJUCI Ih sa sretnim Zivotom Zena i svih na. roda Sovjetskog Saveza. U unutraSnjosti zemlje, u pojedinim ZariStima ustanka, Zene, veCinom seljanke, poma:Zu pokret. One su bile prve bolniCarke, kuriri, opskrbljivale borce hranom i obuCom. To neor_,ganizovanO masovno gibanje Zena izrasJo je danas u moCan organizovan pokret. Danas, u-oCi dvogodiSnjice ustanka, nema niti jedno·g ·okruga, niti jednog kutiCa naSe zemlje, u kojem ne bi postojala naSa organizacija, makar u svojim poC-etnim oblicima .. U svom razvoju organizacij-e su proSie od stvaranja svojih najniZih rukovodstava, mjesnih AOZ-a. Neke organizacije su joB davno preBle na viSi stupanj, kako se to vidjelo na prvoj Zemaljskoj konfetenciji AFz-a Jugoslavije. U tri okruga Hrvatske hili su vee tada na konferencijama birani okruZni odbori. Organ~­ zacija Like, Korduna, Banij-e, dobila je taka svoju punu organizacionu formu. Hrvatsko Primorje i Go11ski Kotar formirali su inicijativna okruZna rukovo·dstva, koja su sebi stavila u zadatak formiranje srednjih rlikovodstava, kotarskih i opCinskih odbora, koji su vee postojali, i taka proveli o-rganizaciono jedinstvo opCinskih odbora, da bi s-e povezali s velikim brojem seoskih odbora, koji su vee postojali i taka proveli organizacionO jedinstvo. U Dalmaciji su postojali okruZni i ko- tarski -odbori. U Slavoniji je formiran inicijativni odbor s nizom razbacanih seoskih adbora po raznim okruzima. U okruzima Pokuplju i Cazmi postojali su osamljeni neki mjesni Ddborl, nevezani vi.Sim kotarskim i okru:Znim rukovod.stvima. U okupiranim gradovima. postoja.Ji su ·odbori Zena, formirani veeinom po zanimanjima, koji su rukovodili akcijama Zena o kojima smo govori.Ii. Taka je bilo stanj.e ·organizacije AFZ-a prikazano na prvoj Zemaljskoj -konferenciji AFZ-a Jugoslavije, odrZane 6., 7. i 8. decembra 1942. Konferencija, na koJoj je .izabran i Centralni odbor AFZ-a, znacila je dogadaj od ogromne va:Znosti za da1jnji razvoj na,Se organ}zacije. Na konferenciji se pokazalo, da je organizacija okupila mase Zena u b-orbu protiv fai§izma. Ali kasno formiranje pojedinih rukovodstava, slab politiCki rad medu Zenama, uCinio je da se rad, osim malih izuzetaka, sv-eo uglavnom na pomoe vojsci. Osim toga, organlzacija je obuhvatila samo Zene oslobodenog teritorija. Ali je uCinjen ogroman korak naprij.ed. Srpkinj-e i Hrvatice se povezuju u borbi, mase Zena shvaCaju potrebu aktivne borbe i u isto vrijeme uvi-daju da im organizacija pru:Za najSire moguCnosti razmaha borbe. Konferencija je postavila Dakle, antifaSistiCki pokret Zena nije nastao u narodno-oslobodilaCkoj borbi neo·o ~no?"o ranije. Na Zrtvama i naporim~ mn~­ gih ~e~a her?ja, koje su i pa'le u toj upornoj b?rb1: .Izg.radila se danas naSa masovna oi·gamzaciJa, 1skovano je joS jedno ubojito oruZje ~ rukama naro.da, na·Sa anti:faSistiCka fronta zen a. U te.Skim danima faSi-stiCke okupaCije sve gradan. organizacije Zena sramno su ustuknule. Kada je trebalo da najjace di.gnu svoj glas, one su .Sutjele. StaviSe, neke iz vodStva tih ,organizacija doCe'kale su -okupatora i ustasku bandu sa cvijeCem na ulicama naSih gradova. N aSe Zene i naSi narodi Culi su tada ~edina poziv KomuriistiCke partije. Treb.tlo Je tada organi.zirati ~sv-e Zene, bez razlike narodnosti, zanimanja i politi-Ckih uvjerenja ~ horbu protiv okupatora i. izdajnika, t~ebal~ ~e probud~ti i povesti -u borbu naj.Sire sloj.eve z-ena. Prvi organizatori Zena hili ·su Clanovi .Ko_munistiCke partije, bile su antifaSistkinje, ~O'J€ su ruk~vodile ·borbom .Zena i prije rata. Zene su od prvih dana uSie u borbu. U naSim ?radovima, Zagrebu, Splitu, ~t::Hbeniku, one IZV~de krupn~ akcije. Na trZiStima, pred trgovmama, otimaju faSistima hranu traZ.e s~~njenj-e cijena i t. d. One su pom~gale u uhcn1m borbama, prenosile municiju, prikrivale uCesnike. /. konferert.cija AFZ Hrvatske. U mdnom pr-edsjedniStvu: C.ana B.ogdanovil:, Neva P,ai/;- Roje, ]ela BiCanfC, Anka Be1'us, Kata Pejnovii:, Ljubica Brkovii: i Maca GrZetiC 293 �pred sve organizacije AFz-a u Jugoslaviji n pred n.~s ~ntifaSistkinje Hrvatske, omasov~Jen]e organi'zacije, Ziviji politiCki rad medu. ze~~m~, pov-ezivanj.e veC postojeCih orga~r~aCIJa I f~rmiranje novih ondje, gdje one JOS ne posto]e. NaroCito j·e podcrtano da u .. :a.d~ na .. neoslobndenom teritoriju treba ucrmti od1ucnu prekretnicu Mi smo, posle .putevima, koje je obiljezila Prva Zema~Jska konferencija. Kao prvi zadatak postavJ.Io ·Se formiranje jednog centralnag rukovodstva AFz za Hrvatsku. Vr.Bile su s~ pnpr~me.. ·za kon:ferenciju, te je formiran nJen saZivacki ·odbor. Rad odbora i sve pripreme za. konf.erenciju omela je neprijateljsk~ of:nzrva na naS oslo-bodeni teritorij: Ali P?·s~o .J€ ~orm~~anje central nag rukov~dstva brio pita~Je, koJe se nije mog]o odloZiti, u januaru ~Jese~u u toku neprijateljske ofenzive form1ran Je Inicijativni odbor AFz-a Hrvatske. On_ je pored zadataka:: pripremanje konf.erenciJa, Imao i zadatak povezati- sve odhore, rukovoditi svim organizacijama AFZ-a u Hrvatskoj, dok se na konferenciji ne izaber~ Glavni 'Odbor. I danas, drugarice, mi ~drzav.amo. svoju prvu konfer.enciju, na kojoj cemo Izabra!i naS Glavni -odbor, uo.Cavamo rezultate naseg dosadaSnJ· eg rada , lZTIOSlffi'O . . .., sve. na~e uspjehe i pote.SkoCe i ·utvi~duje-mo smJ_ermce za buduCi rad. 1 zadafke: koji je pokusao obnoviti zenske »Hrvatsko- srce«. organizacije u. f!.rv .. ~rimorju vee dosta dugo posto "i okruz~I Ini.cijativni -odbor i s druge strarle ~asa ~ena..Je ?buhvaCena mjesnim odborima. rgamzaCIJa J€ prodrJa i u gradove Po·red veoma ..d?brih us1ova: borbenosti Zen~. ugleda, k~J 1 J_e organizacija stekla, prilicno tesko se_ pnlazi ~?rmiranju kotarskih i opCinskih Ddbora, usliJed skuC-ene moguCnosti kretanja. , U ~ici-, za vrijeme ofenziv.e, organizacija se bo~Ila sa velikim teSkoCama. Poslije oslo"· ~~?:e,nJ.a. ogr?~no.g teritorija - otoCaCki, pe;usiCk1 1. ver:~1 dlO gospickog kotara - kada . Je orgamzaC1Ja preplavljena velikim t I antifas· t"k· a asom IS Ic 1 raspoloZenih Zena, pokazalo se rukov~dst~a, koja su ranije formirana u I1.egaln!?sti, nisu dovo.Jjno pripremljena d hi mogla or.ganizaciono obuhvatiti sv : a Ali u · t" k e zene . . .. svn~ Im . otarevim·a bio je ja.k utjecaj nepn~atelJa -svih vrsta, i organizacija nije dovolJ~o uporn? pristupila radu s. tim Zena~ rna, TIIJe shvatlla da j-e· potrebno uporn ~:V~~odne;no i strpljivo objaSnjavati Zenam~ IDIJU nas·e borbe, predobijati ih za stva~ ~a­ rodnog ....·o~Iobo-denja. Zane.Sena uspjes-ima u dv·o.~odLs_~Jem radu sa Zenama, IiCka organizac1Ja. TIIJe shvatila, da se u tim ll'OVooslobo?enim kotaTevima mora po-Ceti zapravo od pocetka. ?a Od. PW.e zemaljske konferencije u radu orgamzaCIJa AFZ-a Hrvatske uCinjen j.e znata~ napred_ak. U Siavoniji organizacija je posla dobnm putem. Na oslobodenom i neoslobode;wm teritoriju broj mjesnih odbora se p·ovecao gotovo ·z~ poJ.ovinu. Formirana su ne~a .~·ot~rska i okruZna rukovodstva. Orgam!ZaC1Ja Je postigla U£pJ"eh u m·b·r· . . .., 0 1 lZlraTIJU zena u narodno-oslobodilaCku vojsku. . U Dalmaciji je formiran Inicijativni od?or za Da!maciju i pet okruznih, od kojih je Jedan ?nan na konferenciji. U kratkom vrem~~u .Je organizacija dobila tako svoj puni obh~ .1 pov.eza.Ia veliki broj mj.esnih odbora Pos1IJe vehke vfenzive ove zime ' 1 pod u s I 0-. . . "' vn:r;a naJ.tezeg t·erora, kada je ·stvorena mog?cn~~t Jako_g neprijateljskog utjecaja, orgaTII'ZaciJ...a AFZ-a je uspjela ne samo da odr.Zi m...ase"' ~ze~a, ne-go da pojaCa rad na svome ~cvr~cen]u. Dalmacija, koja j-e pokazala· cvrsti...~u u najte.Zim momentima, treba da posluzi kao"' _primjer sv~_m organizacijama, ~aka tr:eba cvrsto drZ(lti organizaciju za vriJeme of.enzive. U n~oslobo.denom dijelu karlovackog okruga . .Po.shgnut Je dobar uspjeh. U tom kotaru koJI Je sav neoslobod·en osim J'edne ~- ' org · ·· . opcme, ..amzaCIJa Je uspjela da dobij-e svoj puni obhk formiranjem kotarskog o·dbora da prodre vu neprijateljske centre, gradov: tvornice, skale, da aktivizira Zene gra.danke. "'~ ~a ~aniji postignuti su uspjesi u uCvr- ~cenJu 1 o-~asovlj-enju organizacija,. Poslije ~zbo:~ ok:u:znog odbora formirani su kotarski o~ci.nski odbori i time su povezani mnogobro]m seo-ski .odbori• koJ"i su , b1.lJ" for m1ram .• . · "' .. JOS ram]e. ~1tav. neosiobodeni kostajnicki kotar obuhva-cen Je organizaciJom u njenom punom obliku. I u. . o~rugu Cazma fo-rmiran je inicijativni okruz~1 o~bor, _koji j·e sebi stavio u zadatak P?Veztv~nJe ;rec postojeCih mjesnih i stvaranJe nov 1 ~ IDJe~ni~, ?P,cinskih i kotarskih adbora ondJe gdJe lh JO'S nema. U z~_greb~~kom i krapinskom okrugu u - ~~J~~OY_IJe. VYI]eme bit Ce formirani okru.Zni ... ?orski Kotar se_ bori 8 ogromnim pote- IniCIJahvni odborL ~kocama... kao Sto je ekonomsko stanje naroda . U 0 .k':"ug.u Bjelovar postoji jedan kotarski I d~~ta _ceste neprijateljsk€ ofenzive. Organi- odbor 1 lZVJ·estan broj seoskih odbora. zac1J.~ Je ~ pored toga od Zemaljske konfegr~do~im~ Zagrebu, Karlovcu, Splitu, renci}e p~.sla naprijed, proSirujuCi ·se na rieSusa~u 1 S>bemku broj odbora se takoder oslobodem teritorij, razbijajuci utjecaj HSS-a povecao. Y Vidimo dak!e, da su sve organizacije AFZ u Hrvatskoj poslije Zemaljske konferencije pristupile radu na neoslobodenom teritoriju, i da su postignuti dobri rezultati. Ovaj porast naSe organizacije govori da su .Zene kroz borbu, u razvoju politiCkih doga•daja kod nas i u svij.etu, u radu u naSoj organizaciji, do.Sle do visoke politiCke svijesti, da sve viSe i Zene- neos'Iobod·enog teritorija uvi·daju potrebu organizirane borbe. U sjevernoj Dalmaciji, gdje CetniCka banda nastoji svim snagama da stvori svoj e uporiSte, u graCaCkom i otoCaCkom kotaru u Lici, u kotaru PlaSki, Ze·ne nisu pomagale neprijatelja, nitr ga pomaZu,- u koliko ih on na to ne prisiljava. Naprotiv, ima divnih primjera, gdje se majka i Zena ne slaZu ,s radom svojih najbliZih u porodici. U Primorju, po gradovima JuZne i Srednje Dalmacij.e-, u zapadnoj Lici, u karlovackom okrugu, HSS nije uspio da stvori nikakovo upori.Ste medu Zenama. Aktivizacija Zena, njihova ma-s·ovna aktivizacija ide samo u pravcu jedinstvene narodno-oslobodilaCke bo,rbe, i svi dosadaSnji pokuSaji neprijatelja da prisilno veZu ztme za svoju izdajniCku rabotu sveli su se na malobrojno uCeSC.e Zena, mahom vodstva ranijih gra.danskih Zenskih organizacija, na sv·eCani·m paradama u gradovima. To prije i lakSe Cerna moCi ostvariti naB veli'ki zadatak: pokrenuti u borbu i posljednju srpsku i hrvatsku Zenu, ostvariti njiho-va borbeno jedinstvo. U Citavom naSem politiCkom radu nije do sada bilo mnogo ,sistema. Na neos1obodenom teritoriju ima o·gi'oman _bra] Zena, koje -su raspoloZene antifaSistiCki, ali kojima se uopCe nije pristupalo. PolitiC.ki ra-d sveo se samo na one Zene, koj·e su se Smatra1e obuhva6enima u AFZ, t. j. samo na odbo-re- St·o je, razumije se, iz osnova pogre,Sno. Na oslobodenom podrucju nasa politicka djelatnost nije hila dO'voljno konkretna. To ima odraza na na·Sim masovnim sastancima i u naSoj Stampi, koju izdaju na-Si okruZni, oblasni i pokrajinski odbori. Medutim primjer zena iz Gorskog kotara, koje su otkrile cetnlcku ilpijunku i predala je v.Jastima, primjer Zena Korenice, koje su u Narodno-oslobodilackom odboru otkrile cetnicko·g bandita i bezbroj slicnih primjera pokazuju, da Zene protiv neprijate!ja naradno-oslobodilacke borbe, koji su istovremeno neprijatelji njihove ravnopravnosti, mogu da postanu jos vazniji faktor u borbi protiv rovarenja HSS-a, izbjeglicke vlade i svih neprijatelja nase borbe. Dakle vidlmo da neprijatelj nije usplo aktivizirati masovno uCeSCe Zena, nego naprotiv, da Je njihova aktivizacija samo u narodno-oslobodilackom pokretu. Aktivnost zena se naroCito oCituje u p·omoCi, koju naSa organizacija daje vojsci. Ta pomoc do sada je hila velika. Koliko Zene vole svoju vojsku, pokazalo !?e naro-Cito za vrijeme neprijateljskih ofenziva. ViSe nego ikada prije, Zene Like i Korduna bile su u tim najteZim momentima. uz svoju vojsku, davale su na,Sim borcinf3. obilnu pomoC u hrani i odj.eCL Zene Karlovca pred ofenzivu organiziraju pomoC u sanitetskom materijalu. Zene su pokazale da su _·stup naSe pozadine i da su jedan od vaZnih faktora u pomoCi naSoj voj-sci. Medutim stalni porast na-Se vojske traZi da naSa pomoC· bude j0-8 organiz·ovanija. 1Treba pronaCi_ nove oblike te pomoCi i uCiniti da ana bude brza, i da vojska dobije sve sto joj je potrebno. Nij.e -dovo.Jjno organiziraU ishranu, · pletenje Cara:pa, pornoC bolnicama na onaj ,naCin; kako su to naSe organizacije sprovodile ·-do sada. Danas, kada je naSa voj-ska ogromno · po-raSla, treba organizirati prave male tVornioe za pletenj-e vunenih stvari, t'kanje zavOja, platna/i t. d., odakle Ce se vojska moCi najbrZe snabdijevati. Treba organizirati prebaci.vanje hrane iz neoslobodenih i poluoslobo·d·enih krajeva u vojniCke magazine,··' iz kojih Ce se vojska i bolnice moCi naj_brZe snabdijevati. NaSa organi.zacija pruZala je pomoC voj- · sci i na drtig.e na-Cine. Radne grupe Zena gQlspiCkog -kotara u zaj.ednici s omladinom ruSile su prugu za vrijeme, dok su partizani vodili borbu, Zene iz kotara Veljun ruSile su most za vrijeme ofenzive, Zene koreniCkog kotara u savezu s omladinom prekopavale sU cestu na Kapeli pred nadiranje neprijatelja. 0 sliCnim akcijama govorile su danas na konferenciji naSe drugariee delegati iz .Slavonije. Takve oblike pomoCi vojsci treba takoder razvijati. Da bi naSa pomoC v·ojsci hila organi,zoyanija, o-Snovno je da rad na-Se organizacije uskladimo sa zadacima, koji se postav"Ijaju pmd nasu narodnu vlast. Velika je tekovirta naSe bOrbe to, da smo mi Zene prvi puta u historiji naSih naroda uzele uCe.SCe u narodnoj vlasti. »Mi moramo uCvrstiti naSu narodnu vlast«, - kaZe drugarica Cana BabeviC na prvoj Zemaljskoj konferenciji, - »da ono, za Sto s-e danas prolijeva krv _naSih muZeva, sinova i drugarica, ne priograbe sutra drugi i upotrebe protiv naSih naroda. Mi smo te, koje treba da biramo i da budemo izabrane, pa kakvu vlast stvorimo, takva Ce narn i biti.« Cinjenica da u izvjeStajima na·Se organizacij e veoma malo ili hikako ne govo-re o tome, koliko je AFZ pomagao rjesavanju svih pitanja, koja se postavljaju pred nase NOO-e, Sto je uradi-o na jaCanju i uCvrSCenju naSe 294 295 �-:--. narodne Vlasti, - ta Cinjenica dovoljno govori, _a- na terenu se to potvrduje, da NOO-i nemaju u AFZ-u onu podrsku, koju bi po masovnosti, organizaciji i Jjubavi Zena za rtarodnu vlast mogli imati, zenama treba ohjasniti da je izgradnja narodne vlasti i sarad.: nja na.Se organizacije sa NOO-ima garancija, da Ce ciljevi naSe borbe biti ostvareni i tekovine obranj-ene. Ta saradnja mora da se odrazi u svim zacjacima naSe organizacije; poCevSi od borbe protiv usta.Sa i Cetnika, izbjeglicke vlade i HSS-a, do pomoci vojsci, borbe protiv zaraznih bolesti i rata protiv nepismenosti. Kod niZih organizacija saradnja se ostvarila taka, da su odbori AFz bili naprosto izvrSioci onoga, Sto je postavljao NOO. Medutim u cjelini, planski, odozdo ta saradnj~_ nije nstvarivana. Najbolji je dokaz pro~ Sla ofenziva, kako po pitanju spreCavanja zaraze i zbrinjavanja i'zhjeglica NOO-i nisu imaii d·ovoljn'o poclrSke kod naSih organizadja. Zene su se pokazale spremne da pomaZu vojsku, da se brinu za ranj.enike, Cak da porna.Zu u borbama, ali rukovndstva nisu· dovoljno obja.Snjavala da je pitanje zbrinjavanja izbjeglica: i spreCavanje zaraznih bo.lesti isto tako vaZno pitanje kao i sva ostala pitanja naSe borbe. da se uskladi rad NOO-a s radom ostalih mas-ovnih antifaSistiCkih organizacija. Medutim naSe organizacije nisu znale u dovoljnoj mjeri ostvariti tu saradnju. U rjeSavanju svih pitanja naSe pozadine AFZ treba da se povezuje s omladinom. Do sada su se deSavali nesporazumi i nerae;umijevanje zadataka jedne i druge organizacije. Ponegdje se joS uvijek smatra da- omladinke ne treba da budu u AFZ-ti. AF.Z je organizacija svih Zena, bez obzira na starost, fo·rmirana zato da bi ·se Zene, za:osta'Ie kulturno i po1itiCki, osamostaiHe za rjeSavanj.e svih pi... tanja naJS.e borbe i politickog zivota. Zato je potrebno da omladinke budu u nasoj orgallizaci]i. Na•Se drugarice treba da posvuda planski sara:duju s omladinom. »To· je nastavak, podi·zanje materinstva od individualnog na socijalno«, to je ono Sto je- danas kazala jedna drugarica o;vdje, da Ce svu svoju mrZnju prema fa,Sizmu, svoju borbenost usaditi svome djetetu i stotinama djece. l<zvodeCi sve akcije, o kojima smo govorili, u suradnji sa omladinom i NOO-ima, mi C·emo doprini~ jeti u-CvrSCenju naSe p-o~adlne tako, da Ce ona uspjeSno rjeSavati sva ·pitanja naSe borbe·, sto je ope( garancija da ce nasa pobjeda biti osigurana. Da bi nam bilo jasno kakav odnos treba da postoji· izmedu narodne vlasti i na•Se organizacije, potrebno j,e naglasiti_ neke stvari: NOO-i su narodna vlast, koju bira narod, a ne postavljaju }e ni stranke ni ·organizacije. Prema tome AFZ ne mO'Ze ·da delegira svoga predstavnika u NOO. Ali isto taka AFz nije ni vlast niti pomoCna organizacija vojske. AFZ je samostalna masovna politiCka o.rganizacija, koja ne moZe da nareduje niti da nastupa kao viast. ·ona nije organizacinno podredena NOO-u, veC svojim viSim forumima unutar svoje organizacije. Usk.Iaditi rad naSe Dl'lganizacij.e sa zadacima NOO, znaCi naCi pu-t, pravi· put rjeSavanja svih pitanja, k·oje borba nameCe- danas na.Soj pozadini. To je zadata:k, koji su p~ed nas postavili i A VNOJ i ZAVNOH, najvisa politicka tijela u naaoj zemlji. Na izborima u NOO-e, od najvj.sih do najniZih, i'zabrane su mnoge :pa.Se dru-garice rukov·odioci AFz. To je- dokaz da su zene stekle ugled i- po.vjerenje naroda, a s druge strane to mnogo znaGi u ostvarivanju saradnje s NOO. Preko zMa odbornica treba uplivisati na rad i odluke N<JO-a i obratno, preko AFZ-a popuiarizirati i pripremiti teren za sp~ovoaenje svih mjera N·OO-a. Ta·ko na pr., kada su NOO-i, na inicijativu ZA VNOH-a, formirali I'azne komisije za rje-Savanje goruCih pit::inja, u te su komisije uSle pored predstavnika NOO-a i USA:OJ-a i predstavnice AFz-a. To j-e hio put preko kojeg j~ trebalo U ratu, koji· vodi naS narod, partizanskom ratu, nei·zbje:Zni su ZeSCi nasrtaji neprijatelja. U danima neprijate1jskih ofenziva, kada Se pred nas postavljaju ve-Ci zadaci, na.Sa organizacija mora jaCe ispoljiti svoj borbeni karakter. Kod organizacija, koje su dugo ZivjeJ.e na oslobodenom teritoriju, kao Sto su Lika i Kordun, zapaZa se da se u ofenzivama neprijatelja ne znaju dovo]jno snaCi. Medutim, naSa organi-zacij a j-e kovana i iskovana u borbi, ona je nerazdvojno vezana .s frantorn. U najteZim Cas·ovima, za vrijeme neprijateljskih ofenziva, mi moramo da se joS Cv!SCe zbij.emo oko organizacije i dignemo borbeni moral. Prva mi1sao treba i tada da bude nasa fronta. Ali isto takG treba voditi raCuna da neprijate1j ne uniSti narod, naSu Zivu snagu, nas same, tre'ba paziti da se neprijatelj ne koristi narodnom imoviuom. NaS·e organizacije moraju biti spremne da Cak iz potpuno legalnih uslova predu u ilegalne, da o-Cuvaju svoju maso-vnost i .organizovanu cvrstinu i onda, ako bi se neprijatelj du]je zadrZao na ranije oslohod·enom teritoriju. Iz iskustva mnog-obrojnih o:fenziva treba nauCiti neSto. Treba napraviti pi an, sva·kom rukovodiocu, svakoj org::inizacj.ji staviti odre•d·ene zadatke, a najvaZnije je odrZati medusobnu vezu rukovodstva. Pokazaio se da mnogi naSi okruZrii odbori u teskim situacijama, gdje treba ·brzG i planski priei- rjesavanju svih pitanja vojske i I \ Milka T omif:, Ge-noveva T omif:, 1la Novosel,_ pozadine, ne znaju da se snadu .. OpCenit~ je pojava da naSi odbori, be~ o_bzira~· da _h seu viSi ili niZi: okruZni. k?tar_s_ki, opcmski, n ~ maju uvid u rad o-rganiZaCIJe na svom ter·e nu. Clanovi odbora se raspo:e~?ju po teren~ hez -obzira da li su potrebni di ne, a ~e ~ idu da rjeSavaju pojedina konkret~~ p~t,~nJa u jednoj opCini ili kotaru. 'To ~~aci otici na teren sa zadatkom da se orgam.ziYa .u,. ~-eko: selu karantena, radna grupa Zena, ~J.eCJl do analfabetski tecaj i t. d. i ne vratltl se, dok se zadatak ne izvvSi. NaCin rada, o koJ~m smo govorili, ostao je joS iz :vremena, kada je organizacija hila joS sa.svim mlada, kad ju je trebalo tek uspostav]jati, i kada su dru~ garice prvi rukovodioci mora~e. stal~o biti vezane za odredeni teren, radih sa ~e_n~~a svakodnevno, iz masa Zena pronalazx·~l I ~z­ dizati rukovodioce i pruZati nov?formir~nim odborima stalnu pomoC. Danas ~~ razvoJ ~r­ ganiza-cije prerastao ovakav nacm. ~ada, J€1' mnogi naS-i odbod osamostahh. S dru. · su se azno ge strane pred nas se postav1J3JU -sve r . 296 -xa~Ul .. ~ . .?e;:_;zzc;;f!,OT~Cki I. zemaljsko] konferenctJz roa RuZi.ca TurkoviC s ,e vrsniji zadaci, koje moramo rje~avay, _a z~ to je potrebno rukovodstvo, koJe c:. Imati uvid u stanj·e i rad organizacije ~a citavo~ terenu opCine, kotara Hi okruga _I pomag.~tl i kontrolirati ondje, gdje je t? naJ?.otrebmJe. Stalno prisustvo drugarica IZ VISih odbora Svod i 'se Cesto na to, da o.ne same· rade posao · da ni.Zih rukovodstava. Mislim da Je Ja~no ovakav naCin ne Cerna p'Dstaviti sva~?Je: NaSa se organizacija svakog dana pro.sirUJe. na jo.S neobuhvaCenom teritoriju, a nedo·stac~, o kojima smo govorili, odn~se se na orgam:~­ cije, ko}e vee davno postOJ€, Zato s~ ne smiJ€ shvatiti oblike, koje ovdje postav]Jam~, kao neSto -Sto Ce se moCi prim~~ eniti sva:gdJe .1 11 .1. . svak OJ. pn 1-c1. Obl•"ci i nacin rada orgamza. .. cije bivaju u razvoju organizaciJa s;e r_~zno­ vrsniji, te u novofo-rmiranim orgamz~CIJa~a ne moZe-mo postaviti isti naCin rada I obhk~ . ·e organ1za ci·J , kao u starima. .Svi nedostaci · · d organizacije hili su nei·zbjeZn! u ~azvoJ...u Je :. ne mlade· organi·zacije, kao sto }e _nasa_, ah nove organizacije treba da .g.e- konste Isku- 297 �stvima starih. Ne treba da prndu sav mucn1 put, koji su proSle prve organizacije. Kao prirnjer navodimo organizaciju ·u Pokup'lju, u -Dalmadji, u nekim okruzima Slavonije, koji su u kratkom vremenu postig.li uspj-ehe, za koji .su druge organizacij.e trebale godinu dana. ka tekovina nase borbe. Zato one zele da je oCuvaju i uCvrste. Zbog toga u Citavu ·organi,zaciju treba p-ostaviti sva pitanja naS-e borbe, sva pitanja naSe organizacije-, o.d sflbirn~ akcije za front do pitanja organizacione Cvrstine AF.Z-a. Pred zene treba postaviti pitanje· tko zapravo maZe .da 'se smatra obuhvaCenim u AF2 Da hi organizacija mogla rjeSavati brZe sva pitanja, u Lici, Baniji i karlovaCkom organizacijom koja je za mase Zena neSto okrugu sprovedena je rea.rganizacija odbora. veUko, i biti njezinim Clanom Casno je. U na~ Stvoreni su izvrSni odbori: okruZni, kotarski Sem narodu vrSi se sve veCa dif.erencijacija i opCinski, koji moraju imati uvid u rad svih na snage antifaSistiCke i snage reakcije. Ona organizacija na terenu. Oni to ostvaruju se vrSi i me-du Zenama. To one i same osjeCeSCom kontrolom i pomoCi izvjeStajima Cia- Caju. Njima je krivo, kada ona, koja kriomice nova izvrSnih odbora, a isto tako i svih odlazi u grad i prodaje. hranu okupatoru, u odbpra sa tere~a. IzvrSni odbori m"Draju CeSCe· isto vrijeme prima narodnog vojnika da ga odrZavati svoje sastanke. Sastanci plenuma nahrani, kada na zboru nasi zastavu ana, ne treba da budu tako cesti. Oni se odrlla- koja nije najaktivnija u organizaciji. »Zar vaju po potrebi, kada ·treba pretresti vaZnija sam ja gora -ad svojih drugarica« -zaplaka1a je jedna stara ~siromaSna LiC.anka, kada ·je pitanja organizacije. odbor AF.Z-a pri rasporedivanju· bataljona Da bi organizacija mog1a brzo reagirati mimoiSao njenu kuCu. Mnoge naSe o-rganizana sve dogadaje, da hi m-ogla uzeti u rjeSa- cije nisu preCistile pitanje tko je ·obuhvaCen vanje svih pitanjil najaktivniji stav, potrebno na-Som organizacij-om. NejasnoCe u tome ima je ostvariU redovitu ve'zu svih rukovodstava. na oslobO"denom i ne·oslobodenom teritoriju. IzvjeStaji, koje Salju naSi odbori, malo su Taka na primjer u jednom gradu Dalmacije konkretni. ·Oni ·su poprimlli'oblik jedne stal- AFZ je obuhvatao nekoliko st,otina Zena., koje ne, odredene Sab1one, umj.esto konkretnog su bile spremne da izvrSe svaki zadatak, koji prikaziva.nja rada organizacije_ i poUtiCkih je organizacija postavila. l\!Iedutim pored zbivanja. Umjesto da se iz njih vidi svaki njih hiljade drugih zena daju pomoc voj~ci, pokret organizacij.e, porast odbora, . rad na otimaju fa,,Sistima hranu na trzu;tu, poslale iz·gradnji ka:dra, rje,Savanje svakodnevnih pi- fill svoje najbli.Ze u narodno-oslobodilf!Ckll tanja naroda i vojske, samih Zena, ani su po- vcjsku. Tim Zenama se uopCe nije pristupalo stali· jedna kruta formula, iz koje se n~jCe­ niti ih se veziva1o u organizaciju. I tako je SCe ne vidi Zivot organizacije, S tom praksom rr.j.esto jedne masovne organizacije bio samo treba odlucno Iikvidirati od najvisih do najniz odbora. NaS zadatak je naCi oblike vezini.Zih rukovodstava. Malo ima organizacija vanja masa antifaSistkinja u neoslobolt~~nim pri kojima po-stoji redovita veza svih ruko- krajevima i selima. Raditi s njima ku1turno i politiCki u smislu njihovog osamostaljenja. vodstava preko izvjeStaja. NaroCito niZi odbori, opCinski i seoski, nisu se joS nsamosta- Ali isto taka obuhvatiti i one Zene, koje mrzc lili u tom pogledu. u koliko salju izvjestaje, faSizam, ali iz -sti-aha pred terorom boje ~e oni mf!.hom govore o sabirnim akcijama za ikakve aktivnosti za NOB. Mi moramo oslovojsku. Svakako je o.vo rezultat pogreSnog. hadati Zene toga straha, podizati rtjihovu ra·da na izdizanju ni.Zih rukovodstava i mia- borbenost na malim sitnim zadacima (rastudog kadra iz redova seljaCkih Zena. Gotovo riti naSu Stampu, okupiti krug znanica koje opCenita pojava da se pred ni'Za rukovod- jima Ce DbjaSnjavati) i naCi naCina da ih stva i pred mase Zena ne postavljaju .sva pi- vezujemo uz organizaciju. tanja naSe organizadje i naS·e borbe. Ona Dok je na neaslobodenom teritoriju to stvaralacka snaga, koja je probud:ena kod mjerilo bilo tako usko, da je iiilo na stetu Zena ustankom, ne njeguje se pravilno; ima omasovljenja organizacije, na slobodnim tena primjer Citav niz pitanja, koja se ne pre-· ritorijama je ono obi-Cno taka ·Siroko, da smetresaju nize od kotarskih iii opCinskih odbota organizacionoj Cvrstini. Smatralo se obura. Tu se lanac lmji. ide odozgo na niZe kid a. hvaCenom sva'ku ·onu Zenu, koja daje prilog Tako j.e na primjer odnos seoskog odbora i zo. vojsku. Na oslobodenom teritorijn, gdje masa .Zena, ~slanje izvjeStaja, izdizanje kadra, s·e mogu ra'zvijati najraznovrs:p.iji oblici barpitanje saradnje s NOO-ima, omladinom, kul- he, to mjerilo treba da bude vise. Zato od turno-prosvj,etna pitanj a i t. d. Medutim ze- antifaSiskinja ovdje traZimo da dola,ze na ne su ,zainteresovane svim tim pitanjim·a. sastanke, uCestvuju u radnim· Cetama, &preOne vole svoju organlzaciju, znaju da je ona Cavanju raznih bo1e.sti i t. d. potpomagala velikom preokretu, koji je hod Razbistravanje toga pitanja, tko je obunas nastupio borbom, te je prema tome veli- hvaCen u AFZ, mnogo Ce doprinij eti Cvrstini 298 Delegacija AFt Slav.onije na I. zemaljslwj ko-nferenciji AFZ Hrvat.ske i omasov1jenju organizacije, a to su zadaci, koje je postavila i prva Zemaljska konferencija, i koje mi danas ovdje postav1jP..mo. UC.vrSCujuCi organizaciju, moramo buduo paziti na to da se to ne odrazi na Stetu 1.1j<:me Sirine. Treba izdizati ne samo rukovodstv-a organizaciono, nego i mase Zena. P::.dizati politiCki i kulturni nivo naSih rukovodstava, ali i-sto taka i masa, pronal2.ziti i izdizati svje.Ze rukov-odioce, spos,obiti Sto veCi broj Zena da rjeSavaju sva pitanja samostalno. Za osposobljavanje naSih drugaric::t akti~ vistkinja moramo 'OSnivati kurseve. Oni mogu biti viSi i ni.Zi. Vi-Si se mogu oddavati u pojedinim okru.zima i ob1astima, ni.Zi po kotarevima, a ka-snije i po opCinama. Na kursevima treba objasniti Zenama, koji su ciljevi narodno-oslobodi1aCke borbe, u]ogu Z.::me u toj borbi i zadatke AFZ-a, te ih konkretno primj.enjivati na njihov teren, na njihove prilike, objasniti pitanje saradnje s NOO-ima i omiactinom. Kursevi treba da se odrZavaju i na neoslobo·Uenom teritoriju, pa Cak i u neoslobodenim gradovima. Razumljivo j.e da ti kursevi ne Ce biti u onom 'Obliku kao na oslobodenom teritoriju, ali treba s·e prilago- diti uslovima i u odredene sate iii dane prouCavati materijal, odreden za kur.seve. OdrZavanje kurseva iii prouCavanje naSeg materijala bit Ce ogromna pomoC drugaricama neoslobodenog teritorija. U radu na neoslobo·d·enom teritoriju uC.injen je veliki korak naprij,ed. J as no je da i tu ima razlike, kako u moguCnostima rada taka i u oblicima organizacije. DrukCije Cemo raditi u gradovima, gdje su skoncentrisane jake neprijateljske snage i u unutraSnjosti, po selima, gdje su te snage m;1nje, i gdje neprijatelj samo povremeno dolazi s manjim snagama. N a neos1ohodenom teritoriju broj Zen a, koje su raspoloZene antifaSistiCki, daleko je veCi prema broju Zena, koje su obuhvaCene organizacijom. 0 tome smo veC govorili. Medutim i na necislobodenom teritoriju organizacija mora biti masovna i organizaciono CvTsta. U gradovima treba formirati ilegalne odbore po ulicama, tvornicama, uredima, radionicama, Skolama, koji Ce okupiti mase Ze-. na oko _6ebe, To mogu biti najrazliCitiji oblici borbe. U tvornicama i radionicama sabo-taZe, na trZiStima bojkot u vezi sa s,eoskim _organizacijama, protesti za poviSenje cijena, 299 �spreCavanje odlaska Zena i djevojaka na rad u NjemaCku, spreCavanje mobi1izacije za PaveliCa i okupatora, mobilizacija za narodnooslobodilacku vojsku svih onih koji su sposobni da se aktivno bore na bilo koji naCin, osobito bolniCarki i lijeCnica. Sve su to akcije na kojima moZemo okupiti Zene i podizati njihovu borbenost. U riaSim gradovim·a, Zagrebu; ,Splitu, Sibeniku, Karlovcu i Susaku postoji Citav niz ·odbora, koji su vezani vU!im gradskim •odborima. Radi mnogih raznovrsnih pitanja, koja se nameCu u gradu, potrebno je da mnogi naSi okruZni i pokrajinski odbori rukovode direktno tim mjesnim odborima. Po selima je mnogo IakSe priCi stvaranju organizacij.e. Polazni oblik za ·stvaranje or.ganizacije treba da budu inicijativni odbori okruZni, kotarski iii opCinski, koji Ce uspostaviti m·reZu mjesnih. odbora. U ·kostajni.Ckom i karlovaCkom kotaru formirane su organizacije u punom ·obliku, iako su ti kotarevi potpuno neosloboileni. Isto tako i u okrugu Caz:ma. NaSe organizacije u tim krajevima imaju velike zadatke: onemoguCavaju ishranu neprijate!jske vojske, blokada triiista, razaranje- neprijateljske privr.ede, organiziranje prebacivanja hrane u magazine NOV na sigurnija mjesta, sklanjanje narodne imo·vine. U nekim kotarevima, koji su. potpuno· neoslobodeni rad se pogreSno svodi na sasvim isti naCin kao i na oslobodenom. To smeta Sirini organizacij.e. Kada inicijativni odhor stvori svojim radom uslov-e, da se o.dbor maZe birati, na masovnoj konferenciji se vr.Si na demokratski naCin izhor odbora seoskog AFZ-a. ViSi odbori se biraju na konferencijama preko delegata tsko da se rezultat izbora ne objav'ljuje. Kod nekih naSih odbora -se uvela rdava praksa, da s·e odbori smjenjuju po volji drugarice vi,Seg rukovodioca. Treba paziti da -s·e ne naruSava demokratski princip na.Se organizacije, koji omoguCava najSirim masama da slobodno izaberu rukDvodioca svojih organizacija. ViSi odbor, ali ne pojedinci, maZe da izmifeni ni.Zi, ako zato ima opravdanih razloga, a da se opet ne naruSava princip demokratsk·og biranja- rukovodstava, jer su oni birani od veCeg broja Zena nego niZi. Veoma je vaZan faktor u. Citavom naSem radu naroCito u povezivanju organizacija, naSa Stampa. I aka mlada, ona je veC do sada odigrala veliku ulogu u politickom podizanju Zena. Na.Si odbori i"zdaju slijedeCe Iistove: >>Zena u borbi«, (Lika), »RijeC Zene«, (Kor~ dun), »Primorka«, (Hrv. ·primorje), »Udarnica«, (Slavonija), »Dalmatinka u borbi«, (Dalmacija). Pokazalo s-e da su se sve naSe organizacije, koje su imale svoja glasila, koja su Zenama obja.Snjavala politiCka pitanja i imale pregled svoga rada, mnogo brZe razvijale nego one, kDje nisu ·imale svoju ·Stampu. Zato svi naSi okruZni odbori, koji joS ne ie;daju svoje listove treba da nastoje da ih sto prije pokrenu. OkruZni i pokrajinski listovi koji izlaze moraju u · svom iznoSenju politiCkog zbivanja i probl.ema organizacije biti konkretD,iji i bliZi masama Zena. U historiji naSeg antifa·SistiCkog pokreta Zena ovi dani Su znaCajni ne samo radi ove konferencije koju odrZavamo nego i radi toga Sto Zene Hrvatske ponovno dobivaju svoj list. lzaSao je prvi broj glasila naSe organizacije »Zena u borbi«.2 On Ce- povezati sve naSe organizacije, razbistrivati sva pitanja naS·e organizacije, razjaSnjavati poUtiCka zbivanja kod nas i u svij.etu; bit Ce ogledalo naSeg rada i borbe. List je dobio naziv dosadasnjeg lickog glasila, jer je taj list bio pionir u naSoj Zenskoj narodno-(}s!abodilackoj stampi u Hrvatskoj. NaSi listovi i na>Sa -Stampa uopCe su naroCito znaCajan momenat u povezivanju sa Zenama neoslobodenog teriturija, te je zato veoma vaZno da naSi okruZni odbori imaju svoja glasila. Za izdavanje listova za razne· potrebe organizacije, potrebna su materijalna sredstva; te i to moramo postaviti pred Zene obuhvaCene u AFZ kao jednu od -obaveza prema.._org3,nizaciji. Svaki okruZni i pokrajinski odbor treba da ima sypj vlastiti fond, ne samo novCani, nego i u nstalim materijalnim sredstvima, odakle Ce moCi da izdrZava d]eCje domove, djecu pa1ih boraca, oporaviliSta za ranjene parti.zanke, Sto je tako-der zadatak naS·e organizacije. Razumij-e se, da se stvaranj.em vlastitih fondo·va ne iskljuCuju sabirne akcije za fondove NOO-a. Mnogobrojne Zene antifaSistkinje, naro-.. Citi bivSi Tukovodioci mjesnih organizacija, bore se danas u redovima narO>dno-oslobodilaCke vOjske. Mi se moramo starati da se taj broj Zena boraca stalno poveCava prilivom novih ·snaga. I·zmedu drugarica boraca i rukovodjoca naSe ?rganizacije treba 4a postoji stalna veza. U mjestima, gdje se nalaze sa svojim jedinicama na odmoru, drugarice iz · vojske treba da se poveZu s mjes.nim · organizacijama AFZ-a, a ,gdje takve ne postoje, ·da ih i same uspostavljaju. One tr,eba da odrZavajl..J ·sa Zenama sastanke, objaSnjavajuCi:' im politiCku situaciju, ciljeve narodno-oslobodilacke borbe i t. d. Ako se ·dulje vremena nalaze u nekom selu na odmoru, one mngu organizovati i analfabetske teCajeve sa Zena.; ma. Drugarice ie vojnog saniteta treba da REZOLUCIJA odrZavaju predavanja iz higijene. 0 svim svojim zapaZanjima u radu sa Zenama druI. garice-borci treba da izvijeste. svoju organi. zaciju AFZ, na Cijem se terenu nalaze. Bi~o 1. Prva konferencija Antifasistickog fronje pokuSaja da se ·organizacije AFZ-a stvaraJ~ ta Zena Hrvatske sastala se poslije dvogodii u vojsci. Medutim, one sti ondje nepotreb- Snj e borbe naSih naroda protiv faSistiCkih ne. U jednoj ·org.anizacjji, kao Sto j.e na~a okupatora i njihovih slugu, u doba ka~a. se narodno-oslobodilacka vojska, nepotrebno J8 narodno-oslobodi1a·Cki rat rasplamsao diiJem stvarati organizaciju AFZ. Drugarice u voj- cijele Hrvatske. Pakleni plan okupatora, da sci imaju Siroke mo·guCnosti politiCkog i kuluz poma·c domaCih i~dajica, koji su i ·om~gu­ turnog podizanja, a naSa organizacija koja Ci1i porobljavanje na·Se zemlje, zadrZe u pozahvata Zene »U pozadini« je formirana zato, kornnsti i rop-stvu naSe narode, d.a ih gurnu da bi se Zene politiCki osamostalile. u brat-oubilaCko klanje i da naprave naSu Eta drugariee, to su najbitnija pitanja zemlju svojim izvorom sii:--ovine, radne snag-e ' '" . " naSe organizacije, to su nas1 naJvazmJI z~- i bazom za mobilizaciju faSistiCke vojske, bio je ometen. NaSi su narodi iSli za pozivom daci. Vi ste doSle na naSu prvu konf.erenciju i•pred stotina hiljada antifasistkinja Hr- Komunisti.Cke partije, koja je. jedina u}razala vatske. Mnoge od vas .su rukovodioci naSe pravi put - put bespostedne borbe protiv organizacije. Vas su birale mase Zena, davSi faSistiCkih okupatora. Oni su skovali Cvrsto, ne-salomljivo jedinsivo hrvatskog i srpskog vam puna povjerenje, da Cete ovdje -izabrati glavno rukovodstvo AFZ-a Hrvatske, da cete naroda a time i hr'Vatskih i srpskih ~ena. To provoditi u Zivot sve zakljuCke koje donosi u borhi iskovano jedinstvo najljepSa je tekoova naSa konf-er-encija. Vi~ mi svi, moramo vina na,Se narodno-oslobodilaCke borhe. opravdati povjerenje Zena Hrvatske, povje.. 2. U ovoj neravno-mjernoj borbi, koju varenje naSeg naroda. de naSi narodi protiv faSistiCkih okupatora, uzele ,su od prvih dana aktivnog uCeSCa i J.V[oramo raditi dobra, moramo· se bo-riti hrabro, da bismo dale svoj udio u borbi na- Zene. One su svestrano pomagale razvoju Sih naroda za naSe oslobodenje. Ova konfe- borbe, jer su od prvog dana u njoj uCestvovale u najraznovrsnijim oblicima: one se narencija Ce nam u tome mnogo p-omoCi. Snage za borbu d.aje nam i jaCanje antifaSistiCkih laze u redovima narodno-oslobodilaCke vojsk·e kao borci s puSkom u ruci, kao bolniCarsnaia u svijetu i kod- nas. NaSi saveznici, bratski Sovjetski Savez, Engleska i Ameri- ke · one organizuju svestrano snabdij.evanje ka, po.Sli su naprijed v-elikim knracima. Mi se vai.ske h:fanom, odje-Com 1 sani.tetskim matemoramo pokazati dostojne naSe junaCke Na- rijaJ.om; rade u informativnoj i kurirsk~j rodno-o.slobodilacke vojske koja je zadivi1a sluZbi uCestvuju u seoskim straZama, u -diCitav svijet, i Cije Ce puSke .zajedno s naSom verza~tskim akcijama (sabotaZe u tvornicaorganizovanom borbom donijeti slobodu na- ma, prekopavanje cesta, ruSenje pruga it. d.) Sim narodima, bolji i sretniji Zivot, a nama organizuju bojkot okupatorskih trZiSta, demonstracije protiv gladi, spreCavaju mobiliZenama i punu ravnopravnost. Na kraju moramo konstatirati jednu ·Ci- zaciju radne snage i vojni"ka za neprijatel~­ njenicu: velika je dobit to Sto smo mi Zene sku frontu i t. d. UCestvovanje Z.ena u tohizgradile 8 voju organizaciju. Borbom u orga- kom obimu i broju u narodno-oslobodilaCkoj nizaciji, mi smo stekle i ugl·ed i ravnoprav- borbi doprinij.elo je ne samo njenom brzom Sirenju i razmahu, veC je dalo naSoj borbi nost i sve te-kovine novog Ziv-ota naroda i nas Zena. Zato moramo n8JSU .organizaciju, tu ve- opCenarodni karakter. 3. U toku same narodn·o- oslobodilacke Iiku tekovinu naSe borbe, Cuvati ka-o zjenicu oka od ,svih pok11saja neprijate!ja da je raz- borbe narod je stvorio svoje N arodno-oslobojedine, da u nju -uvlaCe neprijateljske el~­ dilaCke odbo-re, svoju novu, istinski demokratmente, da nam oduzmu iii o-slabe to oruZJe sku narodnu vlast, i Zene su radi potrebe naSe borbe, i naS-a je organizacija pokazala, uCv:r;SCenja te vlasti, radi potrebe borbe da je ubojito ·oruZje u rukama naSih naroda, uzele- aktivnog uCe·SCa u izgradnji organa nau :rijihovoj bo-rbi 'Za oslobodenje, u borbi za rodne vlasti. Time se promijenio i druStveni poloZaj Zena - ukinuta je njena politiCka naSu ravnopravnost. zapostav'ljenost, a time se mijenja i lice ja~­ Drugaric_e, kujmo to oruZj.e, neka bude nog Zivota naroda - narodna vlast postaJe jos ubojitije. · stvarno deffiokratska u. naJSirem smislu riSmrt faSizmu - Sloboda narodu! jeCi. 4. U doba kada su se ujedinile ,sve napred1 ·Cetvrte neprijateljske -o-fenzive. ne snage svijeta na Celu sa Sovjetskim Sa2 Prvi broj »:Zene tt borbi«. glasila Gl. odbora v·ezom u borbi protiv faSizma, u d-oba kad ... AFZ Hrvatske. 301 300 �Crvena Armija zadaje smrtonosne udarce faSistiCkim vojskama, i kada se njeni napori udruZuju s pobjedama i naporima saveznika na ostalim boji-Stima, u naSoj zemlji pojaCali su svoj rad ostaci reakcionarnih stranaka i grU.pacija i za raCun okupatora pokuSavaju da zaustave razmah narodno-oslobodilaCke borbe. Svim tim izdajicama stoji na Celu izbjeglicka jugoslavenska vlada u Londonu, koja je okupila oko sebe ne samo cetnike DraZe Mihajloviea, vee i razne v.o·de ostalih stranaka, kao izdajnicko vodstvo HSS-a s dr. MaC-ekom. Svi su se ani aktivizirali, j.er hoCe da slome pobjedonosan pohod naprednih snaga i da pomognu okupatorima u Casu, kada se ani nalaze u vrlo teSkom poloZaju uslijed bliske perspektive otvaranja drugog fronta u Evropi. Svi ti grobari narodne slobode zakleti su neprijatelji i ravnopravnosti Zene, i ·zatn su Zene u Velikoj mjeri zainteresirane, da se njihova dJelovanje u narodu Sto brZe i jaCe .suzbije, zanje Zena. Listovi naSih organizaciJa doprinijeli su mnogo i politiCkom uzdizanju Zena i organi·zacionom uCvrSeenju AFZ-a, dizanju kulturn-o-prosvjetnog nivoa masa Z-ena. Medutim oni joS uvijek u velikoj veCini moraju da prebrode izvjesne nedostatke neplanskilg i nedovoljno konkretnog prilaZenja svim -tim pitanjima. 5. NaSi su _mater'ijalni izvori u toku dVogodiSnje borbe u velikoj mjeri iscrp1jeni, i zato tr:eba da pomoC vojsci, rad na svestrat:t·bm jaCanju njene materijalne haze, dobij-e joS organizovaniji karakter - karakter -mas-ovno·g, planskog, svestranog rada svih naSih organizacija. Nije dovoijno da naSe organizacije u tom po·gledu pruZaju samo pomoC NOO-ima, vee treba da i sama preuzmu inicijativu u mnogim sluCajevima za obnavljanje vee postojeeih izvora, kao i u pronalaZenju novih moguCnosti za snabdijevanje naSe vojske. To su zadaci, koji stoje pred naSOm organizacijom jednako na neoslo-bodenom, kao i na oslobo·d·enom teritoriju, II. 1. Organizacije Antifa!sistickog fronta zena u Hrvatskoj nikle-su i omasovile se u toku narodno-oslobodilacke borbe. One su bile potrebne radi Sto organizovanije i je'dinstvenije pomo-Ci Narodno-oslobodilaCkoj vojsci, radi potrebe borbe. One su moeno oruZje u rukama naSih Zena za njihova politiCko i kulturno-prosvjetno podizanje. 2. Od prve Zemaljske konferencije AntifaSistiCke fronte Zena JugoslaVije organizacije AFZ-a~ u Hrvatskoj postigle su, uz punu po·dr8ku ·centralnog odbora AFZ Jugoslavije, u organizacionom pogledu veli-ke uspjehe. ProSirene su organizacije na mnoge dijelove neoslO'bodenog teritorija, obuhvaeene su organizacijom Zena u poluoslobod,enim kraj.evima. 'Te su organizacije naSle polulegalne oblike rada, koji im omoguCuje da odole naletima neprijatelja i djeluju pod najtezim uslovima kao organizatori otpora okupatoru i sigurna upori-Sta narodno- oslobodilaCke vojske. III. N e·posredni zadaci, koji u sadaSnjern momentu stoje pred organizacijom jesu: 1. ProZeti sve antifa-Sistkinje svijeSCu, da je Antifasisticka fronta zena politicka organizacija, koja treba da razvije svoju Pudnost i aktivnost u svim politiCkim zbivanjima, u borbi protiv okupatora i domaCih izdajica. Zato treba pojacati politicki rad sa zenama, prvenstveno anima, koje joS nisu dovoljno aktivizirane, a koje na bilo koji naCin pomaZu narodno-oslobodilaCku borbu, aktivizirati one Zen-e, koj.e su antifaSistiCki raspoloZene, ali im se do·sada joB uopCe nije pristupalo, aktivizirati sve Zen-e Hrvatske da Sto masovnije uCestvuju u svim oblicima borbe protiv okupatora i njihovih slugu, drugim rijeCima, osamostaliti ih politicki. 2. Razviti do maksimuma rad na pomo·Ci narodno-oslobodilaCkoj vojsci i ja·Canju njene materijalne baze. 3. Aktivizirati mase Zena u pitanju pomo3. Iako Zene u.Cestvuju u narodnoj vlasti, ci ZAVNOH-u i NOO-ima u svim njihovim one joS u njoj ne uCestvuju dovoljno po svonaporima u proSirenju borbe i u izvr~enju jem broju, a ne pokazuju ni dovoljno razuzadataka, koje borba postavlja pred narodnu mijevanja za pomoC, koju one mogu i treba · vlast. da u saradnji s omladinskim organizacijama, 4. Pojacati kulturno-prosvjetni rad likvipruZe narodnoj vlasti u izvr.Senju njenih zadacijom nepism:enosti, Organizovanj.em polidataka. tiCkih -kurseva, predavanja o zdravstvu, kao 4. U prosvjetno-kulturnom radu na;sih ori predavanja o ostalim temama, koja Ce poganizacija nije bilo dovoljno plana, nije se diCi prosvjetni nivo Z·ena, osigurati redovito shvatilo da je pitanje 'likvidacije nepismeno- _izlaZenje okruZnih, oblasnih i pokrajinskih sti jedan od najvaZnijih zadataka, ne samo listova, u Cemu treba da im pomogne i izlakulturno"prosvjetnih, vee i politickih, jer je zenje glasila AFZ-a, »Zena u borbi<<, koji treto prvi i najva.Zniji korak za politicko podiba da bude ogledalo rada nase organizacije, 302 izraz jedinstvenih napora Zena Hrvatske u borbi za narodno o-slobodenje. 5. Da bi se svi postavljeni zadaci mogli ispuriiti, treba uCvrstiti sv-e -odbore AFZ-a, od seoskih i mjesnih do Glavnog odbora AFZ, Hrvatsk·e. Konferencija, na kojoj je izabran Glavni odbor, a na kojuj su uCe.stvovale deIegatkinje iz svih krajeva Hrvatske, ·znaCi velik korak ka uCvrSCenju organizacije. Konferencija stavlja u zadatak izabranom Glavnom Odboru da pruZi svestranu pomoe organizacijama u njihovom radu i razvitku, a isto taka da pruZi naroCitu pomoC Zenama neoslobo-d-enog podruCja, da bi one ·Sto brZe lakSe mogle uspostaviti svoju organizaciju. Smrt fa.Sizmu - Sloboda narodu! 12., lipnja 1943. godine. Prva konferencija Antifa:SistiCke fronte Zena Hrvatske GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE IZABRAN NA I. KONFERENCIJI Na prvoj konferenciji Antifasisticke fronte zena Hrvatske izabran je Glavni odbor AFZ-a Hrvatske. U njega su usle: Kata Pejnovic, seljanka iz Like, predsjednica AFZ-a Jugoslavije, clan AVNOJ-a i ZAVNOH-a, Jela Bicanic, uciteljica, Dara CudiC, seljanka iz Like, Clan OkruZ. NOO-a _za Liku, Se-ka DoSen, seljanka, odbornica opCinskog AOZ, Cana BogdanoviC, seljanka i,z Korduna, predsj-ednica OkruZnog AOZ, Milica VujiCiC, seljanka, tajnica OkruZnog AOZ, clan ZAVNOH-a, Draga Bakis, radnica iz Korduna, odbornica Okruz. AOZ, Kata OpaCiC, seljanka iz Banije, predsjednica AOZ, Marija Novak studentica, predsjednica inicijativnog pokrajinskog odbora AFZ-a za Dalmaciju, Clan NOO-a za· Dalmaciju, Clan Gen. odbora AFZ-a Jugoslavije, Neva PajiC, radnica iz Dalrnacije, tajnica inicijativnog pokrajinskog odbora AOZ za Dalmaciju, clan NOO-a, Anka Berus, prof.esorica iz Dalmacije, clan ZAVNOH-a, Marija Bracka, seljanka, odbornica kat. _AOZ, Milka BogunoviC, seljanka iz Dalmacije, odbornica OkruZnog AOZ, clan NOO-a za Dalmaciju, Mica MiljaniC, seljanka iz Slav-onije, odbornica Oblasnog AOZ, Smilja Stimac, studentica iz S!avonije, odbornica Oblasnog- AOZ, Jovanka Pavic, radnica, odbornica Oblasnog AOZ, Jula RaSkoviC, seljanka iz "Slavonije, odbornica kotarskog AOZ, Nada 'Trbovic, ,seljanka iz Gorskog Kotara, predsjednica inicijativnog okruZnog odbora AFZ-a za Gorski Kotar, Vera GaSparac, seljanka iz Gorskog Kotara, odbornica Okruznog AOZ, Vlatka Babic, uciteljica iz Su·saka (Hrv. Primorje) clan izvrsnog adbora ZAVNOH-a, Milka Milenic, domacica iz Kastva (Hrv. Primorje), odbornica Okruznog AOZ, Marija Derda, uciteljica iz Pokuplja, tajnica Inicijativnog Okruznog o·dbora AFZ-a, Ruza Kumic, seljanka iz Pokuplja, odbornica Okruznog AOZ, Mara Kordic, radnica iz zumberka (Pokuplje) odbornica opcinskog AOZ, Maca GrZetiC, radnica iz Zagreba, clan Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije, Olga Kova-CiC, Cinovnica iz Zagr-eba, Clan Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije, Marica ZastavnikoviC, priv. Cinov. iz Zagreba, Clan· ZAVNOH-a, tajnica zen. grane HSS-a, Masa VejnoviC, seljanka iz Like, bolni-Carka, Ljubica BrkoviC, uCenica i·z Karlovca, partizanka VIII. Divizije NOV. U IzvrSni odbor uSle su: Predsjednica: Maca GrZetiC, radnica iz Zagreba, tajnica Jela BiCaniC, uCiteljica, 'Rata PejnoviC, selj anka iz Like, Anka Berus, profesor iz Splita, Olga KovaCiC, Cinovnica iz Zagreba, Nevenka Paji-C, radnica iz Splita, Vlatka BabiC, uCite1jica iz SuSaka, Milica VujiCiC, seljanka iz Korduna. BJOGRAFI/A MACE GRZETIC M.aca GrZetiC, ~adena je 1910. g. u Zagr-ebu. Otac i majka su joj bili radnici. Rano ostaje bez majke i veC sa 12 godina mara sama zaradivati spoj kruh. Do 18-te g.odine mdi kao kuCna pomoCnica, a zatim o-dla.zi ~t tekstilnu tvornicu i postaj.e tvorniCka radnica. V.edre i otvorene naravi} uvijek spremna da ustaje protiv nepravde ulinj-ene nj.oj ili drugima, u.brzo postaje abljubljena medu radnicim.a. NaroCito je v.ole Zene radnic.e, okupljaju se oko nje i slijede njen primjer u borbi pr.otiv Sikanacija p.oslodavaca. Dalazi godina Sestojanuarske diktature (1929.) a s njom i sv~ teZi uslovi Zivota i rada za radnilku klasu. Kapitalisti, naroCito strani u lijim se rwka:ma nalazi veCi dio industrije, nastoj.e iz radnika iscije- diti Sto veCe jnofit<e, a tadanji vlastodri.ci, da bi im to o.mogul:ili, nastoje razbiti radniCki pokr.et i obezglaviti radniCku klasu. Oni zabranjuju nezavisne rad:niCke sindikate, progone KomunistiCku partiju, z,atvaraju radniCke vod.e i zastraSuju radnike. Reformistilki sindikati nisu bili opasni reiimu, jer je mjihovo oportunistilko rukovodstvo nastojalo Zivjeti u miru i s reZimom i s poslodavcima i oni nasta:vljaj.u djelovanjem. RadniCka klasa se n.ije inogla odr.eCi -orgarniziiane klasn.e borbe. Komunisti i simpatiz.eri ulaz.e u -ref.o1·mistilke sindikate, vodeCi istodobno borbu frrotiv oportunistiCkog ~J"ukovodstva i borbu za orga:nizira:nje radnika u sindikatima, kao preduslova za uspjdmt 303 �borbu protiv .posloda:uaca. fedan od najjaCih i najbenijih i najugle.dnijih r.admika, /iji /;lan poslaje i bo:rbenijih saveza U RS-ovih sindikata postaje Savez Maca. Konc.em 193S. g. postaje sekretar Rajonskog tek.stilaca . . komiteta Komtmisti-Cke partije 1t Zagrebu. 1936. g. hapSena je zbog svog partijskog rada. PoSta na p.oliMaca, iako joS vrlo -mlada, svojom borbenoSCu i do.sljedm·om agitacijom za sindikalno organiziranje ciji i sud1t nije niSta frriznavala, bila je nakon Jest r.adnik.a, postaje brzo jedan od najistaknutijih sifn.dimj,eseci istraZrz.og zatvora fruStena rna slobodu. · 1938. kalnih aktivista tekstilnih radnika u Zagrrebu. g. postaj,e !:Zan Mj.esrwg kmnitela KP :za grad ZaU to vrijeme orna radi u tvornici >>Hermam Polak greb. 1940. g. bila je delegat na V. z.emaljskoj parSinovi<( (pamuCna initustrija). T vorni.ca zapoSljava tijskoj konferenciji KPf. oko 1000 riulnika, veCim .dijelom Z.ena. U slovi rada Radni,ci znad1t da je Maca komumista. Ona im u toj tv07"'nici postaju sV!e teZi i teZi. Uz niske nadtumaf:i zaSto se bori Komz~nistilka partija, a oni ju nic,e, Sikan-acije i dokidanj.e zamde kroz razrne kazne, · slij.ede i Jtit-e. ViSe frltla j,e izbjegla hapSt.:nju zaltvaradnici su obespravljeni, bez kole.ktiunog ugavora i ljujuCi radnicama, koje su je .obavjeStavale, kada je biZ.o kakue pravne uiStite bit{ prejmSteni nezajafljipoli.cija dolazila .da je hapsi, sakrivale je i pomagale vosti stranih poslo.davaca. Maca i ostali aktivisti da pobjegne. Kada se 1940. g., nakon tri ·dana izbi-· neurnorno ukazuju radnicima potr.ebu organizirane vanja iz tvornice, vratila sa V. zemaljske p.artijske kon.ferencije, poslo.davac je j.e.dva do.C.ekao da joj borbe. 9. sijel:nj.a 1935. g. r.adinici te tvarnice stupaju zbog ne·opr.crodanog izostanka -moZe otkazati. U roktt u Sttajk. Xeposredni povod za StJrajk bio je Sto je strani inZenjer, koji je doSao uvadati u tvornici t. zv. od lebrnaest- dana r.adnic.e Slt dvaput stupile u pm· »norrma sistem« udario jedrnu radrnicu . .Stvarn.i mzlog testni Jtrajk i poslodavac je morrao pov.u/;i otkaz. je bio protest pr-otiv ndrma sistema, ji?r su r.adm.ici P.olicija ju -osam put-a hapsi, daj.e joj izgon it Zaznali da C.e ,uvodenje tog siste-ma imati za posljedicu greba. 1939. g., po dolasku na vlast Maleka i SitbaotpuSta:nje veCeg broja radnika. T.o je bio veii Strajk Sita; farmiran je prvi Zenski logor u LefJoglavi. Macu haps.e i odvode u logo1·. Skup.a s ostalim dmganakon Sestoja:nua_rske .Jiktalure. ricama d,eset darna Strajka gladu. Nakon hi tmjes.eca Jako su u St-rajkaSki odbor hili bir(lrlzi.nekomfJropuSten-a je iz logora. Nastavlja borbu, istupa na mimitirani ,dlru,govi, Maca j.e, kao najborbmziji i najtinzima, u&stvuje na demonstracijama i ostalim aktivniji sindikalni aktivista, hila glavni pokretaC akcijama, koje j,e vodila Partija frrotiv protunamdi organizator Strajka. Ona fe- svojom plamenom rinog reZima i faSistiCke opasnosti, ko ja je prijetila jd{ U.nosila medu mdnike odluCnost i borben.ost. Kan.af:im narodim.a. da je veC.a grupa mdnica otiJla na Markov trg .da D.eset dana· prije oku.pacije, policija, po nared,eharm Konstr.enCiCu iznes-e svoj.e zahtjeve, Maca se nju MaCeka, hapsi istal¢ntde k01moniste i o.dvodi iJz n-aSla metlu njima. Policija rrazbija demonstmcije u koncentracioni Iogar u LefJoglavu. M.edu. ~tjima je r.ad!nikaj a Maca ih okuplja na ,ught !lice i Mesnilke i Maca. Prolazi sve strahote ko,ncery.tracionih log.ora ulice i g-ovori im o protunar-odnoj politici · vlastodru Lepoglavi, Jaski i Ko,privnici, odakle bjeZi, skupa Z.aca i bema i obj.afnjava potr.r;·bu organizinzrn,e borb.e, s 11arodnim herojem Ankom Butorac, u partiz{l!J1e. kojom se je.dino mogu i poslodavci i vlast prisiliti na U fJ.artiz.cmima naslavlja neumonnim r~ev,olucionar­ popultanje. Umjesto pomza, radnic_i su .demonstri-ranim mdom. Zbog organizacionog pwtijskog iskustva juCi poSli Ilicom. PrikljuCilo im se na stotine mdni.ka CK ju Salj.e najprij,e 1t OkruZni .komitet KPH Kffri studenata. P.olicija ih je uspj.ela r.azbiti tekar kod lov.ac, za.tim z.a sekr.etara Okruinog komiteta KPH Slov,enske ulice. Gorski Kolar. Radi na slvaranju! partijskih organizaUsprkos nastojanja i po.slodavaca i p.olicije da cija. Maro.dno-oslaboJlilaCki.h odbara i o.dbora AF.Z. silom skrJ,e Strajk, on je ipak uspjeo i bW od ogr-omKasnije postaj.e Clan OkmZowg k.omitetti KPH Canog murCaja za ,radniCki pokret. zma. Radef:i kao partijski mdnik, ona neumorno To je samo je.dan isjeiak iz b(J!I'be i Strajkova mdi i na organizimnju Zena u NOB. Na Prv.oj konkoje j.e Tadnil:.ka .klasa, pod 'l'ukavodstvom KomurniMr-enciji AF.Z z·a H1vatsku 1943. g. izabrarna je za stiCke partije, vodila, a u kojima se M.ac.a nalazila fTvu pre,tfsjed,nicu Glavnog odbora AF.Z. Clan je uvijek u prvim re,dovima. I u -ostali-m tvornicama u ZAVNOH-a i AVNOJ-a. kojima je radila (Tivarr-VaraZdin, Han i Net!, ZaNosilac }e ;>SPo:mrmice. 1941.(< grebaCka tvornica svile, ]ugobates}, Maca je un-aZbog svog samoprijrigomog rev-ol.ucionmwog rada J.ala med-u radnike borbeni elan i !Tadila na organiodlikovana je Ord.enom .bratstv.a i j.e.dinstva 1. reda, zir.anju i jaC.anju j.edinstva~radniCke klase._ Strajkovi, 0Tdmwm zasluga za narod I. re-da i Ordenom za demonstracije, mitinzi, sastan.ci i Cwsta vjera u prahrabrost. vednost borbe, koju vodi KomunistiCka partija, stua:rali su od Mace frrekalj£nog i neustr"asivog b.orca Drmas je Maca GrZetif: Clan CK SKH, narodni za praua i oslobodenje radmog- naroda. poslanik za Sabor NRH, p-redsjednica mandatno-imuNakun .prvog Strajka u tvornici »Herman Polall nitelnog .odbora Sabora XRll i predsj~dnira Saveza Sinovi« formirana je partijska Celija od pet najborZenskih dntStava Zag;reba. Na krmferenciji Dokument 1B4 PISMO ANTIFAsiSTicKOG ODBORA zENA ZA DALMACIJU OD 13. VI.1943. OKRUzNOM ODBORU AFz ZADAR, KOJIM SE NAJAVLJUJE TAKMicENJE ZA SAKUPLJANJE VUNE I ziTA ZA NOV Br. sl. dana 13. VI. 1943. ANTIF AS ISTicK! ODBIOR ZENk ZA DA~MACIJU Drugarskom Okruznom odborn AFZ - Zadar Drage drugaric-e, dobiJ,e smo dopis, koji je uputio plenum kotarskog odbora za Hvar svim kotarskim okruZnim organi-zacijama u Dalmaciji. Ovim dopisom, Ciji vam prepis ~~ljemo, organizacija AFZ-a na Hvaru poziva sve organizacije AFZ-a U Dalmaciji- na udarniCko takmiCenje u sakupljanju vune i zita. Poziv glasi: Svim kotarskim i okruznim organizaeijama AFZ u Dalmaeiji. 20 304 .Zene Hrvateke u NQB �Drage drugarice! Ookument 186 NaSi drug.ovi i drugarice snos·e jo.S uvijek velike teSkoCe borbe za slobodu SVlJU nas. Zf!amo da osim tih teSkoCa Cesto oskudijevaju u najpotrebnijoj odjeCi kao i u h·ranL Na sastanku naSeg plenuma ·odluCHe smo stoga provesti slijedeCu kampanju u obliku natjecanja izme-du mjesta naSeg kotara: 1. natjecanje za sakupljanje vune, 2. natjecanje u sakupljanju hrane. 1 Natjecanju u sakupljanju vune pdstupamo odmah, jer je sada upravo doba, kada j e vuna -ostriZena. , Natjecanj.e u sakupljanju hrane ·sprovest Cemo u doba Zetve. Natjecanj,e za vunu pocinje 20. VI. i zavr8ava 15. VII. Natjecanje za hr<>nu trajat ce 20 dana od dana pocetka zetve. Pnzivaino sve osta1e okruge i kotare Dalmacije, da nam se pridru.Ze, te da pavedemo opCe natjecanje u cijeloj Dalmaciji, a da se rezultati objave u naSem li&tu. S. F.- S. N.! BODENJA HRVATSKE ODRzANO U OTOcCU I PLITVICAMA 13. I 14. VI. 1943. Iz zakljui'aka I. zasje.danja ZAVNOH-a' ... 9. Zemaljsko antifasisti.i'ko vijeee narodnog oslobodenja Hrvatske (ZAVNOH) je najvise politicko tijelo narodno-oslobodilacke borbe u Hrvatskoj. Ono je izmz neslom~ ' ljive volje hrvatskog i srpskog naroda, da ostvari svoje vjekovne tei!nje za slobodom '. samostalnoscu, ono je izraz borbenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda u HrvatskoJ i cvrste odZu"e naroda, da vade nemilosrdni i bespostedni narodno-oslobodilacki rat do Plenum kotarskog o-d'boni Hvar' Treba da sve organizacije odgovore preko naiieg ·odbora da li pristaju na ovu utakrilicu i da li je prihvaCaju. S ovim pozivom treba upoznati sve Zene na sastancima, da bismo kod njih razvili smisao i ·volju za."zdravim udarniCkim takmi·Cenjem. Na zavrSetku kampanje treba sabrati sve rezultate i o dm a h nam ih dostaviti, da bismo mogli ustanoviti, koja .se organizacija pokazala po.Zrtv.ovnijom i koja je najbo1je odgovorila ovom hikmice·nju. Ovaj po·ziv drugaiica antifaSistkinja sa oto'ka Hvara treba da nam posluZi kao put u daljnjem radu. 'Od sada sve naSe organizacije treba da naviknemo da udarniCki, u formi I. ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIFAsiSTicKOG VIJE6A NARODNOG OSLO· takmiC.enja izmedu. pojedinih organizacija, izvi,Savaju svoje 'Zadatke. Rezultati rada Ce biti mnogo bolji i veCi,. a Zene Ce raditi ga rnnog-o viSe volj-e i poleta. Uz drugarski pozdrav Smrt ja.Sizmu - konal:ne pobjede nad fasistii'kim okupatorima, njihovim slugama Pavelif:evim ustaJama i ' ·' i'etnicima D raze M'h az·z ovzca, t e okupatorovz'm pomagac'ima: agentima izbJ'eglii'ke »vlade<< z i izdajnii'kog vodstva HSS ... Sloboda narodu! 13. VI. 1943. g. Sekretar: Marija2 1 Radi s-e o akci ji, koju je p"Okrenuo ·Gla.vni Stab NOV Hrvats"ke, za kojru ie Glavni odbor AFZ Hrvatske a-ktivizirao org.aniZaci j-e AF.Z. 2 Mari ja Novak. Do-k\1ment 185 OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG NOVA GRADisKA ODRzANA 13. LIPNJA 1943. Jz ,,[J,darrnic.e«, glasila AFZ Slavon.ije br. 4, lipanj 1943. MANIFEST~CIJA 13. o. mj, odrzana je konferencija AFZ-a za okrug N. Gradiska.' Na velikom zboru prisustvovale su Zene sa sva Cetiri kotara oslobodenog i neoslobodenog teritorija. Bi'lo je oko 25'0-300 zena, koje su do,sle u lijepim narodnim no.Snjama, pod nacionalnim i crvenim zastavama, pj·evajuCi narodne i borbene pjesme. Ni bombardovanje iviona,- ni v-elike borbe na sektoru Pakrilc-Daruvar, ni topovska paljba nije 'zaustavila Zene da dodu na ovaj zbor. Na z.boru govorile -su dvije drugarice seljanke, zatim u ime· Zena jedna Clanica Inlcijativnog .A!Oz-a, u ime Partije sekretar OK, · i u ime NOO-a predsjednik okr. NOO-a. Na zboru je uCestvovao Zellski pjev8:-Cki · zbor1 306 '• ! ZENA SLAVONIJE koji je otpje'Vao tri narodne oslobodilacke pjesme. Izabran je novi okruZni AF.Z,2 kojem je stavljeno u zadatak, da joS ·CvrSCe okupi Ze·ne oko naSe organizacije i da ih organizacio-no uC.vrsti. Veliki intev~s, koji su Zene pokazaJ.e za ove izbore, svjedoCi to ·Sto su mnoge -od njih prevalile du·gi put •Sa neos!oboaenog teritorija, provlaCeCi se kraj ileprijatelj-skih upori"Sta. Sa puno poleta i vo]je za rad povratile s.u se drugarice svojim kuCama. 1 Konferencija se odrZala u -selu Ci.cvarama (kotar Pakrac). . 2 Za predsjednicu i·e izahrana Anka GrbiC, a medu Clarnicama odhora_bile su: Stoja Stam'bolija PrpiC, Vu"kosava Paden i Kata Kmecik; Poziv· Kati PejnoviC da .primi .C.kmstvQ u Zemaljskom antifaSistiCkvm vijeCu Hrvatske ;;a7· �..- '- i koliko pod utjeca]em raznih nepri]atelja 1 U Inidj,ativnom odboru ZA VNOH-a, koji je bio formiran, da izvdi sve pripreme za saziv I. zas_jedanja, bile su od Zena Kat.a PejnoviC i Vlatka BabiC. Na I. zasi·edanju ZAVNOH-a izabrane su za vijeCnike: Vlatka BabiC, uCitel jica iz Su.Saka, Anka Berus, profesor iz Splita, Milka BogunoviC. seljanka iz Ba-Cina, Milka IliC, seljanka iz PrimiSlja, Ljubica KovaCiC, kuCanica iz Sesveta, Milka Kufrin, student iz OkiCa. Kata PejnoviC, sel janka iz Smil jana, Katica Sperac, <J-omaC:ica iz OmiSa, Milica Vuji.CiC, seljanka iz Veljuna, Marija VukmiroviC, seljanka iz Banije i Marica ZastavnikoviC, namjeStenica iz Zagreba. U izvr.Sni odbor ZAVNOH-a izabrana-.ie Vlatka BabiC. NOV koliko su jos politicki pasivne). 2.' Organizaciono stanje (koliko ima od· bora s,eoskih, opCinskih, kotarskih, s kolik? odbornica koliko j.e Zena obuhvaCeno organizaci}om, kako rade odbori, da li se r~?ovito sastaju, -i o Cemu raspravljaju na svo]1m s~­ stancima, kakva je veza izmectu odbora, ka~o Zene ispunjavaju zadatke, .koji se _pred_ ?-..JI~ postavljaju, da li se sa Zenama rad1 _po_ht1c~1, da li se odr.Zavaju masovni sastanc1, 1 o cemu se na tim sastancima govori i t. d.). Iz izvjeStaja, koji ste poslali u Slavoniju vidjeli smo, da ste odrZale savjetovanje sa drugaricama politickim radnicama, dok s~e ~ isto vri}eme imali tri kotarska odbora. M1shmo da se politicke radnice ne trebaju uda· ljavati od ostalih Zena, te st~ _prema ~~me na savjetovanje trebali pozvab 1 ostale zene clanice odbora. S drugarskim pozdravom Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Pred-s.iednica:1 Tajni-ca: 1 Predsiednica Glavnog odbora AFZ ~,to. vrijeme hila je Maca GrZetiC, a tajnica .Tela BtcamC. Dokument 188 PISMO GLAVNOG ODBORA AFZ HRVATSKE OD 15. VI. 1943• MJESNOM ODBORU AFz ZAGREB POVODOM ODRzANE KONFERENCIJEiAFZ HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Bco.i 142/143. · Mjesnom odboru AFZ Zagreb Drag,e dl·u·garice, Legitimacija Anke Benes vijeCnika ZAVNOH-a Dokument 187 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVA'rSKE OD 15. VI. 1943. INICIJATIVNOM OKRUzNOM ODBORU AFz ZA OKRUG CAZMA 0 KONFERENCIJI AFz HRVATSKE GLAVNI ODBOR AFZ HRVATSKE Broj 1411143 15. VI. 1943. Inicijativnom Okruznom odboru AFZ za okrug Cazma Drage- drugarice, dne 11. i 12. o. mj. odrzana je konferen· cija AFz Hrvatske. Mi smo vam za tu kon· ferenciju uputi'Ii poziv preko KO ·Cazma, jer nismo znali za postojanje vaSeg inicijativnog odbora. Na konferenciji je izabran Glavni odbor AFZ Hrvatske, pa vas molimo, da nam u buduCe Saljete redovito izvjeStaje o svom radu, da bismo vam mogli pruZiti pomoC. Drugarice iz Oblasnog odbora za Slavo· n-iju dale su nam neke va·Se izvjeStaje, koje ste njima uputile, R ·iz kojih razabiremo da kod vas postoji Inicijativni okruzni odbor. Prema organizacionom stanju, koje razabiremo iz tih izvjeiitaja, izgleda da premalo posv.eCujete paZnje omasovljenju naSe organizacije, i da prema tome vaS rad nije tako plodan. Kako su ti izvjestaji prilicno stari, ddimo da :ste do sada sigurno ukloniJ.e niz 308~ nedostataka. Ali da bi mogli uspjesnije radi~ ti, Saljemo Yam veC ovom poStom organizacioni referat, koji je na prvoj Zemaljskoj konferenciji AFz Jugoslavije odrzala drugarica Cana BaboviC, kao i pismo, koje smo mi u-putili svim naSim organizacijama radi jednoobraznosti rada i prennSenja iskustva. Razumije se, da se te upute moraju shvatiti e]a,sticno i pri!agoditi ih uslovima, pod kojima radi organizacija, S:aljemo vam takoder dvadeset glasila AFz Hrvatske >>Zena u borbi«. Kroz nekoliko- dana posiat Cerna vam sav materijal o radu, rezultatima i zakljuccima naSe prve konferencije. Cim primite ova pismo, p-oSaljite nam izvjeStaj, koji Ce sadrZavati slijedeCe: 1. Politicka situacija (koliko zena sudjeluje u narodno·os'lobodilackoj borbi, .da li su Dne 2. o. mj. uputili smo varn jednim drugim putem pismo, u kojem smo vas ob.~~ vijestili joB jedamput o naSoj konf~renciJl AFZ Hrvatske, koja se i odrzala 11. 1. 12. o. mj.l To Smo VS:ID pismo uputili, Cim. nam s: pruZila .moguCnost i Cim smo saznah za. vas rad i porast vaSe organizacije. Kako n,1smo sLgurni da li ste to pismo primi'li, t? vam sa~ da ponavljamo da s ves;I~em .Pr~tlmo. sv~.k1 uspje.h u radu na orgam2aran]u zena 1 ci~e­ nimo vaSe napore, jer znamo pod kakv1m te,Skim uslovima radite. Nadamo se d.~. Ce vijest o uspjesno odrlianoj konferenClJl AFZ Hrvatske, na kojoj je bilo prfsutno preko 100 delegatkinja iz raznih kraJeva nase zemlje: Like, Korduna, Banije, Slavonij:, Gorskog Kotara, Hrv. Primorja, Pokupl_J_a (sa zumberkom) kao i delegat iz Slov.emJe, pom-oCi Vam u 'vaSem ra·du oko okupljanja Zena oko naSe organizacij.e. Drugarioe -iz Zagre· backog okruga naialost su doSle pre~a,sno, ali njihov put ipak nije bio uzalud~n, Je~. su pored razgovora i up~znava.nj~ sa. sltuac~J~~ avdj e prisustvovale 1 osn1vackOJ skupstxn1 ZAVNOH-a. J-oS vas jedamput molimo,_ da nam po.Sa~ Ij ete optSiran izvj eStaj o vaSem radu da. b1 imali uvid kako se razvija ta naSa organizacija u najvaZnijem mjestu u Hrvats~oj. Ujedno vam saljemo 4·5 komada hsta _»zena u borbi«, glasila AFz Hrvatske. OvaJ pu- ta mogli 8 mo da donesemo nekoliko os.kudnih podataka o radu vaSe organiz~cije,. ali-~·: nadamo, da ce nam za slijede<!l broJ stlcl ~_o: pisi, kao i izvjeStaj, koji Ce nam posluz1b · kao materijal za list. Vee smo Yam u proslom listu pisali da pred organizaciju treb~ da ~ostavite. ~ao ~aj­ vaZnije pitanje sprecavanJa nepriJatelJske mobi1izacije odlaska Zena i mu.Skaraca na rad u Njem~Cku, demonstracije na trZiStima, pr.ed trgovinama za viSe hrane,_ akcije z~ povi&enje nadnica u tvornicama.. 1 t. d. l!Jed~o smo vas molHe da preko vase organizaciJe nastojite dobit/ Sto viSe izuCenih boln-iCarki i lije-Cnica da dodu u redove Narodno-·oslobodilacke voj ske. Mi Cerna nastojati, da vam se -svaki p_uta javimo, a i vi nastojte da nam se javl]ate Sto CeSCe, da se ne prekida veza. Referate i ostali rnaterijal sa konferencije poslat Cemo vam za nekoliko dana. S drugarskim pozdravom Smrt fasizmu Tajnica: Sloboda narodu! Predsjednica: 2 1 Inicijativni odbor AFZ Hrvatske uputio .i.e 19. V. 1943. g. Mjesnom odho·ru AFZ .Za.greb poz1v ~a konferenciju AF2 Hrvatske. Mjesm odbor me?ubm nij-e mogaO poslati svoj~ delegat_e zh?g teSkoCa tzla~ iz okupiranog Zagreba 1 prebactvanJa na oslobodem teritori i. . · G ' ·' 2 Predsjednica u to vrijeme btla Je Maca r~eh..., a tajnica Jela BiC:aniC. 309 �'Dokument 189 PISMO GLAVNOG ODBORA AFt llRVATSKE OD 21. VI. 1943. OKRUt:NOM ODBORU AFt LIKA 0 POSTAVLJANJU RADA AFt NA MASOVNU BAZU1 GLAVNI '0DBOR AFZ HRVATSKE 21. VI. 1943, Broj 150 Okruznom odboru AFZ Lika Drage -drugarice t Primijetile .smo, da razna pitanja, koja smo postavi'le pred va.Su organizaciju na vaSim sastancima i savjetovanjima sa sekretarom vaSega odbora, niste praVilno shvatile, jer na terenu vidimo da ih ne rje.Savate ona'ko, kako smo to pred vas postavile. Tako na primjer pitanj.e izbora novih odbora, kampanj.e za vunu i t. d.:! Ce sve Zene birati, uCestVovati u diskusiji i pretresti sva pitanja, 'kaja danas stoje· pred na.Som organizacijom, kao na pr. pitanje tko s·e smatra obuhvaCenim. u AFZ, odnos seoskag odbora i masa :lena, saradnja NOO i AFZ-a, saradnja AFZ-a i USAOJ-a itd. (Sva ta pitanja tretira- organizacioni ref.erat s prve konferencije AFZ Hrvatske, k6ji Cerna vam poslati za nekoliko dana). Predizbornu kampanj u, masovne sastanke i zborove·, koji treIzbori novih- odbora, koje treba provesti ba da budu priprema za izbare, moZete iskOu svim starim organizacijama, -o kojima se ristiti i .za os.nivanje tadnih grupa za poljske govori i u direktivnom pismu (19. V. o. g.,) radave i oza njihova populariziranje. Na satreba da o.Zive rad organizacije. Na njima mim izbornim zbarovima treba iznositi rezultreba pretresati i utvrditi sa svim Zenama, tate toga, broj i imena Zena, koje su uSle u sa svim udbornicama, sva pitanja, koja su radne grupe, broj radnih grupa .po selima, bila predmetom referata, rezalucije i diskuopCinama, rezultate njihovog rada i t. d. Tasije na na.Saj kanferenciji. koder treba iznositi primjere rada tih grupa J edno od najvaznijih pitanja, koje je pod- po ·drugim selima, apCinama i kotarevima. N a seoskim izbornim i zbornim skupSticrtano na konfer:enciji bilo j.e: na inasavnu bazu postaviti sav rad AFZ-a, u saradnji sa nama treba pripremiti mase Zena za izbore NOO-ima i omladinom. ProZeti Citavu ·orga- · opcinskih odbora, koji takoder treba da~~budu niZaciju- svijeSCu, da je AFZ politiCka bor- masovni. N a tim skupStinama za izbor opCinbena organizacija, koja mora biti aktiVna u skih odbora ne 6e biti moguCe da se vodi svim politiCkim zbivanjima i .zadacima, po- diskusija u takvom obimu 'kao na seoskim CevSi ad pomoCi vojsci i borbe za Zetvu, do zborovima, ali treba omoguCiti ·sto veCem raskrinkavanja Cetnika, HSS-a i uopC-e svih broju Zena, ne samo iz odbora nego i iz mai·z·dajniCkih grupacija, neprijatelja narodno- se, da govore. OslabodilaCke borhe, koje sreCemo na terenu. Izbori kotarskih odbora izvrsit ce se na Zato i ·ave· izbore treba postaviti na masov- kotarskim konferencijama. Delegate za te nu bazu, na njima mora doCi do izraZaja de- konfetencije treba predvidjeti vee na s-eamokratsko naCe'lo organizacije, t. j. da · Zene skim i-zbornim. zbo:rovima, a birati ih na biraju same -slobodno svoja rukovodstva. Na opCinskim-. Nako-n izvrSenih izbora na konfetim izborima moramo Cuti rijeC masa Zena, rencijama, treba odr.Zati masovne kotarske onih Zena, koj'3 su dale bezbroj primjera ma- zborove, na kojima Ce se i~zbori ~pbjasniti i sovnog heroizma, odanosti borbi i narodnoj popularizirati. vojsci. Svi ti izborni zborovi i konferencije treba da budu sveCanost za Zene·. Na njima bi I·zbore treba Siroko popularizirati preko vaseg lista, preko sastanaka, koje treba dr- trebali da gavore i predstavnici na.Sih ustaZati kao pripremu za i.zbore, zidnih noviila nova, a po moguCnosti tre·ba izvesti neki pro· i t, d. Treha iskoristiti. ovo vrijeme prije ze-. gram, na kojem bi sudjelovale same Zene svojim pj·esmama, kraCim sastavcima i sliCno. tve da .g.e provede u. svim katarevima biranje ?dbora, od seoskih do kotarskih, a u isto vri- · Ako iz doticne opcine iii kotara ima zena Jern·e izvr.Se pripreme i populari'zacija okru- boraca, bilo bi dobra da i one i·stupaju; ako to nije m-oguCe, treba govoriti o njihovom Zne konferencije, da s~e neposredno nakon hrabrom dr.Zanju, da bi to- i-stoV-remeno bio Zetve odrZi okru.Zna konferencija, na kojoj podstrek za ~tupanje zena i djevojaka u Natreba izabrati novi okruZni odbor. rodno-oslobodilaCku vojsku. Izbore seoskih odbora treba izvr.Siti na Na svim seos'kim izbornim skup.Stinama masovnim sastancima Zena Citavog sela, gdje moraju prisustvovati clanice kotarskih o4- . 310 bora, na opCinskim, Clanice okruZnog ?dbora, po· moguCnosti izvrSnog, a na kotarsk1m konferencijama obavezno Clanice izvrSnog adbora." Na gore navedEmi naCin treba izvrSiti izbore samo u oniril kotarevima, u kojima postoje organizacij.e veC dulje vremena. U navoos1obod-enim kotar.evima, peruSiCkom i otoCaCkom, gdje su tokom dva mjeseca farmi_:~~ ni .seoski i opCinski odbori, ne treba vrs1tl se-oske i opCinske izbore, ·nego samo k?tarske, i to na ma·sovnim kotarskim zborov1ma, na kojima Ce s-e izvrSiti izbori kotarskih odb?.ra i biranje d-9legata za okruZnu konferenCIJU. Napominjema, da se na izbornim skup.Stinama biraju samo odbori, a na prvom sastanku tih odbora poslije skupstine, biraju oni izmedu sebe predsjednicu i tajnicu odbora. SkreCemo vam naroCitu pa.Znju na to da veC sada predvidite drugarice, koje bi u.Sle u odbore od najniZih do najvi.Sih. Mi mora- mo biti spremne i na to da ee neprijatelj£ki elementi pokuSavati da u odbore dodu Zene, kaje su neaktivne, koje Ce ometati rad arganizacije ili Cak otvoreno sabotirati naSu borbu i sva nastojanja .Zena. Takav pokuSaj je vee bio u jednom selu otocackog kotara. Bit Ce i takovi-h sluCajeva, da Ce pa neki mjesni NOO nastojati da u odbore udu zene koje Ce -oni predloZiti. .Sve te pokuSaj·e, da se itko rnijeSa u pitanje organizacije AFZ, bilo to od strane NOO-a iii omladine iii vo-jske, treba onemoguCiti. Medutim treb(l. po:zvati NOO-e- i sve masovne organiiacije da pomognu populari-zaciju i -sav- rad aka izbora, ali tveba naglasiti, kako smo kazali, -da se nitko d:~~i, asim naSe organizacije, ne treba da miJeSa u unutarnja pitanja AFZ. { Pisma sliCnog' sadrZaia po-slao ie Glavni odbor AFZ Hrvatske svim OkruZnim i Ob!.asnim odborima AFZ. 2 ·Organiza-cija AFZ Like radila je u prvo_i polovini 19·43. g. pod vrlo teSkim okolnostima. Za vrijeme (:etvrte ne,pri jatel jske ofenzive sve organiza-ci_ie, pa i organizacije A'FZ, bile su skon· centrirane iskl juCivo na pomoC f.rontu. Rad -se sasto~ jao u snabdijevanju bolnica, smieStaj'U izbjeglica t ~olitiCko-propagandnom radu. Zene su plele i spremale na hiljade pari odjete i obuCe i nosile. na p~1-oZ.aje borcima, koii -su se danju i notu ~nit u .sm. d'e · takva dbuCa hrzo trunula 1 nes.·ta Ftla. _1egu, g 1 .Je , Bilo je mno go primjera da su se ~ene vracale s poloZaja u ta•rapama, jer su svoje »c-o-klje« {neka vr~ta vunenih papuCa postavljenih tankom ko.Zom) ostavlta1 le 'borcima. Posliedice Cetvrte ofenzive bile su ~tra.~ne; U~ta­ niCki clio Lik·e bio je gohlVO do temelta um>k?· U toj o-fenzivi, prema n~potpunim po-dacima, P(~gmu~o ie 6.744 djece, Zena i staraca, oko 2.200 b~raca, ur~I­ ~tenO< je 1'0 ..829 1ruta, 1,4.073 goospo·darskth zgraaa, 11.624 komada stoke i t. d. U isto vrijeme Liku zahva.C.a jaka epid:!mlja ti· fusa. Iz Bo,sne se '11 tolru o.Zuika i travnja vra~a o~o 40.0!YO izbjeglica Korduna i Banij·e. 1Sve or-gamzac1J.e u Li-ci aktivizi-r.ale su ·Se na sprijeCavanjru za·raze. ~1fusa, ·sm_idta_iu -lbolesnika u ka:rantene i. na -snabd.tJe. · k 'bo]n,'ca Za ,·zbJ'eglice h1la su osmvavanju VO'J'S e 1 • · - • •• v • na prihvatiliSta i kuhinje. 'OrgamzactJe zena: 1. omladine .davale su veliki broi bolni-Ca-rki za bolm-ce, ~o kako su se i one razboli jevale od tifusa, trefbalo 1h je stalno zamjen_iivati novim snagama. S drugarskim pozdrav-om Smrt faSizmu - Sloboda n."arodu! Tajnica3 U toku Cetvrte ofenzive NOV o-slobada ko-tareve L~pac, ·udhinu, Ko.renicu, te dio graCaCko.g i ·,gospiCko.g kotara (stari oslobodeni dio Like). U travnju 194.3. NOV -oslo-bada Ga-cku dolinu, a . ka_,snije kotar .P.eruSiC, Brinje i cio kotar GospiC, o-sim grada. To su hili o.gromni uspje-si NOV, a i.sto tako veliko olakhnie -poslije tdke sihiaciie sa tt-fusQm ostalim posljedic-ama Cetvrte of-enzive. Epidemija t~fusa se protezala do kraja ljeta, ali _je bilO viSe sredstava i uslova za sruz'bijarnje. Kao i pr-ed sve druge organiza-cije, taka sui pred or,ganizaci.iu ·AFZ postavljen~ novi zadaci, i t~: p~­ litiCki rad u novoo-s-Iobodenim kotarevima, osntv~n.Je organizadja u tim selima, populariziranje .i~e]a.. i cilie~a Na-rodno-oslobodil.aCko_g ,pokreta, mohihza•cqa novih snaga u redove NOV, aktivizaci.ia tih sela za pomOC popaljenim i uniStenim ustaniCkim 'k-otarevima i selima. T.a. .pomo-C !hila je naroCito nuZ-na 1 lntna za olbra,du polia, jer su rustaniCka sela osku-dijevala u sjemenu, stoci i ndnoi snazi. Tada .ie na :~totine ljudi, spreZne stoke, kola i plugova kretalo 11. sela kotareva OtoCac, P·eruSi6a, i drugih u popaljena ustaniCka sela Citave Like. U to vrii·eme trebalo _ie vrSiti pripreme za I. zero. konferenciju AF2 Hrvatsk·e, koie sii se ".;a~N jale u,glavnom u organiziran_iu seoskih, opCi~sk~h i kotarskih konferen-cij-a. Sa izvjesnim zao-staJanJem, -do I. zemaljske konferencije od:rZane su sve koflferencije poOevSi od seoskih do okru.Zne. Za vri_ieme ofenzive, list }}.Z·ena u borhi.«, glasilo AF2 'Like, nije n~dt>vito izlazio, ne,go uglavnO'IIl kao dvobro.i. 3 4 Jela BiCaniC. Ma·ca -GrZetiC. 311 �Dokumertt i§O fiokument 191 IZ IZVJEsTAJA OK KPH BJELOVAR OD 24. VI. 1943. CENTRALNOM KOMITETU (neprljateljski) PROGLAS ilUPSKE REDARSTVENE OBLASTI KARLOVAC OD 24. VI. 1943., KPH 0 RADU !lENA U BJELOVARSKOM OKRUGU' KOJIM SE sALJU U LOGOR OBITELJI TOMAC I AMBRIJEVIc' OK KPH BJEIJOVAR 24. VI. 1948. ·Centralnom Komitetn Kom unisticke partije Hrvatske .. · .. Ant!fasistiCka Fmnta zena kod nas niJe_ organ~ovana. Imademo ponegdje odbora izvjesteni vasa odluka da dade drugarica 2 ~aj~ na ovaj sektor nije se mogla is,puniti, AFz s~o~k1h.'. n_o o~i ni-su pove·zani, i nije obuhvacen CIJeh tentorij niti jednoga kota- Jer Je d;_uga~ica Maja ranjena i zarob'ljena ra, a ?ak ni. je,~ne. opCine. Imademo jednu od nepnJatelJa. 'Obavjesteni smo od OK za S~avoniju da ce sutra 26. o. mj. biti razmijedrugariCu koJa Je zaduZena po tom sektoru rada od 10. III. 43., a teren }e velik i nemoze nJena, no kako j-e teZe ranj-ena na pet mjesta da ga -savlada; pogotovo ne, jer je sama i jer to n:m~ itzgleda da Ce skoro moCi na ra.Cl): SadasnJe stanje organizacije AFz stoji ova~.ema P~~oCi partije na terenu. Mnogo :na~ s1h partiJaca (veCina), koji su uglavnom .Cia~ ~o: ~{ota_r !3ielovar 11 •Seoskih odbora sa 70 clamc.a 1 Jedan opCinski odbor za opCinu nov! sa sela ne dopuStaju Cak ni svojim· dru~ Sev;rm: Kotar Durdevac 5 seoskih odbora sa gancama da rade, a prema tome ne shvaCaju Po.t.rebu ni z~ druge da rade. U najnovije 19 clamca. Kotar Koprivnica 5 seoskih adbora sa 25 clanica i kotar·ski odbor sa 3 druVriJe~e .form1ran je kotarski odbor AFZ za g~ri~e. Kriievci 3 seoska odbora sa 15 cla-· Ko~nv.mcu.. ~Posv-etit C·e.mo veCu . mea. P.a. zn J u toJ organizaciji, d·a bi ju ospo.soMat_erijala imademo malo isto taka nije ~Ih ~a rad i 'Omasovili, n o m o I i m ·O a k 0 drugar1cama poznata organizaciona: struktura ~e •kako moguce da nam se po- AFz ... s a 1i e Po m o c (kako ste moie biti vee f i I :1I :I !.j il· '! Marijan (Grga)4 1 Dokument St nalazi u arhivi CK SKH Ma ia J ankez-Komar. · b'I 19l2, ~- n:a po-druCju kotaTa flur.devac nije jo§ I ~ onnm:~nth . odbora AFZ, ali su po·j·edine Zene k'~ U .g:b:du Bjelovaru, ,i~kom l!po-riStu neprijatdj- r~d1le ,po d1rekhvama rpartij·ske organiza"cije T·. su ~ t dyoJNoPnaga kroz cqelo vnjeme rata, Zivio· je b~le: Rata Rupee iz Mihol janaca ' )da Iv!ad. er·~ · Ptom" M · 'B c; '· lL:tZ 1 l r~ ~o .. od prvog dana. Iako ni je mogla pod'l a.ce, arrca ogdan iz ,::,·emovca, koja je aktivno stoJat!. org-amzacija AF'.Z, .Zene ·su aktivne u davanju ra t a .o~ 1941. g. sve dok ie ustaSe nisu uhapSili i pomoc;t po~retu. JoS. 19~9 . .g. radilo je »DvuStvo Za 1}prkm;h, Ill logor, Terez.a .Ciz!JleSinki!J- iz Virja, Roza prosyJ_;tu. zen~«, vko]e .Je okupljalo 2ene r:adnice i M!~· ac p'z l'lk m:~eycaV,. ~o1a .1e kasmje ,poginula, t-e ~a-m.)estemce 1 sacuvalo s -njima vezu i kasnije kad _,.,tea an artL" 1 ~ 1qa, ]e koncem 19~0. ff· zahr~njeno. Rad je naStu'vljen k U prvoj polovini 1943. g. formirano je na o-vom Ilegalno_. Preds1edmc~ drustva je hila dr. Erna Holik, otaru ~et odbora AF.Z i to u selima: Miholjanec a. saradtvale ..su Damca OgrizoviC-Polak, Jvka Ruka- , H~mpo;rca, Dur~·eva.c, Virie i Grkina. ]edaU di~ vrna, ~tefanqa Eker, Dara Wint-er i druge. . ,odbora fo;mtrale su Nata i Vera JoviC, Clani,ce U .Je~en 194.¥. ,g. formir,ani su u bjelovarskom koruznog. komtteta SKO.T, a kasnij·e i Maca Kent~~u prvt odbor! AFZ i to u selima Batkovica Bede~el. U ?vih ~et ?dbora bile ·su, medu ostalima: Kata ntcka, O~o·vac 1 Seve:in. U Orovcu je predsjednica . u}Jc 1z ¥thol Janca, Jela LonCar i Mara Vukres od~ora btla Kata LahC-.TakopoviC, a tajnica ·Ankica tz a-~p?vtce, Nada •SuCeviC. Marica Kolar, MaTica Zd,elar,. dok. se odb.oiJ' ~astoj~o od Cetiri dru,garke. Micik.a ~ Sever~nu ]e preds.Jedmca ?Ila Terezija BaraC, taj- I!<ov~C~~ I Dora RobotiC iz f>.urdevca, Blaga i ValiC L.Jubtc~ Skle~ar iz Virja, te Evica Bara mc~, Ruza . Slezak, a odbormce Anki-ca BigaC Mara MatoCec IZ Grkme. L_ahc, ~nktca Kuharski i Ankica RojCeviC. Pr~dsjed­ kotar'!. Kop;ivnka, u bilogor.Skom kraju rade: N;k~·¥JtjnTog oc!,bora ~FZ '?- lBaCkovici hila je Sava K 1 stc. . ~a-su _akttvno je radila Kata P:tedavac. _ ah-S!l Ma-njan IZ J_avorovca, Marija RojCeviC iz ·u: Plavsinaca, a u ·kalmCkom kra 1 Anka G ··k ., Na ~o:,J?Ir_anJU ...ovth odbora r.adila je Seka Paula Dra•aPav. OVIC t an.. SmoJianoviC iz V elik.Og Pok "'M Ja OJOVu;, M artmc1C 1z Knzeva-ca n -~~nca. A~~~v.no -.saraduje od 1941. g. Nada AndraPoC.etkom 1943, g. formirano je na podmC'u b'eIova~skog_ kotara viSe odbora A.FZ i to u 1 ]' 1 . Stc-Bar~enc 1z Sokolovca (zaklana u veljaCi 1944. o-, • . se 1ma. Ka !l Ia vcu, Ra':.nesu, 'p·tsamci,. Kapeli, Gomjim Zdeo_d ust~sa). Kao- prva partizanka u tom kraju Strij~, . ltcam~a, PolJM?-can~ma i Pres,pi, Sto je omogu.Cilo da 1Jana .Je 194~. g .. Mira JeleniC iz Novigrada. U ovOm otaru fonmram su u 1943. g, seoski odbori AFZ se ,pnde. for.mtranJu OpCinski·h odbol-a, te su u 1943. Javorovcu, Srdincu, Plav.Sincu i f>elekovcu Vel f.ormtram OpCms~i od'bori Severin i Kapela. U o-d'~~~nA~z'~okolo.vcu, te je tada formiran i K~tarski f?Ctnsk?m., odboru ~ Kapeli hila je predsjednica 1\;ftlk<l: Scunc, a u Opcmskom odlboru Severin _ predU kotaru Kri:Zevci aktivne su: Hedviga Her s.redmc~ Anka MiliC, tajnioa RuZa Slezak, a ·medu Jel~ ·Plave~, Milev~ .Strbac, Anka AndeliC, Vida odbornrcama b a , LaliC-Jakopov1' c'· Kod f ornuranJa Kat · · Op e· k ~?:'~· kDarm_ka ~uc?-n-Krul jac, Paula Seka Martind m~ ..og ·?d ora Severin sudjelovala .ie Maca Ken1 C!Jtm "!; zalaganjem doSlo do formiranja novih er-e-:. a a~aTIC, L lUht-ca VitkoviC, Marija BoSCak Anton~1a Kus·ec, Dra,gica i Stefica Triplat j Ljuba 'Ton~ o(f or!! AF.c., te Kotarsko.g odbora AFZ Bjdovar OVll;. ormtranog u travnju 1943. g.). .. 4 Grga .Jankez. 2 Qkth Y t) p Be!: db 312 k sf()j; Taj. 1315-43. .Pr'~liihet;Tomal Janko i dr.- Ambriievit Jure i dr. ' U KARLOVCU, dne 24. VI. 1943. · upucenje na prisilni boravak ,PROGLAS . . Ollttt()ctome, sto je ova· Red~rstvena ()blast upozorila pu~anstvo' •..••.. ••. Karlovca i okolice svojim proglasom od .15. V. t. g. na tei:ke. posljedice, koje > ·· • P()\llllce k'ai:njiva djela, koja se k()se s~ Zakonskom odredMm o sq~bij~nju : ~asiln,iiJ kai:njivih cina proti Dri:avi, pojedlnit:lt ()SObama j imovini od 22~ '\'H; ••·· HH2.. broj : CCIX-1779-Z- t 942., · primjece~j} je u zadnj~. vdeme,. da l;u, ~l;tnovl · •·· · · · pojedhtlh .obiteljl, pa ..i dosta imucnih, ~llapll.stilisv?Je d()tttove:. Za 'it eke: od ..••... ' ~jtlj Z~a .se tO COO da. SU .()tisli partiZ!lllittta, Jl()k Sl.\ za neke SUlttOJii•) ••••••.•.·•.•••. ) .• • . ••• • < • l)oradi ··sornies Minist•l"~lVC.i.mutarnJihpo$Jov~ koristit() > je )~ir?ka, ovlastenja, koja. mu daJe ~i:la;~.ed~li!l. ~aJ{c:if!!lka; oi:lredba; •te .· dalo . ·• s ; UDU.ili u sabirni radni LOGOR ~ ft. ~radii_II stle.deie osobe: 1.) Tomac Janko, rodj.L2~.·l'V:··tSSs~;posjedniklz MEKUSA, 2.) 3,) Tomac Jeta, rodj; 1894., kucanica iz MEKUSA, Tomac Franca, rodj. 22. II. 1923., njihova kcer Z A T 0, ito ie dne 15. V. t. g. odbiesla u partizane iz nJihova obltelii TOMAC SARKA, ·ugovorna cin. Poreznog ureda u Karlovcu, te sobom odniela ovecu sumu dri:avnog novca. 4.) 5.) 6.) 7.) Ambriievic Ambriievic Ambriievic Ambriievic Jure, rodj .•• XI. 18~4., posjednik iz TURNJA, . Franca, rodj. 1892., kucanica iz TURNJA, Boio, Anilt, rodj. t927., njihov s!n 1 . . rodJ. t922., njihova kcer •· ·.·. ZA TO, ito ·ie flan niihove obitelii AMBRIJEVIC DRAGICA; · ·cin. Redarstvene oblasti, dne 15. V.t g. Ollila partizanima zjjedno .sa Tomac Barkom. Trajanie /ogora odredjeno ie od 1-3 godine. a cje/okupna Po• > kJ,.ef'lfa i nepokrelna imovina pre/azi u vlaslniilvo .drzave. �REZOLUCIJA SA PRVE KOTARSKE KONFERENCIJE AFz KOTARA CAZMA ODRzANE 27. VI. 1943. REZOLUCIJA Drag.a AmbrioviC-Vu~eviC 1. U travnju 1943. ,g. pozvane su na osloho·deni terito-rij kotara Bo·silievo: Baika Tomac namjeStenik poreznog ureda i Stanka Sprohar, z'bog oputa za rad u Ka-rlovcu. 15. V. 1943. ,g. otiSla .ie :Barka Tomac u partizane i tom prilikom prenijela na oslolba:deni teritorij 1.200.000 'kuna za postradali narod. U to vrijeme 'hili •S'U pwv.aljeni Miesni komi.tet 'KPH i Vojni komitet. Tada su ustaSe uhapsili Ankicu FilipoviC Tetu, kod koje j.e bio punkt za Vojni komitet. Odvdi su .ie ru Jasenova·c odakle je [()okuSala pobjeti, no ustaSe su je na bijegu uhvatili i ·ubili. Nakon prov.ale Mjesnog komit'eta KPH i Vojnog k01niteta otiSla je veCina d:rugova rna ·osloho·deni teritorij. Od ·Clanica Inicijativno.g odbora AFZ za Karlovac u gr.adu osta iu samo Zlata OrSaniC i Stanka Sprohar, kofe su na•stavih: Tadom. Dire.kfive za daljnji rad dobivaju direktno iz 'OkruZnog komiteta ,preko Silve KlokoCovnik, uCiteljice iz Bresta, koju su ustaSe u'bili koncem 1943. g. Na .po.ziv OkruZna,g komiteta u listopadu 1943. g. odlazi i .Stanka Sprohar na hslo'bod·eni teritorij, a u gradu nastavliaiu radom·Marina Udier i Zlata ·OrSa1 314 Barka T omac-BeniC niC. Zene skupljaju u to vrijeme Narodnu pO'fiwC (blagajnik odbora Narodne pomo.ti hila je tada Slavica Livojevi·C), odjevne predmete i drugo za partizane i Salju to preko veze na oslo:bodeni teritorij. Kada je u sada~njoj · tvornici »>vo. Marink(}viC« u Karlovcu bio logo-r za zarohl jeni narod ·Sa oslobodenog teritori{a, Zene su donosile tamo hran'll, odjeCu i obuCu. ·zene su Sirile Stampu i letke te 'llSt11-enu propagandu, i kada se jednom prilikom pronijela 'll gradu Vijest, ,da se Bo-ca BalaS sa svojom brigadom preciao, preko noCi su osvauule parole, koie su ,polbijale tu la·Znu vijest, a kod pisanja tih pa·rola uCestvovale su ,zene i amladinke. Radi aktivnosti, kako parti jske organizacij-e, tako i orgamiza·cije Zena, u rujnu 1944. g. prijetila su aktivistima haJPSenja, .pa da tome iz·bje;gne Marina Udier odlazi u partizane. Nakon njezinog odlaska primljena je za Clana Miesno,g komiteta KP Karlovac Stefica Marak. Zbog pooStrenib m jera sa strane usta.Sa i okupatora, ponovo je provalj-en Mi·esni komitet Karlova-c i tom su prilikom bile uhapSene Anki.ca Tomii:-KlopoviC i Stefica Marak. Val narodne borbe povukao je snaZno za sobom sve Zene, bez razlik,e na·vjerSku, politiCku i nacionalnu pripadnost. Sve se one danas nalaze na istoj liniji borbe, na liniji oslobod'enja, kako nacionalnog, tako i potCinjenog poloZaja Zene u dru.Stvu. Zene -s·eljanke kotara '<'Jazma po prvi puta u svome Zivotu imale su prilike da na toj konferenciji slobodno govore o svome Zivotu, o svome radu, Po prvi puta u svome Zivotu mogle su da dadu oduSka svojoj mrZnji prema faSizmu i njihovim slugama, pvema svem onom, Sto ih tiSti kao mora, Sto im ne da .slobndno disati, slobodno Zivj eti. Kro.z Sumu ·SU odje.kivale- rijeCi ·zena, osude narodnim izdajicama, krvopijama narodne krvi, plj aCkaSima i palikuCama. FaSizam, taj ·vjekovni neprijate'lj Zena osuden je na ·smrt, osudila ga svijest seljaCke Zene, nje,zina nel.lstraSivost i nj ezina borbenost. ,Svijesna svoje historijske ulog,e, z·ena danas st~pa smjelo, rame uz rame sa drugovirna, u redove na,.rodno-oslobodilaCke vojske, kuj-e bratstvo· medu narodima, organizira pozadinu, uCi se i prosvjeCuje, .Svijesna svoje snage, poduprta uspjesirna sovjetskih Zena · bori se da izvojuje ~sva ona ljudska prava, koja joj pripadaju, kao ravnopravnom Clanu druStvene zajednice. Danas, u j~eku Narodno-oslobodilaCkog rata, on a ne Ce i ne moZe da stoj i posti-ance, vee nastoji da bude dostojna plodova slobode, za koju je velik dio Z·ena dao svoje Zivote. UnatoC na1eta bjesomuCnih faSi§tiCkih pasa, 'kako na vojsku taka i na pozadinu, ne ~sma­ njuje se njena borbenost, njena mrZnja na one koji haraCe i pale, tuku i ubijaju, hapse i .Salju u logot·e, guraju narode u bratoubilaCki rat, na prisilan rad u Nj·emaCku; naprotiv njena borbenost i njena mrZnja rastu gigantskim razmjerima i ozbiljno prijete faSizmu da ga uniSte. Ako ·Zena moZe da rada sinove i kC.eri, maZe i da. brani njihove Zivote. Ako moZe da prima udarce, m·oZe da ih i sama daje. Ako maZe da gradi domove, Zeli da u njima i mirno stanuje. Ako mo.Ze da ore -sama njive, hoce da hude i sita. A da joj •SV•e to uspije, prikljuCuje se svakim dan-om sve vi,Se svetom Narodno-oslobodilackom pokretu, koji je da· nas prOdro· u najudalj-eniJe i najzabitnije selo. Broj zena prisutnih na konferenciji najbolji je dokaz od1ucnosti zene, najbolji je dokaz njene ne'UniStive Zelje za slobodom, njene neugasive ljubavi za narod. Sve je veCi broj Zena, koje se .-odaiivaju borbenom. p6zi.vu ·Komuni,sUCke partij.e, jer se organ'izirano bore · protiv zajedniCkog neprijatelja Citavog ·naroda, uCestvuju u utakmici za urtiStenje faSizma. Dok naS·e sestre Like, Korduna; Banije, Zumberka, Bosne, Hercegovine, Crne .Gore i Slavonije krvare iz te.Skih. rana Cetiriju Ofanziva, Zene MoslavaCkog okruga daju .svoj prilog borbi motikama, natapaju njive sVojim znoj.em i suzama i vade raCuna o ishrani fronte. 'One ne Ce d-O.zvoliti da im ustaSe i Nij.emci oduzmu- i jedno zrno Zita, one ne Ce dati ni jednu kap1 mlijoeka, ni j'ednu slamku sijena. Konferencija je donijela za.kljuCak, da. se u naSem okrugu o.snuju aktivi Zena, koji Ce voditi raCuna o mobilizaciji vojnih bjegunaca u korist naSe Narodno-os'lobodilaCke vojs\{e, ·kako bi na taj naCin pov·eCale ubbjnu snagu naSih v-ojnih redova; da se osnuju analfabetski te_Cajevi. i nepismene Zene time steku moguCnnst, ,da se uCe i prosvjeCuju, da se osnuju o.dbori Narodnog fronta i' na· t3.j naCin privu.Ce i onaj dio z,~na u rad, koj e se joS uvijek ustruCavaju da prihvate du.Zllosti u odborima AFZ-a; da se· popularizira bratstvo hrvatskih, srpskih i ostalih zena; da se masovnn pnradi na organiziranju onih ·sela gdje organizaci.ja j·oS ne postoji, a tamo gdje po'stoje da se uCvrste; da se organizuje ,Sto tijesnija saradnja fronta i pozadine, da po.zadina bude ana rezerva, iz koje Ce front moCi da crpi nove snag,e; da se organi.zuju politiCki kursevi, kako hi se Zene izgradile i na taj naCin osposobile za samostalno rukovo.ctenje sV.ojim organizacijama, te da s.e taka pojaCa ppliU.Cka budnost :Zena. Zivio Antifdistii'ki Front Zena! Zivjela Kata Pejnovic, predsjednica AFZ fugoslavije! Zivjele nase sestre junacke zene Sovjetskog Saveza! Zivj.ele nase junacke i neustraJive partizanke! · Zivjela Komunistii'ka pa:rtija- predvodnik zena u Narodno-oslobodilai'koj borbi! Zivjelo Antifasisticko Vijde Narodnog Oslobodenja Jugoslavije! Zivio vrhovni komandant NOV .i POJ dru~ Tito! .315 �EVAKUACIJA BOLNICE U DREftNICI ZA NEPRIJATELJSKE OFENZIVE Clanak fele fanli!: iz J>Zene u borhi«, glasila AFZ Hrvatske, lipcmj 1943. POBIJEDILI SMO Treba evakuirati bolnicu. Dvije stotine mladih djevojaka iz Dreznice i brinjskih sela doslo je pjevajuci. Dvije stotine mladih djevojaka podmecu svoja pleca pod tei!ka' nosila. Krece kolona nosila, ugibajU: .se mlada ramena. TeCe Sareni potok, vijttga uz brdo kao zmija: Sunce se SpuSta i veC j.e nisko, a prve kaplje znoja rose Cela mladih junakinja. S!abo obuvene noge sve dublje i dublje upadaju u snijeg, kozja stazica postaje sve //~ uZa i sve strmij a. N a CB.s se od1aZu nosila, da . _se odahne, da se podm·etne svjeZa maho~ vina na ramena, koja su veC pomodrjela i otekla. Prolaze sati. Tece potolj: ranjenika. Prekdo je viS·e od kilometra ·neravne Sumske ceste. Djevojke 'Cas spuStaju, Cas opet diZu dragocjeni teret. Padaju na klizavom Putu, dizu se i opet nose. Sve su zaokupljene jednom misli, jednom· veHkom paZnjom: »Sarno da se drug ne povrijedi !« ·.SpuSta se no C. Veseli Zagar, koji je za dana pratio po-v-orku, prestaj.e kao -odsj.e-Cen. Sarno ~aSkripe po k-oja nosila, zaCuje· .se tihi jauk rimjenika, iii duboki uzdah omladinke: »Ne mo-gu viSe.« Bo,lo-vi cijepaju leda, krsta, noge. Ali one Cine ono Sto je nemoguCe. Cuje se .sapat: »IzdrZat Cerna, moramo iznijeti drugove.« »Pre·d nama- je zadatak, moramo ga izvrSiti! « Najednom povorka zastaje. J.edna drugarica pala je u nesvij.est. Jedna, koja je imala: najvise paleta i bodrila druge. Svi se· skup- ljaju oko nje. Nakon dobivene injekcije ona dolaz_i k s·ebi. Prve su joj rij eci: »Dignite me, da nosim.« Ali ana jedva moie da hoda. Dvije drugarice je vode. Oko ponoci povorka se zaustavlja. Odmor je. Umorna mlada tijela polijegala su u snij.eg i zaspala. San je jaCi od -svega, jaCi od zime, jaci od gladi. Ali nije jaei od svijesti i volje amladinki, koje su na svoja pleC_a preuzele jedan od najve-Cih i najsv·etijih zadataka u borbi naSeg ponosnog, napaCen-og naroda za slobodu: da one, koji su svoju krv dali za <Slobodu, sakriju ad bijesnog na:Jeta neprijatelja, koji bi radij·e ad svega napali njih, nemoCne i nepokretne. One ustaju, obiazu ponovno m-ahovinom svoja v-eC krvava ramena i kreCu dalje. Ranjeni drug ponovno putuje dalje, lelujajuci u visini, sve- dalje od opasnosti, sve bliZe sigurnom utoCi.Stu. On se radujre, jer vidi koliko narod razumije, koliko poStuje nj-egovu Zrtvu. SviCe. N akon petnaest sati nadCovje-Canskih napora stiZu na cilj poslJednja nosi1a. Nos.ila se odlaZu. Na svim licima umor i zadovoljstvo. Pobijedili smo! Pabijedili cia gorski lanac koji smo prefBi, savladali napor, naprkosili neprijatelju! A dvije stotine mladih djevojaka,' kaje su noCas dale -sve -od sebe, vraCaju se pjevaju.Ci. Ori se zvonka pjesma omladinki. One se ra-· · duju izvr.Senom zadatku. KURS AFz U SLAVONIJI Clan.ak iz 11U.darnic.e«, glasila AFZ Slavonije hr. 4. lipanj 1943. 0 NASEM RADU s naseg kursa ... VeC ·Sesti mj esec pored raznih poteBkoCa odrZavamo gbto-vo neprestano kurseve. Oko 1310 dru-garica iz Citave Slavonije, <Sa oslobo~ d-enog i neo-slqbodenog teritorija, zavrSile su naB kurs. Kursevi su nam veoma mnogo pomogli u podizanju i uC.vrSCivanju naBe organizacije. Rad rtaSih mjesnih, kao i ostalih 316 odbora- AFZ oZivio j-e, otkako imamo sve viSe drugarica kursistkinja po naSiin selima. Odmah nako-n zadnj-e ofanzive1 otpoC.ele smo sa radom. Doslo je 15 drugarica iz oslohndenih i neoslobodenih sela. Drugarice su Cule za kurs unaprijed, pa je svaka od njih nastojala da posije i uradi Sto viSe na njivama, kako bi lakse mogla ostaviti kucu za vri- t.ene su prenijele hiljade jeme kursa. Drugarica Milka svake veCeri odlazi u svoje selo, jer su joj djeCa sama kod kuce. !rna tri sata hoda do ku6e. U jutro rano ustaje, pripremi· sv·e dj-eci i na kurs dolazi na vrijeme. »Kako ti .djeca sama, MHka ?« »E ZnaS kako naSa seljaCka djeca, taka su ana uvijek sama, kad ja radim na njivi«. Za vrijeme odmora i uveCe poslije zavrBenog rada pjevamo naSe pjesme i pripremamo program za dan ispita. Sve smo nasmijane i vesele, same- drugarica Anda sjedi mirno u klupi i zamiSlj-ena lica Cita svoj r-eferat, piSe - a-na uCi: »Sad Cerna, mi Anka, da o·braCunamo s radom, kad se vratimo kuCi«, govori ~:ma drugarici iz svog sela. Osim programa pripremaju drugarice zidne no vine i ispisuj u -razne parole. Osobito paZljivo sluSaju druga.rice referat o poloZaju Zena u SSSR-u, o njenom radu i Zivotu. »Kako je tamo djeci lijepo, a kako Zive naSa djeca«, govori .drugarica Anka. Do-S-ao je- dan ispita. Drugarice su naSu uCionicti okitile cvijeCem, paro1ama, peSkirima. One nastaje, da taj dan bude svecan. hiljade mnjenika Prispio je drug delegat iz NOO-a, drugarice iz -odbora AFZ-a, da prisJ..lstvuju ispitu, kako su to predloZile drugarice . OtpoCinjemo. Sa njihovih usana teku razni odgovori na postavljena pitanja, katkad malo zapne p-o neki odgovor, ali tu veC pomognu ostale . Vidi se da su drugarice dobile ono najosnovnije znanje, a Sto je jo-8 vaZnije, da su pune poleta i volje za rad. Taka su se mnogo promijenile za onih osam dana. Nakon zavrBenog ispita otpjevale smo nekoUko naSih partizanskih pjesama i zaigrale narodno- kola. Pri rastan'ku svaka od njih traZi Sto viSe· materijala za Citanje. Svaka od njih obecaje mnogo. »Kada Cerna se opet sastati«? »Zdravo«, i one odlaze. ~ Na-stupanje neprijateljskih jedinica u Slavoniji u razdoblju od 20. II. -- 2-0 . IV. 1943. g. pozna to je pod nazivom »Braun« ofenziva. Poslij-e_ nje slijedi odmah razdoblie nastup~nja jedinica NOV, koje tra.fe d!J 30. VI. 1943. g. i' koje ima za posljedicu oslobodenje gotovo Citave Po-ZeSke kotline. 317 �<Dokt!ment 195 U SISAcKOM LOGORU BiljeSke Anke .Skoru(JaJl Zarohljena sam kao partizanka blizu Sarajeva,.poslije velike ofenzive na Crnu Goru. Zarobili su me ustwSe i odveU u sarajevsku pdliciju, gdj-e su me sasluSali i drZali 15 dana . .U zatvoru sam naSla joS n€koliko drugarica, koje ·su doZivile istu sudbinu kao i ja. Odniah su mi se one·potuZile na rdav postupak straZara, koji su nam jedva do-zv·oljavali dva puta dnevno da uzmemo vade, a hila je nesno-sna vrueina. Za hranu smo dobivali 20 dkg kukuruznog 'kiselog kruha i, naravno, mnoge _su oholjele od proljeva i umira1e, jer im se llije ukaziv~la nikakva pomoe. Od dvanaest sto nas je hila u sohi u roku ad 15 da.na umrlo ih je pet ad proUeva. /' Za to vrijeme sve smo se pitale Sto ee biti' s nama. Jedni su nam priCali da ee nas Ubiti, drugi, da ee nas poslati u Njema-Cku na rad, a tre.ei opet da Ce nas po-slati negdje u logo;r. vee smo. se bi'le pomirile sa najgorim, kad jedno jutro oko 6 sati straZar otvori -vrata, -prozove nas sve i reCe da sid-emo dolj<e· u podrum. Kada smo siSle nadosmo joS j-ednu grupu Ijudi i Zena, koje su bile o-sudene za Sverc, razne krade i t. d. U tom podrumu su nas ponovno prozvali i jednu po jednu odveli van, gdje je vee Cekala Crn3. Marica. 'Smjestili smo se u auto gdje j-e bilo 20 mjesta, a nas je hila 27, taka da smo gazili jedni po drugima. Auto krene i podosmo prerna ko'lodvo-ru. Skora smo s,e pogU,Sili ad vrueine. Kada smo stigli joS smo dugo Cekali onaka- zatvo-reni, kad -j-ednom straZari otvore vrata ·i narediSe- nam ·da udemo u marvinski vagOn, koji- je vee Cekao pred Crnom M:aric.om .. Smjestisr:p.o se unutra, straZari zatvore vrata· i tako smn Cekali skorn j-edan sat kad se opet otv•ore vrata i narede nam da -se ponovno potrpamo u Crnu Mriricu. Bili -smo zaCudeni tim manevrom, ali deranj e straZara brzo narn je dalo naslutiti da j,e pruga poruSena i da ,se ne moZe putovati. Povrate nas u policiju, gdje smo opet Cekal~ dva dana, kad kao L prvi put, prOzovu ·nas i strpaju u mali vagon pun prljave slame i uSiju. Bi'lo je Cak i ljudskih izmetina. Nogama pOguramo to smeee u eo-Sak i 1-eg.Osmo svi stisnuti jedno u.z drugo, jer nism6~ imali snage da se drZimo na nogama. 'Tada vlak krene u nepoznatom pravcu. To je bila.· po-Cetkom mjeseca jula 1943. g. kada su bile na:jjaoe vrucine. Putovali smo n tom smradu tri .,aana i tri noei, vagon je bio zatvoren, bili smo bez hrane, bez vade, a .Sto je najgore i, bez zraka, ta:ko da smu padali u· ne-svijest od vrueine, a gamad se i-azgmilila -po nama da sino mislili da: cemo poluditi. Uzalud su neki pokusavali 8J8 lupati na stanicama da nam otvore. Tada bi se .straZari · derali da se umirimo ili ee zvati Nijemce da nas postrijeljaju. KonaCno- smo stigli u Si-sak, gdje su nas pusti'li van, po~edali u sfroj i pod pratnjom nekoliko stra:Zara odveli n Iogar, gdje smo svi popadali od umora i gladi. Ostali smo l-eZeei na travi, ct·ok su neki od straZara otiSli da nas prijave'. Bio je vee mrak i nije se moglo · niSta vidjeti nsim krsta~enja Zandara koji su Cuvali taj logor. ZatoCenici su vee svi spavali. Kroz kratko- vrijeme se straZari vrate. Odveli ,su nas u malu baraku gdje je bilo malo slame, ali dosta uSiju. 'Tu smo prenoeili. u· jutro do,ctu opet :Po nas da s·e idemo kupati i pariti. Poslije tog obavljenog posla odvedu nas u barake, koje su se nalazile malo dalje. Kad smo tamo stigli, dobila sam uti.sak da dolazim na groblje. Ljudi, Zene i dj.eca, svi su liCili na Zive knsture i _skoro su s.vi imali tijelo prekriveno krastama, 1Sto je sigurno dolazilo od loSe ish~ane. ·njeca su naroCito pati'la. Bilo je oko 3100 djece, ali od toga niti j~edno nije bilo zdravo. Svi -su hili obaljeli ad gladi. Iz hlijedih lica mogle su se -samo zapaziti njihove tuZne oCi. Po logoru se je po cijeli dan Cuo samo djeCji plac i vika. Bilo je tu 1judi kaji su nam rekli da s·e nalaZie u logoru vee vise· od godinu dana i da su svi, osim rijetkih iznimaka, pohvatani kod svojih kuca. Bilo je tu Srha, Hrvata, ,Slavonaca i Sremaca. Bilo je Cak i muslimana. Okolo logora bila s·u svugdje smetiSta. U neposrednoj blizini baraka bi1i su nuZnici, taka da smo se- svi guSili od smrada i vrueine. Muha je bilo na m'ilione, svi lju-di su se zbijali u onaj mali pro-star gdje je dolazio hlad od baraka. Po danu hi se guSili ·od vrueine, a po noCi bi drhtali ·o-d zime, jer je rijeka Sava hila posve blizu. Kada bi kiSa padala, sobe su bile pune vade, i tada bi cijelu noe presjedile, jer smo spavale na golom podu. Za hranu smo dohivali 20 dkg kruha u kojem je bilo sv-ega viSe nego bra-· Sna i dva puta dnevno pola litre vade sa par zrna graha iii dva ili tri komadiea krumpira. NajteZi su hili oni Ca-sovi kada se dijelila hrana. Tada bi redovito nastala svada oko kazana, a Cesto ·puta su se mnogi i potukli, jer su jedni drugima krali kruh. Glad je hila svakim ·ctanom ,_sy,e veea, a hrana loSija. ZatoCenici su svakim danom punili ambulantU, gdje bi dobivali svi iste lijekove hez ohzira na halest. Gutali bi kojekakove tahiete misleCi ·da ee na taj naCin zat3!Sk3.ti neizdrZljivu glad. Bio je zavladao krvavi proljev _i najvise su !judi umirali ad te bolesti. Zrtve faJistiCkog temra u sisal:lwm logoru J ednog dana ugledah majku kako place i tjera rnuhe sa svog dj eteta. J a se pribliZim i upitam Sto joj je. Ona mi odmah nije rno.gla odgovoriti, nego otkrije dje-Cju glavu. Ja pogledam i vidim cij-elu glavu prekrivenu gnojem, koji je curio iz rane i polijeva-o krpe, koje je dijete imalo ispod glave. Onda mi majka tek reCe kroz suze, da je ono imalo nekoliko malih priStiea i da ga je zbog toga dala u bolnicu na lijeCenje, no lijeCenja nije uopCe bilo i dijete su poslali u tom stanju natrag. Cesto su dolazile komisije koje su sabirale radnike za NjemaCku. 'Tada bi se nas nekoliko, svijesne -Sto nas C-eka u NjemaCkoj, sakrivale gdje bilo, dok komisija prode. Na taj naCin smo se privremenu spasavale od odlaska u NjemaCku. Svakim danom smo se bavili miSlju, kako da izademo iz tog pakla. S.vaki dan je bio skoro jednak. lVIog1i smo samo oCekivati nove neprijatnosti. Jedino bi nas veselila tutnjava topova, koja se Cesto Cula u blizini Siska. Tada bi naSa snaga rasla, jer smo -znali da su naSi partizani blizu, i svaki bi u sebi Cvrsto od'luCivao da Ce pobj-eei, makar stavio na kocku svoj Zivot, jer je svaki viSe volio da pogine nego da ostane u logoru. I stvarno su ljudi poCeli -svakim danom sve viSe bjeZati. Tako sam se i ja uspjela spasiti i danas se nalazim ponovno u partizanskim redovima. 319 �Dokument 196 REFERAT 0 ANTIFAsiSTICKOM FRONTU zENA, ODRzAN NA III. KO!Ii""FERENCIJI OK KPH LIKE U VRHOVINAMA 1. i 2. VII. 1943. Poslije II. Okruzne Partijske konferencicije pojaCan je rad na organizaciji Z-ena pod rukovodstvom Inicijativnog okruZnog odbora AFZ-a, uz pomoC naSih partijskih organizacija. OkruZni -odbo·r je biran ranije na OkruZ. konferenciji- od delegata i·Z svih kotareva, septeinbra mjeseca 1943. U Okruznom odbo· ru je hila i drugarica Clan Okru.Znog komileta, preko koje je Okruzni komitet davao pomo.c Okruznom odhoru AF2-a. Okruzni odbor je bio pri!icno aktivan. Clanice odbora su se v-eCinom na'lazile na ,.ter.enu. Odbor je izdavao svoj list »Zena· u borbi«, koji je nailazio na dobar prij.em• sa strane Zena i Citavog naroda, kako oslobndenog taka i neoslo..: bodenog teritorija. Narodno-oslobodilaCkoj borbi, naroCito u materijalnom pog!edu, gdje je bilo divnih prirnjera osobito pojedinaCnog isticanja. S druge strane naS je neuspjeh u tome·, Sto nismo· na temelju naroCito v,elike privrZenosti Zena Narodno-oslabodilackoj borbi umjeli sa planskim i upornim politiCkim radom, upor:edo sa razvitkom Narodno-oslobodilacke borbe, dizati i nivo politiCke svijesti Zena na jedan viSi stepen i na taj naCin osigurati odborima AF2-a politicko rukovodenje sa zenama. U organizacionom. pogledu smo ttspjeli relativno brzo obuhvatiti sve Zene ranije o.slobodenog teritorija i uzdiCi priliCan broj kadrova Zena, koj,e su se poj.edinaCno isticale. A pitanju uCvrSCivanja i osamostaljavanja organizacija AFZ-a i. pojedinih rukovodstava, naSe- partijske organiz.acije su vrlo s.poro prilazile i nisu ova pitanje- svakodnevno i uporno· postav1jale. Poslije II. Okruzne partijske konferencije postojali su Inicijativni kotarski odbori AF2 u svim kotarevima osim P.eruSiCa. OkruZni odbor AF2-a pristupio je ubrzo poslije II. OkruZne partijske konf.erencije, uz 'pomoC Radu po pitanju organizacije AFZ-a na naSih kotarskih partijskih organizacija, pri-_ okupiranom teritoriju visa rukovodstva AF2 premanju terena za odrZavanje Kotarskih i naSe partijske· organi·zacije su vrlo sporo konf.erencija AF2-a. Narocito su uspjele i od prilazHe. Ovdje nije_ bilo snalaZe·nja ni upoivelikog ·znaCaja Kotarske konferencije u nosti. Slabo se je umjelo kombinirati legalni Lapcu i Korenici, na kojima j e bilo 2500- sa Hegalnim radom. NaroCito je slabo--- po 3000 -Zena. Na kotarskim konferencijama su ovom pitanju radeno pod strogo ilegalnim birani kotarski odbori AF2 (u maju, junu i uslovima. Najbolji je uspjeh ipak pod ilegaljulu) u svim kotarevima osim PeruSiCa i nim uslovima·bio u otoCaCkom kotarii (7 ileOtocca. Neposre<lno poslije biranja, kotarski galnih o<ibo·ra) slabiji u. perusickom kotaru odbori su tek saVladavali organizaciona pi- · (3 seoska i 1 kotarski), dok u gospickom i tanja. Clanice kotarskih odbora su se veri- gracackom kotaru naj slabije. nom nalazile na terenu, formirajuCi i uCvrDrZanje Zena ranije oslobodenog teritoSCujuCi seo;ske, a kasnije i ·opCinske odbore rija u neprijateljskoj ofenzivi bilo je dobro. AFZ, razjaSnjavajuCi liniju Narodno-oslobo- Moral Zena prilikom povlaCenja, kad se uzmu dilaCke borbe, a naro-Cito borbeno jedinstvo u ohzir teSki uslovi zime, snijega i gladi, bio srpskog i hrvatskog naroda, u Cemu je.· bilo je o-pCenito na visini. Bilo je vrlo lijepih vidnijih rezultata. Malo se je paZnje p·osve- primjera pojedinaCnog isticanja od strane civalo uspostavljanju centara kotarskih ad- Zena, kao· i od strane odbornica, naroCito- u bora AFZ-a, a isto tako kasno se je pristupilo materijalnoj pomoCi vojsci, dok su -se odbori uCvrSCivanju i osamosta1javanju opCinskih ~ao organizacija opCenito slabo· snaSli. Naodbora, tako da su duze vremena kotarski roCito su se odbori po pitanju zbrinjavanja · odbori morali da direktno rukovode sa seaizbjeglica slabo snaS!i i nisu se osjetili kao skim odborima. Kotarski komiteti su ukazivali pomoc kotarskim ogborima AFZ odlazeCi rukovode-Ca organizacija Ze-na. Odbori AFZ-a direktno na njiho:ve sastanke, dok je Clani- su se· slabo snaSli i poslije ofenzive po- pita~ cama naSe Partije koje- rade u odborima pre- nju borbe protiv tifus~, kao i po pitanju pomo.Ci raznim kornisijama. Poslije' ofenzive je ko njihovih celija slabjj.e pomognuto, ali u veCini sluCajeva nije bilo nekog naroCitoga duZe vrem·ena u organizaciji AF'Z i niZim ruplana ni upnrnosti u toj pomoCi. kovodstvima vladalo neko mrtvilo, Iabavost R-ukovodstvima AFZ-a uz pomoC naSih par- i neaktivnost, Cemu je mnogo doprinijela i tijskih organizacija uspjelo je relativno- brzo epidemija tifusa. Trebalo je viSe upornoga pro.Siriti naS uticaj kod _Zena ranije o·slobo- rada na-Sih partijskih organizacija i viSih ru~ denoga teritorija i aktivizirati ih za pomoC kovodstava AFZ-a da se rad nanovo ozivi. 320 Okruzni odbor AFZ-a, k<>ji sada broji 12 clanova, od kojih je ·7 u uzem Izvrsnom odporu, iako su sv-e Clanice naSe Partije, rad ovoga odbora, a naroCitn uZeg radnog, ne zadovoljava. S!abu pomoc ukazuju niZim rukovodstvima, naroCito seoskim i opCinskom. Zbog precestih sastanaka uzeg odbora (na sedam dana) najvi-Se prov.edu u putovanju, te na taj naCin malo imaju vremena za po~ m-oC najniZim rukov.odstvima. Kod okruZnog odbora AF2-a u posljednje vrijeme nastao je izvjestan ·zastoj u njegovom razvitku, a to najvise zbog toga sto se je .sJabo vodilo raCuna o tome da se ovaj odbor popuni sa vrednijim, poZrtvovanijim aktivistkinjama. PiaSilo se j·e izdizanja mladih, no·vih kadrova. Sa druge strane, drugarice u odboru, Clanice naSe Partije vrlo slabo ili nikako ne Zive -Ce~ lijskim Zi.votom, uslijed Cega manjka kritika, a naro-Cito samokritika u OkruZnom odbo·ru. P-o svim ovim pitanjima ni OkruZni komite.t nij.e dovoljno i na vrijeme pruZio pomo·C , Okruznom odboru AFZ-a. Kotarski odbori AF2-a su prilicno osamosta1jeni. OsjeCaju s·e kao rukovodioci Zena u kotarevima, ali im nedostaje sistema i plana i radu, te cesto pula nemaju najboljeg pregleda terena. Iako u svim kotarskim odborima AFZ-a imademo -Clanova naSe Partije, ipak partijsko rukovodstvo nije najbolje o·sigurano. To je zbog toga, ·Bto su naSi kotarski komiteti pomaga1i viSe odlazeCi direktno na' sastanke odbora, dok -se je manj-e paZnje posveCivalo Celijskom Zivotu drugarica Clanica na.Se Partije, koje su u odborima. NajveCi je broj CHanica naSe Partij.e u odbo-rima AFZ-a, koje stvarno nisu Zivjele C.elijskim Zivotom. To j!i •SY.e koCilo- razvitak i uCvr.SCivanJe ru~ kovodstva AF2-a. U svim opCinama postoje birani na konferencijama Zena opCinski odbori AFZ-a, osim pet (otoCaCka, brloSka, kosinjska, lovinaCka i zrmanjska). U tih pet opcina postoje Inicijativni opCinski odbori, koji su uspjeli tek u manjem dijelu s-ela tih opCina formirati seoske odbore AF2. Opcinski odbori su veCinom neuCv~SCeni i nesamo-stalni iz razloga Sto se je u najviSe sluCaj-eva kasno pristupilo forrniranju i uCvrSCivanju istih. .S druge strane naSi opCinski Komiteti su slabu ili skoro. nikakovu p'lansku pomoC pruZali opCinskim odborima AFZ-a. Kod seoskih odbora .AF2-a mahom previaclava nesamostalnost, zbog neosiguranog pm·tijskog rukovodstva u njima i slabe pomoCi od strane naSih partijskih Celija, koje se u veCini sluCaJeva ni·su ni bavile .tim pitanjem. Rad sa Antifasistickom frontom zena novooslobodenog teritorija u po·sljednje vri~ jeme je krenuo naprijed. Odbori su formirani u najveCem dijelu mjesta, ali joB ne 21 .2ene Hrvatske u NOB uspj.eva SirOke mase Zena obuhvatiti u organizaciju, aktivizirati ih za dobrovoljnu pomoc Narodno-oslobodilackoj bo·rbi, te po'litiCki Cvr.SCe vezati uz Narodno-nslobodilaCki pokret, koj-em pitanju naS-e partijske· organizacije moraju posvetiti najveCu pa.Znju. u radnim cetama do sada ima 750 zena pomijeSanih sa omladinom. Dosada je odlZano 6 kurseva pri OkruZnom i 4 pri kotarskim odbo-rima Alt'Z-a. Slabo se je vodilo raCuna o tome koga Ce se poslati na kurs, taka da je ponekada znalo doci na kurs vrlo slabo aktivnih odbornica, od k~jih poslije kursa nije bilo skoro nikakove koristi. U pos-!JcdnJe vrijeme su kursevi z-apostavljeni. List »Zena u borbi« ne izlazi redovito. DopisniCka sluZba joe dosta slabo organiz-irana i rezultati njenoga rada su vrlo mali. Vrlo malo pi-Su Zene iz niZih rukovodstava, a Siroki slojevi Zena sk-oro i ne uC.estvuju u pisanju. Glavni odbor AFZ-a za Hrvatsku pruza pomoC naS·oj okruZn.Oj organizaciji, ali Glavni odbor nije <lovoljno populariziran kod zena naSega okruga. U Cemu na.Se partij.ske. organizacije moraju svesti'ano pomoCi or-ganizaciji AF2-a, Uticaj nase Partije i SKOJ~a je na zene prije oslobodeuog teritorija vrlo brzo i naglo proSiren, dok uticaj na Zene novo oslobodenog teritorija opCenito nije ·zadovoljavajl,1.Ci. Ovdje se uoCava jedna Cinj-enica, da naSe partijske organizacij.e i o-rganizacije AFZ-a nisu uspjevale uporedo sa razvitkom NarodnO-oslobodilaCke borbe razvijati, pro·Sirivati i uc'vrSCivati naB uticaj kod Zena, te na osnovu jaCeg naSeg uticaja, joS Cvr.SCe vezati Zene uz N arodno-oslobodilaCku borbu. Odnos Zena prema narodnoj vlasti, naroCito ranlje O·slobo.Qenog teritorija, je dobar, dok uCeSCe u narodnoj vlasti ne zadovo'ljava. J oS uvije-k srazmjerno broju Zen a u pozadini vrlo mali broj ih je u Narodno-oslohodilac, kim odborima, Sto viSe, i one, koje udu uNarodno--oslobodilaCke odbore, u veCini sluCajeva se ne osjeCaju ravnopravni uC-esnici u vlasti. NaSe partijske organi·zacije i rukovodstva AFZ-a nisu ozbiljno pristupili o·sposobljavanju Zeua u NOO-ima, da se one osjete kao ravnopravni uCesnici u narodnoj vlasti. Odno·s Zena prema naSoj vojsci je: prema operativnim jedinicama dobar, dok je prema vojno-pozadinskim Vlastima slabiji, a naro~ Cito je na visini odnos prema naSim ranjenicima, .sto se vidi i iz materijalne pomoCi. Primjecuje se da rukovodstva AF2-a malu iii skoro nikakvu paZnju :P-osveCuju radu sa Zenama, koje se nalaze u vojsci, te po pojedinim ustanovama, bolnicama, -radionicama ustano-vama pozadins·kih vlasti. 321 �i' " ' Najslahija je saradnja organizacija AFZ-a sa organizacijom USAOJ-a. Tu je hilo ne" shvaCanja, a Cesto puta i nesuglasica, naroCito prilikom sabirni·h akcija. Saradnja izme.du ove dvije organizacij·e se .u posljednje vrijeme poboljSava, ali joS nije na visini. NaSe partijske organizacije nisu blagovrem.eno poduz;ele mjere da se ostvari uzajamna saradnja izme.du ave- dvije organizacije. ZapaZa se j.edna Cinjenica, a ta je da Su se rukovodstva AFZ-a, kao i naSe partij'ske organizacije pokazali ne-elastiCni i ne"Spretni po pitanju prilaZenja gradanskim Zenama, a tu i tamo se pokazuje i netakUCno prilaZenje Zenama u onim mjestima, koja .su duZe vremena hila pod neprijateljskim uticajem. KarakteristiCan primjer ,zato je OtoCac, iako duZe vremena nsloboden, ali sa malim rezultatima rada sa Zenama, kao i GnspiC, u kojemu mi nemamo nikakove organizacije AFZ, niti postoji skoro nikakav poUtiCki uticaj na Zene u tom mj estu. Opcenita je pojava da nema neke jace uzajamne saradnje izmedu viSih rukovodstava AFZ i nasih partijskih organizacija i foruma, a naroCito po pitanju uzdizanja kadrova Zena. To je dovodilo· d·o toga da su mnoge dobre, odane i po2rtvo;vane aktivistkinje ostaja'fe nezapa.Zene i neuzdignute. Zbog toga su se ·Sporo uzdizala i osamostaljavala i rukovodstva AFZ-a. Nije hilo svakodnevnog sistematsko·g studiranja ni planskog uzdizanja kadrova zena. Narocito je kod nasih partijskih organi,zacija bilo uskog, sekta:Skog shvatanja po pitanju primanja .Zena u naSu Partiju, kandidatske grupe i ,gimpatizerske kruZoke. Po ovom pitanju je u posljednJe vrijeme postignuto vidnih rezultata, ali sektaSko shvatanje jos nije likvidirano. Kroz Citavo vrijeme svoga po·stojanja, a i sada, rukovodstva AFZ--a nsjeCala su se viSe kao rukovodioci i organizatori prikupljanja materijalne pomo.ci ad Zena, nego kao rukovodioci politiC.kog i kulturno-prosvjetnog rada meitu zenama. Bilo je rezultata i na politiCkom polju, ali ti r·ezultati ni izdaleka ne zadovoljavaju. Pitanje horhenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda kod zena prije oslobodenog teritorija, iako ne u potpunosti, objaSnjeno _je, Kod Zena novooslobodenog te-. ritorija to pitanje uglavnom nij.e -savladano. Znacaj Atlantske Povelje zenama nije dovoljno rastumaCen~ a naroCito novooslobndenog teritorija, te se avo pitanje nam·eC.e kao vrlo aktuelno. Po pitanju politickog rada meitu Zenama naSe partijske organizacije nisu do~ voljnu pomoc pruziJ,e rukovodstvima AFZ-a. Zapaza se kod pojedinih drugarica iz visib rukovodstava AFZ-a povrsno i kruto prenoSenj e direktiva na niZa ruko·vodstva, gdj e Se drugarice ne trude d'OVO]jna, da StO· ho]je konkretiziraju, kako i na koji naCin prov'f!sti u Zivot koju direktivu, vodeCi raCuna o sposobnosti poj.edinoga rukovodstva, te a kon~ kretnim uslovima pod kojima radi doti-Cno rukovodstvo. Autoritet AFz,a, pojedinih rukovodstava, ka·o i pojedinaca nije svuda na vi.sini. Cak Sta vise znali su i neki rukovodioci kako masovnih taka i partijskih organizacija i.z nepaZnje ili nerazumijevanja sa pojedinim postupcimaili izrazima naru.Savati autoritet AFZ-a i po~ jedinih aktivistkinja. Stoga se pred nase partijske organizacije postavlja kao vrlo aktuelno pitanje: sa jaC.im politiCkim djel-ovanjem podiCi autoritet AFZ-a, a naroCi,to u onim mjestima, gdje je taj autoritet slahiji. Glavni uzrok svih ovih propusta i nedostataka u radu AFZ-a leZi u tome, Sto· naSe partijske organizacij-e, forumi kao i OkruZni komitet nisu u podjeli rada po sektorima zaduZivali :po jednog svoga Clana, kao liCno odgovornog .za rad sa Zenama. To je dovodi1o do toga, da se mnoge partijske organizacije i forumi nisu ni o.sjeCali odgovornim po tom sektoru rada. To su pitanje postavljali kao n<>ko sporedno pitanje, a hilo je slucajeva da ga nisu na sastancima ni tretirali. U poslje~ dnje vrij.eme je ovom pitanju posveCeno viS·e pa·Znje, ali" trebat Ce vi.Se planskog i upornvg rada, da se rad sa organizacij ama AFZ--a kre~ ne naprijed. NaroCito je p-otr:ebna pomo_C partijskih organizacija po pitanju uoCavanja, odgajanja i izdizanja novih kadrova, kau i po pitanju uCvrSCivanja organizacije i rukovo-dstava AFZ-a. Osobito je potrehna pomoc AFZ-u da se njena rukovodstva osjete vise kao politiCki rukovo-dioci Ze-na.1 1 Ref-era.t je odr.Zao Rade Grko.viC, -tacL_t Clan OK KPH za Liku. Dokwnent 197 DANICA MAJSTOROVIc BELA U F AsiSTicKOM ZATVORU Iz »Prrimorke1r, glasila AFZ ,z.a Hrv. Primorje, br. 8. s:rpanj 1948. NI LANCI NAS NE MOGU VEZATI ... Herojstvo primorskih Zena isp·olji1o se ovih dana u sluCaju drugarice Bel_e, 1 Clanic·e Kotarskog .odhora AFZ za Susak. ·Ona se kraCe vrijeine nalazila medu partizanima, kam'D je dosla, kad su je progonile talijan~ke vlasti na Susaku. No ona j e i ,dalje odlazila medu narod, Zene, da im· pomogne organiziranj e i UCvrSCenje organi'zacije. Ni brda, ni Zica, ni z3.sjed-e nisu bi'le zapreka, da ne dade medu svoj narod. Taka je Jednog jutr3., iduCi iz Krasice u Praputnj ak', nai.Sla na .zasj edu karabinj era. Talijani su u prvi Cas mislili, da je Svercerka, no brzo su pronaSli kod nje naSu Stampu i doveli j~ u karabinjersku stanicu u Krasici. Tu su je u podrumu vezali okovima i lancima u CuCeC.em stavu uz jedan stup. Svakih pola sata dolazili su je preslusavati i tuldi je po cijelom tij-elu, -glavi i le.dima. Dva puta s-u je htjeli strijeljati, ne hili se pokolebala i odala veze i logoi. No nju niSta nije slomilo. Kad su j e prvi put stavili pred puSku i vezali joj oCi,_ ona je viknula: ».Smrt faSizmu - Sloboda narodu!« Tek tada su je gadovi stavi1i na muke. Drugi put, kad su joj na Celo prislo·nili revolver, ona je Sutjela kao kamen i ni.sta nije odala. I opet je pucanj odjeknuo u· zrak. MuCenja ·SU s,e nastavljala. Bela nije kl<>nula duhom, iako je to mucenj,e trajalo od ,g sati ujutro do pola pet po· podne. Ona je svoje muCitelje nadmudrila. ObeCala je, da Ce sve priznati, samo neka joj dozvole da se malo odmori. Skotovi su se pove.s-elili da su je slomili i ostavili joj vremena. No ona je radila brzo i odlucno. Skinula je lance sa stupa, uzela ih opreznQ u .ruke da ne zveCe i onaka okovana proSuljala se ispod skela i Zice preko dvoriSta i na·Sla se na ulici. Iza prozora Cul-o se kucanje maSine, nedaleko korak straZara, ali ana nije stala, veC je pojuri'la ulicom uz odobravanje narOda, koji je to vidio. Onaka okovana prebacila se pr.eko zidova) preko pruge i dohvatila se sume. Nakon dva sata hoda, bosih nogu, ana je klonula, paSta cijeli dan nij.e niStfi j,ela, a bila je i muCena. Taka iznemoglu naSli su je drugovi, koji su je odveli u logor. Tu su joj drugarske ruke turpijom presjekle okove s·a ruku, sasvim oteCenih i pocrnj.elih. A dotle su hijedni skotovi hijesnili trazeci odbjegli plijen, za koji su se nadali dobiti nagradu. Morali su p·onovno uvidjeti, da im niSta ne Ce pomoCi, da slome naB narod i da uguse n::>iiu borhu. Vjera u pohjedu, ljuhav za narod i domovinu jaCi su od svih okova i slomit Ce faSistiCku ne·man. Neka dr.SCe kukavni okupator, jer Ce pobjeda biti naSa. Drugarice, ugledajte s·e. u primjer hrabrosti i borbenosti naSe , drugarice Bel e. N eka nam ana bude primjer, kako tre·ba ustrajati u borbi i ne Zaliti nikakvih Zrtava. 1 Danica MaistoroviC Bela. Ookument 198 POZIV OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 9. VII. 1943. OKRUzNOM ODB3RU AFz KARLOVAC NA TAKMicENJE U SKLANJANJU zETVE PRED NEPRIJATELJEM OKRUZNI ODBOR AFZ ZA LIKU Broj: 123 Datum: 9 /VII. 1943. Okrnilnom odhoru za okrug Karlovac Drage drugarice! Nalazimo se pred Zetvom. Neprijatelj jednako vreba na naSu .Z_etvu kao i na vaSu. Mi ne smijemo d-ozv·oliti, da_ Zito padne u ruke krvniCima naSeg naroda.~ U organizaciji p·o- · dizanja i sklanjanja .Zetve treba da uCestvuju sve antifaSistiCke organizacije, pn i naSa. 1 · Stoga vas p~ziVamo, drage drugarice, da se takmiCimo, koja Ce organi~acija viSe pridonijeti u radu u sklanjanju zetve. 322 323 �Takmi~enje ee trajati ,od 15. VII. do 15. IX. 1943. god. Dokument 199 Predlazemo vam pitanja, po kojima C.emo se takmiCiti: 1. Koliki ee biti broj zen a u radnim jedinicama AFz? 2. Koliko su te radne jedinice poZele i spremile Zita u zemunice? 3. sto smo ucinile i koliko uspjele u podizanju politicke svijesti zena u radnim J"edi- IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA nicama. 1943. GLAVNOM ODBORU AF~ AF~ ZA OKRUG POKUPLJE OD 10. VII. HRVATSKE 0 RADU AF~ Drugarski vas pozdravljamo: Smrt falizmu - !NIGIJATIVNI OIDBOR AFZ ZAOKRUG POKUPL.JE Sloboda narodu! 1:0. VII. 1943. OkruZni odbor AFZ za Liku v· q~rada i .podi_zanie_,,li€tine, ~ao i sklanjanje ztta, 1bth -su med:u na]vaZm]tm zadactma u tnku ljeta i jeseni 1943. g. i zato ie or:ganizacija AFZ Like pozval~ orga~izac}Ju . ~F1: ~orduna na takmiCenj e, kak? vbt. ;:ta. ta1v~acm .1 ]edna 1 druga or.ganizadja Sto USPJ·esnqe tzvrstle ta1 zadatak. Radi Sto 'bolie abrade polja, organizaciia Zena kao i o·r:ganizacije ·omladine osnov~le ·su r~dne grupe Zena, koje su zaiedniCki ?bradrvale polta, Zel~. i vr.Sile .Zito, kopale zemunice 1 spremale hranu u D]Ih. 1 -Svi ti napori ur·odili su ,plo.dom. Kad je u jesen 1?43. obpoCela Sesta ?e.J?rijateljska ofenziva, i poslije !1-Je .odmah Sedma, Jedmice NOV, a i ostali nan)d tmale su dobra sprcml iene velikc koliCine hrane -Sto je mnogo pridoni jelo uspjeSnom voden_ju lbo~be. ' (Peta neprijateljska ofenziva hila je nastavak nerusp)~~e Cetyrte ?~~zive. Nijemci su ovu ofenzivu bnzlJIVo- pnpremth 1 za nju ~potrebili .svoje odabra- 'Giavnom odboru AFZ za Hrvatsku ne jedinice. U teSkim borbama, koje su otpoCele- 15. svi1bnja i tra_iale do 20. li,pnja 1943. g., Narodnooslo~?dila~ka vojska Jugoslav}je uspjela je da razbije nepnjatel1ske ·snage, nakon ceg.a prelazi u ofenzivu u ·svim krajevima zemlje. Formiraju se nove jedinice- NOV i pro~iruje oslobodeni teritorij. "P.oslije kap~tula.c.ije Italije, NOV, po-stavljena na vazmm komunt-kacqama na Balkanu i svojim prisu~tvom na Jadransko·i obali, ugro.Zavala je ju.Zno knlo njem~lke armije i onemoguCavala Nljetfficima ma'?evnran J'e trupama. Radi to,ga Ni jemci po-duzimaJu Sestu ofenzivu ;protiv naSe vojske. Iz ,zestokih _ borfu~. na .teritoriju ..Citave Jugo-slavi je, u ko-jima je neiPrtJatelJ upotrebw najmodernije o-ruZje i znatDu avijacij·u, n~S.a je Armija izaSla brojno oiaCana i znatno -proSmla oslo'bo.deni teritorii. U tok'l.l Seste ofenzive formirani su Deveti, Deseti i Jedanaesti korpus NOV, tako da vee na pocetku i944. g. NOV] 1ma 11 korpusa.) i Zenska r.adtna brii,ada na Z.etvi - 324 Kordun ! Drag·e drugarice, primili smo materijal sa prve konferencije AFZ za Hrvatsku i to: I. Referat o politickirn zadacima AFZ u Hrvatskoj · II. Referat o razvoju AFZ u Hrvatskoj i nj enim zadacima III. Rezoluciju sa konferencije AFZ u Hrvatskoj. Nas rad, od kako smo Vam poslali zadnji izvj.e.Staj, sastnjao s.e u slijedeCem: I. Kotar zumberak: Pomazemo u radu novo formiranom odboru AFZ, koji se jos pravo ne snalazi u radu, :Sto je i razumljivo kod svakog pocetka. Kurs nam j.e mnogo koristio. Dvij e dru.garice koj-e su svrSile kurs, a sad a su k&o odbornice u 10 AFz - pokazale su se veorna aktivne. prilikom poslj ednj.e u ·S t aSk o"t a 1 i jan s k e ofen~ive. Njihovo-m zaslugom, pa i o-stalih drugarica, sakupljeno je i skuhan:o, kao i odne·Seno na polo-Zaj mno·go hrane ·.za naSe borce. OdaSiljanje hrane -za vojsku sproveli srno na slijedeCi naCin: zalaganjem naSe o-rganizacij-e za -odrZavanjem zajedniCkog sastanka ope. NOO, ope. AFz i ope. USA!OJ, ·sastanak je bio odrZan. _Na sastanku su s·e raspravi1e materijalne moguCnosti svakog sela. Prema tim moguCnostima- slala su pojedina sela hranu u o-dred, odakle se rasporedivala vojsci na polo·zaje. Jedan nedostatak je bio u tome, da nism-o po.zvali predstavnike vojske. Iako je vojska bila obavijestena da ee dobiti odred:enu hranu, nije ipak bila prava.vremeno pa- je .slala u neka sela vojnike na hranu, uslijed to,ga je doslo malo do zabune. Ovakve nedostatke eenio nastojati u buduce da otklo- nimo. U opCini SoSice .i Vivodini trebao je biti- odr.Zan isto takav -sastanak, ali druga.rice i drugovi nisu shvatili dobra upute, pa ovakav zajedniCki sastanak llije odrZa-n. Odredena koliCina hrane s·e- je iPak redOvito slala~ Mislimo da j.e bolji nacin bio sakupljanje hrane u ·oPC~ -RadatoviC, j er sti se -tamo donij.eli zakljuCci prfmla riloguCtioStima--svako·g sel-a, a o· tim nloguCnOstima raspravljao je i· NOO kao -i mii.sovne organiZacije. Zene suvrlo zivo· diskutirale " svemu. U opeini Ra- datoviCi sam<> 23, 24, 25. VI. sakup!jeno: 435 kg kruba, 49 kg kru'mpira, 37 i pol kg tijesta, 3 i pol kg luka, 1 i pol kg bije~og braSua, 7 kg kukuruznog braSna, 20 jaja, 18 i pol I vina. Osim toga mnoga sela su skuhala kod kuCe hranu. Zene su Se pokazale vrlo aktivne i bile ~su svij.esne da se borba vodi za hranu. Opeina Vivodina. Ie' samo 23., 25., 27., 28. VI. sakupila za nasu vojsku 269 i pol kg kruha, 50 kg brasna, 186 i pol kg krumpira, 228 i po'l kg graha, 98 kg suhog voea, 4 i pol kg masti, 25 kg kiselog kupusa, 20 jaja, 21 I rakije, 20 kuna. Osim toga s.u Zene jos· i kod kuce skuhale za vojsku. Ope. Sosice kuhala je hranu po kueama i nosila na poloZaj e. Prilikom ofenzive ranj.eno je nekoliko civila od avionskih bomba i bacaoca (nekoliko zena, 2 djeteta). Jednu djevojku ,su tri T:ilijana silovali. Kao nikada do sada narod je bio Sav uz NOV. Osjecalo se. je da. je narod- i vojska jedna zaj-ednica (ova se maZe utvrditi- za: opC. RadatoviC, polovicu oPe.' .so-Sfc-e i o-pC. Vivodinu vi·Se ad polovine). Mnoga pogaZena po·lja, o-ranice, izgaZeno Zito, iS·Cupan krum.pir dokazali su narodu tko mu je -neprijatelj. NaSa vo]ska izdrZala )e sve borbe, koje su bile zestoke. To je diglo jos vise borbeni duh narodu. Danas je .sav narOd, ·a narq·Cito Zene u opC. RadatoviC, spreman da u sluCaju potrebe ·odu Zeti, tamo gdje s·e zato ukaZ-e (prilika) potreba. Politicki smo ih spremili zato. N a ovom radimo i ·u· drugim opC.. ali ipak sa ne.Sto manje uspjeha. Spremamo se <J.a Zene iz opC R. odu pomnCi Zeti. Zito. o~im obiteljima, Ciji su S·e sinovi zadnjih dana. javili kao dobrovoljci u NOV. To ee vrlo povoljno djelovati politicki, · jer je ope. R. grko-kato" liCka, a ·opC. Vivo-dina katoliCka po vj_ero.i-spovijesti. Mr.Znja je rnedu njima bila vj~kovno raspirivana.· Ujedno ce nam -to pomoCi, -da u opC. -V. forniiraffio Sto Prije radne Cete·. OpC: ViVodiria .S·e nailo razvija -:PolitiCki i prelazi ria naSU stranU. -To Svjedo.Ci '20 dobrovoljica, koji su; se jaViU u- Vojsku; a· i nagli razvitak AFZ-a. U Jl i pol mjeseci formirano je 2!0 odbora AFZ seoskih i 1 opeimki. .325 �4. VII. jo odrzana ope. konferencija AFZ za Vivodinu, na kojoj je bilo prieutno 60 Zena, a bilo bi ih joB mnogo viSe, da nije bilo zbora, kojeg su drugovi u zadnji Cas_ zakazali, premda su znali da je konferencija vee prij,e odredena. Mnoge Zene, zadrZavSi se na zboru dugo, Zurile su se kuCi. N a konferenciji, pored ·sveCanQg dijela, na kojem su govorili prestavnici KP, NOV, NOO bio je radni dio, na kojem je odrZan politiCki i organizacioni referat. Govori i referati :nisu bili na onoj visini kako bi trebalo da budu. zene su naroCito pokazivale mnogo interesa, kada se je govorilo o plaCanju poreza i kada se je govorilo o potlaCenom poloZaju Zene za vrijeme Jugoslavije, a naroCito kada se je: u vezi s tim spomenulo tutorstvo. Zene su govorile »ne --c-:-mo to viSe« i »dol.ie tutor«. '. 27. VI. u ope. Radatovie AFz organizirao je predavanje »Dvije godine borbe SSSR-a -protiv faSizma«. Odziv j.e bio velik. Prisutno je bilo mnogo Zena, omladine i Iju~ di (200). Predavanje je odrzao drug Marko,' kornesar zone. Bila su predvi·dena isto takva predavanja i u opC. SoSice i Vivodine, ali ofenziva nas je u tom ornela. Stavili smo si u zadatak da svake nedjelje uprilicimo po koje politicko ili kulturno-prosvjetno predavanje. 20. VI. odrzan je sastanak zdravstvene sekcije. Drug lijeCnik uputiO je u rad i za~ datke Clanove s·ekcije. CJanovi su za svoj rad pokazali veli'ko interesovanje. U mnogim selima su uspostavljene seoske apoteke za prvu pomoC. Istp u svakoj opCini su uspostavljene ambulante, gdje se vrsi jedamput nedjeljno pregled. U opC. V. ima nadzor nad ambulantom naSa odbornica AFZ, po zanimanju babica. 27. VI. imao se odrzati sastanak apotekara, t. j, onih, koji su odredeni za ukaziva~ nje prve pomo-Ci. Ovaj sastanak je bio orneten ofenzivom. 1. VII. odrZan je sastanak dopisniCara za opC. R. Na sastanku su ponovno upoznati sa svojim duZnostima. Za sada su Cianci koje smo dobivali hili slabi. 4. VII. oddan je zbor u ope. R., na kojem je bilo prisutno oko 500 osoba, medu njima i veliki braj Zena. Medu ostalim govornicima govorila je i ope. odbornica AFZ. OpC. odbor se je y,eC priliCno osamostalio. U opC. R. odborniee odi'Zavaju. same- Sastan~ ke po selima. Zene se dobra na te Sastanke odazivaju. BaS sam juCer prisustvovala· takvom jednom sastanku u selu Pilatovcu. Sasvim debar govor o predstojeCoj Zetvi i na· mjerama okupatora je o-drZala opC. odbornica. U ope, Sosice jos nam je uvijek glavna smetnja u ra:du ope. odbor, koji nikako ne dolazi na .sastanke. Vee prosli mjesec trebala je biti ope. konferencija, na kojoj bi one od- 326 bernice, koje koCe rad, bile izmijenjene, ali nas je i tu ofenziva omela. Istom za 1'0 dana Cerna moCi da odrZimo konferenciju. Utjecaj ustaSa na polovinu opC. S. je vrlo velik, jer ima fami1ija kaje su sa ustaSama rodbinski povezane. Mnogi iz straha ne Ce da rade. Tamo Cerna morati stvarati ilegalne odbore. Po opC. Kalje krstare ustaSe, a u nekim selima su stalna. Ipak naSe drugarice tamo rade. U zadnje vrijeme farmirana su 3 adbora na ilegalan naCin. MoguCnosti da se Zene okupe u AFZ postoje, samo !reba uporno raditi. JoS uvijek nam je ve'Za sa neoslobodenim dij elom vrlo slaba, a naroCito u praSiom mJesecu, jer je gatova cijeli mjesec hila ofen~ ziva: Radi toga su nam stizali vrlo malo izvjestaji. U ko!iko je moglo biti bo]je, krivnja je Sto druga.rice juS nisu shvatile p.otrebu slanja redovitog izvje.staja. cl) koliko smo ih dobili, joS oni nisu takvi da bi mogli imati pravu sliku politickog zbivanja i rada nase organi.zacije. Taj nedostatak Cemo, nadam se, brzo ukloniti, jer smo poslali upute kako treba pisati izvjestaje. Kotar Jaska: Prema izvjeStaju drugarice, koia tame radi, raspolozenje zena za NOB je vrlo dobro. Za NOV dale bi sve, ali u org. ne ee da ulaze, ili pak vrlo tesko. Org, AFZ postoji samo u 2 sela, ali ima moguCnosti da. se formira u jos 2-3 se!a.l'!ekoliko masovnih sastanaka je uspje1o da se odrZi, ali uglavnom je razgovarala .sa Zenama pojedina:Crio·. Neke zene bi htjele da rade ali ·Se boje muZeva. Oni su pljaSljivi, pa Zene koCe u radu. U ovom kotaru ima 6 ope. odb. na 50 veeih sela. U opCini CetkoviC i J aska ima Zena, koje pomaZu NOB, ali joS nisu organizacijom obuhvaCene. MoguCnaS:ti rada u drugim opCinama su daleko slabije. Kotar Samobor: U opCini Horvati Zene odaVno_. pomaZu NOV. l'Z te opCine nalazi s.e u partizanima ·aka 60 ljudi. Medu njima ima i par djev.ojaka. Neke -Zene, njih 7, Zive ile~ galno u tom kotaru. 5 ih je svrsilo kurs, i one su ovih dana usle u lO AFZ. U opeini Horvati postoje dva odbora AFZ, politi-cki nei'zgrad-ena, a organizacio.no neuCvrSCena. U opCini Sv. Nedjelja su zadnje vrijeme hila velika hapsenja, pa je narod jake uplasen. Postoji i odbor AFz. Do danas se jos nismo s tim postojeCim odbor-om povezali. U opeini Stupnik postoje 2 seoska odbora. Oni sa.mi sakupljaju hranu, sa ostalim Zena~ rna do -sada nisu hili povezani. Politicka svijest Z.ena u tom kraju je ipak dosla dotle, da u usta.sama gledaju neprijatelja, Utjecaj HSS nije jake velik. Narod sa simpatijama gleda na NOB, iako mu ciljevi borbe jaS nisu jasni. Cesto misle, da je naSa barb a, barb a ·za komunizam. MrZnj a prema gospodi je velika. Narod jos ne shvaea da .je naSa borba i njegova borba. Sarno u nekim selima je nar<>d svije.stan nase borbe (Hor- vati). , Kotar Pisarovina: Ima. 6 ope. Do sad3; sm~ prodrli samo u 2, i to u ~pC. Pi~aroyma 1 Pokupsko. U ovim dvim ope. postoJe odbora AFZ. U ope. Pisarovina odrz~n Je zbo·r 13. VI. Na zboru je bile prisutmh oko 250 ljudi i zena. Kotar Velika Gorka: Prodrli smo do sad a samo U 1 opC. Ta opC. je ve.c gotavo sva org. obuhvaeena. Postoje odbori u 7 s~l~. ~a~od sa ,sfmpatijam prati NOB, ali mu cilJeVl lllSU ? jasni. Nasjeda nepriia!eljsk_oj propagandi da se partizani bore za _kamun1zam. . Drage drug&rice, joS 3. VII. ~o~ah S~·O imati sastanak plenuma okruZnag, ah na~ J~ i tu ofenziva omela raCune. Taka smo bacen1 unatrag za cijeli mjesec dana. Kurs eemo otpoceti oko 1. VIII., dok .:'am stignu drugarice i·z neoslobodenog diJela. List mislimo najdalje izdati do 4-5. VIII. Drugarski po.zdrav Smrt faJizmu - Sloboda narodu! · Ta_jnica: STANJE AFZ U OKRUGU POKUPWE IV. Kotar Pisarovina: Broj odbora. odbornica, Clanica kao i nji5 seoskih odbora (sv·e seljanke), 18 odbo~: ho-v sodjalni sastav: . · I. Inicijativni okruZni sa 9 odb_armca. Uz1 nica (sve se]janke). odbor od 5 clanrca (2 seljanke, .3 mtele~tual­ / . ke). siri odbor od 4 clanice (1 radmca, 2 V. Kotar Velika Gonca: domaCice). . 7 seoskih odbora sa 35 odbornica i sa Pri akruZnom su 3 instruktora (1 radn1ca, 154 (Janice. 2 domaeice). II. Kotar zumberak: VI. Kotar J aska: 1. IK AFZ sa 5 odbornica (4 seljanke, 1 2 seoska odbora sa 9 odbo-rnica i sa 40 radnica, 1 domaCica). clanica (sve seljanke). 2. 3 opeinska odbora. . 1. ope. odb. sa 7 odbornica, (sve sel~anke) Ukupno 77 odbora sa 269 odbornica i oko " 2. ope. odb. sa 9 odbornica, (sve se]Janke) 594 clanice (3 instruktoral. Socijalni sastav: 3. ope. odb. sa 6 odbornica, (sve s?lJanke) 3 intelektualke, 2 radnice, 1 krojaCica, 2 do3. 52 seoska odbora sa 155 odbormca (sve maCice i 261 seljanka (odbornice) . .Sve ostale Clanice su selja"nke. seljanke), 4. 400 clanica ima cijeli kotar (sve su seSmrt faSizmu - Sloboda n.arodu! ]janke) Tajni,ca: 2 III. Kotar Samobor: . . 1. IK AFZ sa 5 clanica (sve selJ~nke) 1 Nar. herol MaTko Belini.C. 2. 5 seoskih adbora sa 18 odbormca (sve 2 Marija Derda. seljanke). Broj clanica nepoznat. v• c Dokume'llt 200 DALMATINKE OPTUzUJU 1z »Zene u b.r.rrbi((, glasila AFZ HrvatSke, hr. 12-13, 1945. Od kobnoga 14. travnja 1941. kada su se po ulicama naSih gradova i ~ela poja.~ile om~­ znute zelenkaste uniforme 1Spod kDJlh s_u VIrile erne koSulje, nema· dana, nema mJest~! nema puta, nema k~m-ena, Cm:j.e~a ~ema kOJl ne bi mogao da ka2ie: »OptuzuJem .« OptuZuju i vape· za osvetom nepregledne kolone majki, koje su po cijele dane uza1udno cekale pred zatvorima Splita i .sibemka. »OtiBli su u nepoznatome pravcu« - ~e rij.eCi, popraCene podrug~ji~im s:nUeSkom, odbijale su ruku majke kOJa Je pru~al~ oskudan obrok obi]no zacinjen Jjubav.]JU. 1 SU~~­ ma. »N-epoznati pravac« postao Je 1 suv1se po~nat onaga dana kada je zlocinacka ruka 1 kraz reSetke splitskog zatvora bacila krvavu kosulju u krilo majke Ranka Orliea. Grobovi sinjskih htava; grobovi palih heraja na splitsko·me groblju, grobovi Orl~_Ca, CeCine i Dolcia teSko optuZuju »mares. cia:a . questure« Franceschetti~~ z_a u~asna mucenJa u zatvoru i brojna -stnJelJanJa na Novome groblju nedaJ.eko Sp'lita. Podi od .sjevera do juga Dalmacije, nd jednog kraja na drugi . .Svuda grobovi koji vape' za osvetom. M-olat - otok suza-, stradanja i smrti. Pred ocima ti se redaju slike: 5.000 zatvoienika svrstava se svako jutro u redove 327 �i jedan po jedan prima pola litre vade za pranje i pice, obrok tople vode s nekoliko zrna pasulja, koji je dovoljan za najokrutniju smrl - polagano umiranje. Nije ni to bilo dovo1jno. Gledaj! Mecima izresetano tijelo stoji na zici kojom je ogra,den Iogar. Covjek je pokusao bjezati. 'Opazise ga. I cijeli je Iogar sada prisiljen da gleda kako ga muCe i sijeku na komadiCe, a anima koji nisu hili u stanju da se maknu i.z barake, nosili su dijel6ve raskomadana tijel.a - >>za opemenu«. Progovori sa Zenama iz Kistanja i one Ce ti pokazati dvoriSte kasarne u kojemu j·e Rogani Gianetto strijeljao 16 !judi; Reci ce ti i to da je iz Rima i da ga se ondje moze naCi. · Zastani na po1ju kraj Zatona i cut ces pricu: »Jednoga su dana ovdje postrojili 110 . muSkaraca i Zena. Htjeli su· ih strijeljati u leda. Srca prepuna mrZnje prelila su se· u rijeCi snaZne i jednostavne: »Pucajte u prsa, mi se ne bojimo smrti, mi znamo zaSto ginemo !« Mala zatanska uvala moze da kaze kako su jednoga dana bacili u nju silovanu i izmrcvar.enu Ljubicu Cogu, djevojku iz Zatona. Krv na plavoj morskoj povr~ini nije jo·S nestala, ana nam je uvijek pred oCima. Vodice su blizu Zatona i one ti mogu pricati jezive price. Mogu ti prlcati a tome kako su ta1ijanski fasisti stajali i smjeskali se nad tjelesima izmrcvarenih i strijeljanih Zena, a !judi u Vodicama ne mogu da se naCude kako je moguC.e da je tenente Frangipane ·Giovanni, bivSi ·zapovjednik »tenenze di Vodize«, koji je svo_iom rukom izvrSio zv.fersko ubistvo Zene Benjamina UdoviCiC.a, jo.S Zivi, Sto vU;·e, da je sada zapovjednik »'Tenenze di Bari - Internal« P<>di putem iz Zatona, pradi kroz popaljena sela i grobove pokraj Puteva, kraj poru.S-enih kuC.a, pa se zaustavi u selu Modri.Cu trogirskoga kotara. Zapalili su tu, u kola: vozu 1943., malu smrekovu Sumicu. Izg.orjela je smreka koja je kamuflirala bunker, gdje su se ljudi skloni!i iz straha pred terorom. Karabinjeri su prisiljavali Mariju RadiC da im kaze tk<> je unutra, a kad im nije btjela odgovoriti, muCili su je dugo i okrutno i napasljetku ubili. ~astavi put kroz mrtvo s-elo, spaljene Rupotine. Zaustavi se pred jamom iz kojeje petnaestak !judi; zena i djece, gotC>VO citavr dan vodilo borbu s ra.zbjesnjelim talijan- 328 skim faSistima. Popni 'se na Mosor i uputi cestom koja vodi i·z Zrnovnice prema Cetini. Zaustavi se u Gatima i tu CeS Cuti najstraSniju priCu koja· Ce u narodu Zivj·eti kao vjeCita uspomena na grozote poCinjene za vrijeme vladavine ta1ijanskoga faSizma u Dalmaciji. Osvanulo je krvavo rujansko jutro 1942. Cetnici su se pojavili u talijanskim kamionima, vozili su ih talijanski Mferi. Nahrupili su kao divlja zvjerad. Ubili oko 150 ]judi, gatovo potpuno zapalili nekoliko se1a. Pred stijenom na Studenaj, nedaleka Gata, ·l.Zala Je silovano osam mljekarica. Malo podalje, sama na jednoj hrpi, bilo je ubijena preka 20 Zena sa djeoom u naruCju, a malo podalje, u lokvi crvenoj od krvi, plivala su mala tjeleSca djece bez glava, nogu i ruku, izmrcva~ rena tijela lezala sU: na nekalika kilametara dugome putu ad Gata do Podgrada na Cetini. Aka nastavis put tom cestam koja vodi preko Zadvarja na spaljeni Zagvozd i penje se do vrha Biokova, ono malo pre.Zivj.elih u Kozici, biokovskome selu, pri.Cat Ce ti istu krvavu priCu, koju si veC Cuo u Gatima. Ljeti su 1943. g. na otaku Korculi ubili desetke i desetke !judi. Ne cemo govoriti o tome da su pucali na !jude u vinogradima, pred kuCama, da su palili Burne, ne hi li u njima poginuli ani koji su bjezali pred njihovim terorom. Za KorC.ulane nije to· takO velika strahota prema onoj koju su po-Cinili jednoga dana kada su iz zatvora u Blatu i~­ veli dvije sestre, djevojcice Mariju i Andelku Surjan. Vodili su ih na groblje. Majci jenjihovoj bilo jasno kamo idu. Sva izbezumljena · istrcala je iz knee da ih zagrli pa posljednji put. Nisu je mogli ·otrgnuti od njih. Marija nije mogla da1je' i sruSila se p_a ·cestu u nesviJesti. 'Majka klekne do nje, ljubila ju je kao da je hoce poljupcima povratiti k svij.esti. Ali j.e nisu povratili poljupci ·majke, nego metak iz bezdusne ruke talijanskoga vojnika, koji j-oj je za Cas otvorio oCi, da joj ih, malo zatim, zauvijek zatvo·ri. Sva uZasnuta majka potrcala je prema Andelki. Ali i ova je vee leZala mrtva, pogodena metkom iz faSisUCke ruke. MajCino srce· nije· moglo izdrZati. OnesviJeStena se s-ruSila ria zemlju. Nad prizorom uZasa zadovoljno s·e smijeSilo lice crnokosuljasa. Tko bi mogao da isprica. sve sto ·SU talijanski fasisti u Dalmaciji pocinili. Na svome mesu mi osjeCamo rane koje je uZarena s-o prouzrOkovala na tijelu Zore RosandiC, mucene u splitskom zatvoru. Mnogo je. takvih .rana, a one su duboke i nei'Zbrisive. ZloCinaca nema dana.s viSe kod nas, ali zive jos uvijek majke Orlica i sestara Sul'jan, Zive djeca zaklanih Zel)a u Gatima i Kozici, Zivi maliSan Marije RadiC, ·zivi i priCa da su mu talijanski fasisti ubili majku i da ce ih on poci traziti po Italiji. I naei ce ih. N aci ce ih slavne brigade naSe vojske·. One ne zaboravljaju spaljena sela, grobove posij ane po cijeloj Dalmaciji, suze i kletVe majki, one ne zaboravljaju da treba unistiti i posljednjega fasistu, pa rna gdje on bio. I one koji se danas kriju po Italiji i sve one koji c~ pokusati da s•e bilo kada i bilo gdje sakrijui 'Bla•Zenka- Mimica l. (:lanak Stampan 1945. g. dajemo medu materi-jale 194.3. g., jer uglav~om govori o fa~istiCk-om teroru u Dalmaci ji ru toku te godine. Popni se na vrhove Biakova i gledaj popaljena sela na njeg-ovim proplancima. »Sve su to uCinili talijanski faSisti« - viCu· opustoSena sela. Spusti se na obalu morsku i o·pet Ce1S --vidjeti pustos. Podgora. Drasnica. i':ivogosce, nekad pitoma sela makarskoga primorja, da-. nas su ruSe-vine. A sve je to poCinj·eno kolnvoza 1942., za vrij.eme krvavoga »rastrellamenta« (talijanski izra·z za krvavu hajku na naS narod i njegovu im-ovinu). 27. kolo-voza i'skrcao se u Zivogo,SCu krvavi pukovnik Rocchi. Ustase su mu doveli 13 ]judi, medu njima 9 zena. Tukli su ih i zlostavljali. Antonovic Anti kidali su klije.stima meso s lica. Nekoliko su dana trajala mrcvarenja. I danas nam zvone u uSima jauci i 2apomaganje Berte AlaC, iza·zvani od u-Zas-nih bolova zbog kidanja Zivoga mesa. Kroz srce nam jos uvijek prodire njen posljednji krik prije strijeljanja pred kucom, na ocigled cijeloga sela. Pukovnik Rocchi je u roku od mjesec dana na Peljescu strijeljao 42 zene. U Patomju vidi1S i danas pet· rupa na stablima. To sti. tragovi metaka, koji su proSli kroz tijelo pet zena i zasjekli se u stabla o koja su bile privezane~ U VruCici, malome p·eljeSkom selu-, pred crkvom su strijeljali Dubrovcanku Mariju Radeljevic. Seljake su prisilili da pri- · sustvuju njenom strijeljanju. Ookument 201 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJA OD 14. VII. 1943; 0 RADU I POLITICKOM STANJU NA OSLOBODENOM TERITORIJU Izvjestaj .Saljemo vam :izvje.Stajl- o naSem radu na Baniji. Politicko stanje na oslobodenom teritoriju nije na visini, kako bi to trebalo da bude, a tome ima i razloga, o kojem Cemo naknadno govoriti. Ali narod je uz NOB kao i vojsku, iak<> neprijate'lj pokuSava na sv.aki naCin unij.eti razdor meodu narod preko raznih protunarodnih elemenata, to jest Cetnika i baptista, kao i Cestim bacanjem letaka na naSu teritoriju, iz aviona. CetniCkih elemenata imade jnS u svakom kotaru, a osobito na dvor.skom kotaru, i to u selu Javnica, Cvetajevic, Zut i Dobretin, gd]e se najvise osjeca njiho·vo djelovanje zbag slabosti naseg politickog utjecaja i raskrinkavanja CetniCkih bandi. I baS ovih dana joS jednom se narod uvjerin u zloCinaCkoj raboti faSista, kada su nenadann upali u dvorski kotar u selo Glavicani i apljackali narodnu imovinu, zatim popalili -selo i poubijali dvadesetjednog mirnog seljaka, nak<>n Cega su navukli joS VeCu mrZnju naroda prerna faSizti1u. N a glinskom kotaru isto se -osjeca djelovanje ·cetnika; dokaz je to .sto se· najvi.Se na tom ko:taru lansiraju vijesti o unlSte- nju sedme divizije. OCito se vidi da je to neprijatelj ubacio medu nar.od, kako bi pakolebao naSe redove. Na petrinjskom kotaru takoder imade cetniCkih elemenata, koji nam .smetaju u nasem radu. Na oslohod. teritariju HSS-avacke propagande nemamo, poSto nemamo niti hrvatska s'e1a. Mobilizaciju smo proveli i jo-8 uvijek se sprovada i to sa pozivima; Zene s·e joB nisu odazval,e. Sverc joB nismo potpuno sprij eCili, ali m.o.Zemn kazati da smo· na tom polju mnogo uCinili, ali ukoliko se joS koji Svercer pojavi, raskrinkavamo ga put-em masovnih .sastanaka i ukazujemo na ·Stetnost-.po NOB-u. Bajkot trzfsta je djelomicno spraveden. PolitiCko stanje na- neoslobodenom teritoriju Banije. Narod je veCinom uz NOB, ali imade CetniCkih elemenata kao i HSS, koji nam Qmetaju rad naSe organizacije kao i mobilizaciju; naro-Cito na kostajniCkom kotaru o-sjeCa se veliki utjecaj HSS-a na hrvatske mas·e posto nije naSa organizacija prOdrla :u: ta hrvatska sela, pa je HSS imao slobodne ruke. 329 �Isto taka imade. cetniCkih bandita, koje jos nismo otkrili ali osjeCa se njihova djelovanje. Takoaer na petrinjskom kotaru, to jest na opCini MoSCen,ica i Sunja, na kojem je HSS pOOeo djelovati, premda tamo postoji naSa organizacija ali nUe joS taka Cvrsta. Na dvorskom kotaru isto taka imade HSS utjecaj na opCini DivuSi; gdje je isto naSa organizacija slaba. I na glinskom kotaru, gdje imalno dvije opCine, koje nisu oslobodene, HSS je poCeo -Siriii svoje ralje, a naSa organizacija nije jo.S prodrla. U svim srpskim selima, gdje postoji naSa organizacija, sprov-eli smo mobilizaciju -sa pozivima. Bojkot trZiSta djelomiCno je ·sproveden. Kotarski odbori odrzavaju sastanke, kao opCinski i s·eoski, .i jedino kako smo rekli ti odbori nisu potpuno samostalni kako bi mogli rukovoditi organizacijom. Radri€ Cete smo Jormirali, rad se veC mjestimiCno osjeCa, i / ta na dvorskom kotaru i petrinjskom. N a glinskom imali smo pote,SkoCe za formira~ nje radnih Ceta, ali smo uspjeli da formirarno samo u selu da rade. Na proSirenju organizacije nismo mnogo uCi~ili, ali smo ipak prodrli u dVorskom kotaru, u selu HrtiC, gdje smo formirali j.edan i!egalan odbor i dali u zadatak, da nas poveZu sa antifaSistkinjama u samom gradu Dvoru. N a istom kotaru, u opCini DivuSi; koja je neoslobodena, raspustfli smo sve legalne odbore i pristupili stvaranju ilegalnih odbora radi i\estih naleta neprijatelja. Takoder na kostajniCkom kotaru smo prodrli u dva hrvatska s·ela, i to selo Majur i Panjani, u kojem smo formirali jedan ilegalan odbor i povezali ga sa .opCinskim odborom Majur. N a is tom kotaru prodr1i smo u dva srpska sela, u k-ojima do sada nije hila naSe organizacije, i to Slabinja i Zivaja, u kojima -su do ·sada hili ustaSe Hercegovci, koji su se hili naselili u kuCe naSih }judi protjeranih u Iogar, i zbog toga bilo je tesko prodrijeti, dok ni·su naSi partie.:ani tn raSCis-tili, a naravno da smo tome krivi i sami mi, jer nismo dovoljno posveCivali paZnje tim se'lima. Ta ista se!a, to jest Slabinja i Zivaja, pripojili smo joS trima selima, koja .su bila ranije organinizirana, i' formirali smo opCinski .odbor Dubicu. Radne Cete su forminine isto kao i na oslobodenom teritorij.u. Dobrovo]jni pri!ozi se stalno sakupljaju na cije'lom okrugu. Narod oduSevljeno daje za NOV kao i za bolnice. Takoder za djecji dom sakupili smo priliCno ZiveZnih namirnica, odjeCe i obuCe, koje smo juCer poslali za Kordun. Na kulturno prosvjetnom polju nismo uCinili skoro niSta, jedino Sto smo poCeli sa ·Skolama skaro svuda, no jaS imade nekoliko sela u kojima joS nisu otvorene S~ole, ali to je vl"lo malo. Na sastanku okruZnog odbora dali smo si u zadatak: 1. Pretresti sve odbore od najnizih do najvi1Sih i pronaCi domaCe kadrove, koji do sada nisu pro·nadeni, da ih uposlimo. 2. Osamos,taliti kotarska rukovodstva, kao opCinska i seoska, i politiCki ih uzdignuti, taka da se naS rad ne bi samo ograniCio na sabirnu akciju. 3. Prodirati 1L hrvatska sela i na taj nacin onemoguciti propagandu HSS. 4. Ispitati koliko imade partizanske djece be'z roditelja i sironiaSne, da otvorimo djeCji dom. 5. Prosiriti propagandu za analfabetski teCaj i o-snovati zidne novine. 6. Prov;esti kampanjU za m'Obilizaciju svih muSkaraca, a isto taka agitirati kod Zena d_~_ se javljaju u vojsku, jer na Baniji imade vrlo malo zena u NOV. 7. Pravilno politicki uzdizati kadrove AFZ-a. Drage drugarice molimo vas na nam ukaZete na .sve ave greSke, koj.e uoCite u ovom izvjeStaju, jer smo vrlo neis·kusne u pisanju izvj eStaj a. Predsjednica: Kata OpaCiC :t Tajnica 00 AFZ Banija: Ana Su-Znjevi.C lzvjdtaj je vjerojatno upuCen Glavnom odboru AF:2: Hrvatske.' Dokument 202 OKRUzNICA OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJA OD 15. VII. 1943. SVIM KOTARSKIM ODBORIMA AFz 0 IZBORIMA ZA ODBORE AFz OKRUZ'NI IQDBOR AF:t ZA 'BANIJU Broj I. Kotarskom odboru AFz za ..•.•.. Drage drugarice, Da hi rad organizacije AFZ oZivio, da ga postavimo na Sto CvrSCe i zdravije temelje, kako bi sve zakljucke sa konferencije AFZ-a za Hrvatsku :Sto bolje i br.Ze sproveli u Zivot, 15. VII. 1943. potrebno je da pristupite novim izborima pocam od seoskih pa do okruznog odbora AFz-a. Izbore novih ·odbora-- treba prove·sti u svim starim organizacijama, utvrditi sa svim Zenama, sa svim odborima sva ana pitanja, koja su hila predmetom referata, rezolucije izbornim zborovima, a birati ih na opcini diskusije- na naSoj konferenciji. skim. N akon izvrSenih izbora, na konferenJ edna 0 d najvaZnijih pitanja koje je bilo cijama, treba odrZati masovne kOtarske zbonaro-Cita potcrtano na naSoj konferenciji, bilo rove, na kojima Ce se 1zbori objasniti i popuje: na masovnu bazu postaviti rad organizalarizirati medu najSirim masama Zena cijecije AFZ-a, najtjesnije saradivati sa NOO-ima log kotara. i o-rganizacijom USAOJ-a, te proZeti Citavu Svi ti izborni zborovi i konferencije treba organizaciju svijeSCu, da je AFZ politiCk-a, da budu sveCana manifestacija svih · Zena borbena organizacija' koja m'Dra biti aktivna antifaSi·stkinja. Na njima treba da govore i u sVim politiCkim zbivanjima i zadacima, popredstavnici svih naSih ustanova, a pa moCevSi ad pomoCi vojsci, horbi za Zetvu i u guCnosti bilo bi dobra izvesti i neki program, raskrinkavanju Cetnika, ustaSa te izdajniCkog na kojemu bi sudjelavale same Zene pjesmavodstva HSS-a, te voditi nemilosrdnu i bespoma, kraCim sastavcima i sliCno. Aka iz dotistednu borbu protiv okupatora i svih njegoCne opCine iii kotara ima Zena boraca, bilo vib slugu. bi dobr.o da i one istupaju, a aka to nije maIzbore treba u predizbornoj kampanji guCe, treba govoriti o njihovom hrabrom drpreko Sirokih masovnih zborova, prek-o vaSe-g Zanju, da bi to- istovremeno bio podstrek za lista, zidnih novina, pisanje parola i t. d. Sto stupanje Zena i djevojaka u narodno-osloboSire populari.zirati i na taj naCin i•zvrSiti tu dilaCku vojskU. Na svim izborima kao i izstranu rada za izbore. bornoj kampanji kotarski odbor treba imati Treba za vrij erne Zetv·e '· i poslij,e Zetve do potpuni pregled, a. isto taka da ukaze u tom 1. VIII., t. j. do prvog augusta, vrsiti pripre- pogledu punu pomoC niZim organizacijama. me i popularizaciju izbora, a od prvog auguN a svim seoskim izbornim sku:PStinama mosta do 22. istog mjeseca sprovesti izbore od raju prisustvovati Clanice kotarskih odbora, seoskih odbora do kotarskog. Na ovim izbo- na opCinskim Clanice kotarskog odbora svarima popularizirati OkruZnu konfereilciju kako iz izvrSnog, a Clanovi okruZnog odbora AF!Z-a za Baniju. svakako Ce prisustvovati. Izbore seoskih odbora treba izvrMti na Referate kao i referentice za te zborove masovnim sastancima Zena Citavog sela, gdje treba dObro prije pripremiti, treba na sastanCe sve Zene birati, uCestvovati u diskusiji ! cima s njima govoriti i ukazati im konkretno pretresti sva pitanja, koja danas stoj·e pre'd na sva ana pitanja, o kojima trebaju da na naSom organizacijom, na pr. pitanje tko se izbornim skupStinai_Tia govore. Isto taka da smatra obuhvacen u AFZ, odn·os seoskog ad- i·zno-se cijeli svoj dosadaSnji rad, sve greSke bora i mase Zena, saradnja NOO-a i AFZ-a, kao i uspjehe, koje su pojedini odbori polusaradnja AFZ~a i USAOJ-a. Sva ta pitanja Cili. Na taj naCin drugarice Ce poloZiti o cje~ tretira organizacioni referat sa prv·e konfelokupnom svom dosadaSnj.em radu raCun ne rencije AFZ-a Hrvatske, koji cemo vam posamo Zenama obuhvaCenim u organizaciju s1ati. Predizborna kampanja, masovni sa- AFZ-a, negu i cjelokupnom narodu i. vojsci. stanci i zbnrovi treba da budu priprema za 'To je uopCe praksa, koju treba prov{)diti ne i.zbore. MoZete ih iskoristiti i za o.snivanje samo pred izbore i na dan izbora nego i uopCe radnih grupa za poljske radove, isto taka po- kroz cij.elo vrijeme svoga rada. N a gore napularizirajte i s politiCke strane njihovu vaZ- vedeni naCin treba izvrSiti izbore tam·o gdje nost i znaCenje. Na samim 'izbornim zborovi- veC postoje naSe· organi·zacije od prije, dok u ma treba iznositi rezultate rada tih radnih novoos}obodenim mjestima., gdj-e su formirani grupa kao broj i imena Zena, koje su novo seoski i opCinski odbori ne treba vr.Siti izbore, birane u te radne grupe, broj radnih grupa · nego samo kotarske i to na masovnim kotarpo svim selima, opCinama, te rezultate njihoskim zborovima na kojima Ce se izvr:Siti izbovog rada i t. d. Takoder treba izno·siti pri- ri kotarskih odbora i biranje delegata· za ·mjere rada tih grupa po drugim selima, opCiOkru.Znu konferenciju. NaroCito je va.Zno da nama i ko-tarevima. N a sea skim izbornim na te konferencije dodu i drugarice iz ne- · skupStinama treba pripremiti mase Zena za oslobodenih ~jesta. U neoslobodenim kraj,eizbor opcinskih odbora, koji takoder treba da vima i'zbori za odbore- ne dolaze u obzir, veC budu maSovni. Na tim skupStinama za izbore ostaje dosadasnji sistem u pog'ledu -postavljaopCinskih odbora ne Ce biti moguCe da se vodi nja odbora AFz-a. diskusija u takvori1 obimu kao na seoskim Drugarice! SkreCemo vam naroCito pazboro:vima, ali treba omoguCiti Sto ve6em - Znju na to, da te izbore nije dovaljno prip·rebroju ·zena da govori, ne samo iz odbo-ra :nego miti samo zborovima i popularizacijom preko i iz mase. Stampe, pisanjem -parola i t. d. nego vi rnaIzbori- kotarskih odbora izvrSit Ce se na rate· predvidjeti na svojim sastancima kakvi kotarskim konferencijama. Delegate za te su svi vaSi odbori poCam od najniZih do najkonferel1cij.e treba predviditi vee na seoskim vi·Sih, gdje ima drugarica, koj,e su se u dol 331 33{) ,:.:_ �sadasnjem radu istakle i koje imadu uslove da postanu rukovodioci u svim ti:ill odbo·rima organizacije AFZ-a. Osobito budite pazljive u tom pogledu, jer Ce razni neprijateljski elernenti na sve naCine nastojati da ometaju izbore, a Sto je najva.Znije, oni Ce svim· sna~ gama nastojati, da u naSe odbore proguraju razne nenarodne elemente, Ciji bi bio zadatak da slabe i ruSe naSu organizaciju. Za to vee sada dobra pretresite sve odbore i pojedine odbornice, budite budne i pazite da u njima ne sjede veC takove nepo.Zeljne i -Stetne, newrijateljski nastrojene Zene. Bit Ce i takovih slucajeva da ce i pojedini NOO-i iii njihovi Clanovi iz neznanja nastojati da nam u odbore uvuku Zene, koje nam ne odgovaraju. Sve te pokusaje kao ito, da se itko dru" gi mijeiia u pitanja organizacije AFZ, bilo od strane NOO-a, omladine iii vojske treba onemoguCiti. Ali zato treba suradivati i tu suradnju pravilno shvatiti. U pogledu predizborne kampanje i populariziranja naSih izbora pozovite NOO-e, organizaciju USAOJ-a da vam u tom pogledu dadu punu pomoc. Na izborima treba naglasiti, da se odbori biraju svakih ·Best mjeseci i da Ce se nakon isteCenog roka ponovno birati. Treba prekinuti sa dosadaSnjom praksom, da s·e odhori mijenjaju svaki cas iii po volji pojedinaca, kako je to bilo do sada, svaka odbornica .od najniZeg do najviSeg odbora treba da znade, da· ne moZe svojevo1jno istupiti po tim pitanjima. Drage· drugarice, o toku cijele izqorne kampanje, kao i o samim izborima izvjeStavajte nas svakih osam dana i traZ-ite pomoC tamo gdj-e vi same pojedina pitanja ne cete moCi rije8iti. 1 Drugarski po.zdrav: Smrt faSizmu Sekretar: Sloboda narodu! Predsj edni·ca1. 1 Predsjednica Okr. odbora AFZ Banije u to vrijeme hila je Kata Op~CiC, a tajnka Ana SuZnjevi-C. Dokument 203 IZ IZVJEsTAJA KOTARSKOG KOMITETA KPH MBAR OD 15. VII. 1943. OKRUzNOM KOMITETU KPH GORSKI KOTAR 0 RADU AFZ' ... Rad po sektoru AFZ2 Organizacija AFZ-a sve vise okuplja oko sebe zene nas-eg kotara, te ih odbori ·u- pojedinim ·mjestima svakim danom sve viSe povezuju s NOB. U rukovodstvo primljena je jedna drugarica, koja se do sada nalazila u civilnom logoru. Bistra je i radi sa vo-ljom. Zeni naSeg kotara veoma su aktivne te mjestimiCno pokazuju veCu aktivno-st od muSka~ raca. (·Cabar). Njihov rad se ocituje u svakid.anjem pridobivanju novih drugarica za NOB i prikup!janjem hrane za vojsku i darova za naS·e ranjene borce· (one kaZu: »Za naS Crveni KriZ«), te u smjelom iznoSenju svega materijala iz Zice, ne gledajuCi na opasnost i Zrtve. Sve to rade one sa voljom i po'letom, sve sa Zeljom da Sto v1se pomognu naSim borcima, koje Zele Sto skorije vidjeti u svojim selima. 1 DokUmet;Lt se nalazi u arhivi CK SKH. l~icijativni kotarski od'bor AFZ 'CaJbar formira se u kolovozu 1943. g. U veljaCi 1944. ,g. o·drZana .ie prva kotarska konferencija u -Gabru, gdje je izabran Kotarski odbor AFZ 11 koii su uSle: 'Slavica Klepac, Zora GaSparac, Vera GaSparac, Rezika CindriC, Filipa OZbolt. Mici·ka iz gerovS.kog kraja i druge. Sestre Slavica i Franci'ka Troha 'Thakon dolaska iz internacije 1943. g. Odlaze u partizane 11 :Sloveniju i JPogibaju .zaklane bdo.gardijaca. 2 o? •D.okument 204 0 KURSU I PRVOJ KONFERENCIJI AFz NA KORl:ULI U SRPNJU 1943. Korculi srpnja 1943. KURS U RASOHI' Zene Delnica Pletu za prrrtj.za:ne Nakon sest dana cekanja na Belje~cu, usli na poplatima sva j.e ispucana od hodanj:i po smo napokon· u kajiC, kojim Cemo se odvesti oStrim liticama obale-. na Ko<culu. Veslali smo nekoliko sati uz obaI nGCii.s su, kao i svake noCi, doCekale parlu Peljesca i oko 11 sati u noci otisnuli se u tizanski kajic. · ' kanaL Vjetar je jak, puSe nam u provu, i Visoika djevojka, Zivih, crnih oCiju, uzima jedva se miCemo naprijed. T·ek oko dva s·ata me pod ruku i vodi u svoju kuCicu. Mala je pos'lije pono.Ci poCeli smo jasnije razabirati to izbica prislonjena o hridine, koj_e se yide obalu Korcule . .Sat vremena poslije pristali na straZnjem ·zidu. Pod je poplnCan i .C!ist. ·smo; gotovo neCUjno, u jcednu malu uvaUcu. Kamin u jednnm, poste'lja u dr.ugom kutu. »To je Rasoha«, rekne Coba,2 jedna g,P.~ »Zao mi j.e Sto ti nemam niSta dati da jeljanka iz RaCiSCa, ispuStajuCi iz ruku vesla des. · Lozja malo, -od prodatog vina jedva i i opljunuvSi malo Zuljeve, koji su g.e napra:.. mjeseC ZiViS, a Talijani odveli kajiCe, pa ne viii ad vi.Sesatnog veslanja_ Kad su se oCi ve·C privilde na tamu, raza- ma-ZeS ni ribe uloviti.« Dok je· ana taka priCala, dodo,Se joS neke brala sam toCno duboku uvalicU, na Cijoj j.e obali, tik uz more, ·stajalo nekoliko riba'rskih Zene, i medu nama se zametne Zivi razgov'or ~ 0 Bi-okovu, '0 drugovima, koji ·se tamo., »prekuCica. Ima na obalama jadranskih ()toka mno.stvo ko« bore-.· I sa KorCule ih je- otiSlo mnOgo. tih uvalica, koje skrivaju partizanske kajiCe ·, Vidjele su ih one. Ukrcavali su· se ondje; u pog!edu »patrola<<. I Rasohaje jedna od tih. RaSoOhi. '0ti8la je i Agata:, iz· Zrnova, prvaI u nju, gotovn svake noCi, pri-stane _ba·rka partizanka na· KorCuli, a nje su se Tillijani s partizanima. Ali ja sad· ne Cu da priCam o bojali. Razg.ovara1i sino· o d_rugaricam:a s drutoj uvali, ne.go o Sumi, koja &e pruZa povrh gih »S.koja«, s Bfoko-va. iz Dalmacije cijele. nj e i koj a pokriva cijeli otok. Hocu da pricam 0 tom; kak<> ih dosta ima u odtedima, kako o malciin SuinskOm prop'laD.ku povrh Rasohe·, sve; ka:o ·i orie, pletu,- Siju, sakupljaju _"hranu o onih- mjesec dana, koje_ sam tu jJrov·ela. A i Odj,eCu, za ·partizan e. kad ·hoCu o tom da gcivoriril, onda- moram _go~ »A 'ima:S Ji ·Sto d'a pro,Citam0?<< Ja· iZVadim »Zenu danas<< .. Br_zo s:e··zbiSe·okO mene·_ u-'jeq_voriti _o Zenama u Ra·sohi. . Zive one tu, daleko od svijeta. Opaljena nom · krugu i nagnuSe · -g'lav·e · had- -strariice od sunca lica im izgledaju bron(:ana, a koZa Iista. I 333 �»0, da nam je bilo biti na konferenciji Zena Jugoslavije?« »Drugarica, vidiS, govori o -odborima. I mi bi trebali osnovati naB, brZe CeS sakupit za; partizane, brZe Ce:S sazvati sve, aka je potreba, a i ti ces lakse preko odbora kakav list poslati.« I formirali smo tada prvi odbor AF:t-a u Rasohi. Za cijelo to vrijeme, dok sam razgovarala s njima, dok sam ih promatrala onaka nagnute nad stranicama »Zene danas«, pred oCima su mi iskrsavale slike i prizori iz· poslJednjih sedam, osam mjeseci. Septembar 1942. u Gatima. Duga soba u seljackoj kuci. Oko 80 zena cupa i prede vunu, sakupljenu za »svoje mosorske tiC.e«. UCiteljica Jelica Cita »Dalmatinskog partiza/lla«. Sve pozorno sluSaju. Nakon svakog Clanka ~ivi razgovor. N akon nekoliko dana. Dug a povorka zen a, njih oko stotinu, s maSklinima i polugama na rameriu, ide cestom. I kad se veC sumrak spustio, uz veselje i smiJeh- odronjav:ilo se kamenje pred neprijateljske bunkere. Granate, koje su iz OmiSa bacane na -Gradac, nijesu ih smele. ,, Sutradan. Nakon krvava pohoda Talijana i Cetnika, gledam sliku. Mnoge od tih Zena leZe u lokvama krvi, s djecom u krilu, u zadnjem zagrljaju. Ispod visoke, bijele stijene zaklano je Best mljekarica. Crvena krv rnijeSa se. .s bijelim mlijekom, koje se liJe iz prevrnutih kanta. Malo podalje na cesti lezi silovana, noZem duZ cij elih grudi rasporena, mlada djevojka Mica. U gustim, crnim pletenicama, slijepljenim ad krvi, upleteno je pism-o Sto ga je jutros drugovima u Omi.S htjela odnijeti. I cestom, dugom nekoliko kilometara, gledam takve slike, teSko raspoznaj em i'znakaZ·ena lica poklanih ljudi i Zena. OsjeCam j·oS uvijek miris paljevine i ljudskog mesa i predmeta izgorjelih u kuCama, a on je pojaCan dimom i varnicama, koje dopiru i u ovu malu uvalu od Burna, koJe veC tri dana na KorCuli gore. »Pa ·Sta im pomaZe to, kad su GaCanke, malo Sto ih je ostalo, posljednju paru sakupile, kupile jabuke i odnijele za Bozic drugovima u mosorskom odredu. ,S,to im vrijedi paliti .Burne po Koi.-Culi, kad se eno Zene opet sa-staju, do:Cekuju partizane i daju im posljednje, pa i ove ovdje kao i Biokovke za vrijeme talijanske ofenzive, zadnju Saku brasna iz kuce daju, posljednji list kupusa u gladno proljece iz vrtala beru i uz strmo Biokovo borcima na Cuke nose·.« Ovakve s1ike, ovakve misli, iskrsavaju mi pred 6Cima, niZu se mozgom, kad razgovaram ()UO 334 sa Zenama iz Rasche. Te iste slike, te iste misli prate me na sastancima sa Zenama u svim selima KorCule. Kolika ljubav prema 'partizanima, kolika odlucnost i spremnost za borbu protiv Talijana, »svih tih gadova«. »Velika teSkoCa je u tome Sto nam znanja fali«, kaZu one, i to isto u svakom selu. OdluCfle smo da organiziramo- kurs- 3 na koj.em Ce se upoznati s osnovnim ciljevima NOB-a. Iz svakog sela doCi Ce po jedna iii dvije, »A gdje bi se moglo?« pitam drugarice iz inicijativnog kotarskog odbora. »Na Cistini u Sumi povrh Rasohe. One Zene tamo Ce sve pripremiti.« I poslije par dana bHo je sve spremno. Tri oveCe duge daske postavljene na kamenje sluZe kao stol, dvije druge naslonjene na vise stijene s obje strane stola mogu da budu klupe. Medu stablima napravljeni su »Satori« od· isprepletenog granja. Tu ce u grupama po pet uCiti i spavati. Postavljen j.e kazan na dva oveCa kamena. Vodu Ce donositi drugarice iz sela Rasche, i to nave-C·er, da s·e ne pri-mijeti. »Kako je s hranom. Jeste li uspjele lito sakupiti«, upitala sam i-h na veCer prije poCetka kursa, kad su se sve, ti -sumraku, da ih nitko ne vidi, sakupile na proplanku poviSe Rasohe. -»Dale su Zene - koja pregrSt pure, koja Baku -faZola. Daju i vele: Ajte, pa nauCite Sto god ViSe moZete. I nama Cete onda pos1ije neSto kazati. Oni prvaSnji nisu nam nikad dali mo.guCnosti da neSto nauCimo.« Sutra u jutro kurs je zapoCeo. >>Ko je mislio poslije toliko godina imati opet knjigu u rukama. MuZ u partizanima, dijete maleno, nema.S ga kame ostaviti. Ali kad Covj,ek hoCe, moZe sve.« Iz dana u dan interesovanje je raslo. Zelja i volja za ve-Cim i Sirim znanjem se poveCavala. A Sto se ono danas oko stola onaka Zivo raspravlja? Pro~He noCi doSla je veza. ·Dobile smo drugi broj >>Dalmatinke u borbi«. »Vidi, i na Bidkovu se drZao kurs«. »A imale su kao i mi odbor za zidne novine«. »Sto su pisale ?« · »·Sta -misli.S, nisu ni na.Se ni1Sta gore od njihovih? « »I na Mosoru je poCeo kurs.« »Gledaj, Zene Trogira odrZale su svoju prvu kotarsku konferenciju, hvale svoj kotarski odbor'.« >>A nasa ce biti odmah po svrsetku kursa ovdje na istom mjestu«. »Ho6e 1i moCi doCi iz svih sela? Patrole svuda. Suma gori.« »Ne_ boj se ti, probit Ce se one veC. ZnaS da jedva cekaju konferenciju. A kad su njima 'Talijani bfli zapreka!« Dani na kursu su brzo pro-Sli. Evo veC i dvadeseti, posljednji. Sutra je prva kotarska konferencija na Korculi. · »E treba, ne.Sto pripremiti.« Donijele su konope s ribarskih !ada. >>To nam 'Talijani nisu uspjeli odnijeti.« Od jednog do drugog stabla uokolo cistine, »naSe uCio-nice·«, vezali su konopce u nekoliko redova. Nakon par sati rada mogla se je tu vidjeti 'lijepa zelena saba. Na 'ula'zu, izmedu dva bora, stajalo je napisano: »Dobro doSle«. Pod je bin pokriven zelenilom mjesto -saga, a klup·e, one na.Se daske, p·ostavljene na dva kamena, pokrivene de'kama. Na veCer je i:z Rasohe donesen mali stoliC »za radn'o predsjedniStvo.« Donesena i·e i slika druga Tita. Bas ona, koju je prije strijeljanja izradio kipar Lozica. Zene iz Elata poslale su zastavu: U radu, u razgovoru, osje·Cao si ljubav prema borbi, Zelju da sve Sto je s njom povezano bude najlje!}se, najbolje. Sutradan, veC u ranu zoru, do-Sle- sli KorCulanke na svoju prvu -konferenciju, Sve su iznenadene onim ~Sto su kursistkinje pripra1 Clanak ie napisala BlaZenka Mimica. Redakcija ga je pronaSla u a·rhivi Oblasno,g AFZ za Dalmaciju i ni.ie mogla utvrditi da li je bio objavljen u »-Dalmatinki u h~rbi«: 2 · Ana Matit-PecotiC Coba. 3 U srpnju 1943. g. odrZan ie kurs A'FZ na KorCuli u Suroi, krai zaseoka Raso'he, koji je uvijek hio _ veza sa logorima i po-desan za oddavanje kurseva i konferenciia. Kurs je .pohadalo 15 Zena iz raznih rnjesta i trajao je 1.5 dana. NajteZi problem hila je ishrana, jer je tada Citav O<tok oskudij-evao i glado.vao. Drugi ie problem bio u .preba,civanj-u hrane do mjesta oddavanja kursa, jer su svagdje vrebale neprijateljske z.asjede. Taj su teZak zadatak rje.Savale tri drugarice, koje su nekoliko kilometan nosile hranu na svojim ledima hoz neprijateljske zasjede. Pri koncu kursa, talijanski su okupatori, bijesni i ljuti na borbeni narrod KorCule, ,poOeli jednoga dana da pale vile. Najvi.Se ih interesiraju zidne novine. Okupile su se oko njih i Citaju. »A .Sta su vam ove dvije puS-ke ovdje?« »loz odreda su nam -samo dva vojnika doSla na straZu. Svake noCi Valjalo je drZati straZu, dvije od nas na jednom, dvije na drugom straZarskom mjestu.« »Evo i drugo-va iz odreda i iz kotarskog NOO-a.« Konfer:encija je zapoCe1a. Nakon referata razvila se veoma Ziva diskusija. J edna za drugom govori o radu, o uspjesima i nedo-sta· cima. Sve govore· uvjerljivo. Iz svih govora izbija velika ljubav, odanost i privrZenost NOB. Kad su se gotovo sve izredale, d-oSlo je na red davanje prelazne nagradne zastavice najboljem' selu. Kotar Hvar pozvao je u travnju sve kotaJ."ieve u Dalmaciji na jedno-mjeseCno tak· miCenje u sakupljanju hrane i odjeCe za partizane. Svi su prihvatili. Na KorCuli se baS sad zavr.Si'lo, i danas se daje nagradna zastavica najboljem selu. citaju se re·zultati. Smokvica je najbolja. Ona dobiva zastavicu. Na koncu je i~abran prvi kotarski odbor AFz na Korculi. Konferencija je zavr.Sena. Drugarice adlaze zadovoljne, iako znaju da ih sad Ceka povlaCenje i p11obijanj,e kroz neprijateljske straZe. Sumu, ne hi li tako uniStili i prisilili na kapitulaciju horce, koji ,se nalaze u Sumi. Na nekoliko kilometa•ra gorjela ie Suma oko Zena. 'One su se guSile u dimu i po Citavu noC str.aZarile, ne tbi li i2hje.gle bloka,di, koja im je prijetila, a po danu, od jutra "do mraka, neumorno su uCile. Petnaestoga dana trebale Sill odrZati svoju -,prvu kota'l"sku konferenciju AFZ, na koju su oCekivale i ostale delegate. Okitile su zastavama, paro1ama i crvenim zvijezdama jedan mali dio 'bo:rove Sume i tu su odrZale svoju .prvu kotarsku konferenciju. Na -povratku _ie grupa, -u kojoj je bi~o oko 25 Zena, pod teSkim uslovima doSla do -svojih kuta. "Zene su bile prisil j-ene, da -skaCu preko vatre, i da preko br-da bjde p:red neprijateljskim vojniciroa, koji su -Cekali na njiho-v povratak, jer su hili o'bavijdteni, da Zene tog dana oddavaju konferenci_iu. 1 335 �Dokument 205 IZ IZVJE!lTAJA POVJERENSTVA CK KPH ZAGREB OD 18. VII. 1943. 0 SMRTI VERE sOLAR, SEKRETARA V. RK U ZAGREBU1 Izvjestaj Caci 18. V11. t943. Vera Solar Ovih dana uhapsena je ad strane policije drugarica Vera ,Solar, privatna namjeStenica, 1 Dokument ·Se nahzi u arhivi CK 'SKH. U toku 1:943. g. mno,ge su drugarice bile Clanovi Ra jonskih komiteta i Miesnog komiteta KPH, koji:h se veCina izdigla r.adeCi u odborima AFZ i NOO. Vera Solar Durdica hila ie sekretar V. RK, Ru.Za GretiC Barica- IV. RK, Zlata Fejzo Ankica Clan IV. RK (krajem ,godine postaje ona ,sekrefar to.ga komiteta), Silva MiletiC :Sonja - .Clan III. RK, RJUZa Crn2 sekretar V; Rajona (Tresnjevka).' Jedan ju je izdajnik te~ko teretio. Policija je pocela da ju muCi, kako bi ju prisilila n·a priznanje. Ona je ad rana umrla, Tada su je policijski krvnici bacili kroz prozor, toboZe kao da ·je sama skoCila. Prolaznici su se na to strahovito uZa·snuli. lz po1icije su istrCali neki policajci i pvebacili preko drugarice· Ve·re pokrivaC. Po priCanju oC·evidaca bila je drugarica Vera strahovito iznakaZena. Lubanja joj je bila puknula na nekoliko mjesta, ruke - su joj bile potpuno erne i · sve u jednom priStu i jako naduv.ene, a svezane nekakvim debelim pojasom. Nog-e su joj bile strahovito izmrcvarene, meso na njima raspucano (Culi smo da u najnovije vrij.eme kubaju ljudima noge), a nokat na palcu desne noge· drZao se samo na j ednoj Zilici. Led a i trbuh bio joj ie takoder ern. Bila je samo u gaCicama i prsluku. Sve se to .odvijalo u po1iciji u Zvonimirovoj ulici, gdje sad imaju sj-ediste Gestapovci i UN.S. ·Ova zvje•sko mucenje i ubistvo nad drugaricom Verom izvrSio je policajac Bogojevski, ruski emigrant, koji je jedan .od se·~­ fova UNS-a, a kakovu sada ima funkciju, odkada Je Gestapo sve preuzeo, ne znamo. Drugarica Vera imala je 2>0 godina i bila je radnicko· dijete. Stevo v. r. 3 koviC Olga - Clan V. ·RK, kaS11ije sekretar I. RK, a krajem 1943. g ..postaje Clan Mjesnog komiteta ,pod imenom Erna, Anita Lelas Nina Clan je III. RK i kasnije -sekretar toga rajona, Alemka GrguriC Mira Clan ie V. R'K, Mira KovaCiC Volga - Clan I. RK i dru_garica Bara. 3 Ivan "KrajaCiC, tada Clan Povjerenstva CK KPH za Zagreib. Dokument 206 OKRUzNICA OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 18. VII. 1943. SVIM KOTARSKIM I OPciNSKIM ODBORIMA AFz 0 NAciNU PROVODENJA IZBORA ZA ORGANE AFz OD 15. VII. - 25. VIII. 1943. Karlovac, 18. VII. 1943. 0KRU2NI ODBOR AFZ Svim kotarskim i opcinskim odbodma AF2 U _sporazumu s Glavnim odborom AF2·a Hrvatske, odluCile smo da u naSoj organizaciji na Kordunu s.provedemo p-onovno izbore :Za naSe odhore od najniZih do najviSih. Potrebno je da to provedemo, kako bi ozivile 336 rad Citave organizacije, koji danas poCiva na malim i okrnjenim~.odborima. Na nasoj konferenciji AF2 Hrvatske nagiaS·eno je, kao j.edno ad najvaZnijih pitanja, postaviti sav rad AF2-a na masovnu bazu u - PrimiSlje 1943. - Pr.ed n.ovosagr.adenom bajtom saradnji sa NOO-ima i omladinom i pro.Zeti Citavu organizaciju svij.eSCu, da je AFZ politiCka borbena organizacija. NaSa organizacija treba da bude aktivna u svim politickim zbivanjima i zadacima, poCevSi ·od pomoCi vojsci do borbe za Zetvu, raskrinkavanjem Cetnika, izdajniCkog vodstva HSS i uopCe svih neprijatelja narodno-oslobodilacke borbe, kao i ukazivanje Stetnosti Sverca, koji je kod nas uzeo velikog maha. N e mo.Zemo zaboraviti da su ovih dana Oetnici poCiriili gnjusan zloCin.1 N apali su kotarski NOO S!unj i tom prilikom ubili drugaricu Mllenu KrajnoviC, Clanicu kotarsikog odbora AF2 Slunj. 'Teska su ranili drugaricu Nadu Galjer, politicku radnicu, te kuharicu i jednog djeCaka, koji su se ondje nalazili. N aBe hrabre drugarice borile su se i ubile jednog Cetnika, a n€koliko ranile. Drugarica Milena je majka jednogodisnjeg djeteta u djecjem domu. Na koga se danas upire naS neprijatelj okupator? Na izdajnicku kliku u vodstvu RSS, koja ne samo da Sap6e narodu o nestupanju u NOV-u, veC i obrazuje· banditsk·e naoru.Zane grupe u borbu protiv NOV, kao u okolici Gospica i Cazme. Mi znamo da je narod stvorio svoje jedino pravo narodno predstavnistvo ZAVNOH, u kojem se nalaze predstavnici svih naroda i svih stranaka u Hrvatskoj i koji jedini ima22 ~ene Hrvatske u NOB ju pravo da predstavljaju naB narod. Nema pravo da govori ana »Jugoslavenska vlada« u Londonu u ime naroda, koja je od toga naroda pobjegla, i koja je organizirala ~et­ niCke .bande, koje se bOre na strani porobljivaCa naSe .zemlje. Sve mi to moramo znati, svaka Zena treba da o tom Cuje na masovnim Sa·stancima, na kojima Ce se bi.rati rukovodstvo. Zene biraju same i slobodiio -·svoje odbore, svaki treba da kaZe Sto misli -o dosadaSnjem radu i buduCem. Biranjem naSih naj.odanijih i najaktivnijih drugarica od masa Zena, mi Cerna uCvrstiti naSu organizaciju i povezati je sa svim Zenama, koje su spoznale borbu protiv fa,Sizma. Izbor-e C.emo provadati: u vremenu od 15. o. mj. do 25. drug.og mjeseca, a provest Cemo . ih na ·slij edeCi naCin: 1. I·zbore seoskih odbora treba izvrSiti na masovnim sastancima Zena Citavog se'la. Tu 6e sve Zene birati, uCestvovati ·u diskusiji i pretresti sva pitanja, koja stoje pred nasom organizacijom. Na primjer suradnja NOO-a, USAOH-a i AF2-a, rad drugarica u zdravstvenim, p·oljopr. i kulturno-prosvjetrtim odborima. Treba iznositi rezultate· rada radnih grupa i popularizirati najbolje drugarice. Sam izbor odbora vrSi se j avno i to predlaganjem drugarica i dizanjem ruke. 337 �Narla Galjer-!Ioljevac 2. Biranj e opCins·kih odbora vrs1 se na isti naCin kao i seoskih, t. j. da biranju prisustvuju sve Zene svih ·Sela dotiCne opCine. N a tim skup.Stinama ne Ce biti moguCnosti da se vrSe diskusije u takovom obimu -kao na seoskim zborovima, ali treba omoguCiti St:o veCem broju Zena ne samo iz odbora, ne·go i iz masa. na vaSem terenu imade vojske, poveZite se sa drugaricama u vojsci; kako bi i one istupile na naSim zborovima-. Ako to nij.e m-oguCe, svakako treba govoriti o njihovom hrabrom dr:iianju, da bi to dalo podstreka za stupanje zena i djevojaka u narodno-osl6bodilacku vojsku. 6. Na seoskim ie.bornim zborovima moraju prisustvovati -Clanice kotarskih odbora, a- na opCinskim i kotarskim prisustvovati Ce i Cianice okru.Znog odbora. Na izbornim zborovi~ rna biraju -se samo odbori, a na prvom sastanku tih odbora bira se uzi odbor, te predsj ednica i tajnica. 7. Na ,Sirokim masovnim sastancim3. treba da ve-C ranij e predvidite one Zene, koj e treba da udu u odbore. Mi moramo biti spremne i na to da Ce neprijateljski elementi pokuSavati da u odbore· udu Zene, koje su neaktivne, koje Ce ometati rad organizacije, iii Cak otvoreno sabotirati naSu borbu Bit Ce moguCe i takovih sluCaj-eva da Ce po .neki NOO-i nastojati da u odbore udu zene, koje ce oni predlagati. Sve te pokusaje da se itko drugi mijeSa u pitanj-e organi'zacije AF'Z-a, bilo to od koje strane, treba onemoguciti. Medutim treba po~vati NOO-e, omladinske organizacije da nam pomognu u popula-riziranju izbora, kao i u Citavom radu u izbornoj kampanji. 8. Da bi to mogli sve ·sto bolje izvrsiti treba da kotarski odbor nacini plan samil\ odbora. 'Treba predviditi dane, dokle se mogu izvtSiti seoski izbori i odrediti toCno dane 3. Izborl kotar-skih odbora izvrSit Ce se na kotarskoj konferenciji. Delegate za tu kollferencij u treba predvidj eti vee na seoskim. izbornim zborovima, a birati ih na opCinskim zborovima. Sa teritorija jedne opCine treba da se bira 8-10 delegatkinja za kotarsku konfer·enciju. ~ ~- \- :1 338 9. Da bi kotarska konferencija sto bolje uspjela, poslat Cemo vam naknadno op.Sirne upute za odr.Zavanje f.stih. Nastojte da to sve provedete planski u· Zivot, kako hi otsada opet mogla nasa· orga·nizacija da bude na pr..r.·l ~ ·-.'~~· 1 NoCu od 15. na 1.6. ·srpnja 1943: Cetni-ci su izvrSili napad na iKotarski kO'lilitet KPH Slunj i Kotarski komitet SKOJ-a Slurnj, loji su hili smjeSteni u maloj drvenoj kuCici na brijeg'll u Zhjegu-Vrelo MreZnice. 1Cetnici m hili obavijeSteni od svojih jataka da se u komitetu nalaze sam-o Zene i da nemaju ocuZja. Te nol:i nalazile su se u kuCici mlada kuh3.rica sa ·svojim 5-godiSnjim bratom, Nada ·GaljerHolj,evac, tada ·sek.retar Kotarskog komiteta KPH Slunj i Milena Krajnovi.C, sekretar OpCinskog komiteta P.rimiSI je, ·Clan Kotarskog odbora AFZ Slunj. Nada se te noCi p-ripravljala za sutraSnji sastanak ko-miteta i drigo je u not radila. Ne.Sto iza ,ponoCi je le;gla. !Kratko vriieme iza toga zaCula .i'e .galamu i lupu na vr.atim:a. Shvatila je o Cern se radi, i dok su Cetnici, koji ·su provalili u kuCu, gledali neku ,puSku na vratima. dohvatila je -pi.Stoli i sasula ru njih dev-et metaka. Nakon to,ga, zapoCela je .paljba sa svih vome. mje-stu svojim radom uCvrSCujuCi se i politicki se dizuci. Izvjestavajte nas · redovn.o · svakih 4~5 dana ·O izboriloj kampanji i o samim izb6rima. · Ukolik6 Vain ·neSto nije jasno, obratite se odmah na nas, kako bi vam na vrij.eme mogle ·pru.Ziti porno C. Predsjednica: Cholesna) Tajp.ica: praga2 strana oko kuCe. Bomhe S'll padale ·kroz'· prozor~. Nada Galjer-Holjevac ran_jemi je kod tog,?'_ll P~U." i nime, a lbomba koja je pala _kraj nje, ·sv_u ju j-e opr.Zila. Nij·e dospjela da ponovo ·napuni piStolj i da se brani, a kad je Cula kako se Cetnici- dogOvaraju _da zapale kuCu, posljednjim -se snagama izvukla iz k'll-Ce i otkotrljala niz 'brdo. -TaR-o se spasila.- Milena Krajnovi.C hila _ie sya izreSetana met~itna i uinrLa je iste noti. Nadu -su drugovi naSli u jutro_ i prenijeli je u bolnit-u. Ka·snije je saznala, da je u bo-rbi -tibila· jednog Cetnika, .a dvojiou ranila, od koji'h j-e jedan· um..ro putem. U vezi _ tim novim/zloCin-oom ·Cetnika: na Kordunu, s izdao je privremeni Okr. NOO. za .Ko~dlln letak. Redakcija po-sjeduje taj letak. 2 Drag,a BakiS. Predsjedni-ca Okr. odhora. A'F.Z Karlovac bila je u to Vljijeme Mila .. VuCkoviC. Dokument 207 IZ IZVJE!!TAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA SRPANJ 1943. 0 RADU AFz' ... 2. Antifasisticka fronta :Oena: Mjesni odbor AFz ima 2 clana,2 koji drze 3. i 5. kotar. Rad mjesnog odbora je dosta labav i rad kotarskih odbora se odvija rnimo mj.esnog rukovodstva uz podupiranje rajonskih komiteta. 3. Kotarski odbor AFZ upotpunjen je i ima 4 Clana3 i posvetilo se je- na tom kotaru ne.Sto vi1Se "paZnje radu i organi,ziranju Ze·na u tvornicama, pa su perspektive za proSirenj.e, razvijanje i uCvrSCe-nje AFZ-a u tom kotaru dobre. 4. Izbor okruZnog odbora izvrSit Ce se na okruZnoj konferenciji. Za -okruZnu konferencijti treba birati po 3 drugarice na svakom izbornom opCinskom zboru i po .3 drugarice na kotarskim konferencijama. Iz kotara Karlovac, u kojem- se ne Ce sada prov-oditi izbori, doCi Ce na okruZnu konferenciju 10~15 drugarica. 5. Svi ti izborni zborovi i konferencij.e treba da budu masovna manifestacija naSih. Z.ena, kao i cjelokupnog rada naSe organizacije. Na njima bi tfebali da govore i predstavnici na-Sih ustanova. Na kotarskim konferencijama treba pnzvati svakako i predstavnika kotar. NOO-a, USAOH-a, te vojske. Ako opCinskih izbora i kotarske konferencije. Osim toga treba da dobro proucite re.zoluciju i referate sa naSe konferencij-e, te o ZAVNOH-u. 5. Kotarski odbor AFZ 4 ponovo se je sredio i upotpunjen je nakon posljednjih padova. Padovima je- i.zgublj.en i joS nije Uh:v8.Cen tv,orniCki odbor tvornice duhana· i ·tvornice Dokument -se nalazi u arhivi cK s:KH. Zlata: tBogna•r-KunStiC, · Nada i 'R~a. 3 U 'kotarskom odlbo·ru AF.Z -III. rajo~a tada su • radile: Draga · PaCenovski Lasta. Aridela Paut ·Mara, Inka GospodnetiC Dra,gica i Zora Kevil: I vka. 4 • (:Janice -~otarsko.g odbora .na ·v. <r<ijonu dO -srpn.]a 19-43. g: _btle su: Lela, Peptca Popelar Lastavica 1 2 Polak, gdje je bilo padova i apsenja u samoj organizaciji. Na 4. kataru ne postoji kotarski odbor i uopCe· AFZ na tom kotaru loSe stoji, jer je partijska or·ganizacija zanemarila rad sa Zenama. .Stanj,e po kotarima j e .slijedeCe : II. kotar: ima 2 odbora AFz-a, a mati<!ni kotars'ki ne postoje. III. kotar: ima 3 maticna odbora AFZ i 24 odbora. IV. kotar: ima 1 maticni odbor5 i 4 odbora AFZ-a. v. kotar: ima 1 kotarski odbor od 4 clana, 3 maticna odbora sa 1'7 odbora (od kojih je 6 tvornickih i 11 ulicnih odbora), 3 odbora fonda sa ukupno 620 obuhvaCenih Zena. i Branka Berek Be·ba. Tada su neke u'hapSene, a neke su-- otiSle u partizane, i u Kotarski o,dlborr su uSle: Milka LemiC Mara·, Vera Smit, NataSa i Katica. 5 U matiCnom odboru na IV. kotaru radile -su: · Mati.ia CrnkoviC Dada, Ljubica Puhalovi-C Mala Vita CosiC Olga, i Danica TomiC Ana. -· ' Mila VulkoviC 339 �•Dokument 210 Dokument 208 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz C::AZMA ODRzANA 1. VIII. 1943. USTAsKA ZVJERSTVA U DONJOJ KUPC::INI lz ~>AntifaSistkinje«, NA KOPc::IcU glasila AFZ Pokuplje, kolovoz 1943., br. 1. Clcmak iz »Glasa Zen.,t!'<f, glasila AFZ Cazma, br. 2. 1943. DOPIS IZ DONJ.E 'KUPCINE SA OKRUZNE K:ONFERENCIJE AFZ Drage drugarice! !male ste puna puta priliku vidjeti i cuti Sto :rade usta,Ski krvnici od nevinog narod'a. Opisat cu vam slucaj, koji se dogodio 22. kolovoza u Donjoj Kupcini. . Toga dana izvrSili su partizani napad na ustaSku posadu u tom mjestu i nanijeli joj velike i teske gubitke. Kad su ustase vidjeli, kako po grabama leze njibovi mrtvi i ·razbojniCki Carkari, gotovo su pobj.esnili. NemoCii.i / / u SV10m bijesu, oni. su ga iskalili na golo~ rukom i neduZnom stanovniStvu. · .Sakupili su se u Zadruznom domu i odatle poshili dvojicu ustasa po 17-godisnju djevojku Ljubicu Petrcic, koji su je odveli u dam. N a ulaiu u dam doce'kali su j.e po·znati krvoloci, ustaski porucnik Stjepan Ramie ;. vodnik Jure Lulie. Posljednji je opsovao Ljubicu: »Ljubice, Bog te tvoj, tu si ti e; .. « i zatim. ju zajedno sa RamiCep1 i j-oS jednim ustaSom :odveo u dvoranu. ZakljuCali su sva vrata, da nije nitko mogao dnCi k njima i sva trojica su je· silovali. Poslije neko·g vremena Cu1a su se i.z ·zgrade tri metka. Krvnici su joj ispalili ta tri metka u trbuh i zatim je jos nozem priklali. Nakon toga ·naslagali su okn nje slame, zapalili je i izaSli iz dOma, zakljuCav.Si vrata. U taj mah doletio .je do njih Ljubicin brat i upitao ih gdje je Ljubica. Odgovorili su mu da ne znaju i otiSli dalje. U tom Vremenu dom je veC gorio. LjubiCin brat uz pomoC sjekire, provalio je vrata i upao u goruCi dom. Iznio je Ljubicu_ mrtvu, a na njenom tijelu vidjeli su se tragovi mucenja, kosa joj je hila iscupana, na vratu joj je bio veliki ubod nozem, a na trbuhu tragovi od tri metka, kojima su je prastrijelili. Narod je uZasnut gledao djelo poZivinCenih izroda. · Evo, takvih sluCajeva imade na hiljade i dogailat ce .se dok god bude muzeva i zena, koji ce da stoje po strani od borbe cijeloga naroda. Ovaj do-gadaj treba da uzmemo, mi Zene, naroCito na srce. Oi:-ganizi:fajmo se s.ve oko nasih antifasistickih organizacija. Odup)'imo se svim naSim snagama okupatoru i usta,Sama, tim zvijerima u ]judskoj spodobi. Pomognimo naSoj vojsci da lak:Se tuCe neprij_atelja. Tako 6emo prije ostvariti novi Zivot i bolju buducnost svoju i svoga naroda. Odbornica AFZ iz Donje KupCine Dokument 209 sTO RADE USTAsE IZ NAsiH SELA lz J>AntifaSistkinje,,, glasila AFZ Pokuplje, b;·. I. kolovoz 1943. 25. travnja a. g. ustaski su banditi opkolili selo Horvate. Rano u jutro, na sam Uskrs, kada su se seljaci digli sa veseljem da proslave taj blagdan, provalili su copori ustaSa u selo i poCe1li pljaCkati kuCe, a nad narodom vr8iti najgrublja nasilja. Sakupili su ih i tada tukli, a jednog/seljaka prisilili da proguta pola kile soli. TraZili su od seljaka priznanje,- B'a ·imadu veze sa partizanima. Nevini .se1jaci nisu ni pod najjacim batinama htjeli nista priznati. Nato su ih ust!>se odvukli u zatvor. Prebijeni seljaci na putu su padali u nesvijest ad slaliosti. Njihovi krvnici op]j!>ckavsi selo i ponijev~Si sa sobom sve Sto im je moglo koristiti, ostavili su iza sebe samu pusta-8 . .Uni- 340 Stili su sve Sto nisu mogli ponijeti i Sto im nije trebalo. Iza 'Osam dana ponovo su se pojavili u s,elu i pohvatali sve zene i djevojke. Na sred sela su ih tukli, govon3Ci im prostaCke rije-Ci. Nasladivali su se njihovim stidom. One su s,e crvenile i zaklanjale rupcima. Eta, kako rade ti zlikovci po mirnim hr- · vatskim selima, sa neduZnim narodOm. Osvjed·oCile smo se, da su nam ti izrtQdi neprijatelji, koje moramo iz dna du.Se mrzitL Ne dozvolimo da nas odvlaOe u svoje zatvore i 1logore! Ne dozvolimo da nad nama vr.Se gnusna, grozna nasilja! Stupimo u odlucnu i nemilosrdnu borbu protiv njihf Prva Okruzna konferencija AFZ-a za okrug Cazmu odrZana je 1. 'kolovoza o. g. Konferenciji -su prisustvovale delegatkinje iz Cazman-skog, gare SniCkog, kutinskog i sisaCkog kotara, kao i predstavnice bjelovarskog okruga, Banije, te predstavnik Kom. partije, NOO-a i omladille. Konferencija je odrZana uz prisustv<J predsjednice AFZ-a za Jugoslavijudrugarice _Kate PejnoviC. Pjevanjem himne »Ej .Slaveni«, koju je Otpjevala scen.ska grupa, otvorena je konfere·ncija. Nakon recitacije pjesme »Pjesma rnrtvi.h proletera«, . koju j.e takoder izve-la sce_nska grupa, adana je po-Cast na.Sim palim junacima i junakinjama sa dvije minute Sutnje, Uz silno odu•sevljenje, pljesak i poklike »Zivjela Kata PejnoviC!«, »Zivjela naSa pr,-edsjednica !«, uzima rijeC drugarica Kata PejnoviC. OCi Zena blistale se od radosti, Sto vide u sv-ojoj sredini predsjednicu AFi-a za Jugoslaviju, k'oja nij,e Zalila truda da nas abide, da dade iz nase oslobodene Like, i da svojim prisustvom uzveliCa naSu Prvu okruZnu konferenciju. GovoreCi o patnjam-a i stradanju naSega naroda, drugarica Kata PejnoviC oStro osuduje sve narod-ne izdajice, ve1iCa na·Su Narodno-oslobodilacku vojs'ku, koja nam je ornoguCila odrZavanje naSe konferencije. »I Zene su«, kaZe' »Cule glas sv,oje KomunistiCke partije, koja je pozvala narod, da oruZjem u ruci stekne svoju slobodu«. Istice, da AFz broji danas na hiljade organiziranih Zena, koj e su postale svij-~sne svoje ulog:e u narodno~oslobodilackoj borbi. Naglasava potrebu jedinstva svih Zena, bez ohzira na naciollalnu, vjersku i politi-Cku pripadnost, jer sarno s,l-oZan narod moZe da izvojuje pobj.edu nad mrskim okupatorom. Raskrinkava prlj avu rabotu izdajica iz vodstva HSS-a s Macekom na Celu. koji kwo plaCeni PaveliCevi agenti nastoje nas narod odvratiti od borbe. UpuCuje Zene na svijetli primjer s·ovj.etskih Zena, cijim je putem posla i AFZ Jugoslavije, pa kaZe: »NaSa je organizacija s.tvarana kroz dvije i pol godine borbe, pa Cemo j.e znati oCuvati ·od svih narodnih neprijate-lja«. Na koncu svoga govora, koji je praCen velikom paZnjom i prekidan Cestim pok1icima, dru-garica Kala Pejnovic pozdrav'lja ovu kanferenciju i zeli joj plodan i uspjesan rad. Zavr1 sava paklicima ZAVNOH-u, Komunistickoj partiji, jedinstvu sviju Zena, drugu Staljinu i Titu ... ... Ispred Moslavackog NOP Odreda, pozdravlja konferenciju drugadca komesar Cete, koja je prikazala razvitak Narodno-oslobodilacl>l> vojske i podvukla ulogu zene u redovima na.Se vojs'ke. I-stiCe besprimje-rnu po.Zrtvovnost i samoprijegor Zene, koja se bori za bolj.u i sretniju buduCnost svoga na-roda i kaZe. da je Z·ena nauCila snaSati sV,e ratne tegobe i nauCila tuCi neprijatelja sa svih strana. ZavrSava Pnzivom svim Zenama da pom·ognu Narodno~ oslobodilaCku voj,sku, a primjer neka im sluZe Zene So·vjehkog Sav.eza. Narod je sa dugotrajnim pljeskom pozdravi-o drugaricu partizanku ... ... Drugarica pr,edstavnica Banije donosi pozdrave deset hiljad:i organiziranih Zena Banije, koje su mnogo pridonijele oslobo-denju svoga kraja. Zene Banij,e prilikom reakcije Nijema.ca na njihov oslobodeni teritorij, bjeZ~le su u Bosnu i Liku, jer su znale kakova ih sudbina Ceka, ako ih banda nade u kuCama. Nakon ponovnog oslobo·denja Banije vratile su se svojirn kuCama, da joS od1uCnije nastave s radom na Sto skorijoj propasti faSizma. K~Ze, da su Zene Banije svijesne sv·oje bo-rbe i spremne su dati i Zivote za svoj ispaCerti narod. Pod par-olom: »Ni zrno Zita "Okupatoru« -organi.zirale su dobrovoljne radne grupe Zen a, koj e su poZnj ele· i spremile sve Z'ito svoga kraja, pa su odlazile i u druge krajeve spasavati zito ad gladnog okupatora. Suzbijale su zarazne bolesti', osnivale ambulante po selima, pa su i na taj naCin doprinosile narodno-oslobodilackoj borbi. Ravnopravnost k-oju su stek'le u borbi daj,e im pravo na glasanje; one glasuju i birane su u izvr.SujuCe odbore. Poklicima AFZ, jedinstvu svih rodoljupki, drugu Titu, SKOJ-u USAOH"u zavrsava svoj referat. Dr~garica iz bjelovarskog okruga prikazuje stanje na -svom -okrugu, u koji se banda veoma Cesto zalijeCe i ometa i'ad mlade organizacije AFZ-a. Vjeruje da ce do odrianja konferencije' na njihovom okrugu doCi u najskorij.e vrij-eme, jer su simpatije tamoSnjeg naroda na ·strani narodno-oslobodilacke borbe, kOju pomaZu na sve na;Cine. ·GovOri drugarica CeSkinja, koja kaZe, da su sve Zene CeSkinj-e spremne raditi sa 341 �AFZ-om, kako bi i one doprinijele oslobodenju naSeg i CeSkog naroda. Poziva sv,e Zene da j,edinstVeno stupaju u borbu protiv poro-' bljivaCa naSe domovine, koja je ujedno i njihova. PoSta je time zavr,Sen- sveCani dio konferencije, izvodi scenska grupa recitacij,e pjesama »0 klasje moje« i »RaZigovor s p1ug-om«, nakon. Cega je odreden mali odmor. U radnom dijelu konferencije daju se izvje.Staji sa kotareva. Drugariee di:degatkinje podnose izvjeStaje o politiCkom i urganizacionom stanju kotareva, a d·rugarice uCesnice z1vo uCe-stvuju u diskusiji, koja se je poslije toga razvila. Zene pitaiu, a drugarica Kata PejnoviC i organizatori konferencije odgovaraju na sva postavljena pitanja. Daju se upute · u pogledu spremanja Zita, kao i upute d radu ·s-eoskih, opcinskih i kotarskih odbora. Objasnjava se odnos AFz-a prema NOO-ima i omladini. UpuCuju se drugarice kako i na koji na-Cin da U.Cvrste i proSire rad AFZ-a i svoju· pomoc Narodno-osJ.obodilackoj vojsci. Zatim se prelazi na biranje ·Okruznog odbora, koji se jednog1asnD prihvaCa, pa time konferencija zavrSava svoj rad.'1 :t OkruZni odbor AF2 za Cazmru izabran na Ok,r. konf.erenciji AF:'t 1. VIII. 1943: .g. saCinjavale su: Katka KuSec - predsjednica, Najka DanoviC p()tpredsjednica, Srpkinja iz kota·ra GareSnica, Tonka S-pan-Bo,riC - tajnica, Sava Svilar iz kot. Cazma, Ankica- Buden iz GareSnice, Jovanka iz V._ Proko,pa,_ /Fanika .Smerala iz Dubrave, Marica ·Skrivanek iz / Cag~nca kotar ~t:azma, Marica SmolCiC iz Siska, Pava Basara iz Sr1Pskog SeliSta, kot. Kutina, Dora iz D. Osoekova kot. IKutina, RuZa iz Ludine, 'Kata iz if'-otoka, kot. Kutina, J ela iz 'Popovca, kot. GareSnica, Marica Ka jfd iz PodlluZana, kot. Dubrava, Marica MaSiC iz Rorgoze, kot. 'GareSnica. Reza DomitroviC iz MarCe, kot. ~Cazma, Ema iz Vrtlinske, -kot. Cazma, Kata ZaniC iz Bunjana, -kot. Cazma, Jana Vruliona.c iz Sanmpova, kot. ·C:azrna. (Redakcija nije mogla ustanoviti .prezim-ena svih odbornica). Medu istakonutiie Zene, k()je su saradivale sa NOP i radile na aktivizaciji Zena u Moslavini istiCru se: u kota·ru Cazrna - Milica nraZiC. Milka Jvanovi~, Emica- Sem, Milka ModriC, Reza IvaCeviC, Marica NovaCi.C, Kata 'Krsnik, Amalij.a 'Zagaiski, Dragica Moi-da, Marica Skrivanek, Kata HorCiCka, Marica Vrbanec, Jagica Vulinec; u kotaru Kutina - Kata Borovnjak, Josipa AntoliC, Mariia Knii·Z·eviC (Mirjana BabiC), Mariia FiioliC, Kata Gaidek, Bmiliia Basner, Marija BrezinSCak, SladojeviC maika i 'kCi, Marija 'OZeg, Mari ia lvanji, A11ika Komlenac, Pile-piC Crna, Ru.Za Komlenac; -u kotaru GareSnici - Katica Dra,goj.eviC-DuboS Mara Funduk, Marija P·etroviC i Milada MilakoviC. · 1 Dokument 211 0 KURSEVIMA ZA AKTIVISTKINJE AFz U MOSLA VINI Clanak iz >>"Glasa 5:en,e«, glasila AFZ Ca:trma, hr. 3. 1943. Kurs AFZ u Gr.abovnici koja ih u tom Casu interesiraju, jesu: Sto Ce me pitati? Da li Cu znati? Tko Ce prvi? Kako Cu znati? Prdlazi piva .grup-a, pa onda druga i taka redom. Ispit je tZavrSen sa uspjehom. OdrZale smo sastanak, dogovorile se kuda Ce koja:, i rastaj.emo se. Cvrsti stisak ruke na rastanku, da Cerna se opet sresti, ali sa viSe znajna, sa viSe iskustva i sa viSe gotovih uspjeha naSeg rada. Tonka Span 1 U kolovozu 1943. g. odrZan ie kurs AFZ u selu Mali Prokop, a krajern godine '1.1 Novom Selu. PRV1 KURS· AF:t U MOSLAVJNJ Kako u ovom kraju nije odrZan joS ni jedan kurs AFZ-a, <>sjetili smo potrebu, da ga odrZimo. Razmi·Sljamo, ·Citam.o knjige, broSu. re, probiremo ono Sto mislimo da je najpo-trebnije. Velika odgovornost, a slabo iskustvo. N aidemo na nesto pretesko, neSto pak ne spada na kurs AFz-a, i taka sa mnogo truda odr·edimo teme, koje smo razradile na takav naCin, da ih Zene Sto bolje shvate. Brzo se raSirila vijest o prvom kursu 1 za Zene u Moslavini. StiZu mnoge Zene, koje su ostavile E)Voju dj-ecu, svoju kU.Cu i svoj posao same da bi obogatile svoje znanje i prisustvovale kursu. Mnoge su Zene joS uvij-ek u miSlima uz kuCu ali se svladavaju i svu pozornost ·obraCaju na onot zbog Cega su doSie. Citavo popodne uCe ono, Sto .su ujutro sluSal·e. Pred veCer je ispitivanje. Neke drugarice veC se znoje, jer se boje ispitivanja. J edna drugarica dade i r:eCe: »U Cim t uCim, ali mi nikako ne ide u glavn<<. Padaju pita.nja. JoB se teSko odgovara, jer su drugarice zbunj ene. Drug a drugarica reCe-: »J a znam sve, dok ~as drugarica ne poCne pitati, ali 342 kad ona poCne ispitivati, ja se smetem, i stid me je«. Takav je bio pocetak. >>Svaki poceta,k i·e tezak«, ali .sto dalje, isla je bolje i lakSe. Drugarice su .se privikle ·na nov naCin Zivota. Zive skupa, rna da se do nedavna nisu po~ znavale, a1i zajedniCki cilj zbliZava ih, one se slaZu i vole, kao da su rodene s,estre. Sada su i odgovori vee sredeniji i bolji, pa s·e i ne boje viSe ispitivanja. Za vrijeme samog uCenja mnoge su od njih i plakale, jer nisu mog]e ·Odmah da shvate i nauce. J edna drugarica je hila toliko nesretna, kad nije mogla neSto da natiCi, da j.e poCela Cupati kose. Iz ovakovih primjera vidimo sa koliko volje, sa k,o1iko osjeCaja odgovornosti su doSle druga:rice na kurs. One Zele nauCiti sv·e Sto se predaje, jer ·ne Ce da se- vrate u svoja sela onakve kakve su i oti,sle. I taka j e tekao kurs i pribliZava-o- se kraju.' DoSao je konaCni ispit, na koj,em s·e daju ocjene. Zadnja dva dana p:onavljaju ono, Sto su nauCile-, do kasno na'.'ecer. Vlada veliko uzbudenje. Neka su lica zaZarena, a neka a-pet blijeda. Pitanja, Uokument 212 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BJELOVAR OD 10. VIII. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 FORMIRANJU INICIJATIYNOG OKRUZNOG ODBORA AFz ZA OKRUG BJELOYAR1 Centralnorn Komitetu KornunistiCke Partije Hrvatske ... 5. R a d s a Z_ e n a m a. Na pocetku jula mjeseca formirali smo inicijativni okruzni odbor AFZ od 3 drugarice.2 One su, za ovaj mjesec uspjele fo-rmirati prili-Cno odbora seoskih i neke opCinske. A za sada ima samo K~privnica kotarski. 3 1 Dokument ·Se nalazi u arhivi 'CK SKH. 2 PoCetkoin srpnja 1943~ -g. formiran je Inicijativni okTuZni odbor AFZ, u koji su uSle: Maca Kendel kao predsiednioa, Mileva CetuSiC i Ida Simi-C. Doskora j-e odibor proSiren i uSJ.e su: Krunka ZastavnikoviC, Katica Novoselac-Cvrtila Seva i Zorka LjubeSi-C-Usorac. Rad im je za sada joS slab. Trebat Cerna j-oS mnogo poraditi da se ta linija naSeg rada popravi. Za sada nemamo toCan pregled izvr.Senoga rada po ovom sektoru, jer druga.., rice koje- rade po tome sektoru, nisu joS da1e izvj.eStaj. IduCi put Cerna poslati iscrpniji izvjeStaj po tome ... 3 Podatak u dokll'Inentu nije toCan; u to vrijeme bio je veC formiran i KotaTtski odbor AFZ Bjelovar, kojem je bila predsjednica Kata LaliC-Ja·kopoviC, tajnica - R'll'Za Slez.ak i _Clanice - Ankica FuCekZdjelar, Milka SCuriC-Nem-CeviC, Ankica Kuharski i SaVa Nik~it, 343 �izjasnile protiv takvih odbernica, i ena nije izabrana. Takoder su provede-ni izbori i u selu Veljun. Kotar Slunj: izabran je seoski odbor u selu Mrzlo polje, na kojem je bilo prisutno 28 Zena. Dokument 213 POZIV OKRU~NOG NO ODBORA AF~ ZA OKRUG KARLOVAC ~ENAMA NA AKTIV · UcEl!cE U IZBORIMA ZA ODBORE AF~ . ODR~ANIM OD 15. VII. - 25. VIII. 1943. Okruzni odbor AFZ-a SVIM :I:ENAMA KORDUNA Tko je u odborima AF:I; na Kordunu? To treba da se ovih dana pita svaka zena, svaka omladinka Korduna. Ovih se dana vr,Se ponovni izbori za sva rukovodstva organizacije AFZ-a. Nemojte do· zvoliti da -- se ovi izbori dovr.Se bez vaSeg sudjelov,anja. Na masovnim izbernim slkupevima treba da se Cuje ri}eC svake Zene·, jer kakye cemo odbore birati, takva cemo p_redstavni.Stva imati. // Drugarice! Znajmo da s-e fa.Sizam lemi, da je Musolini i talijanski ;fa:Si·zam pao i to snagom .Saveznika i vlastitog rodoljubivog naroda. U Italii.i sve vrije od antifasistickih demenstracija,- narod je onaj, koji sada odlucuje. Narod smo mi, koje isto t~eb:; da odlucujemo, keje treba da si stverimo takvu jedinStvenu i snaZnu pelitiCku organizaciju, koja ce nas dovesti do pobjede, koja ce nas politiCki oja.Cati, da znamo zaSte smo se bo:rile, te da ave tekovine naSu ravnopravnest ne Cemo dati, pa- makar se jnS -zato trebale te.Sko boriti. Krv i ZiYeti tolikih na.Sih sinova i kCeori ne mogu pasti u zaborav. Te Zrtve i steCeni plodovi nase dosadasnje borbe treba da nas napune mrZnjom, straSnom mrZ·njom, i neustra.Si·v-om borbom pretiv · okupatora 'i svih Karlovac, 9. VIII. 1943. izdajnika. MrZnja i burba, to su naSa nepobjediva sredstva u borbi protiv svih nasih bivsih tlacitelja, koji bi opet htjeli da nam se nametnu. s nasih izbornih zborova treba da svim tim neprijateljima podviknemo: '»Ne! I opet ne! Vas koji ste se okupili oko jugo.slavenske vlade u Londonu i oko MaCeka mi ne Cerna i berit Cemo se ustrajno i neustr~Sivo s nasim Zema1jskim Antifasistickim Vijecem Narodnog Oslobodenja Hrvatske na celu, a okupljene sve u Jedinstvenu Narodno-oslobodilacku Frontu.<< Da bi taj zavjet mogle izvrsiti, treba da u ovim izborima biramo najodanije, najpoZrtvovnij.e i najborbenije drugarioe. Drugarice, sve na izbere AntifaSistiCkog Frpnta :l:ena.! Drugarice, kad ideS na izborni zbor, pogledaj da li je i tvoja komSinica otisla, povedi i nju, povedi citavo se!o. Birajmo slobodno nase odbore! UredniStvu »Vijesti« Dragi drugovi Molimo vas da slijede·Ce uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ-a. U toku izbora izabrani su slijedeCi seoski odbori: Kotar \Celjnn: Izabran seoski odbor u selu BuriCi na masovnom sastanku, gdj.e je bilo prisutno 80 ]judi, od toga 45 zena. Odbor se sastoji od 5 drugarica. Selo Lapovac: na m·asovnom sastanku izabran seoski odbor od 3 clana; bilo prisutno oko 50 ]judi, od toga 25 drugarica. Selo Vojnovic Brdo: odrZan j.e masovni sastanak od ·60 ljudi, od toga 25 drugarica, na kame je izabran seoski odbor. Selo Zagorj e: izabran seoski edbor na masovnom sa.stanku; bile prisutno 40 ljudi, od toga 20 zena. Selo Gornji BudaCki: na mas.evnom sastanku izabran je seoski odbor od 5 .drugarica. Bilo prisutno oko 100 ]judi, od toga oko 70 zena. U opcini Cvi· janoviC brdo u hrvatskom selu Donja 'Glina odrZan je sastanak od 14 Zena i 4 omladinke, na> kome j e izabran s.e;oski odbor od 3 drugarice. Jedna ·ostaje stara odbornica, a dvije su birane nove. K.otar· Y.ojnlC, selo Radonja provedeni i,zbori na masovnom sastanku od 29 Ijudi, od toga 15 drugarica. U odboru su ostale 3 stare odbornice i izabrana j.e 1 nova. "Selo Jurga i Gornji VojniC: na masovnom sastanku od 30 ljudi, od toga '22 Zene, izabran je se-oski odbor od 4 drugarice. Smrt faSizmzt - Sloboda narodu! :Zivio AntifaSistilki Front Zena! Zivjela jedinstv,ena naro.dno~oslobo·dilaCka fronta Hrvatske! OkruZni odbor AFZ-a za okrug Karlovac Dokument 214 DOPISI OKRU~NOG ODBORA AF~ KARLOVAC UREDNisTVU »VIJESTI<< 0 TOKU IZBORA ZA ORGANE Karlovac, 8. VIII. 1943. Urednistvu »VUesti<< Dragi drugovi! Molimo vas da slijede6e uvrstite u iduci broj »Vijesti«. Biranje novih odbora AFZ-a. Izbori su u toku. Izabrani su slijede,Ci seo~ ski odbori i to: Kotar Y:eljun: selo Donja Perjasica: odrZan je masovni sastanak 3. VIII. na veCer, prisutno 60 !judi, od toga 30 drugarica. Izabrano je 6 odbornica, koje su prihvatile svoju duznost s velikom radosti. Medu njima fe i dr.ugarica Milka Bogdanovic, niajka 8 djece, koja se, usprkos velikog· posla, rado pri· AF~ hvatila svoje duznosti. Selo Kestenjak i Ponorac: odrZan masovni .,sastanak sa prisutno 32 covjeka, <>d toga 20 drugarica. Procitane sU »Vijesti« i pro.tumaCena situacija. Narocita ih se dojmilo tumacenje (} ZAVNOH-u, koje je trebalo tri puta ponoviti, tak·J da b1 svaka drugarica zapamtila i dalje mogla pr<>tumaCiti. Izabran i.e odbor od 5 drugarica. Predsjednica toga odbora je drugarica Marija ·GrubiSiC, veC siarija drugarica, kojoj je kcerka clanica ope. odbara AF:I:. Drugarice su na sastanku osudile rad dosadasnje odbornice Mile Grubi.Sic,--koja se bavi :Svercom, prodaje narodu sol po 140 kn, a osim toga preprodaje platno, jasno uz mnogo skuplju cijenu. Kod samog_, biranja drugarice su se Drugarski pozdrav za redakciju Barka1 \ Okruzni odbor AF:I; Karlovac, 10. VIII. 1943. Urednistvu "Vijesti<< Dragi drugovi! Molimo vas da slijedece uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ. Izabrani su slijedeCi seoski odbori i to: Opcina S k r a d: izabran je seoski odl;>Or u ·selu DvoriSte na sastanku, na kome je bilo oko 23 drugarice, 4 omladinke. Odbor se sastoji od 3 odbornice. U selu Ponorac, na masovnom sastanku, bilo prisutnO 20 drugarica, 10 .amladinki, izabran je seoski odbor od 4 drugarice. Izboru se pristupi1o nakon Citanja »Vijesti« i opSirnog tumaCenja ·a ZAVNOH-u. U selu Gor. .Skrad proved.eni su izbori, bile prisutno 18 drugarica, 3 omladinke. Izabran je odbor od 3 drugarice. U selu Velika Crkvina provedeni su seoski izbori, bilo prisutno na sastan~u 23 drugarice, 4 omladinke, izabran je odbor od 5 drugarica. OpCina K. r n j a k: provedeni su izbori u selu Podgorje, na masovnom sastanku bilo prisutno 40 Jjudi, od toga 20 zena. Izabran j.e ·odbor od 4 drugarice, 2 stare "i 2 birane na novo. Drugarice su se vrlo rado prihvatile duZnosti i izrazile Zelju da bi htje1e imati sastanke Sto CeSCe, da se sa radom kr·ene naprijed. 8elo Budacka Rijeka: izabran je seoski odbor na rllasovnom sastanku, na 'kome je bilo prisutno oko 60 ]judi, od toga 25 Zena. Odbor se sastoji od 6 drugarica, 3 stare i 3 birane na novo. Sa llm·oCitim ves.elj.em se prihvatila svoje duZnosti 50 godiSnja drugarica Dragica Ma-rtinoviC sa rijeCima da Ce -pokazati mladima, kako treba raditi, i da joj nije te.Sko vr.Siti svoju duZnost. Smrt fa.Sizmu - Sloboda namdzt! Drugarski pozdrav za redakciju: ·Okruzni odbor AFZ Karlovac, 12. VIII. 1943. Uredni.Stvu »Vijesti« Dragi drugovi! Molimo vas da slijedeCe uvrstite u iduCi broj »Vijesti«. Biranje novih odbora AFZ-a. U kotaru VojuiC provedeni su seoski odbori ~ to: selo OkiC i ZimiC provedeni seoski izbori na masovnom sastanku,-~ gdje je bilo 15 zena i 34 druga. u odbor je uslo 5 drugarica. U se1lu Brezova Glava i T'uSiloviC proveden je izbor, bilo prisutno 22 drugarice i 15 drugova. Drugarice su se vrlo lijepo odaZV!lle sastanku i Zivo diskutirale. U odbor je izabnino 5 drugarica . .Selo Koranski brijeg i MihaliC selo i Donji 1\tllakovac provedeni su seoski izbori, a na s:istanku je prisustvovalo 15 drugarica i 40 drugova. Ovdje su izbori uspjeli vrlo te.Sko, trebalo je sazivati dva puta i istom onda su se mogli odrZati izhori, ali je odaziv drug:<rica bio vrlo slab. U odbor je uslo 5 drugarica. Selo Vrelo Utinja: na masovnom sastanku provedeni su izbori, na kojima je bilo prisutno 20 drugarica. U odbor je U•slo 5 drugarica. Selo .Svinica i Gej/ 344 345 �kovac, na masovnom sastanku, bilo je pri-sutno 70 drugarica i drugova. u odbor uslo 7 drugarica. Se1o Krstinja, na masovnom sastanku prisutno 40 drugova i drugarica. U odbor uslo 5 drugarica. Selo Donji Klanac, na masovnom sastanku, bilo prisutno 20 drugarica i 50 drugova. u odbor usle 4 drugarice. Kotar Slunj: provedeni su seoski izbori i to u selu Mala MoCila, Lipar, bilo prisutno 33 Zene i omladinke, u se1u ModriCi bilo prisutno 35 Zena i omladinki, u Vukas selu, bi1o prisutno 55 Zena i omladinki i u selu BraCane bilo prisutno 15 Zena. OpCinski izbori sprovedeni su u MoCilima. Na masovnom sastanku· prisutno oko 200 Zena i omladinki, oko · 3-Q drugova i jedan vod partizana. D-rugarice su na i-zbore dola-zile organizirane sa pjesmom i pod barjacima. Nakon -protumaCene po1itiCke situacije i ra'dio vijesti pr.erSlo se na izbore, koji su tekli dosta do bro. u odbor je uslo 10. drugarica, te j'e odmah izabran i uZi odbor, u koji je uSlo 5- drugarica. Za predsjednicu je izabrana drugarica Draginja Supica, a za tajnicu drugarica .A-nka · MomCi1oviC. Smrt' faSizmu - Sloboda narodu! izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 15 drugarica i 10 drug-ova, a u odbor uSlo 2 drugarice. Selo Petrova Poljana provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 20 drugarica i 8 drugova, a u odbor uSle 2 drugarice. Selo Dunjak provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 8 drugarica, 6 drugova, a u odbor uS1e ~ drugarice. Drugarski pozdrav za redakciju: Provedeni su opCinski izbori u opCini CvijanoviC brdo 8. augusta. U odbor je izabrano 8 drugarica. Narod je ddlazio na lzbore u veCim grupama, koji su tekli vrlo 1ij,epo, Sastanak je otvorila drugarica Andelija VuCkoviC, a zatim je govorio drug pr'edsjedni'k opC. NOO o vaZnosti povezivanja organizacija, kao i o vaZnosti organizacije AFZ. U ime omladine govori1a j e drugarica Rank a Gvozdic. Drug tajnik ope. NOO zahvalio je drugaricama na taka lijepom odazivu i naroCito istakao njihova zadovoljstvo i svijest prema izborima. Poslije izvrSenog izhora drugarice su izvikivale parole i nastavi le su sa igrom kola i pjesmom. Okruzni odbor AFZ Karlovac, 16. VIII. 1943. UredniStvu »Vij.esti« Dragi drugovi! Molimo vas da slijedeCe uvrstite u iduCi broj »Vijesti«: Biranje novih odbora AFZ-a. U kotaru VojniC opCine Utinja provedeni su seoski izbori ito: selo K1ipino brdo i IvankoviC se1o provedeni i'zbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 73 drugarice i 14 drugova. U odbor uSlo 5 drugarica. U -selu rSjeriiCak provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 30 drugarica i 10 drugova. u odbor uslo 5 drugarica. ,Selo Vrelo Utinja provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 2 drugariee i 3 druga, u odbor uSle 4 -drugarice. U MandiC selu i Bukovica s,elu pr·ovedeni izbori na masovnbm sastanku, bilo prislituo 25 drug-ova, a u odbor uSlo 5 drugarica. Drugarice su se rado prihvati1e· svoje d uZnosti, samo drug Dragan £>uriC nije dopustio svojoj drugarici da ude u odbor. Kotar Ve!jun, opCina Dunjak, provedeni seoski izbori i to: za selo RajiC brdo, K1upica i MraCaj prpve-. deni su izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 15 drugarica i 20 drugova. U odbor uslo 5 drugarica. Selo Kestenovac pro:vedeni 346 Kotar Slunj, opCina MoCila provedeni su s-enski izbori i· to u Vukas selu, provedeni izbori na masovnom sastanku, bil.p prisutno 55 drugova, a u odbor usle 4 drugarice. Selo Bra-danae 1Tepavci provedeni izbori na masovnom sastanku, bHo pri.s,utno 15 drugova, u odbor usle 3 drugarice. Selo Ma1a. MoCila i Lipar provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 33 druga:rice, a u adbar uSle 4 drugarice. U MudriC selu provedeni izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 35 drugarica, a u odhor uSle 4 drugarice. U nedjelju 8. augusta provedeni su opCin: ski izbori u O'pCini MoCila. Na masovnon1 sastanku bilo prisutno oko 2100 drugarica. U plenum -odbora uSlo 10 drugarica, a u izvrSni 5 drugarica. 1 Provedeni su seoski i~bori u selu P.erjasici, na masovnom .sastanku bilo je prisutno 20 drugariCa, a u odbor uSle 4 drugarice. U kotaru Vrginmost, opCini Vrginmost provederii su izbori u selima i to: selo Slavsko polje provedeni su seoski izbori na masovnom sastanku, bilo prisutno 33 drugarice. U sel u Crevari, bilo prisutno 13 drugarica, selo Slavsko polje (Samardije) bilo prisutno 20 drugarica, selo Podgorje, bilo prisutno 20 drugarica, selo Donja Blatusa i Gornja BlatuSa, te selo LackoviCi i ZoriCi, bilo prisutno 30 drugarica. 1 Redakciia posiedu_ie dopise, koje je tokam izbora za or.r!arie AFZ -slala Bar-ka Tomac, ·Clam Okr. od'bora AFZ, r-edakciji »Vijesti«, organu ONOO Karlovac o toku tih izbora. Radi ilustracije daj-emo neke od tih vijesti. Dokument 215 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA U ISTRI lz izvjeStaja Baze ,5 - Istra o.d 14. VIII. 1943. OK KPH za 1-irv. Primorje 1 14. VIII. 1943. OK KPH za Hrv. Primorje ... Rad po liniji AFZ Iagano se razvija. Pitanje rukovodstva ne maZe se preko nOCi skalupiti. Milka2 se trudi, ali bas u tome naila,zi na pote,SkoCe. I sama ne zna koliko je odrZala sastanaka, ali time ne reSava glavno pitanje, jer ne ostavlja niSta Cvrstoga iza sebe. Do sada nismo uspjeii dobit drugarice, koje bi se razvile za rukovodioc-e, da maZe samo s njima raditi, ali sada, u toku mobi- j l· f I I 1 2 Dokument s·e nalazi u arhivi OK SKH. Milka Mil-eniC. Polovkom 1943. -dolazi u Istru Mira Ban Radruna, koja radi sa omladinom i Zenama. NeSta kasnije Salie OK H.rv. Primorja u Istru i Milku MileniC, koja je do-tada radiLa u Ka,stavStini. U radu na orgariiziranju Zena nailazila je na :pote.SkoCe. jer u selima joS nije bilo pa·rtijske organizacij·e, ·nije bilo dosta 1izacije, reSiti Ce se to pitanje - da odrZi kurs sa drugaricama, koje _Ce g,e p-ovuCi u ilega1nost. U stvari nije izgubljeno vreme, jer je tu i tamo uspje1a Milka .da mnogo viSe zaintere·sira Zene za pokret, koje su do juCer bile kao priTepak. N a iduCem sastanku na-_ stojati Cemo pokupiti Sto iscrpniji organizacioni izveStaj i sve nastale promjene ...« · Lovro 3 politiCkih radnika, l}.iti ,rukovodstva AFZ. Oslanja juCi se na jaCe odbore/(Brgudac, Pazin), partijsko rukovodstvo polaZe teZiSte na osposo-'bljavanje i osamostaljavanje m.aj'boljih ·drugarica iz tih o.dbora. Zato Milka Mileni-C ,sa 8 Clanica odfbora u Brgudcu organizira nad B-rgudcem kurs za Zene rukovodioce AFZ. 3 Silvio MileniC. Dokument 216 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 19. VIII. 1943. MJESNOM ODBORU AFz ZAGREB S UPUTAMA ZA RAD 1 GLA VNI ODBOR AFZ HRVA11SKE Broj 259 19. VIII. 1943. Mjesnom odboru AFz - Zagreb Drag-e drugarice. Hitler je lzgubio bitku na svim poljima borMi smo vam V·eC nekoliko puta pisale, na- be-: na rati.Stu, (ogromni udarci Crvene armije na i.stoCnom boji-Stu, uspjesi saveznika stoje,ci da uSpostavim,o s varna vezu i da vam u .Sjevernoj Africi i Siciliji, uspjesi Narodna ta.j naCin pomognenio savjetom i uputama no-oslobodilaCke vojske_ u Jugoslaviji, udarci u vaSem radu. Meodutim do danas nam naZalost nije od vas stigao nijedan odgovor, .koje mu zadaju narodi porobUenih zemalja demonstracijama, pobunama, partizanskim te ne znamo da li ste uopCe primile naSa piborbama i t. d.) na p,odru<rju me-dunarodne sma i sav materijal, koji smo vam posla1e s politike (neuspjeh da unese nj!suglasice iznaSe prve konferencije AFZ-a Hrvatske, kao medu saveznika: SS.SR-a, Amerike i Englei prvi br=oj naSega lista »Zena u borbi«, od ske, da uz. sebe veZe vazalne drZave i da p-okojega smo vam poslale 45 komada. Unatoc toga mi Cemo i opet pokuSati da vam -s-e jamoCu r,eakcionarnih elemenata u tim zemljama s1omi ntpor naroda, pad Musolinija it. d.) vimo. U Casu kad s·e uslijed svih tih Cinjenica priPrije nego govorimo konkretno o stanju vaSe organizacije u Zagrebu, o najvaZnijim bliZava oslobodenj.e nar.oda od faSistiCkog politiCkim i . or'ganizacionim zadacima, koji jarma, oZivljavaju i okupljaju se u svijetu stoje pred varna, 'Ocrtat Cemo u kratko glav- · i kod nas .svi ani reakcionarni elementi, koji nastoje da osiguraju poslije sloma fa,Sizma ne zna.Cajke danaSnje politiCke situacije u svijetu i kod nas, a u vezi s tim postaviti i svoje sebiCne :reakcionarne i proturiarodne vaSe zadatke. interese i pozicije'. U Hrvatskoj se u borbi Mi se danas na:Iazimo na prekretnici u protiv narodno-oslobodi1aCkog pokreta, u nastojanju da slome .atpor i jedinstvo naroda, borbi protiv faSizma ..Danas nam je jasno da j e slam medunarodnog faSizma neizbj.e.Zan. , okup'ljaju i ujedinjuju sva protunarodna go- 347 �2. Borba protiv onih zena, koje sprecaspoda oko reakcionarne klike bivseg vo1Ie · HSS-a dra Maceka. S druge strane sve ono vaju to jedinstvo, njihova raskrinkavanje Sto je-ostalo iskreno·rodoljubivo, ne samo ma- pred masama i odvajanj,e od njih. se iz raznih stranaka i gru_pa, nego i mnogi U vezi s tim osnovnim zadacima, koji darukovodioci funkcioneri prilaze sve nas stoje pred vaSom organizacijom, mora se vise narodno-oslobodilackoj borbi. Spo~naja i -Citav vaS rad postaviti na nove temelje. da je jedino put oruzane borbe protiv fasiMi smo s druge strane dobile sasvim nezma, koju veC preko dvije godine vodi naSa potpune izvjeStaje o organizacionom stanju Narodno-oslobodilacka vojska, jedini pravilni AFZ-a u Zagrebu. Iz njih smo razabrale da je put k istinskoj slobodi hrvatskog naroda, usprkos ogfiomnog antifaS-istiCkog raspoloZeprivodi ih sve viSe u redove na;rodno-oslo- nja veEke veCine Zena u gradu tek mali broj bodilackog pokreta. Ali da hi se ta sloboda, obuhvaCen naSom organizacijom. Mislimo da ta pobjeda sto vise ubrzala i hila sto potpu- je razlog u tome, S-to ste za obuhvaCanje nija, potrebno je ujediniti sve snage naroda Zena u AntifaSisti-Cku frontu Zena postavile u jedinstvenoj narodno-oslobodilackoj fronti prekruto mjeri-Io i prekrute oblike organiziHrvatske, koja daje moguCnosti .svima, koji ranja, a -osim toga niste dovoljno razvile ljube svoj · narod, da doprinesu svoj udio za ,_ politiCki rad me,du Zenama. svoje oslobodenje. U gradu, gdje je centar neprijateljske /U ovim ogromnim naporima za oslobode- reakcije, gdje je, -jak teror neprijatelja, ne ri]e naroda od fasistickog jarma pokret i moiem.o smatrati samo one Zene obuhvaCeniborba Zene imaju veliku ulogu. Nama mora ma na·Sorn organizacijom, koje redovito dobiti jasno da i mi u borbi za slobodu svog laze na sastanke, daju poma.C za partizane naroda rJeSavamo sudbinu buduCnosti naSe- i postradale od fasistickog ter-ora i citaju ga naroda i nas Zena. I mi kao dio naroda nasu narodno-oslobodilacku stampu, t. i. komoramo u svojim redovima uspostaviti j-e- j,e saCinjavaju odbore. Osim ovih ima Citav dinstvo svih Zena u borbi za oslobodenje svO- niz Zen a- 1z svih sloj·eva, koj e mrze faSizam, je domovine. :Sva previranja, koja se darias okupatora, ustaSe, jer na vla-stitim ledima vrSe u raznim po'liti-Ckirn strankama i gru- osje-Caju sve strahote faSizma, i koje svoje pama, imaju svog odraza i kod -Zena, Clanica nezadovoljstvo i mrZnju izraZavaj1,1 na svai funkcionerki tih stranaka. Na jednoj stra- kome koraku: u razgovoru sa susjedom ili ni ima u tim strankama i grupama veCina prijate1jicom, u duCanu kad moraju kupovati · Zena, koje su srcem na strani na1Se borbe, lo,Su robu za skupe novee, na trgu, kad ne ali su jos pod utjecajein neprijateljske pro- mogu da dobiju krompira iii jaja, kad mopagande . .S drug,e strane neprijatelji naSe raju danima da prostoje pred duCanima sa borbe vrSe svoju politiku razjedinjavanja na- ZiveZnim namirnicama da dobiju bijednu rodnih snaga i preko Zena koje ometaju i aprovizaciju, u tvornici iii radionici zbog spreCavaju prilazak Z.ena u naSe redove. U premale plaCe, lo-Sih radnih uslova i postupvezi s tim postavljaju se osnovni zadaci na,Se ka Sefova. Pored tih Zena ima u Zagrebu i organizacije, naroCito u gradovima, koji Ce veliki broj onih, koje takoder mrze fa.Sizam, u predstojeCim ·odluCujuCim doga·dajima odi- ali to do sada nisu pokazivale, nisu se· iz stragrati veliku ulogu, i to: ha pred terorom ni u Cemu pokazivale aktivne. To. im u ostalom nije bilo ni ·omoguCava1. Svim snagama usmjeriti i pojaCati naS no, ako im se nitko niJe pribliZio, njj,e pokurad na uspostavljanju jedinstva svih Zena, · Sao da ih aktivizira. I rna i takovih Z~na, koj e na njihovom okupljanju u AFZ, sastavni dio osjeCaju sve tegobe faSizma, ali su JOS neJ edinstvene nacionalno-oslobodilaCke fronte zainter.esirane borbom, joS nisu saznale za Hrvatske. Jedino mjerilo i jedini uvjet za to nasu borbu. je: iskrena i aktivna barb a protiv okupatora Do svih tih Zena treba naCi puteve, prii ustaSa, za oslobodenje domovine. Sve pristalice bivSih stranak.a, sve sadaSnje i bivSe bliziti im se preko rodbinskih iii prijateljZenske ·organizacije koje postoje ili se obnav- skih veza, stupiti s njima u razgovor na trZi.Stu, pl-ed duCanima, u radionicama, tvorniljaju (Zenske grane HSS-a, Hrvatsko srce i cama, uredima, znati ih zainteresirati na sl.) moraju se predobiti i kao cjelina uklopiti svim onim pitanjima koja danas zanimaju u AFZ, bez odricanja svojih politickih iii Zene ~ koja ih ncijvi.Se-pogadaju, a to su: pivjerskih uvjerenja. Putevi do tog okupljanja tanj·e skupoCe i nestaSice hrane, mobilizacije jesu: stupanje u dodir s funkcionerkama tih za Paveli.Cevu vojsku, mobillzacije za rad u organizacija i grupa i uspOstavljanje sarad- Njemackoj. Za nase aktivistkinje koje su vee nje s njima na jedinstvenoj bazi borbe za okupljene u odborima AFZ-a ne smije biti oslobodenje domovine, te pridobijanje masa zapreka koje ih dijele od tih masa antibsinjihovog Clanstva. stiCki raspoloZenih Zena. One u svom krugu 348 moraju poznavati svaku Zenu~ znati kako koj a od njih misli i prema tome podesiti svoj rad na njihovu pridobijanju, okupljanju oko naSe organizacjj,e, uz naS narodno-os1obodilaCki pokret. One moraju u njima razbiti strah ad izraZavanja nezadovoljstva, mrZnje prema okupatoru, ad pruZanja otpora faSistiCkim metodarna ugnjetavanja. One moraju takoder nastojati da istrgnu ispod neprijateljskog utjecaja one Zene, koje- neprijatelj nastoji okupiti u ·razniln Zen skim grad an skim i vjerskim organizacijama, i da ih bez obzira na taj privremeni neprijateljski uticaj, bez .obzira na njihovo re1igiuzno uvjerenje na njihovom vlastitom iskustvu nauce, gdje j,e njihova pravo mjesto, da ih privedu na put borbe protiv faSizma. Ti odbori ne moraju biti formirani iskljuCivo po pojedinim strukama (zvanjima). Oni mogu biti formirani i po ulicama, tvornicama, Skolama, uredima i t. d. a: i taka da u rtjima rade Zene iz raznih dijelova nekog kotara, iz raznih ulica, iz raznih zvanja. Mati-Cni odbori po naSem miSljenju sputavaju razvoj organi·zacije i onernoguCavaju priliv novih Zena u odbore. Aka se u gradu, u pojedinom kotaru ili ulici, u tvornici, uredu ili radiOnici organizira kakova akcija, mogu s·e -pri-: vremeno formirati akcioni odbori, koji Ce rukovoditi tom akcijom, odnosno u toj akciji imati odre,dene zadatke. Medutim ti akcioni odbori ne moraju biti pravilo, j,er u koliko su pojedini veC postojeCi odbori dovo1.jno Cvrsti i sposobni, mogu oni sami preuzeti funkciju tih akcionih odbora. Ali ako na Razumljivo je da ·ad tih Zena ne moZemo spomenutim mjestima ranije nisu postojali odmah traZiti aktivnost onu,_ koja se traZi ad odbori, moraju ti akcioni odbori poslije zaZe'na veC ranije oku-pljenih u naSoj organiza- vrSene akcije p!oprimiti njihovu funkciju i eiji, da sve te Ze·ne ne mo~emo odmah pove- trajno se dalje ~adrzati. Svi ti odh(}ri AFZ-a zati u odborima. S njima treba naravno odr- u gradu tr;eba da budu ·rukovodeCa jezgra, Zavati stalne vez-e, bilo pojedinaCne, hila oko kojih Ce s.e okupljati Siroke mase Zena na preko povremenih skupnih sastanaka. Treba raznim zadacima i akcij ama. pronalaziti i odrZavati najraznovrsnije ob1ipoCetku smo vee napoillenuli da je ke njihovog povezivanja, koji C·e odgovarati vaS politiCki rad medu Zenama u gradu bio njihovom stepenu svijesti, borbenosti i uslovima neprijate'ljskih pr·ogona i terora. Nika- sasvim nedovoljan iii gotovo nikakav. Do sakvi kruti oblici neka ne sputavaju priliv rna- da se· gotov,o sva aktivnost vaSe organizacije . sa Zena u naSe redove. Njima treba objaSnja- iscrpljivala u skupljanju priloga za NOV, vati ·Sto nam faSizam donosi, treba im obja- sitnim tehniCkim. poslovima prenoSenja maSnjavati cilj.eve naSe borbe, posiJedice neuCe- terijala, oruZja, i t. d. u kurirskoj i obavjestvovanja u toj borbi, i davati im zadatke, u Stajnoj sluZbi i sl. U tome su Zene pokazale poCetku sitne, a kasnije p~ostepeno sve veCe: vrlo mnogo odanosti, poZrtvovno-sti i hrabi'ood davanja i skupljanja priloga za nasu Na- sti. Ali to je samo jedna grana djelatnosti rodno-oslobodilaCkU vojsku, okupljallja no- naSe organizacije. AFZ nije pomoCna orgavih i:-edova Zena, -pa sve do sudjelovanja u nizacija, ana je borbena politiCka organizara:znim akcijama. ,Sta'Inim, sistematskim _po- cija i prema tome mora razviti jaku politiCku djelatnost u svim mnogobrojnim Oblicima litiCkim radom s njima, one Ce same doCi do borbe protiv faSizma. Tu ne mislimo samo toga da je .za organiziranu borbu potrebna i Cvrsta organizaciona forma: njihova povezi- masovne akcije ili demonstracije, koje su vanje u odbore. Ali i tu ne smijemo postu- kod teSkih uslova terora i dana,Snjeg stanja pati samo po jednom odredenom kalupu, jer vaSe organizacije vrlo teSko izvedive. Ali. poAFZ, kao ·Siroki sav·ez, fronta antifaSistki- j edinaCne akcij-e, koj e se- stalno provo de i tinja, nema svoja stalna odredena pravila i me zadaju stalne udarce faSizmu, znaCe isto ustaljene forme organizacije. Ona je Siroka toliko kao i masovne akcije. Svaka Zena moZ-e masovna organizacija, Cije se organizacione i treba da. poradi u svoj-oj sredini, medu svoforme tek razvijaju i prilagoduju uslovima · jim znancima, prijateljima, rodacima, kolegama u ur.edu ili Skoli, drugovima u tvorni~ i prilikama pod kojima postoje. cama ili radionicama da ne idu u PaveliCevu Zbog toga mislimo da ste vi diobu na oct- vojsku, da djeluje na njih da odlaze u NOV bore, mati-Cne odbore, kotarske i mjesni ad(Narodno-oslobodilaCku vojsku), da spreCava bar prekruto postavile. RukovodeCi organ u mobilizaciju muSkaraca i Zena za rad u Nj·egradu treba da bude mjesni odbor. Radi lak- mackoj. Svaka trgovkinja iii zena obrtnika se raspodjele rada u Citavom gradu podije- moZe i. treba da odbije prodaju svojih pvoizljen je grad na rajone (odnosno kako ih vi voda -okupatoru i njegovim slugam·a. Svaka nazivate kotareve), a radom· naSe organiza- majka maZe i heba da zainteresira Za naSu cije u tim rajonima rukovode kotarski odbo- borbu kCerku i njezine drugarice, .svaka dori. koji. su po svojim predstavnicima zastu- maCica maZe· i treba da na trZiStu digne- svoj pani u mj.e-snom ~odboru. Svaki kotarski ad- glas protesta protiy_ nestaSice i skupoCe, sVabar rukovodi nizom odbOra u svom kotaru. ka radnica maZe i treba da u tvornici vrSi Na 349 �sabotaZu, kvareCi strojeve i robu, radeCi poi loSe. Mnoge takove akcije, koje su vrSene po zagrebaCkim tvornicama i trgovlnama, dokaz su velike borbenosti Z-ena i njihove spremnosti za borbu protiv okupatora usprkos jakog terora. lag~no Ali da bi se ta borbenost Zena usmj.erfla pravilnim putem, potrebno j.e i politiCko saznanje· o svim politiCkim zbivanjima u svijetu i kod nas. To politicko saznanje dobiti Ce Zene stalnim i sistematskim prouCavanjem naJSe Stampe, a po moguCnosti i odrZavanjem neke vrste kurseva. 'Ti kursevi mogu se organizirati taka da se na sastancima pOjedinih odbora po planu obraduju teme koje govor.e o znaCenjJl i ciljevima Narodno-oslobodilaCke borbe, kao i o ulozi i zadacima AntifaSistiCke fronte Zena Hrvatske, kao sastavnog dijela J edinstvene narodno-oslobodilaCke fronte Hrvatske. Ulmliko nemate za to dovoljno materijala, mi vam moZemo izraditi po-jedine referate, kojima se moZete slu-Ziti kod tog prouCavanja. U tom smislu treba uCiniti o,Stru prekretnicu u vaSem daljnjem djelovanju. Pri tome treba ra·zvijati i davati maha samoinicijativi saffiih Zena ( pojedinih odbora, iskoriStavajuCi sve moguCnosti i sve oblike borbe pr.otiv fa,Sizma. VeC smo vam u vaSim ranijim pismima zatraZile izvjeStaj o vaSem radu. Sada vas za to ponovno molimo. U njem navedite kakav je sastav vwseg odbora, ad koliko se clanica sastoji, ko'liko odbora ima u Zagr.ebu, sa koliko ·Clanica i kakav irn je S"ocijalni sastav, ·koliko ie zena okupljeno aka njih, koj,e Citaju naSu Stampu; daju priloge za NOV i sudjeluju u akcijama. Nadalje nam pi.Site u Cemu se sastoji rad odbora, da li se ani redovito sastaju i. u kojem roku, Sto se raspravlja na njihovim sastancima, Sto se raspravlja na sastancima mjesnog odbora, kakovu ste raspodjelu rada prove1e u odboru, da 1i ste izradile plan rada va,Seg "Odbora i Citave organizacije u gradu i kakove ste zadatke postavile, kakvi s.e sve pr·oblemi pojavljuju u vaSem radu, da 1i postoji saradnja izmedu AFZ-a i N'00-a (Narodno-oslobodilackih octbora) te AFZ-a i om!. organizacije USAOH'a i u Cemu· se ana oCituje. Osim toga nam javite koja su zvanja najviSe' obuhvaCena u odborima, i koje su Z-ene najaktivnije, u ko- 350 liko ste tv.ornica i poduzeCa uspjele prodrijeti, a koliko je j,oS tvornica, u kojima rade Zene, izvan na'Sega utjecaja, da li su izvrSene kakove akcije u. tvornicama ili na trZiStimc:t i sl. pod rukovodstvom odbora AFZ-a. Dokument 217 IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZAGREB OD 21.VIII. 1943. OKRUzNOM KOMITETU KPH ZAGREB 0 SASTANKU 10 AFz I 0 KURSU Pi.Site nam takoder .sto ste sve poduzele za pridobijanje Zena iz razni.h politiCkih stranaka i grupacija, a i samih tih organizacija, s kojim ste njihovim .predstavnicima stupile u dodir, da 1i se u gradu opaZa i osjeCa kakova njihova aktivizacija i u Cemu se ana oCituje, Sto ste- uCinile za borbu protiv neprijatelja naSe borbe iz redova tih organizacija iii pojedinih Zena. Nastojte da taj izvjestaj sto prij~ posaIjete, f da on bude Sto iscrpniji da moZemo dobiti pravu i potpunu sliku o vaSem radu i da vam moZemo u svemu pomoCi. J avite nam da li ste povezane s Inicijativnim okruZnim odborom za okrug Zagreb i da li vam taj odbor pruZa 'kakovu pomoC. ,Saljite nam sve i'zreske iz novina, koje donose kakove· Clanke ili vijesti o naS,oj organizaciji iii uCe.SCu Z-ena u narodno-oslobodilackom pokretu. Saljite nam redovite izvjeStaje, harem jedamput mjeseCno, a javite nam se kadgod vam se za to pruZi prilika (preko drugova i drugarica koje odlaze u p'artizane iii pr·eko · hila kojih drugih kana! a)' J\lli cemo vam takoder pisati redovito i slati vam sav materija'l i ·Stampu, k,oju budemo izdavali. Potvrdite nam da li ste primile' naSa ranija pisma, materijal s konferencije i list »Zena u borbi«. S drugarskim pozdravom Smrt faJizmu - Sloboda narodu! Za Glavni odbor: Olga v. r. 2 1 Pisma sliCnog -sadrZa_ia o radu AFZ s obzirom na novu politiCku situaciju u svijetu, poslao je Glavni odbor AFZ svim OkruZnim i 'Oblasnim odborima AFZ -u Hrvats.koj. P.rema. ovim -uputama u ZagrebU su tek krajem 1943 . .g. ukinuti matiCni odbori, taka da ·su Kotarski odbori AFZ imali direktne veze s odborima AFZ u tvornica'Ina, ustanovama i ulici. 2 Olga 'K-rea·CiC-KovaCiC IZoga, tada Clan Glavnog odbora APZ Hrvatske. Okruznom komitetu K:PH IzvjeStaj IN!CI.JATIVNI OKRUZNI OD'BOR ANTIFAsiSncKE FR<ONTE ZENA ZAGREB I 21. VIII. 194,3. · IzvjeStavamo Vas o sastanku InicijativU kotaru Sv. Ivan Zelina imade S mjes. nog okruZnog odbora i o trodllevnom kursu, odbora ad 39 clanova. zene ovog kotara prina koji su bile pozvane sve aktivnije druga- liCno su zaostale zbog toga Sto im -se uopCe rice iz kotara Dugo selo. nije priSlo do pred mjesec dana radi pomanjSastanak Inicijativnog odbora bio je cdr- kanja politiCkih radnika, ali ipak u ovih Zan u lmtarn Dugo selo, koji se je sas.tojao mjesec dana nam je uspjelo naCi nelwliko od .slijedeCeg dnevnog reda: aktivnijih drugarica i ima izgleda da Ce s·e krenuti naprijed. 1. Otvaranje i pO'zdravni govor ~- Izvjestaj o dosadasnjem radu sa diskuKotar Stubical. !made 6 mjesnih odbora jom ad 22 clana. Politicka svijest zena jako je 3. Konstituiranje Inicijativnog okruZnog zao.stala, a uzrok tome je bijedno stanje u odbora kojem taj narod Zivi i nem,oguCnost prilaZenja 4. Plan rada i neposredni zadaci politiCkih radnika, jer u s·vim veCim mjestima 5. Izvjestaj o politickoj situaciji nalazi se neprijateljska vojska, koja krstari po cij elom kotaru. 6. Razno. 1. Sastankom je rukovodio drug J\lllle, koji 4. Formiran je r~oo, koji se· sastoji Dd 7 je otvorio sastanak i pozdravio prisutne druC1anova i to su: garice i raz1oZi.o svrhu sastanlka. Predsjednica drugarica Tonka1 2. PolitiCku situaciju nam je objasnio Potpredsjednica drugarica Danica2 drug 1Cedomil i prikaza,o nam je dogadaje na Tajnik d'rug. Ljubica3 clan ZAVNOH-a Istocnom frontu, dogadaje u Italiji o okup- i IO NOO za okrug Zagreb ljanju reakcij.e u svijetu i u naSoj ze-mlji, Blagajnica drugarica Darinka4 glavni oslonac okupatora u zemlji., vodstvo Odbornici drugarice Strina, 5 J elka6 i J\lliHSS i njihova konkretno raskrinkavanje. Zalica.7 tim kako su NOO politicki predstavniei na5. Uze1e srno u zadatak prnSiriti mrezu roda, a ZAVNOH jedini politicki predstavAFZ po selima i stvaranje opC. i kat ..odbora, nik hrvatskih i ostalih naroda u Hrvatskoj. t. j. da se formira kotarski •odbor odmah u 3. ,Stanj·e organizacije u kotaru Zagreb kotaru Dugo selo, a u zagrebaCkorn da_ se p·oje slijedece: !made 13 opcina, 'ad kojih su puni, te u Sv. Ivanu i Stubici stv.oriti moguC4 obuhvacene org. AFz. Postoji i jedan kat. odbor od 3 clana, 2 opcinska odbora od 9 nosti da se foi'miraju kotarski odbori za mjesec dana. U neposredni zadatak smo -Si staClanova i '9 mjesnih odbora od 40. Clanova. vile ve.zivanje AFZ sa NOO i USAOH za PolitiCka svijest nije na visini, a uzrok tome su Ceste reakcije, koje spreCavaju podizanj.e uskladenje rada, koji narn borba na;meCe-. 6. R;;tzjaSnjivanje poteSkoCa, na koje· napolitiCke Svijesti Zena, dok su se za: mobiliilazimo u radu, kako muZevi brane Zenama zaciju u NOV prilicno odazvale. Kotar Dugo selo: Kotarskog odbora jos d·olaZenje na sastanak, a Cesto se to dogada i kod clanova NOO. nema, ali ovih dana bit Ce sastavlj.en, 3 opC. Raspodjela rada IOO po kotarevima slijeodbora ad 17 clanova, 19 mjesnih odbora od 112 clan ova. N a rod je odusevljen NOB i NOV di ovaku: Drugarica Danica i M:i1ica u· koa pogotovo Zene kaZu, da Ce u .s1uCaju reak- tar Zagreb, Strina i J elka u Stubicu, Darincije na njihov kotar uzeti oruZje i iCi u bar- ka u Sv. Ivan Zelinu, a Tonka i Ljubica u bu. Zene ovog kotara prilicno su shvatile kotar Dugo selo, gdje je za sada centar Inisvoju ulogu u NOB, kako na politickom tako cijativnog odbora i AFz. i na .arganizacionom polju. U viSe sluCajeva IzvjeStaj o kursu, kojeg je odrZavao drug NOO koCe rad Zenskih organizacija i kaZu, Mile i drug ,Ced9mil na terenu kotara Dugo . da Z·ene nisu sposobne, a i kod Ze-na se joS selo, a na kojem je prisustvovao cij.eli Inici, uvijek osjeca podr,edenost. Neki ad clanova jativni odbor AFZ kao i 17 aktivnijih drugaNOO ne slazu se s time da zene ulaze u NOO. rica iz kotara Dugo selo. 351 �Teme. kursa bile su slijedeCe: 1. Ciljevi i zadaci NOB 2. Proglas i rezolucija ZAVNOH-a 3. P.olitiCki i organizacioni refe'rati kao i rezolucija sa I. konferencije AFZ Hrvatske. 4. Ulog• zene u NOB i zadaci AFZ. Kur.s je imao priliCno uspje"ha. Zene su bile zainteresirane i stavljale razna pitanja, koja su im drugovi objaSnjavali. Rezultat Ce se osjetiti u radu. 21. VIII. 1943. Tajnica: Ljubica v. r. 8 1 .Jelka Gluhak. 5 2 Danica RuSec. Ljubica KovaCiC. Darink.a Simunjak-Vukelja. " J elk a 3 4 7 8 Bara Zakman. SelendiC. Milica Belo.SiC. L jubica 'KovaCiC. Ookument 218 ZAPISNIK SA II. KONFERENCIJE AFz OKRUGA KARLOVAC ODRzANE 28. i 29. VIII. 1943. Zapisnik II.' Sa ZAVNOH-om i AVNOJ-em, dosta slaPredsjednica Cana2 ot,vara radni di:o konferencije po-zivajuCi sve dele·gatkinje da su- bo su poznate, ali jugoslavensku vladu ne voli djeluju u diskusiji, kako bi mogle donijeti nitko, jer su svi potpuno sviJesni, kada bi se pravilne zakljui'ke. Predlaze dn·evni red: vratilo star·o kako bi bilo. Nepismenost je jos uvijek dosta velika. 1. PolitiCki zadaci naSe organizacije; reKod oslobndenja Topuskog ispoljuje se ferat,··iza toga diskusija. 2. ·Organizaciono pitanje naSe organizaci- pogreSno tumaCenje narodu, da Ce mu se vratiti ana sta rnu je opljai'kano. Narod. je je, referat i diskusija. 3. Izabiranje predlaga-i'kog odbora za re- , tamo nagrnuo, i nitko ga nije mogao zaustaviti. zoluciju i okruZni odbor. 4. Biranje Okruznog odbora. Veljun: U torn kotaru situacija je razli5. DonoSenje vezolucije. Cita. U selima ·gdje -se veC ·odrZavaju masov3 P.olitiCki ·referat daje drugarica Anica, ni sastanci, narod javno prezire dezertere. poslije Cega s-e razvila diskusija po kotare- Imamo primjer u Ponorcu, .gdje su drugarice vima. neumornim radom i dokazivanje·m uspjele Vrginmo.st: Drugarice su gov-orile, kroz da -.se.dezerteri vrate svojim jedinicama. Nekoje su sve poteSkoCe proSle u radu od pro- pismenost je dosta ~elika. 1Sverca irna mnogo. Sle k-onferencije. Bila je velika zims·ka ofen0 vaznosti ZAVNOH-a i AVNOJ-a tumai'i se · ziva, ali osim te ofenzive, neprijate1j se u na masovnim sastancima, ali mnogn joS. nisu po·graniCna mjesta Cesto zalijeCe. Poslij.e upoznati s time. Lijepo se odrazuje jedinstvo ofenzive dosla je i halest, koja je mnogo srpskih i hrvatskih Zena u opCini ·CvijanoviC smetala masovnim sastancima. Danas, karla brdu, gdje one· idu na zaj-edni-Cke sastanke i su s·e opet pokrenuli ti mas-ovni sastanci, zajedniCki rade. Takoder se istiCe- u nekim uvida se da Ce se baS tim masovnim "S·astan- selima toga kotara zajedniCka suradnja izcima podiCi politiCka svijest Zena. medu AFz, USAOH i NOO, sto mnogo priOsjeCa se velika ljubav prema vojsci, jer donosi Narodno-oslobodilai'koj borbi. U druZenama nij,e bilo teSko ni pod puSCanim met- gim selima vidimo da raQ. kvare dezerteri i mnogi muSkarci, koji ne dozvoljavaju rla im cima nositi hranu na pol9Zaj. U is to dab a osj,eCa. se veliko negodovanj e Zene odlaze na sastanke, govoreCi da Sto Ce pre-rna anima, koji bje.Ze iz vojske, a to ne- Zenama organizacija. Vojnic: U tom kotaru osjeca se velika godovanje naroda Iijepo nam je rekla drugarica Darinka, . ovim rijeCima: »'Ovi bjeZe zamorenqst poslije •ofenzive i bolesti. Narod je opljaCkan, ali ipak v·oli vojsku i pomaZe iz vojske upravo kao i jugoslavenska vlada, koja je ostavila narod kada mu je bilo najje. 0 ZAVNOH-u i AVNOJ-u mnogo se tumaCi na masovnim sastancima, a poslije no~ teZe.« :Sverca ima rlosta, ali dogadalo se i to, da vih izbora rad se mnogo pokrenuo. Jugosla·. su Zene no.Sile Zito iz neoslobodenog na oslo~ vensku Vladu i Oetnike preziru i kaZu, da Ce samo one priznati koji se bore u NOB-i. Tubodeni teritorij. maCi im se razorni rad MaCekove klike. Sv·erca ima dosta, ali taj se u mnogim mjestima vr.Si samo zbog toga, Sto su sela vrlo- opljaCkana i nemaju robe. Karlovac kotar: PolitiCka situacija u tom kotaru je ·ctosta povoljna. Zene vole NOB-u, naroCito u opCini Ribnik. Nepismenosti gotovo nema. Vole Citati naSu Stampu i rado sluSaju radio-vijesti, pa poslije D tome diskutuju. Pitaju se sto· ce biti sa jugoslavenskom vladom i boje se da ne bi ana opet uspjela doCi. U opCini Severin pojavljuju se Cetnici u grupama. i dolaze pljaCkati narDdu blago. Taka imamo slu.Caj u _samom Severinu, gdje im se jedan -Covj-ek, kada su provalili u njegovu kuCu, odupro i bacia na njih nekoliko bambi. Kod naroda je to dobra odjeknulo. Mnogi ·zakljui'uju da bi trebalo zaista da se i sami late oruZja. OsjeCa se dosta jaki utj-ecaj Mai'ekove klike preko pukovnika TomaSeviCa, no mnogi kaZu: gdje j·e bio MaCek onda, kada su njihove sinove slali na Istok i •ostala bojista. Sa ZAVNOH-om su dosta upoznati. Karlovac grad: VeCina Zena j e raspbloZena antifaSistiCki, usprkos toga .sto je teror Gestapoa -svakim danom sve veCi. Zene vrlo rado primaju na-Su Stampu, pogotovo rado Citaju »RijeC Zene«. Dugaresa: Narod je ad prvih dana bio protiv -klanja ,Srba; po-gotovo sve Zene vole naSu borbu, i sada, kada je mobiUzacija, Salju svoje sinove ovamo u vojsku i govore: harem aka gine, gine za svoj narod. Sa oduSevljenj-em primi1i su izlazak ».Slobodnog do~ rna«, koji Ce izgleda pospjeSiti pristup poStenih H.SS-ovaca u naSu borbu. Plaski: U kotaru Plaski imade mjesta koja ·SU oslobo-dena veC skoro 2 godine, i rad se odvijao dobra, a doCim u onim mjestima, koja su tek sada oslobodena, govore Cak, da ne mogu hraniti dvije vojske, niti se odazivaju onim sastancima, na kojima govore naSi prvoborci. · Razlozi su ti ·Sto su im T'alijani davali prije Carape, svile i t. d., a danas svega toga nema. Sa ZAVNOH-om su vrlo slabo upoznate. Slunj: Po'Jitii'ka situacija je dosta razliCita. U nekim mjestima. se nar·oCito · Iijepo odrazilo bratstvo srpskih i hrvatskih zena, osobito u ofenzivi, karla su hrvatske Zene davale narodu, koji se povlaCio pred vojskom, pomoC u hrani i odijelu. JoS j-edan lijepi primjer bratstva izmedu brvatskog i srpskog naroda, koji se dogodio u ·Catrnji. Tamo su bila napadnuta tri druga, ad kojih su· dva poginula, a j-edan je bio ranjen. PronaSle su ih drugari'ce Hrvatice i ·Odnijele ranjenog druga onamo, kamo s€ je on otputio. Poslije izlaska »Slobodnog doma« osjeCa S"e previra- nje medu HSS-ovcima. Mnogo manje ljudi iz samog .Slunja je izbjeglo sada, nego karla su naSi prvi puta ulazili u Slunj. Mnoge Zene pozivaju domobrane, pa Cak i ustaSe, koji se nisu okaljali, neka se vraCaju svojim kuCama. . N ekf domobrani v,ec su se vratili. Po nekim mjestima vr,Se veliki teror Cetnici, koji dolaze noCu u .sela, tuku odbornike i komesare mlinova, pa se taka ostali ljudi boje glasno izjasniti, da su za parti.zane. Narod je ogor. Cen zaSto nemaju sveCeni'ka, traZe da bi im se postavio, ·pa delegatkinja istiCe, da bi se time politii'ka situacija mnogo pobolj.sala. Sada nam govore drugarine borci o Zivotu naSih .Zena u vojsci. Iznose nam njihova djela u borbi i kako su i'esto puta u teskoj zimskoj ofenzivi sluZile primjerom svojom hrabrosti i izdrZljivosti. Drugarica bolniCarka iznosi nam lijepi primjer takove· hrabrosti drugarice-borca Milice MudriC, koja je bila ranjena u noge. Sarna se je previla i onda do-S'la k nama. Dok smo joj mi Ci.stili ranu, ispriCala nam je Citav tok borbe, ne pomiSljajuCi uopCe na svoj b9l. Velike su Zrtve drugarica bolniCarki, koje pod najZeSCom ·vatrom iznose ranjene drugove, ne ZaleCi svojih Zivota. Politii'ku diskusiju poslije politii'kog referata zavrSava drugarica Anica, kratkim govorom. Dogodi'le su ·se velike i znaCajne promj-ene, jer se je uspjelo okupiti veliki broj srpskih i hrvatskih Zena, koje joS nisu bi'le obuhvaCene, ali jo.S nismo uspjeJ,e da ih sve otrgnemo ispod neprijateljskog utjecaja. Na I. OkruZnoj konferenciji vidjelo se da je org. tek u povojima i postavilo se da treba politi~ Cki izdiCi Zenu. Iz danaSnjih razlaganja takoder se jasno virli, da se svi nedostaci mogu -otkloniti j·edino pravilnim politiC~im radom. Ne smije· biti ni jedne Ze-ne, ni"ISrpkinj-e, ni Hrvatice, koja ne zna .sta je jugoslavenska vlada, ,,Sta je ana govorila u poCetku, kada j.e bilo klanja. Zatim. ne smije biti niti jedne Zene, koja ne zna, Sto je radila MaCekova klika, koja nije i-sla za tim da otjera okupatora, nego Ceka da otme iz naSih ruku ono, sto smo rni sa borborn stekli. Veliki uspjeh bio bi, kada bi tim nasim radom postigli da HSS-ovska organizacija Zena kao cjelina prelazi na naSu stranu. N aSim radom treba da pripremimo sve naSe Zene na onaj .Cas, kada ce poslije pobjede trebati zadriati sve tekovine naSe borbe u naSim rukama. PolitiCkom izdi'Zanju Zena treba priCi na taj naCin da se odrZavaju kursevi i to ne samo niZi, veC i srednji, kako bi svaka Zena nauCila Sto j-e ZAVNOH, te da maze svakome na. sva pitanja orlgovoriti. S.amo takovim ra(lom ubrzat Cerna na·Su pobjerlu. Organizaciono pitanje naSe organizacije. I 352 23 Zene Hrvatske u NOB 353 �Organizacioni referat podnaSa drugarica Cana, poslije Cega se po kotarevima prelazi na diskusiju. skom, ali neke seoske i opCinske ostale su sa narodom i d-obra se_ snalazile. Poslije ofenzive gotovo sve odbornice, kao i mnogo naroda, su oholi'li. Kada je halest jenjavala, rad svejedno nije hio pokrenut. Radilo se jedino u MoCilima._ Velike poteSkoCe .su u nepismenosti. P,et sela nemaju gotovo nikog pismenog, Odbori seoski i opCinski nisu uspjeli da budu politi.Cki rukovodioci svih Z-ena. Izbori u samom Slunju nisu sprovedeni, a i u muogim drugim selima, zbog toga ,_sta su proSii puta, karla su se naSi povlaCili, stradale neke odhornice. One kazu da ce i dalje pomagati u radu, ali da ne hi htjele viSe hiti odh<>rnice. U opCini Primi.Slje dolaze drugarice slaho na sastanke, jer se hoj,e cetnika. Veljun: U tom kotaru kotarski odhor radio je Citavo vrij~m-e, nije Prekidao .rad Cak ni za vrijeme ofenzive. Isto taka nisu pr.ekidali svojim radom ni opCinski odbori Perjasice i Skrada. Ima i nedostataka, Sto nismo uspjele osamostaliti seoske odbore, a i neke opcinske. Najslahije radi opcina Veljun, a to se vidjelo i ovaj puta najholje, kada je trebal-0 organizirati po.Siljku ranjenim drugovima u Zhjeg. Ima i radnih jedinica, koje rade zaj,edno sa omladinom, a na .nekim mjestima !ijepo_ se odrazuje pomoc NOO-ima kod i'zbora, koji se inaCe ne bi mogli provesti. Na pr. G~ohnik i Mracaj. Pos!ije novo proPlaSki: Rad u J esenicama je vrlo oteZan ve.denih izbora, rad se organizacije mnogo f nismo mogli organizirati opCinske odbore, pokrenuo. jer je veliki utjecaj cetnika. One pe>maZU VojnUi: Nije se uspje'lo osamostaliti seo- vojsku, ali ne ce da stupaju u odhore. Proske i opCinske odbore, a same kotarske od- vedena su ~ opCinska izbl_)ra u opCini KuniC bornioe morale su vrlo Cesto iCi same ·po se- i Podhum. U selu Trojvrhu drugarice uop6e lima organizirati i taka nisu mogJ,e prnvesti nisu bile upnznate organizacijom i go.vorile sve zadatke u zivot. Rad je hio mnogo otezan su da to uopce ni}e potrehno. 'Tamo p·astoje neke N azarenke i one uopCe ne Ce da surazhog holesti, i zhog toga iito je neprijate]j mno·go .opljaCkao, a narod je ostao naprosto duju ..sverc je jako uzeo maha. U opcini PiaSki uSia je u odbor jedna drugarica, 'koju je gal. To je hio j,edan od razloga, iito se nisu odazivale sastancima, ali svejedno .se davala predlozio sam predsjednik NOO-a, i nitko nije bio protivan, ali m,e•dutim se je kasnije pomoC vojsci. Radilo se dosta na vakantnim do.znalo da je ana majka jednog najveCeg posjedima, i Zito je spremljeno. I ovdje se pos'Jij.e izbora pokrenuo rad. Drugarica iznosi . handita. da se u j.ednom. prograniCnom hrvatskom seEo tar Karlovac: Otkada je oslohoden dio lu nalaze joS ad zimske ofenzive 12-tero teritorija kotara Karlovac, organiziran je srpske djece, koje hi trehalo dopremiti prilican hroj odhora. Odhori rade ilegalno, ovamo. ali su nesamostalni, taka da ne djeluju na Vrginmost; U samoj ofenzivi neke kotar- ostale .zene, kako hi trehalo. Medutim do daske odbornice ostale su na terenu, a neke nas uspjel•o se da dolaze redovito na sastanke. oti.SJ.e sa narodorn. One koje su ostale, iSle U jednom odhoru postoje medu odhornicasu ruSiti mostove, taka da je narod bio odu- ma neke liCne razmirice, koje oteZav<iju rad. Sevljen i govorio: »lpak nismo ostali sami.« Kursevi su vrlo pohebni i veC se vrSe pripreBile su osnovane radne jedinice, koje su ra- me za odr.Zavanje prvoga kursa. ,Sto se tiCe dile samo proljetos i onda se rasprSile. Ne- suradnje sa NOO-ima nismo uspjele. To se gdje se poce]o uciti i pisati, ali poslije ofen- vidjelo kod sadaiinjeg izhora NOO-a, kada zive rad je popustio. Kotarski odhor poslije drugarice nisu giasale jedna za drugu. Poofenzive uopCe nije radio kako treba, j,er ne- moc vojsci rado daju. Sam kotarski odhor ke su dolazile na sastanke, a neke nisu. Ma- nije se redovito sastajao. terijal se nije prouCavao. Nisu osamostaljeni Grad Karlovac: U samom gradu unatoC ni se,oski ni opCinski odbnri, koji gotovo i veJikog terora, uspjelo je -organizirati mj.esni nisu odr.Zavali sastanke. Poslije izbora rad odbor, · koji se redovito sastajao svakih osam se pokrenuo. Pnstoji suradnja ·sa NOO-ima, dana, ohuhvaceno ie 14 odhora sa 85 odhorna pr. u BlatuSi, Cim je lzabran novi odbor, nica. Mjesni odbor sastajao se re-dovito oko odmah su zene isle raditf za vojsku. Isto ta- 3 mjeseca, dok nisu neke drugarice ·otiSle na Im u ·Sljivovcu i drugiin nekim selima. Svuda oslobodeni teritorij. ,sastanci su _prekinuti, se Zanje. Posj,eCuju bolnicu, pa Cak i iz hrali rad se nastavio. Odbore smo organizirali vatskih sela iialju priloge za djecji dam. prema zvanjima, ( domaCice, radnice, Cinovnice, uCenice) radi lakSeg djelovanja na ostale Slunj: Od prosle konferencije do danas smo imale u tom kotaru oslObodeno svega 3 zene, ali to nije hila taka strogo •odije]jeno. Odbori su s-e zaCauriH i nisu uspjeli da maopCine, doCim se sada oSlobadaju sve nova sovno ohuhvate sve antifasistkinje. Rad ori nova mjesta. Rad je do Dfenzive i-Sao do-bro-. U ofenzivi mnoge su odbornice iSle sa voj- ganizacije se uglavnom sveo na davanjer po-. 354 · ,ba Ulemek, Draua Ba_kiS-Ste/anovif: i Desanka K.aras-P.erif: Lj,uba FuStar, LJ 1 ,. moCi, a g.otovo niSta na politiCko ~zdiz~nje. Drugarice naroCitq daju s.a P~I_IO lJubavl pomoC naSim maiHmnima u dit€CJem domu. Dug a Resa: Rad organizacij.e .se j.e ugl~v­ n-om sveo na sabota~u u tvornlcl. Drugance rado dajU pom•o.C ·za vojs~u. . . T k a o n i c a: Drugarica lZ tkaonwe .go: vori o njihovom radu kako sa_ puna ve~elJa 1 !juhavi tkaju povoje, jer znaJ~ da .~ za ranjene drugove, koji ne Zale nl .sv~Jih zivota. OdrZavaju redovito sastanke. Pnzi~a d_rug~­ rice neka sakupe Sto viSe pre-de, ~er v·1m .J: vrlo potrebna u tkanju. Takoder uce cJtati I ;?e pisati. . . de Uzima rijeC drugarica Cana 1 mo 1I.sve . legatkinje neka postave pitanja koJa msu bila jasna 0 njihovom rad~. 1. sto hi sa dezerterima? . 2 Da li hi se moglo izdati letak, u koJem bi s~ ohjasnilo kako to da je jugo.slave~ska vlada u Londonu, a da su Englezl nasi sa• "? vezn1c1. . v . · . Da Ii u rn-alim opCinama treba 1zvrsm 3 odbor? p . 4. Kako formirati opCinske odbrore u nmislju? . ... , . . . 5. Kako pe>stupiti u RaJIC hrdu, gdJe ]JUdi ne daj u Zenama na sastanke? . 6. Kako organizirati u •SlunJu? . 7. Da li ·maze Agit-prop grupa da postavi - odbor? · 8. Kaklo ilauCiti Citati i pisati? .. 9. za,Sto se ne uvrStavaju svi dobrovolJm prilozi u Radio-vijesti 1 . .. Na postavljena pitan]a odgovor daJe drugarica Anica. 1. Dezertere treba raskrin_kavati intenz~v­ nim politiCkim radom. Zna-Ci, n~ masovnim sastancima treba raskrinkavab de:ue~t~re, kalm bi i najmanje dijete toga sela uvidJelo njiho.vu Stetnost. 2. Mjesto letka, kako predl":ze dru~arica, uvrstit Ce se u »RijeC Zene« Jedan clanak; koji ce ohjasniti, kako jugoslaven~ka ~-!ada moZe biti u Engleskoj, iako su o-nl nasi saveznici. . 3 Iako ima mali hroi opcinskih odhormca, .. potr~hno je da se odab~re uzi odl;>o; m.aJ<:a; od 3 c]anice, t. j. preds]edmce, ta]niCe I JOS jedne. 4. u Primii\IJ·u treha formirati i!egalne odhore. . 5. U Slunju treha takoder organizirati ilegalni- akc"i·oni odbor, koji C.e imah 2:adatak da formira odbore u dotiCnom mjestu. 6. U Rajic hrdu uspjet cemo poves_ti zene u organizaciju na taj naCin, ak~. odrzav~m~ sastanke baS u tim kuCama, kOJiffia muzevi najviSe brane na~ sastanke. . 7. Agit-prop grupa ne moze da postaviJ~ odhore AFZ-a, ali je za~o potrehn<> da se mi 355 �poveZemo s vojskom i d . k provedemo izbore a PIe o ·njih lakSe mijene1 aka sa kojorn dr . , voljni. ·Drugarica Stanka u~anc?m nis.~ zado8. Da se rijeSi it · . garica, koje su zact p" anJe nepismenosti d: udrugarica: Mila V 'k . , ta hstu. shJed-ecih odrZavat Ce se te" ~ze~e na radu u Bko.Jama Mica DejanoviC Ru~? ovSic,k Drag1ca PaviC1 ,. CaJevi za nepis . • "" ~ • z1ca e uliC M"J zic, Bara PauliC A k" . ..,. : 1 eva Bovare ce- nam poslat' G! .· mene, a buk1 · avm odbor. danovi.C Desa ·K' n IC~ JunsiC, Cana Bo.g9. ·Sto se tice uv 't . . Pav'lovi~, Danic:r~, dLJub~ ~ Uiemek, Danica. priJ.oga u Radio-v·. t~s avanJa dobrovoljnih " . IJe.s 1 uredit Ce t ~arka 'Tomac, Ivka ~a~~~~~c, Anica Rakar, ce _se Izdavati svakih 15 se _ak_o, da " c, Zanca lozr dostavljeni b 1 . dan~ _sveukupni pri- car, Maca MaJ·storo vw, D ora Dobr· · ~Klobu. D vima. o mcama I dj.eCjim domogiCa 0 paCiC Stanka Bl . . 1lllc, raSa, Dragica 'Karan D agoJevjC; Milka GaCeRijec dobiva d . :agVaiBaki·S, ,Sofija Guodbora, koja kazuj:u~anca O~ga4 iz Giavnog SiC, RuZica GajiC . ' a IZ II. divizije Anka sastala da pretres a se ~as~ konferencija Bu!at. Lista j · d · citavog rada od I ek svfa pitanJa i rezultate D ~ Je noglasno prihvaCena . on eren ·· d ruganca Draga Bak'" .. . da postavi pred s b CIJe o danas, te koja se prihvaCa D . I~ Cita rezoluciju, novi odbor rjeSava~· e ;ave z_adatke, koje Ce ovi .zadaci Prene~u ~~ganca ~ana mali dEt se su iznosile uspjehe I.. ruga-:ICe deJegatkinje da stvorimo- ·Sto Cvr" ~ sve nas~ drugarice, te nizacije, ali nisu do I ~~euspJehe svoje orgaje zajedniCki otpjeva~cou »~g~mzacij~. Zatimstatke. Uspovedujuc·v~ Jn_o podvukle te nedosa Ianjskirn primj ~ _roJ organiziranih Zena kom same konferendije b"J,eJ Sla,.veni«,_ a tovane parole: - 1 e su cesto Izviki .. vrlo maleni broJ· '"ecu]e, _da je obuhvaCen zena anhfas· tk· · log je nedovo1jan . 1 .Is 1TIJa, a razZivila 1!. Okruina ko~ferencz;.a! .. Glavni rad se or 1 _nep ansk1 politiCki rad .-'S· • u · gan1zacije sveo ~1p • L-ZVzla Komunistiika p,1art t)a.1 ·· TIJe pomoCi vojsci, a ?~ l."il\.Uplja. . · toga, da je naSa oro- _mor.~mo b1ti svijesni Z~v~o Vrhovni komandant drug Titol nizacija. Da ona budamz~~ 1 ~~ politiCka orgaZ~v~o ZAVNOH i AVNOJ! mora svaka drugar· e po rt~cka organizacija Zzvzo Glavni odbor AF .., H. . b tea znati li · · -?· • L1vatske' e, protiv koga se . b . lllJU nase bor'-ZVJela Nov i PO H rvats k.e.' . tivna. NaroCitu pa'""m·r onmo, i da bude akZllJu moramo p t·t· . va t sk rm novooslob n . osve I I hrDrugarica Cana zav ·'" 0 . · renciju, poslije Ce Isava kruZnu konfeIma _mnogo Zena k o-uemm kraJ·e vrma, gdje . izvrSni odbor u kg~ se plenum sastaje i bira koji je tu na osiob~~e su uz n.eko?:a vezane, rice: Cana B~gda~~~ ~~ ~SJe slijedeCe druganismo naSJi naCina d enoz_n tenton]u1 ali mi i takovib, koje J- 0 ~ a. pnde~o. k njima. Ima ca Karan, Ljuba UJeVIC,k ra~a BakiS, Dragi~· " .. Ie u1ma f as 1zam 1" . lliSU. OSJehJe na SVOJim va BoZiC i Desa Kara~e Amca Rakar, Mile. naCi naCina kakoa di aim ~~ m~mo priSJi. Treba - Za predsjednicu je dl , N e SIDIJemo g!ed t· Pnstupimo t· zenama .. Cana, koja se jedn 1 pre o_zena drugarica '" a 1 na to aka J. 1m • . zenske grane HSS, • e ona clanica su predlo.Zene drug~;i::~. P{Ima. Za tajnicu druge organizacije.a,G~Ivats~og srca i~i koje garica Draga Bakis B JU ,a Ulemek i drusporno pitanje medu. d udu~r da je nastalo zam i da je voljna bor·a;no Je da mrzi faSino je gJasanje. Kod to ru-?aricama,. predloZebodenje. Aka taka Ib ~e za narodna os1oCe .. postav1mo naS rad dobila viSe glaso . g~ J€ druganca Dr·aga nasa organizacija b"t· d" onda " · . Ok ruznog odbora.va I tzabrana za taJmcu taka Ce moCi dati udi 1 1 w NOF-a, samo domovine. a za oslobodenje naSe Smrt faSi.zmu _ S! 0 b od a 1WJ·odul Drugarica Carra pr dl : bor slijedecih drug e aze predlagacki od1 - Reda"kcija po · d . . Mi_leva,7 Kata i Stan~:Isca: . Dani:ai>, Dragao, iel'!, konfere-Dcije. SJe UJC 1 zapisnik sa sveCanog diprimaju. koJe se Jednoglasno ; · Cana Bo~danovit .'t Anica . Rakar- MagaSit Drugarice izlaze i o 5 glg~ KreaCiC-KovaCiC. Zo a zoluciju i listu bud ~ P; povratku donose reantca Radanovitg · 6 delegatkinjama ne~ceg odbora, te napominju Dra.lfa BakiS · 7 a nadopun_e, odno-sno izMileva BoZi~ 1 y ' 1 1 s Stanka BJago.jeviC. ORGANIZAC~ONI REFERAT. cANE BOGDANOVIC NA II. KONFERENCIJI AFZ-a OKRUGA KARLOV AC ODRzANOJ 28. I 29. VIII. 1943. J a Cu govoriti o organizaciji AFZ na:Sega okruga, o njezinom dosadaSnjem radu i rezultatin:t-a od I. konferencije, o njezinu radu, i o zadacima, koji stoje pred naSom organizacijom. ofenzive povukla sa brigadom, pala je u barhi.. N aS OkruZni odbor slabo se sn,.alazi-o za vrijeme ofenzive, te je do.Slo do izmjene predsjednice i tajnice. · Mnoge· drugaric-e su stradale za vrijeme ofenzive iduCi kroz Bosnu i Liku, taka da smo po putevima nailazile . na nezbriilutu djecu. Trebalo je tu djecu nekuda smj'e.stiti, te je naSa organizacija uz pomoC drugova pristupila organiziranju djeCjeg doma. Danas u njemu imade vee 0ko 90 djece, pa kako je to teSko- drZati na jednome mjestu,· razdijelili s·mo u dva doma, u j.ednome su djeca i-s pod 7 go dina, a u drugom veCa dj eca. N_aSe Zene potpomaZu taj djeCji dom. Iako su siromaSiu~ •. ipak -one otkidaju ad usta i daju za naSe maliSane. N aroCito Sto moramo napa~ menuti i pohvaliti jesu drugarice Hrvatice iz kotara Karlovac (i iz grada Karlovca), iakb su to srpska djeca; ne gledajuCi na to, one su pune ljub'avi" i vrlo Cesto obraduju naSu djecu darovima. 1 NaSa I. konferencija ·odr:Zana je proSle godine, baS sada se navrSila godina d-ana. Odrzana je proS!e godine, kada je stupilo na hiljade Zena u pokret diZuCi se oduSevljeno, jer su se uvjerHe na dj.elima ustaSa i okupatora za vrijeme ofenz.ive na Petrovu Goru da ani ne Stede ni Zenu ni djecu. One .su s~ uvjeri'le da je jedini pravilni put - put nepo-Stedne barbe svih zajedno, na koji je ukazala KomunistiCka partija. Ona je pozvala sav narod na ustanak, da skrS·e neprijatelja1 koji haraCi naSom napaCenom z_emljom. Da bi mi Sto viSe pridonijele narodno-oslobodilaC'koj _ borbi, da bi okupile sve Zene oko naSih odbora, da bi te odbore .Sto viSe uCvrstile, odrZale smo naSu I. konferenciju. Na tu kOnferenciju do-Sli su delegati iz svih kotareva, koji Su izmedu sebe izabrali OkruZni odbor, kOji Ce ru-kovoditi sa Citavim okrugom. Pod naS okrug pripada1i su kotar ·caZin1 kotar Ogu!in, kotar Plaski i k·otar S!unj i bili su spojeni u j.e·dan kotar, zato .Sto j.e bio vrlomaleni dio tih kotareva osloboden. Kotar Cazin je j.oS neko vrijeme pripadao pod naB okrug. Kroz neko vrijeme pripao je i taj kotar pod okrug BihaC. One drugarice, koje su radile u tom kotaru, ostale su i dalje tamo. Oslobodeni teritorij kotara Plaskog i Slunja se proSirio, i da1je su djelovali kao zasebni kotarevi. Isto tako proSirio se oslobodeni teritorij kotara Karlovca, koji je takoder pripao pod na·S okrug. N eprijatelj je -stalno pokuSavao da rasprSi na.Se redove, da ornete na:S rad. ProSle zime udarila je velika ofenziva, bilo je oloo 200.'000 neprijatelja, tako da su se naSe Zene morale povuCi u Liku i Bosnu; sami naSi odbori se nisu snaSli, nisu bili rukovodioci svoje organizacije, poCev,Si od okruZnog pa do s·eoskog. J.edini odbor1 koji t;;e snaSao 1 bio je kotarski odbor Veljun. No poslije ofenzive i taj je odbor zastao S radom. Za vrijeme ofenzive stradale su mnoge naSe ·odbornice, kao i ·za vrijem-e bolesti, koja je uzela poslije ofenzive v.eliki mah, taka da su mno·gi odbori ostali- okrnjeni, pa taka i OkruZni odbor. Drugarica Danica LjepoviC, Clan Okruznog odbora, koja se je za vrijeme NaSe drugarice vrlo rado daju dobro7·oljne -prHoge za haSu borbu, ali je vrlo te.Sko politicki ih uzdignuti, te cesto nasjedaju neprijateljskoj propagandi. Tako da ie nepr'ijatelj pokuSao· da stvori neke anti-komunistiCke o-rganizacije, kao »Kola srpskih sestara« u Pl-aSk,om, ali mu nije uspjelo da masovno -obuhvati sve Zene. U veCini sluCajeva je pokuSao baS kod onih Zena, misleCi da ·ce kod ·njih uspjeti 1 koje su rodbinski vezane uz Cetnike. Nij·e uspio pridobiti niti te Zene, jer su vidjele 1 da su te razne. organizache samo na njihovu Stetu. Zene nisu rado iSle na te .sastanke, jer su vidjele, · da ad. toga nemaju niSta, a one koje se nijesu odazvaJe, Cak su dobivale batina. One su uvidjele da i dalje ostaju potlaC.ene, da za njih kroz takvu ~organizaciju nema promjene na bolje 1 na drugaCiji poloZaj_ Zene su i dalje p.otpomagale naSu vojsku, masovno su nosi1e hranu na poloZaj, organizirano su sakupljale Carape, plahte, rublje i t. d. NaSa organizacija uvidjela je da nije dovoljno sakupiti samo priloge. nego da treba da se abrade i polja, te se poCelo organizirano raditi na poljima. Da bi se taj rad Sto uspje.Snije izvrSio, mi smo pristupili organiziranju radnih j.edinica Zena1 u kOje se · okupHo oko '940 ·Zena, koje su iSle- ·na rad, gdje su bile po-zvane, kao u opCini Krstinji, gdje je iSlo oko 60 drugarica sa svojim kom"andirom Cete na rad. Tako isto u Veljunu, gdje su sa svojim vodnicima obradi1e zernlju bolesnim familijama. bstale drugarice su radile pod vocistvom organizacije, gdje su god bile potrebne1 paSta nisu mogJ.e uCi u radne cete zbog toga, sto su same kod kuce i ilto 357 �~~;;un malu .?iecu, tako da ne mogu iCi od rad. k OJ.. a a. daiJ1tko d Zelo · se onim obiteiJ'ima • 1m nema d . sjedima K a. ra. I I na vakantnim pogd. . ao n.a PriiDJer u kotaru Veljunu . Jeb s1u d~ugance organizirano obradile po~ IJ a o esmh porodi Is t . k o t ara S IunJa s ca. d'J o tako drugarice iz USAOH-om u ra 1.e u zajednici sa oko 5()0 n n~ vakantmm posjedima, njih stvo srpst;:~o{,~:/ ttukshe yidjela lijepo jedina s 1 zena Iako tam-a · ~:a¥~s~~~i n50asda orga~izacija, s~ejedno se o~~~ ruganca Hrvati k . puna volje i I. b . . ca, o}e su sa D . . JU avr radrle za partizane rugariCe rz ·kotara V . . .r.. • • USAOHOJmc u ZaJednici sa posjede. om takoder su obradivale vakantne v Pr:ed kra~kio vrijeme osnovana je kod nas !~a~mca, gdJe se tkaju zavoji za naSe ranjerugove. Za ova malo vremena otkano . 60()0 metara zavoja i 246 met .Je dnoj tkaonici s,e nalazi 5 tar:ra gaz.~ ~ Jeosnovana je i druga tkaonica ~da 4o~~re. ana d U dos~danjen; :adu dok"zale su drugarice da e.a . bi Ise .eto Iak!ie prenasale direktive i 1 Im_a e sto j as·niji pregled na svom t' renu pr1stup1 0 ·1 e' se reorganiziranju db stvoreni su uZi odbori u ko.. . ., o . ora, drugarice. Niti ti uzl odbJ1 .su ?sle n.aJbolje onaka, kako bi trebalo b'I?"' msu ~~elovali 1 I SU PO V1Se puta US t j" · ' P?s av Jeni privremeni uZi odb . d' lestJ, koja je harala kao n ~ri,, ra 1 boVrginmost V · ·, ' . . a PrimJer kotar p • ' OJmc, Ve!Jun 1 Slunj d •· Iaskam nije bilo nit; uieg odbor' GC1m u a. razl?ga sto su mnogi odbori ostali ok nJem rad1 bolesti i nisu bil' b' . rkratski ., . . 1 Irani na demoIzb . nac1n, pr1stupilo se novim izborima u k~~~:~ prov~deni u svim kotarevima, osi~ skarn djel~r~~:cf : u kotaru Slunju i Plabodena J·a· . : ka o su oba ta kotara oslo' 's UV1Je se osje, I'k cetnika tak d . ca ve 1 i utjecaj ske izt'ore o ~-tismo uspjele provesti opCinu Cl avom kotaru PlaSkom n sa~o u opCini Jesenice, KuniC i Podhumego u otaru !Siunju samo u o "' . M ... ' a su seoski pro~edeni . ~~1~1 _oclla, dok opCini PrimiSlje bio .I u DPC1ll1 P_rimiSlje. U ni zbo Je sazvan opCinski izbormalen;" ~~at~ puta, ali uv!jek ~e dosao tako zena, da se Izbori nisu r pro:resti. U samom mjestu Slun. . . mo.~ 1 odrzani su. sastanci 1. ., JU ,1 Cv1tov1cu ' a 1 zene ne ce da idu 0 db ore, po.Sto su stradale nek · u strane neprijateiJ'a U e o?bormce ad ·' · · samom IDJestu Cvitou koje je 0 Slunju · PI "k · msu u kotaru Cinski i~bor~s ~~m... provedeni svi seoski i op- . s. p:s:~.u .r one r]e.savati sva pitanja, koja se JaJu pred nas. To su dokaza] .. radom u NOO · . e SVOJ1m od d -1ma, gdJe su dobile priznanje osjet~gova. I\Cod samog biranja zena u NOO-e rna d o se ~a dosta mjesta nepovjerenje pre~u~ancama sa -strane samih Zena k na :PnmJer u opC' . V I. ' ao ht'el 1 . ;nr .e Jun, gdje nisu. Z·ene ne~o!j!r!~j!l za _zenu. Danas ·S~ uklonilo to bir , a 1 same drugance, koje su ane, dokazale su sv:ojim dal" _·· da su sposobne da budu ruko~~dJ1~0m. radom, ?.ije, te. su bile z~:~:;a~~ f~~:s:eCi~~nferennal'loda. c1 svoga Jima ~Isu sprovedeni opCinski izfori 'nu ~o­ u nekim kotarevima kao u V . . ocim Medu naSom .. · 0 . AF!i-a USAOH-om 1 NOO-o rgamzac1JOm .. . • vedeni su seoski i o~Cinsk· . r~1n~ostu, s.~Tosuradnje. Cesto puta ~al:~o bJ.'~od- ozanjed,nicke za zuma t . . espo-ra.. ' e su se -stv;onla i·zmedu t'h . C1Ja dv a f ron t a. Uv1dJ. elo se d . torganLZa- ~j~~iCak niti j:d~~Jed:J:g~~~::~Ia ~ _opCi?e . I st t . . • a Je' a k av rad e an za nas sve 1 pris.tupilo se tome da se ~mJe je &provedena konferencij~a~ ko:;~~PJ:­ Junu, na koju su se d 1 .. sporazum·no suraduje na svim . .. ' . se post ]' . . p1tanJ1ma, koJ a kinje njih 74 na b . o a~va e s.ve delegat~v JaJu pred nase organizacije i to na Zivo sudjelovale u d~OJu .... r;rg~riCe su vrlo ~aso~mm sastancima. Za sve te gre-kke kri svoje izvjeStaje T ~sk:S1JI. 1 lt}epo iznaSale i rca Je ~kto':'e, sto je bio slabi politicki rad i konferencija ~ ko~a~ue~OJJ·~/·obro uspjela pom-anJ anJe kadrova. c. n Kotar Karlovac: VeCi dio taga kotara ·e ., Da. se to stanje popravi, pristupilo se -odr e?sl?boden, odnosno poluosloboden t J. zav~nJu politiCkih kurseva Zena, kroz ko ·e . UVJeb rada prema tome mno ..... ' e su 1 proslo 156 drugarica Od t'h d . J Je 1 veCi d · · · ruganca J.edan uspje]o stvoriti ilegalne, ostale ~ Je s~osoban za samostalni rad, dok ne seoske odbo,·e u op" odn~~n~ez1.ofJtk je p rugariCe trebaJu PJinu pomoC. C1nama B '1 ·, ega!siljeYo, Netreti6 D ~n ov1c, Bo,. . . ' ugar·esa, .Severm dok Zene ll opcmama R1b 'k J "k . ost:ii~si o~;~~ski o.dborj. nisu hili rukovodioci ' D b . ~~ , as avo, General ski .Stol k a, nisu blli pravi centar oko oga treba da se okupljaju osta1i odbor1· , . lo~a~avpe r:~~ diJ;Iovima gradske _opCine Kar~ su same kot k . db . , vee ' a 1ma mnogo ant'f ... tk· . zadatke . ars e o orniCe i.zvrSavale sve one j·o.S nisu obuhvaCene organi I ~-SIS IDJa, .. . I . . . zaCIJom. Forb . ' Nk~Je su trebale izvrSavati seoske Od- . mir . an Je 1 ll1C1Jativni .:Imtarski odbor u .. ornice. I-su -osamostaTI ~- k .. m Ba ''I · -- u opc1_ r~ OV1C. ostalim- opCinama imamo stvo~ _ im da rene seoske odbor,e. Svakim dan · .. om -se o-rganizaciJa u tom kotaru pro.Siruje, ~~~~ :eS:~~~o sder:::~i::st~a~bor~, ;~ i~~~~~~i t~~ega~! -~!-~~~dbore 358 podna.s~Ju ~;~J::t:j.:~tJs~~: # ka~::s~:\~:f:~~~~i~ Grad Karlovac: · Uspjelo je organiziniti odbore, u koje se okupljaju zwe. Ima 15 odbornica i stvoren je Mjesni inicijativni odbor, u kajem se nalaze najbalje drugarice. Isti odbor se sastajao redovito svakih ·osam dana aka 3 mj eseca, dok su neke_ drugarice oti.Sle na oslabodeni teritorij, i -otada se Mjesni odbor ne- sastaje redovito, dok s-e ostali odbori sastaju. UnatoC toga nisu prestali sa radom. Iako postoji taka Iijepi broj odbora, ani su s~ za-Caurili i nisu us-pjeli da obuhvate u organizaciju sve antifaSistkinje grada. Sve antifaSistkinje naSega okruga pavezane su medusobno preko naSega lista »RijeC Zene«. IakQ imade veliki broj nepismenih Zena, ipak u naSemu listu sudjeluje veliki broj seljakinja. List je vrlo obljubljen medu drugaricama, koje· su upravo sretne da imaju negdje da izraze svoje miSljenje, Sto im je dosada bHo uskraCeno. Takoder drugarice rado primaju list »Zena u borbi«, glasilo Glavn,og odbora Hrvatske, koji ih povezuje i upoznaje sa organizacijom, radom i sudje}ovanjem u borbi diljem Hrvatske. Da bi naS list mogao redovito izlaziti, te za razne kan.. celarijske potrebe, kao i samog odbora imarno fond, u- kG>ji pridonaSaju sve antifaSistkinje. 1 1 Cana BogdanoviC, koja je podnijela referat, hila jc tada ,predsiednica 00 AFZ Karlovac. Dokument 219 IZ POLITicKOG REFERATA ODRzANOG 31. VIII. 1943. NA II. OKRUzNOJ KONFERENCIJI AFz ZA BANIJUi Navr.Sile su se dvije. godirie krvave, ali odlucne borbe nasih naroda protiv okupato. ra i svih domaCih izdajica. DvogodiSnja borba naroda pokazala je do :danas mnogo rezultata, koji su vidni i oCigledni naSim prijateljima a i neprijateljima. A1i mi S·e ne moZem-o zanijeti tim us:Pjesima i stati. Borba nije zavr.Sena. Ona s-e nastavlja i iz dana u dan postaje sve teza. Stati na pola puta znaCilo bi, da su bile uzaludne sve one Zrtve, napori i trnoviti putevi, kojima su kroCile Zene Jugo-slavije, a medu njima i Zene Banije potpomaZuCi borbu. ZnaCHo bi omoguCiti naSim neprijateljima, koji se danas nala·ze u poloZaju utopljenika, hvatajuCi se za slamku, da se izv-uku iz takova poloZaja_i da ostvare svoje izd.ajniCke planove. Mi to ne smijemo dozvoliti, jer nam je danas jasnije nego- ikada, a i sami" rezultati naSe borbe to dokazuju, da je naSa b.oTba opravdana, i da je to jedini put, kojim Cerna se rijeSiti tudinsk,og ropstva i doci do slobode. J3orba danas traZi od nas Zena mnogo napora, vo1je i odluCnosti u ovim odluCujuCim Casovima, kada faSistiCka gamad dobiva na ·svim frontovima smrtonosne udarce. Na i~toCnom frontu ·Crv.ena armija pobjedonosno marSira naprijed osvajajuCi najjaCa uporiSta - Harkov, Ore!, Bjelogorod i t. d. Stotine i. stotine tisuCa strvinarskih, Svapskih leSina ostaj e pod zidiuama tih gradova. Pod udarcima Crvene armije uzdrmala se je faSistiCka osovina u vidu pada Muso'linija, nemira i ne-.. zadovoljstva talijanskog na~oda u Italiji i zauzeCa .Sicilije od strane Saveznika. ... Danas u danima dvogodiSnjice ustanka u naSoj 2emlji, a u isto vrijeme na naSoj Baniji, vidimo rezultate naSe borbe, a medu njim~ jedan od prvih jesu probudene ogro·mne snage naSih Zena antifaSistkiuja, Zene Banije, kaa i Zene Like, Korduna i Bosne, na poziv Komuni.stiCke partije, pristupile su -od prvog dana masovno NO borbi. Krv poklanih sinova, braCe i oCeva u glinskoj crkvi, Pastu.Si, Komoiovini, Jabukovci i Segestinu_ zvala ih je na osvetu, Sto je kod njih izazvalo veliku mrZnju i ogorCenje prema okupatoru i njegovim slugama. Kasnije obuhvaCene u organizaciju AFZ-a one organiz·ovano nastav1jaju svoju borbu. Ali zadaci od donoSenja hrane i kupovanja sanitetskog materijala po~ staju iz dana u dan sve veCi uporedo s razvijanjem naSe vojske, naSe borbe. Kod nas s·e iz malih Cetica odreda, stvaraju brigade i divizija. NaSa vojska na Baniji ide ogromnim koracima naprijed ka svojem jaCanju. Ali svijest naSih Zena na Baniji i rad naSe organizacije zaostaje. One se ne razvijaju upore- · do sa razvitkam i jaCanjem naSe borbe. One ostaju pozadi dogadaja, koji jur.e nevjerojatnom brzinom. Posljedice toga danas s·e O[!ljeCaju. Mi Ze.ne Banije nismo danas joS u stanju da dobro ocijenimo tko su prijatelji naSe borbe, a tko neprijatelji. Mi smo u stanju da procijenimo i uoCimo podmuklu poli.tiku raznih CetniCkih i MaCek,ovih agenata, koji se danas pojavljuju gotovo na svim naSim kotarevima, dvorskom, petrinjskom i glinskom, a naroCito na ne·oslobodenom kostajnickom kotaru, gdje je omognceno lako setanje Cetni-Ckih agenata iz Beograda i MaCekovih iz Zagreba. Ista ta handa iskoriSCuje naSu nisku svijest." Oni nalaze os"l·onca kod naS ... 359 �/ / ... Poslije ove zadnje zimusn}e ofenzive, kad je na-S narod Banije proSao duge, teSke i naporne puteve kroz Bosnu, Liku i Kordun, padaO i umirao od gladi, vratio se svojim opljaCkanim kuCama, gdje ga je pored svih patnji satrla bolest, iskrsli su takvi elementi da to iskoriste, govoreCi da su i za to krivi partizanL Ali, nisu naiSli na Cvrstu podlogu, brzo su se raskrinkali kod naroda. ·Oni su nar·ocito koristili odlazak nase VII. divizije, za koju su ubacivali razne vijesti, da je potpuna uniStena, i da se viSe ni jedan iz te divizije ne Ce vratiti. Dna se je danas vrati1a poslije teskih borbi u Sandzaku, Crnoj Gori i Bosni. Dna je tamo, sa osta1im_ na.Sim divizijama, razbila V. veliku neprijateljsku ofenzivu, u kojoj je sudje!ovalo 150 hiljada neprijateljske vojske, a ciji je zadatak bio uniStiti tamo naStJ vojsku i narod, pa onda preCi na Baniju, Liku i Kordun i ,ostale krajeve Hrvatske i to· isto uCiniti. AU planovi neprijatelja pod udarcima naSe hrabre vojske su se razbili. Za to mi na Baniji veC mirujemo ·s mjeseci od ofenzive. Nisu bile uzaludne tal ike htve n«sih bora ca. Oni ·nisu dali tolike Zrtve za naSn slohodu, da mi sada plaCemo i tugujemo za njima, nego da narn to podigne joS veCe ogorCenje i mrZnju prema neprijatelj u. Te Zrtve .traZe od nas osv,etu, traZe od nas da -i mi uzmemo puSke u ruke i da dokonCama sa na.Sim neprijateljima ... ; .. Danas, kada se plamen NOB razvio gotovo po svim dijelovima Hrvatske·, pre·d naSom organizacijom stoji jedan zadatak od ogromne va.Znosti za daljnji tok i jaCanje naSe borbe. A to je privla.Cenje :Sto veCeg broja Zena. Hrvatica u NOB. -Sta je naSa organizacija uCinila do danas 110 tom pitanju i kakav je uop6e stav Zena Hrvatica prema NOB? Od prve OkruZne konferencije vdo se je malo uCini1o po tom pitanju, gotovo niSta. To ne znaCi da su Zene u hrvatskim selima neprijatelj. na-Se borbe. ToCno je jedno, da ima neko1ilm krVniCkih sela~ koja su zauzela neprijateljski stav prema NOB, ali koja u nikom slucaju ne mogu da predstavljaju ostala hrvatska sela i hrvatski narod Banije. ·Ostala sela danas simpatiSu naSu borbu, samo Sto mi sa svoje strane nismo uCinili niSta da ih CvrSCe poveZemo ... . , . .Zene iz srpskih sela, kostajnickog, petrinjskog i glinskog kotara, nisu sve do prije kratko.g vremena, ali ni sad sto· posto, razlikovale posteni hrvatski narod od izroda hrvats·kog naroda, usta.Sa. Nisu na naSu borbu gledaJ.e kao na borbu svih postenih Srba ili Hrvata. One su se bojale da govore po·Stenim Hrvaticama o borbi, koja je i njezina bo-rba, kojoj ·one treba da pristupe i da ju pomazu. Zato nije ni Cudo, Sto Hrvatice na naSoj Ba-· niji u toj borbi ne vide svoju borbu, ne vide 360 ~· jedini put, jedini, kojim molie da dade hrvatski narod do slobode. Nije iskljuceno, aka mi ne budemo nastojali da ih Sto CvrSCe pove.Zemo kroz naSu organizaciju uz NDB, da MaCekova banda u tim hrva tskim selima ne Ce pokuSati da organizuje- razne Zenske organizacije kao »Hrvatsko srce«, Ciji je zadatak raspirivanje mrZnje prema srpskim Zenama, spreCavanje stvaranja Cvrstog jedinstva hrvatskih i srpskih Zena, Sto. je jamstv-o naSe sigurne pobj.ede, a i jarnstvo da se ne Ce viSe nikada popeti na grbaCu naSeg naroda ni jugoslavenska vlada ni Macek. Takav stav srpskih Zena prema hrvatskim koCi razvitak naSe borbe, •oduljuje na.Su borbu i naSe patnje, Prib1i2iti se Zenama -Hrvaticama, povezati ih uz naSu organizaciju i na taj naCin onemoguCiti utjecaj MaCekove klike, jest danas prvi i najvaZniji zadatak, koji stoji pred nama. Na taj naCin pru.Zit Ce nam se moguCnost da govorimo njima ne sarno o izdajici -MaCeka, nego i o mnogim poSte.nim funk-cionerima HSS-a kao Lakus, Magovac i mnogi drugi, koji su stupili u redov·e NOB. Oni su prozreli podmuklu politiku Maceka, koji je dozvolio da Pavelic do danas mobilise hiljade Hrvata za Istoi'ni front, da se bore protiv bratskog .Sovjetskog Saveza. Uvidjeli su i to, da je narodno-oslobodilai'ka borba jedini put, lvojim ce hrvatski narod doci do slobode. Isto tako· potrebno je govoriti i o ZAVNOH-u, najviSem politiCkom tij€Iu nacionalno oslohodi1aCke fvo:rite Hrvatske, Cijim osnivanjem --poSteni hrvatski narod daje do znanja i jugoslavenskoj vladi i 1\bceku, da oni nemaju pravo da govore u njihova fm,e, jer su oni to pravo dali ZAVNOHcu. Pred ZAVNOH-om danas stoje teski i veliki zadaci. Mi liene Banije moramo danas da pruZimo punu pomoC ZAVNOH-u potpomazuci NOO-ima u sprovodenju 'Zadataka, koje pred njih ·postavlja Narodn-o-os-lobodilaCka borba, a naroCito, u spro. vo-denju mo_bil~zacije svih sposobnih·. 1\[i ne smijemo i ne Cemo dozvoliti da i jedna naSa puska raa. Poslat cemo i ·zadnjeg sposobnog covjeka u vojsku. Aka njih ne hude dosta, i mi Cemo uzeti pu.Ske u ruke samo da moZ·emo jaCe i b:r.Ze da dotuCemo naSeg neprijateljit. llto ce biti vise hrigada i div'izija, to ce biti viSe ,oru.Zja u naSim rukama, to Ce biti CvrSCa garancija za naSe oslobo-denje . Pobjede Crvene armije i na·Sih saveznika treba da nam dadu jos vise poleta u nasem radu? u nalioj borbi. Da bi bile u stanju da sve to sprovedemo u Ziyot, potrebuo je da naSa ·syijest bude opl_(?dena jasnim po1itiCkim saznanjem. Potrebno je da mi Zene posveCuje~q viSe pa.Znje masovnim sastancima, na ko.jima _Cerna govOriti 0 sviin- politiCkim Pitanjima i raz~ jasniti ih. Aka ne budemo imale politickog da samo pod njezinim rukovodstvom n~sta:;;­ . gle bi vrlo lako krenuti s pravog mo dalje borbu i uloZim·o sve s_na~e a ...~ o znanJa, mo b . d nam bude , kupatorom I svim nasim ta Zato- nam je potre no, a" . ." prije ·dokoncam~ sa .o . . dokazala da ~u ~ kako je doSao faSi,zam, zasto. Je nasa neprijatelj~ma, Jer Je odna J;::::oa zahvaljujuCi ;~:lj~ u tako kratko vrijem~ poroblJe~~i :~~ · ·ern a svome naro u. . ... Je VJ " . miJ·i a i kod nas na BamJI, 't . 8 okupator htio da raspiri bratou I. R;C njoj u naSOJ ze ' d koja s o J " 1 sa JUgot "t su se sva vodstva na ce u vidi se najslavnija b.~rba naSi~ nar.o ~· "~na-. ~~a~,:::k~m vladom naSli u ne?rijateljsk~: J zadivi'la Citavi svi]et. Ona Je namka z ·e ..... • 0 veliki kora u nataboru osim KomunistiCke -partiJe, kakav . :na Il~~oogtula, i~a t~~~l~ ropstva u svjetlost i datak imaju ti pomagaCi oku~atora be\?b~l~~ sem z1v da li oni sjede u Londonu, z.agrebu ~ slobodu.' d AJ<.o nam budu jasna sva ta pi ~nJa, ~: c~'uto do kraja borbe ostati Cvrste I ne· · · AFZ Banij-e odrZana I-\ pokolebive. 1 Mi Z-ene Banije, ka·o i estate Zene Jugos a: .. t ile smo u NOB na poziv KP. U borbl ~~~ :eu~ruza moguCnost, da razv~~emo svo~~ ljUbav prema domovini, da razviJe~o ~VOJ . u Kroz borbu s pu.Sk,om u ruci mi SI?O snag . · 't · . t za r avnopravne Clanove drus va, mi pr1zna e . · "'t sroo prvi puta u Zivotu smatrane 1 pos_ ?vane kao Covjek. Zato smo i rni Zene BamJe za·· hvalne KomunistiCko_J. part'IJI I· sp remne smo 1. II Okru:Zna konferencqa Kl ·' PolitiCki . . I . 1 IX 1943. g, u asm(.;u. . . . Je 31. VII v. 1 : : k VrandeviC a orgamzacwm referat odrzala 1Ke Mfll a ... ·e priwstvovala Kata Ka-t a -Qpa-Ci 1:.. on erenci 11 J I .. . . d · d · a AF2 Tugos avtJe. PeJnovrC.dpre s]die. ·nt konfe;encije pro·Citan je n~.jU ra nom 1e u - . . · f t a poshJe .. l"t"tc"ki , zathn . o·rg.amzaC10'11l re era , pnJe po·t k .. referata razvila se dr-s usl]a.. . db 'koJ"i . .. . b n Je OkruZm o -or, u Na konferenciJt 1za ra . . L" b' Bams·u uSle: Kata OpaCiC, kaodbpr,ed~JednAtonak, a JKuo~it Vera v • •• ;t orntce: ' . 0 b-urac kao tarmca , e ,, D n'ca MiljeviC i M1lka MarkoviC, Ana 8umenc, a I VraneSeviC. Dokument 220 ODSTVA ISTRE OD 31. VIII. 1943. OK KPH IZ IZVJEsTAJA PARTIJSKOG RUKOV NJA INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA HRV. PRIMORJE 0 POTREBI FORMIRA ZA ISTRU' P ostavlja se pred nas proble~, preba' .. . ·t · v•YJ.~ ada na Zene, ucvr;st1tl odbore c1ti ezl!S~.t r . . .. . . b AFZ-a za AF~-a i stvoriti IlllCIJatlvni od ~r Po Istru kombinirajuCi rad odozdo I odozgo .. toj 1iniji trebala bi na~. J<:S koja ~~~;~r~:~ jer 6e nas inaCe pokloplti. zene s~ NOB . 2 sovno pristupaju naSem pokretu I -1 ..• Ema IvanliC-MileniC h.· •OK SKH Dokument se na1azi u. ar IVl • . s~o··e do· " J 1zv.JeS tan . broj ,druganca ostavlJaJt~ zena. T o d na organiziran]U move i preda.JU. s:L ·ner 'Silva ·Kopltar, Marija su bile Na·da 1 ea a '..,., MariJ'a 'SoSiC Zora ,. , (P · ) Ema Ivancic ' 'B Marec1c azm s' f . . R ni~C (Bol jun), Olga an Roma,c {KTas}, te ant.Ja av . (ZareCje) i kdr~ . . f. rroirale lnici jativni odbo-r AF2 One ·su asnl_le o · za Istru." 1 2 mR I 361 �"I 1/r, ~~I •Dokument 221 :lit I IZ JASENOVAcKOG LOGORA II.· i il :1 i) II f I I \ I i lz ))Banovke«, glasila AFZ :za Baniju, br. 2. 1943. 1 Sjedimo jedna do druge. Gledamo sve. Sve smo erne od batina, isprebijane, gladne, Iica ispijena. Hladno nam je. Razgovaramo. Sutra je srijeda. Srijedom se ide u logor. J a ga oCekujem. Govorim drugarici, koja se nada slobodi: »Pozdravi mi moje najmilije, reci im da sam v.eselo iSla, jer znam za.Sto idem.« Znam da ideffi u nepovrat, znam da me tamo ceka smrt, ali 11e plasim se toga. Znam da sam Zrtva faSistiCkih krvnika, koji su poubijali na milione i milione nevinih ljudi. Oko 5 sati u jutro cujemo kbrake, otvaraju se Celije, kupe se drugovi za 'logor. Usta.Ski pas otvori nam Celiju i. kaZe mi: »Sp:t:"emi se odmah.« Drugarice me spreme. Dode Cas rastanka. Bio je te:brk. Ustaski pas dere se: »PoZuri, ne Ce se radi tebe ostati.« Jo,S jedan »zdravo!« ·i vrata Celije se zatvore. Uzmem svoj sveZanj pod ruku i prikljuCim se drugovima. Netko od njih hili su u ljetnim odijelima, te su-·drhtali od zime. Pod straZom ustaskih pasa doaemo na kolodvor. Bilo nas je 14. Narod lias sa simpatUom prati. Izgledama··bijedno. Gladni, izmuCeni, poderani, ali ponosno smo podig1i glave i stupamo napr-ed. Usli smo u vlak i benuli. Oko 4 sata stigli smo u I~ogor. Kroz proz·or vire glave na.Sih drugova i drugarica, koje se veC nalaze tu. Psi ustaSki uveli su nas u logor, teSka vrata zatvore se ,za nama i nov Zivot poCima. Odmah je poCela dernjava usta~Skih krvnika, pretres stvari, da aka imamo neSto vrijednih stvari da nam oduzmu. _ Nakon to.ga ja sam -oHSia u Zenski, a drugovi u mu,Ski Iogar. U logoru sam naS'la neke poznate mi drugarice od prije. Njihove prve rijeCi su im bile: »Kako vanjska situaCija? Kako naSi partizani? Kako Crv:ena armij a?<< Kad sam im na to- sve odgovorila onda su poCele pitati za svoju rodbinu i ostale. Drugarice su sve dobrog .raspoloZenja, pjesma ori cijelirn logorom unatoC velikog krvniCkog terora. U logoru moraju svi raditi raz_ne poslove. Radi se od jutra do veCeTi. Hrana je straSna. NjemaCki razbojnici poSaiJu o.no Sto ani ne mogu poZderati, kao pokvarenu kiselu repu, pokvareni krumpir i zelje, Jede se dva puta na dan, vruCa voda sa nekoliko repa, a uveCer neka juha . .Strahote" logora su na daleko poznate. Pred sam najveci krscanski blagdan BoZiC, k~ojern se veseli staro i mlado, ovi usta·Ski krvnici koji kaZu da vjeruju u Boga, 362 .da ga poStuju, zatvorili su 700 Zena, djece i staraca, veCinom Srba i_ Zidnva, tko ·nije ·umro toga su dotukli cekicem. Dakle to su oni koji kaZu da vjeruju u Boga, ·a na ovaj naCin ubijaju nevine ljude. To je s:imo jedan primjer od hiljadu, ,sto su ih ovi krvnici po~ Cinili. N ad Zen am a bile su 4 usta,Ske mrcine. J edna je sestra od poznatog usta.skog krvnika Luburica, ima joj 16 godina. Druga je jedna Srpkinja iz Hercegovine, koja se prodala ustaSkim krvnicima, koji su poubijali hiljade i hiljade Srba i danas ih ubijaju, obukla je , ustaSku krvavu uniformu i danas tuCe Zene Sr.pkinje u logoru. Drugarice, moZete si misliti kakav je bio naS Zivot pod vlaSCu ovakvih Zivotinja, kojima je data vlast u ruke, da Cine od n·as Sto hoCe. Da nas bacaju u s3.mice, da nas kaZnjavaju sa glaau, 'Samaraju i t. d. ·Stakor je u logoru domaCa Zivotinja, koja Zivi zajedno s tobom u sobi. Nista te ne zacudi kad u jutro vidiS par drugarica nagriZenog lica i nosa. U logoru ima dosta djece, kojoj je krvnik poubijao roditelje. Strasno je gledati tu njecu. Cola, bosa, gladna, bolesna, sjednu u kakav ku t dvo:ri.Sta, razmiSlj aju, osj,eCaju na sv-ojim mladim ledima svu teSkoCu krvavog faSizma, koji mu je ubio njegove najmilije, oca i majku. Mnogo je djece urnrlo, a mnogo su krvnici i sami poubijali. U radu dani nekako brzo prolaze i tako je doSao dan kada su mi rekli da idem kuCi. To veselje, a ujedno i Za-lost Sto ne idemo_ svi zajedno, ne mogu opisati. Drugarica mi kaZe »ideS na slobodu«. Da drugarice, ja idem ali ne Cu ostati u Pav-eliCevoj »Nezavisnoj«, koja je sva jedna velika tamnica, nego idem tamo gdje mi je mjesto, idem naSim partizanima. »Pozdravi nam na-Se drugarice i drugove partizane, koji se bore diljem naSe porobljene zemlje. Reci im da nam nije teSko umrijeti, jer znamo ,zaSto dajemo svoje mlade Zivote.« I ja eva, preko naSe »Banovke«, Saljem plamene pozdrave svim drugovima partizanima i partizankama, Saljem im pozdrave naSih drugarica logoraSica, ·kaje sa velikim simpatijama prate naSu zajedniCku borbu. -~ 7Joglasua kula 11 ja.wnovafkom logo-r-u 1 U to-lru Cetiri godine ustaSe su dopremali u Iogor .Jas·enovac velike grupe muSkaraca, Zelia i djece i tam-o ih -poubi jali. Prema ,podacima Dl'Zavne komisije za utvrdiv.anje. ratni'h zloCina, ra-Cuna se da su ustaSe u jasenovaC'kom logo-ru u'bili 5'00-fYOO.OOO !judi. !:a Zic.e �Dokument 222 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG ODBORA ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU - AFz BANIJE OD 6. IX. 1943. GLAVNOM ZENA I 0 IZBORIMA ZA AFz BANIJE OKRUZNI ODBOR AF2 BAN!JA 6. IX. 1943. Izvjestaj Glavnom odboru AFz Hrvatske · · · Rad sekcij a : okr~:~a;:t;:~az1~·a;~~~en~ stanje. n~ ~ijelom i'aj.eva halest· . t'Io . .~a P.DJedmJh slu- ~::I~~Z~a~~ :s~~~Jnj~t~J:n ~e!~l;:;ogd~~~ ci ·a e rmJa. Rad zdravstv,enih sekJ '.a pogotovo drugarica iz AF2- . t' sekctJama je pot tina z _ . a u 1m da da . . " P amra. Po svem,u izgled . I sam I clanovi sekcija od okru" seosk1h ne pred ·a . . zne '0 boJesti koje b ~I aJu mkakovih opasnosti od jesen. ' I se mog]e pojaviti sada u do ~~jopr~vr~da: Po tom pitanju uspjelo se it ka ~ozetJ. sve, a IZvriiiti oko 97% .. Takoer po oseno Je sve osim .edn 0 d . . . u opCini ·Gradac k : . J . VIJe h.vade t . OJ€ se Iffia]u u vidu u " ~~· Vtsidbi I -kosidbi uCestvovaJe Su : v. zeDJlhov~. r-adne Cete i desetine. I zene, . U glmskom kotaru Zene su radile near mzovano i pomagaJe omladini. gaD dvorskom kota,·u ope' D • p " 1 1 • · · vor ze-ne su o~~ e 50 rali pSenice na roslobod~nom terito:riJU, a na neosiobo.d.enOm dijelu te ~· ~0 rali. U selu GlaviCanima ope' J opcm_e zene s · d · ' · avoranJ S ~. . J~ llOJ drugarici poZele 3 raJa U o ; amaricki Brdani Zene sa omladinom. p • plc. su 568 rali. oze e Vo • • ' Na petrinjskom kotaru 25 • Komogovin · " 1 zen a u selu . . 5 rali . . _I ze e su JednoJ majci partizana . . psemce, u selu BorojeviCima Zeni ...... Je sm paginuo u partizanima u' 'Gl·a'dCIJ~ radna d ese t'ma pozela je raJ i pol U c k us1 · rna (Vukoiievac) d d . . a arasila . 3 I . ra na esetma Zena pokoJe ra a hvadP. Sa kostajnii'kog.kotara pres! . . zo:ano ll~ petrinjski kotar ·oko o1~~ ~:gam~ pozeio u Jedan dan 3'0 rali pSeniCe na I Na dvors!wm kotaru rad'J . . . vano 40-0 Zena d . . 1 a Je orgamzo. u vo ov1ma 1 deset' N petrinj skom 200 -zen . mama. ·a nisu bile ~· a na glmskom kotaruzene orgamzovane. .. . Prehrana · N a CIJe1om akrugu nema poj . . ~e g:ad·I· sada u av•o vrijeme, ali s obzirom da ~e psemc~ podbacila u nekim krajevima a ukuruza Je uslijed suSe u v ~· . . ' a b t · · _. ec1m mJesta sla. . a, o PriJetJ opasnost ad gladi t a naroCito . ~ amo u Zim1, . .. u pro1Jece. ,Prehrambena komisi ·a uz na.su pomoc P~ovodi od 1. IX. do 1 X k J ~~nJu za skup!janje hrane naiioj voj~ei. k:~' I se stvorile ,sto ve.Ce zalihe Isto t k ' •o · a o nasa v 364 organizacija pov;ela je kampanJ·u za .. . pecen]e pekmeza su" · . . 1.. ' senJe s JIVa i spremanje jab k ~sto taka v•odi se kampanja za skuplj~n: PDVJesma od ketena i konoplja z tk . . J Stan. . .. a anJe. . }e organizaciJe u neoslobodenom d'1 Jelu naseg okruga, I. U ovih zad~jih mjesec dana mi smo sproveJe kamp_anJu ·za izbore naSi.h odbora AF~-a na oslobod.enom teritoriju Kam . za. Iz~ore sp:oveli_ smo na ovaj. naCi:.a~~ Primitku vaseg direktivnog pisma m. . odmah n · 1 d. · , 1 smo apisa e Irektivno pismo na k t ske odb · o arore n~ I opCi.nske odbore. N eki - kot~r, kao Dvor, LZdao je kratki letak u vezi sa "Izbo::Ima za SVf! ·odbore. Zatim smo- preko naseg hsta »Banovke« pisa1i o ·. b - . . . na sv k k t Iz onma, a 1 . . a om o aru, osim petrinjskog bile su IS_Pisane parole. rTada se je poCelo s~ rna lllm sastancima Zena na kojim . sovrilo o . b . ' a se J e govosa1 IZ onma, D _nji~·o·v,om znaCaju, pretrea su se razna PitanJa na-Se organizacije. Ze_ne su. pokazale dasta intei·esovanja u mna~Im se~Ima za izbore, a u nekim selima kao Trgovi, Grabovica, Gr!jenica (dvor k' kotar), Dragotina, Gradac (glinski kota~/ BJelovac (petrinjski kotarl i t d t h I . ' ~eko'liko puta dolaziti da se p;ov~d:ek::p~~ Ja,. a u se~u .BJelovcu nij.e se uapCe uspjelo. . Na petrmJskom i dvorslmm kotaru omela ~~ ban~a. sprovodenje jedne temeljite kampa~e, _a I Izbare u nek-im selima. Kroz kampa llJU na ta tri kotara proiilo je 4375 • . dvorsko 1600 zena ' u . m · ' ' na petrinjskom 1075 g!mskom 1700. ' a na ved Iz~ori: Glinski kotar: seoski izbOI·i spra. em s~ u 46 sela. U izborima sudj,elovalo Je: 2~00 zena. Interesavanje Zena za I. b· . hila J ~· . . z ore . . e u vecim seJa veliko. --Bilo je sela kao ~IImca, Ob!jaj (ope, Ob!jaj), gdje je prisus vovalo 100-170 zena. U drugim , I' d 50 a b'l · se 1ma a 1 . ' . I ·o Je sea kaa KlasniC, Brubanj, gd ·e Je PriSustvovalo svega 25 Na sam' . b J · t liD 12 OTIm~ IS u~aJe su zene iz sela, biv.Se odbornice koJe su Iznasile svoj rad ad dana post . . ' u nek'Im se'lima, kao Glini aaJanJa u odbo . ru. " su 1zvan db c , zene .. ·o ora nstro udariie po odboru i zahtiJevaJ~ da se izmijeni cijeli odbor jer d s~. odbormce Svercerke, pokva:rene Ze~e- ko _a m~u . ,zaslu_Zne da budu u odboru. Takovl~ PrimJ,era gdje su Zene aStra udara]e po od~ v • ¥ boru_ i njegovom radu, bilo 'je vr1o malo. U y,eCini sela Zene su govorile: mi smo zadov-oljne sa starim odborom, on je dobar, ne treba nikoga fuijenjati, iako baS i nisu bi~e zadov-oljne. Tu im se na lieu mjesta tumaCilo kako treba da govore ono ·Sto je istina, jer je to u interesu naSe borbe, njenog jaCanja i razvijanja, i da ne treba da se ima rodbinskih obzira. 1To nije koristilo. Tu je ·doS1a do izraZaja slaba svijest naSih Zena, a i naSe slabo posveC.ivanje paZnje politiCkom uzdizanju Zena. U ovom· kotaru nisu prove.deni iz- bori samo u selu Dragotini. U tom selu nije uspjela ni kampanja, jer je svega bilo 17 Zena na sastanku. Na ovom kotaru na oslobodenom dij,elu ima 9 opCina i 9 ·opC. odhora. U svim opCinama provedeni su izbori opCinskih odbora na opCinskim zborovima. Zene su gotovo na svim opCinama d-olazile organi•zovano na izhore pod parolama i barjacima. Jedino na tom kotaru nije zadovoljio zhor na opC. Gradac, gdje je prisustvovalo svega 80 drugarica, dok je na ostalim zborovima bilo oko 1110, a dosUzalo je i do 250. U opeinskim izborima sudjelovalo j.e 1480 Ze·na. Manje nego na seoskim, Sto je· i razumljivo, jer su na seoske izhore iSle i Zene, koj.e su patpuno vezane uz kuCu, dok na opCinske, iako su Zeljele, nisu mo~Oe da idu. Na seoskim kao i opCinskim izborima prisustvovali su. i ljudi. Mi smo ovdje istakli samo broj Zena, koji je prisustvovao. Dvorski kotar. - Izbori su provedeni u 53 sela. U izborima je sudje!ovalo 1075 zena. Isto taka bilo je dosta interesovanja k·od Zena za izbo:r;e, ali stalni upadi bande su ih dosta ometali. Kod provodenja izbora na najviSe poteSkoCa nailazilo se je u opCini Rujevac. Tu je rad i prije bio vrlo slab, a naSa paZnja jo·S slabija, taka da je na toj ·apCini joS prije izbora do-Slo do raspada opC. ·Odbora. Kampanja u toj opCini morala se je pr-ovaditi u svakam zaselku, a i Zene tu nisu pokazale nekog nar.oCitog interesovanja. OpCinski izbori i uspr-kos upada bande uspjeli su se provesti na svim opCinama. Na zhorove su Zene dolazile sa parolama i zastavama. Na opC. Rujevae zbor je vrlo slab. Svega je bilo 80 drugarica na zboru. N a sedam opCina u ·opCinskim izborima sudjelovala je 1030 Zena. Isto taka na seoskim i opCinskim. zborovima prisustvovali su ljudi, a i naSa vojska, ako se je nala•zila- gdje u blizini. Petrinjski kotar. - Izpori su sprovedeni u 43 sela. U izborima je sudjelovalo 1981 Zen a. Kod samih izbora bilo je poteiikoca radi upada bande. Na tom kotaru bilo je takoder interesantnih sluCajeva, gdje su Zene, kao u selu Gradusi, traZile da one, koje pomaZu de- zertere i Svereerke nemaju pravo glasa. Izbori se nisu uspjeli sprovesti u selima Bjelovcu, LovCi, G. VeleSnji i JoSevici. U samom selu Bjelovcu CetniCki elementi imaju dosta jaku podrSku i ometaju rad svih naSih organizacija u tom Selu. U tom selu ima svega jedna Zena, koja je Stvarno adana naSoj borbi, a maZda bi se prona·Sla i joS k·oja, kada bi se posveti'la veCa paZ-nja. -U ostalim selima nije se moglo radi upada bande. OpCinski -izhori sprovedeni su u svih 5 opCina. Oni su vrlo slabo uspjeli. Na opC. izborima sudjelovalo je svega 500 Zena. Na cijeiom kotaru pro·vedeni su izbori u 143 sela, t. j. izabrana su 143 seoska odbora AFZ-a sa 609 -odhornica. U izhorima je sudj.elovalo 5686 drugarica. Odrzana su 21 ope. zbara, izabran 21 opC. ·odbor sa 221 odbornicom. U opC. i-zborima sudjelovalo je 30110· drugarica. Odmah poslije,.biranja seoskih i opCinskih odbora odrZane sll kotarske konferencije. Delegati za lwtarsku konferenciju hirani su na seoskim izParima. Na konferenciji u glinskom kotaru bilo je oko 150 delegata. Konferencija je spremana na brzinu i nije zadovoljila. Referati su hili priliCno slahi i nekonk~etni. Zene su P'ostavljale vrlo malo pitanja po politiCkOm i organizacionom referatu, .a sama diskUsija hila je priliCno slaba, jer nije hila ni" priPravljena. Na ovom k·otaru jedno mjesec i pol dana prije konferencije moZe se reCi da uopCe nije lli hila kotarskog odbora. Neki Clanovi kotarskdg odbora, kao pvedsjednica potpuno su se pasivizirali, neki se razbolili, taka da su kampanju za izbore, a i same izbor,e, provodili Clanovi OkruZnog odbora. Bili smo prisi'ljeni :zbog ovakvog stanja da drZimo na tom kotaru stalno dva do tri Clana izvrSnog okruZnog odbora. .Sada je na konferenciji izabran novi kotarski odbor od 15 drugariea. oQd toga u izv:r;Sni odhor izabrano je 6 drugarica. Drugar-ice u kotarskom odboru su sve mlade i dosta neiskusne da samostalna rukov,ode, ali su poletne i poZrtvovne. Uz pomoC okruZndg odbora moCi Ce se d·obro razviti i osamostaliti. U dvorskom kotaru na konferenciji prisustv·ovalo· je 160 drugarica. N_a toj konferenciji, ka:o i na glinskoj, biJ.o je nedostataka. Interesovanj.e slabo, a je·dan od ra'z1oga su slabi i mizerni referati od niti jedne potpune stranice. J edina je na konferenciji bilo burno hiranje kotarskog odbora,. a naroCito, kadaje bila predlozena Kata Vujaklija. Nekoliko Zena, a me-du njima i Clanovi kotarskog adbora, uspjeli su kod Zena, da su se one u veCini digle protiv ulaska Kate V. u kotarski odbor. Tek nakon dugog objaSnjavanja dru- 365 �Dokumen t 224 garice Kate Pejnovic, da· je drugarica Kala V. svojim radom i drzanjem popravila svoju gresku, one su pristale da ude u kotarski odbor. Izabran je kotarski odbor od 13 dru- garica. \ Na petrinjskom kotaru bilo je flO delegata na konferenciji. Ta je konferencija od svih ostalih bila najbolje pripravljena. Padala su razna pitanja po politiCkom i organizacionom referatu. U kotarski odbor izabrano je 11 drugarica, £ od tih u izvr.Sni odbor. .Stanj,e organizacij,e na neoslobodenom dijelu okruga. Glinski kotar u ope. Stanlmvac, Gore i Ju.kinac irna svega 4 odbora, koja vise u zraku, jer nemaj u nikakove veze sa svojim viSim rukovodstvima . .Situacija u tim selima je takova, da bi se mogla da oformi naSa organizacija . .Stoga je dato u zadatak kotarskom odboru, da poslije kon:ferencije posveti viSe paZnje tim selima. Petrinjski kotar. - U ope. Hrastovac za sad jo,S nema izg1eda da se organizaciono neSto oformi. U -opC. MoSCenici imaju tri adbora, koji rad.e od prv•oga dana. Sa tim odborima je prilicno slaba veza. U ope, Sunji postoje dva odbora, jedan je u selu, a drugi u samom mjestu Sunji. Pred drugarice' u Sunji postavljen je zadatak da pro.iiire svoju organizaciju, stvarajuCi niz odbora:, k·O'jima Ce rukovoditi jedan centralni odbor. Veza sa tim odborom u Sunji je dosta dobro ucvrseena. Dvorski kotar. ~ Ope. Divuiia. U srpskim selima te opCine stvarat Ce se ilegalni odbo- ri, za koje ima uslova. Tu je bilo mnogo poteSkoCa oko uvj.eravanja drugarica o potrebi organizacije. Na toj opC. Kotarski odbor uCinio je jednu greSku, Sto je poCeo da bira adbore· na masovnim sastancima, Cega su se Zene prepale, jer se nalaze na udaru neprijatelja, pa bi prema tome bile i lako otkrivene. Date su direktive l<otarskom odboru da tamo pristupe formiranju ilegalnih odbora. U hrvatskim selima te opeine joii do sad nije uCinjeno niSta. Svega u jednom selu postoji akcioni odbor. U mjestu Dv'Oru ima moguCnosti stvaranje · na.Se organizacije. Ima nekoliko drugarica, sa kojima se drZi veza, i samo treba oformiti akcioni odbor. Kostajnicki kotar. - U srpskim selima te opCine nema n·ekih promjena. ·OdrZana je kotarska konferencija, koja je· dosta dobro uspjela. Bilo i·e prisutno 40 delegata. Na konferenciji je postavljeno u zadatak da se odd~ opC. konferencije i sprovede · reotganizacija odbora, gdje je to potrebno. To je i ucinjeno. U opcinama Staza, Majur i C. Bok odrZane su opC. konferencije, dok u ropCini H. ·Dubica nije, j·er su (ldbori tamo nedavno for,mirani. U hrvatskim selima toga kotara uspjelo se obuhvatiti organizacijom 4 sela, a i za ostala sela inla izgleda da Ce se moCi uskoro obuhvatiti. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! POPIS SEOSKIH I OPclNSKIH ODBORA U BRIBIRU U RUJNU 1943. lz biljeZaka Vede Zagoracl Druga.rski po·zdrav · Dokument 223 PISMO GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE OD 8. IX. 1943. OKRU~NOM ODBORU AFZ KARLOVAC 0 OPASNOSTI §IRENJA SKORBUTA GLA VNI ODROR ANTIFASISTlcKE 'FRONTE :I:ENA HRVA'I'SKE 8. IX. 1943. - broj ,339 Okruzn<>m odboru. AF2 - Kordun Drage drugarice! Opaza se da $e. na naiiem oslobodenom teritoriju uslijed teiikih _prilika ~ve ~ise siri bolest skorbut kod naiieg naroda i vojske. Ta boles!, koja je dosta t~ska,. pa ~ak I smrt~ nosna, posljedica je jednoliCne hrane i po~anjkanje c vitamina. LrJe~avi, koJe od neki nasih organizacija d6bivamo,. ne mogu podmiriti tolike potrebe, zato Je potrebno :da t?me pitanju posvetite najvecu paznju. Ucinite sve da dDaete do .Jijekova z.at<} P_otrebmh, a :~to taka .neka odbori AF~-a organiziraju branje i_ suS·enje Sipka, od koJeg ce se u nasim apotekama praviti lijek protiv te bolesti. . Ovo pitanje, drugarice, postavite pred sve naSe org~mzaCIJe naj·ozbiljnije, i neka odmah pristupe poslu.1 U izvjeiitaju pisite nam o rezultahma. Drugarski. pozdrav. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Maca GdetiC 1 Ovakv,a ~pisma p-oslao je Glavni odbor AF\2 Hrvatske -svim okruZnim odborima AF.Z povodom poziva Ekonomskog odsjeka Glavnog Staba Hrvatske 366 za 'sakupljan je sjemenja rajCice, J~Taha ~ drugog p~­ vrCa, kako 'bi se u krajevima, opcustoSemm od neJ?riiatelja, opet podigli povrtnjaci. etnaest seta bribirske 1 U po,pisu je nabro.Je.n K"~ . ,...tale Sv Mikula, · ,. Ugnnt teen, ;::, , · S op-Cin-e i to: , tamct, ,. P d,o-rinac KriCina, d 1·· Ko•savrn, o """' ' Jargovo, P o u }_m, a al"irn ~GradaC i grad. U sv.ap0..:~~0ri, IPodskoct, Dr K. 1 '-h v t" · do pet od06 k" dbor AFL.I sa ce In kom ,..,ostoii .seas 1 0 . • t d ba poluosloibo·deni • 'TT k ·e Brilt:nr b10 u 0 o v bornr-ca. n..a 0 .1 • • • u dopisu oznacene 't .. to su ra.di konspuact]e, ten onJ, • , o . k'h odbora kratioama. lz bilje08 1 . predsjednice hh 8 ~ ' tom podruCju bilo tri Zaka vidi se. nadal]e, da 1e.,. nt~. do pet odbornica. AFZ sa ce l'Tl v I' se jednom tjedno 0 pCinska o db ora . OpCinski sastanct od~~avead~v~~ ru ~edjelju. Sva'kog radni-m danom, a sebo~ I r novae za fond AF!Z. petog u m}esecu, sa: trao se 367. �Dokumett~t 225 kilka ,oko dra M.afeka, koja joi\ i danas zeli povratak na staro, povratak u mrak 1 ropstvo cijelog hrvatskog naroda. . Mi se borimo i borit Cerna se prot;v ,toga mraka, protiv povratka na staro. Bor1~ .c~emo se pod vodstvom naSeg najvi·Seg. P~~1t:~kog predstavnistva, Zemaljskog antlfasishcl<oog vijeCa narodnog oslo?odenja Hrvatske, _koJe nas jedinn vodi prav1m putem k slobod1. . U Cvrstoj saradnji s naSim Narodno-os.lob~~1laCkim odborima, omladinskim organiz_ac:_Jama, pomaZuCi naSu Narodr:o-oslob?d~laCk~ vojsku, ,oduprijet Cerna se svim mrac~1m ~~­ zene Hrvatskog Primorjal lama, svim javnim i prikrivenin;. nepn.JatelJ1Cijeli je svijet ushiCen i zaCuden junaSma, koji Zele da ometaju Sto brzl, pobJedono~ tvom naSih Zena, koj e su rame uz . :rame .sa sni zavr-Setak ovoga krvavog rata. svojim drugovima s puSkom u :_~c1 branile Primorke! .. d rodenu grudu, koje su se provlvac1~e kroz ZlDanas su veC pod oruZjem svi nas1 ro ocu, mimo neprijateljskih straza 1 b,~nk~ra, donoseCi hranu i odjeCu svojoj bracl, sino- ljubi, koji mogu da nose oruZje. S_pr~v.eden~ . mobilizacij a za N arodno-oslobod11acku vo~­ vima i m uZevima. . Js~u. I mi Zene mofamo mobilizirati_ svve· s;?Je Divimo se onim Zenama, koje su u oku~:­ snage u radu naSe organizacije Antxfasistlcke ranim mjestima, pod najveC}m ~~r?ro~ .~asl­ stiCkih pasa, te ustaskih i cetmckih. spiJUna fronte Zena ... Zene Hrvatskog Primorja! . uspj.ele da stvore Cvrste odbo~re n~se orgaPristupajte AntifaSistiCkoj frontlv zena, ponizacije AntifaSistiCke -:ron~e. z.ena 1 d_a r.a~e jacajte svoj rad u borbi za konacno oslobona okupljanju svih postemh 1 rodolJubivih Zena naSeg PrimoTja. aenje! u borbi za narodno oslobodenje stekle smo tivjela AntifaSistiCka front,a Zena! i sv;oja politiCka prava. Ta su nam ~rava Sve ll borbu za_ sloboduJ Sve na ratl! uskraCivale sve -dosadaSnje vlade, pa ·1 da18. rujna 1943. na.Snja izdajniCka, izbjegliCka, CetniCka vlalnicijativni OkTuZni .odho:r AFZ da u Londonu. Protiv naSe su ravno~~ravno· za Hrvatsko Pnmor]e sti sve javne politiCke stranke, naroc1to ona .Prlmorke! Gore glave! Gore srca! smo sv~ sp:~mda se joS odluCnije bor1mo, da 1Zdrz1m~ ne, • i nove patnje, ako je potreb no. N...ase su grudl . v · ", od c'ei 1 'ka duSe su nam uzarene bukhcvr.sce ' · · k · . Silan J. e plamen tih buktm]a, o]e gon]e ljubavJju za narod i za s Iob o d u. l\II aJ'ke ' ··· ~=ne i sestre! Vi budite Cuvari te svete vatre, vi je podrzavajte da nikada ne. _ugas~e. Ne~a u tom plamenu izgori sva trule_z, koJa nas Je gusila! M! 0 ORGANIZACIJI PARTIZANSKIH VRTOVA U BANIJI ... Za naSe ranje_ne borce i ,za djecu u domovima hila je potrebna zelena hrana. Sve su se viSe pokazivale posljedice jednoliCne ishrane. PoCeli smo organizirati parUzanske vrtove. Prvo u malom opsegu, go'dine 1'943. oko napuStenih vrtova. Nirod se rado odazvao po'zivu narodno-oslobodilaCkih odbora, da se Sto viSe zemlje obradi za naSe borce. U prvom redu su to bile Zene i omladina, koji su se prihvatili tog zadatka. Idud od kuce do kuce, sakup]jalo se sje,menje. Zene su nam rado davale i bile su sr:etne -one, koje su imale Citav,e kuCe i koje su mogle saCuvati to malo sjemenja, da su mogle dati svoj prilog za partizanske vrtove. U selo Maja, u glinskom kotaru, doslo je jednog dana 2()0 zena i omladinki. Sakupile su se iz cijele opCine, naoruZane motikama i poCele su prekopavati zemlju, jedan vrt za drugim, bivfii opCinski vrt, pa Skalski, financijski i jnS druge, Ciji su gospodari hili ad:.. sutni. Taka su ·one za jedan dan prekopale, poorale i zasijale 6 vrtova. Cijeli dan cula se pjesma i zveket motika, a po svr.Senom radu sakupila- se sva omladina, odJ,oZila motike i narodnim kolom zavrSila narodnu sveCanost: 'Cudile su se domaCice i omladinke, kad smo sasvim u rano proljeC-e u klijaliStu posijaJi korabicu i tumaCili, da to nije ana velika Zuta podzemna repa, nego bijeli i plavi piodovi poput jabuke. I u maju mjesecu su ih veC brale, okusile ih ovako sirove, pokazivale susjedi, donosile prolazeCim partizani- rna. Svidjela im se ta plava jabnka, i propitkivale su se kako hi od njih uzgojile· sjeme, da hi je druge godine mogle sijati u svojim vrtovima. 'Taka su mnoge -po prvi put upoznale .karfiol, Spinat i druge vrste povrCa. Kako su im se dopale male crvene rotkvice, kako su ih djeca rado jela! Tako je samo u Baniji 80 sela obradilo napuStene vrtove za svoje borce. Na Kordunu, u PokupJju, u Moslavini i u drugim oslobodenim krajevima bilo je sliCno. Kraj poruSenog VojniCa, gdje ni jedna kuCa nije ostala citava, veliki povrtnjak od 1'0 jutara opskrbljivao je svojim povrCem bolnice i ustanove iz cijele okoline. Ljeti smo osposobili nekoliko suSnica za susenje povrca. Tako smo u selu Bijele Vade na Baniji suSHi mahune. Narodno-oslobodilaCki odbori, preko organizacija AFZ-a, sakupljali su svjeZe, mlade mahune i svaki dan je jedna druga opCina poslala mahunama natovarena kola u Bijele Vade na suSenje. OsuSene mahune dobila je u prvom redu Intendantura vojnih bolnica,' koja ih je spremila za zimu. Kad su jesenski poslovi hili zavrSeni, pow zvali smo drugove i drugarice na vrtl:;.~,rski teCaj, da bi ih osposobili za rukovodioce partizanskih vrtova. Odazvale su se u prv-om redu omladinke, jer se na sel u vrtni posao smatra Zenskim poslom ...1 1 Ruko,pis ovog Clanka pronaden je u arhivu Okr. odbora AFZ Banije. Redakciji nije .poznato da Ii je Clanak za vrijeme NOB hio objavljen u Stampi. Dokument 226 LETAK INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE zENAMA PRIMORJA POVODOM KAPITULACIJE ITALIJE Primorke! nepobjedivi osvetnici t DoSli su medu nas ani, koji su hrabro podni}eJi nadCovj,eCanske ProZivljavamo velike i slavne dane, dane muke i patnje, studen i glad. Oni, koje je pobjede i zanosa! · ProSio je vrijeme poniZenja i ropstva. Bijesni je okupator protjeran . hranila misao bratstva i slobode, koje je griiz naSeg Primorja. _On, ;nekada silan, bahat jalo sunce_ljubavi z.a sve nas. ·Oni, naSa QraCa- i sino Vi, krv na.Se krvi, naS _ponos i naji okrutan, prignuO je Siju pred jo.S veCom snagom i pred. pravdom. U na.Sim je rukama· veCe naSe blago! njegovo ubojito oru.Zje, kojim -je do sada uniRadujte se zene Hrvatskog Primorja! Stio toliko nevinih Ziv-ota i u crno zavio toliko Nikada nije hila CvrSCa veza .naroda Jusiro. Cadi .. goslavije, .nikada nije hila veca bmtska ljuSad a smo svoji na_ svome! bav i sloga Hrvata, Srba i Slovenaca! Nista viSe ne Ce pokolebati naSu vjeru, nikakva .sila le; dubokih Burna, sa strmih klisura spune maZe nas uni.Stiti! !=;tili su se dolje k nama, k moru, junaci, naSi 368 . ,. • ' pozadini ne bi se mogla zmnisliti ishra·n.a boraca Bez_ pom-ocz zena t 1 369 24 :tene Hrvli!-hke u NOB �PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 11. IX. 1943. GLA VNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADNIM cETAMA NA TERENU OKRUZNI ODBOR AFZ Karlovac, 11. IX. 1943. Glavnom odboru AFZ Hrvatske Drage drugarice! Dat eemo vam kratki pregled o radnim cetama kod nas. Radne cete zena postoje u Iiekim kotarevima sa komandirima, komesarima i vodnicima, pod Cijim ruko-vodstvom idu na rad, dok u nekim kotarevima nismo uspjele stvoriti radne Cete, jer su Zene jako optereCene svojim domaCim pOsiovima, pa ne 6e da izlaze u radne Cete bojeCi se obav,ezeda bi morale iei raditi na par dana da!je i da ne hi mogle izvvSavati sve duZnosti. Svagdje rade u zajednici sa omladinom, -ali i tamo gdje nema radni.h Ceta, ipak -se odazivaju radu pod v'Odstvom svoje organizacije, kao u Vrginmostu. U Plaskom nisu uopee formirane radne Cete. U kotaru Veljun su formirane radne cete i to: ope. Perjasica 122 drugarice, ope. Cvijanovie brdo 83, ope . .Skrad 87. ope. Veljun 35, ope. Dunjak 160 drugarica. U kotaru Slunju, ope. Mocila 14 drugarica. U kotaru Vojnie: ope, Vojnie 100 i ope. Krstinja 130 drugarica. Navest eu ovdje one podatke, koje smo dobile od pojedinib kotareva, i to smo slali u »Vijesti«: U nedjelju 11. jula doslo je iz Krstinje u Vojnie 52 drugarice i omiadinke. Zele su marljivo i nisu napustile posao niti onda, kada se spustila noC, veC Po p·rimjeru drugarice Sofije Gusie, clanioe Okruznog odbora AFz, ostale su sve do poia jedan u noci. Izvrsile su ono Sto su si uzeie za plan, i Sto im je drugarica govorila: »Ne id.emo kuCi dok ne zavrSimo Zetvu u VojniCu«. Tako je i bilo. zito je pozeto, mi smo ga oteli propadanju i neprijatelju ... ... Drugarice iz Veljuna su radile zajedno sa drugovima na prekapanju ceste KrnjakVe!jun. Bilo je oko 20--'30 drugarica. lz Voitevic-brda, kotar Veljun, 6 zena i 2 omladinke pozele su drugu Janku Koturi proso i zob, jer mu je obite!j bolesna od tifusa. Inicijativom seoskog odbora AFz iz Male Crkvine, kotar Ve!jun, iskopano je vrelo sa kojim se sluZi Citavo selo, i naSa bolqica. Odbor ie sakupio jednu radnu jedinicu, koja je Tskopala doticno vrelo. Ve-selo se ori pjesma po njivama kotara Vojnie .. Pohrlile su i zene i omladinke da se .sto prije spremi zito. Njib 250 na broju. NatjeCu se i Zure, uz viku i smijeh, snopovi padaju brzo jedan do drugog. Prilazi k njima ·60 godiSnja starica s·a rijeCima: 1dem i ja samo da prije pospremimo Zit-a. Kotar ¥ojnic - ·s·elo Mihajlovie Poljane zelo je 17 drugarica, zena i omladinki 8 dana od zore, a Zelo se i p"D noCi. Zele su op.im po._ rodicama, koje nernaju radne snage, medu njima i Jesi Radulovie. Iz sela Kupljensko, kotar Vojnie radilo je 40 drugarica na poprav!janju ceste. lako su poljski radovi u punom jeku, one su v_eselo pristupile ovome radu i za 1 dan izvrSile svoj zadatak. Kada se naSa vojska nalazila na ·polqZaju kod Cvijanovie-brda, kotar Veljun, na zalcevOj Kosi, drugarice iz AFZ su se pokazale vrlo poZrtvovne i pod najveCom vatrom neprijatelja donasaJ.e hranu drugovima na po" IoZaj. Ba,s u vrijeme, kada su drugarice donijele hranu na polozaj, neprijatelj je napao svom snagom, ali hrabri borci II. bataljona III. udarne brigade su odbili neprijatelja, iako je bio nadmoCan . .Govorili su drugaricaina da ne ee do~Zvoliti neprijatelju da dode ovamo, i da ne Zale Zrtve, kada su drug·arice ovako hrabre i poZrtvovne za svoje drugove. U Kremenu je sazrelo proso. 30 zena, 22 omladinke iz Cvijanovie-brda, kotar Veijun, zajedno sa 200 Hrvatica iz Slunja zel.e su to proso. Na daJ.eko se cula pjesma zajednickog rada. Smrt falizmu - Sloboda narodu! Pozdrav Barka1 M~ting u Crikvenici. poslije kapitulacije Italije Dokument 228 SASTANAK MJESNOG ODBORA AFz CRIKVENICA 11. IX. 1943. Iz bil jeiaka Ve.de Zag<Yrac Dnevni r-ed: 1. Politicka situacija.' . 2. Organizaciono stanje - odbon, fun~cije, obuhvaCenje Zena. fon?, grupe, ~otarskl. 3. Prostorije- kotarsk1 odbor, mJ. odbor. 4. Veza 8 NOO i omladinom. . . . 5. Propaganda- zastave, parole, mihnzi, zvezda, skupovi. 9. IX. 1943. g. kapitulirala je f_aSistiCka ltalija. iene su tom prilikom po'kazale vehlru o.dlu.Cn?st .u i-azoruZavanju taliianSkih vo-jnika, odruSevl.JeU.Je llb;tu z.a jedinice NOV, za ranjenike u noy?-osno·vamm iolnicama, za besk~Cnik~, lwi~ .su p:olazth kro_z Hb:'~ . Primorje vraCajul:t se, tz -taluanskth 1-o.gor~ t ro 1 ·a~nica ku.Cama. Sva je ·njihova djelatn?st bt~~ ~rga~~iran~ preko AFZ, koji ,je vctC do kapttulacrJe unao 1 1 Barka Tomac; -6. Kulturno-prosvjetni rad sevi, ustanove. 7. Organizacija Selaca. 8. Pocast palim borcima. 9. Paket za Mariju? 10. Razno. Skole, kur- u svakom m.iestu svojC odbore ili povjerenice i pripremao Zene za tak.av rad. BiljeSka, koiu don~simo,_ lpokazuje dnevni red sak sana. MIO AF2 Cnkventca, odrZanog dva d<tJna t .. nakon ·k,apitUlacije 1111e. ta 2 Valika Marija Pa-p lebla j~ u to vrijeme holesna, pa su ~ene ·pripremale za nJU dar. I 371 170 �II· ~· Dokument 22§ IZ IZVJEsTAJA OK KPH KRAPINA OD 16. IX. 1943. 0 OKRU:ZNOJ KONFEREN. CIJI AFz' Drugarskom ·CK KPH ... 12. o. mj. odriana je Okruzna konfer.encija AFZ, 2 na koj-oj je izabran OkruZni odbor od 6 clanica. Odbor je sebi postavio zadatak sazvati kotarske konferencije AFZ, kako bi imao Sto viSe uspjeha u radu. U okrugu imademo 2 opCinska odbora i 26 seoskih odbora sa 111 odbornica. Raspolo.Zenje Zena je odli.Cno, i vjerujemo da Cemo u kratko vrijeme imati i u tom sek.:. toru priliCne .vezuitate ... 1 2 Cvijeta Huis Dokument 230 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. 'OkruZna konferencija AF:Z za okil"u,g Krapinu odrZana je 12. IX. 1943. g. Za C:Jani,ce OkruZnog odbora 1\.F.Z izabrane su: 'Cvijeta Huis kao predsiednica, Tonka Mrkoci-}urin .kao tajnioa, Ana Mrkoci, Milka KataleniC, Marica Ple.Sko- i Jagoda BoZiC. Tonka Mrkoci-Jurin i 'Cvijeta Huis bile su i ·Clanovi OkruZnog NOO Krapina. U ovom periodu istiCu ..se radom sa Zenama Pepka KlasiC iz Zag-orja, Veronika Gra!bar iz .Tesenja, Clan Kotarskog o.d'bora AF2 Krapina i Ljubica <ClekoviC iz Poz11anovca. II OkruZna konferencqa Dopis iz »LiCke Zene u_ bo:rbi«, br. 18, rujmn 1'943. II. OKRUZNA KONFERENCIJA AFz ZA Lll{U NARODNOG .H.EROJA SMILIE RADOfiEVIC-POKRAJAC R adoSeviC-Pokraja.c rodena 1919, g. tt Smilja d' · Omovnu M.etl?~u, kot.ar Gosp iC, '·t seljaCkoj pvro ~ct. .. , t " .u, h.auaIa J·e u svom se 1 a · eniZ·u gim1wzz;u j.e Skol,1t }JO . L · Bila ttct. uCiteljsku Skolu zt Gos p·, t l Ban;a l·Cl mlade.. 'b 0 l .. .rJak u svom mzr.e,du. Puna urn;ek na; JZ · b · se da "k a volje i rijetke upornostz, on . nac og zan-as ' . . J. ipremi se za svo; Sto prij.e z.avrSi Skol.ovan}e ~ rr , · J"'·osv):etni bM d UCl, t" Z(~datak. •. . M uCan zzvot za vn.}eme Skolov-anja nauCio ju _je , k o seb e. U ,poC.etku tek . n.aslucena da zapaZa Zivot .o . o . . P •t ·a O UZ1'0Ctma t.es'~og Zivota u selu z gladu, . ' <mJ • . patnj<Jma rnaI-og COVJC ka , sve j,e viSe •. . . z~aokupl;aJU. Prvo, a i posljednje, mjest.o sluZbovarnja bilo. joj U svima kotarevima Like odriavaju se izborne konferencije AntifaSistiCke fronte som oCekuju Zene Like taj dan. ProS1o je gozena. Poslije zemaljske konferencije AFZ dina od njihove prve Okru.Zne konferencije, Hrvatske, antifaSistkinje Like, uz pomoC kada su se prv; puta sastale da zajednicki NOO-a i ostalih antifaSistickih organizacija, izaberu svoje -Gkru.Zno rukovodstvo, da izne~ vrSile su predizborne zhorove, na kojima su su sve svoje patnje, stradanja, svoju Jjubav se populariziraJ.e i'zborne konferencije AFZ. prema osvetnicima braniocima svojim. N a konferencij am a su birani seoski, opC.inski Ove godine spoznaie su one mno-go toga viSe, i kotarski odbori. 'Okupit Ce se s novim, V·elikim iskustvom, po~ Lijepo je biio vidjeti Zene, koje su do prinosom i znanjem, da je njihova organizacija je dvije godine CamiJe u mraku i neznaju, borbena i samostalna politi.Cka organizacija, kako danas idu na svoje konferencije da se koja je mnoge> pridonijela u valikoj Oslobotamo dogo-vore· o svom radu i horbi i izaberu dilackoj borbi, u podizanju politicke svijesti svoja rukovodstva. Zena, u izvlaCenju Zena ispod teSkog ropstva, u kojem su one Zivjeie. · Ove konferencije znaCit .Ce veliki korak u organizaciji antifaSistkinja Lik·e. Na njima Druga Okruzna konferencija AFz Like su pretresana sva pitanja'"iz Zivota ·organiza~ odr.Zava se za to, da bi delegati Citave Like cija, uoCavani prnpusti i nedostatci u radu, sagJ.edali uspjehe svoje organizacije u radu iz kojih je povuCeno golemo iskustvo. Izabrakroz godinu dana, da bi uoCile svoje greSke ni su novi odbori, u koje su u,Sle najbolje i i propuste, sakupile sva iskustva, prenijele najodanije ilene Narodno·oslobodilackoj borih iz jednog kotara u drug; i tako joii holje bi. Na kotarskim konferencijama su izabrani uCvrstile i ·ojaCale svoju organizaciju. Na i delegati za II. Okr. konferenciju AFZ Like, svojoj konferenciji izabrat Ce nwo 'OkruZno rukovodstvo AFZ za Liku. koja ce se ubrzo odrzati. 1 S velikim intereStojanka2 , . vanje Zenama znacen.Je AVNOJ-• i ZAVNOH-a i t. d. · ... . d"skusiie na konferencqx, r edakOsim pitanja tz I materijale sa ove 1-onferencija ne ,posjedu_je druge cije. z Stojanka Aralica. 8/0GRAFI/A Dna svo<m snagom voli svoj ispaCeni nar.od,· u CZJOJ . b k . je sredtm. l. sama p on ikla· Lj1t!bav za •narod z du. (), o . ..ke , , . , -. Mavde r' MibliZuju j,e id.ejama Komumsttc os;.ecarqe t" . . ClJt ,Clan postaje 1940. g. '" .. partz;~e 0 IZBORNIM KONF'ERENCIJAMA AFz U LICI 372 . . AFZ. za Liku 194.3 g. ·d odrZana . - . . (k t Korenica) u hstopa u . Je u Krbavlct o . '1 datke· uCvrSCivan je orgaH · .f · · · e postavt a za· · .. ~·k Kon erencqa J • ]' ja,Canje po 1the og . AF2 u hrv.atsktm &e tma, -. mzact]e v·to· medu. Hrvahcama, rasrada medu ·Zenama, nar~c~ . . Cke klike na Celu sa krinkavanje gos~o~skke ~z a]~~gosl vlade, objaSnJaMa-Cekom, i izdaJlllC _e u oge J . 1 . . o ko.d Zrmanje u Lici, g.dj,e -ana radz ne J-e Prl}ev . . kao politiCki mdsamo lwo prosvjetni ra-dmk, -nego t .: " mk _ k omums. 'Tu ju j.e zatekla okupacz;.a nase . .t zemlje, . T alij.anski .okupatori ;e o d mah hapse . i : nakon . . • . poSto su joj 0 pz1ackah sve b.ezuspj.e'Snog saslusavan;.a, , ~ k '. puJtaju je-- rna sI OV'O du. 'Dna se vraca u svo;e ~~ u ucz, · • · · h p e drug a s-elo M,edak. V isto wij.eme ustase JOJ a _s. . ., .. a malo zatim ga ·U b ZJU. PosliJ'e njeg.Ove smrll SmdJa. I odlazi ·2A Bruvno k o d GraCa.ca i odmah stupa ·lt prvz ustani.Cki odmd. ·· diU tim prvim mjesedma o ku paczJe u j.uZnom • •. . :l. u K mnsko. kraiini bile- S1t nar-o.czto teske . jelu Ltke J k ._ ta Prilike. T i krafevi, ·~tvom _ nalazih • v~ovnts , , ·anskih okupaciamh J • ''k" oslonac u oetnzc 'l-m naseljeni preteZno srps z~ s .su se .rO·d J z 'l.tdarom talzb ·ak ·m .. u na'Sli odliCan sna&a, ko}t s . . b. .... · tecaJ· da zo elementima, n]t ;-e UJ · , - , . spaszoczma i z-a'Stitni,ci?na srpskog stanovniStva, nad • • .. a ustas.e vrs.e n ezapamCeni terOT · ' · . k o;zm k ·· · tzm 1 d ·od J!icmira-prnrtijs.kih radnika, OJ~_ JC u . e an . b. dzc prvtm·a, b'la J·e Smilja Pokr-aJac. z danima zo me ljudski i to, dl • ost primdan, neusz J·ert, Nj.ezma o ucn ' ' , . t l'm aktivistima. l "T za pnm;er as a z jJao nastup, s un ~ .su , zbjegu s gladnom . . 1.1 d hr~tzsla !Jl.evo1;a u Kad J:e 1 ~ e I'' ' . • ~ta C.e biti sutra, . · proz.eblom 'd J~ec.om, i nezzVJesnos1 .s. •. 1·· ala z 'I' J·e vedrim t• UVJ<er ["vim • J~ u z;ev , . S mz;.a ' . . ·er.uJ u zzlaz z p o b' du' vjeru.u Zwot, Je nove sna,ge, VJ· , . [' • a/aksalosti a t.o je u tim danima ola;a, neva J,e z m ·z· rnJec~ma bilo najvaZnije. . .- . obi• . . uporrnim radom Sm~lJa }e pr: Pozrtvovnvm z •• I' d' NOB led i post.ep.eno okupljala sve vue JU .~ ~ .. jala · · CetniCki utj.e.ca; bw na;Odlazila je u s.ela, gdJ.e Je . . · T f "'kim su joj .C.etniCki elementz -frr!Jelz z .uzc k Zenama z omlajaCi i JBdje b • nom te .odrZ.avala sastan e sa o racu , . .. OP -din~m i stvar.ala o.rganzzacz;e N , koSmz Ja je hila Clan ·Kotarskog t""h VeC 1941. g, k ·z· 'tet.a KPH 'GraCac. Bila je je,dan o.d raajista ~~k'l' mz, .. k 'h 1·adnika _ ,0 1ganzzatora NOP u gracac om . i sta;ro i mlado partz;s. z ' kotaru Njta fJoznaj.e sv.ako selo . .p . . . 'po njenim vatr·enzm z r,e:uo lucz·anarnim ,g,ovonrma ~ o"h . . . okazivala ·z.a vrijeme mnog~ Zrtvovnostz, ko;u J·e P ·e hila . ,. (h ofien"iva Z,ene su voljele Smz JU, ;e:r J ~ ces ~· ' AFt· ·u kotam z Jn.e d vadtn'k u rnajteZim . 2 organtzator . . . Dalmacije tral:asovima borbe. Drugovz zz Sj-everne. • . d S "!'a . . Zili su l;·etz. 1942. g., od KK KP H Gracac . a .dmz J·e . · , . • ko vrijeme na terenu Zrman;e, g J'e J ostane JOS -ne . ag la u TJ'e"k 'erimJ-epom a b'l · pm·tz;s om rad u, J • . ·i.- · I n.: ,' a mnogih organizacionih pitamja njihomh .JesavanJ . . . domaku Talijana i .Cetmka, dinica. Smzl;a ;.e ta~~· naz· .. taknutijem kr.aju, :za u tom, pr,ema nepn;ate ;;-zt na;zs . .. , . d an a, stvorila partijsku orgamzacz;u nefmn m;esec . . ekoliko SKOf..,evskih organzzaczu opam Zrman;a, rn . l NOO . AFZ odr. z ' ja u svim selzma o p'· c~ne jMmzra a . . bezbroj politiCkih sastanaka i p.omogla I· Za~a • • s.avJ~et'IJt11,.a . k D Jwidobi]'u srpsko stanovniStvo, ili harem ]G • a ·I'' • '[ ' • . . , , , Jookvre' Talijani nzbde frrzvz egz;e ga fJaswzzu~aJU z ¥ l . "t · i uslupke i .fJ.okuSava;u vrsz z nagodbe pod paro om . . . I tamo'Snjim boraCkim jedinicama. , l'. ke U ~kolovoztt J-942. g., pred nastJUpom ta qatns . »zaStiCivanja Srba -ad istrebljenja(/ z pnkazutu s-e soldatqskt! i CetniCkih bandi, organizirano s<e, pad 375 �Smiljinim ·rukovodstvooz, povla.Cio veUki se.ktor od desetak sela pre.d neprijatelje:m, koji je skoro sve pred sobom r~niStavao i palio. Smilja Pokrajac bila je skr<nmw i nesebiCna Zena i o.dlul:an (lartijski radnik. !mala je duboko rcl.zvijen osjef:aj druga:rstva. Uvijek je otvoreno i iskreno itnosila svakome istinu u lice i clrugarski je voljela svakoga, koji se zalagao za NOB. Nako-n odlaska Kate Pejnovi.C iz Like, krajem 1942. g., Smilja pos}aje pr.edsjed11ica Okr.uz,nog odbora AFZ Z~l Liku. Na tom predanom i napornom ·radu zatekao je Smilju jednoga dana 1943. g. CetniCki na.pad ·na Bruww, gdj,e se tog ,dana n.alazila_. Ona s joS neko- liko drugova .J;rihvaia borbu sa nadmobnij~m neprijateljom. Svij,esn.a je da se ni .fx moCi ad~-rva.ti, ali ipak ni tt poslje-dnjem Casu ne fJopulta p,-,ed izdajnicitna. Zna 'da bi je Juj,eli uhvatiti Zivu. U kritii:n'?m Casu baca medu njik hombu da ih UJ.drZi joJ IJtelwliko sekunda, i sama sebi ispali hitac u sljepoCicu. To je bio baj uvolucionara~ k(mwniste, -l!eroja Smilje Pokrajac. Za bezgr_aniCnu odanost borbi_. ia- slobodu i pobjedu Na:rodne retJ,olucije, Smilja Ra.doSeviC-Po-krajac o-dlikovana jc 20. Xll. 196-3. g. OrdfNWm Smilja 'Na- .. AFZ Slavonije . d ··t I ob/asne ko·Jl{erenc~Je jJreds;e ms vo · ~ Radno .· govo1L Beba Krctjai.iC-Evil rodnog heroja. Pok1~ajac Dokument 231 REZOLUClJA SA PRVE · OBLASNE KONFERENCIJE AFz ZA SLA VONIJU ODRzANE 19., 20. i 21. RUJNA 1943. U VOciNU Rezolucija 1. Fasisticki okupatori, uz pomoc svoga sluge Pavelica, i drugih slugu, htjeli su izazvati bratoubilacko klanje izmedu narodnosti, koje Zive u Slavoniji, ali u isto vrijeme su ih upotrebili kao oruzje protiv nasih saveznika Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike. Slavoniju su pljackali, otimali trud slavonskih seljaka, palili su njihove domove, poklali na hiljade neduznog stanovnistva, a najbolji sinovi i kCeri Slavonije hili su na najzvjerskiji naCin muCe.ni i poubijani. Poslije uspjesne dvogodisnje borbe svih n&Sih naroda protiv faSiznia, u diJba, kada se Narodno-oslobodilacka borba prosirila ria eijelu Slavoniju i obuhvatila sve manje narodnosti, Zene .Slavonije sastale su se na svojoj Prvoj oblasnoj konferenciji AFZ. 374 2. Vlastodvsci u Jugoslaviji, koji su 20 godina vladali, a ·koji su svojom protunarodnom politiko·m dov·eli do okupacija naSih zeri1a]ja, ostavili su naSe narode na milost i nemilost faSisti.Ckim krvnicima. Podia, su izdali nase narode, a onda pobjegli. Narod je krvario, bio je pljackan i klan. Romunisticka partija, koja se uvijek borila za narod i hila s nlilrodom, i sada je naBla i'zlaz iz ovakovog stanja. Pozvala je narode- na oru.Zanu borbu protiv mrskog okupatora. Nasi narodi se diZu, rado-sno uzimaju oruZje· i he-rojski SH bore. U .Slav·oniji, ,zajedno s mu.Skarcima, diZu se i zene Slavonije, da svete svoie najmilije. U svetoj Narodno•oslobodilackoJ borbi Slavonije, u kojoj svakim dan om sudjeluje sve viSe zena, kuje se oruzano jedinstvo svih zena Kahz Govondil govori · AF2 Slavonije ·n"' ]. oblasnoj konferenciji ~· �Slavonije: Srpkinja, Hrvatica, Cehinja Sl 0 vakmJa, Madarica N' · · . ' oslobodilal'ke borbe okup t . . ' IJemiCa I drugih d a on · nostL SJavonke su borci .. naro - uspjeH sa ustaSama 'i ostalim . 'd po"to m.su ...s h:rOJI, one su vatskog narod ~ . IZ aJicama hr~ bolniCarke, koje spaSav . • RJU ranJene dr ". a, pokusah su upotrebiti d u naJveCoj vatri borb ugov,e oruzJe protiv naroda u Siavoni·J·I· . t' ruga : e, one su u pozadini b"t" N 1 Ime osla orgamzatori svestrane pomoc'I. s .. II arodno-oslobodilacku b b -" · VOJim borci.. or u. U nasu ra vnu,81 avomJu preb T . ma, zene Slavonije danas sudJ'el . . .. aci 1 su grupicu Cetnika tick -· UJu u poh- k . . OJ a Je pokusala sa svojim izdaJ·n· 'k" ' . om zrvotu naSeg naroda. One uCestvu 'u dom "'t 1c Im rau Izgradnji i radu NOO a i d. I . J ' naroci o medu Srbima AI" .. r Je UJU u njima r d 81 .. . I SVIJest naavnopravno s muSkarcima. o a avomJe i njegova J·ak N b d "I a arodno-oslo 3 · Protunarodne klike k · . 0 I acka Vojska UCiniJa je kraJ· tom pok ' . u . z.,ene SVI·h narodnostJ· Sl " usaJ rode J .. ' OJe su Izdale na.. ugoslaVIJe, ne miruju Bo .. '" '"t o Srpkinje osud'l avomJe ' a naroC1 . da i narod .·· J€CI s-e naro. ' I e su 1 osudu.ju svaki r . -~e snage, one se veZu s okupato- k "' . usaJ razJedinjavanJ·a narod S! .. poom, I SVOJim protunarodnim rad·om h , " a , avomJ e, 1 · · cvrsto ujedinJ· ene b ·t , sp · · oce da on ce se d 0 k onacnog riJece borbu za naciona1nu siobodu . os1obodenja. demokratska prava U 'S! . .. I puna "k' . avODIJI taj izda 'n. 4. Nap:redovanjem Crvene ar . . . ~ I rad vrse pokvarena hrvatska gos d. Jk 1Ja su 8 kl po a, olacijom ltalije, ogromnim jaCan .ffilJe, kaPJtu. e uvu a u vodstvo HSS-a ko. savaJu omesti masovn. 'I Ja pokuoslobodilacke. vojske i P ·t· Jemk" Narodno. I prJ az Hrvata u NOB . Una to' .. J .. ". ai 1zans Ih odred ugoslaVIJe, Sirenjem borbe u ... ~ c ~Jih~ve Iukave propa,gande, hl-vatsk; oruZanim bratstvom svih n "'h SlavoniJI I narod pri-laz1 masovno u redove NOB . t asJ naroda pri taka i svi p "t . . , a 1s o bl . • . ... . Vi . , . os em pnstase iz vodstva HSS-a , p lZUJemo se .sve b rzim k oracima slobOdL "-' dJevsJ · nagli razmah · J. - · · red nas, antifa,sistkinJ'e Slavo .. I acanJe NarodnoI" · , niJe postav JaJu se vazni politicki zadaci: ' 1/ ' :[ ! ·Sa I. ohlasn.e konferencij.e AFZ Slav . 37.6 .. , . . . om;e. U s.redini sjede M 2'lka ., 1ovanovzc M · 1 k a;a an ez-Komar i Seka B. . k F . ' Beba Kraj.aCiC, · · ttJa - umiC 1ela BiCanif, i. V.eC u prvim danima NOB, Zene Slavonije pomaZu svoju braCu, ·!fluZeve i sinove, koji su stupili u borbu protiv okupatora. One iznose hranu, prenaSaju pisma i rasturuju pozive na oruZani ustanak; sakupljaju od.jeCu i lijekove, ruSe prugu i mostove, sijeku Zicu i telegrafske stupove, radeCi pod rukovodstvom KomunistiCke partij.e. Razv-ojem i jaCanje:m NOB poCele su se stvarati organizacije Zena po selima i gradovima Slavonije. Sve je viSe bilo organizacija AFZ, i one su okupljale sve veCi broj Zena svih narodnosti. Do sada su organizacije AFZ u .SI~voniji postigle velike uspjehe. Skoro u svim krajevima Slavonije, kako u oslobodenim, tako i u neoslobo,denim, te u mnogim slavonskim gradovima, imamo danas organizacije Zena, koje unatoC okupatorskog terora 'pomaZu svirn sredstvima NOB. Organizacija AFZ u 81avoniji nije se samo proSirila, ona je uspje.Ja obuhvatiti Zene svih narodnosti Slavonije, te danas imamo u naSim oTganizacijama, pored· Zena antifaSistkinja Srpkinja i Hrvatica, Zena Cehinja, Slovakinja, Madarica, Nijemica i t. d. Na taj naCin zajedniCkom borbom i radom u organizaciji. stvoreno je jedinstvo Zena svih narodnosti .Slavonij.e u borbi protiv okupatora i njegovih slugu. 2. Pored tih uspjeha, koje je do danas postigla organizacija AFZ u Slavoniji, Oblasna konferencija ukazuje na nedostatke u radu. Ti nedostaci jesu: a) N a-Se AFZ organizacij e nisu iskoristile sve moguCnosti, koje su im pruZene ra.zvojem N arodno-oslobodilaCke boTbe, one nisu uspjele obuhvatiti u organizaciju joS mnog.e Zene, koje su inaCe antifaSistkinje. NaroCito su malen broj Zena obuhvatile organizadje AFZ na neosloboderiom teritoriju i u gradovima. b) Politicki rad AFZ Slavonije bio je neorganiziran. U politiC.kom radu nisu uCestvovale sve Zene obuhvaCene organizacijom. c) Odbori AFZ nisu dovoljno osamostaIjeni i osposobljeni da rukovode iz sredi,Sta. d) Organizacija AFZ u Slavoniji pruzila je slabu pomoG NOO-ima, iako imamo gotovo u svim odborima zene. 8aradnja-sa USAOJIom hila je nedovoljna: g) Kulturno-prosvjetni fad se zanemario, i ono ,StO s·e radilo, radilo se bez plana. Radu na suzbijanju nepismenosti ·nije se prilazii<J Pavka ]akJii: ozbiljno, iako je to prvi korak za politiCko uzdizanj e Zen a. IznijevSi sve uspjehe i ukazujuCi na sve ·nedostatke naSih organizacija, AFZ organizacija u S-lavoniji, naSa konferencija p-ostavlja pred izabrani Oblasni odbor i sve AFz organizacij"e u Slavoniji, ove zadatke: a) Obuhvatiti naSom AFZ organizacijom sve Zene Slavonije, koje joS -nisu ·organizac~ono povezane ·i koje stoje po strani, te na taj naC.in proSiriti naSu AFZ ·organizaciju .na sve Zene u Slavoniji. b) Posebno se postavlja u zadatak obuhvatiti hrvatske Zene, koje ja.S uvijek stoje po strani. Iako su one mnog-e pristupHe naSoj organizaciji, ima ih jo.S mnog·o izvan nje, a okupiti ih ok!) organizacije AFZ i aktivizirati ih, treba da nam bude jedan od najvaznijih zadataka. Kovanjem borbenog jedinstva srpskih i hrvatskih Zena, te Zena svih narodnosti ,Slavonije, pridonijet Cemo mi Zene antifaSistkinje Slavonije svoj lidio u borbi za Sto brZu i .uspjeSniju pobjedu i narodno osloboaenje od mrskog okupatora. c) Pro·Siriti naSu AFZ organizaciju na sve krajeve ,Slavonije, obuhvatiti sve zene bez 377 �ob~ira na narodnoat, drustven u i politicku Pripadnost. d) Ucvrstiti nase AFz odbore, pruziti im potrebnu P?IDO<\. ~samostaliti ih, povezati ~edusobno I nauc1tr rukovoditi radom iz sredista. • e) Planski organizirati politicki rad sa zenama pr"e_k? naSe AFZ organizacije. . f) r:_ruzih punu pomoc NOO-ima. Uskladib I ucvrstiti saradnju sa USAOH-om . g) Pojacati kulturno-proavjetni rad planski ga sprovadati. . Ako b~?:mo izvrsili ave te zadatke i aaVJ:sn? prlsh k radu, ispunit Cerna zadatke k'OJe Je pred z:~su o-rganizaciju postavila Pr~ va konferenCI)a Antifasisticke fronte zena Hrvatske. Smrt faSizmu Sloboda narodu! Dne 21. IX. 1943. i d ~ Prv<l; obla-sna konferencija AFZ za Slavoniju o r~ana Je 19., 20. i 21. IX. 1943, g. u Sumi nad VoCmom. Na konferenciji je izabran Ohlasni odbor AFZ od 25 Zena. Za predsjednicu _jc izabrana Pavka Prva Oblasna konferencija AFZ Slavonije .JakSiC, a za tajnicu Anka BuJ'ak 'Seka . Ko n f erenCIJl ... · · • .1~ -pn~ustvovaJo o~o ~00 2ena, od toga 320 dele atkm.Ja tz osldbodemh I neoslobodenih kr-ajeva. g bokwnut 332 ODLUKA ZAVNOH-a OD 20. IX. 1943. 0 PRIKLJUcENJU ISTRE, RIJEKE, ZADRA I OSTALIH OKUPIRANIH KRAJEVA HRVATSKOJ Narod Istre, Hrv. Primorja, Dalmacije) svih J adranskih atoka u zajednici s junaCkom Narodno-oslobodilackom vojskom Hrvatske os.Jobodio je svoje krajeve ispod jarma ta1ijanskih tlacitelja. Vlast u tim krajevima preala je u ruke Narodno-oslobodilackih odbora - jedinih organa demokratske narodne vlasti, koju naS narod priznaje. Na osnovu tih Cinjenica, kao i na osno·vu naCela o samodredenju naroda, .Sto su ga proklamirali naSi veliki saveznici, Sovjetski savez, Velika Britanija i Sjedinjene AmeriCke DrZave, Zema1jsko antifaSistiCko vijeCe narodnog oslobodenja Hrvatske donijelo je slijedece zakljucke: 1. ProglaSuj u se niStetnim svi ugovori, pakt"Dvi i konvencije, koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, s kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Losinj, Cres, Lastovo i ostali Kvarnerski otoci predani Italiji. 2. ProglaSuju se niStetnim svi ugovori, pak.tovi i konvencije, sklopljene izmedu izdajnika hrvatskoga naroda Pavelica i talijan- ske vlade, kojima su dijelovi Gorskog Kotara, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i Dalma-· tinski otoci predani ltaliji. 3. Svi spomenuti hrvatski krajevi. t. j. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrv. Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i, svi Jadranski otoci (ukljuCivSi ovamo i LaStovo, Cres, LoSinj i druge), prikljuCuju ·se matici zemlji - Hrvatskoj, a preko nje novoj demokrats~oj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naSi narodi bore. 4. Talijanskoj nacionalnoj m.anjini, koja obitava u ovim krajevima, .zajamCuje se autonomija. 5. 0 gornjoj qdluci obavjestavaju se vlade saveznickih zemalja: .Saveza SocijalistiCkih .Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinj.enih AmeriCkih DrZava, kao i Citava svjetS"ka javnost.l· Smrt faSizmu - Sloboda narodu! 20 .. rujna 1943. 1 Pad Musoliniia i. kapitulaciiu Itali.ie naro•d Istre j·e doCekao spreman, da ·se digne na rustanak U svim gradovima Istre izhile su demonstracije, u ko jima su uCestv·ovale i Zcne. U Rovinju je Francesca 'Bodi. sa CekiCem u ruci, usprk(}s otpo·ru .:k.arabinjera, razbila faSistiCke embleme na zgradi faSistiCke stranke. U sveopCem nar·odnom ustanku ·9. ruina 1943. g narod Istre je or-uZjem u ruci stvo·rio odluku, da •se za svaR"da oslobo·di tudinskog Topstva i prikl iruCi Jugoslaviji. 13. ruina. 1'943. g. Pokrajinski NOO za Istru donio _i.e odluku o oddepljeniu Istre od Italije i prisaj-edinj.eniu _Tu,goslaviii. a ZAVNOH svojom odlukom ad 20. ruina i AVNOl svojom odlu'kom od 3:0. studenog- ,potvrdili su odluku naroda Istre. Narodni ustanak t9. ruina za'hvatio ie ,sva sela i g'radove Istre. Osim Ri ieke i Pule, ci jela je Istra hila oslobo.dena i posvuda _je narod, na mjesto faSistiCke, uspostavio svoju - narodnu vlast. Ustanak s·e pretvorio u borbeno slavlje naroda, koji je stoljeCima davao ot,por tudinu i lborio se za svoja nacionalna prava. Za istarske Zene je ustanak znaCio, kao i za ostali na·rod. prelaz iz mu1wtrpne botbe otpora u o.tvorenu organiziranu bor'bu za oslobodenje svog naroda. 1 Zene su mas.ovno uCestvovale u ustanku, pomagale da se proti·era neprijatel.i, .sklanjale oruZje i nmniciju koie j·e talijans'ka vois'ka na bije,gu ostavljala, i skrivale ga da ne ,padne u ruke Nijemcima, rPilile ·SU telegrafske stupove, da prekinu veze- karabinlera s dru.gim g-arnizonima, a u sukobima s nepri iateljem ~asavale pod kiSom tanadi ranjene i pokapale mrtve horce_ U Puli. koja ni je hila oslohod:ena, radni-ee u tvornici »Opifici«' oduzele su Nilemcima 3'0 puSaka i 16 bambi. 73-,godiSnja Marija TomSiC sama je izvukla iz ,grada 10 puSaka. . U Pazinu su .Zene organizirale krojaCku radionicu i Sil·e partizanske kape s rpetokrakim zvijezdama. Po svim mjestima organiziraju Zene kuhinje za vojsku. Mnoge su se mlade Istranke :borile u redovima novoformiranih vojnih .iedinica. U tim 'borbama .palo .ie i mnogo dwgarica. {Olga Ban, Marija MaretiC i drul{e). Dvadeset Sest dana hila je I·stra oslobodena. Kroz to vrijeme Nijemci su pmdirali iz Rijeke, Pule i Tr.sta, ali· .su nailazili na otpor novo:formiranih paTtizans'kih jedinica. Dvadeset Sestog dana Nijemci poCinju svoju veliku ofenzivu na narod Istre. Novoformirane, joS 'lleuCvrSCene iedinice_ nisu mogle ·da se o·dupru niemaCkim ·divizijama. Nijemci su ,palili sela, u'bijali I jude i ·Zene. No ia;ko im i·e uspjelo o"pet okupirati ove kraieve, nikada im nije _uspjelo uCvrstiti svoju .vlast u tim kTajevima. Organizacii·e NOP brzo se o:poTavljaju i postaju CvdCe i prekaljeniie. 25. prosinca 1943. g. odrZava se I. partijska konferencija za oblast I·stru. Partijska or.ganizacija· posveCuje veliku paZnju radu i politiCkom 'llzdizan ju Zena. U svim ,pa·rtiiskim or,ganiza·cijama zaduZene su pojedine dr·u,g-arice za rad medu Zena'Ina: u Oblasnom komitet-u - Dina ZlatiC, u OkruZnom komitetu Buzet - Nada TonkoviC ,i Danica MiliC, a kasniie Anti.ca Suran. u OkruZnom komitetu PoreC - Nad8. Ralller, OkruZnom komitetu Pazin - Liu'bica Polil:-NaSa, OkruZnom komitdu Pula - Fumica Fedel. u Gra·dskom komitetu Pula - Llubotnira Ro.dica Neda, kasnije Slava KriSkoviC Viera, Gra·dskom komitetu Riieka - RuZa BukviC Ranka, Kotarskom komitetu Opatija - Slavica .Tardas, Kotarskom komitetu Lo-vran - lvanka Sirola, Kotarskom komitetu Kras Ema IvanCiC, Kotar.S'kom komitetu IJ..ahin - lr'Ina Ljcul i 'Piierina BiCiC, Kolarskom komitetu Zminj Rm2ica PavliC i Marija MiTkD'ViC, Kotarskom kO'lllitetu Buje - Lea Rauer, Kotarskom komitetu Umag 1 Z.ene idu na !. oblasn.u konfe-renciju .AF2 u VoCinu Zemaljsko AntifaSistiCko VijeCe Narodnog Oslobodenja Hrvatske 379 �· tiCki rad · · ·C · . .. Zena. 1 .Ja anJe orgamzacqe razbija strah 'kod u I 194:vom dPismuMCentralno.m Komitetu KPH od 4 · . · g. rug arko BehniC p'" · ~ .· Zena I o-rganizadJ·r AF" sIq·e d ece: rse o raspo 1ozenJU .. , . ~ )>Zene su pored 1 d' . Strah, koji ,postoji ko~m:;: ~ke na1akt~~nije u Istri. tolikoj mj.eri kod Zena Zu ara._ka; lliJe za,paien u -!'fOB, Sto· potvrduj·e Cinieni~~eiz \Prvn~ uCestvuju u Je fo:miran jedan kotarski odh odn]an~. ~a ~ada seoskih, koji obuhvaCaJ·u 550 ~ or, pet opCmskt'h I 56 zena.« . Koncem 19.43. ,g. i poCefkom 1944 f . ]e veliki broi ·seoskih odbora k 0 t ·. g. Of'lmramo zet i Labin. · u arevrma Kras, BuKotar Kras: U RaSp~ J . . deno:m 1943 g U db11 u ormrran J.e odbor u stu(Ana ~o,ZiC iva~ova, :Marifa Jl:~~ M~ikktivniJe, Zene ka BoztC Josipova koj . k • 1 a Bo.zrc, Andena u N'jema·Cku' u loa ,j~e u .o1~vo~u 19_44. g. odveBoZiC Antunova). g ' ,gd.Je Je. 1 pogmula, i Ana Odbor u sdu Podga6e f . : -1943. K· (Mariia Kral··, z ormr_gan Je 2·0. listopada Zora Sverko lvanov,a of{ 1y_e_r)ko, Kat<~; Grbac. , - u ruinu 19'43. ,g (M .. 1!C; u -¥-aC.Joi Vasi Cerin Milanova i druge)·rqa T e~m. Antma, Marija nom 1943. (Ana Poropat' M·l{s smkk - 'U strudepat); u selu Yodice - 'u ~da . ver o, RoZa Per-~ Rupena, Reza RibariC Mara sG~bno~m.kl9M43. (Ma·rica Mara Rupena). ' ersm . ara Rotar, . Kotar Buzet· u Brdu · f sincu 1943 (A ·t' C Je ormnan odbor u prorotiC). u s·v Mn a'r't~ erneka, .Julka Si·rotiC, Ana Si' · mu-upr' DraStiC, Ana MerliC, BoZenk , nsr~,S:~ 1'94~: (~ntica vac); u selu Prodani - 18 t rascr , Ruz1ca CeroKtbavac, Marija Pavleti.C i. .Isb?pa~ 1948. (Marija 1om Mlunu 'U stude~ JU lea . rodan); u Ma- tAna Q i· Francesca BOdi ---:--. iviarija So.SiC, Kotarskom ko . t t T" . fl}a ~trbac, Kotarskom 'komite~I e u InJan - ~a­ Jelo-vtca-PeSCica, Kotarskom l:omit~~tC~~-'- Milka ka Lukas, Kotarskom komitetu Porev pte - Ton[rrac, Kotarskom komitetu Pa . eM- . Ana Pon1 t. d.· Osim to.g c: b . zm anca Pavlov VistkinJ··e APZ au vaeg. ~t fOJ d~~arica rade kao· akti.k .-, ' I. p 1 umc, An'kica MiliC propu ~tamp" 1 t . d. (Alma Zel ·k R . I Bra,p:ka Seg'Ulja Da · ~ c. l a ohm, Bosa Dohril<:i., Slavica Fran 'B,·nan.JEU ak ,-,val_ba,EAndelka TurCinoviC H • s· enaz1 rna D · D ' ~v.atin Da.Sa, Zden'ka Gre'blo 'M . . Beros~,, an!ca Sama, Siavica VlaSiC Slavica' D acpJa M el~~Ic, Anhca San, Milka K'l1ftiC A:da Gu tf }/ •. anJa Modrunia Corva, Ivanka' ~Po-SCiC k e. I, d~r~a Coana, Ermirukovodilac, i ·drug-e.) ' OJa ra. 1 1 kao omladinski ~ . u Jstrru je do.Sao 'vee· hr . d . . ~~me 1. SuSaka (Ivanka sirolaOJ'S·a~uganca IZ. KastavzrC,_ Mtlka ]elovica-PeSCica 'A k'a Jugo.' .Yt-da !B_laRotJm~ Branka S{1gulja, L'ruhic n l·c!l, M~hc,_ Zeljka VraCaJuti s·e nakon kap't \ .. a ~ohc ~aSa I dmge). Istri i izvjestan broJ· dl· u ac~Je Iz. Italqe, ostao ie u H t k rugarrca rz drugih k ·. k rva -s e, naroCito iz. Dalrnacije (M .. S b ra]eva a Lukas, Bosa Dobrila A . 'P a·riJa tr a·c, Tonnazi). ' na on;gra,c, Bina Eske- ·e Fonniran 1 1 · .. t• · · · tvm ohlasni odbor AFZ P red SJedmcom· JT/ ~ICIJaRa n.atJom . t . . D sa 1 tiC, zatiru ko.ta11ski i opCin~k~ 0 db~n~·cA,npz ipm ~la­ na rukovodstva porn " k' n · · onmrapolitiCki ih uzdi:Zu i ~zs~m~ots lm· odl'borim~ u radu, 8 a .J'UJU. ntenziVan poli- bokument 23J . Zorka Kodelja, Milka Fie;~ },~4t3. Ct;;"/Ika) Jcrman, lo·~ Mlunu - (Stefanija C~rova~ca ·~o ; ";! VeD'filka Cerovac, IK.ati·ca Vivoda N' dlf'i:"tcaJ Vrvo·da, ,c,.trpedu - 18. studeno 1943 '(A e. e 1 <t; akac); u I1ana Kajin, .Julija D . . nrca Vrvoda.--LjiFlego, .Ema Podreka). a ac, amca KrbavCiC, Milka . Kotar Labin: u s-elu M I' G 1.. o.dbor 15. XII 1948 (.L (;1 1" o 11 forma·an je Karmina FraukoviC, iLuc:·cM.' 1 ~· MTocr:~a MHetiC, 1 u selu Mali Turini 10 .. ~ e . • . art Ja DobriC); horoviC, Luca MiletiC A. SIJMecnhJ.a 19·~~- (Milka Mona orov K ras - 2'0 prosinca ,1'943 (Mo . . 1c)· "' R.Ipen d. ' .... 1Pali~Ska, Ana Far"'rruna z· FartJa ZupiCiC, Antica . · ora araguna ' M ?ITIJa p a·· Irs k a, J OSLPa Kos """ Mari,ja B b.') 25. prosinca 1943, (An' I' emz hlC .·!· u Sv. BaTtOl'll · ue ma h a · . . I van~ VrskoviC. Marija Brezac aM'l·k, M · Ja p a 1ts.ka, Ban BatehC); '!-~, VineSu _ IO. X 1 94 ~ (M «;~ac, ~l.bm~ Luce Lucz.c Tosina Ratn ., ·c I ·. an1a MdtYOJ, ·· F ' · ,_, nrc. e estma R ·, M rqa rluga Erkolina p r k M .. amniC. aSumberu ~ '2·6 prosinc·a ts· a, aJrqa Rasrpoli.C); u 1 48 BlaSkoviC i dr )· u R' a ~ · (lTma Licul, Gaspa (Josipa PaHska. 'Luca IBO!env~I - 15. ,pro,sinca 1943. . • · azma "'' F r.an k ovtC, Ivanka Knap', ·n·' k'Luca K'trsic, An. B hca 1 Paliska); ·u Mariti _ ~5 1.~ ~ . embiC, Katarina Fra!lkoviC, Milka Batelil: Fo:kJecBJ~ (Marija kovrC_, Luca MohoroviC) ' a a etc, Ana FranU Ri jeci u svakom ~d 1'6 · . cu 1943. .g. 'po J"edan od•bo raJon4a pdosto]i u prosinO't · rsa o8d · 51 J: r· /?44. Su :Sle~gR~ia foB~~~~Z 4-~gkadski. o,d~or AFizu~ark~ji Edina Cerna MT , 1 wa i a1en. a. Ll~btca SepiC Mira, ¥anJa Fa'bijanCiC Lili. I IZVJEsTAJ INICIJATIVNOG ODBORA AFz ZA OKRUG POKUPLJE OD 21. RUJNA 1943. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU zENA Glavnom odboru AFZ-a za Hrvatsku Drage drugarice! Primile srno vase dopise 224, 226, 300, 301 i 317. Nastojat cerno koliko god budemo rnogli da podupremo sabirne akcije NOO-a kao i ·sabirne akcije GsH. RezuJtati mazda ne ce biti onakvi kakvi bi mogli biti radi toga, Sto je naSa organizacija m:Iada, palitiCki slabo izgradena, ali uCinit 6emo sve, Sto budemo magli. ,f3ljive su ove godine kod nas vrlo slabo rodile·, radi toga ne znamo da li Cerna uopCe moCi skuhati pekmeza. U ve·zi sa dopis·om 226, moZemo vam javiti da sm·o postupili po vaSim uputama. PrimjeCeno j,e da s·e »Dam« vrlo rado Cita i mnogo traiL Na adrZanam kursu na neoslobodenom dij.elu naSeg okru·ga posvetili smo veliku paZnju napredniin i reakcionarnim; snagama HSS-a, kad toga smo se posluZili Clankom iz lista »NapriJed« broj .18 i prerna tome dali upute za rad prema pristalicama HSS-a. Primili .smo 40 brojeva vaSeg lista »Zena u horbi«., Na neoslobodenom teritariju odrZali smo kurs u kotaru Samobor, koji je trajao pet i pol dana, t. j. pol dana srno odrzali ispit. Razlog Sto kurs nije trajao vi,Se je taj, StO su preko polovice polaznica udate Zene, pa im je teSko bilo kuCu ·napustiti na duZe vremena. Na kursu smo praradili slijedeCe teme: 1. ZaSto ne Cerna povratak na staro? (.Stvaranje versajske Jugoslavije, zivot u njoj). 2. Dolazak okupatora - njegove narnjere, ustanak, razvaj ustanka, ciljevi Narodnooslobodilacke borbe, uloga Komunisticke partije u NOB. K NaSi sav,e·znici, Atlantska povelja, razvoj rata, tko najviSe snasi teret rata. 4. Vanjski i unutarnji neprijatelji NOB. 5. Narodno-oslobo·dilacka vojska. 6. Narodno-oslobodilacki odbori, AVNOJ, ZAVNOH. 7. AFz. 8. U.SAOH. Terne od 1-7 smo pro·radili u tri dana u osnovnim crtama, a AFZ i USAOH u _dva dana. Kurs je pohadalo 9 odbornica, 7 iz kotara Samobor, a 2 iz kotara Pisarovina. . Kurs smo odrZali po sjenicima, gdje smo 1 spavali, taka da smo ostali neprinijeCeni ·za selo. Briga za ishranu bila je povjerena naj- odanijirn familijama. KK kao i NOO su mnogo i.Sli na ruku, pojaCali obavjeStajpu sluibu i vodili nas od sela do sela. Ipak prije odlaska iz pojedinih sela odrederi broj ljudi je saznaO za nas, a i mi se nismo pred odlazak skrivali, pa je narod traZio od nas da im .~to zapjev3.~ mo, Sto su naSe polaznice radasno uCiniie-. U jednom selu smo ocirZali mas·ovrii Sastanak~ na kojem je prisustvavalo cijelo s·eia·. oVO nam sve dokazuje, da je daleko veCi bra] Zena sklon NOB, samo mi nismo usPjeii' d3. ih organizframo. ·Clanicama KO AFZ-a dali smo· ·odmah u zadatak, da tim selim:a posvete viSe·· paZnje, Sto 1?U ·one i uCinile. Odr.Zanf sll masovni sastanci po svim tim selima, i uskorO C.e se m.a.Ci i tu naSa orga'ni·Zacija uspostavitL Nas slijedeci kurs odrzat ·ce se u kotaru Vel; Go:dca, po-Cet Ce oko 26. rujna i trajat Ce ne~ sto dulje. Mislimo ga odrzati barern 10 dana, i Zene su pristale na taj rok. BuduCi da u Velikoj Gorici postoji odred, to kanimo kurs odrZavati u blizini njega. Predvideno je Dko 20 kursistica i to u glavnom katars.ke i opCinske adbornice. Rad' u uZem Inicijativnom ·odboru raspodijelili smo tako, da svaka od nas ima svoju posebnu duZnost. Jedna je zaduZena za redakciju, organiziranj.e dopisniCke sluZbe i za AFZ fond. Druga je zadu.Zena za odrZavanje kurseva na svim terenima, ujedno i pa· kulturna-prosvjetnom radu u sekciji 'OkruZnag Narodnog Oslobodilackog Odbora. 'Treca radi u poljoprivrednoi komisiji Okruznog NOO-a. tCetvrta je zaduZena po obavjeStajnoj sluZbf. Peta za odrZavanje veze sa vojskom, da bi se pajaCala -saradnja Zena boraca po pitanju AFZ-a. Ovu podjelu prisiljeni srno bili uciniti na ovaj naCin, uzimajuCi u obzir spog.obnosti, rnoguCnasti kretanja i potrebe rada na neoslobodenom dij.elu. Prema tome su drugarice, .kaje rade vi.Se na neoslobodenom dijelu, morale preuzeti lakSe duZnosti unutar naSeg odbora. T'ri drugarice iz uZeg .odbora Ce sada raditi na neoslobodenom dijelu, jedna Ce odrZati kurs, a dvij.e Ce -raditi p·o kotarevima. Mali broj kadrova prisiljava nas na to, da Clanice u.Zeg odbara rade stalno kao organizatari u kotaru. Na primjer u kotaru Pisaravina radi naSa drugarica iz uZeg -odbora i to iskljuCivo sama. Nadamo se da Ce nam odrZani kursevi pomoCi, i da Ce se Clanice Okruznog osloboditi vezivanja iskljucivo za jedan kotar. ~8! �!I ··~ :~. -~ Na~ Bst »AntifaSistklnJa« ste s1gurno primili, moiimo vas da nam poSaljete pri- mjedbe na isti. Do.pisniCka_ mreZa je do sada vrlo slaba, a i mi same nismo dorasfe za izdavanje lista. Drugovi iz OK i Agitprop-a ispravljali su nam stilski gotove sve Clanke, a mnoge i sadrZajno. MoZemo reCi, da bez njihove pomoCi ne bi mogli izdavati Ji.st. Nadamo se da Cerna za drugi list dobiti viSe Clanaka sa neoslobodenog dijela, pa Ce i Jist biti viSe· odraz naSeg Zivota i rada. Nakon kapltuiaclJe fta11je, sltuadja ~e doUe biti mnogo bolja. Rad naSih odbora na neoslobodenom dijelu sastojao se uglavnom na sakupljanju za naS fond i za vojsku. Odbornice su dobile u zadatak da predobijaju nove zene za NOB pomoCu naSe Stampe i .tumaCenja. Mnogo hrane se joS uvijek odna.Sa u Zagreb na trg, mnogo ljudi rade na izgradnji- cesta, zatim Zeljeznici, pa je naB politiCki rad bio usmjeren protiv tih pojava. Namjeravamo u naSem slijed.eCem listu o tome pisati. NaS politiCki Narod n-osi hranu borcima na poloZaj - kakv·e ce posljedice biti ad takvog post;rp~a (produzenje pljacke, ubijanje, produzen]e . t d ) Nasi odbori na neoslobodenom ra t a 1 • · · I' dijelu su joS vrlo mladi, tek smo usp.Je I s njima odrZati dva do tri sastanka. Ra~~ tog~ mi ne moZem·o od njih mnogo zahtiJevati. Kad budemo formirali viSa rukovodstva, rad ce biti daleko olaksan. K<>tar Samobor: 12. kolovoza f·ormiran je uz pomoC Cla.n~­ ce uZeg Inicijativnog OkruZnog odbora Imc1- P1'ekriZje veljal:a 1943. jativni Kotarski odbor AFZ-a. Vee su odrza.na s njima tri sastanka, na kojima su dr~.gance upuCene u rad. Za sada se odhor sast~J; samo d tri odbornice i dva instruktora. _Ddbor ~buhvaCa svojim radom opCinu .Stupnik, ,~v. Martin, Sv. Nedelju i Breganu, -~ok u opcmu Brezovicu, grad Samobor i o~cinu_ .Sa~ob.~r , . prodr"rali Stan]e organrzaciJe uopce msmo · ·· b . , Je s]" d·ece.. dva odbora u Sv.. N edelJI .su o . IJ€ novljena, jedan nanovo formrra~, dok s.e Je jedan Qdbor raspao i to u Stupm-ku, radr ~o: ga, Sto je jedna drugarica morala napusbti Sa kotarske konferencije AFZ u Pisarovini Stanje naSe organizacije i rad na n eo s I o b o de nom d i j e I u. Nas rad ad proslog izvjestaja je bio mnogo ometan radi upada 'ustaSa i Nijemaca u . mnoga sela, gdje su oduzimali stoku i iz:VrSavali racije na ljude, koji se nisu odazvali u domobrane. V.eliki broj svinja i gov.eda pokupili su pn mnogim selima svih neoslobodenih kotareva. Ubistva, koje su ustase cinili nad ·naSim odbornicima i ostalim drugovima u kotaru Velika Gorica, narod je p1·imio sa gnjusanjem. Na sprovod tih drugova doslo je iz sedam sela aka 500-600 !judi. Ipak ta djela nisu narod potakla na borbu, vee se nakon toga osjeca neka zap!asenost i zastoj u radu. Organizacije AF.Z-a su se uskolebale 'i u mnolfim selima odbori su ae rasprSili. rad na neoslobodenom teritoriju bio je usmjeren i· protiv otimanja stoke i t. d. od strane Nijemaca i ustaSa. Zenama smo· tumaCili potrebu organiziranja, pobuna protiv odvadanja stoke. Do sada smo postigli tek toliko, da stoku sklanjaju u sume i pasnjake, kad cuju da neprijatelj dolazi. Trebat ce jos mnogo upornog rada za postignu.Ce jedne organizirane pobune i protesta. Rod mobilizacije, koju j.e PaveliC Zelia sprovesti, Zenama smo tumaCili da ne smiju dozvoliti da njihova djeca i muZevi vade borbu protiv svog vlastitog naroda, a za interese Nijemaca. Narod se nije pozivu odazvaa·, ali se skriva kod kuCe i ne ce ici u Narodno-oslobodilacku borbu. Tek mali broj !judi odlazi u nase redove. Nas rad ie iastoji i U tome da zenama !UI)lacjmq .. Sa kotq-rske konf(lrtmc'l.ze AF" u Radat om'fu 22 · VIII ' 1948. ~ �I I :r--· to mje_sto ·za JzvJesno vrlJeme, a drugoj odb?rni..ci su nasi borci zap1ijeni1i Zito, koje je bi!o .sverc~no, pa je tim postupkom postala ogo~cena I prestala sa radom. PostojeCi od. bor~ u ovom kotaru obuhvacaju 279 clanica. U Jednom.. selu opcine Sv. Nedelja odbor A~Z..a, kOJI J8 tek nedavno formiran vrlo je a~I.lan i uspio je u vrlo kratko vrije~e okuPiti oko 80. clanica. Drugi postojeci odbori dal~ko· su slabiji i trebat ce joii mnogo da se uzdig~u. Ipak _svi rade na tome da okupljaju no.~e cl~mce 1 sakupljaju _priloge· .za ~naSu V·OJSku I fond. Od drugarica koje su zavriiile sact.; ku~s mislimo formirati opCinske odbore a VJ8l'OJatno cemo koju od njih prik!juciti Kotarskom odboru. U svakoj od tri obuhva6e~e o_pCi?e pronaSli Bmo dvije drugarice, koJe b1 usle .. u o~Ci~ski _odbor, ali treCe joS n~mamo. Teska J€ zene- dnbiti na t_o da se pokren_u u drugo selo, a omladinka isto nema, ~oJe; h1 nam m.ogle pomoCi. Sva naSa nastoJ8~Ja -da p:r;eko drug:ova ·pronademo harem ~OJU, ostala su bez uspjeha. Nadamo se da cemo taJ problem ipak rijeiiiti i konacno formir~ti t~i op~!nska odbora. Time Ce se kotarske clamce VIse -posvetiti radu u drugim op.Cinama. s.a. grade~ Samoborom joS nismo uspost~vi11 vezu, Jer do sada nismo prona.Sli drugancu, koja_ bi imala tam.o poznanstva U samom gradu Samoboru do sada se nal~i1a veli~?- ~j.emaCka posada, u zadnje vrij-eme zamiJemh su ib usta,Se. Na fo~m:ira~ju novih odbora smo vrlo :malo ?·O~bgh, all radimo na tome da se preko post~Jeerh odbora prodre dalje. Odrzani masovn~ sastanci u nekim selima opCine Sv Martm ukazuju nam na to, da Ce se moci uskoro uspostaviti novi odbori. Kotar Velika Go rica: F·ormiran. je Inicijativni .kotarski odbor od 5 odborplc~. D_o. sad~ je -odrZan samo jedan sasta_,na~ I taJ Je bw adrian pod uslovima P?vlacenJa pred neprijateljem. Prema tome nisu :mo!le b.iti drugarice odbornice u.poznate sa_ duzn~sti_ma. I drugi sastanak je bilo nemo?'uce odrz~ti radi kretanja neprijate.lja. Fo;~~rana su I dva opCinska odbora i to u opcinl" Orl.e od 4 Clanice i drugi u opCini CiCe ?d 5 clamca. Od tih je jedan ·zaplaiien usliJed terora, k.oji su tamo neprijqtelji vr.Sili pa Ce~.o. mo-rati raditi na njegovoj obnovi: U opcim Orle, gdje je vrSen jaCi teror Zen€. su se . upla~ile i pokolebale, -tako da v~cinu adbora .msn;? . mogli sazvati na sastanke. U drugoJ opcml naprotiv Zene se odazivaju na sastank:, ?dr.Zavaju se sastanci ne samo odb.or~ vee.} :m~sovni. Tako na primje·r u PolJam odrzan Je masovni sastanak, i Clanice ~~ ~a tom sastanku zahtijevale da se javno CitaJu dobrovoljni prilozi, koje su dali za naii fond. tl tom se1 u je sakupJJeno u dva mJeseca za nas fond 11.000 kuna. Ima zena koJe. su davale po 6'()0 Kuna. Najmanji prilog Je bw ad HJO Kuna . ..Drugarice, koje rade u ovom kotaru ad na,se?" pr~.Slog izvje.Staja, obratile su ~iSe pa...zn~~ sel_Ima,. gdj~ su vee P'OStojali odbnri, u zelJI da,~m d1gn?. moral, zato su zanemarile d~uge_ ?PCine. UshJed toga se naSa urganizaCIJa niJe ad ?.ro~Slog izvje.Staja ni.Sta pro.Siriia. Za kurs, koJI ce se odrZati u ovom kotaru pro·na:den~ je ,~o drugarica, one su preteZn~ ~otars~e 1 opcmske odbornice. Nakon kursa ce se 1 u tom kotaru moCi odbori u.Cvrstiti a drugarice iz uZeg odbora prebaciti na rad u. dr~~e opCine. Podatke o stanju naSe orgamzaciJe u tom kotaru za sada vam ne m.oZemo poslati, jer je veCina odbora zapla·Seno a mno·g,i i rasp~Seni. Pet opCina ·uopCe nij~ obvu~vaceno radom. Do danas joS nemamo tocmh podataka koliko imade sela u tom kotaru .... Kotar J aska : JoS do danas nam nije uspje1o formir9.ti u tom kotaru opCinski odbor. Rad se sastojao od ·proSiog izvje,Staja u· glavnom- na u-CvrSCenju odbora i prodiranju u ~ruga s;Ja. Zene se pomalo oslobadaju shaha, pocele su sa radom i -okupljaju Zene tumaceci im ciljeve NOB i t. d. J edan novi se~s~i odbor je formiran, taka da u opCini K!mca. s~lo postoje sad a 5 odbora. U opcini Petrov1n~ ?va seoska odbora. U ovoj opCini s-e ~e O~Jeca rad izdajnickog vodstva HSS-a, Pa 1ma Izgle-da da Ce se u. najnovije vrijeme formirati jo.S dva se-oska odhora. U ovom kota;u su takode~ neprijat. snage ometale rad, a~I. mnogo manJe. U ostale opCine drugarica lliJe pro~~rala, ipak ka.Ze da se nada da Ce u skoro Vl'IJeme formirati opCinski odbor. I u ovo~ kotaru r~d .na pro.Sirenju organizacije spOio napredu]e, Jer se samo jedna politiCka radnica nalazi_ ~ tom kotaru koja radi po AFz-u. Kursev1 ce nam i tu olaksati rad kad stvorimo domaCe kadrove. ' U svakom ·opCinskom odboru izabrane su po dvije Zene, a isto i u K _ NOO. Izbori za NOO su. se vr.Sili u tri opCine i to .So.Sice, Radatovici i Vivodina. Najslabije se g!asalo u opCini So.Sice, a ni Zene nisu u tolikom broju prisustvovale izborima. ToCne podatke o izborima poslat Cerna vam, kad ih prikupimo. Izbori AFZ-a su najbolje prosli u opcm1 Radatovic. N a opcinskom zboru bilo je prisutno oko 400 g!asaca. Zene su nastoja!e da odaberu zaista najbolje drugarice. Izbori su protekli vrlo Zivo. Drugarice, koje su bile predvid:ene· kao kandidati, a nisu bile izabrane bile su vrlo Zalosne. Zene su na izbore dolazile organizirano sa parolama. U OpCinski odbor izabrano je 15 odbornica. U opCini So.Sice na opCinskom zboru za izbore AFZ-a bilo je oko 90 Zena, izabrano je 13 odbornica. Iz neko1iko seJa Zene uopCe nisu dnSle na izbore. Rad pete kolone je vrlo jak. P.eta kalona je otvoreno prij'etila Zenama; neko1iko ·od nj-ih je veC uhapSeno. U opCini Vivodini na opCinskom zboru za izbore AFZ-a bilo je prisutno 250 zena. zene su bile mnogo ak.tivnije. U svim opCinama govo-rile su Zene na zborovima. U opCini Kalje izvr.Sen je izbor za opcinski odbor. 'Tocne podatke o n)ima joii nemamo. OpCina KraSiC: Formirana su dva ·odbora AFz-a od 5 odb<>rnica. Utjecaj reakcionarne klike HSS-a u toj opCini je vrio jak. Ipak se primj.eCuje, da se raspoloZenje naroda prema NOB popravlja. Ima izgleda da Ce se naSa organi~acija tu joS pro-Siriti. OpCina DraganiC: je zadnje vrijeme uslijed povlaCenja neprijateljskih snaga pristupacnija radu. Odbori za sada ne postoje, te se prodire u pojedina sela ·sa svrhom da se pronadu ·najprikladnije Z.ene za odbore. Zora AhmetoviC 19. r u j n a o d r z a n a j e K o t a rska konferencija i izabran je K o t a r s k i o d b o r A F z . . . U Kotarski odbor izabrano je 15 odbornica iz svih opCi- · na. Nako-n izbora, g!umacka grupa XIII. brigade izvela je program. Predizborno ·natjeca:.. nje, koje je trajalo 14 dana, donijelo je dobre rezultate. Natjecanje je sprovedeno iskljucivo za opskrbu bolnice. I o-vdje je opcina RadatoviC odnij.ela pobjedu. Drugarice nisu sprovele natjecanje po kulturno- prosvjetnom radu i t. d., radi _po]jskih radova. Moje je miSijenje da se ipak moglo postaviti joS koji zadatak. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Uz drugarski pozdrav. Predsjednica: 1 Pr-edsjednica OkruZnog odbo-ra AFZ Poku,plje ~ tajnica Zora AhmetoviC. lbila je u to vrijeme RuZa Kumic, Dokument 234 · Oslobodeni dio: Kotar zumberak: Od pro-Slog illvje.Staja rad u ovom kotaru kretao se oko priprema i sprovadanja izbora za odbore AFZ-a i NOO. Zene su vrlo aktivno ~UdJ-elova1e u jednim i drugim izborima. Tocue. podatke koliko je Zen a prisustvovalo izb~:n~a :za NOO, jo~S nemamo, ali op.Cenito je misiJ:nJe, da su zene sa~injavale- polovicu g!~saca. Zene su i birane li NOO U " . s ·· k . opcm1 '. osic~, od biranja kotarskog odbora, jedna Je nasa. drugarica druga PO redu po kolicini g!asova. · Tajnica: 1 SK:LONisTE ZA ZENE I DJECU NA PROLAZU KROZ CRIKVENICU - RADIO VIJESTI OD 21. IX. 1943. Na poticaj Inicijativnog Okruznog odbora AntifaSistiCke fronte Zena za Hrv. Primorje, preuzeoje Mjesni odbor AFZ Crikvenica svu brigu oko otvaranja sklqni.Sta za siromaSne Zene i djecu na prolazu kroz grad. ·To je skloni-Ste otvoreno 17. ovog mjeseca na ·Strossm8.yerovom SetaliStu br. 56, uz punu pomoc Mjesnog NOO. 2.5 2ene l-Irvatske u NOB Organizacija AFz uvidjela je potrebu takove ustanove U naSem gradu, kojim prolazi veliki broj ljudi na po:vratku iz internacije svojim kuCama u Liku, Bo-snu i Dalmaciju, te izbjeglica i-z bombardiranih gradova SuSaka i Rijeke; kao i onih izbjeglica, koji se iz. Like vraCaju kuCi u o.slohodeno Priniorje, u popaljena sela Grobinstine, Kastavstine itd. 385 �Dokument 236 Sve te Zene i djeca, koji nemaju sredstava i rodbine u gradu, koji nemaju kuda da se sklonu i Cime da se prehrane na svome putu, hili hi prisi.ljeni da noCe na ulici i da gladuju. Zato su drugarice iz AFZ-a odlucile da im pomognil i da im na ovaj naCin iskaZu svoju ljuhav i razumijevanje. Drugarice su marljivo prionule radu, nCistile i uredile prostorije za 'spavanje, uredile kuhinju i hlagovaonu. Radile su sve to v·eselo onako kako se radi, kad nam stizu najmiliji gosti. Bile su sretne, Sto mogu svojim radom pomoCi svojim sestrama u nevolji i njihovoj djeci. Odmah, prve noCi, hila je spavaona puna. Slijedeceg dana proradila je zivo i kuhinja. Tako se je nastavHo radom. Moramo naglasiti, da je ova ustanova otvorena ·samo radi onih najsiromaSnijih Zena i djece na prolazu. Apeliramo stoga na sve one 'prolaznike, kojima je ikako tnoguCe da se smjeste i pr.ehra-ne privatno, neka se ne obraCaju ovom skloni,Stu, jer svaki obrok, koji bi tamo uzeli, hio bi otet iz usta na.Sim najveCim sirotanima. ObraCamo se naro·Cito onim obite1jima Crikveni.ce-, Cija je rodbina ovdje na proputovanju iii u izbjegliStvu, neka ih ani sami smjeste u svojim domovima i pobrinu se za njihova izdrZavanje. Bilo bi Zalosno, kad bi Svoj.e najbliZe napustili u nevolji. U naSem je skloni.Stu ure.deno i sabiraliSte darova u hrani, odje-Ci,. obuCi, rubenini, priboru i novcu. Te Ce darove, kad se sabere veCa ko·liCina, mjesni AFZ podijeliti onim najpotrebnijima, onima koji su najviSe stradali, kojima je bijesni okupator sve popalio, opljaCkao i uniStio, preko Cijih su sela proSle neprijateljske Cete za vrijeme ofenziva. Takov.e je sirotinje i beskuCnika vrlo, vrlo mnogo, a mi smo du.Zni da im pomognemo. Aka dobra pregledamo naSe .Skrinje i ormare, nac1 Cerna sigurno bar nekoliko komada odjeCe i obuCe, koja nama viSe ne treba, koju smo veC odavno odloZili, a oni - naSi Ijudi - goli ·su i bosi, j.er ih je .zadesila nesreCa, koja maZe sutra da zadesi i nas i naSu djecu. Oct nase male zalihe hrane odvojit Cemo neSto, tko viSe - tko manje, pa Ce se ipak pomoCi anima, koji su mnogo, mnogo potrebniji od nas. Pozivamo sve one Zene i omJadinke, koje imaju slobodnog vremena, i koje su vo.Jjne da nam u naSem radu pomognu, da se prijave u tu svrhu mj.esnom AFZ-u. Moramo svijesno prionuti radu. To ad nas traZi naS napaCeni narnd i _naSa Narodnooslobodilacka borba! Dajemo vam ovaj kratki pregled: Od 17. do 24. o. mj. prespavalo je u sklonistu 41 dij ete i ,61 zena. Izdano je oko 400 dorueaka, oko 500 ruCaka i oko 460 veCera. Sabrano je 58 komada odjece, 8 pari obuCe, 9 komada rubenine. 36 komada pribora za jelo i 8.6~0~kuna. Sabrani novae upotreb1java se za nabavu mlijeka i povrCa za djecu. POPIS ODBORNICA I DNEVNI RED SASTANKA MJESNOG ODBORA AFz SENJ ODRzANOG 22. IX. 1943. lz bilj.eiaka V.ede Zagorac" Dokument 235 PISMO ANKE BERUS OD 25. IX. 1943. BEBI KRAJACic 0 RADU U KRAPINSKOM OKRUGU Draga Beba, ja sam mislila da CeS ti stiCi amo joS za moga boravka ovdje-, ·ali te nema. Zato ti ostavljam ovo pismo. Ti ces krenuti odavde direktno za OK Krapina. Put, kojim treba da ide.S, kazat Ce ti drug Cuk. 1 Tamo Ce·S potraZiti OK i njima se javiti. Tamo kod njih treba da pokreneii i organizujes rad po AFZ-u. Izvjeiitaje o svom radu sa]ji Obl. komitetu za zagrebaCku oblast, pored izvjestaja, koje ceii slati i Glavnom odboru za Hrvatsku. Uputili smn jednu drugaricu, Mariju Berdu u varaZdinski okrug. Kada se malo pokrene 1·ad i u tim okruzima, formirat Ce se Oblasni odbor, ali prije njegovog formiranja treba ipak da netko nbi.de te okruge, da se vidi stanj.e i pravilno pastave organizacije, jer bi to inaCe i onaka bilo potrebno poslije formiranja oblasnng odbora. Ali kako bi se sada oteglo, dok se sve p:redvidene drugarice ne okupe, to smo odluCili da vas uputimo svaku u jedan okrug i poslije prvih yaSih izvje.Staja, aka Situacija bude zrela, da se pristupi formiranju Oblasnog. Toliko da znaS i vodiS raCuna o izdi.zanju kadrova na tom terenu kuda si upuC.ena. Mnogo te drugarski pozdravlja Smrt faSizmu 25. IX. 1943. 1 2 Vin'ko Jedut, tada sekretar OK KIPH Cazma. Ovo pismo pis.ala i·e Anka Berus, Clan GK KPH i uputila ga Be·bi KrajaCiC. Pismo je ostavil.a u OK 386 Sloboda narodu! Anka, v. r. 2 KPH 1C:azma kod Vinka Jeduta (Cuk), s time da se po~al je Bebi tKra_ia·Cit u Slavoniju. i 1942. g. radi u Senju ~rofes?~ica. Me-.. .. d c·m g 1mnazqalctma 1 lanka Rivos~ki fitT sv~~i~i d:h~n:. dbitel j .Telke Knigrupom radmca u vo. . . K~tica LonCariC. Oni fiC- roditelji sa tro.Je d]ece t . Sk 1'' a u dr.Ze vezu sa partizanskim logorom u a tcu, ko . ,. !949 cr dobivaju redovnu vezu pre ve I pet -. ·~->· • •• : u Novom. J. 1941 · 5 1 ~:t·~rvYhuk~:~~ Sr~a:O~\ao:R~~~~~i~JU~~Aa!Fi~ ~~~~~~= " · u orgamzaCI Cene. sur-:·~:s~iuod~:;~ Aktivnost AFZ, koja .ie Sostv.aran Jek . koliko mjeseci u o•slobodenom en]·~, rena roz. m_; , . , NOP i nakon Sto su Ntprivezala Je z.enek S7n 1 ~en·, veza .sa Senjom nije jemci ponovo. o uptra t , . , . vi~e hila prekm~ta. d' M VukeliC a u Krivom U Alamu akhvno ra 1 ara . .'' Putu - Anka Spal i i Anka Toml.Janovtc. f. 387 �Dokument 240 Dokument 241 O RADU :iENA SLAVONIJE Clanak iz >>Udarnice((, NA SPREMANJU zETVE I g asila AFt Slavon ·. b Z]'e . r. 6, . rzt}am 1948. 0 RADU AFz' ZA OBRANU ZETVE .Sv1 smo mi ZelJ' n ·.. .. k. ~ 't . Z na II smo d · o kI see Ivali da sazre ZI o. svim sred~tvi~aJe p~k upatoti·.- giadan i da Ce trud. usava I da otme naS »J ednoga dana ja ode . . . zene iz nar se]a . 1 . d m 1 orgamz1ram sve , t I Ju e pa kol . . ze vu PjevajuCi d . a 1 Idem 0 u se]a. ITu smo radil~· )e nag. neos]obodena·g dobra vojska nas je ~1tavlu Je~nu. noC, naSa dna drugarica. cuva a«, JaV]Ja nan:t jeZene su radile oko Citave noCi i dane N' ne~-sio_bo~enih sela po naSe Zene · 1 avwm n1su zastraSiJi v d Sada je naSe slavonsko z·t mah 3·e -narod . t . I o sazrelo. OdPris upio ~ t · T se radi ratnom b . ze VL rebaio j e da rzmom da "t , vremenu Zito oZa . . ' ... s_e u s o kracem postalo svako! se~J=k~zv~si I sakr!je. je u ov-o vrijeme Zetve N .. - g avn~ bnga 1 ciij da se pojedinaCno ~ :Je .se SI?Jelo dopustiti, >>Ujutro oko 1·0 sat· . " " a nas ide puna i 50 1 eva h nama aviona, suv1se ·sporo te b'zanJe I vrih ' - t o b' l'slo 1 1a d an oku to da navali 8 •velik I g pa r mogao kruie. Nisma mag!. d kola, a a_ vi-oni stali da 1 a umaknemo kruh. om snagom i ukrade naS ~emo r:a Cistom polju, Avian· 'n.ego osta~ I pucaJu i'z mitraljeza 1' _I bacaJu bombe Narodno,oslobodil 'k' . jediJi.« ' a I nisu nikoga ozJipristupili organiziran~c 1" odbon su odma-h Zetveni odbori u k . JU zl et~e. Formirani su . . I Zene u drugim kotare . -, . v~ma su u grupari:ut tOJe "u az, po J'ed an pre d _ zeie Zito anima c· .. . 'f .~ s t avmk svake' u NOV. U pakr~ck'olm1 sku tSV1 sposobni za rad (AFz-a, USAOH-:J 1Nasishc~e organizacije radi i po danu i . a::ravi? se. plan, da se sovno, u grupama d'I oarupo53' ... zene, rna~ U poZe·Skom karla I e su oko zetve. prijate-Ij ne smiJe ~~b~~-Cl,dZaJedn~-C~i, jer ne~ · . Zita. · 1 1 0 nas nr Jedno zrno omladmom _ njih aru su Ze ~e ,zaJedn,o sa 400 neprijateljskog zit . 25- pozeh veliki dio . Mnogo su se naSe NOV. a I 0 metara dali na'soj Ci1e oko Zita dok . zene S1avonije narnu~ sada k d ' .1: ono izraslo, sazrelo I Tamo gdje je neosloboit k · ' a a se vehki · kl . · ~ka je na polo-Zajima. en _raJ, ~aSa vojna: njihovirn nolJ'i ' punr asovr PDVijaju . ~ rna, one ne da]'u t . . 1 no-se je bo-rcim a. ene pnre.CfuJu -hranu znoJem nakvaSen k h aJ SVOJ j a.teUu. ru svom krvnom nepri~ U daruvarskom kotaru ~ • seiu hranu 1 sp . z_ene sakupljaju po rema)u zaJ d · ~k. One su se inuCile 0 " radnike oko vrSaCe v. e me 1 ruCak za jer one su radile za ~ bne _ne z~le svog truda, -. mas1ne Zito !reba da se sakr" . je sinove i braCu k ,; ~ 1 SVOJU vojsku, svo-. najvaznijih zadataka k ~!e, spremi. Jedan od tor hoce da otm~ OJih e o. sada, kada okupapanje zemunica. OJI se postavija je ko~ rukama Cuvaju sei llJ~ ovi.trud,. s puSkom u U kotaru Podrav k SJ . , vr-Se i spremaju Zit~. I po Ja, dok one Zanju, P8:-IH 15 zemunica. s a ahna Zene su isko ... '!'o IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA RUJAN 1943. . .. 2. AntifaSiStiCka fronta Z-ena: Mjesni odbor sastoji 'se od 3 Clana Nade,2 RuZe, 3 i Jasenke. 4 Nada j,e inteligentna, poZrtvovna i hrabra. RuZa je malo svadljiva, nije naroCito inteiigentna i previSe bojaZljiva kod skupnog proradivanja materijala. Jasenka je novi Clan, izgleda ambiciozna. Nada i Jasenka su Cinavniee, dok je RuZa radnica (tvorniCka). Stanje u AFz-u j.e dosta nepovoljno: opca pojava je nekonspirativnost, a ·uslij.ed pom·anjkanja politiCkog rada nezainteresiranost kod clanica odbora ad Mjesnog odbora pa na dolje. Drugarica Nada bila je pod kraj mjeseca vani radi uspostave veze _s Inicijativnim odborom AFz. Bila je vani 1 dan i vratila se je veoma odu.Sevljena -- jasno da bi volila biti vani na radu, ali to je samo Zelja. Ona to ne postavlja, nego izgieda da ju je oduSe~ via vani onaj uski kontakt koji postoji sa masama. Sastanci se odrZavaju r.edovnO, a poc"elo se j.e i sa politiCkim izgra-divanjem. MAOZ ddi III., IV. i V. kotar sa ukupno 61 AOz-om ad kojih su 8 maticni, a obuhvacaju aka 62Q Zena. Prema proSlom mjesecu vidi se povecanje ad 9 AOZ-a i oko 60 zena ... 1 2 3 4 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Zlata Bog-nar-KunStiC. Redakcija niie mogla saznati-·.pravo ime Mari_ja Znidarec'~Kleinhans. · Dokument 242 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz VIROVITICA OD 5. X. 1943. OBLASNOM ODBORU AFz ZA SLAVONIJU 0 RADU zENA v z »1\fi drugari ce sku a ja]e smo da d· b" _P sa drugovima nastoo IJemo i us · · Zetvom. NaSa z·etva . . PIJemo sa naSom Narad je iSao u ZetJe usp.Jela sas:im odJiCno·. piSe nam . d u s PJesmorn l veseljem« Je na drugaric G t ' kraj evima SlavoniJ'e " a. o ova u svim ·1 e oko- Zetve N a . . zene su organiz1rano ra~ · dI _ 1 .. . . po!jski srez ~djeJ ~epsJ Primjer ie grubisnoZetve ostao ~a Zena;:a g~t~v·o__. sav posao oko ci u NOV 0 . , u UCl da su muskar.. . VaJ posao su Zen . . ". siucajeva gdJ'e e. I Izvrslle. Ima x su same Zene k . AF.L<-a, pokazale mno . .ru o~odwci lllZiranju Zetve. g 0 snaiazenJa pn orga~ v _' Svuda, Po cijeloj Slav ... • radi. Narod je uvid" d OTIIJI,. se uzurbano dam maZe mnog .:o a se zaJedniCkim ra~ o VIse post·.... p vide Citave grupe m ~k ICl.. o poljima se · , llJU, povezuju i sla ~ us araca 1 ena k a k o za~ k zu, .a od kuC e se sprema ZaJ,edniCki ruCak k .. ' OJI . N arod je shvatio d Im se nasi . n a po 1Je. . se spremi Zito samo a. d:.nas niJe _do-sta, da spremiti svo Zito ~.tPOJ~. Inaca. MI trebamo · . . • ZI o CIJelog n ~ Jer Jedmo tak(} bi't , . aseg naroda · ;. _ cemo siti m · .. ' I Ispunit Cemo naSu svet " I, nasa vajska tor ne dobije ad nas nit' u_ ~uznost d~. okupa1 Je no zrno z1ta. Borba za Zetv . Ko . u Je borba za pobjedu '' paJmo zemunice, spremajmo Zito !. z • • v • 1 :Prva partizanska Zetva 'Sl . .. . {(. u kotarevima Grub",. u. avonru bi!a ie 1943 s~a Slatina i Dooji Mih~J.PolJe, Vir~vitica, Podrav~ ;?cestvoyalo _je u zetve lbiO ~Zetvi gJ,~c.v U kot. .9-r.ulbi.Sno Polje .ie zavr.Sen za osa m 390 zdna. CIJeh posao o~ko ana, a Zelo se ponaj- viSe noCu, ier su po d . b . . a;rioni. Za- vri i-eme 'ze:V~u v ombardirali nepri iatel jski ~Je i noSenje hrane na' zenev s~ o-rganizirale kuha stitiii Zetvu od neprir'at I' polozaJe borcima, koji &~ . e .Ja. Oblasnom AOZ za Slavoniju Izvj<estaj Dne 2. X. 1943. odrzan je redoviti sastanak sa pleriumom okruZnog AOZ ·za Virovi~ ticu. Reorganiziran je uZi odbor zajedno sa plenurnom. U uZem odboru su s1ijedeCe drugarice: predsjednica Ljuba, 1 Srpkinja ·seljanka, Ru:Za, 2 Srpkinja seljanka, Slavica, 3 Slovenka radnica. U plenumu su drugarice: Zdenka, {~ehinja, Ana, 4 8rpkinja (daruvar-ski kotar) · Bosiljka, 5 Srpkinja, Anka, Srpkinja (gruhisno-po!jskog kotara) Mica, Hrvatica, Milica, Hrvatica, Toda, Srpkinja, Kala, Hrvatica (viroviticki kotar). Drugarica predsjednica nije prisustvovala na sastanku radi bo~ Iesti. Reorgani'zacija odbora uslijedila- je iz slij edeCih razloga: .Sto uZi odbor nij e rukovodio kao cjelina, nego su pojedine drugarice radile kako je koja mislila da ce biti najbolje. Nadalje ·Sto drugarica Danica Gazi napuSta rad u okruZnom odboru radi svog djeteta. Da b_i se putpuni·o njezin odlazak iz odbora, uzeli smo druga1·icu Slavicu PavloviC iz kotarskog AOZ Slatiua. Drugarica je unisla u uzi odbor, neka vrijeme biti Ce zaduZena samo za kotar Virovitica. Na sastanku je hila prisutna drugarica i2 Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku Jela Bicanic, iz Oblasnog AOll za Slavoniju drugarica Terinka i Smilja. · Kolar Donji Miholjac U tome kotaru Zivi preteZni dio Hrvata, neSto Srba, Madara, Ceha i Nijemaca. Politicka situacija: Saradnja s NOO-ima i USAOH-om je vrlo dobra. OCituje se u tome Sta pomaZu j-edni druge pri pro-diranju u nova sela i pri zajed~ niCkam Tadu oko sakupljanja hrane i ostalog. Ljubav zena prema NOB je svakim danom sve veCa, a to se oCituj e na razne naCine, taka na pr. u samom Podravsk·am odredu se nalazi preko 1010 drugarica boraca. Na- ·· roCito u posijednje vrijeme se osjeCa u hr~ vatskim selima, da drugarice sve viSe prilaze naSoj organizaciji i dobrovoljno odlaze u NOV. Iz jednog sela (zagorsko,g) prva je posla jedna drugarica u NOV i povukla sa sobom 1,3 drugova iz susjednog, tak-oder za~ gorskog sela. NaroCito budenje Zena· osjeC.~ se poslije svakog odrZanog mitigga. To :s·e · vidi kod svakog sakupljanja prilog3:'.:·'~a naSu vojsku. CetniCko-g organi-zovanog ra.<i.lJse ne osjeCa, 0-sim u nekim pojedinim seli_ffiB. osje~ Ca se kod poj edinaca veliko~srpske· tendenCe. ~ene osuduju stav Cekanja, »da nije vri~ jeme jo,S za borbu«, kako to govore ·pokvarena g.a:spoda koja su se uvuk1a u v-odstVo HSS-a. U jednom selu, gdje do sada nismo mogli formira:ti odbor, sada Zene same traZe 391 �da se dade orgahizovati u AOZ. To isto selo bilo je joS za vrijeme Jugos1avij.e organizovano u HSS-u. PriiiCno se uspjelo u uspostavJjanju j.edinstva srpskih i hrvatskih Zena i sa Zenama ostalih nacionalnih manjina. Ali jos uvijek imade nepovjerenja srpskih Zena prema Ze-._ nama ostalih narodnosti, naroCHo prema Nijemicama. V jednom selu, gdje postoje dva odbora, jedan ad ,srpkinja, a drugi ad Nijemica, desilo se da Nijemice energiCno traZe da se spoje sa Zenama Srpkinjama u jedan odbor, jer one drugaCije ne -Ce da rade. Organizaciono stanje: / i t. d. Medutim· sada se stanje mnogo popravilo. Zene se pravilno lwl-iste tekovinama, koje su dobile u NOB. One raskrinkavaju i ciste NOO-e ad petakolonaiia i sabotera, koji. au se uvukli u odbore i na taj naCin koCili NOB. Na pr. u selu Durcici, Rijenci, Gornje Kusonje Zene su bile te koje su na masovnim seoskim sastancima iznijele njihov ,Stetan rad i tra.Zile da ih se smijeni sa duZnosti. Njima je to uspjeio zato ,Sto su odmah s primjerima iznijele njihov stetan rad. One su izabrale s ostalim narodom one, u koje imaju povjerenja. Ljubav prema NOV osjeca se time, iito su Organizaciono stanje u _kotaru stoji ovaZene, kada su Cule da se vraCaju brigade iz ko: Vii odbor ima 4 clan a: 2 Hrvatice i 2 Hrvatske docekivale brigade s velikim veseSrpkinje, 2 radnice i 2 seljanke. V 12 sela ljem i radoSCu. U VoCinu, Rijencima i Macuimade 16 AOZ-a sa 105 odbornica, 33 Hrvatama Zene su oCistHe puteve, na kojima su "tice, 72 Srpkinje, broj odbornica Nijemica ih doCekale sa punim koSarama -voCa. Za vrinije nam po~nat. Oko organizacije AFZ-a ieme, dok je vojska prolazila mimo njih, one okupito ie 680 zena, 25'0 Hrvatica, 350 Srpsu ih" obasipavale cvijeCem. kinja, 80 Nijemica. V 14 sela imade 1-2 iene Kotarski uZi odbor ima tri Clana - sve koje sluze kao veze. V samom gradu Donji Srpkinje, jedna radnica, dvije seljanke. PleMiholjac imade dvije grupe zena domacica, num ima devet Clanova, osarn .Srpkinja i jekoje su si dale u zadatak da ce u najskorije dna Hrvatica, sve seljanke. Ima dva op6il)vrijeme formirati odbore. ska odbora sa 17 odbornica, 15 Srpkinja, I Samoj organizaciji Zene prilaze dosta teHrvatica, I Madzarica, sve seljanke. U cijeSko, jer se boje organizacije. Ima Zena koje lom kotaru ima 29 odbora i to 4 na novaasloaktivno poma.Zu NOB-u i Citaju naS materibodenom teritoriju. Vkupan broj odbornica jal, -a u sam u organizacijU te.Sko uiaze. Iako je 129, ad toga 104 Srpkinje, 5 Hrvatica. je taj kotar potpuna neoslobo,den, i neprija10 MadZarica. NaS:om organizacijom irna obuhvacena 1850 zena. teljska propaganda nastaji da omete nas rad, sa letcima koje izdaje ... 6, po-zivaju·Ci srpVii odbor se sastaje red·ovita. Ne zadoski narod -da se vrati svojim kuCam-a i da zavoljava po nacionalnom sastavu, j.er do sada pocne miran zivot. Ipak se uspjelo obuhvatiti nije uspio da u naSu organizaciju okupi i veCi ·broj Zena na Sire sastanke. Zene Hrvatice kao i ostaie manjine, · premda Od naseg propagandnog materijaJa zene za to postoji mogucnost. Razlog je u tome, najradije Citaju »Zenu u borbi«, »Udarnicu« Sto se -maio svratilo pa.Znje neosiobodenom i ».Slobodni dam<<. Narocito vole citati izjave teritoriju, OpCinski sastanci se odrZavaju clanova HSS-a, koji su pristupili u NOF. VZi :r:edovito, ali samo tri drugarice Odbornice kotarski odbor sastaje se redovito, on rukoodlaze na teren. Kotarski odbor nema preglevodi iz svog sj.ediSta, i svi Cianovi u.Zeg adda- preko cijelog .Kotara. Masovni sastanci se bora imadu pregled preko Citavog kotara. ne ·octrZavaju r:edovito. P·o nacionalnom sastavu odbori ne zadovoljavaju, jer je joS uvijek prete.Zni dio -SrpKotar Grubisno Po!j,e kinja. Izvje,staje salju redovito. Kotarski AOZ Slatina. Zene su odane nasoj NOB i vole NOV, svi.Jesne su toga da Cerna jedino borbom d·oCi do potpune slobode. Iako su skoro sva sela popaljena i dosta opljaCkana, Zene joS uvijek rade na sabiranju i prikupljanju prilog<!- za naSu vojsku, jer znadu da treba i na taj naCin ponwCi naSu borbu. V tome kotaru narod ie mnogo stradao ad neprijatelia. Imade mnogo popaljenih i opljaCkanih seia, ali _zato-~ svejedno Zene vole nasu NOB i NOV. One znadu da ie za sve Kada je trebalo iCi na nasu prvu Oblasnu zlo, koje do.Zivljavaju, i za svu bijedu i nekonferenciju AFZ za ·Slavoniju, Zene su iz imaStinu kriv faSizam. To se vidi po tome Velike Dapcevice htjele ici u vecem broju na Sto su -se poslije proJjetoSnje ofenzive svi konferenciju ali im NOO nij,e dozvoJi.o radi odbofi raspali, i lose se gledalo na na,su NOV, · suSenja sijena. One su rekle, da hoCe iCi i jer je neprijatelj uspio ubaciti svoje parole, da Ce raditi i dan i noC samo da idu na konda se Srbi bore za Tita i kolju ustaiiku djecu ferenciju. 'Ta svar se moraJa srediti Cak preko Okruznog NOO-a. 392 - · dio srpskog naroV kotaru ima ~retezm kih i hrvatskih . J. ed1nstvu srps . . da. Radi se na .. ali 'o.S uviJek Ima Zena i ostal.ih m~UJina~traneJ Zena Srpkinja dosta nepOVJerenJa sa t· rna i drugim rna" a Hrva 1ca naspram lve me I rad a i velikosrpske ten.. ama · ;,enta~k' ~ TIJITI . dencije se ne o.sJe..~a. dbor ad 4 Clana, 3 SrpIma kotarskl .uzl o ]' ke i 1 radnica. . . . 1 H atica 3 se Jan . . 1" kmJe 1 . rv clanova sve SrpkinJe se Jan., ' 5 . Plenumd Ima opcmsk a o d'bora sa 11 odborniCa, ,. 2 · ke. 1 m tih opcms k"h odbora se rasuo, Jer Ima e . " I . . n 'ima sastanc1. . a p enu .., se ne- odrzavaJ u ~a J b sa 1·08 odborniCa, Ima 26 seoskrh ad or~ Madzarice i 1 Ce98 Srpkinja, 6 H~vati.~a, okupito je aka 1500 . . h lllJa. Oko orgamzaciJe . llOVI"h 0 dbora ima .us 1ova, J er Zene same tra• Ze da ih se organiZUJe. akar se govori Sta Na cijelom okrugu, ~ · Clanovi su i nase drugance . . k su N0-1, , rna · ·ek , naziVaJ·u »muSki odbori«, ar ih . . NO-a, JO.S UVIJ , ki odbori«. a odbore AFZ-~ »zens eoskih odbora, 4'7 na Na okrugu II~_Ia ~9 s 52 na neosloboded . . . osiobo e_nom . tentoriJU a odbonuca, 20 6 S r p487 nom teritOl'lJU. I_ma 11 MadZarica, 3 Nijemlkinja, 146 Ce m]a. . "edna Hrhv.at~ca,Oko organizacije u naSem ce 1 J . . 4 53,0 zena. . okrugu okuprto Je .. d 5 a 32 odbormce, OpCinskih odbora l.ma : M!ctzarice i jedrta 23 S rpkinje, 5 Hrvatrca, S a tri 3 kotarska odbora. v Cehinja. Imade . . 11 odbornica, 3 kotarska uZa odbora l.m~JU Zena. . e ne sastaje redoCijeli kotarskr odboi:d~ preko cijelog kodu ne odrZava savito. Odbor nem~ preg tara. Ne z_::dov?1Jaovdab~r:aa ~rema tome n~t~ stanke opcmsklh " ·u seoske a nib . db · ne odrzavaJ ' . opCinsk1 o on ., Neg·o po nekl puta rnasovr:e· kotars 1 o odborniCe sa_stankke.hze~~-ora odrZavaju -seoske Hrvatice i osam <S:;?kmJ"ki kakav bi trebao Ovaj izvjeStaJ DIJe ana , . nemaju pre.. t Sto- drugance .. . biti ushJed svoJI ·k 0 tareva, pa zato lliJe ni gieda preko og~.h i masovne sastan~e. a se d·ode u. njihova sela Zene ~arne tr~ze d primj.er Rastovac, MuodrZavab sastan e ~a Da Cevica i t. d. · · Loncarica, Velika P · DarumJe, . . Ovome kotaru Je Pripalo 5 se1a 1z varskog kotara. t . rna vam dali · · m S 8.TIJU S 0 orgam~ac~o?o. ·er do danas drugap o starome IZVJestaJu, .J regled sadaSnjeg · i nernaJu P rice ne znaJU ·a· da se one nisu sas t astanja. I·z to-ga se-VI 1 vome radu, to· jest . 181. polagale racuna o s Ja' ' •• ta da nisu rukovodlle IZ cen r . postavit plan rada. . . pruzio dovoljnu V ... okruZni odbor niJe tome zr db 0 ima pa prema 0 porno-C. kotarskim ~. ~·nskima a ovi nisu mogli niti kotars } op:dbora kotarski . . t d Od okruznog d p seosk1m 1 · · . . mene upute za ra · oodbori su pri~ah Pl~ jedine drugariCe su olazile na sastanke kotarskih i opcinski~ od_bo::· odbora zakijuceno N a sastanku a ruzn 8 X 1943. N a kurs • k rs AFZ-a · · · je da pocne u. . bjelovarskog okruga, 1 Ce iC.i 8 drugari~a IZ .., uZeg okruZnog 'Oddvije drugari.ce kiZ t nase~irovitica i. jedna iz bora. J edna lZ o ar_a kotara Grubis~o PolJedobile za duznost, d~ Sve drugance t·su d" n]·a na oslobodenl , pro 1ra ispitaju mogu~nos -~ . . Izviditi preko kotari neoslobodeni ten OriJ. d" ani imaju odbore, No · VSAOH-a g Je AFZ skih -a. I .. h' formirali a db ore .. da bi i mi ~~eko TIJl za savjetovanje, k~Je Dogov?ri~I sm~ s~943. Drugarica Siavrca Ce s~ od.rzab 16i . politiCkoj situaciji, druCe plsah r~era g arica Rez1ka o k~lturno-prosvjetnom radu, •t . . cionom pl anJu. Milka o orgamza . . . "taJ· br"t Ce svakako . . . Drugr mJe sec"nr IZVJ eskotars k" o dbon .d a _. ,... . 'e i nasi 1 drugaCIJI,. Jer c lati izvjeStaje, jer smo Im tada znah nama s i na sastancima koposlali pismenu uputu:. a , mo im usmenim tarskih odbora pomocr ce putem. I" Drugarski vas pozdrav Jam 0 d ' v· Sloboda n-aro u. . . Smrt faszzmu TaJmca: Kotar Virovitica b - . rema NOB je do ro. RaspoiozenJe zena p k izbjeglicku viaOne osuduju jugos~aven~ ~aka je stvorena du naroCito od on a,L o donu Tome osudi~ veiikosrpska vlada u . okn r· poli. la J·e vanJS a . vanJU pornog . "lazak funkciOnera tiCka situacija kao 1 pri ljute na muSkarHSS u ~OF: Mnogek~~::n~e odla~e u NOV. ce, Sto cekaJU kod. . sr skih Zena sa ZenaJ edinstvo hrva:skr~:ih !anjina j e stvoreno rna ostalih naci~na k 0 . a su obuhvaCena naskoro u sv~m ~~hma, ~dnja izmedu NOO-a i Sam orgamzaciJODl. ~a~ra Kotarski odbor ne 0 USAOH-a ie dos~~ dru~arice, koje odiaze postoji nego dVIJie jedan opcinski odbor 7 Predsjednica: stalno . na "lana 3 mHa ti"ce' 1 MadZarica, 3 teren. " . rva 1 ad cetm c • . Imade 28 odbora u Ljuha Pei.~oviC. . . dna radmca. k ""h 2 RuZa Ham c. .v seljanke 1 Je 1 ostoji veza, preko ~JI a Slavica :Sambohcek. 22 sela. V 2"0 se ~ P. zena Odbornica rma _ 4 Ana .TakSil:. • ., se radi na okuplJanJut. 32. Srpkinje 8 Ma5 Bosilika Trho1ev~c. 102 Hrva Ice, ' · 145, ad toga . . . Oko organizacije okupl6 U dokumentu neJasno. AFZ Virovitic<;t hila .i.e d:Zarica, 3 ~lJem~~:tanci se odrZavaju ~li n~­ 7 Tajni-ca Okr. o~~ora Milka ZoriC - .T ovanovtc, a predsjednica L]uba PeJta je 1500 zena. . . • ena i formrranJe "to d OVI · Za okupl]an]e z re no viC. u~utarnja 393 �· '1 · . . k . edinicu ad nekih c anica OAFZ part~J~ u J .• ovu odgovornost. da po]acamo n~th naB okrug da su vrlo pO· OpCen~t.o vazi .zad medu Zenama, i taj sekvoljne prtllke za :• 1 . da se najbo" ada Ima sve us o'Ve tor nasega r d . e doSla na naS okrug !je razvije. UJ?ravo ~a~~og odbora AFZ, drujedna druganca ~~ , o<tati na naSem okru. Neva 3 koJa ee o., ,. ganca . ' i time mnogo -pomoc1 gU oko ffi]€S€C dana. da se sto bo\je Zenskim oTga.mzaciJama . Dokument 243 1 IZ IZVJEsTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BJELOVAR OD 7. X. 1943. CENTRALNOM KOMITETU KPH 0 RADU zENA' OK KPH BJELOVAR Centralnom Komitetu KPH ... AFZ. Rad zenskih organizacija dale· ko je otisao napred od zadnjeg naseg izvjestaja, koj; smo vam poslali. Od 'Glavnog adbora AFZ smo dobili kao pojacanje drugaricu KrunkU:; 2 koja se priliCno -snalazi u radu. Osim toga pojacali smo Okruini odbor sa jo,s dvije drugarice, tako da sada OAFZ broji 6 clanova, a kako cemo kasnije vidjeti postoje i sva cetiri kotarska odbora. Nas OAFz je odluiiio da izdaje svoj list »Antifasistkinju«, koji ce izlaziti jedamput mj,esecuo. Materij al za prvi list je veC gotov, i list Ce izaCi ~wih 7. X. 1943. radom kotarskih odbora, i njihov rad se poceo odvijati planski. Kotarski odbori, iako mladi, vee salju izvjei\taje svom OAFZ. Istina je da jos kotarski odbori nisu dovoljno povezani sa svojim niZim organizacijama, ali se ipak u njihovom radu vidi napredak. I kod AFZ je bilo sektasenj,e ne shvacajuCi sirinu te organizacije. Sam okruzni odbor je prilicno dobar i obecaje dosta. Narocito drugarica Krnnka. U >·adu se pokazala odlucnom i aktivnom. . _ OAFZ ima 6 .Clanica. razvlJU· Bra j no stan J. e. k' AFZ od 6 B. I var. una kotars 1 Kotar J.C 0 . . d 6 clanica, 22 mjesna sa Clanica I opcinski o WD clanica. . kotarski AFZ od tri Kotar f)ur.tievac: Jma , . . ih sa 5,6 clan1ca. drugarice, 1'0 m]e~n . ·rna kotarski AFZ sa 5 Kotar Kop_:.lVni_ca. 14 Clan ice·, 11 mje-snih Clanica, 1 opcln-skl sa sa no elanie~. . . . . kotarski AFZ sa 6 Kotar Krl~:vcl: lm~ vl nice, 14 rojesnih Clanica, 1 opclUSki sa c a 4 sR 101 Clanicom · · · )" Mari jan (Grga " Marica ZastavnikoviC rhivu CK SKH. 1 · 1 'Dokument se na. azi -~ a Xmuka 'Zastavmkov1c. 2 3 Neva PaiC~Roie. Ok " . odboT AF1. poC~o 4 U rujnu 1943. _g·.~· ku.~n~ lzdavanje lista JC 1e izda"V'·ati list ))Anttfas1St J.n~';l-~e jer je centralna bilo na-ro~ito aktuelt?-o u ~o o~~l~od;uC.ieSta~pa, qede. dola_zli~:S g OkruZ,ni odbor AF2 orPol':etko,nl 1esen\ "ku'rse'v.a AFZ. ~ ganizirao _le nekoh oAFZ koii je bio odrzan u .S.reNa prvom kursl! . , oCetkom listo-pada 1943 .. g. dicruma koncem T,)lllla lJed:u niima su bil:e:_ Jamca bilo ie oko 20 zena. ica PankariC iz VIna~ DraHabek iz Semovc_a,AMka~ za·,elar iz Orovca, Kata 1 · ·' 1 n Mllka SfuriC-Nemcevtc ··tz., .t<:a ,. · • Ka g-ica Pre d01~vK. Rupee iz Mt~o_lla~cD 'lh Z.delica, Marica Lahc. tz pele, Kata KrnnN!k_~·c orz\BaCkovice i dvi,le drugance S.everina., -Sava 1 51 . iz vols'ke. :u'll'eni su kotarski od'bon , . Zena u Gor·niim Zdeli- Ma,i,·a Garba. ·SavletovKanp: . e Bosil"J'ka Ljepa:va, . , 'z opnvntc . · cama pnsu~t":u JU . ~ , a:da Maja Veseh 1 Stnt~b LlVAF:i Bjelovar bile su: predU Kotarskom o oru., a·nica RuZa Slezak, .odsiednica Kat~ Ja~o[o}lc, .tA~kica Kuharski, Mtlka bornice Anbca Je ~r, . , l."<li: • , • ;:,cunc 1 D ..... trica Predo.1evtc. ~=n ti Grga Jankez. Nak\YU -pr"V?g bus~ ?~~tol~li, a formirani su no·- Sa savjetovanja OkruZinog odbora AF Z Bj.eliYVar - dana. Iako smo na poCetkn ·sa tim· lis tom, ipak vee postoji donekle organizirana dopisnicka sluzba za taj list. Organizacije AFZ su vrlo mlade i zbog toga su kadrovi politiCki neizgradeni, a orga~izaciona pitanja i'z organizacije AFZ vrlo slabo poznata, a i politicki rad je bio vrlo slab. Rad postojeCih <>rganizacija sastojao se u sakupljanju- hrane, novca i drugih stvari. Sve do nedavha je- citanje materijala na sastancima bilo rijetko, a i odbori .su bili me-dusobno nepovezani, i nije bilo rukovodeceg centra. u tom radu je ucinjena odlucna prekretnica. Sada OAFZ ima svoj rukovodeci centar, iz kojega rukovodi 394 -Gornje Zdelice 1943. g. Valja istaCi da su te organizacije imale najmanj u pomoc Partij e. J ednako kao Sto mnogi Ciano vi partij.e nisu razumj eli potrebu rada sa omladinom, ist-o tako nisu razumjeli potrebu rada sa ~enama .. Mi smo kro.z naSe partijske organizacije pobijali mi,sljenje, da . nij.e potrebno raditi sa Zenama, i moZemo reci da 'SffiO Vecim dijeJom USpjeJi pobi\i ga. Do sada je i OKP malo zanemario taj rad sa Zenama no na .zadnjem sastanku naSeg OK-a je to uoCenO, kao Sto je podvuC.ena vaZnost rada na tom sektoru, i zbog toga je taj sektor dodije!jen organizaeionom sekretaru OK-a za koji je on sada odgovoran. Formirali smo AFZ tamo gdle su. yec .P • vi o-dle. i:b ;prii-e nqe 'hl1o. kursu bila je Man• 1V1edu -pre davact " . ''ma na ·ovom• • radila sa · zenama, " . 1 __ 'k ·' '- ·a JC ':K4&UllC ·' , •• ~-. • ca- Zastavn1 -ovtc, J;.O 1 •. Koprivnici. Dahn 11 .t•:uf·Se":l ~aroCito u oslobodertOl p .. ~ ,·ma Don]'i'IU Zdeh,. hvam S\1 k asnli c u . · o111can· .~.davdwcra d' of en. ·· . . · d .. 1 Odr ···(va1zan]llf'.,.. cama 1 Ropnvmct of . dru.gark.e s _po a~· ruqa, zive u Plavl'.hu:u), ve 1J1.dm(k z:a_r 'Koprivnica i Durdekoia su tada oslabodena o vac), . db · AFZ bile su' . U kotarshm o AFZ 'Burd·eva<t: Magl·Ca obma U Kotarskom od" oruV'da Goldmaler (ubiiena Panl:ariC, Tereza Ivsat 1 Dom.oviC Evica BLaga, kasniie 'U lo,gm:·u): 1bak Rata Mar'kaC i Barica; AB Kata Rupee, Jamca . a e , Markov. ,I I ' AFZ Kri,zevci: Lilllba Ton- U Kotarskoz;t odb?,ruA ka AndeliC, Hedviga Herkovil:. Draga V1t~nM\l~v: ~ltr·ba·c i Jela Plavec. . zeg, Milka Uradtc, db AF'Z Koprivnica: predsJe~U Kotarskom O· • ~ru M ia Veseli Hanice An1u1 ~~ca • Anka Go]koviC nica Kata Mra~, ta 1 ca RoiCeviC, ~tla:rym'-!s •. 7 .studenog 194.3.·g..naOslobo-dernle'In 'L'\.opn~dC: ~~ama te ie ~0111l;lra.n 1!lo se pokrbenuoAf'Zd uroK.a.privnici sa [p'tedsledn~F2 Gradskt od or ro~Sinca 1943. na kurs . , Ankom ·GaZi. PoCetko.m P' I{ r·vnice Maja Veseh 1 u PoljanCanirna, odlaze tZ o:p 1 . . K~unka ZastavnikoviC 395 �Dokument 245 Dokument 244 PIWGLAS ZEMALJSKOG ANTIFA!§ISTWKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBOflENJA HRVATSKE OD 14. X. 1943. 0 OSLOBOflENJU I PRIKLJUcENJU ISTRE, DALMACIJE, HRV. PRIMORJA i JADRANSKIH OTOKA HRVATSKOJ NARODIMA HRVATSKE! '.'.·' ,,, Od posljednjeg zasjedanja Zemaljskoga Antifasistickog Vijeca Narodnog Oslobo·aenja Hrvatske, odigrali su se u medunarodnoj i domacoj po.Jitici krupni dogadaji, koji su ponovno potvrdili pravilnost linije Narodno·Oslobodilacke Fronte. Fasizam je pod udarom borbenih antifasistickih snaga pretrpio nove teske poraze. Glavni Hitlerov saveznik Italija - kapitulirala je, a najveCi rat u povij.esti CovjeCanstva ulazi u svoju odlu·cnu ,faz~, kada se ima rijeSiti sudbina cijelog CovjeCanstva. pa i naSe drage i napaCene domevine Hrvatske. Na obalama Dnjepra, kod Vitebska, Gomela i Kijeva biju se sudbonosne bitke. Slavom ovjencana bratska Orvena Armija u nezadrzivom jurisu probija zadnje Hitlerove obrambene 1inije u Rusiji, Sav svij.et s novim nadaffia u src·u prati gigantske napore Crvene Anpije i zanosno pozdravJja sve njezine pobjede. Na juZnoj fronti savezniCke bri~ tanske i ameriCke armije prodiru prema srCu Italije - Rimu. FaSizam se J?.a1azi u svom predsmrtnom hropcu! Potrebno je joS nekoliko sna.Znih udaraca pa da ranjena faSistiCka zvijer bude definitivno uniStena. To bi se najlakSe postiglo otvaranjem toliko obecavane druge. fronte. Medutim mracne klike medunarodne reakcije u Londonu i VVashingtonu - nasuprot jednoduSnom raspoloZenju britanske i ameriCke dem·okratske javnosti - odugoviaCe otvaranj.e druge fronte, Cime. odgadaju kon<iCno s1amanje faSizma. Zemaljsko Antifasisticko Vijece Narodnog Oslobodenja Hrvatske, kao istinski tumac oS.lecaja hrvatskog i srpskog naToda u Hrvatskoj, dize svoj g!as protiv tih reakcionarnih W~ka i u interesu .Sto skorije pobjede nad faSizmom i Sto skorijeg mira .citavog Covj.eCanstva traZi bezo4vlaCno otvaranje druge fronte. Sjajnim pobjedama herojske· Crveue Armije pridruZuju S·e v.eliCanstveni uspjesi naSe Narodno·Oslobodilai'ke Vojske pod vodstvom legendarnog junaka druga Tita. Nakon dvije i pol godine bezprimjerne nadCovjeCanske borbe naSi su narodi, uz pomoC svoje. diCne vojske, oslobodili rnnoge nove krajeve Hrvatske. Oslobo'dena je naSa di.vna -Istra, naSa sunCana Dalmacija i gotovo cijela obala naseg plavog Jadrana. To je dovelo do ponistenja svih izdajniCkih ugovora v.elikosrpskih viada i zlikovca PaveliCa, kojima su ti naSi drevni krajevi predani vjekovnom neprijatelju naSih naroda - t'alijanskom irnperijaliziuu. Istra, Dalmacija, Hrv. Primorje i Jadranski otoci prikljuceni su Hrvatskoj, a preko nje i Jugoslmiji. Neoposivim zanosom stupaju deseci hiljada novih boraca u naSu junaCku N arodno-OslobodilaCku Vojsku. U hrvatskom narodu razbijen je konaCno utjecaj reakcionarne gos.pode u vrhovima HSS, koji je kocio priliv narodnih snaga u Narodno · Oslobodilacku Frontu. Ogromna veCina pristaSa i prvaka HSS bori se danas u red·oVima Jedinsfvene. Nar.-'Oslobodilacke Fronte. Ova je i'injenica omoguCila konstituiranje Izvrsnog odbora HSS na oslobodenom tlu Hrvatske. Sve je to dovelo do jos sireg jedinstva nasih naroda, uslijed cega je dos!o i do prosirenja ZAVNOH·a, koji danas jo.s jace izrazava jedinstvo naroda Hrvatske. Danas se uz ZAVNOH zbio u neprobojne redove sav hrvatski i srpski narod Hrvatske. Odbaciv,Si sve sitne stranCarske razllke, narod je skovao svoj.e velebno jedinstvo. uz- srpski narod, digao se gotovo- sav hrvatski narod na oruZje, da sa sebe strese jar am faSistiCkog ropstva i udari. temelje novoj bratskoj zajednici nasih naroda. Ustaske bande predstavljaju danas u Hrvatskoj jos samo bijednu grupu razbijenih i izbezumljenih ocajnika, koji uzalud traZe puta i naCina, kako da spase svoje ZioCinaCke glave pred nemilosrdniro sudo·m naroda! 396 A!§ISTlcKOG VIJECA NARODNOG OSLO· II. ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIF 12.- 15. LISTOP ADA 1943. U PLASKOM' BOflENJA HRVATSKE ODRzANO OD GOVOR VIJEC:NIKA ZAVNOH-a MACE GRzETIC . . svo 'eg naroda. zene Hrvatske najbOlJ_e shvaDrugovi i drugarice t Caj~ sudbinu svog naroda, ,..svojeHzem~J~es:~; . . d. ce Danas zena -. rva s VijeCnici i vij.eCnice! ~el~ I :;o~jezi~a ·zadaCa joS nije ~avr.Sena, t ' Dono~im vam pozdrave Glavnog· odb.ora Inego d a se ,· da]J' e mora bo.riti protiV okupa· . .. AntifaSistiCke fronte ·zena Hrvatske. t . svih narodnih IzdaJica. , -or~/ buduCnosti Zeni u Hrvatskoj namecu se Ne Cu mnogo du1jiti i govodti ·o radu za naSe oslobodenje,. sto" subograb~r~~i~~ vazni • · d prvog dana nase zene da1e o . · ,... · svjedoci ~bran~ atske Ce i dalje prido·nositi svoJ_e . .. m Narodno-oslobodije to d-o~hro.. ptoazv~at~~J~v~:~~:eu~;;~tske pri- Zene I rv Zrtve skupa sa svoJO ·"t' . sa· "" 'f SV€ da Se UTIIS 1 I ogromn1 zr • . · b rbi JaCkom vojskom ucim 1 . ""t" faSidonijele, a koje pridonaSaJU 1 da~as. ud ?. t• okupatora i _svih narodnih IZ aJica. tre na-8 zakleti neprijatelJ, da se ~nLS I . naunist~ svi. ~:~ I~-ojim je Zen a Hrvatske poSla, .Jest pr~- zam I. faSistiCke .ulizice, da is-edrugance Ja u D . ed~n ut a taj pravedan put, koJI na:n Je :odni ~~p:i;~~el~~~ni~~g~~tifaSistiCke :fronte ;okazafa :KomunistiCka partija, .jest sv;ti p;t~ 1me SVI z _ " ·veCem poZena Hrvatske ()beCajem_ nasem naJ " . kojim zene Hrvatske idu da bi ko~:c~~·va~"t da Cerna nasoJ nalitiCkom predstavnis vu, . . .. sle do svog punog oslobodenJa. :/;e . H rodno-oslobodilackoj borbi dati svu pomoc. '1 'e u borbu. k'oju vade narod1 rske pos a J • · red oc1ma vatske potpuno .svijesna, Jer .Ima P. k -- Zato klicem : o ?edna, a to je da obrani 'zemlJu _?d ? u Da Zivi Narodno-oslobodilaCka vojs~!' s:'or~ i _svih narodnih. _izdajica. N~s~. zen~ Da Zivi Zemalj_sko antifaSjstil:ko vzJece na~a oslobodenom teritor1JU dan~s osJe,..ca ~lo . borbe Danas su zene usle 1 u rodnog osloboilenja Hrvatske. dove svoJe · .. k Stn su .. ' Da Zivi AntifaSistiiko vqece narodnog- oslo- . najviSa narodna politiCk a tiJe1a, ao .. .. I ZAVNOH i AVNOJ, te ofre da~as sa svoJ~m bodenja fugoslavtJe. drugovima jednakopravno odlucuJU o sudbini ono: zat~~~i~in~i ~::a~;.~~ ~ ~r!~~~e. ::r:;. v• v •• Nola Katica, Hrvatica, doma-Cica iz Podgore (DalJ. za . d .· ZAVNOH-a bile su izabrane Na ] I . zasre an JU 1i1b:fc~·i't;l~tka, Hrvatica, uCiteljica iz SuSaka, Clan GlaB-~~s ~!k;,a Jr~:ti~~~~t:fee;or. iz Splita, Clan Gl. AFt Hrvatske. k" . seljanka 1z Knzevac a . · ·• . S o db ora. GetuSiC Mtlev~,, rp mJa, potpre~si.~d. >>Sel].HKolat.«, radnica iz Za.greba, predIGrzehc Maca. rva tea, sjednica APZ Hrvatske. . . . . IliC Milka, sel_lakinia iz PnmtS.l]a .. , Clan JakSiC Pavka, Hrvatica, kuCamca tz Sesvda, Ok AFZ za okrug Zagreb. . . Ok'C r:icufrin Milka, Hrvatica, studenhca tz I a. ma.cija). H t' adnica iz Splita, Clan Gl. ·PajiC Neva, rva tea, r . db AFZ Hrvatske. . . o ~:~noviC Kata, Srpkini~, sel.janka iz SmtlJa-na, pre~sjednicaN~:az h~::~~:tJ~ublicista iz Zagreba, '1 rGe~e~dbora AFZ Hrv~tske, d can · 1· k s Kor una VuiiCiC Milica, Srpkinja, se Jan a , k 11an Gl · Odbora AFZ Hrvatske. · t · · kotars e za.sta~~ikovit kMari,ca, ~SS~~c:'zaai~;b~, Clan Gl. organtza·Clle Zens· e _grane odbora AFZ Hrvatske. 397 �Dokum.ent 246 POZIV NARODNO-OSLOBODILAcKOG ODBORA ZA ISTRU OD 20. X. 1943. ISTAR- N·. emci ,poduztmaJU u Istri · · 2 U listopadu-.1944 ..g. R 1.J I va o.fenziva. N~voveliku ofenziv~ nazva~·~dinr~e n'isu jo! bile. _ucvrsc~: f . ane pa-rhzanske .1. 1 d 'h brzo razbl_lu. NJ ornur · "Ple 1 · v . .· di'n'Ice upadaJU o a vfCena sela 1 vrse'stra ne }k Nii·emcima .le u:'-. u nezas I mac e 1e · · 1·' ·h ··· objav 1em hOVlh ter?r. . ekoHko opisa tog t eror a rna materiDonOSlffiO n 1 "1 NF za Istru, pre t u ))Glasu Is!r~.«, .g asi~rdivanje zloCina okupa ora u jalima Komtsl_Je za -u . Istri. SKOM NARODU NA JEDINSTVO I NASTAVAK B0RBE 1 Narode Istre! nema sJ.obo-de. Sad se moramo okupiti sloZniMi smo sami sa svojom narodnom v·ojskom je nego ikada oko na,seg politickog predstavoslobodili naS~ napaCenu grudu. Pjesma ranistva ZA VNOH-a i osta]ih ,organizacija nadosti · i slobode prolamala se, poslije dugih iieg narodno-osiobodilackog pokreta. .Svi oni godina ropst~a, naSom dragom Istrom. SruIstrani, koji su se vratili iz Italije, neka ·Cim Sen je naS najomraZeniji neprijatelj - taliprije stupe u vezu s~ svojim jedinicama i janski faSizam. PraVedna partizanska puSka NOO-ima. Ni jedan istarski sin ne smije u osvetila se krvnicima i izdajicama, med:u NjemaCku. Tamo Ce na ropskom radu umirati ostalima i jednOm od ubojica naSeg narodnog junaka Vladimira Gortana. od gladi, daleko od svojih dragih i svoje domovine, kojoj Ce brz·o sinuti sloboda i mil'. Mi smo pokazali cijelom svijetu sto hoeeIstarske Zene i majke! mo, i kojoj zajednici naroda pripadaino. -Ali Vi ste po.kazale divne primjere juna-Stva. divljaCki ·njemaCki f<iSizam, smrtni -neprijaSad treba da budete jace nego ikada. Orga. telj slobode i napretka svih, a napose slanizirajte se u svoje Zenske organizacij.e A_F·z. - venSkih Daroda, navaHo je svojom bijesnom Ne puStajte svoje s.inove i muZeve da ·odlaze silOm .na naSu inladu vojsku. Citave m·otO-riu rudnike i tvornice njemaCkih krvnika. zirane divizije bacili su na nas. Kao lavovi Uskoro cete vid,jeti kako i oni kukavicki bjeodbijali su naSi istarski pai-tizani njemaCke ze iz nase domovine, kao sto su bjezali i njihorde i pokazali nevidene primjere hero.izma. JnS jednoln je ·naS·om pitomom Istrom ne- · hovi saveznici - talijanski faSisti, koji sil vam nekad izgledali tako mocni.' prijatelj ubijao neduZne !jude, Zene i djecu, Istarska omladino! pljaCkao i ruSio nezaStiCena sela i gradove. Okupi se cvrsto oko svojih OJU]adinskih Ali has ovi div1jacki PGstupci dokaz su njegove slabosti i oCaja. orga.nizacija. Hitlerovi fa-Sisti kao nezasitne zvijeri hvatat Ce svakog mladiCa za svoj"u N aSu narodnu sVij,est i borbeni duh nisu rasklimanu ratnu maSinu. Ni jedan istarski niog]i srusiti kroz dvadeset i pet godina taliomJadinac ne smije otiCi u NjemaCku. jansld faSisti, pa ga ne 6e slomiti ni umiruCi Omladino, ti si prva pokazala svoj-im prinjemacki fasizam svojim divljaekim posttipcim~. mjerom, da je bo-rba jedini put, kojim se sliCe sloboda. Digni sada visoko barjak naSe Nekad su Nijemci bili pred zidinama Moborbe i svojim miadenaC4im poleto-m podi u ·skve, Staljingrada i na dalekom Ravkazu, a posljednji boj za konacnu pobjedu! Istrani! danas ih naSa ruska braCa gone duZ fro·nte od hilj adu i petstotina kilometara preko Borba se nastavlja! Bez nje nema sioboDnjepra, gotovo ·do letonske, poljske i rude 1 S nama je Citav naS hrvatski. narod, namunjske granice. Nekad su bili do usca Nila, sa srpska i slovenska braca. S nama su nasi a danas osvajaju sve viSe evropskog tla. NeveJiki saveznici. kad su ruSili Be-ograd, London i Moskvu, a danas u svoj.oj nemoCi ruSe nezaStiCeni Pazin Pobjeda slohodna! Ce biti naSa! lstra Ce opei brzo hiti i 2minj. Ali zar to maZe izmijeniti njihovu zlu sudbinu? Zivjela naSa borba! 1\tii smo svijesni snage naSe Narodno--osloZivjela naSa nikad P.okorena lstr,a! hodilacke vojske i naseg pokreta. Hitler je Zivjela naSa Narodno-oslobodilalka vojska.' dosada poduzimao veC pet ofenziva protiv naS-e braCe u J ugoslaviji, ali se je _uvijek moZivj.elii naSi veliki .saveznici, Sovjetski Savez, Engleska USA! rao povuCi uz ogromne gubitke. Taka Ce biti i ovoga puta.: mi Cemo pobijediti! Istarski borci, radnici, seljaci i gradani! Vi ste pokazali kako se brani rodena gruda i voli svoj narod. Treha savladati i ovo zadnje tesko iskuiienje. Bez horbe i zrtava Smrt faSizmu 20. listopad 1943. Sloboda 'n!arodu.' Narodno-oslobodilacki odbor za Istru 1 Original dokumenta nalazi se u arhivu _CK. S'K.H. 398 ~:~Je~ -Zivot ovko dvo~v~b~r~u k;:cali foto~a~ah~tct1: to vriicme u ru ama , . a malog sela Kresm.t .,. . za Cas je bio . lbrata. Dva metka. tz p iStoljae i djece. Za .sv~ dr A u kutama i m~du kuda~ivali. Ubili s~ ma.Jku. sa iz piStolja i dal]-e su na malog TomtC~ Kre~mu dvoj·e djece. O~da su na.tsd1nom kraju sela le;zal~ Je ·~ 1 . . -., jednu maJku. Na .Je . .h djeCaka I ·dJeVOJ i nek?lik? ra•njena Zena. ·svabe c·tea ..Medu DJima bt_la )e k.J "ene djece presta-o. t • 1'1. Je supnrcat onda · ·Jau ran.J I o-·+ ra~-!f~~ hr;t jauka~?· · »Glas Istre«, 12·RoZujka 19·46. "ld i obitelj Kresm:' Eufek d Obiteli 9ipollaSkl~r~Ye ,~ se u polish!- ~uctcu o mije (iz ZmtD;Ja). d Zminja i sela 'KresmL.f v·sti u k - aloma tzme u ali su nacr• as1 amDen 7 listopada 194'3. g. UJ? . veli sve uku6ane ana · k · k menoloma 1 IZ v• pol_isku.:ktuCi:k kuti izvrSikliupno u dvon~ e, "h kuCana u .. . lspred poredam u ' . ' . i se za stn_1e JanJe. 1 P t '1' su mitraljez i _pnprebm.l1"atl. a faSisti 1su na os avt • v l1' su Jez ' · tu " 1 kuCam :poce vatru ta k o d a su na mJeS otvorili Prestrasel?- · u1. "h iz rnitra Jeza 1 UJl l' rtvi· · · ·z Zminja, Ange 0 ostal r m CiPolla, 1 Eufemija Kresina, C van , . ipolLa star 16 1go dma . z. umm]a, Kresma, 8 tar 17 ~ 1 Attilio d' ' sta-r a .5-0 .go- d"t? a . iz 1 L..'IDmJa, Kresina, st ara g go ma . Mari i a · godina iz ZmmJa · • • " ili lak!e ~~J-u pred~~ect:: bro~tu, ·st~r 4~ lh.od~n~ iz ~~;~11t"koji su se razbj~l~l~:rllt~",,~,~~ P.ritajili ~ z·· . . izhjegli RaTqena t su1 b'l'a sliJ·edeCa hca: "1a ran)em, ,.k · su :mr 1 • {bt u stara 45 godin) ?mi . a sa tri metka u ' ·. lakSe ranJeje teze rarn..Jde!l kCerka Rcimilde. btla .let Ski ZivCani ·tara 18 go ma, · · . trpjela Je e b' s r d ulasnog pnzora pre . "zvr!ila samou_lkon kratkog vremena I 18 €-odina btla . na, a I o . slom, tepJJ..1 naGemma Kr·esina.' •staAra t star 15 gostvo u u •. kao i Kresma n on, je lakSe ranjena, . Ck r sve dina bio lak!e ranJe~ fa!isti potpuno oplia. aj~ do U meduvreme-r;u- zatim z·apalili kuCu, OJ a Sto su naSli u. kuCt, a . · ko teSko temelia iZrgonla. . Cipolla Romtlda, t a oma?feZivj e~a ~rugancd bi spasila Ji~ot, te pr ranjena, pntaJt1ad ,s~, ·z \ednog o'bhznJeg g-rma. trala ·Citav do,ga a.J I . obRli>~id~ ~Ci;~ha, )~Glas IN·er~':!cipolla, n~ 19 velJ"aCe 194!6. n .. Istre« . . Kresini kod nmtrnJa. ostradalo 1 sel~ !tminja na kafes o ]be p 194..3 · doSliodmah pace 1 u b'J"ati. To su . . su rz t . 7.. okto· ra · 1 ten'kovtma 1 intontma • • u:Za-snim bili . : . Marija 'Kresina namjoe:om •selu. 4-:J-go lSDJ.~ toga dana dest I Ill n neku ;P:ed uSli ... Ona Je ziVah J u koju razbOJDICl slucaJ trcali s ,pikamenu stre u selo, .u Ujednu ~ '"k · pra~cla. ~S-o,dv·~; pn~j. priz-o~im~! koJ~e:us:eje sakril~ ~v~~~s~ . u~ali S~abe 1 0 ~i di~<:'· kuc~ Dina Zlatif: dmah petero ·ke sa poceh puca . L. d" nisu ni .JU :Uo li m '"tj:al~;~ill/auaJtos~r~mlnak f~s1~t1~i~ ~~lter. zapb~n;. Kako . ltoljima usuruc.r . ce se cfdmah ul st't· na Sto Je ·sve , a onda kroz ;proz.or sut1 . kl]uca 1 ' ucu, aganJe. zatim zlo-Cinct su zdaz rtve Razleglo se •. l.Z te · • 1 · po JCCl T b bu me 'li k kuie kroz proz_or na Svabe bacili u nju be?.z.m 1 7<0,. ·zgorjeli Jer su 1 Svabe su naish na UCl 1 N • lju pred se om 0 . su sa go'te- ~.\::,;,,~.,•• "~.;"".:::.:, 'J~ " ,.w~~ ::J/i,oralr .:;~, ' ',,.l~i:. mitraljeZl~·· N~Uandlti j;;,, zemlJ?-h· Mpokosili :\1r••~~ ;~ ;;:~ dima ~estrzeatvl.t]·~ li :d~ ih ~acili n~o-st?eg~ :v~j; m~·kaob ~ . . neki pnzon ° koJ·ima [priCa druga- ~943. K.r:seivnoa~:rskistr;n~ ov~ue ;~.;;... "';~ ~:.~r·~~·:::~.,, "'-. ''i,;'J.~,: · TM:rij:aK;esina. . aki cas se sma: nca7. oktobr_<_t_ u hitci odifkivah · ·· h pa su 1 • ocele su njivao broJUZIVl 'do s tim s raznih p lakSe · ·ede pore . To su na teze ranJc ..k . . UZasan Je bto vap ). b'l tako d z>pahh riJes. • . . r vatra DlJe 1 a on "avi gorili zapravo prcem, Je 'eti Zlocincima se ta 1 ~.::, "' M'o •l 0 ""fi \"::0, j ?Cl~ oc~jnim ~ 'kv:,:;. ~u ""''" ~ ,,,,, na dopala 1 Olll 1su s 1 a"' a 20-god!SD]a aTIJa rldvfie su 1 ego t a SlJCUO. s lzi Kresini iskopa\ sr • dovmkla se do izvan Kresina u Bomba joj je 'hila su im pucah u d"! .. Jo-sip Kresma ,gom d J put se sela. Ona_je hila N:kon nekoliko sati sto se Je m rli ga 10-go 1 fiJI h p utom NaJe am T nijela obJe noge. h T vatru 58 I' ovce . .· · su i bacl 1 t,; og t aca . pal tz..stale i rilo uekoh o and'ta 'oni uka se m-uka. veselo r 'ila. Svabe jte aacdlalnau u Kre.sini poginulo 1 dj'e.JcUe-· pred U]lrn stvo .. . gladne djetm]eg Ja hrpu . Ukupno Je . b'l "vise lena, ' ar . 1 na nieia kao 1 .. noge .i dovukli ga nad"S ·a di, medu .Je .11 odij:le od Sest mjesect. Po 01ll1 .1 su mu 1 ruNa 1pragu svoJe kuCe 9-go 1 OJ . "1· lT e • jednogoU kolJ. evct Je tzgon o si iena za.~a v Marija 1Kresma .d_ rzala je na rokama svog - i::: zvtJ·e~kl r~~= ~o.jin:a 399 �Dokument 247 Ubijeno je 49 lju-di. Izgorjelo je 37 gda ·stoke i istoCeno .385 hektolitara vi.na, a baCve su izgorjele. OpljaCkali su 14 svinja i 850 kilograma -suhog mesa i slanine. Selo Sajini skoro je do teme1ja runi:Steno. PrihliZna Steta se djeni na oko 3 milijona predratnih lim. · · Na iiSti naCin i iste veCeri krvnici su u oJbliZnjem selu Bokorditi ·poubijali 22 stanovnika. Reza R.ibari/: Nakon izvr.Senog zloCina nad narodom Svabe su zapalili sve kuCe i Stale" ru selu, a prethodno su iz sela izvukli i odnijeli sa sobom ,sve svinje ... U selu su ostale samo tri obitelji ... Nakon ovo,g izvr.Seno,g zloCina nad narodom Svapski razbojnici u selu i oko sela su postavili straZu, taka da Cetiri dana nitko nije smio zakapati ljeSeve poginulih .. , Selo Sajini. 9. januara 1944. dojurila je kamionima iz g.arnizona iz Vodnjana formacija Nijemaca i faSista, noCu oko II sati u selo. Jedni su o.pkolili selo, a drugi su upali unutra, tu"kli su po vratima i razbijali ih. Bacali su bombe u kute ne .CekajuCi da zaprepa.Steni !judi otvore vrata. Uhijali su svakoga, tko im je doSao pod ruke. IzvlaCili su !jude iz kreveta, tukli ih, muCili i konaCno uibijali. Ubijali su rpuSkama, homhama, piStoljima, a mnoge su Zive hacali u vatru. Starog Ivauq. PoliCa, kojemu je hila· 72 godine, muCili su na oCigled cijele familije i konaCno ga ubili. Zatim ~u redom tukli i ubili njeg-ove unuCiCe, dvanaestgodiSnjeg Zvanu i devetgodiSnju Ro.Zu. U rnajgorim mukama poginuo je I van PekiC. od 79 godina i njegova obitelj, Zena Ana od 65 godma, kCer Luca od 87 godina, sin Mate od 35 godina, i .Zena rnu Pava od 31 godine. Istjerali su ih iz kuCe i zapalili je bombama, a zatim su ih hacili u oganj njihovog doma, taka da su .Zivi i~orjeli. Fumi Beruli bacili su bom'hu na prsa i taka je ubili, dok je CetverO njene ·djece istom bombom Tanjeno. Mariji K-oli.C.uzeli su dij-ete iz naruCja i bacili u gnoj. Majku su zatim uhili, a isti metak ranio je i njeno dijete. Sto n!su uspjeli spaliti, divlja-Cki &U uniStavali bombama. BuSili su b-acve, te je isteklo na hektolitre vina. Stoku, koju nisu odveli, ubijali su iii pustili da i~-ori zajedrno sa ljudima u kuCi. PljaCkali su robu, slaninu i o-stalu hranu i sve Sto S'li naSli od vrij-ednosti. S.paljeno je 18 kuCa i .gospodarskih zgrada, sa svim St-o je bilo unutra i sav poljaprivredni alat. 400 X 1943 OKRUzNOM DOPIS MJESNOG ODBORA AFz ZAGREB OD 26. . . . OKUPLJE 0 POSLANOJ ROBI KOMITETU KPH ZA P »G1as Istre« 29. ·sijeCnja 1946. Dvogodi.Sn jica zl·o·Cina u Gaja·ni. Bila je hladna not. Narod Gajane jo:S je spavao dubokim snom. 27. januara 1944. u "jutro zaCulo se Stektanje mitraljeza nedalelo sda. ]oS nije hilo ni pet sati ... Gajana-Sorini, to je malo- seJo o'kru.Zeno Cistinom i pitomim oranicama ... DoSli \Su kao Sto S1l doJaziJi u sva naSa -sela ... RijeCima se ne maZe opisati grozota prizora, koje je narod Gajane toga jutra pro.Zivio. FaSistiCki zloCinci navalili su na nezaStiCeno selo, izvodili onarod iz kuCa, stavl_jali svoje Zrtve u -red, .iednu do df'U;g'e. Zrtve su se ogledavale.One su znale da je pred njima neprijatelj, koji i'm nosi snut. A Zrtve -su bile bes,pomoCne. Goloruki narod iz pozadine. Veliko srce je u njemru tuklo, veliko srce zadojeno misliina o 'horbi i slo·bodi. To njihova srce, njihovu svijest, krvavi okupator htio je uniStiti, ugriSiti, satrti. I ,poCelo je. Svapski handiti nisu se niSta o"bazirali. To su lbiJe zvijeri ... U Frlinovu Stalu satjerali su: Miha Frlina, SezdesegodiSnjeg starca, sijed·D~g seljaka, koji u svom Zivot'll ni je nika,da sJutio da ga Ceka ta·kav kon.ac. Miha KutiCa, ta-koder starca. Tomu KutiCa, 15-godi.Snjeg mladiCa, Ivu KutiCa, Tomu KutiCa, 30-godiSnje,g seljaka i s njima_ j-o:S sedam drugih seljaka. Udardma kundaka prisilili su ove I jude da -se stistiU j·edan do drugoga. u kutu Stale. 'Onda su izvadili Sibice i zapalili ih. Zigica se upalila, a potom j~ krvnik njome upalio sJamu. JoS su ih tukli kuridacima i prijeCili im da provale iz Stale. Vatra se je naglo proSirila. Tada su zvijeri naglo iskoCile iz Stale i ddhro zatvorile vrata. lznutra &e Culo zapomaganje, a izva~ na srni jeh krvnika ... Pastira Tonu Peru.Ska krvnici Sill uhvatili na •spavan ju i uhili ga piStoljem. tT 1Gajani se toga dana .pomi jdala "krv naroda i njegovih prvoboraca, njegovih rukovodioca, po-mi_jeSala krv Istre i bratskog Hrvatskog Primo·ri.a. Drugaricu Miru Ban, Clana 10b1asnog komieta SKO]-a za Istru, ·koja je iz Hrvatskog Primorja do:Sla k narrna da pomogne rad i borbu na:Se omladine, pOkosili su mitraljezi Mitraljezi su takoder po-kosili aktivistu narodno-oslobndil::tCkog po"kreta dru,g.a Mihu :ZupaniCa iz seia CukriCi ZloCinci su odveli so'bom u Pulu 25 mu.Skaraca i Zena. Tao.ci su proSli kalvariju zatvora i njemaCkih lo.gora, n jih sedam nikada se viSe ne Ce vratiti u svoje popalj·eno selo. Oni koji su preZivjeli ovaj zJ.oCin otko.pali su Stalu Frlina i pod ruSevinama naSH nesa.gorene dijelove I judi ... U februaru .ponovno -'ill faSisti iz Vodnjana UiPali u Ga janu. Istjerali su svo stanovniStvo iz kuCa, p-ostrojili ga u »filu«, zatim su, prema spisk'll koje.g su dostavili domaCi izdajice, izdvojili 17 muSkaraca, naredili im da svaki u.zme po naruCaj dame i otjerali ih u Stahr gdje ,su ih postrojili uza zid i postri_jeljali mit-raljezima. Nakon stri.ieljanja zapalili su ih slam om, koju su Zrtve same donijele ... Te noti zapaljeno je oko deset kuCa sa svim ·go-spodarskim zgradama i uredajima. OpljaCkano 40 goveda, 1.50 ovaca, 15 svinja i mnogo druge hrane. Odvedeno oko 6"0 muSkaraca, Zena i djece i otpremlj·eno u logOre u ·NjemaCku. o'*prem111 •o 1 26 . MJ·esnog odbora AFZ Zagreb. Marija 'Znidarec-Kleinh ans, tada Clan .Zene Hrvatske u NOB .,.a pd. . dnt 401 �Dokument 248 POPRATNI Dokument 250 0 NOVIM SMJERNICAMA U RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA Clanak Mitre MitroviC u »Zeni danas", glasilu Cenlralnog odbora AFZ fugoslavije, br. 32, .1943. PRED SUDBONOSNOM ODLUKOM Kad su na na.Soj Prvoj zemaljskoj konferenciji, decembra pro.Sle godine, progovurile Zene svojom ogromnom ljU:bavlju ,za vojsku, svojom odanoSCu narodno-oslobodilaCkom ·pokretu i EomunistiCkoj partiji, koja mu stoji na -Celu, kad su nabrojale ogromne rezultate pomoCi 'VojsCi, kad su one, najzad, izrazile svoju spremnost da se do kraja bore protiv okupatora i svih domaCih izdajnika - bilo je jasno da je v_eC Sirom zemlje, ·u masama Zena, stvoren moCni pokret. Tu i tamo, naroCito u pojedillim krajevima Hrvatske i B. Krajini, organizacija AF~a je veC postojala. Bilo je, dakle 'Z"elo, da se taj pokret i organizaciono poveZe i_uCvrsti u celoj Jugoslaviji. U organizovanju i udaranju Cvrstih temelja organizaciji AFZ Jugoslavije, u Sirenju antifaSistiCkog pokreta Zena, postignuti su u·ovoj godini ogromni uspesi. Plenum Centralnog odbora AFZ Jugoslavije' adrian 25. i 26. oktobra u Hrvatskoj k<mstatovao je da: 1 Preko mno.gih odbor AFZ . v b.. nizirani u to vdjeme kari~J' t zbna. tit. sru orga- . pu_bravi je radio kanal za b . . - .. tizane. . l za pre actvanJe u par• I lJudi pre'ko Barice Ce. k pr: 7?atertJala Marija ZnidareG: Kl · h I je veza sa Zagorjem J, kcany.e. t•en]evcu bila 0 !ad~ bil; Clan Mjesn~g -~dbo~~s A·Fiezka, ~oja )e V·~nice u Ntvornici >;Siem~~~« (da~~~s=R~deNK~~~ovi.c)', i~n~Ini\a~tpucemTanju ljudki u p~rtizane~gr_Jed::dt·l'.: . I ~sava ovakoviC p:rebacila ·e 1944 . car«. rD.JU pre o Slavtce BaSiC Mace. U .Jedmm domohranom 30 ruskihJ b!: g:kZaJedno ~a zane. zaro .)em a ru partt- acr[tfr Dokument 249 IZ IZVJEsTAJA OK KPH KRAPINA ZA ZAGREBAcKU OBLAST 0 KURS~~I; XI. 1:43. OBLASNOM KOMITETU KPH ) A AFz U OKRUGU KRAPINA 3. XI. 1943. Druga~skom Oblasnom lmmitetu KPH za zagrebacku oblast ... Zavrsen je jedan AFz kurs k .. . . . Drug~rica Beba napustila je n~S ~~~~gJ~ r~-~·~vodila dru~arica Reba iz ·Slavonije."l . Drug, kurs pocinje 8. XI o P . 1 o IS a _za Glavm odbor AFz. pnlog z~ _pobolj.Sanje rada po g. rvi kurs zavrsen je sa uspj-ehom i on je znaCajan . VlSma politicke izgradnje, kako kod P .. . Cl!a, Izdaleka ne 'Zadovoljava. Pokret u na,9 ar~JSklh tako i svih vanpartijskih organizaa~~ r~kovodstva se sla};w snalaze u r_adu S~~ o :ug~ s~ n~glo Siri i postaje sve masovniji VI em kursevi za Clanove KNOO . -- . . . .' no Je s anJe I u naSem Odredu zatn su ~ kurs za polit. delegate i komesar~ ~o~~i!mnJ~~; ~pe~ n!~i Partijski kurs, a t~koder i f.~:~ ~vom. radu. Kuvs za clanove KNOO ce pocet' 8 e OJl se tako•der veoma slabo snalaze u 1 _ et~lJno izvj.estiti . . . · · 0 • g. 0 temama i rezultatima Cerna vas AFz: .J!i Pni krur-s o-d o-sam d k .. krapinskog ·okruga odr.Zan a?a kza a hvts.tkinje AF.Z U.skor.o SJU fonnirani Ok urZ J,e oncem ru.Jna 1943. g. opCins'ki i milo.gi -se0oski ~d~r~d.bor AFZ, te kotan·ki, 402 1..,Sirom Jugoslavije postoji mreZa odbora AFi'.-a u Slovenackoj, Vojv<>dini (narocito Sremu), Bosni (narocito Krajini i Istocnoj) u Hrvatskoj u svim njenim krajevima: Lici, Kordunu, Baniji, Dalmaciji, Slav·oniji, Garskarn Kotaru, Primorju a v~eC je u stvaranju i organizacij a u Istri, novoj kCeri sv;oj·e dom•ovine. Iako j.e stvaranje organizacije u Crnoj Gori, .SandZaku i Hercegovini ometano Cestim neprijateljskim ofenzivama, naroCito petom, tamo pGstoje jezgra koja sire pokret. Ako je stvaranje Siroke organizacije u 'Srbiji i Makedoniji do·sad ometano zbog specijalnih usl·ova i terora, duh organizacije i njenih zadataka _pro·Z-ima Zene svih zemalja. I nece biti tesko prema borbenosti i odanosti NO borbi, koju pokazuju zene svih zell_!alja, stvoriti brzo Cvrstu i masovnu organizaciju. To utoliko pre danas, kad je Cas pobede sve blize, kad je slom fasizma neizbezan. Odmab povezati me·dusobno one najaktivnije_ Zene, koje danas jo.S izolovano pomaZu narodno-oslobodilacku borbu i stvoriti od njih odbore-: okruZne, sreske i mesne, koji Ce raditi na prnsirenju pokreta - tako se postavlja zadatak za one zemlje i krajeve Jugoslavije, u kojima joS nije- formirana orga-; nizacija, iako masovni pokret po-stoji. 2. Ideja borbenog jedinstva svih naroda Jugoslavije obeleZena je ·ove godine uC.eSCem masa hrvatskih zena u ustanku koji plamti u Hrvatskoj. Preko AFi'.-a prosiriti to jedinStvo joB viSe, joS snaZnije i na muslimanke. Sve ja.Ce dolazi do izraza aktivnost Zena u gradovima, naroCitD okupiranim. NaS·e ·organizacije pravilno· shvatiju da bez Zena gradova na.S pokret neCe moCi da ispuni u potpunosti sve one zadatke; koje pr·ed nas postavlja NO pokret. Sirina organizacije, :Sirina naSeg pokreta, doCi Ce do punog izraza: tek onda, kad se kroz AntifwSistiCki front Zena Cvrsto poveZu sv·e Zene, koje se, na ovaj iii onaj naCin, pojedinaCno iii organiz-ovano·, bore protiv okupatora,, ustaSa i Cetnika, pi'otiv izbeglicke v lade i 'njenih hrvatskih i slove- · naCkih pomagaCa, sv.e Zene, koje na oVaj ili na o-naj naCin pomaZu narodno-oslobodilaCku borbu, sve Zene, koje su Cak dosad bile pasivne, rna da' se os,eCaju antifaS_istkinjama, ljube svoju domovinu i mrze· izdajnika. -3. U pomoc; NO vojsci, u pomoci NO odborima, naSa organizacija pronaSla jei sama i uCestvovala u najraznovrsnijim oblicima rada (radne Cete, izdrZavanja bolnica i dje-. cjih domova, borba protiv tifusa, kopanje zemunica, gradnja popaljenih kuCa, spremanje zimnice za bolnice, rad na cestama it. d.) P·ojaCati svoju pomoC u organizovanju pozadine, na oslobodenim terHorijama, pruZiti joB v·eCu i jaCu podr:Sku prehrambenim, zdravstvenim, setvenim, prosvetnim i drugim komi.sijama za zbrinjavanje izbeglica, u evaku.. aciji zaplenjenog materijala i ratnog plena i u evakuaciji zaplenjenog materijala u gradovima, to su krupni i teSki zadaci AFZ-a u ovim s·urovim i oskudnim, ali pobedo-nosnim danima rata. Plenum Centralnog odbora zakljucio je da je naSa organizacija doista aktivan Cinilac i faktor u pomoCi NO vojsci, kako je to sebi i postavila kao jedan od najglavnijih zadataka. u proteklom periodu. Ali, razvojem narodno· oslobodilacke vojske i pokreta, stvaranjem na.Sih nacionalnih veCa na Celu sa Antifa.SistiCkim veCem narodnog oslobodenja Jugoslavije kao jedinim predstavnikom naroda Jugoslavije, pred naSu organizaciju Postavljaju se novi, sve raznolikiji zadaci, postavlja se zadatak: kako da naSa organizacija postane -joS CvrSCi' oslonac narodno-oslobodilackog pokreta. »Prije sv.ega, treba kaO_ sasvim pogreSno odbaciti shvatanje da je AFZ neka privremena, samo dok traje rat pro-tiv fa.Sizma, organizacija ... AntifaSistiCka fronta Zena, na; 403 �stala u n~jlj~coj borbi sa surovim tuc:linskim podJ~rmlJivacem, neizbeZno Ce u toku daljeg raz~Itka .borbe naroda Jugoslavije menjati svoJe obhke i naCine rada ali ana treba . mor_a n~~ati kao ..Siroka borbena, masovna or~ gam'zaciJa u koju ·Ce na ovaJ· ,·]· . .... d ·· . ' I onaJ nacm -:-:- s alJim_ raz_vitkom bnrbe, pristupati sve Site m~se, I ko]e Ce biti sve moCniji faktor u borbi naroda za bolji Ziv·ot~ za pravu na~odnu v.~ast, za preporod i obnovu zapu.Stene 1 opustosene zemlj e« pise drug fli!as u okf barskom broju »Zene u borbi« glasila A;z Hrvatske. ' i'l i ! ' :,'I ) !1 da se krv:q.o zaloZe za njega, to znaCi postati u puno~" smis1u mnCan politiCki faktor moCno.. ~p?. n~te nadonalnih veCa na Celu sa' Anti. fasish?~Im veCe~ narodnog oslobo·denja JugoslaVIJe. ?d aktivnog Cirtioca pomoCi Narodn·o,oslobodilackoj. vojsci treba bas pokret da postane I aktiVm politiCki faktor oslon AVNOJ-u. ' ac z~ o~e" dve i. po godine narodi JugoslaVlJe_ I m:_ zene zaJedno s njim.a veC su kazali SVOJU rec o tom~: Ali hi londonska izbeglicka gospoda... sa SVOJim hrvatskim i slovenaCkim pomagac•ma hteli iz udobnih londonskih fote!Ja da se sa celom svojom prtljagom smeste ponovo u. d_v~rce i zav.edu CetniCku strahovladu. Om ~os uv~k spekuliraju, kuju pla~o­ :re sa r_e~kcwnar~1m grupicama u Engleskoj 1 A~encr_. Nama J'e ran a i suza, progona, bede 1 gladl dosta za ove dve go dine da b. . opet seb · k • 1smo . I , opa 1 grab. PoZurimo se, dobre 1 drugar>ce! !reba osigurati bolju buducnost od cr?e proslosti! Zato vee danas treba ·o~i­ gurah da volja naSih naroda bude pOStovana od celog svet~. Daj.mo najsira ovlascenja A ~::'OJ-u, Jedmom 1 pravom p~edstavniku naslh n~roda!. da izrazi naSe Zelje, Tko Ce nam dati bolJI zivot od onih koji su zajedno 8 nar~~.?~ ratoval~, gladovali i dobij~li rane na hDJ1Shma u OV1m najcrnijim danima naroda! Drug Tito nam je rekao: Vi ste desna ruka AntifaSistiCkog veCa narodnog oslobodenja Jugoslavije, i mi Cemo to biti! Mitra MitroviC J. Plenum je odrZan u selu Rudopolju u Lici. .. K~~i je to oblik i nacin rada koga pored pomo~I NO vojsci i narodnoj vlasti u ~·rgani­ zovanJu p-ozadine, treba danas istaknuti na prvo mesto u nasem radu da hi AF" stvov · b . ' LJ ucea~ u SVIm o hcima borbe? Centralni odbor v:c 1~: septembra pisao je u svom pismu orgamzaciJama: »Kao antifaSistiCka organizaciJ'a AF" ra se svest .. . Ll moorgan· · · ran a . razviJah u moCnu po·l"t"'k u k 1 IC ~za?IJU, .. ?Ja Ce u svakom momentu i u svakoJ_ S1tu~~IJI znati da izrazi sve teZnje i ~m_ermce IDiliona napaCenih Zena Jugoslavije OJ€ ana ~r~dst~vlja. NaSa organizacija ne sme do~~ohti, da Je kao organizaciju prerastu dogadaJI~ vee mora na njih uticati u k . t n~_rodno-o..~lohodil_aCkog pokreta i uticat~r:a DJiho': brzi razvoJ. ,Sta to znaCi? To znac· d se nase organizacije moraju otrgnuti izl je~ dnos~ranog rada kakav je mogao odgovarati Sv.ega .t?ga, preko nas treba da pos.tanu u_ ~ocetnom razvoju AF.Z-a i kakav je morao svesni milwni Zena, pa da tom akt· sn T Ivnom hitr prema on..~aS?~em stepenu svesti Zena«? ~gam mi wna . AntifaSistiCki front Zena ·Sta to znacJ ~·b politicko uporiste i ici u odi~ra ulogu koJU mu pripada u interesu ko~ak sa razv•OJem narodno-oslobodilackog srecne budu.Cnosti naroda Jugoslavije. po .~eta? ~~r ~i veC nismo politiCka organiU svom svakodnevnom radu u okviru Z~CIJa ~ N1Je h naSa silna Ijubav za druga okruga, sretZa i sela, naSa organizacija mora Tita, lJuta mrZnja prema okupRtoru i ,· d .. cama p " " . _ z aJI- Z1VIm P'Dliti~kim radom, ilegalnim sastanci" ' . ?~oc na·soJ vojsci, najsilniji izraz nama, mas~ynim sastancima, konfer.encijama, se pohhcke svesti, pitaCe Zene. Jest, ali ta. P_redava...~Jim.a,.. zborovima, protestinia i mitinsvest treba da postane jo.s aktivnija politicka Zima saziVeti ze~e sa ovom njihovom ulogom. Ona mora reagrrati brzo na sve dogaOaje snag_a,. s~~ga mi~iona Zen a. Slom faSizma, zahvalJUJUCI slavmm pobedama Crv:ene Ar .. protumaCit!. ih Zenama, razotkriti pred· Zena~ sav ""k . k IDIJe, ~a sve zl·ocrne domaCih izdajnika, ustati proezmc ·OJ a t~vnosti, otporu ugnjetenih narod~, na. prvom mestu naSeg, slom faSizma ti~ svakog zloCina, uCestvovati u kaZnjavallJU sa nepomirljivoSCu borca, zatalasati Zesamo Je pitanje brzine pobede. Zato .zahtene ~o svakom pitanju, izvuCi i poslednju ZevaJmo od saveznika, . a to smo pravo Stekli borbom, brzo otvaranJe drugng fronta! nu Ispod ;n~prijateljskog uticaja i »budnim ok?.m p~atiti. ?a. se u pozadini ne ugnezdi neIst;rivanjem 'Dkupatora iz naSe zemlje mi pn~atelJ, ~OJI Je ugroZen zajedniCkim intemeduhm, t:v:?a da dobij.emo mnogo viSe. Nor:~Ima SVlh slobodoijubivih snaga Jugoslava Jug?slaVIJa, slobodna poietna, demokrats~a, nasa feder.ati~na lugoslavija ravnoprav- VIJe«: kako nam je to rekao drug Tito na n~h naroda, koJa ce ostvariti i socijalne teZ- PrvoJ zemaljskof konferenciji AF·z-a. Odgovornost za sudbinu naroda pada i na TIJe radnog s,veta, teba da se rodi iz ovih nas. Odgovorno.st je V·elika strahota, rana i suza .Sto smo podneli za nju :rne.~ ,Zen~n:a - . ~oje su sazrele da joS S~ara Jugoslavija ponovo bi zagrozila mrZ~ akhvniJe, u JOS pumJem smislu uCestvuju u nJom medu narod.ima Jugoslavije ponovo bi sve~arodno:n· ustanku i politiCkom Zivotu ost~le u njoj varnice novog rata. 'usvojiti do SVOJe ~e.mlJe. Ne povesti ih dalje znaCi ne kra~a .ova.i. cilj narodno-oslobodilackog rata. k:~muti lh ~:' dalji istorijski korak u izgradprozeti DJime sve antifaSiStkinje, sve Zene, llJl bo!Jeg z•vota i bolje buducnosti svoje i 404 naroda, znaCi pasivizirati snagu, koj a le.Zi njima; pred narodno- oslobodilackim pokretom, kome su nuZne te snage kao oslonac, kao aktivni borci za sve tekovine, koji je zasluZio te snage spasavajuCi narode Jugoslavije od propasti. ~u Dokument 251 REFERAT ANICE RAKAR- MAGASic 0 ANTIFA!!ISTICKOM FRONTU zENA NA III. KONFERENCIJI OK KPH KARLOVAC ODRzANOJ OD 20.-23. XI. 1943. posveCivale paZnje. Masa Zena ~ostala je po Organizacija AFZ u razdoblju od II. do strani, neobavijeStena, i njihovo politiCko III. partijske konferencije posla je putem poleta i porasta organizacije, a zatim do za- saznanje bilo je svaki dan sv.e manje. Nepo~ znate s dogadajim·a, uljuljala su s·e u san stoja i zamora u srpskim krajevima, a do slobode i poCelo se viSe brinuti o sebi liCno. poleta u hrvatskim krajevima. PomoC vojsci mogle su pruZati sve manje Nakon II. partij-ske konferencije rem·ganiuslijed teskog ekonomskog stanja. pa taka zirani su odbori. Na inicijativu OK odr.Zan je prvi kurs za a_ktivistkinje AFZ, jer se vi-·· politiCki nesvijesne i ne shvaCajuCi rnnoge djelo da je slaba politicka svij.est velika za- pravu ulogu organizacije AJ:i'Z, mislile su da organizacije onda ne treba, kada nern.3.ju Sto preka u osamostaljenju odbora i uopCe njida daju. U Loskunji je drugarica, kada j.e hi; hovom radu. Uz pomoC Partije zapoCeo je uporan politiCki rad sa masama Zena i sa la pozvana na sastanak, odgovorila: Sto Cu samim odborima. To je unijelo veliki polet ja na sastanku, kad viSe nemam ni.Sta da dam. Orgariizacija je imala tijelo, no jedno medu do tada z~postavlj€ne seljaCke Zene, Cvrsto politiCko jezgro nije postojalo. U takoje nikada nisu imale pravo da sudjeluju u bilo kakvom politickom zivotu. N astupanj e kovom stanju zatekla je organi'zaciju i zimska ofenziva 1942.(43. a nakon nje bolest i domaCih Zena na Zborovima i sastancima raz. glad, gdje smo izgubili mnoge na·Se kadrove. bijalo je ana zastarj:ela miS1jenja o nespoTrebalo je obnavljati naSu organizaciju od·osobnosti Zena. zgo na dolje. Visa rukovodstva su obnovljena, U toku osam mjeseci obuhvaCena su organizacijom sva srpska sela po Kordunu. Stvo- nekad su nekoliko puta promijenjena uslijed bolesti i smrti, dok su niZa rukovodstva ostareni su svi odbori, Qd seoskog do okruZnog, la veCinom okrnjena i trom'a. TeSka je bilo demokratskim biranjem na sastancima iii i.zvrSiti prekretnicu na temeljiti i uporni pokonferencijama. Organizacije je obuhvaCalo litiCki rad. Mnogi naSi partijci nisu ni.Sta oko 8000 organiziranih Zena. poduzeli, kako bi pomogli u tom radu orgaPartija je ukazala na tada glavni nedonizaciju, premda su stain a. izvjeStavali: AFZ statak, a to je neobuhvatanje hrvatskih krane djeluje, rad AFZ se uopCe ne osjeCa i trajeva. U neoslobodene hrvatske krajeve- stizao zili pomoc u Okruznom odboru AFz. je tek po koji broj >>RijeCi Zene« kao lista, OK ponovno je pokrenuo kurs AFZ, koji koji Ce in-teresirati Zene i pokrenuti ih. TeZise odrZavao zajedno s NOO-om i omladinskim Ste je prebaCeno u rijeCima i rezolucijama na rad u hrvatske krajeve, a u stvarnosti kursevima. Osposobljavali su se novi kadrotaj je rad tr.ebalo da izvrsi jedna najvise dvi- vi, a zatim su sprovedeni novi izbori .u organizaciji, u Cern je·mnogo Pomogla Partija i je drugarice. Na taj naCin rad se teSko i sporad se pokrenuo. ro odvijao. Stariji kadrovi iz organizacije AFZ uziU vrijem.e najteZih dana za organizaciju ma:ni su na drugi rad, mladi ·se ja.S nisu sna- Korduna rad se pokreCe uz pomoC OK u osloSli, a zadaci su hili svaki dan sv.e teZi i mnobodenim i neoslobO,denim krajevima kotara gostrukiji. Usprko.s tome sto je Partija ukaKarlovac i grada Karlovca. Stvaraju se ilezivala na to, da je politicki rad i politicko galni i polulegalni odbori po selima i mreZa konkretno obrazloZenj,e svih akcija -os,novni, odbora u gradu Karlnvcu po tvornicama, ureipak se to u potpunosti nije izvr.Savalo. Taj dima i ,,Skolama. U gradu Karlovcu formiraju se rad ograniCavao na. i'ad s odborima, za- · se mjesni odbori i 15 pododbora s ukupno 85 pravo sa viSim i srednjim rukovodstvima, a odbornica. U vremenu ad tri ·mjeseca uspjeS· selo je ostalo samo. NaSe Celije nisu tome nog rada u Karlovcu mnogo se pomoglo boll 405 �nicama i djecjem dom je mrZn · ~- na Kordunu. Porasla cija nisu ioii prebrodile t , ga pre~: ~~:~:n~~P~Jat~Jju, a Uubav i bri~ na politicke borb. e ograde prelaska ene masovne org · .. nizacija nije biJa bo~~Cima. ~oduSe, orga- k a k o u srpskim (kotar V . amzaCIJe, nizator demonstracija r7U:' lliJ~ bi1a orga- hrvatskim krajevima (kotrgmBmo~t?, taka i u ar OSI]Jevo). . .. nja nezadovolJ"stva, 'b.a!I od svih izraZava• . . "I d ucanu 1b tvornic' b'I I o na trgu , b 1 o u Broj organiziranih Ze ~ nice AFZ. Nakon I, r I e su medu Prvima Cla- smo na proiiloJ· part k nfa se P?.':ecava. Dok · · on u Karlovcu, neke ~u o~fle. part.. organizacije ~anti o organizaciji ·u kot erenciJI .m ogI" .go. ~ I I kotaru S!unj dan . aru VoJmc, Ve!Jun a neke su preSie na osl:~~e ~~~e _uha~Sene, ze su sve te.Ze no pododb .eni eritonJ. Ve- ~vim kotarevi~a u :: ~~am? organiz.acije u . . ' P I':' I hrvatskim krasak up IJanJu za djec "i d or1 rade •i dal" na Jevima. Polet 0 • Je (osam hiljada) 0 ;;:n~z~CIJ~ donio ie 8.0100 rasturuju materijal J S om, ~as~ stampu, te upotpunjen i ne .. ' .?'m lliJesm odbor nije za tim taj broj pad a m~ramh srpskih Zen a, vodstvo, naroCito ~~~ecat se c:ntralno· ruko- pea prema podacim~ aooanas se ponovno po~ 'S Partijom u gradu g oga, Jer nema veze toga 3.300 hrvatskih zena A~z ~a 12.soo, od Imamo 1()510 odb . · a. c;eiu tih zena Nakon mnogih b. b . . odbora Ipak . ?r"mca, orgamziranih u 264 KK Karlovac da uvi~~ a, _koJe Je OK vodio s • . Je JOs mnogo se! t I . ... a rna, postignuto je dan:az~ost rad~ sa Zena- nasega utjecaJ·a' a t o narocito a osd"" o1Izvan ·· oni . IJe OVI, u · k OJirna je neprijatel. . pomoc organizaciji AFz s U a :o_mitet _pruza gandom da zavede Jn uspw sa SVOJom propaorgani.zacija se poveC I . ~a TIJa 2 IDJeseca e samo muvk . t s e u SVOJe postaje sve viSe m a a u otaru Karlovac, redove nego i da Zen faSistkinja Taka asovna organizacija anti- sivne, da se ne. osvr:u o:aanu po s~rani ~- pasvojih osn~vnih po ona_ prebroduje iednu od . zbivaju u naSoj domovinL dogadaJe, koJI se na mali broj Zen gres...aka, a t? Je o~lanjanje Po tom velik b · odborirna. Nairne ~ zaca~~~enih u Ilegainim mogli bi mis!itio~ rOJU odbor~i~a i odbora ~· . a se rad OsJeca svuda u onom terenu i1eg~ln~ ~~ce . u st.~aran_i su na svako. • J OPCilll, u svakom selu No t b • oslobodenja ostali tak b~": koJ~ su I nakon ~ozemo reCi. U mnogo se1a u.o C o a~ ne pl1emda su v.eC svo "im DVI I r~s:ahurili se, zive aktivnim politickim '" t P ~ o~bon ne tovani kao odbo J radom hili kompromi- niZe part. organizaci" ZIVo om,~ J:r Im naSe Odbor~ice nisu ~r:ii~~ov~ ?orice i Pri!iiica. niti pruZaju o / Je ne posvecuJu paZnju, OK donio je ~d~~- ~a se to popravi i ispravi ne obraCajuCi se onim o VI:e ~vog 'Odbora, su bile ZelJ"ne da sud. ln:n?gim zenarna, koje votu, jer su s veliko Je JUJU .u po IT'kom Zi1. b I IC ' vojsku Medutim u m __Ju a vi pomagale naiiu govore o da proucava]u materija1 ' -da s e d o~ svim ak . . . tic'k "]" k CIJama I kampanjama polivo for~irano je 14 ~~~mam~ R_ibnik i Jaiikoe I I e onomske · k · d naravi, OJe treba proZena Citavog sela i pos~r~: OJ__I ~u birani od vesti To j pr u. kot e pro~e eno u nekirn selima, na tom terenu u t· . a I vazm faktori na inaCe Cestih poja~~ ~ehma. nij~ doiaziio do u ~amim ::saVelJ~n~, gdje se osjeCa Zivost rna I VIdhe se odlazak sinova i br~Ce ~ ~~dte I ~estre koCe takovog rada masovni or povoljni rezultati ·· ·· gamzaciJa pod runakon sastanka AFZ 1 1 .' v:c su mnoge kovodstvom p ar t". IJe. lovaCki odred ka'() .. : a .e SVOJe smove u karJ edna od obiljezja u dan • . . . . Nak '.. s o Je to bilo u Jiraiicu. ogromno sudjelovanje Zen asnJOJ. borbi Je te upo::,::a~~~:~~; savjetovanja u juJu o.g. u selima oko Kordun Ja :'a rad u hrvatskim · a 0 Je sudJe1ovanje Zena . jeme preCi okvire ~ u~pJel?k se u a;a~nje vriv~ast; ?dmah proisteklo kao riro~ narod~oJ rad je prenesen u h~:t u:as ~ organizacije i diCa n]enog sudjelovanja u Pbor . na pos!JeD~ sada je stvoreno 5 s:o:k~~ ~d~ko K?rd~:'a· stavljanje te vlasti Dost , bi za usposki u Cetingradu 5 . ora I OPcin- NOO ( k · a zena su odbornice 'S! UllJ. F ormiran Je m. . . : seoskih odbora u op cm1 nika)-a Jo~ o !.14 drugarica na 1395 odbor-· . . postoji zaostalo mislJ"enJ"e i dva seoska odbora uJe~n;. o_d~or za 'Topusko da su . one uUVIJek db · ti hvacena su i neka h o ot I~I opuskog. Obn- a ne na "b 1" m o onma predstavnici Zena N". J 0 Je predstavnice Citavog narod ' IJe se shvatilo, da je taj rad u NOO . a. osnovan, da drugarice treba d -Ima os]obodene kr~jeve kotara ~:~~Ire ISu novo svaki drugi aktivni odb "k a rade kao AFz se joil uvi · k .. . , oga. am 00 bud k orm ' a ne samo da stvo Korduna J:eg:Is-\ OSJeca kao rukovod- Take ne a v~za organizacije AFz i NOO-a vac. ' CI avog okruga Karlo- kom:v a p~~~~~an . rad ne donosi koristi ni~ se na' taj naCi:~t:a~~ :am~ ct:uga:i?u, k.~ja U no vim organizaci. k . kao poiitiCke organiza~tma, - OJ€. su vstvOrene Princip ravno . e 0 gaJa, mh uzd1ze. . pravcu dok se kod .. J€, razvoJ tece u tom se Ispunjava Pravnosh ne smije dozvo!I"t· d a I ' PTIJe stv·orenih organizapredstavnika, v~~m~n ~~:~:~~~ apkrtei.kvo . _nekih niJe su406 ~~l~Jicelije sas_t~ju ~ ~~b~~f r~~';;,o~;;~ :~ j;d~nic~ma, k~ko vo~c~ ;::~~r: ~~b~~ :;£.~';:, k~j~~~~:c :::~~~ g~d~;~a ~~n~o;:~~~ djelovanje Zena u Citavom ogromnom Zivotu, · jer kakovu vlast stvorimo, takova Ce biti. Cesto kod samog prodiranja u neobuhvaCene kraj eve ne uzinia se u obzir da su i omladinke te, koje su antifaSistkinje, da ,su i ori,e Zene, koje treba da su organizirane u AFZ. Polet omladinki cesto nam moze pomoCi kod priviaCenja Zena u organizacij.e. One najm],.de prelaze preko raznih zastarjelih misljenja i stvaraju time temelj za daljnji razvoj organizacije. 'Taka su u opCini Bosiljevo stvarani prvi odbori AFZ uz veliki oslonac u omladinkama. Medutim KK naprosto je objavio da. omladinke treba da budu u omla-dinskim organizacijama, a ne u AFZ. Nastala je pometnja u r.edovima Zena i u redo.vima omladinki, a rezultat je bio da su se neki odbori AFZ raspali. To odvajanje Zenske ·_omladine od Zena dogadalo se i u organizacijama na Kordunu, gdje je Cesto do~ slo i do nekih neprijate!jskih stavova. izmeau organizacija AFZ i USAOJI, kao u kotaru. Vrginmost. Tek poslije zadnjeg part. savjetovanj a na Kordunu i u kotaru Karlovac donek!e je sreden taj odnos, dok on joii uvijek postoji u kotaru PlaSkom, j er se ne shvaCa da omladinke mogu biti clanice AFZ i USAOH. Na koji naCin. je Partija rukovodila organi,zacijom AFZ? U pocetku je Partija svim svojim kadrovima i iz vojske ·sa terena pomo-gla na ·okupljanju Zena i stvaranju organizacija. Me,dutim kada su stvorena rukovodstva AFZ, onda zbog neke &amostalnosti organi'zacije Partija je prestala da pruZa onu svakodnevnu pomoC . .Sve viSe je poC-eio da zauzima maha ono rasprostranjeno gledanje da su za rad AFz odgovorne samo drug.:irice, koje rade u toj organizaciji, a ne Citava part. organizacija: Na sastancima kotarskih komiteta ne pretresaju se pitanj a AFZ, ne konkretiziraj u se direktive, koje su dosle do viiiih foruma AFZ, a vrlo rijetko se donaSaju zakljuCci, koji su s·e prenij.eli na sve part. organizacije, izvje'" staji kotarskih komiteta vrlo rijetko se doticu rada organizacije AFZ, a kad izvjeiitavaju, on'da je to obicno samo tvrdnja da rad valja ili ne valja, No iz nijednog izvjeStaja s.e ne vidi, sto je Partija poduzela da se stanje organizacij,e promijeni, kakove su mjere poduzete od strane Kfrtarskog komiteta. U naiiu part. organizaciju trebale bi da prodru rijeCi druga Lenjina: »Razvijanje i vodstvo ma&ovnog pokreta Zena vaZan je dio Citavo·g rada Partije, Sto viSe, pol-ovina Citavog rada Partije.« Kraj mnogih partijskih celija rad organizacije je zamro. U najboljem siuCaju on je kritikovan, ali ne i potpomognut, kao Sto j.e slucaj u Krnjaku, gdje su kraj part. celija i ope. komiteta trebale da dodu drugarice iz OkruZnog odbora da pokrenu rad. U samim KK svelo se rukovodenje na ,Sablonsko postavJjanje odgovornog Clana komiteta, koji · Cestn nije upoznat sa principima "Organizacije i koji prema tome ne moZe~ pruZiti konkretnu pomoC ~amoj organizaciji. Da se iito bo!je upute partijska rukovodstva u rad i akcije AFZ, upuCivane su. o·d strane OK dhektivna pisma u vezi s akcijama, koje provodi organizacija AFZ. To se pokazalo. narocit9 . uspjeiino kod posljednjih izbora za odbor AFz, gdje je Partija mnogo pomogla u pravilnOm provadanju izbora. No. joS uvijek nije usp.je1o pokrenuti same Celije, nego su taj posao' u glavnom vrSili Clanovi. komiteta. Sam OK bio je inicijator i organizator Okruznog odbora AFZ i pruzao· je stalno politi~ku pomoc celiji Okruznog odbora. No u zadnje vrijeme Clanice Celije OkruZnag· adbora··. nisu shvaCa'le sve dir.ektive odgovorne drugarice, ka'D direktive OK, nego su smatrale kao njene "liCne i .zbog njenog nespretnog- odnosa, a Cesto i loSe upornosti, .koja· im se ·cinila diktatorskom. Tako se dogodilo da su na konferenciji AFZ same te .Clanice Celije Okruznog AFz glasale da ostane dosadaiinja tajnica odbora, premda j.e odluka OK hila, da se ona zamijeni drugom drugaricom. Tu je hila joii jedna pogreska, jer se ta promjena nije rastumaCila i iznijela pred Citavu frakciju, a ne samo pr.ed Celiju OkruZnog odbora. Jedna od koCnica ·daljnjeg ·Sirenja i razvijanja organizacija je teSko prilaZenje niZih part. organizacija kod izdizanja n'Ovih, svjeZih rukovodilaca iz mas a Zen a. Kako j e· u glavnom to uzdizanje dolazilo od strane OK, to je gotovo pr:e.Slo u praksu uzdizanje samo viSih rukovodstava. Taka je .za svaki part. kurs trebao. OK da odredi drugarice, jer inaCe naSi komiteti- bi najCeSCe njih ispustili. To uzdizanje dovelo j.e do 'OSlanjanja na "mali broj kadrova, kojima se onda nameCu mnoge i mnoge duZnusti. J.oS sada se vidi nepravilan odnos prema Zenama najbolje iz pregleda kandidata i aktiva. Od 151 kandidata ima samo 19 zena, a od 137 Clanova aktiva ima samo 42 drugarice, pxemda nam j.e svima poznato da su najbolji drugovi iz pozadine u voj-sci. Mali broj par..:. tijki snose mnoge teSke funkcije, te su one obicno odbornice AFZ i NOO i clanice parf foruma (drugarica lVIila iz Veljuna je clanica opcinskog NOO, predsjednica kotarskog adbora AFz, clanica KK Veljun i c!anica 00 AFZ, a u kotaru VojniCu, dxugarica Danica je Clanica seoskog i opCinskog NOO, opCinskog komiteta i ~otarskog izvriinog AFz). One "SU preopte-reCene i ne mogu izvrSavati I 407 �sve te duZnosti. Postaju nezadovoljne, zamorene ali ne od planskog i uspje.Snog rada, ne- · go ad beskorisnog tumaranja i lutanja. Uzdizanje u Partiju vrSi se Cesto mimo orgariizacije, a u samoj organi'zaciji ne osjeCaju se uvijek komunistkinje kao rukovodioci i kao najodgov·orniji Clanovi. Sto je viSe komunistkinja u organizaciji, to se vidi da je organizaci)a i CvrSCa, kao Sto je to u kotaru Veljun. Dok na pr.· u kotaru Plaskom, gdje part. Organizacija nije pruZala nikakovu pom.oC. ·a niti je kontrolirala rad AFz, tu i nema partijki. To je dovdo toga, da su u kotarski odbor_ uSle ·i neke Castohlepne dri.igarice koje su daJeko · od' iskrenih i odanih bora~a za Slobo,du. Odbor se morao Taspustiti- i poCi noviffi Putem _:__ obratiti paZnjU onim Odanirh Zenama, koj.e ne Ce moCi dati" mnogo priloga ./~ Za vojSku, no kofe Ce postati llajbolji borci za bolju budqCnoSt, a fime i dobri komlinisti. ~nogo konze:t:vativnosti kod ·izinjene funkcionara na.Se organizacije je Cesto koCnica daljnj.eg razvitka. Partija treba da pomogne , ~a Smjelo mijenjarno funkciOnere,· koj~ su neaktivni i kolebljivi, o-braCajuCi se na onu masU zaostalih Zena, koje nisU bile do sada dovo'Ijno_. uvuCerie· u rad. Da bi citava Partija potpuno rukovodila brga:riiz~cijom AFZ,_ i da iSpTaVimo nedostat~e :Po.t~ebno je da uo.Cimo ave zadatke: 1. AFZ nije privremena ratna organizacija,. veC Siroka politiCka, borbena i masovmi org"ariizacija u borbi naroda za bolji ZivOt, za pravu .narodnu vlast, za preporod i obnovu do zapuStene i opustoSene zemlje. Ona treba da okupi i pripremi mase Zena protiv povratka starog; da upornim radom i razjaSnjavanjem okupi sve :napaCene radne Zene, koje Ce politiCki osvijeSCene biti dosljedni borci za oslobaaenje od svih tlacenja naroda. Da obuhvati organizacijom sve hrvatske krajeve, te srpske - kotara Plaskog. 2. Tezi,Ste rada_ prebaciti na selo, opCine, a ne na profesionalne politiCke iadnice, koje treba da budu samo instruktori kod rukovodstva. Seoski i opcinski odbori treba da budu nosioci glavnog rada. NemoguCe je stvaranje velikog broja profesionalaca. T(} naime znaCi oslanjati se samo na one Zene be.z djece i oba'veza· kod kuCa, a ne posveCivati glavnu paZnju baS najodanijim i najboljim drugaricarria, koje -su moguCe ipak vi.Se vezane, ali koje mogu postati odlicni aktivisti svog sela. Kod takovog rada ima osnovnu ulogu Partija. 3. Seoska ·celija treba zaista postati motorna sriaga Citavog r'ada me·d'u masama, shvaCajuCi i iskoriSCavajUCi antifaSiStiCku organizaciju kao· Cvrste niti koje povezuju Partiju s masama. Na taj :imCin stvorimo od SenSke C"elije jedno radno tijelo i rukovodstvo, a rad organizacije AFZ, oslanjajuCi se taka na mnoStvo sebskih- Odbornica, dobit 6e pravu masovnu bazu i mnogo veCe izvore novih kadrova. 1 1 ·Anica Rak.ar-MagaSiC, tada Clan OK KPH za okrrug_ Karlovac odrZala ie ovaj referat na III. Partijsloj konferenciji od 20.-23. XI. 1943. g. Dokument- 252 I. OBLASNO SA VJETOVANJE AFz ZA DALMACIJU Zapi:mik I. oblasnog savjetovanja AFZ za Dalma-ciju odrZano-g 18. i 19. XI. 1:943. t 1 Bolu na BraCu POLITICKl REFERAT ... Danas,l kad se v1-se ne postavlja pitanje tko Ce pobijediti, kad je veC svakome jasan skori pad faS:izma, kad se radi samo 0 tome, kad ce taj pad uslijediti, reakcionarne sile u svijetu, koj,e su u fa.Sizmu imale oslonac za prbvodenje svojih sebiCnih, klasnih interesa, nastoje da (JdloZe Cas njegovog pada, nastoje da se taj p/ad izvrSi sa ~Sto manje potresa, kako bi ri padu fa.Sizma pod -Sto povoljnijim uslovima mogli :Ponovo stvoriti uporiSte 'za provodenje svojih imperijalistiCkih ·ciJjeva. Jedan od naCina spaSavanja fasizma od sto brzeg i ,sto katastrofalnijeg pada jest odugovlaCenje s ostvarenj.em drug-og fronta. D rug i front n 1 J e dan as v i S e v o j n i Ck o p _i t a n j e, n e go p -o1 i t i c k o p i t a n j e. sta to znaci? To znaci 408. da su pod jakim udarcima 'Crvene Armije, zadanim Hitlerovoj ratnoj maSini, stvoreni .svi pr,eduslo-vi za otvaranje drugog fronta, a kada vee postoje ·svi uslovi za njegovo otvaranje, znaCi, da p·ostoje neke snage koje to koce. A tko su te snage? To su krupno kapitalisticke klike Engelske i Amerike, kojima je u interesu liferovanje ratnog oruZja radi Sto veCe z·arade, to su one iste klike, koje su uzdigle Hitlera, da bi pomocu njega unistile Sovjetski Savez, to su te iste klike, koje j-os i danas u faSizmu gledaju · udarnu pesnicU medunarodne reakCije, i zbog tOga odlaZu Cas njegovog pada, a pri tome nalaze podrSku u i'zvjesnim krugovima engleske i ameri;. effie vlade. Zbog svojih prljavih interesa one produ.Zuju patnje miliona, ·prouzrokuju svako~ Na mitingu dnevno bespotrebne Zrtve. Kad kaZemo da je otvorenje drugog fronta politiCko pitanje, to znaCi da je to pitanje uniStenja utjecaja tih reakcionarnih klika. Iste te reakcf.onarne klike poddavaju razlidte izbjeglicke vlade jugoslavensku, poljsku i t. d., koja su se, u cilju ponovnog porobljavanja i pljaCke nad svojim narodima, u borbi protiv naroda, koji se digao na ustanak, oslanjale na faSistiCkog okupatora. Sve avo je dokaz po-vezanosti cjelokupne med'unarodne reakcije s faSizmom, i zbog svega ovoga nam je jasno zaSto se sa strane reakcije odgad'a Cas njegova sloma. U t j e c a j o v i h r e a k c i o n a r n i h k l ika postaje svakim danom sve m an j i, iito je takoaer i rezultat borbe demokratskih masa Engleske i Amerike, kojima je fasizam prijetio porobljenjem, a dokaz zato je i moskovska konferencija, koja je do- nijela odluku o kaZnjavanju svih uzroCnika rata i zloCina izvrSenih nad porobljenim narodima, a u .kojima reakcionarne klike, uvlaCeCi ih u pojedine vlade (Roata, Ambrozio u Badoljevoj vladi) gledaju bazu ponovnog provodenja svojih imperijalistiCkih ciljeva. Korjeniti prelom u razvitku medunarodne situacije odrazio se je i kod nas. Skori slam faSizma dokaz je pravi1nosti nar. oslobodilacke bo,rbe, koja je dobrim dijelom doprinijela njegovom slabljenju. Talijanska vojska dobila je u naSoj zemlji udarce, koji su uz udarce Crvene Armij.e i save·zniCke udarce na Siciliji i JuZnoj Italiji pro u z r ·o k ova I i k a p i t u l a c i j u I t a l i j e. Narodno-oslobodilacka vojska, cedo ustanka, danas je jedini vojniCki faktor u zemlji, koji se bori protiv okupatora. Ta vojska, Cije se je jezgro uCvrstilo u toku pete ofenziv,e, 409 �/ koja je znacila borbu glavnine nase vojske ~a odbranu pojedinih dijelova zemlje, u koJima se tada, kao na pr. u Hrvatskoj, jako razbuktao ustanak, ta vojska, armija brat~tva i jedinstva svih naroda Jugoslavije, koja Je kroz petu ofenzivu razbila glavninu CetniCkih bandi, svakim danom jaCa us.Iijed priliva ·sve novih boraca, koji u nju dolaze . .Stvaraju S·e sve nove i nove divizije i korpusi u cijeloj zemlji, m e ·d u n j i m a VIII. d a I m a t i n s k i k o r p u s. Saveznicke delegacije, koje se nalaze pri Stabovima NOV dokazuju da saveznici raC.unaju na tu vojsku: kao na jedinu snagu U zemlji, koja s.e bori za ?slobodenje naSeg naroda, a time pridono~J ~nogo stvari saveznika . .S tom vojskom. koJ...a, Je. zadala osjetne udarce okupatorima. ~oce~ah smo spremni dan kapitulacije Italije, easy Jakog razbuktavanja narodnog ustanka. _/ Nasa NOV onemoguCila je reakciji, da u mom.entu ustanka ima ikakvog utjecaja u naSem narodu. "' ~por.edo s uspjesima NOV i njenim jac~nJ...em 1de i naglo pro.Siravanje Nar. osl,obo?'lackog. fronta, narocito u Hrvatskoj, gdje Je konacno slomljen utjecaj reakcionarne k I ike i z v o d s tv a HSS-a, gdje je uspjelo onemoguCiti MaCeka kao nosioca politike pasi~izi:anj a ~rva.tskih mas a, pomaganj a ustasa 1 povezivanJa, preko Krnj,eviCa s izbjeglickom vladom, a preko ustasa s fasistima. Da su te klike bile Cuval-i interesa fa.Sizma, dokaz je i to, Sto se one danas ne nalaze na st7ani nar. oslobodilaCkog fronta, gdje se nalaZI skoro sav hrvatski narod, koji se sve ~ace danas aktivizira u borbu i p o s t aj e J e dan o d no s i o c a n a r. o s 1 o b D d ilacke borbe balkanskih naroda. Do pred tri injeseca na pr. u Slavoniji su redov,e nar. oslobodilaCke v-ojske saCinjavali 60% Srbi, a danas se u njoj nalazi 800Jo Hrvata. U Dalmaciji vise od 90% boraca sacinjavaju Hrvati. Ogromna veCina funkcionera HSS-a preS!a je na stranu narodno-oslobodilacke fronte. U okviru tog fronta stvoren ~e izvrsni odbor HSS-a kao jedino predstavnistvo HSS-a. U Dalmaciji je vee ranij.e stvoren ta~av odbor, jer je tu davno uspjelo skr.siti utJecaj Maceka i klike, koja se oko njega okuplja. . Na taj naCin se sve vU!i.e izgraduje i uCvrSCuje.jedinstvo narodnih masa kao i jedinstvo i oruzano bratstvo hrvatskog srpskog i ostalib naroda Jugo: s 1 a vi j e. Hrvati iz Dalmacije ustali su prvi u obranu -srpskog stanovni.Stva ad ustaSkog klanja u Lici i Livanjskom polju. Srbi su bili nosloci borbe protiv cetnika, koji su klali hrvatski narod. 'Srpske brigade donijele su piamen us.tanka u Hrvatskoj, a u prvoj prole- terskoj diviziji, koja se danas bori u Srbiji, nalazi se gotovo polovina Hrvata, Druga dalmatinska brigada bori se u Crnoj Gori. Hrvatska sela u Lici sakupljaju velike kolicine sjemenja za postradale. ... Antifasisticki front :lena, koji je nikao u . toku horbe i razvijao s·e onaka kak.o Se i ta borba razvijala, postaa· je na taj na- Kurs AFZ u Sitnam Gornjem na . .Mv;~~u _ 410 . ·sv~bnja 1943. g. em dio jedinstven~g,Narodno-oslobodilackog kuCu grade, a nesloZna razgrade«. Ako nismo zajedno svi. onda ne Cemo uspjeti s naSom fronta. AFZ, koji je odigrao veliku ulogu u stvaranju materijalne haze za pomoC vojsci, -- borbom. Za naSu horhu rade m.i tri sina, i rekla sam sama sehi: ne smijem ni ·ja, Cemora danas i u huduCe da dade joS viSe, da postane puna politiCka podrSka i moCan poli- tvrta, stara, da za njima ·ostanem. Za jednog sina ne znam veC 9 mjeseci. Najmladeg sina ticki faktor u N ~rodno·oslobodilackoj borbi. su mi izmrcvarili ·Talijani. J a nisam nikada On mora joS jaCe aktiviiZirati sve Zene u toj borbi. On mora oteti iz stava pasivnosti sve traZila m.ilost da ga izbavim iz tamnice. Iz Zene i na taj naCin onemoguCiti da one p·osta- t:imnice on je iSao u bolnicu, iz bolnice odnu rezerva neprijatelja naroda. Na taj naCin mah u partizane. Najprvo osudujem MaCeka, neprijatelji naroda fa.sis.ti, izbjeglicka vlada i redom druge. To su ~Sa}(a izdajica, ali pravi i ostali ·ostat Ce osamljeni i kao takvi oni ne Hrvati, pravi junaci su pri.Sli N arodno-osl-obodiiaCkoj horbi. Pozivam vas na zajedniCku ~e znaCiti ni.Sta. Kao protutezu politici sijanja naci-onalne mrZnje AFZ mora joS viSe borbu, dak ne dode konacna pobjeda.« Ona uCvrstiti jedinstvo svih .Zena J.ugoslavije. Sve nastavlja: »J·oS nisam govorila o splitskim Zesu to na·Cini, na koji se AFZ, kao dio narod- nama. U Splitu Zene rade neumorno ; mi niIio-oslobodilaCke fronte, maZe da hori protiv smo gledale, hoCe li nas uhvatiti - napunili neprijatelja naroda. Sv-ojim upornim politiC- smo borSu2 i hajde. U mene je mjesec i po kim radom sa Zenama, unoSenj em j asnoCe po- dana stanovala sakrivena jedna bolesna parlitiCkih ciljeva u mas.e Zena AFZ Ce odigrati tizanka. Uvijek je u mene bilo skloni.Ste, ali onu ulogu, koju I!D maZe i mora da odigra nitko nije !Znao ~~a to,· -·uvijek sam ja hila »hrvatska Zena«, pa i danas. 'Sada moram pvema sv·ojoj masovnosti ... doCi u Split da joB viSe podignem naSu orgaR nizaciju. pogotovo kad sam vidila kako se_ 1 Rad savj.etovanja z.apoCeo je 18. XI. u 9 sati ujutro. Bilo je .prisutn.o- 114 dele.gata iz svi·h obuga radi. Ja vam kazem, do sada je bilo dosta Dalmacije, -Osim o-kruga JuZne Daimacije i Livna. rada, -odsada Ce hiti puna rada.« Savjetovanie je otvorila BlaZen~a Mimica. -Dna je pozdravila konferenciju i iznijela dnevni red. Nakon .Sto ie i.zabrano ra-dno predsjedni"Stvo konferencije, prdla ie na prvu toCku dnevno.g reda i podnijda politiC"ki rcferat. A n t i c a ,~ p i r i C iz Vodica: »Vi znate kako je bilo, kad je neprijatelj doSao u naSu zemlju. U naSem kotaru Vodice poCeli su haps.iti drugov,e i .Zene, vodili ·su ih Radi op.Sirnosti materijala zapisnik savjetovanja na grobnicu. Vidjeli smo da je bolje ginuti, donosimo neSto skraCen. uzeti puSku u ruku i horiti se. Neke su uzele puSku, a neke su ostale u pozadini. Pritisak DISKUSIJA SA I. OBLASNOG SAVJETOje bio sve veCi. Spijuni su pronalazili naSa VANJA AFz ZA DALMACIJU skroviSta i logore. Taka su u treCem mjesecu Drugarica R o j e,' (stara je ·oko 55 god.) dosli do naseg logora, u kojem su bile neke »Drage. drugarice, sluCajno me sudbina bolesne drugarioe. Bilo nas je 14. Borbu smo dovela ovdje na naSu konferenciju. Uvijek vodili tri-Cetvrt sata, pucali smo, dok narn sam Zeljela da vidim razvitak horbe. DoSia nije nestalo municije. Poslije nas je neprijasam u Gate da vidim sina. Zatekla me ofen- telj Zive izvadio iz skloni.Sta. Mi smo ubili ziva. "Htjela s·am ostati kod njega, ali drugovi tri faSista. Rastavili su posebno muSke i mi nisu dali. M(lrala sam iCi dalje. DoSia sam Zenske; mi nismo htjeli niSta priznati, ni gdje do Dubaca, i tu j.e hila borba. ProSla sam-: je Drago ZivkoviC, a gdje su partizani. P.oCeli kroz BaSku Vodu, Podgoru i preSla u Jelsu . .-: : su nas mrcvariti, roba na nama hila je potJa sam hila tri godine predsj.ednica »Hrvat- puna isparana. Htjeli su da nas obeSCaste, ali ske Zene«. Baril a sam se odavno za Hrvat- mi smo im vikali: »Razhojnici, ne damo Cast, stv·o. Hrvatska gospoda htjeli su da »Hrvat- bolje da nas ubij,ete, jer mi znamo zaSto gisku Ze-nu« pretvore u frankoVaCku .Zenu. Re- nemo.« Vodili -su nas na strijeljanje. Kad su kla sam svojim prijateljicama: mi treba da nas postavili pred zid, uCinila sam zabunu pratimo put ,Stjepana RadiCa: ·Paslije je Pa- inedu njima i povikala: »Drugarice, bjeZite, Sko Kaliterna htio pretvoriti naSe udru.Z_enje neka nas u trku uhiju!« Pobjegle smo dvije, u RSS-ovsko, ali mi to nismo dali. Optuzili drugarica je pala, a ja sam im pobjegla. su nas kod MaCeka. On nas j,e pozvao.- Odgo- TrCali su za mnom na 7'00 m, aU me nisu vorile smo mu: »Mi smo hrv3.tSke .Zene, radi- mogli pogoditi. Na 13. VI. u selu Zatonu rna dan i noC .za Hrvatstv:o, mi smo s·tvorili uhapsili su trinaest .mladiCa i starih Zena, »Hrvatsku Zenu« da po _selima organiziramo medu njima -staricu ad 80 godina, koju su Zene.« izvelf iz crkve s krunicom u ruci i doveli su Davali smo teCajeve u Bosni i Zagori i ih na groblje, gdje su ih muCili da priznaju, Sirili ideju Stjepana Radi-Ca. Danas Su se svi ali oni nisu niSta priznali. Bacili su ih u groposteni Hrvati digli u NO B-u. »Siozna braca bove i zazidali ih. culi su se povici :lena: I 411 , �I ! I r .! :e j) i! I -ul' i .;/, //i 1/i Ii/1i iJ! I' l,j !)j I!' !il !li !/! lj: f;i :1: !)' . . . kuCe u Opu~enu). Sami su se 1 popahh su ~ . t •t· ebi lanac na vrat. morali us.p~eb . 1 s k~:l 1 stabanima i nalo.Zili MuCili su 1h.. 1 tu U1 ~~ini ubiU su nedavn? vatru pod .n~1ma .. dnu zgradu i strijeljah. 119. Doveh 1h u Je lieu sa krvlju svoga Jedan se namaza? pro kuCe su mu strijeljali oca i taka s~ sp_asl'O. 'Z. bratovo petero dje_ce. brata, Zenu 1 TIJ~go~o I d mrtve majke gdje Dj.ecu se nalaz1l~Ok1sdpoMetkovica bilo je sila · · u Ku 1 o S1SaJU. ·. . ". Zene su neumorno ] .. ke robe 1 oruz]a. . d T ta 1Jans . . , OUSli Talijan1, os 1 radile i danJu 1 nocu .. : radila na terenu, Nijemci. J edna drug~n~a d Opuzena jedno· isla je za Slivno (to !: 18 p.o · ·1· "z mitraT · N1Jemci 1 ram 1 1 . mjesto), opaz11 J~.l kad je vidjela da ce ljez~: ~-ama s: II~ala sam brata studen~~ pasb TIJ1ma u IU .: • e hila potjera, popahh u Beogradu. Za ~~!1m _Jbrata majku i sestru . k c'u Uhaps1 1 ID1 ' . • k ffi1 u . . . I' . am ih udan1a sa om i mene su h~Jeh, a I ~a s b ata i sestru od tri u prsi i P?bJe~la. Ma I:r,i :ase u internaciju, go dine otJ erah su go d 12 j edna od 9 i brat ostala je mala sestra o ' ... :Piela je barad 5 godina. Majka u internacd1JI d jakete ,e . . 1 na rubu u fu ru o , "k Ziv ad braCe i seSiee 1 p1sa a . D Cerko 1ma. 1 I 0 . · » raga HoCe h 1ko -s·tancu osvetiti«. Mishla '. . . . ? stara. , t· kleti veselilo me, kad da oe me rna I ' . l' sam ""t l to pismo i vidj,ela da mati m1~.I sam c1 a a " Smrt fas1na osvetu. S ovim zavrsavam zmu.« fakica Mirosevic, Milka Lasic, Milka Grdenic, Marija Novak, Slavka Marie i Drago Lukinovic - Livno »Spasite nas, spasite nas«, - ali im nitko nije rna gao priCi, jer su razbojnici hili u seJu. benzin i zapaljive bombe, ali im to nije naN akon 4 dana otvorili su naSi drugovi groiikodilo. Neprijatelj je doveo zene iz Gornjeg bove i vidjeli su Zene kako sjede, a svu robu, Modrica da kazu tko je unutra. Pitali su jekosu i meso poCupalj su sa sebe. dnu, tko je u bunkeru, ali nije htjela otkriti Ima dosta primjera, kako j.e narod pomasvoje parti'zane, pa su je ubili. Doveli su jegao partizane. Neprijatelj je doznao da taj dnog Covjeka, ali ni on nije rekao, i njega su narod pomaZe na.Se partizane. Danas je na.Se ubili. Sutradan su opet doveli jednog seljaselo zapaljeno i uniSteno. Neprijatelj je uhva- ka, spustili ga u jamu, a on ,im je rekao da tio mnogo drugova i drugarica. J ednu su su se svi sami pobi1i. Tu je i moja kCer od mladu Zenu golu vodili kroz selo i pred oCima 20 godina poginula. Tek kad su vidjeli da su njene majke strijeljali. Svugdje se cuje misvi mrtvi., neprijate-lji su se ka1a.li 5 unutra ris zgariSta. Puna crnih Sudara, 3 ali Zene nii izvadili na.Se mrtve drugove. Iz na·Seg sela su klonu1e, nego govore: »Ne Ce nas nitko su sve odnijeli i-p·oplja.Ckali, sve je p-opaljeno spasiti nego naSi partizani. Imaju naSi drui sruSeno, ali nitko se ne tu.Zi, niti je itko go_vi mitr.aljeze, Sto odnaSaju tim razbojniciodavao partizane. I Talijani nisu saznali da ma, pa Ce nas ani time spasiti.« Iako su skoro su 5"0 naSih ljudi otiSli u partizan-e.« sve Zene u crno zavite, ipak Su bile tako ve· sele, kad je kapitulirala Italija, Govorile su: An .a e 1 k a Mar a vi c, kotar Metkovic »NaSi sinovi su pali, ali neka su pali, nije »Cim je Cizma okupatora zagazila, naSe su nam Zao, kad vidimo vas kako propadate.« Zene tiaCene i internirane. U· samoj Neretvi N -e d .e 1 j k a Vi d o v ic iz Trogira: »Neprijatelj je 9. aprila blokirao selo Sevid.4 Prona.Sli su jedan bunker, u· kojemu su hila 4 druga i 2 drugarice. Bacili su unutra 412 Vanda Novosel i Neva PaiC-Roje . Ev1ca D ra g i c ' Savar - kotar Preko. ... "1 su tri karabinjera u nase »1942. g. dos a . l" "ednog momk a, vodili ga u jedan . selo 1 veza 1 J . k . . oko nJ"ih v1kale · SV1 0 Up1 11 ' klanac, mr ~e ade oginuti nego druga smo: ».Sv~ cemo r b Po na karabinjera da dati.« MaJ... d~u~ se d~~\a dva karabinjera i ga razoruza, all .s.u utekao je onaj, Sto su ranili ga: zato VriJ:U~z obitelji utekli smo u ga vezah. N~~ osa k " Imala sam dijete • apahh nam ucu. .. sumu, dz . . . · 10 m]esecL Dos'Ja J·e rac11a za ad go m_e 1 . d I sam dijete jednorn drunama u sumu' _a a , u vrt Seljaci su pn·e odnw nocu . .. 1 gu,_o_n ga_J. . da ·e moje d1Jete u se u, javll1 Tah]an1ma, J. danas je tamo. Drud ] . u ga u Zadar, 1 .. k · . o ve 1ks . . d onos1.11 hranu ' UV1Je .. J€ nam gave, OJ.}. su . m "esec dolazila je raC1J_a netko tuzw, svak1 J . doslo je 6000 VOJna naSe ·otoke. Pe_tog ~aJa 1 28 ·arugova i ku iii su 1Z naseg se a . ske_,_ P? . P. za alili svo selo, crkvu oplJastriJel]ah 1~,. P 10 "boljih drugarica, muCkali, pokup1l_I su. nda_Je su partizani, vezali "]" "h da pnznaJU g J . • · • C11 I .... • I' kra" njih i gOVOrl1 liD. 1 su im OC1 I puca 1 J . e ubio i tebe Cu »Ona nij':v prizr:ala, e~:mp;iZnati,' sve Zene tak?"· :t:f1sta ms'\ J Racija je trajala 17 potJerah u Vrb_ni .. j.ele ni mrvice, ni vade dana. 6 ?ana ml~rno bi pojele po koje zrno 1 nismo pile, pas Je . · ·z topova i zaOk padaii su mecl 1 bob a. o- nas 7 •• ek smo trCali, nikog nisu paljive born~e.; uv~ Bozari su strijeljali . 7,' uspJ.· eli ulov1h . . . . t .. elJ" ali 1·6 dru. lili su selo 1 s riJ u Po!JU vzaplam Ratu strijeljali su trojicu, u gova, u e 0 .• . . . naSem _kotaru stnJelJ~no Je 120.« :t u pocetku nitko nije bio nastrojen partizanski ... Maio po. malo ·sve viSe su poCeli uCestvovati u narodnoj borbi.,. Prije 8 ujutro i Poslije 3 .Popodne nitko ne smij e izaCi vanka, jer ce se strijeljati. Nedavno su Nijemci objesili 20 drugova (mucili su ih i Talijani, Anka B1flan 413 . z.., .. z "' , ·. �\ K a t a K e Z i C, PasiCina, kotar MetkoviC. odr:di,· Zene su- vje.Sto skrivale drugove. Naj»Selo PasiCino blizu· je ustaSa i Talijana, ?olJe su se pokazale Zene itZ ·Gata. ·Cetnici su taka su nas pritisli, da nismo znale Sta je 1m palili: i opljaCkali selo, one su s-e borile organizacija. DnSia je jedna Zena iz BaCine jos upornije i dale posljednji zalogaj za NOV i radila med1,1 nama, mene je prvu obuhvatila. i partizane. I danas Ce pomagati borce ·Sto- su Do~li su Talijani i zapucali nad na·Sim selom ostali u pozadini, ·sve C.e dati. OmiS je pasivmene su uhvatili i moje peiero Celjadi stri~ ni kraj, ima samo vina i rakije. Ipak Zene jeljali. Mene i oca ·odveli su u Vrgoritc, IeZali svako'g partizana poCaste, one -Cvrsto rade smo ~ zidinama na klaku i lugu, muCili su daju drugDvima i hranu i sve Sto im treha: me. -Nisam htjela ni.Sta kazat, puS.Cali su me- Kad je pala Italija, ustase su preuzele vlast. ne i oca. Na.Sla sam petero Celjadi mrtvih. Hap~ili su svo puCanstvo, kad su Culi da Ce Taka sam hila Zalosna, ali nisam klonula · partlzani u grad, stavljali su- roditelje i rodradila sam joS Cvr.SCe, organizirala sam star~ bin~ p~rtizana na bunke1·e. Zene su i dalje zene od ISO gadina. Moja haha od 80 godina :adlle I slale drugovima izvje.Staje iz grada,'uspjela je organizirati odbor u ustaSkom sta se tamo radi, koliko ima neprijatelja. selu, nosila je pisma u va.Sici od vuStana. 8 NaSi su ipak pucali na bunkere neke su Zene · .. Sad yec otle idu i u partizane. Uspostavili ranili. -Sad .su sve veC gore partizanima su tako Cvrsto odhor, da daju sve za parti- a ono_ maio, Sto je ostalo, radi i daje podatk~ z~n~ .. : Kasni~e- ~u doSii Nij.emci, i opet je o kretanju neprijatelja u mj,estu.« b10 Jakl teror, 1 msmo znale kako Cemo izvje~taje upuCivati. I onda uhvatili one njihove Y_ a j a T i S m a iz Bukovice, kotar Kimagarce i vezali im- talijanske buke krcate sta-n)e. izvjeStaja na vrat i upuCiVali ih u ustaSko . _»Na_Se srpske Zene provodile su prve parselo. Jedno veCe dodoSe naSi drugovi u selo tLzane 1 prenosile municiju. 'One su ih izdr- mirno sam spavala. Lipo je jutro osvanulo, zavale. Kad je hataljon Bude Burjan svaki pa svukuda se vidi narod. KaZu, »ono su dan prolazio, bilo j e svaki dan ranjenih .druusta.Se«. KaZem ja, »riisu, nego drugovi«. Kad !(OVa . .Nije se onda moglo doci do holnice .. tamo, hili su ustaSi, poCeli su pucat. Parti- Zene su ih sakrivale, da ih ne hi naSii Talizani i ja s.kupa, ja nakrcala krcato b!"ieme ro- jani i Spijuni. Neki, Sto su dezertirali iz par·be, -~~am da naSi nemaju, da ne padne tizana, ,,Spijali su, i nastao je teror. Talijanustasim u ruke, ne gledam ja na se. Dosta se · ~ki teror....Zene nije uplaSio. Njihova mrZnja drugova: spasilo. DvojiCu su uhvatili, ubili su J e sve VIse rasla. One su Zrtvovale i same dva druga i j.ednu drugaricu. Kad opaziSe sebe. Iz dana u dan sve su viSe radile. Nekomene .povika.Se: »Eva je, ova je partizanima liko j.e drugarica ubij eno, neke su mrcvarili nosila, uhvati je i ubi je na mjestu.«. Ja po- po zatvo-rima. Kad su se osnivale bande9 nabigla u zidinu izgorenu. Tamo je hila baba, stali su te.Ski dani. N astojali su da odvrate rekla sam joj: »Nemoj me odat, nego me sa- Zene ad borbe, ali -one su i muZeve pregorjekri~. Noge sam stavila po kupu, a saC na glavale, znajuCi da je njihov put samo borba \TU 1 nahacala grma na se. Taka sam se ti put Svaki dan su borbenije. Sarno borbom osve~ spasila; hili hi me ubili, a ja ostala i radim. tit ce smrt muzeva i dohiti slohodu. Pri Nemam nikog u kuCi, nego oca i dva brata. padu Italije oW!lo je do 20 drugarica u vojJ ednog hrata od 15 go dina uputila sam u sku. Ima i omladinki. U padu Italije zene Bupartizane, dokazivala mu o naS·oj borbi. On kovice su izjurile na cestu i goloruke zau·staje .u Prvoj proleterskoj. Imade 11 mjeseci vljale naoruZane kamione, zaplijemle su 610 da_za. nj ne znam, ali . . se isto divim s mojim p.,u.Saka, 5 pi.Stolja i puna municije. 'Same su neJakim bra tom. J oS cu vam ne.Sto reCi: sve Isle u pretres po kuCama gdje su na.Sle p·o su_ ~am zapali~i, nema sela golijeg i hosij-eg, handitskim familijama oruzje. Predale su ah zene pomazu naSe partizane, nek su gole ::'0_0_-ima: Kad .~u d?.sli _Nijemci u Kistanje, i bose. I ja sam ponosna Sto radim u AF-Z i Junh su I na nJih m1sleci da su to Talijani. radit Cu joB i.dalje i joS CvrSCe, da prije dode o:eli su im nekoliko pusaka, a poginule su naro-dno oslobodenje.« tn drugarice. se mnogo zena i omladine od 14 do 16 godina i raz·oruZale ih. Poslije se oruZje nalazilo na cesti, a iz Sume se Culo »Mama mia«. Kad se sve razoruZalo, Zene Rupotine, ,,S.est d3.na i Best noCi nisu zaspale, dvaput su jele za to vrijeme. 'Trebalo je Zurno prenositi materijal. U .Solinu nema petokolonaSa. Zene ·osj.eCaju svoju duZnost ... « d. pa M e r i L e 1 a s, O~is: »1939. naSe ·su Zene-bile na vrhuncu borbe. U O~iSu je tvornica Cetina, Zene su vodile strajk s drugovima 22 dana i uspjele. Za vlade Cv-etkovic-Macek hila su hapsenja. Prilikom hap.Senja druga ·Sperca Zene su iza.Sle pred auto i otele ga iz ruku policije. I cuvale ga 4 dana. Ali su ga ipak odveli. PQslije kada su u ~OsDru poCeli prvi partizanski 414 U jednom usta.Skom s:elu naSe druga:rice C-ekale su u zasjedi ustaSke Zene i uhapsile su ih, a zatim pus tile. N a.Se Zene pokazale -su veliku ljuhav prema Hrvaticama, nema ra~ zlike je l' .Srpkinja ili Hrvatica. Isprva su Hrvatice bile usta·Skinje, jer su im_ mu.Zevi hili usta.Se. Na.Se su .Zene radile medu njima i hrvatske Zene pristupile su nama, i danas · najljepsa ljuhav medu nama hlista. Prilikom \ pro·slave prvog- maja i oktobra, Zene su odnosile u Zicu letke, koje su stavile u kudelju i bacale ih. Postale su sumnjive, i handiti su ih pozvali da se prijave talijanskim vlastima. One su rekle da 6e doci i doSle su, ali se nisu prijavile, veC su razbacale po- trgoyaCkim kuCama Ietke i opet izaSle iz kuCe.« P a I m i n a G r u b i S i C, Solin »Govorit Cu vam o- radu i nap·oru so1inskih Zena. Prvi odred solinskih partizana Stradao.. je u Dicmu. Poslije su se masovno digli u partizane. U Solinu ostale su same Zene, na njima j e ostao sav rad. Iz Splita i sa svih strana dolazila je roba. Nije bilo veCeri, kad se nisu uspinjal,e uz onaj teSki Kozjak, noseci po 25 kg na glavi. Nocu su isle preko Kozjaka na rukama i nogama. Godinu i po dana one skoro nisu ni spavale. Prolazile su na sto metara od talijanskog bunkera. Kad bi se kamenCic pomakao, Talijani hi odmah pucali iz mitraljeza. KiSa; snijeg, led, niSta ih ne hi spreCavalo; trebalo _je prenijeti materijal. J edna- veCe uosila sam s njima-. Kad su donijele robu, nisu pale od umora, zapj,evale hi. Kad po-Cne svitati, idu kuCama ... Po dva puta na dan hila je hlokada. Cesto puta uhapse od 5 do 10 drugarica. Nije se samo u prenoSenju sastojao njihov rad. Pismi, veze ... sve Zene u ISolinu danas su u organizaciji AFZ i sve dolaze na sastanke. Kad smo pregovarali pri padu ltalije, Talijani su dali Casnu rijeC, da Ce se boriti protiv Nijemaca. Po noci su dosli kamioni. Trehal<> ih je razoruzati. 'Tu su hila samo dva druga. Skupilo K a t a P o I j i c a n, Seget. »Kad su hili. prvi partizani kod naSeg sela sreli su mi sina i rekli mu da dv3. dana jedu po tri smokve. - Za.Sto niste javili, - kaZe moj sin i pnSalje mene da idem u Seget da skuham ribu. Nosila sam pisma. U moju su kuCu od svakle dolazili. Tako su 29. VI. 1942. do.sli 5 Bracana i 22 drug a sa <jrugih skoj a k meni u 11 sati nnCu. Nisu znali gdje su partizani, sakrili su se u jednu goru. Moja im je kCi nosila vode i ica. Ivacic (sad je u Italiji) rekao je gdje su 'partizani. Dosli su Talijani i pohvatali su 5, a dva su poginula. Jedan BraCanin dade sav krvav k meni, kao da se u krvi obuko. PreobuCemo ga i dademo mu kruha i sakrijemo ga da ga ne bi naSli fa.Sisti. · J.edna mi Zena kaZe; da psi oblijetaju po gaju, da jedu na.Seg druga. Po.Sli smo vidit i na.Sli krvavu stinu i ni.Sta viSe. Jedne noCi u 11 uri zovnu me jed an drug: »Greda« (taka su mi drugovi dali tajno ime): Drugarice, znaS li koliko je drugova uhvaceno?- Pet je uhvaCeno a dva su mrtva, 18 se spa-silo. KaZe on da bi i.Sa \dalje naprijed, a ne zna je I' blokada. PoSaljem ja malog sina, da izvidi, i drug je otisao na Mosor. Na 11. VII., 63 par, tizana veCerali su kod mene. Tada nam javiSe: - Djeco, Cini mi se da idu kamioni za Seget, izbrojili smo 70 auta. ldite, djeco, poginut Cete. - 1\IIoj sin sa dva druga p-osa·o je na izvidnicu. Kad su doSli na vrh hrda, naSii -su tamo talijansku izvidnicu, koja je prije njih dosla. Zapucali su. Dolazi drug pred moju kuCu ranjen i kaZe: - Poginula su dva drug a i tvoj sin.- KaZem ja: - Hvala hogu, .za oslobodenje naroda su poginuli, dala sam mu rakije i uputila ga, a ja sam otiSia u drugo se-Io, da vidim da li su dva druga poginula. Tamo nadem sve kuCe zatvorene, svak j.e pohjegao. Kad se vratih zgodnu me i rane me u ruku. Puzla sam na rukama i koljenima do Cetvrtog sela, vidjela sam da su mi kuCu ponovo upalili, a nisam znaia da su mi muZa ustrijelili. Kad sam se s veCeri vratila kuCi, rekle su mi Zene: »Kud ideSjad·na nevoljo, muZa su ti strijeljali,« - i tu me velika tuga uhvati. Ja odoh u· sell?, nisam htjela gledati rane moga muza. U selu sam javila drilgovima situaciju, nisam s·e mogla smirit samo sam mislila da ·osvetim muZa. Drugovi su rekli: - poginuo nam je naS otac, - mene su zvali pa'rtizanskom majkom. . I 415 �/ hoCu da s robom Dala sam dva sina u borbi i jednu kCer. svuCi, nego j.e rek1a, Jednom se moja kci izgubila od svoje jedi- izgarim. Neki dan su doSii Nijemci s Cetnicima. nice i rekla,: »Voljela bih da sam izgubila majku, nego svoju jedinicu, j,er me je nauCio Strije!j ali su starce i de eke od 14 i 15 godina, drug Tito u Crnoj Gori kako se treba voje- p!jackali su selo. Od prvog dana tuku i pljavati.« Jednom u .ceti izula je papuCe i rekla Ckaju, a ni jednog Spijuna ne mogu dobiti. politiCkom: »Idem vidif kako straZar Cuva Neki dan su sprovodili 47 nasih !judi: »Ne straZu ?« Dolizla- se do njega i SCepala ga za marite misliti iZrodi, osvetit Ce nas drugovi, vrat i kaZe mu: - »Kako bi Clio neprijatelja, · aka ne Cemo sami, - rekli su vezani drugokad nisi mene -Cuo ?« Drugi put pi tala je dru- vi. lz Otona strije!jali su staricu od 60 gogove koji nisu dobrovoljno dnSli? Jedan iz dina. U zariscu strijeljali su sest drugova i Okuka se javio. »Nisam htlo doci u borbu, jednu Zenu. Svega im j·e u lice govorilit jedna Cinili me odbornici da dodem«. »'Ti -CeS noCas Zena, Sto -su je zaklali na -aCi muZa, a o-nda sa mnom u patrolu, dajte mi revolver i dru- i nj,ega ubili . . . Raskrili su kuCe; kad su ga«, i namignula na to-ga. ·Ovaj se uplaSio i moju raskrivali, jedna Sina ubila j.e jednog stao molit, a ad onda je prvi bio u patrolama Nijemca. Otjerali su mi kravu, a o-na pregrisvugdje.<< zla uzicu pa utekla, iako su za njom pucali. Djecu su tukli, ali ni djecu nisu za se pridobili. Dosia je prva licka brigada. Nismo znali D a r a V u k o j e v i C, iz Knina. govori kako trpe srpske Zene od CetriiCkog da· Ce doCi. Drugarice su bose istrCale · da ih terora u Kninskoj- krajinL »Od prvog dana vide . .Sutradan su ih cvijecem obasipale. Sa · su se poCele orgariizirati i raditi. U jednom brigadom je otislo 6 drugova i 2 drugarice selu su _se osnovali Cetnici, ali naSe se selo iz sela ... « ... U Prominskom lmtaru ima 95% nepinije odazvalo. UnatoC teroru drugarice su ostale nepokoleb!jiv,e i radile za NOV. U tre- smenih. U drniskom 90%, u vr!ickom 90%, u Cem mj.esecu doSli su Cetnici i uhvatili .Sest kninskom 710%. Eilo je tesko pristupiti ovim SkojeVaca i sve su strijeljali, j.ednom su Sta~ Zenama, ali voljom i ,odluCnoSCu naSih Zena porn razbili glavu, ali Skojevci nisu niSta i odanoSCu na·Sih drugova ipak su postignuti dobri re'zu!tati. se vidjelo pri formiranju oda!L Za jednim su 400 metaka ispali!i. Uspjelo im je uniStiti sav materijal. Bacia NOO. U svakom mjestu nase drugarice su u se na jednog Cetnika, oteo mu puSku i pucao-. NOO, jer su pokazale da su sposobne i da Kad ,su ga ranili, sam se ubio. Drugarice su ih se ne maZe zamijeniti. zatvarali i ganjali. U .Sestam mjesecu uhvaNeprijateljski pokusai da u kninskom tili sli neke drugarice. DuiC j.e re-kao, treba kotaru formira svoje organizacije nije uspio, sv·e da strijeljamo na duSu papa fluiCa. Pre-. jer su naSe organ,izacije u tom sprijeCile bacivali su ih pr-eko zida od dva metra i no- Cetnike. Cetnici su doveli u sela sv-oje t. (ZV. seCe i ba1esne Zene. Tukli su ih, zatim ih vojvotkinj.e da formiraju Zenske CetniCke orstavili u desetine, _i da Ce biti svaki osmi i ganizacije po uzoru na naB AFZ, ali o tome deseti strijeljan. Talijani su se pravili da su nisu htj.ele· Zene ni da Cuju, a kama li da idu ani spasioci i nisu to dali. Jednu drugaricu na sastanke. PrivrZenost Zena je u naSoj su muCili, zapalili peC i rekli joj: - Svla.Ci strani. Neprijatelj nije imao, ne Ce imati robu i ulazi u peC, . . .___ ali ana se nije htjela podrSku u naSim Zenama. To 1 Anica. Torba. Marama. 4 Da lak~·e >>oCiste« teren, faSisti su za;Palili smrekovu Sumu u blizini IS·ela .Sevida. Tako je hila zapaljena i smreka, koja je sakrivala bunker, u ko~em su hili partizani. Karabinjer, koji je poku.Sao prvi da se spusti u bunker, bio je ubijen. FaSisti su tada !Stali bacati lbo'IUbe i lij,evati benzin u bunker, no nijedan se viSe ni ie rusudio spustiti u nj. Zato su faSisti doveli prisilno Marriju .RadiCv mladu seljanku iz ,sela Gornjeg Modrita i spustili je u bunker, da i'm kaZe, tko se u njem nalazi. Kad sru je izvukli i upitali, tko je unutra, odgovorila je Marija, da nema nikoga. Zato su je faSisti na mjestru strijeljali. Zatim su -strijeljali jo~ jedno.g Covjeka, koii je, nakon Sto su ga spus£ili u !bunker, dao isti odgovor. PartiZani, koji su hili u bunkerru, znajuCi da su o:pkoljoeni, a ne htijuti da Zivi padnu ru ru:ke nepri jatel ju, ubili su se sami, nak-on St-o su uni~tili sav materij.al u bunkeru. U tom bunkeru 1poginule su i Marija VidoviC iz Se~ vida i Mileva TomiC iz Splita. 5 Spustili. · 2 3 416 6 U pCtstavi kaputa. 7 0 tome, kako su Tali jani topovima pucali na sela, u kojima je bio goloru:ki narCtd. Zene, djeca i starci, donosimo kao ilustraciju nekoliko izva,daka iz izvje~taja, ko·ii je komes.ar za kotar Sibenik uputio prefektu u Zadar od 25. II. 194'2. g. o repr,esalijama, koje _je talijanska vojska, morna·rica i avijaCija izvrSila 1•6. II. I-942. ,g. u mjestu .Primo~tenu i okolnim mj-estima u kotaru Sibenik, ,radi na-pada_ja partizana na odred talijanske mornarice. U represalijama na Primo~ten sudjelovalo _je B baterija, 3 bataljona pjeSadije, I Ceta moma·rice, 40 karabinjera i j·edan tor,piljer. U' izv_ieSt~iu se laZe: »Citave kuCe su sruSene iii teSko o~tel:ene. Na poCet'ku bombardiranja iznena·deno ~stanovniStvo pokuSalo se skloniti po Poljirua ili u crkvi na olbliZnjem grohlju u PrimoStenu ... Zatim je stupila u akciju pjeSadija. Njeno se djelovanje sastojalo: ... »U premeta-Cini kuta, od ko_jih su neke spaljene, u strijelianju na mjestu neko.Jiko lica i u »rastrellameritu« (.CiSCen_ju) te zone ... <~ Rezultati ovih akcija ·bili su: 80 mrtvi·h, 166 poha'PSenih i odvedenih <( Ru.Zica Markotil:, Milev.a Bu.balo-Sijan, Paula Zon-JakJiC, Bla£enka Mimic.a i B.eba Alkalaj u koncentracioni lo.gor u Vodicama, 300. sp~ljenih kuCa i mnogo djece, koja su ostala 'hez rod1tel.Ja: U tim aokcijama p-oC:injen je i slijede~i zloCm, ru ko_iem dolazi do izra.Zaja »hero~zam« sVOJst':en sa~o talijanskoj vojsci: »General Ctgala Fulgosr dao Je nalog da se ptica _iz ,p~~aka i j~dnog ~i~ra~ jeza. pro!iv tri_iu -Zena i dvo1e d1ece, ko·p su b1ezalr; lmtralJez se zaglavio, a ,gen7ral je. ta·?a dao na_Io~, da se gada gran.atom iz topa, 1 Zene 1 dJeca odlet.Jeh ·su u zrak. .. « IZVJESTAJI 0 RADU :ZENA U DALMACIJI PO OKRUZIMA I KOTAREVIMA lz zadarskog <>kruga Od prvih dana borbe bilo je krajeva u naSem okrugu odakle su pola·zili naSi drugovi u borbu. Zene su veC prije .deset mje·seci stu..pile u borbu: bile su to om!adinke iz sela Mali IZ. Njih oko 50 u 1jetu 1942. poslo je sa 21'0 omladinaca; od njih j e ostalo malo. One su dale mnogo od sebe. Poslije toga, mnogo mjeseci, Zene ostalih sela nisu znale za NOB. ali razvitkom naSe borbe, Zene su p,oC-ele aktivno ucestvovati. Preko 200 nasih omladinki otislo j e u redove NOV i na drugi nacin pomaZu u· bolnicama, u kampanjama .za vojsku i za nastradalu djecu. Osim toga u kotaru Eiogradu sakupile su zene 6 i po kvintala 27 :Zene Hrvatskf,! u NQ:ij (Prema podadma iz »Dokumenti o zlo~iJ?-~ma talijansko.g okupabora«, izd. Zemaljske ~-om!si]e .!lrvatske za utvrdivan_ie zloC:ina okup.atora 1 n1egov1h poma~ gala, Sibenik, 1945.) . s Pojas suknje. 9 Fa~isti su 0 :kupili izdajice i razni oloS za borbu pro-tiv partizana. Njima su davali po-vlastice. u nov~u i hrani i or,ganizirali ih u grupe, t. zv. anhkomum~ stiCke bande. hrane za g!adnu djecu kotara Preko. Srpske Zene Benkovca sakupile su '7 kvintala hrane za hrvatsku djecu. Na taj naCin naSe Zene uC-estvuju u na·Soj borbi. Iz Biograda Eiograd je dao dosta od sebe. Nase zene su vee prije pada Jugos1avije bile organizi: rane. Jo.S kad je MaCek iSao u Beograd, m1 smo -veC onda pisale parole i radile sa: Zenama. Zene u Biogradu ·su dosta politiCki izgradene i majke su same upuCivale svoj.e sinove u bo,rbu. 'Sve Zene su za nas, samo dvije-tri Zene nisu, koje su pale pod utje-caJ .SilobrCiCa. Poslije kapitulacije, i ave su priSle nama. Odlaze u dam, i iako su im.kCeri strijeljane, one se nisu z_aplaSile. Na 7. XI. naSe Zene 417 �nmogo su pomagale sa USAOH-om oko saku- · u okrugu ima 8. 700 organiziranih zen a, pljanja za bolnicu i vojsku; One pomaZu Zene iz Preka, koie su dosle u rodiliiite. U Bio- 4.500 dolazi na sastanke, seoskih odbora ima 75, odbornica 460. Nepismenost je velika, a gradu nema niti jednog mu.Skarca, no Zene gdje su Zene pismenij.e, kao u VodiCkom kogovore: »Volimo da su poginu1i slavno, nego taru, mnogo je JakSe raditi. da ih ani mrcvare«. OtiSio je 15 drugarica i 200 drugova u NOV. Strijeljano je 22, od toIz vodi&og kotara ga 4 drugarice. I moju sestru su strijeljali, U vodickom kotaru ima 3 opCine. U vodiumjesto mene. Moja majka Cuva moje dvoje Ckoj. opCini bile su za vrijeme Jugoslavije djece i od bra6e JoS petero, ali to njoj nij.e teSko, i pored toga j0:S priffia ranjenike i pO- HSS-ovke, kao i njihovi muZevi, ali SlJ vidj-ele da dolazi opasnost od fasizma i presle su maZe gdje maZe. Prva je doSla da vidi moju u AFZ. Bilo je 120 ustaiikih zena, zato se orsestru, na kojoj se vidjelo 9 uhoda, a na zetu ganizacija mogla slabije razvijati. U 4 sela 12 uhoda. no.Zem. Ja se divim da imam takvu bilo je 1100 organiziranih Zena. U poCetku majku. Zene su ostale Cvrste. 1943. sve su bile uhapsene i poslane u MoIz Sih!mika lat. Pustili su ih u sestom mj.esecu. Do onda nismo mogli prodirati, nego tek u posljednje Kad je prva grupa partizana iz Sibenika vrijeme·. U opCini Tijesno ima mn-ogo naciopro.Sla kroz Bukovicu, Srpkinje s~ im pomagale, hranile ih, prale i krpale. U mjestu nalista. U Vodicama i Tijesnom su danas masovne i Cvrste organizacije, Postoje radne Sibeni.ku ispoCetka radile su dvije grupe Zena. Cete, pii§u se parole, uCestvuje se u proslavaNismo drugima ni pristupale, - izdat Ce nas, ma i sada kad je neprijatelj tu, dolaze -na - mislile smo. Poslije prve zemaljske konfesastanke. Sasile su HIOO pari gacica i korencije AFz, postavilo se pred nas 'Zadatak iiulja. omas-oviti organizaciju. Pristupili smo UCvr':" U Stankovicama s-e uopCe nije moglo __raSCenju s namjerom da obuhvatimo sve -Zene; diti, tek su omladinke zapocele. Opcinski odkoj e- su antifaSistiCki raspoloZene. Osnovao bor u Vodicama ima 750 organiziranih Zena. se okruzni odbor AFz za ilibenik, tri kotarska 'Odbora i mnogo opCinskih. Mi smo imali · od toga ,50 do 90% nepismenih. Ima 4 lnjesna odbora. U opCini 'Ti-Sanj ima 957 organi~ u gradu pomalo uspjeha, osvajali smo ulicu ziranih Zena, 5 mjesna odbora: U Stari.kovi~ po ulicu, kuCu po kuCu, Zenu po Zenu. Bilo Cima ima 640 organiziranih Zena i 9 mjesna je teSko, jer se Zene ranije nisu interesirale odbora. politikom, a s druge strane veliki je teror. Iz okrnga Makarska Razdijelile smo se u 10 sektora i podgrupa. Taka smo uspjele okupiti sve Zene. Onda smo hvj,eJtaj podnosi Milka Boguno-viC preiile iiirem radu. Podijelile smo podgrupe OkruZni odbo-r se sastoji od 4 Clana, a ima po strukama, zatim smo osnovali mjesni adtri kotarska odbo-ra, od toga su dva inicijabar struke, sakupljale -smo, plele, .Sile·, bez tivna. Pet vpCinskih odbora, 59 mjesnih sa organizacije ..Kasnije smo iz mjesnog odbora 350 odhornica. Opcinskih odbora ima tri za struke stvarili pravi odbor, koji je imao duZMakarsku, birani su na konferencijama. U nost sakupljanja, dok je mjesni odhor AFZ Metkovicu 1 opcinski, u Imotskom isto 1. Na inlao da politiCki izdigne· Zene. Iz radnog ads_vrSetku desetog mjeseca odr.Zali smo okruZ~ bora uSia j,e jedna drugarica u mjesni odbor nu smotru. Bilo je dvomjeseCno takmi.Cenje AFZ. Kampanja za nepismenost je uspjela, i na ekonomskom, kulturnom, politiCkom i iznijele smo izvan Zice 1800 'ZadaCa, olovaka zdravstvenom polju. Podijelile su se nagrade .i drugo. Zatim 300 do 400 kg hrane. Svakog najboljem kotaru. najbo]joj opCini, najholjem mjeseca sakupilo se 10 do 11 hiljada lira. selu i najboljoj zeni. Uspjeh je bio velik. Pomagali smo materijalno one porodice, Ciji Doiilo je preko 1'000 zena. su Cianovi hili partizani i zato nisu ·prima1i Za dvomjeseCnog takmiCenja Zene su prodeke. Otkada su Nijemci dosli u grad, zene uCavaJe materijal, nauCile su 19 priredaba, jaS viSe rade, one su same poslale muZeve -i oddale su 14 priredbi u duhu N arodno-oslosinove u parti'zane da ih Nijemci ne bi uhvabodilacke horbe, 23 drugarice ·se naucilo Citili. tati i pisati. Na ekonomskom polju se najbo.Sakupili smq mnogo robe za ranjenike: lje uspjelo. I popaljena i opljackana sela dala 30 lancuna, 1'20 Sugamana, sanitetski matesu svoj posljednji zalogaj za vojsku. Bilo je rijal i t. d. · nekoliko politickih referata na smotri. Dodjeljivanjem nagrada smotra je dala podstreka U sibeniku ie prije hila zenska organizaza bolji buduci rad: Drugarice su rekle da cija »Hrvatsko- srce«. Oile su se tukle s praCe u novom takmi'Cenju dati ·sv;e od sebe. Na- ' voslavnima. Od tih Zena mnoge su pristupile grade ·su dobili kotar makarski, OpCina vrgoru. naSu organizaciju. ska, sela Bacine i Podgora. , 4!8 · " ·• ·1 juga SenJanovzc- K,enc, M z eva Benzon , Slavica KujiS i Dobrila Kukof:-Debeljak Drugarica Manda J oviC iz V rgorca nosila je jaja u Vrgorac i mije~jala i~ za metke. Na zdravstvenom polJU odrzal3: su se neka predavanja, koja Ce bvi~i .n.aj~~-SCa kuCa: na)·urednija, koja Ce Zena oc1shh VISe buna:~: · povezale su se sa VOJS k ~m, k OJ·.~ Ce nauc1h . najbrZe rukovati sa .teSk1m or':~Je~. Di'ug~­ rica Anica je dobila talijanski p1st?lJ kao n~J­ bolji horae. Na .ekonomskom pol)~ sakup1lo s-e -puna hrane, sanitetskog matenJala, robe. Mi nismo sve ni zapisivale. Povele smo kampanju za prvu proletersku brigadu: ali ona je krenula dalje i tako. smo s~kupljeno ?redali prvoj dalmatinskoJ br1.g~d1. Prvoma)sko takmiCenje bHo je isto usPJe~~o. N~n:am P_Odatke, skupile smo 'zeleni, mhJeka! JaJa, u_lJa. U g!adnom pro]jecu zene SU .n0~1Je pOS]Jednji zalogaj vojsci. Pekle su JanJce, kruha nosile na poloZaje borcima kuhane hrane. U Makarskom okrugu odr'lal? s~ 5 ku.~~e­ AFZ sa 85 drugarica mbd1h 1 stan)Ih. su dosta koristile za politf.Cko izdizanje. ~~e Iz okrn'ga Srednje Dalmacije lzvjeStaj 1podno-si Mileva Benzon Srednja Dalmacija niie bila potpuno oslo-. bodena, uvijek su preko nje prelazi_Ie horde neprijatelja. Tek se pocela ,oslobodab kon~em proiile godine. Popaljena su Gata, Kotlemce, Dugopolje i Rupotine. lnternirali su samo .iz segetskog kraja 1100 ]judi. U IDUCkom kraJU odveli su sve muSke od 1H do 60 godma: N arod je potpuno osiromaSio, sa~ Je opl!~ckan, nema uopCe viSe stoke. Te~or .Je naroc1to :elik u gradovima. Kroz sphtsk1 zatvor pmslo je 15.000 zatvorenika. 'Te.Znja okup~tora, d~ sruSi ustanak, propala je. To doka~~Je zadn~I ustanak u Splitu pos!ije pada Itah)e, kad Je nekoliko hiljada otislo u parti~ane. Kad .su do·Sli Nijemci, poCeli- su sa klanJem. Uv n:k1m selima ubili su po 130 ljudi i Zena. N ase zene su aktivno pomagale od prvih da.na. ra.ko ne organizovano jer su osjetile da J€ to Jedma pravedna bo~ba. Pokret postaje . masov~n: PoCeo je rad organizacije. Biran Je okru;m. odbor na konferenciji. Ima 4 kotarska ·odoo. ra i 1 kotarski inicijativni odbor. Ima 13 opCinskih odbora i 115 mj.esnih o?vbora,, ~a 457 odbornica. Mjesni odbor u Om>su, S>nJU i Splitu radi pod ilegaJnim us.I:ovi~a, ~sto ta~ ko u Trogiru. U Splitu postoJI mJ_esm odbo1 od 7 clanova sa brojnim pododhonma. Ukup, no ima 8.5'QI0 organiziranih Zena, ad toga preko 6.000 redovito dolazi na sastanke ·... ... Evo ovdje primjera kako su rash doprinosi u novcu u Splitu ?d ja1_1uara o. ~· -Dve godine u januaru sakuplJeno Je 9:000 hr~, u fehruaru 12.00>0, u martu 14.'000, a u )ulu 4!9 �28.000 lira i druge robe. U Omisu je skupljeno 227 kv. pSenice, u trogirskom 40 kvintala. U Mucu su 120 zena po cijele noei radile na Zetvi na na.Sim poljima, osim Sto- su po danu radile za sebe. U omiskom kotaru postojala je radna grupa od 80 Zena za sakupljanje Zita. U 'Trogiru za vrijeme 5-dnevne kampanje, prilikom proslave dvogodiSnjice narodnog ustanka sakupljeno je 150 kg hrane, 6100 pari"carapa, 2.300 komada robe i eo kg vune. Narod je nepismen, zato su odbori neuCvrSCeni, nepismenost u trogir. zagori je 100%-na. U MuCu i LeCevici u nekim selima· uopCe nerna pismenih. 1Cak i odbornice su nepismene. U trogirskom kotaru odrzano ie 7 analfabetskih tecajeva. NauCilo je citati i pisati 30 Zena. Nisu mogle viSe, jer je to bilo ljeti, kad zene rade poljske poslove. u ·splitu nema u -organizaciji nepismenih Zena. Zbog nepis_; menosti Ze·ne nisu dovoljno aktivne ni u AFZ ni u NOO, ne znaju za njihovu va.Znost ... Iz okruga Juina Dalmacija BuduCi da drugarice -'ovog okruga nisu mogle prisustvovati ovom saVjetovanju, to je drugarica BlaZenka Mimica, koja pOznaje prilike Juzi:to-dalmatinskog okruga, podnijela slijedeCi izvjestaj: Postoje tri kotara: dubrovacki, Peljesac, KorCula sa Lastovom, ovamo spada i otok Mljet. U dubrovackom kotaru zene su pasivne. SarnO su Zeue iz Konavlja pomagale partizane iz Hercegovine. Kad je pokret u Hercegovini splasnuo, opao je i ·pokret ovih Zena. U Dubrovniku je pokret Zena prerasta.o organizaciju; Zene su demonstrirale pred opCinom protiv gladi, a mjesni -odbor o tome nije niSta znao. Na P.eljeScu hila je ispOCetka masDvna organizacija. Ali poslije, uslijed velikog terora i strijeljanja 40 Zena i 25 muSkaraca, nastala je zastraSenost, i pokret je opao. Na KorCuli je Burna uvijek gcirila. Zene su ipak uCestvovale u radu. Mjesni ·odbor u Dubrovniku radio je sa · malim brojem zena. Sakup]jale su sanitetski materijal i materijal za Stampu i niSta drugo. Na PeljeScu s,e radilo pojedinaCno sa Zenama i prodiralo se preko njih. U donjem dijelu Peljesca postojali su uski mjesni odbori od tri do cetiri Clana. Poslije pada Italije organi'zacija se naglo pojaCala. U gorrijem dije1u PeljeSca, u t. zv. Crnoj Gori, .Zene su najzaostalije u Dalmaciji. Sve su nepismene. U zatonskoj opCini osjeCa se ustaSki utjecaj. ·Tamo je poginula drugarica Marija RadeljeviC1 pri pokuSaju ·cta uspostavi organizaciju. Njoj je poginula i sestra, koja je radila sa organizacijom. Na Korculi u selinia hila je prilicno masovna organizacija i prije kapitulacije Italije. U Blatu, koje ima 10J000 stanovnika, nije se 420 dovoljno radllo. Otkada su Talijani otisli, sve su Zene obuhvaCene. Uspjelo je prodrijeti na Mljet. 'Tamo nisu zene politicki svijesne, ali ipak ima dosta uspjeha. Na M!jetu svijet niSta nij-e z-nao o partizanima, i pogrijeSilo se, jer se odmah pocelo sa pomaganjem NOV, za koju su ·ani prvi puta CulL Pradrlo se u posljednje vrijeme i na Lastovo, koje je bilo 30 godina pod 'Talijanima, ali koje ipak nisu uspjeli talijanizirati. Poslije kapitulacije se objasnjava zenama ciljeve NOB i tamo stalno radi jedna drugarica iz kota:rskog odbora. Na Peljescu postoji kotarski odbor, dva opCinska i neki mjesni odborL Na Ka.rCuli ima i kotarski odbor, svi mjesni, a apCinskih adbara nema. Odr.Zana su dva katarska kursa, dasta je koristia i jedan okruZni kurs, na koji su daSH veCinom -sa Kor,Cule. Kotarski odbor Pelje.Sca izdao je novine »PeljeSCanka«. U avom se listu piSe o arganizaciji i Zivotu Zena kako Ce se okupiti .Zene i oduprijeti se te: roru okupatora. List »KorCulanka« redovitije izlazi i bolji je. Na Korculi je oddana druga · kotarska konferencija i kotarski odbor je izabran na slobodi. Radi prilicno. Na Korculi je provedena kampanja sakupljanja hrane na poziv drugarica sa Hvara. One su to izvrSile bmo. Podijeljena je zastavica kao nagrada najboljem mjestu. Iz Okruga Hvar, BraC, Vis, .Solta Politicka situacija. Prije kapitulacije Italije zene su vee bile uz Narodno-oslobodiIaCku borbu. Bio j.e jedan dio Zena, koje nismo uspjele obuhvatiti. Bilo je na Bracu i Hvaru reakcionarnog utjecaja HSS-a ... ... Zene Braca su se pokazale protiv MaCeka. I prije se radila o raskrinkavanju Ma~ Ceka i spaljivale su otvoreno njegoyu sliku. Nakon kaj)itulacije Italije zene su 100% priSie naSoj borbi. Mi danas nemam·o gotovo ni jedne Zene, koja bi hila protiv nas ... ... Prij.e smo morale uslijed terora neprijatelja raditi po grupama, a ne masovno. , Prije kapitulacije Italije hili &u svugdje mjes. odbori, ope. i kotarski. Poslije kapitulacije abrazovao 'se •akr. inicijativni odbor. Postaviii smo pred sebe zadatke, biranje okru.Znog odbora rfa demokratski naCin, odr.Zavati sve kanferencije, ·Siriti politiCki rad i otvaranje d-omova. U kotaru Brae birani su svi odbori na demokratski naCin, osim dva. OdrZano je 35 konferencija u okrugu. Ukupno. ima 80. odbora sa 520 odbornica, ima 3309 organiziranih zena, a 87 clan ova NOO. Rad zen a u NOO-ima nije svugdje zadovoljavajuCi, zato smo ove Zene pozvali na posebni sastanak i ukazali im kako !reba da rade i sudjeluju u NOO-ima. cionera HSS-a na nasu stranu. P"':i ~a~ata~ Iz Jivanjskog okruga · . b . bi prema tome bio· suzbijanje ~stasa ,: cetni. U livanjskom okrugu ima H':ata 1 Sr a ka i nepismenosti. Tamo je tesko nacr kadar i muslimana. U Golinjevu u LrvanJskom P..alJU • ' a koj e bi mogle raditi, treba mnogo po: nekoliko stotina Srba baceno je od us~asa u zen,.' Odrzan je jedan kurs i analfabetsk1 jame. JugaistaC~a od Livna im~ u nek~m s~d :~~~· PrelaZenj.e Livna iz ruke_ u ruln~" otelima ustaSke milidje, i taka Je ovdlJ~ ra Zava 'rad. Od ovih drugarica, 'koJe su otrsle u . ·en U Duvanjskom kotaru s a o s,~ partizane, dosta je poginulo.. ogramc . 'k "e a- reCI . tu J. e nepismenost veh a, moz m . ra dI, . · D Narodna100% bez gradova L1vna 1 uvna. k 1 Strijeljana 20. I. 1943. oslo~odilacki pokret se jaca prelazom fun - ! OBLASNI ODBOR AFZ ZA DALMACIJU 1. Zora RosandiC, radnica iz Splita, Srednja Dalmaciia •. 2. Ljubica TomaSeviC, seljanka iz Bacrne, 3. okrug Makarska Mileva Bubalo, domaeica iz Splita, Srednja Dalmacija . . .. laZenka Mimica, studentrca rz Qmr·sa. 4. B .Srednja Dalmacija 5. Draga LukinoviC, domaC.ica, BuCiSCe, Brae 6. Jakica MiroSeviC, domaCica, Vela Luka, Korcula ilka Lasic, profesor, iiiberdk 7. M k 8. J aka N ala, domaCica, Podgora, a rug Makarska Desa KovaCeviC, seljanka iz Vrlike 9. MariJ·a Lujak, studentica iz Dubrovnika 10. 11. 12. VJ'era MedaniC, seljanka iz zadarskog okruga Vaja TiSma, seljanka iz Ki~tanja, zadarski okrug 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Marij a Matk_oviC, selj anka Iz_ Vrban}e, Hvar Slavka Moric, studentica, iiiben_ik Antica iSpiriC, selj anka . iz Vodica Anka SrziC, radnica iz Makarske Paula Zon, studentica iz Sarajeva Kata PoljiCanin, seljanka iz T_:ogir~ Neda KordiC, radnica iz Komize, VIs Ecija LjubetiC, uCenica sa BraCa JzvrSni odbor! 1. 2. 3. 4. 5, Zora Rosandic Mileva Bubalo Draga LukinoviC Milka Lasie Desa KovaCeviC . 13. J ugana CuliC, ,doma-Cica ~z Spl.Ita 14. Sadika Latifi6, domaCica iz Liv~a ... 15. Vinka MarinkoviC, radnica iz K~~nze 16. Elodija Akrap, domaCica iz P_eiJesca . · 6 . Ljubica TomaS_ev1C 7. BJazenka Mimica 8. Jakica MiroSeviC 9. Jaka Nola �Dokument 253 Dokument ZSo( OSLOBO:DENI TERITORIJ JUGOSLAVIJE NA DAN II. ZASJEDANJA AVNOJ·a II. ZASJEDANJE ANTIFAsiSTICKOG VIJEcA NARODNOG OSLOBO:DENJA JUGOSLAVIJE ODRzANO 29. XI. 1943. U JAJCU IZ DEKLARACIJE II. ZASJEDANJA AVNQJ,.a ... AntifaSistiCko vije6e narodnog oslobodenja Jugoslavije, kao najvi,Se i jedinn pravo predstavnistvo volje svih naroda Jugoslavije .Arad ODLUC U J E: 1. ,da se Antifasisticko vijeee narodnop oslobodenja Jugoslavije konstituira u vrhovno zakonodavno i izvrsno predstavnicko tijelv Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik suvereniteta naroda i driave Jugoslavije kao cjeline, i da se uspostavi Nacionalni komitet oslobodenja Jugoslavije kao organ sa svim obiljezjima narodne vlade, preko kojega f:e Antifasisticko vijeee narodnog oslobodenja /ugoslavije ostvariti svoju izvisnu funkciju; 2. da se izdajnickoj, jugoslavenskoj izbjeglibkoj »vladi« oduzmu sva P,rava zakonite vlade fugoslavije, a napose da predstavlja narode Jugoslavije, ma gdje i ma pred kim; 3. da se pregledaju svi medunarodni ugovori i obaveze, koje su u inostranstvu u ime /ugoslavije sklopile' izbj.eglicke »vlade«, u cilju njihova Ponistenja ili ponovnoga sklapanja, odnosno odobrenja i da se ne priznaju medunarodni ugovori i obaveze, koje bi u buduf:e u inostranstvu, eventualno, sklopila izbjeglicka takozvllfna »Vlada«; 4. da se fugoslavija izgradi na demokratskom federativnom principu kao drzavna zajednica ravnopravnih naroda; 5. da se svi ti zakljui'ci formuliraju u posebnim odlukama AVNO f-a. DNE 29. NOVEMBRA 1943, U JA]CU Za Antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije Sekretar: Rodoljub Colakovic 1 Za Clana predsiedniStva AVNO_l-a na II. zasjedan_i-u AVNOJ-a lbila jc izabrana Maca GrZetiC iz Za- Predsjednik: Dr. Ivan Ribar' greba, ,predsjednica AFZ Hrvatske, ·Clan ZA VNOH-a. Le.giiima.cija kate PejJwviC kao delegata na II. zasjedanju AVMO/-a, 29. XI. 1943. u ]ajcu 423 �fela Bif:anii:, Xada Sremec i Maca GrietiC na jJ:Utu za ]ajce Dokument 255 ZAPISNIK SA SASTANKA IZVR§NOG OBLASNOG ODBORA AFz ZA SLAVONIJU U STUD EN OM 1943. Zapisnik Sastanak izvrsnog Oblasnog odbora AFz p~ed drugarice najozbi1jnije po-staviti pitaza Slavoniju. DJe •. da se _prati Btarnpa. 'Trebamo nastojati Dnevni red: 1. Politicka situacija i izvjestaj o politi- ~~ 1zn~simo_. naj~ovije dogadaje, da bi politlcka situaciJa b1la zanim1jiva Z-enama .da ih ckoj situaciji ona privlaCi na sastanke i da stvarno 'zavole 2. Organizaciono stanje i izvjeBtaj ,(:Janosastanke. To vrijedi za sve_ drugarcie Oblas~ va Oblasnog odbora o njihovom radu nog odbora na niZe. Na sastancima Okru.Znih 3. Zadaci i raspodjela duzn·osti ·unutar Kotarskih, opcinskih i seoskih odbora, trebaj~ Oblasnog odbora. d_a govore o politiCkoj situaciji drugarice iz 4. Kursevi bh od~?ora, a drugarice, koje prisustvuju sa.5. Redakcija i tehnika stanku iz viSeg odbora, treba samo da ih na6. Kritika i samokritika dopune. 7. Razno. 1. Drugarica Maj a," iznosi politicku situaOd pro~log sastanka nema zapisnika. Da b!: pravilnci iznijeli politicku situa2 . DrugarJCa Seka primjecuje da clanovi CJ:J.u ~a n~~:m okruzima, moramo najprije izsv1h odbora iznose politicku situaciju suhoDIJeh P_ohhcku situaciju u svijetu i kod nas. parno, neaktuelno, uvijek isto. Zato se treba Druganca govori o pobjedama Crvene Armije, 1 c!!u· 424 porazima njema~ke vojske, o reakcionerima osjeca se izvjesna zamorenost kod drugarica Engleske i Amerike, koji sprecavaju otvor,e- Srpkinja, zbog toga Sto se politicki s njima nje drugoga fronta, o savezni.Ckim akcijama i nije radilo. Na poZeSkom kotaru, u selu Skenboinbardiranju neprijateljskih gradova, o derovcima, Hrvatice su se bojale· velikosrpske navjestavanju rata Njemackoj od strane Ita- Jugoslavije, mislile su da se partizani za lije, o posljedicama pada Italije, o opcem nju bore i pitale su drugarice, ·Sto misle o narodnom ustanku u Dalmaciji i u Hrvatskom kralju Petru, Aleksandru i jugoslavenskoj Primorju; oslobodenju Istre, uspjesima naSe vladi u Londonu. Sada su u organizaciji i nav-ojske, padu 'Tuzle i Zenice, borbama u svim stoje, da dadu sto vise za NOB. Hrvatice u krajevima naSe· zemlje, o narodnim neprija- svim kotarevirna sa strahom gledaju na Cetteljima, Cetnieima, o istima u Slavoniji, nji- nike. Predsjednici NOO u nekim selima nohovom uporiStu u OkuCanima i utjecaju nji- vogradiSkog- i poZeSkog kotara rukovode rnahovom u =Covcu i Kleniku, o pdsilnoj CetniC- sovnim sastancirna AFZ . .z-ene li Sirincima koj m·obilizaciji, jer narod inaCe k njima ne (gradiski kotar) izjavljuju, da one same ne Ce, o valu narodnog oslobodenja, koji se ·Siri znaju da vade sastanak, i da im drug pomana h-rvatske krajeve, o sve ve-Cem- prilivu Hr- Ze, a on govori da je zaduZen da radi sa AF.Z. vata u Narodno-oslobodilaCku borbu, o ulazu U Orljavcu (pozeski kotar) drugovi dolaze u borbu pristasa HSS, koji gledaju na narod- na sastanke AFZ i rukovode njima, a Zene no oslobodilacku borbu kao na svoju borbu. nisu s tim zadovoljne i hoCe da same rukoTreba paziti na !jude, koji su zbog licnih vode sastancima. U Orljavcti jedan je clan in teresa stupili u redove NOB. Tre-ba raskrin- NOO i USAOH-a.delegiran u AFZ, a drugakavati i Cistiti -sve narodne -neprijatelje. Dru- rice iz AFZ-a delegirane su kod njih. Rade ,garica govori ·o uspjesima naSega Korpusa, . sve poslove organizacije, gdje su del,egirane, padanju uporiSta Dulovac i ·CaCinci, razbija- Cak i deZuraju i kaZu da je to saradnja medu nju neprijateljske ofenzive na Dilju, formi- antifaSisti-Ckim organizacijama. 'Omladinke u ranju Brodske i Oeske brigade. Narodi Sla- veCini sluCajeva ne- dolaze na sastanke AFZ-a vonije su svijesni da se danaSnja borba vodi a tamo gdje dolaze, dolazi po jedan delegat. za uniStavanje neprijatelja. Okup]janje omladinki je tesko pitanje- pri· mjeCuje drugarica Maja, jer se od poC-etka 4 Drugarica Jela govori da se t:r;eba vidjeti kakav je priliv zena u NOB u .Slavoniji i na- po tome grijeSilo. Drugarica J ela ne razustojati da ih se sto veCi broj okupi u AFZ, IDlJB, kako se p·o tom pitanju nije diskutos tim u vezi treba razgovarati s rukovodioci- valo, -naroCito poslije prve konferencije za ma svih Zenskih organizacija i nastojati da Citave organizacije pre1du u-- NOB. Drugarica Seka govori drugaricama da iznesu politiCku situaciju na pojedinim okruzima. NOB se kod nas pro,Sirila, uspjeli srno ostvariti jedinstvo naroda, i za to. neprijatelj svirn silama nastoji da nas ra!Zj edini. Neprijatelju pomaZu na razjedinjenju naSih naroda Cetnici i neka pokvarena hrvatska gosp·oda. Trebam·o vidjeti jedinstvo Z-ena, kako su politiCki uzdignute, kako je sa uCestvovanjem Zena u NOO i kakvo je uCeSCe ornladinki u naSim organizacijama. Politicku situaciju na okrugu Nova ·GradiSka izlaZe drugarica Jovanka. 5 RaspoloZe.nje Zena na Citavom okrugu je 'Za NOB. U CetniCkim selima kotara N. GradiSka Zene se boje .da rade u AFZ, a neke pod utj.ecajem Cetnika nagovaraju drugarice i drugove, da se ne bore, jer Ce samo Stradati, a inaCe ih nitko ne ce dirati. Na oslobodenom dijelu poZeSkog kotara, Zene nekih hrvatskih sela ne Ce da se organiziraju po-d utje_caj.em svoj_ih muZeva, koji se nalaze u domobranskoj vojsci i ustaSarna. Drugarice u srpskim selima ne · vol-e Cetnike i odgovaraju svoju braCu i drugove da imaju sa njima ikakove veze-. U ne:kim selima na pozeskorn i gradiskom kotaru ]osip HrnCeviC, Mirko BuloviC i Anka Benus Papuku 1943. g. na I 425 �Hrvatsku. Nismo 'Smjele ne zapaziti stav prema omladinkama ... 4. Kursevi. ... Oblasni kurs ce drzati najprije' drugagarica Maja, a kasnije osposobiti jednu drugaricu ·za odrZavanje kursa, a drugarica, koja ·ostaje u centru, treba da govori n organizacionom pitanju AFZ. Drugarica, koja bude najbolja na kursu pri Oblasnom, bit ce tizdignuta za odrZavanje istoga kursa. Kur-, S·evi se trebaju snabdijevati ekonomski. Treba govoriti o potrebi hrane, uredenju stana, gdje Ce stan biti, a na samom kursu da ih se uCi dobrom ponaSanju. Drugarica predavaC treba da ima svoju sobu, drugarice, koje svr,Se oblasni kurs, treba da idu na okruge, da odrZavaju kurse-ve pri okruZnim odborima. Drugarice se trebaju natjecati, koja Ce biti najbolja na kursu, treba pronaci u VoCi~u zgradu, i da se i o tome brine drugarica, koJa ostane u eentru. Drugarica Maja se nije s time sloZila i kaZe da se trebaju sve o tome brinuti. Na kursu pri Oblasnom iz okruga Brod treha da ide ·drugarica Jula 6 i Bojana 7 , 1z okruga '0sijek Marija 8 i Mirjana, 9 iz Virovitice Ljuba10 i Rezika, 11 a i.z GradiSke Anka12 i .Stoja.13 Trebaju da dadu 2 drugarice S okruga_Bjelovar i to drugarica predsjednica i- neka najbolja s njihovog okruga. Iz svih kotarskih odbora, iz okruga Bjelovar drugarice trebaju da Salju jednu drugaricu na kurs u Viroviticu. Teme za niZe kurseve tr-ebaju se stalno prire-divati, i one iz viSeg kursa trebaju imati kontrolu nad niZim kursevima. Clanovi ·Oblasnog odbora imat ce kontrolu na terenu. Drugarice, koje vade kurs, trebaju se sastajati svaki mjesec i pol. Kurs pri Oblasnom ce biti gotov do 15. :svaka kursistkinja da poCne po okruzirna niZe kurseve. Drugarica Neda 14 ide na Brad, Katja 15 na GradiSku, Anica16 na Osij.ek, Nevenka17 na Viroviticu. Na okr. Virovitici treba da se drZi u Podrav. Slatini i Miholjcu, a onda na Virovitici . i Grubi.i\nom Polju, ... Predavanja. 'Sve antifasistikinje trebaju uCestvovati na predavanjirna. 'Trebamo imati izvj-esni. kadar za odriavanje predavanja i da imamo teme za predavanja. Mi treba da pred~vanjima rukovodimo, da ih pokrenemo, ali m1 ih ne trebamo da drZimo. U Orahovici J ovanka treba da odrZi predavanje sa diskusijom o clanku Nade .Sremec iz »'Slobodnog doma«, u Orljavcu tema predavanja bi hila o tifusu. Predavala bi drugarica ·cazi.18 1Treba :Predavanje odrZati u VoCinu. Teme trebaj': biti aktuelne, »Zena Sovjetskog Saveza«, nep1smenost, NOO, i t. d. 5. Redakcija. U r.edakciji su drugarice Andelka, Kata, Maja i Seka..Drugarice iz kurseva treba za- duzlti da na kursevima kupe maierija! za list. Drugarice, koje vode kurs, treba da odrze predavanje za Zene na dan zavrSetka kursa. Treba da se pozovu seoske odbornice, mjesni NOO i USAOH i da taj zavrsni dan bude sveCan. »Udarnica« br. 8. Ce imati slijedeCe teme: 1. Clanak o politickoj situaciji - Jefto 2. -ostvarujmo jedinstvo Citavog naroda -drug Zmajo 3. Pojacajmo borbu protiv narodnih izdajica - drui DavidoviC 4. Ljubav Sovjetskog Saveza prema svojoj domovini - drugarica Kata 5. Istra i pripoj enje Hrvatskoj - drug Oiro 6. Ostvarujmo jedinstvo drugarica Mica . 7. Iskustva sa savjetovanja Brad, Virovi· tica, Gradiska - drugarica J ela 8. Zdravstvena sekcija 9. Pavkina pjesma 10. 0 radu pojedinih organizacija 11. Sabirne akcij e s ko-tareva 12. Dopise a·- ,CaCincima 13. Pisu nam ... 14. 0 NOO-u 15. 0 analfabetskim teCajevima, o masovnim sastancima 16. Dopisi iz flulovca 17. Jeste li cule 18. 0 a!jkavosti organizacije ... Postavlja se pitanje osamostaljenja tehnike. Trebamo poveCati tiraZ »Udarnice«. Trebamo pdzvati u centar brigadirke da budu kuriri i razjasniti im potrebu toga. Ovaj broj treba da izade u 2.500 primjeraka, a slijedeCi broj »Udarnice« u 3.0!00 primjeraka. 6. Razno ... 1 Redakcija nije mogla utvrditi toCan datum o-drZavanja. ovo-g sastanka, al~ 'buduCi ,da se na_ njemu razraduJe ,plan za »Udanucu«' br. 8., koja je IziSla u st~den~m. ili prosir;-cu 19~3. (redakcija ne pOsjeduje ova_1 broJ hsta), to Je ova1 sastanak morao biti odrZan krajem Hstopada 194'3. g. 2 Anka 1Bujak-FumiC Seka. 3 Maja Jank•ez. 4 Jela BiCaniC, ta-da tajnica Glavnog odbora AFZ Hrvatske, 'hila je u .to vrijeme u Slavoni_ii. 5 Jovanka Pavi-C-Tenzer Tanja. 6 Jula TopuzoviC. 7 Bojana 'Stanii:. 8 . Marija- redakcija nije ma:gla-ustanoviti preztme. 9 . Mirjana - redakcija nije mogla ustanoviti preztme. 10 Ljuba PejnoviC: 11 Rezi'ka Kova-CeviC 2 Anka GrbiC. l 13 Stoj,a Stambolija. 14 Neda Basa-riC. 15 'Katja Strumberger. 16 Anica Bulovit. 17 _Nevenka KraSiC..JCrnobrnja; 18 Dani-ca Cazi. ·· Dokum.ent 2SfS POGIBIJA KATJE sPERAC lz »Dalmalinke u borbi«, glasila AFt za Dalmaciju, prosinac_l943. NASOJ KATJI 13. prosinca 1943. g. poginula je drugarica Katja Sperac, vjerni Clan KomunistiCke. partije i clan Oblasnog odbora AFz. Poginula je u ladi od mitraljeskih metaka iz njemaCkog aviona, u danima, kada se vodi ogorCena borba za naSe plavo more, koje je Katja toliko volje-la, .za Ciju se slobodu borila i u borbi dala svoj mladi Zivot, sa punim uvjerenjem da je pobjeda naSa, da je i mo-re naSe i da Ce. -ostati na.Se. Nikada ne Cu zaboraviti, Katja, onu noC kada smo se prvi put sreli. Silazili srno niz je mirno, kao da je dugo o tome razmi·Sljao - ostavila me je moja mama ... « Ostavili smo ih. M·orali smo ih ostaviti, jer su nas tako jako bolile one duboke jame natrpane djecom, one stotine hilj-ada, u Cast PaveliCevog imena ubij-ene srpske djece, zaguSene plinom, izmuCene, pre-klane - hiljade, milioni - u Jugoslaviji, u Evropi, u So.vj. Savezu ... majke-, koje su mora-le da gledaju izvadene oCi, izlomljene male ruke ... djeca, nad mrtvim lj eSevima svojih majki, u j amama, na putu, u Surni ... Neda Ozrelil:, Ljubo Dumil:il: i Katj,a Sperac Svilaju. Bila je tamna noC, padala je kiSa, put j.e bio strahovito strm. Nosila sam na rukarna malaga sina. Bilo- mi je teSko . .SiS1i smo i sad smo trebali da pro-demo kroz OtiSiC, CetniCko selo, koje je onda bilo naoruZano. I dok smo isli kroz selo, u casu kad je trebalo _proCi tiho i neCujno, 'Ti si mi pri.Sla i uzela dijete, koje je moglo svaki Cas da s-e probudi, da zaplace ... Noc je hila tamna i ni&am 'Ti vidila lica. Tek ujutro Ti si me prepoznala i doSla si k rneni. Gledala si moje_ dijete, izvadila slike i pokazala mi. svoju Dosju. Bi!o Ti je tesko. I meni je biJ.o tesko kad su mi pisali: >>Ujutro kad se mali probudio zvao te je, pa kad je vidio da le nema rekao Htj.e1i su nas uniStiti. Povela se bo-rba na Zivot i smrt, za opstanak i buduCnost Citavog naroda i u prvom redu za Zivot i buduCnost miliona dj-ece. I ja i Ti_ i mnoge ad nas ostavile smo svoju djecu i poSle u borbu, jer smo shvatile da za Zivot i buduCnost nB.Se djece moZemo biti potpuno sigurne samo onda, ako potpuno i zauvijek uniStimo one, koji im oduzimlju Zivot, koji hoCe da uniSte njihovu buduCnost. Shvatile smo, da o ovoj borbi i nasoj pobjedi ovise milioni Zivota djece danas, Zivot .i bur ducnost pokoljenja djece sutra. Svojim UCestvovanjem u borbi mi smo majke cementirale ovu naSu veliku i svetu I 427 �b.orbu. Nitka nas ne moze pohijediti. Nitka rle maZe pobijediti narod, Cije su majke za· volile slobodu svog naroda viSe od rodene sv:oje· dj.ece. Sarno ta svijest mogla Ti je, Katja, dati snage da se otrgnes od Dosje kada je rekla p]a.CuCi - nemoj me, mama, dstaviti, nikad· te viSe ne Cu vidjeti ..'. Sarno ta svijest daje nam snage, da ne svisnemo od boli kad doznamo da su krvnici zaklali i nase dijete ... Teska je hila hoi, ali je jaca od nje hila svijest - kolikogod zrtva hila velika i te,ska, joS je uvijek veCa stvar za koju se·. borimo. Ta svijest. suSi suze u naSim ·oCima, a duhoku hoi za izguhljenim najdrazim hicem oploduje u mrZnju, u joS CvrSCu od1uku, da horhu nastavimo do kraja. Kad si umirala mislila si na Dosju, ali posljednja Tvoja misao hila je vezana uz borhu, uz sve nas. >>Uhili su me, ali pohjeda ce ipak biti naSa« - rekla si, _Katja. DrukCije nije ni moglo biti. Za tu pohjedu Ti si pregorila sve. Borba i teznja za pobjedom hili su dio Tvog Zivota i jo.S viSe od toga, oni su postali citav Tvoj zivot. To nisu fraze. Tvoj zivot i Tvoja smrt, dokazali su to. Slava Ti, drugarice Katja. Smrt Tvojim uboji.cama nj.emaCkim faSistiCkim ·zlo-Cincima. Milka LasiC Do.kumen t 257 sto joj dosta smeta, ali je u prakH~nom radu vrlo savjesna. 4. Tonka Lujenac, clan Izvrsnog Okruznog A02 Gradiska, svriiila nizi kurs .~Fz-a: Trudila se na kursu da savlada ma~:riJ~, all dosta teSko uCi, vrlo je malo raniJe c1tala, inaCe nije dovoljno energiCna, ~zgle~~ ~a ima rtspj-eha na terenu, jer zna ~r~s~~p1~1 zenama -osim toga v·oli svoju organizaCIJU 1 rad, te m~ze hiti dohar rukovodilac. 5. Ankica Palfi, clan Iznsnog Okruznog AOz GradiSka. Na kursu se pokazala vrlo marljiva, ali ima slabo pamCenje, .z~to teSko prouCav.a materijal. Ima mnogo Iskustva u radu, inaCe je kod nje drugarstvo jako dobro razvijeno, ali te·oretsko znanj.e dosta slabo: Sa svojom odanoSCu i svojim radom u praks1 moze biti vrlo dohar rukovodilac. praktl~nog Jskusiva, u odnosu prema. drugaricama je dobra. Ima uslova za razv1ta~. 8. Bojana Stanic, clan plenuma Okruznog A:02 Brod i Izvr.snog kotarskog A:Oz flakovo, svrsila nizi kurs AFz-a. N a kursu se pokazala vrlo vrijedna, inte1igentM, ima. ~osta teoretskog znanja isto tako i praktiCnog rada. U odnosu prema drugaricama vrlo dobra. Ima uslova za razvitak. 9. Nada Dvorzak, radila u agit-propu C?~r. Komiteta clan KK KP Brdd. Bila je marlJIVa i intelige~tna te disciplinovan~, ima priliC~o teoretskog znanj a ali nema mmalo pr_akhcnog iskustva. U odnosu prema drugariCama vrlo dobra. Ima uslova ,za razvitak. 110. Ana KragujeviC, Clan IzvrSnog Okru-Znog AOz Nasice, na kursu nije pokazal~ dovoljno volje za rad, inaOe je ~;iliCn? b1stra, maZe nauCiti, ima dosta prakticnog 1skustva, IZVJEilTAJ SA KURSA OBLASNOG ODBORA AF~ ZA SLAVONIJU ODRMNOG OD 11. XII. - 28. XII. 1943.1 KURS •PRJ OBLASNOM AFZ-u ZA SLA VONIJ'U Sluzbeno Ohlasnom odhoru AF2 za Slavoniju Drag-e drugarice! Saljem Vam izvjeStaj sa naSega kursa, koji je odrzan od 11. do 28. XII. 1943. g. Na kursu je bilo 10 drugarica, i to po nacionalnom sastavu 4 Hrvatice, 4 Srpkinje, 1 . Slovakinja i 1 Madarica, a po socijalnom 2 radnice, 7 seljanki i 1 intelektualka. U toku kursa proraden je sav predvideni mate-rijal, a pored toga i teme o drugom. zasjedanju AVNOJ-a, proraden je clanak >>Pred sudbonosnom odlukom« od Mitre MitroviC, kao i .(Hanak od drug a- Bilasa i'z »Zen a u borbi«. Kursistkinje su tokom kursa dobra savladivale sve teme, najteza j e hila IV. tern a "" Organi Narodno - oslobodilackog Pokreta (NOO-i, ZAVNOH, drug·o zasjedanj•e A VNOJa), ali pored toga ova je tema dobra ~prouce­ na, jer se radilo sistematski. T'okom kurs-a kursistkinje su P'Dkazale 1nnogo. interesovanja za .Sve teme, a naroCito u -pogledu reakcionarnog vodstva HSS, kao i u pogledu· jugoslavenske izdajniCke vlade. Sa ovom CitavOm reakcijom i njihovim radom one su se vrlo dobra unoznale, a naroCito je_ tokom kursa vrlo dob~o prouCena tema o drug-om zasjedanju A VNOJ-a. U toku kursa izradene su dvoje zidne novine, koje su sadr.Zajno uspjele, jer su kur- 428. sistkinje pisale clanke, koji su hili podkrijepljeni najnovijim dogadajima sa terena, kao i u svijetu. U tome se pokazalo da imaju moguCnosti i smisla da saraduju u zidnim novinama, pa i u naSoj Stampi. Isto taka ove su zidne novine dobra tehniCki uredene. Nas je kurs dao jednu kulturnu priredhu, koja je dosta dobra uspjela i hila dobro organizirana. Kursistkinje su pokazaJe · mnogo volje za kulturni rad. Nase kursistkinje su pokazale slijedeci uspjeb na kursu: 1. Klara Jaksic, clan Izvrilnog Okruznog A02 Osijek, svrsila nizi kurs AFz. Na avome se kursu pokazala vrlo marljiva, bistra, u odnosu prema drugaricama vrlo. dobra, sa. mo politiCki jo.S sirova, ima uslova da se ra· zvije u vrlo dobrog rukovodioca. 2. Jula TopuzoviC, .Clan IzvrSnog OkruZnog AOZ Brod, svxSila ni.Zi kurs AFZ-a Na ovome kursu se je pokazala vrlo marljiva i inicijativna, bistra. Bila je najbolja na kursu, najbolj e j·e sve nauCila i vrlo br.zo pamti, u odnosu prema drugaricama je· vrlo dobra. Ima mnogo uslova da se razvije u vrl9 dobrog rukovodioca. 3. Janja Vranesevic, clan Izvrsnog Okr. AOz Brod, svrsila nizi kurs AFZ-a Na O·Vome se kursu pokazala vrlo marljiva i savjesna u radu. Ranije je malo proucavala materijal, Terinka UojaCek, Smilja Stimac-ZmajiC, Seka Bujak-F.umiC, T anja Pavii:-T encer, Maja ]ankez-Komar Mica MiljaniC-Ratar 6. Re.zika Kovacevic, Clan Izvrsnog Okr. AOz Nasice, svrsila je nizi kurs A~~a. N_a ovome se kursri pokazala vrlo mar~JIVa, b1: stra, ima priliCno teoretskog znanJa, kao 1 mnogo iskustva u radu, u od:(J:osu prema drugaricama je vrlo dobra. Ima uslova da se razvij-e u vrlo dobrog rukovodioca. 7. S1avica PavloviC, C.'Ian IzvrSnog Okr. AOz Virovitica, svrsila niZi kur£ AFZ-a. Na ovome se kursu pokazala vrij edna, dosta bistra, pri.IiCno savladava materijal, ima mnog.a ali ima malo te"Oretskog znanja, disciplinovana je, ima malo lnicijative.~ Uz drugarski pozdrav Smrt faSizmu - Sloboda narodu! R. K.' .So.fija Kraja.CiC ~ Osim ov~g, odrZan je joS jedan kurs OhLasnog odbora AFZ Slavoniie od 1.3. do ~o .. ~1. ~943. K~rs je .polazilo aevet drug-a:ica:. '6 S_rpkm1a 1 tn Hrvahce ·i to 4 seljanke, 1 radmca 1 4 mt~lekt.rualke. . 2 Rukovodilac olbaju kurseva btla .1e .Soka KraJa- Cic. �Ookument 25a I HRVATSKA SELA GORE lz })Glasa Zen.e«, gl'asila AFt Cazma, br. 5, prosinac 1.943. J ednog jutra, u zoru, zazvrCali su u naSeni se]u automobili puni krvoZednih faSista, a met!u njima i krvnik Stajcer. Posli su od kuCe do kuCe i stjerali narod, joS onako napola bos i go!, na hrpu pred seoski dam. Mnogi su se nadali zla, pa su se razbjeZali. Mi smo se svi sakupili na odredenom mjestu, gdje su nas postrojili, da C.e nas strijeljati. . Taka su nas postrojili dva puta. Dok su jedni to radili, drugi sn iSli ad kuCe do kuCe i p1jaCkaJi sve drag-ocjenije predmete, _kao du.kate, narodne no-Snj.e, blago, rakiju i vino. Sve su to trpali u kamione-. N a koncu su poCeli paliti jednu kuCu za drugom. Jedna je Zena puSla da se sakrije u sijenu na Stalu, pa je tamo i izgorjela. Druga je opet starica bila gluha i l·eZala na krevetu. Cula nije niSta, nikuda nije mogla i taka je i ana izgorjela. Paljene su 'Sve kuCe, ali se kod nekih vatra ·nij.e rasplamsala i taka su ostale. Tih je svega 10 do 15, a :sve druge, oko 14'0, izgorje1e su. Nisu poStedili Cak ni Skolu, iako se uCitelj nal.i:tzi u -njihovoj vojsci. Provalili su i u crkvu, potrgali na raspelima Isusu noge i glavu, a sliku na glavnom oltaru razderali su na par mjesta. KaleZ su zgazili i na koncu zapalili i sam altar. One, koji s.e nisu razbjeZali, poslali su u Iogar. Eta, taka rade te fasisticke zvijeri od Hrvata. Nisu oni to radili zato, jer su u tom selu Cesto bili naSi drugovi ili zato, ·Sto narod simpatizira naSu borbu, nego· zato Sto je njima cilj uniStiti naS narod. 'To se vidi i po tome, Sto je· .zapaljena kuCa dvojice staraca, Ciji se sinovi nalaze u legiji u Njemackoj. Zapaljena je i kuca ustaskog tabornika, koji je prije nekog vremena dobio zasluZenu kaznu. Nista zato. Izgorjet ce mazda jos koje selc, ali Ce zato biti i viSe osvetnika. Ovaj dogadaj ispriCali su mi drugovi, koje s·am sa-stala u spaljenom selu Zeleznoj Desni. Marica SmolCiC Dokurnent 259 IZ IZVJEsTAJA INICIJATIVNOG OKRUzNOG ODBORA AFz ZA OKRUG ZAGREB OD 11. XII. 1943. - OK KPH ZAGREB ... Organizaciono .stanje1 Dugo Se!o: dana. Prvi dan je sastanak, a drugi prouCaRadi straSne reakcije u cijelom okrugu vanj.e materijala. Sve drugarice joB nisu porad u zadnjih mjesec dana se nije ni na sve dobre, ali preko polovice ih je praViln·o organiz~cionom stanju ni malo pro.Sirio, Cak shvatilo duznosti kotarskog rukovodioca. Odsu se neki odbori, koji su bili nov·oformirani, bor se je dosta osamostalio. Rad mu se saraspali. Ol).e direktive, koje nam je dala drustoji u posjeCivanju niZih odbora i da se pogarica Neva? nisu joS gotovo nikako sprov·e- litiCka situacija malo izmijeni, kotars.ki addene, baS radi neprestanog nadiranja bande. bar Ce se brz·o uCvrstiti i oscim·ostaliti niZe Rad je zastao malo i radi toga, .Sto su druodbore i podiCi ih politiCki, j.er se njihov fad 3 garica V-erica i Danica4 bile na kursu 14 jo·S uvijek sastoji u glavnom u sabiranju dana, a drugarica Danica joS ni danas ne pomoCi, d-ok sada, za vrijeme nadiranja- banradi, jer je otiSla na OkruZnu konfere-nciju de, .uopCe niSta ne rade. Trebat Ce opet AFZ-a u Pokuplje. Drugarica Ljubica5 je vee mnogo upornog rada, da se sve stavi na prigotovo mjesec dana otSutna, pa je sav rad jaSnji nivo, a tek onda ih podiCi da se potostao na drugaricama: Darinki, s 'TonkF i puna ·osamostale. 8 Strini, no sada je i DariJlka ·oti.Sla na kurs. Ima 4 opcinska odbora od 28 clanica. Dakle, organizaciono stanje je gotovo neproIma 41 mjesni odbor od 238 clanica. mijenjeno, ali Cern-a ga ipak nav·esti k~kov·o je. Kotar Dugo Se!o: Kotarski odbor (biran na konferenciji) od 15 elanica sastaje se svakih 14 dana na 2 Kotar Zagreb PostojeCi kotarski odbor se JOS nije do sada sastao i prema tome nije dobivao od ni._ koga direktive, ni nista radio. Sada ce uci u nJega jedna drugarica, koja je svr.Sila kurs i ne Ce- se baviti- svojim privatnim poslovima pa Ce se vjerojatno - u koliko ne Ce .biti i prevelika reakcija- rad ipak pokrenuh. Nastojat cemo da damo u taj kotar jos bar jednu drugaricu. Imade i opCinski odbor od 8 odbornica. Imade 32 mjesna odbora od 138 odbornica. 'Ti •Se odbo-ri kako smo veC gore sp·omenuli, nisu radi ~adiranja bande mDgli politi-Cki ni osamostaliti i joS uvijek rade samo na sabiranju pomoCi. K o tar S v. Ivan Z e I in a Kotarski odbor j·oS nije formiran, ali Cemo ga u najskorije vrijeme moCi formirati U njega Ce uCi .2 drugarice, koje su svrSile kurs i stupile u ilegalnost i 2 domace se!janke, a onda Cerna nastojati da se f.ormiraju u svim opCinama- opCinski odbori, jer do sa?a postoje samo u o.pCini Ka-Sina. Im~de 18 IDJ.esnih odbora, od kojih se 11 redov1to sastaJe, a ostali su vrlo slabi. U koliko ne bi bila velika reakcija, rad Ce se u najsko.rije vrijeme moCi. proSiriti. K·otar Stubica Kotarski odbor od 3 Clanic-e je f.ormiran, ali se radi reakcije nije vi.Se mogao sastati i prema tome se ne zna ni za njegov rad. Imade 21 mjesni odbor od 98 clanica. Svi ovi ·odbori se uopCe ne sastaju i ne rade niSta osim u opCini Bistra gdje nema bande. Dr~garica Strina je hila u zadnj.e vrijeme sama na toj opCini i uspjelo joj je ~d­ bor-e priliCno osamostaliti, tako da se redov1to sami sastaju i prouCavaju materijal. Imade u izgledu jednu drugaricu, koja bi mogla uCi u kotarski odbor i raditi samo po AFt, u koliko reakcij a malo prestane. 4. Prosli zadaci Pro,sli put smo imali u zadatak osamostaliti postojece odbore, popu!adzirati ~A V~O~, Atlansku Povelju i SSSR, ali kako Je vee pnje spomenuto, rad se je radi straSne :eakcije na politiCkom i organizacionom polJU sveo gotovo na niSta. 7. () kursu Od }6. XI. do 28. XII. trajao je kurs, u kojega je bilo upisano 12, a zavrsilo je 9 dru: garica, 2 su izostale radi bolesh, a 1 rad1 obite!jskih razloga. 5 drugarica je proslo sa vrlo dobrim usojehO.m, 2 sa dobrim i ·2 sa doVoljnim. Na kUrsu su bile prouCava.ne ~erne, koje smo dobili od Glavnog o.dbora I koJ_e s~ razredene. Drugarica Neva Je upotpun1la 1 popravila neke nedostatke. Drugarice su prilicno svladale materijal, drugarstvo medu kursistkinjama je bilo dosta na visini, jedino odnosi izmedu kursistkinja i drugarice nastavnice nisu bili kakovi bi trebali da budu Sto je d-o-sta krivnje na samoj n~stavnici, ko~a nije zauzela pravilan drugarsk1 stav. Ona J€ ka·o oredavaC bila dobra, ali nije nastojala da s~ razvije diskusija. PreviSe je upotrebljavala ucite!jsku metodu kao u skoli ... 8. 0 kota:cskoj' konierenci.ii 14. XI. odrzana je kotarska konferencija za kotar Dugo Selo. Na konferenciju je doslo oko 400 Zena, iako je bilo ruinG i. kiSovito vrijeme. Zene su do.Sle iz cijeloga kot~ra .u povorkama i sa pjesmom. Vi~jeJ.o s~:.da ImaJU interesa za konferenciju, ah kasmJe, tokom diskusije, pokazalo se je, da ih _je ~noga. _doSlo na konfe·renciju, ne da sudJeluJu u biranju svojih kotarskih rukovodilaca i da nesto nauCe, nego radi zabave. Dakle.moZe se· reCi da ta konferencija nije uspjela onaka, kako bi trebala, ali stanoviti uspjeh je ipak postignut. Zapisnik sa konferencije i referate Cerna priloZiti. 9. PI'IouCavanje materijala ProuCavali smo Clanke iz »Naprijeda«, »Vj.esnika« i »Z-ene u borbi«. 10. Razno. UmnoZili smo u 400 primjeraka »Zene u borbi<< broj 3-4 i izdali 2.000 komada letaka o suzbijanju Sverca. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski ·pozdrav 5. Zadatak, koji smo dobile od Glavnog odbora Mi smo drugaricama zadatke poslali pismeno ali smo ih na sastanku sve zaj edna prouCiie i pov.ele po njima dis~usij~. Kad_a Ce se moCi svi ti zadaci sprovestl u dJelo OVIsi 0 tome koliko Ce banda navaljivati u sela, ali oCito je .da se u onom roku, koji ,smo ~a­ kazali ne Ce moCi uCiniti, jer je vee proslo viSe ~d mjesec dana, a uCinjeno nije gotovo 11i.sta ••• 1 10. i 11. XII. 1943..g. odrZan je sastanak !0 -AFZ za okrug Zagreb, kojem osu :prisus~vovale Venca La:kuS-'PlaSC, Darinka Simunjak-Vuke'1J.a, Jelka Gluhak i Bara ·Z;akmam. 2 Neva _ redakcija nije mogla ustanoviti pre_zime. 3 Verica LakuS-Pl~SC. 4 Danica Ru.Sec. 5 Liulbica Kova-Ci~. . 6 Darinka SimunJak-Vukel}a. . . 7 Tonka redakciia nije mogla ustanoVltt pre.; zime. 8 .Bara ~akman. �biti najbolji borac. Drugarica Anica iz Crnogoraca dobila je na dar jedan _revolver ~ao najbolji horae u okrugu .. Z~ _nJome ne zaostaje ni drugari.ca Veromka IZ Basta. . Drugqrice su ponijelei s1iku dr~ga T1ta kao svetinju. Ponijele su je u popal]ena sela 0 RADU ANTIFAsiSTicKOG FRONTA zENA U DALMACIJI Clanak- iz »Dalmatinke u barbir~, glasila Oblasnog odbora AFt za Dalmaciju br. 4-5, prosinac 1948. Biokova na Cijim kuCama ne;na krov_ova. _One su se snaSle. P.okrile su kucu granJeT? 1 ·~e­ Ienilom, iznutra je obljepile papi~om 1 ob]e~ sile sliku druga Tita . otvonle su svoJ dam ... Ug1edajmo s~ u divne .Zene Biokova. SMOTRA ZENA U DALMACIJI Preko WOO zena iz oslobodenih i neoslobodenih sela velikog makarskog okruga sastale su se 3. X. 1943. g. u Podgori, na obali naseg p!avog J adrana. Sastale- su se da manifestuju vis·oku svoju svijest, odanost i bezgraniCnu ljubav prerna Narodno-osJ.obodilackom pokretu, prema naSoj junaCkoj vojsci kao i odluCnOst u borbi protiv svih izdajica i lupeza, koji bi htjeli da poberu plodove ave te-Ske narodne borbe za sebe. DoSie su u povorci, pod zastavom. 60-god. Staric3. nosila je zastavu. Htj-ele su je drugarice smijeniti, da se ne umori. Ali starica nije·- dala zastavu iz ruke ... Do.Sle su_ naSe drugarice da pokaZu Sto su uradile za vrijeme dvomjeseCnog takmiCenja na ekonomskgrn, politiCkom, kulturnom i zdravstvenom polju~· Postignuti rezultati samo su blijeda slika sve·ga onaga -.Sto su Zene. Biokova uCinile za narodnu borbu od dana, kada su zapucale prve puSke na Biokovu. »PoZrtvovnost i odluCnost naSih Zena, koj,e su· na sv-ojim ledima prenijele vag(me hrane sa okupatorovih brodova na Biokovo za partizane - bit ce u historiji Dalmacije zapisane zlatnim slovima«, rekla je drugarica Milka BogunoviC, organizator i rukovodilac Zena u makarskom okrugu, u svom govoru koji je odrZala na dan smotre. U sam om m a k a r s k o m k o t a r u izradile su Zene 592 nadnice za Zrtve re-akcije, sakupile 186 litara ulja, 964 komada sira, 7.199 kg zelja 1.446 kg krumpira, 3.807 kg voca, ·6}6 kg fazola, 315 kg kapule, 623 kom. jaja, 10 janjaca, 444 kg kruha, 1.408 I mlijeka, ·'700 kg sociva, 14.995 kg suhih smokava, 400 kg kukuruza, 3 ..8.80 I rakije, 131 komad sapuna, 225 pari bjecava, 5 pulovera, 2.377 kg groZda, 3.454 bremena drva, 2()0 komada dugmeta. Zene met k o v s k o eg k o tar a sakupiIe su 397 kg zita, 2.583 kg zelja, 1.100 kg smokava, 2 i po kg vune, 5.090 kuna, 197 kg kuhane hrane, 196 kg krumpira, 59 komada sira, 163 jaja, ·990 nadnica, 43 pari Carapa, 220 araka hartije. Zene i m o t s k o g k o t a r a sakupile su 200 kg psenice, 10,3 kg kruha, 900 kg grozda, 155 I vina, 130 kg krumpira, ~0 pari bjecava, 800 kg zelja, 580 I m!ijeka, 100 bremena drva, 50 kg fazola. bvije i pol godine neprekidnog dava.nja, otkidanje od gladnih ustiju, govore da je svako sakupljeno zrno zita, svaka sakupljena Iitra vina deset puta vrijednija, jer je odvojena od gladnih usta, jer ju je dao narod u teSkim ratnim prilikama pasivne Dalmacije. U Citavom su okrugu odrZavani masovni sastanci Zena, zborovi po1itiCkog karaktera, prouCavala se literatura iz narodno-oslobolacke borbe. Odrzano je 14 kulturno-prosvjetnih pri- · redaba po s,eJima makarskog okruga. U svakom selu su oCiSCeni svi bunari i sva dvoriSta. Makarski kotar pokazao se najbolji. Drugarica Milka predala je predsj.ednici kotarskog odbora AFZ, drugarici Anki, prelaznu nagradu: sliku naSeg diCnog Vrhovnog komandanta marSala Jugos1avije druga Tita. Od oPCina najviSe se_ istakla Vrgorska opCina, koja je dobila drugu nagradu _ ..-sliku predsjednika ZAVNOH-a Vladimira Nazora. BaCina, malo selo vrgorske opCine istaklo se sv-ojim neumornim pomaganjem narodne vojske od prvih pocetaka narodne borbe. Nizala su se sela - Krivodol, Crnogorci, Zupa, Krstatice ... U Istocnoj Plini spasilo se _mnogo oruZja i robe pri kapitu1aciji Italije. Kula j,e razoruZala jedan kamion i -cijeli materijal predala vojsci. Zapadna Plina, Vlaka, Zivogo-SCe, Gradac ... o svakom hi se od njih moglo posebno pisati, ·o svim selima makarskog kotara, o mogim selima metkovskog i imotskog kotara ... Nizala su se sela, niza1a imena drugarica, koje su s-e istakle svojom poZrtvoVnoSCu ... Manda JoviC Dubrava. u prvim danima ustanka nosila je jaja u Vrgorac, zamjenjivala ih za metke i donosila naSim borcima; svojim pregaranjem ... Ana TomaSeviC. dala je dvije svoje kCeri u narodnu vojsku, ·Cetiri_ sina pregorila i·e majka Pere Viskic iz Gradca. Cetiri hrabra borca koji su dali svoj Zivot za domovinu. JunaCki se drZi majka. Dva su j;}j sina joS Ziva, obojica borci. Drugarice u poz3.dini povezale .su se sa drugaricarna u vojsci. I one au se takmiCile, koja ce najbolje ruk<lvati oruzjem, koja ce .. 7 omasevzc- Bos'kov'c' _. Krasna Nola , Lepa Borif:-Martinov-iC i Milka BogtmoviC • " ~ J·u l tJ.a Dokument 261 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG POKUPLJE ODRzANA 15. XIL 1943. U SELU JAMNICI Clanak i:: list a ))Put-em slobode«, glasila OkmZnog NOO PokujJlje br. 1, sijeCaruj 1.944. NASA PRVA OKRUZNA KONFERENCIJA AFZ delegati iz brigade, odreda vojno-partizanDne 15. nrosinca 1943. odrZana je prva ske holnice. konferencija -AFZ-a za okrug Pokuplje.' KonLijepo .uredena dvorana, o~iCena z~Ieni­ ferencija je odrZana u malom tihom seocu lom slikama druga Tita i StalJma, naciOna1nedale·ko Pisarovine. nim' zastavama, crv-enim zvijezdama i p~ro­ Iz svih kotareva naseg okruga, kako oslolama, puna je Zena. PomijeSali s.e r_upci sa bodenih taka i neoslobC>denih, stigli su delepartizankama, ozbiljna lica star1h zena sa gati. Bilo ih je oko 90. Mnoge od njih puto: nasmijanim mladenaCkim licima ..~ve su. on~. vale su nekoliko dana preko dalek1h brda I mlade i stare doSle ovamo da kazu sVOJU ridolina, pored neprijate!jskih zasjeda, prolajeC o svom 'zivotu, -o krvavom fa·SisUCko~ zeCi ZeljezniCke pruge, ceste i puteve, k~Je teroru, o svom radu i pote,Sko~amba, na koJe r..eprijate.Jj stalno Cuva. DoSia je i ~rugar:ca nailaze, o organizaciji; da 1za eru svoje delegat iz .zagrebaCkog okruga, te ClrugaricP. 28 Zene Hrvatake u NOB 433 �okruzno rukovodstvo i da se obogacene novim znanjem i iskustvo~, vrate svojim ku~ Cama i ·nastave zapoiSeti rad. Konferenciju je otvofila drug3.rica RuZa Kumic, predsjednica AFz za okrug Pokuplje. Ona je poidmvila sve pj'isutne predstavnike i delegatkinje, predlozila radno predsjedniStvo i u kratkom govorU iznijela vaZnost konferencije. Nakon toga odala je pocast jednom minutom .Sutnje svim d:t;'ugaricama i drugovima, koji sn dali svoje Zivote u borbi za oslobodenje svoga naroda. .\-- -·. '· SveCani dio je poCeo pjevanjem sveslavenske himne: »Hej SlaVeni« i »Zenske hirhne«. Nakon toga govorio ie predstavnik KomunistiCke partije, zatim predstavnik ZAVNOH-a, Okruznog • NOO-a, Okruznog odbora USAOH-a; zatin) predstavnice zena · boraca Omladinske briga'de »J.oZe VlahoviCa«, 'l'uropoljsko-Posavskog odreda, te predstavnice vojno-partizanske llolnice u Zumberku. Prugarica delegat zagrej>ackog okruga donijela nam je tople pozdraye od antifasistkinja svojeg okruga i zaZeliia ,nam mnogo uspjeha u radu. rSvojim govorom ona nas je upoznala s antifaSistiCkim p.akretcim Zena u zagrebaCkom okrugu. .' Govori predstavnika hili su Cesto prekidani klicanjem naiioj NOV, njenom Vrhovnom komandantu drugu :·Titu, Komu.nisti-Ckoj Partiji, ZA VNOH-u, PrivremenDj vladi, AFZ-u; Sovjetskom .Savezu i t. d. izbila je u dvoranr, kada je jedna dtugari'ca · iz samoborskog kotara, koj-oj s·u ustaSe zapalile 'ku.Cu, kaz·ala: »DoSJi su krvavi ·usta,Se i zapalili kucu. Ja: i moje troje djece ostali smo bez svoga, ali~ to me nije pokolebalo. Zene iz moga sela su p1akale prilazeCi k -meni. J a sam im odgovorila: »Ne placite, drugarice, ne piaCern- ni ja. Nije vrijeme za plakanje, nego za borbu«. Od toga dana ja sam pojacala svoj rad. Svog cetrnaest godisnjeg s'ina poslala sam u partizane, a ja radim daleko viSe nego do _sada, svijesna da Cu se _samo na taj naCin osvetiti za moj popaljeni dom.<< Poslije politickog referata upucena su pozdravna pisma Vrhovnom komandantu Marsalu drugu Titu, ZAVNOH-u i Glavnom odboru AFz. Poslije govora raznih delegata oddan je referat o organizacionom stanju,. u kome je prikazano, kako je poCelo stvaranje ·organizacije iJ na.Sem okrugti, kako se organizacija razvijala, i na koje je teSkoCe ilailazila, kako· je uspjela u svom radu, i koji _su nedostaci r:tda. Na podrucju naiieg okruga postoje 3 kotarska odbora, 11 opcinskih i 196 seoskih . Broj organiziranih Zena iznosi 4037. Konferencija je zavrSena pjevanjem hrvatske narodne himne: »Lijepa ha.Sa« i Uz poklike: Iza sveCanog dijela preSlo se na radni dio Zivje/a I. Okrui:na konferencija AFZ za· ko_pfe_rencije,. U politiCkom referatu iznijet PoJ,uplje! je razvoj Zena od politiCkih nesvijesnih, do .Zivjela naSa NOV i njen vrhovni komand,ani." zena aktivnih boraca za slobodu. Nakon toga marSal drug T ito! su govorile Zene delegati iz pojedinih kotaZivjela p1-ivremena vl.ada fugosli:lVije.' reva. One su iznijele primjere rada i borbe Zivio bratsld Sovjetski Savez! Zena svojih kotareva, govorile ·o njihovoj svijesti, o ljubavi koju one gaje prema Narod1 no-oslobodilaCkoj vojsci, pote.SkoCama, na ko. I. okruZna konfer·encija AF_Z za okrug Pokuplje odr.Zana u Jamnici (kotarr Pisarovina) 15. prosinca je nailaze u radu, ·o tome, na koje sve naCine 1943. g. Prisustvovalo _ie zavaravaju neprijatelja, kada prolaze pokraj okruga. U to vrijeme na 12·0 deleg-atkinja iz cijelog teritoriju okru,ga Pokuplje njihovih bun.kera i straZa noseCi hranu i bilo _ie organizirano 190 seoskih odbora AFZ, 12 ostale stvari ria.Sin:l borcima. Divnih primjera QpCinskih i 3 kotarska o.dbora AFZ, koji su ohubvatali oko 4.-00.Q Zena. odanosti i poZrtvovnosti Cule smo od Zena U toku priprema za I. konferenciju vrSilo se takdelegata, onih zena, koje se do pred kratko miCenje u or;ganiziranju Zena, pom-o-Ci vojsci, s-uzbijavrijeme nisu zanimale niCim drugim do svo- nju nepi-smenosti, bojkotu tr,ZiSta i t. d., a u to vrijejom djecom i domovima. Eura oduSevljenja me je i poCeo izlaziti list »AntifaSistkirnja«, g1asilo 00 APZ za Pokuplje. 434 I. okruZna konferencija AFZ Pokupljc - prosinca 1943, g. Dokum.ent 262 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA PROSINAC 1943. 0 RADU AFz' lzvjestaj za mjesec decembar 1943. . . , 2. A n t i f a 8 i s t i C k a f r o n t a Z.e .n a: KAOZ je u toku ovog mjeseca reo_rgamzi_ran i to tako da su 2 Clanice odhora tspale 1 to 1 drugarica2 radi ugroZenosti (njezin ~rug sekretar MK SKOJ-a pao je, a preko n]ega traZe nju pod punom funkcijom), a dr~ga radi nedoraslosti." Clan IIIK partor?'e usao je u MA:Oz kao clan toga odbora (to Je ~ovo­ primljeni .Clan·. drugarica Er~a4)_ Na taJ ~a­ cin .sastav MAOZ je slijedec1: Ne d~," dosa; daSnja tajnica, 'Erna, zatim Mara 6 I Maca, koje su dod~jeljene na ra? iz C~lija taka, da sada odbor Cine 4 drugance k~Je ~u sve cianice partije. Dosada.Snja nasto]an]a za ~~Ia­ ' ·e cen] RSS-'·vih zena nisu do sada • dom.]e!a u 1 • · "kakvih rezultata. Socijalni sastav Je os, JeT m · •t · li . su sve .Clanice odhora namJeS e~ICe, a. za . sada joS nemamo u izgledu radmcu k?Ja hl odgovarala za rnjesni odbor .. MA·Oz Imad-e 6 kotara8 i to : • . . . I kotar: Postoji KAOz od 3 clana I to .]e zapravo naj_sredeniji od9or u Zagrebu. Po1iy 435 �ticki rad u glavnom odgovara (naucile su i neke Zene pisati i C~tati), a o~ganizaciono drze 8 AOz-a od po il clanice sa ukupno 77 zena (7 ulicnih AOz-a i 1 AOz u »Pamuku«). II. kotar: Ima KAOz od clana .koji su dosta slabi. Njihovi odbori nisu dovoljno uCvrSCeni (to im j.e zadatak za mj.esec januar), a i direktive s]\oro nikako ne prenose. KAOz obuhvaca kao i prosli mjesec 7 AOz-a sa 100 antifasi~tkinja. se III. kotar: Ima 3 cllma u KAOZ-u, a il;naju 1 AOz u kojemu su : graficarke, 6. AOz sa Cinov.nicama, profesor~cama i medicina·rkama, t. j, ukupno 7 AOz sa &0 antifasistkinja, IV, kotar: Ima KAOz od 4 clana koji obuhvata 3 AOz domaciea i cinovnica (uciteljica) i 1 A:Oz od 3 zepe (Higijenski iavod), 1 AOz od 3 clanice (Rozic) ukupno 5 AOz sa 38 zena. · V. kotar: Ima KAOz od 3 c]ana i obuhvaca (Kontakt), 3 akt. i 2 zene (»Iris«), 2 akt. i 6 zena (krojacice), 3 akt. i 2 zene (1\elajce), 1 povjerenica i 7 zena, (Ivancica) (1 povj. i 7 zena). Ukupno je obuhvace>JO 69 antifasistkinja, Dokument 263 IZVJE!!TAJI 0 RADU AF:t I NOO ZAGR EBA ZA PROSINAC 1943.' VI. kotar: Ima KAOz samo od 2 clana, a treCi je popunje~ tek koncem mjeseca. Postoji 1 AOz (Gric) i 2 ulicna AOz koji su vrlo slabi, a mjeSani su: domaCice i Cinovnice. Kotari su sa svojim terenima isto tako rasporedeni kao i rajoni partije i kotari NOO-a, ali s tom razlikom da kot. odbor AFz VII. i VIII. ne postoji, jer na tim sektorima nema Zena. Ukupno j.e po Zenskoj masovnoj organizaciji obuhvaceno 30 AOz-a .sa cca 670 zena. Tokom mjeseca otpremljeno je na OK Zagreb: 1 bicikl, 200 parabelum metaka, 2 svitera, 1 zimske C_arape, 100 kg bra.Sna, 5 litara ulja, 3 kg secera, l()O teka i blokova, 5 bambi, 6 kutija masti protiv svraba i 500 araka cyklopapira, 1 Do-kument se nalazi ;u arhivti ·-cR. 'SKH. Zlata Bognar-KutiStiC Nada. 3 Ma·ri ja Znidarec-Kieinhans .Jasenka. 4 RuZa Cn1koviC, koj.i: .ie uSia u Mjesni komitet KPH Zagreb, a do tad.a je bila sekretar I. RK (K'll2 stGSija). Ema CekuriC koja j~ u Mjesni _od'hor AF2, a tijski kurir. 6 ·Vera Fa'bijaniC. 5 'll 1o listopadu 1943, g. uSia tada je radila kao par- . BoZena .Zak~an, koja je prije hila tehniCarka kod Mjesnog komiteta Zqgreb . 8 . _ U Jistopadu izvr.Sena je u Za,greba teritorijalna . reorga:nizaci_ja ·komiteta i ma-sovriih or.gaf!izacija,_ tako 7 436 da je oformlj<eno Sest kotareva i to: od bivSeg V. kotara naCinjen_a su dva - prvi kotar (KustoSija) i drugi (Tre.Snjevka), TreCi kotar je dotadanji Cetvrti kotar, a Cetvrti ob.UhvaCa u,glavnom bolnice na Re.:.. bru, Zvijezdi i klinike, peti kotar je dotadanji treCi kotar (Maksimir), a Sesti kotar je dio dotadanjeg treC.eg kotara. Svi su kotarevi hili po-vezani sa_ _}f_jesnim odborom AF2. U studenom izdan je pregled Stampe -pod naslovom »ZagrepCanka u borbi«, u kojem su hili najaktuelniji Cianci iz NOB i ~ecijalno o radu AF2, koji ,su uzeti iz ~>Naprijeda«, » Vjesnika« i »2ene u borbi«. Taj se materijal vrlo Siroko proul:avao. 437 �Dokument 266 / zena raznih politickih i vjerskih pripadnosti. Ovi odbori treba u ,prvom redu da su povezani sa· odgovarajuCim pai'tijskim organizaciJama i organima narodno - -oslobodilaCke borbe, a svoju aktivnost ka niZim .odborima AFZ treba da razvijaju prema potr.ebama i up11tama tih organa. Njihov odnos prema nizim ·odborima AFz ne smije hiti kr.uto org'aniz3.cijski, Vee u glavnom agitacionopropagandisticki. Viiii odbori AFz moraju s.e ~tarati o tome, da niZi odbori budu u prVom redu odgov,orni lokalnim organima narodno-oslobodilacke borbe. 5. Partijke u uZim - izvrSnim - tijeli-ma Centralnog, Glavnih, Pokrajinskih i Oblasnih odbora AFz treba da budu partijska' k•omi.sij a- za rad med'u Z·ena~a; pri Cem·u zadrZavaju konspirativnost prema nepart~j­ kama .u tim odborima. Sarno u rijetkim, najnuZnijim :sluCajevima maZe· se dopustiti qa partijka bude · partijski uposlena samo u radu AFz. Partijke aktivistkinj.e AFZ moraju uporedo obavljati i drnge partij.ske zadace. Medutim, sve bez razlike treba da su uklju- Cene u partijske organizacije (CeliJe, komitete), u kojima se mogu normalno razvijati i ddbijati zadatke. 6. Treba teziti za tim, da se sve aktivistkinje AFZ partijke, nepartijke i nekomunistkinje pored njihove aktivnosti u AFZ privlaCe na rad i na drugim sektorima narodno-oslobodilacke borbe. 7. Osnovnu odgovornost za rad na mobilizaciji Zena, t. j. i za rad AFZ svuda, treqa da nose ·partijske organizacije, t. j. Celije i rukovodeCi kom-iteti naSe Partije. Ako se prije svega ·od tih organizacija bude· traZilD da polaZu· raCuna o djelatrtosti m.edu -Zenama, onda ce gore- sponienute grijeSke biti brzo likvidir~tne. Upr:ivo prenoSenje odgovOrn&. sti za rad u AFZ sa partijski·h organizacija na partijke-aktivistkinje AFz i cak »Ce!ije u AFil« i na odbore AFil u najv.ecoj je mjeri olaksalo razvijanje pomenutih grijesaka. Januara 1944. godine. 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Dokurnent 265 POZDRA V DELEGATKINJA AFz VRBOVSKO SA I. KOTARSKE KONFERENCIJE AFz OD 2. I. 1944. NACIONALNOM KOMITETU OSLOBODENJA JUGOSLAVIJE 1z ))Zerne u borbi«, glasila Gl~og odbora AFt Hrvatske, br. "7, 1944. NACIONALNOM KOMITETU OSLOBOfJENJA JUGOSLAVIJE Mi zene antifasistkinje sa prve kotarske konfer€ncije AFz za kotar Vrbovsko saIjemo naose plamene pozdrave Nacionalnom Komitetu Oslobodenja Jugoslavije. Mi Z-ene p·onosimo se da ~mo zahvaljujuCi- KomunistiCk-oj Partiji i drugu Titu pridonij.eJ.e. svoj udio u toj velikoj oslobodilaCkoj borbi koja je krunisana tako velikim pobjedama, kao sta je osnivanje Nacionalnog Komiteta Os!obodenja Jugoslavije. CvrSto uvjerene da Ce Nacionalni Komitet ispuniti vjekovne teZnje naSih naroda, a itapo.se nas Zena, obeCajemo Cvrsto, okupljene aka svoje organizacije AFZ u_ sklopu JN(JF, da cemo ispuniti svoj dug za stvaranje slobodne Hrvatske u okviru slobodne, de111okratske i federativne Jugoslavije, zivio Nacionalni Komitet OsJ.obodenja Jugo&lavije, jedina istinska vlada Jugoslavije! 2, I. 1944, Delegatkinje AFZ za kotar Vrbovsko KPH ZAGREB OD 5. I. 1944. 0 RADU AFz' IZ IZVJEsTAJA MJESNOG 'KOMITETA Iz.,.j,estaj za .mjes.ec janu.ar 1944. III Kotar: .KkOZ ima 4 clanice ~ to: 3 ... 2. AntifaSistiCka fronta Zena. . intelektualke j 1 domacicu. Drugance ~~ Prelw MAOil oouhvaceni su k<>tan u cisklone fraziranju, _ali mtstoji~o· da to -suz Ijemo. Obuhvacaju '9 odbora ito: j elom Zagrebu. . MAOZ ima 4 clana. Dosadasnja pretsJed~ 1. AOZ tvornicki Graficarke ima 3 ciaiJ.ica (Branka)2 je upuc~en~ ~a. rad v~n, ~ad; nice i 41 antifaSistkinja ugroZe·nosti, a itsto taka JOS. Je?na cl~n~c~. . 2. AOZ tvornicki Krajiska ima 4 clanice Na njih-ova mjesta uSia je C.Iamca M~ 1 Jei 1 antifaSistkinja dna clanica Partije' i·z celije. Sl.abost~ AFZ-a 'lanice i 33 antifa3. AOZ u!iCni ima .3. C jesu: :premalo. s-e_ politiCki- ~ra~I s.a. ~enam~. sistkinje a p<>sUe!lica toga je neshacanJ~ ~m1!." N_OB, 4. AOZ ulicni ima 3 clanice i 7 antifatako da AFZ ne moze obuhyahh ~1se zena u Zagrebu. Za politicko uzd.rzanJe ze.~a forSistkinja 5. AOz u!icni ima 4 clanice mirat Ce se- tokom_ iduCeg IDJ es-eca dvi} e grupe ·za kurs i pojaCati Ce .se rad sa zen~ma 6 : AOZ uliCni ima 4 clanice proradivanj.em materij3.1a ~a ~astanCima. 7 . AOz uliCni ima 4 cia nice MAO.Z obuhvaca 6 kotareva 1 to· , 8 . AOZ. u!icni ima 4 clanice I. Kotar: imade 3 clanice, o.d kojih su 2 9. AOZ tvorniCki Iris ima 2 Clanice 7 radnice, a 1 domaCica. Drugartce s~ d~bre, ali su neizgradene _i premalo konspn·attvne. antif3.Sistkinja. KAOZ drzi 5 AOz i to: IV. Kotar: KAOil irna 4 clanice koj,e su 1. AOZ uliCni Ljubljanica ima 3 clanice sklone filozofiranju, nekonspirativne, s-u i 2. AOZ uliCni Gajevo ima 4 Clanice bolezljive. 3. AOZ u!iCni Berek ima 4 c!anice i 15 Ubacit Cemo jednu dobru ~rugaricu sa antifasistkinja _ . zadatkom, da oZivi ra d I· ukl onr nedostatke. 4. AOZ ulicni Miler Breg ima 4 clan1ce Oni obuhva·Caju: · i 15 antifasistl<inja , . , " ·ma 3 Clanice i 5. AOZ tvornicki Pamuk ima 4 clamce 1 l. AOZ ulicrii· Domac1ca 1 9 antibsi.stkinja 13 antifasistkinja 6. AOZ s·e momentalno izgubio, ·ai~ ima 2. AOZ ulicni ima 3 clanice i 1:6 antifamoguCnosti da se pronade: Sistkinja - . 3. AOZ ulicn1 Dornac'1'ca ima 4 Clanice i II. Kotar: KAOZ ima 4 clanice i to: 2 8 antifasistkinja radnice i 2 domaCice. Druga~ice. su dobr:, 4 AOZ ulicni Intelektualka ima 5 clanipoZrtvovne- i konspirativne, osrm Jedne ~oJa ca i '17- antifaSistkinja. ' t"' an KAOZ obuhv&fa 7 odbora l to; t;€ 0 !Cl V · · . 1. AOZ tvornicki Domaca tvornica rub!Ja V Kotar. Pad om jedne drug arlee izgubiima 8 clanica i 133 antifasistkinj.e . la s~ jedna .clanica tako da je ostala u K~­ 2 . AOZ tv-ornicki (dan zaje·dnicki sa 1 tarskom odboru AOZ-a samo jedna dru~arr­ ca. Novi KAOZ je u formiranju. Obuhvaceno AOZ) 3. AOZ tvorniCki Mirim ima 2 Clanice i je: . 7 antifasistkinja 1. AOZ tvornicki Sidol ima 4 clanice i 3 4. AOZ ulicni Gvozd ima 4 clanioe i 39 antifasistkinj.e antifasistkinja 2. AOZ ulicni Dubrava ima 4 clanice . 5. AOZ ulicni Zvijezda ima 3 clanice 12 antifasistkinja · -· 4 Clanice 15 antifasistkinja 3. AOZ ulicni Po d suse d 1ma 6. AOZ tvornicki Isis ima 4 clanice i 5 4. AOZ ulicni Domacica ima 2 clanice antifasistkinja 5 Iskra, 6. Gorica, 7. Gaon i ~· ~krojaci­ . 7. AOZ tvornicki Hardmuth ima 4 clanice) AOZ nema podataka. Izgub!Jem su odce i 18 antifasi&tkinja bori: Kontakt i Meba. · · · U formiranju je 1 AFZ u tvorn1C1 dubana·. 441 440 �· Dokument 269 PISMO SRPSKIM SESTRAMA Clmmk iz »Z,ene u borbi((, glasila Glavnog odbom AFZ Hrvatske, b1·, 7,, OZUJa k 1944. • · Drage· drugarice, Saljemo . vam dobrovoljni doprinos, Sto smo sakupile mi adbornice AFz,a jednog sela opCine CiCe. kotara y,elika Gorica, varna srpskim sestrama, koje ste nastradale od mrskog okupatora i njegovih s1ugu, krvavih ustaSa. Jedna nasa odbotnica prolazila je kroz neki dio Eorduna, pa je vidjela kako narod ta~p.o Zivi gol i boa. Kada se vratila naz8.d,/,PdCala je to nama svima ~enama na niasovnom sas~tanku·,- i mi smo· na- tom sastanku:· OdluCile, da vam pruZ_imo pomoC, koliko nam omoguCavaju naSe prilike. Kada slno sutradan mi odbornice posle da skupljamo, sve su Zene oduSevljene davale svoj,e priloge. D'i'a'ge drugarice, potp-uno novo nije n1ogaa nitko dati, j-er je i kod nas oskudica. Ne moze se kupiti. Drage dru-garice~ viSe vam ne ·moZemo _poslati, jer se· i u- Tia·Sern okrugu nalitz~· par- tizani. Njih !lli tako<;ter. opskrbljujemo rubljern, hranom i ostalim. · Drage .drllgarice, . OVO SaljemO mi, Hrvatice, jedan 'mali dar za bratsku !jubav, da znate, ~a se i mi borimO s varna zajedno protiv njemackih barbara i domacih izdajica, kojj su nas htjeli zavaditi, da bi se medusobno tukli i mrcvarili, kako bi oni lakse po nasoj domovini pljackali. Oni su htjeli zavaditi sav slavenski narod, kako bi s·e oni mogli poslije nita naseliti u naSu milu domovinu. Drage dru·garice, viSe vam nemamo .Sta pisati, jer i vi sve to .znate·. Primite Oct srca mnogo sestrinskih poz-drava od svojih sestara Hrvatica. Prilazemo popls sakupljenih stvari, koj,e vam Saljemo. Smrt faSiznw - Sloboda oorodu! ]edna odbornica Dokutnent 27-Q KARAKTERISTIKE DRUGARICA, KOJE SU ZAVRsiLE cETVRTI KURS ANTIFAsiSTicKOG FRONTA :lENA, ODRzAN OG OD 6- 15. II. 1944. U POKUPLJU 1. Drugarica Rezika La.ckoviC. Radila je do sada kao noliticka radnica u opCini KraSiC po lini1ji AFZ. PoSta je raniJe radila na terenu, imala je donekle znanja, pa je materijal kursa sv!adala dosta lagan·o. PriiiCno je pismen~ a k tome_ i marljiva. l!zevSi u obzir nje-zillu naroCitu privr.Zenost, drugarski odnos - sniatram ·da hi mogla poluCiti priliCno dobre rezllltate ·medu Zenama. U ophode-Iiju je vrlo taktiCna. Ambicijozna je - u'yijek nasttipa s namjerom da je netko neSta nauCi, pa Stoga smatram, uzev.Si i napred navedene- odlike da bi se mogla i nadalje~ povoljno raZvUati: U diskusijama je bi!O: vrlo aktivna. Vladanje joj je bilo za vrijelne trajanja kursa odlicno. . 2. Prugarica Tonka Brajcic. Rodena je u Radatovicu, gdje i danas djeluj.e po liniji AFz kao opcinska preds)ednica. Zaduzena je i u opCinskom NOO po 444 kulturno prosvjetnom radu. Stara je 24 g. Vee od pocetka potpomaze narodno-oslobodilacku borbu te je u tom pogledu i danas vrlo poZrtvovna. ·rmala je :od ranije izvj.esnb zna:nje aU Sisteniatizirano i Povi-Sn<i. ViSe uvida je iriuila u ;orgartizaciono stanje. S obzirom· na to. da. nije zavrSila nego samo osnov-nu -Skolu dobra· ·je pis·mena i pokazuje narocitu volju 'Za ucenje. Vrlo je bistra i lako shva·ca i razumij,e nov·o prouCa·vani ·materijal, &. k tame, uzevSi u obzir njezinu ambidoznost i volju ,za. rad, smatram da ce se apsolutno razvijati povoljno. Istakla s·e u pisanju pjesama. Drugarstvo moguCe- u njoj n·e·leZi tdliko kolika zelja da se na:de medu dobrim i pristojnim drugti:Vima, jer je Svijesna, da je to put koji vodi naprijed. Nastoji biti dobra druga-rica~ Malo liCnog ·momenta ima u tome ali dobrom izgradnjom i dobrim primjerom drugarstva Ge to iSCeznuti. InaCe j.e i.skrena i1 otvorena, samo pone~ kad joj je ipak tesko priznati pogresku. ne .3. Drugadca Marija Gudalj. zivi i dj.eluj.e u Dragama opcina Radatovic. Stara je 37 godina. . Radi i u opcinskom odboru AFz u opcini Radatovic, borbu potpomaZe od pocetka. Od prirode je tiha i razborita. Dobro je pismena. ·Sv.~Sila je punu puCku Skolu i reIativno je dobra_ izgr-adena. Konspira.tivna je ondje, gdje to mora biti. Ne !eZe joj prazna naklapanja. Rado se prima uC.enja, i ono; s.to uci, lako shvaca i produbljuje. Materijal predviden ·za kurs je prilicno lako svladala i shvatila. PiSe dobra pjesme i to vi-Se humoristi"Cke. Otvorena je i nastupa. bez straha. Izgled .za njezin daljnji razvoj je vrlo dobar tako da bi se mogla razviti cak u dobroga rukovodinca. Vladanj a joe takoder odlicnoga. 4. Drugarica Jell<a Bogovic. Radi i Zivi u selu HrZeniku opCina Kovacic i to po liniji AFz kao opcinska odbornica i u NOO takoder kao opcinsk;i odbo·rnica. 'Stara je 35 godirna. · NeobiCno je bistra, ·materijal je svladala vrlo dobra, ia.ko ranije nije posj-edovala znanje. Svrsila i·e pucku skolu ali i·e dobro pi~m·ena. P,okazala se je naroCito dobra ti pisanjli -Clanaka ozbiljnoga karaktera i humoristiCke pjesme. Ima izv_anrednu moC zapaZanja .Sto se oCituje u njezinim pjesmicama. u diskusiH je uvijek ucestvovala i to tako da je odlicno postavljala i primjenjivala steCen·o 'znanje na kursu. Izgledi za dalj"nji razvoj su odliCni, jer sa velikim interesom sluSa predavanja, Cita materijal i t. d. Pati o-d ZivCane bolesti, te je ponekad dekoncentrh·ana. U tim momentima svraCa pozornost dosta na sebe i djeluje razmaZeno. U tim mome·ntima zataji joj drugarski .odnos. InaCe je odliCna drugarica. O&im toga i Iijepo pjeva pa bi mogla i na tom polju raditi u sv·ojoj opCini, uvjeZbati zborove i recitacije. 5. Drugarica Mara H-erakoviC. Rodena i Zivi u selu Vranjaku opCina Kalje. Stara je 32 godine. Od pocetka potpomaze nasu borbu hraneCi i sklanjajuCi naSe borce. Pred kratko vrij erne izabrana je u opCinski odbor AFZ za opcinu Kalje. Do·sta j.e_ nepismena, jer nije iSl.a nego jednu godinu 1 pol. u pui\ku skolu. Materijal je tesko i djelomicno svladala i ne ulazi ll di-skusiju, iako ga velikim interes-om i vo-lj~m d3. nauCi sluSa samu diskusiju, pr.e-davanja, Citanja materijala i sl. Dosta je zaboravne naravi, 'plaha i stidljiva. Mora joj se posvetiti naro-Ci~a paznJa, osobito .Sto se tiCe pismenosti. 1Tek po svladavanju tog pitanja kod nje moglo bi se neSto viSe oCekivati na . I,ljezinorn daljnjem razvitku. . Drugarski odnos vlad~mj.e su joj odli-Cni. 6. Drugarica Magda Bardakovic. Zivi i radi u selu MarkuSiCi, ·op-Cini Kalje. Odbornica je u opcinskom odboru AFZ Kalje. Srednje pismena, ima samo osnovnu .Skolu. Stara je 24 godine. Predznanja nij.e imala. Obzirom na to materij-~1 je odliCno svladala i usvoj-ila. U diskuSiji je nastupila samosvi}e'sno i to 8 namjerom da uguSi u sebi straSljivost, sa kojom se je u poCetku naroCito borila. Izgledi za njezin da:Ijnji razvoj su odliCni jer je i marljiVa. Vrlo je Ziva i te·mpe-ramentna. Drugaiski odnos joj je vrlo dobar, brzo se prilagoduje. i omHjena je me,du drUgilricarila. Za vrijem·e horavka na ~ursu hila Je korektnog vladanja. 7. Drugarica Andela Cucic. Rndena je u GrubaCima, opCina Kalje, a Zivi i radi u ·GraCacu; ista opCina. Star a je 33 godine. Radi po liniji AFZ za Kalje i to kao opCinska odbornica. SvrSila je osnovnu Skolu i dobra je pismena. Predznanja nije imala, pa je relativno dobro shvatila materij a!. . Neobicno je marljiva. Malo je p!aba, sto joj je u pocetku koCilo sudjelovanje u diskusiji. Velika volja za rad daj.e izgleda da Ce se drugarica usavrSiti u dobrog · rukovodio·ca. Vrlo je taktiCna i drugarski rasp.o·loZena spram svakome pa je obljubljena i m.e.du Zenama. I to je jedan razlog da Ce uspjeSno djelovati na liniji AFZ-a. 8. Drt,tgarica Danica Obrad,oviC. Rodena u KaStu, opCina RadatoviC, stara 25 godina. Radi u kuhinji pri kot. NOO Zumberak. Ima osnovnu Skolu ·i priiiCno je. pismena. Predznanja llij.e uop.Ce- imala. Materijal je djelomicno dosta tesko svladala. OsjeCa svoj nedostatak, te se istovremeno kod nje javlja neobiCna volja za rad i uCenje. Cesto postaje malodusna. Potrebnd je da joj s-e naroCito posveti paZpja i podje u susret njenom daljnjem i:zgradivanju. NaSu borbu potporriaZ-e 6 mjeseci. 9. Drugarica Dragica Zubovic. Rodena u selu KordiCima, opCina Kalj~, a Zivi u selu Goljaki opCi-nit ista. Stara je 445 �24 godirie. Radi kao opciuska odb(n'nica AF'z za opcimi Kalje tek 3 tjedna. Vee od mnogo ra:riije _potpomaZe naSu borbu Pranj.em i hranjenjem naSih bor.aca. SvrSlia je osnovnu Sko~u, pism£:na je slabo. Od ranije nije posjedovala nikakovog ~nanja. Stoga je i tez·e shvacala i materijal djelomicno svladala. U diskusije nij.e bas rado ulazila iz bojazni da ne C-e znati. UnatoC svega ne moZe s·e fleCI da nije bistra. Trebalo bi joj posvetitl, vise paZnje, upuCivati ju na Cit~nje. Drugarski odnos joj je dobar, vladanje takoder korektno. 10. Drugarica Mara LjubanoviC. · .Zivi f radi u VukSiCima, -o·pCini RadatoviC kao odbornica u mjes. AFz: Stara je 37 go<.lina. SvTSila je osnovD.u S~olu, ·ali vrlo lo"Se pismena: Predznanja nije iiilala. Materijal 1 Cetv~ti ku~s ~a aktivistkinje AF2 u 2umberku i Pokuplj-u oddan j-e od 2 .. do 15. II. 1944. 'Kurs, kojim je rukovo·dila Milka VukeliC-L1povska, Polazilo je i ·us.pjeSnO zaw.Sih lO .Zemi iz opCina Kalje, KraSiC i Radatovi,C. Da se vidi pod kako te.Skim uslovima su se odr·Zavali ovakvi kursevi i kakv:e ru oni ·Zrtve zahti jevali i. od uCeniCa i orgaD.izatOra ktirsa, u vrijeme kad se· nije mogla organizir<tti ·prehrana za uCenice, nabaviti rasvjetna sredstva i pisaCi materijal, donosima ovd]e dva pisma upuCena rukovodiocu kursa Lipovskoj: je do~ta tesko shvacala i djeloinicno ·ga j,e svladala. Izgledi za daljnji razvoj nisu, naroCiti, jer teSko usvaja neSto novo. Ona ne- · rado produbljuje stvar, pa i najozbiljnije stvari uzima povrSno izvrgavaj-uCi- sve u la- · gani humor, Sto njoj viSe prija. HoOO uvijek da ona vodi diskusiju, jer je tek tada sigurna da Ce i najozbiljniju diskusiju skr~muti na sv·oj :mlin, t. j.- na lagano humoristiCk.o na-. klapanje. Straha i. stidljivosti kod nje nema, vrlo je utvo:rena, a drugarski Odnos joj je _ izvanredan, . N eobiCno poZrtvovna, taktiC.na te j,e to cini neobicno obljubljenom. Baii obzirom na ovo p·o·sljednje smatram da moZe Iakl} okupiti i. snaCi se medu Zenama. zumberak 17. II. 1944. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Voditelj kursa Lipovska Draga dr'ugarice, Saljem Vam I litru gasa i malo soli. Ja Cu sutra doCi i donijeti ostale stvari. Drugarski pozdrav Smilja (Ze!elj) Drugo .pis~o. glasi ~vako: Drugarice Lipovska, kancelarijskog papira imamo u tako maloj koliCini, da ·uop6e nikomu ne 'tlloZem-o dati hi jedan arak. Sal jemo ti· neke stare usta~ke formulare na ·uvid, ako se maZeS s njima koristiti ... Smrt faJizmu - Slo-boda narodu! SaSa (So-korac) Drugarski pozdrav Dokurnent 271 IZ IZVJEIJTAJA OKRUzNOG KOMITETA KPH BUZET OD 29. II. 1944. KO'I'AR· . SKOM KOMITETU KPH BUZET 0 F AlliSTicKOM TERORlJ U ISTRI OKRUiNI KOMITET KPH B'UZET 29. II. 1944, Drugarskom Kotarskom komitetu KPH -· Buzet Dragl ·firi.tgovf, pt:ema uhavje.Stenjima koja smo dobili, neprijatelj namjerava mobiJi.zirati ·rstru na taj. nacin da odvede i pohvata !jude iz pojedinih se!a. 'r~ namjeru neprijatelj veC provodi q Zivot. Ne prodfi niti jedan dan, ·a da faSisti ne opkole- koj_e na.Se selo i da ne- pohvataju muSkarce. Tako su u Munama-2 i ~ejanama odveli 118 !judi, nekoliko dana. poslije toga odveli su iz Rockoga P.olja 40, zatim iz Sv. Ivana i t ..d. Odvodeci !jude oni ih salju na front iii na 1·opski rad u Njemacku. Na taj naCin misJi neprijatelj da on-emoguCi razvitak Narodno-oslobodilaCkog pokreta u na8im krajevima, a ujedno da ID(]bUizira ljude za ·svoje ciljeve ... Smrt faSizmu - Sloboda na}·odU! Dokuim:rit se n<:tlazi u arhiv'U CK SKH. .2 Donosimo neke iz~atke iz »Glasa Istre«, ~oji su dbjavlieni tokom 1945-194·6. g . .prema podacxma Komisije za -utvrdivanje ratnih zloCina okupatora u Istri. 1'. SELA VELE I MALE MUNE » ... 5. oktobra 1.943. eto ~ih u nase·m selu. ·.· U Malim Munama zapalili ·su toga dana 26 kuCa 1 24 staje, a u Velim Mun.ama_ samo jednu. kuCu. S':e muSkarce, koj-e im je uspjelo pohvatah, ~dve~ose u Trst, a trina.ist01'icu posla~e u logo.re 'll N ]'etnacku. 28. velja.Ce 1944. t. _j. toCno ·;pre.d dvi je godine stigoSe razbojniCke bande nacifaSista ponovn.?. OpkoliSe i blokira.Se selo, te odvedo~e sve muskarce od 16-50 godi>na, koje su ilaSli u ~elu. Od ~40 ·s;anovnika ostade u selu ·samo 34 muskarca. N.1emacka poli<:ijci. je traZila seoski NOO, ali uzalud. Naro·d ni je- htio odati svoju vlast. ·. U m\eseeu oZujku Ce:Sl:e su se poduzim~le y.arti~ zanske akcije. Nalet njenia-Ckih_ gadovv~ .hw JC ~ve CeSC:i. To-g su mjeseca str:ah~vtto .. ~uCll~ d~ga.r~c~ Mariju ZadkoviC i na na]ZVJerskq1 .J?a.Cm ]e ulnh. Bila ·Je toliko }:~mrcva;ena da . ~e DlJe mo:gl~ ,prepoznati iijeno hJelO, ostm J?O ?dqelu. O~v·eh .~u tada i Matijinoga: muZa Ka·rla, 1 mkada se Vt~e. nl]e vratio, niti se znade kako su ga _u_n~S~ili. SelJ~Cvke Zene i djecu odveli su na .trg :--:--- Cm~h. th. d~ ~t.JCZU ~otr­ bu~ke. po trgu, a zahm th tt4:h, 1 VJesah ~!! ·~ze_ta, te ·spuStqli u zdenac. odakle n~rod. vo_du ,PI 1~. 1 zahtjevali da ka.Zu gd]e se ualazt mJes~~ 1. partizanske jedinioe. Istodobno su dru.~~ faStshckt. zlo~ Cinci .po _kuCama_ pljaCk~li hr_anp, ..od_tJ.elo,_ zl~_t_o _1 sve Sto su naSli. Tokom 'IIl.Jese'ca,ozuJka 1 tra~nJ_a _dolazili sU tako- viSe Puta na strah 'i trepet d.Jece 1 staraca 'll ..selu. N arod uoJ)Ce ni je ·sp3;vao .po kuCan:;t~· ne,go je bjeZao. u ~ume. Cita:vi~ m.J~sec d.ana. dvtJe t.reCine stanovnika Muna ~ava,lo .Je po u.glJen~u­ skim kolibama naSe CiCarije. U mj.esecu travn ju odluCe Nijemci da spa.le selo. PrevariS·e .se . .DoCekao i-h je II. ?ataljo-n I. tstarske brigade i suzbi je ih .. Tri ~ana !za t~.ga dodo_Se ·sa tenkovima blindiramm kohma 1 vehko!Jl vo.Js.ko~ na naSe s~lo. Nisu naSli niti _je~n?-.e; mus~a·rca, mt~ mbde :Zene u selu, koje su m1shh slab na svo.J »totovski« rad. 26. travnja rano ujutro opkoliSe .pOnovno s~o. Ponovno pljaCk.anie •stoke i hra?-e· LJ_ude_ opet m~u na.Sli. Sve mu.Sko i Zensko pobjeglo .Je. Jer J?-as JC Komanda mj-esta Vodice obavijestila da do_lazt ?anda. Toia dana Ubili' su ·d~uga Ui.CiC Josipa, ko.1e~a su uhvatili u· Sumi, zaklalt ga ha1onetama. Drug 1e bio ·Clan Gospodarske komisije kotarskog NOO-a Kr.as. Tri sU datia -bieso·inuCno ti-aZili ·nase pd ·suin_a.:. rna. Bili- su neobiCno 1juti Sto im lov ni je -us,pto, _jer i·e narod ono malo hrane Sto je imao zakopao.pod zemlju i sakrio. Taka su nas partizani odmah u poCetku u.Cili. · · ' · I' 5. svibnj.l. u 7 s.ati izjutra efo ih pOno~no u. selu: Blokirali su nas i narod izgonili iz kuCa na Ctstinu po-red .eeste . .Nisu dozvolili narodu. da i-Sta ·uzme sa so born. Zatim su poCeli paliti. Po redu ·SVe k_uCu. po kuCu. Zapalili su 137 ku6a i 132 staje sa svom stokom :Sto" je jo~ unutri -bila. UiliStili su ham. tOga dana sve vozove, ,plugove i sve gospodarsko orude. Nar.od sav odvukli. su sob om u Pod,J?;rad i ostavili . onaka gole i bose na milost i nemilos~ i. zabranil! povratak. Na,rod je -gladan lutao ~? Pod~radu 1 okoJi.ci, ·a poslije ipak otiSao_ nac SVOJ_a ganSta . , .« N9<?v Fe:liks 8 »Dana 24. liJpnja 19"44. godine doSli •SU talijanski faSisti iz .ga,rnizoni:!. 'Pazin ri selo KriZ.~fl:Ci, ·optit:~a i kotar :Zminj, op'kolili su selo i pokuprh sve· k?Je su naSli u ,njemu. Nakon. kratkog v_remena. v~l:mu su pustili, a zadrr.Zali, Cetiri Covj.eka 1 po.veh . xh ~a sobom. To su slijede'Ci seljaci: Anton KriZanac Josipov, 47 g6dina, bio je bra-\ nitel i ·Zene, 4 d ieee, svog oca i rna jke. . · Anton UdovCiC, pok. Ivana, sta.t 45 godina, hra- · nitel i Zene, 7 d jece, rna _ike i sestre. . Mate Zaharija Josipov, star 38 godma, hraniteli ·Zene, 5 djece, oca i maike. . . . Ivan KdZana,c Antunov, star -41 god~onu,- hramtel.J Zene, 6 diece i o-ca. _. . . v• . . . Go._rnju ·Cetvoricu odveh su ovt. f~s1·sh u yaztnskt zatvor a od.atle su hili· otpreml]elll u N.Jema.Cku. odaki~ se do sada ni jedan niie vratio ni javio. Oni su ostavili iza sebe '23 heopskrbljen.a _Cl_ana obi- telji. . Ne'koliko dana iza toga, ~to su ov1. ·b"l' o dve dem 11 iz -sela odnijele su .Zene ave Cetvoriee "hranu u zatvor ~li •su ih faSisti uhapsili i zad~ali u zatvo.ru. ienu Antona U dovCita .pustili sti nakon nekohko dana kuti jer je Sa sobom imala m·alo dijete. '.Zena Ivana KriZanca otpremljena _je u Pulu pa u Trst, gdje je u ·zatvoru poludila i ·nakon nekoliko dana umrla u bolnici . Ma·rija, Zena Antuna KrriZanca, stara 38 godina, odvedena je u Niemi.cku na prisilan rad, odakle sc do dan as ni je vratila. Ana, Zena · Mate Zahari.ie, stara 3B godina, otpremliena·_je u Nje'maCku na prisilan rad, odakle se do danas nije vratila.« 3 Feliks Gorski. Dokument 272 LETAK GLAVNOG ODBORA AFz HRVATSKE zENAMA POVODOM 8. MARTA 1944. zENAMA HRVATSKE 8. mart, medunarodni bOrbeni dan Zena, doCekujemo mi, Zene Hry~tske, u ~reCoj teskoj, ali pobjedonosnojratnoj godini. u coj godini velikog oslobodilackog rata nas.Ih naroda i svih slobodoljubivih ilaroda sviJeta; · na Celu sa Sovjetsklm Savezoin, Ellgl_eskom j Ametikoin, i mi smo, Z·en~ Hrvatske, doZivjele ·zajedrio s· riaSim narOdima najveCu t:;· Di-ugarski komunistiCki pozdrav. ZIJOCIN U 'SELU 'KRIZANCI »Glas Isti-e« hr. '83, od I. IX. 1945: pobjedu: svi doSadaS-nji veliki" uspjesi, izraSli lz krvavih borbi i p'atnje ·naSih naroda i lias Zena, okrlinjeni su i ZapeCaCeni historijskim odlukama AVNOJ-a - stvaralijem· pravog na1'odnog parlame-nta,, v:a~e n~to~-­ ne vliide i postavljanjem nerazorivih teme]Ja slb'bodn_e demokratske drZ1n;;he Zajednice, federativne Jugosiavije. Te su historijske 447 446 �pobjede odlucujuce za konacni ishod nase svete borbe. NaSi narodi, · i mi Zene Hrvatske -odluCno i jasno izrekli sma· svoju, volju da sami sobom odluCujemo i upravlj.;uno bez odluCivanja i uplitanja narodnih izdajica i okupatorovih poma-gaCa. Te ·odluke stvarale su i izgradivale i junaCke Zene- Hrvatske,- j.er Su za slobodu svoju i svojih naroda i svoja prava dale sve od sebe,. jer su preuze1e na sebe veliki -dio tereta ove borbe. Zato su krzyz· ovu borbu i bistorijskim odlukama AVNOJ-a izvojevale ·i dobile i ostvarenje svojih vjekovnih teZnji: punu ravnopravnost u oslobodilaCkom pokretu i izgradnji svoj,e .nove ·narodne drZave, koja im j8.ffi-Ci, da ·im viSe nitko ne Ce oteti pravo da budu sretne ·majke, Zene i punopravni ·gra.dani. Sveta je duZnost Zena Hrvatske da-te tekovine i ta prtiva Cuvaju, uCvrste i joS viSe proSire. Kao Sto su naSi narodi raCunali s naSom pomoCi i sudjelovanjem u dosllJdaSnjoj bo-rbi, taka i JoB viSe raCuna naSa prava narodna v1ada i naSa no.: va itarodna drZava s naSim snag"ama sada, u poslu njene -obnove i izgradrije i dokon-Cavanja ·ovoga rata. i zajednicki unistavajte sve neprijatelje. hrvatskog i srpskog naroda! Jedino u· jedinstvu sa. srpskim. Zenama i srpskirri narodom osigurat Cerna sretnu i mirnu buduCnost svima. Hrvatske Zene, svojim radom i borbom vi. Cete dati najveCi prilog konaCnom osioboaenju naiie zemlje od okupatora i svih njegovih p-omagaCa. Domovina Hrvatska ·raCuna na vas u- njenoj izgradnji. StaVite .sv.e. svoje snag-e na k-orist narodno.:.oslobodilaC-·: kog pokreta i odlucno izgraaujte ·svoju slobodnu Hrvatsku u federativnoj Jugos1aviji! · Srpkinje u Hrvatskoj! U prvim danima narodnog ustanka vi ste sa sv-ojim narodom medu prvim3. poSI_t~ . smjelo u sv,etu borbu· ~a slobodu. S besprimjernim heroizm-om sUsie ste· svhja- ranjena srca i zaje.dno sa svojim narodoill zadavale sinrtne udarce neprijatelju. Okupator i · cetnici, izdajice srpskog naroda, htj.eli s·u ·vaSa· s1·ca zatrovati mr.Znjom prema hrvatskom narodu. Vi ste to s gnju.Sanjem -i -borbeno. odbile, povezujuCi se j·o-8 viSe u bol·br protivfaSizma sa hrvaitskim Zenama; z-najuCi da Hrvatice·! one nisu krive- za usta.Ska zlodjel&.· :Kl-vav4 borba zatraZila- ·je od ·vas mnoge i teSke ZrNi pre-V'arama, ni ubijanjem_ i ·zvjerskim tv-e, ali zahvaljujuCi ba-S tim Zrtvama, mi ve·C muCenjem u usta.Skim. tamnicama i koncentradonim logorima najsvje.snij-ih, najboljih dan.as beiemo piodove sretne- buduCnosti naiiih naroda. Odluke AVNOJ-a zadale su. najsinova i kCeri hrvatskog naroda, koj-i su- ·se dizali meau .prvima u oslobodilacku borbu, . tezi udarac velikosrpskoj izdajnickoj · kliki, koja je na celu s kra]jem i monarhij1JmJitk okupittOr sa sv·ojim slugama PaveliCevim Ia · oslabiti narodno-oslobodilacki _pokret- i usta.Sama, nije mogao sprijeCiti plamen naPo-djarmiti naSe n.arode . .Srpski napod· f Srp-=· rodnog ustanka u Hrvatskoj. Zeite Dalmaske Ze-ne, pouC.eni dugogodiSnjim isku-stvom, cije i Hrvatskog Primorja od prvoga su dana doSli su do skupo plaCenog saznanja da su zajedno sa sv-bjim narodom. u borbi protiv oku,patora. U Hrvatskom Zagorju i ostalim kralj i monarhija hili glavna zapreka spa-. razuma i bratstva naxoda Jugoslavije. Srpkmjevima Hrvatske- liukti -·plam<:m narodnoski narod je nehrOjeno puta na razne naCine oslobodilacke borbe. Narodi Hrvatske se u izrazio svoju od1uCnost da viSe ne Zeli stacjelini _i sve -odluCnije ukljuCuju u redove ru, versaljsku Jugoslaviju. oslobodilacke borbe i napuiitaju izdajnicku kliku oko Maceka, koja ih lazima i klevetama Srpkinje, vi.Se nego ikada, joS odluCnijim 'odvraca od oslobodilackog pokreta. stupanjem putem narodno-oslobodilacke borbe, zaj,edno s hrvatskim Zenama i hrvatskim Hrvatske majke, Zene i kCeri, vi najviSe narodOm, i.zgradujte svoju novu siobodnu stradavate od MaCekove politike »Cekanja«, domovinu, demokratsku Hrvatsku u federajer ta politika gura va.S·e najmilij,e na istotivnoj Jugoslaviji. Bvim snagama barite se Cni front i na ropski rad u NJemaCku, a do konaCnog i-st.ierivanja okupatora i narod~ okup-atoru pomaZe da vas izrabljuje i uninih StetoCina iz zemlje. Garancija za vedru iitava. Reakcionarna klika oko Maceka hoce buducnost cije!og srpskog naroda u Hrvatda za svoje interese oslabi borbu naroda za slobodu. Ne dozvolite .tim pokvarenjacima . skoj je ZA VNOH, zajednicko politicko pretstavni.Stvo svih ravnopravnih nardda Hrvatda blate ·p<>iiteno ime hrvatskog naroda, raske. zotkrivajte njihov izdajnicki rad i dajte im na sVakom koraku· do Znanja, da narodnim Cehinje, S!ovaki,nje, Madarice, Nijemice izdajicama nema mjesta u naSoj zeinlji! i Zene ostalih narodnih manjina- u Hrvatskoj! Kujte borbeno jedinstvo sa srpskim z.enama, Dugo veC faSistiCka noga 'gazi vaBom herojskim kCerima svoga na:rocta, koje su zemljOm. Kad je okupator do-Sao u naSu zepoSle- u borbu za obranu i svojih vaBih Zivot~ i doinova! Barite Se zajedno s njima mljU, htio je i vas da zavede, da mu poslu" Zite u porobljavanju i istrebljivanju naroda 1 448 jugoslavlje, Svijesnf slnovi i kCeri Ce~ke, Madarske i Njemacke znali su kud~ v_odi ta fasisticka politika. Znaju~i sto f~~I~tr rade u nj-ihovim zemljama, onl su pnsh u Narodno-oslob<>dilacku borbu. Znah s~ ~a uda.~­ cima koj-e zadaju faSistima u nasa]. z-eml~l, oslobaaaju od fasistickog ropstva I sv'?Ju domovinu. U redovima Narodr:o-oslob.odila·k., vojske bori se Cehoslovacka . brigada. uz rame sa Srbima i Hrvatlrna. s.e najboiji sino vi i kCeri madarske I DJ emaCke ·nadonalne manjine. . Stistre naSe, Cehinje, Slcivakinj.e, _Madance Nijemice, ukljuCite s·e sve do Jedne. u redove narodno-oslobodilacke. borbe. ~OJa­ Cajte jo-B viSe svoj rad za konst borbe .1 p-~­ ma:iite borcima za slobodu. Sarno zaJedmckim radom i borbom unistit 6emo ,okupatora i zajedniCkog neprijatelja, ~ to ~e nam biti zalog ljepse ; sretnije buducnostr. u n~­ so. slobodnoj demokratskoj Hrvats~OJ', gdJe Je J narodnim manjinama zagaranhran sretan i slobodan Zivot. ~arne b~re Seljanke! Vi ste osjetile najstrasniju tugu, kad je naSa zemlja, hraniteljica na.Sa, o.sta!a .ul~­ skom ·okupatora be·z stotina hiljada zulJeVItih seljackih ruku, koje su je brazdale, :nojem i mukom plodHe . .SeljaCk; maJke: zene i s-estre, vi: ste bile medu pr.v1ma, .ko]e ste dale najveCu pomoC narodnOJ vlastr u organizaciji pozadine. OduzirnajuCi se..bi od usta, hranile ste i brinule se za nase nar~dne b-orce - osvetnike. VaSi .se,ljaCki d~mov1 su magazini naSe narodne vojske . .Skrival.e- .ste hranu i Z-etvu od okupatora i u. obra~x "ls~e dale ste hiljade svojih napacem~. selJackih Zivota. Znale ste·, da svako zrno .zita, svaka kap mlijeka, koju okupator dob~va, p;octuljuj-e patnj.e naSem narodu. Te zrtv: 1 napori urodili su najbogatij}m plod.ovima ..z~ naS napaC.eni narod i nasu zemlJU. NasOJ domovini priblizava se cas potpunog os~obo­ denja, i zato au viSe neg.o ikada p·otrebni posljednji i najveCi napori. Zene sela, budite Msna ruka. N a_r:~dno­ oslobodilaCkim odborima u org~~1zac:Jl J?O'"" zadine, u svim politi.Ckim pit~nJim.a I .~vrm '"I. svakodnevnim Zivotnim p1tan]Im.a f opcim t •· Spr<>vedite jos organiziranije blokad~ rzi· iita i borbu protiv .sverca! N e d,nz.voh_te d~ preko nesvij-esnih Zena okupator "'~ llJ~~.gov~ sluwe dobiju ista, sto bi im prod?;Ilo zivot: N e dozvolite da u njewova uponsta uae ~I zi'no Zita, ni kap mlijeka, ni deka me-sa! ~1gosite i nemilosrdno kaznjavajte svako~, tk<> na racun rata i teskog narodnog stan]a hoce zivjeti i stvarati bogatstvo! To su takoaer stetni narodni neprijatelii i okupato- 29 _2.e-ne Ht>Vatske u NOB rovi .spijuni i pomagaci. lstrebljujte sve na1 rodne ,stetoCin<> i okupatorove pomagace. . Radnice namjeStenice, gradanke·! ' •. 1 Sestre naiie sa okupiranog po d ruc]a. Cujte nas, zene grad ova! Zadavajte o_kupatoru joB organiziranije udarc? ~- ~vorn1ca­ ma radionicama, uredima! Po]aca]te ~a~o­ taZ~ na svakom stroju, u svakom OdJel]enju! PojaCajte i organizirajte otpor sva~~~ nasilju okupato-ra i ustaSa! Nek~ nep:I.J~­ teij osjeti na svakom koraku z:asu mrznJU i snagu AntifaSistiCke fronte zen a! . . . . Cujte nas, majke, Zene i sestre, ko.J.e JOS sluZite interesima o·kupator~ po tv?rntcama! radionicama, uredima, bolmcama, .sk_?lama 1 drugim ustanovama. MaZda vam ~as preteSki nap.oran rad za svagdaSnju k?ncu kruha nije dao da mislite i da vam ukaze nato, da i vi svojim radom pomaZ~te. ok~p~to-ru, ~a kolje naSe najm~lije, pah. I plJacka n.as: ognjiSta. Cujte nas, govonmo v~m u. I~ stotina hiljada poklanog naroda, zena 1 dJec-e, u ime stotina hiljada z;n~ ---=- boraca. ~ Narodno-oslobodilackoj VOJSCI. I pozadim oslohodene domovine! Prestamte ra~om .za okupatora! Ne kolebajte ni _casa,. prrd_;uzite ... se armiJ1 narodnih boraca ' zena I muskara· f ca koji se ve-C tre-Cu godinu bore protiv a.Si;ma i narodnih Steto-Cina i joB u toku ne-, ravne borbe stvaraju uvjete .za po.tpuno oslobodenje domovine' i i-zgradnJU SVOJe n?ve narodne drZave. Sestre naSe, Cujt.e poziV nas Zena, koje smo osjetile blag.odatr ~lobo­ de na krvlju oslobo·aenoj rodnoJ grudr. ~­ vema vas k nama, zove vas vaS ~aro~, nas~ narodne tvornice, radionice, bolnlc~, skole 1 druge ustanove, da svoj rad, . SV?JU S·~agu i spo-&abnost date njima. Krtknite ~vlm~! koji joi\ sluze okupatora,. da je posl]ednJI. Cas da dodu u sluZbu svoJem naro·du. 1 d.a speru sa sebe sramni Zig narodnog l.Zd~J: stva. Sutra v-eC maZe biti kasno •. ~utra. ce.s v,ec biti optuzenik, na kojeg ce ~ulJ~d: I hi· !jade nase o.sirotjele djece pokazivah_r opt~­ Zivati: »I ti si pomogla, da nemam vi.se ma]ke i oca i svojih najbli.Zih.« VaSa vas dornovina poziva da sprije·Cite nove grobove i nove patn! e,. da. ~omogn~~~ nJezinom ·oslobodenju i: nJeZIUOJ 1zgradnJI. y zene Hrvatske! Vi ste se dig!e u narodno-oslobodila~ku borbu za to da zaj-edno- sa svojim narod:ma odlucuj,ete o sudbini svojoj. Vi ,ste _se dig~e da zajedno s njima stvorite t~~elJ~ SVOJe prave narodne drZave i da ~ UJOJ os-1gurate i svoj sretan zivot. Za to dJelo .~ot;-ebne su sve snage naroda, sv-e snage SV1JU zen~ Hr: vatske bez Cije pomoCi i uCestvovanJa b1 do sada postignuti uspjesi hili samo polo· �vi.~n-L Spremno§<!u i ~arom, :koHm ste paSle :u barbu prativ neprijatelja naroda i narodne slobode, prionite u izgradnji i potpunaffi -i k:onaCnom oslabodEmju- Sva:je :ctomovine! Smjela i odluCno u borbu i na posao sve vi, kaje joS stajite pas trance! -J·oS ainjelije i odluCnije u bOrbu i na poSaa sve Vi, koje veC treCu godinu dajete ·svaje sllage i spasobnosti narodno .- os!obodi!ackom pokretu! Pokazite put u narodno.oslobodilacku frontu svima, koji joS ne uCestvuju u njaj! UCinite sve ·-da nitk-o viSe ne ostane postrance! PamaZfte- svoju narodnu vladu- Nacionalni k6initet osl<>bodenja Jngoslavije i svoj prvi narodni parlament - Antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije! U6estvujte, u. i:adu n~radne vlasti- .za njezino uCvrscenje i :o-sp·osoblj-enje za jOB veCe zadatke! ·Svaka- prema svojim sposobnostima, svaka prema- Svajim· moguCn-ostima uCestvujte: na ·svim -poljima naSeg narodnog Zivota, u rjesavanju svih svakodnevnih pitanja i poslova, koji se tiCu preporpda i obnove paSe do:movine - politickim pitanjima, kao i pitanjima- prehrane, -zdravstva, prosvjete, kulture. JaS snaZnije i nemilosrdnije tucite oku:. patora i 1_1jegove sluge ustaS-e, C-etnike i sve njihove pomagace! Jos smjelije razotkrivajte izdajnicki rad izbjegliCke veliko-srpske klike na celu s kraljem, kao i klike oko Mai\eka! · U naSim je rukama novo ubojito oruZje -:- odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a i ono Ce llam omoguCiti pObjede llad krvn'icima naSih naroda i joB brZe ostvare-~j e svih teZnji naroda i Zena Hrvatske u slobodnoj, demokratskoj, narodnoj ddavi - :lederativnoj Jugoslaviji. I zato radujmo se 8. martu ave godine, jer v-eC danas na-Si narndi ostvaruju ciljeve svoje herojske narodno-osi<Jbodilacke borbe, jer uz nasu borbu stoji Sovjetski Savez, Eng1eska i Amerika i njihove aruZane snag.e, koje sve- snaZnijim udarcima pritl_iZuju katastrofu fasistickih osvajaca, j,er nasu borbu predvodi najbolji sin naSih naroda, naS ljubljeni drug, prVi Marsal Ju.goslavije Josip Broz'Tito, jer -borbom za narodno oslobodenje i ravnopravnost Zena sigurno rukovodi KomunistiCka partija. 8. mart borbeni m-edunarodni dan Z.ena proslavimo- ove godine najveCom m-abilizacijom svih snaga za Sto brZe oslobo-denje i obnavu -domovine·! Neka nam svaki dan bude 8. mart, jer cerna taka najbolj e ispuniti svoj dug prema Nacionalnom Komitetu oslobodenja Jugoslavije i drugu Titu, AVNOJ-u i ZAVNOH-u! Zivjela j'U!!Ud:ka Narodn.o-oslobodila.Cka v.ojska! Zivio voda n.curo-.da fugoslavij,e, marSal ]osip BrozTito! Zivjelo bor.beno jedinstvo svik Zena Hrvatsk,e! Zivjila neslomljiva borba svih f.ena f.ugoslavije! Zivj:ela -borb-a antifaSistkinja litlW()g svijeta, na l:elu sa sovjetskim Z.en.ama! Zivjela AntifaSistiCka /ronta Ztma Hrvats~! Smrt faJizmu - Sloboda norodu! Mart 1944. Glavni odbor AntifaSistiCke front-e Zena Hrvatske1 NePrijatelj j.e popalio i posljednju kuiu 1 Glavni odbor AFZ Hrvats-ke bio je u to vrijeme u Moslavini, -u selu Kupljensko, idie -se nalazilo i Povjerenstvo- CK KPH za Slavoniju. Letak su napisale 'Olga KreaCil:-Kova'CiC 'toga Bosilika B_eba KrajaCiC. Dokument 273 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 17. III. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 POLITicKOM STANJU I RADU ORGANIZACIJE OKRUZNI ODOOR AF2 ZAUKU Glavnom <>dboru AFZ Hrvatske Drage drugarice, Otkad ste otisle iz Like, mi Yam nismo slale izvjestaja o politickom stanju kod nas i radu na.Se organizacije. K<Jd nas n Lici ima dosta promjenac Neprijatelj je okupirao citav perusiCki i lapacki kotar i vecinu sela brinjskog, otockog, gospickog i gracackog kotara. U tim kotarevima nalaze se zajedno .,Svabe, ustaSe i cetnici. Stalno vrse prepade n pojedina oslobodena sela. U pocetku, kad su dosli, pravili su se dobri, govorili su, da su oni narodna vojska, da nose slobodu i t. d., samo da bi obmanuli narod i mobilisali ga u svoju voj- sku U mobilizaciji uspjeli su u briujskom kot~ru u hrv. selima mobilisati sve ad 16 ~o 50 g-o dina, i u otoCaCkoj opC.ini, dok .u- ostahm kotare'Vima nisu imali uspJeha tohko, ne~-o u nekim selima, -i to poje-dinaCno. -~ada plJ.aCkaju sV,e od reda, ne dobivaju slJedovanJa, nego·Zive uglavnom ad plja~k;·I'!~~od se ~:e vH3e uvjerava, da su to- plJackas1 1 n. .epriJ~­ te:lji naroda. U hrvatskim selima usta.se vrse straSan teror. NaSi drugovi i dr~-gan:e p~d cijenu Zivota provlaCe s-e u seJa 1 odrzavaJU ve.zu s narodom·. Taka- j-e veC poginulo ok-o 20 drugova i dmgarica rukovodyaca. Mi .smo izgubili dvije drugarice iz naseg Ok:uznog odbora i to drugaricu Pepicu Saban 1 Lucu Hecimovic. Pitanj.e cetnika jos nije rijes~no .• U Lici danas ima oko 1.000 cetnika, kOJl. vrse strahoviti teror nad narodom, naroc~to u !~p.a­ Ckom kotaru. ·Oni pljackaju, siluJU, ub•JaJU. Nedavn·o su uhapsili i odveli svabama 17 na-Sih omladinki, koje su pontJele hranu na_ polozaj nasoj VI. Divizijipreko Une. Odb?~­ nika, koji ih je sprovod~o~ od~ah su U~lh. Poslije toga uhvatili su J~S d':_lJ~. drugarice, koje je izdala jedna lapacka spiJUn~a. Kad su htjeli silovati jednu n..asu. odba.nu.cu, ona se je sam a ubila. J edan cetmk ubiO Je_ rodenu sestru, kad ju j.e zatekao da ~let~ carape partizanima. Sami priCaju kak;>. ImaJ~ zad~­ tak ad Svaba da ubijaju, narocito nase pohtiCke rukovodioce. Tako su do sada sam-a u tom kotaru ubili 10 clanova NOO-a. Sav taj teror nije mogao pok~lebati. n~­ rod lapaCkag kotara, nego naprottv, mrz~J~ prema ne,prijatelju i ljub~': pre;na NOB J~S je jaCa. Patajno se sk~plJa~u pnloz1 ~a. nasu vojsku, potajna se odrzavaJu ~astanct. 1 t. ~· Jedna naSa opCinska odb-orniCa uspJel~ Je izvesti 20 Rusa i sprovesti ih partizantma, 451 450 �Dokument 274 a u jos nekoliko sela zene su taka izvele 1 •.. Kad su ih izvele, Zene su Cuvale · -straZu dok su ani jeli. Isto su taka zene u brinjskom kotaru izve!e 32 ruska zarobljenika i provele ih naSim drugovima. U Korenici je drugarica Milka So!aja izvela iz Pljesivice i'etrdeset Rusa zarobljenika, i kad ih je dovela u se!o, odbornice su organizirale hranu, pranje vesa i t. d. Uopce,. svagdj-e susret sovjetskog zarobljenika i naSeg naroda vrlo je lijep i dirljiv. U Lici je formirana nova LiCka Divizija, iz'koje su pojave dezerterstva bile dosta ceste, ali sada je to pitanje rijeSeno, svi su se vratili u _svoje jedinice. U tom je mnogo doprinijela i naSa organi'zacija, naroCito u brinjskom i otoCaCkom kotaru, ali .je bilo i toga, da ·au Zene pomagale d·ezerterstvo, na pr. u hrv. selima brinjsl<og i otocackog kotara. Pitanje ishrane vojske i naroda jedan je od najvecih problema kod nas u Lici. To se pogorSalo joS viSe tim, ·Sto je neprijatelju uspjelo mno&'O opljackati. Sada se radi na tome da se iseli stariji narod i djeca na prehranu u Slavoniju i to do jeseni. Neprijatelj to. nastoji sprijeciti i ubacuj-e medu narod, da to partizani hoCe naseliti ovdje Hrvate, da ce u Slavoniji stradati od usta.sa .. i t. d. Tamo, gdje narod ima povjerenje u svoja rukovodstva i NOO-e, neprijatelj ne uspijeva, i narod to ne prihvaCa. ·Taka se gospiCkom i koreniCkom k-otaru javilo na hiljade dusa, dok u ostalim s!abG Hi nikako. · Provodi se stalno kampanja za sabiranje hrane i obuce za vojsku, narod daje kolik<> god maZe. NaSa organizacija u tom,e je pomogla, samo nam. jo.S nisu stig1i toCni po~ daci. Zene pohadaju analfabetske tecajeve. Sarno u Udbini, gdje pohada 175 zena, mnoge su -veC nauCile Citati i pisati i iz ostalih kotareva. Proslava 8. marta odrZavana je u svim osloho-denim selima Like. Odrzavani su zborovi na kojima su Zene, u zajednici sa vojskom, davale priredbe. Osim toga na svakoj proslavi odrZala je po jedna drugarica ref,erat o 8. martu, te smo se posluzile broSurom »8. mart« od drugarice Mitre MitreviC i joS sa nekim stvarima. UmnoZile sm.o Clanak od f>ilasa iz »Zene. u borbi«, zatim clanak ad. Mitre Mitrovic o Srpkinjama u Hrvatskoj, neke izvatke iz broSure »8. mart« i nove politicke dogadaje u vezi sa A VNOJ. em i to izdale u vidu brosurice. Uoci 8. marta Zene su palile vatru na brdima, a drugi dan vrsile posjete bolnicama i borcima na polozaju. Nastojali smo da se narocito pOsjete polozaji partizana Primoraca. Uslijed velikog snijega i meCave te posjete- joB nisu izvr:Sene svagd}e', ali se pripremaju i vrSi~ Ce se sve do kraja ovog mjeseca. Najbolje je pr<>slava izvrsena u Vrhovinama, Dabru, .Svra-Clwvom selu, Mekinjaru, Korenici, Miha}je-vcu, V11epcu i -MogoriCu. Na okupiranu teritoriju slale smo bro.Sure, ispisane parole i bacale u gradove i s-ela, gdje se nalazi neprijatelj. To smo uspj-ele u brinjskom, otoi'ackom i gospiCkom kotaru. Sad smo dobile proglas »Zenama Hrvatske«, koji ste nam vi poslali i k<>ji cemo prouciti sa svirm Zenama oslobodenog teritorija, a isto taka i proturiti na okupiranu teritoriju. JuCe smo odr.Zale sastanak p].enuma naSeg OkruZnog Odbora; na Mome sm.o disku,. tiraie o svim poUtiCkim· pitanjima i radu nase organizacije i donijele zakljucke o buduCe-m radu i to: da bi se oZivio rad organizacij·e odr.Zati kotarska i opCinska ·s:ivjetovanja, uCvrstiti jnS bolje seos·ke i opCinske odbore, odrZavati manje sastanke Zena, na kojima ce se jos bolje prouciti odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a i ostali materijal, mobilisati mase Zena za pom-oC naSoj vojsci, nrganizirati radne. Cete, dati punu · p·o-rnoC NOO-ima za sve proljetne radove, s-preCavati rnobilizaciju neprijatelja i pomoci mobilisati u NOB, raskrinkavati cetnicku kraljevsku vladu, omasoviti naSu organizaciju u hrvatskim i srpskim neos10bo.denim selima, spr€'Cavati propagandu neprijatelja, pom·oCi NOO-ima, radne Cete, spreCavati zarazne holesti, pomoCi proljetni rad, stvaranj-e skola i analfabetskih tecajeva, i svim ostalim problemima. U hrvatskim selima ustaSe vrSe stra.San teror. NaSi drugovi i drU'garice provlaCe se u sela i odrZavaju ve·zu s narod'O-m, taka je vee poginulo oko 20 drugova i drugarica rukovodi1aca, medu kojima ie poginula od ustasa i Pepica Saban Hrvatica iz Lickog N<>vog, clan naseg Okruznog odbora. U njoj smo izgubili jednu ad najboljih Hrvatica. Drugarica Luca HeCimoviC iz peruSiCkog kotara, isto clan Okruznog odbora i Clan Kotarskog za Perusic, umrla je od tifusa. Smrt faSizmu 17. III. 1944. ORA AFz SPLIT OD 24. Ill. 1944. lZVJEsTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODB CIJlJ 0 PROSLAVI 8. :MARTA • ZA SREDNJlJ DALMA OKRVZNOM ODBORU AF; REZULTATIMA TAK:MlcENJA 24. III. 1944. MJESNI ODDOR AFZ-a SPLIT Drugarskom Okruznom odboru AFZ·a . . ti nismo mogie, . radi proslavu popul_arrZir~ u kojima radimo. strogo ilegalnrh u~ o~~· dala one rezultate, Drage drugarice: . 15 III 1944. R d' to&'B proslava I mJe . . . . ile smo vas dopis ad a P run , "'t' . naknadno va-s obavr~ kojeI bi dala u d ru gim prilikama. kojeg ste f t 8 marta, ga nroucr 1 I . , M I cem0 . kl' "1e i uradile po onome UronoZile sroo- re era · na svim ·sa~ j.estiti Sto sroo za _JuCI . I]' 100 komada; on se b nam pas a... ~- . . tem toga Zene- su se ona ,sto nam ukazuJete. .. . .,. anizacr]a J€ provela u stancima crtao, 1 pu... . t dana. Refes. marta nasa Izvrsena Je ak ciJa bacanja !je upoznale _sa zna_c~J~A~i't-u. org... . .. d po.jaCanom r~ u. ·vla na veliko odu-Sevljenje rate smo dah NOO · tronedjeljletaka, koja J e nar·s. . . uCestvovale sve ZeU vezi proslave sprove?eno ~eto· koJ"i Ce .... · raJona 1 • med:u Zenam-'a .. U ntJOJ slu dan prije odrZanim no udarno takmrcenJe . I'rati k·oja Ce Zena · e ne, k OJ€ s·u prrsus v-ova d 59 godina starost'1. . · .,. e Zen a organrz ' . Tr · pa 1 one o . raJon VI~. . • 'e sast ancnna, koma-da letaka i, s obzl-- viSe naucrtl sto J AV:NOJ, ·Nacionalm "'o· i u kojerou . . ~tampale ":"~ 1.0~0zena koje su ucestvovale mitet I. f ed e:ativna J ugos1avr]a, . nauCiti Citati i pisatl. rom na vehki h;oJ . dobila 1 do 2 komada. Ce rajonu vrS.e zena .. bacani 1 u akciji, svaJ;~ zen.~ Je]etaka i mislile su da . , letke koJI su : Prrlazemo .. varn '"k -' Sto u lecima _nrZene su trazile v~se . mo miSlJ' enja da ih • · )O mooUtlrn IDI S Smatramo nasom. gres o~ ukratlro iznijele 1h J~ ma , . r~d raCunajuCi na P'O- . sm,o, prije bacanJa para a, je brio dovo]JnO za g 'k .. skrenuta je Ovom a CIJ om vezanost naro da. 'akO prije znaCaj 8. marta.__ . • . na proslavu dana zena, I paznJa I I v Tablica. tronedjeljnog takm1cenja Raj on AVNOJ,Nac.\ Naucile ~it Qrganizirale K. fed. Jug. i ptsah \ \ 137 320 -====-----~1----~35~--\--~27~8~--1---~~===1 ~33 339 8 96 221 0. Manus Grad 1-~----------- 5 \ z. p. Uz drugarski pozdrav Smrt f alizmu -- Sloboda narodu! Za MO AFZ Sloboda n.arodu! 1. Redakcija ne ;posj-eduJe taj letak. Drugarski po.zdrav Sekrefar: Stojanka2 1 2 Predsjednica: Da,ra VujnoviC-Cudi-C !Broj u originalu neCitljiv. Stojanka Aralka. 45S 452 . , �.)'%~"· ~ Ookument ~1~ DOPIS ZDRAVSTVENOG ODJELA KOTARSKOG NOO-aNAsiCE OD 25 III OPciNSKOM NOO-u ORAHOVICA 0 ZDRAVSTVENIM KURSEVI~A. 1944, :K'OTARSKI NOO NASICE Zdrav. odjel Broj 48'8, dana 25. marta 1944. g. OpCinskom NOO-u Orah<>vica 1 ~p~ila 1944. g, u 8 sati pocet ce • Dana • 1 Tocku u nasoJ ClVI1noj bolnici povrh Orahovice. ku~s, higij7ni.Cara, koji Ce se odrZati na Ist1. ce tr~Jah oko 14 dana. Drugovi neka pone~u sa S·obom pokrivaC, rublje sav pribor z~ odrzavanJe liCne CistoCe i 1 kilogram m::tsti. ' higii·ene. Gdiegod ie biLo mo,guCe, kuhao .se <Sapttn, radi spreCavania pjegavca hili naroCito aktivni u koji se diielio civilnOIJil stanovniStvu, iako se prvensuzbiianiu uSl;ivosti. Gotovo u svakom selu bilo ie postavl jeno »rpartizansko bure«, u koj·e •se -stavl jala stveno saounom snabdiievalo podruCne Sumske bolniodjeCa zhog razuSivania, a kasniie su uredene ))suhe ce. HigiieniCari su se brinuli i za izgradnju bar donekomore«, u kojima su ·se mogle razuSiti veC.e -koliCine kle odgova.raiuCih zahoda. Oni su n'ad~llie imali zaodijda. datak, zdravstvenog prosviet.ivanja naroda putem odrPod nadzorom higijeniCara kuhala se i otopina za . Zavanja sastanaka, kratkih popularnih predavanja, propagandnim paTolama zdravstveno-prosvjetnog -sali_jeCenje svraba. drZa_ia i zdravstvenim zidnim novinama. Higi jeniCari su mnogo radili i na podizanju liCne Dokument 276 ?· Drugovi-rice neka se jave ovdje 9 a ril .. venstv,eno drugovi iz NOO-a zat1' . A. Fp~ a. 1944. g. poshJe podne. U obzir dolaze pr1Z . ' m .o•a 1 USAOH-a. Ovo shvabte kao najo b ·r· .. · d,eni tacno i na vrijeme do,d~. 1 JlllJe 1 po ovom postupite, tako da kursisti koji su odre- IZVJE!'\TAJ KOTARSKOG ODBORA AFt DONJI LAP AC OD 26. III. 1944. OKRUzNOM ODBORU AFz ZA LIKU 0 POLITICKOM STANJU U KOTARU I RADU AFz KOTARSKI ODBOR AFZ DON.Tl tAP AC 26. III. 1944. Okruznom odb"ru AFZ za Liku Drage drugadce, Smrt faSizmu - Sloboda rwrodu! Za zdrav. odjel: Predsjednik: v. ·r. BoniC Josip ra ~1\rN-~ttie M.P. Zdr.avs.tvenog odjela lzvdnog odbo-a u srpn_]u 1943 g predstavl'a " . ·sztematski ie ~tga~izaci ie civil~e zdravstJen:~~~~ sue. n og p~m.an.Jka!l.J~ zdravstveno,g kadra osnivani o m •o,gohrodllll teCa Jevt, na kojima ·Se stvarao ·kadar P mocn_og z. ravstvenog osoblia. · . U .C1ta:ro1 Hrv.atskoj do svibnja 1'944 g d " Je 37.teCaJeva, ~a kojima je za pdmoCno .zd~a~s;~:~~ ~~o;;~~ o-spoj?~lJen[_o ~19 ;osoba. Te teCajeve polazile . . ~ ve I o-m ·urOJU, 1 one su kasni'e "' . 1 vehkl diO ·Civilnog ·sanitetsko-g ·oso!bl' I sacm_~ava e Ja, ibk 454 v. r. D. VukadinoviC d Jeda!l od. prvih zdravstvenih kurseva u Slavoniji ~g~;an Je. '1.1 J~sek 1943 ..g. u VoCinu. Zatim ie tokom tak . g. I po et om 1944. odrZan veCi br.o( ku-r-seva u Sla~~ 1.~14 ..~· gbo~lovob. ni jedno od oslobo·denih sel; . . ~liJ~ lll_Je I O· ez higijeniCara. Hl,g'qen.I-Can kotar-skih NOO-a Jbili ·su odr d . zdravstvemm odjelima oblasn,·h N·OO· . bpl·--- e em · -a 1 g ov.orm za zdravstveno ·stanf·e svoga sela1 Na1 su od"h poz1v dolazio 'hi li j·eCnik u ·selo a' dok · . .':J 1 ~v ga h' .. ''! • ' oval nqe stt1 ~·. 1.fT .em~kan su ,J?oduzeli Sve potrebne miefe izoa·cqe o1 esnl a, dezmfekcije i t. d. HigijeniCari s·u PTofrusnica Barice ~egiJa ,saljemo vam izvjeiltaj sa na&eg kotarskog sastanka. PolitiCko stanj,e: · Od prosiog sastanka do danas uspfelo· se izvuCi 50 du.Sa, k-oje su se nalazi:le na damar ku neprij3.telja, gdje sU isti raspodijelj.eni u ana sela, koja su udaljena. Isto je izi.Sao jedan drug iz CetniCkih redova, koji je izni() 1 puSku. Uspje!(} se od..Zati 40 sastanaka sa Zenama, na kojima je odrZano 27 predavanja ·o 8. martu, gdje je prisustvovalo 314 zena, dok je sviju zajednicki bilo 414 prisutnih. N a tim' sastancima tumaCilo se o 8. martu, i .Citana je broSura. 'TumaCi1o se o odlukama AVNOJ-a, kao i citan je Proglas Srpskog Kluba Vijecnika ZAVNOH-a. Na tim sastancima bilo je. .zainteres-ovanja, gdje su najvi.Se vaskrsavala pitanja, da ne bi bila uzaludna ·ova borba, koju vodimo vee .3 godine, da se· ne bi vratilo staro. na grbaCu na-Seg naroda. Isto su postavljena pitanja, zaSto nema drugarice u N acionalno·m Komitetu, gdje im je tumaCeno, da se nalazi naSa drugarica u naSem· Vrhovnom i zakoil:Odavnom tijelu AVNOJ-u. Cetnici su uspjeli od pmslog sastanka do danas zarobiti 8 drugarica, 6 su iSle u posj.etu-, a dvij.e su izdane, gdje su isto ubili i 1 odbornika,· 10 osoba premlatili i. 2 ranili. 2 su ,otiilla dobrovoljno u re-dov.e Cetnika. Sastanaka Cetnic{ nisu odrzavali u selima. ,svabe su odagnali · 24 drugarice· i .3 druga na pregled u opCini Srb, gdje su govorHi da su to zaraZeni i da svi moraju ici na pregled. (;etnicka je propaganda, sa kojom se slu:Ze, da ne dadu narodu orati zemlj.e ni partizanske ni CetniCke, da ce cetnicki narod dobivati sljedovanje od Nijem·aca. Isto je jedna Zena iziSla iz C_etnickih redova, !l'dje je gOVOriJa dl! Be spremajU 60 cetnika za Srbiju seliti. Oetnicka je propaganda i to gdje govore -za narod, koji treba iCi ,za Slavoniju, da to NOO-i samo rade, da taj narod strada kao i banijski. Na temelju ove cetnicke propagande nije se dovoljno objasnilo narodu o od1asku u Slavoniju. Mi smo donijeli zakljucak pojaCati sa radom na tumaCe-nju naroCito kod Zena o odlasku u Slavoniju. UpuCeno je dobrovoljno u nasu vojsku 19 drugo,va i drugarica. 1 Organizaciono 'Stanje: Kod kotarskog odbora AF2 nema nikakvih promjena, jedino smo donijeli zakljucak da se popuni Kotarski odbor sa 2 drugarice. ·Clanice kotarskog odbora nemaju dovoljno teoretske izgradnje; taka da pojedine ne mogu- djeloVati politiCki na Zene koliko se zahtijeva. Opcinski odbori AFZ ,odrzavajt1 svoje sastanke 1:-edovito kilo· i prosvjetne; -osim lapackog. Razlog je sto su neke drugarice bile bole·sne i ra:di bos.ote. J·oS se nij e uspj.elo da prisustvuju sve predsjednice mjesnih odbora- o:PCinSkom sastanku, dok smo zakazale kotarsko sayjetovanje, na kojem CemD urediti opcinske odbore. Savjetovanje ce se odrZaU 2. aprila u Vis,uCu. 9 mjesnih odbora odrZalo je sv-oje redovite sastanke, na njihnvim sastancima j.e pretresano o sabirnim akcij ama za voj.sku, dok se prouCa-valo vrlo malo. IzvrSena je reorganizacija m.jesnog odbora Osredci, gdje je smijenjena predsjednica radi neaktivnosti i s1abog rada. Rad dru-garica u komisijama nije zadovoljavajuCi, a izvrSit Cemo reorganizaciju u f.ormiranju komisija. P.rehrambena komisija uspjela je ad proSlog sastanka organizovati 10 posjeta sa 1.218 kg mzne brane, 40 pari carapa, 5 pari vella i 1 litru rakije. Dok su 455 �4 posjete izv~sene u znaku 8. marta vojsci i kotarskom centru, prikupljeno je 60 kg zita skomasnim. Prikupljeno je 2.000 kg stoclne hrane za vojnicke konje. Zdravstveno rstanje: uopce su nepohetne, taka da uopilte nlSta ne rade. Ista cllanica, koja se na:Jazila u kotarskoj zdravstvenoj sekciji, £labo je aktivna dok smo zakljucili sad na sastanku dati drugaricu koja je aktivnija. Smrt fasizmu· - Od proslog .sastanka d·o danas umrlo je 6 osoba; od tog broja 3 od tifu.sa. Nadalje 6 je bolesno od tifusa, dok je nepoznat broj oboljenja od gripe. Zdravstvene sekcije Sloboda narodu! Drugar.ski pozdrav Smilja1 l. bobment IZVJEsTAJ ILEGALNOG MJESNOG ODBORA AFz siBENIK ZA OzUJAK 1944. I RADU AFz OKRUzNOM ODBORU AFz siBENIK 0 PROSLAVI 8. MARTA M.JESNI AF2; 8IBENIK Drugarsk om ·Okruznom AF2 Sibenik Smi!j,a PopoviC. .'Saljemo vam organizacioni i politicki izvjeStaj za mjesec mart. Dokument 277 (neprijateljski) Organizaciono stanje OGL:AS GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST U ZAGREBU OD 28. III. 1944. 0 STRIJELJANJU ANTIFASISTA IVANE POPOVIc, DR. PAVE JAJAC, MARIJE HANzEVAc';KI I DRUGIH Na temelju odluke Ministarstva unutarnjih po£lova, Glavnog ravnatelj·stva za javni red i sigurnost od 7. III. 1944. R. 'S. broj 13.601-B/-1944. su zastitne mjere s t r i j e I jan j em u smislu paragrafa 1., 2. i 9. Zakonske odredbe broj CCXXIII-2.728 DcV.-1'943. od 80. listopada 1943., odnosno parti1zansroe organizacije. na mjestu dogadaja nad ·SVim pripadnicima komunisticlke · izv~sene .Strijelj:lni su: ... 4. Ivana POPOVIC, roctena 1902. u GareSnici, profesorica u m. radi toga, ·sto je ustanovljeno, da je bi!a orgamzirana komunistkinja, clan ko-munisticke partije kom »Nika«. u Zagrebu, te je djelovala u Maticinom odboru AF2-a pod partijskim nadim- ... 5. Dr. Pava JAJAC, rodena 1894. u Tijesnu, kotar Sibenik, Jij.ecnica, radi toga, ilto je ustanovljeno, da ie hila organizirana koniunistkinja, clan komunisticke partije u Zagrebu, gdje je djelovala p<>d partijskim nadimkom >>Una« u Maticinom odboru AF2;-a i vrsila duznost podrucnog sekretera komunisticke partije. ... Marija HANZEVACKI, rodena 1912. u Lekeniku, kotar Sisak, profesorica, namjestena kod Gradskog muzeja u Zagrebu, radi toga, .sto je ustan·ovljeno, .da je bila organizirana komunistkinja, i clan komunisticke partij·e, gdje ie pod partijskim nadimkom >>Rahela<<, djelovala, nadalje, sto je djelovala u Maticnom odboru AFZ-a i sudjeJ.ovala u prebacivanju osoba u Partizane. 1 Zagreb, 28. oliujka 1944. Glavno ravnateljstvo . za javni rerl i ·sigurnost2 1 UstaS.e su mnoge uhapSene kO'm.uniste i anti- faSiste pro,giaSavali taocima, da ih tako striieliaju be~ ikak""og sudenja. Medu mnogim striJeljanima 456 bile su i OV'e tri antifa.Sistkinje. 1944. »Hrvatski na-rod« 'hr. 997, str. 2., od 29. oZujka g. 1944. 2 ,r!. 2't8 . Rad u gradu ie podijeljen po sektor~?'a, . kojih imamo ·6, I to ovako. ,Stopinac, ·Phsac, · . D V x I Varo.s II. Grad-GorlCa, c. rnica- .oaro~ ., ' ~ D · PolJe ac i ·-edan van grada Zablace:. o.nJe. .· . (tu se jos nalaze na.si . . " Pri OrganiziranJu -zen a u zadnJe ~ VriJem•e se . .d. t. pristupa mnog-o· pravilnije~ S~o.. c~te v~ .iJ:~ ·z samo.ga organizacionog 1ZVJeStaJa, k J od prosloga puta povecao. ~J€ IDJ€SOV1't, 1 ookazuJ·e se da Je tako·. bolJe,, .. . _ · t• Sto kod Zena nestaje -ono· ne~avJerenJe, postojalo do sada izmed.u .Jed,og _sta1eza 1 drugog · Inak pri orgamz1ranJU ~.,. da J . zena nailazimo na p·oteSko-Ce, jer mnoge ne-y c..., d t dola ze na sasianke, a kaZu »mi s-mo vase,t a , o sve samo nas nemo]•t e zvat• l}- a sas an1 toga nam .je ipak uspJelo povte. Cati. -organi:zaciono- stan}e .od pr? sloga pu a : . , . Znamo da j-oS nij-e zadova1JaVaJuce, ah m1 Cerna nastojati da ana hude ad~o.varalo onakvom stanju kakvo bi moralo bib. }adrt~vac ~e Is~IJemci). ~astav gru~a ~/:\e kee~ Por~d c Mjesni ·odbor AF2; broji 5 clanova od kada je drugarica Slobodna" upala u ruke nerijatelja. Dvije drugarice su adgav?rn.: za pdva a k cion a ' J'edna drugarica. za dopism,stv-o . NOO i su-zbijanje nepismeno-s~i, . J edna po , -a i suzbijanje nepis·menost.1, Jedna Po ~00 a ujedno i sekretarica M]esnog AF2;-a I :dru garica predsjednica. Socijalni. sas..~av J~ 1 dn ·ca 1 te.ZaCka 2 gradanke I 1 cmavn1c~. ra 1 , · Nacionalni sastav ' je: 4 Hrvat' Ice 1 1 'Srpk1 . On se re-dovno sastaje i pretr-esa sva n]a. . · 't' "ka pitanja kako o-rganizacwna taka 1 po11 1C . Imamo 2 akciona, 6 odbora, 1-6 pododbora, ::e;:st~:~e k a obuhvacenih liena 321 . .Socijalslijedeci: 13 1 tezack.a, 53_. gradanke, 24 radnice, 5 intelektu~lkl, ~ cmov. . 2 kuCne pomoCnice. N aCionalni sa~tav niCa309 Hrvatica i 12 ·S rp k'InJa. Sastanci se . ·e. 1 " • -odrZavaju, na kojima se prop3.gandni mate-rijal i iznosi se van]ska ~ unutarnja politiCka situacija. Z~ takav ra liene pokazuju dosta inten;~ov~nJ.a, sto ~~:.~~: zuje da su se Zene sve V1'Se 1 vtSe po 1 H! 1 poCele uzdizati. / . . · Tako bi izglt{dalo- organizacw?C:_ s.tan]e grada •Sibenika za mjesec mart. Izv]es.taJ yam Saljern.o ovaka, j er nemamo organ1zacwne tablice. ~edovno cit~ na~ . ·•tv . DopiSlUS o 1 suzbiJ'anJ'e nepi1smen.osti: • . Dopism . '"stvo vrlo teSk-o- ide; kaka. 1 sam1 . I t' "dite da vam -do sada nismo uspJeh po~ ~ 1 dopis. T-eSka se Zene m·ogu pr:v1knuti na pisanje. Ali Cemo yipak nast-oJab da i to maknemo sa mrtve tocke: . Odgovorna drugarica dob1la Je za z~da.. ·.tak da formira 1 odbor, k OJ1 c e. 1 ·mati za duZnast da odrZava teCajeve .sa ~n1n: dru~~~ ricama, koje ne znaju pisatl a 1maJU vo Je da n9.uCe. ~~ti j~dan Akcije .. 8 marta Zene su- u-Cestvoval-e u akC1Jam!l' ispi."ivanja grada i ljepljenja ~:akata. ~kc·I~ ja je dobra uspjela, i skoro citav .gra J bi-o ispisan. Zene su 8. mart dostoJnO pr-o .. slavile. PomoC Posto vam nismo poslali novae od XL . ca 1943 · god ., to cemo vam sada poIDJese 1· · sla:ti i iznijeti koliko je novaca sakup Jeno. za XI. mjesec sakupljeno lit. 1045.Kn. 7.000.Za XII. , Jit. 1•0.0•0.Kn. 5.>000.Za I. Kn. 20.500." Za II. Kn. 17.48•0.Za III. , , Kn. 36.690.Od toga ide za vojsku od XL mj. 1405 Lit. 2800 Kn. ok r. ,3150 Kn. Mje. XII. woo " 2200 " " 2100. " , I. " " 135()0 " 525·0 " " II. " " 1231>0 " 3825 " " III. 100 " 1~3fi0 " , " U505 " 10(;0 '70o175t(} 1275 3835 Kn. , " " 25830 Kn. 457 �N ovac cemo vam poslati u drugoj kuvertl koji iznosi 25830 Kn. / Politicka sitacija. PolitiCka situacija u gradu je sasvim po~ voljna. U staska propaganda, koju su ani vrSili na razne naCine, hila to dijeljenjem novCane pomoCi postradalom naSem narodu, s time sto su se htjeli kod naroda prikazati, da su oni pravi nacionalisti i zaStitnici svoga naroda, nije imala nikakovog politickog utjecaja na naS narod . .Same ustaSe su to odmah uvidje!e i sve malo pomalo popustaju na svakom politickom i propagandnom palju. Vide ani, kama je narod Sibenika krenuo. 8vaki njih?v korak prativ N ar. Oslobodilacko~ Pokreta je bez u,spjeha. Mnogo je narod Sibe~ nika dao za ovu pravednu borbu, a da bi m'ogao poci stopama onaka jadne i bijedne politike, koju vade ustase. Prilikom cetnickog pokolja u Dubravi, gdje su ustase· pokazale svoje pravo lice, tim, Sto su Cllvale zalede Cetnicima, izgubile su ustaSe i onaj zadnji adut, , koji su imali u 1·ukama. To narod zna, a zna- du to i ono par pokolebljivaca hrvatskih nacionalista, kDji su odmah nakon ovo·g .Cina okrenuli leda ustaSama. UstaSe su gotovo i napustili grad. Nema skoro vise nlsta taka vidnog, ,i§to bi davalo na ustasluk. Za njih mozemo slobodno reci da im je tlo pod nogama sasvim propalo. Isto, Sto smo rekli za usta~Se, moZemo reCi i za -Cetnike. :Oni su mnogo ranije kod naroda gledani sa prezirom i mrZnjom. Mr:Znja prema Cetnicima se jo8 vise povecala, od kad su izvrsili onaj pokolj u Dubravi. Ni od njih za nas pokret ne postoji nikakva opasnast. Eto drugarice, takvo bi organi·zadono i politickn stanje bilo za mjesec mart. Cudi nas, drugarice, da se jo.S do danas niste ni sa jednim pismom obratile na nas. Ne znamo koji bi to uzrok mogao biti? Ako Sto nije u redu, vi nam odm-ah javite, taka da se ne bi op.et iste greske ponovile. Primite drug. pozdrav. Mjesni AFZ ,sibenik · 1 Danka Karadole. DGkument 279 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA O~UJAK 1944. 0 RADU AFz' Izvjestaj za mjesec mart 1944. ... 2. AntifasistiCka fronta zena. jer, kako je spomenuto, izmjenom dvije druMAOZ. Iz mjesnog odbora otisla je na . garice kotar je uCvr,SC·en. Po organizacionom drugi rad drugarica MaSa.2 Na njeno mjesto radu nema promjena. Odi'Zan.o je 10 ko·nfeuSia je drugarica Ksenija, 3 koja je politiCki Tencija, na k-ojima je obuhvaCeno 33 osobe. dosta izgrade-na, adana i taCna. N anovo su IV. kotar: sastav je odbora isti, pomalo se podij elj ene duznosti. U · toku mjeseca: vidi se opaza da je uspjelo kod istog odstraniti filonapredak, kako u organizacionom, ·tako i u zofiranje. OpaZa se dosta aktivan rad, tokom politiCkom radu-. 4 mjeseca odrzano je 39 konferencija sa 147 I. kotar: Kotarski odbor ima 4 clanioe. osoba. KAOz ddi 7 odbora sa 27 clanova i Sastanci se· odrZavaju. Tokom mjeseca uhap- 77· simpati·zera, prema tome se broj pov·eCa~o Sena su -2 Clana, a jedan je l'adi ugroZenosti za 11. otisao u NOV. Odrzano je 8 konferencija sa V. kotar: tokom mjeseca nije bilo pro24 os·obe. OdrZane su 2 manje akCije na trZi- n1jena . .Sastan~i se· odrZavaju toCno. U orgaStu protiv visokih cij-ena. Prov-Ode se i m-anje nizacionom pogledu nema promjena; osjeCa sabotaZe·. Kotar ima ·organizirano 7 odbo·ra se politicki rad. Kotar drzi svega 1,0 odbora sa 17 ·Clanova i 21 simp;._~:tizer; ~sa 30 Clanova i 79 simpatizera u poduzeCima, II. kotar: tokom mjeseca nije bilo pro- koja su navede-na u proSlom izvjeStaju. mjena. Sastanci se odrZavaju. Kod drugarica VI. kotar: KAOz ima 3 clana. Sastaju se Se 'ZapaZa napredak u politi.Ckoj izgradnji. redovito. OsjeCa se izvjestan organi-zacioni Ukupno je ·orianizirano 8 odbora Sa 26 Cia- · rad. Oi'ganizirana su 3 nova odbora. 'ToCnih nova i 154 simpatizera, Sto je u glavnom isto podataka nema. Prema tome je ukupan broj _stanje kao u proSlom mjesecu. ·odbora 6 sa 19 clanova i 31 antifasistom. III. .kotar: tokom mjeseca nije bilo proRad AOZ-a na politickom polju maze se mjena. Sastanci .su se -odrZavali redovito. Ima ustanoviti da je krenuo na bolje. Drugarice izg!eda da ce se prilike srediti u torn kotaru, u MAOZ-u dadu si dosta truda da hi se zene poiiticki pocligle; oslm ,toga odrhvaju se konferencije gdje se politicki pridizu zene. Sakupljeno je i odposlano raznog kancelarijskog materijala, neSto municije, saniteta, sve za Zagrebacki odred u kolicini oko 50 kila. Po sabotaZi pTovedene su manje akcije kao 1 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. BoZena '2akman, koja tada postaje Clan MK KPH Zagreb. 3 Zo-ra KeviC, 'koja ie do tada radila kao Clan Kotar-skog odbora AP..2 V. kotara Zagrelb .. 4 MAOZ organizirao je u toku veljaCe i oZujka 2 na pr.: unistavanje rublja u tvornicama i drugih sitnih stvari u poduzeCima gdje ima odbora. Nastoji se prikupiti neorganizirane Z.ene u Cemu ima izvjesnog uspjeha, Sto se vidi iz g-ornjeg izvjeStaja. .politiCke konferenciie anti,£aSistkinja, koje su u mnogome oZiviele rad. Tako su .Zene u to- vrijeme rask-rinkale nekoliko agenata u pojedinim poduzeCima, a u DomaCoj tvornici ru'blja organizirale niz manjih sabotaZa, kvareli ruhlje namijenjeno njemaCkoj vojsci. Dokument 280 OD OBMANE DO IZDAJE (;[ana.k iz »Z-c11e u borbi<1, glasila Glavnog odbora AFt Hrvatske, b-r. 7, oZu.jak 1944. U jesen 1938. g. pred izbore intervjuirale su saradnice AntifaSistiCkog Zensko-g lista »Zena danas« Veselinka Malinska i Bosi!jka KrajaCiC dra Mft.Ceka u tome, Sto misli o Zenama i Zenskom pravu glasa. Cenzura nije dala da se taj intervju ·Stampa, Sto .Cinimo danas u jeku narodno-oslobodilacke borbe. Dr. Vlatko Macek nam je na nasa pitanja, Sto misli o Zenama i Z,enskom pravu glasa odgovo-rio: »Ja cijenim Zene i po,Stujem ih, ali ,znate, Zena je ipak Zena i nje-zino mjesto je u kuCi. Vidite, ze,na je dobila priznanje veC samim tim«, rekao nam je dr. Ma·Cek u. Sa.li, »Sto joj .se pri-znaje· da drZi tri ugla kuCe, a kad bi .se pocela baviti jos i politikom, zanemarila bi kuCu i djecu. Tko hi se, na primjer, brinuo za moju kuCu i djecu, kada bi s-e moja gospoda pocela baviti politikom. Kuca i djeca to je neSto najljepS·e za Zenu, jer Zena izvan kuCnog ognjiSta izgubi.la bi sve ·ono Sto je resi kao Zenu. Istina, nastavio je dr. MaCek, Ze·ne su nam mnogo puta pomo·gle kod dije,_ ljenja letaka i prenosenja .stampanih stvari. Kad smo biH u zatvoru, bile su spretne, a i mnoge .su ~s-e: doobro drZale, kad su bile na policiji i na sudu. Ali nikako se ne mogu pomiriti s tim, da se Z·e-ne povlaCe po zatvoru; za Zenin njeZan organizam ni1su ti napori. Za Zenu je kuCa, a za muSkarca politika.<< .Bile smo iznenadene ovim, Sto nam je rekao dr. MaCek o Zenama. Nastavile sm-o da!je s pitanjima. »Mnogo ste nam govorili, gospodin:e predsjedniCe, o kuCnom ognji.Stu i duZnostima Z,ene· kao domaCice i majke. Ali baS u ve.zi s· tim treba Zena da misli o tom-e, kako Ce oCuvati svoj -dom, ako dod-e u opasnost da ga izgubi. Gledajte, na primjer, Spaniju i Kinu: Tamo su Zene imale svoje domove i djecu, a danas krvavi faSizam ubij'a uz muSkarce i Zen~ i djecu, pali i pljaCka njihove. domove. Zene Kine i "Spanij,e uzele su pu.Ske u ruke i zajedno s muSkarci~·na brane svoje ognji·Ste i svoju dom·ovinu. Re'cite :ri.arn, g·ospodine predsjedniCe, nakon vaSeg razgoVOl'a o Ze-nama, biste 1i vi zamjerili naSim Zenama -da uzmu pu.Sku u ruke i brane svoj d·om, aka isti d·ode u ·Opasnost? « Dr. MaCek nas j.e na Cas -zaCudeno pogledao, kao da ga je iznenadilo da pomi.Sljamo na taka neSto. Nakon male stanke rekao nam je: »J e, u tom sluCaju bi svi rni uz.eli puSke u ruke i svi se zajedno branili. Ali nemojte se plasiti, kod nas ne bude rata. Nas seljak je pacifi.st. Mi v~odimo- brigu o narodu.« To je govorio dr. Macek u jesen 1938. g., pred dolazak na v!ast. 1939. g. dolazi na vlast vlada Gv,etkovicMacek. Dolaskom na vlast oduzeo je Macek omladini dG 24 godine pravo g!asa. Uvodi prve koncentracione logore u Hrvatskoj i u njih baca uz narodne borc-e-muSkilrce i Zene, koje su se borile protiv nasilja i pljacke. Dr. Ma~ Cek, ·osnivajuCi logore-, zaboravio je Sto· nam je rekao »da se ne moZ.e pomiriti s miSlju da se po policijama i zatvorima povlaC.e Zene, Ciji je ·Organizam nj.eZan i nije dorasao- tom·e-<<. Dr. Macek, kao potpredsjednik vlade, poslije pokolja na beogradskhn ulicama, koji je izvr.Sen nad beogradskorn omladinom, -poi-u~ Cuje srpskoj omladini: »Pucat Cemo joB, aka bude· trebalo«. U Zagrebu dr. MaCeknareduje svojoj »za· Stiti« da puca_ na narod, kad on protestira protiv skupoCe, koja j.e nastala uslijed izvoZenja hrane u fa.SistiCku ·Njem:a.Ckll, ka.da on 'traZi slobodu .Stampe, zbora i dogovora. Dolaskom okupatora u naSu 'Zemlju, odmah se otpocelo s klanjem, ubijanjem i paljenjem oni•h i·stih doniova, o kojima nam _je I 458 459 �Ma~ek onaka lijepo gov,orio. Riljade s,eJa i stotine gradova danas su gariSta na kojima ne ce majka njihati svoje cedo. Riljade i stotine majki i se.Stara nemaju danas mogm~no­ sti· da drZe »tri ugla od kuCe«, ·O kojima nam je dr. MaCek u ·Sali govodo. Nema ni. jedne Zene u Hrvatskoj, koja nije osjetila na avojim ledima Sto znaCi politika, koja nije kako je rekao Macek - za zene. Tada je •stotine hiljada Zena saznalo istinu, k·oju su Macek i pokvarena klika oko njega htjeli vjeSto prikriti pred narodom, a naroCi-to pred Zenama. 2ene sU .saznale da politika nije· nista drugo nego odlucicvati, hoce li se dozvoliti da naSi narodi. budu .Zrtve grabeZlji.vih osvajaCa, hoCemo 1i imati dovoljno hrane za naSu djecu i nas same, hoCenlo li imati dovoljno odjeCe 'Za naSe ·maliSane i hoCemo 1i irmati skolu u svakom selu i za bolesne bolnice i lijecnike i t. d. U obrani svojih golih zivota, svojih domova i svoje slobode n~rod se diga·o na ustanak. sta bi bilo od naseg naroda, sta bi bilo od nas Zena, da smo slijedili MaCeka i »Cekali «? Da smo poSli MaCekovim putem, naSi bi sinovi i muZevi hili silom otjerani na IstoCni front, a nas zene i djevojke obescastili bi i odvukli na ropski rad u Njemacku. Macekova pokvarena gospodska klika i »cekanje<< bacilo hi cUeli hrvatski narod u najveCu bijedu, j-er bi Rrvatska hila posve opljackana i opustosena od grabezljivih fasista. Da smo slijedili MaCeka, danas hi se nalazili u taboru faSista i dijelili bi u potpunosti sudbinu Njemai!ke, Madarske, Rumunije i Finske. Hrvati hi zajedno cSa Nijemcima dijelili sudbimu ratnih krivaca. Da je hrvatski narod slijedio politiku »Cekanja«, nikada on ne hi sebi i·zvojevao demo- kraciju, ravnopravnost i federativno uredenj.e. Kad ne bi bile> Narodno-os!obodilacke vojske, u zemlju hi se vratio kralj i monarhija sa Cetnicima DraZe MihajloviCa, koji hi se krvavo osvetili hrvatskom narodu zbog zlodjela ust<tskih bandi. Ali Macek je otisao i dalje. U vrijeme kada se najveci i najbolji dio hrvatskog naroda ukljucio u narodno"()slobodilacki pokret i odluCno izrazio svoju volju na drugom zasjedanju ZAVNOR-a, a posljednjim odlukama AVNOJ-a ostvario svoje vjekovne teznje za slobodnu Rrvatsku u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji, MaCek viSe ne Ceka, on se opredijelio protiv slobode hrvatskog naroda i posta·o otvoreni izdajica. On organizira pod ·okri!jem oku·patora sa klikom oko monarhije i kralja, sa Cetnicima i ustaSama, zajedniCku oruZanu borbu protiv narodnooslobodilackog pokreta, protiv hrvatskog naroda, protiv srpskog naroda i ostalih naroda Jugoslavije. Hrvatske Zene izabrale su sa svojim narodom put borbe. za narodno oslobo,denje, put koji im je pokazala Komunisticka partija. Svojom horbom pokazale su da odlucno odbacuju Macekove protunarodne izdajnicke planove. Zene su svojim sudjelovanjem u narodno-oslobodilackoj borbi, kako u pozadini taka i na fro·ntu, stekle ravnopravnost. Zene Ce znati oCuvati te svoje krvlju steCene tekovine koje nam je donijela narodno-oslobodilacka borba. >>Macek je iskljucio iz politickog zivota nas Zene«, rekla je jedna Zena na konferenciji AntifaSistiCke fronte Zena Hrvatske, »ali danas poruCujemo mi njemu, da ga iskljuCujemo iz narodnih redova<<. Bosiljka Kr.a.~a·CiC Dokument 281 IZ GUPcEVOG ZAGORJA t:lrmak iz ~JZ.en.e u borbi«, glasila Glavnog odbm·a AFZ Hrvatske, br. 7, oZujak 1944. Dugo vremena Hrvatsko Zagorj.e nije v-o>>Vidi.S u .selu, Prigorje bila su veC dv3. sa~ dilo neku vecu borbu protiv okupatora, a ' stanka, a kod nas ni jedan.« A kad biraju danas, danas u Zagorju vrije narodni ustaodbor, traZe da se bira javno. »ZaSto i ne nak. Nicu Zagorski odredi, brigade i divibi? N arodne izdajice, koji su se naSli po zije, sastavljeni- od sinova i kCeri hrvatskog selima, istrijehili smo, nema ih viSe.« naroda. U svakoj kolibi, na svakom brezuljU drugom se1u priCaju nam Zene: »Znaku radi se i pomaZe narodno ...oslobodi1aCka te, juCe·r smo s· na..Sim domaCima preko-pavale borba ..Uslovi za rad su vrlo teSki, jer okucestu, da se banda, koja je otisla s tenkopator misli da terorom sprijeCi val narodnog ustanka, makar u Zagorju, kad mu to ·dru- vima u pljaCku, ne maZe na vrijem·e· vratiti gdje ne uspjj,eva. u svoja uporista.« I u smijehu nam nadoZene traZ.e da i-h organiziramo i mole, da daju da svabe imaju osjecaj, kao da iz svadodemo u njihova selo na susjedni brijeg, kog grma viri partizan na njih, nigdje· nisu da odrzimo sastanak: Neke se zale govoveci: sigurni, uvijek ih >>zrihtamo«. 4·60 ,____,_,.--.. ~---·----- je nekada, davno, kad je svra~ao u se~o, goStanovala sam kod jedne pobo~ne seljanv-orio o siromaSnom Hrvatskom ZagorJU. Jeke koja je svaku veCer pred raspelom na dnoga dana vodi ·me Jana-: vodic ~~ !e~nog ra~krSCu molila veCernicu sa tQStalim Zenasela u drugo, i us·put pricamo·. RIJeC Je o ma. J ednu veCe·r u .gumrak odlazim na sastadrugu Titu. »Bog zna je I' Tito«, veli Jana, nak AFZ-a i vidim da moja stanodavka pred »·zna da smo s-e i mi Zag-orci digli na ustaraspelom kleci sama. Nisam je htjela smetati nak? Najljepse bi bilo, kad bi on jednog dau molitvi veC produZim da!j,e. na du.Sao k nama, pa da nas vidi«, oduS-evNa ve~Cer karl sam do.Sla kuCi, upitam je !java se 8 tom mislju Jana. Na sv~kom kokako to da 'je bila sama. Ona mi s prijekoraku, u svakoj kolibi, osjeCa se lJubav za rom re~e: »1Trebali ste mi reC_i, da j-e sastaborbu i za Tita. nak; iSla bih i ja, a molitvu bi svrSila iii Zene Zagorja organiziraju takmiCenja za prije ili poslije.« . sakupljanje lana iii, kako ga ~ne zovu »~O­ Koju god zenu u krapinskom okFugu pitaS za Tonku,1 partizanku, i1i kako je oku- vesma« za vojsku. Slazu hrp1cu po hrp1cu »povesma«, dok ne naraste ogron:na hrpa. pat~or nazivao »partizanska uCi'teljica«, Z.ene Ce s ponosom reCi, da je pozna. ·One su po- Nema Zene, nema kuCe, koja ne hi od _srca nosne na svoj u selj anku, koja je medu pr- odij:eUla Stu vi-Se moZe za narodnu voJsku. NiZe se kuna do kune, dok ne narastu st~­ vima joB na poCetku ustanka otiSla u. partine hiljada, a to je sve data s jedn?m m~tizane. Znaju one, da T~onka ne poznaJe za8-Iju i jednom Zeljom, da se okupator sto prt-preka. J·ednoga dana, iduCi s jednim drugorn ' po cesti, naleti na njemaCku patrolu: Za tre? je uniSti. Pod najteZim uslovima odrZava se u Hrrazlegne .se pucanj, oba ·Svabe padaJU mrtvi, vatskom Zagorju, u nepnsrednoj blizini bani Tunka »Svoga« razoruZava. Druga isto tako poznata u Zagorju je ditskih uporista, prvi politicki kurs AFZ-a. Na njega dolaze kradom od okupatora pored partizanka Cvijeta," majka jednog djet~ta, o-stalih Zena i ~ene antifaSistkinje iz upokoja na poziv KomunistiCke partije odlaz1 ~ partizane. Radi na organizira;nju NOO-a I rista da bi poslije jos spremnije mogle stetiti ~kupatoru. Kad .Svabe upadaju u selo, Zena. U njezinom rodnom mJestu Zaboku, kad je doSla da odrZi sastanak Zena, banda gdje se odrzava kurs, omladin~a Jaga. i .pod je uhvati Zivu, te j,e nakon pa-r .dana uZas~ ciJenu Zivota izvlaCi se i.z kuce, u koJOJ su bile Svabe na »plletresu« i obavje·Stava drunag mucenja strije!jaju. Hrvatsko Zagorje imade desetke i stotine garice na kursu, da budu pripremne, jer da takovih kCeri koje neum,orno rade i ne pla- su Svabe u selu. . Okupator hijesan i nemoCan, poCeo je paSe se ni naj;eCeg terora, ni zapreka. liti siromaSne domove i sela Zagorja. Bacia Danas nije viSe neobiCno· u Hrvatsko·~ je u plamen ubijene -leSeve Z·ena i djece·. Zagorju, kad Zene ,g pono-s'Om govol'le: »M·oJa Gore sela i Citava opCina Petrovsko, pa onda je .Stefa partizanka!« iii- »lz naSe-g· sela su i ostala. l'ivabe to rade zato, da bi zaplasili tri »puce« ~oti.Sle u borce.« I mlado i stare proZeto- je mrZnjo-m pre- i upokorili narod Rrvatskog Zagorj~. P~a­ men -odsijeva i plamti daleko, daleko, I um·Jerna okupatoru. sto da zastraSi ostale Zagorce po breZulj ciDolazim ~ kuCu dviju starica. J edna, ma- ma diljem cijelog Zagorja, daje im joB -viSe ti ima 86 godina, a druga kCer, ·61 godinu. snage za ~otpo-r i borhu do konaCnog oslobo~ P~iCaju mi 0 prvom prolazu ~artizana kroz denja . .Svaki dan S"e sve viSe i vi~e slivaj~ njihova selo: >>Bojale smo se Jako, a kad ta- redovi novih boraca - Zagoraca I Zagorkt rno - to su naSi. I rni p-omaZem'O borbu.« - u ·odrede, brigade, divizije i korpus. »Reci nam drugarice, znaju li partizani B. K.• da ih i m1 stare Zene pomaZemo i volimo?« »Znaju stara, znaju, vi ste njihova desna ru1 Tonka Mrkoci-Jurin. ka«, rekao }e drug Tito. 2 Cvi jeta Huis. Tito je Zagorac, znaju to one. Znaju -one a Bosiljka Beba KTajaCiC. i iz kojeg se!a. Neke cak znaju i pricaju sta �bokument 2a:.! IZVJEI§TAJ INICIJATIVNOG KOTARSKOG ODBORA AFz :KARLOVAC ()fi 19. iV. 1944. OKRUZNOM ODBORU AFz KARLOVAC IN!CI)ATIVNI KOTARSKI ODBOR AFZ-a . KAR!JOVAC y Okruznom odboru AFz Karlovac Drage _drugarice·! Kako. smo vas veC u pro Slam naSem dopisu. Obavilestile, odrZale smo dne 16. ovog mjeseca. sastanak inicijativnog odbora AFZ. Prisutno je bilo 11 drugarica, i to 5 domacih (selfanki) i Barka, 1 Zlata, 2 Ivka,a Ankica Peretic, Julka 4 (Elida), drugarica koja je nedavno doSla na oslobodeni teritorij. iz Dugarese i Balja. 5 Naknadno smo cule, da su poBle 4· drugarice iz ok~lice BoSiijeva, samo su put_e"m ·Zalutale u Sumi te nisu stigle na sastanak. Kako je drugarica Barka otisla na novu duZnost, u samom Inic. kat. odboru nastale su neke izmjene. Za predsjednicu izabrana je drugarica Zlata, a za tajnicu drugarica rukovodstvom N66-a. llatim Je govoren6 o potrebi daljnjeg tkanja zavoja za bolnice, skupljanje plahta i jastuk:':, t~ko?·er za bolnicu. Gov•oreno je o suzbiJan]u sv·erc~, d:zerterstva, gdje baS Zene n;ogu da... od1gra]u vrlo vaZnu i veliku ulogu, 1 da bas one mo~ raju pomoCi kod m·obilizacije. Ponovno smo podvukle vaznost pOJedinaCnog rada, jer su masovni sastanci ate: Zani zhog nesigurnog kretanja po terenu 1 nastalih poslova u p·olju, jer Zene ovoga kotara nisu joB politiCki izgradene, da hi. ~hva­ tile, da je vazno .zbog sastanka ostav1h sat dva sav drugi posao. Od prosl<>g sastanka osnovan j.e odbor u Jakovcima (opcine Netretic). Postoji moguCnost joS u nekim selima, te je zakljuCen? otiCi do· tih drugarica i s njima razgovarah. Od straha pred neprijateljem ne osjeca se uopce djelovanje nekih od_bora, P:' .b~ trebalo CeSCe obilaziti drugarice 1 govonb 1m a. ~a­ dacima organizacije, Drugarice seljanke bil-e su vrlo zadovoljne sa sastankom, samo se boj.e da se ne sazna za orga~izacij~. Tamo gdje ima moguCnosti .za odrzavanJe m•aso~nih sastanaka, odilazit Cerna mi, j er se Zene ne povlaCe kod upadanja nepri~a.telja, pa zbog toga ne mogu javno nastup1h kao predstavniee organizacije Zena ovoga sela. Ujedno vam javljamo, . da. smo pr~n:_ile VaSe pismo, u kom= nam JaVIJate zaklJUcke donesene na sastanku plenuma AFZ-a. Neke ne Cemo illoCi .sprovesti u Ziv·ot. 'Taka na pr. osnivanje radnih Ceta, iako se veC kod nasranije poCelo naglaSavati vaZnost sjetve za prehranu vojske i siromaSnog naroda. Uzajamna p·omoC Je priHCna. N a sastanku smo takoder razgovarale o ulasku drugarica u plenum Okru:Znog, ali nismo donesli nikakav zakljuCak, jer m·oramo u prvom redu da uCvrstimo naB Inic. odhor ali svakako prije slijedeceg sastanka pl~nurna da Cemo i taj zadatak. ~z~Siti. Svakako da te drugarice ne ce b1tl Javno birane, u koliko se situacija na naSem terenu ne promijeni. U stvari Zavoja za holnice Korduna .moZemo Vam javiti, da su potrebe naSe_bolnice Ivka, koja je takoder posla na teren da radi sa Zenama. Na .sastanku prikazana je drugaricama potreba organiziranja Zena, podvlaCeCi kod toga da AFZ nije organizacija samo za sakupljanje dobrovoljnih priloga, nego u prvom 1·edu politiCka organizacija, koja ima u zadatku ukupiti oko sebe sv,e Zene ovog kotara u borbi za bolju i ljepsu buducnost u novoj federativ.noj demokratskoj J ugoslaviji. U nasu Brigadu i Odred stiglo je mnogo novih boraca, i to drugovi iz Istre, · pa je postav1jen pred nas Zene novi zadatak, da na.Se borce opskrbimo veSom, te Ce se tom poslu pristupiti zajedno s omladinom pod 1 2 3 Barka Tomac. Zlata MaruSiC~Stroscr. Ivka SegoviC-'Bartola.c. • • lvka Segovil i b1·igade dosta ve1ike, ali uza sve to mi Cemo nastojati neSto uCiniti i .za :K:ordun. Primile smo »Zenu u borbi«, koju naSe Zene vrlo rado Citaju i zgra.Zaju se nad zlodjelima, koja .su uCinili ustaSe, c.et~ici i nj}hoyi gospodari po 'Ostalim kraJev1ma nase zeni,lje. Uskoro javit Cerna Vam se ponovna. Smrt faSizmu - Sloboda narodu! Drugarski pozdrav Ivka6 P. s. Ujedno Vas molimo da bi nam ~o­ slale program kursa, kojega kanite odrza-.. vati sa Zenama, ialm ne vjerujem, da. bi bilo ov:dj e to moguCe- odrZati. No da s.e bar upoznamo svim tim, a maZda mi nademo rj eSe~ nje, da nil neki drugi naCin to nauCe mi.Se Zen e. .Ivka 6· fulka RenduliC. bragica AmbrioviC-VuleviC Balja, o Ivka Segovil:-Bartolac. 4 5 Na zgariStu u T uSiloviCu 463 �:L______. Ookutnent 283 Dokument 284 TREcE ZASJEDANJE ZEMALJSKOG ANTIFAsiSTicKOG VIJEcA NARODNOG BRZOJAVNI POZDRA V MARsALU TITU SA KOTARSKE KONFERENCIJE AFz OSLOBOI>ENJA HRVATSKE ODRzANO OD 8-9. V. 1944. ZA KOTAR LABIN ODRzANE 11. V_ 1944. lz !>]stranke(r, glasila Oblasnog odbora AFZ za Istr~t, broj 1 »Mi iene kotm·a Labin toliko leta smo bile skiave i pod Tegimom faSistiCki i smo bile ma.ltretirane na se foze, nismo ni mi ni naSa deca mogli govoriti z naS.em ltrva.ckem zajikom koga su nas navadili naSi stariji. NaJ Zivot nan. je bil teZak zaC sm.o Zivele vajk va strohe za naSi muSki ki su sa leta zgubili va kave od karbona, kade ih je ustalo hula mrtvelt i rovinaneh za s.o Zivljenje. Danas imamo nrijlepSi :dan va naJem Zivolllt, za.C drZimo naSo I. Konferencu AFZ na koji smo prvi put pokle ~mo.. Zive mogle go.voriti od naSega trpl-enja. U f:en najvesel.ejem dneyu smo se spravile fJreko 350 Zena sega kotara Labina. Na~e 1tam srce cvate od veselja kako ov.e roiice ke cvatu na toj 1·avnici olwlo nas. Kako ove dve bandiere hrvacka i tali~ janska ke su se nagnule jena na dmgu i sku.[m ih vetar vije, ./wko smo i mi iene Hrvatice i T alijmtke spravile se slmpa lu na oven mest-u odku.d te pozdTavljamo z'naSin borbenim pozdravima, te.bc, na1 mili i dr.agi ·ooda, druie 7ito. Mi s.e slmpa ti ob.eCujemo da Cemo dat od S.ebe l:a viSe lmdemo mogle ·za tu naSu lepu slvbodu koju z1wmo da iemo imet ako nas budd ti i dalje peljal po ~en- praven tvojen fmlu.'( DokUmen t 285 PROGLAS IZVRsNOG ODBORA NARODNO- OSLOBODILAcKOG FRONT A HRVATSKE OD 20. V. 1944. POVODOM STVARANJA IZVRsNOG ODBORA NOF HRVATSKE NARODU HRVATSKE! Kata PejnoviC g.ovori na III. zasjedanju ZA.V.NOH-a I'Z DEKLARACIJE 0 OSNOVNIM PRAVIMA NARODA I GRA:BANA DEMOKRATSKE HRVATSKE ....3. Zene uZivaju sva p·rava jednako kao i mu.Skarcir. • • . '7, Izborno pravo u demokratskoj Hrvatskoj vrse biraci tajnim giasanjem na O·SDO- vu opCeg, jednako.g i neposre.dnog izbornog prava. Pravo birati i biti biran u sva ~borna tijela narodne vlasti irna svaki gradanim i s:aka ~radanka, ~oji . navrse 18 go dina zivota. Borci N arodno-oslobodila.cke vojske i parhzanskih mlreda IIDaJU pravo birati i biU birani bez obzira na !l'Odine iOivota ...' 1 · Clanovi 1Predsj edniStva ZAVNOH-a, izabran.i na III. zasjedanju: Maca GrZetiC Kata PejnoviC Vijetnici ZAVNOH-ao Vlatka Babi.C·, uCiteljica iz Su~aka; Berus, jprofesor iz Splita: Mtleva Cetu~i.C, seljanka iz Kop-rivnice• M~ca GrZetiC, radnica iz Zagreba: ' M1lk.. !lie, •elianlm iz Primillja; A~ka Pavka JakSiC, ·seljanka iz Starih Mikanovaca· ' Ljulbica KovaCi~, kul:anica iz Sesveta·· Milka Kufrin, studentica iz Okil:a• ' Katica Nola, domal:ica iz Podgore'· N evenka Pa i il:, radni.ca iz Splita · ' Ka.ta Pejnovil:, seljanka iz Sni.ilj~na; Nada Sremec, publicista iz Zag·reba; Milica V'lljiCiC, ·selianka iz V.eliuna; Marica Zastavnikovi.C, privatna namjeheatica iz Zagreb'a. Priblizava se kraju borba za oslobodenje Evrope i Citavog svijeta Qd barbarske tiranije fasista. Stojimo pred pocetkom velikog QpCeg juriSa slobodoljubivih naroda na Hitlerovu evr-opsku »tvrdavu<<. Vojske. Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike, najsilnij,e vojske, koje su ikada postojale, Cekaju samo na znak da otpoCnu opCu zaj.edniC.ku navalu s istoka i zapada. Rat, koji su Covje.Canstvu nametnuli faSistiCki razbojnici, stupa u odluC.no razdoblje. RjeSava se sudbina svih evropskih naroda, velikih i malih, rjeSava se su.dbina svijeta . U takvom sudbon·osnom Casu svaki narod mora biti na svom mj.estu . .Svaki narod, i onaj najmanji, mora biti svijestan, da koIiko god .njeg-ova sudbina zavisi od ishoda posljednje odlucujuce bitke velikih naroda, toliko isto. ona 2avisi od nj-egovog vlastitog udjela u toj bitci, od vlastitih snaga • koje Ce u nju u:loZiti, od Zrtava, koje je on spi'eman dati za svoje oslobodenje. A pobjeda je u toj bitci vee osigrirana slobodoljubivim narodim.a. tzmedu savezniCkih frontova na istoku i zapadu ponosi.to i Cvrsto stoji fronta, koju su podigli narodi J ugoslavije. Na tom prostmnom oslobodenom podrucju postoje deseci hili ada N arodno-oslobodi- .30 2ene Hrvntske u NOB lackih odbora, organa demokratske vlasti. Sve su zemlje Jugoslavije stvorile svoja Zemalj.ska antifaSistiC:ka vijeCa, koja se raZvip jaju u njihove -nacionalne parlamente.. Na njihovom .Celu stoji njihov opCi, zajedniCki parlament, AVNOJ, i narodna vlada - Nacionalni komitet oslobo·denja Jug-oslavije, priznati od svih naroda kao vrhovni organi drZavne vlasti njihove nove drZavne zajednice, demokratske federativne Jugoslavije. Sve su ove tekovine ostvarene na temelju prave .demokracije, nadonalne ravnopravnosti i narodnog suvereniteta, na temelju prap va samoodredenja. Te su tekovine ostvarene zajedniCkirn naporima i Zrtvama svih narop da Jugoslavije u borbi protiv zajednickog neprijatelja. Zato ie .demokratska fedeqtivna Jugoslavija djelo i izraz nerazdru.Zivog jedinstva i bratstva svih njenih naroda. Zato je ona najveCe jamstvo, kako za slobodu svakog pojedinog naroda, tako i za slobodu svih naroda Jugoslavije zajedno. Sve· rive vojniCke i politiCke tekovine, koje su novu Jugoslaviju istakle kao primjer drugim narodirna, mrogao je izvoj evati samo Siroki Narodnd-os!obodilaCki pokret, samo Narodno- oslobodilacka fronta svih naroda Jugoslavije, u koju su se kao u moCni ocean slile rijeke oslobodilackih pokreta njenih poj edinih naroda. 465 �Taka u ·posljednju odlucnu borbu slobodoljubivih naroda ulaze narodi Jugoslavije ne samo sa snaZnom· i slavom ovjenCanom Narodno-oslobo.dilaCkom vojskom, vee i sa · Cvrsto postavljenim temeljima svoje nove, U Slob<>dnoj Hrvatskoj, dana 20 V. 1944. Hrvatice i Srpkinje! . Svojim punim· uCeSCem i krajnjim poZrtvovanjem u Narodno-osJ.obodilackoj borbi na fronti i iza fronte, vi ste stekle _u Cita~ vom svijetu ugled i postovanje. Svijetla je bu.dticnost koja vas ceka kao slobodne i ravnopravne graaanke demokratske Hrvatske. Budite u toku pretstojeCih borbi i dalje primjer rodoljublja i pozrtvovanja! Ucinite. jos snaZnijim i potpunijim uCeSCe Zena u Narodno-oslobodilackoj borbi! Ukazite d<> kraja vaSu divnu pomoC narodnim borcima na fronti! Smrt f aSizmu Sloboda narodul 4 Tajnik: Predsjednik Andrija Hebrang Vladimir N aZGr bratske drZavne zajednice·, demokratske federativne Jugoslayi1je, s tekovinama, koje viSe nitko ne mnZe izigrati ni razoriti. Ove velike tekovine mogle su biti djelo samo .siroke i jedinstvene Narodno-oslobodilacke fronte svih naroda Jugoslavije ... Potpredsjednici: Frane Fro! Dr. Rade Pribicevic Olanovi: Augustincic An tun (izvan · stranaka), Be" Iinie Marko (KPH), Oalie Dusan (Srpski klub), Ouk Ilija (izvan stranaka), Gazi Franjo (HSS), Grahovac Bude (USAOH), Gdeti.c Maca (AFz), Janie Vlado (NOV), Koharevie dr. Aleksandar (HSS), Krstulovic Vicko (KPH), Kufrin Milka (U.SAOH), Magovac Bozidar (HSS), Mandie dr. Ante (i'zvan stranaka), Mrazovic KarJ.o (KPH),.·Opacie Canica Stanko (Srpski klub), Rittig dr. Svetozar (izvan stranaka), Sremec Nada (AFli), Skare Stanko (H'SS), Silovic dr. Srecko (izvan stranaka), Vrkljan Ante (HSS), Zecevic Stevo (Srpski klub). Dokurnent 286 PRVA OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA HRVATSKO PRIM,ORJE ODRzANA 28. V. 1944. N A VRATIMA IZ ORGANIZACIONOG REFERATA . MELANKE SEGOTAl Kapitulacijom ltalije i oslobodenjem Hrv. Primnrja hiljade Zena, koje je okupila AntifaSistiCka fronta Zena, -odmah su svijesno i adana .obavljale sve one poslove, koje je u tadaSnJe·m momentu traZila N arodno-oslobo-. dilaCka bnrba. SrCane Primorke razoruZavale su talijanske vojnike. Sav ratni plijen prenoSen j,e na njihovim ledima na s.igurna mj.esta. l\!Inogo hrane, v·oCa i povrCa p·oslale su u- bolnicu Zene oslobudenog Primorja. Sakupile su tisuce plahta, lijekova i zavoja za -ranjenike. OdvaZne SuSaCanke uspostavljale su 1~ed,- hrabrile stan-ovniStvo nakon bombardiranja SuSaka i same Cistile ulice oct-, ru.Sevina~ U Crikvellici su smjeStavale izbjeglice_ i organizirale im prehranu. UCiteljice sl.t · Cistile Skolu -i /odmah zapoCinjale obu-koni'. U ·Senju su 'formira:le nove odbore po · tVnrnicama·, odrZavale masovne sastanke, veCernj.~ pOlitiCke teCajeve. Masovan- rad bio j.e na visini, ·-ali_ Se nije uCvr8tio, Sto- :se je u6CHo -·up-adam ·Nije_m_aca. Kako 8 provalom Nijema·ca na8taju ·nove neprilike, ·naSa Voj-. ska se je povukla sa Hrv. ·Primorja. Buduei da je okupator -ostao u na$em -Primorju, Ze- jonskih odbora sa 38 odbornica, 11 mjesnih odbora sa 60 ,odbornica, dok je masovno obu hvaCena veCina Zena. To znaCi ukupno 101 odbor sa 615 odbornica. Kulturno prosvjetni rad odvija se putem CitalaCkih grupa. U svim kotarevima nije se jos prisJ.o radu putem Citalackih grupa, kao na pr. u kofaru Novi, gdje se sada tek osni vaju, dok na Susaku sva stampa NOB-e cita se preko citalackih grupa, kojih. ima u kotaru Susaku 44, a u kotaru Crikvenica 13. J edna od koCnica rada u Sirenju i razvi janju naSe AntifaSisti-Cke fronte- Zena je ta, sto se pred odbor AFz postavljalo takove zadaCe i obaveze, kojima Zene nisu. mogle odgovoriti. TraZilo se ad Zena, da sve svoje vrijeme stave na raspoloZenje organizaciji, stvaranje ,odborskih kancelarija s-a deZuranjem. ,Sarno jedan mali dio Z-ena, koj-e nisu bile vezane porodicom i brigom, mo.gao je da odgovoi·i tim- zadacima. Iako su bile srcem i du&om uz borbu, Zene su poCele. osjeCati kao pretesku obavezu biti odbornica AFz, jer su im tako kruto postavljeni zadaci, sputavali IiCni Zivot, brigu oko djece, kuCe i polja. Na taj nacin pocela se AFz suzavati na mali broj zena p·o selima i mjestima, koje su radHe po uputama visih odbora AFz, a mjesni pokret Zena vezale su uz opCe narodne potrebe i zadaee. Taka j e nastao aparat funkcionerki, koje su radile po Zenskom pokretu, stvarale svoje kancelarije, pa je to ne 8e povlaCe sa rada, da ne padnu neprijatelju u ruke s jedne strane, a 8 dru·ge strane na nekojim kotarevima pohapSene su drugarice odho-rnice, taka da su se mnogi naSi kotarski odbori raspali, a isto tako opCinski i seoski, no ponovno se pri.Iazi radu. OdrZavaju se skoro- u svim kotarevima, gdje je moguCe, kotarske konferencije, na koje se Zene odazivaju u v.elikom broju, i na kojima se izabiru nove kotarske odbornice iii se pro-Siruju stari kota:rski odbori. Danas imamo -u nekoliko kotar.a izabrane kotarske odbore, osim 'Oto-k;a Paga, Raba i kotara Senja, gdje je rad sa Zenama otpoCeo rnnogo kasnije nego u ostalim kotarevima Prirn·orja, i gdje je jaki ustaski teror s pmdorom ustaSa to onemoguCio. 2 Uza sv,e te teSkoCe osnovan j.e ni-z seoskih, opCinskih odbora u naSem okrugu. OdrZani su · masovni sastanci povodom ko~arske konferen_cije, na kojima je kao zadatak dat Zenama: mobiliZirati sve snage za na.Su vojsku, uCvrstiti seoske- ddbore a to ~na.Ci u ave ·odbore .treba uvuCi sve Z~ne sela. U okrugu Hrv. Primorja imamo organizirano: pet kotarskih odbora sa 71 odbornicom, 78 seoskih odbora sa 433 odbornice·, 8 opcinskih odbora sa 102 odbornice, 9 re- 4 4 imalo za posljedicu, da su se siroki slojevi zena poceli odvajati ad Nar·odno oslobodilacke borbe. Da j e razvoj pnsao dalje tim tokom, razvila bi se AntifaSistiCka fronta Zena u sasvim odvojenu Zensku organizaciju i oslabila bi interese i aktivnost Zena za opcu borbu. Tako je na plenumu Centralnog odbora AntifaSistiCke fronte Zena zakljuCeno, da se prekine sa taka krutim radom i da se pokretu Zena pruZi veCa Sirina. I rad je p-o.Sao novim tokom. Danas odbori Antifasisticke ·fronte zena okupljaju sve zene jedilog sela ili mjesta . Odbori Antifasisticke fronte zena treba da potaknu zene da se irrteresuju politickim pitanjima, da posjeCuju sastanke i predavanja, da se p·olitiCki izgraduju. AntifaSistiCka fronta Zena je dio J edinstvene narodno oslohodilaCke fronte, a nije nikakva orgaw nizacija radi samih Zena. Prema tome ;Zadatak je Antifasisticke fronte Zena .da ,okupi joB viSe Zena u Narod no-oslobodilacku borbu, da ih uputi kako ee najbolje pornoCi borbi, narodnoj V{)jsci i narodnoj vlasti. Na taj naCin Ce Zene ravno~ pravno sa cijelim narodom graditi slobodnu drzavu. J edina tim putem nestat ce vjekovna nepravda podredivanja Zena, jer Ce se one ukljuCiti u opCenarodnu frontu i ravnopravno stajati uz bok svakom C1anu naSe- zajed-_ nice. 4 Plenum OkruZnog AFZ-a za Hrvalsko Primorje 466 46i �1 Prva OkruZna konferencij.a . AF2 za Hxvatsko Primorj-e odr.Zana je 28. V. 1944, g. na Vratima, u Gorskom Kotaru. PriSustvovalo je 350 delegatkinja iz kotareva: Senj, Novi, Crikvenica, Kralj.evica, te atoka Krka i Raba. Bile su prisutne i predstavnice OkruZnog odbora AFZ za Gorski Kotar, predstavni-ce Istre, USAOH-a, predstavnici OkruZnog NOO-a za Hrvatsko Primorje, Komu.nistiCke partije, XIII. divizije i ostalih' politiCkih orga'nizacija. PolitiCki referat odrZala je Nada BrnCiC, tajnica OkruZnog odbora AFZ za Hrvatsko Primorje. 2 U o·Zujku 1944. g. okupirali su Rab usta.S·e i Nijemci. Radi lo-Seg terena, naglog dolaska neprijatdja, te straSno.g terora, kojeg je neprijatelj poCinio prvih dana, raspali su se kotarski kao i seoski od- · bori AF:Z, a osto.o je ·samo Mjesni odbor Rab. Nekoliko drugarica ostalo je 'bilo prvih dana na otoku, kao Smilja Kvadranti-DonCeviC, Branka BastijanCiC i Nevenka MatoSeviC-Raos, skrivajuCi se po kuCama i bunkerima, ali radi jakog te-rora su neke bile prisifiene da ·se .povuku na otok Xrk. VeC prvih dana okupator je odveo sve Zene, majke i sestre partizana u logore, a kasnije izvrSio m.iz zloCina,_ kod Cega je ·zvjers'ki ubijena Fumica Mlac-ovit (silovana a zatim zaklana), i Anca Sibl "{silovana·,- _a zcitim- utopljena). U nekoliko mjeseci _ot_jerano je · u logore i zatvore 48 Zena, a·d koi.ih su Anica · Valq-viCiC, Zo-~­ ka SusiC i Franka 'SerSiC otjerane u logore Da·chau i Auschwitz. Usprkos progonima i · ter.oru brzo je rad _ponov9 obnovlj·en. Zene -se okupljaju joS masovnije, us,postavljaju se veze i formiraju novi. Odb9ri u svi:r,n selima. Mjesni odbor AFZ Rab vez_an je u .po.Cetku sa terenom preko Antice SimiCiC iz sela Bar~ata, Milke MlacoviC sa sela Mundanije te Antice DurriiC iz Supetarske Drage. U :rujnu 1944. g. formiraju· sf: seoski odbori AFZ · u £arbatu, Palitu i Supeta·rskoj Drazi, a u listopadu u. Mundaniji i· Banjolu __ Od 1830 Zena rta otoku u to vrijeme obuhvaCeno .je vel:. i organizirano oko 1200) Zene su 1hile na:jbOlja ·vez:ii sa terenom. One prebaq1ju i skrivaju ilegalne radnike, skupljaju materijal, a naroCito '3U aktivne u prebacivanju oruZja i municiie. Dolaskom Nijemaca na tim su se zadacima· istakle Tereza TonCi, Mati_ja Pahnjina (Zena B-erte) i Antica SimiCiC. Na politiCkom radu u odr.Zav~nju Sirokih masovnih sastanaka, ,pored mnogih drugova, istakla se u to vrijeme Marija SediC. OKRU:lNI ODBOR AFz ZA HRVATSKO PRIMORJE ' Za 'kotar Senj: Sa fJ!enuma ?kruZ~wg o~bora AFZ-a za Hrv. Primorje. U prvo-m redu sloje: Anke Vuj!:i{: RuZJ-ca 1u-rkomf:_. Genovcva T omii, Mira Scgota i Marija Valika Paj> . ' Iv.ka VukeliC iz Senja, radnica tvornice duhana, clan MO AFz u Senju, J elka Knifie i-z Senja, kuCanica, Clan KNOO za kotar ,Senj, Melanka Rivoseki iz .Senj a, profes-orica, Clan KO AFz za kotar "Senj, Anka Vukusie, seljanka iz Staze, clan Se·oskog odbora AFz za .Stazu, Marija RogiC, kuCanica iz .Sv. Jurja, domaeica, clan MO AFz Sv. Juraj, Ika Butkovie, seljanka iz Alana. clan ope. odbora AFZ za Krivi Put." Za l<otar N ovi : Ana Mataija iz Ledenica, seljanka, Clan KO AFZ i KNOO za kotar Novi, Genoveva TnmiC iz Bribira, seljanka, predsjednica 00 AFZ i clan ONOO za Hrv. Primorje, Anka SkoCilie (Rikica), iz Bribira; seljanka, clan KO AFZ za kotar N OVi i clan KK KPH za kotar N ovi, Katica Balen iz Krmpota, seljanka, Clan KO AFZ za kotar Novi, Tomica JovanoviC iz Dolnje Zagone, seljanka, clan KO AFZ za kotar Novi, Zora Jurcie iz Ledenica, clan KO AFZ za Novi i OpC. NOO-a ·za NoVi, Olga Ki.tCari- iz Novog, Cinoirnica, radi u Propodjelu ·ONOO-a za Hrv. Primorje, _Ikica Kata UremoviC iz Ledenica, Clan seoskog OAFZ, Zora Mataija iz Bulica, seljanka. Partijska jcdinica 1t Ledenicama 1944 · g . U .. e d" · s1n;1 se k relar A na Mataija •r ·· · .zm Za kotar Crikvenicu: Danica MatanoviC, uCiteljica:, Crikvenica, clan KO AFZ za Crikvenicu,. Laura MatejCiC, :intelektua1ka, Crikvenica, Clan MO AFZ z~ Crikvenic·u, IVIarija PilaS iz Sy. Jelene, seljanka, Clan KO AFz i ONOO-a za Crikvenicu, . Marija GrbCiC iz Sv. Jakova, radnici, Clan KO AFZ i Ope. NOO za Crikvenicu, Kata Mavrie, seljanka, clan 00 AFz za Hrv. Primorje i KK KPH za Crikvenicu, Danica ·SimiC iz Drivenika, seljanka, Clan KO AFz za Crikvenicu i Ope. NOO, Mara Golac, seljakinja iz Belgrada, pr·edsjednica KO AFZ za kotar Crikvenicu, Barica BalaS iz ~ostelj a, selj akinj a, Clan KO AF'Z za kotar Grikvenicu, Franka AntiC iz ~elaca, radnica, -Clan KO AFZ za kotar Crikvenicu. Za lmtar Kraljevicu: Marija Benac iz Hreljina, rad_nica, Clan KO AFz i Ope. NOO, Darinka KruZiC, domaCica iz Hreljina, clan je KO AFZ, Marica J akovCiC, kuCallica iz Hre.Jjina, clan KO AFz, Mira Subat iz Bakarca, radllica, Clan KO AFZ. Za lwtar Susak: Tanja Lidija .GlaZar, k~~anic_a~ Cian KO AFZ za ,Susak i XK RPH .za kotar Suilak, Matejka Cuculie iz Praputnjaka, kucanica, Clan K.Q AFZ -~a ·kotar SuSak, T-oniCa ZeZeliC 1 -ktiCanica "iz )Vlavrinci, Clan KO AFz, Bosiljka Milolov iz Cavala, radnica, Cla_n KO AFz, 468 469. �j: Na sastanku Kotarskog odb.;,.a Mara, seljanka Nevenka Zoretic kucanic . • Jele Ban iz Maid, Dra'" a 1Z .su~aka, seoskog odbora AFZ u ZlC~, kuca~;ca, -Clan Darinka VraniC ', Mahm Dre~ICama, alka, clan KO AF"' rz kKostrene, mtelektuotar Su" k , s tanka R ... 4. za .. oa Ope, NOO-a ~~~~r domaciCa iz Bakra, clan .Sloboda Galeko~· • ( clan Okruznog Prop~cd . Mara), profesorica, 81 . Ivka •Coti domaci J ~ z~ Hrv. Primorje, AFt za kota; Suiiak ca 1Z akra, clan KO Mjesto Susak: Blanka ~ilovic iz s • . MO AFt ,Suiiak usaka, kucamca, clan Zora M t" :c Oblasnog ~bJ~~~ ;an~s~avnica iz .Suiiaka, clan R .s ru, Su.iia~:lCa Bukvic (Ranke), cl"n MO AFil v· JoZa RuZiC ·. .. . AFt Suiiak . 1Z Susaka, radnica, clan MO Slava Kriiikovic (E ) .. MO AFt Suiiak (' S :a • cmovnica, clan ' 1z usaka) V!atka BabiC, ""t .. ·' (iz .Suiiaka), . UC1 e1J1Ca, clan ZAVNOH-a •Dkanica· Majstorovic (Bela) S usa a, , kuCanica iz . Dora ilurga (Marzenka) za kot a; ·S us~k (iz -Susaka),' clan KO AF" • 4 Manca Bl.Ondic iz R" k 1Je e, clan KO AFil za kotar Senj, Melanka Segota ·eM . ) aJa ' profesorica, iz AF~S- .G-a za SuJak Suiiaka, tajnica OO AFt · clan ONOO za Hr P . za _Hrv. Primorje i v. nmorJe .. ManJa Kunjaiiic (VI ' . clan KO AFil za kot S .ada?,. profesorica, za Krk J ar usak 1 clan KK----KPH -· Mira Segota ( Sto 'k ) • . · clan KO AFt ·za kof a ' cm?v~ica iz Susaka za kotar Pag. ar Pag 1 clan KK KPH Kotar Krk: Antica Franolic iz Punta KO AFil .za kotar Krk ' radnica, clan Marija Galjanic · ' p KO AFt za kotar Kr~ unta, radnica, clan N evenka Privr.Sek .' p . clan KO AFt z. k t 1z unta, intelektualka a :oarKrk ' Slavica Kirinc· • · s· ' AFil za kotar Krkic 1Z 1la, radnica, clan KO Marija CrnCic' · AFZ. Iz Hlape, kuCanica, Clan Otok Rab: Italia Marcie' dam:acica .. 0 l~a DraZiC, 'uCiteljica, ' Rab, Duskova dr. Markovina, lijecnica. Otok Pag: Neva Ticak, kucanica . AFil za kotar Pag, iz Paga, clan KO Stanka, zemljoradnica. Otok Cres: . Franjica Budak,. kucanica. Po suijegu i smrzavici nosile -su -Primorke partizanirna hranu na jJOloZaj Otok Losinj : Jaksa dr. AF:l. ~--­ , lijeCnica, Clan MO Marija Vukovic (Dunja), iz Podr. Slatine, clan 00 AFZ za Hrv. Primorje. Drugarke borci: Na prijedlog drugarica delegatkinja uiile su u Okruzni odbor Antifasisticke fronte zena za Hrv. Primorje drugarice: RuZica TurkoviC, radnica iz Zagreba, Clan OK KPH za Hrv. Primorje, Anka VujiCiC, intelektualka iz Korduna, clan OK KPH za Hrv. Primorje, Nada BrnCiC iz Zagrepa, student agronomije, clan 00 AFZ za Hrv. Primorje, Anka Paden iz Crna, radnica, sada potpo. rucnik u NOV, Stefa Paden, iz Crna, domaCica, sada u NOV, BlaZenka Vidas iz Hreljina, radnica, sada u NOV, Marica Butorac i'Z Krmpota, seljakinja, ekonom ,Staba "Divi'Zije, Anka C·or iz Bribira, seljanka, sad3. u NOV. Dokument 287 IZ IZVJEilTAJA ORGANIZACIONOG SEKRETARA OBLASNOG KOMITETA KPH ZA ISTRU KRAJEM SVIBNJA ILl POcETKOM LIPNJA 1944. 0 POLITICKOM I KULTURNO-PROSVJETNOM RADU SA zENAMA U ISTRI I NJIHOVOM UcEscU U N001 OBLASNI KOMITET KPH ZA ISTRU Centralnom Komitetu KPH ... AFz U vecem dijelu Istre uspjelo je preko AFt masovno obuhvatiti Zene, dok u grad·ovim-a i zapadnoj obali Istre zene su obuhvacene preko manjih odbora i grupa. Broj obuhvacenih zena imade oko 20.QIYO. Kotarske konfe- renc·ije, koje su odrZane u kotarevima: Labin, Zminj, 1CepiC, Pazin, Buje, Motovun, Buzet, 'Kras i Kastav _mno·go· su_ utjecale na aktivnost Zena i razbile zastarele poglede na poloZaj i ulogu Zene u druStvu. Broj Zena u NOO-ima i raznim- komisijama se poveCava 471 �(broj odbornica NOO-a iznosi oko 4010), ali joS uvijek se ·opa.Za da Zelle ne uCe.stvuju .kao ravnopravni Clanovi NOO-a, nego"7r8e uglavnom tehnicke poslov.e. Uslijed slabosti nase par.tijske ·organizacije joS uvijek nismo uspjeIi postiCi to, da se rad medu Zenama ·odVija preko partijske organizacjje, nego taj rad joS uvijek leZi na pojedinim drugaricama iz -kotarskih komiteta. Broj zena u Partiji, koji iznosi prekn 100, nikako nije u srazmjeru s aktivnoSCu Zena u NOO-ima. GJavni razlog tom sektaSenju je u tome, sto kod nasih mladih partijskih rukovodioca nisu razbijena zastarj,ela gledanja na ulogu Zene u .dru.Stvu, i Sto smatraju rad medu Zenama drugorazrednim ·pitanjern. Interes, koji je kOd Zene probuden za uCenje;m, zadovoljava se na taj naCin, Sto se uz njihova uvlaCenje u Partiju i ostale organizacije odrZavaju sa najboljim Zenama tro- dnevni teCajevf i manji skupovi za uCenje. Citanja i proucavanja stampe takoder se omoguCuj.e Zenama odrZavanjem uZih sastanaka. Taj ce rad otpasti, kad se prosvjetni rad, preko citaonica i kulturnih domova NOO i NOF~e, razvije, ali ·Za sada je to potrebno da se pomogne sv1adati zaostalost Zene. Do sada su radom AFZ-a u gradovima rukovodili Mjesni odbori, koji su se pokazali suviSe slabi, pa Je za rukovo.denje tim radom formirana Partijska komisija u Rijeci, a isto tako Ce se uCiniti i u Puli. U Rijeci ima, prema zadnjem izvjestaju, oko 100•0 zena. Zapoi'eli smo iz'davati »lstranku«, koja je- sa strane Zena primljena sa mnogo interesovanja, Sto se naroCito odraZava u masi d9pisa, koje dnevno Salju Zene redakciji. List Ce izlaziti povremeno zbog skuCenih 'tehni.Ckih moguCnosti ... «2 Organizacioni sekretar Lovro 3 Dokumcnt se nalazi u arhivu CK SKH. U selima ve6e,p; dije1a Istre ~-ene su masovno osnovnom S.kolom. Medu rukovodiocima tih teCajeva organizirane. 'DrugaCija je situacija u gradovima, a hila .i-e i nrekoliko uCiteljica (Jelka Rolih, Davorka i mnogim selima na zapadnoj obali (Po.reC, Buje, Sirol-a, Kata LaziC, Katarina Lukit, MaSa i Anka Umag), gdje ne:prijatelj ima svoja jaka rupori.Sta. Kehler), koje s·u svojim predanim nd~, Cesto bjeTu w Zene organizirane u manje odbore i .grupe, ZcCi sa svojim uCenicima .pred nCJprijatdje'm, hez i rad ie konspirativan. pomoCnih knjiga, ,prenosile na njih Osnovno z·naU .e:ornjem dokumentu se ,p;ovori i o broju Zena nje za poduCavanje diece u Citanju i !Pisanju. Dau NOO-ima. 1<.ad se uzme u obzir, da je od 2·000 nju.Sa Svalha, Clan OhlasnQg prop-odjela, sastavila odbornika NOO - 400 Z.ena od'bornica, ·aCito _je da je prvu »PoCetnicu« za d jecu Istre. Iako sa nedo.i·e veliki broj mu.Skaraca otiSao u NOV, a Zene ih voljnim ZD<lilljem, ti su mladi uCitelji i liCitel_jice zarmj.enjuju u veCem· dij-elu -pozadinskih du:Zrlosti. omoguCili da 11 ·mnogim selima Istre polaz-e d jeca Osobito ie u ne-kim kot-arevima broj Zena u NOOSkol'U i nauCe -Citati i pisati, Dragica GaberSnik iz ima i raznim komisijama vdik. »U svom radu i Vodica, Marija Poropat iz Dane, Ana Rota-r iz Trsvojim uspjesima naroCito se istiCu Zene kotara Lastenika, Ana Poropat iz RaCje Vasi, Viktoxija-· iz bin. U tom kotaru ima 87 Zena· odbornica 11 NOOV elike Trabe, Ana iz GraCiSta, Pepica Kolllar iz ima, 1'0 u ,gospodarskim komisijama (ostale komisije P-azin Polja, Marija Brezac iz Repende i mnoge joS nisu formirane). U vadnim .Cetama sudjeluju 512 druge nisu imale ni dovoljno- znanja, ni Skolske Z·ena. a joS veCi broj radi od v.remena na vreme. U zgrade, ni ploCe. Marija Por-o,pat je u Danam.a drcije~om kotaru radi organizovano 3500 Zena.« Zala Skolu na livadi, a djeci je ,pokazivala slova (»Istranka« hr. I. srpanj 194-4.). U mnogim selima na starom papiru. Mnoge su od tih d'jevojaka nakon Z.ene su predsjednici s·eoskih NOO. Svijest Zena u oslobodenja zavdile prepara.udiiu. Bilo je djevojaka mno.g-im selima je tolika, da na. s-kupovima traZe da koj·e su i bez uCiteljsko,g teCaja podu.Cavale djecu. muSkarci odlaze u NOV, a one Ce ,preuzeti sve poSesnaestgodi.Snja Marija Milohani-C iz RakoviCa nije slove. U ·selu BokordiCi .postoji NOO od s.amih Z·ena, polazila ni:kakve Skole. Samouka bistra djevojka i to 2 omladinke i 2 Zene. uCila ie diecu svoga sela od prosinca ·1944. g. sve No iako je priliCno velik hroj Zena hio u do 6slobod:enja. Katja Rauer, uCiteljica iz Pazina, NOO-ima, ipak je iPartijska organizacija moraJa koja za vrii-eme Italije nije htjcla raditi kao uCiposebnu ,paZn ju posveCivati horhi protiv zastarjelih teljica, 194-4. g. radila je kao prosvjetni referent gledanja na Zene i politiCkom uzdizanju Z·ena. kotara Labin i odrZavala teCajeve hrvaf.skog jezika za odrasle. Interes Zena za uCenje hio je vrlo velik. Kratki ·kursevi, CitalaCke grup-e, Tazn~. prosvjetni kursevi Za vrijeme faSizma Zene I-stre su Cuvale svoju i t. d. obuhv.aCali su velik hroj Zena. 'Citanje djecu od odnarod:ivanja. Ana Cvitan iz Tinjana Starupe hila je ot-eZano. Otpor, .·koji je. narod I-stre nije dala d.a ·joj dijde upiSu u faSistiCku org-atiizapruZao ,protiv Citan ja tali ianskog Stiva, imao je za ciju· >)baliJ.e«. Dijete je moralo za kaznu sjediti iza po.i;l jedicu da mnogi I judi, a naroCito Zene nisu plaCe, ali Ana nije po,puStaia. govoreti: »KoSulju kroz 25 godina uo1pCe_ niSta Citali. Mlad:i !judi, koji svog oca nisam nikad prod.ala, ,pa ne Cu ni ·sada.« su pro.Sli talijanske Skole, teSko su savladavali CiLuca BankoviC iz .TurSiCa otvoreno je rekla faSistitanje hrvatskog Stiva. Zato je _ Oblasni NOO u koma: »Mi se drZimo svoje koSulje, a ta vaSa crna .iem su p-ro.Celnici pro-svjetn~ odjela bile· naiprije nas je zatrla.« Svoju 1jubav prema svotn narodu, prof. Stefanij.a RavniC, a kasnije Zora MatijeviC, svom materin iem jeziku, ,prema Narodno-oslobodiulag-ao mnogo napora za ·ot'v~ranje hrvatskih- Skala laCkoj bo.rbi, Zene su znale sa mno.go topline i boi teCa jeva za odrasle. PoteSkoCe su bile vrlo velik,e, gatstvom osjeCaja izraziti u brojnim pozdravima, ier Istr.a nije imala uCitelja. 'Sa nekoliko uCitelja, pismima i dopi.Sima. koje su dale dstranki«, »Glakoji su do.Sli u Istru iz Hrvatsko.g Primorja. Oblasu Istre« i drugim listovima. PiSuCi fa pisma i pasni NOO _je organizirao uCitelj-ske teCaj·eve, koje su role one su uCile sVoj jezik. polazili seoski mladiCi i djevojke s falija.llskom 3 .Silvio MileniC. l. 2 Dokument 288 IZVJE!§TAJ CENTRALNOG ODBORA AFz ZBJEGA U ELL SHATTU ZA SVIBANJ 1944. Izvjestaj rada AFZ u zbJ. egu za peti mjesec Takoder postoji i ifdan odbor pri Cen~ral: nom odboru . U nJ· su uSle Cetiri drugance I I"" . to: je-dna kbja radi sa Zena~:_a u. kaza _I~TIOJ . . dna koj a radi sa bolniCarkama, Jed~a gru~:n, Je oko NAFI (zgrada gdje Istanu]e sa zenama · · ·· Centnilni Odbor Zbjega, ]judi _iz odJe a 1 -~Jl­ hove obitelji), jedna koja radi sa _drugancama koje su zaposlene u engJ.esk1m menz~Tako su postavljene i sv,e ostale organ1~ rna._. zaCIJe. U I · logoru ima 5 rejonskih odbora. l. Organizaciono stanjel U V-~m mjesecu Centralni odbor AFz-a bio je sastav1jen od tri _drugartcve. J e~na s~ bavila iskljuCivo izdavall)em »Nase·ga hs~a~<. 1 tu- je hila potpuno zauzeta. Dakle, samo bV1Je drugarice su radile u Centralnom od oru AFZ-a Logorski odbor I. logora "II." " ,III." " IV. ., " od 6 drugarica ,6" 5 " 7 I. rejon ima 8 rejonskih odbornica II. 5 III. 11 " " " IV. 9 " v. 7 " " " " 40 rejonskih odbornica .Svega 820 organiZoVanih. Zena 340 " 100 " 230 250 " " 1. 330 organizovanih Zena U II-orn logoru ima pet r~jonskih odbo~·a, a Se-st I~ejona. 300 · orgariiz·ovanih Zen a I. rejon ima 7 rejonskih odborn1ca _ 248 " II. 6 " " 7 230 III. " IV. 6 35'2 " " " " 420 ,, v. 8 " " " 34 rejonske odbornice Svega U VI-,om rejonu Zene su n€davnov doSle. Ima ih oko 330. S njima se odmah pocel? da nidi, ali rejon nije joS potpuno. -orga~lZ1r~n. ,. To su vec1no m SrpkinJ· e iz okohne K1stanJa. . I. rejon ima 12 reJons kih odbornica 9 II. III. IV. " v. , " ~~ 11 1.5510 Or.ganizovanih Zena Za to mislimo postaviti jednu najbolju u Lagorski Odbor. . . t reD III-em logoru ima Sest TeJona a pe jonskih odbora. 320 344 o-rgani.zovanih Zena 292 179 237 " " " _ _.:.~..,-2-:--;;:=;-::;--1R7?,-;:;;:;;;;;;~~i·;,;;- ,S~v:e:g~a~~----~"~~:_-------·------~~~ "Z reJ· onske odhornice U VI-om rejonu su nedavno d~~le Zene od Knl na Bukovice i ·Sibenika. S llJ1ma. ~~ ~~· ' · mah poCelo raditi, ali r:ejons~i o db ?r JOS ni Je . potpullo formiran. Takoder cemo Jednu naJI. rejon ima II. v. X. XI. Svega " " " " " " " 1.372 organizovane zene Logor~ki bolju Srpkinju staviti u O_dbor. U IV-om logoru ima pet reJona 1 pet rejonskih odbora:. 6 rejonskih odbornica 24 7 organizovanih Zen a 6 261 8 5 7 " " " " " " " 32 rejonske odbornice 265 217 286 " " " " 1.276 organizovanih Zena 413 �Odbar prl Gentralnorn Odboru !rna oko liD viSe su optereCene, ali se Zene u.Ce i drugmn zena. u citavorn zbjegu do sada irna 5.638 radu, a ne samo uskom postavljanju unutar organizovanih Zena. Nisu ubrojena dva novo- organizacije AFZ-a. Dakle, kako vidite, nedo.Sla rejmia. ·To su skoro sve Zene zbjega, Sto od starog, neSto novog. Uglavnom, vjeru~ izuzev po nekoliko njih u svakom rejonu, ko- jemo i to se vidi, da sa ovakovim postavljaje se ne odazivaju ni na rad u logoru, ni na njern jacamo snagu i ugled odbora zbjega. sastanke. U veCini sluCajeva te su prisilno Dakle,_ mjesni ili sektorski odbori se ukidaju. dovedene. Postoje rejonski, logorski i Centralni odbor AFZ-a. U petom mjesecm _·organizaciona forma u Do sada nije bila ni jedna Zena u Cenprvom i drugom logoru jo.S j-e hila kao i u pocetku, t. j. slicna kao i u dornovini. Posto- tralnom odboru zbje-ga, jer druga:rica Ru.Zica jali su logorski ·odbori AFZ~a. sasvim samo- 1\!Iarkotic, koja je odreden::i' za COZ, jos nije stalni. Po jedna drugarica ulazila je u La- stigla. U svakom logorskom odboru ima po j edna Zena, dakle, Ceti.ri drugarice vrSe dUZgorski odbor zbjega, inaCe sve diuge, su ranost clanova Iag·orskih odbora. dile sarno po AFZ-u. Tako je isto bilo i sa U l-orn logoru - 57 zena, u II-om logoru rejonskim odborima. Odmah u pocetku, radi ~ 34 zene, u III-em logoru 33 zene su claSto ~uspj·eSnijeg rada i djelovanja po rejoninovi .rejonSkih odbora, odjela, odsj,eka i sekma, postojali su pored rejonskih odbora, cija logorskih i rejonskih odb·ora zbjega. U mjesni ili sektorski odbori. Negdje su u taj odbor, rnjesni iii sektorski, ulazile Zene je- IV-om IogOru dvije Zene su Clanovi logor-skih odjela, a sedam Zena su Clanov_i rejonskih dnog rnjesta (u koliko je bilo veliko i na jednom m:jestu u rejonu, kao P.odgora ili Ko- odbora. Radi nepovoljnog broja kadra i jer n:t·iZa), a nekada je viSe mjesta imalo jedan je ovaj zbje.g nedavno stigao, jo·S nisu foT~ mirani svi ·ndjeli, odsj-eci i sekcije. Za to ni zajednicki odbor. To je bilo zbog toga sto se Zene nisu u·sle u IV-om logoru u ·veCem bToju tada .Z·ene nisu smatrale nimalo odgovorne, a kao Ddbornice bile_su viSe obav;ezne da ra- u razn·e odjde i odsjeke. Ihugarica 'ima u prosvjetnim, kulturno~ de. Takod:er su odbornice jednoga mjesta m_ogle bolje da rad-e sa Zenama svoga mjesta. informativnim (propagandnim), gospodarU nekim rejonima bilo je Zena iz m•nogih skim i tehniCkim odjelima i odsjeCima, ali mjesta, tako da u pocetku, kada je rad tre- od ukupnog broja Zena najviSe ih ima u balo pokrenuti Sto bolje, one sve nisu mogle zdravstvenim sekcijarna rejonskih odbora. 2. Opci ~ad organizacije (na politickom, da udu u rejonske odbore. Njihova neaktivkulturnom prosvjetnom nost bi skodila radu. Zatirn smo htjeli da zdravstvenom, logorski odbori odrZavaju sa svim odbornica- polju). ma sastanke, te da ih tako pomalo izgrad:uju. Ovamo su stigle Zene iz raznih kTajeva Me·dutim, te odbore smo postavili kao privre- Dalmacije. Izmedu pojedinih krajeva u pomene, dok se sami rejonski ne o.sposobe, dok cetku je vladao veliki antagonizam (Korcula, se Z·ene ne naviknu da je sada njihov·o mje- Makarsko Primorje, Vis, Hvar, Brae). Narosto, njihov rejon. Cito- je bilo opasno u zadnje vrij,eme da se razvije antagonizam izmedu Hvara 'i KistaCim smo primili upute o reorganizaciji AFZ-a u -domovini, mi smo poku.Sali da to nja, te Visa i Knina. Odmah smo shvatili da nam je glavna duZnost da radimo za j.edinsprovedemo i u .zbjegu. U logoru I. i II. postvo svih Zena Jugoslavij.e,_ a ovdje konkretCeli smo u_ petom mjesecu sa reorganizacijom no, na jedinstvu Zena zbjega. Za to smo svim i to ovako: da odbori AFZ-a budu sta vise povezani uz odbore zbjega, odredili smo da Zenama ukazivale na svakom sastankU' ne~ odbori AFZ-a daju izvjestaje o svome radu pravilnost takovog ponaSanja, povezujuCi ga logorskim odborima zbjega. Takoder da dru- sa radom protunarodnih reZima i ok-upatora na razjedinjavanju naSih naroda. garice iz logorskih i rejonskih odbora AFZ-a rade u Iognrskim i rejonskim odborima te U tom smo dosta uspjele, a u prvom Ioodjelima, odsj.ecima i sekcijama logorskih i goru potp'uno. T'akoder su sve naSe odbornice rejanskih odbora zbjega. U logorima III. i pristupile Srpkinjama, tako da su one uvjeIV. odmah. smo poceli sa takovom formam rene da prema njima loSe postupaju sam-o organizacije. N aravno, u potpunosti nismo one najnesvjesnije. Na tom polju Cemo Jo.S i sve sproveli, jer ovdje Zene nemaju mnogo dalje uporno raditi. rada. Okolno.sti su druge negoli u domovini, Po- logorima i rejonima odrZavamo ·zboropa je potrebno da postoje rejonski odboti da ve u · vezi svake novonastale politiCke situabi rad iSao u redu, da bi se najbolje Zene cije. (CerCilov govor, uspjesi Crvene Armije brze izgrad:ivale.' Ali, takod:er, odbori AFZ-a i Narodno Oslobodilacke Vojske, te otvaranje imaju j aCu vezu sa ·odborima zbjega, pa su drugog fronta). Kroi ovaj .mj,esec prouCavali im i zadaci, koji -se pred Zene postavljaju,. · sma Titov. referat, Odluke II. zasjedanja mnogo jasniji.. Is tina, tako imaju viSe posla, A VNOJ-a, pone·gdje Moskovsku ~i Teheransku 474 KrojaCka radionica u Ell Shattu konferenciju, Clanke iz »Zene danas«, »Mi se glasica uvijek im-a, ali to ne predstavlja niM kakove probleme. svetimo za zloCine u .Sovjetskom Savezu«, i a) Z )lor o vi: Odrzana su kroz ovaj mjesve ostalo iz naS·e literature Sto nam je doSlo do ruku. NaroCito u 1-om i II-om logoru, jer sec 4 dosta uspjela logorska zbora i nekoliko rejonskih. Zbo'rove 'OdrZavamo redovito i to su prije doSle, skoro svaka Zena, pa i starij a, proucile su odluke sa II-og zasjedanja jedamput mjesecno, d1i' bi hili sto efikasniji. Do sada smo odrZavali i rejonske-zborove, ali AVNOJ-a. odmah Cerna odrZavati u svakom rej,onu svaNarocito u III-em logoru ceka nas veliki kih 15 dana umjesto rejonskih zborova Siroke rad sa Z-enama Visa .. sa njima je do sada najrejonske konf,erencije, da bi kontakt sa mateZe raditi. Ide se po malo naprijed, ali ne sama bio .Sto uZi. kako bismo htjeli. U glavnom, u vezi novob) K on fer en c i j e: OdrZane su Cetiri nastalih dog~daja i rada organizacije, politiCka situacija kod Zena maZe da n8.s done~ · logorske radne konfer·encije sa svim o.dborkle zadovolji. Odbori AFZ-a cvrsto su pove- nicama u log-oru. Od sada Cerna svakih 15 dana odrZavati Siroke konf.erencije sa svim zani sa odborima zbjega, takO' da Zene rade Zenama u rejonu. PoCetkom Sestog mj,eseca skoro ~sve ,Sto se pred njih p-o.stavi, (rad po veC se odrZavaju rejonske konferencije i one .kuhinjama, ambulantama). Po zdravstvu i higi>Jeni u logoru se prosjeCno najviSe have· su se pokazale uspjelije nego zborovi. c) Sa stan c I: Sastanci se odrZavaju po Z·ene. ,CistoCa log·ora je zadovoljavajuC_a. Muhe slijedecern redu: logm·ski odbor svaku sedsmo, odrZavanj-em CistoCe, skoro iskorijenili, a tim i· -zarazne bolesti. Organizacija svim micu odrZava jedan teoretski f jedan praktisilama uvjerava Zene u potr.ebu iiZdavanja Cki sastanak. Logor-ski sa rejonskim odborima isto taka odrZava sa-stanke. Zatim su rejonzidnih novina, u potrebu niZe prosvjetnih te~ Cajeva, puCkog sveuCiliSta i svega ostalog ski podijeljeni na sektore (3-5 S·ektora svakulturno-prosvjetnog rada u logoru. Takoder ki rejon). Dva puta sedmiCno se odrZavaju teoretski sastanci po sektorima, a jedamput vodimo raCnna o disciplini i redu u logoru. prakticni. U koliko nema literature onda ·se Najvi.Se pote.SkoCa imamo pri dijeljenju teoretski sastanci oddavaju jedamput sedrobe (u IV-om logoru radi veceg broja umimiCno. ranja djece). Nikakve parole reakcije ne mod) S mot r a i I is t: U ovorn mjesecu gu da prodru rnedu Zene, jer ih odmah pra~ nije odrzavana smotra. List »Zena Zbjega« vilno objasnjavarno. Manjih sporova i nesu- 475 �bio je pripremljen za izdavanje u petom mjesecu, ali nije izaSaa zbag tehniCkih nemoguCnasti. 3. Rad na prosvjetnom polju: Nema mnaga drugarica kaje rade pa prosvjetnim. odjelirlla, iako su veCina nastavnika Zene. InaCe· njihav rad po odjelima zadovoIjava. NiZe prosvjetne teCajeve pohada u J..om i II-om logoru 70 Zena (tu su skora sve zene pismene). U III-em i IV-om logoru jos nisu otv·oreni niZe-prosvjetni teCajevi, iaka tamo ima najvi.Se nepismenih Zena (razlag je nedostatak uCitelja i Sto su ovi -zbjeg-ovi zadnji stigli). Ali i tamo ee uskoro biti otvoreni takovi teCajevi. Vjerujemo, da Ce veliki broj zen a pohadati tecajeve. Od ukupnog broj a sluSatelja puCkog sveuCiliSta viSe ad polovice su Zene. Kurs.eve engleskog i ruskog jezika pohada veliki broj zena. u l-orn logoru od svih kursista 7·0% su Zene. To ne vaZi za sve logore vee za I. i II. U III-em i IV-om logoru Zene· su mnogo viSe nepism.Eme te treba naj- prije ·otpoCeti sa niZe-prosvjetnim teCajevima. U sportu zene ne ucestvuju najbolje. Sada oko 70 Zena pohada kurseve za rukovodice Sporta. Nadamo se- da Cerna na· tom polju unaprijed vrse aktivizirati Zene, naroCit-o mlade. Oko 4() zena pohada uciteljski kurs. 47& 30 , TRAVNJA 1944. ~VAPSKI BANDITI POKLALI SU 263 OSOBE U ISTARSKOM SELU LIPI lz izvjeStaja AgitjJroj}{{ Obl''s'log fwmilela KPH :::a hi-nt od 4. VI. 1944. 4. Zdravstvo i higijena: Rad Zena na oVom polju moZe se reCi da zadovoljava, bila ·cta se tiCe rada Zena po zdravstvenim odj.eliina,-· odsjecima i sekcijarna, bilo higijene u logoru. Oko 40 Zena veC pohada higijenske tecajeve. 35 bolnicarki vee 2-3 mjeseca pohadaju bolnicarski kurs. Sada spr-ovodimo mobilizaciju Zena na dobravoljnoj bazi za bolnicarke u Italiji. U Cenbalnom odboru AFZ-a nemamo ni jednu Srpkinju. Ostavili smo prazno mjesto predsjednice za jednu stariju Srpkinju. OCekujemo ad vas da nam poSaljete nesto literature. Centralni odhor AFZ-a 1 Jedan od ciljeva Seste neprijateljske ofenzive bio- je osiguranje .pomol'skog puta uz jugoslaven~ sku olbalu .Jadrana, buduCi da je to hila jedina saobraCajnica izmedu nfemaCkih komanda u Trstu i Sjev. Italiji i njemaCkih snaga u GrCkoj. Kako _je pritisak ne,prijatelja na Dalma·ciju bivao sve jaCi, to ·se javila potreba da se_ ·evakuira staq.ovniStv_o· tog podruCia. PoSto je postignut ·sporazum sa Saveznicima, da prihvate izbjeglice, organizirao _je Oblasni NOO za Dalmaciju ·evaku;::tciju stanovniStVa. Evakuirano je. ·stanovniStvo· ,gotovo -Citave obale Dalmacije, osobito Makarskog primo-rja, 'Srednic-dalmatinskog otoCja, nekih S jeverno-dalmatinskih otoka, DalmatinS:ke 'Bu'kovice i Ravnih kotara. Od poCetka evakuacije u sij-eCnju 1944., pa do posljednjih -skupina, evakuirano je oko 28.QIOO osO<ba, i to ponajviSe starih ljudi, Zena i djece. Evakuacija se vrSila .preko Visa i Italije u Egipat (Ell Shatt, Katatba, Tolumbat). Narod u zbjegu u Egiptu bio ie u poCetku u vrlo teSkom poloZaiu. jcr savezniCko snab~ dijevanje zhje,ga hranom, odj·eCom i sanitetskim rna~ t-erijalom niie rno.glo zadovoliiti sve potrebe zbjega. Osim toga, klimatski uslovi hili su preteSki za ljude, pa je dolazilo do 1brojnih sluCajeva bolesti i ·umiranja, naroCito 'manje djece. Veliku poteSkoCu za zbje,g u Egiptu predstavljala je PuriCeva kraljevska vlada, · koja j·c u to vrijeme hila u Kairu i Cinila sve, ~a kompromitira zbjeg pred .Saveznicima. P.red odLazak u zbjeg, joS u domovini. Oblasni NOO za Dalmacij·u formiraa ie Centralni odbor zhje,ga, koji i'f imao z<idatak. da rukovodi organicijom Zivota i rada u zbjegu. U zbiegu su 'hili osnovani logorski i rejons'ki odbori. Od 158 od'bornika u ~ogorima 'bilo je ·40 Zena odbornika. Uza ·sve poteSkoCe, na·rod je uskoro uspio ,potpuna organizirati svoj politiCki, d:ruStveni i kultur- Dokument 289 ni Zivot,- kojim se do.skora afirmirao i pred Saveznicima i narodirua Egipta. U organizaci ji politiCkog, soci jalnog i kulturnog Zivota zbjega Zivo su uCestvovale Zene. kojih je bilo u zbjegu oko 10.000. One su organizirale radne .Cebe, kako hi ·se poslovi oko uredenja Zivota zbjega Sto bolje izvrSavali. U ti-m Cetama sudjelovalo je preko 6.000 ·Zena. Zene ..su radile u rajonskim kuhinjama_ _zbjega (zbjeg je nairoe lbio podij-eljen na r·eione), 'U krojaCkim -radionicama, u djeCjem domu i domu staraca. Kad ie 1944. g. doSla jedna grupa tdkih invalida, koji su se teSko snalazili u novoj sredini, Zene su uCinile sve da im pomognu. Osim to.ga :Zene su polazile uCitel jske i bo.IniCar-: ske teCajeve, te kult~uno-prosvjetna predavanja, nastoje-Ci da se Sto vi.S·e podignu kulturno i politiCki. Trreha istaknuti da su ,zene uCiteljice, koje su doSle sa zbje,gom, odmah po.Cele skupljati djecu i drZati Skolsku orbuku na pijesku, s kamenCiCima, icr nije hila pisaCeg materijala, a Satori jo.~ nisu hili podignuti. Z·ene. su radile i na politiCkom prosvjetivanju Zena, pa su osnovani odbori AFZ u s.vim rajonima zb_jega kao i Centralni odbor AFZ zhjega. U inicijativni -centralni odUor AFZ zbjega, koji ie osnovan- vet u Italiji krajem 1943. g., pred odlazak u Ell Shatt, uSle su: Marija Luia·k - kao predsiednica, .Nikica Soljak-Kirigin i Paula Zon~.JakSiC. NeSto kasniie od'bor ie bio popunjen s Katiconi BatiniC, Zorkom Ve.Za. TonCom BoriC, Bosom Milun,, Mariiom ButoroviC. One ·su bile .prve, koje su poCele okupljati i. organizirati Zene zh_jega. I. VI. .1944. g . .poCele su Zene izdavati svoj li~t »Zena zbjega«. AGITPROP OBLASNOG KOMITETA KPH ZA ISTRU 4. VI. 1944. Agitpropu Centralnog Komiteta KPH Dragi drugovi, ,Salj-emo vam ne·Sto dopisa sa na·S·eg terena. 1. Dne 30. IV. u 4 sata poslije podne upali su u selo Lipu Svapski banditi sa svojim slugama fa.Sistima i ustaSama. Prije ~ego St_? su doSli u selo, blokirali su ga ·i tukh b~cac1ma i mitraljezima, kako bi mirnom pucanstvu onemoguCili bijeg iz sela. UpavSi u selo, poCeli su pljaCkati sve, do Ceg'a su stigli: novae, satovi zlatni nakit i sve ostale vrednije stvari zan'imale· su ih najvi.Se. Zatim su otp·oCeli svoje zvjersko djelo klanja nad mirnim¥~t~­ novni.Stvom. Tu se naroCito istaknuo fasiStlcki oficir Celigoj, kome djedovi potjecu iz istog sela. U kuCi Celigoj Ivana, starca od 70 godina, naSli su naSi drugovi ~: Ista1:s~e brigade »Vladimira Gortt::tna«, koJI su rste noCi stigli u ·selo, straSan prizor zvjerstva okupatora. Sedam Zrtava stl'aSno iznakaZenih Jezalo je u kuei: petero djece od 1 do 10 gndina, mati im SimCiC Ter.eza 32 gadine stara i navedeni starac Celigoj. Starac je ~aden za stolom s molitv-enikom u ruci, prerezanim grkljanom i drugim tragovima muCenja . M~ti dj-ece nadena je pokraj stol~. na po~u sa d~e­ tetom od tri got;line u narucJU, sa l'zvademm oCima i straSnim txagovima muCenja, tako da joj je glava hila ··oblivena bijelom pjenom, koju je prouzro·kovalo muCenj~. ~idili ~u se i znakovi silovanja. Dij-ete, koJe Je nos1la u naruCju, bilo je i~bodeno noZevima i ~traSno iznakaZeno. Troje dj·ece leZalo je kraJ vrata, u kutu izmrcvareno i prelomljenih ruku i nagu, te je bilo teSko razlikovati koji dijelovi pripadaju pojedinom djetetu. U ?rugom kutu lezalo je dijete u kolijeci u Iokv1 krv1, zaklano i na viSe mjesta izbod.eno noZem. Drugo strRSno zvjerstvo je izvr.Seno nad 35 go dina s.tarom Zen om SimCiC Vikom, koj a je leZala pred svojom kuC.om iznakaZena, sa stra-Snim znakovima silovan'j a, izbodena noZevima, do kostiju/ izre-zanim mesom na nogama. Navedenoj se Zeni muZ SimCiC Nino nalazi u redovima NOV. N esto podalje lezalo je izbodeno jedno dijete od 10 do 12 godina i jedna starica u lokvi krvi. Starac SimCiC Ivan 60 godina star, naden je na stepfinicama svoje trgovine sa _dol~ njim dijelom tijela p-od ruSevinama zapalJene kuee dok mu je glava i gornji dio tijela bio izgo;en. Tri su Clana njegove obitelji izgorili u kuci. Jasipa JakSetiC, stara 78 godina, nadetla je na vratima svoje kuC-e dj-elomiCno izgor~na kao. i SimCiC Marijan, djeCak od 10 godma. U selu je nadeno niz iznakaZenih Zrtava, medu kojima su prepoznati M:aljevac Ana, stara 78 godina, sa svojom _kCerkom Ankom. i rnalim unukom ad 7 god1na, Ivanka ZmaJla, 50 godina .stara, Antula -SimCiC, 75 godin~ stara, Marija AfriC, 60 godina stara, sa SVOJOID ne-. vj-estom starom 35 godina. Taka je nabrojena 21 iznakaZe-na Zrtva ... Ukupni broj poginulih: 263 osobe, 1.35 uniStenih kuCa. VeCina ljudi zatvoreni su u kuCi broj 20 i tamo izgorili skupa s kuCom ... 1 :t U travnju 1944. g. Nijemci poCinj_u s- ve~~kom (treCom) ofenzivom u Istri: Gotovo- .u tsto VnJe.me napada ju i sve vojnopozadmske -staJ?-IC'e,. ~ glavnmu snaga hacaju na sektor UCka-Plamk-Ltsma. s namierom da uniSt~ Opera~ivni }tab ~a Is_tru 1 Prv:u istars1m brigadu 1 na ta1 n~-cm ost~~r~JU k?t;n~~-~­ kaciju Rijeka-Trst. Kako m.s.u n~mJeh ozbtl)'m.pl~ gubitaka jedinicama NOV, Nt]'emci su se _zl_oCm~c~t svetili stano.vniStvu, koj_e -je pomagalo. SVOJO_J ':OJSCI. 30. IV. 1944. g. podivljali: njeinaCkt zloC;nCI P?~ klali su stanovnike ..sela Li.pa, I. V. 194-4. zapalth su Vranje, zatim Studenu, Brest. ¥alu U~ku, _Vel·u UCku, Se:miCi, RaCja Vas, Trstemk, .\!'od<-ce 1. dr. Mladih muSkaraca nisu mno.go ~alaztl~ po sehma: zato su -se svetili Zenama, djeci 1 .st~rctma. U ~?h vjeSaju ·u aleji odjednom dvadeset 1 1ednog mladtca, koj-e su uhvatili, karla su. htjeli izaCi _iz ~rada, da odu u partizan-e. Pazin .JC centar, u ko.Jt dovode lj-ude iz cijele Istre, m~Ce ih ~. vjeSaju ~ dvo-riS~u kul:e obitelji Raner, ko1a se cqela ?al<l;Zl u p~rt;­ zanima. U Lupoglavu i dr-ugim .garmzomma natJ~cu s·e, tko f.e zvjerskije muCiti. U tim borbama Zenc Istre dale su mnog·e Zrtvc. Anu GuStin iz Radmana koja je radila u organizaciji AF2, uhvate Nijemci kod Zha_ndaja, i muC~ je da oda organizaciiu. Ona podnost sve muke 1 pogiba, ne progovorivSi ni rijeCi. Marij.a Mikac iz Bresta pod ·Zbevnicom pala je Zrtvom, dok ie izvidala neprijateljski polo-Zaj, koji je namjeravala napa-sti naSa Ceta. Nataiiju Mar-eCif. iz MareCiCa muCe da ,prizna, gdje se na1aze part~za~i, s ~?jim~ o~~-Zaya ":ez~: Ona niSta ne priznaJe 1 neprqatel1 st·rl]el.Ja ~Jru ~ njelle tri kCerke. Na isti naCin pogibaju ma1ka 1 tri kCerke SlavCiC iz ZareCja. I 477 �Roia PetroviC U travnju 1944. g. prilikom napada na jednu vojnopozadinsku stanicu, Nijemci su _zarQibili stri-jd jali Viktori ju StokoviC iz Plomina:.26. sije.Cnja 1944. g. zarobe Nijemci_ FoSku Doblanov~C iz '2minia: Clana Ko_tarskog komiteta SKOJ. Mute J'C, po nekoltko puta JC na konopcu spuStaju u zdenac, siluju _je i ubiju. L~vorku Lenac· Lili iz Kastava mu·Ce u pazinskom pul1skom zatvoru. Do niene Celije se kriSom dovukla Z_ora PamiC. da je tjeSi. >•Ne bo'j se, niSta nc Cu odab« - odg-ov~ra i podnosi sva muCcn_ja. 17. VII. 1944. odvodc JC u Trst u zatvor Koroneo i ubiju. . Donosin:to -?ekoliko opisa nepri jatel jskog terora nad neza.Stt.Centm narodom istarskih sela prema pisanju »Glasa Istre« iz 1946. g, »U novembru 1944. uhapS-eua je omladinka Zora Cukril:, :koja je posli_je 20 dana muCenja u zatvoru navod?o otp.~emliena _u Nj·em~.Ck-u. X<i.snij-e -su uhapSene .JOS dvqe omladmke Amca i Zorka Guk-riC iz ~el.a i(~ukr~Ci. Zorku su .muCili vjeSanjem i odmah 1?1 sktda_h omCu s vrata silel:i je da prizna da je hila parhzanski kurir. Djevojke ~'>u ,poslane u Trst, a odande su nestale.« (»Glas Istre« •hr. 41. 21. V. 1945. _g. - »ZloCini Nijemaca i faSista u garnizonu Vodn]an.«) ~fl~da Tonka .Lore?cin i~ ~e~t~lina, doSla je J?r?}.J~ca 1944, bolesna IZ SVO.Je Jedtmce, da se izli}ect 1 opet vrati u fedinicu. Otkrili su je gestapovci t odveli u puljski zatvor. Na tre.Cem katu SS-ov-ske ko·~~?de u. uli_ci. s~~r-e,g_lia i ~ podzernnom .podrumu rnucth su ·1e 1 tspthvah damrna i danima da oda o~ga?izadi~ u.. Med~linu. _T.ednoga d<ina predali su n)emm rod_ttelJI,ma n1enu rohu, rekavSi ·cia _je otpreml)en~ u N,Jemacku. Zar hez -robe, pitali su roditelji. Pogi~ula .. ie herojski, _ier nije htjela nc,prijatelju odatr SVOJth drugova. · Ne_~a ~nif~C ~z Senja, Hrvatsko Primorje. >)BlJ'CSt;J-tla JC .1aka ofenziva neprijatelja. Tog jutr-a .u map.~ 1944. susretoh Nedu u Maritima (kotar L_ahm). ~vtje tr~ dr~arske rijeCi, dva tri drugar,ska ptt~n Ja 1_ Zumo Je obSla Neda za svo jim drugovima ko;t, su J'C zvali. 2urila .ie na sastanak s omladinom Pazmskog kotara, I Neda se poCela spuStati strminom Sto vodi iz Ma-riCa u dolinu RaSe UvcCe. doznasmo. NoCu podosmo po nju. Crnila se nep~oz1rna ,gusta nol:, Nigdje njj,e bilo zvijezda. Spu~~a!~ smo ,se J?olako, .a rijeCica je Sumjela iuZ-no. Dva htJ~la vola 1 kola Jedva su se ·nazirala u mra-ku, a nJihov .fe Sum .povel:avao tiSinu noCi. . ~aSli smo Nedu i joS dva d!'uga. Malene ·rupice vtdJele su se na sljepoCicam·a. Tane iz Nedinog re:roiv:ra. 'Banditi su mrtva tijda oplja-Ckali:--A lice .Je bilo spokojno i vedro.« (»Glas Istre« br 150 od 2. II. 1946. g. - »P,ali za slobodu«). · · Medutim sigurno jc, da se iloCin ·odigrao na sliiedel:i na·Cin: RoZa PetroviC _ie malo dalje crkvice Sv. -Katarine do'bila v,rJo .iak udara<:: po glavi iznad Cela, i od toga naglo izgubila sviiest, radi toga o samom zloCinu ne zna viSe reCi. Zrtva ima veliku -kvrgu na glavi iznad Cela, na mjestu gdj·e j·e- dobila ud!lrac, od koga su joj raspuknute kosti krivo zarasl'e.' Dokument-2.90 IZVJE!!TAJ OKRUzNE KOMISIJE AFz ZA OKRUG BJELOVAR OD '11. VI. 1944. OBLASNOM ODBORU AFz ZAGREB 0 RADU zENA Izvjestaj o radu AFz-a od 11. VI. do danas u Bjelovarskom okrugu 11. VI. forrnirana je Oblasna komisija •a AFz. Stanje je !ada hila talwvo, da j,e u vecini sela bj elovarskog okruga rad AFZ-a potpuno bio zamro. Jedino u bjelovarskom kotaru nije prestao rad; tu su i dalje postojali odbori AFZ-a, zene su se koji puta sastaiale. Od proSlog mjeseca, nakon .Sto su sv·e partijske jedinice i partijski korniteti dobili direktive da oZive rad AF.Z-a, rad je krenuo naprijed, u bj,elovarskom i -durdevaCkom -kota.rU f0rmiran~ je 4. VII. okruZna. komisija od tri clana. Do- danas uCinjeno je slijedeCe: 1 Mariju Medicu i Linu Zakinju IZ Valicc, kotar ~mag, mu-Ce ,faSisti i strijeljaju, ali one nc priznaju mSta, nego prkosno uzvikuju: >>Bile smo u partizanima, i ni je nam Zao.« Pajuh Marija iz Brtonjice. Ermina Corva iz Gro-Znj~na, Emiliia B~nCiC iz Novigrada i mnoge drll;ge zene kotara Bu1e hrabro podnose muCenja i umtru, kao i mnoge druge ist<lirske Zene. · Kada su demonstranti htjeli skidati faSistiCkc emble~e ·Sa zgrada, nakon pada Mussolinija, pokole?ah su s~ pr:ed otpo-rom karabinjer.a. Francesca B?d1_ se ,P·en.Je lJeStvicama i CekiCem razhija fa.SisttCkt ·emblem na »casa del fascia<<. Borbena i brabra neum~~no ~adi za NOB-u. 31. augusta 1944. g. pa.d~ nepnJatelJ-u ~- ruke. MuCili su je, isko,pali joj 0~1 1 .kona~~o SJ?ahlt .ru Trstu u· »riZjeri«, ali od njC msu tznud1h ·pnznanJa. · Olga. Ban iz ZareCja, Mira Ban Raduna iz SuSak~, LtCa Faraguna iz Lalbina, Lovorka Golob iz ~azma, Stef<_~-J?i ia RavniC iz Lupoglava, Zora Romac tz Brest-a, Lilt Neuman, Francesca Bodi iz Rovin ;a Nelli Duitz iz Rijeke, Antonieta Zanfabro iz- Baia' Mataja Bra ikoviC iz Brguca, Mari ja Klobas iz Br~ gu.c~, Fauica ~il_iC iz Kastva, Sava Jugo iz KaStva, ~thea J~draml: 1Z Zameta, Lcivorka KrikaniC i sto~m: drt1Jf~h Zen_a horile &u se i poginul-e, nadahnjuJUl:t _SV?Jlm_ pr.1_mjerom . hiljade novih horaca, k-oji su zauz1mah nJihova m 1.esta i. nastavl jali borhu. 478 ZiLJOc!N KOD SVETVICENTA . Dana 2'2. srpnja 1944. doSla je iz Sv. ViCenta .JCdJ?-a gru,pa ?~ 25 talijans,kih _f~Sista u selo Reianci, opCtn: Sv. Vtcenat, kotar Zmm1, te s-u izvrSili premeta-Cmu u k-uti RoZe PetroviC, ,zene PaSkvala 3-4 g. sta-re._ ' Oplja-Ckali su sve, Sto je hila vrednijc u kuCi f~ko. medu ostalima bol ju od jeCu, a od hrane: 27 ~ psemce, 5 bl. vina, vola, telca i joS mnogo drugoga. . Nakao toga rekvirirali su jedna kola u istorn ID_Jestu, natovarili na ta kola opl iaCkane stvari i hranu, te poSJj za Sv. ViCenat i poveli sobom gore s-pomenutu Ro-Zu PetroviC. . _Na putu z.~ Sv. ViCent _sreli su kod sela PajkoV1Ct Ivana. Mr.Sna, rata-ra 1z sela BokordiCi, starca od 60 godma, te ga bez razloga ubili i ostavili ga na cesti leZati. U Sv. ViCentu zatvorili su u zahod elektriCne centrale RoZu PetroviC, a sutradan ui-utro u 4 sata ~oSI.a se~morica od ovih faSista po nju, t·e _ju odveli 1z Sv.. vVICenta u pravcu sela .Pusti, a:li je nedaleko Sv. V1centa ma~o d~l je o~. crkv_ice sv. Katarine spomenuta naglo 1zgubtl~. SV~Jest 1 za sebe nije znala ~5 d~na, kada se osvqesttla u bolnici u Puli, gdje Je lezala 73 dana. ' · ~~~~in se dog~~io u nedi:Iiu. te su seljaci iz obhznph sela, ko11 su toga JUtra i.Sli na misu u Sv;.. V1Cenat, naSli pokraj ceste na gore opisanom m!:stu RoZu PetroviC okrvavljenu po lku i iskopanih oCqu no.Zem. ' . Zrtva o o~orn ne zna niSta drugo rel:i jer kako 1e g.o~e reCeno, oSviieStila se tek nakon i.5 dana 'll bolmct u Puli. Nakon udarca po glavi, kada ie Zrtva izgubila svijest, zloCinci •SU Ro-Zi PetroviC isko:pal,i noZem oCi i dohro se vidi kako joj j.e pov,redena .Cco-na kost na dva miesta iznad svakoga _oka, tako da se danas, nakon godinc dana, od karla se zloCin odigrao, maZe dohro vidjeti mjesta ispod Cela, kroz koja S1l zloCinci .Zrtvi zabili noZ u oCne Supljine, da hi joj i·skopali oCi. ()>Glas Istre« hr. 65. od 21. VII. 1945. godine). 1. Kolar :l:)urdevac: a) Na tom kotaru je u zadnje vnJeme bilo slobodno kretanje samo u opcinama RioStar i PitomaCa. U tim opCinama bio j-e prij e vrlo slabi rad. ·Sad je u opCini Pitom~aCa formiran odbor AFZ-a u selu Velika Tresnjevica; na sa-stanak dolazi 15-17 Zena, predsjednica je Ma-darica, ostale Zene su veCinom Srpkinje. U Sedlarici nije nikada postojao niti AFZ niti NOO. Sad su na sastanku za osnivanje JNOF-a bile dvije zene. U Pitomaci je postojao odbor AFz-a, sad ima nekoliko Zena, koje Cine uslug-e, ali ne Ce dolaziti na sastanak. 'Tri su dobre. U Otrovancu postoji veza sa jednom Zeno:in. U Duretini na Dravi razgovarala je drugarica Ru.Za poj,edinaCno s nekoliko Zena, koje su sa simpatijama govorile o NOB-i. U ostala cetiri sela ave opcine nemam,o niSta. b) U opcini Klostar formiran je odbor u Prugovcu, ali konspirativan .. U Klostru je postojao odbor, ali sad _postoji veza samo sa dvije Zene; u Dinjevcu i Kozarevcu takoder postoje veze, a nikako nije uspjelo sazvati sastanak. U Budancevici i Suhoj Kataleni ne postoji lliS'ta. c) U opCini -Semovac je bilo do nedavno slobodn-o kretanje, i postojali su svi uslovi za formiranje odbora u ·Semovcu, Hampovici i Rakitnici, jer j~- u tim selima bio ~rij_e vrlo dobar rad AFZ-a, ali uslijed upada bande nije se dospjelo. d) Iz Sesveta, Kalinovca, Virja, Miho!jan- · ca; Durdevca, tGrkine, Budrovca, MiCetinca i Oepelovca su mnoge zene pobjegle pred bandam i nalaZe Se u izbjegliCkom logoru. U tim selima su hili dobri · odbori AFz-a, za sada tamo nij-e ni.Sta. uradeno, a s tim izbjegli.Ckim· Zenama ndrZano j.e nekoliko sastanaka; na jednom sastanku bilo je oko 30 zena. Neke od tih Zena, koje su radile prije· u odborima AFz-a, pomazu sad u radu u drugim selima. e) U opCinama Ferdinandovac, Novo Virje i No1ve ne postoji niSta. 2. Kolar Bjelovar: a) Opcina Pisanica: U Ribnjackoj, Backovici i BedeniCk-oj postoje veC davno odbori AFZ-a, Zene se sastaju redovito svakog tjedna, na sastanak dolazi 30~40 .Zena, idu na svaku konferenciju, na koju ih se pozove i i-zvrSavaju sve zadatke koji se pred njih postavljaju. Najbolje selo je Backovica. U Vet Pisanici postoji odbor AFZ-a u konspiraciji; ima svega 4~5 Zena, koje se sastaju. Do sada nije uspjelo sazvati Siri sastanak. U Polumu nije niSta. b) U opCini Severin nije uopCe pres tao rad AFZ-a u selima Severin, KaSljevac, RavneS i Orovac. Rukovode radom AFZ-a i njihove partijske jedinice·, a. u ,svim tim s·elima postoje odbori. OdrZani su sastanci u KaSljevcu sa 16- Zena, u Orovcu sa 12 Zena, a u Ravne.Su i .Severinu se odrZavaju sastanci .redovito, _ne znam sa koliko Zena. c) Opcina Sandrovac je vrlo slaba; odbor postoji -samo u Maloj Pupelici, na sastanku je bilo 6 Zena, slaba predsjednica. 479 �U L'asovcu J.)ostoji odbor, sastanci se odrZavaju. U Babincu je sad_ odrZan prvi sastanak sa 7 Zena i f.ormiran odbor, a u Bedeniku i Bulincu ne postoji niSta. d) U opCini N·ova RaCa je malo uradeno, ali postoje uslovi za formiranje odbora U nekoliko sela, i neke su drugarice sad zaduZene tim poslom. e) Opcina Prespa je vrlo blizu Bje!ovara, tamo postoje samo pojedinaCne veze u selima Tomas, Prespa, Ciglena, Patkovac i lidralovi. U -opCinama Gudovac i Bjelovar ne postoji niSta, ali izgleda da Ce se moCi uspostaviti uska veza sa gradom Bjelovarom. 1 Pod kraj 1943. g. rad sa Zenama u okrugu Bjelovar doZivljuje svoj najveCi zamah. Tada je bilo, formirano veC oko 120 scoskih i ~radskih adbora AFZ. _Odraz ovog stanja je i uspjelo savjetovanje Zena odrZano koncem listopada 194'3. g. u Gornjim Zdelicama ·sa lpi'e-ko 100 prisutnih Zena iz cijdog O.krU,ga, na 'kojem su po prvi .put Zene iz raznih krajeva Ohuga izmi jenHe i-skustva o ·radu i tije. osjetile snagu i razgranatost organiza1 PoCetkom 1944. g. rasformiran je OkruZni odbo·r. AFZ, a ra:dom Z·ena rukovodio je Narodni front koji je na tome podruCju u to vrijeme formiran. Ova reOrgariizacija do.vela je do pasiviziranja najveCe,g Jbroja organizadia Zena, pa je Oblasni komit-ct K'PH fOrmirao u ljetu 1944. g. komisiju od nekoliko ibena radi o.Zivljavanja toga rada uz istovremeno formiranje takvih komisija pri Okru.Znim komitetima,_ Rad su Otdavali stalni nal-eti ne;prijatelja, koji je pod konac 1944. kontrolirao skoro cijdo podruCje Okruga. . · U rano lieto 1944. g. o-t~ganiziran .ie u Velikoj TreSnjevici i Kozarev-cu zbieg za izbjeglice ,sa po~ dru€ja Kalnika, Bilogore, Ko,privnice i podravskih sela. U jesen se zbjeg okilpio oko Velike Pisanice, a primio je, osim do-sadaSnjih joS i izbjeglice 3. Kotar Koprivuica, KriZevci, Sv. Ivan :tabno: U tim kotarevima nema nikakvih podataka, Sto je tamo uradeno, buduCi se j-o-S -nis-u vratile drugarice, koje su ondje i'adi.Je. 17.. .VI. odrZano je savjetovanje _sa svim aktivistkinjama AFZ-a za cijeli okrug; bilo je . prisutno preko 4i0 Zena. 25. VI. odrzano je isla takovo •savjetovanje na kotaru Bjelovar; bilo je aka 30 zen a. U ostalim kotarevima nisu s-e odrZala ·Savjetovanja. OkruZna konferencija s biranjem Sirokog okruznog odbora zakazana je za 15. VIII.' iz Hrvatskog Zagorja i Medimurja. To je hila oko lOGO Zena, djece i stara,ca, koji su zadnjih da.ua prosinca povul:eni -do Slatine i prebaCC:::ni preko Drave u ,sela oko Dravafo,ka, ier su duZ Podravine nastupali »Cerkezi«, bjelogardejs'ke t,rupe u slu-Zbi faSista. Divl jaStvo ti'h trupa,, koje uopl:e nisu irnale _ re;gularnog snabdi jevanja, naroCito nasil ja prema Zenama toliko· su zaplaSili stanovniStv-o, da su Cak i ustaSke Zene kleCeCi zakliniale komandante NQiV da ih .povedu u zbjeg. Zbieg je pomaknut u sijeCnju 1'945. g. u ,sel.a oko PeCuha, a u v·eljaCi prebaOen preko Dunava skelom kod Batine u Vojvodinu, u sela oko iSvetozara MiletiCa . .T o.S pri je :prelaza Drave osnovan je Glavni odbor z:bjega kojim su ·rukovodili Clanovi IO NOO zagrebaCke oblasti. Zbjeg se vratio u domovinu u lipnju I 945. g. Gdjegod se zbjeg zadrZao samo neSto duZe, a naro·Cito u Vojvodini, organiziranf\ je S:kola i obrazovni te-Cajevi. ":lene- su se uvijek brzo. pribliZile sbinovniStvu, pa i madarskom, i 'bile propagatori ide_ja NOB. 8. mart 1945. proslavljen je vrlo sveCano u Svetozaru MiletiCu akademi jom. Predavanje i program dale su Zene zbjega, a uzvanici su bUi domaCe sta·novniStvo. Bunjevci i Madari. Dokume11t 291 Zetva iETVA NA cEPic POLJU DojJis i:::: ,~fstrrmke«, glasila Oblasnog odborn AFZ ::-n lsfnt - srprmj 1944. CEPJCKO JE 'POLJE O:tiVILO 37{) Zetelica, Zena i omladi~ki, sa srpovima, s pjesmom i smijehom prkose- neprijatelju, spaSavajuCi pSenicu za svoju vojsku, za svoju pobjedu. Nekada su se tim poljem -orile samo psovke, nekada su ovdje fasisticki gospodari tjerali s-eljake da za njih siju, da za njih kose, da za njih Zanju. Danas njih vi-Se nema, CepiCko- je polj-e naSe, CepiCko je polje narodno. Cvrste seljaCke ruke· drZe kosu i kose sv-oju djetelinu. Puni vo.zovi djeteline odvoze se, a seljaci govore o proSlim vrem-enim&, kada j-e njihova blago crkavaJ.o ad gladi i suse, a djetelina i v-oda hili su u rukama faSista. 480 Zetelice Zanju. Zita nema mnogo, jer su fa.Sisti pobjegH pred narodnim sudom, a narod se od straha nij.e usudio orati i sijati. Tek jedan dio polja je zasijan, ali i to je mnogo, a narod osjeCa i znade da Ce se do godine cijelo polje zasijati pSeniconi i da ne ce biti dovoljna radna ceta ad 37() zetelica da ga poZanj e. 2;etelice Zanju, a drugovi odvoze snopove na mjesto vrsidbe. Treba raditi brzo, jer bi nep-rijatelj mo.ga·o pokuSati da nam oduzme pSenicu i da ju uni,Sti ... zene i omladinke labinskog i cepickog kotara hrabre su i ne daju se smesti ~i od ne- prijateljskih kamiona, koji su ih iznenad~li. P.oskakale su u vodu, bjeZale pred Svapsk1m 1 16. lipnia 1944. g. zapoCela ie Zetva na '9-e.piC: Pol_iu. Kroz 16 dana poZele su radne g--rupe zena 1 omladinka 52 hektara. MuSkarci su na koltma odvozili sno,pove u blizinu sela Cepit, gd je je p:Se?ica ovdena, spremliena u vreCe i odmah otpr·emlJena dalje za voisku. U to se vrij.eme veCi broj muSkaraca iz sela nalazio u i·edinicama NOV,_ i ,,dav~a radn~ snaga__ ffil bile Zene. Da hi se radov1 na pol]u rnog-h n~ VrtJeme zavrSiti formirane su radne grupe Zena 1 omladinki, koj·e' su za vrijem~. velikih -po~iskih. ra.d_ova pomagale p'orodicai_lla, ~~pma su. m~sk.arc1 h_t~t u partizanima. zatvonma th su po,1pr;mh. Za ~n ]erne Zetve nekoliko je hiliada Zena btlo okuplJeno u stalnim radnim grupama. Koncem 1944. g. pa do oslobodeni~ pre~rana vo]ske i opskrba iedinica n~ terenu lezala l~ na Zenama. OpCina DivSiCi u m1esec dana da_la 1e za NOV 9.368 obroka. a Zene AF2 oprale -su 1 okr:pa~e 3.364 komada robe, saWe 80 komad.~ novo~ 0~1jela, oplele 40 p.ari Carapa. U isto vnJeme sakuptle 81 :Zenc Hrvat:oke u NOB rafalima, ali su drugoga dana bile opet na polju ...1 su Zene te opCme 90 kvintala Zita, iako ie ova opCina siromaSna i ima sela, koia su popaliena i popl jaCk ana od faSistiCkih i Svapskrh bandi kao Saini. Glavani i Manjadorci. U Sv. Bartolu, kotar Labin, doSao ie posliie ofenzive III. bataljon Prve istarske brigade u .selo. Batal ion i·e slabo obuven. a mno..1d bo·rci. i .basi. Sve Zene sela su cijelu noC Sivale papuCe, 1 UJUtro s-u svi borci dobili nove papuCe. . Voisku je tr-ebalo prehranjivati ne samo- kada .1e bila na terenu Istre, nego i onda, kada se nalaz_tla u Gorskom Kotaru, koji ie bio popalien i iscr.plJen i nii·e mogao prehranjivati toliku volsku. Na stotine grla stoke i vag?na Zita prebacivalo. se izmedu nepriiateli-skih garn1zona, preko ceste 1 J:!ruge u Gorski Kotar. Zene i omladinke kotara Lall:nn, Kras i Kastav na svojim su ledima nosile hranu u f!or·ski Kotar. ObiCno su iSle .e;r-upc od 30 do 80 zena i omladinki i nosile na ledima 18 -do 2'0 kg hral?-e. Put do Gorskog- Kotara tra jao je Cetiri dana. Os1m ovih .grupa odlazio je sa hr·anom veliki broj rna- 481 �Dokument 293 POZDRAV zENA OKRUGA VIROVITICE SA II. 0 KRUzNE KONFERENCIJE AFz OD 18. VI. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE Glavnom odboru Antifasisticke fronte zena, Hrvatske! II OkruZnoj konf,erenciji AntifaSistiCke fronte Zena" za Sastale smo se na svojoj . Glavnom odboru Antifasisticke fronte zena okrug Viroviticu, te Saljemo borbene pozdrave Hrvatske. . Nasa cvrsta ~dluka da ~b~~v:t;:~ pokolebiva, i tako cemo pomoCI sire Smrt falizmu - 18. VI. .., n naSeg okruga organizacijom, ostaCe _nePokreta. :::a:~e eNarodno-oslobodilackog Sloboda narodu! AntifaSistkinJe okru.ga- Virovitica 1~44. . u ime prisutnih 500 Zen a: / JovanoviC Milht T-erinka V oJ aCek Trbojevic Bosiljka VrJidba na Cep"ii: Polju njih gr11;pa Zena, koje su iSle ,posjeCiv.ati svOje muZeve iii sinove. Zbog velike nestaSice soli, -Zene su kuhale morsku vo·du, a dobivenu ·sol slale vojsci. ))KuCa, u kojoj kuhamo je grda'•i stara, ali za .nas je ona sva Od Zlata, zaStO u nioi mi kuhamo sol za naSe j:lartizane,« piSe Milka iz Portluga. I u onim selilna, Ciji su stanovnici kupovali hrana na karte (Labin, Kras, Kast.av, 10patija), narod je od svoje aprovizatije hranio i partizane. U selima ---kotara Labin Zene ·su u .grupama odl.azile u Pulu, Pazin i t. d. i mijenjale odj-eCu i obuCu z::t hranu, koju su onda nosile partizanirila: Dokument 292 IZ IZVJEsTAJA MJESNOG KOMITETA KPH ZAGREB ZA TRAVANJ I SVIBANJ 1944. 0 RADU AFz' lzvJestaj za mjesec april i maj 1944 . . . . 2. AntifaSistiCka fronta Zena. Organizacija AFZ-a je uklopljena u NOO-e i to tako, da -su najbolje drugarice iz katarskih usle u rajonske odbore? u kojoj tvornici je postojao NOO i AFz, ti su se fuzioniDokumerit se _nalazi u ~arhivu CK SKH. · Na osnovu uputa CK KP_J od siieCnja 1944. g. o novom ·naCinu rada· AFZ, u Zagrebu je Pogidno shvaCeno uklapanje AF2 u _Tedinstvenu NarOdno·osloho'dilaCku frontu, te su zapra.vo: likvidirali od·bore AFZ· i- svaki_ .poseb~ rad sa kmima. U 'kola- rali, a uliCnim odborima AFZ-a rukovode NOO-i ... Zagreb, 31. V. 1944. Polit-sekretar MK KPH Zagreb M0jmir3 1 2 vozu 1944. ,g-. MK KPH Zagreb dania je d:rektivu, dJ se ,ponovo organiziraju odibori AF2, koji Ce ra- diti u fro-nte. sklopu J edinstvene narodno-oslobodilaCke 3 Franjo KrCmarek, tada polit--sekretar MK KPH Zagreb. Pozdravi 482 zma frvom kangresu AFZ-a Ervatske 483 �Dokum.ent 294 II. OKRU:lNA KONFERENCIJA AFz MOSLA VINE ODRzANA 1 Dojns •z »:Zene tt borbi,, glasi/a Glavnog odbora AFZ 8. VI. Hrvatske, hr. 9, kolovoz 1944 Moslavina, 18. VI. 1944 . "k c e ~ruga ~kruzna konfe~encija Antifasistironte zena Moslavine, ostat ce nezabo ~~~:in:~. zenama - ~ene ~a-siavine delegatima i svim; su na taj dan joS jednom manifestirale svoju odannst i 1" b n?-?slobodilackoj borbi. nJ'ihoJvul.haJ.vzlanarodVIdJ 1 d ganJa zenae o.~he, 'ha iza njih stoje stotine i hilia. de llJI OVI sela. One . I se ~ voj::ms~~~~~c~:~~ ~~~keenau roul~~~~- i bar~ ma b b P J rna po I; 1944. · ~:~~e~:;:~ij:~dilackoj borbi, zadivila je citavu Julka Sm l"'c - f . ~~~\:~~~~ic: c~ub~j~ l:!:~~~t:r~o~~~:;l~: »Kod nas J~a~~~o:I .a rad~.Z~na u radionici: dkaronjaecri~ez,lJ'kauli··ese d b~~~.: i v~-~~~tt::dneJ·!·hsaomvaourkae- ~ Kod na J a. onih, ko]e su izuCile zanat s se radJ udarnick' N . . koja Ce viSe naCiniti 'D I. . atJeCemo se, dobrane, rastvaraju ~i~ta rkg~nce paraj u pamo namjesto konca. Rad 'je o~:P~potretbJ~akva­ nac neprestano n ran, aJ oure~~m:r r~d~re~ranju~uCi p~rtizane, rad~ P~ uspjelo da sav·· am_Juca. Do sada nam je b' ' wmcama 1 bolmcama Narod "h 19 pari rubl'aSI}emo -?e~no svaka po 17 do o~:a r~v~~::~no-osl~~odi:acke odbore, gdJe poslije vece/e ~ctia~~Je~o_m poslije podne i zadataka k . n_o au Je1uJu u izvr:Senju ·Svih s njima Citam . v · a zenama u selo, pa o ra:znJ·m' kOoJe. I~ nameC.e naSa borba. Rade Jed d o I UC1mo ... « P ID!S!Jama u NOO . D . ne Gdu~:vl·lrau!la:ica Cehi_':'ia iz ludinske opeinajveCe Zrtve i pomoC kod m-~:.~: o.~nnos.3 . Je zene SVOJlm b sobnih muSkaraca za n ... . I rzaciJe spa- g?vorOm: »Nas ·Cehe Paveli ~zi.VIm I. orbenim godine teskog I. krv asu VOJsku. Kro.z tri bJ, nudio nam J. d - .1. c Je pozJvao k seav.og rata on . . . e rzav Janstvo koJ· e do d sebe ,sve te.Ze i odgovo . ·. ... e P_r1maJu na ms:na imali, j.er lias hoCe u 's . . ~a a njihov-e rijeCi izbi" rmJe duznosti. Iz svake Nasi '('::esi ludin~ke o Cin 8 d VOJ_u_ VOJsku. . ... . Ja ogromna snaga k · veliCu odla.Z . P . o govor1h su Pa~ one J~CaJu Narodno-aslobodilaCku fr~·nt~.JOm vojsku j stva::J:j~ni UCe~:od:o-os_lobodi-laCk~ !'aJka Dejanovic, seljanka iz Rog dan nakon sto su dobJ.l!' g __ at~!Jona. Drug! vorr a radu Zena u "h oze, go- b . oruzJe 1mali su b vk. . . llJ1 ovom ·selu. »Zajed . u 1 ubili tri ustaSe Mi " "k . . -.. or~ I _Je I bratski rad .Srpkinja Hrv~tic; i Mm- sa .zadovoljstvom i r~dit Ccee; e .z:ne .:adimo anca u naSim selima S k'' . a- od nas" b t o Jos VIse d·ok .. . . . eg a aljona n t ' P raznJ'k' m· Z':'ne SP.Ja va I m]esec, .na svaki I Ro . . ~ . da ... « e pas ane CeSka briga:anjene drugove u boln-i gaze POSJe~uJemo J edna za drugom izl I zenama drugih sela cama. UkazuJemo i rad. Postavi1e su k _aga e su zene sv,oj m_iesec sakupile smo ~~ ~~~~~tu borbe._ Ovaj zadataka · - · . ao. Jedan od najvaznijih DJene drugove M' ... a za nase rafronte. Tr~~~a~keu Jte·d~nstve~e antifasisticke se, kad iz svajih r~kz:nde!·J· sle.Ia RdogoZe diCimo .. . PI 1 I one zene ko · · · · e 1mro arove ran· · b pr!JatelJ uspio .' . llim orcima ProSie d· . Je- stoje po strani pokolebati '. i .k OJ~ Jos Je neRi. .. k danas odnijele smo. t - . ne J€lJe, pored ostalog resnJe, da i o . . t ' ime Dkru.Zno · Jecx, OJe Im Je uputio u urodila zemlja za k . ~I OSJe e, da je gBnarodno-oslobodilackog odbora ' OJU su om krv prolili ... « tajnik T Zene: omo. uden, pronijet Ce one na sve Sava Svilar seljaki · · govoreCi a Ze , ... llJa 1Z sela ·Grabovnice ro.Cito •Se zad nama cazmansko ga k o t ara, na-' svi~oz:~a~~fe;aensceija ttreba_ .da. ~ude signal ... l;lela gd. . rzava na mobiUzaciji: »Zene iz 1 ~ OS Val'U]e · T recem zasjedanju ZA VNOH OliO ' svt? Je na .. ' Je Je sprovedeua mob T plaka'Je ni naricale k d . I IzaciJa, nisu da su Zene ravno -a zaklJuCeno: braCu · · ' . . a su spremale muZeve . pravne s mu "'k · . .. I Sinove u nasu vojsku N .. . , 1 one- odluCuju 9 bud ~ t' ~ s arc~ma I da 1Jn:~_a i _Hvadama ne osjeCa . a nasim podjece i SVOJ·e domov· ucnos I I sudbini svoje Ill€.« muska-rCI odS"l,ltni ... « se da su nam Bogat i plodan bio je rad Dr . Na rijeCi -Bumske rad;ic M .. . . konferencije Antifa"' t·"k f ug~ okruzne zasu-zile su oCi svi . e. anJe Vegrm slavine. U novoizab~Is ~c e r.?n.te zena MoZena, heroj-majka ~ .pr~sut~rma .. Nepismena su 43 najaktivnije i am -~krbuz~J. o~bor uiile ' onrm sto J€ uCinila i slavine. naJ or emJe zene Mo¥0 • • J: fzloiba darova u Cazmi za Prvi kongres AFZ-a Dokument 295 PROGLAS OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 25. VI. 1944. POVODOM cETNICKE IZDAJE NA KORDUNU :llENAMA OKRUGA KARLOV AC ·Grupa cetnickih spijunskih izroda, koja se povezala s njemaCkim Gestapom, spremala Je ponovo prolijevanj.e krvi Zena, djece i stara.ca u naSem okrugu. Spremala j e ponovo pa!jenje naiiih vee nekoliko puta paljenih bajti, pljacku naseg zita i ostale vee nekoliko puta pljaCkane imovine. Svojom gnusnom izdajom i.Sli su ti CetniCki izrodi za tim, da nama produze patnje, koje su vee i tako prevelike. Sramne izdajice i i.zrodi naSega naroda pljunuli su na £vete grobove i svetu krv na3ih najmilijih. Ne zaboravljamo mi potoke nevin-e krvi, suze, obespravljivanje i obeSCaSCivanje naSih Zen a i dj.ece. J oS mi gledamo dimove naSih popaljenih domova, a ti CetniCki izrodi spremili su nam nova paljenja u zadnjoj neprijateljskoj ofenzivi, kada su zajedno u ustaskim i livapskim · koljacima haraCili, palili, pljaCka.Ji·i ubijali po na.Sim domovima, a svo- jim avionima uniStavali naSa mirna sela, kao Sto su sela PeriCi, Kosjeri, Kokiri, Dunjak, RajiC Brdo. Te 'Z1oCine vr.Sio je okupator na izriCiti zahtjev CetniCko-Spijunske grupe Joce EremiCa. I kada je ta gnusna CetniCka izdaja na Kordunu bila otkrivena, jedan dio tih sramni}l kukavica i plaCenika njemaCkog Ge-stapa na Celu s izrodima J ac-orn EremiCem i 8tevom Kosanovieem (Jabucal'Om) pobjegla je najveCim krvnicima, koji su nam pobili na stotine i Stotine naSe mil-e 'braCe i sestara. Te sramne izdajice, kukavice i bijednici pokuSali su razjediniti naSu junaCku vojsku. PokuSali su prevarom odvesti nekoliko naSih sinova, ali u tome nisu uspjeli. NaSi sinovi, muZ.evi i oCevi .suvi.Se su o,sjeCali naSe patnje i za vrijeme svih dosadaSnjih ofenziva, a da bi -se mogli sruCiti s tim faSistiCkim krvnicima. 485 �'«· bokument ~96 Ti .cetniCki izrocli zajedna sa svim ustaSkim i astalim izdajicama hrvatskog naroda nisu Zeljeli da mi Zene uZivamo prava, steCena u dasadaSnjaj nadCavjeCanskoj barbi, kaja su nam zagarantavana adlukam:a danasenim na III. zasjedanju ZAVNOHca. Oni su ZeUeli da nas gurnu natrag u ana rapstva, mrak i neznanje, u kojem sma Zivjele dugi niz gadina. Jedinstvene na sastanku plenuma Okruznog odbora Antifasisticke · fronte zena za akrug Karlovac, mi -. Zene Srpkinje i Hrvatice - akrivljujemo sve te sramne izdajice, CetniCko ·Spijunske izrode na Celu s banditom Jocom EremiCem zbog svih naSih patnja, jer su se ·uvukli. u naSe redove, izvjeStavali njemacki Gestapo o pokretima nase proslavljene · VIII. udarne divizije i omoguCavali neprijateljske ofenzive, izvjeStavali gdje se nalaze naSe ustanov.e, bolnice, Stabovi i mirna Bela, da bi ih svabe lakse bombardirali. Okrivljujemo ovu .Spijunsko CetniCku grupu ka·o sauCesnike krvavog ·zloCina ustaSkili razbojnika, koji su u selu Furjanu izvrSili ubistvo na 25 naSih diCnih junaka, okrivljujemo ih, j.er su i ani ovdje objektivno pomagali- taj zloCin stavljajuei ·se pod skui krvave ustaske bande. Mi wne Srpkinje i iirvatice s na~eg sastanka plenuma Okruznog .odbora AF2-a optuZujemo te gnusne CetniCke izrode i sluge njemackog Gestapa i trazimo ad Narodnog suda u ime grobova i prolivene krvi naSih najmilijih, u ime stotina na najzvjerskiji naCin poklane naSe braCe i sestara, u im,e popaljenih i opljackanih nasih domova, da se sve one, koji su se stavili u sluZbu onih krvoIoka, koji su iSli za tim da nas potpuno uniSte, nemilosrdno kazni. TraZimo od Narodnog suda da one, koji S'2 nalaze u istraZnom zatvoru, a koji su sluZili neprijatelju u njegovim gnusnim planovima, najstroZije kazni prema njihovoj zasluzi. To traZi prolivena krv. To traZe naSe strahovite dosadaSnje patnje, to traZi intere.s naih junacke Narodno-oslobodilacke borbe, u koJoj smo mi majke, Zene i kCeri najviSe dale. OKRUzNA KONFERENCIJA AFz ZA OKRUG NAsiCE ODRzANA 26. VI. ~ Dopis iz ''Le-ne u ·borbz'«, g/asila Glmmog odbora AFZ Hrvatske, br. Zivjela Federalna drZava Hrvatska u slobodno} fedirratimwj /ugoslaviji! PLENUM 0I{RU2NOG ODBORA AF2 ZA OKRUG KARLOVAC Mila Vuckovie, predsjednica Okruznog odbora AFZ Karlovac Maca IVIajstoroviCt tajnica " " Draga Bakil!, clanica " " " " Desa Karas " Mica DejanoviC " " " " Dragica PaviC " " " " " Cana BogdanoviC " " " " " Mileva BoZiC " " " " Ljuba Ulemek " " " " " Danica PavloviC " " " " N ada Or,eSCanin " " Ivka Bartolac " " Leca Cika, kotar Vojnie Francika Katie, kotar Sl unj Ljuba Fustar, opeina Vojnie Milosava Lavrnja, kotar S!unj Milka Dojcinovic, kotar Vojnie Mica Gasparovic, kotar Slunj Baja 'Tumbas, opCina Veljun Milica Obajdin, kotar S!unj Dara MatijeviC, opCina V-eljun Anica Teslic, opcina Slunj Rata Bogovic, kotar Slunj Milija Graora, opCina Rakovica Stana Relic, kotar SI unj Stanica Vujnovic, ope. Cvijanovic Brdo Mi!eva Zec, kotar S!unj Olga Kokot, opeina Topusko Bara Paulie, kotar S!unj Vic·a Horvat, opCina _Topusko Angelina VuCkoviC, opC. CvijanoviC Brdo RoZa Ferderbar, opCina Topusko Ana Sikirica, kotar Vojni4 Jelena Cerjak, opcina Gredani Mi!ica Pavkovie, kotar Voinie Milija Milie, kotar Vrginmost Jovanka BelaviC, opCina BariioviC Rata Crnkovie, kotar Vrginmost Petra Peuraca, opcina Krnjak Rata Brkovie, kotar Vrginmost Ljuba Selak, opeina Krstinja Draga Ambriovie, kotar Karlovac Ankica Juri.sie, kotar Plaski Ana Draganjac, kotar Karlovac Marija Klipa, kotar Plaski Ljuba Rastovac, kotar Karlovac Mara Grba, kotar Plaski Draga Puda, kotar Karlovac Zora ,Povic, kotar Plaski 25. juna 1944. Marta Radocic, kotar Plaski Ruzica Sekulic, kotar Slunj Kordun 9, kolovoz 1944. U ·OKRUGU NASI'CE U SLA VONIJI · · · · vistkinje joB viSe poraditi na tome, da se obuOkru.Zna konferencija, koja je .adrZa.~a ~6. hvate · Zene, koje su joS izvan !f~rodn~-oslo­ VI. 1944. g., hila j.e prava ma~ifestaclJa J~­ bodilackog pokreta, i da se poJaca aktlvnost dinstva fronte i po·za~in~ .. Pns.~stvovalo Je Zena u NOO. Zatim je zakljuCeno, da se ~a­ oko 500 Zena i omladmkl IZ SVIJU kotareva na.SiCkog okruga, pa i s neoslobo.denog po- interesiraju sve .Zene, i pojaCa njihova akhvdruCja, te Zene _ bo~ci. i~. Podravsk?g ba:a= nost u pitanjima mobiiizacije, gospo?arstv_a, prosvjete, zdravstva i t. d., da Zen: ueest~UJU ljona i Artiljerijske dlVlZlJe. ]\{~ da Je OklU Zni odbor osnovan tek u -proSlllCU v194,3. g:, u radnim C.etama, da se pojaCa akhvnost ~enva dan as u ovom okrugu preko 16.00{) ze?a vnaJ- u natjecanju za pomoC Narodno~osl.abodil~c­ aktivnije sudjeluje u Narodno-oslo.bpdllackom koj vojsci i postradalim i .popalJeni~ kraJepokretu. Konfetencija se pozabaVl~a vsv_Im pl- vima i selima. U novi OkruZni odhor Izabrane tanjima u vezi s Narodno-oslobod~!ackim p~­ su 62 drugarice! kretom, pa je zakljuCila, da Ce svuesne aktl- Smrt narodnim izdajicama'! 2ivila Narodno-oslohodilaCka vojsha i partizan.. ski odr.(!Jdi jugoslavije na Celu s marJalom Titom! Zivjelo jedi:nstuo srps_kog i hrvatskog naroda! 1944. 1943. g. a naroCito tokom 1944. g. aktiviziraju se ·Z·ene kotara Donji Miholjac. _ . 1'943. g. dolazi za sekretara )ovan~ ~:d~ koia radi na pokretanju or.gam~actJ.e AF · R d na jaktivni jim Zenama u kotaru btla J"C .Tkl.ena admanovi.C iz Kapelne. U nizu sela Zene a hvn~ ra ..e NOP naroCito u selima: KapeLna, KuCanCl, SlJt~~Sevci 'Golinci, Brezovica i Suhomlaka, Md edul ~st~i lima i;tiCu se radom u AF2: Mara. Ra _o-sav l;:vt ' Te '0 t .. ' Ana Kontak• Mara :ZtvkovtC, • Mtleva . p v L g ·a ·u I a·c s·cOJtc.:, 2ivka VujarnoviC, Vtdosava. aconc.: CJ (bi}~ ::\; XVIII. brigadi, a kasni je radii~ na tere.r_m. Ubij~a ie od Niiema·ca), Mileva Kur-uetC, FranJtca JerbiC, uCitel jica i t. d. 1 !<K U kotaru Na:Sic:e aktivno rade u selj.l Budimc_i~a 1 Radojka Viljan~c {kojaNiOOdsp~Setk.) 6!f~ g~l~~~~ pre~sje~nica ~.Jesno,g ade u_ AFlncTeiena BoSnjak, ~~ti~~cg:pl:i/vDus:nka Bo:Sniak, -·Telcna Y~iniC. Ljubica Vilj.an~c, Zorica VuCkoviC, Saveta VilJanac i Ned jel jka Vuk. OV U KoSki aktivno radi, do svog odLlas~~ uK~ d" M'lk KrajnoviC - u Uurdenovcu ucqa. o e t 1 k ~ a Cctkom 1943. g. sa troie die-ce odlazt '11 ~~'f( . OJa ),po Ana Vencol Sida MTidrovCiC. (~ nepnBJat tZ<llne , ~) T lk Smtt 1 Zora ateljskO'lll uporiStu NaHcama .' . e a Ok v d'boriSiC-] ankovi-C (kasnije je btla Clan Tllznog o ra AFZ NaSice). t .. . 486 S OkruZne konferencije AFZ. okmga Nova Gradilka 487 �POZDRA V zENA NEOSLOBODENOG OTOKA KRKA SA PRVOG KOTARSKOG SAVJETOVANJA ZA OTOK .KRK OD 16. VII. 1944. GLAV. ODBORU AFz HRVATSKE TELEGRAM! Glavnom odboru AFz Zene sa neoslobodenog otoka Krka, sakupljene na svoj.em prvom savjetovanju, salju svoje pozdrave Glavnom odboru AFz-a. ObeCajemo da Cerna poraditi na tome, da Sto viSe uCvrstim-o rad na.Se organizacije, kako bi mogle cvrsto organizirane sto bolje pomoci Narodnu oslobodilacku borbu, da bi se Cim prije osl,obodila naSa porobljena zemlja. 1 Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Delegatkinje sa I. kotarskog savjetovanja za otok Krk 1 Rad Zena na neoslobodenom Krku u 1944. g. poprimio ie ma·sovni karakter. Za 8. ma·rt 1944. g. isplele s-u Zene 500 pari Carapa za borce 43. istarske divizije. Kad je u ljetu 1944. g. po-Cela stizati veCa savezniCka pomoC, uspostavljena je veza Vis-Konoba kod Punta, koja nikada nij,e hila prekinuta. ·Preko te veze prebacivali su se vakoni hrane i materijala na drugu str.ahu atoka na vezu Silo-Jelenje, koja ie hila. ~s.pojena s kopnom. Kako su u lietu 1"944. Nijemci vrSili Ceste racije, prebacivanie materijala nij€ hilo lako, to· viSe, St-o je veza 'hila nado.gled dvaju njemaCkih garnizona - Krka i Punta, pa je borbena grupa, uz pomoC Citavog n.aroda, likvid,irala. jedan garnizon. U toku 1944. g. ,pa do kraja rata, radile su Zene int-enzivno ideoloSko-politiCki. U svibn ju 1944. g. prisustvovale su Zene Krka OkruZnoi konferenciji AFZ za Hrvatsko Primorje. U to vrijeme postojao je na Krku Kotarski odbor AFZ sa 38 iJdbcnnica, 5 optinski'h odhora AFZ sa 40 odhornica i 27 'seoskih odhora AFZ sa 106 odbornica. Oblasna konferenciJ:a AFt-a za Istru Doltument 298 IZ IZVJEsTAJA OBLASNOG KOMITETA J{PH ZA ISTRU OD 20. VIII. 1944. 0 OBLASNOJ KONFERENCIJI AFz ZA ISTRU ODRzANOJ 22. I 23. VII. 1944.1 OBLASNI IWMITET KPH ZA ISTRU 20. VIII. 1944. Drugarskom Centralnom Komitetu KP Hrvatske AFz vanje kod mnogih odbornika da zene aktivno uCestvuju u pokretu. To smeta daljnj.em raz~ v·oju Zena na politiCkom i organizacionom poa) obuhvaCanje Sto viSe Zena u organiza- lju, u jaCanJ·u organizacije i izgradnji nove drZave. Uporedo s tim premalo su bile zainciju i prodrijeti u n.eobuhvaCena. mjesta, a teresirane za rad ·Sa Zenama i same partijske naroCito u gradove. organizacije, kao i sve oS-tale organizacije. b) aktiviziranje Zena u pokretu uvlaCeCi . Kotarske konferencij.e AF.Z-a mnogo su doih vise u Partiju i NOO"e. prinijele jaCanju Zenskog pokreta i nj.egovu U tom pravcu krenulo se je napred, po- vaznost u NOB, sto ie dalo potstreka svima. kret -Zena se j aCa, sve viSe aktivizira. U orga- -Jednomjesecna kampanja za I. Oblasnu konferenciju AFZ-a za Istru, 1 i uspjeh same konnizaciji radi oko 2.000 Zena, od kojih _ima blizu 400 u NOO-ima. Svih zena obuhvaceno ferencije uCinio je prekretnicu Za daljnji rad je u pokretu· 20:000. po Iiniji AFz-a, u prvom redu kod samih zena, koje su prvi put javno manifestirale svoIako j'e veC dosta Zena u zadnje vrijeme ju snagu i p·olitiCku zrelost, okupljene iz ·ciprimljeno u NOO-e i pocinju aktivno sudjejele Istre uz prisustva slovenskih, talijanskih lovati u radu, joS nije postignuto razumiJe(iz 'Trsta), te primo~skih delegatkinja. Bimn Partijska komisija Oblasnog odbora AFz za Istru postavila je u zadatak 488 je Oblasni odbor AFZ-a z~ Istru s~ pretsjednicom Dinom, 2 Clanom naseg Kom1teta. . . Na skupovima Zene joB malo raspravlJaJ~ 0 aktuelnim zadacima, ne djeluju kao Clanov1 vlasti. Za aktivizirati Zene nastojati Ce se pre1 22. i 23. srpnja 1944. g. odrZana ie u planini iznad sela RaSpor na Kra-su pxva Ohlasna. konferen.. AF2 za Istru. Konfereneiii je pnsustvovalo ~~~0 !judi, od toga I?~OO Zena. To je hila ne samo najveCa i naimasovnqa smotra ~en~ •. m;go ~?pCe najveCa roanifestaciia naSih orgamza-ct.la. za. vnJ_eme rata, Ciji je ogroman uspjeh. ima_o vehk.t ut1e-ca.1 n'! daljnji razviJj NOB u Istn. U)e~no. 1e to btla 1 na jveCa manifestaci ia hrats~va 1 J•edm~tva Hrvata i Talijana. Sarno iz Buja rpnsust':?.valo 1e. konferenciji oko 70 Taliianki. Ko-nferenctJt su pnsustvovale pored predsjednice Glavnog. odbora A~2 2"!- Hrvatsku Mace GrZetiC, predstavmce ~rv. PnmorJ~, Trsta i Slov. Primoria. Iz svih kra1eva Istre sh~ale ..su Zene, koie su bil~ izabrat;_e ~d .svo jih o~gam,zaCtJa~ Evo jednog primJera, ko11 TJeCtto ~.ovon o bo,;he nom ·raspolo:leniu tih dana: Dan .pnle ,polaska zena na konferenciju, neprijatelj i-e u. blizini se~a R~kov­ ci, u kotaru Tin jan, napao pozadmsku ~tamou, 1 t?~ p-rilikom je poginul() 11 drugova. 'Zen~ tz -sela Ja~tct, Rakovd, .Jurami, StifaniCi i Murom, m~du UJtma Zvana Ra-kovac-roamica, Cim su Cule pucn_Javu, up~u­ tile su -se pravcem stanice. Kad su doSle taroo, na;;Ie su raskomadane le.Seve po,ginulih drugova. OstavlJa: juCi komade ni~~ove .~djeCe, po koiiTI?-a Ce se. moCt ·kasnii-e ustanovth kott su to dru,gov_t~ ~akuptle su leSeve i kolima ih odvezle na groblte 1 iPOko.pale. Kad su to zavrSile, krenulo ie rposlije podne }5 drugarica na put za Kras na Oblasnu konferencqu ko partijskih zenskih komisij a pruziti im cim brzu i konkretniju pomoc. Pored toga trebat Ce odrZavati prosvjetne kursev.e i analfabetske teCajeve za seljanke ... Org. sekrdar: .Lovro3 U radnom dijelu konferencije, n~kon St.o je Mi~­ k MileniC -odala poCast palim borctma, Dtn<t; Zl.ah~ ·a " 1e od rza Ia politiCki ' a Nada ·1Raner orgamza-ct.ont · cu · ferat Na desetke :lena izlazt o Je na ~?vorn1 , • ~e ~. ·. mukotrpan polo.Za 1 Zena. ,pod v Italqom, nalZnose~.:t . • , • • bra jajuCi uspjehe u svom radu .t tzran:ava l~Ct SVOJU l"ubav preroa Pa.rtiii, drugu Tttu, NOV 1. spreml 1 d se bore do 'konaCnog oslobodenta Istre. nosa .. Sumski pro,planak ie od1ektvao b b ' ?r emm paro Ia. ma, pjesmom i zakletvom drugu Tt~~· Za vriieme odrZavanja kon~~renCtJe,. Il. bngada, koja ie osiguravala konferenct,1u. vodtla T; bSbu ta8 D.eprijateliem i likvidirala ~Jegovo uponste rad. Sa poloZa ja borci su slalt pozdrave konferenciji. .... d" . Ne,prijatelj niie mo,gao sprqeC~tt .o :z~vanJe konferenciie, koju -su osiguravale nase l~dmtce. svom bijesu, zapaliiJ je selo Brest pod. Uc.kom, ta o da je dio delegatkinja, koji je prolazt.o hm ~'?tem: morao pruZati ,prvru pomoC liudima, kot~ su NtJemCI ranili, a medu njima su bile ~- ~no!e zene. U Oblasni odlbor AF2, kiJlt 1e tz_abr":n na k?I?ferenciji ruSle su: Dina ZlatiC. 'Predsiedmca, E~rs~lta Rismondo, potpredsiednica, Nada ~a~er, !aJm~a, Liuhica PoliC NaSa i Nada Tonkovt.c. tz P_nmoq~; Milk a .T a,rdas, Milka Srok, I vanka MthC, Mt!ka MtleniC, Eroiliia PilepiC iz kotara Kastav; Roza Gla-Zar, Zora KrSan. Mariia Fratar iz kotara. Lovrat;t; Tereza Atanasio, Slavica Jardas, Zaneta Ktnkela tz t? I 489 �saznati nltl g.d]e Je f{otarski koml~et. Jedat; · ili dva Clana nalaze se u Dubrav1, a drug1 ne znamo gdje su. Konferencija Ce se ·pripr·emati, sam? ~;no Kata i ja toga misljenja, da ako se v.o)mcka situacija na ovih nekoliko kotareva bJelov_a~: skog okruga ne popravi, da ne Cemo uspJe 1 dobiti Zene na konferenciju iz. straha. . Mi sm·o mislile da tebe zapitamo za Jedan savJet. Aka si i ti miSljenj a, da Ce, se k_~nfe­ rencija opet morati odgoditi za krace VriJeme . mislimo da bi bil6 bolje da ne dodemo 10. VIII. na ·sastanak k~omisije, ne~o ~a. se sastanak odgodi' na neko vrijeme. L1d_a wnako ne Ce po svoj prilici doCi, a nama ~1 ostalo m~lo vremena za rad na terenu. J av1 nam, mohm te, p-o istome kuriru, Sto ti misliS o tome, da 1i -Ce se naS sastanak odrZati lO. ili _?.8 Ce i · hoCe. li se iii ne ce odgoditi konferenci}a· 12. VIII. zakazan je sastan~k Okruzne ko. .. B'el . reCeno je da ce se sastanak !l;llS!Je J ., 1 , kJ' ceno odrzati pri KK Du"devac. Ako Je za JU da Ankica Palfi (krizevacki kot~r) u~e ~ tu koffi,isiju, onda nam, m·ol~~ te, 1 to JaV1 da je znamo na vrijeme upuhb na sastanak. Uz drugarski pozdrav Smrt falizmu _ Sloboda narodu! - Krunka 6t 2 3 4 5 6 Lepa PerQviC. Kata Vujaklija. N aranCa KonCar. Zorka Lju1 hiSit. Lida ZlatiC. Krunka ZastavnikoviC. Ookument 300 MAJKA MILKANUSA lz .»Dalmatinke OkNiZui odbor AFt Buzet - travanj 1944. Lea Ra:ner, Milka P.eSlica-/elovica, Alm-a Pikunii,• Stefanija Ravnit, Ankica MiliC, Antica Suran, Nada T onkovit i Dina ZlatiC kotara Opatija; Majda Rupena, .Jela IvanCiC, Tilija Ste.panCiC, Ema IvanCiC iz kotara Kras; Bepa NeZiC, Pierina ZubiC, Mari ia MikulavCiC, 2el jka Cerneka iz kotara Buzet; Lida Valderstein, Anica SirotiC, Mareela i Milena iz kotara MotoVun: Maria Giorgi, Meri di Castania, Marija Santan, Marija Vesna iz kotara Buje; Kata TakiC, Kata Mohar, Rozina KoI-ellit," Zvana Rakovac, Aria Suran iz kotai-a Tinjan; · L'!Jcija Mo,goroviC, Katica Gortan,_ Stefica Katja R<i.n~i. Zora MatejCiC, Pepica 2ufiC, Zaneta Monas iz kotara Pazin; Amalija Runko, Marija Rovina, Marija · Mos'koviC iz k_otara Cepit; Mari_ia 'FrankoviC, Irma Lieu!, Fo~ka FrankoviC, Andelina Zahtila iz kotara Lab in, Mari ja ZidariC, Linda Radovan, FoSka BanCiC, Jaga iz 'Smoljanci, Silva Kopitar iz kotara Zminj; Milka DivkoviC, Fumica BrSCiC, Marija Rado~eviC, ·Stana Radetit, Anetta Radetit iz kotara Pula; tri drugarice iz Pule, pet drug-arica iz Rijcke, zatim Lupoglava, Motovuna i joS nekih uporiSta, Cija · imena ni,su zahiljeZena; Rozina BoZiC, FranCeska BradetiC, Anetta Malusa. Justina Abba. 2 Dina ZlatiC. 3 Silvio MileniC. Dokument 299 PISMO KRUNKE ZASTAVNIKOVIC OD 26. VII. 1944. LEPI PEROVIc - cLANU OBLASNOG KOl\UTETA KPH ZAGREB 0 PRIPREMANJU KOTARSKIH KONFERENCIJA U KOPRIVNICKOM I KRizEVAcKOM KOTARU Drugarice Zina, 1 · tek danas Smo Kata 2 · i ja stigle na cilj, Nismo se mogle prebaciti preko_ Hampovice za Sredice, j_e·r_ je put Vrlo nesiguran. a iSao je s nama i KK SKOJ-a Koprivnica · i neki drugi drugovi, skoro potpuna nenaorazani. Putovali smo dakle preko Moslavine. Kata je ostala na koprivnickom kotaru i to do 1. VIII.,· a onda ide na krizevacki kotar. 26. VII. 1944. Naranda 3 i RuZil 4 pripremat Ce konferenciju na koprivniCkom kotaru, samo Sto Ce to iCi neSto te.Ze, jer se u mnogim mjestima s onu · stranu pruge prema Sredicama n·alazi naoruZana domaCa banda u mnogim s.elima, (Maslarac, Sren i t. d.) pa ce biti tesko dolaziti u ta sela. Na kotaru zabno ne ce nitko izgleda pripl'emati konferenciju. Nismo uspjeli putem 11 borhi~~, PoCetkom sijeCnja o. g. seljaci __ispod J?-inare· nadoSe na putu smrznutu z~nu. ~;Ia 'e MilkanuSa majka borca - heroJa Mtlwe J ' • f)apiC. Starica je v~?ila ka:avan IZ .v r d ova za-VjeStiCa gorti, uoc1 ofanz1v~. Na povrat~u su joj seljaci govorili: »Ne aJde stara, biCe . vijavica.« Tesko se probijati kroz snijeznu ol~JU -;to je Milkanusa ~nala. Ali d.ole. u s·elu ceka)u na nju smrznuta i gladna UJB'Zin~ dJeca._ O~a mora k njima. Majka je hila uv)er~na d~ l," ljubav u njenim grudima ja-Ca od vJetra 1 V1javice od :zime i mraza. ·. Po~navali smo MilkanuSu. SreH smo j,e prvi put na Vrdovu, jed-nog .jese~jeg.. d_ana, kad je sunce· obasjavalo pl.amn~ I pa·~~.Ja.k~. Cuvala je -ovce. Bilo nam Je te:skn pr1c1 JOJ: I njena je Milica nosila partizanku ~.ao ~ · mJ... Ali starica nam se prva nasmiJala. d »Jeste Ii ,sustale-?« To nam je dalo s·?a-ge .a . . s pribliZimo. Prvo sto na.s je zap!tala hl· J<>J e .. ? Z t' lo je _ »kako napreduju nasi.« ~ ~m se raspitivala gdje su i .Sta rade drugovi 1 drugarice, koj.e je on a poznavala. .. Cu.Ii smo za MilkanuSu, joB mnogo ramJ~ nego Sto smo je upoznali, za nje.~in ~eumorm rad od prvog; dana ustanka. NIJe bil:o .ka~~­ vane preko Bitelica i ~rdova,. u_ kOJOJ mJe ana uCestvovala sa SVOJIID panpce:~o~. . · telili smo da nam priCa o ~eb1, I·Z. om~ prvih dana borbe. Starica je pocela m1rno -1 jednos.tavno da priCa: . »Bilo je to onda kada je u nas1m P!at;I· nama bilo svega nekoliko druwova. MDJ sm DuSan bio je. uvijek s·njima na d'Ogovor? .. Nocu bi znao sa Cetine na Vrdovo nos1t1 P~ osam pu§aka na svojim _ledima, a vraCao- b1 hr. 6, srpanj 1944 se taka rano u z,orU. Uvijek sam g~ .. Cekala sva zabrinuta kraj ognjiSta. On se v~se pu~~ ljutio na mene i' moHo me d~ ~e pat.Im noeL Nije majCino- ·Srce mo·glo ()dohtl da _mi.rno ?'l~­ da kako se dijete muCi samo. »DaJ sine, I: Ja Cu raditi sve Sto bu·dem mogla«. Do nekohko dana donio mi je robu !vojih .d~ugova ~a pranje. Odonda pa dalje cesto I?' Je don~SIO robu. No-Cu sam ja prala i suS~Ia sa moJO~ Milicom zajedno, krijuCi ad sel~a~a ~ao- z~n: ja noge. Poslije su ?a's ?rga~1z1rah sa Jos .. nekoliko seljaka i selJanki da cuvamo _str~z~. Zima je hila ljuta, ljudi se nisu usud1vah 1.z kuCa, a mi smo znale zapraSiti punin: zobmcama hrane i opran-om robom u plan1n~. Dode vrijeme da i DuSan ode u parti_zane, a malo zatim i Milica. »Hajte djeco, ~-or1te .se za slobodu svog naroda kao hrabn borci«. rekla sam im na rastanku. .. Broj parti:zana sve je vi~e rastao. ~T~hJa,­ ni su Cesto pucali u selo, a Jednom ~o~os: s~ zloglasnim Cetnicima, popali.Se, oplJ~~kase 1 odvedoSe mnoge se1jake u mter~aC1JU,. a s .. . nJtma 1 mog muZa . Ja sam i dalJe rad1la u · , selu, s djecom koja joS nisu bila d<>rasla za borbu. • · k DuSan je kasnije otiSa<> s nasom VOJ.~ ·oz:t u Crnu Go-ru. Dugo- nisam primala VIJesti. Stalno· sam se raspitivala, dok mi _nap-o~o~ ne rekoSe da je pao na nekoj straSnoJ planim ... Ta rana nije ni zacijelila, a _druga ~e uhva.tila. Moja Milica pade u borb1 ko~ Dlc· ma. Drugov1 mi rekoSe - hila je ..~e::oJ: . llfislila .sam da: te boli ne cu preziVJ:ti. AI~ duznost.prema borbi i mojoj djeci dah su ';"' silage da se -otmem crnim mislima, d-a stls· nem srce i prionem opet uz rad.« Milka 490 ~91 �IZVJEilTAJ GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNl RED I SIGURNOST OD 29. VII. 1944. 0 HAPilENJU RU~E CRNKOVI<':, EME CEKURI<':, BO~ENE ~AKMAN, VERE FABIJANI<': I DRUGIH • n li I Z I A C.; .,'l:t,Q I '* :;:, ~' r.:; c:s' 1 Ovi uhapSenici nisu uopCe hili izvedeni pred sud, nego su ih ustaSe proglasin taocima, te su ih vjdali tokom 1944. ,g. u okolici Zagreba. Taka su Viera FabijaniC i R'l!Za CrnkoviC vjeSane u ,grupi od 50 antifaSi·sta kod sela KruSI jeva, kotar Donja Stubica, 2~. XII. 1944. g. Vera Fabija11iC Dokurnent 302 PRVA OKRU~NA KONFERENCIJA AF~ ZAGORSKI KOTAR ODR~ANA 30. VII. 1944. ORGANIZACIONI REFERAT JULKE RAJAC!c '" ' : ;1.• ::.;;, ...:.:.;; (,pl'teil...,..sloYI'.l : re. 279o~y)!-4..; •. i . 'WJ \,. .. v,..,;,;,). ( .. " " 262;,o....v9-44. ) · Eoj1 ett .._ daftl1 eta. -. eaetMke 1 . kao 1 .:;;n: ,,;s; (pr!O<Ucc na.slova .?n.26~4,<>-l/9-44. :> !f.u.u. 11e1 -~. ·· · ·... · . . rut..: ~b • .. •scet:.Jo;mo 00 okrctrloos pdeJrm miiiiD. 1l·....·. ,' .. ··· ~·r:>l'l)dfl.V:~.• ··.·.c'?,~~1,1lM' ob~ wmYOil.~ .. ... Zemaljska konferencija1 napravila je prekretnicu u buduCem radu, koji je brzim korakom krenuo naprijed. Organizacija se naglo prosirila i cak prodrla u gradove. Delegati sa Zemaljske konferencije prenijeli su zakljuCke u sve krajeve naSe zemlje i priSli provodenju istih na teren. Nakon konferencije ponovno Je izaSao list »2:ena danas«, koji je izlazio i -za vrijeme Jugoslavije i poCeo da razraduje zadatke konferencije i joS_ vi.Se po~ v,ezao i ujedinio Zene Jugos1avije. Rezultati zemaljske konferencije imali su vidnog Qdraza i u naSem okrugu. Povratkom delegata sa konferenc~je odmah se priSlo rjeSavanju zadataka postav!jenih pred nas. Formiran je okruZni odbor Zena, koji je postavio pred sebe zadatak: povezati postojeCe ()rganizacije AFZ-a na terenu, gdje su one postojale u .delnickom i ogulinskom kotaru, te stvaranj.e organizacije u ostalim dijelovima naSeg okruga i forrniranje kotarskih odhora u svim kotarevima naSega okruga. TeSkoCe i prepreke, koje su stajale pred AFZ-om, svakim danom sretali smo se i mi s njima na terenu. Pod vrlo teSkim uslovima faSistiCke okupacije i ustasko-cetnickog terora razvijala se AFZ u Gorskom kotaru. Najteze je bilo razbiti strah kod Zena, koji se j,spoljavao pred organizacijom. One bi nam govorile: »Mi Cerna uCiniti sve za borbu, samo nas nemojte stavljati u odbore,« jer su gledale da ce ih se kompromitirati pred neprijateljem, te Ce biti proga~ njane i zatvarane. Rad je bio vrlo -oteZan. Neprijatelj je svuda krstario selima i cesta•: rna na.Seg okruga. Mjesta su hila ogtadena Zicom i bunkerima. Zene su se te.Sko prokradale k nama na veze, a naroCito iz Zice, da Cuju istinu Q na.Soj borbi i dogadajima, koji: se odvijaju u svijetu. Uporedo s time one su iznosile potreb ne stvari na NOB. Kada hi se 493 �rastajale od nas, pronosile su vijesti j stampu, koja govori o borbi naSeg naroda i dogadajima, koji se zbivaju u svijetu. ~ene Cabranke prenosile su Stampu u kruhu kroz 'l'alijansku -zicu i bunkere. Pored svih teskoCa, na koje se nailazilq, organizacija s-e pomalo kretala naprijed. Uspjelo se oformiti kotarSke odbore Zena, u nekim kotarevima prije, a najkasnije u ko.taru Cabar. ·Oni su odigrali vrlo znaCajnu ulogu u kotarevima, a okruZni u okrugu na okupljanju Zena. Ta kotarska rukovodstva, koja su svakim danorn hila u neposrednoj blizini Zena, imala su mogucnosti za sakupljanje zena u· NOP, t. j. njihov je zadatak bio proSirivanje i omasovlj__enje organizacije za vrijeme ilegalnog i poluilegalnog rada, koji se je sastojao u pomoCi vojsci i bolnicama, prenaSanju raznih potrebnih stvari j.z zice itd., dok je politicko djelovanje bile nnemoguCeno. Velike su bile sabirne akcije Zena vrbovskog kotara, te Delniea, Lokava, FuZina, kao i Zena Kupske doline, koje su pdmagale v-ojsku na svome terenu. Zene kotara Cabar masovno praCene u internaciju-, nisu prestale sa radom, vee su i one, koje su ostale, produzile pod najtezirn uslovima neprijateljske okupacije. Zene -opCine DreZnice svim su sredstvima pomagale NOP, hranile vojsku, plele carape, ,slape, prale ruhlje, Svakim su danom u trogodii§njoj borbi vojsku ocekivale, kad je dolazila iz akcije i ispracale je u akciju. Vodile su majCinsku brigu o ranjenicima u bolnici. Svi do sada navedeni primj,eri, koje su naSe Z.9ne Cillile za borbu, govore nam to da su naSe Zene Gorskog Kotara iSle usporedo sa '0stalim Zenama Hrvatske i J ugoslavije, da se uspjelo kod nji-h razvijati ljubav prema domovini, a mrZnja prema svim neprijateljima naroda. Moram naglasiti da u naBem okrugu joB u prvim danima u isto vrijeme stu pili su- u borbu prvoborci Hrvali i Srbi, a isto tako hrvatske i srpske zene. Pornazu zajednicku borbu protiv istog neprijatelja. I jedne i druge salju sinove u borbu za narodno oslobod-enje. J unaCke majke, majka TomaZinova, Cahran. ka, koja je poslala sedam sinova u borhu i kad se vratila iz internacije, ona je Cula da su joj petmica poginula nije klonula duhorn, veC nastavila ondje, gdje su oni stalL Primjer jedne druge junaCke -majke Marice h Jasenka, koja je dala z-a borbu tri sinai dvije kC.eri, ·sve pet je poloZilo Zivot za slohodu, a ona je produZila s jacom borbom, da ih osveti. N edavno j e govorila radio stanica »Slobodna Jugoslavija« i radio Moskva_ o tom junaCkom drZanju. Mnogi su primjeri takvih zen a u nasoj zemlji; hrvatske i srpske majke zajedniCkim snagama sa svojom djecOm vade nepomirljivu .borbu- za. ·stetnu i ne.zavisnu don:i-oVinu. ·.' 494 Jacaniu i ucvrs6enju organizaciie u Yrvatskoi uvelike je doprinijela konferencija AFZ-a za Hrvatsku, koja je odrzana nekoliko mj.eseci poslije Konferencije Zena za Ju-goslaviju. Ona je razradila i uCvrstila -zadatke Konferencije Zena za Jugoslaviju i postavila njihova nstvarivanje do kraja. Na I. konferenciji Zena za Hrvatsku izabran j,e ·Glavni odbor AFZ-a, koji je u svorn daljnjem radu mnogo pomogao pokrajinskim, oblasnim i ok.ruZnim odborima i pokrenuo izdavanje lista »Zena u borbi«, koji je odigrao vidnu ulogu· u okupljanju zena u NOP. Na istoj konferenciji steCena su ogromna iskustva u dosadaBnjem radu, koja su prenoBena _ sve na organizacije u Hrvatskoj, Sto j,e uvelike pomoglo organizacijama na naBem terenu. U laksem rjesavanju problema, pred kojima smo se nalazili, 'Organizacija je po·Bla svakim danom jaCanju i porastu. Iako je rad bio na neoslobodenom teritoriju, izuzev DreZnice-, u svirn kotarevima hila su oforrnljena kotarska rukovodstva. Organizacija je prodrla djelomiCno u pojedine opCine i sela, dok u veCini sela i opCina '0rganizacija nije uspjela obuhvatiti sv-e Zene, koje -su- bile antifaSistiCki TaspoloZene, 'mrzile -faSizam i -stajale po strani NOP-a. Organizacija se nije dovoljno snalazila, jer nije imala.iskustva, -t.e nije znala pronalaziti nove naCin-e rada, na kojima bi se okupilo sve Zene u borbu i pruZila im se moguCnost za njihova aktivno ucesce u NOP-u. Nije se u dovoljnoj mjeri znalo iskoristiti onaj -svakodnevni i na oko sitni rad, na kojem hi se iste Zene aktivizirale. Tim bi se organi.zacija omasovila i m-iwgo viSe doprinijela pokretu. Pod takvim uslovima rad se odvijao skuceno sve do kapitulacije Italije. Kapitulacijom Italije osjetio se nagli porast pokreta u zemlji, a isto taka u naSem okrugu, koji se tada oslobada. Masovnim prilaZenjem naroda pokretu pov,eCao se i priliv .Zena u organizaciju. AFZ u naBem okrugti aktivizirala je mnoge Zene. One su u tom poletu razoruZavale neprijateljsku vojsku. Zene Delnica i 1Cahra skidale su puSke sa ramena neprijateljskim vojnicima i nosile oruZje u Sume i sakrivale ga, svij-esne da se Zeljena sloboda ne maZe steCi bez oruZja, One su pokazale puno volje u pornoci Narodno oslobodilaCkim odborima u rjeSavanju raznih za.dataka, u organiziranju bolnica, prolaznih kuhinja, sabirnih akcija, koje su _vodene na terenu Citavog naSeg okruga, Zene Lukov Dola i sela Vrata s18.Ie ,su na kamione voCa i povr~ ca· bolnici. Zene su-·pokazivale puna voUe u rjeSavanju svih zadataka, ali organizacija ni- · ie uspjela da to raspolozenje zena odrzi, t. j. nije uspjela tome citavorn radu dati politickog. teme!ja i probuditi kod zena politicku svijest, da bi one znale .ocjenjivati rad neprijatelja · I odrediti put kojirn !reba iti. To se pokazalo nakon iznenadnog prolaza Nijemaca kroz Gorski Kotar. Uslijedili su novi momenti u naSem okrugu: nastao je izvjestan strah i kolebljivost kod rnasa. Neprijatelj se sluzio. vrlo vjestorn taktikom, a negdje i represalijama. Ta kolebljiv-ost i strah narOCito 'su imali odraza kod Zena. Mnoge su ad njih nasjedale neprijateljskOj paroli, kojom se slUZio za demobiliziranje novO mobiliziranih boi-aca naSe XIII. divizije ubacujuCi parole: »Svi oili muSkarci, koji se iz Sume vrate kuCama, neka predaju Ol'uZj.e, ne Ce im se niSta dogoditi. Partizani Ce i taka borbu izgubiti - nije potrebnQ uzalud_ izgubiti glave ..::< Zene su nesvijesri-o nasjedale toj p~toli, koju su Sirili neprijateljski elementi. Odlazeci kilornetrima daleko, pred borce, vukle su ih kuci i. uvelike pomogle · predaj i boraca~ ·To- se- naro.Cito ispoljilo u kotaru Vrbosko i Delnice. Nase organizacije AFZ-a nisu se snaSle u takvoj situaciji. Prvo, Sto su bile mlade i politiCki neuzdignute, drugo, Sto nisu bile Cvrsto vezane sa Sirokim masama Zena, jer je njihov dotadanji rad bio i!egalan i poluilegalan. One nisu bile politicki uzdignute, da bi u tim teSkim inomentima uoCile sv,e manevre i lukavStine neprijatelja. Momentana okupacija na.Seg okruga nije dugo trajala. NaB okrug ponovo je postao slobodan. Pored te Cinjenice u to vrijeme zbili su se vaZni politiCki dogadaji u naSoj zemlji i dali novi polet pokretu, kao Sto su historijske odluke II. ·zasjedanja AVNOJ-a. KoristeCi sve te momente za osvjeZavanje i pokretanje rada sa Zenama, organizacije AFZ-a na naSem terenu pristupile su odrZavanju kotarskih konferencija Zena kao i odrZavanju trodnevnih kurseva, na kojima su se prouCavale odluke II. zasjedanja AVNOJ-a. Taj rad imao je vidnih rezultata. Kotarske konferencij.e uspjele su u svim kotarevima. One su- dale novi i svje.Zi polet Zenama za daljnje njihova okupljanje i aktiviziranje. To se najviSe odrazilo u vrSenju priprema za proslavu 8. marta medu Zenama. Bila su razvijena rr.itSovna takmiCenja u Citavom naSem okrugu. One su se takmiCile u tome, koja Ce opCina ili kotaT bolje organizirati mitinge i1i ur.editi svecane dvorane za proslavu toga dana. Zene Delnica su se u radionicama takmiCile tko Ce viSe oplesti Slapa i Carapa za vojsku i saSiti rublja. Za · taj dan velike su bile sabirne akcije u Citavom naSem okru-gu . .Z:ene Delnic8. sakupile su hranu i Salju je na poloZaj vojsci, Zene ostalih kotare·va · posjeCuju ranjenike_ u bolnicama. Mitinzi su bili na visini organizirani u Srp. Moravicama, Gerovu i Delnicama . .Z:ene Delnica i okolice irnale su uvecer bakljadu, ana rnitingu je bilo oko 1.500 z.ona. ilene Gorskog Kotara stvarno su shvatile znacaj 8. marta i pojacale rad na svirn poljima. tl'ao daljnji korak u radu i za joB jaCu aktivizaciju Zena u pokret naSa organizacija postavHa Je od.rZavanje. I. okruZne konferencije. Da hi njeni rezultati hili Sto veCi i konkretniji, provedene su u svim selima, opCinama i kotarevima konferencije Zena, na kojima se objasnjavalo odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, kao i postavljali zadaci AFZ-u u NOP-u. Pored ovih glavnih politiCkih pitanja, sa kojima se upoznao veCi broj Zena u naSem okrugu·, na konfe-rencijama . s~u birani odbori pre rna- veliCini sela, opCine iii kotara, a -pored odbora birani su delegati za konferenciju, poCam od seoskih pa do okruZne konferencije, :ria kojoj Ce se birati okruZni odbor. Na svim ·dosada odrZanim konferencijama naSe Zene su vidjele i osjetile neSto nov9, Sto irn daje jo.S veCeg i jaceg poleta za daljnju borbu i rad, a to su odluke AVNOJ-a, kpje su udarile temelje i dale ohlik novoj demokratslmj i fedeTativnoj drZavi,_ bratskoj zajednici svih naroda u Jugoslaviji. Mnoge ad naSih Zena u Jugoslaviji upoZnale su se na tim konferencijama sa zna~ cajem i velicinorn ·odluka III. zasjedanj a ZAVNOH-a, te deklaracijorn o osnovnirn pravima gradana, a kojim su odlukama udareni ternelji nasoj slobodnoj federativnoj ·demokratskoj drZavi u ok.v:iru federativne demokratske Jugoslavije. Kroz odrZavanje konferencija i biranj,a Zena u odbore ujedno je ostvareno jedinstvo svih slojeva Zena u naSem okrugu. To je dalo joB jaCi polet Zenama i uCinilo novu mobilizaciju i okupljanj.e onih Zena, koje se joS do sada nisu bile aktivizirale i dosle do izrazaja u NOP-u. AFZ odigrala je znaCajnu ulogu u borbi .za ostvarenje ciljeva NOP-a, i to bas kao takova, koja se stvarala u borbi protiv faSizma. U borbi za narodno oslobodenje ona je naiSla na sinlpatije Sirokih masa Zena i time je postala snaZna i masovna organizacija. Ona je danas sastavna i ravnopravna organizacija NOP-a, koja rJe,Sava sve zadatke NOF-e. D_na Ce u toj opCenarodnoj politiCkoj organizaciji rjeSavati sve p-olitiCke zadatke i politiCki podignuti Zene, Sto je njen glavni zadatak pored ostalih, koje pred nju postavlja NOF. Pomoc vojsci i Narodnoj vlasti, politiCko prosvjeCivanje Zena, koje treba izdiCi da one Sire gl-edaju, iznad svog svakodnevnog muCnog i teSkog Zivota, te da Zene postaju nepomirljivi horae u zajednici sa Citavim narodom za ostvarenje velikih historijskih ciljeva NOP-a, koji su izrazeni u odlukarna II. zasj.edanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, i -koji su pastaviii Zenu ravnopravnim -Clanom ljudske zajednice. Da bi AFZ izvrsila sve zadace, koje pred nju postavlja svenarodna politiCka organizacija j.edins.tvena fronta i narodna vlast, 495 �potrebno ie u~initi siijedece: baciti se svim snagama u borbu za ostvarenje odluka AVNOJ-a i ZAVNOH-a, uciniti sve na obnovi zemlje i i.zgradi1i naSe .sruSene i popaljene knee. Organizacija AFZ-a treba pomoci NOO-e u vriienju njihovih velikih zadataka. Treba razviti takmiCenje da nij-edna njiva ne ostane nepokoSena i nepoZnjevena. Mine smijemo zaboraviti na familije palih boraca za sl.obodu i boraca na frontovima, kao i ranjemh drugova u bolni~ama, vee zaj,edniCkiin Zemalj~ka konferencija AF2 .Jugoslavije odrZan; 6., 7., 1 8. XII. 1942. g .. ~ Bos. Petrovcu. Prva · OkruZna konferenclJa za Gorski Kotar ?drlat;ta -.ie 30. VII. 1944. g. u Ravnoj Gori. Bilo Je pnsutno 350 delegatkinja. Konferenciji je prisustvovala predsjednica ·Glavnog odboni.- :AF.t Hrvatske ~aca GrZetit. Po~itiCki ref.erat odrZala je Zora .Jelmek, predsjednica •OkruZnog od'bora za Gorskt Kotar. Nakon politi.Hog referata iznijele su snagama raditi na -svim poljima rada srpom i kosom, njegom i posjetom bolnica. Ako sve te zad~tke budemo izvr.Savali, time ujedno pro~ vodu_no odluke AVNOJ-a i ZAVNOH-a u djelo, kao 1 sve zadatke, koje ad nas traZi naSa do~· movina. Mi moramo savladati sve teSkoCe u pozadini, koje staje pred nama, jer samo t3.ka naSa Ce pomoC biti naSoj pravoj narodnoj vlast!. i n~·Soj voj-sci -Sto veCa, a barba protiv neprtJatelJa lito uspjesnija.2 1 Zene politiCke J?roh_Iem,-e pojedinih kotareva ·Gorskog Ka~ar~; OrgamzaciOnt referat podnijda je }ulka Ra1a-C~c. !za_ referata r~zvila se O:pet di..skusija 0 orgamza-cton_m~ .problemtma. U diskusiji sudjelOvale su dele,gatkm1e kotara: 'Ogulin Vrbovsko FuZine Ca~a-r:., ZavrSnu riie.C na konfer~nciji dala 'je MaC~ Gmettc. · · Na konferenciji izahran je OkrU:Zni odbor AFZ za Gorski Kotar. · OKRU2NI ODBOR AF2 IZABRAN NA I. OKRU2NOJ KONFERENCIJI Predsjednica: Zora Jelinek Pavica PaviCiC Potpredsjednica: Marica Kosanovie Emica Racki Tajnik: Julka Rajacic Dragica Ofak Frana PetranoviC Iz kotara Ogulin Danica 'Trbovic Simica TrboviC dvije iz zice (Ogulin) Marica Kosanovi'c Ogulin Duska Ljuba Lin a Milka Mamula Milka Kosanovic Iz kotara Vrbovsko Marica Ti8iC Ivka Muhvic NaranCa JakSiC Ana VuCkoviC Stefa Jauk Ivka Mrvos Micika Podgornik Nina PerSiC 1 Iz kotara De!nice Zora .J e!inek · J·osipa Premer Marica J akovac Lenka Kvaternik Anka Klaric Iz kotara Cabar: Tilika Ozbolt Vera Gasparac Zora GaSparac RuZica Koritnik Marija Kriz Fanika Lipovac Francika PajniC Filipa Reljac Iz kotara FuZin-e : Franka Bolf ~.{ajnariCka Katica Toneki Katica Turk Sabina lVIiloiievic Marija Prijatelj Pavica .Slivka Darinka Stojnic Julka Rajacic Bor·ci: Naca Matic Albina Kauzlaric Zdenka Turk Milica Trbovic Ivanka Vrbanac Dokument 303 IZVJE~TAJ CENTRALNOG ODBORA AFz ZBJEGA U ELL SHATTU ZA LIPAN.l I SRPANJ 1944. Politicki izvjeiltaj · U sva 4 logora Zene su potpuno odane Narodno-o,slobodilackoj borbi. Sve osim par njih, lwje su ro.dbinski povezane sa Sakicom nezadovoljnika, oda·zivaju se na svaki rad, dolaze na zborove, konferencije i kulturne veCeri, koje odr.Zavaju odbori zbjega i organizacija AFZ-a. Kroz ova dva mjeseca nije bilo nikakvih jacih politickih problema, koje bi trebalo rj.eSavati. Pitanje robe, naroCito za Zene u poCetku se dosta oStro postavljal·o. Danas se joB uvijek postavlja, ali ne onaka oStro. JoS i danas .se pitanje robe p•ostavlja kao svakodnevno Zivotno pitanje, ali s-e ad nje·ga ne pravi. politiC.ko pitanje, jer su Zene svijesne da odbori zbjega nisu 'krivi, Sto one nernaju potrebnu robu. Velika smrtnost male .djece, naroCito u Katatbi, gdje je nekih dana bilo 6-7 pa i 1•0 smrtnih .sluCajeva djece, to nas je· zabrinjavalo, a kod Zena je djelovalo na njihovu rnomentalnu disciplinu. Bilo j.e prigov-ora, ali .se nije Culo niti jedne rijeCi protiv NOB. Otvaranje II. fronta Zene .au primile sa velikim zadovoljstvom i potpuno shvatile njegov znaCaj. Na zborovima, koje su odrZali Iogorski odbori zbjega u svim logorima prisustvovao je veliki broj Zena. Na sporazum Tito-,SubaSiC Zene su u poCetku, Cim su to preko radia -Cule, nerado gledale. Bojale su se i pomi·slile da bi se Tito sporazumi~o sa kraljem Petrom i da bi se ovaj vratio u domovinu. Ali odmah, istog Casa pred samim radiom, mnoge su govorile: >>To Tito radi, nemamo se Cega bojati«. Odmah u poCetku, dok jnS nismo imali ni tekst sporazuma, tu~ maCili smo Zenama sporazum Tito-Suba.SiC kao veliki uspjeh NOB-a. Kada smo dobili tekst sporazuma, pokazalo se j e koliko su Zene Cvrsto povezane uz NOB i .da priznaju NacionalnLKomitet i AVNOJ kao jedinu vlast u naSoj zemlji. Svi letci, koje su poj.edinci povodom .sporazuma podmetali po Satorima nisu moglj da pokolebaju njihovu vjeru u N acionalni Komitet i "Tita. Zene su potpuno ispravno shvatile ,sporazum "Tito..,SubaSiC. Nema viSe nesloge i mrZnje medu kotarevima u onolikoj mjeri ka·o prije. VeUki uspjesi svih saveznika povo1jno sti dj-elovali na Zene. U glavnom politiCka situacija je zadovoljavajuca. Organizaciono. stanj,e i rad organizacij,e, Kroz ova dva mj-eseca broj -organizovanih Zena se poveCao, j er ·SU organizirane sve Ze- ne, koje su doSle u petom i Sestom mjesecu sa novim zbjegovima. Sada ima oko 6.2()0 organizovanih Zen a. Sve Zene u zbj egu, osim par njih odazivaju se poziVima u potrebi rada rajonskim i logorskim o.dborima. Kroz ova 2 mjes·eca na svim zborovima i konferencijama g·ovorilo se o jedinstvu ·svih Zena, a narocito Srpkinja i Hrvatica. Na tom polju se imalo uspj-eha. Na svakom koraku se Zenama govori o potrebi rada, taka da danas u sva Cetiri log-ora ima oko 1.500 zaposlenih Zena po rajonskim odborima, te odjelima i otsjecima logorskih odbora zbje-ga, po kuhinjama, zdravstvenim ekipama, Skolama, radionicama, bolnicama, ambulan·tama i na o.stalim drugim radovima. TeZiSte rada unutar organizacije· je na rajonskim konferencijama. U ova 2 mjeseca odrZao je svaki rajon po dvije konf,erencije mj.eseCno, i to svakih 15 dana jednu. U"glavnom sve ov-e konferencije su bile dosta dobra posjeCene i imale su uspjeha. Na njima se pored politiCke situacije uvijek davalo neko predavanje iz nauke ili se Citao kakav Clanak iz savremene knjiZevnosti ili iz na·Se Stampe. Uvijek na kraju su davane »Zive novine«. Nekada ih davaju same Zene, a nekada skupa sa omladinom. Zene se dosta intere,_ suju za svoje konferencije. Rejonske konferencije Citavog rejona Zen.e posjeCuju ka-o i konferencije AFZ-a. Za ova dva mj.eseca odr.Zano je pet logor-skih zborova i to po dva u prvom i drugom logoru, jedan u treCem logoru. U i\etvrtom (Katatba) do sada se nisu odrZavali logorski zborovi, jer je rejon od rejona: dosta u·daJj.en. Zato se odrZavao ve:Ci broj konferencija. Sastanci po grupama rej-ona odrZavaju se jedamput sedmiCno. Na njima se govori o svakodnevnim potrebama rada, a taknder se prouCava literatura koja se do~ biva . .Svaku sedmicu odrZavala se konferencija svih odbornica jednog logora, na kojoj se rjeSavalo sve Sto se pojavilo u toku rada kro.z sedmicu. Ove s-edmice radne konferencije· po·kazale su se kan dobre i pra.ktiCne. PuCko sveuCiliSte Zene pohadaju u velikom broju (viSe od polovine) i interesuju se :za predavanj e. NiZe prosvjetne teCajeve Zene posj eCuju, iako ne u dovoljnoj mjeri. Zato smo se sporazumjeli da one, koje znaju, poduCavaju one, koje ne znaju, bez obzira da 1i ov-e pohadaju ni.Ze prosvjetne teCajeve iii ne. Kao i p-roBlih mjeseci Zene posjeCufu teCajeve stranih jezika. 49.6 32 ?.:ene Hrvatske u NOB 497 �OpaZa se viSa aktivizacija Zena na Sportskarn polju, naroCito u gimnastici. U .Sestom i sedmom mje.secu popunjen j.e Centralni odbor AFz-a sa 3 nove drugarice. Jedna ·od njih je zaposlena u prosvjetnom a druga u zdravstvenom odjelu COZ-a. Treca je jedna drugarica .Srpkinja, invalid iz Like. Taka danas CO AFZ-a ima 5 dmgarica. Takoder su popunjeni i logorski odbori AFz-a. Skora sve drugarice Centralnog, logorskih i rejonskih odbora zaposlene -su po raznim odborima, odjelima i <Jdsj.ecima istih odbora. Prigodom popunj.enja logorskih adbora u logor II. i III., gdje je uglavnom smjeSten srpski .zbjeg, uSia je po jedna drugarica u l9gorski odbor AFz-a. .Sada u ]ogoru I. ima 5 logorskih i 54 rejonske odbornice AFZ-a. U logoru II. ima 7 logorskih i 75 rejonskih odbornica AFz-a, Iogar III. ima 7 logorskih i 63 rejonske odbornice AFZ-a, a Iogar IV. (Katatba) ima 7 logorskih i 55 rejonskih odbornica. U svakom logorskom odboru zbje.ga ima po jedna Zena a u IV. dvije. U VI. mjesecu izasao je list AFz-a, >>Zena zbjega«. Ell Shatt, 5. VIII. 44. Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Ct;ntralni odbor AFZ-a Dokument 304 IZ IZVJEiiiTAJA KK KPH KRAS OD 12. VIII. 1944. 0 TERORU U KOTARU FAsiSTI~KOM 1 KK KPH KRAS IZVJESTAJ 0 NAJNOVIJIM DOGAIIAJIMA PRIGODOM PROVALE NEPRIJATELJA NA OVAJ KOTAR 12. VIII. 1944. 2 Dana 8. VIII., provalila je banda na ovaj kotar, te je poCinila razna zloCinstva naprama stanovniStvu. Njihov prvi dolazak u ova sela bio je veoma lijep i blag, taka da je narod bio upravo zaprestanen. Isti dan se- je u nekojim selima pojavilo, da s_u ga doCekali, Cak i bijelim zastavama (RaCevas, LaniSCe.). Narod prevaren njegovim Ujepim postupkom, sledeCi dan <Jmladinke ni,su Cak niti bjeZale i·z sela, govor.eCi, kako je neprijatelj miran i dobar. Drugi dan takoder neprijatelj m]e pravio represalija, jedino je kupio blago i vodio ga na Brest i Golac, a odatle u njihove garnizone, takode-r je kupio vrijednije .stvari. ·TreCi dan zapoCela je krvava igra. U prvom redu poCeo je paliti RaCevas i Raspor, te Trstenik, KlanovSCak, Dane, Yodice. -Dva sela prema tome popaljena su s temelja -osim nekoliko kuCa i talmder skele u Trsteniku i RaCevasu. - Narod je u veCini odveden. U RaCevasi je odvedeno 12 omladinki i nekoliko starijih ]judi (ostale su jos samo 3 e>mladinke). U Rasporu je ostalo samo oko dvadesetak !judi, jer su dotiCni pobjegli, te ih nisu mogli uzeti. U "Trsteniku su uzeli 14 omladinki i 6 starijih ljudi, prema tome sve omladinke, osim dvije bolesne. U Klanovi\caku 6 omladinki (sve). Dane i Vodice izgleda, da su pokupili sav narod, Sto sU:' uhvatili. TaCnije podatke o ovim selima, a i o ·ostalim javiti 6emo Vam nak- 498 nadno, buduCi, da su drugovi na terenu, te nam jo.S ni.su donesli taCnije podatke. Stoke su uzeli: u Racevasu olm 81 havu, sve Sto je bolj.e, u T:r:steniku sve krave, te oko 80() ovaca, u Klanovscaku oko 18 krava, Dane i Vodice nemamo podataka. Tal<oder u 'LaniSCu oko 120 ovaca. N a rod u dotiCnim selima, Sto se tiCe nastambe, sredio se je po obliZnjim se-lima iii pak po Citavim kuCama u sy;ojem selu. Mlijeko Ce dobivati iz obli.Znjih sela, i to djeca i starci, te bolesnici, na taj naCin biti Ce pobolj.Sana ·Situacija, donekle, medutim biti Ce potr.ebno, da im se pruZi neka pomoC u novcu i blagu, nar·oCito selo RaSpor i 'Trstenik ... Sa drugarskim bo.rbenim pozdrav-om Smrt lasizmu - Sloboda narodu! Vinko 1 2 Dokument se nalazi u arhivu CK SKH. Donosimo neke izvatke iz »Glasa Istre« o faSistiCkom teroru u tom ,periodu. SEW B~GUDAC »... Jedne no-Ci u aprilu 1941., nejposredno pred ~apad na .TlltgoslaViju, 9 muSkaraca iz Brgudca i JOS 8·9{) !judi iz okolnih sela, odvedeni su u Napulj, a ~attm u logore gladi 'U Sardiniiu ... Jedne noCi u Julu 1943., pred samu kapitulaciju Italije karabinjeri i faSisti iz garnizona LaniSCe· opkolili su selo i uhvatili 6 'mu.Skaraca_ i odveli ih u logore Akvila. . 17. decembra 1943. izvrSili su Ni jemci i faSisti tz tog garnizona tako-zvanu »akciju CiSCenja« .sela Br,gudac i Semil:i. Opkolili su cijeli kraj od LaniSCa do UCke, pohvatali sve muSkarce, veCinom starijc, iz Semil:a i Brgudca, njih oko 55, pa ih preko Opatije i Volosko.g odveli u Rij-eku, a zatim ih ,poslali rohovski rad u NjemaCku. . 5. marta 1944. Nijemci i faSisti upali -su u selo i 1 pobili 5 muSkara-ca, medu ojima 5'0-godiSnjeg· Matu RajkoviCa. lza toga su uSli po kuCama, krali rdbu, hrafiu i drruge vrednosti, a za to vrij·eme istjerali ·su ukuCane da im ne smetaju u plja.Cki. Uhapsili su 10 muSkaraca, a sa sobom ·su poveli Zene za osi.guranje da ih n~bi partizani napali. 10 uhapSenika su tri dana muCili u Lupoglavi, a jednog od nji.h .55-.godiSnjeg Matu SankoviCa objesili su. 'Drugi garnizon u blizini sela bio j·e takozvana »'Crvena kuCa«. 13. aprila 1944. uhvatili su u obliZnjoj Sumi ,partizane Ivana TkalCiCa i Milana KopCiCa. Odveli su ih u tu kuCu, -svukli do gala i zvjerih muCili, dok nisu jpo.ginuli. 14. aprila 1944. g. dva !lljemaCka aviona bombardirala su i mitraljirala Brgudac. Tom 1prilikom poginula je 21 osaba, a poruSeno i popaljeno 40 kuCa. Med:u poginulima bilo je 13 djece u dobi od 5 mj·eseci do 11 godina... Pod ruSevinama svojih domova iP01ginule su cijele familije, majke sa djeCicom na prsima. Tako je izginula ohitelj Marice BrajkoviC sa troje djece od 6 g., 2 g. i 5 mjeseci, i baka Matejka, kojoj je 1bilo 70 ,godina.. Odmah nakon bOIDlbardirania doSli su faSisti iz garnizona u Lupoglavi i .poCeli plja:Ckati ,po ,poruSenom selu. Oplja·Ckali -su 15 krava, 8 svin ja i 160 ovaca. Iz pojedinih kuCa vukli su namjeStaj i r.obu i .sve natovarili na 6 kola, koja su sami seljaci morali voziti u garnizon. 6. rujna 1944. partizani su vodili ·borbu s Nije'mcima u blizini sela i prisilili ih da se povu1m u gannizon. Kad su drogoga dana partizani otiSii, Nijemci su doSli u ·selo da osvete svoj poraz na Z·enama, djeci i starcima. Narod ie bjdao. U jednoj kuCi ·sklonulo se viSe Zena s diecom. FaSisti i Nij·emci su ih silili da izadu iz kute i vikali da im se niSta neCe do·goditi, a kad su izaSle s djecom 'll naruCju, oni su ih doCekali rafalima mitraljeza pucajuCi im u no,ge. Kad su pale na z·emlju lbacali &U na na njih bombe. Marija Tonkovit ,poginula -je ·Cvrsto · drZeti u naroCju tro.godiSnju kC·erkicu Anu. 'OsmogodiSnja Petrina ostala je Ziva, _.i·er se je sakrila u krilo svoje 'bake Kate BrajkOviC od 60 godina, koja je ,poginula, a s nj-om i njena k-C~rka Mari ja od 38 go dina i 'llnuci An.a od 16 godma, Ma-rija od 9 .godina, lve -od 6. godma. Kad su faSisti otiSli, mala Petrina joe vukla ranjene .Zene u obli.Znju Stalu. Mali Milan od 2 iodine izvlatio se iz hrpe pobijenih -sav krvav! ali nije bio ranjen. iQkolni zidovi hili su poprskam krvlju, a obliZnja bara hila je takoder crvena od krvi nevinih Zrtava. FaSisti -su nastavili s ubijanjein. USli su u kul:u Ivana lvanCiCa, starca od 98 ,g. Kas-nije je -naden pod stolom za kojim je veCerao, a usta su mu hila puna hrane, i krvi. Ubili .su ga pucajul:i mu u usta. N a sliCan -naCin .pO.ginuo j e i Martin Klolbas, star 85 .g. Njemu su prostrijeljali glavu u Casu ka-d si je pripravljao veCeru. Te noCi poginulo je 1•6 osoba, od toga o-smero djece, tri starca i 1pet ·Zena. Dvoje djece i dvije Z.f:ne ostali su na Zivotu, ali za djeli Zivot osakaCeni. Poslije ovog ubijanja Nijemci su nastavili s .pljaCkom i na kraju zapalili Cetiri h!Ce.« tJ selu Brgudcu 'lllliSteno je 50°/o kuta, u selu Klanov.SC:aku 750/o, u /RaCjoj Vasi 80Q/o, 'l1 RaSporu 870Jo, u Vodicama 8.8°/o, u Tmteniku 900/o, u Danarna 960/o, u Vranju 990/o (sve kotar Kras). (»Glas Istre<< l>r. !50 od 2. II. 1946. g.) :SELO VRANJE »FaSis-tiCki barlbari 1. svibnja 1'944. potpuono su zapalili selo Vranje. Plamen vatre pro,gutao je 55 kuCa .za stanovanje i 120 gospodarskih zgrada. Andelo Bela.SiC starac o·d '83 g-odine i Kata TomaSko 69 godina - izgorjeli .gu Zivi u svojim kuCama. Sve je opljaCkano. a muSkarci odvedeni na prisilan rad u NjemaCku, dok su Z·ene, starci i djeca :ra.seljeni po ne.pri jatel jskim ,garnizonima. Isto se je do,godilo i sa selima Vela i Mala UCka, VedeZ, Brest pod UCkom i drugim. Kao kresovi plamtjela su ta .planinska sela u takozvanoj rna jskoj Otfanzivi.« Dokument 305 PRVA KOTARSKA KONFERENCIJA AFz PISAROVINE Dopis iz J>Putem slobo,de<<, glasila NOF za ?O'kuplje od 1/5. Vlll. 1944. DizU SE zENE I OMLADINA VH3e od 100 Zena iz svih sela- i zaselaka kotara Pi·sarovina sastalo se na svoju I. kotarsku konferenciju Antifasisticke fronte zena. Okupila ih je jedna misaD i zelja, da udruZene u . antifaSistiCkoj fronti Zena doprinesu Sto veCi udio u konaCnom uni.Stenju nruSeg krvavog neprijatelja i fa.Sizma. Iz govora drugova i drugarica, predstavnika vojske, vlasti, ranjenih boraca, Zena i omladine vidjelo se, kolika se va.Znost pridaje Zeni u danaSnjoj horbi i Zeni :Sutra.Snjice. Na konferenciji izabran je kotarski odbor AntifaSistiCke fronte Zena, koji si je stavio u za- dacu da okupi zene u JNOF, 'da ih potakne na joS ve-Ci rad u NOB. One su na sebe pr.euzele duZnost Q.a pojaCaju redove naSe NOV, da po.Salju svoje mu.Zeve, oCeve, sinove i braCu u borbu za .Sto skorije osl·obodenje. Sa konferencije poslani su pozdravni brzojavi marSalu Titu, hrvatskom Saboru i drugima. U izvedenoni programu,- koji je bi·o primlfen sa najveCim oduSevlj.enjem, istakla se omladinska grupa i·z P.okupskog, pioniri i.z LasinJe, te uCenice· Skole iz Pisarovine_ ... 499 �Dokument 306 LETAK OKRUzNOG ODBORA AFz POKUPLJE POVODOM DRUGE OKRUzNE KONFERENCIJE AFz OD zo. VIII. 1944_ i)J.~tui£ 8-,IR~i£·~ ! ~ Dokurnent 307 ODBORNICA [z »Dalmatinke u borbic<, glasila AFZ za Dalmaciju, ·~. :;.. , :- Prosla ~e ofenziva preko Biokova. Oko Vlake, K~zi?e, _Dubrave, Zavojana, posijani ~u g_r;>bovi !JUdi,. staraca; djece. Zaklala ih je cetni~ka ruka u Ime kralj a. Vinogradi ,su satrvem, stoka opljaCkana, Suplji prozori zja~e. P_?d nng~ma ~avd, crijep, staklo. Preostala Izmucena d]'eca I zene obilaze oko kuCa vinograda. TraZe ubijenog muZa sina 'oca brata. p~?lazim kroz selo. HoCu 'da r~gova~ ra~ .s TIJima. 'TeSka im je, teSko mi je gledab Ih .. Izmeau ostalih poginulo ie i nekoliko odbo:mka. Treba birati nove. Borba se na~tavi]a. Pucat ce jos po Biokovu. Prolazit ce narodna vojska kroz Vlaku Kozic . d d ' U ... I na~o .~e 'Ogovar~. Bh:at Cerna najbolje ad naJb":IJih. Odl>ormci imaju velike duznosti. Seio Je .popa!Jeno. Treba ga popraviti, makar s~a~o~.k~:rov:_pokriti, jer Ce biti joS ofenZIVa' •Oci-:'bb r:ecist, pomoCi siroCadi ubijenih, pokrenub sa?Ir~u ~kciju za pomoC vojsci'. ~a~, drugovi, hlraJmo najbolje i"Zmedu nas CUJ e se glas Zena kojih je najviSe i bilo n; seosk":~ z_boru. I tog puta joii 1942. izbrane . su dviJe zene u odbor. Digao se jedan odbornik i o njima kratko, ali ipak sve rekao: 500 br. 6, stu.deni 1945.1 »One su svakog drug.og dana adlazile na Riokava:. nosile teSke terete partizanima. J,edna od nJih j~ odleZa1a dva mj.eseca u vrgoraCkom zat':oru, Jer je iSla Cak u Hercegovinu da hi ~upil~ kr":lmpira za partizane na Biokovu, Iako. Je nJeno troje-Cetvaro djeee ostalo samo I gladno kod kuCe. Takva Zena moZe i treba d_a bude odbornik. Ona ce sv-e teiikoce svladati.«. ~ o~e su Sutjele, ni rijeCi da progavor.e. C~n.Ilo se da one nisu za to, a kad treb~ raditi, to Je vee nesto drugo. Odbor u Vl~ki ~astavio je uspjeSno svoj rad. To su naJholJe znali partizani n·a Biokovu . I ne sam~ u Vlaki iii 'Kozici, veC ~ svakom s~lu Dal~acije i Citave zemlje kad je narod birao SVOJU narodnu vlast • svoJ'e NOO- e, on da . . .. Je u llJlh birao i zene kao najbolje !jude u selu. Nijemci su zapalili mnoga sela u tragirskom kotaru. Ubija!i su i tukli !jude da bi sela ?~tala. prazna, da partizani ne hi imali sklan~sta. Po danu se nije mogla nikaga naCi u sehma, a po· noCi ·su ljudi zalazili iz S·U~t;· ~rda? -:~~oni,Sta i ulazili u selo. Vana DuCIC Iz VInis-ca poslala je u zhjeg muZa i In: djecu, a ona je ostala kod kuce. »Eto, pred nekoliko dana narod me birao u NOO moga sela:, a ja sada d·a ih ostavim kad im je najteze! Ne mogu ja to« - bio je kratak odg-ovor Vanin. Mnoga s.e1a Sinjske Krajine ostala su popaljena, stotine ljudi i Zena leZalo je zaklano na ,zgariStima svojih kuCa. Djeca, izbezumljena od straha, lutala su poljem ·oCekujuCi da Ce im se maZda joS uvijek odnekle vratiti majka, a majka je leZala izgarjela u zapalj€noj _kuCi i nije znala da je djeca tra:Ze. Male, sitne glavice, stajale su zatvorenih oCiju i stisnutih ruCica na svim putoVima. Govorile o neproZivljenom Zivotu, p.ozivale svakog prolaznika da se osveti za prerano prekinuti Zivot, da se osveti anima Sto kolju malenu djecu. JaCe neg,o ikada narod Sinjske Krajine shvatio je da se sam puSkam mora braniti od svih daljnjih fasistickih pokolja. Sve sto je mog!o da uzme pusku isla je u partizane. Neprijateij je htio da narod ostane go!oruk kod kuce da bi ga mogao lakiie uniStiti, pa je i uhaeivaa parole: »Kako Cete Zivjeti? Tko Ce obradivati polja kada svi muSkarci pndu iz sela? N e Cete moCi taka Zivjeti!« Taka je bHo i u Podinia. Na zboru, odakle je narod oUla.zio u vojsku, poCeo je jedan sliCne stvari da govori. Tu se naBla stara Jele, koja je hila odbornik u selu. Ona mu je odgovorUa: »MuSkarci Ce iCi da brane sela od faSista, a mi Zene Cemo nbrad:ivati polja i vrSiti sve paslove.« U selu ::;u ostale sam·e Zene, starci i djeca. I Zene su uCinile onaka kako je rekla Jela, njihova odbornica. Sva su polja qbradena i zasijana. VrSila se dabrov-oljna m·obilizacija u amiSkarn kotaru . Narod se masovna adazivao u vojsku, ali mnogi su Ze1ili osta ti na Mosoru, da su bliZe svojim kuCama. A neprijatelj je spremao opCu ofenzivu na slabadni teritorij ~ namjerom da uniSti narodnu vojsku. Danima ·su Zene krpale stare kapute i odjeCu da hi mogle opremiti Sto viSe baraca. Zadnje Carape su donosile u novo formiranu Cetu, koja je -veC hila spremna na ZveCanskoj cesti da krene naprijed u borbu. I tada je Pile KruZiCeviC, odhornica iz ZveCana, r.ekla drugovima, koji su Zeljeli da ostanu na Mosoru: »Ako ohranima Mosor, nismo obranili Jugoslaviju. BoreCi se· kod Livna ili Grahova, hranimo Dalmaciju, branimo ZveCane.« Svakodnevno su prolazili partizani kroz MuC i kroz mali zaselak GraniCi podno lVIoseCa. Cvita, bi.stra, mlada seljanka, hila je odbornik. Ona ie prednjacila u svakom poslu. Po citav dan je pomagaia obradivati polja onih kOji su se nala.zili u vojscr. un;anizirala je akcije za pom·oC partizanima. Savjetovala narod da sve sklOni i da se sam skloni pred ofenzivC>m. A uvece, ako nije odlazila na Mo- seC, sama se uCila pisati, jer u Grani-Cima nikad nij·e bilo Skole, a opet »ana je Zensko pa treha da radi u kuCi, a ne da se knjigom bavi«, govorili su joj domaCi. Ali .Cvita je vidjela da treba pored rada i da uci da bi mogla sto boije i da radi. Bila je do kraja uporna i kad je nauCila Citati i pisati, iSla j-e na kurs na Mosoru. Nije to hila jednostavno. Trebalo je savladati zestoki otpor u kuci. Kasnije· je Cvita birana i u Kotar.ski NO kaC> jedan od najboljih i najaktivnijih !judi muckog kotara. Danas se nalazi u Oblasnom odboru za Dalmaciju. Ona uporno nastavlja da uCi, da bi mogla Sto bolje da radi i koristi svojoj ze·mlji. DoSia je iz Bukovke sa svojom djecom, koja su kroz borbu ostala bez roditelja. Drug joj j e ostao u J ugoslaviji, a on a j.e, eta, doSla u El Shatt. Bila je odbornica u jednom logoru. Neumorno je radila da hi narodu bilo holje. Trudila se 9a svima objasni namjere onih, koji su Zelj da se narod radi teSkog Zivota iznevjeri NOB, da zahoravi na barbu svojih najblizih, koji su ostali u zemlji. Po~ magala je Zenama kojima su djeca hila bolesna i tjeSila one kojima ,su umirala. I j,ednog dana Sava je dobila vijest da su joj cetnici uhili muZa. Dobila je pismo i RuZica. I njen drug je poginuo na isti naCin. Tog istag dana hila sam s njima na sastanku. Poslije svrSenag sa,stanka Sava LeZajiC mi je· rekla: »Moramo nastaviti sa radom. Ovdje su djeca anih kaji se bore u ,zemlji. lVIi smo odbornice. Treba stisnuti srce i iCi naprijed, kao Sto to i druge Zene u naSoj zemlji rade.« Draga Sulic j,e 1943. g, hila clan Okruznog odbora NOO-a Srednje Daimacije. Poznali su je drugovi po njenom marljivom radu, po sposohnosti, da sve probleme brzo i u.spje.Sno rj eSava. U najteZim danima kada su starci, Zene i djeca njenog BraCa, Visa i Hvara, kaa i Citave Dalmacije, napuStali sVoja sela i odlazili u zbjeg, Draga je arganizirala, gdjegod je stigla, njihova prebacivanje iz njemaCkih garnizona do na slobodni Vis. I taka Sirom Dalmacije za Citava vrijem,e borbe stotine Zena birane su u NOO-e po svojoj hrahrosti, poZrtv,ovnosti i marljivasti, kaa najbolji ljudi svoga sela. kotara, okruga. A po oslobodenju zemlje "One su nastavile svoj rad. Kao proCelnici raznih narodnih adbora, od seoskih do oblasnog i do federalne vlade ... 18 zena clan-ova AV~OJ-a oCito pokazuje uCeSCe Zene Jug·oslavij,e u obnovi i izgradnji., Zene nisu zastale. One su · nastavile borbu za bolju buducnost svojih naroda. eu Mariia Lu.iak 1 Clanak se odnosi na period Narodno-oslobodilaCke. borbe, pa ga donosimo. kao .dokuiQ.ent o uCeSCu Zena ~ narodnoj· vlasti. 501 �DokUMent .308 PRVA KOTARSKA KONFERENCIJA AFz ZA SISAK Dopis· iz >>Putem slobode«, glasila NOF za P·okuplje, br. 65, od 28. VIII. 1944. -U nedjelju 20. o. mj. veC rano ujutro Zene kotara Sisak dolazile su na svoju I. konferenc]Ju. Mjesto, · gdje je odrZana, biiO je ~iVno isklCeno i ukraSeno borbenim paralama.Pred ViSe ad 500 Zena predstavnici vojnih v1asti -i rtstanova, te predstavnice kotarske orianhadje AntifaSistiCke fronte ·zena odrZale su govore o politiCkoj i vojnoj situaciji "i o organizacionom stanju .. sve ove govore Zene su · saSlu.Sale vr~,Q p·aZijivo i p-oi)ratile ih burnim odobravanjimit. Nakon referata raa;vila se diskusija o uspjesima i poteSkoCama njihova rada. Izabran je kotarski odbor Antifa,SistiCke fronte Zena. Sa konferencije upuC-eni su pozdravni br~ojavi MarSalu Titu, A VNOJ-u, Hrvatskom Drzavnom Saboru itd. U brzojavima Zene su izjavile, da Ce se jo.S jaCe boriti nego do sada za uniStavanje okupatora i njegovih slugu, te da Ce sviin silama proraditi i niobilizfrati sve sna-g.e za Sto skOrije os1obodenje naSe zemlje. Dokument 309 IZVJEsTAJ. OKRUzNOG ODBORA AFz BROD OD 23; VIII. 1944. OBLASNOM ODBORU AFz ZA SLAVONIJU 0 STANJU I RADU ORGANIZACIJE 23. VIII. 1944. OKRUZN1 'OIDBOR AFZ BROD . . .. ....,o na radne akcije u Slavoniji p,artizanski vlak pr.ev-ou z..,n... Izvj,estaj Oblasnom odboru AFz-a za Slavoniju PolitiCka svijest- Zena na brodskom okrugu dosta se pok:venu'la; vidjelo se to na samoj konferenciji, jer su Zene postavljale mnoga pitanja, i to sve interesantna. Pitanja su se uglavnom svodila na buduCe u11edenje naSe zemlie i kakovo Ce biti ure-denje u naSoj zem-lji, hoCe Ii doCi kralj iii ne Ce, hoCe li Zene irnati pravo glasa i pos1ije rata, i zaSto Zene nisu imale pravo glasa u staroj Jugoslaviji, i taka_ su niz drligih pitanja p~osta­ vljale. Ova druga Okruzna konferencija AFZ-a uspjela je dobro, hila je posjeCena i·z svih kraieva, Cak i iz onih s-eJa, k·oia su do juCer sta_jala po_ strani, a to su: •Caglin, 'Tulnik, Miljevac, Bektez. Iz tih sela zepe su dosle masovno na konfere_nciju, rna da s njima nisu odrZani masovni sastanci AFZ-a. Taka su isto doSie Zene sa brodskog kotara u velikom bro.iu. Na.islabi_je su se o.dazVale Zene sa _ko:. tara Zupanja, po.Sto je t~mo banda vrSila akciie po selima. PolitiCka. situacija danaSnja joS uvi_i.ek nije jasna kod Zena, poSto se nisu sa Zenama odrZaii ma-sovni sastanci; u nekim selima srpske zene pricaju, kako ce kra!j doci, ali to baS zato, -Sto im· nije jas:no. Mi smo sada poCele sa 'OdrZavap.jem masovnih sastanaka sa Zenama, gd_i-e Ce se Zene upoznati sa svim politickim problemima i zadatcima, koji se 502 pred njih postavljaju, tako da je za ovo vrijeme od konfer.encije· odrZano oko 20 masovnih sastanaka sa Zenama, i na sastancima Zene su u5estvova1e u .diskusiji i postavljale pitanja, Sto im nije jasno. Rad Zena najvi-Se -se vidi u pomoCi za na,Se borce, u sakup1janju- raznog'a ·v·oCa i povrCa. Kada bi naSa vojska do.Sia u selo, Z~ne im peru veS, krpaju a isto tako, ako je potrebno, sakupe im .suh u hranu ,za put. Taka su Zene sa kotara Zupanj e iz sela Gudinaca, koj.e je do sada stajalo po strani i nije obuhvaceno na.Som organizacijom, nosile borcima VII. vojvo·danske Brigade j.esti na poloZaj, istO tako zene iz Babine Grede i drugih sela, u ko~ jima se nalaze upori.Sta, donosile su izvjeStaje o kretanju bande i njihovom brojnom stanju. Vidi se u tome, .da su i ·one Zene potaknute za nasom NOB, koje su jos uvijek pod utjecajem ne·prijatelja. zene na kotaru Zupanja viSe su aktivne ne·go njihovi ljudi; one su angaz·ovale svoje !jude da idu· u NOV. Zene u zapadnoj P·osavini brodskoga kotara, iako banda VrSi teror i hap.Senja, su pod teskim uslovima sakupile 4.,-5 metara kukuruza za postradala se]a, ali nisu mog]e prebaciti preko pruge, pa su ga podijelile onim familijama: u njihovom .seln, koje je banda opljackala, a njihovi !judi nalaze se u redovima· NOV-a. Tako su zene iz sela Zbje• kada je bila opCiuska konferencija. NO~-a, 'I 21 000 kn dobrovoljnih priloga gdje -su Zene akti:Vno sudjelovale u 1zbor1ma ga sak upr e · · · akupile za NOB. Isto su Zene sela TrnJana s 'inskih odhormka. . . d d Opc " 10 Oi~O kn. u korist nase borbe. . . Organizacija na na·sem okrugu o za . ., . , a esa89'77Zenana shvatile ozbiljno ovogodrsnJ;r ." nj,eg izvJestaJa povecav s. . 150 LJene su . d mnogo prl10 998 zena antifasistkinJa sa uku!'no vr:Sidbu, one su kao i ostah naro " odb AFz-a dok jo.s nisu obuhvacen~ sva donijele 'Po tom pit~nj~: Takod~r s...u ze~: pr' na da·kavaC.lmm kotaru, koJa po. aktivne u bunkerisanJU zita, o.sob1to zene seI a, na .., ·NOB a to su Cag1IC, R use vo ' Sov-" .., dakovackog kotara. . mazu nasu • . . " k sela • NOO-ima aktivno uC.estvuJU, p-oski Dol Kutjevo, Imrijevci 1 .JOS ne a b T : hene u " k' N00-1ma )er msu, veza. · · koja su~ sudj elovala u ..,zetvi a 1's!o ~a~. 1~~ gotovo u opCinS 1m .' .. k' na konferenciji okruznog A!z.-a ... 1 s.. uCu te su mnogo akt1Vll1Je nego ne I ne uz k • · Iedaju sa pred nas postavili zadatak da sto pr!Je pm;drugovi ali joS :tnnogi drugov1 g . , d . '.. anjem Zene u N-00-u. To se osJeca. demo tim Zenama, da ih P?kre.~emo u ra u po CJen~r~ . kod. samih d:tugova iz poj-edinih . . 1 obuhvatimo naSom organ1zaCIJOID.. mnogo JOS 1 ' · , da sami u Narodno-oslobodilackim od?~;1ma ~~~ ruk·ovodstava. Isto se taka o~_Jec~, d -1! Zena u prehrambenim komiSIJama. . . . NOO-a brane svOJiill .z-enarna a drug-ov1 IZ k 2 n u pre- 11 " u zdravstyenim sek C1Jama.. 127 Okru~ ' ·· zen a Zena, dolaze na masovne sastan e. e e . .. 1 m okrugu ima u KP 136 zena. hrambenim komisijama pokaza~e s~ se ~~t;;~ na CIJe o "I , n. odbor AFZ-a sastoji se od 76 c . " adu pogotovo na preradivamu U: 1Je z 1.s da smo poC.eli sa o d rzav anJ'em. opc1n-. , ~e P~:ar i' suSenju sira. NajviS-e ~e 1st.a~l~ a ., d. cemo rzabrah skih sastanaka AFu-a, g Je pcina Duboko (kotar Dal<ovo), Rusevo I J~S 0 delegate za kotarski odbor AFz-a. Sast~n:k ek 1 l<od Duboka i veliko Nab~de·, koJa n a se a . .• rj eka posu sela najopljaC.kanija a naJv~se ~ 1 naSe kotarskog odbora AFZ-a oddat ce se na o arevima Brad i Dakovo istoga dana, gore naSalju· za proizvodnju putra 1 sua za vedenog. • b beni borce. d .• Primite drugarski pozdrav uz na>S or Zene u1aze u NOP, ali njihov ra JOB s-e ,. Slobod.a narodu! tako ne vidi, posto su tek stupile u odbo;e. Smrt f aszzmu - Za OkruZni odbor. AF1: zene u biraniu odbora NOF-a SJl ~?s:;a~~n~· Jula Topuzov1c ne. To se· p-okazalo najviSe na opc1n1 e ez, 503 �Dokument 310 Dokument 311 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz KARLOVAC OD 1. IX. 1944. KOTARSKOM ODBORU AFz VOJNic POVODOM TAKMICENJA MEDU KOTAREVIMA SKU OD 5. IX. 1944. OBLASNOM KOMITETU KPH ZA SLA VONIJU 0 I'RIPRE- OKRUZNI ODBOR AF.Z KARIJOVAC 1. IX. 1944. Kotarskom odboru AFz Vojnie bolja, jer cemo i mi putem ·stampe objavljivati rezultate. Zato ce nas priredivacki .odbor stalno izvjeiitavati svakih 10 dana o Tezultatima. Na ·Sastanku plenuma na.Sega odbora zakljuCeno je, da s.e kotarevi medusobno takmiCe i to: kotar VojniC ·objavio je takmiCenje Karlovcu, kotar Slunj . :. . . . V:ojniCu, kotar Vrginmost- Vojnicu, Plaski .Slunju. Takoder zakljuceno je da nas okruzni odbw uputi takmicenje okruznom ·odboru AFll; Banija. Kotar Karlovac i Slunj,· s obzirom na to' da tTeba posvetiti najveCu paZnju mobiliza:. ciji, kao i obuhvaCanju Zena, trebaju da takmiCenje izvrSe najs::ivjesnije ·uz pomoC drugova iz NOF-a kao i dn,;ih antifaiiistickih organizacij a. TakmiCenje- sa.stoji. se u .sJijedeCim pitanjima. · 1. 'Tko Ce viSe odrZati sastanaka sa Zenama kao i .zborova, i koliko Ce Zena pl'loCi te - sastanke i zborove? 2. Tko Ce viSe prodrij.eti u neobuhvaCene krajeve i obuhvatiti Sto viSe Zena? 3. 'Tko Ce vMe pomoCi m·obiHzaciji -sposobnlh muskaraca za NOV? 4. Tko Ce vi.Se pozvati muZeva, braCe, sinova iz neprijateljske vojske i pO"zvati ih u NOV? 5. Tko Ce viSe dezertera vratiti u jedinicu? 6. Tko ce vise proraditi odluke II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a, kao i upoznati sve Zene s politiCkim dogadajima? 7. Tko Ce viSe uplatiti narodnog zajma? 8. Tko Ce viSe pomoCi u kampanji kod sakupljanja hrane za vojsku i opustoSene krajeve? 9.Tko Ce viSe iskopati zemunica i ·spremiti hrane? ·10. Tko Ce vHie p-osjetiti bolnice, borce na polo.Zaju i razne kurseve, te djeCj.e domove? 11. 'Tko ce vise sakupiti plahta, vesa, peiikira, kudjelje i povjesma za NOV? 12. Tko Ce viSe nauCiti Zena Citati i pisati? Takmicenje traje od 1. o. mj. do 29. X. o. g, do dana naSe III. okru.Zne konferencije AFll; Karlovac. , 0 rezultatima takmiCenja izvjeStavat cemo okruzni odbor AFll; Banije svakih mjesec dana, to jest 29. IX. i 29. X. o. g. Drage drugarice, U vezi sa gornjim takmiCenjem treba da sve po.duzmemo, kako bismo utakmicu dobili. Nasa takmicenja takoder treba da. budu sto MAMA ZA PIWI KONGRES zENA HRVATSKE' Dne 5. IX. 1944. g. Drage drugarice / PISMO ANKE BERUS, cLANA POVJERENSTVA CK KPH ZA SJEVERNU HRVAT- Takod.er dok ne dobijemo proglas Glavnog, Odbo·ra AFz Hrvatske nastojte ispisivati •lijedece parole: 1. Zene, uCinite JOS snazmJim i potpuni~ jim naSe uCeSCe u NOB. 2 . .Zene, ukaZimo Sto veCu naSu ptJmoG borci.ma na frontu. 3. ll;ene, budimo u toku predstojecih borbi i dalje primjer rodoljublja i pozrtvovanja. 4. Zene uZivaju ista prava kao i muSkarci. 5. Zene, pozivajte svoje iz neprijateljske vojske. 6. ll;ivio prvi kongres zena Hrvatske! 7. Prvi kongre,s je najveCi uspjeh Zena antifaiiistkinja Hrvatske 8. ll;ene, spremajmo se za nasu IlL konfe~ renciju AFll; Karlovac. Drugarice, redovito nas svakih 10 dana izvjeStavajte o svim pripremama i rezultatima. Najsavjesnij.e izvrSavajmo takm-iCenje. Prikupljajmo -sve podatke u vezi dezertera i mobilizacije, kao i koliCine i broja Zena u samim kampanjama u vezi hrane. Prikupljajmo podatke o broju zena antifaSistkinja, pojedine sliCice iz Ziv·ota naSih drugarica. Sv·e kako ·Smo na naSem sastanku zakljuCile i kako je navedeno u naSem dopisu uputa za kongres. Dakle, drage drugarice, primite se sa ljubavlju posla, traZimo sve~ stranu pomoC i .sigurno Cemo d'{)biti bitku. Sarno naprijed, za nas ne postoji ne pobijediti. Oblasnom komitetu KPH za Slavoniju Dragi drugovi! Glavni odbor AFll; Hrvatske sprema Kongres ~ena Hrvatske. Pripreme za kongres treba da na~ pomognu _za jaCu aktivizaciju Zena u NOF, ~a okupljanje i ·obuhvaCenje joS neobuhva~enih Zena i za jaCe njihova vez~va­ nj-e uz sv~· zadatke, koji stoje pred NarodnoOslobodilackim pokretom. Glavni odl>or AFZ-a i·zradio je pismo, u kojemu su razradene direktive za pripreme kongresa i uputio to pismo Oblasnim i OkruZnim odb-orima. Ne znamo, da li su odbori AFZ-a na vaSem terenu dobili to pismo GL odhora, pa vam u pl'iepisu Saljemo to pismo. Partijski komitet~ i organizacije treba da to shvate kao sVOJ Zivjela naSa /II. okruZna konfe.rrencija! Mila v. r.l Drugarski pozdrav Smrt faSizmu - Sloboda n.arodul Za Povjerenstvo CK IKPH za -sjevemu Hrvatsku Anka 2 1 2 D.okument se nalazi u arhivu ·CK 'SKH. Anka Berus. Dokument 312 PISMO OKRUzNOG ODBORA AFz BANIJE OD 6. IX. 1944. OKRUzNOM ODBORU AFz KARLOVAC KOJIM PRIHVAcA POZIV NA TAKMicENJE 6. IX. 19-14. OKRUZNI ODBOR AFZ-a BANIJE Okruznom odboru AFll; Karlovac Drage drugarice, primile smo- vaS dopis, gdje nas poziva te na takmiCenj-e. Mi pri'hvaCa:rno. ~ve. us~:t:: vrijeme takmiC·enja, Na naSem terenu upravo se -provodi predkongresno ta~miCenJ~, i.zmedu kotara i dalje do Zena izmedu sebe. Ova takmiCenje sa varna dat ce n~m J~S VIse poleta u radu, i vjeruj,emo, da Cerrio se zajedni.Cki sa Varna nalaziti medu prvtm zenama Hrvatske. T Na ·koncu prvog mjeseca takmiCenja mi Cemo vas izvijest1 1. v Smrt faSizmu - Zivio I. kongres Zena Hrvatske! zadatak i da preko komisija pomognu odborima AFZ-a, da razrade plan pripremnih radova za kongres. Odborima je dan rok od 2 mjeseca, a u planu je, da se kongre.s odrZi za 3 mjeseca. Na pripremama za kongres treba da se pored partijskih organizacija pozabave i odbori NOF-a i da pruze AFZ-u u tom·e po.moC. •v Sloboda narodu! Drugarski pozdrav OkruZni odbor AFZ-a ·Banijc 1 Mila VuCkoviC, predsjednica Okru·Znog o-dbora AF2 Karlovac. 504 505 �1. Politicka situacija u svijetu i kod nas Namd Banije nosi bardma hranu Dokument 313 IZVJE!!TAJ KOTARSKOG ODBORA AF:t KARLOVAC OD 11. IX. 1944. OKRU:tNOM ODBORU AF:t KARLOVAC SA PRVE KOTARSKE KONFERENCIJE ODR:tANE 8. IX. 1944. KOTARSKI ODBOR AFZ KARLOVAC 11. IX. 1944. Okruznom odboru AFZ-a Karlovac Drage drugarice! Kako smo bile predvidjele, 8. o. mj. odrZale smo naSu I. k·otarsku konferenciju, na kojoj je pdsustvovalo oko 80 Zena iz svih opCina naSega kotara, osim iz opCine Dubrave. Konferencija je odrZana u Skoli u KuniCi u sobi, k·oja je hila okiCena zelenilom, ispisana parolama: o I. Kongre.su, naSim rukoVodstvima, a i!l III. zasjedanja ZAVNOH-a o ravnopravnosti Zena, izreka drug a Tita »J a se ponosim« ... i ostalima. Na prednjoj strani hila je nadonalna zastava, petokraka zvijezda i £liRa druga Tita. 506 Konferenciji su prisustvovali: predsjednik kot. NOO-a drug Polovic Marko, Sekretar KK KPH Karlovac drug Benic J oza, od omladin-e drugarica ZuniC Anka i Komesar IKPO-a drug Furdek Janko. Na- samoj konferenciji bile su 3 drugariee iz mjesta Dugaresa i nekoliko drugarica iz opCine Ozlja iz neposredne blizine Zi-ce. Sastanak j.e otvorila drugarica Ivka, 1 pozdravila sve prisutne drugarice kao i predstavnike na:Sih ustanova i pred1oZila dnevni red: iJNOF 2. Razv·oj AFZ-a i organizaciono pitarije 3. Ra:zno Konferenci.ju su pozdravili gore navedeJ?.i drugovi. PolitiCku situaciju je iznio .drug J.oza BeniC, prikazao znaCaj i dolazak Crvene armije na granice naSe zemlje, o Cvrstom save.zu izmedu saveznika, napr-edovanje savezniCkih armija _ka·o i o sve veCim pokretirna u porobljenim zemljama. Prikazao situaciju u na~ S·oj zemlji, naglom pokretu u Srbiji, o posljednjern pD'zivu mar:Sala Tita kao i o velikim pobjedama nase NOV. Nadalje je govorio o znacaju JNOF-e, o Izvriinom odboru HSS-a kao i ·O drugim- po1iti.Ckim i v-ojniCkim zbivanjirna. Drugarica je Barka2 prikazala razvoj AFZ-a, navela nekoliko konkretnih primjera Zena u borbi, te se osvrnula na razvoj o pokretu Zena u gradovima i neoslohodenim mjestima. Po organizacionom pitanju govorila je drugarica Jela, 3 koja se osvrnula na potrebu stvaranja odbora AFZ-a i ukljucenje u JNOF. U referatima iznosilo se je i o potrebi uCeSCa Zena u NOO-ima kao i o pomoCi naSim vlastirna, davanje pornoCi za naSu vojsku i bolnice. Tako,uer se podvuklo .kollko su dale Zene Srpkinje u stvaranju jeciinstva nfriiih naroda, i da ie to j,edna od velikih tekc;>vina naSe borbe i zaloga za naSu novu federalnu drZavu Hrvatsku u zajednici s ost.alirn narodima. Istaknuto je, da je u naSem kotaru stvorena Brigada i :Qdred, ali da ne smijemo stati kod toga, nego nastaviti upornim radom, uCvrstiti pozadinu, P'OjaCati vojsku i mobiHzirati sve snage za konaCnu pobjedu. Poslije ·svake toCke dnevnog reda razvila se Ziva diskusija. Drugarice su postavljale pitanja i najviSe su bHe zainteresirane po pitanju ratnih zloCinaca, o odgovornosti domobrana kao i ostalima, koji aktivno ne uCestvuju u NOB-u. Kako se inaCe u naSem kotaru osjeCalo strahovanje pred organizacijom, i tu su Zene i.znaSale istu stvar, naSto se .digla jedna drugarica seljanka i rekla slijedeCe: »Drugarice, ja mislim da se nemamo Cega plaSiti; ja Cu vam navesti }edan primjer, koji se dogodio u nasoj opcini (Jaiikovo). Kod j,ednog svog upada ustaSe su ubili jednog starca od 82 godine, Ciji je sin Cinovnik u PaveliCevom rninistarstvu, a drugi mu je bio u .domobranstvu, da bi lakse opljackali njegovu kucu. Da smo mi organizirane, ne bi banda rnogla mirno prolaziti i- pljaCkati kroz na·Sa S"ela.« Kada se razvlla disku-sija o potrebi mobilizacije i vraCanju iz neprijateljske -u naSu vojsku, jedna drugarica iznosi: »Ja stalno govori:m sa familijama, koji irnaju sinove u neprijateljskoj vojsci iii dezerlere Sta ih C·eka i v·eC sam uspjela jednog dezertera vrati.ti u jedinicu i nastav1jam i dalje ·objaSnjavati u sv·ome selu«. Na: kraju organizacionog pre81o· se na biranje k<>t. odbora. U tu ,svrhu blo je predlozen kandidacloni ·odbor od 3 drugarice (Julka, Ana i Ankica). U odbor uslo je 48 drugarica. Za pr.edsjedhicu izabrana je drugarica Dra:gka4 iz .opCine J a-Sk:ovo,. a za tajnicu drugai'ica J ela Pre do viC. · Upoznale srno druga.rice o odrZavanJU 'l. Kongresa kao- i o pripremama za njega. Sve drugarice .au se .suglasile s3. tinie da Ce pripomoCi u pripremanju za Kongres i ·jedno!;Iasno prihvatile utakmicu, koju riam:·-salju antifaSistkinje kOtara VojniC, ·a _rni ll:ajav1jujemo takrni.Cenje kotaru 'Slunj_ po svim toCkama po pripremama •za ·Kongres. Pred kraj same lmnferericije . predloZeno je sa strane deleg_atkinja da se poSalju po-:zdravi naSim rukoVodiocima, koje vam u pri.:. logu dostavljamo. Na konferenciji doneSeni su zakljuCci po svim toCkama, koje su navedene u vaSem direktivnom plsmu od 30. VIII. o. g. Potpise, koje nam javljate da sakupljamo za pozdrav-e, tome ne Cemo priCi, nego Cemo uvijek samo napisati ukupni broj Zena, koje su bile na sastanku kada je slat pozdrav, jer se Zene toga plaSe i misle da s time hoCemo neSto novo i da bi mogle pasti u ruke ne?rijatelju, koji ovdje vr.Si vdo Cesto upade. Ovaj puta vam ne moZemo dati nikakove podatke o ·sakupljanju dobrovoljnih priloga i o sastancima sa Zenama, jer smo tek priSli tom poslu. IVIolimo vas da Cim stigne proglas Glavnog odbora, u 'k;oliko je moguCe, .da ga poSaljete direktno na Kestenjak, jer tame dolazi 11edovito kurir· od Komiteta, kako bi se rnogle Sto prije koristiti njime. Zao nam je da nije ni jedna od vas prisustv·ovala istoj k,onfere·nciji, · jer je ista potpuna uspjela. Vrlo smo zad·ovoljni, a i same drugarice sa zadovoljstvom su se razilazile kuCama i govorile da bi se morale tako CeSCe sastajati ... Na kraju konferencije se drugarica Ivka zahvalila prisutnima na taka lijepom odazivu i istakla drugarice·, koje su dOSie i'z same Dugarese prelaze6i pr-eko neprijateljskih Zica i zasjeda kao i drugarice iz blizine Ozlja, pozivajuCi ostale da se povedu njihovim primjerom. Smrt faSitmu Sloboda narodu! Drugarski pozdrav: IVka S~g-oviC. 1 I vka 2 Barka Tom a c. T PredoviC. eia· Dragica Novosel. 3 4 507 �Dokument 314 II. OKRUII;NA KONFERENCIJA AFII; ZA OKRUG POKUPLJE ODRUNA 10. IX. 1944. U PISAROVINI IZ ORGANIZACIONOG REFERATA Do I. Okruzne konferencije, koja je odrzana 16. XII. 1943., imali smo u citavom okrugu 'ObuhvaCeno i organizirano u AFZ-u 190 seoskih odbora sa 660 odbornica, 12 opcinskih sa ·69 odbornica i tri kotarska, koji su obuhvacali oko 4.000 zena. Zene naSeg okruga svojim neumornim radom' i sudjelovanj.em u borbi mnogo su doprinijele Narodno-oslobodilackom pokretu. Ali usprkos svih velikih uspjeha u radu i organiziranju, ostalo je mnogo Zena u naSem okrugu po strani, koje su raspoloZene antifaSistiCki, a mi ih joS do_ danas nismo uspjeIe ohuhvatiti organizacijom AFz-a. Moramo se osvrnuti i na sebe. Mi nismo dale sve ad sebe da ih istrgnemo ispod utjecaja nepl'ijatelja, nismo posvetile dovoljno paZnje tim Zenama da ih obuhvatimo i aktiviziramo u NOP-u. Poslije II. zasjedanja AVNOJ-a i III. zasjedanja ZAVNOH-a udareni su temelji federativne demokratske Jugoslavije i u njoj slobodne Hrvatske. 1 Tim.e su pred naS narod postavljeni veJiki .zadaci. P.oSto mi Zene saCinjavamo polovicu naSeg naroda, to su j.sto pred nas postavljeni veliki i odgovorni zadaci za izgradi1ju naSe nove slobodne domovine,.. u koj·oj je svakom pnStenom ro.doljubu zajamCena sloboda. Zene su pokazale u ovoj teS'irJj i krvavoj trogodiSnjoj borbi, da •SU hrabri bor.:i n.1 frontu, koji zadaju udarce faSi~ti~kr..~ bandi, da su d·obri organizato:d i da n.asvvno prilaze u pozadini svakodnevnoi!l radu, da Sto vUie doprinesu Za oslobodenjP svog naroda. Zene su na III. zasj.edanju ZAVNOH-a za sv·oju poZrtvovnost i rad dobile pravo gla.sa kao i muSkarci, Sto znaCi, da su dobHe i jednake duZnnsti. Zbog sve veCeg oslobodenja teritorija, te novih duZnnsti, koj.e smo mi Zene preuzele, trebala se pr.ovesti u naCinu rada reorganizacija AFZ-a, jer je stari naCin rada bio kocnica u pokretu. AFz, je radila jednostrano, tako da smo s,e mi brinule uglavnom samo .za pomnC NOV, a nismo se bavile opCim potrebama Citav·og naroda. Reorganizacija .je hila od masa Zena krivo shvaCena i dovela je mnoge Zene u zabunu, pa taka i nas Zene u nasem okrugu .. zene su mislile da se AFz i njezini odbori raspuStaju, i da ih vi.Se nema. Medutim, kao Sto sam gore navela, mno.ge ~. \, 508 drll'garice su reorganizaciju krivo shvatile. Reorganizacijom nije s-e mislilo raspuStati AFZ, veC se uvodio novi naCin rada, tako da organizacija bude joS jaCa i snaZni,ja. Da bi AFz hila jos jaca i veca £naga JNOF-e, potrebna je da abuhvatimo svako selo, svaki grad, svaku kuCu, prodrijeti u svako neprijateljsk-o upori.Ste, povezati sve Zene bez razlike na staleZ i nacionalna pripadanja u borbi protiv faSizma i za izgradnju naSe nove federalne i sJ.obodne Hrvatske u federativnoj Jugoslaviji. Ta reorganizacija znaCi, da sve Ze-ne .citavog sela ·saCinjavaju odbor AFZ-a, kao cjelokupni odbor biraju predsjednicu i tajnicu, i taka preko svojih sastanaka aktiviziraju Sto viSe Zena, kako na pomoCi naSoj voj sci, taka i u svakodne•;nom radu, u brizi o svako_dnevnim potrebP.ma Citavog naroda, a to znaCi u izgradnji naSe nove domovine, naSe n"arodne vlasti, da Cim pri}e uniStimo faSizam i doma6e izdajice. Ta organizacija AFZ-a Ziv je d·okaoz da su Zene svojim radom i borborn zasluZile da. mogu bi~ rati i da budu birane u NOO-e, da zai-sta ravnopravno sudjeluju u narodnoj vlasti. J oS j.e jako mal en broj Zen a, k~oje sudjelliju, u narodnoj vlasti. Jedino su ova pravilno shvatile Zene Zumberka u opCini RadatoviC, koje su poslale sve svoje muZeve i braCu· u NOV, a one primile duznasti u NOO-ima, t. j. u narodnoj vlasti. Da bi se sv•e to ispravilo, p.otrebno je, drage drugarice, da sve one Zene, kofe su se pokazale dobre i aktivne u ovoj teskoj borbi, biramo, da budu Clanovi narodne vlasti i odbora JNOF-e. Isto taka potrebno je da zene rade po raznim komisijama, ka·o na pr. zdrav· stvenoj, prosvjetnoj, socijalnoj, sudskoj j drugima. Sarno aka Zene prihvate duZnosti u svim granama drZavne uprave, znaCi da su pravilno shvatile reorganizaciju, Zene su iz~ vojevale, kako sam prije napomenula, pravo glasa, a to znaCi da se pred nas postavljaju i jednake duZnosti: Iz ovOg svega vidimo da se reorganizacija AFZ-a provela zato, da sve Zene uCestvuju u svim javnim narodnim poslovima. Poslij.e re·organi'Zacije AFZ-a, koja je spvovedena poslije II. zasjedanja AVNOJ-a, stanje u na~Sem okrugu se pogo:fSalo na okupljanju i aktiviziranju Zena, zbog toga Sto nismo pravilno shvatile reorganizaciju. Veliki braj od onih odbora AFz-a, e> kojima je govol-eno na I. OkruZnoj k·onferenciji, kao i ad onih, koji su prije postojali, pres:ali su otpuno da rade. DeSavalo se, da su. cak ...~a­ ~e Zene dolazile iz pojedinih sela I trazii; da se dode k njirna da se obnove odbo;l. Mnoge su Cak gavorile i to: »Dok smo bii.e potrebne, k nama ste dolazile, a sad ste nas napustile·.« . . d U zadnja dva i pol mj.eseca OSJeblo .se ~ se stanje popravilo, jer s~ se opet -osno~ah novi ·odbori, uCvrstili stari, taka danas I,~a u naSem ·okrugu 160 seoskih odbo~a, 9 "Opcinskih i 4 kota1'ska. Takoder s~ odrz~ne ko:arske konferencije u kotarevima Pisarovma, kije kosulja, gaca i krpa. Ne ::nogu bvojkama 'sve iznijeti, jer bi se izgubiiO puna vre~ mena. ·. . d · ko Zene su puna pridoni~ele I po rugim tarevima na·Seg okruga. . . Neka nam budu primjer Z.ene ~~ Posavine, gdje ima sela u kojima je banda blla 6~ puta, a one su sve svoje poslale u NOV, vratll~ dezertere i uvijek sakupljale hranu za vo}.sku: te se Cesto sastajale. Zene se nisu ~!asile I pokolebale, veC iz dana u dan sv•e VISe... ra~e i sakupljaju Zito, rublje i sve astalo sto Je potrebno za naSe drage i junaCke borce. Rad . . AF~ ..a JI. okrttf:na konfenmctJa 'L.-a Velika Go rica i Sisak i savjetovanje u_ kotaru zumberak. U kotarevima Samobor 1 J_aska nije bilo uslova, jer tamo stalno ~rstan ?e·J· atelJ. Pro.Sireni su i kotarski odbon s prl . . .. tk" . novim najboljim antifasiS IllJam~. .. Ti odbori AFZ~a, koji su se ucvr~tih ka~ i novo formirani, .nisu samo na papi.rl!, v~-~ s.e vidi i njihav aktivan rad na mobillzac_1JI NOV na pomaganju naSe vojske u radmm ~rupa~a zajedno sa omladinoJ? kod ~br.ade zemlje, sjetve i Zetve, u mnog1m k:aJ~VIma pod najteZim uslovima. Na saku~lJaTIJU za naSe junaCke borce istakle .su se zene Zumberka koje su u roku od 17 dana dale za bolnicu ~reko 1.000 Iitara mlij~ka, vise ~d 6.500 jaja, zatim kolaCa, voCa, C1gareta, VITia, ra- 0 k-·ug ' PokuplJ",e - rujan 1944. organizacija AFZ-a vidi Se po to~.e St? B~ Zene, koj·e su imale nekoga u --n:~riJat~~~sk:OJ vojsd, miliciji, dornobranstvu Ih .I.egip_, 1~­ vukle nekoliko muZeva iz nepriJatelJskih upo~iSta. Rad se vidi joB viSe i u tom•e: k~~ su neka dva borca dosli kuci iz NOV 1 ~111 nekih 16 dana tamo, a Zene su se od nJ_I~ okretale kad su se s njima sastale na cesh 1 govorile im: »Zar vas nije stid da se tu vucarite, a drugi krv prolijevaju za vas«. Danas se pr-ed nas postavljaju veliki i odgovorni zadaci: zavrSiti ovu borbu po?j.ed:onosno, izgraditi naSu zemlju i obnov1tl.~e. Zato smo .se i sakupile na ovu konferenCIJU, da uCvrstimo naS rad, ?a s·e dogovorimo ka- 509 �ko i na koji nac1n da sprovedemo u Zivot" te zadatke, koji se postavljaju pred nas. Zadaci, koji se postavljaju pred nas zene -jesu: _1. Da sve Zene, ·kako ·sa oslobodenog, tako i sa neoslobodenog teritorija -organiziramo u JNOF-u. 2. Treba da Sto viSe Zena sudjeluje u radu NOO-a i raznih komisija. 3. J os jace pomagati NOV. 4. Djelovati na Zene da Salju svoj.e muZeve i bracu u NOV.i da u selu ne bude nijednog dezertera, nego da sve Zene nastoje da takove vrate kuCama, a zatim u NOV. 5.. Treba da potpomaZemo naSu Stampu Sto viSe, SaljuCi dopise i pronalaze.Ci nove · drugarice, koje hi mogle da piSu. 6. 'Treba da bojkotiramo okupatorsko trziSte, t. j. da ne dam·o ni jedno zrno Zita ni ostale ZiveZne namirnice okupatoru ..Svakoj · Zeni treba ·objasniti da time, Sto vozimo ZiveZne namirnice u upo-riSta, produZujemo Zivot neprijatelju, a produZujemo patnje i muke naSem narodu. Ova konferencija treba da nam da jos viSe snage i poleta za Sto uspjeSniji rad sa Zenama i za izvrSavanje zadataka, koje pred nas postavlja NOP. IZ POZDRAVNIH GOVORA T DISKUSIJE tifusa. Ali sve to nije moglo oslabiti borbenost Zena Korduna. One su doCekivale na.Se borce, nisu pravile nika_kve razlike da li j.e Srbin iii Hrvat. Zajedno Srpkinje i Hrvatice iSle su pred neprijateljska upo-dSta i odnosile svakovr,sno zito. Po &DO do 7100 zena islo je zajedno zeti. Po 300 plugova doslo je u srpska sela da pomognu. U tri godine borbe stvorilo se takvo bratstv-o i jedinstvo, da ga nitko viSe ne maZe raskinuti. Kad je to okupator vidio, on je bacia na Kordun C.etnike, izrode srpskog i hrvatskog naroda, i onda su ani poCeli da tuku i mrcvare na,Se Zene. Kada je nasa VIII. udarna divizija prohtzila i prolazi kroz Pokuplje iii Zumberak, sestre Hrvatice docekuju ih kao svoje. 'Taka je isto- i sa Karlov.aCkom. brigadom, Cijem formiranju su mnogo do-prinijele Hrvatice, jer su mobiUzirale najvi.Se horaca za tu brigadu. U proslom mjesecu 400 novih boraca doslo je u NOV. Drugarice, samo da kaZem jedan primjer: jedna naSa stara majka pozvala je svoga sina iz domobrana da dode kuCi, jer da ga treba. Do:Sao j e, a stara majka mu kaZe, dok je joB bio na vratima: »Dosta si bio tamo, dosta ~si pomagao naSe neprijatelje doSlo je vrijeme da se boriS za osl·ohodenje~<. Pita je sin: »Bi li iSao u odred iii brigadu?«- »U Odredu je sigurnije, al u brigadi je· Casnije«. Kad j e dosao da se prij avi u brigadu rekao je: »Nisam do Sao od svoje svijesti, nego {ld svijesti ·svoje majke, koja me Je poslala«. Milka V.1 Sretna sam i sa rad0:8Cu pozdravljam ispred svih Zena Hrvatica i ,Srpkinja okruga Karlovac ovu vaSu II. OkruZnu konferenciju i Zelim vam uspjeSan rad. Drugarice! Treba da sebi stavimo u zaDrugarice, da se ·Samo ma-Io osvrnem na datak da radimo sto vise na jacanju JNOF-a, rad Zena u K·ordunu, koje SU' vee od prvog da okupimo sve Zene· i da ih izvuCemo ispod dana poce]e da sudjeluju u Narodno-osloutjecaja okupatora, da istrgnemo posljednjeg bodilackoj borbi, i koje nije nista moglo posina iz neprijateljske vojske. koriti, niSta, ni velike of.enzive neprijatelja, ni pokolji. One su na SV·e to odgovocrile ne Dani·ca Radanovic j adikovkama i kuknj avnm, nego su one same Drugarioe! Iznijele ste mnogo ,sjajnih i muZevi stupali u NOV-u, potpomagale su junaCke partizane, poCele organizirati AFZ primjera o radu i uspjesima Zena iz P,okuplja. Osnutak 34. Divizije, Zumberackog odreda, vee u 1941. gadini, a god. 1942. vee su imale sve su to vaSa dj.ela, sve je to uCinjeno- vasv·oju I. Okruznu Konferenciju. Nije bilo ni Som pomoCi. Zavjetujmo se·, da Cerna joS vi·Se jedne jedine Srpkinje, koja nije hila obuhvaporaditi da mnbiliziramo sve one, koji sto,je Cena u AFZ. Takoder su i g.estre Hrvatice ve-C po strani iii sudjeluju u neprijate!jskoj voju 1941. godini slal,e svoje sinove u NOV-u, da tako speru ljagu, koju te na hrvatski narod . sci. Treba sto vise sudjelovati u NOO-ima, u novoj vlasti, u i.zgradnji nove fed,eralne bacia ustaSki izrod. Ni ogromna neprijateljHrvatske. ska ofenziva na Kordunu, koju je neprijatelj poduzeo sa 130.000 !judi nije mogla slomiti U NOO-ima Pokuplja do danas ima vrlo bratstvo i jedinstvo hrvatskog i ,srpskog na- mali broj Zena. Danas nema Zene u okrugu roda. 'Sutradan, nakon sto su Srpkinje bjeKarlovac, koja ne zna odluke II. Zasjedanja Zale iz svojih uniStenih kuCa, naSle su uta._ AVNOJ-a i III. Zasjedanja ZAVNOH-a. Teska CH~te kod Hrvatica. rCitav mjesec dana sakrije bilo uvjeriti zene od kolike je vaznosti vale su Zene i djecu -od neprijateljske osvete. ulaziti u NOO-e. Danas vidim-o, ·da su Zene Tek Sto su .se povratili na .svoja gariSta, iz~ presle preko svih poteskoca. Kad pogledamo bio je tifus. Hiljade i hiljade unisteno je od Okruzni NOO Karlovac, vidimo, d~< Z.ene rje- savaju svakodnevna pitanja, koja stoje pred narodom, socijalna, prosvjetna i sudjeluju u raznim prehrambenim lmmisijama i t. d. Ze·ne, koje su se u god. 1942. nalazile u prehrambenoj komisiji, otkrivale su zemunice onih, koji nisu htjeli dati za Narodno-oslobodilacku vojsku. Kada su se odrZavali kursevi za NOO-e, posjeti-oci bile su veCim dijelom Zene i omladink.e. Zato danas treba da nastojimo; da: Zene Sto vi,Se po-mognu NOV, da sudjeluju u NOO.,ima i odborima Jedinstvene narodnooslobodilacke fronte i tak<> sto vise pomognu u ovom radu. Koliko nam poteSkoCa stoji na putu ne treba spominjati. NajveCa P'OteSko•Ca je, S_to veCi dio Zena naSeg -okruga je nepismen. Da se u ratu rijeSi i to pitanje, odrZavaju se analfabetski teCajevi. Ja vas pozdravljam u ime Zena .Srpkinja i Hrvatica okruga KarJ.ovac. Marica Zu.ZU~, DuZice Nosim vam pozdrave drugova i drugarica, koji nisu mogli doCi. U par rijeCi kazat Cu vam kalm je Zivio narod moj-e opCine. Kod nas nije banda upadala i pljackala, ali smo 6 mjeseci morali hraniti kozacku bandu. Ipak smo radile, dok je banda bila u selu. Bara Pustaj, kotar Jaska Nas rad je vrlo tezak. Banda upada svaki dan u selo. Vee od pocetka ustanka 1941. naSe Zene su prale rublje i donaSale hranu. Radile smo do pocetka ov,e godine, kada smo se radi teskoea pokolebale. Sada o,pet radimo i daj-emo sve Dd s·ebe. PojaCale smo svoj rad i joS Ce·mo ga viSe pojaCati. Poradit Cemo svim silama da sve Zene organiziramo. Radit Cemo · da oCuvamo tekovine, koje sm,o po-stigli za vrijeme borbe sa krvavim faSi.zmom. I'zgradit Cerna naSu domovinu i m·edusobno ,se po•ma?ati u svakom pogledu. To je nas zadatak, toga_ Cerna izvrSiti. Marica, delegat bolnice u zumberku ... 'TeZak, vrlo teZak je rad u bolnici, u t()j naSoj naj.svetijoj ustanovi. Nemamo mogUCnosti, kao Sto j e imaju bo-lnice' u gradu. IspooCetka manjkalo nam je sve. 'Trebali smo sakupljati sve, u tom su nam pomagale Zene kotara Zumberak, ali najvi·Se iz opCine RadatoviC. Ima niz primjera Sto su Zene uCinile, kad su bile o,fenzive u Zumberku. Njihov po" Zrtvovni rad i njihova ~strpljivost, kojom su sve podnasale, kada su 13 do 20 dana na putu pratile naSe ranjene·drugov·e, bi·o- je kao i kod onih, koji su do·Sli u partizane, da se bore protiv faSiztna. Zene i majke, Saljite svoje sinove, muZe-ve i braCu u vojsku. Ako Ce- biti ranjeni, mi Cerna ih paziti i nj egovati kao da su ko-d ku6e. Kata Jankovic, Velika &orica Majka sam dvoje male djece, a druga su mi pred kratkG vrijeme uhvatili ,Cerkezi. Nisam klonula duhom i posla sam na II. OkruZnu konf.erenciju . .Sada radim joB viSe neg-a prije-, je·r znam da treba ,Sto prije uniStiti faSizam, da ne haraCi po naSoj zemlji i da se naSem radnom narodu, koji stenje pod teretom done•e sloboda. Sloboda se samo borbom stice! Mari-ca CaganiC Drugarice! Kada Saljete vaSu braCu, muZeve, oCeve u NOV nemojte plakati, nego budite ponosne Sto idu tamo, gdje se bore naSi najbolji sinovi. Mara ZebiC, Bregana ... Banda mnogo upada u naSe selo, ali mi kao- i sve Zene 11ismo prestale raditi i ni- · smo klonuJ,e. J·oS cemo jaCe raditi i organi'Zirati se, slB.ti na-Se· drugove u vojsku. Do sada je nase selo dalo 20 boraca u NOV-u, ali sada C-emo mobiUzirati sve za oruZje sposobne muSkarce. Draga Badovinac, opCina Pokupsko Poslije Cerkeske ofenzive i Pave1iCeve »amnestije« nar.od i Zene :su se pokolebali od straha da ee neprijatelj paliti, pljackati i ubijati. Krivnja je· na: nama, jer mi ih nismo dovoljno- upuCivale u ciljeve NOB. P~oslij-e uspjeha NOV, do danas je opcina p,okupsko dala '200 boraca. Zene naSe opCine m.nogo i rado pomazu NOV-u. Sakup!jaju hranu i nedjelj.om posjeCuju naSe ranjenike, jer smatraju da je NOV-a jedina vojska, koja se bo-ri za narod. J a·sna MiokoviC, J amniCka Godca NaSe selo je najsiromaSnije u ovom kraju, ali mi smo ispravno shvatiJ.e naSu duZnost, pomagale .smo 'Od prvog .dana naSe· borce i ranjenike. Organizirale· smo se u AFZ, i veC od 1942. g. naSe Zene su u organizaciji obuhvaCene. Zene su oduSevlj-ene naSo·m horbom, ali radi MaCekovih agenata i parole »Cekanja« nije do- sada .bilo mnogo boraca u NOV-i, ali sada se ovo stanje popraviJ.o. Ni jednog muSkarca spo-sobnog za oruZje nema u naSem selu, svi su u Narodno-oslobodilaCk<Jj vojsci. Marica iz sisaCkog kotara Pozdravljam ovu II. Konferenciju ispred Zena kotara .Sisak, ·sela -Greda. P.oznato vam , je- da se u sisaCkom kotaru narod prvi digao . na ustanak protiv faSizma, koji je kla-o nevinu djecu i zene. Sisacki kotar, selo Rasle; ~,·-, 510 511 �vina dao je prve borce, koji su svi.pali osim jednog. ·Mi Zene ·smo tim prvim borcima pakova1e torbice i upuCivale ih u borbu. U najteZim Casovima_ ni.smo s·e pokolebale·, joB smo viSe poj aCale naS rad. Kotar Samobor Marica, iz opCine .So.Sice Usprkos velike opasnosti, naSe Zene su Zrtvovale i Zrtvuju · sve za naSu borbu. Nika-. kva opasnost nas nij.e ·smetala. Okupator i nje.g-a-ve sluge vrSili su nevidljivi teror i zvj,erstva. Ubijali, silovali. Prije kratkog vremena upali su u naSe selo, ·odvukli sa soborn majku i dvije kCeri. .Sve tri su silova1i, a potom ubili. Otsjekli su im g1ave i bacili ih u jarak. Jednu staricu od 7'0 godina zivu su ,zakopali u sanduk, a pokraj nje stavili ubijenog psa. Mnogo to·ga sm·O proZivjeli, to se sve niti ne maZe izgovoriti. Uz pjesmu i veselje 34i0 nasih zena i djevojaka zeJ,o je ispred neprijateljskih uporista. Oko pet sati napao j e neprijate1j predvoden. domaCim izdajicama. Zene su se povukle, ali su sutradan opet doSle Zeti. Om1adinka iz Vukoj,evca ·Zene, majke ·i sestre Hrvatice! U borbi sa hrvatskim na:r:odima sudjelujemo i mi Ze-nska omladina. Sudjelujemo u borhi z·a sve ono-, Sto nam sadaSnjica pruZa a buduCnost donosi. Za sve lijepo i plemenito, Sto maZe slavenska duSa zaZeljeti. Veliki -dio naSe Zenske ·omladine bori se sa drugovima. Drugi dio vr:Si svoju du.Znost iakO laganu. Prikuplja hranu za .naSe borce, daje v·odi<!e, obavijesti, drZi -vezu i bodri zavedene i maloljetne da stupe u NOV. Zavjetujmo se, da Cemo naB rad, koji vodi pobjedi, po,spjeSiti, -da Cemo Siriti brat- Jana Po1jak, kotar Samobor stvo- i ljubav prema svim ,gJavenskim naro... Mogu re-Ci pred tolikim drugaricama dima. Propovjedati bratstvo i ljubav izmedu Hrvata i Srba, kao najb1ize brace. ,siriti 1ju- da sam d,ala u borbu sv·oja tri sina. Bila sam bav prema svim dalekim narodima, do dalek'J . zatvorena, muCena, batinana. Ali ni.Sta me naSe ruske braCe. ObeCajemo da Cemo izvr- nije pokoleba1o, da na·stavim borbu do kraja do pobjede. U ime naSih Zena zavj,etujem se, .Siti zadatke najv-eCeg naSeg sina, na·Seg ljuda Cemo joS viSe dati i raditi. bljenog druga Tita. ze·na iz Lipnioe, opC:ina Dubranec VeC nd prvih dana radile smo, davale· hranu, prale rublje i nosile hranu u Sumu. Imamo _u NOV 23 dobrovolj ca,. a svega j·e naSe se1o dalo 34 borca. Obecajemo da cemo nas rad pojaCati, a ponnsne smo- Sto sm<> n-aSe ranjene drugove od prvih dana bo-rbe njegovale. P.ozdrav1jam u ime Zena i pionira sa naSim bnrbenim pOzdravom Smrt faSizmu Sloboda narodu! Slavica KaniC, horae U ime »Seljine« brigade pozdravljam ovu konferenciju u Zelji da se ,Sto ljepSe i uspjeSnij•e zavrSi i da ujedno organizira jo.S veCu pomoC borcima na fronti, da joS jaCe nastupi u ovom obraCunu sa faSistima i njegovim slugama. ObeCajen'l vam u ime boraca, »Seljinih« udarnika, da -Cemo pojaCati naSe udarce po krvnicima i porobljivaCima naSeg napaCeno:g naroda. Zavjetujemo _se da ne Cem-o Zaliti Zrtv-e ni napora, da se ostvare .odluke ZAVNOH-a, da cemo ucvrstiti jednakost i bratstvo- naSih naroda sa puSkom u ruci do konacne pobjede. Mari.ca LovriniC, kotar Pisarovina . . . Usprko'S najveCeg terora bande, pljaCke i u:bijanja radimo i neumorno Cemo raditi, da pobjedu, koja vise nije da1eko,"pospjeSimo. 512 s. v. A. J. G. B. P. A.B. B. B. Lfuba Babic z, ii.• B. P. V. 2 J.P. Mara Pipic s. D. I. Ande1a J ambrek K. s. Savka Markovic B. H.• Bara Reva Mara Babic D. K.otar Posavina Slavica Svetopetric J. K. 12 !Vi. S.' J. K.'a J. 1.14 A. B. K. B.' Lj. P.' M. M. M. L." Jaga Kucan 8 Marica AntoloviC Lj. '1'." Katica Plavec K. K.'o Ankica Matic M. C.U 2.enka Prevendar Kotar Vukomeric-Sisak 1 Mila VuCkovil:, predsiednica OkruZnog odbora AFZ Karlovac. Mara i'iimak Marica V ukoviC Jana K1aric Ljuba Petrovic Slavica Robie J agica Brodarec Kotar zumberak Ljuba Bedek Dorica .Sep Jana M·esiC Klara Stanil<Jvic Marica Go·lubiC Kata Skunckik Kata 'KirinCiC Reza PrkoviC OKRUzNI ODBOR AF2 ZA OKRUG POKUPLJE Bara Detelic J 8.na DuretiC Barica PetraviC Kala Stanilovic Vazma Tomac Mara ·Guda1j Ma1cika Golubic J ana Stanilovic Dorica Fij-aliC Mara VraneSiC Marica .(}ovoS Kala Simec Zlata Lesic Tonka Braicic Marta Obradovic Mara Simec Barica Boc Ljubica LjubanoviC Barica SoStariC Marija Vlahovic Marica LovreniC RuZa Abraham Marica P-eniC Ljubica P1epelic Mara KovaCiC Katica Zrinjscak Jana Dupin Slavica Skenderovic Rezika LackoviC Roza BarundiC Mara Bastajic Katica Klohucar Marica TuSkanec J agica Rupercic J agica Culik Kata Petravec Katica Raplj enoviC Lj ubica MilaSinCiC J ana E>uraSin Ljubica Oslovic Mara HerakoviC N ena StefanoviC Draga Ljubic J elica skrbeta Mara ViduviC l{otar Pisarovina Katica Busija Mara Zehic Ana Bernadi,C Mara PerSiC Josefina Vidakovic lVlara MnZa J anZa KuSeviC RuZa Kralj.eViC Marica .StrniC Lipovska Marica RadoviC Katica Jagodic Milka Vemic Danica PrecoviC Andelka J andris Bara VidoviC Dragica Badovinae Jana SpiSiC Mica V uj no viC Predsjednica: RuZa Kumic, J ezero Potpredsjednica: Zenka Prevendar, Horvati Tajnica: Zora Hadziahmetovic 1 Bara Pustaj, RepiUe Anka _Videko-viC, Novaki 3 Zora SilobOdec. ·1 Barica Hcrsa. 5 Mara Srnec, jezero. n Kata BuiiC. 7 Liubica PremeniC, Vrbova. 8 Milk a Mihordin-, .Jezero. 2 Kotar Jaska K. V. Ankka Mokosek B. P.' Vera Steng1 Ljubica Kufrin Vera Juraj 3.3 :iene Hrvatske u NOB Bara Lackovi-C 9 Ljubica ToTtiC, VeleSevo. KoletiC. Marica CaganiC, ObreSevo. JankoviC Kata, Pol jana. JankoviC Kata, Poliana . ]udita LuCiC, KuCe. Marica LuCil:, KobiliC. ° Katica 11 1 12 13 14 15 513 �ii 'i Dokumotlt .:uS KURSEVI ZA zENE U DALMACIJI Clmwk iz »Dalmatinke 1l b&rbirr, g!asila AFZ :::.a Dalmaciju br. 7, tujcm J9.J.J. NA KURSEVIMA 1CeZnja. Davno zaCeta, kroz borbu razvijena, danas ostvarena. CeZnja za znanjem, veCim doprinosom, usavrSavanjem. Znanja ima, treba ga sarrio iskoristiti. Na Visu su kursevi. Na Visu se radi, uCi, napreduje. Tu su profesori, 1ijeCnici, struCnjaci. »lVIolim te, drugarice, poSalji me na kurs. Moram svaSta da nauCim«. I kursisti stizu. Najbolji medu najboljima. Rad pnCinje. Sunce peCe, vruCina j.e velika, ali glave stoje paZljivo .nagnute nad· biljeZkama. »U naSoj drZavi ne smije biti nijednog nepismenog Covjeka«, piSe na zidu dvorane uciteljskog tecaja. Sest profesora predaju. P.edagogija, hrvatski, raCun, povijest, zemljopis, prirodne nauke ... Udzbenika nema. NajvaZnije iz predavanja se biljeZi. »Treb-a da radimo udarniCki, da bi ispunili rij eCi milog naseg vode<<. Veliki problemi stoje pred njima: suzbijanje nepismenosti, ospos-obljavanje drugih Za r3.d Po selima, za otvaranje sliCnih kurseva po drugim okru.Zjima. Neopisiv je njihov mar i volja. Drugarica Nada lVIiliC pohadala je vee kurs na Kornatima. · Nij.emci su je tu zarobili i odveli -u splitski zatv-or. Ona je skoCila preko zida, pobjegla u Mosor, pjeSaCila 45 dana da bi zapoCeti kurs ovdje nastavila. A mala CetrnaestgodiSnja Dragica CoviC? Ona je ostavila skolske klupe, jer je htjela sada, odrnah, da :Pomogne narodu. »Iskot;istit Cu dobra orvo vrijeme, -- vidjet Cete!« Ozbilj-nost lica potvrduje .rijeCi. »Mislimo da Ce ljubav, koju gajimo prerria naSem znanju, u-roditi · plodom«, kaZu dru·garice sa zdravstvenog kursa. 1 Svako mje.sec dana se kurs zavrSava i novi poCinje, Pripravljaju se za zdravstveni rad na terenu. Teska su se probile do Visa. Dugo su putovale. And.a iz lVIuC"a je u more upala. Nepismena je bila, sada veC zna sva slova." ·»Ide dobro. Radit cu po terenu. Naucit cu 'narod da se pere, redi, pravi kupatila, nuZnike<<: »A ja Cu najprije kaZivat da se Cuvaju zaraznih bolesti. Nismo amo uzalud dosle«, izjav!juje mala lvka ErcegoviC iz Jesenica. PriCaju zivo. Ne bi nikad prestale. Vidi se - zahvatila ih Zelja- Za znanjem. --- Osoblje /mrti:::rtrnske bolnice u Komiii »Tfieba raditi mozgom«, kaZu one koje s·u »Privijam rane. Cetiri hiljade injekcija Sam veC dala. Zahvaljujem vam za steCenodo sada imale malo moguCnosti za uCenje. »Volja radi. ,Sto mi ne moZemo svladati? znanje«, to j.e pismo Pavice Vukman iz SeKada smo- juriSa~e na bunker sa 15 metaka·, geta. >>Zadatke, koje smo pred sobom pastavile za jednomjeseCno takmiCenje, u cjelosti . moZemo svladati i ovaj kurs«, kaZe vojnik, dru.garica Darinka Grubi.C iz XIX. divizije. srllo izvrSile«, javlja drugarica iz jednog z4ravstveriog- odjela KorCule. Zahvalnost za A Marija Matesa - ona je gorko plakala, ste-Ceno .znanje, iskodStavanje tog -znanja, izkada je vidjela da je slabo napisala mate~ bija iz svakog retka, svakog djela. matiCku .zadaCu. A radioctelegrafski kurs? Svladati Ce ona i ovo. »Volja, volja i samo Tu vlada v9jniCka disciplina, egzercir, v-ojvolja«, veli nj{h~ov... koiliandir, kapetan Stipinicki odgoj. Malo po malo ulaze kur,sistkinje SiC. A one je imaju i uspjet Ce. u stvar. SluSaju nove pojmove, izraze iz Svugdje su. ·Na svakom radu, svakom elektrotehnike, matematike, meteorolo•gije ... kursu i savladavaju neznanje - uCenjem, a Znaju Bto Je to veza, njenu vaZnost, njenu vojniCku disciplinu - svije·SCu. hitnti potrebu u naSoj v-ojsci. TakmiCe se, .Stekle su prva mjesta radom, samopridB.ju kulturne priredbe, odgajaju s-e u svajegorom, borbom, - saCuvat Ce ih ustrajnokom pogle.du-. »Ako hoCeS da uspijeS, moraS SCu i volj-om. imati jaku, gvozdenu volju«. 1 1944. _g. odrZana su u Dalmaciji Cetiri zdravstvena· kursa (u sii·eCnju, o~ujku, li,pnju i kolovozu), na ko.jima -su kao kursisti bile uglavnom Zene. Na organizaciii kurseva radila je Mira ]uriC, koju je ZAVNOH .poslao u Dalm,adju da pomogne stvaranju civilne sanitetske slu:l.be. Dokument 316 PISMO OKRUzNOG KOMITETA KPH PAZIN OD 23. IX. 1944. KOTARSKOM KOMic TETU KPH TINJAN 0 FORMIRANJU OKRUzNOG ODBORA AFz PAZIN 1 Dne 23. IX. 1944. OKRUZNI KOMITET KPH ZA PAziN Kotarskom komitetu KPH-a za Tinjan _Dragi drugovi! Pred nekoliko dana poslali smo Vam jedan dopis za sastanak, naime fo·rmh:anje OkruZnog odbora AFZ-a, koji je stigao sa zakaSnjenjem, poSto nam niste odgov-orili, maZda' ga niste ni primili, stoga -Salje·mo ponovno ovaj dopis. 30. IX. 1944. formirat ce se Okruzni odbor AFZ-a na stanici 5 t. j, kotar Pazin, te nastojte da drugarice izabrane za isti, stignu 29. u veCer na stanicu, taka da · se mogti odmoriti za drugi dan. Iz VaSeg· komiteta doCi Ce drugarica koja je zaduZena po radu rnedu Zenama i iz cijelog_a kotara od 5 do 7 ·.ze-na t. j. iz svake opCine po jedna, a me·du njirna jedna ornladinka koju ce predloziti drugovi iz K SKOJ-a. Ove Zene tre·ba da hudu najbolje, koje uZivaju ugled medu Zenama u VaSem kotaru t. j. one koje su u toku NOB izgtibile sina, muZa iii su pak aktivno radile na- organizaciji Zena. Nastojte da to budu Zene nove koje nisu u Oblasnom odboru AFZ-a i svakak·o antif9.Sistkinj e. U koliko zbog situacije ne bi mogle· doCi sve drugarice, svakako neka dodu one koje mo·gu·, pa harem drugarica iz Komiteta, taka da hi se u tom sluCaju odrza·a sastanak Partij-. ske komisije OK AFZ·a. U onim kotarevima, gdje do sada situacija nije dozvoljavala raditi, gdje su Zene. bile· uplaSene kao na pr. PoreCu i nek{m opCinama ~azina, uzmite one drugarice za- koje znate: ad· prije da su -bile dobre, a kojima je svakako netko poginuo u ovoj barb~. OSim toga nastojte popisati imena svih drugarica koje rade u NOO-u ili Van NOO-a, koje bi rriogle posluziti i kao dopisnici t. j, od kojih bismo mogli dobivati dopise o njihovom radu, taka da hi ste kao primjer posluZile ostaliffi drugaricama, koje Jo·S gledaju u NOO-ima staTu vlast, misleCi da one ne· mogu radi svog kuCnog posla biti i·avnopravni ·cla-· n6vi te vla-stL Ne zaboravite i na omladiilke, jel' mi kao .partija trebamO gledati- i par_tijSkim oCima· t. i. ne odvajati starije zene od mladih. · Drugarski pozdrav Smrt faSizmii - Sloboda narodu! ·za OkruZni kOmitet: NaSa2 I 515 �Dokument 3 t T Medu aktivnim Zcnama _joS sc istiCu: Ana i Anda DrakoviC, Marica i An·a VuCctiC, Bosiljka Po-poviC, Mara BraiC iz Peroja, Fuma GlaviC iz Murage, Dina, Zorica i Marija VitasoviC iz Porkeri, Ma·rija i Fuma PetroviC iz RoZanci, Fumica RojniC i u gradu Puli Tereza ViskoviC. UCvr.SCuj·uCi organizaciju, pojaCanim politiCkim radom i akcijama pripremale su se Z·ene za svojc kotarskc konferencije. U roku od dva mjeseca (travanj i svibanj 19·44. g.) odrZano je devet kotarskih konferencija u kotarevima: Kras, Kastav. Buzet, Motovun, Buje, Pazin, CepiC, Labin, Zminj. Na tim konferencijama uC-estvovalo je oko 2330 ·Zena. Na konferencijama su birani Kotarski odbori od naj'boljih i najbofbenijih Zena. U Kotarski odbor Labin izabrane su: Irma Licul (predsj·ednica), Piicrina Dragonja (tajnica), Andelina Zahtila, Pijerina ViskoviC, Marija Stemberga, Marija FrankoviC, Pij-erina Cernjul, Marija ZupiCiC, Marija Brezac, Vitalina .TuraniC, Bepina ViskoviC, Gasparina NaCinoviC i Ana MiletiC. - .JoS aktivno rade: Ma-rica ·Cernjul, Gloria Ba'bac, Ada Negri, ma jka SveCiC i dru-g c. Nadalje se istiCu medu aktivistkinjama; u kotaru Po-reC Ivana Rakovac iz Rakovci, Kata RadovCiC iz Jakiti, Elizabeta 2u.ZiC iz 2uZiti; u kotaru Rovinj ·- Francesca Masserotto, Francesca Sponza, Marija Trompa, Ivana Iskra, Andelina, Albina Poropat, Marija BoljunCiC, majka Monfardin, majka 'PavletiC iz Mokadonj e, Mari ja Vidulin; u kotaru Pazin - Slava Sa ina jz Katuna, Stefica JokiC iz Jdenja, Kata· lvetiC iz lvetiCi, Marija BelotiC iz MotoV'llna, Davorka Golo'biz, Ana ZgTabliC iz Ka.stri~ani (poginula), Marija Marean iz ZareCja, Ana Debeljuh iz Debeljuhi, Marija AntoloviC i Klementina AntoloviC iz BaSiCi, Ana UdovCi-C iz Golgorice, Pep a Banko iz Banki, Kata I veti-C iz Mohori. Mar-ija Mirkovif Prvi odbori AFZ u kotarevima Buje i Umag formirani su koncem 1943. g. VeC prije bilo je u 1 Dokument se nalazi u arhiv~- CK SKH, selima Zena koje su aktivno pomagale NOB. Za vri2 1944. g, lnici.iativni oblasni, okruZni i kotarski jeme opCenarodno.g-_ ustanka 9. IX. 194.3. g. zene su masovno uCestvovale u ustanku. No organizirani -rad odbori AF2 i partijske komisije za rad sa ·Zenama medu Zenama i formiranjc odbora poCelo je tek 1\onu Istri bacaju glavno teZiSte ·svoga rada na stvaraccm 194.3. g. i poCetkom 1944. g, Svoiom aktivnoSCu nje orgariizacije Zena u selima, u kojima joS nije naroCito se istiCu Zene sela: Korenil:i, Zakinji, Dolinpostojala, na uCvrSCivanje odbora i sistematSki rad ci, BabiCi Seget, Kostajnica. na PolitiCkom uzdizanju Zena. Ujcdno se vdc priprcmeza odr.Zavanjc kotarskih konferencifa. PolitiCka U svibnju 1944. g, odrZava se u selu 'OskoruS praktiynost Zena i organizirano sudjelovanjc u NOP va kotarska konferencija za kotar Buje. Prisutno je ja~a u svim kotarcvirna. U prvoj polovini 1944, g. bilo oko 80 Zena. Na toj konfcrenciji biran .ie kostvorene su- organizacije AF2 u selima kotareva Pule, tarski odbor AF2. NeSta kasnije je odrZana i kotarTinjana, PoreCa, Buje, Zminj i Motovuna. ska konferencija kotar Umag. U kotaru Pnli, gdje su vel: i prije u pojedinim Medu najaktivnijc Zene tih kotareva spadaju: selima bili formirani Odbori, dolaskom Fumic.e Fedel OLga Radin iz Babiti, Dina i Marija Benali.C _iz Doi formiran_jem partijske komisije, poCinje sistematsko linci, Jela Zakinja iz Zakinji, Marija i Natalija Koizgradivanje organizaci je i izdizan je Zena-aktivistkircniki iz IKoreniki; Irma BenCiC iz Novigrada (.poginja. Odbori se fo-rmira·ju u PaviCinima (,pre'dsjednica nula 1944 .. g.), Erminia Corva- iz GroZnjana (poginula Danica BuiC), u Se,gotiCima, P.eruSkiina. Raklju, Pro- . 1944. g.), -Anita ,PiStan i Lucija BuZdakin (o.dvedena dolu, Filipa:hill)a, Dh:SiCi (prcdsjednica Milka Div-. u lo,gor u NjemaCkU 1944 . .g)_ iz KaStela, Ana Medica koviC), Punteri (predsjednica Marija MirkoviC), LiZiz Savudrije, Ottavija Mazzari_iz Bu_ia, Anita Co-.pak n_janu (Justina Loiencin, NjeZa Lorcncin), Banjolama, . iz Oskorub, -Marija Skaramela, Filomena "Strcaji, AlPremanturi, SiSanu,-HreljiCi, (Mara- DefranCeSki. MaCide BoSkari iz BoSkari,_ Iva·nka Jugovac iz MiriSCa, rija Ruman, Luca MiloSeViC), Vitikuranu, Gajani, Pe-- .T osip Lonzarevi:C i Anton jeta Rovina iz Rovini, Ana roju, Saini i dru,gim. Nej:>rijatclj vdi stalno teror po AndrijaSiC. N. SinkoviC i Anita SaliC iz Sv. Maura, tim -selima. 9 .. I. 1944. g. zapalio je .S~jine i BokorIta Koreniki i Marija Apolonio iz Savudrij-e, Nina dite· i pohvatao mnoge I jude, a 22. I. Gajanu, gdje_ Pern'iC sa dvi je kCeri iz Bracani je, majka Antona je pobio· mnogo ljudi. ·u Gajani' je poginula i-Mira · E,adovac iz· Kostaj-nice i druge. Ban Raduna. Nijemci- su ·palili, ubi jali i zatvarali Posebno rniesto zauzimaju mlade djevojke Lina Zene·. Meduti~ borbeni polet i .politiCka aktivnost kod Za.kin ja i Mari ia Medica; koje se mcdu .prvima ukljuZena je rasla·.. One .uCestVuju u mnogim. borbenim Ctfju u ·NOB. Svoj samoprijcgoran rad i beshajnu akci jam~: pile telefonske stupove, odnosc letke u neodanost NOB potv:rdile ·su -i svojom junaCkom smrprijateljskc .gainiZone, VrSe kurirSku slu.Zbu i. vode Cti. Kad su sc vraCale sa omladinske konferenci ie sa PolitiCke ra-dni:kc i -I!ovomobilizirane preko -pruge Pula-Pazin. Mar.ija CukariC. kasnije Clan KotitrSkog- Krasa -pale su u ruke faSistima. U kasarni u Savudruji muCe ih da odaju organizaciju i 'partizanske komiteta KP ~Milk'! KuftiC, Fuma BrSCiC, FoSkica Moveze. 'Osim izjave da 'SU ponosne Sto su bile med'u druSan, Sl~v~ca DUdiC, Clan Kolaiskog komiteta Papartizanima,- nisu _faSisti ni pred strijeljan·je_ mogli zin i mno.g-e druge rade sa Zeilama i vrse· stalno "kUizvuCi drugih rijeCi. Strijeljane su kod se1a Valicc rirsku slu.Zbu. Za 8. mart Zene opl:ine Krnice i Pro1944. g. dola ispisale su noCu borbenim parolama· asfaltiranu 2 l._jubica .POiit. · ce-sh1 RaSa-Pula u duZini nekoliko kilometara. 516 IZVJESTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz ZA LIKU OD 23. IX. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 RADU ORGANIZACIJE AFz 23. IX. 1944. SEKRET ARIJAT 00 AFZ-a ZA L!KU Glavnom odboru AFZ Hr'(atske na sam dan proslave uCestvovale. u velikom Drage drugarice, broju na zborovima. u naSem okrugu od posljednjeg sastanka zene sela Visuca ·u cast dolaska Crvene naSeg odbora odrZana su savjetovanja P.o armij,e na svom sastanku obeC.alf~ ~u izrad~t\ kotarevima: Lapac, GospiC, U db ina, Korenr25 uari Carapa i 5 komada ltempera za nasu ca 'GraCac dok u PeruSiCu Brinju i OtO'Ccu voj~ku. Istakle su se Jeka Korac, koja nema ni~u- odrZ~na, jer su ih _u tim kotarevima ovaca i koja je obeCala da ce zaraditi i opleonemoguCile naroCite prilike. Prema izvjeS!a- sti Carape vo·jski, a isto tako i Soka KoraC, ju drugarice iz Kotarskog odb?ra AFZ-a•.mstarica od 60. godina, koja neprekidno jlosjeteres'ovanje Zena za Ko-ngres Je vehko,. zr:r~ Cuje sastanke. Osim tog-a ·o-dTZano je 1'7 mase priprema, kotarevi su medusobno obJa':rh s-ovnih saStanaka, na kojima se u glavnu:m takmicenje da bi pripreme za Kongres sto govorilo o K,ongre,su_. Zena i o takmiCenju. U znak Kongres3. krOz 14 dana :Zene su bolje uspjele. saljemo vam podatke 0 radu zena iz poj~­ odnijeJ.e u posjetu: 696 kg kruha, 457. kg dinih kotareva prema izvjestajima kotarsk1h graha, 198 litara mlijeka, 636 kg krumpua, 38 kg duhana, 5 kg masti, 10 kg mesa,_ 65 odbora. Jitara ljesnjaka, 15 kg kupusa. Tu po.sJetu Udbina: Dolazak Crvene Armije u naSu izvrsile su zene udbinske opcine, dok posjeta zemlju izazvao je veliko odu·sevljenje kod iz citavog kotara hila je 21. 0. mj, 0 kojoj zena t<>g kotara. One su ga proslavile tako, Cemo vam naknadno javiti kada dobijem·o da su uoci proslave 10. IX., koja se odrzavala u nasem ·okrugu, zapalile oko 200 vatar": a podatke. N-roenka Manoia, Mari1w Udie-r, Auka· Klopovii 5]7 �U vezi takmicenja islo je 16 z~ila sa vojKorenica: Odrzano je 37 politickih sasta- . naka, na kojima je prisustvovalo 975 Zena. skom kao vodici pri napadu n~ Gr~cac, 27 je nosilo vodu, 20 Zena izvla:Ci1.0 · je· · municiju Na tim sastancima. kao_ najyaZn1je · pitanje ispred neprijatelja. u 15 dana 'od~ijele su na proucavane su odluke ZA VNOI:I-a .. OS!lOVlll)a polozaj 1.416 kg kruha, 465 kg krumpira, 416 su tri pjevacka hora kao i tri diletantske litara mlij.eka, 245 komada jaja, 1.363 kg grupe i zene za to pokazuju puno vo]je. Od graha, 96 kg raznog voca, 131 . kg ljeiipocetka takmicenja do danas odnijeto je bornjaka, 7 litara iierbeta, 82 kg kupusa, 35 cima na polozaj 1.175 kg kruha, 1.558 kg kg kukuruza, 10 kg suhog sira, 9 kg luka, 15 krumpira, 470 litara mlijeka, 150 ·kg sira, 120 ·kg kupusa, 79 kg graha. Dobra su se kg kolacica, 8 kg masti, 12 kg meda, 18 kg pecenog mesa, 30 kg duhana, 1 kg .caja i 2 pokazale zene Lickog Petrovog Sela, koje pod najteZim i.zslOvinla j,spod· neprijatelja nose kg putra. U tim j}OSjetima uc.estvovalo je 630 Zena. Ispi-sale su :60 parola u vezi sa Kon-. hranu ha polozaj. gresom ..To. su podaci, koje Vam -Saijemo iz· ovih nekoliko kotareva a o daljnjem .radu .u Gracac: Kroz 15 dana odrzano je 15 sirih sastanaka: uz priSustvo ·357 Zena. Na sastan- vezi sa pripremama ·za Kongres, obavjeStavat Cerna vas. CeSCe. cima tiglavnoin su Zena·ma 6bjaSnjavane ad.Molimo vas da nain javite da Ii ste pri-. luke III. zasjedanja ZAVNOH-a i osjeca se ~iii ovaj naS dopis. da Zene narnCito pokaZujti interesoVanje· za . odluke: U palenju vatara pri <1olasku Crvene Drugarski pozdrav armije uCe·atVOvalo je 266 Zena i zapalile au Smrt faJizmu - Sloboda 1l.fltodu! · 280 vatara. Nena Manola Dokument 318 IZVJE§TAJ OBLASNOG ODBORA AFz SLAVONIJE OD 28. X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 OBLASNQJ KONFERENCIJI AFz ODRzANOJ 24. IX. 1944. U POzEGI OBLASNI ODBOR AFi-a ZA SLA VIONIJU Dana 23. X. 1944. Glavnom odboru AFz-a za Hrvatsku Drage drugarice! VaSe pismo od 20. VIII. o. g. smo primili i odmah ga razradili, te uputili na sve .okruZne odbore AFZ-a, koji su preko Okruznih, kotarskih, opcinskih te masovnih sastanaka zena po selima upoznali Zene sa zadacima koji su postavljeni pred naSe ·organizaciJe u vezi sa izgradnjom drZave i sa Kongre.som. Rad na pripremama za Kongres vr:Si· s·e u znaku natjeca:nja. Okruzi Virovitica i Nova GradiSka, Osijek i NaSice, te Virovitica i Brod natjeCu se po mnogim pitanjima i zadacima, koji su navedeni po pitanju po-kretanja Zena na rad. P.oSto se kod nas u ,SJavoniji u kratko vrijem~ oslobodio veliki teritorij, t. j. mnoga seia i gradovi, mi smo _odmah prebacili teZiSte rada na prodiranje u ta novooslobode·na sela i gradove. U svim novooslobodenim gradovima, t. j. u Po.Zegi, Pakracu, Lipiku, Daruvaru, Virovitici, GrubiSnom Po]ju i Slatini, formirani au mjesni odbori AF~-a~ koji su se -do danas pokazali priJi.Cno aktivni u -okupijanju Zena. u o-rganiz-aciju, te ·u pomaganju postradalih sela. U svlm tim novooslobodenim· selima, a naroCito u gradovima, vrSi se kampanja za Sto veCu pomoC postradaiim selima. Podatke o rezultatima kampanj,e joS nemamo, ali izgleda da ta Kitmpanja ne Ce postiCi on~ rezultate, koji su oCekivani. Uzr-nk tome jest sporost naSih organi-zac1ja u obavjeStavanju i aktivi.~iranju Zena. Cim prikupinio podatke, mi Cemo vam pisati o· re:zultatima kampanje. Izvjestavamo vas takoder da je 24. IX. o. g. u oslobodenoj Pozegi odtzana Oblasna· konferencija AFZ-a za Slavoniju .. Na konferenciju je dosio iz cijele Slavonije oko 1.500 zena S18'. . . dola~e ua II. O_blasmi konferl'JICi}lt D.elegal k tliJe . -. . . AFt-a Sf(lVO·nijc -u P.oZegi . okruga Osijek zbog PoZege. Najmanje je Zena doSlo lZ za-pOsjeda. Na konfepore.d velikog broJa zena IZ same . koje neprijatelj stalno oteSkoCa u prebacivanju prek~ ces~.a 1 pruga, . . . ferat Preko tih referata upoznalo P ·t'"k tuacl]a te organizacwm re . . aciJ'e antifaSistkinja renciji je Jznesena po l I IC a s_I. . dacima koji se pred organlz " . se Zene pored politiCke situaCIJe sa sv.l~ _zab ~blasni odbor, koji saCiiljava 120 zena. . konferenCIJl Iza ran postav]jaju. Takoder Je na. . . t k Oblasnog odbora AFZ za Sla.. drZan Je 1 sas ana h poslije odrZ.ane konferenciJe o . Od rna . 'k1 sa kojega- vam Salje~1D za_ptsm . voniju, • v • Uz naS- drugarski pozdrav,. Smrt fastZ1_nu - Slobo.W rwrodu' ' : 519 �Dokl•ment 319 IZVJESTAJ 0 RADU AFz U ZAGREBAcKOM I KRAPINSKOM OKRUGU OD 25. IX. 1944." OKRUG ZAGREB ' i 1 u Brdovcu, koja radi po SKOJ-u. Odrzala Kotar Sv. Ivan Zelina. --,- Narod je u vesam ~saStanak sa Zenama u Vidovcu, gdje ih likom dijelu kotara autifasisticki raspoloien, je doiilo preko 30 i izabrale su predsj<!dnicu narocito oko ·samog Sv. Ivana Zeline. Ali vrlo i tajnicu, a u Pu.SCi odr.Zala sam zajedno sa rijetko tamo dolazi nasa vojska, tako da ima clanicama KP sastanke u 3 sela, svagdje je se1a, gdje JoS nikada nisU vidjeli partizane. · hila preko 20 zena, i svagdje su izabrale predZene hrane s veseljem naSu vojsku, ali s njisjednicu i tajnicu. lVIislim da Ce u ovom koma nikad nitko rie razgov:wa o NOB, niti su taru biti mn(}go lakse aktivizirati zene u AFZ, u AFz. u citavom kotaru su SV•ega 2 odbora JNOF i NOO-e nego u prva dva kotara. PoAFZ, u ·L:reCnu i Omamnu u opCini Sv. Ivan. U ?artiji nema nijedne Zene, osim Seke koja Cetkom OV'Og mjes.eca formirana je DkruZna komisija za za·grebaCki okrug od 5 drugarica. ie do nedavno hila sekretilr KK SKOJ-a, a sad je u voj,sci. Bila sam na partijskom saOKRUG KRAPINA vjetovanju, i tu smo opSirno razradili JNOF i AFl': i predvidjeli neke zene, koje dolaze u U okrugu Krapina dolazi za ·Sada za rad. obzir kao- kandidati, i koje hi usle u odbore sa zenama u obzir u prvom redu Il'otar KlaJNOF. Osim toga hila sam na sastanku sa njec i Pregrada. U kotarevima'. Zlatar, KraZenama u CreCnu, K11eCa Vesu, Nwom Mestu pina i Ivanec su sada takovl·prilike da se i Kalinju. Ta su sela oko 15 do 30 minuta ne maze pristupati osnivanju ·>AF'z-a. U prudaljena od uporista Sv. Ivan Zelina. zene v•om redu di(} tih kotareva kontr<>lira neprido1aze na sastanke, vrlo pozorno ,sluSaju i. jatelj, pa su Ijudi, a _naroCito Zelle., zaplaSene~ postavljaju pitanja, ali ne ce da izaberu predte ne Ce da dolaze na sastanke, a osim toga sjednicu i tajnicu, jer se boje izdaje. Bilo hi je u tim krajevima vrlo slaba partijska orgapotrebno da se tamo posalje na rad jednu nizacija, taka da lj'Z sve ost?le zadatke ne drugaricu, koja hi pomogla <>ko uspostavljemoze stici i na rad po AFz-u. U KP nema nja AFz. Zena, odnosno stanje· je slijede6e: u kOtaru Kotar Stubiea. - Prilike su slicne kao i Ivanec su 2 drugarice u KK, ~ u Krapini i na kotaru Sv. Ivan Zelina, samo Sto se ovd]e Zlataru po jedna drugarica u ·KK-ima. U parvise krece nasa vojska, ta)<:o da £u ljudi vise tjj,skim jedinicama nema nije.d.ne Z-ene. Inaiie culi o NOB. JNOF osnovana je tek u 10 sela, Zene vole naS pokret i naSu vojsku, pa ako te jedan opcinski i kotarski odbor JNOF-e. se ·Stanje malo popravi, ne C.e biti baS jako U neke od tih odbora su usle zene. AFz ne tesko osnivati AFz. U tim kotarevima je pripostoji nigdje, aii Zene dolaze na sastanke je ofen'zive (osim u Zlataru) bio slab AFz, kad ih se po·ziva, pa samo iz straha ne biraju i to n glavnom zato, Sto ·su Ze.ne u toin kraju predsjednicu. U Strmcu po·stoji AFz. Partij- zaposlene, uslijed V·elikog siromaStva i veliska nrganizacija· nije vodila raCuna o radu kog broja djece, vise nego drugdje kucnim sa Zenama, nego su to prepustili jednoj dru- pos1ovima, te nemaju vremena d·olaziti na sastanke. garici, Anici ZivkoviC, koja je sad uSia u KK. InaCe je u Partiji j'O.S samo jedna Zena, koja U kotaru Klanjec tako,der ne postoji AFz, je potpuno neaktivna. Oddala sam zajedno osim u 3 seJa opCine Lnka, ali u tom kotaru s Anicom sastanak sa Zenama u Jakovlju. postoje svi uvjeti za brzo uspostavljanje Kotar Zagreb. - Bila sam <Samo u opCina- AFZ-a u velikoj vecini sela. Prije reo.rganim·a MarkuSevac i PuSCa i razgovara1a sam zacije postoja!i su odb(}ri AFz"a u 45 sela ad s arg. sekretarom KK. Odbori AFz-a postoje 92, koliko ih ima u kotaru. Osim toga su zene u mnogim selima svih opCina, a naroCito se radile. u NOO-ima. Sad zene nisu uMe u tajaktivan p(}kazuje AFz u · opcini Pusca, gdje niStva JNOF-a, ali je predviodeno da Ce uCi. ima 8 mjesnih odbora, i to tako, da zbilja U Partiji ima .8 zena i jedna kandidatkinja, veliki b~oj iena u selu sudjeluj.e kod svakog a na sjednici KK od 15. IX. zakljuceno j.e da rada. NaSa vojska ~se·· mnogo zadrZava oko ce do 1. X. kandidirati daljnjih 2() zena i Vidovca i ·CuCerja, i rna da je kraj vrlu siUSpGstaviti AFz u 15 sela. Osim toga ce do romaSan, Zene s veseljem i obilno hrane voj- 1. X. osnovati JNOF u svim selima (do sad sku. U Pusci su neke zene isle i u odbore ima 56), •opcinama (do sad 2 do 7) i kotarski JNOF-e. U Partiji u ovom kotaru ima vrlo odbor JNOF. Za sve te odbore predvidene su malo Zena, samo su 3 u PuSCi, 1 u Vidovcu zene. U opCini Luka ce se v~erojatno moci 520 sazvati. jo.S ovog mjeseca opCinska konfereneija AF2 sa biranjem sirokog odbo.~a. u kotaru Pregrada takoder posto_J• mogucnost Za osnivanje AFZ-a, pogotovo ]er ~u pni·e u tom kotaru postojali mnogi odbon A~z, ali do sad je Partija vodila vrlo slabu bngu o radu sa Zenama. U Partiji ima 6 Zena ( od toga 3-u E:K SKOJ-a), a predvldene_su 4 z~ne za kandidate. U odborima _JNOF-e 1ma .:'esto Zena a :Predvidene su takoder za opcmske i kotarski odbor JNOF-e. Pokuiiat ce se sa obnavljanjem AFZ-a u nekim selima i razgo- varat ce drugovi sa bivsim .~red~jedni~ama i drugim Zenama, koje su prt]e ?tle akhvne, da ih se privoli da se ponovno prthvate posla. Ovih dana bit ce formirana ~kruzn~ komisija, veC su predvi·dene drugance, koJe Ce uCi i pozvane su na sastanak. Smrt fasizmu - Sloboda narodu! Uz drugarski pozdrav Lida 1 1 Lida Zlatil:. Dokument 320 PISMO MK KPH ZAGREB OD 27. IX. 1944. KOJIM SE SALJU DRUGARICE NA KURS U POVJERENSTVO CK KPH ZA SJEVERNU HRVATSKU' ; Zagreb, 27. septembra 1944. Dragi drugovi! · st vjesno:t~8~~~~!~a0 r~jo~~~:ioko~·:teta karakteri~~kar~J~~n: ~e~v:o:r::n:l · drugarice: Veru Magdu i ViSnju,2 no k'Oje su zbo~ nesaupuC:ne samo'dsa.. d • vega 5 drugarrca Prv.e Vl}e su sa . ' . pisma. Do sa a su upucene s . upucen na k UIS, n eg o se je , vjerojatno• putem k njima prl, : rajona. Drug Suhi nije uopCe · dru.Zio.Molim-o vas, da d·rugarice poCmu s"to J·e moO'uCe ptije sa kursom, da se mogu Sto prije e. vratiti. Uz drugarski pozdrav Smrt faSizmu Dokument se nalazi u ar.hi~? .GK Si~H. " ]osipa BoroSak, 'Slavica St~tc 1 ~ragt·ca Strns~~· radniCe u Dotna·Coj tvornici ruhl1a u Zagrebu. Pos:IJe povratka s kursa u Moslavini radile su u odbonma 1 2 Sloboda narodu! AFZ u Zagrebu. Josipa Boro~ak Zlata postala .ie u listopadu ·Clan RajO"nskog komlte!a ~PJ;I. a Vikica TuCkoriC, tada or.l{amzactom sekretar MK KPH Zagreb. Dokument 321 PISMO MARE JUHOVIc IZ ZATVORA Jz ~;Zene u. borbi«, glasila ·Glavnog (} db ora AFt H Tva t ske , br · 10' ru.jan l.944. Mara Juhovic hila je kotarska odbor.nica Antifasisticke fronte zena u kotaru -~•sak. Seljanka. Hrabar, pn.Zrtvova? ~ora_.c, vri_Jedan i neumoran radnik. Na SVDJ'OJ duznosb pala je pogodena neprijateljs~im Iile~cima u z~­ sjedi kod lVIartinske Ves1. RanJ~nu s~. _J'; uhvati1i, odveli u zatv·or, strahovtto mucth 1 konacna strijeljali. Na vijest o njenoj -smrti nj.en dru~ pi~~o · je drugovima, koji su ga o tome obavt]esbh: »Primio sam vaSe pismo, kojim sam sarz~a?, da mi se zena ne na]azi medu zivima. J.\;!ISIIO sam na to veC tada, kad je bi1a u.hap.Sena, jer znam tko su faSisti. .Svijesta..n ·san:, da ova bnrba traZi od nas .agromne zrtve 1 kao komunista znarn; da se ne mnZe birati, tko Ce biti Zrtva, a tko ne. Vje1~ovao .sam u dostojno drZanj~ m~je drugarice pred neprijateljem do poS]JednJeg Casa To Ce mi dati nove snage i Stb to· za men~ znaCi, ne mogu da rijeCima i·zraz~m. Saljem vam. ·prepis lista koje mi je druganca poslala iz policije.« �, .. J\1a.ra je. pisala- sv-om !].rugu :_ . . >>P~oslo je vee sest mjeseci otkako sk ono dog?di.lG s.a mnom. StalnG sam zeljela. da ti ~e J3VIm Iz ovih reSetaka. Pisala sam i poslala ?va pism~, ali znam da ih nisi primio, kad n.I~ad ne zn.am gdje se nalazis. Za sada sam ZIV~ i zdrava. OCekujem svakog· dana sam sa~1a _natrag ... Cu_Ja_sam,_ d~ _'smo svi Qili osudem na smrt ali .su mene poinilovali: · . Tad~ je nastal-o novo ispitivanje i m~Ce­ nJe. Tn noCi sam hila tuCena. Bila sam ·sva ~rna, a ruke~ kao bat, nat~Cene i · ispresije.:. cene .. Dol_azi_li su.;dih Cetiri, pet k meni, pa udan gdJe Je k<>Jl pogodio. . -Sad_a im~ t~ri mj~S~ca Sto_ sam napravila 1 drug1 zapismk. ';rei·ete me mnogo da sam Clan Komunist~Cke pa1~tije{ da sam' u kotars~om AFZ i da sam org,anizirala u svim se~ hma odbore. ·~ . ~~ ne znam niSta, jer sam hila u MoslaVlni 1 tamo kuhala. Materijal i pisma koja su u~va?ena bacie> i<; n,etko drugi. Mnogo je toga JOS b1lo, - tk-o hi s-ve to pisao. . "Biio )e.. st:asno sye to pr_oZivljavflti, ali J?S ~trasniJe Je svakog Casa oCekivati strije-' ]Jan] e. Nekih drugova ne Zalim jer su se slabo ponijeli . . . ' Mara f uhovii da se rijeSi _moja sudbina. Dragi, ja joS ni-Sta ne znam ·Sta Ce biti sa mnom. Sarno 'Znam da je Covjek jaCi nego Sto misli, koliko ~oZe pretrpjeti. Kad su me uhvatili, onaka ranjenu, bacili su_ me u v·odu i tukli nogama i kundacima. l\1Jesec dana bila sam u bolnici. Nisam joS mo~la ni hodati i odvezli: Su- -m.e U zatV-or. Tamo. sam hila u mir.u sve do_k nif?am __poCe_l~ hodab. J edne veCeri naCinili su zapisnik Nisu me is_piti~~l.i. Kako sam govorila taka su Pi~ali. A ujutro. otp:i-erriili Su me u z·agreh sa s_v1~~ ostalima. Nakon osa~ dana povraCena I mala sam razgovor _~a svojima dekoliko puta. _Yidjela sam) naseg rna log" an<lela, pa me_ pita: »1\tlama, kad CPS d-oma ?« Bio je i b;.~t kod mene · i pi tao je sefa p<>HCije. sto ce .biti sa ~~om, a bvaj S-~ izrugivaO r g_ovoriO, da me mtko ne. moZe. spasiti, nego s3mo ti. ako se prijaviS. · -· ' ' Dragi muZu~ znaj do·bro da ja to n~--mi~ slir~'· Jer volim pogiilUti, nego gl€dati joS i tvo}e muke. . . ~Sia je i moja mati k nekom advokatu, ali JOJ Je rekao da IDB \ni-tko ne moZe spasiti i da me ne maZe zastuPati, jer sam se borila do posljednjeg casa ... · Dragi, mogla .bi.h ti mnogo. pisati,. ali ne mogu s~;- .S~mo da -bar znaS o meni, jer znam da se vise nika·da ne Cemo Vidjeti. Prilike se vani mijenjaju, Zalim Sto se ovako sa mnom dpgodilo i ne m-ogu niSta koristiti. Za sada primi mnogo pozdrava ti i svi . clrug-ovi. i .drugarice-. Za tebe ·goVoi·e, da si komesar i neki su_dac. G(_)vo·re···mi--da-·si 'ti naCinib sve Sto se do?'ada. ·Ali neka ih, ja sve rado sna.Sam. Dokument 322" IZVJEi'lTAJ BIOKOVSKO · NERETVANSKOG OKRUzNOG ODBORA AFz OBLA· SNOM ODBORU AFz ZA DALMACIJU 0 PRVOJ KONFERENCIJI zENA ZA KOTAR IMOTSKI ODRZANOJ 5. X. 1944. OKRUZN! ODBOR AFZ-a BIOKOVSIJ\'O.NERETVANSKI Oblasnom odboru AFZ-a za Dalrnaciju Dostavljamo vam zapisnik k-otarske konferencije AFZ-a za Irnotski; na nedostatke istog nam odgovo-rite. Odrilana je prva konferencija AFZ'a !motski 5. listopada 1944. Konferenciju je otv<>· Tila drugarica Antica uJeviC, Clan kotaTsko-g NOO-a pozdravi-la je prisu_tne. Zene, a zatim je otpjevana pjesma »Hej _Slaveni«. Drugarica Antica prikazala je vaZnost te konferencije, ko·ja se odrZaje na neoslobo·denoj teritol'iji pod vrlo teSkim uslovima, do1c neprijatelj pali naSa -sela i ·ubija naS nevini narocJ. Prvenstveno zahvalju.jem-o naSoj' junaCkoj vojsci, koj a se neumorno bori kroz tri g.odine ove krvave i teSke borbe, a mi se ponos-imo, Sto sm·o je na svakom koraku pomagale. Danas se oni joS bore ·i zaStiCuju nas, mi smo se sastale da se dogovorimo ·za daljnji rad i iznesemo re-zultate naSeg dosadaSnje-g rada. Konferenciju su p'ozdravili i_ pozvani drugovi ad kotarskog NOO-a kao i ispred vojske Imotskog partizanskog odreda, J edinstven·og narodnog <>slobodilackog .fronta i USAOH-a. Svi prisutni u svojim pozdravima- naglaSavali su Zenama vaZnost njihov-og rada kro-z 3 godine bar he, &to su _one doprinijele za nar-odno oslobodenje. Uzima rijeC drugarica Vinka ·Rako uCiteljica iz grada Imotskog, referent kOtarskog narodn,og odbora, pro-svjetnog· odjela.· Druga-rica·se je nsvrnula na prosvjetu·, od kolike j-e vaZnosti prosvjeta, a to smo najbolje mogli osjetiti mi na ·naSem kotaru. Ovdje su proSli drZavni re·Zimi otklonili- 'Od Ijudi_ prosvjetu, t:a;k<r d~ na,S-a ~ela nisu ·imala moguCnosti da imaju Skolu. Tako da su, kad im se je pro- Tvo_ja Mara Z·me pomaZ1l :frreba.civali ontZje 11a .A-J.lj-et - s,rfJ«nj 1944. �( I ' I! i 'htjelo, od !judi Iijep dio napravili svercerima, poneke ustasama i jamarima, a Hjepi dio u ovo doba svete borbe pasivizirali. Zato, drugarice, danas na varna stoji, da li Ce vaSa djeca biti prosvij,ecena iii ne. Da to sve post1gnemo i u.zgojiino- prosvjeCene !jude, rnaramo se najprije i Ihi posvetiti prosvjeti, taka i mi ne Cemo )u naSoj kuCi gojiti nesvijesnost naS~ djece, kOji Ce sluZiti tudim ·zlnCinima. Zatim su· i Zene ulazile u diskusiju, -kako je njihov kraj radi tako pojedinih !judi nazvan ustaSkom kulom, ali se dokazuje svakim danom naSim radom za naSe borce, da naii kotar nije ust~ska kula. 0 tome dokazuje i naSa danaSnja konf.erencija. To nas doduSe sviju inuCi, Sto Je naB kotar ostao do danas dosta pasivan. Ali i na nama stoji da pojaCamo mobilizaciji.l za 'redove Narodho-oslo- bo~i1aCk·e vojske sa naSim muZevima, sinovima i bracSoin, da doprinesu svoj udio za o,sJobodenje naroda. Rijec uzima drugarica Dinka Bajic, clan kotarskog NOO-a i prikazuje" stanje zena pri. je narodno-oslobodilacke borbe. Kolilm su zene bile potlaCene, te naglaSava va.Znost Zene kroz Narodno-oslobodilai'ku borbu i ustanaka £ene Imotskog kotara. Zatim d·rugarica Dinka iznosi da su Zene tog kotara doprinijele za navodno-oslobodilacku vojsku kroz godiriu dana nadnica ·66960, ruCaka naSim l>orcima '60583, vina 190 hi, zita 124'546 kg, duhana 255 kg, drva 25778 brimena, mlijeka 20454 lit., masla 65 lit., jaja 14106 kom., kuna dale 27,6.21'0. Na prosvjetnom i propagandnom polju napisale su 474 parole, odrZale zborova i sastanaka 494, naPis_ale raznih dopisa 53. Istii'uci zeue u NOB i NOV, to nam najholje svjedoCi za garanciju Zena u buduC:~m druStvu. Danas na naSem kotaru uCestvuje 28 drugarica u NOO, u raznim ndjelima 5, u odboriffia JNOF 8. Danas na naSem kotaru sudjeluje 10.758 zena u NOP-u. U zdravstve- nim sekcijama 15 ZJ,na. Nas rad je na ovom donekle kroz go<litiu dana prikazan, ali sve doprinose u svakodnevnom radu je nemoguCe izrtijeti. Na.Si·m i•3.ctom Cemo pomagati naS NOP, jet·- to nij-esu samo brojke na papiru, to su naSi napori kroz 1'!-ajteZe dane borbe, kao i snijega i "Ieda kroz Biokovo pod najteZim teretima i bremenima za na.Su NOV. To nam je garancija da ono sve, Sto smo zaslu~ Zile, da nam. ne Ce D.itlro oduzeti, niti Cemo ga mi ·same pustiti. JoS jedno, Sto nijes'mo -spomenule, a Sto nam je j-edno od najviSe garandje da Zene aktivno sudje!uje u NOB kroz tri godine teSkog i krvavog rata. Danas se sa naSeg ko~ tara nalaze u NOV 92 drugarice, koje se bore sa puSkom 1-1 ·ruci rame uz rame muSkaraca, od kojih je 9 dalo svoje mlade zivote i prolile svoju krv za oslobode·nje zemlje. Za 8 drugarica se ne zna ima vee pune dvije godine, da li su Zive iii p.e i da li se bore u Crnoj Gori, Bosni, Hercegovini iii Srbiji iii su pak pale zrtvom za narodno osl,obodenje. Zatim d rugarica Vinka Rako predlaze komisiju za biranje kotarskog odbora AFZ-a, koji Ce u buduCe pomagati Zene u svakom radu. Zene su aktivno uC-estvovale u diskusiji kod biranja odbora. U odbor je izabrano 43 drugarice iz svih sel~. najboljih i najpoZrtvovap.ijih aktivistkinja sa pred·sjedniC·om Marijom Lozo i sa tajnicom lVIilom UjeviC. Sa konferencije su poslani pozdravni te~. !egrami drugu Titu, ZAVNOH-u, 'Glavnom odboru AFz za Hrvatsku, Nacionaln<>m Komitetu NO Jugoslavije, Okruznom NOO Biokovsko-Neretvanskom i OkruZnom odboru AFZ Biokovsko-Neretvanskom. Time je zavrSio taj sveCani d~n Imotskog kotara, i Zene se .zadovoljno raziSle svojim kuCama misleCi koliko Ce doprinije.1:i sv·ojim radom do ·druge kotarske konferencije. Stnrt faSizmu. - Sloboda narodu! Ljubica Toma~·eviC Dok•lment 323 PREDKONGRESNI REZULTATI NATJECANJA zENA ZAGREBAcKE OBLASTI REZULTAT NATJECANJA AFZ-a ZAGREBACKE OBLASTI od 25. IX. do 5. X. okrug Cazma i od 10. X. do 20. X. okruzi Bjelovar i VaraZdin Zitarica braSna povrCe voCe suho voce kruh ton a 26.012 2.010 kg 8.794 11.721 " 12,5 22 " piCerakija spek suho mes-o rezanci duhan piliCa kokosi jaja kolaCa putra lit. kg " koin. kg " 780 147,5 10 6 178,5 349 406 25 9.678 1.492 128,5 mlijeka sir a vrhnja meda pekm-eza keksa griza konzervi paradajz sa puna masti suhog mesa pecivo deka rublja: odjece jastuka obojaka vunenih stvari vune platna sjemenja lana prediva ruCice prediva predino sjerne vreCa zastora moCehica barjaka paketi Sibica cigareta maka salame SeCer Caja kompota kestenja razni predmeti opran'O rublje tan jura Zlica porcija zdjela zav-oja injekcija igle za injekeije Sprice za injekcije Cista vata ster. gaz·e borvaselina papiriCa kuverata papira indigo papira bugaCice odjevnih predmeta· vaselina razne tablete digil. kap!jice ra-zne kapljic-e alkohol 1.563 468,5 236 13,5 16,5. lit. kg lit. kg kg a ,. " lit. kg ,. " " korn. 1 12 66,5 152,5 1,5 7 6 4.553 " jod j-odoforme hipermangana hipermangana trg. flerin inotyl prasak lyse sol novae a 200 50 100 " kut. gr. kut. '1 20 1 1 " Kn 5.49~.- zene Zagrebacke oblasti dale su ~a nasu stampu Kn. 133.840, za KP Kn. 275.000.-, za pomoc opustosenim krajevinia Kn. 340.7,00.-, za Narodnooslobodilai'ki Fond Kn. 4.150.i prodale obveznica N. Q. za Kn. 25.000.-·· 43 538 11 1 204 695 m kg REZULTATI NATJECANJA AFZ-a PO OKRUZIMA Okrug VaraZdin od 1. X. 1944, do 20. X. 1944. g<>d. 15~ vreCa kom. m kg kom. " pak. kom. kg lit. kg kom. 8 47 1 39 KOTAR VARAZDIN 4 4 8 56 2 1{)0 5,5 2 1,9 15,5 1 6 37 1.300 113 88 " m kom. gr. m met. kom. ,. ar. cent. ar. kom. boca kom. kut. gr. 5 1 570 172 12 2 1.440 9,5 10 500 480 1,5 3 6 22 1 1.011 3 40 100 6 kom. odjevnih predmeta 1 pulovera " 15 sal 1 lit. zeste 90'/o 12 kom. igle za injekciju 7 kut. borvaselina 1 pari Carapa 1,5 papira ar. indigo pap ira ku t. 3 bugaCice ar. 6 95' injekc. i seruma ciste vate gr. 500 joda gr. 200 tableta kom. 442 digilenid kut. 3 trypaflerin gr. 20 jodoform &0 top!omjera kom. 3 zene kotara Varazdin dale su za NOFond Kn. '2.200.- i prodale obveznica zajma NO za Kn. 25.000.KOTAR LUDBREG: ohroci hrane rakije braSna graha masti sira kruha kokosi sjemenja oprano rub lj e koilu.]ja gaca suknji novae a lit. kg kg " kom. kom. kg kom. " Kn 6.945 28 10 5 1,5 2 1 1 655 320 32 38 2 5.190.~ 525 �KOTAR NOVI MAROF: cigareta kuverata papira masti za cipele plahta z~yoja u novcu kom. 100 230 " ar. 140 kut. 2 kom. 5 m 30 Kn 20.600.- 160 -zena iz dviju opCina nose dobrovoljno hranu borcima na poloZaju. KOTAR PRELOG (Medimurje) razne tablete 569. kom. steril vata m 940 sterilgaza m 3,25 zavoji m 205 alkohol aeter gr. 100 razne masti tube 3 Sprice za injek. kom. 2 inotynol kut. 1 hipermangana kut. 1 raz. injekcije kom. 77 vaselin 1 1 razne kapljice gr. 40 hyperol cent. 1 Zene preloSkog kotara dale su· drugovima, koji su se nalazili u Medimurju _na zadatku 18!0 obroka hrane. KOTAR ()AKOVEC: Iz tog kotara nema podataka. kom. 172 2 " lit. kut. lit. 1.440 9,5 235 1 10 kom. 1 1.011 kut. :) gr. 40 kut. 100 200 50 100 1 gr. 20 kut. 1 1 3 " " kom. pak. para kom. " OKRUG BJ'ELOVAR od 1. X. do 20. X. 1944. krumpira 12 m naSu Stampu. KO'TAR BJELOVAR: Zitarica PREGLED: Citavog kotara VaraZdin. injekcije i serumi igle za injekcije Sprice za injekcije Ciste vate steril gaze zavoji ·zeste 900fo · borvas. mast za svrab vase lin razne tablete digilanid kapljice razne kapljice alkohola jed jodoform hipermangan hipermangan try, florin inotyl praiiak lysesol toplomjer S'ibice ma:.st za cipele cigareta kuverte papira ar. 1,5 indigo papira kut. 3 bugaCica ar.. 6 plahta kom. 5 rakije lit. 18 brasna kg 10 graha 5 masti , 1,5 sjemenja , 665 odjevnih predmeta kom. 22 Zene kotara Varazdin dale su za .NO Fond iznos ad Kn. 2.200.- d(}k su obveznice zajma NO prodane u vrijednosti od Kn. 25.000.Zene kotara Ludbreg sakupile su za iitampu Kn. 3.240.- a za NO Fond Kn. 1.950.Zene kotara Novi Marof po'sjetile su borce na polozaju i odnijele su 30 '<l.hroka hrane. Zene iz dviju ,opCina toga kotara, njih ok,o 160, nose dobrovoljno hranu·· 'horcima na polozaj. Zene kotara Prelog (Medimurje) dale su drugovima, koji rade u Medimurju, 180 obroka hrane. Zene jedne opCine -sakupile su za partijski pri!og Kn. 20.000.Zene jednoga mjesta dale su Kn. 600 za graha zelja povrCa " suhbg vo·Ca konzervi paradajza pice rezanci duhana piliCa putra jaja speka kolaca meda pekmeza sa lame kruha , SeCera keksa grisa maka Caja sa pun 2 jastuka ruCnika plahta 25.772 110 25 25 174 1.510,5 voCa 2 100 480 kg '12,5 boca lit. kg " kom. kg kom. 10 74,5 59,5 23 39 10 531 kg 5 " kg 230 10,3 12,5 2 22 " " " kom.· " " 1,90 3 1 4,5 4,5 2,5 5 4 8 KOTAR KOPRIVNICA: deka 5 gaCe. 2 1• kosu(ja zavoja sir a mlijeka " m kg lit. 18 27 12 pOvrCa voCa tan jura porcija KOTAR DURDEVAC: braSna krumpira graha luka putra vrhnja pilica kolaca kg kola kg " lit. kom. kg sira jaja jabuka kampala · kozer. paradajza kesten]a moSta zelja repe p·ovrCa luka jaja suhi spek suho meso tjestenine orasi duhan 1.000 ·. 2· 200 50 20 8 40 170 H kom. 400 1 1 2 400 1.000 200 100 100 boca boca kg lit. kg " kom; kg 382 5 6 119 84 25 lit. 84 pilica kokoSi. kolaci putra sira kom. 101 25 575 vrhnja lit. jabuka kestenja maka pekmeza plahta kruh. paradajza kg " kg " 46 54 28 960 Zlica sira jaja rakije zavoja vreCa obojaka novaca kom. kg kom. lit. m kO!ll. pari Kn citavog ~krnga Zitarica brasna krumpira graha zelja repe povrCa voCa suhog voCa kruha pica rakije suhog speka suhng mesa duhan pilica · kokosi keksa grisa jaja Caja kompota kestenja konzer. parad. sapuna deka plahta ruCnika jastuka kg 214 14 lit. kg lit. " 25.772 2.000 1.6HO '355 · " . 1.025 200 " 443 3.235,5 12,5 22 " 445 lit. 87 10 kg kg kg maka 4 lit. kom. kg , sal arne 1 55 18 185 11 10 3;5 10 65 0,50 32 300.-" Bjelovara. rezanaCa SeCera 18 33 13 163 3,5 27 17 PREGLED 1 kom. lit. 1.000 150 130 5 67 8 5 4 KOTAR SV: IVAN ZABNO: luka s·ira vrhnja jaja · pili-ca l'akjje duhana moSta mlijeka meda kom. 322 kg rakije voCa kg braSna krumpira graha " kom. boca kg boca kg kom. gaCa kosulja zavjesa kolaca ptitra inlijeka sir a m kg " lit. kg 6 178,5 31,5 191. 25 3 1 55 2 19 1.583 45 1 6 12 2,5 5 26 4 5 2 1 45 975 76 77 152 527 �vrhnja meda pekmeza lit. kg 44 10,S 16,5 " t~njura kom. 8 porcija 5 Ziica 33 vr.eCa kom. 17 obojci 32 novci Kn 300.Qpaska: Iz kot. Krizevci nema podataka. OKRUG CAZMA od 25. IX. do 5. II. 1944. lW'rAR CAZMA: voCa povrCa jaja sira putra vrhnja mlijeka kolaca caja p.Senke pilica kg " kom. kg " lit. " kg omot kg kom. 4.689 3.373 3.319 314 69 84 1.159 175 2 240 90 duhana odijela, rublja platno vre·Ca Carapa prediva ruCice prediva postelj. kg kom. m kom. pari kg 208 L327 34 22 13 ... 8 47 sapuna 2 " tanjura kom. 105 Zlica 50 zdjela 1 " rakije lit. 1,5 masti kg 5 jastuka kom. 38 lana kg 150 obojaka kom. 12 zavoja m 18 zastaVa kom. 4 razne stvari kom .. 13 oprani ve.S pari &00 u novcu Kn 176.995.:/;ene kot. Dubrava dale su KP Kn. 255.000.-; 50.000 Kuna za >>Naprijed«. Za opusto.Sene krajeve sakupile ·SU Zene Kn. 340.700. Za listove »Zen a danas«, »Ze.n.a u borbi« sakupile su Kn. 80.000.- Dokumen t 324 lzloZba- darova u Glin.i za Prvi konr;res AFZ-a Hrvatske TREcA KOTARSKA KONFERENCIJA AF~ GLINA ODR:tANA 8. X, 1944;· ORGANIZACIONI REFERAT Uporedo sa razvitkom NOP razvila se naSa o-rganizacija AFZ-a na Baniji, a taka i na naSem kotaru. Pred naSu organizaciju od II. kotarske konferencije AFz-a,koja je odrzana 1943. g. u jesen do osloboaenja Gline sve-o se j-e u glavnom rad na srps,ka sela, u kojima su postojali uzi odbori AFz-a, sa 9 opcinskih odbora. U tim odborima bilo je obuhvaceno 28() odbornica sa 8000 zena. Pred nama j-e bio kao najveCi i najva.Zniji zadatak obuhvaC.anje ze-na u neoslobo"denim hrvatskilm selima u organizaciju AFZ-a i na taj naCin uCvrstiti jedinstvo srpskih i hrvatskih Zena na naSem kotaru. Do oslobo-denja Gline hrvatska su sela hila u glavnom neo-slobodena, taka da smo tamo r3.dili ilegalno, -ali ipak, pored svi-h teSkoCa~- uspjelo nam je u 5 hrvatskih opCina formirati 15 ilegalnih odbora i jedan o-pCinski odbor, u kojima je bilo 56 odbornica. Sto se vise razvijala N. 0. Borba, i .zadaci- naSe organi·zacije poStojali su sve veCi, narqCito poslije II. zasjedanja AVNOJ-a, na kojemu Su doneSene histqrij-" ske odluke. J edan od naJglavnijih zadataka donesenih na II. zasjedanju.AVNOJ-a bio.)e: ujediniti sve Z.od-oljubive snage u iZgradnji naSe· nove drZ-avne zajednice, d-emokratske 528 federatlvne J ugoslavlje. Da bi se taj zadatak sprovodio u Zivot, trebalo je a~tivizh·ati sve Zene u izgradnji naSe drZave, zato je _.naSa organizacija na na.Sem kofaru <iObiia"" Siri oblik organizacije, u koji ulazi svaka Zena, koja m-rzi neprijatelja i kDja sv·ojim radom potpomaze N. 0. P. Do danas u na.Sem kotaru uspjelo narn je forrnirati 64 Sira odbora, t. j, u svim srpskim selima i opCinama,, d·ok u hrvatsk.irn opCinama nismo uspjeli po ·svim selima stvoriti ·Sire odbore. Tim- Sirim oblikom organizacije, obu.hvaCanjem Sirih masa Zena, aktivizir-anjem u borbi_ za obnovu naSe ·opusto.Sene i popaIjene domovine, mi uCvr:SCujemo naSu narodnu vlast, koja je nikla iz narod3. · i uCvriicuje se u NOB-i. Ne samo da ·pruzamo ogromnu p-omoC NOO-ima, u vrSenju svih zadataka, koji stoje pred naSom na1"'0dnorn vlasti, nego u na·Sem kotaru dri =danas uCestvuje do 30 zena u NOO-ima kao k~d Okruznog, kotarskog, opcinskih i seoskih NOO-a; u raznim komisijama pri NOO-fma . razvrstano j-e 168 Zena. . Organjzacionim uCvrSCenjem JNOF-e Hrvatske, formiranjem odbora JNOF-e kod nas za Baniju, pa i u naSem kotaru, naSoj organizaciji u sastavu JNOF-e pruZa se_ moguC- nost da joB v1se potpOmognemo ·ucvr.SCenju naS·e narodne vlasti 'i obnovi naSe Zemlje. Mnoge su Zene naSega kotara pomngle kod izgradnje po·paljenih sela, svakodnevno vidimo Zene kako neumorno rade, voze gradu i crijep za i.zgradnju kuCica. U to-me poslu jednako su aktivizirane Srpkinje i Hrvatice. Zene hrvatske o·pCine- Jukinac sjekle su drva za na-Se ustanove, d,ok su njihovi sinovi i muZevi vozili kuCice kao i iste gradili. U tome poslu one su dale 160 radnih dana i nasj-ekle 20 hvati drva. P.o svim opcinama nasega kotara postoje partizanske basce, k<>ie su ·obradivane pod rukovodstvom naSe organizacije. 70 Zena opCine Mali Gradac· sVojom vlastitom po·bud·om pomagale su 'omladinskim radnim Cetama u ovogodiSnjoj Zetvi. Taka isto sn Zene i u o-stalim selima spremaie i porilagale u Z·etvi iii neorganizovano. Zene opCine V. SuSnjar istakle ~su se u radu pri akcijama, koj.e je vodila naSa vojska pod neprijateljskom vatrom. Zene su odvozile naS-e ranjene drugove u bolnicu. Zene iste opCine kao i BaCuge iSle su u pov·orkama broj Cano do 180 u posjetu drugovima na polozaj. Narocito u toj posjeti istakla se drugarica Katica ·Grubjesic, koja je sama umijesila 20 sam una i dala za voj.sku, a nije dobila ·sa zeinije- 2 v8.gana p·Senice. Tako su Zene· opCin.e Jukinac iz Novog sela uCestvovale zajedno 34 :l;ene Hrvatske u NOB sa na:S-om vojskom na pro-Stenju u istom selu, t·e su pored redovne hrane, koja je sljedovala naSu vojsku, donesla joS oko 45 koSara raznovrsne hrane i jedno peCeno pra_,se. Zene opCine Gora i BaCuga pokaozale su visoku svijest bo-rbenosti pri spaSavanju savezniCkih avijatiCara, koje su otimale iz ruku neprijatelja, gdje se je· na:m·Cito istakla jedna drugarica iz LuSCana~ Snabdijevanje v~ojske i bolnica sa branom, to je svakodnevna briga naSih antifaSistkinja. U zadnja 2 mjeseca Z·ene na·Sega kotara ucinile su preko 89 posjeta bolnicama, 34 posjete djecj.em domu, 54 vojsci na polozaj. Dale su obroka 70.700, a oprale su ve.Sa 2404 pari. 'Tak-a- su isto Zene pomagale i skupljale no·vac za Narodni Zajam, gdje su dale preko milijun kuna. Kampanja, koja je vodena na naSem kotaru za sakupljanje ZiveZnih namirnica za naSu vojsku, Zene su u sastavu JNOF-e taj zadatak aktivno poma· gale. U zadnja 2 mjeseca naSe drugarice na naSem kotaru dal,e su veliki broj kirija i i•male mnogo radnih dana. u radne cete obuhvaCeno je mnogo Zena, koje rade u ..sastavu omladinskih radnih Ceta. Zene su na naSem ko-taru iskopale 30 zemunica za spremanje hrane. u- svim opCinama naSeg ~otara Zeone pomaZu u i,zgradnji kuCica, kao ·Sto su to Zene opCine Jukinac veC poka,zal,e svojim radom 529 �na drugim pnslovima oko SJeCe drva, dok su njihovi muZevi i sinovi pravili i vozili kuCice. Mnogo konkretnih i lijepih primjera nase su drugarice dale od naSe druge kotarske konferendje i pomoCi po svim granama za izgradnju naSe nove demokratske federativne J ugoslavij,e. U pripremama za I. l<ongres AFZ-a Hrvatske, odrZale su -Clanice OkruZnog odbo-ra AFz-a Banije svoje Okruzno savjetovanje, na kojem su primile predkongresno takmiCenje antifaSistikinja Korduna, a navijestile takmicenje zenama Pokuplja. Na tom savje·tovanju Zene Banije navijestHe su jedna drugoj predkongr.esno takmicenje. Taka je kotar Glina navijestio takmicenje kotaru dvorskom. Za bolji uspjeh u takmicenju ·sa dvorskim kotarom navijestile su opCine medu.sobno takmiC-enje. Samo takmiCenje i Kongre·s Zena za ·Hrvatsku zainteres,ovale su Zene naSeg kotara, gdje su S·e veC do sada mogli pohiCiti yiodljivi rezultatL rSa naSega kotara obeCano je, t. j. Zene pripremaju darove, kojima Ce darivati naSe ustanove. Uspjeh takmiCenja od Okruznog savjetovanja do danas bi!jezi se slijedeCim podacima: ucinjeno je 15 posjeta djecjem domu, 20 posjeta bolnicama, 40 posjeta naSoj vo:jsci na polozaju, oprano je preko 2000 pari vesa. Kirija su zene dale 211)0 sa stokom, a radnih dana dale su ·730 u raznim radovima. Pored ·svih nap red navedenih uspje·ha i izvrSenih zadataka, koje su Zene do- sada na- pravile, t:r>eba da naSa organizacij a shrvati da bas- danas stoj.e pred nama joS ozbi-Ijni .zadaci, i da trebamo da joB viSe potpomognemo oslobodenje naSe zemlje kao i izgradnju naSe drZave. Na nwsoj danasnjoj kotarsl<oj l<onferenciji postavljaju se pred nas slijedeci Zadaci: 1. Da takmiCenje, u kame se nalazimo za prvi kongres AFZ-a za Hrvatsku, shvatimo i sa uspj,ehom sprovedemo. 2. Da nastojimo da u ostalim selima, u kojima nemamo sirokih odbora AFz-a okupimo sv-e Zene u iste. 3. Da i dalj e nasu N arodnu vlast u sastavu JNOF-e potpomognemo u- rjeSavanju zaQ.ataka i problema, koji ·stoje pred njom, kao sada najprecega zadatka oko izgra.dnje kuCica i sjetve naSe zemlje. 4. Da· i dalje naSe drugarice ue zaborave djeCje domove, bolnice i bo-rce na poloZaju. Danas, kad se nalazim·o pred konaCnim oslobo~d-enjem naSe zemlje -i pred krupnim vojno-politickim dogadajirna, i kad se nalazi bratska nam ,crvena Armija unutar naSe ze~ mlje, i kad vidimo da prolivena krv i pale Zrtv.e ne Ce biti uzaludne, trebamo da shvatimo sve ·zajedniCki da u jedinstvu srpske i hrvatske· Zene -sve navedene zadatke s-provedti i ·rade u najv-eC·oj sreCi, zadovoljs-tvu, danas viSe neg.o ikada prije. Dokument 325 OKRUzNICA ODJELA NARODNE PROSVJETE ZAVNOH-a OD 11- X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz 0 ORGANIZACIJI ANALFABETSKIH TEC:AJEVA ZEMAL.TSKO ANTIFASISTICKO VIJECE NARODNOG OSLOBODENJA HRVATSiKE odj.el naro-dne prosvjete broj 7'23/11. X. 1944. Glavnom odboru AFZ J-edan od najvaZnijih zadataka, koji ·ove zim€ stoje pred prosvjetom, jest organizaeija analfabetskih tecajeva. Radi toga potrebno je· odmah pri-Ci pripremnim radovima. 2 - Obzirom da se· raspolaZe sa: malim uCitelj.skim kadrom, ne treba se ·osloniti samo na uciteljstvo. Analfabetske tecajave moze da ·vodi svaki _pismeni Covjek, omladinac i omladinka. Mi zami·Sljamo da u Jednom selu moze da bude vise analfabetskih grupa, jer narod- oskudijeva u ·odjeCi i obuCi, te ne maZe doCi u jedan centar. Svaku takovu grupu maZe da vodi jedan rukovodilac teCaja, koji se me-dusobno- natjeCu. Ako se to postavi na ovako Siroku bazu i uspjeh Ce biti veCi. 530 Po~to se ·ove ustanove nala·ze po selima, mogu se njihovi pismeni ljudi up-otrijebiti kao rukovodioci analfabetskih grupa. 3. izvrsiti popis analfabeta. 4. odrediti rukovodi·oce teCajeva. 5. putem starnpe, plakata i parola popularizirati ov·u kampanju. Da bi se· po.sao udarniCki razVIJao, odjel na:rodne prosvjete ZAVNOH-a raspisuje meduoblasno i meduokruzno natjecanje. U tu svrhu potrebno je da taj poswo dobije najmasovniji karakter. Radi toga treba imr:Siti temeijito" predradnje, koje bi s·e sastojale u slijedecem: 1. odrl\ati .•sastanke sa JNOF-om (narocito USAOH i AFZ). USAOH i AFz trebaju ne samo vrSiti agitaciju za ·ovaj teCaj, vee dati i same rukovodioce iz svojih redova. 2. odrzati sastanke sa vojskom. Narocito se mogu dobro upotrijebiti kornande mjesta, kOmande partizanskih straZa, re.Jejne- stanice, ekonomska •slagalista komandi podrucja itd. Brigru ok-o prosvjetn?g rada n?: o-slo'ho-d·enom terito-riju vodili -su NQ0-1, kod ko.Jlh -s~ u tu svrhu foTm{rani prosvj-etni -odjeli, a prosvj.etn~m radon; n~ podruC_iu -cijele Hrvatske rukovodto Je Pr~sv_1etm 1 odjel IzvrSnog od!bora ZAVNOH-a ~a svoJa dva od}ela - rQdjdom za o'sno~ne.. Skole. 1 analfalbetske teCajeve i Odjelom za sredn.Je skole 1 opCe -obrazovne teCajeve. Na Celu pro.svjetnog odjeljenja 'ZAVNOH~a radi Vlatka iBabiC, -Clan lzvrSnog odbora ZAVNOH-a~. ~ .neSto kasnije 1.r odjelu rade Anica Rakar-M~ga~1:C, Darinka 'Siarn.i, Dara JanekoviC .. U . okrugu BamJa rad·e na or.ganizaciji Skala i pmsvJetmh usta.onova Barica Han.zi-C Teta i Katarina LUkiC .~a.Sa, u :Gorsk-om 'Kotaru - Marta Aralica, 'll Slavomp - Fnda Go~­ laT i Mika SarajCiC, u Zagre'baCkoj O'hlasti.- Ma)a V eseli, u Lici - Kati.ca Zita Uzela·c, Ma~I,ca Sa.v1C, Anda VuCetiC Lenka OdiC, Anka Came Stnna. Na Kordunu _:__ Cica DrakuliC, Ma-rija Ropar (194243.,), Smilia :E>eriC, Aniea Ma.rti.noviC, .Sand~ N~w~k~­ viC Bo.Ziea .Zalae i druge. Na gtmnaztJama 1 t•eea.JeV!ma' predaju Slava OgrizoviC, Ma-rta S~jli, D!~ga K<:Jfe.S, Zdenka FekeZa, Lolika Du'l"an~vic, B~sll.Jka LJepava, Ljerka Paternoster, Zdenka S-upek 1 drug·e. Zbog pomanjkanja stru~no.g uCitelJ.skog osoblja odrZavani su uCit:el jski teCaJeVt, na ko.Jtma se osposdhljavao nastavni kad_a-r. I uCiteljski teCai :pri ZAVNOH-u u Ot-oCcu, poCeo .je .5. rujna 1943. Pohadalo g~ j~ o~o }0. pola~­ nika~ Bilo je na njemu 7 Zena. UCttehskt te-ea.J u Mthalj-evcu p.oCeo je 20. oZ.Ujka 1944. g. Od 3·0. ~olaz­ nika bile su 22 ~ene. UCitel jski teCaj u Kore~n~l trajao je od 10-20. o~ujka 19~4. g: s-~ 3~ slus~,ca, od toga 28 Zena. U Moslavini Je uCttehskt t·eCa.1 poOeo 31. srpnja 1944 ..g. sa 34 polaznika ;-. od tog':~- 24 Zene. U Ell Shattu su odrZana dva teea_]a. Po-Ceh 30. svibnja 1944. g., a zavrSili 4. kolo:roza ~'94~: g .. ~ MiklouSu, Zagre'baCka oblast, tram 1ese~1 uCitelJskt teCaj trajao je od 1. kolovoz: do 15.v·r~Jcr;a 1944. ?· Od 31 polaznika bilo je 21 zena. TecaJ Je nastavt~ rad u Vetikim Zdencima, a zavrSio u Masto;rdu kr~J Kikinde, 17. svibnia _l945. !3ilo _je 40 pol.azmka. UCtteljski teC:aj u -SlunJU, poe-eo J'e 20. ru.Jn~ 19~4. ~­ i tTajao do 20. veljaCe 1945. Od ~3 :pola.zmka i~nlo ,Y: 13 ZeDa U VorkapiC ·selu odrZam su: 1) trormjesecm Z ~nk: uCiteljski teCaj; od 22 ,polaz-nika b!lo ),~ ZavrS.io je u rujnu 1944. ¥· 2) PetmJeseem uCitc;: JS.1 teCaj· od 38 polaznika b1lo Je 15 z-ena. ZavrSro . .1e 20. ·;eljaCe 1945. UCiteljski teCai u 'Dulovcu t-r<l;Ja? i·e 4 mjeseca. PoCeo i·e u iesen .1941· s~ ~5 pol~zmka. U Knioskom okrugu p·etmjeseCm uCrtel1skr teCa.1 poCeo j·e 21. listopada 1944. g., a zavrSio .10. vo~ujk~ 1~49: g. U Pokuplju ad-darn je .Cetv.eromJe~ecm uCI!e~JS~1 teCaj i od 33 polaznika btlo 1e 15 z·ena. Teca.J Je l I?. 1 Napominjemo da je u tom poslu najvaZ:nije aktivizirati JNOF. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Odjel narodne prosvjete: I vo -P.rol trajao od '20. listopada 1944. rg. d~ 2-o .. veljaCe. 1945. g. 'UCiteljski teCai u Pakraeu ·tra.Jao .Je. 4 mJeMa. PoCeo 15. studenog 1944. g. -s~ ~5 :P?l~z~rka. l} alorn Ratu .Dalmacija, uCitel]sln teoaJ Je poee,? 9. prosinea 1944. g. sa 41 polaznik?.r.n• od to~a ~'6 .zda. Trajao je 1 pet mjeseci. U Bar:l]t ~u ~d:'zam ,.1e an troffi_iese.Cni i jedan petmj,eseCm uC1tel.l-skt teCaJ. rosljednji je zaVr.Sio 5, veljaCe 19-45. g. Od 31 .Po azn~ka bilO je 13 Zena. Za cijelu oblast Dalm~et]'~ .po·C.eo je uCitelj.ski teCaj 8. oZujka 1945 .. Radw .1e na Skol~Cu kod Preka blizu Zadra. lmao .1e 247 .polaznika. · . 't' Nadalje, odrZani su ~nogr ·opceourazovm eeajevi od kojih nek•e navod1m0; , . · U 1944 . .g. odrZana su tn opceobra~ovna teCa.Ja · ZAVNOH-a: I. teCij ~avdio je '6. oZ~J~a 194~. ~· Od 88 polaznika bilo je 7 Zena. 1!. t-e~a.J :avrS:o .1~ 2. kolovoza 1944. g. Od 27 polazmka btlo Je 7 ze~a. Ill. t·eCa j poCeo je u rujnu 194~. g.v rqd- 52 )pola.zmka bilo je ·13 Zena. OpCeob-ra:zovm. tee-a] od_rzan .1-; na Pa .ku 11944 . .g. Od 43 polazmka 'bt~o . .1e. 1~ ~en<:~:: Pokzniei su bili Clanovi. NOO:a, VO]nt~ Jed~n~.ca. ~ rukovodio·ci organizaei ja. Nadal1e _su odrzat?-a 1 eebn okruZna 0p6eobrazovna tt:Caja sa 200 rpolazmka (No".'a ~okuplju GradiSka, Virovitica, ·NaSiee} .SL Br?d). oddan je o:p-Ceobrazovni tec~J u -P1sar-ovmt od 15. prosinea 1944. :g~ do 10. o.Z.UJ~a ~'945. lg. o,.d 4·8 P,.~­ laznika bilo j·e 37 Zena. Od n]l·h Je .5-est. ~re.s~o u u;tteljski teCaj. U Baniji odrZana su Cehn J,edno:m)eseCna -opCeobrazovna te-Caja. OpCeohrazovm teCa.J u Pakracu poCeo _je 1. sijeC:n_ia 1945, g. . . U Glim.i su se odrZali doma-Cinski i:dakhlografs~r teCa}evi, teCai .za higijeniCare i teCaJ za redatel.1e kazaliSta. . ]o~ su se odr.Zavali teCajev.i: S:s~ nedieljni. adi~u:­ nistrativni teCai, daktilografsk_r tee~1 .u _Yel. Pt.san~e 1 ; fednomjeseCni poStansko~te_l·egrafs~t 1 }ednomJesecm 'k sanitetski teCai sa pretezmm broJem ,zena. Medu struCniacima, koi·e ie u tok~ 1v943. g., 0 upio ZAVNOH, radio ie zna.tan bro1 zena, btlov u okviru samo,g- ZAVNOH-a, h1lo uz oblasne, okruzne ili kotarsk·e narodne odbm:-e: ,. . . , Na zdravstvenom prosvlee_rvanJu ,.:ad~: dr. Olga MiloSeviC u Slavoniji, dr. Bonka Ores.eanrn. u Moslavini, Mira Juri·C 'll Dalmaciji, SaSa ZlatanC u Kordunu i dr. Na poljoprivredi rade: ing. NeP,a Marijani i Elza Polak na Kordunu. Ida Bahuder u Gor~k?ll"l: Kotaru, ing. Jela JanCiC i .Jula RaCki u Moslavrm, I!Jg: ·~la­ vica ·DdbaC 'l.l. Slav-oniii, ing. DuSanka Kopac 1 mg. Miliea MilunoviC u Dalmaciji. U p-ro.pa.gandnom odjelu. Z-j'tV.NOH-1,1 ';<;de Nad,a Sremec i Vera JuriC. U odJelJenJU za soc~1alno st~­ ranie nide Tatjana MariniC i SaSa ZlatanC sa vd1kom .grrupom_ drugarica, ,11._ l! 531 �Dokument 326 IZVJEsTAJ OKRUzNOG ODBORA AFz POKUPLJE OD 17. X. 1944. GLAVNOM ODBORU AFz HRVATSKE 0 PREDKONGRESNOM TAKMWENJU OKRU2NI ODBOR AF2-a POKUPL.JE 17. X. 1944. Glavnom odboru Drage drugarice! Saljem Vam podatke ·o predkongresnom takmiCenju; nisu kompletni, p.oSto iz nekih opCina nisu stigli izvjeStaji. 2umberak od 10. 1X.-27. IX. ~o~ilizirano 240 !judi, demobilizirano 90, odrzan1h sastanaka sa Zenama 11{) na tim sastancima obuhvaCeno 4{)40 Zena,' ·odrZana kotarska konferencija, Radi konferencije JN<?F, koja se odrzavala istog dana, nij·e · uspJela. Pdsutno je bilo samo <Jko 1100 zena Napisan<J parola 76. · Sabirna kampanja: Za stampu Kn. 4.500.-, Lijekova za 5.0{)0.-, kancelarijskog papira kg. 37, kuverata kom. 350, notesa 35 kom.; tinke 2 lit., kr~~e 4 k~t., pisaljaka SO kom., kolaca kg. 55,· mhJeka ht. 360, meda kg, 20, vina lit. 1090, krumpira kg, 18000, groZda kg, 60()0, raznog voca kg, 5.850, kruha kg. 350, paradajza 350 kg., krastavaca kg. 310, luka 1~0 kg,, duhana kg, 7 graha kg. 5050, raznog zita kg. 7600, plahti kom. 39, jaja 800 kom, radnih dana 126? na iskapanju krumpira- i pravljenju ~glJ~·. ·cesto puta napucivali su na njih cetmc1. Kod te· kampanje najbolje su se pokazala sela: Kast i Bras]jevica; Kaiit je dao 2350 kg, hrane, Br>csljevica 2655 kg. Razni podaci: U uzim odborima JNOF-e imade 110 zena u NOO-ima imade 49 Zena' u NOV imade 23 zene od toga poginulo 7 drugarica u raznim ustanovama kao P'OmoCn(} _ osoblje imade 6 zena. Pisarovina od 10. IX.-30. IX. M{)bilizirano 4 C9"vjeka, odrZano sastanaka 40, na tim sastaricima obuhva6eno Zena 700. Odrzana opcinska konferencija Pokupske, prisutno oko 70 Zena. Sabirna kampanja: Mlijek<> lit. }60, sira kom. 76, vrhnja kg. 15, ~eda kg, 2, jaja kom. 111, braiina kg. 15, mash kg. 75, krumpira 35,028, jabuka kg. 1414, kru.iiaka kg, 935, bresaka kg. 620, para- AF2-a Hrvatske dajza kg, 42, grozda kg. 461, suhog voca kg. . 20, luka kg. 17, kolaca kg, 14, rakije lit. 10, vh;a .lit. 675, kokosi komada 4, plahta 43 kom., rucn1;ka kom. 56, zavoja 150, pSeni'ce kg. ~9.603, oraha kg, 5, graha kg. 11.450, za stampu 11.040 kn, muii. kosulja kom. 16, platna m. 20, oprava kom 1, duhana kg. 30, gaCa kom. 6, veSa oprano kom: 729, okrpano 44, parola napisano 30. Jaska od 10. IX.-27. IX. Mobilizirano 120 !judi, sastanaka odrzano 7, sakupljeno: mznog voca kg. 570 sira kom 17, jaja kom. 150, povrca kg. 700, pekmez~ kg, 30, za stampu kn. :JOO. P.odaci: U uzim odborima JNOF-e 7 zen a u NOO-ima 3 zene, u NOV ima 13 zena od :oga palo 5 dru~arica. U tom kotaru rad je Ilegalan, banda cesto upada. Samobor od 10. IX. Mobilizirano 197 Ijudi, odrZano sastanaka 1 odbor, sabirna kam-panja: Zita kg, 1800, VOCa kg. 5()0, pekmeza kg. 25 papira 120 kg., cigareta kom. '70, za fond kn: 145.000.?~ f·ormirano Razni podaci: ~en a u NOV 60, od to•ga poginule. 8 zen a, u JNOF-u 12, u NOO 5. Taj kotar Je pod st>clnom kontrolom neprijatelja. Sisak, od 10. IX.-10. X. Odrzano sastanaka 16, obuhvaceno 300 z~na: .Sabirna akcija: Za ·stampu Kn. 23.100, psemce kg, 900, krumpira kg, 5.565, graha kg._337, voca raznog kg. 4283, sijena kg. 2.100, mo_st:' lit. 500, masti kg, 35, plahta kom. 48, rucmka kom. 8, kostica od buca kg. 34, zelja \<g. 76, tanjura kom. 53, zdjela kC>m. 1, zlica kom. 41, meda kg. 20, bijelog brasna kg, 530, ~u.kuruznog braiina kg. 200, sira kom. 196, JaJa kom. 317, raznog povrca kg, 8510, soli kg. 8, kruha 50, mlijeka lit. 55, putra kg. 5 vrhnja kg, 1, pilica 15 kom., sapuna kg. 4, kolaca kg, 15, teka kom. 15, notesa kom. 9, kuverti kom. 48, CaSa kom. 1, boca kom. 1 lonCiC kom 1, ko:ii~lja mns. 11, gaca kom. 6, ;lahta m. 12; rnpc1 zen. kom. 3, koiiulja zen. 3 kom. koiiulja djec. kom. W, kapa dje~. kom .. 3, ~arapa DuSan RadanoviC, -, Mara BastajiC, Mena Stefan-ovii, SaSa SOkorac, Katica RapljenoviC, -, Rezika La.ckaviC dj. par 1, bluza zen. kom. 10, zen. rubaca kom. 10, cipela pari 4, zavoja 30. Vel. Gorica od 10. IX.-10. X. OdrZano sastanaka 60, obuhvaCeno Zena 1300. .Sabirna akcija: graha 8.280 kg., krumpira 30.5()9 kg., p~enice 19.809 kg., brasna 850 kg., luka 150 kg., kruha 130 hljebova, soli 246 kg., kase 30 kg., jaja 610 kom., koze sirove 2 kom., raznok voCa _kg. 1.400, sira 120 komada, povrca rawog 2.266 kg., mlijeka 165 lit., kukuruza 1.7·69 kg., siski 90 kg., graha 942 kg., kava (.surogat) }0 kg., secera 4,5 kg., putra 6 kg., lampe 2 komada, teladi 2 komada, svinje 2 komada, benzina 40 lit., sijena 19{)0 kg., preite 17 kg., plahta, kom. 39, kol<>vrata za Baniju 6 kom., zavoja 120 komada, k·oSulj a 7 k·oinada, gaCa_ 6 komada, cigareta 1.l00 komada, baterija 2 kom., koiiulja 120 komada, griza 26 kg., vrhnja 6 kg., kokosi 46 komada, masti 17 kg., lO loncica, 1.340 araka papira, 250 komada koverata, 1 kolut spag.e,.l1 ·olovaka, 1 kutija pera, 2 komada tanjura, 1 kolut konca, 1 vaga, 16 metara cajga, 5 djecjih biiulj a, 5 zen. i 7 muskih ko-Sulja, 1 Zenska hitljina·, 2 para CaraJ)a, 2 gaCa, 24 sjekire, 14 pila, 2 banzegera,. 400 araka papira. Ostale podatke cim stignu poslat cemo vam. Poslije II. konferencij e polet kod zena je ogroman, ali radi nedovoljnog rada nije dovo-Ijno iskoriSten. Pripre-me za kongres se vrSe. Spve_maju se razni ruCni radovi za izlozbu. U prHogu vam .Saljemo 4 pozdravna pisma I. Kongresu zena Hrvatske i 1 film •Sa II. konferencije. Smrt faSizmu - Sloboda n.arodu! Uz drugarski pozdrav Zora1· 1 . Zora AhmetoviC. 532 533 �Dokument 327 RAD ANTIFA!!ISTic':KOG FRONTA zENANA RIJECI JZ ZAPISNIKA SASTANKA PARTIJSKE KOMISIJE AFz ZA GRAD RIJEKU OD 19. X. 1944. Sastanak part. komisije AFZ-a odrzao· se 19. X. 1944. Poceo je u 9.30 h., a zavrsio u 17,30 h. Prisutne· drugarice Vanjka, .saSa, Nada, Volga, Irina, Erna, Mira, Zala, Leda, Dale, Burina, Svijetla i drug Zuti. Drug. Volga dosla je u 11 sati a drug. Svijetla u 14 s, jer su zaposlene. Odsutne drug. Olga i Bijanka. -N_a dnevnom redu: ·orgariizacija, pol. ·Situa'Cija, Stampa, sabirne akcije i mobilizacija. 'i,,: ,, Organizacija. Pokazalo se da su drugarice -bile preoptereCene, i dok su se 'Odb. sekt. sastajali kao i odb. raj., grupe su s.e sastaj ale rijetko, j er nije bil<J kontrole ozdola. Ta'ko da se- organizaclja nije nikako proSirivala, a 'i -o·rganizi·rane ni,su bile aktivi.zi-rane, jer se nije ispitivalo moguCnosti Zena. Odbori s~ek­ tora se raspuStaju, i sada treba .svaka drugarica da dade svoje miSljenje', da· 1i C·e· se . postaviti Mjesni· odbor AFZ-a. Misljenje je svih · drugarica, 'OSim drug. Zale, da se taj !: 1 Polovinom 1944. ,g. bila ie ~r;ganiza<:ija AF'.Z u Rijeci priliCno ia-ka. Postojao ie Gradski odbor AFZ. pet sektorskih i 16 raj-onskih odbora. NaroCito ie veliki uspjeh bio .tai, da se .u~Pielo stvoriti organizaciiu u petom sektoru, koii je obuhvatio velike tvornice. zatim Zene iz raznih -,zarnatskih radionica. U Tvornici duhana aktivno ·i·e radio veliki broj ·Zena. Medu niima su -se naroi!;ito isticale Olga Stokil: i Marii-a KuZit -Bianka, Tereza i Mercedes. U to vriieme broj odbornica iznosi 90. Oko '300 Zena sastaiu s-e redovito, Citairu Stampu i uCestvuju u svim akdiama, a oko 800 Zena na razne na-Cine poma.Zu -NOP. ·odb-or formira. Drug. Zala kaZe, da u s·vom sektoru nema drug. koja bi se mogla osamostaliti. Rjesilo se da ce im drug. Zala pomagati. U mjesni odbor uCi Ce dvije drugari.ce iz svalmg s~ektora. Mjesn;. odbor sastavljen je ovako: Iz prvog sektora drug . .Sasa simpatizerka dr)lg, Tereza .simpatizerka; Iz druge>g sektora drug. Burina, partijka i drug. Naaa simpatizerka; Iz treceg sektora drug. Olga partijka i drug. 'Crna partijka; Iz cetvrtog sektora drug. Vanjka partijka i drug. Sasa partijka; Iz petog sektora drug, Marija simpatizerka. U gradu je stalno bilo o~o 20 il~galaca, ko_jima je trebalo osigurati stan. TaJ su po~~? takoder. r.adil-e Zene, Mila Zanchi. Luciana RuZic, .~oza Kt~~t;'· Alice Feriane, Norma Bertosa, Valen1a Tomst~, Nelli Duitz i mnoge druge ZC?e . davale su. svo.1e stanove ile.galcima za -stanovanJe 1 odrzavanJe sastanaka. k . . . Usprkos svih -poteSkoCa i udaraca, OJe _1e nepnjatelj zadaVao organiza-ciji Afl?, ona ~: ·brzo, poslije svakog hapSenja, oporav!la. So~11a ~erman, Amalija Petri.C, mati i tri kten DraSCt-C, Ahce Fe- riane, sestre lride, Norma Genna:!• ~tta Dale~~a.n­ zin, Nives Burnia-Gudec, S~efam 1a 1 Ro~a Km!l, sestre IljaSil:, Ersilia Francetil:, .Vera _yonh.n. SonJa Romac, Mici Labus, Milka . Knzmam~, 1ekosl.ava Klausberger, Vojna Stojan, VJekoslava St-o.Jan, ArJa~­ ka MargitiC Vanjka. Gioia la Ne:ve, Le~ Skro'bOnJ_a, Pepa BlaZeviC, Danica Rit~, BrnCt~,- Stefu:a Jako.pt-l:, Vanna Pagliani, Olga Stoktc, 'Kse~11a Cesarec, Nada LukeZ i mnoge druge Zene odborntce AFZ neu:morno su i hrabro radile sa Zenama Rijeke. 'Y Drug. Li!i pred.sjednica Drug. Irina za Stampu. Drugarica iz · mje-snog- V'Oditi Ce po .dva rajona. Ostale partijke i simpatizerke iz pojedinih sektora uCi Ce u raj. odbore i u · najslabij-e grupe jaCati Ce o-raganizaciju ozdola ...~ teSkim uslovima, NOP 'll Riieci ·se sve vtse Sirio dobivao ma.sovnu podrSku. Sve -vel:i <broj Ri'jeC<ina odlazio i·e u partizane, a nakon svakog- prodora nenri jatel ja u o:r.!("anizaciie, brzo su nicali novi 1judi, koji su neus-traSivo radili. UCestvoYanj·e ~ena u razvoiu NOP u Rijeci bilo je vrlo veliko·. Osim sabirnih akciia i po-liti-Ckog rada, Zene su sudjelovale u 'borbenim akciiama, ;pisale ;parole, lbacale letke i t. d. '01-ia.~ntavani~ liuije naSe Partije, naroCito .stvaranja _"'lJrai:stYa Hrvata i Talijana, privuklo je veliki broj Talijanki,· koje S'll se oduSevlieno prihvaCale rada. Ines Galli uhapSena j·e, ka·da je obja~nja-vala Zena:ma u Starotn gradu politiCku situaciiu i uCila ih pjevati jpartiKoncem lion ja. nakon Sto i·e otiSla u partizane zanske .pjesme. Nelli Duitz, iako krhk·a i slaba~na, gmpa od 40 Hudi, neoriiatel i poduzima masovno hrabro podnosi smrt svoga muZa i na.gtavlia radom, haoSenie antifaSista. UhanSene su i 23 odbornice, dok i ni'li neprijateli ne uhvati i ulbii-e. Mnoge su od koiih su tri: Danica So~il:. Nerina TelaCil: i MilTaliianke, skupa s Hrvaticama, hrabro i neumorno CeviC striieliane. l'im ie ha.uSenlem oslabliena orga~ izvrSavale sv-e zadatke, koje su u svojim orgarnizan"izacija. naroCito orvog- sektora, ~tdie su bile uhaocijama preuzimale na sehe. Sene i drug-arice. koie su prebacivale novomobiliziU .prebacivaniu i ra-s.paCavan'iu Stampe veCi dio rane borce i materiial iz Riieke .za KastavStinu. oosla leZao- ie na Z·enama. Vera Bratonja Irina preGradski odbor ie ostao sa dviie drugarice. Pohvrano hacivala ie Stampu iz Zameta za sve OTJ!"aniza·cije je savlada:n strah medu Zenama. i svi ra ionflki i u gradu i organizirala 'Prebacivanje iste za sve rasektorski odbori su obnovlieni. Umiesto Gradskog ione. Prebacivanie sakuplieno.g materiiala preko odbora AFZ. od lionia do listooada_ dieluie i uskla»Zke« •na Drenovu vrSila ie 'Olg-a Tome Irena, a preduie rcld partiiska komisija, _sastavliena od 18 <lruko- Zanreta - Nikolaia Sibenik. Kamal za prehacigarica. · ' · vanje ile_goalaca 'll ~trad i iz grada drZala je Olga Lenac iz Zameta. Mili-ca TadretiC iz Zameta neumorrii U listOloadu formiran j-e Gradski odbor AFZ Rijeka i ukinuti sektorRki odbori kao nepotrelbna ie kurir. Sve dok niie pala nepriiatdiu u ·ruke, n(!kostepenica. te Gradski odbor direkt,no rukovodi sa · liko ie put& na dan orelazila »Zicu« na nznim m.ie16 raionskih odbora. Medutim ·u strudenmn i pro·stima. Isto tako Toni-ca iz· Zameta i druge. sincu oonovo i-e uha-oSeno oko 4·0 dru~adca, medu Sakunl-ianje odieCe i hrane kao i karncelariiskog niima OlR"a Tome Irena, (poginula u logoru u Niei sanitetsko.~r materiiala bila ie stalna akciia Zena. ma-Ckoi) Vera Bra ton ia Irina (.soal iena u trSl:anZene su m TeseCno sakunliale oko 50.-000 lira. One skoi dZiieri), a Liubica Mira ·Seoil: ska·Ce nol:u nesu raznosile i ,pisma, koja su ,pisali 'borci svoiim odjevena kroz prozor i usnieva pobiel:i gestapovobitdiima, a isto- tako i novCanu pomoC obiteliirna cima. Vel:i broi drugarica, koie su traZili gestapovpalih -dru.g-ov::~. ili bora-ca. Ukupno se tas;podieljivala ci, morale su otil:i u rpartizane. Me.dutim, usprkos porno{: od 300.000. lira rrnieseCno. ~.·' i_ 535 �odbor AFt Hrvatske dao je inicija~ivu _za sakupljarzj,e dokume1Ulta i podataka o radu i uCeSCu Z.ena u Nawdmo-oslobodilaCkoj -barbi. Rad je .odmah zapol:eo, Preko posdmih anketa sakupljeni su ,opSirni pod.a.ci, koji 6svjetljavaju rad Zena od prvih dana Ustanka, a ,ujedno su sakupljeni. ug;lavnom arhive OkruZnih i Oblasnih odbora AFZ, koje SU• s arhivom samog Glavnog odbora, pr.edstaoljale bogat · materijal. N epasr,edno iza Oslobodenj'a. Glavni Zatim je, ,pr.ed tri godine, Glavni odbur AFZ Hroatske izabra.o redakciju, kojoj je dao zadatak, ,da sakujJljl!r"!lle materijale sredi i p-ripr.emi za objavljivanje. Redakcija j,e p.ostavila zadatak, ·da u prvom dijelu knjige 1dade krono.ZoSki frrikaz uCeSf..a Zena i AFZ u NOB od 1'941-1945. g.; u drugom dijelu - uCeSC.e Z.ena u vojsci, a tt tr.eC.em dijeht - U!StaSko-Cet.niCka zvferstva nad dje,com, kao i brigu za itljecu na oslobodenom teritarrij.u. U toku rada pokaz-alo s.e da je u nekim krajevima .(na pr. u Lici, Baniji), veCina arkivskog materijala, .a naroCito· anog iz prvih godina NOB, -propala u tokm rata, dok su neki krajevi ('!Ul pr. Kord.un), uspjeli saCu:vati v.eCinu svojih arhiva. N.e.dostatak dokumenata iz tih krafe:va redakcija je pokuSala rijeSiti opSimijim podaci:ma i komentarima, sakuplj.enim preko -antifaSistiC.kih organizacija rna tere:nu, i ·rrawim vojnim i neprijateljskim dokumentima. ' U rad-u 11'/.U sabiranju do.kumenata i podataka uCestvovalo j.e '11£koliko hiljada aktivistkinja Hrvatske, a ogromnu pomo·C pndile stt partijske -arganiw.cije i OTganizacije SocijalistiCkog s,aveza na tereJlU, M~Uogi su se dokumenti m-orali skraCivati (Sto je 'U teksw ozn(lJCeno toCkicama), jer opseg knjigp, .koji s.e .z-natno poveCavao u toku rada, nije dozvol,javao .J.a se u ,cijelosti ob-jave. D.okumenti se -daju u njihovom izvornom obliku, a pravopis-ne g;rijeSke ispra:vljene su samo ondje, gdj.e j,e to- hila nuZno za ispra:vno .razumijevanje teksta. U dokwmew.tima i k01n.entarima grada Za.gr,eba ima mmogo kanspiratiimih imena drrugarica, .kojima redakcija nije us.pjela, usprkos mnogim ispitivanjima, utvrditi frra:oo ime. Ipak stt obj(ttlljena njihova konspirativna imena u pr.etpostavci .da 6c Cita_oci moCi dati potpunije podatke. U ovim je -dokumentima i kamentarVma ,objavljen samo ma:nji dio materijala, kofemu je zadatak da prikafJe aktivnost Zena u toku NOB. N-apominjemo, da neke vrste aktivizacije Zena .(na pr. sjetva, ietvit., rad na Jrro-svj~e­ Civanju i t. d.), nismo nastojali -doku1'1'U!ntirati i pono:oljati za svdlti kraj posebno, iako su Zene svagdje P,odjednako u njimil uC-estvovale, n;ego smo nastofdli dati presjek .a-ktivizacije i ·zaokruZ.enu slilm uCeSCa Zena u NOB u Cita:voj Hrvatskoj. lsto tako je spomenut sarmo dio aktivistkinja AFZ. iz -pojedinih, k~-'dj.eva, jer .r.edaluiji nije bilo ni moguCe da istakne one hiljad-e i .hiljad-e Zena, koje sit ~t toku NOB nosile na $Vojim lerdima sve terete rrata i o,gromnim radom i Zrtvama dopriiiijeie izgr-adnji n·ove fugoslavije. Redakcija j.e ru toku rada pregledala. mmage muzeje i hist.orijske institute, koji su mogli dati podatke o radu Zena u toku NOB. Mrnogo dragocjenog materijala pruZili su: Hi1torijsko o.djeljenje CK Saue~tlt komunista Hruatsf;,e, Muzej -"Tlm''dne Revolucije u Zagrebu, Vojno-histwijski · institut !~r»~ armjje u Beogradu, Arhiv Scweza ratnih vojrnih invalida Hrvatske. Neki su .do1mmenti sakutZjeni u lnstitutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u .Zagr.elm, te u muzejima NOB. / 537 �Svijesn~ 5 1n_ 0 . da je r.ad u mnogome mrJJnjkav. Usprkos tOme, Savez Zenskih druStava Hrvatske ob;a:vlJUJ'C ovu knjif!:U jer wnatrri da ov k · d l' ·· ' m ,. d ,. d . ''h , a vzm a Jn;~m metodom rada ne Ce ocz oc2 o PolfruntJt i cj,elovitijih podataka. Objavljiva:njem ovih d k ' • s;e moguCnost uCesnicirr.a NOB d dad .. o umenata frruza iz :raznih P,erioda NOB. _a u potjmm;e, __a negdje i taCni;~e podatke i .prrimjedbe s ·· Na l' kraju smatramo da C.e objavljivanje k ·· d · · · ''k . . ave n;zge · atz .potzcaJa organizacij.ama .. ocz;a zstzc. og sav~.z~ z m._nogzm aktivistkinjama za 'daljnje sakupljanje {JOdataka radu 0 ~e:za u ,MOB, a ko7e ce PoJedimi kraj ili kotar mof:i objaviti .u ,obliku spomen-knjige NOB tme ce se ,odati duZno frriznan}e mnogo veC.mn br · .. .. . ...,e. nosti redakcija ave kmjige. ' o;u zena, n.ego sto Je to imala moguCZahvaljujemo svim naJim aktivistkin 'am p · "k' · ·· .. l' . vk k J - a, at ltJS zm arganzzaczJama i or.g_anizacijama ,oC~Jda zstzc og sa:veza, ao i mm.ogolrrojnim ustanovama i pojedin.cima koJ'i su n~ p z· S, u .ra u. . •. omogz INDEKS IMENA · A REDAKCI]A •· 538 Abba Justina - 490 Abraham RuZa - 512 ACimoviC J elka - 48 Adler Anica - 29 AfriC Marija - 477 Abel Ljubica - 49 A'hmetoviC Zora - 87, 103, 205, 279, 385, 513, 533 Ajdukovic Bosko - 37 Akrap Elodija - 421 Alae Ana - 119 Alae Berta - 328 Alae Danica - 119 AlapoviC Persa - 146 Albahari Cilika - 47, 114 Albahari MoSa - 52 Albina-Poropat Andelina 516 AleSkoviC Kaja - 136 Alkalaj Beba - 417 AljinoviC Pavenka - 1,51 AljinoviC Vinko - 103 AmediC Jela - 145 Ambrij€viC Ana - 311 AmbrijeviC BoZo - 311 Ambrij eviC Franca -- 311 AmbrijeviC Jure - 311 AmbrioviC, obitelj - 313 AmbrioviC-VuleviC !Draga Balja - 25, 64, 311, 314, 463, 486 Andelfinger Katica - 78 Andl'aSiC-BarberiC N ada - 312 Andrejev Angela -146 Andric Anka - 152 AndrijaSeviC Dana - 119 Andrijasevic Ivka - 30, 146 AndrijaSiC Ana - 516 AndriSiC-DubiCanac Reza - 146 Andelic Anka - 312, 395 AndeliC Luce - 151 AniC Lenka - 189 AniC .RuZa - 145 AniSiC Marka - 146 AntieeviC Milka - 150. AntieiC-LoviC Zana - 119 AntiC Franka - 469 AntiC Vladimir - 51 AntoliC J osipa - 342 AntolkoviC Barica - 96 AntolkoviC Marica - 96 Anto1oviC Klementina - 516 AntOloviC Marica - 513 AntoloviC Maiija - 516 AntoniC Nada - 61, 157, 223, 266 AntOnini J osip - 103 AntonoviC- Ante - 328 AntunoviC J oza - 119 Apolonio Marija - 516 Aralica Jelena - 62, 111, 112 Aralica Marta - 36, :S9, 531 Aralica .Stojanka - 28, 36, 135, 136, 181, 373, 452 ArseniC Kata - 247 Atanasio Tereza - 489 AugustinCiC Antun - 466 B Babac Gloria - 516 Babic Anaela - 113, 167 BabiC Lilika - 119 Babic Ljuba - 113, 114, 513 Babic Mara - 513 Babic Nikola - 34 BabiC Perica - 136 BabiC Vlatka - 157, 158, 194, 255, 277, 303, 308, 397, 464, 531, 470 BabiC Zorka - 113, 114 BaboviC Spasenija Cana - 176, 177, 178, 179 Babuder Ida - 531 BaCani Milka - 163 BaCe-DujmiC Ljubica - 50 Badovinac Draga 62, 114, 279, 511, 513 Bagat J elica - 37, 50 Bahun Micika - 48 BajeviC Evica - 146 BajiC Dinka - 119, 524 BakariC dr. Vladimir - 282, 283 BakiS-StefanoviC Draga - ·62, 111, 112, 181, 203, 262, 303, 339, 355, 356, 486 BakiS Stana - 62, 209 BakoviC Mladen - 69 BakoviC Rajka - 66, 68, 69 BakoviC Zdenka - 65, 66, -67 BakraC Ivanka -- 87 BakuliC-MatanoviC Ana 29 Baku!iC Mirko - 29 BakuliC Vjekoslav 29 Balac Anka - 34 Balac Soka - 34 BalaS Barica - 469 BalaS Boca - 314 BalaS Fanika - 97 BalaS Ivka - 97 BalaS Roza - 24, 96, 97 Balen Anka - 49 Balen Katica - 61, 469 Balen Vica - 204 · BalenoviC Mare - 136 Baltic Mara - 25 Baljak Milica - 150 Bamburac Ljuba - 190, 361 Ban Betika - 104 Ban Jela - 470 Ban Olga - 109, 361, 379, 478 Ban Mira Raduna - 61, 157, 347, 400,'478, 516 BanCiC FoSka - 490 BandaloviC Ecija - 152 BandoloviC Sofija - 152 Banko Pepa --516 BankoviC Luca - 472 Bailovac Nina - 109 ~anjanin Janja- 24 BaraC-DakiC RuZa - 62 BaraC Terezija - 312 Barbaea Diljka - 150 BarbariC Pavenka - 151 BarbiC Valerija - 93 BardakoviC Magda - 445 BareSiC Zora - 128 BaretinCiC Anka - 200 BariSiC Dena - 151 BariSiC-JankoviC Zora - 487 BarkoviC J osip - 18 BarloviC-PerkoviC Rezika-113 BarBie~ Katica 139 BartoloviC Kat a - 247 BartuloviC Dragica - 258 BarundiC Roza - 512 BarZiC Dobra - 63 Basara Pava - 342 BasariC N eda - 426 Basta-PopoviC Stank a Bika 36 BastajiC-KordiC Mara - 3()3, 512, 533 BastijimCiC-BatistiC Branka 230, 266, 469 BastijaneiC Jelisaveta -----:- 230 BaSiC Slavica - 48, 1,08, 188, 402 BateliC Albina - 8,80 Batelic Foska - 380 Batelic Milka 380 Batie - 103 Batinica Dane - 16 Batinica DuSan ~ 16 BatiniC Katica - 207,-476 BatiniC RuZa - 78 BatnoZiC Marija - 129 Bauer Vera - 25 Bavec Julka - 201 Bazer Mara - 146 BaZaj Liza - 247 Beader Grozda - 150 Bedek Ljuba - 513 BedekoviC Zlata - 96 Bednjanec Anton - 83 BegoviC Anda - 63 BegoviC-SinovCiC Mika · - 150 BelamariC-Barbarija Anka 150 BelamariC Darka - 150 Belasic Anaelo - 499 I 539 �-~ ~· BelaviC Jovanka - 486 BelaviC Marica - 108 Beli Ivka - 97 BeliniC Marko - 327, 380, 466 BeloSiC Milica - 352 BelotiC Marija - 516 BeluloviC Franjo - 103 BeluSiC Marija - 380 Bembic Dinka - 380 BembiC Marija - 380 Benac Marija - 469 Benac Mimica . . : . __ 52 Benak Maca - 24 BenaliC f>ina - 516 BenaliC Marija - 516 BenaS Marija KliCeva - S1, 159 Bene Dragica - 69 Bencek Bara - 24, 164, 231 BenCiC Dragica - 139 BenCiC Emilija - 478 BenCiC Irma - 516 Bendak Kata - 145 BenekoviC J osip - 103 Benevoli Ivo - 103 BeniC J oZa - 506 BeniC Marica - 145 BenkoviC Marica - 103 Benussi-Sojka Luca - 248 Benzon Mileva - 153, 419 BeriC Stana - 188 Bermanec Rezika - 74 BernadiC Ana - 513 Bertie Sara - 29-, 30 Bertosa Norma - 535 Berulli Fumi - 400 Berus Anka - 5, 14, 48, 49, 81, 92, 109, 151, 164, 181 194, 284, 285, 293, 303, 308, 386, 397' 425, 464, 505 Bervaldi~VukiC Ela 1.52 BesediC Mi1eva - 164 Beta »ZmoSun« - 61 BezmalinoviC Lukica - 150 Bezuh Stjepan - 42 BiCiC Pijerina - 379 BiCaniC Jela - 28, 36, 89, 136, 181, 194, 205, 214, 238, 240, 255, 277, 292, 293, 303, 309, 311, 376, 424, 426 BigaC Ankica - 312 BijeliC-Sinobad Irena 1'51, 258 Bilin Ante - 66 BiluS Davorka -- 37, 50 BinCiC V eronika - 200 BiniCki Antun - 48 BiondiC Marica - 4 70 BistriCiC Fumica - 230 Bizjak Matija - 67 BjaZeviC Katica :....__ 63 Bjelajac Mira - 25, 63, 100, BjeliC Stanka - 25 Blaga Evica - 312, 395 BlagojeviC Stanka - 356 BlanuSa J elka - 36 BlaSko-UvodiC Jozica - 150 BlaSkoviC Elizabeta - 103 BlaSkoviC Gaspa - 380 BlaZev:iC Dana ___:_ 61 Blazevic J akov - 183, 245 BlaZeviC Pepa - 93, 535 BlaZeviC dr. Slava - 39 Bla~HC J osipa ___: 200 Blazic Vida - 380 ~' '\, 540 BlaZiC Valerija - 81 BlaZiCko Ljudevit - 87 BlaZina Luca - 380, Bobek Stefanija - 104 BobetiC Franca - 163 Bobetko - 43 Bobetko Kata - 24 BabiC Florijan ___: 96, 97 Babic Ivka - 97, 232, BobiC Perica - 36 BabiC RuZica - 36 Bobnar Zlata - 49 Boc Barica - 513 Bocak - 103 Bodi Francesca - 379, 380, 478 BodloviC Danica - 129 Bogatec Josipa Teta Pepa 158 BogatiC Milica Milka - 78 Bogdan Marica - 312 Bogdan Stjepan - 48, 103 Bogdanov Tilda - 74 BogdanoviC Draga - 20 BogdanoviC Milka - 64, 344 BogdanoviC Cana 62, 111, 131, 132, 181, 203, 204, 262, 293, 303, 356, 357, 359, 486 BogdanoviC Sava - 108 BogiCeviC Jula - 128 Eognar-KunStiC Zlata - 270, 280, 339, 391, 436, 442 BogiCeviC-Sudar Anka 145 Bogovic J elka ~ 445 BogoviC Kata - 486 BogunoviC Milka - 119, 303, 308, 418, 433 BojCeta Milka - 170 Bokan Danilo - 16 Eolf Franka - 496 Bolfek - 103 Bolic Bosiljka - 128 Bolt Jana - 170 BoljaniC Milja - 63 BoljunCiC Marija - 516 BonaCi RuZica - 151 BoniC Josip - 454 BonmarCiC Amalija - 266 Bor Stefanija - 104 BorCiC Dobrila - 63 BorCiC Nina - 63 BoriC-Breslauer And:elija 234 BoriC-MartinoviC Ljepasava 119, 433 BoriC-PopiC Jana - 129 BoriC TonCa - 476 Borjan Lucija - 14 BoroSak J osipa - 521 Borota Anka - 128 BorovCak Stefica _...,;. 49 Borovec lgnaca obitelj - 24 BoroviC J aga - 230 BoroviC Marija - 230 BoroviC Rosa - 151 Borovnjak Kata - 342 Borozan Zorka - 152 Bosanac Ana - 128 Bosanac Marija - 24 Bosanac Pava - 128 BosanCiC Pepa __ 30, 146 Bosiljevac Jana - 108 Basner Emilija - 342 BosniC Jela - 44 BosniC Julka -· 64 BoSCak Marija - 312 Boskari Alcide - 516 BoSkoviC Magda - 74 BoSkoviC Manda - 150 BoSnjak DuSanka - 48 BoSnjak Jeiena - 487 Bosnjak Julka - 34 BouSe Zora - 146 BoZeglav Pavka - 191 BoZiCeviC-JuratiC Marija- 139 BoZiCkoviC Mandica - 78 BoZiC Ana, Antunova - 380 BoZiC Anka, Josipova - 380 BoZiC Anka - 97, 380 BoZiC DuSanka - 43, 63 Bozic Jagoda - 372 BoZiC Katarina 81 BoZiC Ljubica - 113 BoZiC Marija - 380 BoZiC-MarjanoViC Mileva - 62, 81, 198, 203, 259, 356, 486 BoZiC Milka - 188, 380 BoZiC Pavica - 81 BoZiC Rozina - 490 BoZiC Smilja - 188 BoZiC Ursina - 63 BoZikov J ozica - 150 BoZoviC Vida - 312 Br.aCka Marija - 303 BraCulj Marija - 151 BraCulj-Radan Pera - 151 BradanoviC Marija - "63 BrarletiC FranCeska - 490 ErarliC Andelka - 152 Bradic Milka - 395 BraiC Mara- - 516 BrajCiC-CuSkoViC Terica - 34 BrajCiC Tonka - 444, 512 ErajdiC Stefica ......:... 104 Bra ikoviC Kata - 499 · BrajkoviC Mataja - .109, 478_ BrajkoviC, obitelj - 499 BrajkoviC Pero - 66 Brandelik Katica - 104 Bratonja Irina Vera - 534 BravariC-Cilo Antica - 230 BrckoviC Kata - 164, 231 BrCiC Kata Abelova - 152 BrCiC Kata Dinkova - 152 BreCak Marija - 104 Breka J ela - 136 Breko-Ugrin Mara - 151 Brezac Marija - 380, 516 Brezac Milka - 380 BrezinSCak Marija - 342, 472 BrezoviC Danica - 36 Brg1mdi Ankica - 104 BriSki Marija Tijetova - 44 BriSki Tona Martinetova - 200 Brkanac Kata - 128 Brkic Kata - 146 BrkiC Ljubica - 104 BrklC Maca - 146 Brk-;C-VerniC Manda - 34 BrkljaCiC Jelka - 33 BrkoviC Kata - 486 BrkoviC Ljubica - 62, 108, . 112, 293, 303 BrloSiC RuZa - 247 Brmbota Darinka - 136 BrnCiC Ani-ca - 195 BrnCiC Danica Rita ...:..... 535 BrniC-Borozan Nada _:..... 157 BrnobiC Marija · KarbO:njerka -.. :. . . 93 .Brodar Ana - 97 Brodarec Jagica . . :. . . 24; 513 Brodaric Kata - !45 -Brovet Marija - 26"6 Broz J osip Tito - 132, 172, 173, 227 Brozik Dragica - 145 BrozoviC Danica - 136 BrozoviC Franka - 201 BrazoviC Katica - 201 BrSCiC Fuma - 490, 516 . BrujiC Srd:an - 79 BrunoviC Zdenka - 232 BruSh~ Marija 266 Brzica Jurka - 119 Bubalo.Sij~n Mileva 49, 50 198, 417, 421 BuCan Anka - 153, 413 Bucan Milka - 146 BuCan Sonja - 258 BuCiC Jelka Smilja - 150, 273 Budak Franjica - 470 Buden Ankica Vesela - 170, 181, 342 Buden Torno - 484 BudiC Dragica - 34 BudiseliC Marica - 200 BuiC Danica - 516 Bujak-FumiC Anka .Seka __. 34, 376, 378, 426, 429 BujiC - 43 BujiC Kata - 146, 513 Bukovac Mirko - 103 BukoviC Giro - 187 BukviC Katica - 12 BukviC MiSa - 36 BukviC RnZa Ranka - 93, 379, 380, 470 BukviC Soka - 128 Bulat Anka - 62, 111, 356 Bulat Dragica - 25, 35, 62, 80 Bulat Ljuba - 108 62, Bulat-PavloviC Danica 203, 272, 356, 486 Bulic Iva - 151 BuloviC Anica - 426 BuloviC Mirko - 425 Bulj Melanija - 151 Buljan Mara - 119 BuljeviC-GrdeniC Milka - 151 BunCiC Dragica - 63, 129 Bunjevac Liza - 30 Burazin Marica - 152 Buri Vera - 47 Bursae Marija - 13-6 Busija Katica - 513 ButkoviC Ika - 469 ButkoviC Ivanka - 15-8 ButkoviC Margareta - 200 Butorac -Anka (Narod. heroj) - 3, 72, 73, 74 Butorac Anka - 248 Butorac Marica - 471 ButoroviC Marija - 476 BuzdovCiC BoZo - 44 BuzoviC Danica - 136 BuZanCiC Bepa - 151 BuZdakin Lucija - 516 c CaganiC Marica - 511; 513 Cajler-Pokupic Anka - 128 Car Nikola - 44 CareviC Fanita - 150 CareviC J ela - 60 CareviC-Mihaljica Zorka - 170 CareviC Milica.- 62 CareviC Milka - 170 di ,Castania Meri - 490 Cazi Danica - 33, 426 CeciC-RandiC Marija - 50 Cej Barica - 188, 402 CekuriC Ema - 74, 87, 120, 436, 492 Celigoj Ivan·- 477 CenCiC Katica - 243 CeraniC Ankica - 48 Cerin Marija, Antuna - 380 Cerin Marija, Milanova - 380 Cerjak Jelena - 486 Cerovac RuZica - 3-80 Cerovac Milka - 380 Cerovac Stefanija - 380 CeroveCki Slavica - 97 Cesarec Ksenija - 535 Cetina Milka - 159 Cetu~iC Mileva 97, 343, 397, 464 Cik~tiC Marica 153 Cilic August ;--- 14 Cimas Bara - 96 Cin<li-iC-IvoSeviC Rezika - 201, 333 Cincjric Ljuba - 108 CindriC Mira - 158 CindriC Vika - 157, 158 Cipolla Angelo - 399 Cipolla Ivan - 399 Cipolla Nerina - 399 Cipolla Romilda - 399 Coana Maria - 380 Cobotic Betika - 170 Copak Anita - 516 c9rva Erminia- 380, 478, 516 CrnCiC Marija - 47,0 CrnCiC Andelija - 200 CrnkoviC Kata - 486 Crnkovic Matija - 188, 339 CrnkoviC Micika JakSova - 44 CrnkoviC Micika StimCeva 44 CrnkoviC RuZa Olga - 120, 188 336, 436, 442, 492, 493 Crnoiorac Mila - 146 Crnogorac Soka -- ~46 Crnojevac·Strok StefiCa 14, 67, 103, 188 CuculiC Matejka - 469 CukariC Marija - 516 Cukon N ada - 49 CukriC Anica - 4 78 CukriC Zorka -- 478 Culek Blanka - 34 Culjak Franjo - 231 CuraC Agata - 152 CvetiCanin Anka - 62 CvetkoviC And:ela -- 32, 33 CvetkoviC Anica -- 146 CvetkoviC Kata - 146 CvetkoviC Ksenija - 24 CvetkoviC Luca -- 146 CvetkoviC Slava - 146 CvetkoviC Vera - 24, 63 CvijanoviC Dmitar - 18 CvijanoviC Mileva - 18 CvijanoviC Pera - 1S Cvilindar Dragica __;. 96 Cvirn I van - 126 Cvirn Kristina - 126 Cvitan Ana - 472 Cvitan Aleksandra - 150 Cvitan Marija - 150 119 CvitanoviC Vica CvitkoviC Draginja - 189 CvjetiCanin Sofij<l: ____.; 136 c Cabraja Sava - 108 CaldareviC Milka - 129, 190 CaliC DuSan - 466 CaliC Kata - 48 CaliC-SubaSiC Ljubica - 128 Canak Milica - 146 Canak Mira - 68 Canaki Eva -- 164 CaniC Anka - 531 CankoviC D_ragica - 188 . CaviC Marijan Grgo - 54 CelekoviC Ljubica - 96 Cerina Matija - 153 Cerna Edina - 380 Cerneka Antica -- 380, 490 Cernjul Marica - 516 Cernjul Pierina - 516 CevizoviC .Savka - 78 cika Leca - 486 CikoviC Jelena - 81 CikoviC Jelica - 81 CikoviC Kate -- 81 CikoviC Mileva - 81 CikoviC Olga - 81 CikoviC Sekana -- 81 CikoviC Vilma - 81 Cipor LjuQica - 128 Cipor Mara - 128 CiriC Gina - 146 CiriC Vukosava - 146 Cizmek 0 limpija - 34 CizmeSinkin Tereza - 312 ClekoviC Ljubica - 372 Coga Ljubica - 328 Coh Kristina - 104 Colak Bosa - 151 colak Jandro - 151 ColakoviC Rodoljub - 423 Cop Evica - 201 Cor Anka - 4 71 CosiC Vita Olga - 188, 339 Coti Ivka - 470 CoviC Dragica - 514 (:{}viC Ika - 145 CoviC Jelica - 140 Co viC J ovanka - 487 CovoS Marica - 512 Cubranovi(Z Hela - 188 CuCiC Andela - 445 CudiC-VujnoviC Dara - 20, 28, 36, 135, 136, 181, 185, 303, 452 CuliC Ana - 152 CuliC-JurjeviC Jugana - 49, 1g9, 421 CuliC-KukoS Desa - 49 Culik J agica - 513 CulumoviC Marica - 136 Culjat Josip - 41 CurCiC Grozda - 145 Curda RuZica 44 c Cop Franjo - 126 Cuk-BojaniC Jela 246 cuk I!ija - 466 36, 243, D Dajak Franka - 152 Dajc Vera - 52, 200, 243, 277 Dale-Sanzin Etta - 535 DainjanoviC f>ortle - 16 DamjanoviC Helena - 128 DamjanoviC Nikola - 16 DamjanoviC Stevan - 16 541 �DanCuloviC J elka - 442 DaniC, obitelj - 164 DaniloviC Marija - 146 DanoviC Najka - 170, 342 Daus Anka Crna - 191 · Daus Petra - 34, 191 Daus Vilma - 34, 191 Dean Marica - 201 Debeljak Fanika - 139 Debeljuh Ana - 516 Defar Darinka - 84 DefraCeSki Mara ~ 516 Degregori Julija _:__ 146 DejanoviC Danica - 108 DejanoviC Mica - 356, 486 DejanoviC Najka - 484 DejanoviC Sava - 170 DelaC Maga - 195 DelaC Rozika - 103 DelaliC Kata - 247 DelibaSiC Jula - 145 Delic Bogdanka - 136 DeliC-GrkoviC ,Smilja - 136 DeliC-ModriC Neva - 151 Delija Iva - 151 DemiC Ankica - 43 Derosi Ema - 380 Desnica David - 16 Desnica Dragica - 136 Desnica Mila - 16 Desnica · Petar - 16 Despot Nada - 25 Despot Stanka - 25 DeteliC Bara - 513 DijaniC Sofija _- 247 DimiC Milka - 152 Dimic N ada - 24, 52, 54, 104 DimiC Tonka Bibinica - 37, 50 DiniC Duro - 16 Divjak Cvijeta - 136 Divjak Jagoda Janja - 136 Divjak J e!ka - 136 Divkovic Milka - 490, 516 DobaC -Slavica - 531 Dobec Rozalija - 231 DoblanoviC FoSka - 478 DobraS Mara - 145 DobriC Mara - 62 DobriC Marija - 231 DobriC Marija - 3SO DobriC Marija - 126 Dobrila Bosa - 380 Dobrin Draga - 164 Dobrin Klara - 18S DobriniC Dora - 356 DobriniC-Sagi Ljubica - 100, 104, 127 DojCiC Marija - 97, 1·63, 231 DojCinoviC-DeriC Smilja - 6'2, 132, 203, 204, 235, 531 DojCinoviC Milka - 108, 486 DokiC Jelica - 152 DokmanoviC Bojka - 60 DomankuSiC BoZo - 34 DomitroviC Reza - 342 DomoviC Ankica - 395 · Donatov Olga - 152 DonCeviC Ivo - 205 DonCeviC-Kvadranti -Smilja 230, 269, DorCiC-Derda Marija - 188, 205, 231, 279, 303, 327, 386 DoriC Anica - 61 DoSen Seka - 303 DoSloviC Kata - 128 Dozet Perica - 270, 280 DraCa-PiploviC Ana -50 ~z:,··-· \.,, 542 Draganjac Ana - 486 DragaS Ana - 151 Dragas Milka - 188 Dragelj Jovanka - 247 Dragelj Maca - 247 DragiC Evica - 150; 413 DragojeviC-DuboS Katica- 342 DragojeviC Frana - 152 DragojeviC Mila - 152 Dragonja Pijerina - 516 DragosavljeviC Nada - 68 DrakoviC Ana - 516 DrakoviC Anda - 516 DrakuliC Anica - 39 DrakuliC Desa - 139 DrakuliC Deva - 39 DrakuliC B. Draga - 39 DrakuliC J. Draga - 39 Dr:to~li~S~atiC Cica - 52, 61, Drakulic Mi!ka - 39 DrakuliC M. Pera - 39 DrakuliC Milica - 39 DrakuliC Nada - 25 DrakuliC N. Anica - 39 DrakuliC Neda 36, 98 DrakuliC P. Draga - 39 DrakuliC P. Pera - 39 DrakuliC dr. Puba - 48 DrakuliC Stanka - 39 Drakulic Zaga - 86, 39 DraSCiC Antica - 380 DraSCiC, majka - .535 DraSCiC BoZenka - 380 DraSCiC 0 lga - 93 DraSkoviC Biljanka - 153 DraZiC Milica - 342 DraZiC Olga - 470 DrezgiC Sofija - 146 DrliC Emica - 145 Dronjak Jeka - 136 Drozdova Nina - 139 DuCiC Neda - 151 DuCiC Vana - 151, 500 DudiC Slavica - 380, 516 DugandZiC Katica - 188 DugandZija-Sken-dZiC Ankica 40 Duitz Nelli - 478, 534, 535 DukiC Zvana - 81 DulCiC Antica - 189 DumaniC-DragiCeviC Marija 152 DumboviC Kata - 12, 33 DumiC Antica ..:...._ 469 DumiCiC Ljubo - 427 Dupin J ana - 512 Durbaba-TraZivuk Ljubica 189 DuSek Marija - 146 Dvornik Mirko - 151 DvorSCak Dragica - 88, 42, 232 DvorZak N ada - 429 i) DakoviC Manda - 247 DakoviC RuZa - 34 DakoviC Tilka - 247 DakoviC TomiSa - 58 DapiC Boja - 151 DapiC-Kranjac Milica Derda J osip - 60 Berek Mara - 248 DeriniC Verica - 146 DukiC Evica ---:- 146 151 DuranoviC-ZlatariC SaSa ..:....... 22, · 531 DuranoviC Lolika - 531 DuraSin Jana - 513 'Elurcek Ljubica - 30, 146 DurdeviC Dragica - 30, 146 DurdeviC Ljuba - 30 DurdeviC Marija - 34 DuretiC Jana - 513 E EgiC Baja - 36 EgiC Danica -- 136 Eker Stefanija - 48, 312 EmroviC Maja - 188, 280 ErakoviC-BuratoviC Katica 248 ErcegoviC Ivka - 514 ErvaCinoviC RuZa - 84 Eskenazi Bina - 380 ESlenger Ankica - 30, 146 F FabijanCiC Lili - 380 FabijaniC-LukanCeviC Ivica 52 FabijaniC Mara - 195 FabijaniC Vera - 48, 436, 492, 493 Fakin Katica - 164 FaliSevac Bara - 80, 146 Faraguna Ana - 380 Faraguna LiCa - 478 Faraguna Zora - 380 FarkaS Smilja - 146 Fedel-Sedmak Fumica - 47, 379, 516 . Fejzo Zlata Ankica - 188, 280, 336 Feketija Jana - 145 FekeZa Zdenka - 531 Felanda Bartula - 63 Felprin Andela - 232 Felprin Cila - 232 Ferderber RoZa - 486 Fergec Katica - 12 Feriane Alice - 535 Fiamengo Jerka - 63 Fijan Slavica - 48, 67· FijoliC Dorica - 513 FijoliC Marija - 342 FilajdiC RuZa - 34 Filipac AnGela - 139 FilipiC Lucija - 152 FilipoviC Ankica Teta - 139, 314 FilipoviC dr. Dora - 48 FilipoviC-HrvojiC Katica - 12, 49 FilipoviC-KlikiC Dragica - 12 FilipoviC Lenka - 119 FilipoviC Marija - 96 FilipoviC-PetroviC Nevenka 12 FilipoviC Smilja - 128, 146 FilipoviC-Uzelac Ljubica - 12 Finci Eli - 153 First Julija - 104 FiSer Ada - 14 FiStroviC Anka - 232 Flego Antica - 380 Flego Milka - 380 FligiC BoZo - 34 Flores Cvjetko VeCeslav - 14 Fran .Slavica - 380 . FrancetiC -ErSilija - 93, 535 FranciS:koviC Katarina - 200 FranekiC Ana - 188 FraneliC Fanika - 158 FraniCeviC I vka - 189 FraniCkoviC Anica - 61 FraniCkoviC Marija - 61 FraniC Milica - 139 FraniC Nikica - 248 Frank Fanika - 29 FrankoviC Ana - 380 FrankoviC Antica - 380 FrankoviC FoSka - 490 FrankoviC Karmina - 380 FrankoviC Marija - 380, 490, 516 FranoliC Antica - 263, 266, 470 FranuloviC lvka - 152 FranuloviC UrSa - 152 Fratar Marija - 489 Freiermuth Oskar - 402 FrgaCiC Marija - 266 Frigan Marija - 96 FrkoviC BoZo - 51 Frlan Bosiljka - 81 Frlan Dinka - 81 F:rlan Marica - 81, 234 Frlan Radojka - 81 Frlan Sofija ~ 159 Frlan Vida - 81 Frlina Miho - 400 Frluga Marija _.. :. _ 380 FrntiC BeSka - 24, 4'8, 95, 97 Frol Frane - 466 Fro! I vo - 531 FuCkar Evica - 231 Fucko J elka - 231 Fulgosi Bosiljka - 150, 151 FumariC Stjepan - 34 Funduk Mara - 342 Furdek Janko -- 506 FuStar Ljuba - 62, 129, 355, 486 G GaberSnik Dragica - 472 GaberSnik Mara - 380 Gabit Marija -- 81 GabriC Danica - 64 GaCe.Sa Baja - 36 GaCeSa Milka -- 356 GaCeSa V asilj - 25, 43 Gajdek Kata - 342 Gajic Milka - 187, 188 GajiC RuZica - 203, 204, 356 GalekoviC Sloboda Mara- 470 GaliC RuZa - 108 Galli Ines - 534 Galli Mara - 230 GaloviC -Soka - 200 GaljaniC Marija - 266", 470 Galjer-Holjevac Nada - 41, 157, 337, 338, 339 Galjer Vilim - 41 Gaon Nada - 49, 104 Garba Marija ~ 395 GaSparac Mica JakSova - 44 GaSparac Vera Dika - 181, 200, 201, 303, 333, 496 GaSparac Zora - 201, 333, 496 GaSpareviC Danica - 146 GaS:pareviC -Filipina - 61 GaSparoviC Beba - 61 GaSparoviC Mica - 486 GaSpiC Frana - 153 GavranoviC RuZa ~ 247 Gazi Danica - 391 Gazzari Zora - 152 GazibariC Jeka - 145 GaziC Marija - 48, 103, 161, 162 GaZi Anka - 395 GaZi Franjo .:____ 466 Gecan Josip - 51· Gennari · Norma - 535 Gerovac Anka - 36 Gerovac Ljubica - 86, 86 majka Gibanice Marka - 146 GiliC Cvita - 151 Giorgi Maria - 490 Glasenhard Marija Micika 48 GlasinoviC Mara - 150 GlavaCeviC Marija - 247 GlaviC Fuma - 516 GlaZar Lidija Tanja - 230, 266, 469 GlaZar Romano - 160 GlaZar RoZa - 489 •GlediC Danica - 235 Globocnik Vlasta - 188 Gloc Zora Jula - 61, 300, 234, 243 Glodic Savka - 128 GluCina Biserka - 119 Gluhak Jelka - 96, 352, 431 Gluhak, obitelj - 103 36, GlumiCiC-PribiC Marija 136 Gmaz Antonija - 126 Gobac Zora - 136 Godler Frida - 34, 531 Gojak Janja - 25, 139 Gojak Barka - 25 Gojak Maca - 139 GojkoviC Anka - 312, 395 Gojmerac-Rihtman Terka- 22 Gobac· Zora - 136 Golac Mara - 469 Goldberger Emica - 34 Goldmajer Vida - 395 Golenko · Micika - 25 Golik I!onka - 44, 234 Golob Lovorka - 478 Golobiz Davorka - 516 GolubiC MalCika - 512 GolubiC Marica - 513 GolubiC Terezija - 232 GoluSiC Tereza - 248 Golja Luca - 380 GoTaniC-BaCe OLga - 12 Gorski Feliks - 447 ·GorSCak Stanka - 50 Gortan Katica - 490 Gortan Ninica - 109 Gorzo Irma - 232 GospodnetiC Inka - 48, 188, 339 Go.spodnetiC Nina - 150 GospodnetiC SGfka - 151 GostoviC-Grubor Du.Sanka 28, 36, 136, 181 GostoviC Sofija - 276, 277 GovoruSiC Rata- 14, 48, 74 1 375 Gozze Marija - 248 Grabar Veronika - 372 Grahovac Bude - 466 . GrakaliC Ljudmila - 49 GrakaliC Milena - 188 GraniC Mara -- 151 Graora Milija - 486 Grba Jdara -- 486 Grbac Ana - 81 Grbac Anka - 81 Grbac BoZica - t81 Grbac Branka __,... 81 Grbac Erila - 81 Grbac Eva - 81 Grbac Kata - 380 Grbac Marica - 81 Grbac Marija - 81 Grbac N eda - 81, 159 GrbCiC Marija - 469 Grbic Anka - 145, 306, 426 GrbiC DuSan - 16 Grbic Jlija - 16 GrbiC Jovan - 16 GrbiC Rade - 16 GrbiC Sima - 16 GrbiC Zora - 136 GrciC- Stefica - 96 GrdeniC Milka - 412 Greblo Zdenka - 380 GreguriC Vera - 139 Grenko Bara - 61 GretiC RuZa - 103, 336 Grgec Milka - 163 GrgiC Baja ._ S6 GrgiC-Jovanov Mile - 16 GrgiC-KatiC Milica - 62, 202, 203 GrguriC Alemka - 336 Grgurina J elka - 81 GrkoviC Rade - 322 GrmovCek Rozalija - 49 Grobnjak Jovan-- 42 Groman Ema - 49 GrozdaniC Marija - 136 GrubeSiC Ecija - 129 GrubiC Darinka - 515 GrubiC Desa - 153 GrubiSiC lvanka - 153 GrubiSiC Marija - 344 GrubiSiC Milka - 153 GrubiSiC-Poljak Palmina- 153, 415 GrubiSiC Seja - 136 GrubiSiC Vica - 150 GruiC Slavka -- 128 GrujiCiC Marija - 34 GrZetiC Josip - 253 GrZetiC Maca - 5, 33, 75, 108, 112, 125, 200, 253, 293, 303, 309, 311, 366, 397, 423, 424, 464, 466, 496 Gudalj Marija - 445, 512 Gudec-Burnia Nives - 535 Guetti Ada - 380 GuSiC Andelija - 90 GuS:iC Sofija - 111, 203, 356, 370 GuStin Ana - 477 Gutman Julija - 29 GvozdanoviC Mirjana - 129 H Habek Janica - 395 Habulin Marija -,--- 14, 32 HabuS Marija - 232 HailiC Smilja - 146 Hajdin Dragica - 90 Hajdin Marija - .60 Hajdin N aka - 60 Hajdin-VuCkoviC Zorka - 60 HajdinoviC-KosanoviC Soka 36 Haluza Jelka - 24 Haluza-TesliC Savka - 129 543 �HaniC RuZa ___: 393 HanziC Earica 'Teta - 190, 531 HanZevaCki Marija - 188, 456 Has Herta - 7 4 Has N acika -- 34 Has Stefica - 146 Hatlak Gustav - 232 Hatlak Jelena - 232 Hazier Anka - 108 HeCimoviC Luca - 451 HeCimoviC-KuCiSec Manda 36 Reder Andela - 25 Heder-IlibaSiC Paula - 25 Heiligstein Elanka - 30 Heiligstein Nada - 21, 22, 33 HerakoviC Mara - 445, 512 Hereeg Hedviga - 312, 395 Herceg Kata -- 97 Herceg Mai'ija - 24 Herceg Vikica - 170 Hercigonja Mira - 158 Hercog Mila - 22 Herek- Branka - 339 Her.sa Barica - 513 HiniC-Trtica Milica - 36 Hynkova-Vejvoda Vera 56, 61 HlaCa Slavfl. - 52 HoCevar Ivo - 29 Hofman Milan - 52 Holik dr. · Erna - 312 -Holjevac VeCeslav - 25, 54 HorCiCka Kata - 342 Horvat Andela - 48 Horvat Barica - 145 Horvat· Marija - 49 Horvat Terezija - 97 Horvat Vica - 486 Horvat_iC-Eosiljevac Milra 25 Horvatin Danica - 158, 380 Host Dragica - 81 Hotko Dragica - 32, 33, 48 Hrabar Luce - 151 Hrelec J igica - 24 Hrgalo Marta - 152 HrnCeviC J elena - 24 HrnCeviC J osip - 425 HrstiC Ljubica - 119 HruSC Katica Crna - 188 Hucika Katica - 104 Hubak J agica - 96, 97 Huis Cvijeta - 97, 281, 372, 461 Humek Paula - 33 I Ibriks Reza - 145 IcitoviC Milan - 16 Ilakovac Marija - 247 IliC- Mile - 58 !lie Milka - 308, 397, 464. !lin RuZa - 146 IlinCiC Keitica-- 34 IljaSiC, sestre - 535 !ride, sestre - -535 Iskra Ivana·- 516 IvaCeviC -Roza - 342 I vanCan Milica - 232' IvanCiC Alla - ·267 IvanCiC- Berta - 267 IvanCiC- IVan- 499. I vanCi<~ J ela - 490 IvanCiC-MileniC Ema - 109, 267, 361, 379, 490 544 IvanCiC Slavica - 109, 267 IvankoviC Adela - 12, 46, 47, 103 Ivanova Fjokla - 139 I vanoviC Mileva - 188 IvanoviC Milka - 342 IvanoviC StaZa - 146 Ivanji Marija - 342 IvCeviC Antica - 63 Iv'ekoviC Marija Micika - 14'5 Ivetic· Kata - 516 lviCeviC-BuriC Marija - 119 IViCeviC Slavica - 119 !viC Stjepan - 232 IvkoviC Darinka - 146 I voSeviC Anda - ZOO IvoSeviC-Janjanin Du.Sanka 200 IvoSeViC Zivka - 61 Iv.Sak Tereza - 395 I vuliC J akubina - 63 J JacmenoviC Jana- 108 JadraniC Milica - 81, 159, 478 J adretiC Milica - 534 J agiC Dora - 164 Jagie Ljubica -· 1£4, 232 J agnjie Milka - 36 Jag-odiC Katica - 513 J ajac dr. Pava - 188, 456 J ajCanin-Cikara Anda - - 151 JajiC Mare -· 151 J akac J ulija - 380 J akac N edeljka - 380 Jakie Kat a - 490 Jakobovac Jula -- 247 JakopiC Stefica -- 535 JakopoviC Jelena - 24 J akopoviC Reza - 188 Jakovac Ankil. - 200 Jakovac Katica Fefa 200, 243 J akovac Marica - 496 J akovCiC I van - 51 J akovCiC Marica - 469 JakoviniC Kata -- 2.66 J akoviC Marica -- 52 JakSetiC Josipa - 477 JakSiC Ana -- 128, 393 J akSiC Draga - 60 JakSiC Klara - 146, 428 J akSiC Marijola -- 150 JakSiC NaranCa - 496 JakSiC Pavka -- 30, 146, 377, 378, 397, 464, 519 J akSiC Radojka - 60 J akuS Draga - 96 JalSiC Maga -- 164 Jambrek Andela - 513 JanCiC Ljubica Buba - 47 JanCiC Milena -- 108 JanCiC NaranCa Ivanka- 248 JanCiC-Starc Jelena - 74, 200, 201, 205;-.212, 234, 243, 277, 316, 531 JandoviC Slava -,-- 170 J and riC N arand:a -- 129 Jandri.S Andelka -- 513 JanekoviC-SkariC Dara 24, 63, 531 JaneS I vka - 243 JaneS Nad8. -- 243 JaniC Vlado Capo -- 24, 48, . 129, 466 Jankez Grga- 312, 395 Jankez-Komar Iva Maja -- 14, 47, 68, 155, 191, 222, 223, 312, 376, 426, 429 Jankov Dinka - 153 Jankov Vinka - 153 JankoviC Draga - 164 JankoviC Jana . - 195 JankoviC Kata Zena Crlenog - 195, 513 . JankoviC _Kata ---'- 195, 511,- 513 JankoviC Ljuba - . 195 JankoviC Kata N acekova -- 195 JankoviC Mara KosinCeva 195 JankoviC Nada -- 195 JankoviC Slava - 195 JankoviC Zlata - 195 JarCov Stana - 108 Jardas Berta - 81 JardaS Marica -- 201 J ardas Milka - 81, 489 Jardas Slavica - 379, 489 Jardas TvrdoveriCeva Marija181, 159 JariC Andelka - 43, 63 JariC Janja -- 63 Jauk Katica -- 201 Jauk Stefa - 201, 496 Jedut Vinko 'Cuk - 170, 38~ J elaCiC Anka .:- 48 J elaCiC N erina -- 534 JeleniC Mira -- 312 JeliCiC Flora UCi ,-- 50 ·JeliCiC Marija - 150 JeliC ·Judita Du.Sanka - 186 JeliC Terezija - 191 JeliC Vera -- 48, 104 JelinCiC Lujza - 151 Jelinek Zora - 49_6 J eliniC Mira - 31 Jelovica Danica - 81, 159__ _ J elovica 0 liva - 81 J eluSiC Milk a - 159 J eluSiC N ada - 48 JeninCiC BoZo - 37 J eraj Paulina - 61 JerbiC Franjica - 487 JeriCeviC Ljubica - 152 JerkiC Cvijeta ~ 34 Jerkin Mitra - 150 Jerman Milka - 380 J erosimiC Marija - 113 J eZiC Milka - 48 J oCiC Katica - 146 J okiC Stefica - 516 J oliC Bosa - 150 Jordan Darinka - 103 Jordan Marija Seka - -48, 61, 200 J ovaniC Duro - 16 JovanoviC Kata - 247 JovanoviC Milka - 483 JovanoviC Mitra -- 78 JovanoviC Tomica - 469 Jovica Antun - 103 J oviC Bosiljka - 247 JoviC Ma'nda - 419, 432 J oviC Nata -- 312 JoviC Sofija -,- 14 J oviC Vera - 312 Jugo Darinka - 81 ·Jugo Ruza- ~ 81 Jugo Sava - 81, 159, 380, 478 J ugovac I vanka - 516 Juhovie Mara - 521, 522 JukiC-NinCeviC Kosovka - 153 JunaCko-ZubiiniC Marija·- 103, 120, 188 .luraj Josip - 87 Juraj Vera - 512 JuraniC Vitalina - 516 JurCiC Anica - 81 JurCiC Anica - 61 JurCiC Dragica - 61 JurCiC RuZa - 81 JurCiC Zora - 469 Jurdana Darinka - 14 Jurdana Ivanka -- 81 Jurdana Marica - 81 Jurdana Tonca - 81 Jurec-Slukan Jelka- 24, 97, 232 Jurec Vilko - 97 JuretiC lvo - 37 JuriCan Bara - 164 JuriCiC Irma - 44 JuriCiC Ljubica -- 24 J uriC Diljka - 230 JuriC Dobrila - 49, 87 JuriC Mara Crna - 152 JuriC Mira - 74, 150, 515, 531 JuriC Vera - 48, 531 JuriSiC Ankica - 356, 486 JuriSiC Tonka - 62 JurjeviC Franjo - 51 J Ul·kas-Majerle Rezika - 25 JurkoviC Milica - 39, 150, 27.4 JurkoviC Nevenka- 150 K KajfeS Draga - 531 KajfeS dr. Josip - 54 KajfeS-TrboviC Anica - 200, 243 KajfeZ Marica - 342 Kajin Ljiljana - 380 KaliniC .Savka - 36 KaliniC Sima - 16 Kaluder Luca - 146 Kaluder Reza - 146 Kancijan Dragica - 164 Kancijan Micika - 231 KaniC Slavica - 512 KaniSki Ivka - 232 KapetanoviC Olga - 152 KarabaiC Lizeta - 266 Karadole Danka - 458 Karadole-'TreSnjiC Mila DaSa - 150, 181, 274 Karamarko Katica - 247 KaramarkoviC Boja - 108 KaramarkoviC -Stana - 111 Karan Dragica - 62, 80, 111, 125, 136, 181, 203, 204, 356 -Karas-PeriC Desanka - 62, 108, 355, 356, 486 KarmeliC-DasoviC Jerka - 152 KaruziC Antica - 150 Kasum Dara - 189 Kasun Anka - 139 KaStelan Jure - 139 . KataleniC Marija ,(:epula - 232 KataleniC Milka - 97, 372 KataliniC AliCe - 151 KatiC Franciska - 4-86 Katie Kata - 119 KatiC-KupreSanin Marija ____:_ 36, 135, 136, 200, 277 KatiC Marica - -62 Katie Radojka - 189, 272 KatiC Roza - 153 KatiC Stefariija - 151 KauzlariC Albina_-----: 496 KauzlariC Ana - 61 35 2ene Hrva-tske u NOB :kauzlariC Borka - 61 KauzlariC Vida - 61 Kavaj Greta - 34 KeCa Andela - 16 KeCa Ilija - 16 KeCa J ovan .- 16 KeCa .Sava · - 16 KeCa Soka - 16 KeCa Zorka-- 16 Kehler Anka -- 472 KekanoviC Draga - 188 Keler Julka - 49 Kendel Maca - 312, 343 KepCija Dragica - 63 Kermek Terezija - 164 Kerum Jela - 151 Keserica Anka - 145 KesiC SenjanoviC Juga - 50, 153, 181, 198, 274, 419 KesiC Tonka - 152 KeviC Zora - 188, 339, 459 Ke.7.iele Mica - 44 Kezele Pepa OrdinanCeva 44 KeZiC Kata - 414 Kicur Anka - .232 Kinkela Mari ia - '!YO Kinkela Zaneta - 489 Kirig"in-Soliak Nikica - 47,5 Kirin iKata - 3'95 Kirin Roza - 535 Kirin Stefanija ---:: 535 Kirin Zlata - 24'7 KirinCiC Kata - 513 KirinCiC 'Slavica - 470 Kirin iina Nina - 63 Kirn Roza - ·93 KirSiC Luca - 380 KiSiC Antoniia - 1-64 KlaiC Evica - 14'6 Kla-riC Anka -- 44, 49-6 'Kla,riC Bara - 96 KlariC J.ana :_ 513 KlariC Mari ia - 1(}8 KlariC RuZica - 144 Klas RuZica - 231 Klasi,C Pepka - 37'2 Klausherger Viekosla;ya - 535 Klein-KrainoviC Jelisava - 29 Klein Laura - 31 Klein Miha i lo - 29 KlekoviC Mariia - 61 1Gepac Katica - 44 l_K_l~pac Slavica 201, 333 Klypac Zo-ra - 243 Klipa Mariia flida - 62, 486 KliSkiC Vinka - 151 Klobas Mariia - 478 Klobas Martin - 499 KlobuCa·r Katica - 512 KlobuCar Zorica - 13:9, 237, 256 KlokoCovnik Silva - 314 KliaiC Ivanka Se-ka lvica - 78, 79 Kliai-C Milatika - 212 KliakoviC Nev,enka - 151 Kl iuCariCek Zora - 48 Kmecik Andri ia - 77 'Kmecik Kata Run jina - 128, 30:6 Kmecik Sonia 12'8 KmeziC Mileva - 1.36 KnapiC Ivanka- - 380 Kuehl Franc - '24 KneZ-eviC Ana - 146 KneZeviC Anica - 146 KneZeviC-DemifdZiC Draga 128, 248 KneZeviC Madca - 146 KneZeviC :M:ilka - 64 Knific Jelka :_ 38 7 469 KnifiC Neda - 478 KnjiZeviC Marija (BabiC Mirjana) - 342 KnjiZeviC Blanka - 126 Kobal Mara Mamika - 97 Kobal Stefa - 97 KobiC Matiia: - 119 Ko-ciS Justa - 4:42 Kociian Nada - 104 Kc·CiC Mari ia - 14'6 Ko-del ja Zo:rka --:- 38'0 KahareviC dr. Aleksandar - 466 Ko-hn-Missoni El·ena - 2-4, 94, 232 Kokot Olga - 486 Ko-kotoviC Danica - 36 Kolar Marica - 312 Kolarec !Katica - 48 Kola-riC Mileva - 12,8 KolediC Luci ja - 487 KoletiC Katica - .513 KoliC Draginja- 78 KoliC Mari ia - 4-D·O Kolorribar Mica - 1416 Ko-1udroviC Aritula - 15'0 Komadina Zorka - 25 Komar Pepica - 4·72 Komlenac Anika 342 Komlenac RuZa - 342 KomleniC Smilja - 6·0 · KomleniC-Zailac Ana - 128 Komozec Janja - 15'0 Koml'uniC P-era - 1.52 KonCaloviC Dra.gica - 188 KonCaloviC Ljubica - 187 KonCar Dragica - 12, 13, 33, 120, 121 KonCar Du.Sank<).. - 20, 36 KonCar Rade - 12, 13, 25, 49, 50, 74, 121 Kontak Ana - 487 KonCar-RodiC NaranCa 20, 36, 491 KonjoviC Ana - 12, 61, 200, 205 KopaC-BalenoviC And:a - 78 KopaC DuSanka - 531 KopCiC I van - 499 Kopitar Lea - 267 Kopitar Marija - 109 Kopitar Silva - 109, 267, 361, 490 KoraC Borka - 36 KoraC Jeka -- 517 KoraC Soka - -517 KoraC Zorka - 36, 135, 136 KordiC N eda - 421 KoreniC' Rozina - 490-' Koreniki Ita - -516 Koreniki Marija -- 516 Koreniki Natalija - 516 Korica Dane - 58 Koritnik RuZica - 496 KorporiC Galja -_:_ 14, 48 KorporiC Zejna - 48 Kos-CaliC _Micika - 24, 232 Kos Marija -:- 67, 77, 188 Kos Josip - 67 Kos Josipa _- .380 KosanoviC Mara - 200 KosanoviC Marica - 496 KosanoviC Mi1ka - 496 KosanoviC Zorka - 36 KosiC Ana .....:... .63, 361 Kosijer Mila - 108, 111 545: �Kosovi~ Ankica - 186 KosoviC Dragica - 36 KostaniC Ivanica - 119 Kostic Rinka - 248 KostoviC Jerka - 151 KflSir-GubeliC Katica - 104 KoSta-JovanoviC Pina - 248 KoStan Desa - 150 KovaC Branka - 164 Kovac Jelka - 145 KovaC Mara - 191 Kovac Milka - 34 191 KovaC .Slava - 128 . KovaC Stefica - 34 KovaCeviC Desa - 151 421 KovaCeviC Jula - 247' · KovaCeviC Kata .- 146 Ko"'C'aCeviC-LovrenCiC Terezija -128 KovaCeviC Manda --.:.. 189 KovaCeviC Marija - 151 KovaCeviC Mira - 336 KovaCeviC Rezika - 426 429 /KovaCeviC Veljko - 44 ' KovaCeviC Vinka· - 151 KovaCeviC Zora - 25 KovaCiC Barica - 113 KovaCiC Ljubica - 96, 308 352 431, 464 ' ' KovaCiC Mara - 513 KovaCiC Marica 312 KovaCiC Marta - 232 KovaCiC Mira Volga - 188 KovaCiC Rezika - 145 Kozar Bosiljka - 187 KozeliCki Julka - 61 KragujeviC Ana - 146 429 KrajaC Ema Solo - iss KrajaCiC-EviC Beba Bosiljka - 14, 32, 46_, 47, 1S7, 205, 207, 222, 223, 375, 376, 386, 402, 450, 459, 460, 461 KrajaCiC Ivan - 336 KrajaCiC Marijan - 14, 46, 103 KrajaCiC Soka - 62,_ 112, 429 KrajnoviC Milena - 337, 339 KrajnoviC Milka - 487 KrajsiC Mara - 247 Kralj-Habulin Jelka - 48 KraljeviC RuZa - 513 KraljiC Ana - 380 KraljiC Marija - 380 Kranj Marija - 104 Kranjc dr. Zdenka - 47 KraS Josip - 25 KraSiC Nevenka - 128, 426 Kraus Milica - 81 Kravar Rajlia - 22, 48 Krbavac Marija ---c 380 KrbavCiC Danica 380 KrCmarek Franjo - 482 492 KreaCiC-KovaCiC Olga ·Z~ga 46, 74, 76, 77, 103, 120, 147, 175, 181, 188, 194, 202, 207, 266, 303, 350, 356, 450 KreaCiC Marija - 207 KriSkoviC Anka - 61 KriSkoviC Katarina - 61 KriSkoviC Slava Era - 158 379, 470 KrizmaniC Milka - 535 KriZ Antonija - 201 KriZ Lojzika ..:___ 201 KriZ Marija - 201, 496 KriZ Micika - 243 KriZan Milica - 29 30 KriZan Stevan - 29 546 kriZan-~iro Katica - 29. KriZanac Anton - 447 KriZanac I van - 447 KriZnik · Evica - 48 103 ' KrkaC Ivan - 94 Krkljas Slavko - 14 KrkvariC Biserka - 139 KrleZa Antonija - 97, 122 Krneta Milica - 108 KrnjaiC-BarbaliC Katica - 48 67 ' . KrnjaiC-CvitkoviC Draga - 24 KrnjaiC Koviljka - 128 Krolo Sonja - 248 Krsnik Kata - 342 KrstiC-FeriC Milena - 50 KrstuloviC-Bogdan Kita :- 49, 151 KrstuloviC Dara - 152 KrstuloviC Dobrila - 152 KrstuloviC Vicko - 466 KrSan Zora - 489. KrSul Kata - 61 KrSul Zora - 61 Krsulj Mate - 267 KrtiniC Milka - 136 Kruljac Marija - 44 Kruljac-Racki Ema - 44, 200 ' 201, 243, 496 KruniC-MarakoviC Vera - 100, 129, 190, 205 KruSelj Mara - 164 KruZiCeviC File - 501 KruZiC Ankica - 104 KruZiC-BlaZina Zora - 51 KruZiC Darinka - 52 469 KruZiC Maca - 52 ' KruZiC Zora - 52 KrvariC Marijana - 30 KrZaniC~SumiC Marijica 119 KubaCek Marica - 247 KuboviC Mladen ..:..... 87 KuCan BoZa - 61 KuCan Danica - 52 KuCan DuSan - 51 KuCan Ivan - 51 KuCan Jaga - 513 KuCan Josip - 51 KuCan-Kruljac Darinka - 312 KuCan Nada - 243 Kucan Olga - 469 KuCan RuZa - 52 KuCiC Milka - 93 KuCinac Ivka - 146 KuCinac Zlata - 146 KuCiS Marija - 231 KuCiSec Mira - 139 KudriC Milka - 151 Kufner Jelena - 61, 243 Kufrin-KoZiC LJ"ubica 144 512 ' K~~J~ :¥.k~ 64 • Kufrin~ Rak m· 114, 167, Zora - 114 Kuftic Milka - 14 380 516 Kuhar Marija Mamika __:___ 97 Kuhar, obitelj - 97 Kuharski Ankica - 312 343 395 ' ' KujaviC Milica - 78 KujiS Slavica - 419 KukaniC Lovorki - 81 478 KukaniC .Slavica _- 159' Kukec Stefica - 232 Kukic Ljuba - 188 KukoC-Debeljak Dobrila - 50, 181, 198, 419 Kukoi-Kulji~ Siavica - 152 Kukolj Ladislav - 51 Kukuljani Veronika - 81 Kulic N evenka - 187, 188 KuludiC Tereza - 146 Kumic Ruza - 279 303 385, 513 ' , KundadZija Ana - 146 KundadZija Sava - 146 Kundak Ljuba - 146 KunjaSiC Marija - 470 KupreSan Ljuba Pajina - 188 Kurjak BoZo - 78 Kurjak Dusanka - 128 KuruciC Mileva - 487 KuSec Antonija - 312 Ku.Sec Katica - 24, 170, 181, 342 KuSeviC JanZa - 513 KuSeviC dr. Zvonimir - 66 KutiC Ivo -400 Kutic Miho - 400 KutiC Toma - 400 KuzmaniC-Bi1eta Mara - 50 KuzmaniC-FraniCeviC Tasja 153 KuzmaniC-HajdukoviC Mara 50 KuzmaniC-KleSnik Vinka 153 KuzmaniC 'Tera - 150 KuzmaniC Zeljka - 49 KuzmanoviC J ovanka - 128 KuzmiC Julka - 146 KuSiC Eianka Marija - 534 K vakan Marij a - 188 K vaternik lvka - 243 K vaternik Lenka - 496 K vrgiC Katica - 170 L Labus Mici - 93, 535 LackoviC Bara - 513 LackoviC J elk a - 128 LackoviC Rezika - 444, 512, 533 LakiC Franka - 243 LakuS-KuCiS Slavica - 96 LakuS Marija - 96 LakuS-PlaSC Vera - 96, 431 LaliC~JakopoviC Kata 312 343, 395 ' LaliC Mara - 312, 395 LaliC Sava - 146 Lancman RoZika - 145 LaudiCina Ana - 200 LapCeviC Bara - 24 LasiC-Seat Milka - 150, 153, 181, 198, 205, 272, 274, 412, 421, 428 Lasnibat Anka - 119 LaStre Sima - 151 Latas Danica - 64 Latas Marija - 64 Latific Sadika - 421 Lauter Marija - 201, 243 Lavrnja Spas - 16 Lavrnja-Vezmar MilOsava 62, 64, 486 LaziC Bosiljka - 145 LaziC Kata - 472 Lelas Anita - 48, 188, 280, 336 Lelas-Ljubic Sonja 151 . · Lelas-Polic Meri - 50 414 LemiC Milka - 188, 339 Lenac Kle-menta - 81 Lenac Lovorka - 478 I Malogorski Kata - 97 Lukez N ada - 158, 535 Lenac Nada - 81 Malusa Anetta - 490 LukiC Ana - 188 Lenac Olga - 81, 534 Maljevac Ana - 477 LukiC Dragica - 188 Lenac Zlata - ·81 Maljevac Anka - 477 Lukic Jela - 188 Lesac Tonica - 44 MaljkoviC Anka - 139 LukiC Katarina MaSa - 63, LesiC Zlata - 513 MaljkoviC Mara - 36 472, 531 Leskovac Anka - 139 Mamula Mara Lazinova - 44 LukiC Mara - 36 LeSiC Kata - 247 Mamula Milka - 496 LukinoviC Draga - 150, 412, Levak Barica - ll, 12 Mance BoSka - 61 421 LeZajiC Danica - 104 Mance Tonica - 44, 200, 243 Lulik Julijana - 108 LeZajiC Sava - 501 MandiC dr. Ante - -466 Lustig-CaCaloviC Kata - 170 Librenjak-Breko Sima - 29 MandiC-BradariC Mara - 248 Librenjak I van - 29 ManojloviC Darja - 150 LJ Librenjak Marica - 146 Manola-Trkulja Nevenka- 25, Ljepava Bosiljka - 395, 531 Librenjak Stevo - 29 517, 518 LjepoviC Danica - 111, 167, Licul~Sumber Irma - 109, 379, Marak Stefica - 25, 314 203, 204 380, 490, 516 Maras Marija - 61 LjubanoviC Julika - 195 Liker-Renko Agica - 200, 201 Maras Milka - 50, 152, 258 LjubanoviC Katica - 139 LiliC-MediC Rata - 189 MaraviC Danica - 200 LjubanoviC Ljubica - 512 LinariC Marko - 270 MaraviC Eva - 200 LjubanoviC Mara 446 LinCir Andrijana - 63 MaraviC Ljuba - 200 Ljubek Dragica - 232 Lipovac Evica - 243 MaraviC Milica - 200 LjubetiC Ecija - 129, 150, 421 Lipovac Fanika - 201, 243, MaraviC Sava - 200 LjubetiC Marija - 129 496 Marean Marija - 516 LjubiCiC J ela -:- 248 MarCeta J elk a - 145 Lipovac Ivka- 201 LjubiCiC Mira - 49 Lipovac Lojzika - 243 MarCetiC Borde - 17 LjubiC:iC Nada - 47 MarCetiC Milka - 36 LipSiC, sestre - 200 LjubiC Aleksandra Mala Flava Lisac Albina - 44 MarCetiC Soja - 136 - 103, 161, 162 Livada Smilja - 395 MarCiC Italia - 470 LjubiC Draga - 513 LivojeviC Slavica - 139, 314 MardeSiC Katica - 50 LjubiSiC-Usorac Zorka RuZa MareCiC Marija - 109, 361 LoCisnik Ana ;- 126 343, 491 MareCiC Natalija - 109, 477 Lokmer .Slava - 145 LjuboviC DerviSa - 48 LonCar Anda - 389 MaretiC Marija - 379 LonCar Anka - 128 MargetiC Anka - 145 M Mar.gitiC Vanjka Arjanka LonCar Ankica - 97 Macko Elizabeta - 247 LonCar Jela - 12S, 312 535 Macura Mila - 150 LonCar Mica Milica - 62, 128 MaCkoviC ·J ela - 128 MariCiC Jelica - 36 LonCarii! Anica - 49 Mad:ariC Katarina - 231 MariC Anka - 145 LonCariC Katica - 387 MaO:ariC Stefica - 163, 231, MariC-GrubiC Cedna - 189 LonCariC Pavao - 281 232 MariC J ana - 145 LonzareviC Josip - 516 MariC Maja - 258 MaderiC Je1a - 312 Lopec-ZjaliC Cvijeta - 170 Marijan Katica - 312 Magic Jelka - 247 Lorencin Justina - 109, 516 . Marijan Meri - 150 Mag1ica Anta - 150 Lorencin NjeZa - 516 Marij ani N eda - 531 MagljaiC Vahida- 166 Lorencin Tonka - 47S Marindolac Jela - 68 Magovac BoZidar - 466 Lo.s RuZi-ca - 49, 188 MariniC Tatjana - 14, 531 Magovac ·Mara Marijana LovinCiC Ivica - 86 MarinkoviC Fanica - 63 195 LovrenCiC Anka - 281 MarinkoviC Marica - 139 IYiahniC Andela - 203, 204, 272 LovreniC Marica - 513 MarinkoviC Iva .Slavko -=- 25, MajetiC Dragutin - 126 LovrenSCak Marija - 96 44, 61 MajnariC Anka PavluSova - · LovriC Barka - 49 MarinkoviC Mira - 129 44 Lovrinii! Marica - 512 MarinkoviC Vinka - 63, 84, Lozica Andrina - 150 MajnariC Fina - 44 421 Lozo Marija - 119, 524 MajnariC Ines - 243 LuciC-LapCeviC Ivo - 50 MajnariC Mica Markova - 44, MarjanoviC Draga - 152 MarjanoviC Zorka - 36 LuciC Luce - 380 200 MajnariC Slava Diplomatova MarkaC Kata - 395 LuciC Tatjana - 158 LuCiC Albina - 81 MarkaC Roza - 312 '44, 200 LuCiC Estera - 159 MajnariC Tonka :Markasova Markon Slavko - 41 44 MarkotiC RuZica- 49, 74, 417 LuCie Fanika - 81, 159 LuCii! Judita - 195, 513 MajstoroviC Danica Be~a- 157, Markov Barica - 395 MarkoviC-DejanoviC Jelka LuCii! Marica - 81, 513 158, 323, 470 LuCiC-Marija Juretova 81, MajstoroviC DuSica - 188 170 Maj:StoroviC Maca Marija 159 MarkoviC Katica - 150 25, 62, 82, 108, 112, 125, 132, LuCiC-Valjankini Milka - 159 MarkoviC Ljubica - 63 234, 356, 486 LuCiC Slava - 159 MarkoviC Margareta - 201 MakariC Stefa - 164 LuCiC Sofija - "81 MarkoviC Pepica - 200 MaksiC-BoZiCeviC Marica Iskra LuCiC~Tobijeva Zorka 81 MarkoviC Savka - 279, 513 -78 LuCiC~Va1jankini Milka 159 MarkoviC Vera - 361 Ludvig J ana - 17{) Malek Katarina - 232 Markovina dr. DuSkova - 230, LugariC Apolonija - 48, 188 MaleSeviC Evica - 25 470 Lujak Marija - 119, 207, 421, MaleSiC Justa - 25 Marle-Turk Marica - 113 476, 501 . Malic Milka - 62 MarokiC Katica. - 34 MaliC Nevenka- 157, 158 Lujenac Tonka - 429 Marokini Josipa - 230 M:ilina Anica . - 24 LukaCeviC Mara - 139 Marot Jelka - 81 Malinska Veselinka - 459 LukaCiC-FumiC Zorka - 25 MaroviC-Bobanac Andelka Maly dr. Alojzije --' 66 Lukas Tonka - 50, 380 119, 412 Malnar Slavica - 201 Luketic Katica ~ 145 _547 �'Marovl~-Ste£anoviC Neda :Ranka - 49, 50, 102, 117, 119, 152, 181 Martin Karla - 67 MartinCiC-RakamariC Seka Paula - 312 MartiniC Stana Sonja - 248 MartinkoviC Eva - 164 MartinoviC Anica - 62, 531 MartinoviC Ante - 87 MartinoviC .Mate - 34 MartinoviC Pavka -:- 30, 146 MartinoviC Stefica - 87 MaruniC Desanka - 39 MaruSiC Marija 151 MaruSiC Vj_eka - 151 Maru.SiC-Stroser Zlata - . 12, 14, 465 Masle.Sa-Grubor Ivanka - 64 MasleSa Jovanka - 170 Masserotto Francesca - 516 MaSiC Marica - 342 MaSiC Milica - 36 Mataija Ana - 61, -468, 469 Mata)ja Danica GrSina - 61 Mataija Danica - 61 Mataija Jelka - 61 Mataija-KrmpotiC Anka - 61 Mataija Zora - 61, 469 MatajCiC Marica - 146 MatanoviC- Danica - 469 MatasiC Justa - 139 MatejCiC Laura - 469 MatejCiC Zora - 490 MateSa Marija - 515 J.W:atetiC Rezika Sava - -81, 159 MatiC Cvijeta .:..._ 152 MatiC Nikola - 54 MatiC-PecotiC Ana Coba - 152, 335, 513 MatiC Slavka - 30 MatiC-VukeliC Naca - 211, 496 MatiC Zorka - 60 l\fatijaSeviC Matija - 119 MatijaSeviC Olga - 119 MatijeviC Dara - 486 MatijeviC Zora - 157, 158, 470, 472 Matker Ana - 96 MatkoviC Draga 189 MatkoviC Marija - 421 MatoCec Bara - 312 MatoSec Olga - 145 MatoSeviC-Raos Nevenka 230, 469 MatoSiC Jasna - 258 Matrljan Dragica - 158 Matrljan Melanija - 158 MatuliC Vinka ___:_ 129 MavriC Kata - 266, 469 Mazzari Otavia - 516 MaZar Mara_ - 98 MaZuran Katica - 188 MeaSki Dane - 167 MeCar Ivan - 1gs MedakoviC Vida - 146 MedaniC Vjera - 421 Medica Ana - 516 Mediea Mariji - 478, 516 MediC David - 16 MedvidoviC -Stana - 248 MegoniC Franka - 248 MelitiC Ecija - 150 Merle Marica - 195 MerliC Ana - 380 MesiC Desanka - 78 Mesid J ana - 513 MesiC Mileva - 78 MesiC Slava - 34 MeStroviC Mara - 113 MetikoS Draginja - 44, 181, 200, 201, 277 MeziC J osipa - 150 MihajloviC Desanka - 111, 203, 235 MihajloviC Milka - 128 MihaljeviC Danica - 61, 200J 223 MihaljeviC Karlina ~ 61 MihanoviC Marija - 151, 153 MihelCiC J ohana - 44 l\l[ihelCiC Marica - 266. MihelCiC- Slava - 44 MihinjaC Terezija 24, 164 Mihordin Milka - 513 MijatoviC Ljubica - 30 MijiC Marija - 77, 78 Mikac Marija - 477 Mikac RuZica - 188 MikaCiC dr. .Smiljana - 50, 151 MikaSinoviC Mara - 64 MikaSinoviC Simica - 108 MikeliC-ParaC Luce - 153 MikSa Jana - 195 Mik.Sa RoZa - 195 MikulavCiC Marija - 490 MikuliCiC Ana - 48 MikuliCiC Zora - 234 MikuliC Bara - 114 MikuliC Dora - 164 MikuliC Mara - 114 MilakoviC Draginja - 78 MilakoviC Milada - 342 MilakoviC-PanjkoviC Ana 78 MilakoviC Anka - 146 MilankoviC Marija - 128 MilaSinCiC Mica - 25, 62, 112, 167 MilaSinCiC Josip - 25 MilaSinCiC Ljubica - 512 Milat-CetiniC Vinka - 152 Milat Jakica - 152 Milat N eda - 152 MiiCeviC - 534 MilCiC Pera - 150 MilCinoviC Olga - 74, 205 Milde Slavica - 128 MileniC Milka - 81, 157, 159, 230, 267, 303, 347, 489 MileniC Silvio Lovro - 267, 347, 472, 490 MiletiC Ana - 516 MiletiC· Draginja - 128 MiletiC Luca - 3·80 MiletiC J ovo - 248 MiletiC Silva Sonja - ;336 MiletiC Stana - 151, 181 MiletiC Tonka - 380 MileusniC Milka - 36 MileusniC Vojislav - 16 Milic Anka - 312, 380 MiliC Danica - 379 MiliC Fanica - 81, 159, 478 Milic Ivanka -81, 159, 489 MiliC Milija - 486 MiliC Nada - 514 MiliC Slava- - 81 Milidrag-KrajaCiC Milena- 49, 103, 120 Milih Anica - 81 Milih Milena - 81 Milih N ada - 81 MilinkoviC Ankica - 104 Milinkovi6 Darinka 30 MilinkoviC Janja - 63 MilinkoviC Jelka - 104 MilinkoviC Mileva - 78 MilinoviC Ljuba - 146 MiliSiC Marija - 153 Milivoj Marija "-- 380 MilivojeviC Stana - 187, 18-8 MilkoviC Ana - 345 MilohaniC Marija - 472 MilojCeviC Anka --:--248 MilojeviC J eka - 28 MilojeviC Mileva - 36, 5-8, 60, 136, 181 Milolov Bosiljka - 469 MiloS N eda - 189 MiloSeviC Luca - 516 MiloSeviC ar. Olga - 531 MiloSeviC Sabina - 496 Milun Bosiljka - 219, 220, 476 Milun RuZica - 151 MilunoviC Milica - 531 MilutinoviC Ivan - 48 MiljaniC Mica Milica - 188, · 303, 429 MiljanoviC-Karaula Nikola 78 MiljenoviC Desanka - 139, 259 MiljeviC Danica - 361 MiljuS Branko - 16 Mimica BlaZenka - 142, 151,· 153, 205, 329, 335, 411, 417, 420, 421 MioCeviC Antica - 119 MioCeviC Matija - 119 Miodrag Janja - 274 MiokoviC Jasna - 511 MiokoviC Jelka Beba - 36 MiriC Dani-ca - 64 MirkoviC Marija - 379, 516 MirkoviC-OstoviC Mara - 136 MirosavljeviC Smilja - 247 MiroSeviC Jakica - 152, 412, 421 MiSak Mica - 232 MiSCeviC Staka - 136 MiSCiC Marija - 266 MiSe To-na - 151 MiSetiC Andelka - 150 MiSiC Andela - 128 MiSkoviC Klara - 248 MiSkoviC Rita - 248 MiSliC Mara - 128 MiSna I van - 4 78 MitiC Mira - 63 MitiC Zorka - 50 MitraSinoviC Mara 62 MitrekoviC Kata - 96 MitroviC-CuliC Marija - 152 MitroviC Mitra - 175, 177, 403, 405 majka MitroviC Zarka - 30 MitroviC-ZuviC Vanja - 258 MlacoviC Fumica - 469 MlacoviC Milka - 469 MladenoviC Smiljana - 1"88 . Mladineo Vinka - 63 MladiniC J erkica -'-- 152 MladiniC Nikolina,- 152 Mlekus Sonja - 109 ModerCin Durdica - 49, 188, 492 Modric Milka - 342 ModruSari FoSkica - 516 ModruSan Marija - 380 Mo.goroviC Lucija -- 49.0 Mohor Kata 490 · Niksic Sava - 312, 343, 395 MohoroviC Ana - 380 NinCeviC Anka Zvjezdana MohoroviC Luca - 380 153 MohoroviC Milka - 380 NinCeviC Bosiljka Boja - 153 Mojda Dragica - 342 NinCeviC Ivanka - 50 Mokosek Ankica - 48, 114, No! Nada- 29 167, 188, 279, 512 Nola Anka - 119 MomCiloviC Kata - 108 Nola Jaka - 421 Monas Za'.rieta - 490 Nola Katica- 397, 464 Monfardin, majka-- 516 Nola-PuriSiC Krasna --119, 433 Montana Blaga - 119 N ovaCiC Marica -- 342 MoriC Slavka - 412, 421 Novak Marija - 188 MoroviC Dobrila - 49 N ovak-.StraSek Milka - 163 MoroviC Zana - 119 Novak-Tomaseo Marija - 150, MoskoviC Marija - 490 153, 181, 198, 233, 303, 306, MosuroviC Manda - 247 412 MoZgon Ivka 61 Novak Vladislava -- 12 MoZina Jelka - 158 N ovakoviC Anica - 146 MoZina Slava - 158 N ovakoviC Boro - 187 Mrak Katica - 188 N ovakoviC Draga Dade - 248 MrakovCiC J ovanka - 266 N ovakoviC llija - 16 MrakovCiC Marica- - 266. NovakoviC Milja - 63 Mraz Kata - 395 NovakoviC-RadeliC TreSnja RaMrazoviC GaSpar Karlo - 14, hela - 1·87, 188, 251 466 NovakoviC Sanda -- 531 Mrkoci Ana - 96, 281, 372 NovakoviC Vidosava - 104, :Mrkoci-Jurin 'Tonka :....__ 96, 114, 402 281, 372, 461 NovakoviC Vinka - 279 Mrkoci Vera - 96 NovkoviC Zora - 111 Novosel-B1·nClC Nada 230, Mrkoci Vika - 280 MrSa Milka - 150, 181, 274 243, 253, 266, 297, 469, 471 Novosel Dragica - 62, 507 MrvoS Ivka - 496 MuaCeviC dr. Ivanka -- 14 Novosel Fajnica - 145 MudriC Milica - 353 Novosel Manda -- 146 MudriniC Vukosava - 43, 63 NovO-sel Marija Bosiljka - 188 MudrovCiC Sida - 487 Novosel Marjana 166, 167, MufiC, sestre - 201 169, 204 . MufiC Franka -201 Novosel Vanda 46, 74, 77, MuftiC Anka - 201 181, 413 Muhar Marica - 12, 245 Novoselec-Cvrtila Katica Seva MuhviC Anka - 200 343 MuhviC Ivka - 496 M uhviC Tonka -- 44 NJ MuljaCiC Linda - 152 Njegomir Anda - 136 MuniC Marica - 81 Njegovan Fedora - 50 MuniZaba Mara - 136 Njegoval). Karla - 49, 50 Munk Zdenka - 188 Murat Ana - 145 0 M uselin Ana - 78 MuselinoviC-Kometnik Ljubica 0 baj din Milica - 486 -128 ObradoviC Danica - 445 :NiuSkinja Antla - 108 ObradoviC-KorduSEL Marija MutiC Marija - 104 36 MuZa Mara -- 513 ObradoviC Marta - 512 ObritdoviC RuZa - 145 N Ocrt-Rehlik Marija - 128 OCko-CetkoviC dr. Slava - 54, N aCinoviC Gasparina -- 516 74, 78, 135, 205 N ad Milica - 146 Ofak Draga - 44, 243, 496 N agliC Marica ____. 201 OgnjenoViC Dane - 16 Napijalo Ankica -- 90 O.gnjenoviC Mika -,.. 136 Napijalo Milica -- 90 OgrizoviC--Polak Damca - 312 N azor Vladimir -- 466 OgrizoviC-Vrinjanin Slava N ecak Milka - 39 74, 'i7, 531 N egotiC Katica -- 15-0 0 .i akiC Danica -- 78 Negri Ada - 516 Oklopdzija Matilda - 146 NeguliC Danica -- 230 OkreSa Danica - 24 Nen:idiC Marica .._ 266 OmC.ikus Milka -- 16 N etkaCeva Mica ....,... 44 OpaCiC-t:ari.ica Stanko ~ 466 Neuman. Lili -- 478 OpaCiC Danica - ~03. Neuman Mici -- 151 OpaCiC Dragica - 111, 112, la Neve Gioia - 535 181, 356 . NeZiC Bepa Josipa - 490 Opacic Kata - 25, 1.S1, 190, Nikola Ena - 201 303, 330; 332, 361 NikoliC Eva -- 128 OpaCiC Seja - 1~9 NikoliC Mara __:_ 187, 188~ ·Opal a Milica - 48. 9.22. 223 OpaliC Katica - 248 Nikolic .Stoja _:__ 78 Opsenica Jovanka - 136 NikoliC Ranka Danica :....__ 108 Opsenica Milica - 136 Opsenica Stevo -- 205 OreSCanin dr. Bonka 531 OreSCanin Nada - 62, 169, 203, 486 OreSki Marija - 232 OreSkoviC Marko - 19, 28~ 36, 184 Orlandini Perica - 150 Orlandini Tina --· 150 OrliC Lenka - 531 OrliC Marija - 266 OrobabiC Ljubica 68 OrozoviC Kata - 128 OrSaniC Zlata - 139, 314 Ostak Pina - 109 OstojiC DuSanka - 223 OstojiC Jela - 487 Ostojic Ljuba - 78, 222 OstojiC Vesna - 150 Ospuh Anka ~ 163, 164, 231 OStoviC Ljubica - 513 Ovanin Mara - 128 OzretiC N eda - 49, 427 O~aniC Anlm 44 OZaniC Draga - 44 OZbolt Angelca - 201 Ozbolt Filipa - 243, 333 OZbolt Franca - 201, 243 Oibolt Marija - 201 Ozbolt N ada - 201. 243 OZbolt PauHna - 201 Ozbolt Tilika - 496 Ozbolt Vlatka - 243 OZe.g Marija - 342 OZegoviC-Bracin Drago - 16 p PaCenovsld Draga Lasta 188, 339 PaCoriC Vidosava - 487 Parlre Dinka - 151 Pa.O:<tn LiJ'ka - 145 Paden .flnka - 471 Padrm Dan'ca - 61 Paden Stefa - 471 Padf>.n V11kosava - 128, 306 Pa~Jiani Vrtnnn. 535 Pahniina Matija - 469 PaiC-Roie NPva - 37. 50, 293, 303, 395, 397' 413, 464 Pa.iiC Asnija - 108 Pa ik K.atica - 200 PainiC Francika -- 496 Pajnh Marija - · 478 PalatinuS A.rmcza·- 232 Palfi-Subinski Ankica - 48, 429 PaliC Anka - 146 PaliC Mara -- 146 PaliC Radojka - 146 Paliska Antica - 380 Paliska Erco1ina - 380 Paliska JoSipa 3-80 Paliska Kata.rina - RSO Paliska Marija - 380 PamiC Zora - 478 Pand;C-RavatoviC Smilja - 136 PaniC Vjda - 78, 128. PankariC Magica - 312, 395 Pan Valerija Mari.ia - 48, 181, 200, 201, 253, 371, 468 Paparela Armando _:..... 103 Paparela Olga - 49, 50 Paprk.a Dragica .......:_ 129 ParoviC Blagoje - 74 PasariCelt --'. 103 ·' 548 �"\1 i'ataki Marica - 25 Paternoster Ljerka - 531 PatkoviC Doka - 80 Paulic Bara - 62, 132, 356, 486 Paut Andela - 188, 339 PaveliC Ana ValaSica - 61 PaveliC Hana - 22 74 87 PaveliC Marija PaveliC l\'latija ,Stara - 61 PaveliC Tera - 61 PaveliC Dragica - 12 PaveSiC Ilija - 12 PaviCiC Eara - 24 PaviCiC Marica - 189 PaviCiC Pavica - 44 48 200 277, 496 ' ' J PaviC Danica - 195 Pavic Dragica - 108 356 486 PaviC~BuriC Stanka ~ 108 PaviC Nada - 146 PaviC Neda - 151 PaviC-Tenzer Jovanka Tanja - 145, 303, 426, 429 PaviSeviC Mara - 146 PavkoviC Draga - 312 PavkoviC Milica - 486 PavkoviC N eda - 151 PavkoviC Stela - '87 Pavlek Andelka - 231 Pavlek Kata - 164 PavletiC, majka - 516 PavletiC Marija - 380 PavliCeviC Milka - 61 PavliCeviC Zorka - 61 PavliC Kata Mili-ca - 61 PavliC RuZica - 266 379 PavlinoviC Ljubica ~ 119 Pavlov Marica - 380 PavloviC Jula - 145 PavloviC Ljubica - 128 PavloviC Slavica - 391 429 PavloviC Slavka - 128' PaZanin N eda - 151 PecotiC Zlata - 25 PeCnik Anka - 146 PeiC Smiljana - 16 PejnoviC Kata - 7, 20, 28, 36, 98, 115, 135, 136, 165, 176, 180, 181, 183, 184, 194 205 243, 245, 246, 293, sos; so7; 308, 341, 361, 374, 397 423 464 ' ' Bi ' Pejnovic Ljuba - 146 393 426 PekiC Ana - 400 ' ' PekiC Ivan - 400 Pekic Luca - 400 PekiC Mate - 400 PekiC Pava - 400 PekiC Zorka - 150 PelaiC MaSa - 150 Pelcl-TurkoviC BeSka 22 PeniC Marica - 512 PenoviC Cvita - 151 PeraniC Ana - 258 PeraniC Slobodna - 258 Peretic Ankica - 25 ,_139 J 237J 4~ PeriC Anda - 153 PerlC ·Kata - 104 PeriC Margareta - 200 PeriC Marija - 62 111 112 PeriC Mileva Leca ~ 62 Perin Adela - 163 Perin Andela - 231 PerinCiC RuZa - 230 PeriSkiC Kata - 30 146 Perman Sofija - 931 53~ 55Q Pernac Jana -- 113 PerniC Nina - 516 · PeroviC Lepa - 132, 147, 491 Perpat RoZ. - 380 PerSiC Mara - 513 PeruSka Tone - 400 PerSiC Nina - 496 PeSCica-Jelovica Mi1ka 81, 380 PeSkir~Stambolija Ljubica 129 Pesut-skrljac Kata - 128 Peteljko Fana - 164 PetkoviC Anica - 163, 231 PetkoviC Eara - 113 PetkoviC Kata - 231 PetnjariC Marija - 146 PetranoviC Frana - 44, 496 PetranoviC I vka - 44 PetranoviC Kata Japakova 44 Petravec Kata - 513 PetraviC Earica - 513 PetrCiC Ljubica - 340 PetriCeviC Anka - 30 PetriCiC Berta - 14 48 PetriCiC Roza - 114 Petrie Amalija - 535 PetriC Anka __:__ 50 Petrie Draga - 164 PetroviC Anica - 232 PetroviC Darinka --:- 7B 188 PetroviC-FekeZa Zdenka'- 61 200, 234 , PetroviC Fuma - 516 PetroviC Luca - 152 PetroviC Ljuba - 513 PetroviC A[arija - 342 PetroviC Marija - 516 PetroviC RoZa - 4 78 PetroviC-TodoroviC Eva - 63 PetroviC Vata - 146 PeuliC N edjeljka. - 128 PeuraC:a Petra - 486 Pihler Dragica - 34 191 PikuniC Alma - 109; 380 PilaS Marija - 469 PilepiC »Crna« - 342 PilepiC Emilija - 489 PilepiC Marija - 159 Pilj Petar---_ 16 Pintar J ela - 145 Pintar Ljiljana - 139 PipiC Mara - 513 PiploviC Ana DaSa - 258 PirSI Drag-ica - 201 Pistotnik Micika - 280 PiStan Anita - 516 Pivac Ivanka - 119 PiZir-BuCi Zora - 96 Plavec Jela - 312, 395 Piavee J ula - 232 Plavec Katica - 513 Plav.SiC Saveta - 145 Plazeriano BoZena - 232 Plazibat Ana - 34 PlPr:.~S-DmitraSinoviC Koka 36 PleCaS Sofija - 136 PleCko Marica - 281 PlepeliC Ljubica - 513 Ple~e Andelka 200, 243 Plese Matilda - 44 200 PleSe-Juraj Katica '_ 44 200 234, 243 ' ' PleSe Katica OrnijaCeva - 44 PleSe Katica Rodotova - 44 200 , Plesko Marica - 872 Pletes Ljuba - 104 PletikosiC-Breko RuZa- 151 PoCuCa Milica - 86, 136 PoCuCa Milica - 209 Pod12;ornik Micika - 496 Podkrajac Ana - 48 Podreka Ema - 380 Podrug Nikola - 103 Podvorac-HariS Reza - 62 Pogorelec Zlata - 103 Po_ie Marija - 201 243 Poje Veronika - 201 Pokrajitc Anka - 136 Pokrajac Smil.ia - 28, 36 136 181, 373, 374 J ' Pokrovac Manda - 189 PokupiC Mica - 145 Polak Elza - 531 Polak dr. Vera - 22 Polak-Winter Laura 12 Polak Zlata - · 22 PoUC Ivan - 400 FoliC Liubica NaSa - 157 · 158, 379, 380, 489 516 , PoUC Pena - 44 ' Polinac Drenka - 146 PoloviC Ana - 108 PoloviC Marko ___:__ 506 Polovina Perka - 39 Polovina Stana - 136 Poliak Andela - 113 114 167 Pol_iak Jana - 512 ' ' Poliak Marta Spodobinina 195 Po1jiCan Kata - 415, 421 Pomper Zeljko - 103 Pongrac Ana - 380 PopadiC Darinka - 128 PopoviC Bosiljka - 516 _ PopoviC Ivana - 456 PopoviC J ovanka - 188 PopoviC-MiriC Eorka - 62 108 PopoviC Sava - 136 ' Popov~~ Rmilja - 36, 181, 456 Ponovw Vlado - 14 31 87 109 J ' , PopoviC Zorka - 136 Poropat Ana - 380 .472 Poropat Mari_ia - 472 Posavac-TesliC Mara - 24 PoRtl Katica - 14 PoSCiC Ivanka - 380 Potkoniak Marija - H.i6 . PotroSRnec Jelka - 164 PoviC Zora - 486 Povorlnik J elka - 139 PozniC Miieva - 78 Poznoviia Ljubica - 170 Po.Zeg- Fanika - 25 PoZiC Rara - 96 PrecoviC DA-nica - 512 Prerlavac Kata - 312 Prerln_ieviC Dragic::~. - 395 Prerlo,Cc .Tela - 25, 37. 62, 82 112, 123, 169, 181, 507 , PrelovSek BoZena _ 24 PremeniC Ljubica - 513 Premer Josina - 496 PreradoviC Milka - 128 · Prevendar Zenka BlaZenka 113, 513 Pribic~vic dr. R~de - 466 Pr1ca-DobriniC Ada - 14 Prica Pera - 98 Prijatelj Marija _:__ 496 Primorac Marija·- 248 Princi6 Marija -- 188 Privrat Slavica - 109 PrivrSek Nevenka - 470 Prkovic Anda - 513 Prlina Anda - 128 Prodan Ljubica - 380 ProdanoviC DuSanka - 128 ProdanoviC Kata - 146 ProdanovlC Kristina - 4 7 ProdanoviC Slavica - 146 Prohaska-Rukavina Neda 47, 87, 387 Frolic Anda - 151 Ptlic Reza - 146 Puac Draga - 188 PuaC Marija - 188 Puac Milka - 188 Puac Zlata - 188 Puda Draga -- 486 PuhaloviC Ljubica ...:..._ 49, 339 PuhariC Grozdana - ,g1 PuhariC I vana - 81 Puklek Sanda - 164 Puljas Ina - 153 Pustaj Bara - 511, 513 PuSkariC Darinka - 61, 132, 200 PuSkariC Mara - 128 PuSkariC Olga - 104 PuSkariC Sajka - 128 Puz Ljubica - 81 R Racki Jula - 581 RadakoviC Deva - 136 RadakoviC-JurekoviC Danica 36 RadakoviC Marija - 136 RadakoviC Milan - 14 RadakoviC Nikola - 58 RadanoviC Danica - 62, 203, 356, 510 RadanoviC DuSan - 533 RadeljeviC Kata - 248 RadeljeviC Marija - 328, 420 Radetic Anetta - 490 RadetiC-Golik Domica - 61 RadetiC Stana - 490 Radica Tonka - 50, 151, 152 RadiCeviC Mara - 195 RadiC.eviC Marija - 247 Radic Anica - 195 RadiC Duka - 189 RadiC Hanja - 151 Radic Jere - 151 Radic Marija - 328, 329, 416 RadiC Matija - 119 RadiC Milica - 199 RadiC RuZa - 151 Radin Olga - 513 RadiSh.'! Ina - 68 RadiSiC Katica - 63 RadivojeviC Milena - 29 RadmanoviC Jelena - 487 RadmiloviC Milka - 188 RadoCaj ·Mara - ·170 RadoCi.C Marta - 486 RadojCiC Anda - 200 RadoniC Slavica - 119 RadonjiC-MiranoviC· Mara Crnogor ka - 49, 50 RadosavljeviC Mara - 487 RadoSeviC Marija - 61, 490 .RadoSeviC-MatkoviC Katica 61 RadoSeviC MiCica - 61 Radosevic S1avica - 109 Radosev!c Zofka -- 109, 286, 266 Radovac, majka - 516 Radovan Linda - 490 Radovanlija Anda - 188 RadovanoviC Slavica - 146 RadovCiC Kata - 516 RadoviC Marica - 513 Raduka Milica - 128 RaduloviC Danica - 61, 181 RaduloviC Zorka - 61, 200 Rada Stana - 151 RadenoviC Jovanka - 16 RadenoviC Milena - 16 RadenoviC Milka - 16 RadenoviC Nikola - 16 RadenoviC Soka - 16 RadenoviC Stevan - 16 Rafanelli Marica - 119 Rafanelli Vojna - 119 RaheliC Marija Teta Mirna 158 RajaCiC-VukeliC Julka· - · 36, 104, 200, 277, 493, 496 Raiak Stevan - 16 Ra]CeviC Gina - 36 RajCeviC Sofija - 36 RajkoviC Kata - 34 RajkoviC Mate -- 499 RajnoviC Draginja - 60 RajnoviC Ljuba Vajina 60 Rakar Josip - 103 Rakar-MagaSiC Anica - 14, 110, 112, 181, 202, 205, 237, 272, 356, 405, 408, 531 RakiC-GaliC Marinka - 119 Rako Vinka - 523, 524 Rakovac Ivana - 516 Rakovac Zvana mamica - 490 RamiC Ljuba - 188 RamniC Celestina - 380 RamniC Josipa - 380. RamSak Tonka - 126 Ranbol Margita --: 128 Ranee Kata - 96 Raner Katja - 109, 472, 490 Raner Lea - 109, 361, 379 Raner Nada - 109, -267, 361, 379, 489 Raner, obitelj - 477 247 RanisavljeviC Bojana Raos J aka - 119 RapiC Bara - 24 RapljenoviC-JandriS Katica 114, 512. 533 RaspoliC Marija - 380 Raspor-Miokus Burda - 52 Rastovac Ljuba - 486 RastoviC-Jaramaz Milka - 189 RastoviC Petar - 16 RaSa Vinka - 152 ~aSeta, popadija 36 RaSkoviC Jula - 128, 145, 303 RatiC Tina - 145 RatkoviC J ovanka - 200 RatkoviC-PopoviC Ljubica - 63 RatkoviC Trninka - 24 RauSeviC Marija - 14 RavliC Tihana - 151 RavniC Stefanija - 361, 472, 478 Re bic Milanka - 146 Relic Stana - 486 Reljac Filipa - 496 Rendulic Julka - 463 RepaniC Dobrila ___,. 63 ReskuSiC-Basetina Katica - 63 Restovic Rajka - 150 Reva Bara - ~19 Ribar dr. Ivan - 423 RibariC Reza - 380, 400 RikanoviC Ilija - 187 RikanoviC Radojka - 188 Rismondo Ersilia - 489 -Rittig dr. Svetozar - 466 Rivoseki Melan)c<.a - 387, 469 Rnjak-OluiC Soka - 150 RobiC-AntoniC Slavica - 113, 513 RobotiC Dora - 312 Rodica Ljubomira Neda - 158, 379 RodiC-Kotur Andelina - 108 RodiC Marica - 151 RogiC Marija - 469 RoguljiC DuSanka - 128 Rohan Ankica - 97 Rohan Slavka - 97 RojCeviC Ankica - 312, 395 RojCeviC Marija - 312 Roje Anica - 151, 411 Roje Zorka - 152 Ro.iniC Fumica - 516 Rokov-BaraniC Marija 150 ~okov-Lukin Mari.ia 150 Rolih J elka - 4 72 Romac Sonja - 535 Romac Sima - 151 Romac Zora - 361, 478 RomanoviC Hilda - 103 RomanoviC Mara - 113 RonCeviC Petra Ujna - 128 Ropar Marija - 531 RosandiC Zora - 49, 50, 152, 329. 421 RoSCiC-KurtiC Ljeposava-:- 119 Rotar Ana __:_ 472 Rotar Mara - 380 Rotim Zeljka - 380 Rovina Antonieta - 516 Rovina Marija - 490 RnbeSa Bosiljka - 81 RuheSa Josipa - 81 RubeSa Marica - 81 Rubesa Olga - 81, 159 RubeSa Sava - 81 RuCeviC Mara - 146 Rudan Ana - 153 Rudelj Simica - 119 Ruden.iak Draga - 248 Rukavina I vka - 312 Rukavina Ivo - 14 Rukavina-Kolman Ma]a -- 12 Rukavina Nada - 387 Ruman Marija - 516 Rumora Marica - 230 Runko Amalija - 490 RupCiC Eva - 36 RupCiC Fanika - 12 Rupee Kata - 812. 395 Rupena Majda - 490 Rupena Marica - .380 RuperCiC J agica - 513 Rusek Katica - 14 RuRmir Draga - 128 RuSCukiC Anka - 48, 103 RuSec Danica - ~52, 431 RuZiC Ante - 259 R11ZiC Darija_ - 52 RnZiC .Telka - 280 RnZ~C .ToZa 157, 158, 470 RP7.iC-Kruljac Katir:a - 44 RuZtC Ludana - 535 RnZiC N evenka - 1!'52, 230 RuZiC 8tanka - 470 Ruzic Vojka - 152 551 �s Sabalic Anka SabaliC Tonka 188 ---=.. 1$8 SabadoS Jagica - 48," 188 Sabljak Ljerka Seka - 232 Sabljilk Marica - 25 SabljariC Katica - 139 Sabol Laura - 205 SaCer Kata - 164 Saili Dragutin - 104 Sajko Kata -- 95 Sajli Marta - 531 Salf:s Mira - 14 Salaj Marija - 146 SamardZiC Danica - 146 SamardZiC Kaja - 151 . SamboliCek Slavica - 145, 155, 393 SankoviC Mate - 499 Santan Marija - 490 Santini-DuplanCiC Seka - 50 Santo Matilda - 24 Santo Mira - 231 /·SaplaiC 'Katica -. 487 SarajCiC Mika - 531 SarSon Marica - 81 SaviC Marica - 36, 531 Scrobogna Lea - 93, .535 Sedlari6 Mara_- 128 Sedmak-MihalinCiC Slava 113 SekuliC Ankica - 188 SekuliC Danica - 216 SekuliC Mileva - 12-8 SekuliC-PopoviC RnZa - 62, 271, 356,. 486 Selak Ljuba - 108, 486 Seligman Katica - 48 Sem Emica - 342 SentiC Anka - 139 Senjuk I van - 34 Sep Dorica 513 Serdar Stefica - 34, 145 SerSiC Franka - 469 SerSiC Marija - ';169 SertiC Marija KovaCeva - 136 SeveroviC-MijaCinoviC M-ilka 164, 231 Sikirica Ana - 486 SimCiC Antula - 477 SimCiC Ivan- 477 SimCiC Marijan - 477 SimCiC Nino - 4 77 SimCiC Tereza - 477 SimCiC Viko - 477SimiC Ida - 343 SimiC 8-lavica - 521 SimiC Vukosava - 63 SinCiC Ivanka - 81 SinkoviC N. -_ 516 SinovCiC-BlagaiC Zorka 150 SiriSCeviC Kata - 152 SirotiC Ami - 380, 490 SirotiC Julka - -380 Sirovec Tereza _- 232 Skaramela Marija - 516 SkenderoviC Slavica - 513 SkendZiC Julika - 36, 208 Skendzic Staka - 136 .SkoCiliC~BroziCev!C Anka Rikica 61, 469 Skokandic Ljuba - 152 Skorup Ika -- 36 Skotupan-DragniC Anka- ..:_ 64; 318 . . Slabinjac Marija -,.-- 24 - _552 ., Skade Kate -- 151 Skunckik Kata - 513 SladojeviC, majka i kCl - 342 SlakoviC Ljuba - 195 Slani Darinka - 531 Slavcic - 109, 477 SlaviC Nada - 159 SlavujeviC Jela - 128 Slezak RuZa - 312, 343, 395 SliVka Pavica - 61, 243, 496 Slodej Marija - 188 Slukari. BoZica - 24 Slukan Matilda - 24 SljepCeviC Milka - 43 SmiljaniC Desa - 128 SmiljaniC-VejnoviC Mara 128 SmolCiC Ana - 61 SmolaC Julka 484 SmolCiC Maca - 24 SmolCiC Marica - 24, 170, 342, 430 Smolek Marija - 104 SmoliC Liza - 34, 191, 247 SmoljanoviC Marija - 312 SokoliC Mica - 61 SokoloviC N eda - 103 SoldatiC Damira - 50 Soldo Luca - 151 Soldo Nikola - 33 SoSiC Danica - 534 SoSiC Marija - 267, 361, 380 BpinCiC Marija - 81 SpinCiC Milojka - 81 Splivalo Perka - 189 Sponza Francesca - 516 SrbiC Marija -- 170 Srbljan Boja - 164 .Srbljan Milka - 164 SrdoC Marica - 81 SrdoC Verka - 81 Sremec Nada - 2,07, 210, 397, 424, 464, 466, 531 Srnec Mara ·-- 513 Srok Darinka - 159 Srok Marija -- 44 Srok Milka - 81, 489 Srok Mima - 81, 159 SrziC-DragiCeviC Anka - 119, 421 Stambolija-PrpiC Stoja - 128, 145, 306, 426 StanCiu Anka - 163 StaniCiC Dragica - 113 StaniCiC Jela - 113, 114 StaniCiC Kate - 119 StaniC BOjana - 247, 426, 429 StaniC GuSta - 61 StaniC Jovanka -- 136 StaniC Ljubica - 36, 40 StaniC Marija - 61 StaniC Stefica - 49 StaniloviC Jana - 513 StaniloviC Rata - 513 StaniloviC Klai-a - 513 StanimiroviC Mira Silja -- 146 StanisavljeviC Nevenkci - 30 · StaniSiC Jelka -- 114 Stanko Marija - 231 StanojeviC Jelica - 62 StanSa Ka:tica - 33 · StarCeviC Jullca-- · 61 StarCeviC Mara - 61 Starej Marija - ·24 StefanoviC Nena - 512~ 533 Steiner Ducika - 4 7 Stemberga Marija -:- 516.-. Stepancic Tilija - 490 StepanoviC Dara - 108 Stiglmayer Gustav - 67 StipanoviC Milka -- 44, 200 StipanoviC Soka - 44 StipeC Pavica - 61 StipiSiC - 515 StiSCak Kata - 139 StjepoviC Danica - 108 StojakoviC Draga - 129 Stojan Vjekoslava - 535 Stojan Vojna - 535 StojanoviC Ljuba - 146 StojanoviC Soka - 146 StojiC Cvita - 151 StojiC Milica - 151 StojniC Darinka - 496 Stokic Olga - 535 StokoviC Viktorija - 478 StopiC Mara - 108 96 .StramCeviC J aga Strcaji Filomena - 516 StriZiC-Tus Anica - 61 StrniC Mara - 114, 513 StrnSak Dragica - 521 Strok Izidor - 14 Strzalkovski N ada - 139 StrZiC Franca - 150 SuCeviC Nada - 312 SuCiC Zorka - 48 SuknaiC Jelka - 33 SuknaiC Mara :- 146 SuliC Draga - 501 SumeriC Ana - 361 Supanc Anka - 48, 188 Supek Zdenka -- 531 Supica Draginja - 62 Surjan Andelka - 329 Surjan Marija - 329 SusiC Zorka - 469 SuSanj Bosiljka - 200 SuSanj Dragica - 81 SuSanj Ema - 81 SuSanj Marija __.__ 81 SuSanj Milka - 159 SuSanj .Stanka - 81 SutloviC Marica - 150 SuZnjeviC-Stupar Ana - 63, 190, 330, 332 SveCiC, majka - 516 SveSko Paulina - 158 SvetopetriC Slavica - 513 Svilar Sava - 170, 342, 484 SvitiC Marija Vlasta - 109SvjetliCiC Zvonko - 103 Svoboda MariSka - 188 Svornik Kata - 96 Svornik Slava -- 96 s Saban Pepica - 36, 98, 136, 181, 451 Saina Antica - 380 Sainci Slava - 516 SakiC Mila - 247 SaliC Anita - 516 SandriC Antica - 150 Santavec Roza - 164 . Santek Tereza - 232 SantiC Katic.a - 139 SantiC-MatijaSiC Stefica Sanda - 74, 77, 156, 157, 188 SariC Anka ViSnji - 150 SariC dr. Vera·- 139 ·SariC zu-za :___ 151 Sarin An<ia - 150 SCuriC-NemCevic· Milka·- 312, 343; 395 . SeakoviC Anda · - 145 Sedina Liza - 146 _ Segota Maja Melanka· --------' 266, 466, 470 Segota Mira - 157, 158, 468, 470 SegoviC-Bartolac Ivka -'- 25, 356, 463, 4-86,-507 SegoviC Lucija - 104 Segulja Branka - 380 SegviC Vesela - 49, 50, 181, 189, 198 SegviC Zdenka - 5_0 SegviC Zlata - 50, 87 SejatoviC Stoja - 145 SelendiC J elka - 96, 352 sepak Milka - 170 sepak Slava Sojka - 170 SeparoviC Dobrila - 152 SepiC Ljubica - 157, 158, 380, 534 SepiC Stanka - 81 Serbinek Greta - 104 Sestak Bara - 195 Sestak Jana - 195 Sestok Mara - 195 Sestok Milka - 195 Sestak Slava - 195 Sibenik Nikolaja - 534 sib! Anca - 469 . Silobodec- Zora - 513 SiloviC Blanka - 158, 470 -SiloviC dr. SreCko - 466 Simak Mara - 513 Simec Baia - 195 S'imec Guca - 195 Simec Kata - 195, 513· Simec Mara - 513 SimiCiC Antica - 469 SimiC Danica - 469 SimiC-Duvnjak Milka - 50 SimiC Slava - 146 Simunjak-Vukelja Darinka 352, 431 Sindelarova Filomena - 248 Sirola Davorka - 472 Sirola Pepica Silica : 201 Sirola-'TrinaestiC I vanka - 93, 379, 380 Skare Stanko - 466 SkariCiC Zorka - 152 . Skarpa-BuljeviC Anka .,-- 151 SkatariC Desanka - 32 Sklebar Ljubica - 312 SkoriC Ilija - 16 Skorin Marija- 150, 181 Skorjanec Veronika- 164 Skrbeta Jelica 513 Skrivanek Marica - 17,0, 342 Skrometa. Marica - 150 · skrtic Zlata - 139 Slezinger Ada __:___ 234 Slosar DuSa - 81 Smerala Fanika - 342 Smi~mator Ljubi~a 188 smit Jelka - 487 smit Katica - 339 Smit Vera - 188, 339 Smit Vikica - 188 Snajder Anka RipiCeva - 44 Sna]der Mica BeletoVa - 44 SnidarSiC Jelka - 114 SnidarSiC-PavliniC Andelka 103 . So bot Zora - 36 · Sokoric SaSa - 446,· 533 solaja Ljubica - 189 · Solaja Mica - 98 Solaja Mile - 98 Solaja Milka - 36, 98, 136 181, 452 Solar Vera ~ 120, 336 SoliC Jela - 151 Soljan Marija - 12, 14, 22·, 48, . 135, 205 Sonje Ana - 230 SoriC Iva - 151 SoSiC Neda - 119 SoStariC Barica - 512 spalj Anka ~ 387 Span BoriC T_~nka - 342 SpaniC And:ehJa - 151 SpanoviC Dragka - 104 Snero File - 50, 152 sPerac Danka - 152 Sperac Katic<:t - 198, 308, 427 spilj ak stefa - 129 Spiranec Micika - 232 SpiriC Antica - 150, 181, 411, 421 SpiSiC Jana - 513 Spoljar Beba - -34 Spoljar Mara - 247 SpoljariC Pepica - 48, 191 Sprljan Ilinka - 150, 181 Sprohar Stanka Mira - 25, 139, 268, 273, 314 Srajer Marica - 30, 146 Stambuk Hosiljka - 150 Stambuk Marica - 150 Stambuk Vera - 151 stanielj Neva - 61, 243 Stefan Milica -=-- 81 .StefanCiC Jelka -- 188 StefanCiC J osipa - 44 StekiC- 93 Stemberg-Marciljani 'Libera 109 .Stemberg-VineZ Rozina - 109 Stengl-MilaSinCiC Fanika - 25 .Stengl Vera - 512 Stibl MarZenka - 128 Stimac Durda - 234 Stimac-ZmajiC Smilja - 34, 222, 223, 303, 429 StiviC IVIate - 34 stokic Olga - 534 Strbac Darinka - 231 Strbac Marija - 380 .Strbac Mileva - 312, 395 Stribar Joka- 150, 274 strk Milka - 188 Strkalj-BratoS -Marija - 248 Strumberger Katja - 426 Subat Josip - 51 Subat Luka 51 Subat Mira - 469 SuCur Kata - 119 Sulenta Vera - 119 Sulhof Mira - 48 Sumanovac Mica - 24 7 Suran Ana - 490 Suran Antica - 379 SuStari.ii Marija - 34 SuSterCiC Marija -'- 34 SutiC .Silva - 119 Svabenic-ZoriCiC Vera - 234 Svalba Danica DaniuSa - 157, 158, 380, 399, 472 Svarc Gerda - 29 Svarc Ivica - 74 svec Milka ~ 170 Sverko Marija - 267 sverko Milkil - 380 Sverko Stefanija - 267 Sverko zo·ra ---:- _380 Svob Milica - 61 svob Olga - 61 Svrljuga Marija - 52 T TalijanCiC Karmela - 119 TambaCa Ljuba - 150 TarabiC Milka - 43 Taras Milica - 150 TataloviC Ljuba - 200 TataloviC Milica - 2.00 Teli.Sman-DorCiC Danica - 60 TenZel"a Iva - 151 Tepavac Manda - 36 Tepavac Nevenka - 14, 74, 87 TesliC Anica - 4H6 TiCak Neva - 4 70 Tija·n Nina - 200 Tili RuZa - 146 TintOr Julika - 129 Tir ErZa - 146 TiSiC Marica - 496 TiSma Vaja - 150, 414, 421 TkalCec Re.gina - 12 TkalCiC Ivan - 499 Tkalec NataSa - 14 Tkalec Zora - 34, 191 'TodoriC Sofija - 136 TodoroviC Eva - 43 TodoroviC Kristina - 248 TodoroviC Marica - 145 Tolic Nada - 67 Tomac-BeniC Barka - 25, 139, 311, 314, 346, 356, 370, 468, 507 Tomac Branka - 158 Tomac Franca - 311 Tomac Janko - 311 Tomac Jela·- 311 Tomac Josipa - -61 Tomac Kata Bizerova - 44, 200 Tomac, obitelj - 313 Tomac Vazma - 513 To~ac Zo-i-a - 243 TomaS Sava - 136 TomaSeviC Ana - 432 TomaSeviC~BoSkoviC Julija 119, 433 TomaSeviC-DragoviC Ljubica 119, 421, 524 TomaSiC Marija - 152 TomaSiC 'Terezija - 24 TomaSko Kata - 499 TomaSkoviC Berta - 97 Tome Olga Irena - 534, TomiC Danica - 188, 339 TomiC Dinka - 152 TomiC Genoveva - 61, 266, 297' 468, 469 TomiC-KlopciviC Ankica- - 139, 314, 517 TomiC Marija ·zntka-- 61 TomiC Mika - 200 TomiC Mileva - 416 TomiC Milka - 266, 297, TomiC Nada - 152 TomiC Smilja - 234 TomlianoviC Anka - 387 Toml]anoviC Anka - 387 Tomna Anina - 87 TomSiC Vida - 2, 3 TomSiC Marija - 195, 379· 553 �TomMc Rob ~ 195 TomSiC V alerija - 535 TonCi Tereza - 469 TonCic Zdenka - 139 Toneki Katica - 496 TonkoviC Anica - 61 Tonkovic Ljuba - 312, 395 TonkoviC Marija - 61, _499 Tonkovic Nada - 61, 157, 266, 379, 489 TopuzoviC Jula - 247, 426, 428, 503 TopuzoviC Kata - 247 Tortic Ljubica - 513 TOrOk-VerniC Magda - 74 Trbojevic Baja ~ 146 TrbojeviC Bosiljka - 146, 393, 483 TrbojeviC Mane - 187 TrboViC Danica - 200, 496 Trbovic Milena -'-- 200 TrboviC Milica - 200, 296 TrboviC Nada - 181, 200, 303 TrboviC Simica - 61, 181, 200, 496 TrboviC Soja :--- 200 TreusiC Ante - 103 TreusiC J osip - W3 TrinaestiC-DubajiC_ Vjera 150, 181, 274 Triplat -Dragica - '312 Triplat stefica - 312 Trkulja Vasilija - 108 Trlin Iva - 119 Troha Francika - 333 Troha Slavica - 333 Trohar Ivanka - 61, 200 Trohar Jelka - 61 Trompa Marija - 516 Trope Francika - 243 Trp Marija - 266 TrumbiC-RaiC Neda - 49 TuCkOriC Vikica - 521 Tudor Anka - 152 Tuhtan Marija - 81 Tumbar Boja - 108 Tumbas Boja - 486 TurCiC-Vujica Ljuba - 113 TurCinoviC Andela - 380 TuriC Kata - 36 Turk Darinka - 201 Turk Katica - 496 Turk Marija - 201 Turk Vera - 243 Turk Zdenka - 201, 496 TurkoviC Kata - 48, 170 TurkoviC Matija - 267 TurkoviC RuZi_ca - 33. 48, 54, 136, 157, 200, 205, 221, 226, 230, 253, 297, 468, .471 TurkoviC Stefica - 49 Turkulin Drag-a - 24, 129, 190 TurniSki Rezika - 188 · Turza Herta - 25 TuSkanec Jagica - 24 TuSkanec Marica - 513 u Udier Marina - 139, 314, 517 UdovCiC Ana .:._ 516 UdovCiC Antun - 447 UdoviCiC Benjamin - 328 U grica DuSan- . . . :. . 16 UjCiC Josip - 447 U jevic Antica - 119 U jevic Mila - 119, 524 554 Ulemek Ljuba - 62, 111, 167, 203, 355, 356, 486 UmiCeviC Mileva - 487 U rek Ankica - 49 UremoviC Ana - 61 UremoviC Ikica Kata - 469 Urlic Dobrila - 152 U roiC Roza - 96 UrsiC Tonka - 119 utvic Milka - 36, 136 UtviC-VolariC Neda - 139 UvodiC Karmela - 153 Uzelac Danica - 36, 170 Uzelac Katica - 12, 531 Uzelac Milka 170 v ValadZija Evica - 146 ValCiC-J akuliC Ksenija - 25 V alderstein Lida - 490 ValiC Dinka - 158 ValiC Micika - 312 ValoviCiC Anica - 230, 469 ValoviCiC Nevenka- 230 Varady Katica - 114 Varga Anica - 34 VargaS Manda - 34, 191 'lasiC-TomiC Marija- 62 Vatavuk Anka - 50 Vegrin Marija - 484 VejnoviC MaSa - 303 VejnoviC Milica - 189 Vejvoda I vo - 60 Vela Darinka - 119 VeljaCiC Tekla - 61 Vemic Milka - 513 Vencol Ana - 487 VergaS DuSan - 111 VeriC Sofija - 247 VeriC Tena -- 247 Vernie DeS a - 74 VertovSek Vera - 104 VesanoviC Milena - 37, 49, 50 Veseli Maja - 395, 531 Vesenjak-Zmijanac dr. Jelka - 232_ Vesna Marija - 490 VeSera-Popelar Jo.sipa - 103, 104, 339 VeSoviC~ZlatariC Jovanka 139 VetniC Anica - 146 VeZa Zorka - 476 ViCeviC Slava - 200 VidakoviC J ozefina - 513 VidakoviC Manda - 146 VidakoviC· Pavka - 247 Vidan-JakovCeviC Tona - 150 Vidan Marija - 150 Vidas Antonija - 61 Vidas BlaZenka - 471 Vidas Rajko - 51 VidekoviC Anka - 513 VidiCek Dragica - 96 VidiCek Zora - 96 VidiS Mimica - 49 VidojeviC Mica - 128 VidoviC Bara - 513 obitelj VidoviC Bartola - 97 VidoviC Jerka - 151 VidoviC Marija - 416, 512 VidoviC Marija Abesinka - 97, 231 VidoviC Mica - 128 Vidovic N edeljka - 412 VidoviC Pera - 97 Vidovic Roza - 97 Vidovic Zlata - 128 VidoviC Zora - 97 Vidulin Marija - 516 Vidak Marica - 50 VignjeviC TonCka - 158 Vili Darinka - 128, 188 Viljanac Ljubica - 487· Viljanac Radojka - 487 Viljanac Saveta - 487 Vincek Vera - 96 VinovrSki Mara - 62 VinterStajger Ljubica - 113 Virius Cila - 164, 395 ViskiC Polda - 119 ViskoviC Bepina - 516 ViskoviC Ivana - 880 ViskoviC Pijerina - 516 ViskoviC Tereza - 516 Visek Alojzija - 12, 120 ViSnjiC .Marija - 25 ViSnjiC Stefica - 232 Vitak Duska - 139 VitaliC Neva - 84 VitanoviC Draga - 395 VitasoviC Dina - 516 VitasoviC Marija - 516 "VitasOviC-MesaroviC Ivanka 48, 188, 280 VitasoviC Zorica - 516 VitasoviC Zorka - 119 Vitek Pepinka - 128 VitiC Jaga - 247 VitkoviC Ljubica - 312 Vivoda Anica - 380 Vivoda Katica - 380 Vivoda Marica - 380 VjeStica .Stevan - 16 Vladimir Anda - 187 VlaclisavljeviC Bojana - 247 Vlah Franica - 109 ·Vlah Marija - 109 Vlahov Luja - 150 VlahoviC Marija - 513 · Vlasta Ana - 109 VlaSiC Slavic a - 380 VlaSkiliC Krista - 78 VojaCek Terinka- 429, 483 VojinoviC Joka - 136 V ojkoviC Frana - 63 VojniC-Sla..viC Anka - 63 VojvodiC Duro - 16 V ojvodiC Ilija - 16 VojvodiC Milan - 16 VojvodiC Simo - 16 VolCanSek Ita - 103 VolCanSek Ivanka - 46 Volf Franjica - 201, 243 · Volf Nevenka - 201 Volf Tonica - 200 Vontin Vera - 535 VorkapiC J elica - 64 VorkapiC Maca-- 64 Vostrel Ana - 145 VraC Ljubica - 128 V raCar Milk a - 136 VraneS Milija - 136 VraneS Milka Rabatina - 136 .VraneSeviC Janja- 34, 428 VraneSeviC Milka - 43, 63, 100, 147, 181, 190, 205, 361 VraneSeviC Soka - 34 VraneSiC Mara - 512 VraniCar Mirna - 97 VraniC Darinka - 470 Vranies Mila - 108 VrapCeviC Mileva - 128· Vrbanac lv~nka -- 496 Vrbanc Antonija - 61 Vrbanec Marica - 342 Vrkljan Ante - 466 Vrkljan Katica - 248 VuCenoviC Jagoda - 78 VuCetiC Ana - 516 VuCetiC AnC.a - 266, 531 VuCetiC Marica - 516 VuC.iC Marko - 103 VuC.iC .Stana - 248 VuCilovski Zora - 12 VuCkoviC Ana - 60, 200, 201, 496 VuCkoviC Angelina - 486 VuCkoviC BoZena - 164 VuCkoviC Mara - 68 VuCkoviC Mara Lazinova - 60 VuCkoviC Marta - 60 VuC.koviC-Polov:iC Mila - 62, 259, 338, 339, 356, 48;;, 504, 512 VuCkoviC-SvabiC Dana - 200 VuCkoviC Zorica - 487 Vuga Kala - 24 Vujaklija Kata - 181, 190, 491 VujakoviC Milka - 129 VujaniC-SlaviC Anka - 129 VujanoviC-Zdelar Zivka - 78, 487 VujasinoviC Staria ;____ 188 VujCiC Anka - 25, 62, 110, 112, 468, 471 Vujicic Milica - 181, 202, 203, 204, 303, 308, 397, 464 VujniC Jelena - 487 VujnoviC Ana - 181 VujnoviC Mica - 36, 513 VujnoviC-MilkoviC Luca - 136 VujnoviC Mirjana - 201 VujnoviC N aka - 44, 200 VujnoviC Reza - 146 VujnoviC Stanica - 486 Vuk Nedjeljka - 487 VukadinoviC D. - 454 VukasinoviC Anka - 29 VukasoviC Koviljka - 128 VukasoviC Mica - 235 VukeliC Danica - 61 VukeliC Evica - 200 Vukelic Ivka - 469 VukeliC-Lipovska Milka - 446 VukeliC Marija - 234, 387· V ukeliC Milan - 51 Vukic Slavko - 126 Vukman Pavica - 515 Vukman RuZa - 150 VukmiroviC Dragica - 136 VukmiroviC Marija - 308 VukmiroviC Staka - 34, 136 V ukobradoviC J ela - 17G VukojeviC Dara - 416 VukoniC Marija - 52, 200, 243 VukoviC Janja - 247 VukoviC J asna - 50 VukoviC Lina - 191 VukoviC LjepSa - 146 VukoviC Marija Dunja 60, 266, 387, 471, 513 Vukovic Neva - 152 VukoviC Tera - 247 VukoviC ViSnja - 188 Vukres Mara - 312 VuksanoviC Janja - 247 VuksanoviC. Mica -- 203 VukSiC-MatiC Jovanka - 60 VukSiC V aska - 60 VukuSiC Anka - 469 VukuSiC~RuZiC Zora 152 Vulic Anda - 151 VuliC Luca - 151 Vulinac Janja - 342 Vullnec Jagica - 342 Vurdelja MiloS - 58 . Weis DeneS Winter Dara w 231 312 z ZadkoviC Karlo - 447 ZadkoviC 1\farija - 447 Zagajski Amalija - 342 Zagorac Veda- 158, 207, 234, 266, 297, 367, 371 Zaharija Mate - 447 Zahtila Andelina - 380, 490, 516 ZakiC .Savka - 247 Zakinja Jela - 516 Zakinja I,ina - 478, 516 Zaklan Mileva - 36 Zale Milica - 380 ZamUC Vera - 81 Zanchi Mila - 93, 535 Zanfabro Antonieta - 478 ZastavnikoviC Krunka - 48, 259, 343, 395, 491 ZastavnikoviC Marica - 181, 259, 303, 308, 395, 397, 464 Zavrtnik I vanka - 201 Zdjelar-FU.Cek Ankica - 312, 343, 395 Zd.ielar Stoia - 128 ZebiC Marija - 511, 513 Zec Ana- 128 Zec Draga - 39 Zec Mileva - 62, 486 ZeCeviC Maca - 247 Ze.CeviC Stevo - 466 ZeleniC M_ari.ia - 232 ZeliC N edjeljka - 44 Zg-rabliC Ana - 516 ZidariC Marija - 490 Zinaj~ Emilija 139 ZlatiC AnGela - 267 ZlatiC Dina- 14, 157, 207, 229, 230, 379, 380, 399, 489, 490 ZJatiC Lidija - 20, 491, 521 ZlatjC RuZa - 14 Zmajla Ivanka - 477 Zon-JakSiC Paula - 152, 417, 421, 476 Zore.tiC Ratica - 25. ZoretiC Nevenka- 52,-470 ZoriC Jovan - 16 ZoriC-~TovanoviC Milka 14, 54, 145, 376, 393 Zoric Milka Mika - 129 ZrinjSCak Katica - 49, 512 ZrniC Danica - 200 ZrniC Lj"ubica - 200 ZrniC Milija - 61, 200 ZrniC-VuCkoviC Smilja - 60, 200 ZubiC Anda - 78 ZubiC Pijerina - 490 ZuboviC Ankica - 188 ZuboviC Dragica - 445 Zucijati Josipa - 200 ZuliC· Dorina - 81 ZupiCiC Marija - 380, 516 ZuZiC Marica - 511 Zvonar J agica - 97 z Zagar Ana - 20,0 Zagar Ema - 243 Zagar Franca - .201 Zagar Marija - 201, 243 Zakman Bara - 431 Zakman BoZena - 188, 352, ' 436, 442, 459, 492 Zakula N edeljko - 183 zakula N eda - 36 Zalac BoZica - 531 ZaniC Kata - 170, 342 Zanko MiloS- 147, 151, 153 Zardin-Ivanc Ljuba - 231 ZarkoviC-C·oriC Andelija - 25 Zegarac-RadakoviC Mika - 36 ZerjaviC Margareta-. 200 ZeZeliC Anka - 232 ZeZeliC Tonica - 469 ZeZelj Petar - 16 ZeZelj Smilja - 36, 279, 446 Zganec-Brodarac Ankica - 24, 74 .ZigiC Gaga - 136 ZigroviC Marica - 96 .Zi1iC~Cikara Kata 24 ZiliC N ada - 188 Zitnjak Micika - 164 Zitnjak Stefa - 97 ZivkoviC Ankica - 188 ZivkoviC Darinka - 128 ZivkoviC Dragica - 203 ZivkoviC Gospava - 146 ZivkoviC Mara - 487 ZivkoviC Sabina - 24 z-;z-;c Marija - 153 .ZiZiC Silka - 153 Znidarec-Kleinhans Marija 391, 401, 402, 436, 442 ZnidariC Matilda - 188 .ZuaniC Marija - 63 ZufiC Pepica - 490 Zugec Anka - 232 Zugec Terezija - 232 ZuniC Anka - 506 ZuniC Mara - 36, 230 Zupanc Miho ;___ 400 Zupan Mila - 150 Zurga Dora. - 470 ZuviC Marija - 150 ZuZiC Elizabeta - 516 Zvan Agata - 139 5!55 �str. Str. POPIS SLIKA Str. Ukaz od 29. I. 1'945. o odlikovanju AntifaSistil:ke frronte Zena Jugosla:vije Ordenom narodnog oslobmienja U logor . . . . . . . . . . . Narodn.i heroj Anka Butorac X 3 Vida TomSiC (slikana u ljetu 1940. kao ile~alka) . . ·. . . . . . Narodni hewj Anka Bents Maca GrZ.etiC . -. . . . . Kala PejnoviC . . . . . . Narodni herroj Kala Dwmbovif: Gotalovel:ka uli,c,a br. 8 . . . . . Dragica i Rade Kanf:ar sa grupom rad- nika pr.ed tv.ornicom Siemens 3 5 5 7 i2 12 U staniCko s.elo P.erkovci 13 17 19 22 22 25 2,5 Sara Berti{; 30 Nieprijcitelj je palio s.ela Popaljerw Divos.elo Rajna Kravar Nada Heiligstei:n . Berta 1 urza . . . Milica KriZan 30 Andda Cvetkovii 32 Dragic.a Hotko . . '32 Faksimif.e 11rudZ.benog zapisnika redarstvenag ravnateljstva :u Zagr,ebu o hapSeizju And,e!.e Cv.etkovi(; 1. XI. 1941. 33 Dragica Pihl,er . . . . . . . . . . . 34 Dmgica Bu/.at . . . . . . . . . . . 35 Narod iz lilkog sela VisttJCa u Su~i Medugorje 1941. g. 40 Dragica DvoYSl:ak 42 Milka VrandeviC 43 Bosiljka · Beba KrajaCiC 47 . 49 K.arla -Njegovan Zora RosandiC· . 49 !vanka Ninl:eviC 5-D Zorka MitiC . . 50 F aksimile umdlbeno.g zapisnj,ka usiaSkog rlJJdarstva u Zagrebu o_ hapS.enju Nade DimiC . . . . . . . . . , . . 54 Narodni heroj N-ada DimiC 55 Vera Hynkova Vejvoda 56 Nada Antonit . . · . 61 Zdernka BakoviC 67 Nada Drag-asavlj,eviC 68 Narodni her.oj Rajka BakoviC 69 Policijski karton Narod'llog hcroja Anke Buto-rac . . . . . . . . . · .• 73 556 Str. Magda BoSkoviC . . Olga .l{.real:if:-KovaCiC Zoga lvanka KljaiC Sava Jug.o . . . . M.GJca MajstoroviC Ljubica G.erova.c Zlata SegviC . . Nevenlw T.epavac 74 77 79 81 82 86 87 87 Proslav.a I. maja u Titovoj K-oreni.ci mn~... 88 Elena Kohn-Missoni BeSka FrntiC . . . . . Rout BalaS ·Mica, Mile, Nf!lda DmkuliC i Milka Salaja V,era KmniC-Mar.akoviC i Mira Bj,elajac trtve faJistil:kog te.rora 1t Staroj Gr-adiMi Bajta na Kordmm Katja Ramer . . . A.nka Vujl:iC . . . An;ic(t Rak.ar-MagaliC Soka KrajaCiC Milka Kufrin ]1ela StaniCiC N,e.da Mar.ovif:-StefanoviC Marija Lujak . . . . . . Narodni heroj Dragica KonCar fela Pr.erdovif: . . . . . , Cana Bol!.damoviC-P.avlina Lepa ,P,erovif: . . . . . 94 95 96 98 ·100 101 1Oi6 109 110 110 112 114 ll-4 117 119 1.21 123 131 132 Marija KatiC- KupreSanirn, Dara CudiCV.ujnoviC, Zorka Koral:, Stojanka ATalica, Marija So/jan, Dr. Slava DCkoCetkovif: i Kata _P.ejnoviC . , . : . . . 135 Logor na Rabu - jesen 1942. g. . . . . 141 Talijamski okup.atori ,odvode stanovniStvo u koncenlracio-ne logore 143 Jovanka Pavif-T.encer 1\-Iilka ZoriC-]ovanoviC Zm~ fJletu za bor.c.e .Z-e,ne nose bor,cima t?O-dzt· Bosa Fwlgosi . . . . . . Mlj,ekarice iz Rnpotina V lath-a BabiC Milica j-adraniC Milka MileniC, Sl-a:ui.ca KukaniC i Draga iz Kastav.Stine AleksM~-d-ra Ljubfi 145 146 H8 149 151 i52 158 15'9 •!59 , • , -. .- , . , , , 162 Zasjedanj,e AntifiaSistil:kog vzJeCa nm·odnog_ osloboiternja jugoslavij,e 26-29. XI. 1:942. M«"t·zt Clanovima predsj,edniStva nalazi se Kala PejnoviC. U lijevom . uglu legitimacija Kate Pejnovif: kao /:lana AVNOJ-a And.ela Poljak . . Ankica Buden Vesela MarSal jugoslavije fosip Broz Tito ·»Borba1r, od lB. prosiru:.a 1942. hila je P,osvef:ena I. z,emaljskoj ko-nfere.nciji AntifaJistiCkog ironta Ze-na Jugoslavije C ana Babwic . . . . . . . . . t.ene KladuJe P1ienos.e Tanjenike . Kata P.ejnovic . . . . . . . . . Rahela NovakoviC (u sudini) sa dvije omladinke . . . . . . . . . . . Odbor AFt u Divoselll . . . . . O.dbor AFt za sela -VTebac i Pavlovac Mileva B11balo, VeJiela .Segvif:, Mi/.ka Lasi/: i B.eba Alkalaj . . . . . . . . . P.artiz-anski logor na .Prapartu kod D.elnica - fJre.d partizanskom kuhinjom Marija Valerija Pap . . Jela fa~iC-Star,c . . . . Mileva BoZiC-Mar]anoviC J>tenski svijet1r, b·r. 10 i 13 J>LiCka Zena u barbir<, br. 1'0. 1'943. »Drztgaric·a<r, br/ 3, 1942. »Rijd Z,ene«, hr. 10, 1943. »Primor.kwr, br. 2, 1943. »Udarrnica1<, br. 7, 1943. . »2·ena u bo,rbirr, hr. 1, oZujak 1942.. »Primorka<<, br. 7, lipmnj 1943. »U.dar-ni,ca«, br. -6, rujan 1943. »Zena u b.orbirr, br. 1, li.panj 1943. J>t.e,n.a u borbi«, ln. 2, srpawj 1943. )):Zena u borbi«, fhr. 2, srpanj 1'943. . RuZica TurkoviC, Maca Grf;etiC, ]oso Grieti!: i Valerija Marija Pap svib.anj 1943. . . . . . ' . Iren-a Bijelii-Sinobad . . Antica FranoliC Silva Kopitar s drugovirma Zlata Bognar-K·unstif: . . RuZa SekuliC-PopoviC . . Radojka KatiC i Milka LasiC--Seat llin·ka Sprljan . . . . . . . . . tm~e Vodica strijeljmz,e pol:·etkorm 1943. !vanka VitasoviC-Mesarovii tt _policijskom .odjeljenjru bolni.ce na ·Rebru, Zag:reb 1943. . . . . . . . 165 167 170 173 176 I 79 183 184 Tonka Mrk01ci-]urin Ana Mrko,ci . . . . Dr. Vladimir BakariC Anka Bents u Livnu KuCa u kojoj jp odrZana 1. zemaljska .kon.,ferencija AFZ Hroatsk.e u s"elu Prozoru kr.aj OtoCca . . . . . . , . . . . 188 196 19·6 198 »lstranl?a<l, hr. 1, 1944. »Gortmka«, tra217 v.anj 1945, . • ' • •I• • • • »Goranka<r . . , .. , 1 , • , , , , 21·8 NZena .zbjega<r, br. 5, svihiznj 1945. 219 Marija Novak . . . . . • . • 233 Nar.od bjeZi pr,ed neprijateljem 236 Ana Milkovif:, Rata_ P,ejnovif:, Marica Muhar 'i Jakov BlaZ.evil: ispod KUokaVisuC z·a vrijeme IV. •ofmtzive 245 Zene se.la StrijeZ.evice, kotar Slav. PoZega, ple&u ia partiza:ne . . . . . . . - . · • 250 28'0 281 281 283 285 289 Millia T omit:, Genov.eva T omit:, N-ada J{ ovoS~el, Ve,da Zagarac i Rulica T uTkoviC rna I. zemaljskoj konferenciji AFt Hrvatske . . . . . . . . . . . 297 Delegacija AFt Slavonije na 1. z.emaljskoj kooferenciji AFZ Hrvatske . . , 299 Na konferen.ciji . . . . . . . . . . . 305 2;()6 »Rodoljupka<r, br. 1, 1943. »Banovka<~, .br. 2, 1943. »Antif.aSistkinjalr, br. 1, 1943. »Dalmatinka ,Uj bor-bi«, br. 4-5, 1943. i>Glas Zener1, br. 4, 1943. »'l-ena zbjeg.au, br. 2-3, 1944. . 213 ;!AntifaSistkinjau, br. 2, 1943. . . 214 ))Rodoljupka<r, br: 2, kolov.o.z-rujan 1943. - 215 "Dalmatinka u borbi<~, hr. 2-3, lipa:nj 216 1943. . ...•.•. ' . 258 263 267 . 270 271 272 273 274 I. konfiereon,cija AFZ Hrvatske. U radnom pre.dsje,dniStvu: (Jana Bogdan..oviC, Neva PaiC-Roj,e, Jeia BiCaniC, Anka Berus, Kata P,e)n~viC, LjUbi-ea BrkoviC i Maca GrZ,etiC . . . . . . . _293 19_9 200 201 2·03 205 2,(}'7 208 209 21"0 211 212 253 • Po.ziv Kati PefrwviC da primi Clanstvo u Zemaljskom antifaSistiCkom vij.eCu H rvatske . . . . . . . . . . 307 Legitimacij,a Anke Bents vijeCnika ZAVNOH-a . . . . . . 308 Draga_Ambriovif:-Vulevif:. Barka T oma.c-B1eniC . . . 314 314 Zen-e su prenijele hiljade i hiljad.e ranj.enika . . . . . . . . . . . . . . . 317 ZTtve faJistiCkog terora u sisal:-kom log,a:ru Zenska radna brigada na z.etvi - Kordun t.ene Delnica pletu za fraTtizane . . . . . . Vera Solar • . . . . . . , . . -. PrimiUj,e 1943. - Pred novos-agra4-enom bajtorn • . .. .. .. .. .. Nada_Galjer-Holjevac Mil~ VuCkqvi_C • . . . Kwrs AFZ u Grabovnici · Lj~~ba F~tStar, Ljuba Ulemek, Draga BakiS-Stefanovif: i Des-ctrtka K.aras-Perif: Ema lvanl:if:-MileniC . . . . . . . _ . Zloglasna kula u jasenovaCkom logaru ; Iza Zice . . . . · . . ·. . . , ... ·.·., . . . Bez pomoCi z.e!'lw ~t poz,adini ne bi ·se· .mogla zamisliti ishr.ana ·boraca . . . ·. 319 324 332 336 337 33-8 338 343 355 861 863 '.363 · .3-69 .557 �Sti. Str. Miting u Grikvenici poslije kajJitulacije · fulija TomaJeviC-BoSkoVil:, Krasna Nola, Lep.a Bo-riC-Martinovif: i Milka Bog-unovil: . . . . . . . . . . . . . . . I. okruZna konferencij.a AFZ Pokuplje - pwsinca 1943. g. . . . . . BoZ.ena Zakmarn . . . . . Neprijatelj je popalio i posljednjw kul:u Pr.opusnica Barice LegiSa Na zgariStu u 7-uSiloVibu . ~ . . . . . lvka SegoviC . . . . . . . . . . . . . K.ata P.ejnovil: govo-Ti na Ill. zasjedanju Italije . . . . 311 Cvijeta Huis . . . . . . . . . . 872 Smilja Pokrajac . . . . , . , . ,_ . . 374 Radm.o predsje.dniStv.o 1. oblasne konf.erencije AFZ Slavcmij,e - govori Beba KmjaCiC-Evil: . . . . . . . . . . '375 Kata GovoruJiC &ovori ·na I. oblasnoj kanferenciji AFZ Slavonije . 375 Sa 1. oblasne kanferencije AFZ Slavonijle, U sredini sj,ede Milka Jovarnovil:, Beba KrajaCiC, fela Bil:ani{:, Maja Komar-Junkez i .Seka Bujak-Furmil: . . . 376 Pavka JakSil: . . . • • . • . • . , . , • . 377 t.r:me idu na I. obtasnu konfereliciju AFt I . .... ••• , 1 • 1 • I • • 1 • . ....... .. .. . ljak . ' . 419 LegitVmmcija Kate_ Pejnovil: kao delegata na II. zasjedrmju AVNOJ-a, 29. XI. 1'943. u fajC'U . . . . . . . . , , .. 423 Jela Bil:aniC, Nada· Sremec Maca OrZetil: na fm·tu za Jajere • • • • . • • , 424 ~ ~ i fosip HrnC.eviC, Mirko Bulovil: i Anka Berus - na Papuku 1943. g. . . . . . 425 Ne-da O.zretil:, Ljubo DumiCiC i Katja fipwac . . . . . . . . . . . . . . . 427 Terinka VojaC.ek, Smilja Stimac-Zmajii, Seka Bujak-FumiC, T anja Pa:uii:-Tencrer, Maja jtbnke:t-Kom(lr i MiCa Miljanil: ~ Ratar ·-'. 429 ......... 558 SADRZAJ Stran-a V. konferencija KPJ odriana studenog 1940. u Zagrebu o radu sa Zenama lzvaci iz referrata Vide TomSiC, Clana CK KP J . . . . . . . , . . . .. AFt-a • ............ . S OkruZne konferencije .okrug.a Nova GradiSka ..•...... , . Oblasna konfererncija AFt-a za lstru OkruZni odbor AFZ Buzet- travarnj 1944. Lea Rane:r, Milka PeS.Cica- felovica, Alma PikurniC, Stefanija R{l1)tJli/:, Ankic.a Milil:, Antic.a S.uran, Nada "I onkoviC i Dina Z lat~C . . . . . . . . . . .Vera FabijaniC . . . . . . . . . . . . Partizanski vlak ,-p;.evozi Ze-ne na radn.e akci je u Slavani ji . . . . . . . . . Mar.().d Banije nosi bt:J.Tcima hranu . . , . ll. okruina konfer.en.cija AFZ-a za okrug Pokuplje.- rujn.a 1944. . . 2.enka Prr,evendar . • • . . Osoblje partizanske bolnic.e u KomiZi Marija MirkoviC . . . . . . N--ev.e-nka Manola, Marina U dier, Anka Klopovil: .... , . . . ..... Delegcitkinje ··dolcize· na ·n. ·Oblasnu konfeT-eizciju AFZ-"a Slav"onije U PoZegi . Mara fu.havil: . . . . . . . . . . , . . . Zene p.omalu preb.acivati oruZj,e rna Mljet - srptmj 1944. . . . . . . . . lzloZba -darova u Glini za Prvi kOVtgres 468 2 Proglas Centralnog Komiteta KPJ narodima Jugoslavije od 15. travnja 1941. 1 , J-uga SenjanoviC- Kesil:, Milevci Benzon, Slavica KujiS i Dobrila Kukol:-Debe- 435 442 451 454 462 463 ZAVNOH-a . . . . , . . . . . . . 464 Na plenumu OkruZnog o.dbora AFZ-a za Hrv. Primarje. U frrvorm i'edu stoj,e: Anka VujCil:! RuZica T urkovil:, Gernovev'a T 0 miC, Mira Segota i Marija Valika Pap . . . . • . • . • . Partij~ka je.dinic.a u Lerdeilicama 1944. U s1~edini sekr.etar Ana Mataija . . . Na sastanku Kotizrskog ·odbora AFZ~a za SuSak . . . . • . . . • . . , • . • Po snijegu i smrz,av"ici nosil.e su P!J'imorke partizanima hramt na poloZaj . KrojaCka !J'adicmica u Ell Shattu RoZa P~etrovil: . . . . . Zetva . . . . . . . . · . VrSidba ·.n.a Cepit Polju P ozdravi Zena Prvom kongr.esu AFZ-a Hrvatske ·IzloZba darova u Cazmi za Prvi kong,res .... u V.ol:inu . . . .. . 378 Franc,esca Bodi . . . . . . .- . . . . . . $80 Sa kotarske .konf.ert£?"ncije AFZ u 'Fisarovini . . . . . . . . . . . 382 Narod nosi hranu borcima na poloZaj PrekriZje veljaCe 1943. . , . . . , . . , . 383 Sa kotarske konfe.r.en.cij-e AFt u Radatovif:u 22. VIII. 1943. . . . . . 383 Zor.a Ahmetovil: . • . , • . . . • , . , ... 385 Sa savjetov{fffJ,ja OkruZnog .odbora AFt Bj,e.lovar - Gorrnje Zdelice 1943. g. 3~4 Marica Zastavnikovil: . . . • . . 395 Krwnka Zastavnikovil: . . . • . . • • , • • 395 Dina Zlatil: i Danica Svalba s ,drugovima 399 Reza RibariC . . . . . . . . • . . , . , • 400 Na mitingu . . . . • • . . 409 Kurs AFZ u Sitnom Gcrr:njem rna Mosoru - svibnja 1943. g. . . . . . . . . . , . 410 Jakica MiroSevil:, Milka Lasil:, Milka Grdenil:, Ma:rija Novak; Slavka Moril: Draga Lukinovil: - Liww ~ . . 412 Varnda Novosel i Neva Paii:-Roje 413 Anka BuCrm •. ,,, . , . . . . . 413 Kata PoljiCan .........• 415 RuZic.a Ma:rkotil:, Mileva Bubalo- Sijan, Paula Zoo- jakSiC, BlaZ,enka Mimica i Beba A/kala{ . . . . . . . • , . . . . , . 417 433 8 Iz poziva Ceniralnog Komiteta .KPH koncem s~pnja 194J. na oruZanu borbu protiv okupatora i njegovih slugu . . . . . . . . . . . . . -. . . ,. . . . . . . 10 Ugovor o najmu kuCice u Gotalo-veCkoj ulici u Zagrebu od 15.- X. 1941. godine, u . kojoj je hila smjeStena ilegalna Stamparija KPH 11 Biografij.i Narodl}.og heroja Kate DumboviC . . . . . . . . . ._ . . . . . . . . 12 PoStanska potvrda o-d 15. X. 1940. u Zagrebu za posla.ne pakete SpRnjolskim borcirna iJ. logore Argeles i Vernet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 483 Prve pripreme za Narodni ustanak Clanak Z. ZivkoviCa i·z 1>Zene u borbi.<r, glasila Glqunog o.dbor.tl AFZ za Hrvatsku br·oj 8, t'TatJ.t»nj 1944. . . . • , . . . . . . · • • . . • . • . . • . . • . . · . . . . . 15 485 IzvjeStaj grliiPe karabinjera iz Zadra od 15. srpnja 1941. o zloCinima ustaSa u Lici 468 470 471 475 478 481 482 1 (nreprijateljski dokument) . • . . . •... , . , • . . . . · .• , . • • • . . · . . . . 16 Prikaz fosipa Barkovil:a iz »Z,e1tre u borbirr, glasil.a Glavnog ,odbora AFZ Hrvatske broj 11, studeni 1944. . . . . . . . . . . . . . . , . • . . • . . 487 489 18 UstaSki teror u Divoselu Rezolucija sa skupSHne Zena drva~ske doline od 21. VIII. 1941. 490 493 19 Dopis Ravnateljstva ustaSkog redarstva za Vel. Zupu Prigorje i Zagreb od 9. VIII. 1941. Irnstitutu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, kojim se traZi obdukcija mrtvog tijela Nade Heiligstein 503 506 21 (neprijateljski dokument) . . . . . . . . . . . . . . . . Partizanske akcije krajern lipnja i poCetkom srpnja 1941. 509 513 514 516 Clanak iz »Vj.esnika hrvatske jedinstv.ene rnacionalnooslobodilaCk.q fr.cmte«, br. 1, od 11. VIII. 1941. . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . . . . I 517 519 522 523 AFt-a Hroatske . . . . . . . . . . 529 DuSon RadanoviC, -, !Vf.ara Bastajil:, Nena Stefa:novil:, SaSa SokaraC, Kcdica Raplj,rmovil:, -, i Rezika Lack~i/; ·. 533 I ' I i 23 Upute o stvaranju seoskih i kotar.skih odbora lige Zena nacio.nalno-oslobodilaCkog fronta . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Iz izvjeStaja prve hrvatske oruZniCke pukovnije od 16. kolovoza 1941. o zloCinima ustaSa i akrCijama partizana na Kordunu (neprijateljski dokument) . . , • , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . 27 0 liCkim prelima Clanak iz »Vjesnika hrvatske jedinstvene na.cionalnooslobodilaCke fronterr, b-roj 9, . . . od frrosiru.ca 1941. . 28 Pjesrna o -Marku OreSkoviCu lz »tl!M !l barbi«, glasila AFt za Liku. ln. 2 . . . . . , . . , , . . . , , . , 28 ..... ...... .. . ~ . 559 �::5trati<i. Potjernica predsto]ni~tva gradskog redarstva u Osijeku od 28. kolovoza 1941. za Vj. BakuliCem, Mihajlom Klajnom, Stevom Librenjakorn i Milicom KriZan (nepri}ateljski doknment) . . . . . . . . . . . . . . . . . .... Stran.a 0 ubistvu Ande!e CvetkoviC, Dragice Hotko i Desanke .SkatariC Clanak Behe KrajaCiC iz >>Z,ene .u horbi«, glasila AFZ Hrvatske hr. 7, 1944. . . . . Pismo Nade DimiC upuCeno CK KPH o akciji na bolnicu u Karloveu od 18. studenog 1941. . . . . . . . . . 52 54. Iz izvjeStaja hr. 1 Staba NOP odreda za Hrvatsko Primorje i Gorski Kotar od 6. · proSinca 1941. Glavnom Stabu NOP odreda za Hrvatsku o napadu Talijana na DelniCki logor i pogibiji Vere Hynkove . . . . . . . . . . . . . 29 51 Biografija NarOdnog heroja Nade DirniC Iz izvjeStaja sekretara operativnog partijskog rukovodstva Centralnog lmrniteta KPH koncem 1941. Glavnom Stabu NOP odreda Jugoslavije o krvoproliCu u Slav. Brodu . . . . . . . . . . . . . . . . . ~ . . . . . . . . iz izvje~taja kotarske oblasti -kraljevic~ od 18. studenog 1941. o borbi .Talijana protiv partizana kod Hreljina{neprijateljski dokumenl) 56 57 31 82 lz izvjeStaja zapovjedni.Stva prve hrvatske oruZniCke pukovnije o borbama protiv partizana u vremenu od 27. 'ZIII. do 6. IX. 19H. (neprijateljs.ki dokument} . . , . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . _. . . 84 Iz okru.Znice br. 4 Centralnog Komiteta KPH od 6. prosinca 1941. -o organizaciji i zadacima AntifaSistiCkog fronta .Zena Direktiva Operativnog komiteta KPH Karlovac od 3. rujna 1941. za pri}a.godivanje rada partijskih organizacija na terenu vojno-politiCkim zadaeima· . . . . . . . . 35 Analiza rada- i zakljuCci sa sastanka OkruZnog komiteta KPH za Liku od 11. rujna 1941~ . . . Faksimile zapisnika sjed.nice N arodno-oslobodilaCkog o_dbora u MogoriCu od 12. 7 prosinca 1941. . . • • • • • • • • • • • • • • • • ••58-59 36 Iz izvj·eStaja delegata ~entralnog Komiteta KPH od 15. XII. 1941. o vojno politiCkoj situaciji u Gorskom Kotaru, Hrvatskom Primorju i kotaru Brinje . 60 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Karlovae Centralnorn Kotftitetu KPH od 19. prosinca 1941. o· formirlinju Ini-cijativnog odbora AFZ za Kordun 62 Iz izvjeStaja Pokrajinskog kOmiteta KPH za Dalmaciju od ·20. XII. 19.41. Centrahtom Komitetu KPH o demcmStracijama na Visu i BraCu .. . . . . . . . . 62 Iz i~vjeStaja Okru.Znog korniteta KPH za Baniju od 20. prosinca 1941. Ce:tttralnom Kornitetu KPH o situaciji na terenu i radu partijske organizacije . . . . . . . . 63 Potvrde Kornande II. ,partizanskog bataljona Korduna i Banij.e AntifaSistiCko-m odboru Zena za RajiC-Brdo o primitku stvari poslanih za boree Od 22. XII. 1941. 64 SmrtO'vna popratniea Instituta za sudsk\1 merlicinu i krirninalistiku u Zagrebu od 2'7. XII. 1941. o srnrti Zdenke BakoviC (neprijateljski dokwment) 65 Zapisnik Instituta za sudsku medicinu i kriminalistiku od 27. XII. 1941. o nasilnoj smrti Zdenke BakoviC (neprijat-eljski dokument} 66 Iz zapisnika o sasluSanju Karla Martina od 29. prosinca 1941. o borbama ustaSa protiv partizana na planini Psunj (neprijateljski dokument) 67 Uputnica drZavne bolnice Sveti Duh u Zagrebu za mrtvo tijelo Rajke BakoviC PatoloSko~anatornskom institutu od 29. XII. 1941. ..... (neprijateljski doku.ment} 68 BiQgrafija Narodnog heroja Rajke BakoviC 69 Pod~uCje o,peracija partizan~kih- jedinica u Hrvatskoj krajem 1941. (geografska karta) . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Iz izvjeStaja Anke Butorac Centralnorn Komitetu KPH od prosinca 1941. o stanju u logorima 71 Biografija Narodnog h.eroj.a Anke Butorac 74 BiljeSke KreaCiC-KovaCiC Olge Zoge o organizacionom stanju AFZ u Zagrebu krajem 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Iz izvjeStaja Velike Zupe Livac ZapoUe - Nov.a GradiSka o akcijama partizana u 'Slavoniji od '6, kolovoza do 3-1. prosinca 1941. (nefJrijateljski dokwment} . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Iz izvje.Staj.a zapovj.edniStva I. hrvatske oruini-Cke- pukovnije broj 652 od 9. ruj:na 1941. vrhovnom oruZniCkom zapovjedniStvu- Zagreb o raspa.Cavanju ilegalne Stampe (n,epri}ateljski 'dokument} . . , , . . . . . . , . . . . . , . . . . . , ... Telegrafski izvjeStaj komande. Ses~og _arrnijskog korpusa od 15. rujn.a 1941. o ateutatima na talijanske vojnike (ne.prifateljski dokumen.t) . . . . . Protest Zena 'Sv. Nedjelje protiv oduzimanja Zita seljacima Clanak iz })Vj,esnika hrvatske jedimstvene nacion.alno-oslobodilaCke frante«, hr. 4. ad 15. mjna 1941. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 37 38 0 potrebi stvaranja odbora za narodnu ishranu i .njihovim zadacirna Ob(l'()j-eStenj,e Staba gerilskih odreda za kotar Koreniw i okolicu od 16. r.uj.na 1.941. Zabrana prodaje ZiveZnih namimica okupatoru lz nar.edbe Staha gerilskih ·odr.eda za kotar Koreni,cu i okolicu od 16. rujrw 1941 . . SabotaZa na 'Glavnoj poSti u Zagr,ebu 14. rujna 1941. Oglas Rmmateljstva za javni r.ed i sigurn-ost NDH ad 17. rujna 1941. sl!movniStvu . . • . . . grada Zagr;eba (n,eprijateljski -dokument) . . . . . . . lz izvjeStaja zapovjedniStva oruZniCkog krila u P,etrinji od 27. IX. 1941. o napadu partizana ·na oruZniCke postaje Gor. KlasniC i M. Grad.ac (nep.rijateljski ,doki'Jment) .•.... Iz izvjeStaja sekretara OkruZnog komiteta KPH Karlov.a·c koncern rujna 1941. o obilasku partijskih orgauizacija u Gorskorn Kotaru, Hrvatsh:om Primorju i kotaru 0 gulin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Demonstracije .Zena S~lita zb~g od~zi~anj~ ~iveZnih namirnica Clanak iz ;;J{.a$.e,g iz.vjeStaja«, glasila Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju hr. 86, od 2. listopada 1941. . . . . . . . • ...•..•. Iz izvjeStaja generala LukiCa od· 14. X. 1941. o odnosirna izmedu talijanskih i ustaSkih vojnih vlasti i taktici ,partizana u borbi protiv njih {neprijateljski · -dokument) . • ....... . lzvjeStaj Redarstv.enog ravnateljstva u Zagrebu od 14. listopada 1941. o hapSenju · Bosiljke Bebe KrajaCiC {neprijateljski dokument) , .......... -· . .e)" lz izvjeStaja sekretara Centralnog Komiteta KPH od 22~ X. 1941. Centralnom Komitetu KPH o stanju partijskih organizaeija i partizanskih jedinica u Dalrna-ciji 560 38 40 41 42 43 44 45 46 47 PisrnQ 36 lv~nke. ~lj~if (S!!k~ ~vic~) :2:ene Hrvatske u NOB iz z_atvora: pisano prije strijeljanja 14. I. 1942. 65 78 561 �StraiU!. R.ezoludj,a sa I. ko:nferend)e Antifa~istiCkog pokreta Zena za kotar VojniC, . . . . . . . . odrzame 11. I. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . ~ Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta KPH Kastav od 12. I. 1942. o radu Zena Pjesma jedne majke Iz ,Ri}eCi Zene<(, glasila OkmZnog odbora AFZ, Karl{Y(Jac 1942., br. 4-5 81 Okru.Znica Odbora .antif.aSistiCkog pokreta Zena za Kordun od 26. I. 1942. Kotarskim odborima AFZ o organizaciji rada n:tetfu Zenama na sel~ . . ._ . . _. 82 Letak Mjesnog komiteta KPH Zagre'b od 24. III. 1942. povodom demonstradja Zena na tr.Znici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Demonstracije Zena u Splitu Clanak iz NJlaSeg izvjeStaja11, glcisila PK KPif za Dalmaciju br. 137, ad 2. IV. 1942. 84 Oslobodeni teritorij Jugoslavije uoCi TreCe neprijateljske of.enzive - travanj 19.42. (geografska karla) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Smrt drugarice Ljubice Gerova.c lJlanak iz »LiCke Z·ene u barhi<~, .glasila AFt za Liku, br. 2, 1942. 86 Pismo Hane P:aveliC iz z.atvora u Zagrebu travnja 1942. . . . . 87 0 kursevim.a na Kordunu Clanak i.z ))MaSe borbe<~, glasila Okruinog komiteta KPif Karlovac, br. 2, od 114 15. srpnja 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... J.edinstvo narodnih izroda · Clu:nak Kate PejnoviC iz »Zene u borbi«, glasila OkruZnog odbora AFt za Liku, br: 4. srpanj 1942. . . 115 IzvjeStaj sa Prve konferencije AFZ JuZne Dalmacije odrZane 10. VIII. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1: . • . . . . . . 116 u GrCeniku Pismo Am.d:elije GuSiC od 13. V. 1942. o zvjerstvirna ustaSa prilikorn napada na PetrovU. Goru: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 90 Iz izvje.Staja ustaSke nadzorne slu.Zbe od 15.VIII. 1942. o hapSenju Dragice KonCar (nepri.jateljski dokumenl} 120 Biogi-afija Narodnog heroja Dragice KonCar Proslava Prvog maja u Lici Clanak iz ,t,en.e u borbi{<, glasila AFZ za Liku, br. 3, lipanj 1942. 121 Organizacioni referat sa I. ol{ruZne konferencije AFZ za okrug Karlovac odrzane 25. VIII. 1942. . . . . . . . . . . . . 122 Oslobodeni teritorij Korduna ,poCetkom srpnja 1942. (geografska karla} . . . . . . . . . . . . . . . 91 U Citavoj zemlji dnevno su se pojavljivali o-glasi o strijeljanju antifaSista (neprijateljski ,dokument) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Pismo Anke Berus od 14. V. 1942. Central.norn Komitetu KPH o politiCkoj situaciji i radu u KastavStini, Rijeci i Istri . . . ·. . . . . . . . . . . . . . . 92 Sedmero ih je imala lz >>tene It bo:rbi11, gla.sila AFZ Hrvatske, hr. 3-4, 1'943. 127 Iz izvje.Staja o radu za-grebaCh:og, krapinskog i varaZdinskog okruga u razdoblju od 10. travnja do 15. svibnja 1942. Centralnom Kornitetu KPH . . . . . . .. 94 Iz izvjeStaja Povj.erenstva CK KPH za Slavoniju i Srijem od 28. VIII. 1942. Centralnom Komitetu KPH o formiranju odbora AOZ u Slavoniji 128 SkupStina Zena u Korenici Clanak iz >JterM u borbi«, glasila OkruZnog odbora AFt za Liku, br. 3, lipanj 1942. 97 Bile smo potlaCene lz »RijeCi Z,ene1r, glasila Okruinog. odbora AFt Karlovac br. 4-5, 1942. . . . . . 128 Oslobod:eni dio Like u svibnj.u 1942. I geografska l=la) . . . . . , . 99 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Banije od 31. VIII. 1942. Centralnom Komitetu KPH o radu sa Zenama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 Iz rezolucije sa prve .Okr.uZne konferencije KPH za okrug Baniju odrZane od 31. V. do 2. VI. 1942. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 100 lz rezolucije Partijskog savjetovanja za Da)maciju od ·6. lipnja 1942. o zadacima AntifaSistiCkog fronta Zena . . . . . . . . . . . . . . . 102 lz izvjeStaja Mjesnrig komiteta KPH Zagreb od 5. V. do 1'5. VI. 1942. o radu Narodne pomoCi Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Bol od 5. rujna 1942. o radu organizacije AFZ 129 Zapisnik II. savjetovanja AF.Z kotara Veljun odrZanQ.g 12. rujna 1942. . . . . . 130 UZasi logora u 'Staroj GradiSki Clarnak Ljubice DobriniC-Sagi, iz ,ten:e u borbi<~, glasila Glavnog odbom AFZ Hrvatske hr. 1, 1943. . . . . . 102 0 organizaciji borbenih grupa Zena Clanak iz >>tene tt .bMhi(<, glasila_ AFt za Liku, ln-. 3. lipanj 1942{ . . . . . . . . 104 Borbena grupa Zena u akciji na. Krivorn Putu u Lici Iz »Z.erne u borbi/(~ glasila AFZ za Liku, hr. 5, 1942. . . . . 10'4 OkruZnica odbor.a AntifaSisti.Ckog fronta Zena za Kordun od 15. VI. 1942. 105 Ima neka sila, koja Ce i tebi stati na put .•• ~ · lz .arhive 00 AFZ Km·lovac ; . . . . . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . 108 56-2 • Pismo Centralnog Korniteta KP J od 12. ruj-na 1942., Centr.alnom Komitetu KPH kojim se Salje Lepa P,eroviC na partijski rad u Hrvatsku . . . . . . . . . . . 132 Prva okruZna konferencija AFZ za Liku · odrZana 15. rujna 1942. u SalamuniCu 133 Prvi kurs AFZ u Lici Clanak iz Ntene u borbi(r, glasila AFZ za Liku, br. ,6, IJ"'I.tjan 1942. Upute o ile-galnom radu sa Zenama na podruCju grada Karlovca krajem rujna 1942. 137 Talij.amski i CetniCki zloCini u selu Gata P.rikaz frure KaStelana iz "DaLmatinke u bor.bi{(, glasila AF:Z za Dalmaciju, br. 1, 1943. Otok srnrti 1z "Zen.e u barhi«, glasilU. AFZ.Hrvatske~ 139 b,L 2, 1943. 140 Sva Ce dila doCi na vidila ·!z »Dalmatitn-ke u borbirr, glasila AFZ Dalmacij.e, hr. 1-2, 1945.· ; , . . , . ·. . . 142 563 �Strana P]esma iz seia Zatona, kotar Vodl-ee Iz arhiva Oblasnog odb.&ra AFZ Dalmaciie I. zernaljska konferencija AFZ Jugoslavije odrZana 6., 7. u Bosanskom Petrovcu . . . . . . 144 Iz izvjeStaja Povjerenstv.a CK KPH za Stavoniju Centralnom Komitetu KPH o radu AJ<~z Proglas Centralnog odbora AFZ· Jug_oslavije prosinca 1942. povodom 'Zemaljske Srijern od 2. X. 1942. 144 Iz Clanka »VaZnost i oblik uCeSCa Zena u 'llarodnoj vlasti(( lz "Dalmatirnke u borbi((, glasila AFZ za Dalmaciju br. 1, 1948. Iz OkruZnice »Svini partijskim org.anizacijama Clanovima KP organizaciji AFZ u Baniji . . . • 8. XII. 1942. konferencije AFZ za Jugoslaviju u I. zemaljsk<i. konferencij-a AFZ Jugoslavije odr.Zana £., 7. Banijicc o 8. prosinca 1942. u Bo·sanskom Petrov-cu C!mwk iz )~t.en.e .danas((' br. 31, 1943. 147 Iz izvjeStaja Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 12. listopada 1942. Centralnom komitetu KPH o radu organizacije AFZ . . . . . . 148 lz politiOko,g referata Mitre Mitrovit Iz organiza·ciono.g referata Cane ~Ba.boviC Iz izvj·eStaja Kotarskog komiteta KPH Solin od 6, listopada 1942. OkruZnom komitetU KPH 'Split o radu Zena . . . . . . . . . . . 152 170 172 Govor druga Tita !46 170 lz diskusije Rezolucija 174 175 177 180 181 0 iz'borima za N arodno-oslobodilaCke odbor.e u .Lici Clanak iz ))Zene u· borbi((, glasil.a AFZ za Liku, hr. 7-8, listopad-studeni 1942 . . . 158 Biografija Kate PejnoviC Iz izvjeStaja Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Srijem od 21. X. 1942. Centralnom Komitetu KPH o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 Izbori za NOO u VisuCu , Clanak iz )~t.erze ~~ borbi<(, glasila OkmZrnog odbara AFt za Lilut, hr. 9, prosinac 1942. 185 'f 0 analfabetskim teCajevima u Lici · 184 156 Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta KPH Dvor od 8. XII. 1942. OkruZnom komitetu KPH za Baniju o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . · · · · · · · · 186 u Zagrebu 156 IzvjeStaj sa sastanka Kot~rskog odbora AFZ PoZege odrZanog 10. pr()sinca 1942. o radu i zadacima organizacije . · · · · 186 Pismo Kotarskog koni.iteta KPH SuSak od 31. listopada' 1942. Mjesnom odboru AFZ ·o sastanku Inicijativnog odbora AFZ . . . . . 157 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb od 11. prosinca 1942. o stanju AntifaSisti:Ckog fronta Zen a 188 Iz pisma Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 11. prosinca 1942. OkruZnom komitetu KPH za BraC i Hvar o radu AntifaSistiCkog fronta Zena 189 Clanak iz »Zen.e u borbi<<, glasila AFZ za Lik-u, br. 7-8, listopad 1942 . . . . • Pismo· Stefice· Sant.iC-MatijaSiC od 30. listopada 1942. iz zatvora prijekog suda i IzvjeStaj Kot3.r'skog odbora AFZ za Kastav od 3. studenog 1942. OkruZnom komitetu KPH za Hrvatsko Primorje o radu AFZ . . . . . . . . . . . . 158 Pismo ilegalnog Mjesnog odbora AFZ za SuSak od 3. stud,enog 1942. Inicijativnom odboru AFZ za Hrvatsko Primorje o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . 160 \ Iz ,pisrna Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju od 12. XII. 1942. OkruZnom komitetu KPH za Knin kojim se Salju drugar1ce na rad- sa Zenama . . . . . . 189 Iz izvjeStaja OkruZnog lmmiteta KPH H31Ilija od 14. XII. 1942. Centralnom Komitetu KP Hrvatske o radu AntifaSistiCkog fronta Zena 190 161 lz izvje.Staja Povjerenstva CK KPH za Slavoniju i Srij.em od 15. XII. 1942. CK KPH o radu AntifaSistiCkog fronta Zena . . . . . 190 162 Iz izvjeStaj.a Povjerenstva CK KPH Zagreb od 15. prosinca 1942. o stanju partijskih i masovnih organizadja u Zagrebu 191 161 Pisma Aleksandre LjubiC iz zatvora prijelwg suda u Zagrebu, studenog 1942, Cenh·a~nom I ~ Faksiinile dopisa pokretnog Prijekog suda u Zagrebu od 10. XI. 1942. ustaSkoj nadzornoj sluZbi o strijeljanju Marije GaziC i Aleksandre LjubiC (neprijateljski dokwment} . . . . . . . . . . . . Pismo Centralrno.g Komiteta KPH od 14. stU.denoga 1942. KPJ o radu AFZ . . . . . I Komitetu Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH VaraZdin od 20. XI. 1942. o radu AFZ 163 OkruZnica sazivaCkog odbora za konferenciju AFZ Hrvatske od 15. prosinca 1942. svim OkruZnim odborima AFZ . . . . . · · · · · 194 OkruZnica Centralnog Korniteta KPH od 25. XI. 1942. OkruZnom kornitetu KPH I~arlovac o pripremama za Zemaljsku konferenciju AFZ Jugoslavije 164 Iz izvjeSt.aja okruZnog komiteta KPH Pokuplje od 18. prosinca 1942. Centralnom Komitet-u KPH o radit AntifaSistiCkog f:ionta Zena . . . . . . · · · 195 Stvaranje AntifaSistiCkog VijeCa N arodnog Oslobodenja Jugoslavij-e lz »Barbe«, organa KomunistiCk.e jmrtije Jugoslavije, br. 29, od 6. prosinca 1942. 166 Iz izvjeStaja Kotarskog komiteta· KPH 'GospiC od 20. prosinca 1942. Ol{ruZnom komitetu KPH za Liku o stanju i radu A~tifaSistiCkog fronta iena . . . . . 195 Pismo Marijane Novosel od 30. XI. 1942. OkrUZnom od'boru za Karlova.c o radu sa Zenarna u okolici KladuSe . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 OkruZnica Inieijativno,g odbora AFZ za Dalmaciju od 22. XII. 1942. svini-seoskimJ kotarskim i okruZnim odborima APZ o. osnivanju -organizacije i okupljanju . . . . . . : -. ........ . ............. 197 Zena u AFZ 167 Pismo Inicijativnog odbora· AFZ za Gorski Kotar od 2·6: prosinca 1942. AntifaSistiCkom odboru Zena za Hrvatsko Primorje . . . . . . . . . . . 199 Zapisnik sa sastanka OkruZnog odbora AFZ za okrug Karlova.c od 5. prosinca_ 1942., 'o radu u .neoslobodenim hrvatsldm selima 167 Iz okruZni.ce svim partijskim nrganizacijama i partijcirna u Slavoniji povodorn partijskog savjeto-vanja odrZanog 25., 26; i 2·7. XII. 1942. o zadacima AFZ . . 2(}1 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Cazma od 6. XII. 1942. o radu organizacij,e AFZ . . . . . . . . . . .... Iz zapisnika sjednice OkruZ!\og odbora AFZ za Karlovac odrZane 26. prosinca 1942. o radu orga'llizacije na terenu . . . . . Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Pokuplje od . noll Komitetu l{PH o radu organizacijC AFZ . 564 ·so. studenoga 1942. Central- 169 . 202 565 �Strana Zenska Stampa za vrijeme Narodno-oslobodila.Cke borbe Pismo d~garice iz logora . . Strana 205 ..... Proslava 8. marta 1943. u Slavoniji Clanak iz >>Udarnice«, glasila AFZ za Slavoniju, br. 3, 1943 . 210 Skup.Stina AritifaSistiCkog fronta Zena. u Brinju 211 .-.0 palom borcu . . . . . . . . . 212 Nj egu jmo stvarala:Cku snagu mas a ,... I 213 jedan svijetli primjer 214 Drugovi o nama ... Letak Mjesnog odbora AntifaSistiCkog fronta Zena Dubrovnik povodom 8. marta 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249 249 IzvjeStaj Jnicijativ.nog odbora AFZ za Hrvats'ko Primorj·e od 19. III. 1943. Inici~ jativnom odboru AFZ Hrvatske o stanju i radu o.rganizacije . . . . . . . . . 251 215 Partizani, to je vojska naSa 216 Pismo 10 AFZ Hrvatske od 27. III. 1943. 10-u AFZ Gorski Kotar o organizaciji i zadacima op~inskih, mjesnih i kotarskih odbora AFZ, te o prograrnu za kurs AFz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 Za slo'bodu· tfelba raditi i boriti sC: 217 Pale su spaSavajuCi ranjene borc-e 217 Kroz naSe logore Iz izvjeStaja Zupske redarstvene oblasti Dubrovnik od 23. oZujka 194'3. o demonstracijama Zena i 8-rnartovskom letku (neprijateljski do.kument) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . · . . · · · 248 lzvjeStaj sa sastanka Kotarskog odbora AFZ PoZega odrZanog 12. III. 1943. 215 ... A mi o njima 246 . . . . . ,. . . 218 Izvje.Staj Inieijativnog odbora AF.Z za Hrvatsko Primorje od 27. prosinca o radu i stanju AF.Z , . . . . . . . . . •.. . . . . . . . . . . 220 1942. Pismo Inicijativnog odbora AFZ za Slavoni]'u i Sri]"em od 28. XII. t CK I942. Povie· rens vu KPH za Slavoniju i Srijem o osnivanju Inicijativnog odbora AFZ SjeCanje na N adu AntoniC Pismo InicijatiVlnog odbora AFZ Hrvatske· od 30. III. 1943. OkruZnom odboru AFZ Banija, kojim se traii izvjeStaj o radu poslij.e neprijateljske ofenzive . . 255 Izvh~~taj llegalnog · gradskog · odbora· AntifaSistiCkog ·frontc'.l. Zena Split za ozujak I943 .. . . . . . . . . . . . . . . . 256-257 Clanak iz >;Primorke«, glasila Okrulnog .o,dbora AFZ za Hroatsko Primorje, h·r. , 6 svibanj 1943, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . 223 • OkruZnica Inicijativnog odbora AFZ za Dalmaci ·u 0 1 konferenciju AFZ pripremama za Oblasnu .............. 224 0 radu organizacije AFZ u Lici u godini 1942. · Clanak iz ))Z.en-e u bor.bi«, glasila Okr. odbor.a AFZ za Liku, br. 9, jnosin~c 1942. 226 GodiSnji izvjeStaj OkruZnog odbora 'AF.Z za Karlovac krajem 1942. SazivaCkom . odboru AFZ za Hrvatsku o radu organizacije AFZ . .. .... . . .. lzvjeStaj Dine ZiatiC od 9. I. 1943. sa sastooka llegalnog MO AFZ SuSak lz izvjeStaja OK KPH Varaidin od 13. J. 1943. Povjerenstvu CK KPH . OkruZnica Inic!i~tivnog odbora AFZ za Dalmaciju od 20. 1. ·1943. KotarskOm odboru AFt StDJ o sa'Wupljanju pomoCi za NOV . . . . . . . . . . . . . . . . . Pismo Inicijativnog odbora AFZ za Gorski Kotar od _II II I943 I · ·· . db AF. . . • · · lllCIJa 11vnom o Doru......z za Hrvatsko Primone o akciji za prikupljanje materijala .za 'boinicu u rezmci ...... ...... Pismo OkruZ.nog od'bora AFZ Karlovac od 17. II~ 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske o politiCkoj situaciji i radu AFz . ....... Pismo Inicijativnog odbora_ AFZ za H_ rvatsku od 2I II 1943 I · ·· AFZ • • · mctJa 1 Ivnom oru za Hrvat~~ko Primorje Q radu ·na · terenu i uzdizanju kadrova 227 229 ............ . Kotar od ~ III I943 I · .. t" "'o • • niClJa IV~ . Izvje~taj ·l~icijati~og odbora. AFZ z~ Gorski no odb AFZ m.t""k oru ....z~ Hrvatsku o politiC'koj situaciji u_pojedinim kotarevima i o pol1 Ic om radu zena . . . . . . . .............. ~ Predavanj,e Kate PejnoviC i Jele Cuk. p-ovodo m pr.osla~n 8, .. n... 596 . . . marta 1943. u Lici ) IzbjegliCki put Pjesma iz >>Rijeli hm.e1<, glasila AFZ Karlova,c br. 6-7, oluj.ak 1943. . . , . . 259 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH za Gorski Kotar od 2. IV. 194 3. Centralnom Komitetn KPH o radu AFZ na oslobottenom teritoriju . . . . . . . . . . - 260 1 I 'l Pismo Okruinog odbora AFZ Karlovac od 8. IV. 1943. btid)'ativnom odboru AFZ Hrvatske o teSkom ekonomskom i zdravstvenom stanju poslije neprijateljske ofienzive i aktivnosti AFZ na tim sektorima . 260 Iz zapisnika- V. redovnog proSirenog sastanka Inicijativnog odbora AFZ za Hrvatsko Primorje odrZanog 11. travnja 1943. . . . . . . . . . . . . . . . 262 23I Iz izvjeStaja OK KPH za Hrvatsko Primorje od 18. IV. 1943. CK KPH o politiCkom radu u Istri 267 232 IzvjeStaj Ilegalnog mjesnog odbora AFZ Karlovac za travanj 1943. o radu i sabirnoj akciji za partizane . . . . . . . . . . . . . . . 268 0 proslavi Pivog maja na Kordunu Clanak iz »Rije.Ci ·zerne11, glasila AFZ za ·o-krug Karlovac, br. ,8 i 9, 1943. . . 269 233 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb od 1. V. 1943. o radu AF.Z 235 Pismo OkruZnog odbora AFZ ·Karlovac od 5. V. 1943. Inicijativnom odboru AFZ Hrvatske o pogorSanju 1Alrav.stvenog stanja i teSkoCarna odrZavanja· sastan3ka sa .Zenama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...... . 270 269 ~ 0 db Pismo lnicijativnog odbora AF_z H_ rvatske od 26 II I943 o· k • db AFZ · · ki · · · . · · · ruznom. o ' oru AF- ~a o ?g Karlovac o '?rganizaciji i nit.CinU i-ada· okr-uini'h ·i_ :kotai-skih a.ilbora z 1 o prtpremama za proslavu 8. marta . Prolazna kuhinja na Kordunu poslije Cetvrte neprijatelj.ske ofenzive Clanak iz »Rij,eCi Zene«, glasila AFZ za okrug Karlovac br, 6-7, olujak 1943. . . . 258 222 237 Pismo. Inicijativnog odbora AFZ za okrug .Sibenik ~4 15. V. 1.943. Ini-cijativnom odboru za okrug Zadar .o stanju i radu AFZ na terenu . . 272 239 Pismo lni-cijativnog odbora AFZ Hrvatske od 18. V. 1943. OkruZnom odboru AFZ Banija o radu organizacije . . . . . . . . . . . . . . .. -.. . . .. 275 24I Pismo s kursa za aktivistkinje AFZ ogulinskog i brinjskog kotara odrZanog u Stajnici svibnja 1943. -. · lz "Ro.doljwpke<l, .glasila AFZ za Gorski Ko-tar br. 1, kolovoz-ru}an 1943. . . . . . 276 243 Pismo Inicijativnog odbora AFZ Zadar kotarskorn odboru AFZ Biograd o terOru ,okupatora i potrebi pomoCi Zrtvama terora . . . . . . . . . ,. . . . . . . 277 567 �Strana Stran·a Oslohodeni teritorij JUgoslavije uoCi Pete neprijateljske ofenzive svibanj-lipanj 1943. (geografska karta) • . • . . . . . . . . Danica MajstoroviC Bela u faSisti&om zatvoru Jz )}Primorke((, glasila AFZ za Hrvatsko Primorje, br. 8, srpanj 1943. . . . Poziv Okru:Znog odbora AFZ za Liku .od 9. VII. 1943. Okru:Znom odboru AFZ Karlovac na takmiCenje u sklanjanju Zetve pred neprijateljem . . . 278 Iz izvjeStaja OkruZillog korniteta KPH Pokuplje od 30. V. 1943. Centralnorn Kornitetu KPH o radu Zena u kotaru Zurnbera.k . . . . . . 279 Jz izvjeStaja Mjesnog korniteta KPH Zagreb od 1. VI. 1943. za svibooj 1943. o radu AFz . . . . . . . 280 IzvjeStaj OK KPH Zagreb od 2. VI. 1943. OK KPH Krapina o konferenciji AFz Hrvatske Dalmatinke optuZuju lz »Zene u, b&rbi((, glasila -AFt Hrvatsk.e, br . .J2-13, 1945. 281 284 292 Rezolucija 301 Glavni odhor AFZ Hrvatske i.zabran na I. konferendji okru:Znica OkruZnog odbora AFZ Banija od 15. VII. 1943. svim kotarskim odborima AFZ p izborima za odbore AFZ . . . . . . . . . . . . . . 330 282 Organizacioni referi:lt Jde BiCaniC 303 Biografija Mace GrZetiC ,, Pismo Glavnog. odbora AFZ Hrvatske od 15. VI. 1943. lnieijatiVIJlom oKruZnom odboru AFZ za okrug Cazma o Jronfereneiji AFZ Hrvatske . . . 3()8 • Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 15. VI. .1943. Mjesnom odboru AFZ Zagreb pov{)dom odrZane konferencije AFZ Hrvatske . . . . . . 309 Pismo Glavnog odbol"a AFZ Hrvatske od 21. VI. 194'3. OkruZnorn odboru AFZ Lika o postavljanju rada AFZ na masovnu bazu . . . . . . . . . . . . 310 lz izvjeStaja OK KPH Bjelovar od 24. VI. 1943. Centralnom Kornitetu_ KPH o radu Zena· u bjelovarskom okrugu . . . . . . . . . . . 312 Proglas Zupsk-e redarstvene oblasti Karlovac od 24. VI. 1943. kojim se salje u logor obitelji T-omac i AmbrijeviC (neprijateljski dokument) . . . . . . . . . . • 315 336 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH_ Zagreb za srpanj 1943. o radu AFZ . . . 339 340 Sto rade ustaSe iz naSih sela lz >JArntifaSistkinje<<, glasila AFZ P,oku.{Jlje, br. 1, kolovoz 1948. . . . . . . . . . 34'0 Prva OkruZna konferencija AFZ Cazma odrZana I. VIII. 1943. na KopCiCu (;Zanak iz >)Glasa Z.ene«, glasila AFZ Cazma, ln. 2, 1943. . . . . . . 341 0 kursevima z'a aktivistkinje AFZ u Moslavini (;Zanak iz >1-Glasa Z·ene((, glasila AFZ Ca_zma, br. ,3, 1943. . . 342 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Bj.elovar od 10. VIII. 1943. Centralnom Komitetu KPH o formiranju lnicijativnog okruZnog odbora AFZ za okrug Bjelovar 343 Poziv Okru:Znog odbora AFZ za okrug Karlovac Zenama na aktivno uCeSCe u izborima za odbore AFZ odrZanim od 15. VII.-25. VIII. 1943. . . . . 344 313 Rezoludja sa Prve kotarske konferencije AFZ kotara Cazma odrZ-ane 2·7. VI. 1943. 336 UstaSka zvjerstva u Donjoj KupChii lz )}AntifaSistkinje(r, glasila AFZ PoktifJlje, br.1, lwlovoz 1943 . . . . . . , . . . OkruZna konferencija AFZ za okrug Nova GradiSka odrZana 1.3. lipiltja 1943. lz »Udarnice«, glasila AFt Slavorn.ij.e, hr. 4, lip.anj 1943. . . . . . . . . . . . . 306 307 333 OkruZniea OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 18. VII. 1943. svim kotarskim i opCinskim odborima AFZ o naCinu provodenja izbora za organe AFZ od 15. VII. do 25. VIII. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . d 333 Jz izvjeStaja Povjerenstva CK KPH Zagreb od 18. VII. 1943. o smrti Vere Solar, sekretara V. RK u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pismo AntifaSistiCkog odbora Zena za Dalmaciju od 113. VI. 1943. OkruZnorn odboru AFZ Zadar, kojim se najavljuje _ takmiCenje za sakuplja:llje v~ne -i Zita za NOV 305 Iz izvjeStaja Kotar.skog. komiteta KPH Cabar od 15. VII. 1943. OkruZilom komitetu KPH Gorski Kotar o radu AFZ . . . . . . 0 kursu i prvoj konferendj~ AFZ na KorCuli u srpnju 1943. . :: 303 I. zasjedanje AntifaSistiCkog VijeCa Narodnog Oslobodenja Hrvatske odrZano u OtoCcu i Plitvicama 13. i 14. VI. 1943. Iz zakljuCaka I. zasjedanja ZAVNOH-a . 327 IzvjeStaj OkruZnog odbora AFZ Banije od 14. VII. 1943. o radu politiCkom . . . . . . · · · · · · · · 329 . stanju na oslobod:e-nom t-eritoriju . -. . . . Prva konferencija AFZ Hrvatske odrZana 11., 12. i 13. lipnja 1943. u OtoCcu Clanak iz »Zene u borbi«; glasila Glavnog odbora AFZ za Hrvatsku br. 2, srpanj 1948. 282 PolitiCki referat Anke Berus 323 IzvjeStaj Inicijativnog odbora AFZ za okrug Pokuplje od 10. VII. 1943. Glavnom . odboru- AFZ Hrvatske o radu AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . ; . . · . . 325 §./·1 ' Govor dr.- Vladimir-a Bakari,Ca 323 Evakuacija bolniee u :PreZnici za neprijateljske ofenzive Clt:mak ]ele ]anf:iC iz »Zene Zl borbi«, glasila AFZ Hrvatske, lipanj 194-'3. Dopisi OkruZnog odhora AFZ Karlovac uredni.Stvu )>Vijesti« o toku izbora za organe AFZ . . . . . . . . · · . · · · · · . . . . 316 Kurs AF.Z u Slavoniji Clanak iz ~>Udarnioe(r, glasila AFZ Slavonije, br. 4, lipan} 1943. . . . . . . . . . Slr6 344 0 radu AntifaSisti-Ckog fronta Zena u Istri Iz izvje'Staja Baze 5- Istra od 14. Vlll. 1943. OK KPH za HnJ. Primarje . . 347 Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 19. VIII. 1943. ·Mjesnom odboru AFZ Zagreb s uputama za rad . . . . . . . . . 347 lzvjeStaj lnicijatirnog okruZnog odbora AFZ Zagreb od 21. VIII. 1943. Okru:Znom kornitetu KPH Zagreb o sastanku 10. AFZ i o kursu . . . 351 U sisaCkom 1-ogoru Biljeske Anke Skorupcm . . . . . . • . • . • . • • . • . • ' • • • • . • • • . 318 Referat o AntifaSistiCkorn frontu Zena, odr.Zari na III. konferenciji OK KPH Like u Vrhovinama 1. i 2. VII. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . . . 320 568 Zapisnik sa II. konfer,encije AFZ· okruga Karlova-c odrZane 28. i 29. VIII. 1943. · 352 Organizacioni referat Cane Bogda:OOviC na II.· konferenciji AFZ-a okr·uga KarlovaC odrzanoj 28. i .29. VIII. 1943. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 357 569 �Strana Strana Iz politiCkog referata odr.Zanog 31. VIII. 194-3. ·na II. okruZnoj konfereneiji AFZ za Baniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Bjelovar od ·7. X. 1943. ~entralnom Komitetu KPH o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394 Iz izvjeStaja partijskog rukovodstva Istre- od 31. VIII. 1943. OK KPH za Hrv. Primorje o potrebi form.,iranja Inicijativnog odbora AFZ za Istru . . . . 861 Proglas Zemaljskog AntifaSistiCkog VijeC.a Narodnog Oslobodenja Hrvatske od 14~ X. 19.43. o oslobodenju i prikljuCenju Istre, Dalmacije, Hrvatskog Primorja i Jadranskih_ otoka ·Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396 II. zasjedanje Zemaljskog AntifaSistiCkog VijeCa Narodnog Oslobodenja Hrvatske odrZano od 12.-15. listopada 1943. u PlaSkom . . . . . . . . . . . 397 Poziv Narodno-oslobodilaCkog od'bora za Istru od 20. X. 1943. istarskom narodu na jedinstvo i _nastavak borbe . . . . . . . . . . . · ... 398 Do,pis Mjesnog odbora AFZ Zagreb od 26. X. 1943. OkruZnom komitetu KPH za Pokuplj.e o poslanoj robi . . . . . . . . . . . . 401 402 Iz jasenovaCkog logora Iz >>Banovke~<, glasila AFZ za. Banijt_t, b.1·. ~, 19ft3 . . . . . . . _ . . . . . . . . . 3·62 . Iz izvjeStaja OkruZnog odbora AFZ Banije od -6. IX. 194-3. Glavnom od'boru AFZ Hrvatske o radu Zena i o izborima za AFZ Banije . . . . . . . Pismo Glavnog odbora AFZ Hrvatske od 8. IX. 1943. OkruZnom odboru AFZ Karlovac o opasnosti Sirenja skorbuta , . , . . . . . . 364 366 Popis seoskih i opCinskih odbora u Bribiru u rui!lu 194-3. Iz biljeiaka 'Vede Zagorac _. . . . . . . . 367 0 organizaciji :partizanskih vrtova u Baniji 368 Popratni akt .za Oskara Freiermutha od 2-6. X. 194-3., koji je otiSao iz Zagreba u partizane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Letak Inicijativn-o-g okruZnog odbora AFZ za Hrvatsko Primor_je Zenama Primoria povodom kapitulacije Italije . . . . . . . . . . . . . . . 368 Iz izvjeStaja OK KPH Krapina od 3. X. 1943. Oblasnom komitetu KPH za zagreba.Cku oblast o kursevima AFZ u okrugu Krapina . . . . . . . . . . . . . . . 402 Pismo OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 11. IX. 1943. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o radnim Cetama na terenu . . . . . . . . . . 370 o. novim Sastanak Mjesnog odbora AFZ Crikvenica 11. IX. 194-3. lz biljdaka V,ede Zag.orac . . . . . . . . . . . . . . 371 lz izvjeStaja OK KPH Krapina od 1·6. IX. 1943. o okruZnoj konferenciji AFZ 372 0 izbornim konferencijama AFZ u Lid Dopis iz >>Li!:ke Z.ene u borbi«, hr. 18,. rujan 1943. . . . 372 Biografija Narodno.g heroja Smilje RadoSeviC-Poki"ajac 373 Rezolucija sa Prve. oblasne konferencije AFZ za ·slavoniju odrZane 19., 20. rujna 1943. u V oCinu . . . . . . . . . . . . . 37 4 I. ohl3sno savjetovanje AFZ za Dalmaciju Zapisnik I. oblasnog savj,etovcmja AFZ za D,almaciju oddarwg 18. i 19. XI. ·1!)48. 'U Bolu na BraC-t~ 408 PolitiCki referat Diskusija s-a I. ohlasnog 408 ~savjetovanja AFt. za Dalmaciju 411 Izvjdtaji o radu Zena u Valmadji ,po okruzima i kotarevima 379 IzvjeStaj Inicijativnog od'bora AFZ za okrug Pokuplje od 21. rujna 1943. Glavnom odboru .AFZ Hrvatske o radu Zena . . . . . . . . . . . . . . . 381 SkloniSte za Zene i dj,eeu na prolazu kroz Crikvellicu - Radio vijesti od 21. IX. 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385 Pismo Anke Berus o-d 25. IX. 194-3. Bebi KrajaCiC o radu u krapinskom okrugu 38·6 Mj(~snog 4•03 Referat Anice Rakar-MagaSiC o AntifaSistiCkom frontu Zena na III. konferenciji OK KPH Karlovac oddanoj od 20-23. XI. 1943. . . . . . . . . . . . . . 405 21. Odluka ZAVNOH-a od .20. IX. 1943. o prikljuCenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatske Popis odbornica i dnevni red sastanka 22. IX. 1943. lz bilj.eZaka Ve,de Zagorac smjernicama u radu AntifaSistiCkog fronta Zena Clanak Mit1·e MitroviC 1t >/l,wli dumas<<, gf.asilu Centraln,og odbora AFt Jugoslavij,e, broj 32, 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 417 Obla:sni odbo·r AFZ za Dalmaciju 421 lzvrSni odbor . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . 421 O.slobodeni teritorij Jugoslavije na dan II. zasjedanja AVNOJ-a 29. XI. 1943. (geografska karta) ,_ . . . . . . . . . . . . . . . . . 422 II. za.siedanje AntifaSistiCkog VijeC.a Narodnog Oslobodenja Jugoslavije odrZano 29. XI. 1943. u Jajcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 423 Zapisnik sa sastanka lzvrSnog obi. odbora AFZ za Slavoniju u studenom 194-3. 424 odbora AFZ Senj odrZano·g Pogibija Katje Sperac lz J>Dalmatinke u bor-bi«, glasila AFZ .za Dalmaciju, prosinac 1943. 427 IzvjeStaj sa kursa Oblasnog odbo-ra AFZ .za Slavoniju odrZariog od 11. XII. do 28. XII. 1943. . . . . . . . . . . 428 I hrvatska sela gore lz »'Glasa Zene<r, glasila AFZ Cazma, br. 5, prosinac 1'943. 430 Poziv na sklanjanje Zetve pred .neprijateljem Clan.ak iz »Lil:ke Zene u borbi«, glasila AFZ Lika, br. ].8, Tujan 1943, . . . . . . . 389 Iz izvjeStaja lnicijativnog okruZnog odbora AFz za okrug Zagreb od 11. XII. 1943. - OK KPH Zagreb . . . .' . . . . . 430 0 radu Zena Slavonije na spremanju Zetve ·Clanak iz »'Udaniic"er<, glasila AFt Slavonij,e- br. {), rujan 1943 . . . 390 0 radu AntifaSistiCkog fronta Zena u Dalmaciji Clanak iz >>Dahnatink~ u borbi«, glasila Oblasnog odbora AFZ za Dalmaciju br. 4-5, frrosinac 1943. . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . 432 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb za rujan 1943. o radu AFZ 391 IzvjeStaj Okr-uZnog odborli AFZ Virovitica od 5. X. 1943. Oblasnom odbOru AFZ za Slavoniju o radu Zena . . . . . 391 OsloboOeni teritorij Banije - rujan. 19~3. ( geografska .karta) . . . . . . . . . . . . . . . 387 . . . . . . . . . . . . . 388 0 sklarnjanju Zetve u brinj-skom i ogulinskorn kotaru Clanak iz »Rodolj,upke«, glasila AFZ Gorski -Kotar, kolovoz-rujan 1943. '570 . . . . . 389 Prva okruZna konferencija AFZ za -okrug Pokuplje odiZI:"J.na 15. XII. 1943. u selu J amnici Ctanak iz lista »Putem slobode<f, glasila Okr. NOO Pokuplj.e br. 1, sijel:anj 1944. 433 .571 �Strana Iz izvjeStaja 1\fjesnog komiteta KPH Zagreb za prosinac 1943. o radu AFZ 435 IzvjeStaji o radu AFZ i NOO Zagrehit za prosinac 1943. 437 Pismo Centralnog Komiteta KPJ Centralnom Komitetu KPH · od sijeCnja 1944. o Stetnosti tendencija centralizacije AFZ potrehi prodiranja u redove joS neobuhvaCenih masa Zena . . . . . Progias Izvr~nog odbora Narodno-oslobodila.Ckog front a Hrvatske od 20. V. 1944. povodom stvaranja IzvrSnog odhora NOF Hrvatske . Prva OkruZna konferencija AFZ za Hrvatsko Primorje odrZana 28. V. 1944. Vratima Iz organizacionog referata Melanke Segota na 439 Pozdrav delegatldnja AFZ Vrbovslw sa I. kotarske konfel'iencije AFZ od 2. I. 1944. Nacionalnom Komitetu Oslobodenja Jugoslavije lz >>Zenu u borbi((, glasila Glavnog odbora AFt Hroatske, br. 7, 1944. . 440 Iz izvjeStaja Mjesnog ko'miteta KPH Zagreb od 5. I. 1944. o radu AFZ 441 Sla va drugaricama J elki i J usti lz >>Rodoljuba<<, glasila NOD-a Straii.il OkruZni odbor AF.Z za Hrvatsko Primorje 465 466 466 469 Pok1tplje, br. 1, ·OZujak 1944 . . , . . . . . . . 442 Iz izvjeStaja OK KPH za Liku od 3·0. I. 1944. o prosvjetnom radu u okrugu i radu AFz 443 471 IzvjeStaj Centralnog odbOra AFZ zbjega u Ell Shattu za svibanj 1944. Ul Iz izvjeStaja organizacionog sekretara Oblasnog komiteta KPH za Istru krajem svibnja ili poCetkom lipnja 1944. o politiCkom i kulturno-prosvjetnom radu sa Zenama u Istri 1 njihovom uCeSCu u NOO . . . . . 473 30 travnja 1944. Svapski banditi poklali su 26'3 osobe u istarskom selu Lipi /;:. izvjeJtaja Agitfrropa Oblasnog korniteta ,KPH za istru od 4. VI. 1944. . . 477 Pismo srpskim sestrama Clanak iz >>Zene u borbi((, glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatsk.e, br. 7, o:Z.ujak 1944. 444 IzvjeStaj OkruZ.ne komisije AFZ za okrug Bjelovar od 11. VI. 1944. Oblasnom odboru AFZ Zagreb o radu Zena IzvjeStlzj o rad1t AFZ-a od 11. VI. do danas u. Bjelovarskom okrl{glt . . . . . . 479 Karakteristike drugarica, koje sn zavrSile Cetvrti kurs AntifaSistiCkog fronta Zena, odrZanog od 6-15. II. 1944. u Pokuplju . . . . . Zetva na CepiC Polju Do-pis iz >>lst?·anke«, glasila Oblasnog adbora AFt za 1slm - srpanj 1'944. 4.80 Iz izvjeStaja Mjesno.g komiteta KPH Zagreb za travanj i svibanj 1944. o radu AFZ 482 Iz izvjeStaja OkruZnog komiteta KPH Buzet od 29. II. 1944. Kotarskom komitetu KPH Buzet q, faSistiCkom teroru u Istri lz »lstranlw((,, glasila Oblasnog odbora AFZ za Istru, broj 1 . . . . . . Letak Glavnog odbora AFZ Hrvatske Zenama povodom 8. marta 1944. 1 IzvjeStaj OkruZnog odbora AFZ za Liku od 17. III. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o politiCkom ·stanju i radu organizacije . . . . . . . . . . . . 444 446 . 447 450 lzvjeStaj Ilegalno.g mjesnog odbora AFZ Split orl 24. III. 1944. OkruZnom odboru AFZ za Srednju Dalmaciju o proslavi 8. marta i rezultatima takmiCenja . . . . 453 Dopis zdravstvenog odjela kotarskog NOO-a N a.Sice od 25. III. 1944. op.cins]wm NOO-u Orahoviea o zdravstvenim kursevima 454 IzvjeStaj Kotarsko,g odbora AFZ Donji Lapac od 26. III. 1944. OkruZnom odboru AFZ za Liku o politiCkom stanju u kotaru i radu AF.Z . . . . . 455 ~ ' Pozdrav).ena okruga Virovitice sa II. okruZne konferencije AFZ od 18. VI. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske . . . . . . . . . 483 II. okruZna konferencija AFZ Moslavine odr.Zana 18. VI. 1944. Do.pis iz "Zene u borbi«, glasila ·Glavnog odbora AFZ Hrvatske, br. 9, kolovoz 1944. 484 Proglas OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 25. VI. 1944. povodom Cetni.Cke izdaje na Kordunu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 485 OkruZna konferencija AFZ za ol{rug NaSice odd.ana 26. VI. .1944. Dopis iz >>Zen;e u borbi((, glasila Glavnog odbom AFZ Hrv.atske, hr. 9, kolov.oz 1944:. 487 Pozdrav Zena neoslobodenog otoka Krka sa prvog kotarskog savjetovanja za otok Krk od 1'6, VII. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske ·. 488 Iz izvjeStaja Oblasnog komiteta KPH za Istru od 20. VIII. 1944. o Oblasnoj konferenciji AFZ za Istru odd.anoj 22. i 23. VII. 1944. 488 Pismo Krunke ZastavnikoviC od 26. VII. 1944. Lepi Pero-viC, Clanu Oblasnog komiteta KPH Zagreb o pri,premanju kotarskih konferencija u koprivniCkom i kriZevaCkom · kotaru 490 Majka MiklanuSa lz ))Dalmatinke u borbi«, br. 6, srpanj 1944. . 491 Oglas Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurno-.st u Zagr,ebu od 2.8. III. 1944. o strijeljanju antifaSista Ivane PopoviC, dr. Pave Jajac, Marije HanZevaCki dr, (11eprijateliski dokumernt) 4.56 IzvjeStaj Ilegalnog mjesnog odbora AFZ Sibenik za oZnjak 1944. Ol{ruZnom odboru AFZ Sibenik o proslavi 8. marta i radu AFZ 457 Iz izvjeStaja Mjesnog komiteta KPH Zagreb za oZ.ujak 1944. o radu AFZ 458 Od obmane do izdaje Clanak iz J>Zene u borbir<, gl<isila Glavnog odbo-ra AFZ H·rvatske, br. '7~ oiujak 1944. 459 Iz GupCevog Zagorja Clanak iz »Z.e.ne .u .bm,bi«, glasila Glavnog odbOra AFt Hrvatske ln. 7, .o.Zujak 1944. IzvjeStaj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigur.nost od 29. VII. 1944~ o hapSenju RuZe CrnkoviC, Erne CekuriC, BoZene Zakman, Vere FabijaniC i drugih (neprijateljski dokmncnt) . . . . . . . . 492 460 Prva Okru.Zna konferencija AFZ za Gorski Kotar odrZana 30. VI. 1944. Organizacioni referat Julke RajaCiC . . . . . . 493 Iz:vjeStaj Inicijativnog kotarskog odbora AFZ Karlovac od 19. IV. 1944. QkruZ~ nom odboru AFZ Karlovac TreCe zasjedanje Zemaljskog AntifaSistiCko.g VijeCa Hrvatske odd.31I1.o od 8-9. V. 1944. . . . . . . . . . Narodnog 462 464 464 Brzojavni pozdrav .MarSalu Titu sa kotarske konferencije AFZ za kotar Labin odr.Zane 11. V. 1944. lz »lstramke1<, glasila Oblasnog odbora AFZ za ls&ru, broj 1 . . _ . . . . . . . . . 465 -::.(-"' 572 i. OkruZnoj konferenciji . IzvjeStaj Centralnpg odbora AFZ zbjega u Ell Shattu za lipanj Oslobodenja Iz deklaracije o osnovnim pravima naroda: i gradana demokratske Hrvatske OkruZni -odbor AFZ izabran na 496 srpanj 1944. 497 lz izvjeStaja KK KPH Kras od· 12. VIII. 1944. o faSistiCkom teroru u kotaru 498 Prva kotarska: konferendja AF.Z Pisarovine Dopis iz J>P!-f-tem slobo,de<(, glasila NOf za Polwplje od _15. VIII. 1944. . . . 499 Letak Okru.Zuog odbora AFZ Pokuplje povodom II. okruZne konferencije AFZ od 20. VIII. 1944. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 500 573 �StraiiG. 6dborni~a Iz »DalmatVnke u b01"bi1(, glasila AFZ za Dalmaciju, br. 6,. sfu,deni 1945. . . . .. . .500 Prva kOtarska konferencija AFZ Za Sisak Dvpis iz )1Pttte-m slobode«, glasila NOF za PokufJlje, hr. 65, od 23. VIii. 1944. .502 rzvjestaj Okruznog odbora AFz Brod od 23. VIII. 1944. Oblasnom odboru AFz za Slavoniju o stanju i radu organizacije . ~. . . . . . . . . . . . . . . 502 Pismo OkruZnog odbora AFZ Karlovac od 1. IX. 1944. Kotarskom odboru AFZ VojniC povodom takmiCenja medu kotarevima . . . . . . . . . . . . 504 Pismo Anke Berns, Clana Povjerenstva CK KPH za Sj.evernu Hrvatsku od 5. IX. 1944. Oblasnom komitetu KPH za Slavoniju o pripremama za Prvi kongres Zena Hrvatske 505 Pismo OkruZ.~tog odbora AFZ Banije od 6. IX. 194:4. OkruZnom odboru AFZ Karlovac kojim prihvaCa poziv na takmiCenje . . . . . . . . . KRATICE 505 NOV NOP NOB PO KP' CK FNRJ FNRH KPJ IzvjeStaj Kotarskog odbora AFZ Karlovac od 11. IX. 1944. OkruZnom odboru AFZ Karlovac sa Prve kotarske kzynferencije odrZane 8. IX. 1944. . . . . . . . . . 506 II. okruZna konfereneija u Pisarovini AFZ za okrug Pokuplje odr.Zana 10. · IX. 1944. l(IPH AFZ 508 ACOZ Iz organizacionog referata 508 Iz pozdravnih govora i diskusije 510 URS SI<!OJ OkruZni odbor AFZ za okrug Pokuplje 512 SBOTIC SMG SDS Kursevi za Zene u Dalmaciji Clanak iz ))Dalmatinke u b01"hi«, glasila AFZ za Dalmaciju hr. 7, rujan 1944. 514 Pismo OkruZnog komiteta KPH Pazin od 23. IX. 1944. Kotarskom komitetu KPH Tinjan o formiranju OkruZnog odbora AFZ Pazin . . . . . . . . . . . . 515 Izvjestaj Okruznog odbora AFz za Liku od 23. IX. 1944. Glavnom odboru AFz Hrvatske o radu organizacije AFZ . . . . . . . . . . . . . . . . . 517 IzvjeStaj Oblasnog odbora AFZ Slavonije od 28. X. 1944. Glavnom odboru AFZ Hrvatske o Oblasnoj konferenciji AFZ odrZanoj 24. IX. 1944. u PoZegi . 518 IzvjeStaj o radu AFZ u zagrebaCkom i krapinskOm okrugu od 25. IX. 1944. 520 Pismo MK KPH Zagreb od 27. IX. 1944. kojim se Salj u drugarice na kurs u Povjerenstvo CK KPH za Sjevernu Hrv:atsku . SPZZ HiSS CK KPJ CK I<!PH CK SKH OKKPH NP NOO OK KK NOF CKS MK 00 AF:t SSSR USAOH AVNOJ 521 Pismo Mare JuhoviC iz zatvora Iz ))Zene 1t bMhi<r, glasila Glavnog odbora AFZ Hrvatske, hr. 10, irujan 1944. . . 521 ZAVNOH IzvjeStaj Biokovsko·neretvanskog okruZuog odbora AFZ Oblasnom odboru AFZ za Dalmaciju o Prvoj konferenciji Zeita Za kOtar Iinotski Odi"ZanOj 5. X. 19A4. 523 Predkongresni rezultati natj.ecanja Zena ZagrebaCke oblasti . 524 TreCa kotarska konferencija AFZ Glina oddana 8. X. 1944. JNOF Narodno-oslObodilaCka vojska Narodno-osldhodilaCki pokret Narodno-osloh-odilaCka 'bo-rba Partizanski odredi Komqnisti.Cka partija Centralni komitet Federativna Narodna Republika Jugoslavija Federativna Narodna 'Republika Hrvats'ka KomunistiCka partija Jugoslavije KomunistiCka partija Hrvatske Antifa~istiCka fTonta ·Zemi AntifaSistiCki odbor Zena UJedinjeni radniCki sindikati Savez komunistiCk·e omladine Jugoslavije Sav·ez 'Dllade generadje Savez bankOvnih, osiguravajuCih, trgovaGkih, industrijskih Ciuovnika Samostalna demokratska Stranka Slovenske pr·otifaSistiCne Zenske zve.ze Hrvatska ·seljaCka. stranka Centralni komitet Komrunis6Cke .partije ]ugoslavije Cenkalni komitet Komuni·stiCke partije Hrvatskc Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske OkruZni komitet KomunistiCk-e partije Hrvatske Narodna pomot Narodno-oslobodilaCki odbor OkruZni komitet Kotarski ·komitet Natrodno-oslobo-dilaCka fronta Centralni komitet Slovenije Mjesni komitet Okru.Zni odbor AntifaSistiCke fronte Zena Savez SocijalistiCkih Sovjetskih Republika Ujedinjeni ·savez antifaSistiCke omladine Hrvatske AntifaSistiCko vijeCe naro-dn:og oslo'hodenja Jug-oslavije Zemaljsko antif.aSistiCko vijoeCe narodnog oslobodenja Hrvatske Jedinstvena na·rodno-oslobodilaCka fronta 528 OkruZnica Odjela narodne prosvjete ZAVNOH-a od 11. X. 1944. Glavnom odboru AFZ o organizaciji anaJfabetskih teCaieva . . . . . . . . . . .· . . . . . . . 530 Izvjestaj Okruznog odbora AFz Pokuplje od 17. X. 1944. Glavnom odboru AFz Hrvatske o predkongresnom takmiCenju Rad AntifaSistiCkog fronta Zena na Rijeci ~' -< . 532 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 534 ' ''\ 574' I 51!> �TebniCka redakcija i grafiCka oprema CUCA SMOKVINA BORANIC;: R CrteZ na nasiovnoj strani izradio HUBERT KRULJAC zu prvi broj ~ZENE U BORBI«, - lipanj 1943. Lektura i korektura ANKA OSZELDA Stampano u tiskari GRAFICKI ZAVOD HRVATSKE Strojni slog M. ORSIC Cinkografija I. PETEK, M. PODHRASKI, V. BALAS Prelom Z. IVANCIC i F. LUZAR Stampao I. DROBNIC, A. MERT, D: PEVEC, Z. OPRESNIK, S. SMERDEL, R. CRNIC Uvezano u knjigove:lnici GRAFICKOG ZAVODA HRVATSKE 1. :cl I ' � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi: knjiga prva Subject The topic of the resource Narodnooslobodilačka borba Creator An entity primarily responsible for making the resource Marija Šoljan Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1955 Rights Information about rights held in and over the resource Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 31-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 576 str. AFŽ Hrvatska narodna herojka Narodnooslobodilačka borba NOB žene borci ženski pokreti https://afzarhiv.org/files/original/dedb13ed40b60c4d12f20620bb88f656.pdf 99c5d1453144ce6a641d75aaf87d7625 PDF Text Text · · Uridnid bibliotek8 •' . ~ Dr. SASA E>URANOVIC-JANDA .. Dr. PREDRAG VRANICKI Dr. OLEG MANDIC ZENA U RADNOM ODNOSU NAPRIJED ZAGREB 196() �·/ \· .· ZENA U RADNOM ODNOSU . •• • ' �USPOMENI MOGA OCA MILO VANA - �\' ') I ,j PREDGOVOR Neprestano poveCavanje broja zaposlenih Zena, 8irenje kruga zanimanja i poslova koje obavljaju Zene, i znatan poTast procenta udatih Zena i majki medu -Zena?Tha u radnom od1bosu izaziva {u nacianalnim i u medunaradnim okvirima) sve viSe potrebu za pf!ouOav:amjem i reSa'!Aanj.em CitJ,av-og niza pitanja sfjo ih zenski rad postavlja p~ed zaJednicu. U •OVOj knjizi ucinjen je pokusaj da ~· ta probLematikia osV>etli prvenstv1en.a sa s'banoviSta radnog prava i socijalne politike, odnasno sa stan-oviSta zakonodavca, · ne samo kao regulatora, veC istovr:emeno i kao -inicijmtora i stimulatora za brZe reSavam.je - pitanja koja cine kompleksnu problematiku poloi!aja zaposlene Zen:e. Pri tom se <Obratila· na.,oCitla paZnja Pt?J.edinim meramci koje ulaze u pojam zaStite zaposlene Zene i majke, uz izlaganje pozitivnih propisa u FNRJ i njihovu kriticku analizu. Osnov ovog ~ada p1'etsfavlja d<o·k~orska disje~tacija, koja. je pod naslovom »Pos~bna za.Stita i zaStita materinstva zaposlenih Zena« odbranjen.a 1957 godi111e na beogradskom Provnom fakultetu. PredajuCi ovaj rad javnosti autor je svestan 'njegovih nedosfataka, s obzirom na Siri-n.u. zahva6ene problemati/k.e, .ali se . nada da njime ipak dati doprinos. resavanju brojnih i ce sloZenih pitanja u. vezi sa zapoSljavanjem Zena u naSim specifibnirrn us!ovima. Autor iz,;atav.a zah.,alnost prof. dru. Aleks:andru &!.lticu na prijateljskoj pomoCi i kcmsuloovanju pri iz,;adli ovog rada, . a Zeli takode da se zahvali i bibliotzekarirrz4t bleogradskih i 9 �\ I 2lag11eb.ackih bibliotel<a, ko'ji su sa puThO TI"ZU1llievanja pomagali u p110'11labai&enju i koriscenju potrebne literature. N a kraju, autor sma.tra svojdm t?ba.vez.om_. da pomene da je prouCavanju ove problematike znatno doprinela i predusretljivost sluzbenika Odeljenja za zenski rad. i Biblioteke M.ellunarodnog biroa rcida u Zenevi. · U Beograd1t, oktobro 1958 godine Dr.. SaSa. f>_uranoviC-Janda· UVOD PolnZaj Zene u j"ednoj zemlji ·zavisi ad stepena druStvenorg ·· tazvoja na koj-em · se ta zemlja nala'Zi. Prema tome, p·oloZaj' Zene - u procesu rada, u druStvenom Zivotu i u porodici' treba posmatrati u sklopu svih faktora koji odrazavaju stepen razvoja pi'oi.zvodnih sna.ga i dru:Stvene odnose. Ova pretpostavlja p-Oznavanje ekonomsko-tehniC:ke razvijenosti, visine noacionalmog dohotka i principa raspodele tog dohotka, uloge i uticaja radniOke klase i progresivnih .snaga u politiCkom i druStvenom Zivotu, pravnog sistema, op-Ste· prosveCenosti, raz-· V!ij-en•9sti socija~ih. sluilbi, kao i pr·oseCnih. shvatanja -i tradi-djil koi.e vladaju u pojedinoj zemlji. Za posmatranje ;problematike i polo.Zaja Zene u radnom odnosu, i ocenu posebmog zaStitnOg zakonodavslva o zalj;Josleni:m ·zenama, od riaro-Cite je v.a.Znosti imati uvi'd. i li celokupno radno _ :zakono¢lavstvo i nje.govu pr!m.enu, od:n-o-~no naC:in i_ obim intervencije drZave u radnim ·od-nos.ima. To j.e vaZ!ll·o s r3Jzloga. Sto· Zene ·u radnorn o-dnosu pretstavljaju ;Sarno _deo svih zaposlenih na koje se radno zakonodavstvo· odnosi. 8-em toga, problematiku ,zoap·oslene :Zene tre:ba posmatrati i . u okviru -c-elokupnog socijalnog zarkonodavstva, koje. je odraz so-cija.Ine politike date Zlemlje, o1bzirom na specifiCnu druStvenu ulogu Zene u porodici. Isto tako ne mogu se -zapos•taviti ni norme medunar.o-dnog kodeksa rada, odnosno medunar-odno re.gulisanje pojedinih p-itanja iz oihlasti rada i soc!j'aLne politike, i odnos pojedine zemlje prema tim normama. Sarno u _sklopu svih ovih 'C:in-ilaca moZe d.a se sagleda komp!eksnost problematike polozaia zaiposlene zene ka-o i uloga, ·obim i pe·rspektiva razvoja intervencije zajednice u toj oblasti. PriJ..Wenj·e sa .ovog a.spekta razmatranju p<>1c>Zaja zap-oslene Zene u naSoj zemlji uslovilo je i paCin i·zlaganja .u ovom delu. 11 �Da bi se d)Jjasnile izvjesne pojave u vezi sa IZe;,_,kim radom van ilruCe, l'<lgUliisamje tog rada, kao ;_ l!'I"avac dailjeg razvoja i re8avanja pojedinih pitanja iz te oblasti, bilo je potrebno koliko je to mogucno u okviru ovakvog rada ~ izloziti predeni put u pojedinim zemljama i na medunarodnom planu. &toga se u istoriskom delu daje prikaz razvoja zaStitnog zakonodavstva o zaposlenim Zenama u onim zetiUjama. u koji~a se .smatra karakterisUCnim Zen~ki rad i njegovo regulisa- I nje. Time se htelo pokazati da problemi koji se danas u na§oj ISTORISKI RAZVOJ ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA zemlji javljaju u procesu industrijalizacije u vezi sa masovnim zapoSljavanjem .Zena nisu ni novi ni nepoznati, te da oni ustv.ari pretstavljaju :zakoniie pojave na odredenom stepenu · razvoja druStva. U prikazU osnovn,ih -.koncepcija koje su nastale u vezi sa Zensk.im radom van kuCe J. .zaStitnim zakonodavstvom uCinjen je pokusaj da se doprinese rasciscavanju nacelnih teoretskih stavova · u reSavanju :pojedinih prolblema, naroCito onih koji su vezani za u.skladivanje rada Zena van kuC.e sa porodiCnirn Zivotom. Najzad,. Waganje sustine zaStitnog zakonodavstva i pojedinih mera koje se preduzimaju u korist zaposlenih 'zena u nasoj zemlji · treba da pokaze rezultate postignute na tom polju, uz pokusaj da se prikaze perspektiva razvoja regulisap.j,a poloZaja Zene u ·radnom odnosu .u naSim specifiCnim uslovima izgradnje socijalizma na hazi iiirokog samoupravljanja. - Zenski nrd :.ran kuce je istoriska !POjava. Masovmo 1:tapoSljavanje zena van kuce je proce& koji ·se st~lno razvija, ~­ hv;atajuCi postepemo, brZe tli BP<?riie, sve .,~e. Ne'ke zemlJe, koje !S·u indU5triski visoko ra·zV!Jene, prola,Zlle s~ kroz proces ri.a.gle industrijalizaci:je ili u uslovima ~~anka} na~Iog razvoj.a kapitalizma, iii u uslovima ~enJenth ;drus~enih od_nosa. Ipa.k, proces industrijaliz-acije i u jedn~a 1 u drug1~a pratile su izvesne pOjave prema kojima dr~stvo _kao celina nije moglo da bude indiferentno. Jedna od.tl?- POJ.ava u t~m pr·ooesu, koja pretstavlja ;>iegovu. karak:erlstiku, J~ sve. sur-; zapoiUjavanje zena van kuce. Da ~l se bo!Je .ra~mei; pwble~m Sto ih masovni Zenski rad po1stavl]a pred zaJednlcu, 1 sve poJav~ vezane za rad Z.ena van kuCe, neophodno je dati. i~est~n istoriski pregled pmblematike zenskog ra.da i r:gn.hsanja tog roda, budum da tl pO>red svili "'MildJ!m! 'k<XJ<;· poiStC>Je =ediu pojedinih zemalja, postoje i lzvesne zaJedniCk.e .komponente, koje tra:Ze odredena reSenja . . 1. iRAZVOJ ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZIAII>OSLENllVl ZElNAMA U NEKIM ZJlThiLLJAMA DO PRVOG SVETSKOG RATA Po·Sto je Siroko zapo'mjavanje Zena van kuCe po~ava J.:~­ rakteristiCna za period industrijalizacl:jel iZJ,gleda naJ:zJgodniJe dati pregled zen.skog rada i regulisanja tog rada u onim ze13 12 �mljama gde je · .. . d . . .. . .. reva 1UCIJa naJpre otpoCela, odnosno ~ e se rn_dustr9ahzacrJa naglo razvijala. u tom per· d · tun zemlJama.. . ·10 u 1 u . . ,.. . ,m·ogu .se nacr zamecr sv.ega onaga Sto _· e u VeZl sa zenskrm radom van kuCe: razlozi z O·SI · · J • r.ada i :Zivota :za,poslenih Zena posledice koapJ·e . ]avda~Ja, u_slovi .. · . . ' J€ ra zena rma(} za zene 1 zaJednrrcu, putevi i naCini ko .. klanjati negativne posledice ,zen.skog Jrmrada su se nkas:o}ale ot.. . b' · t a van uce a"'· 1 •O un rn ervencij a drZave u kori t . 1 'h ,.. ' n -cin klase i ,zaposlenih !judi uopSte ~ za~oshenr z~na, radni·Cke Zenski rad -Van k , . . k ' -~~- 1 s. vatanJa. v~~pa __za . uce 1 za onsku zas.trtu Zena ' i to ne samo · u · nacwna1n·· rm· . '· nego 1 U m.edunarodnim okvirima. Engleska · · Kao i u drugim ze~Ijiuna · · · E . .; . . . _ . obHka na-J·a·mn·og ·d· .... · · ·. ' 1 . u. ng1~s~oJ Je b1Io· lzvesni.h:. ra. a zena 1 ran 1J· e pte · d . k . · ali. to su· hi·1·· · ·1 . ' In ustns e revaludJ·e · I1zuzecrAhtk''d · • 10 us?r"ka revoluciia '(koja se t! EngleS!oo;j kr .e Je • •• • XaiZ . a a)em XVIII • ip•oce1llooon XJX elk } :~~:~~n~~orepha staVlre dr_u~tvene· ~~posec<2 i u Zivotu v~en:_ epo u. asn1c1ma masma k · ,. upO•trebu »radnika b-ez mi.Shm . T' OJe su •olnogucilerazvijenosti al" , . k . e snage 1 1 nezrele tel~sne neruke ne sam' o 1~ vece g1p ?sti ud<Q·va«s, postale sti neophodneoceva porod.ica rpaurpe · .h . !tiJ'a vel: i !lJ.ih .h " . ' nzovanl .selJaka ·1.· Zanat' DVIzena 1 dece' CiJ'i Je ra d , se1n · to·ga btQ> · . . znatno '" t' · .. 4 viJ 1: ! ' 1 J€'V 1111)·1. 0 ~eriskom- ' d · Englesk . . . chins: Wome'li .,inr~~~ndust~~ P[e ~api~~zma- vidi· B. L. HutOpSirnije o podac-ima u- vezi s·~ ~~·an·1.5, od str. 14 i dalje; 16 veka u Englesko' i.d'• K gu Jem ra•da zyd 14 do. 1947, Cir., str. 208 i sl~~c~: Ftrl Mar~: Kapital, knj. I. Beograd, rers u Encyclopaedia. of· th~ Sgr.enzcse ~Ishnun:. Statutes of Labou. d . . Cta C?..ences vol IX str 3 ' k 1 u e~u Clt.iranom u beleSci 2. ' · ' · ~. ao. ' DadZordZ D. H. Kol: Istorija pokreta b •t B eogr , 1955 g., str. 3 . ~ n anske TadniCke klase~ a K. Marks: crp.· ·cit .• &tr. 317 • 4 To je dolazilo prvenstveno 0 .tud Sto . btile kvaJ-ifikovane i St . 3: . . radnice po pravilu nisu 1:- tralti. Zerislmt i deCju nao~~J a.:.l~~avCl 1 ~am~ Zene (i deca) sma-, a om pnhod1ma oca por~ice. 14 Tako se maze· reCi da je hidustriSka i-ervo,Iucija q;>rhnorala Zelle ii r.edova proletarijata da -se. ·zap.a-Sljavaju- _v.an kuCe.._1PohlepnOst, stirovost, primiJtlvnost prvih ·faJbrikanata· kapita!ista, potpomognuta i poddavana tada vladajucom ekonomsloom doktrinom aps<>hllbnog eJoo[!]omskiog ·liliberaJi.zma, ·stvo.-rila Je ,stra!Sn-e us1ove Zivota i rada u tom pel'liodu »deCaffirog. dotba k>ap.it'aiizlma<c. 5 Nllske natdnirce, do nemogill:nosti proiduZe-' ·no radno vreme, fantas. tiCna eksploatacija deCj.eg r.ada, sasvfrn loSi uslov.i stanovanja u prenatrpanim gradovima i predgr.aQi.;. rna, kratak Zivotni vek, Siroko rasprostranjena prostitucija, pad nataliteta i visoka smrtnost dece i sliC:ne nedaCe - pominju se u mnogobrojnim dokumentfma (i2lve8taji kraljevskih komisija, podruenih inspektora, clanci u tadanjoj dnevnoj stamp; itd.). Sve te pojave razni pisci su na razliCite naCine tumaCili, aJ.rl. »1sam-e Cinjenioe niJsru •osporavane«. 15 . U toj i takvoj situaciji poslednjih godina potkraj XV[])I i prvih godina XIX veka poce!ti su u. Engleskoj da se jav!jaju prvi -glasovi Pojedinaca (lekara; filantropa i 1prvih socijalistautopista) koji, na razliCite naCine i r~zliCitirri sreditvima Stosu im stajala na raspol~ganju, PoCinju da se .zaia-Zu za intervenciju dr:Zave u k_o.rist radnika, naroCtto deoe i Zena. Bez ohzira da li je te pojedince J;ukovodila iskljuCivo filantropija iii <Wu,gi .rruziliooi, arguanenti s kojima su om ape1ovatlri ""' javnost i Parlamenat u kori.st svojih zahteva, bili su da se ne radi samo o zaStiti p-ojedinca, l}ego i o -Cuvanju zdravlja· i o buduenosti nacijle. Re=ltat te horbe b]<> je da je 1802 godine engleski Parlamenat, u :kojeffi J·as nisu sedelt"q;)retstavnki fa;ootl<anruta, prfuvatio. »Healts and J\ILoo:als o!f Aprprentices Act<(, zakion kojti.m •se ,Ulkaapj·aQu najgoce vapiljuCe z1oupotrebe<<7 i koji moiZe da se smatra ,p-oCetkom moderne_ socijalne politike. 5 F.ridrih Engels: .PoloZa.j radniCke klase u. E1i!Jteskoj, Beo-grad, Predgovor II. neroaCkoro izdanj~, Kultura, 1947, Cir., str. 374 1892. god . DZ. Kol.: op. cit., str. 151. -F. Engels: op. cit., str. 173; takode vidi Traite etementaire de legislation industrielle, Paris, 1931-33. 6 7 15 �Trideset godina kasnije '(1833) donet je Zakon o za!ltiti · dece (J<oji se prot.,Ze na sve. tekstilne fabrike sem na fa:brike svile), kojim se zabranjuje nocni rad (od pola devet uvece . do pola sest ujutro) 2;a sva ilea od 9 do 18 gt>dina, i regulii\e raditi dan.' Ali ogranicenje rada dece od 9 do 13 godina na 8 Casova dnevno, koje nije adgovaralo falbrikantima, dovelo Je v.eC te iste, 1833 godine, do sistema smena, koji je kasnije, prelaskom na osmoCasovni radni dan odraslih, i pored protesta radnika, postao i ostao sistem rada u v:elikom delu industrije. Zakonom od 1833 godine ustanovljena je i jedna nova va.Zna institucija - fabri'Cka insp,ekcija, u okviru Ministarstva unutraSnjih poslova. 9 \I' :I u tom periodu, u <>kviru cartistiCkog pokreta {1834), prvi put se diskutuje i o ;!enskom pravu g1asa povodom zahteva za pravo glasa radnika: Meduti.m, u javnost se ne ide sa tom par.olom, niti se taj zahtev ukljueuj.e u sll1Zbeni program, jer Se smatra da prilike j-o.S nisu 2rele da bi Zensko pi-av{) glasa moglo da hude »predmet masovne politiCke agitacije<<." 0 zakonskoj za.Stiti zruposleilih Zena, medutim, joS se ·ne govori. A Zenesu tada radile u u.Zasnim uslovima: u rudn1cima sa pol1J;gole puzale i pmvJaCile se zajedno sa decom, u fabrikama su pro• v·odile dap.e i ·noCi zajedno sa mu.Skarcima, u nehig!iJens·kim prostorijama, radile do samog pomdaja a nekad se parat!ale 8 Marks smatra da je ovim zaik:onom u- modernoj industriji otpoCe'O normalni radni dan. K. Marks: Kapital, str. 216 ' 9 0 fabriCkim in'S})ektorima, Ci}im se iz-veStajima Marx obiJ.ato sluZi u svojim ana~a · i slikanju kapitalizma u Engleskoj, Vlidi: K. Marks: op. cit.; str. 1~0 i sledeee. 10 Dr. Kmt, A. Ge!'ilaoh: Die Bedeutung des A-rbeiterinnenschutzes (Eine Studie an der -En-twicklung der Englischen Fabrikgesetze), Jena, 1913 g, Prya petic1j a za pravo glasa podnesena je Donj.em domu 1832 g. i branio ju je-Sir Robert Peel. God. 1867 podneo je John Stuart Mill prvi put u parlamentu predlog da se u _biraCke spisk'ove uve- . du i Zene koje plaCaju porez. Predlog je odbijen sa 1_94 -protiv 73 glasa. Vidf: A. Bebel: Zena i socijalizam, Beograd, 1923, str..296. 16 uz ma8mu i do!azile pon(>VO na posao nekolilro dana nakon · porot!aja." ·. Posta je rad pod zemljom ostavljao najstrasnije posl.e~ice na zdravlje i moral Zena, to je u Zakon o r_adu ~ rudniCim~. ~ning's Act) 1842 godine uilla e>dredba koJ om Je podzemm rad Zena (i dece ispod 10 go dina)· zilbranjen.12 U istoriji zenskog rada to je prva zakonska odredba o zastiti zena. Ipsk trebalo je da prot!u pune 4 godine pa da, 1847 g .. , zene u Engleskoj zaista prestanu da rade pod zemljom u rudnicima. · Dve godine kasnije, 1844 g., donet je dopunski fabricki zakon o regulisanju radnog dana, kojim s-e uvordi »nova kategorija« ·zaStiCenih lica -.Zene iznad 18 :godina starosti. ZakoJ.lD:t:Il od 1844 g. Zene sU »U svakom pogledl! izjednaCe~e sa mladim licima, njihova je radno vrem.e ogranl·Ceno na 12 casova .zabranjen im je noC:rii rad<,. Taj zakon je predvida"o prvih 5 da~a u nedelji 12 s.ati rada -a u subotu 9, IS tim da rad mora da se svrSi do 16,30, 1Cim:e je, ·za ·zene, hila ozaikonjena tzv. engJeska subota. Sem toga, ovim zakonom uvedene su i mere koje su ogranicavale izigravanje 2>ak<>na ad 1833 g. primenom sist€!Il1a sm-ena. Fabrik.anti. su bili prim-orani da j.avno obeleZe poCetak i svrSetak rada, •biloje. ·?abra~jeno jesti .u presto~~: jama u kojima traje proces pr01zvodn]e, odredent su taCmJl peri·odi i granice odmora, uvedeni •Su »p·rirodni zakoni mo~.e:­ oog na{ilna !P'!'~<>dmJe«. A1i bitno je, -da j'e na sel<toru koJ• ]e zakon ohuhvatao (tekstil bez svilarstva) pra,ksa svela u iste granice i radno vrem·e -o-drasli-h muSkih fabriCkih radni~~i paSta je u veCini p:rocesa ;p;roizvardnje neO!Phodn_a koopera.ciJa dece, mladih lica i Zena. 13 Godina 1847 - doba burne agitacije za desetcasovni radni dan i vrhunac -,Cartisti-Ckog pokreta - donosi Zakon o desetcasovnom radnom "vremenu. za sva mlada lica j radnice (u n OpSirnije o tome vidi naroCito: u citiranom delu F. PoloZa; T-adniCke klase u EngleskDJ. ~elsa: · u rudnicima su 1841 g. radile 6133 rene, odnosn'o 3:;JJ/o '()(] svih radnika. Ibidem, str. 270. 1 3 Vidi: K. Marks, Kapital, str. 21g.,_220; kao i BIT: Statut legcd des travailleuses, Geneve, 1938 g.; str. 142 i str., 231. 1! 2 2ena u radnom odnosu 17 �'(j ! I I 'i I. · tek.stilnoj }ndustriji), s tim da to definitivno. ogranicenje stupa na snagu 1 maja 1848 g." U lborbi fabrikanata pr"otiv primene n<>vog zakona dolazi prvi put :do izraZaja takozvana negativna strana zakonske zaStite Zena. Nairne; po-Sto nijedan zakon Sto je dotada dOne-'· sen ustvari nije ni u Cemu ograniCavao rad muSkih odraslih lica, fabrikanti su poCeli ».sa mestimiCnim .atpuStanj.em jednog dela, pone!kad o rpa>1<>vine zarposlenih mladih lica i II'adnioa o uspostavili za odrasle muSke radnike gotovo 2aboravljeni noCni rad« .15 N oviin dopunskim fa-briCkim zakonom, 1850 iodine; radni dan mladih lica i Zena regulisap je tako da se ustvaii prvih ~ dana u sedmici radr produ.Zuje na deset i po Caso~a ,a. suhotom sikm6u,Ie na ,sedaffi, i;p<>. Sem to,ga, odre&uje se k""' period· u krijem se mo.Z_e raditi vreme -od 6 Casova ujutro do 6 uveCe, sa odmoi-om za jelo od jedan i po Cas, koji se mora dati svima u · isto vreme. Pri tom tre1ha imati u vddu da se zakonodavstvo- iz prve polovine XIX veka odnosilo sam<> na tekstilnu industriju, medu- · tim, znatan broj Zena radio je i u drugim granama u kojima nije bilo uopSte regulisanja ill je zaStita r8.dnica hila zna<tno manja. Tak<> je tek 1845 go dine donet prvi zakon· kojim se regu!ise rad izvan teksti!a - Zakon o stamparij ama (Printwork's Act). Njime se ograni-Cava radni dan Z.ena na 16 Casova rada,.bez zakonskih ·odrn.-ora za jelo, ne zabranjuje se noCni rad, ne stite se deca iznad 13 godiia. 16 U drugoj pol-i XIX ve.ka kapitalizam u Englesk<>j se veC ustalio. Od ogromnih profita, koje je omoguCivao monopol na svetskom trilltu, hilro je moguCe davati minimalne izn:ose 14 · -Marx ovaj zakon •ocenjuje kao zako-n koji »nije bio samo nu.Zan praktiCan uspeh veC pobe<la principa; prvi put je politiCka ekopomij-a bl}rZoaz,ije otvoreno kapitulirala p.red P'OlitiCkom ekonomo]om radmCke klase«. Vidi: Prva, Druga i Tre(:a internacionala, grada za pr~mCavanje delatnosti triju internaoionala, Beograd, 1952 g., str. 16 (c1tat po »Marks-Engeus- Dela«, knj. XIII, doo I, str. 11). u; Kapital: str. 222. 16 K. Marks: op. c_it., str. 228-230 i 231-2.32. 18 {:»·mrvice«) i radni-Ckoj ldasi, naroBto kv3.lifikoVanim ·radriicl~ ma, 11 od ko~ih se stvorila radnicka aristokratija, koja· se trti~ dila da se po naCinu Zivota u imesnom smislu pribliii · btir~o­ aziji. OpSte stanje radnicke klase u Engleskol bilo je svakako znatno bolje od onog u prvoj P..Olovini XIX veka. I rpored jos mno,go bede, ipak je »pros€Cni ZiVotni standard engleskog rad:tlika bio viSi od proseCn.og na evropskom kontinentu«. 18 U tom periodu broj zaposlenih .Zena se stalno. pov~Cavaq~ Cesto brZe nego broj zap·oslenih muSkaraca, i brZe {)d. porasta Zenskog stanovni.Stva. 19 Sedamdesete godine XIX veka u Engleskol bile su plodne u pogledu regulisanja raznih pitanja vezanih za Zivot radniCke -klase. ·Ti z~w-ni su u izvesnom sm.islu hili ·odr8.z ilovonasta.:. Hh shvatan.ja o socijalnoj ulozi drZave, i mada se nisu Odri··osili na regulisanje ;skljuCi"o radnih odnosa, ipak su vee tada usli u okvir tzv. socijalnog zakonodavstva. Tako, -naprimer, .i:z olblasti fabrickog zakonodavstva, 1861 g. regullsana je inspekcija rada u rudnicima, a 1862 g. naimenovana komisij,a za. ispitivarije radnih 1 Zivotnih- uslova· :r:udara.20 ;, Godina 1867 vama je u engleskom radnickom zakonodavstvu, j"er se tada, mada ne u istom obimu, ipak ·reguliSe ·i ~ad 17 Lenjin: Dela, sv. VI, str. 608 (ruSJki), citirano po J. V. -Tarle; Istorija novoga veka., II deo, Beograd, _1949 g., str. 106. 18 J. V. Tarle: op. cit., str. 107. Vidi takode: K. Marks, op_. cit. str. 405. 19 ·- Dok se Zensko stanovniStvo u Engleskoj od 1841- do 1891 ·g-t>- dine povecalo svega za jednu treCinu, dotle se broj -:lena u ··fabrikama poveCao za tri puta. U manufakturama je radil'o 1841 .g. 463.000 Zena, a 1891 .veC 1,447.500. U istom periodu· broj mUSkih industi-iskih radnika porastao je za ·svega · 53"/o -a Zena za 22118/ci. Vidi: Labour Party, Labor laws for ·women. London 1900 g-.-; kao li Ida Strasser: Frauenarbeit und Ratio.nalisierung~ E3er.lin,- 1827, str. 12. Oosirnije o kretanju zaposlenja po granama i po, polu . vidi takode Lilly Braun: Die Frauenjrage, Leipzig, 1903 g., ~str. ~_17. tabela. _. · '· · ,. 20 Iz obimnog materijala k'oii je ta komisija· skupila; 1riteresantno je miSljenje rudara da rad u rudnioima nije rad koji o¢t.!Wvara Zenama, iako sene odvija pod zeml.iom; ,iE!r je »teZaH:: i poniZava.iuCi za Zenu« i da bi ga zato trebal•o zabraniti,. ali da rad ·b fabrikama Zenama ne treba zabranjivati. Vidi: -K. Maii"ks: KapitaJ, str. 407. 2* . . �,d:r:ugin:;t "gr~ama induStrije. Ramlme se, i ti- tZakoni &u se, i omladinu, a obuhvatili-.su. t<rSku industriju, 'radionice sa najmanje 50 radC ~ilka,_ ·.rna,-tw£a!kture, .:Jwcrti rad i ·s1tne !l'.adli.onice. l) ka~ -~- do(adanj~ _.odD.oSili sanw- na Z~ne,. decu · · Mada je 1867 ,g. bila obrazovana komisija za ispitivanje r!:td'a ~u poljO!priVredi, tpak, f'pored svih nastojanja, p_oljoprivreda je ostala podru~je gde je pos!odavcima hila ostavljena pC>tpuna sloboda eksp!oatacije radnika." Godine 1871 donet je u Engleskoj jos jedan zakon ad znaa naroCito za radnice- Married Women's 1\:ct,_: kojim se udatim zenama omogucava da slobodno ra.sp:o.~~.l.l svojom ~aradom i iinovitiom. 22 ~ja_z:a. z.~n.e.uop.Ste, I ·l! ·· ' l'rilican haoo, koJi je pootojao u to doba u fabrickom zakonodavstvu Engleske, resen je kodifikacij.om izvrsenom 1878 g. Mada je to hilo »zla,tno doba« engleske privred~, mada su vee· postojali Tr8.de uniorii, mada je vee post~jala Prva intern!lcionala, koja je svakako imala znatan uticaj na orga_nizovane is.t1J!Pe i !Zaihteve radniC:ke klase, mada su i poslodavci uvidal'i ik·o·risti od ·regulisanog · rada, a izvesna intervencija. arzave prihvaCena"kao orude z.a stvaranje kompromisa i spreCavanje rev-olucionamih akata radniC:ke klase, ipak. je radniCko zakonodavstvo regulisalo i&k!jui:i.vo rad zena i dece i bel.Zilo mindmalne r€zultake." rirugu .vrstu kadifikacije engleskog radnicko.g zakonodavstva· pretstavlja ·Zalwn .od 1391 ,g. lmji - re!Mivn:o kasn<J uvodi jednu vaznu novinu za Z.ne - por<>diljslci dopust. Naim.e, :l!enama je ,...anjen rad posle por<Jdaj.a u toku 4 nede!je. Ali ova· mera, kao 1 u Svajcarskoj gde se prvi put pojavi!i Ibidem, Slfi. 403, 410. Na:jme, dotada su muZeVi 1iJ:n,aJ1i pravo na isplatu nadndca Zena, i nije bio --redak sluCaj da se to pravo zloupotreblj.aval'o. Vidi: · n: Dr. Ana BoZi-C, PoloZaj_ Zene u pTivatroom pravu, Beograd, 1939. sir.. ~6. n Obzironi na stanje fabriCkog zakonodavstva u ostalim zemljama, Engels to zakonodavstvo ipak sr.rtatra }}p·c>red Svajcarskog .saveznog ..fabrl.Ckog zakona od 1877 g. kao najboljli zakon '<> tom predmetu« - K. Marks: Kapital, str. 412 (bel.Ska). ' la,24 Il!ije znaC:ila naVoCitu poliHl{! :Zen·ama, jel---nlje- .obezbediv-~la nikak.vu naknadu z.a nadnku za tfij period. --r ·ova odredba; nnada poloviCna, doneta je ustvari, kaiJ i ·s·-y.$ dhige, pod· _·pri.... tiskom zahteva radnlcke klase. Ipak, opadanje rprocenta ra" danja u Engleskoj u drugoj rpolovini XIX veka i porast proC oen-ta smrtn1ooti. d-ece, naroCilbo =00JEIDCadii, svak3ilro su pr:i. ~ Qgral~ ulogu. 25 . U te godine '(1893) pada i uvodenje inspektora rada Z-ena- 60 g-odina nakon_ ustanovljavanj-a .inspekcije rada.. One su odigrale vrlo pozirtivnu ulo,gu, j·er. se,·].)raksom pok~zalo-da· muSkarci, oi pored najbolje volje, Cesto niSu znali »kak-o da gledaju i kako da ispituju«-26 U ,godinama ad pocetka ovoga vek!\ do Prvog svetskC>g rata, naroCito u prvih deset godina, Engleska je u~~SCivala· svoje fa;bricko zakonodavstvo i dopunjavala ga (~ire &hvacenim) sO-cij alnim zakonodavstvom. Taka, u tom periodu, :za. ~~ poslene majke svakako je vaZan i Prosvetni zakon iz_ 19?6 g. 'a ishrani ucenika (daCke kuhinje). pored drugih zakona. koji, su bili od ma1Caja za sve zaposlene Zene -(Zakon o -obeStel:en~1l -1906 g.; o·-osmo-Casovnom radnom·vremenu u rudnicin).a;:o., 'St~O!i penzijti 1908 g., ooatinn Zaa<on •<> raclciCkfum odlboori. rna, o minimaJnriin nadnicama ...__ i za kuC:ni r.ad; 10 .berZI8.nia r.a.;;. da - 1909 g., itd.)." 24 Svajcaxska je-- 23 m·arnr 1877 g. ·(V~ordnting des SCh~eizeT­ Bundesrates) USFtanovila porodiljsikii dopust za industrnske radniCe u trajanju ad 8 nedelja, od Cega je 6 nedelja koriSCenja posle P<!'l'G~~ d:aja 'obavezno. Medutlim., kaik:o nij-e niOim obezbedena naknada-. umesto nadnice za vreme te :?Ja:brane Tada, to- je ta odredba eko-:,nomski teSko pogodila radnice, koje _su, da bi pdbavile sred_stva' neophodna za Zivot, bile primorane d?L se Cesto_ pril1:va6aju i .,te:Zeg rada o-d onog koji ,s-u obavljale U. fabrici. lpa-k, i ovakva · ni~jlkay~ odredba zna-C:ila je poCetak zaStite materinstva i imala.' je i. m~(lu­ narodni znaCaj. VJdi: Otto Graf, Schwangerschp..ft ·und Qeburt ·im. Arbeitsrecht,- KOLn, 1931, str. 31. · 25 Vidi 'OpSirnije: DZ.- Kol: op. cit.~ str. 317. 2 6 B. L. HUtchins: op. cit., str. 182 i 198 . 27 DZ. Kol: op. cit., stt. 359-362; P. Pic: ·op. Cit.·, Bfr.- 5o3. �. l[i ,. I' ;I •J'<arqcitoje vazan National Insurance Act- Zak;en o socija!r~!'ffi. osigllranju, koji je predvid:ao i medioinsku pomo•c i P()~pm;e .u slucaju poroaaja." .-:Na, r.e.latiyno kasne odredhe za zastirtu materlnstva; kao i ucWSte_na relativno oskudnu zaStitu .Zena, svarkako· je uticalo' i, to sto su zaposlene zene dugo bile van redova sindikalnih or.ganizacija iii sU 1i njima bile procentualno manfe zastupane. Negativno j'e uticao i feministiCki pokret Zena iz gradanskih krugoVa, koje Su .s.e veC u drugoj polovini XIX veka horeCi se za pravn na rad borile protiv posebnog zaStitnog zakonodavstva. za Zene·. Time se, ustvari, i.Slo na ruku krugoviril.a koji su _se· :i: ip.aCe ,odupirali uv:odenju i proSi_rivanju zaStitnog zakonodavstva. _-·_:Org~ni.zov_ani radni&i !Imkret, ~aokupl1jen prvenstveno e~onomsko;-politiCkini ·~bot'lbama,_ u kojima su Sltrajkovi imali ~~~o. mesto, talmde se nije naroCito rbavio pro1blem-om :Zena, 3: ,sindikati su se tCes.to 1Cak. odupirali primanju Zena u svoje · redoVe. 21 . , S druge strane, na op·Sti razvDj'- zaStitnog .za~onoda:v.stva u :Elrlglesilooj svaka1m 1je zna1Ino pozitivm.o utikal!a aktilvnost Lahuiisticke partije, u krilu koje je kasnije delovalo· i DruStV'o f8Jbi.jevaoo, lllotle se rp'ooebn<> bavlil<>• [ darucavallljem poilloiaja zena'(B. Shaw i Beatrice f Sidney Webb), naroCtito njegovom ekonomskom s.tranom, odnosno pitanjem ni'Zih iZ.enskih nadnica i plata, lwje s.u 'bile stalna karakteristika celog p-osmatrano.g perioda. ! ~a -vreme rata, obzirom na znatno uCeS_Ce :Zena u ratnoj privredJ10, u engleskoj javnosti poCela j.e se vodi Dihim-na p:ropaganda za -o1ginizaciju izvesnih servisa koji ,Ce ·amO~gu­ C:i\rati potpuillje ang~ovanje Zena· na nji:hovim radnim me.sti~a (kantine,- zdpavstvena· sluiba u preduz-eCima, odffiaraliSta i da _ .213 ,:0si~ranje p() ovom zalronu ntije obuhvatilo vanbraOne majke. Vidi: B. L. Hutcnins: op. cit., str. 290. . _ ·21 Vicij. op~Umije citrlran-o delo DZ. Kola, str. 262; cit. delo Hut~hlinsa, stt. 119 i sl.; kao d L. Braun: op. cit., str. 432 .i 439-440. 30 Procenat Zena u 1918 g. u odnosu rna 1914 _g. u ii.ndustrijri IDetala naglo je porastao na 25°/o, u hemiskoj industrij.i se pioveCao od 20-na 39~/Q, au drlavnim p.red.U:ze&na 'Od 3 na 470fo,, Vidi opShnije: ·Gertrud~ _YfilUams: Wpmen and Work, Lon.dton, 1945, .str. 44. sJ.). Istovremeno poveean_a je_i k'ontrola vla:de riad izvrsenjem .. ostoj eCih propi&a." T·o J€ b>o dokaz da se. za pr?bleme zap !enih Zena gledaju& sa Sir,eg aspekta, drzava zatnteTes?vapos , ,. . t · la tek pnda kad je vladajucim krugo~a pos aro1 sasvrm neophodalt Zenski rad u vrlo Slir-okom ·ob1mu. · Francuska Sloboda rada koju j'e pr-oklamovala Velika franC'Uska re32 vOlueija, otsUdn~ za kasniji privredni razvitak zemlje, nij~ znaCila sloibodu rada i za Zene iz gradanske klase. Otuda 1 bo!'lbe i progoni poznatih ·francuslcih Zena -:--- horae~ za pravo na rad Zena,, oslobodenje od vla.~~i "muza. i prav~ ~a uC.eSCe u jarvnom Zi'V1o'tu· 33 Ali, ka•o i kas~J'I z~ POitt:~ zen.a .~ .gra: aanskih lkrugova u svim zemlJama, t1 (I>Oikreti ruru dodil'!'Vah (bar ne- u poCetku) Zene iZ redov~ pro.letarij a.ta, za ko~-: ~u ~ad i zarada van ku6e iii rad u kuci, ~h za drugo.ga, bth Jedtna moguCnost opstanka~ u Francuskoj, mo:Zda viSe nego drugde; rad ,z_ena radi zarade blo je razV'ijen i pre fabri~kog rada: Nagla in~ust11i)aliza­ cija34 samo je poveCala taj ra~. 1 pre~~~tlla mnoge zene" 1z malih radionica i sa rada u kuc1 u fahncke zgrade. Te zene su dugo Cekale rta intervenoiju drZave, .ZiveC~ i radeC~ po_~ sv~ fum UISlovlima lmji su ISV'Uda u petmodu •mdruistra1i2aCl.J•e ~ 001 manje- ili viSe, '¢asni i te.Ski. 35 Nes:un:~tivo je .d.a su na r.azV'oJ za8titnog zakonodavstva uticale pohhcke pr1hke u Francu31:_ Vidi: B. L. Hutchins: op cit., str. 247 i sl. Vidi: B. Iv. BlagojeviC: _Medunarodno regutisanje radnih: odnosa Beograd 1939 ~tr. 79 i sl., P. Pic: op. cit., str. 67, 68; Ge'orge scen'e: Le dToit ou~"h~~~ Paris, 1922, str. 2:1). ' 33 Olympe de GO'dges, Rose Lacombe -~ ~e, koje s~ svuda spominju u vezi sa Francusko~. rev-oluol]Offi ;. borbo~ zena za ravnopravnost. Pored ostalog v1di: J?r. An~ BozxC: op. ett., str. 80 Ii. dalje; Lilly Braun: op .. cit., str. 79 1 sledece. 34 Prim era radi moZe. da se nav,ede da j e vrednost prod'llkc:ije o_d 1815 do 1848 g. porasla od 2 na 4 milijarde. Za to vrerne proletanjat se piove6ao na viSe od 2 miliona. G. Scell;e: ?P: cit., ·~tr: 30. . Sf> 0 uslovima rada radnica u FrancuSikoJ wdi P. Pic: op ctt., str. 479 i Lilly Braun: op. c;t., str. 22~. s2 23 22 �.skoj, u mD.~ogO!llie razliCite ·oo onih u Engleskoj 36, ali se . Ono~ .i· kao gotovo sva druga iz tog vremena, ipak razvijalo po eri.gleskini uzorima. · Code civjl iz god 1804, koji po Engelsu pret&tavlja »majstorski pnilagodeno modernim kapitalisbiCokim odnosima, staro rimsko pravo - onaj gotovo savr.S-eni izraz pravnih odnosa. koji proisticu iz stupnja ekonomskog razvitka koji je Marks na:zvao robnom proizvodnjom« 37, p·oevetio je radu ·svega dva clana (1780 i 1781). Otuda nije <Cudo sto je prilikom proslave stogodiSnjice konstatovano da je u njemu radnik .»bio gotovo potpuno zaboravlfen«. 38 Za udate Zene, .a naroCito radnice, Code civil je, ffiedutim, imao vrlo negativne o~dredbe. Pored ostalog, on je davao P·raVO muZu da r.a;spola;Z:e. Zminom zaradom.39 Prve odrec1be zakonodavstva o radu u Francuskoj, kao i one u Engleskod, odnose Sf! na za.~titu dece od preterario ~ctU.gog rada, no·Cnog rada i nezdravih posJova. One dolaze ·skoZ.o 4. decen'ije kasnije ·ord "Dnih u Engleskoj, u vidu · »priUCno .p.laSljivog« i ·»:krajnJe skromnog« zakona iz god. 1841; koji je l.ipak znaCio izvesno poboljSanje.40 ! u !11:11 Provizorna revolucionarna vlada iz .god. -1848 dOllela· je prvom polo-v.inom te godtine tri zakona sa karatk:teristf.Cri·om vinom (u odnosu n" engle.;ilioo radnicko zakone>davstvo): svi p_ropisi odno.siii su se. na sve radn1ke, 'bez ofb.zii-a na rpol i uzrast (·o.graniCenje radnog dana, uvo.den.je suda dohrih ljt.idi - ·no:. - . »U Engleskoj je otsustvo ·socijalne demokra1Jije uzrok. >Slabom politiC.kom uzdizanju org3Jllizovahih radnika, u F.rancusrkoj SU· parlamentarne zablude socijalistiCkih frakcija odbile ·organiz'ovane mase od partije i isprunile ih- neprijateljstvom prema svakoj parlamenta:rnoj a:koiji uopSte.« Vidi: D. Tu~oviC: Izabrani ·spisi, knj. 1, Beograd, 1949. · 36 3 .7 F. Engels·: Razvitak socijalizma od u.topiji! do nauke, MarksEngels, Izabrana dela, knjiga II, Beograd, 1947, str. 103. 38 P. Pic: op. cit.• ·str, 74, citat Glassona. 30 Ibidem, -str. 634. 40 G. Scelle: op. cit., str; 3-3. 24 aribitraZa sastavljena od pretstavnika radnika i poslodaVaca, 41 slaboda udruZivanja i za~brana privatnih biroa za posredovanje rada). Meitutim, politiCke prilike ometaJe su primen_u svih. ovih zakona, tako da je trel>alo da proite skoro 40 godma pa da, posle donoSenja zakona o inspekciji rada (1_~83), ovi .:akoni, a naro;Cfto propisi o radnom vre~enu, dablJU prakhcno. znaCenj e. 42 , Prve; odred!be koje se odnose na posebnu Ziastitu zaposlenih Zena dOnosi tek zakon ill g-od. 1874. Njime je zabranjen noCni rad Zena do 21 god{ne .Zivota i, pored i~ekcije rada i drugih. odreclhi o higijeni, e>n takoite zabranjuje podzemn1 rad zena u rudnicima. 43 Zakon iz .god. 1874 dopunjen je g<>d. 1892 i odnosi se na sva industriska preduzeCa. Bitno je Sto je ·novim zak,onom_ za•branjen noCni rad Zena, bez obzira na· dQib. Radni ~an je ograni~ Cen za Zene na 11 ·Casova, nedeljni odmor je uveden svak1 sedmi dan a uvedeno je i Sest44 priZJilatih praznika; donete su i neke odredbe o higijeni. Slaiba strana tog zakona hila je u tome Sto se on odnosio samo na industriju .i radio nice a ne i na trgovinu, polj oprivredu i tzv. slobodne prof.esije, .Cime je znatan br:oj zaposlenih Zena oStajao izvan za.Stite. Godtine 1900 pe>jav1jfU\jU tSU ; prve sao::dtarne todredbe, ko}e se,. odnose pose:bno na Zene u trgovini. Po propisima koji su doneti te godine, sve tr,govine bile su ~uZne d~ na~a:re z~ prodavaCice i uo:p:S1te Zene koje rukuju robom stohce (ISh ~raJ pl-ema broju .. zaposlenih ·Zena, kako bi se ove mogle povremenn •o•dimorWH). 45 Ov·o j1e svakalko ZnaCiillo run.o!Slenj•e .jedn.e tmO'derne mere IU. IZ:a:Stit:OJO •zakionodavatv10. 4t u vezi sa uvoderij·em privrednih srudova Jinteresantan je podatak po kojem od 38518 pres?da priVreJdnog sru~a 1674 su se. odnosile na Zene. Ne navodi se godma, n•o verovatno ~e da se radi oposlednjim godinama proSlog veka. A. Bebel: op. ett., str. 224. 42 Vidi opSirnije: P. Pic: op._ cit., str. 77. 43 Ibidem, str. 79 44 Vidi: G. Fauchffi-e: Le travail des femmes, Paris, 1934; kao !i BIT, Btatu.t legal des travailleuses, rstr. 142, 143. 45 G. Scelle: op. cit., str. 160. .I 25 �l!r li !1/,1 '•! f 1·! Razv·oj. industralizacije krajem XJX veka odlikuje se i u Francusk.of' znatno <brZim porastom lbroja radnic:a i iap.oslenih Zena od porasta .Zensk.og stanovniStva i porasta 1broja zaposlenih lriu.Skar-aca.46 Medutim, za razliku od Engleske, za Francusku je bilo tilpH!no' da je imala :zmatan broj preduzeCa sa rnalim brojem ra:dntka, gde su us}oVli rada uvek- teii. 47 Velik broj ra:znovrsnih propisa izazvao je i u Francuskoj potrebu za •lwdifiikacij•om. j·e 1901 ·()bra!ZOIIT81Ila ekstrapaiDlament:a~na kom.isija sa zadatko~ da, ugla·vnom niS-ta ne menj'8.juCi i ne nadopunjujuCi, P'ripremi predlog Kodeksa rada. Ta je komisija zavrSila rad nakon 4 godine, ali je Francuska dohila Kodeks rada ·tek 1912 g." U periodu do Prvog svetskog rata donesene &U j.os neke odredbe vazne za zene. Med'u njima je i pmpis iz 1907 g., koji udatoj ;Zeni daje moghCn'ost da samostalno raspolaZe za- z""" T3.dom.. 49 NaroCito je vaZna za za.Stiltu zdr.a-vlja industriskih radnica b:hla Urediba od 1914 g., ikood.om se zenama '(" deci) za;manjuju izvesni Stetni poslovi.50 N ajzad, 'brflba poonenu1ii fi ZaiTo001 o o:nrlintima!1n&m naJdiilloarrna, ;, g]od. 1915, koji se odnosio samo na zene koj.e rade kod kuce za industriju oblacenja i luksuz (n.a muskarce j.. taj z;aikoon protegnut. tek 1928).51 1 1f '' i j! 46 Od 1886-1906 - dakle svega za 20 godina - broj radnica se P'mreCao za 100°/o, dok se broj zaposlenlih muSkaraca poveCao svega za 40°/o.. V.: Ida Strasser: op. cit., str. 12. 47 Tako dok je 1896 'g. u preduzeCima sa 1 do 10 -radnika .radd.lo 1,.3·3,1.000 -radnika, 'l.l.1iim sa preko 100 radnik:a radilo je svega 1,112.000 radnika, a 861.000 radHo ill je u preduzeeima od lQ-.100 radnika. Ta:rle: op. cit., Str. 127. 48 OPS:irrmije vLdi: G. Scelle: op. cit., :str. 4. 49 On je .imao u pralmi pozitivno delov-anje na udate Zene !i. u pogledu prdpadn()sti sindikatu. Mada je odredba koja je to formalno omoguCavaia Zeni doneta tek 1920 g:, ipak se na oonovu odr_edbe iz 1907 g. smartralo da Zena mo.Ze b-iti ·prirnljena u ·sindikat i bez narOCite dozvole mu.Za. Vidi: P. Pic: ·op. cit., str. 255; 634, 712. 50 Vidi detaljnije pr'opise: BIT: Statu.t legal des travailleu.ses, str. 326. 51 :1 I' Odredbe o zf'lltiti materinstva, odnosno o porodiljskom dopustu, uSle su u francusko zakonodavstvo relativno vrlo k.asno. No to ne zna.Ci da o njima nije bilo govora joS mnogo ranije. Uprav:o na piltanjima posebne zaS-tite Zena hila se bitka u parlamentu medu intervencionistima i pristalicama <>konomskog liberalizma." Trebalo je da prode skoro 20 godina, pa da prve odredbe o porodi!jskom dopur;tu, godine 1_909, udu u zaStitno zakonodavstvo. 53 Po tom prvom zakonu zasbta niJe bila efill{lllSna. Zenrurna }e naim.e .ootavljena mogu6no,st da ne rade 8 nedelja - 4 nedelje pre i 4 nedelje posle porodaja, za koje vreme im je sam<> garantovano zapo.slenje. Tek 1913 godine prvobitni zakon je dopunjen (glava IV Il knjige Kod:eksa rada) uvo·denjein olbaveznog porodi1jskog dopusta 4 nedelje posle poro-daja (i to za sve zaposlene Zene), s pravom na naknadu jz javnih fondova u •tolikom iznosu da .Zena moZe izdrZavati .sebe i dete 1 s pravom na bes-p.Latnu medicinsku pomoc (na osnovu zakona od 1893 godine o besplatnoj medi·cinsrkoj pomo.Ci)-.54 Zanimljivo je, medutim, pomenuti da su uC:iteljice dohile _-prav-o na po~Odiljskti dopust u trajanju .od 2 mes-eca p·osebno, zakonom od 1910 g. U slucaju potrebe one su cak mogle da produ.Ze poro-diljski dopust j-oS za dva meseca, a nisu mogle . P·onovo stupiti na po.sao hez lekarsko.g uverenja. Godinu dana P. Pic: op. cit., str. 66-•:i. s2 Proti.vndci dntervencije dr.Zave- u korist YZena uglavnom. ,su navodili tri argu.menta: prvo, obziTom da je zena slobodno b;f.c~, koje maze· da radi Sto h'oCe, nije prihvatljivo da joj ~~ _zabranJU_Je »da se Z.rtvuje« u dnteresu porodice i da radi p•o~_o koJI Je ponekad iznad nji::mih snaga; drugo, skraCenje {ograrlli.~enJe) ra'!nog ~eme­ na za Zene nepovoljno bi uti.calo na rad muskaraca, Jer om r_ade zajedr;10, i S•tvorilo bi dezorganizaci~u pr~izv?d~je; treCe. ?:~r~mCe­ nje ra~dnog dana Zena imaCe posle:~1cu -~~anJenJ_e produ~CIJe 1 _o_nemoguCiti bOTbu protiv konkrurenDIJe. Vidi: P. :Pre: op. e1.t., str. 48~. 53 PovodOin diskusije u vezi sa porodiljsk:im dopustom Cu:le su se i ovakve reCi (Dr Desper): »dospodo ne mi.slite li vi _da ~e ?Y"~ smeSno? Ovakve srtvari se ne stavljaju u za'kon. Dobn ob1CaJI (1 :francUJski duh se tome protive. Zakonodava_c ne m·OO:e ut.aziti u. !ako inrtimne detalj-e ...« OpS.im.ije vidi: A. Va~lhln: La femme salanee et 1a matemite, Paris, 1911. " v. P. Pic: op. cit., str. 542 i 840, i G. Scelle: op. cit., str. 152 j sledeCe. 26 27 �I "I kasnije, 191~ god., ovaj propi.s prosiren je i na s1u7Jbenice PTT. ~SIU!Z!benice dr.Zavne administracije stekle su ova pravo tek 1928.) 55 Izvesne mere za za·Stitu rna terinstva prova.ctene su i na. privatnoj osnovi putem po12natih druStava za uzajamno pomaganje - »Mutualites maternelles«, Ta dru.Stva, uglavnom katoliCka, isplaC:ivala su svojim Clanovima izvesne pomoCi u slu- . caju porodaja i uopste pomagala porodilji. Najstarija takva kasa raCuna se da je u.s.tanovljena u Pa.rizu, 1891 g. Organiza_:ciju PIQ~~~-~ radni~ama za vrerme poroda Po-Ceo je, sem to.ga, da prmnod1 J·OS polownom 19 veka industrijalac iz Mulhousa Dolfuss, stvaranjem kasa u koje su ulagale izve.Sne sume :Zenezaposlene u pre-duzeCu}6 • ' ::.v: Prvi svetski rat postavio je i pred francuske vlasti i2lvesne · pro.bleme u vezi sa Zenskim radom. Za re·Savanje tih prohle~a us~anovljen je 1916 god. Komitet za zenski rad, sastavljen od. ~ret~t~vnika. ~arlamenta, Zenskih i sindikalnih. organizacija, !Judi 1z medicinskih krugova i pretstavnika organizacija po-· s}odavaca. U toku rata .zastita materinstva je d·opunjena (1917 . godme) odredbom o pravu majki dojilja na jednocasovnu pa~ uzu u t<>lou ·rada u perliodu od godri:nu dana poole PO>:'o>diaga. Sem to-ga, pr.eduzeCa, u kojima j e zaposleno pr·eko- 100 Zena :' dobi iznad 15 godina, mogu biti ·obvezana da ustanove doj<Iista, u krugu preduze,Ca ili . u hlizinU7 Taka su rat i potre1be ratne industrije i ovde uslovili prve poCetke- socij alnih sltrlfu!i. u korist zaposlenih - k i i zena. 55 5 G. Fauchere: op. cit. ~ V. A. Vallin: Op. cit. Y izve~taju Komiteta od februara 1918 godine navodi se da Je u Indys.~skdrn. preduzeCima postojalo 70 ustanova za decu od dv:. d?. c\tin. g?d:Ue, sa proseCno oko 50-..:.60 dece u svakoj. Vidi ~Sll'1l~Je: , Mma~tere des r€gions librt§es-Letelier M-elle: Les cham:bre d al~a.~tement ~ns ~es etablissement industriels et commerc~aux, Pans, 1929; o zenama radnicama u Franctisk:oj za vreme rat~, gd.e se, I}J~ored Qrstarlog navode i jzVeStaj1 gorn.jeg· kooni.teta vdd1: G. Fauchere: op. cit., s.tr, 11. ., ' 57 • 28 Nemacka I u Nemaoi\koj je ukidanje korporacija, 1810 .god., lbio jedan od predu:slova za .razvitalk :industrij•alizacrje.. Ipak tek poole .god. 1848 NemaOka 1se nag1o pnivredrr>o razvij.a, a sedamdooetiih go-.dina bila je vee u »vrtoglavom procvatu« 58 , _koji _se n.astav: Ija i dalje, i tako Nemaeka XIX stoleCa poka.zu]-e: ))besp~~m~I'm mdustrrmslill razvrutaik«." I u NeunaiiliO!j se pen<>d u.ndusll11Ja!.ilzacije odl1ilkuje :p.rilivmn -starn:ovni.Stva 1u grado:ve, ..teSki:m u:s~o­ vima rada i Zivota. radnika ·i radnica, prostitucl]OID, slablJenjem porodiCnih v.eza, .odnosno svim oni.m poj~vama ko}e za: konito prate proces industrijalizacije u kapitahzmu. 60 Za na,gh por.a.st nove k}.ase - pro:leta.rijal1:a i ovde je ikarakteristiCr~a Onjenica da se broj radnica ·p?veCava.o b.rze ad fb;oja radnlka.61 Ali -ono Sto u izvesno.j m-eri r~zld.kuJe Nernacku od ~­ gleske i Francus:ke .(i SAD), to j·e inter.es j~avnag ~Em:Ja, .a naroCito socijaldemokrata, z.a .Z.enski rad i >)rzensko pltanJe« i velika aktivnost u tr-etiTanju i po'kuSaj·ima da se reSe pita111ja v.eztina za Zenski rad v.an ku.Ce. Sva· ta a1ktivnost, medutim, pada uglavnom u poslednje tri decenije proS!og i na pocetak K. M·axks: Kapita.l, l)ogovor 11· d.zdanjil, 1873 g .• str. XLIX~ s11 D. TucoVllC u svom napisu »Germanska opasnost« navodi da je nemaClci izvorz u periodu od 11380-84 do ~905-8 poras~ao za 58 890/0, a engleski samo za "22°/r;. Isto t~o, dok J·e u ~n~l~oJ p;ro- izvodnja uglja porasla svega za dva puta, u NemaCkoJ Je porasla :za Cetiri puta. Vidi opS,irnije D. TuooviC: Jzabrani spisi, sv. II, Beo- grad, 1950, ~r. 145. _ so 0 prilikama u NemaCkoj u d11·ugoj polovinli XIX v~a, izne-. senim paTalelno sa svim pitanjima vezanim zci Zenski. rad i Zi.vo~­ proletarijata u drugim zemljama, vidi: L. Brann, op, czt., poglavl]a IV V i VI ·mr. 209 do 430. Dosta karakteristi&rih podatak.a o mocbtdutetu, sianovanju, .porodiCnom ZiV'atu, o pros?-1n;c~ji i ~· na~odi i G. B. Morton: Probl€mes sociaux du travail femt.nm - 1 ouVT1ere en Allemagne - Geneve~ 1936, od str. 42-48 i 71 do 84. 61. Od 1822 do 1907 godine broj z;aposlenih Zena pove&tro. se za -6SO/o a muSkaraca svega m. 8-810/01. Vidi: Ida St_msser: op .. cit·• ~: 12 kao i G. B. Morton: op. cit., str. 105. 0 brOJU zaposlemh zena 1 m{J.Skaraca po granama ·i qdnosu Zena prema sindikaiim:a d obratno 'VIildli opSfum.,ilje: Instilbrut fii.r Marxismus-Lend;nis~ beum ~K der SED: Clara Zetkin: Ausgewahlte Red-en und Schriften, Berlin, 1957, str. 31-42. 29 �ov·og stoleCa~- U tom periodu burnih previranja u NemaCkoj se pojavljuju prve statistike (1883) i vade prve a;nkete u vezi sa JOenslcim ra,doo:n koo [ drzve6taji radruokriill 1nspektoNt' u t<> 1 doba pada osnivanje, zabrana i ponovna do-zvola rada {1890) Socijaldemokmtske partije", siroka aktivnost sindikata (legalno· i ilegalno), osnivanje Zenskih sindikata, osnivanje Centra za zenska pj>taillja u {>kviru Socijaldemokratske partij.e (1889), aktivnost Zenskih organizacija na pitanjima ravnopravnosti Zena, itd. - Sve je to biJo u znatnij.oj m·eri nego dtugde usloljeno i delatnoseu meaunarodnog radnickog pokreta (Druga interna~ionala), u kojem su nemaCki sodjalisti igrali znatnu_ u1ogu. a medu njim.a, naToCi1:o u vezi sa p1tanjima Zena, dve· markantne figure: Klara ZetkOn i August Bel>el." Regulisanje rada p&javljuje se u Nemackoj 1839 g. propi-sima koji ograni{!avaj'U4rad dece. Deset godina kasnije done·seni su prvi ipropisi u korist odraslLh radnika i radnica, kojima. se obezbeauje slobodna nedelja. Sire regulisanje tada i radnih .odno.sa, koje je o:buhvatilo i posebnu za&titu Zena u industriji, izvrSeno Je Obrtnim zakonom (»Gewerbordnung«) izda""' tim 1878- iste godine kad je donet i zakon protiv sodjalista." 62 NemaCku socij.alnu demokratiju ·TucoviC je ·walro okarakterisao: »NemaCka j.e zemlja u kojoj je politiCka zaintereso·vanos·t francuskog proletBJrijaba sjed:injena sa sindikalnom organizovanoSCu engleslrog. NemaCki pr'Oletari.jat je p·okazao de. se dobre strane ?ba _ova pokreta n:ogu gajl.i.ti b~ njihovih rdavih strana. To· je !IStonsko dele nemackog proletariJata, upravo istoorisko delo nem-a' Cke socijalne dem'Okratije.« Op. cit., rstr. 135. 63 Mada su neka shvatanja Klare ZetJkin za·sta-rela (napr. »Zen-€' i studenti«), mada se ne mbZemo potpuno· sloZiti sa svim njenim stavovima i istupanji~ na kongre&ima Druge ·intern.acio-nale~ ostaj-e Cinjenica d·a je ara Zeblcin mnogo uCinila i teoretsiki i u organizacion-om poogledu, na postavljanju i resav'anju pro-blema ·radnica i njihove _zaStite. SliCna je za:sluga i Bebela, Cija je dokumentoovana knjdga »Zena i soc-iia.lizam« (takode u m.n•ogome dana<:; zast.arela) -imala veliki medunarodni znaCaj u tretdranju probiema.tike ravnopravnosti Zena. 0 njemu kla:o »braniocu Zen:ske stvark vidi: G-:- B. Morton: op. cit., str. 67. . 64 Lilly Braun izri.Cito navodi da se poCetak zaStite radnice· taCna poklapa sa jaCanjem Socijaldemokratske p<irtije NemaCke~ Al~_napoininje da je ~?me dopr~neo i utica~ kal?lika (»Centrum«), kOJI su, mada polazec1 od sasvan suprotmh prmcipa takod:e zahtevali zaStitu. 1'ako, dok .sru je prvli. zahtevali kao sr~stvo za jaCanje fiziCke i duhovne snage plf'~le.tarijata za klasnu borbu, dotle II :jl 30 { Interesantno je, u -odnosu na .druge .zemlje·, da je prv:o regulisanje zenskog. rada sadr:lavalo i odredhe u vezi sa P9r·odajem. . Zakonom od 1878 g. porodilj·ama je zahranjen rad. 3 nedelje nakon poroaaja. Sem toga zabranjen j.e, iii uslovljen specijalnim naredbama, .rad Zena u in~ustrijam-a ~pasnim po Zensko roravlje. Ta se za:brana, medutun, ootvaru1e tek 1888 g-od·. kad je ·zabranjen, na ,osnovu ~akona iz 1878 ,god., _rad otena u fal>rikaciji l>oja i na poslovnna gde se upotrehlJava olovni sulfat, kao i na nekim poslov:ima pravljenja ci,gara. Dve godine kasnije .(1890) produ:luje se postna·taln~ ~al>rana ~ada porOdilj ama na 6 nedelja, s tim da su 4 nedelJe »mlr-ovanja« obave~ne au rtoku o.stale dve nedelje rad je do~ol_jen samo uz ode>brenje lekara. ,~Nije usv;orjen predlog SOC'lJahista ·da se u tom periodu zabrani o-tpu.Stanje .Z-ena sa posla.) Ali,- kao ni sUCni prOtpisi u drugim zemljama, taka ni ovi ·propisi radnicama nisu -olbe2lbedivali nikakvu naknadu umesto plate. Otuda irispektori rada tzveStavaju da Zene u tom peri-odu, da bi doSJ.e do z.arade, rade joS teZe poslove. Medutim, -posle dve .go-dine noveliranim Zakonom o bolesniCkom -o.siguranju ustanovljava se pomoC tzv. »WOchengeld <{, koju porodilje primaju za c·elo VTeme dop·v.sta. Telk 1908 g., kad se radno vroeme Zena smanjuv je na 10 Casova dnevno, a.- subtom na 8 ,casova" d ' s e ,o , uvo 1 pored tog.a, s v..Znoscu od 1 VHI 1910, porodiljski dopust koji obuhvata i kraj trudnoCe, i to dve nedelje, dok se oz·abrana rada prote.Ze na 6 nedelj a posle porodaj a. Ovim propisom bile su obuhvaCene r.adnlice u preduze6ima k•O'j.a su zapro.Slj avala viSe od 10- radn~-ca (u man jim :PreduzeCima dopust je !bio kraCi), dok su nameStenice, kuCna posluga i !poljoprivredne · ra:dnice bile hez ikakv;e zaSti'te. 66 su drugi misHli. na ;ostizanje izvesnih nazadnih. oiljeva. ~ (Naprr. nedeljni odmor se traZio da bi se omoguCio 'Odlazak u crkvu, a od zaStite Zena se o·Cekivalo da Ce se suziti moguCnosti za rad Zena, · vraCanje Zene porodici, odnosn'o starom oblliku porodri.ce, l.i. 1spr:e-:-. Cavanje naprednih uticaja na radruiCtke Zene. Lilly Braun: op. ctt., str. 485. 65 Vidti.: BIT, Statut legal des travaitleuses, str. 142. 66 Otto Graf: op. cit. OV'i. propli.Sfi vredeli su s.ve do __1927 g., kad je zaStita materinstv_a regulisiMl.a u smislu Konv-enclJe (br. 3) o zapoSljavanju Zena pre i posle porodaja. 31 �Na. pob9IjSanje uslova· rada 'Zena u Nema·Ckoj uticale su i odredbe o hi.gij.eni, o zabrani -noCnog r,ada i podzemnog rada, u rudnicima, sad:vZane u prop1•sim:a iz god. 1891, zatim zabrana rada sa fosforom; iz 1893 g. Za ekonomsku nezavisnost Zena, bi!lo je, med:utim, va:Zno a. stupanje na snagu NemaClmg ·g~a­ danskog zakonika, po kame je tZe-ni »pored pravne i 1poslovne spa.sobnosti, priznruto pravo i na pvcllf,esi•onalni rad van. ku6e«.6 7 U rpoCetlru ovog veka karakteristi·Cni · su ipokuSaji nekih poslodavaca u Nern.a-Ckoj da rerSavaju socijalne pro:bieme :Zena unutar. i izvan fa~brike putem socijalnih radnika. Interesantno je da se u »mu:Skim« industtijama tada pojavljuju Prvi ->>Arbeiter-Ausschusse« - radni.Cki kom•iteti, koji su os1guravali izvesnu kol_aboraciju ""fradnika sa , poslodavcem u reSavanju so-cijalnih pitanja u Pri-duzeCu. U preduzeCinia koja su zapoSlj.avala i· Zen&ku ili pTeterZno Zensku r.adnu snagu toga nema, ali su tamo neka lica postavl]en~ od posLodavca (i»nadintendanti«, »sooija•lni sekretari«) da .§e b:rilnu o reS.avanju. Z.enskih p:rra.blema. PrVIi sluZ.benlk za sooij.alni r-ad pootavli.ern je· u j,ecJ.nom pr.e<1me6u 1900 ,g<Jdine. N aiDociJbo u oodustv•jamru sme$tenim izvan gradova (tekstil) ustanovljavaju ·se :sociialne sJtuZbe, deCje ustanove, dl'Ze se CLoona~Citn.Sk:ft llru.mevi dlskJ.jiUOi:Vlo za radnice. Prva inicij.ativa u tom pravcu potekla je ad konfes:kmalnih organizac:ja, koje su ll2iel-e pod sv•oje·okrilj.e internate i d.omaCinske ku:rseve. Taj se rad ·odvija raJZUC:ito., ug1avnom pord naziV·orm »Fabrikw;ohlfahrtspflege«. 68 U toku rata potreba za Zensk:om radn~ln snagom posta}e iz dana u dan sve. . .a. Zene s·e pr'emeStaju u preduz.eCa koja rade za vojsku: njihov broj se :poveCava 69 , i dr.Zava j-e, kao i u 67 0 nemaCkim propis:ima o za.Stiti Zena: · vli:di P. Pic: op. cit.; str. 490 i 4lll. 68 9:a 69 OpSimije vidi _G. B. Morton: op. cit., str. 114-120. 1917 i 19~8 godine potrebe metalurgije nilsu Cak viSe mogle budu ~doy·?'lj 1 ene ni :lenska.m raqD.om ·snagom. BroJ zaposlenih zena u poJoedimm gran.ama u odnoou na muSkaTCe znatno se popeo. Akro se 1913 uzme kao 10.0, porast se kretao ·ovako: hemiska - - 777,2, grad.evinarsrtvo - 737,4, metalna industrija - 659 4 rudnil;rl - 687,0, metalurgija- 283 itd. G. B. Morton: op. cit., ~h-. 122. 32 Francubkoj i Englesl.mj; primorana da se vwe nego do tada poza1ba~i pi-oblemima Zena .. Stoga .se o~sniva s~eci}alni .~red . rada, kdji, pored osta}og, ima i zardatalk .~a resaVla .soclJalne 70 pr.obleme radni'ca u ~atnoj industriji. Sto se tiCe Zenskih nadnica, nfihov porast je Qio .znatan, ali ipak su ·one 19t'8 god., ka:o i svuda, rbile ni!Ze ·od ;ml.l.Skdh. SAD U Sj,edinjenim AmeriCkim DrZ.avama, »•~de feudalizam nikada nije postojao i gde se drustvo od samo,g po,cetka stvaralo na bur:ZJoaskom temeliju« 7 \ proietarijat je nastao osoben1m pulem. Jedna od hitnih karakteristika, za razliku od evropskih drZava, hila je razliCita :nacionalnoost rac:ln:hStva, koje se regrutovalo znatnim delom od useljenika, Sto su se »trbuhom za kruhom« slivali u tu zemlju nes1uCenih moguCnosti. Ali, iako su spoljne okolnosti z;a radniCku klasu bile soasvim di-ugaCije, ostali su isti ekonomski ·zakoni rada pa ·otuda i rezultati tako nisu u svakom pogledu ·adenUCni, morali su ipak pripadati .istoj kategoriji. Stoga i u Americi ~apaZ.amo iste borbe za kra•Ci, zakonom utvrdeni radnd dan, naro·Citn za .Zene i decu po fabrikama. 72 Ind=tJrijai1i.zaci'ra j e o cbu poilel" maooV'nrnm r"clom deoe i zooa.7s A;1i., 2ia t~aeillilku od Ev.rape, 1QIVlde ~e . ~~eba:1o WSirbi \rrhov-anje Z.en_ske radJ+e snage, ne biraju6i sr·ed.stva i ne prezajuCi ni od prevara. 70 Po zawSetku :I-.a:ta bilo je u NeinaClroj 752 nadim.ilendan·ta u 1.258 -fab-rika, u kojima je radil'o 778.426 radnica. Ibidem, str. 133. 11 F. Engel:s: Razvitak socijalizma od utopije do nauke, Beo- grad, 1947, mr. M. 72 -F. Engel\S:- Po.ZoZaj radniCke ktase u EngteskOj, ~·- 374. 1s Godine 1820 poiCWinu fab-NC!kiih radnika SAD sraC1njarvalJ~ su deca od devtet i des•et godiina, lroja su il'fad:ila proseOno po 13 Caoova dnevno. V,idi opSirnije: Elein Ostin,, Kra_tka istorija. radniCkog pokreta SAD, Beograd, 1954, str. 38; Lilly Braun, u citiran.om delu, n8.vodi takode da je ·1816 g. u drZavi Massachusetts, u predionicama r.adilo svega 10.000 muS:kara~a aU 66.0900 .z.ena (1str. 21~). .3 ~ena u radnor.D. odnosu 33 �Nagli privr.ediri razvoj u prvoj polovini XIX veka oitlllOgu~ Cavao j.e .-:kasniji vrtoglavi napredak74 , .a bio je uslovljen 1 pr.aCen uZasnom bedtom pro1etarijaba, koji je ra,dio i · Ziveo 11 uslovima vrlo .sliCnim anima u Engiesk·oj. 75 Apsolutna v1adavina ekonomskog liheralizma hila je jasna i gruha ostavljajuci poolodavoima punu s1obodu bespostedne eksp1oatacije." Radni dan iznosi 10-12, 14 pa i viSe- CasoV!a dnevno. 7 ~ · Dve od pet Zenskih radnica, kraj em XIX veka, mlade su od: 2,1 ge>dine, a jos 1904 g<>dime ze>n.<.iiDe rplate su za p!t'eko 51°/o ltna!Ilj·e od miUJSikih. Brzi po~rast hnod·.a zapoSlenddl .Zena d. ·ovde prati naglu mdustrijalizadju, ali rpokazuje i i.zvesne specifiCnosti.78 · · ' 4 Kao Urustracij-a lh.OOe da posJuZi podataik da j·e· godine 1830 celokupna vrednost ihdustriske p'roizvodnje iznosila oko_ 300 miliona, a g.odine 1860 kretala se ·oko 2 milijarde dolara - E. Ostin: · op. cit., str. 51. Vidi takode: Istorija novag· veka, u redakciji Tarlea, Beograd, deo II; str. 341-2. Lenjin je u vezi s tJ:im razvojem zaPeleZio: »SAD nemaju takmaca, ni po hrzini razvoja kapitalizma krajem XIX i poCertkom XX vekJa, n.ti po veC postignutom. njegovom najviSem razvitku.« Lenjin, knjiga XVII str. 575~ na ruskom - citirano po navedenom delu TaTlea, str.- 157. 75 Iz jednog izveStaja njuj'orSke g.radske policije, :iz 1850 god., vidi se da je 1Jrjdeseti deo celokupnog stanovniStva grada Zliveo pod zemljom - u p~drum1ma. E. Ostin: op. cit.~ str., 50. 76 Shvatanja posloda,va'Ca u to vreme u odnosu na ·radnike ka-· rakteriSe i~ava jednog fabrikanta iz Nove Engl·eske, polovin'om XIX veka: »Dokle god mOgu da :z:-ci-de za mene, za platu· koju sam volja:n da im dam, ja ih drZim i •iskoriSCujem Sto }e ino•gyCe viSe. S.ta rade iii kakD Zdve izvan mojdh zido-va, niti znam. niti m>e s_e tiCe. On:i t:reba da se brinu o sebi k.ao Sto se ja brinem sam o sebi. Kad~ m'Oje ma.Si~astrure i postamu neuportrebljive, ja ih uklanjam i zamenjuj-em. novima; a ovi Iju!di su deo mode ma:SineT'ije.« E. Ostin: op. cit., -str. 53·. 17 US Department of Labor: Toward Better WoTking Conditions for Women, Washington, 1953, str. 2. U istoj pubJi.ka-cij~ navode se (str. 9) takode j·OO neki .podaci u ve7li sa usl'Ovjma Zenskog rada, i medu osta]j_m kaZe se: »Dugo radno VTeme, nri.ske plate, despotiza:rt poslovoda,- uz sta·lan s·trah da Ce se ·izguibiti pos·a)o, konsekvent:na glad,- hla-dnot:a i goTka ookudica - ne mogu da doprinesu razvoju sl'Obod:nog Coveka i sJ.obodne Zene« (jz izveStaja na II ·klongresu Zenske tredjunion ]ige, 1909 g.) 78 Vidi: US Deparrtmen:t of Labor. Women's Occupations ThTou.gh Seven Decades" Washington, 1947, str. 3, 33, 73, i 18·1. 34 SAn. Radnicko zakonc>davstvo 'razvijalci se u ;poro ·• i rie. ujednaceno (po drzavama), a f onaj minm:~l~n broj ~one.~lh pr.opisa bi·o je rezultat_ oStre- .bor'be radru?:lnh __ -organ_l.ZaClJa. Pozivanje drZave da interveniSe u odnosima p6slodavaoa ~ · radnika, naila2l.Ho je ne samo na tvrdokOrne .principe _ek.Onoin~ Skog liheralizma i nelritervencije, n.eg.o .i na- prigov.o~ -~-a ~~ ' · takve odredbe pro•tivuustavne.79 Za Sj.ediinJen.e DrZave Ameri!lre l!oarakltellistilcan i"' ne-'dC>Statak, odnosno malen broj federalnih zakona. Tako je 1868 godlline donet fed€1failind. 2>akOtn 0 OOill<J\OasoV'IlOilll ,.<lidnJo<m danu, ali samo ·za osobe »koje m-ogu biti -zap-o.slene od strane vI ad e ili za nj.en ra•cun«. Sem tnga bio je donet (1912 'i 1916) federalni zakon k:oji reguli.Se- zaposlenje Zel~nriCa!a. 80 Ov·de j·oS t~eb:a pomenuti, u v·ezi sa Zensk.im radom, da je· 1870 g. jedan;·fed·e-:ralni zak.on .otv·o•rio pristup Zenama u ne~a zv.anja u drZavno-j 81 administradjri i p!redvideo jednake plate -bez obzira na Pol._ Prvi nacionalni zakon o r·egulisanju- rada odnosi se, ·k~.o i u Engleskoj, na regulisanje radnog ~ana dece, a javlja ~e · U perOOdu od 188Q-1910 g. broj Zaposie~h Z~ se utrostru:Ci~; dok se broj, zaposlenih mUSkar~ca samo nesto VISe nego. udV'Ostr;I-- .' ', Cia. Takode je karakteristiCan :podatak o bracnom stamu radnica po nacionalnosti. Od radnica Kineskinja i Japanlti 77~5°/o su udat~­ Od Crnk.inja 44°/o;, od rad:n:ica- us-eljenica-belfi:Ca 26°/o.,. ·.a. od ~m~: rikanki svega 19,41>/a (vidi: Ida Stra.soor-, op.- c1.t., s•4:- '12 ·1 15); Na~-:­ zad nij•e neinteresantrio navesrhl joS i 'Ove podatke: Zene S~--~~· · Cele su da rade u trgovrinama, k:ao prodavaCice, -1858 g., u Javnun slu.Zbama 1861 g., a 1868 g. u telegrafskO:i slu.Zbi. .Pronalaskom . ste: nografije Zene se sve viSe' zapOSljavaju kao prJ.vrutme. sekretar1ce 1 daktilografkinje (vidi: Women Struggle foT the Rtght to Work Outside the Home, }}Building Amertca«, _voL ~o 4; 1939, ~tT: 8 i 9). Ovde s-e moZe jloS dodati j.e_dno obj_aSinJen]e. U amenOkim sluZbenim stati·stikama o radno-j sn.a0i susreCemo ·se sa grupom zanimanja koja s·e naziva »white coUar« (\?eld ~~vratnik). To ~~~ Dtuda SOO su prve sekrertarice nosH·e bele kecelJe (kao. ~oma~Ice) .1 bele oikovratn.ike sLiCne onima Iroj-e su u to doba nos1li muskaTcl. Od tada _grnpa sld.Cnih -.zanimanja hosi -i- sluZben.i· naziv »bell okov _ry. vratnik<(. 79 E. Os:tin: op. ·cit., str. 201. so .1:'. Pic: op. cit., str. 500. . OpSirnij.e vidi: BI'I_': Le Stti.tut te{la.l des travaiUeUses. str. 54a. 35 �\ };836.g. u 9-r.Zavi Mias.sachusetts, naj'industrijalil'Jovalllijoj zemlji jl_SA.l). Njim~ je rad dece ispod ·12 godina ogranicen na 12 ·~:s.OVJa. ~ 8 1.11'' 'I !·:1 il· ··.i I i·' ;?rva.1spitiv'!'l'ia uslov.a rada (iOena) ad str"ne' drzave poja,.. vJJjlll(ie se Jaikloder ru. dmaVJi. MOISSa<OI>usebts, ·oetttd<l8etih .godi!na pro-Slog. veka. Pokretanje ispltivanja zahteva1o je UdruZenje · ':za refOi-inuL ZenSkog mda, jednom pet~cij:om, u koj.oj se, pOr:e'd ostalog, kaZe da su Zene u tekstilnoj industriji osudene da rade ·u IieZdtavim prostorijama po 13-14 sati dnevno, ,i u ·>ko'jdj se'.trwZi'da .se uvede 10-Casovnt radni dan. Tada je hio ' I obr8.2lO'V'•an . Specijaln:i zai<Jonodavni klomitet da lzuCi petidiju, ,ali rezu.ltata nrje bil'<>." U dt.Zavi Ohio 1bio ·je deseto·Casovni rad za .Zene uveden · jednim. propisom 18)';2 .g., ali on je s"dr.Zavao klauzulu »aka drii.kCije n:ioje ugovoreh!O« -· Oime je guibio svakli e:fikasnost.84 , Ustvari, prvi proP'isi koji.ma je -ogfaniCen radni dan .Zena na tlu SAD doneti su u d~zavi Massachusetts, 1874 godine. Njima : je· liveden 10--~Casovni radni dan, pdnosno 60-Ca.sovna. radna nedelja za !Zene zaposle-ne u tekstilnoj industriji, .Sto- se po.cstepeno ,(i uz mnoge bo~be) proSi.rivalo i na druge industriske . .-:~;ane.ss . .. . U pOOlednjim decenijama proSilog veika doneti su u tri .drl'.aove {Miss<>W't- 1•8Hl, Washington - 189:1 i Utaih- 189'6) ·:prtOpdsi o zahrani •()jbavlj-anja i2jvesnih pos:1ova. za tZene. Po!Cet.··~om dvad~setog veka• donooe -ovaik.ve tp·rqpis.e j.OO Cetiri dr.Zave · .{MaryJarud - 1902, New Yor'k - 1-906, Lousiana - 1906 ti . Vmgind.a - 1912~ ~ . Sto znaCi prvi zaStitni fPTOipisi za zaposl€ne Zene - Sem toga, goiline 1911 i 1912 Pennsylvacia iM.issacllusetts reguli5u radnu nedelju zena na 54-60 casova ned<>ljno.. .. Na zalltitu r"dnica u SAD ·znafno je uticaJa »Zenska hga tredjuniona<<, osn<>vana 1903 (po uzoru' na. englesku Ugu)," · Osnovni pro;gra111: Lige u po.gledu zakonodavstva s.adrZava~ 3re 11 ta-Oaka 1 medu roojilna je hto d. -zahtev za dVla meseca ~ ro-diliskog dopusta sa: materija1nim obezbedenjem.: Zahva1JU-, juci Ligi, 1907 godine izglasan je u Kongresu SAD zak0'11, kojliim se •eklretaJT.iiia t za ·trgo'VilnJU i md •zadtWillje d.a preduzme.,. dspitiv.anje 6 us]Jo;vima rada Ziena u industriji. 88 · IPak ·zaStita ·· m1aterinstva je ,s,_asvim neznatna. Do Prvog svetskog rata doneti su propisi svega u nekoliko drZava. Takb je u drZavi ·Ma.s-, _ sachusetts, propisom iz 1911 g., zabranjen rad. Z~ama za-. · poSlenim u industrd.ji i trgovini 4 nedelje posle p·oTodaja _r dve: nedelje pre porodaia. Godine 1912 i driava New-York i Vermont uvele su sld.Criu zaStitu ali saino za 4 nedelj-e posle porot!aja. Tek dr.Zava Connecticut propisuje 1913 .g. za zene za-. po-slene u industriji, trgovini i radiJonicarna porodili~ld dopust trajanju od. 4 nedelje pre i 4 nede1je posle p·<>rot!aJa. I pored uporne borbe radni~e klase i -organizovanih radnika, i pored postojanja Departmana rada, ipak su SAD docekale pocetak (i kraj) Prvog svetskog rata, sa minima!nim li Sturim radniCkim ZJako:nadavstvom.8& u • s1 Lig.a je najtrne sruradlivala sa ISindikatima,, inzistilrala na Clanstvu u zajedniOkim sindikatima ne ZeleCi, za razliku od Engleske, · :iiSkljuCivo ·zeruske, izdvojene sdnddkate. · as T-o isrtraZivanje biil'O je vrlo temeljito i objavljeno je u XIX tomova. Liga je te podatke vrlo obilno upotrebljavala u · sV'Ojoj Stampi· :i borbi za pf?bOljS.anje uslova rada Zena. Tako j e, 1_1apr., 1 '' Vddi: K. Manks: Kapita!, str. 20~ (beles;]oa). 83 US Department of LaOOr: Women's Burea-u. Conference, Wa- 1948, str. 28. US Dep. of Labor: Handbook. on Wo1nen Workers, Washing·voo.' 1955" str. 53. 85 0 skraCenju radnog wemena sa ·smanjenjem P~ate, a d.n.tenzivnidim radom maSina, i Cavenim S.ilrajkovima radnica u vezi sa time, vld1: E. Osm: op. cit., str. 54, 195 i 204--206. _shin~n, 84 86 0 p.ropisima koji su regul:iJsaJ.j radno-vreme u SAD, vid.i: BIT: S.tff-tUt legal. des t_ravailleuses, str. 3-27. - 36 objavljivano da kelnerice imaju sedmodnevnu radnu ne.delJU sa 14 sati rada dnevno da radno vreme- u perionicama iznosi 10---,.17 -Casova dnevno i sl. 'Liga je zahbevala zak::onsko regu1.1sanie 8-Ca.sovnog rada, zabranu noCnog rada, zasebne prostorije za li~u hi- . gijenu Zen-a. zaStitn-a .sredstva na maSinama za spreCa~~e n~­ ereCa, minimalne· nadnice za ku&ni rad i poveCanje broJa zensk1h inspektor.a rada. Vidi citiranu publikaciju »Toward Better ~or­ king Conditions for Women«. naroCito str. 4 9, 12 4?., 46 i slerle':c. 89 OpSirnije vidi: P. Pic: op. cit., str. 81, 82, 466, 501,vk~o i BIT: Statut tegat des travailleuses, str. 56. Kratak hronoloski pregled razvoja radniCkog zakcmodavstva u periodu 1900-1950 gOO., gde 37 �Razvoj ,knskog r:>da za ·zaradu i regulisanje tog rada u periodu· do Prvog svetskog rata u drugim zemljama Evrope i Amerike prolazi!oje kroz sHene faze i bilo "helezeno. sl enim p:ojavama, kao ·Sto je rto izneto .za nav€dene Cetiri zemlje. Storga oStaje da se jo.S iznese razvoj ,zenskog rada i zaStitnog zakono~avstva u zemlj.ama koje danas Cine JugoslaVfiju, kao i .sasvim kratak osvrt na medunarodno regulisanje renskog r"da pre stvaranja Medunarodne organizacije rada. Zemlje Jugos!avije Zemlje, koje danas erne Jugoslaviju, predstavljale su do ' 1918 g<>d., po razvoiu ekonomskog, politicko·g i drustvenog mv·ota, vrl-o Sal'loliktr slriJku. Neravn.omernost u privrednom razvoju,_ kao poslediCa razJiCitih istoriskih uslova- 1i uticaja, i-s njom povezan razUCit kulttrrni niv-o, utisnul1i su peCat na strukturu druStvenog ·Zivota, koji se jasno vidi i danas, uslov-lj'avajuCi do- izvesne mere i danaSnji .druStve·ni raJZVoj zeml}e. U periodu .do 1918 .godine zemlie dana~mie Jugoslaviie (ii!nlile oo sedarrn za'Sebndih pr.avnih pe>diruci a. Zake>ruodavstv·o n" tim podruCjima bile j,e i1i sops.tv,eno, ili je bilo u sastavu centrah:wg. zakonodavstva zemlje pod koju je p·oiedina .poklr81ilirr>a potpadaJa, iJd su v·aZili lbresnti posebThi propisi." S r b i j a."' U doba kad se u Zapadnoj Evropi, Eng1es!<Joj · i SAD kapitalizam na,glo razv.ijao, stvarajuCi rnilionske mase proletar..i:jlata sa njiho·vim klasnim r.adniCkbp org.aniza'C"ijama I :1 I i II ,I II se pominju i pTopisi u koi"ist Zena vi!di: Marg·aret H. Schoenfeld: 4merican Labor ~50 year chronology, kao i Feisinger Nathan - Witte Edwin: Labor Legislation and the Role of .Governmcmt, Month!y LaboT Review, No. 1; 1950, str. 48---61 i 79-86. Vidi takode:· Edwin ·"E.· Witte, Labor Legislation, Encyclopaedia O"f the Social Sciences. tom VIII, str. 657-667. kao i S. P. Breckinbridge: Maternity Welfare, u istoj enciklopediji, tom X, str. 225, 226 i 227. ' ' BliZe. o tome vidi: DT. BoSko Peri.C, Rad'lio pravo FRNJ, Sarajevo, 1950, str. 3. 91 Razloge za redosled izlag.anja po zemljama kao i literaturu o · drZavno~prav-q-om poloZaju jugoslovenskih zemalja vidi u kn.i-izi dra. Vojislava Petrovi-Ca:. Nezaposlenost i staranje o nezaposrenim. u. Jugos~a'l?iii do 1941., Beograd,· 1957, str. 20-21. 90 38 · artijaroa Srbija je 1 bila zemlj.a sa· ,preteZno naturalnom J.vredom, 'sa stanovnd.Stvom koje s-e ve~'iknm ve~nom bavilo poljorprivredom, sa zanatskom rproizvodnJom J?r.et-ezno.us~ere­ ~om na porud!Z:bine., a .ne na tr~Ste, .sa _ilrgt~Vll~om ·ko~a J€ od... govarala takvrom stepenu privredno.g razv~o•Ja. . Smatra se da su prve fabrike u Sr!:>iji nastale :pedesetih godina xrx· ve~a a da }~ induvstrija ipoC~;a intenzivnije da se r.azvida tek prV'lh deeem.J1a na-seg.a veka. . Ni 0 brojll, ni 0 uslovima rada, ni o radnim n:esti.ITI:a i zan:~ an]· ima Zena zapo,slenih u tim prvim zanatskim 1 In~us~rm · · sk·im radiorui.c.ama ne zna se mnogo. 94 p o__st ·O·Je,. me d:utrl.m , IZ, . vesni podaci, 2:a kasniji period, kad je :zensk1 rad vee b1o 1 92 1867 i poslednji osta:ci turske vojske napus~i1;1 su srp:s~~ gr::~ dove. OpSirnije o pTilikama u Srbiji u to d~ba v1d1: .J. ~.ananov:c. Nastanak i razvitak radniCkog P?kreta '1!- JUQOS~~vensk:m .~~mlJa­ ma, Beograd, 1954, str: .~6 i sledece, kao 1: Drag1sa LapceviC. IstoTiia socijaUzma u,. Srb~J~, Beograd, 1922, str. 16-~4. . . 9s 0 p.Tiivrednom razv]tlru Srbije i pr?~an~u kapitahzma u Srbiju· vddii: Dimitrije Tuc:oviC, Izq.brani spt.st., knJ. I, Beograd, 1949, str. 32-70 i 209-222. o :radniStvu u tom periodu vidi: TriSa KaderoviC: Prve samo~. statne rad.niCke organizacije u Srbiji, Beograd, 1950, str..8-18.. 0 dr.Zavi kao •o prvom poslodavcu, i Zakonu o uredenJu .fabTike · ·d ·• Dr Dragoslav .JankoviC Prve revoluc~onarne u K raguJ,evcu v 1 1 · · '· 17 '2.0 demostracije u Srbiji (Kragujevac 1876), Beograd, 1953, s·tr. - .· ' 94 Interes.antan p•opis Ijudstva po. zanimanju. ("? 1.866. ~.) da]e DragiSa LapCeviC u delu Polo:Zaj radniCkev klase t .stnd~1calm. pokr£t u Srbiji. Beograd 1928 str. 38 ,i dalje. Nazalost, n1 tu se n.e na:ro ~ daci polu: ~o,Ze ·se p:retpostaviti da su. sva ~ z~n1man:~-a. (~ ~iteljSiko i sl.). obavlja~ isklj?Ciy:o ~USklarci.v La'P~eV'lC r:avo~ i~ popi-sne Usrbove ·o zanatliJama 1 nnhov<1m namesteru.cn:;t?-a (porn~. chna i uCenicima-kalfama i Segr:tima) iz 1907 g. klOll ne. pr~ Vldaju p.opis po polu a iz sastava se vidi da se pretp•?stavlJa, 1 kad se gorvor!i o vlasnicima i. o drugima, da su mUJS.karCl. IJSto tclko u tabelama koje LapOeviC navodi o ?roj:u, T~d~om vremem.i i drug-om u vezi sa zanatlijama i zanatsikim radm.cima, pol nije w;et u obztr. Medutim, u sta~sfliCkom pr:gled"?- o mdustr~im preduzeCima navode se podac1 p~ polu, ~~ ?e IZgleda. da se mogu smatrati verodostojnim. mada 1pak daJ~ I~vesn~ sllku. Vidi: QragiSa LapCeviC: PotoZaj radniCke ktase i s~nd~kalnt pokret -u Srbiji, str. 43---'44, 47, 50, 191. Po. 39 �vise uveden. I oni su sasvim dovoljni da poka.Zu svu brutalnost perioda prvobitne akumulacije u Srbiji, straSne eksploatacije radnika, zena i dece, pomoeu koje se ·od seljacko'g eleunenta stvaraLa · srpsl<la burzuazolj.a. Upoiiljavanje dece od sedam g.odina dalje i u noCnim sm·Emama, wpaSljavan}e s:tarioa od 70-4H g-odinu pod istim uslovima, i do besvestf produZeno radno v.reme, »ajluk« :sistem95 , k.ao specifiCnost ne sanw ru zanatstVu IIl.ego i u industTiji, i to nJa \poCetku XX V·eka, »swea1rl:ng<c si.stem, »truk« Sfi.stem, .g1obe,. izvesno moT.alno prr.opadanj.e radnika, porast broja mrtvor·odenCadd, plo·ra'S't smTtnosti, krataJk .Zivotrui Vlek radnika, u:Zasno loSii stanovti (so bre), kaj'i su ipak odnosilii 25-30'1o nadnioa, karakteril;,tike, koj'e su pJOathle industrlJsku revroluC!iju na Za.padu, l)li:su m·og1e, zaoklonito, da izo.,stanu ni u Srbi.i'i. 96 ....NedostaJtaik ,biiJ1o. kaikvog MdnliiC!ko1g zru%iilno1g zakonodavstva i lbtiJ:o kaik"l.'o,g osilguranja i prva potla:flli!:koa prewcranja medu ra!dnicima imali su za posledi.cu, zahvaljuju6i svakalm i aktivn·osti ' Svetazara MarkoviCa, osnivanje prvih radni.Ckih udruZenja (dru.Stava za uzajamno pomaganje i kulturno uzdtruli,e). Ta drustva su se 1903 g. ujedinila u prvu k!asnu sindikalnu organizadju Srbije - Glavni radniCki savez, a pojedini njihovi Clanovi i u Socijaldem.okratsku partiju Sr'bije, osnovanu takocie 1903 god." . Ni za pojedince, ni za prve i kasnije soc~jaliste u Stbiji, ni za Glavni radniCki savez, ni za Srp.sku sodj.al'derq.okratsku partiju (SSDP) ne bi se moglo rel::i da su posve,Civali narocitu 1 fl 5 o--»ajl~u d seCeriji« vidi: Dr. PeriC: op. cit., str, 3 i Dr. N. Vu6o, Privredna istorija. naroda FNRJ, Beograd, 1948, str. 231. 96 Vidi: D. La~.C: PoloZaj radniCke klase u Srbiji, od str. 69 dalje, naa:-oCito s•tr. 122-123 (tabela), zatim podatlke o stanovima, stx. 125. StraSni uslovi rada u Cilimar&tvu u P1rotu i tkalja u UZicu i uop.Ste u radu kod kuCe :_ str. 114 i dalje. Sl1Cni podaci mogu se narroC'i'OO na·Ci u napisima Dimitrija TucoviC.a, obj.avljenim u RadniCkim nwinama, citirani u navednim ·stranicama kod LapCeviCa kao- i u publilk.aciji »Spomenica« povodom pedesetog'Oddimjice radnickog pokreta Leskovca i okoline (190i1--1953), Leskovac, 1954, str. 103, 166, 251. 7 9 0 Glavn'Om radniCkom savezu i SSDP vidi: Istoriski arhiv CK KPJ, tom III, Beograd, 1950, str. 329., Pravila G. R. S. - str, 17 ., Program SSDP - stt. 24. 0 Zenama i radndOkom zakonodav- stvu 40 str. 28 i 29. Zenama. 98 Izuzetak Cine Sveto21ar MarkoviC, koji je IDded<> o p:c>trebd o~<>bodEliJJja ~a IPTV'i uveo ru ~ }~~ost (mada se njegovi stavovi ne m0;gu u potpunosh USVOJltl), 1 kasnije, Dimitrije Tucovi·C, svakako. najumniji teoretiCar S!'lPskag socijalistiCkog pokreta, .Covek Siroke erudidje, koji nije m·O.gao a da .s-e ne zaint-eresuje dublje i za prroblematiku paJZUJU ..zena.99 Te.Sko je oceniti koliki je bio udeo ·Zena u prvim :radniCkim druStvima. U_ svakom sluCaj.u, ·u pravilima tih drus-tava (Ra.d9s MoZda O'Vaj zalkljuCalk nije taCan. Materijal o radni~lmm po~ji nam j.e bio dostupan, daje tak.av ~tisak. Napr. u napisima oz. Z;ujeviCu, Miti CeniCu u cirtir~!m dehm~.I?· ~­ CeviCa i J. Ma-rjanoviCa, zatim o Vasi PelagiCu (u. knJIZl RISta Besa;roviCa Sarajevo 1951) i .dr. nema nj:ihovtih stavova, 'Odnosno kr-etru u Srbiji istupa u v~ sa Zenam~. U: napisi~a T:iSe Kacler:o":iCa tak~e na.n-: nisu pmnati delovd kOJl b1 g'ovonli o zenama. V1di takode. ~· P .. »Statu.t i Program Srpske socijalistiCke partije« od kraja 70-tih go-: dina XIX veka, »Crvena zastava«, br. 5. 1949, Beograd, str. 100 1 dalje. 911 Svetozaru MarkoviCu moZe da se zahval!i. za pTe'V'od tada Cl!-venog dela J. St. Milia ~Potcinjenoot Zenskinja« i romana Cenn- . .§.evskoga »Sta da se radi« obj~vljenog iste ?o~~e ~1871) u »Radnilru<{ _ lroji je deoenijama imao znatan ut1caJ 1 biO .vrlo .r~srpr~ stranjen med.u naSom omladino-m. Njegova je zasluga 1 ~tiv1r~~e na polju borhe za. ravno:Pravnosi Zena sest.~~ N~v1c, na~ OI?;tdelatnost se nastavlja rad oanke Jovanovic il. LJ'UJbice Ivosev1?, prvih Z;enskih socijalistiOkih boraca _u Srbij•i. Pored ostalog. yidi: Svetozar MarkoviC: Odabrani spisi, Zagreb, 1950; V Gligonc: 0 Zivotu i radu Svetozara MarkoviCa, Beograd, 1946, kao i Dragoslav UiC: Pr'l'e Zene socijatisti u Srbi1i. Beo.grad. 1956. Dim:Ltr-i.iu TucoviCu. pored ostalog, drugu.jemo za prevod ~.]ig~ (u zajednici sa Du.San'Om PopoviCem) A~ Bebela: »2-ena 1 SOCIJahzam« - dela na kojem su se vasrpirtavale generacije na.Sih naprednih Zena. U borbi prrO.tiv parole da je Zeni mes.to u kuCi, Dimitrije TucoV'iC .}e J)'is.ao: Kad se socijalna demokratija zalaZe za ravnop>Ta:vn'ost zena ona >>to ne Cini samo sa glediSta pravde i morala, vee je na to pl"imorana samim istori:skim- razvitkom. Ekm10mski razvitak je u poloZaju Z-ene izvrSio s'ilnu revoluciju i nagna<> Zenu da ud·e u politiCku borbu«. V1di D. Tuco:viC: Izabrani spisi, knj. I. Beograd, 1949 str. 21-23. Medutim, zanimljiw je da se, sem u zahtevima .Zen-slrog radniCkog dru.Stva, nigde ne pominju de.Cie ustarrwve. 0 njima je pisao, izgleda, jedino Vas;a PelagiC- 'kioii je stvm"io i• naa"oCite n~~ive kao »deCiSta« (jasle), ))odg-ojniStva{< i >ma•stavn.j_S.tva« (obdan'Ista). Medutim, ni on ni d,rugi ne p.ominiu notrebu zoa jednaikim 'Odgojem deCaka i devojCica. Vidi opSimije: MiloS JankoviC: PedagoSki PO-· gledi prvih srpskih socijalista, Beograd, 1952, str. 56. 41 �ntCko druS,tvo u Beogradu i isto takvo u ~egotinu) izdCito ;Se predvida da Clanovi mogu biti radnki i radnice, odnosno _gradani i grad~nke. 100 ' Medutim, ubrzo, u av,gustu lburne godine 1903, osniva se i posebno Zensko radniCko dru:Stvo u Beogradu, koje' je Okupilo u svoje redove najprogr·esivnije beogradske radnice. Vrlo agilno (124 Clariice), ono se bavi problemima radniea, pomaZe · Strajkatdcama i Stra.j.kaOilna, drZ::i krursev·e za nep'sm<ene, interveniSe u fabr~kama u korist radnica. Isto-riska uloga druStva hila je, da je na zboru radnica 12 oktobra 1903 (na kome je, ·prema zaQ>lsnlku, bllilo je 400 radnlca i ndm!iJ<a) cloneta r<>~<>luoi­ ja, lloodru joe sooij.aiLi!sttOM p•O'Sl!amdil< Dr. M. Ui<O trebruo cla J>C>dnese Narodnoj skupStini; ~ kojom. se traZi Zakonska zaStita rad-· nica i maloletnih radp.ika. U rezoluciji ·se, pored ostalog, tra.Zi i :zabrana noCno·g rada za Zene (i omladinu), nedeljni ·odm,or, zabrana rada na Skodljivim poslovima, osiguranje za sliUICaJj por·odaj.a, najm,an.je 6-nedeljrno <p•Oirodajno· ·ort.srus1Jvo, j.ednaoke pJate za jeclnak r01d, bmga •o deoi raclnica za. werne dok su one na poslu,. radniCki inspektori za kontrolu ovih prbpisa, itd. To su bili prvi, a verovatno i jedini zahtevi koje je radniCk;a klasa Srbije javno postavna u vezi sa posebnim zaJ3titnim zakonodavstvom za Zene. 101 100 Detaljnije vi,ldi: D. LapCeviC: op. Cit., str. 153-154, i )>2ena .danas«, br. 116, god. 1954, str. 3. 1o1 Sedam godina kasnije (1910), na inicijativu Dimitrija TucOviCa, osnovan je ~ogradu Sekretarijat Zen.a socijaldemokrata, koji je pokrenuo svof Hst »Jednakost«, uClanio se vee iste godine u Internacionalni savez i radio na okup]janju radnica i niihovom u~dizanju i borbi u okviru Socijaldemokratske partije Srbije. U prvCIJIIlajskom letku Sekretarijata Zena socijalista, inaCe vrlo opSirnom, ne postavljajti se posebni zahtevi U pogledu posebn8 zaStite Zen•a. Vidi c_~o tekst: Ed·ib HasanagiC: Prvi maj u Srbiji 1893-1914, Beograd, 1954, Str. 207-209. OpSirnij,e o osnivanju Sekretarijata, odn•osno o rezoluciji .donesenoj na z.boru Zena socijaldemokrata, septembra 1911, vidi izvje.Staj Glavne ..partiske uprave na IX kongresu SSDP, 1911 - Ist. arhiv, tom II str. 189 i 190. Op.Sirnije o listu »Jednakost«. o manifestacijama radnica za pravo glasa, i vezama Klare Zetkin sa Sekretarijatom vidi: »Zora« br; 78, ~rt 1952, str. 3 i 32, kao i »Zena danas« br. 80 i 82, 1951, str. 3. . Radnickog zakonodavstva u S~biji u poslednjim decenijama XIX veka nije biJJo, mada se p'isa1o u sociljalistiOkoj :Stampi o njegovoj potrebi, a radilo .se Cak i na nekim ·projektima. Tek pocetkorn XX veka, kad se privreda S~bije jace razvila, broj radnika porastao i radniCka kla.sa poCela da se formira u klasni radniCki pokret sa sindikatima i politiCkom partij.orn, mog1o j.e da dode l &o ozbliljnijeg rada na radndc"k·o.m zakonodav·stvu. Dok ~e radniCko zakonodavstvo u Engleskoj i u drugim zemljam·a, ;ka•o Sto WlJO V'idreli, rp!oCDm.d•al1o Se za.Stli.tOttQ._ Zena ·li orrlladine, dotle se u Srbiji regulisanj e radnog odnosa i so·cijalnog o.sigurania postavljalo ad prvog dana kao patreba -zoa!Stite svilh ,raclnilika, ~radrnirOkie kJ..ase kao. takve. 102 Posle decenije oiltrih borbi radnicke klase Srbije i burnih deibata u Skup:Stin!, povodom nekohko razUCitih predloga, 1910 godine (29 juna) .donet je Zakon o radnjama (stupio na snagu 1 jula 1911) u ne!lto izinenjenom ohliku od predloga 1mj"i je izrad:i!o tadaSnj'i mini:star p:rrl.vr.ede J.<:!S8.' ProdanotViC. 103 0 poCecima femi.nizma u Srbiji i Vojvodini vidi broSuru pod istim naslovom od Ljubice Mark'ovi.C, Beograd,. 1930. 0 razvoju univerzitetskog obrazovanj.a ZE;!'lla vidi pod istim na,slovom publikaC'iju PauHne Lebl-Albala. Beograd, 1934; o Zenskim dru.Stvima u Srbiji (gde se ne pominje. beogradsko Zensko radniCko druStvo) vidi, inaCe inteTesantan i sa dosrta podataka, Clarnak Milene B. Mi}loieviC: Na<fe Zene, jubilaran zbornik Zivota i rada SHS, Beograd,' 1928 str . 690 i sled.efe. 0 Zensk.oj radniCkoj Skoli (usloVi primanja, r.azlozi otpuStanja, za:rada, subvencije od. strane opStine itd,)' vidi naP"l~ ''ulc~ M8.tiC u lis.tu .,,zena danas« br. 131, juli 1955, str. 11. 102 Bilo je za to i specifiCnih razloga. vezanih za strukturu radnika - od kojih je znatan deo pripadao kategori.ji zanatskih radn-ika a medu takvima j.e bilo malo Zena. 103 Op.Sirni~e o d'ono.l:ienju Zakona a radn].ama vidi: T. KacleroviC: RadniCko zakonodavstvo u Srbiji pre Prvog Svetskog ratd, Beograd, 1952 . 0 stavovima SSDP u vezi ·sa dono~enjem zakona vidi: .»Rezolucila o zakonskoj za.Stiti radnika«, citirani Istoriski .arhiv. str. 80 83, 84 i str. 169-170. U toku borbe za donoSE!nj.e Zakona o radniama· D. TucoviC je u r'!ve hroSure. izmed'1 ns+alog, treti>rao i pitanie zaStite Zena. Vidi: Dimitrije TucoviC: »Zakon o radnjama r socijal:rla .demokratija<<, Beo<;r.ar1. 1909 str. 30-31, kao i Zakonsko osiguranfe radnika, Beogvad, 1907, str. 22 i 58. 43 �Gledaju-ci ~a aspekta tadanjih pi'ilika u :Srbiji, u p~redenju: sa radniCkim zakonOdavstvom industriski visoko razvijenih._ zemalja, moZe se reCi. da je Zakon o radnjama pr~tstavlja() moderan zakon, koji je uglavnom obuhvatio celokupnu ma-teriju radnH'Ikog zakcmodavstva. . u pogledu zima, on je vellkirrn de1om ,ispumo zahteve Zenslkog mdnLCkog drustva, odnosno iZJbo~a ·radnica Beograda, iz 1903. Clan cetvr>l!i, kaii tumaci Ioo ima ~avo »wprainjavati rna kakvu radnju«, JzriOito k..Ze cla tome>Zeda buJde•vaJko lice »ibez razlike pola« .. Clanom 61 zabranjuje se ·noCni r~d Zena. »uop:Ste«, pri Cemu- se navodi da se kao takav smatra rad <zmedu 8 ca·sova uveae i 5 (l.,ti) odno•sn-o 6 caoova (zlimi) izjUrbra. Oya 101dredlba rOid!ru01.9.illa se UJOI_P~te--na ~arposlene 2ene; koje su ulazliJe u pod am ;illJ.pos1enog osoblj.a po Zakonu o radnjama. Medutim, za industriske radnike-ce va,Zile su sein odredbi o pomoCnom osoblju i posebne odredbe. Pod indus-triskim predluzJe6em. ~rmmevaiJo _se preduz,eCe lkloje zapo311jtav-a 15, odii1.0si!llc) 25 radnika, prema tome da li se radi sa m·otorima ili ne. Clanom 67- stavlja se u du.Znost ministru vrivrede da propiSe uslove pod kojima se Zene (i omladina ispod 16 godina.) mogu iii uopSte ne inogu primati na poslove koji se smatraju Stetni i op.a.sni. Rci.dnj:ce ne sme:ju da rad-e nedeljom, ni u ,sluCaj.evima kad j-e to nekim preduzeCima inaCe dozvotjeno. I najzad, )>poirodiftje se ne .smej'u upotreblj,avati na raldu za 6 nedeJ~a pre i 6 nedelja posle porouaia« (cl. 68). U odeliku »Obezbeueni:> radnU!k·a«, u &. 68 .a u vezd .sa pol!'odiltilslkJUrn d'olpUJs'bom., f]Jtredvdlda 6e (sta•tu:bi!ma mesruih zad.rtu!ga.) >>lofbazbed!enfum fialdnitcacrna« poIDQlC koj.a ·se. pr.Unoa u sluCaju bo}esti - Sbo zn>aJCi: lekar.ska poanoC, l'ekovi, boolnica, i novOana P'omoC, lroia ne rnoZe bUd manJa ad polovine obez;o;crene nadnice. Za onaga kOji »upotrebljava Zenske (i maloletne) radnike u radnjarna protivno vdredbarna ovog zaloona« predviuena j.e kaJZila od 100-200 dinara ("cl. 154 t·-8), Sto je bila najviSa·predvidena kazna u zakonu. VaZno je jos napomenuti da je u CI. 98 (Opste odred'be o profesionalnoj organizaciji) izriC;to naglaSeno da se radnice organizuju u profesionalna udruZenja za zaStitu svojih ekonomskih i moralnih interesa. 104 ~Vidi: Zakon o radnjama od 29 juna 1910 god., Beograd, 1922, str. 6, 47, 49, 50, 63 d 98, i _D. LapCeviC: PoloZaj radniCke klase u Srbiji. 44 .. Ali donoSenje .Zakona o radnjama nije. znaCilo i stvarnu ,za§titu r.adnicke klase :Srbije. Zalmn se vr1o• teSko, uz. energfficn·u bOO'im radnLCke kl·aJSe, sam-o delimiCn10 poOeo proV'Iod!i•ti u ZivOt:· Obzirom na poliUCke prilike, i na koriS.tenje roka od godinu dana za primenu zakona, nedovoljnu .insPekciju, zakon .'le svakodnevno krStio te je nadmcloa klasa Srbi.j.e radlila i dalje, i suviSe Cesto, potpuno nezatStiCena, prepu.Stena samovolji po.slodavaca, boreC:i se neprekidno za svoje zakonom garantOvane interese. 105 C rna GI<H a. Kr.ajecm XIX veka Crna: Goo:a je l:iila gotov.o iskljucivo stocarska zemlj a. J os 1835 g. u Crnoj Gori se trgo. vat1o cetiri puta godilmj.e na p1eme<ru9kdun sa.jmo"Wttna (poamrl) putem ra,zmene, a 1855 g. kad je na skupStini glavara usvojen })Op-Sti zemaljski zakonik«, neka vrsta prvog ustava, ana je imala oloo 80.000 stanovnika, blizu 70.000 ra•la obr•adlive ;oemlj.e, oko · 15.000 g~la ovaca i 40.000 goveda.'06 1h j>e bila 2lemlja u Jmjoj je knez Dalnlillo, 1852 .g., ;ruivao "'d s1o'V'a dz stampamljoe ;metke za borbu prc>tliv TuTruka"7 i u loo>jioj je februara 1870 g.od. Cetinj-e btlo jredrlna vaifjoS, i to vwroS k:loja joe osim N}ego.Sev·e »Bj.:ljrardJe« imala svega osam kuC:a. Ustvard. Crna Go["a Je .sve do 1878 god., moZe s·e teC'i, bila »:VIojni logorr ratndka- za sJ1ob!odu sVloje domvinre -u uakim granl:cama kode su obuhvata'le 4 nahije i Brda«.'08 Tada, 1878 god., posre oslobod'lackog r:ata, kada je zad101b'illa Ntk:SiC, Podgoricu, SpuJZ, Klola!Sii.n, Bar i Ulcinjr, u Crnoj Gori poCinje da se r.a:llvij.a (pl'ivredni Zivot, tos Evo Sta se u vezi sa prlmenom Z~a o radnjama iz 1910 god. kaZe u izve.Staju Glavne partiske up-rave SSDP, na X kongTe·su, 1913 godine: »Zakon je stupio u Zivot 1. jula ·1911 gocline. Ali se tad-a videlo 1. da vlada nije uCinila nikakve preihodne prip.reme za njegoV'O uvodenje u Zivot; 2. da ona ne pokazuje nikakve gortovosti za njegoVo izvrSenj.e; 3. da g;a., Sta viSe, naredbama i pravilnicima polk.uSaiVa izigrati, i, najzad, 4. da ga prroglaSavanjem za »suviSe napTedna« ZeH sahraniti i izmeniti na · Stetru radniOke zaStite i osiguranja. Vidi citirani Istoriski arhiv, tom HI, str. 253. too JagoS JovanoviC: Stvciranje crnogorske d·rZave i razvoj crnogorske nacionalnosti, Cetinje, 1948, Srtr. 261-262. 1117 Todor BoOOviC i Jovan f>O!IlJoviC: Crna Gora i napredni pokret, Beograd, 1911, str. 38. 1 0s J. JoV~anoviC: op. cit.,-str. 352. 45 �(PO'ffinje jaca;nje graclanskog s~oj,a, k<>m<> j•e, meuutim, apsoiutlistickJi mim knjaza (kasnije kralja) Nljl]m!e smet"o da razvide veCu aiktivno~. U tim nov01oslobodealim kraj.ev~ma Ztiv·eli su. zanatld:je i trg10vci, lmj.i su p.oCelti da unose mova shvatanja u. dotada8nju ratni&i 'duh Crnoge>raca i kojo <rkumu1inaju kapitaq za prva industriska preduzeea. U p<>s1ednje dve deoenije XIX \'eka pada i i2:gradnja prvih putev'l, klao w1ov za razvoj itrgovine. U to doba (1888) Crna G<>ra dobiva i sVoj prvi imo-· vinsk.i. Zlakonillt/09 pozm..aJt po svom.e autloil'u Baltazaru Bogrl.S~.C!u,. looj1 sadr.Zii We:sne spedifiCne. odredbe, lmj'e su odraz uzaj~-e pove2Janosti ljudd i soc:.j,alnih shV?atanja kroja su ll:ivela u na:_ rodu. PoCetkom XX veka, investicijama talijansko-g kapitala, koji je bezduSno e~ploat!sao i ina.Ce nefaku privredu Crne· Gore, postoji veC izvespa industrija, postoj.e i zanatski i industr.iskli radnioi. 'Dada se o~&nivaju i prvi novCanJ zaV1odi (1901-u Nllk.Siiim), a u oikvtilru mtoistaTstva nnutvOOnjih p<>s1<>1-'a l.lsta~nov­ vljava ..se odelj.enje ZJa privredu. l1stovremeno poO:in ·.e da se g;o'-'Oci a. bu<!Zetu (fotmalnJ. i javni nastE>o, tek 1907 g.), au ,dJruStvenom Zivotu zapaZ~iu se pojave koje su bile znak da je 1 !Prev~den peciod tLsJdju·Civo patdjarhalnog Zivota. 110 N a po,cetku nase.g veka (1907) uvodi se c>bavezno skolovanje i otvara viSa .gimnazija. 0 usl•ovi!ma rada radnika,_ njtihov:om· saJStavu p1o godinama i polu, kako onih koji su radili po zanatsk;m radionicama, tako i onih zaposlenih u rafineriji ulja i ml:nu za masline u Ulcinju, u tn.dlustrljli- d•rvreta u NdllciiCu, Kjo_IaSinu i drug.de, u radionici za preradu vune i izradu, tkanine za voisku u Danilovgradu, u-.mrict duvana, u dvema pivarama u: NikSi·Cu. - ne zna se mnogo. lpak, radnLCki pokret je postojao. Taka· 1oo 0 poloZaju Zene po OpStem imo-vinskom zakoniku u Crnoj Gol'li vidi: Eisner, dr. Bertold: Privatno-pravni poloZaj Zene. podanaSnjem --pravu Jugoslavije i njegovo uredenje u · jedinstven()'ll'l.. Graetanskom zakoniku za Jugoslaviju, Beograd, 1934. 110 T. BoZoviC i J. DonoviC u citiranom delu navode da je po zvaniCnim podacima .za 1908 g. bUo: 277 parnica za razvod braka,. 77 rodene vanbraCne dece;, 10 decoubistava, 445 kriviCn.ih parnica,. podignutih tuZbi 4.163 i parniCa_ 1897, 48 samoubistav_a (od Cega 13 zenskih i 35 mui1kih) i 50 poZara i pa!jevina ..(Str. 36- beleska.} 46 ' je 1903 god. organ.izC>v>an u Baru »R,druickU savez<<, kodd je· okupio 243 Clana. Osnivac mu je bio Jovan Hajdukovic, koji' je do.Sao iz Si"bije i koji je, posle Bara, nastavio da {)r.ganim~le· · xad~e i u druglim g.rad!ovtlma. 111 Verovatno je bilo i Zena koje su bile primorane da radeza zaradu van kuCe, mada je to Pre mogao da bude rad · kod kuCe. Ustvari, Crna Gora Je stalno davala radnike najteZeposlove u evropskim i prekomorsk!m zemljama - eko.nomskeiseljenike ~ Cija su sirorha.Sna imanja- uglavnom obradivaleZene. Ipak, zanimljivo je da je veC 1872 god. otvorena drZavna Zenska osnovna Skala sa dva razreda, u kojoj su se· »devojke· vaspitavale najvi.Se kao domac:ce«. Naj1bolje od tih uC:enica primane su u Cuveni »DevojaCki institut«, osnovan joS 1869' g., u koji su kasnije dolazile i devojke iz Boke i Hercegovine i iz drugih krajeva. Ta Zenska osnovna Skala ostala je oko, tri decenije jedina Zenska Skala. MoZe se medutim srriatrati da je i DSniv.anj,e Zenske osnovne Sk!o,le, a naro·Oito :LnstitUJta,.· trebalo da posluZi iskljuCivo vaspitanju kCe"ri najuZih krugova dvorskie kamarile, i da je to bio jedini ctlj i svrha tih us~no­ va. Mectutim, po&toj ale .su za Zene foS dve dmteresantn,@:"' insti-· tmoije. Krajem veka osnovana je »Zensk,a ra:drni·Ck.a Skoll..a knegifiie Jolande<<. Sem toga u to doba o·snovan je prvi i fedini )>DerC:j!i sad vetike knegimje . Milice Nikolaj,evn.e«, u klotili sru. prd.mana Zens.ka i muSka deca nedorasla za SkJolu. 112 Iako nije. bilo zakonske zaStite radnika, izves~i propisi u. vezi sa osiguranjem ipak su postojali. Tako Zakon o koncesi-· jama (1911 g.) predviua e>bavezu sefa industriskog preduzeca da osnuje blagajnu za osiguranje radnika i vod-enje brige -o .deC'i radnika. 113 S I o v e ni j a i D alma ci j a. Vee u prvoj pe>>oviln.i XIX veka bila je u Sloveniji .pored rudarstva razvijena i manufaktura, na·roOito tekstilna, u koj,od su, u vrlo vdsokrom pro.centu {preko 50%), sudelovale zooe i deca, Poole 1848 g., load je fe-· za 111 OpSirilije vidi: J .. JovanoviC, cit. delo_, str. 34()-255. Ibidem, str. 330. 113 OpSirnije vidi: Dr. Ratko PeSiC: Nastanak i Tazvitak socijal-· nog osiguranja u Jugoslaviji, Beograd, 1957, str. 92-93. 112 47' �udalni por,edak zakonski proglasen ne<postojeCim, Slovenija je, Ill odnoou na dlllllge zecrnilije J~oo~OIVIi(je, pao~a ;r,eflatiVJno naglo da se industrijalizuje, naroCito .posie ~gradnje pruge BeC-Trst. 114 Karakteristrl!Ono j!e pri 11om uC:eS6e nemaClm.g . kapitala, koj'i »zajedn.o sa svojim .kapitalom donosi i tekovine moderne telmdike.115 PotSJ.ediJca am.gaZov·am.j.a srutai!'IDig kapitta1a116 u razvoju industrije Slovenije bila je da su .gro kva!2&iko..; vanih radnika Cinili stranci. Pauperizacija seljaka, iseljivanje117, strani kapital u poteri za jevtiruim nad:n1cama, 2a ju~oslofV!eruska m,errl:la nag:La in.dustralizacija118- sve je to po:godovalo ang-aJ.Zovanju Zena u privr·edi, koj.e j.e u SlovenJlj.i billa znatn!o. 119 114 Dr. Vojislav PetJioviC: op. cit., .srtr. 31-33. 0 razvitklu ·indu.strije u Sloveniji vidti takode: dr. Cvetko KostiC: Seljaci industriski radnici, Beograd, 1955, tltr. 47-62; kao 1 Narodna enciktopedija SHS, sv. I, srbr. 131. 115 Dr. Nikola VuOO: Privredna istorija naroda FNRJ,. Beograd, 1948 (deo: Razvitak kapitaiizma u Sloveniji - str. 326-342), str. 3G8. 11a KaCa Vodoprivec: Ekonomski poloZaj Zene Tia danaSnj~m pod-ruCju LR Slovenije, Ljubljana, 1952, str. 5. 117 U verz:i sa zabranom useljavanja u SAD neudatih nepismen1 ih Zena (p'osle Prvog svetskog rata) gde se kaZe da se »Cesto deSav~lo . da j.e bHo devojaka kode su, ne znajuCi engl.eski, ne znajuCi na koga eta se obrate, bile prevarene i odvodene u j'avne k:uCe«. Vidi Ka6a Vodopdvec: op. cit., str. 18. Od 'ireljenika koji :su s·e dz Sl(}iV€nij·e iselili u periodu od 188Q-1910 godine, 4611/1} je otpadalo na Zene. Vidd.: Filip Uratn:ik.: Prebivalstvo in gospodarstvo Slovenije, LjUbljana, 1930, str. 80. 118 U prilog toga da je nagla indusirija:li~acija ustv:a.Ti relativna, navodi V. Pet:irovl.iC podatke o s.trukturi stanorvniStva SliOVenije i · .Aiustrije •iz kojih ~di da je indus.tri:jalizacija AUSltrije sa nema..; .Ckim Z·ivljem iSla neruporedivo br:Ze. Op. cit., str. 3·2. 119 U jalVIloj slOObi i slobOrdnim zanllhanjima bilo. je 1890 g. 44,SO/ol Zena a 1910 vee 67°/o. U trgoovini i prometu, medutim, odnos Zena prema muS·k!M"cima osta'je 'isti i iznosi veC 1890 g., kao i 1910, '75,5-Q/~. tJ zanatstvu i industn:'iji procent Zena 1910 g. iznosi 34.60/o, .dok je 189,0 taj procenat iznoiS'io 40,80/~. Treba, medutim, imati u vidu da su--u ove brojeve uraCunate i sve t.zv. samostalne Zene, -:zanatlije, preduzi.maCi, trgovrk1nj.e i sl. Medutim, iskljuCivo u industriji hil<? je 1890 godin·e u odnosu na flllkupno zap,os~ene 32,1°/o radnica, a 1910 bilo_ih je SIVeg-a 22;8°/01. Kasnije, pTema statistikama socija1lnog ooigu~rarnja, relativni IOdnoo radnica prema ukupno zaposlendm u industriji neSio 1Se popeo tako da je pred rat, 1913 g., izn-osio 23.,66!0/lll: K. ·Vodop-irvec: op. cit.,.str. 6- i 16. 48 Obzirom nB. relativno brzu in-dlistralizaciju u Slo:vehiji je, za· razlikti od drugih naSih polkra~ina; socijaUstiCki pokret »iponajprije prestao da ima zanatski karakter«. InaCe, kao i u Hrvatskoj, razvijao se, naro,Cito u poCetku, pod uticajem ne- ma&e sodijaldemoloratije, ali kasillije kad se austl'lski pc>kret osamostal:ilo i uCwstrlJo, sllwaillaCki radniCki ip.okret .bio je s ' jt'ljdni vdo u.stk·O i ·org.ambJa.ciono v.ezalll,. 120 lako su Zene bile brojno zastupane u proletarijatu Slove.., riije, iako je radni:Cka klasa Slovenije bila brojno organizovana u svoje klasne sindikate (mada je katoH·Cki kler uspeo da stvori svoje sindikate 121), Utko su postojala aktivna radniCka druStva, Stampa, Strajkorvi - u Cemu su verovatno sude}ovale i Z·ene, ilpak- o uCeSCu Zena·, o stav.ovtima radniCk!og pokreta i stavovima protivnika socijalne demokratije prema tadniCkom _zakonodavstvu u pogledu Zena, u dokurnentaciji o radniCkom pokretu. Slovenije nailazhno samo. na frag... .n1ente.122 120 Vidi opsu.mije: ~osip Broz ·Tito, PoVitiCki- izveStaj CK KPJ fta V kongresu KPJ, stenografske beleSke, Beograd. 1949. str. 14---: ~5. Ovde joS treba reCi da je •slovenaCka socijaldemokratija zahva,_ tala i podruCje Istre, Trsta, Gorice 1 KoruSke. 0 vezama i odnosima · sindikalnih organ~zacija Trsta i"Ljubljane vidi interesantne podatke u doktorskoj disertacaja Milana AlekJSiCa: De la. Structure et fr> T"Ffistoire de Syndica.ts. Ouvriers en Yougoslavie, Pari!S, 1940, str. -70-76. 121 Klerikalci rsu ·vrlo ran'O poCeli da se bore za uticaj medu radnicama pa su . vee 1894 · organizoval1 >l.KatoliCko· druStvto za delavk·e«. NajmoCnija stranka u Slovenij'i 'je »klerikalna« (konstatacija E. KrisHna, 1907). Zgodovinski arh.iv CK KPJ, tom V, 1951, str. 139. 122 U rezoluciji o zaStitnom zakonadavstvu ~i socijalnToj reforrni) :u programskim zaklju.Ccima Hajnfeldske konfecr:-encije s dopunama .treCe lmnferencije iz god.- 1892 kritikuje se austriski Obrtni red kao sasV'im nezadovoljavaju.Ci i u 9 taCaka iznose se zahtevi kakav smer bi trebalo da ima radniCko za.Stitno zakon1odaVJstvo. U taC. 6 se zahteva iskljuCenje Zena. iz onih radionica u kojima (rad) Zen~ ~om organizmu moZe posebno da naSkodi. Na Sestoj konferencij'i _austriske soc. dem. stranke (1897) u svom govoru sl1ov. socijal.demokratSiki voda (Kristan) je napomenuo teSkoCe u vezi sa orga_nizov.a·njem Zena radnica, navodeCi :Za primer da u ljubljanskoj tvornici duvana dma 2001) radnica a !da su samo_ ,tri organizovane. • 4 Zena u radnom odnosu 49 �U DaLmaciji, koja sa Slovenijom ulazi u austrisko pravrio , podru(ije, bd.ie ,s.ru, m·edutlinl, privredne prillH~e sasvim drug.aCije. Mada su prve tvorn~ce podignute u Dalmact~ji sredinom XIX veka, Dalimacija je docel<ala godinu 1918 sa mali.rn bO'ojem fabrika i sa svega nekoliko hiljada radnih mesta.'" I ovde j,e i.selj.avanj•e j'edna od bitnih karaktem..tilka · priwednih prilika posljednjih decenijaproslog i prvih decenija naseg veka. Ia.klo s ma1ob:rojnim ilndustrdskdm radnicima i radnick,.m po-' kretom koji je kasnije stvoren (osnivaCki kongres u Splitu ·1903 g.), radnicki pokret Dalmacije vodio je borbe putein S~rajkova, Stampe - naroC:ito luCki radnici i mornari, ko.jima su se pridru2Jivali i selj aoi., protiv sv.lh C>b1ill<a kap;ta!is1ickofeudalne eksploata<>ije. Za radnicki pokret Dalmacije bila je negativna Cinjenica da nije mogao }}da bude gde mu je pril1D<dmo m€1.9to, a mm·a da bude gde mu !IliJ<akve koroslli mje.'" Na VIII konferenciji austriske soc. dem. ·partije 1911 g. u BeCu dcmet je program u ko]em se kaZe:'»da·se ukinu svi zakoni pp k'ojima su Zeni uskraCena prema · muZu njena javnopravna i privatnopravna prava«. u· posebnim taCkama u vezi sa zaStitnim zakonodavstvom postoje, medutim; dva ·zahtev.a u pogledU Zena: be;zusl•ovna zabrana noCnog rada z.a Zene (t. 3) i il;kljuCehje :lena sa P'OSlova koji su . Stetni za njihovo zdravlje (t. 6) .. U ·izv.eStaju slovenaCke soc. dem. i{j.i stranke, 1901 g., pominje se da je u Idriji osilovano Zensko druStvo »Veda«, medutim, niSta se ne kaZe detaljnije o delatnosti druStva i njegovom sastavu; 1906 godine bila su u Trstu, Gorici, Istri,. Kranjsffioj i juZnoj Stajerskoi (centCll!' Trst) 7603 •sindikalno orga.:.. ·nizovana radnika - ne nav'odi se, medutim. koliko- je i da 1i je bilo z·ena. yidi: Zgodovinski arhiv CK KPJ, str. 10, 51, 82, 87 i 135. 1.2a V. PetroviC: op. cit., str. 33. 0 razvooju p"'fm-ede i industrije u Dalm.aciji. vidi opSimij.e: Hrvatska encikopedija, sv. IV, Zagreb, 1940, pod }}Dalmacija gospodarske prHike C>d 1814--1918«, str. 478--480. 1 24 Iz lista. ))Crveni. ·~rjak« .(organ soc. demokratske stranke Dalmacije, br. 18 od 1913) citirano po Istoriskom arhivu CK KPJ, tom IV Beograd, 1953, str. 188. ' 0 rad:rliCkom pokretu u DalmaCiji vidi kratak rezime i doku~ mente u navedenom Arhivu od str. 181 do 211. U produZetku vidi kratak rezime pokreta u Istri; o horbi Zena Dalmacije vidi proglas »organizovanih socijalistiCk>i.h :lena, na pokrajinskoj konferenciji S'ocijaldemokratske stranke za Dalmaciju, 1919« - proglas je, medUtim, Ci:sto politiCki, u odnosu na Oktobarsku revoluciju (str. 196 -197). 50 Radne -odnose i zaStitu radnika na podruCjU Slovenije i J)almacije regulisao je novelirani Opllti grail:anski zakonik,i »Obrt:rui red<< (Gewerbeordnung) i:z 1859 g:, izm€'llj<>n i dopuc II1jen 1907. Taj Obrtni red obavezuj•e p01S1odavce da pomOCnG!n osoblju - zenama dodeljuju, kolrlil<lo j.e to mogu6e, poslov'e obzir= na njUmv pol (paragraf 74). U dodaJbnittn propisima, specijalno za ·mlade pomoCrie radnike i Zene, oVlaSCuje se nadieZni. ministar da danese propise kojima Ce ·Se Zenama zabraniti !lJOjedini Sietni poslovi UQ<PSte, ·iii dozvoliti pod tzvesnim uslovima (§ 94). Istim paragrafom za•branjuje se z~~ posljavanje zena 4 nedelje posle porodaj~. Sem. tC>ga (§ ·9~a) .Zabranjuj e se noCni rad Zena, sa izuzec1ma pod odt:edem.m uslovima. 125 Minimalna zaSfita i nedovoljna inspekciia fzfiZivali su neza.dnvnljstvo radnika odredbama tih zakona. Za Zene su, medutim, hili od va.Znosti i propisi doneti 190.1 ~·' kojima se zabranjivao podzemni rad u rud~ici.ma, i odredba iz. 1908 g., kojom je zabranjena upotreba olovnog b.elila.'" Kaooije, 1911 g., Austr<ilja je r.atifiloova.la Be:ni.sku konv>enciju o zabrani noCnog rada .:lena u industriji, na osnovu Cega ie iste godlne donet pcropi.s kojian se :oabranjuje taij rad. Da sprovo. deni:e u z:v-ot ove odredbe nije i.Sil:o la~o, dokazuju izv€-Staji inspekcije rada, koji beleze krsenje tih propisa jos i 1915, daJkle Cefui godine na!IDon ·OOnoSrenja ~otpiiSa. 127 us Obrtni red "DrZ. 'zakonika, St. 89 .z dne 16 .avgusta 1907,.Ljuljana, 1910, str. 73, 101, 104. t26 Anna Boschek: Die F:tauenarbeit in OsteTreich. vor den Krieg, u citiranom »Handbuch den Frauenarbeit«, str. 17. Medu·.im, ovde treba spomenuti da je Slu.Zbeni red zcl rudar.e Celjske oblasti iz 1900 god. predvidao (§ 12) obavezu da se Zenskoj omladini ·sa ·16 godina d'octeu samo takav posao koji neCe Sk:oditi njihovom telesnom razvoju (za muSkarce, medutim, granica je napunjenih I"4 godina), dok se podzemni i-ad svim Zenama "izriCito zabranjuie. Vidi: SluZbeni red za oglednike in delavce okrajnega rudarskega urada v Celju, Celje, .1900, -str. 13. Ov-o su verovatno prvi propisi na teritoriji · Jugoslavi.ie kojim se zabranjivao podzemni rad Z~na u rudnicima. Pri tom je ·karakteristiCno !da se pravi ·razlika izmedu muSke i Zenske oniladine. · · 127 DT. Rudi Kyowsky: Ne gre za vpraSanje, ali naj ostane Zena zap•fJslena: temveC za vpra.Sanje njene zaSCite. »NaSa· Zena«, ·Liqb!jana, 1910, str. 73, 101, 104. 4* 51 �, . Do)S89 gc·u.S)oveniji nije postojalo, obavezno bolesnicko Tada.je, ·na osnovu Zakona od 1888 g., ustanovljel).a prva.bolesnickaJ)lagajna u Ljubljani.'" Osiguranjem nisu, .meO:wtim, bile obuhW>cene sve k"tegorij-e radillka, tako da su 'i:p.noge . >;apos)ene zene (narocito kuena posluga) bile izvan ooigl!ia:nja. Osig)lranje je predvid1>lo i porodiljSku pomoc u 'iznpsu. ·Od .50'/o. osigura:nii\Joog razreda, i. to 4 nedelje ~osle ,Porodaj.a (od 1917 god. - 6 nedelja posle porodaja). Obz1rom :da je .bilo· »sasvim _11ormalno da su Zenske plate ni.Ze za 30-:130 :4;QO/o«,129. to su i nadniCni raz~edi hili pribliZno za toJ.iko niZi. , .· . "Zakonom od·1906 god., koji je poceo da se sprovodi tek _;1_ i i909,.na ovdm 1Jell'litorij1ama je· uv.ect_eno z;t priva1lne ruam·e.stenike penziono os~ranje. ,Obavezi osigur'\nia podlezu na,meSten1ci ..sa. navrSenih 18. ga:dine~: __Zivota, platom izn8:d 159:·d_in;:ua. a:koji .vrS~ poslove Cinovnika ili. »bitno umne prirode«. '$ta~·. za .stlcanje penzije u odnosu na .godin:e starosti {65) i na ·~t.aZ .osiguranja (35 god.) je 5 godina niZi za zene. Te odredJbe 131 · 95tale _su_ U .vaZn~.sti _za ovu teritoriju i posle 1918 giO'd!.I?-·€. ' Voj Vlod'-~·a. V oldno= na dJruge zerrnilje Jugo:S11avrje specliJJi.<most V<J.jvodJine bfu1a je, sem v.elikog sarerula u st<movc ~D,iStvu_ P9: narodnosti, re.lativno brz-. razvitak krupitaliZima na p.azi' kapitalist~Ckog velep~seda 132 i pre.rad:ivaCke indus~ri}e 'koja Se UZ njih razV'ija)a, tako <j.a je od 1'870 'do 1900 god. broj tib preduzeca narast:w oa 33na 203."" ,o~igura:nje. Obzirom da je Vojvodina bila u sastavu'lJgarske; radnicki pe>kret r"zvlljao se u krhlu madarskog radniliCko·g polkiretla; sa jakim tendencijama ka·· osamostaljivanju ·pokreta: Srba _iHrvata.134 Medu mnogo~brlojn:m radn1Cldm akcrijama ·-isbiCe- Se i veliki Strajk radnica u fabrici svile u ·. NOvom Sadu; sa·_- 340 · uCesni~a. 135 · . _. · . ·; Radno zakonodavstvo Ugarske od. druge polovine. XIX. veka nadalje bilo je sastavlj-eno ad raznih propisa '(zak9nS~ili,'( Clanaka), koji su vredel_i za razne kateg.orije rad1;1ika: za polj.~·'· prnw.edne rad;ruike (1898), rezim slugu (1907):"' za raO.i:Like n.a gr.aden.ju pu•bevta i · Zeleznioa (1899), zaitlilm za· sadioce ~uya~a: (!900), fumske radnike (1900) itd. Za. najamne f"brick~· i:ad" nik-e vaZiilo j•e pns1o~i. Ped faJbrike, dok su se · it9tv_a:rli usl•oVIi ralda UJS'tanoCYVJD•avaJd indiivtdua1nhn ll.llg·oviQil'lima, ik~Oi!i 'Sill omo~-~ 1 CavaJi, .o,bzk,om na neznamje i te!Zak po!lo~aj r-adiillillia, ·IP·mffi6anu eksploataciju. :t, u· vezi sa sta..Zorn za Zene, tumaCenje na str. 55, uz paragraf 13 riji Vojvodine. U celoj "£!~.ars.~oJ•. m~d:ut~m, __ ~n?: je }900 _~~~~e;· 23 2()/f'i Zena' zarposlenih u mdustrlJ'l. U poJedmun -grupama -~Cesce. Ze~a je bilo vrlo veliko. Napr. u industriji duvana·9:3°/(J . .u .. m~, strij1i Sibica 56()/w, u ind~triji- papira- 68°/a. ~a-dni~~ Ze~a _P;il_e. su ~-<· oko 50()/o niZe od muSkih. U oblastima »nac10na~mh rn~n]ma,«_ (d<:t-_ kle to bi m'Ogla biti Vojvodina) najviSe Zena (njil) 70()/o) · imalo ·: ]"e··: naj~i.Ze nadnice (iSpod 5 forinti). (Podaci Is~orisrkoE! · od~ljenj~ · PK · Saveza komunis.ta Vojvodine - prema-. beleskama 1stonCa1'a prof~-. Lebla iz N ovog Sada.) . . 134 o radniCkom pokretu u VojvOO.ini yidi:·J.. Marj_8.ntoV'iC.:. op.: cit., stt. 133-139, kao i citirani napis An-pada L~bl~ u. l_lay~enoiJ:l delu: SocijalistiCki pokret u Vo-jvodimi (str. 33...:...37);· u "iStoin dehi. vidi str. 99-102_ i str. 118-119, _gd,e _se, u_ programu _U~arske _socijarldemokratske partije (1903), pored ost3.log, i'ovori •o ravnopravnosti zena, .obaveznom socija·lnom os:iguranju; zabrani noCnog: rada Zena i zabrani rada na :poslovima Skodljivim za organizam·; Zena ... Sem tc)g:l, u · Ve~ ·:sa· ·zenama· 'if radniCkiin ptokre~ ·vidi i str. 149. _ , · · 135 OpSirnije o tom Strajku. vidi: citiraiD.o 'delO" · SocijaliStiCkt-·· . period radniCkog pokreta Vojvodine - Uvod u knjizi SocijatistiCki pb1<ret u Vojadini (1890-1919) - Dokumenti, Novi Sad, 1953. ·str. 13. Nisu nam poznati podaci o br()jU Zena zap•oslenih na terito- _ .. u _zahtevima poljopl-ivtednih radnika u ·Vel. Bec:kereku; kojF su prethocH.li don'OSenju_ oyo.g -zakonskog Clanka, pored ostala.g· Pominju se i zahtevi u pogledu _nadnica· ?a.··nadniCa_Te -u --kosidbi, . iz kojeg se vidi, da su Zene imale (odri. da: sebjih traillo). 500/r;) od muSke nadnJ.ce. Ibidem, str. 132. ·' !'; :i.2s.'oP8imije vidi: dr: RatK.o PeSiC, op. cit~. st:I'~ ·19 i sl€iteCe. un Anna Boschek, op. cit. t30 J{aca ·VodoPiveC: op. cit., str.- 17. . _ :lst-Vidi: n·. os<rcmc: ·NaSe ~-stVo, · I;leograd, 1934, radniCko i nameSteniCko zakOnodav- str. 91-93. Ovaj zakon, protegnut je na sy~ . ·nameStenike u Jugos!aviji !933 god, (Sl. N. broj 285/1933). V1d1 ·.t;ak:ode: GojkO'ViC R. Emilo: Zakon o penzionom osiguranju s!uZbe:Onika~. 1933, pre~iSCen te~st, Beograd,. 1938 - pTimedbru na str. 1 . z,akon~. -t32 Vidi: dr. v. PetroviC., op. cit., str. 36-37. .. _ tss OpSimdje vidi: J: MarjanoviC: op. cit., str. 55-58. Medutim, ·Arpad Lebl navodi neSto drwgaCije pOO.atke. Vidi: SocijalistiCk.i 52 pokret 1~ Vojvodini, ~- 190. 136 Ibidem, str. 144-147. . ' ' za �Osnov ~ regulisanje rada industri&kih i zanatskih radnika jesu, propisi iz_ 1881 godine. Pored o-stalog, reguliSe se radni dan ·dece, za'branju}e n1o6ni md (&em izllZie~a) i r.ad na ne:lldravim poslovima. Meautim, jedna teska odredba za radnike postojala je po ·tom zakom.u - krivlcna odgovornost (globa i prisilno vraCanje na p-osao) u sluCaju napuStanja posla od strane radnika. Kasnd!jd zak'On od 1891 g. uvod!i, pored ostalog, nede!jni odmo~ ·od 24 sata, a Zak. 01anak XVIII, 1893 g., uvodi pored nekih sanitarnih mera i inspekciju rada. 137 · Zene Sill imaile pva'\'o da ne mde .Oetllii nede1j-e poole pomda:, a, po zakonu o socijalnom osiguranju (1907) i pravo na porodilj•sku potporu. Nb·Cni tad Zena u industriji zaibranjen je Zakonskim ClankoonrXIX iz 1911 goqi.ne (na osnovu ratifikacije Berm<llke konven"ije od strane Ugla.tslre 1908 .goddne).'" Hrv a tsk a i S I a von i j a. Krajem XVIII i po•i':etkom XIX velka u Hrvart:sloolj i SLa'\'otnlilili poototii-ve6i bro:i manufa:ktr>Jmih predruzeca. IndU!OtriJjailiizaoiia u veeem •i>bdnm poCinje, me(lu1liirn, -telk'·u druigoj po!ovdni XIX 'Veka'" 1i. •odvija se sporije nego- u ostalim nejugoslOvenskim zemlj ama. Znatan osnov za taj aprorij[, ~talk (1890 g. HirvartJSka i•e im!>la svega 109 zanatskih radnji sa preko 20 radnika) davala je zloglasna Ugarsko-hrvatska nagodba (1868), koja je »omogucila austriskoj i mad:a:tskoj burZoaziji da naSoj industriji, u momentu k.~d se stvarala, usmeri razvoj koji je odredto njenu zavisnost i .ornoguCio da naSa zemlja ostane privredno i tehniCki zaostail.a P""lul<ololtlli.ja austris:l<og i mac'Mrslkog k;a.pdltala«.' 40 Ova~ ts1 o te.Skim u~ma rada indw.triskih radnika svedoCi i do-kulneti.at o·stanju u fabrici cementa u BeoC:inu, 1910; vidi citirano delO Socijal.istiCki pokret u .Vojvodini, str. 172-173-. ·n:e~ OpSimije Wdi:. B .. Peri.C:- Op._ cit., str. 48-51 i, naroCdto, Z:lanak D. Papa: La legislation du travaiL €7!- Honguerie, ReV~J.e interilation·ale ·du travail, vol. VIII, No 5, nO'V .. 1923. str. 895-722, . odn. str. 691, 702, 709, 711, 717, i 719. . t39 OpSirnije o tom razvoju, broju i vrstJi. preduzeCa i strukturi · stan:ovniStva vi,'Cli: Josip Caxi: Prva radniCk!l .druStva u Hrvatskoj (1860-1880), Zagreb, 1954, narocito str. 6-3, 357-374. 140 Marijan CvetkoviC: Neki podaci o _:razvitku industrije u . HTvatskoj, »SocijaJ.!isti&i. ft'Oillt«, Zagreb, nQIV'. 1943, str. 59 i sle:. .deCe. 54 'usp-ore:p.i !p.roces industrijalizacije .u~doba· !ka:d se zarvr.Savao i proce.s teritorij~acij 1 e .selja!ka, uslorv1o d-e krajerrl vek:a-i kaSIIlij.e, kao sto· joe to bio s1uoaj i u S]ovenijli.; Dalm!i-<lijli i Ornoj Gori, znatno iseljavanje. 141 Nacionalno ugnjetavanje i izrabljivanje, kojem .su bili izlo:Zeni, izazvalo je kod radnika aktivnost :na polJu udruZiv.anja i zajedniCke bo·rbe za poboljSanje .svog poloZaja. 142 Nai'oeiti uspeh postignut je lli88 gC>d., kad je zemlju iahvat1o talas .Strajkova, kojim je skoro svuda posti,gnuto 10-Casovno ·ra.dno vreme. To je tada bio golem uspeh obzirom da je po tada postQjeCim propisima ra~no vreme ad· 10 Cilsova dnevno .bilo odreaeno -samC> za ·O>m1attinu od 14-16 goddna. OrganizoVane botie radnika dovele su, 1894 godine, i do .osnivanja Socijaldemokratske partij-e, koja j.e usvojila Hajn-: feil.dski pr.ogram143, a legalne sd.ndikaJne orgamizacije stvor·ene su tek 1907 ge>dli.ne.'44 141 U izveStajima GSS Medunarodnom sindikalnom Savezu na-vodi se da je za 4 godine (1909-:--1912) iselilo ukupno 13:441 lice, 00 kojih 2.610 .Zenskih. Pri tom se napominje .da se ne iseljavaju samo .Zene (supruge) »glava porodice« vee i one koje »sam.ostalno · privreduju i Ciji broj izgleda biva sve veCi«. Vidi navedeno delo: Sindika!ni pokret (1903-1912), str. 93 i 98. t42 Javno udruZivanje radnika dozvoljeno je 1867 godine. U narednim godinama osnivaju se prva radniCka dru.Stva. Josip Cazi smatra da radniCk:i socijalistiCki pokret Hrvatske ustvari poCinje u dbba Pariske komune i navodi niz dokumenata iZ kOjib su vidljivi zahtevi i borba toga pokreta. ZanimljiVo je da se veC u prvim zahtevima objavljenim u )>Prijatelj-u radnika« 1874 g, nalazi zahtev za ograniCenim radom Zena. Ovaj zahtev bio je razlog za unutarnje . rfisprave. OpSi:rnije v~Q..i: .r. Cazi: citira.no delo, str. 145 i str~ 151-155. . Josip Broz Tito: PolitiCki izveStaj na V kongresu KP.T, steno.grafske beleSke, str. 13; to ·znaCi da je program sadr.Zava'Q pored ostalog uk:idanje sV'ih zakona »koji ne dajru Zenama wa ona -prava koja ima muSkarac« -i zahteve u P'Ogledu zaStitno~ radnog zakonodavstva u 6 taCaka, gde se ne tra.Zi posebna zaStita Zena. Ti se zahtevi ponavljaju i u »Izjavi o· _zaStiti radnika«, u Programu usvoj-enom na II stranaCkorn kongresu 1896 g_ Orig.inalne tek.stove vidi: Istoriski arhiv KP J, tom IV, str. 36-39 i str. 58. 144 Op.irnije o radniCkom pok:retu Hrvatske vldi: J. MarjanoviC: op. cit., str•. 66--=--82. 143 55 �Hrvartska SD sbranka, imala je, kla·O i socijald:std u SknrenJiji, da se bori protiv nesocijalistiCkih radniCkih organizacija _»Hr-:. v.atske radnicke stranke«, koja je bila pod uticajem frankovaca. Za razmimoilaZenja izmedu SD stranke i reakcionara ~z >>.Hrvatskog radniCkog kluba<( ·karakteri.stiCan je i stav ovih poslednjih pr.otiv rav:p.opravnosti Zena i njihovog rada van 415 kiuCe. Zahtev za »V1l'latCan.}e Zena u !lruJ6u<<, ~odd. se •Outi,e u javnos ti, dolazi kao posledica sve veCeg anga.Zovanja Zena u privredi. I u Hrvatskoj se naime, krajem veka, primeCuje pojava, klaju smo zapa:zrlJti u Zapadnoj Evr10pi u proceSu ilrudu~ stri.ja,]izacij e - broj ~os1eruih ·~en a u rp!l'ivl'edii raste brze nego broj llaP'o-slenli.Jl muSk8Jraca.t"'6 U usl•ovtr:na ntc:m nesputane eksploatacije, »trtik.« sistema, niZih riadnica od i inaCe, vrlo niski.Jh nadnica mu~ai'·ooa, 2Jivo't hih Zena bi!O je vrlo teZlak. Iako ih je malen brOj sindikalno organizovanih, radnice su ipak uCestvovale' u mnogobrojnim Strajkovima i radniCkom p-okretu. 147 145 Taj stav je na PTv'om kongresu ~D .stran~e (~895)_ 'i~io .~za-:­ slanik. HRK-a Timet prilikom nabr.aJaUJa »pltan]a kma diJele HRK od SD stranke«, i o-n je ovako formulisan: Zena ne treba da radi u tvornicama, radionicama i drugde, veC je njen sveti i pri-. rodni zarlatak da uzgaja decu, da tadi i podrZava kuCu. da teSi muZa ·u -teSkim danima da mu olak:Sa u teSkim danima teSko radniCko breme, da ga Jdonulog u borbi teSi i na rad bodri ... Sto· se tiCe politiC:itlih p-rava Zene, Hrv. radniCki klub smatra da kad bi Zen a - pod pretpostavkom da je valj ana domaCica - i htela poHtiCka _prava, pa da ih i _postigne, ne maZe ta prava da vrSi s razloga, jer je njen -delokirug rada u kuCi ... ako bi Zena imala sva politiCka pravl!.z._ ~d bi se rasrpadao porodiCni Zivot jer, ka~ bi njen Covek Zemo'~"da vrede njegova politiCka naCeia traZila bi to i Zena, eventualno i deca - pa eto ti razdora u porodici«. Vi.dl citirani lstoriski arhiv, str. 49. uo Od 1890 do 1900 g. broj zaposlEm'ih mUJSkalf'aca _ poapeo S',e za. 10,50/o a broz ZenSik.ih za g,so/o.. Vidi: KoraC: Povijest TadniCkog po·- kreta u Hroatskoj i S~avoniji~ knjiga I, Zagreb, 1929. str. 46. 147 V. KoraC ·posVeCuje vrl() poviSno tri stranice »Zenskom rad. niCkom pokretu« gde pominje da j.e 1895 g, osnovana Zenska organizacija soc .. demok:ratske stranke, u kojoj su, ali, bile uClanjene kCeri i Zene radnika a ne radnice. Ovo tumaCi kao posledicu neuCestvovanja Zena u pvi.viedi do poCetka XX veka; Jedino. konstatuje, na kraju, da je situaciju u pogledu uCeSCa Zena u i'adnj- 56 Radni odnosi krajem XIX veka bill ·SU regulisani Ol>rtnim zakonOin od 1872 godine, koji sadrZi.. sem izvesnih prop!sa za kalre, ·od kojili nelci vrede Q za wndlustrdlslke r"'clinlhl<e i segvte, i poiSebne rpr.opise »·O r<adniroh :u tv~o~ah ((. Medu lllOIP•Srtenli:rri i nepreciznim propisima, Zene se p'Dminju jed:no u delu· koji govori o »redu radnje« a u koji mora da se uvrsti )>razradlha. i posao radnikah, naroC"to naCin posloVanja Zeii.skinjah i dje'ce, -Ol~oon na tje1etSn~u snag.u- njlihOViU ~ {)IVlilh pottOtnjdih«.i48 · ZaStita zaposlenih Zena r-egulisana j-e zako-riskim Clankom XIX Zakona o osigur.auju obrtnih i tr~D'V'ai'lkilh namesroen;J<a za sluCaj bolesti i ~nezgode iz 1907 godine, kojije stupio na sna.gu prvog jula 1909 g. Po cl. 1 toga zakona obavezno osiguranje za sluCaj bolesti o·buhvatilo je »bez obzira na spol, dob i drZavljanstvo« sve one koji su .nameS-teni »bilo stalno hilo privremenn u svojstvu pomoCnika iii prelazno sa takvom plaCoro iii nadnicom koja na godinu ne iznaSa ~iSe od 2.400 kruna, 'Odnoono dnevn:o 8 kll'rm.a~(. U zalmnu se nab raj aju priv·redne· g.ra.ne .na kloje-Sie 2a}{:on od:no.sd., a izriC!ito se n.agllaS.av.a _da se· odnosi na S-egrte i kuCne radnike (ne i na poslugu, j-er posluga je mogla samo »svoievolino« da se· osigura). So·cijalno osiguranim Zenama -taj zakon je obe:zJbedivao izvesnu z.a:Stitu u slu-· Caju- porodaja. Naim-e, u toku 6 nedelja osiguranica je imala pravo na porodiljsku potpo-ru u iznosu polovine· nadnice, s t~m-. da se ta potpora mogla poveCati i na 75°/o od nadnice i prodli'Ziti na 8 :nedelja. Ova. p·ravo bil'o je ve:ZJano za Clanstvo u os~guranju u trajanju od tri meseca. Sem toga:,_ bez staZa, osi~ guranica .je imala pravo za vreme porodaia na besplatnu le-_, karsku pom-oC. Ukoliko se o-siguranici nisu mogli koristiti besCkom: pokretu izmenio- rat. Vidi~ cit. d?lo, knj. III, str.· 145---4~. Medutim, u knjizi I i II OI;l na viSe ·mesta ustval"i demantuje svoJe na\r<ode iz III knjige, navode6i sta.tistik€ ~ uCeSCu radne .snage u, r.8.znim privi'ednim granama 1 uCeSCe organizoyanih radnica u Strajk:ovima {vidi: op. cit., knjiga I,- stt:. 46, 58, 64; knj. II, str. 32,. str. 50, 371, 379, 382, 386, 411, 43Q, 435 i dr. . ,, 148 Ceo tebt Obrtnog zakona, 'Odn. Zakonskog ~~lana VIII -VJidi J. Cazi: op. ·cit., str. 400---405~ 57 �platl)im l;;fovima ' i lekarskom pomoCi, imali- su pravo na dvastrulci. i?;noo lwa'Il.larine, odnos-DJo pOI"odiljiSke potpo:Pe. 149 " Iallm "'ruklcm obuhvata r·elativno ;m,ok krug zailticeiJJih lica, ipak je, prema statisti-ci socijalnog osiguranja, 1911 godine; brhl:o 1svega 8.255 Zenskiih ros:igura-lllikia, be.z Zena zaposlenih u drZavnim ·prerduzeCima, duvam*ih radnica i zaposlenih u ZelezniCkom saobraCaju, koje su imale posehno osiguranje, i bez poljoprivrednih radnica koje ni.su im.ale pravo na osiguranje. !Na~jzad, za radtnice Ziaprasl,ene u d.rndustriUSkftm .pTerduz;eCim~ bila je od znacaja i odredba iz 1912 god'ne, po kojoj je bio zabrai:tjen .no,Cni rad Zena. 150 Ta je zarbrrana, ranalogno k,ao u S1oveni}i, bila po\S>ledica ratilllikacilje •od. str·ane Austo-Uga~Ske BernSike konvencije {1906) ,o zabrani noCnog rada Zena u indud~L ~ . B o s n a i Her c 'e g o vi n a. N agli talas kapitalistickog razvitka nastaje u Bo·sni poole 1878 go•dine, odnosno posle austriske okupacije. Politika Austrije da na Balkanu razvija industriju sam,o onolirko koliko j.e to potrerbno za unosno plasiranje kaPitala i stvaranje trZiSta za sVoje proizvode - do-· bila je najocigledniju potvrdu ti gruboj kolonijalnoj politici kloju je tolmm 40 g.od!i'na vod!i.1'a u BiH. 151 Nez:atintereSlo'VIan za re.Savanje goruCeg agrarnog p-itanja, austriski kapital naglo je ~ramV'iljao drvnu dndust:rtrj'U, .dornekle J ·rudarsrtVlo, .ka'O a joS neka sitnija preduze6a, uz istvoremenu izgradnju ZelezniCk:og sao149 Vddi opSirnije: Zakon o osigwranju obrtnih i tra. n.am'ieStenika za sluCaj bo!esti i nezgode Zakonski Clanak XIX. 1Q07, Zagfeb, 1909, sa turnaCenjem Ad'olfa MihaliCa (str 12 i sledeCe Uvoda, zatim § 1~sa tumaCeniem str·. 5, 511 sl. kao i § 50-55, m. 126-130 i tumacenje str. 138-139). 0 odredb.ama ranijeg Zakrona o obaveznorn S'OcijaJ.nom osigurarnju od -1891 g. vid'i: dr. R. PeSiC, op. cit., str. 28. 150 Vidi citirani izveStaj iz 1912 · godine u knjoizi SindikaJni pokret (1903-1912), str. 99. U i•stoon i,zveStaiu navodi s:e t::tkod"e da je za gorlinu •i oo dana orllka;lro ie Zalron st:rtrrrio THl !':.;,l=!.,~u 1M ...:=t.~nica bilo evidentirano· da je imalo nesreCan sluCaj koii i.e povla~'o privremernu, traiilfll. iii potpunu nes'Jjosobno!';t za rad (str. 99-1 01) 151 0 razvoju privrede i prvih fabrika u Bosni kao privredi »Cisto kolonijalnog karaktera« vidi (kratlro) Abo Koen: Privreda Bosne i Hercegovine u istoriskom pri!sjeku, u zborniku »Bosna i Hercegovina k;ao privredno podruCje«, Sarajevo, 1938, str. 421-430. 58 bracaja koji je odgovarao austriskim sttategiskim i privrednim potrebama .. Kasnija aneksija pogorSala je i inaCe teSko .stanje -i dovela do takvog sistema uprave »koji je po medu- . narodnom pravu dopuSten samo u neprijateljskoj zemlji za v.rero·e rata«. 152 Radnicka klasa (blizu 50.000 radnika u oko 100 predurz;eCa)153, u kojoj s.u glarvninu kvalificiranih .r.adnika Cinili stranci, Zivela je u vrlo teSlcim uslovima.154 Zene r-adnice, na Cij im. su uZasno nhskd:m n.a.dnicarrna pos!1odaovai zgrtali n=<>oite za!l'ade, ;grale su u radni(Jkom pokir~tu B!i.H, 1_po &vemu sudeCi., Vlcllo aktrl.vnu ulogru na poCetk:lu .naseg veka. 155 152 Iz »Memoranduma o politiCkom ,PoloZaju radniCkog pokreta BiH« koji je Srpska SDP po·vodom gon}enja radniCkog pokreta u B"H uputila 1908 g. M~dunarodnom socijalistiCkom b1rou, sa ~uc~vicevim p~tpisom., Ceo tekst vidi: Istoriski arhi~, CK KPJ, tom III, str. 85-86. . t5S ovaj podatak koji se odnosi na 1910. god. navD<'!-e 1 dr..B. PerU: i J. MarjanoviC u veC citiranim de~1ma. Medut~ Ned1m Sarac u svojoj knj.izi Sind.ikalni p.okr~t u Bt_H 1919, SaraJevo, 1955, dodaje uz te brojeve i p:rimedbu ·da Je ovaJ podatak ~aikak~ ne-: pobpulll, jer uopSte niru uzimana u obzir sitna preduzeca, kruone 1 seo.ske s!uge ild. (str. 15). 154 Vidi N. Sarac: op. cit., ~tx. 19, 24-25, kao i Nedim Sarac: PotoZaj rad.niCke klase u Bosni i Hercegovini posle autroug~rske okupacije 1878-1914 g., Beograd, 1951, str. 20, 21, 29, 36, 40 1 43. 155 U tvornici Sibica u Docu (1912) Zene izmedu 12 i 20 godina Unale Su platu (uz radno vreme od 12 sati) od 30-80 helera: 'a muSka deca ispod 15 godina od 5Q helera do .1 krune. 1912 godme u fabrici celuloze plaCa nekvalifikJovanog radnika bil.a je o.d 1.20 do 2 krune, a Zenske plate bile su od 40 helera do 1 krune. JoS 1905 godine na jednom sastanku radnika i radnrica sarajevske tv'ornice Cilima od1uCeno je da se formira sindikalna organizacija i da se podnesu poslodavcu tarifnri zahtevi, koji su za radnice traZili 10-Casovno radnD' vreme, minimalnu najamninu od 2 krune dnevno i Ulkidanj e prapisa po kome su uCenice u privredi morale vra6ati nakon izuCenog za:nata platu od 30 kruna meseCno koju su ranije primale. Po1Sto ovi zahtevi nisu bili usvojerni, radnice su stmpile u Strajk i posle 6 nedelja pobedonosno ga zavrSile. Vidi: N. Sarac: op. cit., str. 22, 23, 48 d 49. Isto tako borba radnica. fabrike- duhana u SaTajeV'U, z·aCetnioa ,generalnog Strajka 1906 godine, -dobro je poznata u radniCkom pokretu BiH. (J. MarjanoviC: op. cit., :str. 63.) 59 �Radnonakonodavstvo Bill ustvari pretstavlja Op.'\ti gra-~ danski zakonik, koji j e nekolko go dina posle okupacije zame-' n&o ootie v.ZeCi ·tlllrski ·zallwtndlk. 156 1\!Le<lutim, 1902 i~ilat je tzv. »norunailini pool<YVni red«, q>o kojem je treba.1o u!l'tlcluce '!1I"et!ivati radne odnose . .1\li, kako je taj poslovni red pretstavljao SaffiQ >>UpUtStvO ugovaranje najitronog QdllOSa U OkvirU OGZ«, to je u praksi regulisanje radnog odne>sa i njegova kontrola zavisila od snage orgimizacije radnika u pojedinim· preduzeCima. Zastita zena zaposlenih u nel.cim rudnicima bila je predvidena [piropilslima iJZ 1914 g." Bo tfum ,pro¢sima llene se »smeju za, 1ss Ovaj otom8JI1JS'k1 _ gradanski za:konik iz po1oV'ine XIX veka, poznat pod imenom »MedZelle i ahkjami Serije{<, raden _je na os~o-: vu Napolenovog Code Civil-a, uskladenog sa islamsklm verskmL propisima. Odredbe o tadnicima sadr!ane su u paragrafu .562-:-581,. a pojam 'radnika ))najamnika« (edZiri-hasa) dat je u Cl. 422 1 425 .. Vidi: MedZelle i akhjami Serije (otom.anski gradanski zako'lik) Sarajevo, 1906, Bos .. here. zakoni, IV sv., I d~, str. 112, 113 i 157-. 161 i 57. . . Kakav je poloZaj mu.slimaniki u tom gradanskom zakoniku, ilustrovaCe sledeCe odredbe: · §. ~202: -»Gledanje na ono mesto gde se zadr.Zavaju Zene. ka<> kuhinja, bunar, kuCna avHja, smatra se kao velika Meta. Usled toga, ako 'bi se m'Oglo vid~ti s prooora, koji je netko na movo u. jednoj kuCi. otvorio, ili_ s prozora jedne na novo napravljene lruCe, u prostqrije ne:Pos1rednOg sU:seda. iii u prostorije onog Coveka, kojeg je kuCa p-reko ·sokaka, u koj,ima se prost()rijama Zene za'7· driavaju, zapovediCe se, da se otstrani ta Steta, pa Ce biti prim-a-: ran, da- je otstrani taj Oovek, napravivSi zi.d ili pregradu od tahte (daske); tako, da ~e mogu videti Zene. AJ.i ne moZe on biti primoran, da zazida prozor.« § 1205: »Ako bi se videlo s voCke u neCijoj ba.Sti. kad bi -se natu voCku pripelo, u prostooije srusedne gde se zadr:lav_aju Zern.e, trebaCe prije penjanja na voCku.to javiti, da se Zene sakriju. Ak.o-ne bi hteo -javi:bi, ·sud Ce mu .zabraniti, da· se penje n-a voC:ku bez: obavesti.« _§ 1206: »Ako bi se 'ZajedhiC.ki konak podelio iZm.edu dvoj1ce, pa! bi se videlo iz mesta, koje je u deo pripalo. u mesto .drugog dela~ u kojem se Zene ·zadrZavaju, nalo2li.Ce se, da sruvlasnici z.ajedniCku_· p-regradu naprav-e.« ' · 60 ,upe>trebljavat\ samo za lakSe poslo_v~, zal>ranjen lim. je pe>clzemni. rad i omJ?;guCava tim se po-rodi_lJS~l dop~st u traJanJu .ad 4 sec:lrrnlioe«. I 157 · , S:bo se 1J1Ce .soaij1alnog to-sdlgurfll!lja·, OlliO·,je poCelo da 8e- Oll"g.anizuje jo:S. krajem XIX veka i bilo je razliCito- Olbavemocili fakultativno - prema tome .kakvu kategoriju radnika je obuhva1ri.lo ~oba'Vlezno - ruda:rd., .ZeleZilliiakoo .osoblje, ootala dr~av­ na preduzeCa, i fakultativno ostguranje - radnici zaposleni u privatnim preduzeCima). 158 Godine 191}9 uvedeno je u BiH obavezne> osiguranje rad'nika za slucaj be>lesti (zakon stupie> na snagu 1 januara 1910) .klod1i.m su m~igurtani svrl 'radndJai (sem- -Qinih k10jd limaju. gocliSnju · ·za~r.adu veeu rod 3.000 kruna). Taj zakon temeij!Lo se na austric -Slrom zaikonu i<z 1888 ,g. Za Zene je tim zakonom hila predvidena u sluCaju poro.Qaja upotr-eba bolnice i babiCke pomoCi kao I h:ranar-in-a u iznosu od·60% od obe2>bedene nadn1ce. Osiguranje je cJbuhvatilo i Clanove porodica osiguranika, .te je koncem 1913 godine njime bilo obuhvaCeno oko 54.0'00 Clanova. 159 M a k ·e doni j a, U odnosu na ostale zemlije Jugoslavije, u MakedJooijri su bile i'<peoirlliC:ne pri'Vredne d druSIJvene plrilike. :Nacd:ona-lno i rpriv•redno ug111je1Jena, u sashtvu fewdalne ObOO?-an.s.ke drn~peri•je, sa stlanovruiJStvom ptl'lortkanim naoionalnim m·anjtir nama; sa primitivnom zanatskom pr-oizvbdnjom, Mak.edonija je, sa Solunom, postala popriSte na kojem su poCele da se ukr.Stavaju protivureCnosti »sultansko-vezirsko-patSlinskog f-euVidi: SluZbeni red za radn-ike kod erarnih rudnika u. Bosni Sarajevo, i~I4, par. 14, str. 10. _ · t5s Prema navodima dra. B. PeriCa, hrana-rina za vrem.e poro-·-daja bila je pcredvidena propisirna o osiguranju Zele!zniCkog osob:·lja (razlH!ito odmerena) i ra-dnika k'od ·privatnih pos·lodavaca (6()!)/oo zarade). U prvom sluCaju obavezni doprinos od strane radnika iznosio je 2,5o/o, a u slu6aju fakultativnog osiguranja - 2ofJ/o. ts9 0 'Odre)dbam.a lroj_e su pretstavljale izvesno osiguranje, kao i o zakcmu od.1888, 1889 i 1900 - viidoi opSirnije: dlr. Ri1sto Jerem.ri.C: Prilozi istoriji zdravstvenih i medicinskih prilika Bosne i Hercegovine pod Tu.rskom i Austrougarskom, Beograd, 1951, str. 91, 94, kao i dr. R. P-e§iC: op. cit., .str. 42-----51. t57 i Hercegovini, 61 �dalizma«fr6D sa kapitalizrnOm _k-oji je nemilosrdno nadirab. In~ dustrija se sve do 1918 g., odnosno sve do posle Drugog svet~ sllw•g raJta, slaJbo razvijala. Makedoocilllla su ootaU kaJo jed:i!liil i:zilaz za ocN-Zanje peC81ha i iselj'avanje. TeSki usLO'Vi Zivota t rada J kOOJtakt &a Sloci.jaJrllsUio5kiun poiloreUma u drugillll z€1ITl!j ama uslovili su relativno vdo rane aktivnosti radniCkog pokreta sa cel!ltrom u SolU!lliU (p<l<:etkom \'eka SOilUIIl je illll"o <Jiloo 30.000 161 raJcindJlm) i -u Skrop1ju. Ustvari, •org-anilzovaJruJd bQII'fbi za naciona.Lno ·oo1obodenj e prethod~o je or-gaitlixovani soaij alistiekxl pokret, iibo je us!mnr!o speCiificn<i karakbe<r Ilindenskog ustanka i Kxukvacke repuhllke, c>jo su nelci rolkwod1oci. bli.1i. soci.jaJ.istl. Mada su itene uCestvovale i istakle se u Ilindenskom ustan-ku162~ ne. znamo dff 1i su radile u zanatski.m radionicam.a i prvillll fabril<am.a u· Malked<JI!lruj!i d l<oliko ih je radi!lo (Sbra.j!ko·ve su vo:diili Zele.z:rui-Gami, pekari, obuC.ari i druge struke u kojima verovabruo nije -bd1o Zena Hi 1h je Pilo vr\lo ma~Lo). 163 Sve do pripojenJa Makedonije Srbijd cikakvog za8bllme>g· ZJakonodavstva nij~ bUo, fl. Zivot je regui:san turskim grad_an160 1_907 u Ma,kedoniji je bilo oko 18ll.OOO zemljoradni~kih domaCinstava, od kojih 70°/& ni!Su bili sopstvenici zemlje koju su obradivali, a koj-a je pripadala krupnim feudalnim zemlj•oposedi'cima. Vidi DanCo Zograf&ki: -0 radniCkom pokretu u. Makedonlji {do Balk. rata), Beograd, 1951, str. 218. 161 OpSimije o politiCkim prilikama, radniCkom pokretu i -a,kcijama socijalista u Mak:edoniji vidi: J. MarjanoviC: op. cit., str. 32--34, 58-60 i 139-144, kao i cit. delo D. Zografskog, str. 84-87, gde se nabrajajU.Jil!:.eduzeCa po vrstain"a. Vidi takode: Lazar KoliSevslti: Kratak pTe{/l,ed istorije radniCkog i socijalistiCkog pokreta;. u. Makedoniji do Prvog svetskog rata, -»!LINDEN 1903«, Beograd, 1954. god. 162 Vidi: »Zena .damis«, avgust 1953, uvO"dnik. 163 Ipak D. Zografski u citiranom delu naVOdi: »Sindikat duvanskih manipulatora imao je uticaja na oko 50.000 radnikci i r.adnica: .Statut je isti kao onaj srpskih sindikata s izuzetkom onog dela o 'odnosima ·prema Zenskim Clanovima sindikata (str. 226-227). Dalje se takode navodi da je radniCka soc. demokratska 'organiza,cija na zQoru u Solunu donela rezoluciju u veZi ·sa izborima koj-om traZi .pravo glasa za sve gradane sa navrSenom 21 god. Zivota, bez obz.ira na pol (str. 246). 62 skim zalroruik!om. 164 'Dada, pred !Sam rat, ~- na Makedo:rid!ju se protegla v..Znost Zaloona ·o li'adnja.ma d.z 1910 g., o cij.em sme> odredbama u pogledu zaposlenih zena vee govorili kad sm.o i~lagali stanje u Srbiji. * I •OV·ako '11.€1PoDp1ID<> 1zn.es€111, preg1ed po1&ai'a d; ..,a.StliJte Zena u zemljama Jugoslavije do Prvo-g svetskog rata ·pakazuje da su i Zene Jugoslavije, nastankom kapitalizma i razvojem industri]'aJizaoij e, u manjem ill ve6em brodu rpoce1e da se zapoSljavaju van ku6e. Razvojem druStvenog · Zivota i Zene su se poCele S!kol-watri i bm'd!ti za ,sVloja prava ,radnika-d. gradlaniJn.a, onietane, u veCod il:i manjoj meri, svim Oirim Cime su bile ornebene ·i zene .dn"ulg>ilb. zemaJj a. U tol<u Tata pmo.Zaj mpoolendh l!ena se p-o.gorSao. Zakonska zaStita Zena nije se proS:iraVala, niti su Se ustanovljavala administrativna iii nj!ma ·;SliCna tela koja bi -se bar donekle brin:UJla za bolje uslove Tadia J. Zlivota Zena-, lkoje su :i ovde, nJa Balkanu - naroDito u Sloverui.jd, u Bosni i Hercegovini i u HrvatSJkoj - u sve veCem broju ulazd.Ie· u fahrike i ratnu privredu; Zapobo1jsanje svoga po1ozaja osta1o . im je da se i dalje bore u krilu k1asnog radnickog pokreta n novoj drZavi, stvorenoj po zavr.Setku rata. Medunarodno regulisanje Zensko·g_ rada Uporedo sa razvojem zaStitilog zakonodavstva u nacionalnim okvirima razvij ale su se i teZnje z;_a medunarodnim tretiranj em i regulisanj em pitanj a iz oblasti rada. VeC prvi sO-cijali.sti ubopdCSI1:d (Owen - 1818 g.) i dmgi piC>jed:in.Cii (Blanqud1 LegraJ1d- 1857 g.) upucivali su apele ddavnkima i vladama da se sazove· m-edUJD.arodna ko'lliferencijta ~oj.a lbii: prerbresla rpi164 0 tome vidi str. 60. 63 ' �t~ja ":"'!n]Cilrog zalloooc>daiVISWa.'" Ipa.k ,prva medunauoe>cma :>?~l&kuswna« kJ.onferencija a medunarodnom regulisanju _p:tanJa _·rada Zena, deee i rada u rudnidma, sazvana je tek 1890 g<>dme u Berlinu. · U ve~ sa zaSti.tom Zen.a, Ber.linska k:Onferencija je- pored zlabrame Z~ensk:og rada- na podzemnim radovilna u ·rwdmrlcima, ~aibrane noCn. o;g l!'ada,_ 'o.granU,enja ra'Cllllog •dana na 11 satJi -o?ra':liCenja rada na nezdravim i opasn:m pQslovima- pasta~ VIla 1 zahtev da se dade 4-nede!jno otsustvo posje porodaia ·odredbu koja je tek otskora bila pocela da ulaZJi u za3titno ZJ_akonodavstVJo. 166 U oilju prim·ene tdh »'~elja i preporukJa« Ber~ l1:nska konferencija je odluCila da se nadzor pov-eri specijalnim ·emovnicinna, .Cij.i Ce se ·i2VeStaji ·abjavljiv.a.ti i razmenji.vati azmedu po}edinrlh vlada.'" · ." De~et gadina docn1je, 1900-te, od!'1Zan je Medunarodni kongroo za zalloolh9ku a;aStirt;U rwdn;lka, saa;v8JU i temeljdte> .pnilprem1u•en od strane Me&.m..,c>d!Tho,g uclll"'!.rlOenj" za ~alk·oi!1Jsilw zailti'lu · _radnika - preteCe kasnije Medunarodne organizacije rada. T? udruZenje uspelo je sistematskim radom, putem nacionalnth udruZenja u pojedinim drZavama i .obimnim studijama i 165 Medu predl'Ozima Legranda -o regulisanju pojedinih" pitanja na;aze se i dva zahteva u pogledu Zena: l..abrana noCnog rada i yeca dobna granica za prije~ na p!osao Zernske tl.ece (12 godina, a . za muSku decu - 10): Ovaj drugi zahtev je interesantan, jer se i tada i kasnije on vrlo retko postavljao. Medutim, on se ipak pojavio u Engleskoj u okviru komiteta za desetCasovni radni dan. Viidi: dr. B. Iv. BlagojeViC: Medunarodno ureltiva.nje radnih. od·nosa, Beograd, 1940, srl:r. 113-114. · 166 U vezi sa tretiranjem. porodiljskog dopusta zanimljivo je .navesti izjavu k~a ~Vilhelma (organizatora Konferencije): »Za- brana rada p'orodiljama poveean.a je sa podizanjem rase Zato u takv.im sluCajevitna novae ·ne sme da igra ulogu.«.Vildi: OtiG Graf: op. cit .• str. 38. 167 Berlinskoj konferendji priS'UJstvD"vali su pretstavnici 14 evropskdh drZava i pape. Rusdja nije bila pozvana. Dok P. Pic sma!ra da je --z~luga Berlinske konferencije Sto je »postavila pred Javn-o mnem-e problem prava intervencije drZave« i Sto je oznaCila _ iozvesna _»poZeUna. reSen)a«,. d'~tle l.;illy Braun ovu Ironferenciju k~ra.kterrse. kao »mscen..1;anJe Jedne teatar-s:ke pretstave«, 'koja je brla »bacanJe peska u om Cak -i oe;biljnim ljudima«. Vidi: G. Scelle: op. cit.~ str. 121, 122; P, Pdc: op. cit., str. 94---95; Lilly Braun.: op. ett.• str. 487. 64 anke'tiranjem, da pripremi i iznese pred pTvi medUnarddni forum, u kojem lSU bliJrl. w.stuparui i pretstavniloi v~ada, p~edroge prvih meaunarodnih loonvencljla. 'Dako je, 1906 glodine, ;pored ;Kionv€Ucij.e "' z"b:ram upotrebe bellag £oofc>r" Ill diztr"cliJ Slibica, USV'O}ena i pO'Zmata t:2w. Bernska konveno~j a· 10 ~abtr•and. noG-nog rarda Zena u dndU!Striji. Berns.ka konvencija, UlglaVlllbm, pred'Vtiida za.branU no6nog rada za .sve :Zene ·~bez ·ob2rl.rrft na. .go:dine srball'.osti) ztaposi1ene u industriskim preduzeCima sa viSe ad deset radnika. Kao noCI_!i rad smatra se rad koji se obavlj.a u periodu od 11 neprekidnih Casov.a, u kojli oba'V'ezno ul:aZii rv.reme 10d 10 ·Crusova uveC:e do 5' sati ujutro. Od zabrane se maZe otstupiti sam·O u dva sluCaja: kadl z:bog viSe sile, nastane preki-d u radu preduzeCa i u sluCaju kad se ;radii !Sa s1r.arvWnama, ,odnoono materij1alom ~k1onim broom kV'alfiU. Sem torg.a, .period :dbav·ezmrag mdlrov-am.;j a od 11 Ca.sova moZel u lizuzetnim sluOaj evrima·J bfutli smanjen na 10 OasoV!a. U d.lju 1a!k:Seg prilargodavanj.a odr·edlbama konvencije, drZ.avama !Se ZJa neke indu&trd.je ootavlja moguCnost-primene U r-oku rod 2----,10 gocllina. 168 Bernska konvencija je odigrala vaZnu ulo:gu u zaStiti ,industriskih radnica u evropski..m drZavama pre Prvog svetskog rata. Ona je ·potvrdila mo,guCnost mectunarodnog regulisanja izvesnih pitanja zaStite ·radntka, i znacna- j.e priznanje da u okviru te zaS.tite Zene tr·eba da U..Zivaju p·osebnu zaStituY;9 Pred Prvi svetski rat, 1913 godine, postavilo se na dnevni red, na medunarodnoj .IDolilfeD:"enoijd, l(llpet sazv.anoj U Beii'nU, pitanje regulisanja radnog dana za Zene (6-0 Casova nedeljno - najviSe deset i p-o Caso;va dnevno)- i zaJbrana nc;Cnog rada <>m!adfune. ~bijanje mta :Ome1o· je iP.redv:iiletruU <liJJugu .dlskusijtU., koja je trebala da dov·ede do· usvaJamj~a dve nove klonvenclje. 168 AutentH!ni rtekst Benmsk:e kio111vencij.e vid!i: Societe rdes Nations} Conterence internationale· du travaiL, Washing;ton, 1920} str. 244. 169 Do poCell'ka rata 1914 g. Bernsku konvenciju su -ratifikoval€sve evropske drlave sem dve. 0 Bernsrkoj konvenciji i r:adovima--. koji su joj prethodHi Vlidi opSirnije: BIT: Statut legal des travail· leuses, Genev~ 1938,/str. 23_4--237; P. Pic: op. cit., srtr. 101; dr. Iv. B. Bla~jwic: op. cit., str. 134-140. .5 2ena u radnom odnosu 65 �U poCetku na.Seg veka, pre Bernske konvencije, susreCemo se sa j·oS jedndin .naC:Ln-om regulJirsanja radruih odnosa .i<zNan na~ cionalnih okvtin"a. To j e posebl!lo ugovaranje dzmedu pe>j edinih ddava. Taloo je, iz.medu ostaHh, godine 1904. zakljueen prvi bilfiteralni ugovor izmedu Francuske i. ltalije koji je sadrZavao i neke klanl2Jw1e rO· zaStitti. 2an.a. 170 2. GLAVNE KARA:KTERISTIKE U RAZVOJU ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA U PEIDODU OD PRVOG SVETSKOG RATA DO DANAS ·Proces sv-e .@reg.... uvlaCenja .Z.ena u rad van kuCe, koji se nas;taWo po zavrS:etku~Prvog svetskog rata, d ja;Oanje radni·Ck-og pokreta, ·u kojem su i tZene sve viSe uCestvovale, zahtevali su dalje, brZe i sveoibuhvatnije regulisanje i ·Zensko:g rada. Na razvoj zaSttitnog zakonodavstva o zaposlenim Zenama u poj-edinim zemljama bi'bno je .utlicalo !'leguUsan.}e d razmatranje pojedinih :pitanja Zeriskog· rada u okviru Med:unarodne organizacide ~ada ka•o i, p,o!Sle Dx·ugog iSVetsikag rarta, u Komi1 si: ji za stafus Zene u •dk.VIioru Eklonomsko-sorcij.allnog saveta (ECOCOS) Ujedti.njenih nacija. Sem toga, stva"anj·e prve p<oletersike .d..Zave - So·vj etslw;g Saveza - 'koj a je rpocela sostem·atskd. da proovodi ravn.opraVlllost Zena i razne mere za ostvarenje te rravnopr.avtnostiJ, takode je znatruo urb1calo na trerbiranj.e Ji." rraiZvoj .z•ruStitnog zja.Jron•odavrstv:a o zaJprOISile.nitrn Zenaana. J?lokuS<ij da se zawstavi proces z.ap101~Hjavanja Zen.a Vlan ~Ce i negiranj•e potrebe i m.ogu-Cm·o.sti ll'avnopravnosrt:li Zema u nacdonalsocij.aJrusti.Okoj N=aJillood, odramhld su se u ·toku r~.a li u re.Savanju poj_e:dlinilh pi.tanja ,problemoahlke za-poslenih Zena ,i u medun.a.rodnrlm .ramnerama. ";Rri tome je. od .~mage i utlioa'ja o·r-, ganizovanog l!'adniCkog pa:kreta na vladarju,Ce krugove zavisilo u koliikoj meri rpTeovla·dlivafu po•jedrini u.blc.aJii " ·kakvlim ce se tempom iazvijati radno i .socijalno zakonodavstvo uopSte i posebno o zaposlenim Zenama. UUcaj svih tih faktora ,od-raZavao se i u regulis8llju poloZaja Za:poslenih Zena u Jugoslavij"i izmed.u dva rata. · ce 110 66 Vi.di: G. scene: op. cit., sttr. 117, i BIT, op. cit., str~ 2 .. Medunarodna organiZacija rada i regUliSanje zenskog rada . . Ka.d "Se 1'atzmartr.a regulilsanje zemskle>g mda u olkvil'lu Medu-. narodne organi,zacije raoda, n-eophodno joe ·im·ati na umu nJen celokupni program, U!Str.ojstvo rl. metode rada. 171 Nci , ovom- · m·estu, med.utim, ·daje se samo nekoliko napomena, koje se · izravno odnose na stav prema Zenama. · · · U preambuli glave XIII Mirovnog ugovora, koja ustVari pretstavlja pmgram Medunarodne organizacije rada '(u daljem'· tekstu MOR), nabrajaju se pitanja koja treba regulisati,: a . medu njlima se pomiilj e d, zaStita Zena. 172 · · · U dlrugom odeljiku gJ,ave XIII, .gde csu u 9 taoaika data naee• la MOR-a, proklamuje .se ·za Zene va.Zno naC.elo o pravu ··na jedna!ku pla:Uu za r.ad }ednake vred.nooti, i da1je, obaV.eza; d~ . se ustanovi inspekcija iada u »kojoj Ce biti i Zene« {ta·C; 7 "i 9);.")t ··:-;;, n 0 delatnosti MOR-a u odnosu na Zene vii.di: ILO:, Womf!11....;·; WOrkers and ILO, Geneva, 1954; ILO (dokturi.enat b~. 12, 3 E.-1954):::·. Women Workers and ILO (Sapirografirano); kao i DuSan M. Jere-:nriC: Deset godina rada Medunarodne organizacije rada, »Radtii.:..: Cka zaStita«,· br. 3, 1930 str. 95-102; Dr. Leon Steinitz: Medu.na-rodna zaStita Zenskog rada, »RadniCka ·zaStita{(, br. 4, 1932, str. ·:· 162-166; Du.San TomaSeviC: Zakon o konvenc~jama s obzirom- na _., zapoSZjavanje Zena pre porodaja, >>RadniCka zaStita«, br. 1,. 1928, str. 14-24. 112 U Cl. 389, u k'ome s·e goVori o sazivanju i sastavu ·redovnih · godiSnjih konferencija MOR-a - medunarodnih ·konferencija rada· - izriCito se kaZe (s:tav 2): »Svaki delegat moZe imati uza s.e tehniCkog savetnika, Cij i broj mo.Ze bi.ti najviSe dva za ,svaki pr~dmet uvrSten u dnevni red. Kad konfereil.cija pretreSa pitanje koje se naroCito odnosi na Zene, bar jedno od lica oznaCenih ka'<> tehniCki savetnici mora biti Zena.« 0 sa.staV'U .delegaciia Jugoslavije na za- ,. sedan.iima MOR-a od 1919 do 1937 (na konferencijama koj"e su tretirale pitanje .Zena) vidi: dr. Nikola Barjakta:reviC: Medunarodna organizacija rada i njeni odnosi sa Ju.goslavijom, Beograd~ 1938 slp, 78-81. JoS na jednom mestu, u Cl. 394, k!oji govori o unutraSnjoi orga-:...... nizaciji Medunarodnog biroa rada a g"de s·e navodi da Ce direktorl izabirati osoblje MOR-a, izriCito se napominje da >,izves+an broj: tih lica treba da budu Zenske«. 0 Zenama zaposlenim u MOR-.u t uopSte specijalizovan1m agencUama i u administraciii · UN vidl dokumentaciju ECOSOC-a E (CN. 6) 246, 1954.· 0 uCeSCu Zena u radu Mec1iunarodnog biroa rada i Dr:u.Stva. naroda, vidi zanimliivt.t PUlblikaciiu: !dr. Stojan Cirko-viC: Zena ~ diplomaCija, B00gl1ad,_1928~ . str. 16-24. ~.. 5* 6'1 �U doda\ku I ,od~ljku, kojO. sadrzi podatk~ o prvom s;>:zivu Medunarodne 'k<O<J.ferencliJje rada, predvltleno je u tre6oj tacki dnevnog reda tretiranje pitanja »upotrebe Z.ena«, i to: porodiJ}.ski dopu$t, · 'n<>eni rad i nezdravi poslovi. U petoj tacki dlievnog· teda predviCia se proSirenje- i primena Bernske kon-vencije ·0; zabrani noCnorg 'rada Zena u dm.dustiD:itjli. 173 ·' Posle ·D~U&og svetsl<oog rata MOR je nastavila radom. l)lio •<>l>ZJlrom na li:zmeil(jooe prilikJe _, prestaJilaik •rad" DruJi>tw niirt>d<i i stvaranje Ujedinjenih nacija - izmenjen je, 1946 gOdiri-e, 'UStav ove or.ganizacije. U preambtili novog Ustava ponavlja se gotovo u' celosti program iz rpreambu.le glave XIII mirovno.g ug10vova· iz 1919 g. U pogledu zena unoo>i '"" ~ahtev za 'potvrd'om na~ela ·,jednaka plata za jednak rad«. u daljem t~kstU tJsta.Va ponavTja .se ono Sto je reCeno u vezi sa izlag~njem rpl'av.ila •o MOR~u dz 1919 g. Medudrlm, nacela MOR-a (ir' smislu 'citirarie>g ·Odelj'ka li) iznesena su u poznatoj Fila9,el~iskoJ, deklaraciji ·o »~svrsi i dljevima- MOR-a« usvojenoj na 26 zasedanju MOR-a, 10 maja 1944 godine. U Filadelfiskoj dekJaraciji mnogo jaCe -i detaljnije su p-odvuCena pojedina prava iz raZnih ·oblasti koja Cine socijalilu politiku u naj~irem smfu!!l.<u. U delru lmjiilm MOR uwlma na sebe obavezu da i;>odrZava »medu ;narodima sveta<e- sprovode.rije u delo :-aznih rrier·a,.izri.Cito ··se navode mere od interesa za poloZaj zaposlene Zene i zaStitq inaterinstva. Te .mere su: zaStita matera i dece; l)l>ezl:1edenje jednaikiih moguenosti u 01bl01St!i vaspitanj.a i stl.'UICnooti kao ·i. obez.beden}e ·odgovamajUJCeg · niv.oaJ iJshnane, staneivanj_a i sredstava za razonodu i kulturu ~ sve to, narcvno, \iz .drug a. osnbyna prava iz radnih odnosa i socijalno·g osiguranja. Za materi~oja Je pre.dmet ovog rada, maZe se sma, trati da je •Mtna 0. prva -tacka ;prak1lamadje lkojom se patwd:uje ·da >)ISv.a :tjudska 'rbrn6a, bil1o k!O(j.e !l1ase, veve Ui pol·a, drn.a.j!li p,ra:vo da traZe svoj materijalni napredak i dnhovni razvoj u. slobodi i d-ostoj(lnstvu, u .ako-nomskoj sigumosti i sa jednak;inn mogu6rm8'-'lilirna«.174 ' ·ns Prevo(j glave XIII vidi u. tek:Jsrtu M:ixovnog _ugoVora objavK.ral:j:evln-e SHS, V1am'ed.ni broj 119a 1 i-J~orn. u 'Slt:Wb.~ · fl9V'i~a(na od ~o jula 19ZO. · AurtentiCrii. tekst. Vidi: BIT: Constituti<m de l.'Organisation ~nteTOOtiOiale d.U travail, Geneve, 19-52, str. 3-21 i dalje. . 174 Problematika zaposlenih Zena tretirala Se prvenstveino na llledunarodn.im lmnferencij.ama ,-~ada, · ikoje su tisvoj;Je ·'Vl&l medunarodn-ih instrumenata - konvencija, preporuka i re..:: zolucija- koje regul.Su (odnosruo lJiPUCuju na re.gu.ldsanJe) usl kljuCivo tu p·robJ.ernatilru. Sem to@a., i u drugrlan linstrum€ntimti !<oji regulliiu odrederua rpilltanja ta'kode se, u pojedinrlim olan<>lllic ma, tposve{:u;je po·sebna p.~a 'Zenrurna. 175 Odredbe u vezi sa posebnom zaStitom .Zen-a sadrZane su ve~ u prvim instrumentima koje je usvojila Medti.narodna konferencija rada. Na prvom zasedanju, 1919 g., usvojene su: Konvencija (bf._; 4) o zabrani nocnog rada ~ena i Preporuka (br. 4) o sa~ turnizmu. K!cmvenctij1om {br. 4) o no>Cnom radu 2ena {ustvari nem.D rzrnenjena Bernskta. ~onvencrl.ja) no6nJi rad je zabranjen svmi Zenama u industriji i grad:evinarstvu; a izuzetno se dopuSta samo u dva sluCaja: sluCaj vi&e sil~ i potreba da se prerade sirovine kode ISU pudln2me kv.aii'U ·~Cl. 3d. 4). Klao n 1oi!ni rad smatra se rad k<>ji se obavlja u vrerrne .od 11 nepTekddnih {;asova u koje ula:z;i :period od 10 ca;sova uveCe do 5 ·Casova ujutro (cl. 2 st. 1). 17s Specijalni problerni, na'roCito u cilju prethodnih izuCavanja, tretiraju se i u okviru dopisn'Og komiteta za Zenski rad, u koji · pojedine zemJ.je, na traZenje MBR-a, predlaZu svoje kandidate, koje zatim imeifuje Administrativni savet. Iz to·g kruga dopisni.ka povremeno se sastaju manj.e grupe, koje, pod nazivom grupe eksperata. _na posebnim sastancima razmatraju pojedina pitanja'. ZakljuOke sa takvih sastanaka ·razraduie i predlaZe za razmatra.:. nje u okviru MOR_-a Odeljenje- za Zenski i omladinski rad, koje p'ostoji u MBR. U periodu izmedu dvB. rata_ Jugoslavija je bila zastupana. u dopisnom komitetu za Zen-ski rad. V'idi: dr. Barjak.; tareviC, op. cit., str. 82. Odlukom Administrativnog saveta FNR Jugoslavija zastupana je u ovom· komitetu od juna 1956 godine. Problematika Zenskog rada pominje se i u svim redovnim godiSnjim izve.5t~jima direktora Medunarodnog biroa ra:da. Pitanja Zenskog rada tretiraju se i na regionalnim konferencijama MOR-a i zasedanjima strukovnih komisija, a dobiva..iu puiblicitet puterti objavljivanja pojedin-ih rezolucija. Pitanjima ZeJlslrog rada se posve6uje paZnja i u mnogobrojnim edicijama MBR-a od kojih -naroCitu vaZnost ·za izuCavanj e zalronske zaStite za.poolenih Zen a u pojedinim zemljama ·imaju zakonsiki tekstovi lroji _se objavljuju u · serie legislative. 69 �· ·. Desetak,..godina kasnije, na iZahtev Engleske, a u vez.i sa pr<:dlosom udl"UZenja Mwjera d. tehnwcara, postavljeno je na dnevni i'ed pitanje- revizije ave· kanvencije. Taka je Med:unaradna kanferencija rada, 1934 .gadine usvojila navu revidiranu kanveticiju {br. 41). Konvencija je ustvari dapu~jena jednim Clanam, ik.ojim se ad njezinih odreda·ba izuzimaju Zene koj'e zaU2iimaau · rukovode6i polo.Zaj vez;a:n,-. sa 'odgovornoSICu i koje ne rade _manuelno. . ' ' Mernutirm, ova je JronJ;erenci:ja i drugli put t·ev>td~rana, 1948 godine, kad je usvajena kao nova (revid~rana) Kanvencija (br. 89) o zabrani noCnog rada ·Zena. U nav:oj konvencdjrl. zabrana noCnog rada je joS suZena na taj naCin, Sto &e ad odredaJba kanvencije izuzimaju i ·Zene kaje .su zapaslene u zdravstvenoj sltl!Zbi i u soC!iij-a1nim slu:Zbama, a ne· rade manuelno. Sem toga dodat- j-e jo?f jedan novi Clan, po kojem zemlje Clanice mogu privremeno, u izuzetnim sluCajevima, kad to zbog naroCita OZ:biljnih okolnosti zahteva nacioiialni in teres: o dlukom vla-de, soopendov•a'ti ,zahranu no&nog T.&da, uz preihodnu ikosultaciju radniekih i poslodava·ckih organizadja (01. 5). 0 toj suspemJij!i ·m.o-ra IS·e rizves.tirbi -genera.J_nl direik!t,o·r Medunarodnog -birroa rad~- putem r-edovnag god~Snjeg izveS'taj:a o· primeni konvenoije. _ · Sem tih konvencija doneta je 1921 i Preporuka. (br. 13) 0 Zii'b'rani noCiiog rada Z-en a u polj-oprivredi, koj om Se samo preporuCuje d["Zav•ama-Olaridcam,a da oc-eg;uJi§u rad Z-ema z.a:poslenih u p1olj.oprivredntm preduze6irma ta~o, da Urn \Se oe;gu_ra p-o noCi jedan period odmo-ra- u trajanju ·od neprekidnih 9. -Casova. 176 _Zabrana raOa ~ama na izvesnim (Stetnim) posl~vima regulisilna je takade sa nekoliko instrumemita. VeC na prv01n za.sedanjru 1919 .g. usvojena je Preporulka (br: 4) o s~tlirnizmu (za-Stita Zena i dece od tr.ovanja olovom), odno~no o za~br1ni 176 OpSirnije vidi:. -BIT: Statut legal des travaiUeuses, str. 235 st;r. 252-297: AutentiCni tekst ovih konvencija i Preporuke v1d1:. BIT:. Conventwns et Recommandations 1919-1949 Geneve 1949, -str. 17-2lJ_; 290-293; 807-812;. str. 47.~ Prevod K~nvencij~­ br. 89 sa komentarorn vidi u pomenutoj zbirci dra R.. PeSiCa:. Me~unarodne konvencije rada~ str. 174-192. NaSa zemlja ratifikovala Je ~onve:Q.ciju br. 89, 30. decembra 1955. g. · ---:-2~0 i 70 i'ada Zena i dece na poslovima g-de se ra:di sa· j'edinjenjima olova. Preporuka izricito nabraja takve slueajeve {7 tacaka). Sean tog.a, -p.reporuka za1branjuje rad i sa ,oJ.oVnim sOlima, ii:irlizev u sluCajevima kad su preduzete· specijalne mere, koj_e se izricito nabrajaju (6 taeaka). · Ovo je jedini instrumenat u ikojem se reguliSe jedno pitanje Zensko1g rada zaj-edno rSa Qlllll].arddrnskrlan ~radom· ·(1sV1i ZJa. branjend.•1poslovi su 21a.Qranjeni i Za omladiriu 5J&pord 18 g.odina Stairootri). Sam toga, u uvodlu se izri1Mto- n·avodd. da 1se ti .pro:Slovi Z!abranjuju za Zene obzirom n_a materirnstv.o•, taka da se {)dredbe ov-e lmnvenoije- tl!Stvard ubrajaju u rinstrumente lmji pretstavljadu ZJaSti.tu mateT~irnstva. Zabrana oibavljanja odredenih poslova sadrZana je i ll jednoj konve_ncij-i usvojenoj 1921 g., koja reguliSe izVesnu mateiiju uop.Ste, a ne samo za zene. To je Konvencija br. 13 ·6 -upotrebi oloVnog belila u boj-adi~anju. U lmrivenci:ji Be 10riCito navodi u kojim je- sluCajevima zahranjen rad sa olovnirri belilom (bojenje, kreCerije - sem tkanina. i u dekorativnom eldJkamtvu) au kojtim.a "je dozvoljen, i '];lod kojifun usl•avima. Za Zene .se, mredutdrr:n, rard uz rp!'l]s;wstvo- ·o:1ovnog ·helhla zahranjuje bez :ia.uzet:ka. (cl. 3 st. 1) 177 Tek 1935 g·odine regulisana je zabrana ·zapo·S'ljavanja Zena na podzemnim r.adovima u rudnidma. Ta-da je Medunarordna konferencija rada usv-ojila Konvenciju (br. 45) o zapoSljayanju Zena na podzemnim radovima u rudnicima sVih kate.gorija, 1w.jtom se tati T-a.rd zalhraiil..illli e Zenama hez •dbzira na g:odinestar·osti. Od ·ove odredhe drZave-Clanice mogu izuzimati :Zene Tllllkov;odd:oce koie ne rade rnamue1n10·, Zlene k·O.i-e. J:'lade u zdravStve:h.im i sociialn~m sluZbama, Zene koje u toku studija mora-· jU -q -ailju ·Stii'LrOno,g 01Sposoblj-avanj1a da :provedu nek.o· vreme na -sta<Zu 'U ,rudn4ai.:rna, i _sv,e ·OISital-e- !koj-e- •povrem.eno rs1'1lra·z,e u olkna da bi V-rS.ile .svoju pro·fesiju, a ne rade m.anuelno. 178 177 BIT: Conventions et Recommandations, Preporuka br. 4 Str. 21-22, Konvencija br. 13 - str.. 57.:__61. Prevod Konvencije vidi u pomenutoj Zbirci medunarodnih konvencija rada, str. 55-59~ NaSa zemlja ratifikovala je O'VU konvenciju 27 septembra 1929 godine. 178BIT: op. cit., str. 311-312. Prevod ·vLdi u navedenoj · zbirci, str. 130-132. NaSa zemlja _ratifikovala je Konvenciju br. 45. 30 aprila 1952 godine. 71 �iBitanje 'hispektora ,ada zena tretira se u dva Onstr'wmenta MOR-a. / Na zasedamju MKR~a, 1923 g., usvoj<ma j,e l'o:epoiruka, {br; 20) o inspekclji rada, u kojoj se, pozivajuCi se na cl. 41 Ustava MOR-a, izricito nag!asava da inspektori rada tr"ba da budu Zene 1ilsto ·ka1o d mu:S.kardi. NaToCito .se podvl3!Ci da mu&kar.ce trelba postavljati na: one poslove koji im ·odgovaraju, a iene na one poslove u ikojima ce najbolje ffiO'Ci da Jooriste, Pri tom rZene imaju pra~o, na osnovu svog iskustva i znq.nja, na- isti auto-ritet''·i imaju ista· prava '!l ipOgledu napredovanja i zauzi.:. manja visih funkcija (III/12). U Kcmvencijo fbr. 81) o ilruspe!ociji lt'ada u ,;.,dJootrlliii o tr1g>o•vini .usvojeno~ 1-947 g. izriCito se odreduje '(cl. 8) da i IZene m<>gu da budu inspektori rruda, a ukoliko se p<>krul:e potrebnim da se organizuje sffedjalna sluZba inspekcije, za tu sl111Zbu 1IDeba da se UJstanove ~eeijallrnli mspekbQII'[, ;cJdJnoono ilru;ipeiktoir" ke. U Preporuci {hr. 81) usvojenoj na i.<ltom zasedanju, a koja dopunjuje konvenciju, u delu .koji .govori o obavezi inspekcija rada da redovno" objavijuju·izveStaje o radu, izriCito se predvida da se 01Zn115uje 1i hro~ zenskih inspe'ktora {IV-9).179 Ovde 5e m&e !POmenutl i Prepe>nuka; ~. 26) 0 zrul:titi zena i devojaka - emigranata na_ brodovima (1926), kojom se preporueuje da se na ·brodu, kojim putuju devojke ispod 15 godina bez pratnje, po.stavi jedna za to kvalifiko:vana \Zena koja Ce se, baviti iskljuCivo ukazivaD.jem poma.Ci tim mladi!l1deVJojimama.1811 Strucno osposob!javanje zena ilreti:rano je na MKR 193Q g., u okviru opste prc>blematike struenog osp6.s<>bljavanja, sto je dove!o do usvajanja Pr~poruke ~x. 57) o struenom osposo- · bljavanj_u. U ve~ !Zenruna u preparruoi se dZJ:rdlOiltJ'o naV!o.dll da trudbenici oba pola treba da imaju jedna.ko pravo pristupa u sve ustfmove za struma i tehniCko osposolbljavanje, sa izuzetkom da .se :Zene ne orijenti~u na p,o~love ko1ji im Se, z\bog iitetno•ti po :"dravJj,e, ':<aJbranj1u;ju. Sean ,taga, n"!Pominje se da Vidd: BIT: op. cit., str. 74-81, odn. sir. 76, 726-736, ochi. 7~8 i str. 737-741}, '000. 739. Prevod konvencije vidi: dr. R. PeSiC: op. cit., str. 156-173. NaSa zemlja ratifikovala je Konvenciju br. 81 15 juna 1955 god. tao V1di:. BIT: op. Cit., str. 10·8. 1 9 7 72 . za prof-esije k.ojima .se :Zene posvecuJu u veCem broj~ treba <>beihedihl -dovol}al!l broj ..trucrnh i tehniClcih slwla, p:rii ,(!emu se mls.!i i na domacmske .Sil<O'le. tOdelj-aik IV, 1""· 10 - 1 o 2.) Medutim, treba podvuCi da ista preporuka, u istom odeljku, preporuCuje da· u programima Skala za struCn.o obrazovanjetreba da s·e predvide i Casavi iz domaCinstva, kak:a bi mladi radnici (oha pola), bilo obavezno bilo fakultativno, mogli da iih poseCudru. (Isbi •odeljak ikao gore, ;ba!C. 912.) Na6z11d, u Osboj preproruoi .se navodd d.a ldoa oba pola, ~ada ·su· .p<01se6ivatla il;;.te Skole i kurseve, treba da imaju j-ednak.a prava da stiCu diplame po l'lavrsElhl<ru obuke. COdeiljak V1'l, t"c. 16/3.)181 JoS: u jednom instrumentu lVIlOR-a, koji govori o struCnam ospos01bljavanju, posveCuje 15e pruZnja tZen·ama. Taka Preparukom ~r. 101) '0 sti'U'CnO!ffi ospol'lolbil.javanjru u poljopr".iv.redii, usvojenom 1956 wod., ·olbraCa 1se p,a1Znrta Vlladama, da treJba pir'edvtdeti OOlo Skoole bilo spe_o:tjalne .sekdije, 'k.rode Ce hilti dostupne Ucima dba pola i gde Ce se nastava vrSiti za po}edine grane pOI!joprivrrede {t. 12 -a a h). Zanirr:n:ljdvo j,e tako,de d<1 se, u preporuci podvlaa da u svim stepenima s_truCnog osposobljavanja u priVredi vaina uloga pripada, po-red ostalih, i ~enskim organizacijama, k-oje trerba po·tsticati da se aktivno interesuju za usavr.Savanje tog'., struCnog osposo'bljavanja (IV - t. 31)18' U tri instri.unenta MO~a, kaji tretiraju problematiku zapoSliavanja, takode se o1braCa paZrija Zenama, u pos-ebnim odredbama. U Preporuci (hr. 45) o nezaposlenosti mladih lg,wdi, 1935., :PII'"iPOII'UCuj,e se d1a 'l! cen!lrlima ikaja se "'])ecijaJ'"c> organizuju za mlade devojke :Persqnal treba da ibude sastavJj,en pirvenstveno od ,ena (t. 30-32). Isto t11lw pold~laci se da · u centralnom savetu, koji vrS.i kontrolu nad svim ~centrirn·a za zapoSljavanje, medu pretstavnicima 'Zainteresovanih ·organimolija treba da bude ,i zena -~t. 32).'" AutentiCan tekst vidi: BIT: op. cit., 'Str. 485 i 48-7. AutentiCan tekst Preporuke (br. 101) vidi: ILO, International Labour Conference, Record of Proceedings, Geneva, 1956, s-tr. 761-777. t88 AutOOtiCan tekst vidi BIT: C01tv~tions et Recommanda.ti-ons, str. 336---343. 181 182 73: �U Preporuci (br. 83) o organizaciji slu~be ~aposljavanja. · {1948 g.) V1fada:ma. se preporuCrud·e da, <tLlmlilloo i<> to rpotrebno, preduzmu, izmedu ostalog, i mere u cilju stvaranj a odgovarajuCeg sistema za zapo~'ljavanje Zena -obzirom na njihove kvaJifikacije i fizicke mogucnosti (t. 4/c). Sem toga, preporueuje · Se da se sluZl;>a zapoSljavanja treba da uzdrZi prilikom upuCi-van.ia, odnosno wi}entacije :radn:tk:•a na rl.zv.esne poiS1otV·e od ibilo kakvih d:skriminaciJa :koje se, pored ostalog, osniva!ju i na razlioi pola (IV 12/).184 Ustvari, u tOfV!Oj preporntllci filan:DJO rse ponavlj.il ![)[rdnd~p· ~ razen u Preporuci G>r. 71) usvojenoj na zase~anju 1944 g. u FiladeJfiji, koja se odnosi na organizacijU zapo-Sljavanja u ·prelasku ad ratne na mirnodopsku privredu. -Ta · preporuka (t. IX prinmpijelna crmce1a) preparucuje da se ponwnn uklju·Civanj e. Zena .i -muSkaa-aca vrSi pr-em•a1 njU!hovim indivli.dualm.im sposobnos!J1ma, iskrustvu :i. ,struCn01s1:ti.. Prd tom, nagla•Sava se, -treha preduzetd m·ere da .se pred uzeCa potst.~Ou da Q<dred'Uliru nadniee bez '0ib21ira na poll Ova se •odredlha ponavl}a detalini;.e u delu koji iclaze metod~> .primene princiipijelnih nacela (cl. 36, 37 i' 38), .gde 1se poonin'€- i po·tre-ba da se u ,grranama li ;poslo·vima ko.ji 1su pre•teZ.no Zen~lkd I"t&cH rna :p·o•ddJzanjru 'SitatuJsa ,triJh profesija i •P·oho•1j•Sarvanju us1ova :rad8.·. 185 · PaZn1u vladama na Zem,g~ke l!ladntoe dbraCa.rla j·e, do tada, .-s•arno Preporuka (b.f. 30) lk:::o1}a II'aJZrradiui e odinom·o- na·dmYUniuie -Konvenci.ju (hr. 26) o metodima utvrdivanja minimalne na-. dn..Lce, UJSVlO'i•ena joS 1928 .g. Ta pr~pro•ruka UPD'Z!Oriu.je da 1Jreba ·nar-oCito obratiti paZnju .utvl!'divanju minimah11ih nadnica ·i.l -onim industrijama ili delovi~a industrija u kojima su obi·Cno zaposlene zene (Jt'r.!l. . . Vazno je podvu6i d~ Preporuka br. 30 (u poslednj.Bm delu "B) izri'Cito poziva vlade da obrate paZnju na primenu principa o jBdnak-om nagradivamju predvidenom u c!. 41 Ustava MOR-a. Sem toga, .u ovoj preporuci se tako.Q;e izriCito istiCe· da u indu~trijam•a, odnms111o delovfuna induSJtrdj.e, g;de_ su u veCern br,o,ju 184 AutentiCn.i tekst Preporuke br. 83 vidi: Elf: Conventions .et Recommandatio-ns, str. 802-804. 185 Ibidem, str. 594 i str. 602-603. '74 2 apos1e'lle Zerne, u oirganima kodd .odredu:ju nardnitCe treba da . budu prets.tavljene i Zene. 186 ]\/[ada je nacelo »jednaka plata za jednak rad« bilo predvidenn preambulom Ustava MOR-a, 1919 g., ipak je trebalo ·da prode trideset gci-dina, pa di:t razmatranje jednakog nagradivan'ja m~karaca .i ,zena bude postavl}eno ka10 .sam•o.stalno pitanje na dnevni fed Medunarodne konferencije rada.187 Tek 1951 gordine Medunarodna konferencija rada usvoji1a je dva instrumenta - Konvenc'ju (br. 100) i Preporuku :(br. 90) o jedna.k·osti nagradivanja 111uSke i Zenske radne snage .z,a ·r'a.d j.ec1nake w-ednosbi. Ko.nrv-encij.om, Oije su odr-edi~e vrlo uopSteno ti. nec1o'Voljno preoizno .formulrtSane, drZave-Crlanl·-ce se ,obavezuju da pots-tliCu d. ooigurraju pricrne-na p:r'inoipa _j"ednakog nagradivanja mu.§ke i Zenske ·radne snage za rad jednake vrednosti putem n·acionalnog zakonodavstva, odno.sno putem sistema ustanovl}enih u pojedinim d!'IZavam.a z.a odred·i1vanje nagradiivan.ja, Hi putern. k•oJe-IDtrivnih ugov-ora, odnosno kombinacij om svih ovih ·mer a (CL 2). Sem toga drZave su duZne da potstiCu, radi lakSe primene navedene odredbe klonvenoije, rad na ·objekltivnom procenjtivanju parj,edi-nih )):zaposlenja na ba2'li poslciva k.oje- obuhvataju«. Metode, k.ojli <:.e se primenjivati u tim procenjivanjima, treba da utvrduju Hi nadleZne Vila1std. ili strane koj e sldapaju ·k:ol~krbivne ugovo:re Vidi: BIT: op. cit.,. str. 144. Jednako nagradivanje Zena i muSkaraca stavljen•o je ~a dnevni red Medunarodne konferencije rad"a kao posledica ~reti-:­ ranja ovog pitanja u okviru Ekonomsko-so-cijalnog saveta (EC<YSOC) Ujedinjenih n.acija i Komisije z.a status Zene, a_ na predlo-g svetske sindikalne federacije, I5:oja je zahtevala ad -ECOSOC-a da stavi oV'o pitanje na dnevni red. ECOSOC je avo pitanje razmatrao na svom Sestom zas·edanju 1948 g. i uputio poziv MO~-u da razmotri to pitanje.· Kratak .p-regled istorijata postavljanja na dnevni red tog pitanja ·vidi: NU: Rapport du Conseil Economique .et Socia~ d l' AssembMe Generate, Geneve 1948 str. 44-45;. UN:. ECOSOC, Official records, Supplement No - Report of the Se·cond session of the Comission on the Status_of Women, Lake Suc-cess-New-York, 1949, str. 10 i 11. 0 tome, a naroCito o socijalnim sluibama u- vezi sa Zenskim radom, i jednakim nagradivanjem, vidi t~J,.ode: B1T: F:na 1it€ de rern.un€ra1:1.on entre la ma~n d'oenvre masculine et la main d'oeuvre f€minine pour un travail de valeur €gale, Rapport V/~, Geneve, 1g,49, str. 126-130. 186 187 75 �3). V· cilju rprovodenja ovih odredaba drl:ave .su duzne da ~araduju sa odgovarajuCim -organizacijama radnika i poslOdavaca ~cl. 4). · fueporuka ·~r. 90), :I<oja dorpun(juje l<oovenciju, pO'Ziiva dirZave ·ClaniJCe da pri 1prirneni odredaba konvencij.e naroCi'to ~ provedu princip jednakog nagracEvanja u slu:ZJbama i organim.a centralne federalne i lokalne javne administracije (t. 1), zatim u indu.striji i shWbama u kojima drZava odreduje minimalne. nadnice, d u dJndurstii'idti ~ predure6im,a koja s.u svojdiila ·illi podJ.e- ~cl. Zu k•ontroH V 1lastti, ·k·ao i 111.a posJJo'Vtiuna koji se vr'Se na ·osno:Vu ugovora sa nekim organom vlasti (t. 2). Sem toga, ako slstem nagradiivanja u jednoj zemljd to dozvoljava, 10pSta .prianrena principa jednakog nagradivanja treba O.a se osigura .puteril. zalkonskih odredbi, "lkojima treba dati narociti publicitet (t. 3). Od na[',oCitog je•zna•Caja Sto se u prreporuci, u ldaljem tekisrbu, pr·edwdajlll mere l<ood·e dr:Zave treba da !P1""<1UJZmu za poveCanje uCinka rada Zena, a u cilju lak.S:e primene principa jednakog nagradivanja. Kao takve m·ere smatraju se: jednake, ola~ice u sluZibi iZJbora zanimanja (profesionalne orijentacije}1 strucnog osposobljavanja i zapoSljavanja i propaganda tih m·era medu ~adnicama; mtanovljenje s:ooijalnih slUJZbi koje olakSa.vaju usJove ·Zivota zaposlenih ljudi, a posebno slu:Zhi u korist ·Zena sa porod;•Cnim obavezama, uz finansiranJe tih sJUZJbd &edstvrl.ma liz jaVndh :fiondova, ~EL :iz fondova rsro,oija1no'g oolgwranja, Hi dJz dndlustr]sk:ih fondova odnomo fondoVla preduzeca, natmenj.enlirh tilm 1slmbama (lllk<>lll<o se radii o ovim poslednjim fond.ovima u kOje uplaCuju i radnici, uplate moraju biti jednake bez ohzira na pol); potsticanje zena i muskaraca da se Zap~·Sl~ju na jednakim poslovima i da se osposo?Ijavaju za Jednaka zanimanja, .sem onih koja su na-cionalnim : med1,lnarodnim odr,;dhama proglaSena kao Stetna po zdravlje zena. Sem toga1 drzave treba da utiCu ..na javno miSli-enie, pwtem ~l'apag~nde ·o pob-~bi da •se pro'V1odi 'Pl'indi)Y j•edtnail<og nagrad1v~ma 1 da preduzimaju s.tud:je i ispitivanja iz te -dbla-' sti u ciliu br.Ze primene tag principa. 188 188 Vidi: BIT: Conjerence inte?"national clu. travail, XXXIV session, Compte rendu des travaux, Geneve, 1952, str. 681-693. 0 toku konfwenciie vidi tafkode: Milan Slani: TridesPt?':etvrta Jltreclu· na?"odn.a 76 konjerencija rada, »Sindikatk br. 8, 1951, str. 60-61. Ovde treba dodati. da je na 39-tom l'lasedanju, 1956 godine, usVlojena rezO'luoija •o ulkidanju ct;;skr-imin"'cdije ': yogledu n~­ gradivanja koja se osniva na polu. ov:om rezoluciJOm po~1va~u .se v!ade da ratifikuju Konvenciju o jednakom nagralllvan~u i .da nastoje d1a 'Se primenjuje p1I'incip jednakog nag~radivanJa, a od Ad.miln.i6tra1tivnog _ save-ta' ISe z~hteva da pozove generalnag direktora BIT-a da na~tavi sa komparati~im praC~jem postojecih razlika u plata;na ~ako u zemljama ~de je pr1zna: prinoip jednakog l!lagradlivao;Ja, tako i '11 zemi!Janna gde taJ princip nije priznat. 189 · Posebna paZnja obraCa se :Zenama u joS jednom instrumentlll MOR-a, novijeg datuma. To je Preporlllka hr. 102 ,o <mclija•lnim s!uibatma, usvogena takode .na •lOasedam.ju MKR-<a, 1956 g. u delu, koji g.ovori o sr~dstvima za odmor, pominje .se da radnicima ikoji stalno rade stojeCi treba £?mO-guCiti da rpovremeno .sednu da hi se ·odrnorili, a da sedi.Sta treba naroCito predvideti kad su u pitanju ·zene (i mladi radnici). Sem to.g~, upo~orava ISe da d'VIO'l'arne koj-e ·sh.UZ-e 121a ,odimor, lkad su u p!i190 ·tanju Zene, treba podesiti potrebama radnica. Regulisanje zaStite materinstva, odnosno za Sti£e :z~posl~~ih Zena za vreme porodaja bilo je stavljeno na dnevnr red JOS prvo,g zasedanja Medunarodne ·organizacije ::ada -. oktobranovembra 1919 go.dine u VaSilngtonu. Tada Je •UJS'V'O'Jen" !oonvemcij.a rpod nazivonn :K;cmvenoilja ~""· 3) o rzapOOIJdavrunlilll Z<ma 1 • pre i p•o.sl~ porodalj a. Konvencija se odno.si na . sve Zene bez obzua n~ starost, narodnost 1 braCno stanje {Cl. 2) z.aposlene u industriskim i trgovaCkim preduzeChna,_ pri .Ceinu .se u industriju ubra:jaju svi rudnici i saobracaj (bez vazdoonog, koji u to doba - 1919 godine nije joS bio razvijen te nije ni. :bilo potrebe ~a ~e ~o­ minje) kao· i gradevinarstvo. Ipak, ostavlja se nacwnalnrm vlastima da {)drede granicu izwedu industrije i tr-g.ovk?-e s jedne strane i poljorprivrede s drll@e strane ~cL 1).. Ka·o sto je 1 Prevod Konvencije br. 100 V'idi u pomenutoj zbirci: Medunarodne konvencije rada, str. -193-197. NaSa zemlja ·rati.fikovala je Konvenciju br. 100 3') aprila 1952 godine. 189 Vidi: International Labour Conference, Third Ninth Sessioo, Record of Proceedings, Genev~, 1{:J56-,_ str. 757. uo Ibidem, str. 776-:-789. 77 �s1u0aj s~{veitikom ve6inom lmrnvencij3., ni ova ~e ne 101dno1Si na: tzv. porodiCna . p.reduzeCa, tj. na preduzeC:a u kojim.a su zs:tposleni sa~o CJ.anovi_ »jedne iste porodice<<. ZaStita obuhvata zabranu rada Zena (»ne mo.Ze raditd«)i 6 nedelja posle porodaja i moguCnost da zena prekin.e rad. 6 nedelja pre porodaja. Ovo pravo,zainteresovane Zene m.ogu. koristifi na osnovu· lekarskag uverenja koj"im se predvid:a. pribli.Zni datum parodaja. · Zi weme ZlaStl6enog peuf.•oda Zeni &e daje !plreVO na naikma-· du umesta plate, Oiju VI~ ·<>direduje dirzava, a kana treba da bude dovoljJ!a za izdr.Zavanje majke i deteta >;U dolbriin. higijenskim uslovima«. VaZna je odredba .po kojoj nikakva gre8ka habke •ild ]$'kara, u predvida>l1(ju d"turna nooluipanj a.. porodaja, ne m-o:Ze da ni.Sti pravo .Zene na naknadu u periodu. otsustvovanja pre p-Orodaja. · Nakllada umesto plate za period dok Zena ne radi, treba da se isplaCuje iz javnih fondova ili i.z fonda sodjalnog osi.gtiranja, Cinie je indirektno reCeno da naknada ne m·oZe ici. na. teret pasladavca. Ovim se htelo .<>bezbediti zene ad negativniii:L pasledica zastite, j.er je prakSa pakazala da isp!ata naknade na teret p:o,s.IIQidavca .:zm.art:mo 10te!Zava tZaJpos1en}e Zena Jili ima. za posledicu davanje ·otkaza .Cim se trudnoC:a manifestuje. ZaStita majke obuhvata i .p-eriod dojenja. Konvencija, naime,.odreduje da se majci koja sama doji dete m·ora o·moguC.itl dojenje time Sto Ce joj se u toku rada odobriti »dva odmora«. od po pola sata. KonVencija, med:utim, ne predvida da ti. · odmori-treba da budu plaCeni kao da se rad obavlja normalno. Konvencija-obezbeduje Zenu, bar u tom zaStiCenom periodu. pre i posle porotmja, od moguC:no.sti .da ost8.ne bez zaposlenjat time Sto izriCito propisuje ('Cl. 4) da Ce se otkaz u tom periodu smatrati niStavnim kao i u sluCaju kad vbog bolesti, koia jenastupila kao ·posledid. porodaia, Zena niie ~P·osobna da nastavi posao poole isteka •aodredenog ·6-nedeiljna.g roka. Pri tom ostaVtlja ·nacilionalnom zako.n-ordavstvu da odrerdri mak.sima.Itn..i :rok tra.jarij.a zaStite zaposlenja u ~aikwfun S!'uCa;j<e·vtirna. 191 _ 191 OpSi-rnije vidi: Societe de Nations: Conference internati.;.. nale du tTavail, premiere session annuelle - Comptes · rendus -_., Washington, 1919, str. '185, kao ~: BIT: Statut legal des Travaitleuses, str. 16--19. 78 Pitanje zaStite mai.erinstva ponovo je· razmatrano na zasedanju MOR-a 1921 godine, kada je usvajena Preparuka (br. 12) o za5ti>bi :m"terlinstva (po]dop,llivreda).192 Preporukam se prep~o:ruCuJe dd:avama-Olanicam.a da pl!"edU!ZJillu mere~­ kojima Ce se -osigurati Zenama zaposlenim u "pol'joprivredi izvesna zaStita pre i po~le porodaja, sliCna onoj kak.o je regulisana odred!bama K9nvencije hr. 3. Kao Sto,.se vW, kad su u pitanju poljoprivfedni radnici, norme nisu striktno odredene, jer &e s:rnatralo-, a i damas se joS smatra, da te norme mogu da hudu niZe. Vremenom se pokazala· potreba da rSe i K:onvencija .o· zaSititi m·a1w1rustVla ....:...- kao d neke diDuge konv·enaiij-et narOCdfto 'O!n:e Sbosu usvojene prvlih gad1na po&tajanja MOR-a - revidlira, ,abzirom na ruov,onas1.a.le prilik.e i nap.redovanje ,shva..talllja u p-ravcu. Nova revri.diTam.a iklonvencija usrv.ojena je na· 3.5 zasedanju MKR"a, 1952 ,god!ine, pod ;naziVIam Kanven<>ija (br. 103} a 'zaStiti mateOO.s>tva (revidirana 1952). Konvencija je dapunj-ena Pll'le~~o~~om (jbr. 95) o za.Sbiti o:naterdn.srt\na, WS'Viojen:om na d!stoj' .klonferencijU 93 t<?m AutentiCni tekst konvencije vidi:· BIT: Conventions et Recommandations, str. 13-16, odnostlo: .Code iThternationale du tTavail, Geneve, 1951, vol. I, str. 395-398, cl. 450-453. Pored ave kon..: vencije vidi: !dr. R. PeSiC: op. cit.~ str; 31-33. 192 AutentiCni tekst vi-di: BIT: Conventions et Recommandations, str. 46, kao i u citiran'om kodeksu rada, art. 854, str. 399, gde se upuCuje i na. ostale tekstove u vezi sa prethodnim tretiranjem. tog pitanja. 19 3 Predlog za reviziju konvencije podnele su 1947 g. vlade SAD, Francuske, Belgije i Indije, a povodom podnOSenja vladama nacrta redovnog desetogodiSrijeg izveStaj.a o primeni Konvencije br. 3 iz 1919 g. Stanje naciona1n'ili zakonodaVstavl(l u pogledu po-· rodiljskog dopusta 1951 ·godine bilO je sledeCe: 21) drZava davalo· je dopust od 12 ·nedelja, 35 drZava je zabranjivalo otpuStanje za vreme por. dopusta, a 40 drZava davalo je naknadu za platu. OpSirnije vidi: BIT: Revision de la Convention su.r la protection de· la maternit€. 1919 (No. 3) - Rapport VII, Geneve, 1952 .. 0 toku konferencije vidi bliZe: BIT: Conterence international du. .travail - XXX session. Compte rendu des travaux, Geneve, 1953, str. 356-3,63; 367-375; i 430-431. �Rev!iclil>ama .Koovencija {br. 103) o zasbitli matooinswa ;pro§i.ruje zaStitu, Sto se v1d'i iz samog nazdva konvencije~ Za <ra;zJilktu •od.Prv•<>bitne Koovemcije (br. 3), ova •lrommnc:ida se odnos1 na sve zene u .radnom odnosu (Cl. 1), ali ipak se drZavarna ostavlja moguCnost izu-zimanja od za.Stite, uz odredenu proceduru (obrazloZenu izjavu koja se prila.Ze uz ratifikaciju, kao i poseban izve.Staj uz redovne g.odiSnje izveStaje o primeni ratifikovane konvencije) i to: izvesnih kategotija Zena za. . ~oslenih na neindustriskim poslovima, u kuCnom radu (travail A dorrricd:le), u j:wrnJoi!I.Slkiom saohrarCaju, za1lim kuCne posluge, kao i poljoprivredmh radnica, sem onih na plantazama (cl. 7). Ova konvencija uvodi termi-n »porodiljsk,o otsustvo<< (odmor) koje se garantuje u trajanju od najmanje ukupno 12 nedelja. DrrtZavama-ClfnicaUna ootavlja .se da odre"de dllllZinu obaveznog perioda s tim da nn ipak, posle porodaja, ne maZe biti kraCi ad 6 nedelja. Ka.o i ranija konvencija, i ova izdC:ito predvida da se zeni u slucaju da porodaj nastupi posle predyi·denog datuma, ne sme taj de-a produZenog pretpor-odajnog odmora oduzeti od odredenog posleporodajnog dopu;ta. Isto tako u slucaju holesti koja nastupi kao ·Posledica porod1ja Zena ima pr:avo n'a pro·du.:Zenj~ porodiljskog otsustva, s tim da maksimalno trajanje to.g produ:Zenja odreduje nadleZna: vlast .. Sto se tice slucaja bolesti koja nastupa kao posledica· grav:idlliteta, K=venolja b,-. 103 odrechlli•e da breba p<redvMebi m<>gUi(most da tSe <l'd<redi dUIZe tr,.j.altl{j e rpretpwodajnotg otsUIStva, a da ·ill:.cio,ailnii. !)lll'opilsd odrede malkisionalruu ,dJWzim,u. Dok je ranija konvencija davala za~.tiCenim Zen 'lma sarilo »pravo. -na besp~u lekarsku ili babiCk~ negu<<, dotle ov~ .konvencija detaljnije regul±Se .abim medidnske ·zaStite~ IzriCito se •odredinj·e 0M. 4) da :medillC:truska rpomoc (za8t>ta) rp:t'etpootav!Lja pretporodajuu pomOC, pom·oC za vreme pl)roda·j a i pomoC posle,. por.odaja Qd strane lekara ili diplomirane babice kBo i smeStaj u bolnicu, ako je to 1 potrebno. Pri tom predvida se slobodan i2lbor lekara kao i i2Jbor drZavne ili prh?atne bolm.ce. I naknada umesto plate je deta.ljaije regulisana. Osnovni zahtev j•e da naQonada brude tarkva da ormogu6uj.e odrZava.nje Zene i njenog -deteta .»u higije:nskim uslov_ima i na pristojnom 80- nivou«, Sto je ipak, kao f u ranijoj konvenciji, priliCno re!ativn(}. Medutill:n, trloolriko se nakn:>da, odnOO!l>(} davan.ja pruZaflu 1Jz fonda, oc1n0011Jo u Olkvillru iSOdj·alnog ·OISigura~.d a, ~nda moredru irn-O!Silbi najmanje 3/4 od pJ:ethodne zMade, na o~Sno­ vu koje se raCUna iznos davanja·. Iako se izriCito ne govori 0 moguCnosti da se davanje na:knade umesto plate uslovi, odnosno ograniCi radnim StaZom dli nekim drugim uslovon1, ipak se to indirektno pretpostavlja. Za Zene »koje ne mog.i pulagati pravo na ova primanja« konvencija predvida pravo na odredenu pomoC, -i.z &l:UlZbe .socd.jail!ne p1omoCi, prema• us1orv.i.tma koji se prop~suju za:::primanja iz tih _p::m1oCi. Konvencija izdCito odreduje da teret davfnja naknade u vreme porodiljsko.g otsustva ne sme pasti na poslodavca i da uplate za ta davanja ne smeju viSe teretiti p:eduzeCa koja zap-oSJ.javaju veCi broj Z~na. Pauze za .dlojenje se izrioCilto ·predvdldaju, ald se ,ostcwlj.a nacionalnom zakonodavstvu da odredi njihov br6j i du.Zinu trajanja. Prekidi za dojenje moraju biti plaCeni -i uraCunati u trajanje posla. Uk-oliko ov'o .p~tailje ne reguliSe nacionalno zakonodavstvo, nego se, na osnovu propisa, to regttlisanje ostavlja kolektivnom ugovoru, onda uslovi s tim u vezi m-ciraju biti odredeni prema odgov8.rajuCem kolektivnom ugoyoru (ci. 5). Za.Stita- zap.OISlenja gal!'antuje ee, i OV{}iffi konvencijom ka-o i on.am-ranrl.j1om, trlrrne :Sbo IS-e odreClluj€ da Ce iSle sma.rtrati pl!'lortivzakonitlm svaki otkaz u toku porodiljskog dorpusta, kao 1 otkaz sa rokom koji bi pao u vreme kori:SCe"nja porodiljskog -etsUIStva •fM. 6) . SmatrajuCi da je za efikasnu .zaStitu materi-nstva porrebno predilzeti joS neke mere, a poSto nije mogJa da se postigne saglasnost da te mere· udu u odredbe Konvencije br. 103,. Medunarodna konferencija rada je usvojila na istom zasedanju i Preporuku CJ>r. 95) l<ojtom se dtr-zavarm...,clammcam& prrei[liO'l'UWje da, sv-oje zakonodavstvo proSire sled€Cim merama: Porodiljski dopust bi trebalo, aka je to mo.guCe, proSidti na ukupno 14 nedelja. Sem toga, kontrolrui organ.i trebalo bi 6 Zena u radnom odnosu 81 �da budu mrlasteni da dozvoljavaju produzenje pretporoaajnog !i. pmsJeporndajnog ·otsustva u svim stluCajevini·a kad je u pita- nju zdravlje majke -iii deteta - naroCito u abnormalnim sluCaj evima -- i preko onaga Sto predvidaju propisi naciop.alnog zakonodavstva. Poroditljrska potpo.ra, odmosno nalknada z;a vrem·e k'o['.j,S,C.ernja poro,diJ.j'rSk.Dg obsustva, trebalo bi, aiillo je mo~Ce, d:=t !i:zm~o,si 100°/o ad zarade koja se uzima u obzir priHkom olbraCuna potpore. Z·c1rai'V!Sftvoo•a zaJStita trebaJa hi da se proS~ri ri na p·e111i·od vanporodiljskog otsmtva, tirn•e S'to •bi •ocrfioguCayaJa po'bpunu medicinsku zaS'bitu - ne-gu zuba, koriSCenje laboratorija, kuCne lekarr:ske i_JIDIS•ete -:""i sl. - u svemu •Dnom ·Slto ima za chlj oCuvanje i pob-oljSanfe zdravlja Zene i njenu sposobnost za rad. Sem toga. prumecuje Be da bi z;drawtveni ·o,gani treballi da posvete paZniu i propagandi, kako b1 zainteresovane Zene. koristi!'e postojeCe medicinske ustan.ove. Najzad, p-reporuCuje se i davanje potpora u naturi iii novcu, bilo prilikom porodaja bHo u t.:oku d{)fenja. ·Pauze za dole.nie trebatlo bi, prema rpreporud, obeiZiheddJtd u ukupnom tra;anitt -od najmanie jedan d po, Cas za v·rerne .radnorg dana, rs tdm da, na mrn·ov.u lekwS!kio~ uve~ renja, mogu biti dozvoljene modifikacije u pogledu trajanja i broja prekida. Dojenje i nega male dece .trebalo hi da budu obe~bedeni p'Uitem uredaja van ·pre.:luze-Ca, a ti bd urreqa;i trebali da bUJdu plaCeni ii!Ji bar tS!\.llbv·emciro'niran.i od ·str.an•e kolektiva illi u okVJiru sd1steina obcwe~ .s•ocijal.nog olS\i:gurraillia. Oprerrn!U uredaja:, hig:iien.slke usLove, kvaliDikaeije •O.srohlja Jr.a·o i kontr01lu nad r-.adom ur-eda:ja ·zci dojen}e 1i negu deteta, ·trebal.O bi da rpro1p.i:Su nad!le.Zne vlra1.sti. Zastitu_zaposlenja trebalo bi ohezbediti od dana kad je _lekarskim uverenjem poslodavac ohaveSten o trudno.Ci Zene, s tim da se za.Stitni period produZi bar jo·S mesec dana nakon isteka IiCYka porod:iljsltlog dcipu&ta. Pr.i bam se uzMna U: ohz.ir da otpust moZe ipak UlS\lediti zbog te.Ske kr1vke Zene, prersltani ka rada preduzeCa · ili isteka ugovora o radu, pri ~~mu se 82 smatra pozelj"'ittn konsul~e>van}e fa!b'l'LCkog komfuteta.'" tJ zaStitu ·zaposlenja ubraja .se ovde i pravo 'Zene da joj se period porodilj.skog dopusta uraCur~:ava u ra,dn~ staZ i piava vezana :Z?taj staz, kao i pravo da se po .povratku sa porodiljskog do.,. pusta ponovo zai)crsli na .svom dot'adaS:njem ili sliCnom rad~ ncim mestu, koj e se plaCa po istoj tarifi. · Posebno ploglav1je u preporuci pretstavljaju odredlbe za koj a :se .smarbra da b~ tih naeiioiilalna ·zalktoal'OdaV1s'bva .treba.J.a da predv·ide u cilju zaStite zdravlja Zena za vreme materin.stva. Ovd-e na pryo mesto dolazi apsolutna- zabrana nnCnog i pr~ko­ vremenog .rada kako _ trudnice, tako i za majke dojilje, :k.ao za i pravo na odgovarajuCe radno vreme i obezbedenje_ odmora. Na avo se riadovezuje zabrana rada - u toku trudnoCe, tri meseca posle porodaja i U toku dojenja - na poslovim_a opasnim po zdravlje ma:ike iii deteta, a me·du ovima nai'oCito: svaJkli te.Zak rad ·koji zahteva dizamje, vuCtt' ~ld gurc:inie teSkih predaneta 11i kOji zahteva ilzvanreda:n i neolbf.Can f:Lzd·.Oki .napro-r, r~evaju6i tu i r.adove ~koii se •orbavljaj.u u 'stbje6em staVu-~ radove ~oji zahtevaju .gpecrijalnl napoiT ·za od:rZavanje~ ravnote.;.. Ze; radove na tko.j.irma rSe upo·trehlj.avaju ma.rSri.ne Uroje 'vibri:raju. Zena koja radi, odnosno _--koja se zatekne na ·-takvim PO.:. slovi:fua, trebalo hi - da ima' pravo da bude preme.Stena· Ii.a drugi posao, koji neCe biti Stetan za njeno Stanje, s pravon) na ist~ platu koju je imala na ranijem poslu-. Pravo prerp.eS.ia~ ja na drugi posao tre}?alo hi da se odobrava, sem u pobroje~im sluCajevirn.a, na ~otsnovu lekai'ISikog uverenj.a da .i'e drortillCan posa,o Ste•tan biJo rza majikru, ibd:l·o -za de1te. 105 194 Ovo ustvari znaCi uvodenje jednog. novog faktora u za,Stitu prava zaposlenih ljudi __,.. fabri~kog komiteta ""- ustanove koja sve viSe ulazi u praksu kao oblik _saradnje poslodavca i radnika n_a re.Savanju socijalnih pitanja u okviru, preduzeC~. 195 AutentiCne tekstove Konvencije i ·Preporuke vidi u nave-' denom Compte rendu, Annexe XV, str. 600-672. Prevod Konven.,.. cije' (br. 103) i Preporuke (br. 95) vidi: !dr. R. PeSiC: op. cit., _str,. 232-238 i 242-244. Na-Sa zemlja ratifikovala je ovu. KonvencijU, 11 marta 1955 godine. 0 donoSenju te konvellcije vidi: Brank:;! SaviC: Konvencija o zaStiti materinstva, »Zena danas«,_ br. 9&, 19q2, str. 1. 6* 83 • �·. Cmjeni!C',. da su ltrlillJoge odre(jlbe naS!e mesta sam<> u preporuci a .ne d u klo•nrV'enoilji, ne izgleda u 1Joldlkloj mef\i •biltna. Kac1a bi ikOI!lvendja sadrzavala sve te odredl>e, ,tt> bi mog}<> da ima za poslecliicu !da, nastloja!Iljern pooiodavaca, a: pod njoihovim uticajem i nadle:Zn!ih organa vlasti, ne dade ,do ratifi_:.· l<rucije llo<>n'.'encti(je. 'IUme btl se <>teiialo da Ill nacioonamo zakonodavstvo udu Cak i one osnovne odredbe koje sadrZi konvencija. 196 ZaSttitu materinstva sadrZi izvesntm delom joS jedan ~nstru­ menat u medunarodnom kodeksu rada. Jedna moderna konvencija, svojevrsna i razliCita ad ostalih, Konvencija (br. 102) o minimalnoj normi sooijalnog <>bezbedenja (usvojena tak<>de na 35 zasedanju MK;R.-a 1952 g. ) .sadrzi jedan det> !Posvecen davanjima za sluCaj tn.a.terins:tva. Ova konvencija {u delu VIII, ffi. 46-52) obavezm;je drza;ve, kloje Ut&Vloje taj nj·ezin deo·, da svim Zenaina u radnom ·odnosu, a koje Cine !bar 50°/o Zena u radnom odnosu ili svima Zenama koje Cine 20°/o aktrlvnOg stanovntStva; 1ostgura Zld!ra'VIStvenu za~§hltu IZa vreane polf!ada-ja (lekar iilii baibka u .toku i poole p•orodaj a kao i l>oln~lfui sunei\taj, aJko je potrel>nol. I1redViida 1se taklo·de nakJnwda lla "~erne otsufu:t.o•sti zbog J>Ol'Odaja prema oiJJrede>ni!m skalama, ukJ!jueuj'llci porodH\ne pO>tipore (cl. 65 i 66). Za razJliku •Old pomenutih koanvenC"iria i 'p.reporuika, ovom ikioov-enci1mn, 111 vmi ISa m'a't€1l'ijalllliun obezhedenjem, p.redvti.deilla je mogu6ruost da se ta davanja usJ.ove <radnim "tazom ~cl. 51 i 52). 197 uo Ovim se ustvari dodiruje jedno od bitnih pitanja vezanih za rad i uspehe MOR-a, odnosno pitanje da 1i treba ·nastojati da Sto viSe detaljnih odf'maba ude u konvencije, Hi konvencije ograniCiti na osnovrie odredbe .prilikom .regulis-anja izvesnih materija. Ovo pitanj~ medutim, zahteva posebnu studiju i izlazi 'iz okvira ovoga rada. t97 Autenti~an tekst ove kanvendj,e vid'i u pomenutom Compte :rendue .sa 35 zasedanja MOR-8, Annexe XV, str. 618, 658. Ova konvencija i ove odredbe zahtevale bi Sire objaSnjenje koje, med.utim, nije bitno. za problem koji se tretira. Prevod Kqnvencije br. 102 vidi u pomenutoj zbirci: Mellu:narodne konvencije rada, str. 205231. NaSa zemlja ratifikovala je ovu konvenciju Codn. delove I, II, Ill, IV, V, VI,. VIII i X) 27 oktabra 1954 godine. Opsirnije o tod konvenciji vidi: Ratlro PeSiC: Ratifik.acija konvencije o minimatnoj normi socijalnog obezbellenja, »Socijalna politika«, br. 1, Prabiemi u· ve21i !Sa Zenrskdm tTadom d, •ma:,teTi!n&1Nom · cfudirnuti su i· na zasedrunju Mediunarodne k.olllferencli.i'e <t1ada j.UJIJ.a 1955 gocHrne, kad Sill, na predl101g delegata Ho[arudllje, USV!<>je'lle dve rezolucije: Rezoluoija o radu sa skraCenlim radnim vreme.:. nom i ·zapoSljavanju starijil"i :Zena kao i Rezolucija .Q radti :rri~j~ · ki kloje imaju ma[u de~u. Ovim reztollrucijama skreCe se paj iinja na po1Jr~l>u da .-e ]JIN!ti i pnoocava ta !pOOblemaJtllka zadeilno sa ':oaim.teres,otva~ ikm.Igoydtma ru ·ujedli!rij€1Il!im ·nadi.jani.~ i da se ta !Piltanj a eventuaJno ([)ostave na dnev'nli ;red jedriog od dJdru6ih zas-edanj.a MOR-'a.198 Od inteTesa za ra:mnatranje pro:blerrnafike. zrupotc;lem.ih zen·a i majki u okviru Med:unarodne prganizacije rada jesu i mate-· rijal[ sa sastan~a .eklsperata· za Zenskri rad, ·C1anowa do.plsnog komiteta Za Zenski rad Med:unarodnog biroa rada: Na sastankti u '1946 g~dini tretirano je viSe pitanja, uglavnom u vezi s~ problemima Z"!PO!lljavanja zena u periodu po5le Drugog svetskog rata;'" Na saste.nku 1951 godiine guav:n> predmet ral'l!Ila'-' 1;Danja bHo je pilltanje jedna'lmg nagraruvanja, odnJOsn<> mera koije ,treba preduozirrni:J.ti da -bi Se taj prin-Ciilp •la~e, brZ·e. i Sve-: stranije prim-en"io u praklsti. u zaikljll.llCcdma ,o .1:Jinn pitanjnma idCe IS€ ~cia je za. pooloZaj zap10slene rZene bith~R kva,1irfiloorvanost Zena i razgranata mreZa sOCiijalntih slu.ZM~ med.u kojdma je, za maj.ke, najv~a.Znija S!i.IDoka mreZa deCjlih ustamova. 20o N a po!Slednj€1lll 1S.astaillku eklS[lera•ta za Zen:sm.i r.ad O'C."lld~-: no.m novembra 1956 .godine, razmat~ana su pitanja ~ada ·s~ skra·Cenim .radn.ian vremenom; zaipoSJljaVIanja ·starijih · Zel!la; pro·fesi10naLne orijentaci}e . i ISitruCnog o~IO:sOibljavanja Ze:ria 1 ~s Yidi: ~nffu-ence :internationale du trava)l.l, trente huiti~me sess10n Gen,eve, 1955, Compte rendue des travaux, str. 483-484 i, 571-572 iii »Informations so~iales«, 1955, vol. XVI, No l-2, str.l33 199 OpS·irnije v~di: BIT: Reunion d'eXperts du Comite du BIT pour le travait f€minin 1 »Revue international du Travail« Geneve · 1946, vol. LIV, No. 3-4, str. 237-240. ' •· 200 • ,Vidi opS.irnije: BIT: Reunion d,experts en mati~re d-e tTa-·. va:tt des femmes, »Informations sociales« 1952 vol VII No 3, str. 92-96. · ' ·' ' ' · · ' · 1955, str. 36--41. 84 85 �kao. i iklom6enje tehn.iiOke pDI!no6i UN ru ~nec1ovoljJ:>c> IN!ZV'ijen:fui ~emllja'ma u eilju probo,IJ'Savanja uslorvar .rada i zapoSljaVacri.j'a ·zeiria. Sa sastacrlka de UlPUCen prozi.v Adminlstrativnom s'a\.Tetu Mediuri.a!ro•dnrog biflo,a_ rada da· nastavU tSa isptbirvanj em priOblem~ rada· Zena .sa skraCenim radnim wemenom ti zapoSljavanJa etaridili Zena,201 ida ta .dva pitanja postavd, u skoroj b\lducnooti, na dnevni red bilo op.Ste, bilo regionalnih konfere"ricija rada.· Se.m toga, p:reporuCeno ,je da: -s.e ,u progralnima tehntCk~ pomoCi · Mediuil.ar<>dne organizacij e · ~ada pooveti viSe pEtZri.je p:tablemima Zeooke radne snage, kako u Olk.viru pitanj:a radne snage uop.§te, taiko i omh pooebnih specificnlih za zaposlene ~ne. N.ajtzad, Administrativnom savetU je skrenuta pa:Znja da bi 1bilo opor1mno UJStano>Viti ·posebnu komisiju za zenski. tad, koja hi :'se sastajala svake dve godlne , lbavil.a . pi"oblematikom ·,.aposl~nith zena. U vezi sa ovlinl ·zakljuCkom na 40 rzaJSedanju MKR-a, 1957 gactine, dc;>llesena joe re!ZJolucilja ~ojom se nl!o1i Admini.istra.tiv.rui savet da usk~ra· ustanovi i sazove tripartitnu komisiju z·a rad Zena1 koja Ce .se baviti specifHr~nim problemima zaposlenih zena. 202 . Iz iilozen~g proiaJ!az'i, da je Medurnarodna o"ganillaoi.ja rarazmatrala uglavnO!Ill sva pitanja u vezi "a zenskrlm radoi!Il, a da j e b[ lma pita:nj a iz rte probiematike sta<V'lj alla na dnevni red medunacrnc1nithkonferencija r<>da, sto de c1ove1o, d<> regulisanja os,o·vnih pitanj,a u rob¥u konvenoija. Ostala pitanja ugia'V'll!am· ISU re:gull:ilsana rprepQ!rulkla.ma, Cime se dala &zvesna osnova za ,reSav3.nje· poj erdicih pitarnj·a· i za 1raZVlo(j 2ia.Srt&te Z"!POsiJ.eJrih zena 11"i!>ojec1lnim czemljama. d~ 201 Vidi opSirnije: BIT: Rapport de la reunion d'expeTts en ma~ tiere d'emploi des. femmes~ dokument G. B. 132/14/33, Geneve, 1956, str. 3=7 i 9 (Sapirografirano), kao i »lnfOO'mations. sociales«, 1957,. vol. XVII, No. 3, str. 104--109. 2 · 2 0 Diskusiju i originalni tekst re:tolucije Vtdi: Conference internationale du travail, Compte rendu provisior, No. 35, str. 566 -570. i BIT:· Rtsotutions adoptees par lei Co-nference internatio~ nal du travail d sa .40-ieme session, GeneVe, 1957, str. 2---3. 86 Komisija za polo.Zaj Zene Ekonomsko-socijalnog saveta Ujedinjenih ?J-acija i problematika zaposlenih Zena Sem u okviru Medunarodne organizacije rada, problematrl.ka poloZaja Zena razmatra se posle Drugo-g svetskog rata u ok!Vliru Ujed'injen.ih maoida, ddnosno u njenim organima. Za razhlknl od MOR-a, pitanja zapo,slemih ·Zena ne reguli.Su s-e putem ktonvenaija, pre.mda 1i Ujedimjene nadilje dJon-o:Sie QJIOjeddne konvenaije u vezi sa polioZajern Zena. 203 Razmatranj e problematike zaposlenih Zena vrSi se u okviru EklonDI!nsko~socij.alnug saveta {EOOSOC), owosno u njegovoj lmril.d:Siji za status -Zene. 2a4 2os Tako je 31 marta 1953 godine, usvojena Korivencija o poli.tiCkim pravima Zena, koja je pripremljena u Komisiji za st~tus Zene. (Vid.i: NU, Rapport de la Commission de. la condition de la . femme, sixieme session, supplement No. 6, New-York, 1952, str. 4-5.) Po ovoj konvenciji Zenama se, u smislu p!Ovelje Ujedinjenih nacija, odn. OpSte deklaracije o pravima .Coveka, priznaje aktivno i pasivno- pravo glasa na svim izborima (Cl. I i II) i p:f~-yo da b?-du -na svim javnim duZnostima i da ·vrse sve javne funkClJe pod JBd::-nakim uslovima kao i muSkarci (Cl. III). FNRJ ratifikovala je ovu konvenciju 1954 g. AutentiCni tekst i prevod vidi: »Sl. list FNRJ« br. 7/54, Dodatak. Druga konyEmcija pripremljena u Komisiji za· status Zene, a usvojena na zasedarl.ju Generalne skupStine, 29. I. 1957 god., jest Konvencija o drZavljanstvu udate Zene. Odredbe konvencije zahtevaju da se otkloni moguCnost promene dr.Zavljanstva Zene u vezi sa brakom po sili zakona. AutentiCni tekst vidi: UN: Resolutions Adopted by the General Assembly, O:fficia!l Records: Eleventh Session, Supplement No 17 (A) 3572, NeW York, 1957, str. 18-19. 20-1 Zadaci Komisije za status Zene, formulisani na drugom zasedanju ECOSOC-a, jesu: da ECOSOC-u podnosi preporuke i izveB"taje o po-litiCkim, ekonomskim i socijalnim pravima Zena kao i pravima na obrazovanje, da. bi se u praksi primenio princip po kome Zene i muSkarci treba da imaju jednaka prava; da radi na predlozima mera putem kojih Ce se provod.iti u Zivot pri;poruke; da formul'iSe prep0'!'11Jke ECOSOC-u o problemima koji zahtevaju hitnu odbranu prava .Zena i neposcr:ednu paZnju. U vezi s tim Ecosoc je zatraZio (na istom zasedanju) od Generalnog sekretara UN da se preduzmu mere za poilpuno i detaljno izuCavam.je zalk:OIJlodavstva koje se adnosi na status· Zena kao i praktiCne primene tog zakonodavstva. 87 �U2lilmaft;tCi za 'Osnov naCelo ravnopravnm;ti muSkataca i zena, proklamovano u preambuli Povelje Uj-edinjenih nacija (1945) i detaljnije nagl<tSeno u Op&toj deklaraciji o praviana Coveka (1948) 205, Kom:isija za status Zene na svim svOjim dosadasnj-im zasjedanjima stavljala je na dnevni red po{edina pitanja vezana za problematiku zaposlenih Zena i posebno za-Stite m·a.terinstva.206 Medu ciljevfuroa mda floolnri>sije za status •zene u socijalnoekc.xiwunoslmm podruCju., postav~ljenim na prvom zrus-edanjU:, februara 1947 -g., pominje se, pored ostalog, i spreCavanje di~ skrinri.nacij e Zena u oblasti rada u odnosu na platu, dopuste i dr. Nawcito se istice ,porbreba za rposebnom zaSUitom zena ob7Jirom na m.ate-rinstvo - prarvo na pla;Ceno otsustvo u sluCaju rpo:rodaja, olbezbedoojoe do;jffilja, 0\Sllivamje dojiliSta, ja;saJa, !leCjih vrtiJCa, 1dtilspanzcia. i sl. Izr1Ci.to ·se naglaSava i po·treba ·da se ustanovli sJc9tem socija1nog osigurenja Jooae .ce obuhvatri.ti spooija1no osdJguramje ·za sluCaj 'materinstV-a.207 U komisiji je zastupano 15 drZava-Clanica UN sa po jednini pretstavnikom, i to: po 5 dr.Zava· na Cetiri, tri i dve godine. op.; Sirnije vidi: UN: Report by the Economic and Social Council to the General Assembly, Supplement No. 2, Lake Success - New Yo11k, 1946, str. 36---1!7. Zasedahjima komisije prisustvuju i pretstavnici specijalizovanih agencija UN kao i pretstavnici nevladinih organizacija sg (konsultativnim) statusom »A« i »B«. 0 podeli nevladinih organizacija koje pri ECSOC-u imaju status »A«- ili »B« vidi: Osnovne Cinjenice o Ujedirijenim nacijama, Beograd, 1953, str. 14. Koje organizacije danas prisustvuju sa statusom »A« i »B« zasedanjima ECOSOC-a, odn. Komisija za status Z~ne,. vidi: UN: Commission on the Status of Women, Report on the Twelfth .Session, Supplement No 7, New ~k, 1958, st:r. 1 i 2. 205 Vidi: Povelja Ujedinjenih nacija i Statut Medunarodnog sudci pravde, Beograd, 1952, str. 1; OpSta deklaracija o pravima Coveka, Beograd, 1953, CL 2, 'Cl. 6, Cl. -16/1; CI. 2111 i 2; Cl. 23{2. 206 Kratak pregled razm.atranja p_oloZaja· Zena U okviru Uj.edi~ njen:ih nacija do kraja 1951 god. vidi: Ujedinjene nacije - struktura i rad, Beograd, 1952, str. 191-194. 207 Vidi op.Sirnije UN, ECOSOC: Report of the Commission on the_ Status of Women (first session) - Supplement No 2, Lake Success, New-York, 1947, str. ~0 i 11; vidi' tamode: NU: Rapport du Conseil Economique et Social d l' Assemble Generale~ supplement No 3, Geneve, 1948, 'Str. 44--45. 88 Problemat>ka zaposlenih ·zena tretira se uglavnom u redovnoj taCkii dnevmog rerdra -»eklolllJomslk.a ,prava _Zene«. Centralino pitanje u·-toj problematici,.koje s.e sve--viSe izdvaja kao posebna taCka dnevnog reda, je pravo Zena na jednaku platu za jednak tad. Gotovo na Svakom .zasedanju doneta je po jedna rezoluc!da u Vezd oo. 'birrn pttan.jecrn.208 Na .devetOilll zrusedanju je odluCenO da se stalno prati razvoj primene tog principa podr.Zavama kao i metodi koji se upotrebljavaju ~a njegovu primenu. Na desetom zasedanju {1956) doneta je rezolucija kojom se poziva generalmi sekretarr UN -da obezbedi, u ~Z:aijedlnici sa MOR-om, jednu publikaoiju o metodama primene odredhi 209 Konvencije MOR-a br. 100 IO· Jedm.ak10·m nagrad:iV1anju. Na jedanaestom 'zasedanju 'takode je doneta re:wlucija kojom se tram od vlada Ol:mica UN da ratifikuju .KOI!lvencij'll br. 100 i 2os Godine 1948 i 1949 pitanje jednakog nagradivanja bilo je tretiran•o kao posebno pitanje (Section III) na zasedanj·ima E~s>­ SOC-a j,er je Svetska sindikalna federacija ~direktno -predlozlla da se io pitanje stavi na dnevni red. GOOine 1951, 1952, 1954, 1955, 1956 i 1957 pitanje )}jednake pl.ate za jedna~ ..rad« tretira ~e u ECOSOC-u u okviru razmatran]a rada KomiStJe za status zene. Vidi: NU: Rapport du Conseit Economique et Sociale_ d !' Assembtee Generale, No. 3 (A) 625, Geneve, 1948, str. 46-47; No 3 (A) 972 New York, 1949, str. 61--U2; (A) 1884, Geneve, 1951, str. 132-133; No 3 (A) 2172, New Y'ork, 1952, str. 954; 3 (A) 2&86 New York, 1954, str. 113 No 3 (A\ 2943 New York, 1955, str. 94, i No 3 (A) 3154, New York, 1956, str. 70, 71. Vidi takode: NU: Commission de la condition de la femme, Rapport sur la neuvh?me session, SUIDplement No. 2 Ne:v-Yoll"'~, 1955, str .. 7 i 21. Zanimljiva je primedb~ pretstavmce. yehke Br~­ tanije prilikom uzdrZavanja od glasan]~ za ;ez?IU~JU. Ona Je izjaV'ila da njena vlada, )}iako svesna da ]e trazen]'e ]-ednake plate za jednak: rad osnovno u poslednj-im .godi~am.a n.e ~oZe, zb~g finansiskih i ekon1omskih razloga, da pnmem taJ pnnc1p na sva]e sop.stvene Cinovnike«. (Vidi: NU: Commisson de ta condition de ra femme. Rapport sur ta cinani€me session. SU~PP!ement No 10, New-York, 1951, str. 10. Isto tako- VTedan je pomena i podatak koji je pretstavnica Sovjetsk'og Saveza iznela na jednom zasedanju Komisije po kojem, kad bi .sve Zene •U SAD imale jednaku platu .za jednak rad kao muSkarci, to bi obavezivalo poslodavce da p>OVl'Se izdatke na na!dnice za olro 10 milijardi dolara v·iS·e nego dosad. (1.'idi: UN, Doc. E/CN. 6jSR, 156/1954, str. 4). 2o9 Vidi: NU: Commission de la oondition de la femme, rapport .sur la deuxieme session, rupplerrtent No 4, New Yock, 1956, str. 7-9. 89 �da "'"sto.j e id~ se prdmenjuJ~. rpmoilp jednailmg lllOJgra<l!ivanj a, a . Medrun.ar.odnu lb1ro rada se po~mva da naiStavi sa 1pra.Cenj.em p-r1mene.2lo Obimno razmatranje pitanja primene principa jednakog n~_?ra~iva~ja dop~inelo je da se stavi na dnevni red Komisije V1J;se pltam.J.a od p01se:bnog znaCaja za zaposlene !Zene. 211 Pltanj<> upotrebe tehnicke pomoci u kooi>t :Zena bil}o j<> p·ostavljeno na dnevni red veC na treCem zasedanju Komisije d b';lo i<> predm<>t ~azmatranja na svim daij!im zasedanj!ima. U veza sa zapos.lenim Zenama, Kom'isija je postavila zahtev za ~ord!S!Cenjerm tehndrOke pomoCd. tZa struCtno ~ooposoibljavanje Zena i n}ihovo usavrSavanje, kako bi mogle zauzimati razne. struCne i ruko~odeCe poJ!oZa:je u adminitstracidli, industrdji, brgov.ithi 'i drugde. 212 .... Pitanje struCno·g Osposobljavanja Zena pokrenuto ja na petom zas·edanju Komisije, a Sire je raZmatrano na Sestvm zasedanjp (1952), kad je na osnovu izvestaja Medunorodnog biroa rada doneta ·o tom pitanju i ·rezolucij a. Tada j e pokre'l1uto i izuCavanje stanja struCnog osposobljavnja Zena putern uCenja u rprivre:ii (naukovanja). Na jedanaostom zaseda:nju (1957 g.) 210 Vidi: NU: Commission de la. condition de la. femme, rapport New York, 1957, str. 12 jednakog nagradivanja, vidi: NU Doc. fE CN 6/300/ 57. Vidi takode dokument E/CN. ?./325, koji daje pregled stanja po zemljama, iz kojeg se vtdi da Je 1958 god. K<onvenciju ratifikovalo veC 26- drZava. 201 SliCno kao i pitanje jednakog nagradivanja, ostala pitanja zaposlenih Zena razmatraju se u najuZoj saradnji sa Medunarodno~ or..ganizacijO~da. Ta saradnja uglavnom se razvija na taj na·c;m sto Generalni sekretar, na osnovu zakljuCka ECOSOC-a, poz1va MOR da prOOuzme dzvesne ankete i izuCavanja. Tako dobiv~ni izveStaji pre..ts~avljaju -osnov za diSikusiju. Sem toga, GeneralTil se~et~~ angaZIUJe za izuCavanje pojedinih pitanja i nevlad:ine organi·z-aciJe, zastwpane u EPOSOC-u, o>dn. K:omisiji za statut Zene kao posmatraCi. 212 O.dgovarajuCe rezolucije su donesene i na Cetvrtom (1950), petom. (1951), sedmom (1953), osmom (1954) i devetom (1955) zasedanJU. Pored tekstova rezolucij.a objavljenih u redovnim izveStajima Komisije EC~S.<?.C-u iz tih godina. vidi izveStaj sekretara UN podnet KoiruSlJl, na osmom zasedanju 1954· UN: Doc E/GN. 6/189, Add, 2. ' ' l~ onz~eme session, supplement No 3, -15 1 37; 1zve.Staj BIT o stanju u po.gledu sur 90 ponovo se-·raspiavljalo o struCnoln o.s[msobljavanju na .:lSnovu izvestaj.a koj e su podne1i prectstavnioi MOR-a i UNESCO-a."' U vezrl sa ·po1Se1bnorn zaStitom Z·ena nar:octto j e od in teresa JI"azunatranj-e, u •okViiru Koon~sije za staturs Z·ene i u· EOOSOC-u, pitanj.a skra6enog ·odnosno nepotpunog radnog vnem.en;a za .ilene (part-time, Je travail temps pa·rtiel). Ovo pjtanje, po.ki-enruibo veC na peto.rn zas·edanjru, o.sobito se opS:irno _pretr·esalo na S·estom i sedmom zased8[lju. ObZJicrtom na kompl±kov-anost tog rp:iJtanja zaMjui:eno je da se i dalj€ vrse ·i.spitivanj·a 'll cllju .eventualne preporuke drZavama-C1flJl!icama da za.IDonskJ reguilililu pjtanj<> <ta:kvog rada. Na jedanaestom zooedanju K<>mdsije ponov.o ..s-e raLSfPravlja.1o o tom p·ltanju zB~jedno sa pitanjem zapoSljavanjla starijlih Zena, a uglavnom n.a IQ\SIIl.QIVU materijala sa s.,.tanka eiksperata za zenski rad BIT-a. U dO<netc>j re21oJuciji, p.or.ed osta1og, poziva se gener·a·lni sek.retar UN da provede altlketu, preko nevladinih orga:ruiz.,cija kD<je imaju ilroiiliSultativni IS'ta;irus, o dobi Zena za pravo na penziju, S -:tfurn da se to rpirban.je, ako je mogu.Ce, stavd. na -dnevni ,red _fudluJCeg zaiS.edanda Kom·1sije. 214 Na jedamaestom zatSedanju, 1957 godine, rrus-pxavljailio se o moguCnoStima zaposlenja za Zene. 'I'im poovoOOm usvojena je rezolucija da se svim zemljama Clanicama, nevladinim organiz_acijam.a kao i speoija.Lizlovanim >nsti.tucijam~ posalje upitnik u cilju da bi se dabdo a 213 Vidi: NU: Rapport de la Commission de la condition de la jemme, sixieme session, supplement No 6, New-York, 1952, str. 8 -9. NU: Commission de la condition de la femme,. rapport sur la .onzieme session, str. ~0-22, kpo i BIT: Orientation et formation professioonneUe des femmes, ReV'lle International du Travahl, vol. LXVI, No. 1,· Geneve, 1952, gtr. 62-86, i BIT: L'apprentissage jeminin, RIT, vol LXXII, No 4~ Geneve, 1955, str. 309-331. 21 4 OpSirriije vidi: 1zve-Siaje Komisije za status Zene ECOSOC-u fla petog, SestQg, sedmog i j edanaestog zasedanj a. Vidi takode 0pSirni izve.Staj Generalnog sekretara UN: UN, Dok. EjCN 6./213 1 -1953; izveStaje Medunarodn•og biro-a rada: UN, Dok. E/CN. 6/222 -1952; UN, D<>k. E/CN. ~/298 Add. 1 i E/CN. 6 (299) Add. 1 ·i 2. S tim u vezi usvojen je na dvanaestom zasedanju Ko~isije, 1958 g., nacrt rezolucije kojim ECOSOC poziva vlade da ne prave razli:k.u izmedu Zena i muSkaraca u pogledu sticanja prava na -penziju. Op.Sirnije vidi: UN, Commis·sion on the Status of Women, Report of the Twelfth Session, Supplement No. 7, New- York,_ 1958~ str. 11-12 i 22, kao i dakument E/CN. 6/321, 1958. 91 �uvd!d u stanje stvami. Taj materij.al posl~~Ce za _ra2Jlltatranje tog p 11tan.j{ na tTilll.aestom ZJased,anju ~omiJSije, 1959 go,dine. Od narr9Citog interesa za Zene j1e i razmatramJe pi tanJ~a, nt;t desetom zasedanju, 1956 godline, o zanimanj'imta za zene (pagmlmim ,j nepogod.nitm), kao i odluka da se u tolj ·01bl<>s1li vrselS!]JWtivanja prel<o MOR-a i UNESCO-a i da se pokusa i.Zrwd.iti. · odgovaraj\:t6a !isla. Sem toga, na 10-tom, 11-tom i 12-tom zasedanju razmatran.o jed. rpirtanje 0 mowu6ruo!S1itma Zalpoeljavanja Zen.a u im-du\Sitrd.SkOtm radu kod kuce kao p~obletm kojj mteresuje llall'Ol!Ji1Jo 'llaostale zem1je. 215 ZaSti"ba ma.~erinstva z:a!Jltoslenih Zena pokrenuta j e na o~ smom zasedanju Komd.&ije, 1954 godine. Medutim, odluloom ECOSOC-a ·razmatra'hje ovog pitanj.a je odlo~eno, ab<Zirom_ da se- tom problematik6m bavi Komisija za socijalna pitanja·~ koja prt?vodd obimnije ispitivanje. Po ZavrSetku tog ispitivanja ovo pitanje se tr-etiralo na dvanaestom zasedam.ju Komisd-Je u okviru problematike zaposlenih Zena i majki .sa poro:cticnim. obavezama. 216 Na.j'zad, rnotZe ~Se joS pomenuti da j e Komilsdj a za status Zenen a mnogim svojim zased:injima razmatrala pitanje, odnosnO postavljala zahtev za · stalnim praCenjem uCeSCa Zena u radu_ i "'dmns•traciji Ujedlinjeni:h nacija i specijalliovanih agen0ija te or'ganizacije .. Pritom se insistira na Mreyp. ari.gaZovanju Zena u rul<o•V'Odeci.m krugovhna Ujedlmjenih nacija, u pretstavni• §tvd!ma pojedi:nith zemalja ·i\lanica,u delegacijama, na pojed!ilrui<n 2 15 .. Vidi opSinii~tirani izveStaj sa jedanaestog zasedanja Komisije, str. 15-17 i 37, ka<> i NU: Dok./EjCN. 6/302; E/CN 6/308,. 1957, E/CN. 6/1226 (Add. 4) 1957. 216 Vidi UN:_ Commission on the Status of Women, Report on the Eighth Session, Supplem·ent, No 6 New York, 1954·. To je posluZilo kao osnov da je K'omis.ija traZila da zasjedanjima Ka.misije za socijalna--pitanja prisustvuje i pretstav.nik Komisije za status. Zene, kad god se reSavaju pitanja od vaZnosti za Komisiju. Vidi: NU :·-Rapport du Conseit Economique et SociaL, Supplement N'o 3(A/2686), New. York, 1954, str. 115. Diskusiju i rezoluciju sa 12-og zasedanja vidi: UN: Commission on the Status of Women, Report on the Twelfth Session, Supplement No 7, New York., 1958, str. 8." -10 i 21-22. . :zasedanjima kao_ i veCem uCeSCu ·Zena na struCn1:m. !polo·Zajima Jl stalrrwm aipa.ratu Ujed1njeni.h nacij1a. 217 Ukr~111oo rezimiraj;uOi md ~<>mJJsid·e za 5tatus zene u okvilru Ujedlinjenih nacija - m~e se konstabovati da je Komrlisija teZiSte svoga dosada.Snjeg rada u ve~ sa zaposlenim Zenaroa pastavljrala na piav-o Zene na rad, a ne na zaSbitu. Svakako da je znatan pozitivan rezultat stalno insistiranje na jednak,om nagradivanju .i vaZan doprinos .donoSenje Ko.nvencije br. 100 od strane MOR-a. Sem to.ga, treba r<>Oi da, ial.oo se -_pitanje zaposlenih Zena tretir.9. relativno razvUCeno, uz mnoga ponavljanja i bez nekog naroCitog efekta na regulisanje 1p:odedimoih .pita1nj.a u ·zak·cmoda·wtvm ,i- prrurosi drZava....CJ.an•ica, Apak je Cinjenica da Koroisija za status Zene, uz podrSku ECOSOC-.a, inicir>a obianna ]spitivam.j.a va2mih pdJtanja u pojedindun zemljoama. To je, lned'l.tif.rrn, neposredn:o korisno d. za ·zemlje u kojima se d.spitivanja vrSe kao i za sagledavanje dbimnosti i koropleksnosttl. pojedinih pitanJa i njihova razm:itranje u medunarodnim .srazmerama. U tome je, moglo hi se re6i, p·ozitivan rezultat dosadaSnjeg rada Komisije za status :Zene, odn-osno EOOSOC-a, u odn<otSu na pl--olbJ·ematrl.lkti IZlalpl()lsl-e-ne Zene. ZaSti"ba zaposlenih Zena i majki u Sovjetskom Sa.vezu Oktobarska revolucija u Rusiji nije znaCila i&torisku prekretnicu samo u Zivotu ruskih Zena, on a j e to bila d u medunarodnim razmerama.- Prvi put u istoriji Zene su u jednoj zemljii pravno potpuno izjedna·Cene sa muSkarcima u p·o]itiCkim pravima, u porOdiCnom IP·ravu i UO}JSte u druStvenom Ziv'Otu. Pa ipak j.e Leniin veC tada uVidao da Zla realnu ravn'()lpravnost Zena nisu dov;Oljni pravnf proplisi i zato je ·up-ozoravao: ».Mi 2 17 Vidi: Izv€Staj Genera:lrnog sekretaor:a UN, UN:. E/CN. 6/216 Add -1}1953 1 kao i rezoluciju Komisije u vezi s tim izveStajem: NU: Commission de la condition de la femme, Rapport sur la septieme .session, supplement· No· 2, New York, 1953, str. 14-15; zatiro rezoluciju na devetom zasedanju, 1955 g., u veC citiran'Om izveStaju, str. 16 pod XII, kao i tok diskusije i rezoluciju o 'tom pitanju u pomenutom izveS:taju 'Sa jedanaestog zasedanja, str. 29-31. 92 93 �imamo po hilj adu puta pravo da se p-onosim·o s onim ·Sto smC> u to'j oblasti uradlli. Ali oto smo c i•s,td.j e (podvul<:ao V. L.}. oCistili tlo od krSa starih, burZoaskih zakona i ustanova, tonam je postalo jasnije da je to samo CiSCenje zemljiSta za g.radevinlll, aH j.otS ne .i sarrna gradevina.<< 218 . PoSta su stekle pravo glasa veC u martovsloj revoluciji,. Sveruski kongres sovjeta da.o je, jula 1918 g., sovjetskim ze:_· nama i pravo na uCeSCe u drZavnoj administraoiji pod istim uslovima kao i muskarcima. Ustav SSSR-a usvojen 1923 gc i kasniji od 1925--kao i onaj iz 1936, a dopunjen 1947 godine, potvrduju p10tp111nu ravno'ljravnost Zena. Ka·rakteTlstiCnO je za ustavnu odredbu o ravnopravnosti Zena da ana, sem proklamacije, sadrZi i, mogiD bi se reCi, izvestan kom·entar u vezi sa ostvarenjem ravnopraV'riosti ----:"' ekonomsku ravnopril.vnost i ZJaStitu materinstv.a. Posebna zaS•tita zaposlemd:h Zena tSe, medUtdm, ne pominje. 21 ~ Pra:vac zaStite zaposlenih Zena mo.Ze se smatrati da je· . zacrtao Len.Jim jo01.S 1903 god;ne, li on j.e izraZen u rpro•,gramu RU!Sike .sooija,1d·emoklratske pa.rtije. Taj progr~m }e poredvidao-: zabranu rada Zenama u oblastima koje su Stetne za Zenski Organizam; oslobodenje od rada Zena 4 nedelje pre porodaja i 6 nedelj.a po•sle. porodaja s.a ;ilslp~Iat-om na-dnice za tai period; osmivanje jasLica u svim. fabr·i.Jkama d drng.im preduzeCri.m.a gde ·su Z·ene zap.o'Slene-; uvodenje pawz:a za d.ojenj.e u trajanju 2 - ts V. I. Lenj-in: 0 radnicama i seljankama, BeogTad, 1947, str. lL 2u Cl. 122 Ustava SSSR u celini glasi: »Zena u SSSR ima _jed- naka prava s muSkarcem u svim obla.stima privrednog, drZavnog, kulturnog i dru.Stveilo-politiCkog Zivot9. MoguCnos.t ostvarenja tih prava za Zene obezbedena je tirile Sto~ je Zena izjednaCena s mu.,... Skarcem u pog1edu prava na rad, na platu za rad. na odmor, na socija1no osiguranje i obrazovanje, drZ8.vn•orri zaStitom interesa matere i deteta, drZavnom pomoCu majkama sa viSe dece i sam6hranim majkama, dava-njem plaCenog otsustva trudnim Zenama, Sirokom mreZom porodili.Sta, deCjih jasala 'i .obdaniSta.« Vidi:U stav Saveza Sovjetskih SocijatistiCkih Repub~ika, s izmenama i dopunama koje je usvojio Vrhovni Snvjet 25 februara 1947 godine,. Beograd, 1947, str. 68. Vidi takode: UN: The Road to Equality,_ Political Rights of Women, New York, 1953, str. 6-7. 94 od pola . .sata svaka Cetiri CasCi:; imenoVanje inspektora rada · .Zena za one -obUastrl. pr-oizyodnje u 'kojima se knr.iJsti rad .Zena.220 Pobedom S<>cijalisticke revolucije taj program je trebalo u izves~om smislu dopuniti i proSiriti. VeC dva_ dama nakion Okrbobarske revolucije, »dok su na u'licama j-o.S .s.tajale barikade<{, donet j.e »Dekret o osmoCasovnom radnom danu«, koji je, pored ostalog, sadr.Zavao i pravo na j ednako nagradivanj e Zena sa muSkaroima, zabranu rada Zena u .rud.nicima i zahl"'anu noCnog rada .Z-ena. Iste godine, 22. decembra, no·vi Dekret .o SJocija1nom oe1guranJu predvida pTaVlQ Zena na 16 nedelj.a, otsUJSitva za sluCaj po.ro"Ctfl!ja i pravo. prekiida za dojenje, uz naknadu umesto plate.221 Isto taka vee prvi propisi o platama iz 1917 god. (odredivanje visine) .i_ iz 1918 g. (o 1"Ilinimalnoj nadnici) izriCito naglaSavaju pravo Zena na jednaku.platu za jednak rwd, odnosno odrettivanje minimalne nadnice bez obzira na pol: 222 Uredbom od jula 1918 god. ustan<>vljena je·inspekcija rada. U propisiffia se inspektorima nala.Ze da narO"Cito ·obrate paZnju na prQIVTodenj e zaStrlJte ma<terinstv·a. ' Sve te odredbe, potvrdene ·prvom kodifi.kacijom 1918 g., u.Sle su i.ru kodeks zakona o radu ·irz 1922 g,odrne, kiojega su 220 o tom programu kao i _ propisima ,u vezi sa z!lposlenim o Zenama u Rusiji pr~ Prvog svetskog rata (zabrana nocnog ra_da - 1886 g:, ograniCenje radnog dana Zena i zabrana na pod~en:_mm radovima u rudnicima 1897 g., zabrana rada na po zdravlJe stetnim pos1'ovima - 1906 g., zaStita za vreme po·ro~aj~ - 1912 ~.} vidi: Vera Ra-ppoport, Schuttz der. rus~ischen Arbettermnen . .J?erhn 1934 dokt-orska disei-tacija; st:t. 11-12. Vidi takode: Maten3a! za proJ.Cavanje radnog prava, u redakciji dr:a. Bor. BlagojeviCa, Beograd, 1946, str. 223-224. Sto se tiCe broja zaposlenih Zena pre<:l: poCetak rata, 1913 g. bilo ih j'e svega 636.000, i one su Cinile 24,5'l/o od svih zaposlenih. Rat je i u Rusiji angaZova'o znatan broi :lena koje su stupile u radni odnos, pa se raCuna da je 1917 g. bilo u industriji 880.000 Zena. koje su .Cinile 31 Ofo zapos1enih u industriji. Vidi: G. N. Serebrenikov: The Position of Women in the USSR.-~ London, 1937, str. 26. 22 1 Vidi: Vera Rappopo·rt: op. cit., str. 12, ·kao i N. G. Aleksandrov i D. M. Genkin: Sovjetsko radno .Pravo, Beograd, 1948., str. 336-337. 22 2 Vidi: BIT: Conditions du travail dans la Russie des Soviets,.· Paris, 1920, str. 43 i 56. 95- �neke odred!be (iako je taj kodeks dopunjen 1936 g:) jos i danas na snazi. 223 Siroka zaStita zaposlenih.,Zena predvid:ena ovim kodeksom, -obzirom na gradanski rat, uniStenu privredu rl. opSte p~teSkoCe :S :kojima se borila prva drZava u kojoj je proletarijat uzeo vlast, nije mogla da ·se ipO'bpuno prUmenjuje q. pralksi. Po- reCi.. rna samih !judi Io<>j,i su se baviilii so'cijalinom poltikom, taj kodelos imao je »deklarativao .pooiJticko-agitarte>rski .kaTakter i ik-a.o ·taJkV'o1g ga treba smatrati«.224 ]jpak .ie SSSR tdm pr'"dm odiredlbamia ustva~r.i dekla!l'ffisa,<> S\"Oj .'Stav u odnosu na posebnu za:Stitu Zena, S'to je svak.ako ad znatne listm·iske, medum.arodtne d. p'rindpijelne v8.zno!Siti. Od tada pa dalj e u SSSR-u se, motZe se: reC4 d!Slo za tim da se na neki na•& UJSklade teorelt?'"'ke 1postavlke sa realnoS6u, ·od'n-o1sno s pri.wednim prilikama u •zemJJji. Otuda ·su odiredlbe •a poselmoj zaSbiti Zena i menjane, rnaoc-.o·Cilto ramirrn o!IDTU!Znicama, vrSena su o·tstuq:>anj a - uglavmom wvek rprEl!l>a potTebama privrede. MaJda je noCni 11ad ze'!>a u industriji rpo Jwdelosu OIZ 1922 -godine bio zabranjen, on se ipak priroenjivao u praks~ n,a osnovu razmih tumaCenj~ li portreba. Indtrekltno de noCni rrud dD'ZV·olien prop1JSima o uvodenju· sedrn:oCasoVIIlog radnog dana i petodlllevne, odJlJosno .S,estodnevne radiie nerdellij·e u nekdm ·preduzeC.ima. To se vidd. 1z propilsa ka]'irrn S'e ~zliLllito mbramipie no·cni yad trudnicama i doiOj.ama u tim pred'UIZecima ~odelk& zakooa o radu iz 193-6 g.). 225 Flo ·danas vaieCim •pr'IC~pi•sima noCTI.i rad Zena je zabranjen samo. tru1dntcama •sa na~V:TSena 4 meseca trudnoCe d majkama dojthl.j.ama. 226 Jed.Jm1o n}ima de zabra.. 2 2S Kao odraz . ..-aCanja o radnom zakonodavstvu u noV'onastalim uslovima, treba ponienuti navod iz Programa Partije pri- . njen iPTelrovremeni !!"ad --::-maida je._ nepooredn'O. !pOIS1e -,revolucije preJ.oowemeni rad ~blib zalbra:l'lljen Zenama nzopCe. ·_ . Mfl!da je zabran~t upoSljavanjn Zerza nia -poSLovima ·Stettnim· po zdrav!'je Zlena bila predvtildena vee u prvim (pr~sima, to j·e pitanje detaljnije regulisaiio, na bsnovu izuCavanja -i diskusija·, tek 1930 godin~. Uz propis je bila dodata i lista tih radova ·PO granama {u <I'U!dlllr'Slvtu, metaJiuJngio>, herruiiSk<>i inc1ustrilji, ~ek" stilnoj industriji, dndustr'iji papira, u. grafiCkoj ihdustriji --u gra·devinarstvu, u komunalnim preduzeCim.a, u . .ZelezniCk~m, reCnom i pomorskom saobra.Caju}, a uk.olikfr ·se ·za~branjena zanimanja i~ pojedinih privrednih grana pojavljuju -i u. drugdrrn nem.albrojenim ~amama, to se zaibrallla- proteZe ti-na. _ta zanimanja u tim granama. Sem toga, na predlog inspekcij·e rada i uz ~aglasnost sindikata, nadle.Zne vlasti mogu protegnuti zabranu rada i na druge s.HCne poslove koji nisu nalbrojeni u lillsrbi pit1illo~enoj nlllredlbd. Od ~ "~O.,ane lzuzirrnaju "" rtene lnZenjocti d' tehni!Cari, {ldnosruo na1fua}a se tSv€i.i;a nsk:QJ.iko po-d' Skllva noa :k101jtima irrn j-e ,rad zaJbranjen (ra.d' sa h~om,- olOvn:im ,b<ili1om itd.). 227 Medutim·, Siroko uVlaCenje ~ena u privredu koje se- sva-kako .Zelelo 228 , ~bzir?m na potrebU ·za muSkom radnom snag.om na izgradnji velikih objekata, izazvalo·je potre>bu da sedonesu propisi, sa dodatkom liste poslova na kojlirila zen&ki . rad treba 22 ? :Francuski -.~rev~ a~tentiCnog ~Wsta Uredbe ~idi: BIT~ Se;i~ Z€gislative, tome XI, 1930, partie II, Ru.S'S,1 III. A, Str.. 128~1288. 228 1937 godine_ bilo je_u SSSR~u 9,357.000_ zaposlOOih zena, or.hl'. 35,40/11' od tSVih za.JpQSlenih. U -ukupnoj indU~stn:iji ·rttidilo ih'j.e 3,398,.000, OOn. 39,8°/0' od ukupno. zaposlenih u toj indu.strij;i~· .(Vidi-:· . )~:ensk;i trud - BoljSaja 'Sovjetskaja enci}d()pedija, LenjiiilJg.rad, 1952, 'to:rp ~VI, ~tr. 67____,6~.). Godrine 1941 bilo je oko ·12 miliona wpoSiehih ~eq,a, 1 one _su.Cinlle_38,400 /01 svih zap.oslenih. U industriji~le j;m:>cen'at zena o.d ukupno zaposlenih ~osib 41,&'/o a 1956 god. dosttgao. . je· 45,4"/(ll.; OVako -sii·oko .uvla-Cenje. Zen~ u privredu pri Cemu -svak8.k0 ~gra ·1fl?gu ~iroko anga.Zovanje ·rnuSkara:ca- u JtOjnim- foimacijama 1 g~b1c1. muskaraca u ratu -.(prim. S. D.) bUo je_ nraCeno i p~o­ hvai:enog na VIII kongresu - 1919 g.: »Sa uvodenjem diktature -proletarij.a.ta stvorena je prvi put rnoguCnost potpun•og sprovodenja minimalnog programa socijaUstiCkih p.artija u oblasti za:Stite rada« (ipodvukla S. :D.). Vidi: N. <_:;. Alek.sandroy: op. cit., str. 78. 2 24 Vidi .Vera Rapp·oport: op. cit., .str. 12. 2 25 Vidi francusik:i prevod autentiCnog teksta Kodeksa zaikona '0 radu1z 1936, BIT: S€rie legislative, tome XVII, prurtie II, Geneve, 1939, Russ, I, str. 1327. Vera Rappoport navodi da je 1928 godine bilo svega 6'0/o radnica za koje je noCni rad bio zabranjen (citat prema »lzvestiji« od 21 XI 1928) - op. cit., str. 18. '" N. G. Aleksandrov: op. cit., str. 247-248. su, napr., 1956 godine 530/o __svih struCnjak.a _sa visokim .obraro.va.:. njem . bile Zen~, a medu •struOOj~cima sa srednjom struCnom spremom 6fJl/o' Cine Zene. OpSi-rnije ·o tome vidi, pored pod:ataka u t;ave4enoj enciklooecliii i_ N .. V. Pop.ova: . ~avnopr~vie. sovjetskih :en~~~n v ekonomiCeskoj oblas_ti u ~bi~ci ma~ija:la >>~avn·opr"!_~ie zensc_t,n v. SSSR« (m~unarodm semm;:tr), _M_oskva,. 1956, ·str. :7-19 (spect]alnt dodatak Casopisu »Sovjetskaja ·ZenSCina«). ' · : · 96 7 2ena u radnom odnosu pagLTall]em i 'omo-guCavaniem's.truCno,st osposobljavarija- Zena. Tako 97 �da lbude »2JilaJ0:rtiell:jno: ra&ren«. Ltsta ·ob-UJhv>arta 12 ipti-iv•redmrllh grana au svak:oj.. su :giramii naveldana:·zandmta.II\ia, iklod-a m•Oigru da obaVilJ"!iru Zelne {Ulkupno. 340 za;ruimarnJa). Ta.l<o se, narprimer, u metalurglji lmd yj>;Oiklili peci predv:itiajru dva, a ilwd Siem" men&-M'3ll"tinovih peCi jedno ,zanimanj'e; u natdrzemnim rado-vi- ma u rudnicima 26 zanimanja; u g·ra.ffiCkloj im.dUIStiriji 28;_ u • . _... ,_, . "'· reCnom i ·.p;omo~.slmm saolbraca.Ju ·~ ... ; u· z.tU-€\ZJIU!l.ll\t..mn 21 '"d •,. . .1111 Gadlne 1932 .doo€'ta je nava ured;ba, odlnOISno ruO:a Jista [)001ova: zaJbranjenib Zelnama, sro je ruslec1hlo, kak<> se u u"o~u ure~­ be· obja.Snjava, kao ·rezultat mehanizacije .rpr'ocesa p!'10•l!ZVIod.nJe i poboJ;jS=ja rualova \I'.ada. NOOto 'kasDJ\je, Me, 1932 godrune, donebi su :propdsi kojima se zabranj1uje Zenama noSenje teSkih tereta a te rp·mpfuse daje se [ detaljmillja tabldca sa mmacenjem (lf'll,Cn!i IIJ•renos,-lk.olicima i .srl.).230 Ti w pocopd.•si i danas na snazi. U vezi sa IZabra.nom obavljanja izvoonih poslova treba paroenuti joo jedan propis [Z to•g perfu~ k<>ii je takode ·i d:'""" na ·snazi. Naame, goiline 1931 de>net Je p'l:orpw. o rad_u zena traktocistkinja d Sofera na trak!torima i kamilonima. OWe .je zanimljiva odred;ba koj<Jm se Qr.w11:ito kaze da .:a vreme men·struaci.Qe, .na osnovu letko3Jli5kog u.verenja, Zene mogu ibirbt rpretne:Stene za vreme od rtlri dana, ma lakid. posao, sa poravom. na i.stu plan;;,., odnosno nadJn,i,ou za ro weme. UkoWiko se meelutim. u te dane poobptino rudalje .sa posla, d<>bivaju umest? pla:e nalknwdu •od sooijalno,g OISLgu.ranja. Sem toga, predwden Je abaveian lekar$ti pregled pre siniQ>anja na pooao, ·a tzatim, redovno, jerda.mput meseCn.o. Obzirom na vrlo str0ge propise u vezi sa radnom ~cipli­ nOm: ova olalclica Zenama traktoris.tkinjama ib1la Je vrlo . ·= v,;i;Zna.z~i 2!!t -Vidi: BIT: Serle legislative~ tome XII, 1931, 'P'a.l"tie II, Russ." 4. B., ~tr. 1367-1368. . • · . . ,_· · d . 0 ·merama koje su prethodile dO!losen]~ _proJ?!Sa o z~uram ra a .ieria nc::t odredenim poslovim_a kao 1 o zaniman]lma kOJe treba ~~ obavljaju _?en.e (izuCavanja, ~skusij-e) vidi: V. RappOiport: op. czt;~ - str. 2~0. · · . · R. . ·._ t30, Vidi: BIT: Sb·ie tegislativ-e, .tome XIII, 1932, parti>e I 1~ uss.,,_ · 0)1.., str. 992-996, Vidi takode: N. G. Aleksandrov: op. mt., str. • .2 ~1 .DrastiCne mere koje su predruzimane..J?os·l~. »liStvriS C?g«. gC?-·~·k · vo!'a· Stalj!in-a-1931 godine, a u vezi S'a organlza{:IJ~m rada 1. dls·c:: plin.Qm, inoZe da ilusrtrll:je propi·& irz-19·32 g. pO koJem radnik kQJt 98 K<JdeksC>ro zakona o radu iz 1922 g. kontrola nad zastitom: raJdnUta hila je poy_erena pravnoj, tebnii?koj i LSanitarnoj irispekciji u olktvdr.u KomfsaJrijata rada.232 _Med:utilm.,--,dlislkusija o te>me da li inspekcija za kontrolu nad primenom propisa treba da uvodi i Zene inspektore, vodila se i u SSSR-u. Porbedila je teza o potrebi da se uvedu "enski ti!ruS[pektol'i. SjpecijaQrui <propi.si, doneseni 1928 go-dine, dokazuju kolika se vaimost pridavala !inspektorima ,Zenfima. Specijalnom naredbom -odredene su dufuasti ,glarVrnog in~S~Pekto,ra '!'ada za Zene k.qo i federa.J.nih inSpe'ktC>ra...Zena. Ustvari, pootojalla je vertikaina sluzba i zeruske inspeik<li;je. SaveZIIlli ,gi!aVIrui liinispektor za zensk.i 'I:&Jd ste>jo ,pod ruloovodi>tvom direikto["a sekdj·e o:a >lastttu rada. 'llrelba pomenumi da je g1avn'i i.nspektor 'za zenski ra<l, po· ovim prorpisima, mogla da Q'JaJd!u!Zuj-e nauCne iristitucij-e iJz. seklto~a Kome·sa:rijata rada za nauCna prouCavamcta p-iltamja verz.alllih ·za tZenSkli rad. 233 IduCe, 1929 g1odi:ne, jednom 'Oki'uZ.nd.c-om ruklov·o~tva silndlilkata, prepe>r'lleuje se da ilnspektmr~zene treiba da Oilne 21-25'/o od ukurpnog blt'oda iruopektora."•U okviru posebne zal!tite zaposlendh zena tr.,ba rpC>roenuti j-oS nekoliko propisa ko}i su i danas na snazi. u slucaju da muz bude po sluZJbenoj duzrwsti premesten u drugo mesto, .Zeni se mora uvaZiti otkaz. Prekid rada Z~bog odlaska u drugo me.sto, u ve2Ji s preme§tajem muZa iii Zene, ne prek'ida StaZ, ukoliko ne traje duZe ad mesec dana. U vezi s g<>disnjdrrn odmlorom zandrrnljdive su <Jdiredbe kodeksa zakooa o ra;diu, koje predwda;ju poravo daktiJ1e>gra@<inja samo jedan dan· i.Zostane sa posla bez opravdanog razloga o b ave z n o mora biti otp_uSten i liSen prava da -koristi stanbeni pTostor koj'i mu je dat u zgradi preduzeCa ili- ustanove (p!Odvukla S. D.) Vidi: N. G. Aleksandrov: op. cit., str. 99. · · 232 · 1933 ga,ddne, kad je ukinut komesarijat rada·, . inspekcija rada je organizovana po privrednim g't'anama, pri_ orgari.ima .organizacije &indikata. 1944 g,- uvedeni su specijalni inspektOii za zaStitu rada maloletnika. Zanimljiv-o je da G. N. Aleksandrov .ne pominje inspektore za Zene niti 'Obavezu da Zene moraju biti ihs:pektori. Iz toga bi se moglo zakljuCiti da ranij.i propisi -nisU viSe u vafuosti. (Op. cit., str. 252-254.) 233 Francuski prev·od arutentiCnog teklst:i ovih propisa vidi: BIT: serie legislative. tome IX (partie IIl, 1928. !M Godine 1926, rnedutim, bilo ih je svega 4 60/rJ. Vid.i: Vera Rappoport: op. cit., str. 55. . 7. 99 �' ~()je' Stalnq' rade na pisa-cim _maSlinama, na .dopunski odmor ad 6 .radnih dana. Sem t<>ga, medicinsko os<Jblje zaposleno. na negovanju dece {velikom veeinom ·Z.m;ko) u psihoneuropatolo:Sltim, deCji.nl, psihijatrrl.skim ustanovama Zla umno zaostalu 235 d~cu; lima ipirav6 na 3-6-dne!Vni dopunskd od:m.or. '·-_iNajzad, ~ene stiCu pravo .na s~aro-snu penziju sa 20 godi:O.a radnog s.ta:Za i 55 godina .mvota, dok ·su Za mti:Skarce te granice za·-5-godiri.a ViSe. Za pojedina IZanimanja, odnosno struke, ~red­ Vid"eno j~ p-ravo na starosnu penziju samo sa navrSenih 25 godiria -·r.adnog stalZa, hez olbiira· na g-odine Mvota {prosveta, idr3..vstvena slU-~ba, agronomi u selima}, pri ~ce~u· nema ~-razlike po polu.'" \ · , ., ·Medutim, prema novoln Zakonu- -o dr.Zavnim penzijama, koji je stupio na snagu 1 jula 1956 god•ne, radniC'i koji rade u, I'OSiffi uslovima rada StiCu pravo na pen·ziju &a navrSenih 50 gqdin3. .Zivota _ 20 godina rad,nog sta.Za. Z:a Zene ~u _-0\~e Ove_ i g:i-anice ·za 5 ,godrlJna niJZe {45 go<lli:na :Zll'Vot:>, 15 ·godm.a xadnog staia). Sllii'm.o je a:s pra'V'om na pemJiiju cr.adnilika llmliill rade te!Ske j)os10ve, gd-e je goiimj.a sta:r-oma gtttnca- :za: Zene -5·0 :godllina, .~ staz ,od 20 goddna. Na;jzad, sl"[lii ra.dn1oi sticu pravo na penzlJ'U sa -50 godina Zlivo•ta 1i 15 gQI(lilna !I'adm.og starl.a a <Zene sa -40 i 10 ·-'--. dakle 10, oooo.mo 5 ·god:ilna ltllmje. · '.-:· Pri. StiCanju pr.ava invalidsku penziju ~ne su .takode povlaSICene, .aJd ISam-o ru odoosu na gocline I"adrn.~ sta2a, dok _]~ potreb-na staro-sna graniea ista za mu:Skarce 1 .zene.- ~~ko Je, na!pil'imer, .u dobi o,d 41-46 godina ,za invaHd\sku pe!ll!llJU mu~ -~.karcrU tp'Oitre!bno· 12 godina ra:drt-og sta·rla, a .Zeni dev-e-t. S11Cno se smanjiU(je st<IZ u sl'Wcaju .rada fPOd loifun UlSloViltlla.'" ·· · Na-·kraju tr~oS 1 pomentiti, mad"a to nisu propisi doneseni specijalno u korist zen a, da j e od 1 jula 1•956 g. ia o~adinu ispod 18 .go-dina uvedeno 6-Casovn~ radno vreme; da ]e- ~adnl dan za sve zarposlene uoCip-raznika skra-Cen za dva ·Casa {jedan vid »engle&ke subote«), ada se. ad 1 j.anuara 1957 .g-Od, poCel~ p;rela·ziti na ISedmoC.asoV!lli rad.n.:i dan, od:nosn'o 6-CasoiVIli ma_ na 235 326 2a1 Vidi: N. G. Aleksandrov: op. cit., str. 356 -i 197. Ibidem, str.- 430, 361 i 365. ' . Vidd opSirnije: N. A. Muravljeva: Soci~a.1noe obespeCen~e v_ SSSR, u .p_omenutoj zbiTci materijala sa medrmarodn-og sermn-ara u Moskvi, srtr. 24-2.6. 100 teiMcim radoviina, ikojii'se "bavoljaju u ~aiiirrn .usle>Viltlla (taj p~<><:· . Jaz ixeba u celosti da se imrl1i do 1960 godine).'" ·zaStita mate~iitstVa·zapoSienih Zena u sSs:R-u-an-r-sl'IZ zastite zap-oslenih Zena-, a vr:Si Se ·u okvl:ru op!S'-t;e iZa.StrlJte ma1tetin-· stva sovjetskih _Zena, koja u -izvesnom smislu ima sVo]e sp"ecii fi~osti, koje· su: odraz _shvatanja u veii -sa politikoin poPu:la~i­ 1 je i pio~odLCnim tZn.lV!otom. _ · _ ~:' ZaStita za weme 1JruJdnoCe ;billa je 1pr~dvd..d·€'11a· j1oS kbdek~­ smn zakona .o r"dru iiz 1922 god. ikao i ikasruijim dizmenama i do: pnnama tog loodek&a .uz 1936 gocl!ine. · · Prerna pooptsima ~odi _su d! rdanas na· snarl, :v~branJj·e:ri~ _ j-e odbiti prijem na. rad trudnice zbog trudnoce ili joj 2Jbog tdga· ;ni.Zavati platu {kazna od 1.000 rwbalja ili pC,pravni rad od 6 meseci). Ova zaStita trudnice uslovlJena je·; in~d:utlm, nepre..:. k'idnim staZo-m -od godine_ dana u istom preduzeCu ili ustan·ovi kao i time da joj poslednj'i _Prekid rada .nije iznOsio viSe Od' ~esec dana. Pravo premeStaja na lakEi posao na oSnovU )e.:: karskog uverenja (ustanovljeno· 193.6 god.) postoji za celo vreme trudno-Ce, uz platu koju je Zena imala na -·r:edoVnotn: radnom lnestu. K'flo Sto je reCeno·, zabranjen je>n-oCni -i Prekovremeni rad trudnicama sa navrSena 4 'Die.s-eca tn.idno,ce·. Sem toga, trud.nl.Ce se ne mogu slati na slOObeni put be21 njihciv~ saglasnosti. 239 • / Olpulltanje trudnice ·(j'oo po ppo,p;sima iz 1922 g.) ldozvo}jec no je samO U sluCaju njene krivice i uz dozVolu: Jkontrolillh· organa. 240 Porodiljski dopust' bio je 1H22 .godine odreden: u trajanju od 8 nedelja posle pOrodruja, iZa manU.alne-·radnice. KaJSmije se ov-o pravo pro.Siri'\ial-0 na raJZne kategorij-e za-posle.riih Zena;· ·a pro:Pi&om ad f928-.go-dine·ustanovljena je "nova sveobuhvatna li~ta kateg~oTija zapo·slenih !Zena- koje se u pOgledu ·porodilj-. 2 38 N. V. Popov-a.: op. cit.; -str. 2-o. Ova izm€na tiropfsa ·bila je najavljena vee u. !iefeTatu N. A. Bulganjina na XX kongresu KPSS. Vidi: N. A. Bul1gan.Un: Referat o ·direktivaina XX kongf-esa KPSS za Sesti PetogodiSnji- plan razvitka narodne privrede SSSR za 1956-1960 godinu, Beogr.cld, 1956. 239 Dakle, ne postoji potpuna zabrana, negto -se ·s-amo traZi saglasnost. Po Alek-sa-ndrovu ovO j'e jedini sluCaj kodi dozvoljava neizvrSenje· naredenja (op. cit., str. 168) .. ~ Ibidem, str. 246. 24 101 �slmg dopwfa lzjednaJi':ulu sa "a.d.n.lcruma il<e>je su dmale >to IP:t""'vo · po kudeksu zall<oo>a o ra!du illz 1922 g.'" .Na zana'i:sl<e> za<'lrugarstvo z~tita IZ<ma 'P'l'OOirena je save-znum Ure<libom o zana~bsk<llm z"'dxugamstvu, 1927 gmllne. Z~tllita Zena u arteljima izjednaCena je ·~asnijim ·propisima. Zaiitita zena ika!hOOrulca ozaikolnj<ma je Uzom.i:m statutom palj<>privrednag artelja, ad 1 marta 1930 godine. Zena kolhoznik 1ma pravo na porodiljs.ki, dopust mesec dana ·pre i mesec. dana posle porodaja,__s praVom na iznos aa··polovinu prOseCno adredendh trudadana. Sem toga, Sltatutom se predvida fu pcrtreba da se kolhoznice uzdiZu na rukoVodeCa -roesta, oslobadanje ad ~ada u· damaCii:nstVIU, fulgradnja jasala itd. Za podizanje jasala slu~e fandovi u koje.ulaze (do 2°/o) izvesni procenti 10d bruto ;prod\l{lreij'e.242 Prema pr<>pisu iz 1933 .ge>d., trudnice i majke dojilje zaposlene u drvnaj industriji i sum&kam gazdinstvu mogu se zapoSljavati samo na ·Jak.Sim poslwima >(listu cLe>nooi, u zajec1nici sa sindikaJtima, ~dm·esaii'ijat tada sa nad.leen.im komesariJ'atom).243 Kadeks zakona a ra.du iz 193·6 •gadine detaljno regulise zastitu za vreme trudnace, parodaja o dajenja. Poradiljski dapust se ustanovljava u traj.anju ad 56 dana pre i 5·6 dana po&le porodaja - za m~nuelne radnke, a ·za slu.Zbenice 42. d~a pre o 42 dana poole poradaja. Mooultim, predvdilena je moguenast da se p·a'jedime kategocije s1u1Zl>emica:i lilnteleikitu!cl!ti izjedna·Ce sa manuelnim radnicama. PraiV'o na plaCeni [pre1k~d rada raldi doj enja wsrbanovljUlj e se u traj~ju •Od najmanje p•Oila s&ta posle natima1llie ..vaka t11i. i po .C.sa rada. Th!'!!!ljnije .adredivanje pauze, 'La dojenje prepuSta se .mtennom x-eguilasanjru. u ·CIIkvi.ru predmeC8..244 Po prapisirrna iz 1944 godim.e, paroddl(jskl dopust ritz;nooi 77 dana ukupno, ad eega 35 dana pre i 42 dana pasle porodaja. Vidi -poi!Jill'Ze - fran•cuoslti prevod arU!tenti{mog teksta~ BlT: sene h~gislla.tive, partioe II, Russ .• 7 B. C. . "' Vidi: N. G. A!eilosandrov: op. cit., str. 93, 94, 378, 376 i 415. u 3 Vidi: ·BIT: StTie ltgisiative, tome XIV, 1933, pa:rtie II, Ge-:n€.ve, 1936, Russ., 2. · , . 244 Vidi francu·ski prevod autentiCn·og teksta: BIT: Serie legts!ative, tome XVII, 1936, pal'tie 11, Geneve, 1939 - Russ. I (sir. 241 1327-1335). 102 U slucaju da se rode bJJizanci, dapust se pruduzuje za jas 14 dana, taka da ukupno iznosi 91 dan. Rukovodioci preduzeca, odnosno ust~ve, duJZ.rui rsu ·doa. ocrnoguCe Zen.i, na ·-nje2lin zahtev karistenje gooiSnjeg ·odmara u vezi sa parodiljskim dapustom: Radd dojenja, majke dojilje irrnaju pravo na prekide rada .posle svaka 3 ·Casa rada, u trajanju od najmanje pola Casa. Sem toga, majke dojilje ne rade ne>eu ni prekovremeno. Od zabrane otpuStanja zaStiCene su samo inakosne majke sa detetam od gadine dana. · ReZim pasebnih alakSica uveden je u nekim industrijama (pamuk, trikotaZa, duvan) za one Zene koje u noC:ruim :smenama zamenjuju zaStiCene ·Zene. One naime dobivaju po jedan dan dapunskag odm.ora ~va>loog meseca. {Naredba iz 1938 ,g.'"'l Naknada umesta plate za vreme parodiljskag dapusta · :regulisana je putem s.ocijalnog ostguranja. Materinstvo j e u prvim p-ropi.sima a socijalnom osiguranju tretirana kao specijalna halest. Naknada umesto plate daje se jednoOI>ramo za eelu zemlju. MaiZe se dati jednai<ratna pom<>C, koja ne mo.Ze izneti Vli.Se ~d 20-strukog iZnosa proseCne .nadn'ice nekvalifikovanog radnika u Jam mestu. Za vreme dojenja, u trajanju ad 7 m·eseci, •predvidena je novCana porno<: u iznosu jedne Cetvrtine nadnic~ Zene. SluWenice s.u imale ~prav-o _na naknadu svega 6 nedelja pre i posle porod:.aja.246 Po propisima i·z 1939 god., koji .su ostali na snazi i posle r~ta, v~sina naknade zavisi ad -pripadnosti sindikatu, neprekidnog radnog st~a, udarniStva i sl., i kreCe se od_ dve treCine do punog iznosa nadnice. UsloV za s.ticanje prava na naknadu je mino:imalni sta.Z ·ad tri meseca iklod hsto1g ,poslodavca. Gre.Ska lekaTa ne utlee na iis[>latu naiknade, odnosno zena ima IP~a""' V:id.i: cit. Uelo Sov~tsko Tadno pr~vo~ str. 246-247. citirano delo BIT: Conditions du travail dans la Ru.ssie des Soviets, str. 140. · 245 246 · Vidi Ovde treba -pomenuti da su, prerna jednom izvoru, Tadnice ne:p<}S·redno posle revolucije imale praV'O da prvih mesec dana nakon povratka na posao posle porodaja rade s'Vega 4 Casa dnevno. Vidi cit. delo BIT: Condition du trU.vait dans la Russie des Soviets str-70. Vera Ra·ppoport, takode, navodi da je prema komentarll (Cl: 134) Kodeksa iz 1922 radnicama bilo omoguCeno da u sluCaju'-", dailek;og stanovania rade ISa slm'aCenim Tadnim VTemenorri (vid'i: op. ctt., str. 40). Medutim, to se u udZbeni'ku radnog prava ne D9minje. (Vidi: N. G. Aleksandrov, op. cit., str. 371-2). 103 �na nakinaJdu za f~tick;i dopu!St. tlimos nalkna~de do .porodaja :m,oiZ.e se u _celosti isplatiti mesec dana pre IPDil'odaja. ,_. Najnoviji propisi, medutim,. uneli su· izrnene i u trajan.je: porodiljskog dopusta i u naknadu za ·vreme tog dopusta. ·Po- rodiljski dopust prodl1Zen je na ukupno 112 dana {56 dana pre. porodaja i 56 dana •posle porodaja) a materijalno obe>Jbedenje iznooi 100°/o plaste.247 Pravo na jednokratnu potpnru za oprernu deteta sti'Ce -se;: takode, uz uslov minimalnog staZa o:d tri meseca, a uslov za isplatu je i visina iznosa plate roditelja· Potpora za- ishranu ra:Cunata je za period od 9 ffieseci, a; 4 isplaCuje se ti dva maha, drugiput ki3.d dete navrSii 5 m.ese'cL · ~ Za razliku ·od d.-ugi:h zemalja u·ISovjetskom .Savezti se na'roCito .linsdstiralo na. . .deCjim ustanovainla kao- uslovu S:rroUw·g zapo'SiJJjavanja Zena, koi,it je bitan za realnu tZa.Stlitu ma~erin5tva zaposlene Zene. · Uporedo sa P'roklamov.anjem potrebe za Sirokim ·uvlaCenjem Zena u privredu, ·u periodu .oskudice ra_dne snage, i kad ·su Zelle poOele da rade na poslovima koji nisu u01btCaj end a i ne odgovaraju· Zenama r(loZaCi lokomotiva 1i sl.), Savet narodnih komesara doneo je 1930 godine Uredbu o zenskom radu u pro-1zvod:nji i ru drZavnom ikoopeTativmiOiffi ~pruratu. U wedbi 2 _241 Vidi opSirnije Q zaStiti majki i dece u SSSR: M.D. K!ovrigina: »Sistema naro-dnovo zdravoohranenija _i gosudarstvenaja ohrana materinstva i, detstVa<<, u pom.enutoj zbirci materijala sa medUnarodnog ·Seminara~ str. 33-38. 24 s Vidi: N. G. Aleksan-drov: op. qit., str. 247. Ovde treba dodati da su za vreme rata bili doneti mnogi pr:0;: nisi iz radnog prava -koji sru- su.Z.avali· prava i zaStitu radniki. Medutim, o za~ateri.nstva ipak se vod-i1o -raCuna. Tako je prvih dana _rata izaSao Zakon o radnQI;Xl. vremenu, po kojem se trudnicama od 6 mes-eci trudnoCe zabraniuje da rade prekovr-emeno. GodiSnji odmori biiT-i sru u'kinuti (odn1osno· mesto· koriSCen..ia: davana je naknada), medutim, trudnice i mlade maj]:{e zadrZale su i -dalje praVro da ·kori1ste godiSnji -odmor. SkraCen je radni staZ za sticanje -prava na davanje za sluC.aj trudnoCe i- porodaja. Majka deteta do dve godi~pe dobila: je pravo- da moZe o-stati k'od kuCe u sluCajru bolesti deteta, bez obziT.a d.a 1i ima lro da ga neguie. za vreme rata· i ikasni_ie trudnice -od 6 meseci i dalje -i majke dojilj~ _~ z'a vreme dojenja' (4 :rrteseca) imftie su rpravo na dopunsko snabdevanje. Isto -tako trudn'ice i ma-ike dojiUe b-ile 'SU oslOboderie obaveme sluZbe za, zaStitu od v-azduS'111ih n3Jpada (vidi: SvjerdloV,: op. cit., str. 19- i 20). · 104 se kOnstatuje da u"'vezi sa Sirokim uvla.Cenjem !Zen.ac u prdvredu i potrelbom da se muSka radna snaga zameni .Zenskom treba> na svim mestima, gde je to ll);OguCe, zn.atno i'aZvi'bi 'mreZu·· decjih UIS'tanova. U .'lllredbi se fakode prepuruCu(j.e stva,ranje jednostavnog tipa jasala i postavlj.a se Q;baveza da se pronad:e-i obezbedi pros.to-r u predu2eCu za uredenj-e tih ustanova.z 4•, Tada su data i veCa materijalna sredstva ·za te svrhe naroCito·u 1935 ,goddm.i, kada su._ doneti t pli'opiSi o ;Qibaveznoon ~~~W;Ill1.jru.. jas1ica i djeCjih v1rU6a IU :predu!ZeCima ko-ja zapoSljav8.jJ zene. Iducih godina ti pmpisi nadopunjeni su ·Odredbama o obe:?Jbedenju potrebnih fondova d obavezi da se predvidi prostoii" za dOOje ustanove pl'iJdikom g~radnje predu:zeea ·odnosno ustanova.::: -To _je hnalo za posledicu na_gao razvoj o~ih deCj~h·. u&tanova, koJe se rposle Drugog svet.skog rata i dalje raz~, vijaju. 2s2 • 2 4° Vidti: BIT: Serie ~egisl-a-tive. -tom-e XI 1930 paa.1lie H, Ru,-ss._,. 3 B, str. 1288-1290. . XVI kongtes partije, jun.-a 1930, 1zda'o j e (pored ostalog) dirBk:..: tivu za pojaCan rad na podizanju deCjih ustanova, menzi ·1 sL (N~ G. Aleksandrov: op. cit., str._ 97).250 Propise ·o z-aStiti materinstva u SSSR-u Vidi u vef:. _citLr-anofll. deJJu ~IT: Statut legal des travailleuses, str. 13-3. - Ptrop.ise zakonskih tekstova do 1937 god. - vidi Qsto delo, srtr. 717-718. · -, 251 Godine 1928 bilo je srvega 52.400 mesta u ja-slama u grado-· i 6.800 mesta u stalnim jaslama u selima. Pi-ema podacima IZ 1935 god. 70°/o dece rcidnica industrije pamuk:a bilo je smeSt~.o u jasle, is~i pr?cellat je bio u industriji vune; u metalurgijoitaJ Je pr:_ocenat 1zn~o 65(1/a, u rudarstvu aoo/1), -a u indus_triji ma.SinlQgradnJe 55°/&. Pocetkom 1936 god. jasle su raspolagale sa 302.600 mesta u gradovima i 436.100 u selima. Sem toga sezonsUdm ja_slarr:a- bilo je o~uhvaCeno 4,873.100 dece. DeCj-i vrtlci i_ igral:iSta za pretskolsku decu primali su 1945 godine 1140 o-o-o dece -Udeo rodit~Ija u troS~ovima izdrZavanj·ii irznosio j~ 25-350/r) od stvarnih tt:oskova. V~skols,~i rad dece organizuje se putem iklub'ov.a i sliC,.. ~uh ustanova. B~OJ dece obuhva-Cene va:nSkolskim ;r:adom riznosio ~e pred rat 10 truhona. 1940 godine u staln.im deCjim jaslama bild~e 890_.000_ dece, a -pred sam rat u seookim obdaniStima srtalnim 1 sezonsk1m - oko 4 mili'ona dec-e. C?PSirnije vidi_: M. Svjerdlov: MateTinstvo·, brak, poroidica u Sov3'!tskom Savezu, Beograd, 1945, 'S'tr. 3Q-3·2; kao i G. N. Sere-' bremkov: op. cit., str. 145-149 i 226 i sl. . 252 Godine 19~ broj j,asala 1znosio je 22.436 sa 906.000 mesta (pomenuti referat M. D. Kovriglii'e- na seminaru u Mosikvi on -cit str. 38). ' ¥· ·•·-' yuna 105 �Siroka mreza decjih u.stanova dokaz je razumev·anja da je za zapoo•lenu majm najvaZnije oo1oiboditi tle, kcrliko je to najvi\Se mogni16e-, :brige za decu _ dok je ana na posJ,u. 25 3 Treba, medutim, rOOi da oo te mere d p1>sledica •c<cig~edJne po- . lotvke fo,rsiTanja radanja sto veeeg broja dece, Sto dokazuju i propisi o novCanim pomoCirn.a majkama sa mnogo dece i VanbraCnim maj-kama.254 Za majke, sem toga, postoji joS jedna povlastica. Nairne, majke, koje su rodile i odgojile petoro tli wiie dece od uzrasta do 8 goddna, stieu pravo na pen.7Ji.jiU pet . godlina pre nego ostale Zene. Sto se tiCe rastereCenja ad poslova u domaCinstvu, zn-atnu olak.Sicu za zapoSlene majke pretstavlja vrlo razgranata mre...:. za fabrickih i drugih restorana i skolskih kuhi.nja. Medutim, problem stanova:nj a, ~usluZnih servisa i mehanizacdje pojedinaCnih :domaCinstava Uesrazmerno z.aostaje.255 Ukupno uzevSi, u vezi s probl"ematikom zaposlend.h Zena u ISSSR-u nloZe da se ka:Ze da i pored za.Stitnog zakonodavstva) pored .nes.umnjivo pozitivnih rezultata u struCnom osposobljavanju i uCeSCu Zena u prdvredi i druStvenom Zivotu, pored znat:p.og broja deCjih ustanova, ipak postoje otvoreni problemi j da se propisi uvek _ne primenjuju u praksi. To, uostalom, u poslednje vreme poOinju da priznaju i sluZbeni krugovi na medunarodnom rplanu. 'To se naro-Cito· odno-si na socijalne 253 0 proSirenju zaStite Zena i majki bilo je takode govom u pomenutom referatu N. A.· Bulganjina na XX kongresu KP SSSR, gd.e se ikaZe ))da Ce biti anoguCe da se poboljSaju uslovi rada ·i Zivota Zen-a, naime da ·se poveCa trajanje plaCenog otsustva za vreme tJ:rudnoCe i {P'orodaja«. Na drugom m-esrtu on navodi da Ce se u narednom p~u ))broj mesta u deC}im jaslama i vrtiCima poveCati nribliZno za 450/r~«. 25 4 Vidi: G. N. Al,elwandrov:, op. cit., str. 245, 2-28; SvjeT~~lorv: op. cit., .str. 2-3-24; cit. delo: Sovjetsk.a zemlja, -str. 482 i sl., kao i prevod auten{._lCnih z~ko:nskih tekstova u citiranom serie l€gisla.titivey iz 193·6 godine. 255 Oktobra 1933 god. dve treCine stanovnika se navodno hra-, nilo~ u komunalnim res-toranima. a 72°/tJ dece d•obivalo obrok u Skolarna, bilo iz Skolskih restorana ·bilo iz fabrika-kuhinia. Vidi kratko popularno delo: Dim MihalC:ev: Zivot u SSSR-·u. Beograd, 1940, str. 9-10. Serebrenilrov navodi u citiranom delu da je 1934 gOOine utroSeno na druStvenu i-shTanru blizu 7 -i po milijardi rubaUa. On takode naV'Odi da je razvoi v·erionica iSao -sasvim slabo. G<>dine 1935 bllo ih je u eitavom SSSR-u svega 180 (®tr. Hl5-167). 106 ~luZbe. za ~o:noC poro?ici. i stanove. Sem toga, pojediile slurZtbe dru~l obhm re!!avanJa problematike zaposlenih zena koji vee postaJe, .u m3!11Jj.oj- dllii ve6od me:rd., u 1d.rugim zem.ldama joS se ne uYode,_ ntti se pominde .njfuow. potreba (n.rupr. ruskmove. za p~Cofes.>onalnu •Oil'ijeritacliju, socijaJm radn1oi.)."' 1 Nacionalsocija!izam i zastita zaposlenih zena. ,. Nemackoj Dolaskom Hitlera na vlast u Nemackoj se pokusavalo da se u praksi ostvari parola kojom su se slu.Zili svi reakcionarni krugovi od pocetka dndustrijalizacije - zenu natrag u kueu. Vesta iskoriscavajuci tei!ak polozaj zaposlenih zena i nezaposlenoost, Hiltler je obecavao ponovno Ul'l!>ostavljamje »fJqp\log doma¢eg ognjiSta« u kojem se :Zena potpuno posveCuje mu.Zu i deci. VeliCanjem u :Zeni liskljuCivo i jedino njene ·bioloSke f,unJkcije, Cruvena tri »K« ())Kinder, K.Uche u:nd K.irohe«), {'>>deca, kuhinja i crJ.Na«) tre1b<iila su 1da postanu ~edina briga: i podrwCje :Zene.257 Da bi se dobila radna mest.a na kojima Ce se zaposliti bar deo ad ogromnog broja nezaposlenih, Hitler je, pored ostalih mera ,(radni i koncentracioni logori, javni radovi i sl.), predvideo masovno otpuStanj e Zena.258 Prve su na udaru bile Udate Zene, .supruge · dr.Zavnih ·slu.Zbendka. Zatim -je bile zabranjeno zaposl~nje zenama u drzavnoj slui!bi ispod 30 godina starosti (Zaililon •Od 30 juna 1933), llime 1se ustvari krSiJ!a odreclba 256 Op.Si~ite ~~:poloZaju Zena u SS~R-u, sem navedenog, vidi: Ravnopravze zenscm v SSSR, u redakc1ji L. Petrove i S. Gilevske )ll[oskva, 1957. · ' : 57 19~4 H~tler se obr~Ca Zenama.: ·))!deja' izjednaCenja·· .Zene·'sa muskar~Ima Je P:"odu!tt Jevrejskog intelekta, koji je dekadentan -i -?edostoJan nemaOke _zene.. . Mi nemamo nikakav drugi poziv za zen~.. nego dete. Ne treba meSati dva sveta; svet mU.Skaraca je naciJa·, df!~ena. Zen~·je muZ i dete ... «~ Vidi: Dr. A. BoZiC, op. cit., s~r. 207;_ Ill: N1cht 1m Beruf k:anniSt Du gliicklich sein Dein richtiger Wrrkung.skrei'S ist das Heim« - vidi G B Mort'on· op et"t str. 149. · · · · · ., U NemaCkoj Je 1925 godine bilo zapoSJlen'o oko 11 i p.o miliona zen:a. Od toga ]e 68..3°/1) otpadalo na neudate. udovice i ra~Zve­ dene a 31,7°~o ill~· ·~d.ate. Vidi: Marguerita Th!ibert: Crise economique et trava·u femt'nzne, .))Revrue international ·du travail« 1003 vol VII, No 5, str. 648. · ' ' · 25 ~ 107 �Vajma<rskog'UlStaNa. 259 To je iJza'ZJVa.!l.•o mnog.a o{wuStanlj\a, naro~ Cito u prosveti, tako da je ikasruije. moralo da bude izvesnth p(}vla~Cooja. Ovako_·_d:rastilme mere u odaw!S-u na rradnice, na....;. ravtn:o, nllsu se mogle prd.m.enjiivati, a1Ji se- neSrt() rpoik.UISavalo· ti. u tom pravcu. Znacajno je spoonoouti da su se rprimerujivale• i mere IZa atstranjenje Zenske omladine Sal trZi.Sta r.a:dnesnage_.261) Fmto je pr<J!PiaO poku!Sati• da .se u ve.oof meri ·el:iminiiiu zene iz-radnog-odnqsa, nacional.-socijaHzam je, dosledno svojim -mi- · litari.stiCkim shvatanjima o iskljuCivo bioioSk.oj funkcijd Zene, bio primoran da provodi odredene mere za- zaStitii materin~­ stva. Te mere kretale su. s.e strogo u okvirima nacistiCk.e »idea..:.. logije« o .Cistoti rase,..,phvatanja o jedinstvu kapitala i rada,_ a, provodile .su se u okviru naci-organizacija, naroCito ;»·Franta rada«. • Radnica--se posmatra prvenstveno kao deo »narodne !Z.ajed-:: nice« a ne kao radnica. Zena za maSinom tr~ba -da bude ulbe:d:eD.a )>da vrSi specijalni zadatak med:u s.vim Zenama nacije«. 26.~ 259 Vajmarski ustav (Cl. 128) je ·predv<idao jednak _pristwp i jednak tretman u drZavnoj ·shrlbi. Medutim, 1927 godme udate Zene nisu ima:le pUID.o pravo na d'odatke (za stan, na decu), a 1933 g., po ~ZB.konu, bilo je <!ag;v~ljeno o~tu~iti od ustavne .od:edb~ .. Propis o Zenama -·sluzbemc~a, 12-aro-Clto o merama otpusta~J<;r udatih Zena, kao i propise u vez1 sa. IZenama. posle 1933 godine~ vtdl op.Sirnije BIT: Statv.t tegat des travailtev.se~, .~tr. 540--!?:W· · _ . 26o Organizacija .poslodavaca, preko koffilSIJe za: soCIJalnu poh..:. tilru, takode je prepO>ruCila zabranu rada u istoj porodici .i ~uZa i Zel).e. TrgovaCka i indus:bri.ska komora u Hamburgu uputUa Je·:.u tom smi..slu pismo na 20.000 preduzeCa. Poznata firma Bosch apelovala je na udate~dnice, da oo.me napuS.te posao, jer Ce ·ina_ce biti otpuStene. Jed!icFfirma (fahrika cigareta) pozvala je na: udaju i dala svako] radnici koj a napusti po-s,ao •600 maTaka za- udaju, :pa ipak ISU svega 122 napustJile posao. , Posle otp.uStanja Zena ispod 25 .gad-ina -starosti na njdhD'V'o mestQ zapoSljavani su oCevi porodica.. Nezaposlene radnice u1;1u6ivane su za slu.Zavke, poSto su !prethodno prolazile kroz sp-ecijalne kurseve. Veliki rp-okret voden je takode za rad u p'oljoprivredi, p·a su osno.:. vani i specijalil·i [ogori ia obuCav-anje ali uspeh je -bio neznatan. ISlo -se Cak talro daleko da se u nekim f.abrikama poCelo prelaziti na m.anruia!klturu. Vidi op:Sirnij.e: G. B. Morton: op. cit., str. 149150. i 158. . . 251 0 nacional-socijalistiOkom ;radnom pravu vtidi: Rad'omir Zi>\tkQIVi:C: Ra.dni odnosi u' III Rajhu, Boog'ra!d, 19·3-7, n8.roCito str: 1!1-15. ' .108. U cilju !pripreme za poziv mate-r'inStva uvode ~e :u- okviru faJb~"ka i lrursevi d<:oje ooganizuje ·»Rci<lhsmuttwdienst«, 'U zajednici sa m:hnietarstvom unutra:§njih p•oslorva, .o h;i;gijenskfum ; pedagoS!k.im [plitanjima. Slln!liiba sooija1ne ·rfrdnice ·U IPO'eduze6u takode se st..vlja u sliill'Jbu »Betriebsgemefuloohaft-a, i »Volksgemeirusc)1.aflt-.a «. 262 Godinu dana pre po.1:etka rata, 1938 .g., donet je propis o 8-Casovnom radnom vremenu,1 s tim da se radni dan mo!Ze produ:Ziti najv1Se .na 10 Casova dnevno. Ustvari radna nedelja iznosila j e u to ddba 50- sati za mu.Skarce- i 46 ~casova za Zene. U toku rata, ·1942 1godine, do net je zakon o, zaStiti ma~erin... stva, po kojem je trudnicama i majkama doj1lj3m,a~ zabranjen prekovremeni rad od 8 'uveCe do _6 ujutro i rad nedeljom i praznikom. Pored toga zabranjeno. je ·otpuStanje -radnica za· v:reme trudnoi!e i 4 meseca pos1e p·orodaj a. Sem toga, po jednlom prqpi6U iz 1943 g_ (oo>Freizeitan6trdnung«), iiene koj·e imajiU dom·ai6itnStv·o doiblijaju ·prawo da 4 Casa nedeljno i jedan dan meseCno izostanu sa posla lbez praVa na iplatu. Vrlo slabe · Zene imaJu pravo da tra1Ze da ne rade prekovremeno. U toku rata ·Zene su se S.iroko uvla•Cile ne samo u ratnU privredu u pozadini263, ·nego su ih ·masovno .tnobiiisali u v6jD.e formacije. Relativno Woka zaStita rZena ali bez prava na 262 Svl podaci uzeti su· iz. citir-ariog del-a G. B.· Mortona.- Vidi QPS-irnije: op. cit.• od str. 161 ·i da:lje. 0 iskoriSC-avanju ·socij1alnih radni<:a u preduzeCu- u svrhu p~ovodenja naci-politike i 11:slovima pod kojima sru u III Rajhu s·ocijalne radnice sticale si;lremu -i dobivale nameStenje, vidi LuiSe Frankenstein: La femme et te service sociai dans t'entreprise, ))Revue. intemation;:ile du travail«, yol. XL, No 3, 19391 str. 348-349. Popis zak.onskih tekstdva u vezi Sa Zenama U NemaOkoj Od 1933-:---1938 god. vidi BIT: op, cit., Stt". 669--670. . 263 UCe-SCe zaposlenih Zena u Uikupno zaposlenom 'osoblju 1939 godine kad je o'bpoCe'o rat, iznosilo je 31,&1/o.· NajviSe ih je bilo rU od.evnoj industriji (74,2°/o), zatim u hotelj_erstVu (68,Efl/o) 'i Zdhlv- · .!!tvenoj ·sluZbi (63 15!0/01). Vid~: Sara Southali and Paulina M. ,Newman{ Women· in German Industry, 1949 (ilzdanje odet:ferij a .ia radnu snagu Ureda ·vojne· up-rave SAD). , 109 �jednaku pl~tu za Jednak rad, <Jstala je i p<lSle rata u Zapadnoj Nema<lk<>j. Ali ootaai o;u i tra.gov;. nacistiCI!cilh shvatamtia ru od~ nOsu na Zenu.264 ZaStitmo zak01Wdavstvo o zaposlenim Zenama · " Jugos!aviii (1918-1941) Zavriletak Prvog svetskog rata doveo je do zajednlcke d r~a v e jug o s 1 oven skih n aroda, Mo je dalo o.snovu za uspeSan pl'livredni razvoj, i pored nasledene teSke privredne situadje i posledica koje je rat ostavio za sobom. Ali ubrzo posle obrazovanja nove ddave (22 decembra 1918 g.}, :waniCno nazvane Kr.al'jevina S:rtba, Hrvata i Slovenaca, iziS.lo. je na videlo da je ta nova drZava »·bremenita mnogim suprotnostima, koje su se usled velikosrpske liegemonije, nametb.ule monarhijom KaradordeVlica a hurzoaskom vladom, odmah u p<lcetku pocele nagl<> "a<>Stravati«.205 • ZaplaSena revolucionarnim previranjima, koja su se, potstaknuta Oktobarskom ·reirolucijom, snaZno ispoljila i kod radnika i kod seljaka, vladajuca burzoazija uspela je vesto iskoristavajuci izvesne slab<>sti radniCkog pokreta da donese Vidovdanski ustav i da se od legalne i masovne delatnosti komunista - donekle i privremeno - osigura Oibznanom ·"i Zakonom o z.Stiti drzave. U prvih pet godina postojanj a drzaVe ona je prim.orana da, ~. roko otvarajuCi v·rata stranom ka- .- z64 Pored ostalog, i 1953 ·g. je na sn:a'2:i propis po kojem Z.eria drlavni sluZ.benik. moZe biti otpuStena kad se u'da; Ovakva shvatanja prenose se u industriju. Kako pi~~ »~elt der Ar9·eit« (maj l953), u hekim industrijama od Zena se p:Pilikom sklapanj,~...wgovo~a .zahteva i kl_auzula po kojoj Ce u sluCaju udaje radnica automatski :izgubiti zaposlenje. Oitirano !Pl'ema: Vers la Jihe Conference mondiaie travailteuses~ supplement de I, InfQnnation syndicate mondiale, .No 4, Fevrier 1956, str. 6. 0 shvatanjima ro 3 »K«, koja joS uvek.. postoje, vidi cit. delo: Women in German Industry. ! 6 ~ Josip Broz Tito: IzveStaj o politiCkom radu CK KPJ, V kongres KPJ, stenografske bel€\Ske, Beograd, 1949, str. 20. HO pitalu/66 :r;-elativno ibrzim tenilpom razVIJa industriju, tempom kalkav u kal'll1!i.jdm gocLinama sve do 1941 g. VliSe nece wspeti da postigne.267 Taj po,cetni period industriskog razvoja karakteriSe sve do · 1925 g. znatan porast decjeg i ooenskog rada. Tako, dok se u pe~iodu 1920-1925 broj zaposlenih muskaraca povecao svega za 9°/o, hr·Oij .Zena pO'veCao· se za 95°/o a brad dece z,a 300°/0<. 266 Sem toga, mednl •Zetns.k~Om rad.noo:n IS!Il·agotm u znatnoj meri su preV~LadivaJe radnke Wjpod 18 ,godina stamsti.'" '11<> doil<wruje da je i lrod nas put k~ita.list1Cike inc1u.strija1Jzacije :iSao putem siroke eks>ploatacije zenskog i deejeg r"da, tznatno jevtini(j\>g a •bar jednako produktivtnog, ako ne i produlclivnijeg' u nekim pos1ovrlma, k"<> i muilkd l!"ad.'" Napll". telksillna mdrus<II1i\ia, koja se na,g'Lo =vijaila 1bail ru tim prvim pooJ.erotruim gocLinama. 266 ». . • staru Jugoslaviju su nemilosrdnto- eksploatisali svi mo-guCi stTani kapitalisti i finansiski magnati. • . kao zemlju po prirodi vanredno bogatu a .po tehnici zaostalu«. (Vidi opSirnije: Boris KidriC: 0 izgradnji socijalistiCke ekonomike FNRJ - IzveStaj na V kongres KPJ - Stenografske beleSke sa Kongresa, str. 634). 267 U tih prvih pet godina podignurte su 7S.2 tv'omice sa preko: 58 hiljada radnih mesta. Vidi: Dr. V. PetroviC: op. "Cit., str. 50. Vidi tak.ode: Dr. Cvetko KostiC: Seljaci industriski radnici, Beog.ad, 1954, str. 115-116. . 268 Ove podatke navodi, preina izveStajima inspekcij-e rada, koji su obuhvatili jednu osminu preduzeCa, Edib Hasanagii:: Nezavis'lii sindikati, Beograd, 1951, str. 14 i 15. MoZ-da ne sasv-im siguran ali ipak znaCajan podatak u vezi sa porastom Zenske radne snage navodi se u Rezo1uciji o Zenskom radru na IV kongresu KPJ odr_; Zanom 1928-.g. Tu s-e, naime, kaZe da se u periodu 1921-1926 »Ude'o muS.ke racine snage smanji"o za so/1'1, dok se udeo Zenske radne sna,ge poveCao za 97°/o,«, ilmo i to da su tada radnice Cinile okO 27°/o industriskog proletarijata. Vidi: Istoriski arhiv KomunistiCke paTtije Jugoslavije, tom II,·--Be'<>gll'ad, 1950, sti'. 207 •. ll6t Napr. u M.ariboru, bilo- je zaposleno u tekstilnoi industriji 1925 godine svega 351 ZenaJznad 18 godina starosti, a 2352 su bile u doPi · ispod 18 godina:. 270 Prema popisu od 1921 god. bilo je ukupno 269.878 Zena koje zaraduju van ptoljo,P.rivrede. Da se naglo poveCavanje broja zaposlenih Zena u kasnijim godinama usporavalo. govorili bi navodi: da je u toku 10 godina (1921-1931) odlazak Zena iz poljoprivrede u druga zanimarija iznos,io svega 100.1)00 prema 400.000 muSkar.aca. Vidi o tome bliZe: Mijo MtrkoviC, Ekonomska struktura Jugoslavije 1918 - 1941, Zagreb, 1952, II izd31Ilje, str. 7 i 17. Medutim.,_ -). 111 �; No i po~ed novostvorenih radnih mesta -:u industriji, olbzi-:;r.om da su se u Jugoslaviji privredni problemi r.Savali »najc oosce samo p<>d po·lii'llili\kD-"partiolkiim UIPlivima, a ne u dwhu stvarnih potreba privrede«,271 znatnom broju-ljudi je iseljaVa:p.je joS uvek ostajalo kaojedina moguCnost opstanka, ·i zato se Ono D.astavlja i u novoj drZavi. 272 Zene se, sem toga, u znatnom broju regrutuju za kuCnu poslugu.278 Kao jedan od ustupaka radniCkoj klasi; a na osnovu odre-:daiba Vidovdansko,g ustava, vladajuCi krugovi nove dr.Zave, analogno stavu i" shvatanju vladajiUCih 'krugova i u ·med:runarodnim varzmerima {MOR) o polirebi da se Ul.'>j)OStavi »Socic jalni mlr«, .don<ill sru .u prvim poSilera<tnim goclinama nek<>liko zakona i.z obLasti socijahrog zaikonodavswa. To zako~ godine 1939, p~ statisti~ma SUZOR-a, proseCan b~j ~-~a - ~­ guranika iznosio je svega 194.789, adn. 27,0'»;/o od.., sv1h 0~1gur_an1ka (treba imati na umu da ovde nisu obub.vacene zei_le- d~zavtu s~u-:­ Zbenici, kao ni one koje_ tsu bile os.igurane ~od ~ratnnsk1h blagaJf!_l i sl.). Vidi: ,>RadniCka zaStita{<, 1940, neslJu.Zberu deo, str. 175. . · 211 Dr. cvetko GregoriC: NaSa industrija, »JubUarni zbonnk SHS« (1918-1928), I deo, BeogTad, 1928, str. 159. . .. 212 u vezi sa Zenama treba pomenuti pr?Pis iz 1929 g.~ koJitn je, poSto se pojavilo GeSCe grupno -i,seljav~J~ u F:ancusk~ od!edeno da se ne mogu is-eljavati u tu zemlJU zene, IS_pOd 25v god~a starosti, kao· i nepismene Zene uopSte (pretho~o Je uopst':- bilo Z:abranjeno iseljavanje ako se nema unapred ~1gurana egZistenCrja u zemlji useljavanja). Vidi: D. -qstojiC: .op. ct_t.,_ etr". 120. StruktUru zenskih iseljenika iz. Dravske banovme_ Vlcli: dr. K. Vodod pivec: op. Cit., str. 3'6. , ·h 1 . ; 21s 1934 g. bilo ih .je osigurr.ai!lo oko 56.000, o~. 3()'0. o o sVl · Qsa.guranica. Medutim, ka-o ni Za!kon'om o radn_Jama. IZ 1~1-~ g., tako ni kasnijim ~-o-pravnim propi<Sima one msu bile za:s~H~ene (Sem prava iz socijal.nog osigurartja). Na nji~ su se odnoscrh r~-: l:iCiti prOipisi, prema · terito<I'iji ~a ko}oj ·su. ra:?-He. _Tako sru u. Srbi]'l bila na sna:z.i »Pravila o odnOSlm.a slugu 11 DJihovih gazda«, 1Z ~9~4 g., dopunj-avana 1905 i 1910 g.; u Crnoj Goli nije bilo posebn!?. iJ-ropisa · za Slovena-Cku »Poselski -red«, od 1~·21 g.; u .. DalmaciJ1 »SluZin~ki pravilnik«, iz 1854 g.; u Vojvodini »I~vod iz XIII. zakon--: skog Clana« od 1876 g. koji reguliSe odnos 1zmedu »Sel]aCeta ~ gazde«; u :Hrvatskoj i Slarvoniji »Privrement sluZinski Ted. ~a la-:danje«, od 1853 g., i »SluZben.i red za gr~~ove ~ Hrva~koJ :.sla~ voniji« od 1857 g.· .. u Bosni i HercegoVlDI »PTi'Vremeni · sluz•mskl red,, .~ 1910 g. OpSimije vidi: Centralni sekretarijat 0 adni~klh komora u Beogradu, Za. za.konsku zaSa~-u kuC.n:1.h pomo&ntea-;· B~ grad, 1936 g. 112 nodavstvo predvidalo je relahlvno Siroku. zaS'titu radni.ka. Ali Stahilizacija burZoaskog poretka, prarCena Pi'ogonima k1a_snog radniC:IDog pokreta, onem{).guCila je da 'Se a:-eS:e pojedina pHanja il<oja su ostaila da se re8e posebtnlm rpmphsd!ma (n"'!lr. rpenziono osiguranje), .ilovela je do ruavanja pojedln.ih prava, ne&ov;oljne i -neefik31sne <kontrole, Sto je irna,lo za pooled!i-cu maso'V'llo n-eynimenj~v.runje i kTSenje postoje6ih propis'a.274 Tri osnovna zakona iz prvih posleratnih ,godi.na hila su Zakon o tnspekciji rada {1921), Zakon o za.Stiti radnika {1922) i Zakon o osiguranju radnika (1922). IMedutim, kad se izlazu propisi koji su abeZJbedivali posebnu ~Stitu Zena u radnom odnbsu i za.Stitu materinstva, treha imati na umu da su Zene u bivsoj Jug.oslaviji bile lbez ikakvih politlckiih prava, da su Saroliki nasledeni gradansko-ipravll.i propisi ogran1Cavali prav...: nu i poslovnu sposobno.st. udatih Zena; da su ·stavljali :Zenu u podreden polo.Zaj, Sto se odraZavalo i u njenom .ekonomskom polo.Zaju. 275 Posebna za.Stita Zena ima osnov u Clanu 19 {ali.rl~ja 2) Vidovdans.kog_ ustava, gde se . ·ka:Ze da se Zene {d: nedorasli) »imaju posebno zaStititi od Stetnih poslova po njJrhovo zdravlje«. Zastita materinstva (uopste) takode spada u delokrug ck~ave na IO!Snovu ,ffi. 27. 1(U kasnii'em, o'krtJr.odlsaDliom UstaV!U dZ 1931 g. ave su odredbe izostale.) Sem toga, Vidovdanski ustav (ikao i nnaj kasniji - oba u oL 19) pred'V'ida dostunnost &V'irrri drZavljanima 5-Vih zvanja i svih struka drZ-av:ne shi!ilbe.1!76 Ove 274 vee 1925 konstatuje ·Se da je soc'ij'alno ZaikonodaVstvo. proSlo kroz trl ·faze i da se vee tada uSlo u treCu fazu- u kojoj se ».sa otvorentoSCu i cinizmom g-azi sve Sto je dotle postojalo«. Vidi: Zapisnik prvog kongresa radniCke komore, Beograd, 1925. 2 75 OpSirnije o tome vidi citirano delo Ane BoZiC, naroC:ito str. 161, 178, 185 i 204. Vidi takode: Eisner· dr. Bertold: Privatno-pravni poloZaj Zene. po danaSnjem pravu J-ugoslavije, Beograd, 1934, kao i Prokop d,r. Ana: Prava Zene nove Jugoslavije u brak.u i porodici, Zagreb, 1950. 2 76 Zanim.ljivO je izlaganje prof. .Zivojina PeriCa u· njegovoj studiji Covek i Zena (Beograd; 1922) o upotrebi reCi Srbin i »gradanin«, odn. »drZav]janin« u Usta:vu Srbije od 19fJ3 g. i u Ustavu Kraljevine SHS od 1921 g. u vezi S'a .Zenama, gde isti-izraz u-nekim Clanavima r.azumeva i Zene i muSkarce, ·a negide samo muSkarce - ·iako se o tome ne daje nikaik.v-o 1luma-Cenje- (str. 30 i dalje). · 8 ?.:ena u radnom odnosu 113 �pOO!eilnlj e <idredbe, meduiliim, Il!isu se Ill cel1ooti rp:D<>V1<>cLille, jer zene u dl:WaV'Iloj slmbli ltl1isu lunale it1.i p<>il]mnu pra'Wllll, a jto~ man1e stvamu mog.uCnoot da sti>Du sva zvanj.a. 271 :RraviQ na jednak.u p1atn.t .za ~td r8!d, ·osnov -elk)oinomske ravnqpraV!l1dSiti Zene, ffije bi1o obezibedeno Zenama ni UIS'ta~om ni drugJm r<aiT<otruima. lZUtZetalk t1.1. ~Oiffi pogJedu tCime o&redhe u kojima se izriCito predvida pravo na odredenu platu bez obzira 1na prol.278 Po pu-arvrliliu !l'adruire su d!male .ni!Ze 1nadnice.nt _ N&redba od 31 marta 1934 g. o arganizaciji ·sluibe PTT (Sl. N. br. 88]34) ustanovljava kontingent Zena koje se smej~ uposli~. Tako se u odnosu na ukupno -zaP'osleno osoblje na radmm mestima na kojima se traZi univerziltetska diploma moZe zaposliti 3Q0 /& Zena, na mestima za koja se traZi s:rednja Skolska sprema 2!l0 /o Zena, a u ostalim ni.Zhn kategorijama sluZbenika svega 100/oc Zena (Cl. 34 i 3·5). Na osnovu., toga odreduje se da se Zene viSe ne primaju na posao ukol:Lk!o je ispuhjen taj procent (Cl. 45). U vezi sa praV'Om na rarl Zena treba navesti i odredbu (§ 6) 2 77 Pragmatike namjeSteni'lca Slavonske podravske vicinalne Zetjeznice, uglavnom za pisarniCkiu sl~: »Udate Zene - izu?ev Zene namjeStenika - po pravilu se ne primaju u sluZbu Zeljeznica.t: (§ 6-1). u &luCaju ·porodaja pravo na otsustvo od 30 dana (str. 6 i 25). 21a Napr. Naredba o minimalnim nadnjcama za nekvalifikovane radnike u cig1arsko-crepa!!skiril preduzeCima na teritoriji Dunavske banovine, od 16 juna 1937 g. - Sl. Ust Dunavske banovdne l>r. 13,/1937. 279 Napr. u periodu od 1922 do 1940 ra'ZUke u proseCnoj garantovanoj na:dnici izmedu mus"karaca i Zena u Slorveniji kretale su se od 33,7% (1922 godina) do 27,80 (1935 i 1937 g.). U 1936 godini najn1Za proseCna gaTantovana satna I)adnica i2iriosila je 16,05 din. (prerada koZe), .a naiviSa 37,46 din. (grafi-Cka indus:tri:ia). NainiZa Zenska nadnica izn'osila je 10.61 din ..(ku6na posluga1 adn. 12.20 din. (indU'strija obla~) a naiviSa 28 69 din. (grafiOAA ilndustrija:). Vidi 'opSimije: dr. KaCa Vodopivec: op. cit., str~ 30-32. Zerie zaposlene u trgovini u Sloveniji imale su za 26,79°/o ni.Z-u 'platu od mUSkaraca. Vidi: Vera BaCiC: UktjuCivan.je Zena. .u. PTivredu, ·»Vesnik rada«, br. 3, 1950, str. 97. 0 razlikama izmedu na·dnica m'US'kai"a•ca i Zena vidi'tak:ode: B-ogdan K!relU.C: Ra.dniCke na.d1iice, Beograd, 1937. 0 eimploataciji radnica koje su radile na a:k!ord navodi neke podatke i Mebodija Sokolski u bro§uri: Najamn.ina u ·sta.roj Jugostaviji; Beograd,· 1951, str. 4.1. Ra:zlika u ·plati predVida se i u (obrascu) U grovora -o zaposlenju jugoslovenskiih poljoprivrednih radnirka u Franouskoj, Sto se- vidi iz PO!lebnih .rubrika za iznos nadnica za Zene ·i'· m'U'Skarce. Medutim, u ob-ra:scu za in-dustriske radnike predvida se sarno minimalna- nadnica a ne; p<>minje se pl>l (cl. 4 - st. N. 282./1933). lsta pragmatika odreduj·e zaposlenoj Zeni 114 Sem toga, pojedini. propisi u ve~i sa platama izvesnih kateg,orija drZavnih i. samoupravnih -sluZberiica za udate Zene izriCito predvidaju mallje ukupne plate.280 Prema tome i za bhrSu .Jugoslaviju moZe da se ka.Ze da su sve J>>l_PoVlastice« i eventualna materijalna davanja. koja su na osnovu poselhne · zaStite Zena :iSla na teret iJ>OSlodava.ca us.tvari p-retstavljala zakinuti deo plate Zena. 280 Uredba o dodacima na skwpoCu rdrZavnih sluZbenika gradanskog reda (§ 3) predvida: ako su mUZ i Zen a driavni slu.Zbenici u istim pol-oZajnim grupama, ako stanuju u istom mestu, ne mo~ svak.i. b8. se'l?e primiti liCn:i dodata!k na skupoCU, vee se jedan, i to ~aDJ'l, kad rm dodaci na skupoCu nisu jednaki, smanjuje na polovmu (SI. N. bT. 130./1931). Izmene i dopune Uredbe o dodacima na skupoCu dr:Zavn!h sluZbenika (81. N. br. 84/34) predv:idaju gub:itak prava Zene na liCni dodatak i to bilo u celosti, bilo 75°/o, 500/o ili 300/o, prema tome kojoj kategorij.i ·S1u.Zbenika priparla, odnos:no ko.liki sru rprihod-i, odn'osno, kojoj kategoriji 1pripada muZ te Zen e. SliCan propis postojao je i za op.Stinske sluZbenike llPOslene u adm.inistrativnoj sluZbi ili preduze&ima i ustanovama (81. N. br. 111./1934); srilanjenje, odnosno gubitak prava na' l!iCni dodatak na skupoCu vaZio je i za Zene penzionere potpornog fonda ·radnika p'o artilerisko-tehniCkoj grani (SI. N. br. 73./1935). Uredbom o sma.ri.jenju liCnih prinadleZn'osti d:rZ.avnih i satnoupravnili sluZ.benilm udate Zene drZavni _ sluZbenici izgubile su. uopSte p(l'avo n-a liCni dodatak, sem u sluCajevima kad supruZnici Zive u razliOitim mestima, ili kad Zive u dstom mestu ali Zive odvojeno »UtSled braCnih razmirica«. Istom Uredbom pravo na IiOni dodatak na sk.upoCu gubile su i udate Zene - penzioneri (81. N. br. "!!17/1935). Medutirn, posle nelroliko meseci udatdm Zenama iz prethodne Ured.be p'Onovo je dato, u izves-noj meri, praV'o na liCni dodatak na skupoCu, i to: drZ. sluZbenicama i pen~onerkama ceo dodatak, ako meseCni bruto p:rihod m~a ne iznosi viSe· 011 500 dinara. Ako, medutim, Irltnevljev prihod · iznOsi vriSe, onda se liCni dodatak Zene sm.anju.je »za onoliko lroliko iznosi pobvlina one srtlii!e koja ostaje kad se od meseCn·og bruto do-lwtka muZ-a odbije 500 dio., (Sl. N. l>r. 248/1935). Po Pravi1ndku o radniCkim kategorijama i platnQilll sdstemu za morskye S?lane ~CI. ~· t. 4) porodiCni d'odatark. na skUIPoCu ne prip-ada zem, ~ Je men muz &posoban za zar-adivanje, ili ako raili ~.on. u solan1 (~1. N. 234126). Analogni propis pootojao je i u Praviln.illru. o radndCkim kartegorijama i. platnom stistemu u fabrikama duVtana (cl. 9, t. 3 i 4 - S1.. N. 268/1928) kao i u Pravilnilru 1> radniCkim k:artegorijffina i platnom s:ilsternu u stovari.Srtima nepreradendh dluvana (§ 10, t. 4 - Sl. N. bT. 240/1928). 8' llo �Prve odi:edJbe o posebnoj ·zam:iti IZena pojavljuju se joo pre i>nificiranj,l' radnlckog zakonodavslva. Tako, Naredba Zemaljske vlade za Bosnu r Hercegovinu, PovereniStva za socijalnu 'politiku {od 10 feb. 1920 br. 3326), propisuje da su pos1odavei duZni -da »ohrate osoibltu p.a2nju .na Cudoredn,o·st ii mol!'al tih radnika Czena i dece), j,er to zahleva njihova {mladahno) dolba i zenski spol« ·~cl. 5, lac. 4). Isla naredba predvida i zaStilu za weme pomdaja -l[mslednji mesec pre i 6 nedelja '!><>Sle porodaja zene se »ne smeju upotrebljavati« '(cl. 30, a!. 7). Uz tu naredbu data :su i dv:a orbras:ca r.a:dnOtg re:da, u kojima IS'e takade !pi'ed'VIida posebna !Za:Stita Zene 1 odnosno :gde se -osta,vlja. slohodiD.d pr'O·stor za nwbrarjanj.e la:lclih poslova 'koje mogu da obavl!}aju Zene. ViSi, odnosn.o -niZi""fminimum g'odin'a stla11osti .kao wlov za prijem na .posao Susr~Ce se u nekim posehnim propishna. Tak·O, nap-r., RraWJnrik ·o .radu u monopollskim wtanorvam.a, od 19 juJa 1935 ,ge>dme,. p~edvicra ika·<> uslov 11la za[>o.siletThje ZeOOkih -1ica naama>:llje 18 ,g., OrunOMO 'kaJ~ !<'OiillljU ll!'·an'oo najv·i:Se 40 godima, :dok ta gta:nttc.a za muSkarce iwl-osi 16, odnosno 50 godina '~Sl. N. hr. 26111935). · Min'imalno 18 godina starosti, ka.o uslov za stupanje na posa<> zensklih Liea ·~za mllllikaree - 14), tr.Zi i Uredba o uredenju uslova ·rada na pomorskim ibrodovdrrna KralJ. Jugoslavije, 's t.im da se Zenska Hca m-ogU zaposliti saril:o U SViojstvu bomlc~ki, .•poolru:ge zemkillh ');lutndika 11 ik:albinanna i ,r. ~~61. 4, t. •3 Sl. Nov. br. 86/1935}. Moraln'i ·momenat uzet je u 01bzir u v.ezi sa zapoSljavanjem Zena i u sporazumu () v!'lbovanju i anga:Zovanju._poljoprivr_;dnih zenskih rad~ sa lNilorije Kralj. ;Sll]S ,;a NemaCku (kld· 22 II 1928 - SC N. hr. 64/1938). Sp·o·razum, n.adme, ~red­ vida ·da »:radnice do 26 godl!n.a n-aCelno ne mogu bilt1 smeStene poj-edince na ~r·a1dn-om melstu up-asle-nja«, ka<o i da Ce se 2a p~eduz&rnanje tpotrebnih mer a za lUa•Stitu ZJdravl~a i . mm"ala Zena i maloletnika sporaz.uineti meduso'bno Centraln1 (ldbor za po.sredovanje rada i Nema,Cka radniCka centrala (t. VIT •i XIX).· OvaJkJva odredba ponavljw se i u Zaik:oo~ <> spa,ra""":'" sTpsko-'hrvatsko_-sloven,aC:kirn. .polj;aprivr·edn-rm sezonsk1m 0 raJdndciima li:zmedru v1acde Krr'a!J,j. SHS i N em8'Cke l{pe>d VISl N. br. 229/1929). 116 U Prav'ilniku o radu ·u monopolskim ustanovama ppstoji takode izvesna odredba u vezi_ sa m.oral.om, gde se kaZe. da poOStren pr-etres nad Zenanla moigu vi'Siti samo.Zeile, .-pri Cemu muskarci ne smeju prisustvovati {§ 21 - Sl. N. 261/1935}. U poglecfu radnog vremena, nije hila propisa koji hi- radno vreme za Zene druga:Cije · re.gulisali nego za muSkaroe. Prema tome, i Zene su radile u industi-iji, p.o pravilu, 8 ·Casova,. u trgoVIini devet a u zanatstvu deset ;Casova dnevno. Ist()• tako nije bilo posehnih propisa za ·Zene ni u p-o,gledu odm-ora- u toku rada, nedeljnog i godiSnje.g odmora~ 281 Zakonom o zaS:titi rad.nika zabrana noCnog r.ada Zena, .koja je veC ranij-e postojala u veCini podruCja, formulis-ana je uglavnom prema Bernskoj konvendji, odno&no- Konvenciji fb-r. -4) -o· no·6nom Tadu Zena. Pod pojm,om noC srnatra se Jper.iod od 11 ne!P~ekiJdnilh railinlih ,c..,ocva, IT<oji <!bavezn<> obuhvacta vrem-e od 11 Casova uveCe do 5 Cas-ova ujutro; No·Cni rad- se dozvoljava u slu·Caju viSe sile i kad je u pitanju obrada- m-aterija podlo~nih kvaru. No, dodata je jos i odredba po kojoj se n6Cni rad m·o:Ze uvesti i u sluCajevima ·»neizJbeZne drZavne potrebe((' koje sluCajeve utvrduj·e »Samo _Mi.nistar&tvo sodjalne polltlik:e« ~ill. 17, 18 i 19 zakona). · Obzirom da se Zakon o zaS'ti ti radnika odnosio· na sVe osoblj e zapo.sleno u ')>sVim zaria-tskim, industriskim," saobra:Cajnim rudarskim i njima sUCn'im -preduzeCima {radnjama) koj~ UIP~lda'Vaju najmanje 15 radnika.«, to 21naCi da :se zaStita u pQ.:.. gJ.edu no6nog r.ada odno5.:illa na Zene iZap.oSlffile u svtilma_: tdm preduzeCima. · U slucaju prekr5aja ovih odredbi vlasnik preduzeca se kaZn.jacva 'novcanom kaznom u iznosu e>d 50-3.000 din (§ 123). ' Zaobrana nnCnog rada Zena ponavljit se i u neklim kasnijim pr.op-isima. Tako se _u Uredbi o otvar-anju i zatvaranju ~rgo­ vaCkih i .zanatskih radnji -(preduzeCa) i o radnom vremenu pom\'6nog ooobLja (Sl. N. b<. 141/1929) odireduj e da •>iene bez 28 1 Kao i d_ru:g.e odredbe, ta.ik:o sit se li •odredbe o radnom vreinenu u prruksi Cesto krSHe. Prema i:zveStaju RadhlCke kotn;ore. u Beogradu, u 8 ve6ih mesta ·u Srhiji, 1926 godine, 'Od anketlr~th 1838 rad.nika sveg:a njih 47_0/o md:iloje 8 Casova .dnevno, fJWJ/, m.dtlo ·je 9 i viSe, Ca:k i prek-o 14 Casova· -dnevno. Vidi: Edi.b HaJSanag:iC: op, cit., str. 14 i 118. 117 �rao:J~~ ,godliina LStarostli ... ne mogu lbi.'!Ji zaposletne ne>Cu 'lli pre... duwcrma predvidenfum Cl. 1 Uredbe, ukoliko nisu pomoenici odnosno kalfe« (cl. 34). Ostale ·Odredbe analagne su cl. 18 i 19 Zakona o zaStiti radnika. Zabrwna nocnag a:<>da (od. 22 do 6 ujutra) predivida ~e i Sh1~benim redom za radnike kad drzavnih i privatnih rudnika i istra.Zdvanja u granicama predratne Srbije i Cme Gore (Sl. N. br. 297/1929). Ovim prapisam zabranjen je i pod.zemni rad. zena u rud.nicima. Odrediba o z<ibrand padizlemnog ,rwda Q<aa i mda noi6u) predvidena j e i u O¢tinn rudarsJ.ro...pOiliciJ9k:im pr(>pisima (cL 11, t. 1 - Sl. N. 224/1938, ispravka OJbjavljenih '!>rC>Pisa: u br. 2J5f38). · · . Zabrana noCnag --l'ada povezuje se ·u nekitn propisima (u l'Stom Clanu) zaj·edno ia o.dredbbarn1a o za.Sti•ti za vreme poroCiatla i dajenja. T:a je slucaj u Pravdlniku o udu ., monarp.alskinn illltanovama (§ 13, Sl. N. br. 261/1935). lista taka IPO:e<ma radnom redu tvornice lkellma Bi2\jak, .Zene se mogu upa·trebljavarti !Sarno za laikSe _ipOISILorve, n'o i'mi~otto· se istiJCe- da se ne mogm UIPOtrebljavati za no6ni rad od 10 uvece 'Go 5 sati ujuta:a·.'"' Zabrana no~6n-og rada za Zene predvid:ena je d u Poslorv.nom redu, u delu u kojem se reguli.ISe radna weme ~ill. 7. Sl. N. l>r. 118/1936). 8em toga, !Pit'Opi;se o zabrmi 'OOCn<>g rada sadri.e i Rrudnd ugova'r za. radnike Sa·lane Kreka -1Sinnin Han {Sil. N. br. 21a/1940) i Radni ugovor rza rl>d'l1ike sekdje za drubliinske istrame radove o:a naftu i sa {hl. 10 - Sl. N. br. 229/1940). Zabrana ra.da ona poslovima Stetnim za Zene sram.o je illar'javljena ZaJoanom d zastiUi radnika ~OJ. 33), odnasna njime je predvld~o da c-tinilstar socijail01e 'politike prapmtli UJSiLove pod koj•.ima _ u neldm pred~eCilma mogu. .~apoSljavati ·Zene, se ~ao i da se izvesni po~&lovi mogu zabranitL Sem ·taga, izalbrama 1olbavljanja odred:endih p01Slova Z.enama (i omladini) sadrzana je u nekalika prapisa iz dbla>li higijenska-tehn±cke zastite. Taka je specijalnim odredlbama Pravilnika o Mgii"'J'skim i tehniCkim zaAtitnim merama (SI. N. 19/1922) zabranjeno za!poSljavanje- Zena u industriJ'ama u kojima Se 2 2 s Vddi: Radni red V. Birl.jak J d<rug, tvpm.ice_ .;ketksa, Zagreb~ 1928 goo. 118 vr:Se radovi u v~ sa -olovom, zatim_ u ·odeljenjima -,gde se topi i duva ,stakuo kao i ilood ~aliiSiklih presa, odnoono na sv1m stamparskim ra,doviJma gde je rrudnik izJlozen uticaju •OlOVa (§ 136, 158, 230). [zUIZetno se· :rnogu zaposliti !rod aparata za bil'lo!Ili.Zi>ranje, p.rti. l'lasturan.ju. ISiloga, pn.i: pa.'kicwanjru tSlova i u magaoini·ma Zene kode rade vee dU!Ze godina na Stampa:mkim paslovfuma. Sem toga, poselbnim Pravilni:kom o upatrebi alovnag helila u bajadisanju (cl. 5) zOJbranjuje se rad IZena na mestinna gde se izuzetna upotrelbljava olavtio belilo (Sl. N. br. 10811931). [zuzetna i dnteresantna odredba u vezi sa zaJbranjenim poslovima sadrZana je u Ugovoru {Olbra,zac) a zapos1enju jugaslavenskih palj(>privrednih radnika u Francuskaj ·tel. 2), gde se zabranjuje zapoSljavanje Zemi oko CiSCenja ,i prezanja konja i ¥oi!enja .kanjske zapTege i poJj,a[priyrednih sprava ~Sl. N. box. 28211933). ··. . . Pr.apisi u vezi sa pasebninn ~nerama u paglledu higijen.skoc tehnicke zastite su ·aslrndlni. N<riane, Zail<cm o za\S1iliti a:.arlinika predvida samo obavezu da se urede odv:ojene umivaonice za zenske i muske radnike ·~cl. 31; t. 4), a Pravilnik o higijenskim . i tehnickim zastitnim merama u preduzecima 1(81. N. 19/1922) predvida u veCim preduze6ima, gde rade muSkardi i :Zene zajedno, sama advajene zahode (§ 13) i odvajene umivaanike (§ 16). Odvojene garderabe predvidaju se jedino u velikim preduzec'ma ·(§ 18, st. 4) a kupatila jedino u tvornicama papir.a, i to za radndke-ee ko1a rade ,sa krpama i na helenju (§ 332). Zasebna kont>rola zailtite Ze11Ja nlije 'Predvidena pa1selbnilm adredbama. Ni Uredba o O=pekci:j[ ~ada (Sl. iN. IJ.-. 139/1921) ni Zakon a inspekciji rada (Sl. N. hr. 6911922) ne stavlja u zadatak inspekciji izriCitu lbrigu a kontrali zaAtite !Lena niti izriCito opredvida ·da inSIPek1tori iada 'breha da ·budu. i Z.ene.283 Me- . duibim, ill Ure,dJbo mindl<;ltar.a saclj•ailne politike o specijalnoj 283 Zahtev za inS~Pektlore Tada .Zene postavljen je na Vukovru-skom kongresu Partije, v. Istoriski aThiv, tom II, str. 42; za Zen:ske ins;pektore rada plediroo je, ~oziwju6i se na UiStav MOR-a 1 Preporuku i!Z 1923 ~.e, ling..raZe Kankelj u dokuroentovanoro Clankru: Higijena i sigu.rnost rada -sa. poseQnim osvTtom na prilike .. ti. Jugostaviji, »Socijalni •arhiv«, lbr. 9-10, 1939, sir. 288. 119 �~spekctj'i rada za d-omaCu i kuCnu . indu.striju i .~a malo1etne . radnlke (St N. ·198/1921) pxedvida,ju se <I zene za Vlrilooj,e•n<>d' zorniCkih.zadaca kao pomoc sefu specijalne inspekcije. . · : ... !aka s~ struCno osoposobljavanje· Zenama de iure nije _ograniCavalo, 1pak .se u praks_i zabranjivalo Zenama da izu6avaju · izvesna _z_animanja)!84 Sem toga, "vee . prililwm stvaranja Jugoslavije, dosao do izrafaja slav vladajucih krugova proliv eko" nomske samostalnosti ·zen'a, a u korist shvatanja bral<a kao .ekonOlllL~og reSenja Zifvota Zene. To. se ogled::t u IZakonskim propisima koji »neudomljenoj<<' Zenskoj deoi daju pravo ..na ncevu penziju, odnosno porodicni dodatak. {Na taj dodatak __ s~o~ _su- ~aJ.i pravo samo do naVrSene ·~1 godine.) 285 Me9u. ,tim o~o prav-o imala- su de.ca drZa'Vllih rCinovnika, kCeri ra,di:t.ika n~su bi-le z:aSHCene. Orie 15e mo-raju Hi »urdomi•ti<< Hi ra-diti · ·z·a za:rradu. ..~ 'Pr~lVo na p€nziju ra!inoici ni&u imali sve do 1937..g., kad? :je donesena Uredba o sprovo·den.ju osiguranja radnJik<i za -sh.irCa~ ~ta:osti, iznemoglosti i smrti (Sl. N. br. 64/1937). U ovini pro' prstl!ia nema razlike u g-odinama starostr za radhike mu-Skarce ·i Zene u· ·_pogledu 3ticanjli. pra.va na penziju. Raz1ika po· IPDlu · riij_e se predvidala ni za drZavne .sluZbenike. Za ipriVatne nameStentke, medutim, razlika -je postojala u korist Zena; 286 ZaStita materinstva, -odnoon.o zarStita Zene u radnom odnoou pri kraju trudnoCe,_ porodaja i u ·periodu dojenja, sad:ri:ana je u p<>jedinim pTopilsima kodi reguli!Su radne .odnooe ikao .; propisa ciz obJastQ so·cij.arlnog osiguranj a, odnotSTIO JboJesnLCke grane "ocijalnog 015Wgu:ranija. 28 • ' Tako, napr.,. Zene u HrvatskOj nisu- mogle postati struCni z1dari putem nauk~nja na osnovu Kolektivnog ugovora Saveza graclevinskih P"Oiluzet?tika i HRS-a d.z 1936-- godine (vidi deo VII pod a). 85 · ~ . Vidi: ,Pravdlnik · za 'izvrSenje reSenja Mi.n:isrtars·krog saveta .be. 1~246 tod 1 decembra i br: 53993 od 22 decembra 1918 o dodacima ria porodic;u ·_(S~ke: novi:ne· br. 6}1919)~ l"po ka:snij~ propisima ~eud:a-·te ~c~ ~Z:Z· bmo~a zadrzale su ovo pravo. (Zakon o dr,z:'lvn~ ~moyn'lcrma-- cl. 147-154, Sl. -N.: br. 73/1931): Ovi PI"C))];}iS·i .listvan ·IroaJU koren jpS u ·propi&ima Kraljevine Srbdje. 286 0 ~:nzion-OID: osjguranju .u:: bivSoj Jugoslaviji vridi opS:i-rnij€dr. R. 'Pesrb. op. C?.t., ·str. -~49~15,3, ·16-9-183, i pop'Uilarno _izdanje·: Smeroo· B.Judolf:. . ZavarovanJe 2a onemogtost; starost iln smrt · Ljub- ljana, 1937, str. 25---26. ' Zakonom a .:.Stili radnika porodi!jski dopust pred'Viden je u·trajanju od 4_meseca •(pravo da se'ne radi ·dva meseca::p:r;~ porodaja i za1brana rada dva meseca pos-le porodaja~. Za .vreme trajanja rporQdiljskog dopusla pravo na naknadu za platu predvideno je propi.sim-a Zakona o Osiguranju radnika. Dok traje p.orodilj"Ski dropust IZaposlenoj :Zeni se ne motZe datrl.. 01tkarz (cL 22 ; .cl. 23). . Za dojenje Zakon o zastiti radnika odreduje placene pauze od 30, ·o<dnoS'llo 15 mfuuta na sva!krlh 4-5 •ilaoova raJda, i\to m~ vilsii ..ad toga da U je dete :u.· stanu majke iJli je mn.elSteno u deejoj ;ustanovci rpreruuzeea (cl. 24). , Zal<on a radnjama ~ 1931 godine (&!. N. 262//1931) smanj'io je indirektno porod:iljski dopust na ukupno tri meseca (za koje Vl!"eme se :zaJbranjuje o1puManje ~a pa&!a - § 236). Sem toga, ako majka sama doji dete, onda ima pravo na dva o~?­ ra po pola .sata za dojenje deleta. Time je odmor za do]enJe pred-vfden Zakonom o zaStiti radnika ustvari produ.Zen. 28 ~, Iako Zakon ·O radnjama smanjuje porodiljski dopusl na ·12 nedelja, ipak nekoliko kasnijih ·pmpisa donesenih posle Zakona o radnjama, a ikoji se odnose na specijalne kategorije ra~­ nika, predvridaju odredbe analogno anima ~ Zakoua o zastiti. radlriika (:iJZ 1922 g.). T·<rl<~ naprimer, !Pravcilnik o raruu u mon<>pulskim uslanovama {cl. 13 - Sl. N. 261/1935}, 20atilm Ra.dmi ugovor za r:>dnlke Se>lane Kreka-Simin Han (Ctl.ll-Sl. N. 212/1940), Radni ugovor za radnike sekcije ~a dulbinske i istraZne radove za naftu (cl. 10 - Sl: N. 229/1940) kao i Obrazac , za poslovni red izdat na osnovu •cl. 140 Zakona ·O radnjan\a (cl. 3) predvidaju porodiljski dopust u trajanju od dva mes.eca pre i 2 Ip.€seca posle poro"daja, zaStitu zaposlenja u tom periodu i pravo na prekide za dojenje 2 pula u loku radnog dana po 15, ·odnosno 30 minuta.l!ss 2s1 K~atak pregled za.Stite majke i: deteta pO o!J~ n-avede;n<:~ zakona vidi: D. ostojiC: op. cit.,_ str. 36--38. O_vde JOS treba· re~ da se ~akon: o radnjama nije odnosio na. osoblje zaposlen~ u drzav-:nim p:reduzeCfuna (§ 208 Zakona). · 2as 'Radnim redom tvornice Bizj·aJk. me'durtim, poroda:jno 'otsustvo gim-antuje_,se u trajclnju od ukupno 8 nedelja,_ i ne narvodi se lroldko se moie koristiti pre a koliko posle· poroda]a. - 121 �NaJ'z;atd ru vezi sa ma.teriln!st'll'oon, Zlillron 0 z..Stiti ra.dniika predvrda. obavezu vlasnika preduzeca - u k<>Jima radi viSe od !00 radmka, od kojih najmanje 25 ima malu. deeu, koju nemaJ'Il Jrome da pocvere - da podi~u i ii2JclriavaJ··u =v·~,. za -'-'--'•"' . d .Ck ,.. . cuvan]'e ra ~ e dece. Od ove obaveze vlasnici se oslplb.adaju s-:mo u slucaJU ~·~ postoji u neposrednoj hlizini javno skloru~te, u k~, slu<:aJu poslodavci placaju bdriavanje deteta u tOJ UStanOVl {§ 26-29). Tr~ha. odrnah reei da OVa odredha z~.~·ona ~ada.. ~.;~kako ~ odcr:edlbe !k.oje su se najmanje !Pf·ime- n~~v.ale, 1 CLJ_OJ ,Se pTrmeni :(lba[' prema dOIStU(p!Il.'fun ilzJvorima) n13e na•rQICito nl insdstirra1o. 2so vr:a . Plra!V.a na dav:anja za !S'lul::aj bollesti i JPoroda•ja rergu.}!hsana su pr:,:e:nstv~o, od~osno za ve6inu ·zaposlenih IZ:ena, Zakonom 0 os>guranJu raidlnka· :'(§ 45, t 4, i § 49, 50, 51 i 57 -Sl. N. 11711922). Po tOI!Ile 2lallroruu, zena-lli""' 0'"''~·~--'·'-·.rma prav:o na • ......uw ""-IEi' ....... .c:mllllK zdravstvenu ·zaStitu za vreme p•oll"odaJ·a (»[p·r~ ...... ~,,.,_,__ .poonQC 1 · · 1 • · ·· . ·. ~nouJ=u ecen!e«),_ porodtljSku .potporu u i:znoou od 314 oibe?Jheilene nadmc~, 1 to u trajan~u ad diva meseca pre i d'va mesec~ tf)Osle porodaJa. ~akon, dal.j-e', udred'uje pravo na po~poru tza- -opre~~ deteta {>skil{iU:m"o ZiV'<>rodenog, Sto zna1m da se ova :p<>troo:-a niJe. mogla pod1c1 !Pre ·!'odenja deteta) u 14--strukom WJ1oeu oibezb~qene nadnice. {Pravo na -ovu :pOipOO'U dn'la.Ji su ~vi oiSigurarua) ~~· to•ga, ·zm;~~O!Si?""ranik imaJa je '~'"""'" i na pot!po':' "• ·~OJ~Je, ako dOJ< "VOIJe dete, d obo. u trajanju od 20 ne~e.JJa, P?.cev od ·dama prestanika p:rimainja pooodiljske potpore, Soto zu;a·cr dok dete naV'r,'li sed"m m~eci. Ova potpora lznosi P?J'OVInu o.be~beCten.e nadn1ce, alli najvti.§e· do i-znotsa od 3 d1~ara dnevno: M~e koje veolltatlki hrane deem, odnosno ne doJe ih, ~e prlmaJu tu pom•o·C u noveu, -v:eC primaju u vidu »deOje hr3Jlle«, C[Ja wednoot ne- sme premaSitti. _lpotpo.ru za do289 ' • »Odredba o skloni.Stima .tostal.a je na.Zal·osrt nei~ ena Isto tak? 1 ~reclba o otswstvu maJke II'adi dojenja deteta jer radliice ~Jke, c1m -su poCele da oiskori-SCuju svoje zalronsko p~a:vo bile su "'~¥·~~~ sa ra~a, raz~e se uvek sa drugom mativracijorri iii·~ motivaclJe.« Nase r~dmstvo. »Jubilarni zbomik Zivota i rada SHS ~9111::-l~:re..~· Ldeo, str.l84-!96 (str. 188). Sklonista za decu u Slo~ · .,~lli. Irn~e. lSU tvorruce Huter -IVlat"ibor i tvom!ce 9-uvana _ LJubljana. V>dl: K. Vodopivec: op.,.Cit., str. 33-34. . 122 jenJje .(ta!c. g.) Kara!kit~ti.Cna je odiredlba {ru •talC.. h) po lrojoj Zena iZa vrem.e, doik !ima prraJVI() na. poltpQII"U, ne s:rne -da za-raduje.2~0 Potpore su i&placivali mesni or.gani SUZOiR-a. Ova p.rava iz sociljoaWnog .osig-uranja rlzm.enjena su 'Za!locmom o ilzmerui odiredalba ·Zaiklona o osijjUJ:"anju "'"clnilka ike>je '*' odn<>- se na davanje potpoora za slUJcaJ pcirodalja <>d 5 XH 19.31 (Sl. N. hr. 285a/1931). Prema ovoj noveli pravo na lbahicku pomo~, Jecenje i lekove uslovljeno je neprekidnim •clanstvom od 6 mesed, odnosno 8 meseci, a praVto na porodiljsku potporu osiguranjem u tr"janju od neprek;dno 10 meseci, od!nosno 18 meseci u poslednje dve godine. Po·l;p<>ra za rporodiilje iznosi i d:alje 3/4 obezheaene nadnice, .ali se ilsplacuje samo 6 nedelja pre i 6 nedelja pe>sJe poo:odaja. Pr.ijpome>c za dete mom 150 ·din., a prtpomoc za hranu deteta, .za Vlreme od 12 {umesto Tan'ijih 20) nedelja rpo p•reotan.ku rpot(!l•oii'a za rporodri1je, daje •se u dnevmom jiZJlOOU od 4 din.a.ra. 291 Uz ova smanjenja uv-edena je takode jedna n-ovina koja je, verovatno·, takode treba•la da oteZa ev~tuaJne rzlloupotr<Jbe, ali koja je, objektivno, pretstaVljala meru u korist zdravstv-ene zaStite majke i deteta. Nairne, mesnom organu socijalnog osiguranja ostavljena je moguCnost da pripomnC za hranu deteta ohustavi onom atamu ko•jli na :1lahte'V ne danese ·dete na pll"egled 2so Posto -se lizriCito ·govori o -danima IZa k'oje maj'ka neCe prim,ati potporn aiko zaxaduje, verovatrio je da se time htelo spreCi~ da Zena ide »na nadnicu<' iLi da radi kod ku.Ce »na parCe«, da bi dopurh'il·a -svoje prihode za vreme rporodiljskog -diQipU!Sta, a kojd svakako nisu hili dov'oljni, ako im je jedini -izvor bila potpora. 291 D. OstojiC smatra da je sm,anjenje davanja za sluCaj porodaja usledilo 12bog finarusiske ~itu-acije (de:flicit s~ija~'Og os~a­ nja iznosio je (1931) 311 miliona dinara). USteda postlgnuta Izmenom Zaloona iznos.i.la je 1931 g 17,8 miliona dinara. OstojiC takode smatra da je izmena nastupila i ·zato Sto Sl\1 -se primebile zhable zloupotre~. jer se-»seosko·stan~tvo Citavih s-rezova p.or:ada na teret -:re:dn.iCkog osiguranja«. V:idi: D. OstojiC: op. cit., -str. 95 'i 77. Ovde treba uzeti u obziT da s.u po I!Jrvobitnorn zakcmu pravo na zaStitu, odnosno davanja · imal-i svi Zenski rodaoi .osigim:'"anika, !i ~a s-U se ustV1ari na ta ·davanja j·zdavala znatna sredstva. stoga Je Za,kon i'z 1931 g'odin·e ograniCio za-Stirtu. samo na S/Uprugru osigura:i11ka ·a smanjio trajarij·e davanja. 'Vidi -ap&iflliije i-: dr. R, PeSiC: "'J. cit., itr. 224 i sl. . 123 �!eka~ ili !'J ne ;JI!1Zi U[lll.Ltst.ava li nalrectenj" mesnog .ar«<ana. Ovo ustvan znac1lo uslovl]avanje davanja pomoci Jekarskim. uverenjem o stanju r;>;drav!ja majke i det€ta. Ana!ogno pr~vi;na na osnovu 1 ZOR-a bilo je 1924 g. regulis~:o 1 os~guTa~Je zena zaposlenih u -rudarstvu~ odnos1110 onlih · kOtJ: su h;Ie os1~ranj:e ikod b"a!4nskih :blagajni. Rar;>;lika je hHa na stetu r~:ena-<J&:I!l'LWandka kod bir1ta:nskih blaga(jtni uto1iko "t se ka'O -~ov za materijaLn_o o~Wbedenje tra29iro staZ Clan.~~~~ u blagaJnli od devet m"s001. Sem toga, potpora za dofen(j€ j€ · 1Zl1Csila 8 ·dlil!l dne'W!•O, bez OOOTa da Ji zena sama dO(ji dete 'ili ga veStaCki hrani. 292 Nakon :i!zmene, odnosno smanjenja zaStite, pomenutim Za~ konom od 1931 g., mtnenjena su 1933 g. ana.llogno d rprav.a: •osi~ guranika hratinskih 14!agajni, s tim sto je pripomoc ~a hranu deteta odlrectena ad 3 .a ne 4 dllinara, k"'o sto .}e predvidala 1Zlllena. Uslov za :porodiljsku potporu je i dalje ostao sta!Z od 93 devet mesecUil Medutim, 4 godine kasnoije nova Pravila br-a~ tllinske ?lagajne pov1slla su pome>c .za o:pre:ffiu deteta na 300 drliil, s ~ Soto se ova pomo.c ne ri'SfPJa,6uje vi!Se rbri dana n8!kon porodaJa, negQ neposredno posle rodEmja deteta. 294 , Posebnim p.fopisima ·hila- je regulfsano d osiguranje osoblja drzavnog &aobracaja prema prop'isima iz 1922 1935 · 1940 i 1941 godilne. Zastita je 11tglavnom anaJ•<>gna za~1J1ti' po ZCJR-'U, :s tim Sto !Zene ko.je nemaju godd:Snju pil~atu irn.aju za v·reme rpo•vodil}sk<Jg dopu:sta materijal:n<J e>bezbedenje u iZ'llosu od BO'Io ad ,~voj.ih pririad:leZn.oSti. One Zene koj'e »ilnajru go,diSnju p.latu(( rmaJU :praV~o Bamo na C!ldJravstven:u ZaStltu d iznos •Od 200 din -'. za opremu deteta. Ovi propisi sadrZe i odredbu kojonl se rprava osiguranica na porodiljsku po~ ol:>ezbeduju od eventualne za:bune lekara da ce poroda!i na..tupilhl. u odredeno wem.e. Ta odredlba ·sadrzana je u propi&u od 1935 god\ne, dakle posle ratifikacige !,·' •-j -~ , . 292 Vidi: Pravila bratinske blagajne 0td 1 XII 1924, c'1:. _55;. 58,·..._:_59 )e 6(). S1. N. bl'. 21/1925. ·. · 29 :. .~ PravHa- bra~ke bl~gajne ·m. osiguranj·e radn-i'ka i .nam-esten~a . u. preduze~a, koJa pOOpadaju, pod rudarske zakone .u 'sl Kraljevm1 JugoslaVlJl, od 16 II 1953 godine - § 63 72 74 N. 63]33. ' ' .. 2 4 ~ Pr~vila brartinske blagajne od 9" XU.. 1937. g. i ad 3{) XII 1937 godlne - § 63, 65~ 67, 74 - Sl. N. br. 300/1937. 1 124 29 Konvencije ·br. 3 o radu :Zena pre i .p:osle · porodaja ~, te je verovatno uSia u zakonodavstvo u vezi sa ratifika·cijom. Mogucnost da se ipOO\'l) l!la :iC>ji:1jSk!u poorioc uruovli Iekarskilim uverenjem postoji i u ovim proprisima. 298 Davanja za- elu:Caj po-rodatia sll:UIZJbeni~ama ~k.oje su na osnovu § 7 ZOR-a 1bile takode izvan obaveze osiguranja) regulisao je Pravil!n~ o obezbedlivanju po4pora za sluCaj rb01lesti, J.tznen1Qgl.o5ti·, etallXleti !i J&mrti lliili nesreCe iz 1937 god. N.a OO!lOvu odredl>i tog Praw:i11nill<a slmlbe:nJice su i:male p:r.avo na besplatnu potrebnu prima-ljsku pomoC, odno;:;no negu u boilin.ici, za vTeme od 8 dana i tro:S(kiov;e eventualna:g potre'bno:g leCenja kao i .pravo na iznos ·od 150 dlirnara za. ·O!Premu deteta, koji se iapJ:a.Civao ·ad treCeg dana rpo rodemju deteta. 297 JoJS drv€ kategoT!ije zapoolenih. zena i:maJe su pravo- na lzv~a ·do:pu.ruska davanja. Taka Pravi!:n.ik potporne>g fonda radnika monop<>lskih ustanova p['erdvida orhe21bedenje prava na i.zvanrednu pomo-C u iJznroou od 50-200 1dinara u osoibi.to te!Slcim i izvanrednim rsluCaj evtima. 298 Najzad, pravo na dopunsko osiguranje predvida ~ Pr..avilnik 0 dopunsk.orrn osd:gu.Tam.ju .za 1sLurC8Jj bol~ti osigur~ ~lan.-ova . bolesnicke hlagajne Beograd:'J<e trgovaCke omladme, 1 to na pr<>dul:enje holnickog lecenjau II klasi bolnice jos za 14 dana, aka je osigurani Clan stekao pravo na zako·nsku ·prrmalJSku pomoiC.2"9 '" Zakon<>m <>d 1 aprila 1927 {Sl. N. br. 95/1927) rntifik'ovano . je 12 k'onvencija, medu- ikojim~ i Konver:.cij.a (br. 3) IQ ~apo~len]·u , Zena pre i p-osle porodaja kao n KonvenCIJa (br. 4) o iil'Ocnom oo.du Zena; a Zalronom :od 30 sep·tembtr:a 1929. g'odine (81. :r:J: od 25 feb~'"' ara 1930 godine) ratifikovana je grupa ad 7 konvenCIJa, medu koJlma i Konvencij-a o osiguranju za sluCaj bolesti ffidustrisklih i trgovaOkih rradndka i ku.Cne pQsluge. 296- Vidi: Naredba o ostiguranju <;Ir:Zavnog· sao~aCajnog 'OSoblja za sluCaj bolesti i nesreCe _-- MS _br. 16276 od 30.--.V.-1922-godine kao i Sl. N. br. 14 - II/1935; Sl. N. 298}1940; Sl. N. 59/1941. '" Sl. N. br. 109/193·7. "' Vidi: Sl. N. br. Z96/1938. 299- Vidi takode: BolesniCka bla:gajna BTO, Prava i .dUZnosti osiguranih Ctanova, Beograd, 1939, IStr. 8, 9, 19 ii 23. 125 �materinstva trEJba jo~ pomenuti Pravilra. 1i u monopolJsllcim wtanoval!la ~SL N. 261/1935) 1o -·: Je~.. pvedVUJd"o ·ohavwu U!PU"ave <J.rZav:n;-'- m~ d a QISilllva ''J' · • ·,l;u. vll'OIP011a ' rvu zava •»raJclm.iilke •kliliinje' de~J·a Sk1oniSta • am'--·' •- za , · d .... ·uuu.an!A;:'· p pomoc 1 ruge humane ustanove« {cl. 23 pod naslovom ~H~an~ ustanove«). Obavezu da osilivaju radniCku kuhin · rmah "'" 1 poslodavci cija su preduzeea hila udaljena 3 km ~~ grada {cl. .29 Zakona o ~titi radnika). Ti poslodavci nu>rali su, ta~ode, da obe2:bed• i stanove svojim radnicima '(cl. 32). rill<U . · 0 ve~ sa za~titom Vazne ~u za za.Stitu materinstva 'bile i odredbe Pravilnika o del·oikmugu ·zavoda rza .zdra,vtstvenn ·zaSbiltu mater:a i rdece (Sl. :· .b':.. 121/1930), k!oje propills!Uju du:Znost Savet<>va.1istu za tl'lll~e z~ne da ->>pouC~~ (Zenu) ·o tome kakvu pomoC j<oj pruZaju zako_m (Zakon o OSlgutanju radnika) i ·kojim putem mOO:e da postigne 1m pon;oc«. ,sem toga, Pravtihtik na.Ja.Ze Saveto.vaiiStu :a. prUZ~. '»efekt~vn~ ~om-o·C intervendjom kod suda, Ureda. 2 a SI>~~Je ra~ ilh druge v1asti u njezinu il<orist ili. davanja putuJuceg lloooo {ko"'IJe za po.-o-aaa)« •(§ 6, •t. 8 i 9). ' - ~ s':ega sto "''!'·0 izlo<:ili proizlazi da je u okviru posebne zastiiJe zeoo '!:oSOOJa•o •t>dreaen pTopis samo u pogledu zabrane ~oCn~ rada ze~~ ka~ i nekoliko _pro-pisa u vezi s oibavljanjem ~esno~ poslo_va ~tetmh po zdravlje zena. Meautim, kao i mnogl dr~g~ ~ropisl. Ui••ll~asti .~adnog prava, taka se ni ti propisi u pra:ksr cesto. nrsu prunen]rvali dli su se krSili.aoD 300 )>Sve v:~e (a 'bilo ih je 24 od 1918-1941 g.) ilm"Stile su ustav 1 zakon.e •kOJI su se ticali s'Ocijalno-g pitanja,« Josip Broz Tito· IzveSta3 na. V .ko;tgr_esu .KPJ. str. 23. Edib HasanagiC, u citiran~ • ~~u l"!ezav.um., s!~~t~at~, navodi da su »odredbe o zaStiti Zena i ~n.e blile_ DaJcesce In:rtvo slovo na hartij·i« (str. 21). o krSenju b~l.Sa ~:V~ sa s·ezoilSikim radiOm i o radnom ·vrem.enu z~ a vidi· str. 4~2~koviC: Radni dan u sta.Toj Jugoslaviji~ Beograd, 1952: Sto se tiee zaiitite ma.terinstva zaposlene zene, ona i·•- hila obe:1lbedena 1l vreme porodaja. Ukoliko zaposlena !lena nije bila otpustena u toku trudnoce (i ukoliko je bila socijalnri osigurana), ona je koristila porodiljsk.i dopust i materijalna dav:anja po pos-toje6im ipTop·ls>ma. '11o- d<>kazuju podaci soci.jalnog -o1Siguranja..3ll 1 Za to Sto se propisi o .za§.titi Zena nisu primerijivali, snosi . deo ,odgoVornosti i klasni radniCkd. pokret, koji tom pitanju nije posveeivao dovoljno pa.Znje. Zaokup1jen oborbom za jedinstvo, rastrzan unutra.Snjim neslaganjima, on je u svakodnevnoj politiCkoj oborbi zaposta..;ljao pitanja za8tite zaposlenih Z·ena.3o2 _Gradanski Zenski i fem.inistiCki pokret ne samo da se nije borio za interese· radnica, nego se ~Cak borio protiv omladinskih sekcija i pojedinaca u svojim.· redovima, ukolikn su one propovedale i poveziva1e !Jorbu za pc;boljsanje pol~aja radnih 3ot Prema statistik-ama SUZOR-a, 1939 godli.ne broj ·porodaja Zena liCnih osLguranika iznosio je 10.472, Sto znaCi 53 porodaja na 1.000 osiguranrih radnica. Socijalno · •osiguranje iZ!da1o je na porodiljske troSk.ove, 1939 godine, .13,445.937 din. (ti izdaci su obwhvatali, medu·tim, li davanja suprugama os,iguranika-muSkaraca). Ovaj broj porodaja postaje jasniji, aiko se kaZe da je 1935 godine od osiguranih Zena (155.938) •otpadalo na neudate 72,95°/o; a n:a udate svega 20,50~>/o (ootatak :su bile udovice d razvedene Zene), >)RadniCka zaStita« :neslu.Zbeni deo, 1937, Statistilka Socijalnog oo·igunmja, tabak n, str. 1. 302 U dtokumentima ·klasnog radniOkog pok:reta ra:dnileko zakonodavstvo se ne pominje Cesto- ni konkretm.o, a i posebna zaStita Zena i matertinsrtv3. tak!ode se retko po:m.inje, i pored toga Sto je postojalo pOsebno telo u 'okv'iru KPJ - za pitanja Zenia·. PomiDje se potreba da se okati pa.Znja Zenama, borba za. }ednraiku p1atu. Zla jednak rad i, u vezi sa i~bomom borborn, borba m praVo gl!asa Zena. Vidi bliZe o toine (za period od 1919-1937 g.) Istoriski arhiv Komu.nistiCke partije Ju.goslavije, torn II, Beograd, 1950, str. 13, 15, 26, 42, 57, 66, 159, 202, 207-209, 264, 280-281, 362, 363, 3Z7. 392, 407, 412. Kratak pregled aktivnosti progre.sivnih Zena u okV'iru ldasnog radniCk.og,_ po~ta vidti: Jela _Jam.CiC-Starc: Uvc+J. klnji.zi: .Zene Hrvatske u "NitTOd'liooslQ_bodilaCkoj boTbi, knj"iga prva. Za-.... greb, 1955, str;. XII-XVI. 'c'i'·. ·. · 126 127 �' zena sa borbom radniCke klase IZa pobo~jilanje i'ivota radnika i demokratlzaciju politiCkog i dru5tvenog i'ivota. Centar njihove paznje (putem peticija, mollbi i, donelkle, 8tamtPe) l>iJo je u· borhi ~a pravo glaLSa Zena, i lborbi za zauzimam.je tstrUrC:nih i'·l'IU!kovodeOih polo.Za}a u odrZavnoj admin.i:str:adj,i. 303 ·e potrebnD da radnice, prekaljene Str!ljkovitna305 i borbi unu~ klasnog 'radnickog pokreta, zajedno sa radnim zenama ~r~<te svojim wcescem u Naxmfuooslobe>d;l.,ck!Olj ,iborbi, sa uo.-- ' ~ ·· hiljadama Zrtava mnogih najiboljih n1;e~u. nJima, s t,':knu, kroz . tu tborbu, pravo da uCestvuju u regultsanJU _svoga z1vota 1 rada i da · se :brinu o sprovodenju ,donetih prop1Sa. . DOilaskO!m novog i!"uikJOvodstva (Jomp Broz 11ito) na celo Komunishlcke partije Jugoslavije 1937 godine ·aktivizirale su se Zene na ~rokom frontu u iborhi za -demokratske- slohode. Ovde treba narocito padvuCi brigu novog partisko'g rukovodstva za prJ.ncipijelno postavljanje pitanja u odnosu na :Zene u programu KPJ, .Sto je jasno izraZeno u referatu Vide Tom.SiC na po:m1atoj Petoj zemaljskoj kanierenciji u Zagrebu, 1940 godine. 3114. ""~ Ipak u tom relativ~o kratkom, burnom politiCkom razd.O!blju pr€ no Sto je Wbio Dru.gi svetski rat, nije mstalo klasnom radniCkom pokretu dov-oljno vremena da posveti du.Znu brigu pitanjima zaStite !Zena i da organizuje e:Bikasriu lborlhu za primetnu !i. UJSavrS-31Vanct-e :zaStitn01g zalkOIIlodaVIStva o .Zenama. Bilo 3 0 3 Vidi Mileva MilojeviC: NaSe Zene, >JJ!Ubilarni ZJb'omik SHS - !918-1928«, str. 698 i slede.Ce, gde se daje obiman .pregled ak:tivnosti jugoslovenSJkih Zena, .ali se ne pominje za.Stita Zena niti se govori o borb1 ni ·o potrebi bor.be za primenu :posfuj eCeg zaknnoda-;rstva. 304 Izvatke iz !Pomenutog referata, gde se prvenstveno podvla~ potreba da se zaStiti zaposlena Zena, raznim merama a naroCito pwtem poddzanja .deCjih ustanova, zatim, potreba ·b1orhe za~ jednak:e plate kao d zabra1'i?rioCnog ritda i sl. vidi: citkano delo »Zene HT'Vatske u NarodnooslobodilizCkoj bor'bi, str. 2-8-. Vidi takode '.Dito: '0 dosadaSnjem Tadu i zadrzcima Partije, referat na V zemalj~ skoj ·konfel!"encij.i, 1940, »Komunist«, 1946, hr. 1 (Sitr. 83) i u istom Casopdsu Rezoluciju, 6 deo - Rad medu Zenama (str. 1M). Zanemar.ivanje ~vakodnevnih !P["t()iblema zaposlenih Zena logiC!no proiilazi iz ikonsta:tacije utvrdene· na tzv. majskom savertovanju CK KPJ~ 1939 g,, da se »poslednj.e d\Te go-dine mnogo m.nemari'Vao rad f borba pto pitanju svakodnevnih briga d. interesa !TadniCk.e kla.s·e. Zanemarivala se borba za ekonomskla i socijailna pitanja.«. Vidi bliZe: Cedomir Durdevi·C: PoloZaj i- akeije TadniCke klase u Jugoslaviji pTed Drugi svetski Tat, Beog~rad, 1951, - srbr. 56. 128 so5 Mnogobrojni su dokumenti o u<CeSCU Zena u bo!f:>i ;U okW:~ radniCkog pokreta. Pored vee na~ed~og. (Jel_a JanC1c) 1 mnog1h napisa, naroCito u Zens·lcim progres~~ tisf:oVJma ~ ~a:ta. (~Zena danas« - »Zenskl svijet« i dr.) i_ sindikalnoJ stamp1 vid1 1 Jed.~ mali .aii kamkteristitCan primer o &Uraj!ku tekstilac;a u 51-o:ven_aJ~. ocerijen. kao jedan od najznaCajnijih u·· tolru 1934--1941 g. u ci:tiranoni. delu C. Dmdevica, rn. W-41. 9 2enR u radnom odnosu 129 �II OSNOVNE KONCEPCIJE 0 ZENSKOM RADU VAN KUCE I POSEBNOJ ZASTITI ZENA Masovno ·zapo§ljavanje :Zena van kuCe izazvalo je u javnosti ·polemike koj e su se postepeno <>fonnile u odredene 'koncepcij·e i te.orije !o lp'O~'OZ.aju ,zene u druStvu kao 6. o Sredstvima d naCinu za .reSavanje lj)il'Oiblema rn.arstalih Zensikiim radom vam. lruK':e. Obmmm na ulogu i ;uticaj looj1i su te koncepdij e dmale, a i danrus imaju, na 'l'egUrHsanje za~Stit-e za~poslenih 2-ena u nac!i·onaJ•nim li medulnaJl'lodnim 'Okvtirima, :neopho.dno je, ulkratko, iztneti \lleke IOISnovne IPOS'tarvlke !pOjed.1!111i.h talwih teorija. 1. KLASNI RADNIOKI POKRET V ODNOSU NA ZENSKI R.AiJ'cr POSEBNU zM'l1ITU ZENA - Sve do o:sniva·C:a naUICnog IS"Ocd:jal!i-zrrna retki tSu pojed.im..ci koji kritikuju poti!injenost zena, a joo manje je onih koji daju ne!re postavke 0 <tome kall<av bi trehalo da oode polozaj zene u drustvu; Cesto se i jedno i drugo daje viSe u obliku kritike, alegorije, manje ili ·Y"iSe duhovite ili .opore, ali bez odredene osno:ve o'd koje hi -$e tpoSl'o- u re6avanjti: PM~anja u .budu6nostP 1 Ovde bis:mo mogli ulbrojiti i George San.d, Loui'Se. Michel, JSocijaliste tlltop-iete, iiHlll">Oi:tto Fouriera ($a njegov:om -cuvenoon k!riJ}at:icom da je stepen emancipacije. Zene merilo emancipacije druStva), zatim na:Seg Svetozara MarlroviC:a, Vasu Pelagli.Ca i <ir. m koje se sve moZe reC-i ono Sto je Engels rekao za utopiste: »nezrelorn sta-nju kapitalitsti.Cke proizvodnj,e od;govarale su neell"ele teoii"ije u doba 9* 131 �Osniv5>1ii nauwog socijalizma - Marx i Engels- ustanov" · ljavajuCi ·~.Jdred:ene .zak.onitosti druStvenog razvitka, vrS€Ci analizu druStvenih o-dnosa u proSlosti i vremenu u kojem su Zive.li, nisu mo.gli da ne tzahvate -'i poloZaj tZene, njen rad van kuCe i s poloZajem iZene tako usko- ve±ano pitanje porodtce. Jasno je da osnivaCi nauCnog socijaHzma - Marx i Engels i, kaonilje, Lenjilo - IJlilSlU moglli da detaldi!J!i(ie predvlde lrudu6i razvoj i detaljno rregwMJsramje •tih pdtatnja. Ali izvasne osnovne p:OlSttavlke lkode tSU iliz te ·ofblats.ti d.81li, [, dattUliS, poole sto g;odrlna, daju so.tidnu ba:ru za da1jnju rMl!'adu ,1Jlh piltrun[ja. Ovo tiatt preSto je isto!iiski ra'l!Vl.tak [>olozaja IZene old .njihov:og ldaba do dana;s potwdio pll"avillnast njiliwih •oomwnih stav<O~. Oni teoreticari u okvdru kJ!asnog radntCI<ag poik<reta, koji su htj<eli da da.du neke !bJ.:i.Z.e poSitavke, -neka •»a;>rodca.rri:j-a« u [}o:gledu razv{)ja po~10.Zaja Zeiie, lbili ISU, u d!zvesnom. ~lu, .demantqvanli razv·odem, druStva, [ mn·oge njihove po1s:tavke zvrwCe danas zastare1o,, nai'V'!lo· i1i neprihvatJjivo. 2Marx i Eng·els da.li ·su dzvesne IPD!Stav'ke u ve!Zli sa tZex{skim radom i poloZajem Zena u »KomunistiCkom manifestu«, Sto je sasvim togiCno kad se idna' ria u_mu da je taj manifest ustvari pretstavljao •»teomlaki i praktieni !Pil"D'gll"am« 1talda tajnog Saveza komuniSta - prvog Med:unarodno.g u'dru.Zenja radniCke klla~e. Taka LOe u prvom delu •@3uriZuj•i .i prdeteri) kaiZe: >>Ukoliko ruCni ra¢1 zaht~v~ manje ume~ilosti i ispoljavanja snage, tj. Sto se m~derna- industrija viSe ·razv•ija, to se viSe rad mu.Skaraca potiskuj e radom zena i dece. Za radnicku k!asu nemaju drustvene vainosti razlike u polu 'ill starosti. Postoje joS .samo radna oruda koja prema staro.sti i .polu •prouzrokuju rarzll!iCi1te UJSlove~ kad raJC1ni6ka. klasa tek napipava_ svoj put« .. {K. Marks -:- F. Engels: Izabrana dela, tom II. _Cir. :str. 117). Izvanredno zandmljdV!a shvatanja i obimnu dalrumentaciju 'iz oblasti problematike poloZaj a Zene, ukljuOujuCJ: i iivesnu polemilru sa 'OSln.iVIaCima n-cru-O:nog socija1izma i drugim rozndm teoretiCarima, Sa glediSrta egtistencijaldzma, lilznooi ru dva tom-a svoj e studije Simone .de BecltuvQiir: Le deuxi€me ~exe, Paris, 1949, Vid~ naroCito tom I: Introduotioo (str. 11-32). »Le· poirht de vue 'du ma- terial<isme histtorique« i »Hisfuire« •(str. '95---228) kao -i tom II. »Ver-s la lib-eration« (!Str. 521-5(7). . 2 Napr. Bebel, Kau't-s.ky, Obo RUhle, KllaTa Ze:t--ldn A•leksandTn Kolontaj :i dT. ' 132 I dalje: »Zivotni uslovi .starog druStva- vee su uni.Steni u Zivotnim uslovima proletal:_ijata. Proletarijat. nema svoj'ine; njegov od-. nos prema Zeni i deci nema viSe niSta zaj edniCko s burZoas-kim · porodi·Cnim odnosom.« Dalje, u drugom delu 1(Proleteri i komunisti}, nailazimo pored ostalog, i na ove postavke: . -»lNa ·Cemu PoOiva dana.Snja iburZoaJS.k8. IPOro:dica? Na kapitalu, ma jprlvatnoj :zaradd. Nju ra~vtja jpotjpuno .gama hur'Zoazija.« r dalje: »BurZuj gleda u svojoj tZeni samo jedno orude za proizvOdnju ... On .i ·.ne sl:uti da .se radi baS ·O to-m-e da se ukin:e poloZaj u kam-e su Zene samo orude za proi:zivodnju.<< Za evoluciju pojedinih ustanova i drustvenih kategorija, u koje svakako ulazi i porodic1 i staranje o polo:Zaju ~ene, vaa Zno j-e IPOinetnUiti_ tolilm ;puta vee oiltilrani :za"uCak: »Zar treba duboka mudrost pa da se razume da se- sa Ziv-otnim odnosima Ijudi, s njihovim druStvenim odnosima, s niihovhn d~t.Wtvenim bi,Cean' menjaju -i njd!hwe IPDLs:tcwkle, pogledi i pojmovi, jednom reCi i njihoV'a .svest.« I da~je: »Govori se o idejama koje revolucioni:Su ·Oitavo neko druStvo; time se samo dokazuj e da su .se u okviru starog dru.Stva iz1gra~diilli ,elem-enti TIID·vog :dru.Stva, da s ratSpadan.j.erm IS_tarih Zivotnih odnosa ide u korak i rasp·adanje starih _ideja.« 5 Se!n ovih postavki datih u KomunistiCkom manifestu, Marx i Engels su dodirivali ·problemoatiku polcr.Zaja Zene a u ve!Zii s tim i pitanje p-oTodice na rnm•Q!g.o mesta u svojd.m de1Jima. 4 3 K. Marks F. Engels: KomunistiCki. manife~t. Beoga-ad, 11945, i:zdanje »Borbe«, str. 39, 43, 49, 50 i 51. · " Ka!!"akterd.:stiCan j·e stav Sto ga je Marx, :baS u vezi sa posebnom za.Srtitom Zena, izneo u delu Kritika-- Gotskog programa, gde po-vodom taCke Gotskog .P110gwama »·ograoJliCem.je Zenskog rada i :ziabrana deCjeg rada« ikrritiikuj-e 8ljkavost redakcdje li kaZe: »Normilranje radnbg dana mora veC ukljuCicvati ogrand:Cenj-e Zenskog rada _'lll1roli:ko se ono odno.si na trajanj.e, pauze itd. ra.dnog· -dana; inaCe ono m"075e samo da maOi isklju0enje Zen·s•loog .rada riz onih grana kloje su speoijalno Srtetne po Zenski ·orga.nrizam iii su kod Zenskog p'ola u kolizi.ii sa moraloon.« V.: K. M.a!'llill3: - F. Engels: Izabrana dela, tom 2, 26, i!ir. 133 �Me~utim,- o~zirom na ulogu ko,ju su Marx i Engels i,. kasnije, Lel>Jiln, " no:ihove ,poi>tavike tianruli u !">lliu oo~anibJo,vanog kJasnog ra.dm:1Cd<og p(jko-eta, ilogleda najpo,godnjie daJlll pregiled kako se tretirala problematika ~ena uopste i pos.,bno zaposlenih !Zena u marterti.jaldma medlwn~rodndh lk.ong'resa tog ·pokreta.5 Prva .internacionala, nsnovan~ »da zameni. socijalistiC:ke i' polusocijalistiCke sekte pravom lborberrom organizaoijom radniCke klase« 6 i koja je »deset godina dominirala jednom stranom evroo.p1.ske i19to·rije« 7 , smatrwla je za \P'O'brelbno 1da veC na svom prvom Zenevskom kongresu (od 3 do 8 septembra 1866 .god.)l na kame je »pr.edziran program rada Inter:nacionale i defini&ani rtjeni cilfevi« 8 , postavi na dnevni red (druga taCka) i pitanje zenskog rada. Vee tada, posle pobede veCine nad prudonistima, koji su lbili .protiv :Zenskog rada van kuCe, pored otStaJog, Jrio1115-taforvalo rSe .da _je :Zenski rad p01sled~ca raMtka krUlpne kapiitalistiC:kle indus1mij.e knja je UfPTOSttila. pro·ce,se rada, da radnici tome ne m·o.g:u 'da stanu na put, da je uvlaCenje Zena u indootriju pr-otgresivma poj:ava ada su jaiSle, deCji vrtiCi, druStvena ishrana, besplatna nastava i besp1atna m.e: dicinsk:3. pom.oC, naCin .pomoCu kojeg <proletarijat trefu.a -da se. bori protiv degenei"acije svoje kla-se i oslobOdi Zenu od robo:.. vanja doma,Com poslu. InaCe je na Zenevs.kom ikongresu donet i zakljuCak o potrebi borbe. za 8-CaSovni radni dan, 2ja zabranu no.Cnog rada, rada Stetnog po zdravlje itd., a U·pogled~ Zena j'oS i IPOtreba rbo·rbe za fPZ:a:voo na jed;nake plla.te.9 - . Detaljna anailiza sta:roV'a koji su dolazHi do ilzra.Zaj8. zahteva_.Ia bi obimruu posebnu studiju. Na Qvom mes_tu daje se ukTatlro 5 :Sarno izvestan pregled tog trefuanja n•a kongres'<itna- Prve, Druge i TtreCe ·mternacionale. · · · Prva -internacionala · - mat.erijal za 'izuCa•vanje, Beog:rtad, 195_0, str. 134. K. Marks: Pismo Fridrihu Balteu. . 1 fuidem: Eng-els-, Pismo Sorgeu (str. 145). ' Ibid.: str. 23'. 9 OpSiTniji tekst v-id!i u cifuanom de1u Prva inte'lmaciona.~a; str. 21 i 22. 6 134 Kasndja tri kon-gresa· Prv,e dn1Jem.acionail.e '(u LaUJSal!lm.i 1'867 ,g., u Bruxe1lesu - 1868 g. i u Baselu ~ 1869 g.) nii1su ~e viSe 1bavila pitanjem ·zena-. 10 Na Londorusik<>j konferenciji {1871 :god.) !>riga o ilenama radnicama doS.la je do .izraZaja u odluoi o potrebi da tSe osnuju i posebne sekcije •Zena radnica, naroCito I»U preduzeCima .u ikojima \SU ·one preteZno zap,oslene«. 11 Na.kon iprestanka postojaJnja Prve lilriternaciona:Ie rproblematika ZenskQ,g rada d. poil>OIZaJj-a tZene 1Jretira se u ·-dkviirilma Druge internaaionale, :srt:v-Qil'ene na MeWnaa;rodinom :ra~dmli!Olmm kongreeu u PMiizu, 1890 godine. VeC na prvom kongresu Druge internacionale K.lara Zetkin je konstatovala da »poSto o tom pitanju nema jasnih shva-Canja, neophodno je potrebn6 da se jedan medunarodni kongres otvoreno i ja..sno iz.jasni o 1tom pretdmetu i •da se IIlaCe1lm.o p-orzabavi tim pitanjem«. Tom prilikom ona je, -izmedu ostalo-g, konstatovala da -Ce .)):Zena ostati podjarmljena dok ne ;bude ekonornski neZJavisna«, a da je neophodan uslov za njenu ekonomsku nezavisnost rad. 1Stoga ,))rad Zenama ne treba ni uskraCivati ni ograni-Cavati, sem ·u izVesnim sas-vim pojedinaCnim i izuzetnim slu-Cajevima«. Ona takode- konstatuje da 'je »veoma Cudno da se i u ,socijalistiCkom taboru -nailazi na po.greSno· shvatanje,· naime -da se ·zahteva uk.idailje ,rada Zena<< ... Klara Zetkin oStro kritikuje takve stavove, zakljuCujuCi da )>ako ,se traZi zabrana Hi ograniCenje rada Zena Zbog toga Sto iz nje,ga izrasta konkurencija, -onda je isto to-liko lo.gi>Cno Ida se tram Ulklanjanje maSina i uspoo:tavijan,je mednj•oiVekovnog esna~sko1g prava, kojdm. 15-e u1tvrd!ivao lbrq~· radni.ka ko,jd. se mogu ·uuposllti u 1svakoj grani rad1mosti<<. GovoreCii ~D p·oiloZaju_ Zena, orna .taikode nav;oidi da ·>>oslolbod·ell1ie Zene :maCi portpunu temelQIIlu -promenu nj.enog ISOcijalmog !P01nZaja, revoluciju u llljenoj uJozi u privredn-om ·ZJ.iv.otu«. INaJjzad, OIIla s-e o•svrCe i na ·sifraZeUSiki !pO'kret i il~:.om.statuje da .>)pra~o 1wlas'a to Ovo je sasvim logiCno -obziTom na potrebu bor'be na dva :fTonta: - protiv vladajuCih krug·ova koji su se Zestoko borili i . poCehl proganj-ati Intemacionalu, -i protiv unutraSnjih skretanja i nepxijatelj a - prudonista .i bakunjd.naca. u OpSirnije Vlidi: Istorija Me!tunarodnog i socij!ltistiCkog pokreta, Boogxad, 1952, str. 116-1:!8. 135 �bez !!konolrulke 5!<>bade nije msta drwgo do menica ibez .wednosti«.12 ova dtslrusija, ,Q z¢n.ama, sp_ontano nlilkla :povodom dlisklu- sije o zakonodavstvu za za.Stitu radnika18; -odrazila se i u rezoluciji o tom pitanju gde se, kao osnovica ·zaStitnog zak_()no- . davStv<> ko~e tr<lba da se zahteva, rpoTed ootaJ.og, rpoaniJnje li. potreba da se zabrani noCni rad ~ena 1i poslovi koji Stetno uti-cu na ~zenSki organizam. · iNa ·drugom kongresu Druge internationale '(Bruxelles 1891 ,g.), na kojem je napravljen •bilans stanja radnog zakonodaVIStva, ne promilnje -se poSeibno 2-en.sk.i ra!d, ali se u rezoluciji obavezuju organiza:dlje da -wSe ankert:e u totj 01b'1a1sti •i .da org~zuju m,edus01bnu ra!Z'menu .;i;nfamnacija. 'Treci lkongres Druge internacionale (Ziirich - 1893 g.) . postavio je na dnevni red, kao posebnu tacku (5), zaStitu radnica i terrneiljli<bo pvetiesao. to pitanje. U 'c]hskm,lji ·je dos1o do razmimoilruZenja ·oh:m.:raan na i·stUiP.anj-e lbe1_gijskdh .delegatkinja, koje su se izjasnile protiv poseihnog _zaStitnog iakonodavstva za Zene. NaglaS.uju6i da su sodjalistkinje, one su izjavile da se »iZensko p'itanje mor·a razm.atrati odv·ojerio od pitanja najam.:.. nih radnika«. 14 Pr:ortiv ovakvrlh i sliCn.ih shvatanja naroCd•to je ootro, i na ov.oan konigirOOU, dB!Jwpila Klara Zelilcin. To "'"allhlS!Cavanje«· odno1sa odra~ZJHo ·Se i u uvodu rezalucije, u ikodoj se, inaCe, postavlja ·zahtev da se radniCki pretstavnLci svih zema12 Kongresi II internacionale, knjiga prva, Beograd, 1953, str. 122-128. Da bd se bolje'· Stagledao znaCaj kong!'lesa, treba reCi da Je OsnivaOkom. Irongresu II internaclonale pris.<U;stvovalo oko 400 deleg:arta iz 19 zemalja (oitirail•o delo, str. 11). 13 Mada su se na kong-resilrna: Drug.e interna.don:a:te ra.spravl,iala mnoga pitanja v~a 21a ZiV'Oit radnM·ke klase [ mnoga polibiCka pitanja lroja ji'!-' medunarodnra poHtiOk:a situacija toga doba nametal~, gotovo na svim kong:resima »j.edno od najkrnpnijdh pitanja koJe je bilo predmet di.slk:u.-sije.. . b.Uo je pUanje o donoSooju medunarodnog r:-adnli. C.kog zakonodavstva i zakonsk:o reguUSlanie 8 Caso.vnog radnog dana<<. Vidi: Cedo f>urdeviC: ,Uvod u delo- Kcmgresi II j.n_ternacionate~ ·str. XV. a U izvesnoj rileri njiih je podUlpro i Bernard Shaw (pretstavnik :fabijeva:ca na Kong:resu) izjaSnjravajuCi S·e ·protiv posebne zaS'bite. Ipak:, on je traZio.. rda u ·rezoluciju ude zahtev za uvcxlenjem inspektora ra:da - Zena, .i to u SIV'im granama industrije i tr·g()vline, i zahtev za primenu naCeLa jednake plate za jednak: rad (op. cit.. str. go7) 136 lja najenergiCni}e zaloiZe e;a ovakvu zakonsku ·Z~titu ra~ica: 8-Casovni radni dan za Zene, a .6-Casovni za devojke is'.[:io-d 18 g-odina, nedeljni odm-or .od 36-.)C,asova, zabrana n:ocnag·-radq i svih po zdravlje ZenB. :Stetnih peslova-, za,brana rada dve nede-_ lje pre j 4 nedelje posle porodaja, obuhvatanje ,gornjom zastitom svih zaposlenih zena ~i kucna industrija i polj<>rprivreda) 15 kao i p-os1tavljaLnj.e dovoljnog broja dJn:su>ektoTa ll"ada --:- Zena. Mada u 0'\'0d rooo<luciji, k8J<> nli u dmkusd(jd: na kD'nglreru, nilie doSla do izraZaja nar-oCita briga za decu, odnosno porodku radnica 16 , ipak su iSticanje ovakve ·xa.Stite :Zena i stavovi izneseni protiv feministk·inja iz gradanskih krugova znaCili u ono doba ogroman doprinos u orijentaciji radniCkog pokreta na pravilan· rput l!"e!Sav.anj.a .p']ta.nja 12:aSti-te zapo1slenih !Zena. Na dva k:asnija :kongrffia Drrug-e iilntern<ldona1e (L<>ndon, 1896", Pariz, 1900) takoae •• doticalo pitanje ·zena. Uglavnom se radilo o potrehi .da radnice ucestvuju u politillkoj borbi i ·borbi za ekonomsku ravnopravnost, te se traiilo pravo udruZivanja i zibo·ra i p.ravo gla\Sa. z;a e!ba :PO'la. 18 15 u ·vezi sa ovom Tecrolucijom zanimljiivo je 'pomenuti da j:e komisija postavila zahtev za 6~nedeljnom P'<>Stedom posle, porodaj,a, ali da je engleski delegat tr~o d~ ots~tv.q- l?ude kr~ce,. (Jbzirom da u Engleskoj nerna u tom, smiSlu mk.akY.fh.PrG.p!Sa 1. da treba. p·oCLnjati sa_ skr'omnij-im· zahtevima. Rezoluci]a J€ biLa pOC'.lffiljena aklamacijom, a ve6inom je prin~.ljen i predlog_ ~d<?~a joS Ji zahtev za jednakom platC>m za ]ed.:qak rad. V1d1: ops;irn1Je: op. cit., str. 261-262, 304-309, odn. 455-456. . .. 16 Izvesno shvatanje u vezd ·sa porodicom i decom izneto Je u reoolu-ciji o osmoCasovnom radnom danu, usvOjenoj na istom kon. gresu gde se u treCoj alinej'i konstatuje, da Ce se »osmoCasavnlm radni~ dano~ tml3.pr-editd M~ot u porodici (-koju je kapitaldialn razbroio) i omoguCriti -bolj.e stavanje o deci«. Ibidem, str.· 273. 11 Na oV'Orlll Kongresu tretiralo se interesantno tpitanje vaspitanja-i telesnog_odgoja i zakonsika.z.aStita dece, Sto dokazuje kako je marksJstiOki radilli:Ckd pokret veC krajem XIX veka dalekovidno i svestrano treti:rao pojedina pitanja vezana za ZJivot radniC<ke klase. U rezoluciji done:toj o tim pdtanjima bi'o je .predviden zahtev za uvodenje Skolskih kuhinja u kojima Ce · deca, bez ~bzir.a .~a materijalno stanje roditeljra, prdmati jedan obrok. Med:utim, pru:likom glasanja, a na predJog pretstavnika paTis:klih nezavisniJ.h ·socijalilsta, ova taC:ka je otlpaLa, jer »protrivureCi zakljuCku formulisanom u Briselili·..kdji s~ za-laZe za o-bavezno izdrZavanje sve dece od strane druStva«. Vidi op·Sdmrije: op. cit., str. 370-373. " Op. cit., str. 364, 383, 413-414 i · 445. s:. 13\ �Na kon~esu DTuge internacio-nale, odr:Zanorri · u Amsterd8.mu 1904 god., dosao je do izraza slav prema :z.st·~ • 1 ··· · . lw. zena u ~eo:~ UClJl ~ovodom 9 tacke dnevnog reda »Socijalna politLka I ·os~!I"anJ: rad.n.i(ka«, gde se eahrteva obavezno sociti•aJ.no. ooiguran~e ~oJe Ce obuhvatiti i ·osiguranje za sluCaj trudnoCe i harodna ratna. -onganizadj-a proleterske revolucije«22, sa Lenjinom na Celu. Med:unar-odne !politiCke prdlike, previranja u ra·dn.i·Ckom poikretu, po~rell:>a da re usp<>stavi jediiJnstvo Q>roletalrijata u krilu nove internacionale, polreba da se odredi p-oliti·Cka linij-a i taktika dalje horbe proletarijata, imali su za logH\nu po- . sledicu da se na kongresima TreCe internaoi·onale, u pi-vim g-odin-8.ma njenog postojanja, nisu raspravljala-· pitanja ho·rbe za radnLCko zakon-odavstvo i p-robleiDi za.Stite zaposlenih Zena. Lenjin je, medutim, u svojim govorima i spisima nedvosmisleno isticao svoj stav preina pita-njim.a :Zena. .Cuvena je postala njegova f-ormulacija: »sama izgradnja socijaUstiCko.g drustva pocece tek onda kad se mi, posto smo postigli potpunu jednakost !Zene, prihvatimo novog rada zajedno s-a !Zenama, oslobod:enim- sitnoga za..glupljujuCega, netproduktivnag rada«, i dalje »da se 'Zena potpuno -oslobodi i da- stvarno postane jednaka sa mu.Skarcem, treba d-a postoji druStveno !gazdinstvo i da .Zene wCestvwju u ·opSitem-jpr-Ddukttwwm oradu ... ra•ZU!ffie se, ovde nije reC o tom-e· da se ·Zena izjedna-Ci u pr-oduktivnosti rada, u obimu rada, u njeg-ov·om trajanju, u us1ovima ·-rada ~td., ovde je reC -o -tom-e da Zena ne 1bU1de ugnjetena u lkuCnom gazdinstvu ... 'To ku6no .gaZ¢J.instvo, koje v·odi ·Zena, najve6im svojim delom je najneproduk.tivnije, najvarvarskije i najteZe gazdinstvo« ..Kao »jednostavna i svakodnevna sredstva« koja su »sposolma da fakticki oslobode zenu« {podvukao v. I.) i da ».smanje i UniSte njenu nejeclnako-st s mu:Skarcem -u pogledu njene ulo·ge u druStvenoj pr·oizvodnji i dru:Stvenom IZivotu«, Lenji~ je s:m.atrao kolektivnu ishranu i deCje ustanove. Pri tom treba reCi da je Lenjin naglaSava·o- potrebu da se iene-".,.-- radnice prvenstveno .brinu o raZViitku takv·ih ustanova.23 Kad je 'IJOSle L.enjin.ov~ smrti Komiterna po-stala I»VanjskopolitiCka organi,zacija podredena SKP/ib«24, bilo je joS m.anje materrnstva. 19 ~a Me~nar~dnom kol)gresu socijalista u Stuttgartu, i907 g6dine, niJe tretrrana problematika zaStitnog zakonodavstva.2o Pit~nje zaStitnog z.akonodavstva ponovo . je stavljeno na dnevnr red na Medunarodnom kongresu socijalista u Kopenhagenu, ~910 god. U relativno opsirnoj rezoluciji o tom pitanju kon&tat~J~ se _da postoje6i Z)akoni o zaStiti radnika »nipa-Sto n~ udovolJ.avaJ~ kolik,o potrebnim, toli.ko i opravdanim zahtevrma radnrka«, I postavJjaju.se zah.tevi sa osniva.Ckog d amsterdamskog kongresa. 21 Na pos:ednjem kongresu [ l internacionale, u Baselu 1912 godrr:e: n:Je moglo doCi u obzir nikakvo razmatranje u vezi sa z~St1tn1m za_konoda¥stvom, jer je na dnevni red tog kongresa b1_I_a ~ost~vlJ_e~a .samo jedn.a jedina ta<Cka ·}>Med:unarodna ·situaci'Ja 1 z.a.JediiJ..llcka akrctirja protiv rwta«. Prvi s:etski rat znaOio je i kraj Druge i·nterna·oionale kao pretstav~1~a ~drmenog •kl~snog, marksistlckog radnickog po- k_re_ta. ~J~ 1 nJene vod~, koJl su, sem nekoliko iz.uzetak.a, ustvan -illZdaili. mterese. i .?-or.bu 1)l"oleta-rijata, tzamendJ.·a J-e, p·oiSle Okltoba~Tske •revoJUClJe, IiH 'internanr·~ala .,..,,.. · ·· u•v.u » 0 ~'b·<illl'lZamJa medrma·~odrr>og prolletelfiSkn~ k~"'-''"~ "·-g I'·'- ta« 11 »trneuu· ~ """& v.U.(I'-'IIL~wol,llU.) 'UU\.d.•e 111 Semt ~ re2olu . . o~a nak ovom_ kongresu je jednoglasno usvojena i kratk.a . . .?IJa o zens om pravu glasa, za koje treba da. Se bore- "'Dei J~ticke partdje, u ?~viru opSte. borbe za jednako, nep1osred;o ~ tBaJno pravo glasa. V1d1: Kongres~ Druge internacionate knjig'a II eograd, 1956, str. 21-22, 15 i 82. ., · •u . . net~ ~o;~~~_s~P~=~a~~o~~~n~· 0V~!~X:o~ ~~a . diskusija i d~· gtasemm prinoipijeln-im zahtevima d p ,Vtl gl~,. sa napa socijalistiOkim Principima dakle a ~e ~~ mora v~d·Ib »samo gl.asa za Zene i muSkarce« Ibidem str lao' 19e0v?m30"'op!teg prava 21 N . . ' · I Lo-<l05 i 143. tstaa . ovom kongresu Je Srpsku socijaldemokrabsku part" 11 u pre v]jao D. 'fuoo,;c. Viidi op. cit., •str. 317, 388 ; str. 569 . 138 ~ 22 Istoi'ija medunarodnog radniqkog i socijatistiCkog radniCkOg pok.reta, Beograd, 1952, str. 385 i 387. 23 OpSirnije vi:di: V. I. Lenjifn: 0 radnicama i setjankam~ B~­ grad, 1947, str. 12, 19 i 20. · 2 4 Istorija medunarodnog radniCkog i socijlllistiCkog radniCkog pokreta, Beograd, 1952; str. 385. 139 �.. . . d . ck0 g pokreta. I aka se u osnov· · · m k a Ina organizaClJa klasnog raradom ove organiZaC1J· e .n e obraca . zi sa nim dokum:n:rm~ u ve 2s i k .e n. eh -IzvrSni .odbor' na za- i~leda da se na illjendm ikongresmw !Jretira (piitanje raooog zako:noda,vstva 1 u okviru njega zaStita 1Zena.25 ''Tek se na Villi kongresu 'TniCe ilnternaclonale, 1935 .godilne, u referatu Georgi Dirr.titrova, pominje i pdtanJe Zena u vezi sa 1bo'!"bom pro1Iiv faSizrna.. 26 Odredenih i hliiih .gtavOva u velli sa zaStiotom i pol'O~arjem zep:oslenth •Zena ni u tom referafu nema, premda je to m!W!da tipak a,J!o potr.,lmo, o1bzirom na stav (Jlacional-sodjalti.mna u 'odnosu na rad Zena van kuCe. U ddln:Jlloama toga k01!1gre>sa podvlaci se jedilno da zene treba da zahtevaju jednaiku pla<tu za jednak •rad." Ustvari,moglo bi da .se katZe ·da· u periodu izmedu dva rata klasni ·radniCki pokret nije imao stvarni medunarodni forum, u okvjru kojeg 'bi se· iznos1lo·, tretiralo i preko kojeg bi se borilo za reSavanje....- svakodnevnH1 interesa radni,Cke klase, dakle; kojem bi se Slqllo po sebi moralo da postavi •i pitanje poloZaja 1 regulisanja zaStite zaposleriih ,zena. Posle Drugog svetskog rata, 1945 godine, stvorena je Svetska sindJkalna federacija (SSF) - nova mednnarodna sindi- znatni_j'a .Qsnovn;i .deklar~~iju ·O z ko rada Ta deklaraDIJa popr<iblem~a ~agr:~:.":;;Js':,ov~ dkr·araclju i studiju (pr~gled) . delJena Je u v~ sa ~a adiv.anjem tZenske radne snage. ~?:­ problema u :rez:r .. gr t . ko.'.i tSU ·eafll'zeti u deklaram]l, . . zir.om na pnn~cll'?l!ae·~ne ;sl ~~~~e .. ~r maZe da· se sm•atra da ti iznosirno sadrzaJ nestot opt ~f.nl.J 't~oretske stavove savremenog stavovi, uglavnom, P!e s av ~aJU - . . . ldasnog radnickog pokreta. . . . . • enslo~ u:adna i[J O;movrrH>j (ielklar,.ciji ll<onstatliJ" s~ daakoJe .z .· d.i anJ·e . t la i da Je Jedn . nagra v PO: snag a ·brojCano zna no as .. . u interesu ekonomsk,a,~ 1 sociJ~~og nimljiva je i konstata;na po ·-~ed:li ro. res a. J(Pritom, za- pazl~e u nag"radivanju ~OJ~ ~u :va!tlikovanih, odnosno muSkaraca 1 ·zena ve_c;e o _ ' d 'k 31 specij alizovan1h ra nt a. ·. . k'h .• . • pogledu obavlJan]a ille 1 U vezi sa o~grantcavanJem.zena u .. t t· doposloV.a, konstatuj e se da je '-potrebno tem.elJ Ito pre res 1 . ,~,. . 25 Lenjin je, medutim, smatrao da u kapitalizmu klasni radniClci pokret treba da ukljuCi u sV'Oj proguam i borbu za reformu, ali ne kao svoj krajnji cilj,- vee kao jed.an od naCi.na u opStoj borbi za socijaHzam. {Vidi citirano delo Istorija medunarodnog · ·Sinddkaltne federacije, .g.de S:: U preambu1i. Statuta Svetske Ste se ne pOIJlinju zene. Vidi. govori o ciljevlima 1, metodatna, u?P 1945 str. 285-S.~. Me~m, u Rapport de ta Conf.~rence ktip~ii na~ionalnih sirnd1ka1nih c~n­ rezulucijd ? jzveStaJilma ~~don~€ }ronfer~cije .a-peluje se. n:;t.·alnsm; tara za pnmenu 'OdJ;Uke . . · · a bore protiv svake ~J .. dikate .cta se u nacs:IOna}.nU7l; okv~IX!lse red ootal.Qg, osmva 1 na 'IIi e!konor:nske diferenmJ~OlJe, koJa . 'dnapoku. platli za: jednak rad 'poIu. 1 u tom ·smislu da se bore za Je . , , (Ibidem, '&tr. 298). .. . ·. R ort d'activite de ta Federa. 29 _ceo tekst DeklaM:CJ:Je. V1d'L app . a· le M111JalnO?• 1949, S tr • 39s---422. UJ.€:U--UL...,en e · • .:s~·..... ~ tion syndteale m:on ~~ ' kl bilo iznoSenje p['ed Obzri.rom da Je CilJ ·de ~a~IJ~ e a eflcije, pitanja Jednarkog nacije, odnosno njene SIP~c-9al1Izo~a: os~ovriog pitanja u problenagrad·ivanja muSlt:aT~ca: !.~ena.. tog pitanja, to je d. metod l!zlamatdci Zenskog rada, 1 re.s,.......,.S1l1Il.Je ']j·u . dekl ciJ' e podvrgnut tom c1 . .. od ganJa arra . ,. . ka sindi~alna federaCIJa, P so ovde treba T~ec1 d.a J.e : e t sSaveza sve vd:Se dobivala bl·o-: , u~·cajem 'I"Ukovo&?:ac~ S~vJe :ti~~ uticalo' na me&unarrodnd klasm kovski kan-aktel', ~.0 . Je -nega . dika.ta J1lf!ostavije i med'U:narod.'ltP radniCkd pokret. V'l!di: 8 av~z _stn .:_ sindikalno . jedinstvo, Beogre4_, 19~0 '.d' u citirr:inom ·i-zvest$.Ju, str. 28 radniCkog i socijalistiCkog radniCkOg pokreta, str. 270.) Lenjin je takode smatrao da sodjalne refonne, u kapi,talistiCirom druStvu, imaju dvojak ka:rakter. »8 jedne strane. to je ustupak koji su trudbeniCke mase li.strgle od ·vladajudh 1ct:=:.tsa. S druge strane. to je ustupak ko}i vladajuCe klase crne radi toga da bi sp-reC:ile, oslabile i uguSile ~evoJucianarnu borbu .. :.( {V. I. Lenjin, DeJa, sv. XI, str. 63, na ruskom, citirano po N. G. Aleksandrovu: Sovjetsk.o radno pravo,-str. 445.) 26 »FaSizam. je it~roCito ciniCno p:Orobio Zene, '§pekuliSuCi sa najdubljim, wsadenim oseCanjem Zena kao ma:iki, domaCica; samostalnih ~radnica koje tllisu' sigurne Sta im donos.i ·su:tramji dan.« G. Dimitrov se :izje.Snjava za b'orbu Zenskih organizaci'ja koje sto:j-e pod ruk.ovodstvom komunistiCkih paxtija p!IOtiV Zenskog separa:t:lizma u radnli.Ckom pokretu., za, podizanje nadnica na osnovu parole »jednaka plata za jednak rad« (vLd'i opSirn.ije ~delo: »Die Einheitsfront und die Frauen(< u knjlzi VI Weltkongress der komunistischen Internationale, G. Dimitroff: Arbeiterklasse gegen Faschistnus, Moskant-Leningr-ad, 19·35, str. 76-78. 27 VII Congres mondiale de l~Internationale communiste, ResoLutions. contre la· guerre et le :fiasclsme, Pani.z, 1935, str. 19. 140 pa~Ja ze~9~~a~Jnae, ~oneJo se{lanJU u Rrrnu, st KOIJlkretne podatke o tom~ 4Hl. I Vl 1 141 �sadaSnje .z_akonodavstvo iz te oblasti na nau<Cnoj lbazi, k.oristeOi se svim dosad rpo<Zlil..tim ~e0llltatfuma. Medutitm, odmah se napominje da pri regu1isanju zenskog rada treba voditi raeuna <J sposobnosti (capacitee) i o fizil':ko·i konstituciji itena. Na avo se nadovezuje uloga profesionalne orijentacije u utvrtlivanju· specifiCnrih vrednosti kOje poseduju Zene za izvesne poslove. PoSto se konstatovalo da .Zene treba d·a imaju iste moguCn-osti za sticanje struCne spreme putem ul!enja u pDivredi, naglaS.ava se vaZnost opSte reklasifik:acije ·zanimanja, pri Cemu · trelba vodd.rti TaCuna o mogu6nootima i SIPOISoibnostima Zena. Sem toga, istLCe se da je potrebno izvrSd.ti valorizaciju zanimanja koja se smatraju ·bitno Zenskim, u odnosu na sliCna zanimanja J<:.oja obavljaju muskarci.' Sto se tiCe mateRinstva, zanimljivo je podvuCi da se kon~ statuje da je to funl«;ija zene, a ne pominje se da je to druStvena funk·oija Zene.82 Isto taka podvlaCi se va.Znost rastereCenj a Zene ·ad poslova u domaCinstvu i brige oko dece, kao vaZan uslov koji omoguCava Zeni da se potpuno angaZuje u profe..:. sionall.noan Tadu. Najzad, naglasena je potreba kontrole i pravo<lenja principa jednakog nagradivan}a i putem inspektora rada - Zena. PrJ tom se isti~e potreba da. se za posao inspektora imenuju i obucavaju zene iz redova sindikalnih radnika. Principifelni deo deklaracije zavfSava se zoahte>vom za potpunim pravom slobodno.g s~indik:alnog udruZi'vanj a Zena, i Za- · kljuckom u kome se po:oivaju organi Ujedinjenih nacija da pristupe utvrdivanju konkretnih mera koje tre.ba praduzeti za primenu principa jed·nakog nagradi,•anja. U ommnoj stuJdiji fjpTeglectu), imja je SalStavttli <cleo deJda.raaij·e, fusltiiCe se, odmah :na potCe11kiu, da rad ·Zena poSJta!V1j a prak.tlene i.lkoruk>retne .pmlbleme '1l P<Jgledu tJ:adanja i vrste (genre) rada, zatim problerrie u vezi sa materinstvom i orav·om na fad (sve to vezan<> sa• problemom nagradivanja). Posle opsirnog i zMJJimljiV'og iznoii!'nia ~t:oolliC:i.Jlh podataka i ·Cdrrljeoo.ica uvezi sa Zenskim .radom (broj zaposlen'ih :Zena PC? IZ.erruljama, •odtnosi 32 U sovjetskoj 'i ·prosovjetskoj Hteraturi, medutim, kao i u prind.pijelnim dek.laraoijama socijallstk:inja izrhedu dva rata (II internacionala - Francuska i Belgija) naroCi.to se P'odvlaCi mate- rirnstvo kae druStvena funkcija Zene.. prema ukupnO zaposlenim~, procenat -udatih Zena, razlozi rada udatih Zena1 .zastupanost Zena u pojedinlm granama, ~rcgled za:Stitnog zakonodavstva, razlika u plata~a i Fool.) prelaZl se ?-~ zakljucke. U uvodu zalkllju;Caka tkons:a tuli ~ se da i e u pT<>~le: matici :Z.enstkog .rada cen.tra.J.an tdrustvem. problem: olakiSat~ Zeni, Sto je :motiuCe vd:Se, IPO!Slov-e :k:oje ona obavilija van .predu~eea. Na to '"e nadc>Vezude problem strullnog ·ospooobtJavanja ·OOna i pro1blem '(.istovremeno. d. (pralct.iCan i r:auC~n) da.,se na me.dunarodlnom plam.u ipO'ime iz,wCav.ati n&~gradivanJe uQ!PSte, a ,posebno Zena. U pogledu rrustere6ivanja !Zena od .abaveza d'.zlvan pred.u~eCa, Putem najrazUCitijih slullbi ,i ustanoVa, · naglaSava se vaznos! propagande medu ;l;enama da se slu:Ze tim ustanovama, pr::.. Cemu naroCita uloga ·pdpada sindikatima. U vezi sa struCnim osposoibljavanjem 'isti·~e .se va:Znost da se ustanove specijalne struCne Skole i za Zensku .omlad.inu, kao i propaganda za zanimanja koja su se _dO sada sm'atrala kao muS:ka. Na kraju, posto se jo.s jednoni podvlaci vaznost utvrdivanja sistema nagradivanja 1(i vainost. sindikalizma), daje se Citat iz Rezolucije donete prHikom ··osnivanja Svetske sindikalne f.ederacije, februara 1945, gd;e se, i:mnedu ostalog, navodi o~a­ veza dru.Stva z.a staranj.e o ·radnim ljudima i .gde se nar001to podvlaC:i potreba da se vlade pojedinib drlaya brinu ·za decu, 88 putern traznih alokaci;ja i deCjih ustanova. I·Z' W.oZenog pll'·OirzJlaiZi da .je avom dekla:racijom p'f!Vli put posle nekoliko decenija medunarodrri klasni radniCki pokret izaSao pred javnost sa svojim pr.inocipijelnim stavovima 3 odu no.su na Zenski rad. Premda nisu dovoljno sveobuhvatni \ ·ovi ss Zanimljrivo je da zclvrSnO:m. ¢tatu prethodi sledeC_!. oitat .·A_l: berta Toamasa iz 1929 godine, gde., se, ·izmedu ostalog, k~: »Mishh smo da je prva faza zaStite ra<lfldka proSla, da su !l~l~Ie:mentar­ n1je-reforme dovrS·ene, da sru ·Zlep.e i deca u v~vetu z.asti.C.~na. P<;Stepeno, u traZenjru da upcxznamo . :primenu f:L.~~~ konv~CIJa.- prunet'il1 smo da Cak ni delo Roberta Owena niJe ]00 dovrseno ... « 34 Zaposrtavljreno je pit~j-e stepena r.a.zv?'ja proizVQdn;ih snaga i porodice, u vezi sa Zen.s~ radom; ~n~ 1sti~e tSe poyezan.ost druStvenog sistema i demokrati.Je sa poloza}em zena, vaznost pr~vno~ poloZaja Zene i njena poN:biCka . prava, ne govori se o v;aznOSitd ekonOilllSke ·SamOtStalnosti Zena i t. sl. 143 142 ' ' �principi Il):Ogu da: is.e -prihVate kaO. oimov Za razrriatranje i re- savanje kompleksne problematike •zenskag rad·a ;. posebne zaStite zaposlenih Zena. StavoVd SSF u odnosu na 2laposlene :Zene doSli su do izraZaja ina »Prv-oj svetskoj konferenciji radnica«, koja je juna meseca 1956 g. odriana u. Budimpeilti. ru opstoj rezoluciji, koja j e - uz Apel iadnica svih zem.alja i Memorandunn •generaillnom direKtoru .MeCh1na.rodine -ol'!gan:i.z:adje rada - usvojena na ·ovoj konferenciji, zanimljiva je konstatacija da ne potstoje »·OISillOWle .ra:zililke medu prihva-Cenirrn ,S'tavovima sindikata razlliiCitih tendencij3. -o PTOblemima .zaposlenih iZena« i da )>!prema tome .po15todi real-na ha·za za 'Zajedntakie akcij.e.«. 35 U ·saynem~l)om klasnom radnick.om p:ok;i'.e~!f ,treba P.Pmenuti i delovanje Medunarodne demokratske federacije .Zena, iZenske medunaro<tne or.ganizacije, :q koj_oj .su pre~stayljen,e progresivne .Zen"e iz znatnog ·broj<:~. zemaljoa, naroCitO .socij_alistiCJtih, !i. ~emalja Azije i Afrike. Iako je statut.O~ .ove. organizaCij~ :predvide:o.a Pored bo:rbe zam.~ i ibot'lba_.za rayri9Piavno~~ Zen:;t i za.Stitu dece, prou~aVanje" p_roblemati}_{e i pol.O~aj'a. zapaSlen]Jl Zena i borba za reSavanje nj.ihoVih ·svakOdnevnih .int"eresa bil<i je zapostavljena. Sva aktivuost hila je uglavnom usinerena na deklar·ativne akCij~ za rriir i na del.atno.St mi. politiCkon:t pOlju, Sto je posledica blokovskog karaktera·ove Organiza·cije. 36 Tek poslednjih godina pocinje da, se obraca vise paznje prol Ovoj ~onfe[-enci~ piisustyovalo je 429 delegata, ~5 posmattaCa i 3 gosta iz 44 -zemlje. :l{.onferenoiji je prdsustvo~o i pretstavn.ik M:edunarodnog •biro-a rada. Dnevni red j-e sa~vao dve : taCke: 1. »J-edinstVena borb:a ·r"adnica, (travailleuses) i sdndikata za poveCan}e plata, za efektivnu prim.enu principa ,za jednak Ta:d jednaka plata', pro1liv svih ·oblika diskriminacije, za 1JOboljSanje uslova nj.ihov;og Z.ivota, Za _pohedu njihovih prava d. za rni:r« d 2. . »Za aktivnije uCe.SC:e radnioa u Zivotu i upravlj:anju sindikatima:, za ·Siroko sli.il.dikalno regruto.vanje« .. U Rerol.Juc.iji se navodi da treba postiCi: jednake plate,··utwd':enje minimalnih nadnica, otstra-nj-enje diskriminacije pri primanjru na posoo d otpuStanju, uvodenje 40-satne radne nedelje bez smanj-enja plata, za.Stita :rada ·i zdiavlja (poboljSanje starih i donoSenje novih za!kona), priinanje Zenam:a prava na rad ·i' penzJju, pdznari.je prava na kvalifikacijiU i ola:k:Sice u sticam.ju kvalifik.acija, 11lstarn.ovljenje i poboijSanje starosnog osigruranja, praW na zdravstvenu negru i •besplatnu hospitalizacijru, garantovailje d proSirenje prava i zaStite zaPoslene majke (oplaCen porodiljsk.i dopu:st, preikid za dojenje, deCje ustanove), proSirenje progra:tna i:zigradnje stanova i Sll1lam.jenje kirij~. U Memorandumu._generalnom direkto:ru Medunarodnog biroa rad.a, pored ostalog, PredlaZe s•e sa2ivanje sastanaika tri med'um.arodne sindikalne ·_ organ:izacij.e (Svetske sind.ika:lne federacije, MKSS i Svetske federac.ije hr.i:S-Canskih si·ndikata - prim. S D.) da bi ove u zaj·ednici sa BIT-on;1; prostudirale naj1bolj:i naCin k:o1im hi :se moglo zajedni0ki1 doprlneti primeni Konvencije br. 100. Isto tako pxedlaZe se da Kornitet eksperata za Zenski rad pootarie permanootan, da se njegova kompetencija proSiri, d,a. se redorvno sastaje, da bi se bavio celdkupnom prdblematikom Zensloog :rada -i, .naroOito, problemoon plat!3,·. OpSirnije vddi: ·»Au, nom aes tTavailleu,seS. de 44 pays(( ... Srup··plement 3 la- reVue »Le Mouvemj'mt SYridical Mondial«, NO, 7, · . 35 1956, narocito str. 144 1~, 35-37 i 44---,';2. bl.€matici zaposlen,ih Zena, i..proklamuju se :konkretni stavovi o pojedinim pitanjima. 37 · 86 Posle objavljivanja Rezolucije Inforinbiroa, AntifaMsti~.ki front Zena Jugoslavije bio je indire~tno iskliuCen iz Federac.tJ~. mada je ranije b'io zastupan·. u IzvrSnq-m odboru . i imao. zna~~ uticaj u radu Federacije. Vidi opSirnij~ o toin,e: Le FTont anttfa..SciSte des· fe7nmes de YroUgosl"Cr.vie ·au seiri. mouvement intenw.. tional des femmes. Belgrade, 1950. god. Na sast"anku Saveta MDFZ u P~kingu, 1~96: godine, donet~. j~ Odluka kojom se. konstatuje da je raniji .s.tav pre!l.l~ Jug:osiaviji bio p.epravilan i neopravdan. Od 1957 gq.dme Savez z~nskdh 0.~­ .Stava Jugoslavije Salje na paj.edine sk1,1pove MDFZ posmatr~ge. a1 Tako, napi:., u Deklaraciji o pravima Z.ena,, usvojep.oj na k0ngresu ru Kop·enliag.enu 1953 g., i dostavljenoj Kamisiji za status .Zene pri UN, postavljaju se, pored ostalog, _.zahtevi . za jednakom platom zJtjednak. rad, jednaka prava na socijalp.o o~iguranje, pra-:vo. na rad, struCno obrazovanje i s.l. U .Memorandum~, d?Stavlje:nom Komisiji za status Zene, marta 1957 g. (povodorri.. Seste taCke dnevnog ·reda »zaposlene Zerie· .sa porodiCnim ob.avezama i sredstva z.a pobolj.Sanje ri}ihovog p-oloZaja«), skreC:e· se, pa.Znja Ko:tp.isiji na speci:fliCne probleme Zena Azije i .Afrike, i podvlaC:i·s~ odgovorno~.t koju druStvo treba da uzme na sebe da b! Zenama olak.Salo i o:rno-,. guCilo realizaciju njihovih punih prava. Isto ~ko napominje se da Zene ne rade .samo z"bog ekonomskih ra~loga, nego. i zbo~ Zelj.e da budu ekonomski nezav-isrie. U Memor.andm;nu -se. takod:e pominje ·i obave:z;a druStva·-·.da omogu.Ci Zen.am.a, po. priSttJ.paCnim cenama, koriSCenje Produkata moderne industrije· koji }:enama olakSa:vaju teret vodenja domaCinstva. Ceo tekst tog inaCe -preopSirnog Meffiloranduma, lroji.- je ilusrtrovan s mnogo d"etaljnih prhnera, vid.i,: L.ettTe et: .zy.re'Qlorandum actresSes. pa:r· Ia FDIF a Ia -onzieme s_ession de la- Commi.rssion de Ia· cond;ibi.c;>n de.la _f~1Jll!le ..aup~ 'du· ECQSOG., 10 2ena u radnom odnosu 1.4!i �· ,. PROTIVNlCI :ZENSKOG !RA:DiA VAN ikuCE . · E:atollC!ka crkva.po•cela je javno da istupa sa sv<ojim, sta: vov~a protiv rada iena- ·a naroCitO udatih Zena ....:.....-van-kti~-e _ ja8 polovinom XIX veka, u. doba kad se uvodilo z.Stitno zako~ nodGtvstvo za Zene, kad se intervencionizam lborio protiv tacia vladajuceg ekonomskog J.ibera!izma,'' J: P?VrSr!o razmatranje borbe katolicke crkve protiv zenskOg rada van kuCe daje nsnova za stvaranje zakljuCka da na tu borbu treba gledati prvenstveno kao na bo!'bu za uticaj crkve na porodicu i decu - uticaj koji izlaskom Zena na :i:'ad van kuce, razvojem naUike i tehniloe i'IP'I'odiranjem socijalistlclcih ideja i prakse.,ve vise dolazli u rpitanje. Nato upucu.je isllic canje prvenstvena· ulage majke u vaspitanju dece (ne toliko u fiziCkoj nezi, nego viSe u vaspitanju) u celokupnOj argumentaciji ko·jom se :brani .stav protiV rada udatih Zena f majki van kuce, Otuda .se i u svim .dos-.daJ!mjtim paJpskim enciklilkaana pominje zenski rad van kuCe i daju sugestije za reSenje poj~ 'SupPlement a la revu·e ·»Femmes du monde enti'er«,' No. 5, 1957. ·o delatnosti MDFZ vi,lfii: Centralni Qdbor AFZ Jugoslavije: Dru.go iasedanje Izv:r:Snog odbora Meeluna.rodne demokratske federa.cije Zena, Beograd, H}"47, kao i L. I. Petrova: MeZdunarodnaja demokratiCeskaja federacija · ZenSCin za. mir, ravnopra.vie ZenSCin i: sCa.stje detej, Moskva, 1956 (na.ToCito str. 72, 96 i 227-238). 36 VeC se 1864 godine na katoliCkom kongresu u Malinesu, UP'Oredo sa zahtevom za refonnu u korist radnika putem zakonodav-:stva, pojavljuje zahtev za »zadrZavanjem i vraCanjem ·majke u kuCu«. Lilly Bra'!J.n t1,1kode navodi d.a- je kongres hriS_Canskih radnika Reinlanda i"' Westfalije joS 1873 godine tra.Z-io suzbijanje rada udatih Zena (Lilly Braup., op. cit.; str. 491). Godine 1877 odrZan je veliki rkatoHNci krcm-greS u Liegeu, na kojem se u xew-luciji s·ekcije poslodavaca izraZava princ-ip po kojem majku i njene kCeri treba'Ostaviti na _ domaCem -ognj:iStu. Ali, -ukoliko, zbog trgovaCke ·kon-.. h.""Urencije, izvesni poslovi jOS zahtevaju ZapoSljavanje Zena iz radniCkih porodica, zahteVa . se »apsolutno iskljuCenje udatih Zeti.a«. _(Vidi: Maria Baers: Le travail salarie de la femme mariee, Bruxelles, 1928, str. 19.) U :pro-gramu katoliClcih poslanika u Holandiji, god·ine 1897, tarkode se pojavljuje zahtev za »za:branom rada u fabrikama i rad.ionicaina Zenama koje su optere6ene decom«. Vidi: Grou.pement social. d'industrie~ et d'ingenieur.s cathomques "·J. M. Laureys: Entre l'usine et f~er, Brux-elles, 1931. 2 146 d·inih pitanja u vezi sa tim radom. 39 Otuda-i-' ofie mnogo:brt>jne i raznovrsne naoionalne i medunarodne Zenske, omladinske, socijalne i sindikalne ·otgariizacij~, Sa -obil;n·ilom izdavaCkom delatnoSCu i,z oblasti problematike._poro.dice - ~nfiltrirane, .direktno ili indirektno, stavovima. koji su usmereili protiv Zenskog rada van kuCe." 0 · Za danasnju liniju katoliCkih organizacija u pogledu rada zena i regulisanja rijilwvog poloiZaja iznose se. stavovi Marije Baers (Bars), pozna tog sindikalnog lidera u Belgiji i na medun-arodnom polju; ,iznete u ~C'lanku »Rad :za za_;adU majlti« ~ or:ganu Medunaro:Ine o-rgani~ac·ije rada." 1 so Jedan Cesto· upotr.ebljavan citat pape glasi: »_l:VIesto m~jke ~e pre S'Vega ru porodici, ,i ilje~ rad -t:t:eba da se odVIJa na sv1m poslovima \t vezi sa kucom 1 domacm&~. Kobno~. zloupotrebom, Jroju treba totk:Ioniti po svaku cenu, ~a~ke J)Oro~Ica su z~og ne':'" znatnih prihoda oca primorane da traze van kuce plaCeru posao, zanemarujuCi osobito duZnosti koje irrl pripadaju - pre -sve~a va:spita-nje dece«- (citirano delo: Entre l'usine et foyer) .. Izvo~e 'lZ papskih encik.l-'ika o Zenama vWdi: >>La femme dans la VI~ soe1a•l_~« {glasil'o katoliCke organizacije Union feminine _oivique et social); Paris, trobroj 4-5-6, 1954. Vidi takod:e: Semawi?es Sociales deFrance Le catholicisme sociaL, Ly-on, 1947, naroc1to str. 251-28-9. Vrlo z~nimljiv materij.al za katoliCka shva-6anja o porodici i PO: loZaiu Zene pretstavlja i zbirka referata i koreferata - Hrvatski soci]alni tjedan: Obitelj u danaSnjem druStvu, Zagreb, 1938, narocito str. 41, 49, !51 i sl., 163, 169-184, 205-208. 40 Napr.: sa statu·S'om »B« pri Komi~ij.i z~ ·status. Zene zas~t;t­ pane su (od svega y22 organizacije): Kat?!ICka mt_':,~aciOnah;a ~IJ3 za sodjalnu sluzbu, Svetska federaciJa .kato1Ic~1h mlad1h zena i devojaka, Svetska federacija katoliCkih Zenskih _org:anizacij~. i joS nekoliko P,rugih hriSCailskih o_rganizacija; Sve~.r:.a fed.~racqa hrijCansikh sindikata ima medutrim, status»A«. Vtdi pobllze c1t. izveStaj sa ·x zasedanja Ko~isije za status Zene. str. 1 i 2. Ovde se ioS moZe dodati da je pretst3vnica Svetske unije katoliCkih Zen..: Skih organizacija na zasedanju 'Komisiie 1954 g. osudila zemlje koje forsiraju rad Zene van kuC_e. napominiuiuCi da maike ne bi trebalo da racle van kuce.' Vidi: UN, Doc. E/CJ)T/6/SR-157, :rtr. 11. >~1 Vidi: _Maria Baers, Le travail salarie des m€re_s~ Revue Internationale du Travail. vol. LXIX, No. 4, 1954, str. 365-385. U Uvodnoi napoffieni lllr!'edniSrtva ·navodi se da iznerta miSljenja p·retstavljai·u liCno miSijenj.e g-ee Baers; S'adaSn_i:erg generalnog s-ekret8.ra »Be1giske Zen-S~e Sindikalne sodjalne akcije«, i da bdraZava.tu stavove- jedne vaZne katoliOke organizacije o tom pitaniu. Ova Studija M. B. rposJ.uZila- je u nedostatku potpun-ijeg izvornog 10* 147 �Evo:tvCemu-,se, 'Ulk·ra~o, tL~t_a:vovi sastoje: '· 'Postoji Sum.nja- ~- _U:velll ·s rijO':ffi upozcirenje Ineduil.arodnoj ja\>'nosti da mei!Uri<>rodno tretiiranje svih problema koji se· . ttitCu_. ··Coveka linoZe · da- doyede·- »d-O no-Vih ,~vor?-- p~tnje, · do duboklih socij·aJlriih pertw:<badj.a«. · tU · 'vezi s tim pos!avlja se pitanje: da li Ce ekonomski Zivot, nar-oCito. u tzv. nedovOljriO r~zvijenim ·zemljama, ..evoluirati- ·u- tom: :pravcu da. Ce zahtevati kolaboraciju: sV.ih Zena, svih ril8.jki, .ili •bi trebalo pfeduzeti sve da se-porodici obezJbede.potrebna sredstva-·za njen >>normalan«. Fa•zvitak,-· uCiniV'Si nepotrebn.irn. finaruislk:i i etkonOinskii dopri:nos majke. Kao ll"a~Ziotzi ,za Zenski .ra:d -v-a:n kuCe IIlavode ISe: kbncepcija o: organiz.aciji ekon~mskog ~ivota J<o}a_ ima ·za posledicu. da zarada ·oca nije dovoljna za izdr.Zavanje porodke; nedovoljna sre~stva za Zivo-t -kao· p.osledic~ ·izU.zetile nedaCe. {bolest,_ od~o-::­ sno nesp-oS-obnost- z·a ~ad ·ooa,_.nap-li-st8.nje. pofbdice -od ·stran~ oca itd.); zelja majke da svojtm p~ihodom dopdnese hol~itk'll Pt>r"odice; uti-caj javilog miSljenja i liCna :Zelja za ekonomskom samostalnoSCu udatih :Zena: !Prvi razl9g. y~Zi :n·a.roCito. za- zaQ-:. stale zemlje sa ·niskim nadnicama i ·bez ustanove po-rl)diCnoi dodatka. Kao reserije za te s!Qjeve pred~a!Ze se da oeocu porodice, bez ·obzira rn3. .njego.v~_e· .·obaVez~,, dade . .plata_ ·od _koje s~ maZe- pris.tojno-: :Ziveti. Na to se nadovezuju -porodi'Cne pom.oCi_ koje bf m-ogle da sadrZe :i dodabik na ·Zenu/ s tiin. da s.e njeg-ov i~IiOs'te alokadje odreduje prenta· tome ·da... li Zena radi van kuCe. Hi ne radi. Sredstva potrebna z~ te alokacije._m·onljU <se: na6i, j er se radi' ~>o toltliko -IPro:trehn-oj reformi i zaiSJ_t.a .l]urdsiko-m,· progresu«. _Sto se tiCe Zelje_ majike :ia veCim dohotkom, ta -b~ zelja nestala, kad tbi majke (!Zene} dobij-ale spremu "a domacice i majke, jer ibi se tada domaCinstvo--bolje, ·odnosno ekonorn·H~:­ nij~ -vodilo . .Kaa U·tic~rj ja_Vna.g· _rniSljenja m_a zapQS[javam.jie; Zeri.a navodi ~e da u --r.aq.rii·Ckim krugovima p,.oSto-ji shvatanje materijala koji bi mogao celovitije 1da d()kumelituje 'katoliCke sta.vove_ O'tom. pitanju, ·kao S-to· su napr;, -zakljuCci- i· rezolucije_- sa centralnih sastan.aka · kato-liCkih, -meduria:rodnib- ·organiza<;ija ·sin:....,,. dikata-i Zena. NQ obzirom:1;la-·oo stavovi M. B. naSli mesta u renD-'miranoj -publi:kaciji, BIT-a;- i-Zgleda· da. se~ B. M .. moZe smatrati d9'voljno a<Utor<i.tativ-nom · HQnoSCu· za, izn~en}e kato-1iCkih ~vova·, 148 po kojem 8)1 ~Gene koje he ra~': .iran ,kllee *Ie':'je«. [s~·ta.ko kriVica ·za =rad_:zena •vari -ku:Ce.lez1;1:_na ·_p-oslodav.Oimoa; koJ~ >~nisu svesni uloge majke«. Krivicu takode &nose i .Zenske ·organiZa~ cije, koj~- .se )lave pravom ..na-: t-ad.- a -ne· ba:ve -'Se- pravom 'dece na ·»toplu ljubav njihove ·majke«·. · .__ . , ._ .: Na osnovu izlozerio.g i:akljucuje se 'da je prvi ·zadatak u<Jic niti javno misljenje 'svesnirricprcioblema koji postoji. To je- pr•. venstv-eni- zadB. tak radni•Ckih .(z-enskih organi:Zacij'a, ·kdj e tre~ · da se nardCitO OhraiCajti mJ,i:~;aini radil.iCitn:.l; --radnic·atirui· 1-Tadiili_C~ kim Zenama. -Zatli.m, u naurCnirii--k•rug-Ovtiirl·a --tieba -niiroOit~. ·za.. ID.tetesovati ekmiomiste'··cra izuCaVa:ju Produktivno-s't rada_Zena u' da·m-B.CinstVti- i- 'ul~-gU- doniii·CiCa·u ';potro@.j_i: N~jzad, Za'"ptc)j blem treba zairitere:Sovati i poslodavce i vlade: Trebalo· bi da u. tome ,Mc:ni.-ev~ntualn_o I>re1-iztil~ inicij-~tiVti PredU~inla~j:~ reforn\:i '(koje prei:llaie M. B.), a valjalo bi zainteresovati.i ECOSOC Komislju ia ~latus zene ill cak direktiw Ujedinjlm~ hacije, k~o- bi orie llticale na·, sv~j e. ::sp_e-~i)8JizoVa-~e ·a.gendje· ,-; vlade u tom pravcu. 'Ib ·treba _ rp~edurzet~~-St?:!pre,· jer ~tsrtva~ _]e hitna ·vi-1o hitna; i aJ~o Se p-0\ii!v na• !ll0bunll__ J).E: .Cuje- •1.1 kliatk9PI r-oku' milioni _majki .z~malja. kOHs~tcci .tehri.i~~e ,,.p_ollJ:oC~, ifJ.i~ _ - ~- -· . ' - -: .-•- ~ . - ; - wv:ucene u pr.ofesionalnLZi.rv:ot«. 4:2 ·~ . - ._ ._, .;· __ -, Naj-z.ad, daje se nli~ij.enje o- zaStitn_om ~a~·onodavStvu .. :»Mno,go se govorilo .o ~~konskOj . ZaStiti majke. na. radu. -Qna j.e vt·Se nego ri.kaod potr.ebna, ali nije dovolj•na. T-o je.s~o pall~ jativ. Trebalo bi p'lltem ce'1C>Viti:h mera s.ocijal.rie zailtite uki'l>uti Sto je moguCno -pre. uzroke rada mcijki radi zarade«. {P.odvukl8; g, 'flc). Korigujuci svoj ·ranijl stav o potrebi zakonske zabran~ rada udatim Zenama43, predlaZ'e VeCJ:pominjanu l})pozitivnu.-l ·za ' ' ' ' ' '" "~- Da bi -pojaCala e-fekat s.vog apela,_,:M .. B~ ~pozorava:. ·»TrebalO' je pei;lc:s~t_ g~diila ¥apora evr?J?Sklm __zem~3ama .da z~~rB:Il~ profesionalni rad dec_e ispod 12 godm~. ~oh~l( ce.. godm_a .b1tl P,~.­ trebno da se popravi .uZas (nedaCe) opce mobii.dzacl]€ maJkl na rad za zaradrti..« 43 Katolici u· Belgiji ~u--u izvesnom slnislu dosledni u ..~Tovo-.­ denju svojdh ideja. Nairne, :u katoliCkir.n Sko~~ma J-1. Be;lg~J~ l,l.d~W Zene ne mogu. vrSiti nastayu~- 9dnosn~_ -~ora]U_ d....at~. o~~'C~ ,}':I,:n;t se odluCe na .utdaju. Vidi: JUliette_ J?~creuse_: pa_n~snr~ pot?,~a3 _ze"!f'u -Engtesk_o-j i B€1-gij.i~ ->>Zena u . .bO:r:bi«, br. .9, ,1952,--str. R · · �lmnstruktivnu« ref·orinU koj11J s j_'edne strane, omoguCava teh.o: nlcki pr6gres, a s druli(e strane, zelj a za realnim ljudski.ni progresom. tU vezi s ·tlm, 1l>udwCi da d·e danarimj a cl000101ll1Ska onga;niizOJCij a >?antiZenska i antipqrodiOna<<, predlaZe se minimum program~a koji .saCinjava pet »velikih mera«: porodiCni dodaci, specijalni dodaci za Zene koje imaju malu decu, rad majki sa skraCeniin (nepotpunim) radnim vremenom, ponovno vraCanje Zena sa nayrsenih 40 godina na posao, adaptacij a specijalne zastite to:rn .novom· r~Zimu .Zenskog rada. · IznoseCi opSti stav u vezi sa poloZajem 1Zene autoi'- citira deo SVO•ga referata SlO ga je odrZaO 1937 g. na medunarodnom ik001gresu majiki koje su kod kuce {Meres au foy.er). U tom nzlaganju l>itan je 'Stav: » ..• .Zena ·ce ima~i najv¥e imgleda da lmde korisna d da U<>'Po tamo gde ce moen da <)stvani mater'IIlJsl.w ..Uoga Jmja joj pri,pada ... Orw· .%0· sprecava zenu u jsptmienU'll te njene misije, trel>a da se !iffiatra kao protivno ljudskom progresu i stvarnoj sreCi Zene<<. Ci.tati Ustava MOR-a, odnoiSI!lo Fila<1elfijske dekl.aa:acije (u ve~i sa Zenama i pTa.vom Co-veka uopSte), na'Vo'Cle se kao -doka!Z da ISU .iz.nete odeje sagJasne, OdnGSnO da piretstavJj ajU duh 0111oga Sto je u tim citatirna· rf7'0eno. S 11im u velli'.smatra ..se da u nme :prog~esa, a u 'Sa.glasnosli sa duhom MOR-a, prablem koj:i je WoZen zasluZuje da bude tretiran »ta:ko, da Zena lfn.oZe no!Trn.a:Jno p.rddoneti- svoj- prhlog .covecanstv:u u okV~.iiDu i radom za koji su je priroda i sam lbo·.g namCito prupremiJi«. Realizo-. vanju tog ideala trel>a da posluZi i tehnicka pomoc. KarakterisUCan je z8. ovu studiju (kakO autor sam naziva svoj (napis) _nedoistatalk Polemilke .sa sooijaliJStiCkim i femisti;Cld:rr:\ s.tavov.Lma. Medutim, Maria ·Baers je izno,sila mnogo konkretnije svoje predJoge i stavov·e i protiv ·socijalrlstkllinja d protiv femin:il.Stkinja. Pri t~m se ona nije .osvrtala n.a ·oideolqSke postavke osnivaCa i teoretLCara marklsisti.Cke misli, veC na iPostavlke bleksandre Kolo1ntaj, P'OIStaVke koj-e u marks.iemu nLsu !imale _m·oZda ni trenutnu vrednQisrt; a po,gotovo- ne IZllaCaj dideoloS:kih i ppo'7 ~amsklih stavova. Zato £e 111a nj1ih ne tr"ha obaZ1irali. Ali ipak je .vai'Jn<> da se ilzne8'11 postavke Mar:i\ie Ba·em date UIZ konlae1ne re'dlloge .J>elglijskoj vladi, IQ.a •koju je wtic~ia i. <>nJi i ~~dika1na ~rganizacija koju je z~stup$, i:Cr ~~o tel<. ta<la dob1t1 potpumi slilru o gore irut,etim ~sta-voyrma. -.. . . . .-. T.ZiSte u re8avanju pitanja rada zen~ · .11a zakomskU zabranu tOJkvog rada kuce !'tavlJe~o V";" u.c!atim ll'enama lZ T!lcln1C- ~~ ~!ase. Irulw se llznOS\' i fued!il<limJs.k;i i!"azJ<>Zi ~<>ii ~ovore IJ?r<>tiv rada majki u vezi sa ·zdravljem, "'?rtnoStu 1 _radanJem. dece, mnogo v1Se .se insistira na _»mGralnlm mom~ntima«. Karalkteris.tiCno je, ~ orruzllilku ad pre navedene 'SW:dl]':, ·da se... sve konstatacije i zahtevi autora ograniCavaju iskl].uCiy? ._n:;t. 7;ne iz .redova Tadni.Cke ldase, imaduCi pred ocrma raldr.n1<:1IQ1 porodncu. . . . . r tada je M. Ba:ers delila Olapo5lene na neJ<ohk9 gr~·a, po azjOOJi,ma 111j.iho'll'og rada van "kn.lce. Zanimljovo je ,podvuc1 da se ~r"edlo.g za zakonsku za~b~anu rada ud~tiin ra_dz:U:~m ·zenam~. obrazlagao time stoje jedna;t>:ecilla tada ankehramh,;aposle-, nih zena izjavila da im se el!:onomSka sampstaljwst V1lie dOJlllc.... da. Ovakav stav treba smatrati '»opasnim« i 21l>og toga treba :intervenisati. . - · .. . za one od kojih se ocekuje da ·»ce se zacuditi kad ~c':'JU ovakav zakfljui\aik«, daju "" dva ob}.Sndenja: ako.~ada dev·oJ~a viSe ne bude videla za sebe moguCnost da ra~I. posle ~~aJe! ona ,ce se bo·lje pripremiti ·za svoju novu funkClJU -~o~a-c1ce 1 majke; a ako mlada zena, koil\ je .godinu dana ~OJila 1 nego: vala dete, zna da joj je povr:atak na rad u f.abr1ku n:mo~c i da neCe viSe raspo1a-gati .novcem -»-odrede~im ~a, n;~or1~ne lZ~ datke«, ona Ce se·viSle. interesova~i .za SVI)J'e d~a~1ns:t~?· Fost<> je daJa neke nejaJSlle ipiredlloge na koJ> <l>i n~cn;n. po3 stepeno irelba!IJo 1provo~diti z?.bra.nu-- u ~ivo"t, _u z~~:~UJCr~ • pored ·otStalog, katZe: ·. · _ _ ', . . »Ekonomski !progres treba da oslobodi rada yan .kuce~udc~.t~ zenu iz radniCke klase, taka da ona- maZe ~a isp~l ~VOJ~ pr::flotdnu :fitmkcilju, !httno civildJzatQm.k.u, podlilzamae ~ _vaspittaJruJe svo.je dece«., i dalj:e: >}pr_aV1o Zene na sl:o1bodu ~ratda treba 44 Vidi cit. delo: Le -travail satarie de la femme. marie~ ~o~ .e1Jstav.lja rreferat; Odrlan na VII :kongr_es~ ~Eil;g~ke. K?n e.~ rr:iSC Sindikata 1928 .g. Tr:eba reCi da sp. .zaklJU~?CI } predlozi k~~ 1 j.e M: B. dalq. u tqm. Qbimnom :refera"tu.r u _oelini u,sli u_ rezo_uGtJe v \og Kon~:resa. 151 150 �da.bude ·:podvrgnuttipravu dece ·na fizicku·riegu, i :iiiielektUalno-·fObhiraD.j-~,<-. se .. Iz tih kon~uz11ih i nedoreceriih stavov'a ipak' jasno vidi linija i t~ndenclja ·re~avanja pitanja zaposlenih zena te u koli~ ~.qJ .merf titkV"". sltvatitn]a mogu da bUdu kocnica zakonitog tf~:zV!oja dXUS:tVa -~' pravcu. eko_n,om6k:Ef nezavisrioSti i :ravn~~ p,r..ivnog ISUdi;ll6v?-nja ·:Z-ena u SV!im _·m-anMestacijania ljudsk~ dcl.,tnosti x dttiustvenog !Olvota." · •• 45: U Veif sa akcijom za zakonsku zabranu ra:da Zenama zaniir)~ ljt~ je. lzneti .i mi.Sljenja Josepha Dane~a, prpf_~ora_ na ft:~~oliCkom pravnom fakultetu u Lilleu, u delu: Le travatl de la mere h?rs. de_ son foyer et. sQn repercussion sur la natalit€._ Paris, 1933. Danel iSkori~Ctiv~ ·u doba kriz'e poja.Cano nezadovOljstvo radnika obzirom na ·vee~ zapoSljavanje -Zeha (zbog niZih na:dnica) i stoga predla.te: ~Trebalo .bi- eliminisati Zenu, ne ztrog njenog .braka, ve¢ zbog nj_e:nog pola, iz syih pool-eva gde njeiio pri>Sustvo nema drugi Tazlog s~m d.a snizi muSlru nadniCu. Ekonomska kriza je prilika koju ne b~ .tr~balo~-p·ropu.Stiti.« ZanimljiVo· je i njegovo citiranje kardinala Mani.hyj;~. koji·-Prdpoveda da Zena, poSto je· sklopila ugovor ·pred bogom da Ce sluZiti svome muZu i porodici, nema pravo da sklap-~ ni 'Sa kime ~gim, ugovor da Ce. obavljati i _druge poolove. Najzad, iz tog_ perioda tf'eba navesti i knjigu -Eve B"audoniri: La mere au tT"avil· et le -retour aU toYeT, Paris, ;1931, u- kojoj se. pOred o.Stalog, -navodi da :su prema podacima ankete vrSene od stran-e poslodavaca katolika .u Bordeauxu~ izda-cJ nepotrebno veCi ~ad rn,ajka radi .van kuCe (navodi se, nap-rimer, da u tim sluCajeviffia ma-jka llema vremeria da krpi -i sL). Pledira Se z8. razliCito vaspitartje- devojelca i ,deCa'ka-, pri Cemu u vaspitanju devojaka treba cta· dominira domaCinstV'O, higije:q.a, negovanje dece i razvijanje ose6aja _o¢1govornosti. _Pored ostalog, autor navodi da kad Zena ra4-i van.klJ.Ce, ne ostaje joj vr~mena »da se moli bogu«. Izrhedu. ostalog, aUtOr tako-de predla:Ze tla -se uvede specij alno .porodiCno glaSanje koje bi porodici omoguCilo da irna uticaja na opStinu. okrug i parlament, _t to tako Sto bi otac dvoje .dece imao 2 glasa. otac_ troJe_ dece. ,3 ...gl,asa .itd., a majci _:sa petorO dece mogao bi se · d~:ti 'jedan suplenientarni glas. Sve se to predlaZe zato da bi se»poStOvalo jedirtstvo grupe· i autoritet njenog Sefa(<, Ta knjiga- j-e uop.Ste: dokaz do kakvili sv-e· apsurdnih zakljuCaik:R mogu da: de,;>,.. v:edq katoliCke _teorije. . . · Treba, ~edutim, ;reCi da -se katoliCka shvatanja -posle Drl:tgog ..$-yetskog_ -l'~ta,..u izve,snom s:mislu »rno.dernizujll(<.: T() se_ naroCito Ogled~ ·U boo;-bf_ za jeQ'naktz. Pt~tu za j€:dnak rad; 'Koja, Se. Osn1v8: na !)9slednjoJ._ papinskof . ~q,c1kliki. ~~ .. p~leratl)_a ·:katolii!kel_ -shvatanJa .~¥tt~ji~{l·. j~-.m,_iS.Ij~j~ }!OJe,)~~q~i ,.J;VlJ9:. y;fq_ den. B'fwH tt · pll})Il~ kaclJI (Uiliuzen3a ka:tohckih- posloda-vaca:. i inZenjeTa}- _Le~. -trtivdi;.l industriel de la femme et son remuneration, Bruxehl.eS, '·i95-I. 00·8. l52 3. •PROTIVNICI POSEBNE ZASTITE Z:ABOSLENIH ZENA PokZ.~t z·a emarici:i>aciju ·!Zenii i rijihoVb ·ravnopravno U_C·e\SCe u javnom ZiVotu~- vezitn uz POZnata-imena nek~lik~ ~stakn~ti~ zena iz d-oba Francusk:e revolucije, dobiva sVOJU fl2lwnorm)u 1 iztazitije organi~acion<H>blike polovin&m XIX veka. to doh~ '! prvi put se pojavljuju kraj111ja feminJ;stiCika istupanJa u veu. sa pos·ebnim zaStitnim zakonodavstvom za Zene ~ EngleskoJ. i drugim zemljama, a krajem XIX veka ta shvatan]a dolaze do izraZaja i na medunarodnom planu. i u okviru Zensk.ih ali i sindikalnih organizacija· Ne ulazeCi dublje u istorijat, ciljeve i metode bo:rbe Zenskog pokreta Zena iz gradanskih kr:ugova, ipak je pot!ebno konstatoVati ~Cinjenicu da su ~eministi.Cki krugovi hili nedovoljno zainteresovani za probleme radntca. zenski pokret, kao produkt promena nastalih u zivotu sr_ed: njih -slojeva, -insistirao je na pravu na struCno obrazovanJe- 1 na rad Ze.na u svim zvanjima, sektorima kan ..i na pravu glasa Zen;1.46 Stoga femintstkiinje, :sem pojedirnih izwzetaka, uglavnom konstatuje da se :Z~nski rad ne 111oZe eliminisati, j~r bi to, pot:e:~' ostalog, »bilo Stetnb za n.adonalne inter:s-e,. napr .. mterese ?e~gr-:­ s:k·e tekstilne industrij€«. Ipak, ona i · dalJe Jasno 1 nedvosmtslen'O naglaSav-a da Se »zadatak udate Zene nalazi prv~ns!veno u anga~ Z.ovanju u pcrod~ci«. I .u zakljuCcima Prvog osmvackog ko~resa hriSCanskih sindikata u Nema~k()j_, jula 195~ ~aZi se ~a f!13Jkv~ n~ rade van kuCe a da se plat-e mtweva povecaJU za pristoJ·an ztvot pOrodice. Vidi:' BIT: :Hn:Eormatioils sociales;« vol. XVI, N-o. 9, 1956 •., str. 441--443. Medun-arodna k.a:ruferelncrlj1a hr1SCanSikiih simJcl]karta prihvatila je na 12-tom kongresu (Anvers), otdrZanom. decembra 1955 •• Rezoluciju o Zenskom radu, u· loojiOj se konsta~Je d!l se ne vod1 dovoljn'o raCuna o: brojnim socijalniJ? p:o~:en;rma zensk:og r:9da koji se diskutuju u krilu MOR-a, da ]e u.c~ce 2'!~a na sastanc1ma MKR-a suvi.Se ogr.aniCeno, i da »Admmtstr.arflivn -savet M~R-a treba da ustanO'Vi j-ednu tripartitnu komi,s.iju za rad Zena, koJa b~ se sastajala jednom u dve godine da diskutuje opSte probl;m~ 1 aktuelno:Sti koj'e ~ odnose direktnQ na status .zaJ?oslene zene.« Vidi »Informations sociaales«, vol. XV, No 11, 1 JUm 1956, str. 540 5 -, i61.In:si:srtifai}Je na.- praVU gb:lSa.' Zen-a 'i-inal6 je C~k za pbsl:c!icu, i:arnO _'g'd_e je_:Ja .. bo/~<1. U~_Odila_plOdom, da su izVOJ€_';:ana poh~IC~a pr~Va ·z~na;· ·pdStigriuta Ovi~ ili .onim: putem, »Z~e cesto kor~shle na5Upr'Ot. Sirokih SlOi_eva«. Vidi,:· ~,r. Joyan·D'ordeytc,_ Ustavno_pTavo_ FNRJ, Beograd, 1953 g<id., sh'. 17:\. ' . . . · 153 �nisu tr..Zile kontakta sa radni~>ama. One ill nisu. uvlill\le .ili nisu priMavale postavke o povezanosti interesa Zena radnica i zena uopSte sa radnickom klasom i njenom borbom. za resa-. vanj e druStvenih rpwhlema u korist r1>dn~cke ik:lruse." Radnice i njhna slicne kategorije zaposlenih zena bile su, med:utim, zainteresovane prvenstveno za poviSenje svojih pla- ta i pobolj.Sanje usloya rada. Prema tome, radnice su morale da se ·bore za zaStitno zakonodavstvo i saradnju sa mu.Skaroima u resavanju rzajednlickih o.svojih posebn1h 1nteresa. Poleniike u javnosti u okviru sindikalnih i zenskih organizacija o za.Stitnom zakonodavstvu za zaposlene Zene im.ale eu za rpot!l!edliou bdva(jamje grupa ilooje su o:aurzele stav proti-:v ma kakvog pos~bnog zakpnodavstva. Takav stav pravdao se negativn1m poslediit:ama koje .je ta za8tita rada!a: 1eZe zapoSiljavanje zena, t8Ze napredovanje, lakSe•otrpustanje i 5ili: C<~k se tvrdllo da su i niZe zen.ske rplate p•osledlca rpoo~bnc>g tretiranja zapoJSlenih Zena. 48 Protivnice zaBtitnog zakogodavstva za .Zene, ko.je su prvobitno postojale uglavnom kao grupe unutar feministickih organizacija, formirale su postepeno svoje nacionalne organizacije, a u perjodu izmedu dva rata {1929 g., u Berlinu} osnovale su medunarodn·o udruZenje »Otvoren-a vrata« '(»Open door<() u oilju organizovane .borbe pro-tiv po.sebnog m·edunarodnog regu!isanja zenskog ~ada ,; 'Pro1Jiv dcmo§emja possbnlih zafuonskih pr<>pisa u korist zena u pojedinim zemljama. I dotada8nji 'zah-tevi, izraZeni na raznim kongresima, u rezolucijama ·i :proglasima kojima se iz.jaSnjavaju Protiv p·osebnorg zaStitnog zakonodavstva za Zene, cak i protiv propisa za ohezbed.enje porodi!jSkog {)j;sustva-; izazivali su otpor radniea i radnickih 47 Odnosu i stavu gradanskog Zenskog pokrerta prem·a problemima radnica do kraja XIX veka Lilly Braun je u citiritnom delu p()Svetila posebno poglavlje (str. 463 i -dalje). Isto tak'o vidi citirano del<>_ G. B. Morton: (str. 84 i sl.) kao i B. L. Hutchin•: op. cit., str. 195 i sled~Ce. 48 Pri tom se zabo-ravljalo da su Zene bHe tako Siroko angaZov·ane u radu- van kuC.e baS zbog toga Sto im se od poCetika pji}lcwog rarda van· .kuCe davala ma-nja plat;:l. nego dotadaSnjim mU-, Skim radnicima i da su niZe Zenske pJ.ate: bile pravilo, a n~ izuzetak, d_avnq pre u~odenja zaStitn.og· z~\>.d<w~tva za ZeP.~. 154 krug·ova. 49 Osn:ivanje _internaci-onale _»Otvorena wata« irza2Valo je, medutim, Citav- val pr-otesta u redovi.ma radnica i radnika.:s~ ,. -Qsnovne postavke. te iri.ternacionale iznesene su u Statutu usvojenom 1952 fcetvrti rput dopunjen od 1929 g{)d.). Prema Statutu, cilj organizacije je da s·e postigne takya situacija u kojoj Ce svaka Zena i~ati ~lobodu da radi i da, kao zaposlena, bude zaliticena pod istim. uslovima kao i muSkarac. Zastitno zakonodavstvO, stoga, treba da se osniVa samo na prirodi posla a ne na. polu, a svakoj Zeni treba da se ostavi sloboda da sebi . azalbere 1pmsao, ,pri Cemu .se ne sme ni:kakvrlm zalk.oniana l!iSavati toga r,prarva.51 Stav prema materinstvu dat je u rezoluciji »rad i ·materin- .stv:o«, kao i u programu u vezi sa materinstvom. U tim aktitna osuduju se konvencije MOR-a o zalititi materinstva ·~br. 103 iz 1952 g. kao i br. 3 ilz 1919 g.) i ponovci se tvrdi: . 49 Taka j~ Weltbund flir Frauenstimrecht und Staatsblirgerliche F:rauenarbeit u zakljuCcima na Pariskom kongresu_ ,<1926) zahtev:;t~ da se. trudnjcama zakonski ne zabranjuje rad, vee. treba ~~yor1tt takve uslove" rada k!oji Ce irn omoguCiti »da pod na~p~esnlJlm za njih usiovima donos·e na svet svo]u decu«. U zakl_JUCClma. se takode konstatovalo da je nepotrebno sva,ko posebno mternacwnalno regulisanje Zenskog rada. Medutim, jedna grupa na .tom k'on~esu odvojila se sa izjavom da ko god poznaje rad u fabnkama, 1aJ zna da voslodavci neCe dobrovoljno stvoriti Zenama takve 1!-slove X:~?-a koji Ce im omogu6iti da donose na svet decu »Pod I?-~Jpodesm]tm .uslovima«, veC da Ce rezultat biti da Ce trudnice rad1h do poslednjeg Casa pod svakakvim U:slovima. Vidi oOpSirnij·e Ottc;> Graf: op. cit., II deo. 5o J,ste godine odrZali su protestne skupove radnice u Berlinu, MetUunarodni komdtet oocijalisti-Ckih Zena, Nadonalni lrongres Zenskih sindikata- SAD, hriSCans-ki sindikati i dr. (Ibidem: str. 14). 51 u deh.i statuta lroji govori o sredstvima _akCije (1952 g.). navodi se i zadatak da s-e dovr.Se i poSalju organizaciji UN rupitnici i projekti konvencija i preporuka, kojima bi se postigoo- cilj organizacije OD, putem stalne akcije MOR-a. Za srtav prema zaStiti i pravu Zena na rad kara.kteristiCni Sill i navodi u· uvodnoj reCi pretsednice, l!la -kongresu 1952 g .. gde se pominju mnogi sluCajeVi zabrane Zenskog -rada u pojed.inim !dr.iavama, a istiCe se kao primer Finska, u kojo-j je 851 Zena (1950 g.) radila na spla: varr-enj_u di'V'eta i to noCu, kao dokaz sposobnosti Zena da rade 1 taj. pooao._, Za .razHku· od d!"tlgih krajnje feministiekih organizacija. O~rga:iiizacija »Open -door« 'olruplja i poziva .!p.a;:. saTadnju i mu.Skarce. 1&5 �-»Pravo-- ~ene na ~ad---nec;moze da -lbude- predn\et ''nikakvGg ograD.iC€nja pod; i'zgovor·am· trudri·oCe ili nedavn..o.g·pOriJdaja«~ i ponovo.-.se. potvrduje 4a. ·?>j€dini osnov.k6ji- treba :da se uzm-e u vbzir u vezi sa porodiljskim dopustom je-postojanje event'!-aline ne.spo\9obno1Sti.-za rad«. Se-m toga,_-konstatu}e 1se da_je jedU-: ni naCin .da· se' zaStiti interes radne Zene da _kap osnova za dopust, kako .pre taka i posle porodaja, sl~_Zi ->;leka;sko uve"" renje -0 neSpo~obnosti -~ rad<<._ To je· ne sa~-£} jedino sredstvp; da.- se saCuva interes Zene, poslodavca i drZave, nego je to -i jedi_no sredstvo, koje _Ce udovoljiti »razliCitim- eventualnostima koje se pojavljuju u vezi sa materinstvom«.52 Zastup-ajuCi ovakva:·.shvatanja, ova .organizacija Salje redovno pmtestna pisma i telegrame MOR-l! i drugima medu0 . ilarodnim forumiJua, kao i nadleZnim vlastim·a it:pojedini:rn zemljama, -gd_e gad l$e tretira iPLtanJe donoSenja posebndh za... Sititnih [pr<>ptsa u korist zena-, -. Mada pripadnice _ovakve ,»apstraktne teorije o ravnopravJiosti i:eb.a« ne pretstavljaju brojno ·organizovanu .masu, njihov utlcaj nije,- za potcenjivi:mje . .NajviSe ih je u ski:tndinavskim 2emljama, gde vei: od pocetka ovGg veka deluju protiv donoc Senja po.sehnog zaStitnog zakotwdavstva za · .Zene/3 zatim :U Belgiji (verovatn<> i kao reakcija na jaka katolicka shvatanja), a poslednjih godina 'njihova shvatanja mimcitG se !PGiavljujU u SAD, ali 'bez ~?-eke jaCe organizacije koja bi organizovano istUIJila u ja:Vn?sti. TipiCno je za ovu organizaciju da je uglav~ nom ·s3stavijena Od' inteHektualki- i da se za njihove stavoye n~ navodi nauCna dokumentac;ija, ni medioinska ni soCioloSkoekonoonska-, l<JO!ia fbi daJCaziV'a(l11 O[pXaVdanost nj\hoVJh zahteva, ~'-·-·- Svi citati uzeti su iz :pub1ikacije Open C.oor 4ntematicm.al: Report of the Eighth Conference, Bruxelles, 1952. Jugos1avija. je bHa rpozvana na· .taj "i sledeCi lrongres, aili nije poolail.a :svog pll'et52 stavnika. o:J Skandinavska Zenska organizacija je joS 1906 g., posle don•o7' Se:rija Bel'nske konvencije, .spreCila ratifikaciju te konvencije,' a 19l9 god. protestovala kod MOR-a zbog tretii'anja posebne zaStite _ Z~a. Vidi: M~rgarita Gagg: Wesen und ·Aufga-be der Arb.eiterinnenschutzes, Bern, 1925 .. 0. ·Nelson u knjizi: FTeedom and Welfare, Danemark, -19.53, haVodi da u Danskoj i NorveSkoj nema p•o·sebilih p.ropi-sa o 'Poslovimi:r zabranjenfrn za Zene >deliniiCn() i zbog opozicije Zenskih organi.zacija (str. 92).' 156 rstotako tipicn<> je da s~ u :im ~ u_.;pst_<: f':_ministickim krugoviroa tretiraju viSe pitanJa dtskrtmt?-actJe ~ena .u ~ravu n~. ~ad, odnosno na za-u~manje ·ordredenih za·n~~nJ~- 1 -~unkm~a, _a mnogo manje se treti<raju pitanja falbrockllih 1 npma slil\nih r<!dnica. - • RazmatrajuCi aktivnost Zenskih organizacija i~an krugova O!P<m dGGr koje vei: dugo pootoje i l!ljm~ aJ:tivnOOJ: dan~ maZe 15e !lmnstatovati da --se 001a\:zm.atno pr{J!Slll'Ul]e. ~ObZlJI"oon_ a su p-olitiCka pa:-aV.a Zene, z:a :kloju su ISoe m~oge od ~~ organ'Iza-. dja prvenstvem.o borile, kao i pros~· :s:v11m ~zvap.Jil~a, .~ ·pnatnom broju z.emrulja pmstignuti,54 - .:zemske or?arul.Za!cnoe: ~a­ dansldh il<mllgova bore se danas uglavnGm _za rp_mnenu prl!nCJ!Pa ·ed:nake plate za jednalk rad, aU 1Ye bave 1 so-CIJa.Jmoon atranom J . :ZenSkog Tada van~, k uce. " Pr gled razvoja politiCkih pr-ava Zena i danaSnje stanje P-O _Th.e Road to Equa.!ity, New .Yo~, 195~. "In~:-e­ santnu analizu u vezi sa .-ra:zvojem prava glasa zena 1 zens ~~ M zemlj~a vidi: okretom do 1920 g. vidi: .dr. Dorde · TasiC, .2ens!C?... prav~. gtasa, t ~emokratija, Beograd, 1921. 0 uCeS_Cu Ze!l~ u poli!IckOJ:? z1votu La stanje posle Dnigog svetskog rata ---: _v1d1: Ma~nce D.Iverger, participation des femmes d ·za vie poht1que, Pc;:1s (~Es_co\·f·~· Kritiku na stavove Divirgera vi.di: Vida TomasiC: ».t:.oene 1 ~o 1 1 « _ uCeSCe Zena u poHtiCkom Z.ivobu, ))NaSa stvarnost«, br. 4, 1956, str. 417--421. · I t - alne 55 Tako se, nap.:r., na dnevnom· redu lkongr~a ~ en;tacwn _ al!ijanse Zen-a (1955 godin~)· pored oota~og, nalazJ.~o rp1tan1e obrazto_ vanj_a - struCnog i tehnwkog - dev-o']aJka, skracenog radnog VT_f! mena, j.ednake plate za jednak r.a!d, upotr~be ~ukleam~ energiJ= u indwsirr1ske svThe, IJ)osledi.ce u odnosu na ;l;-e:ne 1 sl. BIT. Informa tions srocia1es, rol XV, No 5, .1956, str. 203-205. 157 �/ III SUSTINA POSEBNOG ZASTITNOG ZAKQNODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA I PROPISI U FNRJ Dosadasnji razvoj zaStitnog zakonodavstva dakazuje da se z3.Stita zaposlenih Zena ne motZe i ne sme ,pasmatrati odvojen9 od zastite zaposlenih ljudi uopste. Zastitna zakonodavstvo mora da- obuhvati sve one kojima.je p~trebnO, bez_ o·bzirfi na pol. Ali .na .noime u korist svih .zaposlenih !judi. mo:raju da se na7 doveZu i posebne norme u korist zaposlenih Zena. O.snov za postojanje tih norm-i Cine f.izioloS:ke razlike iZmedu muSkarca i Zene, funkcija materinstva Zene kao i postojeCe duZp.asti z·ene u dom,.,ainstvu. Ovi falldori wslovljavaju komp~ekisnost p~oiblema11iike ""'~bite zaposlene kne i majke. Obzirom na 1m lCJomplekmlost ·pr01blematilke 'Za.IStitnog za(loom.odavstva o za. . poslenim Zenama, za pregled.nije izla.grunje materije, analizu i zakljuOke, ,potre!bna •je dZ.vesna 'Podela 11lll1.llltar tlo1g :zakoo'odavstva. lmajuCi na u:mu do~adaSnji i:'azvoj regulisanja za.SHte zaposlenih zena a gledajuci mi dalji razvoj zaStitnog zakonodavstva o zaposlenim Zenama sa stanoviSta zakanitog razV-oja drustva, izgleda najpogodnije da se norme to,g zakonad·avstva podele u · dve osnovne grupe. U jednu grupu izdvojene su norme koje,_~pr.et.&tavil_jaju posebnu z.a'Sti1tu za!J)Osle:... n i h Z en a, a u drugu grtilpu uw.S.tene su nor;rne lm.je c.me za.Stdt·u mat-el!'·ins·tva zapoiSlenih iZena. 159 �1,- P08EBNA ZMiTITA ZAPOSLENIH 2ElNA mestu sa odr~d:eniim trajanjem ~- odlredenhil· uCinkO:m. Ia:ko se,_ r~itk:·om i•ndwstrijaJ.iJzaoije, .sve ve6i 'broj pool:ova ikodd Sl\1 ZadataJk je ove grurpe ravtnopra'V'niih noxmi da• ol!lloguce zaposlenoj zeni obavljanje rada tako, da to ne naiikodi njenom organizmu,, da joj omoguCe Sto duii vek, efikasno obavljanje rada na odredenom radnom mestu i abavljanje druS.tvenih fu~·~·oija koje .Z;ena 1ima ka•o gradanin. Dalkle, u !pdtooju je zasti_t~ ... r~~ne sposabnosti ,gradanina - za1poslenog'a Coveka sa specrfwnrm orga-nizm·om i sa sp-eciHCnim moguCnostima. Osnov- za- ·postojanj8 tih -,normi -Cin·e mediCinski utvrdene fiz;ioloSke ra-zlike 1-zmedu or.ganizma Zene i organizma. muSkarCC:·1 Sem to,ga, vazno je .Stn se u ·or'ganli2rrrm.I. .Zene, .a u vezrl. sa nJenom generativnom funkci:jom, dogadaju izvesne eik:UCke promene, koje naro9ito uslovljavaju potrehu zaStite, 'buduCi da u .!fun periodima (pu!Jertet, menstruac:ija, lklimakter<ium) zensk1organ_izam negatirvn.·o reagira na izvesner uticaje rada... Pri tom nastanak i trajahje m·a'nif.estacija uglavnom:s·e poklapa sa radnim vekom .Zene. 2 \Na -~e· fizio1nSke a'.azlike na1d'o~~~ju •se iz:v;etsni Cinioci.lkoji' i~_aju osnov u ~ocijalD.om polo.Zaju Zene, a. kOje i m·edicinit uz1ma u ob~ir pri ra·zmatr:::i.nju tih razlika. :Ovde se ·misli na tiv. dv6struko optereCenje Zene u vezi sa oibavlia'l}jem poslova u doma.Cinstvu, kJoje ima za iPOSJ.edricU zamor, odnosno smanje.: nje otpo_rnostLZene za oba.vljanj.e ··odrectena;g rada na radnom 1 Razlika u duZini tela mU:Skarca i ;lene iZinosi U,76 ern; Zene su za .11 kg lakSe od muSkaT"aca; razlika u oqimu grudi· je 5 em · u kons! mu~karca; srednja_ v:eflnost vitalnog kapaciteta iznOsi. ked muskarca 4.5Q.Q cm3 a ked zene 3.5-0IJ cm3. Vidi: Z. GavriloviC B.io'metriski ·podaCi·-trudbenika fabrike svile· u NoV.om Sadu, Zbor~ mk radova InSitituta za fiziolo~iju rada SAN, Beograd, 1952, . stt. ~6, 67, 69 .i 73. P:of. dr~ Bosa MiloSeV'iC.navodi da je »indeks sna.ge zene prema. muskarcu 570/1000 a indeks. otpora· 679/1000«. Vidi: Z~na u. radnom odnosu, Zbo·rnik radova .I nauCnog 1sastanka .gine..,. !rologa, . 195_0,- ~agre~, 1952. str. 83. 0 razlikama u gradi m111Skog j_ zenskog orgamzma 1 o potrebi da se·. zbog toga· maSine prilagode uzrastu i osobinama Zena vidi: ·dr. D:iJnko ~tambuk: ·zaravstvena zaStita Z~~ u. ,_Privredi, Beograd, 1952, sUr. ~- o razlozima po-<sebne zastite zena vid~ takode o-d. istog au tara: Osnovi -higijene Ta<la, Beom-ad, 1949. str. 26-28. · · · 2 '· · V1di bliZe o ·tome: prOf. d·r. B. MiloSeVIi·C: 0 radnoj sposob::. nositi Zene, zbornik »0 Zeni<l-, Beograd, 1953, ;Str.· 49-fH .. 160 se: dbavljali iskljuCivo u doma·Cinstvu obavlja van domaCiristva-, posiovi u domacinstvu jos uvelk pretstavljaju te8ko o<pter.,ce~ nje ··za :Zenu. Ono, po vr'emenu i te~ini rada, pretstavlja gotovo_ joS jednu radnu nedelju, ravnu onoj koju Zena pr_ovede u radu na svom ~radnom mestu.3 :~ Cinjenica·da Z.ene posle rada na ·radnom mestu.. obav.lj~ju ·~ slove u domaCinstvu i negativni utic~j tog zamora, ;po~nJe se. ~ svim studij.ama u vezi sa problematlkom zaposlemh zena. Vuli citirano de1o dr. B. Mil'o.SeviC: »Zena u. radnom o~n~su~ _(str. 82 -83) gde. se navod:i: »Zamaranje na. nekom radu Je md1V1dualna stva~ i zavisi od snage, spremnosti, brzine i ooeCajnog , odn'q~ prema posolu koji se obavlja. Ipak Ce.SCa pojava brz~ zamo-r!'l k_Od: zena, pored fizioloSk.ih razlik.a u gradnji ·tela i neluh funkciOnalnih' razlika, mo·Ze se objasniti i optereCenjem .zene .r~dom U' doma·Cinstvu i na podizanju dece.« U istom zb.orniku v1_d1 takode dr, A. MojiC: Anatiza statistiCkih podatak_a Zena u Tacl~?m_ ~~dnosu. ~ vezi sa zdravljem i materinstvom(( (str. 111). Z. Gavnlov1c _navod1, u vezi sa ispitivanjima' vrSEinim u fabrici svile u Novom· Sadu, da od 410 anketiranih Zena preko Ce"Wrtine 1ohavlja poslov-e u domaCinsotvu 5 i vi-Se sati dnevno, a bHzu Cetvrtine 4 Casa. Iz toga OI). · izvodi zakljuCak da je veCa moguCnost ~?~aja za~or3; na zd!a~-~ srtveno stanje radnica. Vidi: Z. G~vrilovic, Maten3alnt uslov~ ztv.ota pregledatnih rad-riika, u citiranom ZbOTUiku radova Inshtuta · za fiziologiju rada, str. 99 (tabela br. 16) i str. 84. o posledicama z.amb['enosti dr. Lajovec navodi: »Prem:a n~.vo­ .dinla Iekara u preduzeCima · pitanj-e industriske zamprenosti .k~ _ Zena nruroCito je vaino... KroniCna industrisk·a zamoll'enost Je' u velikoj meri uzrok tome Sto kod Zena · sreta-n;o 300-40~/o. viSe ZivCanih poremeCaja i obolenja nego kod muSkaraca.« -V1d1: odr. Stanko Lajovec: Zena u industriji, Problemi hi1gi"jene, Komg.resni zbornici Saveza lekarskih druStava FNRJ, Beograd, 1951, str. 110. Sli-Cme podatke _navQdi i Dcn-a Harnsen-~1lanke u svoioi _-stud:ij~: Die Hau.swirtschaft und Mutterschaftsletstung der FabnkaTbEnterinnen, Berlin, 1932, srbr. 31. U Francuskoj~ 'PJ;';:'!Il'l~ je~o~ ·:mke? koju je u rajonu Pariza izvrlio Centar za studiJ-e I s~atwhku ~'1nistarstva ·rada, proizaSLo je da Zene provode na ku6mm J?OOlovdna 3/4 ra·dne nedelje od one koju provode n.a svom·. p.laCeno:n;a. poslu. Svajcar.ski eksperti utVTdili su takode optereCenJe domaCmstvom od 3-4 Ca:sa dnevno. Vidi: 'BIT: La participation des femrmes ma"' rlees et des ·meres de famine d t'activite economique, Geneve, 1951 str. 21,.:.._22. SliCne· rezultate pokazala: je 1 anketa CV· Saveza :sinidikarta' J'11Jgoslaviie· 1952 -godine. Vid.i:· Pejplca: Kw~elj: Polofuj Zene u privredi, })Sin:di:k;ati%; ~br;· -~5,':'. 1952, :S1J.". · 23·. 11 Zena u radnom odno!lu 161. �Ovaj faktor ·zamora treba uzimati u ob2lir ka(i je god u pitanjU'zaStita zapo:sl~nih Zena a ile samo kad se radi o udat!i.m Zeilam.a, odlwtSno ·madkama. Nairne sve dosadaSnje aJD.kete · pokazuju da !Zena: ;i kad Zivi sama, dana mnoge duZnooti' koje muAkarac nema. Ovome je u7!rok, pored tradicija da su poslovi u domaCinstvu ->>"Zenski« poslov'i, i Cinjenica da Zene uglavnom imaju ni.Ze plate nego mu.Skarci (ne samo u uslovima nejednakih plata, nego i tamo gde za jednak rad vredi nacelo jedna-. · ke plate, obzirom da Zene u ·znatnoj veCini ohavljaju manje kvaliflkovane poslove pa su "bog toga i slabije plaeene), tako da cesto ni objektivno ne mogu da plate nekoga drugoga ko bi za njih te poslove obavio (pospremanje, nabavka i priprema hrane, pranje i glacanje .rublja, tkrpljenje itd.). Sem toga, i neudate zene u vecill,i slucajeva l!Jive u ui\oj iii siroj porodici, odnOISi!l.o u •zajedniClkOJil 'l<ucanstvu, gde, opet po tradiciji da oo poslovi domaCinstva »·Zenski« poslovi, preuzimaju brigu oko drugih C!anova pl>rodioe.• No tre.ba rpodvuCi ,(Ia je zamO'f', u izveiSnom smriislu, socioiloski fakto.., ilrotii iana p.-iv.remeni ikarakteo-. Ailli u ""d<>iln.ie Vreme s njime se joS mora raCunati 1 zato ga treba uzimati u dbzir.. Iako se smatra da se norme o po.sebnoj za§titi zena uglavnom odnose na rzailtitu .Zena 'kao poteneijalnih majki5 , iJpak te norme ne m-ogu da :se IUW.srte u n-orme za 1za.Stitu materinstva, • Prema anketi rnenoj u SAD vise od tri cetvrtine neudatih Zena Zivi sa· j-ednim ili oba rod:itelja. Preko petine neudatih Zena, ·a. koje Zive u porodici od dva iii viSe Clanova, izdrZava ili po. maZe izdrZ.avanju porodice, jer nema muSkaraca koji zaraduju. Vidi: US Department of Labor (Women's Bureau): Employed Women and F~mil~"Support, Washington, 1939, str. 9. G. Wiliams, u knj!l.zi: Women and Work, London,- 1945, poole a~lize obaveza mu.Slt:araca i Zena Z'akljuOuje »da je pogre.Sno ·raCunati sa ZenO.m koja' nema obaveza, jer 'je to ,redak izuzetak:'« (str. 66). Marrianne Pollak naV'()di da »joS danas (1932) Zivi u NemaC:koj ~0/o -Zena u ppro,diCn'Om d-omaCinstvu, a <Svega 40/o same«. (VidL M. Pollak: Beruf und Haushalt, »Handbu~h der Frauenarbeit in ·-0esterr'eich«, ·str. 420), 0 obavezama i neudattih Zena· go·vori se i u elaJ;:>Or.a:tu Q Zenskoll:l radu iznesenom na kongres!U. Medunarodne orgrani~cije za. socijalni prc;>gres u Milanu, 1956 g. (Vidi: Dr. Irm,gard Bergb.aus: Le travail des femmes, Milan, 1956, str. 5.) 5 Ovo se ·izriCito podvlaCi u cit. studiji Medrunaradnog birOa.rad.a: StahLt legaz ..·des tra.vailZEhtseS {str.. 301). 162 · l>i u tom slucaju otpala potr<jl>a da .se one primenjujU i na ~';;;,e koi!' nisu majke, ill za koje postojipretpostavka da to. neCe viSe biti. . ., · . . Qvakvo shvatanje po.trebe za posebnom zaStrtom ·zena ni u · kom sluCaju ne zn3Ci da se stoji na stanovistu po kojero je zena tzv. »SlaJbiji pol«, »manje vredno biCe«, nedoras~o,z~ oba-: V'eze koje druStvo traZi od svojih Clanova. :Nap~otlv, .z~;t~ I muSkara<! su biCa sa specifiCnim mogu6nostima 1 ~?eciftc:n;tn sposobnostima. Zadatak zajednic; je da i~ omo.gucr d~punJa­ vanje li u procesu rada i u dru:stvenom ~v~t~, ~-- ..da . :'-h, kao radne !jude, za:§t\t:i {>d poslova :i USlova kOJl hi s\e!Ji1I nJihO;VOffi radnom i 'ZiVIOtnom veku. i 1 • U pose b n u z as tit u zaposlenih !lena mogu; uglav: nom, da se ubroje ave mere: . . . a) Posebna zastita zenske omladine - olb..,beden)"e muma godina Zivota za prijem na posao, o~osno na ~trucno osposobljavanje - zabrana rada na odredentm posl~wma 'b) OgraniCenje, odnosno regu!isanje radnog vremena --:skraCeno radno vreme - nepotp.uno r?dno vreme - »slob.o, dan dan« - zabrana na.Cnog rada :_ Odmori c) ZabTana rada na odrellenim poslovima d) specijalna higijensko-tehnicka za3tita e) Inspektori rada '--- zene· . f) KroCi Tadni staZ za penziju. . .. g) Posebna sluzba u c;kviru sluzbe profeS?.onalne ortJentacije i stru.Cnog osposobljavanja h) Sluzba ,zaposljavanja i) Posebna administTativna tela. . .c . • ~ Sem ove grupe mera. koje,, ustvar1 pret.stavl]aJU za.§titu vee zaposlene Zene i ~o, vuglavno:_n, u vezJi sa :.a~o:n. na radno~ InestJ.l, u posebna·za'S~itu maiZe da se ulbroJl JOS Jedna_gr~pa mera·. Ta druga ,g:rU:pa mera stoji u vezi sa oibavezom za]edn1ce, u pogledu zaPo5ljavanja Zenra, odnosno njlirr:ta... je cil~ .. da .doprinesu 10,stva_reniu, eik:onomske ISamo~stalnosti ·zooa, nJtho¥<liD IPl"avilnom =poSljavanju i realizaciji njih<>Ve. ek()JW!Ill;Jke ravno~pravnosti. St.Qga se ~e veraudu ~ pra;v'?. ~en.e na ll"ad., nosno uz!Pravo na stTuono ~o~osob.lJava,dlJ€ 1 Je.dna_ko n~a.~­ vanje, a posredno ru vezam.~J lliZ uvod:en}e, obim a. reailllZa:ctJU mera koje su uvr.stene u ;prvu grUIPU' m:ru- oq- u• 163 ·,,; �·· Za elf-onomsku ravnOtPravnost zap-oslenih Zena bitno je oboobedenje prava na jednOku rp~atu za jednak rad. Medutim, avo pravo Zena ov.de se ne treti:ra u okVliru posebn~. zaStite Zena,· jer ono Cini o.snovno pravo zaposlene ·zene kao ·Coveka i gradanina. Dublje ra:zmatrarije oVO:g pitanja P'relazi okvire ovog ·rada i zahtevalo bi da 'se, u okviril ekonomike, tr.etira pitanje jednakog nagradivanjac po vrednosti rada uopste i Zena posebno. Stoga· se olio ·potn:-inje ·sam-a· u-zrgred, tamo 'gde je to ·neophodno. .Period do donO'S·enja U:sta~.a !Ure\ba da se .posmatra kao pro-· du2etak stanja nastal<>g za vreme NarodnooslobodUaOke hor~ be i :narodne ·revolucije - ]stowisk:og per1oda kojd je izazvao vr1o d"boke " .lwranite .promene u ffivo<bu zena. Tokom NOB Ze.tle· su, uz· potpuqu politiCku ravnopravnost6, preuzimale apsolutno· sve du.2nosti kao i mu.Skarci, uCBstvovale ravnopravruo. u svim ohHcirrna hoDbe. Ostalo je da se oslobodenjem zehUje taj njiliov novi 'PD'lma.j regqrllie Umavom i :zakonima: U peri:odu kad .cela zem.lja. dos nije bi•la osJc;boilena, aJ.i kad je rukovodece tela preslo u Beograd, medu prvim odlukama Nacionalnog .komiteta oslobodenja Jugoslavije iz oblasti radnih odnosa bile su i dve od!uke ad istoriskog znaoaja 1 :?Ja zaposlene Zene. Njima. se naim·e obezbeduje pravo na jednaku platu za isti rad i sa is tim uCinkom, .-1J.ez obzira da li su udate .ili nisu, drZavnim .sllllZbenicama,- stalndrrn <radnicama i nadmC:n1kama. >~Sl. list DFJ b~. 2 i hr. 3/45.)' Ov:e dve odfuu!ke kojJnna· ·se·UistaniOVt1j"aYa ekanmn:ska ravnopravnost Zena istiCemo .zato Sto Zelhno· podvuCi da je i pr.~ don9senja, U~tavaootklonjena diskriminacija po po.lu u pogledu n·?gra~ivanja·, pa se time_ yeC· tada no·v-a · JugQr,lavija stavila u red' onih i danas' jail malobrC>jnih dciava (tada samo SSSR) u kC>jima je zak;onom regurisano pravo na jednaku platu za jednak rad. Time je vee tada bio ostvaren jedan zahtev.·)<;ojoi fe 'klasni radniCki pokret, i u m-ed:unarodnim i .u nacionalnim okvirima, uvek .postaVljao i naglaSava_o, pa. i u naSoj . ~-erp.~j~. Serm toga, 1Cindenica da Zena !Prima adekvatan iznoo. kf!:o platu za-sv-oj rad, p:ri Cem,u lljen pol nema nikakv·og 11tlC~j'a na vi.sinu te zarade, igra va~nu ulogu u posmatranj_l)_za.S~~t~e Zene u radiwm odnosu a indirektno i zaStite materinStva. -sva prava "i davanja u vezi sa radn1m odD.osom, "i s njime· mlju.Ze povezanim socijalnim osiguranjem, vezana su za visinu .plate, taka da je za ekonomski polo.Zaj zaposlene Zene i zapo~len.e majke od bitne vamosti regulisanje njenog n:JJgradivanja .. St9 se tiCe propisa o posebnoj zruStiti Zena i za:Stiti materinst'V'a, u periiodu do donoS.emJa Us1tava nri.je hirlo· novih p!l'O'J:i·ilsa· iz te ·oibla~s_ti, -te se stoga m'OiZe zakLj1Uffi:tii da Je u to doha ibi!lo na snazi zaStitno zalkonodavrstvo ·b:.ivSe Jug·o~slavdje. To P'I;"o-i#lazi iz Cinjenice da ti propisi .nisu bili u suprotnosti sa »tek.ovinama NOB i deldaracijama i odlukama A VNOJ-a i zemaljskih antifasistiokili veca (\Skupi>tina, sveta, "obranja) poojedinih federaJnih jedinica i njlihovth p.re'bstavndStava kao 1 pravnhn propisima donetim od NKOJ-a i njegovih povereni.Stava,. vlada i povereni.Stav8: federalnih j-edirlica«. 8 Iz to.g perioda, treha _ipak, u vezi sa za.Sititom materinstva, pomenuti jedan dokumenat - . obtazac kolektivnog u.govo±a (olbjavlden u .llstu >>Raod« hr. 30 od 25 avg>u~sta 1945) gde se (pod III, t. 30 i 31) pred'Vida po~odlljskd dorpmst u trajanj\i dva mese-ca pre -i dva \n{eseca -posle porod:aja; pr.av·o prelaska nallakSi posao. od· -petoga meseca trudnoCe uz istu platu; pravo da »majke-rodilje« i dojilje ne rade.prekovremeno i nnCu; kao i pravo prekida rada· ·zbog d·ojenja svaka 4 sata, odnosno 5 sati - 30, odnosno 15 m[nuta, s tim da se t·o vreme ne odhija .. ad zarade.9 6 Vidi:. Dokumemti o razvoju. narodne vlasti, u redakciji dra:· Leona GerS'koviCa, Beograd,- 1948. ·1 Na o've dVe odredbe n,adOvezuj·e se joS--jedan propiiS, koji ta..;. kode 1zriCito. navodi taj princip (Cl. 1. Uredbe o regulisanju nadnica i pl:ata radnika i nameStenika -u drZavnim, privrednim i priv.atnim predruzeCdma, privatnim ustanOvama d organizacijama, Sl_. Ust DFJ br. 24/45). Uporedo -doneta: je i Uredba o regulisanju pri.:.. nadleZlnosti drlavnih- ·shiZbEmika koja;. medutini, ne sadrZi viSE! izriCiti propis' u tom smislu. ' Ci. 2 Odluke Pretsedndstva A VNOJ -a od ~ II 1945 o ukidanju i neva:Znoot:i :svih pravnih prorpisa donetih od :strane okri.pa-::_ tora i njihovih p'omagaCa za vreme okupacije, o nevaZnosti odl1;lka koje su za ·to vreme donete, ··o ulddanju pravnih propisa koji su bili na snazi za vreme okupacije - Sl. list DFJ br. 4/45. 9 Vidi: Mate.rijal za prouCavanje Tadnog prava, u -redakciji dra. B. T. BlagojeviCa, I sv.esk.a, Beograd, 1946, :str. 83. · 165 �Os:p.ov ·za pose'bnu ·zaititu Zena-, kao i Osnov za.- celokupnU za.Stitu fuaterinstv-a Zene u radnom odnosu - najSire :Shva..:. 'cenu, 'dat je odiredlbama Clacr:ta 24, 32, 20 i 3:8 us t a v a rpro·iklaanovanog 31 januara 1946 {Sl. ·list hr: 10/46). Ovim odredha,C ma data je orijentacija i moguCnD'st za donoSenje i prime~u propiSa koji Ce detalj,no regul1.sati poiOO:aj _Zfille i, naroCito, zaStitu z.·ene i majke U radnom o·d.nosu. Ob~rom na inferioorni i neravno.pravn_t _poloiaj .Zene u zako~­ nima ibivSe Jurg.oStlavli.je, na ,1Jrad.i·oij:e p6-t00j-enostd Zena i zaostail.a ·shvatanja o mestu) -ulozi d. ;poloZaju IZene u druStvu, lbilo je potreb1.t1o da--se u U!stavll. d·zriCito naglasi nov stav u odnasu na i';enu. Stoga je •Clrun 24 rposvecen ~skljuC:iv<> rpitanju zena. U -celo:sti ovaj 1Claq, glasi: >>2ene su ravnopravne sa muM<:arcima u SV'im ·olblaStima dclaVIllog, privrednog i druStveno-<politH'llrog Zi.vota. Za jednak ra'd Zene imaju prav:o na jednaku pliltu kao i ·muSJkarci i uZivaju posebnu za,Stitu u radnom odnosu.10 DrZava narQ.Cito Stiti interese Z.ena matera i deteta osnivanjem porodiliSta, deCjih doinova i obdani:Sta i pravom matera na pla.Ceno ot'SUistvo·, [pre i !P-osle iP'orodaja.<c Pro.klamajuci pravo na posebnu za.Stitu zena u radnom · odnomi, U.stav n~dvo·smdslem-o i:zJraZava 5tav ii shvatanje o uJ.ozi Zene u no•voj dtZavi. Oinj.enica da j-e ova· . .o-dredlba data u . istom clanu sa odrec!Jbom () p•otrpunoj p<>liti!ikoj i drustv·enoj ravnOpravnosti Zena, od ·n8.roCitog je znaCaja: davanje prava Zemama ·na Posebnu zaM1i1iu u xadnom odnoJSU., 1hez jpDtpune eko.... nomske, pravne~ druStvene ravnopravnOsti sa muSkarcima., mogla hi da hude odraz jednog drugaCijeg shvatanja - da je Zena inferiornije hi-Ce,· kO.je ne m.oZe da bude r"avnopravno i da je ·zato treba po,sebno za.Stititi. Sem toga, ova .a.ctredba o praVu na posebnu zaStitu odraZava i stav o P'otrebi da .se zaStiti Ze1:1a kao takva (u radno:m odhosu) a ne .sam;o majka, jer se ne na10 · Ove dve radno-prarvne odredbe zajedno sa onom izraZen'om prvom aHnej-om Cl. 24 dr. A. BaltiC smatra neposredn!m naCelima svOjstvenim za na.Se radno pr<:ivo-. Vlid:i dr. A.· Baltit: Osnovi radnog pra.va. Beograd, 1955, M:r: 102. 166 odi da pravo na zahitu imaju sa;;,o majke, ~ego .se i;ll"iCito ~aZe »Zene<c, Sto ustvari znaCi da je za reallzamJu ravnopravnooti potrehna posehna zastita. • ' Treca alineja cl. 24 sadrzi o.dredbu koja iOli"rui';ava stav prea materinstvu uopste - dakle materinstvu svih zena gr:'ct~~ ~a i _sve dece - ali, u istoj reCenici, data je i jedna detalJnl]a adno-pravna Ddredba, kojom se garantuje prav<>. na placen ~orodli1j•skd dorpi.tst.· Mada Ge ne krui';e li"':iC:i.to da se .. rbo rprarv>O d.aje Zenama u radnom odnosu (upotreblJaVa se term'l.n }}ma.tere«), ipak- analogno tome sto je u drug?i alin.eji upotreb~e.n termin 'Zena u radnom odnosu, a davanJe pla~enog porodllJskog dorpusta prakticno je moguce samo kod zena u r~dno,m odno.su --treba .smatrati da s-e ova odredba odnosi na nJlh. Najzad, cl. 24, govoreci o materinstvu uorp$te, n~v:odl _i DhavezU drZave da os.niva deCje ustanove, i u egzemphf1J;tatlvnom . nabrajanju _(ne _moZe. se sma~rati da se radi o taksativ~om nabrajanju, mada hi f<>rmain<rtekstualno mogla tak_o da _rzgl~~a) pominje se ustamov.a ohdani:Sta, dalk.l·e mstanova ibitna 1 tl!PI·cna za zaStitu i smeStaj dece Zaposlenih majki. ' · 1Sem u cl. 24 Ustava, ostale odredbe koje daju osnov za potpuna i celovito regulisa·nje zaStite materinstva, naju:Ze povez~~ ne sa realizacijom potpune ravnopravnosti Zena, moiZemo na-<~1 i u drugim pom·enutfun Clanovima U.stava. P.oSto je Cl. 24 proklamovana rav-nopravn,O·st Zena sa ffi'~~ Skarcima za ·Zene je od 1blitme v:aZmosti i rCJ.. 32 ko.ji sad1rz1 obavezu 'svakog gradanina »da radi prema svojim sposabnostdn}a'«. (}vlo ·.fbi govordLo u !PrHog 1stanovtiStal koj e \S-e !ZaiStulpa u tretiramju p-roblernatike 1koja ,Cim.i sadrZ.aj ovo1g.a l!'ada,, da ~po­ stoji -obave2a da se ornoguCi Z.enama kao i 5-Vlrn. gradanuna uopSte da sti-Cu potrebnu' struCnu spremu u ~ilju s.amo~talnog, pribavljanja sredlstava •za.iZivot i rada u kortst .za]'ednwe. ·.; Obaveza drZave da im to omoguCi, sadrZana je u ·Clanu 38, koj'i odrectuje da su skole i druge pro&vetn~ i kulturne ustanove dostupne svim:a slojevima naroda. Obzrrom da su u ranijoj drZavi izvesne_ javne sluZbe bile nedostupne Zenama, ~a ilene je bitna i odredba prve alinej~ el. 33 ~ojom _se pr<>kla~uJe podjednal<a dosturpnost svih javnili &1mb1 sv1m gradamma rpod zakonskim ·uslovoma. 167 �Najza:d, za ..za§titu zaposlenih zena .i za:stitu .. materinst>ra u \Sirel!ll,;srnislu vazan je i •CJ. 20 Ustava, lk~jii ~ad!rZi USkljuCiv,o: radno-pravne .odredbe, · mada direktno .ne spominje · zen10, U drugoj aJdneji OVGg o]ana, gde se l!labraj a~U obaveze drlave da zaStiCuje lica u radncim odnosu, navodi se i obaveza, odnosno briga ·.d~Zave o »Stltnb(mizm !Prilikania«. savremena opreiDljen stan Cini bitan elemenat za norrnaian Zivot porodice, a naroCito porodice u kojoj i zena radi. Prema tome,· moZe. se reCi da j'e Ustav i:zJ 1946 ga.p.ine :sa.drliavao potrebne osnovne odredbe za pooebnu za§titu zaposlenih Zena j .za zalititu materinstva _u Uzem i mr-em smislu. a) Poseb"IOO za8tita iienske .om!adiThe Ob-ee'bedenj a m~riimunna go·dina tivota' za • prijem na. posao, :odn·osno str.u-Cn-o o"sposoblj a vanj e. IP!rve iattervencije d!I.Zave u radnim odno_tsdma ISaldrZavale su, kao Sto se videlo, ograntCenje 'rada dece. Norme o ograniCenju radnog dana za decu j omladinu razliCite dO'bi prostepeno su se pretvarale u norme koje su postavljale dobnu granicu za otpoCinj.anje rada u fabrikama~ Pri tom su znatnu ulogu igrali i zakoni o 10havezllom .Skolovanju i reguHsanj~ stru.Onog ·osporStolbljavanja. Sve ·Cinjenlce -govore da razv:oj ide u tom smislu da se dobna .graniea za ulaZenje U radni odnos, .odnosno.IZa stTUICm.o 01sposo:hljanrt;\nje p'UJtem !Skoilovanja 'kombinovanog s IP'rakUOnim radrom ilii uOenj.em u rpriwedi, 1pomera p.rema gore. Vee od rpo,~ellk~ regulisanja. 1fuh pitaija nai1aci se, dodrue retko ali ipak, i na zahteve da .se p-oveCa dobna graniea kad Je u ,pitanju radniCka omladina :Zenskog p-ola. Pritom se, ffini se, viSe imao na umu moralni moinenat nego rzaStita zdravlja, odnosno fizioloske razlike izmedu mladica i devojaka i zastita buduceg (potencijalnog) materinstva. Med:utim, na-uena ispitivanja utieaja rada na ·Zenski organ:izam ukaZiuju na p-otrebu da se. prosebno zaStiti Zenska omladina, Sto je uslov za normalan razvGj .-adnGg rpotencijala, odno5alo zdravlja kasnije odrasle radnice. P~ nekim miSljenjima, va.Zno j~ da se .period . radni odnos odnosno naukovajne; ne poklq.J)i_-. sa stupan] a u ' . . . a IS€ z.a ge. pertodom k-a.d z~~ mnJadina rSazreva 1 ipiiUiprem ' ' neratlivnu funk<:IJll: . . . I;' .. pGtreba da se .gramca mt.Ne·bl se mogo ree1 da p'ostoJ'i · · " ..... . .e dobii iZ8. p!-ij em lila r p'otSao g-enera:bno ~o.vuce naVIS~ ~ omladinu kao Sto se ne moZe ista graniea zahte~atl . za ze u I" Pr'. odredivanJ'u grantee minimalne dobl za ni za sve zem Je. 1 I d" . t"eu 5t a posebno Zenske om a Ine, .u 1 prijem na p-osao .uop_ e, "k 1 anja . konomska situacija :zemlje, duZina ·obaveznog s_ ~.ov_ d' ~e~niCki nivo pr~izvodnje, _klima.ts~e prilike,d: tr~~1~1J~ 1go~: Danas usvojena. opSta graniCa krece s:e Izm: u , 1 din Medutiro •cini se kao naj:povoljnije da se •za zensku ;:;uaani: .. a ~a prijem na posao, ~odnosD:O struCno osposo JaV. ' . grao~~osu na muSku omladinu, podigne samo- za ona :zanlmau t ) ko•~ koJ"ih na ·<>snovu n. a ·odnosno posJ.ove (radna mes a u.. • I ... . r J , " 'h . "t"vanJ·a normalni· razvoJ zenskog o utvrdenih naucn1 I-&pl 1 ' · d f . a dolazi 1i ·pitanje. ·Pri tom je dovoljno . ~ 1. sam-a ~=:e odiedbe a detal.jniju razradu o~~aviti yob~C-~Jen~:. nacinu regulisanja slicnih &ucajev_a (spectplne k:GmtSIJe, Jektivn'i 'Uigov,ori, lilnspekrtoci raoda _n tsl.). . .. ·zad potrebno je obezbediti viSu lgranlcu .za prlJ:m na N · aJ ' . · . . . ke omladme na sao odnosno· struCno os,posoiblJavanJe, zens . . . 1 _po. , . t" d ibi u vezi sa obaVlJanJem pas a, onim radnun me.s: Ima g e I .. • t . 1 mogul!nost moraine ugrozenosti. pos OJa a •. osl ovim a. Zabrana rada na od·redenim p . b.· . ... k d zenske omladme, o ZlObavljanje izvesnih poslova crnnze o u· , p.oslerom na r-a~ojni proeeS, da iizazove odredene nega rVIne 6 . . H"' ·g berg· Fr~uenarbeit und u .Vidi. Margaret Hilferdlng- om s . - . . - 0 ·t-ei··ch« · . h d Frauena.rbe-J..t 1n s ....... 'F'rauengesundhett, »Handbuc ~ ak d za kraCe radno Wien, 1930, Str. 395. Za Sto ~asn:r~~~~ p~~e~ sporta nepriliCvreme i :a. duZe pa~ze kao~i~~ih devoj aka plediia i J ~ny A:dlernog poloe.:a.Ja tela pn radu h be't.i.rztlicher Praxts (u IStom He:r;zn:aTk, u Clanku: E~f.;{;o rst:!'~~~~~ navodi da mnogb viSe o?c: zbornilru, str. 521). Dr. Did. muSkarci istog uzr.asta. Vldl: leva Zenska radna omla liila nego · d" Beograd ' r. 'n . Stambuk: Zdravstvena zaStita Zene u pnvre t, v d 1952, str. 5. 169 168 �dice {sem istih negativnih posledica koje takav rad izaziva i k:od mO~e . omladine), na;roCito na generativnu funkciju. 1.! Prema tome, u ovu grwpu odredbi ulaziJle. 'bi, u Skd<>pu od- reclbi kojdma •e u<>pSte ·za~branjuje rad om!adlne.na odredenim poslovima, posebne odredbe u kori&t zenske om!adine. Gornje granice godina iZivcota rza ovu tZailfiitu uglavnom se kreeu OO<o 18 godina." · I u ·okviru ovih normii pojavljuje ~e rpollreba da se zaJbrani rad na izvesnim poslovima, kojih ohavljanje nije Stetno po fiziCku konstituciju Zene, ali gde postoji moguCnost negativnog uticaja na moral - f~tor preko loojeg se cesto rprelazi. Medutim, dokle god postoji rprostitucija, Iegalna iii ilegalna, i uslovi koji je stvaraju i koji joj .pogoduju, kao i moguCnost eksploatacije malolgtnih devojaka u seksualnom rpogledu, potrebno je _imati na ulnu i zaStitU Zen a { te elemente. Seksualna eksploatacija i prosti\ucija, 1bUo u· kom obliku, dovode u pitanje mentalno zdravlje. ~ene a gotovo redovno i njeno fizi.Cko zdravlje, .sto neminovno utiCe na nj enu radnu sposobnost, njen odnos :Prema radu, a posebno na psihLCku konstituciju u vezi sa porOdiCnim Zivotom i materinstvom. U FNR.T po&ebna zastita zenske omladine nije 'Predvidena pozitivnim propisima. To znaCi da ne postoje ni ra.zl:ike u g~od:inama ·za P'rij em na pmsao, -odnosno za stUjprun}e u ra:dni odnos, dotiCno 'Za: prijein na uCenje u privredi za mu.Skru. i 12 Dr. A. MojiC u citiranom Zborniku sa. sastanka. ginekologa izriCito istiCe da »naporan rad u pubertetu mo.Z.e da bude jedan od glavnih faktora za organske i funkcionalne pocemeCaje koji se manifestuju vee u poC.etku p'O'li_le zrelosti ka'D infantilizam, astenija, deformitet karlice itd. (Op. cit., ·str. 117.) U istom zborniku i dr. B. MiloSeviC naWdi: »Nap()II'an rad u pubertetu moZe se smatrati kao negativan fak:tor za opSte razvijanje i za budu6u funk:_ ciju radanja« (rezime zakljuCaka analize stat. podataik:a: u vezi sa Zenskim radom), op. cit., str. 128. 0 ·poslovima Stetnim za Zene, a naroCito za devojCice, vidi i dr. Petar KostiC: ReC u diskusiji niX sa.$tanku ginekoZoga ('Op. cit., ·Str. 131). 13 Medutim., u pojedinim nacionalnim zakon'od.avstvim'a sreCe.,.. za izvesne poslove, i .sa viSim granicamci - 20, Cak i 21 Neke zernlje prave razlilru pri zaiPrani poj.edinih pos,loV'a Zen<ike i muSke omladine time Sto podiZu graniou ·rlobi u pitanju Zenska oml-adina. (Vidi: BIT: Statut legal des travailleuses, •str. 310 kao i Georg B.· Nel\Sion: Freedom and Welfare, Danska, 1953, str. 91). mo se, g()dina. izmedu ka-d je 170 " k , 1 d"nu kao sto ne postoji ta razlika ni u :poslovima zens u om a 1 ' d,. 14 M a trm,' u vein e u ,.]5ranjenim za .0 ml"dlnu iep<>d 18 go. ma. z . •t · · apred izlozeno hilo hi potrebno da ustanove sa '()V1m s o Je n , . . bl . da (prek · 'Sa bave medicinom rada razrade taJ pra .em l . objektivno ustanovljenim nauCnim rez~tatn~.a, a uzn~a­ . Ci u obzir razvijenost i proces .s.azrevanJa nase mnlad1ne ~~ .i proseCan tehniCki nivo procesa pro.izvo.dnje, i u:lova Tad:a) utvrde lizvesne osnovne ;postavke. •koJe ~~1 zak":onol ~~ pO.sluZile kao baJZa za donoSenje ?snovnih p~op~sa. Ti rezu a·o· sluZili bi kao orijentacija orgaruma upravlJanJa, da...u svl J J. unu:traSnjoj a•rganizaciji rada u predwzeCu, k__a,~ re~uksu UJS~V~ " · m.Iadine predvide i posebnu zasbtu zenske a a ra d a IZena 1 o · ,· ... dn konodav dine. Brema t:ome, u .daljem. !l'azvoju. na:s~g ra, ?g za , . a~ .stva potrebni su izvesni osnovni pr.opiS1 u vez1 sa posebn zaStitom Zenske omlad.ine~ . ·. · r-opRma S toga lnla mesta i :?Ja:htevu da u osnoVI!lrm 'P , bu.dee:-redv-ide~a i zaStita Zen&ke omladi~e u ~og:edu ma~:::~ Sigucrno je da se stv"ran}e moralnog Jik~ lJ~di n~ 'P~ eni tlakon~kim odredbama, nego je na tom polJU b1t.an ru. v sistem i sistem vaspitanja. Iako u dru5tvenom s:stemu Jugo &lavije nema .ustanov.a koje bi direktno izl~~al~ z7~sku omladinu morainom riziku (javne kuCe, Stampan}e 1 sll:r:e _us!:~~~ ve u kojima se izraduju pornografska dela I si.), mti J~ . "]' . . ada ·takav da uslovljava moralno ugrnzavanJe zapos JavanJa 1 r . . .. · snom Zenske Omladine, ilpak je Zenska omla~1na 1'Z1 ,orzena 1zve _ moralnom riziku. Nije moguCe u relatlvno _kratk?~r..vremen_ skom razdoblj.u, od Oslobod:enja naovam~, ~enl~1 ·c~sto d~e boko ukorenjen negativa~ odr:os .prema ze~1. Moz~: s:, l~emi nego ;gde na o<vom polJ\l teze I rpola.gam]e posliZU ze J d rezultati. ~Stoga hi u n.aSem za'konodavstvu mogle da na u :le 0 .. Zak. adnim odnosiroa:; Cl. 2 Uredbe o CI. 1~ 1 8~ on.a 0 ;NRJ 39152) i .Cl. 2 Pravilnika .o ucemcuna. u p~1vre~~ .<Sl(Sl~~st FNRJ 19 /50). Jpak, obzirom da Je strukam.a 1 zammanJtma . : 1 • . lice koje prvi put stupa u obav~o le~ki .. ~~Yr~~O:b!~ Jz~ obavljanje o,dredenog po~la, "t4 .V:idi ~~~z~~nj•a, ~~~vlj~~~ j:tm~~:o~!n~~:e~~~~~-~~~a~~~ . nj~ kd?je bi_,~uc?agJ~~ d(C~ l~o ez~:o~a o radni~ poJe mom ;:>.L • • · • d"). v, ~1. 2 Uredbe o uCenicirn.a U pr1vre 1 • odno~ima i st.. l pod 171 ! �na takWm ~po&ovdma !bar IZeriama ·omo.guCi da r8de kraCe radno vremel jer za- njdh u tim sluCajev.ima·.postoji IPOja·Cama b) Ogranic.enje od7Wsno negulisanje radnog v~emena Kad se gl;da istoriski, vidi se da se boma za kvre:nena ;adnika ~~~;:~:,s~:~~enje ~adnog . . .. ustva;;~~~~"l:~ pi tan ·u doka eva . a ·s.e s rah radm dan -~ena. BaS na tOVom inter~sima ra~~~Jekpl ove~anost ill teresa- 1Z8.poslenih ·Zena sa I· e ase I borbom za Zia<Sti~u tih intere'Sa . u_ zahtevu da se :zakonom omoguCi ~zen~ma da rade 'k;aCe :e:~~:g~ ;nu~~rci, ima se na umu podlro.Zhost !Zenskog g ' ~em" ~.~em zamoru, koji se pojacava usled dvostruke opterecenostr .zene '(rad na· radnom mestu . ..] ,. stvu) Postoji kork , 1 u "omacm. · ne I o mogucnosti za regulisanje kraC.eg ,radnog Wernena za zene. v . ~k_r_a ,c_ en o r ad no v rem-e .. Davanje prava i! ina u:c!lic~~a u. r~dnom odnosu da rade n-a odredenim p6s!vi- nosti cta . m~ ~anJ~ b:.~J _casova nego Sto je to -zakonom odred.eno-, a ~n. om_ o IJ~JU ·P!~t~- kao da rade. normalno- .radno vreme, to Je ?~znata I uoblCaJena mera. -To su o:biCno poslovi ko.'i se ~haV.lJRJu !plo-d U!S)_ovima ·Sttetn1tm !pO ·zdravlje i~uzetno na .~ i Int~lektualno ili fiziOki. Medutiml ekonomsk.i i druStventi~::~ ~e~ (potreba za •Odreilenim ·<>bimom proizvodnje, nedostatak a ·rov:a, potreba da odre.~en~ sluZbe U€[PTelddno funkcioni.Su, zahtevu s_amog toil<:a ·odVUJanJa procesa rada i sL) mogu ·da o~em~guce ~?ofiPunu prrmenu oViog principa ,za -aha polq.-- tam-o g e bl to bolo potrebno. U tom slucaju 111 a~staje potreba da se . 15 Pri tom mislimo na rad na izvesnim -~aid . estim . «;)(1rede:no vreme u u.gostiteljs:kim ob. kt· mm m ~ il~ u l21Vesmh p_oolodavaca n ]e. una, na naukovanJa ._kod kod pll'ivatnika, kloji iiveagrod :~~v~~ _yeza:m sa ,stcunorvan}ero danu sumnju na seksualnu P:k OVIm~. OJI daJu osnova za opravgde gia:rninu radnog kolektiv~~~ataclJUjl rad_ na ra~im m:stima odredemm okolnostima (p-omor t .ne. mu~~n:arOI a ko]l se v:rsi,..pod diliStima uda].ienim od centr s vo 1 recma plovidba); r.8.d na raStaja'··Za ZOOsku omia-dinu i ·sf. a b~z obezbedenog .Poseibnog_ Sill!=!- 172 indikacij a p-rotiv obavezne dll!Zine radnog -dana, o~dnosno radne nedeJ.je. 16 u usloivlima lkad plata zena ruije jedmaka 5a rplatorn. m~karaca, ova .je mera }oS vi:Se op-ravdana. M·edutim, obzi·rom na sve 6-to je rilzloZeno u rvezi \Sa -IPooeibnom zaStitom Zena, <Jvaj zahtev .za ·skraCenim tradm.liril vrem.enom ia Zene ma -odredenim pos:lovima opraV'dan je i u uslovima jednake plrute o:a jednak rad. Ali ova mera zaStite Zena- m·crra \Se \Shvatiti tSrurno lka·o·!PoCet:ha eta~pa, lkaO privremena mera na prelasku na SkraCeno radno vreme za sva \lica koja oibavljaju 1takive poslove. Zato ova mera pretstavlj8. najtlipi·Crtiji IPriiner poselbne za~tilte Zena samo kao rprve ste:wenice na putu ffirokoj za:Stliti ,Ooveka u r-adnom odnoiSU kao. takvog. N e pot pun o. r ad no v r e_m e. ·za razliku. ad -skraCenog tadhog vrem-ena, koje se u plaCanju i svemu ostalam izj-ednaCufe sa normalna propisanim radnim ·vremenOJn, u po·slje_d.:. nj_im godinarrla razmatra se, ·i u nacionalnim i u medunaradniril bkvirima,· moguCnost zak-oilskog .-r-e.g.ulisanj'a rada- sa nepotpumlim ~aJdnim. vrerrnen<>m (par,-time, >!ravalli! a tem;pg pan:mel, redUJt), kOje se PlaCa prerria -_efekfivild 1ZvrSenam radu, ·odnosno ,tprema IStva.rno u\tro.Serroirn radnom vremenu. Ankete i analize, izvrSehe u pojedinim zemlj.ama preko' zenskih, sindikalnih, pos1odavaCkih i drugih .organizacija, pokazale su da -se radom ·sa ne:potpunim radnim vremenOm kor.iste· odreden·e kategorije radnika, medu kojima u velikoj v~Cini pre;ovladiujll ·Zene (Uaro.Cito majke male dece ·i starije Zene).Sem toga, pokaza1o _se da .rad ;sa nepotpunim rad.nim vreme- , n-om-nije naroCito -po,godan u indUstriji, ·ali je zato vdo po;goto Na ovo moZe da se staVi prigovor da Zene na takvim poslovima u1opSte ne ,treba da rade. M~duthn, ovaj P'l'igOV'Or moga:O bi da se. usvoji samO za neke od tih poslova, i tO za One koji ostavljaju na Zenski org.anizam specifiefie, drugaCije i teZe posledice nego na mU:Sk8.1["ca, u -kom sluCaju tak.vi poslovi i ulaze u tzv. zabTanjene poslove za Zene, b kojima Ce se kalSilije govOriti. Ali i u takvim- slu.Cajevima tr€ba imati na umu iZVeSIIle _soCijalne faktore (lokaciju illdustrij,e, nekvali:fi.kJovanost Zena i sL). · 173 �dan u sepvisnim slu2ibama i administraciji. Isto taka ustanovIjene ISU' i poteSkoCe za 'zakons.ko i!'egu.lilsanje ·ova!kvog rada (mo,gucnost stvaranja tpriVIidne pune zaposlenosti; uticaj na sni.Zenje nadnica lplata; naro·Oite pote~·mCe u pogledu.sooijalnog osiguranja; opasnost da se Zene trre'fiiraju 'kao ana-nje v·rBdni ra-dnici; poveCanje troS:kova adminilstracije za predUJZeCa i sl)Y U FNRJ rad sa nepotpunim radnim vremenom za Zene omoguCavala je Uredba o izmeni i" dopuni Uredbe o zabrani upoStljavanj.a Zena i omladine na odredenim porsloVlimci {Sl. lJi:st F1NRJ br. 27/52). '!'a nmgwcnost (odnosnorad sa »slkracenim radnim vremenom«) !bila je predvidena za »:Zene koje 2hoalienih Hi porodicnih razloga ne mogu da rade puna radno vreme«, i to u s1uta:ju »kad je to bez Stete po ~poslovanje«, i na radnim mestimakoja utvrduje ista komisija koja odreduje i radna mesta na kojima je rad zena zrubranjen (cl. 2 Uredbe). U sluCaju kad !Zena radi sa .»skraCenim radnim vremenom«~ pripada, Joj zarada »prema uloZenom radu i odg-oVaraju6a prava iz socijalnog ·Osiguran)a«. Ali kako pra"va jz socijalnog osig.uranja nisu ibila odredena~ 18 a ni minimalno ni maksimalno 17 Rezultate obimne ankete, vodene na inici}atiV'tl Komisije za status Zen-e pri ECOSOC-u, vidi u veC oiti-ranim dokumentima Ujedinjenih nacija: E/CN. 6/SR. 161, 1954; E/CN. 6/213 i E!CN 6/222, 1953. Sem toga vidi: US Department of Labor: Handbook on Women Workes (Wome'ns Bureau Bull. No. 225, Washington, 1954, str. 17), gde se navodi da -60°/o radnika koj.i rade u SAD sa skraCenlm radnlm. vremenom. Cine Zene, koje opet Cine petinu srvih zaposlenih Zena u· ·SAD. 0 radu sa nepotpunim radnhn vremenom u SAD vldi takode: US Department of Lalx>r: Part-time . iobs toT Women, Washington, 1951. 0 nepotpi.inorri radnom vremenu u EngleSkoj vidi: BIT: Vemploi_ des femmes en Grande Bietagne, »Revue· ·International du Travail«, No 1, 19:;4, str. 57. Vidi- takode:.·sai3:a DuranoviC-Janda: Gde se i u kom otiimu primenjuje skraCeno radno vreme zci Zene, »Rad«, br. 8, 1954, str~ 14. ts ::(pak, -zakon o zdra.vstvenom osiguranju radnika i sluZbenika od 1954 g. (»SI. list FNRJ« br. 5!/54) predvi<kl zdravstvenu za5titu (Cl. 19, st. ·2 u vezi ~sa Cl. 16, st. 1) i za lica koja rade nepbbpuno radno vreme, odn. najmanje polovinu normalnog radnog vremena. Ov4e se, S'em toga, ·uvodi termin nepotpuno radno vreme, za raz':"' liku od skraCenog - u javnosti se, medutim, O!Va dva termina meSaju. 174 k . . razumeva kao •»skraCeno«, ovaj propis radno vr~e OJe. se t- i nepnimenjen u praksi.1u QStao je :u Javn0\S1Ji nepOIZila . . . , . . . sima- takode u okviru posebne zastl.;.. Zakon radnnn o~no . , ticu ~moguCava zapoSljavanje te Zena (Cl. 81), dakle ao J?ov s e~om s tim Sto se za ·Zene Zena sa nepotp~~i~ radzlnrm vreem mogu 'da rade puno radno · · n k OJe lZ rporod1cmh ra oga UJS1;anovljavati. radna mes ta na » . · ·· weme m.orgu u organtz,aCil~l adnim vremenom ako to ne hi lrojima Ce raditi sa -skracenlm r . . .. ' U takvom i.Slo na Stetu .nonnalnog po~:n~: ~~=~:a~;:;~en Tad, odsluCaju Zena am.a pravod na n: radu a »ostala rprava prem_a nosno :za v:reme prove eno. • osebnlim propi1sim.a«. . • raksi b1ce neoph<Hino sto pre P . Za primenu ovog proplsa .up . oslen·a {decji dodaregulisati ~~ava zena ~ sdluc~!u:a:r:~!j:'~olestl, godiSnji od. tak, materl]alno obe.zlue enJ o ia mor is!.). . .· zru Zakon O"penSto se tice rpr~anja r:,~:?eg :~~:t:~~je~uL], ali odreduje · ziskom os>gura:'J.U ne J . a »na ·manje pola proplSanog da se osiguranlCliDa ko]l r.ade ~a· u /adni staZ ».sa Polovinoon radnog vremena« to vreme raC 1 . . edino iii glavno zani. . ko !m je takvo zapos en]e J . traJ~Ja, a '. . ma<Cilo .regulisanje sta.Za za rad 1 s.a manJe«. Ova lbi ~tvan ·ada se ovaj termin ne korlnepotpunim radnun v-re:n:enom, m sbi {Dl. 26 u vw sa st. 5 d. 24 zakona). . . . . • ' . •CnCISCu zaJ[poSljavanja :Zena sa nepc>lipun~ U vezl sa mogu menuti i ·odredbe Zakona o radmm radni~ vr~m.enoro ~~::j~~asnivartje privremeno·g radn~g {)~­ odnoslma . OJe pr . ) ka . Zakona 0 jaW!Iim sluzbemnosa (al. 3 Ol. 3 i a. 159~16 4 ·...· () 1 du Prema tim propisirna,. . (Cl· 8-51) 0 honorar)lom ra · . . d erma . . 4 . . ·:vr dna organi'zacija zasnava, o prtivremeni radnl odnos. pri e IUJ2Jbenike za vrSenje nosno ustanova upotrebJjava honorarne s :' P?. . . 0 t ebno uv~sti skraC~no ~adno JE . ; !24, str 2 · kao i Branka vreme za Zene?, »Zena danas«, 195 enu.· ::zena da~as'«, br. 127, 1955, savJC: 0 skraCenom radn~J vr~~· skraCeno radno vreme i zastr. 2-3; SaS.a Duranovr -:.an ... liti:ka« 1954, br. 4, str. 42--48· 19 vfdi: Pepica K.ard-elj, Da h t .Stita zaposlenih Zena, »SOClJalna p-o ' . i75 �-~ovr~~nih p-osi.ova dlli. ·za vrse'nj·e pooiOva n-a ~adnim m·estimJ. a ko]rma nema potrebe za punim .radnim vremenom ~J:" • - lk · , OuuOISno ~~ '1Clllla OJ a t»IP:irvll'emeno dli povremeno, odnosno dopumski :ith honorarno, vrse u organiizaoiji kakav odredeni IPOOao uz nagra:du«. ~ao oso•be !Sa lk·ojilma do1azi u o~ir ;zasnivanje pri:rernenog ra_dnog odnosa, !Smatraj.u ·se lica '»kojima je •redovno 1 ~la~-o z~~anje rad na ·sopstvenoon poljoprivrednom imaTIJU, IIi koJa rSe have drugom. [privatnom delatrioSCu k · dr · r· · lk · , ao 1 sa ugum _rc1m~ ·oJa ISe po'Vremeno zapoSljavaju u cilju sticanj.a do~~nski~ prrhoda za [·zdr.Zavanje«, 1pri Cemu se pominju i »do~acr~~« (cl. 159 Zakona a radnim adnasima). Privredna a~ga- TilZam?a utvrd~je pr~viJnikom, odnosno .u_ pravilima, ipOSl•ove za koJe 1se _zasn:va..prrvremeni •radnd odnos, ·uslove pod kojima se posao O·?avlJa, ·~ap i ipll',ava i'du~nosti Hca sa !kojima je zasnov:m prrvr~en1 :radni :odnos. Od._ prava kojima. je ~\Snov radn1 odnos, hca ~~~a !za•sruvaju privremeni radni odDJQls dmaju sao:no ~av() n~ higuueml!lkoo~telmncl!m zaS\titu i na socij,aJno asi; guranJe za sJ.ucaj nesreCe na poslu. ... Obziram na- nejasn~st i nepotpunost avih propisa '(SekretariJat~ z_a raq Saveznog i:wrSno,g veCa ostavljeno je da bliZe ~I"~,P~SUJe uslove :za zasniva~j~ privremenog· radnog odndsa) e. bl se mo?l~, prema sadasn]em stanju stvari, smatrati da om. ~pre:StavlJaJ~ meru koja LSe u :medunarodnim i nacionalni·m krugovrma trehra ka-o zaposljavanje sa nepotpunim radnim v~en:,enom, odnosno kao meru 'Za stimulttranje !Sireg Z.apo:SljavanJa :ze~a. · -~a_b·r~_~a ....n""'Cno-g r·ada iZena· imala je, u ·po-Cetku, · • · ustva·rl .za c1lj -da ogra-ndOi ·radni dan Zena, odnoon o pr o dUZenJe . . :a·~o~ dan.~ u- ?·o-~. Tek kasnije, ka-da se u .industriji- Sire poe~~- prrmenJivatl :s.Il?tem ,rada u ~enama, ove odr·edlbe tSe pro~. te:zu na zabranu rada u noCnim !Smeriama. Kod ~_ab:~~e n-~~no~ rada Zena, -nar:oCito u industriji, ,gde j:e on· na]teZl 1 naJceSici, naroCito se ~a na umu dv-ost:ruko· aptereCenje .Zene kao ·radniCe i dOmacicie._. NedovOijan odm.,or u .-toku dana podlriv.a QPSf;e ~ra:VJstven-o "S'tanje Zeona; naroCitQ 176 nervni s.istem, Sto neminovno negativno. uUCe.na radni rvek i tadll~ spo5obnost !Zene, na odnose u pre.duzeC:u i porodici.20 Mazda ni za jedno pibinje iz oblasti. zastitnog zakanadavstva ne postoji i tak-o obimna' dokumentacija ka·o 'Za ova .. zato nema potTebe da se duZe zadriavamo dokaZujU.Ci opravdanost te odtedbe. 21 U FNRJ za;brana nacnog -rada zena u industriji i graaevinarstvu regulisana je noVijim propisima - Odlukom Saveznog ·lzvrsnog V'ijeca ad 26 a[pru.la 1956 g. {SL oot FNRJ 1~(56), odnosno Zakonom o ~radndm ,odnosima {Cl. 249-255 ,i 412 SJ. 1. FNRJ 53/57) kaji sadrli uglavnom odredbe Odluke (kaja je Zakc>nam stavljena van snage - •cL 417 t. 9). Zabranom noCno.g rada Zena ru industriji obuhvaCene su Zene z-aposlene kclo radnice u industriji sem onih _koje Cine rukovodeCi i tehniCki 'kadar kao i onih koje rade- u sanitarn:im, odnosno socijalnim sluZ.bama a koje normalno ne rade fiziCki. Vreme u koje je :.1abranjen no-Cni rad Zena obuhvata najmanje jedanaest neprekidnih Casova, od kojih 7 Casova mora biti izmedu 22 1Casa i 7 Casova uj-u.tro. To ustvari .znaCi d-a no6ni rad moZe biti zabranjen iii u Vremeri,u od 22 Casa do 5- ujutro . iii ad 23 do 6 ili od 24 do 7 casava ujutro. U ovom poslednjern · slucaju patrebna je prethodno pribaviti rnisljenje ·sindikalne organizacije i nadleZne lkomoi'e, odn-o:sp.o struCnOtg udruZenja. Po·Cetak vremena u k.ajem je IZabranjen no"Cni raod za 1Zene odreduje Se pravilnikom privre.dne organizacije {Cl. ·250 u vezi sa st. 3 t. 8. a. 345 zakona). 2o U vee pomenutom referatu na kongresu lekara higijenlCara dr. Lajovec navodi: »Takode je i noCni rad mnogo Stetniji za Zene nego za muSkarce, delimiCno zbog veCe ZivCane labilnosti, a delimiCno zbog toga Sto se Zene preko dana zbog- ~porodiOnih briga manje •odmarajU<c (op. cit.,· str. 110). 21 Vidi: BIT: Statu.t t€gat des travaitleuse$, gde se · ilabrajaj;u · radovi o noCnom radu Zena oko 1900 g. (str~ 231-235). Ovde · ip-ak trel:>a reCi da je propis o zabrani noC:nog rada Z~na u inQ.usrtrij•i svakako odredba koja je uSia u zaStitno zakonodavsrtvo '0: z-apo-slenim Zenama u najv_eCem broju zemalja. U savremenom ttetiranju problematike Zenskog ·rada potreba da se zabrani noCni Tad Zena .uglavnom -se i ne pominje, jer se smatra da j·e to pitanje veC re.Seno. Pa ipak. pOOtoje matne rpote.Sko6e u pogledu. striktne primene ove mere. 12 Zena u radnom odnosu · 177 �huzetno, noCni rad ~S·e moZe pri'VIl'emeno uvesti (odlu:kmii'i · upravn<>g odbora) 5amo u •lucajevima ikad '2ibog V!iSe sile nastane prekid rada u preduzecu, pa treba nadoknaditi gubitak, kao i u ~lucaju kad je u pitanju rad sa materijama !!>Od~ loznim brzom kvaru, pa treba te materije spasiti od propadanja. 0 privremenom uvodenju noCnog rada· za ·zene upravni odbor je dllZan u roku od 24 sata pismeno izvestiti nadleZni inspektorat rada. Sem ·toga, noCni rad s.e_ maZe P:rdwemeno dozvoliti i 'l1 izuzetnim .sluCajevima, kad je u pitanju nacio- · nalni interes. U tom slucaju Sekretarijat za rad SIV-a mo:Ze - pasta prethodno pribavi misljenje Centralnog veca Saveza sindikata Jugoslavije i odgovarajuCe savezn-e komore -(Savezna industriska, odnoMo Savezna gradevinska koomora - prema sada.Snjem stanju) - privremeno izuzeti od za,brane noCnog rada zena pojedin\1 preduzece, odnosno pogon ill odeljenje pojedine privredne ozt'anizacije.. Obzirom na -Cinjenicu da su kod nas mnoga preduzeCa, Ciji tehnolo.Ski proces proizvodnje inaCe ne tra.Zi obavezan rad u tri smep.e, lpak primorana da rade nocu (u ltri Slffiene) zbog potreba Privrede i podizanja zivotnog standarda, to je i znatan broj Zena anga.Zovan u noCnim \Sffienama. 22 Kak:o je rpotrebno provesti izvesnu reorganizaciju preduz~a da bi .se 'poslovanje prilagodilo zabrani, a da · pri tom· Zene ne ostanu van radnog odnosa, to je za sprovodenje u ZiVot odredaba odluke ·<Ystavljeno preduzecima da svoje poslovanje sac>braze zakonu do 30 juna 1958 godine {ru. 412 zakona). Za razliku od ocll.uke, zakon ne ipomin.je !k:o, IPOdnosi zahte¥ Selm-etarijatu za ra-d za pr.ivremenim izuzimanjem. U praksi zahtev podnose _ili preduzeCa direk.tno ill viSe preduzeCa preko struCnog udruzenja iii p,..ko narodnog odbora na cijoj se teritoriji nalaze·. l'liodru sve do donoiS:enj a odJ:ulk.e, Ol~iQSnQI za:kona, de _iure ·zabra~Jen. 23 :'·raksa, n:tim · nije stajala 0 ·a tom 'stanoviStu, r10C~n rad ze~ a s~ m ' · · d ¢ri smene ISlllabrao se kao naruna an. propisi, od 194.7 godine z;aov:amo S •(Uredbe o' P 1•=rna po privrednim granama), predv1d:ah. su, · da t dn" · • , ·ct ru lea 1 'kao sto ce se VI e tl·, ..samo zabr.anu nocnog ra , · ·ki dojilja :makabranom nocnog rada zena {cime ispun~ava zahteiv k "i se radnicka klasa nase zemlje .bonia .~es:;nama godza) :!ectena je mera koja znaci zastitu zdrav!Ja ~anJ·e veka, kao i doprinos norma 1Z8C1Jl Zl:ze_ n]"ihovog radnog 5 ·2 vota radniCke porodlCe. pr~e.k'lr~~ .kna u 'indus~triji-rbio 1 s:~at~:od.:v~s:~ r~~iji- s: ze~~· P.~?d-~­ dr Aleksandar BaltiC, smatra2a ovo miSljenje zastupa P[Df.. · · redenja (Vidi. dr. A. BaltiC: juCi da t!o proistiCe ~ na~~~ us avnog uoslaven;ka re~ija za meduMedunarodna orgamzactJ9~4ra~a, ~i~)g_ Dr. Ratko PeSiC navodi d~ narodno prav<;><<, ~r. 2, 1 • s r. maS~. ·pravnoj teoriji nego kao 1 je taj stav pnhv~cen mlne. sarn(V~d';'· dr PeSdC: Medunarodna kon1 1• · • · zvaniCan stav nase ze Je. vencija rada, Uv~ str. 1~~6).. baS u toku pripremanja _propi~a 24 Ovde se .moze nav~ a Jevf do izraZaja i miSljen]a koJe o zabrani no:n~ ra~a. ze~a s~ .o ravn'Opravnosti i posebnoj zaposOOji i u naSOJ sredml 0 w~k qlnspekcije rada Slovenije, povoStiti. Tako se u ~tu .Rep?- o~c r~Ja Zena izmedu ostalog kate: ... dom ankete o za rani. noci?/ d vben{ p'OloZaj- Zene do-cela dru»nas moti dejstvo, ~ J~ ~: 1 nas ~ Ce upoStevamo ta poloZaj gaCen kakor v. . kapltahsti.cn~ . svekakor mo.Sko delo, praktiCn~ 1 !:;~%~; %: ~e z;~:a '1';,h~~g~v~~d udejstvuje iJ'd.) pa "In bi tako prepoveda1i tudi tls.tlm zenam, nepravi o, I od 7 IV· 1955) · · cejo« (Akt o;. 17~2/52--~I 1 ethodil~ je u javnosti pred ne• 2s Zabr~m O<J?~g. ~:-a a ~:e~r i moguCnostima zabrane. ~va­ lroliko godma ~~s ~~~e~ica Sto je zahtev za zabranu nocnog kako )e zn~Ca.;Jna.~InJ d rezolucija (o posebnoj zaStiti Zena) III ft da :0 fo': ,:. ~~~~~~~a s~~~~au Jnd!~;fa ~u~~~)vg~~i;!if~' ~I;,~~",~e;a;;;,n"'c,':;; iPootavJja oe, meC!utim, pitanje da 1li je pre donosenja adluke noCni rad ibio zaJbran:jen za Zene, olbziTom na ra,tifikovanu Konvehciju ibr. 4 · o -m'brani noCnog rada Zen a u indu:striji. A'ko se .stane na stanoviSte da odredbe ratifikovane konven'cije »imaju snagu nacionalnog z:akona«, to ,bi znaCilo da je i u go~tavije, Sa<r...aJe:no, 1 ct' !t~log .vidi: Kyowsky !dr. Rudti, N e; g':e nocnog rad~ zez:a, P.ore ... ' osLena tem vee za vprasanJe za vpraSanJe, ah na:J ~stane ~n.f~P 1953 ~tr 200-205; dr. Olga njene zaStite, »NaSa. ze~a~<, ~·.d '·e nolnog ~ada ~en.a >)Had« bx. MaCek, Razni fak~on na azu. ~ ~ a~a. NOCni rad zena $ industriji, 23, 1953, str. 4; Sasa Duranovi - an · kao i Anlka GloboCnik:: 32-36l"tika« br 11-12, 1955, »Socijail!na politika«, br. 3; .~955 · s.~~· ln NoCni rad Zena u industn:J'!., »SOCIJa a po I ' . 2 :i! Prema jednoj anketi provedenoj preko insp.ekcije rada, u industriji- FJNRJ poCetltiom 1955 godine ra:dilo je n-o6u oko 23.000 Zena. str. IW-82. 178 12' ' I 179 �roSl·?l?od_an dan<<- d'avanje pTava tZenama da daz::.~esecno .rzostanu .sa posla radi obavljanja poslova u :-~. . _; m~tc~tnstvu¥- to je mera koja se pominje u vezi .sa posebnom··. zas 1 .om zena ' a us a Je 1· u radno .zakonodavstvo n ....T...~t.._·"! · · zemIJa. 26 c..n..ut Z -ov_a_ mera moZ~ da· se uvede kao pr_avo svihi zaposlenih_ ena Ih _ka~ pravo, odnosno povlastica, izvesnih kategoTija: zaposlenih .zena. Obzirom da. se »slobodan dan « 1s~Jce k ao · ...:" · ·· mera u vezr sa rastereCenjem Zena od poslova u.. doma-Cinstvu raz~~tra ~"e _u ,~kviru mera o posebnoj zaStiti Zena. Medutim' ~ostoJe ~ISlJenJa d~ t~ ~ravo, odnosno·~oguCnost, treba dati ~o maJ~:u:'a. Ah .obz>rom da je briga o deci kontinuisan posao~ ne ..ci.nr__.se ·C:,a Jedan sl<>'hodah dan u mesecu pretstavl"~ n_~ku znacaJniJU :rp.eru u korist zaStite materinstVa J <:>va mera se p~avda i. time da bi se taka uvea· i'zvestan ~e~.l ~ontrola n~d lZOOtanctma .Zena, i to nad .onim iz:o~tancima OJl msu uslov3.Jeni po·re.meCenim ~-~rav.stven.Jm rStanjem Zen n_ego :haS o~avezama iz ·doma.Cinstva. Zata ISe ona ;ponekad n:~ _Zlva J »kontrol:itsani d·zostanak«. NaJ'zad treba J·o·s" ,•. ,. da ov · ·. t k . , ' ·. u.erci - - se aJ 'lZOB ana. maze: vlaca-ti., a maZe se davati i bez prava na platu. Mellutrm, da ihi se slohodan dan ikorustio p•relipO!Stavka J:;!~ .bud~ .pla·Cen. Naime,, !P·raksa je IPOkazal~,' i u drugim z ]ama 11 ~ad na•s, kad god .su :Uzvesne p·oVlastice u .ro~~is·t ~arp-o:slenog hca vezane sa ma,terijalnim gubitflcoon- da . -'· centualno) tSla.bo :karilste.27 ' . se \!pro 211 Ta odredba_ pomenuta· je na str;·- 109 u vezi s lizla an· sti!n'o~ zakono~~_xgva u _nacistiCkoj NemaCkoj. Navot]n~ 0 ~·~~;~ po.:.tOJI vu ~taliJ_I· Medutlm, u izvorima koji su nam -sta · I" il"aspolar.zenJU? Dlllmo naSH bliZe podatke o tome. Treba IJ."eeJ.a ~a . . ova mera b1la uvedena i u -E g! k · Je Vidi·· BIT· Dok. MEW/1/4 R appo esl OJ, a 11 samo za vreme rata nrt ··~ · · V, str. 25.) v • Ja pra:~pr., :ad su po ,Pl'?Pisima ~ 1949 god. majke dojilje imale dim.a aT~ e. sa skrac_eru~ radn~ -vremenom, umesto· sa preki- . ·-~ doJenJ:. P:l"?cenat z~ -kDJe sru· tu- povl~sticu koristile bio Jf7. m~~rmalan, cak 1 ~f7du mtei.~alkama sa relativno visokim ~hocLima zb?g to,ga, sto se u slucaju :rad.a :sa skTaCenim radnim r~semao.etano~ ptrrmk adlo 250/o m~nje od redovnih pOOadleZnosti Inte'"" n · ~-· · · radnicamaJeje a -o e podatak liz dJ"edn e f ranCUISr.;;e tek.srtrlne fabrike: . bilo x prepo:ru.~;enQ .a u .svakom satu sede po 5 mi.nuta. Prema tome, -u _razmat!"anj.U. ovog 1pitanja polazi se od tog~ da je »slobodfm dan« 'plaCen. U ·FNRJ ne postoji vropis koji ·fbi davao pravo Zenama na jedan slohodan dan ineseCno;_ ·au se ovaj zahtev p·aj·avio 11 _ naSoj javno•sti, a uvede~ Je ri u nelkdm preduzeCima.28 Med.utim, u na.Sim uslovima; oibtLrom na stanovi\Ste 1Sa kojeg ·15-e u OIV·Om radu tretira ravnopr_avnost li:ena, posebna za.Stita Zena i zaStita ;materinstva, 'ka'o i uloga zakonodav:ca u stimuliranju pu~olj­ ~anja poloZaja ·za1poslenih Zena .i rea.Uzacije njiihove ravnopravnosti, ne ·Cini se da .bi pravo na jedan sloqlbodlan :dan Illeseeno (iii ,(:ak nedeljno) trebalo da ulle u propise 0 o:astiti zaposlenih ·Zena u na:Soj zemlji. Verovatno je da bi uvodenje ))slobodnog dana«, posmatra-:no sa ekonomskog aspekta, iw.zvalo za iajednicu gubitke ne~ srazmerne usluzi kdja .bi se uCinila iZenama, a time indirektilo i zajed.nici.211 TeSka je ,re-Ci Sto ibi takva mera znaOila ,za !Zidrav~ Medutim, ra-dni~ nisru htele 4a se time koriste, jer su gubile od nadnice (na 8 Casova to izn'OSi 40 minruta, dakle gotovo satna nadnica gubitka). V: Jean Lacourtoisie: La main d'oeuvre f€minine. dans !'indu.strie de la rayon1t.e, thes.e, Paris, 1951 (rukopis). .2s Ovaj zahtev za »slobodnim danom« pojavio se- prvi put ·na III kongresu sindikata Srbije, a: -ka'O predlog i u -osnovnom izve~taju odnosno referatu -na III kongresu tekstilnih ·radnik8._ FNRJ. U praksi postoji nekoliko preduzeCa, na,pr. Zeljezara u Zenici. 'to je razlog da se opSimije iznosi ovo pitanje. 29 Ovo . p-itanje zahtevalo bi dublju ekonomsiku Walizu, _na 'OSnovu duZe-postojeCe prakse. Medutim, i gruba skica ekonomskih posleclica ovakve mere moZe da da ·ipak izvesnu ·sliku. Ako se, n·a pr., p·retpostavi da se u jednoj tekstilnoj tvornici koja zapo.Sljava 1000 radnica itvede slobodan dan, Onda proizlazi da bi svakodnev.. no izosrtajalo sa posla ·'Oko _40 radnica (pod pretposrtavkom -de~.- se uvede ip.ak lzvestan red u izostanc-ima, a ne da ~se, kao Sto ·se tO ponek.ad tretira;_ izostaj-e prema;> Zelji i potrebi). Ako se, dalje, pr,et.:. postavi da vrednoSt proizvodnje po jednoj r-adnici iznosi. proSE!Cno samo· 300 dinara dn_eyno,- .to. za preduz_eCe i zajednicu znaCi sem. izdatka za plate za nee:c:Iraden dan i "gubitak 'vred.Iiosti pr'Oizvodnje, a is.tovremeno i manjak u robnim fondovima. Sem to-ga, tteba uzetf u ·- obzir- i--·teS_k;eC.e kaje ,bi _-se_:p.CYjavile . u .'O!='ganizaeiji'· pl"Qces_a· pro--izvodnje;·-8--(lruge·:.str~ne,-_ morale. -bi··_.,se..,uzetj_.. u:;:obz;iT<. i-, eventualne pozJ~iv;ne ~-S~f1,1J-~-. ·??~kjap·.~l~sgnih. ,-izo~ta_:p,_:jtl~~s<. 'Z?~,titi;t-.~r~~;wj_('; ..J'!=~:r:v-:1 rbad?ev >Snag~- s . ina~~;~'P~~t~J.~---'~,:l,W~~~~~-'9::;.~~-i#ia_ .ra41 :ye~i YOJ zena, 1 k1oje -.. · . · . - · - ·- · · · · -- · ; .-- · · '181 �/ lje; o~o r~ecenje zeare od iPJ:eteranog zamolt'a. u kom ~luc"JU, ne lZgleda v&ovatno· da hi to prehstavijMo narocrto :pobolj8anje 2ldravstvenog stanJ·a ilene. Ukolik · b· . d . . ' ' 0 ' l zaJe mea 1 ~tela i mogla da pristane na materijaine .gubitke 2lboig uvode':'Ja ovakve mere, :pootavlja se pitanje da li hi ta, k":a ':'':':a blile; opravdaara u zemlji ll<ao sto je nvaSa." RadJ. se 0 PrmCl~~elno_rn ,shvatanju o duZnostima zajednice u pogledu rasterecrvanJa zena ad poslova u domaC.instvu. Uvo-d:enje »slabodnog dan'\« u nasoj zemlji mog!o bi da znaci Ioorak nazad u reS.av?nj.u rproblematike z~rposlenih zen~ .• N aime, ako bi :preduzece, odnO'sn.o IZajednica htela da se :odJrekne svaJtaJk, znatnih iznosa Iooje bi gubi!a dajuci zenama slobodan da~ (plata i manjak u~rolbnim fondovima), onda bi bilo Iogicnije t~ sred.stva uloZ.iti 11 !&UJ'brvenoioniranje socijalnih.servllisa, 'kioji ~I svakodne:rno rastereCivali Z.enu ad poslova u doma,Cinstvu (I p~ebno Jednog deJa brtge ·o deci). Lskustvo indw.triski raz:'IJenih zemalja a i principij.elne postavke i predvidanja o~rvaca nauenog socijalizma, kao i svih progresivnih poje, d!inaca, lkoji !SU se bavrl.Ii iJii se 1have prob.Iemaiikom IZensk.og rad~, gov~re da .·ctomaCins~i poslovi sv·e viSe izlaze i tr·e!ba da da l'zlaze LZ okyrTa rporodice. · Medutim, dok se domacinski poslovi obavljaju u -porodici neophodno je nastojat~ koristeCi se ptitom sVim sre'dstvim~ zajednici stoje na raarpolozenju (vaspitanje, nort1Je por·odlcnog prava,- prosveta, socijalne slu.Zbe i sl.), da se :Sto br.Ze ostvari zajedniCko ravno:pravno uCe.SCe svih >Ddraslih Clanova k~ji ~ ZaJ?oSleni~izvan kuCe, u obavljimju tih posiova. Odred~vanJe »slohodnog dana«, me-dutim,. u i<zvesnom :smislu pravno potvrduje d-a je baS 2ena dll!Zna i poiZVana da ISe u Siroj ill U!Zoj ~.or?dici, i ·pored ·svog rada 'Za zaradu van kli•Ce, bavi i domaCillliStvom. Na taj naCin rpobhranjuju se i dnace ,.zilava i duboko qkorenjella nepr.avilna shvabinja o mestu, ulo:m i polo.Zaju "?}• 3 . _ ~ Ovfik~v zahtev- ~ogao ibi, ·eventua.Ino, da se postavi ·u -zem- lJ_ama_ g.de zene ?OO:a.Ju Pravo_ na j,;dnaku _platu :za- j~c:1n¥ t;ad, p·~ bl se mogao £POstaVLti draa zahtev .zena da otm:U svoj zakinuti d¢o plate od poslodav~a k<Y.ii vr!i e!n;pl'Oataciju. · "· · · · . .. . 182 nj·ima sli!Cne norme 1 d'estimuliraju zajednicu da reSava probleme unapred:enja organizacije domaCinstva i usporavaju prenosenje odredenilr domaCinskih poslova na ~ena. 31 10vakve i ustanove izvan porodiee. _ Sem toga, ovu meru treba posmatrati 1 u vezi. ·sa i inaCe negativnim posledicama sirokog zastitnog zakonodavstva 0 zaposlenim Zenam..a - oteZanim zapoSljavanjem e;ena i lakSim otpuiltanjem itena sa. posla. 0 toj ·ciojenici, takode treba voditi raeuna i u nasim USloV'ima radniCkog i druStvenog wpravlj anja. · Najzad, treba reCi da tbi uvod:enje >>~Slobod.nog dana« za Zene, .u cilju da se Zeni omoguCi da obavlja rpos:love u domaCiostvu, moglo da se smatra, u slueajevima gde su oba swpruZnika_ zaposleni_.van ~uCe, ikao _protivp.o 1 naSim. po:.. zitivnpn propisima _porodi·Cri9~Lprava. Nairne, ti propisi (kao ni drug'i), ·olbzi~om na odnos-: :J?-~di.~elja .prema :~e?i i ·o?avezu da oboje doprinooe iOOrzavanju rporodice, nepredvndaju pra.vn;u obavezu Zene da olbavlja poolove u domaCimtvu.32 0 d m or i. Odmori u toku dana (pauze), naroCito u 1ndustriji t !SliCnim delatnostima iimaju naroCtt zna•Caj za ~d·rav­ lje radno,g covjeka i ucinak njegovog rada. Ug!avnom, zakons!oo regulfsanje odmora iSla je !inijom da se daje jedan kraci ,odmor (10-15 minut.a) odredujuci maksimalan ibroj Casova neprekidnog rada, ako se rad odrvija u smenama, u kojem s1ucaju je cesto taj odmor uraeonat ·Ci rplacen) u redovno radno v•reme. Alko se xadi u jednoj, odnosno dve smene, onda se dbi.Cno n2 kra.Ce odm·ore daie i duZi odmor {jedan do jedan i po sat), Sto zavisi i ad obiCaja u vezi sa na·Cinom zivota (uzimanje 'osnovnilr obroka i sl.), k!ime i dr. u pogledu podnevnog ·odmora, u nekim zakonodavstvima po:stoje razUke ·u odnosu na Zene {nar-o·Cite majke, .c>-dnosno iZene -sa .s1 Cini -se da nije sluCajno 1Sto ru ,navedene n'OI'llle sa:drlane u zakori.odavstvu Italije i Nema6ke, jer moZe da se smatra da ,~ne dolaze kao posledica gledanja na -Zenu prven-stvem.o kao domac10u i majlml a ne kao na ravnopravn•og sudeonika u razliCitim oblicima Ij~dsk.e aktivnosti u p-rivredno-dnlStvenom i l)OHtiOkom Zivotu. " Vidi: Osn<>vni zakon o braku (»Sl. list FNRJ« br. 29/46 cl. 7 i 8, al. 2) kao i Zak.on .o 102/1947, cl. 2, 6 ; ,12). odn~ima: ['~_rutelja i dece \(»81. J. br. 183 �porodicnim. ·~b~~ezama), utaliko sto im se da ·e ~"~~pt{ssvsetgea P?sdao. po!a sata fanije, ako. odmo/ preko · Je an sat. Medutim savremena na • . t •. duktivhoscu' d d , ucna IS r~zivanja u ·vezi sa, prora a ovode do stanov1sta po k ·· u toku rada treba. da bUdu CeSCi a kr ,. p OJima odm!)ri izgleda t ·· aCI. o svem u sude6i . opor uno vrSiti pojedinaCna ispitivan. .r ~eciJ?im granama J !pojedihiin rBJdir\im rO.es.ti Ja prema P~lr; ~ rezultata reg.ulisati edmore ru toku rad:at pka n; osn~V?: 1ZVestan -lbrqj .Casova rada odredi tra. . ' a o a se na ;:~~~tt::d~:~~~ i~a~ij~':,~ l~~l:t~!~oro~ta~ed~~~ privredne bi se -vodilo raCuna i o ipol~.3prema prrr_odr posla, pri •Cemti U .FNRJ, prem"' pozitivnim pr · ·. · . Ceni odmor u toku. d . . ~lSiroa, garantovani .Pla30 minuta u sl .. ~ ~ u P~Ivrednrm _organizacijama iznosi . · ' · ucaJeVlJila Jednokratnog radnog Aka Je radno vreme dv-okratno k" -vremena. naJmanje ie.dan cas, u 'kojem slu~af:eniJ~ ;~~c~m';{._azlit:jati po u se ne erne (cl. 229 Zakona " d . d : . po. u koje ce se koristit1 odmor u toku r~.:~m do ~o~:una). Vreme m~, odnosno ptavilnikom o ,radn. :o re. ~Je se pravilinizacije (cl. 345 t. 4) Budu .. d :un <>~n?"1ma pnvredne orgadono~d . radniCki sa;et . Cl I da ;praviln~ o :~admm ·odno.sima Sa kom:hsi. . pnvre ne organlZaClJe u .sagla&nosti kalno :.,ed~m(clk~:6)odrede vtece !'roizvodaca i opstinsko sindi. , verova no Je da l;e se u - r . , 'mora voditi racuna ta · d . · regu 1sanJu od'stima U-vezi_ sa .Zen'am~ g ~ Je to potr.ebno, i o· specifiCno- .Po~to su.odredbe.o .odmoru u toku rada uvrstene II Z:akona ·O radntm.:~;;:adnolSima to tZna". d u deo na -Uca. _ ·d ' . CI '. a rSe one odnose saano se tiCe . ~:~ n~ -~dnosu. u .Prll'v.rednim o:rganiza.cijama. St() . .· . . , .. l h 1 n]Ima shcmh sl!U;benika, postojec; propisi 33 Vidi~ Norah M·· D · H ' . 1946 .str - 78-'-79 1 a"z . aliVIS; udm~a~. Problem m Industry LO'Ildon . : • · ,.g e se aJe anar CiJ:ik", -.- ~ plequ~a u korist r,azLiCitog reglllisanja U I~a. _u . - po ~a:sovuAa 'l _Prema vrsti posla. '·cop." cit:, str. l(i:i 34 · Vidi: M.·-_Nov6s€l_ Delavan· aJanJa z t I u estalosti odmO+"a uCi.nak. u tekstilnoi 'tnd~Striji ..(rez1~efo as~r'lo~ odmora . na Tadni struCnJak.a za higijenll Tada«· -z~ u z orn ~~ »Drug_I sa~~anak da na osnovi fizioloSkih me~enlre(b, ~953), kao -I. 0Tgamzact.Ja- i'aa reznne (nav€1deni zbornik). • 184 n~ p~niinj'li- izriCito pravo __ odniora u toku ~a_da. Da lbi se.·ponloglO privrednim organiZacijama· da ~to 1bolje reguliSu _,Q.d'":" more u., toku_r(lda,'lbilo 1bi poZeljno v:rSiti nauCna isPitivanja U razriim priVredriim ·organizacijama raznih priVredniP.- gra-:na i s razliCitim sastavom ._zaposlenih,_ te na oSnovu tiJ.l_isk.ustava dati preporuke za najce!ishodriije regu!isanje toga: pitanja, koje .je va.Zno -za prodUktivnost rada i zdravlje zaPoslenih a naroCito Zeila. Kad je r-eC ·O ·organizacijama u ·kojima se radi dvoki-aino (napr . trgovina), ·Cini se ·Opravdanim vodi<ti ,ra1fuma o_ po·ro.diCnim .o.bavezama Zena, imajuCi na umu udaljenost meSta rada ad mesta stanovanja, saObraCajne p-rilike i sl., no ne u cilju. posebn-og regulisilnja prekida rada u ~orist Zena, nego, vodeci racuna o zenama, treba regulisati · te prekide taka da to bUde korisno. 2a. sv:e Z<,iposlerio osOblje. Nede!jni odmor u -duZem trajanju za Zene, uglavnom pod nazivom »engleska 'Su-bOta«, pojaVio se kao zahtev vrlo rano i poCeo da ulazi u zaStitrio ~3.kon-oda¥stv·o ·o ·Zenama. Ka1snij.e, regulisanj-e nedeljnog odmora :sve viSe se vrSi jednako rz;a oba pola. ·Osnovnim zakonSklm pr-opisima .uglavnom se ga- . rantude mimJJma1an brag casava nedeljnog odmora. U ,pxaks], kra.Ci radni dan subotom ill ·~ak uvodenje nedeljnog odmora u trajanju od 48 i vise 'caso..Ta (subota i nedelja) reguliSe. se uglavriom kolektivnim ug·ovorima. KraCi -radni dart subot-om postiZe se ili skraCivanjern. ·Obavezh.og trajanja radne nedelje lli prodmenjem radnog dana u ostalim danima na veCi broj Ca&oV:a, taka da se SUlbotom radi za toliiko .Casova m·anje iii da .·se uopste ne raJdi {napr. 5 dana..9-cas<>vrui ra.d, ·a sruibota · i nedelja slobodni). Na osnovu onoga ISto smo izneli ru vezi sa davanjem jednog sl-obodnog dana meseCno za Zene, Cini -se da hi englesknl .SUibotu za Zene treOO !poSmatrati .s:a tstog stamovdSta, jer _se i ovde· radi 0 -davanjti mo.gu-Cnosti Zenama da obave poslove· u vezi sa domaCinstv·om: Stoga :bi 1bilo jedino apravdano uvoditi engleskil s.ubotu u industrijama gde su vecim deJ.om zaposlene Zene, ali da uvodellje takvog sistema posluZi samo kao poCetna etapa za uv-0-de'ri.j~ ··eng.Ieske s-wbote za sve ~a­ posJ.ene, .bez ·oibzira. na pol. 185 �U FNiy ne, :postoje prap1s1 koji •bi omogucavali .Zenama da subotom rade izvestan broj casava manje od ml!Skaraca, odnosno da rade manje od 48 casova nedeljno. Ipak, Zakon o radnim odnosima ostaV'ljfL moguCnost privrednoj_ OII'Iganizaciji da pravirlnikom, odnD!Sno [Jravilima odrecti u ~ojedine dane kraCe radno vreme -od 8 ·Casova, ali s tim da ukupno radno vreme iznosi 48 c""ova nedeljno (cl. 165, str. 2, 3 i 4 u vezi sa cl. 345, st. 3, t. 3). Meilutim, moglo bi da bude apravdano dati radnim -·polekti'vima moguCnost da uz odredene uslove u svom preduzeeu 1pak uvode 'Za ;;;ene englesku su'botu. Ali, to,bi svakako trebalo da bude samo pocetak uvodenja engleske subote za ceo radni kolektiv tog preduzeca." Medutim, sve ,~to je receno ne Iskljucuje potrebu za dublji'm i''dooim studir:anjem ovog problema u vezi sa. dalji'm razvojem na~eg zakonbdavstva. iNaji:ad, ovde tveba jos istaCi oda je rad u tri smene {noCni rad) za ~ne najCeiSCe p~ak1J1C­ no znaCio da ISU one mogle koristiti nedeljni odmor u trajanju sve,ga 24 Casa, Sto Je za··njih nedovoljno. NoCna smena u tim sluCajevdma svrSa·va nedeljom u 6 ISati ujutroJ a po.nedeljkom otpoCinj e rad ~pon.ovo u 6 ujrutro. Prema tome, zabranom no6nog- Tada ~zen a u indUJstriji Zenama se ipra!ktiCno daje nrogucnost da nedeljni odmor ko.l'i.ste u trajanju od 32 casa. Ova treba sma1rati joil .jedni'm lkorisni'm re:wltatom zabrane., GodiSnji odmor u duzem trajanju za zene nije uobicajen, niti izgleda potrebno da .se uvede takva mera. Ako se svakom Coveku u radnom odnosu ob~beduje minimalni g.odiSnji odmor u odTed:enom trajanju, a ostavlja se rn-oguCnost da se taj odmor produ.Zi prema vrsti posla, radnom sta.Zu i sl., nema potrebe da se priFvr mzlika po polu. Eventualne pov1astice mOgu se 1Ciniti majkama, o ·Cemu ,(:e fbiti g.ovora na drugom mestu. Bitno je onemoguCiti diskriminaciju Zena i os1gurati :ir:n ista prava }<ao i ml!Skavci'ma u pogledu trajanja godi'Snjeg ss Ova moguCn.ost, u izvesnom s:rmslu, plostoji, budu~i dar Zakon o radnim odnosima ovla-S6Uje Savezno izVrSno veC:e da moZe do.neti p.ropise kojima .daje ovlaiMenja privrednim ""()l'ganizacijarna O(lredetiih de}atoosjli da inogu uvesti 45-cas>o)lllu radlll.u nedelju (st, 5, Cl. 165 ·zakona). 186 :)Lf· . . 'I ··a iskljui:ivo na bazi pola • odmora. Dairante izvesnih ~nVl egil.J ~avdano ni oportuno. • . '•NJeda m dovo JllO ~.-lik u ovom slu.,.;aJ.U ne ~ . "t" i propisi ne prave raz e U FNRJ ni ranlJl .a nl pozl l~:nledu kad je u pitanju ~~-· '·orist rena (sem U lzvesnom p g kOJ:U§Cenja mm>U " . . 253 ). vezli sa praV<>IIIl ' • t' jerdnstVO, Vldl str. a u 'ti ogledu radnog staza za s ~~ muma goctiSnjeg o~:r!or~, nt· i~n~ -ad-mora, niti u odnosu na canje prava nakonscen]e g"d teg 56146 S8j47 i 40/50; 53/57 njegovo traj:mJ• (Sl. ilist ~ .~~kli ik;o i na mo·gucnost da i 21/58). Oboar~m na ?.no sto ~o nja unutaor sirojdh preduzeca, radrii ko!ektivl reguhsU odli':~. rp1 a ezi sa godi!'mjim odmovom, ne izgle.da potrebno .u:o· . 1, u v . nik3.kve· novi~e n~ (bazi_p-ol~. . c) Zab~ana 71ada na ,c)dredenim pos.~o!Vimi2 . ol'dl!lla eoveko:ve .del"tn"sti, Cinjenica je da na :azn~, p, J. l'udskog druiltva, IPosto- neophod.ne IZR norma1~n ~lv~t 1 raz~t~J... eJ Ra lJ"udlSkd -organizam. . •. . bav)Jan]e stetn<> u IC I . ·u je poslov1 m]e o_ · .. 1 t .o napredova•le u oprona aze:nJ . Mada su naulka I tehnrka zna n "tiJtu Zivota i zd,ravlja },Jud> li :usavr.Sa'Vanju. sredstava za zas ·"tetne p-o Zivot i zdravlje, koji obavljaju ,odrede':e poslove s . d se potpun.o o>tklone. ipa:k .te stet~e rpos!edl?: .~~a~;f~daapostoje obaveze i im.teStoga se, JogLcn<>, na~ec•. ,; allili.ted, lkoji nastaje kod radres zajednice .da nei-:zJbeznl lnV oslove otkloni prvem;tvenika koji obavljaju i~:vesn~ s:~tn~~i ce b~ze rpodleCi toj Stetno kod onih kategoriJa ~a n; -..a draziti na druStvo, a to. su. nosti i Cij-e ,ce \Se p.osledlce eze o , .... em sa Stetnim poslovima Vl"tSl z·ene.sB Regulisanje !Zenskog rada ~-v anja na odredenim radnim se uglavnom zabranom ~a,po_s Ja~s eci"alnih uslova koji n:o~ mestima, ·odno.sno odrediv_an]e~ pe ;aposlile na odred.erum raju biti ispunjeni tda lbl se zen poslovima. . d ·m oslovi'ma pocela je da Zabrana rada Zena na :odre bern. pemalja joS na pJCetku ulazi u zakonodavstvo ':<;l>k?g ' roJa \ .h prapisa doneseno • I k na]"VlSe Je naclOna nl , naseg veka. pa ' ---c.-:-.- ""'tor J·e .d!uhov.. ·to .n~ te odredbe kao »HaltsG-.Jedan; sigri.ale«; .g,u. 187 �izlmedu dva rata. Uglavn ~on_.egde?'Samo Z~ne izves.n~o:~brana .o:buhvata ISVe ~ene, a Je '~ena. V.f?Cina zabrana odndsi' odnosn~ ·odredene kategori:.. nekim zemljama ti proPisi su vr se na ~e~e u industriji. U samo osnovne norme. U lav lo _?.eta1Jni!. a negde su dat·e zakonodavstvu propisi. ; za::om! ~oze se re_CI da u postojeC~n~ ?dredenim ra.dnim mestima r..~nr zer:a~a d_a_ obavljaju- rad ~a Iz_ abl_asti ..po.sebne zaStite Zen~n~ srz} :veh~u veCinu prap.~sa poslovi dele se u tri ·g~upe· ·n· d ve~Ini ~slucajeva zabranieUi · · · R azloge za odredbe k .·. ez rav1 ' teski 1 opasn1. 37 " r· · izvesnih poslova treba t "·t· zena rna z~branjuje obavOJima se _Ja?J.e ISpitl~anja, rpo kojima izvesni razi I ~ rezultahma medicinskU:t obavl]aju U odred:enim UJSlov· p,osl?V1,. o~osno poslovi koji .t~~:ve poremeCa'je ka.kve kod =~k1zazw~J~ u ·organierrnu Zene Ili se ti porente-Caji n~ manif ~ . araca 111 uopCe ne izazivaju formi. No, treba reCi da nees ~;~ -~ako brzo i u taka teSkoj tom poiju ni u medicinsk" 1- p 0~1 potpuna saglasnost na n e postavke postoje i od ""rugoVIma · LI.Pa k , 1zvesne osnov1m .. h t r~ · toga.pitanja.3s Pri tom' en OJ1 reba polaziti u regulisanJ'u · a ov-o. regulis a UJe zenskog rada utieu · .. pored ekonomsko-tehnl· .k . · k on~epdje ·koje · ~nosfo· og nLvoa prm zvo d nJe koji je lbitan ' c · · 1 . " mol . . ·· " Strucna osposobJJ. eno"t Je u vez1 sa . 'l:"" ozaJem. tzene zatim• " . , t . " zena 1 sl Ogra ·• . ' _;re~..:a amo ~g-de je aktivnost IZ •• . . . ~lcenJa su svakako zene slabo .'kvalifikovane. ena JOs rud1mentarna i .gde su se '].;# 37 U nezdxave P<>slo k . ~clvnom poslovi u OJe .trebya IZa·~!a_niti Zenama, ulaze uVJma1 (o~o·vo, fosfor, benzol J~~ffi. ~~0.'ifl 1Vlm industriskim ott'a. u UJS ov~a vi·soke terope~atur 1 s . 1 P.o~lovi koji se obavljaju tes~e poslove zabra)liene z . e, vlage, pntiska vazduha i ·sl u Je po.t!e~na snag a miSiCa, a rfere ubraj aju s$ svi J?Oslovi za koj e ~ran~e 1. pre:noSenje veCih p emu se narocito m1sli na dizan·· e ~~esni :posloyi, koji za niw~~~ta.. U opasne p~I.ove ubraj aju s~,.{ ~vot, ali .za zene to mogu d .b ce ne pretstavlJaJu rad opasan .·p·O ~:l"koJ~~ro~ speci~alne ~e;t~c~:~f~·i~~kna visokim ske!ain~ 0 razl a . ~ ~stoJe psibii)ka labiLnost . e ~rocese. kod zena; oz1ma zasto je za 1 manJa otpornost . ·· pzse ? odnosu na nezdrave ze~e ~otrebno donositi drugaCije . o-. tut legal des travailleus€s , s~s~~OI opasne poslove, vidi BIT: ~a38 MoZe se r ,. ' · -304. . kologa i h' ·· e:=! da ~e svi, jugoslovenski. eb;.p rt·· · · navedeni d~~=ara 1 zjaSnjav~i.u u priiOg zab~~1z.Vre>dd W"a gi~e­ .. s.a Prvog naucnog ISaSta:nk:a . loo. . 1 1 nl!l'.O,C::.t-·tp gme loga, u kojerD." 188 ' . vezivia. y v r: v .• .u vezi .sa regulisanjez:n Zenskog rada ·nil Stetriim· posiovi:-m_.a treba !f>OdvuCi p_rivrremeni ik.arakter ·tih nornni i ·pO'trebu za ·povremenim re,vizijama·, obzirom na izinene u tehndloSkim procesima i napredak h:Lgijensko-tehiliOkih _:zaStitnih mera. Ovde se ustvari viSe radi o izmeni .propisa a manje o njihovom potpunom ukidanju. Novi tehnqloSki procesi stvarafu nove profesionalne rizike. Prema tome, odgovarajuCi nauCni. instituti imaju stalan 'Zadatak da posebno ispituju utiCaj novlh tehnoloSkih procesa i uslova rada u industriji i van nje na organizam ·Zene. Taka Ce ani fbiti i inicijatori .zaStite Zena od negativnih .uticaja rada - _bilo 'Pronalaskom odgovarajuCih zaS.titnih &ed·stav'a bilo privremenom, ·Odnosno stalnom zakonskom za.branom rda te poslove vrSe Zene. U FNRJ zabrana z8JPO~iljavanja 1Zena na il2veisnim ·tposlovima, odnosno radnim mestima, uvedena je :relativno kasno39 - 1952 .godine, i ·'hila je regulisana Uredbom o zabrani Upo.Sljavanja Zena i omladine na odredenlm ·poslovima, odnosno· Uredhom '0' i'zmenrl. i dorpuni Uredthe o zabramli. upo1 Siliavanja Zena i omladine na ·odred.enim po·slovima (Sl. list ThTRJ pored ostalog, \dr. A. MojiC n.avOdi da kod Zena ra:zorni uCinak industriskih otrova naroCito utiCe na funkciju radanja- kao ·i na oboljenj_a genitalnih organa (s-tr. 116). RazliCite nonne u pogledu dizanja .i .prenosa tereta iznooi .dr. S. Lajovec u citiranom ·referatu }):Zena u Industriji« (op. cit., str. 109); vidi takode: dr. Dinko Stambuk, Zdravstvena zaStita Zene u. privredi, Beograd, 1952, str. . 14--20, dr. M. SaviCeviC: Indu.striski otrovi, »Zdravstvena 'i socijalna politika<(, br. 5, 1955, sti:-. 28, karo i ;prof. A. A. Letarvet: Higijena rada, str. 87-89, 142, 297-304. 39 Iz dokumenata CVSSJ vidi ·Se da se pirtanj em zabr.ane rada na· nekim pOslovima bavilo Min. rada· tokom 1948-1949 god. i da, su u tom pogledu vr.Sene ankete, koje su vrlo SiTqko · zahvatile materiju. (Pismo CVSSJ l>r. II 4654 <>d 8 II 1951 g~d.) Sem toga, rukovodstvo sindikata obraCalo je pa.Znju svojim organizacija!na na to pitanje i. ranije. Tako Uputstvom za rad sindikalnih organizacija sa Zenama: radnicama (Br. II 1477 ad 11 marta 1949, nakon savetovanja od 5 II) srtavlja se u. zadatak komisijama i todeljenjima ·za zaStitu rada da vode raC.una o pra"vilnom sprovodenju radnog zakonod.avstva, sa napornenom (kao prvo) da se Zene zapoSljavaju samo na onim radnim mestima koja nisu »topasna po zdravlje iene, a naroCito po zd:ravlje majke«. Ponovnim pismom gJ.. odJborima o <Sl_P{rovodeni!U tih UJPUts.ta-va (·od 16 maja "1949) i kasnij.e joS jednim ponovnim pismom ·~od 23 II 1950) insiStira se na izwSenj.u tih zadatak.a. (Al"hiva· CVSSJ). !89 • �br. 11152 i 27/53) tkao i Uprwtst"o . . , . . ~dno 2ldpvlje i socija.Jnu po!Jiti~ pr~dnilka Saveta lza na. 2 _nreCLbe (Sl. list F'NRJ br: 38/52) ~o a e iFNRJ za Primenu NI osnovna uredba ni ana o . . . . , rale o~u~vat. Na DISnovu ·stilizacii.~eni ~ dopuni nisu precizida!o br se zakljuCiti da su d J€ iii. 2 < prve ; druge uredbe z_aposlene u ,predtl2eCima, ~:d~e{t~be o~nosi~e samo na Zene tim, ~puts tva P'Ominje .i Zene za VIrna 1 ~tanovama. -Medu~ :adn]ama. Prema· tome ost 1 po~lene u pnvatniru zanartskim zena zaposlenih I! . a o Je otvoreno pitanje zaSt"t 1 e · u .po JDPnvredi i .J .... vre dmh dobara '-·cnih • . zvan urzavnih . polJ. opri. I pak, u cl' 9 k · · pomocnica i s1'" 'h k ategorija radn.·u. mea. . wm krsaj iLo 10.000. din )DJrp~~V:o':' o sank~ijama (kazna za prepon;injanja zanatskih 'radnjtnJ~a s~i Privat~i poslodavci bez CenJa da su se odr@dbe -o· •. govorllo u korist tumar~dnom odnosu. . • . zabrani protezale na sve Zene u Poslovi zabranjen'i za ·Zene . dele se na posJove stetne o .. pre~a osnovnoJ uredbi (cl. 1) Cito teSke fiziCke posloveP. O~~:av:J e,_ o~asne p_o Zivot i naronje tih poslova dat J. e u. i ]en acwnl ·osno\.¥ za atVrdivakao ) I zvesnom nabrajar . t"h . ,., a Pooovi·Stetni po zdravl'e· n lJU I poslova, I zwom i njihovim . d.. . . . J • eposredan rad sa olovom !ad~anja gde se upo~~e~~J:~~mo;~ rpo•Iovi. industriskog hoI svr ostali produkti koJ"i sad • t vno. behlo, .nJovni sulfat i ron· · il'ze e sastoJke· pos k J€nJe; nepasredni poslovi k d . .' ao u esonima 15 toplJer:je meta1a; CiS;Cenje kanaliz: . :' ?kl~ i. drugih pe_Ci za vanJe Jama sa fekalijama· 'ne cdiJa Is rvntka i i ..,pra.Znj.l-mentaciie u ferm...J,_'"'"""'. ' kposr; no praCenje procesa fl..:!l'd vih ~vu~O·rama ao· I . " . , . a. • ~uvana; b) poslovi " as . Pm,.:przc;nJ~ 1 parenju bur CrScenJe fabriCkifl.c·c:Hmnjaki. c nr po .. ~rvot. z_rd~~~e, opravke duboko kopanJ· e i dub" k b' ) naroclto teskr frzicki poslovi. t I Ins o . usenJe· ne . d . a a u valjaonicama· . . '. posre no valjanje r.lekak . . ' IInpregniranJ e pra,gov . d VOJ vrsti pneumatiCnih m " .. . a, ra na bilo pokretanje tela; stalno s . as_ma. ko!e prouzrokuju. jace no enJe I dizanJ e velikih tereta na • 4rt Tekstove -ovih propisa "di· Zb' · ~~ai·~rad,_l955, uredakJji Prof.~::. ~opisa -~ radnim (Stav9~i ~~~DJs~a~edop~je~~J - Sl. Ust FNRJ, br. 53/57.). 190 odno- fbirci iz 1956B:~~f~~ s~:~I:i, . 10 Zail<ona <> radnim .odnosim~ ravnom i 1Cwstoon terenu; IStalno · no§en.je i dizanje veCih tereta na terenU sa usponom; svi podzemni radovi u rudnicima. Ocigledno je da se ov<le nije radilo o taksativnom nabrajanju. Medutim, praksa je rpokazala da je ovako egzemplarno nabrajanje zabranjenih poslova u oSnovnom p-ropisu trebalo nadopuniti putem upU.tstva i sl. {kao sto je u izvesnom smislu i bilo rpredviden() a 11), kako ,bi se olakSal6 &provodenje u ·Zivot odredaba 'Uredbe, nar-oDito u vezi ..sa ·Odredlbom o zabrani noSenja i dizanja tereta {napr., davanje odj"entaci1e u pogledu te2llne tereta, uCestalosti dizanja, :rloSenja, gmanja i s!.) kaG i ocenjovanje u pogledu <leiovanja otrovnih hemika!ija i sl. Komi.siju, koja je odreClivala radna mesta odnosno poslove na kojiina je zabranjen rad Zena, imenovao je rradniCki savet privredne organizacije, odnosno stareSina ustanove, u saglasnosti sa .izvrSnim odborom sindikalne podru:Znice. ()na se sastojaia od cetiri c]ana <>d •kojih su dva biili c~an<>vi radniCkih saveta (odnosno odred.eni od stareSine ustanove) i dva ·Clana izvrsnog odbora sindikaine podruznice {cl. 2 Uredbe ·o izmeni i dopuni). K.omisiju koja odreduje zabranjene poslove u privatnim zanatSkirn radnjama imenuje mesni odbor, odnosno mesno sindikalno veCe, u sporazumu sa odgovarajuCom sekcijom za'natske komore. :Ona se sastoji ad dva pretstavnika mesnog odbora, odnosno mesno:g sindikalno.g veca, i dva .c!ana o(Lg.ovarajuce sekcije zanatske 1wm<>re (CI. 1 uputstva). Sem odredivanja zabranjenih radnih mesta, odnosno poslova, komisijama j.e bilo stavlj eno u duZnost i da preporu;Cuju mere za .otklanjanje uzroka koji spr-eCavaju upo-slenje zena na tim rposlovima (cl. 6, .al. 1) kao i da daju dozvole tpoj_edinim Zenama da ipak rade na zabranjenim mestima, ako taj rad odobri nad.Jezni lekar {cl. 5). Sem .toga, komisija ili iTh'lrpektor rada mogli su nakm.a!dno do•zvoliti 1JiPO'sljavanje na zabranjenim mestima, .ukoliko su, pr·ovodenjem HTZ m-era, · otktlonjeni uzroci lkoji su p[\7:01bitno nalaga]i zabranu ,~Cl. 6, al 2). Sem t<>ga, ~indikalna o<"ganizacija mo,gla je predloziti zabranu rada Zena na izvesnim mestima, .a komisija·je ..duZn.a da taj predlog razmotri u roku od 15 dana {1:1. 7). 191 i I I �. Za donasenje resenja ad .strane •k . .. . . saglasnb~t 'upravnog odbora . red .Otn1SIJe .'I>J!~ Je rpotrebna ustanove. Ukoliko se ta sagl P_ t- uzeCa, ~dnosno sta,reSin€ Senje donosi specijalna komisijno~ net postlgne, konaCno re.:.. i socijalnu politiku nadleZnog na ~ve a za narodho zd,ravljle lozene • pred!oge i jedne. i dru aro nag odbora, kojoj ·Obrazo.~bo_r, .odnosno stareSina Ustana~: ~tra~e- dostavlja upravni SlJa saveta, _donosi reSenje u rok~ 'od rlo5 u ad 8 ,~ana. KomiK · ·· dana. _o~lSIJU saveta saCinjavali su ins ekto . m·esnog, odnosno ·sr:eskog sindH~a~ - •r ,rad~, pretstavnik zd<ravrstvene slu2ibe 1 ~iiJ. 8 uredb ) 41 og veca ~. rp:etstavnik rokovima reSavala J·e i u I " .e ..... Ista ~oml!SIJa .r sa istim . .. k DmlSIJe zainteresovanih li s ucaJu za!lbe na. ad! u k u posebne . k (t. 2 urputstva). ca sa se tora prJVatnog zanatstva Ovde treba reci~ ~a se ti pra . . . . . , ~li nisu uopSte primenjivali,42' Uz;~~~ 'u. prak_si nl\Su _potpuno Je tome, pored objektivnih k ":'-.• '?se. Svakako da radi!e na kvalifik . uz~o a {odbJJanJe zena koje ovan1m poslov1ma da p~ed d ve_ sa manjom ·zaradom n , . . . u na ruge_poslonost da se nade odg ' . e:nogucn.ost 1h nedovoljna up-or, · ovaraJuce zapasl · "'· . na poslovima koji bi 1patp·ad I" d enJe . zenama koi e rade · a l po, 'zabranJene · 1 ) d · 1a 1 nepTedznost i nepotpuno-st pojedi 'h ~ s : '. oprine:ared nedostatka b!lioih u utsta . m . ·o' ~d~, uredbe. sala posao aka 'llstanovlja~ . va ,~OJa. bi. komJSlJama olauzrok je IeZao i u sastavu ;~~si~a ~anJenih. :adn_ih mesta, ~orne je posao ustanovJj.enja r'~~ ~nepreciZI~anJU roka u zena sa tih rradnih mesta trebal ~- mes.ta 1. uklanjanje komisija .bio je naJC~Sce· la'"k' ,o a usled1. .~alllle, .!Sastav. trebalo dci orbavoi UP'}avnOm ~c I, a p-osao" •koJ: je k.omtsija str.uCan. ~ Je uvak. rstrucan, cesto i visoko su 41 Yidi tumaCenje dra. -A. E lti, 42 0 odnostma (1956), • str. 97.-- a n~pr:imenjivanju Uredbe . . . ca u Zbtrc_t proptsa· o radnim b · ., mm poslovima vidi. G a·" .. . <: z~ :ant rada zena -na odredeslavije_za 1952 i 1953 g~d:snJt ~zvestaJ tnspekcije Tada FNR Jugo 180, 213, 214, 226,. 2ao i 2 ~;"ka~~g:ad,_W?6, ~tr. 48, 66, 75, 94, 1oi 57,. 7~. ~ 85. NaroCito se k~e l ~z_vestaJ za ~odinu 1954, str. 38~ ~govmi_ i ug.osrt~teljstvu metaf~-~~~ '0 zabr~ni .u gradevinarstvu. l kod priv:atruh posloda~.aca. gJJl, na POlJop:IUvrednim .d.obrima 192 Zakon '<> radnim .odnnsima, u :okviru posebne za'§tite Zena (t. ·6 Glave Ill ZajednlCkih odredbi, pod b .-,- cl. 73, 80 i cL 345, st. 3 t. 8), ponavlja odredbe ranije uredbe nabrajajuCi poslove i radna mesta .ria- kojima je zabranjen rad Zena. Noviri.a je u tome Sto se na podzemnim radovinia· u rudnici- ma izuzetno m•ogu zapoSijavati Zene k-oje »za:uzimaju rukovodne poloZaje ·a ne vnSe fuiCki rad«, one 'koje 5U :zaposlene »U zdravstvenim i socijalnim sluZbama«, zatim one. ·koje »treba da provedu odreden st'aZ u podzemnim- delovima rudnika radi r.struC:nog usavrSavanja«, lkao i one koje mb_udu \Pozvap.e, · usled izuzetnih prilika, da sidu u rpodzenme delove rudnika radi vrsenja poruova koji nema:j'l! karaJkter fi2Ji:Cilmg rada« (avo je u duhu Konvencije MOR-a [hr. 45] o zabrani za,poSljavanja ~ena na -podzemnim -radovima u rudnicim.a-- vidi str. 71). Komisija koja "odreduje radna mesta na kojima je rad Zena zabranj en (Sto se unosi- u pravilnik o radnim odnosima, odnosno u fPTavtila privredne oi"ganizacije - kad se radi .0 i.enama zapotSlentm u pTiV·rednim organizacijaana) s8stavljen~ ·je ad tri ,clana, koje imenuje radniC-k.i savet, o-dnorsn9- »naj'ViS.i organ druge ·organizacije«. U·pri-wednim oa:-ganizacij~Iila pretsednik te komlisije moxa blti elan radruOkog- ••veta. hta komisija preporuCuje i m·ere za. otklanjanje uzroka koji uslnvljavaju zabranu. Predlog 'Za zabranu maZe da. podnese i sindikalna podru.Znica, u 'kom sluCaju· lromisija mora razmotriti taj predlog i -doneti od!uku u roku ad 15 .dana. Protiv odluke komisije ima pravo iprigovora {radniCkom savetu, odnosno najVi.Sem o~rganu druge oT~gan!zacije) direk!too:-, odnosri.o sta:reSina -organizadje, kao i rsindlikalna podruZn.ica. Medut:ian, od-obrenje da se zabrana rada ··ze:nama na nekim ,radn_im mestima ne prim(injuje, usled toga.Sto su -prQ~ode_ri.jem raznih mera Olclonj'eni odn.osno smanjeni uzroci zabl-ari€, mc>Ze da d~ s:amo na-dleZni inspektor rada. Za p["avilno provod:enje oyih !propfusa u praksi, ·odnoono za uspeSnije utvrdivanje zabranjenih radnih mesta bil<)· hi .neophodno angazovati lekare (higijenicare, fiziologe), hemicare- i sliCne struCnjake i rasp·olagati odredenim· instrum·entima i sl. . (ispitivanje prO<!enta stetnih materija, vlage,' top!ote u vazduhu is!.). Posto ,bi za nalle uslove hila nereaino zahtevati 13 Zena u radnom odnosu 193 �ovakav sastav ·komisija, trebalo ·hi bar obavezati preduzeea, odnoszw komisije, da ·utvrdivanje Stetnih radnih mesta povere higijenskim zavodima i sliCnim ustanoVama .koje raspoJaiiu potrebnim kadrovima 1 opremom, iii da koDJSultuju te· usbinove. NestruCnost komisije unutar preduzeCa, koja nije dbavezna da anga.Zuje struCnjake, oteZava. i rpredlaganje mera da se otklone uzroci koji ·cine doticno radno mesto neprihvat- · ljivim za Zene. Da bi se ove mere u celini bolje provodile, bilo bi takode korisno izdati -Sira uputstva, u kojima bi se ne samo detaljnije ra:zJradila zabrana zapo.Sljavanja, nego i objasnili razlozi zaSto. se predvida zabrana, odnosno posledice koje Ce nastupiti za zenu (samim tim i za preduzece i za zajednicu) ako ona u tim uslovima; .odnoono na takvom radnom mestu, ibude obav!jala rad. 43 ~ · ·Najzad, ovde se• joi§' moZe reCi. ·da ne · i2lgleda pravilno odrec!be 0 posebnoj zastiti zena idenfikovati sa odredbama o posebnoj' zastiti omladine. Razlozi za j ednu i drugu posebnu zaStitu sit i-azliCiti i zahtevaju posebnu obradu.'14 Pre no Sto su doneseni oVi propisi, zabrana ,rada na nek.om. radriom mestu za .Zene 1bila je Predvidena samo jednom odredbom Opilteg pravilnika o HTZ merama pri radu (cl. 162, - SJ. list FNR.J, hr. 16/47 i 36/50), kojom se posao ·•P<>slUZivanja i .c)drZava·nja parnih kotlova« dozvoljava ,galino mu:SkaTcima sa navr.Senih 18 godi"na .Zivota .. Sem toga, i -odredba. Pravilnika o HTZ merama pri rudarskom radu (Sl. list FNRJ, br. 55/47), po kojoj »niko ne sme biti zaposlen na takvom radu koji ne. odgovara njeg.Ovoj struCnoj spremi i fiziCkoj sposobnosti«, mogla 1bi da se tumaci u korist posebne za8tit" . ~ . 43 Piedlog u tonl "Sinislu izradi!Q je KomiSija za higijenu rad-ar pri Saveznom zavodu za narodno zdr:8.vlje, a na zahtev Sekreta.rijata za rad. saveznog :izvr.Snog veCa. U vezi sa. 'Ovom--materijom Vidi: dr. Stanko Lajovec: Za.ltita. Zena. i omla.dine na ra.du, Beograd, 1956, str. 'i-i5, ' . 44 Izgleda verovatno da ~esto regulisanje rada Zena f omladilJ.e isrtim propisima u radnom zakonOdavstvu "mnogih zemalja dolazi kao posledica · vekovn•og- izjednaC.avanja- Zena sa maloletnicima, ekonomske neravnopravnosti Zena i omladine sa crlraslim mu.Skim iad.nicinfu. ·i naCina n-a.. koji .se .istoriski razv:ijalo za.Stitno ~o- daV'Stvo. · · · · . . d Zi toga i zalbrailu rada Zena· ··· zena. Qvaj ~ravdJ.mk ~a ~r ,; ~~icim~ (cl. 8). Iako je . ova na podzemn~ rad~~rm . k J·e trebalo da prode relativno . odredba sasvrm Iog1cna, rpa . 45 remena dok je ·potpuno provedena. .. . . dug a v . d"k . . . za ~pravilno zapo'IDJavanJe .. zena, Najzad kao m 1 aC1Ja . du dok odnosno zaStiCirvanje ~ena ad Stet~ih P..oslov~~::~;~ spropils " . ···mh prOIPI&a <> zabrarn moze se . 8 '48) 1 niie b W,o ' · . k 1 ·· rad~ (Sl list FNRJ, br. 10 I • · 1 (cl. 2, t. 9) Zako:.~ ~\s:v~j~ J~ zadatak .»i posredovanje kod kojim se rnspe. IJI • . ravilno rasporeda radnika, nurouprave preduze~a u eilJU -~h o fi~:Cko i zdravstveno shmj~«. ato Zena, s obzirom na TIJl ov = d) Specijalna higijen.Yw-tehnick a zaStita . . d- eCine dosad nabroja:q.ih mera, tOdredbe u Za razhk"?-. o v . . . ko-tehniCkom zaStitom Zena ne vezi sa spect1!alnomd ~~~~e~~ su •to 'sam<> delimleno. Uglavno~ ulaze u nega ·rvne 0' r Ul ' 1 d .. .za~pos!enOJ jima Se niJS.ta ne za1branj'U!je, neg;o se pos. o avou 1 . ~ni nalaZe da ~zvrSe odb;ed:.ne ..lj~:e~dravstvena za.SJtita fl:enOdredbama lZ ave 0 as 1 Cl . u ,. rrlOralni momenat · i Cemu se ima na urn skog organizma? kl t' i sl.). Neke takv-e mere (odvojene svlacwmce, ~upat';la, . o~~el se od samih pocetaka prihvacene su kao le>g1cnte ; provebnu argumentaciju. Druge fabdCkog sistema te ne raze pos . ----- · · . · . in ekcije rada za !951 g. .ts u objavljenom: -izveSt~ju. Sa~~:a -spnavodi. se da su organi dakle 4 godine nak?~ donose~J~fn_~aposlenih u jamama. ?-a ruinspekcije rada nash oko l~·d'· Godi8nji izveStaj InspekC1.3e ·rada. darskom podzemnom radu. 1 1. 0 U rilog ~injenice da se proFNRJ za. 1951, Beograd, 1:52, ~tr. ~·a d~nose uz saglasnost. sindi-:" pisi iz oblasti radnog za ono a:vs osebnom zaStitom. Z.ena govo!e kala, .te o stavu sin~ikata u _veZI(~ p VI 12495 ""- 28 XI 1947) CV i sledeCi dokumenti: ·u_ d?P~su r. d FNRJ kao odgovor na J edinstvenih sindik:ata Mmist.ars~a fzmeni ~1. 8 Pravilnika Q predlog Ministarstva rudarstva -d a ~aze· »2ena po svoioj fiziCHTZ merama pri i'ud~rskC!~ ra u,lena ~a svim radovima. a polroj konsU.tuciji ~e ,!!loze bltl. zaP'OSio Sto bi bio rad u rudarskim gotovu ne na naJte~m r~dovima k eba dati odgov.arajuCi posao.« p:: . r: ({!. jamama. Ov'o znaC1 .da -~~.:~2 13161 od 2g XII 1947) o i&tom Dalje, u pismu organiza<:IJ~Ianak u ;Ra-du« br. 129, koji kao drug! pitanju kaZe se: »Uvodnd1 rstv 0 redvida. Zene, napisan. je neodgoIzvor radne snage za ~.a . P vorno od strane redakciJe IIsta«. 195 194 13* >I �mere s>y novijeg datuma. Njima je cilj da s~ ola.kS • . .. , tad- ~ danima kad je, po Pravilu, njihov'a radna a o~:~a smanJe~a, da se omo~uCi krati prekid i-ada i odm?r. i dzost <>bezbedr sve lito otklanja !PD'tr.,bu za lzostankom d- . se laskom sa posl 'li . ' o no.sn.o od0 d . I , . a, ·r . rma za vosledicu minimalan efekat rad v e u aze odredbe 0 obaveznom odredi _a. prostorija_ za liCnu higij_enu Zena kao . vd DJU _1 odrzavanJu (topli obrok, .n_aroCite stolice i sl.) kojirr:-a s:U~:n~:z~: -~ere odnosno medwina rada, kao i sa:hitarna tehnr'ka have . ~I~ena, sve ·s d 1 ruoJe ISe VI e prov-o e u moderno uredenim .preduzeCima 4~ . u F!"RJ posebna higijenskoCtehniCka za:stita ze~a v;aena J': izvesnim odredbama Opsteg pravilnika o HTi'redram~ ~n radu (81. list FNRJ, br. ·16/47). Sem toga Op~­ it;~rlmka, za poj:edine grane pastoje specijalni propi.<Ji g a. . - merama u trm granama.47 Med_ut~, za grane u kojima radi znaian ·. o rocenat ... ~:gde :.~ br!o~potrebno posvetiti naroi\itu paznj: merama ~~j~ I yo I e... ~~cuna o specifiCnosti Zenskog organizma . d . ~O:;~e ~~s~~ ~~ravtlj,:_ ~ena, posebni pravilnic'i niSu Jon~~e~i : . rl:Ja eru:;ti a, duvana, prehranbena . dustri" ugostrte]Jstvo, trgovina i sl.). . 'In ·~a, 1 ~ Sve u wsvemu,. ~e maze· se reCi da se o :Zenama vodilo ':'ogo racuna prilikom donosenja propisa o HTZ prr radu. . merama o.'i:;_~dbama 0 posebnoj zastiti zena, predviaenim ·Opstim pravr rkom a. HTZ m-erama, ·obuhvaCene su sve Zene u radnoon odnosu J€! IS€ U Ql 1 ' . ..,. . ' . . :uznCito navodi da 'Se pravilni!k o d nosr na sva lica u radnom odnosu. U k . t • . . • Op" . . · ons zena, 1 u veZl sh,zenama, sti::p.ravrlnik predvida Cetiri odredbe. Tu prven_s eno ~spada obaveza preduzeCa u lmjima je zaposleno viSe od 50 .zen~ d': ''::':z nuznik c>be~bedi posebno odeljenje snrubde:v;no n_aJnuznrJrm uredajima i p-otrehnim ·materijalom za odrzavanJe licne hlgijene .Zene« (cl. 99, st. 7). 41 r· Zakonsko reguliSanj b.a d. · ·l-.ll • 7--u-;u' Zagreb, 195·7. loZenje s}'olice i prostor.i.i: z~ od~~; ~ ~~k~:~~ ~ve n~ .~a<;;p{)Les servzces poUr les travaillers l:).,..._.~rt VIII (llj) amaG Y"J-di. BIT, _str. _49-50 i 55-56 • ~"'"".t-'.t:JV , eneve, 1954, "T. . . . eks-tove pravilnika o HTZ mer.am·a . . . . . proptsa o higijenskim i tehniCkim z Stit ,Prl ·radu .Vldi: ZbtTka Info:rmatorov rp,rii'uCnik -za kruda-ove ,1...~ n~m n merama pri Tadu, 1 196 . Svakako je pozitivno Sto je odredba o posebnoj prosto~ij,~ za IiCnu htgijenu IZene u!Sla u odredlbe pravilnika, ali ~takvi;t odredba :llahteva 'bliza uputstva i 'eventualne nacrte standarda (jprema veliCini predruzeCa, broju zapoolenih Zen.a, tehniCkitn-. i ekonomskim mogucnostima i sl.). Nedostatak takvih uputstava je, verovatno, doprineo da se ova odredba u praksi za,.. nemaruje {iako je, prema Cl. 184, rok za uvod:enje mera koje · pravilnik predvida ve~ Pro,Sao, iako provodenje u Ziv~t ovakve mere ne zahteva nar:oCito velike izdatke i tehnLCke teSkoCe). 48 Sem tOga, predvidena je ·dbaveza preduze1Ca da ·za -odreden broj radnika (30) i radnica (20) obezbedi odvojene nwmike i umivacinice za mlllilkarce li i!ene (Cl 92,. S"t. 2, i ,CJ. 97, st. 5). Obzi, rom da su u Pravilnik u.Sle ave osnovne .odredbe, nije ja-sno zaSto nisu predvidene i olbaveze da se ustanove pose:bne garderobe i kupatila za z(me (o koaima se gavW'i '11 i\:1. 94), sto bi svakako bilo ·potrebno. 49 Najzad, pravilnik predvida i VeC p·omenutu odredbu - zabrana da Zene dbavljajti ~osao posluzivanja i oddavanja parnih kotlova (cl. 163). VaZna je za Zene, mada se to· naroCito ne po-minje, i odredba po kojoj }>licima: koja svoj- rad obzirom na p-rirodu posla obavl~aju sede&e, moraju s-e staviti na raspoloZenje podesna 48 GodiSnji izveStaj Inspekcije ra.da FNRJ za 1951 god., Beograd, 1952, navodi: »vrlo su retka preduzeCa u kojima ·su obezbedene prostorije za -odrZavanje liCne higijene Zene« (str. 35 - Srbija). Da se. odredba o prostoriji za liCnu higijenu Zene ne primjenjuje u praksi ni u kasnijim godinama, dokazujli izveStaji inspekcije rada za 1952, 1953 g. Vidi: op .. cit., str. 76, 11)4, 206, 207, 209, 210, 223. U izveStajima ins:pekcije rada za 1954 i 1955 godinu, medutim, uoCava se da prOOuzeCa ipak viSe paZnje posveCUju uredenju prostorija za IiCnu higijenu Zene, Sto dolazi kao posledica uopSte .veCeg •obraCanja. p-a.Znje i ulaganja sredstava za HTZ od strane !organa up;ravljanja privre:dnim organizacijama, ali i kao· pooledica ins'istiranj a inspektoca r.ada na prlmeni p!ropi.Sa. 0 tome , kako treba da bude uredena pr-ostorija za liCnu h~gijenu Zena; dao je upute ·dr. S. Lajovec_ u po,p!Ularnoj brOSuri ZaStita Zena i omladine na ra.du (.str. 16). >1o ))Kupa·tila- samo za mu.Skarce pQIStoje u T-rbovlju, a: viSe o.d polovine za'PIOslenih u dnevnom kopu ru Zene, pa se 'nemaju gde umiiti«, navodi ISe u cifti.ranom Izve8taju inspekcije ra.da za 1951 god. (str. 86). 197 �higijen~ka se'duma sa na•slonima za krsta i noge«." M,;autim, u vezi .sa ·ovom -odredbom, hilo 1bi logiCno da se predvidi izve1:.na zaStita i za radnike koji obavljaju posao- stojeCi, .ob-zirom da je stalno stajanje ~Stetno po zdravlje, a ·za Zene ima specifi<!no stetne posledice. Iako se u praksi ne bi mogao uvek i_svuda provesti i p!lopis da radniku .mora biti omoguCe:_ no povremeno trenutno · odmaranje na sediStu kraj radnog mesta, ipak za vrlo velik broj radnih mesta, naroCito za Zene, ne bi hila poteskoea da se obezbedi mogucnost za povremeno trenutno sedenje.51 Sem pravilnika a. higijenskim i tehnickim zdravstvenim merama pri rad<u u_ rudnicima, ·O Ci'jim je odredbama (koje ustvari znaCe zabranu obavljanja izvesnih poslova) veC bilo govora, svega neloolik<> ostalih pravilnika predvidaju posebne odredbe za zene. Taka Pravi!nik 'higijenskim i tehniCkim zastitnim merama pri radu sa poljoprivrednim maSinama predvida da eene koje .rade na vrsalicama moraju nositi hlace (Cl. 32, SI. list ~NRJ hr. 54/47). Pravilnik a higijenskim i tehnickim merama u kudeljarn!lla odreduje da zene koje rade na l!>reradi 1konop!lje treba da budu sn<l!bdevene zaiititnJim U!:apama iii odgovarajueim rna-, raniama za koou ·~cl. 25, SI. Jist .FJ<RJ, br. 46/47). Mada je broj zena zaposlenih u grafickoj industriji znatan, Cudno je, i treba smatrati propustom, da Pra"vilnik o higijenskim i tehnickim zastitnim merama u toj industriji ~~si. list FNRJ, hr. 56/47) ne p,redvida zahranu rada i1i pooebnu zailtitu Zeina u radu sa oloV'O!lll. Ov.o utoliko_~pre ?1to je z~brana rada sa olovom predvidena ·za omladinu (CI. 37), pa bi bilo logicno o . .4=-! IzveStajj inspektora rada, Sto je sasvim loglCno, ne preciziraju nesprovodenje dvog propisa. Medutim, u danaSnjoj · fazi razvitk:a, svakako ·veei deo ustanova i preduzeCa moZe da robezbedi svojim radnicima i sluZbeniciroa koji rade stalno sedeCi ovakva sediSta, pa ipak s-e ona u praksi i suviSe retko iii u•op.S.te ne uvode. Za to doista nema opravdanja, jer naSa industrija proizvodi razne tipove ihdu.Striskih stolica 9 njih1 ova cena nije nepri&tupaC:na. 51 0 osobitoj Stetnosti po Zenski organizam rada vezanog za dugo stajanje vidi: -ciT. Dinko Stamblllk: Zdravstvena zaStita Zena "U privredi, Beograd, 1952, str. 13; o va~nosti uvoderija za ~ene · fizioloSkih industriskih ·stolica govorio je· na kongresu struCnjaka · za higijenu dr. Lajov·ec, u pomenutom referatu (str. 109). ~o 198 Zene, ili .bar ·ria tru~nic: i da se ta zabrana prote~e i :'a tek Uredbom o z"branJe:majke dojilje. (Ova je 1Sprav1Jeno im poslovima - !952 god.). . . d ) . .. n mada se {oprav ano . 1!a zena~a ·e i ustanoVa tvor...: Naj-zad, za ~zaStitu ·zdr_av n.e uvodi specijalno ~ korist zena, V:e tvo~ni&ih higijeni.Cara nickih higijenicara (cl. 106). UvodenJ duzeca nego je ostavljenije pravi~nil~om o~a~~znod ~:a ;:reedi kojim predtizeCima no »nadlezno_J ~o~lSI~; ra Kaa o indikacija nav-odi se da higijes e ima uvestl. higiJentcar. pre-d. , ·»u kam· e· p<>sloJ"i m·o-t ·· uzecu nic,ar treba. da pas OJ~ u 1 ih holesti i drugih oboljenja u ·. gucnost poJave ~r<>feswnba ~ di brigu o h1gijeni. ·u U'putvel'li sa radom«, 1 on tr~ a .• a (Sl 11'st FNRJ br.. 40/47) ·Okicm h ·giJ emcarrma · · ' stvu o tvornr. l! " samo staranje o prostoriji za predvida se, u pogledu zer:a, red na rad trudnica kao lil'!tlU higijenu zena, za prav~lan rasp? d. ecu (t 6 st. 12, .. , 1 staranje {) higijeni u jaslicama pn pre uz z: -u :ro :8 i 1). . U tstvima za hwi enicare. Kad se zna da su, prema pu 1 na •ra.dri.om ·mestu hLgijeniCari lica koja pored svog . .P~~i~ana prvensiveno na l" . . tu duZnost i da su orlJ en . " obav.JaJu. 1 ,. i brigu a· CistoCi uopSte, ne morze.. ~e ukaztvanJe p~ve P?moc~.,. tnije rezultate u vez\ sa zastl-oCek.ivati da ce ·ani pos l·Cl zna T se utoliko manje ·morLe k · · · e poverena a tom zen~ . OJ a rm.! ·. . .Upustvima nadopunjuje (t. 1). -oCekivatl, Jer kasnlJa lztnena u zaduZeni oda .-Vto.de \briigu iZa zadatke higijen~Cara taka .~a ~u ;viju pos·toj.e6ih-pt!'opil.sa kao potpur;o i prav1lnho' ':J?~:~u e;~:tltu •zap<>slenih radnlka«. i drug1h mer a za J.g1J •cloog IeMedutim, ustanoVa ~edicins:~u::~rek~Ya ~~~r~~je svi.tda Kara i zdravstv~~e stal~lCe u p:ksi sve· 'viSe primenjuje, imaregulisana prop-Isrma ~ 1 se u pr . .~ !" '7!dr.:;l.IVlStven-o-j . ee za pOlSI e d1cu da ·ce ,se viSe b!Uge posveQva 1 u . .zaS.titi !Zen~ u preduzecuna. e) Inspek:llom 1\ada - zene . •ena sa! odred- ~atkom UvD'denje i.ruSIP<'>ktora; ·rada - z vo<lenja u zivot propisa a da se navo6ito have pw.ble"'i,or:;. pr)o 'este mera koja se brzo posebnoj zaSUti !Zena'_ (ol .om a, me ' l 199 �posle uvodenja inspektora rada uop\Ste pokazala i potrebnolit i kor.isnpm. Bez obzira u kom pravcu ide razvoj inspekcije -rada, bez obzira na njenu _efikasnost, Sirinu i obim njeriih zadataka te na broj, sastav i strucnost njimih kadrova, dotle d{)k _o~a iii njoj sliCna ustanova postoji, Cini se da treba p·o=.... ~tav1ti kao zakonsku obavezu da se ustanove inspektori rada- zene. Zahtev -da se obavezno ustanov'e inspektori rada-J.Zene ne tennelji rse na 1pravu Zena da, na osnovu odredaba posehne za~te, dmrujru za kontrolu nad tim po.sebcim prorpisima i ;posebne mspektot:e...Zene. Ali postoji potreba za inspektorima-Zenama sve dotle dok postoje loSi uslovi rada,~ ni2iak stupanj svesti ~apo~leni~ Zena o svojoj ravnopravnosti, o svojim pravimB. 1. duznoshma u radnom odnosu i na radnom mestu kao -i nera.SCiSCeni stavovi 11:~ odnosu na Zenu u radnom odnosu uopS"te i posebno. na odred:ehom radnom me stu. Praksa je, naime, pokazala da su Zene-inspektori rada bllii Zenama, naroCito radnicama~ da im se ave lak:Se pOveravaju., i da, s druge strane, inspekto.ri. raJCla...zene hikSe uoCavaju nepravilnosti u vezi sa ·-radom Zena i upornije se .bore da se te nepravilnosti isprave. Najzad, u drZavama gde druStvene organizacije, naroCito Zenske i sindikalne, imaju. uticaja na reSavanje dru.Stvenih problema, inspektori-zene mogu bolje da posluze ; kao spo~a izmedu Zena radnica i tih organizacija. Iz toga proizilazi I. moguCnost da se pojedini problemi Zena u radnom· odnosu . br.Ze i efika.Snije reSavaju, odnosno da se borba za reSavanje tih problema vodi ne sam'O unutar preduzeCa, odnosno ustanove, nego i van njega, 52 U FNRJ insrpe\ctori...Zene u <1kviru liruopekcije rad~ iii okviru sanitarne inspekdje nisU izriCito predvideni pozitivnim propi~ima (Zrukon o inspekciji ra·da, Sl. lim, hr. 108/48, ; Zaroon o sarntarnoj inspekciji Sl. Jist, 'br. 37/48 - cl. 2, tac. 8, ; Sl. 52 Region~a ~onferencija pretstavnika inspe'kcije rada, u Haagu 1935, lZJasmla se takode u korist Zenskih inspektora. (Vidi BIT: Statu} l€g_al ~es travailleu.ses, str. 10 i dalje. OpSirnije o n~~anku zenskih. msp-e~dOTa u Englesk.oj, NemaCkoj i Austril'i v1d1 takode: Math1Me Witlda:_ Die weibUche Gewerbeinspektion u })Handbuch der Frauenarbeit in Oesterreich, str. 504 i dalje.) list, hr. 23/56). U praksi pOOtoji nekolillklo in~p~e>;.a-zena · rrepwbl>i\kim insrpekcijama a1i se one ne have rs!o1JUC1VO za~ .. pru · 'z! .,_.. Stitom Zena.53 Medutim, posto]e ra ,oz; ..~oJI .go:rore. d a .bi, . 1 red drustvenih odnosa 'koji su druga<llJl od omh u ka;pttalrpo • zmu, odnosno ,i p-ored ~adniOkog rsau~Jo~prav!" · a~ u. kloJ· em Jan~ . "'estvuJ'u Zene ipak trebali da posto]e lillSpektori-zene, Jer u uc ' praksi postoj;i po·treba da se ,gistem.atsk" lThSJJs t" I . . Ira na provade. . nju u ~ivot zaStite Zena. MiSljenja da taJk~ od.re~~u, ohm-rom na postojeCu ravnopravnoot Zena u nasoJ zemlJI, ne treba unositi u naSe zakonodarv.stvo, ne izgledaju dovoljno .opravdanc. Cesto nizak kulturni nivo naSih radnica, njihova wst~a­ nje da ,se povere inspektorima mu>Sikarci.ma, kao i ~edovolJno · oM.reno zapa.Zanje u vezft rsa ZEnlBkim radom kod In51Pektto:ra :uskaJJaca govore u ilwrist uvodenja specij alizorvani~ insp~ ra-zena; koje bi se p06vetiJe iSkJjuCivo kOIJJltroH nad JZvrilenJem postojei:ih propisa o ·o:..Stiti !lena. Obzirom na ~e~ost~tak kadrova u sre:zJovtima povezanost problematike zast1te zena i za.Stite omladine i inva11da inspektori-Zene mogli bi da ~r.e: uzmu brigu 0 za:Stiti, odnosno. 0' primeni prop:ilsa o za,stlti omladine i invalida. Uvodenje poselbnili inspektora-"Zena korist~Io bi ~ o~dav~. u t~SnJ. e veze i2lllleau inspekcij e i zensklh i snnd1kalmh J n "ti organizacija, §.to bi svakako daJo pol'll! vne ·rezuLtate" · u vezi sa kontrolom nad provode.nj:~ propis~ o HTZ, treba reCi da Zakon o. inspekciji rada lZTlCl~o sta~~Ja u z~~a­ tak inspekciji vodenje raCuna o. provodenJU u zi:yot zaStlte Zena (u vezi _sa raspo-redom :radn1ka na pos~~ - ·?1. 2, st. 1 • t. 9, Sl. Jist FNRJ, br. 108(48). Ostale. i~pekClJ e ko].e ~u ta~~­ ae ov!astene da vode kontrolu nad h1g1Jensko-tehmckim ~nh­ kama .u preduzeCima, nemaJj~ izriCitu duZnoot da vade r.acuna 5s u gradskim inspekcijama u Splitu_ i Zagrebu radi po jedna zena pravnik (citirani izve.Staj Inspekci]e rada __za 1~52 ~· ~ 52). o saradnji rep. Zenslrog. inspek~~a. r~d~ :?av ze_ne 1 ma o e . sa organizacijom AFZ u B1H -- V1d1 1sti IzvvestaJ,,str. 90. . 54 Zahtev za uvodenje inspektora ra,da~ena _1staknu.~ J·e na IV kongresu AFZ -si-ovenije (»u -svim orgamma mspekci]e _rada nuZno je da budu i Zene«). Vidi: })NaSa Zena«, br. 12, god. l952, str. 327. 1 200 201 �o pooetbn<ij za!Stit1 zena, odnosno ma·terinstva zaposlenih !Zena, . Ovo je logi<!no obzirom na uopstenost i neznatan obim ovih propiSa.55 f) Kraci radni staz, odnosnro niza granica starosti za sticanje prava rna ;penziju. Pitanje Ida 1i je opravdano ·Zenama odrectivatLkraCi r.B.dni staZ za sticanje prava na punu penziju, diskutuje se i u nacionalnim i u medtmarodnim okvirima. 56 Oyo je jedno od pitanja gde je te8ko rpostaviti odredene norme. Dvostruko opte:·reCenje Zene, uz fizioloSke razlike izrnedu muSkaraca i Zena, govorilo bi u korist toga da se ustanovi lkoraci radni st~z za sticanje prava na ptfnu penziju. Med:utim, i ovde je potrt=~bno uzeti u obzir opSti stcfndard Zivota, kvalifikovanost Zen·a, teZinu uslova rada u indti.striji i na drugim poslovima, ustanovljeni minimum godina starosti za prijem na posao, ra2vijenost socij alnih .sluZJbi itd. u pojedinoj zemlji, te na · osnoV'lt S'Vlh -o·vih eiemenata zauzeti stav prema naveden-oti me!l'd. 0 zahtevu da se ohavezno uvede pravo ria kraCi radni staZ, odnosno niZa dob za pravo na .penziju,· nedostaje dokumentaeije koja bi se osnivala na kompara.\ivniun studijama u ratznim Zemljama. Prema sadaSnfoj .situaciji, znatno je· manji broj zemalja koje Zenatm.a prizn.ajti. za sticanje prava na !Punu pEm2Jiju _ kraCi radni sta.Z. Sem toga, joS uvem j~ granica ,godina staro-.sti vrlo visoka i za muSkarce i za Zene. Obzirom n.a dana.Snje proseCno stanje ·Zenskog rada i uslova Zivota Zene i porodice, pravo zap,oslenih~na na kraCi radr:ii staZ, odnosno na niZu granicu dobi za stkanje p:iaVa na punu penziju, ·.~Zgl'eda i poii 5 Vidi Uredbu o trgovinskoj delatnosti i trgovinskim preduzeCima i radnjama (Cl. 88 - Bl. list FNRJ, br. 56/53) i Uredbe o zanatskim radnjama i zanatskrim preduzeCirna (Cl. 87 - 81. -J.isrt FNRJ, br. 5/54). 06 Pitanj e godina staroo-ti za penziju trefualo se na prvoj ev:ropskbj regionalnoi konferenciji MOR-a, janu.ara 1955 god. Vidi: BIT: Conference tegionale europeenne - Compte rendue pTovisoire, Geneve, 1955 god., C. R. P. 11, str. VIII; Dok. CRE (I) D. 7; Dok. CRE (!) D. 2,.kao i dokwnent CRE 17, sctr. 37. 202 t etbno i opravdano. Eventualno m:ogu .-da ·se -em_:. iw~sne r:·zlike obzirom na prirodu posla, .sto, meci:utim, vazl za zene kao i za muSkarce. . . . U FNRJ ni:Zu granicu dolbi tza IZene P';' st>c:"'JU staro~~ . enzije predvidali su vee propisi o. penZlJama "',.1946 _g.(\; ~O st 1 Zakona o ustanovljenju prava na penZIJU d;~alnaVlll Jrtrl,b~rui!ka _ Sl. !Jst, hr. 93/46). Isto tako i Zakoo o soCJ<J . om ~siguranju iz 1946 god. (Sl. list, br. 65/46) !ak~de je rpred;luao like 0 polu (Cl.. 37, t. 1 :pod 3) u konst zen a. _I Za m~ o :~ijaln~m osiguranju iz 1950 (Sl. list 13/?0l p~e.dvlda ~azh~ od 5 godina i u dc>bi i u potrebnom stazu prihkom s lcanJ prava na starosnu penziju (cl. 55 i 58). . P-o pozitivnim odredbama Zakona o penziskom osjguranJu (Sl list FNRJ, 51/57) zena osiguranik stiee p~avo na ~mnu pe~ziju kad navrsi 50 godina zivota i 30 godma pen~og ·a (" 19) Pravo na nepurtu penziju zena u radnom o . o•u s t az '-"· · d" nZlskog tlCe kad navr.Si 55 ,godina Zivota i 25 go lna ~e "k s · . "slk st • za omguram' a staZa odnosno 20 godina IPeDZI og aiZa. . ookarca ave godine su viSe ,za !'i godina "tel. 20, t. 1 ~ 2). Med';''Za sticanje prava na pe:ruziju \Sa 15 ,godina .p~s~og snHiava se samo starosna granica kad su u pltanJu zene ko .... (t 3 "1 20 u vezi sa 'Cl. 21). U .odredbama OJe guran1c1 · ' .... · · · · t k de se reguHSu posebni sta.Z za sticanje prava na p~nz~JU , a o . . Cine razlike u korist Zena ..Tako zakon ~rr>redvti.da da ~e o~~~ ranicima - zenama, koje ISU pre 15 maJa 19451.;;;~e t~n\C­ ~ion"lnu del"'truost zastupanja? zdrav_;stv':"<>g ra• dni a ~ ,. (pod ko struCnjaka .ceo taj per10-d pnznaJe u ra . s a:z usfavom da su 'nakon toga rok:i bi.le joS des:t ·g~~ma u r:~= ·nom odnosu) sa navr.Senih 55 god1na, a mu.:>karcrma ~ vrsenih 65 godina (u ve•i sa a .41, t. 3, a. 43). D · · e, u " . u ovom s l ucaJu ~ene su 'P.ovlaSC:ene u ·odnosu na starosnu .grani:cu 5a deset godina. " . . . Sem toga zalkon rpredvida ra2like u kor:st zena 1 :;-a sttcanje povlaSC.eno.g prava na penziju kojem ·Je asnov_uces:r anJ·e u Narodn"oslolbodilalikom cr:atu. Tako, dok os>gUra . v 1na .Zivota i 15 .godma .. . . Zena stiCe. prav-o na penziju sa 50 go d" penziskog staZa, od Cega 10 god~a _rad~og st~a, "~-sJ.guran~ muSkarac stioCe to pravo sa n.avrsenih ·5a .godma Zlvota. Is l :n ma:t 203 �tal!:o, ibez,obzira na godine . ta t• , NOB pre'" 9 t b s ros l, zeria-osiguranik ·(ucesnik .. sep em ra 1943 g.) stice pravo .. . godma penziskog staia dok . 'k . na penZIJU sa 30 (el. 73). . ' Je mus arcu potrebno 35 godina je:rYta'Cij-om ~emke omladine i odrrruslih IZena na nove poslove, koji odgovaraju tZenskom organizmu i specifiCnim tZensk4n Osobinama, pos-ti.Ze se smanjenje :zapoSljavanja !Zena na onim poslovima koji im ne. odgovaraju i ad kojih im se neki .Cak moraju i' zabranjivati. U medunarodnom tretiranju problematike Zens1kog rada sve viSe se isUCe znaCaj organizacije sluzbe profesionalne m:lijentacije sa posebnim ol:>racanjem pa.Znje na Zene. 57 Sto se tiCe s t r u ·C no ,g o s p o sob 1 j a van j a, bitno je i osnovno omoguCiti jednak pristUp i jednake uslove za. struCno osposobljavanje Zenske i muSke omladine. Pri tom dolaze u abzir razni oblici stimuliranja struCnog osposorbljavanja Zenske omladine 'i ·Zena za ·zanimanja koja su za njih naroCito pogodna. Izuzetak, odnosno ogranH'~avanje struCnog ospobljavanja Zenske omladine maZe da se pojavi samo u sluCaju kad -odredeno zanimanje daje m-oguCnosti za zapaSljavanje isklJU·Civo na radnim mestima koja su na·roCito S!k.odljiv.a, od~ nosno zabranjena za Zene. · StruCnim ospnsobljavanjem. Zena nmO:guCava se :Zenama bolje mesto u proizvodnji, u servisnim sluZbama i uop-Ste u svim ·sektorima ljudske dela·triosti. Time se um.anjuje zarpoSljavanje .Zena na nekvalifikovanim, ·Cesto teSkim poslovima, odnosno na poslovima koji se obav1jaju pod nepovoljnim uslovima (gradevinarstvo, rudarstvo, drvna industrija i sl.). U okviru strucnog osposobljavanja posebno se izdvaja problematika struCnog osposobljavilnja ·odraslih Zena, nardCito u nedovoljno razvijenim zemljama, gde ova kategorija Zena (rrekvalifill<:oval!le odrasle) pretstavJj,a zna:tan procenat .anih koji tra.Ze za:J>oslenje. · U FNRJ posebna 'sh.r*'a za ·zene u okV1ixu opilte slwbe profesionalne ·arijenta:dje i struCno,g o&posobljavanja: nije dbezbedena ·pozitivnim ;propisima. Ne pdstoje uopSte propisi o organizaciji sluZbe profesionalne orijentacije: PnstojeCa J oil u jedoom slucaju Zak · VlaSCUje Zene i to u " . ondo. penZlskom osiguranju po' VeZl sa ra nrm staZom k · · . . sa uveCanim tra ·an· e N . . DJI se pnznaJe zena koja je »•Jia l z:osl::·· ~·~ Je u pitanju osiguranik teSkim i po ·zdravlJ'e ·Stetn'm do r~ eno vre~e na naro·Cito I ra ovrma(c smanJuj . . t rosna :granica za sticanje pra :. e JOJ se s ata,. dok ta granica za muSka va ~a p~nZIJu n~ 45 godina Zivoposlovi koji se taksativno n~~e ;~n.<>sl 50 g. {cL 55). Medutim, teiik:i i PO zdrav.Jje stetni« (cJ ~i)OJUJ··es~ zp:_~~.::~ .~a?. »naroCito • • ' "-""'lUVl lKOJl su Za:konom o radnlm odnooima (i i'ani'i .. zene Medutim, p 'h J m proplSlma) zabra,njeni z.a ovakvol· odredb' ·. o a- su I Zene do zabrane Olbavljale to st 1 rma mesta. ' ~opisi . o invalidskoj penziji, medutim ne. ra~Ike o_bz•rom na pol {cl. 32 45 54 Z k ' predvidaju osrguran]u- iz 1950 g.). . g) Pose?.na sl~~ba ' 1 a O.Q.a o socijalnom 1t okviru sluzbe profesionalne OT'l.J.entactye i stru~nog o-sposobljavanja Olbzirom na zastaTele traU.ici ·e e.z'i .. . nat stalno utvrdivan_je novih radni~ :est:ap~;:~~ ~=d;~ i us anova p r o f e s 1 o n a 1 .. e, vaZna . . n e or 1 J en t a c i j e je naroCito zena u ~:;<>~e;~,';',i};er;~:~'"fe pravi~ne politike zapoS!javanja mene drZav b~ a orne, ra no zakonodavstvo savre- ~:~~U:el{oi~Hi~j:~~~~~:~~~~ro~~~=~~1E::i~::~e,.~rotalddr~~~~·u s ov za post · · d as e je svak k th OJ~nJe, o nosno onganizaciju taluve sluZbe fi~ih a _o, pr_e odm rad na svestranom izuCavanju speci zammanJa pogodnih za ze d odgovara·u Ze . v· ne, o nosno zanimanja k:oja Pritom J·eJ va" nama, ka.? 1 stroka popularizacij.a tih pitanJ' a zno ne suzavati k kih · · .c;ene. imati pred - ?.C~a razv~~a~~:anja z:n::~~~a, ne~o v stalan proces kDJt tde u k·orist zap-oSijavanja Zena van kuCe~~~i~ 204 / 57 Vidi izvod iz ·izveStaja BIT-a u izve.Staju generalnog sekretara Ujedinjendh nacija; koji je ov.aj podneo KomJsiji za status Zene, NU: dok. E/CN./6/221,. 1953, kao i BIT: Probtemes Telatifs d la formation professionnel1le des jeun-nes ·titles et des femmes. Reunion d'experbs sur le .travail fem.mtn, Geneve, 1951, Rapport II, dok. MEWill2, (sapirografirano). 205 �~av·~.to~alista za izlbor zanimanj a, ciji status. J<>s niJe potpuno odreden, jos su na po•cetku svog rada i mada se .u nekima ad njih posebna pa-Znja obraCa izuCavanju zanimanja pogodnih za Zene, ipak te slu..Zlbe nisu dovoljno raZvijene da hi mogle da imaju posebnu sluZlbu, odnosno ·referat ?=a profesionalnu orijentaciju Zena i Zenske omladine. Izvesno savet'Ovanje ·za izbor zanimanja predvid:eno je propis_ima o sluZbi posredovanja rada. Medutim, ni tu se ne ~red~da t:_Osebna sluZba za Zensku- omladinu, 2lbog nerazviJenosti &lUZibe (nedostatak kadrova i sredstava)." Zastarele tradicije na orijentadju Zenske omladine na neka· dLSildjru:Civo »Zenska zaniananja« (k.rojaCDce i sl., odnosno na zanimanja koja mogu do1bro koristiti i Zeni doma-Cici), neoha·veStenost roditelja ~ pogledu m-ogu6nosti za sticanje struCne spreme za mnoga drn-ga zanimanja, suviSe Cesta orijentacija zenske dece na Sk<>lovanje u i!kolama opSteg c>brazovanja i t: . sl., dovode do situacij e da j e br<>j zena ucll!ruica u privredi, a naroCito u Sk.olama sa praktiCnom obu'kom, odnosno indu&·trlskim Skolama kod nas relativno nizak. Sean toga, i medu tim uCenicama velika veCin·a se osposobljava samo za neka tradicionalno ».Zenska zanimanja«. Stoga bi bilo neophodna, prilikom regulisanja profesionalne orijentacije, predvideti, gde god je to moguce, posebnu sluzbu za profesionalnu orijentaciju Zenske omladine sa naglaSenim zadatkom da izucava i propagira zanimanja pogodna za zene. To bi ·bio jedan od -naCina da se iSpravi sadaSnja nepoVoljna situacija u pogledu kvalifikovanosti Zena, a naro:Cito xadnica. Sem toga, to bi bio i jedan od putecva za stimuliranje brzeg razvoja ekonomske samostal.n.o$ti Zena i _za stvaranj e osnova da se ~ena­ ma obezlhedi zaposlenje na radnim mestima koj a im odgovaraju. Ovo bi ·svakako imalo po:zitivne rezultate i za zaint_ere- _ _vane Zene i za zaj ednicu. _-CI~n<ml 8 U~~be o organizaciji sluZbe posTedovanja rada (Sl. list FNRJ, br. "16/52) predvideno je samo da lokalni bir'oi >daju obaveS~enja o moguCriostima izuCavanja pojedtinih zan.imanj-a i da saraduJ~ .sa ~~vetovaliStima za izbor zanima'nja i ustanovama za prekvahfikaciJU«. Sam toga, i Pravila (VII bT. 2347 od 24 j:una 194~) GS JSRNJ u delokrugu posredovanja rada predvidala S'U f.m~u savetovanja pl1i .izboru zanimanja (Sl. list FNRJ, obr. 53146, 58 Pozitivnim propisima u FNRJ, u duhu ustavnih odredaJba, moguCnost za s tic anj e s tr u C ne sp rem e nije ograniCena IZenskoj omladini u odnosu na muSku. lpak, praktiCno . ne postoje uvek jednake realne moguCnosti za struCno ospo""' sobljavanje .Zen,ske_ omladine putem uCenja u privredi, odnosno u niZim struCnim Skolama sa praktiCnom .obukom i uopS.te u struenim skolama. Ovo dolazi kao po&ledica sto uvek ne postoje- i .Zenski internati pri tim Skolama, odnosno ne postoji dovoljan .broj Posebnih domova za uCenice u privredi. To naroCito dolazi do izraZ:aja u vezi 'Sa struCnJim osposobljavanjem Z.emske omladine ~a poslove koji kod nas j•o:S nilsu do-_ voljno poznati kao rposlovi koje mogu i treba da obavljaju zene. Ovde, sem toga, igra ulogu i lokacija takvih Skala, odnoono preduzeCa i radnji, u kojimase omladina struCno o·sposohljava. U perspektJivnoj politici stvaranja struenih a narocito radnickih kadrova trebalo bi da se o tome vodi vise racuna. Prepustanje ovih pitanja lskljucivo lokalnim organima cini se da ne moze dovesti do ·zeljenih i potrebnih rezultata." h) Sluzba zaposljavanja Da bi sltrlJba zaposljavanja (biroi za posredovanje rada) ispunila svoj zadatak u odnoSu na Zene; potrebno je u okviru te sluzbe organizovati posebnu sluzbu (odeljenje, re!erat, komisiju) za zaposljavanje zena. Delokrug rada te po&ebne slu2Jbe u okviru opSte slu~be moze da bude siri ili mi i organizov.an na razliCi:l:e 11mCine. Uglavnom, zadatak je ·te.. slu2be da se posebno bavi problematikom zaposljavanja zena. na • onim radnim mestima koja odgova.raju Z_enama, i da rad1 na 611 u prOpagandi za ,slu.Zbu pr'of.esioo:alne ,orijenta:i~e, -i u ~re­ tiranju problematike struCnog ..osposoblJavanJa u nasOJ Stamp! struCnoj i drugoj, - premalo. ·se pa.Znje obratilo vaZnosti profesionaln-e ·orijentac:ije za praviJ.an dalji razv~ strukture zaposleno.~ osoblja po polu, odnosno za zapoSljavanje zeHa ~a poslov1ma kOJI iffi odgovaraju. _, 0 problemilna profesionalne orljent~cije kod nas vidi, ~red .ostalog: Gligorije EmjakovtiC: IzboT pozwa za mZade, »Komumst«:-, br. 74 19581 str. 7. Podatke o odnorsu uCenica i uCeniika u Slrolama u 1938/39 i 1954/55 · vidi citirani referat Dobrivoja RadosavljeviCa na Bnionskom plermmu SSRN (str. 57). · 206 207 �stvaranj-y.-moguCnOsii IZ~nama da se sprelne i :zauzmu .odlgova~::> r~juCa radna.. mesta. 60 MaZe se reCi da, ukoJiko postoji orga-, n1zovana slUZlba za prouCavanje i re.Savanje pojedinih pitanja u ye~i. sa struCnirrn -ospooso.bljavanjern :Zena, i wkoliiko se pred~Zl!tn~JU potseibne mere u ve-21i. sa za,poSltjavanjem Zena, urtoli:k:~O Je u iZVesnom sm"is!u mam.ja potreba za uvodenjern. mnogih me:r;a. posebnog zastltnog zakonodavstva za zaposlene Zene. U FNRJ ~osebna sluzb~ za zene u okviru slmbe za posredovan]e rada ruJe [predv1dena pozitivnim propisima a ni bilo kakvim specijalnim odredbama u pogledu Zena · ~nutar propisa o posredovanju rada .. U pra~i, ramijeniji .bkoi imaju !H>~ebne,- ;referate za praCenje problematike· i zapo·Sljavanje zena .. Ti referati svakako su doprineli da se bolje uoCavaju a, u 1zves_noj meri, ..J re.Savaju problemi nezaposlenih. Zena. Iy.Iedutrm, aka se s;luZba •Zia posredovanje rada· shvati 1ka.o sluzba Ciji je zadatak da se bavi politlkom kadrova na svom terenu, bilo bi svakako kor:isno kad bi se nekim -osnovnim P:"opisom up~Civalo ... na ob~vezu da se, pod odredenim uslcVlma, u okviru opste sluzbe ustanovi i posebna sluZba za praCenj~_ i re~ava~je pitanja povezanih \Sa Z3!poSljavanjem Ze~a. (br?_J zap-~slen1h Zena na teritoriji biroa po granama, kvahfikaciJ_?~a 1 ~o?i, rezerve .zenske radne snage, moguCnosti za ~apo:SJjavanJe 1 ~!.). U rep-wbiliakim oiltvmma taikv.a p06ebna .sluzba LZg!eda neophodno ;po·trebna." i) Posebna administrativna tela ' ... Posebna admiiiistrativna tela 1za Pitanja Zenskog- rada ~po­ 'ela su da s~ stwu:aju najpre u toku Prvog svet&k<>g rata dakl: u p~n~-du kad 1-:u d~ve .bile zainteresoVane za jaC:e angazovanJe zena u pnvred1. Med.utim, sve veCe uCeSCa .Zena 6 1) V:idi zak:ljuCke eksperata ·za Zenski rad dopisnog komiteta B~;a: MEW 1/3 Rapport III i D 12/4/E, 1954 (sapiF<>g>rafirano). . ~omenuta Ur~ba_ o posredovanju rada sadrZi .jednu 'Odredbu kOJa .Je. odraz nastoJan~a da _se Zene upoSljavaju na njima odgov.ar~]uCui_I mestima. Na:J.;ne, ~edu zadacima republiCkog biroa na-yod_l s~ 1 redovno ~drz~vame veze sa privrednim OOruZenjima 1 ·sm_dik~In1m... org_amrzaclJama "'11 ci.liu Stn nrarvilnij,eg zaiOt().<;~1enja il'admka I s1uzbemka na odgovarrajruCa · ra:dna- mesta a na.r<OOito u. pogl]edu ZaJPO•sJenja zena {c[. !1). 208 ' u ukuprwj radnoj snazi i kompleksna . problematika koj• s tim u vezi ·nastaje za privredu i za :zajednicu doveli- su ·do_ potrebe ·da se ta tela· ustanove- i u periodu mirnng razvoja. Shvatanje .da u V'e>denju dalekovi!dne poldtilke ~ap\)S]Java­ nja u· cilju stvaranja potrebnih kadr-ova, treba powecivati naroCitu paZnju .Zenama, odnosno da je to jedan od· uslava:. ·za uspeh takve politike, naroCito dolazi do iZra.Zaja posle Drugog svetskog rata. Ipak moi!l,e se- reCi da se· ovakva tela stvaraj'u prvenstveno u zaostalijim zemljama, odnosno u zemljama u 1mj:im.a se odsada 'razvijoa :proces .jwce indootrij·~" cije. U- razvijenij.im zemljama viSe je uobi,Cajeno I.SbvaranJe poded.ilnrh .koonisija ad hoc, kolje izueavaju .pojectina pita:nja (napr. Svedska,. Engleska). Medut:im., i u tlm zemljama postoje, u okviru organa rada, organizacione jedinice .koje se posebno have pitanjima :Zensko.g rada {obiCno i pi:tanjima mladih, radnika). Zadatak je tih tela da prate celokupnu prc>blematiku zenskog rada, !Sa naroCitim naglaskoon na pHanju stTuCnog osposobljavanja i zapo.Sljavanja, da izuCavaju pojedina pitanja i obavezno uCestvuju u pripremi ,propisa u vezi sa Zenski.m radom. Zadatak lm je takode da propagiraju medu zaintere~ sovanim Zenama i u javnosti poiedine zaStitne mere i uop. · ste _.pd.rtanj a vezana za Zenski · trad. 62 · . U FNRJ ne postoje IPOzitivni propisi po ko.ji:ma bi u olkviru saveznih, republiCkih ili d,rugih or.gana uprave bilo obavezno ustanoviti posebna tela koja hi se bavjJa pmble,.atikom zena u radnom odnosu (biro za Zene, pose"bno odeljenje :zJa zaS.titu :Zena i sl.). Medutim, osnivanje takve ustanove moglo bi u naSim uslovima da lbude korisno. U prilo·g osnivanja jednog 62 Medu znati-PO. posebnim telima za pitanja Zensk~ rada V:!O j_,e ~ svojoj obimnoj delatnosti -vee ne:koliko dec~IJ~ zen~ki biro pri Ministarstvu rada u SAD. 0 zadac1ma toga_ brroa I u'OpSte () potrebi za osnivanjem posebnih administrati-vnih ,~IU.Zbi za pitanja ZeliskQ,g r.ada vtdi: BIT, Statut legal, des travatUeuses, str. 6 --8. p specijalnim biroima u Latinskoj Americi vidi dok:umenat .sa zas_edarija· Komisije za status Zene: ECOSOC, Doc. E/CN/6/249 }Add. 1, 1954, str; '2 r 3. 0 sliCniril ustanovama u Aziji vidi: BIT: Condition de tra'Qait de l,a main d~oeuvre f€minine en Asie; »Revue International du Travail«, voi. LXX no. 6, 1954, :str. 58~05, -o!dn. 60.2 i slede6e, ikao i UN:- International Survey of ProgTammes '()f Social Development. New York, 195?, S-tr. 109. 14 :Zena u radnom odnosu 209 �. / s~ve:no·g. biroa. Ui·~li':"e '!lstanove ia problematiku zaposle~ ze~a govorrlo ·br vrSe razloga,- osnovanih na stunul~r~ _ekon?~ska n~zavis:z:tost tZena i ·razvoj nif potrebi da novih odnosa· u porodrcr. Za reSavan]e kljuCnih pitanja u vezi sa ekono.m..;., sko~" emancipaci~om ~en~ i njiho~im uCeS'Cem ·u privredi _ {strucno osposoblJavanJe zena, :z.aposljavanje i z.a.Stita u tad·-nom ?dn~su~ pot:ebno je obezbediti moguCnusti ia razna anke~rranJa 1 ~anahze u cilju Sto boljeg upoznavanja situacije. To....br omo~cavalo _da se_, pored ostalog, a vodeCi raCuna 0 na~. realnrm ekonomskim moguCnostima, postepeno pred,.... uzrmaJU m~re koje se pokOizu potrebne. Stoga bilo bi celishod. no osnovatr _pos~ban biro iii sliCnu ustanovu, bilo u okviru u~tanove koJa b1 se ..tudio·zno· bavila problemima rada i radIrih. ~dlnnooa tinstitut, :i:""oo) iii u okviru organa rada, odnosno :' socrJ a e za.Srbite. e8 S~ :~otrenih me~a, - u na'Sem zakonodavstvu- predVi- ~ene su_ ~os d~e mere, koje treba pomenuti u· vezi sa posebnon: za~tit.om zena, a koje su specifiCne i vezane za naSe uslo- ~e ~-nas srstem. -I u jednom i u drugom sluCaju, direktno iii md1rekt:tt<>, radi se o zaStiti zapo-slenih Z.ena. S~m pOj_ava_ otpu~t~nja Zena, Zen; se kod nas (kao i svuda _gde Je za.Shta ~ena Jace rawijena) i teZe tprimaju na posao.e4 Smatra- se da. su tZene »nerentabilne«, uglav.n:om zato Sto Vredno je po~e~uti da se u zakljuCcima (t. 5) Savetovanja Glavn?g odbora ... sindikata Hrvatske, posvet:enog »brizi za uposlene zene« (odrzano 13. novembra 1949), predla.Ze da Ministarstvo :ada FNRJ· »U svo~ap~ratu o~1:1je referat Zfl brigu o upo'slenim z~na.n:ta,~putem ko]eg b1 se speciJalno prouCavala i brZe reSavala pltan]a. zena-radn.ica,_ uz n_eprekidnu medusobnu koordinaciju te sar:dnJe s~ CO ~ndikata a~AFZ(< {a~hiva CV SS Jugoslavije). 4 0. ovr~ _po]avama Cest::e se dlSkutovalo u zainteresovanim k_ruf;oVIma 1 p~salo. u- struCnroj i dnevnoj Stampi. 0 tome je govoI pretse(ln:tk Trto prilikom prijema grupe delega-tkinja posle T-ytokf?ngresa AFZ, oktobra 1953 god. Izmedu ostalog preisednik ,r Je tada re~ao: ;>~rimijetio sam posljednjih godin~ .da se vra6a nekako v star1. na~m gledamja na Zenu Cak i kod komunista. Z~se teze.YIU~aJU na posao i otpuStaju se iz fabrika. Ja sam 0 t e na VISe ~J~a govorio ra'<ln:im lrolektivima -i kazao im. da na - o. obrate PaztlJU. Otkako se pr-eSlo na privredni raCun <:mi ~tanjled;;tJu,samo·d-~ poveCaju· vfSak platnog fonda pa i na raCun ~u­ s a sa rada zena.- A takva bor.ba za dinar sadrZU u sebi 4 pro68- ro 210 ce~e izostaju iz p<>sla. I kod nas se· sm;ttra da zene zbpg raz]icitih faktora, m'"da to nije dovoljn<>. provereno, izostaju t:eSJCe a kraCe. 65 ·· Buduci da troskove izostanka do sedam dana snosi direktno preduzeCe, a ne socijalno .osiguranje, a s obzirom da Zerie cesto izostaju po nekoliko dana, doneta je odredba kojoj je cilj da pomo.gne preduzecu u tom pogledu a time i indirektno zastiti zenu od tezeg primanja na posao i lakSeg ot'[l'l.IStanja. Nairne, Zakon o zdravstvenom osiguranju predvida da, kad je u pitanju izostanak zene do sedam dana zbog bolesti, prec duzeee ispla.cuje 500/o obe~bedene naknade umesto ;plate, a ostalih 500/o P'"daju na .teret socijalnog osiguranja (CJ.•.26 o:akona - Sl. list :E1NRJ, br. 51/54; u;putstvo - Sl. list :ENRJ br. 23/55). Da bi se zena zalltitila od nepravilnog otpui\tanja, u vreme kad se to l!e~e deSavalo66 , doneseni su propisi koji oteZavaju eventualnu sa_movolju rukovodioca preduzeCa, odnosno ust~.:. nova, u toj oblasti. "Nairne, Uredbom o postupku otkazivanj~ radnog odnosa radnicima i sluZbenicima privrednih organizacija (Sl. Jfust FNRJ hr. 20152, 33/52 i 1/56) i Uput>stvom pretsednlka Saveta za narodno zdravlje i sodjalnu politiku vlade FNRJ (hr. 6380 od 28 IV 1952 god. - Sl. Irst FNRJ, br. 26/52) - stavlj en van sna.ge Zakonom o radnim oono'Sima ~1\1. ~ 417, t. 2) - otika~ivooje ra:dnog 'Odnosa zeni (analogno (pO'Stupku U tivsocijalistiCku tendenciju. Ja sam dobija'O i Zalbe u tom pogledu i mogu vam reCi da ima i vrlo teSkih stvari.« Vidi: Zena danas, br. 112, 1953, str. 1. · 0 otporu, koji se- davao primanju Zena na posao, govorila je veC- na V kongresu KPJ i Cana Bab-oviC. Vidi: V k<mgres KPJ, reC u iliskusiji,. str. 757. ns Interesantne podatke o tom pitanju, na 'Osnovu anket~ ·koja je obuhvatila 149.0o0 radnika preradivaCke industrije u SAD, vidi BIT: Dok. -MEW/1/4, Rapport IV, Mesures destinEies d facititer l'apPtication du principe de T:'€gatit€ de remwneration entre ta main d'oe-uvre masculine et ta main d'oeuvre jeminine, 1951, Geneve, str. 14 i 15, Sapirografirano. ( o6 0 nepravilnom otpuStanju radnica vidi Savezna inspekcija rada: GodiSnji izveStaj lnspek:cije rad-a FNRJ za 1952 i 1953 godinu, Beograd, 1956, str. 71, 102, 117, 119, 213, 230, 250: GodiSnji izveSta,j inspekcije r4da za 1954 godinu, Beograd, 1956, str. 72-73, 86; GodiSn;ji izveS.taj Inspf!kcije rada FNR Jugoslavije za 1955 go~ dinu, Beograd, 1957, ,str. 18. 14 * 211 �sluCaju _.,otkruzivanja radno,g odnosa- veCem broju -radnika), u slucaju smaaJ!jMja ohima· porslovooja, bilo je wslovlj€!1lo sagilaoooseu odgovaraju6e sindika1ue organiza(iije (ill. 8, st. 1). Ukoliko se ta saglasnost ne post\gne u roku ad 3 dana, odluku ·donosi opstinska a·rbHraza, i ta je odlu'l<a konai:ma (Cl. 8 Uredbe i ·cl. 2, t. 11 Uputstva u vezi sa Op-&tim 11Jakomlm o. uredenju opo§tina i srezova - Sl. Iilst FNRJ, ,br. 26/55, i Zakonom o nadlefuosti narodnlh odhora opsbina i srezova - SL list FNR.T, hr. :!6/55, i Zalkonom o nadlemosti n1>rodnih odhora opStina i ·srel'lova - SL list FNR.T, rhr. 34155). Ta sagl.asnoot se nije morala traziti jedino u slucaju Jikvidacije preduzeea {tae. 3, st. 2 UJpUtstva), lkaC> .; u slui'.aju ikad je dati <:>tkaz "UJS!edio '>U · vezi sa obustavom ili smanjenjem investicionih .rad.ova« (ill. 1 Uredhe iz 1!)1i6 god.). Uredba je "buhvatala sve zene zapaslene u priv-redllim preduzeCima, iprivrednim udruZenjima, .zadru.Znim i druStven:im. onganizacijama i privrednim ustanov=a sa· samootalniJm fdnarusiranjem (cl. 1 uredlbe), kao i r:adnice i nameS·tenice u privatnim zana.tskim radndam.a {taC. 1 Uputstva). Uredba nije obubva,tila sluibenke dciavne admin.istracije, odnosno ustanova rna bud.Zetu. Inspekdji rada bil-o je cfato pravo da porusti svalkii o!ikaz Jw;iJ ni.ie dat u s8ij:l!aooosti sa naveden.im propi!Sima, a kazna p!I'edvidena za p-rekr.Sa:) ovih propisa izrwsila je ,do 100.000 din. (cl. 12 i 13 uredhe). Tendencija forsiranog zapoSljavanja Zena na radnim mestima koja im vite odgovaraju ogledala se jos u dva j:Jropisa uredbe i uputstva: !I1aime, pri donoSenju odiluka 1 u sluCaj'U. otpuiitanja viSe radnika, republioka arbitraza l>ila je duZn.a da, pored ostalog, naroCito vodi raCuna o tome »da je potrebno prvenstveno- ~oSljavati Zene na svim radnim rnestima gde je to moguCe s o:Q,zirom na struCnu .spremu, prirodu i vrstu rposlova« (ru. 2 .ill. 6 UJredbe). Sem toga, u pooacima, koie je morao. sadr.Zavati iPismeni p-redlog mesnom (sreskom) ve-6u sindikata za ·otkazivanje radnog odnosa, morao se navesti i podatak da li na tom radnom mestu (gde je radilo lice predIo~eno 'za otkaz) »mogu da rrade zerne« (lac. 5 pod a uputstva). Ipak, ar.bitraza nije mogla ponistiti otk:tz (dakle, otkaz , ostaje ·n.a .snazi) »ako je dat lie\! za koje· se utvrdi d<i se ogreSilo o radnu disciplinu iii .da je bilo .Stetno interese kolektiva, •odnosno lP'riwedne cmgam.izacije-<< (N. 11 uredlbe}. 1 po 212 . . . isima koji reguliru pitanje prestan~ PC> p<>zltlvnun prop "I 315-344 Zakona o radnlm radnog odnosa {Glava IX, c :. t a rad Savezn<>g izvrsn<>g. odncisima i Uputstvo Sekretar1J~9~7 z Sl. I. FNRJ, hr. 1/58) ne ve6a br. 2901 od 31 d~embra . ' estanlrorn radriog odnosa rave se ni'k:ak.ve Tazhke U ve~ ~ opr . ~'edu za:Poslenih muSkara~ca I zena. , . . ' . ahteve:Ia bi opSirniju dokumenSvaka od izlozenlh mera z d et osehne studije. Ovde su. taciju te hi mogla da h:.de pre .:roj~ne da hi se dala potpute mere samo neSto op_ I:OvlJe n - adnom odnosu.· nij a slika o problema llcl zen a u r . u posebnu sjplpinu . Izdvajanjem nave~e?-e ~~rupe :r:~zira na materdlnstva, koja Cini jpOISeJb~"?- zastltub zenap, o~ebnom zaStitom Zene kao . ZeI eI a s.e P odvucl rpotre. a,. za zaStitu za , mater1nst vo. t . radnog Corveka, ne vezuJ~.Cl u t "anjem norme o posebno1. Medutim, sarnim svoJlm po~ OJ .' ti faktor u za. .. . tovH2mAmo >t: omov t zna am. zaStiti Z~e.~~ce ~s materinstva zapos1ene-:Zene. Zato Stiti potenClj<llnog t stvarnog st"t zene pretpostav!ja i zabi se mog!o reci da. posebn": ~a e~: smi<Lt1lati da po~,eb-nle morStitu mmllerinstva, ·alt se n.e b• ~ d pod nazi:v zaiititie ma~e­ m.e o za.Stiti 2entt trebla dla ~e po ve a~a moglo ~bi jedino da se rinstv~. u. ve~i sa nav~d~n~:~~neke ad navedenih !IlOrm~ · postavl prtanJe, ne lbl Iik • . i nepotpuno radnC> vreme 1 (zabrana noCnog rada, s rac~no za sve Zene, prlmeniti samo sl.), ako ne mogu ~a se ':ve ~a moi&ta logiJCno, ipak se ne na majike. Ma kolli<<> '00' ~ i kao opravdano da se te moZe smatrati. ni k_ao r~ . no am~ na majke. Iok.ustva iz pbnorme izdvojeno primenJU~U s.a k . e da se lakSe, n;:iro·Citl> lasti organizadje rad~, .naime, po azUJkad J. e ru p-itanju -cela . ovodr 1zvesna mera, " u_ preduzecu,_ ~r ..gluca·evi. Sem. tog:a, Vt;:\;llila g.rup;:t, neg~ ~oJedil na'O:a~:;~o:~m m·;terinstva ~ odn.o~u na tih mera mmrma no r 1 bi da do-Clu u obzrr sanegu i odgoj deee. Event':.:'Ino mnaogpeutu uve>denia te zaS\li,te . mo k ao krac a .,... . • ~eiazna c·,apa T adena lica U"P'"~ · m sve zaposlene Z~e a. 1 za;fik snije ·ri=Savaju.m·ere ko-j_e ulaze Probleme m.atennstva e . a "t"tu ....... .,.terinstva u ~irem · · Stenih ·u »ZaJS 1 J.lP<"u g~pu n~~~ uvrt .. asnoSt kao Sto: j.e to v.eC pomenuto, _$._. v srnislu«. NaJzad, pos • OJI •. op -. • , . -. - . ·. 213 �da se na Zline PD'Cne gledati samo . ~a se zapostavi ipr!lblematika znata aspekta materinstva a zena koje nisu majke T b' .. no·g procenta zaposlenih dru.Stveni pro.blem u ~~.~,o 1 .mogkilo da dovede da se celokupn; • ~ ~a zens m radom ku' . a d s t rucnog os:posobl]'avan. ... van ·ce ~ ~po·Cev · . )a zena zapoitlJ. · . i· . n]a, penZionisanja, odnosn ~::ranJa, napredovaradnom odnOsu i u javno: ...~egu IsanJa nJrhov.og p_oloZaja u sa ·stanovista da J. e ~ena pr dzlvdotud ~ pocne posmatrati samo ·· ld' "' e D re ena da se u ·•· ~- posveti J~l;lVO iii prvenstveno deci i d . Ci.n ZlVOLu nJe zena ne bi iSla ukorak sa o~a stv~. Ovakvo tretira-. ?alje razvijanje ekono:tnske i ~~:~:m drustva,_ koji zahteva J. _nove odnose u porodid a u v . . .. ne_ ravnapravnost?i Zena nrce u tom pogledu. e.zr s trm '1 nove 01braveze zajed.:.. Ovakvo shVa,Canje ·o za<Stjti materiJ.l~tva zaposl~ne :Z~e. koja pretpostavlja pravni o;ahvat na. si.rem p1anu drustv·enog zivota, dovodi do ·zakijucka da zakonsko regulisanje zastite materinstva "'aposlene Z<ene treba podeliti u dve grlliPe normi: -propise o zaStiti materinstva ·zB.Iposlene :Zene u u IZ em smislu i_:propise o zaStiti materinstv.a rzaposlene Zene u Sfr em :sfnislu. IS. 2. ZMTITA iMATi:RINS'l'VA ZABOSLENnf ZENA Zastita materinstva u • · . znacaj. U pitanju je l?~te lma za.. zaiednicu visestruki 1 gradana, zastita poroili~~ .;d ~ P?P~laclJe" _(z~stita zdravlja n:?ra da bude neva:Zan. St~ ~ _@n emu VOJt;: P~encijal are DJIIDa savremenog druStva ~ _se mo~lo_ recr da u nastoja...: VOla .Jjudi, zastita materinst a ~e ~ObO]JSaJU US!Dvi rada i ziAli sem opStih mera za zas:a re a ~a dode na prvo mesto. cinska za.Stita dolazi na rvo tu maten~n~tva, pri Cemu medi- slenih Zena zahteva i po~ b mesto, zastlta materinstva zapos~ita: zastita zaposlene m:j~= :·~~- ~.Pitarnju je dvojaka zanJenim radom na radnom . t . IO osko.g aspekta u vezi sa nezi i odgoju dece or -ani:Ue-~. u 1- pomo-c majd u kuCi - u doma-Cinstva. Pri ~ lg inte:ClJl p_orodi~nog,- Zivota i vodeniU: uporedo u preduzixn:an·u -r venc;Ja. zoaJedniCe trelba .da ide edrav-Jje d radnu sposo~o;t ':_"".'hvll_uh liller~ koje obezbeduiu uCesn~ka_ u iprOce:su ·r-ada 'i dr~\ke 1 zdra:VlJe deteta, bruduCeg negahvnih ~osledica Jt:oje ll'ad m v~om Zivo~. ?- D'tklania!Ilju na ,porodt~i--Zivot. aJ e van Jrnce rm,a u odnosu.. 67-Napr.l .uS~. . . - .· . - t; i:.V~\~ ~~ez1 '5~ trim :ustanovliena -sPecinarocrfi? rwtrebno Produbiti . tf> . j ra?- 1937 g.~ savetujuCi da je Jal~~_kom!sija, koja zer; denatah~t. V1dJ: BIT: Sta-t:: lzadbte m.a<t~nnstva kao lek za ~elativno 8.iroka zaStita:'-·mat . ast es travadleJtses, str. 50. BVOJ osnov u P· l'ti . - - · -- erm va u Francus:kto· "'""'~~.e o I Cl podizanj a nataliteta. , __ ~ :~.t~~.n..uue ima 214 A Zaiitita materinstva zapos!ene . fene u. ..Zem smis!u Propisi koji Cine ,grupu norrirl uvrSte.nih pod po]am zaStite. roaterinstva u uZem smislu obuhvataj~ propise Za zaStitu zaposlene .Zene _za vreme trudno{::e, iporodaj a i u ·periodu .doj-e-.. nj a. bni ustvari znaCe za.Stitu z3..posl~~ne_ Z.ene {u tom periodu) u vezi 'Sa ni<mim radom . !Ila r:l!dnom mestU:. Cilj 11ih propisa . je -da- za·Stite. :l)dravlje Z.ene, _a- time i z-dravlje odeteta, u vreme kad je ono najugrozenije. Podl.ogu za ovu zastitu Cine lliglavn<i:n'L. · utvrd:ene :medicinske postaVIke. Bitn<> je da te nome. O!bubvate sve Zene_ 111 radnom odn6su, od!ll!o!Sno sve zaposJ.ene Zene. · . Za. razliku od p!ethodnih normi posebne ..Zla~tite, v.eCiD.a {)Vih normi im·a znatno trajniji krakter. Pojedini riblici o·ve ·~·r zaStite menjaCe se sa razvOjem druStva, naroCito u pogledil-' obima i Vrs-te, ali za8tita kao takva mOTaCe da postoji -- · N orm.e za .zaB:titu materinsbva- u. uZem smisJu, istoriski gle-~;::.': d<ijuCi, nastale 5U u kasnijem razdobljU razvitka z;,1StitnO~ ·.' rad.iliCkog zakonodavstva. V.erovatno je razlog za to bio u .to~-­ me Sto prvob-itne norme' - skra-6enje, rad.nog dana, zabrana noCnog Tada i sl.,· mada i:zvoj.evWe uz vrlo velllie .iborlbe i u dugoro procesu - ni1su bile vezalle za neposredna dav3lnja. · Sem. toga, 'poslOiavci su uVidali 1' izves~u ·kOiist od-uVodenja takv:ili normi (veca inteneif.okacija poola, vella prt>clwktivriO!st rada i sl.), dok j e · porodiljski dllPust znacio direktnu stetu za poslodavca. S drug.e · Strane·;- -·zahtev ·za-- ·zabtariir:- rada posle porodaja i pravo na ot&ustvo pre ,pD'I'odaja, zato.StD nije j:wst<>jalo os.iguranje, odnos·Ii.Q ~~:mdovt iz koji..~ _bi'·se 1Zenam3l obezbe-. · diVala ·bar J.mre&na najtnlJminialniJa: l$re~h;a._.IZa ~i-vo,t _u vreme. dok !)e rade, svakako je utlcalo da ·se zahtey za zabranu ra" 1 215 �iU _mere. za zruSiti.tU materinstva zaposlenih IZena . :~ uZem · da .po~Je poro}laja i.za otsustyo pre porodaja postavi nekoliko · decenija kasnije ·ad prvih zahteva "'a regu!isanje .Zenskog rada. Osnov zaStit~. materinstv~ u. .u.Zem smislu ne tre'ba tr~iti sa.mo u_medicinskim.j.ndi'kaciji:lma, nego i u sooija1nim- razlo~ zima, odnosno U; tome da se omoguCi reprodukcij a radniCkOslu-"beniCke porodice ..Da u za·stiti radnice treba g!edati interes nacije, isbicalo ~· od poce1lka kad se postavio zahtev za reguhlLsanje te ZaStiie, ,pa· do nai'Jih dana. · Kao ni_ u sJuCaju .n.ormi o posebnoj za·Stiti tZena, -taka ni u razrnatranju ovih pitanja ne postoje potpuno usk!adena . mili!jenja." Kao sto je, U()pilte slucaj sa pmblematikom zen.,_skog zapoSljavanja van· kuCe, tako se i na ovom polju uoCava nedostatak temeljitijih ...analiza i podataka u savremenim uslovima - podataka za lwje hi se me>glo sinatrati da odgovaraju danarSnjem stupnju naulke, ne samo u o'blaosti medicine, n~go _i -o~ganizacije rada i ·socio1ogije. 69 Ipak, izVesne postavke postoje i 'Cine osno-v normi -koje se ovde iznose. Izgle_da naJpogodnije da se kao mer~orne postavke smatr.aju P,reporuke eksperata Svetske 2:dravstvene organizacije date kad se •];>Ostav!jala na .dnevni red Medunarodne konferencije rada 'revizija Konvendje MOR-a lbr. 3 {} z.apoSijavanj-u !Zena pre I peste ·porodaja. 70 ea Vidi: Zbornik radova I n.auCnog zastanka ginekologa, Zagreb,. ·, 1952 - referati i di-skusija od str. -81 i sl. Vidi takode: Teleky Fr. L. (i ostali): Die Wirkunqen der Fabrikarbeit der Frau auf die Mutterschaft, Berlin, 1930; Hirsch dr. Max: Die Gefahren der Frauenarbeit filr Schwangerschajt, Leipzig, 1925; Hofstaetter dr. R.: DJe. arbeitende Frau. i.hre wirtschaftliche La.ge, Gesundheit, Ehe und Mutterschaft, Jl',!ien- Leipzig, 1929. Ovo se istiCe u svim savremeitim dokume-ntima koH se have problematikom. 10 Originalni tekst preporuke vi-di: BIT: R€vision de la Convention sur la protection de la maternite, 1919, (no. 3), Rapport: · VII, Geneve, 1952 - annexe. str. 84. i sl. Me;dutim, u p:reporuci. !C)ate su- samo SIU.e:estije koie mere treba preduz¢1, a nisu naved·eni i razlozi k-oji izi.skuju potrebu za ta.kVP-m zaStitom. Osnovni razlozi za za.§titu materinstva zaposlenih ·Zena, naroCito u vezi. $3 trudnoCom, porodajem i dojenjem pretresani su na Prvom nauCnoin sastanku ginekologa FNRJ 1950 god-ine. ';:ri izvori. pored ostalih,_ posluZili ru kao glavni 'oslonac u podeH nonni iz..:. ·'vr.Senoj · unutar propi·sa o zaStiti mater1nstvt;L .u uZem smiS\lu. 69 'Ovom · = Sinislu uvriltene su: . a zaStita z.aposlene zene u per1odu ,.tru.dn o c' e: zdravstvena z.a.Stita, zabrana noCl_log i prekovrem~n.og rada, wbrana If ada na odredenim [pOSlovuna, odnOSillO ·:ra ntm mestima~ d · a Zailtita nerposr,edno pred' ~oro aJ, z lb. "' . . o s l e p o r o d a J a: obe:llbedenje v r em e p o· r o u a J a I p ·.., . erne· . rod.aporodiljsko.g otsustva, zdra:'stv;na zastit~:;:,;r poro~jskog j,a,. ekonomsko obezbeClenJe zene za otsustva. b "' · e> .t . u -e rio d u d <l j end a: <lbez euenJ~ ~ c; Z a S.t I a p . . •b ana obaviljanja IZCnosti dojenja· odno'Sno ln:an]enJa, aJa r ~ ih. ,.V..!ova zO!brana pre'l<ovremenog i ltmcnog rada. . ' 1 k upnom zastlv n .--d. ZaStita zaposlenja u ce o cen{)m peTi ad u. • ' ; eriodu tru.d~ zastita zaposlene zene u rp . a) , "ti'•a za vreme trudnoce d01gadaJ'Il · ce - zdravstveTh!1 zas " · "h'ck no . . u Zene fizioloSke. i sledstven.o -tome psi 1 e se u organtzm d' . .k nauka ustanovila potrelJ.bu" Stoga J·e me 1cms a . · . . . ·promene. , otrebrio naroCito u c JU kontre>le nwd tokom trudnoce. To l~ p d ka:iu neke nese '!.' . • . b !agovremene_ !ltltervencije u sluca]U sea graV>donO] .em, tamo tud 1n'<Jb da normaJne pojave..9 ';. po ~-povezaltl sa pravlma i.z boleRde :radnd odnoiS m] e aU!vom.a , . . . t kao fizioloSki proces. onc;t ']e tpak . 71 »Iak:o se trt:i,dnol!a sma ra .. loSke funkcij-e gravidne Zene takav proces ko? ~oga ~ sve fiZI~-oZe doN do niza najrazliCiti'OptereCene u · tohkoJ mert, d~. ~ 0 . trudnoCu Zene zabeleZio kao . j:ih_ patoloSkih promena · · · Kus .... er 11 J.~d' Tad kod Covjeka. T.aj se·,unutarnji' rad u odnosu na ,spo r.~ tako da pri kraju • .. d . meseca u me-sec pove.,;.t;tva, unutrasnJI ra JZ . tn vred 0 oot Istovremeno kolri.Cina enertrudnoCe pretstavl)a zn~ . u_ · d · . to u drugoj p•olovini trudgije, koja ostaie za sp~l.~ 1 ~ad~~J'e \ u p~r.periumu ta enerl!ija noCe naglo. tako da pr1 t rriu truki zadatak Tad u proizvadnii. i vada na nul1m 1 vrednos · •. ~oslu~aieva jOO i do:maCi posao. naJmatertinSJtvo, uz to, u vecmi s. k' .· ni · e sp'osobna za_ to ~eSCe se nepov:ol!no. ispoli.a':~· J~f svda ~ z~~oS~C: Zena. u Tad-' trostruko opterecen1e.« .V1d1. oro . r. · nom--odnosu, -U -p'omenrutom. ZbOrniku, str. 87. w 217 216 �SlliliCke ~arie t:Jbaveznoog socijaiJmlolg osi!l'UJI'an·a ko·a dl>uh . i za taj period . . . po...,Ullla be'SIP1atna "ckavstvena zootita {pravo n besplatne ambu!antne preglede, laboratoriske analize p a prayke zuba i sl.). , o- ~b:~:: ~aterinstvo, po;~bni,:, propi:~~ Z~br~na no~og i irnekovr:em:en.og Tada trudnih IZena o~tavlJa se kao unperativ za sv.e mposlene _Zene a ne samorp tzve~ne kategorije. · . ~e~ fa]tt~ra_ zamora, za 72 koji je, kako pnka'zuju sva i'~itiva-. 0J~,- naJv~~IJa rndikadja za zabranu noCnog rada Zena, u slucdaJU gravutiteta posledica nocne>g rada je nepravilan ra~.' o' et~ta. 73 . .u" J Sto se t~ce pr<;kovremene>g rada, ne izglooa potrebno do~uznost 1 opravdanost te ·zabrane kad se zna da s u gravrdrtet~ snage Zena, i inaCe optereCene radom na rad~ nom mestu I r~dom k:od kuCe, naroC:ito angaiuju u veZi sa karuvat_r procesom razvoJa deteta. ... yaz-nost da _se ·ba'.S prop:i.§e_ zabran.a, a ne samo dade pravo ~n~ da ~e radr, ak? neCe ili··ne moZe, u vezi je_ sa ·Cinjenicorri ~ ~e P~~kovxeme~u rad ·vrlo Ces.ta pojava i da se u prinCipu · P a a_ v1se o~ norm~lnog. Kod .Zen a koje nisu dovoljno sve~ne ,nJegove stet:wstr, materijalni momenat kao i strah da ne ~ube zaposlen]e n:o,~ao. •bi. ~· ~zazove zelju da ~ak rade P ekovremeno, sto b1 steblo 1 zem , i ·detetu, 1 zaJed' · · · · n1c1. . . zd Zabr~n)1en' poslovi: . Postoji enatan .broj poslova, koje r~v~ .1 normal~o razvrJe?a zeila rq.o.Ze da 01bavlj'a .be'z Io.Sih posled1:a po ~v_oJe zdravl]e, premda ani zahtevaju· izvesta·n nap or 1 obavlJ auu--se- u nepogadnim uslovima Air b 1· · tih- poslova za -vreme trudno~e mOOe da -iD'Se ~tJ·c·e . 9na~Jan]e lJ·e !Z. • d t 14 1 . a !LIUtavene 1 na e e. Stoga j e potrebno zakonskim propisima . za~J:enba, n~timed, imati na /umu -da u_koliko je noCni rad Zenar . ]e · · d s-e · u industr' ·uops e, a to' ta zabrana''Obl·•no odnaSI -samo na radnice , t.: UJ·e od telJl bl a pos Je relativno Siroke moguCnosti za otstupa za rane. " 0 V? lSdt.:·u SVI lekari struCnj aci. . .~-·x... . _ 74 -r.ad -s~oh.~~r:nP~J~v~k~r.:;;ia}u se ugi~ynom: teSki. fiziCki poslovi ti_, nepov:()ljnim ~slovima- il~Ivun _mat~rl]alom, ! ~ad. koji se obavlj~­ ptr-~..·:noSenje Hi gw-anj-e -teS~ · rpp~~n~~--adpolozaJdU tela (podizanje, e """z: -sa uvanom., ·o-lovom, 218 zabTaniti UipO'~ljavanje trudnih Zena na izVesni±n poslovima. Ta zabrana m&e .da saddi taksativno naJbrajanje takvib po&lova, ali ilz,gleda <realnije i pravi!nije dati samo osnovne propise, a obezlbediti, putem struCnjaka, utvrdivanje konkretnih radnih mesta na- .kojima Ce rad Zena za vreme gra,.. wdliteta biti cz;aibranjen. Sem toga, .obziir·om da su opasnosti za zenu i dele razl\i':ite u poi edinim razdohljima trudnoce, potrebna je i podela zalbranjenih poslova na one koji su za. branjeni tokom eelog period.a trudno,Ce, i -one koji su zab~anjeni samo u jednom razdablju trudnoce. Sem apsolutne zabrane, zdravlje trudnice za vreme trudnoCe mo.Ze se zaStititi ·o.d Stetnih. poslova i time Sto se oni uslovljuju provodenjem odrederlih sanitarno-tehniCkih _mera, ili ograniCavanjem -rada na odredenom radnom mestu na manji ·broj Casova. Takode .dolazi u obzir i davanj~ moguCnosti Zeni dat na osnovu lekarskog uve~enja, traZi preffieStilj na lakSi posaci, ako, lekar utvr·dli, da dot3,damje Tadno mesto, u konkrmom slucaJju, sumdi zeni koja na njemu r"di (J>remda nekoj drugoj Zeni ne bi ra.d na tom radnom. m.estu Skodfuo). N;a}Zad, za vreme trudnoce zeni se mogu davati · i druge o[akSice ( da ne ide . · na sluzbeni put i s!.). KoriSCenje 'SVih ovih P'ovla1stic3. n·e sme, med'utim, rnegativ-no uticati na ekonomske interese zaStiCene . Zene. PremeStaj Zene na drugi posao, lkoji odgovara njenom stanju, mo.Ze d8. pretstavlja poteSkoCu za preduzeCe, odnosno usUmovu,. gde je Zena ·zaposlena. Stoga savremena ured:eno preduzeCe, odnosno ustamova, treba da rpredvidi u vezi sa nrganilzacijom lPosla i- :rri·a.guOOoSl ·za ll"eaiizacilu ·oyog prava .zaposlenih .Zena.75 1 z1vom, fo.sfoxom', u -al~oholnim_ i eterskim parama, u faJbrikama bar:uta, trajan stojeCi stav itd.). Ovo navode sVi auto-ri koji obraduju tu pr-oblemcitiku. Vidi Preporuku SZO, objavljenu u citiranom Rapport VII BIT-a, str. 85, kao i dr. Dinko Stambuk:· Osnovi higijene rada, Beograd, 1949, _str. ~7-28. . !!ad :za vreme graviditet:a na 'Ovakvim posl-ovima: im~ za poslediou pobaCaje, prerarne · p-orodaje, m.rtvorodenCad i sl. Op.S.irnije o tome vidi: dr. B. Milo-SeviC, op. cit.,._str. 8_~3. organizacijru po·sebnlh odeljenja 7 s Olga MaCek 'PTepoxuCuje u kojima bi r9Jdili !judi sa _umanjenom· sposobnoSCu.__-sd:ariji, rekonvalescenti, t;rudnice.- i -drnva.Jidi. Vidi: cit. delo: ~ta. zdravlja 1L poduzeCu; str. 19. ·· 219 �Kao i kod· slienih normi o pos~noj za~titi ~ena, taka se i ovde moZe oCekivati da Ce modernizacija proce.Sa pro.izvodnje, orijentacija Zena na poslove koji se .obavljaju u_ uslovima koji za njih odgovaraju kao i napredak higijensko-tehnlCke zaStite imati za posledicu da Ce se ave norme tpo~tepe:p.o suiavati i menjati. U FNR.J zdravstvena zastita ·zena hila je u celom proteklom periodu potpuno ohezbedena na osnovu propisa o sooija1nom, odnOlSno .zdra!V'.&tvenom o.sigmanju. Sem to1ga~ znatan broj clispamzera za Zene, savetovaliS.ta za .trudnice i majke pti glin*olOOko-a.k:uSelrskim i drugfum zdraVIStvenim ustan!Jvama ohe~beduje gravi.dnim :Zenama ·besplatne savete; kontrolu i !;ve medicin$e lntervencije u toku celog perioda trudnoCe. . -. · Sto se ti•Ce za!brane ~oCnog i prekovremenog rada, ova se svodila- do osnovne uredbe iz 1949 god. koja je deta:ljno reguli.sa:Ja pditaln.je za:Stite materinstva - uglavnom samo na na zabranu noCnog i prekovremenog rada, po.Cev od. 22 .Casa: noCu do 6 ujutro, nakon navrS-ena Cetiri meSeca trudno·Ce: Ova za~brana bila Je sadrZana u viSe uredaba koje su reguli~ sale pitanje plata u t<>ku 1947148 godine." Rremda uredhe o platama nisu olb~v.atale sve Zene u radnom odnosu (na pr., trgovina, ugostite!jstvo itd.) a ne sadde nikaka'V izriciti propis u tOm smislu, ipak ·se. moZe smatrati da se zaStiUt odnosila na sve zaposlene Zene. Za drZavne sluZibenice ona je izri~ito hila predvidena r(cl. 4 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o drZa:vnim S!uZbenicima ' - SL list ·FNRJ hr. 4/49). ..,;,.. ' U 1949 godini zastita materinstva zaposlenih :lena reg'Uiisana je detaljnije putem Ureclbe o 2lastiti trudnih zena i majki doji!ja u radnom (sluzhenickom) odnosu (Sl. list FNRJ,. hr. 31149), koja je posle nekoliko meseci izmenjena novom uredboin {prerusceni tekst - .SJ. Ii'st FNRJ, lbr. 8-8/49). Ovim propisima trudnoj .Zeni koja radi-na ra.dnom mestu koje skodi njenom stanju omogucene> je da, na osnovu Jekar16 Vidi: ·s1. I.-'FNRJ, bl:'. 28}47, 35/47; 44/47,_ 70/47,-44/48, 58/48, 74/48 i 86]48. 220 Skog uverenja, pfette na .JaklSi pOISao r~CJ. 2 •st. 3 uredl>e)," s pravorrl da zadr.Zi platu koju ima na sv?.m ~edovno;n !pOslu: Sem toga, trudna ·Z-ena ne moZe se upucl_v:;ttl na ~r1vremeru rad van mesta stalnog zaposlenj a; i to _pre navrSenih..6 J:?eseci trudnoCe, ria oSnovu lekarskog uverenja, a ~asnlJe 1 hez toga (cJ: 9, st. 2 pod 1). Uredba je takode predv1dela z<>branu no·Cnog i ·prekovremenog rada za ~ve Zene u radnom odnosu posle navrsena 4 meseca trudnoce {~!. 9, st. 1}. Apsol'.'tna zabrana nciCnog rada trudnih Zena u toku celog. pertoda trudnoce uvedena je tek Odlukom SIV-a o _zabram noc~og rada Zena u industriji i g-raCtevina.rstvu, apr1la 1956 g~d1ne. Kako ·se ova odluk.a odnosila ~-amo na Zene 1zaposlene u ·1ndu, striji i gradevi~aTstvu, to znaCi da. je za o<st.ale Z~e u .radtn~ odnosli do za·kona o radnim odn?sima nD'I::n1 rad ib10 zaibTanJen tek poSile navrSena CetLri meseca 'tlr1ldn01Ce. Zabrana vrSenj a odredenih po'slova, odnosno rada na ·odrede~im radnim mestima, :za vreme graviditeta do Z~ona · dnosim.a lbila je sadr.Zana u odredbama Ur~dbe .o o rad mm o . d d . 1 1 zabrani upoSljavanja :Zena i -ornladine na o re ~n1m pos o~rna iz 1952 .godine {SI. list .E1NRJ,'ibT. 11/52 i 27/52- s.tarvlJene van snage Zakonom o radnim odnosima). Prema bm odredlbama specijalne komisi.je u preduze~ima odrediv.ale su · radna.m~Sta na kojima Zene ne smeju rad~ti u vre~e trudnoce uoj)\Ste ill posle navclerua ce1ir<i meseca trudnoce. . Uredba je nahrajala egzemplifikativn~ ra~na mesta ~ P?-slove na kojima je rad trudnica zalbranJen, 1 to ~abr.aJanJe sluZilo je kao orijentacija komisijama za ut~iiivanJe pojedinih .pos1ova. 78 · " N" ~ene · lJe, me d u tim' 3aJSD.O da' H je to bilo pravo pravo ili sam~ t . to :.- da 11 moguCnost kao ni nacm na kOJl zena os varuJe d , 1 .. Zena moZ~ zahtevati od nadleZnog lekara., da dO:'le u pre urz:e~e proveri nj eno radn'O roes to, i~ lekar moze da 1z.da uverenJe na o.snovu izjave zainteresovane zene. ., . 1s Pootavlja se pitanje da li zainteresovana zena una pra.;:o ~ traZi premeStaj na lakSi posao i k.ad ~~en.o radno. mesto n13etv _ stran.e komisije za utvrdivan)e· zabra?JemiJ .radmh mesta. ~- r _ deno kaO radno mesto na lroJem grav1dne zene n~ mogu b1t1 ~a poslene (Cl. 4, st. 1 Uredbe o zabranj-epim posl?VIma). Ova neJasn·oCa' ni1e reSena ni u Zakonu o radmm odnosuna. v• •• y 221 �Zakon -o radnim odnosima tistvari potvrduJe dosad,.snje . propd.se i, u izvesnom smislu, rpojednostavnjuje ih. U toku ceiloK perioda trudnoCe. :Zene u radnom odnosu ne mogu- Se zaj)Oiilljavati na · ·takvim poslovima gde su izvrgnute stalnim jaeim p<>tresima i c!Jugo<brajnljem po:ilfJi6ku tela, <>dne>sno pri1ikom Oi.jeg dbav'ljanja se razvijaju pra.Sina, para i Metnl gasovi, zatim poslovima sa radioaktivnim iJi rentgenskim zracima, kao i posl<>vima sa cestim i stwln:ian <Htz;anjem tereta. i dr. (st. 1, Cl. 74). Kao poslovd na kojima je za•bxanjeno zapo~ljava­ ti Zene p·osle navrSena 4 me.seca trudnnCe, navode. se poslovi koji se vrse· u prinudnom polo-Zaju tela, poslovi" koji se vr.Se stojeCi, aka se ne maZe 'OmoguCiti povre:rrleno sedenje, poslovi . na maSinama koje se rpo~ei:u n<>gom i sl. {st. 2: cl. 74)." Zene koje su do nastanka trudnoce lbile zaposlene na takvim·paslovima moraj'u se preme.stiii na druge ·poslove, s pravom -na . licni doh<>dak, odnosno platu koju su imale na ranijem po..:tu (i\1. 75). . U praktienom provodenju ovih propi.sa pojavljuJu se nedostaci i poteskoce koji su pomenuti kad smo izlagali poziticvne :propise 0 zabranjenim po.5lovima za Zene uopSte _ (vidi str 187). Ov<le j-os .swmo treba dodati da bi prilikom odredivanja radnih mesta na kojima trudne Zene ne smeju da rade, trebaJ.o pored strucnjaka, ko,je uveik . treba anga~<>vati kad se utvrduju zwbramjeni ,poslovi za zene fli .omla·dinu), c>bavezno konsultovati i specijalistu ginekologa, te lbi trebalo doneti odredbe u tom smislu. Sem toga, _Zakon o radnim odnosima potvrduje iZabranu nocno'g i prekovreme:aeg rada (cl. 71 i 72) i proiiiruJe zastitu ~a vreme graviditeta utoliko 5to .predvida za·branu upuCivanja-, odilO'sno raspo:redivanja gravidne Zene u tok:u ,celog perioda trudnoce na ra-dno mesto v.an mesta 'StaJnovanja ~cl. 6·8). Prema tom~, mo.Ze se reCi da je zaStita gravidne Zene u radnom odnosU, po pozitivnim tpropisima u iFlNRJ, uz date rezerve, u.glavnom P'otpuna. Zastita potpuno <>dgovara od79 Ustvari, zabrana svih onih poslova koji su predviden~. i u deklaraciji Jl4edunarodne zdraystvene organizacije i u referaitima ginelrol.Qga, koji su u_ vezi s ·tom :mate:djorn vee pom.inj.ani. 222 .. ) k · · mRJ ratifire&bama nes~mo Konvencp1Je·~~~:3 (br.oJ;;;;tkoju je FNRJ kovala, nego 1 odredbama repo . , prihvatila. z ne nepos:rednopred b) zastita: zaposle_ne ~e porodaja. porodiljski . -~-·"'v<>Po rodaJ· ' za v.-eme > ..pos odnoSno porodilJ·1· uu::.oLW . . 1 . • .J.~,.,ni dopust obezbeduJe tru~~J ze ' rodaja i nepooredno vanje pri kraju grav1diteta, za vreme p<> . I poale porodaja. dT k' -otsustvom, dolazi u diskusijama U ·vezl sa para : JS nn -obaveznog prenatalnog otdo izvesnih. kolebanJa u P.ogl~d~k, preovladuje misljenje u sustva i nJegovog traJan!a. p oroda·a Pri tom, sem strogo korist obaveznog otsustva 1 pre p . J . . t.Zina deteta medicinskih indikacija {teZi porodaJ, ~:n~~ imati na veci postotak mrtvorodene. dece),btrelba . izvestan psihicki . k k posao zena o av Jal 1 d bez obr.ma a •.av • . vog deteta. Postoji potreba a momenat, naro:lto _u sluc_aJ'!' proi'i ·ko"a nastaje Todenjern dese zena psihieki pnlagod1 s1tua J l' J d"go boravi na ,sv.Zem • · d · · gui:iti da dovo Jno ~ teta. Treba JOJ ~;m~ . za· ·-dete koje 15 e ocekuJet a vazduhu da vrs1· s1tne· pr1p1reme . . .. . 1 .. t tu novu s1tuac1]U 1 s · pripremi porodlClll ZlVO za. . . todil'sk·o .dopusta, d·a,Sto se tic~ duzine t~aJ anJa po bi ul kor~st miilljenja da sadaSnji razvo] tog plt~n]a go_vorlO Zene) sistem .po kOjem je najpogo.dn~ji {za zamtereso~~~~ od prirode posla sto ga duZina traJanJa tog o;sus;:a ta (eventualno industriske radZena za vreme trudnoce o ~v J d radnice kraC:e i_ sluZJbeni.:. . nice najduZel zatim p_oljopr~r: ne teSko po·staviti opSte p-race najkrace)." Ovde Je, me~ 1ffi,orodiljski dopUJSt treba da vi!o. Uglavnom se s~atra. ad~ osto'i mo,guenost da se deo traie ukupno 12 nede!Jal, s t~opu~ta ,p~ebaci posle porodaja: . neiskoriSteno.g tprenata nog I • .. 1' .. Tako Zakon o fizi~koj i e~~ . eo Takav sJ,s_tem p~tOJI. u ~~~tJ~~ 1950 god. predvid~ porodllJ-n'Omskoj zaStltl trudmc~ I maJ. ·u od tri meseca za mdustriske ski dopust Pre por:-odaJa u .tra~~Jedne radnice i 6 nedelja za sye radnice, od 8 nedelJa za ~olJ,?P ( ·za kuCnu pos::Lugu i radn1ce ostale ki:ltegorije·zaposlemh :t~~i ~~ust iznosi, medutim, za· srve 00 koje rade_ koo ku~\!' ~di·';BIT: serie legislative, tom. ~I. !9d5~, zaSti.Cene zene 8 ~ J.~:. ~oj.se.predn.atalni ,Popust od.i'ed~m t~~o~9~;l:vN~s<m·~ Gewg-e: op. cit .• str. 92. I 223 umu: 1 ... • .... �· Kod 'pprodiljskog dopusta va:Zno de obe.Jbedit" d • u sluca· b 1k · 1 a zene · JU za une e ara, a bez svoje krivice ne budu oSt c ne u pogledu duzi':e trajanja dopusta. Pritom se polazt .:'.! pr.etpos:avke ?a se z:na, znaJuCi svoja prava, obratila Iekaru,.. ah ~a Je. ~val pogr~sno ;Predvideq datum porod:aja, ·tako da Je ~ena II~ . ne_dovo!Jno ISkoristila, iii suviSe dugo koristila svoJ P~';"~d~Js~ dopust. I u jednom i u drugom slucaju trElba omogu?rti IZenr da svoje zakonsko p-ravo ostVari ibez Stete po SVOJe ekonomske interese. . Sto se lice obavezn<>g postnatalnog dopusta miSlj · su uglavnom je~od~a. (od nastanka te o:astite ,; XIX :.i~ !'a do .dana~) da )e ma)C1 posle porodaja potrebno ohe2lbediti :sto dUJZe pnsust_vo uz novorodenCe. J>ostoji nesumnjiva· potreba. ~~ se orga?1zam ~ene_ r~generira i da se l&tvori potrebna psihic~a vez~ Izmedu. l'Il.aJ!'-e i deteta. Orv(} j.e. naroCito va20o za. ~aJke koJe nemaJ:Z. nrkog u domaCinstvu za a~bavlj.anje kucmh poslova domacmstva i negu deteta, gde ne postoji mo~Cnost rada sa skraCenim radnim vremenoin posle por.odrl_Jsk?g dopusta, i u sluCajevima gde je ·mesto rada veoma ud~lJeno. od mesta stanovanja, odnosno ustano'Ve za ISillle5taJ· do]encad1. ~ . P~sebno pita~je je pravo na produ!Zenje dopitsta u .sluCaJeVIma ro?enja ,~}izana:a, nedonoSC:a-di i sl. lrzgleda -opravdan~ da maJka u tim slucajevima ima ~'!'avo na dliiZi !l)ostnatalni dopust. 81 . Ak~ · zbo.g porodaja _mistanu neke lbolesti, dalje otsustvov:a:nJe zena sa -rada m.oze .se smatrati kao produ.Zeni porodiljski do~ sa1no u ?1llm slueajevima kad ne pootoji obavezno hol~smCko _os1gural!Je s~ pr1bli~no istim rna terijalnim obe2lhe~nJ~m ko)e Je predv1deno ti slucaju trudnace ; porodaja ' olhlro t~yo. ?ihavezno · ooiguranje post'Ojf,. Cini .se da nema. mesta &pec1J_"lnrm odredbama koje bi !PTOduZavale porodJiljski dopust 1· u slucaJevnna kad on to stvarno vise nije u svakom shic_aju, L7.eni !reba da •bude ostavljena moguen"ost <Ja u slucauu potrebe [porodiljski ·dopust - bilo pre porodaJ·.a bilip~e ' . - pod"" na osnovu lekarsko,g uverenja do izr UZl, vesne _?dredene granice. ' d 81Q'dr , . aJVS 224 ty, vu o edb:u, ~o. sto smo videli, s·~drZi S'()Vjetsko zakonoo, a predvu:ta Je 1 pomenuta· Preporuka MOR-a. , . y U FNRJ trajanje porodiljskog .otsustva re.gulisano je, kao Sto SID·O videli, vee u.stavnom odredlbom (al. 3, cl. 24). Ta je .ustavna odredba, ponov1}ena nekoliko m~, seci kasnije, Uredbom o otsustvu Zena pre i posle -porodaJa · (Sl. list FNRJ, hr. 56/46), po kojoj zene imaju pra>vo na porodiljski dopust u trajanju od 6 nedelja pre i 6 nedelja posle porod:aja (Cl. 1). Mada odredbe ove kratke· i nedovoljno ra:radene Uredbe nisu bile precimle u ;pogledu obuhvata, maze se ,pretpostaviti, olb:zirom na ustavnu ·odredbu, da su pravo na porodiljski .dopust imale Sve Zene u radnom odnosu. Ipak zakori o driavnim slOObenicima izriCito je na.g1a.Savao avo pravo i sluzhenicama {cl. 32 - Sl. list, 62/46). Detaljnije odredbe o trajanju·porodiljskog otsustva sadrZi· Urecliba o zaStiti trudnih Zena i maiki .dojilja u radnom (sli.!JZbootkom) odnosu, iz 1949 go·dine (Sl. list, hr. 31149), i nek,oliko meseci kasnije Uredba o izmenama i dopunama pomenute uredbe (p-reciscen tekr>t - Sl. list FNRJ, br: 88/49), Cije SU odredJbe U pog]edu trajanja [pOrOdiljskog otsustva, bile na sna.Zi do dono.Senja- Zakona o radnim odnosima. Ukupno ·traj anje poro-diljsk6g dopusta za ..Zene u radnom odnosu, prema tim propisima, iznosilo je 90 dana, s tim d~ se. a'tsustvo,· po pravilu, koristi 45 dana pre i 45 dana posle j:lorod:aja. Pri tom je ohavezno za zenu da koristi porodiljski dopust 21 dan pre porodaja i 45 dana posle porod:aja. Pre!& t'ome zainteresOvana Zena :ino-gla je, ·na osnovu lekarsko,g uvereri.ja, neiskori.Steni deo otsustva_ (24 dana) pre porotlaja korisbiti !posle porodaja. Prelipostavka je da se ovim hteJ.a zaStititi sam.a ·Zena od sluCaja, u kojem -ona, da hi m.tala uz rlovoroClenCe Sto duZe posle- p,orodaj a, ne koristi u celosti svoje ·o"bsustvo iPTe IP·O·ro-daja, iako je i za nju i ·za dete, Z!bog zdrav.stvenih raz:loga, to objektivno naj'CeSICe· potreibno. Ovo pravo Zeni je uskia:Ceno jedino u ::;luCaju da rodi mrtvo dete, odnosno u .SluC.aju aka dete urnre u' roku o-d. 45 dana pos1e porod:aj'!. Sto se tiCe sluCaj.a da se lekar za.lbuni u pogledu datuma porodaja, uredba je davala pra-vo- ,zeni da koTistd ne~Slco.ri.S.te-­ ni deo porodilj.sk01g dopusta posle- porodaja sam,o u sluCaju kaci porodaj na.stupi ranije. Uredba ne pominje Sta biva kad .Zena po·Cne koristiti IP'Orodiljsko otsustvo 45 dana .pre poro> 15 :Zena u rad_nom odnosu 225 �tlaja, a por6daj nastupi kasnije.82 Ovu D.eoprav_danu pr9:zninu uredbe (cl. 1) popunio je Zakon o ~dravstvenom o•siguranju, odnoS>no Uredba o provoaenju zakona (ol. 42), gde je ;predvidena ZaStita Zene i za ovaj sluCaj. Zakon o radnim odnosima (cl. 61-64) prod!lZava trajanje poro-diljskog otsustva na 105 dana, s tirp Sto se otsustvo mora dati na zahtev zainteresovane Zene a na osnovu nalaza nadleZnog lekara da ·Ce porodaj nastupiti u roku od 45 dana. Pritom zakon ne odreduje ·obavezno otsuStvo 21 dan pre porodaja. MoguCnost da &e porodiljsko otsu.stvo produ.Zi u sluCaju neno:rr:malnog porodaja, odno~no rodenja blizanaca, nije P'tedvidena naSim po~itivnim propisima. U praksi, u takvim sluCajevima lekar daje }najci bolovanje. Medutim, obzirom da. ·se materijalno o:bezbed"enje prelas~om na bolovanje smanjuje, naroCito u sluCaju boravka u z~ravstvenoj ustanovi, ne izgleda opravdano u tim sluCajevirn:a ne dati pravo Zeni da produ·Zi porodiljsko otsustvo u odredenom trajanju, utolik<> pre :Sto su s·IuCajevi rodenja b[izanac.a u ipTak&i vrlo retki (oko tri promila kod svih zerra uopste). Sto se tice 'slucaja da se porodiljsko otsustvo produii 2lbe>g . bolesti nastale usled porodaj a, ohzirom na na~se uslove i .na mo.guCno.st zloupotrebe, ne i,z,gJeda neophodno unositi :q.ovinu W to-m smi&lu. , U vezi sa trajanjem par.odHjskag dopusta treba istaCi, · medutim, jail jednu odredbu. U ranijim propisima (1949) i u Zakonu o radnim odn6sima posebno je priznato pravo Zene da godisnji odme>r lomrs·ti i!leposredno po is.teku porodiljskog otsustva. 8s Pri to~eha podvuCi da se u 11 meseci neprekid82 Medutim, dr. Nikola Dilber, u svom komentaru ·zakona o'" socijaJ.nom osiguranju, navodi da. »palazeCi 'Od stanoviSta da ni- · kakva gre.Ska uCinjena od s>trane lekara ili drugog lica koje od.luCuje o pravu trudne Zene na otsustvo zbog. trndnoCe i porodaja ne sme da Skodi osiguranoj ·zeni u njezinim vravima na .uZivanje. trudniCke i porodiljske zaStite«, ne ·treba trudnoj Zeni usikratiti ni trajanje otsustva ni materiialno obezbedenje, iako to- otsustvo iraje duZe od 90 dana. Vidi: Zakon o soci,ialnom osiguranju sa komentarom i zbirkom p·ronisa, Beograd, 1951, str. 128. 83 Koliko je poznato, Sll.iCne odredbe nisu p.redvidene u inostranom radnom zakonodavstvu, sern u sovjetskom. Verovatno tu treba traZiti izvor za naS propis. U ovOm sluCaju je izvor .dobro 226 nog radnog sta:za potrebnog · za sticanje prava r1a ,gOdiSn]i odmor ura·CnnaVa i rpo~odiljoski dorpust (Cl. 64 u vee:i 15a· CL 29). Sem toga, zakon daj.e izuzetno pravo majci da kori'Sti plaCeni godiSnji odm·or u drugoj kalendarskoj god1ni, aka je otsustvo ZJbog trudno-Ce i porodaja poCela da koristi krajstri kalendarske. go dine, a u toj godini nije koristila ,godiS~ji odmor na koji in aCe ima pravo (s t. 2, ·Cl. 65). PoTed toga, .IID:ajika · deteta do 8 m.e.seci ima pravo da joj Se odredi duZi odmor od onog Sto j€ zagarantovan zakanom ·(drugi 1stav pod 5; taC. 2 Uputstva Sekretarijata Saveznog izvrSrrwg veCa za ·rad---'Sl. list FNR.J, br. 21/58). Za koliko &e radnih dana povecava godiSnii odmor, odreduje se p•ravilima, qdno:Sno pravHntkom· oTrganitZaoije, odJIUikom .stareS;ne usrtanove ill ·kolektivnim ugovorom (st. 1, tac. 4). K:>d duzi godiilnji odmor odreauje stareSina organa iii ustanove, potrebno je dq prethodno ·pri""" bavi. milmjenje .smdikalne po<fummice (t:JJc. 5). .. , Na kraju treba reCi da Zakon o radnim odnosima pred_..., vida kaZnjavanje privredne i sva:ke druge organizacij.e i · odgovornog lica u organizaciji za. prekrS.aj u iznosu od 10.0?0 do 200.000 dinara aka radnici uskrati otsustvo 21bo.g trudno,ce i porodaja, ako trudnoj Z.eni ili majci s detetom do· 6; .odnoS'l).o 8 meseci Zivota naredi prekovremeni iii ndCni · rad, i ako trudri.u Zenu 111e raJS!Poredi na· 'POSao na kojem maze· da radi (st. 1, 2 i 3 tac. 11, 13, 15). Isto taka predvidena je karzna od 5.000 do 100.000 dinara u slucaju da se majci ne· do:?lVoh godiSnji odmor neposredno posl~ porodiljskog dopusfa, i ake> se tTu&na ~ena ·ratsporedi, odno!sno poDivremerno uputi, na radno mesto va·i:t m'e:sta tStanovanja {tst. l,·t: 13 it. 15..CJ. • .394 z:atkona). Zdravstvena zaStita za v11eme porotlaja. :Mada se porodaj smatra normalnom fizioloSikom funkcijoom Zene, ipak je neophodno da Zena racla u prisustvu strU:Cno.g ·lica. 84 Zlho;g_ medicinskih razJoga: stoji s·e ria stan·oviStu· (mada ima i suprotn.Eh 1 doSao za razliku od propisa o zahrani n.oCnog i prek'ovremenog: !"ada trudnicama tek sa navrSena 4 meseca trudno-Ce, koji je re-. lativno dugo ometao zaStitu trudnica ·1 kaji se, isto tak'o, nalazi. · samo u sovjetskom zark'onodavstvu i u zakonodavstvu drZava · na-. rodne demokratije, po ugledu· na zcilkonodavstvo SSSR-a. 8 4 U poslednje vreme sve viS~ previadava ·stan>()viSte da _"to' treba da bude ne samo baibica nego· i lekar. Tome su · razlog P,QIV~ metode kOje se uvode u vezi sa bezbolnim poroda.jem. 15. 227' I I ;I �tendencija( da je najpogodnije da se porodaj obavi u zdnivstvenoj ustanovi. . Otuda je, IogiCno, u veCini zemalja· za.:. ·poslenim Zenama osigurana hesplatna medic1nska rpomoC za ~luCaj P?rodaja Qhilo na osnovu obaveznog, odnosno dobrovolJn.og os1guranja ___:. u okviru bolesniCke grane osiguranja - b1lo da ova prav-o pastoji za sve Zene u okviru · javne zdravstvene sluzbe). ·· U FNRJ potrebna m-edicinska pamoC zap-oslenim Zenama za vreme porod:aja obeZlbed.ena je po ISV'im do1sadaSnjim propisima.ss Isto taka treba napomenuti da trudnice imaju mo.gucnost da slobodno izruberu lekara ginekologa, Sto je veoma va.Zno abzirollii na·psihiCko !lilanje trudnica i porodi!ja." No, o'ITde treba reCj .da je pravo na hesplatan porodaj u zdravstvene,j ustanovi ustanovljeno za sve Z-ene u FNRJ hell <?ihe.ira na njdhovo materijalrnO stanje, odnosno bez obzira '.aa li Su u radmom odnosu {Uredba o oihr:aCunav8.nju i naplati trO'Skova u drZavnim zdravstvenim ustanovama - Cl. 6, st. 1, t. 5 - 81. list FNRJ, bl'. 56/48). Po istim propisima zene imaju pr.avo na :be.splatno kori:SCenje u.sluga s.avetovaliSta Za trudnice. Ekonocisko obezbedenje !ene za vreme porodilj skog dopusta neophodan je uslov za efikasnost zaStite u tom periodu. B'-lduCi da radooj e i nega deteta, n8JI'oCit<> u prvitrn damlima zivota (ad cega cesto. zavisi dalji zivot i zd<avlje deteta), 85 U Cl~ 27 t. 1 pod 2 Zakona o socijalnom osiguranju radnik.a i sl11Zbenika ~ SJ:4!st, br. 65/46; cl. 4 u vezi sa cl. 12 Zakona o" .socij~om osigurailju radnika i slu.Zbenika i njihovih porodica. Sl. hst br. 10/50; Cl. 16 t. 3 Zakona o zdravstvenom osiguranju radnika i slutbenika - Sl. Jist, hr. 5!/54. 86 Ovf11; )e zadoV'oljen i zahtev Korwencije (br. 103), koju je FNRJ rabfikovala. Slobodan izbor ginekologa moguC je na teritoriji nadleZ-nog .zavoda za socij alno osiguranje, na teritoriji drugog zavoda, odn.- u ustanovi koja je najbliZa mestu rada .dotiCno .stanovanja, i kod stacionirane zdravstvene ustanove (bol~ice, klinike) .(Cl.. 8, st. 2 i 1 Uredbe o sprovod:enju zakona). Ako Zena o~a~ere Jednog lekar3; Hi jednu _us.tanovu, ne moZe kasnije menJati, sem u opravdamm sluCajevirna (promena mesta srtanov.anja promena mesta rada, prirodne nepO<g!ode i sl. - Cl. ·8, stav 3 ist~ uredbe). 228 ' svalkako pretstavljaju valOnu, ustvari dr-OOtvenu funlcciju zene, logiCno j e i opravdano u periodu porodiljskog otsustva Zenu. materijalmo ohe~hediti. To obe~bedenje treha da 'hude u vlsi~ ni redovne -plate. Isto j·e -t<rko opravdano a potrebno i priltkom roctooja .deteta i u toku dojenja obe~hediH zooi i druge alokacije. Tirm-e ·se omoguCava ~odrnirenje osnovnih ipotreba, k.Oje se rodenjem deteta ;PO'ITecavajtu, a koj·e redO'ITni pdhodi cesto ne mogu da ohe~bede (pomoc za opremu deteta u novcu ill. naturi, pomoC .za poj a.C.anu iiShranu i sl. ). .UslovQj avanju davooja plata, odnO\Silo naknada umesto pl!h te, d. nj ihove visine izvesnim radnim ,sta:Zom, odnosno s taZomu socijalnom ostguranju, to je ,pitanje za diskusiju. To zavisiod opste razvijenosti socijalnog ohezhedooja i ad mo.guimosti zloupotrehe. Ipak, izgleda .opravdano , da pom~nuta ·uslov~ ljavanja treha sto je moguce vise izhegavati. Zloupotrehe ne mogu da hudu ni taka ·ceste niti da taka dugo traju (ceste mo,gu da budu u sluCajevima bolovarija), a materijalna pomoC;, kad je vezana za rodenje deteta, mo·Ze sa·mo da k-oristi i za..: je~nici i ustanovama socijalnog osiguranja. U FNRJ pravo na :Platu, odnosno nakitadu umesto plate, za vreme ot&ustva Zlbog trudnoCe i porodaja bilo j,e regulisano; dok riisu doneseni propisi koji su danas na snazi, putem viOO: razliCitih propisa, ·Sto je bilo uslovljeno uglavllom sistemom nagradivanja. Ustvari, Zen a· je prim.ala ·za vreme ·porodilisko~g dopusta svoj e pune prinadleZnosti, ali pod uslovom neprekidnog SestomeseCno.g radnog staZa, odnosno sa prekidima 18 meseci u posledn,ie- dve ,godine, ispun;enog do dana porodaja. Kraj tome Sarenilu uC:inio je tek Zakon o zdravstvenom osiguranju radnika i slwhenika (81. list FNRJ, hr. 51/54- ~1. 38); Prema ·uredbi o otsustvu Zena pre i posle p-oroda-ia ii 1946 g., Zend je prilpadaJo _pl-avoo na porbpo.ru za pol!"odii1ie i-z socijalnog osi,guranja, ukoliko za to ispunjav.a uslove. Ukoliko. je ta potpora manj.a od redovne plate, isplacuje joj se ta razlika. Za ·Zene drZavne &luZbenike izriCito se navodi da C~ uZivati svoje redovne prina:dleZnosti. Socijalno osigurane Zene im.ale su pravo na naknadu za platu u obliku porodiljske hranarine. Visina hranarine mogla je· da iznosi -:- Sto je zavisilo od ~broja s~varno odradenih dana u poslednjih 5 godina - 73'/o-100'/o" od zakonom od- 229 �redenog .osl).ova za novrCana davanja. ~Razliku do j:mne .snosi predU2;eCe, odnOsno U&tooova, dotiOno priva·tni [:>oslo-da;vac {61. 27 pod h Zalocma o sooijailnoon ooigluranju iz 1946' ~ S!.liBt FNR,J, h,.. 100/46 u vezi sa cl. 13, st. 1 U,.edhe -o llpro:vodenju zakona --'. Sl. list, FNRJ, hr. 1()9/47). Po Uredl>i a zaiititi trudnih zena i majki dojilja iz 1949 g. (!>recis·ceni tekst), za vreme porodi!jskog otsustva zena ima pravo na platu (uredba ne govori a naknadli, nego izricito o pravu na platu) sa ostalim dadacima prema poslu ·(zvanju) k.oji je redovno obavlja!a za paslednjih mesec dana pre meseca u kome j,e zaa>oceto •otsUJStvo (cl. 2, st. 1). U daljem tekst;u navodi se naCin ObraCunavanja plate po uCinku, po radnom Casu i meseCnom plaCanju, odnosno izriosu. Ovo pravo vezano je za neprekidni ra<l,ni st~ ad 6 ~eseci ili ad ukupno 18 m~seci ilf sa prekidim~ u poslednje dve g-odine, a ovlaSClij'e sa •.mirustar rada da, u sag!asmJosti sa pretsednikom Privredno.g saveta, -a po pribavljenom miSljenju Centralnog veCa s,indikata, maZe za pojedine .struke smanjiti potrebni radni staz sa prekidima u paslednje dve go dine ad 18 na 14 m.eseci. (P;vill). :se _cwlaSCenjima, m-eduti.m, ministar ra-da _nije korlstio.) Od prvog marta 1950 godine prava na materijalno ahe~be­ aenje .za vrem-e .otsustva ~bog trtidnoCe i porodaja, ostvarivalo se na osnovu· propisa Zakona o_, socijalnom osigu~anju od 21 I 1950 ,~SI. Ust FNRJ, br. 10/50) i rp·rop1sa koji su dopunj.avali taj -zakon. Pravo na materij'alno obe~bedenje za sluCaj trudnoce j poradaja m weme ad 90 dama; za:koitl uslavljava nep•rekidnim radnim s.taZom od 6 rneseci, odnosno 18 meseci u ·poslednje dve godirrle. Materija·lno abe~bedenje »jednako je redovnoj p·lati«, sein za uda·mic~. u kojem slu·Caju se po·viSava za 10, a·dnoono 20°/o(Cl. 22 i 23 u vezi sa cl. 17, st. 1 i 3 zakona). Pri tom se izdCito _isticalo da, ako se Zena za vreme porodilj-.skog OtsustVa ra:zJboii, nema Pravo i na materijalno obe~be­ denje za slucaj bolavanja (cl. 24 zakana). 87 . Pravo ~-~- naknadu umesto plate za vreme otsustva z.bog trudnoce i poradaj a za celo vreme paradiljskag dopusta (105 87 Vidi o tome bliZe:- Zakon o socijalnom osiguranju radnika i slu.Zbenika i njihovih porodica - sa propisima za njegovu pri- Beograd, U154, tre6e dopunjeno_ dzdanje u redakciji dra. Nikole Dilbera (str. 43 i dalje). menu~ 230 dana) garantuje &e i Zakonom a 'radnim odnosirna {C1. 63). pfi tom zakcm wpuCuje na ~J>rava iz .Zakona .o IZdravstveno.m osiguranju radnika i ,&1JliZhenika ~a 38 ,zakana -;- Sl. list FNRJ, br. 51/54, i cl. 41 i 42 Uredbe a sprovadenJu zakona - SI list FNRJ, br. 55154). · p~ odredbama Zalk.ona 0 zdrav.stvenom· osiguranju naknada umesto plate iznosi 100n/o od osnova za :r:akn~du, -pod .uslo: vom da je do dana porodaja dotiCna Zena 1spm:ula radn~ ~taz ·u trajanju od 6 meseci neprekidno ili 12 me~ecr s.~ pr~k1d1m~ u posljednje dve godine. Za one, koje ne tlJSpunJaVaJu ovaJ .staZ, naknada iznosi soo/o od as-nova za naktnadu, . . Garantovanjem prava na materijalno obeZJbede~Je 1 ~ slu: " · · kad zainteresovana Zena nema zahtevan1- radn1 sta.z <:aJevlma · · . k · niie bilo ad 6 odnosno 12 meseci, ispraV'lja se stanJe za o]e ..., ., opravdanja.s!3 _Na-irne,. gravidne Zene 'be~ -~esto~eseCn~g staza -{to znaCi ani najteZi sluC.ajevi - ·zaposlJavan]e o~ .cetvrtog lneseca trudn'oCe dalje ___:. vanbraCne majke, ostavlJene, ud~­ vic-e) ostaj.ale su za vreme porodiljsk,o.g_.otsustva· b:z. !!1~ten­ jalnog oihez:bedenja. UpuCivanje na sociJalnu po~oc:.'koJ.a ~e pretstavlja pr.av•o veC samo moguCnost,, ugla~om 8 ~1Je mog o da reSi zbrinjav~j_e maj'ke i deteta u tim danrma. , Naknada umesto plate odredUje se red.ovno na osnovu -cproseka plate sa ·stalnim dodacima i1Spla.Ceni·m za rad ~ red~v~ nom radnom vremenu za poslednj a tri meseca. Ajm J e ra n1 staZ manji ~d tri meseea, onda se prosek ?lat_?- racuna pre:n~ plati koju zena prima ad dana zapaslenJa (cl. 23,. st. 1 1 ;zakana). . · d ) · 1 eu· se Naknada ume.sto: plate (u zaStiCenGm pert~ u ~ a .1e -zainteresovanoj Z.eni u nesmanj en om iznosu 1 za ·vreme pro· · oSCu Cestili zloupotreba 88 QpTavdavanje takvog· s~nJa m?'gucn . osn•Ovu fiktivnog nije·izgledalo dovoljn,o ubedlJIVa.. Os1guran]e ~a Sem toga priradnog odnosa nije jednostavn? 1Alako prove 6vo. . Medutim man. a mogu da traiu samo tn meseca_ o~n. mes-e;ci. bzir~ davinje materijalnog 'Obezbedenja .u sh;tCaJu bolovan~a blezk~kog d · taZ a pod uslovima pr1man1a na posao ez e. , ~~e~:nj;, ~av~lo je mogu-Cnoot za z,natno CeSC-e zloupotrebe i veca (,du:9ab~f~m.a~j~~kode reguliSe jedan zahtev Konvencije btr.. ~013~ koj a kao Sto smo VI'de1· ne dozvtolJ'ava uslovljavanja rna en]a 1, nog 'obezbedenj ~ staZom. 231 �vedeno u z.9ravstvenoj usta·novi. Kao staln.i dodaci smatraju· se oni koji ulaze u sastav plate a na koje se pla{;a. doprinos za socijalno osiguranje (cl. 31 i cl. 32 Uredbe o sprovodenju za-. koria). Ukoliko zena oboli po isteku otsu.stva zbog trudnoce i porodaja, odnosno ukoliko je zbog prodaja i dalje nesposobna za rad, ima pravo na naknadu ume.sto plate,· ukoliko se nalazi kod kuce, analogno •slucaju bolovanja (u •smislu cl. 24 zakona). Ukoliko je sm·eStena u ·zdravstvenu ustanovu, pripada joj nakna:da umesto plate, predvidena za te slucajeve (CJ. 29 zakona). Ukoliko, trudna Zena, 2Jabunorn lekara, otpoCne kori.SCenje porodiljkog otsu.stva pre roka od 45 dana pre poro·daja, ima takode i za te dane pravo na naknadu umesto plate {cl. 42 Ured!be o sprovodenjri zakona)." Medutim, ruflmliloo graviJdna· zena ne pocne koristiti otsustv0 · 2lbo.g trudno•ce i pomdaja 45 dana pre porod,.ja vee karsnije, onda joj se naknada umesto plate isplacuje za vreme produZenog oJsustva pre porodaja; ali riajviSe za 24 dana. dvo, medutim, nije u sargl].asnoosti sa Zalk.ornom o radnim odnosima) koji ne predvida orbavezno otsustvo pre porodaja u trajanju od 21 dana. Isto taka, prbpisi o zdravstvenorn osigurailju l[l1"edvidaju materija1no obezJbedenje samo za period od 9() dana, dok je Zakon r> radnim odnosima produ:Zio porodiljsko otsustvo na 105 dana. Nafzad, Zakon o radnim odnosima posebno za.Stif:uje Zenu sa navrSena tr~ meseca trudnoCe, a koj a ostane van radnq.g odnosa usied likvidacije privredne organizacije-. U tom sluCaju Zena ima za V-Feme privremene nezaip·oslenosti pravo na · novCanu naknadu u visini poslednjeg meseCnog iznosa IiCno•g dohotka, odnosno rplate, bez obzira da li ispunjava UJS'love koji se p.ropisima tra·Z~ za ova pravo. Analogno tome, ana dm.a m-a~ terijalno obezbedenie za vretne porodiljsko•g dopusta (cl. 70 Zrekona .a radn:im odnors1rrna). 91 MeQ.utim, ni.-ovro niie prec1vtde90 Ovim je regulisan i zahtev Konvencije br. 103, kOja zahteva obeSteCenje Zene i u naved.enom sluCaju. 111 Te su· Zene pre dono:Senja Zakona '0 radnim -odnosima imale u sluCaju porod:aja samo pravo na zdravstvenu za.Stitu, Cime su bez svoje krivice dolazile u vrlo teSku situaciju. 2.32 . . Zakona o "'draVlStvenom osiguranju, koji odreno prop1s1ma 1 " · duju ,samo to da iPTavo .na naklnadu umesto plate. ~a s ~uca] trudnoCe i porotlaja pripada ~enama kol~ su p~l~re~e~i~ iz.van radnog odno•sa, u.z usi.o:v da po posebt_lmn ;pr.opl!srm~ povi ' . - maju m~terijalno oibe:zjbed.enje. Verovatno Je- ~a. ~2e se s slucajevi nes,.gla:snosti propisa uskoro uskladlh." . U . &a materija1nirrn <>bezbedenjem za slucaJ tr':'dnoee . .ora~:~a treba pomenuti i druga materijalna davanJa s~m ~~krnade· umesto plate. U periodu. racionirano.g ~n~l?devan~a, trudne ·Zene i majke dojilje imale su pravo n_?- poJacano snabdevanj·e (oviro. pravom koristile su se sve zene, a ne samo zene u radnom odne>su) ..Sto se tice drugili davanjal po osno':uh •. da su ·to prava ug avnom- SVl' sOcijalnog osiguranja, treib a rf"'.ct . . . " d ta osiguramika. Kad su u pi.tanju . . ost~ramtcl zene, o~ a :ika ~_,~··CaJ· prava, u , n elk' nn ;:;wu. evirrna ' nesto S1l'a ad prarva oS'llgUI muSkai-aca. · · . a davamJ' a ulazile su, po- Zakonu o so,cij alnorn: _o:stg·uU ov , h u deteta 1 Jedno. iz 1946 go.dine novCana po·mnc z.a ran . , ranJU · ' p · hranu deteta kratna potpora za opremu deteta. omo,c za " d da!lla zaposlena Zena je primala u toku tri meseca,. pocev O· , iz kad je prestala primati porodiljsku hranarinu. Ta pomoc .·ta l. e 100/o ad normirane srednje d.nevne z.arade o~raslo:g nos1 . . d g zskona o soclnekvalifikovanog <radnika (cl. 27, t. 1 po . _, 13 posledc . . Sl list br 65/46 u vez1 sa ·c,. , jalnom oslguranJU . ? . Sl r f br 100/46). ni stav Uredbe o provoden]U zakona ~ . ns ' . d t t . osila j e des€toJednokratna pobpora za opremu e ~e a IZn a1ifirkova!'loi&brukli i:znos sre&ntl.e dnevne zarade -oldrraslo~ n~ .k ("l 27 t 1 pod v Z~kona u vezl .•a cl. 13, st. 2 nog ra dn1 a .c · , · . k-idnirn staZom uredbe). Oba davanja bi1a su wslovlJel'a ~epre I drn" dve od 6 meseci, odnosno 12 meseci sa prelndima u lpms e• Je godine (cl. 27, t. 1 zakona). . ·d _ . . ·u od 1950 godine za rzao 1e Zakon o •&ocijaJm.om osJrguran] ' , ·.. 'd ·m ... .adi ova p1rava, 'p '" .c" emu. J. e. kao iznos p'OtpQ•re. ma}Ct OJ Jll r u . .• N k itanja zdravstvenog osigu.ra• 92 Vidi: Gozjkaokonv::mJn'oov~~dni~ ~d~osima, »Socijalno osiguranje«~ nJa u vezt sa sv. 2-3, 1958; str. 5--8. · 233 IU �pojacanja ~ane 'oc!redene 6oo din mesec • Zakona o Socijalnom osiguranju. (cl. 27, st..· 1 b-e o materi' alno · . u vez1 sa- cl. 6, st. 1 Uredslu~benil<a --= Sl. tis~~~~ ~a decu .radnika '_(namestenlka) ; leta iznMi dlut' 2 , r. 101/49). Pomo·c za opremu de- . un'Clbe) me . .000 d'IIll (cl. 22 zrukona u vezi sa cl . 4 dana . . . a pomoc, po pravliJu, po~e se unapred - , me~ec r:o T ;m, ;~~::~~r:~~:~;:r~~i~~a~=d~~·:~~~~o ~:·~:~:a z;:~ . Gornji propisi derogirani .su, medutim Uredbom a dod . '. na decu (Sl List, FNRJ b 48/51 ava samo jednokratn : r. 5), kOJOm se uslan<>vlja8 000 "''('" pomoc za opremu detela u izme>su o.d . ''"'uara ·~'· 2, ill. 25 u vezi "1 12) . prava ria .ovu , ;"< • .., sa c · · Uslorv za sticanj·e . P<>m_oc Je ,radm staz od godinu dana n~rekidln~ od nosno 20 mesec1 sa p kid. · "''..t' ' i <'!. 13). ' re Ima u pos]ednje 2 .godine (Cl. 10 <lllllla ! nJ'up~l p:'oitsivtm1'm _propisi~a (Zakona o zdravstvenom ostgura' · , . ) ,zene OSJgllii'amici k · . . .stvenu ZaStitu (u s . • - ·one }ffiaJu PII'avo na z:dravmis 1u c 1 9-11 zakcma) im · pomoC za opremu 8 k · _a]u pr.avo na Zene nije usloVlienov:ta~g novoro.cle~o,g deteta. Ovo pravo za nika k . . . om (za razhku ad muSkarca osiguraza ' OJem Je za sticanje ovog pra'Va potreban sta·Z). Pomo.C oprernu novorodenog deteta i·znosi 8.000 dinara . - . d za svako novorotleno dete (cl 43 dll 1. pnpa a na) U ·sluCa ·u d . . UJI'e . ·e o sprovod-enJu zako-~ o~oC 8 e ·. J , ~ ma]lka ucrnre Hi se· dete ne lllala.zi ko-d nje ~ ' ~.pla·~uJ_e ocu, odnosno lieu kod ko.ga se dete nalazd' omo6 se lspla·CUJe maj-ci i za va :b " d .. jeno dete do 6 meseei n ra.cno ete, kao i za usvo, ZlVota, .aka za to- dete nije ve~c isp'laCena la po-moc. v· Porno.(: za opiTemu deteta da. e . osnovu nalaza -i ocen . . J se po pravilu unapred, na -se pomoC traZi o rode ~rgan~ ]avrne Z'dtaVlstvene sl~be. Aka ra da je dete- zl:a rod:~~ d~teta~ potrebna j,e potvrda matiCapravo na pomoC sti-Ce i (s 3~ ~I. 74 zakona). To 2lna,C.i da ·se vraCa se u sluCclju rodenj u s ~CaJU s~rti deteta, odno.S.no ne Umesto u novcu, po·moC :em~ ~o-g de~e~a {!st. ~~ ill. 41 zakona). _pravUnu negu rdeteta« Hi -d I? ~ . .dati 1 u obhku apr-erne ·»za ' e Imicno u novcu a delimiOno u , :234 i 'opremi, s tim da ·-uktllPna vrednost od.govara pll'Dipisanom iZnosu u novcu. 0 tome reSav.a sr.eSki (gradski) zavod .za sacijaln:w oslguranje (st. 4, cl. 40 zakona). Ovde jos treba dodati da se decji dodatak ispl<>euje takotle -za svako novorodeno dete od prvog dana u iduCem mesecu, uz uslov da je ispunjen potreban radni sta.Z, Sto, naroCito·obzirom na njegovu visinu tako-d.e pretstavlja materijalnu pomoC majci, u momentu 'kad joj je bna · vrlo potrebna. Po propiSima o decjem dodatku, koji su danas na snazi (Uredba o izmena:rila i dopunama Uredbe o dodacima na decu - preei®cen tekst - Sl. list FNRJ, br. 36/1955) pravo na &ticanje deCjeg dodatka nije za samohrane majke uslovljeno staZ.om (st. 3, Cl. 27 uredbe). · c) Z as tit a u period u do j en i a. Obezbedenje moguCnosti za dojenje deteta sadrrZ.amo je ug~lavnom u odredbama ko~e daiu pravo mailk:ama kode doie svoju deem, na prektd rada da bi mogle oba'Vi1i dodtmje deteta. Ma;j.i\ino m~eko smatra -se u medicinJskim krugterV1ma kao nesurmnjiv·o najibollji i naj:sigurrnijl naein ishrane odo:i·Ceta, mada s.u na poliju veSta·Cke ishrane ,postignuti veCi znaCajll1li rezuJ.tati. Prema tDIIDe~ Cini se da je po.tprunq opravdano i potrebno omo~g.-wCiJti maj.oi da .sama doji svoje .dele. Pitanje kaliko tre'ba da traje isP.rana dojen.Ceta dojenjem, donekle je sporno i u medic'inskim kru.govima, kfio 1 pitanje ibroj a dnevnih obroka i ra:zanaka izmedu dva doj enj a {naravno, sve to u sluCaje;vima kad .je dete normalno razvdjen.o i zdravo). · 'Sloga i:ogleda najpogodnije da se obezbetlooje dojenja regulise na osno!Vu najverodostorjnijih nauCniJh Postavki, u ·,olbliku minimalnih normi u udno.su na du.Zinu tra:janja prekida r·a·da i njihov broj, uzimaju6i u o1btz-ir da ·postoje rarzECiti morilenti koji zahtevaju razliCito detaljno regulisanje (tra.dd.cije, udaljenost mesta rada ad mesta stanovanja, saobr·aCajna sredstva, 1 broj i raspored ustano'Va za dojenCad itd.). U ~:.v~kom sluca;lll, IDajd se mo1ra omoguCiti kao mini.mUJm za dojenje pola Ca..sa. Ovi hi. razlo-zi govoriH da je bolle ostaviti detalinije rerguHsanie tih p~tanja ko1elktivnd.nn ugo'Vorima. odnoiSrlo radnmn redu (,pravilima o radu i ·sl.) svakog preduzeCa, uz 1pretpostavku da se to pitanje regultse na odgnvarajuCi nal:in i uz korisultovanje lekara·- struCnjaka. 235. �U 'svalkam sLuoaju, llrebalo· lb'! ·ostavl!ii mogu6ruoot majci cla . maZe, u izrihnnim !SluCajevdma, a' na osnovu uverenja nadJeZnog lekara 18pecijaliste, dojiti dete u onim raJZ.macim;a i u onolikom trajanju koliko to lekar odredi. Meau1lm, u pravu. majke da prelcine rwd ~radi dojenja deleta ne iscrpJ.jruje se rp·ravna moguCnost da. se pr:orpi5:ima obezhed.i dojenje. U siLucaju kad je mesto rada Ud<>ljeno od mesta stanovanja, .odrioSno mesrta ISilleStalja dojenCeta, sa101bra•Cajne pa@dke; sl. looe, tteba svakako nastoja!Ji da 'se doaenje ·obe?'bedi truko Sto Ce se maj·ci om·oguCi1Ji ii'ad sa Skrat!enim radn~ wemenom, Sto je PO'cetma et,.pa u rooavanju pltanja nege deteta do dve, odnDi>na tl'i godine, pitanje koje ·cmi •rz Pir<>blema u za.Std.rbi materdinsttva zau;>o·slene;; Zene, a ·o ·Cemru Ce kasnd..j·e billti reci. Sarno po sebi se raZJ,.Une da davanj'e m•OiguCnosti zaposl~ nim majlkatna da doje, odnorsno hra-ne SV'Cllju odeou mora· hiti vezano· sa potpuni.Jn ek-onomskim obezbed.enjem Zene, §to znaCi da ta povlastica ne ISiffie da akonoinski pog.o-di Zenu. Za t() govore i moralni ·ra:zJlo·zi, a 'Sem toga ova je uslov da &e tim pravom Zene koriste. , , Zabrana obav!janja izvesnih pas!ova u. toku d.ojenja jednako je potiebna kao i za vreme graviditeta. To, dakako, ne znaci da se ti olucajevi paklapaju. Poslovi kaje treba zebraniti u ovom periodu uglavnom su vezani za rad sa otrovnim,. odnosno Stetnim materijama. 93 Taj krug iposlova mo.Ze da bude. u,pojedinim ·sluCajevima Siri, kad .se rac1i o majci sa sp·ecijalnom fizickom i ;p>sihlck,om 'konstitucijom ili o zdravlju deteta. r u tim sluCajevtlna majci treba ostavitd moguCnost da, na osnovu lekarskog u..z,trenja nadleZnog_lekara 51Pecijaliste, traZi preme.Staj na drugi posao. Pri tom je vaZno, analogno sluCajevima graviditeta, da joj rad na novom radnom mestu bude· ~edn~ko plaCen kao i redovni ili ra.b.iji posao. 93 Da je rad pod izvesnim uslovima, naroCito rad sa otrovnim materijama f·-isparenjima, Stetan za majke dojilje, tvrde svi autori koji se bave tom problematikom. Tako·. pored 'Ostalog, dr. S. Lajovec navodi: »Mnogi industriski otrrivt, naroCito rasiv'ori,. prodiru preko placentne-- barijere i Skode embriju, a mnogi se izlu.Cuiu rS·a maiCinim mlekom.({ Op. c?.t., str. 110. Prof." dr. Mi•loSevi-C takode navocli: »Ziva prelazi u mleko i dojenjem intoksira novo- rodenCe.« 236 Op, cit.~ str. 90. , · Zab1'ana prekiovremenog i ·· nocno g ada •. Obzirom u domaT· t ada na novo 'sem rada na radnom roes u, r opterecen]e zene ' . s . do"en·e· deteta) i neaphodnOISt da ·Cinstvu, nege deteta, JO 1 J J . rm· a prekoweme. b d . fma uz dete u prvrm mesec • .maJka u e pr1su , . d neminovno loSe utiCe na zdravlje ni rad, a pogotovo no·~l ra ' . n ·zdraV'l'e deteta (ne do_. majke .(premarenost, lSCrpenost) 1 a dJ valJ. an kvantitet . d .. gu u odred.eno vreme, ne o blVa o re.. enu ne .,: m1 k . I) Zato treba hemslovno i loS kvalitet ma]'C1no~ e a 11 s... tlenama u periodu lak..; ·zaJbraniti noCni rad svun zapos en1m , • v tac~e.FNRJ aU~~d~ obez!beaenje doj.enja rrije bi_Ia predviaeno b m. o· atsustvu Zena pre i P·Oisle p-orodaJa, l'Z 1946 g.d, N . o . . b"l · u tom pogle u. a]toku kasnije.d ve godinells~lJe 'uo pur.':!'::;,:, Ministars.tva rada . · ·t · egu ' ano P '-"''v~... pre Je to pl ~J~ 3 1948 (»V]esnik rada«, 'hT. 4/194S, str. FRNJ Up 560 o . ._. 203) U hr. utstvu se lZTiclto. navo d" d a . rekid 'Za ,dojenie tre1 P p k"d · d" k 3i1Pocasa rei• S ~:e:: d~s~iaKZ~~~~~ id~;o~~r::~~ ::~ii~~~~: ~o~~~i~o: •. tim da .•• o.dred1. 1 vrlaeme. ': trrlba taikode Vtod~tt TaCuna d t dnoona J asa~ pn cemu o . ~ s~o~~C~j~im sredstvd~a i stvarnoj udaljenosh. . . •. ·· · re gulisana I tek proplSlma Obez!bedenje dojenja op~n:mJ~.J~ . rva i druga 't"t· _P . ·a za:s.11 ~-dnih zena i maJki doJllJa . ,{1949t g.). p 1tanJU 0 b ez,.~.u. · · uredba iz 1949 :posveCuj~ znatn~ pa:z~~~m~mna razliCit na.Cin lbedenje-dojenjacgarantuJe·se SVlm.m d u dve smene) a U . . kid . kr ., e 0 radno vreme 1 ra ~re 1, s ac n ci -o·d dana porod.aja. Medutnn, 8 tr~j.anju ad 6, o~~os~o ~e~~ i zavisio .je 0 _a_ razliCitih fa:k<lhrm tog !P;atva ~l~c;gJ! ~a li pri preduzecu iii u blizini predutora a narOCl o o _ . . il 'e sve do'k nije 1stupLla zeca postoje joole. Talkva 8ta;ei ·~ o dnama Uredbe o zacstiti ~~J:~~.~~e~b:.alk~~j~f;, Zj~a ag~a~~~:~~~: 20 1952 b 27/52 - stavljena van snage a onom , . d r. . . · ma), koJom Je za ma]'ke doJ'ilJ'e uveden rad sa skracen1m ra - nimFir:"";;::'~~~bi a za&titi trudnih zena ~ m~j~~~!oi;~:t)u :a~= nom ~&luZbenickom) odnosu iz 194~;;_~~- ~~~:c1radi dojen'ja po ka doji!ja lmala tSat~, s pravilu sva}ta tn Je prav~~l'~a dojenje mara .biti obe"be- . 237 ! �deno vrem.!> od pohi ca;saY' Medut· . .. . . . mogu trajati duZe od 2 sata rm, rpre~dr. ukupno ne radi najmanje 4 sata. Obziro~ odnosn~ ...zena Je obavezna da ldkac1je jasaJa i sJ hil . n~ razh~te uslove stanovanja. SCenja ovog prava "AxoeJ·esudptredv:delne !l razme vavijante :koll'i..:_ . · e e u Jas ama prd. pred e' .k. rma pravo na prekid od 1 . uz cu, maJ a kara i duZe Ako . po a ~ata a, rzuzetno, po nalngu le-: odreduje duiinu to~r:r~j:~~~zecu k~:m~ jasala, onda direktor· kida. Vreme prekida rada ra·~~e I. a :vre~e ko~iSCenja pre-duzeCe, a na teret socijalnog .osig~r~!J~1a k~acuna I plaCa pre-na redovncnh radu. ' o vreme provedeno t: Za propise u vezi •sa d · · · . na je, medutfun odredba 'kOJ~nJ~m rz t?g period-a ij{arakteri·stiC' OJa Je odrazavala stav · rna, odnosno stimulirafa rna 'k d . d prema Jars1a-majd koja ne donOsi dei-.e J .e a o_nose dete.u J~sle. Nairne; zdravo i za to' postoje ~ Ja~l~ prl p_reduz,ecu, Iako je dete· se odreduje uz sagl~sn~asot r~cda,knel moguCnosti, prekid rada. . . . , Sln 1 a ne organizac·. t k d JOJ ·ostane IDQ·guCnost za dojen. d t - . lJ~, a o a sata, ali joj se daje pl~t Je e eta ~ tralamu od po1aiznositi najmanie 4 Casa)a. sam~.za obav~le~ rad (k:oji mora pola casa (poslednja aline/a p~e ~~ za do]en)e u trajanju oct . ?vo je ustvari 'zna,Cilo prisiliavanJ·e prihskom da donosi dete u jasle.gs . majke ekonomskim· 94 U ·vezi s tim reguli · . · .. vanje s:indikata Nairne ~=~ ,~d mteresa Je pomenuti sudeloMinistarstva rada Gla~. d JUc~ z~ osnov pomenuto Uputstv.c>. ~istarstvu rada FNRJ ~e bo\ Sl~d~ata Sr~ij_e predloZi'O je Milzmedu dva dojenja od 3 . u .. u ucim prop1suna skrati razmak vezi s tim obratilo po cas~ na. tn_ Casa. Ministarstvo se u tralno vece je odgovorilo ndom v~ smdlkata za miiUjenje. Cenobliku bbaveznog reSenja [poa ksma. ba' .da treba doneti propis u zumu sa sindikalnim or ·~i ?~e I uprava poduzeCa, u spora-donosila Posebno reSenje go ro:cikarr~ za ~vak~ konkretan .sluCaj radi da bi, uzimajuCi u obzir e ~ ·o sati_ maJka dojUja treba da Cajne p.rilike stigla da doji d ~dalj~ost stana ili jasaLa ·i saobra--ni.srt.arstvu ra'dcl FNR.T br VIIe :a:~a a 3 .sata. (Pismo CVSSJ MiJugos1avije.) . od 5. I 1949 - Arhiva CVSS o:; Prva uredba (od aprila 1949 . Sl ·. . tom pog1edu nepravedno eksk1 . . lrst, hr. 31/49) bila je u. slednja reCenica s.tava 1) majk~znn~. a . Pr~!D-a Cl. 4 uredbe (pona prekid rada radi dojenja k dOJilJ~ niJe_ uopSte imala praV'o.·. _postojale jas:Ie ii .ako j_e de1:eahyl~u pdrn ·preduz~, od~. ustanovi, z avo..Ovo Je Potvrdivalo t 238 d; Om-trai Sem prekida rada radi dojenja, Uredba iz 1949 g. predvi~ dala je -joS dve mo-guC:no~ti za majke dojilj.~ - rad sa skraCenim radnim vremenom i rad u dve sniene. Umesto prekida rada radi dojenja, majd dojilji se moglo dozvoliti da radi sa skraCeni~ radnim vremenom u trajanju od 4 Casa. Kor:SCenje -ove moguCnosti uslovljava se sa dva uslova: ako bi zbog udaljenosti mesta rada, odnos-no ja-sala, od mesta stanovanja prekid trajao du.Ze od dva sata, odnosno vreme provedeno na ra-du trajalo manje od 4 Casa, i ako maj"ka dojilja nema nikoga u domaCinstvu ko hi negovao dete, jli je maika optereCena sa vi~e dece. Sarno u tim sluCaievima maZe direktor, odnosno na,dlleZni rulkovodila-c, i to uz saglaJSnost ·sindikarlne pod.ruinice, odobriti majci da radi sa skraCenim radnim vremenom. Plata. za ovakav rad sa skraCenim radnim vrem_enom iznosi 75°/or-edovne polate.96 Rad u dve smene (Cl. 7 uredbe), uz ipreUpostaVIku da preduzeC:-e radi u dve smene i da to procffi proi.zvodnje dopuSta, omoguCava6 je Zenama kojima nije -odgovaralO" da prekidaju rad radi dojenja, a koje nit;u htele.da rade sa skraCenim radnim vremenom zbog smanjenja prinadleZnosti, da ipak pruzaju detetu potrebnu .negu. Nezgode i za majke i za preduzeCa, a naroCito u ve.zi sa smanjenjem blro1·a jarsala, -dovele su do 1zmena p,r-opits.a u veii. sa obezbedenjem dojenja. Uredbom o izmenama i dopunarna Uredbe o zastiti trudnih zena i majki. dojilja u radnom ~slUZ.be­ nickom) odnosu (Sl. list, FNRJ, br. 35/52) za majke dojilje ObjaSnjenje Ministarstva rada FNRJ br. 512.5 od 23 IV 1949, t. 2. (»Vesnik rada«, br. 5, 1949, str. 203). To znaCi da su pojedine Zene iii morale da donose dete ti ja.sle (bez obzira da li su imale nekog u domaCinstvU kome su mogle da povere dete, da li im je mesto rada vrlo udaljeno od mesta stanovanja, i bez obzira na saobraCajne prilike) iii da se odreknu d'ojenja za vreme od 8, odn. 9 Casova. Ovakva odredba imala je ustvari osnov _u tom Sto su preduzeCa. odn. ustanove ulagale vrlo velika sredstva za otvara- 1 nje i odr:Zavanje jasala, a one su, u poCetk.u, Cesto bile nedovo1jnoiskoriStene. Vidi: BlaZenka JY!imica: DeCje ustanove -u pod-uzettma. _:_ velika pomoC majci radnici, »Zena danas«. br. 50/1947. 96 Nacrt ove uredbe · predvidao je da majka dojilja u sluCaju rada sa skra6enim radnim vremenom ima- pravo ria platu samo ~ efektivno obavljen rad ..Medutim, Centralno ve-Ce sindikata je· stavilo primedbu da pla6anje treba vrSiti kao da Zena ·radi 6 Ca-oova. (Pi..smo CV sindikata Ministarstvu rada FNRJ, br. VII 1075 od 26 II 1949 - Arhiva Dokumentacija CV SS .Tugoslavije). 239 �.uv~den )e .-f~d sa skraCenitm ra~im. ¥remenom, redo~o koji tra]e 4 casa. Izuzetno, n.a poslovrma za koje je Zlhog poserbnihA' uslova ra~a pose?nim propisima odredeno redovno radno ~r~e ~race... ad 6 casova, skraCen,o radno vreme za majke doJllJe traJe ~ casa. Rad_ sa skra.Cenim radnim vremeriom obavlja se po pravdl~ ne?rekidno, a sa rpreilddima samo u sluCaju kad se ~~;te .n~l~ ru Jaelama rpli. rpredU1ZeCu dilii. u stoou u nepo1Sr6dn?J b-hzm1 ·mesta zapOI&lenja. Pravo na rad sa ,skraCenim rad... . n1m vre:nen9m traj e 6, .odnosno, po oceni nadleZllog Jekara, 8 ~esec-1. P~avo na rad ·sa sk.raCenim radnim vremenom {koje tra]e polov1nu radnog vremena) "Za majke sa. decom dn 6 o?nosno iz_uzetno ·~o 8··meseci, garantuje se i Zakonom 0 :tad~ nrm..?dnosnn~ (koJom ;m - od 1 I 1958 - ·stavljeni van smage ra";'J1 prop1s1 - t. 6, ,(!]. 417). Zakon takode izri.i!ito kaze (cl. <it ~5 .1 6_6) da :s_e rad sa rslhaCenim radnim vrem€1!lo·m u tim sluca]ev:~a pnznaje u ~adni staZ kao redovno radno vreme. To (kao. 1 .1zo.stanak zbog nege deteta i porodiljski dopust) izrlcito . pomm)e 1 Zakon o rpenziskom osii[uran.ju {t. 2 iCI 24 i st 1 t. 2 'cl. 25 - Sl. lJlst FNRJ, hr. 51/57)." ' . . ' n7 K 1oliko. je moglo da se utvrdi prema raspol,oZi'Vim izvorim·:;t, pr,avo ·~a 4-satno radno vreme za majke dojilj-e sa punim prinadleznoshma kao da rade norrn:alno radno vreme, samo je kod nas zakono!D ustan~vljeno. Jediho. je, kao Sto g.e videlo, bva moguCnost b1la predvtdena tumaCenJem prvih odredaba o za.Stiti Zene za vr:=:me trudz:oce i porodaja, neposredno posle Oktobarske revoluciJe u, Sov]etskom Savezu. Isto taka zanimljivo je da 1Se to ne P.os~vl]a kao zal)tev ni na razliCitim i mnogobrojnim naciona_lm~ 1 J?e~tt;'l~rodnim sastancirna, gde se, ina.Ce, op.Sirno tretiraJ~ pitaUJ.~ _zas:tite l!laterinstva, i gde se uvek konsrtatuje problem m~Jke doFlJe 1. ~e sa detetom doo 2-3 godine. U liter~turi, koJa ;nam J.e sta]ala na rasp~loZenju, ,~reli smD ~ irpak na jednom mes.tu sa .tim zah_tevom. V1d1: Dr. Ludwig WeLssauer: VeTbot der Lo~~aTbezt '!'eThezTa~tet_en Frauen? (Miinchen, 1929). " . Davan]e mogucnosti za 'prelfid rada i u sluCajevima Cetvo:ocasovnog radnog vremena ne izgleda opravdan'o. Time se sem ~o se_ om_eta_ pr<;>ces pro.f~':odn:je, daje nepravedna privilegija' maj,1.~a ko]e su m~C·e privllegis.ane blizinom stanovanja ili smes aJem deteta u Jasle. 99 .~redba o .odredivanju i o prevodenju pen:zija i invaHdnina (preC:sce~ t:~st) iz~iCit~ navodi (Cl. 27) da se r.aCuna u radni staZ za stican]e 1 odred1va11,Je prava na penziju i vreme koj · ~ ra.dnim vremenom f~~v;}:R~~ b~~~~~~-skraCenim Lt'ad.i doj~jaz~~f.- Za. vreme rada sa s.kraCeniin radnim vrem.enom majkama. dojiljama pri<pada redovna plata sa svim dadacima za odredeni deo vremena. Za deo vremena van rada majka dojilja ima pravo na nakna.du ·(na teret socijalno.g osiguranja) u punom iznosu (1000/o prinadlemosti), ako ima radni sta~ od nepr<!kidnih 6 meseci,. odn.os.no _sa .pre'kidima 12 meseci u poslednje dve godine, odnosno u ·tsmanjenom iznosu {80°/o redovnih !prinadlezrwsti), ako ne lspunjava tr.Zeni stall (cl. 39, st. 1 Zako" 100 na o zdravstvenoon osi,guranju). U slucaju da se majka dojilja u periodu dok radi sa skraCenim radnim vretneno·m r3.Zlboli, tada umesto dela naknade, koiu prima za odredeni deo radnog vremena, prima naknadu umesto pia te po propisima o nalkmadi za platu za vreme iboJ6vanja (prema Cl.. 24 i 25 Zakona o ~dravstvenom os\gurahju). Najzad, treba joS reCi da ne utiCe na za,S;titu majki sa decem do 6, odnosno· 8 meseCii, to da .Jii. majka d<>ji :<1ete ili ga ve.9tacki 10 hrani. Izvesnu nejasnost, koja je r.anije postojala \ otklonio. je Zakon o radnim odnosima jasnom formulacijom prava na rad sa s~ra.Cenim radnim vremenom radi hranjenja deteta. Zastita zdravJja ma;jke dojli]je 'i deteta ..,stvaruje se pozi>tivni·m propisima samo zabranom nOCnog i prekovremenog rada kao i zabranom uput:i:vanja na privremeni rad van mesta stalnog zaposlenja (ova zabrana s8.d.r.Zaria je u istim odredbama koje su navedene u vezi ·sa zahranom tog rada trudnicama - cl. 68, 71 i 72 Zakona o radnim odnosima). Nije, medutim, opravdano, Sto se, analogno propisima u pogledu gravidnih Zena, ne zabtanjuje oibavljanje. izve.snih stupio na ,snagu Zakon o zdravstvenom osiguraisplata za neizvrSeni ,deo rada za vreme rada sa skraC:enim radnim vremenom radi dojenja, vr:Sili su se po odredbama (st. 3, Cl. 5) Uredbe o zaStiti. trudnih :lena i majki dojilja .iz i9n2 godine (81. list FNRJ, br. 35/52), i uputstvu za iztaCunavanje redovne plate u smislu Cl. ·20 Zakcm.a 0 -Socijalnoni osigurtinjti (Sl. list RNRJ, br. 18/52). 1 101 Tako napr., Josip Bole navodi ,da Cl. 39 Za ktona o zdravstvenom osiguranju izriCito propisuje, da pravo na rad sa skra6enim radnim ·vremenom ima samo majka koja sama do-ji dete, a ·ne i ana koja ga veStaClci hrani. Vidi: Josip Bole: Prava po Za- uo Dok nije nju, oibraCrm i konu o zdravstvenom osiguranju. u stuCa1u trudnoCe i porodaja; »Zdravstvena 1 socijalna pOlitika«, br. 3, 1955, str. 46. 16 2ena u radnom odnosu 240 241 �poslova i majkama koje doje svoju decu (u ovom slucaju ne i za one k6je vestacki hrane decu). Ovde joii treba reci da majka za negu obolelog deteta koje doji ima pravo da izostane- sa posla do 14 dana, 'l'.tz pravo na naknadu kao u sluCaju bolovanj a. Ova se _, vreme mo.Ze pro<tdu.Ziti do mesec dana na predlo.g ·nadle.Zno1g lekara jayne zdravstvene sluZbe, a du.Ze ad mesec dana na predlog nadle:Zne lekarske komisije (Cl. 69 Zakona o radnim odnosima i St. 1, .CI. 33 Zakona o zdra-VI.Stvenom osiguranju). d) Zasti ta zap oslenj a u celokupnom zastiC en om period u. ZaStita zaposlenja u periodu .graviditeta, porodaja i .dojenja neophodan je uslo·v za efikasno provodenje zaiitite materinstva. Mada se, i medun'""'arodnim kodeksom rada i u veCini zako_, i10davtstava 'Za.Sti;ta zap.Oslenia _olbeztbeduje !Sarno za vreme porodilisko.g dopusta, ne mo.Ze se smatrati da je to dovoljrio~ · Praksa je pokazala da na ovom pitanju najC.eSCe do,la2Ji do izraZaja »druga strana medalje« u vezi .sa zaStitnim zakonodav.stvom za Zene: Cesto se deS.ava da Ci.m graviditet postane vidljiv, zaposlena Zena dobije otkaz. Isto tako. Cesto se daje otkaz majkama dojiljama bilo neposredno po povratku sa porodiljiSkog otsustva, bilo,,neSto ·kasnij'e, Ustvari, moglo bi .se reCi da ograniCenje zaStite zapo:Slenja samo na period porodiljskog doprusta znaCi povladivanie intere,su po.sJodavaca. Procenat moguCih. zloupotreba (Sto se, uglavnorn smatra kao razlog, pogotovo- u sluC:aievima kad se materijalna davanja ne uslovljavaiu radnim'"'StaZom) niie srazmeran guhicima koji nastaju u vezi sa re-pTodukciiom trudbeniCke porodice, pogotovo u zeml}ama u kojima j e Zenski rad van ku·Ce piivredna d dru.Stverna rpotreba. 102 StoRa. b;gleda .opravdano ·zakonom zaStititi Zenu od moguCnosti otkaza za celo weme ·graviditeta i u celom Periodu doienia, sem iznimnih s1uC:ajeva kad ie u- pitanju o·zbilina 'krivica Zene. 102 Zahtevalo bi posebno studiranje, kakve sve posledice nastaju kad se Zene nadu u situaciji da ostanu bez potrebnih sredstava za Zivot i neophodne- zdravstvene zaStite u tom p_eriodu. Pitanje je u· lroliko s~IuC:ajeva nije to za zajednicu i efektivno skuplje, obzirom da izvestan procenat i tih Zena i njihove dece padne na teret zajednice. · 242 u vezi sa zaStitom zaposlenja, sein zabrane otkaza, po:trebno je ohezbediti Zeni iposle ·povratka na p-osao i ·rad na iStom radn.om mestu. na koje-tn .je radila i ranije, odnosno n~ ri:tdnom mestu koje odgovara njenoj kvalifikadji i · koje j~ pla~eno kao i radno mesto na kojem je radila pre odlaska rta porodiljski dopust. To, naravno, ne va.Zi u- sluCajevima kad se radi o radnim m.estima-· na kojima· bi rad maike koja doji. Stetio njoj, odnosno detetu. Ukratko rel:eruo: zaSrbilta zarposlene Zene u u.Zem smislu ne bi trebala da dovede ni do kakvih po~, sledica koje bi ustvari znaCile ekonomsku diskriminaciju prema _zaStiCenoj· Zeni. U ·FNRJ zaS.tita zaJposlenja za vreme trudnoCe, porodai·a i dojenja regulisana je relativno kasno, te'k uredbom iz 1949 godine fcl. 10). Zastita obuhvata ceo period trudnoce i cet> zaStiCeni .period dojenja ·(6, ·odnosno 8 meseoi). Po navedenom propi1su uredbe, otfkaz trudnof Zeni i majci doiilji bio je dozvolien samo »ti :SluCaiu niene krivice«. Medutim,- 'ureclb'a o zabrani zapoSljavania Zena i omladine na odredenim poslo'111ima (1952) ·ponawia zrubranu ">ftka•za, alo ne navodi da ie otkaz dozvoljen u slueaiu krfylce dotiene zene (cl. 4 uredbe). Iz ovog bi se mo.glo zakliuciti da j'e rpo propisiml;l, koji su do Zakona o radnim odnosima bili na snazi, otka:z trudnici i majki dojilji bio beZI1ls1ovno za,branjen. 103 Zakon o radnim -odno.gima predrvi·da rup9CJilru:fmu zalbranu Ot- · kaza trudnici i majci dojilji sa detetom do 8 meseci (cl. 330, t. 2). Medutim, to ne znaci da radni odnos trudnice i majke · dojilje ne moZe .prestati na drug.e naCine koje ZJaikon predv~d:a_, kao u slucaju sporazuma ,fill. 316); lstekom vremena za koje je osnovan .sporazum na odred:eno vreme. ili na· probu (Cl. 340); po sili zakona (cl. 343, t. 1, 3 i 4); ·samovoljnim napu"tanjem posla (c!. 342); na osnovu pravnosnazne odluke disciplinskog suda kojom se .radnica kaZnjava obpuSianjean iz IPrivredne organizacije (Cl. 342) kao d na oenovu ohlmza u olui\agu likvidacije privredne organizacije. Medutim, u ov<?m p.o.slednjem sluCaju zakon materijalno Stiti Zenu, time 5to joj garantUje za ceo period trudnoCe n_aknadu umesto plate u celom izno10 3 Ovo mi.Sljenje zastupa 'i dr. A. BaltiC, Vidi Zbirku pro])iscl o radnim odnosiiDa {1955 g., str. 134 - ttima:Cenje pod 2)~ 16. 24:1 �-su, hez ob;i_ra da li ispU.njava uslove koji ~e propisima pred:vidaju za priznavanje ov<>g prava (cl. 70 zakona). Kolilro je donoSenJe propisa o zaStiti zaposlenja trudnica i majki dojilja bilo potrebno, dokazuju cinjenice da se i rposle dono.Senja propisa u prak&i to •Cesto krSilo. 104 Ovo je jedan od ocitih primera koji pokazuju koliko je n!Mna i potrebna zakonska- zaS-tita zaposlenih Zena i majki kao i sluZba inspekcije za- :kontrolu nad -izvr.Senjem prop-iJSa. i u uslovima radniC-kog sarri.oupravljanj-a. Na kraju, treba jos dodati da o postupku za ostvarivanje prava na zaStitu u sluCaju trudnoCe i porod:aja nema nikakvili posebnih propisa. Prema. tome, va2e u tom pogledu opsti propisi o ostvarivanju prava iz radn.og odnosa i socijalnog --o.sigl.l.ra:hja. 105 - B. ZaS~ita ~aterinstva _zaposiene Zene u Sirem smislu . Ve-C bd samog po·C€tka izlaska ~ena na .rad van kUCe, a hatoCito ··ad poCetka regulisanja zaStite materinsbra u- U.Zem Smdisiu,· pOCelo se ··dollazJiti do s::iJzn-anja da je potrebm1o predUZJi,rriciti i raZne · mere, kOjim.a .Ce se re.Savati_ QJOjedini -dru7 8tveni prdJllemi vez~i za rad majki van kuCe. Ovde tfeba potsetiti da je nauCni s-ocijaliJzam, prihvatajuCi VeC 'iivesne ,postarvke 'i ·C~k izvesne· O.bltke !ptiinenj-ene u prak~Si -' sooijaJldsta utapi:sta106 , dao rneike osnovne '{liOIStavlke ru ikorr( 10,4 Ovo dokazuju izveStaji Inspekcije rada. Izmedu ostal-og Vidi: GodiSnji izveStaj Inspekcije rada FNRJ za god. 1948, 1949 i 1950, . B_eograd, 1952, s~r ..,220, 23~; GodiSnji izveStaj Inspekcije rada FNRJ za 1952 i 1953 god., Beograd, 1954, str. 76, 100 .. 103, 230, 250. '-!zve" Staj .Inspekcije rada· FNRJ zci 1954 godinu, Beograd, 1956; str. l'l6 i. 85-86. ' ' · tos U vezi s tim moZe se .napomenuti da u objavijepim odlukama Vrhovnog Suda :F'NRJ nema nijedne od.luke koj•om bi ·se ·regUtisala· ta ·materija. Vidi: dr. NikoJa Mikulandra i MilenkO Trifunovic;--Zbi?:ka odluka vrhovnih sudova, Beograd, --1954,_kao- -i Sa.ve?ni .vrhovni sud: Zbirka: sudskih odtuka, knjiga {)rva, druga ~- treCa,. Beograd." 1956. 10 8 Robert Owen je u s:voj'Oj ko1oniji u· New Lanarr-ku ustanovio deCje obdaniSte, ·U kojem su. se deca od dve godine~_na- dalie »tako leP.!?<.:zabav1j'ala .da su .ih s mukom 'odvojili' kuCama«. Vidi:_ Razvit.aJc socijati2;:1ha:·:a(f utopije ·do nauke. K. Marks --+ F. -Engels, Izabrana l 2H . . .. . ' pr.avcu treba da- se reSa~aj'u po]ed'ini-.saCijatnf ·proble~i 'veza:;:;: niza Zenski rad i tilog·U zajednfce ti":feSavanju--tih pro:blema.-10'7' Dosada-Snji razvoj tih mera potVrduje iSpravnOst tih 1postavki~' Stalan porast uCeSCa Zena u ukUIPnom 'broju zap_o&i~I].i)i,'· , a naroCito stalan porast procenta udcitih Zeqa i .majki u Uk~P;-1 nom broju zapoolenih Zena108, sVe viSe isti-re i potreb_u .da .1se. usklade profesionalne- duZnosti Zene s _njenim: -obavezama· u. porodici. To je doSio do izraZaja veC u Prv·om' a -·naroCito u Dit'Ug'Om svetslkom ratu. Portreba da se vrlo v<ilik hro~ zena ukljuCi u ratnu pr_iviedu, nametnula je dr.Zavama, pored ostalog ~brzo okvalifikovanj e Zena i sl.), da ·reSavaju- ·odrede'na .piltanja u verzi &a ·materlm!stv-om. Cilj mera koj-e sti &vrstane u grupu· za zaStitu materinStva_: u S.irem smislu, u. osnovi je dvojak. S jedrie strane, -'tpreduZi.:.-. manjem pojedinih mera -om·ofW:cava Se pun'o a~gaZoVa'nj~­ majki i ·zena uopSte na rijihov-om radilom m.eSth109; a: s· <:1~~~­ strane, one omoguC:-uju normalizaciju Z.iyota .novog •··.·· Po:fo:..:; . . . . . ·. t:ig;>,a_ ~· . dela, tom II, Beo-grad, 1950, CiriliCa, :,stT.: 1~1. I .GP.~rl~- Jr~iJ~: ~~: bavio raznim pitanjima iz oblasti rastereCenj'a Zerli~ Zailiinl')ivi su njegovi predl'ozi o zajedniCkoj ishrani po· kuCama f•sr.-.:vritlW Charles Fourier: Oeuvres completsj tome premier, Paa.-is,- -1848;- -~str. 117 i dalje. ···~--,.-;(': 101 Vidi de'o Klasni radniCki pokret .u. odnoS1J, <na proble:n,ift.~~: zaposlenih Zena, ~::tr. 131 i druge. . . ,- .--.: ,-, .. :.\_,,,_,,_.--. · 1os Stalan porast b:mja ud<:ttih Zen-a i mi}jki. mequ. 2;ap~]~:r#ir\\ Zenama konstatuje se u svim :materijalima· koj! 'obraduju pr()b~e-:-·' matiku Zenskog ra~a. Iscrpne poda:tke , po_. zemlj.ama V\i.(li: ' B_IT:·· Participation des femmes et des meres de jcimil!'es ·d Tlictivit~•; economique, Revue »Internat_ional du Travail«, vol. XIII,--No-6, '1951,str. 735---757. Vidi takode Smieton Mary: VemplOi· des -femmes en. Grande Bretagne, u »Revue International -du Trav-ail«, .v-el. LXIX,, n'O. 1, 1954, str. 55-59; -Agda ROsse!: -vempioi. _des _femmes .. Em. Suede, »Revue Internationale du Travail«, vol. LXXI, nO 3,' ~955~ str. -320; Eacr."l E. M-nntz: L'€volutio-n,_ .de remploi _des. femmes ;au:t Etats-Unis, »Revue International du Travail«, .Vol. .LXX-IV, D.Q... 5,. 1956, str. 463-488. · .., Ovo se takode istiCe u sVim materijalima:· poSle 'Drugog· ·svet-~ skog ra-ta (Cesto ru vezi sa nagradivanjem Zena), a naa:-oCirt:o, u· publikacijam·a BIT-a kao napr.: · Woinen·· -Workers ·and' ILO-, D~ 109 1213/E. 1954, str. 3. · 24$ �dice,_ u koj-Oj oba rOditelja rade vari lk:UJCe.U0 To su uglavnom mere koji~a Je_ dlj reSavanje izvesnlli. pitanja vezaD.ih za; ZivQt trudbenika uop.Ste, a koje su danas u centru tzv. socijalnih :prog~ama i na nacionalnom i na meduna.rodno·m planu. N¢ke od tJih mera ulaze u pmpise iz oblasti radnih od- . nOsa~ druge u sistem _deC.je z.a.Stite i zaStitu materinstva uopSte. neke ulaze u Sistem Skolstva a neke su vezane Zia komu-. nal:hu · politiku. Sve one zajedno tretiraju se, u poslednje vreme sve CeSCe, kao sistem socijalnih &luZbi u korist porodice. -Nije mesto, a niti bi hila moguCe, da se u okv.iru ovoga iada sve te me_re navedu niti da se taksativno nabroje i abrade. Ova Sto se iznosi treba da doprinese samo utvrdivanju postavki sa kojih treba posmatrati za.Stitu materinstva zapaslene Zene, odnosna ~logu zajednke u procesu os,Iobadenja Zene ·od yekovne potCi:p.jenosti u druStvu i porodici. Prema izloZenom, u _grupi mera za ~a.Stitu materinstva- u·. Sirem smislu moZ.e -da se naCini izvesna osnovna podela na slp,ZJ>_e . . 1 za zbrinjav.anje tdece dok majka '(odnosno r<>diteljd) radi' yan kuCe. i . ,-mere (sluzbe) za rasterecenje zap"slen.ih majkt i zena od pdslova u damaCinstvu. · .,;·:-.Pre nego Sto se prede na izlaganje mera kojima je cilj · zi~r~njava~je dece dok je majka na ·poslu, izla~e se nekoliko m.era iZ nblasti radnih adnosa, koje m.ogu da se uvE!du u cilju pp~o:Ci majkama u nezi dece. Ovde, na prvom m·estu, dolazi. u . obzir da se omotguci rnajkarna eta rade sa · n"'p<Ybpnnim r.adnhn vremenom uz odredena prava iz takvog radriog odnosa i, eventualno, povla:SrCeni radni staZ za penziju. Ova mer~ n.aroCito je va.Zna-'Ta maj'ke sa decom do tri godine · Zivota, mo moze da pretstavlja perspektivni put za resenje centraln~ pra,ble.ma u zaStiti materinstva i abe2'Jbe0enje rr:>dsustva ' majke uz dete do dve; a-dno:sno tri ga,dine. 111 ·. :uo ..Ovo pitanje .stoji -u centru paZnje mnogih sociologa a treColloScien- 'tira se i u medunarodnim okvirima. Pored ostalog-, vidi: ques internationaux du Centre Natiooal de Ia Recherche tilique~ Sociologie- comparee de la jamitLe contemporaine, f955. g<>d. · ,-tu- Ovo zastupa Branka SaviC u pamenwtom C1anku: 0 .Cenom rad.nom vremenu (»Zena d!anas«). 246 Parris, skra- . Od sitndjih povlastica u kori:st maj'ki moglo tbi se jO's po-'' menuti pravo majlke na duZi ,godi.Snji odmor 112 kao i .pravo, u -sluCajevima kad ona to traZi, da kori'Sti godiSnji odmor u p-eriadu kad dete, odri.o,sno deca imaju Skalski .odmor. Na, ovo se nadove~uje i davanje mo.gu6nasti majci da u najveCoj inoguCaj meri ko,risti nedeljni odm.or u riedelju da bi se time pbrodici, iii bar majci sa decom omoguCili zaj~dniCki obroci, iz-Ieti, zabarva i sl. Isto taJm, -madikama ikoje .mde u smenama (;plt"Va i d.rug.a) trebalo hi ostaviti moguCnost da stalna rade u smeni ko]a im: obzirom na radno vreme deCjih ustanova i Skala, naj·balj e odgo'vara. Sve ave mere, medutim, samo neznatno doprinose reSavanju obimn-e problematike organtzacije porodiCnog Zivota .u porodici gde roditelji rade van kuCe, pri Cemu ~brinjavanj~ dece i voderije domaCinstVa pretstav.Ijaju osnovn1 problem 1 zahtevaju sveStranu pomo,c zajednice. 113 u :ffiNRJ zaStita materinstva zaposlene Zene u Sirem smislu -ostvaruje se na razliCite naCine· i putem razliCit~h mera . U oblasti radnog .'zakonodavstva treha i-staCi_ prava maj'ke_ sa decoon do tri godine, a koje nemaju ni:k.org u domaCimJstvu, 112 Prema jednom propisu i'z 1948 godine, u F.ra'?CUISkoj se za: poslenim majkama kaje imaju decu (mere de. f~1m1~~) ~ora d.ati duZi godiSnji odmor za dva dana pa detetu. V1d1, opslrniJe: Gmde de tegislation sociale, Legislation des Conges. payes, »Revue Fran~aise du Travail«, Pa:ris, 1949, numero special, III, str. 148-151. -u istoj publikaciji propisa o posebnoj zaStiti i zaStiti materinstva zaposlenih Zen.a - str. 96-117. us_ Administr.ativni savet MOR-a, na osno-vu jedne rezolucije Medunarodne konferencije rada iz 1947 g., zaduZio je BIT da izVTSi anketu a merarna koj e tieba preduzeti da bi s-e pom'Ogla za._ -poslenim majkama. Rezultate iSlpitiv-anja -BIT-a, sa m.nogo zanimljivih podataka iz te oblasti, vidi: BIT, L'aide aux mereS salaiiees~ »Revue internationale du Travail«, val. LXII, no 5, nov. 1950; BIT: SeTvices sociaux en javeu.r des meres salariees, »Revue Internart101llale du Travail«, vol. XII, no 3. 1951. Rezu1tate ponovne. ankete (1957) vidi: BIT, L'aide au.x meres salariees, »Revue internationale du Travail«, V'Ol. LXXVIII, no. 1, 1958. str. 102-:-103. 247 �da rade sa-- skra·Cenim radnim vremenom 4 Casa, u kom sluCaju · primaju prinadleZnosti prema ·stvarno uloZenom i-adu (C\1. 67 Zakona o radnim odnosima). Mo.Ze se desiti -da se primena ovog Propisa u praksi suiava ibog njegove nepotpunosti, naime zato Sto se ne Odreduje po..;. stupak za osrtvarr'enje ovog prava majke, naroCito u pogrledu dokaza i ocene opravdanosti zahteva. Nairne, shvatanje o tome da li u domaCinstvu ima ili nema nekoga ko moZe da pruZi negu detebu do tri godine, more da bude wlo raz.lliiito. M<>Ze, na primer, da se stane na stanovi;Ste da detetu potrebnu negu moZe .da pruZi otac (ako radi u drugoj smeni), ili neko od rodaka ko ZiVi u zajedniCkom q.oma.Cinstvu, iii kuCna pomoCnica i da se - u tom sluCaju - zahtev majke odbije. Stoga hi hilo korisno~dati izvesna razjaSnjenja u tom p.ugledu. U svakom sluCaju, u tumaCen.ju ove odredbe Zakona o radn;m odnosima trebalo hi poCi ad pretpostavke da je intencija !Zakona da pruZi ·Sto Sire morguC.nosti za_ zaStitu materinstva zaposlene Zene,_ odnosno da se .Sto· veCem rbroju majki omoguCi du.Ze prisustv-o uz dete u periodu kad je to prisustvo potrc>ibno. StaviSe, avo pravo moglo bi .Q.a se .proSiri, u izuzetnim sluCajevirna, i na oca odnoono lice koje se fa'kti-Cki rstara o detetu. Vreme ·koje majlka .deteta d.o tri godine radi .sa ..sk-raCenim radnim vremenom priznaje se u radni .staZ kao redovno radno vre~ me (st. 3, Cl. 67 ZaJmna o radnim odnOISiima i t. 1, pod 1, Cl. 24 Zakona o !Penzfskom o-siguranju). . Sem prava majki dece do tri godine da rade sa skra-Cenim ra:dnim Vl'(:mlenom, na5ii 'P0 zi:tiv.nJi propilsi p·redrvridaj-u, kao S:to smo v;deJi (N. 81 ), mogulmost da 'zene sa pore>dienim olbavezama, a tu svaka-lt:l:r spadaju i majke, rade sa skr.aCenim_ radnim vremen.om. PoSta je o ovoj odredbi' veC hila govora_ (viili str.. 174), t<> ov-de jos 1samo do<da~emo da je u ve:ci sa ovim propisom potrebno dati r.azjaS.njenja u po-gledu ocene i dokaza zahteva} 14 1 114 Predli>g -da se mogu-Cllost (koja je postajala prema uredbi 1952 god.) rada sa skr8.Cenim radnim vremenom pr-etvori u pravo majke sa malim detetom kao i majke »koja se stara o velikoj · porodici«, s tim .da joj se takvo zaposlenje, ako za nj nema m~?guCnosti u preduzeCu odn. ustanovi gde radi' obezbedi u drugoJ 'Org.anizacionoj jed:inici, bio je iznesen na I nacionalnom kongre• lZ 248 U vezi sa povlaSC.enim stao.Zom za penziJU u korist mDjki,. . -treba pomenuti joS jednu odredbu, koja se, medutim, odnosi samo na jednu kategoriju majki. Nairne, za stlcanje prava na nepotpunu penziju (uz uslov· starosne granice ad 55 godina) · sa ·navr.Senih 15, 20 ili 25 godina radnog rstaZa, Zakon o penziskortl osiguranju zahteva u vremenskorn. razdoblju od 5 godina pred neposredno sticanje pr&.va na penziju- odred.en radni sta.z (cl. 20 i 21 zakona). Meiiutii:n, u slucaju majke deteta do sedam .godina, kame je · usled nesposobnosti po-. trebna stalna nega i porno-C., zakon dozvoljava isp1J.njenje potrebnog radnog staZa i u periodu dnZem od· 5 godina, ako je radni odnos bio !Prekinut zbog nege deteta {st. 1, t. 3, Cl. 22 zakona). Sem navedeno.g, Zakon o radnim odnosima predvida joS neko1i!ko sliucajeva zastite majikd. Tako se majka deteta do sedam godin8. ne m.oZe, sem na njcn zahtev, .rasporediti ili . privremeno uputiti na -radno mesto van mesta stanovanja (t. 2, cJ.. 68). Isto taka, za prekovremeni rad majke sa detetom m!aiiim od 7 godina potreban je njen pismend pristanaik. Postoji takode i specijalna zaStita n1ajki sa detetom do jedne godine, naime ·tim ni~jkama je noCni r.ad zabranjen. Ovo je vaZna odredba obzirom da je noCni rid, i t•) sa izuzecima, zabranjen samo !Zenama zaposlenim u· industriji, a postoji u· znatr;tfjem obi-mu noCni rad' Zena i u drugim granama privredne delatnooti, odnosno wtanova (s&<>braca,j d PTT, ·zdravstvene ustanove i sl.). Najzad, majke sa- »dvoJe ili viSe· dece dci sedam g-odina Zivota« irilaju pra:vo ·na duZi plaCeni godiSnji odmo·r. Za koliko se rad:h.ih da'!l~ p.ove.tav·a odmor, odrectuje se 1pravilima, odnosno pravilnikom o!'lganizacije, doti<m.o odlu..;. kom stateSine organa i1i ustanove ili kolektivniin Uigosvorom. -(Up-utstvo sekretara Saveznog i·zvrS.:nog veC.a za· rad; za o'dredi_: vania du.Zeg placenog godisnjeg odmora '- Sl. list FNRJ, hr. 21/58): Uz ave mere, u kojiina se }:~sno 'i.spoliaVa t>Ozitivan Stav· zakonodavca prema za.Stiti materinst.va, ·mogla bi se u daljE?rri· razvoju naSeg radnog prava p~edvicleti i odredba po kojoj su za zaStitu dece. Vidi: dr. Marija GajiC: Za~tita zdravljCt majke ideteta u svetzu · naSeb zakonodavstva, »Zdravstvena zaStita dece«. Beograd, 1955, str. 131-147, -odn. str. 1-10. 249 �hi rad maj.kama bio nedeljom i prazmc1ma po pravilu za- · branjen, 115 kao i osnovni pr.opisi koji hi ovlastili organe uprav-" - ljanja da majkama odobravaju rad u srneni u kojoj im tO odgovara, kao i neke druge 3itr.\je Povlastice koje bi bilekorisne za majke a neznatno bi opten:Civale preduzeCe. U oblasti zdravstva od interesa su za zaStitu materinstva i zaposlenih Zena (mada se njima ustanovljava zaStita materinstva uopS.te) propisi a savetovaliStinla i djspanzerima za majke i deou. Tak<>, nBI[>I". Pravilnik Komicteta za narodno · zdravlj_e FNRJ o ·organizaciji i radu dispanzera za Zene, iz-:niCito stavlja u duZnost dispanzeru, a u vezi sa osnovnim zadacima, da »daje miSljenje« o du.Zini potrehnog otsu3tva pre porodaja, kao i premeStaj.a tru-dnih Zena i majki sa decom do ·till god!ne na ·clrng"i, ilaJkSi rpoo:>o ~cl. 11, st. 2 rpod e Sl. list FNRJ, br. 96/49), Mada Pravilnik .a Oit"ganizaciji i radu deCjih dispanzera (Sl. Jist, FNRJ, br. 88/49) 'kao i Pravilnik o osnivanju, organiza-ciji i radu p·orodiliSta (SI. Ust, FNRJ, br. 10-6/49) ne 1sadrZe sHC:n.e odredbe, ave ustanove 1znatno doprinose :provodenju u Zivot i .zaStite materinstva zarposlenih Zena. Utoliko rpTe ilto je' korlilcenje ovim ustanovama besrplatno (CL 6, st. I, t. 7 Uredbe o olbracunavanju i naplati tToskova u dr.Zavnim- zdra-vstvenirrn ustanovama - _1SJ. list, FNRJ, br. 516/48). (Mada su svi ovi 1proprMi formalno ·>Stavljeni van snage,_ je:r:- je regulisanj~ s'tatusa i posiova:nie tih UJSta.nova -dato u nadleZnost TefPUibUOkim orrganima, faktiC:~o stanje nije i·z- · menieno.) Slulbe ~a ~brinjavanje dece ~a~osnenih m a i k i. Velika 'Smrtnost i olholevani·e dece .. -naroCito u 1prvim godinama Zivota.. i drug:e negativne rposledi-ce otsu-stvovania ma ike iz kuCe u.sl6Vile su da su se vrlo rano OtooCeJi uvoditi izvesni oblici .starania o deci radnica.118 Mecfutim, na ovom poliu ie Pr:ivat.na iniciiativa vrlo dmro hila jedina. usto minimalna i p::tliiativna. Zakonski pro,Pisi u toj oblasti i m'a- terHa1no uCeSCe dr.Zave u· Zlbrinjavanju dece zaposlenih Zena doSii su neST-azrnerno kasno. Dr. Marija GajiC predla.Ze da IS€ rad nedelj-om i praznicima zabrani i trudnicama. Ibidem, str. 141. n_a Ne raCunajul:i rad Owena u tom prav~, izgleda da su prvi 115 deC:ji vrtiCi osnov.ani polovinom XIX veka. Tako je u NemaCkoj joS 1849 -otpoCela obuka deCjih negovatelj-ica :Za deCje vrtiCe (njih · 250 MaZe se reCi da su na ~por razvoj .deCjih ust~n_ova i uop~t= · na razvDJ· svih onl"h mera· k-oJ·e· ubraJamo u zasbtu matenn · f" .stva u ·Sirem stnislu, uticala i da jo·S d~nas znatno. u lC~ ·aka zast~rela i patrijarhalna shvatanJa o mestu 1 ulo v riO J . d' . 117 .tZene u druStvu 1 poro 1c1. . Medu socijalnim. 'sluZbama u korist zaposlene m~Jke, stavljaju se na prvo mesto dnevne decje ustanove (cht!dren day care services). ko'e .J·e ustanove smatraju se one ustanove J K ao d nevme dec d k · "ka zJbrinjavaju _ potpuno iii deli~iCno - _d~c~ ~ J~a~ija~ ·odm.osno dok IS'U l'lad-1te.1ji zauzetL radom ill. )avnam , us ma van k uce. . d . kta· .Svrhu ovih ustanova treba po~matr~~~n~: i :~e:z1a:~:enj~ <>_bezJbedenje detetti potrebne nege 1 vaspl . d"teil" na . . t· d aj'ke .odnosno ro, 1 Ja, potrebne -produktivnos 1 ra a _m ' radnom mestu. slu2Jbe "a ~~i~~~~~j: ~~c~::~:l~~i~a~~j~~;~~~ol~~~;s~~ba stoje . . '"b 1 koji je tome plosvetio ceo 125), S.to se duguj7 Ft:Iedr1chu- Fro.: u,omenuti da je Pruska, do- .svoj Zivot. Medutlffi, mter~~~~a J d~Cje vrtiCe kao »opas~~- J;?O duSe na kratko vreme, z k C"l0 otpoCeti razVoj. U AustrlJl J€ drZa.VU« Sto je svakako za ? 1 . . . su osnovarni vrtiCi u Praprvi d~ji yrliC 'OSnov~n u ~ec~cie~:sr~J~zobrazba kadrova, ka~nij e gu, Bmu 1 Trstu. Vee 1~6 p (1869 1872), koje _je obavezlV~O potpomognuta ~ak?flod::vstvom .. deCji vrtiC, i koje je I?red_v~-:­ d.a uz ·svaku ucltelJ~~u sk;~lu bude Ja bude iskljuCivo Zenski. VIdi: dao da kadar ~a decJ e. vrtKl~edn;.og~tnerin »Handbuch der Frauen_Josefina Pens1mus: 0 ~e ~n e ' arbeit in Oes-terreich«, ~Str. 271-272. . 1 . t Sto je drZ.ava: 1 111 svakalro da je na takv? stanj~ ut~~deoCi ra~ica u zadatak -putem propisa uglavnom stavlJala bno~tvaiDo kao i Cinjenica da pos:J.odavcim.a,~ i to v-iSe_ f~rm~~ ~~g·ova i intelektualke. reSavale su zaposlene z~ne iz ~ra an kuCne posluge, a ne borbom pitanja domaCmstva _I dectie: pu~m "ima da ih reSava i unapre-: 1 anJ da- zajednica uCestvuje u m P ' · y duje. . . . St - .e razrumeva pod dnevnim ~1-1~ Koji sve naziVl .-~~tri:. ~nt:r!~t:o~al Survey of Programrr;_e,s decJrm ustanovama, Vl' 1. · • rof dr Matija Ambroz1c, of Social Development, -~tr. L134 I k~~e· .Higijena pretSkotskog P.redgovor prevodu knJige . . · uzrasta, Beograd, 1946, str. 3-8. I 251 �u c:n~rll -~~nje, ;na_da se poslednJih godin'a sve viSe. isiiCeznaeaJ ZlbriUJavanJa 1 dece Skolska,g Uzrasta~ Ust.anove i sluzbe za zbrinjavanje dece pretskolskog d b ~:~~~~e. De;setinam_a godina pretojali su iskljuci,;o i,:',l~ ri. ailil:S a 1 ~a UJima se Insl!~·tiralo. -U poslednje vreme, med~..:.· tim, sve se v1Se pronaiB!le i druge moguenosti .. . dece u porodice, kombinaeije ·zabaV'iSta igraliSta S~·estan~e· manJ·ih. grun ,dece, pat rronazna sluZ:ba a 'sl. ... , CU'VIanJ a , ~ao Ob~Irom na vaZnost problema:, potrebno je da se na k od OVfh ustanova opSirnije osvrnemo ne eDete, kao su:bjekt koji se !azvija u ~draslog ·Cov~·~a, zahteva ~dredenu negu, osnovanu na medicinskim zakonima . ?dgoJ zasnovan na -pedagoSkim principima. UobiCajen '. 1 1 s~_atra se _prirodniffi•da i jedno i drugo .moZe najbolj~ ~--~: pru~I - maJka. Ova je, medutim, materija koja preva~ilazi okvtre ov~g rada: Stoga se izlaganje ograniCava samo na naJneophodmJe trehranje ovog pitanja. Raz:vit~k p~sebne medicinske grane, mentalne higij ene,. po:vrdw ]e Va!zno,st prisustva majke, odhosno· roditelj a ka vaznog f_aktora. u podizanju _de~e i otkrio traume koje n;staj: k~d ta I.1ubav 1 veza sa maJkom izostane iii bude naglo prekmuta_. Prem~ tome, detetu je potrebno oheZJbediti, naroCitO< ~ prv1m. god1nama .Zivota, pored opStih higij enskih uslova ·rsh~ane 1 ~ege, i prisustvo majke, odnosno roditelja. K~d: maJka ·radi van k<t>ce, . odnosno dugo otsustvuj e ti u.slovi nemogu ~e u celosti ispuniti. Prisustvo majke ,s~atra se ne...: oph?~IInm, nrur?~Cilt~ !Pea:d.·oodru od ·rodenja d(} dve odnosno tri go.~1ne ~tarost1. Stoga avo pitarije - kako ol~ezbediti ito· duze pnsustvo majke sasvim ma]om detetu _ ·Cini cental" problema u zaStiti materin:stva zaposlene .:Zene u Sirem smislu.119 · 119 OpSirnije o m t · stvu · noCe i u vezi sa ~nn Healbh Organirsatio~ · 1?-ent~:~:lnDj higijeni (za vreme trud~~ ~~ke malog deteta) vtdi: World 1 \t port on the Second Session, Ge~a ee19~ ~;nt~ ~e~tw!. _ReHealth' ~Wo~ldHe~ltha~;g;_: ~~~:fi~~), ~a~=:~ ~~~~ :;;~ 6~ent0.L DeCje ustanove poe}. nazivom jasle, kojima je cilj ~brinja­ vanje dece najni.Ze dobi, .poCele su se osnivati veC na poCetku masovnog izlaska-Zena na rad van kuCe. 120Dobre strane jasala s.u Sto u njima dete provodi vrem-e, -dod<: je majika, odnosno dok su roditeLji na pO+S!u, u hjg\jenskim uslovima smeStaja i ishrane, Sto, naroCito u zaostalijim Sredinama, im.a d. va:Znu ulogu u ve:zli sa praviJ.nom negom dece. · Negativne strane jasala, ako s.e apstrahira du:Za odvojenoot, odnosnO rrustavljanle majke od de-teta, dolaze aid lokacije jasala i radnog vremena majke. Kad se jasle nalaze uz p·reduzeCe, negativna stran_a se ublaZava aka majka, odnosno roditelji stanuju u neposrednoj biizini mesta rada (»fatbriCki "krug«, odnosno naselje u neposi:-edn:oj blizini preduzeCa ili ustanove). Med.utim, u _sluCaju kad majka, odnosno roditelji stailuju d~leko ad mesta rada, p·ojavljuje se problem prenosa deteta na vecu udaljenO+St. Otuda se doslo do stanovista da je prikladniji smeStaj deteta u jasle u blizini stana majke, odnosno roditelja. _Kad su jasle smeStene u hUzini kuCe, ali zatc daleko od mesta rada majke, poteSikocu pret:stavlja dojeilje deteta. Iako dojenje pretstaVlj.a -znatno maTI.ji deo vreme'ma u kojem je dete srrneSteno " j"sle, ]pa!k prekldi "'"da ro<>g dojenja znaCe gubitak za 'PreduzeCe, odnosno unose ·elemente di:sharmonije u rad majke na radnom mestu (naroCitO u tvoN1ici), a za majku znaCe napor, skop~an sa neprijatno·stima, koje Cesto imaju lo~Se posledice za dojenie. Med:utim, ako se pretpostavi_ rad _sa skraCenim radnim vremenom za cell period dojE:mja, ova negativna stran'a jasala smeStenih u bUzini stana majke ublaZav_a se ili Cak :sasvim otp·ada. Negativna strana jasala u odnosu _na dete i majku u vezi sa radnim vremenom majke, odnosno roditelja, posledica je ranog otpoCinjanja rada majke (Sto· n.aroCito dolazi do izra·Zaja kod rada u smenamp) ili na poslovima .g.de se radi dvokrat-: 11.0 sa duZim pau~·am~ izme.Uu r~da_ .(3-4 Casa). Se~ toga, 120 U op.Sirnoj studiji BIT-a (iz 1932) o socijalnim slUZbama (gde re daju i definidje i nazivi poiedinih sll.liJbi), u .·svesci 301: Hygiene du travail, pominje se_ da je prve jasle os~ovao industrijalac Du,.. ·pont 1864 .g. Medutim, u citiranom -delu Jules .Simona L'ou.vriere navodi .se· da- je. prve ,jasle podigao industrijalac Dolfus u. Milhouseu. 252 253 �i u sl;t·CajeYima naj~brizljivije paZnj,e,_ u jaslama ·postoji veCa mogu~nosf za infekcije, epidemije i sl., Sto maZe da ima tezenegatlvne posledice po decu {napr., deCje holesti u sasvitn rano doba). _5?ve n~gativ:r:e. _str~ne j<:,sala i. napadi na nji-h zbog visokih_ troskova mveshCIJa 1 odrzavanJa, a naroC:ito sa Stanov;iSta me~talne h:Lgijene, ipak ne mogu da budu razlog da se r da~Je n~ radi n~. pr?Sirenju njihove mreZe i njihovom ·usa_:_ vrs~vanJ-u (s~ec1!aln1 kadro~ ~zamenice majki«, specijalna sluzba. pr_evozenJB: dece u Jasle, kombinovana sa slu.Zhom s~kupl].an]a!. pr.an]a i gla-Canja rublja male 'dece i .sl., pravilna. lokaCIJ_a. J_asala, prilagodavanje njihovog rada radnom v:eme~u -~aJkl : dr.). Nema do~oljno argum·enata za opravdan)e knla:;ce, ko)~ se"1'onekad cuje, da su »i IOOiji uslovi kod ~':~e bo~l'. od omh u· <lecjoi ustanovi« (iako se pri tom naj:es,ce m~sh na domove, odnosno ustanove zatva.renog tipa) )er. za ~eophodnu oseCajnu vezu izm.edu roditelia, naroCit~ ma~ke 1 dete~a, i za vaspitanie deteta -bitno je na koii se na~n provod1 vreme sa detetom, a ne koliko je vremena ~aJ~a formalno uz dete. Ovo naroC:ito vredi obzirom na Ci..> n)enicu da napredak u razvoju Zivotnog standarda a naroC:ito standa~da st~o·van.ja, -ne 1i1de u veCdni IZemaJja 0.nim tempom kako br to brio potrebno. ,stag~ na zaj_ednici ostaje 01baveza da nade sredstva i -mogucnostl za podizan!e Sto veCeg broja jasala. Pri tom se ulo,ga · z~konodavca svddi na propisivanje prava i obaveza za po..:. drzanje jrus~la, higiljeruSkih ; pedagoilkJih standa;r-da, u utvrdiv~nJU P_r~fii~ i obe:zJbedenju strUCnih kadrova, ustanovljavanJu naC1na kontr~ad radom, kao i naCina za obezbedenjepotrebnih sredstava. 121 · Valja ipak napomenuti da jasle treba shvacati samo ka<> ustanovu u kojoj dele provodi vreme dok je majka ria poslu. Takozvane nedeljne jasle, .u kojima dele provodi celu nede!ju, 121 Ovo ..su uopSte obaveze zc;tiednice prema. socija'!nim slu.Zbam~,. no posto se '!1 'Ovom sluCa.Ju radi o specifiCnoj medicinsko~OCIJ3~0J 17stanov1, gde je standard prevashodno vaZan uslov za ~Pt ~JaVanJe svrhe slu.Zbe, to je potrebno ove obaveze naroc"ito iS ac1. 254 · a sa ·roditeljima provodi samo jedan dan nedeljno, ne treba smatrati kao pogodna reSenja, nego sam~Y kao ~izuZJetak, za izuzetne sluCajeve, i nastojati da period za vreme kojeg Ce dete biti.smeSteno u nedeljne jasle bude- u interesu i deteta i roditelja - Sto kraCi. Obdanista122 Sill jeiline ·ustanove koje potpuno zbrinjavaju decu pretSkolskog doba !Stariju ad 2, odnosno 3 g., za vreme dok je majka na poslu. Te ustanove prizn&ju uglavnoon SVIi pozvan1 struC:njaci kao korisne sa stanoviSta x;torm·alnog uz..:. goja deteta, pod uslovom da ,se vade po odredenim propisanim principima (ishrana, pedagoski odgoj). Sem obdaniSta, najCeS·Ce kombinovanih sa zabaviS:tima za decu pretskolskog doba, sve vise pocinju da se uvode i drugi naCini zbrinjavanja, odnosno .grupnog nad.zrora. Taka se polkazuje kao pogodno i okupljanje manjeg broja dece po privatn'm kuCama, ali pod nadzorom struCnog osoblja iz patronaZnih centara (Engleska, Svedska, K-8.nada), organizacija deC:jih igraliSta i vrtiCa gde se deca pod nadzorom igraju i dobivajU nepotpun iii· redovan obrak (Cesto iz centralnih kuhinia). Ovakve. mere izazivaju sve ve.Ci interes i u medunaradnim krugovi!J1.a. NadleZne vlasti duZne su u takvim sluCajevima da ObeZJbede struC:an kadar za p_atronaZu i kontrolu nad higijenskim i drugim uslovima te da pronala·ze i obeZibeduju pogodne oprostore, porodice i sl. Sem to.ga, za decu pretSkolskog doba, ustanovljavaju se sve viSe i sluZlbe ·z.a Cuvanje dece na .nekaliko sati, po kuCama iii u specijalnim prootorijama (»garderobe«. za decu). Ovo ~e uglavnmri. praktikuje za ·Casove u kojdma majka, odnosno rod1..., telji oQavljaiu poslove izva!_l radnog vremena. Ovakve slu2lhe i ustanove (kao i uopSte zbrinjavanje dece pretilkolskog doba) obiCno org:anizuju i vo·qe razne privatne orgailizacije. Medutim, sve te sluZbe potpuno ne zbrinjavaju decu za vreme od 8 ivlSe Casova dok su majke na poslu. Zato ocbdaniSte, i pored 122 Pod obdani.Stem razwnevamo ustaiTove u koj ima dete provodi vreme u druStvu svojih vrSnjaka, pri Cemu dobiva ·izvestan , pretskOlski odgoj gde redovno -dobiva i odgovarajuCe obroke i gde se odmara u 'vreme za to odredeno. U naSoj praksi i u pr'opisima upotrebljava se i terrnin deCji _ vrtiCi. 255- �razlicitlh dmgih obJika mstite dece koji treba da (pOstoje ostaj~ i da!je najpogodnij_a mera, koju treba forsirati za :z;bri~. njavanje dece zaposlenih majki. Ustan:ove i .slUIZbe za zbrinjavanje dece Skolskog .uzrasta su takode vrlo raznovrsne. BuduCi da Skolska deca nisu U toli~oj meri zavisna ad staranja Odraslih i majke, te izvestan de~ vr_emena koje roditelji provode na poslu, deca provode u skoh, to je i lakSe organi.Zovati slu2Jbe koje se 15taraju o deci u njihovom slobodnom vremenu. Dnevno zbrinjavanje Skolske decezaposlenihmajki, odnosno roditelja, postaje sve viSe problem, naro_Cito u velikim gradovima i industriskim centrirrna, 01bzirom na skuC:en prostor koji deci stoji na raspol01Zenju za· tgru, na negativan uticaj ulice i sl. _ Danas sve viSe pre~vlad:uje miSljenje da je najpogodnije da se ~brinjavanje Skolske dece organiz.uje u okviru Skala. Medutim, Skole najCeSCe nemaju dovoljno prostora ni za redovnu nastavu (Skole u kojima .se obuka vr.su. u »ISmenama« go!_~v? su p~a:rilo u mnogim zemlj ama) pa se tra:Ze drugi nacm1 za zbnnJavanje dece. Najpotpunije zbrinjavanje JPO.stiZe se putem obdaniSta {cesto kombinovanih sa decom pretSkolskog uzrasta), u koj ima deca dobivaju sVe potrebne obroke, imaju mo.guCnosti da pod struCnom paskom uCe i zabavljaju se .. Ipak, ohdaniSta, ?'bzirom na potrebne zgrade, opremu, -odred:en broj os01blj a 1 sl. uglavnom su vrlo retka, naro.Cito truno gde -de-ca, uzimaju obrok u Skoli. Mnogo CeSCe privatne i druS:tvene o.graniz~ci!e, u zaiednici s~ S~olskim vlastima, orrganizuju i.graliSta, :t:11~l10~eke, _kl~b?v~ shCne ustanove, u kOjima se deoa okup1JaJu 1 za·bavl]alu za vreme dok su im roditelji na poslu. _ Medu ustanoyama za Skolsku decu na_imnogobroinlie su ii na njlima se najvi.Se ins.istka daCke~ odnosno Skolske kuhinje: Iako se u organizaciji d-aCkih kuhinja prvenstveno radi Q brizi za prayi1nu ishranu dece i njihova zdravl.ie one se sve viS~ tretiraju i kao va:Zne ustanove za pomo'C' 'zaposlenim ma1kama. Kao i druge .socijalne slU2lbe, i da&e kuhinje' su yst~novljene .u poCetku za odredene kategorije dece- (sirbmas!l~, ·nezbnnuta), ali tenden-cija njihovog razvoja ide ka tome da postanu o;bavezna ustanova u svakoj Skoli, koj om I 256 ce- se koristiti sva de.ca, lbez 01bzir.a na s-o-cijalni status rodite!ja. Narocito je pozitivno kad se skolske kuhinje tako organizuju da u njirna sama deca - -i de-Caci. i devo•jCice- uCestvuju u priprernanju· i serviranju obroka, od:nosno ·u iSvemu $to odrZavanje kuhfnje ·zahteva. Time se, ·o.rbzirom na pr·avac razvoJa savremene porodice, potstiCe ) jednako vaspitanje devoj-Ci-ca: i.~deCaka za poslove u domaClnstvu - faktor va.Zan za usklad:ivanje odnosa u ,porodici u kojoj ·C?!ba suprurZnika, odn-Osno roditelja rade. Obaveza osnivanja d:aOk:ih kuhinja ISVe ViSe ulazi u zakonodav.stvo mnogih zemalja, .Sto pokazuje pozitivne rezultate. 123 Za zaposlene majke neohiCno 'je v-<:1Zna sasvim nova mera (koja poCinje da se provodi. u doba Drugog svetskog rata) --: izda.vanje obrOka ded i za vreme Sk~lskilh r.aspu&ta. Za zd~avlje i vaspitanje dece, a naro·Cito u vezi sa radom majki van kuCe, vaZp.a je i .pomoC zajedni-ce u .o!'lganizaciji letovalista (ne samo za skolsku vee i za prejjijkolsku decu). Dlo_ga zakonodav·ca u vezi sa oviin sluZbam-a. svodi se, kao' i kod drugih ustanova, na to da propisuje uslove za o~varanje i voCtenje ustanova, subvencije, _kontrolu i sl. U svakom sluCaju, za odgoj dece :SkOlskog uzrasta neophodna je najuZa rpovezanost .Skole i porodice. Ustvari, dete ibi trebalo- da provodi u Skoli sve vTeme -koje ro-ditelji prov:ode na pooSlu. {Ova veC ,poCinje da se provodi u praksi u nekim zemljama.) MaZe da se 1ra:Ze da u poslednje vreme sve ViiSe prodir:e schvatanje da zhrinjavanje dece zaposlenih ro4-itelja treba da bude sadr.Z.a:ho u si:stemu ·Sikolstva, komlbinovano sa sistemom socij alnih slu1Jbi i aktivnosti druStvenih oy,ganizacij a. Isto tako Sve s~ viSe isHCe potreba da sve Ove niere ·ustvari treba ~cta se proS-ire na svu decu Skolskog uzrasta. Stoga na zajednici !ezi zadatak .da <>be21bedi izgradnju takvih il:kola i ~sigura po·irebne kadrove, S'to Ce om-oguCiti da Skola postane mesto gde Ce dete dObivati ne samo znanje propisano Skolskim programom, nego gde (:e se uopSte vaspitavati za druStvenog Coveka i gfa.danina·. To ·znaCi da u Skoli dete -treba da savlada s)<:olski program, da uzima potrebne obroke (u 1 123 0 ·organizaciji Srkolsikih kuhinja u Ftancusko'j, Svedskoj, SAD, Danskoj i Engleskoj vidi: Lazar V. Poponjac: Razvoj Skolskih kuhinja,. Beograd, 1946, \Str. 6-8. 17 Zena u radnom odnosu 257 �ClJem Ce pripra:vljanju sudelovati), a dti slohodno vreme pro:-:: vodi u razo:ti'odi. 124 Kao zadatak porodice osta.je razvijanje emocionalne stia. ne Zivota deteta, porodiCnih veza; izgradnja individualnosti; i sl. Ovakva organizacija podizanja dece omoguCuje normali~adju iZivota porodice u novim uslovima kad rade oba roditeJ.:ja van kuCe _:_ i dOfl)rino:si ostvarenju ravnapravnosti Zene. Pri tom <;>snoyni princip vaspitanj a - i u Skoli i u poro-_ dici - treba ila bude princip jednakog vaspitanja bez obzira na poP25, jer je to jedan od qsnova i uslova z;a stvaranje novih odnosa u porodici, koje zajednica trelba da stimulira -da se 'Sto brZe razvijaju. DeCje ustanove i socijalne slU.Zbe u korist dece ulaze, uglav'nom, u sistem deCje ·z.aStite i o njirn.a se mhogo diskutuje ~ i · na nacionalnom i ni medunarodnom planu, u okviru najrazliCitijih or.ganizacija Koje se .bav~ pr9blemima zaStite dece i porodice. Ipak, njihova &e p-roblem~~ika, naroCito posle Drugog svetsko.g rata, sve Ce.SCe tretira i na med:unarodnom planu, ~ u okviru pro:blematike zaposlenih ·zeria, a naro'Cito' je- tretira Medunarodria organiz_acija rada, ~omisija za status Zene pri EOOSOC-u i m.edunarodne sindikalne i !Zenske org.anizacije. Ispitivanja su uglavnom pokazala da je potraznja za tim ustanovama zri.atno veCa nego :Sto je hjihov br-oj; da mnoga· zakonodavstva 126 predvidaju o:bavezu preduzeCa da otvaraju 12o~ Zanimljivo je navesti da je 2ivojin 2uj~viC .(1840-70), »jedan. od. prvih socijali<s-ta p}edu Srbima« (kako ga naziva Sv. MarkoviC u p-ismima sestrama NinkoviC), u svojim spisima predlagao-. da se Skole- grade po planu ))udeSenom za udobno .i zdravo Zivljenje uCenika, ita uknici imaju po pravilu Zivljenje kod Skole« . . . da se uCenici )>po p·ravilu hrane kod Skole« (kuvara plaCa opStina, a hranu nabavlja takode opStina od svih, sem naisiromaSnij ih opStinara). On j·e takode prOOiagao da se i knj ige i sav Skolski pribor nabavlja za uCenike na teret op·S·tine. Vidi DragiSa La~CeviC: Istorija socijatizma u Srbiji, str. 35 i 38. · , 25 Pri tom--naroCito misl'imo na vaspitanje u odnosu na muSke i ))Zenske« poslove, i obaveze prema.,domaCinstvu i deci, kakV'o s~ provodi ooobito u Danskoj. Vidi: G. Nelson: op. cit., str. 241-242. 126 0 zakonodavstvu u 29 dr:Zava u. vezi s·a deCjim ustanovama, odn. dojil:iStima i jaslama vidi citirane Clanke (BIT-a): L'aide aux mer~ salariees. Vidi tak.ode .International survey of programmesof Sociez:t Development, str. 65. 258 te Ustano-ve ali da: se zakOn&ki prop'isi Cesto ne prim-enjtijilf: da je znata~ broj. tLh ustanova potekao i odrZava s~ · pr~vat-: nom inicijativ6m i iz sredstava 'raznih dru.Stava, ·ah da sve viSe preo·vladava praksa da se te ustanove . slu~be subven""_' ..i cioniraju iz sred&tava zajednjce, uz obucavanJe kadrovai kontrohi; da je· najteZi problem zrbrinjavanje sasvim IJ?.ale dece· da se u poslednje vreme, naroCito od Dr~gog svet_s~O&' rata' naoVamo sve viSe pr6nalaze razHCiti naCi~i za ZJbtln~~-= vanje dece, d~ r.oditelji uCestvuju u troSko:rima· izd~;:tvanJ_a deteta samo ma:rijim delom, uglavnom srazm.erno .s:roJI~ ·pr.I- , hodima · da se deca ipak najcei\ce ostavljaju na br1z1 rodttelja iM jedn~~ od rod;teJ;ja, oca .jJi mruj~e (deda d baJk;al, llli prijateljima iii susedima, ada J€, naroclto.m.edu r~~nl_c~a,.':'ri,~ malen procena:t onih koje imaju pla.Cenu po~ocn1~ ~ kuc~~:, kOjoj se poveravaju i deca. ~ . . .· ._ . Sto &e tiCe- medunarodnog regulisanja zaStite materin~tv.~ .·. u Sir€m sroislu, kao StO smo vi deli, piedvida se samo. po::~~-~-.. da se ustanove.uredaji u vezi sa dojenjem i ~ego~. ~dOJca4 1 ·0stale socij alne mere za pomo-C zaposlenoJ . maJCl, ~e,d.u '·' kojima su za Siru zaStitu materinstva deCje usta~ove_ ~tn~, nisu joS doSle do izr3:Zaja u medunaro.dn?m. _;.egul_ls~nJu. u FNRJ odredJbe Ustava (cl. 2.4) daJU tzncrt osnov za do~ noSenje detaljnih p'ropisa u oblasti za:Stite _mater_iilstva~ ?_;·.~ Sirem smJ.slu odnosno za zlbrinjavanje dec~ zarposle~l~ m?~:k~-~ ·. Medutim o~de treba pomenuti kao zanim~jive istorisk~ 'do-·' kumente' dva propisa dorieta _1945 ,godine,~.. pre_ no -Sto -~e _pro:klamovan Ustav. To su: U:putstvo 1(¥inistarstv~" J?r?svete . . ~a"" vezne vlade) e;a organizaciju i !ad u zaiba~tima -~de~~~ vrticima) (Sl. list FNRJ, hr. 57/45) i Uputstvo za orgamzacrJU, socijalno-zdraVJStveni i vmstpitni rad obdani!Sta IZ~ decu-_ ?~:t­ Skolsko.g doba u gradOvima .i indtis_t~iskim cent~rma {181. -lls:~­ FNRJ, br. 82./45)."' Karakteristicno je da su uputstva vrlo op§irD.a; sa hezlbroj detalja i deklarativ:riih Clai?-o:ra. ;rako se~ napr., u IPrvom. UJPU1ls:bvtu· na~a1Sa;ra ;d~ Je '»rvaiSP~Itarn]e u -~_a­ baviStu besplatno« i da traJe tn godme: J:ako Je za1b~v1ste_ vaspitna ustanoVa, predvida se da ·.aeca, ]ioioj je to potreib'q._o,, 121 Oba uputstva .·stavljena su _ va'n sn~.g-e Uredb~ .o· Uttvrdiv~·-:-: nju prorplsa saveznih organa uprav~ lroJI ~u pr~1 da_ vaZe -. Sl. list FNRJ, br. 42/53. 17. 259 �dobivaju i hranu. U drugom uputstvu 1(115 C!anbval) daje se deftnicija 0:1J.daniS:ta kao »socijalne ustanove narodne vlasu ~a dnevno zbr~njavanje; negovanje i druStveilo vaspitanje: ?"':~; u dobi .od 3-7 godina zivota« (a!. 1, •Cl. 1). Sem toga, ~_nc1to se ka·ze da »obdani.Ste omoguCava radnoj Zeni - majci da- aktivno ·1:1Cestvuj e .u privrednom, kulturnom, di'iZavnom i druStveno-poliUCkom Zivotu .naro.da, a- da u isto 'vreme podLgne fiziCki zdravu i duhovno snaZnu decu, punu iZivotne -:raa.osti i , stvaralaCkth teZnji«. Zanilm1jivo je, i to, da · se, uz upravni.ka, daju siroka ovlascenja oi!bo'fu roditelja (Cl. ~Oi7), ·koji, Pc:>red ostalog, ima du.Znost da jedanput meseCno saziva. sastanke svih roditelja dece sa pretstavnicima masovnih_ .organizacija. . Sem .ovih propisa., treba pomenuti i odredbe Opsteg zakOOJ.a o narodnim odi>Oil'ijma (Sl. !Jist FNRJ, 1br. 43/46), Uoo:ie meruu ?fln~vnim .zadacima narodnih odJbora :Predvidaju staranje da zeP.e s tv ar.n o (podvukla S. D.) uZivaju ravnopravnost sa mu~karcima u svim oblastima drZavnog, privrednog i dru~tveno-p:olitiCk.olg :Zivota kao i -za,Stitu matera i deteta OJsnivanjem_ por:odiliSta,_ deC.jih domova i o!bdaniS.ta« :(C:l. 25, t. 13, . i Cl. 26, t. 4). , Na ove od!redfbe nadove:zmju :se _!karsn.lJje, na ,QI.snovu Ustava, propisi o deCjim ustanovama, mada su se one osnivale i pre ¢lonoSenja ovih propisa. 128 To je hila nuZna potreba u tom periodu kad se zapoSljavanje :Zena, putem. propagande druStvenih organizaJCija, naroCito forsiralo i kad je :broj za- · poslenih ·Zena poCeo naglo i stalno da .raste. 129 1 .. Uredba o jaslama i deCjim vrtiCima kao i detaljniji.propisi u vezi s tom_wedl>om (Uputstvo preusednika Komiteta -- us N3ipr., prve deCj_e j~Ie u Sloveniji otvorene su avgusta 1947 g. u Maribomk:oj teks.tilnoj tv;omici. Vidi »Zena danas«, br. 51, 1947, str._ 22·._ Isto tako, prema j-ednJom ,izve~taju Saveznog zavoda za narodno zdravlje (iz 1955 g.), veC 1947 godine. biLo 'je 29 j.asala sa 935 fiesta, 1948 g. njihov h~oj -se pop·eo na 97 sa 2.909 mesta, 1949 goditie bilo je 147 jasala sa 4.949 ·:m.esrta, .a_ najveCi je broj bio u 1950 g; - 162 sa 5.345 mesta. 129 Kretanje zaposlenosti Zep.-a od 1939 do 1956 vidi: Peti plen-um Saveznog odbora· SS,RNJ, Beograd, 195·7, str.- 56. Razne !sbatistiCke poCLatk.e U· vezi .sa Z£-nama i porodicom vidi: Zen.a. u. druStvu ·i privredi Jugoslavije, »StaJti·stiCki bilten<c br. 13:3, Beograd, 1959. 260 Z. narodno zdravlje ~NRJ o organizaciji i radu deCjih jasala - Sl. list FNRJ, br. 48/49 -.i Ptavilnlk" grailenju deejih jaC. sala i decjih vrtica - Sl. list FNRJ, br. 57/49) regulifu nadlel>' nos.t za osnivam.je ustanova, razlo.ge koji obavezuju na •osniva. . nje, . nadleZnnst u 1pogledu ibrilge · ·O struC-nom -lkadru na·Ciit upravljanja, tehnicko ureilenje itd. · Uredbom o osnivanju -decjih jasala i deCjih vrtica (Si. list FNRJ, br. 81/48) zakonodavac je 'nedvosmislen<> mail!) 15hvatanje da se te ustanove o-snivaju u ci:Iju JZaBtih{ ·mated:rl..:.._ stva zaposlenih Zena. To -se indirektno vLdi i iz pravnOg osnDva po kojem je doneta ·ova ure<1ba (cl. 40, u vezi sa .ci. 14, t, 2 Za" kana o petogodiSnjem planu - kojim se predVid:i »OSigurati u ~St:o ve6od m.erruvodende -Zena ru -prifVtedru«). Clam-bm 1 uredb~· daje se, u ovom smislu, _i deklarativna odredba: »U cilju d-a se Sto veCem broju ·Zena omoguCi uCeSCe u socijalistH!koj- i~. gradnji zemlje, osnivaju se deCje jasle i vrtiCi za n-egu i: v~:r spitanje dece Cije su majke zaposl~ne.« · Prema ovoj odredbi, inve.stitori su duiZni da ob-avezno predvide gradnju deciih jasala prili.kom izrade projekata zc. nova preduzeCa u kojima Ce bitl zaposleno preko 200 radnika i sluZbenika kao i za radniCka naselja. PostojeCa preduzeCa obavezna su da osn11ju jasle _{»moraju imati sopstvene jasle.« - cl. 4) ako je broj dece kojima su jasle potrebne veci od 20. Ipak, narodnom o<1boru je ostavljeno da izdaje naredenja ko C.e morati da ima jasle. Sem toga, daje se mo.gu.Cnost da nekoliko pr:eduzeCa ima.iu zajedniCke jasle. Za decu rad-:nica predU!Ze.Ca gde se neCe otvor.iti j.aSre, uredb:a p!edvida da. duZnost osnivanje_. jasala pada na nar.odne odbore. Alf, dok se za preduze,ca upotreibljava stro1gi imperativ (»rhoraju~<, »dll!Zna ,su«), za narodne odlbore-~pita•nje 15e ne postavlja sasvith strogo (navodi se samo >>osnova-Ce se«). Urediba izriCito predvida da u jaslam.a mOtgu biti smeSteni ne samo deca radnica - sluZbenica, nego i deca uopSte za.::.. poslenih !:Lea - dete o koj em se star a ota-c ili neko drug.o li.ce, rulm je zapos1eno· (al. 3, ·Bl. 3). U uputstvu o organizaciji i radu deC:jirh jasala ·kao zadad jasal~ navode se: _ne.ga, prehrana i odgoj deteta; horba protiV smrtnosrti 1i 'olbclenja dece i !Ull.o.Senj e u poro.d:icu rz.dr~vstvenp-261 I �~-lllt~r~ih _i)avika- u vezi sa odgojem i negovanjem dece. Ostale odredbe detaljno su postavile zadatke, organizacionu struktuJU, prijem i zdravstveni ·nadzor nad decom i jaslama. Za: p.piavljanje jaslC}ma predviden.je savet, koji deluje uz uprav;nika a_ u kojem. su zastupani struCnjaci, pretstavnici masov.nih organizacija .(orubora AFZ) i majke dece. · Sto· se tice decjih v'rtica (<>bdanista), Uredba o jaslama i .vrticima (1949) regulise to pitanje slicno jaslama, s tim Sto .se predvida da se u deCje vrtil:e smeStaju na dnevni boravak <ieca od 3 godine »do rpolaska u skolu« (cl. 19 uredbe). Sem .tpga, povereni:Stvima za prosvetu harodnih odbo,ra stavljeno , je u--.duZnost da redovno kontroliSu i potpoma:Zu deCje vrtiCe, ~ji su im Ufl)ravnici odgovorni za odgoj. · Pravilnik o gradei\ju decjih jasala i vrtica donelo je Mini.starstv'o gradevina ~lade FNR.J •na osnovu ovla-SCenja · ill uredbe: Ovaj' propis imao je nesunmjivo veliki znwCaj, jer je to jedini ·'PTCYpiiS o Socijainim ustanovama uopSte, (koji je za odredene vrste tih ustanova (decje jasle i vrtice-obdanista) propisiv-ao odredene stari.darde u Pogledu uslova osnivanja, kapaciteta, higijensko-tehnickih i sanitarnih uredaja ;' dr. ·.. P~re_d OVih prOpisa, koji su se i1:>kljuCivo odnosili na ust~­ ·nav~ za. dnev~i horavak (jasle ~ obdaniS.ta), vaZne sui pojedine bdredlbe · opStih saveznih propisa o -sncijalnim ustanovama. . '.['ako je pitanje doprinosa roditelja za decu koja su hila Sme·Stena u deCje jasle i vrtiCe bilo..regulisano OP·Stim uputstvo~.o Primanju i_ izdr.Zavanju dece u ustanov.::ima za zaStitu ~ vaSPitanfe dece i omladi-ne i Re~enjem o odi-edivanju eleinenata iz· k,ojih se sa·stoji struktura normiranih tro.Skova za iZdr.Zavari.je dece-;fu';inute u ·u!)tanovama ·za za1Stitu i vaspitanje dece i omladine (Sl. list FNRJ, ·br, 39/49 ; ·br. 107/49). Ovi proplsi (stavljeni van snage 1953 g. ~ Sl list FNRJ, br. 40/52 i 42/53) r>redvidali su budzetsko finansiranje tih usta. _nova i zasn_ivali su se na tadaS.njern statusu sodjalnih ustanova a u pogledu visine dop-rinosa roditelja na tadclnjem platnom sistemu. U skladu sa tim, doprinos se odredivao na osnovu iedno.g dela .stvarnih troSkova, srazmerno visini mesecnih prihoda domacinstva u kome zive roditelji deteta (tac. ~), i kre1l>o se od 15 do lOOOfo stvarniJJ. troskova izdrzavanja 262 11 ustanovi (tac." 7). za tadailnji sistem pla~anja doprinos_a .roditelja za smestaj deteta U jas!e karaktens.tlCan ]e .prOplS ··koji je oCigledno stimulirao taj smeStflJ· Narme, ResenJe~· 0 snabdevanju bolesnika u zdravstvenim ustanovama i dece u -deC1in1. j aslama predmetima ishrane saveznog ?be~b.edenog snabdevanja (Sl. list FNRJ, br. 44/49) deca ruo tn g_odme do: bivala su u decjim jaslama 650/o odredenog ·J?.";Jac~nJa, ~.n cemu SU i »nadalje zadr.Zavala. praVO na kons.ce.n]e SV.O']Lh , potrosackih karata u celini« (ta.c. 4). Kao rn:ra protlv flu~tua­ cije .Zena. a u vezi s3. deCjim jaslama, m,?ze s~ sma.tratl o~. redba pomenutog Opsteg uputstva, po l<O]em Je maJ~a, koJa -'je tri godine neprestano zap015len~ u jedno~ tp:eduz~cu, placala doprinos umanien za 10°/o (tac. 10 u vez1 tac. 7): Izmenom fjnansi.rania tih ustanova, kao d. donoSenjem :Pt'Orprl!S-a naro~~ nih republika 0 socijalnim ustanovama, odre~be ~v?g upu .stva su zamen.iene. -i urmif-19tvo ,se ;rR~e ne rp!"lmen1~0l_e, mada nije, ni'je~nim pravnim aktoon stavl]eno va~ ~nag~ .. Krajem 1951 godine doneti su novi proms1. u CllJU spr?:odenia ~era za po_steoeno usa.glaSavar,tie filiansirani.a sOClJalnih ustandva sa novim privrednim sistemom, u .'Prv?m redu. u ciliu-da se uvede sam, 0 stalno finansiranie u sociJalnlm ustanovam:a, Cime se menja i status tih ust~_.nov.a .. Taka .rf?rerr:a ReSenju 0 f.inansiranju daCkih domova 1 ostahh soc1]~lr:1h ustanova i ReSeniu o- naCinu pla-Can;a doprinosa _u dackim domovi~a i ostaJim _Bocijalnim Ustanov.ama (Sl. list F~~J, br. 49/51 ; 50/51) drzava snosi investicione rashode, hen~ r13J13hode za vaspitno i ZJdravstveno osoblje,. dodatk~ ,po Ure~b 1 · 0 dodacim-a na decu,· novCane naknade umesto bonova za prehranu i bonove za kupovinu industriske ~obe uz 80°~~ po-' pusta _ za celokupno -osoiblje, kao i operahvne materiJal~e· rashode (ove poslednje rashode sam·o za ~_;Cje. jasle, .~ec]e vrtice ; obdanista za skolsku decu). Qstale bene 1 matenJ alne 1so Pojedilni narodni odbori doneli_ su u _pogledu odre~i:r~~~ visine doprinosa roditelja svoje prop1se, k;?Jima su. p~ta,;:1h _. redene skale prihoda domaCir;tstc~.v.a u koJ:ma roditelJI Zive:B n~ osnovu koj ih su diferencirali 1 v1sm:u dopnnosa - nap!· ~be~ gradu to pitanje reSen.o posebnim 'Odlukama narodmh . ~O :opStina, koji su svoje propise doneli na osnovu pre:Poruke G je . Beograd. 263 �rashode ustanove su imale da podmiruju iz _sopstyenih prihoda, a glavni prihod bio je doprinos r-oditelja. Ustvari, ovi propisi u pogledu fina:ti.siranja ustanova za dnevni 1boravak joS uvek zadrZavaju najosnovnije elem-ente budZetskog finansiranja, mada se vee tada poCinju da izdvajaju otbaveze drZave za -odredene elemente troSkova tih ustanova ad oba,.. veza roditelja. Oba oova propisa {stavljena van snage 1953 g. "'-: Sl. bst ~NRJ, 42/53) pre.>tatla su da se pvimem!iudru u pogledu finansirallJa ustanova· za dnevni boravak deoe (jasle, vrtiCi, <Jibdanista) vee poceill«J!Ill 1952 god:i.ne, kada je donebo reilenje o finamiranju decjih jasala i decjih vrtica (Sl. list FNRJ,. br. 6152). Na osnovu ovog pmpisa praktiencr je uvedeno sadaSnje samostalno finansiranje u ustanovama za .dnevni bo~ ravak {Sto zna-Ci da je- drZava preuzela obavezu da obe:zJbedi trpSkove za investicidne rashode i liCne rashode za vaspitno l -zdravstveno oso:blje) ..Zna·Cajno je pom-enuti da je a vim propisom odredena stalna datacija ustanovama za dilevri.i ·bora:.. vak iz sredst~va fonda za pomagiinje socijalnih ustanova, koji je predviden cl. 9 Osnovnog zakona o prekrsajima ~Sl. ·list FNRJ, br. 46/51). Ta dmacija "zuoshla je 1.250 din me~Sec­ .no za svaka· po1punjeno mesto i bila je namenjena za podmirenje rashoda koji bi normalno padali na teret doprinosa roditelja. Jedino ograni-Cenje za dadeljiv-anje ave dotacije bio je uslov da planirani kapacitet ustanOve mora biti popunjen sa 85°/o.131 Godine 1953 doneta je Uredba o donosi.uju republickih '.propisa o organizaciji, upravljanju i finansiranju socijaln:ih ustanova 1~ 1 ~Sl. list FNRJ, br. 54/53), Cime je na.stala praznina Ni ovaj se pr.QPi:s dan.ws .viSe ne pr:imenjuje, jer su od 1953 godme doneti republiCki prapisi o finansiranju socijalnih ustanova: ko~i uglavnom _zad-:rZavaju iznete principe samostalnog fin~.ns1ran.1a. Izuzetak: Je upravo u do.deljivanju dotacije od 1.250 dm meseCn.o za sva:k:o popnnjena mesto iz sredstaVa fonda za socijalne u-stanove. jer n.arodne republike, koje sU bile nadleZn-e na os!:ovu· Cl.. 9-:- stay 2 .Osnovnog zakona o prekrSajima da doneru !'hze prop:tse o ti~ fonjdovima, nisu u tim propis-i-ma predvidele ·1 takvu namenu tlh sredstava. Taka se dana.s ove ustan-ove finansirai:u kao i- ostale socijalne ustailove iz sredstava za investicione rashode ~ liCne. ra,;;hode, koje _za vaspitno ..i zdl"'avstveno 'OsiQblje obezbedv.Je osmvac, a ostali ra-shodi podmiruju se iz doprino.sa roditelj.a. 264 . :il :! ti saVeznim propisima iz ave oblasti. Nasllprot tome, piojedine narodne repU!blike reguli.sale su razna plitan:ja u vezi tSa -s~­ cijalnim ustanovarha. 132 Nedostatak osnovnih IProphsa stvono je neujedna-Cenost, nepotpuno,st i raz;noli:OO_St_ u statusu, nad132 Pojedine narodne republike su i pre 1953 ~ne reguliealeneka pitanja iz problematike ustanov~ z_a dnevm "~?ora~~ dece. .Tako je u NR Srbiji bio donet Pravilnik o organiZaC~J~ 1 ra-dru deeiih vrtiea (Sl. glasnik NRS, l>r. 46/49), a u NR J?osm 1 .Hercegovini Za:kon o vaspitanju dece pretskolstk.e dob1; Pravll~_Ik oOrganizaciji i radu deCjih vrtiCa i Uredba o fon.du za sociJal?: ustanove (Sl. Jist NR BiH, br. 19/47, br. 26/48 i br.. 5/5~). Prop~s• NR Srbije _bili su doskora u primeni, osim odred;b1. koje sru bJ!~e zamenjene Zakonom o socijalnim ustanovama !ko]i Je NR SrbiJ·a donela 195-5 godine. Sada se ovaj prQIPi-s v:U~e ne :primenjuje:. mada ilije ni fzriCi-to stavljen van snage, obzirlom da ]e NR SrbiJa donela 19·57 godine Zakon .o deCj'im. vrtiCima. •t. Zakon o vaspitanju dece ptret:Slrolske do}Ji N~ B:iH ~m~juj~ se i. danas u celini izuzev odredbi o nad~eznosti za donosenJe reSenia o osnivanju· i_ odredbi '<> nadzornim organima za u~tano':'e u. ko-je se smeStaju deca pretskolsk_e dobi {te 1o5J~b~ lZinenJene su Zakonom o nadleZnosti narodmh odbora opshna 1 Sll'ezwa .. SI. li-st NR BiH, br. 18/55). Pravil!p.ik -o organ:izacijri i radu d:CJlh vrti6a ne primenjuje se, m-ad~ nij~ stayljen. v~_ s~age, 'ob7;I·ro~­ da su njegove odTedbe o osmvan,Ju, finan~aranJU 1 upravlJanJU deCjim vrtiCima zastarele. u periodu od 1953 godine 1:! ~arodnim repuhliikama s:u. doneti sledeCi · propis~, koji su zna.CaJm za ustanorv:: z.a dnevnt bocavak decei u NR Srbiji: Zakcm o fondu za soc~J~Ine.-~stan'O:V~, z~.:­ k!on 1o socijalnim. ustanovama, Uredba o naziVlffia 1 klaslfikaclJil -socijalnih ustanova i Zakon o deCjim vrti.Cima (Sl. glasnik NRS, br. l/55, br. 24;55. i 98/55, br. ~8/56 i br. 23,/57). U NR Hrva:tskoj: Uredba o Osnivanju fonda za soci,i.al~e u~a­ nove. Odhrika o finansiranj-u socijalnih ustanova, Prav·Ilmk 0 I~­ ove i Zako~ .. vrSenju Uredbe o osnivanju fonda za socijalne ustan1 o de~ jim vrtiCim'a (Naro.dn_e novine, br. 76/51, br. 8/54, 24/54 1 52/55, br. 24156). u · NR Sloveniii: Zakon o -socijalnim ustanovama (»Uradni list LR Sloveruije«, br. 26/54). U NR BiH: Pravilnik: za izvrSenje Uredbe o fondu za oocijalne ustanove (Sl. list NR BiH, br. 14/56). u NR Makedoniji: Zakon •o soc,jjalnim ustan·OiV'aina {81. vesnik NR Makedoniie. br. 4D/55). . , . . . . . U NR Crnoj Gori: Odluka o privremenom fm-a'DJSl•ranJ'll socijalnih ustano-va (Sl. list NR C G br. 11]55) i Za-kon o ustanovama za pretskolsko vaspitanje (Sl. list NRCG Qr. 20/58). 265 �l:Zno~ti, -~pyavljanju itd. Taka se, :napr., .izdrZavanje i finin~ sua~J.e ustav~ova za decu pret.Skolskog. uzrasta vrSi na tri r~zlw1ta vnac1na: putem samostalnog finansiranja, samostal- nrm budzetom i putem ·bud.Zeta druge ustap.ove.133 ~de !reba reci da godine 1951 i 1952 pret~tavljaju pre~retnlCu u razvoj'll; deCjih ustarlD'va 1 a na:mCito za decu pr-et-· Skol~kog doba. · N~puStarije Sistema 1 administrativ.n.og upravljanja privredom i druStv:enim Zivotom moralo je da izaZ\ove _proroene· i u st~tUrsu deCjih ustanova. Taka 1se, o:bzirom na izmenj"ene prL ,vredne propise, -osnivanje i odrZavanje deCjih ustanova u -okviru preduzeCa u praksi nije.moglo da ostvari_l 34 S druge strane, o(l-redivanje statusa deC.jih ustanova kaoJ.IStanova sa sat,nostalnim ·finansiranjem zahteva visoke do-prinpse roditelja. To .J-e takode uticalo da po·Ceo smanjivati i broj ustanova koj e su bile u nadleZnosti narodnih odbora. Nedostatak osnovnih saveznih prop1sa, ko1i bi na jedinstv€n naCin regulisali osnivanje, organizaciju i na.Cin poslovanja -ustanova, taka-de je doprineo vrlo sporom ra~zvo•ju i unapre·divanju deCjih jasala i ohdaniSta. Najzad 1 negativno je deio·:y-alo na deCje ustanove, naroCito jasle i_ obdaniSta za pretskolsku decu, i odredivan}e relativno visokog deCje.g dodatka, -se 13 _:' Jedna anketa, kojom je bilo obuhvaCeno 8-88 us.taniOva- za :pretskolsku dec:u (medu kojima veCinom zabaviSta), pokazala je da Je od toga broJa 23°/a ustanova bilo na samostalnom finansiranju, 28,5°/1) sa sam~talnim budZetom, a 48,5°/1) na budZetu druge ustanove. Ista anketa je piokazala da je 845 tistanova (od anketiranih 8~_8) u na<~IJ~Znosti ~~eta za prosvetu, samo 29 u nadleZnosti &oCIJa!ne ,z~tlte. 7. u ~?'dle:l.nosti p·reduzeCa a 7 pod rukovodstvom drustvemh orgamzaciJa. Sem toga, _anketa je konstatovala da organ~ dru.Stven~g up!'avljanja ima svega 53il(o deCjih ustanova pretSkolske d'ob1 (arh1va Sekretarijata za socijalnu zaStitu SIV-a - 1957). 134 N;a';"oCito od 1953 god. naovam·o - Uredbe o ukUipnom do.hotoou prrvredne organiza-eiie i njegovoj raSipodeli (81. list FNRJ br. 51./53) i kasnije sliCni _p:vopisi sve do Zakcma o sredstvima pri~ vred~ih. organizaciia (81. list FNRJ, br. 54/57). Ipak nekoliko pred~e~a Je 11:srpelo da o4rZi svoje ustanove, no status tih ustanova b!o Je sasy1m neodr~d~n; a sredstva koja se na njih troSe _nisu b1Ia pacedv1d-ena prop1suna (anketa SekretarJjata za r~u:l SIV a 1907). :266 - - na_koji se izdaju. vrlo veliki iznosi, dok je, druStvena·pomoC 135 .:sluZlbama -za dnevno 21brinjavanje dece nedovoljna. Porast ibroja ~abaviSta (i sliCnih us tan ova) nema na~o~iti. z?-a~aj sa .stanovlSta za.Stite odnosno pomoCi z;aposlenoJ maJCl, l'er te . ustanove uopSte ~e 2lbrinjavaju decu do tri godine, .a stariju _ samo delomiCno zbrinjavaju 1 Sto dokazuje i sastav dece u "'k .s .deCjim ustanovama_ iprel.O:')- oJ•k e ·db"'". 01 1. " Naglo smanjenje broja de·Cjih Ust~nova-za d.ecu p~e~kol~ -ske dobi137 vrlo se negatiiVIlo odrazill·o na zaposlene ll_la]lke,. 1 to jedanas centralni problem u problemati. ~i zaposler;uh ma]. ki Taj problem j•e uoCen u javnosti, naroCito· u okv1ru druSt~enih organilzacija, o njernu Se mnogo disku.1mje138 , .ali ret~u1t3s Taka, napr., dok su, tr()Skovi ...~eCjeg dodatka u 19551 god~~ iznosili 47 1 milijardi, izdaci na dec]e ~~tanov~ :za dnevno zbn 6 njavanje dece iznosili su svega 304,4 nnhona dmara.. . . · tse -Podatk.e 0 troSkovima, sooijalnom ~astavu. r.~Ite!~a dece 1 sL vidi: Lidija SkofiC, Ustanove za pomoc porodte~_ ~ n;r1.hove potrebe, })Socijalna politiik.a«, b~. 1/1956,, str. 40~2. 1s1 1951 _g,odine Qilo je u Jaslama 1_ obda:nstima •v 25.60-Q dece. x.rajem 1955 godine. bile· su svega 1~2. Jasle 1 o?damst~ ~a 14:393 ·deteta.-·Pretpostavlja s-e da je potpumm dnevnrm ~b~JavanJ~ -dece obuhvaCeno sveg.a 5,70/o dece z_aposlenih maJki. Medut1m, 1939 god. bi-lo je u jasl~m-a i obdaniS·~ma 5.~45 de~e. Prema tome dok, se broj zaposlenih zena u~rostru~·L?, ~:t;'OJ mesta u ust.anovama za z:brinjavanje dece ~aposlemh maJk1 niJt: se u~truC1v0. (~ada b'ivSa Jug-oslavija nije gotovo uopSte poklan}ala p-aznJU zastit1 materins·tva zaposlenih Zena u S,i_rem smislu). . . 1ss u Programu KomunistiOke p.artije JugoslaVIje, . usvo·Jenl()tn na v kongresu kaZe se: »Svestrano 'obezbedenje majke i deteta1 stvaranje Siroke mreZe poro.diliSta, deCjih jasala i ustanova za pretSkolsko vaspitanje«. Vidi: Odtuke V kongresa KPJ, Beograd, 1948, izd. »Kultura«,_ Cir., str. 38. . . .. . . U Rezoluciji III kongresa Saveza smdik~ta Jugosl<:tVIJ: 1stiC:e .se: »Razvijanje raznih ustanova i sluZbi kC?Je zaposile:n~ zen~a osiguravaju obavljanje njihovih materil'l:sk:h duznostl v 1 domac1h -rioslova« (redaju se ustanove) ... kao »~lt:r:u uslov da ze~e s~gle­ daju trajniju perspektivu svog zaposlenJa 1 steknu ose-Can!e sig~.u:­ nosti na poslu, samostalnosti i is.tinske ravnopravn'Ostl«. VHli: )>Z-ena danas«, br. 130, 1955, str. 2. . . . Zahtev za reSenje problema deCjih ustanova (finansiranJe, do, prinos roditelja prema pnihodima oonivanJe posebnih saveta -:u komunama i sl.) poiavio se i u izvjeStajima'Prve i Druge komlsije na Prvom· nacionalntom kongresu za zaStitu dece. Vidi: »Zdrav~ stvena zaStita dece«, 'Str. 3•201 322 i 323. N.a istom Kongresu navela je Tatjana MariniC:, »Od 37 odrZanih zborova b~Ca (u 12 osnov- 267 �tati jos uvek ne zadovoljavaju. Ipak J1:loze se ocekivati da ce odre~be Z~ko;>a ~ ~kohstv~ (Sl. list FNRJ, hr. 28/58), uz -ostale ~rop11se .koJI ·Ce _brti. done~ u. vezi sa ja~Com orijentacijom na prn?,leme porodrce 1 vasprtanJa, pozitivno delovati ina razvo· us;anova pretSkolske dobi. Zakon,. naime, izriCito po: . av~Ja \cl. 26, st. 1) kao ':adatak ustanova za pretSkolsko v~rt~Je »!IJOmagati rodltelJrma, naro·Cito zEllp.Dtslenim u zbri · nJavan]u i vaspit.~ju dece«. Zakon takode kruZe da 'osnivaci ~:ta~o~a _m·o·~u •bltr ~¢tu;ski narodni odbori, stanbene zajedce kao 1 pr1vredllle 1 drustvene organtzacije i ustanove (01. 27). . Za dec:u S~olskog -uzrasta preduzimaju se ra·zliCite mere, loo]e ola~avaJ':l oba.veze o;aposlenih majki, odnosno roditelja prema n,phoy.oJ dec1. . .,. . Prop1s'i o ~wi\kiim ~tlhmjama donebi &u taJkode 1949 gocfuie. rak_o su se da.Cke kuhlllJE, kao i druge deCj e ustanov-e, osniva-le ! ?re z~n:nskog regulL.s.anja. Uredba a Otsnivanju i ,radu dackih k~mJa (S.I. .list hr. 106/49) izricito naglailava d~ s.~ dac~e ku~I.nJe .osn;~aJU u cilju »poboljSanja ishrane ?cemka« a ~: u ·»CilJU porn-ocr majkama koje su za~poolene«, ikao 1 da se _:Z nJI~a hrane »prvenstveno deca -Cija je majka zapa-· siena« (Cl. 1 1 2). Uredba rpredvida da da,cke 'lrnhinj'e osnivaju · na~odnt odtbor1 prema unapred. utvrq.enom planu i da orie stoJe pod rukovodstvom prosvetnih organa (Cl. 7). iPr:anJe. finansiranja i doprinosa reSava se ReSenjem 0 . odr~vanJU elemenata iz kojih se sastoji struktura i.a -izdrZavaUJ~ dece Zibrin:ute u ustanovama za zaS-titu i-vaspitanje dece (SI. list FNRJ, br. 107/49). . U uputstvu o snabdevanju i radu skolskih kilhinja .(SL hst ]NRJ, br. 12/5Q1JzdCito se ka.Ze da se '»osnivanje, o·rg·a- ~:CJil_l F1NRJ, nih 'Organiz~cija. SSRN )edne z~~~v pro~nr~Ja mreze 51kecJ1h: ]ashe~ ~ vrtiCa za zagrebaCke op{::ine) 27 ih je postavUO. ustanova za dnevni bor<lvak ,dece i to pretSkolsku decu te otvaranje mleCnih i s o_1sk1h lruhmJa.« Naj.zad, m~e ~e joS dt>dati da je oih~vezu druStva da se brine dec-u zaposleni? roditelja isticao i Dimitrije TucoviC, koji je »Tarnna praksa kapitalizma poCinje nas d 1 e.~ a pnp . a]~ druStvu i da oDo ima i obavezu i in teres· "!- se za ~Jlh~. buducnost stara ... potpunro iz'vrSenje ·te duZnosti,.?-a. koJu sOCIJalna demokratija goni vladajuCe klase "eka' sociJallzam.« DimitrUe TucoviC: Izabrani spisi Beograd. c knJ· 1ngaa · . prva, str. 255. , ' ' ~a ~~:d~a ~talog ~:n:_o:. 268 ~iZJovanje i rad Skolskih kuhlrija sprovodi uz aktivnu saradnju i poinoc c]ruStvenih. ,o~gantzacija« (NO, AFZ, Narodirui fnmt, Crveni krst). Isto tako, podvlaci se da skolska kuhinja radi ..Sarno za vreme »trajanja nastave u :Skoll« (t. 20), medutim (a!. 2), ostavlja se mogucnost .narodnom ,odboru da maze _)~u saglasnosti Sa roditeljiiD.a odnosno staratelj.ima uCenika -koji se hrane u njoj, organizovati iz.davanje hrane i 0a- vreme J>raznika i Skolskih od.mora«: U talkvim ISluCajevima k.uhinja se .snabdeva na druga·Ciji naCin (Uput.svo za odredivanje. ·elemenata iz kojih se sa~Stoji strn'ktura normira-nih trotSkova ishrane u skolskilim kuhinjama- Sl. Ust FNRJ, br. 5/50). S.em navedenih propisa, treba pomenuti da je na osnovu Zakona o petog·odiSnjem rplanu razvitka narodne privrede FNRJ (1947-1951) republickim planovima bilo predvideno -p-oveCanje broja da-Ckih kuhinja i odredeni iznosi koji se u te svrhe imaju utroSiti. 139 Propisi o Skolskim kuhinjama viSe se ne primenjuju, bilq da su na rp05redan na-Cin ukinuti doonijim !lJzmenama u privreclnom sistemu, bilo da su pojedine odredbe zastarele ili zemenj ene propisi-ma narodnih- republika {kao, na primer, .o:dredbe o na.Cinu finansiranja I odredivanju dotprin-o.Sa rodi~elJa, o izradi plana ·asnivanja tih ustanova i dr.). Va:Znost daCkih kuhinja, i za zdravlje dece i za zaposlene majke, naroCito se istiCe u ,..naS.oj -javno'Sti, medutim, ibroj i uredaj daOkih ikuhinja ne zadovolj<tva.'" NaroCito hi lbilo tsn Vidi: Zakon o petogodi:Snjem planu i zakone o petogodi..:. :Snjim planovima nart>d.nih republika (:izdanje Savezne plarn:srke komi&ije. 1947): Cl. 17, t. 4 Plana NR Srbiie (str. 177); cl. 18, t. 3 Plana NR Hrvatske (s,tr. 237); a!. 2 tae. 4 Cl. 23 Plana NR Slovenije (str. 282); cl. 17, t. 2 Plana NR BiH (str. 3M); cl. 17, t. 2 Plana NR Crne Gore (str. 382). · · 140 U javnosti :se 1-sticalo ·eta Skolske kuhinje kod nas u buduCnosbi treba da obuhvate svu Skolsiku 4ecu. Pored ostaHh, to je ' :istakao i 1\.leksandar Ra£nk;oviC u govaru priliko-m otvaranja .I nacionalnog kongresa za zaStitu dece, u Beogradtt, 1955 (vidi: »ZdTav.stvena za.Stita dece<<, str. 10). Treha istaCi da je- -ovaikvo miSljenje izraZeno veC na IV kongresu AFZ Slovenije, 1952., gde je kaza:no: ))DoCi Ce vreme kad :Ce svaka _ Skola mmrati da ima Skolsku kulhinju koju Ce voditi uCiteljica doma&stva. U njoj Ce se deca. uvoditi u d'omaCinske poslove. Pored prostqrija za kuhinju moraCemo -da se postaramo i za prostorij-e za igranje, .gimnastHru i sobe u kojdma Ce se deca spremEJ~ti za Skolu. Tek sa takvim ustanorva26~ �potrebno doneti osnovne propise o nae1nu finansirarija, nc{.:.: · Cinru !poslo·v~ja d. opreme, povezane !Sa rprO{Pisima 9 gradnjd.:· novi:tl Skala. Dono!Senjem l!'etpulbliJCJk:illl prorpfusa o socijalninn ustano·vama (u NR Srbijii, NR Sloveniji i NR Makedoniji) stvorena je ne-· ujednacenost u· pogledu statusa tlackih kuhinja. Taka se u. NR Srbiji (Uredba o nazivima i klasifikaciji socijalnih ustanova) Skolske kuhinje tretiraju kao socijalno-vaspitne usta..:. nove t.e su kao takve u nadleZnosti prgana pro.svete, dok se u·. NR Sloveniji (Zakon o socijalnim ustanovama) one kao opstesocijalne ustanove stavljaju u nadle.Zno.st organa socijalne zaS.tite. 141 Obdanista za Skolsku decu vrlo su retka, mada se problen ' zbrinjavanja i Skolske jece zaposlenih maiki sve viSe rpostav:-· lja u posledniim .godinama. Medutim, uspeSno se razviiaju drugi oblici okuplianja clece. Na tom ,polju nar·ocito su aktivna dxuStva prijatelia dece i omladine, odnosno saveti za staranje o ·deci i' omladini. Ta aktivnost .odvija se u znatnoj merL po deCjim k.lubovima, u pionirskim domovima, deCjim bibli-· otekama, sportskim o.bjektima, letovaliStllna i sl., pri Cemu se koriste swbvencije ·z~jednice. Sva se ta. delatnO&t organizujema mo6i Cemo zaista pruZiti pomoC zaposlen1oj majci i Tasteretiti je u vaspitanju d negovanj1,1 dece. UbuduCe ne- bismo smeli da gradimo n~jednu novu Skolu bez takvih prostorija.« (Angela Ocepek: PoloZaj delovne Zene v dobi graditve socijalizma, »NaSa. Zena«, br. 12, 1952, ·str. 329). Vidi takode: dr. Slava LunaCek:: Skolske kuhinje i zdravlfe dece, gde se pled:Lra za 'Obaveznu gradnju_ kuhinja u nOvim Skolama -(»Socijaln.a politika«, br. 3, 1956, str. 44). Skolskim kuhinjama bilo je posveCeno jedno- savetovanje Sa-· veza Zenskih \(iru.Stava, Saveza dru.Stava prija1;elja dece i Crvenog.krsta. - Materijal i TcfltljuCke sa tog savetovanja vidi: Socija,lna politika, br. 1, 1956, str. 701 i sledel:e. 0 daCkim kuhinjama govorila je 'i Vida TomSiC na VI plenumu SK SKJ. Vidi ))Komunist«, br. 3---4, 1956, str. 235. 141 Na plenumu Saveza Zenskih drU.Stava, todrZanom pOsle Bri-· onskog (Petog) plenuma SSRNJ, 1957 g., V1da TomSic je rekla: »MisUm da je- Skola j-edinstVena ustanova koja treba da ima u_ sebi sve -Sto je potrebno da, k3d dete u nju ud:e da' tamo ima i nastavu, :fiskulturu, ishranu. i da j e upravn"llk Skole odgovoran za sve to .... s d:hlge strane. izootavljanlo iz nastave napr. Skolsku ~hinjru u k-oioi. bi· d·et-e mo~J.o d;a nauCi da kwpuj.e,, kurva, &uva, prLprema namirnice, ·da posl.uiuje, da se ponaSa pris:tojno .... « ())Ze-. na .danas«, juni 1957 g., prilog). 270 uglavnom bez propisa, mada ·bi, naroCito o letovali.Stima, 142 trebalo doneti -neke osnovne odredbe• .. Ovu praZn..inu donekle je pa.punio novi ·zakon o o&nlvanJ~ i poslovanju odmaralista (Sluzbeni Jist FNRJ, br. 2~/58), koJl sadrZi nekoilko adredbi o ustanova.I?a za . letovan]e, odmor i oporavak dece i omladine (odmarabst~)· Tuu od;ed~ama ka~ osnivaCi deCjih i omladinsk1h odmarahsta predv1daJ~ se .sre ski i oplitinski narodni odbori i skolske ustanove (cl. 3). Za azvod tih ustanova 2n.aCajne su odn:-edlbe o sredJstvirrna ·o-9.:-naraliiita (koja treba da obezbetluje osnivac - pre':'~ c~. 13) i 0 osloboaenju od obaveza prema d_rus.tvenot za]edmcl (cl. 15 i 16), Sto Ce svakako uticati na snizenJe troskova boravka u nj ima. ,. t' . u vezi sa problematikom deCjih ustanova tre'ha ~aves 1 ~ aikJ.jrwCak iz RezoJruci!je o deCjlm us•tanoyam.a UISVO[Jene ~·~ ~sllivaCkoj skupStini Saveza Zenskih drustava gde se kaze. ~osnivaCka skupStina Saveza Zensk,ih ct:uStava. s~_atra d;::t r~e ostvarenje 11avnop-navnosti Zena ne moze zamtStttt.... bez ~.. Stvene brige za a;ecu.,_ bez izgr~de~og s~stema decJ. .~. zastite: ~\bei stalnog i sistematskog ,razVIJanJa sv1h vrst.~ dec]lh us~a nova.« I dail.j~: ».SkupSbina osuduJe razr:e t~on]€ o tome da zena treba da se posveti iskljcuCivo :poddzan]U dece .~:d<>datak za. :Zemu', teo-rij a 0 ,·dt:'u.Stveno~ nerentabllnosti .dec~tih ustanova' .pl8lta za -por.odicu' 1 s1iCno) i .smatra da se l'Za rorv~ga kriju' r~akdonarna shvaianja o ulozi .Zene u druSt:ru._ Ova ve teorije koCnic_a su daljem -razvijanju druS_~vene br:ge. za de~~ i smetaju da se matmij alna 51l'edstva .I<oonn;~, :druStv?., ~aSIP Ia:Ze uJo.Ze u otvaranj-e i drzidr.Zavanje na~1railiC'lib~Qh de~.]'ih usta- u 142 Tako napr pOgledu deCjih letovaliSta i drugih ust:;b'Y-~ za odmor i opor~~ak. dece i roladeZi doneto je .samo u . NR r .1Jo1 Re.Senje 0 normiranim tro·S\k'ovima za izdrZavan]e . ?-ece 1 omladu;te u deCjJm i omladinskim IetovaliStima i logorovanJ~a (S\ gl~~ NRS, br. 13/50). ovaj p·ropis s.e primenjuje s~amo omJ!l d~ o~ OJ~ nije zamenjen Zakonom -o socijalnim ustan?Vama 1. 0 u om nazivima 1 klasifikaciji sodjalnih ustanova (tim prCJIPIStOffi promenj en j e karakter IetovaliSta utoliko Sto su te ustan~ve pren~te. u nadleZnos.t organa socijalne zaStite, d'ok su ~e r.allliJe nalaziil.e u nadleZnosti organa prosvete). . . 0 deCjim letovaliStima viCLi.: SaSa- Javorina, LetovanJe t odmor dece i omladine, »Socijalna po.Utika«, br. 3,. 1958, str. 44--47. 271 �nov~ Plfeko_llwdi]h. Ce tSe moCi uskladiti niateri~ske duZnosti i drustvene 6baveze· radne Zene« (ipodvukla s. f>.).ua .·· ..u rpoolednjim ;god'lllama d;skusije o potrebo da se ..Waa:aju decJe. ust~nove, priJ.agod.ene na.Srm specifi6nim druStvenUn usic::rrma _1 pe::spelftivnom razvoju naSeg druStvenog sistema ?a s1rokoJ bazr samoupravljanja, Siroko su zahvatile sve drustven: organizacije. 144 Postepeno se do.Slo do zakljuCka da· pomoc z~p~slen~ majkama i roditeljima - pomoC parodic{ -:-. u ~~r~nJavanJu dece treba da se organizuje prvenstveno zaJ~dn~~krm s:re~st_vima zajednice i rgradana u okViru najuZe tentonJalne JedrnLce, u . .sredini u kojoj porodica Zivi stanbenoj zaj~dn~ci. Ova, m-ed:utim, ne znaC:i da deC:je ustanov~ ne treib~ -osnn~atr tamo gde za to postoji potreba i .gde ima uslova, 1 u .pr:wred.nim ·or-gamlizaclij ama.145 . ~ Vidi: ~Ze!l·a dan·ais'<•, br. 112, 1953 g., str. 3. U v&i sa shva·tanJI:rna da Je zen.a »n:rentabilna« i da je treba vratiti domaCinstvu, .c~ BahoVl·C kaze: »Ta:kve koocepcije su odavna poznate f nemaJU m'kakve v~e sa na;Som stvarnoSCu i princi'!)om socijali~« · · · »·~. J?TOCesu naSeg razvitka moramo -istovremeno stvOnti I uslove -kOJII ce ~aposlenoj Zen-i olalkSarti poloZaj. u stavaranju o1 Tih UIS!~va, a ~a~o~~to mreie deCj-ih uStam.ova, koje su 'osnov za olakSanJ'~ poloz:aJa zent; u porodici, u odn6su na Ci.tav naS dru.Stven.i raz~~t.a~. m~ zaastf!-Jem.o vHe nego .Sto bi bilo· nuZno (poO.vukla s. 14 • .s. 'El.J V1dl. Cana br. 123 1954 g. srtrna3 P!enumu BabOVlc: Referat »Loen;a danas«, 144 Pod ' ... SSRN Srbiie 1954 ' ' v, • re ostalog, zaje?niCko savetovanje Saveza Zenshlh ·.drustava -I Sa-veta za ~~taranJe o deci i omladini Jugoslavije oktobra 1955 ~g:, o problem1ma porodice temeljito je razmatralo 'i pitanje poloz3Ja zaposlen~ majke. U z·ak:ljru.Ccima se takode spomdnj e potreb~ za Sltv<1;~anJem »1sve Sire mreZe raznovrsm.ih UIStanova za decu«. (MateriJal sa :.Savetovanja vidi u ,(iasopisll »NaSa deca« br 11--,-12, 1955). . . ' . ~rionski ,,P~i . . Pl-mmn ~.SRN.T, razniatrajuCi temeljito proble~~tiku pol~aJa zen a u nasil.m uslovima, takode j e istakao potrebu a·~ u,gokyiru ~bene zaj-ednice organizuje ~tita dece i putem »~aJ-~..dmc:k1~ decJih ustaJiloVa«. OpSirnije vidi: Dohrivoje Radosa.v- lJev1c: Dalrt rad na poboljSanju druStvenog poloZaja Zena Peti 19·57, str. 53-73.' Vidi iakode. V1da Toms1c: 0 stanbenim zajedil,icama . »Progres« br 4, 19m god. ' • ·· 145 Rezolucija Sa'V'e.:me narodne SlkupStine o ·osnovnim naCeli:ma stanbenog za·kon'odavstva istiCe da »-stanbene zajednice treba samosta.lnl? ili_ zajedn.iCki sa celom !komun.om, p·osrtepeno u · skladu sa mat~J~lnrm ~~uCnostima, d'a preu.zimaju na· se~ staranj-e o · · · bolJOJ mart;eriJa1noj zaStiti dece. . . o 1daljem oslobodenjru Pl,enu~ S~veznog ~?'!J.ora SSRNJ, Beograd. :272 NaroCito istiCu;Ci diskusije u vezi .sa deCji.ril ustanovama i pomoCi zaposlenoj majci, :Zelimo podvuCi .znatno sudelovanje j avnosti u tretiranju celokupne problematike. UtoEko pre izgleda neopravdano Sto, i pored svih zakljuCaka, joS nisu doneti Qdredeni propisi, koji bi omoguC.avali brZ.i razvoj deCjUh ustanw.a lkoje su hitne u poonoC:i zadedni:ce za[>oolenoj. maj.ci. DosadaSnja zaStita materinstva u naS.oj ·zemlji pokazuje da bi · u najbliZoj buduCnosti trebalo izraditi perspektivni plan iazvoja SiStema deCje za.Stite "(zdravstvo, p-t'()SVeta, soci-. jalna zaStita), u kojeril bi briga o zbrinjavanju dece zaposlenih majki, odnosn.o roditelja, morala da ima p-o5-elhno i priodtetno mesto. Jedno od centralnih pitanja ostaje raspored sredstava koja se daju za deCiu za:Stitu, pJ;i -Cemu ohe:zJbedenje ~talnih specijalnih fondova 146 za finansiranje zJbrinjavanja dece zaposlenih roditelj a i drugih <Jhlika decj e zastite treba da docte u obzir u zakonskom regulisanju celokupne materij e. Z.ene ... stvaranjem - uz pomoC komuna - raznih fermi· de~jih vrtiC.a« (Sl. list FNRJ, br. 10/57). U progvamu Saveza ko~una.S>ta, usvo1enom na VII kongresu Saveza lrom~·i\Sta ~ugosla;nJe, navodi se ka-o zadata.k komunista i borba za »1zgradnJu mreze raznovvsnih deCjih ustanova u okviru privredni~ orgarnizacija i s.ta:r;benih zajednica« . . . ka.o dopr:inos »stvamoJ . ravnD'!)ra~ti zene i muSkarca«. Vidi: Program Saveza komuntsta JugoslaVtJe, Beograd, 1958, str. 247. · . ' . d 146 Da treba »hitno razmotriti predlog o fonmran]U fon a ~a socijalne i, posebno·, deCje ustq.nove(<, zakljuCila je ~;tp.retsjedmk, Savezne narodne skupStine f..idij:;t S·entjurc u interv.1uu za )).Zenu danas«. (Vidi:. NaSe zakonodavstvo ....::_ za Zenu, »2ena danas« br. 135 1955 1str. 3). Medutim, na V (bri'onskom) plenumu SSRNJ staio se· ~a stanoviSte da u reSavanju pitanja deCiih ustanova ne treba stvarati specijalne fondove. Ipak, Ivan BoZiCevdC je na to:n plenumu pledirao u korlst regulisan]a finansdranja "i stv~r~~ posebnih fondova 'i rekao: »VaZno bi biJI? zakonom regul~sati ~ obezbed-iti odredena finansiska sredstva _ko]a bi se upotrebal]avala u svrhu da se zaposlenoi Zeni olakS.a rad u preduzeCu -i uopSte u dru.Stvenom Zivotu. ·Mislim kcmkretno na to da- bi treibalo krtoz naSe druStvene planove i zaikone obezbed>iti odredena sredstva "i posebne fon.dove iz kojih bi se gradile razne ·deCje ustanove, ja<:le. obdaniSta itd., ier .uglavnom najveCi broi Z.albi. koje danas dobijamo iz pre.duze6a, odnosi ISe na to da Zene nem9-ju gde daostav-e · dete kada s.u na radu. iii ukoliko imaju gde da ga ostave, to je odviSe skupo<( (»Zena danas«, juni 1957). 18 ?:ena u radnom odnosu 273 �N a kraj,u, neophodno je istaknuti, u vezi sa problem om materinstva z~ooienih zena, jos jednu postavku, ko}a cini. jednu od -asnova stanoviSta :sa k01ga. se· poom.atra ov:o Pitanj:e· u ovom radu. ReS.avanju problema nege. dece 1 brige o deci zaposlenih majk:i treba prilaziti sa ~stanoviSta di u -savremenoj porodici, gde L otac i ffiajka rade van kuCe, nega i odgoj dece ~ahte­ vaju, i treba da zahtevaju, izvesne permaneritn.e »Zrtve« roditelja- i majke i nca- izvesna odricanja, moralna i materigalna, iko1~ se donekle n'U!Zna· anoraju negativ:no odraz'iti i u radu na ·radnom mestu, i u njihov·om obavljanju javnih funk-· cija, i u naCinu provodenja njihovog slotbodnog vremena. To je obaveza Sto je roditelji neminovno duguju deci, koja dolaze na svet njiho¥"om voljom, to je obavez.a prema druStvu. DruStvo medutim, treba, da preduzima (ako je potrehno i zakonodavnim putem) mere kojima Ce biti cilj da te obaveze· rad.iteil!ja sverdu na odredend minilllnmn, a!li ikoji, mora fPOIStoj ati i koji je .garancija za razvoj d!=teta u fiziCki i psihiCki zdravo_gi druStveno 'razvijeno.g Coveka. U na:Soj zemlji vaspitanje cte~ ce i omladine, briga za njihova zdravo podizanj e- treba da postane briga obaju roditelja, skole j drustva. U na.Soj javnosti suviSe .Cesto se prenebregava uloga oca: u Porodici - i u odnosu na decu i u o-d_nosu na IPD.slove u do_-' maCinstvu. SuviSe retko se u mnogobroinim diskusijama o: rastereCenju tZ?IPOOlenih Zena ,ru;e da -tr:eba napustiiti jedno-· strano shvgt~iije i svakako izliSa-n, maZda i filistarski »kompliment« po kom.e »kuCa ne letZi na zemljj nego na Zeni«, veC j.e »Za izgradnju deCie liCnosti, za .zaStitu telesnog, men-· taln-0112: i ·mo['ailrnog ~drrarvlia deteta !i o~nl3Jd:ne rpotrebno iproiS!i.riti uZ.e obim-e pro-&t'teCivania samo majke i Zene. Ovaj po?am. treba zam~niti no-vim: prosveCivanje 'l'oditelja ... :Integritet ·deteta ugroZen ie· ako _otac ne zna svoje roditeljske dwZ.ncisti" i qbaveze, koje ne treb-a da budu man?te ocl duZnosti ma1k.e ... Konzervativna shvatani a, o strogo izdvoi enim muSrklm i ?;en-skim poslovima treba revidirati. postJav IjajuCi stvari n.a real-· ne osnove savre-meno.g :Zivota.« 147 ·'(iPodvukla S. fl.) 141 Dr. Milorald Draf!iC - .rei'! u dL~kursiii na Ptvo.m naci'Oiflalnom lrongresu za zaStitu dece, (»Zdravstvena zaStita dece«, str. 217). _SliCan stav zauzet je i u izve.Staju komisije koja je razmatrala. 274 Obzirom na preduzimanje mera i na .iskustvo u po!!led~ deCjih ustanova i socijalnih sluZbi u kortst z:::po~lenih "z~na~­ nameCe se potreba da se napomene da u raZVlJanJu...sluz?t z~ rastereC.enje zaposlenih Zena i majki t~eQa naroct..to. tmati 148 na umu materijalne i Zivotne uslove radnt-ta. ••U _nas?.J -prak.., si se ohlto ispoljava <u<tvrdeni rprincip .da mdustro]aliizaclOa oslobada Zenu izvesnih poslova u doma.C1nstvu _1 ~r1ge oko d~~e,. aJi znatno viSe sluZlbenke, intelektuaJke 1 z_ene slobodDlh ·profesija. Polo.Zaj radnica je najteZi. One rade redo~o P:Uno radno vreme od 8 Casova, vrlo Cesto u s~e~~ma, nJ.l~Ovt.~D prihodi niski, naroCito ohzirom na po:r:n.anJkanJe. kvaliftkactJ.e_, taka da j e mnogo toga ~to se preduzrma u korrst. zaposlenih Zen a njima nedostupno. One su odlaskom u tvor~:ce. potp~n~ zardrZale na svn}irm rpleCima sve :po1Slove u -dffil1:ac~stvu, 1 to u primitivnom domaC.instvu, i poslove oko p,;tmttivne ne.ge i podizanje dece.14 9 Uporedo-sa bri:gom za ,str.ucno. ~sposoblJa--:­ vanje radnica treba da idu i m,ere koje ce ,~m bttt dostupnE7 ·i koje Ce ih ras.tereCivati ad p-o·slova u domac1nstvu. Ov-de. treba potsetiti na reCi. naseg istaknut?.g p;ivr;dnog. teorett~a~a i praJktiCara Borisa KidriCa: »Dal1e pttanJe koJe ~okazuJ.e kompleksni znaCaj rprohlem.a radne s~~ge, jeste, reetmo, pl-. tanje brzog uvlaCenja Zena u produkciJU. I o tome se n1:nogo govori, ali se upravo kod toga problema mno.go zab.oravl1a .?a nie~tovu slo.Zenost. Ako posveCu?emo prema~o bn,f-1~. deCnm obd~niStima; j.as1.ama, Sko!s-kim kuhin'_?ama, tzg-radnJt sta~o­ va ;td., dakle, up~avo kompkksu onih zlvotnih pttanja "a ctje pitanj.e rada i zadata:ka druStvenih -or~ani~c~ja ~trd;gcjoj C::!~. na istom Kongresu, gde se konstatuJe da ,Je pto. e no . paZnju »podizam.ju sves.ti oba roditelja o jednakim. obavez~a 0 rema porodici i detetu, s tim da na tom. zadatku mogu mn-o ~a urade s.Ye dru.Stvene .organizacije kao 1 ustanove, pre sve~ . Skole i Narodna- armija (Op. cit.). d . · Hs za naSu zajednicu ne m'OZe biti nevaZ:;m zada>t~ a, pre~m;a ispitivanjima izVr~e?im. u ~agrebu, Ljub~jani :i ~renJru;~nu,~~Jd m.anie teZine i viSme IffiaJU deca radnt~a. ka. o...~us a... « . Zenska«, kao i da »ra!dnice radaju decu sa naJntZIIl'l; tez~ama · Vidi: prof. dr. Milivoje Sarvan: Zd~a.vstveno stanje dJeCe ~. omladine u Jugoslaviji, »Zdravstvena zashta dece« ..str. 3. ik al da od· t49 Tako· je na primer, ank:eta iz 1951 godme P'? az a . anketiranih r~dnica preduzeCa »T·iskanina« u Kr~_lU ele~ilru dU stanu ima svega 88 ~/o, samo 62/J/o ~ena ima kuhtnJU, 22,f~/ vo. u u stanu, zahod u okvir:u stana ·svega 4fiJ/m, ukupno svega . ' o. 18 • • 27& i �~eSenje.. t.ako o-Stro zaloZio ·drug Tito u jednom od naveden~h svo:rz,h govora, oil.da priCanje o UvlaCenju Zenske radne :_nage u produkciju· ostaje pr-aznct faza, mida Cak uvlaCenje :enske radne snage u produkciju maZe Cesto da nanese viSe .stete nego kDTisti.<,1so ·S"ti . Sl~.Z_be za rast,ereCenj e za:p·os~Ienih Zen a 1 m a J k1 od p·o s I ova u d o·m a,Cins tvu. Mere koje su ISvrstan::_ u -ovu gtrupu od interesa su za sve zapoo:lene 'Ljude. Sa s~ar:ov1sta po-s-lodavca, one ustvari pret.stavljaju odraz brige ? ld";'·diskom faJktoru . u proizvodnji kao vai\nom ·eJementu podlea:"J a rpmduk~ vnDtSti mda. I te 'SIU mere kao i sht?!be za zcbri.. . na-vanJe dece, pocele da se 1zna:tno Sire, UJVode i na~·redulju u . ~aku D:~ugog 'SVets:kog ~t.a, 1prvenstveno U preduzeCima vojne mdusi111Je. yec tada se·ni'gl.Sav.a "aZn.o~t thll mera i slui\bi za Za'POSilene ~ene :naj~e, kaje ISU jedan od vaZnih us•lorva za pun-o .~np:a'zovaJnJe ·zena na rradn!irm metsti!ma i. IUSklad·ivanie po·:roodJJcm1h odnosa: Sire 1_g1ledaiu6i, ove eu mere neophooda.n .lfJSlov za ravnorpravno 1UCetSCe ·Ze!la .u d.ruStvenom_ ·irl.votu. Jpak, o~ su S'Vr.stane u "mere rza e.a.Btibu mater.instva u Sirem srn~u zlbo1g ·toga, :si~~, ISU za,piQislene majike, VlliSe ne~o druge z~e, a pog?tovu vtse nergo zaposleni mu.Skarci, optereCene 'kuCn1m poolov~ma. Nrubav'ka namirnica, kurvanje, pranje sudo<va, poopremanJ e :stana, pranje ·ru~blj'a, lkrpanje i sl., to sru. stalni 150 _Vi~: Boi-is. KidriC, 6 zadacima Stampe u borbi za plan, »Parl1ska IzgradnJa«, br. 9--10, 1949, 10./11. U tom prvom periodu borbe za radt:;t_? snagu, o kojoj je govorio KidriC, Vida TomSiC kaZe ~a -su. SE;! suv1se. z_an~ariv.ali '"~pecifiCni Zenski problemi, probleml -·mater:nstv:a. (V1d1;: V1da TomsL'C: Postoji li kod nas Zensko pitanje, :tP.arltska_tzgrad;IJa~ bli;...3, 1952, str. 212.) Zaostajanje u prakti.Cnom provo~eliJU .-~C?hko ~ puta naglaS·enih i konstatovanih zadataka . :l:[l.a 'J?OlJU zbrm.~avamJ~ dece zapoSilenih majl¢. vidi .se i koreferata ~ep1ce:_ ·K~rdelJ,, odrzcmog na savetovanju CV SS JiU-goslavije o :pvotmm. 1 radmm __ uslovima r.adnik~- i trudbenika_ 30 jUna 1958, u ~ogr.ad!l·: -gde s-e, .1zn:edu ostalog navodi: »Pri utvrdivanju plano-va;.u.ops~~m-~ m1 b1~mo m~ali inlati Jasnije stav'ove ,da su deca, _bnga .~a.-nJ'l.?.l porod1cu, nas problem -broj jedan koji se svakodneymm P·l'l~vom nove radne snage u naS·a preduze6a sve viSe za'?st:ava. M1 moramo insistirati da se organizuju takve ustanove ..~~me ce . u prv?ffi redu sh-!Ziti radr,l:im majkama, i da niihov'o vrem~ . raQa_ bu?e PPlago~en.? t;im potrebama.« Pepica Kardeli: Sodjalni .~roblem't. zaposlenth zena~ Dokum~tacioni materij.al Komisije za · -· *' zeoe. CV l;li>J, str. 2. . 2.76 · svak.odnevn:i JPDISl-ov~, !PO tradtcijd. »~en-ski« -poslovi,- k!O~ri. se znat:.> no poveCavaju kada .su u porodici deca; naroCito Ql11a manjeg:: uzrasta. 151 MaZe se reCi:_ 'kao ..Sto mere za posebnu ·zaStitu :Zena·· zriaCe u veCini .sluCajeva. ujedno i mere ·za .za.Stitu materinstya, · tako ·ove mere za za.Stitu materin.stva ma1Ce istvo•reinel!lo i me152 (['€ od dnteresa za z3jp·oslene ·Zene uo1pSte. Storga s-e 111e :rri'oil.e po- . VU·Ci .stroga .granica izmedu jednilh i drugih, S I uzb a r ad nic ki h ka n tin a {restorana) u okviru· '" p:teduzeCa, odnnsno ustanova i organiza-cija jeftinih »eksp:fes« i njima sliCnih restorana na bazi poslovanja bez dohiti, usta.,..· nova je ~oja znatno- 1rastere6ulje :majdru od inaCe velilkih oba-. . veza u do·ma,Cin.stvu. Mogu6nOI!;t da se jedan od glavnih obroka do'hije po niskoj ·ceni u blizini radnog mesta za·majkri: znaCi dvostruku uStedu- rastereCenje od fiziCkog i psihiCk.og. napora u v-ezi sa pripremom i u.?-imanjem ,olbroka. POzitivnaje tendencija da se, na osnovu specijalnih propi.sa, sti:rrtulira p-rdrpii'avljanje hr81me, i rto taikn da se motZe ,QI(}n-osi.ti .km6i; Oime&e omo.guCava porodici, ukoliko je to za nju praktiCnije, da: zajedno obeduje. Ishrana u okviru preduzeCa ili u tm.v. »na.rodnim. restorani..:: rna«, koja je naroCito· pro:Sirena za vrerne DrUigog svetskO:g rata (na to je delova.la arnga~ovan·o1st tZeria- u · rartnoi rpri'VI!'edi, ali i racioniranie namirnica), ima joS j·edan pozitivan elemenat za :Zene. Ona ornog'ul:ava kon.talkte,' raizJgovore sa drug-o•vii.::. rna sa posla, ,S,to ,poiitivno utiCe na svest Zene i njeno povezivanje 1sa kolektiv~m. Nairne,_ obzirom na pro.ces rada i dis•ciplilliu 15 1 Pore-d vee navedenog (vidi str. 165, 166), pOrrienuta a'liketa Saveza sindik:ata Jugos1avij,e (1952) pokaziala je- !da zaposlene rna ike utroSe najmanje vremena na direktnlo bavlj·enje decorn, -a da naj; vi\Se vremena troSe na poolove dndirektno u vezi Sla -decom, _pri Cemu nranje ruhlia' i krpljenie dolaz.i na prvo miesto; Vidi: Neda., · BoZlinoviC: PoloZaj Zena u FNRJ, Beograd, 19~3, ,str._ 28. _. . 152 To naroCito dolazi do izr3Zaj a, kao Sto ·smo vi deli, u tretill''anju, problemahlke jednakog nagradivanja Zena .(u f?kvi!11. MQR-_a· i Svetske sindikalne federacije, ~o i drugih- organizacija), gde se sve ove mere tretiraju uglavnom kao mere koje. treba da olak.Sajti'. primenu principa j·ednakog nagradivanj.a. oetalj:ndji i' c;>p§i~ pregled svih ovih .sluZbi,. kao i rezultate ankete BIT-a, vidd u ve6:· citiranim napisima Services sociau.x en faveur df.?i .mer,es salari€e.s._ ·o nekim od ovih mera vidi takode: Jeanne Picard: L'aide fami.li~, »F-amiUes dans 1~ monde«, no 6, 1953, str. 33-44. · 2.77 �za vreme rada, kao ·i na lZu:rlbu po@e rada 1(u v:ezi tSa ~brigom za~ dp-ma,Cinstvo; o 'Cemu ·ze11a, 'a naroCito majka, misli veC prL zavrsetku rada), vezivanje zene uz racfui kolektiv je znatno oteZano. ~Naj~ad, vredno j'e pom,enuti da su baS· »narodni restorani« i" re:storani u · preduzeCima ocenjeni kao »prelom«, i to p·ozitivan, i 'll kor·l!st IZEme, u shvatanjima i mlliSkairaca d. Zena- o tShra:ni, obedovanju, naviJkama i tradicijaffia u tom !Pogledu-.153_ Obvezivanje poslodavca, odnosn-o uprava preduzeCa' i ustanova, da u-stanove radniCke restorane, je&te mera kojoj tre-:ba ·pribegavati iz viS-e razlo.ga, pri Cemu produktivnost rada dolazi ·.na p·rvo mesto. Pri tom -hi prop.isi trebali da ustanove i izvesne standarde u pogledu prostorija i strukture ishrane, kontrole nad poslovanj.em i cenama. Sem toga, propisima &e moze odrediti da rpro.jelj:ti lla gtradnjru no,wh rnrudrustriskih i drugih objekata moraju rpredviaati i gradnju ra.dnickih re~ storana prema odredenim standardim.a. Isto taka dolazi u -obz.ir i obavezna saradnja na tim pitanj-ima sa sindik~lnim o!'lganizacijama, socijalnim osiguramjem, .lokalnim vlastima, struCnim institutima i z.avodima kao i sa insp·e-kcijom rada, o_dnosno !Sanitarno~ iniS!peklcijom. DrZava bi, sean toga, morala da uzme na sebe brigu o olbuCavanju sp·ecijallnih kadrova. 154 SerVisi 'za Obav-ljanje p·oslova u dorha-:ci n s tv u ulaze u socijalne slu:lhe novijeg datuma. Uglamom oni oibuhv~taj1i na rarzne naCine organizovano mehaniJCko pran!je; suSenje d -glaCarnje (l'Uib1ja, i lk:rpanje, ika10' i-' d!zvesne pm9love u vezi ~Sa odr~avanjem Ci.tsto•Ce stan.a. Med:u njirn.a za Zene je · najva-Znije olakSanje pranje rublja, koje, kad se vrS.i u kuCi i ruCno, pretstavlja vrlo naporan i nezdrav posao. Posto-je razliCi:tina.Cirtd da Wzaposlenpj Zeni i ma}ci olakSa nvaj poS~o. Neka preduzeCa sklapaju ugovore sa pojedinim perioni.,. OpSi-rnije o tome vidi cltira:no delo G. Williams: Women and ·work, str. 101-105. 0 raZliCitim tipoviina radn1Ckih restorana, ;zakonskom . regulisahju tog p.itanja po zemljama, o naCinu uprav- . Jjanja i finan·siranja, vidi citirani izveStaj BIT·-a: Les services -s~ciaux pour ·zes travailleurs. (Rapport VIII/1., str. 10-43, 68-74, 1 53 cam-a da on~, p.o ~atno niZoj ceni, pe~ i ureduj~ ..rublj e sv~h radnlka 1(Poljska). Druga 'omogucavaJU mehamcko rpranJe unutar preduzeCa. Lokalne ·v:tasti o·~nivaju b~o~ov~ke pen~­ nice a fors-ira se i o-bavezna 1zgradn3a meham.:z1ranih p-raonlca ,; veJJhlcim tkuC.ama. Te jarvne perilonice m.ogu da lbudu bez ·personala i sa specijalnim person~lot?, ili ~omhinova.no. S_pecijalne slOObe postoje i za sakuplJa~~e prlJavo~. rublJa, ?aro-. ,cito decjeg, po kucama sa dostavom cJStog (:Selg1Ja, SAD_ 1 d~.): Iskustvo je, medutim, pokazalo da te sluZbe- moraJu 1b1t1 jeftine, da bi ih zainteresovane Ze~e kori~tile. '" Najzad trel:>a reci da se te slUZJhe Joonste (nan:~to krrpaonice i sl.) i za zapoSljavanje starijih nezapo.Slenih zena (Dan-:ska, CSR) bez kvalifikacija. . .. Uloga vlasti sas.toji se uglavnom u davanJU dota~1Ja [plate osorblju; t1;.oSk.ovi za prostorije i sl. ili uCe::.tvo:ra.n]e_ u ~en1 usluga), oslobadanju od fi.skalnih tereta, kontroh 1 sti_n;uhranju druStvenih organiza-cija i preduzeCa koJa zaposlJaVaJu veCi broj Zena za organiZiaciju ovih slu.Z?i. . . . .Sem toga, u vezi sa ·zakonskim_ reguhsan]em, Izgl.eda naJ-pogodnije mehaniCko pranje ruiPlja obezbediti u vez1. sa propisima o .gradenju, tim Sto ·bi se na osnov:u utvr~en1h st~n­ da'I"da gradenje ptreduJZeCa· i 1ku-Ca 5a ·odredenrr,:n hro]~ ntd~!lca i stanova, odnOtSno stanbenih blokova, uslovl]avalo rn~ra.d~~om mehaniCke praonice i sUJSionice i spravama za hrzo -1 higiJe~­ sko glaCanje, kao i Shim povlastic~n:a. tin; sl't.1.0?~~a!. k?Je bi asnivala -predUJZeCa, l·okaJne vlash li.,h rpr1vatna iLnJJcL]aJtlva, na torn p-olju. 155 • · Slu·Zb-a. pomoCnih.doma·Ci·ca. Jedna o"d sa~v1m novih ustanova, koja se uvr.Stava u socijalne sl~zbe,, Je~te sluZba »pomoCnih doma-Cica« (»Home helps«, »Serv1c; d assi~­ tam-ce m€-nagere<(, »assi.stan.c: fami.J?.~e«). ii ~va ISI1~ba, lk:oJ.a veC p-oCinje da ulazi i U sluZibe SOC1Ja1nog O'SJ.gUran.Ja, dugu]e svoj razvitak prilikama stvorenim u Dru.gom s~e-tskom ratu, kad je potreba za Zenskom radn~m s~ago~ b1la zn,at~,a, a situacija u ve-zi sa decom i porc:dwom -~z~zr':ala .. ~otes,koce. J ona je, kao i ranije pomenute Qa,cke kuhinJe_ 1 decJe ustanove, 1 "'17--Sl.) . t54 0 obavezam-a p:reduzeCa i dr:Zlave .i P,otrebnim propisima vidt Prenoruku br. 102 (1956) MOli...,a, 1kojom se v1ade upuCuju _na regulisanje matel'li.je u vezi sa i-shram.om 'Ll okviru, odn. ·u blizini preduzeCa. 155 Vidi: BIT: Les services d'assistance menag€re, »R,evue :mternationale du Trava'i-1«, val. LVI, No 1, 1947, str: 40 i ·sl.; kao L BIT: tt31pport IV1 Doc. NE_W(l) 4, Geneve, 19·51, 1Str. 22-2-5. ( 279 :278 �ustanovljena prvobitno 2la d dk .. za oqe ~o~i ·'Su bili najviS.e u:ro~~n~ne. sl~~ea1~~~J~o~e~~~snik~ i u porodici, porod:aja i sl. Danas se u raspravam . I -maJ e ?I~:nu, i u nacionalnim i medunarodnim .ok . ~ o ovom P:?IStice da je svrha ave slU:Zbe , _ ':'ln~a, sve vise nosno roditel' ima pomoc zaposlenim zenama, odkorist zaposl~ne ~~j~::. ana smatra kao »socijalna .slu~ba u . Mad a uvodem,j e ,g]w2fue »po d .. zo napreduje, ipak se, Zrusada ~ocn:r . .~amce« ~ela:trl.vno, !brkao stalno i svakodnevno "' ~va UZI a ne maze da smatra va u domaCinst . ·b . rese~J e problema obavlJanj a poslo-..., ditelj a, ali kao v~olvr~~::a deci zaposlenih .~ajki, odnosno rokad majka :zJbog bri:lo kodilh p~oc, a naroci.to u sluCajevima guCava norm.alan tok rZi~ota il'~'Z~g-~ ·otsUJstvuj.e od kUJCe, o.moU . l ·" ... Cl. . OVDJ s uzbi dr.Zava uzima na seb ciju o:buCavanja kadrovci da· d t .. e, ug1~vnom, organizaodreduje uslove rad . _, Je ? ac~Je :Z veZl sa p·oslovanjem,, sluZbi vr":- - a 1. nagrad:ivan]e zen a zaposlenih u to. bi trebali s~:~~~so~~o~i~~~~~~e i uCestvuje u troSkovima koj~ Stano v J. :Bosebnu .pafuju u v;elzi , slene majke i iene '" . ' sa .r.asterecenjem zarpostanova 15.7 Za s.~ po•rod~omm olbavezama za:hteva problem ·ncwim ~-slovim:a;;~ :bo;madl_ltogl_porodh~nog :Zivota, naroCito u ' . , ro 1 e Ja, odnosno odrasli Clanovi ra156 Vidi ILO: Women Workers ·a . ka·o i BIT: Organisation des servic~: d' ILc;\ D 12/3~E, 1~54, str. 4 ve, 1951, MDW l/4 Svedsk . . a~s?.S ance menagere, Gene- u doi'Il.aCinstvu un:ela u z,~gdvaJ-ordrska zemlja koja je pomocVidi G. Nelson: op. Cit str 276 ~v vo ~Ho~~ help Act 18--1943). na vlasti rasp'olagalo "i 950 · g ·. NorveskoJ Je 375 lokalnih. orga1952 g. 573 Iokalna or n . . sa svega 60_0 »housewife relief«, a diji_ je 1952 g. bilo 3~ ~~~f&f~ ;~.~:~ bhh ~o·moCnica. U Ho...lan-· dot1ra- troSkove njih " .81 g cmsek:eeper«-a. Drzava. U SAD je 1952 g. bno~~:dt~~cavan.Ja kao_,L .50~/t~ "njihovih plata. a 79 agencija izddavalo s . ' ~v~ga 17 ;Sl~cn1h drzavnih ·agencija, 12 0 International survey of Pr~ rovol]mh. fondova. (Vidi: UN, 121). grammes of Soctal Development, str. 157 Svi kojj- su se dublje ba T b . i zaposlenih Zena ukaziv.ali VI 1. pro .Iematikom Zenskog rada ostalog vidi: Hutchins· .tsu na vaznost stanovanja. Pored ~mat~a problem izgrad~j~~J~i~k~v~d, •str. XVI! G. Scelle napr., 1 1 naJvaZnijih problema socijaln s a~ova k<to ]edan od osn'Ovnih st~': nije jasan u odnosu n " D-? za. onodavs~a, mada njegov VIdl: op. "cit., str. 142--143. a zenu 1 problem radruC!kog stanovanja. 280 ·de van kuCe, naroCito je va~no .da stan bude prilago·den ~&avre­ meninn ·shvatanjd.ma o doma:Cinstvu {o1SU1ovanim na naJUCnim ispitivanjima), podizanju dece, provodenju slobodnog vremena sl. Stan mehani:z.:ovan i »racionalizovan« (ukljuCujuCi nameStaj i sve orude p.otrebno za pripremanje hrane i ostalo) znaCi znatnu p·omoC zaposlenoj Zeni i majcU 58 Jasno je da se zakonskim propisima ovo pitanje ne moZe detaljno zahvatiti. Pa ipak je zajednica i pozvana i odgovorna da sredstva koja, indirektno ili direktno, ona daj·e _za stanbenu iz.gra.dnju~ .podvrgne izvesnim uslovima, standardima i no•rmama, u gore navedenom srnislu. 150 ·Sem toga, zaj.ednica je duZna: da svim raspolo·Z-ivim sredst-vima - pa i putem administrativnih ra - stimulira i primorava pojedince koii ·grade stanove iz vlastitih sredstava ali uz pomoC ·zaiednice - da grade do makshrtuma onako kako to odgovara principima veC vrlo razvijene nauke o stanovanju. me- 158 Za obavljanje poolova· u domaCinstvu od velike je va.Zn-ooti. nal)r., 1.11Vodenje centralnog grejanja, ugradeni Stednjaci (elektriCni . iii na plin ili kombin'ovani sa anima na ugalj i drva), ugradeni friZideri, sredstva za uklanj.anie otpadaka, mehaniCka perionica, su.Sionicar ·i prostorija za m·ehaniCko glaCanje rubHa, zatim dizal~ce,. mesto Zia smeS.taj ogreva- i sl. Posebno je vaZno, za roditelj.e i decu,. predvideti prostoriju i slobodan prostor za igranje dece svih ukuCana j edne ku6e i t. sl. 159 U ve:lli s tim treba pomenuti da Rezolucija sa kcmferencije RadniCke progresivne partije u Kanadi, u delu koji govori o radu Zena, izmedu 7 zahteva pominje i zahtev- za _izradbu »programa stanovanja akomodiranog potrebama mo!derne radniCke porodice«. Vidi: Laibo[' progressive party: For peace, progress and soCialism. Toronto, 1946, str. 84-85. , Problem stanovanja je danas jedan -od centralnih problema koji S·e razmatraju na mnogim medunarodnim forumima koji se bave •ovim problemimS.. Vri·di: ILO, European regional conference: Report of the Director_, GeneraL, Report I Geneva, 1954, str. 75-91, »Fanlille dans Ie Monde«, Paris, br. 3/1953, br. ~/1954 i br. 2/1955; Informations Sociales (meseCn3. revija socijalnih sluZbi}~ Paris, br. 9, 1955. 0 tretiranju tog problema na Prvoj medtmarodnoj regionalnoj konferenciji rada za Evropu vidi: G. v., Rezolucija o stanbenom problemu na regionatnoj konferenciji MOR-a, »S'()~ cijalna politika«, br. 2, str. 320, kao i BIT: ResoLutions adoptees par !a. Conterence internationat du trdvaH. 40-me ·session, Geneve, 1957, str. 4-5. 0 zakonskim p.ropisima donetim u skandinavskim zemljama posle Drugog svetslkog rata u vezi sa gra-dnjom stanova vidi G. Neilson: op. cit., str. 284, 310. 281 �. Sn a b d )-V anj e. Pogodnu lokaci' v~na namirnica-ma i ku6nim . otr- v • JU . t d . rra no vreme trgo- mero~ (u okviru sodjalnib s!Jzbi "rtll;ama takode se. """.:'tra u vezi sa rasterecenjem "apo 1 l.h o!OJ !reba posvelll! <pacmju vezama. To znaCi da red s, enr . zena sa porodiCnim oba~ena treba, u dogovOl~U sauzl~~~~~Ja zapo~ljav~ju ve~i broj" lnteresovanim da nastoJ·e d m vlashma 1 druglm za. · ' a se u krugu preduze' d u nJegovaj neposrednoj ,blizini . . ca, o nosno devanja radnica artiklima k .? organrzuJe moguCnost snabdomaCinstvu, kaik:o hi ian se ~~l s';l . svako~nevno potrebni U potrepstina u slobodnom del st~dlli napori oko nabavke lib u preduzeCima udaljenim ad :entna. Ova. J_e naroCito va:Zno vanja radni,ka 'Tamo d . t ra grada Ili ad mesta stanoprovesti, pre<p~rueuje'!;, ed~e o "~"'/ b1lo kojih razlo.ga teze ma p.rouCi i taka podeSi•rad~~ no_ sa nadleZnim o~gani­ na da !Zene WaCajluCi se s 1 erne Izvesnog _lbroja tr:govitrebne artikle narox..:t a p:oiS. ~· mogu '1ll9pUt da naJbave po.:. ' l,;l o narmrnwe. Prevo.z na po.sao Obe b d . . . prevoza na po.Sao i sa osla . zt -e ~nJ e udobnog i brzOg takocte m.eru koja se ~braj.:·: ume.~e~m -c~ama, pretstavlja poslenih ljudi, a naroCito- zapO ~oc~a" e sl~~be u korist zaZen.i tStedi vreme sprec"ava s en .:.- zena I majki. Time se · ' · ·zamor sto s k k b . dvostruko optereCenj e zatp-osl .h' . . va a_ o, o zirom n~ vezama i majki, Zhatno utiCe ~ni -~ena sa poroc:ITCnim o-baObezbe(!enje prevo.za je naro.··t UJ _ovu pro.dukhvnost rada, bra-Caj ne postoji ili je preop.: o ~vazn; tamo gde javni saodleline vlasti {organi ·za rad i re~e~. reba ~~stojat~ da nau organizaciji rasporeda i re SOClJ~l~u ~ohtiku) ucestvuju naro.eito Jo.kalno.g k~-- ,_. dta voznJe Javno.g sao.bracaja d "' ' .=u •JJl se u l·calo na S.to c r· h d . . ' esavanje saobraCaja potrebama . .e 1~ ·o· DIJ e po~a malom r nedoraslom decom neo~~~~sl~nih :~?Udl. Za majke ca iii lo.kalne vlasti obeib d . , o Je vazno. da preduzeodnosno Skole, zajedn: ~aprev?~ _dece u deCj e ustanove, nosno kad se-- vraCa ~aJ: om .kad ana odlazi, odsakup1j a decu po ku-C sa p~sla, hl,l? posebnom sluZhom koj a struCno. osoibl' x.~ma I razvozi i h - Sto dak.ako, ohavlja . Je, narot;Ito u sluC-aju veCih razdaljina ..1so :;e- .bno 160 OpSim·ij·e Vidi citir sluZbam-a. 282 · . " . an~ ~estaJ,e i Clanke BIT-a 0 !Socijallndm Specijalna sluiiba unutar preduzeca za brigu o zaposlenim .2enama. U preduzeCima i uopSte tamo gde se razvija Covekova del a tnost sve se viSe obraCa po5ebna paZnj a tzv. lj udskom 'taktoru i osnivanju posebne sluZJbe, 'koja vodi ra.Cuna o svemu .Sto je u vezi sa stvaranjem takve klime rada koja Ce doprino.siti veCoj produktivnosti rada. U okviru te sluZbe naroC:ita uloga pripada struCnom socijainom radniku.-.161 U najkraCem, uloga socijalnog radnika je u tome da prima i prati Coveka -od njegovog dolaska ·na rad i da mu pomaZe u reSavanju svih problema unutai: preduzeCa (radno mesto, odrlos sa .Clanovima radnog kolektiva i sl.) i izvan preduzeCa (lporoc;liOni -odnosi, stan, halest i sl.), a to dorprinosi pozitivnom odnos·u Coveka prema ,radu i kolektivu. Uloiga socijalnog radnika naro.Cito je v.aZna za uvodenje i dobro funkcionisanje ramih socijalnih slfiZbi, higijensko.-tehniCke zastite i sL U preduzecima 1mja zapoSljavaju znatan broj Zena, a naroCito Zene sa porodi!Orl'im obavezao:na, uJ.og.a 'Soc'iljalno•g rad.n1.ka ·je narroOi.to vezana za preduziriranj e svih ·mer a i re.Savanj e tSvih problema, u p-redU:zeCu i i·zvan njega, koji su vaZni za produkti'VlllotSt Zena. Ulo..ga zajedlnd·ce u veZ:i. sa uvodenJ em socilJaWh r-adn!lka ocleda .se u utvrctivanju proJlila ,socijailnih ndrrli!ka, reg.uJ.iJsanju statusa Skala .koje primaju sodjalne ra-d<nike, i njihovih -programa, regulisanju statusa !judi sa tim zanimanjim.a i sL "Pri tom je ne01bH!no ·va.Zno da socija1Jni ·radnik ibude nezavisno lice, u ,koje Ce zaposleni !judi imati poverenje, a neCe g.a gledati kao o:sobu 1m.ia Za6tupa interese poslodaV~Ca, na Stetu radnika; kao ·Sto je to u :pr.aksi, naro·Cito u poCetku razvoja te slu7Jbe, i u pojedinim situacijama bio sluCaj. 162 Mada zakonski propisi u savremenom zakonodavstvu163 uglavnom ne obavezuju preduzeCa da angruZuiu so'Ci].alnog -ui'Soci.ia1ni radop,ici postoje n-od razliCitim nazivima (welfare ;Qffi.cer,- asistante soci.ale., conseilleur du travail) i dobiva,iu razliOitu spremu, prema tome da li se viSe orlientiSu na s.ocij-alni rad u okviru or.gana vlasti za oociiatnu pol'itiku il-i za indu'Ytriiu. 1 26 Ovo je naroCito doSlo do izra.Zaja u nacionalsoc-ija1istiC!koj Nemacko.j, vidi str. 109. tea Obaveza poslodavaca da anga.Zuje ))socijalnru radnicu«, pre rata je bila predvidena zakonom s·a.mo u Peruu, 1937 g., za sva preduzeCa S•a .viSe od 300 radnika. 0 ustanovi socijalruih ·radnic-a ·u preduzeCu vidi 2lanimljiv i obiman Clanak Luis·e Frankenstein: La femme et Ie service social dans l.'entTeprise, »R-evue- Interna.tion::>l.e du Travail«, val. XL, n'O 3, 1939 g., str. 327....:...S51. 283 �radnika, ipak sve veCi ·broj preduzeCa uvodi socijalne radnike i sve veCi li:i-oj zemalja posveCuje naroCitu paZn.ju izobi-azbi tih kadrova. Obavezno uvodenje socijalnih radnika bilo u. okviru zdravstvene sluZ.be, ili opSte personalne slu.Zbe·, ili' komisije za higijeru;ko-tehniCku zastitu i sl., za preduzeCa i ustanove gde radi veCi broj Zena, pokazuje se kao pu~ za· uvadenje ave sluibe u svim preduzeCima, Sto Ce se u daljem razvoju drq.Stva verovatno poJl:azati kao neophodno, naroCitQ.. u onim p:i:'eduzeCima, u kojima Ce automatizacija biti minimalna i gde ce jos dugo postoj ati tE>Zi uslovi rada. Medutim, dalji razvitak tehnike mo:Zda Ce stvoriti i nove probleme, obzirom· na fiziCku i psihiCku konstitucijtl i socij alni status Zene, koji_ Ce i tada zahtevati specijalne socijalne radnike za Zene, k-oji Ce maZda sve manje PQma.gati Zeni na radnom mestu, a sveviSe u reSavanju ostalih pjenih socijalnih problema, od kojih_ Ce i tada zavisiti, kao Sto zavisi i danas, efekat njenog rada na radnom mestu. KuCni rad. Na lkraju treba Jo.S reCi da se kuCni rad (kuCna radinost, rad »na sic«, travail a domicile) takod:e smatra kao j edna od mer a koj a na izvestan naCin uskl:"~duj e rna terinstvo i potr€1bu za ekonomskim doprinosom Zene porodici. 16¢ Med:utim, veCina onih koji su se oZJbilino bavili pr6blemima Zenskog rada _nastojeCi, sa p·;rogresivnil:l ·pozicija da pronadu_ i sugeriraju naCine za usklad:ivanje Zenskog rada van kuCe, kao za,konite poi ave u razvitku drtiStva, ·sa materinstvom, odnosno porodicom, nisu prep-a.ruCivali, ne.e-o su n::J.protiv napadali rad kod kuce.'" Smatra. se cia rad kod kuce moze da dovede do narot:ito velike eksploataciie, jer se teSko reguliS-e164 Ova se izriCito iSitree u svim razmatranjima u vezi sa Zenskirn. radom 'll katoliCkim krugovdma. Pored veC citiranih katoliCkih pisaca, rad kod kuCe »kau lek«, obzirom da majka ffi()ra ekonomski da privreduje, navodi se takode i u jednoj inaCe veo-ma obimnoj i 'ozbiljnoj studiji ·o Zenskom radu. Mathilde Deconvelacre: Letravail industriel des femmes marites, Paris, 1934. 165 Lenjin je~ u vezi s kuCnim radom rekao-:. »Mi znarno da ·su trlistovi i fabriCki rad Zena progresivni. Mi neCemo natrag k. zanatstvu, ka pxedmonopolistiCkom kapitalizmU, ka kuCnom radu Zena.<( V. I. Lenj:in: 0 radnicama i seljankama (str. 5). Dirnitrije· TucoviC takode govori (opSirnije) protiv kuCnog rada, pri Cemu je cltirao i B. Sidney· Webba. Vidi: Referat na Drugom kongresu. radniCkog saveza, Istoriski arhiv, tom III, str. 37. 284 . obzirom da :se duZ1ne J..p~ak .znaCi' ajku u pogledu znatno IDanje plaC:a i priliCno opterecenJe za m . , I itna lnSeg stanovanJa. d -vremena ra. a u ~ ov l zdrZano stanovi.Ste zauz·eto U pogledu kucnog rada vr _o u k" ad MOR-a Sem sto se k ksperata za zens 1 r · je i na sastan u e · ,.. roblema materinstva samo smatra da takav rad znacl resenJ~ P. e da bi trebalo vrSiti k k ug Zen a napomlnJ e s .. za vrlo· uza r ' k' problemom 'eksploatacl]e, izuCavanje u vezi sa e.kon~s lmd ima .na trZiSte radne snakao i reperkusij~ma koJe ta kav /~a internacionalnom planu). ge (kako na nacwnalnom, ~a, o ksperti su u zakljuC:cima na"BaS u vezi sa, radom kod uced, e " ski problemi zahtevaju "I' . tav da tamo g e zen glas1 1 SVOJ s t . t· da se donesu takve mere na specijalne mere, treba n.as ~]a 1. dna znaCiti unapred:enje i ekonomskom planu, kale ce UJe vk ·da 166 l Zeriskog i mus· ?g ra . t eC:enje zaposlenih Z~na. od pas aU FNRJ sluzbe za ras er I "b koje doprinose punom anva u dornaC:instvu, odnosno s uz e d'" . obavezama i majki . . l 'h Zena sa ,poro l,cnlm . gaZovanJU zapo.s ~n1 . k dno su regulisane po1sto]ena njihovim radnu? me~ti:a, o~~tva tradicije na tom polju, Cim propisima. To Je pas e 1~~ko b ,· do nedavno nedovolj. · · 1 o-tehn1c e aze , ' . nedovol]ne mat~nJa n a . . stimuliranja razvo.ia hh slu1 no.g forsiranj a sueg uvo enJ...a . za .zapo.slene ljude ·Zbi ne -sam·o za zapo&lene zene nego '1 i kontroli.Se. Sem toga, on v • uopSte. " . h ( adniCko-slpZbeniCki restorani, menS l u z b a 1 ~- ran e. r .d 'a bila je u prvim posleze, kantine, bifei). u .okvr~·u pre. uz:culisana mnogim propisiratnim godinama shmuhradn~ 1 rd{;orima (1946 g.) predvi<lao V , . Zakon o naro TI1m o . . I to rna,. ec prv1 'u'e aZniu ovom p1tan1u. s je obavezu odbora da !:o~vec lla~U razvitka narodne pritako Zakon o petogo.~•snJe~ P. petogodisnjim planovima vrede FNRJ i republ~ck1 ~~ onl atom polju. N a osnovu tih pr.ed:ridali su. z~.atne z~d~liS: ~~ materij a u viSe pro pis a u propLSa, detalllllJe s~ r '~' M dutim, u tim propisima se ~o: toku 1948-1950 godme .. , I e • e (na<pr orioritet malkl sebno ne SIPOminiu .zapos ene z:a nasi k:U6i i sl.). To, mesa porodico·m,. pov!ashca ~a se~from na adredbU po koj oj se dutim, nije bil? ll1 p·otre no a . 166 167 Vicli citirani dokument BIT-a, MEW /1/7' 1951, str. 3. Svi ovi propisi ·stavljeni su van snage, 285 . �mogla hi'an~ti i ceria uZa porodica radni'ka, odnosrio sluZben:ika.,. koji j e imao·- ,pravo da se ·hrani u radniCkom restoranu. N apu.Stanje sistema admini.strativnog upravljanja, izmena pri-vrednih propisa i, kao vaZan faktor, napuStanje sistema ra-cionirano,g snabdevanja, dovelo je do toga da su se znatnosmanjile i zanemar:ille t~ sUOObe. To je narroCi-to pogodiio p9rodice u kojima su svi odrasli Clanovi zaposleni van kuCe, a posebno zaposlene !llajke, to viSe Sto se uporedo smanjiva(} broj decjih ustanova i skolskih kuhinja. Negativne posledice zanemarivanja druStvene ishrane uticale Su da se taj problem poslednjih godina poCne razmatrati u javnosti, naroCito. u sindikatima, koji smatraju da je potrebno zakonsko regulisanje ovotg pitanja.168 Pozitivni propisi omoguCuju privredni:m~organizacijama da uvode .sluZbu ishrane u okvir.u predwzeCa, Sa {JilailciliiCanna knie ·omogu6ui'u ·znatno niiZe ·cene od onih u koruer-ciijailinom ug-ots1:!ite1i·Sitvu. Nije, medutim, potpuno regulisan status sliCnih sluZbi u okviru koIDU:r;J.e, Sto utiCe na slab razvoj ovih tako va.Znih .slu~bP 69 Servisi za rastereC€nje zaposlenih ·Zena o d p o s 1 ova u do m_a Cins tv u - mehaniCke perionice, krpaonice, po:rhoC za obavljanje poslova u dorila.Cinstvu (po16B Problemu ishrane radnika 'bio je posveCen XIX plenum CV SS Jug·oslavije, 1954 g. ~ prilikom istaknuto j·e da je pitanje ctrustvene ishrarne i »dnWtveno-politiCki problem, jer se radi o osl'Obodenju zaposlenih Zena od velikog del a domaCih poslova« .. ; »od neobiCne koristi m porodice gde i muZ i Zena rade ili gde majka rad.i«. Vidi opSimije Norbert Veber: 0 dru.Stvenoj ishrani,. referat na xrx; plenumu Centralnog veCa S.aveza sindikata Jugoslavije, »Rad«, br. zr,-od 24 XII 1954 god., str. 2. 0 porazn() ~laboj_ ishrani radnica (rezultati ankete u dva preduzeCa) i u vezi ·s tim o pqtrebi da s-e osnivaju radnieki restorani, V'idi diskusiju rlrugarice Gaspa·ris, ibidem, str. B. 1 811 Tak:o su sve uredbe o rasp()d-eli ukupnog prihOda privrednih org~nlrlacijoa od 1956 i 1957 godine (81. list FNRJ, br. 1/56, br. 10/56 i 16/57) sadrZa.Vale 'Odredbe po kojima su izvesni tro-Skovi radniCkih restor-ana mogli da se pokrivaju na teret materlialnih tr'oSkova, a drugim delom irz sred·stava na samostalnom rasrpolaganju. Isto tako 7.akon o doprinosu iz dohotka privrednih org:anizaciia (Sl. list FNRJ, br. 52/57) ovlaSCuje DrZavni sekretari,iat za poslove fioons·ija da d'onese pos·ebne propiJSe da troSkovi ra:dniOkih re-Storana ,:nogu deldmiCno da ii.du na teret materijalnih troSkova. I.stim 286 ' spremanje, pranje rwblja i sl.), te se s!u2Jbe poslednjlh godi.na osnivaju u republiCkim i industri.skim c"entrima. Te_ rad10n1ce · sluZbe najCeS.Ce osnivaju IZ.enska drustva, u_ okv1ru grada~ ~li stanbene zajednice uz subvencije narodn1h .odbora.. Ah obzirom na njihov status, njihove usluge, .zbo.g. rel~tty~o visokih cena, Cesto su nepristupaCne radnicama a 1 sluzbenlcama sa niZim prjpodima. " Pojedina preduzeCa, u kojima radi v~~ broj ·.Ze~a, nas~a su naCina da organizuju ruCno iii mehan1cko pr~n]e rUlblJa za svoje radnice i rad~ike, po niskim cenama, Sto Je pokazalo dobre rezultate. Podizanju 8 tan 0 v a za zaposlene ljude ~:o~veCuje se, _t~: kode, naroCito poslednjih godina, znatna pa'Z~Ja; a p_ostoJeCI . . tvaraJ'u matE!rijalnu bazuno i predvid:aJU stimulans . prop1s1 s . • k · to pitanj e --za izgradnju znatnog broja stanova, no JOS uv~ . ]e . ·v ek vrlo akutno.m Sem to~ga, u dosadaSnjim pro~ISlma JOS u: a nedostaju odredbe koje ·hi abavezivale investltore na podlz - r· moguCnost opS:tinskim narodnim odZakonorn (cl. 34) ostav _Jar: ·vrednim organizacijama (dakl_e, borima d~ mogu ~omun~ hlm ~nodrediti poseban naCin plaCai[)Ja i restoranima .drustvene lS rane . . ba la.Canla doprinod'opri?osa iz dohotk~ ~li ih :c::,%~j~:je ~S~ug:effu P organizacija. 0J c·ma vidi · Dorica: sa, C1me se omogucuJe P 1 0 s.lJlZbi ish;ane 1. ~~~t:n s~~~~a~a ;;i~~:~~f~ organiz~cijama, BegoVIc: Stan3e soc~1a nt »Socijalna politika«, br. 3, 1958, str. 3?--37. 'k . sluZbey t7o Vidi: Uredba o. izg:ad~i stanbemh ~atat r~~~Ja .br, 23/51 nika i Uputstvo za 1z~~e~l~ ~~e~biroskoviinci gradnje' stanbenih i 36/51; ReSenj~ o po~Clb rz:6j51 i 37/52; Zakon o dorp.rin'OSu za zgrada - . SJ. ~· FN Sl ~ist FNRJ br 57(55 i 54/57; Uredba o ~an?e~u Izgr JU ~ rinosu za s~be~u izgradnju (Cl. 38 i 3~) IZvr~inkust br~"/;';56 30/56 i 54/57; Uredba obr":Z<>v~u repub.liCkih fonddva za st~benu izgradnj';l (Cl. 1_0, }1. 1 12? 1 0 'to~ SIV-a 0 delu sopstvenih sredstava koJi. kor1S~ICI zaJJ'!lO~ v·:ti op.Stinskog fonda ~ kreditir~je <Stanbene IJ.ZgradnJe moraau OZJ.: u stanbenu izgra<inJU- 81. hs.t FNRJ, br. 6/56. . . .. 111 Na osnorvu jedne ankete u~lo se da }e 1':1- 19~5 godml u 194 grada bilo 328.523 domaCinstva VISe nego sto J_e bllo str'Ova, mada je stanbeni fond (ukupnll) u odnosu na stan.:'e pre ra a poveCan za preko 12,5{1/o (IzveStaj Jugoslovenskog nac10nalnog odbora -socijalni rad - 1956 godina.) z;WRJ' o. za 287 �nje ..stanorva, _pc1nosno hlokova, koji ·arbezbeduju ·-raiStereCenje od, poslova u doma-Cinstvu. 172 .,·~. • , Tr?oVine u okviru iii u 1bli·zini preduze~: c a, koJe olalciavaju ·zaposlenim majkama i .Zenama snabde:.. v~nje,_vr~~ su retke, mada se takav 2ahtev·postavljao u jav:ribstl, naro-c1to u krugu Zenskih organizacij a. P rr" e v o 'Z n a iP o s· a o rsredstvima predUzeCa odnosno · u_stanova, dotiCno uCestvovanje u troSkovima zaposl~nog osoblJa z~ .PT~voz ja~og sa01bra.Caja, ta je mera PredVJidena u poz1t~vn1m propisima. Ipak se ana ne primenjuje dovoljno, a reguhsana je nepotpuno. 173 Ne postoji ni obaveza deL se utvrdivanje reda vo,Znie u javnom saobraCaju vrSi u koordinaciji sa organim.a uprave ili organima upravljan1a preduzeCem, Sto hi oihezbedilo regularniii i udobniji saob'raCat. 0 Zenama se u praksi retko · posebno vodi raOOna. Irpak. uo~Cava .se potreba da .se i ta plitanja rpoCnu· reSavati. 114 . Spec_i.ial,?e s_luz,~e unutar preduzeCa koje .b1 ·se bav1le resa.van]em rp1tanja 1St·o ih postavlta Zenslki rad, obavezno uvodenje struCnog .sociialnog ·radnika i drugih soei-_ j alnli.h sluZ:bi nisu predvideni po2Ji.tivnhn rprapi1sima, ali u naS:m 172 0 tome je Vida TomSiC na Plenumu Centralnog odbora Sa-. veza Zenskih dru.Stava, 1957 godine, rekla: »Jednom smo vee iz Saveza Ze.nskih druStava predloZili Sav_eznom !izvrSnom veCu da ~tanben~ fond ne znaCi samo izgradnju stanova, veC da traZimo i 1-ZgradnJU sveg.a onaga Sto spada u stan ... u jednom urbanistiCkom planu mi moramo tra,Ziti uz cenu lroStanja jedno-g stana nuZan de~ investicija za .deCju ustanovu, za perio-nicu itd ... Isto tako moramo postiCi da po~e nemoguCe imati blok kuCa bez perioni~e. bez svih prostorJ..ia koje su potrebne za decu ... ()JZena. dana5« Juni 1957). ' 173 c;>vakvo stanje d'ovo!::li do rarznih ·amom.aJija. Napr. -izdaci preduzeca za Prevoz k-o,ii terete mater'iialn~ troSkovt vee{ :su od Izdataka koje bi preduzeCe imalo kad bi pla6alo eilronomske kirije za. radnil_re. o:dn..: kad bi _kupovalo prevozna sredstva - medutim, 0~1 .drug1 1zdac1 ne sme]u da idu na teret materijalnih troSkova. V1d1: }>Rad«, br. 13-14, 1957, str. 6. . 11 ~ Ovo se istiCe u izve.Stajima povodom ankete o socijalnim sluzbama p·reduzeCa »Listostroj« i· kombinata »Borov6« gde se ~ored os..ta~og, predl.a.Ze (_~:!aS 1} vezi .s tim) J?Otreba da se u 'preduze~ cu anga!ZUJe s.tru,Cni S'OCIJalnl radmk (arhiva Sekretarijata za rad SIV-a, septembor 1957). · 288 Wllcwima taikav zaihtev blo hi realoo. Meilutim, u temjl· da se pcweca produktivnost rada i pri orijentaciji na r..Savanje problema Coveka u !proizvodnji i radnom. kolektivu, sve se viSe uvida potreba da ·se uvod~ S>tri>Cn.i s<>cijalin!i ra~dndct u preduzeca. Mada se dosadafuji k"dar u pet postojecih skola za &ocijalne · radnike orijentisao viSe na teritorijalno reSavanje so .... cijalnih pro,blema, uglavnom u okviru naroclnih odbora, ipak se otpoCinje i sa orijentacijoon na ;kvalifikovanje i uvodenje . socija.Jmih .ra~a- .i u pri.vredne organiza:.aije, Sto ·Ce l'ZB.. Zene biti IiaroCito korisno. 175 Sv-e ave pobro}ene mere - za koje ·je i kod nas usvojen terrnin so·cijalne (druStvene) .sluilbe u korist radnih, odnosno zaposlenih ljudi i porodice - -bile su zanemarene - pored toga S.to se uoCavala potreba da se one uvedu, naroC:ito u vezi sa objektivno teSkim poloZaj em zaposlene Zene, i p-ored relativno Cestih diskusija i zakljuCaka Sto su ih na osnovu tih diskusija donosile na§e druStvene organizacije. 178 Meduns u naSoj literaturi o socijalnim sluZbama i so~ijalnim . . rad ... nicima nedovoljno se porninje uloga socijalnog radnika u resav~­ nju problema zaposlenih Zena 1 majk:i. y~di: dr. Eugen Pus1C: Seminar za socijatni rad, »Socijalna polrtika«, br. 1, 1954, ~tr. 23-32· dr. Marjan Dular: Vloga socijalnih delavcev v preprece'l.Wnju 'nesreC pri delu, »NaSi razg.J.etH« od 9 yn 1955; !?rna Sekerez: OpSti problemi inspekcije rada, »S~?IJalna ~ohtika«, br. 11-12, 1954, str. 24-25; dr. Olga MaCek: Soc13atne sluzbe u predu.zeCi-nia~ »Socijalna politika«, br. 7-8, 1955, ~tr.. ~6-3Q; dr...saSa .Janda· Socija.tne stuZbe u privrednim orgamzac~3ama, »SOCIJalna politika<<, br. 6, 1957, str. 53-55; dr. Ka6a Vodopivec: S~cijalni Tadnik u preduzetu, »Progres«, br. 11-.12, 1957, str. ~6-50_; Jo:r~n­ CiCeviC Gvozden: 0 ·socijatnim problem1ma kod nas t utoz1 soc~3al­ -n.ih radnika u njihovom reSavanju, ->}Bilten ~tva socijalnih radnika NR Srbije«, br. 1, 1958, str. 1-15. 176 Pored osta1og, o tome je govorila joS na V kongre:_su KPJ i Cana BaboviC. Vidi: V kongres KPJ, stenografs~e be~eske, ..str. 758. U Rezoluciji usvojenoj na VI plenurnu Saveza z:enskih C~:rust~­ va navodi se: »prema stamju indus.triskog r~zvoja i m~te~1ja!n1~ moguCnosti zemlje sisrtematski i uporno radrbi na olakS.anJu zenL u vrSenju njenih doma6ih obaveza. UCiniti sve da joj za kuCne poslove bude potreban neznatan deo vremena«. Vidi: ))NaSa stvarnoot«, br. 2, 1953, srtr. 126. Pa ipaik: na mere ove vrste_ maZda se najviSe m•ogu primeniti, do 1958 godine, reCi flure S3!1a.Ja na ~1~ numu SSRN Jugoslavjje: »Godinama se donose odlu:ke o zastrti Zena na radnim mestimci. o zabrani rada Zenama na poj·edinim poolovima, o obezbedivaniu rposebn'ih higij.en:.skd.h uslova pri radu, 19 2ena u radnom odnosu 28~ �tim, u t~ku 1957 godine, a narocito u toku 1958, u sklopu opSte pohhke da •se .posveCuje znatno veCa paZnja pitanjinia sv~kodnevnog Zivota radnih ljudi,t77 nastao je izvestan prelam u- Shvatanj'ima i pre-duzete su neke konkretne mere :a '-.stvara se i materijalna baza za Siroko Z.ahvatanje u ovu p~O- · b~em.~tiku i za detaljnije, ·briZljivije i struCno r~Savanje ovih , p1tan]a. I -pored osnovne orijentadj-e na stanbenu zajednicu u a~kvdr.u koje treba -da ·Se reSavatlu glavna ·pitanja br1ge z~ Coveka, porodicu _i domaCinstvo, taj zadata'k je p·ostavljen i pri'vrednim organizacijama. Materijalna •baZia -za investiran.je i razvijanje .socijalnih sluZbi u korist zaposlenih, a prVenstveno organizac;tle druSrtvene i\shrane, data je u fomdu zajedniCke potroSrije. 178 To znaCi daCe privredne organizacije sam·e (otganiza:cije sa V"eCim hrojem radnika) iii udruZeneizmedu s~be, Hi u zajednici .sa komunom, osnivati poiedine · slWJbe u kDTils~ 'Cilalllova svo,icifu ~rrudnili lkoolektiva. OmJ<am d~rzav­ ne uprave duzn1 su da anate tu problematiku i 'Vade brigu za unapredenje sodjalnih sluZbi u privredni.m organizaciiama i komunam.a {organi za rad, sodialnu ·zaStitu i ·komunalno ga:zdinsrtvo), ·a to- Ce osvalkaiko :po.ziltivno uUcati na da:lili ~azv()j tih sluZbi. J pored izvesnih olakSica koje .su vee date .servisi- ma u okviru komuna, .svakako Ce i n~vi propisi koji su u ·pripremi, naroCito Zakon o stanbenim zajedriicama, odigrati Znatnu stimulativnu i ·mobilizatorsku ulogu u ostvarenju brige za ljude, koja je naroCito· jasno izraZena u Programu Saveza komunista Jugoslavije. 179 .Skolovanje kadrova za te Sh.tZbe, uvodenje tog sektora rada u privredne organizacije u okviru kadrov.ske .sluZbe, · propaganda i struCna pomoC zavoda i centara. za unapredenje domaCinstva i organizacije »porodica i dom.aCinStvo« takode Ce pozitivno uticati na savremenu realizaciju socijalnih sluZbi. Sva ova druStvena aktivp.ost mogla bi se potpomoCi i izvesnirri .Propisima, koji hi obavezali privredne or·ganizacije da u odredenim uslovima, obavezno uvode pojedine soqbjalne slUIZbe, ·prvenstveno u onim preduzeC:ima koja zapoSljayaj·u veCi broj ·Zena. Rezultati svih. dosad predvideriih i preduzetih mera daju osnova za verovanje da Ce mnoga pitanja iz ave oblasti, k.oja Cekaju svoje reS.enje, biti reSena, Sto Ce svakako znaCiti krupan korak napred u ostvarenju ravnopravnosti tZena u :z:taS.oj zemlji. o tr~Zenj.u m_oguCnosti za skraCivanje iii olakSavanje rada Zenama, o stnn~I~aalJU pr~duzeC~ ~a zaP'OSljavanje Zena, o stvaranju pogodnosti 1 usluzruh radiomca radi olakS.anja u vrSenju domaCih poslova. - ali j~ malo Sta uraaeno (podvuk:la S. fl.). Duro Salaj; Mesto ~ uloga smd.ikata u daljoj borbi za izgradnju. Socijalizma referat na Plenumu SSRN, »Rad«, br. 11, 1954, str. 7. '· 177 Rezolucij.e Savezne narodne srkupStine 'o osnovnim naCeltima stanbenog zakonodav.Stva i o IiCnoj i opStoj potroSnj.i (Sl. list FNRJ, br. 10{57 i br. 4.:;1m). 17 • ~~ Po Zako~u. o s:r:edstvima privrednih orgamizacija, fond za- Jedmcke potrosnJe pnvredna organ'izacija up'Otrebljava za Lnve- · sticiona ulaganja u sredstva zajedniOke potroSnje koo Sto &U stanbene zgrade, deCj.e ,ustanove, servisti za pomoC domaCinstvima ili drugi obj ekti druStvenog _standard:a, samostalno iii zaj edi:Lo sa drugim privr~i~ 'i d~tvenim organiz'a:eijama. Isto takb, privredna orgaruzac11 a moze sredstva fonda zajedniCke potroSnje preneti bez naknade u opSte druStvene fondove u cilju stanbene 1zg~adnje, iiZgr~dnj.e deCjih ustanova, s·ervisa za pomoC domaCinstv~Cl; kao ! :zgradn~e drugi~ obj~ata druStvenog standarda, a· moze 1h da,t1 11 na zaJ am drustvenim f.ond'ovima u svrhe iz prethodnog stava (Sl. list FNRJ, br. 54/57 cl. 15 ' cl. 48' "" 1' • 1 ' XJ 51 .i 53). ""~· •t.. II,;~ 290 '~ 17D »Zaostalo ·.a:omaCinsrtvo i postojeC.i materijalni problemi porodice sputavaju ·zenu da bi roogla uzeti prunog uCeSCa u ekortomskom i dru.Stvenom ZiV'otu zemlje, stvaraju konflikt izmedu njezine uloge u druStvu i domaCinstvu. Komunisti .u tim organima i organizacijama treba da se bore za ostvarenj.e uslova potrebnih uspeSnom razvitku porodice, koji s~ veC dan-as mogu ostvariti, naro{:ito na podruCju stanbene izgradnje, izgradnje mreZe rawovrsnih deCjih ustan'Ova u okviru privrednih -organizacija i stanbenih zajednica,. osnivanj-em komunalnih usluZnih ustanova i sliCno, a sve Ce to doprineti srtvarnoj rarvnopravnosti Zerle i muSkarca i njihovooh uCeSCu u. javnOm Zivotu kao ravnopravnih gradana.« Dalje: }>Za. reSavanje svih pomenutih problema potrebno je i dalje Siriti mreZu. s'ocijalnih sluZbi d. ustanova sa QruStvenim upl-avljanjern a po-· sebno mreZu raznih g.avetovaliSta. NaroCitu paZilju treba posvetiti fonniranju struCnih kadrova socijalnih radnika.« Vidi op.Sirnije:: Program Saveza komunista Jugf)slavije, Beograd, 1958, str. 246-7;. 208, 219 i 220, i VII kongres Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, 1953, str. U/75, 388, 446. 19. 291 �ZAKLJUCCI -- Proces razvoja zenskog rada van kuce i razvoj zastitnog zakonodavstva o zaposlen'im Zenama od njegovog nastanka do danas pokazuje neke odredene karakteristike. Zaposljavanje znatnog broja zena pojilvilo se kao istori• ska nuZnost na odredenom stepenu razvoja druStva, u peri6du manufakturnog razdoblja kapitalizma, a narocito u periodu industriske revolucije, kad je proces proizvodnje .. omo,... gucio da se uposli i velik broj radnika slabije fizicke snage i bez naroCite struCnosti. KapitalistiCki naCin proizvodnje, naroCito u doba apsolutne vladavine ekonomskog liberalizma, zahtevao je i omogucavao siroku upotrebu i grubu ekoploata-. ciju zenskog (i decjeg) rada kao znatno jeftinijeg, jer su. se. Zenske nadnice smatrale dodatnim nadnicama oca porodice. _ S druge strane, niske nadnice, sasvim nedostatne za ~iv:ot porodice, riagnale su ~ene i kCeri pauperizovanih zanatlij'a i seljaka, od kojih se stvarao proletarijat, da mas<>vno odlaze na rad u radionice i fabrike. Dalji razvoj druStva, naroCito mehanizacija i ra·cianalizacija procesa proizvodnje, donosi sa sobom i pro~irenje oibima Zenskog rada. 2-ene ulaze u sve Siri krug zanimania:, u radn:i odnos stupaju zene i drugih drustvenih slojeva. Mada u tom procesu kao osnovni razlog za zapo.§Ijavanje Zena ostaje ekonomski momenat, ipa'k su i d-rugi faktbri na .to· uticali. Uvodenje obaveznog Skolovanja, Z:elja Z:ena za ekonomskom samostalnoSCu, pokret za ravnopravnost Zena i ostvareilje prava na rad na svim po]jima privredne i drustvene delatno.sti utirCe na stalan -·P'Ol!"a&l: 'broja zarposlenih Zena, i u odtloS'tl na · ukupno zensko stanovniStvo i na ukupno zaposlena ]ica. �Pri tom se susreCu- izvesne pojave, koje su kai-akteristiCne z~, odredene pe".i:-lode u svim- zernljama. U procesu nagle indu~ strijalizacije broj zaposlenih zena u ukupnom broju zaposlen:ih raste br.Ze nego broj zaposlenih muSkaraca, pri Cemu je karakteristican rad mladih devojaka i zena. Kasnije se dobna granica zapo:slenih Zena pomera na gore, a uporedo s tim· stal~ no raste i procenat udatih Zena i majki u radnoro odnosu. Dok je za prvi period indus1JrijaJ,izacije karadctemstlcan rad zena najveCim delom u industriji,_ u kasnijem razvoju Zene sve viSe ulaze u drUge ptivredne grane i na druga p·olja delatnosti (trgovina, hankarstvo, prosveta, zdravlje, j.avna admini... stracija, socijalne sluzbe i sl.). U tom procesu. znatnu ulogu imala su oba svetska rata, jer su se mase ~zena ang~ovale _na vrlo razli.Citim p-oslovim·a u ratnoj privredi i u orgaai¥tcijli rpozadinskog Ziv.ota i a!imn\sa.le kao, spo-s.obni radnici na mno.gim po.slovima koji su se ra,n.ije .smatrali i.skljuCivo muSkim poslovima. RazVoj uslova i-ada !Zena u radnom odnosu i razvoj za-· · §~itnog zakonodavstva takode pokazuju iZvesne zaj edniCke crt~ __ U oi:lredenim_ periodima. Potpuna vladavina ekonomskog tiberalizma u pe:riodu 'induStriske· revolucije omoguCavala je ne<>granicenu ·bespostednu ekspioataciju, koja je knala za po- ~~_d~<!.u. ?eve_ro_:v:atno ~es~e us.:iove .ZivOta _i rada proletarijata. Negativne pooledice, nar6cito zenskog i decjeg rada (visok 'f'ont~tet o. morbiditet dece, r~ad porodice, pvosotitumja, . ,k~a~a.k .Zivptili i radni vek rardni-ka i radnica, degeneracija ko.. 'ja ie znatno jlOVeC!iVala procenat nesposobnih za VOjsku i s!.), . )zazv~le_ ,gu prve,.kO!ake intervencije ¢J.r-Zave u oblasti najam. . nog rada, koje je .Mat'X"''karakterisao 1k&o >>prvu svesnu. reak.ciju dru~tva: n,a, si:r:ov vid nj~govog,procesa 1proizvodnje«. Prve qdredbe radnog zakonodavstva bile su odreclibe u 'l<arist dece ~- Zena.. Or,ganizovanjem p-rcile.t~rijata u rpoliti·Cke i rsindikalne _®gantzaciije, nastankom .nauCnog socija~izma;, ja-Canjem kla'·' snog. radnH>kog p•Oikret& u nacionalnim i rnedunavo·dnim. okvirima, -uz-.m.nogo Zrtava, p-ostepeno,' stopu po stopu,. radniCka klasa je postizala bolje uslove .Zivota i .rada i putem borbe za radno zakonodavstvo, u okviru ..k:ojeg z.aStita zaposlenih Zena .zauzima IPOSebno mesto. 294 Razvoj zaStitnog zakonodavstva o zaposlenim Zenama kretao 'se putem regulisanja pitanja u vezi sa zaStitom Zena na radnom m·estu, poCev ad ograniCenja ra~nog dana, zatim .zabranjujuCi rad na poslovima Stetnim ·PO zdraVlje i uvodeCi . _zaStitu Zena u toku porodaja. U tom pro-cesu odredena uloga pri:pada Med.unarodnoj organiz·aciji rada, a posle Drugog · -svetskog rata i Komisiji za status Zene pri Ekonomsko-socijalnom savetu Ujedinjenih nacija. Instrumenti MOR-~, konvencije i preporuke o reguH.sanju Zenskog rada, sluze kao .0 snov za regulisanje p-ojedinih 'pitanja iz te ob~asti, a radnickom pokretu kao jedno od oruzja u borbi za poboljsanje radnih i Zivotnih uslova. Tretiranje celokupne prohlematike u vezi sa,Zenskim radom -(ankete, re~olucije i studije) u okviru Ujedinjenih nacija doprinosi ra.SCi&Cavanju pojedinih shvaCanja, uoCavanju problema a, u izvesnoj meri, i njihovom ... r~­ Savanju. Dok su u periodu izme-du dva rata u centru paznJe bila pitanja zaStite Zene·na radnom-mestu, posle Drugog svetskog rata u centru paznje stoji borba za jednaku platu za jednak rad i razmatranje problematike druStvene , po:rn.oCi zaposlenoj Zeni putem socijalnih slu~bi za r.astereCenje o.d poslova u domaCinstvu, a za majke, o·dnosn.o 12:aposlene_ roditelje, briga o deci. KarakteristiCno je da u i,ndustriski razv11enim zemljam.a u periodu po:sle Drugog sve'tskorg rata -'poslodavci nastoie d.a poboliSaiu uslove rada i Zivota radniJka, dakle i Zena, putem snci·iRlnih ~1-uZhi. ne ·sama 11 -interec:;;'ll -soaoiialm:o1g- nrira 1 otup1jivanja oStrice k.lasne borbe radni.Ckog p-okreta, nego i z~to sto su shvatili da je to vazan faktor za podizanje produkllvnOISti rada . Ipak, gledajuC:i na medunarOdnorp. planu, zaStitno zaka-· riodavstvo ·a zaposlenim ienama je joS uvek vrlo nerazviieno, ·cruk i u nelkim Lndustri..<lki vi&oik<> ~razy'lienkn zemljama {SAD, napr.) ili se u praksi dovolino ne pTimeniuie - Seta zavisi od stepena razvoia prbizvodnih snaga i druStvenih odnosa, odno.s:ilo uticaj a p-rogresivnih snaga na organizadju dnliS·tvenog ZiVota. . Na -poloZai ·zena uopSte. a naro-Cit.o zaposlenih ·Z-ena. ·znatn_o je uticala, gledajuCi u m-e'Ctunaro·dnim razmerama, Oktobarsk.a revolu-cija i stvaranje rSovjetskog Saveza. ZaStitno za-295 �lronodavstvo o ooa>oolenim ·zenama, naroliito majikama, vrlo je razvijeno, "Sa naglaSenom paZnjom: na strUCno osposobljavanje Zena i Siroku mreZu deCjih ustanova, Sto je omoguCi.lo znatnu afirmaciju Zena u privrednom i d:ruStvenom Zivotu. U periodu izmedu dva rata na rad i polo~aj Zene uticao je i stav faS1zma, a naroCito nacionalsocijalizma. Napad na pl'ogresivne snage dru8tva i drastiCni i zl<>Cina:~ki metodi provodenj a nacisti~ke politlke odl'azili su se i na polooaj .Zena, pri Cemu je uCinjen · pokuSaj da se Zena vrati ria trag u kucu. Poiito se to pokazalo nemogru:Ce, pogotovo u toku rata, a obzirom na shvaCanja o Z·enama koja su se temeljila iskljU.Civo mi. bioloSkim faktorima, naci2iam je uvea relativno. Siroku za.Stitu Zena, odnosno m.ajiki. · Polo·Zaj zaposlenih tena u celom poSmatranom · periodu i moguCnost da one uCes.tvuju u re.Savanju svojih problema bila je oteZana neadekvatnim razvitkom politiCkih prava i civilnog statusa Zena, naroCito u porodiCnom pravu. Tek posle Drugo.g svetskog rata u ovom pogledu je uqinjen znatan korak napred, zah:va!jujuci politi1ikim prilikama, ·<>dnosno uticaju · progresivnih sna.ga, naroCito neposredno po .zavr.Setku rata, i to kako u industriski visoko razvij'enim dr.Zavama, taka i u neraeviljenim zemljama. Za:sluga u tom pogledu pdpada i Ujedinjenim nacijama, odnosno Komisiji za status Zen.t. l"9ak, dru.Stveni poloZaj z.a.po.slene Zene u veCini zemalia nije adekva. tan doprinosu Zena druStvenom i pr~vrednDm Zivotu. Na reSavanje problematike zaposlenih Zena znatno su 'uticale i utiCu .koncepciie u vezi sa zapoSliavaniem Zena van kul:e, naroCito obzirom na ulogu Zene u · porodici. Klasni radniCki pokret, na osnovu postavki nauCnog socijalizma, ocenio je r<idzena van kuCe kao pozitivnu pojavu, jer ekonomska sarilostalnost Zene Cini osnov njene ravno- · pravnosti. Ali,· veC na samo~ poCetku svog razvoj a taj pokret je ukazao da je neophodno p·otrehno da zaj-ednica pruZi organizovanu _pomoC porodici gde roditelji rade van ku:Ce, zlbrinjavanje:tri dece kao i osniva-njem slu:Zlbi· za rastereCenje od poslova u domaCinstvu. Suprotno nauCnom socijalizmu, katoUCke Zenske, nmladinske i sindlkalne organizaciie .iziaSniavaju se protiv rada van kuCe udatih Zena, a naroDito majki. 296 . Suprotno i j~dnima i drugima, krajnje f.eministicke o~~a­ nizacije zahtevaju pravo Zena na rad bez rka~v1h.. ~granice­ nja 1- izjaSnjavaju se protiv ma kakve poseb~e zastlte zaposlenih Zena. Ipak, na medunarodnom planu, razne Zensk.: .i. sindikal~e organizacije sve viSe izlaze pred ja~nost sa shc~rm" stavo:r1= rna u pogledu reSavanja problematlke zaposlenih zena, ..:z jaSnjavajuCi se u korist za:Stitnog zako~odavstva, a na_rocrt~ Siroku mreZu socijalnih sluZbi u kor1st porodi?e, k~ko ibr se uskladHe profesionalne obaveze Zene sa duznostrma u porodici, doma1Cinstvu i javnom Zivotu. Sto se· tiCe razvoja Zenskog radar zaStitnog z;;t~onoda~stva i polo·Zaja zaposlene Zen·e u zemljama JugoslavrJe, moz: se reCi da su taj razvoj karakterisale ugla';nom sv~ na·broJe?"e pojave· koje su se pnjavljivale i u drug1m zemlJama u tim fazarna razvoja. Sto se tiCe sadaSnje dFZ.ave; stvorene u toku D.rugog svetsko'g rata, ·a u vezi sa suStinom za.Stitnog zakon_odavs:v~. ·o zaposlenim Zenama i razvojem _!-ng zakonodav.stva 1 polozaJem zaposlene Zene, maZe da se kaze: . . Cinjenica da razvoj dru.Stva zakonrto donnsr· sa ~o?"om sve Sire zapoSljavanje ·Zena van ~Ce i da je to po:~~trvna pojava _ dobila je svoju pcitvrdu 1 u FNR Jugo~lavlJL Po~ kazalo se, naime, da je ekono·mska samostal~ost .zene osnov i uslov brZeg razvoja Zene u &amo~talr:_u, It:nost, S'J?o.sobnu da bude nosilac grada-nskih prava i' duZ?ost:. Stoga 1e z~­ jednica duZna da obez:bedi Zeni ostvaren]e ~Jenog prava na taka da taJ· rad bude koristan i za nju 1 za dru~tvo. To, ra d , . d . medutim, pretpnstavlja obavezu zaJe n,rce:_ . . da u opStoj privrednoj politici_ i~a n~ :xmu. obezbedenJe iadnih mesta na kojima Ce se zaposl]avatr zene, . . da Zenama omoguC.i, da stiCu struCnu spremu za z.anrmanJa koi a im odgovaraju, odnosno za odredena radna mesta u ~J>O­ 'jedinim· zanimanjim~. Da bi se ova obaveza zajedn.ice mogla pr~vilno provodtiti, potrebno je stalno studirati i utvrdivati:. . . .... . . kakve su moguCnosti Zene ob:Mr~m na nJenu flzi·cku 1 pslhi~ku kanstituciju; za �kakve se osobine .• • · · odnosno zanimanja; prosecno t raze za po]edina radna· mesta,. ~:::e~idf~~~~ ~~~~ ~a p~~':J~~~~~~;s~~~~a i~:~~ ~:d:~~ n ra nun mestlma. Rezult':ti ovog i.spitivanja pretstavljaju osnov za . strucn?g radnih odnOsa i uslova rad1 ·Zena. ao 1 za dal]e regulisanje ::.:~J :r~I~z~~r::;~~~j:~~~·~mjen1acij~, os:C,:~~~~j:~ ulo~~zi:~~ :av:~e:~iCnostt ~enstkog organizma i- druStvenu. ma enns vom i porodicom : 1 zene treba j posebno zaStititi To .c· d " . ' z.apos ene zbdediti odgovarajuCe uslove .radazr:a a tzrae"bt?t raac· t mestu 1 d '!"h.... t re b a rastereCivati od poslova 1·u donom · ,~ • u na . :va~·ns vu I pomoci Im· \1 vrSenju njihove funkcije materinv o~g:v:~~l~:cu· ob~­ PolazeCi sa . • . .Zena i majkd ovakvog stanoV'iSta, -~ere za zasrbitu IZa.ploo1enih potreOno . . normi: J€ podebti u dve o~novne grupe mere za posebnu zaStitu zaposlenih Zena i mere za zaStitu materinstva -zaposlenih Zena. z Po,s.ebna zaStita zaposlenih e':~ .Pr7.tpostavlja da ravnoIPra'VIlost Zena i muSk.ar lpSih-o-fiz1o1o&ke ra:2!11k ~a n~ znac.I"' 1 U]Iho~ LdentiCnost, idad e IIZlll.euu .muska-rca 1 Zene . ki · na ovezuju izvesni sociolo,Ski f kt .· h : na OJ·~ se jerdniOlcih zaStitnih norffii . . ~ orl, . za tevaJu, sem zaDonoSen_je posebnih ~ormi ~a p;:Sti~ sn;r;:ezaupo~fr~~ ~ena. njihova t . em zena, b ez obz1ra na d' znaD; da s ~ po encija1no ili stvarno materinstvo e vo 1 racuua o s 'f'" 1 · ' sobnostima Zena. .. pe.ci. . 1 ~ m ~o~uCnostima i _sp~0 sa ~SPeoifi6lim o•g ...· ~e znace_ zas_tlcivanJ e zene kao Covekq, cutlr~IZlllom ·odnDlsno zn c .%ixtu . . i po.sledica .rada koji uti"'' zeJ1-e pd. -amgamzam Te n~me p ts.t 1. . _ _ ·cu na n]en nog radn~g potendjalar~ nf:U~~J~:~:~~tu z~ravua Zene, njeulaze _;;abrana r~_da na ~dred€mim poslo~;: t~abr::: nnoo:r:e rada zena, t speciJalna higijensko-tehnicka 2lastita1s. . I g p _ -Cava remt om:, uloga je z:akono-davca da stimulira i omoguos varenJe ravnopravno.sti :Zena sa mu.Skarcima, takoJ. uslov~ J.• ~pecifiCno neg~t~v·~~ da obezbedi Zenama i muSkarcima da se ~ u· procesu rad3. i drUIStvenog Zivota dopunjaVaju, u- nj:ihovom vlastitom mtere. su :i.. u interesu z·ajednice. Iako norme svrstane .u posebnu zaStitu Zena -znaCe ujednO 1 osnov za zaS.titu stvarnog, odnosno potencijalnog materin.stva, ipak se posebna zaStita zapo.slenih Zena ne maZe smatrati kao zaStita materinstva-. ZaStita materinstv.a zapo-sLenih Zena pretstavlja oibezbedenje reProdukcije trudbeni-Cke porodice, odnosno jedan oblik za$tite p-orodice. Nairne, funkcija materinstva. zaposlenih Zena :posebno zahteva izve&nu za.Stitu, direktnu - u periodu no.Senja, porodaja i nege novorod.enCeta, i indirektnu - da se omoguCi porodici, u kojoj i majka radi van kuCe, da ispuni 'SV:oju druStvenu funkciju. N a o~novu ovakve postavke m'ere :za 7131S'bitu materinstva mogu se po-deliti na dve grupe norm'i: mere za zaStitu materin.stv,a u u~em smis!u i me11'e za oo.Stitu materinstva u Sirem smis!u. u prvu grupu nO'mnd - zastita anatemnstva u uzem srnislu - uJ.aze svi ani ,ptrop'1si kojd. obruhvatajru .zasti•tu .zarposlene Zene i deteta za vreme trudnoCe, porod.aja i u p·eriodu dojenja. N auCnu podlogu za ovu zaS.titu · ~ine utvrd.ene medicinsk-e :p-ostavke..U ave mere ulazi za•brana rada na o-dredenim poslo-vima ·za v:reme trudno·Ce, ·porodajni dopust itd. Kad se svrstavaju pojedine ·mere u grupu normi za zaS-titu materinstva u ·Sirem smislu, polazi se od pretpo.s tavke da roditelji posve.Cuju deci j edan deo svog nap ora i svog vremena indirektno - radom za zaradu, odnosno- za obezbedenje Zi-votriog standarda. Drugi deo njihovog rada, odnosno vremena, posveCen je deci direktno - u obliku nege 'i vaspitanja. I jednim i drugim- radom roditelji neposredno i posredno koriste i zajednici. Otuda i obaveza· zajednice da im u tome pomogne. Cilj mera uvrStenih u grupu normi za zaStitu materin.stva ·u Sirem .s,mislu u o.snovi je dvojak: omoguCav.anje za.poslenoj .majd da se potpuno a-ngaZuje na radnom mestu i pomoC nor:malizaciji Ziv·D'ta u paorodici nov'C),g tipa, u kojoj -oh.a roditelja r.ade van -kuCe. Ove mere pxetstavlj.aj:u ~UStva-ri sodjalne sluZ.be, koje istovremeno reSavaju neka opSta pitanja Zivota trudbenika ,zaposlenih Z.ena, a poseibno majki. Sire shv.a- 299 .298 �cene, one !Pretstavljaju slt!Zbe u korist porodice. u ovu . ru ~u normt uiaze propisi iz oblasti radnih odnosa, decje zas1ited orr:~nalno~ gazdins~a, zdravstva i prosvete {deCje ustanov/ ru,~ vena rshrana, skolske kuhinje slll!ZJbe za pomoC d -' macmstvu itd.). ' ' ·D- . zah~e:':.k~o t sfva~anje o za8titi materinstva zaposlenih zena . . e a JUIJll; raz_radu oblika i naCina za ostvaren. e sa~nJ~ rzmedl!- zaJ~dnrc.e i porodice. Pri tom treba im~ti n~ u a pre~zm:_anJe brige o deci od -strane zajednice, za vre:e ·~l~k rodrtelJI rade odnosno vrSe druStvene funkcije ima ;~£~Jd:a;;:.~ud~b~~::~:~: id~op·~:;~i~. ~"J~i~njra~ci~!:' d~';;'~ . reba da preduZlma mere kojima ce biti cilj d b . rodrt~lJ~ prema. deci s~edu na odred·enu merU:, koja i~aok :::: f.p~~~a1 1 ' aih~,~~~ !.:,retst,avlia : garanciju za •=• vuravog coeveka. ps .. S:m t_o.ga, razvitak deteta u ova~o ~ostavljena zaStita materinstva za osle- ~'.!'baz~~a./r:tp~stav]Ja shvatanje da razvoj drustva pide i nje oslo~ae a om~. da nega i vaspitanje dece kao i obavljavan Pkuce, tr~b~o';;:c:~· u porodici &de o_t>a roditelja rade· zajednicu da omogu·· . ez stvar aha r~dlte]!a· To obavezuje svo.ie duZnosti . r· CI 1 ~nan;a ~ mus~arc~ma da se za te mac· t t p Ipreme, Jer Je 1 vaspitanre i vodenie doIn_~ .v.a s ruCan. posa:o. Pri tom ostaie obaveza druStva da or~~mzo:ra~o preduzima mere da se Sto j e moguCe. brZe sve. veci broJ. _hh posl?_va izvuCe iz porod ice i dorllaCinstva proces ko11 se razviJa sa napretkom tehnike . 'tk IZVodnih snaga. I razvr om pro- _t~f:i da se ·ovak.va ~~s~=~~~~e~e. rav~nJ?ravnosti Ze~a ~ za Najzad, .. treba ' shvatanja o uslovima otklanjanje negativnih. OJe ra .zena van kuce rma za zajednicu osniva ·u ;~s~~~Ja;:~:~a 0~~~:~;~v::f:og D~~.oljno ~e sodcija,lizma: t t· ·. ao a .ce se zena o.slobodipas a 1. stvarno ravnopravna sa muSk-arcem .tek onda kad:. bude poslo]alo drustveno gazdinstvo i kad zena b d • t vala u opStem d k , u e uces vaz "I?':o u tlvnom radu - Lenjin do-dao: » .. ra .... r~Xte se ~vde nl_le re~ d~ se -Zen a izjednaCi u produkti~nosti ' u nJegov.om tra_lan]u i uslovima rada itd , ie ovde reC o tom-e da Zena ne bude ugnj etavana u ku~n~: gazdint· · 1 1 v 300 . stvu«. To kucno gazdinstvo Lenjin je okarakterisao kao »najneproduktivnije, najvarvarskije i najteZe gazdinstvo((, Kao »jedriostavna i svakodnevna sredstva« koja su sposobna da »faktiCki oslobode Zent;t i da smWje i uni.Ste njenu nejednakost sa muskarcem u pogledu njene uloge u drustvenoj proizvodnji i druStvenom Zivotu(< i Lenjin je naroCito smatrao druStvenu ishranu i deCje ustanove. Nar<>dnoosle>bodilacka borba i socijalisticka revolucija voaena pod rukovodstvom Ke>munisticke partije Jugoslavije, koja je u pogledu zena postavila svoje pogramatske postavke u godinama nepooredno pred rat - nll!Zne> je dovela i do korenitijih promena u Zivotu Zena- Jugoslavije. UCeSCem ti svim oblicima te 1borbe, Zene su joS u toku rata stekle ravnopravnost.' Posle Oslaboaenja, Ustav je proklamovao potpunu ravnopravp.ost Zena u politi-Ckom, ekono-mskom i druStvenom Zivotu, Cime j e ta ravnopravnost i :formalno-pravno zagarantovana. Ali ·ustav je ravnopravnost Zena povezao i sa pravom na posebnu zaSt~tu zaposlenih Zena i za.Stitu materinstva. Zalknllmda'V'stvu, koje se rarzvi.jalo na osnOV'll <rustavmih odredbi, ostao je zadataft<: da se oonovne · rpasla'll'ke o posebnoj .:aStit'i za'P'oSilendh ~ena i majikti detaljnije ramade. Moi<e da se ka~e da j e u FNRJ razvoj rzastitnog zakono. davstva o zaposlenim Zenama iSao u izvesnom smislu drugaCije od razvoja tog zakonodavstva u kapitaldstickim zemljama koje su se naglo industriski razvijale u XIX i pocetkom XX veka. Dok je u tim zemljama zaiitita zaposlenih zena otpoC:injala sa ~aJCenjem radrtog vremena, zabranom noCnog rada d zabranom obavljanja-· opasnih i Stetnih poslova, pa se tek kasnije preSlo na zaStitu m.aterinstva, i to prvenstveno u . u.Zem smislu, u FNRJ se otpo,Celo prvenstveno sa zaStitom niaterinstva, donekle uporedo i u- uZem smislu i u Sir em smi.slu, a tek kasnij e donose se propisi koj e smo uvrstili u posebnu · zaStitu. ·To ima svoje logiCne i opravdane razloge. Oslo1boaenje zemlje zateklo je radnicku klasu i trudbenhl<:e Jugoslavije sa znatno razor-enom privredo:rri; mno-gi rudnioi, fa,brike i postrojenja bili su uniSteni, radionice su bdle malene. i nehigij~nske. Stoga je, da bi se privreda sto pre obnovila · i dalje razvijala, Cesto -,bilo nU!Zno raditi u vrlo te.Skim uslovi- 301 �rna. U _ton; Jferiodu ~ene. su se latile mnogih poslova koji 1m nr subJ~ktlvno nr oobJektlvno nisu odgovarali a prihvatile 8 u_ se tak~1h posl~va ne samo zobo.g ekonomsk.ih razloga nego i_ zbog ~atrwtskri: po'~_uda, svesn~ da su sa novim :Pravim.a: s~ekle I no~~ duz:tost~. One su, kao i muSkarci, radile u uslovr~a u koJ~~ Je brio. iluz_orno zahtevati provodenje svihomh m_e:a z:~tlte :~ k~Je se znalo da bi ih trebalO- i ·da Ce sfi pr~':odrti _u ~rvot Cim za to budu stvorene mogucnOsti. zapo~lJa:ranJU ~e~a na P·oslovima koji im ne odgoVaraju do-_ pnnoslla. su 1 rzvesna shvatanja zaostala iz rata, u kojem jez~~a .nosrla_ puSku i hila _izvrgnuta neverovatnim· naporima~ NaJ'~..ad, -~rZI pro~~es industrijalizacije sa teZiStem na izgradnjf bazrcne _rndu~tnJe, po:LaCan sistemom administrativnog rukov~denJa ~nv.red~~; .tr.a.Zio je znatne izvpre radne snage,. Sto _Je dopnnosllO Slrokom uvlaCenju ·Z-ena u. privredu ali- i obz1ro~ na... raspoloZiva radna mesta i llekvalifikovanost veli~ ke. vec;ne zena, njihovom zapoSljavanju na radnim mestima koJa :r;1~u o.~govarala: Ni okolina u kojoj su Zene· radile _ni san:e _ze_n. e n1~u vodile_ mnogo raCuna o ·posehnoj zaStiti. Zen·e . Eru. cesto ~ak 1 ~vesno. pretffi'ivale u doka·zirvanju· sv-oGe »ra"Vlho~ra:~I «, ?r.ihvata)ru.Ci se i poSilova- koji irrn ne otdg:oV-araO'li~ .. s~~ J..e ..?egartrvno deLova1o na :nj1Eh{)IVio z;dr.avlje i njihorv p10ro-d1cn1 Zivot. · · Ov.aj pr?·~es... objektivno nisu mogli da prate ·propisi 0 poseb~~J za~tl:r zena, jer bi njihova potpuna- primena hila u veCinr_ sl~~a]eva ??jektivno nemoguCa. Medutim, druStv-ene-· o.r:gan...r~aeiJe, naroCito rukovodstv.o sindikata, uPoredo sa ak-~ h_vno~-cu za ukljuCi~~e Zena u privredu - na tom· su sepit~nJU znatno anga.Zovale i .Zenske ·Drgan.izacije - stalno SR upoz?rav~le na potrebu da se .Zene ZlapoSljavaju na radnim. m~st'lma 1 poslovima koji im odgovaraju. . Pozitivna karakterhst1ka toga rposleratnog perioda bi.la_ J~ u t~m: _Sto se priliCno v~dilo raCuna o struCnom osposo,b-· • lJavanJu zena, putem mnogrh StruCnih .Skola-- 1 s.1 ·rokim · t f d" · SlS em~~ s _ I~en rranJa, a takode i putem·ra~nih kurseva po.pZ.edu-·zecrma 1 ustanovama i van nj ih. Sem toga, va.Z~o je ·podvy6i da je zaStita ekan·amskih interesa zaposlene ,zene - pravo na jednaku platu za jednak 302 rad __, hila zenama ·u novoj JugOslaViji zaga:rantovana p-rodonetim joS u toku, rata. Ustav je to pravo samo potvrdio. , · Isto tako 'bitna je karakteristtka rposebnog zastitnog zako~ nodavstVa o zaposlenim Zenama u naSoj zemlj'i u tome -Sto je · on.o :..:..,. saglasno principima naSeg radnog zakonodavstva· __,_ jediD.~~yeho,. odnosno obuhvata sve Zene u radnom odnosu, bez. Dhzira na sektor u kojem su z.apos~ene i bez obzira na njihove kvalifikacije. . ZaStita materinstva u prvim posleratnim godinama -Cinila je srZ zaStite zaposlenih Zena i bila .odraz novog shvatanja o obavezama zaj ednice pfema materinstvu zapo~lenih majki, odnosno deci zaposlenih roditelja. Propisi kojima je ta zaStita"_-r,egulisana pretstavljali su ne ·samo zaStitu Zene za vreme trudnoCe, porodafa i u periodu dojenja, nego su obavezivali na _mere za ·zaStitu materinstva u Sii'em smislu. Materijalna sredstva koja je zajednica odvajala za d~Cje ustanove, naroCitO --jasle, obdaniSta i daCke kuhinje, kao i sredstva za dr:uStvenu ishranu, prevazilazil8. su objektivne materijalne moguCnosti. To je, pored znatnih- pozitivnih rezultata, imalo, u i~esnom-srrlislu, d negativne posledice. U.stanove su ·se otvarale i tamo gde za to nije bilo objektivnih uslova. Roditelji dece smeStene u ustanove i korisnici druStvene ishrane bili su ad zajednice znatno materijalno povlaSteni u ·adnosu na one· za koie te sluZbe. nisu bile organiz.ovane. Sem toga, tesU povlastice, kao i druge _benefioije iZ to.g p·erio_da adm'inistrativnog upravlj anj a· (zbo;g sa.svim n~kih cena usluga), psiho.J.oS!ki loSe delovale na r.oditelje i porodiCni 7Jivot, ier jepo-Celo da se stvara miSljenje da j-e jedino i samo drZava· duZna da se stara o de-ci i pojedinim ·saciialnW slu~bama~ dok se -uloga roditelj a, -p•orodic-e 'i korisnika slu.iJbi u izvesnom smislu negdrala. · , Pre-laz na radniCko samoupravl}anie morao je da na · odredeni naCin utiCe i na polo. .Za] zaposleni.h Zena. Vo·denie raCuna o rentabilitetu poslovania· preduzeCa dovelo ie do to-ga da .su mno.ga preduzeCa nastoiala da u okviru ·o·pSteg smanienjena :hroia zaposlenih neouravdano _.smanie i broi zapnslenih Zena. S druge strane, ulaZenje u koloteDi.nu tzv. mirnodopskog zivota i uv,odenje relativno visokog decjeg dodatka de- , · pisrm-~ 303 �' !ovalo je da s)l neke zene i majke pocele da se svojevoljno povlace sa rada van kuce. Sem toga, menjanje statusa socijalnih ustanova, na osnovu promene privrednih propisa, koje jedovel? do n~glog smanjenja broja tih ustanova takode je negat1vno uticalo na tesavanje problematike zaposlenih zena. Ipak t~j proce~ imao je i po·zitivne strane. To je bila neka vr~:a s1gnala da se temeljitije sagleda kompleksnost problema koJl se p"Djavljuju u vezi sa Zenskim radom i traZe- reSenje. celom tom procesu previranja po1zitivno je Sto se procenat ze~~ znatJ.?._p ..smanjio U onim granama gde Zenama, naroCito u nas1m uslov1ma, ite samo subjektivno vee i objektivno nije mesto (rudarstvo, gradevinarstv-:o, Sumska gazdinstva i .sl,). U ovom periodu doneseni su propisi o posebnoj zaStiti Zena i po~ela je da ·se vodi~borba za .strociu primenu pozitivnih prop1sa o posebnoj zaSti'ti i zastiti matevinstva. Dru8tvene ~rg~nizacije m.o:bilisale su se da ·organima radniCkog Upra:vlJa~Ja - P!~za~zetim u reSavanju ekonomskih problema .u vez: sa mdiD.:iCkrm upravljanjem, za llooje in1 je ·cesto nedostaJ~ro rmanje i iskustvo - predoee vafuost pravilnog gled~nJa na Zenski rad i potrebu da se reSavaju pojedina pitaDJ a vezana za taj rad. Taka de, u tom periodu opSte demokratizacije 'dru.Stvenog Zivota po-vele su se diskusije o prolblematid nove porodice u kojoj 'i Zena r.adi van kuCe, .odnosno- o odno~u porodice i xajednke u podruCju vaspita.nja i podi-za.,.. nj.a dece i- ostvarenja ravnopra~Vnosti Zena. Uporedo s tim razvij ala se inicij ativa da se pronalaze razliCita reSenja za rastereCenje zaposlenih :Z.ena 'Od poslova · u domaCinstvu i brige o deci, Sto je dovelo do novih shvatanja, koja su zahtevala i zahtevaju -dlr se ponovo i drugacij e zakonski reguliilu pojedina pitanja iz te oblasti. U ovom perio·du zapostavljeno je, u izvesnom smi.slu, stvaranje. M.rih moguCnosti za struCn9- ospqsobljavanfe Zenske o:nladme, nargCito devojaka i Zena koje su preSle dohnu gramou za st~ucn<> ospe>s.oblj.avanje putem Skolovanja. Med.utim, avo ·~i:anje je .samo deo otvorehog pitanja stvaranja potrebnih .s.trucn1h kadrova za naSa privredu i dru.Stveni Zivot. Za polo.Zaj zaposlenih Zeila i za:Strltno zakonodavstv-o o zaposlenim Z.enama u sadaSnjem periodu maZe da se kaZe: Y. 304 · Zene joS uvek rade na radnim m·estima na kojima ne · bi trebalo da rade. Zene ne rade na mnogim mestima na kojima bi trebale i mogle da rade. I za jedno i ·za drugo postoje objektivni razlozi, medu. kojima su bitni nekvalifikovanost Zena i ekonomsko-tehniCki stepen razvoja naSe prdvrede. Produktivnost rada ·Zen a u pojedinim privrednim granarna i na po~edlnim radnim mestima veCa je ad produktrl.vnosti rada mu.Skaraca na istim radnim mestima, pa su :Zene u tim granama nezamenljive. To bi trebalo da dovede do valorizacije nagrat!ivanja za te poslove (tekstil). Relativno niske plate nasledene su iz doba kad su u tim zanimanjima ·Zenske plate bile u principu ni'Ze od muSkih. . Produktivnost rada ·Zena sa porodiCnim obavezama manja je,. Sto je p.osledica niihove optereCenosti vodenjem primitivnog domaCinstva i zastarelim shvataniima da su poslovi domaCinstva i u vezi sa decom. tskJJjUJCivo })IZenskli« pO'SilOVli:. Ne re~avaju se dovoljno stalno i sistematski, kako bi odgovaralo naSim uslovima, pro,blemi materinstva zaposlenih Zena niti se u dovolinoj meri razvijaju s·ncij_alne slU!Zbe u okviru privrednih -or.ganizadja, -u.stanova i komu.na. To je_ i posledica nedostatka prapisa koji ·hi ·stimulirali razvoj socijalnih sluzbi i pojevtinjene njihovih usluga. _ -Ne postoji dovolina evidencija koia bi · om·o~·Cavala · dubl-ie analize i studiie eelo"kupne pro·h1ematike zaposlenih Zena. To je posledica za1nemarivani,a struCn~h i nauCn.Th {.soet1ollD<5koekoD.omskih) studi1a iz oblasti rada i_ socijalne rpolitike. Ovaj nedostatak studija i analiza om.eta rad na stv~.ranju .potreb-, nog jeclin.stvenog sistema zaStite materinstva, odnosno !P'Orodice. · Za.S.bi.tno za:konodavstv-o o zaposl~ni.m Zenama je, u odnosu na naSe materijalne moguCno·sti i tehni·C.ku bazu, vrlo ra.zvijeno. Posehna zaStita "Zena· (sa ne7.na+nim prazninama) Sir-oko je . .garantovana, a opraksa poslednjih godina poka-zuje z.na- · tan napredak u priroeni tih propisa~ Ipak, ioS uvek .se sasvim striktno ne- primenjuju opropisi o · otkazu, o· provodenju po-:sebne. higijensko-tehniCke zaSt'ite za :Zene, zabrani rada na odredenim p6slovi.ma, zabran.i no,Cnog rada Zena u i!ldustriji itd. ZaStita materinstva u uZem smislu tako.de je Siroka i 20 Zena u radnom odnosu 305 �dostatna, sem: malih izuzetaka (zahraha rada na odredenim poslovima za ~reme dojenja i sl.). U praklsi ou rprekrsaji pTOpisa o tome s.ve redi, mada jo.S uvek postoje povrede u pogledu zaStite, zaposlenja, radnog vremena trudnica, majki dojilja i sl. l!Sto taka, redi su sluCaj'evi nekorhSCenja prava :na zaStitu od strane samih Zena usled neznanja svojih prava kao i zloup<>treba tiJh prava. · ~ Inspekcija ~ada, i po~ed nedostataka o nedove>]jne struenooti kadrova, odigrala je znatnu i pozitivnu ulogu insistirajuCi na primeni propisa a posebnoj zaStiti zaposlenih Zena, naro·Cito u pogledu nepravilnih otkaza i za.Stite materinstva u u.Zem smiSlu. To dokazUje celishodnost inspekdje i ~ uslovima" radniCkog samoupravljanja. Verovatno je da bi ni:tpredak u primeni pozitivnih fpropisa o zaStiti zaposlenih Zena i majki bio joS ve6i da je u insPemciji bio ariga:Zovan veCi 'broj Zena inspektora rada. • N a osnovu svega Sto smo imeli maZe se zakljuCiti da se, i pored ogromnog nap!-etka u odnosu na stanje u bivS.oj Jugosalviji, ipak zaostaje u resavanju pojedinih pitanja problematike zaposlenih Zena.Zaostaje se nar.oCita· u pogledu orga_nizovane pomoCi zajednice u reSavanju problema koji negativrio utiCu na- prodUktivnost rada i pravilno- zapoSljavanje· zaposlenih Zena. To zaostaianje iina svoje objektivn-e i subjek-· tivne uzroke. Bitne objektivne uzroke pretstavljaju nedovoljno razvijena ekonomska i tehnicka baza, a pd subjektivnih {zavisno ·od, ·<>bjektivnih) zaostala shvatanja u gledanju na ·Zenu i p.jen··~oloZaj u druStvu, koja p·ostoje u Svesti muS!karaca ali-i Zena. Perspektiva razv9.iJ!. u pogledu resavaitja pitania koja ulaZJe u kompleks:hu problematiku ostvarenia ravnopravnosti Zena i zaStitu zap-oslene zene i majke maZe da se smatra p·oZitivnom. RadniCko samoupravli.anie i proSirenie druStveno.g uprav-u l.ian-ia na sve ,Sj.re podruCje dr:uStveno~t Zivota stvorHo je kva""'. Hlf:atjvnQ. novu s.itruadiu lk:oi-a tse ·odraJZ:ava. i oldlr::~~ZarviltCe .se sve .viSe, i u normima iz oblasti radnog tp·rava i ~sodj alne p·olitiike, a IPOSeibno- u onim normama ·koj·e pretstavljaju +po..sebnu zaStitu .Z~na i maj'ki. To je IogH:na po_sledica :Cinjenice da na:Si radni ljudi,- radni kolektivi U or.ganoi upr.avljanja,danas sami. 306 primenjuju »zakone svog. sopstvenog drustve':'og d_e)anja~ ~oj~,: su irrn iSe -ranije suprostavljali kao tudi, ·.pnrodnr. zako~n; ..r.<-, koji su njima vladali«, i da time il.jihov dru~tverii- Zivot-.posta:-' . :. · · je »njihOva slobodno delo«.180 .. • · ·.... 1•• Ipak,_ obzirom na stepen razvitka na.Sih proizvo~nih_snqg~, zaostala· shvatanja i nedov·oljan opSteprosvetni nrvo, ·ostaJe kao neminovna nuZnost da se i u do-glednom peri'odu propi-:. suju neke osnovne i jedinstvene ali detaljnije norme za. zaSti; .. tu z.aposlenih ·Zen a i majki, te da se vodi bor:ba i ·putem. kon-. trola i sankcija, za njihovu primenu u praksi. · . · ·· Dalji~ razVojem, ja.Canjem i ·utvrctiVanjein socijalisti:Cke·· eke>norrndlke i sOCijaHJsttCk.ih drustvenih odnooa 'bite 1511e :rna- ~ nj·e potrebno striktno i detaljno normiranj"e uslova rada .. E?a.. tog ·.aspekta treba posmatrati i razvoj posebne zas:~te zaposle-: nih Zena. T-o, ustvari, znaCi da Ce organi_ radn1ckog samo:· upravljanja mo-Ci zajedno sa Iokalnim -organima vlasti, J!-k~ liko se tq poka.Ze oportunim, -u toj zaStiti ·iCi. i dalj,e od osnpvnili propisanih normi i dav.ati joj raznovrsne -pblike. P:rit~~ ·' je bitno e>be~bediti da preduzete mere polaze od pretbodnog ispitivanja da li neka mera o:bjektivno znaCi ili ne znaCi_ .. na: predak ka onom,e Cemu se .stremi, i da li je nje~ ekonom.slci efekat di·rektno ili indirektno, trajno a ne trenutno, adekva- ' tan zailtiti koja se postiZe. ~ . . Sem struOnog o.sOI}Jooolbljavanja Zena - ·.k-oje _je ·neobi,Cno vaZno naroCito za 1Zene zaposlene u oindustriji i drugiin .Pr~­ vrednim granama - ·ZJa sve zaposlene Zene osnovno je d_a s·~ reSi pitanje rastei:-eCenja o·~ poSlo~a u domaCinstvu.- Za m~jk~ 'na .avo se nadovezuje kao bitno i najva;Znije da se~ ob_ezbedl potpuno z.brinjavanje dece z.a. vrem·e dok su one na poslu... -: Regu.liSanju Zensko.g rada u naSicrn usfovima vaZno je prilaziti sa stanovi.Sta podizanja produktivnosti rada Zena. To je put koji Ce najsigurnije dO·vesti do uspeha <i za Zen~, i ·z~ proizvodnju, i za zajednieu. U o~viru ispiti~~anja f.ak~OJ:"a ~OJ.\· uti.Cu na p·roduktivnost rada uopste, a naromto poJedrnrh ele-:menata tzv. ljudskog faktora, potrebno je vrSiti i rposebna > tso F. Engels: Razvitak socija.lizma od utopije do ~uke, K. Marks - F. Engels, Izabrana . dela, knj. II, Cir., str. 149....... . 20. • �i.spitiv~nja u o,..d:nosu na Z-ene. U ispitivanjima mera koje treba preduzeti radi obe:?Jbedenja potrebne produktivnosti rada ze-. na,· u centar pa,Znje dolaze mere iz qblast~ socijalne politike, .shvaCene u najSirem smislu. Pri· resavanju tih pitanja treba poci od pretpostavke da je •socijalna politika plod odredenog razvitka drustva, odre- · denog razvitka proivodnih snaga i da pretstavlja podrulitvljenje <litavog niza funlkcija za§ti1e 1j"di Tadi opstanka idaljeg razvitka druStva«, da je ana )>izraz sve jaCeg podruStvljavanja samog procesa proizvodnje«, a da u naSoj zemlji »Socijalna .politika .. nije ville samo dulinost, nij-e viSe predmet klas!le-borbe,. vee sveona akcija druStva ka sve boljern zbrinjavanju:s·vih njihovih Clanova«:Pri tom takva akcija »mora voditi r>ieuna oobjelktivnliln mogu<'mostima, o objektivnim zakonitostima. Ona· mora da pospeslije razvitak proizvodnih snaga i da' bwde "'li emu podVTgnuta. A da •bd to postl!lla, ona mora da :~ie rUkovOdi nauCriim 1poN.lavanjem objektivne stvarnosti, jet\'3arri:O tako·njena·svesna akcija moZe biti napredna i pro~ gi'eSlvn.B. ..«t8t . . R~iraiia ovakvih naeelnih shvatanja o socijalnoj politici, pro~i):enje n]enlh.neposrednih zadataka »na podruoje opilte brige oovek~, pol-adieu, njiliove svakodnevne potrebe i ops~rhtl:, nFhC?y_ odmor, zatbavu~ itcl.«/ 82 mora-ce da se odrazi { 'U r"eg_u,lisap.fu _pOj_edinih J>itanj.a, u osnov.nim ·Unijama, u sayezll,hn._· r~er:am~.' uPorno nastoj.anje da· se ti osnovni prop lsi detaljno· raz.rade· i primenjuju u ikomun.ama, sfanbenim ~.~J~.dm~cama.· ·.i ..i)~Vrt?_c:blfun organl~acijama, svaJkako _ce pridaneti da ce u buduenosti resavanje pwb]ematike 2laposlenih Z'ena U_rl-~oj. zeffiiJ( iCi sistematskije i -brZe nego Sto je to·-bio sliicai. do sada. 1'akcr 6e biti postignut cilj da mere koje se preduzinlaj'u 1,1 kOriSt zapo·sle~ih Zena budu u skla.du sa ud·elom· { .doP~tiioS·orn-, ~ena.. 8-oCijalisti-Ckoj izgi:-adnji i napretku naSe iemlje. · ·za Hii.-·:bObrivOje--RadosavljeviC·: Uvodna reC u. disk:usiji, ·>)Socijalna politika i samoupravlj.anje«, »Na•Sa stvamost«, br. 5, 1953, str. 80 d. 81. !at Rezolti.cija: Vll·kOI).gresa Saveza~ komunist.a J!lgosla;nje. 308 BIBLIOGRAFIJA �/ A. KNJIGE I BROSURE Aleksitsch, dr. Milan: De ta structure et de t'histoire des Syndicats Ouvriers en Yougoslavie, Paris, 1940 .All.eiksandrov, N. G., i Genld.n, D. M.: Sovjetsko radno pravo, Beograd, 1948 Alnders1on, Ivelin: CekiC iti nakovanj - kratak prikaz istorije nemaCkog radniCkog pokreta, Beograd, 1955 )}Au nom des travailleuses de 44 pays« - Supplement a la Revue »Le Mouvement syndical mondial«, no. 7, Paris, 1956 Baers, MaTia: Le travail salarie de la femme maTiee, Bruxelles, 1928 Baetjer, M. Anna: Women in Industry, Their Health and Efficiency, PhiLadelphia and· London, 1946 BaltiC, dr. Aleksandar: Osnovi radnog prava, Beogr.ad, 1~55 BaltiC, dr. Aleksandar: Zbirka propisa o radnim odnosima, II i III izdanje, Beograd, 1955, 1956 BarjaktaJI"oviC, dr. Nik.ola: Med:unarodna organizacija· rada i njeni . odnosi sa Jugoslavijom, Beograd, 1938 . 13.a!Ud.oniln, Eve: La mere au travail et le retour au foyer,. PariS, 1931 ' ) Eeauvoir, de Simone: Le deuxieme sexe, tom I, II, Paris, 1949 Bebel, August: Zena i socijatizam, Beograd 1923 l3erghaniS, dr. Irrnga'!id: . L'i::tda-ptation de t'e.ntrep'J.'ise au tr:avait · de la femme, Milan, 1956 · B<esaroviC, Risto: Vaso. PelagiC, Saa:-ajevo, 1951 BIT: Code International du travail, Geneve, 1951, Voil. I ·i II .BlT: Conditions du travail dans la Russie des Soviets, Paris, 1920 ·BIT: Conjerence inteTnationat du travail, XXXV sessiOn, Compte rendu des travaux, Geneve, 1953 .BIT: Conj€rence international du travail, XXXIX session, Compte rendu des travaux, Geneve, 1956 .BIT: Constitution de !'Organisation internationate du travail, Geneve, 1952 .BIT Conventions et recommandations, Geneve, 1949' BIT Organisation internationate du travail, Geneve, 1952 .BIT Revision de .la Convention sur la p.rotection de ta maternit~, 1919 (No. 3), RappGrt VII, Gene\'e, 1952 311 �BIT: Les Servic~s sociaux pour les_ travailleurs, Rapport VIII (1), Geneve, !954 BJ:T: Le statut des travailleuses, £tudes · et Documents, serie I, No. 4, Geneve, 1938 Blagojevii!, Iv. dr. Borislav: Medu.narodno uredivanje radnih odnosa, Beograd, 1940 BlagojeviC, T. dr. Borislav: Materijal za prouCavanje radnog prava, Beograd, 1946 Bodeve, Simone: Celles qui travaillent, Paris Bo-lesnieoka blagajna BTO: Prava i duZnosti osiguranih Clanova BeOgrad, 1939 ' BoZiC, Ana: PoloZaj Zene u privatnom pravu, B~rad H139 · BoZinoviC, Neda: Polo:Za1 Zena u FNR.T. BPOJ:!rad, Hl"l::l .' B'oZoviC, Todor, i Dono-viC, Jovan: Crna Gora i n.apredni pokret, Beograd, 1911 . Bowlby, -!;: Maternal care ~nd Mental Health, WHO Monogt'laph Series, No. 2, Geneva, 1951 Braun, Lilly: Die Frauenf;age, Leipzig, 1901 ·Brown, Ester Lucile: Social Work as a Profession, New-York, 1942 Bruel, Julia van den: Le travail industriel de La femme et sa remuneration, Bruxelles, 1951 . Buisson, Suzanne: Les repercussions du travail jeminin Paris . 1934 , ' Bulganjin, N. A.: Referat o direktivama XX kongresa KPSS- za _ Sesti petogodiSnji_ plan razvitka narodne privrede SSSR za ·. god~nu 1956-1961, Beograd, 1956 \ Caz:t, JOSip: Prva radniCka druStva u Rrvatskoj (186~1880) Zagreb, 1954 ' Centralni odbor AFZ.-a Jugoslavije: Drugo zasedanje IzvrSnog odbora M edunarodne demokratske federacije tena Beograd, 1947 ' Centralni ~ek:retarijat radnielkih k0mora: Za zakcrnsku za.Uitu ku<;n~h pomoCnica - anketa o polo:Za.ju i zakonskoj ·zaStiti kucnth pomoCn1rn. n .Tunos1n.1_,-i.H. ""RPor.rrac'l. 19~6 Centre Na1io-nail.. de 1-31 Recherche Scientifique: ·saciologie _comparee de ~a jamtlle, pams.,._ 1955 Chro-niq~e social€! de France: Le catholicisme social face aux grands courants contemporains, Lyon, 1947 Comite Central du Front Antifasciste des femmes_ de Yorug'OSilavie: Le Front Antijasciste des fen:tmes de Yougoslavie au. sein. du mouvement international, Belgrade, 1950 VII Congres mondiale de l'Internationale communi.ste, Paris, 1935 Oongres syndicale mondiale: Rapport de la Conference, Paris, 1945 CirkoviC, dr. Stevan: 2ena -i .diplomacija, Beograd, 1928 Culicka, L. I.: Higijena pretSkolskog uzrasta, Beograd, 1946 Danel, Josep-h: Le travail- de la mere -hors de son foyer et son. repercussion .sur la natalite, Paris, 1935 312 Davis, Norah M.: Human Problems _in Industry, London, 1946. Deconvelacre, Mathilde: Le travail industriel des femmes manees, Paris, 1934 , · Diverger, M~urice: La pa.rticipation des femmes a la vte po t tq~e, UNESCO, Paris, 1955 . . f)ordeviC, dr. Jovan: Ustavno pravo FNRJ, Beograd!, 1953 . DurdeviC, Cedom.ir: PoloZaj radniCke klase Jugoslavt3e u pertodu pred Drugi svetski rat, Beograd, 19~1 .(1~ · ... . Eisner, dr. Bertold: Privatnopravni polo~a3 z':ne. po danasn3em pravu Jugoslavije i njegovo ur.~denJe u 3edmstvenom Gradanskom zakoniku za JugoslaVt3U, Beogxad, 1934. Engels, Frti.drih: PoloZaj radniCke ktase' u Eng!esko3~ Beograd, 1951 a, .· d k B Engels. Fcidrih: Razvitak socijalizma o utoptJe o nau e. eo- ri· grad. 1947 . Fauchers Germadne: Le travail des femmes, Pa.TIS. 1934. Fourier 'charles~ Oeuvres completes, tome premier•. P.ans. 1846 Gagg, Margarita: Wesen und Aufgabe der Arbeitennenschutzes, Bern, 1925 . . h E" · Gerlach, ch'. Kurt: Die Bedeutung des Arbe:tennensc u~zes, me Studie am. .der Entwicklung der Englischen Fabrikgesetze, Jena, 1913 . . B d · GerSkoviC dr.-Leon: Dokumenti o Tazvoju narodne vlasti, eogra . 1948. . . ·aHgoriC v.: o Zivotu i radu Sve~ozara MarkomCa. Beograd, ~945 Gojkovi&, R. Emilo: Zakon o penzionom osigurarnju slu.Zbentka. Beograd, 1938 "Jn Graf, Otto: Schwangerschaft und Geburt im Arbeitsrecht, Ko , 1931 . h ft l . Hansen-Blanke, Dora:· Die Hauswirtschajt und Muttersc a "s e~stu.ng der Fabrikarbeiterinen, Berli!l, 1932 . .. . . HasanagiC, Eddb: Nezavisni sindikati. Pnlog za lSOOri.JU smdikalnog pokreta Jugoslaviie. Beograd, 1951 HasanagiC, Edib: Prvi ma:i u Srbiji (1893-1914),. Be'g-grad. 19·54 Hirsch Max: Die Gejahren der Frauenerwerbsarbett fur Schwan;- - gerschil.ft. Geburt, Wochenbett und_ ~~ndesau.fzucht,, ~t besoonderer Beriicksichtigung der Textilindustrie, Leipzig, 1925 . Hofstater dr. R.: Die Arbeitende FTaU. Ihre wirtschafthcbe Lage, Gesundheit Ehe und Mutterschhlt, Wien,. 1929 _ Hrv.atski sooij,ami tjedan: · Obitelj u danaSnjem druStvu., Zagreb, 1~8 . . Hutchins. B. L.: Women in Modern Industry, London, 1915 ILO: Women Workers and ILO, Geneva,· 1954 -- . _ ILO: European regional conference: Report oj the Dtrector General, Geneva. 1954 Imili.tut fi.l.r MaTxismus-Len:iini•smu'S beim ZK der SED: Klara Zetkin. Ausgewahlte Reden und Schriften; B2nd I, Berlin, 1957 . . 313 �I~torija medun~rodnog radniCkog i socijalistiCkog .pokreta.. Be6:_ grad, 1952 .· . . IS!toi-'islm odelj~je Centralnog kom.iteta KPJ: Istoriski arhiv Ko~ ~~nistiCke partije Jugoslavije, tom I-V. Beograd, 1949--1953 Jankov.Ic,: d.r. Dragoslav: Prve radniCke demonstracije u Srbiji (Kragujevac 1876), Beograd, 1953 J-ankoviC, M:i.loS: PedagoSki pdgled.i prvih srpskih socijatista, Beograd, 1952 JaV'orina, SaSa: Letovanje i odmor dece i omladine »Sdcijalna' ' politirka«, br. a,..1958, str. 44-47 J Je!'lemi~, dr. ~isto: Prilozi istoriji zdravstvenih i medicinskih prihka Bosne i Hercegovine pod Turskom i Austrougarskom Beograd, 1951 • JovanoviC. JagoS: Stvaril.n'1e crnogorske drZave i razvoj crnogor~ ske nacionalnosti, Cetinje, 1948 Jules, Simon: L' ouvrie're Paris -1861 KacleroviC, ·Tri.Sa: Prve scimostaine radniCke OTi;Ja.n.izacije u Srbiji Beograd,. 1950 ~ ' K·acleroviC, TJ.:'iSa-: RadniCko zakonodavstvo u Srbijt pre Prvog svetskog rata, Beograd, 1952 Kautstky, Karl: Le programm·e sociqliste, Prurits, 1910 Kol, D. H. DZord.Z: Istorija pokreta britanske rad.niCke klase, Beograd, 1955 Kolektivna pogodba za tekstilno stroke v dravski banovini sklenjen~ 23 septembra 1936, Ljubljana, 1936 Kolektivni ugovor sktopljen izmedu Saveza gradevinskih poduzetnika s jedne ·strame i Hrvatskog radniCkog saveza u Zagrebu kao pretstavnika zidarskih, tesarskih i pomoCnih radnika s druge strane, Zagreb, 1936 KoliSevski, Lazar: Kra.tak pregled istorije ·radniCkog i socijalistiCkog pokreta u: Makedoniji do Prvog svetskog- rata, »!LINDEN, 1903«, Beograd, 1954 Kongresi Druge internacionate, 'knjiga prva i lliruga, Beograd, 1952, 1956 .. KoraC, Vitomi:r: Povijest radniCkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji, kni. I, II i _m_ Zagxeb, 1929, 1930, 1933 VII kongres Saveza k'omunista Jugoslavije, Beograd, 1958 KostiC, dr. Cvetko: Seljaci industriski radnici, Beograd 1955 K·rekiC, Bogdan: RadniCk€ h.adnice, Beograd. 19-3-7 ~ Labour Party: Labor Laws for Women, London. 1900 Labor progressive party: For peace progress socialism Twonro, 1946 • Lajovec, dr. Stanko: ZaStita Zene i omladine na radu, Beograd, 1956 ' . LapCevi.C, Drag~Sa: lstorija socija!izma u Srbiji Beograd, 1922. LapCeviC, DragiSa: PoloZaj radniCke klase i sindikalni poki'et u Srbiji, Beograd. 1928 Laureys, J. M.: .Entre l'usirne et foyer. Bruxelles. 1931 314 Lebl-Albala, _Paulina: Razvoj univerzitetskog obrazovanja naSih Zena, Beograd, 1930 . . . LenjJn, V. I.: 0 radnicama i .sel3ankama, B~~ 1947 'Letavet,. A .. A.: Higijena rada, Beograd, 1949, kn1. 1 -Letellier M-elle: Les chambres d'allaitement d{Lns les . etablisseinents industriels et commerciaux,~ Paris. 1929 _ MaCek, dr. Olga: ZaStita zdravlja u poduzecu, Zagreb, ~952 Maday, dr. De An.cixe: . Le droit des femmes au trava~l. Geneve. 1905 · ' . .· · t MarjanoviC, Jovan: Prilozi za ~st DnJU smd'k a1nog ,· radniCkog pokreta Jugoslavije, Beograd, 19·M . .. . . : . MarkoviC. Ljubica: PoCeci feminizma u Srbt3t ~ Y93~0dtn~~ Beograd, 1934 · . . . -MarkoviC Svetozar: Odabrant sptst, ZagTeb, -1950 . . Marks-E:rigels: Izabrana dela, knjiga I 1 II, Beograd,' 1949~1950 Marks-Engels: KomunistiCki manj,fest .. Beograd. 194.5 _ . MedZete i ahkjami Serije (otomanski grad. zakon:ik), Sara~evo, 1906 MihalCev Dim: Zivot u SSSR, Beograd, 1940 . :NllhaUC 'Adolf: Zakon 0 · osiguranju 'obrtniJ: iv trg. nameStemka zQ. sluCaj bolesti i nezgode, Zakonskt cla.na-k ~IX~ 1907, Zagreb 1909 . . Zb' ka dl k M-ikulandra. ' dT. Nikola, i Trifunoi1JiiJC, Milenko: tr o u a · - Vrhovnog. suda, Beograd, 1~5~ . . Mill J-ohn Stu·rurt: PotCinjenost zensktnJa, Beog;~. 18'11 MiljkoviC, Danica: Radni dan- u. staro1 Jugoslavt3t!. Beograd, 19~2 MirkoviC, Mijo: Ekonomska 1struktura :Jugostavt-Je, 1918...-194 ~ II izdanje, Zagreb, 1952 . ., e MOrel, Lydie: Le droit au tra.va~l de la femme manee, Gen ve, 1937 . ·Morton B. Gertruda: Les problemes sociaux du tra.vatl temht.in, t•Ouvriere en Allemagne, Geneve. 1936 Nations Unies:Commi'ssi•on de la condition.. de la femme: Rapport sur ta Quatri€me session {8-19 rna] 1950), S'UIPIPlem.ent no. 6 Lake Success, New-YOTk · Na.tion~ Unies: Commission -de la conditi;on de la .femme: RapPort sur !a Cinqui€me session, (30 avnl-14 mai, 1951), Supplement no. 10, New-York . . , d ~ Nations· Unies:RaptpOTt de ·za Comission de I.e!: Condttwn e ·a Femme Sixieme session, {24 mal'S'--5 avrrl 1952), New-Yor!k: Nation-s Uni~: Comm1s~on de la condition de la _femme, Rap~ · port sur· la Septi€me session (16 -roars,.--.3 avnl 1953), Supplement n·o. 2, New~ York .. Nations Unies: Commis:si'OO de la cond1t10n de la ~ernme, Rap~ port sur la Neuvi€'me session, 14 mal!'s--1 apr.Il 1955. Supplement no. 2, New~ York Nations Uniest: Commission de la condition de. la femme, Rapport sur la Onzi€me session .(18 mar..~-5_ avril 1957), Supplement no. 3, New-York · 315 �Nations Unies: Rapport du Conseil-Econ;omi(lue et Soc·iaz-.a, l'As~ semblee denerale du 18 aoUt 1947 au 29 aoilt 1948 Geneve 1948 ' ,. Nations Unies: Rapport du Conseil Economique et Social pour la periode allant de 16 aoUt 1950 au 21 septembre· 1951 Geneve, 1951 . ' Nations Unies: Rapport du Conseil_ Economique et Social pour· la. periode aUant du 22 septembre 1951 au 1-er aoUt. 1952,. New-York NatiOns Unies: Rapport du Conseil Economique et Sociai '1'10"'~" la periode aUant du 2 aoUt 1952 au 5 aoUt 1953, New-York,. 1953 ~ Nations Unies: Rapport du Conseil Economique et Social pour la. periode allant du 6 aoU.t 1953 au 6 aOUt 1954, New-York, 1954 Nations Unies: Rapport dU Conseil Economique et Social pour la.. periode aUant ·au 7 qoU.t 1954 au 5 ao-Ut 1955 New-York uu . . . Nations Unies: Rapport du tonseil Economique et Socia~· d l 'As-sembl€ie General du 6 aoUt 1955 au 9 aoU.t 1956, New-York 1956 ' Nelson, R. George: Freedom and Welfare-social -Patterns in theNorthern Countries of Europe; Kopenhagen, 1953 NikoliC, _dr. Jelena: Higijensko-tehniCka zaStita "Tada -Sarajevo UG . . . ' · ' Open door internati'onal: Report of the Eighth· Conference (1952), Bruxelles OpStq. deklaracija. o pravima Covekiz, Beograd, _1953 Os~ovne Cinjenice o U jedinjenim 1iacijitma, Beograd, 1953 Ostm, El~n: Kratka istorija -rad_niCkog pokreta S.(!D Be()grad 1954 . • • Ostoj1C, Despot: NaSe radniCko i name~teniCko Zakonodavstvo, Beograd, 1934 Peril:, dr. BoSko: Covek i Zena, Beograd, 1922 P~SiC, dr. Ra.-tlko: Nastanak i razvitak socijatnog . osiguranja u , Jugoslaviji, Beogr~ 1957 · P-eSiC, dr. Ratko: Medunarodne konvencii~ rada. Zhirka ·kon.venci- ja -koje je FNR Jugoslavija ratifikovala, sa -komentaro-m, Beograd, 1957 ~ PetrovvC:•. L. I.: ~eZdunarodna?a e~okratiCeskaja fed'eracija Zen_:. sC'm za mtr, ravnoprame zensCin i sCastje detej Moskva 1956 . ' ' Petrova, L., i Gilevsikaja, S.: Ravnopravie ZenSCin v SSSR MO- skva, 1957 · · · . · PetroviC, dr. Vojislav: Nezaposlenost i staranje o. nezapo·slenima u Jugoslaviji do 1941, Beog,rad 1957 Pic, Paul: Trai~e €l€mentaire de legislation industrielle ..:...:_ Ies l'Ois ouvrieres, Paris, 1931--3~ . 316 PoponJac, V. Lazar: Razvoj Skolskih kuhinja~ Beograd, ·1956 Postupak o radu radniCkih kuhinja u monopolskim ustanovama-, Beograd. 1937 . · Fovel1a Ujedinjenih naci"1'a i_ Statut_ Meaunarod-n.og suda pravde, Beograd, 1955 Pragmatika namjeStenika podravske vicinalne Zeljeznice, .Osijek, 1927 Pravila Bratinske bZagajne za osiguranje radnika i Osoblja u rudarskim preduzeCima u Kralj. Srba, -Hrvata i Slovenaca, Beograd. 1924 Prva, Druga i TreCa interna.cionala, grad:a . za prouOa.!V'anje de- latnosti triju intemacion:3.1a, "Beograd, 1952 Program KomunistiCke partije Jugoslavije - Odluke V kongresa KPJ, Beograd, 1948 . Prokop, dT. Ana: Prava Zene nove Jugoslavije u braku i porodici, Beograd, 1950 · Radni red tvornice keksa V. Bizjak i drug, Zagreb, 1928 Pr0g'r'am Saveza kOmuniSot:a Jugosla.:vije, Beograd, 1958 Rappoport, Vera: ·Schutz der russischen Arbei.terinnen. Bwlin. 1934 Rapport a~activit€ de la Federation syndicaie mondiale. 15 Gctobre 1945-'30 avril 1949. Milan, 1949 "Riih1e. Otto: Die sociatisierung der Frau, Dresden. 1922 .Savezna inspekcija_ rada: GodiSnji izveStaji inspekcije rada FNRJ · 'za godine 1948. 1949, 1950, 1951, 1952, 1953, 1954, 1955. (5 kn)agal, Beograd, 1952. 1955, )956 i 1957 .Savezni vrhovni su: Zbirka sudskih odluka, knj.iga prva, ~ga i tre6a, Beograd, 1956 Scelle, George: Le droit ouvrier, Paris, 1922 Serebrenikov, G. N.·: The poSition df" women in the USSR, London. 1937 -Sindikalni pokret (1903-1912) ll Srbiji. HivatskOj i Sla·vQIIliji, Bosni i Hei'Cegovini, prema _ izve.Stajima glavnih saveza sindi- kata Medunarodnom sindikalnom savezu. Beogiad, 1951 .SluZbeni red za ogledn:ike in delavce okTajnega rudarskega ura. da v Ce[ju, Celie. 1910 .SluZbeni red za r.adnike kod erarndh rudnika_ U BOOirii i Hercegovi- ni, Sarajevo, 1914 .smersu;- RwdOlf: Zavarovanje za dnemoglost, starost in- smrt Ljubljana. 1937 · .' Sodete ~~ Natioos: Conje'rence international dit. -travail. premier .:-se~s1on .a-nnuelle Comptes rend us. Washington, 1919 S_okolskl, Metodi.ja:_ Najamnina u staroj ·Jugoslaviji, ·J3eograd, 1%1 . . .Sovjetska zemlja, Be'ograd, 1947 So-urthall, Sara, and Newman, M. P.arulina: -·WOmen in German industry. Frankfurt, .1949 Sperans.: Razvoj stovenskega narodnega vpraSanja, Ljubljana, 1939 317. �»Spomeni.Ca« Pbvodom pedesetogodiSnjice rad.niCk!Og pokreta Les--kovca i ok.OUne (19(}3-1953), Leskovac~ 1954 Strasser. Ida: Frauenarbeit und rationalisirung, Berlin, 1927 Svjerdlov, G. M.: Materinstvo, brak, porodica u sovjetskam zakonu, Beograd, 1945 · Sarac, Nedim: Pofo:Zaj radniCke klase u Bosni i Hercegovini posleaustriske okupacije 1878-1914, Beograd, 1951 · , Sa.rac, Neclim: Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini do 1919godine, Sarajevo, 1955 · Stamb"l:lk. dr. Dinko: Osnovi higijene. rada, Beograd. 1949 Stambuk, dr. Dinko: Zdravstvena zaStita Zena u privredi. Beograd, 1952 T•arle, J. V.: Istorija nO'Voga veka, II deo, Beograd, 1949 TasiC, ,dr. Dorde: Zensko pravo glasa i demokratija, Beograd,.. 1921 TucoviC, Dimitrije: Izabrani spisi, k.njiga I i II, .Bfi!ograd, 1952 TuooviC, Dimitrije: Za.kon ..o radnjama i soci:ialna Beograd_ 1908 1949~ ~ d~mokratija.,.. • TucoviC, Dirnitrije: Zakonsko o·siguranje radnika, Beograd, 1907 United Nations: Commission on the Status of Women. Report of the Eight Session 22 March-9 Avril 1954, Supplement No. 6. New-York United Nations: Commission on the Status of Women. Report of the Tenth Session, 12-13 March 1956, Supplement No. 4, · New-Yortk United Nati'ons: International Survey of Programmes of Socia~ Development New-York 1955, United Nations: Report by the Economic and Social CounciL tothe General Assembly (23 January-3 October 1948), Lake Success. New- York United Nations: Report by the Economic. and Social Council tothe Genera! Assembly (3 October 1946-7 August 1947), Lak" Success, New- York United Nati'Ons: ECOSOC: Report of the Commission. oo. the· Status of Women.,.-Su.pplement No. 2, Lake Success, 1947 United Nations: Report of the Second Session. of the Commisssion. on the Status of Women (15-19 January 1948), Lake Sue-· cess- New-York, 1949. United Nations:. The Road to Equality, .N_ew-York. 1953 Ura.tmik. Filip: Prebivalstvo in gospodarstvo Sloven.ije~ Ljubljana,. US Department of Labor: w0me~is Bure~u Bull. No. 238, PartTime Jobs for Women, Washington, 1951 US_ Department of Labor: Women's Bureau Bull. No. '252 Toward Better Working Conditions for Women, Washing{on, 1953 US Department of Labor: W1omen's Bureau Bull. No. 224 Women's ,- Bureau Conference. Washington. 1948 ' US Department of Labor: Women's Bureau Bull. No. 215 Women Workers in Power Laundries. Washington. 1947 ' US Department of Labor: Women~s Bureau Bull. No. 255, Handbook on Women Workers. Washingtoo, 1954 Ustav SSSR, Beograd, 1947 ' VaUin, A.:- La femme sala1'iee et la maternit€ Paris 19li Vodopivec, dr. KaCa: Ekonomski poloZaj zene na 'obmoCju danaSnje LR Sloven.ije v 100 letih, Ljubljana, 1955 Vu~o, -dr. Nikola: Privredna istorija naroda FNRJ, Beograd. 1948 Wei:SSauer, dr. Ludwig: Verbot der Lohnarbeit verheiratteten Frauen~ Miinchen, 19Z9 Williams, Gertrude: Women and Work~ London, 1946 W-orld Hea11Jh Organiosation: EX[Jert Oorrunitt-ee -o.n Mental Health, Report on the Second Session, Geneva. 1951 Zetkin · Klara: Zene i studenti, Beograd, 1924 Zapisnik Prvog kongresa radniC_kih komora, Beograd, 1925 Zografuki, DanCa: 0 radniCkom pok.retu u Makedoniji diO Balkan~ skog rata. Beograd, -1951 . · . _ ZivkoviC.- Radomir: Radni odnosi "k TreCem Rajhu, Beograd. 1937 I 1930 US Department 'of Labor: Women's Bureau Bull. 218, Wom.en'sOccupations Through Seven Decades. Washington, 1947 US Department of I,..ab'or: Women's Bureau Bull. No. 253.· Changes in Women's Occupations 194(1..-1950. Washington. 1954 US Department of Labor: Women'-s Bureau Bull. No. 168, Em. played Women and family support, Washington, 1939 318 31~ �/ B. CLANCI U ALMANASIMA, CASOPISIMA I ENCIKLQPEDIJAMA Adler-Herzmark, Jenny: Elf Jahre geweTbeartzlicher Praxis, »Handbuch der Fraruenarbeit in Oestereich«, Wien, 1930 Adyanthaya, N. K.: L'empol~o dt>s femmes dans l'ln¢e, »Revue Internationale ~u Travil«, Vol. LXX, No ... 1954, Geneve, str. 47-71 AmbroziC prof. dr. Matija: Ocenjivanje radne sposo'bnosti roditelj~ bolesne dece, »Novine Pe¢lijatriske teme«, Beograd, 1952, str. 13-29 · Arko, Nika: DrnStvena zaStita. porodice· u komuni, »Zdravstvena zaStita dece«, zbornik materijala sa I naclonalnog k'ong~esa za zaStitu dece, Beograd, 1955, str. 165-168 . BaboviC Spasenija-Cana: ReC u. diSkusiji na V kongresu KPJ, »V kongres KPJ«, .stenografske beleSke - Beograd, 1949, · str. 758 BaboviC, Spasenija-Cana: Rejerat na Plenu.mu SSRN; »Zena danas«, br. 123, 1954 BaCiC, Vera: UkljuCivanje Zena u priVredu, »Vesnik rada«, br. 3, 1950, str. 90 Baers, Maria: Le travail salari.e des meres<<, Revue International du Travail«, Vol. LXIX; No.4, 1954, str. 365-385 BaltiC, dr. Aleksandar: Med:unarodna organizacija rada, »Jugoslavenksa revija oo medunarodno praV'O«, br. · 3, 1954, str. 105"-111 Ba.JtiC, dr. Aleksandar: Pregled razvitka naSeg rad.nog prava', »Arhiv za pravne i dru.Stvene nauke«, br. 4, Beograd, 1951 str. 583-603 Beg,oviC, Dorica: Stanje socijl:tlnih sluZbi u privrednim organizacijama, >)Socijalna politika« br. 3, 195"8, str. 30-37 BIT: Vaide aux meres salariees, »Revue Internationale du Travail«, Vol. LXII, No. 5, 1950, str. 418-438 BIT: Uaide aux m¢res satariees, »Revue In-ternational du Travail« Vol. LXXVIII, N'o. 1, 1958, str. 102-123 BIT: L apprentissage teminin, »Revue International du Travail«, 1955, Vol. LXXII, N<>. 4, str. 309-,"331 320 BiT: Co~ditions de travail de la main d'oeuvre f€minine en Asie, »Revue Internatimial du Travail«, Geneve, Vol. LXX, No. 6, 1954, str. 588-604 BIT: Egalit€ de remuneration entre la main d'oeuvre mascuane et la main d'oeuvre feminine pour un travaiL de valeui €gale, Rapport V JI, Geneve, 1949 , BIT: Enqu€te sur l'egaLite de remuneration en Suede - »Revue International du Travail«, Vol. LXIV, No. 1, 1951, str. 94-101 BIT:· L,a main d'oeuvre jemimine !'economie de ta Republiqu~ federate d'AHemagne. >)lnformati'ons sociale&«, Vol. XIII, No. 1~, 1955, str. 51~513 BIT: La participation des femmes d l'activite economique en Asie, »Revue Internationale du Travail« Vol. LXIII,. No. 3, 1953 BIT: La participation des femmes mari€es et des meres de faniille d l'activit€ economique, >)Revue Internationale du Travail<<, Vol. LXIII, No. 6, 1951, str. 735-757 BIT: Les services d'assistanc.e menagere, »Revue Internationale du Travail«, Vol. LVI, No. 1, 1947, str. 40-48 BIT: Organisation des services d'assistance menagere, Geneve, 1951, Doc. MDWL/4 ·BIT: Orientation et formatiO'J'!. professionnelles des femmes, »Revue Internationale du Travail«, Vol. LXVI," No. 1, 1952, str. 62-86 . BIT: Servkes sociaux en javeur des meres satari€es, »Revue International du Travail«, Vol. LXIII, No. 3, 1951, str. 310-328 BIT: Service social d l'usine, »Hygiene du- Travail<<, No. 301, Geneve, 1952 . BIT: R€union d'experts du Comit€ du BIT pour le travail teminin, »Revue International du Travail«, Geneve, 1946, Vol. LIV, No. 3-4, str. 237-240 . BIT: Reunion d'experts en matiere d'emploi des femmes, »Informations sociales«, Geneve, 1952 Vol. VII, No. 3 BIT: Reunion d'experts en matiere d'emploi des femmes, >)Informations sociales«, Geneve, 1957, V'ol. XVII, No. 3 BIT: Reunion d'experts sur le travail :Mminin: Problems retatifs d la formation professionelle des jeunes jilles et des femmes, Rapport II, MEW /1/2, Geneve, !951 BIT: Reunion d'experts sur le travail jeminin: Mesures desti'nees d jaciliter !'application du. principe de Pegalite de remum,eraJ tion de la main d'oeuvre masculine et de la main . d'oeUvre #minine pour un travaU de valeur €gat, Rapport IV, MEW /1/4, Geneve. 1951 BIT: Reunion d'exPerts sur le statut et les conditions d'emploi des gens de maison, Rapport, MD/8, Geneve, 1951 BIT: Reunion d'experts sur le travail feminin, Rapport, MEWjl/7, Bo~e, Ge:n€ve, 1951 , Josip: Prava po zakonu p zdrastvenom osiguranju tL sluCaju trudnoCe i porodaja, )>Socijalna i zdravsrtvena poLitika«, br: 3, 1955, str. 43-48 21 Zena u radnom odnosu 321 �Boshek, Anna:· Die Frauenarbeit in Oesterreich vor den Krieg »HandbUGh ften Frauenarbeit in Oesterreich«, Wien, 1932 ~ Broz, Josip - Tito: PolitiCki izveStaj C~ KPJ, »V kongres KOmunistiCke partije Jugoslavje«, stenografske beleSke - Beograd, 1949, str. 9-118 Breckinbridge, S. P.:· Maternity welfare .:._ Encyclopaedia of the Social Sciences, Tom. X., New-York, 195~, str. 224 CVetiC, Bosa: Zakon Stiti radnu Zenu, »2ena danas«, br. 151, 1957J str. 2-3 CVetkoviC, -Marijan: Neki podaci-o razvitku in[!.ustrije u Hrvatskoj, »SocijalistiCki front«, br. 1, 1948, str. 59-78 Dalmacija - gospodarske prilike od 1814-1918 - Hrva1lska €ndkJ•opedija, sv. IV, Zagreb, 1940, str. 470-480 · Decreuse, Juliette: DanaSnji poloZaj Zena u Engleskoj i Belgiji,. }}Zena u borbi«. br. 9, 1952, str. 9 ' Dimitroff, ·G.: Arbeiterklasse gegen Faschismus, »VII ·Weltkongres der Kommunistichen Internationale«, Moskau-Leningrad, 1935 Dm.-deviC, dr. Jovan: Predgovor zbirci Savezni zakcmi o uredenju. i ·nadle.Znosti novih opStina i srezova, Beograd,- 1955 · DuranoviC-Janda, SaSa: Boljom organizacijom rada u preduzeCima mogao bi da se reSi noCni rad Zena, »Rad«, br. 23, -1953, str. 4 DuranoviC-Janda, dr. SaSa: Socijalne sluZbe u privrednim o_rganizacijama,: }}Socijalna politika« br. 6, 1957, str. 53-55 I>uranoviC-Janda. SaSa: SkraCeno radno vreme i zaStita zaposlenih Zena, }}Socijalna politika«, br. 5, 1954, str. '42-48 DuranoviC-Janda, SaSa: NoCni rad Zena u 'industriji, »Socijalna politika«, br. 3, 1955, str. 32-36 DuranoviC-Janda, SaSa: Gde se i u kom obimu primenjuje skraCeno radno vreme za :Zene, »Rad« br. 8, 1954, str. 14 Dular, dr. Marjan: V~oga socijalnih delavcev v prepreCevanju nesreC pri detu, }>NaSi razgledi« od 9 VII 1956 FrnjakoviC, Gligorije: Izbor poziva za mlade, »Komunist«; br. 74; 1958, str: 7 Earl, E. Muntz: L'iivolution de l'emploi des femmes aux :EtatsUnis, }}Revue International du Travail«, Vol. LXXIV, No. 5, 1956, str. 463-488 - Feinsinger, Nathan - Witte, Edwin: Labor· Legislation and the Role of Government, }>Monthly Labor Review«, No. 1, 1950, str; 48-61 Frankenstein, Luise: La femme et .le service social dtins l'entre.prise, »Revue Internationale· du Travail«, Vol. XL, -No. 3,1939, str. 327CC..351 . Freundlich Ernmy: Die Frauenarbeit im Kriege, >}Handbuch· der Frauenarbeit in Oesterreich«, Wien, 1932. GajiC, dr. Marij-a: ZaStita zdraiJlja m'ajke i deteta u svetlu naSeg zakonodavstva, >}Zdrastvena za.Stita dece« Beograd· 1956 str. , 131-147 -' ' ' 322 GavriloviC, 2.: Biom.etriski podaci trudbenika fabrike svile u Novom Sadu, Zbornik radov.a Instituta za fizio1ogiju rada SAN, B_eograd, 1952, str. 65-74 'Gavril'oviC, 2.: Materijalni uslovi Zivota pregledanih radnika, Zbor- · nik radova In.srtituta za fiziologiju rada SAN Beograd 1952 · str. 75-102 ' ' ' GloboCnik, Anka: NoCni rad ·Zena u industriji, }}Socijalna politika«, br. 11-12, 1955, str. 80-82 D. M. - R. M.: Skolske kuhinje i prei:Skolske ustanove u sistemu. deCje zaStite, »Socijalna politika«, br. 1, 1956, str. 59-75 DragiC, dr. Milorad: ReC u diskusiji na I nacionalnom kongresu za zaStitu dece, »Zdravstvena zaStita dece«, str. 216-219 -Gregori{:, .dr. Cvetko: NaSa industrija. )}_Jubilarni zbornik Zivota i rada SHS«, 1918-1928, I deo. Zagreb, 1928, str. 156-183 ,,Guide de legislation socia~e - »Revue Fr.am;aise du Travadl«, Paxis1949, Num€-:ro special, III ' .Hanna, Gertrud: Le mouvement syndical teminin en Allemagne »Revue International du Travail«, Vol. VIII, Juillet, 1923; str. 20-39 Eilferding-Hoenigsberg, Marg:ar'=t: Frauenarbeit und Frauenge'sundheit, }>Handbuch der Frauenarbeirt in Oesterreich«, Wien 1932. , HoCevar, dr. Franc: 0 raz-podu. braka, })Socijalna politika«, br. 11-12, 1955 'ILO: Meeting of Experts on Women's Work: Trends in Women's Employment, Report I, MEQ 1/1 (Sapirografirano) JL.O: Women workers and ILO, d. 12/ZE. 1954 (Sapirografirano) .JanCiC-Starc, Jela: Uvod {u knjigu) 2ene Hrvatske u NarodnooslobodilaCkoj borbi, Zagreb, 1955, str. XII-XVI .Jerem.iC, M. DuSan: Deset godina ·.rada Medunarodne organizacije rada, }}RadniCka zaSti.ta«, br. 3, •Str. 95-102 . -Kankelj, ing. JoZe: Higijena i sigurnost rada sa posebnim osvrtom na prilike u Jugoslaviji, »Socijalni arhiV«, 1939 str. 9-10 .Jo-vanCiCeviC, Gvozden: 0 socijalnim probtemima kod nas i ulo·zi socijalnih radnika u njihovom reSavanju, »Bilten« DruStva socijalnih radnika. NR Srbije, br. 1 Kard-elj, Pepica: Polo:Zaj Zena u pTivredi, »:Sindikati«, br. 4-5, 1962., str. 7-26 K-ardelj, Pepi.ca: Uslovi i putevi" .ravnopravnosti, »Rad«, 19·5·5,, Situ'. 11 Kardelj, Pep-ica: Da li· je potrebno uvesti skraCeno radno vreme za Zene?, ».Zena danas«, br. 124, 1954. 'str. 2 KiJdriC, Boris: 0 izgradnji socijalistiCke ekonomike u F N R J ' IzyeStaj D;a V kongresfU KPJ, V kongres ~J, .stenografske. belestke, Beograd, 1949, -·· KidriC, Bori_s: 0 zadacima Stampe u. borbi za plan, »Parti:ska izgradnJa«, Beograd, br. 9-=-10, 1949, str. 1-12 21' 323 �Koen, Abro: Privr~da Bosne i Hercegovine u istoriskom presjeku~ (zbornik), »Privreda- Bosne i HercegOvine kao privredno podruCje«, Sarajevo, 1938 , Kreki.C, Bogdan: NaSe radniStvo, »Jubilarn.i zbornik Zivota i rada SHS (1918-1928)«, I deo, str. KostiC, dr. Petar: ReC u diskusiji na Prvom nauCnom sastankru ginekologa, »Zbornik radova prvog nauCnog .sastrnka ginekologa«, Zagreb, 1952, str. 131-132 ·Kovrigina, M. D.: Sistema narodnogo zdravoohranenia i gosudarstvenaja · ohrana materinstva i detstva, »Ravnopravie Zen-· SCin v SSSR«, prHoZenie k Zurnalu »Sovjetskaja ZenSCina«~ Moskva, 1956, str. 3'l-39 Kytavsky, dr. Rudi: Ne gre za vpraSanje, ali na.j ostane Zena zaposlena, tem vee za vpraSanje njene zaSCite, »NaSa Zena«,_ Ljubljana, stev. 7-8, 1953, str. 200-205 Lacourtoisie, Jean: La main d'oeuvre ftminine dans l'industrie de la rayon, Paris, 1953 (t};lese) rukopis Lajovec, dr. Stanko: Zena u -industriji, »Problemi higijene<c. ~On­ . gresni zbornici Saveza fekarskih druStava FNRJ, Beograd, 1951, str. 107-115 Lebl, ~ad: SocijalistiCki period radniCkog pokreta Vojvodine,. zbirka dokumenata »SocijalistiCki pokret u Vojvodini«, Novi Sad, 1953, str. 5-37 Lehman, G.: . Organizacija rada na osnovi fizio!oSJcih merenj~ zbortnilk »Drug.i \sasrtanak struCnjaka za higij-enu rada«, Zagreb, 1953 Luna.Cek, dr. Slava: Skolske kuhinje i zdravlje dece, »SocijaJ.na pc:.-: litika« br. 3, 1955, str. 44 MaCek, .dr. Olga: Razni jaktoTi nala-Zu ukidanje noCnog rada Zena;:.. »Rad« br. 23. 1953, str. 4 MaCek, dr. Olga: Socija!ne s~uibe u poduzeCima, »Socijaln'a politika«, br. 7....:....s, 1955, str. 21-31 MariniC, Tatj.3.·na: ReC u diskusiji na I nacionaln'om kongresu za zaStitu dece, »Zd:r:avstvena zaStita dece«, Beograd, 1956, str. 302-30ff MatiC, Vtika: Prva ZenskrTad:n.iCka. 8kola u Srbiji, »Zena danas«,. 1955, br. 131, str. 11 MilojeviC, Mileva: NaSe Zene, »Jubilarni zbornik Zivota i mda.SHS 1918-1928«, knjiga I, Beograd, 1928, str. 690-709 MilOOeviC, prof. !C)r. Bosiljka: 0 rddnoj sposobnosti Z:en.a.,. Zibornik »0 Zeni<c, Beograd, 1953, str. 49-61 ' Mil'OS-eviC, prof. dr. Bosiljka: Zen-a u radnom odnosu, »Zbomik radova Prvog nauCnog sastankla ginekiologa«, Zagreb, 1953,. str. 81-104 Mim.ica, BlaZenka: DjeCje ustanove u pcduzeCu - ?'elika pomo& majci radnici, »Zena danas«, br. 50, 1947 Mishnun, Florence: Statutes oj Labourers, »Encyclopaedia of the Social Sciences«,. Vol. IX., str. 3--4 · 324 M'OjiC, dr. Angelina: Analiza statistiCkih podataka Z:ena u radnom odnosu u vezi sa- zdravljem i materinstvom, »Zbornik: radova Prvog nauCnog sastanka ginekologa«, Zagreb, 1952, str. 100--129 . . M. P_.: Statut i program »Srosk.e socijalistiCke partije« iz kraja 70-tih godina XIX veka, »Crvena zastava<c, br. 5, 1949,- str. 100-107 MudriniC, dr. Ante: Jesu li i koje reforme potrebne naSem Zakonu. o osiguranju radnika?, »RadniCka zaStita«, god. 1926 Muravljeva, N. A.: Socijalnoje obespeCenie v SSSR, »Ravnopravie ZenSCin v SSSR<c, priloZenie k Zurnalu »Sovjetskaja ZenSCina«. Moskva, 1956, str. 24--30 Naceva, Mara: UlaZenje u industriju i ·.struCno uzdiZanje Zena, »2ena danas«, br. 51, 1947, str. 20 . Novosel, M.: Delovanje polasatnog odmora na radni .uCinak u tekstilnoj industriji, zb'ornik »Drugi sastanak StruCnjaka za higijenu rada«, Zagreb, 1953 Ocepe!k: Angela: PoDoZ~j delovne Zene v dobi graditve socijalizma, »NaSa Zena«, str. 12, 1952 Pap, D.: La legislation du travail en Hongrie, »Revue International du Travail«. Vol. VIII, No. 5, 1923, str. 695-722 Pensimus, Josefina: Die Kindergiirtnerin, »Handbuch der Frauenarbeit in Oester:reich<c, Wien, 1932. str. 271 i sledeCe PeSiC,- R.: R~dni odnosi Zena i malqletnika u privredi FNRJ, »Vesnik rada«, 1949, br. 8, str.. 321-325 Pe.SiC, Ratko: Ratifikacija konvencije o minimalnoj normi sociialnog osiguranja, »Socijalna ptolitika<c, br. 1, 1955, str. 36-41 Pkard Jeanne: L' Aide familial,-- »Famines dans ·le mond·e«, Paris, No. 4, 1953, str. 34--44 Pollak. M.: Beruf und· Haushalt, »Handbuch der F,rauenarbeit in Oesterreich«, Wien, 1932 Poppva, N. V.: Ravnopravie sovjetskih ZenSCin v· ekonomiCeskoj oblasti, »Ravnopravie ZenSCin v SSSR«, .priloZenie k Zurnalu »Sovjetskaja ZenSCina<~, Moskva, 1956, str. 15-24 PusiC; dr. Eugen: Seminar za socija!ni rad, »S'O-cijalna politika« br. 1, 1954, str. 23--32 · RadosavljeviC, Dobrivoje: Uvodna reC u diskt,tsiji o pro-blemima naSe socijalne p:olitike, »Socijalna politika~, br. 5, 1953, str. 80--32 RadosavljeviC, Dobrivoje: Dalji. rad na poboljSanju druStvenog p·oloZaja Zene, Peti plenum Savezn'Og odbor.a. SSRNJ, Beograd, 1957 s<tr. 53-73 ROsel, Agtda: L'emploi des femmes en Suede, >>ReVIlLe Internationrule du Trava<il«. Vol. LXXT No ;:! 1955. st.r. 305-323 Salaj, Duro: Mesto i uloga sindikata u .daljoj borbi za izgradnju socijaHzma, referat na· plenumu SSRN,- »Rad«, 1954,. br. 11, str. 4-9 l 325 �Sarvan, dr. Miliv;Oj: Zdravstveno s'tanje _djece i omtadine u Jugostaviji, referat na I nacionalnom kongresu za zaStitu dece,_ »Zdravstvena za.Stita dece«, str. 19-79 SaviC, Branka: KonvenCija o zaStiti materinstva,_ »Zena dallas«,_ Beograd, 1952, l>r. 98, str. 1 · · SaviC, Branka: DruStvena pomoC porodici, »Socij·cilna politika«,. 11-12, 1954 Sav:tC, Branka: 0 skraCenom radnom.. vremenu, »Zena danas((, br. 127, 1955 SaviCeviC, dr. M.: Industriski' otrovi, »Zdravstvena ~ osocijalna po-litika«, Beograd, 1955, br. 5, str. 25-29 Sckerez, Torno: OpSti problemi inspekcije rada, »Socijalna p'olitika<, br. 11-12, 1954 Shoenfeld, H. Margaret, and Toreif, Meloe: American Labor, a 50 yearr chronology, »Monthly Labor Review((, Vol. 71, No~ 1, 1950, stt. 79-86 . Slani, Milan: TridesetCetvTta med:unaroclna. kun!crencijit rada, »Sindikati«, br. 8, 1951, •str. 58-63 Smiton, Mary: Uemploi des femmes en Grande· Bretagne, >>Revue Internationale du Travail«, Vol. I ..XIX,. No. 1, 1954, str. 52-65 ' Steinnitz, dr. Leon: Med:unarodna zaStita Zenskog rada, >•RadniCka ztllStita(<, br. 4, 1932, str. 162-166, i br. ·7, str. 847-852 Sentjurc, .Li-dija: NaSe zakonodavstvo za Zenu, »Zena danas«, br. . 135, 1955, str. 1-3 Sk-ofiC, Lidija: Ustanove za pom..oC porodici i njihoVe potrebe, »Socijalna' politikai<., br. 6, 1955, str. 40-:-43 Tito (Josip Broz): 0 dosadaSnjem radu i zndacima Partije (referat na V zemaljsk·oj konferencija KPJ), »Komunist« br. 1, 1946, str. 59-100 Thibert. Marguerite: Crise economique d travail fi1ninin, »'Revue internationale du travail«, Vol. VII, No. 4 d 5, str. 465.....-493 i- 621 i sledeCe · TomaSeviC, DuSan: Zakon _o konvencijama s obzirom na zapoSlja~ vanje Zena pre ptti<bdaja,' >•RadniCk.a zaStita«, br. 1, 1928~ str. 14-24 TomSiC, Vida: 0 radu sa· Zenama, iz .referata na V konferenciji KPJ ))Zene Hrvatske u NarodnooslotodilaCkoj Ollrbi,"<, Zagreb, 1955, &tr. 2-8 TomSiC, Vida: Postoji li kod nas Zensko pitanje, >:Partiska izgradnja«, br. 3, 1952. str. 206-217 TomSiC, V:id·a: 0 stanbenim zajednicama, )>Progres«, br. 4, 1957 SSJ. »Rad(( br. 23 1954, str. 3-6 TomSiC, Vida: UCeSCe Zena u politiCkom Zivotu, )>NaSa stvarnost~, br. 4/1956, str. 415-421 Veber, Norbert: 0 dru$tvenoj ishrani, referat na XIX plenumu cv 326 V,. G. (Vlahov, Gustav): Rezolucija o stanbenom problemu na RegionaLnoj konferenciji MOR-a, »Socijalna politilta«, br. 2, 1955, str. 32 · Vodopivec, dr. Ka-Ca:· Socijalni radnik u preduzeCu, »Progres«, br. 11-12, 1957, ,str. 46-50 VUjhovi-C, Gojko: Neka pitanja zdravstvenog osiguranja u_ vezi sa zakonom o raclnim odnosima, ))Socijalno osigur.anje«, br. 2-3, 1958, str. 3-9 Wilde, Mathilda: Die Weibliche Gewerbeinspektion; ·»Handbuch der Frauenarbeit in Oesterreich((, str. 504 William, Seagle: Labor lew (Continental), »Encyclopaedia of the social Science«· tom eight, New-York, 1953, str.- 674 Witte, Edwin: Labor legislation, »Encyclopaedia of the social Sciences«, tom VII, New-York 1953, str.·657-667 Women Strugle for the Right to work Outside the Home, »Buill- ding America«, New-York, 1939, Vol. IV, No. 4 . Zaklju.Cci Savetovanja o porodiCnim pitanjima i seksualnom vaspitanju omladine, »NaSa deca«." 11-12. 1955 Zenski trud, »BoljSaja s'ovjetsk.aja Enciklopedija«, tom. 16, 1952, str. 67-69 'i !r ~- �/ SADRZAJ PREDGOVOR 9 UVOD . . . . u I. ISTQRISKI RAZVOJ ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA .• , •. ' . . . . • . • . • • • . 13 1. RAZVOJ ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA U NEKIM ZEMLJAMA DO PRVOG SVJETSKOG RATA . . . . . • • . . . . . . . • . . . . Engl.,ka (14) - Francuska (23) - Nema~ka (29) - SAD (33) - Zemlje Jugoslavije (38) ~ Medumarodn<> regu!isanje zenslrog rada (63) -- 2. GLAVNE KARAKTERISTIKE U RAZVOJU ZASTITNOG ZAKONODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA ,'U, PERIODU OD PRVOG SVETSKOG RATA DO DANAS,. . • Medunarodna organizacija rada i regulisanje Zenskog :rada (67) - Komisija za poloZaj Z.ene Ekonomslro-socijalnog. sa•veta Ujedinjenih nacija i rproblematika zaposlenih Zena (87)- Za§tita z~poslenih Zena i majki u Sovjetskom Savezu (93)" ""- Nacionad.socijalizam i zaStita zaposl€llih Zena u Njemackoj (107) ~ Zalititno zalronodavstvo o zaposlenim zenama u Jugoslaviji (1918-1941) (110) 13 BG II. OSNOVNE KONCEPCIJE, 0 ZENSKOM RADU . . . . 131 1. KLASNI RADNICKI POKRET U ODNOSU NA ZENSKI RAD I POSEBNU ZASTITU ZENA . . , . . . . . . . • . 2. PROTIVNICI ZENSKOG RADA VAN KUCE . . . . . . 131 146 3. PROTIVNICI POSEBNE ZASTITE ZAPOSLENIH ZENA 1~3 32!1 �III. SUSTINA.POSEBNOG ZASTITNOG ZAIWNODAVSTVA 0 ZAPOSLENIM ZENAMA I PROPISI U FNRJ . . l. POSEBNA ZASTITA ZAPOSLENIH ZENA . . . . . . . . Posebna zaStita Zenske omladine (168) - OgraniCenje, odn. ['egulisanje radnog vremena (172) - 159 160 Zabrnna rada na odredenim Poslovima (187) SpecijaUia higijenskotehniCka zaStita (195) - KraCi Tadni staZ, odn. ni~a granica starosti za sticanj e rprava na rpenziju (202) - Posebna sluZba u okviru sluZbe profesona!lne orijentacije i struCilog osposobljavanja (204) Sluzba zapoiiljavanja (207) Posebna ·administrotivn.a tela (208} 2. ZASTITA MATERINSTVA ZAPOSLENIH ZENA . . , . . A ZaStit'a rriaterinstVa zaposlene Zene u_ uZem smislu . : . ZaStita zaposlerie Zene neposrednO pred pQifodaj, za _vreme · . i posle porodaja (223) ..::. E&Stita u periodu dojenja (235) - Za.Sti.ta zaposlenja ill celokupnom zaStiCenom periodu Dr. SASA ·DURA'NOVIC .• JANDA 214, 215 • Koreklar ZLATA DuJMIC • Opremio (242) ZOLTAN GABOR B. ZaStita materinstva zaposlen:e Zeti-e u Sirem smislu . . . · SluZbe · za zbrlnjavanje dece Zaposlenih majki (250) SluZbe __ za: T.astereCenje ZJruposl-enih Zena od poslova U dmnacin&tvu (276) ZAKLJUCCII • . . ,_ ... 244 BIBLIOGRAFIJA ': A. Knjige i broiiw'e . ,. B. Clalicl ·u aJ.m~ilasitni'a, CasOpisma i encilclnpedijama 309 311 321 ·- '"'· ZENA U RADNOM ODNOSU • lzdavat »NAPRIJED« Iz&.vaCko knjiiarskO poduzete Zagreb, Trg Republ1ke 15 293 Za izd!11la!a KALM~N • VAJS mpano u januaru 1960. u Stamparskom zavodu »OGNJEN PRICA«, Zagteb. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žena u radnom odnosu Subject The topic of the resource Žena u radnom odnosu Creator An entity primarily responsible for making the resource Saša Đuranović-Janda Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Naprijed, Zagreb Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1960 Rights Information about rights held in and over the resource Naprijed, Zagreb Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 29-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 331 str. pravo na rad socijalna prava žene https://afzarhiv.org/files/original/86fa9267c4b899a2e07791a9fb4c0860.pdf 7a3fedd4caaf22bc6bbed492fdcdcab3 PDF Text Text POLITICKA BIBLIOTEKA 5 DUsANKA KOVAcEVIc > ZENA - PROIZVOHAC I {JPRAVLJAC SARAJEVO . ,; ' NIP »ZADRUGAR« �... ~.; \ UVOD Prije kratkog vremena u Saveznoj narodnoj skupstii skupstinama re!'mblika izglasani su Ustav Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije i ustavi pojedinih socijalistickih republika. U stvaranju ovih najznacajnijih dokumenata naseg socijalistickog drustva ucestvovali su milioni gradana nase zemlje. Jedna od novina u ustavima je da ne sadrze posebnu deklaraciiu o ravnopravnosti zena, jer je potrebu za takvu deklaraciju prevazisao nas razvitak. Ne samo promijenjeni polozaj zene, nego cjelokupna <Jrganizacija nase socijalisticke zajednice otklanja potrebu da se zene izoliraju od ostalih gradana i da se posebno iormulisu njihova gradanska i politicka prava. Zene su ne<Jdvojivi diO: drt!Stva i njegovog razvitka, a njihova ravnopravnost integralni dio privrednog razvoja, razvoja socijalisticke demokratije i izgradnje sistema radnickog i dru-· st)lenog samoupravljanja. Svim svojim razvitkom i kretanjem· naSe druStvo Cini Zenu raVnopravnim -uCesnikom u r.adu na izgradnji socijalizma Lkorisnikom politicklh, ekonomskih, kulturnih i drugih dostign'l\ca zemlje. Zena kao gradanin svoje socijalisticke zemlje nalazi sebe u svim formulacijama koje govore o pravima i duznostima gra<lana. Ta prava su takva da u stvari predstavljaju poveJju samoupravljanja. U njegovim. formulacijama nalazi si:rok prostor i daljnji program nase zajednice na rjesava:nj\,t i onih pitanja koja ce dovesti do takvih drustvenih lli / 3 / �promjena u kojima ce puna emancipacija zene biti prirodno stanje naseg drustva. U nacelima Ustava Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, kada se govori o Socijalistickom savezu, izmedu ostalog se kaze da gradani treba da se bore >>polazeCi od principa ravnopravnosti i jednakosti zene i muilkarca, za Sto Sire i potpunije uCeSCe Zene u ekonomskonl, drustvenom i politickom zivotU<<. Jer, i pored toga sto je ravnopravnost zena ustavni princip, sto je sastavni dio dubokih drustveno-ekonomskih promjena i sistema vlasti, -njeno puno ostvarenje zavisno je od stepena privredne razvijenosti zemlje, od stepena uposlenosti zene i njenog znacaja u nacionalnoj privredi, od zastitnog zakonodav. stva za majke i djecu, od nivoa prosvjecenosti i kvalifikovanosti _u kome Zene zatiCu politiCki i pravni akti ravnopravnosti. . ' · Polozaj zene je zavisan i od stanja svijesti citavoga druStva, pa i samih Zena, ~ad tradicija, navika i vaspitanja koje i_muSkarci i Zene nose iz porodice i dru.Stvehe sredine u kojoj su rasli. J er, r:i.di se ne samo 6 jednakosti ... zena u sirokoj drustvenoj zajednici, nego i 0 njenom polozaju u porodici, shvatanju uloge zene, majke, zenskog o!jeteta i njegove buducnosti. Radi se i o tome koliko_jedrqstvo.svojim objektivnim razvitkdm i svjesnim nastojanje~ preuzim;, na sebe rjeoavanje tmih: pitanja koi'! stoje na putu ostvarenju pune ravnopra,vnosti: omogucavanje zapqsljavanja pod jednakim uslovima, obezbjedivanje prava na skolovanje,- kao i rjesavanje konflikta koji nastaje izmedu funkcija zene u javnom zivotu 1 funkcija materinstva-. BILA JE DVOSTRUKI ROB ·. Milione zena u nasoj zemlji zatekla je ravnopr;wnost . kao nepiSmene, ekonomski zavisne, nenavil$:nute na druiltveni Zivot i koriscenje svojih prava. l Osim u_.najdrastiCnijim vidovima nepismenosti, niSke kvalifikacione struke, pune ekonomske zavisnosti - breme proslosti ispoljava se-i u drugim vidovima. Vijekovima formfrana pravila ponaSanja i obiCajne norme ne mogu se mijenjati dekretima i odjednom. Pogotovo, kada se te pro.mjene odraZavaju· na naCin Zivota- ljudi u porodici, u braku, u odnosima roditelja i djece itd. Pa iako se nacin ziVO" ta porodice i polozaj zene u njoj i u drustvu svakodnevno mijenja, jos uvijek djeluju stara i pravila i norme pored novog sto je tek pocelo da · se afirmise. Treba da proc1e mnogo ·vremena dok jedno stanje koje stvaraju zakoni; pravna alda i svijest avangarde dode do takve cvrstine da postaj e · obicaj i moral drustva . Zene Jugoslavije, a naroCito zene Bosne.i Hercegovine imaju za sobom teSku proSlost Ciji- tragovi nisu mogli bi ti izbl:isani u kratkom vremenu od 18 godina kada j e proklamovana ravnopravnost Zena Jugoslavije. Danas_nam izgleda neshvatljivo da je prije nepunih 20 godina__Bosna i Hercegovina na evropskom kontinentu hila jedna od posljednjih oaza zara i feredZe,. najveCe, nepismenosti i degradacije zene na bice bez punih osobina covjeka. Sva -ropstva kroz koja su proSli naSi narodi i naSa zemlja za zene su bila dvostruka. Osim sto su. sa ci tavim narodom dijelile sve tegobe, bijedu, siromastvo i politicku obespravljenost, Zei:te su i pravno, i politiCki i ekonomski, u drusivu i u porodici tretirane kao drugorazredna bica. Svi v lacJ.ajuci pravni akti diskriminalisali su zene ne samo u drustveno-politickom i ekonomskom zivotu, nego i u braku i porodici. Takav polozaj zene, regulisan zakonima, obilno su <,iopunjavale i reli_giozne_ norme j obiCajno ·pravo, Cime se upotplinjavao kodeks pravpa i normi o ulozi zene, nje. nom ponasanju, vaspitanju i moralnim kvalitetima. Du" gotrafria turska vladavina sa posebnim reZimom za· Zene, koji je propisivala vjera i obicaji, stvarali su u Bosni i Hercegovini i najropskije oblike zivota zene, kao sto su noSenje zara i feredZe, fi?.nogoZenstvo, totalno izoliranje Zene od druiltva koje je iskljucivalo svako obrazovanje i svaki uticaj zene cak i u sopstvenoj porodici. ·U inaee nepovoljnim uslovima za najminimalnije obrazovanje naroda, Zen- 4 5 �ska djeca su, po pravilu, bila iskljucena od svakog skolo~ vanja, u selu u potpunosti, a u gradskim naseljima je skolovanj~ zenske djece bilo daleko manje nego muske. Prema zvaniCnim podacima austro..:.ugarske uprave iz 1910. godine u Bosni i Hercegovini bilo je od 7 godina pa na vise svega 177.168 pismenih lica ili 11,95% od cjelokupnog stanovnistva. Na 100 muskaraca bilo je pismenih 16,81•/o, a ad 100 zena bilo je pismeno 6,54%. Pismenost hrvatskog stanovnistva iznosila je 22,55°/o, srpskog 10,08''/o, a muslimanskog svega 5,35°/o. Nepismenost Zena Hrvatica iznosila je 83,86'0/o, Srpkinja 95,60'0/o, a muslimanki 99,68D/o. Kolonijalnoj upi'avi i njenim ciljevima u Bosni i Her.:. cegovini nije ni trebalo, ni odgovaralo da uCini viSe na prosvjecivanju naroda i bi!o joj je u interesu da se slozi sa otporima konzervatizma· koji je pruZan naroCito prosvjeCi"' yanju Zena. Tako su, na primjer, na zahtjev jednog broja konzervativnih muslimanskih poslanika u Bosariskom saboru 1912. godine u Zakonu o osnovnoj .skoli mo<·ala biti izuzeta muslimanska Zenska. djeca od obaveze da je pohadaju. Izgleda cudovisno, ka!l.a se danas Cita koliko je polemika vodeno, koliko je lmjiga napisano, koliko je argun1enata- upotrijebljeno u odbrani neznanja i primitivizma, kolika je pogrda upuceno protiv svega sto je napredno, protiv svakag pokusaja da se zene izvuku iz mraka .u kome su zivjele. Begovi i age, politicari i vjerki funkcioneri; SkOlovani reakcionari i zatuc~ni primitivci na1azli su zajed_; nicki jezik kada je trebalo nesto mijenjati u polozaju zene. Ulaza_k Zene u privredu, izazvan prvim poCecima industrij e i kapitalistickih drustvenih odnosa, a kasnij e i prvim svjetskim ratom bio je, osim niskim nadnicama; teskim uslavima rada i ekspldatacij om, pracen moralnGm osudom zena koje rade. Naziv »fabrikusa« bio je pogrdan izraz za hiljade zena koje je bijeda natjerala da se zaposljf!vaju i da izdrzavaju svoju porodicu. Dak su konzervativci sa sentimentalnom romantikom idealizirali ulogu zene i ~majke, njenu nezamjenjivost na kucnom GgnjiStu, .siromastvo je tjeralo zene u prostituciju, prasnju ili podnosenje najgorih ponizenja u braku. Malo koja istorija obi6 I ! ··~:, i ' luje taka drasticnim primjerima dru.Stvenog i licnag negiranja ljudskag dastajanstva zene i totalne obespravljenosti. Od obicaja da sijeda starica ustaje pred djecakom i ljubi mu ruke, da zena ne sjeda za isti sto sa mu.Skarcem, da rada u stali, dane maze biti. tutor svajoj rodenoj djeci, da-<ljevojka mora da se ·udaje za onaga koga joj roditelji odaberu, do pokrivanja muslimanskih zena i' djevojaka, prava »pustanja« zene - sve je to upatpunjavalo zakonima utvrdenu paliticku, drustvenu i ekonomsku nejednac kost zene. Materinstvo - proglasenim prirodnim i svetim · pozivom zena, - biljezilo je preko 50•/o smrtnasti djece od jedne godine. ' Zakoni i vj era propisivali su: ' »Ljudi 'SU skrbnici, starjeSine i zaStitnici nad Zenama, zato sto ih je bog uzvisio nad zene i zato. sto !judi trose na potrebe Zena«. »Dobre, valjane Zene su one koje su posluSne, odane cuvarice svog postenj a i cuvari svega sto.. im muzevi povjere, cuvari imetka muzeva. One koje vam izgledaju neposlusne, neodane, upucujte blagim uputama, predikom iz vj erskih prppisa, aka to ne pomogne, onda se odvoj i te od postelje, aka ni tq ne pomogne, onda upotrebite silu koja ne ostavlja znaka, masnice na njenam tijelu, pa ako vam · se pokore, vise nemate sta od njih tra~iti«. Prava otpustanj a zene kod i:nuslimana koje j e, po serijatskam zakonu, a on je imao znacaj drzavnag zakona, predate muzevima, branjena je kao stvar koja je u interesu Zena: · »Maze zena pociniti sramotna·djelo iii imati'manu koju ni vjera ni ljudska savjest ne· trpe. Kada ne bi bio vlastan muz da sam raskine .bracnu vezu i rijesi se takve supruge, n ona neCe dp. se rastavf, onda bi muZ morao iCi na sud i traziti sudbimu rastavu braka, gdje bi valjalo .otkriti zeninu sramotu. Na primjer, zena u potaji pdcini preljubu s nekim i njezin mu:l za to sazna pa ne maze da ostane s njom u zajednici. I drugih takvih ruznih djela i mana moze biti s kojima se covjek maze opravdati za otpustanje zene, kada bi morala ici na sud, ta bi se sramota at7 �I I i I krila, tako da bi zena tesko nasla iza toga cestita covjeka koji bi je uzeo. Ovako, kada je muz vlastan sam razvrgnui.i brak, on jednostavno i tiho izjavi Zeni: nisi viSe za mene i puStam te«. Ovo je pisano 19.31. godine u mnogobrojnim polemikama koje su vodene 6 emancipaciji muslimanske Zene. Bilo . · je trezvenih pojedinaca, narocito medu mladom muslimanskom inteligencijom, koji su shvatili neoddivost takvog · stanja i drustvene posljedice koje proizilaze iz izoliranosti muslimanke i njene nepismenoSti u druStvu, koje se mijenjalo i postavljalo druge zahtjeve i zivotne uslove. Kroz polemike koje su vodene moze se najbolje pratiti polozaj muslimanske zene Ciji su zivot iza musebaka i pod zatom prikazivali kao srecu i ideal protivnici i najmanjih . promjena u poloZaju Zene pozivajuCi se na vjeru, svetinju ognjista i prirodne funkcije zene. U jednoj brosuri izdatoj 1918. godine pise: »Zatvorenu mU:slimanku nista nije bodrilo na borbu, nije je podsticalo.da se dusevno i umno jaea prikupljajuci iskustvo iz j.avnog Zivota i rada i uopCe upoznavarije druStvenog stanja, napretka, njegove mane i dubine zla, da bi se· licno uzdizala i da bi se osposobljena posluzila idealima svoga naro,da. ' A sto je najgore, najzalosnije i najkobnije, ana ne moZe radi svoj e ograniCeriosti i skuCenosti svoj e rodeno dijete podstaci i oduseviti za svoj harod, njegovu slobodu, prosvj etu, privredu, rna za -niSta. 0 svijetu riisu im ulijevani nikakvi ispravni pojmovi. Od nje se je stvorilo lutkicu, bebicu jadnu. K,ada je rat nastao i muske glave otisle na ratiste, za one koje su bile ovisne b · zaradi skrbnika prestala je opskrba. ~Bebica je ipak morala jesti; jer nije znala privredivati, rasprodala je sto je mogla. Sto je prodavala i kupovala silno su je bezdusnici izvarali. Kada je i toga nestalo, bila je upu6ena stalno na ono drzavne potpore, da s njom kupi neku crkavicu iz aprovizacije«. · ZalazuCi se za otkrivanj e muslimanki i njihova skolovanje,. pisac otkriva i to da su se muslimanke pocele pro'bijati kroz neprohodr:ost ropstva u. korrie su zivljele i kaze.: 8 I I I I t . »Ima jos jedna vrlo interesantna r\ltna pofB:va k~>jE1 . vrlo karakteristi.cno crta du8evni i uopste kulturnl mvo nase _zene. To je ana ele!<tricna brzina kojom je veliki broj :mush_mank! grada Sara] eva stupio u socijalisticki organi:zr.ram prole.tanJat. Socijalisticke ideje, ideje nezadovolj;n~a sa dr:>stveml!' poretkom, bile su dakle prve, koje su b£.le u stanJu da ucme ono na oci nemogucno cudo: da mushrna~ka •zade' u svijet. Mozda je ta struja potekla od sil;ne;blJede, a mozda i iz nemara i bezbriznosti naseg duhov':''~tva.} prvaka! ah kad d':' pred rat.mirna, kao crna plaha 1 :s,rdlJwa mushmanka, bnzno sakrita lica i. vanjstine, kada :Sl', dakle, ta musl!manka baca u narucje socijalizmu to zna.Ci da se iz.a njena vela zbio u dusi takav preokret koji niko od nas nije ni zapazio, a kojim niko ni danas ni' iz daleka ne _daje <;V~ v!'~nosti koja ga ide. U radnickom domu prec sta)e moe carsiJe. Tu gospodare samo drugovi i druo;arice tu mWJlimanka sa svojim drugom zajedno sjedi za stolom' raspravlja> tu i!! zariste odakle ce se iz mase musliman~ t.o~ ,naroda ~ciniti proletarijat u internacionalnom socijalistlckom sm1slu«. · UZ RADNICKI POKRET I REVOLUCIJU : Svi ~i zakon~ i obicaj_i bili s': ria snazi sve do 1941. godme. Om su odrzavam bi]edom 1 neznanjem, romanticnim uljepsavanjem i idilicnim predstavljanjem zene koja »drzi tri ·stupp. kuCe«, »kuCa _ne Stoji na zemlji nego na· Zeni«, »junacka majka koja rada junake« itd. A za to vrijeme nepismenost zene u BiH iznosila je 84"/oa u nekim kraje~ vima i '91% (bivsa Vrbaska banovina ~ 1937. godine), Nije slucajno da su zene u BiH pri]azile radnickom pokretu koji je sadrzavao u svom programu i oslobodenje Zene. Ula'zeCi u J?rivredu, one su ulaZile u klasnu borbu sa· poslodavcima i kao radnici i kao zene ciji je rad bio manje placen, materinstvo nezasticell.o, eksploatacija najsutovija. Prvi ulazak zena u fabrike obiljezen je i njihovim borbec roim akcijama koje su vodile sa svojim.drugovima za bo]ji zivot i zastitu radnicke klase. Od prve velike akcije rad9 �:nica sarajevske Duhanske tvornice, velikog strajka 1900. godine, do narodnooslobodila~ke borbe rastao je broj _rena boraca za emancipaciju zene na strani radnickog pokreta koji je jedini tretirao zenu kao ljudsko bice, pozivajuc~ je kao ravnopravnog i sposobnog clana drustva u borbu 1 za . njeno oslobodenje. Ukljueujuci u. ':_VDj progr~:n .ostvaren~e pravne i politicke ravnopravnosti zene, radmckl P.okret J.e · sirio svoj uticaj ne samo na zaposlene zene, nego 1 na m1" lione zena koje su zivljele pod terorom srednjovjekovnih zakona i obicaja, koji su ih obespravljivali i u drustvu i u porodici. .. · ·· · Opredjeljlvanje'''ia marksisticku. ideologiju i borbu radnickog· pokreta{pHpadanje Komunistickoj pa~tiji znacilo je .i usvajanje 1lovog morala u odnosu. n~ zenu kao Clana drustva borca za nove odnose medu lJudrma, novog morala u braku iporodici: Sarno u takvim odnosima mogla se stvarati drukcija svijest zene, njeno povjerenie u pokret za koji se bori, kao i povjerenje u sv:~ie vlas!ite snage. Uticaj ideologije radnickog pokreta, kOJl se snazno sirio medu zenama, izazvao je ogorcenu hajku svih neprijatelja radnicke klase, svih pobornika burzoaskog poretka i ugnjetacke vlasti. Ukljucene u radnicki pokret, z~e su postavljale zahtjeve za pravnom i politi~ko_m r~vnoprav­ noscu izmjenama zakona 0 bra:ku 1 nasl]edlvan]U, ]ednakim ~agradivanjem u privredii javnim sluZbama, zastitnim mjerama na radu i zastiti materinstva. One su uccstvovale u akcijama protiv skllpoce, za povecanje nadnica, ukljucivale se u velikllnarodnu borbu protiv rata i fasizma. Sve tribine nenarodne vlasti, burzaske politicke partije, ·crkveni oltari l- reakcionarna drililtya, pomaga.le su rezimima u suzbijanju naraslog radnickog pokreta i njegove ideologije. U ime vjere, .svetosti porodice, spasavanja morala i cednosti zene- bacane su najvece klevetena komuniste i njiltove, prisi;alice; optuzujuci ih kaq nosioce razaranja porQJ:llce, ia;>:bijace sV-etih tradicija koje su stvarale vjera i obicaji naroda. · · . Pobjedonosna revolucija i narodnooslobodilacka borba potvrdili su visokll politiekll svijest zena, njihQvubqrbenu spremnost i pripadnost naprednim snagama dl>ujtvi>Oslobodenje je zateldo zene Jugoslavije na frontovim:lt,,JJ!', 10 'i I ! I ! 1 l rukovodeCint duznostima, raZU:im. politickim funkcijama i u odborima nar.odne vlasti, pri cijem su stvaranju imale vee aktivno i pasivno biracko pravo. Svojim ucescem u borbi, u birackom tijelu, u politickim akcijama i radu drustveno-politickih organizacija, zene Jugoslavije su se identifikovale sa najprogresivnijim snagama zemlje i ogromne doprinijele pobjedi nad okupatorom. i reakcionarnim snac gama. . . Ucestvovanje u oslobodilackoj borbi uzdiglo je za kratko vrijeme na najodgovornije polozaje 'stotine i hiljacte·zena i mladih djevojaka sposobnih i nezamjeniivih na svim radnim i borbenim mjestima i u svim politickim i drugim forumima,. svuda gdje se rjesavala pobjeda revolucije. Tada su vee -zapocele duboke promjene u shvatanjima mjesta i uloge zene u dru5tvu i utvrdeni putevi za njenu afirmaciju u privrednom i drustvi>no-politickom z.ivotu zemlje .. Narodnooslobodilacka borba i r~volucija ubraja tekovinu ravnopravnosti Zene medu- svoje najkrupnije tekovine. Za zerie Jugoslavije ravnopravnost znaci ne samo ukidaJ?-je najropskijih oblika zivota; nego siroka politicka prava, pravo na rad, na skolovanje, na jednaki licni dohodak, na zastitu materinstva. Ali dekretima revolucije nije moglo biti llklorijeno naslijedeno stanje koje je ostavi(} period neravnopravnosti i diskriminacije. Zato se u programu Saveza komunista ka.Ze: »Problem ravnopravno~?ti Zene u Jugoslf!Viji nije vise politicki problem, niti problem pravnog polozaja zehe u dru5tvu; on je uglavnom postao kao problem· ekonomske nerazvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja i drugih konzervativnih predrasuda, privatoosvojinskog odnosa koji jos dejstvuje na zivot·u porodici«. VECA EKONOMSKA NEZAVISNOST Sa promjenama politickog polollaja zene poslije revolucije iSle su i promjene njenog polozaja i znacaja u !lko~ nomskom zivotu. Opsti ekonomsko-drustvenl razvita(<, brlJ �za industrijalizacija u uslovima druiltvenog vlasnistva nad .. sf.edstvima za proizvodriju i planskog usmjeravimja privrednog razvoja, stvorili sumogucnost za bdi ulazak zena u privredu i sticanje njihove ekonomske nezavisnosti. Sarno od 1952. do 1961. godine broj zaposlenih zena u Jugoslaviji povecao se za 80°/o. One predstavljaju u · Jugoslaviji treCinu, a u Bosni i Hercegovini_20,5°/o od ukupno zapo&lenih u druiltvenom sektoru. Manji procenat zaposlenosti Zena u Bosni i Hercegovini proizila,zi iz strukture privrede u kojoj preteze metalurgija, rudarstvo, gradevinarstvo i drvna industrija, dok su nedovoljno razvijeni industrija iliroke potrosnje i tercijalne djelatnosti ·u kojima najvise 'nalaze primjenu zenski rad. .U nekoliko grana privrednih djelatnosti i javnih slu~ zbi zene u nasoj Republici Cine znatan ili cak pretezan dio · zaposlenih: tekstilna industrija 60'/o, duvanska.56,9'io, graficka 49,2°/o, elektro-industrija 28'0/o, prehrambena · 29,8'/o itd.; trgovina i ugostiteljstvo 35,6'/o, u ustanovama i slui:bama radi 41,1'/o zena. u ukupno zaposlenim zene predstavljaju u bankama 63,6'/o, finansijama i osiguranju 60,4'io, u zdravstvenoj djelatnosti 61,9'/o, socijalnoj zastiti 56,7'/o, prosvjeti 52,3'/o, socijalnom osiguranju 51,9°/o itd. Alm bi zaposlenost zena· u ovim granama djelatnosti posmat!'ali u pojedinim komunama dosli bi do jos vecih procenata, sto narocito vazi za najrazvijenije koinune nase Republike. U pi'eko 20 opstina Republike procenat uposlenih zena nalazi se iznad republickog prosjeka i krece se i do 39% od ukupnog broja zaposlenih (opstimi Centar-Sarajevo). U navedenim··procentima rijeC je samo o Zenama za--poslenim u gradskoj privredi. Ako podemo jos i od Cinj~ nice da u Jugoslaviji na selu ima preko 47'/o privredno aktivnih zena, da su domacini velikog broja poljoprivrednih gazdinstava zene, onda se dolazi do zakljucka da su zene postale znacajan faktor privrede i njenog daljeg ,iacanja. Uoeljivo je da je procenat zaposlenih zena u .druiltvenm'ri ·sektoru polj oprivrede znatno ispod opsteg procen ta njihove zaposlenosti i i2nosi u· Jugoslaviji 18'/o, a u Bosni i Herceg'ovirii jos inanje. I pored porasta broja drustvenih '12 i ~j \ ' ,, i ·~ gazdinstava u poljoprivredi i njihove sve vece uloge u stvaranju tdnih viskova, i pored sve brzeg procesa. razvoja kooperativnih odnosa individualnih proizvodaca sa druiltvenim sektorom (zadruge, preradivacka industrija), na mehanizaciju i savremenije tehnoloske procese poljoprivredne proizvodnje, kao i na tradiciju zenskog rada u poljoprivredi, mnogi faktori, medu kojima je krupan ikonzervativno shvatanje da zene ne mogu uspjesno obav1jati poljoprivredne poslove, uticu na manje zaposljavanje zena u poljoprivredi i nedovoljnu druiltvenu orijentacijv na ukljucivf'mje seoskih zena urad na drustveno-ekonomskom preobrazaju sela. Mi se danas nalazimo u fazi kada potrebe zemlje 'zahtijevaju sve veeu i raznovrsniju poljoprivrednu proizvodnju i brze mijenjahje drustvenih i ekonomskih odnosa na selu. Sigurno je da ovaj veliki rad moze ici brze ako se u njega ukljuce i zene kao vazan faktor proizvodnje i mijenjanja drustvenih odnosa. U Bosni' i Hercegovini, prema popisu stanovniStva, ima oko 100.000 zena vise nego muskaraca. Veei broj zena nalazimo naroCito u pretezno poljoprivrednim rejonima. Mo. starski srez ima 25.000 viSe Zena nego mu.Skar..aca, banjalucki oko 24.000, dobojski oko 16.000, bihacki oko 12.000, · tuzlanski oko 13.000, a Sarajevo svega 6.000, sto potvrduje cinjenicu da je odnos muskaraca i zena disproporcionalan u pretezno poljoprivrednim srezovima; a po pojec dinim opstinama razlike iznose i po nekoliko hilj ada. Ove · disproporcije ne pojavljuju se kao vitalni fenomen, jer sli·ka radanja muske i zenske djece ne pokazuje digresije. Razlike u ukupnom broju su posljedica rata, a posmatrane. na uzim teritorijama pok>f;<uju da su nastali ka!> poslje- · dica .vece migracije muskog stanovnistva u gradsku privredu, usljed cega su viskovi karakteristicni samo za selo. Oko 34'/o seoskih gazdinstava u Bosni i Hercegovini imaju prihode i od rada van poljoprivrede, a postizu ih zaposljavanjem muske radne· snage u industriji, rudarstvu, gradevinarstvu i raznim sezonskim djelatnostima, sto povecava ovisnost ovakvih gazdinstava od zenske radne snage. Prema popisu stanovnistva od. marta 19fiL goIJ �~ dine, procenat ~tivnog zenskog stanovnistva na selu~~ u ukupnom zenskom stanovnistv)l iznosi 68,5'/o. Sarno ovo nekoliko 'podataka dovoljno je df! se dode do zakljucka da borba za povecanje polji>privredne proizvodnje ne moze biti uspjesna,· ako i seoske zene kao proizvodaci i gradani ne budu ukljucene u drustvene naponi da se to postigne. Njihovo kvalifikovanje i ukljucivanje u ovaj rad znacice brzi korak i u proizvodnji, a i brze ~ mijenjanje drustvenih i porodicnih odnosa na selu. f'oljoprivreda je oblast u kojoj novi odnosi tieba da seoslm z.enu, koja je u privatno-svojinskim odnosima anonimni proizvodac i ekonomski zavisna, legalizuje kao znacajnog cinioca proizvodnje i graditelja novih drustvenih odnosa. To ce mijenjati i seosku porodicU: i njen~a: shvatanja u odnosu na ~kolovanje zenske djece i njihovog pripremanja za Zivot. SKOLOVANJE I STRUCNO OERAZOVANJE ~ Ostvarenje ekona:mske samostalnosti Zene kao uslova njene emancipacije ne ide ravnon'ljerno u Citavoj zemlji. Ulazak zene u privredu odnosio se u prvom periodu industrijalizacije vecim dijelom na gradske zene, dok je poe sljednji period obiljezen sve veCim ulaskom seoske zene u drustveni sektor privredivanja. Time je pojacan pritisak za ulazak u privredu zena bez kvalifikacije sto predstavlja specifican drustveni problem. Sasvim je drugi polozaj zene koja se kao nekvalifikovana pojavljuje sa zeljom da se zaposliod one koja sa odgovarajucom spremom popunjava radno mjesto na kome je neophodna. Razlikuje se ~i njihov licni odnos prema ra:du, a i stav sredine u koju dolaze: u prvom slucaju zaposljavanje djeluje~ kao licna potreba, ,:~ u ~drugom kao zadovoljavanje potreba drustva. ~ Posebne teskoce za nekvalifikovane zene predstavlj a promjena sredine i· cinjenica da nisu vaspitavane u skladu sa druiltvenim kretanjima i svojim sopstvenim putem u zivot. U tom pogledu nije jedoaka situacija u cit'!voj zemlji. Republika Slovenija, kao i dijelovi Hrvitske, danas~ su na takvom >1iupnju privredoe razvijenosti, ne sa~o u P.ogledu razvijenosti pri'vrede nego i u pogledu razVlJenostl terdjalnih djelatnosti, da mogu obezbijediti mno~o razn.ovr~ snije djelatnosti i radoa mjesta za~zene. . OVl~ kraJ.7Vl-~ '! rna u kojima ima manje seoskog stanovmstva,. 1 u l<,<;Jlma ~ ~su radne rezerve sa sela daleko manje, otvaraJU se s1roko vrata za Ulazak zena u proizvodoju. Potreba za radnom snagom, veca tradicija poslovnosti zena, vis~. nivo obrazovanja i kvalifikovanosti cirri taj proces brzlm, bezbolmjim i sadrzi komponentu veceg drustven_og . interesa .za u]djucivanje zena U drustvenu proizvodnJU 1~ osta]e dJeJntnosti. u tim krajevima na zaposljavanje zena i zenske omladine djeluje pozitivno i raspored industrije na sirem podrucju, sto doprinosi vecim mogucnostima da se ~ zene i zenska omladina lakse ukljucuju u privredne organizacije svoje komun,e ili kraja u kome zive. ~ Neke republike, kao na primjer, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i dijelovi Srbij e (Kosmet i Metohija), tek ~poslije rata dozivljavaju najdublje promjene u privrednom razvitku. ·One su u isto vrijeme i dijelovi. Jugoslavije u kojima su zene prije rata predstavljale, po pravilu izdrzavano stanovnistvo, najmimje se skolovale i ii.ivjele pod uticajem najkonzervativnijih pravnih i religioznih shvatanja i obicaja o mjestu i Ulozi zene u drustvu i porodici. Pa, i' pored ogromnih uspjeha postignti~ tih dosada u izmjeni njihovog polozaja, naroCito polozaja mladih zenskih generacija, treba jos velikog napora i vremena da zene mogu pod jedoakim uslovima stupiti u privredoi tivot i drust:veni rad. Na putu najosnovnije afirmacije ~ i Jicne i drustvene ~ za puho zadovoljavanje na radnom mjestu u pro1Zv'odofi kao i za puno koriscenje svih prava i duznosti clana radoog ~kolektiva pred veliki ·broj zena isprecavaju se teskoce zqog nedovoljne pismenosti, ili.skog opsteg ob~a~ zovanja i nemanja strucili.h kvalifikacija. Iako se u naso] ~ privredi zaposlio najveci broj niladih zena i. djevojaka? ipak su one jos uvijek na~nizem nivou kvahftkovanostt nego muSkarcL· 15 �U poredenju sa stanjem prije rata postignuti su znatni uspjesi u skolovanju omladine ucipste, pa i u skolovanju zenske omladine. Sarno izmedu dva posljednja popisa stanovnistva - 1953. 1 1961. - pokazuju se vidne razllke u broju kvalifikovanih zena. Za tih osam godina ucetvorostrucen je broj fakultetski obrazovanih zena, za dva i p<> puta povecan. je broj zena sa gimnazijskim obrazovanjem, za 50'0Lo je viSe Zena sa srednjom struCnom spremom, za 120'/o vise je djevojaka sa punom osmogodisnjom skolom · itd. U ukupnom broju ucenika u srednjim skolama djevojke uCestVuju sa znatnim procentom: u gimnazijama ~a 42'/o, skolama za nastavni kadar 52°/o, u raznim skolama za srednji strucni kadar sa 45°/o, ·u ekonomskim sa 51'/o, ·medicinskim 68'/o, tehnickim 28'/o, poljoprivrednimsa 19% itd. Sa opstim povecanjem visih skola i fakulteta i porastom bmja studenata znatno je povecan i hroj djevojaka: u skolskoj 1961/62. bilo je 4.567 studenata visih skola, a od toga 26°/o djevojaka; od 10.058 studenata n_a fakultetima bilo je 27'/o dj.evojaka itd. · Ipak skolovanje i kvalifikovanje zena u Bosni i Hercegovini jos uvijek znatno· zaostaje za opstim drustvenoc ekonomskim razvitkom i. potrebama. Zaostajanje u skolovanju zenske cljece i omladine postoji i u osnOvnom Skolovanju, naroCito u vi.Sim razredima osmogodisnje skole. Dok je brojcani odnos muske i zenske djece u prv,a Cetiri razreda normalan, u viSim razredima osmogodisnje skole dolazi do naglog opadanja ucenica, taka da njihov broj od V-VIII razreda iznosi svega 20'/o. Te su pojave karakteristicne za. selo gdje jos vlada slwatanje -da djevojci, s obzirom na buducnost majke i doma/ dee, skolovanje nije potrebno. Time se vee pocinje·sa ogranicavanjem mogucnoSti seoske djevojke da odabere put u zivot i umanjuje njena sp 0 sobnost za snalazenjem u raznim Zivofnim situacijarna. Bez osmogodiSnje Sko~e_ -t?Ze se 16 :zaposliti i napredovati na radnom mjestu, bilo da se radi ,0 privredivanju u gradu ili u poljoprivrednoj proizvodnji. Popis sta\}ovnistva dao je najnovije podatke o pismenosti stanovnistva. Po.datak od 32% nepismenih u Bosni i T!ercegovini rasclanjen na muskarce i zene pokazuje da je nepismenost u prvom redu problem zene. Pai ako postoje ·ogromne razlike u pismenosti zena prema starosniri1 gru" :pama, oCigletlno je da ce proCi jos dosta vremena dok se postigne cilj da. se ne stvaraju nove generacije nepismenih. u periodu izmedu dva popisa ucinjen je vidan korak. :naprijed u razvoju skolstva i samim tim znatno smanjeni procenti nepismenosti. Tako je prema popisu iz 1953. godine broj nepismenih- muSkaraca iznosio 21,81{1!o, ·a Zena 57°/o, dok je.1961. godine zabiljezeno 16°/o nepismenih muskara·ca .i 47,7'/o nepismenih zena.- Iako je procenat nepismenih u Bosni i Hercegovini medu najveCim u Jugoslaviji, on je narocito visok ako se uporeduje samo pismenost zena. Tako na primjer Srbija ima 32,8'/o nepismenih zena, Crna Gora 33,1'/o, Makedonija 34,6"/o, .a Bosna i Hercegovina 47,7'/o. Jos su vece razlike kada se uporeduje odnos nepismenosti djevojaka u starosnoj grupi od 10-19 godina - Srbiii taj procenat iznosi 5,9'0/o, u Crnoj_ Gori 4,1'0/o,. a u. Bosni i Hercegovini 18,2°/o. U starosnoj grupi od 10-19 godina ko)a ima 310.632 djeyojke, bila je 56.391 nepismena. U uzrastu od 20-34 godine- podatak je jos tezi: od 452.537 mladih zena i dje, vojaka bilo ih je nepisp:1eno 187.420. · U dvije opstine u Bosni i Hercegovini ima nepismene zenske omladine od 10-:-19 godina preko. 50'/o - Kotor Varos 57,8'/o i Skender Vakuf 72,2'/o. U cetiri opstine nepismenost se krece od 40-50'/o - Teslic 46,6'/o, Vlasenica 40,3'/o, Seko;,.ici' 48, 7''/o, Trnovo 41,8''/o. U osam opstina nepismenost iznosi od 35-40·0fo - Drvar 38,1'/o, Te, Sanj 37,T9/o, Bratunac 39,5"/o, Kalesija 34,5'0/o, Srebrenica . 36,6'/o, Cazin 38,1 'lo it d. U 27 opstina procenat nepismene zenske omladine iznosi od 30-35'/o u 22 opstine., od :: 25-3 0'/o i td. 17 �Jos. je teza situacija sa .pismenoscu zena u starosiwf grupi od 20~34 gocline. Opstine Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kljuc, Jajce, Kotor Varas, Skender Vakuf, Bos. Krupa, Cazin, Kladusa, Teslic, Tesanj, Prozor, Bratunac, Kalesija, Sekovici, Vlasenica,.Zvornik i Zivinice imaju preko· 50•/• zena nepismenih u ovoj starosnoj grupi. Kad govorimo o ovim brojkama, onda njih treba gledati ·sa stanovista licne sudbine ovih zena i djevojaka · i drustvenih problema koji iz njih proizilaze. Drustvo se· njima ne bavi samo sa stanovista ispunjenja zakona o obaveznom skolovanju djece i omladine. Obrazovanje i kvalifikacije su postale sastavni dio problema nacionalne privrede, njenog napretka i rentabilnosti, a zene su znatan faktor privrede i kada je rijec. o njenoj ulozi u poljoprivrednoj proizvodnji, a postaju to sve vise i u gradu. Zaposljavanje zena islo je mnogo brze od skolovanja. i kvalifikovanja. · Jedna od oblasti u kojoj je znatno zaostajanje zena je .. njihova ·uces6e u skolama · Z'l kvalifikovane radnike, kao ;· u centrima za sticanje kvalifikacija zaposlene radne snage. u skolama ucenika u privredi i u skolama sa prakticnom obukom od ukupnog broja ucenika, koji je iznosio ·· na· pocetku 1962/63. skolske godine 12.659, djevojke ucestvuju sa 11% .. Ako se zna da se u ovim skolama pripremaju kvalifikovani radnici za razne grane industrije, pro-· izvodno i usluZilo zanatstvo, trgovinu i ug.osti te1j stvo i ostale servisne djelatnosti, da je ponuda zenske radne sriage u zavoclima za zaposljavanje znatn::t, da su to pretezno · zene .i zenska omladina bez kvalifikacija ~ onda je pri- ·· prema omlaclinki z<,t poziv kvalifikovanih radnika ozbiljan problem. Pogotovo sto se niz djelatnosti, narocito u zanat- · stvu, mogi.t obavljati s,amo pod. uslovom pripreme i kvali- · fikovanosti. Slicnu situaciju nalazimo i u institucijama u' kojima sticu kvalifikaciju radnici koji su vee zaposleni. Tako je u 1961. godini stoklo zvanje visokokvalifikovanih radnika 2.376; od toga 1,1% zena, kvalifikovanih 9.475 od toga , 6,3% zena, polukvalifikovanih 4.444 od toga 14% zena. 18 U ukupnom broju radpica )1. Bosni i Hercegovini prerna anketi Saveznog zavoda za statistiku o problemima zaposlene zene nekvalifikovane radnice ucestvnju sa 47,7°1•. Prema istoj ailli:eti vicli se da vecina zaposlenih zena .p;i7 pada·m]adim generacijruna: 29,8'/o.imale su staz do 3 g()" cline, 21,3°/o od ~6 godina, od 7~9 godina 7,4%, od 10~12 godina 18,3%, sto znaCi da j:e i u njihovom interesu i u in. teresu druiitva da ra:de na svom strucnom uzdizanju. U sistemu strucnog pbrazovahja, kakav se razvija kod nas, postoje velike mogucnosti sticanja strucnih kvalifika~ cija na radnom mjestu, u veCernjim Skolama~ specijalizo.:. vanim kursevima) rad...lliCkim Univerzitetima i drugim in"':' stitucijarria. Veliki broj radnika i radnica, narocito mlac1ih, sa zavrsenom osnovnom skolom, sa uspjehom se kvalifi~ kuju ne samo za radno mjesto na kome se nalaze, nego sticu kvalifikacije rukovodilaca pogona, tehnicara, inzenjera i predstavljaju~ragocjene kadrove pojedinih priv~· rednih organizacija. Alije kljucno pitanje obuhvatanje sve djece obaveznom osmogodisrij om skolom, kao polazrie osnove za svako drugo obrazovanje, profesionalnu orij entaciju i zaposljavanje. U uslovima sve vece zaposlenosti, sve znatnije uloge zenske radne snage u nizu privrednih grana, kao neophodnost se pojavljuje potreba brzeg skolovanja i strucnog uzdizanja zena. Ako mozemo biti zadovoljni pro" cesom ukljucivanja zena u ekonomski zivot, onda je daljnja etapa u tom procesu napor da se zene i zenska omladina sto brze strucno osposobe za rad u preduzecu ili ustanovi, kao i da se postigne da buduce mlade generacije ulaze sve vise u privredu kao strucnjaci za svoj posao. Borba za produktivnost i vecil proizvodnju, kao i raspodjela lic7 nog dohotka ·prema radu, pretvara ovu potrebu u krfrpan druiitveni. interes i zadatak i sigurno ce ta Cinjenica jos vise ubrzati ra.d na kvalifikovanju zaposlenih zena· da· bi i u svom lienom. i. u. druiitven<w:~ · interesu, .pov..,eale svoi<; . · sposobnostd mogucnosti radnog ui:inka. 19 �. UCESCE U ORGANIMA DRUSTVENOG SAMOUPRAVLJANJA Cjelokupni nas drustveni razvitak u pravcu preobra:Zaja Jugoslavije u industrijsku zemlju uredenu na socijalistickim osnovama nosio je sa sobom uslove za izmjenu po-· lozaja zene ne samo u politickom i privrednom zivotu zemlje i stvaranje ekonomske samostalnosti, nego i u sticanju licne slobode i novog polozaja u braku i porodici. Razumije se da se to novo cvrsto i dosljedno oblikuje u prvom redu u bracnim odnosima i u porodicama gdje je zena ekonomski nezavisna. Takve porodice svojim unutrasnjim od.nosom negiraju stara shvatanja o podjeli dllZnosti izmedu muskarca i zene u tom smislu da muZ i otac materijalno obezbjeduje, a zena vodi domacinstvo i vaspitava djecu. U njima se daje jednako vaspitanje muskoj i zenskoj djeci i uklanjaju predrasude u odnosu na drustvene mogucnosti zena. Ne moze se reCi da.je taj proces bezbolan. On je bremenit starim naslijedem u vaspitanju, utoliko vise ukolikose desava u sredinama koje su bile zaostalije i gdje su tragovi dvojnog morala i patrijarhalnih obicaja veci. · Ali on postoji kao istorijska neminovnost i kao odraz· drustvenih kretanja ciji je rezulta.t ne samo nova uloga zene u proizvodnji i novim drustvenim odnosima, nego i .u bra1m i u porodici. Vecinu zaposlenih zena u J'ugoslaviji cine mlade zenske generacije. One zive i rade u novim drustvenim uslovima i gledaju promijenjenim ocima na zivot, na rad i na svoje sopstvene mogucnosti. U svim granama privrede i dru§tvenog zivota nalaze se dragocjeni kadrovi zena i u sve vecem broju pridolaze novi, Zbog toga -je pitanje nijhovog ucvrscivanja na. radnom mjestu cvrsto vezano za organizovanje druiitvene brige za djecu zaposlenih r9ditelja. Nije rijetka pojiwa da udaj a i materinstvo dovode do prekida· radnog odnosa ilf ogranicavanja mogucnosti ovih mladih zena da zadovolje u potpunoj mjeri na radnom mjestu i da ispune svoje materinske dllZnosti. Ima pojava da zene sa najviSim kvalifikacijama prekidaju radni odnos kada, postanu majke. To doprin,osi mi-. 20 sljenju da. je zenska radna smiga, zbog funkcije materin~ stva nesigurnija, skuplja, manje produktivna. Zaposlena znna, ima, pored druiitvenog rada, jos i velike obaveze u porodici i d<;>macinstvu. Putevi rjeiiavanja tog konflikta su u druStyenoj brizi za vaspitanje djece i rastereCivanje zaposlene zene · od roslova u domacinstvu. Ukoliko vise ra~ ste broj ·zaposlenih zena, ukoliko vise raste broj lwalifikovanih Zena,- sve viSe mora da se mijenja odnos druStva prema problemima zastite djece zaposlenih roditelja, jet to nije samo potreba zena, nego zajedn\ce u cjelini. U usloc vima kada privreda jedne komune i jacanje njenih materijalnih snaga zavisi i od toga kako ce moCi da ostvare svoj doprinos zapo3lene zene, onda se pitanje djecjih ustanova i razvijanje usluga domaCinstvima ne postavlja viSe kao stvar »brige o problemima zaposlene zene«, nego kao stvar brige za izvrsenje drustvenog plana komune i radne organizacije, kao problem postiza.'J.ja planirane proizvodnje i standarda. Jos ·u vecoj mjeti ovo postaje interes komune i radne organizacije kada se radi o takvoj kvalifi-. lmcionoj strukturi zaposlenih zena da su nezamj en!jive il1 teiiko zamjenljive na radnom mjestu. Sve brzi ulazak skoc. Iovanih generacija zens)<e omladine u drustvene djelatno-. ccti uticace u znatnoj mjeri na mijenjanje odn\)Sa prema problemirna koje imaju ove zene kao majke i domacice .. Preko 36'1o zaposlenih zena u Bosni i Hercegovini imaju djecu do 14 godina starosti sto iznosi skoro 34.000 djece (stanje na dan 31. marta 1962. godine). Medutim, broj usta-. ·nova za dnevni boravak · djece zaposlenih roditelja iznosi svega 48.. sa kapacitetom od 3.347 mjesta. Sarno u Saraje-' vu, gdje je zaposleno 23.000 zena, ima oko 9.000 djece do. J 4 godina ciji su roditelji zaposleni, a kapaciteti ustanova 'znose oko 1.250 mjesta. Slicno je stailje i u vecim gradovima Republike iako i tani.o zene predstavljaju znatan dio radne snage. U razvoju djecjih ustanova poseban problem' ;oredstavlja i nivo uplata koji je za nize placene kategorije porodfea a naroCito Zena bez n.:tuZeva · veoma visok. Potrebe savremene porodice i njen standard ne mogli se obezbjedivati samo onim sto !judi zaraduju kao licnf rlohodak, ni samo zastitnim mjerama radnog i socijalnog' 21 �zakonodavstva koj~ zenama obezbjeduje porodajno odsu- , stvo, skra~no_ radno vrijeme za vrijeme ddjenja, odsustvo zbog bolest, dJeteta, zabranu nocnog rada, djecji doplatak Itd. N~ophodne su druiltvene institucije za prihvatanje djece koJe _ce ne samo obezJo.jedivati djecu dok majke rade, nego zaJedno sa porodicom predstavljaju jedinstveni si, stern brige za djecu i njihova vaspitanje. Qne sve vise poe sta]u nova komponenta komunalnog standarda kao i niz dr~gih djelatnosti koje se razvijaju kao javna industrija i ·· usJUge za rastereeenje zene u domacinstvu. . Drustvena zastita djece doprinosi skladu izmedu drustvel_log i porodicnog ·vaspitanja, ne potcjenjujuci porodicu i njenu ulogu, nego dovodeci je na nivo neophodne i savremene drustvene institucije. Zaposlene zene koje povjeravaju svoju djecu drustvenim ustanovama mijenjaju svoja shvatanja i u tom· pogledu da nisu prepustene same .sebi kada je rijee o materinstvu. Materinstvo je drustvena funkcija zene, a briga drustva za djecu ~produkuje i novu svijest i !judi i :lena. Pravi cvrst most izmedu lienih i drustvenih interesa, ujedinjuje druiitveno i porodicno va.spitanje. Vkoliko vise raste uloga drustva u pomoei. porodici, utoliko vise raste i svijest zene o tome da je moguca puna drustvena afirmacija, da pri tom materinstvo ne postane teret i obratno. ' a .. Sve vise ra_ste broj m!adih zena i djevojaka: kojima nJihova struka 1 poziv predstavljaju zivotni ideal. To ne :znaCi da one iz svog programa u zivotu izostavljaju brak. licnu srecu i' materinstvo. Naprotiv, u -situaciji da im od toga ne zavisi buducnost, one su umogucnosti da sa pu':?m ~dgovornoscu prema sebi i drugima izgraduju svqj ]Icru z1vot, ne gubeci pravo na drustveni rad i ostvarenje drugih zivotnih ideala. ... Sav nas drustveni i politicki zivot pociva na ueescu · '":~liona ~ra~a u odlu_civanju o svim drustvenim pitan!un~ _pocevs:_od r~spod]ele Jicnog dohotka u radnoj orga~ nizaCIJl, odlumvanJu o raspodjeli dru8tvenog dohotka do -upravljanja i odlucivanja o radu. drustvenih institucija i :22 slu:lbi. Poslovi upravljanja zemljom sve vise postajt\ stvar miliona ljudi, i to ne samo povremeno nego u svakodnev. :nom zivotu. Jedno od mjerila drustvenog polozaja zena je i to u kojoj mjeri koriste mogucnosti uticaja na drustveni zivot i nacin rjesavanja problema koji ih kao. gradane interesuju. Bilo da je zena zaposlena ili se bavi domacinstvom, ona u punoj mjeri osjeca sve probleme zajednice u kojoj zivL 'I'rgovina, saobracaj, skolstvo, zdravstvene ustanove, za·· natstvo, sve ,to ima ogromnog uticaja na uslove zivota sva1<e porodice i domacinstva. I kao proizvodac, i kao potrosac, svaki gradanin ima in teresa da ucestvuje u odlucivanju o razvoju svoje radne organizacije i sire zajednice u kojoj zivi. Taj sistem neposredne demokratije stvara mogucnost da svaki gradanin svakodnevno ucestvuje u svim pitanjima koja se tieu · i njegovog licnog napretka i polozaja . Zene se jos uvijek u najvecem broju, bilo da su zapo. slene iii ne, have domacinstvom i vaspitanj em dj ece i zato su vanredno zainteresovane za rad sluzbi i institucija koje posredno iii neposredno uticu na zivot porodice, ishranu, higijenu stanovanja, itd. Zbog toga bi bilo normalno da u sto vecem broju uticu na formiranje komunalne politike i rad komunaluih institucija .. To je i najdirektniji, za dru'"stvo i pojedinca cajkorisniji put za .ulazak zene u drustveni zivot i za jacanje njene uloge u cjelokupnom zivotu zernlje, Samoupravljanje je pravo, a ne samo-du:lnost. Ono · o cemu odlucuju pojedini drustveni ·organi tijesno je povezano sa interesima svakog gradanina. Samim tim· neucestvovanje u takvoni radu znaci odricanje od jednog prava, odstupanje od svog vlastitog interesa. Nekada se manje ucesce zepa u organima upravljanja pravdalo nj enim poslovima u sopstvenom domacinstvu. Ali dio tih poslova zavisi i od organizacije komtffialnih slu:Zbi i usluga na koje treba vrsiti odredeni uticaj i nametati potrebna rjesenja. Citava drustvena organizacija, zasnovana na samoupravljanju, omogucuje da ne samo. uza:k krug zena, nego milioni ucestvuju u politickom zivotu i upravljanju zernljom. Mjerilo polozaja zena i njihove dru- �stvene aktivnostL nije vise samo broj zena izabranih u raine drustvene. i politicke foruine i predstavnicke organe, Eego masovnost ucesca svuda gdje se rjesavaj\1' zivotna pitanja radnih !judi i zajednice. U nasem komunalnom si~ stemu vee je izgraden razgranat mehanizam ucesca i uticaja radnih !judi na rad sluzbi i institucija. Podaci pokazuju da zene jos ne koriste ta svoja prava u dovoljnoj mjeri. Bilo bi, na primjer, prirodno da zene; zbog svog veceg angazovanja u domacinstvu, u velikom broju ucestvuju u radu stambenih zajednica kao siroke zajednice potrosaca. koji sami odlucuju i rje5avaju probleme koji su im svima zajednicki. Medutim, prema podacima, procenat zena ukljucenih u rad savjeta stambenih zajednica iznosi svega 15,9"/o. Jos te2e je sa ucescem zena u skolskim odborima gdje njihov broj u ukupnom izn6si svega 8,1% iako je za rad skole zainteresovan ogroman broj majki: Vidnije mjesto u samoupravljanju zene imaju u socijalnim ustanovama (37,9'/o), savjetima i upravnim. odborima zdravstvenih ustanova (42,7), savjetima potrosaca (25%). . U radnickim savjetima privrednih preduzeca i vijecima proizvodaca jos nije postignut onaj nivo uces6a '&ena koji bi, s obzirom na stepen zaposlenosti zena, mogao da se ostvari. u industrijski!'ll preduiecima procenat zena u radnickim savjetima iznosi 1.2''/o, u poljoprivrednim organizacijama 5,8%, u trgovini i ttgostiteljstvu 22,2%, u zac natstvu 12,3-'lo,u komunalnoj djelatnosti 8,5%. Narocito je malo zena uclanjenih u zemljoradnicke zadruge i izabranih u zadruzne savjete, sto ne odgovara ulozi zene b. po'ljoprivrednoj' proizvodnji. Broj. Clanova opstih zemljoradnickih zadruga bio je 255.000 od toga 54.000 zeria, odnosno 21%. U· 61 opstini u Bosni i'Hercegovini u vijeca proizvodaca nije hila izabrana ni jedna zena, cak i u nekim gdje je zapoolenost zena znatna (Gorazde, Zenica, Novi Travnik, Bugojno, itd.). · . U 50 opstinskiir vijeca Republike nije bila izabrana nijedna zena. U opstinskim vijeCima od ukupnog broja Cianova, koji iznosi 4.833, zena je 179 iii 3,6%, u opstinskim vijecima proizvodaca od ukupno· 3.781 Clana svega je.l30 24 :Zena odnosno 3,4"/o. U komisije narodnih odbora opstina .bilo je izabrano 5"/o zena, a u savjete 10%. u 650 mjesnih -odbora, odnosno u 48% ukupnog broja ~vih odbora nema ni j edne zene. U vijeCinia srezova proce_nat Zena iznosi 7,1-o/o, u vije--Fi.ma proizvodaCa u. srezovima 4,3°/o. Sliku zaostajanja pokazuje i ucesce zena u raclu politickih organizacija. U Socijalistickom savezu radnog naro·da ukljuceno j e preko pola miliona zena sto predstavlj a oko 45% ukupnog Clanstva. Medutim u ·mjesnim odborima Socijalistickog saveza radnog naroda ima svega 8,2% -Zena, a u opStinskim 14,8'0 /o. Ovakvo stanje ne odrazava sliku pqliticke svijesti i drustvenih mogucnosti zena. Ono odrazava potrebu da se ·drustveno-politicke organizacije vise angazuju na afirmi·sanju zena u drustvenom i politickom zivotu. N arocito su velike · mogucnosti . angazovanj a mladih ·zena i djevojaka koje su po strucnosti, vaspitanju i drustvenoj odgovornosti dorasle i za najkrupnije drustvene funkcije i aktivnosti. Izgradnja novog drustva i koriscenje tekovina materijalnog i kulturnog razvitka pripada nedjeljivo mladici·ma i djevojkama u nasoj socijalistickoj zemlji. I drustveni i licni interes mladih j e koriscenje · vanrednih mogucnosti koje pruza nasa drustvena zajednica svakom gradaninu da ucestvuje u odlucivanju o svim pitanjima koja ih interesuju. Drustveni polozaj mladih generacija omogucuje im da u punoj mjeri doprinose savremenosti rjesavanja svih pitanja, 'da snagom mladosti i zivotnih ideala unapreduju drustvene odnose i naCin zivota. Mlade generacije Zena i djevojaka, sa veCim obrazovanjem i stru~nO-·" .SCu, sa veCom druStvenmn _ svij eSCu i odgovornoSCu, imaju vanredne drustvene uslove da, · uporedo sa svojim drugovima, uticu na rjesavanje i onih drustvenih problema koji doprinose i poboljsanju polozaja zene i ostvarenju pune·. -ravnopravnosti. Oslobodenje zene i razvijanje njene cjelovite licnosti ne maze se postici bez svjesnog napora Citavog aru..:Stva ...na izmjeni svijesti i muSkaraca_ i Zena.:_ Na formira- 25 �,_.- __. -/. 1<ie~vijesti uticu i materijaJru uslovi zivota alii razni utiu kojim~ ~e formira~u pogled n:a svij~ti zivotni ide- Zevnost i umjetnost. Likovi Zena boraca, nauCnika i umjetnika koje je dalo covjecanstvo daleko se manje koriste ne·go sto bi tr.ebalo za razvijanje radnih i drustvenih ideala mladih zenskih generacija. Sjenke· ptoslosti brze ce odstupati ako ham proslost bude jasnija u svoj svojoj mracnoj i neljudskoj strani odnosa prema zeni i kao gradaninu, i kao drustvenom bicu, pa i kao majci i vaspitacu novih generacija. Pored svih postignutih uspjeha joS je potrebno da se Citavo drustvo, a zene posebno, bore za ostvarenje programa pune emancipacije zene kao djela izgradnje socijalistickih drustvenih odnosa. u tome narocitu ulogu imaju mlade zenske generacije. Sa novom svijescu i smjelo5cu koju daje slobodna zemlja i socijalisticki drustveni odnosi one treba da zauzmu jos vidnije mjesto u razvoju privrede, drustveno-ekonomskom i kulturnom preobrazaju, · u upravljanju svojom socijalisticKom zemlj'om. \ca~i ah. N!Je sluca]no da neKadasnji ideal zene formiran u uslovima di.skrimTI;acije,.ekonomske zavisno~ti i dvojnog · m?rala!. kOJl J€ z;ase _drustvo u svom razvitku prevazislo, J~S UV!Jek n~laz1 SV?Je ~ristalice, jer jos nisu uk!onjeni m ekono.mskl. faktor~ ko]i su ga uslovljavali, niti su se nov1 drustvem odnos1 do kraj a formirali .. .. Istorijsko i~.naslijede da se vrijednost muskaraca mjen 1 stepenom UJlho;re k':'a!ifi~a.cije, licnih primanja i drustvenog ugJeda kO]l prmzr]az! lZ drustvenih veza i aktiV" nosti. Za zene ~u postojala druga mjerila: povucenost, vezanost za porod1cu, prrpremanje za brak i materinsvo. Ekon?mski polozaj i drustveni ugled zene zavisio je ad muza, n]eg.ov~g. ekono~skog st~nja i njegovog licnog stava _prerna zem 1 porod1c1. U _?.asem drustvu tek se izgraduj e pro~ f1l savr~mene mlade. zene, drukCiji po svijesti i idealima, sa drug1m ekonomsklm polozajem. . . · U nasem drustvu tek pocinje da se afirmise novi !ik· mlade zene, drustvenog aktiviste svestrano zainteresova- · n~ z~ drustv~na zb~vanja koja se osjeca dorasla da u punoj rnJen da svoJ doprmos u drustvenom radu. Drustveni adnasi i u~lovi ~ivota ractaju svijest zene o .!icnoj snazi i spos.~bnostlma, zelJu 1 af1:maciju da obezbijedi drustvenu i: hc~m s1g';l;~ws~ 1 nezavJsriost putem vlastitog rada i svjesz:.!m korrscenJern prava koja je stekla. Ali ima i shvata~ ';?-J~ koja nema~u nikakve veze sa nasim socijalistickim teznJama 1 razVItkom. Uticaji malogradanstine se na razne nac~ne P":?b~jaju u z;a~ zivot i pomazu da se odrzavaju stan, preziVJeh 1deah zen e. Obilj e razne literature fi.]mskih zu:nala, ilustracij": sumnjivog sadrzaja, pre~edene· petpa~ack~. h!~rature, !:I;oova koji idealiziraju malogradanskl nacm z1vota, a ClJl je konzument najces(;e omladina~. dopun~uje _djelovanje svih onih negativnih naslijeda_kOJl su pnsutm u vaspitanju omladine. u nizu porodica i njihovom naCinu zivota. . U izgradnji novog profila mlade zene i novog drustven?.g kriterija o pra_vima i :O?gucnostima zena kod nas jos. -mJe dovolJno ucmJeno. M1 JOS nemamo savremeniie lite~ rature o tim pitanjima, malo se njima bavi i nauka,"i knji- 26. '[ 'l 1 I i i l I 27 �SADRZAJ Uvod . 3 Bila je dvostruki rob . . 4 Uz radniCki. pokret i revoluciju f1 Veca ekonomska nezavisnost . · Skolovanje i struC!)o obrazovanje . i j l I 14 Ucesee u organima drustvenog samouJ?ravljanja . \ 11 20 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Žena - proizvođač i upravljač Subject The topic of the resource ravnopravnost žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Dušanka Kovačević Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Zadrugar, Sarajevo Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 28-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 27 str. građanska prava politička prava ravnopravnost žena Ustav SFRJ https://afzarhiv.org/files/original/f254fde87ee4e5f936e508d76ac8f7fc.pdf 7622583362c2e0885b0677d0a3e1b779 PDF Text Text INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA OdeLjenje. za .socio1oSke nau'ke Svetozar Culibrk ZELJE I STRAHOVANJA NARODA JUGOSLAVIJE Zlata GTebo ZELJE I STRAHOVANJA JUGOSLOVENSKE ZENE Bevg.rad 19 65. �PREDGOVOR Veocrna sam zadovolljan ·Sto IDi se ukazala :Ca&t da mapi.Sem ll1rataik predg·CYVOr za ove dve studije. !Gbo.g ta.ga sto mi se pl'tri\lla tprillika da se zahvallm ~aradnicima l!Jistituta drustvec nih narulka na n}ihovoj ~·zvanrednoj i urspeSno.j sara~dinjl u sprovoden:ju medunarodne ankete »0 ljudskod sreCi« u . Jugaslaviji p.r!irmenjujruCi skalu za samoocenjjvanj,e. U 1958. tpreduzeo sam <sistematsku sbudtju u sredimama ra211~Citi!h kultuTa rprimenjujuCi n-ove illlstrurnenrte ~oji, koll!ko se meni -Cini, .omoguCavaju nauOn:iku druStv·enih na u'ka po (pll'Vi put da dobije kvantitativne, 'komparativne podatke 'bez nametanja filktsriralllih lkategorija za odgovore ikoji ibi zamraCili liane varijac\je. Svaki imJdivldualni ispitanik u <StaJilju je da poka.Ze ISVIoj'e ,aJSpiraciije i str.aili.ovanj.a svojim sopstvenim reCima i da o progresu !SUidi !PO rsvome liCnom standarid'U. PoSta sam veoma .Zeleo da uvrsti'm i jednu socijalisti'Cku zemiljlu u uzorak ovog :ilstraZivanja, b'io sam oduSev;ljen :kada mi je bilo omoguCeno da .i•:avedem .ovo istraZivanje u Jug.oslaviji. To mi je ·oonoguCio po3tovan.i dJr Radivoje Uvti:liC, tada dir<Jktor Instituta druStvenih nauka, pasta smo u jesen 1961. godine u Beogroou iprethodno rprodiskutovali mogu6nost i tehnlku istrazi<vanja. Dr Uva~ic de posle taga [po<Stao istaiknuti ambrusador svoje zernlje u Indiji. Ne'looillro meseci docnije poslao !Sam u Beograd dr Petra J aJil&ol<lo.g mo.g tadasnj,eg saradnlka, da pomogne u izrad!i tehnickih detalja. Ova lstraZivanje i•vedeno je u pro!ece 1962. Ponovo sam do.Sao u Beograd sa svojim 1sinom u 'ieto 1962. da hi pradiskutovali detalje lkodiranja za koj<! je to"ilko vaZr:to da budu briZljivo i2madeni da bi rse dobili komparativni rezultati. Pored Svetozara Cullbrka i Zlate Grebo u kodiranju su nacrn pomogli Mira Ballen i Vojna MilovanovtC, koDi su svj :radili pod rukovodstvom dr Ilije StarrojClca. Izvanredan 3 �uzor!!k IPDIPu[aci!je iCMadio je Dancika Nikolic ,lz Savew.og zavoda za privredno \P18illiranje. Intervjuisanje, Sifdranje, kao i kodirallllje odrgovora uClm.jeno je sa mno.go truda i efiika.sno, i u toku na:Se .saradnje O'dlnosi su hili najiSrdaCniji i ostali su nBIIll u tOIPloj i trajn<Jtj oop=eni. u svih 13 zemabja u koj'iana su cinjenice .!bile sakurpljane moja tendencija je lbila da ohrabrlm <X!le k<Jtji su <iz¥odilli isbrazivanje da dabijene ·rezultate ,posmabraju kao svqje vlastite koUko i :moje, iaiko ,je naSa organizacija ISll'OSila sve .troSkove isrpitivanja. U ¥ezi s tim, kada ·hi neko od sa;r,dnilka iii neka organizacija :koja je ulcestvovala u istrazivanju zelella da >Skorilsti iCiinjenice e;a sv,olje tsqpstvene svrhe, .sla.o ISam g?rimerak ce!okupn<>g mruterljala nase IBC ikartice sa odgovarajucian ke>deks=, :kao i kDIPiie sv"h t~bela izradenlh 'll moj<Jtj UlStanovi za odredene zemJje. Jer, ocigJedno je da gradanin jedne 'zemlje, naroeito sociolog koji se ibavi u druStvenian naUJkaJ!lla oll6ervacii= i anali'zoon ICesto trno~Ze da govori •sa veCiJm autodtetom nego spoljni posrnatraC rb.ilo Ida primetti. nijanse i tumaCenje rezultata, sto OISoba k<Jjoj lje ta civ'ilizacija strana moze lalko da propusti. Studija gosrpodina Svetozara Culibrka o rprofesiO'D.a'lnian i regionainlm razltkama i ~tudlja gospod:e Zlate Gr<Jbo o zel,j<~ma i ~trahovMjlma jugosJ.oVe!JJSklh zena SU dva !zvan1'edna prianerka tdrpa deskrlpcije i ·zaJkljucaka lkoji izueen sociolog naoru.Zan ibogrutian i pouzdan:fun .Cinjenica1ma moZe da pruZi. U :svojoj si!stemai>Skoj i 'iscl1[>noj stnlld,iji o 13 zemalja (tkoja ce lbiti iStam,pana ikrauem 1965) ja •se n'sam lllffiatrao merodaVIIl.itm da diskutuje.m. sa ;sigurnOOCu, na IPfimer o lznaJCajnim ra:Milkam.a u a:spiracijama i'2llnedu naroda ~razJ:iiCitih jugosloverwkih rerpu'IJ!tka. Talko, da .zaViz;Sim gtde 1sam p-oCeo, veoma :sam zahvallan Sto su stwdije napisarne i nadam se da Ce one jo:S vl!Se pokazati neke od magu6nosti pv1mene tehnilke koja mo.Ze, uveren sam, da I>UJde ad IVeli:kog rzillacaja za teoriju ,d:r\lJStvenih nauka j da dbe2ibedi znacajne podatke koji mogu da J?'*'IUJZe odgovornim licima u ·urpra'VID.om arparatu. Hadley Cantril Februar, 1965. Sef 1nstituta za medunaradna socioJoska fstra'Zivamja, Prin<:eto-n, -New Yeresy, U.S.A. 4 SVETOZAR CULIBRK ZELJE I STRAHOV ANJA NARODA JUGOSLAVIJE �1 UVOD Medunarodna anketa »0 !lljuJd!skoj !STeel« dosada je ohuhva1btla -SAD, Brazill, ·Kulbu, Filipine, Panamu, 'Domiln:i.ikansku Republlku, ZaJpadnu Nema&u, fzrael, Ni:geriju, ]nldiju, Poijsku i Jugo.slaviju. P.rojekat, Urpitnik, 1skalu i kodeks :Sifara avo :ils:br.aZivanje .liz.radio je 1sa svoj'im .saradnicima iPOZna'ti ameriCI<!i rp"ofesor Hadlej Karrtril (Hadley Cantril), 'sef fustituta za medunarodna socidlOOka ilstrazivanja iz Prmst001a (SAD). U rpOitnenUtim zemljarrna putem uzorka odaJbrani su za .aJnketiranje gradani i2nnedu 21 i 71 1godine rsta;rosti. Ova starosna struk!tura je uzeta da 1bi se iZbegla .nedovolj1na tZre:!lost d pre- za vel1ilka strurast. Osnovni cHj istraZivanja · Osnovrii cillj i1stra2Jivanrj a je bio da· se vidi ka!ko ljuidi u ra:zfii'Citi,m zem1j ama 'sa .razliCi~1m .druStvenoeko.p.amSkirrn i polittOk,ilm .sisfemi,ma, razUCitih ·naciolla!lnih, staroSn:ih; ·e6cijalnili i wrofe.sionalnih grUlPa, sa .razili!Cttim standard'im~ ri -stepeffii:rna dbrai~valllja i kulture gledaju ·rla iPro!b'lem liiCne •i naciOtna!lUe srece,. odJnoono .Sta najrvirSe ·Zele u IZivotu pa_ Ida hi lbiili sreCni' 1 od ;Cega najrviiS~ r,Strahuju. Autori ove a•I1lkete· .podv1a1Ce da: su · ·ieleH da ~a·zviju •telmi~ku kampar.ativl:nog :prOfwC.avanja nada-· i s'trahoVEunj a [ju;di u Taznicrri zeinl'jam_a rsVeta u ·rsada!Snjem pe·.. _· rkidu brzlh dru~tvenih i politiilkih promena, kako bi moglli daci do rrnno<gih fumldarrnentalnih !Pitanja ,o · Ijudima i o druStv:ia:ii.a'_.u !k:Oij®na -oni Zive. 7.' �Zelelo se saznati !koje su kar.,kter.isticne nade i brige !judi u druStvena.,CYlitiCikim sisterriima koji su rpofu:aza1li 'svoju vitalnost i 1sposobnost za Zivdt, a <isto\1iremeno ikaik.ve ISU nade i hrige ij-uJdi IU drUIStvima, ikako ka.Zu autori, kod a kidaju vezu sa starom tradicijom i oslobadaju ·se lkolonijaJnog dru51lvenorpol:i;tiokog :slstffilla. Da li su IjucH u ovirrn zemljama pored okurpimnosti materijaJrum rpotrebama, zaokurpljeni jos i SU[ltillnijian i sloZenijim illlteresfuna. 1 U Jugoslavi~i smo ·zeleli da dobijffillo informacije o tome kalke !judi u usdovtma :izgmdnje "ocijalisl!i!Cikih dru.Stvenih odnosa gledalju na .probleme HCne i nacionaJm.e .sre:Ce. Sta najviSe zele i od cega rnajvise strahuju. Ovo istr.Zlvrunje u SAD nazva:l:i su amketom »0 ljudskoj sreci« (»Harprpiness«), a u JugCISlaviji je tzvedeno pod radinim na:.slovoon »LiOne i opStenarodne 2-elje i rstrahovanja«.1 1 • • • ~roblffill ljudske sre6e se postav]j,ao j<>'li u Staroon veku u filozof.iji, a rpre toga u filoz<>fiji dreVIllog Istofu:a. GrCki filozof Eiplkur je otvndio da iCovek da hi bio :srecan mora pre svega ·UIPoonati zakone IP'rirode. SreCa se, IPO njemu, moZe ·posoti6i sanno <>ko se ""a put do nje, te je prffilla tome zadataik filozofije da pok.Ze ICOveku taj ,put do srece. Iz ovog Epiku·fOvog stava proi2!lazi da je z"dataik i c]]j filozofije .ljudsika sreca: »NiSta ille vrede reei fi!ozofa 'koje ne lace nlka!kve ljudsike patrnje. Jer, kao Sto je beskori.9na :medicina aiko oo.ije u ~rlCikoj t Vidi H a d 1 e y C a n t r i 1 A study of aspirations~ reprinted from Scientific American, february - 196:f, strana 3. 2 IstraZivanje je bilo povereno Svetozaru Culibrku, Vojn! MilovanoViC i Miri Balen. NaS mali istraZ:iva~ki tim je kasnij~ proSiren Zlatom Grebo, studentom sociologije Bifogradskog univerziteta. Za svaku republiku bila je odrecrena grupa anketara, studenata sociologlje, psihologije, svetske knji~ 7.evnost1, prava 1. ekonomije, uglavnom iz Beograda. U istrativanje su blli ukljuCeni i saradnci SocioloSkog odelenja Instituta druStvenib. nauka. U Srbiji je istrafivanjem rukovodila Vojna MilovanoviC, u Beogradu i Vojvodini Zlata Grebe; u Hrvatskoj Mira Balen; u Bosni i Hercegovini Sv~tozar Culibrk; u Sloveniji Istok 2agar; u Makedoniji Bo.!§ale Nikola, 1 u Crnoj Gori Svetislav PaviCevi6, U Institutu dru.§tvenih nauka odr~an je kra6i seminar sa saradnicima koji su izvodill anketu. Data su im detaljna pismena i usmena uputiltva za voCienje razgovora i popunjavanje upitnika. Uz anketu vodili su i liCni dnevnik o svojim zapaZanjtma i utiscima koj~ smo kasnije pri analizi PO· dataka kotistill. 8 stanju da ;stera holest liz tela, isto taiko je besikorisna i fllozofij a alro nije lkaldra :da istera pailnje iz duSe((, 3 :Ejpikurovo .ucenje o sre6i i'e pre svega individualistlCiko i . naturalisti!~ko, jer je u U!Cenju o 1prirodi za ·oonovu svega uzimao atome, a u etiokom ucenju IPOlazio od jedinke. Po Elpik-uJ~ovoj koncewciji 1zadovoljstvo jpOjedim.ca i iblaZen Zivot je sv·rha kotloti 1te~i svaJko prirodnb lbiCe. Srednjovekovna tSkalasttka je uCila da je 1prava sreCa u zagrohnoon Zivotu, na onoon svetu. SUiprotno avom iSikolast1Ckom uCenju, rimski filozof Lwk.rec:ilje Kar u svmne delu 0 prirodi stvari (De rerum l!latura), tSmatr.ao je' Ida je za,g.robni svet i strah od paiklla prepreka za srecan zivot na zemlji. Po njegovom ucenju ISreca ,(!ovecanstva zahteva uslabadaillje ~judi od rellgioznog sujeverj.a. Problem sreCe se posta'\rljao i u 'burZoaskoj filozofiji, tak-o je ideolog rbur.Zoa:skog ldruStva BentaJill uveo zadovoljavanje privatnog interesa ika'o crnorallllu zapovest. Tvrdio je da tie burZoas.ko tdruStvo sistem koj.i dbezJbeduje postizanje &veopSte sreCe. Polazio je od posebnog interesa ·Coveka, ta:ko rda Covek srvojlm .doibronamer.hiun postupcima ,poveCava IJlaslad!ivanje i umailljuje patnje. Po njego"om ucenj•u svaiko je duzaill da se brine o .selbi i otuda proistiCe op.Sta koxi:st sama po se'bi, »najveCa :.sreCa najveCeg broja aJjudi«. 4 Fr..ncus!ki filozof XVIII veka Pol HcJlbah u svome delu Sistem prirode, skoro dva cJdel:J'ka :posvecuje Jjudskoj sreci. Odeljaik XV nooi IIl""lov: 0 interesima !judi ili o njihovim predstovama o sreci. A XVII odeljaik je nazvao:Zablude !judi u pogledu srece izvor su njihovih zala. Lek koji su hteli primeniti.. U drugom delu atnj1ge u VIII odelj!<U govori o sreci naclje i 1pajedinca. Sorpstvena m-eca •i d<ibrobit se 1postizu, po Holbahu, postizanjem :sreCe i dobrobi:ti sarmog druStva, 1svakog 1pojedinca. Hollbah tvrtii da sva.ki ·covek ima svoj interes 1 koji ga (!lokre6e na delovanj.e, 1Cl!me hoCe da .ka.Ze .da sv:aki 1Covek raldi .na svqjo.j sorpstvenoj 11re6i lkoju v;di u nekom :predmetu vidllij.Jvom i1i skrivenam, stvamnoon Hi ilmargittlarnam i ·Citav sistern j e podreden da taj predmet (!lOStigrne. Biti sreCan ooaJCi za HoJJbaha pre svega d<wrinositi !SreCi druglh cljudi i obratno, biti stetan znaJci dorprirnositi IIljih<>voj 3G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovsk1; M. B. Mitin; P. F~ Judi n; Istorija filozofije I tom, KUltura 1948, godine, strana 288. 4 Vidi: <%>HJIOCO¢CKaH eH~HKJIOUe):{JiH, glavni redaktor F. B. KOHCTaH'l'HHOB, Str. 146-147. 9 �nesreCi. A da hi iCovek delovao nuZni su 1mu moti'Vi, j ron dela dobra hli rdavo da ibi JPOstigao .svoju .sreCu. »SreCa, Ida bi iSe ose'tila, ne mdZe ibiti IStallma, nea>rekndna; 1Coveku tie nui.Zan trud da bi se advojilo jedino zadovo1j~tvo ud drugog; njeguvu telu je nuZma vWba; njegovu "Srcu su Jpotrebne !Zelje; jedirna nelago:drrwst mo.Ze uCiniti da uZivamo u svOijoj dolbroti, bez nela~godnooti bi sliika ljudflkog zivota <>staila bez seruke. Neopozivim zaikonom swdlbiine ·ljudi •maraju bi:ti nezadovoljni ..svojim Zivotrun, ·Ciniti !IHlp~ore da .ga ~ene ,i zav.tde jedni idrugim.a na :sreCi •koju niko od lllljih ne uZiva pot;pUlilo. Talk:o ,si·romah zavidi boga:tom na bogatstvu, dok je bagata•S 1Ces'to mnogo manje sreCan od nJega; tako 1bogata:Si zavide siroonaStvu •Sto je aktiovno, :zJdravo J :Cesto vese1o Ca.k i u najcr.l1ljoj lbe'di ... « Holba:h zaJkolj,ucuje rda delatnosti 'ne bi rbllo u rsvetu U<ad bi svi !jjudi :bHi fP01!puno zaJdavoljni; »treba 'zeleti, de!OJti i raditi, pa bHi BTeCan«.5 I na kraju Holbah kcmstatuje da je sreca crulicin [pootojan,ja ·C]je .trajanje Ze1iano i nastojimo da od:rZi·mo, jer rSe •sreCa meri svo.jlm trajanlieffi •i 'Sillagom, pa je ·zato .najveCa .sreCa ana koja je nalj1 trajnija, ,a prolaznu tSreCu Holbah naziva z adov o 1 j s t v om. Dailje, Ho1bah ikonstatuje da rse sre:Ca maZe predbratiti i u nas:reCu i da ona nije lsta !Za sva h.i:Ca ·tjudsk.og roda, te da ista a;ad.ovo~j'Stva ne :mog.u potresati .srve ljulde podjednako. Covek iZ~belgava pa~tnj_e da tbi lhio ·za!dovo'ljan ,i_ ISreCan. M•iiJ. .je tvridio da •su na:Se raJdnje ·1spraV1ne UikoHlko vade UUa[>redenju sre'Ce, a ne:Kwravne -uka:liko 'Vode n-eCem suwrotnom sre:Ci. Karl Ma:rtkis je jpisa'o u 1svome ma11ur.skom za!da,tlku iz necrna:Ckog jezlka ko(ji je glasio: Razmi!Hjanje mladica pri izboru poziva: »]s-torija ..smatra valikim one ljude ik.oj.i ·su, radeCi za apste dobro, i rsami postali plemenitiji. LSkustvo !Pdkru:uje da tje 111ajsre6niji .cmaj ikoji de usreCi-o najveCi !broj l'ju!di; ISama nas reHigija UJCi Ida je- ta!j ideal, prema kome sve stremi, tZrtvovao sebe sa CoveCaJnstva a ~ko Ce 'Se usuditi tda iPOdCe s-ltCne _ izre'ke? Ako smo izalbrali ·zanimanje ~omo:6u lkojeg ICemo najv'iSe m0:&i da u.radimo za Ca.veCanstv:o, 'tada se ne6emo rpognutj {llo'd njegavJ.rn .teretoun, jer je to Zr:tva - za . sve; talda neCemo o.seCati ,Stetu, ogran:i!Cenu, seb:iJCnu radast, veC Ce na·Sa sreCa s poI 212-214. 10 HoI bah, Sistem prirode~ Prosveta - Beograd, 1950, straua prtpada:ti miUonilma, a .naSa dela Ce tiho aili .stalmo da'lje delovati i p1emen:iti Jju1di IPrOiliCe 111ad naSim 1prahom 'V!'ele 1 SUZe«. Ist~nuti horae za .mir u .svetu, !britanski filazof Bertrand Rats'! u svome !delu Osvajanje sreCe, na veoma !PO!pullaran naCin ra:zJma1tra uzroke ljudske 1sreCe i nesreCe, odnosno u2roke sret:e i nesreCe (pojedinca. U prvom dellu knj•ige il:zJnosi wzroke nes-re·Ce u poglavljima: Zbog Cega su ljudi nesreCni; Bajronovska nesreCa; Utakmica; Dosada i ttzbudenje; Umor; Zavist; OseCanje greha; Manija gonjenja; Strah od javnog mnenja. U ldrugom ldetlu iknjirge iznosi uzro'ke ljud!Sk:e sreCe u pogJ.avljiana: Je li sreCa moguCa; Polet; Naklanast; Porodica; Rad; RazliCna interesovanja; Napori i rezignacija. Zctklju·Cni deo ov·dg TaJ:zlmatranja je nazvao Sref:an Covek. »Uzr:oci ... ra·zll!Citih ·vr.sta nesre6e nalaze .se u socijalnom sistemu, deloon u i·nd~vidua:ltnoj p:siholog.ij.i koja je· .sa.mo dabrfun delom takode proizv.a\d socijallno:g s~stema. Nije mi naJinera da u ovoj knjizi gworrm '0 uJkidamju rata, privredno'j eks.ploataciji i o uCenju na svir€!,Post i strah. Zivotna [)Otre'ba :na1Se civiHzacije ,je da .se pronade nelk:i sistem za ·ulci!dOOllje -rata, ali tsve dotle ddk ·su •ljudi u rt-o1ilkoj mer>i nesreCni :da im s-e uzaUamna un:i.Stenje Cini manje ostraOO.o od p-rodu.Zenja Zivata, takav sis'tem nema .iz!gtleda da 1se stV'Ori. Potrebno je da 'Se fblagodeti masinske ,prolzvodrnje rporvecaju u kori:s't -omd!h dmji su najpotrebniji lkako lbd. se spreCilo ipi"Odu.Zenj.e si·rmna.SUva ... «6 Rasl za'k:1ju.Crud.e da s:reCa zav-i'si od poj,edinca, ]judi i ·zajedm..ice: »Ova ra:zJmatranja davode .dro problema lied:inlke: Sta mdZe -C-ove!k ili ·Zena da uCi•ne da po;stanu sreCni !POjelddnaCno, on i ona, ov:de i ISada, usred ovog naSeg l.llostaillg~Cnog dru'Stva«. On pre 1svega mtsli na tsreCu 1pojedinca u ovoon :svetu, ldruStvu i !Zivotu za 1ko!ju :se mota haxiti i o.svajati, a ne :Cekati 1da sa:ma dode. »SreCan Covek. je onaj, ,p.iiSe Ras!l, tk01ji Zivi -obje:kltivno, koji irma slobod!ne naJkilonosti ,i Sir.oka .-interesovanja, !koj'i o.bezbeduje !SVoju sreCu tirm 1Jnteresovanjem i 111aklonoS:Cu i -Cilnjenicom da ami ·za uzvrat ·od llljjega .Cline p.redlmet :lJnteresavanja· i naklonosti mnogilh d:m.lig1ill1«.7 Ra1sl ikonstatUije Ida fSU neke s-tvari llleophodne za sreCU lj·uldi, to :su, :za njega, jedlnostaVtne stvari: hrana, IStan, Mrav·lje, ljulbav, u~e.San !PO!Sao i po:Stwarnje lj.u:di. On 'dalje, zastU(pa 6 B e r t rand R as 1, Osvajanje sreCe, strana 10. 7Bertrand Rasi, Ibid; strana 161, 11 �glerliSte da je za :neke ljude IPOirodica sustlnska sreca. Sreca dc>brim dele>m ~av>lsi od spo•J:.jaiinjeg •sveta i <>d !PDjedinca, ·<>d sam<>g s~be. • • • Kod rC:oveka su se u procesu •rada i deilatnosti [ptVo javile materijal!ne potrebe za hranom, odeCom i Sk1oni!Stem - neophodne za egzistenciju i odr.Zavalllje ,zivota. PoSta ISU rrnaterijalne potrebe ·bHe !Zadorvoljene, javille su iSe nove potrefue za kultumm, obrazovanjem, iknjigom i muzlk<>m. ·Frld:t'ih Engel:s je u Govoru na grobu Karla Marksa i sta!kao da 'je Marks otkrio za:kolll razv·irtlka Uju:dsike istorije: ·»Prorstu i!lnjenicu koja je dotad bila skrivena ,poo ideoloSklm na!Slagama !judi - da ljudi pre rsvega :moraju jesti, prti, 1stanovati .i odevati se, 1pre nego Sto Ce moCi Ida rSe have [politilkom, naulkO'm, ume-tnoSCu, rel:.igiJjom«.' U isto vreme Fridrlh Engels je ,pcdvukao da je pvoizvod!nja mater.iljalnih sredstava za Zivot ona -osnova ~z koje su se ·razville umetnlCke konce,pcije .i ,predstave i da se sve one moraju objaiinjavati na •toj oonovi. I soovjetski u;slholog Rubinstajn rpisao je o ljudskim potrE>bama oslla:njajuci se na Manksove i Engelsove onisli isticuci :psiholoS!ru ~tra:nu ovog pitOOllja. Da ibi zadovOljio svoje pobrebe ,Cavak j.e morao da dela, da menja prirodu, a menjajuCi prirodu menjao }e i saunog sebe. Menjala se i razvijaJa lcovecja svest i njegova delalinost je ,pre svega dobijala ~vesni karaikter. Po ;svojoj 5vesti, svetsnoj delatnasti i svesnlm ciljev.ima ;covek .se i ramiikude od zivotinje. U Ranim radovima Matlks 'i Engels lstlcu tri stra:ne ldrustvene delalinosti. 1. - da je prolzvodnja samag materijalnog Zivota osnovni uslov !Cit ave 3Jstorije; 2. - da zadovdlj avanfie jed:nih ,potreba vooi novim rpotrebama i da je O>rofulv.odnja tih novih [p01lr<lba istoriJsko delo, i 3. - od:nas koji rpostoji od samog pocetka J:storijSkog rw:vitka ;lj'llidskog drUIStva je razmno.Zavanje - to fie »odnos Wmedu ,Coveka ~ ·Zene, Taditelja i dece - i> o rod i c a«. Mallks i Engels su zal~ljwcili Ida ove tri str.aJile drustvenog rw:v&tka ne treba shvatiti ikao tri ·raz'J!iCita IStupnja nego !k:ao tri strane ili .kao tri »-momenta« koji 1 8 F rid r 1 h En g e 1 s, Govori na grobu Karl Marks, KUltura- Beograd, strana 20. 12 Karla Marksa, iz knjige rpostc>jali o.d samoga [p<lcetka •ljudske istorije, od [pll'VHl !judi 9 i da ove tri strane jo.S uvek: vaZe<<. · Kal..l{o .smo .veC ~onstatovali, prvo -su se javiJ.e materijalne, a zatim duhovne rpotr~be. Iz ovih rpotreba O>roizasle su i zelje ikod <Joveka u .]judsk<>m drustvu. Zelja za rr<jpsim sta:nom, za ulk!usn.ijom hr81Ilom, za :l~im odelom, rZelja za ·dbrazovarnjem, muziikom pozodStem, umetno.S:Cu itd. Kod Zellja 'llVek imamo svesno p~stavljene cl!ljeve koje teZim'O da ostvarimo, jasn.i su nam i moti¥i ikoji nas pdk:reCu ka cHju •radmje. U uldZben'icima lpSiho1ogi!je ra:zlilkuju se realne Zelj.e ko'je ilmaju .svoju asnovu u tStvar.nosti i ru stanju .sm·o ih realiizovati, der zavise od nas. Pored rea1nih ;.zelja postoje i •nerealne lkoije nemaju svojU osnovu u rstvarnosti i nilsmo i1h u •stanju reali~orvati jer zavise i od drugi!h oko1n01Sti. Na putu ostva1renja Zelje javljaju 1se IPrepreke i lkoCnd.ce sUbjektivne i dbjElktivne prirode, ,pa .se kod <:ovElka javlja s t•r eiPnli a s t r aha van j e da rs.e njegove ,zeTIJje neCe i~u­ niti. Plsih..ol~zi su :pisali o !Strahu i strahovanjima u ratnim atm01sfe.rama. Upozorenje spikera pre!ko •ratdia na skori dolazaik boonbarder.a ilmji ·Ce da tsrU'Ce ·boonbe ma 1grad iJzatZiva strah kod pojedinca i [pOJiliku umd mase. Covek moze da strahuje iaiko nije ldoZiveo lbomhardavanje, da se boji morskog p.sa iako ga nije vtdeo. · Po profesoru Vilaidimiru VujiC.u suStima straha je u mogu6nosti gubljenja neCega ».Sto volimo«, »ISto rvi-soko cen:ilma: i :Sto na:m je vnlo drago«. Po ne!kim drugim a~torirm.a strah od smrti je »:izra~z ·Zelje za Zlvotoon«, jer sam 1Cin umiraJil)ja, koj'i nikad n\je dozivljen vezan je s ,prek1d<>m ziv·ota. Svest o nUZlnosti smrti pojaCav.a strah. _ Rmfesor Vilj em Diems (Wilfriam James) u krat!rom kursu psihologije posveCuje nekoliko str-am.ica ovoj pojavi. Isto taiko o strahu je :pisao i profesor ZagrelbruOkog Sveuoill!ista Zo,ran Bujas u knjd.zi Elementi pslho1ogije (1945) go.dlne. Strah ,; strahovande preraiStu u rpanlku neoc~kiv,anim doc gadajima 1kao Sto su zemljotrelsi, ,paplave, nesreCe u ·rUJdni?~a, pozari itd ... Opcenito o strahu vid'i lkod Adlera, Vlochm1ra 10 VU!jiCa, Viljema D.Zeunsa i Zoram.a Buj.alsa. 00 ' I I J i. 9M a r k s - E n g e 1 s, Rani raaovt. strana 295. 10 Ad 1 e r, Poznavanjq Covje~a, strana 177 i_ 209 r v u j i c, Medicmska pstholcgtJa t op§ta psihopatologtja, Medicinska knjiga, Beograd 1952, strana 96-97 William .rammes (Psychology the briefer course) strana 252. v 1 ad 1m i 13 �Britaooki filozof Roo! konstatuje da se straih u svome najiS~rozijem vldu !P<>javJjuje tamo gde postoji l!leka O[pasnost s :koJ~m n:csmc s.kl'Oni da se su.aCiU1D. Ka•ko on ka.Ze, »kod j.ednoga 'Je to raik, Jwd cjrug.og materujalni slom, ·kod .tre<':eg otkrice neke nepri:ja'tne tajne, Cetv.rtoga razdiru sumnje 1jrurbamore. U izvesnirm trenuCihna IPXOstrtJ!jle nam \kroz g1av.u jez'ive .mi!sli ka!kve su 1to rm:ilsli, e:aviSi od ~HCnosti, ali crnal!l!je - viSe sva.k ima neki strah koji vrefua iz zasede«.n Pored Zelja i strahovanja u ovoj ·studiji se tSusreCamo sa opttmWm~ .i pesimi2llllom. Ove dve •reCi su aati!lJSjkog por<':<Ia. Optllmzam [pOtlce od reci optlinUIS - naj:bo!ji, a pesimrz_~ o'Cl ~es~ws_- najgori. Prema 1marktsist:i10korm uCe:q.ju i 0/ptirrmzaun 1 pesrmrzam i!rnaju svoje izvare u Objek:tivnim druStveno-1storij'Skim uslo.virma. Po maiTklsist]Ckom ,U!Cenju dr.uStvo se .m-oZe menjati \Sarmo svesnom de'latnoSCu Covelka.u Pesianisti nemaju veru u pabedu. Takvu pesimisti'Oku orljentaciju \Su u filozofiji l!nali Sqpenhauer i Harbmal!l. Oblikom •Pes~a se iSmatra meliorizam, 1koji .potiCe od latinske reci mellor - bolji. A svet moze postati bolji samo putem Inld1v~dua1Jnog sav·r.SeaJ.stva, putem 1prosvetiteljstva. Suprotno meliorizmlu, ma·:r(k.si:zam !IJ'rotivstarvlja revotlucionarnu delatnost masa-111aroda u razvi'tlli:u dru.Stva, ikoja {)dgovaTa poznava.nju <Jbjektivnih zakc>na razvitka ljudskog drus1Jva." U svojoj oneobjaVI!jenoj studiji The patterns of Human concerns, profesor Hadlej Kan'tril u zakljlllCmom ldelu 'izno·si neke karakterlstlke ·coveka u sklo.pu ernpirijskih ls1lr.Zivanja a~ete »0 _Wjud~oj ~reCi«, u .sklQpu mada, oCeJkivalll'ja, aSjpiraCIJa, predv.rda.nJa, br]ga, tStrahova.nja i :stra;pnji. brrnedu ostaHh za!kljuCaika .smatracrn da je vredno istaCi sledeCe lkanJstatac.i,je profesora Hadleja Kal!ltrlla: »1. - Zadovoljavanje pdtreba ikoje sluile .<Jdrliav,.nju Coveka. 2. - O.seCanje f!igumosti, fiziCke i .psiholoSke ;da Ce -ono Sto je steCeno moCi rda se saCuva i da Ce to predstarvil.jati polaznu tacku za evel!ltualni dalji napreda;k. 3. - ·Covek 'teZi za tim .da u rsvome ·Zivotu ima dovolj:no reda :d.a bi sa pdUOno velikoun verovatnoC.om mogao da oceni 11 Bert rand R as I, Osvajanje sreCe (1964) str. 51-52 12 Vidi <f>HJIOCO<flCKJ:rlt cnoaaph Moskva, 1963. godine, strana 328. . ll Vidi L ~ 1 an q Andre, Optimism. Vocabulatre tech..ntque et crt .. t.Jque de .la phllosopfae, Paris, 1962. godine. 14 Sta Ce :se dogiod'itfi, · a Sta neCe, a~ko bude p.o.stupoo na odreden na;Cin. · 4. - Dju:d:Ska biCa ~stalillo streme da proSire svoje podrucje i pobolj\Saju lkvalitet svojrh satisfakcija. . . 5. - Ljudi rsu biCa lk:o_jima rje ISV-o.jstvena naida 1 on1 po svot,joj pri·rodi ni!Su nalklonjeni rezi?;taciji. . . . " 6. - Ljudi ra:spolaZu IS})OsobnoScu da blraJu 1 zele da se s tom ,cwooobnaSCu i sluZe. 7. - Lj•udslka bica zaihtevaju slobodu :kako ibi rmogJa da rea1i:z·Uiju 1svoju aposo!bnost vr.Senja iZlbora. 8. - Ljoudi zele da 'burlu svesni identiteta i lntegriteta. 9. - Ljudi Zele da budu 1S·vesni rsvoje vredmosti. 10. - Ljudi ~raze neku vrednost iii ideologigu kojoj ce biti priv!'1Zeni. 11. - Ljuidi Zele Ida ]maju oseCanje sigumosti i poveren:ja tda Ce ilm druStvo IC:i:jl :su ani sastavni deo IPruZiti dovoljno 14 nade daCe 1se nj.ihove teZnje Olstvariti«. I na lkraju profesor Hadlej Kantrrl zaklijueuje rda 1covek ima cilj, orijentaciju, mugu6nost delanja, menjanja. i t:>redvidam.ja i da teZi rza rnovim vrednostiDla i zad:ov;olJstwma, , a i!stov,remeno 1strahuje, ;strepi i sluti da ISVe njegove nade l!lece b\ti posti@lute. Prelim.iJna·rna istra·Zivanja izvedena SU f€1bi'fuar;a 1962. godine i obuihvatila su 105 grada.na Jugoslavije lkvota uzovkom. Tom prHikom i~itano je 30 ·Tadnika iz Bosne (Zenica-Sarajevo); zatlrn 35 poJ.joprivrednilka Jz HrvaJtske (Jalzalbet-V;>raZdin); 20 sll.rZbenllika iz Sa'Veznag izvr·Sn:og 'VeCa i 20 studenata Beogradskog univerziteta. U ovom iapitivanju pwi :put je p.dmenjena :Skala za -ocenj.ivanje UCnog i naci.Qnai1nog statusa .po uputstvima profesora. Hadleja Kantrlla. Na oSI!lovu sredeniih f.POdatafka iz 1prel:irrninarnih ilstraZivanja dobili smo s"ledece rezu1tate: R ad n i c i 1su u rsvojim 1i!Cnim Zeljama na !Pl'VO mesto istaikli posedovanje vlastite lkuce Hi ·.stana, a 1r1a poslednje mesto su .starvili zdrarvlje. U nacionalnfun Zeljaana \kod Tadn:iJka na prvo mersto ·dolazi mir, ·za1tim reSentje stamlbenog pi~an~a, podizanje !Ilollih falb•rlka i ;sk~acenje •radnog v.rern"<>:a. U ~ifcmrn straihovamljima na(jvllie strahuju ·od bolesti i ISlllrb, .zatrm od bolesti 'i smrti u poradici. U naciona1nim Strahovanjima naj1 1 I4 H a d 1 e y cant r i 1, The patterns of human concerns, giava XV, biCe Stampan 1965 rukopii, �vlse strahuju oo rata i agresije. Pokazali su veUku hl'igu za predsedn;ka Tita i njeg.ovo zdrav"je. S e l j a c i su zElleli moderan uredaj kuce sa elektricnim' .&-vetl:OIID, m.odennim name\Stajem, 'radio attJaratom i televizorom. N a po:t.lednje mesto su stavihl. sk<>lm;anje dece. Iz:m.edu modemwg namestaja i ilkolovaiJiia dece seljaci •u jos [>ozeleli moderni.zaciju g.~dinrstva, zdraV]je sreCan poradiOni Zivot Zellju da ostaiD.u i dall.je seljaci, pl~Canje poreza m.a vreme urCeSCe u druS1weno-,politi!Oktm organizacijama. U nacionalni·m Zeljama u prvron redu istiCu izgradnju radn:LCkih i modernizacij•U 1Selja1Ckih nase1ja. Lsto taka Zele :smanjenje poreza, pr.imenu mehanizacije u IPOljoprivredi, ·razvitaik indwstriije i poboljilamjje saobracajnib veza i2Jllledu grada i seta. Seljaci najvise stra!huju od rata, elementarmib nepo.goda, poveCanja tpo.reza, ·opadanja industrije i nezaposlenosti.. S 1 u Z !b e n i c .i .su istalkli na prvo •mesto :zdravlje u liCnian ze!jwma, a na IPOO!ednje mesto rpoboiljsanje standarda. lzmedu ·OVe dve J.ifOne Zelje nalazi se: sreCan poro:d:LO:ni Zivot, uspeh u IPOslu :svih 10lanova ipOro:dice, Skolovanije i uspSh dece, posedovanje v1a1 stite 1 kuCe ili 1S'tana, uspeh u studij,ama :i zdravJ'je porod'ice. i U nacionaiLnim !Zelj ama slu~benici isti(m samo nacionalni :PTOS<Peritet primenom tehnlke i povecanjem [>r<>d'Wktivnosti rada u industriji i :polljorprivredi. U !iooian strahovaJI!ljiana slmbenici strahuju od inesreenog porodianog zivota zatian od bolesti i smrti. U m.aciona[nim strahovarujima najvi!Se strahuju ad Tarta, agresije i elementamth nepog<>da. Student i u Henian ~eljama pre svega zele uspeb u studijama i u ljubavi, a na rpooledlll,je mesto doll·azi do'bro zalposlenje. Studenti su jo• pozeleli 5recan <POroiliani Zilvot. U nacionaJn'im----ZeJ!jama Zele ra,zvita:k ze:mllje :na sV1m po:dTUJCj:irrna uz primenu dostignuCa nauke i nw'lcleanne energije. U U:lcnian slirahovanjima rtudenti ~ra;huju od neuspeha u studijama, zatian <>d 1bolesti i smrti u porodici. Ka<> i o'stali gradan.i Jurgos!avije i LSitudenti strahuju od rata, agres>je i elementarnih nepogoda. Ilustracije radi iznecemo 'lillani i macicrnalrr:ti status na skali iz [>relliminaMib istrruZivanja u Ju;goslaviji i qporedicemo ga 16 sa J.iOnlm i naciomdnbn statusom gradana SAD i iBrazila iz preliminal'lllih ·istrarZivanlj.a.15 LiCni status Jugos!av;ja .;; ' t Proslost Sadasnjost BuduC.nost Brazil 4,4 5,9 4,0 5,8 6,6 4,6 7,2 7,8 7,2 Nacionalni status Jugoslavija Amerika Brazil 4,4 6,5 5,0 6,2 6,7 5,1 7,9 7,4 7,5 Amerika U proiilosti lieni status su i~Eq>itanici Annerike poil<azahl. najveei 5,9 za1im 'ispiJtaJ!lici Jugosla'V'ije 4,4 i 111ajzad dJs!PitaJ!lici 'Brazila 4,0. Isti je redOISled i za sada§njost, dok ~u var]jacije u bud.ucnosti male. Ju;ge>slavija i Brazill su pokazale wti licni status 7,2, dok u Americi izmosi 7,8. N aciOnalni status u !ProSloSti je najveCi opet u Americi 6,5, zatim u Brazilu 5,0 i u Jugosilaviji 4,4. U sac1aSIJii·osti dolazi Annerilka na pr.vo llllesto sa 6,7, ·zatian Jugoslavija 6,2. K~o 'vidimo va~ijacije Wm.edu Amedke i Jug(liSlavije u sada6njosti nlsu veli.ke i na ip<>slednije llllesto dolazi Brazil sa 5,1. BuduCnost: naciona~ni. \StatlliS u hudu&norsti :funa najweCi Jugoslavij.a 7,9, ~atian Br<rzhl 7,5 i na posledinjem mestu Ameri.ka 7,4, IPremda varijaci(je nisu talko velilke, ai.i u -ce11ni gledane avo je visoik stepen opti1mil2ana nacija poonenutih zemalja ikoje su abtihvaCene prelimima:rnim istraZivanjem. Ova studlja je !PSiboloSko-sociolos"kog kamkte~a a dma i SV·<>iu ekonomsko-jpoliti6ku stranu. Koonplelosna je jer zahvwta l'iCnoot i porodiou, zem,lju i- macilju u ekonoonslkoon, politi!Qkom, kultumom, m<>ralrrlOI!ll i •zdTavstvemom pogledu. Pwo <Pitanje se odinosi!lo na iliCme !Ze:Ije, nade d dCekivanja, d-rugo !Pitanje na liOn-a ;strahovan;ja, brilge :i iStrepnje, treCe na nacicmalne Zelje i nade i Cetvrto rna naciona1ne :strepnje i straihovanja. U stvaTi ovde se tretira period Ziv'Dta UCnosti i porodice, zenilje i l!lacije '"d jedne decenije, jer se od ospitrurrika rtraZiilo da :ka:Ze Sta ,zeli, ord ~ega najvr.Se strahuje, posebno za sebe, a posebno za svOiju zemlju. · ISVidi Ha:dley Cantril and Lloyd A. Free, Personal and National Ladder Rattng, The American behavioral SciE;:ntist, vol. VI, october 1962, No. 2, strana 13. · 2 Zelje i strahovanja naroda Jugosla.vije 17 �U ovom istra.Zivanju pdmenjena je skala za odredivanje lLCnog i aJ.aciona:Lnog IStatursa u tri -vremen.Ska perioda: u pros!osti, sadamjooti i budu6nosti. Svi odgovori su obuhva:Ceni skaQom u 1ri vremen!Ska perioda. Skala je preldstavl\jena u vidu lestvlce <>d d<> 10. Na 'chl.U [estvice je majgori polozaj, a na vrhu ltla.Jib<YlJl. P<>Sto je anil<:eta izvedena 1962. godine ·u ovom lstr<>Ziwanju se <radl o iPeriadu izmeiiu 1957-1967'. godlne. Pros}ost se uzlnta (1957) - pre pet godina, <>adaSitljost (1962) i buducnost (1967) iPosle pet godlna. Pitanje je bi!o fornmlisano t:iko da 1je svaki isjpdtanilk na skali odredlo gde se nailazio pre pet godlna, gde se na!azi sada i gde ce •se na!aziti posle pet godlna. ?. Na§ kriticki stON Vlldi rua strani 161 u prilogu. Medutim, u anali!Zi dobijenilb. podataka bil!o !hi pogre§no ogranlCiti se -sanno na ovaj period, jer Ida bi se shvatHa sadaSnjost, pred1.'lde!a lbuducnost i razwnela prolilost moraju se ned<e JpOjave duiblje sagledavati u ISv-ome istorijskom razvitku. Ova anlketa je obuhvatila 1524 'gradana Jugoslavije izme~u 21 i 71 godine ZivO<ta.'' Mejni projekat lje uTadio profesor Hadlej Kantri!. Upravo onaJko lkako su u upitniku posla'VJj ena pitanja, ~stim redosledom da<Oemo i na'Su anailizu na jugoslovensikom globa'l!llom ni vou, prema profesionalinoj strukturi i r~ionahl.iim rarzliikama i slli\nostima !PO repubJikama. U OVOj anailizi smo /Se!ll1 •toga korlst1li podatlke (prema polnoj i sta:rosnoj struJkturi i mestu staJnov.anja, a u nelkim delovima dali smo zelde .; strahov,anja prema ek0ll<lllll5kom ota1nlsu. Pored pvJh, :i:mali smo ukrStanj a i 1po dTugim obele~irma f.Preana zanimanju 'Oca, zarthn verskoj, nacionalnoj pripa!dn<lsti i ·sko.!Skoj ~rem~ cije xezuJtate niomo uncxsiiJJi jer se niiSU !POkaza1e neike veCe -varijacije. u stvari ovde ,. radi 0 potr~barrna :izrazenim .u zeljama lwd po(jedinaca, pojedlnlh ..~publilka i ispitanih gradana u Jugoslaviji. · Prvo .Cemo ·iz':LoZiti li:Cne Zelje, zat'itrn ]i!Cna sirahovan:j a, da bi iSlllo pre§li !lla .centraJini deo ove "tudije J<oja tretira naciona,Ine Zellje i strahova111ja. 16 Vldi profesionalnu i naCionalnu ~trukturu uzorka kao i distl ibuciju po republikama, u prilogu na strani 155 i 156. 18 LICNE ZELJE Li·Ona i :naciona.Jna !SI"eCa, lli!Cne i naciona'lne 1Ze1je, zatim. · liCna i nacianalna ·~gtrahovani,]a nailci:ze se u centrU pa:Zm.je O¥og ]stra:Ziva;nlja. Rr.vo (pitmje [koje se -odnosilo na il]Cne I.Zelje, nade i oCekivanja .naiS saradn]k je postavio ·~spd.taniku ·ovako: »Svi mi Zelimo neSto od Zivota. RaEIDslite o rtome St3. je za Vas bitno u Zivotu i Sta biste Zeleli da oswarite u buduCnosti. Drugim reCima, ·kad zamislite :svoj'l;l buduCnost v~ n a j I e p s em s vet I u kako bi !lrebalo da wgleda Va5 zl· vot da biste bill sreCni. Ne Zurite sa odgovorom - razmislite« 17• Na ovo piltanje~ oclgoN"arala "11 1524 gradana Jugoslaviue. Po frelkvencijama, u !Procent\ma i a(!lSolutnim l>r<>jevima [looe Zelje idu ovim :redom: 1524 1000/o 611 SreCan Zivot dece 40 506 33 Limo zdravlje 498 33 Posedovanje kuCe ili stana 25 375 SreCan Zivot porodice 368 Moderan nameStaj, televizor, kola 24 319 21 Visi standard 257 Zclravlje porodice 17 140 9 Zaposlenost 129 Putovanje rekreacija 8 126 ViSe novaca 8 114 7 Mit bez rata 7 Smanjenje porew. 112 VeCa penzija 7 106 Uspeh u studijama 6 97 Bliske veze 1sa rodacima 5 80 5 Preselenje u grad 78 Ostati i daJje seljak 5 76 11 Jedno anketirano lice moglo je da da ViSe odgovora, odnosno da navede dve, tri, deset i viSe !elja i strahovanja u isto vreme. �lmnedu sreCnog Zivota dece, lkoji se na1azi na prvom mestu u liemian zeljauna sa 40°/o, i lieme zclje - ostati i dalje seljak, lkoja se nallazi rna posledmljem mestU, ISa 5°/o, nalaze se: HCno- zidravJ.je, IPOsedovanje vlastite lkuCe :i!li stana, sreCan pox-adiCni. Zivot, p-osedovanje modernog nameStaJja, televizora i kola, vtsi stamldard, zdravlje !J?Oroldice, :za;paslen01st, putovanje i OC'ekreacija, viSe :novaca, mir tbez .rata, ISlllanjenje poreza, veCa penzij a, uSjpeh u. .stud:ij am a, bltske veze sa rodacinna i prese- lenje u .grad. (Vidi graficki prikaz na sledecoj strani). Pored ovih IZelj a poj avile <SU se ibr<ljne <lru.ge, tiji su rprocenti ~d 5°I o, rpa smo ill u anaUzi 2an€!111a:rili. Jipak cemo ih pomenuti u teks<tu jer su interesantne. To su: rpostati bol,ji struCnjak, .ilmati dobar posao, dobra Zetva, uspeh. uopSte, modernizacija gazdill!Stva, sreCne godim.e u statosti, ekonomska StaJb:t1al:Ost, korist od drugih, .zadr.Zati status quo, ra'Zumevanje dru.gih, emocionalma •stalbillnost, vla:sti'ti posao, ;posedovanje vlastite zemije, povJ.,cenje u pooziju itd. A sada po.gledaljmo neke od ovih :Zelja koje smo posebno ana!lizira;li na osnwu OltatistiCkih podata:ka, konkretnih od.go- LICNE ZELJE "' 0 0 SreCan Zivot dece LiCno zdravlje ---------- Vlastita kuCa --~- --.-- SreCan iivot porod ice Moderan nameStaj: - -- -.-- - - Vi Si standard Zdravlje porod ice vora i ocene na skali. Opslli jugoslovenski prosek (srednja vrednost ili aritmesredina) li!enih zelj a na Skali za rp<roslost iznosi 4,3, za sadalillljost 5,0 d za buducnost 5,7. Uztmajuci ~ieme zelje na skali od sadalinje>sti iznad opsteg ju.gotS!ovensko.g nivoa nal~>Ze se: posedovanje v~astite kuce iii st®a 5,0, licno ~drav'l.je 5,1, iSreCcm Zivot dece 5,1, .3d-ravlje por01dice 5,2, sreCan porod:ieni :Zivot 5,4, putnva:nje-rek:Teacija 5,5, mir 5,6 i 111speh u studijama 5,9. Ispod opste.g ju.goslovenskog ;proseka n"'laze se s'ledece liOO.e zelje: posedova:nje naunest,ja, rkola i televizora 5,0, bllske tl~ka veze ,sa rodacima 4,8, za;poslemost 4,7, :innati rviSe novaca 4,7, preselenje u .grad 4,6, vi~i Oltandard 4,5, ostati seljaik 4,5, socij!l1na sigumost 4,3 i smanjenje poreza 4,1. Svi ovi podaci su dati u tabeli 1. Naveli smo ih uzianalju~i trefu kolOOJIU verukalno Cs"dailnijost) p<>la:zem od fulta!la uzorka. Zaposlenost Putovanje • rekreacija ViSe novc:a Mir bez rata Smanjenje poreze VeCa penzija Uspeh u studijoma Veze sa rodjacim Preseljenje u SreCan Zivot dece grad Na pr.vo mesto u [icnim zeljama grad~>ni J•u.g<>SlaV'~je stavljaju s T e can z i v o t dec e. Od 1524 is,pitanirka 611, odnosno 400/o TC>ditelja zeli da rSU im deca 2ldrava, da dobro Uce, Ostati seljak 21 20 �da a: · za:vvse rsa uspehom cSko!u' da '~•tanu , uiJIJ,- 1 ·"t • · · · .. l:"........ - ·ct~'-- · ""·XUiCUJaCl l gra_ an~. JugoslaVlJe. Odnas •roditelja prema deci i dece rprema rodrte:Jrm~ tr.etiran je u ·nauci i umetnosti sa IVifSe .strana kako ~- jproslOisti .taiko i u sa:da.Snjosti. 111 U 'Sav·remenim usl~vim.a ~1vota lila .rclaciji deca - roditelji javljaju 5e lbrojni [P'l'db.!el!lli 1 ~ote~oce. koj7 .~adh-u u ekonomskru, socijaJnu, .rpedagoSku, Psil;oloSku 1 rpollt]a;<u stral!lu ovih pital!lja. Deca - r<:>ditelji, rodrteiJl - deca - Skola itd. U naSem- i-straZivam.ju :status. dece _na ,Skali je o:cenjen u sadaSn!josti i ibudur6nosti na veCem nivou od opSteg jugoslovenskog proseka. Pro~lost SadaSiljost 4,3 4,3 5,0 5,1 Nacionalni status SreCan Zivot dece Budu6nost 6,7 7,1 RatZ!rka d.emedu prO!Sl<>sti i sada.Snjosti je llle-matna i .fumosi o8 a •izmedu sa.daSnJj1ooti i buidu.Cnosti 2,0, a ceo total je 2,8. ' ' I SreCan Zivot dece I U porastu Bez pro-/ U padu/ .Bez od-I.Broj ispi _ mene govora tanika Sada~njost - proslost 610fo 17"/o 220fo 8()0/o 10°/o 8% 611 BuduCnost- sadaSnjost 20/o 611 U \S8JdaSnj10sti 61°/o smatra srecan lilivot dece 17•/o m:lsli da nema promene d razlike izmedu. proSlosti i IS~'da.Snjosti a 22"/~ tvrdi da je sadasnja situacija gora .od pros!e. u l>ud~c­ n~, 80°/o oe~kuje llrecan zivot dece, 10% Sllllatra da llleCe 'blh, pro~El!le.. =edu sad:'-'njosti i budu6nosti, ; 8% ocedmje da 'Ce -sreca:n ZLvot d~~e ihrb u opadanju. Ia B t . Osvajanje STe6e, »Minerva« (Subotica-Beograd) 1964. godl~e,r si~~a ~2:: s 1, »Naklonost roltitelja prema deci i dece prema roditelj'm - d bude je~an od najveCih izvora sreCe, ali u stvarnosti u da~as~-:~wz~ a odnosi 1zmed:u roditelja i dece u devet sluCajeva ad deset su nJ vreme ~~e str_ane t i devedeset i de vet od stotine sluCajeva izvor nesreCe ~!~ei:d~: d naCel~eJ~~gf!n~a ~~~e~ PgJ 0~j~u~ijPhUZi o~novno zadov<?ljstvo k~je bi u prostranjenog u naSe do~a. Odrastao k~ji 't~ d~ !i~a~~v~~b~~~n~~k~e~;~ JJI da im pruZa sreCan _:hvot mora duboko da razmisli o roditeljstvu i paSta Je razmislio da postup1 mudro« Pod srecnrm Zi.votom dece IPOdra:zum.eva ·.se (pTe svega sreCa dece u rct:litelj:skom dolnu, zatian sreCa u porodi'ci kojti sanri 2lasnuju po izlasku iz l'e>diteljSkog doma kada se ekoo nomski ·osamostaJe i odvoje od roditelja. iPolulkvaliflkovani radm:iJk. iJz Ba!lloviCa, :s-tar 36 godina, 1sa 1Cetvoro dece izra.Zava li!Cmru Zelju reCenicom: »Da mi deca 'ZavrSe \Sk:·oJ.u i imadu sre6nu 1budu6n-ost«. Jedm.a ma1jka -i'Z Mostara sa 1Cetvoro ldece-~ nacionalno noopredeljena, kaZe: »Zelim da m:i dj-eca 'izadru pravi put, da ostanu 'Vjerna da.na!lnjici, da lilli djeea bolje Zive nsgo Sto sacrn ja Zivjela u Zivotu, da· mi !Prva l}tlCerka studira fi·lozofiju, drtlga da zavrSi zubo-tehniku, treCa 1m.edicinu, a cetvrta ,tehniku « •.• Prema starosnoj strlllkturi, sreCan Ziv-ot dece zauziana prvo mesto kod roditelja i2nnedu 30-49 godina starosti sa 51•/o, zati>In drugo mesto kod "'ocHtelja ·sa 50 i vllie godtna sa 36"/o, i trece meoto kad roditelja i2nnedu 21-29 godime 'starosti sa 24°/o. Prerna p-rofesionarlnoj struikturi na proo mesto sreCan Zivot dece .st-avlja.ju ISeljaci sa 350/o, 'Slu.Zbenici sa 43°/o, tlomatice ISa 500/0, dok •radnici o"V'U liCnu 1.Ze~ju istiCu na d<rugo me<lto 'Sa 36%. Iizmedu ispital!lika u selu i gradu nema razl.ike, jer :sreCan :Zivot dece do1azi na prvo anesto, a isto talko na rang listi Zene i 1m.u\Skarci stavljaju ovu Zelju na prv·o mesto. »NaSi · roditelj.i nas vole .zato Sto •sm-o njihova deqa i to. je nepromen]di-va ~Cinjenica, talko da se oseCamo sigurnij.i :ka:d :smo s lll,jiana nego crna IS lk:im. drugi-m. U ·Ca1sovim.a uspeha to mo.Z-e da fulgleda nevaZ:no, ali u s'luCaju neulspeha to wruZa utebu i lbe2lbednost, !koj,a se niiglde idTugde .ne Jno-Ze naCi.«-. 19 Kako vidim.o, sreCan Ztvot dece de u centru IPafuje gradana JugoSlavije. na LiCno zdravlje Li!Cno zdrav]je zauzima -drugo mesto u liiCnilm. ZeJj ama na ralllg Jisti, jer 506 i:spitaniJka odnosno 330fo, zele da 'sU zdravi fiziOki i mentalno i1i alko su ·bolesn:i, da ozdr,ave. Pfem.a :starOisnoj strukturi ova Zelja zauzinna prvo mest-o kod sta:rosne gl"UIPe ikoja ima viSe od 50 godina Zivota, JSa 43il1/o, .zatim treCe mesto 1sa 31°/o kod starosne grurpe izmeO!u 30 i 49 ,gordtna stac rasti, i c.etvrto mesto ilmd staroSI!le grurpe iz;medu 21 i 29 godine Zivota sa 24°/o. 'talkve Zelje su se -,i mogle oCekivati jer 19 22 B e r t r a n d R a s 1, isto delo, strana 132. �su mlade generacije :2Jdravije, sposobnije, _ odmornije, i nisu iscnpane kao 1generacije lkoje su stupile u. petu iU Sestu deceniju zivota. Llcno zdravlje seljaci i domacice stav'.ljaju na drugo meato, a Tac1nici i oJ:ui'Jbenici na cebvrto. Evo kalko je to izra.Zeno u ,procentiana: radnici ovu Zeldu ]spoljavaju sa 29°/o, seljaci sa 30°/o, IS!ui'Jbenici sa 25% .i doonacice sa 420fo. Na Skalhl. licno 2ldravlje u pr<JS!osti i sadalinjosti je nesto i2m"d jugoslovanskog proseka, a za buduenost je jec1nako opstem juga.slovenskom l!li!Vou. Pmslast 4,5 Sadailnjost 5,1 Buduenost 6,7 Ce!a raoiliika od ipir<lillosti do buduenosti imosi 2,2. L!cno zdravlje I I U porastu Bez . promene I U padu I I starosna grupa izmedu 30--49 godima 'to lsto zeli sa 37°/o, i na trece mesto •sa 19"/o dolaze ani koji su !llavxshli hli rpresli pedesetu godinu Zivota. . Prema profesio!llalnoj strukturi, posedovanje vlas'tite lkuce kod radnika dolazi na prvo mesto sa 43°/o, kod slui'Jben;ka na drugo mesto 1sa 34°/o, i kod doonacica i selfalka na trece mesto fdomacice sa 32•/o, a seljaci sa 26°/o). To 1sto ·radnici u veoma visok.Om procentu i po rang-Usti na prvom.m.estu Zelle rposedovanje 'kuce ili stana moze se objasniti. time .Sto de planskarn industrijalizacijoon veJiki broj radnika iz 1seoskib podrn,cja presao. u gradove o ukljuCio se u industrijsilru delatnoot, a mnogi su se medu njima nalili bez kuce iii stana. U ~adu 37"/o zeli da ima vJastitu :kucu, a llla se1u 29"/o.w • Minimalne su razlike u posedovanju lkuce illi sl'lltla na skali i jugoslovenskog proseka. Bez Broj .Jspiodgovora tantka Proslost Sadasnjost proslost Buducnost- 54% 19"1o 21J>!o 506 sadaSnjost 73% 12"1o 13% 506 U sadailnjosti 26°/o jspitan;ka omatra da fun je l;eno zdravlje u opadanju, 12°/o 'tvrdi da nema promene bmedu !Proslosti i sadalinjosti, a 54°/o smaJtra .da je sadalinja situacija balja .od proSle. 73% smatra da ce lieno "dravlje u lruduenosti biti bolje nego Sto je u s>~damjosti, 12% ocekuje da u Henoon zdravlju ·neee imati [proonene, a 13% QCekuje [pOgorsanje zdravstvenog sl!mj,a. Rudar iz okoline Tuzle ·i>!j avlljuje: »Limo zdravlje i 2dravlje parodice - to je moja liCna 1sreCa, da mi deca zavrlie Skolu da funam vecu platu i da sazidam Vilastitu ikuCu i da ian am ikravu ... <* Vlastita kuca ili stan Pa,sedovanje V'lastite lkuce iii stana zeli 498 i51pitanika odnoono 33%. s dru,ge strane, 368 gradana iii 34•/o, zeli da ima tmoderan nameStaj, !kola, televizor, lepo · kUIPatilo i adclo. Prema starosnoj struikturi grupa ad 21-29 godina IPOSedovanje vlastite kuce ill slana stav1ja na drugo mesto sa 41%, 24 Vlastita kuC1 ·ili'stan Sadasnjost proslost BuduCnostsadasnjost Sadalinjost 4,1 --------~--~-----~--- 5,0 I I Bez U porastu promene Buduenoot 7,0 I U padu 60% 17'/o lO"'o fl'!o I Bez odgovora Broj lspi· tanlka 23% 82"1o I 498 2% 498 OV'de je u prvoon redu vredno lstaci da je 23°/o iSipitanika pesimisticki ocenilo na Skali posedovanje kuce u sadasnjosti u odnosu na proslost. Medutim, 17°/o smatra da u toone pogledu nema nikakve razlilke izmedu pro&osti i sadalinjosti, dok .je 60"/o optimistiCki orijentisano. Buduenost je izra.Zena sa 82°/o (za pooedovanje lkuee iii stana), u ,porastu je, 10°/o smatra da nece biti rpromene u 'toone rpog!edu, a 6"/o predviaa da Ce OVa ze]ja biJti U O!Padanju. Mnogi rac1nici i ostala ispitana lica u lianiml zeljama podvlace da zele da podignu vlastitu kucu iii da dograde ~apo­ Cetu, da kupe nov name.Staj. Ta:kve Zelje se mogu naCi 1 kod selja:ka. Makedonac, seljak iz okoline Ohrida, l!V•Oje l~ene Z.lje formulise: »Da dovrsim ku6u i da k~iml nameiltaj; da za20 Vi:ii: D o 1 f e v o g e 1 n i k, urbanizaetja kao oCZ:mz privrednog razvoja FNRJ, strana 23 i ·24. 25 �SBidim v:lnogr,.d; da swdim duvan; da kupim nekoJ:iko d<rava; da 1lrulpirm. ovce i da imam mn01go j-aganjaca«. A JStarica jz okoline Titograda kaZe: »'Za mene -ti je naj;va'Znilje ICast i poStenje, da 111e ulazim u ni1kalkve new-oStene :stvari, ja d. lbilo lko m.oj, da ne .ubije, da ne l,;Ze, da se 111e odaje nemoralu. ZeHm da pro~ d8i!ID zelllllju, da sBigradim kucu i da unnrem lWko ~ez unuka) ... « SreCan porod_iCni Zivot Na Telaciji prO'Slost-sad..Snjost 59°/o OIPtimistiCiki u sada3njosti oseCa ·&reC.an Zivot porodice, 70/o :smatra da nema promene, a 25°/o tvrdi da je sreCan Zivot 1porodice ru opaldanju. Met!utim, buduenost je •izra.Zena sa 83"/o optim;stiilkog gledan~a na ovu liCnu Zelju, 70/o 1Sll1atra !da Ce buduCnost u ;poredenju sa sad!tSnjos6u .biti bez .promene, a 9"/o ocekuje opada.nje sreCe u porodtCmom Zivotu. Zdravlje porodice Pod ovim se podrwzumeva srecan br.Wk, ugodan i prijatan d~, ljt.tbarv u porodici i harmanija i2medu muZa i Zene, •roditel]a i dece. Brwk sa decam. Ova zelja se u>rema starosnim grUIP8i!Ina postavlja razlii\ito. Starosna &I'Il!Pa do 29 godina starasti istiCe sreean zivot ,porodice na prvo mesto sa 45"/o. Druga starOS!lla grupa izmet!u 30 i 49 godina zeli srecan zivot porodice sa 19"/o i stavlja ga na Klrugo mesto u licnim zf!lj8i!Ina. Treca star-osna g-rupa od 50 i viSe godina zeli srecan porodieni zivot sa 13°/o. Kod ove gl"UIPe ova zelja je na sedmom mestu u J.icnim ze~j-a. Kod sluzbenika je svrstana na treCe, domaCica tna Cetvrto, a lkod radnik:a i se1jaka na Sesto mesto. Radnici su je izraziJi sa 26°/o, seljaci sa 200/o, sluzbenici sa 30°/o i :domaci.ce sa 27"/o. 'Na •slkali srecan IPOTodieni Ova zelja obuhvata fiztcko i men:t..mo zdravlje svih Ola.nova porodice, SIPOO<ibnost za rad, delatnost i ptiV'reili.vanje. Na rang-llsti je na sedmorn mestu sa 257 iSIPitanika odnosno 17°/o. Prema starosnim grupama ista:knuta je -razliCito. Prvo mesto zauzima <kod onih iS!Pitan>ka koji imaju viSe od 5o godina lhlvota. Ova grUIPa zdravlje porodice staov[ja na peto mesto sa 18°/o, zatim starosna grUIPa izmetlu 30 i 49 godina stavlja na sedmo mesto sa 19"/o, a grUIPa izmet!u 21 i 29 godina na 10 mesto sa 11°/o. Gleda.na prema profesionalnoj .strukturi, ova Ze:ija dolazi tkod domaCica na Sesto mesto sa 26"/o, kod Ta<lnika i selj"ka na sedmo mesto (radnici sa 12"/o, a seljaci sa 17°/o). Kod slliZbenika zauzima .osmo mesto sa 13"/o. Zivot u sva tri Yremenska perioda je neSto i:znad jugDs1oven- ProSloot 4,6 slkag proseka. RrO'Slost 4,5 Sad..Snjost 5,4 Buduenost 7,2 Ocena iila skali je veCa u sva tl'i vramenska perioda od Mladi selja1 neoZenjen ZeE !Pte ISvega bralk, i Q!VOm re:Cek, nicom izraiava sreCu: »SreCan br·alk, da imam ldecu, da napravi:m kuCu, da .uvedem elektriCno svetl:o, da lkwpim radio aparat i bicilk'l«. IU porastu Ipromene I Bez BuducnostsadaSnjost 26 59"/o 16% 25"/o 83'~~/o 7% 9"/o 375 1°/o Zdravlje porodice 375 ispiIU porastu Ipro';::ne I U padu I Bez od~ I tanika govora Broj SadaSnjost - proslost I I Bez ian· U padu odgovora Broj isPta l- Sadasnjost proSlost Buduenost 6,9 opsteg jugoslavenskog proseka. T<italma ra2llik.a od prO'Slosti do .bwduenoshl. iznosi 2,7. SreCan porodiCni fivot SadaSnijost 5,2 BuduCnostsadaSnjost 54% 21% 24% 1% 257 71¥'/o 12% 11% 3fJ/o 257 U sadaSnjosti :IJdra~>lje porodice je u pora!Stu sa 54"/o u odnosu na proSlost, 21°/o smatra da nema ;promene a 240/0 oseCa da je Zidravlje IPOrodice u opadanju. BuduCnost ru -od- 27 �nosu na sadaiinjast izrazena je sa 740/o, oni df!kJe smatraju zd:ravlje (PDrodice u (POrastu, 12°/o je bez promene, a 11"/o Gcelouje da ICe 2Jdravlje por<Jdice lhilti .U O(Padaarju U buduenosti. DomaCica sa decom kaZe u odgovoru: »Da im.am lbolji stan, da me i da1je s1.uzi l'ldravlje i moju porodicu, da se slaZarn sa muZem i da Zivifm.o u Blozi, .da ISe naB Zivotni standard pobolj'Sa«. Seljanka, Makedonka, iz okoline Bitolja, neudata, izraZava liCnu Zelju ovom reCenicom: »Zelirn da budem dobro odevena, :da spremim (miraz za udaju), ali nadam. se da Ce me !lll1adlc koji me voli uzeti i lbez toga ... « . Tabela 2 LIGNE ZELJE NA SKALI U POREfiENJU SADASNJOST - PROSLOST (Ofo) · L!cne !e!Je ne STATUS LIGNIH ZELJA ISPITANIKA NA SKALI PREMA OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI Tabela 1 ~ ~ 'io Llcne !elje 0 :;;; 0 Uspeb u studijama Put~~anje - rekre- aCIJa SreCan porodiCni Zivot Zdravlje porodice Srecan Zivot dece LiCno zdravlje Vlastita kuca TOTAL UZORKA NameStaj, kola, televizor Bliske veze sa rodacima Zaposlenost ViSe novaca Preseljenje u grad ViSi standard Ostati seljak Socijalna sigurnost Smanjenje poreza 28 ·~ ~ .-g ..,~ ,~ "" '"' "'~ "'g ~ Mil: .. -o£. I '~I 1i) 1 CII(I')O ,.... 0 '()(J) 0 c Its~- "0 ;I ' ....... Q><lll'l:j ...... c c. ;3 coC8 rn >Ul c.. c3·~~ ~ t:: 't:l ·o;. .2:1 ell ·o= ~" "'~ 6 7 4,4 4,7 5,9 5,6 7,9 6,8 1,5 0,9 2,0 1,2 3,5 2,1 97 114 8 4,5 5,5 7,3 1,0 1,8 2;8 129 25 17 40 4,5 4,6 4,3 5,4 5,2 5,1 7,2 6,9 7,1 0,9 0,6 0,8 1,8' 1,7 2,0 2,7 2,3 2,8 375 257 611 33 33 100 4,5 4,1 4,3 5,1 5,0 5,0 6,7 7,0 6,7 0,6 0,9 0,7 1,6 2,0 1,7 2,2 2,9 2,4 506 498 1524 24 4,1 5,0 6,9 0,9 1,9 . 2,8 368 5 9 8 5 21 5 7 7 4,7 4,2 4,1 3,9 4,0 3,9 4,4 4,2 4,8 4,7 4,7 4,6 4,5 4,5 4,3 4,1 6,6 6,8 6,5 6,9 0,1 0,5 0,6 0,7 0,5 0,6 0,1 0,1 1,8 2,1 1,8 2,3 1,9 1,8 1,2 1,6 1,9 2,6 2,4 3,0 2,4 2,4 1,1 1,5 80 140 126 78 319 76 106 112 6,4 6,3 5,5 5,7 raitu- promeodgo- ispitaI .,. IUoiBezl U paduIBez\Broj l l TOTAL UZORAKA 100 SreCan Zivot dece 40 Licno zdravlje 33 Vlastita kuca 33 SreCan porodiCnd Zivot 25 NameStaj, kola, .televizor 24 ViSi standard 21 Zdravlje porodice 17 Zaposlenost 9 Putovanje - rekreacija 8 ViSe novaca 8 Mir 7 Smanjenje poreza 7 Socijalna sigurnost 7 Uspeh u studijama 6 Veze ,sa rodacima 5 Preseljenje u grad 5 Ostati seljak 5 vora 57 61 54 60 18 17 19 17 24 22 26 23 59 61 54 54 57 16 15 20 21 13 25 24 .25 24 30 60 50 58 37 37 77 51 61 52 14 29 20 29 25 8 14 19 24 25 21 22 33 37 15 35 19 24 1 1 1 1 1 1 1 1 nika 1524 611 506 498 .375 368 319 257 140 129 126 114 112 106 97 80 78 76 Ova tabela [Polkazuje ,status JiOnih zelja na skali, O'dnoono ra!Zlilke i promene od proSlosti do sadaSnjosti. Na primer, za sreean zivot dece izjasnilo se :611 isp:itanlka, odnosno 40•/o Od proSlosti do sadaSI1joS'ti 61°/o smatra da je sreeam ziv.ot dece u uspcmu, tmetlutlm 17°/o tvrdi da de WdaSI1jost ista ikao i :proslost, a 22°/oll!llatra da je u sada&njosti zivot dece u padu, da je nlZi nego u (ProSlosti ·I taJko se redam horizantalno mogu videti razldlke u li'Onim ZeJjama n~ Skali u ovoj tabeli, merene u odnosu sada8njost-:- ;proolost. 29 �Tabela 4 Tabela 3 LICNE ZELJE PREMA POLUu (%) LICNE ZELJE NA SKALI U POREf>ENJU SADASNJOST - BUDUCNOST (%,) LiCne felje I I U ft~~ \Bezl U padu /Bez,Broj % promeodgo- ispitanl 100 40 SreCan Zivot dece Licno zdravlje 33 Vlastita kuCa i stan 33 SreCan porodiCni Zivot 25 NameStaj, kola, televizor 24 ViSi standard 21 Zdravlje porodice 17 Zaposlenost 9 Putovanje - rekreacija 8 VliSe novaca 8 Mir 7 Smanjenje poceza 7 Socijalna sigurnost 7 Uspeh u studijama 6 Veze sa rodacima 5 Preseljenje u grad 5 Ostati seljak 5 TOTAL UZORKA ra ne 76 80 73 82 83 83 79 74 81 79 70 70 64 63 92 78 92 74 12 vora 10 2 10 8 12 10 7 9 13 2 2 2 1 2 3 3 10 12 13 8 18 12 19 15 4 12 1 18 6 9 6 8 11 6 13 2 3 3 4 18 4 11 9 15 4 10 7 8 :lene Mu.Skarci ka 1524 611 506 498 375 368 319 257 140 129 126 114 112 106 97 80 78 76 Gornja ·tabela IP<>kazuje !promene li<\nirh z<'lja na skali i razlike "d sadasnjosti do buducnosti. Uzecemo na prilmer petu Ii!Cnu Ze'lju po redu nameStaj;> kola, televizor. Zelja za posedovanjem madernog nameStaja, ~telev:Lzora i !kola .izraZena je sa 24°/o, odnosno 368 ispltanika iotaklo je u od(govorilma. Od sad<ISrijosti do ·budu6nosti 83°/o o·cekuje porast ove nade, odnosno ispunjenje ove zeJtie, 9°/o smatra da ce ibuduC!llost biti isla kao i saidamjost, a 6% l.zjav;ljuje da ce ibiti niZa od sad<iSnj<>sti. Dva ispitooika !llisu dala odgovor. I tako se red<>m m<>gu v>deti ostale razlike. SreC:an Zi:vot dece Posedovanje vlastite kuce Ucno zdravlje Moderan namestaj Srecan poradicni Zi.vot ViSi standard Zdravlje porodice Zaposlenost Uspeh u studijama Rekreacija - putovanje Smanjenje poreza seljacima Socijalna siguroost ViSe novaca Mrr Preseljenje u grad Ostati seljak Bliske veze sa rodaoinla 34 31 29 24 21 21 12 11 10 9 8 8 7 1 7 6 4 Srecan Zivot dece Ucno zdravlje Vlastita kuca SreCan porodiCiii Zivot Moderan name5faj ViSi standard Zdravlje parodice ViSe novaca Zaposlenost Rekreacija - putovanje Mrr Bliske veze ISa rodacima 46 · 38 35 28 24 21 21 10 8 8 8 Smanjenje rpor.eza 7 6 Socijalna sigurnost Preseljenje u grad Ostati seljak Uspeh u studijama 6 4 4 4 Tabela 5 LICNE ZELJE PREMA STAROSNIM GRUPAMA (%) Starosna grupa (II) Starosna grupa (I) (30-49 god.) (21-29 god.) SreCan Zivot dece Srecan porodiCni Zi.vot 45 VlastiJta kuCa V!astita kuca 41 Ucno zdravlje Modenm. name5taj 35 Moderan name5taj LiCno zdravlje 25 ViSi standard SreCan Zivot dece 24 SreCan porodiCni Zivot ViSi standard 20 Zdravlje parodice Uspeh u studijama 17 Zaposlenost Zaposlenost 16 Mrr Rekreacija - putovanje ZC!ravlje porodioe Preseljenje u grad ViSe novaca Veze sa rodacima 12 11 11 9 5 Putovanje - ;rekreacija ViSe novaca Smanjooje poreza Uspeh u s!udijama Ostati seljak 21 Podaci uzeti prema ameriB!:oj statistiCkoj obradi - 51 37 31 25 22 21 19 9 9 7 6 6 5 5 tabela 1, 2, 3, 4,5,6i7. 31 30 �~ ' ,j Starosna grupa (III) (50 i vise god.) LiCno zdravlje· SreCan Zivot dece Vlastita kuca ViSi standard Zdravlje porodice Socijalna sigurnost 43 36 19 19 18 16 Sreean Zivot porodice Moderan namestaj Smanjenje poreza ViSe novaca Mir Putovanje - rekreacija Veze sa rodacima Ostati seljak Zaposlenost 13 13 12 9 9 7 7 7 5 Tabe!a 6 LICNE ZELJE .PREMA MESTU STANOVANJA SELO - GRAD (Ofo) S elo Grad Sreean zivot dece Licno zdravlje Vbstita Iruea Moderan nameStaj Sreean porodiCni Zivot Visi ,standard Zdrav1je porodice Smanjenje poreza Zaposlenost ViSe novaca Preseljenje u gmd Ostati seljak Mir Rekreacija - putovanje Socijalna sigurnost Btiske veze sa rodacim:a Uspeh u sturujama 38 32 29 27 22 22 17 14 9 9 9 9 7 6 6 6 4 Srecan Zivot dece Vbstita kuca LiCno zdravlje SreCan porodiCni Zivot Moderan nameiit"j Vi.Si standard Zdravlje porodice Rekreacija - putovanje Zaposlenost Uspeh u studijama ViSe novaca Mir Socijalna sigurnost Bliske veze sa rodacima Preseljenje u grad Srnanjenje ~eza Ostati seljak 43 37 34 27 21 20 17 10 9 9 8 8 8 5 32 43 36 31 29 28 26 12 Mir Rekreacija - pwtovanje Bl:iske veze sa rodacima Socijalna sigurnost ViSe novaca Preseljenje u ~ad Smanjenje poreza Ostati seljak 11 9 9 8 6 5 5 4 1 1 Ostati seljak ViSe novaca Zaposlenost Mir Preseljenje u grad Socijalna sigurnost Rekreacija BliSke veze sa rodacirna Uspeh u studijama 43 34 30 25 20 19 18 13 10 10 9 6 5 4 Do maC ice: SreCan Zivot dece LiCno zdravlje Vlastita kuca SreCan porodiCni Zivot Moderan name5t"'j Zdravlje porodice ViSi standaro ViSe novaca Zaposlenost Rekreacija - putovanje Mir BUske veze sa rodacima Socijalna sigurnost ViSe novaca Preseljenje u ~ad Smanjenje poreza Ostati seljak · Uspeh u stuitijama 2 Seljaci: SreCan Zi<Vot dece Lieno zdravlje Vlastita kuca Moderan nameStaj Smanjenje poreza SreCan porOdiCni Zivot Zdravlje porodice Vi.Si standard 35 30 26 25 23 20 17 15 * 1 LICNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo) Zaposlenost Rekreacija ViSe novaca Socijalna sigumost Uspeh u studijama Mir Preseljenje u ,grad BUske veze sa rodacima Srnanjenje poreza Ostati seljak l SluZbenici: SreCan Zivot dece Vlastlta ,Jruca SreCan porodiCni Zivot Lieno zdravlje Uspeh u studijama Moderan nameStaj ViSi standard :Zdravlje porodice Zaposlenost 2 Tabela 7 Radnici Posedovanje kuee iii stana SreCan Zivot dece ViSi standard Lieno zdrav!je Moderan nameStaj, kola, televizor SreCan porodiCni Zivot Zdrav1je porodice ,, * 15 10 9 8 8 7 6 5 2 43 42 32 27 26 26 2i 9 7 7 7 7 6 5 5 4 3 1 • Po 01portovoj te6riji dioooshl ponasamje eoveka se mo:te ra•21Umeti ruko Se !POIZllaju njegove Zelje, mspi-racije i ![)lanovi.u U naSem .i·stra.Zivandu Sa2ma1i !Smo liJCne Zelje gractana. U Celini gledane na skali one p<Ykazuju visoik stewen o;ptimimila u prQjektivnoj ~ituaciji jet 76% ispitanlka gleda na llljlhovo ispwnjenje u usponu, 12"/o smatra da nece biti nikaikve ra>:" like i~medu sadaiinjosti i buducnosti, a 10"/o tvrdi da ce ispu~ njenje i ,ostvarenje J,ienih zelja biti u budu6nosti u padu. Godine staroshl irnaju uticaj a na >Iiane zelje, Talko starO\Silla grupa koja :inla 50 i vtse go/dina na prvo meSto stav'lda u .Zeljama ilieno 12:dravlje. Kod starosne ,grupe .:izmedu 30 i 49 godina Zivota ova ·Zelja ldobt.zi na treCe mesto, dofk su .je ,na n Vidi: dr. N i k o I a· R'O t, PsthoZogija HCnosti, straila 20. 3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije 33 �cetvrtOilll mestu na rang-listi ]Stakli <mi koji .su i!:mnedu 21 i 29 godine zivota. Takav redos!ed se llllOgao ,; ocekivati, jer su mlade generacije zdravije, :sposobnije i odmornije i nisu isCI'pene kao generacije ikoje 5U stupi!e U ,petu ci}i sestu deceniju zr.rota. I IPO drugim zeljama ,postoje ~ra:ollke [prel!lla starcxsnim stnUkttiiama. U li<mim zeljama se ikod radnika istice na prvo mesto posedovan(je vlastite kuce iii stana, Ovalkva pojava je karaktedstiCna za podruCja u !kojima se vrSi brz proces industr.ijali.Zacije, [pogotovq u rpa5ivnim ikraljevima sa slabOilll iploldnoSCu zemllje, sa zemljoradnjom bez mehanizacije i ISavremenih agro-telmi<lkih l!ller.a. Se!jaci ne postavljaju na prvo mesto kao ratlnici posedovamje wastite lkui:e iii stana, jer ve6ina selj.,ka na selu vee ima vlastitu ikucu. Prvo mesto u 111jihovim zeljama zauzima sreCan Z.ivot dece. Sluzbenici su u illenim ze]jjama s!ilmi r>~dni.cima i seljacima. Ka-o i seljaci na prv-o mesto ist1Cu sreCan Zivot idece, a vee na drugo l!llesto stav!jaju rposedovanje vtlastite kuce ili stana. Kaik:o ISlllO videli, xadn['C'i !Su ovru Zelju istaJdi na prv10 mesto. Kod sluzbe!!rlka je na rposiednjem mestu :lelja J<;oj a se o:dnosi illa snnanjenje poreza. LIC:NA STRAHOVANJA Iizneli smo nelke po nasem misljenju interes:mlm.e podatke ikoje 'tie pruzila . anke'ta i pogledu liooih zelja. Medutim, anketnim is[pitivan,jem traZene su inf<>rmacije o liooim i na" donalnfun !Strahovanjilma. Mi Cemo ·se ovde o:svrn.uti na ~iCn~ strahovanja i rezultate ikoje je da.la .aniketa, i navei\Cemo ne~ ikollko k<>n!krebnih odgovora. Pitanje je g.Jasi!o: »A sada "ko pogiledamo drugJ stranu, Jkoja su VaSa atrahovanja i b-rige u vezi -buduC~ nosti? Druglln. reeima, kad zamislite svoju i>uduenost ti n a j c r n j em ~ v e 11 u, kako •hi mrda izgledao Vi>$ Zivot? Kod domaCica ISreCan Zivot dece zauzinna iPrvo anesto, ·a na drugo mesto dolazi llcno zdravtlje. N a poslednj<m). mestu se nalazi zelja koja se odnosi na u:speh u studijama. 'l'o se moglo o·cekrlvati jer je ilstraZivanje pokazalo da veCina doonaCica Zivi na selu, da ih ima nepismenih i da :i.h vrlo ma.lo lln.a medu studentima. I na kraju, _1gledajuCi [!HIDe Zelje u ce'limi, mo1gao ·bi se izvesti .zalkljucalk da se ovde U"adi o stvamim potrebama gradana Jugosla¥ije, o konikretniJm i rea~nim zeljama koje se od- Ponovo podVlaCim ne Zurite sa odgovilrom! Na osnovu sredenih odgovora dc;bi!i ·smo sledeee ~ezultatei Brod % . is[pitarrtilka Lose "dravlje Bo!est i 'smrt u porodici Rat 658 .471 NesreCan ·Zivot dece nose :na .mvot ir~itanilka, :nje-gove _a>oradice. Sve ove Zelje imaju realnu osnpvu u .drmStveno-ekonomsko.m sistemu i !pret- 43 31 27 14 11. 8 206 162 120 8 118 5 82 5 78 Nesrecan rporodilmi zivot Nezaposlenost Opadanj e •tandarda Slaba zetva Ostati bez .kuce i stana 408 postavijamo da ce :mnoge od 111jih .biti realizovane u ikracem ili -du.Zem v-remenskom rperiodu. Mo.Zemo ·mime :savesti ikonstatovati da su gradani J·ugoslavije realisti, jer rea!no gledaju na JiCne [potrebe. lsto taiko mozel!llo konstatovati da su optimisti jer .orptimizrun preovladuje nad pesiml?J!1101lll. Istina, ima ma1o ideailizacije u gledan,ju na ispunjenje lilmili zelja, no to su (ka:r.,kteristlke Jjudi dinarSkog ,podrucj a koje su davno kOIIlstatovane u na:Soj nauci. U Jlonim strahovanjima sedam prvih odgovora na rang listi smo anali21irali jer de na njih odgovari:llo viSe od 100 ispitanlka. Na:·prvo rnesto dolazi ·loi\e-zd:ravtlje, zatim bolest i smrt 34 ,. 35 �u porodi-ci, ,rat, nesreCan Zirv·ot dece, nesreCan •porol'di&ti Zivot, nez"'PoslenOISt i <>padanje standa~da. Javila su se jos d'Va strahovam.ja :sa 5fJ/o, i to !Slaba Zetva, uglavnom ·O'vo ~&trahovamje s·e LICNA STRAHOVANJA "' 0 "' "' -· - - 0 LoSe zdrovljo Bolest • smrt u 'f)Orodici - -·- - - - Rat NesreCan ilvot· doce vanie obuhvata bofle.st, dugu bolest i illeizlecivu (raJk), zatim povrede na radu ik:oje rbi izazvale <loSu ozdravstvenu sibuaciju i smrt. Po godinaJI11a starosti .najvHie strahuju generacije preko 50 godlna zivota sa 46°/o, d(jk su procenti mJadih generacija niZi. Isp.ibnici 'iz grad~kih fPOdrucja ta~kode vise strahuju od balesti nego i.&pitanici iz seoSkih rpadrucja (g·radska rpodrucja sa 44°/o, a seoska .sa 42°/o). Radnici ,strabuju od bolesti i smr.ti sa 490/o, slU!Z:benici i domatice sa 430/o, a \Seljaci sa 380/o. Radnici, seljaci i sluzbeniei strahovanje 0 d loseg li:CJlog ~dra'V1ja bolesti lli smrti &tavlijaju na rprvo mesto - do1de, kod ovih profesiomllinih grupa jednako je opstem jugoslovel\skom niv,ou. DomaCice se ra3liik.uju u tome jer m.a .prvom mestu .strabuju od bolesti i smrti u •porodici, a na drugo mesto dolazi Uimo strabovanje od bolesti i smrti. Stavovi domaCica ~pokazuju •ljubav majke prema porodici. Status na skaH ovog :strahovanj a u .tr.i TVremem.:srka pe1rioda je isti kao .i opSti jugosloven<Ski status za liC.na strahovamja. · ·.W:e:sre.Can porod I• ~i iiYot Pmslost Sada1Snjost 4,3 5,0 Lose zdravlje Slaba iotva Ostati bez. ku-Q-,- st4tta Sadasnjost pros lost Lose zdravlje Na rang-listi 1icnih strahovanja prvo mesto /lauzima loiie liimo :;,dravlje sa 658 &'Witanika, odno1111o 43"/o. Ovo straho13 Po~to Su i;>rocenti iSpod 5% ova Sti:'ahovanja §:mo 1i analizi zan~ma­ rill: nesrel!an· fivot u starosti, malo novaca, slabi Odtlosi sa rodacima, gubitak prijatelja, gubljenje zeml;Je i socija1nog osiguranja, slabi odnosi sa susedi.ma ... 6,7 Bez Broj I U padu Iodgovora Iispitanlka 57"/o 17% 26% 76% 12% 11% 658 BuduCnost- sadaiinjost javlja tkod selj8!ka i strahovanje da •se ostame bez lkuce iii stana.n Litcna rstraihi>vanj,a p.r.llkazana rsu graficki na 36 strani. Bez lu porastul promene Buduenost 1'1'/o 658 Od 'Pro8losti do sadasnjosti 6trahova.nja za licno zdrav!je se poveCavaju· na 57°7o, a u lbuduCnosti iznose 76°/o. U sadasnjoj situaciji 12°/o smatra Ida nema nika:kve r~Dke iz,medu proSloSti i sadaSnjosti, a 26°/o smatra .da de to -~mrahovanje u ·opadanju u .sadaSnJoj situaciji. Procenti u :buduCoj situaciji su ne.Sto .manjL Majka sa ·Cetvoro dece, domaCica iz Mostara~ u odgovoru kaze kratko: »Strahujem od bolesti«. SelJO!k iz oke>line Rogatice: »Bojim se ~ar!!znih bolesti«. SlilZbenik star 30 godina 1kaZe: »:Bojim se da se neCu izleCi:ti o'd tubevku,':" loze ... <~ 37, 36 �Bolest i smrt u · porodici Na .drllgo mesto u lienim strahovanjdJma dolazi halest iii smrt u poradici. Od 1524 ispitanlka 471 ddinosno 310/0 strahuje od holesti ili smrti u porodici. Domacica iz okoline Foce kal:e: >>Najvlse se plasim zarazne 1bolesti ili smrti u porodici«. Radmik iz okoline Banovica i:zjav1juje: ·»Naj.viile st-rahujem od .teSke i neiZ!eCive bolesti u :porodici - raika, tifUlla ili tbc ... « Domacice strahuju sa 43°/o, s!u2Jbenici sa 33•/o se!jaci sa 26°/o i radnici sa 25•/o. ' Kod 'damacica ·Ovo strahavanje je na prvom anestu 'kod seiljaka na 1drugom,: a ikod radnika i slul'Jbimlka na t;ecem mestu .. Prema starosnoj stru'kturi ne postO(je razlike, jer kod sve tn starosne grupe bolest i smrt zauzfuna drugo nnesto. ProS!ost u porodlcl Sadasnjost pros!ost Buducnost_sada8njost 5,3 7,0 I I Bez U porastu promene I I Bez Broj isU padu odgovora plt::i~ 57"/o 18"/o 24"/o 1"/o 471 77"/o 12"/o 9"/o 2!'/o 471 Iz gomjih podataka vidinno da 57°/o ispit-anlka u sadaSnjasti strahuje od bolesti i1i smrti u porodici u odne>su na proslost. Bez l!>romene illa toj Telaciji se jav1ja 18•/o, a 24•/o smatra da je avo straho¥anje u 'SadaSI!ljoj situaciji u opadanju. Strahovanje od sadaSilljosti u buduenoot oe izral:eno sa 77°/o, a 12°/o smatra da u tame nece biti nlkaikve pro:mene d?k 9"/o. nal::zi ~a .(ie ovo strahovanje biti u Olpadanju. Bol~ <mca~ka lZ K]sel)aka !kraj Sarajeva izjavljuje: »Smrt majke bi bila za mene straSI!la«. Isto tako mogu se naci sUena strahovanja za halest <iii smrt dece Lli jednog ad 1braenih i<Lrugova iii "mrti roditeilja ... Rat Mir bez rata u Iillnim zeljama de na jedanaestonn mestu. U iliCnian rstrahovanjima rat zauzima treCe mesto. Od rata strahuje 408 i!Spitam:ika odno,sno 270/o. Ovaj lbroj i procenat 38 1 Proiilost 4,4 I BuduCI!lost 4,6 Bolest~smrt SadaSI!ljost pokazuju kcrllko gradani Jugoslavije u svojinn !ncn:im st~a­ hovanjima 'zaziru od rata. Zene strahuju sa 38°/o, a muSkarci sa 270/o. U gradskim podrucjima ima 31°/o strahovamja dd rata, a u seoskim ,podruC.jima 23°/o. Prema profe.sionalnoj strukturi s!llZbenici su prvi sa 36°/o, zatim domacice sa 26•/o, radnici sa 25°/o, a Seljaci !Sa 20'0/o. Ova strahova.nje u •proSlosti, sadasnjosti i huducnasti de iznad opsteg jugsolovenskog proseka. Kod s!u2benika je na drugonn mestu, ikod .domatica selj aka na irecem, a ikod radnlka na ·cetvrtonn mestu. Sada8njost 5,5 Rat U porastu ----Sada8nj oot proslost 6fJ'/o BuduCnostsada.Snjost 79'/o I pr~.::!ne Buduenost 7,2 Bez U padu odgovora I 13"/o 200/o 100/o 100/o 1°/o I-pltk~lBroj is408 408 U sadaSilljosti 20°/o smatra da je ovo strabovanje u padu u odnosu na proolost, ali ipak strahuje 66°/o od rata, a 13•/o smatra da nema promene u tome pogledu izmedu i!>I'OS!ost-i i saJda!Snj osti. U buduenosti 79°/o strahuje u odnosu na sadailnjOISt, l!l0/o smatra da u lbuducnosti l!lece hiti razlike od sada!Snjosti, a daljih 10°/o smatra da ce u 1buduenosti u odinosu na sadaSnj.ost io strahovanje 01pasti. »Bojim rse treCeg !SVetskog rata« - kaZe jedan student, a jedan .seljalk nabraja tkao strahovanja: -»Rat, rzarazne bolesti i smrt u {POtodici«. N esreCan Zivot dece U I:iJCn1m Zeljruma sniCan --Zivot dece zauzima -prvo mesto, a u strahovanjima nesreCan Zivot dece dolazi na Cetvrto ·mesto. Ug!avnom 206 ispitanika, majki ili oeeva, odnosno 14°/o strruhuje od 111esret:nog Zivota dece. Gledano prema •staTosnoj strukturi, u prvom redu sa 19°/o strahuju roditelji do 50 godina 'Starosti, dok roditelji do 30 godfna strahuju Sa 80/o, a generacija prelko 50 godina sa 10°/o. Prema !Profesionalnoj strukturi domaC.ice 1Su na· prvom meStu ·sa '18°/o, zatim SluZbe- nici sa 16'%, radnici sa 14°/o i seljaci sa 9"/o. Strahovanja su 39 �ikod rS!u2:benilka i d01111acica ·ravna jugoslavenslkom nivou jer u ·rang-listi ·zauzimaju Cetvrto .mesto, dalk su lkod se1jaika na petDilll, a ikod radruka na sestom mestu. Proolost 4,2 NesreCan Zivot dece Sadasnjost proslost BuduCnostsac!aSnjost S&dai)njost 5,0 I I Bez U porastu promene 600fo 82."/o 14% 11% Buducnost 7,0 I I ProS!ost 4,3 I Bez Brojis· U padu odgovora pi~~i· 250fo lt1/o 206 6•/o 206 Od pr<,.slosti do sad!lsnjosti 60°/o strahuje od nesreenog Ziv:Ota dece, 14°/o sma.tra da nema tpromene, a 250/0 u sad&Sitljos'ti smatra da je ovo strahavanje u opadanJu. .. Od .sadaiinjosti u buduenost 82°/o strahuje od nesTeenog Z1vota dece, 11-!1/o smatra da neCe •biti razlike imnedu sadaSnjosti i budulmosti. T·ipograf iz Sarajeva, star 33 fg'odillle izraZava strahovanje ovom reCenicorn: »:StraJ.§no lbi mi ibill.o kad bih ostao bez deteta«. Majika, Crnogorka, ad 50 godma kalie: »Moj 1zivot bi bio patnja 'i mwke k:>d bi se Sta dogodilo deci .. .« Ne.sreCan porodiCni Zivot Ovo strahov:>nje je usko povezamo sa boleilc11 i SI!Ilrlinim QI¥> za:hvata i disharmoniju i!zm.eU\1 hraiilnih drugova i veDillla lose odnose iimnedu roditelja i dece. Porodicu lbez oca Tli rrnaj!ke ili pak poroldicu bez oiba roditelja. RoditeJje tbez dece. Nesrecan brruk ili neol':enjene i neudate Clarnove poro.dice. Od nesreCnog porodiCnog .Zivota strahuje 162 ispitanika odnosno 11'/o. Alko gledamo prema polu, vise 11trahuju "'ene nego muSkarci (zene sa 14"/o a muSkarci sa 70/o). Rrema 1sta:rosnoj strukturi ovo strahovanje zauzitma rprvo mesto ikod generacije .do 29 godina starosti sa 22°/o, za1llin kod generacije do 49 godina sa 10'/o i kod generacije od 50 i viSe godlna sa 3"/o. Prema tprofesiol!la!lnoj strukturi kod doma6ica pvocenti strahovanja izo;ose 15"/o kod sluzbenika 12°/o, i ikod rardn;ka i seljaka 9°/o. ·Nesre~an ;porodi!Cn:i zh,ot u rang"listi lililnih straJhovatJll.ia dola>Oi l!la peto sluCaj.evima ,u· porod.Lci. No 40 meo;to, u Jugoslaviji. Isto to mesto zauzima ilwd sluZ.benika i domacica, dok je kod seljaJka na ~estom, a kod r"dnika l!la sedmorm mestu. Sadai)njost 5,4 Buducnost 7,4 Cela ratzlilka od pr-ol!losti do buduooosti iznosi 3,1, a na vremenskicrn relacijama: ~!~\ecan porodicnl Sadasnjost proslost BuduCnostsadasnjost Iu porastu IP"~~:ne Iu Iod!~~ra I~ft:~~-· padu 65% 12'/o · 23•/o 162 87'/o 70fo · · fiJ!o 162 U ;sada.Snjosti strahovanje se tpenje na 65°/o a 12°/o misli da je sadaiinjost ista ikao i proS!ost, rlok 23°/o "matra da je aVo strahovanje u ~adanju. U buduCnosti strahovanje $e penje na 87"/o. Jedna starija zena sa devetoro dece ka;;e: »Smrt muia hila bi za mene tragedija«. Starija majka koja ima slina za zenidbu dzjavljuje: »Bojnn se da se ne6u slagati sa .snahom«, a mlada Zena, st&ra 24 godine ))Bojim ~se wade samuZem_~-· .« N ezaposlenost U liJOn:tm :Zeljama ZBJPOSlenost zauzinna osmo nnesto fla 140 ispitantka, odnoono 9"/o, od 1524 anketirana lica. U licninn strahovanjim.a nezaposlenost dolazi na Sesto mesto -sa 120 ispitanika, odnosno 8°/o. Zaposlenost u tprvom -redu tralie mlade generacije koje migriraju iz -seoskih podrucja u grad, u licnim strahovanjima i2ijavljuju da se boje da neee naci dobar 1posao sa dobrom zaradom. Prema starosnoj stru'kturi od 21-29 starosti strahuje 11°/o, zatim dolazi gen(>racija od 30--49 sa 8'/o i generacija sa 50 i vise godma sa 5°/o. Ovo pitanje je akitueJno i kod gradskog stanovnistva. N ajvise strahuju radnici, sa 15"/o, zatim slul':benici sa 9°/o, £eljaci sa 6°/o i domacice sa 4"/o. Strahovanje kod slu2:benilka je ravno jugoslovenskom nivou, jer na rang-listi dolazi na Sesto m.esto, dQk je kod radnika ispod jugoslaverrskog nivoa, poilto zauzima peto 41 �mesto, 1 1rod selj.aka j'e na osm.Qlli metShu i domaCica na devetom. · U sva tri vremenska per1oda na skali ovo strahovrunje je nlZe od O[>Steg jugoslovenskog proseka. ProSlost 4,0 Sa!da\Snjast 4,7 hovanja: loSe 11-iiOno 2idravlje, nesreCan Zivot dece, slaba Zetva, strah<>vanje da ce se i>Jgubiti stan lli lkuca, da se nece dabiti ;posao- nezaposlenoo't i <Jtlla!danje standarda: Buduimost 6,4 I2inad proselka su: bolest i smrt u porodici, diCni Zivot i rat. Ce!a razlika mosi od proS!osti do rbudurnosti 2,4. Nezapos1enost Sada5njost proslost Buduenostsadasnjost I I I I I Bez U porastu promene Tabela 8 lllam IPDikazmje qpaJdajucu sredn:jru wedn<>st lienih rstrahovarn;ja od sadaSnjeg ropsteg jugoslovell!Skog prose'ka 5,0. !Sjp<>d OJlls"'teg jrugoslovell!Skog p~oseka nalaze se stra- Bez Brojls· U padu odgovora pi~~i- 610fo 14'/o W/o 800/o SOlo 9'/o Tabela 9 120 3'/o LICNA STRAHOVANJA NA SKALI U POREfJENJU. SADASNJOST - PROSLOST (Ofo) 120 · Y sada5n~osii 25°/o LSlll!ltra da je ovo strahovrunje u opadanJu, a da ce u lbudrutno:sti za 9"/o biti u <JtPadanju. No u sa!d.Snjoj rutuaciji 61°/o strahuje, a ·u ibuJduooosti se penje na ao•r•. Tabela 8" STATUS LICNIH STRAHOVANJA ISPITANIKA NA SKALI. PREMA OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI ('fo) 't;; LiCna strahovanja % 0 ;;;; 0 0:: Rat Nesreean porodiOni Zivot Boles! - smrt u porodici TOTAL UZORKA LoSe liCno zdravlje NesreCan Zivot dece Slaba zetva Izgubiti stan, ku6u Nezaposlenost Opadanj e standwda 24 .·~ "0 r./5~ " .. - ""' ... "" .. e o:>lil " "" bt;; ..,;~ '00 "" "'"' "~ <). 0 ,~ ;:J U)O. ... .~~ ·o5 w;; Olo. 27 4,4 5,5 7,2 1,1 1,7 2,8 408 11 4,3 5,4 7,4 1,1 2,0 3,1 162 31 100 43 14 5 5 8 4,6 4,3 4,3 4,2 4,4 3,8 4,0 4,0 5,3 5,0 5,0 5,0 4,8 4,8 4,7 4,1 7,0 6,7 6,7 7;0 6,4 7,1 6,4 5,8 0,7 1,7 0,7 . 1,7 0,7 1,7 0,8 2,0 0,4 1,6 1,0 2,3 0,7 1,7 0,1 1,7 8 nesrdcan p:oro- 2,4 471 2,4 1524 2,4 658 2,8 206 2,0 82 3,3 78 2,4 120 1,8 118 Tabela 8, 9,. 10, I1 i 12 uzeti su prema amerH5koj statistiCkoj obradi . ~ Li~na strahovanja % ~ 8. ;:J TOTAL UZORKA Lose licno zdravlje Bolest - smxt u porodici Rat Nesrecan Zivot dece Nezaposlenoot Opadanje standarda Slaba zetva Izgubiti kuen, stan 100 43 31 27 14 8 8 5 5 c " " ..,e " .. " "'!>. ;:J 0. <>0 ·a ~~ .,-g .i~ &5.!! l! 0 ~ 57'/o 57 18'/o 17 24'/o 26 1'/o 57 66 60 61 51 18 13 14 14 1 1 1 45 23 11 24 20 25 25 30 32 22 57 17 2 1524 658 471 408 206 120 118 82 78 U ;prvoj lko!<>ni ~u izrazeni procenti od Uikupnog lbroja d.<\pitanlka. U drugoj lko!oni vertikalno strahovanja su u porastu u odnosu na tproSlo:st, u treCoj koloni su izr-aZena straho- vanja koja pdkazUiju da nema p~e>mene i~med:u proslosti i sadaSnjosti, u .CetvTtoj lkoloni 1su .strahovanja u opada111ju u odnosu na pr<>slost, lipeta kalona pokazuje broj iS[>itanika bez odgovora i IPOS!ednja u'kuprunl>mj i&pitanika. 43 �Tabela 10 30 - LICN.A STRAHOVANJA NA SKALI POREf>ENJE BUDUCNOST - SADASNJOST (%} ,3 ~ Lh~na strahovanja % " c. ~ 0 ;:, TOTAL UZORKA LoSe IiCno zdravlje Bolest - s.mrt u porodici Rat NesreCan Zivot dece NesreCan porodicirl Zivot Nezaposlenost Opadanje standarda Slaba zetva lzgubiti ~tan, iru6u 100 43 31 27 14 11 8 8 5 5 N " " " e <>0 IX) E., " "' "' "' ;:, 76% 76 12'1o 12 10'1o 11 77 12 10 10 79 82 87 80 74 74 89 11 9 6 7 8 11 12 12 0 COo 2'1o I 2 I I 6 10 6 9 5 Boles.t iii smrt Bolest Hi smrt u porodici Rat NesreCan Zivot dece NesreCan potodiCni Zivot Nezaposlenost Opadanje standarda Slaba zetva Ostati bez stana ~ 1'6. > N ·QJ~ 3 3 4 .~ ~ ~..!:1:: ec 1co.s 1524 658 471 206 21 - 162 120 118 82 78 Bolest iii smrt Bolest ili smrt u porodici Rat NesreCan porodiCni Zivot 44 44 27 26 22 Opadanje standalfda NesreCan Zivot dece Ostati bez stana iJi .~uCe Slaba Zetva 11 9 8 6 3 Bolest iii smrt Bolest iii smrt u porOdici Rat NesreCan Zivot dece Opadanje standarda Slaba Zetva Nezaposlenost Ostati bez stana NesreCan porodiCni Zivot 5 5 46 28 26 10 7 7 5 5 3 LICNA STRAHOVANJA PREMA ZANIMANJU (%) Radnici Bolest -iii smrt Opadanje standarda Bolest ili smrt u porodici Rat Nezaposlenost NesreCan Zivot dece NesreCan porodiC.ni Zivot Ostati bez stana Slaba Zetva Uzecemo za primer mrahovanje lose lli\no zdra¥lje. Od ovog ..trahuje 658 i'l!'itmika, odmosno 43•/o. u buduenosti t<> se strahovanje penje !118 76°/o, a 12°/o ocekuje da ee lmdubnast biti ista kao i sadaiinjo.st u tOII!Ile ,pogiledu:· Medutlm 11"/o smatra da ce ·buduenast blti niZa od sada\Snijosti i l"lo lllije dao adgovor na ovo pitmje. . I ostala strahovanja se mogu .videti 1citajuC:i horizontaJno procente. To •su tPoredenja na ska:Ji •od sadaiSnjasti do buduenosti Q .HOnim ·strahovanjima ... LICNA STRAH,OVANJA PREMA STAROSNOJ STRUKTURI (%} 29 godina Nezaposlenost 41 35 27 19 10 8 7 Tabela 12 408 Tabela 11 50 godina i vise 49 godina SluZbenici 49 Bolest iii smrt Rat Bolesi illi smrt u porodici NesreCan Zivot dece NesreCan porodiCni Zivot Nezaposlenost Opadanje sta!Ildarda Ostati bez stana Slaba Zetva 27 35 25 IS 14 9 8 2 Seljaci l Bolest iii smrt Bolest iii smrt u porodici Rat Slaba retva NesreCan Zivot dece NeS['e6an porodiOni Zivot Opadanje standarda Nezaposlenost Izgubirti stan 43 36 33 16 12 9 5 5 Doma6ice Bolest iii smr-t u ;poro.dici Bolest ili smrt Rat NesreCan Zivot dece NesreCan porodiCni fivot Opadanje standarda Slaba zetva Ostati bez stana Nezaposlenost 38 26 20 13 9 9 9 6 3 • * 43 41 26 18 15 9 5 5 4 • Kada baclmo pogled na drugu .stranu liCnog zivota, zakljucruk ISe 111ameee da su strahovanja, brjge i str"'!Jflje u znatno mamjem 'broju 'ko.d gradan:ta nego lii:ine •zelje. U centru !ltraho- 45 �vanja su bolest i smrt, bolest i smrt u porodici i Tat. Pod ovim strahova:njima se rpodrazwrnevaju 1eSke, duge i neizleeive bolesti (npr. rak), <latim smrt najmtiuJ1h i najbl!iZi!!J. <Uanova porodice. Isto tako :postoji st!t'ahova:nje •koje se odnosi na <J!padanje standarda, 1pojavu_nezaposlenosti, Slabu Zetvu, neuspeh dece u .skoli i u Zivotu itd. NACIONALNE ZELJE U ovoj !Studiji smo .se uglavnom ogra.niCiili na 111acionalne l:elje i strahovanja gradana Jugos!avije u celi<lli, zatim :prema profesionalnoj stmkturi i po ·repub!rkauna. (f'itanje ikoje se odmosilo na naciomdne !ZeLje l>ilo je ovako formulisano: »A sada, kooje w Vaiie zelje i made za budu6nost Vaiie zemlje? A'lro z aunis!ite buducnost Jugoslavije u n a j1 e .p S em s v e t 1 u, kako Ce !Stvari izJgJedati reciano posle deset godi<lla? « Kao i u ai~On.im ~eljama i strallovanjima, rt;aJm i u nacio-:- nalnim •ze!jaJIIJ.a d strahovanjima jedan te isti ils<pitanik je mogao da d§. viJSe odgovora u isto vreme ..Na (prim.er, mogaO je da odgovori Ida ·Zeli dalji razvita!k ilndUSt:dje i saohratCaja, modernizaciju ;polJopri'V'rede, dug Ziv-ot i zdrav.]Je Tita, relienje stambenog pitanda itd. Sv:i su ovi ocigovorj prema kodeksu sifara iSretleni i ta'ko smo dobili listu naciona1nih zelja u Jugoslaviji od ispitana 1524 !ica i"lllletlu 21. i 71. godine ~ivota. Po frekvencijauna, procentima i arpsolutnim brojevkna devetnaest znatajnih pitanja i teznji io<r.:Zenih u zelja,ma naroda J<ugoslavije zauzlma vazno mesto u rlaljean razvimku svih naliih -repuiblllka i Jug<>slavije kao celme. To ·su Sledece vodeCe naeionalne Zelje: 'lo Nacionalni prosper1tet Dalji razvitak socijalizma Mir Razvitak industrije 40 27 25 24 Broj ispitanika 1524 615 415 381 370 47 �Zdravlje Tita 23 Modernizacija poljoprlvrede 16 Razvitak saobraCaja 14 Resenje stambenog pitanja 13 Ni.Ze cene 13 T ehnicki napredak 9 Zaposlenost 8 OpSti razvitak zemlje 7 Elek!Jrifikacija sela 6 Smanjenje pOreza fieljacima 6 Izjednacenje plata 5 Razvitak skolstva 5 Bolji stanovi 5 Nacionalno jedinstvo 5 Zdravlje naroda 5 350 241 220 201 195 139 118 112 92 87 83 82 74 74 70 N a prvo mesio na rang-listi dolazi nacicmaJati prOll;peritet za koji se iz.jasnilo 615 adnosno 40°/o ispitanih gradana Jugoslavije. Sve ove naciona.Jne ·ze!je SIIIlO grafi<lki ,prlkazali na •ledecqj stranici. Pod nacioi1almlm i[>rooperJtetom ·15e podraztlJ!Jleva kako · je to u kodelk:su istaknuto »poboJjsa:nje zivotnog standarda i poveeanje nacionalmog prosperiteta putem primlene tehnike, mehanizacije, moder.nih nauCnih dostignuCa, nuklearne energije i upotrebom atornSke energije u mirnodopSke svrhe, veta produlotiv:nast u in!dustrijl i poljoprivr.,di i lbolje lkoriscenje priro.dnih i:zvora<'<. bmedu naci001almog prosperiteta koji je isiaknut na prvo mesto u nacionaliniml zeljw:na sa 615 odnosno 400/o ·ispitanika i 2lc!ravlja naroda koje '!iolazi na rporslec!nje mesto sa 70 odnosno 50fo is,pltanlka, nalaze se sledece nacionalme zei(je: dalji razvitalk socijaliZJllla, mir, ra.rzvitak indus'trije, dug rlivot i zdravlje Tita, modemiJzacija poljopriv·rede, razvitruk saobracaja, re8enje stambenog pitanja, ekonormska rstilibl!nost i niZe cene, tehnlcki napredak, zapoolenost, op5ti mzviJtak zemlje (»ialgradnja na svim rpodrucjtma« i >>lepota zen>ilje u ••vakom pog.ledu«), e1ektrifilkacija sela, smanjenje poreza seljacima, NACIONALNE ZELJE 0 - .. 0 '" Nocionolni pro• speritet Socijalizom Mir Razvitak fndustrije DUg iivot predsedniko Tito Rozvitak polio~ privrede Rozvitak saobra· Cajo Re:Senje stam· benog pitanja Niie c:ene T ehniCki napredak Zaposlenost OpStl razvitak zemlje Elektr ifikoc ija sela Smonjenje poreze seljacimo lzjednaC:enje plata Vaspitanie PoboljSanje stem· benih uslova Nocionalno jed in· ·stvo Zdravlje noroda 4 .2elje i strahovanja naroda Jugoslavije 48 .., .., 49 �i~ednacenje ;plata, razvitalk sko!stva, bolji uslavi ~tanovanja u gil'adu in-a .selu i nacionfilno jedinstvo.25 Jasno je da profesija igra iktll;!lllu ulogu p~lllkom ispoljavanja naciona!ltnih Zelja i strahovanja, a upravo to je i .potvrdilo naSe istraZivanje, :Cije rezultate ovde i'mosimo. I ovde smo izracunaii koeficijent ikorelacije ·ranga nacionalnih zelja cradnilka, seiLja1ka, s11WbenFka i doonaCica u odno.su na nacio:nalne ze!je. i>;pitamka u Jugos!aviji. Pogledaijmo rang Jistu n'acionalnih Zelja _ pre:ma profesionalnoj stru!kturi. 0 dob jenom rangu . . Nacionalni prosperitet . Razvitak socijaliz-ma Mir Razvitak industrije Dug Zivot Tita Modernizacija poljoprivrede Razvitak ·saobraCaja Re5enje stambenog pitanja Ekonomska stabilnost Tehnicki napredak Zapos!enost Razvitak zemlje uopste Elektrifirlmcija •ela Smanjenje poreza Izjednacenje plata Razvitak skolstva Bolji stanoVti u gradu i na selu Nacionalno jedinstvo Zdrav!je naroda -----Sve one '" .., .. """' -;;; Nacionalne Zelje prema ::::1:::" 1 2 3 4 ·5 6 7 1 Tl ., "' ., "' "' 1 2 5 4 3 8 9 7 6 <:i !!. OJ <f) 1 6 3 9 10 11 2 .8 4 5 12 10 14 11 12 9 10 18 16 19 11 8 12 13 14 15 16 17 18 19 13 7 19 17 13 15 14 18 15 16 17 4> .., ·"u .Q v.iE 1 2 7 3 4 8 9 5 10 6 17 14 18 19 11 12 16 15 13 .:, =~ ou Cl<l 1 7 2 4 3 9 5 6 8 14 5() 1 ma:C~ica. 11 10 12 15 18 16 13 19 17 odgovore i!iji su procenti ispod 5% od 1524 ispitanika,- zane~ xnarill smo u na~oj analizi. Navodimo 1h same u fusnoti: prijateljski odn:osi sa svim zemljama, kUlturni razvitak, razv:ltak: turizma, ostvarenje komunizma, razVitak trgovine, vllie specijalista 1 nau~nika, stroZije kaZnjavanje onih koji v~e proneveru, teilniCka zaStita na radnom mestu, kraCi radni dan za Zene, n~ pripadati blokovima, nacionalna ·nezaVisnost, poboljSanje standarda na selu, uCeSCe u dru~tvenom samoupravljanju i u dru~tveno-politi&im organizacijama, razorufanje 1 smanjenje izdataka za naoruZanje, poveCanje izvoza, plaCanje prema uCinku, da mlade generacije budu dobri grad~;~.ni i. socijalistl, pomoC tndlvidualnom-. seljaku, kulturni napredak: u selima, koegzistencja, razVitak raznih sluZbi za pomoC zapo~ slenoj Zeni itd. 25 Koeficijent korelacije ranga u odnosu na na~iDIIlalne Zelje· grauana Jugoslavije za radniika i=osi Ro = 0,919, za seljake Ro =0,825, za s!oobenike Ro = 0,807 i za domai:ice Ro = = 0,912. Radnici su najbJi:Zi jugo:slovenskom .nivou u nacionai1nim zeJjama, a najvise SU Uda]jeni Od jugoSJovensikog iPTOsek-a sluZbenici. Razlilke u nacionalnim ze!jama prettna rprofesionalnoj strukturi se anogu obja1sniti razliCitim ekonori1:9kim, poliUCkim i kulturnim sredinama i n'aCinom Zivota, kao d. rdelatnoSCu pojedinih druStvenih grupa. To zavisi od nji:hove 1profesije, p"rirodne i druStvene uslovljenosti, ste.pena svesti itd. U nacioharl:nim Zeljama seljaci- ~anjenje 1poreza .staV-.IJ~ju na sed:..: mo m.estcr na raaxg 1l.i1Sti, dO-lnaCice na petnaesto, a ·raldnici i s!ui'Jbem!ici na rposlednje (devetnaeS'Ilo) · anesto. Sllenost izmeuu radnrka ·i sluzbenika nala~imo >kod ~elk koja se odnosi na anodernizaciju poljopi-ivr~e. Syakako da 'je 6va Zelja bliZci Se'ljacima i cmi je Zato sta~ljaju na Cet'Vrt6 mesto, •radnitci i 1Slu2Jbenici na osmo, a ldonia.Cice na deveto mesto. Da bi i:stak!i naclonalne zelje iPtettna profeslonaJ:noj strukturi, zatim sliCnosti i raz!Iike i pojedine !SpecifiJOnosti, pogle-· dajmo prvo .Zelje radnilka, zatim. •seljalka, sluZbemika i do- Radnic i u-- posleraimom periodu fbrojno je .porasia r'8:dniCJka ik•lasa skoro u svi•m granama delatnosti. Porasle su. i !ffii!gracije ratl..:._ nika iz seaskih !Pdd•ruoj a u rudarSke i industrijske centre. 0 tome 111am svedOCe lbrojni -statistiCki podaci Hi IS3Jffie Zivotn·e situacije u indu;strijs!kim -gradovima i naselj]ma. Velike su i dn8VIlle .migraciJe. No naS zadatak n~je wde da se bavimo tilri pita.njem, vee Cemo se sarino IZadrZati na gJdbarlnoj analizi litnih i nacionalnih ·Zelja i st·rahovanja radni•ka. · U UCni•m ·Ze!Ijama radnici su istalkli posedo\ranje Vlastite kuCe ·iii S'tana sa 430/o - iha 1prvo mesic, a rut posledrije mesto stav:tH su »•ostati i darlje s€JJa•k<<, •sa 1°/o. I2lmedu:ove tdve krajnje Ze1je nalaze :se :sledeCe: tSre<:ari- Zivot dece, _vil§i stan.<:1:ard, ltCm.o zdravlje, posedovanje modernog nameStaja, ·k·upatila~ lepog odela, teJ.evizora i kola, sreCarn J>orodMni Zirvot, zdrav'lje ,, 51 �poro.~ce, rek:eacija, viSe novaca, socijalna sigurnost,- UEi>eh u studrJaana, nur, ,prese'lenje u grad, bliske veze sa !I"odacim.a i smamjenje tporeza. U nac1onalnilln Zeljama radnici su na !PI"V'O ,mesto istaJkli naciona1ni rpros,peritet sa 50°/o, ana :p<>Slednje mesto smanjenje poreza seljacima sa 1°/o. Izmedu ovih dveju zelja nalaze se: razvit!lk socijalizma, rzxiravlje i dug zivot Tita razvitaJk industr.ije, mir, elkonomska s-tabilnoot i niiZe cen~, reSenje stambenog pltanja, modemizacija poli.iorprivrede crazvitak saobra~a.ja,. ~Sti. razvitalk zam.lje, tehni:Cki napr'edak, ZtWCJSlenost, >2\!SdnacenJe rplata, nacionalno jedlnstvo, .bo!ji uslovi stanovanja u gradu i na se1u, razvitak Sk.dlstva i iZdravlje naroda. U na!loj ·ruOn.oj obradi •t<&vrstali smo radnilke :prema meselinfun pr.ihodiuna u tri grupe: :prvu gtlljpU sacinjavaju radnici koji imaju mese<m.o do 25.000 dinara. Ukupno u ovoj grlliPi se pD\iavHo 295 radn>ka. U drugoj grupi ima 49 radnika sa mesecnim prihodima do 45.000 dinara i u .trefuj grupi sa 45.000 i viJSe ima svega 9 <radnilka. Pogledajmo nacimnalne zelje prema mese<m.om rprfuodu. Nacionalne ielje MeseCm prihodi Ukupno radnika Do 25.000 125·45.000 145.000 1vise 295 49 9 Nacionalni prosperitet Razvitak .socijalizma Mir Razvitak industrije Dug Zivot Tita Modernizacija poljoprivrede Razvitak. saobraCaja Re~enje stambenog pitanja Ni:Ze cene Zaposlenost Opsti razvitak zemlje E!ektrifikacija sela Smanjenje poreza Izjednacenje plata Razvitak skolstva Bolji ~Stanovi u gradu i na selu Nacional•no jectinstvo Zdravlje naroda 52 49'/o 42 22 28 38 16 13 !8 21 12 12 45% 22 33 11 56 22 11 14 11 10 11 11 I 3 4 4 8 Procente :smo .irlraCUilla:li vertl!kalno •za :svalku .grupu pretma prihodima, a globalna analiza nacionalnih ze!ja radn>ka data je na IPtethodnirrn IStranicama. »Re'Senje stalrnlbenog ,pitMja« osma zelja po redu u gomjaj taJbeli postavlja se sa 18°/o <kod radnilka sa 25.000 meseeno, d<Jik se kod radn]ka sa 45.000 i vise ta Ze1ja uopSte i ne poja.vljuje. Verovatno da su radnici ave grUjpe ~Uspeli TeSirti 1 stambeno pi:tanje .ramje, iPitanje svojih kvalifilkacija, smestaja i rprihoda, pa zatC> i ne i.s[Joljavaju ovu ze!ju. U Bosni i HercegC>vtni, u mdustrijskom tmilanskom bazenu, !koji okuplja vel>ki broj radnlka iz seostldh podrueja, jedan mladi inidustrij.ski radnik formu1isao je avian reCima svoje zelje: »Zelim da sva radnicka naselja bwdu izgradena kao Sto su BanoviCi. Da .svi industriljski radnici imaju ·zdrav i moderaJn stan j da ISV:i d.obijamo prema radu«. U Sloveniji radnici Zele da :se 1radi :Sarno u jednoj smeni i to pre po.dne lk.alk.o rbi ilmali viSe vremena za zabavu i razonodu i time 1bi tse i.?Jbegao IPO.podnevni rad u noC.nim SliDenama. Isto taka u 'OVOj republici radni'Ci su :i!zrazili •Zelju da l>i ·zene treb>rlo da r»de [pe't sati dneWlo. 55"/o 43 20 24 3! 12 14 12 6 4 4 1 4 5 5 U analizi stno zanemariJi one radnike ikoji nisu fdali podailk.e za meseCne p:rihode. U Srbiji, naroCito u Bearg-rardu i u drl.llgim veCirrn industrijskim centrirma, .rasprostra111jena je Z~lja za ustamovama za smeStaj dece, za raznim tservisiJma za !POin·oC zaposlenoj Zeni, za servis:iana za pranje r-ublja iid. - u Ma<kedOIOi;ji radn'ici pre .svega zele illdustr](jal'itz;ac'ijru ove republike. Podilzanje novih fabrika i ukiljuCiv3!Ilje radne snage u industriju. Mlad!i !MalredC>nac, radnvk, k.Ze: »Zelim da ;se industrijalizira i elektrificira u potpunosti naSa zemlja i da se p-obo1j'Saju 1zdravsilveni uslovi ·ka!ko bi se ·mortalitet sveo na minimum«. Skoro u svian repUlbliJka!ma radnici u svQj±m odgovorima podvlace zelju za daljOiffi izgradnjom socijalizma, I?Jdravlje Tita, razvi!taik industrije i sadbraCaJja, reSenje stambenog pitanja, isto taka istiiCu Zelju za tehniCkim l!lfl!Pretkom i veCo~ za.poslenoS6u. 53' �Seljaci Visina ·godiSnjeg U redovJma seljaiitva pO'Sle drugog sve!JSkqg rata u Jugoslaviji izv:rSene su matne promene: Agrarnom ·reformom najv':ci deo obradiv: zemlj: p;tpao je oni!ma koji je obraduju. U nasean TamnatranJU zardrzah smo ·se na analizi Zelja i stra~ovanja seljaka prema visini godiSnje;g poreza. Pokuila!i smo •staci razlike. s~a~a u _zeljama _i strahovamj.iJma po pojedinim . ~a~alkierl!Sti:~llln IPrl'V-redno 1 dmrlturno razvijen1ni · i ne.TaJZVlJenrm podrurcJdana. Iz podataka ~e smo dob]Ji ovom anketom mooemo kol!lstart-ovati da :su JiCne i dlacionalne Zelje i strahovarnja seljaka .<?J<ren':'te ,.!Prema t_ekuci!m prdblemi!ma, potrebama, poteSkocatma 1 br1gama lkoJe ISU ve:zane za njihov na!Cin 'Zivota, njihovu geo~ra~ku, ekonami.S~U i drurStvenu -sredinu, njihovu psfuo- •ogiJU 1 pogled na svet. Ove zelje se odnose u [prvoon redu na selo i selja.ke, ...zem1ju i zemljoradnju, prirhOide, porez, kuCu, ~ute~e u s~lu, skolu, zdravstvenu stanicu, poStu, na cene poljoprivrednrm [proizvodima i industrijskoj robi na tvzistu ; na &manjenje ;poreza itd. U liiCnfun 2e!jama seljaci ma prvo mesto i:s'ti~u sreean zivot dece sa 35°/o, a na poslednje mesto uspeh u studijama sa 2°/o. Izmedu •sreenog zivota dece i "'"!lelia '11 ~tudijama nalaze se: .JiJ.Cno zdravlje, ipOSedovanje Vllastite lk.uCe ili stana, posedovanJe moder.nog name!ltaja, -televizora i kola smanjenje poreza sel1acima, sreCan porodiCni ZivOJt, zdravije porodice., viSi standard, ostati i da]jje ~eljak viSe nova<!a zo~o. ' ' '"'<!:' ~ 1er:ost , ffill!', preselenje u grad,_ socijalno osiguranje, rekreacija 1 hliske veze sa rodac1Iha. . ? nacionalni!m 'Zelj am a se'Jj aci su istaikli nacionaw prosperitet na prv·o mesto sa 28•/o, a na poslednje nnesto irljednacenje plata sa 3°/o. PoJII.e macionalnog prosperiteta dola~ raz- vitalk in?ustrije, mir, moder<nizacija .poll.j-oprivre'de, -razvitaik -~aohraC~a, :azJvitalk socijaUzma, smanjenje poreza, !dug Zivot < zdravlJe Tata, za,poslenost, ekonomska stabii1nost i niZe cene elektriflkacilia sela, iTelienje stambenog pitanja, razvita•k skol~ stva, tehnti5ki mapredak, poboljsanje 8tambenih uslova u gradu i 111a selu, naciona1no jedins'tvo, zdravlje naroda i opSti raz¥itak zean~e na svi!m podru~ji!ma. Prema visini godi•snjeg po. reza ,post()Je raz'llke u nacionalni!m zeljaJllla koje se mogu v1deti u podaci!ma koje iznosi!mo. 54 -~ Nacionalne telje por~za ,.,.----...,.,.-.,-------I-=D:.::o-:3::=0_:.:.0:.::00.:_; 30-70.000 70.000 I vl!e Ukupno seljaka 139 91 103 1 ~------------~----~-- 250/o 20 27 Mir Razvitak iodustrije 25 Zdravlje Tita 15 Modernizacija poljopnvrede 20 Razvitak saobraCaja 16 ReSenje stambenog pitanja 5 Ekonomska stahilnost - niZe cene 8 Tehnicki napredak 4 Nacionalni prosperitet Razvitak socijal:izma Zaposlenost 11 ElektrifJkacija sela Smanjenje poreza 13 Rao:vitaik zemlje uopste Izjednacenje plata ViSe skola Pobolj.Sanje stambendh uslova Nacionalno jedinstvo Zdmvlje naroda 2 15 ' 5 5 5 7 7 310/o 22 20 30 12 24 25 7 11 3 12 2 9 15 1 4 4 4 4 210/o 16 25 22 12 24. 22. 11 16 6 10 2 11 18 3 7 2 3 Prvu gru.pu s01cinjavaju 132 seljaka sa 30.000 poreza godlsnje, druga grupa obubv.,ta 91 seljaka sa 30:-70.000 poreza i treca gru;pa tbroji 103 seldaka sa 70.000 i .viSe godi!lnjeg poreza. Najlbrc;jnija je prva grupa sa 30.000 poreza god·iSnje. U ra'Wli:Carskim seilima- Slavonije, Srema, Banata, BaCke i ceJ.e V'ojvodine lllllllogi seljaci zele da se i 'dalje 1bave poljoC pri.vredorrn samo na jedan m<Jdemiji _:natCin., priiinenom mehanizacije, modemih maiiina i ve!ltaCkog dubriva. Seljak jz Voj. vodilne izraZava us:voju nadu ovom reCenicom: miBiCe viSe rna,.. Sina ·za 1Cupa11!je ll'epe, ·za secu· i. sltidanje 'kukurU.za. Svaka seo.ska •lruta imaJce radio aparat«. Istovremeno seljaci ocekuju sma:njenje [pOreza i tpovezuju ga sa rodnrlrm iU nerodn-im ·go- ditnanna. Qv.ako jedan se'Jjak za porez i\Stlce svo.ju zelju u ode govoru: »Da se smanji porez, jer je rto sreCa za sve ze.mljnr~dnlke u zeanlji. Da se porez ne ,placa kada zemlj a 11e rodi«. Drugi seljak povezuje porez i cene na trziStu pa svoue shvatamje u buduCnosti ·zamiSJ.ja u ovom sVetlu: »Da i{YOljopriv:ll'edni proizvodi i n.j;hove cene l>udu u sklarlu sa te&:sti.lom, to jest 1 kada IPardne cena svi.nj.i. ID.e<ka padne cena i 1ko.Sul.ji«. -55 �Seijaci u Srbijdl, u dolin1 ·retke Morave vrezuju svoje Zelje ·za potrebe lllaroda ovoga 1k!raja: »Da s~ regtill.i.Se reka Morava, 'taka da nas viSe ne plavi«. »Da se iiSuSe moCvare«. »:qa .se n.apra.vi most na ·Morav-i, pa da ne strewJmo o'd njen:iih p.:qplava 1 voda« - te i sliCne Zelje m.a:jvirSe su ras.prostranjene .kod se!jaJka u do!ini i s1ivu reke Morave. Selj!lk j1z Hercegovine, iz Popovog Po!ja ikaze: »Da se i~Si ip~lje i stvore u~Wi za uzgoj ~Vinove laze, paradajza, P9.:prlka 1 dmgog povrt:a<<. Jedan se1Jak sa Romanije Jzna!d Sarajeva istice: »Mi.sJilln Ida cemo indu.strijsk:J. tolilko napredcwati pa .cemo i mi moCi i2lbaciti ·Coveka ;na crnesec«. U nekim pre~ delrma Hrvatske u lkojima zaostaje JPrJmena savremen:iih maSina seljaci :Zele viSe tra!ktora. ·»I u na·Sem poilju, lkaZe jedan selj!lk~ treba da oru traktori, a ne ·V<>lovJ.. 'Kola sa ik<mi.iskom i volovskom vuCom treba zameniti autima. To Ce ibiti aik.o se ne zara'ti«. 25.000 48% zeli naciooal!ni prosperrtet, druga grUIPa istu zelju i£tice sa 59"/o. Ndeni mesecni pdhodi su 25-45.000 dtnara. I kod trece grupe slul!:bemika 'ciji meseeni prmodi prer""'e prelloo 45.000 i viSe nacl<>naln!i prosperitet se istice sa 63°/o. Stariji slu~benik ikoji kroz godilllu dana ide u rpenziju, a prevalio je 66 godi~u l!:!vot~ i~r~.ava z~u: •:Lap stan. i[)a mi se ;poveCa !P].ata, Jer ce m; 1b1ti :1 !'Em.ZlJa vee~ .. !PO:ed to~a Zelirrn da Vidim sve na.Se lkraJeve, pOISto sem ST!btJe n1sam ni- kud i!Sao«. Mese~ni Nacionalne Zelje Naciona:lni prosperitet Razvitak ·socijalizma Mir Razvitak industrije Dug zivot Tita Modernizacija poljoprivrede Sluzbenici U naii€111J. i!straZivanju zahvacema ~u 233 soJuZbenika odno~o 15'0/o, ~~oji :SU ukljuCeni ·U razne ~pr..ivredm.e, ~uUtu~e .i Razvitak saobraCaja soCIJalno-l'ldravstveme delatnosti. Pogled<;jmo prvo glabalne licne i nacJ.ooalne zelje sluzhenlka. U li'Cnim Zeljama na prv·o mesto isti~Cu .sr~Can 0ivot dece sa 43°/o, a na ,poslednje mesto preselenje u grad, sa 2"/o. N~ drugo .mesto u ze1jal!lla sluwenika dolazi ,posedovanje vlastite kuCe Hi stana, sreCan tpor{)fd,ilCni Zivo't aJJCno zdravJje uspeh TehniCki napredak u .studijmna, posedovanje :modernog n~SStaja, vi\Si ISt~·ndard -zdravlje JI)orodice, za;poslenost, mir, rekreacil,ja, bliske .veze s~ rodadma, so'Cijalna s:igurnost i viSe nova:ca. u ~acJ.ooa:lnilln zelj!llllla sluZbenici ,pe>laze '<>d naciona:ln<>g prospertteta sa 53°/o i zavrsavaju sa elektriflkacijom sela sa 3°/o. ll'lmettu ove 1]>11Ve i paslednje zelje nalaze se: razvitak socijalizma, •razvdta!k ·irrudustrij·e, zdrav1je j dug Zivot Ti•ta re- senje stambemog pit!lnja, tehnibki na,predaJk mir moder;,_;zacija poljapriv·rede, razvita:k saabraCaja, n:ilZe ~ene, 'izjednaCenje ,platta, razviiaJk Skd!stva, zdravll.ie naroda, <>pSti razvitak zemlje, naciooalno jedinstvo i lbolji stanovi. Ist~ ove Zelje razvrsta.ili smo prema meseCnim prihodima v s1uzbenilk::a. PokazaJ.e ·su :se razlike i slliCnosti u naciona1nim zeljama. Kad grUIPe iS!uwenika sa meoecnilln rprillloldima do 56 prihodi Do 25.000 125-45.000 145.000 i viSe -U-k-up_n_o-·s-1-uz~b-e-ni~k-a-----------l-~~1~16~-85 30 Re.Senje stambenog pitanja Ekonomska stabilnost Zaposlenost · Opsti razvitak zemlje Elektrifikacija sela 48'1o 33 20 27 17 15 9 24 niZe cene 11 13 3 18 13 33 37 16 18 27 11 13 4 25 23 13 17 7 20 2 3 7 7 4 1 Bolji stanovi u .gradu i na selu Nacionalno jedinstvo Zdravlje naroda 63'1o 37 5 Smanjenje poreza IzjednaCenje plata Razvitak skolstva 59"/o 45 4 8 9 7 8 12 8 5 2 2 17 17 3 3 10 S11l'Zbenica iz Lijubljane, stara 28 godina ova'ko formul:iSe svoju J:itCnu ·Zelju: '»Lep stan i \Sagla:snost u brarkru.«, a iz jedrnag manjeg mesta ;,; Sloven\je lllllaili sluwenik star 23 godillle kaZ:e: ·»Da se ttE~POStavi pravi ocinos izmedu cena i liCnih prihoda<<. U nacionalnilln zeljama slul!:benik iz LjubJjane, star 22 godillle lzjavio je: »Da SSSR i SAD prestanu sa atomskim eksperhnent:itma, da se okonCaju razgovori za artomsko razoru.Za:nje i da ,se atomska eneDgija wpotrebi u mrimodop'Sike svrhe«. Mnogi slul!:benici su istakli da ce se pobdlj'iiati stambena kriza i rpovecati standard ukoliko dotte do m~orul!:anj a i rUkoliko se sva sredstva uloZe u mirnodopske svrhe. �DomaCice Od i524 a~ketirama lica 397 su <loma;Cice !koje po hrojnosti u uzonk.u .zauzimaju prvo mesto. VeCina ·i!h .Zivi na selu (197), u gradu (178) i u me'Sovitom naselju (22). Po repwblikama najvi!ie ]h je obuhvaceno ru S:Cl:>ij!iJ (163), a najmanje u Cmoj Gori (11). Vecina domacica, kako p<lkazuju nasi podaci, Zivi u seookoj, !Socijalnoj i kuJturnoj sredirni i vezana je za seoski naCin Zivota. u litnlrn zeljama domacice ~u istalkle na prvo mesto sre- Can Zivot dece sa 43°/o, a na poslednje .mes'to uspeh u stu- dijama sa 1°/o. Pasle srecnog zivota dece redaju se ove Mne Zelje: liCno ~dravlje, posedovanje Vlastite lkuCe, ISreCan porodDCni Z·ivot, moderan narrne.Staj, 2idrav.1je {Porodice; vl!Si .standard, vjSe novaca, zapoolenost, rekreacija, !mi'r, ·bli:ske veze sa rodaci.ma, socijaJlno osiguram.je, 1preselenje .u grad, ~anjenje poreza, ostati i dalje selja/k i uspeh u studijama. · DoonaCica iz· okoiine PoZarevca, stara 38 godlin.a koja s"e bavi zemljoradnjom i Zivi na .selu ·izra.Zava svoju UCnu lleljti ovlrn recima: »Volela bih da imam v.iiie zenrlje ida se smanlii porez«, dok domaCica iz Ljublj-ane, starija sa 1Pal1'zijom i lJ.OOeg ~e <>dnosi na :penziju i roravlje: »Zelim veCu penziju i zdravlje«. Jedna doma~iCa tz N:iSa, star:ii 52 godilll.e Htnu ·zelju ua;>u6uje detetu i :?Jdravllju: '»Ako .je moje dete sreCno, ja Cu biti GUJplo \Sre6nija. Ja :Zivim za moga sina.. zdravlja izrazava ze1ju !koja Druglli "elja nemam. Ne zelitn niikakvo bogatstvo sem zdravlja«. U naci<>nalnim ZeljMna ona istiCe: >>Brza izgrardnJa fa:. brlka, Skola i stanova i snlZemj€ cena - to su :m<>je relde !koj" ocekujem "" deset godina u maci<malnim okvirlrna u Jugoslavilji.« · · · DomaCice stavljaju nacionalni IProsperitet sa 360/o 111a prvo mesto u nacio.nalnim i!eljama. A nacionalno jedinstvo sa 4°/o na :poslednje me'Sto. Izmedu nacio.nalnog J>rosperiteta i na·cionalnog jedinstva nalaze se sledece nacionalne zelje: mir sa :ll•/o, ~dravlde i dug zivOtt Tita sa 20°/o, razvJtak industrije sa 17•/o, 'razvita:k saobracaja sa 15°/o, resenje stam'benog pitaitja ~a 15°/o, daJlji razvita/k socija!W!na sa 14°/o, e!konoon"ka sta.bilnost i niZe cene sa 13°/o, nwdemizacija poljoprivrede sa 9"/o, o:pSti razvitak zenhlje sa 8°/o, 'Zaposlenost sa 7•/o, eleiktri.fikacija sela sa 7°/o, re8enje staanJbenog ;pitamja u gradu i na selu sa 7°/o, tehn:i!Cki mapredak sa 60/o, ·smanjenje !POreza se- .58 ljaclrna sa 6°/o, razvitak skolstva sa 5•/o, roravlje naroda sa 4% i i!zjedn"cenje !P'lata sa 4%. . DomaCica iz SaraQeva,· stara 61 ;godinru, izra:zila je ovim reCima svoje !Ilade: •»P.oveCanje standarda, da n.am je tZiv Tito~ da budemo sretni IS n.jim. i on s nama«. Druga d-om~Cica iz. Sarajeva, ~Stara 56 godilna, \koja je prez·iveila bombardovanja u gradu IZa 'Vreme Oku:pacije, jed,. nom reCenicom fo-mnuliSe :svoju .Zelju: >~Mir, da nema aviona nad naSim glava.ma«. Mlada Maked()J])ka iz Biltolja, stara 22 godine, ka;i':e: »Posle deset godina i2lgradiCe se vise fabr>ka i ~tambenili zgrada. Bite posla za svaJkoga koji zeli da radi i IZa seilja'!ke i za gradane. Plata <:e lbiti veca« Sli6ni odgovori se mogu naci kod doma<Oica i u drugilll.l krajevLma Jugo.slawje. Poku.SaJi smo da l!'azvrstamo domaCice prema mestu sta:. nova'lllja selo - gr<id - ane8ovito naselje, poSto .ih nismo mogli ral'N·rstati prema prihodlrna kao Tadnlke i slt>Zbenike, j.er u ank€'bnoon !J:i!stiCu nije precizirano Ciji su pri!hodi. N~ zna .se da 1i su njeni, njenog muZa, sina ·ill.i nslmg od Clanov8. porodice iii domacinstva. Pogledajano naciona1ne zelje dom0c~ Cica prerria mestu stanovan.ja. Nacfonalne telje Ukupan broj domaCica Nacionalni prosperitet Razvitak socijalizma Mir Razvitak indust11ije Zdravlje i dug zivot Tita Grad 178 42% 30 61 36 36 Modernizacija poljoprivrede 12 Razvitak saobraCaja 15 Re8enje stambenog pitanja 34 Ekonomska stabilnost - niZe cene 35 Tehnicki napredak 15 Zaposlenost 12 OpS!i razvitak zemlje 13 Elektrifii.kacija sela. Izjednacenje plata 12 Razvitak skolstva 9 Bolji otanovi u gradu i selu 13 Nacionalno ·jedinstvo 7 Zdravlje naroda 9 Mesto stanovanja Selo j MeSov. nas.: I I 197 62% 27 61 28 37 24 41 21 15 6 10 19 6 I 22 41% 9 18 18 23 .14 18 9 9 18 5 9 14 5 5 14 10 9 59' �Svakako da su se pdkazale neke ra~Hke u lllacionalninn Zelja!ma prema tLpu stanovanja. Na 1Pr1mer, modernizaciju poljoprivrede domacice iz grada stavljaju lila 6 mesto sa 12•/o, a d-oma6ice sa sela isto na Sesto mesto sa 24°I o, dok se u nneiiovitinn naseljima ova IZelja kod doma<:ica l!le ,poja~uje. Slicn<1sti i razllke pdkazuju gOTlljji statistlcloi podaci. Preglednije sllenosti i ·raillke domacica prema ti,pu naselja se vide na prilozenom grafiCkom prlkazu. 01\,S - •U!p9J OU(DUD!::'JDN ! AOUD~S ! ! (08 LiCni i nacionalni status na skali .• D(iiS o(pD)jH!J')l"'l3 0 0 c " ~SOUS(SOdoz • e ·U •u " E 0 a~!N aua:> 0 aJuPHd ouaqwo'S ~ w 0 < z ..._ w z < :z -' 0 u < ., ~ apaMpdoJ (Od D!!=>DZ!UJGlpow . c DHl D>l! up~s paJd 'o"!¥ 0 Bno Prc>~lost "' ....... Lleni status Nacionalni status :z 4,3 4,9 Sadallnjoot 'BudUii:nost 5,0 6,8 6,7 8,6 oUJZ!I •DjpOS )jD"!AZO~ ,-~-'"'1"-oTo-,.--r---,1"'""""1--r--f ~adsoJd .... "' 60 r Prilil<oon ra~govora sa ispitanil<OI!ll nas ~amdnlk je pokazao lestvicu sa 10 s'tepenica. Vrh oestvice 1kao sto smo vee ranije rekli preds'tavlja najibolji na1Cin 'Zivota, a dno lestv.ice najgori naJcin zi<vota. Pa-vo je pootavljeno pitooje za li>Cni status: Gde ste h>H pre pet godina, gde se na'lazite sada i gde ce vaiie metstG ibiti na skali pos'le p.et godina. Taiko oe a.;pitanilk odred:io .broj stepenica za 1:lCni status u p.-oiilosti, sadaSnj.osti :i buduenooti. Polito je a1a skalli odreden lieni status, prel!lo se na odredivanje naciOI!lalnog staJtusa. Pitooje tie glasi[o: Gde se J·ugoslavija na!W:ila pre pet godina (1957). Zatim se preS!o na odrediwanje statusa u sadalinjosti: Gde se Jugoslavija nala2i sada (1962. godine); i za 1buduenost gde ce se. Jugoslavija nalaziti pOOle pet g<>dina, 1967.. godine. N a taj n3JCin Sl!llO dolbili liCni i na~ionall11t i!Stattts ti 'tri vrernenska perioda,. u- pro.Slosti, sadallnjos'ti i buducnosti. A sada poglledajmo razlilke i7Jmedu licnog i naci=mag statusa. .... 0 0 'Gll.l !UIDUO!::'JDN N acionalni status u sva iri v,rememska perioda je ve<:i od 1iCnog statusa. Aritmeti&a ,;redina 'Za Qieni status u prdS!osti izno:si 4,.3, a·IZa nacionalnj. status 4,9. Sadasnjost: u sadallnjosti lieni ,status iZIIlosi 5,0, a nacionalllli l"tatus 6,8. BuduCnost: li61i statu-s za bu!du6nost iznosi 6,7, a naci<lnalllli status 8,6. 61 �ATitmetiCku 'Sredinu srno izrarCuna1i na osnovu uputstava k<>je tie da<> pr<>fes<>r Hadley Cantril." Dist-ribucija naCionalnog statusa na skali po stepenicama (Procenti su racunati oo u!kupnog 1broja .ispitanrka u Ju~ goslaviji 1524 i (poka2lUiju ra~pored orlgovora na svaikol stepenici u (proslosti, saldailllljosti i l>uduenosti). " 26 Vidi: Hadley Cantril and Lloyd A. Free Hopes-ana Fears tor Self and country, the American behavioral scientist vol VI octqber 1962, no. 2 page ;i. ' · ' Pros!ost: Najveei lbrdj ispitanika odredio je prol1lost JugoS!avije na petom stepenlku sa 24°/o. Veoma rvrsoki procenti su d 'l"la :cetvrtom stepenrku sa 22°/o, .pa i na trecem. sa 14°/o. Sada!injost: . ikoncentracija <>dgovora u sadalinjosti je 'l"la petom, Sestom, sedmom i osffioan stepeniku, s tim Sto je na osmom stepen;ku 23•I o. BuduCnost: !koncen:tracija 'Odgovora je na ·sedmom, oomom devetom i desetOim i 'l"lajveca je na desetom steweniku sa 33°/o. Ove .podatke smo .prlkaza1i graflcki na sledeeoj strani. Broj stepenica Proillost Sadasnjost Budu6nost 10 9 8 7 6 5 4 3 2 )>MetOd. pore_ctenja aritmetiCke sre'dine na skali . P':"o, lbroj. ~~ta;nika na -svakom stepemku je pomnozen sahroJem stepemka. N a primer, a'ko su 162 ispital!liika ozn.alci!a stepen;k 7,. onda_162 mnozlmo sa 7 t dolbijrono 1134. D~ugo, re:m~ltat ?Vih ovih umnozaka . Si>beremo i dobijemo ukupan totall. Na]'zad, ukwpan totaJI dijellmo sa zlbirom ispitanika na Ska:li ·(±skllj<UcutiUICi ·Oille koj•i su oogovarali ·>>da ne maju« ill »n!isu dali odgovor«). · · )3roj stepeillca l)roj ·· na Iestvici ispitanika 0 1 X· 2 3 4 5 6 7 8 9 X Proizvod X X X X X X X X· 62 99 158 235 850 347 162 134 87 ' 28 62 198 474 (250 2.082 1.134 1.072 783 280 AritmetiCka sredina 9 21 16 18 15 4 2 24 22 14 5 1 0 33'/o 25 21 11 4 2 1 1 1 0 0 0 0 0 2 8,6 1 1 4,9 6,8 Nacionalni status na skali 11.275 i 940 i Pmlzv<XJ 11.275 i' zbir ispitanlka 2.172, de1lmo 2.172 d .tOJko dobiljemo OJriimetlcklu snJdinu 5,2.« 62 Bez odgovora 5 fJJ!o 9 23 Smatrali smo da je ;potre!mo videti i nacionalni status na : skalli Jugoslavide u ;prOOlosti, sada!Snjosti i budu6nosti, procenjen od str·ame raidniika, selja'ka, sluZibenilka i domacica. Rucnom ' ·obra:dom dolbili smo Sledeee pmseke: 0 H72 10 X 10 1 0 lO/o 2 Proslost Radnici Seljaci Sluzbenici pomar~ice 11.275 'Sa 4,8 5,5 5,2 4,9 Sadailnjost 6,8 7,0 7,0 7,0 Budu6nost i 8,6 7,9 8,8 8,7 Proslost: uporedeno sa jugoslovenskim nivoOilll jedino do- ' maeice .imaju istu.procenu p~oillosti Jugos1avije na skali, procena seljaka i SIOOI>eni'ka je .neilto fzn!!d jugoslovenSkog prose'ka, dok -se. ,pr_oc_ena. radni·ka- v~om·a. ,~ai? :r:a~lilkuje.. 63 �Sadailnjost: procena sadamtjosti JugoSlavije na ska>li od strane radnilka dadmaka je jugoslovenskom nivou ~er iznosi 6,8, do!k. JSU procene !Beljaka, 1Slu.Z:benilka i dooonaillca i'Znad jugo~ slovenskog proseka. Znaci r·a:c!nici su najlb1iZi jugoslc>Venskom niryou, odnosno i ne razli.k'Uju se u ftoj proceni. Buducnost: u !P<>gledu buducnosti JugoSlavije, radnici su ostali na jugoslovenslrom. nivou, jer ta !Procena iznosi 8,6, dok je !Procena selja,'ka iS!Pod jugoslovenskog nivoa, a ,procena sluzbenika i domaeica se nesto razlillouje lj nalazi se iznad op5teg jugosloven~ proseka. OISTRIBUCIJA NACIONLNOG STATUSA NA SKALI PO STEPENICAMA PREMA OCENI ISPITANIKA U JUGOSLAVIJI !I 40 35 • • ,'' buduC:nost \/ 30 25 Status nacionalnih Zelja na _skali Sve na'Cionallne 2elje obuhva!Cene .su s'kal<>Jn u tri vremenska perioda, u proS!osti, sada'ilnjosti i 'buduenosti. Merene su r·az-lilke i promene u nacionaJ.nim •Ze\jama na s!k:ali 1mnedu pvoSlosti i sadaSnjosti, 'za:tim Wmedu sadaSnjosti i ibl.llduCnosti. Na primer, ka'ko je jedno 'i:lq>itano lice gleda.lo na razvita'k industrije pre pet gocHna, tka!ko gleda .na razvltak 'IDdustrJje damas, 'sta ocekuje, odnosno lkako gleda na reilenje ovog pitanja u budu6nosti. Postoje 1li xazlike u QVa tr.i vremen.ska perioda illi ne? N acionallni status za sada'ilnjost na '""'""; :lznosi 6,8. Ispod ovog CJiPS!eg jugoslovenskog !Proseka nalaze se sledece naClOc na/line zelje: elektr1fi'kacija sela 6,7, skonomllika sta'biJnost i niZe cene 6,5:, bollji lllSlovi :stanovanja u gradu i Ilia .selu 6,5, izjedn"ce;nOe plata 6,5, smanjenje ,poreza seljadma ,6,3 i dug zivot i 2>dmvlje Tita 6,1. Izn"d opsteg jugoslov€'!lSI<:og ,proselka na skali se na'laze: mir 6,8, modernli!zadja proljoprivrede 7,0, zatim raxvtalk saobraCaja 7,0, da.lji ra:zviltak socija.~liZJin.a 7,0, re!Senje stambenog' pitarnja 7,0, raz.vitak ISkdlstva 7,0 i -naciona1no ded·ilnstvo 7,4. Nadcm.a•lni proop~itet, teJhniCki napreda!k zemJ.je:, z.aposlenost, zdravlje naroda i ·opsti razv>tak zem1tie >maju srednju vrednost 6,8 koja de ravna op!:tem jugoS!ovenslkom proseku u s<>da!iinjosti. (Vidi talbelu 13). Sve naciona/line zelje smo i gra:fiicki prlkaza1i u tri vrec menslka perioda, jer se na pregledmiji na:Cin istiJCu ra~zlike u 1 20 15 10 5 0 2 3 4 5 6 7 8 9 Na a[)SClsi na sv1m grafikoruima naneta je Skala oo ~:-10 ••tanenicama a ,na osi ordi'nati tzra~eni su proceffli od po ~ v,, sk ·-· ukUJPI><>g 'J>mj,a lst!>itamlika u .ttii. vremen a perru.u.a. 5 .Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije 1 65' �pagledu proslosti, sad<~Siliosti i 'buduenosti. Osim toga lJolje na taj naCin,;post~euno uporedi"ast !POdataka 'nego ~to nam ;pru~ zaju broj•cani pr~edi. Nacionalno iedln• Tabela 13" st'Yo Nacfonalne .,, Nacionalno je5. dinstvo . · 5 ViSa skola 13 Stanovi 27 Socijafuam 24 lndustrija 14 Sao'braeaj 16 Poljoprivreda 25 Mir Naoionalni pro40 speritet 9 Te'bnicki napredak 8 Zaposlenost 5 Zdravlje naroda Opsti razvitak zemlje 7 100 TOTAL UZORKA Elektrifikacija 6 sela Ekonomska sta13 'bilnost 5 Bolji stanovii · IzjednaCenje 5 plata 6 Smanjenje poreza 23 Dug zivot Tita ,j 0 ;;;; 0 0:: ~- ".,oo "'oo .,E, "O "'" 5,1 4,7 5,0 5,0 4,9 4,8 4,8 5,0 7,4 . 9,0 7J) 8,8 7,0 8,8 7,0 8,7 7,0 8,8 7J) 8,8 7,0 8,7 6,9 8,7 4,8 5,1 4,9 5,0 4,9 4,9 6,8 6,8 6,8 6,8 6,8 6,8 66 8,6 8,7 8,7 8,6 8,6 8,6 '1:1 <1:1 >CI'l 2,3 2,3 2;0 2J) 2,1 2,2 2,2 1,9 8,5 2,1 4,7 4,4 6,6 6,5 8,5 8,4 1,9 2,1 6/5 6,3 6,1 8,4 7,9 9,0 ~ <;1:1 0 " " ::> "" 0. 1,6 3,9 1,8 4,1 1,8 . 3,8 1,7 3,7 1,8 3,9 1,8 4,0 1,7 3,9 1,8 3,7 '"' ~~ -" O"' as a 74 82 210 415 370 220 241 381 2,0 1,8 3,8 615 1,7 1,9 . 3,6 139 1,9 1,9 3,8 118 70 1,8 1,8 3,6 1,9 . 1,8 3,7 112 1,9 1,8 3,7 1524 6,7 4,6 4,7 5,0 "0 .:;S ooo..ca~ 4,6 :n Tabele 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 obradi. "'" ·g.oo ~ j· 2 ~Q 1,9 1,6 1,1 1,8 1,9 1,9 1,7 1,6 2,9 3,9 3,8 4,0 3,6 3,2 4,0 j jf •• ••• 92 195 74 ....... "I ..• lizmo ..... t 2,3 • ..•I • j. ........ (, .. !. •• Boljl stanoYi Razvltak soe:lia• . . -:;; f ... Vlie ikolct STATUS NACIONALNIH ZELJA NA SKAU PREMA O:PADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI (Ofo) felje ·SKALA NACIONALNIH iELJA .2 .. I • I.'. I . i,L ~ :! 2,0 · 1, 8 1:7 ., i' 1,8 Razvltok soobro- NOcionolni prosperltet 1,8 ,. n Rozvltok lndustrlje Cojo Modernizocljo poljoprivrede Mlr 1,8 2,3 '' ,, . .!iiii 1,8 1, 7 '-' TehniCici nopredok Zoposlenost f . Zdrovlje noroda lzgrodnjo zemlje no svim podruCjimo I•. Total uzorko k" 1,8 h ... e ··~···-'5·.,r··t2.o F••.. •· ,............ !... ,,, "' . J ...... 3d ..... I ... , .......... .. ·"'"# $(! .... , t • · " ' '" . I .. 3 .. 1, 8 1, 9 ),9. 1,9 1:8 1,8 t. ...•• a , a 1:8 1:9 1,8 .. •• • • '·" 2 1 ,I'! I Elektrlfikacijo Elconomsko stabi/. '' · · ·• · nest ,, ,., ... f H. , ; I , s .1 1,9 1 So/.ji uslovi stonovo • njo U grodu j selu l•. · · • ;f' .. I. .J... • :.< t 2 1 I fi; 5 Smonjenje porno Dug iivot redsednlka Tlto l. ·j .. I 83 87 350 ···~·· b.· 0 I o ........ !. >I .j ,;,. 1 1 .. ··' I, 9 1' 9 1,7 1,6 1,6 • 5 0: 1,9 5 . .. -;:, ... 0 .. '. ~c ' lzjednaCenje Plata 'l:o.o o 1,9 "· I I I 2 3 4 .... : \ . , .... I 6 2,9 I I 8 9 I ·s v.. 1 l,l 7 -, 10 c::Jproilost !:.•:clsadain·jost- b ud ucnost ' uzete pre"ma amer:i~koj statistiCkoj - •• 67 �~ $ :1 Tabela' 15 Tabela 14 STATUS NACIONALNIH 2ELJA ISPITANIKA NA SKALI POREfJENJE SADASNJOST - PROSLOST (Ofoj .. ~ 'to TOTAL UZORKA 1000/o ~ 0 "" ::> 77"/o Nacionalni pro- 40 Stanovi NiZe cene Tehnicki napredak Zaposlenost Opsti razvoj zemlje , Elektrif-ikacija sela Smanjenje poreza lzjednacenje plata Vise skola Poboljsanje stanova Nacionalno jedinstvo Zdravlje naroda 77 27 25 24 23 16 14' 13 speritet Socijalizam Mir Industrija Dug zJvot Tita Poljoprivreda Saobracaj 82 75 82 83 80 79 83 74 80 74 13 9 8 7 6 6 5 5 5 5 5 74 77 68 80 83 80 81 80 6 " ;;; "'~ "" " " "" ::> o>i?. ffJ!o 1ffJ!o 1% ~ """ ,.c o>S 6 4 5 5 5 5 5 4 6 6 5 7 9 10 4 4 ~ 16 14 19 12 0 ~ ~~ I 11 I 1 1 14 I IS 1 13 19 1 13 1 21 19 14 22 16 'to 1524 615 415 381 370 350 241 220 201 195 139 118 112 92 87 83 11 2 82 20 14 17 4 3 74 74 70 Ova tabela pokazuje macionalne Zelje na ..skali u JPI'otlomeni i2imedu !proSlosti do sadaSttljosti. Pri1mera radi navod:icrno Sestu Mlju po redu poljoprivred", Razvit!llk i modemizacliju poljoprivrede zeli 241 odinosno 16% ispltan>ka, N a &ka~i u sadallnjooti u ·<>oowsu na pr<>Slost 80°/o smatr-a da je raJzvitak poljo,prJvrede bolji od pr<>Slosti, 5°/o smatra da nema razllke iztmedu proslosti i sa!da8nj-osti, a 14°/o srnatra da je razvitoJk [pOljqprivrede u .C:l{pa!danju u odnosu na .proSi1ost. Ta!k·o se mogu ·redom -videti i druge nacionalne Zelje. 1 68 STATUS NACIONALNIH 2ELJA NA SKALI POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST ("/oj TOTAL UZORKA Nacionalni pro-. speritet Socijalizam Mir Industrija Dug Zivot Ti ta Poljopriwreda SaobraCaj Stanovi NiZe cene TehniCki napredak Zaposlenosi OpSti razvitak zemlje ElektrifikaC!ija sela Srnanjenje poreza lzjednaCenje plata ViSe &kola PoboljSanje stanova Nacionalno jedinstiro Zdravlje naroda 6 1! """ 0 "' ::> ~ .. c "" "'e "'~ " " "' ::> o>i?. ~ o~ ~~ 10IJO/o 88% 8% 20fo 2°/o 40 27 25 24 '23 16 14 90 91 89 93 91 91 93 92 91 95 96 7 6 2 3 3 1 1 1 1 1 1 2 1 13 13 9 8 7 6 5 5 5 5 5 5 88 89 96 96 94 93 88 91 7 5 7 6 5 7 7 2 4 10 8 4 4 8 4 2 2 3 3 3 2 1 1 I 2 I 1 1 1 I I 2 4 3 .... --M:::: ·~ ~ _c 0 .. "'"" 1524 615 415 381 370 350 241 220 201 195 139 1!8 112 92 83 83 82 74 74 70 ·Gornja tabela pokazuje nacionalne Zelje u promeni 00 s~·~a~josti do ·buduOnosdi na skali. Na 1primer, razvitak soC1Ja!tzma dolazi na rang-Iisti na drugo mesto sa 415 is[pitac nika 27°/o, A'li 91"/o optimistioki g.Jeda na razvitalk socija1±7nna u buducnosti, 6°/o tv-,di da ce obuducnost -biti lsta ikao i sadaSnjost, a 3'0/o smaira da i::e rarzvitak soc:ijali.2Jma lbiti ru opa- ~~~ . A:nalizirali !Smo nacionalne Zelje na Skali koje imaju veCi pPOISek od opSteg ju.go.s!overuSkog U budu6nooti, cija je srednja vredno:st 9,0. To su 1pre svega nacional!no jediln:stvo i dug Zivot druga T1ta. Zatim smo se zadr.Zaili 111a oni·m Zeljaana :Ciji je prosek u buduCnooti 8,8, a to :su: razvitak. iSk'{)l1siva, reBenje 69' �stambenQ,g .pitanja, razvita..~ industrije, razvita'k .saOibraCaja. P<>Sle dolaze zelije ciji je prosek 8,7 - to su razvitaJk socijalizma, razvitak polj.oprivrede, mir. Uz· ra·zvitalk socijaaizma da1i smo i mir, a uz_ razyitak i ~oderni.;?;aciju poljqprivred~ da'li ISlllO i dve nacionalne zelje koje •se na'laze na skali isp<)d opsteg jugoslovenSkog proseka, a to su •smanjenje poreza seljacillna i .eilektrifikacija sela, jer su sa razvi1Jkom poljo;privrede povezarne. l'wstavili smo u analizi re.Senje stambooog piltanja u okviru naciona:1nih. 1Zelja jer rsm·o -to ariali:zira1i u. UiCnim zelja"!la pod naslovoon "P<>Sedova'll,je v'lastite ikuce ill stana«, lsto tatko smo izostavili a!lla'llzu tehn!Okog na;pre11ka i ·zaposlenosti i'td. Sve ove nacionalm.e r.Zelje i n.jlliov status na sk:8.li u proslixsti, S~dai'inj'osti i budu6nosti Se 'IJl{j,gU vldetj U tabelama 13, 14 i 15. A sada pogleda]mo prvo naclonalno jedlnstvo, ~aJtitm dug Zivot TJta, Q'atziv·j)f;ak socijal-imJ.a, ra2Nita!k !Skolske mreZe, razVltak ind<ustrlje, if.azvitaik saab~aJcaja, anodemlzaclju po1j<JiPiiUvJ:".ede, smamJenje poreza seljacitma ·i elektrjjfi:kacij,u sela ... Nacionalno jedinstvo · N acionalno jedi:nstvo naiazi se na 18 mestu na <rang llst! ru ·nacionalnim ZeJtiama, meduttm. na skali u •odnosu na buduim<>st ocenJjeno je sa najvecim optlmicmnom Ciji prosek ;:m<>Si 9,0 i veci je od opsteg jugoslovenskog pr<>seka. Ullru[p!no 74 h1\>itarrilka p(,dvuklo je ovu ~elju, odnosno 5°/o od 1524 ic<q>ita.na gradana Jugoslavije. 'Radnic! naciona1no jedinstvo istlcu na 14 mesto i rspoljavaju ga sa 6"/o, &luzbenici na 15 mesto sa 6"/o, ~"ljaci na 16°/o tmesto sa 4°/o i domacice na 19 anest<> (jposledOlje) sa 4•/o. Ova zelja na ISkali je izra!Zena u :sva tri vre"!lenska perioda i!zn!!d c.p.Steg jlllg<>s'!ovenslmg prooeka. Sadai§njost Budu6nost Pr<>slost ]lfacio!la1ni st!itms 4,9 ,6,8 8,6 N aCiona1no jed:instvo 5,1 7,4 9,0 U odnosu na pro.slost, u sad.,S!lljosti 81°/o gleda sa <>pfunizanom n.a. nacionalno .jedi.n\Stvo, ·1°/o je ibez promene u .svojim oce-:naona, a .14°/o tvroi da je ova zelja 11 sadai'inj<>Sti u qpadanju. Porast optimizma u .buducnosti u ·adnosu na srudai'injost i2l!lO'Si 880/o, zatim 8°/o sanatr·a da muedu sadai'injosti i bu~ 70 Na-cionalno·. jedinstvo -. po-1 · tastu · U Bez .. pro- u Bez padu mene 0~~~,.- ·I :pitanik~-~Broj-·iS_· Sadasnjost -~No .. '74. 14% 1% 81% . .proSlost BuduCnost74.'' '1'/o 8% 88% sadai'injost Sadasnjost proslost du6nosti nece biti ntkaJkve razlike u <pOgledu nacionaJinog jediinstva. U eel'inll gledani podaci nam pokazuju da Jugool<>verii sa optimmnom gledaliu na nacionaln<> .jedlnstvo u buducnosti. M'nogi gradani povezujU <lVU nacionah>U Zelju Sa ;ratom i strathutju od ra21dora i nesloge medu narodima u &lul:aju rata. Du.g zivot predsednika Tita U medumarodnoj arrketi »O ljudskoj sreCi« [pitanje se nije odnosrlo na Tita i mjegovu lilcnmrt. Medutim, pored brojnih .Zelja za elektriflkacij<>m, industrija'lizacijoan, ra!ZVitkom saobracaja, IPodizanJjem iikola, 350 i!!pitani:ka, odmosno 2~0/o, P?!ielelo je dug i\ivot i :zdravlje Tita. Na Skali su dve simlbolliCne zelje zauzeile .u l>udu6nosti · nadvl.Si st~en optimi.Zma: Du.g Zivot Tita i nacionalno jedinstvo. · NacionaJ!ni status Dug Zivot Tita Buduenost 8,6 9,0 Sadai'injost . 6,8 6,1 Pro.Slost 4,9 . 5,0 . Obe ove ze'lje ·imaju (9,0) prosek za bwduenost ve6i od naci01Ila1nog statusa uop.Ste Jugoslavije u .. budW6nosti, jer naciona1ni status dtma ariimetiCiku ~redinu 8,6. Poznato je da &U Ti1ova ·b<>rba i pdlitlka vezane za naciona'hno jedtnstv<> jugoslovenskih naroda. ~ Dug zivot Tita . SadasnJOSt pr<>Slost BuduCnostsada.Snjost :; " c. :> 83% 91%_ ~· " N = "e CQc. ~ 5% 7"/o " "" c. "' :> 1JO/o " 0 > ~ 0 N"" ~., Cllo " ' . ~~-= ·-" o·" c11:S. 350 350 71 �Qptimi~tN!ko .ra'!Pololieonje prema Titu, ~egovom zdravlju i po:IOZaju Predsednlka RE1Publike je u <POl'astu ·U rpros1osti ka sadaronosti na 83°/o, i u buducnosti taj se procenwt penje na skali na 91°/o. Svega 7°/o u buduenosti smatra da·u tome rpogledu neee biti TazJ!ilke. Ovakav. visok stepen qptimilzma mogao se i ace!kivati. MeC!utim da se pitanje odalosilo direktno na Tita i njegovu politlku, nbedeni l9mo i sa sigurnoscu :hi mogdi konstatovati da •hi taj stepen 'bio joll viS!. ~ ~ Vise skola ~ " " " Ne 0 0. Sadasnjost proslost Buduenostsadasnjost .,o ::::> o:>i'l. 830/o 40/o 940/o ~ ~ " "' 0 ~ ~ ~&! c. ::::> o:>'ll 40/o ·~ ~-= ~= 0 ~ cQE, 2!'/o 82 20/o 110/o 82 Revolucija, zatilm izgradnj.a socijali'Zma i rlanas a:Imivna i mfroljubiva koeg!Zisteneij a su pokazale. da su naradi Jugoslavije cvrsto okuplijeoni olko Tita. Razvitak skolske mreze Ovaj .prdb'lem u na-Sem istraZivanju izratZen je u nacionaJ.nhn .Ze1jam.a pod tenminima »Vi!Se Skala« il1i »razvitak Skolstva«. Tu oS1J)adaju ne samo ·osnovne, ·V€iC sve vm.te \Sredlll!jib i fatku!teta. 'Dolk •U P·laninskim podrucjillna i selima •razbijenog tipa pret>vi!aduje zelja za dtvaramjem OSIH>vnih sko!a i .suZibijanjem. nepismenosti, .dotle ISe u ravniiCarskion seoSk.im:i. podru<i:jima, rselima i <naseilj•illna zbij<mog tipa 'javJj"'in telinje za otvaranjem ru-ednjili Skola. Od 1~24 ispiJtanika, 82 odnosno 5% je :istaklo ovu lielju u svojilln odgovo•ima. U nacianaJJnilln ~eljama .rwzvitalk Skolske mr.e.Ze zaUtZima kod ~1ulibenika 12. mesto sa 8"/o, .:affun trinaoot<> m,Sto kod seljaka sa 6°/o, i n"'jzad sesnaesto mesto ll<O'd domacica sa 5°/o i sedamnaesto ikod radnika sa 4"/o. U Jugoslav.iji na ranrg-Hsti ova .nacionalfla Zelja dollazi na iSesnaestOmesto. Medu~!m na skali situacija je veoma povoljna i rpozitiVllla. Proslost Naci<>nalni statw Razvitalli: :§kalstva Sadasnjost Buduenost 4,9 4,7 6,8 7,0 8,6 8,8 Razvitak ilkolstva u sadasnj<>sti i •buducnosti je na skali odreden iznad qpsteg jugoslovenskog .proseka, na primer sadaSn.fo.st na }urgdslovens1wm niVou iz·noSi 6,8, a ra~vltak Skol- stva 7,0. 72 Stepen qptimizma ispitan:lh gradana gdedan na razv.itak llkolske mr~e, vaspitanje i dbrazovanje i2mosi. 83°/o na relaciji proslost - sadallnjost, ·a u buduenosti se penje na 94°/o.. To zn!ICi da gradani Jugoslavije sa ovecim qptillni!zJ:mom gledaju na ·razvitak skolstva u bud'l.ICnosti. Jmteresallltno je istaci da se nijedan ispitanik nije lzjasnio .pesimistiNci u pogledu dalj<lg razvitka Skolstva u buducnooti. !VIinoge evropske i druge zemlje da'VIIJ.o su lilkvidirale I)TObiem nepismenosti. U Jugos!aviji, narocito U nekim kraj<l'vima, postavlj8. se u oStroj formi 'SU:2fuijooje .nepismenosti. OvaJkva situacija ima k<>rena jos u proSlosti. Dovoljn<> je da pOgleda.:mo podatke o· pi1smenosti i nepismenosti IStanovniStva iz 1961. godine ·uporedene sa 1921, 1931, 1948. oi 1953. godinom pa da vid:iJrno lkoUke su razlilke i lkalkve ipOSledice.28 Stanovniiitvo prema opismenosti f!'/o) 1921. Ukupno pistnenih nepismenih 1931. 1948. 1953. 1961. 48,5 51,5 55,4 44,6 74,6 25,4 74,6 25,4 80,3 19,7 Najnoviji statistiaki podaci iz 1961 ..godLn.e ,pokBJZuju da je najveci braj n'1Pismenib na Kosovu i Met<>hlji •glde procenat i.21nosi 64,50/o, zatian dolazi Bosna i Hercegovina \Sa 53,90/o, posle toga Makedonija sa 40,i0 /o. Ovi vrocenti se odnose na stanovni.Stvo jzmedu 35 i 64 godlna starosti. Veorna ·iscrpnru i dokumentovanu 'S'tudiju o oy;oon problemu dao je Demografski centar Instituta drulitvenih nauka 2s Vidi: StattstiCki bilten 298, januar 1964. godine, 10 i vi§e strana 12. gacZina prema pismenosti 1921, 1931, 1948, StanovnfStvo starv 1953 i 1961. godine~ �tC'f\eogradii u iknditli Demografska kretanja i projekcije u Jugoilaviji, (m~rta 1964), u poglavlju koje nosi naslov Prosvetne kaTakteristike stanovni8tva Jugosla·oije~~ Tu su zahvaCetia dva pr<lb1ema: 1pismenast i !>loo!Ska sprema. Dalji razvitak socijalizma Dva krlliPna pr<Jiblema postavljaju ~e danas u svetu uap.Ste: onir i ·i>~gtadn.ja ~ocija:lizma. Oba. zauzilmatiu IP<>Se'bno tnesto u Jugoslavfji ·u nacionalnilm zeljama i strahovanjilma. Skor.o u svim repul>liikama n..Sli smo odgavore ikoji izrazavaju ze!ju da se dalje ,prodru<i i2!gradnja socijali:oma"'kako hi mogli IPreci u ikomunizOJ!tn. Narodi Jugoslavije •su· u Revoluciji evrsto v·e'Zali svoju sudlbinu u lborobi za Sloboda, mtr i .~ocijaliza1111:~ U nacionalln.1m zeljOJ!tna i2lgradnja socijalizma dolazi lila drugo mes'to sa 415 odnoS!Ilo 27°/o ispitanika, odmah !Poole lllachmainog prosperiteta. Kod radllllka i SluZhenlka r32Nitak socija" lizma 1zauzima drugo mesto u l!lacionalnim- -:Zeljmna na rang~ listi i rava:!ll je jugoslovenskom niVOU, dok ikod se!j$a QV3 Zelja je .na S_estom, a ~ad do.ma.~Cica na 1sedmom. mes:tu. Radnic,i, je 'ispoljavaju sa 45"/o, seljaci sa 21°/o, slu:2benid sa 37"/o i doonacice sa 14°/o. P.roslost 4,9 5,0 Buduenost SadaSilj<>st 6,8 7,() Nacionalni atatus Izgradnja sociljaJi~a 8,6 8,7 ! Na reilaciji .pr<>lilost - sad..Snjost 82% sm1<tra da je ~ituaclja za izgrad!llju socija:tizma povo!jnija u sada8njosti, 4°/o smatra da nema ratzlike, a 14°/o smaotra da je sadaooja siiuacija gora od ,proole; Buduenost je povOlijnija jer se optimisti<Jko raspo~ loi!:e!llje .penje na 91°/o, zatilm 6°/o ne vidi !Promene, a svega 3°/o •su pes1misti&oi orijentisani. M i r zeli 381 ispitano 'lice odnosno 25•/o. iNa rang-listi zauzeo je treCe :mesto u tnacionai-nim Zel.jama gradan.a Jugo.,. slavije. Domacice sta'V'lj.alju mir na drugo mesto sa 319 /o, ()dmah ,pcs!e!llacionaln<tg ;prosperiteta, dok u Jugoslaviji u cciini ova zelja, kao sto smo v1deli dolazi :na <trece mesto. Posle do· maCica !Seljaci u naci-onalnim Zeljama IS'tavljaju llnir na treCe mesto kao i ispiianici u Jugoslawiji sa 25•/o, t<aotilm radnici isti!Cu mi~ na rpeto ·mesto sa 23°/G i slu:Zbenici ·na rsedm.o mesto sa 18°/o. · Jugos1wensl<i narod l!eH mir ne samo u Jugoslaviji nego i u cel<>m svetu. Mnogi gradani kaji su pr~ziveli prvi i drugi svetski r.at i osetili •ratne strahote u svojilm odgovorima lka.Zu veoma !ki-atko:-•»Mir«. »Dane bude rata«. Mir ii Socljallzam Sadasnjost - proSlost BuduCnost- sada5njost "' 0 0. :o. ~ ~ " ~ N8 ~ 0 "'5. i! 0. "' :::> Ni?. ~"0 <!lo -·" ' ... c ~ . '§'~-:· "' 0.. 6lJfo 415 30/o 415. 29-Vid.i: PrOsvetrie karakteriStike stanovniAtva Jugoslavije. str. 142_. '74 :::> Sadasnjoot proslost ., "' :; 0. jugoSl<>.~ ~ 'Buduenoot 8,6 8,7 6,9 ~va tri vremenska ;perioda mir je <>eenjen na sikaJi ne5to vise od opSteg jugoslovenskog nivoa. < 140/o 82!'/o 910/o " "0 "' 0 > Sada§njost 6,8 U MIr U s\•a tri vrsmenaka perioda ova zetja je iznad venskog p,,.eka lila s)<aJi. ProSJ.ost 4,9 5,0 N acionalni status BuduCnost- sada8njost ., " Ns ~ ~0 <!liS. " "0 " 0 > ~ ... .~~ :::> <!lo -" o;a. . 0. " 0 NbD ~"0 0 tG 75'/o SO/o 19'/o ·toto 381 89'/o 70fo 30/o l'lo ' 381 U <>dnosu proslost - sadasnjost 75°/o ·smatra da 'je situacija za ocuvanje onira bo!ja u sada8njosti. Razllllru u ,pogledu oCuvanja mira izmedu ;proSlosti i ;sadaSnjosti ne vidi 5fJ/o, a 1go/o je uvereno !da je sa!da.Snja situacija .pogorsana. Porast o.ptlmistiillrog raspolozenja i .ubedenja <u. pogledu aCUVanja mira, OdnOO!IlO OVa zeJja U ,bUJducnosti [penje se na 75 �89"/o, zatirrn 7•1o ne vidi razl;i;ku, 3°lo su u padu i 1°lo je 'bez odigovora. Gradani Jugoslavije u svojim verfuallnirrn odgovo- rima za!kljuCuju da i.:e .se razv.iti industrija, (pOdiCi graJdovi, poveCati proizvodnja, ;:d{o bude mir u Jugoslaviji i sv.etu, a Ume ce se i poboljsati zivot radni.h. '!judi, 'tj. standaro •ce biti na viSem nivou. Razvitak industrije Po frekvencij,i ,razvitak i<n!dustrije u nacionalnim Ze!Jjama zaUJZirrna i;etv·rto mesto u Jugo~laviji. Od 1524 i'l])itaJna lica 370 Odnosno 240/o istakli ,su u svojim odgovor.irrna ovu Zelju. Seljaci je stavljaju na drugo mesto sa 27°lo, Slufbenici na trece mesto tSa 301()/o, a rad.nici na Cetvrto mesto -sa 26°/D- i ;doonaCice isto taiko na cetvrto mesto !kao i radniei sa l'T"Io. 'U nerazvijenim >podrucjirrna Srfuije ~osovo i Metdhija), razvitak imdustrije se .stavlja na prvo mesto, a u Srbiji u celini na dr:u;go mesto. Isto tako ltla drugo mesto razvitak .industrije staovildaju Maikedonci u svojim nacionalnim Zeljama. S~ovenija, Hrvatska i Crna Gora .ootaju na jugoslovenSkom nivou, jer sve tri repulblike stavl.jaju razvita!k industrije na cetvrto mesto. U Bosni i Hercegovini ispitanki su stavili ra:zvita!k in!dustrije na sedano mesto, a to se moZe ·objasniti time Sto te ova Tepubl'ik8 poS!e drugog svetsl<og rata i•mala dntenziva!in illldustrijski ra:zvita;k. SadaS!!ljost 6,8 Pros1ost Naoionalni status Status i.ndustrije 4,9 4,9 Buducnost 8,6 8,8 7,Q Sadaiffijost i 1buduenost su n.Sto iznad jugoslovenskog proseka,. a .proslost je jed!!la!ka jugoslovenSkom nivou. " ti ~ Sada8njoot proSlost BuduCnost ..:..sadaSnjost. 76 zaostalu .privrednu strukturu d. poveCava prodUik.tiVI!lost rada, zatim povlaC'i za robom Ta'Zv'itaik saobraCaj.a, urhanizaoiju, r·a:zvita!k Skolstva iltd. U .pem,pektivnom planu Saveznog zavoda za >prilvredno planiranje [predvida se brz razvoj svib industrijSiklh grana da bi se zadovalji1e [potrelbe domace potro8nje i (p(lvecao izvoz.~ Saobracaj SaobraCaj zaostaje za razvi-tjkoon .industrije i j-oS uvek ne moZe Ida p-odmtri sve tprivredne 1potr-abe. Brza &nldustrijaJizacija p.riV<nkla je radnu IS!lagu u industrij:Sk.e cenrtre i!z raznih kral.ieva il<ooja se sva'kodnevno prevozi od mesta sta!inovanja do mesta rada. Te po·trebe .sve vH:ie rastu ::i. zato su mnogi gra-. <!ani u svojirm naCionalnim !Zeljanla mag1lasi'li d.alji razvita~ Status na skali lndustrija Na rel'aciji'" [proSlds't - sa:daS!!ljost 82•lo tie optirrnisticki orijentisano i sm.atra da je s"da8nji ·ra:zvitak industrije bolji od razl'iot:ka u [p<OSldsti, 5°lo ne vldi ·razliku ·izmedu sadaiinjosti i proslosti, a l2°lo je [pesirrnisti~ki orijentisano i Slllatra da je sa;da!Snja situacija gora od pro8le, a 1°lo je 'bez odgovora. Qptimist1Cki razvitak ·i.ndustrije u buduenosti izralien je sa 93°I o, z"tim 5°I o smatra da ce lbuduca situacij a biti bez promene u •odlllosu na sada8nljost, 1°lo zastupa miSljenje dace razvitalk i:ntlustrije u 'buducnosti bit; gori ad sada:Snjeg i 10/o je lbe!Z odgovora. Shvatljivo je Sto nera:zvijena podrwcja zele u prvom redu razvita!k lndustrije, der industrija transfurmise ~ " " " Ne '0 " 15 c. " ::0 o:>o " 15 Nb.O ·~ .\2 =: ·~" 0" c. ::0 o:>ii. 82% 5°/o 12% }O/o 370 93% 5°/o 1% 1°/ri 370 ~ 0 ~'0 cO=& saobracaja. Se1jaoi i domojcice stavljalju ovu ~e]ju na peto mesto, (seljaci sa 21°lo, a domacice sa 15°lo), dok je lkod radnlka i .s!OObenika :na devet<>m mestu i 'to d<C>d •radn1ka sa 12"lo, a lkad s!W<benika sa 10°lo. Na Sikali 220 ·gradana odn:oS!!lo H"lo od 1524 ispitanika odredilo je sa visoilcitn •<>ptirrnfuomom u buduCnosti ovu .Zelju i nadu. Proolost 4,8 Sadasnjost 7,0 Buducnost 8,8 RazHka i2medu proSlosti i sada.Snjosti na s'kafii imosi 2,2, a •izmedu sada.Snjosti i budu6nosti 1,8, a <>d [pr<>Slosti do buduenosti 4,0. 30 Vidi: Osnovni ekonomsko~voUtiCki problemi · druStvenog plana Ju~ goslavije (1964-1970), strana 148. ~ �' Saobracaj ' . ~ ~ c. " " NEI 8 ~ ' " ..c. " :::> Sadasnjost -" pioslost BuduCnostsa:damjost Ole. Q.l, :;l 641'/o 17'/o ~' > 0 -~~ __ '' 180fo 86'/o 60fo -- Olo ... $,;; .,..:;,c 0 .. ' -~-a javljuju' da je v·reme da u njihovim rpoljima oru ~raktori, dii kOila sa vol<YV'slwm i ikonj·skom zapregom trefua ~ameniti auto• mdbilima. Ra~Uka izlmedu sadaSnjosti i ;prO'Slosti na Stkaii jlznosi. 2,2, a 'i:zmed:u · isa!daSnjosti i ·buduCnosti J, 71 ;ra:zli!k·a za ceo wronenSki ra:m~a:k od pros1osti do buduenosti i=osi 3,9. 220 10fo Proslost 4,8 220' u sada.Snj<osti 64•/o pozltivno ocenjw.je rw:vit>ill<: \Saolm.:Caja, 17•/o smatra da nrona promene i=ed:u pr<!slostii sadaS<njosti, 18"/omiili daje sad,;Snja situacija u razvi'tku sadbracaja gora: odprosle i1°/o je bez odgovora. , Na rellaciji sada8njost - ,budu<most 86°/o smatra da situadja biti1boija, 7°7one vjldi razli'ku, 6,% oceJ>juje ibudu<most kao govu od sadaiinjosti i 1% ,je •bez odgovora: TE>ZiSte se u' zelj a>D.a t>ill<:ode stav]jj a na razvita!k drUI!ilSkog saol>racaj a i dolbrilll veza izmed:u seoskih podrucja u ravnicarskim i zitoro<lnim tkrajevima. ee .. - ~ 0 c. :::> Moder,izacija po!joprivrede 78 Buduenost 8,7 U sil.da8nj01Sti i buduenosti modernizaci:ja poJdopriovreile na Skaili je ne!lito 'VJsa od jugoslovenskog opsteg ni'voa, a u proslosti nesto sla!l>ija. R&li!ka izmed:u proslosti i sadaS<njosti poikazuje ida je 80% u sada8njoj situaclj!i optilmisti<llci ocenilo razvilaik poljoprivrede u odnosu na proiilost, 5°/o ne v~c!i promene i2mled:u proS!osti i sa!daiinjosti, a 14°/o smatra da je sadaiinja situaci)ja gora od pr<>iile i 1°/o nije dao odgovor. Poljoprivreda Uz .modernizaciju poljoprlvreile ,rpovezali srno smanjenje poreza i clektr.ifikaciju sela, jer sve ovo cW jednu ceHnu U, tretiranju ove rprOib'lronatilke. Poljoprivreila zauzima vldno mesto u plJ..anovima i jprogramima naSih ·savezmih ustanova i Savezne narod;ne skupijtioe, a t>ill<:ode i u ;planovima i progral)lilma op!Stlnstkih,, sreskib i repub.liOkih skupstilna. Modernizacija po!jopriv.rede zauzela je iiezto mesto u nacionalnim zcljama gradana Jugoslavije, jer 241 isrpitanik, odnosno 11:1% od 1524, zeli modemlzaciju rpoffijoprivrede. Seljaei u !Prvom redu istiCu modernizaciju polj<wrivrede i ··to na Cetvrtom mestu sa 24°/o, na O'Smom -mestu .radn:ici sa 15°/o, i slwbenici sa 17°/o, dok je 'kod d<>l!laeica ova zelja na devetom mestu sa 9•/o. Sananjenje poreza zeli 87 odnoono 6°/o, a e!ektriiikaciju sela 92 odnosno 6°/o. Sve ave zclje postavljaju uglavnOI!ll scljaci, ik>ill<:o ·U ravn]carskim krajevima, tO!ko isto i u kraiikim i ;planioslkim predelima. P<1d moderni!zacijom seljaci Zele i dC~tllju ·viSe traktora, komlba!j!Ila, ·ma!Sina ~a seCu kukuruza, lcUpanje orepe itd. U Um>~kim ikrajevima seljaci iz- SaJda.Snjost 7,0 S<~da!SnJOOt - 80"/o proSiloBit Buducnostsada8njost 910fo ,.u_ .. " " ~ 0 > 0 c. Ni3 .,o Oll'l. 5"/o - ., " NO/) ... -·0~ ~_, :::> Olo """ 0315. . 140fo 1°/o 241 fl'/o 10fo 241 Od 241 lica u ddnosu na budu<most 91•/o op'timi:stiJOki. gleda na modernizaciju p<iljopriv:rede, 6°/o smatra da neee biti nlk>ill<:ve razlilke i2mledu sada:§njosti i buduenosti ;, 1"/o smatra da ce buduca siltuacija .biti gova od sa1daiinje. Smanjenje poreza se1jaci povezuju sa suSnim i nerodnirn g<Jdm,;ma i sa cenama na tr~. Oni zele da se smanji porez kaida nastupe suilne i nerodne gOO:ioe []ii da"''re podi2m i cene po1joprivn!dnim proizvod;ma floada sikoce cene •tekstillnim proizvodima i ostalim artlkllima koje seljaci maradu da kupuju u gradu. U •ovom pitooju je tkcJd seljaka optimizam i pesim'izam na SkaU niZi od jugos!ovenskog nivoa u celini. ProSlost 4,7 Saida.Snjost 6,3 Buduenost 7,9 79 �R31Zllka iz.medu proslosti _i S!lJI;iailhjoSti je 1,6, i2llnedu sa'liaSn.j<:lSti i buducnasti isto 1,6, a od proiilosti do sadaiinjosti iznosi 3,2. U sadasnjoj situ:aoiji 42% je c>ptillnistill'JM ocenilo sma<njenje poreza i smatra,ju da je ~adaiinja sit;tac:Iia bolja ~ proiile, 25"/o smatra da nema razl>ke u sma;nJ':"'J.'ll l!'ore:za "7<medu proslosti i sadaSn.josti, .a 33°/o je .pesrm1stli!ki. omentlsano [ smatra Ida je sadaiinja situacija gora. ~ Sadasnjost proslost BuduCnostsadasnjost " 0 ;:J Smanjenje poreza "' " " ..,e " 0 ..,:;, ~ c. " .!!a= '" ~ :0 ~ ..,o -o c. " -" O" ..,-g """ ;:J 42'/o 25°/o 17% 17'/o 87 33'/o 6'Y'/o ~:a 1 87 Procenti optimlstiCki r~lozenih. u lbuduimosti se_ poe .a_ .smamjujru se procent1 pesimistilCki QTijentisanih u od!nosu ina sadaSnj-ost. Iz gornjih podataka saznajento da je 650fo qpt;imistloki octri!lo "~~ien_i': poreza u budu!Cnosti, 17"/o •smatra da nece u tQJ pohllcl bitl proonene, a 17"/o smatra ida ce biti j-oii teza situacij-a i 1°/o po ovom ;pitanju u bwi<ui:noSti je bez otdgovara. Elelriflkaclja seIa ~ m " . " e "' tje ~ O· c. SadasnJOSt pro.Slost BuduCnostsada5njost " •m .~~ 0~ as a ~g, """ "'0 ;:J "'"- ;:J " c; I> :0 -o c. 58'/o 19"/o 23'/o 92 79"/o 12"/o 9"/o 92 Mnoga seoska podrui:ja zahtev·aju, ·zele i "ocektiju elektri" ffkaciju !ka'ko bi ,mogli koristiti :ra!dio aparate,. televi~ore, t.ilko da lri petrolejke zamenili elektriCriim sij·alicama. Ar!tmetiCka sredina aJ.a skali je u sva tri vremenSka [>eriotda ispOd jUJgoSlovaru>kog 'llivoa. Od 92 isp:itanika 58"/o na re!acilji proiilost s~dasnjost ocenl!o je ;poo:i~o elektriflka'Ciju sela, 19•/o smatra da nema promen~, ~ 23°/o je pesimistiCiki orijenUsano. BuduCa situacija u min.osu lila 'sadaJSnju se tpolbOlj~ava jer 7go/o qpthnistiCki gieda na ellektriflkaciju sella, 12% ne vidi ra~liku homedu sa'clasnjosti -'i l:>udu/mosti i g>fo .smatra da se buduca situacija u elektrifikaciji sela nei:e pOIJ>raviti. ve6avaju u Odnosu na sadaSn}o.st Kon'kretni odgavrori o •modermizaciji IPOljopr-i<vrede, sma- njenju poreza •l elekt~ifikaciju sela mogu se v'ldeti ~ <>deljku o profesionalnim strukturama, d<oje se odnose •na Se!Jake. Elektrifikacija sela Svakako da je ova zelja -viSe <ikupivala stanovnlke u seli'ma nego u gfiitdov-ima. Poomatrana na -Te1aciji ISelo-grad, pre!ma naSilm strutistilffidm podacima liiZ istraZivanlj-a ·u Turalnim [poidruC.jirila, ·zauzela je osmo mesto sa 11°/o, a u gradskoj sre<dini ldolazi na preilpoolednje, osamnaesto mesto sa 1°/o. . Prema profesion!rlnoj struk'turi seljaci stavljaju elektnfikaclju sela na 11 mes'to sa 10°/o, a s1ui!Jbenici na 18 mesto sa 'i'i'/o, zatlm raldmici na 16 mesto sa 4°/o i dO<mai:fice na 12 mesto sa 7°/o. 80 Tabe!a 16 NACIONALNE ZELJE PREMA POLU (Ofo) Muskarci Nacionalni prosperitet Ra,zvltak socijalizma Razvitak lndusill:ije Dug zivot Tita Model'llkacija poljoprivrede MiT Razvitak. saobraCaja N:iZe cene Tehnioki napredak ReSenje stambenog pitanja ZaposJ.enost Opsti razvitak zerrnlje Elektrifikacija sefa Izjednaeenje plata Smanjenje poreza Nacionalno jedinstvo Razvitak Skols~va Bolji stanovi Zdravlje naroda 43 35 29 24 22 21 16 12 12 Zene Nacionalni pr05pecitet Mir Dug Zivot Tita Razvitak socij alizma Ra.zJVitak mdu~<trije Re5enje stambenog pitanja Ekonomska ·stabilnost Razvita:k saobraCaja Modernizacija poljo- .. ,priwede 10 8 7 7 7 6 6 5 4 4 f3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije ..: ,.:· Zaposlenost ·, . Opsti razvitak:: zemlje Tehni6ki napredak Razvitak sk<>lstva . J3olji ~tanovi Zdravlje naxoda Elektrifikacij a ~ela Smanjenje poreza .. Izjednacenje plaJta -:-_ Naciona1no je~tvo 38 - 29 22 19 19 16 13 12 9 8 8 6 6 6 6 5 5 4 4, Sl �Tabela 17 NACIONALNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI (Ofo) pitanja 21 - 29 godina Razvitak saobracaja 42 Nacionalni prosperitet Tehnicki napredak 31 . Razvitak imdusllrije Zaposlenost 29 Razvitak socijalizma Opsti razvitak 24 Dug Zivot Tita Izjednacenje plata 23 Mir "'Razvltak skolstva 19 Razvitak saobraCaja Elektrifikacija sela Moderniz3;cija poViSi .standard 17 ljoprivrede NaciOnalno jCdinstvo Re!.enje stambenog Smanjenje poreza 16 pitanja Razvitak skolstva 11 Ekonomska stabilnost 11 Tehnicki napredak 50 i viSe 9 Zaposlenost 9 Elektrifikacija sela Nacionalni prosperitet 7 Opsti mzvitak Mir 7 Izjednacenje plata Socij a:llzam 7 Razvitak Skolstva Industrija 7 Bolji stanovi Tito 6 Nacionalno j ed.i:Jls.tvo Modernizacija poljopr. 5 Zda:avlje naroda SaobraCa.j Smanjenje poreza Ni.Ze cene 4 seljadma Re5enje stambenog pitanja 30 - 49 godina Smanjenje poreza OpSti razvitak zemlje 43 Nacionalni prosperitet Tehnioki napredak 35 Razvitak industrije Zdravlje naroda Razvitak socijalizma 32 Zaposlenost Dug zivot Tita 26 Elektrifikacija sela 25 Mir Izjednacenje plata Modernizacija poljoRazvitak skolstva 15 privrede Bolji stanovi 15 Ni:Z.e cene Nacionalno jedinstvo Re!.enje stambenog 14 13 10 9 7 6 6 5 5 5 4 4 Grad Nacionalni prosperltet Rarzvitak socijalizma Dug Zivot Tita 18 11 10 9 9 8 6 6 5 5 5 5 4 46 32 28 Razvitak industrije Mir Resenje stambenog pitanja Ni.Ze cene Modernlzacija poljoprivrede Tehnicki napredak Razvitak saobraCaja Opsti razvitak zernlje IzjednaCenje plata Zaposlenost Razvitak skolstva Bolji stanovi Zdravlje naroda Nacionalno jedinstvo Elektrifikacija sela Smanjenje poreza 25 23 19. 16 12 12 9 8 7 6 5 5 5 4 1 1 35 26 18 18 Tabe!a 19 N.4.CIONALNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo) 17 16 13 11 10 9 8 6 6 5 5 5 4 3 3 7'abela 18 NACIONALNE ZELJE PREMA MESTU.STANOVANJA GRAD - SELO (Ofo) 22 Razvitak socijalizma Selo Modernizacija poljo34 Nacionalni prosperitet 20 privrede 27 Mir 20 Razvitak saobraCa.ja Razvitak industrije 24 82 Dug zivot Tita Elektrifikacija sela Smanjenje poreza Ekonomska stabilnost Zaposlenost ReSenje stambenog pitanja OpSti razvitak ,zemlje Razvitak skolstva TehniOki napredak Bolji stanovi Nacionalno jedinstvo Zdravlje naroda IzjednaCenje plata Sluf.benici Radnici Nacionalni prosperitet Razvitak. sodjalizma Zdravlje Tita RaZvitak inPustrije Mir Ekonomaka stabilnost Stambeno pitanje ModeriDzadja poljo-• privrede Razvitak saobraCaja Opsti razvitak zemlje Tehnioki napredak Zaposlenost Izjednacenje plata Nacionalno jeilinstvo _ Poboljsanje stambenib uslova Elektrifikacija sela Razvitak Skolstva Zdravlje naroda Smanjenje poreza ,. 50 45 40 26 23 18 17 15 12 12 10 10 8 6 5 4 4 3 1 Nacionalni prosperitet Razvitak socijalizma Razvitak industrije Zdravlje Tita · Resenje stambenog pitanja Tehnicki napredak Mir . Modernlzacija poljoprivrede Razvitak saobraCaja Ekonomska stabilnost Izjednaeenje plata Razvitak skolstva Zdravlje naro4a Opsti razvitak zemlje Naciona1no jedinstvo Poboljsanje stambenili uslova Zaposlenost Elektrifikacija sela Smanjenje poreza seljacima: '- 53 37 30 20 19 19 18 17 10 9 9 8 8 6 6 4 3 3 83 �Seljaci Nacionalni _prosperitet Razvitak industrije Mir M?<~ernizacija poljoppvrede · . R!!Zvitak saobraeaja Raiyitak socijalizma Smanjenje poreza Zdravlje Tita Zaposlenost Ekonomska stabilnost Elektrifikacija · sela R.eii~je stambenog prtan1a Razvitak Sikolstva rehnicki napredak Pobo!jsanje stambe. itih uslova · Nacionalno jedinstvo Zdravlje naroda OpSti razvitak zemlje Izjednacenje plata J)omaCice 28 27 25 N:acionalni prosperi-tet 24 21 21 14 17 IS Stambeno pita!llje Razvita:k socijalmua Ekanomska stabilnost I\1?C'ernizacija polj<>pnvrede Opsti razvitak zemlje 11 10 10 15 14 13 9 8 7 7 Zaposlenost E!ektritikacija sela Bolji stambeni uslovi Tehnicki Iiapredak Sinanjenje poreza Razvitak skolstva Zdrav!je naroda IzjednaCenje plata N:acionalno jedinstvo 8 6 5 4 4 4 3 3 * or· · · P ~IZBilll J·U;goslovensklh 31 20 Razvitak saobraCaja 13 * 36 Mir Zdrav!je Tita Razvitak industrije 7 6 5 5 5 4 4 • saobraCa}a, dalji razvitak oocijali21llla, reSenje stambenog pi- · narnda ima woje idublje · ikorene u nJih<>v"' ±sto-r!·J· 1, u !pros {)'.::n!, u · orbi za slorbodu i Olp!Sta~ · 'I ~· b . "IJ n~ .na .svome. tlu. 'Dovoljno je ·da se podset'inno naklh rustorlJSkilh dagadaJa 1z balkaru!klh ra'tova, prvog i drwgog svetskog :~ta, Pa ?a vidi·mo kroz ;kwkve .su .. sve teSkoCe mo-rali P~<>~~Ih narofd.~ J~goslavije ~ borbi 7a slobeldu. Dovdljno je samo da se l?odoe_;m;no SrfurJe 1 Sumadije 1804, 1815, 1913, 1914, 1 1915; . - tih teSk>ih dal!la kada su jugoslovf!lllS!ki namd'i ,J,sH preko IJ'"ds~ih snaga boreti se 'S neprijate!jem i gladu. s je<dne str~ne vodth su bo~bu .protiv twrskog feuidalnog sistema ; carevme, .• s '?.~uge str":'e protiv Austro-U,ga!1Ske ka,pitalistiiC<ke monarhi]e, C1JI su se 'mteresi sulkobl(javali na Uu Jugos!wije. P;ofesor b~ograJdskog uni'rerziteta dr J wan Oviji:C u svome de!u »Ps1h>oke osobine Juznlh Slovena« {1931) ut·-d· · d ct· sk" . . . . . •·" w Je a mar 1 liudi v,eruJU da nema 1elik01ca koje ne ,bi lllleig.Ji saVladati da su se u toku oslorije 'ZrtvovaJl'i do iscl'pljenja 34 celog naroda. Jugoslovenski IIlarodi su spremni da !Podnose nei:Skaza:ne tsSkoCe za naC;i.anah~;u sldboidu i iJdeaJ.e. 31 s ~ 0 b ·0 d a je 'hila <lna sreea ~ojoj su te<lili svi jugosloVe:risk:i rnarodi i Srbi, i Hrvati, i Slovenci, [ Mafk:edonci,- i Cr,nogorci, i n·arodi Bnsne i Hercegovine ,(Srbi, Hrva'ti i muslirilani i<;ao etlrrlaka grupa) i ostale nacionalne mal!ljine. Ne sa!IIIo rla sU -tezni kcl .S'lobodi rve{· su se hori1i ~za slohodu, tkrv i};>rolevali i ldavalli svoj e 'Zivote ,i u najnovjjjoj istoriji. K•roz Jugoslaviju su proSli mnagi osvaja:Ci, ali nillw od njih nije mogao uni!Stiti i a\SilmHkati jugoSlovenske narode, iko.jl su saCuvali tSvoj a naci0111a1na obele.Zja ,i nirsu se da1i 'denaciona:lizirati 32 U nacionalnim Zeljama radrnici, 'Seljaci, sluZbenici i .domarCice na rarng-IiSti na prvo mesto istilCu nadonalni priDsperitet. Po ovorn i joS drugim .pitanjima IPOjavile su se &i'Cnosti i dstovetnosti u nacionallnim Ze.ljama. Medutim, postoje i razllke. Radnici i sluzbenici na paslednje mesto stavljaju smanjenje .poreza seljacima, a tloonaCice naciO'llallno jedinstvo. Nacionals:ni status :n.a .ska'li u proSlosti iznosi 4,9, u sadamjosti je 6,8 i u bu>du6nosti 8,6. Izna!d opsteg jUJgoslovenskog proseka, rabmajuCi. od sada:Sn}osti, nalaze :se mir, ·modemnizacija poljoprivrede, razvHak tanja, razvita.k skolis'tva i naciooa]no (jedims1Jvo. lS(pod opsteg jugos:Iovenskog proseka nalazi se e!E!ktrifikaaija sela, ekonom:9ka sta'bilnos't i ni.Ze cene, bolji uslav:i stanovanja u selu i u gradu, i'zjednarCenje plata i ·smanjenje poreza seljaciana. Koeficijent<Jm korelacije ranga utvrd111 smo da su radnici l!lajhliii jugaslovenskom ll1ivou u .nacio:nalnim Ze!lja.ma, a najvise su udaljeni od jugoslwenSkog rprooaka slu:Zbenici. Te xazlike se -obja.Snj.avaju rarzHCirt;im ekonomSkfun, kulturnim i politiOkitrn sredilnaana, naC:Lnom. Zivota, stepenom ,svesti, p-ri·rodn'Om 'i 'druStvenom uSlovljenoSCu. Naciomarlni status u budu-Qnosti u oldnosu ma sadaSnjost pOkaiZaO je o1ptimistiCku orijentacij•u .jer i~itani gradani u Jug.oslaviji sa 88% optrumistlOki gledaju u .buduenost, 8% 31 Vidi: dr. J ova n · · C vi j i C: PsihiCke osobine JuZnih S~ovena, iz knjige »Balkansko Poluostrvo 1 juZnoslovenske zemlje«, Beograd (1931) strana 8. 3~ Josip Broz Tito, GoVor, sutjeska, jubilarni i:ist povodom 15 god. bitke na Sutjesci, 5 jula 1958. 85 �p~edvida d,?- ne~ fPiti 1promene -imledu 'SadaSnjosti i buduCnostJ, a 2"/? oceku)u pogocianje situacije. , Nac1onalne ze]je nisu ap.straikcije, vee su Umnlkretne svakotlnevne po.trebe ~ractana, nacija i zemiJI.ie i imaju svo'u realnu osnovu u drustveno-ekonO!lnaikom i poUit!Cik · t J Za ostvar · . ih O!ln SlS emu. . " '"'Je nmog . ze1j.a postoje pri:rodni ; drruiitveni uslovi I su'bJekhVllle snage lkoje deluju u [pl'avcu progresa i pro~erite1a. ~1:' NACIONALNA STRAHOVA'NJA U Ju;goslaviji gradani najviSe •strahuju od rata. Na rangIi,.ti u nacionaiillian strahovanjtima rat doilazi na prvo mesto sa 11-64 odi!losno sa 760/o i.s,pitanilka. To je najvisi i veoma visok procenat u odnosu na ostala strahovanja gledana u celini. Na5 saradnlk postavio de sledeee pitanje koje se odi!losi:Io na nacionailina strahovanja: »A sada looja su Vs:sa strahovanja za lmduenost V..Se zemlje? Ako zo:mislite lbudu6nost Jugoslavije u ill a jc r n j em s v e t l u, •ka!ko ce stvari iialgledati posle deset gadina?« D<>bili lllll.O sledece podatke: Vodeca nacionaiilla strah<>Vanja ·.<'··. •;. Broj ispitaruka 1524 Rat 76 1164 Elementarne nepogode 19 295 Povratalk starog re<Zima 7 105 Strahovanja z.a zdr,.vlje Tita 6 98 Bez strahovanja 6 85 5 76 . 72 N eSloga narcda Okupacija ' 5 87 '{ �J'Uig'Oslovenski narodi zele mir, ne zele rat ii;e!e "loJhodu Tita, nesloga naroda i dkupacija. Od ,svlh strahovanja rat se najviiiie iP=avlja u OO.govodma gradana J.ugosJav.ije." »Bqj·inn .se Tala, atomskog, ·nekog ~udalka sHcnog Hi11leru. Bojinn se svega onog Sto rat fd.on.iosi, posledica koje nasttli.Paju, r.anjenih, orsakaCenih, g1adn1h, logora, veSala, no:vih g,robova, porusenlh gradov.a i sela, spaljenih iikola, falkU!teta i uni.Stenlh 'kU!turnlh 'l]><>menika. R<1ditelja bez dece i dece hez roditelj.a«. To su konkretni odgovori karaJk!teristiCni za sve krajeve i sve narode Jugoslavije. Jedan gradanin iz Beog~ada ovalko fomnuliiie svoja strahovanja: »Da ne dode do .atomskag o:ata, jer cela Jugoslavija hi hila u ruzevinaana«. Jedan Sihin iz nnwtra\Snjosti Snhije (KragujeVac) izraZava strahovanja ovoon reCenicoim: »Rat hi doneo nova 'l>bistva<<. Seljak iz Vdjvooirie lkaze: »Nasta[a bi Pored pomenutlh s'trahovanja ,p<jja'VilO se u odgovorinna ispod 5"/o i: pretnja Hi agresija od siTane sile, stagnacija naciona1nog prosperiteta, nezaposlenost, guJbitalk: naci'O'llalne nezavilsnos:ti, promena socijalistiCkog sistema, IPOveCanje por·eza seljacima, nastav:a\k: naorm:anj~,· hladni rat - 'izo1acija, -ne-e lij>OSo!bnast da -se odrZi rtezavisnost, stagnacija !Poljo:privrede, neizj<ldnacenje plata. i ne:zav:isnost svLrn zem1jam.a i svim. marodi·ma s~eta. !Nije slucajno ~to skoro svalko ispitano lice •U Jugos!aviji Odgova:ra: Plj3.~ka, oduzeH ':hi nam hr-aSno, ~Zito" i rilast«. A tna KosOIVU j Metohiji jedan ispitan;Jk kaze: »A!tomski bi na5 rat nniiitio<<. .. J-~a ~rva_ti~a, maj~_a, :jz Zag.r-eba ikaZe:- -»iBojim se rata da ani siln ne ·stralda i :svi Jjudi~. D~l;ligi gJr.a~d::tnin iz Zagreb a, sl~~ep.1i1k, .kra:tko pordseta"·na H~oSimU, (pa lka.Ze: »To lbi hila H:iroSima«. -· · . U Bosni krallko su. formu1lsana strahovanja ovinn reeen:icaana: »Pla.Sim :se atoinSkih · bombi«. »Da Se !Ile ~Ponovi rat iz 1941. godine«. U Sloveniji je<dan gradanin lsto ta!ko kra11ko fo~muUse svoje strahov,anje: »PlaS.itm se. atom'Ske bOOillbe«. Drugi uz uvaj OdgGvor kal:e:. »Strahujetm od atOIIlliSkili ek'l])erianenata na nasem kontinentu«. Makedanac ·iz I1rii€JPa Jra2e: »Treci svetski rO!t bio hi najve-Ca -~katastrofa za- Citavo .CoveCanstvo«. Jed:na star.ija Makedonka iz Skoplja .ov<>ko :lzral:ava sv<lja s'traihovrun.ja »Ne daj ba-Ze da· dade do rata, bila bi velilka crll!ina, jo.S crnje .o:d crnjeg, pa tone zelim. i od-toga strahujem«. Crnogorac iz Tilt<>grada iznosi -strahovanje ovhn reCima: »Ulmliko hi 'doS!o do rata. vjerujem da hi atamsko oru2je uniStHo ve6i dio 'ZeJD!je. Ni ovoga P'lta Jug-oslav·iia me hi hila paSte~en,a«. Pored rata, tkao strahovanja se pojavljuju jos e1ementa:rne nepogode, povra1 tak star-og TeZfuna, stra:horvanja . za zidravlje n u Parizu je 1945 · godint:: 6drZana Me~usavezniCka reparaciona konferencija uz uCeMe predstavnika svih savezniCkih zemalja koje su ucestvovale u ratu, protiv NemaCke i njenih evropskih ·satelita ili su bile Zrtve njihove agresije. . · : . . Prema podnetim podaeirria osamnaest zemalja predstavljenih na Pariskoj konferenciji izgubile su ~u ovam ratu aka 5 mllian? lju_qi (raCunajuCi ovde jedan . millen pomrlih od gladi u Indiji i GrCkoj). Gubici pojedinih savezniCkih zemalja su bill sledeCi: 1. - .Jugoslavija 2 . - Indija 3. - Francuska 4 . - GrCka 1.706.000 759.000 10.- Kanada 11. - 41.000 AibaniJa 28.000 653.000 12. - Australija 12.000 558.000 13. - Novi 10.000 Z~land 5. - V. Britanija 368.000 14. - NorveSka 6. - CehoslovaCka 250.000 15. - JuZnoafr. Unija 6.000 8.600 7. ---: Holandija 200.000 16. ,-- .Luksemburg 5.000 8. -SAD 187.000 17. - Egipat ::1.200 59.000 18.- Danska 9. - Belgija _ »Broj Jugosiovena pagin~ih u ratu, strijeljanih ill na drugi naCin umorenih u fa.§istiCkim Iogorima i. tvornicama smrti dale~o je veCi od broja Zrtava rna 'kaje druge savezniCke zemlje, osim SSSR-a i Paljske. . Jugaslovenski gubiei predstavljaju 34%, daieka ViSe od jedne treCine, od svih savezniCkih 'gubitaka. Sva veliCina i tehntka ovog gubitka mo2?.e se shvatiti poreaenjem broja gubitka sa ukupnim brojem stanovniStva prije rata. ReC~ne savezniCke zemlje -izgubile su slijedeCe procente svoga predratnog stanovniStva: Jugoslavija 10,8%, Gr!:=ka 7,0 .Albanija 2,4, Holandija _2,2; Luk:Semburg 1,7 Francuska 1,5 CehoslovaCka 1,5, Velika Britanija 0,8. Bel-: gija 0,7 Nevi Zeiand 0,6, Kanada 0,34, NorveSka 0,3 Indija 0,2 Australija 0,2, SAD 0,14, JUZnoafriCka Unija- .0,6, Eglpat O,lU i Danska 0,0« Prema podacima komisije , u ·;Svih ;<?samnaest zemalja uzetih zajedno nestalo je u ovom ratu svaki Ceti:.:le~ettreCi Covek, a u .Jugoslaviji kao Zrtva rata izgubio je ·ztvot sv:aki devet( Covek .. -Pre rata Jugoslavija. je irnala .15~11' miliona. Njeni gubici iznase 1,70,6_.000 ljudi ill 10,8% od ukup~og broja: st_~_--·· novnika. Ovi su podaci uzeti 1z knjige Ljudske i materija~ne trtve Ju.goslavije u. ratnom naparu 1941-1945 godine)· (Izdala reparaciona komisija p~i vladi FNR.J), · · ~ 89' �Tabela 22 Tabela 20 STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI PREM.4. OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI Naeionalna strahovanja .,, tl 0 ;;;; ..;, - ,0 ... . 'i:l """" " "'"' "" ~ <J· $= 7,2 8,8 2,3 1,6 3,9 76 4,9 4,8 4,9 4,9 7,2 7,1 6,9 6,9 8,9 8,9 8,5 8,6 2,3 2,3 2,0 1,0 1,7 1,8 1,6 1,8 4,0 4,1 3,6 3,7 105 98 85 1524 4,6 4,9 4,7 6,8 6,7 6,7 8,7 8,7 8,5 2,2 1,8 2,0 1,9 2,0 1,8 4,1 3,8 3,8 295 1164 72 ~ ""~ "- "'" 4,9 ~0 ,o "'g ,a, ~0 ~~ ~ 0~ ~a Tabela 21 STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI POREDENJE SADASNJOST - PROSLOST Nacionalna strahovanja .3 0 % " 0 0. ~ :::> TOTAL UZORKA 100 Rat 76 Povratak starog reZima 7 Strahovanje za Tita 6 Bez strahovanja 6 Nesloga naroda 5 Okupacija 5 90 77'/o 78 88 85 74 87 74 ~ " "'s "'a. ~ ~0 6'>/o 5 2 14 4 5 ~ '0 ~ 0. :::> 16'/o 15 12 12 11 9 21 " ~ ~ ..,g, ~.., Olo 1'/o 2 '" $.!~ o5 cti:S. 1524 1164 lOS 1 1 .3 0 Nacionalna strahovanja ~ 'lo 0 0. :::> ·~ ..,- 0 0.. Nesloga naroda 5 Povratak starog reZi·ma 7 Strahovanje za Tita 6 'B\)Z strahovanja 6 TOTAL UZORKA 100 EienleQ.tame nepogode 19 Rat 76 Okupacija 5 .u c ~..,~ ~- STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST 98 8S 76 72. TOTAL UZORKA Rat l;liementarne nepogode \.; Povratak starog · ·rezuna Strahovanja za Tita Bez. strahovanja Ne~Ioga · naroda Okupacija 100 76 ~ c ~ ..,e ~0 "'a. ~ " '0 c. " :::> "" - .• ..... o! ~ 0 0 ~c. """ o:>o 88'/o 90 8'/o 7 2'/o 1 6 1 1524 1164 2'/o 2 92 19 ~-- ~ 2 295 7 93 5 1 1 105 92 98 2 6 4 2 78 6 14 6 2 85 5 95 4 1 76 96 1 5 3 72 Status nac:i!ona1nih strahovanja na skali u tri v·remenska perioda pdkazuje. da se oiz.nad jugoslovenslwg ;proseika narlaze:· strahova.nje za .Jdraov'lje T•ita, povratak starog .reZfuna i nesloga nruroda. I<;pod jugoslovenskog ;proseka nalaze se strahova.nja: elementarne nepogode, rail; i okupacija. Sva ova straJhovanja srno grafiOki pl'lkazali na skali u tri vrernens!ka per'ioda na stranl 92. N a ;primer: nesloga nwoda je oznalCena bel-o 'i Wnosi za proSlost 4,9, sadaSnjost je o-zmacena taCkicama i llljena sr<1dnja vrednost lje 7,2, a za budufulost koJa je obel..Zena Iinijama srednja vredlllost je 8,8. · Pored globa!1nog nivoa ra;cunali smo strallovanja radnllka, s1uZbenilka i domaCica u o:dnoou na strahova!llja \SVih ~itanili gradana i to fPOm<>&u ikoeficijenta korelacije •r.anga. Nacionalna s. trahova~ja-, 'Jugo~la-1 R~d~i~, Seljad .. I . prema d ob ijenom rangu vIJ3 cI Rat Elementarne nepogode Povratak st31I'og reZima Strahovanje za zdravlje Tita Bez strahovanja Nesloga naroda Okupacija 1 2 3 4 s, ~;~t Slu.Zb~ . nt'cl I DomaCice' 2 4 1 2 4 1 2 3 1 2 3 3 5 6 5 6 7 4 5 6 3 4 6 5 ... 7' 1 7 7 91 �il !I .!r'i!,_ II ;'i j.ugos1ovEmS~kom ~atno raz- Ra!dnici, rslu.Zben'ici i domaCice su bli'Ze nivOu strahovanja, dok se ·seljaci u toone 1pog.ledu ltkuju. To !P<>kazuje. [<oeficijent korelacilje nmga, koj·i za raJd- Nacionalna strahovan]a Ukupno radnlka Rat Elementa'rne nepogOde Povratak. starog reZima Strahovanja za Tita Bez strabovanja · Nesloga naroda Okupacija SKALA NAC.IONALNIH STRAHOVANJA Neslogo noroda I .... -.......... ,. ..I.· ... r' • . . ? Povratak starog re- 1 1,6 2 ' iimq Total .Eiementarne ilepo• 1.8 !..... . , . '.. ;• .. '···' 2.o 1,' '-·· ............... :''' ''''""11,9 gode I .. · , . · · · ' ' " · a "Rot L..... _Okup_ocija k~·· 9 ........ .. 1. 2 . ''""""H • 1,9 t:l·' 2,0 } • .•... ! 3 4 1,' 22 I w 5 I 0 -. 6 ? ... 2,0 7 1,8 .8. I 49 295 7'l!'/o 13 7 10 7 6 5 63'/o 10 10 16 14 4 4 9 7f'IJ/o 22 11 11 1, 7 Strahovante zo predsedniko Tito Bez strahovanj a prihodl 45.000 1vise 25-45.000 Mese~nl Do 25,000 9 10 J edan raJdin:i[< ovriiko i:zrai?:ava SV<Jje strahovanje: »Strahujem da ce naila zemlja biti obuhvacena atomsklm ratom, ali veruljem da 1Ce ·napredme snage u svetu one~mOguCiti -mraCne s'i1e !koje bi -bile ·za T8.t«. ·nrrugi radnifk, star 48 ·go:dina, tistiCe str:ahovanje za slobddoon, ~pa kaZe: »Da :se ne na·ru:Si ova naSa sl{fuoda u kojoj .Zivimo«. SliCtnih odgov<>va !koji 1Se odnose na rart:, Okupa1ciju, elementarne nepQgode moZemo na6i slkoa:"o u svirm a111ketnim listiCiltna. Radnilk iz NiSa, star 51 godinu, St.bin, sa dvoje rdece je izjavio: »Rat bi doneo ub'i:janje, pljaCku i gl,;dovanje. Bojim se da ne dode rdo ;porob1j.avanja od strane vefiilkih sHa«._ Seljaci Sel!ja!ke "Smo ra!Zvrsta!li prema visini godffinjeg poreza. orike iznosi Ro = 0,964; za Belja:ke Ro = 0,607 i za slmbe-nike Ro = 0,964. · Kod vadnika rat u naciQllalnlm •strahocvanjfuna dolazi na prvo meSto,~a 72%, a. na.!lJoSlednje mesto okupacija sa 5%. I~IDedu ;__lpJni~·:.av.a strahov~nja Jl:¥_a:ze 1s~. ja.S elementarne ·nepogode sa l;'l"/o, strahovanje~ Tfta ,sa 11'0/o, povrata,k starog · .1\"ezlma sa 7°/o, be2 strahovan]a sa 7'/o i nesloga n:>rada sa 6%. za . .'Kao Lik:Oid nacionalnih :Z!!lj-a, raJClnlike smo i ikod i!lacio-i. n:a•\ilih Strahova!Jlja .:·razvrsta'li a?rem.~ ~meseCnim ~prfuodima ··u tri gxupe. · ' 92 Visina godiSnjeg poreza Nacionalna strahovanja Ukupno seljaka Rat Elementarne nepogode · Povratak starog reiima Strahovanja za Tita · Bez strahovanja Nesloga naroda Okupacija 77'/o 23 8 6 2 5 4 68'/o 22 5 1 7 4 8 64 28 6 4 4 3 10 U nacionalnim .strahovanjlma g-ledaJillm glabalno rat kod selj·alka zawzi.ma !prvo mesto ,sa 73°/o-, a .admah iza toga dolaze 93 �. ~~ \ ·. ··'··- elementarne nepogdde ·sa 23°/o. Seljalk .iz Voj<v<lldtne, 'i.z okolilne Mesto _N_•_cl_o_n•_I_n_•_•_tr_•_h_ov_•_n_i•_• Ukupno domaCica ner<J'<ilndll g<ldilna<<. Seljalk iz dkolilne Sounbora drzrazava strah na sledeCi nacin: »Strabujem od suse droja bi donela glad«. SllcnJih odgovora cselialka mooemo nac~ u svillll kra:jeviuna Jugoslavi.je. &>d selj alka je strahovanje od r~ta izra2eno sa 73% i istalk!Iluto na prvo mesto, a na pos1ednj em mestu natl.a!Zi se nesloga na!roda sa 4°/o. · · Isto tako seljaci strahuju kao i ostali gradani od okupacije, povratka ·starog ~e2ilma, pokazu:ju brlge i strepnje 2la 2ldra<vlje Tita, a !POja<vljuju se ~eljaci i berz str~ovanja. SluZbenici Ur.ao i radmici lila p:rrvo mesto u :strahovanjiana istlCu rat sa 80°/o, ·a na poslsdnje mesto stavlja(ju dlrupaciju sa s•J•. lZIIIledu ovih strahovanja 'dolazi strahovanje od elementamilh nepogoda, !Pokazuju strepnju za 2ldr.Wlje 'Iiita, strahuju od povratka starog sistema, nesloge na:roda i1Jd. Nacionalna strahovanja 116 Ukupno sluzbenlka 79'/o Rat 16 Elementarne nepogode 7 Povratak starog reZima Strahovanja za zdravlje Tita 7 8 Bez strahovanja 4 Okupacija ~vdo 25-15.000 I 85 81°/o 11 14 5 6 4 I nepogode Povratak starog reZima Strahovanja za Tita Bez strahovanja Nesloga naroda Okupacija 73'/o 7 3 17 7 3 Ces'to se spooninje rat, -olkru.!pacija, atom- iZJg.ubile svoje tmuZeve i simove. Mnoge majke su gorko ~arpam'tile Cer, Kohrbaru, Sutjesku i Sremski front. 82"/o 19 4 6 3 3 3 81'/o 20 6 3 5 6 5 82'/o 32 9 14 5 9 NEJkih .bitnih razJlika i2Jmedu ootalih gradana i rdomaCica u naciona'ln.im st·rahov.arnjim.a nema, jeT i domaCice lkao i radnicl i slui!benici rat ist~Cu na ,prvo mesto~ a dkua>adju na IPOslednje mesto. Isto tako strahuju od elementarnih nepogoda, !PO¥ratka starog re2ima, strepe za ooravlje Tita, nesl.oge narada ;td. Mlada Slovenka .iz Ljubljane, . sta;ra 23 gad;ne, <>vako i:zra.Zarva naciD'ilailna strahovanja: »Strah m.e atoonSk:i!h elks:Peri'menata na na·Sem. Jtontiln.entu«. Druga doma:Cica isto ri.z Lju- bljame, stara 35 gadfna, Sltllatm da ,bi zsmljotres lbio naj,straSilji: »Najstra!ln1ja stvar bio bi zemljotres«. A starija domaCica :ilz Ljubljane, Uwja lima 58 goclina !ka.Ze: »Pl'aSim se p·onovo ;rata.« Do:marCica iz NiSa, •stara 52 god!ilne, krat'k.q :fior.mruli:Se svratie strahovanje ov'im .reCima: »Boj•itm. se rata«. S1]Cnih JOdrgovor.a domaCica se · moZe naC:i u svim kra- 30 ski rat, 3Jgll'esija, suSa ... DomaCice isto talko ne :Zele rat jer su mnoge od nJih za.:.. pamtille i !Pre:Zivele i b<>lkanske i prvi i dr·U!gi svetslk!i rat i 94 Elem~tame 45.000 Slu2benilk ;z jsdnog grada strabovanje fortmU!i8e ovoon reeenicom: »Da· se ne desi mellto !Predsedniku %tu, jer pod njegovim rukovodenjeltll .ml!O iSii i ildeltllo narpred«. U odgovorima sl.U!OOenilka Rat MeseCni prihodi 25.000 ·scaitOvanja ·~"-\--:~~~~o_l,..,7_a-8d~~~~~,--"-s=-1.9-17o"----TI-:M::-e-cs-.-2n-2as-e-,1i:-•-. Zrenjanina, formuliSe strahorvanje ovom reCeni-com: ,»iBojim se elementa'l'llih nepogoda, grada i su.Se«. JoS dddaje: '>>!Bojim se jeviuna J.ugoslavije. N esloga naroda • Poznata je ona stara la:tirnska izreka »~divide et dmpara« (zavadi pa 'V'ladaj) koju su !Pr1menjivali stranJi osvaj.a!Ci medu narodima i rU zemljarna Jugoslavije. To se opet tpOnavilo u drugOitll svetskom l'atu (1941-1945) godme. Takvaj !Po:litici suprdtstavile su :se ~iro.k.e na:vodne mase ustancima i socijali- stH!Ikom :rev<Jilucijom u kojoj se izgradi'Va[o aedinstvo :wih jugoslovenskih naroda. Nesloga naroda dolazi na rang-listi u Jugosilaviji na sesto mesto u naciona!nim strahov·anjiuna. I radnici i dOitllaCice stawjaju <>vo strahovanje talkode na 8esto mesto, slu:Zbenici na peto, a Jd:omaffice na iSedmo. Radnici ga ispolja<vaju sa 6°/o, seljaci sa 4°/o, sluZbenici sa 7°/o i dOitllacice sa 5°/o. 95 �Sadailnjost · l'r<!Slast Na~>ionalni status Nesloga naroda BUiduenost 6,8 7,2 4,9 4,9 8,6 8,8 Strahovanja u .pogleldu ra.:jedillljenosti 'nailih naroda su u tri vremenska perioda zahvacena. U IProi!losl.i ni""' je jedilak i isti. sa. uugoslovenskim IPr<>SeikOm, meautilm u sadaiinjosti i budu6nosti su iznad jugoslovenSkog [lraselka. To tpolka.;uju gornji stat!stiCki IP<>daci. stavljamo da ·bi strahe>vanja naro<:ito u Maikedoniji i Jugoslaviji od zemljotresa bila veoma wsolka. Na ovakav status imali su uticaja zronljotresi u srednjoj Da!lmaciji. Isto taJ!oo suJsne gddlne i fPorplave utlcu na psihologilju cOIVeka. Elementarne nepogode I I Sadasnjost - .., " :'! e Q, NbD "'"' :;, Ole 87'/o 4'/o 90/o 76 95'/o 4'/o 1'/o 76 ~ "' e Nesloga Q, :;, Sadasnjostpro5lost BuduCnostsadaSnjost " " ·S " _ e .. N "' > e ""' '"' .~~ -" '"':;: 0"' "'"' Kalka se vldi, u sadaiinjosti 87°/o straihuje od nesl<>ge naroda, kod 9°/o oa str.ahovanja su u qpardanju. U buduenos'ti se 'ta strahovanja penj·u na 95°/o, zatlm 4°/o smatra da su' oira strahovanja bez .pr01mene u hwduenost.i, a 1°/o smatra da ce ta strahorvanja u ibuduCnosti opasti. U odgovoriJma mnogj gradani se baje treceg sve'tskog rata i razbijanja bratstv·a i jedlnstva i nesloge meilu naro<dima. pro.Slost BuduCnostsadaSnjost ~ "' e Q, :;, 78'/o " " " NEi .., " o:>l5. ::> .,e 6% "' Q, " a > .. .., N&, Ole d31S. 295 15% 92'/o ... -~= ·o~ 11(1/o 29~ U •saJdasnjosti u odnosu na rproillost 78°/o strahuje od elementarnih nepdgoda, a· u burduChosti ta se strahovanja penju na 92•/o. Ulkupno 295 od 1524 SJWketirana graaawina istaiklo je ova strahovanje. N a rang-li.Sti nema orazlike l2lmedu profesionaillllh gl'>Uipa jer zauzima drugo mesto i k'()ld ra1d:nilk.a, selj,alka, s1uZbenilka i doma:Cica. U Jugos1aviji u celini e'lementarne nepogode kao strahovanja zauzimaju drugo meste>. Radnici lizr&zavaju to sa 17°/o, selj.aci sa 23°/o, slu:Zbenici sa 13•/o i dOillaCice .sa 21{1/o. Mnagt SU se poziva1i na zem1jotrese u Da'Imaciji iii na suiine gadine i glad koja bi mogla da z01desi J'l.lgoslav•iju. Onda bi ibHo straJSno der 1bi mora!H zavi~iti ord ·iinostranstva, 1 i·sUCu u svojim strahovanj:ima mnogi liBpitarnic'i. Elementarne nepogode Rat Vee J:anije smo spomenuH \ia se pad elementamlrrri nepogodama pod:r-azlllrilevaju samo zenillti·otres~, .veC Su\Se, P?- ne plave, •grad itd. Status na skali elementamih 111<'1P'lgoda zuje sledeei proselk: Ilrolllost 4,6 Swdaiinjost 6,8 poka~ BUiducnost 8,7 Rwzlilka i2lllleilu rproolosti ; sa<dailnjosl.i iznosi 2,2, a izmedu sadailltljosti i budu6wosti 1,9, a totalna r.azlika od 1Pro5losti do buduenosti i:znosi 4,1. Pos!e zemljotresa ·U Skoplju .pretrpo- 96 U uvodnom delu strahovanja pisali smo qps1rno o ratu i idokumentovali to statis'tiCkilm fPOdacima i ibr<>jnim odgovorima gradana iz ra>Jlii:Hlh lkrajeva Jugoslaov'ije. Kao sto smo veC r.a.nije videli,- strahov3111je ord nw-og rata ldo:lazi na prvo meste> u Jugoslaviji sa 76°/o. I radnici i selja~i i slu7Jbenici i domaCice u illadooahlrirrn strahovanjifuna na l}lrvo 1mesto d:stiCu · rat. Radnici sa 72°/o, se1jaci sa 73°/o, sluzbenici sa 80°/o i domaCice sa 820/o. Ovom prililkoon 1l!znosimo IStrruhova:nje ord ratasamo na skali u tri vramenska rperioda .'i 111a relacijama proiHost- sadashj•ost i sada6njost - budu6nost. 7 :Zelje i strahovanja naroda Jugosl<lvije 97 �Proolost BU!ducnost Sa!daiilljost 6,7 4,9 8,7 Raelilka 1Z1Illedu pro\Slosti i sadaSnijosti 1,8, a i!zmedu sadailnjosti i buduooosti 2,0, dok total iznosi 3,8. UkU!PnO od rata strahuje 1164 lica, odnosn.o 76°/o, lkao sto je to vee neko~lko puta u nailem ltretiranju lstaknuto. ~ ., ~ " ~ ~ Ra I N§ 0 0. "k "'"" ::0 Sada8njost pro8lost Buducnostsadasnjost ., ., " ., k 0 > Ng, "" ~., ::0 Olo ,., -~= ·~" 0<> PrOO!ost 4,7 Sadaiilljost 6,7 5{)/o .a 0 900io 70fo l'il/o ., " ::> Ol5. ::0 1! 20fo 1164 "" 1164 Okv.pacija Sadasnjost proslost ~ ~0 9(f>fo ~ ..,g, ~., Olo ... .!!!= ·~" . 8-:§ Olo. 210fo 74'/o BuduCnostsadaSnjost 0. "' "' 0 .k 'lo 72 1'/o 72 U s"daiilljoj situaciji strahuje 74•/o ad olrupacilje, a 21% smatra da je to strahovanje u opad.,ju. U lbuducnosti 96•/o gradaina str<>hllje od okupacije, 3°/o smatraju da nei:e biti promene, svega 1°/o sm.atra da Ce fSe srnanjirti str.ah-ovanje ofd okUIPacije. Strahovanja za zdravlje predsednika Tita U BOS>lli o Herce<govini mnogi su zapamtili austro-ugarsku okUIPaciju, u Ma'kedoniji llllDOgi pamte olurSki. feudalni slstem koji se tamo najdU!ze o.drZao. Nova olrupacija 1941. godine ostala _je u .seCanjiana " " ..,E ~ 15'/o 8,5 RazUka izmedu proSJ.osti i sadaSnjosti iiZnosi 2,0, tzmedu Okupacija 78'/o Budui:nost sa<laSnjosti i budu<':nosti 1,8, a wkup"" tot"! 3,8 . OJ E. Strahovanja ad rata od proslosti do sadaiilljosti su u porastu na 78"/o ad 1164 ispitanilka, a u hudubnosti procenti se penju na 90%. lpalk u •sadailnjoj sHuaciji ·za 15°/o su ta strahovalllja u opadanju, jer se progresivne IS!l"ge sveta SUiProtstavUjaju ~atu i ratnim opasnostima i ne zele da dade do trroeg svetskog rata .>koji bi ·bio 'katastrofa!an za citavo eovecaJll!Stvo. mn01gjh gradana, jer 'SU doZiveli lkoma- danje Jugoslavije iZ1!lledu Nemacke i Italije. Na primer S!oV<!Jlija je bila podeijena !izmedu Madarske kojoj j., pripalo Medumurje, Italije, koljoj je pripalo podruCje Lju;l>ljane, Nemaicka je priQJojila rudrurska podrucja. Nemci su oikUIPirali B..nat, jedan deo Iste>bne Srbije pripojen je Bugar.skoj. Crna Gota je hila pod protektoratom 'ltalije. Form.irana je N'DH ibd. JugoS!ovens'ki narocH vole •sl<>l>oidu. Ne .Zele tudi jar..m. To su pokazali u svojoj istoriji. To su QJOkazaH i u an'keti o JijudSkoj srei:i. Od okUIPa<Jije strahuje 72 .gradanina odnosno 5"/o. 98 Kod seljaka "tra:hovanje od OikUIPacije zauzima trece mesto sa '1"/o, kod -r.adnilka, s!uzbenika i domacica zauemna sedmo mesto. Radnici to izra:Zavaju sa 5°/o Slu2Jbenici sa 3•/o i doma.eice sa 40/o. ' Strahovanja jugos!ovensk1ih nao:oda za llldnwlije Tita je iznad apsteg jugoslovenskag /t)rose'ka u sadafuljosti i budubnosti~ ddk su mlnima1ne razlike u iproSlostl. To ·nam poka2uju sreidnje vreldnosti na Skali ocenjene ad strane ispitacrrih grad.,a. Pag:le<dajmo ta !POredenja. Proslost Sada:§njost N acie>nalini status 4,9 6,9 Strahovanja za Tita 4,8 7,1 Na Telaciji .ada'Snjost - proslost i budui:nost - is:kazana u avian p'rocentim.a: Budu6nost' 8,6 8,9 sadaiilljost je . 99 �= - " 0 0. :::> Sadasnjost proslost Buducnostsad$jost .. "' "'~ :::> "" oo'g os·a 12"/o 1% 98 ZO/o ZO/o 98 "a "0 85% 9ZO/o .. ... a " " " t; Strahovanje za zdravlje Tlta 4% = > ~&, -~= ·o$ Strahova.nja za p<>gmlianje zdravllja Tita od pro&losti do sad>isnjosti su u IJ?Oirastu na 85°/o, a od sadaiSnj·O!Sti do budu6nosti su se [popela na 92°/o. U sadaiSnjoj situacij•i 12•/o izjwJjuje da !lle -trsba strahovati. U hwdu6n<>sti 4°/o smatra da nece u t<>me pogledu biti p.voonene .ilmnedu 1sada1Snjosti i Jbu!duCnoSti. Prema ddbijeni.tm podcicfuna najviSe strahuju •radnici sa 110/o, tzatim seijaci, s1uZbeniC'i d domacice. Mlade generacije do 25 godina 'i generacija !Sa 40 i viSe godina ~Olkazale au una.nl,je .strahovanje nego generacije preko 50 •g.ddina !Sta·rosti u .naSem istraZivanju. Povratak starog reZima I ovo st:rahovanje rsu grada!lli formulisali rec1·ma: »Da se ne .povrati stanje pre 1941. g()d!lne«. UklJillno 105 ,gradana strahuje od povratka •starog rezima, odnosno 7•/o. Gledano q>iema profesionalnoj ,str.ulktur'i, na prvonn ~mestu stra1huju .sluZbeniCi sa 9"/o, z:>tilm r»dnici i seljaci sa 7°/o, i ldamacice sa 5•/o. A po starosnoj .strulkturi od ovog najviile strahuje generacija o'd 50 g<>dma stardSiti - ~a 9°/o, dok lkod m:Iad:ih gener.acija ovo strahov:>nje :izno;'i 6°/o. PraSlost SadaS!ljost 4,9 7,2 PovMtak starog re~ima .. - = .. "' ... g, "'~ 0 0. :::> Olo "0 :::> Sadailnjost proSlrnit Buducnostsada&njost .. - " " " ..,13 ~ 88% 0. 0 > "-o 12% 93% 5 1 ... .:!a-= ~" O" ~-<-:::: Ole. 105 1 105 U adnosu IProolost - sadaSiljost 88"/o gradana strahuje od povrat!ka sta-rog reZima, medu.tlrrn 12°/o smatra da ne treba strahovati. U budu6noSiti ovo ·strahovam:je •e penje na 93°/o, dok svega 5°/o ·smatra da ;zmedu sadasnjastli i ·budu6nasti nama promene. • • * U nacionaWnim strahovanjima lkoja su ispoljena u sWm republikama, medu svim grada:nima, profesijarrna, starnm;im grll\Pam.a i narodnostima rat zauzima centra;1no mesto, a 1sto taka uz rat dolazi dkupacija, ,prnrtataik starog drustvenog sistema, nesloga naroda itd. Sve republilke, sve [>II'Ofetsije 1 .sve narodnosti su pokazale strElp!llje za ¢rav1je ;predsednhl<a Tita. Boselbno u on•ian .krajevima kQ'ji su !Pre ovog istraZivanja do-Ziveli zemljo1trese ;pdtencirano je u odgovorima strahovanje ad zeanljotresa. U raVIlliCarskim i Zitor·od1l.iun 1krajevima se'ljaci najviSe straih.uj1u od 1Sli5e, nerOdn'ih gotdina, poplava i glad.i. Budu6ne>st 8,9 Razl>ka izmed:u proslosti i sadaSiljosti na Skali tie 2,3, a Jz;medu s;>daSn.josti i budu6nooti 1,7. Cela razlika od pro· Sl-Qsti 1Wo 1bwdu6:nosti iznooi 4,0. 100 101. �nelkim fa!talist;ckim tshvatan:jima prema zivotu i smrti koja su svojstvena primitivnilm narod;ma. Ta'kva sh<vatanja predsedn;k Tito je pobio, tvudeci da u orul;anaj 1boribi jugoslovenskih nar<ida veliku ulogu >lgra visoka svest o llleOIPhodnosti o!YUiZane 'borbe, zatim 'lTI'rlm.ja naroda prema faSiz.mu i ljubav prema s1obodt i lllezavisnosti za ilroju su na!Si preci u IProslosti prolevali krv. Istovremeno O<aboracvlja se uloga 'i s,p,osobnost KPJ za ongani!zaciju 1i. rUikovod_enje ustancima i revolucij<>m: »JugoSlavij a se ne sastoji samo ~z hrda i ·Smna, a ustanak ZELJE I S11RAHOVA!NJA GRADANA je hukltao u !Citavoj zemil'ji, isto tatko -u rarvnom Sremu, kao i PO REPu:BLIKAMA · - ~aljwJna Jugosla · · k • i Q>o1iti0ki 'k"!PitUI!irail _VlJa ao. drzava, vojniCki, elkoawms:ki · . a Je prEid Hitleroon 1941 god" D • 1 V~Jno ;rulkoV'IOdstv;o bi>lo .e n . · . lllle. - rzavno zavisnost Zeanlje IP• je J ed ~os<Jbno .d":_vodl bo~bu zane0 frusistMk'iln:t ok!JiP~lor.ima. a Jugos!~vl(lu i njene narode godine narodi Jugoslavije ost!l~ za ~uJkol~o dana "!Prila 1941. DrZavrni bur.ZoaSki Cl!Pa·rat I su ' ~ _dnave, anmije i oruZja. S!uzbu o'kupatora. !Ra5/Pa:I se raOjpa~ oh se de1imieno stavio u Kralj Petar II Karailord:v>~u s:e v~a~tare _-burroa\'lke /Partije. stranstvo. U ta'kvoj situa "j" . ·am )e IPOI:>egao u ·ino~a je njNtov istorijs:ki zad~t~~~oslovenski n_~rodi "" shvatili celu bore protiv fa!OOma i d . ": s~ •.• radruil!<oon lklaoom na cije oruZana. borba svih ~ Je Jedml [put I imlaz iz te situanacionalnu ravrnopravnost"zsihat n"rodab ,za <ll?bod~, Gedinstvo, • . . . us t anCJ. Jugoslovenslkih n .-od o su ulknu~. ve!l1k" oruzani . 1 te ar u Srbiji a u svrm pdkrajilnama: 7. jula 1941. 27. jula 1941. 27. ju1a 1941. 22. jula 1941. 11. oktobra 1941. 13. jula 1941. U Hwatsk:O'j U BiH U Sloveniji U Melkec!onij•i U Crno.j Gol1i U Clanlku »U i!emu je sp ·f· • revolucionarnog preobra ect 1cnost oslobodilaCke borbe i v Tito je ulkazao ida ISU • mn~a~~ . n~v~ Jugo~lavije<< pxedsed.ruk ,!' oni Uwji su /Pr;jate!jskli. . J(jud1 12 drugih zemalja /Pa 11\ruk i bedu socijall!isticke revol~ci ?'-" n""lja :'"a<wolooeni 1nrmacili pobr'dli£m.a •i Sumama nacionaf: povo rum ·Clk:olnostima, rviiSOJkim , ·om neravn.qpravnoSCu, pa -Cark i 102 u brdmritoj Bosni i ldrugdje. iNa:Si "u lllarodi /PoilU u bo~bu bas zbog t<>ga sto vole zivot, Sto vole· slobodu. Na:Sa omladina nije posla u borbu zato sto mrzi Zivot, vee zato ·sto je voljela Zivot, Sto je vjerovala u bolji i sretniji ,zivot, u s~etniju buduCinost«.14 Oruzana borba jugoslovenskih -naroda imala je dvostruki karelkter: borbu proti<v okupatora i dO'lllace rerukcije ikoja je saradivala sa okupatovom (ParveliC,- NOO.iJC, RtllliDi!k, DraZa Mihajlovic). · SoC'ij8Jlist>oka Federativna RapubUka Jugoslavija "tvarena je kroz narddnoOOJ.obodiilai!ku borbu i socija~istlcku revoluciju za vreme 1drugog svetskog •rata. U !Djjen ·sastav u5Ie su narodine republike: Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegr(wina, Slovenija, Makedonija i Crna Gora. Narodllle· repuJMiike 5U stvorene j<m u cratu jer se vodilo rai\una da nova jugoslovenska driava poeiva na slobodnom IPristanku svNt llljenlh naroda i da ustavrno u;redenje ·bude izgradeno na federati'Vlllollll IPrincipu. Temelji ta!kvog uredeiija udareni au na Drugam zasedalllju A VNOJ-a u Jajcu 1943. g"'line. Trukve odllt>ke su donete jed:noglasnlm pristankam svih jugoslovenskih naroda, a ov-e adlt>ke AVNOJ-a lkasnije su ddobrila zemaljslka veca u svim rEJPuMlkaana, o potvrdene su !Prillilkam dono.Sellli.ia Saveznog 'i r81Pt:lb1l0kih ustava 1946. i 1947 ..godine. Time je hila obezbedena puna ~ravnOIPravnost •naroda S~bije, Hrvatske, Sloven'ije, Bosne i Herc-egov'ine; Makedonije i Crne Gore. Taik.av saJstav federativne Jv.go·s]avije naj.bolje je odg·ovarao nacionalnoj strukturi. · Nas drustveno-ekonO'lllSki i polittOki sistem svakoj naciji om.oguCuje puni naciona·1ni razv!itak, istovremeno vodeCi ra34 J o sip B r o z Tit o: u Cemu je specifiCnost oslobodiraCke _borbe i revotucionarnog -preo_braiaja _Nov.a _Jugoslavtje, »Govori i Cianci« knjiga n, strana: 356. · 103 �Cuna o zajednici svih jugo.slovenSkih nar.oda. OvaJkvo nacioi.lalno pitanje se ·reSava1o u mislima i oseCanjima u teoriji i .praksi QUgO!SJovenslkih inaroda, jer BVa'ki narod ilnia BVOjU ind'ividuaJ.nost, ali svi oni cine zajedno j<!dtnu cellnu. Po U\stavu i drug}m zallmnima garantuje se ravnOipravnost ne samo :i2medu republika i naroda, vet i!Sto talk-o i sve .naciona'lne ma.njine 1maju !Pravo na .svoj siobddan :kui!tu11ni razvitak, na svoje iikole, jezilk i sve ono mo ilm je potrebno da bi dalje CUVrui i razvijaJi !POZiJtivne nacionaline osobine. Predsectnik republike Jos~p 'Broz Tito je •viSe puta istakao da u na.Soj ~eoriji i ,praksi, u na~oj lkoncepciji u ovalkvom federativnom uredenju nema dom.'inirB!juCe nacije, jer u Hrvatskoj u,pravJja na!rod Hrvatsrke, u Srbiji narod Srbije, u iBOISlli i .Hercegovim.i narodi Bosne i Hercegavine, u Sloveniji narod S!ovenije, u MaJkedoniji narod Malkedonije i u Crnoj G<>ri narod Crne Gore. Ustavom iz 1946. godine fed<>.ralne jedilllice su rposta~e narodne repub!ilke, •koje su c!dredene •i'!lanom 2. Ustava FNRJ. Taj -clan je ostao na snazi i posle rdon<>Senja Ustavnog zakona 19513. g<>dine. Novilni Ustavom 1963. ·g<>dine JugosJaW:ja se rnaziva Socijalistii'Jka FederatiVl!la Repubili!ka, a namdne repubili!ke -se zovu socijali;st;oom l!'epubl>kruna. Profesor Ul<tavnog pra'la heogradi&kog Pravnog fakulteta dr Jovarn Dordevic u SV'Oille delu Novi ustavni sistem piiie: »Dok fie JUigoS!avija .»savezna drZava« ~ dCJibr.ovo.Jjno ·ujedinjenih i ·ravnopraV!Illh nal"dda i »ISOcijalisttCka demokrats:J:ra 'Zajedtnica« - zas.nov.ana »na vlasti. radrnog rnaroda i s&mOU!Pravlj.anja«, dotle je replibli!ka >drzavna socijalisticka dem~>.kratsrka zajedniea« 35 »'Za!Snovana na ·V'lasti rrudlnog n31l'Oda 'i sannoupravljaiiljU«. To su, po -reCima profesora i>ordeviCa, druSbveno-politiC.Ike zajedtnice lst<>g ti!Pa, s tim !ito je federacija zaJ.iednica - republlka, .a repulbli!ka je unitarna 'Zajednica. Fedel!'acija je jedini predstaV1Jli!k u medunarodnim od·nosima, a r€11Ju'bllka je Clan i sastavni deo federacije. »Repubilika nije ni drzava jedne nacije <>dowsno one na cijoj nacionalnoj teritoriji repuWlka posto(ji, rniti je samo drlava otlnosno .zajednica rad'nog nardda. Ona je druS'tvenopoliJ!Hika zajednica svib narodnosti 'i svib grada!lla koji zive i rade na njenoj teritariji; koji joj •Jnaee prip&daju kao driiavljani. Pri ~tome :se ne odru!Zima isflorijtsko-nacionalna osobe;s-o r. strana 560. 104 :r ova n Bord-e v 1 C: Novt- ustavni sistem. Beograd, 1964 g. nost niti zoMostavllja nacionalna struiktura S::aik_~. r€1jlUJd~ve. _,.. . . ln 'd "'a e u bu;rZoa·:i!n.om J.uo. Ali r€1jlublike msu -nac!Ona . e rz v . . I 'ti!oko--demonom. smislu. One s~ zajednice ·~6aroda u so~a.:a. &rna svoju kratskom smi\Slu !!POJOlla >marod«. ~v::~ r:~!!om i ko'ja je tent'toriji~deokojJ·~l~~::~~~':,;,~~e ,teritorije, sasta'l1li dodeo sas a<vn . . .· dnorg ; praVlllog !P jedmstvenog drzavnog, carmskogt, puvr~·~. 1961 godine btoj .. p pop1eu s anovrnliSov a • rucja Jugos1aVlJe. r"':'a et ruedecoj strulkturi:" stamovnika po -repuibllkaJilla se kr ao u U.kupno stanovmka Republlka 18,549.291 7,642227 1,854.965 . 963.988 4,159.696 3.277.948 1,591.523 1,406.003 471.894 SFR Jugoslavija SR Srbija AP Vojvodina AP Kosmet HI!'Vatska SR Bosna i Hercegovina SR Slovenija SR Makedonija SR Crna Gora PoJ.<>Zaj socijaUsHCikrh Tepubli!ka kao ~rustv~o"Po rtitkih I 'ed ·ca ,. drZavnih ]omnacija odred:en Je novnn Uistavom. za] n1 ·~ s1 · · ro S obzirom da su se pojedini krajevi Jugo av';le u p. ... t' 1 ilnia pod 1tlac10nB1ln1m ugnJe'Slosti razvija-li u razI!CI :nm us ov I , • • _. d su . d strane Austro-Ugavs.ke s Jedne strane, 1 a ta'VanJem ~- d -bile pod v'lascu feudaJnog sistema Turske nake ·oblas 1 ugo . b takvih drustveno-ilsitocarev1ne s druge strane, 1 da su 2! og . . . rijskih u:slova ostale razilike u privrednom i lku~~rrn~ '~~ .•'·u "sta •• Vl ur.. ·koJ·e se nlsu moglle naglo ibnsati, upra<vo • og CL razi· zlilk u nasent ra:zUka u proSlctsti pojavi1e su se I ra . ~ r se pova,n]u u naciona1nim Zeljama i strahovan]IIID.a, a 1 : 1 .. .avile i slienosti. Zato mno rpoonoeu koef.icijenta , re aorJ<> ~am.ga .pokuSaiti _i:z-raCunati ra:z:lik-e :i:?Jm~du repulbhka ~ ~~~: na naciOillame zelje i strahovanj a svlh .gradana Jugos a<vlJ . P<>gledajmo rang-listu. =or de vi C• Novi ustavnl sistem, Beograd, 1!!64. go· 36Dr :rovan "" · dine strana 566. . RJ 1961 godine podaei za 1991, str. 334. · 37 statistiCki godtSn:Jak SF · • 105. �poslila brojna radna snaga i u ovim lkrajevima u .koj:ima je ina!Ce natali:tet veoma visOik. Bosna i Hercegovina je dooivela relaJticvno nagli rarzvita:k illldwstrije posle id.rug<>g svetskog rata i iSij>itaruci u ovoj re,publici Tazvita:.lr industrije staVIljaju na sedmo mesto. Ostale republike, Slovelllija, 'Hlrva1Jska i Crna Gora na cetvrto mesto. RANG-LISTA NACIONALNIH ZELJA PO REPUBLIKAMA .. . ' :;r ;r Nacionalne Zelje prema dobijenom rangu -~ :e ""' ~ <Jl :r: 1 2 3 4 5 1 3 4 2 5 1 3 5 4 6 1 3 2 7 4 6 7 8 9 10 11 8 7 6 9 8 9 11 7 10 13 2 ;;; &, .. ::I::;' """>> Naoionalni prosperitet Razvitak sooija1izma Mir Razvitak industrije Zdravlje Tita Modernizaclja poljopnvrede RazvitaJk saobraCaja Stambeno pitanje Ekonomska stabilnost Tehnicki napredak Zaposlenost Razvitak zemlje uopste Elektrifikacija sela SrnarQenje poreza Izjednacenje plata Vise skola Bolji stanovi Nacionalno jedinstvo Zdravl je naroda 12 13 14 15 16 17 18 19 13 10 19 17 14 11 12 18 16 15 > ~ 12 15 17 19 14 16 18 .. c "" > 6 ..... c:;;;: uo 1 2 3 4 5 1 4 5 2 6 1 3 2 4 5 10 5 16 18 6 17 6 11 7 8 9 10 3 12 11 16 9 17 8 7 9 12 10 19 8 11 13 19 7 18 8 10 13 15 14 19 6 :r: - "' 13 12 14 9 15 ~ 0 u; 16 12 15 17 18 14 19 "0 ~ "'"' c~ ~o 1 pojavljuje strah od rata na ;prvmn mestu. RANG-LISTA NACIONALNIH STRAHOVANJA PO REPULIKAMA U ODNOSU NA JUGOSLAVIJU Nacionalna strahovanja prema dobijenom rangu 13 Rat Elementarne nepogode Povratak starog IS 11 14 16 18 17 Koefictjent korelacije ranga za svaku ~e,puibiliku u odnosu na Jugos!avfrjru •lznosl: za Srbiju Ro = 0,875, za Hrvatsku Ro = 0,860, za Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,616 za Sloven:iju Ro = 0,954, za Makectoniju Ro = 0,668 ; za c.:X,u Goru Ro=0,874. · Ovi 1weficijenti atorelacije pokazuju .da se u lllacionalnim zeljama iSij>ita/llici S1ovenije, Crne Gore, Snbije i Hrvaiske ·y.vl? ma:Io •razlikuou ·od zelja Jugoslavije, dok se u zeljama ·liSpitanika Makedonije i Bosne i Hercegovine javljaju znatne .razJ!ike. Uzecellllo •za [lrinner ie _nacionamilh •zelja xazvitak in~ dustrije. R"evitak i'l>dustrije dol.,zi u :prvi plan u l!ler8!Zvijeninn podrwcji.ma bez fabdka i duze industrijske tradicije. &bija i MaJkedonija su staviJ.e u ISVOj1m nacional.ln-im .Zeljama razvita:k ind:ustrije na ldrugo mesto, a iJspitivana lica ·u -dkvl•ru Socija-listiCike Republike .Srb]je na Kooovu i Metohij"i na prvo mesto. To je potreba naroda nerami"jenih (!>odrucja lkako bi •e za106 Jugosloven.Ski narodi su ~Pre~veli nilz ratov:a u svojoj nacionalnoj i!Stor:ilji, zato lllije ni Cudo kada se u veCLni :o!dgovora reZima 1 Strabovanja za Tita Bez strahovanja Nacionalni rascep Okupacija :r: ~ :r: "'· <n 1 2 1 2 1 2 1 3 1 3 1 6 6 3 7 5 4 4 6 3 7 5 3 4 6 5 7 6 2 5 2 3 2 7 4 4 4 6 7 7 ~ 0 &.~ -,> .. :a !l ""' 1 2 3 4 =·- s 6 7 ~ <Jl G ~ > ~ ·- ~ > 0 s 6 .... ..... a8 "' :SE "0 c ~ s Koeficijent korellacije ranga <po ~epwblikama u odnosu na Jugoolaviju lznooi: za SI'biju Ro = 0,571, za Hr-vatsku Ro = 0, 750, o:a Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,964, za S~oveniju Ro = 0,464, oza Makedoniju Ro = 0,929, i za Crnu G01"11 Ro = 0,643. U naci=all!lmi strahovanjima BoS'lla i Hercegovina i Maked®ija se cvvlo malo razlikuju <>d [!>TO'Sei!l!lih jUJgos1ovenskih strahovanja, dok se najvece razlike u <>vom iPoglE>du javajaju kod -Slovenije i Snbije. PdkUSaCemo da- izm.esemo rezwltate _ ovog ifstraZivalllja na- ciona1nih zelja i strahovanja po republikama. !Nacioname zelje i strahovanja razl~kuju se dd jsdnog do dl'U!gog podrucja, sto je u za:visnooti od priwedm.e razvijen.osti !POjedinilh .republika, istorij"Skih m!ova, ikulturnog n~rsle<ia i razvitka uopiite, od polit](Jkog i ku:Iturnog nivoa i psihloke ikonstituci:j·e ispitanih 107 �jj !ii gradana. Ovoni priltkom izneeemo neke naji.nteresantmije odgovore koji ce joii bolje istaci speciflenost nacionalnih zelja i strahovanja p:o pojedinim rapulbllkama. Tabela 23 NARODNOST ISPITANIH LICA PREl\iA PROFESIONALNOJ STRUKTURI Narodnost U .sastavu Srbije ima rpodrutCja :k:oja su privredno i kulturno veoma razvijena (Beograd i Voj·vodina), ali i podrucja koja su u ;prlv:rednom i ilrultumom razvitlku naj!l:aostaJ:ida u Jugoslaviji (Kosovo ; Metohija), .pa je razumljivo da su se i u nacionalnim ~zelj-ama i strahov.am.jima :pojavile razltke u ovilln podrucjillna. P·ored star.ih indu•trijSkih centara Beograda, Zemuna, Leskovca i Kragujevca 'ke>ji illnaju -duiZu i.ndustrij!Sku traldiciju, posle drugog svetskog rata, lllmO'ge varo.Sice u S~biji transfe>rm'isale su ·S<' u industri(jske gradove ~i,pa Loznice, Priboja, Sevojna itd, U 1931. godini u zanatstvu, industriji i rudarstvu billo je 8,6°/o stanovnika, a prema popisu iz 1961. godine u i"'dustriji bez zanatstva i rudal1Stva Srbija je imaJa 10,30/o stanovnika.33 Isto talko pootoje razlike lzmedu zitorodrnili lm:ajeva sa viso:ki·m nacionalnim doho'1Jkom po ·gllavi IS'tanoV!Jlilka u Vojvo- dini, MarCvi, Posavini, Ponwrav1ju i Podunavlju i zabaCenih planlnalkih predela sa 111iskom proizvo-dllljom i potroiinjom. Ti krajevi su bez razvijene S~olske mreZe i sa velilkim brO!jem nepismenih. To ·su jp1rotins!ki predeli Sa;ndZaik.al KosoVa i Met<>hije 'i ostallh delova Srbije lmji su udalj.eni od grad,ova,, komunikacija i civl!izacije. U 1931. godilll.i ul<upno 80,8"/o stanovnika se !:>avila rpoljoprivrednom delatnoS6u, a u 1961. godini 55,90/o stalllovnika je ubuhvaceno poljOfP'I'ivredom." U Srbiji su uzo~k<>m il9pitana 643 lica. Najvise je dspitano seljalka 189, zatim 163 d()macice, 126 radnlka, 109 oluzbenika, 32 lica sa lienilln prihodima ,; 24 ostalih zanimanj a. Po nacionalnoj strulkturi naij'lriSe. je ispitano Sr<ba 521, zat]m 53 Madara, 13 Hrvata i 16 Siptara. Ostale narodm.ooti su nezna1me u odlllosu na ulkupan hroj Srba u uzorku u ovoj repuhlici. Naclonalnu strukturu isp1ta.nih Mea [prema profesionallnoj pOikazujemo u ovoj tabeli: 3s Vidi: Melik: Narodna Republtka Srbija, iz knjige »Jugoslavija~. strana 357. 3 9 StatistiCki gocliSnjak Jugostavije 1964. godine, strana 351-353. 108 . .. "' ;:; Srbija ·a "' ;:; :;) "' ~ .Q 'll·o Gi5E .. .;, . ~e-g e" .~rs :E 0 u O<l ~;:c. ... 0 ""' 0 c a. -" " ::> 521 17 24 86 127 98 166 Srb1 53 3 7 18 17 8 Madari 16 5 3 5 3 Siptari 13 2 2 4 1 2 2 Hrvati 9 2 2 3 2 Muslimani 8 I 1 2 2 I 1 Crnogorci 4 1 2 I Makedonci 2 1 1 Slovenci 2 2 Jugosloveni 16 4 1 5 4 1 Ostale narodnosti 32 24 643 126 189 109 163 Ulrupno U sastavu Socijallsticke Republlke S11bije :nalaze se <J:ve autonomne tpOikraj:im.e: Vojv·~rdina i ~~sovo i M~tohtJa. NaciOnalne zelje i strahovanj.a ovih [pOikrajma r~<azac':"'o .<PO'S~bno. A sada pogledajmo ukupno nacionalne zBl.Je ~sp1lalllih lica u celoj S~bilji. VQdeC:e na'Cionalne .Zelje •!o Broj [s;pitanih lica 643 214 191 176 158 33 Nach>nalllli pros;perite'l 30 RazvitaJk inldustrije 28 RazvitaJk. ·socij.a~Umna 25 Mir 14~ 23 Dug zivot Tita 136 21 Bolji sta111ovi 123 19 Razviltak saobracaja 121 19 ModerniJzacij a poljoprivrede 117 18 NiiZe cene Ispod 100 1Sp1tanika zele zaposlenost, 'izjeidnaeenje. p~ata, v1Se Skola, tehntclki :napreda)Jt, smanjenje ~~ez~. sel]acrma, zdravlje naroda, nacionalno jedinstvo, ~ldk.trlft:k~ctJa seQa, ~o­ bo'ijsalllje stanrbenih urslova i qpSti .. a"lv'llalk. zem1Je Ov_e llla;wnalne zeije se naJaze i:?lilledu ·zaposlenosll sa 120 1 o,psteg /o razV'itlka zEl1lllje sa 2"/o. 109 �Razvita!k industrije, dalji ramvita!k socija.li2lma, dug zivot i zxiravlje druga Tita, reiien,je sta!lll!be!llorg ;pitanja, razvita:k saobraCaja, 'nio'dern:izaCija poljqprivrede, ni.Ze cene i Zaa>oslenost, razume se i anir - rto su vode"Ce naciO!llaU.Ilie •Zelje naroda Snbije. U SVOI!ll odgworu, nadi i ocekivanju jedan ra'druk sa sela lkoji se_ uposlio u fa!bi'ici, s'tar 35 g.od'ina, fka.Ze: »Nadam se da \Ce ,b.tti sve 'ViSe fabrilka. Radnici i seljaci Ce se sve viSe moCi z8jpoSJUava:ti. Porez neCe biti onarko veliJk :kao danas. BiCe viSe automo1bi1a i aut-abusa e:a prevoz«. Jedan se!jak 1iz zitorodnlh 'krajeva u Vojvodini je izjavio: »Se1ja!ku ce pOimooi nauka i tehnlka. Selj,oJk neee mora~i da strahuje od obla!ka, da lice da mu bije [etilrm«. U<~pste se moze izvestl zaGdjuca!k Ida su nagJ,aiiene teZnje ka ba]jim stanoviana sa modennian rnameStajelrn, friZideriana, ka Vi:Sem standardu. Ge>vor predsednika Tita u $j)Htu su mnogi pominjali i intenpretirali na svoj naCin: »A.koo ibi bile> sve ono sto je Tito govcxrio u ~Htu i sproveJo se u delo, m'islim da bi se mnoge stvari bolje uredile. Povecace se lltandard. Da ne bude lkrad:e u privredi«. S:rrps'Jki narod Ze1i da Zivi u m-iru, Ida ne bude rata •kako bi \Se nesmetano razvrjao na svfun poljima. Jedan mladi radnlk ~ra..Zava Zel'ju ovii'm xeCiEm.a: ·»Jugoslavij,a Ce pasle desei; godina b'iti na veeem stupnju ~ulture nego !ito j.e .danas. Bice jedna od naj1eplle urederrih zemalja i naliiborgatlja indu~rijom«. I dalje dodaje: »A'ko Jugoslaviji ne 1bi ll!Illeta,o rat, bice najhogatija na svetu, tako da se moZ.e takmiCiti i sa Amerikom. Narod ce jo8 vise voleti rui'kovadstvo !koje ~e mu dooeti lep Zivot. ImaCemo ttoHko :ils-hrooe da ne zavisimo od stranih drZava, :t~o rla za to .neCemo traZiti devirzm.'i novae. Cene Ce pasti, iz.grad!i!Ce se mootovli, tralktori i alej-e«. Isto ta!ko u Srbiji se ocekuje u huduenOISti usavciavanje medicine, :zdraV'Sitvenih ustanorva, wmbu1anti, rctecj.ih vrt.iJCa, poveCaCe !Se standard, a Ume Ce se smanjiti 1], ,ra'Z'tle 'bolesti i viSe Ce se rardit.i u preven'tivi neg·o u rkuJrati,vi. ImaCemo zdravu e>Iniladinu. Bi'"e viSe lekara. ·u Beogratlu grad:ani vd.Se oCe!kuju ;stanova, IParkova, asf.altiranih mica, naro~ito na [periferiji grada, mnogo oblakodera i cveca, jefti:n.iji hJ!eb i jeftinije [proimo,tle u sviJm gianama, te ;pribliZno jedna!k standacd Jeadnlh 'ljudi - ·inienjera, tehnicara, .radnilk:a zaposleniih u 1nldmstriji [ po!jo;privredi, t<1ko da ee sva!ko nwci Ida sa!je sv<Jju decu na v>sdke •i'lkole. 110 Ove :Zelje su i razumljive imajuCi u vldu rS~zvitak glaV:nOg graJda JugOIS!avije rposle drugog svetSkog <ata. Nacionalna strahovanja . s b · .. • e se za.l< ljucilti da Iz odgovora dobivenih .u . n lJl moz ·b~-~ ·~ia ;ru~ · · 1 ·• t. ahuJu od ·rata 1b<>m ''"'""'-~ ' isp'itana ~he a naJv se:. s : . . ' masovnfu streljanja, senja gradova 1 ulblJ&llJa lJ"?'' 3<Ygora: . t lih namirnica. . I 1. aOkanja. Zit a, . lbrasna, maJSti 1 . oo. a - . ~~J"g,h,1, u odgovoru istice: »Najgore bl ~illo za sT[psiki nab. an •. . .. ldruge neke sUe. lsto t&'ko 1 rod da Z!Vl ;pod <:lku:pacJ,Joo,n • . romenio i a,ko ·bi Jugostra:mo ibilo aJko b1 se ovaJ reznn ~ --~rom« Nacio.. · slaviJ a zara:1., sa n·e'-om '"-"~~ stranom o=u~J ll.a .r;. ••••IU.J. IA6""~..... • nalna strahovanja u Srb!JlldU OVlffi red<>m. Nacionalna mrahovanja Rat E!ementame ne;pogode Strahovanj a za Tit a Oku;pacija Nes!oga nardda PovraJtak starog reZima •!o Broj dspitanika 643 79 507 135 21 6 6 6 4 4() 37 36 28 Seljaci u Voj<vodini str~uju od aku;pac~e. ~l~d:~;"!:il~ lljak koji je preziveo drug! svelsikl rat, !kaze. . E ·~: ·dk'~acije, okwpatori bi nam odneJ.i i tpO'sl~n~e zrmo«. 1; : . ~,-,.k ·'-orrkretn.lh ddg<>Vora ·i strahovanJa lZ Beogra . nt;1l\.'u.ll• o w T't umre«" »Da . .alka« »Da rie dade do atomskog rata«. »Da drug. l! o ~~. ne ldode do epidemije, !Podmul'kllh bol:&tl, tpar::'>Ze I r . . d . edlnih lkriza u nasoJ zemllJH<. »Da se ne »Da ne dade o prrvr . . . ivreidnim rej.ontma vrati sta'll.je pre 1941. godme«. U rpolJ<>~ • odnih R ublike seljact pored rata strahUJU od su..e,. ne~ . OV~inae;pZEliilljotresa, od insekata i stetoclna U. tpolj<lpi'lV_'"ed.l, . ~~ idemije i »podmuklih bolet.ti«, od rak~. ltd. Radnik 1~ S~b: 'kaze: »Najg·ore bi brio alko .hi i2lbio :trect svetsln ra:ct all neCe dozvoliti Tito, !jer se on bori za ·mlr u svetu«, 1 d ~Je joS: »AtOiffiski rat :bi nas urn~§tio · · .« · i.o 111' �Vojvodina Nacionalna strahovanja Po rpoliti&ko-<geag:rafSkoj rpoziciji, po nacionalnoj struk. turi i rpo bagatst\'11 zita Vojvodina ima svoju srpecifiiCnost kao SaJStaJVI!li deo Srbije i Jugos!avije. Isrpitanici ove Pokrajine zele razvitak mdustnije i ,poljorprivrede. Zele i oOO!ruju podizanje f"brilka ,poljorprivred!nih maliina i ~e'k!stila, a u [!>Oljorprivredi primenu ma~a za seCu !i IS!cidaatje ku!kruruza, za Cupanje repe~ ze'le vise traktora, komba]na, ma5lnasejaCica i veei lbroj gda stoike. Razvitak ilndustDije zeli 23°/o ~itanilka, a mo!demiza. ciju po!jorprivrede 130fo. VC>dece naciona1ne zelje •!o Broj ispitani· ka 179 Nacionalni rpDosrperitet 33 23 59 42 Razvittak socijalizma Razvitak tndwstrije Stanovi NiZe cene Razvit:>k saobrai:aja Mir Zdravlj e Tit a Z:>p<>Slenost Mo!dernizacija ;poli'o;privrelle Tehn:i~ki napredak Sma!ll(jenje ,poreza ~eljacima fujedna<!enje plata Zdra"lje 23 42 23 42 39 22 21 18 16 16 13 10 18 10 18 37 33 132 ili 74% strahuju 74% 25°/o 6°/o 29 24 8 l4 6 ll b;aSko;p u selu i rpozoriSte, veea lbrlga {) tleci, llljili.ov<>j odooi i obuCi, deCji resiorani - nLZu se Zelje gradatna Vojv-odine u njihovim odgovorima. I"1]Jitanici u Vojvodini ze'le elektrifika· ciju sala.Sa i tkoriSCenje .radio apaxata ma saia.Sirn.a. 132 44 11 Seljaci najviSe strahuju od elementarnlh nepo~o?a, s~e, gdlda, nerodrnih godina, zemljotresa, o~ in:sek~ta. 1 st:toc1na u tpoljorprivredi i <Yd gladi. Kao i u drugrm :kra]evrma, ze1e da rata nikad ne bude. Kosovo i Metohija Nacionalne :Zelje ispitaniik:a ove Pokrajine, S~tara,. ~nba, Crnog.oraca i Hrvata {lidraZavaju ,potrebe ovog tnerazVIJenotg podrucja. Sve zelje bi se nmgle svrstati ;p~d da'lji raz"it.aik privrede i 1brzi kultUini razvitak i gmdova 1 sela. lndust~•Ja na rang-O.isti zauzima !prvo me&to sa 78'0/o. U prvom redu -zele razvitak 'ilndwstrije tekstila i crerpa i .wkljuciva<nje nee:atpo· slene radne .snage i Zena u ·induiStrJjsku p.roimodrnju. Vode(:e nacionalne Zelje •!o Razvita!k in!du:strije Nacionalmi prosperitet Mix Dug zivot Tilta Vi\Se Skola Modemizacija poljorprivrede Ni.Ze cene Ra:zvitak socijali~a Resenje stambenag problema Boljp 'stanove Op;Sti razvltak zemlje Zdrav~je naro!da 78 56 28 22 22 22 19 17 17 17 8 28 Nova kuCa, stam., moderan nameStaj, ·automobH, maSina z~ pranje veSa, ra1 dio aparalt, televizor, :fu-:i2i.der, 1bolja odeCa, 112 Od 179 isrpitaniika iz ove Pokrajine od rafta, Ta<zaranja i ,bombardovanja. Rat . Elementarne nerpogode Nesl<>ga naroda 8 Broj ]spita· nilka 22 20 10 8 8 8 7 6 6 6 3 3 U zeljama se joii podvlaCi elektriftkacija sela sa 6°/o, iatim zaposlerrwst sa 6•/o i smanjenje poreza 'Sa 3°/o. Razvitak illldu· e Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije 113 �strije zahteva i nove struCnjake, jpa se zato +Zeli da Sto vdSe studenata sa Kosc>Va i Metohije studira na falkultetillna. Uz razv1talk dndustrije ispitcmici rspom•1nju ~azvltak i elektriflkaciju zeleomica i elektrifikaciju seia, iKonkretno se navodi Kosovska Miltrovica i Prizren u 1k1ojiana oCekuju rnove falbritke. Mladi grad:anin iz Mitrovice ovaiko rizraZava Zelju: >>Da se moj graJd •Mitrovica joS viSe pod.igne, sa veUkim i lepim parkom, da se mgr.ade stanovi i urede gradske u1ice. Da .se izgradi pruga 'Clo Prizrena«, Drugi g;ractanin ove Pokradine izraZava ·Zelje oviru reCima: »ZeHmo 'i !lladamo fSe da Ce Jtigoslavija pod Titov.tm rtrkovadstvom Ziveti u miTu i graditi socijalizam«. Uz razvitak i.nd.ustrije j~itanici Zele i modernizaciju porlJoprivrede i pr1menu tSavremenih maSirna u obradi zemlje. VeCu Tazgranatu Sk:·Ol1sku mre:Zu po ISVim selima Kosova i Metohije ze.te sa 22%. Traze otvaranje •rednjih ~kola i ocskuju otvaranje skola i!1a slptarSkOI!ll jez]ku, ka!ko hi imali strucnjalke Slptare sa fakuntetskron apremom sa Kosova i Metohije. Elektrifikaciju povezuju sa :koriscem:jem radio aparata i televizije. Evo jedne zelje koja se <>dnosi rna kttlturni prosperitet: »ZeUm da se "' Prizrenu izgradi televizijski relej i da televizijski aparati hudu jeftiniji. To "• rse sve rpostid aka Jugaslavija i dalje hude vodila borhu za mir u .svetu, pa zato zelimo da nam Tito bude zdrav i veseo i 'da jos dugo lmde na 1Celu riaSih naroda.« Nacionalna strahovanja IMnogi grac'!ani [!l'dCinju odgovore •ov1m recnna: »Najgore hi bilo alko hi iZblo trec.i svetski rat, ali ~o nece dozvolliti drug Tito, jer se fbo~i za mriil' u rsvetu.« »Ato.mrski bi nas .rat uniStio«. Rat Elementanne nepogode Strabavanje za Tita Nesl<>g.a naroda 81°/o 14 14 14 29 5 5 5 Minagi grailani ove Pokraj.ine strahuju od rata i i!1esloge medu narodirrna. 114 Hrvatska Privredni zivot u Hrvatskoj je bio da•Ieko razvijeniji od privrednog Ziv.ota u Malkedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini. No u .poredenju sa nekilln drugim nazvijen1m zemljama u svetu (pricvreda je u Hrvatskoj bi!a zaostaila i rnera:zvijena. Fahr1ke su l:>ile <Jrpremljene dOI!rajalilln i otarim ma\Sinacma. Posle drugog sve1lskog rata tillozena su velika srsdstva u izgr.a(d!:nju baziCne industrije, h.i!drocentrala i ternnoelek.trana. DajuCi [priVLredne lkarailderiJstike Hrvatl.slke llleposredno posle drugog svetskog rata, (pmfesor Ljubljmskog univerziteta Melilk !PiSe: »NajrteZi urvjeti Zivota su bili u rlinar.skim podruCjima, napooe u Lici i u Prfunorju, 'kako u Hrvatskom Prillnorju, tako i DaJmaciji. Za,to <mdje domaca gl'uda nije mog1la prehranjivati iliiav prirodni priraiitaj, rpa je z:bog toga veC rmo o'llporCelo i-.seljavanje u tudinu, naroCito u Ameriku. Ogroman broj is~ljenika iz Hrvatske razasut je ~irom svijeta. Tudi kapital ukljureio je o,groman broj i!1aSih 'Ljurli, gotavo po Citavom 1svijetu, u sVloj elklsploatatorski rad te njihovom energijoon gormilao svoje profite, d.ok je narod u domovi!lli astao sir·oma~an. Ogroman hroj radnih ljUidi radio de ru IPreduzeCi!ma Sirom svijeta, u A!merici, Austt1.1aliji i u evrqpsklm zemljama kod grardnje najte:Zih stvari, i viSe stot:iJna tisuCa naSih 'SUnarodnjalka Zi'Vi joS i darnas ru 1tudini i njihova \Se ,djeca i U/IlUCi rpola!ko odnamauju. Mol\da nijedna jugo&ovemlka Clemlja nije 40 da1a tOlliko iseljenika u tudinu :kao Hrvatska«. U 1931. g<>dlni u pciljaprivredi je bilo zarposleno 76,4°/o celokt11 pnog .stanoVIIliStva, •a IPrema naj.novijim podacima popisa 1961. godilne u Hrvats!koj \Se p<>lio:Privredom havi 43,7°/o dd ukurpnog stanovniiitva •u ovoj Rerpuhlici. Isto tako u 1931. go: dini u industriji i l'udarstvu bHo je 11,1°/o, a u 1961. godun samo u 'indust:riji imamo 13,20/o zapoSlena .stanoWl.i stva. Kako v~d:imo ibroj poljoprivrednog ·stanovnlStva je ·opao, a broj srtanovrniloa ukijucenih u indmtrijsku delatno.st se IPDvecao." StrulktuTu uzor!k:a u H•rvatskoj u naSem istra.Zivanju poka2Qlje ova t"bela: 1 40 Me 1 i k: Narodna Republika Hrvatska, iz knjige )}Jugoslavija«, sirana 335. <~I Vidi Me I i k: Narodna Republika Hrvatska, iz k:njige ».TugoslaVija(( strana 384. i Popis 1961. SG.J, strana 351-353. ,. 115 �_J' 'j:j. .' 1 n VodeCe nacionalne Zelje ispitanika Hrvatske Tabela 24 "lri Broj ispltaniika 368 NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI u Narodnost ·a "' ~ '<l ~ ~ ~ .u:S ~ .0 ~·u ~s. ou u c e, "" Hrvati Srbi Jugosloveni Slovenci Muslimani Crnogorci "' Fi5'E o:u 87 54 17 35 5 10 1 78 12 1 1 8 4 2 1 1 ljeni Ostale na~ rodnosti 1 1 ·- >U 1 ~ 0 24 7 2 2 3 2 1 1 1 Neoprede~ _,, 1 Makedonci Madari . ~ 0 c 0. " 5 285 46 18 6 2 2 1 2 1 3 1 5 Prema nacionalno,j s'trUlkturi tsprtivmjE!tll je obuhvaceno najvise Hrvata (285), z11titm Srba (46) i Jugos!ovooa {18), d<>k .su ostale narodnosti u manjem hroju za~hvaCene. Kao i u drug·tm reu>ttb1'i!k[tma, lapitanici Hrvaltske Zele ~acionwlni prospe:nitet ila prvom rmestu ~sa 480/o-, zatim odmah 1za toga dolazi opSti ra.zvHa:k zemlje _111a svim f.PoldruCjima sa 25°/o, orazvitak socija:Jizma sa 23%, -razvita:k iln.<:!ustrije sa 23•/o, anir sa 22°/o, 1dug '2ivot Tiita rsa 20°/o, niZe cene sa I7V/o modernizacija poljoprivrede sa 15°/o, razvitak saobraCaja sa' 13Dj0 i 'teh.nioki napredwk sa 11"/o. Razvitak illllus'trije po procentima u Hrvatskoj .do!azi na Cetv,rto mesrto sa 23'{)/o. Hrvat, star 45 godina, !ka.Ze: »Zelim da svako m<>sto u naiioj zernlji dobije ibar jednu ·onaiko malu tvo:mlcu u kajo,j 1bi [j•Udi mo1gli :oarad.ivati svoj kruh«. A jedan seljaik, star 40 gordd.na, Hrvat, iz kra.Skih 1predela, !kaZe: »2elim da i u na1 Sem po'lju oru traktari, a ne volnvi :sa ;plugo.m. Kola •sa volovSikom i kanj'Skorn vtvCom treba ·zaaneni:ti autoonobilima. To Ce bi'ti a!k:o se ne zarati«. 116 N aciOIIlalni prosperitet Opsti razvitak zemlje Razvi tak sodj a112ma Razvitak iindustrije Mi.r Dug zlvot Tita Ni.Ze cene Modernizacija poljqpr'ivl'ede Razvitalk saobraCaj,a Tehnji\ki napredak Resenje stambenog [pitanja Elektrifilloacij a sela Zapasle<nost Bo!ji otanovi Smanjenje poreza seljacima 48 178 25 92 23 23 86 84 80 74 61 56 47 41 30 31 26 22 20 17 15 13 11 8 8 7 6 55 22 20 Pored modernizacije poljoprivrede sa 15°/o, 8°/o se!j.a/ka zeli eleiktrif]kaciju sela, zatim dovod.enje telefcmske Ii.nije. u selo, otvaranje paSte, kino sale, jpo~izanj; zdravst_v~~e ~acrnc_e i izgradnju boljib cesta da ·se la:lose maze ,prelaz1t1. IZ. Jednog sela u -drugo. U pasivnim krajeviana Hrvatske selJaCl pored· dobrib puteva i zeJeznickih pruga zeJe [pOdizanje manjib tvornica ka:ko bi se u njih ukljucila nezaposlena ·radna snaga. liz statlstiCkib podataka inwce poznato je da je u ovim lkrajevima veoma vjook nataJitet. NacfOnatna strahovanja Jedan Hrvat ~strah <1d rata lzra:Za·va: >>1Strahujem ad nacl21tna koji se [pojavljuje u NjemaClooj, te nukleamih '!'roba u cJkviru ~itav<>g svijeta«. Odmah posle .rata u ~rvat~koJ _dolaze na drugo mesto elememtarne napog.ode: zemlJotresi, suse,_ nerodne g.odine, gl8!dne .godim.e,. itd. PDe "?.imanj a .~ve ank~te Hrvatsku ISU zadeshli zeml}otresi (DaUmaclJ1a, naroc11to okohna Ma;karske), IPa su ove elementame nepogode ilmale nep<>S1'~­ nog uticaja na odgovore grad.ana u ovom ld<!lu JugoslaviJe. 117 �1/11 if' hi iT 0 Rat Elementame nepqgorde Bez straihovanja Povra1ta.k starog reZi·ma Nesloga narada Okupacija /o 79 20 10 7 6 6 Broj lspitani'ka 368 291 74 35 25 21 23 U!kUIPnog 1hroja stanoWlika p.oiJ.joprivredom se lbavi 50,00/o, a Jsdan Hmr,at iz Dalcrnaci'e . , »Straihujem od \Stet . J >zrazaNa s"trwh Old zelll!!jotresa: karSkoj«. Dl'l.tgi sel~a~n~~g·ord~U<~? ~to su hili ,potresi u Maza nas seljake ,posle rata -b -~· ,, •a rm ~e sl"!hih ~jetina, to bi til~ svi u gradu ina selu .. -~ o !tlaJgore. I rat ' soou bi mi osje- Bosna i Hercegovina Turski feudaJni ~istem Hercegovirni i ostavio je It se veoma ~ugo _ad~rZao u Bosni l obiCajima, veri. fizionomf'~a~~~ u (p~rvredi, ikullturi, noSnji, periodu u mallcrn lbosanskdn ;; ~;ra, Izgledu !k:uCa. U tome ~limanskQ-Qrijentarlni naCin Zi ~osr~ama pr~v-ladivao je m_uor.ijentarlni zanati. DZami. vo__ a r z~dTzah !SU se tlugo stari M_eli:k, davaJe su t>'m gradJe ~ !llllnaretima, lkako. ,pi~e rprofesor · mnma karakt · t'en· · vladavala je turs<ko-orijentalna Wadska ;:.~. ~' ' rl'lglsd i preo. Od 18 78. g<>dine do svrsetlka tp:wo gddime J3osn<>m i Hercegov· . g. slkag rata 1918. Gooine 1908. Austro-Uga·:s~':' -~" ·U!Pra':'lJ•ala Austm-Ugarska. govinu. •Stari feuda;Jtn; 'poredak J ane'ktiraJa iBosnu i Herce<><>m seookom sirot1njom, slkrsa aga:ma i h~go:"ima i aglavbego¥a fewda1aca i dalje s "".Pd :"" raJOm lkoJa Je zavisila 9d austrijskom u,prav<>m. Be~~ :zao ,u Eos_ni i _Hercegovilni p<>d k"!Pitall [p<Jceo je .iSkoriScav -11 IP:St':,Sk' ;prmrlni i dr:ZaV!lli .' redu rudno lil.,o0 a zat' ", !PriW ~ 'bogatstva, u prvom ' ""' ' rm <>Ume Raid! eki.s1pl all; •. suma ov·aj 1Joapita1 de grad. sk · tr . o aciJe ruda i predele i lkrajeve bogate r~~.::U ~ "~~- P;uge lkroz ~umske njake, in:zenjere banka·r' ,.t· .'US tiJa Je rdovodlla sirwe·Ucl C]Je lkvaJiflk •-"' t l_t'!govce i ;preduzetndlke A e.' , .' . .ovane ·raluu.*e, 42 • -u :sever:mm lkraJeV11D.a lBOisne, aJ.a- ,.;et Vidi M e 1 i k: feudalno r d blj _geograjske Posledice, iz knj!ge a~ go ,e!rl~rska .vladavina t njene antropo- ' .. u os a •....,a, strana 73. 118 - selila je Nemce, ltaQijane i Poljake i fol1lllirala je 1Mkoltko poljorprh,rednth 'Seoski!:J. ko!onij.a, koje rsu iseiljene [pOJ>le drugog svetskag rata. U 1931. godini [pOljorprivred<>m se bavilo 83,4"/o, a svega 7,2°/o de .bl1o uJcljuceno u zanatstvo, industriju i ~rudarstvo oo ulku,pnog :broja stanovnistva u Booni i Hercegov1ni.~ Prema po,pisu iz 1961. godine, u Bosni i Hercegovini od · inldustrijom bez rudarstva 10,8°/o. Broj poljoprivrsdnog s.tanoVllliStva se ZJnatno smanj'io u periodu posle drugog svetskog rata.« Posle drugog svetSkog cr:ata ;pocela je brza industrijalizacija i .ut11bamizacija. UtroSene su ve1ike investicije u emu meta,lurgiju, elek'bro,pri'vredu, ,proizvodnju i IPieradu ug.lja. NajveCi. centri erne metalurgije u Jugoslaviji ·locirarni su u Zenici, Vare!iu i ~lijasu. A medu krupne olbjelkte elelktrorprivrede spada J alblanica i tel1llloele'ktrana u Ka\mju. Brz ;razvita;k rpojE!dinih industrijskih grana je hio -uslovljen prirodnirn izvorima, z~tim jpovOiljniJin lgeograf.sktm smeStajem, neza[>·D~lenom radm.om snagoon, iltd. Ovailwim p.rivrednim J:"~azvit!kom Bosna i Hercegovina uCini1a je nagli stmok iz agrarne u illrdustrijs'ku zernlj,u, 1i tsmanjenje !POlj•orprivrednog stanoV!llistva u 'korist ilndustr\jske de1al1mosti naroCirto se aseCa ·oko velil¢.h indust:rij,skih centara tipa Zenice .kao i olko y<j]ifkilb. rudnika t\pa Kaknja tli BanoviCa. No pared hrzog 1ndustrijslkog r.azvltka ostali su izvesni tragovi proslosti u nepismenosti i zaostalosti ovih !krajeva. Pojed]ne p;rivredne grane, naro:Cito u meralZJVijenim podruCjim.a, na niiSkom su stupnju, ibez m.ehanizacije i !(lrimene sa- vremene tehni'ke. FoljOijlll'ivrerda je joo uvek zaostala, narocito u rpilaninSkirrn predeUma \Sa :siroma~nom i oskoudnmn zem1jom. Iako l!U wCinjeni ·krupni koo:aci u suzJji~anju neJ:11smenosti i IPfOSirenju Skol,$e mre.Ze, joS uvek .neka p.od!rwCja nisu u stanju ida Q'buhvate svu decu dora1s:lu iZa osnoVIIl:O o!brazovanje. Po nacionaJnoj. -stru'k'turi 0 va Repub'lika 1se razlilkuje od ostaskU~Pi.nannta 'Zive !Srbi, Hrva:ti, u~oTkom je naj·viiie zabvaceno lih, jer u n}oj u veCim Muslimwi i ostaJ!e narodlllO$ti. SVba (108), 43 Vidi Me li k: Narodna Repubtika »JugoslaVija« str. 340. « Vidi SGJ-64, strana 351-353. BoSna i -Herc~gov!na, iz knjige 119 �z:)tiJmM Hrvata (46), zatim neo:predeljenih (45) Makedo<naca ·. ( , us1rmruna (6) J~gosJov (6) . ' raca (1) i OS'ta!ih 'nwrad'!loot:~~) Sl<>venaca (2),. Crnogopreteiilno Muslimani. . edu neQpredelJemim su '1) Narodnost ·a " '1) ~ " "' ·- .0 I ~ ' ~ a,.. 0 u 0 ~.,; U) " " u VJC 17 34 12 33 10 6 5 22 16 11 2 14 Makedonci 1 1 2 1 2 3 Jugosloveni uC.. ;::; 1 Crnogorci Ostale na~ 20 80 12 TehniCki napredak 12 26 10 23 7 16 Smanjenje pe>reza 6 13 V~Se 5 12 1 45 6 1 6 2 1 10 224 Ulk~no •su ispitana 224 lica iz svilh "-- .. .n • • • '"'E>ovme, lZ .SaraJeva, iz inrdustrr ,0 =aJeva <o<JSne i . H er. . . ... CP<i b.,zena, seljaci liz Posavilne "• ~~ ~ tuzJa~"g 1 zemckog Hercetgovine i kraSkih o'. .!Pa ma oonanlJe 1 Majevice, iz kl<>tline. Ukupno 49 ra~~~a,5;a ~ozare, iz •bihatlke i Ulllske maCica, 121ica rsa ilicnim nr'',:~ct· ,seJ!aklOa, 20 sJul';benika, 80 do~ '-"v >ma 1 c>Stl>lih. . . N acwna1m rpre>sp 't t . . Yot i z·drarvlje Tita ~~~iJ~um~, :~~~l:a!k IS~cij.al~a, .dug ZiHercegoviine. ze Jama l~ittanllka Bosne i 12() 33 Modemizacij a [pO!joprivrede 1 53 15 18 46 1 49 71 8 rodnosti U.kupno 32 N acionaino jedinstvo 1 1 Dug zivot Tita 108 9 1 74 Razvltak industrije 1 3 Siovenci 33 " "' c.. 6 Muslimani 89 ::;, 2 Hrvati Neopredeljeni 40 5 7 Srb1 Cl:.D 49 -;;; t; 0 (tt•t:: "' "" c Nacionalni prosperitet Broj ispill>nika 224 110 Razvitak saobracaja NllRODNOST PREMA PROFESION ALNOJ STRUKTURI •;. Razvitak socijalizma Tabela 25 V'ddeCe nacionaJm.e Zelje Mir M Skala Splitski govor pn!dsednlka Tita .svesrdno je .p:rihvacen u ovoj Repu:blici i .g.radani se viSe puta p.ozivaju na Titove reCi: »Ake> se spmvede £Ve <>no sto je mar'Sal THo rekao u Splitu, radni Covek Ce dobiti vOilju i elan za rad i dati 1sve ad sebe da se pove6a iprodullctivnost 1rada«. ·Mnogi radnici Zele •Uidoban Stam, naselja i .smeStaj za sve one -koji su ;bez stana. KuiJ!turni razvitak sela, ·briJsanje razJi!ke -i:mnedi1 g·rada i sella, bolje saob:rm::ajm·e veze selo-:----grad - eta tO su Zelje· [ <>·cekivanja .kojima rse pcJk!Mlja .p.Znja u Bo!mi i Hercegovini u ·odgov:arima iJs;pitam.llk:a .svih nacionalnosti i iProfersija. Kva1if:ikovani radniik. ·iz Zenice, sa duZim ;rad.nim stil!Zom~ lzra:Zava Z·elju ne samo za svoj gra!d veC i zemlju: »VeC dana& je moj .grad 1:olilko izgraden d. industrij·ski .razjvijen, a verujem da ce kraz deset godina hiti .jos lepsi. Kroz raZN·Oj rmoga .grada g1edam ra"'-'od' i buduenoot cele zemlje.« Drugi svetski rat je u Bosni i Hercegovini weinio ve!ika (['a.zara.nja. Spaljena w 'hezbrojna sela i \t'azruSeni nm01gi gradovi. Na hiljade d hl:ljade stanoWlika oota~o je hez krova nad glavom. N-a stottne i stotine ldece -asta1lo- je ibez !r:o:ditelj a i roditelja bez dece. Zato &U •e i mogle oce<kivati takve J:elje 121 �VodeCa nacionalna strahovanja i nade za hudu:Cnost: »Zelrm da tSe nalSa zeml}a :ra:zvija i napreduje u miru«. »Tollko smo jpreZiveli jedan rat i teSke :su u~mene na njega. Porod'ica mi je uCestvovala u bonbi, pa l ), i! ako zatreba opet bismo se borili !protiv svakaga ili:o bi hteo da omete na.S razvitalk«. Isto taka ist~Ce se Zelja za rn.irom, Cvlrsta reSenost za oCuvanjem slobode, tekovina rev-Oilucije i socija.Ji.mna. »Neka nam poe:ivi drug Tito, jer on vodi !PI'avHm.u palitiku«. »Da Zivimo i radimo u rn1ru i da mir vlada u celom svetu«. »Da :se i lialje razvija l!lasa zemTja i da se dalje i2Jgraduje socijalizam«. -»Mir i slobo.da«. »Mir, da l!le bude rata«. ]Li !kratko, samo jedna re-C: »Mir«. ·To je Zelja koja se odnosi ma Bosnu, Jugoslaviju, Bal!kan, Evropu, ceo svet, Ito su Zetlje naroda Bosne i Hercegovine. Ro rang-listi ·mir dolazi lila drugo me.sto sa 40°/o od wku,pno ilspHana 224 gradanina ove Repub!lke. Odmab za miroan .doJazi razvitalk socija'lizma sa 33•/o, dug ~ivot Tita sa 32°/o, crazvitak saobracaja sa 15°/o, tehnliSki na!predak sa 12°/o i razvitaili: indwstri,je sa 10•/o, iifld.. M!adi radnik iz twz!al!lskog lndustrijskog bazena lkaze: »Da zivotni standard n.Seg naroda ·bude viM. Da se sva ;radni Cka naselja ·izgrade, k.ao Sto je radniC'ko ·naselje u Boo·oviCi,ma«. »Da Zivimo i Ta:dimo u lbratstvu i jedtnslvu«. U cellno gledanli, odgavori r"'druka, seljaka, sluzbenika i d<lllllacica, Srba, Hrvata i Muo!tm.ana i <Jstailih narodnosti u Bosni i Herceg·ovini vezani su rn.e sam·o za razvitak :njihovih gcradova, sela, RO!pub!ilke vee i za razvltak JugOISlavije kaa zajednic<> svih nallih naroda. »Zelimo Ida se i<U>und sve ono !ito je ,predvideno u razvoju n.Se zemlje«, zakljucuju evoje Zelje mJn-orgi i5!Pitanici u Bo:sni i Hercegavini. 1 80 Broj ]'i!Jltanika 224 180 Elementarne lllapogode 23 52 Pov~at:>k 10 23 Straboval!lja Cla zivot Tita 9 20 N eiSl,ga naroda 6 14 Bez .strahov•ania 2 5 0 Rat stare>g rei!lnla /o u odgovariJma mnogi gradani u Bosni i He-rceg:Win:i,_ kao 1 s_tTahuju za !!1jegavo ~dravlje, a mnogi od lliJlh su ga :Vtdeh za vreme rata u svojim ~slobodnim varoStcama iU sel~a. ~~a ibi hila velika nesre6a ilnida bi se ""''sto d<>god>lo .nas1m ~~im rukovod-iociana Titu, RankoviCu i Pucaru. Ov1 _drugovi votle narod pravilnim tputem u 1bolji ~ivot i opSt~ napredak. NaS Tito :se :hskreno b-ori za ml!r u svetu«, kaze J~dan gradanin iz Banja LUke. .. . • . Rat ih podseCa na uibiJarnJa, vesanJa, lldlalllja, xuSenja i paiJ.jenja kuCa, :Citarvih sela i gradova, pa zalto mnog.i !kaZu: »P1aslnlo se atamskih h(J([]]bi«. Isto talka se javaja strab kad mnogih od. ap]d~mije zara-znih bolesti zat.ilm nesreCa na ,radu, u rudrrncrma '1. zemlldotresa ~ao u DaJmaciji i Mafkarsk.oj . . i u drugilm republikama, ;izra.Zavaju lljubarv..prema Tlill: onih S'l<Jvenija Nacionalna st1·ahovan_ja Rat, elementarne nep<>gode, povratak star<>g drulitven<>g sistema, b.riga za edraV>lje i zivot Tita 1 nesloga medu narodima su strahovanja ispitanlka Boone i Hercegovlne. Jetian g11aO:anin iz Bo:sne 1poCeo je -svoj odgov-ot: »Da se ne ponovi rat i!Z 1941. gOidlne«. »Strahujem jedlno i najvise od :nwklearnib proba i atom<iloag rata, jer radiowkttvne ces'tice mogu doei do nas i :zatrovati zdraviJje naSih naroda«. 122 za ;ra~!iku "'d osta!lb ;rapub1lka, Slovenija j~ imala r:"'vijenu industriju i2lllledU dva -rata i veiliki l>r~J stan~vmka ukljucen u mdustrij.Sku de!a;tn:~t. Preona pddac':"'a .koJe navodi ,profesor Me!>k, u SlovemJl 1931. godlne [pD1J.OIPr1Vrednom delatnoSCu !btlo je obuhvaCe.no 60,93°/o stanoviinka, .a u_.za45 natstvu, industDiji i rudarstvu 21,03°/o. Preona naJO>OVlJem 4S Vidi Ant 0 n Me 1 i k: Narodna Republika Slov~n~ja, 1z ~;t:njige »Jugoslavijao:, strana 325. 123 �PQplsu lz 1961. gddlne u S1ov .. . d nlka poljQPrivredom elll(Jl o u'klv>nog broja .stam.ovdarstva 20,5"/o." se bavi 30,9"/o, a indwstrijom bez ru- VodeCe naciona!ne Ze!je •;. »Slovenija je zem~ja domov' Sl 47 nosti u ovoJ· R~uw• . . ' . ·-vma ovenaca<<. Po narod'"' .cr su naJVl\se tlash~o · · S! . n.Sem uzorku od 162 '"""t '""~>'"Jen> ovencr. I u -"'" an=a, 150 su Slc>venci. Naciooalni prooperitet Razvitak socijaLbma Mir Razvita:k mdustrije Dug zivot Tita Mademizacija poljoprlvrede Resenje stambeltlog ;pitanja TehnliJki napredalk Zaposlenost Razvitak 1saobraCaja Smanjenje jporeza £eldacicrna OpSti razvita'k zemlje Tabela 26 NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI I I '<) Narodnost "' Slovencr IIrvati 'il ·a ., "' 54 ~ ~ U} 33 3 ' .c ON·~ ~ "" un:: 19 ~ =~ 0<.> Q.U 30 I :g.r:: ca'C "0. .:3.......: 10 ~ 0 ~ 4 2 Srbi 2 I 0 c ... " 0. ;:, 150 5 2 Makedonci 4 Ostale naro¢:1osti 1 Ukupno 1 57 33 23 34 2 11 4 162 Kao i u ostallm re~publikama S1 . . ·.. speritet iSa 310/o, na drug , ' avenel _rrStreu l!lacwnalni .prosa 290/o, -na 1JreCe ~Psto o. mes'to29d/olazr -razvitalk. socijali:zma • · ,....,J._ m1r :sa ·O 0 n 1vet t Vlta!k :industrije sa 24(1/ ' a ·C vr o rne:sto raznta sa 21%, Ill~ •sesto ~ n~ iPeto dme~o d~ zivot i zdravlje 17•/o, reSenJ·e st"-"'enog e~to '';10 ermzacrJa iPoljQPrivrede sa ·sa lO'lJf&, itd.. ' ~..u ' pr anJa sa 13•/o, t eh nmk1· ·natpredak · . U rlru;gi:m o-e~puibJilkaltlla ·ostrij e se IP t v11 · SlenoS'ti, l1azvitalk: saabra"' . . , . . o~ a Ja Plt~e zapocaJa 1 iSffialllJenJe IPOreza .seljaci<ma. 46 Vi_di: statistiCkt oa~ · 47· V!di M lll<: g n;~alc Jugoslavi:Je e ' Ibid. strana 317, 124 196!1: str. 351-353. ' ·• 31 29 29 24 21 17 13 10 6 6 5 5 Broj iSipltanilka 162 50 47 31 39 34 27 21 16 9 10 8 8 Ispitamici u Sloveniji 111e \POstavljaju u svoji.m tZeljama suzbij anje neyismenoSti i otvaranje Simla, kao Sto to Cine ispitanici u Ma!kedoniji, Bosni i Hercegovilni, na Kooovu i u Me.. t-ohiji. Ispi!tanici ±zraZavaju u ·svoj]rn naciona.J-nim. Zeljama potrebe ;pojEdinih krajeva. Jedan Sloveltlac iz Prelwmurja istiCe u Zelji: »Da -se naprave 1boLje ceste u Prekomurju. Murska Sobota ddbtC:e nove tvomice. l'ZlgradiCemo modern.e drumove i UCni 1prihodi i sta.nJdarid biCe veCi. Innam. Zelju da nam bog oCuva MarSa'la, jer nam on vodi IPravillno na!Su drZavu«. I ave zelje se '!.Lkljucuju u gomje [>rocente: »Da drug THo joo 'dugo ostane preds<ldni'k Republ1ke Ida bi nws vodio u lzgradnju :sucijaliznna i do novih us,peha«. »Da ISOCijalizam :pred.e u lkomunizam. D.a Jugos:1avija os-tane nezavisna<{. N aciona!na strahovanja Sloveri.ci i ostale narodn()'SI.ti u Sloveniji ne !Ze1e da se ponovi svetSki .rat 'kakav je bio 1941. godine. J edna Slovenka o"¥alko forunuHSe svoja strahovanja: »Rata se !Pla!Sim. Bila sam u logoru. MuCena sam i ne -bih ga vi•Se preZivela«. Isto ta!ko lstlce .se strah od atOilllokih ekSiperi.meltlata lila 'kontmeltltu. �•;. Rat Bez strahovanj a Elffillootame nepogode OkUi]lacija Strahwanja za Tita Povrata<k starog ·rezima 64 15 13 7 Broj i:!lpita.nika 162 103 25 21 6 11 1() 6 10 Rat ldon<>si glad, ubijan·a . • . strofu celom coveca.nJStvu· .lk 1 [.ustosen]a, pa bi doneo kata rovog '!ijpa i lkad bi negrde.: d ~' 1 se nasla n~ka budaJa Hi tieiii 'Sto sHfulo ._,.]o b" ·k d " k alka'!lom •p.robao ika<kvu l>.<>mbu ' u l ' .o nas atastr fail . " . strahovanje u ddgovoru SI .o ~no«, za'klJUCUJe svoje . · ovenac rz LJ"ub]" Radnfk iz . kaZe: »PJaSian- , J esenrca Jane. kaJpitallstlckih zema],ja«. se sv.Wkog su'koba oocijalistlilkih ; 1 Mnogi :su 'Slovenci istalk:Ji u . da Jugoslavija poljpaidne ~od ut,·csva.w;'~I· odkgovoru da ne zele ~ J u1 o 1 og lJ!oka. Makedonija . . ~ocijalistiilka R<wubllka Mak d .. . . ClJallstlCke Federativm.e RepuJbl>ke :;''J• us]~ )e u sastav SonajzaOistaJijih rpodrrucja. »Od s il>e . "UgoslaVlJe ~ao jec1no ad M.:Uke~~iji .se najlduze odrzalav tu,!;!osloveJJJs!kl~ a>_red,jela. u zastarJelun JO's uvek u bY f daJ . vlast, koJa Je SVCOJ>m ne i sasv:fun onemoguCa~a~a e~. , 'll~m! pore~kom koCila, aka svakom lkoraku moZema u Ma apre ~~ ra,zvx~~- Gotovo na skog nasledstva lkaJko ' . . . k:;?lllJl zapazlh tragove turi u noSnji i u ,0:biCaJ.funa ~t!:'~vr~" · lm !kar~teTistikaana, taka cima naselja i lk:uCa To . Vlll:va, ·k~{) I ·u i2vanj'Slkim obligdje je sve do narsrh 'danaJemuz ]' osnu uedina lnaSa "repub~ika, ift 1" . UJS tmanska zena b "1 po av. Jena i ,polkr_.ivena fereldZom. 1'·"' . lt a veoma zasamo JD'S na Kosmetu k . . - ' . rs 1:me Je zaostalo.sti bilo napredak«. 48 ' ' OJ! se medutim, energ1Cno bo·ri za Veclm svojim de1om Makedo . . . predellma i njena a>oJjopr·v erd dn~a. se a>rostire IP·1anin.skim ~atskih prillka. Suiine g~ctZne a.~ o ru:' delom zavisi od :klilshrallli stanovniStva !lro. . ' . ez ,klse, dcmQISe DS.kudicu u 48 . ' Je Je u praS:losti odlazi-Jo u peCaJbu Me lJ. k: 126 Makedonija, iz lm_fige »Jugoslavija«, strana 360, u dal~e zemlje. Sreidnji i jugoostoooi deo Makeidoni,je je zaIedima Solunskog zaliva i izlozen je mediteranskoj klimi, tako da se u ovom delu gaje ju:lne biljne lkultuxe, u reCnim kotlina·ma •u:spevaju Zitarice, a u plamjnskim lpreldelilma razvijeno je stocarstvo. Na rplanimske !PaiinjaJke odlaze stocari £a svojim st~d1ma veC vekovima na isti naCin.. Zemljorndnja je ostala na niokom stupnju, a Petogodisn,jim plano.m je !bHo predvi1 deno da se u veCoj meri poveCa jproizvO'dnja i:ndu~rij.S1·mg ibHja, duvana, rpamuka, afiona, swsama, suncokreta, itd. :Lndustrija je izmedu dva rata bhla nerazvijena, a ~ilndu­ strij•s!ka rpreduzeea 'koja •su postojala hila su oprffillljena :starim maSinama, !})a je i inldustrij.ska tproizvodlnja ima1a zanatski kara'kter. Najvi'Se je radnika bU.o u pr-ehrambenoJ i duvanskoj inclustriji. VeHki lbroj radnika Je blo sezooski ukljucen u industrijsku delatno·st. U ,poljoprivredi, kra'tko reCeno, rpreovladavao je sitni zemljiSni ;posed, n~ska tprod-uktivnost rada bez UIPOtrebe mehanizaeije. Ovakvom ,poljoprivrednom delatnoilcu bavilo •e oko 73,9°/o •tanovnistva u 1931. .godini. Po konstatacijama ,profesora Mellka, preko 50°/o ldomacinstava do rata koristilo je drv<mu Ta1icu u obradi zemlje." U 1961. godini u Makedoniji je bilo ukljuceno u .poljqprivrr:edu 51,1°/o, a u mdustriju lbez rud,rstva 9,1•/o od ukupnog b"oja sta5 noWlika u ·ovoj xepublici. ~ Tabela 27 NARODNOST ISPITANIKA PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI ·a "0 "" Makedonci Turci Srbi 16 1 1 Crnogorci Muslim ani 19 " u en ·c "' 21 9 16 oo.C '" s~ ou CI:U ...,·i=: u"- .::L..; 2 11 3 5 1 2 18 15 1 1 I " -"' " I :::> 0. 66 13 7 4 1 1 1 37 0 ~ ;; 0 1 Ukupno ~.- -;; . ~ .0 ~ ~ Siptari ,;, ·o <l Narodnost 2 92 49 Vidi M e 1 ik: NarocZna Republika Makedonija, iz knjige »Jugoslavij a«, strana 369. 511 Vidi statistiCki. GodUlnjak Ju.goslavije, strana 351-353. 127 �U nasem istrazi¥aa>ju <>!l'Uhvaceno je 37 seljalka, 19 radnlka, 18 'sluzbemika, 15 domacica i 3 lica ost~>lib zaniman)a. Najveci hroj i'Witanika su makedooske naTodmosti (66), Siptara (13), dok su ostale naroch>ost; n~atne. Rang-lista naciona~nlh zelja naroda ave RapubJike kreee se ovian re:dom: Ofo N acionalni ~OS!Perite't Razvit~>k iirudustrije Modemizacija paljoprivrede Razvitak socij aJ!izrna Mir Dug zivdt Ti:ta Elektrifilkacij a sela TehniOki napredak Vise skola Bo!ji stanovi BoboUSanje :stambenih uslova Razvitark saobraCaja Zdra"lje naroda Nacionalno jedinrstvo 47 32 23 20 11 9 9 8 8 7 7 5 4 2 Broj ;,pitanilka 92 43 29 21 18 10 8 8 7 7 6 6 5 4 2 Odmah posle na<!iooalnog 1prosperiteta Makedonci ze'le razvitaJk inrdustr.ije ~a 3'210/o, .zati:m modemizaciju poljqprivre'de s~ 23°/o, razvitak socijali'zma iSa 20°/o, mlir sa 110/0, dug Zivot T1ta sa 9°/o, elektrifikaciju sela sa 9"/o ~ehn>&:i napredak sa 8°/o, vise ilkola sa 8'%, rEisenje lStambenog pitanja sa 7%. Sve ·o:'"e Zelje su :karak:texistirne za ovu RepubJ..iku. Radnik iz SkoplJa, star 30 godim.a, kva1ifikovam. i oZenjen, Maiked.onac, u odgovoru izjav1juje: »Da se iproduZi iZJgraidmja socitjaJ.izrna indwstr-ijalizacija- i el~rifikacija«. SHCnih ddgovora jmam~ i u ?rugim mestirtna Makedonije !kod ldrugvh p,rofesija i s:ta- Jilvo jedmog o~ovora .gvadaltlina Makedonlja !koji se ulolapa u gornje procente: »Posle deset godlna unapre<liCe se tehlnika i J.ndustrija, biCe viSe fabrlka, ku!ltumi:h ustanova,_ ·stambenih zgrada i ilkdla«. U nacicma1nirm Ze1jama ·Malkadonaca ima mnqgo vedrine, qptilrnizma, nade i oCeki.vam.j:a, qt:ako u verballilim iskazima, · tako i u odreitivaltlju nacionalnog s:ta:tusa na skali. Jedna starrija Makedonlka, majka \Sa Cetv-oro dece, \kaZe: »Na•dam se da ce kroz de'Set godina hiti re'Seno 1 stamheno pitanje«. J edaltl m1adi Makedonac, i!'aldni,k iz P.rilepa, izjavio je: ·»Mnogo je lepo 1sada, aka se ovak.o tproduZi !bi'Ce rpravi raj«. ·»Ne vid.i.S li ka!kve se ,sve gradevine grade. MiSlim da ce lbiti izgraiteno ViSe fa!bri!ka i da ICe 1biti viSe posla«. !»Minqgo de "lepo sada«, zaloljucuje svoj ,Qi~ovo~ mladi 'MaJkedonac, •>lbice dos viSe razQilliode i. zabave, bi.Ce 1e:p'Si Zivdt mla'de gemera:cije. Skrati.Ce se ~raJdni dan«. Stari}i Malkedonac od 50 godlna zeJi: >>Nad.am se Ida •ce ikroz deset godina veei hroj stanovnilka irnati. svoje automobile«. Mir ne samo na Ba[kanu, .nego !i ,celom 15vetu :Ze:li 11 9 /~>t >>jer ak-o lbude Vladao inir u svetu moCi Cemo izgradi:~ati socij~>li>l'ticke dru§tvene <>dnose i dobre swsedske udnose o dobre odnose sa SOC:ijali!sti.C-kfun 'Zemljama i narodima i idrZavama sa razliCitim dru§tvenirtn sistemima koji zele rnir, .IS]obodu i nezavi~nost«. Jedan raJdnik je itzdarvio: »Da se rsocijaHzam i dalje razvija intenii'vno tkak:o bi !Sto pre pr~li u lkmnrunizam«. U odnosu na susedne zemlj e [pOSEfuruo se istree IZelj a .za objedlnjenjem Pkinslke i Egejlske MaJkedooije sa Vard~rsk~ kalko bi 'svruko [prona!Sao svoj dmn, SVOJe rodake 'I SV'OJe agnj•lilte. 1 N acionalna strahovanja Kao Sto smo Tanije ista1kiH. u [prirvrednom i ik.UltUJJ'inom razvitku Maikedonija je zaostalija od as:talih repuiblika 1 u ~ogim odgovor1ma se mogu naCi ~e!Je da hude podjednaka IZgradnja na svim poljima i u svim .rapoublikama. Narodi Maik~donije strahuju od rata, iP'OVratka starog reZlima, elementa:rillih nepog,oda, str.ahll)ju za Tita i od !neslOige medu na!'lodilllla. •Jo Broj isp!itani!ka 92 56 61 Rat 14 15 Povratak LStarrog rez~ma 14 13 Elementame nepo.gode 5 5 Strahovanja za '!'ita 3 3 Nes:loga naToda 12 12 Bez str.ahovanja 128 9 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije ~?Snlh ~trukiwra. Irud·wstrija, poljoprivreda, socijalizam, mir, ZlVOt T1ta usko su povezani u ·zeljama i odgovo;rima Ma- kedonaca. 129 �U svojim O<clgoV'orima rrunogi Maked<mci konsta1uju da bi treCi svetski rat lbio 111ajveCa katastrofa .ne ,gazno za Matkedoniju i Jugo.slaviju, vee i za ,Citavo ICoveCan'Stvo. Bile ibi po.ru!iene fahrilke, sloole fi mootovi. Bilo bi ·razruseno bratstvo i. jedinstvo. AiOIIn's\ki ratovi i iblokovi su opasni za mir i 00veCalD.stvo. »Aiko .bi ne'ka suseldna zamljta :llaUJala Jugoslavdju i -atka .se narod ID.e bi hocllo i !Sa~vao te!kovine lllarodnooslobodl!aJoke bonbe - bratstvo i jedlnstvo, aka llii se 'OVO dogodi!o bilo 1bi zlo, Corsdkaik. 'i 1skretanje ad unarksEma.Jenjinizrna i socija:limla«, zakljuiCuje ISVoje strahovanje jeda111 ;starijii Makedonac ;z Sloopija. Jedina starija Makedonka rkru':e: »Ne daj boZe 'da dade do rata, .bi'la bi velika cnnina. J oS arnje od crnjeg, ;pa to l!le ielim 1i 1dd toga :strahujem«. Ina 1kraju, mnOigi sa ·optimizmom gledaju u bwduenost i svoje <!clgovore za'kLjuCuju: »Ne m.admno se loSem«. C.rna Gora Crna Gora je naSa najmarnja repu;b]ilka i tpo pov.11Sini i 1 po hroju IS tanovn.ilka, Calk je manja od AP ¥ojvodirne i Kosova i Me'bohije. Prema stati!stii\kim p<Ydacirma po iP"'Pisu 1961. godine Cma Gora irma 471.894 ,stanovni~a. U rdvugom svetslwm raiu ima:Iti je velilk.e gubiliJke u 1stan:ovn'iStvu. PovrSina Crne Gore je 13.812 lmn'. U proSJ.osti je zau211ma1a 2lllaCajrno i posebJno mesto u borbi rpr<>tiv Turaika. Prva se oslobodila 'turslkog feudalnog ugnjetavamja, i u planlnsklm podmcjima dinallSklh !Planina stv10rena de ~saanO!Sta'lna crnogonska drZava, ognji!Ste borbe, Slobode i junastva. J oo 1878. goiline dostigla je svoj danasnji o'b.ian. »Njene IS'u grani'ce medutim nanovo u'tvrdene svrSetkom narodnooslobodilaCk·og ,raia; pored (povijesnog tzemlji\Sta Jstare Cme G01re. ona ldamas 101buhva•ta joS tmaleni :za.padni :d.io planinskorg .podrucja Stare Ra8ke i u gornjoj doJmi Lirma (Ivan-. grad, iPljevlja, BijehJ Po!je) rdonedavrno jos ·zvanog »iSrundzaka<< i dio Prirmorja, lkoji rpo :pril'odi i svome 'P<ilozaju .pripada CrniO,j Gori. U tome Q:Jifu!o istorijslwm '"'P5eg>u Crne Gore dolaze veoma jalko d.o izraZaja njene tradicional!ne osobenasti, i Crma Gora mo:i:e :aivjeti "lobcJdno onaJoo kalko to ·<Y<Igovara 51 njenoj ,sJ.avnoj prOISl'DISiti«. Ona ·dbu'hvata VJi,sdko plammsk.o SI Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz strana 846. 130· knjige »Jugoslavija«, podruCje kame iPriaJadaju 111aSe najviSe plallline..~a rgolicrn i 'lj_u~ tim kra\SOIIll. Malo ·i1ma ravna i pt.lidesna zemlJl'Sta za zerr:IJ?~ radnju, sem u reCn'lm dol1nama Zete, ~,?raCe, Lima, kraS!ili polja 'i ·furp!llih dollna. Neplodno zemlJlste orbuhvata 16,6 /o. Pre;d :sam dmgi svetski rat 1941. go'dlltle Crna Go~ra Je ima:la 22 mala lndU!strijska (!lreduzeca sa 1.000 radmka 1 sluzbenlka. Proizv.,clnja je hila viSe zanatskog karadctera, a oko 79,3()/o ·stanovn!irka, ipl'ema podacicrna koje na'Vlodi ~r?feso:: Melik bavilo se po!jopcrivredom, a ,pored toga v"li.k1 hroJ. stano~nilka ISe l·seljavao u susedn.e pokr~jine, ~r·~~e zen!lJe.~ u Amerilku. Profesoo- Melik navodi da Je 1o 1b1la Je!d1na ~~r~J.u~a u Jugoslarviji 'koja nije irnala (rlijedne IPruge sem iill'afka B1J.eca 52 ___;NilkSiC. • • • Prema pop;&u tsta.novni.Stva 1961. godrne poLjopnvred":m se u CMoj Gori 1bavi 46,90/o 1stanoWika od ulkupnog 1hro]a, a industrijrsko·m rlelaltnoSCu 8,1'0 /o.sJ . . Strulkturu uwrka u Crrnoj Gori p<!kazuJe ·ova twbela. Tabela 28 NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI I Narodnost :Q c '0 ~ '0 .:'!, .c *'·u ~ " "' ·a ., e, ~ ~.c (1:1 ·;::: Crnogorci Srbi Hrvati 3 Ukupno 3 U3 uC. ., '" 6 6 8:G ::3,....: 8 7 2 2 3 1 1 1 1 "' I "' 9 11 3 0 0 c 0. ~ -" ::0 28 5 2 3 35 Srazmffi"no rproporciji stanoVtniStva izmedu .21 i 71 godine stal!'-osti, istra.Zivanjem je najmanje obuhvaCeno grodana u ,ovoj RepuJJ:jlici. _ . .. . . . · c U SVOJ·un· ZelJ"ama ' nada'ma , i oceklvanJ1ma J.Sp1tan1c1 • rne . . • "( n_ _ Gore ·Zele razvitak zem·lJe wn:menom ter:n:i!k:e, ~~UI.l\.e 1 nu. ·klearne e-n.ergije, ~raZvitwk socijalizma i ~mdu~IJe, .'kultu:n~ pmsperi1et, itd. Jedan ,stari Crnogorac IZ T1t<1grada kaze. s2 Vidi Ant 0 n Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz lmj:ige ».Jugoslavija«, strana 346. . ~ sl Vidi statistiCki GodiSnjak Jugosla·viJe, 1964. strana 351-3;:.3. ,, 131 �»Za tleset ge>dina Jugoslav'ija ce hlti jeclna od najrazvijenijih zemalja sveta u p<>gleclu rproizvodnje i tehn>ke a dru"t , s veni .sirstem najdemokra1l.skiji; nadam .se da .Ce potrebe svakog <!ovelka biti zadovoljene na na}b<>lji n"cin, svakome :prema radu« .. lVfrnoge ZeJ.je Crnogoraca ISU rklonfkre'tne, vezane za iz~ gratdnJU Grne Gore, a imaju Zlna.Caja i za celu Jugoslaviju. Tako jedan Crnogorac •kaze: »Kada se dovr!ii magistrala £eograd-Bar .; 'izgradi alumimijSki koonlbina1, <Jisetice se porast zivotnog manda!ida. Zellm da nestane valilkog 1'8'!POna rplata i:zmed-u najni.Ze kategorije Tadnika do najviSeg inZenjera i dire'ktora«. veCu afimnaoiju«. Mnogo puta se ipbnavlja ru o.digdvor:im~ C~o-. goraca ·zelja: ,» VWS.i1 stam:dard«; »jeftinij1e Zivotne na:rmrntce«; . . . »i2lgl'aldnja stanova« 1 »lbo1ji ~valitet odeCe«. ... . Zelje Ornogoraca anogu se ISvesti na .o,p·stt nactQ!la'~l prosperi'telt razvita'k socija!i.mi.a i ~ocija]·;sticke demokrallJ~, rpo- dizanje '•Zivotn.og stan<la:Iida, bollje koriSce;je ~r!rodn~ JZVora i razvitak nerazvijenih rpodmcja. Ne <J?OJaVIJUJU se ze~Je za su~bijanjem nepismenosti i za otvaraUJem _ISkola, ~~~o \SUo t~ traze Maikedonci i "spitanici na Kosovu 1 Metoh1J:~. Mn<>g1 Crnogorci I.ZalkljuCU(ju odgovore ovfun reCima: »tStan, Vl!Sl dlohodaJk:, kola, elektrifilkacija, ~azona~a i ~aJ?ava« - eto. ~ se to ostvari ibice ibla>gostanje u Cr.noJ Gor1 1 u JugoslaV1J1. VodeCe nacionalne Zelje Crne Gore 0 /o N acionaini rprosrperitet Mir Razvitaik ,socljallztna RazvitaJk industrije nug zivot nta Resenje stambenog pitanj•a Razvitalk saobracaja Tehnii'lki narpreda;k BoJji stanovi ModernizaciJa pO]j!lprivrecle Izjedinacenje plata Broj ispitanika 35 66 37 31 23 13 11 9 3 9 3 6 2 6 6 3 3 2 2 1 1 Krat~o i jatsno 1ka.Zu CmO'g-o·rci: »Zelimo mi!r«. »Osnovno je m.ir, .stan!dard u Jrugo,slavbji. da bude vi1Si i nauika da se raiZvjJa na veCem nlvou«. S11Cno odgovorima u Crn.oj Gori i ru Bo.sni i Hercegovilni iSIPitan.ici ,cesto po.navljaju: »ZeHmo mir«. »Da Tlto 1dugo zivi i da rukovodi stalno da bude oceca i iblagastanje, IIllir ~bez ··nata((, U vi:Se marho;a se .:iJstroe ldalji raz- vitaJk :so·oijal'lst1Cike dem<Jknitije. >>Smatrarrn da ce nalia zem!ja kvoz deset god ina rpoci dal!Jko nap red u razvHiku ~ocij ali•tiCke demcJkrafije. To ce se postici Tazvojem dru!Stven<>g ~=o­ upravljanja, zlborova bira·Ca, !SaVeta gradana i .radariCkih saveta«. Jedwn nYladi Tadnik, Cmogorac, u tome smiLSlu rpotvrduje svoju zelju: »ZeHm da radnioko samourpnavtljanje dabije sto 132 Cmo:gorci strahuju od rata, atO'IIl!Sk.og o-ruZj a, povrrutka starog •reZima, strahuju za Tita ... 3 9' N acionalna strahovanja Ofo Rat Povrataik marog re<1:rma Strahovanja za Tita Bez strahovanja 77 14 9 6 Broj dJspitanika 35 27 5 3 2 J adan Crtwgorac ovako izr,.Zava straho~:mje: . »~ikoJik~ bi doslo do rata, vjerujem da bi atomsko Ol'UZJe unil!fll<> vel:l di0 zem!J·e , a kako nasa zemlja nije mla. ipo!itedena dosada, b' btl kada :su bili ratovi, to vjerujem·lda nt ovog 'l?~ta ([1'; 1 . a poStedena. Ipalk, 'mi'slirrn de3: do ra~fi meCe ...d~cl. Ze_lilm ,nur«: Od 35 iJspitanlka 37 »zele mi>r«, a 77°/o ne zell rat, J.er aka ~ izbio ·rat bili •bi uni.Steni narodi, fabrike i aerold-romt, gradovt i sela. Status Jugoslaviie na skali po republikama u ameriCkoj st&timiCkoj obradi o!mhvacen je status Ju~ goslarvtje na skali u tri vremenska perioda.: ·u proS1osti, _sadaSnjosti i ·buduCn.ostL na jugoslovenskom nlVDU. Smatra-h smo 133' �da <Ni podaci nisu ·dovoljni, jer postoje 2ll1atne var.ijaclje ad jednog do drugog podrui\ja, pa .smo zato u •nasoj 'I'U<lnoj obra:di izracunali status JugoS!avije po rapub!iJkama 'i autonomnim pok:rajinama. 0 Republika ";; ..9 ~ I I 0 ~ 0. Srbija Hrvatska BiH Slovenija Makedonija Crna. Gora 5,1 5,2 4,8 4,9 4,8 5,2 ·t? ~ ~ '0 "' "' 7,2 6,4 6;8 6,7 6,9 7,4 I"' I "'"'" .,; ~ "0 ~ ";;; ·0 ~~·~ 'CO ~ ~ I 8,8 7,6 8,5 8,5 8,7 9,0 2,1 1,2 2,0 1,8 2,1 2,2 1-u~ ~ ~ "0 '0 ~"' ICO';'l 1,6 1,2 1,7 1,8 1,8 1,o -;; I 0 .... 3,7 2,4 3,7 3,6 3,9 3,8 Proiilost: Bosna i Hercegovina, Slovenija i Malkedonija imajuprib!izno ·istu procenu J.ugos!avije :na skali u prolllosti, jer •se ta.procena krece <>d 4,8-4,9, dok se JlOOCene 'ils;pilanika S~bije, Hrva~;ike 'i Crne Gore nalaze i-edu 5,1 do 5,2, i veee su od gore pomenutih rapwb!ika i jugoS!ovenskog tproseka. Bosna i Hercegovina, <Slovenija i Malkedonij a 'bliiie su jug<JsloveJliilkam nivou. ~ ~ ~ BuduCnost · ~ BuduCnost BuduCnost: BOS!na i Herceg.ovlna i Siovenija imaju skoro ist\l procenu budu£"'asti Jugos!avije na skali 8,5, rldk je proce:na Sl'bije nesto viSa ad jugoslovensk<>g .PrOJSeka, jer u SJ;'bijj iznosi 8,8, a u Malkedooiji 8,7. ]spitanici C:me Gore i'maju najveCu procenu ibudu6nasti Jugoolavije llla SkaH 8)9, 'Vei:u od jugos1ovensloog proseka, a u Hrvatskoj je ta (llTocena neSto n±Za od jugoslovenskog prose'ka i ,iznosi 7,6. Razlilke l:?lilleau •Proslosti i sadaiinjasti ou sHone u Snbij~ Maikedaniji i Crnoj ddk su razllke izmedu sadasnjosti i budu~nosti po republikama 2ll1atno manje. Gor~ 134 ·. -4------------;:;:------- > ·~ ~ :;:: > {-···"·- - ...____ - -t ~·. {ProSiest - ~ - ~ Sadoinlost ~ ~d~n~t -.-.1~--.,.-------:--;:-:--------Pros lost · ' -·. . ... . . - . _ ·. . ~ { .Sodoinjo.r . · ·. ~ Buducnosr % Sadamjost: procene sad8lfujosti •u Crnoj Gori i Srbiji ima(j u lllajveci stepen ·optbnizma. U Crnoj Gori ta pr.ocena iimos:i 7,4, a u S!lbiji 7,2 i ·obe su iznald jugo•slovenskog prosalka koji u nasem !S]ueaju iznosi 6,8. Ostale rapu!Wfke u pogledu soJd8lfuj e 1p.rocene J ugo.slavije na &kali prilbHzne su jugosio~ -i,rellskom.nivoU jer se kreCu WmeduJJ,4 do _6,9. · · "-- Sadainjost , > ~ ~ ~ { Prollost Sadainlost - ~ z Sadainjost p'{P-;-ollost- · - . ~---~------~--------~- -1- ' . {Proi.l ost . - - ~ _ B_:l-:n~ -~=-""-'--'----'-----'"'--.~~--=-"--:..~~ m 0 Sa~oinlott .. - ~ _Buduc~s~ -+--,-------,'--;:-----> {Proilost• "'..•·. ~ Sadoi,njost •~ 8 ,. :0 Suducnost - L-~-----.;_-----:---­ · �!lepublika odnosno pokrajina Srbija AP Vojvodina AP Kosmet I"- I t; .9 ~ 0 5,1 4,9 5,8 E- .<.) ~ ~ " " " " ~ "' 7,2 7,2 7,6 t; • 0 ~- -d>vi "~ -oo "" "" "" ~o:. "' "'· Ol'f 8,8 8,8 8,7 2,1 2,1 1,8 1,6 3,8 1,1 :5 STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI ISPITANIKA • SRBIJA ( 643) 0 .... l'spi1anict u Vojv<Jdini imaju jugoslovemki novo u oceni pr<>Siosti Jugos1avije na sk"li, dak de procena sadasn.j'osti i buduenosti veea od jugos'loven;ikog nivoa. lispltanici na Kosovu i Met<>hij'i •imaju u ~a 'tr<i vremenska lperi<>da vecu procenu od ju:goS1ovenslrog nivoa. N a sledecoj stranici idafli lSIIl<J grafiCki prik~z ove procene iP<> republlkaana. 35 • • buduCnost : ; I \j• 30 I Zelelii smo da !POka.Zemo dlstribuciju nacionalne ska1e po st<u>enicama u tri ·vremenska .peri<!da IPO repl.lbllkaana, talro da se vidi na drome stepenJiku i u :kome vr<;men;ikom periodu se nallazi najviSi stepen oplimizma. pro~lost 20 2 8 7 6 5 4 3 6 10 16 24 22 11 2 4 1 0 Bez odgovora Aritmeticka sredina 2!'/o 10 25 19 11 11 2 2 Buducnost 41'/o 25 16 10 4 1 5,1 X I I 1--' . I • 10 I 5 , -- I I I .. _.,!.,. __ ., .. ,._ .. 0 2 3 4 .· .• :I / \ •• I 0 2 7,2 \,.' I I • • • I I 2 1 I I Srbija (643) . Sada.Znjost 9'/o . \I\ 15 10 9 • • • • • • sadoSnjost 25 Proslost • : • 40 Distribucija nacionalnog statusa po stepenicama ~izra2en u procentima) Broj stepenika • • Distribu.cijo po stepenicama. 3,7 5,0 2,9 I \ \... ... •• • • • •• • •• ... ... 6 1 8. 9 10 2 8,8 136 13'i �[.r Procenti su ~maOunati po :stepenicaJma od ukupnrog broja ]spitaJQilka u Sribiji (643). Proiilost: najv,;ci lbroj ispitanika odrE'cfio je rprosloot na ,petom stewenlku 'sa 24°/o, a najmanje na 1. sterpenlku "" 1°/o. SadaSnjost: u sadaSnjosti najveCa lkoncenilracija je na 8. ;st~pen.ilku sa 250/o, :sto znaCi da je saidaiSnj.Oist 'Zauzela vilisok: _:Stepen ·qpti•mi'1Jma u -ocenama ispitwl'ilka, a najmanje sa 2°/o :na treCem stepen1ku. STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI ISPITANIKA. HRVATSKA (368) % . Distribucija po stepenlcama. 40 Buducnost je zauzela najVise mesta na ldesetQ!Il sterpenilku sa 41°/o, a najananje na rpetom stepeniku sa 2°/o. Iste ove IPD"da1ike u procentima IPdkazaJi 1smo pregi].ednije grafloki na 137 str.a.nL 35 Hrvat~S'ka (368) 30 Broj stepenika 10 9 8 7 6 5 Proslost 6% 3 6 7 14 24 Sadasnjost 4'/o 7 15 21 21 20 BuduCnost 17°/o 21 21 12 8 8 7 2 20 4 3 2 19 14 1 f.sez proS lost 25 1 1 1 3 5,2 3 7,6 buduCnost \ ~-- 4 6,4 sodcdnjost ·o odgovora !Aritmef.iCka sredina 4 7 2 .\ 15 N a slexlecoj strani daJ.i smo graflii'Jkii prlkaz <>V·ih .statistic'kih ~podataka, odmosno distribucije· nacionalnog statusa po ste.:. penicama. \, .\ • • •• • 1 Proiilost: i u HrvaJtslmj, kao i u S®biji~ najve6 rbroj ispi:.tan]ka odredio je pro·Slost na 5. stepen!iku ~a 240/o, a najm.anje . na 1. stepeni:ku sa 1°/o. · Sadaiinjost: na iiestom i sedmom stepen]]ru se naJ.azi 21% ; 1spitaniika il<oji su odrediJii status Jugoslavije. BuduCnost: u burduCn~ti 1situacija je · boQja, jer se· prc.i-. <!enti od 21°/o sa sestogfi sedmog <Sterpen;ka"pomeraju na oomi '.i deveei stepenlk. · · " '\,:.:····-, ....'. '\ \ 10 \. \ ·.' 5- 0 ' 2 3 4 5 6 7 8 9 10 139 �BQSna i Hercegovilna (224) Broj stepenika Proslost 10 9 8 6 7 13 6 13 5 ' 23 4 17 3 21 2 6 1 0 Bez odgovora 1 Aritmeticka sredina 4,8 Sadasnjost BuduCnost 2'/o 10 27 15'/o 32 22 8 2 2 20 18 13 5 2 STATUS JUGOSLAYIJE NA SKALI PREMA OCENI ISPITANIKA • BOSNA 1 HERCEGOVINA (224) .. Distribucija po stepenicama .. % 40 35 1 6,8 Pro§!ost: u Bc>sni <i Hercegovini naJveCi l>roj iiSpitanika odreld<io je status Jtlgosl<wije illsto na rpetom Slte[penilku sa 23°/o, ali su visdki rprocenti 21•/o, lkoo i na treeam sle{Pentlru. Sadasnjost: najveei lmoj i'!pitanika (27%), odre'dio je status J-tlga&iavije na Skali na <>s:m:oon sie[penliku, premda i na sed!nom slepeniaru je procenat 20%. Buducnost: na osmom rsa 22•/o a na devetom ste{Peniku sa 32°/o. Realna Qcena c>d strane i'l!>itanlka u ovoj Rerpuhlici. I llUI dersetom ste{Penlku se naqazi 15°/o. Na &edeooj stvani ldaili smo graficki prilkaz dls!Jrihucije nacionalnog 'Statusa po S!te(penicama na llkali. \:\. . 30 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Proslost Sadasnjost 1'/o 2 4 5'/o 7 22 23 17 15 6 4 9 20 21 28 12 4 1 Bez odgovora AritmetiCka sredina 4,9 Buduenost 28'/o 25 25 12 2 1 2 '' ' I I I ~ / sodo'iniost ' pro~lost \ 20 / I _j / • • • ' I I I / / 0 2 / / / I I ...• "~· / 3 4 5 ' '' '' • • • • • I I \ • • • • I \ • • I \ ' '' • • ( I I ' • I 10 ' '' ' '' • • • I / I 15 5 • • • I ' \If I :'\ 25 0 1 6,7 " ' Slovenij a (192) Broj stepenika ,I buduCnost 1 8,5 \ \ ' '' • \ \ • ......•• 6 \ 7 8 9 10 1 8,5 140 141 �P•·os!ost: iapitanici u Sloveniji <Ydred'ili su [prosloot J'lgo0 siavije 1sa 280/o na Cetw'tom stepeniku, na IPetom sa 21' /o, · a na sestom stepeniku sa 20°I o. SadaSnjost: ;procenti na skali IS€ !pomeraju u LSadaSnjosti na sedmi stepanlk sa 23•/o i na osmi stepetiik sa 22°/o. Sada.Snj-ast, orl.nosno distri~bucija po IS't;fiWenlicama ~i<ma je jugoslovenskom rasporsdu. BuduCnost: koncentracija 1prO'cena nalazi se lila osmom, devetom i desetom stepaniku, O[pet slHino jugoslovenskoj distribuciji. N ajveCi broj ipak se 111..a:lazi 111a rdesetom stepeniiku sa 28°/o. Kao i ;u dmg\m rejp<Ubllkama, daJi smo na 142 stranti .gra:fiilCiki pr:ilkaz distribucije naciona\lrnog ;statusa po stepenicama na skali. Ma'kedon'ija (92) STATUS JUGOSLAVIJ E NA SKALI PR EMA OCENI % ISPITANIKA-SLOVENIJA (l 62 ) 40 • Distribucijo po stepenicamo- 35 30 proS lost I buduCnost l 25 sadaSniost I , \ 1'--.L\ i I 20 i I : _,,.,' 15 I I i I \ I \ I I I 10 I ./ I \ I I 5 0 2 3 4 5 6 7 8 9 "" ' 10 Broj stepenika ProSlost Sadasnjost BuduCnost 4 7 10 10 20 24 70/o 12 26 21 12 15 4 33°/o 24 25 8 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Bez odgovora AritmetiCka sredina IS 9 1 4,8 3 I I 1 1 6,9 1 8 8,7 ProSlost: .najveCi .bro.j iStpitantka odre:dio je \Pl'oSl•ost Jugos1avije na 'cetvrtoon stepenlku sa 24"/o, sto je nize ad jugoslovemlkog proseka. SadaSnjost: na sedmom i osrnom 1stepeniku je najveCa koncentr.acija ocene saJda5njreiti Jugosla<Vije na sk~i. N a sedmom ,stepenrku sa 21°/o, a na osmom stepenilku sa 211'/o. BuduCnost: lkoncentracija o.dgovora je na ldesetom ste.pelltku sa 33:0/o, ;i ·]Sto 1aik.o Viisoki ISU 1pro.centi Ula •OSffiOlll i devetom stepeniku. Pogled Makedonaca u budu<most je O[ptim'ilstilClki. Grafloki [prlkaz .d,istribucije .nacionalm<>g statU!Sa na skali · dajemo na slede6oj strani. 143· 142 �.. . ..... 0 u: 0 ~ "' ... "' 0 ~ . ... 0 "' 0 0 Ul :It -1 )> -1 c: Ul h) w-t ~ .. -1 ' "' .,.............. '- ~.. ..... -1 -I -- ___ ....... -- . , ;' ""' , ~ ~: D 0 " • 0 / .__, -- ~ ~ ~)> .. !:ll ·-.. )> ::tl • ~m ..,;:: 0 ~"' .......... c... -o 0 (") m z - ---------' ·-~~·-· OPSTElNARODNA STRAHOVANJA PREMA . STAROSNOJ S'l'RUKTURI " UgroZavanje razvitka "' l " socijalizma ;l 3 0. > or Tabela: ld. .~ ro g Q n, .... --------------~~··········· ~ ; :r ' I ' .... _ )>)> -· -z 0 ........... ~ -- ;::z ~ 0 ~ ' > c::: • m • m,.. i' ~ - 0 ~~(/) 0.. 0 .......................... -- C) ,. r ~- .,.. z > c: ,.. < 0 / ...., [z. ...... / 0 "U -· =t )> /'!:. / -..v 0 ....... ,. .... c: .. 0 ··-............... _ -I -o " --. ' -t: QC) . .. -......._ -f!. • ,s " ~ St~rost ~ "' " ~ • 2' 0 "~ §'c "' ;l. """ :::>~ ~ Bezbednost zemlje I I ~ ~ ~ ;§@ ·-"' ""' 0 >~ 1;l"g ~~ (5c § >N " ~ ~'C '5' b E: ~ '<) ~ ~ N "'2 ;:~ .c~ 0 0. " "' ~ 0. £~ " "" " e~ ..'lo """ Eo. "O ~ > 0 .c ~ " 0 "' "" iil" " "' N Od 21-29 godina 23,09 176 6,2 II 5,1 9 10,2 18 80,1 141 5,5 8 15,9 28 3,4 6 Od 30-49 godina 46,86 357 3,9 14 7,6 27 4,2 15 79,8 285 6,7 24 18,8 66 5,6 20 Od 50-71 godina 30,05 229 4.4 10 3,5 8 3,5 8 78,6 180 2,6 6 24,4 56 6,9 16 100% 762 4,6 35 5,8 44 5,4 41 79,5 606 4,9 38 19,8 !50 5.5 42 0 , .. .... S v e g a: �.., "' LICNE ZELJE ..PREMA BRACNOM STA:NJU Tabela: 2a "' Zdravlje i sreCa LiCna sreCa i zdravlje ." ~ I~ ~ ·-.a 0 > v ~ ~ ~ Lien! 1 porodicni ekonoinski polozaj u porodici "" ·-~ c:> ;;;; , 1 , ' ~ "-,., v ·;: > N "' o.= ~ " ~ ~ v 0 .0~ ,; I 0 > ·u o.o ] _.,. c:o Os 1ale zel!:_ -~ " ~ ~ ·" ·;; "" ~ N ~ , vI c " c " " e ... '0 " 0 " v > " <;; tig .a ~ 0 0 " s " "v "' 0 0 " o- " " s p. o." ... 0 '0 0 <JS co. v p. <i:i=> 0 c. v" "" ... .:;:: ·- 0 c ils !l '" c. '" "2.~ " '§' .5 ·~ ".o ., ·"0 " ·;:; ..... c. c:-ci "' " "' '0 =5 .co " 0 " 0 " 8 0 " v "' ~:a "' c. ~ tim v 0 s " v ~ 0. & v"' "' ~ "' <;; @-'E " ""' s~ ~ .0 "'..:! 'o-" .c -;;; .c ....... .2, = ~ ~ :g 0 0 "' 0 ~ " "' '0 0 " '0 " :3 eo ~ 0 0 .E :;.: c..IO.. :::> "' N "' 0. :::><;; "' "' 0.'0 N 0. 810 :;.:~ ::) v "' BraCno stanje ·;: ~ ~ ' ~ ·.= ~~ :; 0~ "" >~ u c.o :; ~ ·- ~ N ~ "" ~ ~ "' " :a 0 ~ ~ ~ ~ ~ 0 ~ ~ 0 ~ ~ NV ~ ~ ~ 0.~ ~ N ··- ~;-; N ~ ~ "' -~ "' " ~ "' U) "' ·~ ·~ '0 0 "" 31,6 11,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3 4 4 20 29 12 4 12 6 2 t I 4 10 45 7 7 5 I 79 25 9 I Neudate 37,9 8,0 4,6 1,8 ?.6,150,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2 558 212 45 26 10 146 284 41 141 115 197 150 19 41 18 39 24 22 22 55 43 29 Udale Udovlce 43,9 5,6 4,4 lol 9240641 Razvedene 29,0 5,4 3,2 5,4 41,9 35,5 9,6 13 II 3 2 2 I 31 9 Nepoznato - - 2- - 13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,6 2,1 4,4 2,1 7,6 18 17 19 16 2 4 2 7 12 45 4 I - 2 19,3 58,1 16,13,2 9,6 6,4 18 5 I 3 2 6 - -- - 4,4 21,9 12,1 9,8 2,1 -4 20 11 9 2 3,2 3,2 -1 I 3,2 -I - - - - --- I --- s , 37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7' 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 , v e g a · 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32 LICNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM STANJU .1. U.V"'~'-"' ... ..,. , .. "' " " ~ <;; ~ BraCno stanje 0 ... ~ ~ " "' 8 c. " .., " " 0 ~ 0 1i :::> Neudate Udale "' 79 558 Uduvice 92 R,azvedene 31 Nepoznato 2 S v e g a: , Bolest LiCna nesreCa i boles! 762 48,1 38 41,3 231 43,9 40 54,8 17 "' <;; ~ " " "' ~ u z :5 0 s c. "' :a "0 LtCni l rrodlCoi ekonoms i poloZaj. nesreCa u oS ·- . co "'> . ., c. t;J·- >"' 'Ol- "·v"' ;i> ·-O ~" "" z"' o"' i:Q ~-g ....:-o ~c. s;:l "' " "' .c v <;; ~ u v '0 '0 c ~ c. 7,6 6 3,7 21 10,9 10 3,2 1 29,1 2,6 23 2 13,9 2,8 16 78 4,4 6,6 6 4 12,9 4 18° 41,7 233 32,9 30 16,1 5 1 5,0 38 14,3 3,1 109 24 \1 ~ N . 4 1.6,8 94 23,1 21 29,0 ·- &, v -~ ~> ;;l ~-;; N vO "' "' 0 '0 0. "' "' z o n 4 9,1 51 8,8 4 "" 6 4,8 27 6,6 6 6,4 2 4,2 24 4,4 4 12,9 4 5,9 39 38 9 "' " '0 g "" 8 Ostala str-ahovanja <;; <;; "' z::l z ~ " "' z " 2 43,2 328 i u potodicl 0 " "" ~ z "' ·;: "' "' . .c ~· "' "' s v z ·b ~ 1~ ()_I;~ 20 27,2 6,1 34 152 24,2 3,3 3 22 16,1 5 I 14 3,3 3 3,2 1 2 37,6 , 17,1 287 130 8,4 64 5,0 26,1 199 4,9 37 19 "' ~ ---~-=-~~-- -· �. ~ OPSTENARODNE ZEWE PREMA BRAONOM STANJU Tabela: 2c . OpSt~ r~zvoj Zivotnf standard gradana Prfvredni razvoJ· umlje socJjahzma · 2 -----ov .I:g ....... '21ii• ta .e:; :;; -o JJ -~ ~ " Bracno stanje N c <0 0 c 0.. ;:I ~ 0 .E ca c -~ V «< => z 0. ~ %S a .... .5 e .8 ca;::; >.:! Q) co c 1 ~> ~(j' 0'0 .u 0 -:;;;N 0 Ill r- .... .0 U = :a cu ::; ~ Q.lm~"E. >: "2' ta ·c 'U -~ 'g Cl:l .g ~ <1) 1ii c -- ..... ....... ~ 0 ~ N ~ ~ ':! · ::3 ~ ~~.5 ·a .gl'll J; ·c Q) ~ g <l.l Cl:l Q) 0::: ~ ~ ~ ~ IV ·c: a ov ;'! .e ~ .!l.,o -5 ~ ~ ~ ..... -= ~ -~S •VJ.c 0 Cl:l ov ca ..... ...... $... • c:: Q.C $-.c Q«~ ~ = 8...a ~CLl Q) ~ ·c .o 1ii '0 ~ .$!.~ 1;j c ~ 1;) c ca 0.. ><.J -5 ""'.0~ 0. ~ .08 0.. 0'""..:! <1) OCIS 0 P..._~l N -::: 0..1ii tOS «1 ~ b.£) ........ 0 N ta e *'I ,.c::·~~ .g .s g. ~ -g 8. ~ "" ~ 8 0 c:: «<.!II: z .£.9 :.::' ~~ 0 e '0 ;:::< C'N Q) ...... ......,)l)c ·-co '@f ca >> <1) ....... i zdravstva «:~"' ca *'I Razvoj p(o_svete ll.l ,,.... ~ u e e:= t::ov ~N -.t::CI:I ~ ICI) N -o g: ..:o&.... 00 ,&v ........ > ;;n - ,,.... co :E. 3,8 N ca ""' 0 Neudale 5,0 21,5 20,2 5,3 12,5 25,3 7,515,2 12,5 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8 79 4 17 16 . 5 10 20 6 12 10 39 7 12 8 8 . 3 3 1,3 I 3 29,1 23 Udale 3,9 18,9 21,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0 558 22 106 122 33 79 108 54 71 41 212 42 92 29 17 6,3 5,2 35 29 5,7 34 5,5 31 28,8 161 Udovice 3,3 17,6 20,8 4,4 8,8 14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1 13 9 6 4 27 8 8 5 2 92 3 16 19 4 8 2,1 6,6 2 6 6,6 6 6,6 6 28,6 26 Razvedene 3,2 1 3,2 31 I 6,4 2 38,6 12 I - I 5,6 43 5,5 42 29,2 223 - 2---- Nepoznato S vega: 3,2 29,0 32,2 19,3 9,6 19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2 I 9 10 6 3 6 2 4 2 ll I 10 3 I -- - - - - - - - - -- 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0' 5,9 3,6 5,2 5,1 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19.3 762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39 Tabela: 2d. OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM STAN.JU - UgroZ:avahje tazvitka "' " socijalizma " ,s ~ = Bra~no stanje "' ~ ... " "' 0 = ~ 551i Udoviee 92 Razvedene 31 .... -- "" 1<1 '" S v e g a: 16'2 0 "' ;;:; .. .e .;g .. "'~ ..s5'.o ~, 3,8 3 4,5 25 3,3 3 12,9 4 "' "2 g ~ t; "' N "'<OS t;:IN o" 0..~ """' .l:lE- 10,1 5,0 4 5,5 31 3,3 3 9,6 3 8 4,6 26 7,6 7 6,4 2 ~~ "' -'""' := "' u "' ... 0 0. ~ " " " ~"' .So ""' eo. "O ~·~ !lJ ~.6 35 5,8 44 M 41 "' "' -Ol > 0 ,c N " "' ~ 13' 4 75,8 69 87,1 27 6,3 5 5,3 30 1,9 1 6,4 2 20,7 116 17,6 16 16,1 5 5,3 30 5,5 79,5 606 4,9 38 19,8 150 5,5 .42 78,5 62 80,1 448 1 ? Nepo ...... -·.,tn - "' ~ c;: ~~ 79 Udale "" " ..._ 0 0. Neudate • Bezbednost Zemlje 5 6,4 2 -1 �"' !l!J Tabela: 3a. LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA Zdravlje i sreCa u porodici LiCna sreCa i zdravlje Li~ni I . 0 ~ >N ~ .c "' " 0 c 0. 0. :::J ~ 0 - ~ -"''MC " " > '0 ·a ~ " "" c 'E' > 0 ~ " > "' :a e -§ "" 0 0. ·~ c " " 0 ~ g_> "' " ~" " 0:: :::J~ 05 0 0 ~ 0 0. > ;;;; ~ " .£ E 0 .... " ~ .:: '0 ·~ .c~ N ~ c..., ,So ><.>N ::::::5 " ~-§ 5,1 MeSovito naselje 3~ 25,6 15,4 10 6 - ~ M . "" " :a "" c u 0 ~ 0 0. c· ~ ~ > -o ~~ ~ ~ '2 ~ ~ :!<!. 'i: ~- ~ ~ '2 ~ N :; ~ "' " "' I "6' ...... " ~ " il I -;; -;; 0 0 ~ 0. 0. ~ N c '0 ~ ~ N 0 " 0 0. 0 '0 ~ " 0 ~ ~ "' ~ :g' 0. ~ ~ ~ ~ ~ .'?& ~ 0 0 c :n " 0 ~ ~ :a " 0. ~ c " :a 0 ~ ~ M bl) ·;: c " ~ ";; '0 0 ·~ '" "' "' 20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 5,7 12,9 5,9 7,0 5,7 9,8 5,7 8,1 74 0 0. E.S ~ 79 IOJ 99 0 0 9 "' "' 8 .§ :;:: -- 24 46 21 25 24 35 24 29 5,1 28,2 33,3 7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1 - I 2 2 2 11 13 12 10 12 9 3 g . 100% 37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 a. 762 286 62 32 23 217 349 52 0. 0 =: ~· c 5,1 2,5 2 I - 48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 I 367 138 38 12. 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36 Grad ·c ~ '2 0. ~ > ·s OJ 0. " "' " .s " 0:: 0 E :'J .c ~ ~ "8 :;:: c ' ~ "'~ " " c " c """ " .c e 0 "0;:6 .c ·~"' ~ a ~- 0 0. ~ ~ I ~ ,Q ~ ~ .B ~ =a ~ " " "' gE "" Jl o..c N ~ 46,7 38,7 4,9 5,6 0,8 26,5 44,2 7,0 355 138 18 20 3 94 160 25 Selo ve - " "" N "' "" ;::; s. ~ ~ \'! ~ " ·s " '2 > I I ~ ~ ~ 0 c " E '0 ' "' 'E ~ .; "' c Zelje ---c ~ a stale i por'odiCni ekonomskl poloiaj 5,1 2,6 2 I 1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8 5 2 2337333 21,4 20,9 37,5 24,2 M 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 163 159 263 184 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32 \Yo"-"'"' labeta: T.It::"~~~~r·u--ra\Ool!ILJA JO. I I" c I -!@ LiCna _.rieSr'e~ Bolest i ileSreCa u porodici Lien! 1 porodtcni ekonomski poloia j ca 1 boles! 0 .~ .., ~ >N Tip naselja 0 c 0. " "' :::J Grad '"' :t<.;~ ~ -~ ~ 1i " "0 ;; " "' :a 0 15 c. .. .. "' "' c " z ~ ~ ~ c ~ ~ ~ ~ ·u " > 0 c :u " :a 0 '0 " 15 0. 0 .Si, .,..., c ~ ·;;a >O ..,~ ~ 0 1i ~ 0 •I ~ .g go il z ~ '0 c ;; " "" " N 0 c ~ .0 13 ., ..,; 0 c ~ ;; ;; 0 c . "~ M~c ~ ~., 0 g. N z Zo. z ~· c " :a - ., > " '2 0 ~ .c c " ., '0 0 ~ " .;; 13 " z z 16 ~ z o& 39,32 5,34 140 ]9 15,7 56 4,49 16 38,3 138 14,6 52 11,5 41 3,93 14 2,80 10 24,7 88 9,0 32 39 35,9 14 - 20,5 8 - 41,0 16 20,5 8 2,56 I 2,56 I 1,78 33 15.4 6 2,56 1 47,4 174 5,17 19 12,2 45 2,18 8 36,2 133 19,1 70 6,0 22 6,55 6,82 25 28.62 105 1,09 4 3 5,0 38 14,3 109 3,14 24 37,62 287 17,07 8,4 130 64 4,98 26,07 199 4,86 37 19 762 43,2 328 356 MeSovtto naSe1je '-" 0 Osiala strahovanja 367 · Selo ·V ..,; ~ ~ ., "" S 'E ., c ---------- e g a: "' "' .. 24 5,12 39 38 "' �"' · ~ Tabela: 3c. OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA OpSti raivoj socijalizma " !] Tip naSelja a c .S!, I> •! "' 0 ~ c -" " "' ·- "' " -!j c 0 c Q. '0 0 c "iii c .9 u N .... MeSovito naselje Grad N I ;;;; ~:a I I "" .,_ " I " S "2.!::: ~~ " "' "' "'u ::> z o2 Selo - " "' "' ~ ·- 0. 0 wI > ' '0 B ;:: " > 0 -.; .~ ~ ~ 0 Q. ·e tO 0 c :E· !'! ~ "' "' E ~ "iii c 0 " "' " " > .... .;;; '§. ·u ~ I e v N "' 'iS' :::;o 0 " ~ Q. '0 .9 '0' '5' > N ·3 c > ., 0 z "' "' . "' "" ., "' .a '0 "' 6'. 0 "' "' '0 c ~ "' ·- -., :';!!..e "'"' o., ~ N 0 :;; " > tO 0 c ~ ~ 3,65 15,17 16,3 3,65 8,15 3.56 13 54 58 13 29 51 39 Q. 63 """' 0- 0 0. ., N 22 108 25 ,; .., I I "' .c'i:? _, - ilI ""' ,.."" " ""' c., *' -.; " ., c 'iS' " ., ~ .c Ci>.ci O"E " s " E " :o "'"' > " ., > "' c:~ ·-" 'iS' "' "' "' == "'" " a -~~ ~ ~ "'"' c om_-§ .,"" ·2~~~- "' ~ ~ .c " lil It/) "' :> ;;n. 00> e -- . ~ cf~ Ej " " " S,!; ii """" '0 ~I 0 """" "" 517,4 6,17 30,01 7,03 16,8510,9 N RazvoJ prosvete i zdravstva ZIVdtni standa:td gradaria Privtedni razvoj zemlje I v w Cl:f 0 01.)""' ._,Q ..... N ~N ,~Q) >U 0 '0 -- ;=;' 01.) 0~ N ·:;; ~ 8,7 5,621,4110,65 7,87 5,06 5,06 31,7 31 20 5 38 30 19 18 113 12,82 23,06 28,22 7,78 12,8217,95 2,56 12,82 7,7851,3 15,412,82 2,56 2,56 2,56 395 11 3 5 I 5 3 20 6 5 1 1 1 7 9 3,27 23,0726,7 8,7217,3621,6 8,64 6,82 8,9244,2 7,3623,236,546 0,27 36712 85 98 32 66 79 .31 25 32 162 27 86 24 22 1 S eg . 3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3.26 v a. 762.30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 2,56 2,56 2,56 20.S 1 1 8 1 2,18 6 22 8 6,27 27,82 24 102 6,13 5,38 5,52 29,25 39 42 43 223 ------------------- Tabela: 3d. OF'S'I'ENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU NASELJA "' Ugrolavanje razvltka _socijallzma c " *' .c ·c Tip naselja· " ~ c "' ., 0 c Q. " "' ::> "" 0 ., 0 l;$., C'5: .... ., .. oo ~ ""~ Ol"' "" z~ c " "" "' 0 '!;; ;;;; ., .ae "' B 0 '0 Q. ~oN "cf ~ > N .c .. ~~ U) -;;; "" 0. "' " E "' 'E " "' " e " lil 0 " " ~ N " 'C' "' ., N > 0 .c ~ '!;; N " "' --- Grad S v e g a: 4,22 16 6,17 22 3,09 ·II 77,8 277 5,34 19 20,5 73 5,34 19 39 5,13 2 5,13 2 10,26 4 74,3 29 - 28,22 11 12,82 5 367 MeSo_vito naSelje <0 " 0 '0 356 Se1o .. "' Bezbednost zemlje 4,63 17 5,45 20 7,1 26 81,8 300 5,17 19 18,0 66 4,64 18 762 4,59 35 5,78 44 6,38 41 79,6 606 4,98 38 19,83 150 5,39 42 �·~ 0 LICNE 2ELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI Tabela: 4a I .Lien a sre' a Zdravlje i v v " v " ~ I >N Skolska sprema ~ v = ... ·a- .?.. ~ "~ - .. ~·t! '2' 0,.. ~ "' s "' " "' 0~ ;l;i:> :>S v v '0 0 0 '0 '2 '2' v ,.. "' 0 "' :a e ] . S'vega_: ~ •U ~ '§' o,.. 'E .Ov ::5 <l :a 0 ~s ~ 3E 0 c. o.o ~ -"' oi '2 'U ., ..,;; . "' " @"' -"' ~ '0 ~ '0 ~~ -11 0 v '0 v ~ v NV 'E' ·e.-g '0 v '2 :.::: v~ ~u '0 0- 5,3 9 5,1 18 .0 0 ~ ·-0 N ~ 0. ~ 0 - ~'0 ~ '0 0 0. 0 ~ ~ ~ ~N ~ ~ "" <llN I-~ 22,9 24,7 18,2 24,1 2,9 39 42 31 41 5 22,3 18,6 41,2 27,1 3,4 79 66 146 96 12 17,9 20,5 36,5 22,4 4,5 28 32 57 35 7 18,4 24,5 42,8 12,2 9 12 21 6 19,2 19,2 30,8 19,2 7,7 5 5 8 5 2 42,8 28,6 . 14,2 3 2 I 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 163 159 263 184 26 8,2 2,4 7,1 14 4 12 7,6 3,1 8,7 27 II 31 6,4 3,2 3.2 10 5 5 4,1 8,25 2 4 26,9 15,4 7 4 - 7,7 3,7 60 28 0 ~ c. v c. " "' .a_g " "' "' "' .s;e c. v "'E " "'""·- ~ 0 -"5 e ] " "' """ <:: - v -;;; v c:v "" ~ so ::! "' v a/> e~ ::E 0 Ui :::> E"' 0 ,a. N ><.>.0 . ~ 0 c. "' ~ -;; c. 0 " "' "' :g :5' :!<) " c. 0 ,.. v-"' ~ oe ~ 0 0 " "' ?. .,. 4,1 7 4,2 15 3,8 6 - "' " :a ~ &, ~ :=' "!~; v~- - o E "' " ·~ '0 0 ::E 0< 9,4 5,8 5,8 16 10 10 6,8 13,0 9,0 24 46 32 4,5 9,6 8,3 2 7 15 13 6.1 - - 3 3,8 7,7 I -2 7,1 12 4,8 17 1,9 3 5,8 10 4,2 15 "' 5,3 3,7 3,7 5,2 9,7 7,6 4,2 48 28 28 47 74 58 32 LWNA STRAHOVANJA PRJ!JMA SKOLSKOJ SPRJ!JMI Tabela: 4b. v v .., " LiCna nesr. i bolest Bolest i nesre·ca u porodici v Skolska sprema " "' ~ v -"' ~ 'til ., 0 ~ t:: ~ " s • " 0. " 1;[ v"' v v " :::> "" 0 z "' 0 0 'U ~ ~ 6 ~ o_ c.o ·c .e ~"" 'U •• ~" 't; ~ z"' :Vv '8~ v~ ·-a """ "' =,.. -· > 0 (3c: ~ :S v e··g ·a: 43,2 762 328 5,0 38 LiCnl i porodiCni ekonomski poloZaj .• vu c:o .....- 8 0 ~ Sc. ~ .J" ~~ ~~ s~ 37,6 4,1 8,8 1,8 22,9 7 15 3 S9 170 64 16,9 4,5 45,8 46,9' 5,1 NedovrSena os·novna 60 16 162 354 166 18 skola 3,8 17,3 1,9 37,2 35,9 ZavrSena osn. Skala 3 58 27 6 i nedovrsena sred. Skola 156 56 34,7 10,2 10,2 42,8 17 Srednja !kola 5 5 49 21 7,7 30,8 7,7 7,7 65,4 2 8 · ViSa i visoka Skola 2 2 26 17 42,8 57,1 3 Nepoznato 7 4 Bez skole "' ,... "" .~ -@ ~ o- 22,9 46,5 5,8 - 39 79 10 27,7 46,6 8,2 3 98 165 29 4,5 30,142,9 3,8 4 7. 47 67 6 14,3 42,8 44,9 5,1 I 7 21 22 3 23, I 42,3 38,511,5 - 6 11 10 3 14,2 14,2 7 6 I I .6 1 37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 762 286 52 32 23 217 349 52 42,9 4,1 170 73 7 NedovrSena 37,6 7,9 osnovna !kola 354 133 28 ?avr. osnov. 35 2 12 8 sk. i nedovr. ' ' srednja skola 155 55 20 Srednja 26,5 5, I skola 49 13 3 'ViSa i visoka 23,11!,5 !kola 25 5 3 14,2 Nepoznato Bez !kole 0 ~ 0 ~ '0 ~ N .~ .., c. v .• "" c. .. " 'i' " "' .cg " I-.~ V>U "' 'til N i'i """' e: " "' ::> N 0< 0. :::;~ "' !-~ ~ "' u 0 Ostale zelje Lien! ! porodicn! ekonomski polozaj sreCa u J??rD~l-~~-- _ _ : __:__ I zdravljt! v u v '0 "' z "' v ~ '0 ~ "' '0 ~ 0 z 16,5 14,7 25 13,0 7,3 46 26 23,7 5,8 37 9 18,4 6,1 9 3 23,1 3,8 6 I 57,1 4 2S 14,3 3,1 37,6 17,1 109 24 287 130 "' .. .. '§5.~ sv .!!c " = o=: 'til ""'" "" ·m "' ~5 N SA 64 Ostala strahovarija z"' 4,1 7 5,6 ~ 0- e·~ 1;-~'8 Ci N >U z~ c. 2,4 4 "" ~ "t; 0< 24,7 I " '0 ~ z ,.. "' 0 .c :l ., "' N ~ 7,.. ..., 42 12 23,4 7,1 83 25 26,3 41 38,8 7 5,1 8 6,1 3 3,8 I 5,4 19 6,4 10 4,1 2 11,5 3 5,1 .39 .. 5,0 26,1 38 199 20 "' '2' " :a 0 -e ~ 3,4 12 1~ 46;2 12 28,6 2 4,9 37 19 �.. ~ OPSTEN.A!RODNE 2ELJE PREMA SKOLSIWJ SPREMI Tabela: 4c . ." ~ OpSti razvoj socijalizma ~ ~ -~ " ~ ~ ~ ~ SkoJska sprema ~ " "' c. " " ;::, ""' 0 Be~ '<;' ~ I - '0 ~ ~ ~ '0 0 ·... .0 ~ " o co ·-"' 00 .$!.. _....., ~~ S E~ 4) Nl:::l~0 ~ ·;: "' ~ g ~ '0 00 0 ~" 0. ~ " .0 ~ ·c~ .s ~ ~.~ ... ~ 0 e ca ~ 11.1 <':1 ~ ~ " ~ ~0 "' ~ ~~I ~ N= C Q)CQ.J <11 t:;-g·~Q).e o.c;l~·c~ -~=~ ~ ~ ~ ~ ii3 12,4 3 21 ~ ~I Q) :! :E ~ -~·N s~:~.go~ ,> rJ') ~ 5,3 5,8 5,3 31,8 9 10 9 54 3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 . 9,6 13,0 . 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9 354 11 70 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106 Nedo>VrSena o:m. ~kola ~k. 6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,2!1,5 48,7 7,1 16,710,3 32 35 13 20 35 17 16 18 76 11 26 16 i nedovr. sred. 156 10 Srednja Skola 49 - ViSa i vlSoka 7,7 34,6 15,4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7,7 53,8 26 2 9 4 5 3 12 5 5 2 14 1 Skola Nepoznato s ~ svete 1 zdravstva c :o e "' '" E .i~l~ s 'E ~ c "' ~ "' "' ~ OJ ~ j ca ...... ~ gnQJ .,oo -~ c c ............ Q) '0 ~tn ·c~l-a ~ ~ ~ e.:; ·-c. ~<":! .2 .5: ~ ==- I .0 .s g. g:o '0' ~~ '0 ~:::;' O'E ;;; E$ !S ~ '0 0 > > ;ii)~ .0~ c. N ><Jl •.,.. <U N ~"2.B~8Ng2 ~5 vo. ......... ~c. Z ...... 10 en I~ .... Z o.. ..,~ "' o-~ ~'0 N o< IVl :§' -.,. 4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6 12,9 2,4 35,3 7,6 10,0 5,8 170 1 21 37 5 11 . 24 13 22 4 60 13 17 10 Sli:ole Zavr. osn. > ;N . ~ ~ 0 IRazvOj pro· Zivotni standard gradana Privredni razvoj zemlje 7 - 26,5 32,6 12,2 13 16 6 42,8 42,8 3 3 - 8,2 18;4 4,1 4 9 2 28,5 28,5 2 2 8,2 10,2 61,2 4,1 24',5 4 5 30 2 12 1 - - - 71,4 5 34,6 9 I 14,2 1 - - 4,5 3,2 7 5 4 6,4 5,7 30,1 10 9 47 6,1 3 - 1 14,3 6,1 18,4 7 3 9 11,5 3 - - 11,515,4 19,2 3 4 5 -- 14,2 14,2 1 I - 28,6 2 g . v e 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,5 5,5 29,2 a. 752 30 148 157 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223 --. ·-~·~~-~~~.,-·•~=-•·~,~~"·=··--•~'· ·-~----~--~-~--~- _,.,~,.»~~o •.o-, OPSTENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA SKOLSKOJ SPREJMI Tabela: 4d UgroZavanje razvitka socijalizma ~ " .... ~ " " ~ " g, '0 0 ~ bll e ~ '0 0 " "'~ ~ ~~ -a~ -" Skolska sprema Bezbednost zemlje ~~ "" ~ 0 oo~ " 5 oo c. -bll " I 2> :1 ~ c. ~ c 0 ~ > ;;:; o;e ·>"' ~ 0~ "' ·" ~ N -".S .§E=: ~ I c. -;; " 8 ~ e ~ ~ ·;: "' ~ > 0 "' "' ii ~ -" ii3 "' ~ Bez Skole 170 4,1 7 5,3 9 2,9 5 "' 0 79,4 135 0,5 I 18,8 32 5,3 9 NedovrSena osnovna 354 4,5 15 3,4 12 . 4,2 15 79,1 280 6,2 22 23,2 82 5,6 20 155 4,5 7 11,5 18 10,9 17 80,8 126 5,1 8 17,9 28 5,1 8 49 8,2 4 8,2 4 8,2 4 83,7 41 6.1 3 14,3 Srednja Skala 6,1 3 ViSa i visoka Skola 26 3,8 I 3,8 I - 76,9 20 15.4 4 3,8 I - - - 57,1 4 79,5 606 - - 4,9 38 19,8 !50 skola ZavrS~na osnovna Skala 1 nedovrSena srednja skola . 7 Nepoznato "' "' "' Sve·ga: 762 4,6 35 "'~ 5,8 44 <f) 5,4 41 7 3,8 I 14,2 1 5,5 42 �"' ~ Tabe!a: 5a. LICNE ZELJE PRIDMA ZANIMANJIMA ~ ~ l.rll~a ;sre'Ca i e ·rl 1i:) ~ C co:! il :J Se1janke Radnice SluZbenice DomaC:ice Lica sa liCnim prlhod. :;:1 4! <.) . o..!<: o..~ Q.) ·;.::: CLl ~ >N • "0 .. -g . . . : .,; o . ~ Vj . ...., .:~ -y • ~,~ ...r~..: ~~'~" . p.orol-.,.:11 om ~;;m.OllOIIll:ll..~! [)v.l!IJrt.aJ v t\1 ~ P=t 10 n:~ co:~ co:~ D e< rn (/) P.. 6,6 0,7 23,4 43,3 I 32 59 9 6,5 3,3 o9,1 34,8 6 3 36 32 3,7 14,8 38,3 48,1 3 12 31 39 3,3 0.5 27,549,7 13 2 108 195 7,3 41.5 20 5' 17 3 1915,810 5 5,3 26,3 36,8 36,8 3 2' I 5 7 7 -o v QJ '8 .s ~. '9. ...... c ctl ~ '"' ~ E ~ '"ill 0- "'C .e: ·c;;• !:j ... <1:1 btl "'C Cll.O ~ ...~-o '"' c _e ? o ~ fli o c. bll g. o 2::Sa:! o O 'U1Q d ~ e<:J . . Qr O . Q J : : S ' _ , , ,_, 0 8 o o, ~ Is~~~-~~ 58~ .§~~Jj.g 137 30,0 5,8 48 8 92 30,4 9,8 28 9 81 24,713,3 20 II 392 42.6 6.7 167 27 41 48,812 2 Ostali C..o lt..:rn 1 ~ij· ~ d ;j 1~<uO.E - . f:l ~ 0 ~ ::::::-- (l) (I) ·dl·~O.:.:u::::;Q'.<Ji,.e,.,;Cd~N '::? ~- ...... c b.O..O -:? •..., ..... (l) 0 :!:j ... 0~ t> o. ca c bl4 ~ ~ ~ -- Zanimanje u porodicl ~·o ,s c L·x. .· . Zdrav!Je i sreCa z.dravlje • - --- - , o.. .... ~ o.,.:; ~ ro '"" (,.1 Zelje I , ~ .~ "'0 0 co:! ::S~~o.:;s~ .r::: ...... _, ·0. c v II) ~ ~loti :z 3 E p,. Q.l::::;:, Cl /Ostiile o:l Ul :~ ~ ~ t).O co:! :>_ a:: .c:. 13,9 7,3 11,1 19 10 16 9.8 6,5 9 6 7,4 12,3 I 6 10 5,1 2,8 6,4 9,2 7,1 3,6 20 II 25 36 28 14 2,4 12,2 4,9 9,7 2,4 23,4 4,911,7 5,8 32 6 16 8 2,7 8,7 2 8 1,2 8,0 19,7 14,6 25,5 11 27 20 35 6.5 9,8 33.7 58.7 6 9 31 54 6,2 16,1 20,9 38,2 5 1J 17 31 6.6 25,820,431,6 26 101 80 124 7.3 74,4 14,6 24.4 10 3 10 6 5,5 15,8 21,1 47,4 1 3 4 9 -1 5 2 4 I 10,5 2 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 28 27 47 74 58 32 S vega: . .·~ou.•.o ·"·>-" • ·,-.,~"'-'-"-'· =•=<->->u==~~--<~'·='"'·'w -~"'-""'~~u~.- ·"''"*="~'=='='===E=r~= Tabe!a: Sb. LICNA STRAHOVAN.JA PREMA ZANIMANJU Li!Cni :iJ ipOl'.Od!i~nlL Ostala porodlici ekOI!lkllll1ISiki o;>oloZa.j strahovanja ··------1 Bolest i nesreCa u Lli!Cna nesre "'o.~l ' ·e Zamimanjc Ca i bO<lesrt 1 i 2 "" ~.~ "' ¥ 'S 1!1 ' " ,§~ ~~ ~ ~0 1iJ·~ >N 'fti ·• f3·5 ;g !:§" z- ~ .,~ 0 ~ .~P. 1 ·:os ·d ljo o>c:1 s~ ~ ~ .§ru - ~ 8 ~" I ~ '0 '§ ~ ~ z ~ ] '"' ~ ~ ' l" ~~ J,l _g !l 1i ~ @<:i ~1 ~:$ 'ffi g fi'lj ~ ~] ~~ g -~ J 22-,2 10,9 16 ------ Selianlke 137 36,5 50 54,3 Radrn!1ce S!Wbooice 92 81 DoonaCice 392 Lica oo liCnfun prihodoin 41 Ostali "' "' "' 19 s.o 40,7 33 40,8 160 58.6 24 57,8 11 ------43,2 Swga: 762 328 5,1 7 2,2 2 4,9 4 4,1 16 19,5 8 5,3 1 5,1 7 4,4 4 3,7 3 2,3 9 2,4 1 41,9 33 43,6 171 21,9 9 69 12,2 5 - - 10.5 15,8 2 3 37,6 287 17,1 130 - ~ .li "' ~ ·--- 22,1 21 16,3 15 17,3 14 14,8 58 2,4 1 - " " "§ 33,9 46 28,3 26 13,9 19 20,6 19 18,5 15 17,6 7,3 10 13,0 12 7,4 6 8,9 35 2,4 1 - 4,4 6 10,2 10 2,8 2 4,6 18 7,3 3 5;1 7 11,9 11 6,2 5 3,7 14 - 30 '21,7 20 35,8 29 26,2 103 26,8 - - 5,3 1 1 31,6 6 5,1 39 4,9 38 26,1 199 5,4 211 2,4 1 2 3 4,9 4 2,5 10 --·----~--- 5,0 38 14,3 109 3,1 24 8,4 64 4,9 37 19 �aJuup-e~o!)waz ez -eza.tod a rua rtzems_ 'E!l<:!S enveJUH~'J.J£31'::3: ecuend Souaq 1 'N -Ure').s arua~a'H 'J.SOUalSOdt!Z eu-epe~l3' p~-ep -ue;.s ml~~loqod antuaz B~Upl:U3Z1 "Bl§!dO • '"'.~ .. N ·o ~ ere:}e-.rqoes ~o.c.zea ~-----_,---1 apaJA"f..rdorfod ro.c.z-ea ~n.r;snpu"! ·a roAZP.'H l ~ ~~ ;:f L/) c:i<t< ~ ~ ~ = ~ ;souuqe').s 'E!J{SUlOUO}]:li ~ 'J.3'J.p3dSOJd 1Ul"BU01::1"S.N: 3flAlUPZ l .ljnp - OlJ.L 'J.OAl~ ewznt1r1oos fOAZ"IU 1 a{treAnQO OAlSUJP3f OUltlUO!<>eN • 1 " 336 ::[~ i ::: gL/) LUJni kodeks je 101buhvatio HCnu ekonomsku situaciju, l':i!Cnd. kara!k.ter, tPCXSao i poslov:nu s~tuaciju, probileme koji se odnose na porodicu, :decu, vaspitanje, poJ.iti.:ku, ek'Odlomski .2livot i statndard, aned.Ulllarodnu .situaciju, itd. Naciona!ni kodeks obuhvatio je eloonomslru i politiOku situacjjju, di!'U!Stveni i ekono:mskli ramvU!ta~k, mednnarodne -adnose, hlaidini .rat i mir, nezavisnost, statru!s naoije i 'QpSta p'Ltamja. Oba lrodeksa su prav]Jena na osnovu ispitivanja u Sjedin:jenim Amer1Ckim DrZavama, pa zato ..neke kategorije ne odgovaraju na:soj drustvenoj stvarnootii. N a prliimer: Strah da 6e zemUa postati socijailistiCka ili pak lbojazan od komunilstiOke opaiSnosti'« - 10fVO .se odno.si na nackma'lna strahov-anja ili. rpretnju, a:grelsiju, domitnaciju Hi OO.Vraljanje 10id &trane SSSR-a, N.R. Kine ±l'i neke druge 'komunisticke si~e. Profes<>r Hadley Cantril· je bio veoma elastiC an i pokazao "je .razumevanja za sve naile primedbe i zabteve. Umesto gomj.ill:t fomnu!ladja uneli smo: IPretnja, agresija, doon1nacija i~i ·osvajatnje koje strane ,st]e. Uneli smo u kodeiks: dalji razvitruk «ocijalimna dug ZiviDt Tita, ,plaCanje p.rema uCiJnku, pomnC postradalim od zemlj.otresa, veCa briga porodicama JPallih. boraca; uCeSCe u drustV"enom sarrnoupmw'lj aillju .i elekltriffkacij a sElla, nedostatak bvige za seljake koj·i pr€llaze u graJd ltd. Kriticki stav. U prlmeni ovog UIP'iinlka, ska~e i kodeksa sifrura preti neikc>llko opa!snooti od subjekttvimna. Tuga su bili svesrui i a:utori .ovog medrmaradnog proje.kta. Prvo, po mom mtSlj.enju, ,pril:Lkoon vodenja ra:zgov-ora .sa ispi!ta111iilman, verballni fu;kazi koji ·se odln•ose na ·tiCne i nacionalne Z(!llje i strahovamja, kao .i odredivanje I::i!Cnog i nach:m:allnog Sltatwsa na skalli u mnogo slucajeva zavisi ad subjektivillh mspooozerija i situacLja, od il9krenosti a.nketirarnog lica, ad v.eSt!irne i 111lteUgencije sa1radnika ko"ji vodi razgovor. Nije svej:edlno da li Ce se taj -razgovo-r iQlbarv.i,ti rpre ili !pQISle radnog yremen~'.· u veselom i'lli -tl!Znom rruspolozenju .. U vrame kada je ilspitanlk sve.Z i odmoran iiH ;premor,en i nwvozan. 'Du veli\ku ulcigu igra momenatt iskrerrosti, oolbjektivna i dbjektivm.a s:i:tluacij"a lsp<itanlka. Drugo, preti opasnast ~d su'bjeiktivnog raspol<>Zenja sar,.dinlika koji ·vodi r~govor. Kwko je [WiSao ovom poslu, kako je IP"lbelezlo odgovor, da li dos1o'.'no onaklo ·kako je ts,piltanik 11 Zelje i strahovanja naroda .Jugoslavije 161 �.. gov<>rio i kaJko je daJto u UJPU1l•tvitma ili su to konstrulkdje njegiOIVe mallie. TreCe, prHikom. Si:firiram.ja materijala i kddliranja ·mogu se pojedliine lkategorije odgovora od strane Tazni!h lica lkoja obavc ljaju taj posao svesti pad ral'lltcite imenit<>lje. Ra<11ej Kantril piSe: »Mo2ida je :k>ljuCm.i prob~em u tom istra>Jiva&am radu lii~mvanje ve~balali!J. odgovora ooketir<mlh lica da hi se <>d1 govori SVI1Sta1i u lkateg.O!I'i!je koje ~ce nann omoguCiti da upo- redujemo stavove raooih socijaJ!nlh i nacicmahllih .gnupa. Morali !mlO vee U pocetku .rada da izr»ilimo sifru koja Ce lllOCi da na.m posliuzi za <>bradu sva;ke V'~te cdg.ovora koju bismo rna gde dal:ii!i, dd bHo kog !Ji.ca, a da wri •tome ne sv[\5\amo taj adgovm u neku kategouiju lkoj.a mu ne bi [>O'I!puno odgova·r~la. Isprdbruvanjem ove teh:nlike dosli smo do .si£re 'koja posle neko1lko revlzija sada ~adrZi o>loo 145 ozna1ca«.' Cetvrto: pri a.na1izi preti qpasnost da se za;paJdne u subjektibvizam, ukaliilm se ne uzrne u obzir objekltivna :Situacij a i druiltveno-<Poiliti&e prildke u zenilji u •lrojoj su pr1kupd~eni statistlCki ~odaci i sve informacije koje su potrebne za istra~ivatnja ovakve Vlnfte. Ovam prililkom p<>zvali ibilsmo se na ElngE!l:sovu misao: » .•• pi"!Oizv<>dnja newosrednih matffi'ijaq,:dh .srsdstava za zLvot, a !Jime i sva'ki stupanj ekonomskog .rawi11ka jednqg nar<>da Hi jeidne epohe, .C'ini O'SU1:0.V1U .:i:z ikoj,e su oSe razvlile dv.Zavne !Predstave d~t\Cm.lh 1judi, i da se one sroga mar.aju ol>jas, njavati iz te oonove, a ne, kao !Sto se idasalda doga'<ia~lo, .obmuto'. Zato srno u ana!liizi liCnih i nacionalnlih Zalja i strahova- nja uzeli drulitveno-'i!siorijSke uslove u Jugo.slaviji, u peric!du \zgradnje socijailizma, ooianali mno gcadaJnina Jlugoslav!ije sa njegovlm po.glleclom na svet i ibuduilnost, sa njeg.ovim potrebam.a i m0gu6nostinna, sa njegovoon ekonomskom, po~ litickom i kuJturnom i psihoio!ikom situacijom. s H a d 1 e y c a n t r i 1: A study of aspirations, reprinetd nom Scien~ title American, february, 1963. str. 145. ' 6 F r i d ·r i h E n g e 1 s: Govor na grobu Karla Marks a, iz knjige 1Karl Maries«, Kultura, 1950, godine. strana 20. r ... ,. .,. Socyalts!tcka Federallvna Republika JUGOSLAVIJA SlchsitCki poptsnt. kru9ovi. gradskoq.. seosk09 i rndovdog Ltpa. u. f(oji.ma je smmlyzna ankela. tiCnll! i opSle narodne telp islra.ho'XU'Ija.· �Socyaltsttcka Feder'atlvna Republika A • u s 1 JUGOSLAVIJA R "' Sl.a.luhCki. popt.SnL krugovi gradskog_, tt:?oskogo 4 0 i ~ J A ' s mdo\lt.log ttpa. u kojtrnaje smmlj,zna ankela liCn.z i opSle narodne tel~ islrethova.njG- · ~ " ,o 'IIRO'IITit:A I) 4 " '" ·; ~ 0 ,. .. 0 II ,. " ~ Rl'pub[tCict gtc.v1u grcu:l • Sm Dp4ttna N,ull'l}e ~ 0 •• ~ ~ '" -~- ,. • c. �Culibrk Svetozar CONCLUSION The intemational survey »On Human Happiness« has been carried out in Yugoslavia according to the directions by Professor Had!ley CaJlltriJ under the wonlting title »Pensonal md Naft:i.onal Wi!shes am.d Fea·rn«. The sample covered 1524 citizens between 21 and 71 years of age. This age structure was chosen in order to avoid insufficient maturity. and extreme age. The statistical census regions were applied in the elaboration of the sample for the first time. According to occupational structure, the sample covered 360 (24°/o) workers, 390 (25'/o) peasants, 233 (15'/o) employees, 397 (26"/o) housewives, 89 (60fo) pers011\S with personal income and other occupations 55 (4'/o). The number of the units according to repiU!blics was as folows:· Serbia (643 or 42°/o), croatia (368 or 24(1/o), Boonia and Hercegovina: (224 or 15'/o), Slovenia (162 or 11'/o), Macedonia (92 or 15'/o) and Montenegro (35 or 24°/o). However, a relative majority of .the interviewees was covered by the sarrruple in Slovenia (0,12%o), and the smallest ·nW!llber m Macedonia (0,065%o). The adrm of thils investigation WCliS 00 supply ws wi·th itn.focmation alboot peopl-e's wi:slhe.s arnd fears. The first quesHOn aiSke!d from the i.nterviewees referred to what ,filiey wish most, hope and expect i.e, what would make them feel happy and what they fear most. Thus we obtained a list of personal wishes and fears. Side by side with this list we obtained the one wich supplied us with people's wishes with r-egaTd t<> their coumrtry - YugoSilavia and what they fear most im the foollowilnrg ten years. So we obtained the list <>f national wishes and fears. All the personal wishes we could reduce to the following a · happy life for the ·children and the family, personal and family health amJd a higher sltandalrd of livilng. Acoording t<> the findings obtained, this condensed answer is divided into several wishes' which, according to their frequency can be arranged as follows:a happy life for the children, pensonal health to possess one'IS OWill hoUISe or flat, a ha'PPY farrruily life. to possess modenn Undtm-e, TV set and a car, a higher standard of living, family health, employ.;. ment, travelling and_ recreation, more money, peace, reduced taxes 11' 163 �for the peasants, social insurance, success at studies, close relations with the relatives, to move to town and to remain as a peasant. All these wishes were measured on the »Self-anchoring« scale for the three time period. The general Yugos.larv arveratge of personal wishes amounts to 4,3 on the scale for the past, 5,0 on the scale for the present and 5,7 on the scale for the futUll."e. Starting from the scale for the present time the following order of wishes is seen over the general Yt.llgOSlav level: to possess one's own house or flat, personal health a happy life for the children, family health, a happy family life, travellilng a:Illd recreati>Q!n, peace and success at stru.dies. The following order or wishes is seen below the general Yugoslav average ladder ratings: to possess a modern flat, furniture, TV set and a car, close relations with the relatives, employment, more money, to move to town, a higher standard of living, to remain as a peasant, social insurance and to reduce taxes. Among wol'!kers, to possess oWn hrouse or a flat rankls highest in their personal wishes. It is not the case with the peasants since the majority of them own thek house. A happy Life for the chHdren ranks highest in their wishes. The employees, like the peasants, rank highest a happy life for the children followed by possessing one's own house or flat. The hou:sewi'Ves rank hi·ghest a happy life for the children followed by personal health. Workers and employees rank lowest »to remain as a peasant« whereas the peawnts and the housewives rank lowest ))success at studies«. Personal wishes are influenced beside occupation, by age. Perscmal health iJS ranked highest by the age group of 50 yews and over. In the age group between 30 and 49 years this wish occupies the third place on the list. The age group -between 21 and 29 years Plllt this wish on the fourth place. Personal fears appear in smaller number than personal wishes They are reduced to ·bad health and illness in the family, war, unhappy life for the children, unhappy family life, unemployment, decrease of the standard of living, poor harvest and a loss of one's own house or flat. The following fears are 'below the general Yugoslav average: bad personal health, unhappy life for the children, poor harvest, unemployment and a decrease of the standard of living. Over the general Yugoslav average are the following fears: illness and death in the family, unhappy family life and war~ All the national wishes could be reduced to the further economic, political and cultura,J development of all 6 republics, natio.:.. nalities and Yugoslavia as a whole. This answer is divided into several problems, questions and aspirations of Y111goslav citizens. National prosperity ranks highest (40°/o) and people's health lowest. Under national prosperity is understood the increa·se of the standard of living through the application of techniques, nuclear energy and the accomplishments of science in general, higher production in industry an!d a.g;ri.cul:IJuire, and a more rationalized u.ti:liza tion of resources. On the scale for the present time ·national status amounts to 6,8. The following national wishes are below this general YUgoslav average; electrification of the villages, economic stability and • lower prices, better li'Ving cooditiOills in the -toWII15 nd in the COfU!lltry, equal 'Seleries, reduction of taxes for the peasants a:nd a. long life and health for Tito. The following wishes are over the general Yugoslav average; peace, modernization of agriculture, the development of transport, a further development of socialism, solving of the housing problem, the improvement of schooling and national unity. National prospe,rity, technical improvement of the country, employment, people s health and the general developmerut of the country are equal to the general Yugoslav average on the scale for the present time. As regards national wishes, national prosperity is ranked hig-_ hest by workers, peasants, employees and housewives. With regard to this question and some others there emerged some similarities and correspondences. However, there are differences too. By the coefiicierut of the correla•ti'On we found out that the woa:!k:et\S approach most to the Yugoslav level and the employees diverge mast from ft. Among woLrikers Ro Bm'OiUIIlrts to 0,916, atrnillllg peasanrts Ro = 0,825, among _employees Ro = 0,807 and among housewives Ro = 0,912. The differences emerging in national wishes can be explained by the different economic, cultural and politic environments in which particular occupational and social grOR.lps live. As we have seen, the peasants put the reduction in taxes at the seventh place on the list, the housewives at the fiftheenth, whereas ·the workers and the employees at the last - the n:Lneteenth place. National wishes and fears are influenced by economic and other differences in particular regions. For instance: according to U~e frequency, the development of ind~Ustry ill1 Yugoslarvia occupies the fourth place in natirmal wishes. O.ut of 1524 interviewees 370 or 24fJ/o emphasised this wish in their answers. In the undeve~oped atreas of Serbia (KoiSQvo and Metohia) the development of . mdustry has been put in the first place by the interviewees. In Serbia as a whole and in Macedonia the development of industry occupies the second place in the interviewees' wishes. In Slovenia, Croatia and Montenegro the development of industry occupies th~ fourth place. However, in Bosnia and Hercegovilna thi-s wi•sh occupies the seventh place. This can be explained by the fact that this republic has been undergoing a rapid process of industrialization since the Second World War. The coefficient of correlation of the rank show that national wishes of the interviewees in Slovenia, Montenegro, Serbia and Croatia slightly differ from the national wishes of Y.ugosla:via wherears there are consioderwble differences between the wishes of Macedonia and Bosnia and Hercegovina. In S~rbia Ro = 0,875, in Croatia Ro = ~ 0,860, in Bosnia and Hercegovma. Ro = 0, 618, in Slovenia Ro = 0,954, in Macedonia Ro = 0,008 and In Montenegro Ro = 0,874. . As regards national fears, war ranks highest followed by occupatiOn, fear for President Tito, fear of the restoration of the old regime, conflicts amomg peQP!I.es, natUil'al di\Sialstems, earthquakes, dTo-ugh"bs and floods. Workers, employees and hoiUsewi·ves a-pproach the Yugoslav level, whereas the peasants considerably differ in this respect. For 165 164 �the workers Ro = 0,964, for the peasants Ro = 0,607 and for the employees Ro = 0,964. Bosnia and Hercegovina and Macedonia differ slightly from the Ywgoslarv average as regwds national fews. The ,greatest differences in this respect are shown in Slovenia and Serbia. Ro =0,571 for· Serbia, Ro = 0,750 for Croatia, Ro = 0,964 in Bosnia and Hercegov:llna, Ro = 0,646 Ln Slovenia, Ro = 0,929 iln Macedonia and Ro = 0,643 in Montenegro. In Yugoslavia the citizens fear war the most. By measuring personal and national status on the scale we obtained the average for the period 1957-1967 for the past d957), present (1962) and future (1967). Personal and National Ladder Ratings Past Present personal status 4,3 5,0 national status 4,9 6,8 Fu'bure 6,7 8,6 NatLo!n.aJ. statws :i\S greater th31ll personal :iJn all the three time periods. A high degree of national optimism of the Yugoslav people has its roots in the past in the struggle fur fteedom. It is sufficient to remember the Balkan Wars ·and World Wars I and II to be aware what trou;bles the Yugoslav ;people rmderwent in 'Order to save their lives. In the study »Psychical]. Cha.racterilstics of the South Slovenes« (1931) Jovan CvijiC stated that for the Dinaric type of the people there are no obstacles which they could not overcome and that all the Yugoslav peoples suffered unutterable pains in fighting famine and struggling for national liberty and ideals. According to republics the status of Yugoslavia shows the following degrees of optimism: Serbia Croatia Bosna and Hercegovina Slovenia Macedonia Montenegro Past 5,1 5,2 4,8 4,9 4,8 5,2 Present 7,2 6,4 6,8 6,7 6,9 7,4 Fufiure 8,8 7,6 8,5 8,5 8,7 9,0 The .greatest degree of optimism is pronounced in Montenegro followed by Serbia and Macedonia. whereas Bosnia and Hercegovina and Slovenia approach moot closely to the Y11.11goslav level. The tnrterviewees' e-stimates im Croartia ramfks below the Yu;goslav' level. We measured the status of Yugoslavia according to the estimates of the wO!l'lkets, pea5ants. employees rumd hOUJSewives. workeres peasants employees housewives 16B Past Present 4,8 5,5 5,2 4,9 6,8 7,0 7,0 7,0 Fu'bure 8,6 7,9 8,8 8,7 In their estimations of the past the workers slightly differ from the Yugoslav average. The estimations of the peasants and employees rank over the Yugoslav average whereas the housewives' eStimations are equal to the Yugoslav level. On the scale for the present time, national status estimated by the workers is at the Yugoslav level i.e. it amounts to 6.8. whereas the estimates of employees and howsewives come over the Yugoslav ruverage. The wOTikers' estimate of the futuJre is over the Yugoslav level and amQ!UD.ts to 8,6 whereas the peasants( esttimate is below the Yrwgoslav level. The estimates of the €Jllljployees and housewives ·differ slightly tn this respect. It is .not the illusions and abstractiOlllS that are unJder cOIIliSideration in this investigation into human happiness, but real needs of everyday life of the individuals and of the nation which have a firm basis in Yugoslav socio-economic and political relations. Everyday needs gave rise to the numerous personal and national wishes of the Yugoslav citizens. Side by side with the aspirations, hopes and expectations, there emerge worries, anxieties and fears that the former will not be realized. The need- expressed in the wi!Sh to possess one's own hou:se or a nicer flat with modern furniture and a TV set or the wish for a further development of industry or culture reflect the degree of post-war development of the country which experienced a great material devastation and tremendous human sacrifices in the struggle for liberty, during World War II. A nUJIIllber of personal and nartiona!l wishes cannort be accomplished din filve or ten yeans, burt can be real:itzed iln a shorter or longer period ,since thei"e exist real sodiv-hilstorical conditi!O!ns, su~bjective and objective factors. Clear orientations of the national, economic and cultural development is given in the programmes, projects and plans of the Federal People's Assembly. of the republic, district and commune assemblies as well as in the programmes of the working collectives. The following conclusion can be drawn; the Yugoslavs are realistic optimists since optimism prevails over pesimism in personaol. arrld natiOnal wi!shes. ObservtirrlJg 1the !Scales of pen&onal wishes, 80l'/o of the IDvervi.ewees arre opt:in:nirstioarHy orientated, 10°/o colllLS.ide!l" that there will not be any differences between the present and the future, 8°/o are pesimistically orientated whereas 2°/o did not produce_ any answer. Observing the scale of national wishes for the present time and the future 81°/o of the interviewees are optimisticallydisposed, 1~/o state that there will not be any change between the present time and the futuxe, 7°/o expect something worse in the future whereas 2°/o produce no answer. The future outlook of the Yugoslavs is bright with plenty of hope and expectations that personal arnd nationaol wishes will be accomplished. The empirical investigation carried out proved this and it is also proved by the everyday practice of the Ymgoslav working peOple all over the- country. 167 �• qy.n.u6p?C Caexo3ap PE310ME Me:m::;u:yriapop;HaH aHKeTa ,0 "t{eJiose"<IecKOM C"t{aCTLe", opraHM~ 30BaHHall lifHCTHTYTOM M€1K]l.yriapOJJ;HOrO 06IUeCTB€HHOrO MCCJ1€JJ;OB8HWI s IIpnctoae nap; pyxosop;cTBOM npoc;lleccopa Xa.p;Jieiia KaHTP:t-:ma. 3Ta aHKeTa npose,n;eaa B BJrocnasMM no,n; 6y;u:aHM Ha3saHMeM ,JIJ:.JqHLie M o6ml1e aapop;HLie :m::e.rtaHMJI H onaceaJfil". ITO 3TOMy 06pa3Q.Y IIOJIY'ti€Hbi OTB€Thl OT 1524 rpa::m:;u:aH, B 803paCTe O,IJ; 21-71 rOf\:8. TaKaSI CTpyxTypa IB03p3CT8 B3l!Ta BO H36eJK8HM€ OCMOTpa He IIOJIHOJ1 3p€JIOCTM M rnyfiOKoii CTapQCTM, IIpH BLlpa60TK€ 06pa3:o;a, BnepBble MCDOJIL30B3JIMCb OfiJD;Me GT8T11CTM"t{€CKM€ y"laCTKM. Ilo npocl;leccMoHanhHO:i1: CTPYKType s o6pa3:u;e npe,n;cTasneabi pa6o<:~ne '"IMCJIOM 360 (246/1)), 3eMJie.&eJII>D;hl 390 (25(1/o), CJI)QK.aJD;He 233 (15{1/o), ,l\OMOX03SliiKM - 397 (26°/o), JIJ.UJ:a C JI119:HbiMH npMHa,n;JieJKHOCT.siMM 89 (ffJ/o) M OCT3Jl1>Hbl€ npoQ.:>ecCMM - 55 (4'fo). 'tfMcJio €f\:Ji1HJ1l.l; no pecny6mm:aM B o6pa3qe ,n;aao cne,ZJ;yiOJD;HM_ nop51)l;KOM: Cep6M51 (643, Mm1: 42°/o), XopsaTM51 (368, MJivt 24°/o), EocHMSI H repu;erOBHHa (224, MJD%[ 15·0fo), CnoseHli1.SI (162, MJIM 11°/1)), MaKe,I\OHJ151 (92, MJIM 151l/o) :w 'tfepaoropru~ (35, MJIM 241'1/o). O,n.HaKo no;&313muom;ee 6o.rrhiiiMHCTBO onpomeHHbiX mru; 6I>rno s Cnosemm (0,12<0/oo), a, peJIHTMBri:O M€IU:>Ule scero HaX0JJ;MJIOCb B MaKe)l;OHMK (0,0650/oo), 3TMM MCCJt€,JJ;OE!8HH€M XOTeJIOCb Y3H8Tb, l.ITO JUO,IJ;M 60Jibllle acero xinxT, H -qero oru:r onacaiOTCH. Ha ocaoaaHMM nepBoro Borrpoca Mbl XOT8JtM 03HaKOMHTbCSI 0 TOM, KaKOe CaMO€ 60JibiiiO€ JKBJiaHMe onpoweaaorO B CBH3H c ero JI:r.fqao:H 1Kl:.:I3HbiO, qeMy OH aa.n;eeTc.si M 'liTO O:m:M.n;aeT ,n;JI.si csoero noJIHoro cqacTh51 11, Hao6opoT _: 'tiero OH 6onbme BCero onacae-rcx; TaxMM o6pa3oM Mhl noJiyql:.:lnM crrMcoK. JIJi.P--IHbiX JKeJiaHHH:it 11 onaceHiirli:. O.u.aospeMeHHO c SITlt:IM Mbi cnpamMBaJIM onpoweaaoro KaKMe era nyt~ruJ1e nom:eJiaan.sr CBoe:M: CTpaHe IOrocJiaBMH aa npoTSIJKei:IJ1J1 .n.ec.siTM oqepei,n.aLix JieT J1 qero oa 6onbiiie Bcero· onacaetc.si; TaKMM o6pa30M nonyqnm1 cnMCOK Hat{HOHaJihabix :m:eJiaHM:it 11 orracean.H:. Bee JIM"<IHbie :ai:€JI8HHH MOJKHO IIO,U.B€CTM IIO,ll; 06IUJ.rit 3HaMeHaT€Jib C"18CTJIHBaH JKJ13HL ,ZJ;eTeif M CeMLH, JIIi[qi-IOe J1 ceMet:l:a:oe 3,D;O-· pOBb€ J1 BbiCIIIffi.1 1KJ13H:€HHLlli YPOB€l!L. Ha OCHOB3Hii!l1 IIOJiyqeHbiX Pe:3YJILTaTOB, 3TOT cxaTbiH OTBeT, co,n.ep1KJ1T 6oJILmoe <n1CJIO :m:e- 168 .., namrli, no CBOeii "t.IaCTOTHOCTH CJI€,U.yl0Jll;lt:IX STHM IIOPSI){KOM: cqaCTJIHBrui lKM3Hb )l;€Te:i1:, JIH"IHO€ 3,IJ;OpOBLe, 06Jiap;aTb C06CTBeHHLIM ,D;OMOM HJIJ1 KBapTMpOi1:, C"ti8CTJIJ1Basi CeMeii:Hasi JKJil3Hb, J1M€Tb MO,JJ;HYlO Me6em., TeJieBM30p, aBTOMaiiiMHy, BbiCIIII1i1 1KJ13HeHHbi:H: ypO• EeHb 3,JJ;OpOBbe C€Mb"H, 3aiDITOCTh, IIOe3,ItKJi1 H peKpeaQJ:U~, J1M€Tbno6oJibme ,tteHer, CIIOKOP.I:CTBHe, yM€HbW€HM€ H8JIOrOB 3€MJI€,U.€JibIJ;aM1 cou;na.m,aoe o6ecne'"leHMe, ycneXH B yqeHMM, 6JIJ13KJ:te OTHomeHIDI c po,n;cTBeHHHKaMH, nepeceJieHMe B ropo;u: H, nocJiep;aee :m:eJiaHMe OCTaTLCSI J1 ,n;aJiee 3€MJI€,JJ;€JIL:QeM. Bee 3TH JKemunrn J13Mep.siJIHCb aa IIIKaJie o:u;eaoK (the »self anchoring scale«) yqH'l'LIBrui TPH nepHo,n.a BpeMeHH. B cpe.z:tHeM (cpep;aruHI BeJIH'tiMHa HJtH cpe,n;aee apmi;lMeTM"<IeCKOe) o6m;e-IOrocJiaBcKHe noKa3aHJ1SI JIH"IHbiX :m:eJiaHY:Ii1: a a IIIKaJie npe,ZJ;CTaBJieHhl: B IIpOlliJIOM 4,3, B H3CTOSIIIJ;eM - 5,0 J1 B 6y,n;yiiJ;eM - 5,7. Ji.ICXO,D;ll OT HLIH€UIH€1'0 o6m;e-IOrOCJia.BCKOrO ypOBiill JKH3HH1 BbiCW€ €1'0 Ha WKaJie H3XO,JJ;RTCR: o6nap;aTb C06C'I1BeHHbiM ,U.OMOM MJIM KB3PTHpoP.J:, JIWIHO€ 3)l;Op0Bb€1 C'"laCTJtHB3.SI JKH3Hb ;&eTefi1 3p;Op0Bbe CeMbJ1,_ C"t{8CTJIMB3H CeMe:furaH JKM3Hb, IIOe3,li;KM peitpe~, CIIOKOii:CTBHe H ycnex B Ylf€HJ1J1. HIDKe o6IIJ;e-rorocJiaBcKoro yposHSI npep;cTaBJLSieT co6oii cJie,n.yrom;we :m:eJiaHH51: o6na;u:aTb MO,li;HO:i1 KB3PTMpOi1:, Me6enbiO, T€JieBM30pOM J1 3BTOM3IIIMHO:i1:, 6JIM3KJ1€ OTHOW€HYUI C pO,l(CTB€HI1K3MJ1,_ 38JUlTOCT:&, MMeTb no6oJibwe ,u;eaer, nepeceJieHHe B ropo,n;, s:&IciiiHii JKM3HeHHbi:ti. yposeab, ocraTbC.H ;n;anee 3eMJie,zr;en:&u;eM, cou;HaJibHOe o6ecneqeane :w YM€HbmeHHe aanoroiB. IlpH06peTeHM€ C06CTB€HHOI'O )J;OMa miM KBapTMpbl H8XO,ll;J1TCSI Ha rrepBOM M€CT€ B JtJ1"tJHLIX lK€Jt3HllHX pa60"t{Ji:[X. 3€MJI€,lJ;€JibD;bi Ha rrepsoe M€CTO, He CTa.B.siT Ka.K pa60"<IM€ 06JI3)l;8Tb C06CTBeHHLIM )l;OMOM HJIH KBapTMpoit, TaK-Ka:K 60JII.WHHCTBO H3 HMX MMeiOT B C€JI8X CBOI%1 C06CTB€HHbl€ ,JJ;OMa. l:Ja nepBOM MeCTe l1X :meJiaHM.J1 H3XO,l(MTCSI cqaCTJIHBa.SI JKJ13Hb ,l\€Tei1. ¥ CJIYJK31ll;HX1 T3K-;m:e K8K H y 3€MJte,U.€JlbD;eB Ha nepBOM MeCT€ HaXO,l\l1TC.si C"13CTJIJ1BaH 1KM3Hb ,ll;€Tefi, a JIJ1lllb Ha IBTOpOM JK€JI3HM€ 06Jiap;aTh C06CTB€HHLIM )J;OMOM J1JIM KBapTY:Ipoii. ¥ ,Ir;OMOX03H€K1 C"<I3CTJIHB3SI JKJ13Hb p;eTe:i1:. Ha rrepBOM M€CTe, a Ha BTOpOM JIJiftlHO€ 3.z:tOPOBb€. Ha IIOCJiep;HeM M€CTe y pa60"<IMX H CJiyJKam;HX H3XO,II;J1TCH lK€Jt8HJ1€ ,OCT3TbCSI H ,n.aJiee 3eMne.n;eJI:&qeM", a y 3eMJie.n:en&n;eB H ,n;oMOX03.sieK ,ycnex B yqeHMH". * .. KpoMe npocPeccMH Ha JIH"IHLie :2KenaHHSI BmrHeT M so3pacT. BospaCTHa.SI rpynna, BKJIIO'"IaiOJD;a.SI B ce6SI B03P3CTbi OT 50 Jii CBbiWe JI€T, Ha nepBOM M€CT€ B CBOHX JK€Jia.HJ1liX CTaBHT JIW'IHO€ 3p;Op01Bb€~ B B03p3CTHOii:: rpynrre M€JK,U.Y 30 H 49 JI€T lKHSH£1, 3,JJ;Op0Bb€ CT3BHT Ha TpeTbe MeCTO, B TO BP€Mll KaK B B03paCTe M€JK,IJ;y 21 H 29 JI€'l'" OHO H3XO)J;l1.TC51 Ha "9:€TBePTO;vi MeCTe B paHr-CIIHCKe. J!H"IHIIIe onaceHM.SI .SIBJI.SIIOTCH B MeHbweM '"IHCJie, aemenn JIN'IHLie JK€JI3HJ151, B 06JD;€M1 MX M01KHO CB€CTJ1 H3 CJia6oe JII1l.JHO€ 3,U.OpOBII€ M 60Jie3Hb 113 CeMpe, Ha soiffiy, HeC"t{aCTJIMBylO 1KH3HI.· ,n.eTeii, aecqacTJIHByio ceMe:M:ayro lKH3Hb, 6e3pa6oTv.m;y, y-MeHbmeaHe :m:Jti3Heaoro yposHSI, cna6yro JKaTBY M aa noTepro co6cTseaaoro· ,n.oMa HJIM xsapTJilPbl, Ha UIKaJie, HMlKe o6w;e-rorocJiasCKoro yposHs!: H3XO,JJ;5ITCSI: III3TKO€ JIH"IHO€ 3,D;Op0Bbe, HeC'"13CTJIHB3.si 1KH3Hb ,n;eTeH,. cna6ax JKaTsa, 6e3pa6oTHqa H yMeHLIIIeHHe 1KM3Heaoro ypmaHSI, a 16!t �60JI€3Hb Vi CM€PTb B BLICUI€ ypOBHSI - CeMbe, H€C"iaCTJU1B3R C€- M€i1:Ha5f 2KH3Hb VI BOiiHa. Bee aa:qMoHaJibHLie :m:eJia.HHSI IBLipa:m:aiOTCH B cJie,nyrom;eM: ,u;aJibHefnnee SKOHOMWi€CK0€ 1 IIOJIJ1TWi€CKO€ H KYJIOTypHO€ pa3BHTJ1€ acex aaurux pecny6mm:, aapo,u;aocTeil H 10rocJiaBJ1J1 B u;eJioM. B 3TOM ClKaTOM OTB€T€ CO,IJ;€p:m:MTC5f 60JibW€€ "'IHCJIO IIp06JI€M, BOnpoCOB YI cTpeMJieHJ.1i:i rpa:m:,u;aH IOrocJiaBJ1J1. Ha rrepBOM MeCT€. aaXO,IJ;HTCH HCl:qHOHBJibHO€ 6JiarOCOCT0.5JIU1€1 C 40°/o, a Ha IIOCJI€)J;H€M 3,ZJ;Op0Bb€ HapO,D;B. Ilop; HBI_\HOHBJibHhiM 6JiarOCOCTOHHM€M MM€€TC.SI B BHp;y 110BbiW€HH€ JKJ13H€HOrO ypoBIDI IIYT€M 11Pl1M€H€HJiJJI T€XHHKH, T€pMOll)J;€pHOJ1: 9HepriD1 H ,li;OCT:mK€HIDI HayKH B006II.I;e, 60JILllia51 npOH3BO)J;MT€JlbHOC'l'b B IIpOMbiWJI€HHOCTJ1 J1 B C€JibCKOM X:o3slliCTBe H pa:quoaaJibHOe ~cnoJID30BHMe npHpop;HLix 6Jiar. Ha:qHOHaJILHLJ:ti CTBTYC B IIIKaJie, OTHOC.BJ:I:(Hi1:C.B K HbiH€IllH€MY apeMeHH cocToBJI.SieT 6,8. Hl11Ke 9TOro cpe;u;aero o6IQe-IOrocJiaBcKoro ypOBIUI Ha IIIKaJie H8XO)J;HTCH CJie,n;yiOIIU'l€ H3D;HOHBJibHbl€ :m:eJiaHH.sl: 9JieKTPHcJ:>IiiK8[\H.SI ceJia, 9KOHOMWI€CKa.B YCTO:t::RMBOCTh H HH3KMe D;€HLI, nyq:nme JKHJIHI:I:WLie yCJIOBJ1SJ B ropop;e H aa ceJie, ypasaem1e 3apa6oTH_?fr nJiaTLI, YMeHhmetrn:e aaJioros 3€MJie,n;eJILIJ;aM H no:m:eJialme p;OJirOM 1KH3HU H 3,Ii;OPOBb.5J np€311J,Il;€HTY THTY· Bonne cpe,z:r;aero o6m;e-rorocnaBcKoro ypOBWI RBJI5IIOTCH: MMp, MO,II;€piD:13a.IzyUI C€JILCKOrO X03Ri:i:CTB81 pa3BHTH€ C006ID;€HI1SI, ,Il;8JibH€i1:IIIee pa3BMTHe con;HaJIH3Ma, peweHHe :atlilJII1IUHOro sonpoca, pa3BMTHe rrpOCB€II.I;€HMSI H HaqMOHBJihHO€ e,D;HHCTBO. Hai..J;HOHaJILHOe 6JiaroCOCT0.5JHH€, Te:xlD'N€CKJrli nporpecc CTpaHhi, 38IDITOCTb 1 3,z:r;Op0Bbe Hapop;a H 06~ee pa3BMTU€ CTpaElJ - - Bee 9TO COOTBeTCTBY€T HaCTOSIJlleMy cpe,D;H€MY oG:me-IOrOCJiaBCKOMY ~pOBHIO. 0THOCHTeJibHO HaiJ;HOHaJILHbiX :ateJiaHJiU:I, pa6o~m:e, 3€MJI€,1{€JibIJ;bl, cny:m:a~e u ~oMoxos.Bt1K:PI aa nepsoe M€CTO paar-cnucKa cTaBHJIM Hatzyi:OH3JII>HO€ 6JiarOCOCTO.SU111€. TIO 9Tl1M H ,z:r;pyrHM BOTIPOCBM npO.SIBMJIOCb CXO)J;CTBO H TOJKeCTBeHHOCTb B H8IJ;HOHaJII:,HblX :ateJiaHH.SIX. 0,D;HaKo, cy:mecTBylOT u p83:m:n-.~. Y pa60qJ-:JX H CJiy:m::am;Hx aa nocnep;HeM MecTe aaxop;HTCH yMeHLrneaHe aanoroB 3eMJie,u;eJibr(aM, a y ,u;oMOX03HeK - - aatzy~oaam.aoe e,D;JiiHCTBO. Ko34>4>JrqueaTOM KoppeJI5I:QJ1Ji:I paara MLI ycTaHOBHJIH, ~o pa6oqMe 6JIJiDKe Bcex K IDrocJiaBCKOMY yposHIO, a 6oJIOrne acero y,n;aJUllOTCSI: OT aero CJIYJKan:J;He. Y pa6oqm( Ro = 0,916, y 3€MJie,z:r;e.m:,:o;es Ro = 0,825, Y CJIYJKaw;HX Ro 0,807 u y ~OMOX03SI:eK Ro = 0,912. Pa3HMD;LI BaaizyJ:oHaJihHhiX JK€JI8HH51X o6T:>.siCH.5110TCSI: pa3JIWiHbiMM 3KOHOMM"tt€CKMMH, KYJibTypHbiMM H IIOJIMTWI€CKHMH yCJIOBJ15IMM B KOTOpbiX :m:lillByT oTp;eJILHLie npoQ;>eccuoaaJibHI:.Ie H cou;t1aJThaLie rpynm.I. :~.ha pa3Hiru;a o6»»:CH.sleTCH pa3JIH't1HLIMK ycJIOBJ1SIMM :m:H3HH. B :m:enaHH»:X 3eMJie,n;eJibi,J;,eB, KaK Mht-sTo sn;a;eJiu, sonpoc o6 YMeHLmermu HaJioros H8XO,IJ;HTC.si' HB C€,D;bMOM MeCTe B paar-CIIHCK€, Y ,D;OMOX03.BeK Ha IIHTH8,11;IJ;8TOM, a y pa60"t!HX H CJIY2K8lll;HX Ha ITOCJI€,1J;H€M ,n;eB.SIT- TO'tffio pa3BHTLIX o6JiaCT.BX Cep6HM (KocoBo n MeToxWI), nonpoc o pa3BHTHM npOMbiWJI€HHOCTl:t OITpOW€HHbi€ CT8BSIT Ha nepBO€ M€CTO. B Cep6:mi H Max:e,n;oHHH pa3BHTHe npoMLirnJieHHocTH B :m:enaaJ.:I.srx OllPOIII€HHbiX H8XO,D;HTC.si Ha BTOPOM M€CT€, B CJIOB€ID:IH, XOpB8TMM H 'tJepHOrOPID1 H8 'tf€TB€pTOM M€CT€. O,z:r;HBKO, B EOCHID:l H Tepn;e..:. rOBlilH€ npOMLIIIIJI€HHOCTb 1B MX 2K€JiaHJ.:I5IX HBXO,D;MTCSI Ha C€,D;LMOM M€CTe; STO 06'LSICHSI€TCH T€M, "qTO B SToii pecny6JIJiiK€ IIOCJI€ BTOpoi1: MHpOBOft BOffiibl IIPOI.J;€CC lilH,lJ;YCTpHaJIM3a:QIDI 6hiCTpO B03pacTaJI. K03cfl4>MIJ;H€HTbi KOppeJISID;MH paara YK83biBaiOT 1-18 TO, '-ITO HaiJ;HOH8JibHbl€ :meJirurn.B onpomeHHbix B CJioseiD1J1, 't{epaoroPMH, Cep6vm M XopB8THJi:l 1 0"--€Hb M3JIO OTJIH"ttai0TC5f OT H8IJ;MOHaJILHblX :meJiaHJtlj.f IOrocJiaBHH, B TO BpeM.B xax: B :meJiaHM.Hx MaKe,z:r;oaHH, BoCHJtJ:M J:[ repu;eroBKHe SIBJI5IlOTCSI 3Ha"<IMT€JibHbi€ pa3Hl11..\:&I. B Cep6HH Ro = 0,875, B Xop!BaTHH Ro = 0,860, B BOCHJtlJi:l Ji:l repu;erOBMHe Ro = 0,668, B CJIOB€HMH Ro = 0,954, B Maxe,D;OHID1 Ro = 0,668 n B <iepaoroplilH Ro = 0,874. B Hau;,HOH8JlbHbiX OII8C€HJ1.51X Ha nepBOM MeCT€ H8XO,D;MTC51 BOififa, 38T€M OKKynau;,J151, OIT8C€HJi:l.si OTHOCSIWM€C5I K 6JiarOTIOJI~HlD npe3n,n;eaTa TY.!:To, B03Bpam;eaHe CTaporo pe:mHMa, pasaorJiacMe Me~y Hapo,n;aMJ:t H CTHxJili.ffiLie 6e,D;CTBJ1SJ {3eMJieTpeceiD:Ie, cynm: M H8BO,D;H€HH5I), Pa60"t!Me, CJIY1Ka.III;H€ H ,ItOMOX035Iiil:KH B CBOMX JKeJiaHH.siX HaXO,Il;SITC.si 6JIJDK€ IOrOCJiaBCKOMY YPOBHIO, B TO BP€MSI KaK 3€MJI€,D;€JILIJ;bl IB STOM OTHOIU€HHM 3Ha'tJJ1T€JibHO OTJIWiaiOTC.B OT HJilX. "Y pa6oqux Ro 0,964, y 3eMJie,n;en:o:u;ea Ro = 0,607, y CJiy:tKa!4HX = Ro ~ 0,964. B HaD;OHHaJibHbiX OII8C€HH51X, BOCHMH H Tep:qeroBMHa H MaKe,11;0HHH O"<IeHb M8JIO OTJIH'<iaiOTCSI OT cpep;Hero IOrOCJiaBCKOro YPOBHSI, J1 C8Mble 60JiblliH€ pa3~ B :!:~TOM OTH0ill€HHM .51BJI.5110TCSI B CJIOB€ID:1H M B Cep6MM. B Cep6MM Ro = 0,571, B XopBaTHM Ro = 0, 750, B Bocm-m H repn;eroBMHe Ro = 0,964, B CJIOB€HHH Ro = 0,646, B Maxe,n;oHHH Ro = 0,929 H B <Iepaoropm1: Ro = 0,643. B IOrocJiatBHH rpa:m:p;aae 6om..we Bcero onacaiOTc.B BO:ti:Hbl. J13MepeHM€M lUKaJI JIJi:I"-IHOrO M H8IJ;HOH8JlbHOro CTaTyC·a IIOJIY"--€Hbl Cpe,D;HH€ yK838T€JIM 3a rrepHO,D; C 1957-1967 ro,D;, OTHOCSIII1;MeC.SI K IIPOWJIOMY {1957 ro,n;), HaCTO.siiQeMy {1962 ro,z:r;) H 6y,n;yru;eMy (1967 ro)"l). = aa,z:r;n;aTOM MecTe. :9KOHOMM"ieCKMe H ,n;pyrHe pa3ffitl{bl OT,!I;€Jli:,HbiX pafiOHOB ITOBJIH.slJIH aa aan;uoaaJibHhle :menaHHSI H onaceHHSI. Mbi 9To noKa:m::eM TOJibKO B O,n;HOM npHM:epe. IIO CBOefi qacTOTHOCTJ1 Ha.IJ;MQHaJII:.Hhle LKeJiaHMSI OTHOC.511UH€C51 K pa3BM:TJi:IIO npOMbiiiiJI€HHOCTM B lOrOCJI8BHH aaxo,z:r;.SITCH aa "tteTBepToM MecTe. OT 1524 onpomeHHLix JIMIJ;, 370, HJIM' 24<ilfo a· CBOJi:IX: OTBeTBX OC060 Bbi,D;€JIMJIM 3TO :m:eJiatrne. B Hep;OCTa- 170 B J!Jt"<IHI:.Iti: CTaTyC Hai:(HOHaJILHI:.I:ti CTaTyc npOIIJJIOM 4,3 4,9 B aacToHrn;eM 5,0 6,8 B 6y,n;ymeM 6,7 8,6 Hal:(J1oHaJII:.HLIH CTaTyc RBJI.SieTcsr 66JILIIIHM "tt€M JIWIHLlli cTaTyc BO Bcex Tpex rrepHop;ax apeMeHH. BLicoKaR creneHh aau;MoHaJihHOro OIITJi:IMH3M3 IOrOCJiaBCKOrO H8PO,D;a l1M€€T CBOJi:l rJiy6oKHe KOpHM B TIPOWJIOM, B 6opb6e 3a CB060,n;y. ,lJ;OCTaTO'tlHO BCTIOMHMTb 6aJIK3HCKJi:le BOiiHhl, TI€PBY10 M IBTOpyiO MJ1POByiO BOJ.iHy M YBM,D;€Tb KBKM€ TOJILKO rrpen.HTCTBIDI ,D;OJIJKHbl 6biJIH O,Il;OJI€Tb IOI'OCJiaBCKH€ aapop;bl "t!To6LI coxpaHHTb cson JKH3HM. Ilpocpeccop liosaH lJ;BJri!M"l, B aayqHOM Tpy,n;e ,IlCHXM'<I€CKHe CBOJ.iCTBa IO:m:HbiX CJIOB5IH" (1931 ro,D;y) KOHCTBHTvtpOBaJI, "t!TO ,IJ;HHapCKM€ JIIOp;H C"<IHTalOT, "t!TO HeT T8KMX TPY,D;HOCTeH C KOTOp:&IMH 6:01 OHM He MOrJIJ1 Cllp8Bii1TbC.H, M "'TO BCe 171 �IOrOCJI3BCKMe H3PO,l(bl TepneJIH H€BblHOCJ1Mble MYKH B 60pb6e C rOJIO~OM H C HenpHSITeJieM, 6opHcb Sa HRQ.HOH3JibHyiO CB06o,n;y H. ~I.IteaJibl. Ilo pecrry6JIHKaM, CTaTyc IOrocnasHH noKaSbiBaeT aa mKane CJie~yromJ.ri:i CTeneHb OIITMMHSMa: B npOIIIJIOM B XopsaTWI Boc~m.s: H repn;erOBHHa CJioBeHJ151 MaKe,!(OHH51 'l!epaoropWI HaCTQ51IqeM 7,2 6,4 6,8 6,7 6,9 7,4 5,1 5,2 4,8 4,9 4,8 5,2 Cep6Hll B 6Yi1YilleM 8,8 7,6 8,5 8,5 8,7 9,0 HaH60JJbiiiMii: CT€IIelffi OIITJ1MJ13Ma HM:eeT "CJepHOI'OpHH, 3aTeM Cep6Y.!:H H MaKe,!(OHJ151, B TO 2Ke BpeMH KaK BOCHHSI H rep~eroBMHa no;n;xop;SIT 6JIJ.OKe scero K rorocJiaBCKOMY yponHIO. OnpoiiieHHLie B XopsaTHH: ~aJia ou.eaKy HmKe rorocJiaBcKoro yponH51. BM'tleCJieH aa IIIKaJie H cTaTyc IOrocJiaBMH, ou.eaea pa6o"<~HMH. 3eMJI€,ll;eJILQ8MH, CJIYJR:8IqJ1MJ1 J1 ',n;OMOX03Hiix:aMH. B pa6o"tJHe seMJJe,!(eJJb[\bl CJijl)KaiD;He p;OMOX03SiiixH npom;noM 4,8 5,5 5,2 4,9 B HaCT051ID;eM 6,8 7,0 7,0 7,0 B 6y,n;yrn;eM 8,6 7,9 8,8 8,7 B O:qeHKe npOIIIJIOTO, pa60"tJJ.:!e O'tJeHb M3JIO OTJJWiaiOTC51 OT cpep;Hero rorocnaBCKoro ypoBIUI, ou;eaKa seMJie,n;en&n;en H cny:m::aliU1x CTOHT Bhiiiie Cpe,n;Hero IOrOCJiaBCKOI'O ypOBH51, B TO BpeM51 K3K OIJ;eHKa ,n;oMoxo35IeK pasHa rorocJiaBCKOMy yposHIO. B aacTmirqee npeM.SI aau;PioHaJibHLiii cTaTyc pa6o-que ou;eaunaiOT Ha IOrOCJI8BCKOM yposae, C 6,8, CJIY2KaiiJ;J1€ J1 )l;OMOX03SI:itKJ1 OIJ;eHMBaiOT ero Bhiiiie rorocJiruacKoro ypoBHSI. O:o;eHKa 6y;a;ym;ero H3XO,IJ;Ji1TC51 y pa60"qJ1X Ha IOrOCJI8BCKOM ypOBHe I1 IIPOIJ;€HHBaeTC51 Ha 8,6, TOr,n;a KaK OQeHK:a 3€MJie,n;eJILIJ;€B HaXO)J;Ji1TC51 IDO.Ke IOroCJJaBCKOrO ypOBHH, a y CJiy:atalqHX H )l;OMOX035IeK B STOM OTHOilleHnn OHa HeCKOJibKO J1H351. ,l\eJIO He B TOM, "qTQ6bi J1CCJiep;OB3Th , "tJ:€JIOBe"tJ:eCKOe c-qaCT:bea 7 11JIJJI03Jrn HJIH a6cTpaKqHH, a B peaJibHLIX 00Tpe6HOCT.5IX em:e,n;aeBHOii rrpaKTW:IeCKOM :m::J13HJ1 JIM'GHOCTH H HaiJ;ffi1, MMeiOiqMX CBOIO peaJILHylO OCHOBY B IOrOCJiaBCKJ1X o6m;ecrseHH0-3KOHOMH"GeCKHX J1 IIOJIHTMqecKHX OTHOilleHJ151X. · E:m:ep;HeBHhi€ II0Tpe6HOCTJ1 IIOpOp;HJIH MHOI'J1e JIWiHble J1 HB.QMOH3JII.HlJI-e m:eJiaHJ'I51 IOrOCJiaBCKJ1X rpam:,ZJ;aH. II05lBHJIJ1Cb CTP€MJI€HMSI, aa.n,em:p;bi J1: Q)KJ1,ll;3HWI, a B TO m:e speM.5I M sa6oTbi, 6oSI3HH M onacem:ISI, qTo STiit cTpeMJiea:llil, Ha;n;em:;n;hl u OJR:~:I,ll;3HWI He OCy!qeCTBSITC51. IIoTpe6aocTb s&xpam:eaa51 B ::m:eJiaHHH o6Jia;n;aTb co6CTBeHHLIM ,!(OMOM J1JIH Jiyqiiieit KBapTMpO:M:, C MO,tr;HO:tl: Me5e.Jll>IO Ji:I TeJieBJ130pOM, MJIM B :m::eJiaHHJ1 ,IJ;aJibHeitlllero pa3BJ1'1'1151 llpOMblUIJieHHOCTH JtiJIJil KYJILTyphi, oTpa:tKaeT C'reaenL noc.neBOeHHOro pa:Z.taMTM5l cTpaHbi, 172 BO-BTopo.H MMposoM sotiae nepeaecmeti 6oJibiiiHe pa3opeHHSI, MaTepHaJILHble J1 "9:€JIOB€"9:€CKMe IIOT€pH B 60pb6e Sa CB060~y. M:Horne JIH"'Hhle H Ha.Q.MOHaJibHhle :meJiaHWI ae CMoryT peannsnposan.cSI B T€"9:€HH€ nSITH HJIH ,J:t€CSITH JI€T, HO CMOryT ocyrqe~ CTBHTbCSI B TOM l1JIM MHOM IIpOM€JKYTK€ Bp€M€HJ11 Jii60 ,1:\JISI 3TOrO Cyii(€CTByiOT peaJILHLI€ 06IqeCTB€HHO-HCTOpHLI€CKMe yCJIOBWI, cy6'b€KTMBHbie J1 06'beKTMBHhle ¢laKTOpbi. 51CHbl€ OpHeriTaq:Iil:J1 H3D;J10H3JibHOrO, 3KOHOMJ1'll€CKOrO Ji! KYJibTypHOrO pa3BJi1TJi1SI ,I:t3Hb! rraparpaMMaMM, npoeKTaMH H nepcrreKTJilBHhlMH rrnaaaMH Corosaoft aapo;a;aoM CKYIIIllHHLI, pecny6JIY:IK3HCKHX, paiiOHbiX J1 06II:(HHHbiX CKyriiqJ1H, a Ta.KLK€ nepcneKTHBHbiMH nporpaMMaMH pa6o-qJ1X KOJIJI€KTMBOIB. M3 scero STore MOJKHO saKJIIO"<~HT, -qTo IOrocJiaBbi 51BJISIIOTCSI peaJIHCTaMH OIITHMHCTaMH, H60 OIITJ1MJ13M rrpe06Jiap;aeT H3,!( II€CCJ1MJ13MOM B JIH':IHblX H H3QHOHaJihHbiX JKeJiaHlliiX. 800/1> Onpoill€HHbiX OIITHMHCTJ1':1€CKH OpHeHTMpOBaHO B CBOMX JIH"tJ:HbiX :m:eJI3HHSIX1 H3l.J:J1H351 C H3CT051IIJ;UM BllJIOTb ,!(0 6y,n;yiD;erO, 1!1'/1> C'<IHTaiOT, "9:TO He 6y,!(eT ID:IK3Kofi pa3HHQbl Me:m:;zy HaCTO.silllHM ·H 6y,ZJ;yllU1M, 13°/o BblSICHJ1JJJ1Cb sa YXY,l\lli€HH€ J:[ 20/o B03,!(€pJKaJIMCb OT OTBeTa. B OTHOllleHJ.:Uf peaJIJ133D;J1M Haqii.'(OHaJil>HbiX :m:enaHnif, OT aaCTOSilllero ,!(0 6y,!(yiiJ;ero, 81°/o OIIpOIII€HHhlX IIOK33hiBaiOT B03paCT3HJile OIITJ1MJ1CTWI€CKJ1 OpHeHTHpOBaHO, }()0/1) YTBepJK)J;aiOT, "9:TO He 6y,:n;eT HHK3KJ1X J13M€He:miM Me:m:~y HaCTOHlllHM: H 6y;a;yn:::tMM, ?0/o 02KJ1)J;aiOT YXY,IJ;IIIeHJ1e B 6y,!(yiqeM, a 2fJ/1> B03,!(ep2KaJIOCh OT OTBeTa. Ha 6y,D;yrqee lOrOCJiaBbi CMOTpHT OITTJ1MJ1CT:JilqecKH C 60JibllO:ti Ha,D;eJK,!(Oii H OJKH,!(aHJ1eM OCyiQeCTBJieHHH JIW:IHhlX J1 Harzy:IOH3JILHhiX JKeJia:r-m:i1:. :3To o6aapy:m:HJJM SMIIHPH':IeCKHe HCCJJep;osaHIDI, ,!(a H e:m:e,!(HeBHaH rrpaKTHKa rorocJiaBCKHX TPY,IJ;OBhlX JIIO,n;ei1: no nce:tl: CTp~He yt{33hlBaeT H3 3TO. , �Statisticki bilten 298, januar 1964. Statisticki godiSnjak SFRJ 1963. godine Ljudske i materijalne Zrtve Jugoslavije u ratnom naporu (19411945) Izdala Reparaciona komisija pri vladi FNRJ Osnovni ekonomsko-politiCki problemi dru.Stvenog plana Jugoslavije 1964-1970. . .. Fridrih Engels Govor na grobu Karla Marksa, IZ knJige »Karl Marks«,' »Kultura«, 1950. godine Joseph Vood Krutch, Human nature and the human condition Po I HoI bah, Sis tern prirode, Prosveta, Beograd, 1950. godine L u k r e c i j e. 0 prirodi stvari, Prosveta, Beograd, 1961. G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovski, M. B. Mitin, P. F., Judi n, Filozofija an.tiCkog i feudf!lJ?-og druStva, I tom. Hadley Cantril, Gaugtng public OJ?tnt~n, 1947. . Hadley Cantril, A study of aspzratwns, reprmted from Scientific American, february 1963. Hadley Cantril and Lloyd A. Free, Hopes and Fears for Self and country, The American Behavioral scientist, october, no 2. 1962. Deset godina nove Jugoslavije William James, Psichology (the briefer course) F. V. Smith, Explanation of human Behaviour Uteratura: J ova n C vi j i C Balkansko poluostrvo i juZnoslovenske zemlje,. Psihicke osobine Juf;nih Slovena, knjiga II, Beograd, 1931. godine. Dr. Anton Meli•k, Jugoslavija, zemljopisni pregled, Zagreb, 1962. Marks-Engels, Rani radovi, »Kultura«, Zagreb, 1953. godine Ha-d 1 e y Cant r i I, The Pattern of human concerns, rukopis, glava XV Z or an B u j as, Elementi psihologije, Zagreb, 1945. VujiC Vladimir, Medicinska psihologija i opSta psihopatologija, »Medicinska .knjiga«, Beograd, 1952. godine Adler, Poznavanje Coveka, »Kosmos«, Beograd 1934. godine La 1 and e Andre, V ocabulaire technique et critique de la philosophie, Paris, 1962. DanCika NikoliC, Osvrt na planiranje i realizaciju projekta uzorka za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, 1963. godine J o sip B r o z Tit o, Govor, »Sutjeska« jubila.Tni list povodom petnaestogodiSnjice bitke na Sutjesci, broj 5, 1958. J o sip B r o z Tit o, Temelji demokratije novog tipa, knjiga II. Govori i clanci, »Naprijed«, Zagreb 1959. J o sip- B r o z Tit o, U Cemu je specifiCnost oslobodilaCke borbe i revolucionarnog preobraf.aja nove Jugoslavije, ·knjiga II, Statisticki bilten 250, Beograd, 1962. godine Dr. Jovan f>orde-Vic, Novi ustavni sistem, Beograd, 1964. Statisticki godisnjak SFRJ 1961. godine Statisticki godisnjak (SGJ-64) Beograd Demografska kretanja i projekcije u Jugoslaviji, Beograd, 1964. godine, izdanje IDN (centar za demografska istraZivanja) Bertrand Rasl, Osvajanje sreCe. »Minerva«, Subotica- Beograd, 1963 Dolfe Vogelnik, Urbanizacija kao odraz privrednog razvoja FNRJ 174 I ·r I I �ZLATA GREBO ZELJE I STRAHOV ANJA jUGOSLOVENSKE ZENE l �UVOD i I ]' I ]apiti'Vanje psiliiilkih pojava cini 2lnaJcajillu ol>last socioloSkih istira2iv,alllja, koja u savrremenoj socidlo:gdj-i dobli.•ja sve 1 viSe mes.ta. Humani·stiCka lkD!Ilcepcija MaJMsove socio1o.Ske milsli i nj.eg<>vo shvaitanje ooveka rkao sarmodelatlno;g blca zahteva da se nauOno iepitaju, utvrde i prate slo:Zena, rae;nolika i Sll!Ptillrna ocelkivomja d zabtevi koje poj.eidiJnac i a-ami druslveini ruojevi i grurpe postavljaju p•ed d:rm'\tvenu zajedinioo. Pralksa na!Se zemlje, Qza~konjena noVLm UStavOiiD, sta:vllda Coveka u sredilSte druiStvenog z!t>ivomj a rsa te2Jnjrom da se iPtreko srumolliP"aVID.ih ob'l'ilka delovan'ja astva;ri M":Vl<swa misao da je Sloboda iP<>iedlinca .uS!w Slolbode za sve.' Tew1jski 2naCaj ispittvanja Zelja -i sbrahovanja jugoslove!11Sklh gtradana sasltojd se u tome da se utvtdi kakve i korlke su promene nasta•le u 'S'hvart;amjima i stavovfuna ~juiCU kao posle!dica •ocija!ls;llickih drustvenih odnosa i drugih drurStvenih Cin·iolaca. Rra!kti!Cni ~aCa•j tspitivanja Zalja i .strahovalllja je u tome Sto on .druStvenoj :fiT·aJk!si daje dragocene marteri'jalle IZa usmeravam:je d1.nui.Stvelllog razvlillt:a u p·ravou astv:mWanja Zelj a Coveka ikao sru,bjektivnog faktora u uslov>ma samoll!Pra'Vljal!lja. Svalki drustvenii ,slstem, da bi mogao da bude sta~biUan i zivdttno spasobatn za (}Jir.o,gresiV!lli raJwoj, .mora lllastojaiti dc::t svojru akltiwwst lliSIMadi sa o,cekivanjfuna i zahtevfuna svojlh clomova. To je posffulno maJCajno u na,Soj ISOci:jail>]st10k!oj :zaje'dnic[, gde stavrovi ljlt!rdi kao neposrednih 'lJIPraVIlj.,jca rimaju odlueuj'uei znaJCaj u usmeravanju d:vurStveoog razvHlka. ' o znaCaju proUCavanja psihiCkih pojava u socioloSkom istra:Uvanju opSirnije u Clanku dr V. M: iIi C a SocioloSko posmatranje ps!hiC!dh pojo.va u dru§tvenom ttvotu.« - Anal! Pravnog fakult~ta u Becigradu - '1957, str. :'U7. Posebno strane 323, 327, 328-330. » • , • sociolqSko prouCavanje dru§tvenih pojava bilo (bi) nepotpuno, ako se ne bi nastojalo l§to potpunije osvetliti njegovu psihiCku komponentu, poSto ona t'!ini nerazdvojiVi 'deo ·svake: manifestacije dru§tven·og tivota-«. - str. 324. 1 1<:. Mar.ks 1 F. E-ng-els- Manifest KomuntstiCke partije, Izabrana dela, tom I, »Kultura«, Beograd, str. 35. 12' 179 �-~ redme studije koje mogu ;pruziti niz zarumlj'ilvili imfomnacija i zalklljuK:aka. U ov-oon isilra.Ztvanju - Ciji SiU predmet Zelje i strahovanja jugoslovenske Zene - odredivanje poloZaja Zene kao .i razlika koje se medu njima javljaju je pretllwdmi zadatalk. Uporedo s tim potrelbno je definisati zellje i str.aJhovanja kao sociopsilioloiike kategorije. I. OPSTI TEORIJSKI OKVrRI Cilj ovog istrazilvania je da se u'tv,rde zelje i strahovanja jugoslovenske iiene. IStraiiilvanje ~reba da p~kaiie koje su do1ninantne Zelje { strahovanja Zena u J·ugosla;vijli na liiCm.Dm i qp8tena~ddmom plaJnu, kao i razlike u Z6ljatma i s!JrahovaJnjima koje se ja<vljaju medu zemama s ob>Jirom na pootojece drwiltvene raz1ilke, 'kao i razliike u ·adL.'"1.osu na starost, braCn.o sta:nje, mesto stM.l!ovam.ja, nivo obrazovamja i :socio-jprofeSiionaiJ.ni po- lozaj. Bri uocavanju tih razllka koje su wSko tPOVe<zane s tP<>loZajem tZene u naSem druStvu .mora se i:mati u vildu ISleKleCe: a) Promene u <1rus'tvemoon sistemu u Jug<lslaviji <1ovele su do !J>romene druStvenog IPDiloZaj a Zene, ikoji suStitnsk!i .revdluci:ontse n:jenu dlruS'tvenu ulogu i afimniSe njenu s1obo.dnlJ lianost k~az silstem druiltvemog sarmoupravlja:nja. b) U socijalistickim druiilvenim ddmosima uloga zene je vrilo S1oZena kako u ldruiStvu taiko d u IPOrodici, koju prate intemiiVllle strukltUJra1ne i fuiilkci•D'lla:l!ne prorrnene, zaV'iiSJlo od promena u SUn.illtturi naSeg cl!r'uStva. ]j~iltivaiilje HOnog i nacionallno.g o.ptim~a nar.o:Ciio j'e va:Zno kada se .ima u V'.idu !karakter tili odnosa. c) Druiltveni poL<>zaj zene u Jugoolaviji je ,specilican' u odno.su na po1oZaj Zene u drugj)m d.rul.§tveirim silstemiima, pa Ce .s 01bzir01D1 na mectunrurodmi kar.alkter orve anket~, raz.m;I_a-:tranje zelj a i strahovanja jugoslovenSke zene omo,guciti up.o1 »Problem ravnopravnosti .tene u Jugoslavili nije vi§e politllli problem, niti problem_ pravnog polo!aja tene u druStvu. On je uglavnom ostao kao problem ekonmske ne:razvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja 1 drugih konzerv:ativnih predrasucta, prlva~osvojinsldh odnosa, koji jo§ dejstvuju na Zivot u porodiCi<{. ~ Program SKJ, Beograd, Kultura. 1958, strana 246. 180 1) PoloZaj Zena u d1·uStvu i razlike medu njima Drus'tvena tPO'dela rada uticala je na stvaranje nejedinakosti medu poiovima u druStv.enom poloZaju, odnOSillO u polfod.ilmlm ·odnosi·ma. P.rivatna svojina i na njoj .zasnovana monogamna porodica oznaCila je pUillu pobedu crnuSkaTca i .r.opstv.o Zene kroz sve ktlasne drustveno-ek:onomsk.e formacije. 0 druStvenom poloZaju i ravnopraVIIlooti Zene sa crnu\Skarcam -u k1rusnom druStvu maZe se gov:oriti .samo .sa stanov.iJSta kllasa i slojeva tkojima Zene p.ripad.aju, j1er je t1me :odreden i njihov poloZaj. VeC davno se borba za prava: Zene ne smatra borbom ~ene 'kao pola. Sav,r€1Illena drus'tvena [praksa je dokazala iJStinitost marksistiDkog ucenja da je oslobodenje zene nerazdvojno povezano sa oslobodenjem radniCke klaiSe. Cin:jenica je da su se u -toku druStvenog razvitka jaoviile i dalje razvijale SU!P·rotnosti izmedu pol'Ova i da ·su i u savremenom drus-tvu, iako je proces emancipacije Zen~? vidan, uoCljive ·razlike izmedu druStvene Uiloge i potloZaj.a Zene i muSkarca. Te razlike ISe jaCe ili sla!bije izra.Zavaju u zavisnOtSti od karaktera druStvenliJh ·ordnO'Sa i xazvitka materijalne osn.orve dru~tva. Promene u d'ru<Stvenim odrrwsima u Jugoslaviji, zapoCete Revolucijom, nanoCito ·su se pozitivno odrazile na di'IU.Stve:n!i polozaj zene i njenu drwil'tveno-<po1itlcku emancipaciju. Ncwi druStvenli odtnosi, konstiJtuisam.i na ba:zi druStvenog tl)pratVljanja, lroji podrazumeVaju druS'tveillU svojinu na sredstvima za proizvodnju, .stvarrajiU sve razvijemiju oonovu za prevaziJaZenje tradlciOillalnih slwatanj a <> ulozi zene u druiitvu. Alktivno ucestvovanje Zena u Revotucij-i, u pa.sleratnom dnuSbveno-elkono:ms'kom il"azvitk-u i iz.gradnji druStventih ocl.nolsa, u1Cinilo j1e 181 �da · sntoQ saVre·Ineriici afivmacije- Zene- u svilm ob'last1ma dru..; Stvelnih od!n9sa. 1 P.raJVln1m i pOil'irtilCikim. nor.ma·ma Zana je u !Prav:.Dma i obavezama izjednaCena s muSkarcem ..RraVlo .na -raid, pravo na ra.sp01d~lu prerna radu, :Pravo na .samoo.JU>ravfj am~e, bira'Cko pravo, Jedmb'lro tretixatnje braJcnih drug.ova .u Zalmnu o bva'ku je~arkoo pravo u oblasti socijaJnog o:sllguramja d zdravstven~ zaStrle - to. pO'tV'rruuju. Citavo jugoSlovenffi<o zakonddavs>tvo govorli o g~radaninu bez obzira na pol, pa i u Ustavu nije posebno deklarisama njema raV!llaprarvno.st. . ~ed11:t~~ ~tvami [polloZaj Zene j!oS uvek ne odgovaJr.a J?lf,avmm " !P<>MrcJ!nm normama. Pre svega, dvO!Strnlka opterecenost zaposlene Zene radom u doonaCil!lstV1U i u ra!dlnoj ongamrizaciji ometa ~vestrOOi :ra~voj njene HCnO'sti. Zena nije ni EfuJo.nomski uvcl< ravn<>prav;na s muskarcem. Prema privrednaj aktivnosti mu!Sko stanovniswo je dva pulta lbrajitJije ·"d zemk<>g (600fo (!l'rema 30°/o).' !N':iska .kva1lfilkaci<lll1a struktura zena onemogucava da se one uspesrrije wkljucuju u privredu i druStvene shwbe Sto se ·o'draZava na njihovom poloZaju u ·d!rustvu. Na seil..u, gd~ je doo:trinirajuci ,<iliJ.iJk svojine pri•vatna svoj'loa koja J>itno utilCe na odnose.·m-edu polovima .r odnose u porodici, Zivi blizu pdl!ovin.a stanoVin!iiS'tva. I porodi'ca, ikao (!)rimama druStvena glrll!Pa, Ce·sto sputava ra~~c~p,ravnost Zen·e. p,redrasude, religliOlZna ·shvarta!tlja, primitirvl!Zarm, talkode su CiJnLoci koj'i negativno uttOu na njen dvwstveni polazaj. Fsiholaiiki fafklto"'i delwju da se i .%re drustv<lne grupe <>dn~se prema zeni sa istorijSki n<r!Jlet!enlim (predra<surdarma. No i pored pomenutih CimUaca proces emanci!IJaoije Zene je 101Cigledan u 'SV·im druStvenlm ·db~as·Uima. To prolistiCe ne samo iz CiJnjenice da ve61 deo ·stano-vmiStva Cine .Zene, ·ve¢ pre svega 1z njihovih sve :zma1Cajnijih druStverrilh urlQga. (litave grane delatnosti ·obavljaju fl'retei!Jno rene. Indwtrije druvama, pa:p.ira, funajiU bti'ZU :ill.i pn:fi~o fPo]o;v:ine Zooske radne sn1>ge.' Osolblje uslmga, finansi(j~i, kancelarljski slu2Jbenioi su .1 Broj nerismenih Zena· iznosio je 1931. godine 56,4%, a· 1961.. godine pao Je na 28,1J Yo. - 1931. g. procenat zaposlen111 fena u nepoljoprivrednim d~latnostima iznosio je 22%, a 1961. godine tznost preko 470/ . - stattsttCki bdten 298, januar 1964, str. 12 i 25. n 2 StatistiC1d bilten, 298, januar 1964, str. 25. 3 Isto, str. 29. 182. pretefuo z<>ne. I u obllasti intelektualnog rada u (pOj.edinim delatnostima zene ~au'Zilmaju i preko 80°/o radnih mesta, -' u ~dir"'""tvu, proS>Velti, Idulturi i nekim dl'Uig'im deJa tnootima.' Zene cine preka 50°/o ·l>iraCikog tela. U Savezno1 i repu• bl~okim skupS1Jinama 20°/o (pa·sJanlka su zane. Alii njihova ucesCe u pojedilnim- samoo.tailinim veCfuna zm.atno je veOe· i dosti.Ze u l<JuJ11Junno•prOSVetnu i socija:Jno-:zid'ICaV's'tlVenim vecima ollro 30°/o. (U SR Bosni i. Hercegovlni 370fo, Oldnasno 470fo.) U SR Siove"· niji celv;rtiiJJU svih te'la skupstine eine zene. Ali 111 pr1vrerdnim ve6ima izlllleV SIO!Venije, broj zena se jo8 uvcl< kreee oko 10°/o. I u sreskim skupstinama zane su zastuq:>Jjene sa 20°/o, do'k nji~ hov broj u !lpSlinSkim ~upstloama iznosi 16°/o.' ~ene takdde uziana:ju sve vidnijeg urCeSCa u OTganima sa-· moupravljanja u !Privredi. Talko u .preduze6ima sa viSe ad 30 rwdnika 1·6°/o ii!lanova ooadniCikrh ISaveta su zene, a diu>Onost dircl<tora .preduzeca u 12°/o Slucajevaobavljaju zane.' Na selu je stanje drutkci:j'e. Zene ka,o clan<>V1i zadi'IliZnih saveta su zastupljene ispod 5°/o, a •kao .C!lanovi upra1.0nih odbora 2,5°/o. 4 Medu-ti-m, na ZEme ne tr:eba gledati k.atQ na homogenu celinu. Mnogi Cloioci utitu na javlj<anje razli:ka medu njima. St&rOI!Ila strulrtura utice na drustvenu ulogu i .polozaj Zene kaik,o u porodici, iako i ru Sirfun druStvenim grul})ama. Ra!dni perio:d :Zene, lkao i ferti1ni period u tkome se .ona poj'avljuje u ulozi majke, jesu bfoloSko-druStveni Cinioci koji daju posebno obel..Zje toj g;rupi zena unutar celtne. Pod razliCiti-m .uslovfuna formLrale su se- generacije Zena lk.oje su Zivele u periodu koji .je prethod!io Rev~o1uciji, !generacije .revolucionarn.og perioda i generacije vaspitane u uslovima \Socijail'i'mna:. Medu Zenama se takode uoCavaju razUke u odmosU na braeno staarje. Udruta zena i majka roatno se razJ!iikuje po ulozi i rpoloZaju {)ld neudate 2ene. Uc10'Vice po dru.Stv-enim shvata-· iljinna imaju poseban IPOloZaj'. Cinj'eni.ca je da su .r~vedene· Zene i vanbra-Cne majke joS IU'Vek u nepovo1jnijem- po1oZaju s obzirom- na- idr.u:Stveno 1V•rednovanje, iakoQ su u naSem zakonodavstvu pa.tumno izjednwcene . StatistiCki biUen, 298, januar; 1964, str. 30. l Isto, str. 44. ~ Isto, str. 50. • ·Isto, str. 52. 1 183'' �Socij a4isticko drustvo nasledilo je izrazitu zaosta:lost se!a :kao pooledicu velkovne sUjpl'otnosti izmec:ru s~a i grada. Veliki bl'Di} zena-seljanki nema moguooosti da u svakodnevnom zivotu oseti svoj .pravno pTiznat ravmopravan. polozaj u ekonomslkom i drustvenom zi,votu. Subjektiwto i druotitucional!no je ognmiCeno njeno uCestvovanje. Tradicija, zastaredi obiCaji i nazadna slwatanja jace deluju u seoslkoj sredini. Razlilke izm.edu lPOloZaja Zene na rSe'lu i .u gradu i danas su u naSem drustvu ocite. Frofesionalne razlike ide!l.e Zene na taz.JiJCite .dirtmtvene slojeve. Ve1ika je razliika u :dru.Stvenom pol·o.Zaju Zene-in.Zenjexa u fabrici 1 Zene-nekval:llf]kovane radnice. 1 Obrazovanje kao cinilac produbJjuje ove razltke. U u!mJa.mom lbroju nepismenih. joS /UVek najveCi deo Cilne Zene.2 PoSta Zene nisu homogena celina, veC ..su strukturalno izdiferencirane, prirodno je oCekivati da Ce to- uticati na Tazlicitost 1t1jihovih zelja i strahovanja. Taka se moze pretpostaviti da ce pojedine ge1t1eracije imati -razlicite zelje. Takode ce se razlikovati Zelje 1 'Strahovanja Zena u od.nosu na njihova braCno ·stanje, obrazovanje, zanimarnje1 'kao i u odnosu na to da li Zive u gradu .i.rli 5elu. · Kako se po!ozaj zene u nailem druS!vu jos uvelk razlikuje od poloZaja muSkaTca, .mo~e \Se pretpostaviti da Ce se i to odraziti na ltljihove zelje. i strahovaJilja. Zelje ; strahovanja zena kao naJbrajnlijeg d~a stanavni.Stva zas1uZuju da budu utvrdena i analizirana, ne samo ~da bi se uocilo de!ovanje pojediltlih strU!ktura na oblikovanje zelja i SITahovanja, vee Ida bi se utl"rdio i njihov ·sadrzaj kojim se 1tnoZe oceniti i st~~ emanoi!pacije Zene u s·ocijalizrnm. Posebno je od interesa utvrCUvanje odnosa imned'u ltCnih i o:p·Stenarodnih zeJja i IStrahovanja ikao <pakaza\elja U kojoj meri .pojedinci usk!laduju Ulene zelje sa druotvenim intere.sima, lk:ao d u lk:ojoj meri dTu§tvem.a kretanja 'DdgQvaraj!U HCni:m oCekivaJ »Sasvim je drugi. poloZaj Zene koja se kao nekvalifikovana pojavljuje sa Zeljom da se zaposli od one koja sa odgovarajuCom spremom popunjava radno mjesto na kame j~ neophodna. Razlikuje se njihov liCni odnos prema radu, a i stav sredine u koju ctolaze: u prvom sluCaju zapoSljavanje djeluje kao liCna potreba, a u drugom kao zadovoljavajuCa potreba druStva«, D. K o v a ~ e v i C - 2ena protzvoaac i upravljaC, Pol, biblioteka. NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963, str. 14. 2 Pre31a podacima za 1961. godinu 28,8% Ze:1.a stsrijih od 10 godina su nepismene, prema 9,9% nepismenih mu:l!'ikaraca. StattstiCki bitten br. 298. januar 1964. god., str. 13. 184 njima. U ,ovo.m rstraZivanju su od -interesa i rezu1tati ocene· lienog polozaja kao i polozaja dl1U!Stvene zajednice u proS!osti, sadailnjosti i buducnosti dobijeni primenom lestvice. 2) Zelje i strahovanja kao sociopsiholoiike kategorije I- Zelje i strahovanja se jav!jaju lk:ao socijalno-~PSiho1oske kategorije, jer ·zav:Lse od potreba li!Cnosti. Potreba je nedostatalk U necemu iko:ji eovek dozivljoava. !Neke QSnOVItle rpotrebe CDvek mora da zadovoljava, jer od toga ·zavisi njegovo bioloSk1> odr.Zanje i .samoobnav.Ijanje. Medutim, na(!in i obim zadovoJjavanja socijaldztrana indivi.dua Urao li:Cnost obiCno usk1.aduje sa normama druStva, odnosno grupe kojoj pripada. U odredenfum ·situacijaana ta teZnj,a za uskladi'Vanjem maZe del1ovati taJko snaZitlo da Be covek odrice i nskih fizioloSkih p01treba. Raz~ voj potreba na1lazi se u meduzavisnosti sa ,razvojem prolzvodnih snaga i druStvenih odnosa. )>Bez potreba nema proizvodnje. Ali, bas potrosnja stvara rpotrebe«. (Marks). Pored egzistencija!Jnih potreba individue ikvje se men.i'aju i poveeaV"aju sa druStvenim razvojem, Covek: kao generi~o ,biCe ima i viSe potrBbe kotlim os>tv&I':'.tje svoje druiitveno hlce. Po1rebe su poCetni ali ne jedini motivi :ljudske delatnosti. Na osnovu njih, i (pQred njih, o.seCanja, lnteresi, sklonosti: i uv€renja p,ootaju izvor stvarnih Ze·lja - ja:vljaju se 1kao moti'Vli Covekove delat-nosti. Svi ovi Cinioci stvaraju sistem vrednosti, jer. » ... vrednosti proi·zlaze iz ram.ih 1j1udsJkih fPO'tre.ba, interesa~ htenja i n8fll).era.<< 1 »Pojedilne vrednosfii niti naJStaju, niti se mogu odrZati izolovano u ·Zivotu neke rdruStvene sredine, veC su u ve:Coj ili manjoj meri, s viSe illi :rnanje doslednosti, Povezane s ostaiim vrecLnostima njenog v,rednosnog sistema, upravo kafr Sto su rriedusobno povezane i razne druStvene a!ktivnosti i dmstitudj.e na \koje se vrednosti :adn.ose.«2 Svaka dru.Stvena sredina razvija neke, za nju ~luira_klteristHme i specif]Cne potrebe·~ P·orodica ·kao primama gru,pa sa ernocionalnom l}}ovezanoSCu svojih ·Cilanova, profeSiionalna sredina ltd. razvijaju IPOsebne potrebe - no.rme, jer one doprlnose ostvarenju ciljeva date grupe i olalkSavaju s:xradnju njenih pripadnika. Ukoliko su. .t Dr- V. M·i 1 i C: sociologi.ja i. etiCko-kulturne vrednosti, Filozofija,.· br, 2/1960, str. 78. 2 Isto, str. 88. 181'>' �dru.Stvene grupe hom.ogenije, viSe zatvorene, _one vr~e jaCi pri-tiSalk na svoje •Ola.nove da prihvate te posebne potrebe norme. Svi ovi i drugi meduljudslm ·uticaji doprinose da svaki pojedinac d.ma izvestan broj potreba lkojima daje ve6u vrednost, :stvara .njdhovu hijera!l"Wju, ;ramrguje ih, :irzgradru:j!e svi()j si,stem !Vrednosti koj'i uttCe na njeg-ove postup.ke u r.wnim $ituacija:ma. Sistem_ v-rednosti :kao i same potrebe nisu stabilni i .njdhovo i21uCavan.je vre!di samo za izuCavanu situaciju. ,sto ce cu . .konfkretnoan sliwcaju motivirafi rpojedinca iiJ.i grupu za~V-isi :o.d nivoa zadovoijenj·a potreba, opS1Ufu. tendenoija i sta.ndarda, standanda grope lroj.{\j p<ljtedilnac pripada, sistema 1 vred!nolSti, iltd.« MOIZe •Se ·TeCi da je a.edna aid bitmiih ffiaal.1itfestadja ltCnosti Ul_P:I~avo orazv-od, d!iferendij·adja i socijrulna uslovljenost potl'<fua kao i njl!hov.o u!Sk1adivanje •sa personainian sistemoan vred""sti pojedi.naca. Treba utvrditi da lpotrebe ne rastu samo sa rea!Inirrn mo~ guCnostiana, -veC .pojedinac nastoji da m.jdhov 01biJm i vrstu uskladi prema .trenut:no vaZeCian -merillima sred1ne !kojoj pr.ijpada. Specifrcne pourebe svalkog konkretnog dnu:Stva vise su prilagodene :,;Jadaj•wcian i ekonomolki jacian slojevima. Zbog toga ne pootoje ·dbj.,ktivne unogurno·sti da se one podjednolko zadovolje u svim delov]ma drt>Stvene strukture, sto dov<><li do dr.u8tventh suprotnosti. Karla je jaSOla svest o cilj'll rOJdnje i motivu koji pokrece nate radalje, te.Znja ka cilju naziva se Zeljom. Prema tome, .Zelja je rezultat svesne ipdtrebe - motiv delatno..ti fuveka koju karrakteriSe svesno rni:kla potreba. Uverenj.e o crnog.u6nostima ostvarenja cilja daje zelji a•lotivan lkarakter. <Medutian, rpored realfuih Zeija 01ekada se mogu j aviti d nerealne ·~elje, daiM.Le neuskladene •sa realnim priHkama, lli se !PaJk unogu i•towemeno javlti zelje suprotnog lk:ara'ktera, <koje •zahtevaju da oo<vek donese .raclonaln'll odl'Uiku i tek <mda ,p.ristupi nj.enom i2Nrsenjru. UkoHko se smatra da <postoje subjekti'vne i 01bjektivne pre-· preke ostvarenju oilja - zelje, javljaju se strahovanja da se . 1 M. PetroviC: Osvrt na psih0loSke aspekte istraZivanja druStvenih. P<!:wva -:- Kol. autora - Metod?logija istra:!Uvanja dru::itvenih pojava, Izda· PJe Inst1tuta za kriminoloSka IstraZivanja, Beograd, 1963, str. 247. 186 Zelja neCe ispuniti, -odnosno da Ce se tdogoditi neSto od.redeno, a iSto je 'Stljprotno svesnoj teZ.nji .Cij'i je ,:izraz Zelje. 1 S obzirom na rulogu profesora Kentrlla (H. Cantrill) u ovom istrarZivanju, preuna t~stu u Clanku »Zelje i strahovanja za sebe i zemlju«, 'Zel.je i .strahovanja mogu se defilnisati - pa:rafrazirano - Jkao vrec:Lnosti 1roljrima j.e osoba preo'kll!Piran-a i koje u1dapa u za nju najboi·ji Hi najgori moguti Zivot.2 Posto se zelje i strahovanja javlljajru kao oocijallllo-psiholoSke kategorije, iprirodno je oCekirvati da :Ce !Se Zelje i ·strahovanja <pojedinaca kao pri<padnlka odredenth grupa i s1ojeva ra2Jllkovati. Upravo je i cflj ovoga ,rada da utvDdi kako pojedine strukture uticu itla diferencijaciju :Zelja i •strahovanja jugoslovenske Zme. T I ,L J 1 »U emoctonalnoj oblasti sve ono Sto je V£·zano s ostvar~njem cilja obojeno je pozitivnim tonom Prijatnosti, kao i obrnuto sve ono Sto je smetnja za postizanje cilja izaziva emocije negativne prirode« - K or n i 1 o v Psihologija, Beograd, 1950, str. 252. 2H. Cantril and Loyd A. F r e e - Hopes and fears for self and country - The american behavioral scientist, Vol. VI. Oktober 1962, No 2~ 187 �fonmmo za sve zemlje u lkojdima se sprove>di anketa. U'koUko su se ukazale potrebe u •kodeiks ·su nnosene n<ike lkatege>rije koje uk~ju n.a s;peciflenoSl!i e>dredene ze!tlllje. lb) Organizacija i naCin sprovodenja ankete u Jugoslaviji - Organizacija anlkete u Jugoslaviji J~Provedena je u saradnji sa Institutom do:u8tvenilh nauka u Beogradu. II. METODOLOSKI PRISTUP S\pecificnost ovog istrazivanja uslovljena je cmjenicom sto se ono uklapa u jedaa:t siri projekat Instituta za medunarodna druStvena istraZivanja iz Prinstona (Lnstitute for intermutional social research) i lnst;tuta drwstvenih nauka ru Beog.radru. 1) Osvrt na organizacij'u i izvodenje ankete a) Ciljevi ankete »LiCne i opStenarodne Zelje i strahovanja<( An'keta »LiJCne i op.Stenarodne Zelje i strahovanja« fzvedena je u o·rganizaciji Lnstirtuta za medunarodna druStrvena istraZivanja iz Pdnstona pod rukov{),dstvom I}Jrofesol!'a H. Kentrila. Rad na ovoj anketi poceo je 1957. godine i do sada je anketa spmvedena u SAD, Zapadnoj NemwOkoj Brazllu Kubi Filipimima, Izrae:lu, Panami, DomintkaruSkoj Republici,' Nig~ I'iji, Indiji, Poljskoj i Jugoslaviji. An!keta ·je (pokuSaj da se. razvije tehnika upoll'ednih prouCavanja Zelja i strahovanja ljudi u !l'azl]Ci,tim zem'ljama B ciljem da 1se utvr'di Sto je zajedniCk.o, bez obzira na razliC:i:te druStvene sisteme kao i dase vide specificnosti karaktemstiene za rpojedinu z,;,rju. Kao poseban problem ·U ~provodenju ove ankete p~kaza:la se teilke>ca u<alko abelfuediti U[p!llrediv·OSt IPDdata:ka imaJjuci u vidu razlitCita dru~tva u ik.aji1ma su podaci prilkU(pljani. UoCavajnl'ci tu ~E!Skocu, profese>r Kentril rprida,je poseban znaoaj ~estVlici (primenjenoj u ovom istraZivanju. Osim toga, da bi se obezbedila upq:redivost na meduna•rodtnam ~anu, or:garn.tzatorl ankete su imsistirali na vernom !pl'evodu UIPitni·ka ikao .i na primeni zajedni<Jkog kodeksa, kako bi .Sifriranje ibiJlo runi188 Febl1Uara 1962, godine obav<ljeno je rprobno istrazivanje kojdm je obuhvaceno 105 lica. (20 slu~benfka i 20 studenata iz Beograda, 30 radm.ika i•z Saraj eva i Zenice, 35 se:lj aka iz sela Jal.Zabet ikdd VaraiZd.iJna. Cilj preliminarnih ·lstrazivac n:j a b1o 'je, ·izmedu o~&taJ1Jog, da ISe ~ ta1jru Zelje :i straiho.vanj!a na!Sih ]judi ka!ko ibi se, kroz o:dg;O:VlO-!le ruoCenf, specitfiJCmi modaliteti mogl1 uneti u kodeks lkoJim 1ce se sluziii rpxi Sifuiranju tzvornog macter;ja!a. N a taj nacm se zelelo oibezbediti .p:r:ecmij e izvodende 1stra!Zivanj a. Maja 1962. godine izvrseno je glavno i~trailivanje. Uzorc kD'm je olrulwaceno 1524 ispitanrka i to: 643 u SR Srbiji, 368 u ISR Hrvatskoj, 162 u SR S1oV1lllltji, 224 u SR Bosni 'i Hercegoviari, 92 u SR Malkedonlji, 35 u SR Crnaj Gari. Ka:o wniketari uce8tvoval.i su s:tudenti Beog.r.adSkog, Zagrebackog i Ljubljanskog univerziteta. Sa anketarima je obavljena d.nsltruktaza i data su uputstv.a ·O spmvodenju awkecte. Po ohawjenoj, ,a:nJketi '~a saradnika Instti.twta d'rmtvenih na:ulka Sifriralla je izvorni materijal. Prethodno ·su uCinjena ilzVJeSna ·kori.gKJIVam:jla kodsk.sa Sifara da lb'i :se mog1e bolje izraziti specifi.Cnosti Ze'lja i strahovanja u naSim nacionalnim okvirima. Taka su npr. unete kategorije lk-oje izra:Zavaju Zelje: ,za dalji rarzvitalk !Sodjw1'izma, ZdTavlj.e predsednika Tjta, tiedinstvo naroda Jugo.s1a'Vije, razViod IDduStri,j.e, rodnu godlinu, i dr. kao i strahovanja: nesloga naroda JJUgoslavije, strahovanje za Zi!v.Ot !Pl'1edsednik.a Tita, nerodrrl.a godilna, elenientame n~·o=­ gode ; drug·o. Sifriraavi Nstov.iJ d,ostavljeni su Irrstitutu u Prill~ stomu. Na osnovu toga materijal.a iwrsena je .u SAD obrada u sk<Iadu sa potreba!Illa urporednog istrazivaa:tja. Uk<rstanja su vnSena jednodimenzionahlo i nij_e se duib'lje ulaziJ.o u razlilke koje nastaju po.d uticajem raznih druiitvanih strulktura. Rezultati su dati samo u relativndim brojevima i to •kao frekven189 �cije statisticke serlJe. 0'- d a i ana!llza rezu!tata :koli.ko . ·· <>ra narrna (poznato, nije joS zavrSena. ' Je risti~z un;~;~:7~e!J:z;o;t:~~~:~~ j~~~:~v=es~e~:glk~~- 'torga Je ;teiim:Ja ovo? rrud~·da dode do odoredenih rezultata ~ •utica~ Ju ~Cldfna sta.r<>Sih, hra;cnog stall(ja ~'~a itla>Se]J' a "k- '·-ke me 1 · .· -.... · ' """1:-' ' s uw:; spre.;. <zanrm. an)a .n.a zeJtje i .stra!llovan)·a. Stat'-~'~'b d data;:ka u ovoan raJd u !.l.Zvr.Sena je ruCn-o. . "'"""a o ra a po- 2) Polazne hipoteze U anallzi izvO!llllih d t slsde6ih Mpoteza: !PO a al<a u ovom radu poSilo se od t. . - J ugoS!ovensk_o d:ustvo u ce!ini kara:kterise izrazit O!PIln.IZam na hrCnom I D!pstenar.odnom nivou pa , . _" 1 r~Vlllstopravni .Clanovi druStva sa qptfun11zm~ gl~:tt ~:ns~~~o nJo 1 buducnost. ~str - Mo:<e 8 '; <>cei!tivati. d.a. ce postojati razHka u zeljama i . ahova;nJl!"a zena liZ .razhc>tlh socio-profesiona!lnih grup k 1 pod ~hca)em ?rogih njihovih osol>ina (starosti bra<!noga, st:o nJa 1 ourazovanJa). ' - Ove razlike hi.Ce vildnije na ltCnom ., rodnom planu. nego na Ol)llStenasa opSt Razli~e u ojj~';'im zeljama i strahovanjima u iPOredenju s obzir~~ar; DIIffi ~JJce manj: ~~ ekcmomSki !llezavisnth Zen~, interese. a ove zene UISlpesniJe usk'laduju Ufule i druStvene 3) Opsti istrazivacki postupak a) Upitnik • • . U .~~ JJS t TfrZlV<>nJu pnmenje.n je kako . · •· . . ~·'~" ~7~onaglaseno, UQ>itni:k koji je dao lnstitut u Prinsto~-u. Upi~~ sve :,:l~e tP:"~~~;;,ena standardizova:na pitanja obavezna za .t a se sprovod1 anketa Otvore.ni odgov na anja daju moguCnost da iSI)litanik ~ojim ree· . ono -sto ga Cini sre6nim i zadovdl"nim , " rma uzr~·Zl Standaa-dizovana rpitanja a s\()b d J a od cega strahuJe. ~ogu~_; izlbegavanje unM<>rmno~i to':u:~~~:, t~~~o ie cta tal :"."em _dod.e do stva~rnog sa'drZaja. Sl<>bodni : . •. se na gucilh su :!Zrazavanje neogranilcenog broja zellja ;~~=~:~~ or: P: 7' 190 d .. '•' i ·na ;ta1 n,.Cfu:t. pru2ena je mQgU6nost sv.a;:kom P<Xi•edincu da lznese one IZelje i strahov:anja koja :su •mu u datom trenutktu iz. gleda:Ja najvamija i [<ojima je davao prioritet. ,Prva dJVa pitanja sa le.stv'icoon imaju l!icnu dimenziju, d<>k •se druga dva IPitanja sa 1estvicom odnose na zemlju. (Vldi Urpitmilk - pri-log). Osnovne sla;bosti UQ>itmika, prama ZaJ:PaZanjlma anketara, su sledeee: formullacija !Pitanja predstavljala je teiikocu -u ~ovodenju ankete, naime pitanja au s:uviSe siJ.oZena i Siroka, neprecimo postaVlj ena, pa ni.su dov.o1jno j asna, da lbi O'·mogucavala precizne odgovore jedn()g deJa ispiltanika. Tako na prirrner, ooketari navode u svojim izveStajima: »Pitanja za veCinu is.pitanika tbma su suviSe neodredena, neprecizna i zbunjiva!la su ih<< (anketar, student socioilogije, ;, IBeograda), ili »Mnogo je [O:kSe i e:kspeditivnije bilo -raditi sa Jjudima k<>ji ilffiaju neki razred Skole. Medutim, lkalko sam ja imao Vtr!O malo t<ik!vih, .moZe se zamisliti da mi je posao .bio .zaista teZak<(. (Anketar, studant sociologije ;, Beograda). - ~Bilo je ma!C> ustezan.ja oko davanja odgovora ma <pitanje 2A i 2B d to opet kod manje obrazC>vanlh ispitanika sa •sela. No mislim da se · kod svilll ne bi mC>glo reci da je to billo ustezanje, vee prosto nepomavanje stanja u zemlji. To su veCinom .bitle Zene sredll(j,illJ. g<>dma sa sela, ponekad potjpuno nepism<me, >koje su samo zna!Je da tk.Zu - da bude bolje u svemu, da je ~irv<>t dobar i da se ne razumejtu u te muSke stvarJ.(<. (Anketar, student sociologije, ilz Beograda). Ove teSkoce su zahtevale .mnogo vil'le amga~ovanja anlketara, kako bi ispitan;k mogao da shvati pitanje !koje mu je upuceno. Ovde se svakako krije op,.snost atniketarske grel!ke.' J <>s a;:ko se doda da je sto doslednije ibele.Zenje sldbcJdnfu odgovora, na •Cemu tSe naroCito- insistiralD, vrlo :tOOak zadatak, ova opasn.-ost je tim veCa. ZnaJCi, u izvesnim slru.Cajevima, mo.Ze se pretpostaviti, da -se tra:Zena dbaveStenja nisu !kreta:la u o:kvim zirvotnog iSkustva ispitanika. Ove po.teiikoce nisu d<>§le tolilko do izraZaja 111 pr-obnc>m ispitivanju, jer IS1l ispitamic-i btU znatno o.brazovaniji. Smatramo da bi bilo prlkladnije da se ra:.gov<>r poce() pitanjima koja se odnose na !PrikUtPlianje podata!ka o samom 1 Vidi opMrnije: M i 1 i C d r V o j i n, InteTvju i upitnik: kao sredstvi.> t!l prikupljanje podataka - Savetovanje o primeni statistlke u socjoloSkim istraZivanjima, -Izdailje Jugoslovenskog ·StatistiCkog DruStva Beqgrad, ~957, str. 124-128. 191• �ispitaniku, drugi dio upitnika - te da se na .taj nactn stvodla u lzvesnom smis!!\1 povoljnija .atmosfera za da[je i:zvoilenje t·arzgovora. U svakom sluiCaju mora ISe imati u vidu da i rZelje i strahovanja spadaju u tntimni deo zivota H'ilnosti, i l!lbag toga . se ponekad moze oceiloivati nedovoljna lskrenost ispitani'ka pri davanju odgovora. Mislim da treba naglasiti da ·se kao poseban problem postavlja meilunarodni karalkter amlkete, te je zbog toga nllZno pridrzavanje upitnika i kadeksa 'koje je organizator ankete -primenio tU ·svilln zem1jama u ·kojima je istraZivanje sp.rovedeno. b) Lestvica za odreaivanje vlastitog polozaja i polozaja druStvene zajednice. - Kako je veC reCeno, jprofesor K€111tri1 pridaje poseban zna1caj u ovoj aniketi aestvici (self ancho.ring scaling) 1mja omogurCava da se ana~.i:ziraju i uporede interesi, zelje i strahvvanja ra:dicitih in'<lividua, grupa i drulitava. Ova .lestvica maZe da se primeni •za pri:klupljanje ilnformacija o razl'lcitillll pltanjima. Izradiv du. je IG'Jipetrik (Kilpatrick), a Dine! (M. 0. Denner!) ju je [>ri:menlo na razna ispitivam.ja u trgovini. hpitanik oopisuje sto •smatra ~a najbolji, a iSto za najgori ·Zivot i odreduje na lestvici svoj pdloZaj u sadwSnjosti, prO~ slooti i 'buducnosti. To isto ispitanik odreiluje i ~a drustvenu zajedn.icu. N a taj naCin je omoguCen.o da ispitanik izrazi svoje vrednosbi rasporedene ad vrha do dna 'lestvice ;prema sotpstvenoj oceni !llzi!lllajuCi polove lestvice !kao najlbo[ji, odnasno najgori mogwCi Zivot. 1 Lestvica pri:menjena u OV.Qj aniketi ima 10 ~step€1nica, jei je iskustvo pakaza'lo da se taj broj najlalcle shvata. Isti raze lozi su uticali da se i u ocenji;vanj'U proSlo.sti~ odnosno buduc:... oosti, uzme dl!llterval ad pet godina.' Lestvica simbollcnv pTedstavlja Zivot. Najgori moguCiZiv.ot oznaCen je sa 0, a najlbolj_i 1 -»Ova metoda s~ uglavnom kor,lstila kao sredstvo otk:rivanja spektra vrednosti kojima je osoba preokupirana 1 pomoC.u kojih procenjuj e sopstveril ~ivot, opisujU<!i kao jednu utoManu poentu :felje 1 nade uklopljene u za nj? najbolji moguCi tivot, kako ga ana shvata, a kao drugu utoCi~nu poentu, bnge i strahovanja uklopljene u najgort moguct !ivot koji ona mote da zamisli« - H. Cantril, Cit. Casopis, str. 8, 2 H. cant r i 1 - Stuclt;a o .teZnjama - Scientific American, februar 1963, str. 6, · _ 192 moguci zivot sa 10, ·s tim lito ikrajnje vrednosti .-111Ze lkao »Sidra« 1Za Citavu lestvicu. Izricito je naglaiSeno da se pri primeni lestvice dimenzije ne SJmeju oznarCaVlaii re'Cilm.a, jer »'blitno ru oJVIOj metodi sastojli se u tome da je [estvica jedan samodefinisani konti.nruum fiksivan na Jora(jevima tpo;molm licne percepcije«. Kentrl~ smatra da se, 'Wk<Y!rko \Su dimenzije Irnuto unapred odredene !P""imenom a:ltematiV'llih odgovora, iii [pak primenom liste prideva za koje se rsp1tani'k odlwcuje, <:esto gubi a) raznvvrsnost individualnill odgovora i razHke meilu njima i :b) na ve!itacki nacin se stva• raju odgovori ispitanika, naime sam i:h ispitanik ne fo~ul.rs;: Svakom ispttaniku se polkaze sllka !estv1ce pa-edocavaJUCl mu da V'rh predstavlja naj:bolji, a dno najgori moguci zivot. On sam treba da odredi gde se po soopstvenoj oceni naiazi sada, tj. u vreme a<>ketia-anja, 'gde je stajao rpre pet godlna, i gde .<;e se nal~iti kroz pet godina. Na isti M~in ~e ;J-o~ii': ocena skale za ~emlju. Ka-ajev.i skale =ace •»naJ~eipSe ~e!Je 1 nade« i »najvel:e brige i str>rhovanja« (Vidi "<!'itnik. Pitanja IC IT>, IE i 2C, 2-D, :2E- Prilog br. I). · ' Ako Ze'lirno da -damo ocanu primene metoda lestvice u ovom istraliivanju maglo fbi se reei sledeee: a) Ona predstavlja pdku§aj da ·se zelje i strahovanja doc vedu .u vezu .sa dm.tStvenom situacijo.m, ·te da ISe na .taj natCin sazna ik<~ko pojedinci, <Ydnosno gvupe gledaju na uslove svoga Zivota, i1i na ·razvoj .zemlje, d:majuCi u IVidu period· od 1(} gadina. lb) Postupa!k {Primenjen u ovoj 1estvici Vllllogucava da se v1Se ispolje konkretni stavovi, v;rednosti .i.!U'itamilk:a -i n.a taj naJCin saiOuva raimovrsnost · .odgovora, a donelcle i Wbegnu· fiktivni odgovori. Ta:ko ·se izbegavaj•u jednostranooti 'koje se inalae jiavljaju u 1primeni leetvlca pri prlloupljaju fuzvorni!h podata:ka. c) Primenom· lestvi:ce i i2Jra1Cunavarnjeni p·roseka utvrduje se :ne samo da li je rpololiaj pojedlnca, 1grupe, zemlje 'lliSf Hi niii na -lestvici, nego.- 1 razltke me&l njima, tj. omo:guC:ena: je primena ·a:ritm€'11i11Jki:h postupalka. Ali, pri utvrdivanju razlika moraju se imati u vidu osobine psi:ho•soci<Jl<>Skill lestvica.' 1 Prer:p.a prof. Supeku - Ne moZemo smatrati da i.e lestvica izraZena u kardinainim brojeVima jer a) nema izlaz~nu taCk~ Cij~ je vrednost jed~ naka n1lli -i b) nisu jednakt interval! izmertu pojedinih stavaka .. »NijE;:dna lestvica -koja se upotrebljava ne nosi ove osobu:e,« -- I., Ispitivanje javnog mnjenja, izd. Naprljed«, Zagreb, 1961, str. 261. psiho~socioloSka sup e k - 13 .Zelje 1 strahovan.ia naroda Jugoslavije 193 �·d) Takode treba istaci znacaJ primen,e ovog metoda kao pdk.uSaja da se merilo pri·meni na Sirem rmedunarodnom .pla... nu, te da: se na -.taj. naCin osi:gur·a_::VeCa· .uporedivO!St podataka koji Ce _se moCi _primeniti u Sttem prouCavanju drruStva. Medutim., 1 pored ·svega ne =sme se ·precenjivati zna.Caj· ovog metoda za socioloSka istra.Zivanja poSto je iPreteZno psiholoSki. .Neophodno bi 'biola iflpitati pouzdanost ov<>g merila. IzveStaji am.ketara .go.vore ·o teSkoCama da ~pojedini ispitanici shvate 1estvicu, ·odrede poloZaj za sebe i zemiju, Djpr.: »U primeni upitni'ka najviSe poteSkO't~a i·mao sam 1ka'Cla su i.spitooici m<>rali dati procjeJllll pomoem ;predlozene lestvice. I pored objalinjavanja an,alogijama cesto sam ilmao dojam da nisam potpuno uspi<> craJZjasniti ispitanicilma ilto se od njili trazi« (anketar, student psilioilogije iz Zagreba). ·- »Ispitlllllici, narocito <Zene, VTlo su se ieilk<> snalazile i adluciva'le oko odredivanja stepena na aestvici<< (anlketa>r, stUJdent, iz Beograda). »lspitanici su se .cesto dugo zadrzavali IPri od·redivanju ·lestvice koja se odnosi na sadalinjast, proS!ost i ·.budiuenost Jugosla" vije. Dovodllo ili je u nedD'illllicu to ·sto sve treba izraziti jednim IJrojem«. (Anketa!l', etnolog, :iz Beograda). Moze se [[lretpostaviti da na ovo utnce niska iikcriska ·srprema ankeUra:m.ih Zena, 22°/o Zena su bez :Skole, a 46,5°/o sa nedovr.Seno:rn osnovnom Sk:d.lom, zatim polawina UkUipno anke':" tiranih u uzoJ!lou su domrumce. 4) Neki metodoloiiki prob!emi ovoga rada U ovom radu se ana1iziraju "elje i stEaha~>anja Z€1lla u ode nosu na a) starost, lb) ibraeno starnje, c) til!' naJSe1j,a, d) skolsku spremu i e) zanimanje. OVi pdkaJZ>Itelji su uzeti s <>b2>irotn na pretpostavku da se 111a OIStlaVU nJ1iih vriii -objekiiivno odifenenci;rarnje :lena, a !ilmajuci :u vidu d" se avi IPodac] mogu d<ibiti :iz p.ostcjeeeg izv<lX'J>og materiJaUa. 2:e!elo se da •starosna stmikhlra pdka.iie generacijslke <razlike. Tako prva intervaUna grupa dbuhvata .Zene od 21 do 29 godina, tj . .generaciju koja je va·srp>tana ru socijalizmu. Na zaQost, anketa je obuhvat>la sfilmo ispitanlke ad 21 >gadil!le i vise, te nam nije lbiQo moguce da ddbijemo p<>1!Pu.n[ju ·slllm m'lade generacije. lJruga interva1na gmpa Olbuhvata zene od 30 - 49 glt>dtilna, tj, genaracilju 'koja je ponela ter.et ,rata i ;·evolrucije i ikoja se zav.rJlava onim .godmama starosti koje znace i .ktaj fert&og i <radnog IPeriada jugosilovenske zene. T·t:eCU intervalnu grupu iclne zene uznad .50 gadina starosti, 194 dakle staru generacijru vaspitanu .u predratnom ·periodu. Smatramo da se ove -starosne gr:upe pokfl.8jpaju sa stvarnilffi generacijSkim .ra1zlilkama iko'd nas. Bra!Onu :struikturu delimo na udbi:Cajena Cetill'i ,modaliteta. U po.gledu tlpova naselja usvojeni su statisticki kriteriji pddele na seosko, meSovito i gradlsko IIla.selje. Ova se -podela jedino mog1la izvesti 'na osnovu izvor.nog materijafa. Osnovnu te8kocu pretrpost31V'ljalo je prihvatanje profesiona!Jme .strukture ,koja je kode'ksom ·Sifara :usvojena. Pri tome su .zlbog maiJ.e frekvencije ·st'udenti i pr1vatne profesije SVI!'Stani u ·grlliPll ootalili, .tako da smo ddbili s'ledece kateg.mije: seljanke, radnice, domaCice, lica sa 1.i!Onim. prihodom -i ostale. KaJk.o se ·ova podela ·smatra suvi:Se pojed!nostavljenom i g•rubom, nastoja2lo se da se bar .domaCice podele .na tri grupe prema tipu nasel:ja. MedUti!m, nij.e bi1o me>g>uce bliZe odrecfiti druStveni polo.Zaj 'domaCica :s obzirom na IZanimanje izdr.ZavaoCa. Talk.ode nedostaju poda-ci ·o ranijem zanimanju Hca sa liOnim prihodom. Na Zalost, izvorni materija1 a1ij~ pr.uZio mogu6nost da se IPOdaci wrupiSu po nekoj drugoj prilivatliic vijqj s"cio-jprofesionalinoij strukturi. u skladu sa postojeeiom skoliskim slstemom i dobijenim padacilma usvojena je s!edeca stru'ktura po skooQskoj SIPremi ·bez Skole, nedovrSena osnovna Skala, -osnovna Skola i nedovrSena srednja, srednja·Skola, viSa i visoka Sko'la. Odg-ovori jspitani,ka -su .sredeni po jlllgo'Sloven.Slk·oj vari~ janti ikodeksa sifara i svrstani su u dve gu-upe: a) U.Cne zelje i strahovanja i b) OIP8tenarodne zelje i strahovanja. UsvajajuCi ovu podelu u radu .poSlo se od ~injenice da su val!'ijacije odgovora, lkako na ~~Cnom taka i ha apStenarodnom pllanu, veHke, a .Cesto i sa nematnim frelkwencijama. Profesor ,_KentrU je zanemario frekvencije ispod 5°/ o. U ovom radu usled izbora poduzorka, u lll!lalitiCki rpostupa/k 'UlZete su z<Jlje i strahovanja koja se jav!ljaj01 sa U!Cestal<>S(m do 3°/o, 'kako ne bi hili zanema-reni oni Qldgovo.ri koji su fPO naSem mi5ljen.jl:l ;hili zna:Cajni u ovom tspitivamju. Odgovari ·su, u -ci'lju uspeSnije analize, grlliPiSllllli prell!la sadrzaju. Kod Ulcnili IZelja i strahovanja rpoSlo se od tri nivoa _..::.._ ispitanilk, _porodica, d:t-u:Stvena zajeilln!i.ca. K,od qp§tenarodnih Zelii'a i stra!lwvan,ja p~>o se od oJ>Stiih ka pojedinaenilm 'i selkundarnim. Lime Zelje prertla tipu odgovora ·razwstane su ·u Cetiri . osngvne grupe.J ·to: 1Hiena .sr:e4a :; 2!dravlje, ·2) zi'hrav!lje, i sreea U po-rodici, 3) liiCni i !Porodi0n1 etkonom·ski po1oZaj, 4) ostale 13* 195 �zelje. Sasvi:m · je :SHean !Prfulcip !POdele liilnih straho.vanja na ":':'ovne grupe, s tom ·razjikom )ito se javlja ikao peta kategoriJa - betz strahovamja. Osnovne grwpe zelja dele se na viSe moda!iteta nego strahovanja, jer 1m odgovori u tom pogledu billi r.azn-ovrsniji. Tipologija opstenarodnih zelja takode je razudenija od tipo[ogije opiitenarodnih strahovanja. u odnoou na oostenarodne zelje usvojrli smo Sledece osnovne grwpe: 1) ;,piiti razvaj socijali0ma, 2) privredni razvoj zemlje, 3) zlvotni standard gradana, 4) razvoj prosvete i zdravstva, 5) mir. Opstenarodna strahovalllja podel!hl.i ismo u tri osnovne tg·rupe i to: 1) ug>rozavanje razvitka socijalmna, 2) ·be~bednost zemlje, 3) elementame DO\P<>gode, 4) •bez strahovanja. Nastojalo se da modaliteti lz kojih su formirane osnovne grnpe •cine prirodne i logiiine celine. Prirodno 'kao i kod svake tipologije, i ovde se postavlja !Pitanje hom~enosti stvorenih grupa kao i gub1jenje raznovrsnosti i ori:ginalnosti individua1nih odgovora. S <>bzirom da ·su iS!Pi tanici bi!li iz svih kra; je'Va n8.Se zenJ!lje ;to je ra.zliCita druStvena situacija i Zivotno iskustvo uticalo da je spekta,r zelja i strahovanja lbio >vellki, te je ·i naj·iiira klasinkacija moral a da dovede do IPOjednostavljenja. Ali, !PO naliem mil'i!jenju, u•-vojena tipologij•a Lzrazava najn"!Posrednije vezu ,pojedinca sa >drulitvenom 1praksom koja je sastavni deo njegovih llenih, porodiiinih i oplitenarodnih uslova •zivota. Stvaranjem zbirnih tabela !Prema .tipu odgovora prmita \8<! moguenost <d-a se sagl<>daju najsire tendenciJje zelj.a i stra:hovanja jug.os1oV~ensk:lh zena [<oje utvrdujemo i ana~ Hziral!b.o u ovom r~du. LestV'lca IPdkazuje ka:ko m~ i.<qliilanlci shvatili svqj rpol.ozaj i pol<>Zaj druStvene rzajedlnice u vrerrne sprovoa<mja an'kete, pet gadina :~>re toga i rrjJhova oi\el<ii'ITam,ja u buduenostL U ovum rarlu se prlstu[>11o .izraeuna"'"'IliiiU pre>seloa za 1sadalinjoot, proslost i buduenost rm"juci u v'idu odredem.e strUJkture.' Porede~ njem !P:VOSe!ka UO!Cavaju se pozitivne, odnoSllio nega1livllle rflz!ik.e -q 10ceni ipoloZatj,a na 1estv:ici i na OOillo_vu tog;a se zaikljruCu.j€ Anketa je obj~vljena. maja 1962. godine. ZnaCI, J)od sada.§njo:Cu se vreme 1ZVOI1en.Ja ankete, pod pro.SLo§Cu stanje pre pet godina, tJ. 1951. gocf!.na; a pod. _buauCno§CU 1961. godina. · 1 p_odrazu~ev~ Metod 1zra~unavaDJa proseka na lestVici - Broj stepenice (X} koju. su ispitanici odredill J}B skali pomnoZi se njihovom uCestalo§Cu (f). Zatim --s~ .zbroje sVi proizvodi (xf) i dobijeni zbir (I:;::d) se deli sa brojem anketiranih lica ('Ef),_ ~uzln:ajuCi o~e koj_i su odgovorili sa »ne znam« ili nisu dali odgo-vor. Nata~ naCin-dobije.t:l prosek (x)-predstavlja procenu poloZaja na lestVici ;za sadaSilJost, proSlost lli 1?';1duCnost za ·ceo uzorak il~· pojedine strukture. 196 o optiJmmnu, .odnosno pes:imizmu .ankefual!l.ih lica. U stvari, merem.je optlmizma ¥1\!!i se poredenjem poloi!aj-a prooloot sarlaSnj.ost - budu6nost, te re lilJa <>SnO'VU toga donosi ocena uspona _:_ aptilrn11zma, stagnac]je, odnoSDJO pada, ·tj-, JI)esfun.imna.' 5) Karakteristike uzorka' Osno~1i slkup u uoon-ku su saCimjarvaJi sta!llovnici izmed:u 21. i 71. godine starosti. Oni ;S'.l padeljeni na dva nezavisna podslkurpa, g.ra<Moo stanovi~tvo l \staoVID!iStvo seoskih i m~avli.­ tih na!iel(ja. Podu~oraik ilz prvog 1p;odskU1Pa ilznosi 695 (0,2'36°/o) gra)dsiklh sta!llovnlka, a iz drugog podSkUIPa 829 (0,103"/o) \staIliO'Wlika meii<>Vitlh i Seosiklh naselj'a. DaJkle, u uzorak je blllo izrubrano 1524 oiliasla stanovni[<a (odnosno 0,138 promila) od ukupno 11,011.600 odrasllh stal!l.ovniika u cel.o<j zmnl:jL Uzoraik j.e bio dvoet81Pffi: j.edinice pwe etarpe 1b'ili su p<>pimi :l<rugoV'i, a jedinice druge etarpe sta/llovnidi izmet'tu 21. i 71. ge>ditne. Pri izboru se n'isu tUZele u 1o!brzir stvame ;p:r;aporo.ije s.tanorvniStv:a po njegoV'i:m osnovni:m karakterlstikama, nego se 'imala u vid u ocena jpropo:rcije odgovora 111!a odredena pitanj!a, doibi1ep.a u probnom attke1iiranjlu, &ne se dbe;obedila .r"!Prezentati'VI!lost ne samo uzorka u ceiiilJi, nego i pojedinlh grwpadja. Vell&a uzor'lta koja je reprezentatitvna Ill ,OV{lll11 slruJC~ju ne zavisl ord b.r.oja jedinica u uzora<u, nego od varij,aJbiili~eta obelezja kQja kaTa:kteri.Su :te jedinice. (U oV'om slucaju odgovol'i na pitflllfja.) Varijabilitet je meren relarlllov:nom vari(jaillSom. ~~bor je vr~en p.omocu ta:b}ica slwCajlllih 1br.o:jeva. 3 1 Uspon. ~ tj. ukoliko je ocenjeni poloZaj vHii od poloZaja sa kojim vrSimo potedenje, ocenjujemo kao optimizam; pad, tj. ukoliko je ocenjeni poloZaj niZi od poloZaja sa kojim vrSimo porertenje smatramo kao pesimizam~ a ukoliko izmed:u .Pored~nih- poloZaja nema razlike ocenjujemo kao stag· naciju. 2 QpSirnije o planiranju ovog uzorka D. N 1 k o 1 i C: Planiranje i reatizacija projekta uzorka za anketu o lic!nim t opStenarodnim fteljama i strah.ovanjima - StatistiCka _revija, br. 2-3/XI - 1963, str. 144. 3 »Kao Sto se Vidi,- ove veliCine (tj. veliCine nezavisnih poduzoraka u oba podskupa, naselja gradskog tipa i naselja seoskog i meSovitog tipa z. G.) razlikuju se izmectu sebe, poSto se razlikuju i odgovarajuCi veli<:!ine proseCnih mera relativnih varijabiliteta u oba podskupa. Medutim, od veliCine nezavisnih poduzoraka u oba podskupa -nij~ se ni zahtevalo da budu jednake, vee samo. da obezbede, ocene Cije Ce relativne standardne greSke biti jednake (prvi ograni~avajuCi uslov), Sto je i postignuto samim na~inom izra~unavanja. Sto se tiCe drugog ograniCavajuCeg uslova, lako se moZe videti da zbir veliCina oba nezavisna poduzorka daje ukupnu veUCinu uzorka u celoj zemlji (695+829=1.524). UopSte ispunjavanje_ oba ograniCavajuCa uslova obezbedeno jE: samom primenom metoda prosei'mog ili nUltog podskupa za simultano planiranje nezavisnih Poduzoraka u viSe komponentalnih podskupova, u Cemu i leZi njegov teoretski znaCaj i njegova praktiCna vrednost«, Isto str. 148. 197... �Kao ·sto •se wdi, prNlkom planiranja uzonka nije se poe. Iazllo od [pola i drugih demografskih karakteristlka. U nzovku od 1524 odrasla st..ov;nlka zane su ~:>Stupliene sa 50°/o, tj. 7.62 zene. Iaiko se <ona da je, prema p<>dacirna statistlke, broj Zena u Uk.upnoj strukturi stanowtiStva neSto veCi, u OVD!lll .slucaju je (zbog metoda lzbora uzorka) dovoljan manji [p<>dmor'!k za Zene, jer SU se IZene pokazale homogenije u odgovoriana od mum<:araca, •cime je obezbedena zahtevana [pOOZdanost. Posle sredivanja podat.,ka Jz d:zvorne>g materija1a, dobi1i 1 sino 'SledeCe iStrukturre »podfu:zo~« u aps. br. neudata udata udovica razvedena nepoznato % 79 558 92 31 2 1D,4 73,4 11,9 4;1 0,2 762 Svega: 10il'/O u aps. br. sc;:lo meSovitb naselje grad % 356 39 367 46,72 5,12 48,16 762 Svega: 100°/o aps. br., nepoznato 170 354 156 49 26 7 % 22,3 46,5 20,5 6,4 3,4 0,9 Svega: 762 10il'/o ·U bez sko!e nedovrSena osnovna ~kola osnovna skola i nedov. sa-ed. §kola srednja §kola viSa i visoka_ Skala 198 - 1000/o u aps. br. .,, 17,98 12,08 radnice 10,63 slu.Zbenice 51,44 · 5' 38 domaCice 41 • 2 49 11ca sa UCnim priho dom 19 ' ~o~s~t~ru~i--------------------------~~;-----------:lci 762 10il'/o Svega: seljanke 23,09 46,86 30,05 762 Svega: d) Sko!ska sprema u aps. br. 137 92 81 392 % 176 357 228 21- 29 godma 30 - 49 godina 50 i viSe godina c) Tip naselja . Zena: a) Starost b) Braeno stanje . e) Za.ninumJe ,J .- �•Jo Broj ispitanika 25 375 Moderan ured:aj iku<Ce; auto 24 368 Pob<1ljsanje standaroa 21 319 Zdrav'lje u porodici 17 257 Stalan ;posao 9 140 Da hi se mogao uaciti ,uticaj pojedinih struMura lila zelje i sbrahovanja jugoslovenske ilene billo je potreh<no prethodm.o raZ'Illotriti opste rezultate anil<ete, a [pOSebno da H se i kakve ra2illke .jaVI!jaju pod uticajem [po!lne strukbure. Kako je al>rada pod a taka Jmstltuta tla medunarodna drusbvena istr..Zivanj a u Prinstonu data u frekvencijarna Zelja i strahovanja ilzra.Zenih u re'l-ativnim brojevima, to se i ovaj o[psti pregled krece u tim Razonoda 8 129 Imati ·viSe (para 8 126 Mir 7 114 Smanjenje poreza za zemljoradnike 7 112 . o:Jnni~Tima. B<Jlje .socijalno osiguranje 7 106 6 97 Srecan porodlcni III. OPSTI RREGLED REZULTATA ANKETE 1 ~ivot Uspeh u ·Skolovanju; strucno 1) Licne zelje i strahovanja usavrSavanje a) Licne zelje - Rezultati ankete, ialko su odlgovori Uip.rosceni kodiTanjem, govore da je spektar \lJC\nih ze!ja bio reJatitvno ogranicen. Sa ucestaloscu u il!lterva1u od 5-40°/o javlja se 17 modaliteta (vitli ta'belu 1a). Poonag.a:ti Clain.ove porod~ce 5 80 Preseliti se u grad 5 78 Tabela la. O.stati p<Moprivredm.lk 5 76 LICNE ZEWE (lzvor ~abela B1 - •Jo Skdlov~e <ieee Zdravlje Imati kucu, stan; ~pobo!fjsati Srel!a i stambene 'Uslove 40 33 Broj lspitanika 611 506 33 498 I Kao izvor za tabele la, Ib, lc, ld i 2a, 2b, 2c, 2d poslutio je obracleni materijal Instituta za me<tunarodna dru~tvena istrativanja iz Prinstona. Uz svaku tabelu u ovom tekstu 1Zvor je odretlenije ozna~en. Izuzetno u tabelama la, lb, lc i ld dati su 1 apsolutni brojevi, jer su i on1 objavljeni u prvim rezultatima. 1) Kao sto se v!di, od sest zelja sa najvecoon u~estaloscu tri su ishljuCivo vezane za materijalni poloZaj, a jedna samo posredm.o. Zaposlenje dollazi na osmom mestu sa frelwencijom od 9"/o, a zelja da se irma viSe novca na desetom m-;stu ."~ 8°/o. Na jedanaestom 'i dvanaestom mestu sa po 7"/o JaVIJaJU se Zelja !Za mirom i -Zelja·za smanjenjem-poreza. Ako posmatramo uticaj polne strukture na ovalko lzra'!:ene zelje vidimo <Ia je redosled zelja slican i ikod on'\.tSka-raca i kod zena. (vldi tabelu 2a). 201. 200 �Ta.bela 2a. Ovi rezultati pakazuiu da je nacsa po}azna tearijska preto postoj..uj.u ra.,lika rnmectu muilkaraca i IZena u nasem. druiitvu opravdana. Kada se radi o intimnim zeiljama pojedinca, ,zena se pokazuje ne_· sam.o u svetlosti majke, ~eC: se uoCava da ,je ona i vi:Se vezana za ikluC:u, ;bez obzira na proces emancipacilje zene kQji je nesuannj'i'V, do'k muilkarac pokazuje viSe interesovanja 12a zaposllenje i da!J.je Skolovanje .. Vekovna ekonomska nejednakost, a osaJda'!lnje ~t..uje, imaju "voj uticaj na ovakvu strlllk'turu zelja jugoS!ovenske zene. posta~a LICNE ZELJE PRElMA POLU Ze n e Mu-Skarci Razli- II ·r, ka procenata S:reCa i Skolovanje dece Zdravlje Imati kuCu, stan Srecan porodicni Zivot Moderan urea"j kuce Poboljsanje standarda Zdravlje u porodici Imati viSe para Stalan posao Razonoda Mir Pomagati Clanove porodice Smanjenje poreza Bolje soaijal. osiguranje Preseliti se u grad Ostati poljoprivrednik Uspeh u skolovanju, struCno usavr.Savanje (Izvor tabela 46 38 35 28 24 21 21 10 8 8 8 7 6 6 4 4 3 SreCa i skolovanje dece Imati kucu, stan Zdravlje Moderan uredaj kuCe, auto, motor SreCan porodiCni zivot Poboljsanje standarda Zdravlje u porodici Stalan posao Uspeh u skolovanju, strucno usavrSavanje Razonoda. Smanjenje poreza Bolje socijal. osiguranje Imati viSe para Mir Preseliiti se u grad Ostati poljoprivrednik Pomag'ati' ClanOve porodice 34 31 29 + 9 24 + +12 +4 Tabela lb. 21 21 LICNA STRAHOVANJA 12 11 + + 10 ~3 9 8 ~1 8 7 7 7 9 •;. 43 Broj ispitanic ·ka 658 31 47.1 Rat; nukleami rat 27 408 N euspeh dece 14 206. Nesrecan porod>cni zivot 11 162 3 Bolest, smrt ~1 + 3 ~2 ~2 ~3 Bdlest, smrt i T nes~eCa u poTodici 6 ~2 Nez"Poslenost llena ili •I!Iana porodice. 8 120 4 ~7 NizaJk •standard 8 118 Nerodna 5 82 5 78 B1~2) Meau.tlm; P"' procentu izra:!enih ze!j a zene se u . iZvesnoj mer1 razl>kuJu od mu:§karaca. Tako na ~primer 'lwd zena je :.<a 12°/o vffi_e na~ailena zelja za srecan Zivot i lb~uenost dece. ·Odmah zat1m razlrka je najuocljivij a u pog!ledu licn<>g 2id<rav1ja i 2ldravlja •clanova porodice (raz1lka !JO/o u korist zena). SraCan po~odiCni Zivot · i iS tan, odnosno lk:uCa, su 'dalje Zelje -koje ·Zene im-a.Z·avaju !Vi:Se nego- muSkarci. Zene izrazito p·oka~uj~ m~nju zelju ~a daljlm ~kolovanjem (~7%), kao i ~vim -onrm sto Je vezano 'Za ~ra:dne odnose i socijalnu po1itiku·. 202 'b) Licna strahovanja 7 L godima Nereseno 1stambeno pitanje (Izvw: ~albela C1~1) Strahovanja jugoslovens:Icih 1!judi u najveeem l!>rocentu se odln<>se na 7!dravlje, kako [lt>no - 43°/o, taka i Clanova porodice - 310/o, kao i na :sreCan Zivot dece - 14()/o i porodice kao celine - 11°/o. Pogo!"Sanje materija'lnog polozaja, bi[o u poglesdu zapos.lenja, prihoda, stambenih 1prilika i sliCno, javlja se znatno rede. J edina strah od rata, >eesto naglailen kaJa strah . 203 �od nukllearnag rata, javlja se i u -uenim strahovanj:ima sa znacajlllom ucestaloiieu ad 21"/~ (vidi tabelu lib). U pog!edu uticaj"' poJne :strukture dobijamo ·iste rezul• tate kao i ikod izrazenih 'lienih zelja (vidi t!jbe[lu 2b). Jo86u preko 5"/o, sedam se Cidnosi na (priwednli ra,.voj zemlje, 6 na zivotni stamldavd .gradana . (vidi tabelu lc). Tabela lc OPSTENARODNE 2ELJE Tabela 2b. "I• Broj ispitani- Pobo!j'sani standavd gradana 40 615 OCuva.nje i razvitaik socija.Jizma 27 415 Mhr 25 381 +14 R<>zvoj industrije 24 370 Tito - 23 350 10 -I + 7 + 7 Razvoj poiljO[privrede 16 241 7 7 6 + I -6 -1 Razvoj saobracaja 14 220 Re!lenj<> stambenog p;;tanj a 13 201 Ekonom!d<a staJbillmost 13 195 Naciona1ni pr<>S(peritet 9 139 Zaposlenost 8 118 Opsta lzgradnja zemlje 7 112 Elektrifikacija sela 6 92 .6 87 Izjednacenje plata 5 83 ViSe Skala, 18ire obrazovanje 5 82 Stambena imgradnja 5 74 Naciona1no jed:i!n1stv.o 5 74 Bo!ja zdravstvena sluZba 5 70 LICNA STRAHOVANJA PREMA POLU Ze ne Bolest, smrt Bolest, smrt u porodici Rat Neuspeh dece NesreCan -porodiCni Zivot Nizak standard Nezaposlenost Nerodna godina NereSeno stambeno pitanje H 43 38 26 17 14 8 5 5 5 MuSkarci Bolest, smrt Rat Bolest, smrt u porodici Nezaposlenost Neuspeh dece NesreCan porodiC.ni Zivot Nizak standard Nerodna godina NereSeno stambeno pitanje 'ka I%I Razli· ka procenata 43 27 24 11 5 (lizvor tabela Cl-2) Stra!hovamja Zena vezana su IZa zdravlje 10lanova [pOrodice (izrailena su za 14°/o vlse nego kod :mll1SkaTaca), za nepovoljnu buducnost dece i nesrecan ;porodicm ·z;vot (sa rpo 7°/o vise nego kod mullkaraca). Nasuprot tome, strahovanja muSkaraca su znatno vlsa u [pogledu nezaposlenosti (11°/o !kod muSkaraca, a 5°/oikod zena). 2. Opstenarode zelje i strahovanja a) Opstenarodne zelje jugoslovenskih ljudi su !POkazatelji odnosa pojedinca [pr&na drulltvenoj zajednici, a takode i njihovih shvatanja lbitnih problema napretka zemlje. Od 19 moda1iteta u kojlma se jav}jaju ·O[pstenarodne zelje •sa ucesta- 204 dug zivot i zdravlje Smanjenje poreza za .ze_mlj<>i-fl,dni1ce· (Izvor: Ta•lJella · Dl-1) 205' �·OpStenarodne zelje jugoslovensklh !judi ·sa ucestaJoseu iznad 20°/o rpdkazuju politi(Jku zrelost i shvatanja bi1Jnih problema ~alizma 1 mira. 40% ispitamlh gradama .Zeli poboljsanje standarda jugoslovenSkih •!judi, a oko ~etvrtina vezuje sv.oje Zelje za soci:jrallza.m .il !I'.azv;oj .ilrrdustrijre. OCuvanje mira i dug Zivot i l1ldTavlje predsed'nika Tita takode ·lzrooava oko 25°/o ·svih ispitanrka. Pri oceni ovlh od.govora treba imati u vii!u i <>Pstu rpoliticku situaciju u zemlji u vreme obavljanja ankete. 'Nairne, anlketa je sprovedena neposredno rposile govora predsednlka Tita u Splitu, !tilaja 1962. goddne i preuzimanja svih onih .poznatih mera ikoje su sadr'Zane u pismu CK SKJ. Prema pismenim izjavama aiilketara ispitanici su u veJikom fbroju bili ofkupirallli proJilemima koji &U istafknu:ti u '1Pli1Bkom govoru i koji su naiSli na jedlllodu&no oclobravanje i .po'd..Siku. Anketari lsticu da je veltki lbroj ispitallli<ka u svojfun kontaktima s njima :pokretao pitanje iz Titovog govora iUi pri foronulisanju svojih op.Stenaro.dnth Zelja ,poZ'ivao ISe na njega. 1 U nekim. od'govorima to se izrazito za;pa.Za. :Na prbner, >>Prvo i osnoVIno ~e da ibude milr. 13ratstvo i jedmstvo '<la 'ostane i da se joS viSe o'drZi. Da se otldlone neki nedostaci u ~rav­ ljarnju: rasp= u platama, bo!je p1aniranje, da se o!Jkloni biro<kra1Jski n~in nlkovodenj a, da se o!Jkloni krimimal u j>ri• vredi, ·da svest ·radnika prema radu lbude na NiSem nilv·ou«. (Anlketni 'list red. hr. 173 - Srbija). Ostaje otvoreno iPitarnje da li bi se u sada ponov1jenoj anketi dobm s!U&li odgovori na tako visokom po<litii!kom nivou, gledaju6i na rerultate a,nkete u celini. Polna ·struktura ima izvesnog uticaja i na uiCestalost u kojoj se rpojavljuju odredeni modailiteti opstenarodnih ze!ja (virdi tabelu 2c). Tabela 2c. OPSTENARODNE 2ELJE PREN1A POLU i Poboljsan standard 38 29 Mir Tito - dug Zivot -i zdravlje OCuvanje i razvoj soaijalizma Razvoj industrije ReSenje stambenog pitanja Ekonomska stabilnost Flazvoj saobracaja Razvoj poljoprivrede Zaposlenost Oplita izgradoja zemlje Nacionaloi prosperitet ViSe Skola, Sire obrazovanje Stambena izgradoja Bolja zdravstvena slu.Zba Elektrifikacija sela Smanjenje poreza Izjedoacenje plata Naoionalno jedinstvo (lzvor: 0 uticaju govora predsednika Tita na odgovore ispitanika anketal'i Cesto govore u svojim izvjel!itajima. »Gover predsednika Tita u Splitu je uticao na sadrZinu mnogih odgovora. Cini mi se da sam osetila odul!ievljenje l!ito je Tito u svom govoru izneo problem naSeg svald.dal!injeg ~oveka i nije slu~ajno Sto su mnogt !e~ leli da Tito bude jol!i Predsednik Republike« - Anketar, student soeiologije iz Beograda. »Imam utisak da su nastupili (ispitanici) dosta otvoreno i da su nove privredne mere i koraei koji se preduZimaju, pos~bno govor Titov, u(!inlli da anketa u ovom krugu dobije svoj smisao«. - Anketar, student soeiologije iz Beograda. Mu!karcl e n e T~bela 22 19 19 16 13 12 9 8 8 6 6 6 6 5 5 4 4 'I I Poboljsan standard OCuvanje i razvoj socijalizma Razvoj industrije Tito - dug zivot zdravlje Razvoj po!joprivrede Mir Razvoj saobraCaja Ekonomska stabilnost Nacionalni prosperitet ReSenje stambenog pitanja Zapos!enost Oplita izgradoja zernlje E!ektrH>kacij a sela Izjedoacenje plata Smanjenje poreza Nacionalno jedinstvo ViSe Skola, Sire obrazovanje Stambena izgradnja Bolja ·zdravstvena s!U.Zba Razli-. % k:..pro~ cenata 43 -5 35 +8 29 -2 24 +16 22 21 16 -10 16 -4 12 -13 10 8 + 7 7 7 + 6 + 1 1 -6 6 + + + 6 -2 5 4 -3 4 -2 1 2 2 -1 Dl-2) I 206 Najuo~Ijiv;ja rarzllka u ikorist .Zena jeste u izraza>Vanju . ze!je za m>rom - 8•/o - i zel)e za dug 'zivot IPredsednika Tita · - 6'l/o. 1Jporedo s tim, Telienje i p~bolj~anje stambenog pitanja doonlnira ll<ao zelja zena, i javllja se za 8°/o viSe nego kad mUSkaraca. Nasuprot tome, zene ,pc>kazuju rnmogo manje interesovanja za priNredne probleme zemlje ·~ ra:zyoj indu- 207 �1):' i ,,. i! strii<; 10"/o, razvoj (po!jopriwede 13°/o, sa<>bracaja 4"/o, nacion~r !PfOSperilet 6°I 0 su .razllke u izrazenim zellj ama u kor-Lst mws"karaca. NameCe se zakljurCa:k !kao i kod ilzra.Zenih HOni:h ,ze1ja da su Zene, i pored otvorenog pr-ocesa emanci(pacije, joo nedov<l!ljo oogai\oV'ame u IP<>litlOkoon i prlvrednO!lll zivotu zemlje. b) Op!itenarodna strahovanja Tabela 2d. OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA POLU Ze n e 80 Rat Tabela ld. OPSTENARODNA STRAHOVA:NJA •Jo Broj i:s[lita.nika . Elementame nepogode Povratak starog reZima Strahovanje za Zivot Tita Bez strahovanja Nesloga naroda Jugoslavije Okupacija II Razli% ka procenata Muskarci 1%1 Rat + 73 Povratak starog reZima Strahovanje za Zivot Tilta Elementarne nepogode Bez strahovanja Nesloga naroda Jugoslavije 6 6 6 6 7 8 7 -2 6 -1 5 4 + 6 Rat 76 1.164 Elementarne nepogode 19 295 Povratak starog reiima: 7 105 Smrt Tita 6 98 Zanimljivo je da se strahovanja javJjaj;u upravo pred 5 5 Okupaoija 1 (Izvor: TabE!Ia E1-2) Bez strahovanja 6 85 N eslo,ga narada J'llg'Os!wvije 5 onim druStvenim i prirodnim .sHalll1a prema lk:ojima se ~ovek kao !pO'jedinac 01seCa nemoCan - nulcl.eami rrat 1 elementa.rne 76 nepogode. Okupacija 5 72 (Izvor: TOJbela El-l) JugoslovenSki ljudi lkao i narodi ostalih zema!lja u s.vetu, strahuju najvi.Se ad uzasnih posledica o:nr!Olea;rnog rata. Strahov..nje dd rata izr..Zava 76°/o tspitamlka sto predstaV'lja najvecu ucestaJiost ikoja se ja'flja u •zra;Zemm llC:nim i opStenarodnim ·zeljOJma i strahovanjima. Strah od elementarolh nepogoda pred kojima je covek, iako ,ucesnilk: nau1mo-tehni0ke revolucije sadaSnjosti, j.os lllVek i!lemoCan, javlja Se. u ovoj a,Jlk:eli na \:lrugom mestu sa 19°/o. Verovatno je na rezultate ankete uticao zemljotres u Makarskoj. Zatim po ucestalosti dolaze strahovanja - opasnost po socljalni poredak, liCooist druga Tita, jedin.Stvo n<>sih naroda (vidi tabelu ld). Pri tome razllke u palnoj struktll!ri ogtledaju se u rprvom redu u strahu od ·rata i to 7°/o u [wrist zena (vldi ta:belu 2d). 3. Poloi!aj na !estvici. OpSti po!Joza,j na iestvlci jrugoslovenslkih lj'Udi karakterr!ie izrazi!f: ~ptimiz31l11. 1 208 L Pro/Host SadaSnjost BuduCnost · i c n 0 s t Ukupao Muskarci I 4,3 5,0 6,7 4,31 5,06 6,85 I DruStvena zajednlca I Zene IUku pno IMuskarci I Zene 4,33 5,01 6,73 4,9 6,8 8,6 4,96 6,8 8,5 4,86 6,8 8,6 Rezultati su sa gle!Clil§ta interesa socija[tstlCke rlrulltvene zajedln:ice !posebno pozitiV'ni, zbog toga !ito je qpti:mi«am narocito nag!la!ie111 u pog<Jedu razvitka i bud'W1mosti na!ie drustvene zajednice (JVitii grafikon 1). u tom okviru i svaki pojedlnac optimisti~i gleda i na svoj sopstveni ljloQoliaj, ko:ko u sadaSnjosti, truko i 'll ibuduCnosti. 14 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije 209 �Grolikon LICNI POLOZAJ ISPITNIKA I POLOZAJ DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI, SADASNJOSTI I BUDUCNOSTI 10 9 8 Poloiaj druStvene zajednice \,"' 7 •/ 6 5 / / / _,;' 4 3 2 0 proSiest sadoinjost buduCnost 1957 1962 1967 Possbno je zani.im.:ljWo da polna strUJktura ne utiCe na i:zraZeni optimi:zam u pog'ledu polozaj a na •lestvici, kako u od-, z:i.osu IJifuost, ita:Iro i u odnosu na d·ruS~venu zajednicu.' Merenje optimizma poredc;mjem 1polo.Zaja .proSlost - saqa&njost i sadaSn:jost -'-- buduenost i ocena uspona, stagnacije i parda oonogucava nam tlublju anali:zu samim tltn sto staticku analilzu zamenjUje dinamOOkom. ReQativno malla veCina 56,8•/o - smatra da danas zivi bolje nego u proiilosti, a jedna cetvrtiha da z;vi gore. Tri cetvrtine svfu ispitamika gleda sa velikim optimizmom na budu6nost, a manje od 109/o o·CekuJe pqgorsanje svog polozaja u ibuduenosti (vldi grafikon 2). · Medutim, u odnosu na druStvenu ·zajednicu optim~zam je Znatno izraZeniji. Rreko tri Cetvrti:ne ispitanika smatra da je sadasnjost nase zemlje holja od proslosti, a soono 15°/o da je to omnuto. Elizu 90°/o gleda s optimi:zmom na buduenost, ddk je broj onlh lkoji sa pesltni2llllom gl!edaju na lmducnost drwtve<tJ.e zflj~dnite lbezmai':ajan - 2,3"/o (v1di gra£i!kon 3). na I oV'de polna stru'ktura -nema oznaCajniji uticaj ni u oceni liOnog poloZaja, ni u oceni op.Steg stanja dru~tvene 12ajednice (Vidi grad'ikone 2 i 3). Ov-i rezultati su .pr1rodni i moglli :su se oCelkiva:ti s obzirom na usrpesan razvitalk socija[i,ma. U pogledu pouzdanosti odgovora moglo bi se smatrati da 'SU odgovori koji se ·ordnose na proiSlost realniji, jerr se radi o -odredenom wemenskoni pedodu o'd pet godina koji je proSao i koji su i~itanici do~ive'li. Veoma naglaSeni pozitilv.ni rezu!J.tati ankete u odnosu na ibud!u,Cnost,· naroC.ito ibudu6n01St ,druStvene zajednice, mogli lbi se obja:sni,ti,' po naSem miSljenju, po~itivnim UOnim iskustvom doZi:v:ljenim u proillo.sti, ikao i pre1jpostavkom da isrpitanici pobo1jsanje svog HOnog cr>oloZaja vide 'll oCekiVanom · prethodnom raZivolu .druStvene zajednice. PosmatrajuCi ·OVU .Ci·njenicu na relaciji liJCnost - druStvo, postavlja se i!Jitanje da li je pojedinac vee rdovoljno svestan cinjenice da je opsti princip nase dmrlitvene zajednice da [iolazi od. ~caveka ·i njegove 111Cne sreCe kao uslova za sreCniji ·Zivot .dru~a u •celini. MOIZda bi u .tom pagledu i ·optltnizam u poe gledu liene huduenast\ lbio jerdnak optinrlmnu u poglsdu buduenosti rdrustvene <zajednice, a. ne talko $kronmo uklopljen u olkvire opSteg 111~etka drustve111e zajedlllice. Opi!ti .rElZU!ltati ankete o zeljama i straho,vanjima jugoslovenSkTh !judi polkazuju da p<>lna struktura ima i:zvesnog tittcaja, poseibno na IHCnom planu~ -.Razlirke .su vidljive_ prvenstveno u· uCestalosti pojedinih modaHteta, a manje iii nikako 210 14' • * * 211 �Grafikon 2 MERENJE OPTIMIZMA A. Li Cni poloiaj i spitanika u sadaSnjosti upor~dj en sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti Grafikon 3 MERENJE OPTIMIZMA B. Polooaj drustvene zojednice u sadasnjosti uporedjen sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti % ienskl 1·11 J.JJ 1- proS lost II- soda.Snjost 111- budu6nost 212 .Ji.JJI Zenski muiki ukupno ukupno 11·111 I • II II • Ill 1·11 11-111 ~ u usponu ~ u padu II'- sadaSnjost ~ I!QQS2I stagnira - lilt- buduC:nost - b ez odgovora li- proS lost I • II ~ II • Ill u usponu ~ stagnira 1·11 11·111 ~ u.. poclu - bez odgovora 213 �u nJihovoj raz;>~likosti. Pored op.Steg aptimlzma i n"bitni!h ;azlj;l<a ;t -pol?fZ~Ju na Iestvici, jugoS!ovenSke ~ene .posebno. ~zraz~v~~u zeil]e •1 s~rahovanja vezana za njihov po[o.Zaj majke~ 1 f~kCIJe u porod1ci. Sva:ka'ko treba uzeti 'U obzir i ern.ocio-; ~a1n: odn?s Zene prema Zivotnim- .problemiocna. Pri tom tre'ba; 1 :~atr u VIdu_ .'d_a :U modaliteti Ze1ja i strahovanja muSkaraeai 1 zena ~koro 1sti, sto rgovo.ri o procesu emancipacije Zene, njene: s~e _vece ravnopra'Villosti i stvarne sposobnosti za uoCavanje' ~1tnih pr?bl~a u odnosu na svoj pol~aj, porodicu i drustvenu za]ednrcu. IV. UTICAJ STAROSNE STRUKTURE NA ZEWE I STRAHOVANJA I NA POLOZAJ !NA SKALt 1Starost deluje ne -samo kao biolo.ski :nego i kao socijalni cinillac. Ona je !IJre svega antropoloilko obei..Zje coveka koje se drustveno obllkuje. U zivotu pojedinca i druStvene zajednice ra1iHkujemo doba covekovog detinjstva, ·nrladicko doba, doba -radne S!IJOSobnosti i zrelosti i doba starosti. Obicaji i pravni propisi u. ~vakoj druStvenoj zajednici reguli!Su drustvenu uiogu i !IJO!ozaj u vezi sa godinama sta.:osti. Punoletan gradan.in ima posebna prava i obaveze. DXIU.Stvena zajednica raCuna sa radnim ,periodom .Co.ve!ka, ili fertilnim periodom Zene. PorodtCna zaj ednica zasniva se najCeSCe u odredenim godinama s~arosti. Revolucionavni tokOIVi u na.Soj zernlji .o'bO.ilkovali su :tri generacije sa razliCitim druStvenim. ·ulogama u istorij'Skom razvoju: predratnu .generaciju, generaciju koja je .hila nosi'lac NOB-e i posleratnu generaciju v:ispitanu u u!Hovima socijalizma. Uticaj starosti odra.Zava se i na Zelje i stralhovanj a jugosloveruske Zene. N a Zalost, tUzorak je ·dbuhvatio saano Hca iznad 21. godine starosti cime se potcenilla pUllla vredinost odgovora mladihispitanika. Rezultati obrade izvornog materljala i njihova anaJiza p<1ka>zuju da generacijoske !Ta:ll!lke uticu illa ·:i:elje i strahovanja. i. LiCne Ze!je i strahovanja a) Starosna grupa od 21 do 29 godina - Prva starosna grupa obuhvata zene od 21 do 29 godina star·osti. To je ge-neiacija vaspitana u socijaliz·mu i uslovtlna pravne i politiC'ke ravnopravnosti Zene. Srecan porodieni zivot .jav'lja se kao najopstija zelja najveceg hroja ispitanica - 53,4•/o. Sa tom ze!jom povezana su 215, �r: i d':a osnovna materija1na uslova za Z.ivot porodice: posedoVB!riJ·e stana (48°/o) i nj<lg'ova anoderna oprema (35"/o). (h,rukav redosled zelja mogao se ocekivali s obzirom tla je to period zasnivanja braOne zajednice, te i ·Zelje da se 'Ona stvori, materijalno dbezbedi, uCvrsti i 1brojn:o razvije ddlaze do izra.Zaja. Stan i njeg-ovo uredenje, a ne zaposlenje d. visina p.rithoda ~arakteriSu ek<m.omsku sigurnost u uslovima soci'jalizma, sa Jedne ·strane, a stambene teSkoCe i Ze1ja tza vi!Sim standa:rdom (23°/o), sa dr.uge strane. Problem srece i ibuducnosti dece kao i .l;fJCno •zdravlJe~ 12a. raZliku ~ drugih .grupa, ovtle nij~ od !l)rmnarnog znacaJa, 1ako 30°/o anket£ranih. Zena to iznosi kao svoju Zelju. To se objaSnjava 1Cinjenicom Ida je u .o·voj starosnoj grU<pi jos znatan hroj neudatih zena i mladih brako.va .bez de.ce i. 'da u ~ godinama sta:rosti zd'tavllje abiJCno JOS niJe ozbi!lJniJe ugrozeno. To se ddnosi :i na zdravlje Cianova porodice. Slfuka lkoju nam rpruzaJu liane IZelje ! strahovanja generacija jugoslovehsikih zena izmedu 21 i 29 godilna starosti je aCekiva•na. One su shvatile svoje o:baveze u Zivo.tnom dklusu i svoju druStvenu ulogu. Zasnivanje i stabilizaci•ja parodiCne zajedalice i struCno .usa•v!'Savanje kao put u~eha u Zivotnomporivu karalkteriSu, preko Zelja i strahovanja, CL'tavu posma-' tranu •starosnu grU<pu. b) Starosna grupa od 30 do 49. godina - Ova generacija prc>sla je i podnela te8koce rata i Revotlucije. Te godine wlaze u radni i fertilni period Zene, koji lSe uprasvo sa gor.njom granicom od 49 godina uglavnom i 1Zavr.Sava. Ulk-olilko :Zena postiZe odredeni dru·Stveni poto.Zaj, ona to uspeva u t.ian go1dmo.ma. Njena dvostrulka uloga domaCice i z~oslene .Zene u ovim god~nama je .najizrazitija. Zena kao majka u .tom periadu ima najiViSe roditeljskih obaveza. Zato je i razmnljiVo Sto najveCi broj Zena u ovoj staroSI!loj grupi iznosi Zelje za sreCu i buducnost svoje dece - 57,9°/o. Zelje ikoje se odnose na stan navodi i u ovoj ~rU<pi znatan deo zena (36,7"/o). Ip&k i problem stana i njegova oprema su izra.Zene 2a dlm lf0/o- crnam.je nega u prethodnoj starosnoj grupi. Zelja za visim ~tanda~dom .s!koro je po:djednako za.stupljena kao i u prethodnoj gl'li!Pi. Zelja za Henilm zdravljem je nesto nag.Jasenija (5°/o viSe). Dok se u prvoj starosnoj grupi srecan porotlleni i'ivot jav1ja kao dooninantna zelj:a Zinatne po1oVine i,pitanica, dotle ova Zelja, kao i Z:e'lja za .zxiraVljem L0lanova !PO~odice javlja se k<>d jedva cet1ertme amlketiranih zena u .oV1oj starosnod grupi. Ovaj ipodatak mo.Zemo tuma,Citi dvojaiko: u .po1m1aitranim godlnama Zivota Zene su preteZno vee rzasnoJVale 1brafuu zajed-' nicu i p.rebrodile .prve tri lkritiiCne godine braCne zajedtnice, tako da zelja za staibiiizacijom braka nije nagl.Sena, jer je veC ostVarena. Na.sUJprot tome, tUilllaCenje mo.Ze biti i (P'otpunosuprotno. Nairne, stat:tstika ;razvoda bra1mva prema trajanju u 1961. godini govori da je brak u trajanju Old 10-14 godina Iabilan 1 procenat razvoda veiJ]kl, a to je upravo period :koji obuhvata i"lsmatrana sta:rosna grupa.' ZJbog toga ne ,postignuta, stabiJrnost, veC poremeCeilo.st iii .prestanak braCne rzajednice; uti:~e da Zelje za ·sreCom 1p0radice budu smanjene na polovinu. u octnosu na prethodnu star<>snu grupu. Pri toone nagl.Sa'Vamo d<>minantnu zelju za srecu i l>uducnost dece. (V]di pril!og __: tabela 1a). 1 Ova starosna grU<pa poikazuje u odnosu na druge :9koro isroljucivu zelju 'Za da!lji uspeh U skO<JovanJ"U - 10 20/o ~rema ,.. 1,4•;o kod d<ruge starosne grU<pe, a kod ltrece ' grupe ' ta se zelja uopste ne javlja. S tim u vezi i staJ!nost !POs!a pojavljuje se kao izrazita zelja najmlade starosne grupe (16•/o: 6•/o: 3•/o). Uspeh u !Poslu javlja se kao ·zelja sa dv"!Put vee<>m Ulcesta1oSCu 1kod prve ·starosne grope u odnosu na treCu. Sve QVe Zelje karaktedSu zdrarv oidnos prema radu i shvatal!lje da postojeCi principi ra&pode'le uslov-ljavaj·u a>ovezivanje sta!J.nosti posaa, uspeha u radu i rvisinu prfunanja sa ·stru.rCnim usavnSavanjem. ~rirodno je da je i eelja za razonadom sa najvecom frekvencrJom !Zastwpljena kod najmlade generacije - 9,5•/o. (Vidi pri;!og - tabela la). Strahovanja jugoslovenskih zena s obzirom na starost pokazuju da ova rprva starosna grupa stra!huje upravo od neis[pumjenja l:elja koje je izrazila. Nesrecan porodiani zivot, odnosno ibolest i nesreCe u porodici :su strahovanja koj a se najlcesce javljaju (30°/o i 37"/o). Odanah zatian dolazi strah<Jvanje od rata. Ovo strahova.nje izrazava podjednako oiko cetv.rtitna i.spitalll!ica u sve 'tr:r postrnatrane s1;arosne grope. Kod ?ve _starosne grU<pe strahovanj e od niSkog zivotnog standarda JaVIJa se dvostru'ko <vise (12°/o : 7"'/o: 6°/o), nego :kod druge dve grupe. MaZda ova generacija iana <lonekle i raz'Jicito shv<ttanje 0 2Jilacaju zwotnag standarda, sto ta!kode treba uzeti u obzir. (Vidi !P'rilog - tah61a 1b). 216 I StatistfCkt- btlten 298~ ;Januar 1964, str. 98'. 217 �U ovoj starosnoj grupi, 'kao i u iprethodmoj, strahovanje od 1 bollesti i nesrece ·U por<>dici je najizrazenije (42"/o). Menutim, ovde se prvi put pokazuje jasno i :zn.atno izra.Zeno strahovanje za •Hcno "<Jrav1je - 38,9°/o. Verovalmo da su to godine •ceilce poremecenog zdravlja. Ipaik 'je 'kaTa'kteristieno emo- ciona1no i materi'nsko ·reagovanje Zene koja strahovanje z~ zdravlje C1anova poro!dice iZiraZava viSe nego strahovanje. za UCno zdravUje. N a treCem •mestu dolazi -strahovanje od neu:::;peha dece Ill zivotu . .(Vodi (pl'il<>g- tabela 1•b). Opsta 'kara'kteril'ltika generacije IZena izmeilu 30 i 49 godina 1starosti 'koja se de>bija preko ilorazenlh Uenlh zelja i strahovanja, jeste njih·OfVa Skora iskljuCiva orijentisanost ka deci 1 zdravlju 'Clanova iporodice i sv-ome HOnoan zdravlju. Daikle, ne Zelja za drru.Stvenom afirtrn:acijmn i us;pehom, veC Zelje vezal!le. za njen poloZaj majke i domaCice su dominantne u ovoj starosnoj grupi. Viseik procenat .:astupljeniih Klomacica kao i\?:drzavanilll. lica u uzorku svakako da defomnilie dobijenu sli:I<u. c) Starosna grupa od 50 i vise godina - Zene obuhvacene ovom sta:rosnom grupom vaspitavane su u uslovhna meravnoprruvnog p<>lozaja .ilene u predratnoj Jugosla'Viji i one su podnele teskoce rata. Iz njihovih red01va {Ponik'le su jos u toku rata Zene r.wk:ovodioci, polit1Cki i drus-tveni radni'ci. FizioloSki one su pre.Sle fertilni period, a uglavno.m i radni qJeriod Zivota. Na ,prvom mestu, i u izrazito veCem !broju, ispitanice lzrazavaju zelju za licnim zd.Tavljem (48°/o: 34°/o: 30•/o). Zdravlje ·Clanova porodice je treCa izraZena Zelja po uCesta1osti 210/o. FizioloS.ke promene u organimnu uslovljavaju, s;vakako, smanjenje vitalnog lkapaciteta, poveCan jbfoj orbaljenja, te se to qdrazava u ,ovoj starosnoj grlllpi u z~lj'i za rzdravljem. Ovde se prvi put javlja .~a-Cajnije izraZena Zelja za boljim socijalnim osiguraniem- 14,4°/o. To se moglo oe"kivati" obzirom da .se radi a kategoriji lica sa liCnim prihodima, na osnovu licnili, a jos vis~. :pGTodii\nih penzija i drugih socijailnih davanja. Takode se posebno uoCava Zelja za IDtegracijom ne samo u porodicu, vee i u siru rodbinsku zajedni.cu (10'/o). iNajvise ispitanica OVe IStarO'Sile grupe zeJi da ima RiSe UOVCa (120/o). U t<>m lpogledu jedino najmlada staroona gru.pa im S€ pribli~uje. Ovi p<>daci navode nas na socioloSku anallzu T. Parsensa koji govori · o iz·alovanosti starih od dru:Stvene akt:irvnosti, cd dece koja osni'Vaju svoje porodice i psi!hiCikog osec~nja usamljen-O'sti. Starost !pOVlai!i- za sobom i smanjenje materi218 ja1Lnih :primanja, a rleca !Iledov·oljno ISihvataju svoje obaveze da to nadolro.ade.' Ako se neka od owh clmjenica moze primeniti na jugoslovenstke Zene ovre stwoSI!le grupe, onda je to donek!le olbjasnjenje odobijenih rezultata. Zelja za stan<>m i njegovom opremoin 71Il:atno je smanjena u odnosu na prethodne starosne grupe. Veravatno <llbog toga sto se smatra da je to pitanje ili: reSeno, Hi je sm.anjena nada u m.oguCnost za_dovoljavajuceg resenja. Jedlmo je jos velika zelja za srecn<>m budu<moo&u dece- 38"/o: 58°/o: 30°/o u na;ji!nla&•j starosncJj gru,pi. (V,idi prilog- talbela 1a). u pogledu strahovanja .rezultati su isti tkao i lkod zelja: boles! liena 48•/o, :J:>e>lest u ipOrodici 31°/o, l!lesreena starost 13°/o. Briga za decu izraZena je procentom od 11°/o, zna!Ci znatno niZe nego u IPtethodnoj :grUjpi, i strah ·Od nerodne gddine sa 7'/o. (V<idi prilog- tabela 1b). L~Cne ·Zelje, a jcrS viSe strahovanja, jugoslovemke Zooe sa preko 50 godina starosti karakteriBu 'ill kao gl'UIPU okupiranu b.rigoon o svom zdravlju i IStrahom od smrti, Zeljom za sigurn-oSCm i razbijanjem usamljenosti, pored .Zalja, inaCe karakteristtCnih. :za Zen'!J., lkoje se ·odnose na ;poradicu. !Rezultati .u lzvesnoj :m.eri iznenaduj;u, pogotovo a'ko se uzrne u 01bzir da se vlse .od polavine - 1'23 : 104 - ]spitamica ove starome grupe ,na~azi u doba starosti od 50 -do 59 godina, dakle -jos u Zivotnoj snazi, a pored .toga a!ko se ima u iVidu i poveCanje prose'Cinog trajarija Zivota, tprvenstveno ik.Oid Zene. , Pored iznetih zapa:Zamja o uticaju IStarosti na Zellje i strahovanja naSe Zene, Cini nam se da bi slika bila nepotpnna a rezu1tati donek'!e jednostrano tumaceni aiko se ne bi uzele u obzir joS neke Cinjenice. 2 · VeCilnru za,pOisJ.enilh Zena kod nas l~ine anlade g-eneracije. One :su se iSkolovale, Zive i .rade .u novim uslovima, pa je razumlljivo da rlru1<Jcije gledaju na svoj polozaj u ·amliitvu. !l;bog toga se i njihove zelje i strahovanja razllkuju Cld zelja i stra~ havanja Zena u d·ruge dve grupe. Izra.Zenije ~elje za stru:Cn1im oJWOsobljavanjem, uspehom u poS!u, z~poSJ.enjem, polboljsa,njem sta:n:darda, - ka:ko •je vee itanije istalknuto, to potvrduje, i:lko su Zelje ·za sre6nim po.rodiC:n.im Zivotom. do.sta mag·laSen~. Takode bi -billa jednostrano tuma~Citi da se interes Zena dve starije starosne g.rupe ograniiCava samo na Zelje o ![JOli'odici ;i 1 T. p a ~sons - l:lements pour une Sociologie de z•action- - A~ et -sexe dans la societe americaine - Paris, Libraire PLON, - str. 127. -2 Od ukupno _ zaposlenih u 1961. godini do 19 godina na Zene otpada '!11,6%, a od 20-24. godine 33,4%. - Stat. btlten 298, str, 32. . 219 �]i • l:itOO:om 2jdravlju, te da je Zena nezainteresovana za b'ilo Sto drugo StO nije ·vezano za njenu u1ogu u porodici i materins'ku funkciju. U svadrom slucajru radi se o Sl<>Zenosti pa.lozaja zene i 1 kao majlke, i o njenoj dulbokoj vezarr10sti ·iZa pordcUCni Zivot. Starije generacije Zena ·su vellilkim '<ielom nep~&mene i nisu ni za .Sta drugo ni osposobljerie neg-a .za lduZnosti koje obavljaju u poxodici, pa je i razurnljivo 'Sto se u tim okvirima !kreCu i 'lljilhove zelje i strahovanja. Sve to pdka0t1je da se pdlozaj starijih zena u mnogome razlikuje od <palozaja m!ad>h zena. * * * Sa:i:imam:j€1!ll <pajed1lnih moda~teta rprema tipoJ,ogiji na cetir.i osnovne gmpe dobijamo nesto iWlenjenu slllm. Tabela 3a. L!CNE. ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I STAROSTI ISPITANIKA Osnovna grupa lod 21-29g.]od 30-49g, ]od50g.ivise] Broj odgov.l /o Broj Iodgov.l 16,7 172 o o fo Broj 0 j odgov.[ fo Svega Broj I odgov, I 0 fo LiCna sreCa i zdiavlje (zdravlje, Skolovanje, razonoda i dr.) Zdravlje i sre· ca u porodici ( sreca i skolovanje dece, sreCan porod. Zivot zdravlje u porodid i dr.) Licni i por. ekon. polozaj ·(imati stan, po.. bolj san standard, zaposle· nje i dr.) Ostale zelje (mir, rodna godina) Svega 220 93 181 32,6 405 16,1 37,9 138 195 23,3 32,8 403 781 18,2 35,2 272 48,9 440 41,1 233 39,2 945 42,6 10 1,8 52 4,9 28 4,7 90 4,0 Zelje za pobolj~anjem Elkonomskog polozaja dominantne su kod sve tri starosne gmpe. Ze!je koje se o'dnose na lieni i porodirC:Ini ekonomski polo.Zaj ..su r-aznolike, pa iako je, us1ed ve!ikog spektra, ucestalost rpojedtnih modailiteta relativno mala, i[>ak .ti<palo,gija dade nffito d:mnenjenu sllk.u i podvJ;aCi prioritet zelja vezanih za ekonomski rpolozaj. Medutim, ka'ko je ana~iza usm.erena na uticaj star<>sne strukture, to podaci o tome koje se ~elje jacvljaju sa najvecom :lirelk>voocijom u pojedinoj osnovnoj gru;pi tipologije rpotvrituju ranije zakljuCke. U prvoj starosnoj grupi dominiraju Zelje vezane za stan, pobo!jiianje •standa:rda i za<paslenje (48°/o), zelja za &recan porodlcni zivot i ibuduenost dece (37,9"/o) najna.g>la.Senije su u drugoj starosnoj grupi, a u tre6oj Zelje koje •se acinose na saJmu ]ienOISt :isrpltan]koa (23,3°/o), u rpi'V<lilll redu na 1icno zdravlje. L1Cna strahovanja pokazuju, nasUiprot ~elja.ma, .najmanju. ueesta!ost u odnosu na !ieni i rporodieni ekonomski po~ozaj. Tabela 3b. LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I STAROSTI ISPITANIKA Iod 21-29 g.]:od 30-49 g. ]od50g. ivJ§e] Svega . Osnovna grupa LiCna nesreCa i bolest {bolest, nesreCa, starost i dr.) Bolest i nesreCa u porodioi {bolest, nesreCa dece, nesreCan porodiCni Zivot) Porodicni ekonom. poloZaj ( nizak standard, nedobijanje stana i dr.) Ostala straho- Broj odgov.l 0 · fo Broj I odgov.l o Broj o lo \ odgov.l fo Broj I odgov.l 556 100,0 1.069 100,0 594 100,0 2219 100,0 lo 80 24,5 146 23,5 140 38,6 366 27,9 147 45,1 290 46,5 113 31,1 550 41,9 46 14,1 63 10,1 32 8,8 141 10,8 2363 17,9 vanja (rat, nerodna godina d dr.} Bez strahovanja Svega o 51 15,6 2 0,7 326 100,0 114 18,2 1,7 10 623 100,0 71 19,5 1,5 2,0 19 7 363 100,0 1.312 100,0 221 �il Medusol>no rporedenje nameee zak1j,ucai<: da je stvarna teZnja :ka ·boljem sadr.Zina Zelja vezanih a:a e!konomski poloZaj, ddk se strahovanje ka gorem javlja u veoma maloj meri. Kod strahovanja su dominantna ana k·oja su •vezana za Zivot po.::. rodice i il>udu6nost dece. U :pogledu starosne stru!kture ova su strahovanja kara!kte<ristlCna za prve dve starosne grupe, dok treCu karakteriiSe strah od bolesti, Sto je u Skladu ISa ranij i.m analizama. 1 2. Op!itenarodne zelje i strahovanja Znacajne su raillke ikoje se jav'ljaju u henim eeljama i strail>ovamjima ]Xld uticajem starosne strukture. Medutim, ]Xlstav.Ija se pitanje da Ii starost ~utii!e u istoj meri 111a formiranje Zelja i strahovanja vezanih za druStvenu zadedn.1cu .. Analiza o,plitenarodmlh zelja jugoslovenske zene pokazuje da se pod uticajem starosti j-avijaju razlik.e u crnanjoj meri i one se ogledaju pre svega u relativnoj ·ucestalosti. Izrwzitije se javljaju sledece zelje: pol>oljsan standard, zivot i z:dra'V'lje predsedni!ka Tita, raz-voj socija!i?Jma, -ra:zwoj indust.rije 'i poboljSanje uslova stanovanja. . 2e1j_a za viSim Zivotnim standardom izrazito dominira se u sve tri rstarosne grupe. 'P.ri tome treba tmati na umu da ne radio IStandardu ispitan1ka, vee ICitave rlruStvene.zajedllice. Ova zelja .pokazuje da su jugoslovemike zene prihvatile.apstu pOlitilt!ku ten!denciju naSe zemlje da se oocijaUzam gradi n,e samo rz.:a bUdul:nost ,nego i .za da:na1~nje:g tCoveka -:- uCesnikci. izgr~dnje. Naime, cine shvataj'u <da je poviSenje opsteg stan- darda neJXlsredan uslov povise<nja i njihovog Henog standarda i dbratno. Najmlada starosna grupa jugoslorvenSlcih ·zena - od 21 do 29 godi.na - lzrazava pre svega IZelje za razvoj industrije - 25°/o, saQbraCaja, rza.moguCnost 'Sireg O!~~ovanja i postOjanje •viSe \Skala, 01:a bo]ju 2>dravstvenu Slml>u, elt!ktrifikaciju -sella, dakle ·zelje vezane za napredaik l da'lji ra2vita'k 01:emlje. Po ;procentu uCestal()ISti ova grupa se 1stiCe. i sa onim Zeljama 222 koje su dominantne u drugim starosnim grlJlPanna, razvoj socijalizma, zivot i zdravlje predsednika Tita i polboljsanje c;pstlh uslova stamcivanja. Sve to p()kazuje dlnamlzam najmlade generacije i njenu· angaZovarnost u o:pStem i' privredn.om razvoju ·zemlje. (Vldi .prilog- tabela 1c). Dok najmlada staroSilla grupa iznosi Zelju za razvojem industrije o.dmah iza Zelje tza poboljSarnj.mn stan:dar.da, to se kod .zena lzmedu 30 i 49 godina starosti ta !Ze'lja jav:lja kao Cetvrta, au najstarijoj grupi •kao treCa po IProcentu uCesta'losti. P<lbolj'ilanje opiltih uslova stanovanja jav]ja se !kod svlh grupa te'k na petom mestu, a~li v11dno opada sa godinama starosti ~ 19,8"/o: 17,!1'/o: 10"/o. Inace uporedna anaNza pet najviile izrazenih ze<lja pok<tzuje da njihova ucesto:lost opada ulko;!iko godine .starosti rastu. Ova pojava se mogla ocekivati lkod najstm.ije grupe Zena, s ob!Zirom na povlarCenje iz 'dlruStvene aDJga.Zovanosti. Medutim., i:.zvesno opadanje u sredn}oj siaro.&lloj grupi p.rema najmiadoj, mDZemo tumarCiti samo kao ilmaziti uticaj kojli na tu gru.tpu 1ma uloga -Zene -kao majke i njen_e oba~Veze u po!'1odici, a ne beZanje od o:p.St:iib. problema. To se mOiZe tvrditi, tim pre, Sto su .razl'iik:e izmedu srednje i naj-:mlade grupe u opstenamdmim zeljama mlnimailne. Pored op.StenaJrodnih Zelj a vezan'fu za naSu dr.uStVenu zajednicu, jarvllja ISe posebno naglaSena .Zelja rza mirom. Oko 29'0/o ispitanica izraJZava ovu Zelju. Pri tome se_ ne uotCavaju nika!kve bitne raiZJlillre 1 izmedJU po:iedin'ih starosnih g,rupa. ·Istovremeno ~asnovno strahovanje, lkoje je uosta~lorn i jedino uoCljivo, jeste strarh od .rata, \koji se kreCe u ISVim starosnfun grupama oko 80"/o. Dalkle, kada se radi o ugrozenosti same egzistencije, 1kalko ispitanika i 1Clanova njihoviih porodica ta'ko i druS'tvene IZajedlnice, onda se ibritSu ra!Zlli!ke ru go.dinama starosti. Stra;hovanje od elementrurnih nepogoda pred l<ojima lju<li oseCaju 111emDC, jarvlja se na rdrugom ·mestu po uCestalo:sti j raste godinama starosti. (Vidi prllog - t"bela 1d). sa Grupisanjem opStenarodmih zelja po ti{p<>log·iji do1bijamo sledeee rezultate: 223 �Tabela 3d. Tabela 3c OPSTENARODNA ·STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I STAROSTI ISPITANIKA OPSTENACRODNE ZELJE PRElMA TIPU ODGOVOM I STAROSTI ISPITANIKA Osnovna grupa ·---- ~ _<:Jd 21-29 g.j od 30-49 g.jod50g.ivise/ I B•oi odgov. I % o Iodgov. I Broj % o Svega Iodgov. I to Iodgov. I " B•oJ B•oj 01 I OJ Svega Iodgov. I '/o· Iodgov. I w Iodgov. I "' to Broj Broj Broj ------'-''~dgov. 19,3 razvitka socijalizma (nesloga, smrt 38 Tita, povratak starog reZima itd.) 12,7 56 12,4 26 9,2 120 12,5 Bezbednost zemlje 149 (rat, okupacija itd.) 87 18,9 182 20,6 76 17,1 345 67,4 309 68,5 186 65,5 644 67,4 Elementarne nepogode 28 12,7 66 14,6 56 19,7 150 15,7 6 2,7 20 4,5 16 5,6 42 4,4 naroda Jugoslaslavije i dr.) Privredni razvoj .zemlje (razvoj industrije, saobraCaja, 131 ekonom. stabilnost, nac. prosperitet i dr.) Zivotni standard gradana (poboljsanje standarda, bolji 170 stamb. uslovi, zaposlenost i dr.) 28,4 250 28,2 135 30,4 516 28,8 Bez strahovanja Svega 36,9 306 34,5 146 32,9 622 34,7 Razvoj prosvete i zdravstvo 24 5;2 38 4,3 23 5,2 85 4,7 Mir 49 10,6 110 12,4 64 14,4 223 12,5 461 100,0 886 100,0 444 100,0 1.791 100,0 Ovo grupisanje ne otkriva nam nove tendencije. Na prvom mestu stoje zelje vezane za opgte pOibOilj!lanje zivotnog standarda. Prema. tipologiji opi!tenarodna · strah<>vanja pruzaju sledecu s!lku: 224 I Broj 0 to UgroZavanje Tita, jeilinstvo Svega od 21-29g.J od 30-49 g.jod50g.ivise/ JO Opsti razvoj socijalizma (razvoj socijal., zdravlje i Zivot Osnovna grupa 221 100,0 451 100,0 284 100,0 956 100,0 I <>vde se rat jaV1lja kao osnovno strahovanje. Strahovanje od elementavnih nepogoda Taste sa go:dinaana zivota. Strab ad ugrozavanja socij&listicklo.g ![loretka <>pada sa staroscu. Licne i opstenarodne ze!je jug<>slovengklh .zena povezuju se u prvom redu na planu Zivotnog IStandarda. Preovladuje svest o tome da u uslovima viso'kog opstedruiStven<>g standwda postoj'i m'Olg'UICnost pOviSenQ,a i lfuCnog i p.orodiOn.og ,~tan­ davda. To se is to odnosi i na uslove stanOIVanj a. Pose<bno je uoCljivo da !POvezivanje lrenih sa op5t!ld1'4• Stveniana interesima dolazi do- iZ.raZaja u tome ,Sto su nek~ zellje na ljenom plan.u povezane i uslovljene sa zeljaana opste; narodnog kar~ktera: zelja za zdrav!jem sa organizacijoni balje zdravstvene slliZbe, zelja za iikolovanjem ~a mo.gueno!l&u sireg obrazovanja i poveewnja broja iikola i sl. 15 ?.:eije i strahovanja naroda .rugoslavije �3. Po!ozaj na lestvici a) Proc.ena . polo~aja ispltanika n,a, . lestvici Pr~cena p()lozaja za proslost rkao 'i za ~adalmjost ne pokazuje vei:e razlike meau st.,rosni'm grupama zena. Kako se vidi na grafickom prlkazu, .Zene su p,rocenile- svoj ·.polo.Zaj u proMosti pre~a starosn:irm. g-rrupama .sa 4;2, 4,3, 4,4 znaCi raspon od- 0;2 od staro.911e grupe 21--'-29 ·godil!la do stanoSI!le grupe od 50 i viSe godi.na. -= . 21 ·-BuduCriost SadaSnjost Proilost 3.1 I 29 god • ·7.3 I 5.2 11.0 4.2 30 • 49 SodaSr.jost 2-61 5;0 11.9 lo .7 4.3 50 Budu_Cnosf 4.8 viSe god. 5,9 $odaSnjo_sf. ·. god,;_ 6,9 BuduCnost Proi:Jost I 2.1 1-SI 11.1 0 2 I lo.4 · 4.4 ProSiest I 3 d 5 6 7 8 9 10 Ra?Jlilka u proceni po1ozaja . u sadailnjosti i.znooi 0,4 u korist najlll'laae st~rosne grupe. N arocito je naglasena razlika u odnosu na budui:nost i honosl 1,4 u korist Jiajmladih. To nam d<>sno g<>vW:i da -~a n.,jviiie optirn!izma <>Va starosna grupa gleda:. na buducnost, procenjujuci svoj ;polozaj na lestvici sa .7,3, dok drtlge dve star<>sne gru.pe svoj ;pol<>*;aj procenjuju sa 6,9, <idin~o 5,9. .· . . · .. A!ko. up<>reclimo k!!ko su poje<iine gvupe zena procenile svoj polo.Zaj u proSlosti, tada se ¥idoi da je, ialko sa nematnom 226 razlilkom, starosna grupa od 50 i VJJSe godina svoj polozaj proceni1a najviSe (4,4), a starosna grupa od 21 do 29 godina najniZe (4,2). Medutlm, poJozaj J)ajm~ade star<>sne grupe u $adaSnjosti, a naroCito u :buduCnosti,' je ·.viSi o<Lpolo.Zaja druge dve starosne grllpe. . · A:lw posmatr.amo pOisebno pojedine ·starosne grupe, on• da je interesantno uoCiti interval u kome se k·reCe !procena po..;. Iozaja. Taj interval je opet najizrazeniji .u gru;pi od 21 do 29 godina i i.znosi 3,1, u grupi od 30 do 49 iznosi ·2,6, kldk u naj• starijoj starosnqj grupi zena lzln.ooi 1,5. Pooinatra,jubi sbr<>St u ovom slu~aju !karo &Hac llooja utice na oore<'livarije pol<>Za:ja na lestvici, virdi se :Ioo!'i!ko godil!le starosti rdeluju da sa v1'le Hi. mall1ie nada i <Jceklv.anja neka starroo.na g.ruiPa gleda na.sV'qj pojozad kako u pr<>Slosti talko i u saJda!Snilosti i buducnoshl. . ·2elirmo li oceniti optimizam, odnosno pesirmizam, g1eda~ juci dinamicki periold od 10 godina, tada opet vildimo uporeaujuci proslost - sadai!nj<>st, da je najjace wr.Zen optimizam u starosnod grupi od 21-29 go,d!ina sa 62,5°/o '58,6°/o, odnos• ilo 48,90/o u Sledecim starosnim gru;pama. · Qptimizam izra• zen paredenJem sada5njost - lbuducnoot jail je izra>Zitijd i iznosi 88,6, odnosno 80,9°/o ru prve dve starosn:e:'grupe, dok U: grupi ad 50 i 'ViSe godilna sam·O neSto viSe Od. polovi:ne Zena; 54,1°/o gleda sa Ojptimlzmom u buducnoot. · Procent~ !koji ilzraZavaju pesimizam ikada se u;Pore'di pro• Slo·st - sadaSnjost su priblifui u svi·m starosnim gru:pama Ze..o na - 23,9°/o, 21,8°/o, 28,4°/o, ali je raz]]ka vrlo uoCljiva kad~ se uporedi kako pojedine rstarosne grupe zena,gledaju na huJ ducnost. Dok u starosnoj grupi od 21 - .29 godinil m:tosi 3,40/oi u grupi od 30-49 godina 6,2%, taj se p.rocenat pBlljJ>na 21°/~ u .starosnoj grupi od 50 i viSe godina. Ako se imaju u vidu liCne Zelje, kao i strahovanja koja su izrazile ·zene od 50 i ·viSe' godi.na, t11da se m<>ze i oil:Jj rusnitti zb og <:ega .ovo1iki p;rocenaJ~ zena sa pesimlzmom gleda na buducnost (21°/o), rli pak ne vldj nikakvu promenu u odnoou na buduooost (20,1°/o stagnira), Smatmmo da ,se tu mogu naci ! raz~O?li Jmji uti.cu da je .optimi~am veCi lkod mladih Zena, a da je ,pesini1'Zam. u odnosu na· Pros:tost, a naro'Cito u otllnosu na budu6nost, najvi;Se iZi-ci:~en u. &tar<Jisnoj grupi Qd 50 i vi\Se g;<>diina. (VDdi gtaiikon 4). · b) Procena poloZaja drUstvene zajednice na _lestv~c_i - .U Oceni IPOlo.Zaja druStvene zajednice posnlatrari.e star'Osne glrUiPe' ,. 227 �Grafikon 4 MERENJE OPTIMIZMA A. LiCni poloiaj ispitanika u sadoSnjosti uporedjen sa poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema starosti se gotovo uopste ne r<rlllikuju. Sve ·starosne grupe polaze od ;stog niv<>a u proolo<sti - 4,8, a za sadasnjost, najmlada starosna g·rupa daje najviSu .procenu. Istovremeno za buducnost taJ!ovu proceilU daje srednja starosna grU[Ja. 21 BuduCnost % proSiest • sodoSnjost sodainjost • buduCnost Sada.Snjost 3.8 Proilost Budui:nost Sada~njost Proilost 4.0 I I . 11.7 6.9 12.1 4.8 30 . 49 50 3.5, 8.8 6. 9 12- 1 11.9 4.8 i viSe god. 11.8 6.5 11.7 4.8 ProS lost 40 god • 8.3 Budui:nost SadoSnjost I I I 8.6 50 60 29 god .. 0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 30 20 10 0 god. 20-29 30- 49 50 i viSe. 20· 29 ~ u us pen~~ u padu ~ stognjro - - - bez odgovora 30· 49 SO i vii a PosmatrajuCi izraZeni optimizam, odnosno .,pes1mizam, u odnosu na drUStvenu zajednicu, uoCavaju ·se mnogo manje razlike med:u pojedinim starosnim. grupama, iako pdk.azuju istu tendenciju ·kao i kdd procene optim'izma, stagnacije, odnosno peslinni·~a u odnosu na HCnost. Na,jveCi .aptim.izam ·tzrazila je sta•rosna •grupa zena od 20 - 29 g<>dina u odnosu na buducnost 92,0°/o a na:jveCi pesilmizatm opet u odnosu na lbuducnost sua•rosna gru,pa <>d 50 ; vise godina - 3,5°/o. Ovakv·o gledanje na razvoj opstenarodne zajednice svakako <>drazava utica:j Mne situadlile i'1¢tan:i'ka. (V'idi grafillron 5). 229 228 �~~~~-~..:,..:'"·' ".·· MERHUE ·OPTIMIZMA Grafikori 5 B. Poloia.... ru st vene .·tajedniCe ·u sodciSniosti uporedjen ·. · • d 1 sa polozalem u proslosti i buduCnosti prema s t arosh. proS lost· sodoSnjost- sad~Sniost • buduCnost 20 0 god.- 20· 29 30~49 ~ 50·i· viSe u .usponu I8QQ} stagnira 20-29 ~- ~ ~adu - - bez- odgovora 30-49 SOi viSe • • • Starenje i starost imaju individualan omacaj, a1i starenje i starost su svakalko i drustveni problem, i antropolollki znaCaj 1starosti se ne maZe potcenjivati. Godine starosti se odraZavaju na Zivotni ci'klus .Zene 1kako u od!ll:osu na njene bioloske funkcije, talko i u odnosu na njene drui\tvene J!unlkcije. Zbog svega toga se moraju uzeti u obz;r godine starosti lkao Cinillac ·koji: utiCe na Zelje i strahovanja i na stvaranje razlika medu nj'ima. Te xazllke su yidne na li~Oiffi planu a pokazuju generacijsk~ _ razUke, Q.ok one postoj.f?, ~i m!Ulje uoCljivo, i na orpstenarodnom planu. · �V. UTICAJ BRACNE STRUKTURE NA ZELJE I STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI Opsti rezult~ti uticaja staJrosne ~trulklure na zelje ; strahov:'"'U.a ;pdka:zah 811 da su generacije :kna bmedu 30 i 49 godma usmerene ka porodici, a posebno ika sreCi i lbuduOnosti dec:..Pretpos:av'lj~ se da je na ovako iz·ra2ene zelje uticao braonr status zene 1 sa tim povezana njena u1oga ·majke i njene. obaveze u poradici. Otuda se moglo o~ekivati da ce utical bracne str,uikture ovo i potvrditi. . .. Po_ro~ica kao osnovna primarna dru~tvena grupa ima vebk~. utlcaJ_ na .~races so_cijalizacije liCnosti svojih ,Clanova, na o~:likov:anJe nJi!hovog IS'ltStema vrednost!i, na obim i ikval.irtet uJilrov.rh port~"ba, pa prema tome i na nj1h01Ve zelje ; strahov:-nJa .. Zem .u .1Por~dici ~rlp~da .P<>selma dl'UStvena uloga; drustven1 po!?zaJ kOJl se 1stonJ'sk1 menjao. Medutim, s obzir~ na razl:trc:te tlpove ;parodic a, pored opSteg polo.Zaj a Zene u ~J 1Jllla, sv_a~. .a zena zauzima i poseban polo.Zaj u sk.ladu sa woJOID sp~cif>cnom ule>gom. Polozaj supruge stare3lne doanacirn~tva JOS uve~ ~e razlikuje ad polozaja suahe, a pole>zaj udate cer~e {)d. poio:aJ_a neudate. . i sl. lstovremeno i van porodice ?r~stven1 !P'~lozaJ neudat.e zene uoCljivo se razHkuje od poloZ8J a wdate . . zene. Ta razfika je •llllnogo veCa Wmedu .ud.rovice i razved~e zene. Ra7Jvedena Zena, »ra·spuStenica«, pod uticajem ~a.~adnih shvatanja i dbiCaja, ob1Cno je u 'llfWov·oljnijem poloz.ao.u. u '?~o~ lila ostale Zene. Sve to ne.o.:w.omo .uti-Ce da se razhkuJ.U zelJe 1 strahavanja zena zavisno ad njihovog ,braenog stanJa. • Brwena. struktura ce takode uticati na .zelje ; strahovanja ~ene ,g. o~z1ram .:na njihavu prirQdnu teZ:nju ka mmterinstvu l ·P~st?Jece shvatanje ida se ono mo.Ze ostvariti samo .u okviru bracnih odnosa. 1 232 Bralk na razllcitu socijalnu funkcrju u zivotu muskarca i IZene. Vartika\lm.a rpokretljivost zena se cesce ostvaruje putem braka, ·te i u tom pogledu brak ima veci znaeaj za zene nego za muskarce.' Prema braenoj strukturi zene se diferenciraju na sledeei nai!in: 20°/o neudatih, 64°/o udatih, 14°/o udovica i 2°/o ra2lVedenih ·zena.' Uticaj starosti kao pokazatelja z<ilja i strahovanja moramo posmatrati usiko povazano sa braCn1im stanjem, jer •Se u odredenim godilnama starosti naj3 CeSCe !StU[>a u brak, .a sa staroSCu raste i broJ 1U!dovica. No ipak, u ovom de1u rada nastojaCe se da se analizira samo delovanje bracne strukture na zelje i strahovanja. 1. LiCne Zelje i strahovanja a) Neudate zene -- TE'Znja za udajom j ZaJSnlvanjem srecnog porodicnog zivdta je izrazito domirnantna zelja neudatlh zena i javilja .<e sa 56,9"/o. Karakteristieno je da se ova zelja. javlja i kod naj-mlade starosne wrupe sa naj1veCom uCesta1loSCu. J os uvek slabiji ekonoanslki [pO!ozaj, lkao i posebna emocionalna i psihtCka konstitucija ,cine da Zene, uopSte uzevSi, mno-·· go vi'Se teZe braku nego muSkarci, te se ovi rezultati time i obj..Snjavaju. Zelja za stanom je sledeca zelja i kod neudatih. z!ma kao i kod naj!t11lade generacije. Ali, dok najmlada sta-, rosna g.rUlpa Zelj.u za o.premom •stall'la izra.Zava sa 35°/o, to se· ona kod neud<>tih zooa javlja samo sa procentom Cld 15°/o. ZnaCi, sta~n je us1ov stuparnja u ibrak, a nj,egova oprema joS je uv>ro<: dalj•i dlj. K<>d neudatlh zooa, u odnosu na druge grupe prema braCm.oon :strunjlu, :postoji najv1Se 1izra..2:ena Zelja za P~Diholj-­ sanjem standarda. Preko cetvrtirne ov<ih .Zooa izratava tu zelju,. ddk u .ostaliJm grupaana ona ue prelazi 20°I o. . 1 Vidi opSirnlje (:Ianke d r V. Mil i C a - SklapanJ~ i razvod brak:a prema zanimanju - Statisti~ka revija, 1957/1 i Sklapanje i razvod brakaprema Skolskoj spremi - Sociologija, 1959/1, str. 68, 73, 80. 2 statlsttCki btlten br. 298, januar 1964. g. str. 93. Ovi podaci na falost, nisu uporedivi sa s:trukturom uzorka zbog toga ~to on obuhvata sarno Zene starije ad 21 godine, te je prirodno da je procenat udatlh Zena veCi u odnmm_ na neudate. 3 Kod nas prose~na starost muZa prilikom stupanja u brak iznosi. 26-27 godina, a prose.Cna starost Zene 23-24 god:ine. D. B r e z n i k, Demogratska statistika II, ltr. 91. 0. B uriC iznosi da su ·~ 1961. g. p~osect izno~ sili za muZa 25,4 god:ine, a za Zenu 22,4 godine. Godme stupama u brak t.-. rlini brakovt u Jugoslaviji - Sociologija l-2, 1963 g,, str. 83. �_ Neudate_ ~ene teZe zaposlenju, struCnom usavrSavanju i u~ehu u poslu, iito je ocigledna posledica zelje za elkonomskmn ~~ostalnoSCu i sh,rvatanja da je 'Zaposlenje neminovan i nor- malan put Zene u ISavremenom 1 drtWtvu, ikao i shvatanja da ~~a~.. i matednstvo, kao usl'()!Vi njihove UCne sreCe, nisu do-. nim ocinosillna; Svalko jeldn,ostrano tmnaCenje rezult~ta, mnat-i raJmo,.lbiao bi [pQgr<lSno. MC>Zda odgovor treba da bude u pri" hvatam:jru olba uticaja- ikoa'ko matermstva, taka ijo8nedovoljne raWlopravnosti Zene u okviru por;Odilce. 1Kod uda:tih .Zena :izgle.:.. da da je sukcJb izmedu duznosti majke i domacice i aba'Veza vd!Jm da obezbede njen pol<>Zaj. (Vidi :prilog - tabela 2a). .Zanim'lj.icvo je da neuldwte Zelle lzrai1acvadn.i. p0.sebno ;strahovanje od bolesti, i to !Vcilie neg.o udate iii udOIVice. Dok naj-· zapOO'lene Zene, .sukoba !karaikter1stiCnog za .savremena dr~Stvo; re.Sen u korist Zenine prirodne funkcije, kada se to _ ocenjuje prema lzraZenfun 1Zelja-ma. Nisk.a 'kvalifikaciona Btrulktura :Zena <>d 30°/o, do.tle se neudate i-:ene jlacv!j,;ju sa ueesta10'scu ·od 48%. pre:p.reka njihovorp. zaposlenju, pa prema tome nije moglo doCi do rlelje vezane za liCnu druStvenu afirrma~iju. (Vi'di pr.iilogj liko za ocuvanje telesnog zdravlja, kollko izr.Zava zelju da slrubo zdrOJ'Vlje ne •b1>de .prepreka ostvarEmju o·cekivanih ci.. ljeva. Jedna cetvrtina neuldatih zena, :. takode 1 udati!h .; u<:k,vica, kao i u- prethodndj 'struktur.i, ISmatra rat !k:ao jednu o:d vellkih nesreca. (Vldi prilog - tabela 2b). b) Udate iiene '--Analiza rezultruta zelja i strahovanja udatih zena .pruza sliku priblimo istu <>noj lkoju su d&Jle srednje generacije zena, tj. zene <>d 30-49 godina. To je samo dokaz vise o slicnom delovanju starosne i brai\ne strukture. Polo- !<>bela 2a). Strahovam:ja su supro<tna izr.Zenim zeljama. Kod udatih Zcma strahov:anjje od :bo1€-sti Ill par:odlici stoji -na prVIO!tn mes..: tu sa 41, 7°/o i znatno vise nego lkod ootali!h grupa l:>raene strukture. :Pored strahovanja od 1i!Cne bolesti, .strahovanja.za neus- miLada starosna grt~pa .izra.Zava o.vo strahovanje s·a <UCesta:lo:SCu Zato se moZe ~pretpostaviti Qa ovo strahovanje nije vezano ·to- villla 'Zena Zeli_ na p:rrvom mestu sreCu dece, a :zatim slede Zelje za •struoom, rr]egovmn <>premmn i [>Oibo}jsanjem stam<larda. ~:ecan .pOorodiCni. Zivot i ~dr..avlje u porodici, e:a koje se izja..l;:- nJava oko cetvxtma udat1h zena, •zadkruzuje ovu sliku. Pokusa~ objasnjenja ovih podata:ka vee je dat pri ta!Zmatranju utica~· •!~"'"'.:e ~trukture. ljp&Jk, oVIde se u o8trijem vidu pokahcne .zelJe vezane sa ldecu, dom 1 porodicu. Udate Zene i :Udovice z~a~·o manje izra2ava}u Zelju za zaa)O's1enjem, a teZnJa za IStr.uiCrum usav.rSavanjem i uspehoon u 1poslu je skoro beznacajna. Sve ih 1Jo ,oetgledno vazlilkuje od neudati!h i razvedenih Zena. P-ored Cinjenica navedenih u •ramnatranju uticaja ZUJU starome IStrokture, ipak se posta.vlja p'ltanje da 1i je ovakvo p~nasanje udatih zena samo rezullat njeni!h antr<11polo8kih osobina vezanih za materin'Stvo i. porodicu, shvaCen-u u hi-olo·Skmn. smis_lu! iii je ~aprotiv to izraz jdS uvek stvar.ne nerrovnopravnos!I zene llmJa se pre scvega i9poljava u porodlcnim odno- uopSte, a ,posebno starljih, javlja se kao posel:ma dbjelktivna peh dece i nesteCan porod~Cni Zi-vot javljaju se sa. 'ZllaJCajnom. ucestalo8eu. (Vi<li prilog, tabela 2b). c) Udovice - IzraZene Zelje udovi:ca pdkaz.uju Ida se one pona.Saju fstO lkao i udate Zene. I ovde -dolazi do 'izraZaja 'delovanje starosne i 'braCne strukture. SreCa i 'bUdUlCnoot dece i ovde se pojavljuje kap primanna .Zelja. Sadrzaj i Tede~sled zelja je lsti kao i kod udatih ·zena. Posei>no je i21l"azenazelja za llcnim zdravljem - 44°/o. Zelia sa lbdljim socija!lnim osiguranjem- 21'/o po >cemu se razllkuju ·od ostalih grupa braene strulkture, a . i~ednaiCujiU u zeljaana sa zenama u na(jstartjoj stamsnoj grupi. - Za_ 1razlitku od ud-atih r.Zena, pored inaCe uaCljivih sli!On,O'sti, kod udovica ni'je znatnije izra.Zena Zelja za sreCnim pO'rodi'C- n1im Zivotom, ni'li. za opremom slana. (Vldi {Prilog, talbela 2a). Stra:hovamje nosi ~peCat godina -lbo1eSt, Sanrt, 43°/o, a javlja se i strahovanje pred >nesrecn<liil staroscu. (Vldi prilog, tabela !lib). d) Razvedene Zene - J.zvesne slifuos'tl se ,uo'Cavaju i:zm.ed:u sima. Pri tome 1mam·o u vi'du da .u okViru por-o'dice joS postoji udatih zena i udovica, s jedne strane, ti neudatih i razvedenih Zena, 1s druge :strane. Prir_odno, za orazli'ku ·w- ih.etLdatih, ra-zvedene Zene izra·Zavaju Ze1ju za sre6om i lbu;du-CnOISCu dece - 35,50/o. ntwravnosti.-Zene, 'kalko u svim druStvenihn, taka .i u porodiC- adna:sa :ko'j1i su !S'tV311".l'10 IVeC po:1lpiu,ino. raJSkinuti. Pr.i "tom !Situaci'ja razv~ene Zene je mnogo teZa 00. situacij~ nj_enog ran1ijeg sukoh k011Ze<rvativnog ~hvatanja uloge zene i njene e'konomske z~visno~ti od mu.Za sa progresivnim IShvatanjem 'Stva.Tne -rav2;l~t. Razvad braJka je n"kada ;samo formalni prektd lbracnth. 235 �braenog druga. To se rposebno od:nosi na zenu lkoja je stupHa u obrllk sa z"slaTelim shvatamjima da u bralku i porodici nade ne samo svoj drustveni :polozaj, vee ·; ek·<>nomsko obe2Jbedenje. Rarzvod<JI!Jl Oljen ma'letijaJJni pC>loZaj ipiOStaje osnOV!Ili zivotnl problem. Na ovo navode rezultaJti ankete. Sa wlo visakim procentom (58°/o) razvedene zene ]zrazavaju ze!ju za stanom. Postavlja se pitanje da .Ji je stambeni problem bio Uelrok dezintegracije porodice, IIi je Zena, uprkos ~postojeC:iim za- Tabeia 4a LIGNE ZElLJEl f'RElMA TIPU ODGOVORA I BRACNUM STANJU ISPI'DATNI~A konskirrn 1propisima, razvodom ostala bez stana. Uz to, moZda, deluje isti faktor kao i kod neudatih zena, tj. da tt'eSenjem stambenog rpitanja ol"k>iaju rponovno z"snivanje bracne 2lajed:nice. Tome u prilqg gov.ori i druga po redu izra!':ena zelj a, Zelj a za .udaj-run, tj. ·za sreCnim porodiJCnim Zivotom 42"/o. Elkonomskli prep>LllStena samQj seib], razvedena zena izraZa:v:a Zelje vezane za poholjSan Ziv.otni stallldard, za srta:lam po- sao, us,peh u njemu, rza dalje skolsko obrazovanje i strucno usavr.Savanje. Strahovanja tSU, joS viSe nego lk:od neudatiih Zena, izraZena u btt'izi za licno roravlje. N esto vise od polovine ·razvedenih Zena strahovanje od 1bolesti iznosi na prvoon mestu. Ovako izrazito strahovanje za liCno 2dravlje, za ra:zlilku od udatih i udovic...a, a joS nag1aSenije -nego kod neudatih :Zena, narvodi na pretpostavku da bi narusavanje zdra'V'lja omelo tel>nju za novim ~ivoiln.im putevilma 'i ug.rozilo egzistenciju. U :pogledu strahovanja razvedene ·zene poikazuju jos neke karakteristilke. Strahovanje od nezaposlenosti lzr.ZeiiTije je nego kod druglh grupa, a neus,peh dece se, takode u oono.su na odruge grupe braJCne st:rtiJkture, jav1jr~ :sa Vte6o.rn ruC.estaloScu (29"/o: 230fo kod udovica i 16,70fo ke>d udatih zena). Ovi podaci su jos jedan dokaz ne samo o materijalnoj nego i o opStoj 'druStvenoj sigurnosti Uwju za ·Zenu ittna po.rotiica, ka-o i o mnol.@o teZem po1oiajlu razved€illre Zene u vaspitrunju i Skolovanju dece. LiCna sreCa i zdravlje (zdravlje, skolovanje, razonoda i dr.) Zdravlje i sreCa u porodici . ( sreCa i Skolovan]e dece, sreCan porodiCni Zivot, zdravlje u Broj .,. 51 14 403 odgovora 45 293 21,2 17,4 21,0 17,7 Broj 79 27 781 odgovora 60 612 28,3 36,4 32,5 34,2 'io porodici) UCilli i porodiCni ekonom. poloZaj (poboljsan standard, irnati stan, zaposle~ nje i dr.) Broj odgovora 101 704 102 37 945 'io 47,7 41,9 42,0 46,8 Ostale zelje ( mir, rodna godina) odgovora 'io Svega Broj 11 1 90 6 72 2,8 4,3 4,5 1,3 Broj odgovora 212 1681 243 79 2219 'io 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Rezultati opo'kazuju slicne uticaje braJenog 'St~ja. ~ starosne stmkture. Zelje ekonoonSkog karaklera se !aV'lJa!;' -~a najveCom UlCestaloSCu. Neu'date i razvedene Zene ih naJICesce i:znose. Ze~j-e vezatle za potr:od!iou nalaze se na :CJ;rill!g_om ~estu, a najviBe ilh ,ilzf,a!Zavaju udate Zene. ~eu,date 1 udO!Vlce. v~e ~ Zanimljivo je da je strahovanje od rata •znatno •manje lZrazeno .kod razvedenih zena. Verovatno 21bog toga sto je raz- zauzete ,problerrrima vezan:iun ·za svoJU rhCnost od udatih vedenih Zena. vedena ·Zena ·Ok_upirana viSe od drugih svakodnevnim IZivotnim problemima i ..sqpstvenim druStveniJm tpo.lo.Zajem, !kao S.to su to v;ec ilzneti rezult"ti poik!Wali. (Vtdi piiilog, bbela 2b). Liena strahovanja prema tipu odgovora su _1alkode ll!icna kao i 'kod ·starosne strulkture. Strahe>vrun]a ikoJa se odnose na porodicu javljaju se na prvom mestu. Ona posebl_>o ~ar~k­ . terisu udate zene. Strahovanja u odnosu na samog_ ts,pttanika druga su po redu i naj•cesce ih i2nose razvedene zene. Stra- L;cne zelje prema usvojen<Jj tilpologiji :daju sledeeu sliku: 236 1 raz.. 237:, �hovanja. tkoja se odnose na pogorsan·e ekonomslk ...•.. su relatrvno mala, verovatno zato iit0 J t .. og ?olozaJa bilnost ekon<>mSk<>g sipos 0 Jl !POVerenJe u sta·"""ema. Tabela 4b struko prennrufuje ostale qpStena;r<><:lJne zelje. Sledece zelje, ko;je se podjednako javiljaju u svim grupama .braene strukture, adnose· se na razvoj socijaliznia i dug. ·Zi~Vot i · -zdravlje. predsednilka Tita. Posle izrazenih zelja za b<>ljim zivotom graaana i ocuvanjem i razvojem dru5tvenog ureaenja, Slede zelje lkoje se oldnose na priivredn.i .r-azvqj- zem'tje, a u prvom redu na razvorl industrije. Neudate Zene izraZavaju ;Zelju za ra:zvojem indusbrije lkao drugu po u:edu. Zelja za razvojeun po•Jjoprivrede se dosta retlko javlja. Kada se ,uzme u <Jibzir da je uzm!koon obuhvaceno oko 18'/o seljauki, aida oko 50°/o domacica u uzorku Zivi na selu, tada se to· mOZe objasniti sarn.o njihovom tOOnjom za mijentacijom ka delatnosti u i111dustriji. Interesantno je da ISe ne izraZa'Vaju posebne :Zelje za razvojem ldr;ugih p:ii-. vrednih grana i uslumih delatnosti. Razvedene Zene ne izraZavaju Zelju sam.o za -reSenjem lli'mog stambenog problema, vee to rpostavljaju i kao osnovnt problem drustvene zajedotice (32'/o). Ova se zelja kod ostailih brailnih strwktura javlja dvarput marije. Takoae se opaza iz~ vesna korelacija izmeau Qiilnih i op.Stenarodnih zelja posnia~ tranih u odnosu na lbraeno .stanje. Tefuja za zarpoS!enjem neu". datih javlj a se k"o tcim,j•a za punom zaposlenoiieu u n!!Senn dru.Stvu. Kod razvedenih je to slucaj sa stambenim rpitanjem., kod udovica Zelja ·za.!boljim 1SOCijalnim -osiguranjem ve-: zana je za zelju •za boljom zdravstvenom slul:bom u Citavoj zajednici. Zelja za rpoboljsaiiljem lleno;g standarda svih bra;Cnih struktura (pOjaV'ljuje 66 kao zelja 'Za opoboJjsanjem stan" davda u na:soj zemlji. Kalko je ovo slucaj i 'lwd starosne strukc; ture, nameCe se zrukljuCatk rda Zene svoje 100ne probleme ·pro~ jektuju na Citavo drtllStvo. Istina, •za to postoje i racionalni razlozl. Resenjem :datog p.rdblema u akviru •zajednice, postoji O(pravdana nada da ce se reSifi i iJStovetmi lllilni pro/b1em. (Vidi prilog, tabela 2c). I ovde se kod svih strukturnih gruopa, sa vr!lo velil<om uCestaloiiCu oko 80°/o javlja strah od •ata. Razvedene zene posebrio naglasavaju ovo strahovanje, sto se moglo i ocelkivati s obidr= da su ga pri izral:avanju 'lrenih strahovanja donekle. zanemarile. . Pored ovog strahovanj a socij alnog karaktera, na drugorn' meStu u ~vim grupama ·u bracnoj strukturi jav'lja se strahC>~: vanje od elementarnth nepognda. (Vldi ,prillog,. tabela 2d). · �• • • Tipologija op.Stenarodnih zelja jugos!O<Venske zene posmatrana prema hraenoj str,uJkturi, daje sledecu sllku: Tabela 4c. vrednim rae:vojem uzete :wkupno ja~e su izraZene ri.ego zelje za <1cuvanjem i razvojem drustvene>g silstetma, dok nrum je pojedinaena analiza tih zelja rdala drukciji.I s11ku. Svakako i ovde je razlog ·veCa .raznov.rsnoot Zelja za privrednim razvojem, te one tek u zbirnom pri'kazu do[aze vii!e do izral';aja. Pregled str.rhovanja na osnovu usvojene ti;pologije ·PJ"Uza poonate rezultate: OPSTEJNARODNE i'IEWE FffiEMA TIPU ODGOVORA I BRA'CNiOM :STANJU ISPITANIKA I. I . I . r I£'8·1 :SUJ Osnovna grupa CIS Ov '· 0 z~ :3~ :g~ ~~ OpSti razvoj Broj .,, socijalimna odgovora (Razvoj socijal., zdravlje Tita, 37 17,9 250 19,0 38 21,4 20 23,5 "' "" > "' 345 19,3 jedinstvo naroda Jugoslavije) Privredni razBroj voj zemlje oduovora (razvoj industrio;0 0 je; saobraCaja, ekon. stabilnost i dr.) Zivotni stan- Mir 516 28,8 80 38,7 456 34,6 58 32,6 27 31,8 622 34,7 OPSTEJNAfRJODNA ISTRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I BRACNOM STANJU ISBITANIKA .,. Broj odgovora /o 82 11,6 13 12,5 9 20,0 Bezbednost zemlje (rat okupacija) 67 67,7 478 67,7 70 67,3 29 64;5 644 67,4 13 13,1 116 16,5 16 15,4 5 11,1 150 15,7 23 11,1 65 4,9 161 12,2 12 6,7 26 14,6 3 3,5 12 14,1 1 1 85 4,7 4 4,0 30 4,2 5 4,8 4,4 223 12,5 .,. 207 1318 178 85 100,0 100,0 100,0 100,0 3 1791 100,0 Zelje koje se odnose na Ziivotni stallldard su dominantne a zatian zelje za PJ"ivrednian razvojen:t illemlde. Qp;Sti razvqj s~cljalizma dolazi na .trecem mestu. Kao sto ·vi>diano l!elje. za pri, Bez -straiiovanja 1 120 12,5 Broj odgovora 'lo Broj odgovora 'lo 4 1,9 ~ 15 15,2 Elementarne Broj odgovora lb$1~ 1 ~1",;\N&i > "" z.g :3.s c§?; ~'8 "' ~ UgroZavanje socij. poretka: Broj nesloga, strah za odgovora 0 /o Zivot Tit a i dr. Broj odgovora 6 :g.~ Osnovna grupa nepogode 0 ' Svega 386 44 23 29,3 24,7 27,1 Broj dard gradana odgovora {poboljsan stan•to dard, bolji stam. uslovi, zaposlenost i dr.) Razvoj prosvete i zdravstvo 63 30,4 Tabela 4cl. ~ Broj odgovora 'lo 2 1 42 4,4 2 956 100,0 Broj Svega odgovora 'lo 99 100,0 706 104 45 100,0 100,0 100,(} Zanimlj<i'Vo je da odgovori pretma tipu po.kazuju da neudate i razverdene zene izrazavaju strahovanja koja se odnose na ugrozavanje drustvenog poretka mimah posle strahwanja od :rata, koje je tnace vr:lo na:gla8eno. 16 2:elje 1 strahovanja naroda Jugoslavije 241 �3, Polo~qj na l~stvici a) Procena polozaja ispitanika na !estvici - Braena strukc tllr!l delllje, iako ne 2l!lacajno ali lpak uocljivo na rprocenu polozaja ispitanika na QestV'ici. ' Proslost 4.3 4.3 4.2 3.9 Neudate Udale Udovice Razvedene SadaSnjost 5.0 5.1 4.5 4.8 BuduCnost 6.9 6.7 6.2 6.2 Razvedena :Zena gleda na svoj ;pdlozaj u ,proslosti u mnogo go- ,·em svetlu od ostallh •zena, id<>k ud<>Vica svoj sadaSilji rp<>lozaj procenjuje te;\;m u odnosu na druge bracne strukture. 'Zene "ilzra.Zavaj1u !SVOj super.ior.nij.i polo.Zaj u bu~ut;nostl, d~k se !kod >adaUb to od.nosi na sada!injost. Jed~ nom recJU, sve zene posmatrane prema ib.raCnoj strukturi vide na liCnom planu nagla.Seno .svoj polo.Zaj :vezan za braCne stanje. R~zvedene ~edaju u rproslosti svoj najteiii trenu~~k, udo~rc.~ .u sard~~JOS'ti, dok -su udate Zene zadovolljne svoJJlll sadasnJ~ rp~lozaJ~· Neuctate zene sa najvi.Se ocekivanja gledaJu na buducnoot, ~to Je 1 u sk!Jadu sa njihovrn izrazenlm zeljama. . ·. Istpv.~enJO. neudate z;n:. Tabela Sa. MERENJE OPTIMIZMA · _ A. L;cm'i ":ol<>Z~j ispitanilka u sadalinj<J~Sti uporedern sa po1o:laJem u prosl~sh i buducnasti ·prem~ brllJClnom .stanju. .,I. I , I .· Pros lost Sadasnjost Bracno stanjel 'fo fl. ::;l l'j~w;laJ~ I,Tfl~i~ ) pqpyjce Razvedene 24~ !QQ 0 o. " 5~,P ... !PO p,? . 100 . 5Q,4 100 51,6 .!3 .~ ""~. ~ e ~ "" p. WJ. 39,4 1M 2.7,5 2.1,1! ,2M 19,3 29,0 1 Proslost SadaSnjo~t BuduCno~1;: Neudate 4.6 6.7 8.6 Udate ~ ~ Ir~ I"!I~ 4.8 6.9 8.4 Udovice 7~,8 Ll\ Opsti rezultati analize svlh braernlh struiktura govore da je u>vek viSe <Jd :polovine zena gledalo sa orptim!izmom na svoj polo.Zaj .u sada.Snjooti uporeden sa 'ProSlo'SCu, a lkada 1se ·o~-osi na JbulduCnost, taj je QPtianizallil joS veCi i izr~ava ga viSe od 7fJO/o Zena u svim grupama, posmatranim prep1a brarOOom starnju. b) PTocena poloZaja dru8tvene zajednice na -lestvici - U proceni !J>OloZaja druStvene zajednice na Iestvid ra:z!like iiZmedu pojedim.ih grupa hraO~e- .strukture, IJrao i lkod izr.aZenih ,Zelja su ne~atne. j SadaSnjost-BuduCnost 0. ..0 .. Ako zelimo da <Utvrdrno "'azlilke .paredeniem po)azaj~ proillost-sa<laiinjost, s<lldaiiuiosHluduenost, vidrno da je optimiza'!p. najtVeCi, !ka:ko u ddnosu na pro~ost-.sadaSnjost, tako j. u odm osu ·sada\Snjoot-<bu<luenost, kod neudatih zena, Videli smo da su one i svoj !PQlo.Zaj u _ibwQ.~(!nqst~ procenile najrviSe, 6,9, Pritom ·Optimizam. u odnosu ll.a .prdSlost, k:oji izraZa·va dko 60"/~ neudatih zena, znatno j.e manji od orptimizma u odrnosu na 1budu.Onost koji •lzrlliZava oko 80"/o. Zatim, prema proc<;ntu kojiim ·maZavaju optirn:i'zam i u odnosu na sada:Snjost i prema budu6nosti, javljaju se udate Zene. Razvedene Zene ;pokazuju najmarnji optimizam. Stagnacija i .u sool!Snjosti i u lbuduenosti je najizrazitija kod udovica. JQne, ialgleda, tla- ne gaje velike nade za huduCnost, tim pre §to 13(1/o rsmatra Ida .Ce im. buduCnost biti gora, sto pred~tavlja najve6u fuo~kvenciju. I ovtle uslovi Zivota, a. t Oimjentca da se -medfU !Q'j:ittna nalazi li najveCi br.oj starijlb zena, :pruza objaffiljenje ddbijenlli rezu!ltata. Posebno je interesantno da neudate zene sa ucesta~oscu od 30,4"/o smatraju 'da im je rproslost bfla lbdlja od sadlliZnjosti. (Vidita~ belu 5a). Jl,4 74.~ !Z,9 71,4. 15,4 ) . 70,8 . 12,9 7,6 9,8 13,2 9,6 1,3 2,6 1,1 6,4 4.7 6.7 8.4 Razveder;te_ 4.6 6.4 8.7 · ' .. Udate zane · <>eenj11ju pclozaj zemlje u proillqstj i ~ad.as­ rijos!i neilto viSe. od ostalfu .grUiJla, dok u 9dnosu "a po,lozaj l!i* 243 �u lbuduCnosti to VaZi za razvedene i neu!date Zene. InaCe moZe ~e. i oV'd: reCi da _je u.ticaj 1hraCne stru!kture na procen~ polozaJa drU!Stvene zaJ<;dmce oo~tJ;o slabiji nego na liooom planu. R<>reden;jie prOO]ost-sada'Sll>Josl, <>dn<>SI!lo sada8njo.st•buoocnost, pokllJZUje rda je optimlzam 2t1atl!lo veci nego u odnosu na I'lenast. Pri ~oon uticaj br,Cine •st.r.ukln.rre je uoolj;iv. N ajm~ji je !p'I'ocenat udovica koje izraZarvaju aptilmizam u poxedenJ~ !Sa ldrugim grupama, i to kalk.o u odnosu na sada.Snjost, t&ko 1 u odnosu na ·buduenost. Razve'dene zene ih slede u odnosu na saldaSnj'ost, ali sa velikitm. optimizroom gledaju na butduCnost zaje~ice. lzvesna .nota pesimlzma kod .udovica ogleda se 1 u toon~. St? se one .sa naj:ve6om uCestaioSCu (pojavljuju u -oceni stagnac!Je 1 pada u odnosu na drustvenu zajednicu ; to ikako u s!ida8njosti, talko i u ibuducnosti. (V>d.i .ta:belu :>b). Tabela 5b. MERENJE OPTIMIZMA B. RoloZa.j dru8tvene za!jednice u saida8njosti u:poredem. sa po1ozaj.em u pro8l<J<stli i buduenosti p.rema -bra<mom stanju. Bracno stanje 'fo j :~osll~st-Sl ad:Snljos~ l ;::lcb.O~~'C 0 ~.... oa - - - - - ---·-"'-0... "' Neudate Udate Udovice Razvedene 100 100 100 100 78,5 77,0 69,2 74,2 t: 5,0 5,0 7,6 6,5 • 0.. 15,2 15,2 19,8 19,3 * -~ S~~Snljo~t-BI ud~n~os~. or~t:: . o ·.c 1,3 2,8 4,4 0. ~til oa4-. 1;.i "2 96,1 85,9 81,0 93,5 2,6 8,8 12,1 6,5 ;::l '"0 0 :::S<d 0.. .0 1,3 2,4 3,3 3,2 4,4 • . Bra1ina .stnuiktu~a utice na ikaJraMer ~e!Ja i cs'traholvamjj.a Jugoslovenskih zena. Taj uticaj je uoCJ.jiv na licnom :planu a znatno sla;biji ukollko se <Jidnosi na. drui!tvenu zajednicu. na je sli1inost ovog uticaja sa uticajem starosne stmkture, ;>Ii VM- 244 p<>sloje i 'izvesne ra:cllke. Sli1inost se mo.Ze tumaciti a:ntropulo8- kom prirodom zene. Raz1lke se objaSnj•avaju .promenom druStvenog i elloonomSk.og poloZaja Zene, VteZam.im za nj'en :bratni. status. Opstenarodne zelje Zitatnim ·delom reflektuju HC:ne &tuacije izraZene kroz HCne Ze'lje. Optlmi.zam je najv'i:Se izra.Zen kod neudatih zena, a zatim lkod udatih. Kroz zelje i strahovanja i poloZaj na ·lestvici jasno se .vidi ,teZnja svih Zena d.a zasnuju i oCuvaju bralk i porodicu, ddk se teZnja ka p.rofesionalnoj aktivnosti ne ispoljava vidnije u ilzraZeiDm Zeljama. �VI UTICAJ MESTA STANOVANJA NA ZELJE I STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI Pored svih promena u socijaHsti.Ckom rarzvitku, a p.osebno pos!e napora da se stvori jedi.nstvo i2nnedu sela i gra;da u oktriru komune, ipa'k razlika iz·medu sela i gra.lda ostaje ;vidna. U seoskom gaZJdinstvu zasnovanoon na privatnoj zemlji.Snoj svojini elkonoms'ka zavisnost Zene je vell.ika, a IPatrijarhcrlni adnasi su uobicajeni i iJmaju duiMji karen nego u gradu. U talkvim uslovima crnogle bi se oCeldrvati znatne ra·ZJlilke i2medu potreba, pa p,11ema 1 tome :i Zelja Zena u gr:adu d selu. U pr.ilog tome govore [ i:injenice kao Sto je •Visoka .nepismenost Zenskog seoskog stanovnistva, jos uvek veliki uticaj zastrurelih obiCaja, tradicije, Teligioznih z"bluda, a talkode i usitnjenost seookih naoelj a, te nemogucn<;st njJ!hove urbamllzaclje. Procesi napustanja 'sela dovode do promene u .po!noj stru:ktur; usled jaceg od~iva iz poljoprivrede ![>l'ivredno aktivnO'g muskog stanovnlS1Jva. Zena postaje ..ve ·vi~e osnovni po.lj<>priv:redni proiz,vodaC. Prema podacima statist.ilke, Zene Cine 420/o a·ktivnog paljoprivrednog starn.ovniStva, a1li se m.oZe opravdano pretpostaviti da sv~ka zena na selu UICestvuje u po!joprivrednoj proizvodnji, ialk:o ostaje anonimni iPro£z·vodaC u dosadaSnjim irrnovinskim odnosima u Okviru .priovatnog IPOSeda. Zbog toga se maze reei da zene .na selu obavljaju tri drus1Jvene uloge - <po!joprivrednag <prol:wodaca, doonaeice i maj:ke. Cinjenica da je najsposobnija Zenska radna snaga i sociljaiJno 1 teritorijalno !pokretljivija, utiCe da se odvija i pr-oces starenja zenskog stanovniStva na selu. Svi ovi faktO'ri mogli bi da deJuju na [pl'OdUibJjivanje raz!lka U zeljama i strahovanjima izmedu zena sela i grada. rMedu1frm, na selu :irstovremeno <1e11Jje i n'iz Cinilaca za koje m.o.Zemo pretpostaviti da ut1Cu na smanjenje razUka u so- cijalnOiiil ,pOnasanjti zena sela i grada. Prelk? 65% uk~no zaposlenih -Zena .i:tne Z~ne- sa _sela.. Sv~ viSe zena z~siJ.J~~Va s: na sezonslcim pO'lj-opnvredni'm radovi•ma, u kooperat~Vlllliiil_ ~a dovi!ma ar>dividuailiniJh poJjopr1JvredniJh proizVoda,(!a : 2le!!Iil.JOradniCikih zadTUga a jedan, za sada neznatan deo, 1 ;na druStvenim poljopriV'rednim ddbrima. Ov~ ~e. ubrzava flroces menjanja :privatnO'Svojinskih odnosa. ri md1v~ua!nom domaCinstvu a menja se i poloZaj Zene u por~c1. JoS su s~o 58'1/o d~!>Cilrustava na selu iskljwc1Jvro a:>olj.opl'l.vredn~. Oloo Cetvrtine seoskog stanovnistva zaposleno Je van po!Joprl'Vrede. Tako selo postaje sve IV.i!Se ineSovito naselJe iPa _se, s_a "dr~g~ strane talkode m<>Ze ctcell<iv;aJti da i rpotrebe, a trme 1 Ze!Je ' straho'vanja seoske Zene,, postaju sHCni Zeni u...gradu.. .. Mesovita nase!ja mogla bi da nam ukazu da h se razh~e 11 zeljama i strahwamjiJma rena na se!u i u gradu sm~u~u. LPio!aJZeci od ove ip!'Oti'V1ureene rpretpc>stavke : a). <razl~ke lZmedu i!elja i straho'l'amjla zena sela i gr1>da ~. v<;tike, 'i. ~) te razli'ke su sve inaihje - analizill"aCe se fPOdaci 1 v1deti deJStvo kako pozitivriih, taka i negativnih ci.nilaca, 1. LiCne Zetje i strahovanja a) Licne zelje - Ani>liza moda.l4teta sa ucesta;J<iiicu od 20"/o i vi!ie pokazuje da su po s!>drzaju ]zr..Zene z~Je u sva tri t~a n.a:seija. - seio, meSo vito .nase~je i grad - ?st~vetne. Rwlike se javljaju samo u re'dosledu 1 u ucestailos~1. Te _razllke dolaze v]Se do izr..Zaj•a k"da se uporede zelje zena na selu i gradu. (Vldi prilog, tabe!a 3a). I ,,, SreC<i i Skolovanje dece Li-Cno zdravlje Imati kuCu, stan; po- boljsati stambene uslove Moderno urediti ku6u; auto, motor . SreCan porodiCni Zivot Poboljsanje standarda Zdravlje u porodici ~ Razl!ka Or ad Se Io Rang Rang % protenata 2 44.2 38,7 1 3 47,9 37.5 + 3,7 - 1.2 3 28.9 i. 40.3 +1i.4 4 27.7 26.5 22.2 20.7 (i 20.7 30.5 19.0 20.9 -7.0 + 4.0. -3.2 + 0.2 i 5 6 7 4 7 5 247 246 �Prvo mesto u sva tri tipa naJSelja zauzi•ma Zelja za sreCom i 'burl~J;no~cu d_:ce. Ona je najnagla8enija u gradu i javlja se za _!:>l':u 4 /o Vls~ ltleg~ ~ selu, .odnosno za 14•/o vise nego u zn~ov1tom nase!Ju. Te:onJa tla vertikalinozn >Jdkretljivoscu pu- tem ~kolovanja d:c': je i~raz_ita .n~ selu, dok se u gra!du uporedo sa ~yom teznJom JRVIJa JOS i ;proces samoobnwvJjanja <lntehgenCije, te Je :zfuog toga u gradu ucestaloot ave zelje ne.Sto n_~l~senija (47,9%_: 44,2°/o). U me.Sovitian ,naseljima ta tendenClJa J" znatno manJa. Pod pretpostavll<om da je uzora'k dovoljno :eprezentahvan IZa ttne.Sovi.to naselje, maZe se prefjpO'staviti da Je .oyde :ec o. _ispitruniciana cija je rporodica u neposrednoj prosl~sh ~ec SOClJalino rpomerena, te SU zeJ.je zena u pog!edu b'U~UIC~O!stl dece .. IUS!lneTelne !ka .samo.o:bnav.lj1anti1U u c:i.]ju uC~r§c':nJa novosteceno~ d_ruStvenog rpolozaja. Naj:izra2'itija raz!rka 1zm~d:u ~ela, ;mesovrtog naselja i .gtrada je u izra:Zavanju zelje - mtati lruC'U, stan. Za U•/o je eesce i>Jnooe stanrnvnici gr~~~ i ona se jav1ja kao druga po radu izra8ena zelja saucestaloscu od 40,3°/o prema 28,9°/o na selu i ·30,7"/o u lllleliovitom naselju. Ov~>ko rvisoki procenti ukazuju na O:?Jbiljnost stambenog pita~ja u gr~~u.' Javljanje ove 1ze!je •kao trece po a-edu i ,u :se?Sk.l!lll nasel.Juna govori da asp]racije za boljim. .stanom rastu. '1 na selu, a pogotovo u me.Sovitom naselju. I•mati stan svakako predstav]ja jednu Od <>SUOWlfu zivotnib potreba a i ·zelja da :e pobo~jsaju stambeni uS!ovi, sto je takode uk!Juceno U OVaJ .~odalittet,.- .gov?ri da je lilBJCin •zadovolj-enja OIVe potrebe r?-zhcirt u r~\fun sredllll:arrna i 1da su aspirac.Ue u ov.om pogladu Jako naglasene, ibez obzira na tip naselja. Ako se avozne doda Ida su 2elje ~a mO<lemil!ll medenjem ilruce (za 7"/~ viSe na se~u), cesto lzra8ene koo zelja za lepsian nanw<Staijem za~ z~j~ za pobdljsanjem 'slandallda (za 3%) cellce izra8en~ kao ~elJe !Zetn.a :na selu nego u grad.u, m.oZe se iZalcljuCiti da se na selu rarz:vijaju move naV'ike, nove potrebe. I rezulltati istrazivanja porodi!Cnill lbudzeta seoskib gazdinstava po'kf12itlju da je procenat rashoda na anoldem]zaciji ,poku6stva i uredaja veozna. visok u s1Jru'kturi _ukupnill rashoda.' Pored pozitWl"lih nastoJ·an)j~ Za ·ur~baniZa~om, IOVde posto.ji i •negati.'Vlla kollljponenta. Rad! se o nedovol(inoon trlaganjfll "' prO.SY,enu reprodukciju 1 To_ se ja:;nije uoi!ava -kroz neposredno izraZen~ Zelje n. pr. »Najbitnijeu mom ~votu Je da re.Slm stambe.ao pitanje«, ~eli slu~benica 42 godine stara sa. sr~dmom .!l~?lom; 28-godiSnja d~maCica, udata izjavljuJe: »NajveCa mi Je Zelja da dobiJem stan«. Nekada Je .ta Zelja jzraZena samo jednom reCju ,staz~r· kao .~to_ to kaZe domaCica, 46 godiaa stara, udata. ' Matet'lJali SSRN Srbije- DntStveno-ekonomske promene na selu, 1962. 1 248 u poiljoprivredi :i nedovoljnoj stianulisanosti i zainteresovanosti ~• intenziWlu rpoljoprivrednu pro:izvocinju. PatroSn.ja sve vise dobija prednost nad proizvodnj.om, .Cak i kod individualnih proizvodaca na selu. Zelja za licnim zdravljem i zdravljem ·clanova pocodice lezi u antropoloskoj prkodi .CO<Veka bez obzira na .tip nase1ja i javlja se po ucesta:Josti medu prvim zeljama zena. Sreean porodieni zivot je takode jedna od doznina,ntnib <Zelja u svian tipovima naselj a. Veee ra~lilke u ze'lj,azna i·av'!j,ajlll se u modalitetiana Cija je ucestalost manja. One nose karakteristike tipa naselja, a u prvom redu druiltvene podele •rada 'koja rpostoji izmedu anketirmih Zena, kao i raz1itka u uSlov~ma 1rada. TeZi uslovi rada i Zivota na selu izraZeni su !Zeljom da se. manje radi. Jos uvek velika zavisnost rpoljoprivredne proizvodnje od tl<'lianatskill uS!ova raaa zelju za rodnOIIll godinOIIll. Taiko, na primer, domaCica 'Sa sela izjavljruje. •»Zelim da imam.o marve, svinja, Ida wberem dosta Zita sa tTi jutra ze:mll.je.« SmatJiienj.e poreza javlja se takode lkao zelja sa <Jiko 13°/o kod zena na selu. Zelja za preselenjezn u grad jav'lja se sa ucestaloscu <1ko 6°/o na sel01, uz takode izrazenu zelju da se ostane zemljoradm.ik sa 7"/o. Analiza uticaja starosue struktnre pok~>Za!la nam je da se zelje za prese1jenjem u grad jav'lja kod na,jmlaae i srednje starosne grupe. uv;d u inilividlllaline upitn;ke rpdkazuje da se ova zelja nekad javflja kao zelja da se preseli u grad gde '!IluZ radi, pa se kroz tu zelju donekle nazire i strah da se ne poremete brruCni ,Q.dnosi. Sa druge stran~ zelja da se ostane zemljoradnlk zastupljena je u starijim starosnim gtt'U.Pama Cija je unutargeneracijska pokretljivost prirodno smanjena. Sem toga u analizi ovih 'l'ezultata moram<> irrnati u vildu da sa sela migrira preteZno muSko stanovniStvo, da tradicija trukode koci teritorija:lnu pokretlljivost zena, a nlski obrazovni nivo i nekvalifiklava,noot delujfll koo ob" jektivni ·Cinioci koji ih !Vezuju za selo. Zelje Zena u gra-du ·nose osobime Zivota urbanizovane sredine. Tu se zelja za razonodom jav<lja dvaput vise nego na selu. Zat:Lm naglaSenije su Zelje vezane za posao.: stalan posao, a takode domo zaposlenje i uspeh u poslu. S tim u vezi javlja se i zelja za uspehom u skolovanju i s1Jruenom o..,asdbljavanju sa oko 5•/o, dok rprocenat na selu iznosi 0,8°/o. 249· �ME!Sovita naselja po tendencijama lzr.,Zen>m putem zelja Zena bliZa 'Sti gradu, nego selu. A'k.o se ana.liza \!>(>S'bojaaJja i1i nep<lS'tojaltija raz1i'ka u ze- na IPorodicu naj~viJSe .izra.Zavaju Zene u mes~tim ... ~e1Jima, dok .su Zene u gradu viSe ,zauzete sopstv~·om U·Jl~Os~u .. Ovalko ana1 zirane Zelje, posmatrane prema vrsh n~Ja ~ :tlJ~ od-. H govora, :ne razlikuju se__tol~~o. d~ b~ ih trerba1o ana111ZI'l"atl kao para!J.elizam iz·medu Zelja koje izraZarvaju Zene u selu i u gra~u. 1 b) Licna strahovanja se najvi.Se grupisu <iko modaliteta ~ neke .s;peci:fi{me tendenci'Je b:cm1h zelJa. ' Tabela 6a. LIGNE ZRLJE PREMA TIPU ODGOVORA I VRiSTI NASELJA osnovna grupa sreCa i zdravlje (zdravlje, l§kolovanje, razonoda i dr.) 179 UCni i poi:ddiCiii ekonoril. 473 poloZaj (poboljl!ian standard, inillti Stan, zaposlenje i· dr.) 1 lzral\unafo prenia Sperinanovorri metodU za iZt'aCun8.vanje ko~idkor~Iaeije ranga p ~ 1- 6:!;0' ~~- N (NlLf) r· \ > ·o~ ·~ <00 -~~-- .~-·---~ Ll~na rproizvoda~a. jenta j Me~. naselje j g r ad · d I·~. I ~~ zc'iraVIje i sreca u porod.ici (sreCa i Skolovanje dece, sreCan por6dllmi Zlvot, 353 zdravlje u porodici) koeficijenat korelacije ranga rpriJMmo je jednak koeficijentu d<>bljenoon ,pTil!ikom rangovanja Hfuih O<elja i iznosi p=o,737. I pored '~icnosti koefkijenaia analizom relativnih .odnosa uocavaju se lpak nesto vece rai?Jiike lwd strahovanja, nego lload ]zr.,Zen;Jh ~elja, poiito je koefidjenat ·Jroreiacije ranga pFi!licno grub rpokazatelj za merenje korelacije. I s eIo od pogocianja starndar.da, i:zraZeno dva jp-Ut viSe, .neg,o straho~ vanja Zena u grad•u i 4 puta viSe neg>Q u meSovltom nase1Ju, gov.ori lloo!llko o zelj[ za bolj'lm ziVJe>tom, toJiiiko i o nesjgurnostit drustveno-ekcmomskog poloza'ja poljorpriV'rednih .(Vidi rpri'leg, tabela 3'b). * .Lime zelje rprema tilpu <>ilgovora rp;ruilaju nam sledee~ rezultate: najj.izrll!Zenoje su zeljekoje se odnose "~ elko~~ polazatl. One Sl.i poseibno illaglasene na l'lelU. z_elj'~ 'k;OJ<! se "~'.'ose ljama <Sa najveCom uCestaloSCu svede na dosta ·grUb opSti merni po.kazatetj, •koeficijenat lrorelacije ramga, koj.i 'lznaSi p=0,786, ana nam paka'mlje da razli'ke nisu veliike 1i :cia postojil naglaSen b<1lest, smr.t. Izmedu tilpova nase1ja rpostoje razHke. Ovaj modai1ltet se najviiSe Jav]ja u gmdsklm naseilij.bma. MoZd.a se uzrok maZe naCi u ilJ.rzO!Ill tempu Zi'Vota 1i naru·Savanju :zJdravJja aktivnog sta!llovniS1lva u ·~aidu, a mOOda i u vdiSem niv.o.u IZ!draiVStvene prosveCenosti. Strahovanja koja se ·odnose na p·orodicu i&pita. n•lka uglavnom se gl'UIPiSu DJ<o mc>dali<teta boJ.est i smrt u porodici, nesreCan porodi1Cni. Zivot i neuspeh dece. Iz talbe!le se vidi da rpostoje tazlilke u strahovanjima koje uslovljava tilp naselja i nacin zivo.ta ispitanika. Tako n.rpr. ·u gradskim nasel)ima svega 12,2°/o isrpitamika strahuje od nesrern<>g rporodii'mog Zivota, dok je taj iProCen.at U mesovitomnase'lju 20,5°/o. Ill, U seoskim naseljima svega 14,6°/o zena strahuje od neusrpeha dece .au gradskim naselrj,ima 19,1°/o. Slicne su ·razlike u strahovanjima 'i2Jmetlu •isrpltanbka .bz ~a'Zl'lCi'llih naselj,a kad se radi o J4&n0itll i rporodienom ekonoonskom rpolozaju. Tako "iPr. 11,5% ]srpitanika .sa •sela strahuje od niSkeg standa"da1 lz me8ovjjj;eg naselj.a svega 2,6°/o, a lz gFadskih naselja 6°/o. Strahovanje zenana selu * • os£ale Zelje (mir, rodna godina) svega: 53 1.058 "i6,9 206 19,4 ia· I 'lo i8,2 Svega > ·-0 0~ \ ·~ <00 403 0 \ /o 18,2 33,4 389 36,6 39 39,4 '" 35;2 44,7 431 40,6 41 41,4 945 42,6 5,d 36 3,4 1 1,0 sn ioo,o i.062 100,0 99 ioo,o 2.21!} .4,0 . 100,0 Licna •strahovanja rprema t1pologiji. daju. nam d,..~~ sliku. •Strahovanja vezana za rporodicu preovilaau]u kod s~ih zena. Pri tome ·Zene u .g.radu tzraZavaju najv~e s:rah~a~~~ u. o_dnosu na. svoju liCnost 'ir ekon.-omski IPdloZaJ,.a zene u m..e$o;v!J.tom naselju u ~ezi. s rporodicom. 251 250 �Tabe!a 6b, LIGNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I VRSTI NASEWA To rpotvrduje i ovako karalkteristicno izr.Zena zelja seljank,e stare 31 godinu, udate, sa 4 razreda o·snovne Skofle: »Zelja roj je Ida se razwije mdustrija !<aka :bi se veci ibroj seljaka !Zaposlio, jer <>d poljopritvrede nemamo dovoljno da bi mogli Ida Ziv.imO.<< Druga JPTefrrJ:o:stavka lbi ibRa da Zene •sa sela ne 'Virle per~eflctivru .opstanka svoje dece na selu i nJjlihovu sre6ni~:u ibudu£nqst IPOVie'Z'lljrusa'zapo:Sljavanjenu inldustri\ji. U okviru rerj.a ve- zan11h za rPr-iv:redni T,arzvoj 1m.tere.santne su razlike u Ze1jama !k:oje . a). Op.~tena~odne ze!je (Vidi rprilog, .talbe1a 3c) - Tip na~elJ ~ Je v1~e ut1~a? na ·raz;like u opStenarodnim Zelj am a neg.o sto Je to blo •slu<OaJ sa zeljama koje se odnose na samu li<!nost i_Ilenu sit:'ac~ju. Zelje koje se odnose na opilti razvoj socija~m~a razlilkUJU .se prema tipu •naseJja utoiJko sto je disperzij a z~~a oko :modahteta u gradskim i me.Sovitirrn naset1jima gotov-o shcna, dok se see>ska naselja u tom pogledu razlilruju. U svim tipov!~• :.;aselja lzxazena je sa vellkom ucestale>scu ii:elja za ~ug zt;ot 1 d<Jbro •zdravije .predsednlka Tita. Medutim, 15,20(0 !Spltaruka sa sela zeli razvoj i oencvanje socijalimna dok u gradSI<im i an..Sovdtim naseljima to zel'i 23% ]s:pitani[;:~. . SliC~o je i_ -sa, _Zeljama koje se odno.se na prirvredni razVOJ ZemiJe: NaJV€C! rprocenat <>pstenarodni:h zelja grlliPlSan je ~ko mod,llteta ~ "'""voj indU!Strije, Posebno je zanimljiwo da zet;e sa ~ela. daJu 1;azvoju ~ndustrije rveCu prednost nego razvo!u,po1Jo,pnvrede (16,8°/o: 10,9°/o). One ver.ovatno vide u ra'lVOJU industrije ve6u anogucnost zapoi!Jjavanja usigumiji pTihod. se v:ide prema tipu naselja u pogledu ekonomske staJbilnosti, naciona1nog prosperiteta d razvoja saobraCaja. Ove ,razlike ,ukazuju na· razUCite potrebe i razliCit stepen njihove razvijenosti i raznovr.snosti u pojed:ilnim tipoviana na'Seija. Taka npr. Zene u me.SovitiJm naselji.ma ne vide znaCaj razvi'tika poljoprivrede, ·kao Zene u seoskim i gradskim naseljima koje u okviru svoje egzi,stemcije ovoj igrroli prWrede daju vaZnije mesto. Ili, .Zelja za r~vojem saobraCaja n31ToCito je ik.arakterisUCna za ispita-n:ilke iz seoskilh i me.Sovitih naselja, svakako opet 'Sa s'tanovi·Sta !Taz.vijenosti potreba, dok je lrelwencija zelja u gradskim naseljima o'ko ovog modaUteta dosta ni&ka. Selo je uvelk rpostav'ljalo rprob1em puteva lkao olbli.k cveze sa gr:J!dom u prvom redu .zbo.g teinje poljoprivredni:h sitnorobnih proirzvodaCa za razmenom s-vojih proilzNoda, a a:atim _d za svestranim p-ovez.ivanjem sa im.stitucionaliziranim Zi~otOm ·grada kao centra. Zelju za ekOI!lomSkom st,biQnoileu narocito istieu isrpitanici iz gmdsk•h naselja, jer ona usloVljava z:.d<>voljenje sloZenih po:breba stanovnika urbanizovane sredine, a ISem toga se u gradu ja:Ce oseCaju -privredni p.roblemi. l!zrazita vecina stanovnrka zeli pobolj~anje stoodarda. To je Zellja ,sa da'leko .veCom uCesta!1oS6u u odiD.osu na druge izraZene Zel'je, maida je fre'kvencija u seosktm. lllaselj.ima Z!llatno slaJbilja nego u gradSkim li ,meSovitirrn. Medutim, uporedenjean op'stenarodnih z<!lja sa lienim vidi se da je selo zelju za pobo[jsanjem zivotriog standarda shvatilo pre svega kao liCnu zE!lju. U gr11dskim i me5ovitim naseljima na rpoiboljsanje zi"obnog standa.-da se gleda kroz resenje stacrnbenog pitanja, na selu pak rp<>bo!jsanje standa.-da se vndi u elelktrifi.kaciji sela, smanjenju poreza i sl. 252 253 �U svim nase1jima osobito je izra!Zena Zelja za ·mirom Sto i mog-lo oCelklvati, arko ·se funaj~ u vidu 01pSte tenP.encije u 'l!ledun.,ro$loj •Politici Jugos]~vlje. s~ Redosled ranga QP§tenarodnih ·zelja zena sa sela i iz grada koje se javljaju sa naj-vecom uilesta:Joscu je s[edeci: I li S e I o Rang 'lo Mir Poboljsanje standarda R~oj industrije Tito - dug Zivot i zdravlje OCq.vanje i :razvoj socijalizma· Razvoj po1joprivrede ReSenje stambenog .pitanja I Grad Rang o/o I I Razlika procenata 1 2 3 31.7 30.0 16.8 1 6 27,8 44.2 21.6 -3o9 +14.2 + 4.8 4 16.3 3 26.7 +10.4 5 6 15.0 10.9 5 7 23.0 8.6 7 8.7 4 23.3 +14.6 Podaci nav!'deni ti tabeli jasno rpokazuju da su razlike \1 j]pStenarodnim ze'Ijauna vece nego kod Ilcnih zelja. KoefiCijent iko;relac.ij.e Tanga iznosi p = 0,658. UporedujuCi sa 'koeii,clj-entom .korelaclje · il'aJnga doibdjemim u anali.zi Henlb zelja (0,8 : 0,6) •vidi ·se da ti;p na!SeJja vise utice na o:pStena;rodne .Zerje lllego lila .rtcme zeije. Iipa.k, s obzirom da ti·e koed'ioijenat koreladije rang·a bJ.iiZI:i 1 nego 0, moze se r\>Ci da i ovde p<>StO!i:i izvestam !Paraleliizaun l2nnedu zelja zena iz waiZI]Citih tiJpova na.eJtja. !b) Op!itenarodna strahovanja - (V~di pri1og, rtabela 3d) Zene u sva t!'i tipa n&selja izraiaJVajru stra'hovanje 0<1 rata sa dalelt;o- najiV~Com >4•CestaloSCu. Pritom tu ·l)pasnost najv.tSe uo.Cavaju zene u gra:du (81,8°i9}. Kao rj uvek, snrah od elementarnlh n~og.q,rda je po urCe.!:!talosti _d:rrugq iiZia.Zeno ~trahoiVa-nje. Tu nema bitni!h ra~i1ta izmedu strahovanja Zena sa sela i iz grada, do.k Zene ,u 711eSovitiril n~:seljfuna znatno CeSCe izraZavaju ov-o strahova.~je. Zene u gradu -neSt-o naglaSenije izraZavaju stra- hovamje za zivot predse'dniika Tita. Sa 6,2•/o zene sa sella iznose stralhovanje ·od pOvratka starog re.Zima. 1MoZdct- s~ promene u z·enrljiSnoj svojini ,a pre svega agrarna ref.omna i kolonizacija, u~ok -ove na•gJa:Senosti. Razlika procenata I 2 I 2 ~1,8 18.0 + 4.0 -2,5 6.2 5.3 5.3 4 6 5 5.4 4.6 5.1 -0.8 -0.7 -0.2 6 7 Ol<,upa~iia Nesloga, ·naroda Jugoslavije Strah za Zivot Tita 77.8 20.5 3 4.5 4.5 R,at Eiementarne nepogode Povratalk starog reZima B!'Z strabov<mia 4.2 3.1 7 3 4.6 7.1 + 0.4 + 4.0 + 8.0 - 2.3 2· G r a d Rang o/o Se Io Rang OJo Koeficijent 1wrelacije ranga iznosi p = 0,64 i ;pdkazuje iste tendencije kao i 'kod UlraZenih apStenarodnih ZeJja * • • Iz nize 'navedenih tabela se vldi da tilpoiogija . opstenaro'dnih Zelja i -strahovanja pokazuje male razlilk-e 1zme~u Zelja i strahovanja ispitanika iZ raZli~it~ . t..~va nasel]a. Zelje .za pri'Vrednim razvojem zem1Je, 11~.1 zelJe_ za razv-ojem 1prosvete i :zdravstva iZlraZene su gotovo Je<lnalk1m procentom u seosklm i •gTattskiJm naseljiJma. Tabe!a 6c, OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I VRSTI NASEWA s e I o Osnovna grupa :z:d~av~tVQ 125 16,5 25 26,6 195 . 2D,l;l ,. 19r;J 227 29,9 24 25,5 265 28,3 516 28,6 257 ~3,8 35 37,3 35,2 622 2 . 34,7 i·9 '" " . 1P svega Svega 0 /o "'" Mi r. gra-d -il ·~ ·~ Op~ti r:a~V!)j · socijalizma Privredni razvoj zemlje .2:ivotni standard gra<tana Prosveta i I Md. naselje I 759' 1-!1:,9 . 100,0 I ri I • 94 'lo 2rl ,: ·o£ I~ I 'lo "'" ·~ . "'" 4,9 46' % 4,7 s,;s 102 10,8 223 12,5 100,0 938 100,0 1791 100,0 254 255 ,f{~i~~Lu~;.; .$'# u.: ~, . .~ !\~,-.: .(1.' ' ' ... ;;; �Gotovo je ista situacrja i kod 'izrazenih opiltenarodnih strahovanja posmatranlh prema tipu adgovora. Sa najve<\im procentom se javlljaju strahovanja za bezbed!llost zemlje. Strahovanja zena u 5elu i gradu prema ttpu odgovora ne raJZ!ilkuju 5e gotovo rumaro, ilto nlje slluCaj sa me.S~tim naseljem. Ove razli!ke ISU verovatno p.osledica delova!llja nekih. slUica(jlll'ih &il:aca; linace se teilko m<>gu oibjaSI!liti. A1ro hi se mesovita naselja rpriblizava~a jednom :iii drugom tipu, <>nrda bi tendencije bile jasne, ovako ona se izdvajaju rp<> nelkim kara:kteristikama, tj. (pO Ucesta]<>Sti javJjanja i (p() pojedinim modalitetima. Tabela 6d. s e I o I MeS.naselJe j grad j Selo MeSovito na:selje Grad Sada.Snjost Buducnost 4,1 4,5 4,4 4,7 5,0 5,3 6,4 6,7 7,0 Litna IProcena .poloZaja ·odraZava se i na pr.ocenu polo.Zaja opliterdTUstvene !Zajednirce. Ispitanice sa s~a procenjuju polo- Zaj druStvene zajednice niZe na 1lestvtci nego Svega d I Iri I ·;. Ir~ I .,, I ~d I .,, i~itanice u mesovitim i gradskiim naseljima. Alii, treba naglasiti da je inter·val u kame se -kreCe 1procena poloZaja druStvene zajednice proslost - ,buduenost ,skoro isti 1bez obzira na tip naselja i iznosi 3, 7, odnosno 3,8, pa se mo.Ze ,pretlpostaviti da tip naselja u tom pogledu nije roa:cajnije uticao. Proslost OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA T!PU ODGOVORA I VRSTI NASELJA Osnovna -grupa Pros lost Selo MeSovito naselje Grad 4,7 . 5,1 5,0 Sadaiinjost Buducnost 6,6 6,7 8,4 8,9 8,7 6,9 % UgroZavanje razVitka socijalizma (nesloga, strah za 49 11,2 8 15,1 63 13,5 120 12,3 296 67,7 29 54,7 319 68,4 644 67,4 nepogode 73 16,7 11 20,8 66 14,2 150 15,7 Bez strahovanja 19 4,4 5 9,4 18 3,9 42 4,4 437 100,0 53 100,0 466 100,0 956 100,0 Zivot Tita i dr.) Bezbednost zemlje (rat, okupacija) Elementarne Svega Medutim, t\polh>gij a strahovanja ne pruza vernu sHku, jer anaNza pojedin.,Onih strahovanja ukaruje na postojanje razli!ka 0md uticajem tipa na:se!ja. 3. Polozaj na lestvici. Ispita:nici 'Ilia sclu (pn<>CeQjru,ju sv<lj po!ozaj na lesbvici kako u 'IP!'DiSJ.osti, talk:o i. u sadaJSnjooti, i u buduC;nootl, neilto llliZe, nego 'i-'\piltaniJCi 'iz mesovi~N:t naselja i grada. ':Balk:ode Zem.e iiz gradskih mase](}a .VIilie, nego .Zene .u meSovitim naseljoi.ma. 256 Pri merenju optimizma na nivou UOn:osti razli.Jke su takode minimalne u poredenju polozaja prDiSJ.ost - sa:dasnjost i lznose 4•/o u korist .grada ako se 1lliPOredi sa S<![om (u gradu 58,6°/o, na selu 54,5°/o), odnosno 2°/o sa me.Sovitim naseljem. U (pogledu stagnacije ,selo se donekle irovaja, dok se u svim t\pov1ma naselja u pogledu pesimlzma procenat pribliZava 25°/o. AU, pri poredenju a!ktualnog liiCnog polozaja sa ocekivanjima u budueno'sti · podaci donelcle iznenaduju. Zene sa Se'la .pdk:azuju veCi op.timizam, nego ~ene u gradu - ·.razlika 3,7°/o u ikorist se1a- i obmuto manji pesimizam u Odnosu na Zene u graldu - razlika 2,2°/o. Ovaj podatak, smatr:amo, moZe se tumaCiti uopSte uZim potrebama Zena na selu i o.Cekivanja veCe mogu&losti !djihovog zaldovoljenja, pri toone se ·imaju u vidu pnvenstveno zS!je .koje se odnose na materij aine potrebe, - z~je rza IP<>boljsanjem sta,nrdarda, m<1demim uTedenjem stana koje su inaCe viSe izrazile .Zene na selu, nego Zene u gJradU. (V]di graflkan 6). Kao i u ranljim strukturama "!Ptimizam u odnosu na dr.uiltvenu zajerdnicu je naglaseniji i veci je za p~eko 20•/o nego izra.Zeni optimizam u odnosu na HCni polo:Zaj. 17 Zelje r strahovanja n:=troda Jugoslavije 257 �Grafikon 6 MERENJE OPTIMIZMA A. LiCni poloioj ispitcnika u sadaSnjosti uporedjen so poloiajem u proSiosti i .buduCnosti prema tipu naselja proS lost • sadaSnjost sadaSnjost- buduCnost 10 Grafikon 7 MERENJE OPTIMIZMA 9. P01oiaj druStvene zajednice u sadaSnj·osti uporedien sa poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema tipu naselja % proS lost~- sadainjost sadaSnjost • buduCnost 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 selo meSov. grad selo naselje meSov. naselje ~ u usponu ~ u padu ~ stagniro 258 - bez odgovora grad selo meSov. . .naselje ~ grad u usponu ~ ~ stognira - selo meiov. grad naselje u padu bez odgovora 259, �.Zene u graJd~ po~azuju veci ~ptlmi>Zam u poglledu sadaiinjosti dru~tven.e Z~Jedmce. Ma:lcJbro)ne su one zene koje smatraju. ~a Je za)edmca stagniraia. 1pak je anedu njirna veei procenat' ze,_;a. sa ~EJ!a (7,5°/o na se<lu i 3,5°/o u ~radu). U [pOredenju sa-' da>m.Josb prema 1buduenosti rezultati su s'li<Oni. Optimizam u' gradu preov1.aduje u odnosu na druga naselja i dostiZe blizu: 900/o. Sa Jpe.;1imizanoan gleda n" buduenust 3 4°/o zena sa se!a i .. ' . ' pr.~a svega 0!8•!o ~zena u gradu. Tako .se .rezuiltati ocene po-· . Q<fraJJa •U huducnosti u odnosu na llooc>~t i u adn<>SU na druStvenu zajedniicu nalaize u ob~nutoj :prQpordji: .Zene na selu; pokaJZUju veCi optimizam u odnosu na JirCni poloZaj, a Zene u gradu u odnosu na polozaj druiltvene zajednice. {V1di grafilkon 7). .. U uslovirna drUIStvenog samoupravljanja stanovnici grada kop rade na sredstvima dru.Stvene svqji!lle, gledaju sire na pr<>bleane ldiru.Stvene zajedni<!e. Na!lazeci se na visem politi!Ckom nivou, oni vide :Svoje mesto i interes u op-Stenarodnom. napretllru . .Zena u privatnom seoSkom gazddnstvu ·viidi u njegoV:om: raz¥oju reSenje svojih potreba, te je .kod nje izraZeniji_ o,ptmmzam u rpogledu na Hooi [p<>lozaj. Medutim ove razli:ke ?Isu -maCajne i one se opaZaju samo ana1i>zom relativnih broJeva. Pokusaj izrac.unavanja ovih ra>llika putean X' testa pokazao Je d~ te railtke niJ.su znaCajne i da se ree;ultati X 2 testa mogu prjpirSati slwcajnom kolebanju <Vlrednosti u okvi!ru gra2 mica. odred:enih talblicom X - distribucije, a na nivou pouzdan~Stl <>d 95°/o. Tako za proslost - sadailnjost na nivou Jrcnosti X = 3,950, a >:a sadailnjost - buduenost X'= 6.719. u pogledu .d:ruiltvepe za;jed.nice za proo!ost - sadaiSnjost X'= 6.958 '" za sruda;Snjl<>st-il>uditl!Cnost X' = 9.601. 'M<ida ·rezultati X' _ testa .rastu, :ipalk x' n~je p<>kaz01o da postoje sistematske razliJk:e Ill delo'.(anlju '!Jipa naseljja na opti:mizaan, odo::tQSillo pesian1zaan O:ene Jer se vrednO&ti U<re6u i"'PPd !jranice <>d 12.592, uz rizik greilk~ od 5°/o. • * • ~a ikr~ju 'moZemo zak'l'jt]C'irti da tilp Jlaselja stvara samo :nan)e razhke ? s~rukturi zelja i strahovanja j.urgoslovenske zene. TaJ uhcaJ m)e takav da lbi se anog'lo rgovoriti 0 n<>kian suprotnim procesima i pojavama, onego je Ulpravo saan.o izraz 260 odreden!h specifiCnosti druStvene situacije .u kojoj Zive itspitanici. Te razlike 'li zeljama i strahovanji:ma su istalknute zbog toga Sto su po.trebe i vrednosti u raiZUCitim nmselji•ma joS uvek razi:iiCilte po svom inten:zitetu i ra!Zno:vrsnosti. Ipa'k, .razlike u zerjaana nisu tako vldne kao sto rbi se anoglo c>cekivati s obzirom na veliku ll'aznowsnost u :Zivot:n.ian uslovima i poioZaj,u Zena u gradskoj i -seoslkoj sredini. Po-stav.ljena aUernativa o tome rda li zaostalost sela ili pak navedene promene u njemu deluju odluCujuCe na Zelje Zena, na osnovu irzneti1h rezultata reSava se u korist procesa na sellu 'koje ga, 1bar subjektivno, pribUZavaju gradskom naCinu Zivota. MeSovito naselje po izraZenfun ZeljaJilla sam-o se u nekim slucajevima pribliZava gradskom, a [p<>nekad i seoslkom naselju, Sto iPOkazuje razno'l1kost meSovitog nase1ja, a maZda i njegovu nedovoUjnu odredenost putem statistiCkog \kriterija. Medutim, ne'ki rezultati su taka neo:Cekivani i ra~iCiti kalko u odnosu na grad, taka i u -odnasu na selo, da se to moZe, po naSem miSljenju objasniti maZda nedovoljnorh reprezentativnc>Seu isp>itanika toga t1pa nase!lja. Supr.otno drugim stru'ktuTama, uticaj ·ave strukture je veCi kod opStenarodnih Zelja nego kod 1liCnih, Sto je u suprotnosti sa polaznom hlpotezom. Izgleda da ovakav re~ZUutat nije \SluCajan. MoZda je reC o o:draZavamju na Zelje i stTahoVanja ·osnovnog druStveno.g odnosa, tproi:w·odnog odnosa, a pre svega privatnog Vlasni:Stva na scilu lkao i s tim porvezanog stepena i'ZjednaCavan'ja liCnih i druS.tvenih interesa. Istovreme:n·o nizak dbrazovni nivo :Zena na selu oneanoguCava 1m. Sire sagledavam.je opstenarodnih problema. Optimizam at:.oji je vidan u proceni druStvenog polloZaja pojedinca i poloZaja zajednice na relaciji .proSiest - sadasnjost - budu6nost neznatno <zavi&i od tipa naselja i nije njime odreden. To ide u prilog potvri!ivanja generalne hipotezerada. �1. Licne zelie i strahovanja U crazmatranju uticaja SkolSke spreme prvi put do sada opaiZa.mo ra~Jike U izra~avanju iii\n!h ze]ja koje SU U€!p<>STedno veza,ne za ono sto je opSte!judsko u sva:kom coveku. Tako ze1ja za Henim zdravljem irzrazito opada po svoj,oj uiCestalosti \Jlm!iko sko!ska sprema raste Chez Sko1Ske S!Preme 42,90/o prema 23°/o sa 'lli§om li. vlsOikom SIPTemom). SHene, ia:ko manje raz!ilke, po:jaVljruju se i u pog.tedu zelje za zdr8,v1jem porodice. · Sa SlkolSkom spremom t~kode opada i zelja za 'Srecom i USIPehoni dece, bez Siko1e 46,5°/o sa vlsom i visokom skoloon 38,5°/o. VII. UTICAJ SKOLSKE SPREME NA ZELJE I STRAHOVA'NJA INA POLOZAJ NA SKALI . .. S'~<i}:lka "_Pre':'a i <>brazovanje stoje u lj)ozitivnoj 'korela- CIJI, ~~ one n1su 'tden:ii.Cni .pojmovi j mfJigu postojati relativno ne:,avtisno. Ipak, s 01bz1rom na nj'ih:ovu usku povezanost i naj- cesce me~us~linu us1ovljenoot, Skolska SIPrema m<>ze da bude P_dkazate!J mvoa dbrazovanja. Uosta:Ioon, u vecini dTustvenih Sistema formaJna ikvalifikacija, ilkolska sprema predstavlja uS!ov da se omoguci poj~dtncu da vrsi ·odredku druStvenu ulogu I shoono te>me zauzima odredeni drustveni poJozaj. ,,Zbog _t<>ga se n~e istrazivanje o uticaju skolske SIPreme na zelje 1 strahovanja !ugos!ovenSke zene uzima lkao pokazate1J odno.sa obrazovanJa, s Jedne strane, 'i obUikovanja zelja 1 stra:hovanja, s drruge strane. Oi!tre razli~e irun~du zena !pOjav!ljuju se ;wpravo usled r . aznovrsnost~ :rn.voa nrilhove ·Sk:olske spreme. Skora treCina )Ugos]ovenskih zena je j<Jii uveik neJ)ismena !Ji 1 ~eko 400( · sa manJe o, "'et' · .razrt'Ua .osnovne •Skole 'iH 870j svih. ~o Je · -d x 1r1 -·.l .t"... · 0 una" · " ' ~t.ena .. · 1Jl 1ma rce'~i razreda OSn'(}IVllle ~kale ·odnosno marije · · 'SOJ ~zem od toga. Istovremeno Jedva 0,6•/o zena >illtla viSu iii fakUJ!t t k spremu. 1 e s u Prir?~o 'je ocelkivati da ,ce se pod uticajem Skorske SJ?r~e JaY_Iti ~raznol'iko.sti u .Zeljama i strahovanjima is.pitan1h zena, Jer ISadrZina odnosno u.Cestalost ii2Jvesnih· "el" ' svaik~k · ·t · ~ Ja ce o IZaVJJSI 1 ·od stepena obrazovanja. ---1 StattstiCki bilten,. br. 298, januar 1964:, str. lil, Na·suprot, Zalju za sreCnim porod:i!Cnim ·Zivotom WraZavaju cellce zene ukollko iniaju vmu SkolSku \Sipremu, 'bez skole 22,9% sa viSom i viso.kom 'Skdlom 42,30/o . U povrSnoj anaHzi ovi rezu1tati ibi mog'H izazvati razliCita tuma,cenja. Medutim, uporedna analiza Qienih zelja i lienih strahovanja avde pcikwzuje, nasuprot utic~ju drugih struktura, obrnutu sliku. Udk z<!lja za licnim :1ldravljem op~da sa skol:ilkom ;spremom, dotle ·strahovanje od lbolesti nag\lo 'raste sa porastom nivoa llkolsl<e spreme (37,6°/o lbez skole, 65,4°/o sa visom :l visokom 'ilkoloon). Sliooo je i sa strahovanjem od holesti u porodlci i od neuspeha dece. IstoVJremeno, nasuprot Ze1ji za 1sre6nim :porodiCnim Zivotom, koj'll l!eSCe izraZavaju zene trko!ilko je njiho'lla Skol:ilka SIPrema viSa, javlja se stxahovanje ad nesreCnog tporodLCnog Ziv:ota, koje opada sa Skoisk::om Bprernom. Sve to pooovo potv:r<luje da ISU zelje vezane za SMnu pr,iTodu roveika zajedniOke i da ne pdd!leZ:u neik01m bitni(jem uticaju rari:liCitih ·Cinilaca .Cije dellovanje posmatra.crno u ovom redu. Cinjenica da su se u anailrzi uticaja ske>lSke S!Pfeme prvi put prividno pojavlle a:azUke u ovim ·vrsta.ma zelja i &trahovanja govori samo o tome 1da razlilke u obrazovanju razliCito ut:iJCu na izraZavanje onaga Sto j e 10vrsto vezano 1Za !l.iC:nost i ono sto covek nosi intirnno u sebi. Zene ibez §k<>lske SIPreme; verovatno pod uticajem obicaja, a mooda cak i pod uticajem su'jeverja, _govore !Sarno o dobrom ejdravlju a ne o ibolesti, o sreCi a me o nesreCi dece, dok Zene sa fa:kultetskim ·frbTazovoojem svoja strahovanja Did ·bolesti, neuspeha i nesreCe nepo.: .sredno izra.Zavaju. 262 • 263 �. Teznja za stanom pojavljuje se sa v<1llkom ucestaloscu, 1 kao druga po Tangu, kod ispitanica sa nedov:rSenom osnov- nom 'Sko1oon (41,2%), pa do on:ih sa zavrsenom srednjom skoloon (42,8%). Zene bez Skole <JVU z~u :iJzraZavaju sa dvaput manjoon ,UICestailoiSCu (18°/o), a ona se kod zena sa viOOm i visokoon. slrolom takode :pojay!juje u nesto b1azem vidu (30,80/o). Dalljom anaiizom pojedinih ,grupa Jspitanih zena · s obzi<rom na Skolsku spremu mog'lo se utvi'diti da grU[Ju zena bez skol~ke spreme saemjavaju rpreteZ!lo zene sa sella (72"/o). Tako se ~ moZe objas~iti Sto ove Zene ne iznose stamlbeni iPTOblem na Jedno od rprv:ih mesta. Sto se tice ·zena sa viilom i visokom skolskom ·spremoon, 'kod njih je, verovatno, stambenl [problem 1pak n.Sto povoljnije <resen. U ovoj svetlosti razumljivi su i ~o~aci "o -2elji 1Za. . sa:wemenom opremom .stana. Procenti lrojim l~_lZrazena _<ova zel]a o.padaju uikollko je skolJSka sprema zena VlSa. S 01bz1rom na vee utvrttenu Zelju Zena sa sela za ure~.en~em stana, ovi su se podaci mogli i oCekivatiJ. Pobo1j..Sanje ZlVOtnog standai'da kao zelja [prisutna je Jbez obziTa na SkoJSku spremu, a neSto je nagla.Senij a kod Zena lbez ~o 1le. One se takode isticu i svojim ·strahovanjem od potgoriianja zivotnog standai'da- 14, 7°/o : 3,8•/o. Alko -uporedLmo eelje Wra:Zene sa najveCom. U!CestaloSCu vidimo_ da ISe siiJCno ponaSaju Zene oed nedovr.Sene O'Sl1ovn~ ~ko!e pa ~o zavriiene STe<:lnje skole, dok se krajnje grupe, tj. zene ?.ez skol~ke spreme, odnosno sa bku1tetskom spremom, ~natnl]e od nJih..razlid<uju, Takode se uocava da svaika gwupa zena. ~...osma_tranih prema ·Skolskoj spremi pokazuje irz;vesne spec1f_:C!llost1 i to u_ izraz~vanju onih ·zelja koje se javljaju ~a ':esto. "'"'~nJ?m 'lliCest~o~. Taiko zene bez Sk~Ske spreme lZraz~VaJ.u zelJu ·z~ socrJalhnm osi.guranjem, .smanjenjem po- reza 1 rodnom godmom, Sto po.kazuje utilcaj seoske sredine - ~72°/o sa sela). Ta zelja se [p<JjaCV"!juje i lkod zena sa nedovrs~~om .o.snovnom ·~kolom,- jer i one tra:Ze smanjenje poreza i ~1se para. CT! ovoJ grupl 54°/o 'cine zene sa sela). - Grupa zena sa ~a~enot~ o~ovno~ ~kolom i nedovr.Senom sxeduljom Skolm~ .1zrazava zel]e za v>se rpara i razonodom. Izgleda da kod nJih n~yos~ji _iac~ izral!ena zelja za da-ljim SJ<o.Iovanjem. ~asuprot n.Jrma, il1!:,1Jntan1ce sa 1Srednjom, :kao il v:iSom i visokom :lko•lom pokazuju izrazitu •I.Znju ika us:pehu u skolovanju i da1jem struenom usavrliaJVanju. One takode i2razavaju zelju za uspehoon u poS!u. Tako fakultetski obTazovana zena, ekonoonista, 34 .godine stara, udata, svesna sv1h potei!!koca koje ima u porddici, izja'V3.juje: »S obzirom da zeliJ!n uspeh u lienom i struCnom ZilvQtu, Zelela bih da u tom postignem viSe. To nije moguCe s abzirom da smo mi Zene :preo'kupirane ostaHm stvaorima lk.o'je nas s,preC:avaju u toone, al1 !bih ~zelela rla . se posvetim nauCnom i druStvenom radu.« Po ovim .rezultatima m.oZe se reCi da ·sa ~kolskom ~rernom raste i privrZenost poSlu i rzanimanju i teZnja da se u mjemu dalje napreduje. Izgleda da je potTeban odreC!eni nilvo obrazovanja da Zena ,Qvrsto tOdluCi da put tSvoje emancipacije i ravnoprawnost tra:Zi u ,Z8jpOslenju i uspehu, a ne samo u o'kviru braka. Pada u oci da se zelja za stalnim rposlom i21razito javlja ~ena sa vi;Som i visokom 'Skolskom spremom. Visoka ucestalost sa 26,9"/o pokazuje da je ovo njrh<>v ozbilljan problem. Ana:lizom dobijamo sledece podatke 0 tim zenama. Od ukupno 26 :Zena sa ·vi.Som i visokom .Sk:ol!skoon s.premom, 16 meitu njinna su sluzbenfce, 5 domacice, a 5 studenti; 57°/o jedino lkod su udate iZene, a 46"/o su zene u starosnoj grupi od 20-29 godina. D&kle, radi .se o \PreteZno mladim, urlatim i zruposleniro Zenama. Zelja za stalnilrn po.sloon moZe se objasniti ~teZnjom doonacica i studentlrinja za Ola,poslenjem. Mazda se m<oze postaviti i pitanje u kakvom .se pol<>Zaju u radnoj organizacijd. nalaze falkll!l.tetski obra:llovane zene kada sa tako veli.kom uCestaloSCu :Wra.Zava:ju Zelju za stalnirrn po.slom. Na kraju treba naglasiti da se rat ikao strabo¥anje javlja na HOnom- nivou sa znatnom uCestaloSCu !koja raste UlPOTe'do sa sko'lskom spTemom.. Tako, dol< ·ceilvrtina zena l>ez i3kolske ~preme izraZava s.trah od rata ikao liCno strahovanJ'e, to Cini sko.ro polov'llna Zena sa viShn. i visokim dbra.:rovanjem, Sto znaci rla ·Se sa · rporastom skoJSke spreme opasnost ad rata ce.Sce sh,ata iorno licna ·opasnost pojedtnca. (V'idi rpl'lilog - tabele 4a i 4b). Llen.e zelje rprema t~u odgovora, a pod uticajem Skolske spreme, ne pru.Zaju neke nove podatke. 264 265 �Tabela 7b. Tabela 7a. LICNE ZEWE PREMA TIPU ODGOVORA I SKOLSKOJ SPREMI ~ 0 "" ... Osnovna grupa ~ " "' -:.--o "' " " ~w ~~ o>., ~>.., ..,o- ~.go ~t:O ·..: 0 ~,. z~~ "~ .. .. ·->_ c., -.ll 6 w 0~ ""M _;-o 0<> 0 ;; ..,_ _., !l .. " M"' ;>,. ~ " 0 ~ 0. ~ z U)~ .. -%3 Osnovna grupa N ~ " "" U) LiCna nesreCa i 39 182 86 24 15 7 403 18,9 16,7 20,0 18,7 19,0 33,3 18,2 Broj odgovora % razonoda i dr.) Zdravlje 1 sreCa odgovora % 167 35,5 371 34,0 148 74,3 Broj ekonom. polo.Zaj odgovora u porodici % 192 40,9 489 44,8 181 42,0 55 43,0 . 37,5 29 37,1 11 52,4 781 35,2 32 41,0 3 14,3 945 42,6 godlna) "Svega % 22 4,7 Broj odgovora % 470 100,0 49 '·' 16 3,7 1.090 431 100,0 100,0 90 1 0,8 128 78 100,0 100,0 4,0 21 100,0 2.219 lOB,O Lifua strah<>vanja SU neSto T82!10Vl'SD.ija Od li&lfu zelja. Tako se vldi da sa ~kolsko<m spremom rastu strahovanj a koja se odrnose na Hhn.U--.sreCu i zdravlje, a opada:ju ana k.oja se odnose na ekonomski po1oZaj. To se podudara sa ranijom analizoon 'POjedina&lih zelja i strahovanja koja je pakazaia da ono Sto ispitanice rSa niZom ~kolskom. .sprecrnom izraZavaju kao ze1ju, fakultets'ki obrawvane zene boraZavaju kao straJwvanje od neispunjenja istih t€Znji. \Razumljivo je sto sa OO<als:kom .spremom opada strahovanje od pogorsanja ekonoms:kog poI<>Zaja, jer po vazecim principima raspadele intelektualni rad se znatno vi'Se nagractuje. 266 Bez strahovanja svega: Broj odgovora odgovora % Broj odgovora % 71 28,0 85 33,6 b w "' " .. "'M " ·~ . 'E',. .. i:ir;<'d ..,_ -.ll .,., >~ ~~ ~ !>t: o>., ..,o""0 ~il~ z~~ 0 "~ 184 28,2 ~ ~ 0 U)~ 62 24,3 26 31,0 ::<l, >"" 19 35,2 284 125 43,5 49,0 31 36,9 18 33,3 65 27 10,6 8 9,5 .8 ~ " " c. 0 ~ z 4 30,8 " "" > " U) 366 27,9 7 550 53,8 41,9 5 9,3 Broj 36 14,2 Broj (poboljSan standard, Ostale Zelj e neuspeh dece) Broj LiCni i porodiCni odgovora ekonomski polo!. % Ostala strahovanja lmati stan, z:aposlenje i dr.) 1mir, rodna nesreCna starost) u parodic! (bolest, smrt, dece, srecan porodiCni Zivot, zdravlje) t.iCni i porodiCni bolest (bolest, smrt, Bolest i nesreCa Broj u porodici (SreCa i Skolov. ,;;; "" > LiCna sreCa i zdravlje {zdravlje, Skolovanje, LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I SKOLSKOJ SPREMI odgovora 54 % 21,3 % 7 2,8 Broj odgovora Broj odiDovora Vo 253 100,0 10,0 108 16,5 41 16,1 19 12 22,6 22,2 2 15,4 236 17,9 19 1,5 12 1,8 653 100,0 141 10,8 255 100,0 ., 100,0 54 100,0 13 1.312 100,0 100,0 2. Opiitenarodne iielje i stralwvanja. - iNa saddi!nu zelja na o,p.Stenarodnom rpilanu trebalo bi ocekivati ja<!i uticaj Sik:?lske 1spreme nego na li<me Zelje, koje su :Cesto po~ nepo.&r~Lm uticajem osnovnih zivotnih potreba eoveka. Na1me, da b1 se uocili prol:ilemi citave dru\%vene zajednice JJJ.i sveta potrebno je odredeno <>pSte i poiitti!ko obrazovanje. Ono se medutim delimiCno nalazi u pozithmoj korelaci'ji sa Skolskoon spremoro, mada to nekad.a i nije sluCaj. . Zelia za mirom 01pada sa porastom nrvoa sk01lske spreme (31,8•/o bez iiklole: 19,20/o sa "'-Soon i visolmm l\PTemQ!ll). I stra: hovanja od rata po'k:azuju istu tendenciju. Ovi rezultati mogh bi da !llavedu na pagre8ne zaildjucke. Medutim, UipOredenjem sa UrCnim Zeljama, ¥id'irrno da su Zene sa visok·oon Skolls'kom spremom Zelju za mirom izrazile kao iJ:iJOnu Ze1ju, dok je Zerne sa ni1Z·oon ·SkolSkom spremom izraZavaju kao opStenarodnu . MaZda bi se, ne baS sa .ronogo .sigur.no.sti, moglo pretpostaviti Oa ~ene sa vi.Som S!kolskom kvaili:fi!kacij-om ZeljiU za mirom, 267 �odnomo !Sitrahowa!nje Old .rata, !SUnatraJj.u kao UO'nlu smva:r, svetsn.e da je borba lza mir stvar !Ilelpo.sre<dine alk!tiV'nC>sti .sva/kog pojedinca. Nasuprot tome, zene bez skC>!Ske "!Jreme i dz seoske sredine Zerlju za mirom i strahovanje od rata, moZda, smatraju kao socijaine sile pred 'kojima su ljudi nemo6ni. Tim liT• ~to .one sa veCom uCestalaSCu izra.Zavaju straho'Varnje od prirC>dnih sila, kao sto su eleunentarne !Ilelpogode. OCuvanje socija'liz.ma kao opStena:rodna Zelja tzrruzito r·aste sa porastom skol.ske spreme is;pitanih zena - 12,4"/o bez §kole, 34,6°/o sa visom i visokom 5kolSkom spTemam. lstovremeno 'kao opstenarodna ze]ja pojavljuje •Se i ze]ja ea dug fivot predsednrka Tita, u cij·oj licnosti ispitanice gledaju perSC>nif>kaciju socijali2lllla. U ovom slucaju zelja opada sa porastom skolske spreme. Zakljuca'k s!edi sam rpo sebi: zelja za oC.uvanjem socija'lizma zahteva viSi niv:o apstralkcije, nego zelja za dug zivot predsednika Tita, pa se rprema tome pojedine Zene opredeljuju za jednu o'd ove dve sliCne Zetje, u skladu sa svojim obrazovanjem. Procenat kojim. su 12raZene opStenarddne Zelje vezane za dalji 1privredni ·razvoj zem.Jje raste sa Sko1skom s.premoon, bez obzira o 'kojoj se lkonkretnoj ze'lji radi. To je najoiSig!ednije u izraZavanju Zelje •za razvojem ~Dldustrije k·oja se sa tri puta veeom ucestaloscu jav!ja kod fakultetski obrazovanih zena nego kod zena bez §ko~ske srpreme - 14,1•/o : 46,20/o. Ova Zelja je toliJko naglai.Sena kod 1Zena sa viSom i vLsokom Skol~Sroo.m Sjpremoon da je d.z-raJ2ava .skoro poloVina :ifsp'itanica u .ovoj g:rupi. I Zelja 1za f!'laevoljeun. sadbraJCaja 1ra\Ste •sa Sko!Wkom spremom, a joS viSe Zelja za razvojem poljcxprivrede. Ako se uzme u ·olbzir 1Cinjenica -da je 72D/o Zena bez Sk.olSk:e s,preme i 54°/o rsa IIl·edovrSenom Sklo']s!Jwm .sp1remoun sa s€lla, .ct11da Je ovaj rezultat neocekivan - 7,6°/o: 19,2°/o. I zelja za nacionalni.nl p,msperitetom up~dljivo roote sa !POl'"staun illw1•ke srpreme - 2,9"/o : 19,2"/o. Sauna zelije "'" opiltom ~ra1d:njom zemlje i ekanomSkom stabhlnoSCu ne pokazuju u svom izra~avanju sl\enu tendenciju u odnosu na i!kolSku spTemU ilspitanica. SV'i ovi rezultati mogu se tumaCiti jedino veCom anga~ovanoSCu Zena sa viSom ·Skolskom kvalifikacijom u privred.nocrn razvoju -zemlje -i nj.ihovim Zivotom u gradSikoj UI'Ibanizovanoj d. industrijaHzovanoj sredini. Zene sa ·visokom i viSom spremom 'iizral:avanjem zelje za razvodem poljoprivrede po- 268 [ I sebno rpotvrduju svoju sposobnost .ocenjivanja znacaJa !kompleksnih problema privrednog razv1tka zemlje. To nije biC> slucaj 'kada smo zene iz grada 1gledali .u cel\ni, jer su se faku1tetski obrazovane Zene svojom ma!lo!brojnoSCu guibiie .u ma'Si. Zato i pri oceni Zelja sluZbenica trsba innati u v.idu 1stu opasn:ost. Zelja za rpobo!jsanjem standaT<ia po .svojoj ucestalosti raste sa nivoom 'ID<o!Ske spreme - 35,3°/o bez skole :53,8°/o sa vi:Som i ·visokom sprernom. Ovdj ·Zelji se pridruettje Zelja za r~enjem stamlbenog pitanja u .razmerama druStvene zajednice, 10°/o : 34,6°/o. Karakteristicno je da ove dwe zelje nisu po'kaza1e ovakvu tendenciju kao Hcne ~elje. To je dakaz vise da .Zene sa vi~Som SkolSikom spremom uspeSnije uskladuju svoje l:i!Cm.e interese sa dT.uStvenim interesima. Kar~kteristlcnC> je Ida zahtev za rarzvojam likolstva takode po svojoj uCestalosti ~taste sa n.ivooon 'Sk.ollske sprenie. I ovaj podataik treba tum.Citi 'kao sire gledanrje na proibleme razvoja ldruStvene zajednice od strane onih. !Ciji je. obrazovni niv·o rviSi. ·Najzad, treba ipomenut:ii da Zene lbez Sko~ke spreme zele el<!ktrifikaciju se!a (12,4°/o), ·sto je i ,priroono s obziTom da -dve treCine ovih 'Zena Zivi na selu. Zelja za rpunim zarposlenjem jav"lja se u rprvom redu kao Zelja 'Zena 1sa ni:Zim obrazovanjem. ·Cinjenicom .da po evidenciji Zawada za z~oSljavanje preteZno nE!kvailifikovana ·zenska ~tadna snaga traJZ.i zaposlenje, moZe se objasniti ·ovaj podatak. Posebno je zani.nlljivo sto .se :Zelja 'Za izjedn.Cenjem plata pojavljuje sa !Ilajvecom ucestai!C>Seu (11,5°/o) kod zena sa viwm i visokom ID<olskom spremom. Tako visok procenat kojim je izraJZena ova Zelja nije zapaZen do saida u ana1izi podataka u ovom radu. Najzad, treba istaCi da :se i .strahovanje od "1porvra'bka na stari 1reZim, d. strahovanje IZa Zivot predsedni'k.a Tita j avij a najCeSCe 'kod Zena sa osnovnom iii srednjom Skolom, dakle kod 'Onoga sloja koji po zanimanju 1pripada radnicim.a ili nizim sluzbenicima. (Vldi prilog, talbela 4c i 4d). Opstenarodne zelje prema tirpC>logiji potvrduju pretho'dnu analizu; Zelje za privredn:im razv.ojem i ;za raZivojem prosvete i zdravstva ra:stu po svojoj uCestalosti sa. ipOTastom nivoa skol.ske srpreme. 269 �Tabe!a 7d. Tabe!a 7c OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TJPU ODGOV!ORA I SKOLSKOJ SPREMI OPi'iTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I SKOLSKOJ SPREMI ., " "' !;c 0 ... "' M .. _.--o ., c "' "' ., . I 0 !;:c i;>ctl c., o>., ""' -o o- co- -o.,co e~ t: I "' z ~""' 0Ill~~ "'~ O<U .,~ ~., ~~ ~ Osnovna grupa ~ N "' OpSti razvoj Broj socijallzma o~ •rll Osnovna grupa 6 ~ >.s -g .,~ -2 ., c N ., 0 0. "" > "' -., "' >""' z ~ ugro.Zavanje razvitka soeijalizma (nesloga, strah za Tita i dr.) Bezbednost zemlje (rat, okupac.ija) Elementarne nepogode "' odgovora (l'azvoj socijal., % 65 153 77 29 15 6 345 18,6 19,1 18,9 22,8 17,2 30,0 19,3 jedinstvo naroda Jugoslavije) Privredni razvoj Broj zemlje odgovora (razvoj industrije % saobraCaja, ekonom. stabilnost i dr.) 22,6 .Zivotni standard 133 260 38,0 32,5 19 15,4 29 3,6 " 106 47 9 15,4 13,3 11,6 350 100,0 800 100,0 407 100,0 (pobolj§an standf bolji stambeni Broj 79 252 31,5 119 29,2 30 23,6 32 36,8 4 20,0 Bez strahovanja 516 28,8 Svega 145 49 28 7 35,6 38,6 32,2 35,0 34,7 10 7,9 8,1 1 5,0 85 4,7 7,1 5,7 10,0 12,5 12:7 100,0 87 100,0 20 100,0 1.791 100,0 uslovi, zapo- zdravstvo % 19 4,7 Broj odgovora M i r % "' Broj svega odgovora % u odnosu na op.Stenarodna strahovanj a tipo!<>gija pokazuje da •trahovanje od rata raste, a ad ~lementarnih ne.pogada opada sa p<>rastoan s!wlske spreme. Sve su to samo rezultati koji su ranije anaiizLrani. 270 21 10,6 43 9,6 ~ 6 ~ ., >~ -2 ., ., c., -_g " ., 0 ~~~ "~] "" "' z 0 C>Ull(l)>lll :>~ ·~ N i5E;.!!! ~ 42 19,8 12 18,2 "" > "' ·~ "' 120 2 7,1 12,5 134 44 67,7 67,6 63,2 66,7 85,7 644 e 67,4 % 32 16,3 82 18,3 28 13,2 7 10,6 1 3,6 15,7 9 4,4 20 4,5 8 3,8 3 4,3 1 3,6 198 100,0 447 100,0 212 100,0 Broj odgovora % Broj odgovora Broj odgovora Broj odgovora 136 302 " 24 28 100,0 100,0 4 150 1 5 42 4,< 956 100,0 3. Po!o:1aj na lestvici 622 slenost i dr.) Broj Razvoj prosvete i odgovora "' •tl) Zivot % odgovora % Broj odgovora % .,~ % zdravlje Tita, gradana o>= GJ53] " "0"' Z O•tn ·~ ..r..o O<U l a) Procena liCnog poloZaja na lestvici - Procene liCnog palozaj a na lestvici kako za pro8lost, talko i za ~adaiillj o•t i <buduenost, .pokazuju razlike koje nastaju pod uticajem nivoa Sk.dlslk.e spreme. Tendencija je oCigledna i :irsta u sve tri vremenSke dimenzije: uko!iko zene imaju vise skollske kvalifikacije, uto!iko procenjuju vise na lestvici svoj polo~aj (vidi grafilkon 8). Procena uspOtna, stagnacije ili pada poredenjern poloZaja u 1sadaSnjosti sa p.oloZajem u pro.Slosti i ·buduCnosti pokatZuje da najveCi o,ptirrnizam u poretlenju sa pro§loSCu pokal.luju Zene sa zavrSenom osnovnom Sk:dlom iii nedov.rSenom sredn.jom, .a zatim .Zene sa vi~om il visokom Skolom. I najmanji tbr.oj pesimista na1azi se u istim grupama. Iz ana1ize svih do sada iznetih rezu1tata jasno je Sto se tak,o ;pona!Saju Zene sa viSo.m i visokom skorskom .spremom. Takode treba imati u vidu da se medu Zenama sa zavnSenom oS'llovnOlrll i nedovnSenoon srednjom Sk-dlom nalazi :naj!VeCi lbroj radnica koje IDaCe polkazuju visoki optillllizaan. 271 �2t?ne sa osnovnom Skolom i nedovrSeJlom srednjom Skoloon lalkode sa aptimizmom gledaju i na svoj polozaj u buducnosti. Medu njima je najmanji procenat pesimista. MeduUm, sa_ najviSe o.ptianizma na svoj pdlo·Z~'j u buduCn:osti1 gledaju Zene ~a 'Srednjom ~kolom., a zatim Zene sa viSom i visokoon iikolom (vidi tabelu 8a). Tabe!a · Ba. MERENJE OPTIMIZMA u > I- w "' ...J <( "" z <( • ::!: w "' ..., 0 "" V) I- ...J a. 0 -. <( <( ...J a., -..., "'"" ::!: >N w 0 0:: 0 a. z >U ...J 272 c: 0 luilajem u pl1Q.Slosti i bu!duenosti prema iiko•J.slkoj spremi. ProSlost-SadaSnjost Ill ~~.-.g 0:: z a. <( ~···.,, : •• ~ .••••. · •••.•. : ; . A. LiiCni rpoloza:j ispitarnilka u sada.Snj,C>Sti uporeden sa po- •U , Skolska sprema o/o '" ~§ "· 0. J> Bez skole 100 Nedovr. 100 9Sll. Sk. Osn. Sk. i nedovrS. Sred.. ~k~ 100 Sredoja skola 100 ViSa i vi,s. Sk. 100 Nepoznato 100 I -- I J.l ,;,., ,. ooC SadaSnjost-BuduCnost .ci . ,. 00" "o 0 ""' I 2-= I " I 0 . c c. .ci """ Cl') ;;l '0 ~ 52,4 17,6 27,1 2,9 74,7 11,8 9,4 4,1 55,6 20,1 24,0 0,3 73,2 13,5 11,9 1,4 62,8 57,1 61,5 42,8 14,8 18,4 15,4 21,8 0,6 24,5 23,1 28,6 28,6 76,3 79,6 77,0 71,4 12,8 7,1 3,8 10,2 8,2 11,5 11,5 14,3 14,3 .b) Procena poloZaja druStvene zajednice na Iestvici - U pogledu ·procene poluilaja drtcltvene zajednice rezultati nisu identicni sa procenom li!enog pe>lozaja (vldi grankon 9). 2ene sa: osnovnom Sko1om i nedovl"Senom srednjom SkQlom p:r,:ocenile su -n~jvi'Se na \lestvici polo.Zaj d·ruStvene z~­ jednic~ !kako u !ProSlosti, tako i u said.Snjosti i u buduenosti. Njih slede. 'Zene sa zavr.Senorn srednjom SkoiJ.om. I avo se maZe objasniti samo tako da iikolska sprema osrposob1java za odr~­ d"ene profesionalne delatnosti l da oba elementa kao zajednicki fakt-or de'luju na ocenjivanje ,polpZaja ·na ·lestvici. To znaCi da se u ovorn S'luCaju i-adi ·a rardnic1ma, odnosno niiZ:i-m sluZbenicima. Ta 1sta grupa, .wporedo sa Zenarma sa viSom i visoko:tn spremom, ~(;1; l1ajv~Ci111 optimizmom ocenj.uje iPDloZaj dru.Stvene zajedni1ce u .proSlosti. NaS'Ulprot njim~, Z~e bez Skols'ke spreme su u ~zra~avanju op4ro~a ·itajqzdrZlji'Vije i medu njima je i broj pesi•mista naj-veCi. To se moZe obja-sniti Cinjenicom sto s[l zene bez ilkollske srpreme iii •bez lkv>!lifikacija hli ekonoms'ki zavisne u porodici i to tpreteZno u seoskoj sredin•i. 18 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije 273 �U poredenju sadasnjosti P'fema buducnosti optillllizam raste sa .porastom nivoa Skol•ske spreme ispitanica ~ to ta:ko oclgledno da nema izuze11ka. Te!Ildencija koja se mogla ~""· paziti u analizi opiltenarodni:h zelja i strahovanja i ovde se potvrduje. Visdk.a Skolska sprema omoguCava Sire uoCavanje· problema i IPerspektiva ·razvoja drustvene zajednice (vidi tabelu 8b). Tabela 8b. u > !ii...: w~ -~:z ...:tZii: ' ~·~~1c . 'g. ·c~ •', ". ,• • • ',.' '• • .' ,' • •' •, • \ '• • ~ MERENJE OPTIMIZMA I ~~ l!! >VI _, • B. Polo:Z:ajj dru.Stvene zajedmice u sada<Snjasti uparede!Il sa pol<>Zadain u prosl<>sti > buduenosti prema Skolsknj spremi. Skolska sprema w~ u_ -::e Zw I % Bez Skole 100 Nedovr. osn. Sk. 100 Osn. Sk. i nedovrs. sred. sk. 100 Srednja skola 100 ViSa i vis. Sk 100 Nepoznato 100 0~ wa. :;;!"' N-, we z~ W_J ProSiost-SadaSnjost I .~I z:;.::: I ~.1 · ISadaSnjost-BuduCnost' ac I. I ~I · . .~ ~t:: /:lo. ~c 0 bt<":: ~--~ ::::J ~< c::e w '~ l:t: >N fl. 0 ....1 0 fl. 274 I d ,. «! 0 • .o ~ I :so. 1i.lc <":~,::: :~c. .o 0 b.O<":: <'0" 0 • 72,9 74,3 5,3 6,5 18,2 15,8 3,6 3,4 82,4 85,0 9,4 9,3 2,9 2,6 5,3 3,1 80,1 79,6 80,8 85,7 2,6 6,1 7,7 15,4 14,3 11,5 14,3 1,9 89,7 95,9 96,2 100,0 7,1 4,1 3,8 1,9 1,3 >o • >tl) >CI') "'0 ;:30. • • Jasno se vidi uticaj nivoa ;Skdlske .s,preme na sadrZinu, odnosno ·uCestalost, izraZenih Zelja i strahovanja jugoslovenske ·Zene. Na UCnom p1anu ono se zapaZa v.i.Se ikao naCin na koji ,se Slican sadrzaj izrazava: k<>d jednih lkao zelja, kod drugih kao strahovanje. Tako na prillller, zelja za <·dravljem koo Zena bez S'k:dlske .spreme adgovara izJraZenom strahovanju od bolesti kod zena sa fakultetskim obrazovanjem. N a opiltena:rodnom nivou Zene sa rvisokom i viSoan Sko'lskom spremom pokazuju mnogo sire shvataonje opiltedru8tvenih problema. CaJk bi se moglo reCi da je njihova i politi!Cko Obrazovanje viSe. Ipak treba imati · uvek na umu da se l!'a'di o Zenama ·] da je naslede pr<!slosti u p<>gledu nji:hov<>g o'brazovanja veoma teSko . .Zena sa viSom i visokom -spremom, ne samo kad je ekonomski nezavisna, vee i u polo:Zaju domaCice - izdrZavano lice - , oseCa odredenu sigurnost jer su moguCnosti njenog zsp<>slen:ja ve!ike. Prindpi raspodele je stilllluliilu. Zbog svega 18° 275 �toga ona u~pemije uskladuje svaje licne sa drustvenirrn interesima i to dolaz~ do izraZaja u saidrZi.ni i uCestaflosti izrazenih zelja i strahovanja. Pri razmatranju utiteaja Skolske spreme svuda se oseCa velilka teSI<oca da se ov.ad cin!ilac ;zoluje od d¥a faktQra koji istovremeno i zajednicki deluju: a) profesionorlna delatnost i h) gradska, odnosno seoska sredlna. To posebno dolazi do • izra.Zaja u kategoriji ,Zena sa osnovnom Skolom i nedovrSenom srednjom Skolom. Visok stepen optirrnizma koji izraZavaju u odnosu na 1sopstvenu proSiest i buduCnost, kao i na ,proS'lost i buduCnast d:ruSbvene zajednice, gov-ori da tie ~reC o radnicama - nepo&rednim proizvodaCima j njihovoj vezanosti za socijalizam kao druStveni sistem. Iz svega navedenog proizlazi da je ~ko!Ska sprema znacajan ·cinllac u O'l:ilikovanju zelja i strahovanja jugoslovenske Zene. VIII. UTICAJ SOCIO-PROFESIONALNE STRUKTURE NA 2ELJE I STRAHOVANJA INA POL02AJ NA LESTVICI Po1oZaj Zene !kao aktivnog lica u mno.gome se razl:i!kuje od pO'loZaja Zene ikao izdrZavanog lica. Zap-oslena Zena pored funkcije domaCice i majke .ima i funkciju radnice. Posebno je znaCajna Sto za,paslenje Cim.i Zenu ekonoms'ki ravnopravnom sa muSkarce·m. Svrstavanje neza.poslene ·Zene u izdr.Zavana lica od strane demografske statistike ima i! :puna sacioloSko znaCenje. Ekanomsku zavisnost dapunj.uje i iza1ovanost od procesa pTolzvodnje i drugih drustvenib delatno.sti. S'amo zapas•lena ·Zena, uCestvujuCi u nekaj od dMtvenih delatnosti, dobija u okviru drustvene naknade, pored materijalnih dobara odredeni stepen druStvene moCi i druStvenog ugleda. Medut:im, ne treba izgubiti iz ·vida da u sistemu druStvenog samoupravljanja i nezapaslene Zene uCestvuju u reSavanju druiltvenih problema. Njihova 8lllga~ovanost u kuenirrn savetima, mesnaj ·zajednicil i knmuni putem oblika neposredne deinokratije, iii jJzboroon u pr:edstaMniiCke :organe, zatim uCeSCem u drruStvena-palitiCkim ·arganizacijama i drugim ablicioma udruZivamja pr1bli!Zava ih ZJ~slenim Z·enanna. Ipa!k, ekonomska rzavisnost odraZawa se kak.o na porodiCne odnose, tako i na njeli drllStveni poloZaj. Zaposlene Zene razli;kuju se medu sabom s ohzirom da vtS:e· razliCite druStvene uloge, te u skladu sa tim zauzimaju i razliCite· druStvene polOZaje.1 Gruba uzev.Si, druStvena pade1a ·rada ostavi~a je koliko nuzno, tollko i tesko naslet!e podelom lila ,umni i flzillki rad. Kategorija nezaposlenih zena I U 6vom radu manuelne radnice delimo na radnice i poljoprivrednice - seljanke, a nemanuelne radnice su svrstane u ne sasvim definisanu ka'tegoriju slu.Zbenica .. 277 �- domaCica razli1kuje se prema tipu naselja s obzirom na ablike i odnase u paradici o teritarijalna-ekalo~ku sredinu. Zene ikaa [ica sa Hcnim prihadima dobijaju dru8tvenu naknadu na osnovu ranije svoje delatnosti Hi delatnosti reianova poradice. Analiza zelja i strahavanja ovili kategarija ·zena "[>akaz~ce kariki je uticaj drustvene p<idele rada na nj.ihavu sadrZinu, odnosn.o uCesta1ost. 1. Licne ze!je i strahavanja a) Licne ze!je (vidi prilog, tabela 5a) - Radi ba!jeg uocavanja razlika izmedu zelja zaposlenih i nezaposlenih zena izvcllce se najpre analiza najucestalijih HCn.ih zelja akti'l(llih lica u uZem smislu - seljanki, radnica i BluZbenica - , izdrZavanih lica - domaCica - i lica sa 1iCnirm prihodom: Aktivna lica Rang SreCa i budu6nost dece Imati kuC.u, stan SreCan porodiCni Zivot Zdravlje Moderno urediti ku6u Poboljsanje standarda Zd.ravlje Clanova porodice I '/o lzdr.Zavana lica I Lica sa Rang Rang % I I c. prlh. I •r, 1 2 41,9 38,7 I 3 49,7 31,6 2 4 41,5 3 4 31,9 30,9 4 2 27,5 42,6 7 1 7,32 48,8 5 23,9 5 25,7 6 14,6 6 22,2 7 20,4 5 14,6 7 15,8 6 25,7 3 24,4 24,4 Ovi rezultati se, u izvesnom smislu, nilsu m-ogli oCekivati. Mada se rrudi o Hcnim ie!jama, i!pruk oe moglo pretpostaviti da ce postojati vece razlike u. izr.Zavanju zelja izmedu aktivnih i izdrzavanih lica. Naprotiv, rezultati an'kete go.v<Jre da izmedu njih postoji dosta slicnosti, a da se ·razlike javljaju izmedu ave dve (aiktivna izddavana) grupe sa jedne strane i Iica ·Sa iiCn.im pl"ihodlma sa tkuge strane. Izgleda da ovde nije po sredi :stepen i oblik aktivnosti1 veC pre svega ruticaj godina starostt + 278 SreCa i budu6nost dece rna1azi · se na .pr-vom mestu kao liCna Zelja i aktivnih i izdrZavanih lica. Uz: ·to rclolazi d Zeija za .sreCnim porodi<!nim Zivotom._ Imati stan.. i -moderno ga uredlti - zajednicka je zelja zena kako a'ktivnih taka d izdr_Zavanih_1ica; Razlika je jedino neSto vidm.ija u tome Sto- Zene domaCice Zelju za UCnirrn ~dravljem Wnose o.dnnah iza Zelje za srecom dece, dok se 'kod zapaslenih zena ta zelja javlja tek na 1Cetvrtom mestu. Medu Zeljama Zena ikao Uca sa liOriim prio. hodiuna najizrazitije se javljaju Zelje za 1i.Cnim zdravljem, zdravljem Clanova porodice i sreCom dece. Upravo sliCno kao kod najstarije grupe u ranije .posmatranoj starasnoj strukturi. Isto taka zelje za kucom, ·pokucsbvom i ~tandardom su nesto manje izra.Zene Zelje. Ne ·moZemo dati pouzdanu ocenu za ana1izirane podatke sve dok ne utvrdimo-da U postoji ·razlilka i~edu Zelja IZena kao aktivnih lica zaposlenih .u raznim druStvenim delatnostima, kao i iz ka'jih se delatnasti zene najvise prihlizuju domaCicama po izra:Zenim Ze1jaana. Podaci ·govore da :iz.medu radnica, sluZbenica i seljanki postoje •uaOljive uazlike u uCestalosti i: rangu izraZenih Zelja na l:iJCnom planu. Radnice na prvom mestu, i to ib1izu 60°/o, izraZavaju Zelju da imaju !Stan, •Sto je samo znak nereSene stambene situacije u kojoj se nalaze. SluZbenice izra:Zavaju ovu Zelju sa znatno manj-om uCesta'loSC.u - 38,2'0/o, a seljanke sa 25,5'0/o, Sto je, s ·obzirO!l11- na uslove stanova~ja na selu, d ra:zumljivo. Medutim, ikad se radi o Zelji !Za uredenjem stana i -njegovom o.premom1 -redosled je obrnut. Seljanke ovu Zelju ~zraZavaju sa najveCom urCesta1o.SCu u odm·O'SU na .radnice i sluzbenice- 27,7°/o :25,0•/o :17,5•/o. To •govori da su ~otrebe kod svih drustvenih slojeva u ovom .pog!edu slicne, ali da je realna situacija najgora na selu. 1 J?oboljSanje standa:rda je Zelja radnica i slu:Zbenica, mada je 'kod .prvih znatno izrazenija - 33,7°/o: 21°/o . .Seijanke avu •Zelju izr.Zavaju .tek na osmom mestu (14,6°/o). Radnice zele stalan ;posao, a slU.Zbenice uspeh u po.slu i uspeh u skolovanju. Sledi, da je problem zaposlenja preteZno problem radnica. To je :iJ razumljivo ako se ima u vidu ni•Sika lkvalif:ikaci-ona sprema Zenske radiD.e snage. s druge strane, uspeh u pos'lu i dalje skolavanje, kaa va~an I To se bolje moZe uo~iti u neposredno izrafenim Zeljama kao ~to to na primer izraZava 35-godiSnja s~Ijanka, udata. ))2:elim da seljak maZe -da kupi elektriCni Sporet, televizor, Iep nameStaj«, ill kao Sto to izjavljuj~ 50godHinja domaCica. ))Uredila bih kuCu, kupila radio, pokuCstvo i druge predmete za domaCinstvo.« 279 �ptit \1 tome ,\l:jpehu, predstavlja zelju sluZbenica. s obzirom ita privftthO-sV·ojinske Odn:Ose na selu, ove zeiJe kod iSeljanki riisti i2lra2-itije, aU Se zato javljaju ·zeije_ za Srilan}ertJ"em J.i6reza = ~3,3%, za rodnom godinom ~ 11,7"/o, !kao i zelje da se ostane zeinljoradn;k (11,6"/o) iii preseli u grad-(oko 5%). Ako pOkusa\no da se osvrinemo na zelje koje mogu da prikaZu bilo teznje seljanki da ostimu na selu i u ,poljoprivredi, bilo nji• hOVu oi'ijentaciju ila 'vanpoljo.priVtedne delatnosti, tada uoCava!mo da ha UCn-om -plaih.u seljanke sa veC-om uCeStaloSCu iznose zelju da ostanu na selu (11,7°/o), nego da se presele ,u i,, I I grad (5°/o) dok na apl!tenarodnom planu ane sa vecc>m ucestaloscu zele razvoj industrije nego poljaprivrede (16,8% : 9,8%). Nji• hova statt"osna i skolska struktura ne moze to potpuno objasniti•, jer 12°/o seljanki u najmlai!oj starosnoj grupi, 64°/o u srednjoj i 24°/o u naj'starijoj zeli da ostane na selu. 2elju za odlaskam u grad izrazavaju podjedna:ko zene u na:j\nladoj i srednjoj staroshoj grupi (50% :50%). Ove naizg\led protivreene zelje razum1jive su tE!k u kampleksu zelja !koje se adnose na njihovu unutargeneracijsku Hi medugeneracij,sku pokretljivost. Nairne, 'o,Cekilvana Zelja za :prelaskom u grad, od.;.. iiOSno u v·anpoljo1p.riVi'edne delatnosti, 1zraZena je kod seljanki i pre-kO Zelje za bbljim Zivotom i §kolovanjem dece, Tazvojem ind'u-stdje, ra"zVOj'e·m prosvete, Zeljom za ~Z~j>oslenOSCu i sl. Tako selj aruka 54 godine stara, kaze: « ..• da mi deca boQje Zive, teZak je ·pao-rSki Zivot«. Seljanka 35 g-0-dina stara, udata,. tu Zelju izi'aZava na ovaj na·Cin: »Da proda•mo i·manje, da bi inOgli da \podignemo kuCu u NiSu, .pa da se i ja zaposlim«. Uticaj drustveite podele rada i razLiCitih drustvenih uloi;a na Zelje i Strahovanja je oC1gledan, poSto razlike u Ze'lja·ma nigde nisU taJko velike ik.ao usled delovanja ove struktUre. Medutim, kada Se radi o najintimnijim liCntm Ze'lja.ma kao Sto je zdraV'lj'e, -srel:a i buduCnost dece, zdravllje rClanova porOdice, razlike .nisu -velike. Zelja ·za HCnian zdravljem naglaSenija je kod seljanki, a Zelja za sreCnlm .porodiOniin .Zivotom kod ·radnica i. .sllWbenica. Ze'lju ·za tSreCnim porodiCnim Zirvotom radlllice izraZavaju na drugo.m rn.estu, sht21benice na treCem,. a seljanke tek na petom mestu. Raz·onddu kao Zelju izraZavaju pret~o .radnice i sLuZbetti'Ce. zena. na Belu joS uvek je previSe OkU!pii'ana i"ad<lm u. kuCi -i :na 1manju1 a i ina.Ce joj je stran ·pojam -slobodnog vremena i naCiln njegovog koriSCenj a. 280 ; .~ Dok se zelje zena ikao aktivnih iica razUk\lju s obzirom na delatnost koju VtSe, d.Otle se Zette -dbmaCice, ka6 izdtZavana lica uglavnom ite tazlikuju j>() zhljama, bez obzira da li stanuju na selu iii u gradu (vidi prllog, tabela 6a). DomaCice S e l o Grad Rang 0/ 0 Rang 0 'o 0~re~c~a-,i'bu=od~uLcn~os~ct~dLe~c~e----L----Tl~--~4B'A~--,1~~,5~2~.8,-S ZdravJje 2 41.2 2 46.6 Imati kuCu, stan; p6boljSati stambene uslove 3 31.2 3 31.2 Srecan poradicni zivot 4 29.9 4 25.6 Modemo urediti ku6u 5 27.8 6 23.3 Zdravlje clanova porodice 6 24.7 5 25.6 Poboljsanje standarda 7 24.7 7 16.5 Vtsta i redosled Zelja su iSti i ~aZliike se javljaj.u SarhQ. u uCestalosti. Doma.Cice Sa sela Ba neSto veCom uCeStaiJ.oSCu zele poboljsanje standarda, smanjenje poreza i bolje socijalno, osiguranje. DomaCit:e iz grada Zele viSe razo.node i viSe para. Zanimljivo je da je Zelja~ za sta1ni±n poslom sa neSto veCom. frekvencijom izra.Zena kod domaCica na selu. Pretpostavka je da :.se rardil o nek:valifikovanoj m1adoj radnoj snazi koj a iz-· raZava teZnju za !profesiOnalnoin pOkretljivoSCu. ImajuCi u vidu izvesnu pbdudarnost u Zeljama Zena kao, izdr.Zavanih lica i iZ -g.rada i Ba sela, r3.2llnotfiCe s.e da H PO-· stoje ra_z'Hke izmedu Zena -na se}u, 1bez abzi·ra. da ii sli aktivna lli ~ZdrZava:na ·li:ca, tj. ISelja.rike ili doniaCiCe. O"iaikv'a analiza oprawdana je i s obzirom na seosku sredinu i s Obzirom na. privatno-sv-oji1nske odnose, a posebno s obZirOm da tteba sa velikom rezervom tprimfti samo klasifikacijli Zena na seLu na domacice i .seljanke. Nairne, apravdana je pretpootavka da. je svaka Zena na individualnom poljoprivrednom gaxd:Lnstvu istbvremeno i aktivan po:ljoprivrednik i dOmaCi.ca. Razli'ke u Zeljama na liCnOm plimu iZimedU Seljanki i doma:Cica na selu 'nisu velike, ali su i:PB.k heSto ·n:agla.Senijenego ra:zliJke iunedu dbmaCirca sa ·sela 1. domaCica i"IZ grada. Ovi rezultati u izvesnoj merj niisu oCekivani. Zato se pOStav-· lja tpitanje da li je gornja prellpostavka da je zena na selu. istovremeno i poljoprivrednica i domaCica tai:na. Sli.Cnbst 4 izra.Zenim Zelj anna dOmaCica s·a se'la i iz grad.a, a i•zvesne raz-litke koje se pokazuju izmed'll ISelja,nlki i domaCica na Selu,. mogu se jedino objasniti odnosom aktivnili i il'JdTZavanih [ica .. 281.' �Ipak, treba ponovo !_PodvuCi da su ove razlike -minima1ne, dok su razHke iZimedu Tadnica i s1uZbenica, sa jedne strane, i do-:.tnaCica, sa druge strane, uoCljivije. DomaCice na seiu sa veCom uCes'taloSCu izraZavaju Zelju za stanom, sreCnim porodtCnim .Zivotom, zdravljem u porodici i Zivotnfun standardom, dok seljanke Zele 1smanjenje poreza, viSe novca i rodnu godinu. Dak.le, ukollko postoje izvesne razlike one .se ogledaju u tome Sto je domaCica na sel'U or:ijentisana viSe lka domaCinstvu, a seljanka viSe ka poljoprivrednom g.,dinstvu. A'ko se ima u vidu da se seljaruke u celini pribli.Zavaju domaCicarna, mora se izvrSiti 1spTavka analize o uticaju zapoS'lenosti na izraZene Zelje na liCnom planu koja je izneta na pocetku poglav}ja. Uporedna analiza zelja aktivnih i izdr.Zavanih Uca, naime uCeSCe seljanki u kontingentu aktivnih lica, utice da se razlike u zeljama ove kategorije i fkategorije izdr.Zavanih iica smanjuju, te daju ·krivu tpredstavu _o tome da zaposlenost i vrsta dela tnosti nlsu uticajni faktori. Medutim, rezultati koje smo dobili uporednom analizom zelja radnica, sluibenica i seljanki q;>orkazuje da aktiv.no.st i vrsta delatnosti deluje na karaikter i ucesl>!lost zelja na lienom planu. ib) Licna strahovanja - (vildi. prilog, tabela 5h) - Uticaj socio-profesionalne struk'ture na izra.Zena :liCna strahovanja je veoma crna1i. Uporedenje razlika u i:zraZeniml strahovanjima aktivnih i izddavanih 'Jica ne daje oznacajnije rezultate. Jedino Hca sa O.iJCnim prihodima izra.Zavaju sa veCom uCesta1oSCu .strahovanje od sopstvene bolesti i smrti, a sa manjom od bolesti ,(!Janova pQrodice i dece. Kod ove kategorije javlja •e i strahovanje od nesrecne starosti, sto je jos jedan d<Ykaz da se u ovom sluCaju ne .radi o uticaju aktiv:no.sti .i vrst~ de'latnosti, veC o uticaju starosne struk.ture. Nema velikili razJ;ka nl 'll pogledu strabovanja zaposlenih zena - seljanki, radnica i sluzbenica. Stra:hovanje <Yd bolesti i smrti, od nis]{og zivo1mog standarda, od nezaposleno•ti i neresenog sta:nfuenog pitanja izdvaja po svojoj ucestalosti raidnice od ostale dve kategorije. Slu7Jbenice rposebno izra.Zavaju strahovanje od rata, a seljanke izraZavaju strahovamja od .nerodne godine, ·'kao na lptililler: »Strahota je kad zem.lju po.plavi voda i ikad 111e mo:Zemo Ida je orbrad:ujem·o«, ili »Strahujem •kad nema ki.Se da dodu nero.c1ne godine«, kao sto to kaZ~ domaCica, udovica, 69 godina stara ,sa 5 xa-zreda osnpvne -Skole. 2B2 Takode · se i doma>Cice tkao izdr.Zarvana lie a ne razlilkuju po -strahovanjtma, <bez o'bziTa na tip naselja u kome stanuju (vitli pti'log, tabela 6b). DomaCice u rgradu sa neSto veCom uCestaloSCu .strahuj,u dd neuspeha dece u ··Ziv-otu, a domaCice na selu od neSTeCnog porodiCnog ·Zivota, niSkog standarda 1 nerodne go.dine. Interesantno je da domaCice iz grada ne izraZavaju strahovanje od nis'kog !Stan:dar.da za razli'ku ·Od radnica i sluZ'benica. To nam u izvesn.om .smislu pokazuje da su domaCice u gradu verovatnQ Uca ·Ciji o.stali akti.vni Clam.ovi domaCtnstva olbez'beduju relativno zadovaljavajuCe prihode. * * * zelja pdkazuje da radnice sa preko 50% Tilpe>logija ]]i\nih ;zr,Zavaju zelje vezane za ekonoonski polozaj, doU< slliZbenice te Zelje izraZavaju manje od seljanki i domaCica. To goveri o njihoVom viSem i sigtirnijem ekonomskom po'loZaju u druStvu. Dok. s1uZbenice najviSe izraZavaju Zelje vezane za porodicu, Uca sa 1iCnirm .pdhodom su okupirana svojom UCnoSCu. Tabela 9a. LICNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU Ill'.!. Ill i " I u I ,;, i .. , I .. " c "' ' ·a '0 Osnovna grupa ~ Li(:jna sreCa i Broj odgovora zdravlje (zdravlje, §kolo% vanje, razonoda i dr.) Zdravlje i sreCa Bt:>j odgovora u porodici (sreCa 1 ~kolo% vanje dece, sreCan porodirni Zivot, zdravlje u porodici) LiCni i porodiCni Broj ekonom. poloZaj odgovora (poboijSan % standard, imati stan, zaposlenje i dr.) Ostale Zelje Broj (mir, rodna odgovora godina)% Broj svega : odgovora % 66 l6,1 "" I""~u " i5 I: I ' ! ~ ~ 0 46 46 209 ,.,,0 18,2 129 83 29,3 •• S!J,3 0 ·- 16,3 31,4 0...§ " " . ., u"' Cl"' ::s-= .t:: E u 430 ln,4 ii -:i ., .... .... 25 •• 34/f' 11 ,, !·' ' 'J'l 403 18,2 18 781 JG.o 35,2 190 147 86 469 32 n 940 46,2 51,9 37,4 40,8 33,7 42,0 42,6. 26 7 10 42 6,3 2,5 4,3 3,6 5,3 230 100,0 1150 100,0 9S 100,0 411 100,0 2R3 100,0 90 4,0_ 50 100,0 2219 100,11 2sa �Licna s'trahovanja prema tipu odgovora daju sledeci pregled: AkUvna Ilea Tabela 9b. % LICNA S11RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU " " ·2 -" " "' Osnovna grupa ~ 'il LiCna nesreCa i Broj odgovora bolest (bolest, smrt, % nesreCna starost) BoleSt, nesreCa u porodici (bolest, smrt, neuspeh dece) Broj odgovora % Broj LiCni i porodiCniodgovora ekonom. polotaj Ostala strahovanja % "0 ~ "' " ,_ """ I c;;" .C<> I"'o.._ ~~ ~-e ~" ~ Eu u"'.-o o·- ·- 0 C>"' ,..., :=: .t:: ~ 0 Poboljsanje standarda OCuvanje i razvoj socijalizma Mir Tito - dug Zivot i zdTavlje Razvoj industrije ReSenje stambenog pitanja Ekonomska stabilnost Razvoj saobraCaja Razvoj poljoprivrede ~ "" > " "' 57 52 37 176 32 12 366 25,9 30,2 25,0 25,7 ·so,o 50,1i 2'l,9 93 " 65 307 16 5 37,2 43,9 44,9 25,0 20,8 U,9 33 19,2 13 8,8 67 9,8 6,3 ' 1 4,2 141 20,8 20 11,6 29 124 18,1 12 18,7 6 236 19,6 25,0 17,9 ·~· 23 10,5 Broj odgovora % odgovora % Broj svega odgovora % 'to % 41.9 35.9 26.8 27.7 27.1 14.3 31.6 4.9 24.4 24.2 22.6 19.7 14.8 10.6 10,0 19.4 17.3 14.8 13.0 14.8 8,9 26.8 12.2 4.9 49 2.4 4,9 550 " 20,5 Broj Bez zanimanja Izdr.tavana Lica sa llCnim l1ca prlhodom 2 0,9 3 1,8 4 2,7 19 1,5 10 1,5 2ZO 172 148 684 100,0 100,0 100,0 100,0 " 100,0 24 100,0 1312: 100,0 Radnice izraZavaju najvi.Se strahovanja za svoj ekonomski polo.Zaj, domaCice za porodicu, a lica sa lifuim ·prihodom za so,pstvenu liCnost. Ovi rezultati sarno •potvrduju ranije datu analizu. ~'- ''· ~ Ddk se ikod Ze:lja na ·liCnom planu nij.e IUOICavaJ.a ratz'lilk.a izmedu alktiW>ih i i~dr2avan·ih i]ica zbog sllenooti zclja seIJ;ja:nlci i idomai:ica na selu, to 1 ilmd opstenawdlnlh iiclja ta je tra!ililka v;dnij a. Poll>ollj:sal!ije sta!ndarda je .Ze'ljja koja se sa lllalj\vecom IUC9sta1lo~6u ctavdja lkod •svih Jkategorija. A·lil Ze1];u !Za ['aJ'Z1VOj·em soct}a1izma .zapos1ene .Ze!Ile :izra.Zatvaju na dr;ugorn. tmes:l:u, a 'iex:llrZarvana IJdca - dOtmaCice ltelk na sedmom. Zene 1kao ~tiv.TI.a llica izn01se sa we6otm uCestailoSOu •Zelj.u za .fazwolj:Eim inJdUISitrije, clwnom$kom ot"'bilnoiii:u i .reilenjem .stambanog !P!tarija - za razliklu ·Did domai:lca. Ova se moze o!bja:snHi tid·ih"vitm alklt1vmtm swdelovamjjem IU privr9dnom •razvojru zemJ.je i 1Crlmjen;icom ida veCina alkltilvm.ih >lira Zivi u gradSki.m na,sel]ima (natrne u p:oduzorku veCi:nu oCine r~dn1ce i s!lu.Zbenice). Zene sa 'li!Cnim prihodima grupisu svoje opStenarodne zelje oko svega pet problema - dug Zirvot prectsed.n.]ka Tita d mir, s j~dne strane, a pOiboljsanje standarda, razvoj lndustrije i nacionalni prosperttet, s druge strane. 2) Opiitenarodne zelje i strahavanja a) Op§tenarodne zelje (vidi prilog, ta:be!a 5c) - RazmatrajuCi opStenarodne Zelje Zena razliCitih zanimanja ;u_ okvir-u -tri osnovne kategorije - akti:vna iica, iz-dr.Zavana lk:a J. iica sa li>cnim prihodlma, - dobijamo S!edeci pregled zelja koje se javljaju sa najveCom uCestaloSCu: 284 Analiza opMenarodnih zelj a zen a kao aktivnih lie a sve trl kategorije - ra'<inice, s1uZbenice i seljan'ke ~ pokazuje d~ izmedu njih postoje znacajne ratlike (vidi 'trubelu 5c u prilogu). Fobo]jsa:nje sta:ndarda je au>solutna zelja radllica i sluzbenica (prelko 500/o), dok je seljanke izraza~aju na drugom mestu (26"/o). Dug zivot druga Tita i ocuvanje i razvoj socijalizma su zelje 'koje sa dalako vecC>lll ucestaloscu iznose radnice, zatim <sluzbenice i seljanke. (Dug ·zivot Tita 45°/o kod 285, �radniica, 21°/o kad sl'Uilbenica .; 12'/o lklod seljarrrki; OO!lVWlje i razvoj socijalizma: 41"/o: 31°/o: 17°/o). To je svakako poka- OpStenarodne Zelje Zena kao ·izdrZavanih tHea, tj. domaCica, pokazuju veCe razlike nego njihove 11iCne Zelje (vidi zatelj svesti radniCke ldase o svom dTu.Stvenom .poloZaju i isto- prilog, ta'bela 6c). Pa'boljsanje standarda i resenje stambenog rijskoj ulozi koju ima u na.Soj drustvenoj ·zajednici. Sluzbenice pitanja Zele znatno rCeSCe domaCice ·u g.radu. To je sam.o izraz Zele razvoj prosvete i e:dravstva - zbenica javlja na sestom mestu po ucestalosti. Ova zelja priblizuje seljanke domacicama sa sela i icz .grada. Seljanke zele njihovih realnih potreba. Razvoj mdustrije i ekonomska stabilnost su takode zelje domacica iz grada. Nasupxot tome, Zene sa sella ·imaju svoje specifiCne potrebe. Pre svega to je razvoj 'sae>bracaja - 21°/o: 7"/o - 'Zatim elektrifikacija sela i razvoj paljoprivrede, a :sliCno se1jatikama i smanjenje poreza. Interesantno je lka!ko se razv<>j saobracaja pojavljuje kac>' stalno :prisutrna Zellja :sela, .Sto govori o slaboj saobraCajnoj razvoj industrije sa znatno veCom uCestaloSCu ad xazvoja po- povezanosti 'Bela sa centrlma. 1Medutim i domaCice sa sela ljoprivrede - 17°/o: 10°/o - i tu se ,oonasaiu 1kao ostale dve gru,pe zaposlenih zena. Ovde se ponavljaju rezultati dobijeni analizom uticaja tlpa naselja na zelje zena. Ne izgleda da se radio principij<!lnoj prednosti koju b> s<!ljanke davale industr'iji u izgradnji socijali2lma, veC bi se pre moglo reCi da u razvoju industrije vide moguCnost pobo'lj-Sanja svog materijalnog rpol0Zaja. Tome u prilog govori i relativno niska ucestalost Zelja koje se odnose na op.Stu izgradnju, nacionalni razvoj industrije stavljaju ispred razvoja poljoprivrede. 12,8°/o - , dok radnice zele opste r€'senje pune zaposlenosti - 14,10fo. Ove opste- narodne Zelje ·podudaraj.u se sa 1liCnfun Zeljama s'luZbenica, odnosno ra:dnica. Posebno je zanimljivo da seljarrrke zelju za mirom iznose na p!WOm mestu, dok se ona kod radnica i slu- pros.peritet i ekonomsku sta'bilnost. Jedino se Zelja za razvo- jem saobracaja javlja sa IVisokom ucestaloilcu (15,3"/o) i na- Uporedna analiza Zelja selja:rrlci i domaCica sa sela po- ka!zuje znatnu slicnost. Dok su se kod ·zelja na 1icnom planu domaCice ~Sa :sela i iz grada pdkazale sliCnije .nego domaCice sa se'la u od.no~u na seljanke, to se kod lZelja na QpStenarodnom planu domaCice sa sela i .seljanke ,ponasaju slienije ne.go domaCice sa sela prema domaCicama iz grada. b) Op§tenarodna strahovanja (vidi prilog, tabela 5c) Uticaj ,socio-profesionalne strukture na opstenaxodna strahovanja ne daje na·m neke nove rezu·Itate. lazi se na petom mestu medu :Zelja.ma koje izra:Zavaju seljanke. Talko, na primer, seljanka iz oko'line Osije'ka tka:Ze: »Ze1im da imamo prugu. Trebalo 'bi ceste popraviti i pobo!jsati, to je najveCi nedost,.talk u nasem •krajlu« - (SR Hrvatska, ·red. br. u,pitnika 281), lli: »Zelela lbih da zemlja ima izgradene puteve, da ne .osecamo blart:o kaJda prud.ne kiSa« - (SR Srbija, red. br. upitnlka 163). Posebno je zanimlj'ivo '<Ia se u zeljama za razvojem prosvete 'i zdravstvene sluZbe- seljanke -pri!bliZavaju sluzbenicoona za razlfku od radn;ca (8°/o: 13°/o : 3°/o). Tu se sva:kako radi o razrHCiU1m pobuJdama - slu:Zbenice te.Ze pored ostalog ubrzanom napretku u sluzbi, d<>k seljanke zele poboljSanje ·Zivotnog nivoa sela .i to ne xadi u.nuta.rgeneracijske vee medugeneracijske :pokreWjivosti - Rkolov&nja dece. Nije reliko da je to izrazeno na sledeci nacin: »Zelela 'bili da mi se deca gkoluju, a .ne da budu zemljorad.nici«, ili ikako to kaZe 67-godisnja udata se1janka, nepi&mena: »Zelela bih da mlada pokolenja budu srecnija, da se svi skoluju.« 1 . Posmatrano u celini, radnice i slu~benice u i·Zra.Zavanju ops.tenarodnih zelja rponailaju se Sllenije i razlikuju se od seljanki. · 286 Ak1lvna lica Stvrahovanje za Zivot Tita Bez strahovanja Povratak na stari reZ.im Nesloga naroda Jugoslavije Lica sa liCnim prihodom % Rang % Rang o,, 76.8 1 81.9 I 82.9 1 17.4 2 3 20.9 3.9 2 6.8 7 292 2.4 2 6 6.4 6.4 4.5 4.5 4.8 4.6 4 5.5 4.8 4.8 4 4 5.8 6 5.1 3 4.8 4 5.2 7 4.6 5.5 Rang Rat Elementarne nepogode Okupacija IzdrZavana lica 7 Kao i u dosada.Snjim analizama, na:jdominantnija su stra- hovanja zena i kao aktivnih i kao izdrzavanlh lica pred onim socijillnian i priro.iJ.nim sllama koje covek doZivljava kao ne~ 287 �dace na koje ne moze neposredno da uti<:;e. Sva druga strahovanja javljaju se sa malom t>Cesta:lo.Scu. Vidnija ra?li'ka. je u tqme Stq zaposlene Zene &trahuju od Ok.lJ.pacije, a, dom~Cice ·od rpovratka na stari rezim. Lica sa ~ii:mm rpr.ihodom su u ~o!!Il pogledu lbliZa domacicama Upored:ujuci strahqvanja aktiv<lih Uca - scljanki, radniea i sluZibenica - vidimo da selj anke s najvecom ueesta.lo.Scu, rposle strahovanja od rata i elementarnih nepogqda, istieu strahovanje od okupacije, 8,8°/o. Kod radnica je nagla.seno strahova11je za zivot predsednika Tita, 13°/o, a kod sluzbenica nesloga naroda Jugoslavije, 11,1°/o. Zanim:Jjiv 0 je \fa strahovanje od povratka na stari dru.Stveni sistem iznose u prvom redu seljanke, 6,6°/o, a czatim radnice 6,5•/o i sluzq<>ni<:e 3,7°/o. Izmed:u dO!!IlaCica sa sela i iz ,gmda n\lffia nekih. ibitnih razllka u i!zrazavanju opstena:rodnih .strahovanja - (vidi prilog, tabela fid) - strah za zivot predsednika Tita izrazavaju viSe domacice ·iz grada - 6,2°/o : 2,6°/o, a strah od uws10ge 11'1roda Jugoslavije domaci<:a sa scla 5,7°/o: ~,8°/q. Upored:ujucj strahovanja seljanki i domacica sa se1a, razlike :se jedino opazaju u tome sto se'ljanke strahovanje od okupacije fzra:ZavajU viSe nego domaCice sa sela 8,8°/o: 4,6'0/o_, a takod:e i nesto vise strahovanje od povratka na stari druJitveni sistem. Nes:toga naroda Jugoslavije je strahovanje ikoje se i:esce javlja kod domacica sa sela nego 'kod seljanki '5, 7% : 2, 9"/o. MaZe .se reCi da razli>ke, lkoje su inaCe neznatne, ne zaSluZuju posabnu analizu jer nisu proistclkle iz_ bitno razU.Citih socija~nih ponasanja rpojedinih razmatranih grupa. * • izraZ~aju Zelje za • privreQp.i~ razv·ojeJ;ll zetpljfg:, "dok radnice najveci broj zelja koncentriSu ~ko · 9psteg fa,iv<>i• socijal~a. · · 288 OPSTENARODNE 2ELJE PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU ~ "' ~ "' c Osnovna grupa OpSti razvoj " soeijalizma (ri:lzvoj socijai., zdravlje Tita, jedinstvo naroda Jugoslavije) ~ Broj odgovora % ~ "' E "' ~ "' v ,Q~ ~u ·- ~ o;c ~~ Eu 0 ·Q~ elf ~ ·C e o.o u >U 0 .. "' "' fJ :J;:::,.o 0 ~ "" > "' ~ 44 82 46 147 16 10 345 16,2 28,7 19,6 16,5 25,0 23,3 19,3 Privredni razvoj Broj zemlje Odgovora (razvoj industrije % saobraCaja, ekonom stabilnost i dr.) · 78 75 67 265 16 13 516 28,6 26,2 28,5 29,7 28,1 30,2 28,8 .Zivotni standard Broj graa:ana Odgovora 89 99 86 319 16 13 622 32,8 34,6 36,6 35,8 25,0 30,2 34,7 (POboljSari % standard. bolji stamb. usiovi, zaposlenost 1 dr.) Razvoj prosvete Bro;l i Zdravstva Odgovora % Broj odgovora Mi r % Svega: Broj odgovora % Tipologija oplltenarod~ih zelja pakazuje da su najucestalije ~elje koje se odnase na zivotni standatd grallana l to kod sv\h zanimanja, osim koo Iica sa !icn\m rprfuodom koja tu prednost daju privredn<>m razvoju zemlje. lipak, sLuzllen.(~~ u najveCem procentu ima.Zavaju Zelje vezane za '2ivo1mi st;mdard, a zat~lll: dorp.a.Cice. Isto ta~o doma,Ci~e sa n.ajveCoon uCesta).oSCT,:t Tabela 9c. 17 6 19 37 4 2 85 6,3 2,1 8,1 <.1 6,3 4,7 4,7 43 24 17 124 10 5 223 15,9 8,4 7,2 13,9 15,6 11,6 12,5 278 100,0 286 100,0 235 892 100,0 64 100,0 43 100,0 1.791 100,0 100,0 rad Kao i k<>d razm.atranja opstenarodnih z"~IJ'a po'ed' • · · . <= J macno .~nc~ ~= 1 u ·ovom •sluCaJu ist.i!Cu svojim. shvatan'ima da -~ soc~Jahst1cko d drustveno "Urel!enje identi>Cno sa OJ''"'Jo · . tl res1ma tP: · · ... .u1 v1m m e ... :r~? no Je sto domaCice dzrafavaju teZnju za . ob<>~san~em ztvotnog. st:m:tlarda, jer je domacinstvo kojim ~ne ru ;vo_ e os.nov~~ ..Je~tn>ca lifue potrosnje. Sluzbenice, koje ll~a e nnaJ~. -naJVIS~ .:1votn1 standard,. Zele rna prv.om mestu nJego~.o ~ai~e poboiJsanje. Izgleda da Jt1uZbenice u opSiem ~~llS?JlJU ztvo.t~Qg standa11da drustvene o:ajedn1ce '/'ide i pobolJSanJe svog hcno.g standarda za razliku ad dr.ugih p. tranlh modaliteta. osma·v • 19 2elje i tsrahovanja naroda JugosJ.aVije 28!1 �Strahovanja od rata su tolillw zajedni<Jka 'ljudima da soeioprofesionaltne grupe ne pokazuju neke v;dnije rraz!ikeo Sluzbenlce •i o-a<la1ice sa najve6oan uilesta[<Jii(:u izraZavaju strahovanje vezano za ugroZayanje dru.Stvenog sistema. ~· c 0 ~ -" :;: 0 OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU ,,. c "' " "' nsno'vna grupa Ugro.Zavanje razvitka sOcij alizma (nesloga strahoVanje za Tita 1 dr.) Bezbednost zemlje (rat, okupacija) Elementarne nepogode ~.·············· .. '• ·: .. ..... ·.. ' .. '· •.. 0 Tabe!a 9do ~ Broj odgovora % 16 9,7 v "' E "' ~ "' ..... " =0- .c v Cii" 20 16,7 ~ o.s Sv ~ 0"' o·- ;J~.g Q~ 57 ·is 1'1,5 10 '"' ..... z '"' < c <>~'i:: 0 .. v 11,6 :s· ~ 0 5 9o3 . I ~ v "" > ;::) < ..... - z 1- < ~ "' z 0 ...J < N 4 120 12,5 '"' 0 113 _ Broj odgovora % 68,9 Bez strahovanja odgovora Svega: Br:Jj odgovora % 1!8,0 17 9 17,1 % % 63,3 70 2B Broj odgovora Broj 76 14,2 8,7 7 ••• 164 100,0 7 5,8 5,8 336 68,2 82 ~6,6 18 3,6 35 64,8 14 63,6 12 22,2 2 2 9,1 2 3,7 9,~ o"" •1 . t:l ·;: -~ a. ...J V') "' 18,2 . E •• ~a ~ 644 < 0.. ~ 67,! ;::) 150 < :..: .. 15,7 w "' 0.. z 11-0 "' -z ~ . -' . ~ .!::! ~ -= 0 c .0 >N , >VI 0 ;:;; ] • [8 0 0 B;-u 11:,4; I ;::) 120 100,0 103 100,0 493 100,0 54 101),0 22 100,0 ..... c < ;::) •N al 956 100,0 0 ...J 0 3o Po!oi!aj na lestvici 0.. a) Procena po!oi!aja ispitanika na !estvicio - U procenjivanju polozaja na [estvici uocavaju se ra:lillke i.mnedu pojedinih sodo-profesionaiJnih grupa (vidi graftkon lO)o ...J " 0. Kao opsta tendencija uocava se da zaposlene zene i domaCice procenjuju svoj poloZaj u sa.da.Snjosti, a posebno u buducnosti, ikao annogo villi, nego .u .:prosloslio ·Medutim, sluzbenice vide najvecu ra:tliku izmedu svog p(jJ<>Zaja u prolllosti i svog polozaja u lbudutnosti, ..(3,l)o Radnice se ponasaju slienoo' Nasuprot ovim gru.pama, Zene ~kao 1ica sa lien-im ;prihodima 290 • u oc ., • ~ z >U 0 oo.co,..,-oiO-"'tMN 19* 0 a. 0 291 �gledaju svoj polozaj u buducnosti kao visi, ali sa najmanjoan razlikom u poreiienju 'Sa prosloiicu (1,8). Zene ove kategorije procenjuju 'SVOj poilozaj u pro'slosti kao visi u poreiienju sa ostalim ikategorijama. S!u7Jbenice· to •cine u pogledu svog polozaja u saidaiinjosti i fbuducnosti: Njih slede radnice. Svoj polozaj u sadaiinjosti nainize ocenjuju seljanke. Donekle su 'Se mog'li oCekivati ovi !fezultati. Lica sa licnim prihodima sv,kaiko Ida cene polo2aj .u kome su bila pre pet godina, jer su tada lblla delimicno aktivna, a takoiie i po godinama mlada. Ipak, uocljivo je da svoj ,polozaj u buduenosti te zene ,procenjuju ne!ito vise nego seljanke. To se odnosi i na .•adaiinjost. Postav'lja se pitanje da li je taka niska ocena svog po~ozaja u druiitvenoj strukturi od strane seljanki rezurt"t nj!ihavlih po,gxe8nih subj~ktivni'h ocena, ili p11k objektlvno procenjivanje stvarnog druStvenog ugleda koje one trenu'tno uZivaju. U analizi procene pc>lozaja u sadasnjosti i proo!osti koje su dale sluZbenice ne -opaZaju se sliCne tendencije. DinamiCka analiza poredenjem rpolozaja proslost - sadaiinjost i sadasnjost - bu&ucnost u rpogledu liCnosti ispitanika p<>ka•zuje opiiti ~tlmizam. Meiiutim uticaj socio,profesionalne pripadnosti je vidan (vidi tabelu lOa). ~'abela MERENJE OPTlMIZMA A. Lifui po1oza6 ~ltaalika u sadaiSJtj.osti uporeden sa poloZa!j.em u ipl'IO!Slosti i buduCnosti qJrema zam ima.'Ilj.u 1 ProSI.osl-SadaSnjost ISaeaSnjost-BuduCnost .. OJo ~ill"-~j ::loco::..!:;: ::~o.1i.!c seljanke radnice sluZbenice domadce sa lie. prihod. ostalo 100 100 100 100 100 100 50,4 62,0 60.5 56,4 61,0 52,6 24,8 14,1 16,0 18,4 4,9 15,8 ;gl optimizam, dok se druga polovina opredeljuje ~a stagnac;ju iii sa peslmizmom gleda na svoj sada8nji palo2aj. Dakie, slika se ponavlja. Pesimizam je 'kod seljanki najvidniji u odnosu na druge slojeve. Istina, lica sa 1iCnim prihodima izraZavaju naj.veCi ,pesimizam u poredenj.u sa proSloSCu, ali je njihov pro- cenat cpri oceni stagnacije mal~ te zbog toga opilti pesimizam seljanki dolazi najviSe do izra.Zaja. Po svom optimizmu u ocenl sadaiinjoofJi sl.uZben:i.ce dolaze <>dmaJh >iza radnica. . Optirrnizam u odnosu na buducnost takoiie je karakteri$tifua crta svih posmatranih grupa. Optimizam radnica ovde dolazi jOS ·viSe do izraZaja i one se po stepenu optimizma vidno izdvajaju •cak i od sluZbenica, koje ih inace prate. To je samo dakaz viSe o njihovom uverenju da sadaSnjost, a j-oS viSe buduCnost, pdipada njima. U oceni buduCnosti Zene kao 'lica sa liOOim !J)rihodima irzraZavaju najveCi pesimizam. Tu svaUtako godine starosti i bliskost smrti vrse svoj uticaj ovise nego njihov dr.uStveni po'loZaj. DomaCice i ·seljanke nalaze se i1zmedu ovih grupa i izraZavaju neSto umereniji o.ptimiza.m. b) Procena polozaja drustvene zajednice na !estvici Procena polozaja druStvene zajednice na rrestvici pokazuje razlike pod uticajem socio-profesionalne prirp,.dnosti (1Vidi grafikon 11). lOa. Zanimanje Najveei optimizam u <>dnosu na pro&lost pokazuju radnice. Nasuprot n.jima saano polovina poljopriv.rednica i.m'a.Zava "'il ""J:: I ::lo l"'~j ::so. tic ;gj e<:~ ::~o. d ..0 23.4 22,8 23,5 24,0 34,1 26,3 1,4 73,0 14,6 9,5 2,9 1,1 83,6 12,0 2,2 2,2 75,3 16,1 7,4 1,2 1,2 74,3 11,7 11,2 2,8 56,1 17,1 24,4 2,4 5,3 89,4 5,3 5,3 <.U ::::10. d ..ci Za razliku od procene !iCnog polozaja, radni~e ocekuju najveCi us.pon u oceni !PO'lo.Zaja druStvene zajednice u proSlosti prema l>uducnosti i ta ~razlika ;,nosi 4,0. Polozaj drustvene zajednice u proslosti, taenije pre pet godina, ocenjuju kao najvi'Si Zene - •lica sa liCnim prihodima i slutbenice. One to Cine i u proceni po1oZaja druStvene zajed:nice u sadaS.njosti i u 'buducnosti. Nasuprot njima, seljanke ocenjuju niZe polozaj druiitvene zajednice .u.sadasnj.osti i buduenosti u rporeiienju sa drugiJm posmatramlm grupama. Ov.o !P<>Ivriiuje kaiklo seljanke povezuju ·ocenu svog IJ.iCnog •po1o.Zaja sa ocenom pO"loZaja dru- stvene zajednice. 293 292. �~ Tabe!a lOb. 0 -"' ;;: 0 ~ · MERENJE OPTIMIZMA ............... ·.·.··· ~.·~.: ...' '·-·· .. · ....... c t0 B. Bo.k>zad dlru:iitvene za(jedWce u s~d..Snjooti upo.reden sa· pa].<1zajem u >pr<>Slosti i buduimosti prema «animanju · .. "' ..... z "" c ._ I' ProSlost-SadaSnjOst ~ Zanimanje ~ "' .... -- :::J seljanke radnice sluZbenice t.,,z o·~ ..J·! 0 "" z domaCice sa liC. prihod. a:~ c.. I'! :::J ~ ::;: w w u z 0:: ll. c ..• ~· ., ·.·~·~ ...... : . . ~ :::J N,Q z 0 w :::J > t- '"' 0:: .. ~ 0 c 0 0 "' w . .. . . . . "' :::J c ..... ~ >N 0 ..J 0 ll. 1. :: "' ostalo :gl SadaSnjost-Buducnosi 0 .ci ~g I-z;C "'~I 0 ::~a. 100 100 100 100 100 4,3 14,1 3,7 18,5 12 4,6 15,6 3,0 4,9 17,1 7,3 26,3 1-o 8,8 94,6 4,3 92,6 62 85,4 8,7 80,5 14,6 84,2 10,5 100 70,8 10,2 15,3 3,7 83,2 81,6 76,6 76,8 70,7 73,7 ..., :gl a::J ::~a. 0 .d 4,4 3,6 1,1 12 2,3 3,6 4,9 5,3: ~ • • w t- ..... . .~ I 'lorg\"'~\ :::~~ :::~8.. ~c I P.ri qceni optirilillma ~na relac'iji tprOOJ.ost - sadaSnjost. istilCu se radnic;e, do'k nasuprot njima se'ljamke i lica sa 1Lenim·. prihodima izra'ZilVaju .znatno umereniji Opttrnizam (rvidl tabelu: lOb). Radnice kao neposrooni proizvodaci neposred:no uvidaju I'ezUl~ate_ ·razvoja dtuStvene zajednice postignute u odnosu na proSlost. Poljoprivrednice ·vezane za svoja seljacka gazd:instva nisu jos dovoljno t.Jklj'llcene u planski dru:iitverii razvoj. Kod lica sa liOniin <prihodirrria -verovatno se :radi o njihov-oj i.zolovanosti, lkao 1 o vee viSe .:puta naglaSenom faktoru starosti. Poselbno je z8.niiDljllvo_ da. .sJ.uZbenice viSe t11ego osta1le grupe: g.Iedaju -,sa veCim pesimizmom na poloZaj druStvene zajednice u sad.,snjbsti. U odnosu na lbuduC:nost druStvene ·zajednice optim:iJzam je ~ n€oblCno. naglaSen. _I tu, je optLmiz31Ill· radnica najvidniji - , 94,6"/o. Njlh slE>Cle SJ.u!zbenice - 92,6°/•. Seljanke i lica sa·, liful~ !Prihodima u neSto ni!Zem~ procen~ -izra.Zavanju opt_i-:-.L rflilmna u poglf~du druStv~ne zaje?-n.ice U b.uduCnosti. , .I • • * Opst\ za'kljucak koji se naanece u analizi zelja i strah()c: vanja jugoslovenske·· .Zene pad Ut]caj8m :socio-profes-ionalnei stru!ktute jeste da drustvena dellatnost, tpOred godim.a starosti/ 295· 294 �vija upravo u okvku vla.stitog gazdmstva. Nasuprot njdma, javljaju se radnice i s1ul:benice. Ovo polkazuje da se zapos!ene .Zene kroz ovaj ·vid svoje druStvene emancipacije znatno razlikuju od nezaposlenih Zena. Dat-om aillaliz-om uoCava se da su n,jdru:we lli.Cne i o¢tenwrodne relje ''strahovanja uskladeniji u odnosu na nezaposlene Zene. MoZda je ;potrebno illa kraju nag'lasiti da se ovi z!ikljucci upravo odnose !i.a Zelje i strahovanja ·izraZena u anketi. Oni znaCe subjelktivne stav10ve respodenata, Sto se mora imati u vidu ka.da se razmatra socijalno ponasanje rpojedinih posmatranih socioij)rofesionalnih 'kategorija. Zaprwvo 'radi se o njihovom uticaju illa javljanje razlika u zeljama i strahovanjima. ima najveCi uticaj na javl'ja111je razlika u izraZavanju Ze1ja i strahovanja. K!roz .zelje i strahovanja radnica vidi se njihov relativn<> teZi .materijalni po'lo.Zaj, ali istovremeno i najveCi optimizam 1\:ako u ·odn<>su na sadaiinjost, taka i u odnosu na lmducn<>st. takode i najuspeiin;je povezivanje svojih licnih interesa sa interes1ma dr.uStva. Radnice, viSe nego ijedna druga socio-profesionalna grupa, smatraju da je druStvena zajednica uprava njihova zajednica i da je ra·zvoj .socija1izma identiCan sa njihovim interes·icrna. U tom pogledu kroz 1zraZene Zelje i strahovwnja seljarrke se pokazuju u"drlljivije. Pri oceni zelja 1ica sa li.Cnim prihodilrna mo.raju se uzeti u dbzir uvek !Prisutne godine starosti. DomaCice se ,ponaliaju nejedinstveno. N ekada domaCice sa sela i i·z grada 'izraZavaju s:li.Cne Zelje, a nek:a.da je .ta sliCnost virdnija izmedu do-maCica sa -sela i .se'ljanki. Proueavanje Zelja i strahovanja Zena razliCitih zanlmanja pokazuje nam jednu zanimljivu osobenost. Moglo bi se oeekivati da se s obzirom na podelu na .umni i fiziCki rad i Ze- · ne grupi.su na one koje obavljaju manuelne i one koje D'bavljaju nemanuelne delatnosti i da ·se ·ze!je pwih ;razlikuju od zelja drugih. Medutim, rezultati govore suprotno: rwdnice i sluzbenice, dclklle manuelna i nemanue'lna zanimanja, pokazuju vise slii\nosti, nego radnice prema seljankama koje ta'kode pripadaju grupi manuelnih delatnosti. Ovo se moze objasniti u prvom redu razUCitim proizvodnim odnosima s obziroon .na karakter svojtne .na ·sredstviuna za .proizvodnju. Ra!dnice i sluZben'ice deluju na druStvenim 'Sredst'Vima, a seljanke na privatnim sreds'tvima. Istovremeno na ovu pojavu d.onelde utiCe, ali znatno manje, jos jed;m cinilac ~ postojeca razHka izmedu .gu-ada i sela i svih onih dru.Stvenih normi, druStvene psihologije i gledanja n.a zuvot koji odvajaju grad:sku od seoske sredine. Izgleda da u ovom s!ucaju razlilke ,izmedu umnog i fizlckog rada ne uticu toUko na zEllje i strwhovanja koliko r,azlika u karak::tenf svojine na sredstviana za proi'Zvodnju, a u manjoj meri i !Ilasledene razlfke izmedu soosk-e i gradske sredine. U ovoj analizi takode su uoCene iz.vesne Sl'i'Cnosti koje· postoje izmedu domacica u celini i seljanki. Seljanka je, neosporno,. viSe nego ma koj a druga fPrivredno a.ktivna .Zena, istovremeno i dom'!cioa, jer se pored ostalog njena aktivnost od1 2.96 I �Zatkijucak · Ana!!i~a uticaja ge~dina starosti, brailnog stanja, tipa naseflja, Skolske sprame i zanim.anja na Zelje i strahovarnja _jug~ slovenske :Zene omogucava da se izvl'Si pr<>vera polaznfu htpoteza naSeg rada, lkao i da 'Se donesu -odredeni. za'klljuCc1. P.ri tQllle treba imati u vidu sledece: 1a) podiurz;orak Z<lna ~e mali i ·izn<>sl jedva 0,013900 <>d ukupnog zernlkog stanovniStva star<>g od 21 - 71 godine ~pre­ rna proceni 5,607.000). •b) analiza ;pojedimih unodaliteta odredenih obelezja uvek je uzianala u oil>rur xelativne il>rqjeve. Medutim, !llekada su apsol'Ullni brojevi bHi suvi\Se mali da l>i se na .osnovu llljdh mogli doneti pou:OO.ani zakljucci. c) anketa je u1azi~a u imtinme oblasti psimckog i;lv·ota svak<>g pojedinca, a teskoi:e takvog ispitivanja su poznate. d) medunarodni kodeks, i pored nasih dop,una, pojednostavio je inaCe osetljive iizvorne podatke. Pclarzeci od lll"!Pred iznetog ne rnogu se na o.movu rezultata do kojlh se dcrslo u <>vam radu iowrsiti neka ilira teorijska uop·sta,vanj•a iii doneti sud o zaloolllitostima, <>dnosno praV'ilnostlirna, v•ei: se traba ogranicl\ti na ukazivanje .tendencrja uoeenih u analilzi. {) uticaju pajedimdh cinilaca na zellje i strahovanj.a ijugoslov~e zane. Analliza j-e pdk:aza'Ia da socijalna sredina i dru§tvena struktura d~uju na oblikovanje zelja i .traltovanja pojedinca.' Rezultati ankete su potvrdili da »drustveni sistem u kome poi•edmac ziv.i pred.tavlja jedan oOd najl\ca•Z:trijdh falktora od kojih 1 »Pod socijalnom sredinom razumemo sve fonne i tipove uticaja, kojima okolina kao organizovana situacija deluje na individue« - D r Z ag o r k a p e S i C - LiCnost 1 drui:'itvo - osnovi nauke o druStvu - Izdanje »Rad«, Beograd, 1963, str. 157. 298 zavi!si formira.nje :}i!Cnosti«/-iPa da'kle i -njegove Zelje i ·strahovanja. Posebno je vidljiv uticaj trenutne dru§tvene situacije u kojoj se nalazi pojedinac ilreo prjpadnilk pojedine dru.'itvene grupe i!l'i na•Se ldruStvene zajednice na sa1drZinu 1Ze1ja i strahovanja. SadrlOiiila gavma ,predsednika Repubaike Tita ·U Splitu odrZanog ll€1PO.Sredno pr:e spiDQIV!Odenja aiJllkete, j1aS uvek nesred:ena medunarorlna situacija i zern'ljotres u ·Makarskoj, odrazili su se na Zelje i stra:hovanja arik:etiranih Zena. Razlike prerna polu imaj.u izvestan uticaj na .Zelje i stra...: hovanja jugoslovansldh ~judi, narocito na Henom planu. Tu do•lazi do iz.ra'Zaja uloga Zene u drunaCinstvu i njena funlkcija majlke. 1Razlike se ogledaju prvenstveno u UJCestal!osti ipoje~ dinih ~moda'liteta, a crnanje u njihovom sadr.Zaju. ·T-o pokazuje da je proce'S emanci.pacije !Zene vidan. Pri analizi ·Ze1ja 1 strahovanja ·Zena -gnllpisan'ih po razlicitim obelezjima lbi~o je tesko utvrditi uticaj samo jedne strulk<ture, jer su 1001:e de'1orvaile istovremeno i medusobno povezano. NaroCito je zapaZern anedlusabni su•ticaj sta.ti'IOOile struk. . ture i :bra-Cno.g_.stanja, ozatim S'kolske spreme i zan'imanja, tilpa: naselja i zan:Umanja na izTa!Zene Zelje i strah.ovanja. U nastojanju da se posebno uoci ·Uticaj sva'ke od datih struktura, moglo se opa•ziti da njihova delovanje nije podjed.:. nako snaZno u oblikovanju Zelja i strahovanja Zena. Pritom se tmanje misli na ·razlike u sadrZ'in1, veC prvenstveno na uCesta~ost i redosled po ·soorzini s!icnih •zelja i straltovanja. NajveCe raziike u ·ze1jama i strahovanj-1ma se uo~avaju pod. uticajem godina starosti i profesionalne d~atnosti zene. Sta·rosna struktura o"ffi!rila nam. je, preiko :izraZenih Zelja i ·stra..,. hovanja, antmpolosku pri'radu •Hcnosti. Profesionalna delal" nost jasno poikazuje da druS.tvena uloga ·Ze!ll.e -naj•sna.Znije uti,;. ~e Jla njene !Zelje 1 strahovanja. iDve -osnovne 'suorotnosti u druStvenoj ipOdeli ,rada, po..:. deJa illa umni i fiztCki rad i pode'la na grad i selo, lk:oje svakO socija'list'iCko druStv-o nasleduje, ne outiJCe bitno ·Da javljanje razlika u Zeljama i strahovanjima Zena. UiPoredenjem Zelja i strahovanja zapos1en1h Zena u manuelnim 1i. nem8.111uelinriim .Zanimanjima po!kazalo se da postoj'i veCa ISHCnost izmedu Tad~ nica i tduZbenica, nego i2m1ed.u radn'ica i seljanki. Dakle, na'jtr Dr N i k o I a R o t - Psiho~ogija ZiCnosti - Izdanje Zavada za ii.davanje udZbenika NR Srbije, Becgrad. 1963, str. 160. 299 �snaZ:niji Cinilac koj-i uttCe na pojavu ovih razUka je osnovni proizvodni odnos rs olbzirom na karakter svojine na sredstvima za proizvodnju. RadniiCe u svojim Ze1j1aiina i stvahovamjima pokae.uju viSe nego druge Zene svoju 1privr.Zenost socijalistiCki.m druStvenim odnosiana, ia!ko rse lk!roz izra.Zene Zelje uoCava njihov joS nedovaljno povoljan materijahri po'lozaj. Od ovih se najvise razhkuju s,;'ljanke po svojim zeljama i strahavanjima. Slu:Zbenice, kroz svoje Ze1je, pdkazuju da im je Zi,votni nivo najviSi .Kao i puna ·razurnevanje osnovnih problema dr.u.Stvene zajednice. Uporedenjem njihovih zelja sa zeljama zena prema skolskoj spremi, uoCava se da se medu nj'ima izdvajaju Zene :sa nrajvisim skolskim kvaliflkacijama. Zene koje kao i2drZavana Nca rade u domaCinstvu - domaeice meduse>bno se ma1o razl:llouju s obziroan na tilp na:selja u kame Zive u izra.Zava'llju Zelja i strahovanja. Prema tome, podaci su potv.rrlili p<>laJZnu h\p<>terru: - moZe se oCekivati da ·Ce .postojati razlike u Zeljama i strahovanjima ·Zena iz razHCitih socio-profesionalnih grupa 'kao i na osn<JVJti drugih m;jlho>Vih os<>bina (st""""ti, hrrufu>og stanja, obrazovanja). Kada se .uporedi uticaj ra:ili~itih struktura na lii!ne zelje i .strahovanja u odnosu na opStenarodne, vidi se !da je taj uticaj veCi na ~iCnom neg·o na opStenarodnom nivou. Medutim, tip naselja i skolska sprema zena utieu na pojavu ve~ Cih razlilka u Zeljama i strahovanjima Zenana opStenarod.nom~ negto na UCnom pl.anu. '"Do porkaz-uje .da ishv.a"tan,je i :r:atZ'u.meva.Iljje opstenarodnih problema zahteva odJredeni lkulturni nivo. N<>, uzev.Si u celin:i, razlike u 'Starvovima o qpStenarodnfun Zeljama i strahovanjima su crnanje, nego .u 'l.tCnim, medu kojimti treba izdvojiti one ·koje se odnose na ne'ke os-no,vne osobine Covekove prirode gde ra:z:like nisu hitne. Liooo zdravlje i zdravlje Clan10va (_po.rodice1 sreCa dece, iboil.est, sm.rt--stallno su prisutne zelje i strahovanja !Jw<d svih ·zena bez obziTa na ratzl.liike meau njima. . Zaposlene !Zene - Tadnice i slu~em.ice, ikao i Zene sa vlsokom Skolskom sprem<>m U"!>eilnije uskladuju Jil\ne i druStvene interese. Postoji para,lelizam u sadr.Zini -i uCes-talosti Jieni!h i opstenarodni!h ~elja ·i strahovanja lkod ovih grupa zena, te se m&e za\kljfUl'Citti ·da one sm~traju da je ootvarenje orpstenarodnih zelja put ostvarenja i nj;hovih llcnih zelja (lie300 ni standard - <>pSti standard, svoj stan - stambena izgradnja, za;poSlenje - zapoSlenost uopste, odnosno raw<>j privrede). Taka !Se mogu na osnovu iznetog iPOtvtrditi .i druge dve h\poteze u nasem raJdu: - razlike u Zel:jacrna i strahovanjima su ·vidnije na liCn-oon nego !lla opStenarodnom planu, i - ra zlike u liOn.im ·Zeljarma i strahovanjima u po·redenju sa op.Stenarodnim bi.Ce manje lkod ekonomski nezavisn:ih Zena, ·s obziroan da ove Zene .uspeSnije us'kladuju J.iCne i dru.§tvene interese. 1 • • • U razmatranju rezultata koje tPTUZa anketa ·moglo se uoCiti da se pojedi1ne .Zelje i strahovanja, lkako na li.Cnom tako i na ap.Stenarodnom 1planu, javljaj.u sa izrazito 'VeCom uCestaloSCu, taka da se :moZe govoriti o dominantnim Ze1jama i strahovanjima. Uporedna analiza rpdkazuje koji modaliteti p<>.smatranih ob~e.Zja :sa najveCom uCestalOOCu izraZavaju te Zelje i strahovanja. U:poredenje llcnilll zelja daje nam sledeee rezultate: - Zelju za sreCom dece izraZaovaju naJvi'Se Zene srednje starosne .grupe, udate, iz grada, ~ene bez Skole, d-o-maCice; - zelju za Hcrrim mravljem - IZene od 50 d<> 71 .godine, udovice, Zene sa sela, bez ·Skole, Uca sa li:Cnio:n ;prihodom; - Zelju da se ima kuCa, odnosno stan, izraZavaju najviSe !Zene iUaJjmlade !S'ta!'losne g,rupe, razveden.e, Zene iz -grada~ radnice, Zene sa ne!dovrSenom osnovno·m Skolom i srednjom Sko'lom; - Zelju .za .uredenjem i opremom .stana iznorse sa najveCom uCestaloSCu Zene naj.mJade starosne grupe, udate, sa sela, se"lja·nke, iene :sa nedov:r\Semom osnovnom §k-olom; Analizom dominantnllh strahovanja na UCnom planu dobijamo sledeeu slilru: - strahDvanje od holesti .najviSe je izraZeno kod Zena najstarije generacije, razvedeni:h, Zena u gradu, sa viSom viBdlrom ~remom, zartrlm Jlic:a sa lf1Cm:im p.rihodilm.a; 301 �~ straho.vanje od bO'lesti. u porodici i1znose najCe.SCe Zene -Srednje starosne grtllpe, udate, sa sela, domaCice Zene sa nedo' v!\Senom osnovnom Skalom; .,-- s.trahovanje od neuspeha .dece u .Zivotu - Zene od 30 do 49 godin.a, razv-edene, 1z gr.ad·a., ratdnlee, Zene sa zav,rSenmn osnovnom i ned:ovrSernoon sreti!nloan .Sko1oon; Dominantne qpStenarodne Zelje izraZavaju •sledeC:e grape zena pa pajedlnim obe1ezjima: . · - .Ze1j.u za poboljSarljem standarda najCeSCe irzraZavaju Zen~ u najmladoj sta~rosnoj grrUJpi, neudate, Zene jz grada, s1uZbeniCe, -Zene sa srednjom Skolom; - Zelja za ·oCuvanjem i razvojem soc'ijal1zma naj:CeSce se jacv!ja load zooa ad 30 .do 49 g;odilna razvedenih. kod Zena iz lgralda;· ' ' izr~itije ut£Cu na pojavu •razlika nego rbraCno stanje i tip naselja. Radnice i ·Zene sa vi\Som i visokom ISko'lskom apremom izraZavaju najvi'Si optimizam. On karalkteri.Se najmlade generaclje, a u odnosu na braCno stanje a;iokazuju ga neudate Zene. Da .bismo daJb]li l!l01Jptmu sllku a 01ptimlzmu jugoslovenskih zena, t![pore!dili "rna njihavu pracenu Iianag (!l<ilaza:ja i poloZaja dr.uStvene zajedinice na lestvici. na relaciji proSlostsadaSnjost - :buduCnost. Naime, u majpred :izloZenom d~u Tada optim1zam se unerio rporedenjem :procenjenog poloZaja u proSlosti 1prema satla.Snjosti, a posebno ipOredenjem poloZaja u sadal!njosti prema 'buducnosti. · - razvoj industrije najviSe Zele najll)lade generacije, neudate, iz grada, radn.ice; - reSenje stamibenog pitanja u zemlji - najmlade, raz· vedene, Zene iz grada, ISluZ!benice, Zene .s rviSom i visok.om Tabela 11a. . Optimizam zene u odnosu na pmcenu licnog polozaja u proiilosti-sadaiinjosti-buducnosti' ~remom. Rat se jaylja i lloao !IDona i kaa Olpiitooa,r.odno straho·vanje. Kao IJ.:iiCno strahovanje .sa najveCorn ut:estaloS.Cu izra.:.. Zavaju :zene od 30 do 49 god£na, udate, Zene .tz grada, sluZbenice, Zene sa ,viSom 'i visolkom Ska1skom Srpremom. Ka.o opStenarodno strahovanje - najmiade .generacije, razvedene iz gr~lda, s1uZbenice, Zene -sa ..srednjom :Skolom. Rat se jaVlja kao opS'tenarodno strahovanje kod svih Zena sa najveCom uCestaloSCu. Bri , raJZlllatranju ocvilh rezulta/ta treba ima~i u Vlidu da se ne radi ·o uzajamnom ukrstanju pajedinlh struktura vee samo a isticanju ·on'ih 1modaliteta !PDSmatranilh obeleZja u 'kajima se dominantne :Zelje jaJVljaju sa naj1ve6om uCestaloSCu. ProSlost SadaSnjost . Ukupno • • Uticaj fPOsmatranih strukhlra na pracenu pal<>~aja na lestvici. i rpdkazani stepen 01ptimizma ispitanih zena je vidIjiv lloaka u odlnosu na 'l.iCno.st, 1ako i u odn<>su na dru.Stvenu zajednicu. Godine starost'i, zanimanje i Skol'Ska spreana ne5to 302 SadaSnjost - BuduCnost u usponu / stagnira u padu / B. 0.• I 100,0 100,0 100,0 100,() 100,0 I 762 98 569 76 19 12,8 100,9 74,7 10,0 2,5 u usponu 56,6 431 100,0 64,1 365 84,7 stagnira 18,0 137. 100,0 13,7 78 56,9 24,3 185 100,0 21,8 124 67,0 1,1 .0,4 2 22,2 u padu . • I Ukupno bez odgovora 9 100,0 36,7 36 8,4 27 6,2 35,5 41,8 14,5 41 11 29,9 I 8,1 21,5 21 11,4 - 50,0 38 20,5 - 15,8 3 0,7 5,1 36,8 7 10,6 2 1,1 36,8 7 77,8 I Brojke u sredini svakog polja tabele pokazuju apsolutni broj, Brojk~ u donjem levom uglu predstavljaju procente u odnosu · na· modalitete pret- · kolone, a brojke u desnom gorpjent..u~u predstavljaju procente u odnOS\l na modatitete zaglavlja. · '; · · 303 �Ako ,p<ikusamo da saglerlamo apsolutni optianizam poredenjem procenjenog li!Cnog iPOloZaja u sve tri vremenske dimenzije, rlobiiamo rezultate i2lnete u ta'be1i lla. Rezultati pok,.,uju da orl ukupno 762 .anketirane Zen.e blizu polovina - 47,9°/o - su apsolutno •optimisti, tj. sa optimmn:om procenjuju kako svoj poloZaj u sada.Snjosti, taka i svoj poldzaj u buducnosti. One ocekuju sv·oj stalni uspon. Svega 5,3°/o anketi<raniih zena smabra da je njill:tov poio2aj nepromenjen i da Ce takav i ostati. !NeSta ,ma:nji Je .procenat Zena apsolutnih pesimista - 4,9°/o tj. onih koje smatraju da se njihov polozaj stalno pogorsava ida ce se to nastaviti. Zene koje ia:razavaju optiania:am .u orlnosu na proi!lost izra~Zavaju ga i u od.nosu na budul:nost .za 850/o, odno'Sno one Zene koje su u ordnosu na proSlost rbile [pe:simisti', pastajU aptimlsti sa 67°/o u odnosu na burlu6nost. I obrnuto: zene 'koje sa .qptinnizmo.m gleda'iJu na svoju burlu6noot u 22•/o sa pe.sd- Tabela llb Optimizam Zena u odnosu na procenu poloZaja druStvene zajeclnice u proiilosti-saclaiinjosti-buducnosti ProSlost sadaSnjost I I Uku no p ci rla je optianizam usmeren u ,prvom redu prema buduenosti i da se m:o:Ze_ oCekivati op.tim.izam u odiJlosu na buduCnost ne samo od .onih Zena ik.oje su ga izraZavale u odnosu na proS.lost, vee i oniih l<oiie su u OO..osu na proSlo.sP l>i'Le pesianlsti. J u padu stagnira 100,0 660 86,6 100,0 100,0 17 63 8,3 ·2,2 75,8 578 100,0 79,71 526 91,0 63,5 40 6,9 5,4 41 100,0 I 3,2 21 51,2 25,4 16. 39,0 16,01 ul6,8 122 91,0 100,0 u padu mi~mom gledaju na 'SVoj po1orZa'j u :sada$njos'ti, odn.osno Zene koje su pesimlsti u e>dnosu na buducnost za 50 rprocenata gledale su 'Sa pesi:mi2nnom i na svoj poloZaj u rsada:1Snjosti. To zna- u usponu J stagmra 100,0 762 100,0 Ukupno u usponu buduCnost Sadasnjost . bez odgovora I 2,8 21 100,0 0,3 2 9,52 11 1,9 I 100,0 22 2,9 4,6 1 64,71 0,2 - 4 9,8 I 1,6 1 4,8 B. 0. 23,5 69,51 4.9 I I 11,8 2 1,6 - ... 13,6 3 2,5 81,8 18 85,7 ocekuju uspon drustvene zajednice, kako u odnosu na proslost, teiko i u burluenostl. Saono 2°/o ne virli nikalkve promene u r~aju druStvane z!ijednice, a 0,2°/o vJdi. njeno nazadavanje. Orl 762 anketirane zene svega 2 su apso!utni pesimisti u odnosu na druiitvenu zajerlnicu (Vidi tabe'lu llb). Zene !koje sa optimizmom gledaju polozaj drustvene zajednice u sarla8njosti u 91°/o izrazavaju optimizam i prema budue !ll!msti, <>dn<lSOO u istoon prooantu (91°/o) zene koje su "" pesim:iz.mom procenile sadaS.:rljost u -ochlosu na proSlost optimlsti su karla ,gJedaju na burlucnO'st ldrustvane rzajednice. Iste rezultate ld<lbijamo anl!lizom polazeci orl •budu6nosti ka proslosti. Zene ikoje sa optimi~m= glerlaju na buducnost drustvene zajednice hlle su u 16,8°/o 1pesimisti u j>ro'Slosti. Tako se .rezliltallil dobi,jeni meren.)em optianWma na tiCnom p'lanu ponavljaju i karla se rarl; o drustvenoj zajerlnici. Ne ·samo OJP'timisti veC i pesimisti u odnosu na proSlost jesu o~ptianisti !karla se :radi o burlu6nosti dru8tvene rzajednice. PoSto je taj optiani!Zam '2illatno naglaseniji !karla se rarli o drustvenoj zajed!n;ci nego ,u odnosu na Hcnilst - 69"/o: 47°/o - i:.gleda da je uverenje u Zivotnu snagu druStvenog sistema znatCajniji cinllac nego opsteljurlska narla u bolje. Sli6no se ponaiiaju i muSkarci (vldi tabele 7a i 7b u prilogu), i prema tame i jugoslovensld [judi u celini (vildi tabele Sa i 8b u prilogu). 304 20 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije Verovatno dve .Cinjenice deluju u ovom pravcu: poverenje u U'speSan i pro.gresivan razvita!k. druStvenog sistema koji je polozaj pojerllnca, 1coveka, postavio ikao sredlSnji pre>blem i nada uvek prisutna korl svih ljurli, narla da ce lbiti bolje, nada [pOnlOCu kOI.)e C<>Veik o,pravrlava 1m1isao 51/og postoj,anja j a'ktivnosti Kao 1potvrda rarnijih. anali"Za, optimi2am u odnosu na: dxu§tv;enu zajedni'cu enartm.o j.e izraZenijri nego u odnosu na liCnast. B'lizu 70°/o ~>Vih ispitanih zena su ap'sdlulni optimisti i 305 �Rezultati do kojih se doslo pokazuju da jugoslovensko dru8tvo ··u .celini karq.kteriSe iz'razit· optimizam na liCnom i opStenarodnom nivou; pa i Ze:ne .kao ravnopravni Clanovi druStva sa optimizmom gledaju na sadasnjost i buducnost, cime se tpotvrduje opsta hipoteza ovog rada. Kroz zelje i strahovanja jugos!ovenskih zena uocavamo sve teZ1lje i brige njenog svaJkodnevnog •zivota, ono iito je kod nje op5teljudSko kao zene i majlke. Jstovremeno opasnost dd ni.ta i ·nel!lloc pred elementamim nepogodama prisutni su u njenim strahovanjima. Takode dolaze do izral\aja nezadovoljene ze:tje vezane ne<kada i ·:ta osnovne materijalne tpolrebe. Pored toga i uprkos tome optimizam jugoslovenske zene kako u odnosu na Jiooost, tako i u odnosu na drustvenu zajednicu, tollko je snal\an da daje osnovno obelezje njenim ze1jama . i strahovanjima. ZZata Grebo SUMMARY This study deals with the wishes and fears of Yugoslav women· and constitutes one part of the Yugoslav investigation into persona·! and national wiJShes anid fearn within the mternationall survey which was carried out •by the Institite for International Social Investigations in Princeton directed by Professor Cantril. The invest:ilgation aimed at fim.ding out the influence of the social environment amd the present social silbuarti.on '011 the furm.alti.on of, the wishes and fears of Yugoslav women on -both the personal and national levels. Beside this, the investigation was assumed to. estimate the levei of the inteuviewees' optirmism. Wiihi!Il thds framework, the investigation was orientated in the direction of surveying the differences appearing between men and women in their expression of their wiiSlhes amd fears. Ftwthei1IIlJOO"e, the· irniluence of the basic indicators - particular structures, age, marital status, type of settlement, school qualification and occupation - on the formation of wishes and fears was analysed. The influence of membership of a particular socio-occupational group, as well as the influence of the other characteristics of an individual on the harmony ~between personal anJd national witshes and feaa"s was investigated and this, above all, starting from a hypothesis that economically independent women more successfully harmonize their personal interests with national ones. The analysis showed that the social environment and the social structure affect ·the formation of the wishes mlld fears of an ilnldividU31l. The influence of a m0'1Ilell'lltaey sociaJ1. si-tuat:ion, in wbJich anindividuad a:s a member of a pall"ltiCUila:r ·socia1l ·grotll/p or OIUil" ·socia!l community has found himself, on the content o-f wishes and fears was particularly dbserved. For instance; the content of President Tito'·s -speech at Split in 1962, the 'LMliSettled imrterm.ational siturut:OO!n and the earthquake at Makarska were reflected in the wishes andfears of the women interviewed. The differences emerging according to sex, had a certain influence upon the wishes and feras of the Yugoslav people especially on a personal level. In this connection the role of a woman in the household and her function as a mother is emphasised. · By analysing the wishes and fears of the women classified: according to different characteristics,. it -.~as, . . dif~icult ,.to .find the degree of the._ influence·of orie structure only since; these structures· ,.. 307 �a-cted simultaneoosly and mutually. It was observed that the wishee. and fears expressed had been particularly affected by mutual iln.f1uence of the ag;e stl'IUJOtull'e amrd marital status, school qualification-s and occupation and the type of settlement and occupation. In order to discover the separate influence of each of the given struofn..u'es :Lt could be observed that theiir qperation was iilJOit equaill.y strong in 'the formation of the wishes and fears of women. In this connection it is not the difference in content but the frequency; and order of wishes and fears similar in content that we think of. The greatest differences in wirshes anrd feaTS were observed under the inflru.ence of the age and occupational activity of a woman. The age structure through the wishes and feras expressed, showed the anthropological nature of woman's personality. Occupational activity clearly showed that woman's social role most silgnificantly affects her wtshes a:nrd fears. . .The comparison of the wilshes arnd feall\S ,of women engaged in manual and non-manual occupations showed that there is greater si.milrnrirty between fean8Jle worlk:em auld female employees tlharn between female wo!"kers and female peasants. ConJSeqruently, accordilng to the findilnfgJs of this inrvesti-gati'O!Jl it seems thart the inherited division between intellectual and physical work does not affect so much the 8!ru)aerance of the differences in Wo:rp!en'·s wi'Shes- and fears, ars does the barsi:c prroduottve relation e:x;pressed il!l the cha;racter of owrnersh1p over the means of prodruotilon. In their wishes arnd fews the female wOII1kerrs -show moce than other women the:itr attachment to socialist sociccl relations although· through the wishes expressed their unfavourable material position is still evident. The specific needs of- the peasant-women are best seen ·through their wishes feau:s eXJpres.sed whereas through the Wishes am.d fears of femaae employees it :iJs :seen that they have the greatest living st81Ilidal!'ld. and that t-hey OOow a full 1mdersta!l11dling of the princi.pal problems of a social comm.'lliThity. Among women who work in households as supported persons (housewives) in the country or in towns, greater differences in the wi!Shes expressed are not evirdeltlt. When considering the influence of various structures on perscmall wishes am.d fea:vs, as v..~en as ·on nati1<mal ones then .it .is clearly seen that this- influence is greater on· a personal-level than on a national one. However, the type of settlement and the. school_ qua•lifi:catioos of a waman affect the emengence of great .dtifferences iin wi1hes arnd fears :rather m()([':e on. a nartional level than on a s personal one. This---implies· that an understandirig of national pro-· blems caH1s for a certain cultUJra~l level. BllJt, on the whole. the differences in the views on natiorial Wishes and fears are less than 'itn views on ,personal wi'Shes arl!d fearu among which th-ose concemirng some basic charaiCterisbics of a man where the differences Me 1not essent:iall should be seprurated. Pensonal heal!th 8.1ll!d: the heaJt of the memlbel'ls 10f hlle faJ11Aily, chiWJl::en~s hruppiness, iilLness, death - these are constantly present wishes and fears of women no matter how much they differ. Employed: wam€m - worikeis amd employees, as wen as ·th~ women -with high school qualific~tions harillPD,i~~. personal_ ~}l<;i 308 social interests m'Ore -sJU!ceess:fiUIHy. There exi·st certain pMallels in the content and frequency of personal and national wises and fears in this .groU!_P of women so that a conclusi'Oll can be drawn that they cooSider the realization of rnrartiOI!lral wi!shes to be the wa:y of accomplishing pem.lQnal wishes, person.arl starnrda•n::l'S- national standards one's own flat - house building etc. The ·level of 'Optimism was measured 'by a 'Scale ('Self-anchoriiil!g scaling) which was also used in .the international investigation. The influence of the structure observed on the estimation of the position on the scale and the shown degree of optimism of the women questioned are evident both w!th regard to an iJ;l~ivi~ual and the social cornmt111"1i!ty. Age, occUJPartion am:d 'School quaiif-lcatioos affect more the emergence of the differences than do marital status or the type of settlement. The female workers and the ~o!llen with high school qualifications e~press the greatest optim1sm. The youngest generations are characterized rby optimism and with regard to marital status optimism is shown by unmarried women. Women'-s Optimism ·observed on a personal level in all the three time period past-1Jil"esenrt-fultme 'Shows thart out of total 762 women interviewed almost half of them (47,9il/o) are complete optimists i.e. they optimistically appreciate their m~mentary position and the future one. They expect a constant rmprovement. Only 5 311io of the women interviewed consider that ·their position Ds unchanrged and will I'€1main. the same. !he percent~e of the W<?men....;_pe.ss.imists amormts to OIIlly 4,9°/o 1.e. they thi·nk that -theJ.r position :Ls permamently getting wa:rse. Optimism with regard to the social community is more pronounced. Ahnost 70o/o of all the women interviewed. are optimi~ts and expect a continued rise in the standard of the soc1al commumty with regard to the past and in the future. Only ~6/o of them. do not see any changes in the development of the ·social commumty and 0 2Jl/o see its decay, Out of the total 762- women interviewed o!llY 2' are complete pessirm:hsts" with tl"egard to the :social commrutrulty. Further am.ailylsiis showed that women's optimilsm irs diTected towa11d!s the :fiu.Ue even among those women who view the parst and their personal pOIS:ition pes~sticall!ly, a'S well -aJs the position of the social community. 'I'hTouJgh iflhe wishers .a:ru.d feans of Yugoslav v:oznan we see all the aspirations and am{letles of her everyday life, all that characterWes her a:s a womaln al!lld a m-ot~er. She feam war amd elementary m.isfortlllries.- _Sometimes unsatisified ;vishes con~ected with basic material needs are pl"'OllCCUD.oed. Irn \Sil}l'te of all.J. th1s., the optimism of Yugoslav women both with regard to the individual and the social community is so great that it basically characterises their wishes and fears. · �'~ ,.;1 ~ 't ,, I -o} ' r030pe. B 3TOM OTHOWeHIDJ: OC060 np0.51BJIH€TCH K8K ,tr;OMOX03.H:tiKH J:t ee MaTepH. 4>ymtqKH pOJib JKeH!qHHb~ IIpH aaanH3H{lOBamrn: xena.mti:t H onaceiDrl1: :ateHIIlHH, rpynnupoBaHHLIX IIO xapaKT€PHblM "':I€PTa.M, 6:&IJIO O"':leHb Tpy,n;HO yCTaHOBHTI. CTeii€Hb BJIHHBJ1H TOJibKO O~Of:r CTPYKTYPLI, H60 BC€ OHH ,n;ei1CTBOBaJIJ1 O.IJ;HOBpeMeHHO H B3aHMHO. Ha BblpruKeHHI.Ie :m:eJiaHM~ H onaceHJ1SI oco6o np11Me"<:~aeTC51 B3mmmoe BJIH.SIHHe ao3pacTHOH CTpyKTypLI J1 COCTO.SilUUI CyrrpYJKecTBa, 3aTeM o6pa30Baffi1SI J1 npocj>eCCID!, BH,IJ;a aaceneHHoro nyHKTa H npocPecCWI. 3JtaTa Tpe6o PE310ME B :no:t.i: pa6oTe eccJie,n;yrorca: :m::eJiaHWI 11 onace'HIDI rorocJiaBCKMX :m:eHIQMH, M OHa Ilp€,l(CT3BJISI€T C060ft .._ISCTb IOrOCJiaBCKOro MCCJie.ZJ;OBSHHSI JI:wfHblx 11 o6:w;eaapo.n;HLix m:eJiaHYJi:i 11 onaceHJ1i1 B paMKax M€JK~YHSPO.ZJ;HOH SHKeT:Dl, opraHH30BaHHo:i{ lifHCTHTYTOM Me::m:.n;yHapo,n;aoro o6ru;eCTB€HHOro HCCJI€,D;OB3HWI -B IlpHHCTOHe, IIO.ZJ; PYKOBO)J;CTBOM npoc1;>eccopa KaarpuJia. Mccne.n;onaHMeM..._ III:i[TaJIOCh ycra- HOBJ.:rrb BJIMSIID:J:e COQV,I:SJihHoJ.i cpep;LI H H3CTOHiqe11: 06ID;€CTB€Hll0fi CHTY~ aa ¢opMupoaamre JKeJiam-ill: n onacemrii rorocJia!BCKoii JK€HII:(Ymbi, KSK: HS JIWIHOM TaK. J1 Ha Ofiii(eHapOp;HOM IIJICUie. IJ;e.JIDIO .HCCJI€,D;OBSHJ:I51 6biJia Ta.KJK€· M OI:(eHKa ypOBIDI OllTMMH3MS orrpo3TMX paMKax, MCCJI-ep;OBSIID:e fibiJIO HanpaBJI€HO -UI€HHLIX JIMq. B K o5aapym:MBaHmo pa3mw; B Bbi3Ka3aHHhiX :m::enaHMM u orracem4i MeJK.n;y MYlft't.JMHSMM H 2K€lllQJ1H3MM, a 3ST€M 6biJIO 3H3JIJ13HpOB8HO BJI:HSUD:te OT,Il;€JII:,HbJX CTPYKTyp, B03paCTa, CynpYJKeCTBa, B~a H8CeJieHH&IX IlyHKTOB, 06pa3ol3aHM H npo<IJeccnn K8K OCHOBHhlx 06:&eKTYIBHF.:JX IIOKa3aTeJieii .HX cj>OpMJ1POIBaHwi: H ~aiD;eHJ1SI. KpoMe Taro, pacc~.aTpvmaJioCL BJIIDilllie onpe.n;eJieHHoH coqnaJI.&Ho-rrpocj>eccnoaaJII:,aoH rpyrm:&I K KOTopoti: onpowemlbli1: IIPIDia.n;nexnT a TaK:m:e H BJIWIHYie OCTaJI:&HbiX xapaKTepHLIX 'I:J€PT JUf'UiOCTH Ha 'corJiaComume JIJiftiHI.Ix H o5IQeaapo,n;Hblx :m:encun.dt li.l onacemm li.ICXO,tt.H OT !Ip€,Il;IIOJIO:ateHWI, qTQ JK€HIII;li.IHbl SKOHOMWI€CKH 5oJI€~ ;H€3aBJ13J1Mhle y,n;a'tfflee IIPJ1P8BHJ1Bai0T CBOH JIM'fHhle C o6m;eaapo.z:t.. _HbiMH HHTepeCaMJ:t. . AH8Jill3 YRa38JI Ha TO, qTQ COI:(H8JILHaSI cpe,n;a H 05II(eCTB€HHaJI CTpYRTypa BJUISIIOT Ha <iJopMUpOBaHHe :ateJI8HHif H OIIacemfli OT,tteJII:,HbiX JIJ1I:(, 06oco6neaa~ 6.blJIO o6aapy:m:eaao _ BJIMSIHJ1e, a ,n;amnJii MOM€HT CyiqeCTBYIOlll;e.H o6IQ€CTB€HHO:ti CHT:YaiJ;J.:m B KOTOpoti: HaXO,Il;:U'l'CJI OIIPOllleHHO€ JI~O, IlpHHa,z:pze:m:am;ee K: O'l')J;€JII.Hoii -061I(eC'l18eHHO:ti rpynne HJIH K HaWeMy KOJIJieKTYIBHOMY 05IqeCTBy Ha COJ!€P1Kalllie era :m:enaHHii M orracelfl1tl:. Co.n;epm:aHJ1e npov.t3He~eH­ ao,n pe'tfl1 IIp€3M)J;eHTa TMTO B Cnnv.tTe, B Mae 1962 ro,n::a, aeyrropSI,n;oqeHH.asr MeJK.n;yaapo,o;aaJI CHTyau;IDI 3eMJieTp.Hcemni a MapKapcxoH, OTpa3l1JIMCb Ha m:enaHIDI orraceHJ151 onpoiiieEiHhlx m:eHII:{li!H. Pa3Hli1tJ;bi B CB.Sl3r1 C IIOJIOM J:I:M€10T H€KOTOpoe BJIIDIHH€ Ha JKeJiaHIDI J:t orracemnr rorocJiancKHx mo,o;eii, oco5eww a JIW:J:HOM KPY- u n B IIOIIhlTKax yCTaHOBHTb OT,[(€JlLHOe BJIJ15IHJ1e K8JK,[(O:ti H3 ,n;aHHbiX CTpyKTyp, MOJKHO 6LIJIO 38MeTJfTb1 'ITO 9TH BJtiDilil151 He J1MelOT O}:tiDI3KOBylO CHJIY npH cilOPMJilPOBaiD!H X€JiaHl1H J1 OnaceHJrli: Y >K€HIIlHH. IlpH 9TOM HM€eTCH B BHp;y He CTOJILKO Pa3lrnll;a B Co,n;ep:maHHM CKOJibKO, H rJiaJBHI>IM o6pa30M, y-9:aiD;ei-rn:e li.l IIOCJI€,D;OBa.. T€JihHhl:iii XO,ll; no CyiiUIOCTH CXO,n;HI:olX :ateJiaHJilH H onaCeHHM. CaMLie 6oJibiiiHe pa3HHIJ;hl B :m:eJiamfiiX H orraceHmix o6aapy:xti1BaiOTCH rro,n; BJIM51HH€M B03paCTa H npoQ;>eCCHOHaJibHOH ;qe.HTeJII.HOCTH JK€HIIl;Ji:IH. Bo3pacTHaH CTPYKTYPa o5aapy2KHBaeT nyTeM BLipameHHLIX :m:enaHH:ti M onaceHlilif, aHTPOIIOJIOI'H':IeCI'OiA xapaKTep JIWIHOCTJf :m:ea-:mMHDI.. IlpoclJeCCH.SI .HCHO yK83biB8€T Ha TO, "':ITO o6:mecTB€HHrul poJIL :HieHID;HHLI 6oJII:,IIIe acero IBJIH.HeT Ha ee :m:enaHH.H 11 orraceHHSI. CpaBHMBaJI :m:eJiaHH.H H orraceHHSI pa6oTruo:mHx :m:eHIIJ;mr, 3aHHMaiO:mHxcx Q;lH3J1'1€CKHM Jf H€ 4>H3J1'1€CKJ1M TPY,D;OM, 05Hapy:m:H-_ JIOCL, "<iTO Cyllt€CTByeT 60Jibiiiee CXO)J;CTBO Me:m:p;_y pa60Tlrnll;aMH M eJiy1KaiD;aMH, ae:meJIH Me:m:p;_y pa6oTHm:t;aMM 11 KpecTLHHKaMH. TaKl1M 06pa30M, Ha OCHOBaHHM pe3yJibTaTOB 3TOrO J1CCJI€)J;OBaHHSI BM,li.HO, 'I:JTO HaCJI€}:tCTB€HHaSI KJiaCCMcj:H-JKaiJ;HH Ha YMCTB€HHhl:ti Jf <iJH3l1'1:J€CKHi1 TPY.zt ae BJIWieT O"<leBH,JJ;ifO, CTOJILKO Ha 51BJieHJ:Ie pa3Hffil; B :m:eJiaHI15IX J1 OIIaC€HI15IX JKeHII(J:[H, CKO~KO OCHOBHO€ rrpOJ-:13BO,I{CTB€HHOe OTHOW€HH€, B:&Ipa1K€HHOe B xapax:Tepe C06CTB€HHOCTH Ha~ cpe~CTBaMJ-:1 rrpOM3BO,ll;CTBa. B cBo~x 1-KeJiaHJ-:ISix ~ orraceHIDix pa6oTHJID;_LI, 6on:r:.we ~eM .OCTaJIDHLie 2K€HIIJ;J1HLI IIOKa3:&1BaiOT 013010 rrp:~:IB€p1K€HHOCT:& K COqH3JIHCT~eCKHM: 06ID;eCTB€HHLIM OTHOIII€BJ1HM, XOTSI B BblpruKeHHbiX HMH 2K€JI31DUIX 05Hapy1KHBaeTC51 He BnOJIH€ 6JiarorrpH.SITHO€ MaTCpl-:laJibHO€ COCTOSIHH€. BoJII:,me BCero QTJIWiaiOTCH OT lillX, KpeCTb51HKJ1 B "t!bHX JKeJiaHJ15IX l1 OII8C€HJ1SIX "t!YBCTBylOTCSI HX OCO-· 6hle Ha,n;06HOCTJ1. 2KeJiaHHSI JK€Hill;J1H, 3aHSITbiX yMCTB€HHbiM Tpy.,I{OM, CJiyJKarr(HX, yx:a3biBaeT Ha TO,_ "t!TO MX 1KH3HeHHhl:i1: YPOBeHh <:aMbi.f.f BLICOKJ-:Iii, J1 "t!TO OHH paCCY..I{IilTeJILHO CMOTP5JT, Ha OCI;IOBHble npo6JieMLI o6m;ecTaa. Cpe,li.H JKeHiqmr, :m:HByll(JiiX Ha co,n;ep2KaHYm, 3aHSITLIX ,n;OMOX03Sii1:CTB€HHI:>IMH ,n;eJiaMJ-:1, T. €. CP€~H )l;OMOX03.H€K, :>Kr1BYT 'JIH OHJ:I Ha ceJie HJIH B ropo,n;e, He npJ1Meqanucb 6oJihiiiHe pa3HJ-:II{LI B·ablpa.. EeH:&Ix :m:enaHH.Six. EcJIM cpaaHHTb BJII-:ISIHJ-:Ie pa3JIIfqHhiX CTPYKTYP aa nnqH:lile: JKeJiaHHSI H onaCeHJ1SI J1 Ha o6IIJ;eHapO;qHbl€; TO BU)J;HO, '<lTD STO BJIH-5IIil1e Gonee npoSIBJI.SieTCSI: aa JiwrnoM, Hem:e.rrn aa · o6m;eHapo;n;aoM ypoaHe. 0,IJ;Ha:KO BH..I{ aaCeJieHHoro nyHKT-a 11. o6pa3oBaiD:Ie JKeHnzyrn:LI BJIIDIIOT Ha SIBJI€HJ:t€_ 66JU,mHX pa3HJ1Il; B 1K€JI8HI15IX Jf ona.C€HJ1SIX JKeHIIl;I-:IH Ha o6rqeHapo~oM, 'leM Ha JJwrHoM ypoaHe. ST.;>, 310 31r �yxa3LIBaeT aa TO, "<ITO p;Jr.H y.siCH€HIDI M ITOHMMa.HHSI o6ru;eaapO,lJ;HhiX npo6JieM Tpe6yeTCSI onpep;eneHHLiti KyJihTYPHLIM yponeHL. Ho B3SITlil€ B :qeJIOM, pa3HUI:{:&I B IT03m::(Jfi[X 06ID;eaapo,n;H:&IX JK€Jial!J1:ti H OnaCe:r-IJ.iti .HBJUIIOTCH M€HhiiiJ1MY:I, He2K€JIH B JIJ.ftlli:&IX, Cpe,rtM KOTOPLIX Hy1KHO B:&I,D;€JIMT:b pa3HI1Il;LI, OTHOCJIUJ;MeC.H K H€KOTOPhiM OCHO:iHhlM OCOfieHHOCTSIM 't.J:€JIOB€"<1€CKOrO xapaKTepa, r;o;e OHM He HBJI.HIOTC.si cyUJ;eCTB€HHhiMH. JlWIHOe 3,rtOpOBh€ M 3,ll;OpoBI:,e 't!JI€HOB CeM&M, C'tlaCTh€ ,ll;eT€:i1:, 60JI€3HI:., CM€PTh ITOCTOSIHHO HaXO,J:tSITCSI B :m:eJia~x M onaceHIDrx y ncex :m:eHI.qMH, aecMoTpSI Ha pa3~:&I Me1K,I(:y' ID.IMH. Pa6oTaroru;ue :m:eHlll;HHhl, pa60TIDrn;:&I .11 c.ny:m:aru;ue, KaK M xeH_ID;HHhl c BhiCIID1M o6pa30BaHMeM, yp;a"tJ:aee corrracoaniBaiOT JIM't!Hhie M o6ru;ecTaermnie J.:IHTepecbi. B 3THX rpynrrax :aceHII:tml cyrn;eCTBYeT napaJIJI€JIH3M B C0p;€pJKIDHU1: M ytiaiiJ;€ID1M JIWIHI.IX Ji! 06UJ;eHapop;HhlX JKeJiaHHH n onaceHJfl:i, aa ocaonaHMH qero M01KHO 3aKJIIOt.n;T, "<ITO, ITO l1X MH€HM10 OCyiD;€CTBJI€HH€M 06IlleHapop;HbiX JKeJiaHJiiJi!, ocyUJ;eCTBJISIIOTC.H HX JIMqHble JKeJiaHJ151 JIM"<IHl>IM JKH3HeHHhti1: yposem. o6m;eaapO,lJ;Hhiii :m:M3HeHHblf.i YPoaem., cnos.r KBapTnpa JKMJIHIIlHO€ CTpOHT€JILCTBO H T.,D;. Ypoaem, onTMMJ::~3Ma H3MepHJIC.H IIIKaJioii:, self anchoring scaling~ ITPMM:€H51€MO:t1: B 3TOM M€lK,7J;YHaPO.D;HOM HCCJI€,D;OBaiD:tM:. BJIHSIHMe Ha6JIIO,n;aeMLIX CTPYKTYP Ha OIJ;€HKY ITOJIO:m:eiiHH B IIIKaJie M npoHBJieHHaH cTenem OITTMMJ::I3Ma onpoiiiermnix :m:eHID;JilH, O"'€BM,D;Ha KaK ITO OTHOI1I€Ill110 K JIWIHOCTH, TaK H ITO OTHOWeHl110 K o6mecTay. Bo3pacT, npo¢1eccWI M o6pa30BaHI!Ie B:&Ipa3HTeJihHee BJIWIIOT Ha .51BJI€HJ1€ pa3HH!t H€JK€JIH COCTO.siiD:I:e CynpYJK€CTBa M an,u; aacenermoro nyaKTa. Pa60THJi.f.QI:.I M JK€HIIlf1HLI c I'B:&IcwHM 06p030Ba.HMeM BLipa:m:aroT MaKCHMYM OITmMH3M:a. 0H xapaKT€P€H ,n;Jis.r M.Tiap;wero noKoJieiDl51, a no omoweHHIO K cynpyxecTBY HBJISI€TC51 y H€3aMyJK:IDIX 1K€EIIUfil. 0nTJi:tMH3M 2K€Hlll;HH Ha JIM"<IHOM YPOBH€1 Ha6mo,n;aeMLrli O,lJ;HOBpeMeHHO BO BC€X Tpex .IJ;l1MeH3WIX BpeMeHH B np0lli€,1J;lli€M, HaCTOHlll;€M H 6y,rtylll;eM yxa3J:UBaeT Ha TO, 'ITO OT 762 OrrpOWeiDU.IX JK€HUJ;UH ITO't!TM ITOJIOBMHa, 47,9°/o, 5.1BJI5110TCSI aiiCOJIIO'l'HhlMU onmMHC'l'a.MJ1, TO-€CTb 0ttTUMJ.:I:CTJ1't!HO OIJ;€HJ1laaiOT CBO€ HaCTO.sJID;ee H 6y;o;ymee ITOJIOJK.€ID.t:€. 0HH 0JKJ1]l;alO'l' HX ITOCTO.siHHO€ yJiyqiii€lrn€: ToJihKO 5,3°/o onpomeHHhlX :merilllMH C't!:UTaiOT, 't!TO HX nono:m::eHHe H€ J13M€HHJIOC:b M '<iTO TaKV::IM H OCTaHeTC.si. Ell{e M€HhiJ..Urii: ITpOIJ;€HT - 4,9°/o - JK€H1:I.lJ1H, 5IB.TIHIOIJ:tliiXC5.1 a6COJIIO'l'HbiMJ1 IT€CMMHCTaMM, TO-€CTL C'l!H'l'aiOIIUiX, '9:'1'0 MX ITO.TIOJK.€HH"€ DOCTO.siHHO yxy,u;maeTCSI, n '<iTO 3To yxy,n;wemte npop;oJI:m:HTCJI. 0nTJ1MJ13M 60JI€€ IIO,ll;':l:€pKHy-T no OTHOIII€Hm0 K OfillleCTBy. llO't!TM 70°/o BC€X onpomeHHhlX JK€li!QJ1H .HBJI.S!IOTCSI a5cOJIIOTHhlMM OTTITJ1MHCTaMH, HM€51 B BH,D;Y H fiPOWJIOe :U 6y,IJ;;vrqee, OJKH,lJ;aiOT YJiy<Jlli€I-lli€ IIOJIOJK€HU.sJ KOJIJI€KTJ1BHOrO 061U€CTBa. JlMllih 2fJ/o He I:IH,ll;.HT HMKaKMX Ji13M€HeHH:i1: B pa3BHTro1: KOJIJI€KTHBHOrO 061It€CTBa a 0,20/o BM,D;.siT ;u;a:m:e ero yx:y.n;wemte. OT 762 onpomeHHIJx :m:eHlll;Jm; BCero 2 OKa3aJili.ICh a6COJIIOTHhlMM neCJiiMMCTaMV:I no OTHOllieHMIO K KO.TIJI€KTMBHOMY 06UJ;€CTBy. ... ,11;aJihHeii:lliY::U1: aHaJIH3 yKa3aJI Ha TO, "iTO OTITJiiMl13M y JK€HII.J;HH, .IJ;ruKe H Y T€X, KOTOphle :t1 B OTHOID€HJ:IH JIM"<IHOrO IIOJIOJK€H:ru:l J1 IIO- 312 JIOJK€HWI KOJIJI€K'l'HBHOrO Ofil!l€CTB3 C IT€CHM:H3MOM CMOTpHT Ha rrpownoe, aanpanJieH npe:m:p;e acero aa 6y;o;yw;ee. IIocpe,u;cTBOM :m:enaHJi!i.i: H onaceaJrl:i roroCJiaBCKO:i1 :m:€HII:PWiil o6aapym.HBaiOTC.si ace CTpeMneHrui M 3a6oTN ee nosce~enao:t1 JKM3HM TO 'C!TO y H€€ KaK cynpym H MaTepH SIBJIH€TC.H o6I!l;€'C!€JIOIB€qe~KHM. 0,D;HOBp€M€HHO C 3THM,_ yrpo3a BoiiHDI J1 6eCCHJIH€ nepep; CTMXntiH:biMM HeHaCThMH .siBJI.siiOTC.SI B ee OnaceHHSIX. TaK>K.€ TIO~ep­ KHBaiO'l'CJI H Heyp;OBJI€TB0p€HHI:il€ JK€Jia.HIDI, 3aBHC.HI:qJ:Ie HHOrp;a OT OCHOBHhlX MaTepH3JihHDIX TIOTp€5HOCT€i1. Hap.H):zy C 3TMMH, H BOnpeRM 3TOMY, OTITHMH3M IOrOCJI3BCKoii JK€Hill;MHbl, KaK IIO OTHOlli€HHIO K JIYNHOCTM, TaK H TIO OTHOIII€HHIO K KOJIJI€KTHBHOMY 06IIJ;eCTBY, .SIBJI.SI€TCH HaCTOJihKO CHJil>HbiM, "<ITO npe.n;CTaB.SI€T OCHOIB-: ayro qepTy ee :LKenamrii H onaceHHi!r. · �tut za kriminoioska istra2:ivanja, Beograd, 1963 Program SKJ, Ku!tura, Beograd, 1958 . . R 0 t dr N i k o 1 a, Psihologija licnosti, Izd. zavoda za :trldavanje uc!Zben1ka NR Srbije, Beograd, 1963 Savezni zavod za statistiku, Statisticki. bilten 298, januar, 19~ SentiC dr Milica i ObradoviC dr Sava, Osnovz. statisticke analize, Beograd, 1959 . . .. Supek Rudi, lspitivanje javnog mn}en)a, NaiJlnJed, Zagreb, 1961 s ""ali T 0 m sic. Vida, Problemi druStvenog polQ:la}a zene, » OCl'J · • zaro«, br. 4(1961 . Porodica i socijalizam, »Omladina«,.~eograd, 1956 .. Dvadeset godina od Prve konferenct)e AFZ-a Jugoslavl]f, Referat na svecanoj akamed.iji u Beogradu 6. XII. 1962 v Uteratura Cant r i 1 H., A study of aspirations, reprinted from, Scientific American, february 1963 Cantril H. and Loyd A. Free, Hopes and fears for self and country, The American behavioral scientitSt, vol. VI, Oktober 1962, N' 2 K or n i I o v, Psihologija, Beograd, 1950 KovaC·eviC DuSanka, Zena proizvod.aC i UpravljaC, NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963 Marks, Eng e 1 s, Len j in i drugi, Solijalizam i oslobollenje zene, Antologija tekstova, Ku!tura, Beograd, 1958 M iIi C dr V o j in, SocioloSko posmatranje psihiCkih pojava u. druStvenom Zivotu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. br. 3/1957 Intervju i upitnik kao sredstvo za prikupljanje podataka, Savetovanje o primeni statistike u socioloSkom istral:ivanju, Beograd, 1957 Sklapanje i razvod braka prema Skolskoj spremi, »Sooiologija«, br. 1/1959 Sociologija i eticko-kulturne vrednosti, Fi!ozofija, br. 2/1960 Metodologija socioloiikog istrazivanja, II deo, Problemi prikupljanja podataka i analize, Visoka skola politickih nauka, Sa· rajevo, 1963. Mitro viC Mitra, PoloZaj Zene u savremenom svetu. Narod· na knjiga, Beograd, 1960 N i k o I i C Dan C1--k a, Planiranje i realizacija projekta uzorka za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, Statisticka revija, br. 2-3/XI, 1963 Persons T., Elements pour une sociologie de l'action, Age et sexe dans Ia societe americaine, Paris, L:iJbTairie PLON PeS i C dr Zag or k a, LiCnost i druStvo, Osnovi nauke o drustvu, Izdanje »Rad«, Beograd, 1963 Osvrt na psiholoSke aspekte istrai.ivanja druStvenih pojava. Kol. autora, Metodologij_a istrai:ivanja dru.Stvenih pojava, Insti314 • v �PRILOZI • �.... "' 00 Tabela: Ia. LICNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI ., " ..., LICna sreCa ~ '6 "' ., Starost Zdravlje i sreCa I zdravlje I • .~·~ E •• 'i3 ~~ "' Oslale zelje Lien! i porodienl ekonomskl polozaj u porodfd .... . 'E ., • ... ., 'E' ., "'" " > " .s ., .2 'll ·" >.o .,. ·= "' "' c;4.i ., "' E " •• ~ '6 " c. ~a -> ~ ~- "' 0> "' ., ., ·- mo [ ] ;u:; ll c •• &. " =:; ., i'l c. "" = "' :a-·c ~., ~;a c. = """ "" •• ~e ::l "' ., . ::I,J "" - '~-' >o ~ 1\j ""' e ., :~:g E 1\jE > ~ "' c;;;a c. ., "'" .c. " ., " ., ~· "'> "' •.to "" "' •• ~ .~.~ ., o:~ ~.~ ~~ ·~ ··.c .c c. "'"' oJ:l :::> ;grg ~ E :;; "' N Cl: r);"' d:e ~" c. "' E 0 ~ :::> Jl• .:t o• 0 ~ .S!, 0 ~ ~:;:: •• ., ., " 0 ., 0 0 N .:>/, ~ . ··- 'UU .~ ... ~ ~ ~ ~ ~o ~ 0 0 ~ 0 0 .. s .~ N ~ ~~ ~ 0 - ~ 0 .~ ~ 0 0 .&. ., ~ ~ - -.;~ 0 ., " 'i3 ~ ·:;; ~ c '0 0 "' Od 21-29 20,09 29,5 9,6 3,4 10,2 53,4 30,7 3,4 15,3 23,3 48,9 35,2 2,8 16,5 5,5 2,8 5,1 2,8 1,7 10,8 5,5 1,1 godina 176 52 17 6 18 94 54 6 27 41 86 62 5 29 8 5 9 5 3 19 8 2 Od 30 49 46,86 34,4 8,1 4,5 1,4 24,9 57,9 6,2 24,4 21,6 36,7 godlna 357 123 29 15 5 89 207 22 87 77 131 Od 50 71 30,05 48,5 6,9 4,8 14,8 38,4 10,521,417,920,1 godlna 229 Ill 16 11 34 88 24 49 41 46 24,6 4,5 6,4 4,5 5,8 4,5 3,9 3,1 7,8 9,2 5,3 88 !6 23 15 21 16 14 11 28 33 19 14,8 2,2 3,5 2,2 9,6 1,3 3,9 14,4 11,8 7,4 4,8 34 5 8, 5 22 3 9 33 27 17 II Svega· IOO'fo 37,6 18,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 ' 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 264 60 28 48 28 28 47 74 58 32 _ .............,..,,.,,.,~.,;;_~;::_.:_:_::::c:.::~·~~~'L_~~~ufi£1&ii Tabela: lb. LICNA S'l'RAHOVA:NJA PREMA STAROSNOJ S'I'RIUKTURI Lii~na ca Bolest i nesreCa nesre. 1 bolest ~ " 0 .. 'i3 ~ c oil Starost oN . .. ,g .., " ;; E "' ." 0 " " :::> "' c. 1;; ~ 0 il ., 'U " ~ ~ ·s :a ~ c. ., " •u ~ "' 1,1 2 30,7 46•86 38 •9 od 30- 49 godina 357 139 .... z " 23 09 10 2 Od 21 - 29 godina 176 • 78 • .. z 30 05 48 5 od 50 - 71 godlne 229 • • ll1 S vega: "" 100% 43,2 762 328 Lien! i porodienl ekonom. polozaj u porodicl ~ 0 c. ., > c ., 0 :u "' 0 ~ 'E' ., ... > '0 0 Ostala strahovanja u 'i3 0 ~ 8. ·;;: ~ = ., "' lil ~ ~ c .• ] ~ t;" ~ 0 "" " " "' .c ~ "' .. " ~ ~ '0 " " z ., "" c. 0 ~ N z " ·s ~ .c E ., .., 'E ~ "" ~ ~ ~ z .• ., "u ., ~QJ - c -.:o 'i3 00 0 ~ &. Co ,S!o. :g., c.> ., 0 ., " "' z 0 "" z~ " Cl: ~ ., .. 'E' > 0 ., "' ii ., E ~ ~ z 54 4,0 7 37,5 66 11,4 20 12,5 22 6,8 12 6,8 12 26,1 46 2,8 5 1,1 2 1,9 7 13,4 48 2,2 8 42,0 150 23,5 84 7,2 27 4,2 15 5,9 21 27,7 98 4,5 16 2,8 10 13,1 29 3,1 7 3,9 9 31,0 71 11,4 26 6,5 15 5,2 12 2,2 5 24,0 55 7,0 16 3,1 7 5,0 38 14,3 109 3,1 . 24 37,6 287 17,1 130 8,4 64 5,1 39 5,0 38 26,1 199 4,9 37 19 �"' N 0 Tabela: 1c. OPSTENARODNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI OpSti razvoj socijalizma - :a ~ " .!'l ;:: ·;; ii '0' 0 "' > " "' '6 > ;;:; 0 '\] "' bll "' -;;: ·-"' " ·a " " .~E "' -;;: c!i ." .. - ~~ § 9 >"' " =s .:::::" "' "'" o-o :J "' z o:. ;::;_ ~ ~ >N 0 ~ 0. Starost ~ ~ ~ ~ N ~ ~ 0. 0 "0,~ 0 0. u -N > "' '-s:§ "' ~ "!;; Razvoj prosvete t zdravstva Zivotni standard gradana PrJvredni razvoj zemlje ~ '§' "' .,. " .0 >N "' .c " "' -:; " 8 "' " "' "' ·a "'"' 'a ·~ .s-: "' " "!;; ~ "' " ~ ., 8 __ 8 "' ~ "!;; ,_ "2 ·;:; ---o "' " :a "' "' " ~ " -" ~ . "' """" !I .~ "' " ·- ,. 8 " ""' ·o- ·o- ·o- ..'! ·-" .,. ·= =a~~ "' ~ ·sg "' ,. o. , > .co " 8 " a. o"' "' "' "' "" "" "" 0 "'"' N "" a.g; :§' [; 8 ~ "' 0 "0 ~ N ~ 0. 0 " 0. ~ .0 0 N N N ~ .0 ~ 0 ~ - ~.0 0 t';l .0~ 0 N ~ "0 "0 0 "0 ~ ~ ~· ~ N ~ ~ ~ ~ ~ ~ "0 N ~ ~ 0 0. ~ ~ ~ ~ ~ ~ ·;: ~ ~ "' ~ "0 -a~ ... ~ ~ "0 ~ ~-a ~~ ~ ~ ~ ~ > ·o ~ >00 "' " ii > 0~ "' ~ N "' ~ :;: ~ U)N >~ Od 21-29 godlna 23,09 5,7 19,3 24,4 5,5 14,8 25,6 9,1 14,8 5,7 43,2 10,2 19,9 6,8 5,7 7,4 3,4 176 10. 34 43 8 26 45 16 26 10 76 18 35 12 10 13 6 7,4 13 6,2 27,8 11 49 Od :i0-49 godtna 46,86 3,6 23,8 23,8 8,1 14,0 19,9 9,2 11,2 8,1 40,9 7,8 17,9 6,7 3,1 4,8 4,5 357 14 85 83 29 50 71 33 39 28 146 28 64 24 11 17 16 5,6 20 5,0 30,8 18 110 Od 50-71 godine 30,05 2,6 12,7 17,9 4,8 10,5 13,5 9,6 12,2 8,3 29,7 5,2 10,0 3,9 3,1 4,4 7,4 9 7 10 17 229 6 29 41 11 24 31 22 28 19 68 12 13 4,4 10 5,7 27,9 13 64 Nepoznato 2 5,6 43 5,5 29,2 42 223 s (L) --·- ··----· v e g a· 100% 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,1 12,2 7,5 38,2 7,6 . 762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 16,1 5,9 3,7 5,2 5,1 122 45 28 40 39 "' "'"''"~.,;,~;--¢; l!l Tabela: ld. " ~ • OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA STAROSNOJ S11RUKTURI "' ;; [; ~ •• " • 3 Ugrolavanje razvitka socijalizma "' c Starost it -~ • "' " "' 0 "~ o., ~ ~ "~ 0 Bezbednost zemlje I .;: "' 00 -=~ ii ... ·-"' > 0 ~ -z;-o " 0 00 ~ 8 ;;:; ... ~ ~- ~t:a !;:""iii 0 > ;;; ~ ~ " ~ iii" 0. -:; "~ ~"0 u " 0 "' ~ .c~ .s~ "' c ~ ~~ ~ 0 Sa. ~ ~ i5 .c ~ ~ N o" c\:" "' Od 21-29 godina 23,09 176 6,2 II 5,1 9 10,2 18 80,1 141 5,5 8 15,9 28 3,4 6 Od 30-49 godlna 46,86 357 3,9 14 7,6 27 4,2 15 79,8 285 6,7 24 18,8 66 5,6 20 Od 50-71 godina ! • S"' -o"' 30,05 229 4,4 10 3,5 8 3,5 8 78,6 180 2,6 6 24,4 56 6,9 16 100% 762 4,6 35 5,8 44 5,4 41 79,5 606 4,9 38 19,8 150 5,5 42 S v e g a: ~ ..... "" ~ "' �1:3 Tabela: 2a LICNE ZELJE PREMA BRACNOM STANJU "' Zdravlje i sreCa LiCna sreCa i zdravlje ~ >N ~ ~ .ru ' " e: ~ "" .c BraCno stanje 0 c c. " ::0 "' ru "" c .. > -~~ -~ ~ >~ a g .s!:= O"' _,.,oo .. "" . ~ :o-:; """ ~" ru "0 ~ c ~ ~ ~ "0 N 0 .eil ru-o ~ "' 00 ~ 0. u ·c; """" > 0 "' ~ "" c. ~ ·- " ·u ·- O.O.Q c. ".c '2 'gg e-ci ·~ -"./'! ~;;::::: 0 __ ru ru " Eo.r o.::: ~ ~ .. 0 . ~ ~ ~ 0. ~ 0 N ~:;:::! 00 0 N 0. 0 c rn!V.~ .c "' , "' "' "'"' ru ~ . . 0 "8-EI-8 -·~ :E '::l '1:1 .::: ~ <15 · • ..X: ::l ~lg_:g 0. , ..... 11.1 !l) ~ Cl:l ~ 0 :::1 ·t ::l : ~ :E .r:: ...... 0 . . ~~.S:,i~ :gaol~ <no.O. a ru N ... " ~ ' ~ . 'lil 0 0 . =n ~ c. ru ~ ·;; 0 00 ~ 0 - "' " :a 0 ~ .5 .!'. :g "' ~ .]§ 0 :;; . .. c "0 0 "' -- ' 31,6 ll,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3 79 25 9 1 10 45 7 4 4 20 29 12 4 12 ' 6 2 1 1 4 7 5 1 Neudate 37,9 8,0 4,6 1,8 26,1 50,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2 558 212 45 26 10 146 284 41 ' 141 116 197 150 19 41 18 39. 24 22 22 56 43 29 Udate 13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,62,1 4,4 2,1 7,6 2 7 12 45 4 18 17 19 16 2 4 Udovlce 43,9 6,6 4,4 1,1 92 40 6 4 1 Razvedene 29,0 6,4 3,2 6,4 41,935,5 9,6 2 I 2 13 11 3 31 9 2- Nepoznato s "' ~J, ,. bh c '2 ru ·~ ~ ,:; ru " "" ~- ru e -:; ~·ru " ru !3 "0 ;ug :.:.(II:';:: 0 0 ~ 0 . . "0 ~ " ]" .<;; 0> "-o ~ ~~ c.c ~ '2 .Cru ~ ~~ '2 0 ~ 0 ~ !\l , ~ ~ ;;;; ru 6 , ~ ·-.a. 0 > ru " o,tale :!el}e LiCni i p.oro~iCni ekonomskl polo~aj: u porodici . - - - 1 - 2 19,3 58,1 16,1 3,2 9,6 18 5 1 3 6 - -- - - 3,2 3,2 -1 I 3,2 -1 - 6,4 2 - - - l 4,4 21,9 12,1 9,8 2,1 -4 20 II 9 2 --- --- 37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32 v e g a · 762 286 ··•/-",>o;.e:O,!<kh~it>.V.-I'h!i Tabela: 2b LIGNA STRAHOVANJA PREMA BRAGNOM STANJU "' ru " "' c -:; 1! BraCno stanje ~ "' c ~ ~ t: e "' 0 -00 00 0. ru " "' 0 ::0 Udate "' 79 558 Udvvice 92 Razvedene 31 Nepoznato 2 S v e g a: !;! 0 c: Neudate Bole:st Lil:na nesreC.a i bolest ~ 762 48,1 38 41,3 231 43,9 40 54,8 17 2 43,2 328 :a 0 ~ 0 00 Q, ~ c:o c: "~ z 00 ~ 7,6 6 3,7 21 10,9 10 3,2 I 5,0 38 i LiCni i porodiCoi ekonomski poloZaj nesreCa u porodici "'> ·~;N ~-ru" z"' ·~ . ;i> ·~0 a~ 2,6 29,1 2 23 13,9 2,8 16 78 4,4 6,6 6 4 12,9 4 - - 14,3 3,1 109 24 '0 ~ ~ ~:Q ~-g -<;;;0 ,_ o, "'" >~ 'I ·a ru ru .~ '0 -o8 oo .,c. Ostala strahovanja ruO. "' u ru "' .e ru c. ~ " z ~ 22,8 18 41,7 233 32,9 30 16,1 5 5,0 4 16,8 94 23,1 21 29,0 9 I 17,1 130 ~ "' "' tl c 0 ruo 0 Q, N ru ~ > .. 0 .... .e c "' '0 ru ·- " ... '"' "' '2 &, c -~ ~> ~ "' :a "in .t: ~ z ~" z 5,0 4 9,1 51 8,8 8 5,0 4 4,8 27 6,6 6 6,4 2 7,6 6 4,2 24 4,4 4 12,9 4 2v, 20 27,2 6,1 34 152 24,2 3,3 22 3 16,1 5 5,9 39 5,0 38 26,1 . 4,9 37 199 "" ~ g " Iz ru N z ru 2 37,6 287 "' c '0 .c g - 8,4 64 I, 14 3,3 3 3,2 I 19 �!£ Tabela: 2c. OPilTENARODNE 2EWE PREMA BRACNOM STANJU Op.St! r~zvoj soCIJahzma ~ Prlvredni razvoj' zemlje ------ Cl:l d) *"o Q)1n B ra~.;no stanje = :l3 e .:0 ~ ...... Q) c <:11 0 e o. g N o 1-o -co .E 1 - N E « Q) c o 00 lii .E· P.. :a d <~~ .:;; >t-l Q)""' 0 Q) ':';::o ...... ~ =: > Cll gp "0 J -- 0.. .... o c o ~ u >U -:!N ·c !:l:oo"' <!!! ~:~:~ ,..!:( :J Z tiJ :::1 0 0 ...., ---=--=---~ c e 0::: _ f::i ~ 1;<1 ..... "t; Cl) - ~ c: Cll 0 \'tJ ;w .o"g c. o~-. 0 0.. Ml g;~ c:t:; d) Q) o.o c N Cl:lCI:I ,...., a ~ Cll <UC' .0-- .__, s c:~ ~ .g ...... o '8' .s "0 ....., a ~ cu ·~ ..t: .... g Cll "t.i .g,!,~ eN c ~ <U Cli._>(,J ...!!:: .s; ~ . .~ o. rn N ~ v 0:::' ;g c ~ tU :::s:::s·a ..ci ~ eo:c: c. "E .~ c C'<l Cll ;::&, .§ Cll .0 ~ v ~ c. 0 I'll co o ·:::: (!) ~ ...... 6 ~ cu ,5 > c:: ==<'co e Co') E cu prosvete i zdravstva <0.. ~~ ;.:::- a:J Razvoj >:> Q) .c::. 'E :tl ........ X Zivotnl standard gradana o.o ~ NQ) Q) ~:~:~ ~= Cll ·.;:;- oc p.."t:) ~ Q) ~ ·--.o ~ ~·~ S ~ c Q) ~ CliN ..!:1:1 ·-!:::::;' .ce OCI:I -o .<U N--. 0.. '"":____ ~_ 'i'il d) 8 co Q) '2 <II > ca-o 0 ~ 1-o ;;; .o o .~Q) ........ ~i_~~~-- _ ~ v .>. .. ~ ~ "0 N eo:~ ""' ;.:::- ·- ll:l < o Neudate 5,0 21,5 20,2 6,3 12.6 25,3 7,6 15,2 12,6 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8 79 4 17 16 5 10 20 6 12 10 39 7 12 8 8 3 3 1,3 I 3,8 3 29,1 23 Udale 3,9 18,921,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0 558 22 106 122 33 79 108 54 71 41 212 42 92 29 17 6,3 5,2 35 29 5,7 34 5,5 31 28,8 161 Udovice 3,3 17,6 20,8 4,4 8,8 92 3 16 19 4 ·8 14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1 2 8 5 13 9 6 4 27 8 2,1 6,6 2 6 6,6 6 6,6 6 28,6 26 Razvedene 3,2 29,0 32,2 19,3 9,6 I 9 10 6 3 19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2 1 6 2 4 2 11 1 10 3 - 3,2 1 3,2 31 I 6,4 2 38,6 12 12.2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 13,1 19.3 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39 5,6 43 5,5 42 29,2 223 Nepoznato Svega: 2---3,9 19,4 21,9 6,3 762 30 148 167 48 ·\{,;;,;;{w0'40:i>:¥i:;!,&J~ffif£:' ··--·-·-··.. -·~· ·>~ Tabela: .2d. OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM STANJU UgroZavanje razv itka socijalizma c " ... ~ f.: . c ~ "0 0 ~ ... ~ ~ ""~ _, c 0 c. = ... ;:, = ~..., 558 92 Udovice Razvedene .. "' 31 Nepo_znato "' 0 ~ 79 Udate B ~ ~-"> ~.s " 0 Neudate ~ bil ~ ~ BraCno Stanje Bezbednost zemlje ~ I . ... "" -;;; 1;;8 ~·- >"" 0~ 0.~ ·a- ~ ~ ~ .C" o;a~ !:!-< <Fl ~ ::::.- "" " 3,8 3 4,5 25 3,3 3 !2,9 4 10,1 8 4,6 26 7,6 7 6,4 2 31 3,3 9,6 3 78,5 62 80,1 448 75,8 69 87,1 27 4,6 35 5,8 44 5,4 41 79,5 606 5,0 4 5,5 3 ~ ~ ;;:; u " = c. ... 0 5. 5,3 30 \,9 I 6,4 38 2 "~ ~., > 0 .c ~ ~0 .,. .,~ ~ "'" "' 13 20,7 116 4 5,3 30 17,6 5,5 .So Cbil ec. 16 16,1 5 ~ ~ 5 6,4 2 2 S v e g a: 762. 4,9 19,8 150 5,5 42 �i:i Tabela: 3a. 0> LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA Zdravlje i sreCa u porodic1 LiCna sreCa i zdravlje ;g 0 .B ~ "'I~ ~ ~ ""' " :; c. a. :;: ~ ;:: 5 ~ " "0 0 2 " "' MeSovlto naselje 5,1 3~ .~ v = :.;:;:: <tl >ttl :::1 -= ~ _g •<n c. ·~ ~ [ 0 ~ >(.J ~ Clj ~ -" : ·.. 0 ~ ~ "> -0 <1)~11 " c ~ ~ ~.§ 'U ~ ..!:<: a; = N ~ ..... -~ c <II !l) "g r;; ~ 1 a ~ ou :::1 (ij "'0 ~ 8.. 0 CO' .... ·- 0 :;: <11 c. e > "'0 l-.o o .!!_ ~ 1'1:1 ~ Cb.O oa C:: :::1 " " "~ ~ E iS o a" :;:: .J::J I I ~ ~ b'.o ~ o =- ~ .5 " ;; " ~ <n v :::1 0 :::;-1~ 0 ....... u o(ll N:::IC.C:::--c,0·- c. ::I 01;1 C 0. rn> a;;=: <11 &, " e a. ~ g~ ~~~ "8 ::Eo;::,U5r..no..Oro "' "' "' "' 26,5 44,2 7,0 20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 6,7 12,9 5,9 7,0 6,7 9,8 6,7 8,1 ".ll ~ ~~ C-:1 " ~ ·u w .. A. ~ ~ 25,6 15,4 10 6 - ..9 0 ;i ~.., c. • ~ '0 " > :0 0 <1) .!:d'~ " "0 u > :a .0 I I .:>. E! ~ .§ " :r:l ~ ~ "0 ~ ~ c •u 0.. .0 46,7 38,7 4,9 5,6 0,8 356 138 18 20 3 94 Selo Sve ~ 0 c ~ Grad 8 0 ~ ~ ~ :r:l c > m o ~ "0 ~ - ~ ~ "8 g_ 1:\ . ;;:; ....... ·a " ~ ii :;: .E, -" '" -~ .E " .., Ostale Zelje LiCni i porodiCni ekonornskf poloiaj 160 5,1 28,2 33,3 2 11 13 74 25 79 -"'iii 8-5f:;'e'dj::Q) 'ai "''.oo.-c:u<n:r:l !OJ 99 9 8 24 46 21 25 24 35 24 29 I 5,1 2,6 2 1 - 5,1 2,6 2 1 1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8 5 2 23 37 33 3 48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 1 367 138 38 12 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36 . 100%37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 286 62 32 23 217 349 52 c Oo~~;~"'S~1n0 7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1 3 12 10 12 9 2 2 - g a. 762 ~ ...... 21,4 20,9 37,5 24,2 3,4 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 163 159 263 !84 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32 ···<'·-''·"'':.!>:c""''d»</W, LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU NASELJA Tabela: 3b. Litni i porodltni \ Ostala Bolest i nesreCa u porodici ekonomskl polo.Zaj \ strahovanja >N ~ ;;; ,5 '2 ~ ~ Tip naselja ~ ~ ~ -a Grad S v e g a: ~ -.., 0 c ;;; " ~ ~ 0 8. " '8 ~ c. c " 'U ~ ~ '1?-t:i ~£ ;z; ~ ;z; o8. ;i v '0 39,32 5,34 140 !9 15,7 56 4,49 16 38,3 138 39 35,9 14 20,5 8 5,17 367 47,4 174 43,2 328 §" "' :::> MeSovito naselje :;; ~ " g Selo !! ·;; " i'; 356 762 1\ ~ l ~ ~ c ~ ~ ~B I ~ 0 c \~ l\ ' ~ S -g ~ \~_ I-~~1 %"I: I ~ ~ I '2 ill~.$~ \ -og"' ~ ..cl ...... g (i) .!:= tl.IJ~ ~ 0 c "' <n dl aJ" ;z; ;z; ;z; 'c. ;z; 1 .4,6 52 11,5 41 3,93 14 2,80 10 24,7 88 9,0 32 20,5 8 256 ]' 2,56 1 1,78 33 15,4 6 2,56 41.0 16 "' \l) v v., 0 ~ "' 8 v v ;z; ;z; 16 I 2,18 8 36,2 133 19,1 70 6,0 6,55 24 6,82 25 28,62 105 1,09 4 3 !9 12,2 45 5,0 38 14,3 109 3,14 24 37,62 287 17,07 8,4 130 64 5,12 39 4,98 38 26,07 199 4,86 37 19 22 �~ · "' Tabela: 3c. OPSTENARODNE .ZELJE PREMA TIPU NASELJA Opsti razvoj Privredni razvoj zemlje socijaUzma " I~ c .1! i /·o ·- ·-" " :5 Tip " " naselja '" ~ "Q ~ "' c ~ 0 <'II ~ 1: Selo MeSovlto naselje Grad <.> !J I ...... ~ = 1· 8 IV ~ I "'" I 02 ~ 1- t-l 't;l ::::1:::0 ""' ::0 ' ll) co <n 0 :::: r- c; " ~ .s <.> z "" ~ l c:r: ct1 ~ 0 liN .e ..oE r:u ""t? o ;;:, .~ ~CII ~ .... c > / :! o; ~ N ~ ..0<'11 0. e~:~ o .... cv C:::' 0 a.. bO N <U r/) N1 r:u .,- .0 ~bil cu <'II ·a s.t! 1ii v cut~~-r~:~ ·o 0: . l:: .c:: .!!_· c:: -'0 .f! Cf.l '::IC~ 'E e a I ·-. --. ·- a. o c .. ~ ~ prosvete l zdravstva :.: go u .~ ~ ca .cu oo l o o c:c · - · - - u ...,"' > ~ >N 5.. -..b~-<..,cc <'l rn Q., ~.., "'d cu till .... cu -5 ~ -§ till :;:o ti .~8 ::::1 c ~ c o cu C N > N c 01 .E ""' ~ >" " c ....., 1-o I I i' I '"Q;::d• ~ E Razvoj Ztvotni standard gradana ..... -·a. ~.o £.! c- :;rn ..... <'11~ 5 ..00 o> •Gil 4.1 0::;' " n .2. Z '1:1 E .g ;; cv >(J <'II or;; a.. ::l -'N' <U _ CIJ .:: ~ .. I <V ,.!:( ._, S'E O."'CI .. ;:. rn N CIJ C G.l Q) ~ .C' 4J~ <'11-::s ·-.o 0 c:a ~E c....<'~~ c;:;;o ..!:c:;..., "O..!:c: c~ <:UN :::;'(1) ,g;E o~n"§ E N~ '" IV o:~ !e?t: !cn:l >;;n o::l.> :;;; 3,6515,1716,3 3,658,1516,8510,9517,4 6,1730,017,03 8,7 5,621,4110,65 7,875,06 5,0631,7 35613 54 58 13 29 61 39 63 22 108 25 31 20 5 38 30 19 18 113 12,82 23,06 28,22 7, 78 12,82 17,95 2,56 12,82 7,78 51,3 . 15,4 12;82 2,56 2,56 2,56 395 9. 11 3 5 7 1 5 3 20 6 5 1 1 1 3,27 23,07 26,7 8,72 17,36 21,6 8.64 6,82 8,92 44,2 7,36 23,23 6,54 6 0,27 36712 85 98 32 66 79 31 25 32 162 27 86 24 22 1 Sveg . 3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3,26 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 a. 762 30 2,56 2,56 2,56 20,5 1 1 1 8 2,18 6 8 22 6,27 27,82 24 102 6,13 5,38 5,52 29,25 39 42 43 223 O:ip·; ~~==~""' .,.,,1 ~ Tabela: 3d. OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU NASELJA . c " UgroZavanje razvltka ~ "' .: c ., Tip naselja ;; socijalizma ~ "Q 0 ·- ~ ~"' ., t:q;; 0 <>."! c c. ""~ .361 0= ~ o; " ~ "' S v e g a: ~ N ~ c <3 ~ > ;;:; ""' s .. - .s~ ~ >~ ., :5' ., -"= = ~ N .ti~ c. ;; z"' 4,22 16 6,17 22 3,09 11 39 5,13 2 5,13 2 10,26 4 74,3 29 367 Grad N 0 356 MeSovito naselje "' ., "" c. ::0 Selo E ~ "Q 0 . 1! = -" .;!. Bezbednost zemlje 4,63 17 5,45 20 7,1 26 762 4,59 35 5,78 44 6,38 41 0 " 0..~ "' "" "' 0 c "' .,_ ~ "' s " ~ iij ·;: . > " 0 .c ., ~ o; N "' "' 73 19 - 28,22 11 12,82 5 81,8 300 5,17 19 18,0 66 4,64 18 79,6 606 4,98 38 19,83 150 5,39 42 277 19 �~ Tabela: 4a. 0 LIGNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI L!Cna. sre/ a I zdravlje ~ c v "' 'i3 IS >N Skolska sprema v " .~ ~ ~ c ~ p '3 ""' c ~ ~ v 0 0 "' ., " > " "' " ;::, N " c. ;; 7;; 0 ~ N !: ~ c. "" 5,3 4,1 Bez skole 42,9 170 73 7 37,6 7,9 Nedovrsena osnovna !kola 354 133 28 ?avr. osnov. • • 35 2 12 8 sk. •nedovr. 156 55 20 srednja Skola Srednja 26,5 6,1 !kola 49 13 3 Visa 1 visoka 23,1 11,5 lkola 26 6 3 14,2 Nepoznato 7 Svega: Zdravlje i sreCa u porodfci - 6 ~ ~ 0 ... ·o .~ .2, ~ :;~ >'l!; 0> -~ 0~ ;;;;, ~ ""' "' ~ ~ "' ;a :c ~ 0 ~ ·"" v" ""' "'" :::J't; "' I~ 0 c. ~"' ""·- 0 V><.> Q,~ ~ ~ ~ ~ ~ ~'0 1 c 22,946,.5 5,8 39 79 10 27,746,6 8,2 3 98 165 29 4,5 30,142,9 3,8 4 7 47 67 6 14,3 42,844,9 6,1 1 7 21 22 3 23,1 42,338,511,5 - 6 11 10 3 14,2 14,2 1 61 :a~ t;j~ ,- v ~ ~.D ·;:: ~ ·~ ~ :; .0 ~ "' 9 5,1 18 '"' -";;; ~ E c ~ oi5 ,c. c. N ~ c.o ~ '0 " v :.=:a.; ~ ~ 1:! ""v 0> '() ?;:a i3 08 ~+= 0 >U:C c. > 0 0 :a ~ .!:! ·2 'E Ostale Zelje Lien! I porodicni ekonomski po1oza j ~~ ;::'S IS oi " ""' " 3 " IS v 'ii' ~ ~ ·0 a;; :;; 0 c. ~ ·;: ~ '0 " ., c. ~ <;; 0 c. 0 c. ~ "' "" " ;:: ~ e.-g 0 ~ 11 v..: be <;; 0 c. 0 ~ ~~ ·-o =§' ~ ~ .0 "' 13~ UlN 7;; ~ 22,9 24,7 18,2 24,1 2,9 8,2 2,4 7,1 39 42 31 41 5 14 4 12 22,3 18,6 41,2 27,1 3,4 7,6 3,1 8,7 79 66 146 96 12 27 11 31 17,9 20,5 36,5 22,4 4,5 6,4 3,2 3.2 28 32 57 35 7 10 5 5 6 18,4 24,5 42,8 12,2 4,1 8,25 9 12 21 6 2 4 19,2 19,2 30,8 19,2 7,7 26,915,4 5 5 8 5 2 7 4 42,8 28,6 14,2 3 2 1 37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 ~ ~ c. 4,1 7 4,2 15 3,8 " :§'. ~ ;I ~ "'N Q, :'3 0 0 c. 'iJ 0 " .[W "' " v cv -.: ::§ "' 0 0 --·· "' > NV '2 0 -~ 'E ""' " ~ v ~ ~ 0 5,8 10 4,2 15 ~ ~ ~ ~ c. " i3 v 6'. > "' - ·- =a :g E ~ "' ~ :;; ~ - ·-·· --. -v v " >N . --- LiCna nesr. i bolest "' .ll c ~ 0 c 0. ~ ;::, "' 7;; 8 ~ e 7;; of v '"' li! 0 0 "' 37,6 170 64 NedovrSena osnovna 46,9 sko1a 354 166 Zavrsena osn. Skala 35,9 i nedovrSena sred. Skola 156 56 42,8 Srednja Skola 49 21 65,4 ViSa i visoka Skola 26 17 57,1 Nepoznato 7 4 Bez Skole S v e g a; "" 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2 48 28 28 47 74 58 32 43,2 762 328 c "' ~ v z 4,1 7 5,1 18 3,8 6 10,2 5 7,7 2 - A PRElMA SKOLSKOJ SPREMI Bolest i nesreCa u porodici v c ~ ~ "' .... "' 0 ,•• ,,._.,_,, Oi?,:,yj;;;);;;£·-- - Skolska sprema c "' 9,4 5,85,8 7,1 16 10 10 12 6,813,09,0 4,8 24 46 32 17 4,5 9,6 8,3 1,9 2 7 15 13 3 6.1 - - 3 1 3,8 7,7 1 -2. ---~-------"'" - - ~ e o_ "-o =·== .• ~>N ~ ~., z;s 1;;<.> • ~ >Ud.l "'=' .~ 0" v8 ·-o :;c. ·-~ ~ .• v"' -=:a .o - ~ ~0 So. ~ ....~-~ ~ ~ ~E; .2~ ;:lc .g~ 8,8 1,8 22,9 15 3 39 16,9 4,5 45,8 60 16 162 17,3 1,9 37,2 27 3 58 10,2 34,7 5 - 17 7,7 7,7 30,8 2 2 8 42,8 3 - Osta1a strahovanja LiCnl i pOrodiCni ekonomski poloZaj v v u "' .c v c. ~ " z ~ 16, 28 13,0 46 23,7 37 18,4 9 23,1 6 57,1 4 5,0 14,3 . 3,1 37,6 17,1 38 109 24 287 130 "' c "' .s ~ ~ ~ ""' ~ N z 25 7,3 26 5,8 9 6,1 3 3,8 1 ~ c ~ Sv .e·o ~~ o::: co. ~0 ~c z.C ~ ~ 7 5,6 20 5,1 8 6,1 3 3,8 1 -c ~ i3 ~ o- ""' ..... -*=~ o·g-~"8 N KJ z;::::: (5 c.. 4 5,4 19 6,4 10 4,1 2 11,5 3 0 bll ~ "" ~ 42 23,4 83 26,3 41 38,8 19 46,2 12 28,6 c "' 8 ·;:: "' ~ > 0 .c ~ N v ~ z "' 12 7,1 25 7 3,4 12 4,9 37 19 2 8,4 64 5,1 39 5,0 26,1 38 199 �--~~.;.--"---'-'-·~'----~'- "' "' Tabela: 4c. OPSTENA!RODNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI "' " " " "' " " ~ ""' " " ~ k Sko1ska sprema ~ 0 0. OpSti razvoj soci}alizma 0 ~ ., 6 ~ k ~ . OJ) ~ ~ ~ ~ ~ OJ .,.....,.~ k b()Q.) 1::::1'--. ~0 .,k zo. "k If:; -- ~ ~<'I:J ~c. cO. 1/'J 0 k 00 0~ N ~ ..,~ "" >~ ~ ok .Q~ Q:}O. " "" 12,9 ON &"' N - 4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6 7 21 37 5 II 24 13 22 Ol ~ -a .Q ii " " '§ 0. ., ~ !l 0 " " ~ .Q 0 RazvoJ E ~ ca ,;:!., ~ ~ :::::- " 0 u ~ " "' ~ "' len 2,4 35,3 7,6 10,0 5,8 4 60 13 17 10 ~~ c ~ Q.) <!) ' QJ .e ~·2 ~ s~ ~ 0.81 Q.) ~~.s<'I:Je ~ 5 !~ g; "E .0 ,_ .....,OJ,IIlto.:i @N~Q.)~.~~~ ecu >11).0 o" CI)N>Oc:QIIl :s til ~-~ 5.§ lij g !~ r: .§ 'Ill:!::: J cu ~~ QJ QJ 0.. ..... ··;:; ~ pro~ svete i zdravstva Zivotni standard gradana " ·"'- .::;, B " l:! ;;; " ·-s ·-o > .s~ ..:~ .s "' ., "' ·-~ -"il " " co "' .e: - v i;]b'.o ca > ~ """ r;~ >::::> 1-o "" Sc '0' ~<\;1 ~ 0 .,:=;g;a .. £.5 N ;rnS -"' NO ~~.Bi5.sN ·u ~ ,.O." 0 N " 5 z ·-~o . Privredni razvoj zemlje - <'I:J ' 12,4 3 21 5,3 5,8 5,3 31,8 9 10 9 54 Boz -.!ikole 170 NedovrSena osn. Skola 3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 9,6 13,0 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9 354 11 70 . 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106 Zavr. osn. Sk. i nedovr. sred, 156 ]0 6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,211,5 48,7 7,1 16,710,3 32 35 13 20 35 17 16 18 76 II 26 16 26,5 32,612,2 13 16 6 8,2 18,4 4,1 9 2 4 8,210,2 61,2 4,1 24,5 4 5 30 2 12 . 1 Srednja Skola 49 - VISa i visoka Skola 7,7 34,6 15.4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7.7 53,8 26 2 9 4 5 3 12 5 5 2 14 1 Nepoznato s v 7 - 42,8 42,8 3 3 28,6 28,6 2 2 - - - - 71,4 5 - 34,6 9 I 14,2 I - 4,5 3,2 7 5 6,4 5,7 30,1 4 10 9 47 6,1 3 - 1 14,3 6,1 18,4 7 3 9 11,5 3 - - 11,515,4 19,2 3 4 5 -- 14,2 14,2 1 I - 28,6 2 ega· 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,6 5,5 29,2 '76230 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223 ;,~;,.;; ,o,-lAiJ.W;..~;«-"»YAY,.,S>j{-i;YNfit:iJ@Mt~ SKOJ SPRElMI QP!;TENARODNA STRAHOVANJA 1"<""''"~ ~··----Bezbednost zemlje UgroZavanje razvttka " socijalizma " Tabe!a: 4d. " "' " " "' " ""' rn " " :> ~ Skolska sprema 01) rn k "' s ~ ~.s ~ ~a "" _.. 0 bJlOO co 0. ~, .. .. :n 0 0 ~" "~ . ;;>N o" o.k ;;;; " -- ~ "" ~ " " " " .s " a ~ 'C' rn ~ 0 "' ~ ~ ~ 0. "'" g~ 1\' 0. k ~ N " '0 0 " "' N " "' 0 "' 0.5 18,8 ~.3 6,2 22 23,2 82 5,6 20 "' z"" 170 4,1 7 9 4,5 16 3,4 12 '4,2 15 79,1 280 4,5 7 11,5 18 10,9 17 80,8 126 5,1 8 17,9 28 5,1 8 8,2 4 3,8 I 8,2 4 8,2 4 83,7 41 6,1 3 14,3 7 6,1 3 76,9 20 15,4 4 3,8 1 3,8 57,1 4 79,5 606 - ;::) Bez Skole NedovrSena osnovna Skola zavrSena osnovna Skola I nedovrSena srednja skola Srednja Skala ViSa i vlsoka Skola 156 49 26 - 5 3,8 I 7 Nepoznato "' "' "' 354 <11 S v e g a: 762 4,6 35 5,8 44 5,4 41 ·'7n A 135 4,9 38 !9,8 !50 I 14,2 I 5,5 42 �"' ... "' Tabela: 5a. LICNE ZELJE PREJMA ZANIMANJIMA LiiQna :sreCa i m:lra'VIie "' " ·a "' ~ >N b~ "' "\; .., {l !A~ ~ "" ::0 0 ~ H "" . 0 ~ ~ ~ "6~ .. "' " " i c. ~ ;;;; .. ~ ,ljl,g .~ Zanimanje ZdraVIJe i sreCa u porodicl " ~ I'< ---------137 30,0 5,8 Seljanke 0. ii·, " 1: ~~ ~~ "' 'ti 0 o"' O.r:l ~ u ~ Lieni li. !POOOd!iJOni "' t:~ ·~ "2 "' . {l c= " ,..o "' "' .. >CJ .§ " " .., "" ~:e 1> :g "' "" ·- . . bC.C 'C -.;.o 'C .E 0 ·~ ·~ e-c ~ oo 0.~ •U ~ t<l "' "' ~"' "'~ ~ ~ ---- ~~ '2 ~ " §¢ '§ c. m 2~ "' " "' N ~-t E eo -o. ~Jl 8 - " ~ ---- ';; 0 0. I ~ 'C .~ bC ~ 0 u 0 . . .., :a 0 0. " '2 Ol ~ ~ ~ " e " ::0 0. 0. ~ ~ "' 23,44,911,75,8 "' :;; " ."' 0 ~ 0. ·~ " ;;: :;: .~ "" .c 'C 0 "" Ostali Svega: 76237,618,1 4,2 3,0 28,545.6 6,8 21,420,934,5 24,2 3,47,7 3,7 6,3 3,73,7 6,2 9,7 7,6 4,2 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 27 47 74 58 32 8 9230,4 9,8 Radnice Sluibemce DomaCice Llca sa lienim prihod. 27,72,27,3 0,7 32 6 16 38 3 10 I 2,7 2s,o 4,3 11,9 5,4 2 23 4 11 5 17,6 2,5 8,6 10,9 13 2 7 9 25,8 4,17,4 2,8 4,1 5,12,8 101 16 29 II 16 20 II 14,6 2,4 2,4 2,4 - -1 6 1 1 10,5 10,610,5_ -2 -2 2 "' ·~ ~ 6,6 0,7 23,443,3 9 1 32 59 6,5 3,3 <9,1 34,8 6 3 36 32 28 9 81 24,713,3 3,7 14,8 38,3 48,1 20 11 3 12 31 39 392 42,6 6,7 3,3 0,5 27,549,7 167 27 13 2 108 195 7,3 41 48,812,2 - 3 41,5 17 20 5 1915,810,5 5,3 26,336,836,8 3 2 1 5 7 7 48 8,019,714,625,5 II 27 20 35 6,5 9,8 33,7 58,7 6 9 31 54 6,2 16,1 20,9 38,2 5 13 17 31 6,6 25,820,431,6 26 101 80 124 7,.3 24,4 14,6 24,4 3 10 6 !0 5,5 15,821,147,4 1 3 4 9 ~ § .c ".O u 0. " :: " 0 a 0. bC ,Q, " ~ 0 '2 N Ostale Zelje pollOJ.Zaj ,; ~ ~ :::l'O .0 ekon~i -- 13,97,311,1 8 19 10 16 8,7 9,8 6,5 8 9 6 I 1,2 7,4 12,3 10 1 6 6,4 9,2 7,1 3,6 25 36 28 14 12,2 4,9 9,7 2,4 52 4 1 ~p,5_ - -~-"-;'"'-._.,:p;,_,,i«Y-"fM&'-J!ililli Tabela: 5b. ZANIMA-1\fJU LICNA STRAtiUVt>."•w ""'_..... -osta1a L~cni i por.odl]Orui Bol€\St 1 nesreCa u ek0{11)01llllSki (pOloZ.aj s,t.raihwan}a poco~ ___ __) r..6i:rna ne!Sire Ca 1 bolesrt ~ Zan.irrnalUjC I ~ " 'u 2 ' '06 g.~ ·-~ R4 Oij ¢+> t " § p•t-< ll 'S ~ t1 ~ " 15 ~~ •U ~~ I ~to ~ ;t-< !;) ·2 6 2: ~ ·~·a ~>;,> '1'1 <I> •f'l z'P rn I o~ l· '0 0 t>8 Jlg, S" ""n Se1janlke 137 Rad.rrillce 92 Slrt.t!Zbenl~ce 81 392 Dama:Cice Lica 1sa liCt11rrn prfuOd•Offi 41 36,5 50 ·5,1 7 2... , 21 54,3 50 40,7 33 40,8 HiO 58,6 24 57,8 2,2 16,3 2 15 4,9 4 4,1 19,5 17,3 14 14,8 58 2,4 8 1 16 Oatali "' "' "' svega: 762 11 5,0 2,3 9 2,4 1 38 14,3 109 3,1 24 "' "" "' ~ ~~ ~ ·~ z ,. a 19 7.3 iij<S" 15]- SJ.~~\ z 10 z~ ~ 4,4 6 "' :::1 ~·- ·~ 0 5,1 1 z ffi ~ 22,2 -· 28 41,9 33 43,6 171 2.1,9 9 2 ~----- 328 46 28,3 10.5 5,3 1 43,2_ 19 7 4,4 4 3,7 3 1 h 1~~ 13 .1J .;l •<=! " §, "' .5\ ~ 37,0 287 3 - ~ J. .. ~ 11n ~ ... 10,9 " '2 "' 2 i ~ ?. �Tabela: 5c. "' "' "' OPSTENARODNE ZELJE PREMA ZANIMANJU j Zanimanje ~ " ~ l I OpSti razvoJ socijalizma I Privredni razvoj zemlje -~ ! ~ ......... ~-~ ~-l!; ~0 "" ~~ ~=E •o So o:;:: oO. :;:c"O o• • "" o• zo. ~-.-r ~t; • 1? ·~ :R .,..,.::: ~~ ~ .,..., P. ~.5 o• ,.a "0 ~p, Radnice 92 3,3 11,4 44,6 5,4 21,8 29,10 9,8 33841520249 4,3 4 SluZbenice 81 4,9 4 30,8 25 20,9 17 12,3 10 14,8 12 28,5 23 >,a 14,3 19,4 76 5,6 22 13,0 51 17,4 8,9 68 35 4,9 26,8 12,2 4,9 2 11 DomaCice 392 Lica sa liCnim pri- 15 ~" mo ~~ ,!!;,!g ,ll.o <n'" ~c. 1 ~u:t, 00 P.N ;t;E 2,2 3 " 7,3 hodom 41 3 Ostali u 5,3 1 svega · 21,1 4 3,9 762 30 5 6,3 48 •• •• I •• o• -~M o" .o" 00 iil N 0~ •il ~~ 26,2 10,2 7,3· 361410 " • (V • •" ·2 ·c -~:s.g mJS ~curl=ldJ'EI • w'al s~O,I .&,5 >U;;::: ~<II 'tl'..., 6,2 5 58,0 47 7,9 35,9 31 141 3,7 3 6,6 14,8 5B I ~. • .a ;o~ p.o ,jl"' ~ 4,4 0,7 7,3 8,8 8,0 4,4 611012116 3,7 30,8 3 25 ~ • 2,3 3 6,9 • 7,4 6 1,2 1 6,6 4,1 w • 1,2 1 3,2 3' 8,6 14,8. 7 12 6,4 4,6 ~ ffi 4,8 u 31,4 43 26,1 24 20,9 17 31,6 ill 4,9 2,4 7,3 26,8 2.4 4.9 2,4 2,4 4,9 4,8 24,4 5 2 1 3 11 1 2 1 1 2 2 !0 21,1 4 15,8 3 5,3 1 10,5 42,1 2 a 5,3 1 5,3 1 19,3' 9,3 147 7l 12,2 93 7,5 57 38,2 290 2 26,3 10,5 5 2 19,4 21,9 148 167 12,2 ·-~ Eo •• 14,1 51,2 14,2 28,2 8,7 3,6 2,2 13471326'832 9,9 14,8 5B .,..., m.$<~~ ~N'-<o> Iii~.. a 11,1 9 .!4 ~'g ~~ • 2,9 16,B 12,4 2,9 10,2 16,8 9,8 15,3 423·1'7414231321 137 -~ B ~ !l.~ I • "" ~ ~-~ ~ o" Seljanke . ' §• ~0 "I g_g. ·-· ·~ ""l"<l &m o.• ..... 1i) ""' •• ~~ ,gil ·s2 om ·a~ oo "iil~ ,..--.,-- ~ ~· !!f• .s 0 oo ~p~~~~~~ il_os,ta zdravstvol · 0 Zivotni standard gradana I 5,3 1 13,1 100 7,6 16,0 58 122 5,3 5,9 45 5,3 1 1 2 5,1 39 5,6 13 26,3 5,3> 10,5 1 3,7 5,2 28 40 5 5,5 42 29.2 22;J . r. i .,., ~ a: ~; § i r ~ ., . "' "' 0..., O><.O ;.. gg .. ,.,. "' .,,.,. 0"' ~ _, "' "' t:; ~ '" e: ~ ., t;;t "'"' "'"' ·;.. ~"' <0!£" '-'$>' ..., """' ... w Nl~.S::.. "' ~,.,. 0 ,.,."' ~~ ~~ "'"' ..., ..., "',.,. ;.. Co ""' , ~..., -., ,.,.., ,.,. ,.,.., ;.. , "' "'"' t-=lf? lO 0 Ulou(pn<> ami!<e11lranilh Zen a 5:'j "' ~t,..) Co P$~ -"' ~ lO,_ "'"" "' "' "' "' ~{; ~::;:: -;.. ~..., ;,. "'"' ;.,. "' ~ WJ" ~ "' s~ w l;;oo Co ,.,. ,.,. stva naroda ~g~ P<YVU'alialk na stari drn1Stv1eni sl\Sitem Silralh za Ztiwo.t Tilt a Rat """' ~~ _, _, Bsz Sltrahovanja "' ..., '-' "' .::: tLwpogode za zemlju ~ Ul . ;;3 li 5 :; ~ I~ i j :;;t'l!l ~ ~ ~~ §:~ ~~ O'lwpacija od !Sitrane nellre j ~ dir'uge ZOOllj_e_ __ Elemen!J:arrme "' i ~ ..!" ,.,. ~"' i· ,.,. ;.. "'"" "'"" "''"' "' "' "' ~ !:'" ~ Ql B ~ 0' ~. o&mllvo jedliin- ~~ :t"' ;.. ~ i ~. ~: I " ~ "'$ :t: tll ~ "' ;;s e ~ tjj ~ 1:1 ;,:. N ~ ~ ~ "' R' ,. "' ··~·.,,~'"""dii �.co co "' Tabela: 6a. LICNE ZELJE DOMACIO. ~~~~~~---,----------------------.-- -----,-,;;~,--LiCn~ sreCa zdravlje I Zdravlje i sreCa l = c r:! 'd::r(IJI ... ('Q'.,b•-. ~ c.o ~ ..5 .c:::-"' 0 . . - >·.:a ~ o ·~ • .:m :.: c «~ .'C<J .:::::: V "" ~ ·~ ~ e c :a s. cc , ~ ;u 1n cc ~ c e ... ... a OC'Il U ..... Q) +== CIJ co......... .!t:v I'll - ::r -u cc c~o:::::..::::lc:_ -ot>.O.c> =:o c.. :; c: .s a .5o ~ ~-o cc u _g ::s '"' ~ 0 C.c:·Q).;: ""'o ~-.._ 0 .ra. Q) ::::: (IJ Q)',_, (IJ ~ E-< '0 -o ..... N "' v '""c: a:: 0:: ;;3>C.JI~-o*'~ en len £.'"' 0 p., !VI~ ...... C ::I<:~:~ 0 ::l 0. -~ ._,0 <11:1 'II N __ _ 'g5hcc (IJ 5 ::s ..... . 00 • ..... cc ai c;;; o 1 c;; g_t biJ -- ~ .s:. ~-o 0 occo..., ::s...... c. tt:l c. v o. :::~ 5 u ::J ~~fj~ e porodiCnl ekonomski poloZaj cc ..:.:: >CI'l ~"O i c:....., -g o. - ·- "E 'C<J O;g• cc ""~> o >rll <:>~ C.. ::J <ll <U LiCni u porodlci JN ijj:::;' • ....,0 :C ;::; I1J N <ll 0 .... [ v "> •<ll , J , , 1 ' -li:iw·ec-Ec:a.(IJco:rv:o:::-.1 -a; -o1:: .o ~ c. co:~~"~~ ~ 1ii :=o tU ..... ~ o...!:c: o ..S v, Eto.~. .... o E "'=" c o.. 0 ro .... .c. - ~ -.o en :J cn IE 41,2 3,6 4,6 0,5 29,9 48,4 6,2 24,7 24,7 33,0 27,8 2,6 8,2 3,6 8,2 7,7 5,1 7,7 7,2 5,1 5,7 I94 80 7 9 I 58 94 12 48 48 64 54 5 I6 7 16 I5 IO 15 14 10 II Selo 22,7 IS, I 22 5 4 Mesovito naselje 0,4 22,7 36,4 0,4 36,4 I3,6 22,7 27,2 9,I 8 3 5 6 2 I 5 I 8 46,6 9,I 2,3 16 4 Grad 176 82 0,4 -I 25,5 52,8 7,4 25,6 I6,5 31,2 23,Z 5,1 7,4 1.7 -45 93 13 45 29 55 4I 9 I3 3 0,4 I - - 0,4 0,4 -I I 2,2 0,6 5,7 I I,9 9,6 I,7 - 4 I 10 21 17 3 42,6 6,7 3,3 0,5 27,5 49.7 6.6 25,8 20,4 3I,6 25,8 4,I 7,4 2,8 4,I 5,1 2,8 6,4 9,2 7,I 3,6 392 167 27 !3 2 108 !95 26 IOI 80 I24 101 16 29 II 16 20 l I 25 ::16 28 14 Svega ...~ .-"''" ----- """'!!-'i&"'l'J Tabe!a: 6b. LICNA STRAHOVANJA DOMACICA PREMA TIPU NASELJA ~ 11ip nase1ja ·" i 1 ~ ~.~ '0 p:j 41,75 194 Setlo -~ :E 00 •R zg ""' Grald Svega: elronom. polOIZaj ~ i ·~ ~ 0~ .!l ~:;:$ u ~ -w -~~ ...... ~-t 8 ro § "' ., -1.\ ~ ~ ~-~ ~-(! ~ 0 .g -~ §:j§ l "' .,j ~ 0 O.stala· <S~trahwanja J 0 "" "' 111 J ~ 17,01 33 2;57 5 45,36 88 15,46 30 13,40 26 4,12 8 2,i;r7 4,12 8 5 29,36 57 8,24 16 - 22,72 5 - - 40,90 9 .22,72 5 40,90 9 0,45 1 0,45 1 13,63 3 0,45 1 1[,36 42,04 74 19,3'1 34 - 5,11 4,54 8 24,43 43 2;1.7 4 43,62 1i1 17,60 69 3,5-'7 14 26,27 103 5,35 211 22,72 5 42,04 74 4!5~ 176 nase~je <0 Ziil g.~ ~· ~i I ~ 22 M~e&Wilto "' "' 81 615 h I.J~(;ni, i ~odi6n(t Bolest l.i n~a u porodlici I.JiJCna nesreCa i ibolesrt 8 20 2,27 4 392 40,81 160 4,08 16 14,79 58 2,29 9 - 8,9~ 35 9 4,59 18 �... "' 0 Tabela: 6c. OPSTENARODNE i':ELJE DOMACICA PREMA 'i'IPU NASELJA Oplli;ti. razvoj Pdvredni razvoj zemlje socijaltzma "" § Tip naselja • s ~ .~ .,...;:::;~ " " • " • " 0 0 .g .5o '2fll "i: " "• go. .'l.s >0 ··~ o> "~ z~ 0~ o~ ""' Selo 5 9,09 2 13,63 ' 22 ,.~ ~ -~~ Grad Svega; <'tl"""" >·~ 392 29 7 " -- m ,. " - 18,18 9,09 9,09 18,18 2 4 2 4 .. •• 14 36 4 3,82 14,26 19,38 5,61 13,01 l7t34 8,93 14,79 58 35 6B 22 51 76 56 " M.g " ·~ ~ "• s•E "'~ ~;s o. •• Po .. '2~-g ~ N (fl -~ E'P. osta. lo • ,.o >'" •" ., $~ ifiil "" ~0 "" Clj,~ "• E" •0 ·~~ :c:::£ •" •"' ~&! $·~ ~.g I " - " !i.• :l -------- 8,76 30.92 5,15 10,82 8,76 1,5:1 12,88 6,70 4,12 4,63 :H.95 8 62 60 1U 17 3 25 13 9 21 0,45 l 6,81 7,38 12 1> 15 " ~. •.o ~. • • • :a g j zdravstvo 17 18,18 - <lJ ::;I -~~ lS Po • - ." . • ~ oo'U.l '2~-g ~ ...... '0 1U --- jJ 0 0 ['<., - '• s. ~ .~ 4l -~o. 3,97 16,47 20,45 7,95 19,:U 19,83 176 ' §• -"~ p • 2,57 12,SS 18.55 3,09 7,73 14,94 11,85 21,13 15 29 41 6 25 194 Me~oVito naselje • • ~" • • € • ~ o'ii "' ·.at • :c "' ... lb •• •• 7tiil so .,...., .,..., "" ~"' I~ §~ oo o" 00 ·o~ >" >" .E~ ·a :g .§~ •"0 .o ~m . .& ., " ., ""' ,11!i •• Zo. ~- ""' .\1"" <>:" gN I ~'0 ~ Prosveta 2ivotni standard grad:ana 40,90 18,18 13,63 9 4 3 7,38 40,90 6,81 12 13 72 - - 19,31 4,54 7,38 " - a 34 7,90 35,96 6,68 14,79 6,37 4,08 31 141 0,45 0,45 0,45 0,45 l 1 l 1 26 58 16 25 18,13 4 7,38 5,11 5,11 32,95 ' • 13 58 6,63 6,68 4,59 4,84 :U,63 28 27 18 19 124 ,·;.,.,,., h<;-.,.\,h~i·\W!Wh&i'i'$~ ---,~- ~ I ~ ~ \ "' ~ i ~ 0 l ". ~ - .... ~ .. .... ~ "' p. "' tJ> ~ Ukupno ankettranih Zena "' n ~-c::: .... . "' Nesloga na['Oida J1ugoslavije "' "' "' ·"' =sn .... "' <»!!'- 1il OS" "' .... 0 \Oi ........ l:l "' .... 0 "' ~ _01 PO"I"l:1!ilaik s!Jilll"og ~ '" .... "'"' 8l 01 ~ strah za ii;i.'VK>t Tita &I .... .... .... .... $? Rat ., "' Qlm!paclja ~ . "' Elementall'ne nepogode ... ., Bez strahooal!lja .... .., "' .... .... .... .... $; -~ "' "' "'$" .... '" 8 ~ .... "" I "'If'- ~ ~ ~ ~ 0:.~ i; COif'- "' .. . "-'$" COJ" "' .... .... "' "' "' 0 "' .... 1n !:l 0 "' rm;ma ~ "' ;,. ., "' "' .., ... "' .... g. l" 0 !$ ;;] >--l 8 ~ za: zemlju u ~~< 1 1( ~ ~ ;gg ~~ >til ~~ zo >:; [{Jz E:li: >o ~ ~ �~--===------- Tabela: 7a. OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU LICNOG POLOZAJA U PROSLOSTI - SADASNJOSTI - BUDUCNOSTI ProSJost~SadaSnjost Ukupno u usponu stag nira u padu B. 0. I I Sada.Snjost R buduCno~~ u usponu I stagnira )·' u padu / B 0 100,0 .762 100,0 591 83 72 100,0 16 77,6 10,9 9,4 2,1 56,9 64,1 38,5 25,0 434 4,2 379 32 18 100,0 5 87,3 7,4 4,1 1,2 18,5 15,1 41,0 20,8 18,8 141 89 34 15 00,0 3 63,2 24,1 10,6 2,1 24,3 20,8 185 37,5 123 17 39 100,0 6 66,5 21,1 9,2 3,2 0,3 12,5 2 100,0 2 100,0 I '"' I Ukupno .oo., ·~·! II ~'/ "' OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU POLOZAJA DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI _ SADASNJOSTI - BUDUCNOSTI I I Sada!njost-budu~nost Ukupno u usponu / stagnira Ukupno u usponu stagnira u padu B. 0. OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU LICNOG POLOZAJA NA RELACIJI PROSLOST - SADASNJOST - BUDUCNOST ProSlostRsadaSnjost . Ukupno u usponu stagnira u padu B 0 SadaSnjost R buduCnost Ukupno u usponu 1 stagnira 1 u padu I I 100,0--100,0 I 152 100,0 56,8 865 100,0 18,2 278 100,0 24,3 370 100,0 0,7 11 100,0 I 160 76,1 64,1 744 86,0 14,4 167 60.1 21,3 247 66,7 0,2 2 18,2 I . I 100,0 181 11,9 37,6 68 7,9 41,41 75 26,9 21,0 38 10,3 - 100,0 148 9,7 30,4 45 5,2 17,6 26 9,4 B 0 100,0 35 2,3 22,8 8 0,9 28,6 10 3,6 52,0 22,8 77 8 20,8 2,2 25,8 9 I 81,8 I rzvoz: tabela 11 a ll tekstu 1 tabela 7 a u Prllog u. Tabela: 7b. Proslost-Sadasnjost Tabela: 8a. 100,0 100,0 100,0 762 682 50 100,0 89,50 6,6 77,4 78,9 68,0 590 538 34 100,0 91,2 5,8 6 24,0 ;r 38 5,61 12 100.0 1 74,5 23,5 15,5 8,0 118 106 4 100,0 89,9 . 3,4 l=-5! ·~I 0,4 100,0 3 - - 1 u pa du 100,0 18 2,4 66,7 12 2,0 5,5 I 2,0 27,8 5 4,2 - 1 B 0 100,0 12 1,5 50,0 6 1,0 Tabela: 8b. OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU POLOZAJA DRUSTVENE ZAJEDNICE NA RELACIJI PROSLOST SADASNJOST - BUDUCNOST ProSlost~sadaSnjost Ukupno u usponu - stagnira 25,o 3 u padu 2,5 25,0 3 100,0 BO SadaSnjost ~ buduCnost Ukupno u usponu 1 stagnlra 1 u padu I I I 100,0 100,0 1524 1342 100,0 88,1 79,3 76,7 1064 1168 100,0 91,1 4,4 6,0 92 59 1000 64,1 15,71 16,2 240 217 1oo.o I 90,4 ---1 ;61--0,1 24 2 100,0 8,3 100,0 113 7,4 65,5 74 6,3 24,8 28 30,5 8,8 10 4,2 0,9 I 4,2 100,0 35 2,3 65,7 23 2,0 14,3 5 5,4 20,0 7 2,9 - B 0 100,0 34 2,2 20,6 7 0,6 17,6 6 2,5 61,8 21 87,5 Izvoz: tabela 11 b u tekstu i tabela 7b u prllogu. 343' �INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA Srez _ _ _ _ __ ODELJENJE ZA SOCIOLOGIJU Sifra QPi!tilne _ _ _ __ B E 0 GRAD Sifra pe>pisnag kruga _ _ Redni broj ru kontreiJ:mku Redni ·bmj upitntka _ _ ANKETA licne i opstenarodne zelje i strahovanja Institut drustvenih nauka u Beogradu i~pi'tuje sta na8e !jude cini zadovoljnim i sreenim, a sta ih s;precava da to postignu. Cilj istraZivanja je i9kljueL'I'O nauCan, •i umoljavate se da odgovorHe 111.a 'SVa pitanja. 1. (A) Svi mi zelimo nesto od zivota. Razmi:slite o tame Sta je za vas bitno u zivotu i Sta biste zeleli da o.stvarite u l>udu6no.sti. Drugim reeima, kwd zamisliie svoju l>uducnost. u najlepsem svetlu ·kako •hi trehalo da izgleda vas zi¥ot da histe hili sre6ni. Ne zurite sa ·odgovorom - Istpitivaoo: ne piSi'te ovde trazanislite. !mate 1i jos neilto da dodate? 34~. �1. )B) A rsada ,ako !Poiledamo drugu stra.nu, ikoja su •vasa strah<>v.anja i !>rlge u \'.ezi bruduiinosti? Drugim creeima, kad zaa:nishlte svoju budu<:nost u najcrnjem svetlu, ikaiko hi onrda izgledao vas Z:ivot? l'l!'iJllivaeu: ne pmite ovde 10 9 P.01lf01Vo podVlaCrllm, n.e Zurite sa odgovor.om. 8 7 6 5 - -··-·-· 4 ~mate li j-<>S ne&to da dDidate? 3 r 2 1 (Ov'de je Qestvica. Pretpostavfuno tla wh lestvice (POKAZUJETE GA PRSTOM) [pretlStavlja za v-as na~JepSU. nacin Ziv·o.ta, a !PO~e lestvic.e (POKAZUJETE GA PRSTOM) najgori nacin zivota). 346 0 -- �I. (CJ Gde se sada, po valiem rn.iSljenju, vii ]ieno na~azlte na ovoj lestvtci (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE PO LESTVICI)? ]sp.i~ivaC.U: 111e pl.Site ovde 2 . (A) A sada koje su vase zetje d !llaJde za budue:n'o<st v8JSe zemlje? Ako ~aanislite buduenost J ugo.slavije u naj!epiiem svetlu, kako Ce stvari izgiedati, reeimo, posle de set goilina? I op.iltival!nt: n e pfSirte 0 vde Brqj steyemce - - - I. (D) Gde ste sta;ja>i na Iestviici pre pet godina? Broj stepenice lmaJte !li jos ne:Sto da dodate? I. (E) Sta m>slite gde cete l>iti na ,t<,stvici pos!e pet godina? . Broj stepenice - - - 348 349 �2. (B) A'koj,a su vasa strahova.nja i 'brige.za 'bllduenost va5e ·zeunlje? Ako rza.mislite budu6nost Jugoslav!je ·u najcrnjem svetlu, 'ka<ko •ce stva.ri ~Iedwti poole dese't g."dillla? lsrp.iifliva.5u: ne rp;illlte ovde 2. (C) A •sarda, rpagledajmo orpet na lestvicu, i pretposta<Vlmo da su na vrhu lestvice va'Se najlep.Se nade za J·1.11goslavij-u lo;pj)tiv.,au: ne pisiite <>vde (POKA2ITE PRSTOM), a na dnu lestvice vasa najvei:a strahovanja (POKAZITE PRSTOM) (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE PO LESTVICI). Gde se, :po va:Sem mii!Sljenjru, Jugosla:vilj.a na- la21i sada na lesrtvdci? Broj st<Wooice - - - 2. (D) Gde je JugoslaV!\ja hila pre pet godina? rm ..te li jloS neSto da dodate? Broj stepenice - - - 2. (E) Gge .(:e na l"stvici Jugoslav"ja biti posle pet godina? Broj srtepenice - - - 351' .351} �I. P 0 L mliSki zenskii 1 2 7. 2. DATUM !ROEIENJA: dan godlna 3. DA LI STANUJETE u SELU, GRADU ILI MESOVITOM NASELJU VERSKA PRIPADNOST PO UBEEIENJU 1 PravoslavaJll 2 Rimokatollk mesec Bez vere 3 fulal!nska· verska. zajed•ni- . ca · - 4 u selu u gradu 8. 6 Bez odgOV<>ra - 3 5 Ostale veralspovesti 2 u meSovftom naselju Rr<Jtesta111t (Evangelist) - 1 7 ZANIMANJE __________~--~~~~ neo.Zenjen-neudata- 1 Delatiwst ·nepoznata IndUSI:rij a i rudarstw Polj•<>privreda i sumar- oZeni]en-udata - 2 stvo "'"" - udoJVac-udov!ica 3 razveden-razved·ena 4 9. VRSTA DELATNOSTI 4. BRACNO STANJE 2 3 4 - Grardev.inarstv·o SaobraJcaj ,; veze 0 1 ugostilte'Ljstv<> . _:, - ·5 Za:n.atstw i komuna.l!ne uS!Jwge - 6 Trgov>na, i ~rizarn. - Kuiltu'!"no-;prosvetna 7 8 Sodjallno-'idrmtvena Organi drliavnil, vlaostii i 1.\Prave, praVIOSUde Jiina:nsije· i li<redit, lica ZII!P'Os!er:t'a i.tJPOlii>~kiin ; 1Struc · 5. !MATE LI DECE kovtrtim organ:irz8!Cij annal pri[>adnici oruliamh for.' ' madja -· OStale n!l!Ptfld· ·. ne'imen<>V8Jlle 6. 352 NARODNOST 9 dela'tnoMi (obavezno naveSti) Van delatnoshl. X y 353' �10. ZANIMANJE OCA·-~------ 11. SKOLSKA SPREiMA _ _ _ _ _ _ __ 12.. AKO JE POLJOPRI- VREDNIK I ZIVI NA SELU Da au radi na svoj<>j zeml!ji 1 Da 1i rald.i u qp5toj zemljoraldniCkoj zadruzi iti .poJiiopr;,.,red'nOI!ll'dobru 2 Ostali sluca,ievli 3 b) za rpoljoprivredn;ke (prosel!ni neto meseCni prlhod u protekloj godini) (velil!ina zemlj. poseda u hektarirna) 14. NAPOMENA: . Anketiranle.oba"4,eno - :.· .ad· - - - - - d o KONTROLU IZVRSIO: (potpts 354 ts:Pltlva~a) Svetozar Culibrk ZELJE I :STRAIHOVANJA NARODA JUGOSLAVIJE 13. EKONOMSKO STANJE a) za napolJ<\Privrednilke SADRZAJ (potpis kontrolora) Hll!dllej Kantl'ill: Breidgl0'10r 1. U!"()d 2. Lfliiie - - - zE!lii" - - s. Licna ISfJrahov.aJni:i'• - 4. NaiCioo.a~e Mli.e 5. Nlicvooalina >iboorhoi\Tanjia 6. Ze]Jje d mraihovainl:i'a ~radana \PO .repub~ikaana 7. 'z.Jk.ljiUCaJk 8.Reziane--------- 3 7 19 35 47 87 102 148 163 �I SADRZAJ Zlata Grebo ZEWE I STRAHOVA!NJA JU:OOSi:.OVENSKE ZENE ! ;, r y: I ! l I -;:-::<:. 1. UIVod 2. Opi§ti teorljslti dkviri 3. Meti>rldl~i [pll1il<jtwp ~ 4. OpSti p.regiled .rezu.J;talta anikete 5. Utrea!j slar<lls!ne st11.>lo1h>re na lZBlie i 1Strah01van~a i na polooaJj na olkali 6. Uticfl!.i br"&l" stnull<ture na zel~e i :strahovanj-a i na IPOlo2Jfl\i na rresWkli - - - - 7. Uficaj me!Sta stanc>Van!j•a na ·fulj;, i ~tra,hovanja i na pdli<>Zalj tna ilestvici 8. Ui11lcaJj iikohSke :>;preane na fulli<> 'i 01trahwan'ja i na po[bZfl\i<naskalii--------9. Utioaa ooc'iO"'.PI'Of""ibnailine IStrulklture na zei\J<> i strahqvarrjja i tna iPdlooaj na lestvlci 10. Za'k!iin>caik 11. Rezime - 179 180 188 200 215 232 246 262 277 298 307 �1I.zdaje INSTIWT DEIUS'l.WElNIH NAUKA lleo~wa<! N""ijdinog llr<>Ilita 45. Te!iiiii&Ii urediirllt · · ARSE iN" I iN Slaiv!<o l Stampa: »RADISA TIM OTIC~ .- aeograd, Ob1Uc5ev venae 5 - 1965. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Želje i strahovanja naroda Jugoslavije / Želje i strahovanja jugoslovenske žene Creator An entity primarily responsible for making the resource Svetozar Ćulibrk i Zlata Grebo Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Institut društvenih nauka, Beograd Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1965 Rights Information about rights held in and over the resource Institut društvenih nauka, Beograd Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 27-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 354 str. društveni položaj ekonomski status Jugoslavija socijalni status socijalno istraživanje https://afzarhiv.org/files/original/6685939ebbc6437b9d1e411d2179105b.pdf 69dbc942bb19f71ce6425f921f7673e3 PDF Text Text • • zap1s1 0 vahidi maglajlic Materijal prikupila i obradila HIMKA MAGLAJLIC-HADZIHALILOVIC �Za izdavaca: BESIM KARABEGOVIC Teh. i Iik. urednik: ENVER sTALJO Lektor: IRFAN HOROZOVIC Redaktori: MILORAD GAJIC i MILORAD GONCIN Za stampu: SULEJMAN TUFEKCIC Korektori: SLAVICA MILINKOVIC i NADA KOTARAs Meter: ALIJA GUNIC NaSe Zene, naSe kCeri, majk~, uCestvuju s puSkom u ruci u narodnooslObodilaCkoj borbi. Ja se ponosim Sto s-tojim na Celu armije u kojoj ima ogroman broj Zena. Ja mogu kazati da su Zene u ovoj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrf.ljivosti bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima, i naSim narodima Jugoslavije Cini Cast Sto imaju takve kCeri. Knjiga je stampana uz pomae Fonda za prikupljanje memoarske grade i djela o NOB i revoluciji Republii:kog odbora SUBNOR BiH. Izdaje Stampa NIP »Glas«, Banjaluka, 1973. (Josip Broz Tito na Prvoj zemaljskoj konferenciji AFZ u Bosanskom Petrovcu 6. decembra 1942.) �Sjecanja Vahidinih clanova porodice, prijatelja i saradnika samo djelimicno ilustruju njen zivotni put. Rijecima nije lako iskazati i potpuno opisati taj osobeni lik zene, jedne od 64 Jugoslovenke koje su postale narodni heroji. Ko su ti ljudi koji duboko u sebi nose sjecanja o Vahidi? Gdje zive i rade? Kako doci do njih i ozivjeti sjecanja? Od toga sam pocela. Odusevljenje s kojim sam prisla ovom radu umnogome mi je olaksalo napor i pomoglo da uradim i vise nego sto sam ocekivala. Obilazila sam !jude u Banjaluci, Prnjavoru, Skender-Vakufu, Bihacu, Sarajevu, Zagrebu .. _ Svi oni, Vahidine drugarice i drugovi iz djetinjstva, iz ilegalnog rada, sa slobodne teritorije, pamte je kao neustrasivu i prisnu u ophodenju. 5 �Razgovor o Vahi_di zapoce_la sa.~ .s njenom m_ajkom, a zavrsila sa S1dom MarJanovlc 1 Ahmetom _se: hovicem - sehom, koji se sjecaju borbe u yehkOJ Rujiskoj, posljednje Vahidine borbe i poslJednJ~9. da· na zivota. Brinula sam da potpuno sacuvam ongmalnost njihovog kazivanja. Vahidinim drugaricama i drugovima dugujem zahvalnost 1 postovanje za sve sto .s~ uc!ni!i u o~vjet­ ljavanju njenog lika. Oni su o Va~!d1 p;1cah ~a SJetom i osjecanjem duga za iskreno pnJateljstvo 1 drugova· nje kakvo je ona umjela gajiti. Posmatranje njihovih Ilea. kad. priz~~aj_u sjecanj~. toliko mi je priblizilo Vahidu da m1 se cm1 da sam Je i sama poblize poznavala. H. M. VAHIDA MAGLAJLIC Malo je Banjalucana · koji ne znaju kadiju Maglajlica i njegovu .porodicu u kojoj su se isprepletala patrijarhalna i napredna shvatanja. To ipak nije smetalo da devetoro brace i sestara, zajedno s roditeljima, nai!u zajednicki jezik i postanu saradnici u borbi protiv neprijatelja. Po tome se ta porodica raz· likovala od mnogih drugih u Banjaluci. Prvo kadijino dijete, Vahida, roi!ena je 17. aprifa 1907. godine. U djetinjstvu i ranoj mladosti ispoljavala je izuzetnu fizicku i duhovnu snagi.J. Njena razboritost, marljivost i istrajnost bill su protkani izuzetnom vedrinoni, cime je plijenila sve oko sebe. Postala je snazna i uticajna licnost u porodici i drustvu. Neravnopravnost zena je osjecala dublje nego njene vrsnjakinje iz slicnih sredina. Zato se trudila da stekne solidno obrazovanje, smatrajuci da ce to umanjiti 7 �razlike izineau nje i njene brace i -izmijeniti odnos prema njoj kao zenL Zavrsila je Zensku strucnu skolu, kada je malo Muslimanki sticalo najelementarnija znanja u osnovnoj skoiL U zelji za znanjem htjela je u Zagreb, u Strucnu uciteljsku skolu. Nastali su dani iskusenja. Trebalo je postupiti kako razum i zelja "nalazu, iii po_slusati oca koji je mislio da zensko dijete ne treba slati od kuce. Pred ocevim autoritetom ona se, ipak, bar za neko vrijeme, pomirila da zivi zivotom koji joj je od roaenja namijenjen, kojim su zivjele i ostale muslimanske djevojke. I pored toga, ona se nije prepustala stihiji i odustajala od teznje za necim novim, ljepsim, sadrzajnijim. Pod- uticajem brace Ekrema, Dzevada i Muniba, naprednih omladinaca i komunista, opredijelila se za radnicki pokret, prihvatala nove ideje i postala istaknuti aktivista. Narocito se zalagala za emancipaciju zena, bila sekretar, a zatim predsjednica »Zenskog pokreta« u Banjaluci. U napredne zenske organizacije Vahidu je dovela licna pobuna protiv zivota koji joj je namijenjen, zelja za slobodom, znanjem i akcijom. Sposobna i inteligentna, duboko osjecajna, brzo je uocila vezu izmeau borbe za osloboaenje zena i radnickog pokreta. Hadnicki doni i predavanja koja su odrzavana u njemu omogucili su joj da prosiri vidike, a knjige i borbene pjesme zamijenile su mahalska sijela i razgovore u kojima je prolazio drustveni zivot muslimanskih zeha. Njen drustveni rad bio je sputavan obavezama prema ·porodici: Trebalo je nositi zar, krijuci odlaziti na sastanke i drugovati sa komunistima. U tim casovima Vahida je zbacivala zar, prenosila se u svijet ·a 9 �kratkotrajne slobode i ucenja, .svijet za koji je htjela da zivi i hila spremna da umre. .. . Poslije okupacije, Maglajlica kuca, u kojoj se zivjelo udobno; postala je znacajan centar mnogima koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Dusa cjelokupnog tog rada hila je Vahida. . Kucu je takoreci, preko noci pretvorila u skladi· ste hrane, obuce, odjece, sanitetskog materijala, oru· zja i ponasala se kao da joj ne prijeti nikakva opasnost. Dva Vahidina brata vee su hili u partizanima, a jedan u ustaskom zatvoru. Policija je, ko zna koji put, premetala kucu, ali Vahida je, kao da je prkosila poll· ciji koja se nalazila u blizini, skrivala ilegalce, brinula o njima i otpremala ih u partizane. Sve sto se u kuci naslo. bilo je na raspolag[Jnju NOP-u i ljudima koji su se sticajem okolnosti tu nasli. Zarove je uvi jek imala u .rezervi, a obezbjedivala je kljuceve nekih ilegalnih stanova u gradu. Nikada niko nije ostao nezbrinut. U svojoj kuci je organizovala i pravu radionicu rublja za borce. Prekrajala je djevojacko ruho koje je godinama spremala za svoj buduci. dom, cilime. sa poda zajedno· s majkom osipala, a vunu koristila za pletenje dzempera, carapa i drugih odjevnih predmeta potrebnih partizanima. U doba masovnog ubijan]a Srba, kada su I ljudi sa zutim trakama oko ruke odvodeni u logore, Vahida je u zaru obilazila grad, prikupljala hranu, odjecu, radio-aparate, sanitetski materijal i novcane priloge za borce i partizanske porodice, hrabrila i sirila ideju otpora protiv okupatora. · Vahida je tako radila danju l nocu, sve do onog oktobarskog jutra 1941. godine, kada je uhapsena i strpana u ustaski zatvor. Mucenjima i. batinanju nije 10 podlegla. Hrabrila je zene s kojima je hila u zatvoru: •Ne mogu onl nama nista. Zatvaraju, muce, ubijaju. Ubice stotinu, a hiljade ce ustati na otpor. Osveticemo svaki uzdah, svaku kap krvi! Slusajte kako nasi pucaju! Blize su nego sto mi 1 slutimo ...• Ustase su to primijetile i Vahidu izdvojile u samicu. Dok je hila u samici, ugledni gradani Banjaluke, pod uticajem ko~~nista, ~rsili su pritisak na ustasku policiju, dok niJe prebacena na prvi sprat. Uoci odvodenja u Zagreb, na Prijeki ustaski sud, 20. decembra 1941. godine, Vahida i Danica su odlucile _da ~objegnu skokom kroz prozor. Dok je ustaski strazar setao s druge strane zgrade, one su oprezno skocile, pregazile rjecicu Crkvem.i i preko baste do!~cale Vahidinoj kuci. Brzo su se presvukle i produzde groz grad, oprezno, da ne izazovu sumnju. Stigle su kuci Dalke Halimica, a poslije Zalma Hadziisakovica, odakle su upucene u partizan ski odred u cemernici. Vahida je nesto kasnije otisla na Kozaru i Podgrmec. Svugdje je vrijedno radila. Njegovala je ranjenike, radila sa zenama i organizovala masovnu poinoc vojsci. U mnogjm mjestima Podgrmeca, osnivanje pryih odbora AFZ-a je nerazdvojno vezano za VahJdino 1me. U srpskim, muslimanskim iii hrvatskim selima, ona je docekivana podjednakom ljubavlju i svugdje je sijala rodoljublje. I u najtezim casovima znala je naci rijeci koje su u srcima drugih rasplamsavale odusevljenje za borbu. Prisustvovala je i Prvoj konferenciji Antifasistickog fronta zena Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu I izabrana u Centralni odbor AF2-a. Pri kraju cetvrte neprijateljske ofanzive, aprila J943. godine, u Velikoj Rujiskoj, u ranu zoru, Vahida Je pala pokosena iz neprijateljskog mitraljeza. . Za izvanredne zasluge proglasena je narodnim heH. M. ro] em. 11 �Dr Ekrem · Maglajlic PRVA SAZNANJA Kao mlad komunista cesto sam dolazio u sukob s ocem koji me je istjerivao iz kuce. Vahida mi je tada prilazila i pitala sta ja to unosiin u kucu. Da bih olaksao sebi, a ujedno pridobio mlaou bracu i sestru za radnicki pokret, Vahidi sam objasnio u cemu je sukob izmec:lu oca i mene, i postepeno, dajuci joj literaturu i objasnjavaju6i smisao i svrhu borbe radnog naroda, uveo je u red boraca radnickog pokreta. To je bio pocetak njenog saznanja o radnit'kom pokretu i radu KPJ. Pod uticajem komunista iz nase sire porodice, ona se kasnije potpuno opredijelila za na· predni radnicki pokret, manifestujuci to ucescem u •Zenskom pokretu• i drugim akcijama koje je Partija organizovala. .. Jos prije rata, kada sam poslije duzeg boravka u Zagrebu dosao u roditeljsku kucu, osjetio sam revC>luciju u nacinu zivota. Cim sam usao, primijetio sam sto sa onoliko tanjira koliko je. ukucana. Bio sam izne, nac:len i upitao ko je oca · nagovorio da se .iz kuce. izbaci sofra. Bila je to Vahida. Vrsila je, takoc:le, pritisak na oca sve dotle dok se nije pomirio da ona 'izlazi bez zara. Bila je nemilosrdna prema patrijarhalnim navikama. Sarno s njoj svojstvenom upornoscu izborila se da· je majka, ponekad ne odobravajuci njene· postupke, I preko volje, uzme u zastitu I brani pred ocern. 12 Osman Maglajlic SESTRIN KURIR . . Kad god pomislim na' Vahidu ·, nas zivot u rod1teiJs~oj kucl, uvijek je vi dim u pokretu, nikad bespo_slenu 1 umornu. Uvijek spremnu da radi vise od sv~h . nas ••. a!i i da organizuje posao. Zato je ona u nas_~J kuCI 1 na~e!ala liacin zivota koji je smatrala bo!JI~ od dotadasn]eg, makar to od nje zahtijevalo ; naJvece napore. · Po.. prirodi vesela, bila je spremna i poslije najn~porn_IJ,Ih poslova, u kucl i van nje, da ode negdje na SIJ_elo 1h, pak, ~a ga priredi u kuci, da prva zapjeva ; za1gra sa mlad1ma kao da dotle nista nije radila. _Obicn~ se, ~ na~em dvoristu, rvala sa starijom ~~acorn. ~~ m_lao1. uv!.Jek s.mo •navijali• za nju, naroCito zato sto_Je blla ze~a 1 to jedina koja se s njima hv_atala u kostac. Ona Je, mec:lutim, pobjede ; poraze ~~1hvatala normalno. Prema svima nama bila je pazlJIVa, .svakoga veoma voljela i tu ljubav ispoljavala na 13 �njoj svojstven nacm. Nismo se ljutili kada nam je smisljala posebne nadimke koji nisu uvijek zvucali najljepse. Osjecali smo da to cini od milja. Ja sam bio »Lilo• zato sto sam bio visok i mrsav. Kad sam poodrastao isli smo zajedno na izlet, na Suturliju, poznato izletiste Banjalucana. Cijelim pu tem, u razgovoru, Vahida je navodila primjere koji su potvraivali da nema boga. To je za mene bio veoma upecatljiv razgovor. Otac je u kuci nametao svoje uvjerenje, suprotno Vahidinom, ali su njena tumace, nja bila uvjerljivija i uticaj jaci. · Kod roaaka u Sarajevu boravio sam prvi put 1941. godine. Ubrzo po mom povratku Vahida mi je prisla, ozblljnog skoro strogog lica i rekla: »Posto si upoznao Sarajevo, moras ponovo ici.« Zatim mi je objasnila da u odreaeno vrijeme odem lsmeti Demirovic i kazem da me Vahida poslala, da ce mi lsmeta reCi sta dalje da radlm. Kad sam dosao, lsmeta me uvela u jednu sobu. Tu sam z.atek(lo jednog covjeka koji mi je dao neko pisamce da ga odnesem u Sarajevo, u Skerlicevu ulicu. Pismo je stavio u kutiju cigaret~. I danas se sjecarn. bila je to »Morava•. Dao mi je 1 80 dinara za put. Bio je to fluro Pucar. Pri polasku u Sarajevo kupio sam jos tri kutije istih cigareta. · lz Sarajeva sam doveo jednu drugaricu u Banja, luku. Do Jajca smo putovali vozom, zatim autobu: som. Putovali smo na izvjesnom rastojanju, kao da sene poznajemo. U Banjaluci, na stanici, sacekala nas je Vahida. Pokazao sam-je drugarici koju sam dopra, tio i sapnuo da ide s njom. Njih dvije su krenule jed· na za drugom. U to vrijeme od Vahide sam dobijao i novae za kupovinu vecih kolicina brasna, pisaceg pribora, ci· gareta, Zileta, sapuna i sl. lstovremeno mi je objas· njavala kuda da odnesem nabavljeni materijal. Bila ~~r~~;nd:~aena mjesta gdje se sakupljao materijal za Kad sam bio uhapsen, u jednoj sob; bilo nas ·e je svakodnevno slala ~v_am ~omp1r 1 meso. Slala nam je, dobra . • koristil~~ ~=k:~·l~v~asop!s »Mirj a~"! kojeg je vjesto · . • naJme, ov as Je precrtavala a ~~c~~o or~ft~~ ~~ odgovdarajuci nai:in i dobivali infor. . .. CIJI u gra u. Rahmija Kadenic Tut k · Ja sastaviJah smo informacije. U bojazni da •nekoe o~ prov?katora nij·e· ubacen meau nas, informaci'e smci P 0 ~Jno prenosi11 samo onima u koje smo ima1· povJerenje. 1 puno ~~~n~~ ~=~~~~~ita. Va.h~da na~ 1 Jed~~put. mi je duiazila u zatvor, na razgovor. • Pos.l~ednJ~nog hapsenja i odlaska u partizane vi· ~~ .se m a msmo sreli. U mojim sjecan·; V h'd Zl~~ tka1 izvanredna sestra, veliki drug ~:sebi~a~ ? pnJa e J. I a 14 15 �Nazim Maglajlic BORBA ZA EMANCIPACIJU ZENE P oduhvate u kuci Vahida je ubjedljivo pravda Ia pred ocem, tako da joj nije davao otpor. Mijenjala je i svoj lik, i unutrasnjost kuce;_ i na?in z~vlje­ nja. Slobodna u svojim P?gledima ~a z1vot 1 d:us~o. ona nije htjela da _zaostaJe za drugu~ __napred_mm djevojkama u gradu. Zeljela je kratko os1sanu fnzuru, _da ide bez zara, da plese, i sve je to polako sprovod1la. Kad joj je otac dozvolio da skrati ~osu, .?nda je sve islo lakse. Otac vise nije mogao m svOJlm mlac'lim sestrama, nasim tetkama, sprijeciti da ne skrate kosu. cak ih je vodio na godisnje •Gajretove• zabave, gdje nisu zaostajale u plesu i pjesmi. Bilo mi je nejasno zasto Vahida duze odsustvuje ad kuce? Zasto je dugo boravila u Sarajevu, razjasnilo mi se tek po osloboc'lenju zemlje. Morala se privremeno skloniti od policije. 16 U toku rata bila je izuzetno aktivna I znala da se moze osloniti na svakoga od nas u kuci. To je veoma vjesto cinila. Po dolasku iz zarobljenistva, radio sam u Mobilnom odjelu vojnog okruga u Banjaluci. Od me· ne je zahtijevala da nabavim vecu kolicinu vojnih objava i stambilj, da udesim da neke drugove brisu iz vojne evidencije, sa napomenom •nestao•, •umro• itd, a da lica, na koja se sumnjalo da saraauju sa ustasama pozovu u vojsku, posebno ona lica koja su posezala za tuoom imovinom, preuzimajuci srpske i jevrejske radnje. • Treba nabaviti pisacu masinu, radio-aparat, harmoniku•, govorila je. U svako doba, treba, treba, treba ... Kakvo bogatstvo maste! lijepo je bilo kad smo svi zivjeli zajedno, u kuci. Rat nas je rastavio od njih cetvoro, a nas prezivjele poslijeratni nacin zivota odveo svakoga na svoju stranu. Da je Vahida ziva, cini mi se da bismo cesce bili zajedno. 2 17 �Zumreta Selimovic DRUGARSTVO IZ OSNOVNE SKOLE Sa Vahidom sam drugovala u osnovnoj skoli. Rado se sjecam njenog lika, kao da me bd toga doba ne dijeli nekoliko desetina godina. Osim vidljive bistrine, u skoli se isticala pravdoljubivoscu. Otvoreno bi i sa uvrijeaenoscu protestovala kada bi uciteljica pokazala neku ocigledno nepravicnu naklonost prema bilo kojo] ucenici. Vahida je odlucno i jarosno protestovala kada se nasa, inace nestasna drugarica Maida drsko ponasala prema uciteljici. Kada je Maida i poslije prijateljskog razgovora tjerala po svome, Vahida nas je sve okupila i na govorila da sa Maidom ne govorimo dok se uciteljici ne izvini. I kao djevojke smo drugovale, sve dok se ja nisam udala. Narocito su nas zblizavale nase djevojacke tajne. Cesto bi skoknula do mene, da sa moga prozora malo proasikuje, jer joj to moji roditelji nisu 18' zamjerali. Zalazeci u moju kucu mogla je da vidi drugaciji nacin zivota i odnose u porodici. Nas otac je bio savremenijih shvatanja, jednako je skolovao i kceri i sinove. Meautim, ona je rano osjetila teret nepravednog, patrijarhalnog odnosa prema zenskoj djeci i zeni uopste. ~jec~m se kako mi je dosla sva uzbuaena, ljutita, kada Je nJen brat Ekrem odlazio u Zagreb na studije i rekla: "Kakav je to otac koji dozvoljava braci da se skoluju, a mene hoce da zatvori u kucu«! Bila sam prisutna kad je braci prigovarala za takav odnos prerna njoj. U jednoj takvoj prilici mi je povjerila: »Kada bih znala lijepo pisati, opisala bih ovo i nagrdila sve redom, pa neka bude sto sramota.• Nimalo me nije iznenadilo kada sam cula da pripada Komunistickoj partiji. Znam da je u tome radu nasla oduska. Vahida u osnovnoj Skoll 19: �· Sultanija Camo RUCNI RAD - NJEN HOBI Cesto sam svracala u Maglajlica kucu, jer sam sa Vahidinom mladom sestrom isla u osnovnu skolu i gimnaziju. . Vahidu sam zavoljela zbog njene paznje i ljubavi prema meni. u to doba, u osnovnoj skoli, rucni rad je bio predmet kome se poklanjala velika pa~nja: Sa strpljenjem i smislom za ovu vrstu. rada, Vah1da Je u meni razvila ljubav prema rukotvormama, tako da su one i danas moj hobi. Bilo mi je cudno kako ona stize na sv':'. ~trane i cibavlja toliko poslova. Uza sve to, posao kOJI J.e za~?· cinjala sa svojim vrs~jakinjama za':'rsavala Je. pnJe rijih. Bila je nenadmasna u brzom 1 u~ednom vezu. Koliko sam puta kao dijete gledala u n]ene ruke koje su nevjerovatnom brzinom provlacile konac i po nekoliko puta, dok b_i druge di~yojke pr~v~kl~ sa~o jedanput. Nikada necu zaborav1t1 kako m1 Je 1sponla 20 sve sto sam bila izvezla i usput •ocitala lekciju• da je bolje nikako ne raditi nego uraditi svakako. Nije joj trebalo vise od jednog dana da kupi materijal i sasije haljinu i da nas uvece na nekom sijelu iznenadi. Ako je kod neke od prijateljica primijetila da zeli takvu haljinu, nije za Vahidu bilo nista da joj je sjutradan pokloni. Cinilo joj je zadovoljstvo da nekoj od nas lose sasivenu haljinu skine i odmah je dotjera. Uz to nije propustala da primjeti: •Slampava si ... Ugursuze!• Ali se na to niko nije ljutio, jer se znalo da je dobronamjerna. !mala je ostro oko da zapazi sitnice, osobinu da odmah kaze sto joj se ne dopada i da pohvali za dobro uradeno. Vahida je voljela veselo drustvo i cesto je zakazivala velika sijela u svojoj kuci, gdje se okupljalo stotinu i vise osoba. Bilo je djece i starica, a najvise omladine. Ovim sijelima smo se. unaprijed radovali I na njima se podjednako veselilii Zahvaljujuci Vahidinoj paznji nikad se nije desilo da je neko ostao nepocascen iii zapostavljen. Jednako je vodila brigu o najmladim kao i o starima. Mnogima ce ostati u sjecanju kako smo za dugih zimskih noci pravili ·keten-halvu•. Kakve je sve igre i sale Vahida znala organizovati na ovim sijelima! To su bili pravi umjetnicki programi. Koliko se puta sjetila, u posljednji cas, da bismo mogli ici na izlet, u Slatinu iii drugdje. Dovoljno je bilo da prode korzom iii da nas sretne na nekom drugom mjestu, pa da kaze: • ... pokret u cetiri sata, ponesi ...• Znalo se, ona 6e ponijeti pite i kolaca. Kod nje bi se uvijek, u ovakvim prilikama, naslo nekoliko drugarica da joj pomognu. Kada bismo se izjutra sastali na ugovorenom mjestu, nismo bili iznenadeni ugledavsi velika konj- 21 �ska kola natovarena svim i svacim. U kola bismo se smjestili nas dvadesetak i uz pjesmu isvirku krenuli. Na takvom tefericu Vahida nas je podsticala da se takmicimo u trcanju. Obicno je pobjedivala, premda su se takmicili i muskarci. Svaki cas bi iskoristila da s nekim nesto porazgovara, a jos vise da pomogne ... Nije bio rijedak slucaj da svrati u seosku kucu, bilo kojim povodom i otpocne razgovor o svakidasnjim prilikama i radu. Uz razgovor, zenama je pokazivala kako se plete bluza, dzemper, iii kako se nesto sije. Na izletu u Bronzanom Majdanu nekom malisanu je skinula predugacke pantalone koje je, vjerovatno, naslijedio od starijeg brata i od njih za tren oka napravila dvoje kratkih. Uz to je savjetovala zene oko sebe kako su jeftinije i pogodnije kratke hlace. Ako se neko udavao iii zenio, Vahida bi se prva nasla da pomogne u kuhanju i spremanju ruha. Kada su se njene dvije rodakinje istovremeno udavale, Vahida je planirala sta sve treba da ode za njima kao oprema. Zasla je po kucama rodaka i prosto »Oporezovala• ko sta treba da danese, da ne bi bilo istih stvari. , Jedna od njih, dobivsi ruho, rekla je: •TO same Vahida maze da izvede«. Nije joj bilo tesko da nedjelju i vise dana provede u kuci gdje je neko umro. Priskakala je u pomoc, ne samo rodbini, nego i komsiluku. Svi su znali za tu njenu osobinu, pa su se umnogome i koristili. njenom pomoci. Mirnim putem i na najzgodniji nacin, Vahida je znala da otkloni nesuglasice i sitne sl(ade. Sjecam se zamjerki kad je potkratila kosu, a pod njenlm uticajem to je ucinilo jos nekoliko rodakinja i drugarica. Da bi dokazala da nije sramota imati kratku kosu, odvela je majku i nanu u posjetu kod tetke Zize, 22 najstarijeg clana u porodici. Tetka Ziza, inace poznata kao veliki zastitnik omladine, kada joj se Vahida pozalila kako joj zamjeraju, okrenula se njenoj majci i rekla: •Nemojte ih gledati otrag nego samo naprijed. I vi ste imale odrezane solufe isto kao i one sada. Taka je bilo u nas vakat, a u njihov ovako ... Sve sa svitom«. - '23 �Kp~eacxoj .r.laHCJCcj ~c:paaK lt'nJ'I\BlfO O.ll;'M9K9 BAiiA JIYKA Dusanka Kovacevic qa.c\' w je '10]:H'fi~ cner.elut -I'IBB&BI't'&.j t W OB• Ke!!ot FeHCRil noP:i,J&'l' Y <!Maj Jli~ O.ll:'paiiO j'e OBO;!y o&ynmT\my ':/ CMH ~Nil Kpalloa. Uerpa B911m:or Oo~O:OAHOJilf,. Cf:ynmTI'lH'J je O'l'BOp!!JI8. np&'l'Cf3/llfHtt!l llOP:p61f!, 1'\1!1. llaeBJrll.• noaliJ)aam~a npnoyTHe, a U'l'll~>~ AM~ pEI"' HBacJJ!U!R"" l'l8 Barp• ISa rlJil' J4ojldl, KOja je '1 CI'IO!Il I'OBOpy KCT&Ie:IJ& 1 ,n:a ::Je CBB !reB'IIII MOpaj'y -)'~YJ'IH~ jep 0N je t'O jel(P.HH' TlY'l' H HS'Im!' ~a je)%fi'Oio ne.Ha nOC'!RHY 011149 YllBCilH~& 'J rpa);l~ay caoje CYD:6mfe. 31lTHM rta Mo~Jth OSNIVANJE I AKTIVNOST »ZENSKOG POKRETA« U BANJALUCI 0 snlvanje ·2enskog pokreta• u Banjaluci i prvi sastanci zena pokazali su koliko su one, iz najrazlicitijih drustvenih slojeva, zainteresovane za raci i spremne da pomognu. Dolazile su radnice, intelek· tualke, studentkinje, domacice. Na mnogim sastancima bilo je Muslimanki koje su nosile zar, a vecina ih je bila protiv nosenja zara. Za razliku od drugih zenskih organizacija (•Kolo srpskih sestara• organizacije unutar •Gajreta•, •Na· pretka« itd.) koje su, uglavnom, okupljale bogatije ze. ne i imale karitativni karakter - ·2enski pokret• je bio masovna organizacija, sa jasno odrea13nim programom borbe za politicka prava, za prosvjecivanje i kulturni rad meau zenama. Sa takvim programom i uticajem, ovaj pokret bio je nepocudan rezimu i svaka javna priredba, skupstina, zbor iii kulturna mani ;~24 BBJJK I ·,. HenpaBK.zHOCT ,!1.8.HI!I!I&HX B81eOHS. '-xojJ.t noTH!liCy;fy xea_y ca JIF.!C'ra-·na rco~a OHa HNI'I. npaao 'lfl) On'1'apah~ncTM n0:11aeaa_ Ol'iafle8y"!e I!"I!K~· II'BH1 .l!fl·npHl!a· 090111& ·noxPI91.'Y• ·,Haei~~p~j'/ csora l'I?!!Opa r,!l fl,ojall. BeliR .• • ll:etf!l NOf.l!!. n,8!11i 11!11U!OCTH drelrn 1-1 O.n:I'Oilli!.!Bjyha npa.BI:L 8 TO he n0C!"l'i:l!K CSMO nYT9M"Ptl.aH0'1ptumoCTit.-• !'!oc.ae rosopa r))& Mojl:lh /~l)!ja PEN rl)a maO:tth. C'I'llH"' ll:a, KOja j& i"IU':OJ;ie. MC1"SK.ll& r101"P8t:'l1 l'fiHOJ:Or 'lllKp~& H yxpa'l'KO 1'18"' tfe.lla C'r'llli8 J(BHal!lllila p8ltlfltQS ·If llillXOB 't&l!"IIX tlMIOEaj y !COM~ ~ Jl'lp .llaae. "0JI8 js I'090pi4'.110. joi'J .HtiConnK"o roBOpHlll;S. a. aaTa.: je na~oaam~qa ua .3arpel1tl t"tla MojHl!. iipo'lM't'l.ll'l·Pe&tulyiU!jy 1 Koja rnaoa 1 • .Jl.a oe 't8;fll01 «<:nnJTl:H·a je i5P.ne. II.Of'"po nncehesa., H:l Kojoj cy v Y Btlh&l>l Y HOB>l Ha·oo~n, aaxoa YHt~e je;ut~~Ko, oamto, ftkTY.B!JC H tl'!!.CHBHO tlpa.Be r.IIMI!l 8& 088 IIYUGPI:IB I'J EeHI!Io•- O:poj:7 Y'lfe<!TSOB!I.J/6 Y'l&HY.l(a C!BHX CpBZ!IUIX l!IK'DJI!I.,oltB.C H !lHOl'O'" CSpojne ii"Ba!~:r"Hll'qe, & TI!Xo~e j& ~IIllO nr,mcyr»o H ~ocra ae.m!IC CIPOj !fYlllltapana. .. • CitYJ]IITHtla je .llaBJ:I!eH& y nomyTHoH peJlB' 11 MHJIY~ ... ~ Eirt:ne.ec:;.iJ . .... , nPaJl!'.P- ce lllfll:-r.,. .._:~ t..:f""'J;::;J .110~fawr.a c Y.Dll~"' P'l!til an>ll!.a.... ~---- ~ lzvjeStaj o skupStlnl 2:enskog pokreta u Banjalucl 20. oktobra 1935. god. 25 �festacija, nailazili su na svakojake smetnje od strane policije. Bilo je slucajeva da predstavnik policije pri odrzavanju skupstine oduzme rijec pojedinim zenama, da se organizatori pozivaju na saslusanja zbog pojedinih tacaka programa itd. Najplodniji period u radu •Zenskog pokreta• nastao je poslije izbora Natalije Jovic, profesora banjalucke gimnazije, za predsjednika drustva. Komunista po ubjedenju, poznata u gradu kao vrlo trezvena i kulturna zena, dobar nastavnik i omiljena kod omladine, ona je mnogo doprinijela jacanju drustva i sprovodenju njegovog programa u zivot. Zajedno sa Ne· venkom Vojsic (Vranjesevic), uciteljicom, koja je bila sekretar drustva, cesto je pozivana na saslusanja, gdje su joj policajci prijetili premjestajem i kaznama. Zahvaljujuci Nataliji Jovic, uz ovaj pokret su se vezale i druge nastavnice banjalucke gimnazije: Ruza Rakic (Maglajlic). Milena Rajcic i Dragica Kosovic. Vrlo aktivnu pomoc pruzala je pokretu dr Danica Pe· rovic i jos neki ljekari iz Banjaluke. U drustvu je radila i omladinska sekcija u kojoj su bile aktivne Vahida Maglajlic, Jela Perovic, Dragica i Ljubica Mrkonjic, Fahira Fejzagic, Antonija i Dragica Banusic, Ajsa Karabegovic, Kata DZin i druge napredne omladinke. Jedna od krupnih akcija koju je poduzeo •Zenski pokret• bilo je organizovanje analfabetskih tecajeva. Policija je osujetila pokusaj da se tecajevi organizuju na selu i prijetila da ce zabraniti rad drustva zbog •propagiranja komunisticke politike na selu•. Ni u gradu analfabetski tecaj, pod rukovodenjem •Zenskog pokreta•, nije bio zvanicno dozvoljen. L/prkos tome, pronadene su prostorije i osigurana sredstva uz pomoc muslimanskog drustva ·Buducnost•, u Gornjem seheru. Tecajem je rukovodila Nevenka Vojsic, uciteljica. Vecina polaznica tecaja, koji su organizovale 26 Vahida Maglajlic i Ajsa Karabegovic, bile su Muslimanke. Vee 1938. godine napredne snage Banjaluke bile su dovoljno organizovane da postave na dnevni red i jasniju borbu za politicka prava zena. U organizaciji •Zenskog pokreta• pripremljen je zbor za pravo glasa zena. Zboru je prethodio niz krupnih politickih priprema. Sakupljani su potpisi za rezoluciju koja je zahtijevala pravo glasa za zene. Za kratko vrijeme sakupljeno je preko 400 potpisa. Na saradnju su pozvani i predstavnici gradanskih politickih stranaka Demokratske, Zemljoradnicke, HSS. Trebalo je da se u ovaj opsti zbor ukljuce i ostala zenska gradanska drustva, ali su se samo pojedine clanice tih dru~ stava odazvale. Prvak HSS, advokat Ljubicic, odbio je da govori na zboru, a zenama iz •Napretka• preporucio je da ne idu na zbor i rekao im: ·Ako nesto postignu - zapasce i vas, a ako ne postignu - necete biti umijesane.• , Zbor je odrzan u sali kina •Luksor•, koja je ispunjena do posljednjeg mjesta. Dosie su radnice, inte. lektualke, sluzbenice, studentkinje, domacice i seljanke iz okoline Banjaluke. Vecina zena bile su Muslimanke pod zarom. Zbor je protekao u borbenom raspolozenju. Uvodnu rijec je odrzala predsjednica pokreta, Natalija Jovic. Jednu zenu koja je nastupila u ime intelektualki, ali sa visine i rezimski, zbor je primio hladno i s negodovanjem. Govorili su Djedo Kecmanovic, u ime Demokratske stranke, inz. Vojsic, u ime Zemljoradnika, Pavao Radan, u ime URSS-a. Jedan od oblika rada bile su kulturne priredbe i cajanke, koje su uvijek bile dobro posjecene. Od prihoda sa ovih priredbi davana je pomoc za spanske borce, za uhapsene drugove itd. Omladinska sekcija drustva cesto je organizovala uspjele izlete u okolinu grada, koji su koristeni 27 �za razgovore, citanje materijala i politicki rad. I na proslavama Prvog maja koje su, zbog zabrane, organizovane. kao izleti ·Prijatelja prirode•, ucestvovao je, takoae, veliki broj zena. Sjecam se kako je pod rukovodstvom dra Danice Perovic •Crveni krst• organizovao dva sanitetska kursa za zene, na koji se prijavio veliki broj mladih clanica •Zenskog pokreta•. Jednim je rukovodila Dan,ica Perovic, a drugim dr Stjepanovic. Tu je radila i medicinska sestra Zlata Smailagic. Najveci dio programa odnosio se na prvu pomoc, a bio je u stvari sracunat na pripremanje zena za ratne bolnicarke. Kurseve je zavrsilo oko 40 zena i djevojaka, ad kojih su mnoge kasnije otisle u partizane i hrabro poginule vrseci duznost bolnicarki u jedinicama. Mnoge funkcionerke •Zenskog pokreta•, meilu njima i Stana subic, Nevenka Vojsic, Vahida Maglajlic, a narocito Nata Jovic bile su cesto pozivane u policiju, gdje su ih prijetnjama i kaznama primoravall da odustanu ad drustvene aktivnosti. Najveci dio clanica •Zenskog pokreta• nastavio je svoj borbeni put u toku narodnooslobodilackog rata i revolucije, boreci se za ostvarenje revolucionarnog programa Partije, koji je u sebi sadrzavao i slobodu i ravnopravnost zena. Medu njima i Vahida Maglajlic. STVORENA ZA BURNO, USKOMESANO DOBA N ase drugarstvo je pocelo u doba njene aktivnosti u •Zenskom pokretu•. Patrijarhalno vaspitanje i obicaji namijenili su joj sudbinu domacice. Trebalo je da zar i tamni veo preko Ilea ujednace njen zivot sa zivotima hiljada muslimanskih zena, ciju je potlacenost poznavala i osjecala vise nego iko. 28 Vahidu nije slucaj doveo u napredne zenske or ganizacije. Dovel a ju je pobuna protiv zivota koji joj je namijenjen, divna ljudska zelja za slobodom, znanjem i akcijom. Sposobna i inteligentna, duboko, osjecajna, brzo je shvatila vezu izmeau borbe za osloboaenje zena i radnickog pokreta. Radnicki dam zami-jenio je ovoj izvanrednoj zeni vise skolovanje koje joj porodica nije omogucila, jer je bila zensko, a knjige i borbene pjesme zamijenile su mahalska sijela i raz govore u kojima je prolazio drustveni zivot muslimanskih zena. Njen drustveni rad, u to doba, bio je sputavan obavezama prema porodici. Trebalo je nositi zar, sakriti ad oca odlaske na konferencije, drugovanje sa •inovjercima• i komunistima. A nikada nije izostala. Oznojena ad trcanja i zurbe, stizala je na sastanke, zbacivala zar i prenosila se u svijet kratkotrajne sicbode i ucenja, svijet za koji je htjela da zivi i bila spremna da umre. Sjecam se kako je dolazila na radnicke priredbe. Raspremila bi svoju postelju, stavila cjepanicu, pokrila je jorganom i na taj nacin povrsnom posmatracu, a to je najcesce bio otac, ostavljala utisak da je u postelji. To sakrivanje osjecala je kao ponizavanje. Mrzila je laz, a bila je prisiljena aa se neprestano sluzi raznim izgovorima zbog izostanaka i izlazaka iz kuce. A u tome svemu na njenoj strani bila je tiha, plemenita majka, puna vjere u Vahidu, u nas sve, puna zelje da njena djeca budu sretnija i slobodnija nego sto je ana bila. Citava kuca, zahvaljujuci Vahidi i majci odisala je sirinom, humanoscu, susretljivoscu prema !judirna i spremnoscu da im se pomogne. Svoju spretnost i umjesnost u domacinstvu Vahida je koristila da drugaricama sasije haljine, da organizuje bife na radnickim i studentskim priredbama, a cesto su se 29 �vrijedni rucni radovi iz njene ku?.e ~ala~ili kao ukras u salama za radnicke konferenCIJe 1 pnredbe. Bila je nevjerovatha njeha zelja za znanjem i ucenjem. cesto smo nocu citali. U blizini .~rev~ta drzala je desetine knjig_!l_ iz oblasti <;lkonomiJe, ftlozofije, prirodnih nauka. C1tale smo zajedno _!lebei?VU •Zenu i socijalizam«. Jednoga dana sa ustruca~anj~m mi je pokazala svoj prvi clanak: N_aslov mu. J~ ~to: •lstina o zivotu Muslimankeu. Bto Je to nevjest cia· nak, ali snazan svojom iskrenoscu i poniranjem u SU· stinu problema. • Poslije okupacije Vahida je s'!ljelo • i odvaz~t? obavljala niz znacajnih poslo~a. Svo]u k~_cu, u ko!OJ je zivot tekao mirno, tako reci preko noc1, pretvonla je u skladiste hrane, obuce, odje~e. sanitetskog materijala, oruzja, oruila i dr. Os]et1la sam ~a~ da ~~ doslo njeno doba u kame je mogla pokaza~t 1 razv1~1 sve svoje sposobnosti. Ponasala se kao da JO] ne pnjeti nikakva opasnost, nego d~ tr":?a ~amo ~ruge da zastiti. Njen smisao za orgamzactJU Je dost1zao nesvakidasnje razmjere. Dogovarala bi se sa trgovcima - ~~vrej_ima :dok im jos radnje nisu bile ~duzete, da JOJ <)aJU vece kolicine robe uz neznatne CIJene - tek toltko da se naplati (cetkice za zube, sapun, secer, _bra.sno i d~.) U svojoj kuci je organizovala prav~. rad10~1cu rubiJ~. U jesen 1941. godine, u svom _dvonstu, pnpremala Je vel ike kolicine pekmeza. »lmacemo pokmeza do~ god traje rat•, rece majka, na sto on a odgovon: •Necemo ga, stara, ni okusiti, ovo~ ce ici tamo gdje treba.« Kada su se. te godine organizovali sanitetski tecajevi, Vahida je obez~ijedila sa~itet~ki materijal za tecajeve i za slanje u sumu, part1zamma. U doba masovnog ubijanja Srba, u doba kada su !judi sa zutim trakama oko ruke m~sovn_o odvoilen! u logore, Vahida je obilazila srpske i Jevre)ske porodtee 30: u gradu. Govorila im je istinu, da ce im neprijatelj oduzeti sve stvari i trazila da to dobrovoljno ustupe ustanicima. I na taj nacin ]e· obezbjeilivala radio-aparate i druge potrebe za borce. Oko smjestaja !judi koji su bili u ilegalnosti cinila je prave podvige. Pribavljala je zarove i kljuceve od velikog broja ilegalnih stanova. Nikada niko nije ostao nezbrinut poslije policijskog casa. Sjecam se jednog detalja kada je porodica Boj!mvski odselila u Beograd. Dobavila je kljuc njihovog stana. Rada Vranjesevic i ja odjednom smo se nasle u trosobnom stanu. Vahida nas je obilazila i tom prilikom govorila da drugi stanari cuju: •Moram im zalijevati cvijece.« Jednog dana, u zoru, silazile smo niz stepenice kuce i naisle na zenu nekog ustaskog funkcionera. Vahida se odmah snasla i pocela vikati kako ne znamo cistiti parkete. Vise se nismo smjele vratiti u taj stan. ' Vahida je u radu imala veliku podrsku svoje maj ke, dok se kadija, da bi sacuvao svoj »autoritet., pravio da nista ne primjecuje. Jednom sam se, meilutim, uvjerila da on zna mnogo vise nego sto pokazuje. Bila sam uhapsena. Prozori zatvorske sobe gledali su ka- . piju Vahidine kuce. Trebalo je da nekoga obavijestim da sam u zatvoru, pa sam dugo cekala da se neko pojavi iz Vahidine kuce. Naisao je stari, Vahidin otac. Odlucila sam da se obratim njemu. Rekla sam: »Molim vas, kadija, recite Vahidi da je Dusanka u zatvoru.« Prosao .je ne obaziruci se, kao da nista nije cuo, i otisao u grad. Brzo se vratio. Vahida mi je poslije pricala da joj je rekao: •Eno ti druge u zatvoru, red je da je obiiles, jer je i tebi tamo mjesto.« Bio je to grub nacin, ali je, ipak, bio spreman da pomogne. Jednom me je sreo u svojoj kuci, a ja - prolazeci u zaru - rekoh: ·Dobar dan«! Poslije je otisao u Va~ hidinu sobu i rekao joj: •Opomeni onu Kovacevicku, kad vee ide u zaru, da ne vice dobar dan.« 31. �Takav njegov stav · je znacio odobravanje. cijelog rada i pokreta protiv neprijatelja. I pored naprasite naravi i starog shvatanja, to govori koliko je on bio covjecan. U knjizi •Krajiske brigade•, pod naslovom •Krajiske zene•, opisujuci odlazak u partizane, nisam mo· gla a da to ne vezem za Vahidino ime: •Pred polazak vidjele smo se i pozdravile sa Vahidom Maglajlic. Posljednji put prekontrolisala je da li smo pravilno obukle zar i metnule pecu, dala nam stotinu savjeta i sitnica koje nam mogu zatre· bati, zasuzila je i zastidila se suza. Sa gruboscu kojom je uvijek pokusavala da sakrije svoju covjecnost i dobrotu, rekla nam je da nista ne znamo, nazivala nas •vlahinjama• i dugo ostajala na kapiji gledajuci za nama. Zarove nam je dala Vahida iz svoje kuce, uz pristanak majke, stare kadinice, koja je bez razmi' sljanja zamijenila udobni mir svoje starosti za .sva kodnevni nemir koji su u kucu unijeli sinovi i kceri - komunisti gonjeni od policije. Prostrana kuca sa sobama debelih zidova i gu· stim zavjesama na prozorima, koji ni usred ljeta nisu propustall vrucinu, u kojoj je mirno i udobno tekao zivot relativno obezbijedene porodice, postala je vazan centar mnogih koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Dusa cjelokupnog tog rada bila je Vahida, kci .patrijarhalnog kadije, cijoj je snazi i zeljama davno postao tijesan zar i uska perspektiva muslimanske djevojke koju joj je namijenila patrijarhalna sredina i obicaji. U sav svoj posao unosila je sestrinsku ljubav .i brigu za svakog covjeka. Nikada nisam 'vidjela Vahidu da se pred necim zbunila. Kao da je bila stvorena za to burno, uskomesano doba, kao da joj je ono .PO· moglo da oslobodi dokraja svoju neiscrpnu snagu i vjeru u bolji zivot.« 32 Ruza Maglajlic BITI AKTIVISTA - SVRHA NJENOG 21VOTA -~ rije_ nego sam Vahldu upoznala, mnogo sam o nJOJ slusala. llegalni radliici iz Banjaluke Kazaz i M~slo, svrac~juci kod nas u Zagreb, pricali su da je Va~1d~ ~troga 1. beskompromisna u gledanju na .odnos m~za 1 zene u braku. Osjecala sam malu bojazan od bhzeg ~?znanstva i svakodnevn,og kontakta uslovljenog mo11m ulafkom u njihovu porodicu. Ekrema sam· mn?go voltela i mislila sam da ce njena strogost uti· ?~tl n~. nase ~dno~~- Zbog zenidbe Ekrem n!je smio ICI kucJ. Kada je Vldjela kako zivimo bijedno StudentS~i':' Zi~OtO":J U jedn?j SObi, prodala je SVOj biser ina: usmce 1 kupda sve sto nam je trebalo od odjece·. Od tada nam je svakog mjeseca slala paketc Bilo je tu suvog mesa, slatkog, cigareta, a uvijek bi ubacila i koji peskir iii maramicu. Avgusta 1939. godine dosla sam kao profesor na sluzbu u Banjaluku. Nisam ·se · kako ono kazu, ni okrenula u gnidu, a ona me je vel 3 33 �uvela u rad •lenskog pokreta•, ciji je bila predsjednik. Znala sam da me kao Srpkinju nece odmah pri· hvatiti i stanovala sam sama. Dok jos nisam ni usia u njihovu kucu, Vahida mi je jednostavno kazala: •Draga moja, vrijeme je da se prihvatis posla, a kakvog, ti vee znas. Poslijepodne idemo na sastanak.• U prostorijama ·Zenskog pokreta• nasle smo se sa Radom Vranjesevic, Dusankom Kovacevic, Stankom subic i sa jos nekoliko drugarica. Na sastanku je bilo govora o predstojecoj skupstini i izboru odbora. Meni je dodijeljena duznost blagajnika. Njeno djelovanje isla je za tim da svim mogucim metodama probudi svijest kod zena o njihovoj ravnopravnosti i teskom polozaju, kako u porodici i braku, taka i u drustvu. U svim tim nastojanjima bila je uporna i dosljed·: na. Koristila se zivom rijeci, literaturom, predavanji· rna i licnim kontaktima, sluzeci se uvijek primjerima iz svakidasnjeg zivota. Na sijela preko Vrbasa i u Gornjem seheru pozi· vale smo napredne djevojke, s tim da svaka povede jos neku drugaricu, Ponekad bi se nasla i .harmonika.. Djevojke su obicno radile rucni rad, a Vahida je istu· pala sa unaprijed pripremljenim programom. Citale smo· knjige, novine i sakupljale pomoc za drugove u · koncentracionim logorimil, · · Sijela su bila po kucama, bastama, gdje bi Vahi· da zapjevala i povela kola. lzvjestan krug zella ju je osudivao, i to uvijek jednostrano: da se bavi muskim poslO\dma. To su bile, uglavnom, zene koje su imale ad cega da zive, Siromasnije su joj odobravale, ali misleci da je neravnopravnost bogomdana, govorile su joj: •Moja Va· hida, ne maze to kod nas taka biti•. Aka nije mogla 34 drugacije, uzvrtali bi im: ·Draga moja, taka ce ti biti, pa ti radi sta hoces!• Sve te~koce i prepreke strpljivo je savlai:livala, nailazeci cesto na nerazumijevanje i kod svojih naj" blizih. Malograi:lanska carsija, namjerno iii lz neznanja I vjerskih predrasuda, krivo je tumacila Vahidin stav i nastojala ju je okaljati kako u gradu, taka i u porodici. •Kao Vlahinja obukla usku suknju, odrezala kosu, _ide u kino, pozoriste ... Zasto je poletjela u, takvo drustvo? Sto ce joj Dusanka Kovacevic koja hoda po Seogradu ... • Ocu su taka, u gradu, prilikom izlaska, svim i svacim punili usi. Po njegovom povratku kuci nastajao bi lorn, pri cemu je i majka mnogo trpjela. Silo je Muslimana koji su namjeravali · da Vahidu ozene. Licno su prilazili kadiji, porucivali preko nane i drugih da se ona mane drustva u kame se nalazi, jer joj se vrata udomljenja sirom otvaraju samo pod tim uvjetom .. I bliza i dalja rodbina vrsila je pritisak na nju. Silo joj je zabranjeno da izlazi rna gdje. Takva situacija je trajala mjesecima. lpak · je izlazila. Ja sam joj cesto posluzila kao izgovor. Kadija je meni, kao sinovljevoj zeni, vjero· vao. Rekla bih da moram u skolu, zamolila da mi Vahida pravi drustvo i tvrdila da ce me cekati U..zbornici. Cim bismo izasle iz kuce, ona bi otisla svojim putem, a ja svojim. Ako joj porodica da neki zadatak, ja bih to <Jbicno uradila. Vahida bi za to vrijeme obavljala svoj drustveni rad. Cak se desavalo da babi rek·. nemo da Vahidi nije dobro i (la l_ezi. Nesto bismo smotali _i stavili u krevet, kad proviri da pomisli kako je ona u postelji. · Pricala mi je da se zabavlja sa .Srbinom i da je on •jedini za koga bi se mogla udati•, ali radi oca, koji je veliki autoritet, to ne bi niposto ucinila. Prili· kom razgovora o tome plakala je i govorila da je ni 35, �majka ne bi razumjela. lako ju je u svemu stitila pred ocem, cesto ju je opominjala: •Vahida, sta to radis?• A ona bi o sebi govorila: •Meni je jasno da necu imati licne srece. Sve svoje nadanje i snagu ulozicu u rad. To mi je svrha zivota i u tome se osjecam potpuno srecna.• Posebnu je brigu vodila o kuci. Uvela je peglanje rublja i svakome postavila krevet, jer se do tada spa. valo na dusecima, na podu. Nastojala je da se u kuci jede' sto vise zeleni. Odrzavala je besprijekornu cistocu posuda i od sviju trazila cistocu tijela. Stalno je ruzila obicaj zen a da hodaju po mahali. da ispijaju kate i prije i poslije podne. Kada sam subotom odlazila u Zagreb, uvijek bi mi nesto sasila ·da se pokazem pred muzem«. Uoci rata, predvidajuci dogadaje, svekar je, pod stepenicama koje vode iz prizemlja na sprat, sakrio izvjesnu kolicinu brasna, rize, ulja, secera, kate, rna· sla. Bio je uvjeren daza to niko ne zna i_ da su stvari na mjestu. Kad je nesto zatrebalo, ostao je zaprepascen jer tamo vise nigdje nista nije bilo. Vahida je to vee bila spremila na •pravo mjesto•. Od brace i oca pokupila bi sve vuneno sto bi nasla, isparala i podijelili!Zenama da pletu pulovere i carape za borce. lz kuce je iznijelaskoro sve posteljno rublje. Ostavi· Ia je poneku plahtu, koje smo kasnije iskoristile za iavoje. Sanduke sa svojim ruhom potpuno je ispraznila. Domaci svileni -vez, namijenjen za posteljinu, iskrojila je u zalioje i sterilizirala prije upucivanja u partizansku bolnicu. Tako je. Vahida sve sto se moglo obuci, obuti i pojesti iznijela iz roditeljske kuce i otpremila partizanima, 36 Rastale smo se krajem juna 1941. godine i nlkad se vise nismo vidjele. Vahidino pismo bratu Ekremu Za vrijeme rata cesce sam dolazila u zabacene krajeve Cazinske krajine. U Maloj Kladusi, Podzvizdu, Gati ... uvidjela sam kolika je bila snaga njenog du· ha i rijeci. Svaka zena je zapamtila Vahidu i ponavljala je njene rijeci. Mnoge su se ukljucile u rad odbora AF2·a i posle na razne tecajeve zahvaljujuci Vahidinom uticaju. cuvsi da sam Maglajlicka, zene su pitale jesam li Vahidina snaha. Prosto su me zasipale pricama o njoj, kako je razgovorna i neposredna. U kuci gdje hi se nasla, uvijek je bilo mnogo zena. U jednoj kucl vidjela sam kako se cuva rucnik kojim se Vahida sluzila. Kad nam je stiglo njeno pismo, Vahida vise nije . bila ziva. 37 �Vezu je uspostavljala i sa Han-Kolima preko Suturlije, do koje je sama dolazila. U tim poslovima uvijek i u svako doba, najsigurnije je bilo obratiti se Vahidi. .· K~d je uhapsena, Vahida je ]edina bila u speciJalno 1zolovanoj samici. To mi je poznato, jer sam u to vrijeme i ja bio uhapsen i lezao u istom zatvoru celija do celije. lako zatvorena, ona je ispoljila vanrednu snala2ljivost. Kada je ]edna djevojka pocela pricati o omladinskoj organizaciji preko Vrbasa, Vahida mi je nekako uspjela reci, u prolazu na hodniku, da bi toj djevojci trebalo nekako zaprijetiti da dalje ne govori o ilegalnom radu. Ne cekajuci nasu inicijativu, Vahida je ubrzo pocela simulirati bolove u stomaku, taka da su ·se oko njene celije zacas okupili ustanski agenti. . . l~koristivsi kratkotrajnu odsutnost agenata, zatvoremk Bozo Radman, omladinski rukovodilac iz Budzaka~ presao je u celiju one djevojke, opomenuo je zbog neopreznog drzlmja u zatvoru lona je •zatvorila usta•. · · . . Jednog ·~ana ustaski istrazitelj Bogojevski zapri")etl nam da ce nas ·poubijati, aka mu ne kazemo ko je razgovarao sa onom djevojkom. Svi smo, naravno, kazali da nista ne znamo; U stvari za to smo znali samo ja, Bozo i Vahida. Ponovo" sam se, a i posljednjl put, sa Vahidom sr.eo tekdecembra 1942. godine, u Lusci Palanki, kada se Prvi krajiski proleterski bataljon ·Zdravko Celar• vratio iz Slavonije ·i Hrvatske. Posta je ranije bilo javljeno da je nas bataljon izginuo, o cemu · je i Branko Copic spjevao pjesmu, narod Podgrmeca nas je docekivao razdragano, vezenim peskirima kitio od Budimlic Japre do Lusci Palanke. 40 Bilo je tu raznih ponuda: pita, ustipaka i jabuka. Sve ]e to Vahida organizovala. Svi smo se okupili oko nje. Kada je sjela s nama borcima, gutala je svaku rijec dok smo pricali o putu kroz centralnu Bosnu, o cetnickoj izdaji, 0 muckom ubistvu drugova meau ko· jima je bio i njen mlaai brat Nedzib. Ona je pricala o osloboaenim krajevima u Podgrmecu, o postignutim uspjesima. •Kod nas postoje paste, skole i bolnice ... Ljudi se osjecaju kao da je potpuno osloboaenje, cak su se poceli i zeniti.• U sali je dodala: •Ovo nam je postao nov problem.• 41 �cin obezbijedila rucne radove da bi se doslo do vise priloga za tombolu i do sredstava za drustvene po~trebe. Bisera Hasanbasic Vahidi nije trebalo davati ideje za rad. Ona je imala mnogo korisnih ideja i odmah je pristupala njihovom ostvarenju. Na zajednickim izletima i turnejama, bila je zapazena zbog svog vedrog duha, a i snalazenja u svim situacijama. Dolaskom okupatora postala je oprezna I uzurbana. Cinilo mi se da nije propustala nijedan trenutak da proae beskorisno. Zurno je ulazila u moju sobu. gdje me je zaticala za masino~. _ostavljala_ m! materijal za sivenje ruksaka, raznobojmh zarova 1 br zo odlazila. Zbog svega toga u mojim ocima je pnstala velika i njena velicina je sve vise rasla. UNOSILA JE VEDRINU Sa prozora sam ugledala Vahidu. Isla je prerna mojoj ku6L U koracima, vedrom pogledu i poznatom osmijehu, ogledali su se sigurnost i pouzdanost u sebe i svoje pothvate. U kucu je usia smijeseci se, ali sam na njenom lieu citala da se radi o nekom zadatku. Rekla mi je ozbiljno: ·Trebalo bi izvrsiti popis svih nepismenih Muslimanki, pa sam dosla da i tebe zamolim da nam pomognes.• Tako je obiiila jos nekoliko drugarica, organizovala i rukovodila popisom nepismenih muslimanskih zena u cilju okupljanja na analfabetske tecajeve. Godine 1940. napredna radnicka i studentska omladina, uz pomoc Banjaluckog sportskog kluba, pripremila je zabavu. I tu je Vahidina organizatorska sposobnost doiila do punog izrazaja. Obiiila je vise zena, koje su je uvijek vesela lica docekivale, jer im je ona uz svaki posao donosila i vedrinu, i na taj na'42 43 �Temka Alibegovi6 NIKOGA NECU ODATI V ahidu sam upoznala 1941. godine, preko njenog brata Muniba, koji je ilegalno radio, jos prije rata, sa mojim muzem (1 ). Od tada je poznajem. Kada je Munib otisao u partizane, Vahida je nastavila svoju djelatnost sa mojim muzem i sestrom Sidom (2). Nikad se nicega nije bojala. Pricala mi je da je, osim drugih llegalaca, krila druga Starog i Vasu Butozana. Znam da je preko drugih, a i licno, sakupljala narod' nu pomoc. Odlazila je bezbroj puta. sa raznim receptima, u apoteke i uspijevala da pribavi vece kolicine sanitetskog materijala i lijekova. Vidala sam je cesto kako oko podne prolazi uskim sokacima prema •Cr· noj kuci•. odnoseci hranu zatvorenicima. . Vjesto je pronasla i pridobila veliki br~j zena kojima je odnosila materijal da siju kosulje i ostali ves za borce. Jedne veceri skripnuse vratnice. Ugledah Vahidu kako je sva zadihana uprtila poveliki paket 44 Bilo je to veliko satorsko krilo koje smo odmah prekrojile u nosila za prenos ranjenika i u torbe. za m~­ niciju. Jednom mi je ispricala kako)e _i_z _svOJe kuce ispratila u partizane Dusanku Kova?e~11c 1 Radu _vranjesevic. Obukla im je zarove, namJestala pece 1 poucila ih na pravilno drzanje u toj odjeci. ·Rastati se s njima - bilo je taka tesko ... Suzdrzavala sam se da ne zaplacem i pretvarala se da sam vesela. - Do videnja dok i ja ne dodem!• kazala im je. U zatvoru se nije zbunila i poklekla. I tamo je nastavila svoj rad. Kada ju je ustasa jedanput spro~o: dio u nusprostorije, istovremeno je doveden u musk1 klozet moj komsija Sasa Bole. U meduvremenu su ustase nekud odazvane, a Vahida je to iskoristila da razgovara sa Sasom. lspricala je da je stalno saslusavaju, da nije nista priznala. •Aka, Sasa, prije . izades, reci svi~a da se ne boje, jer necu nikog otkriti. Neka i daiJe slobodno rade.• 1 meni je, poslije bjekstva moga muza, porucila iz ustaskog redarstva da ce mi kucu pretresati i da se na vrijeme sklonim. Bilo je to tacna, jos iste noci dosli su agenti i ustase ... 1) Muharem Alibegovi6, poginuo u NOB-u- 1942. godine 2) $ida Agi6, omladinka, poginula u NOB-u 1942. godine 45 �Zumra Cejvan PRVA PARTIZANSKA PJESMA V ahida je bila jedna ad najaktivnijih clanica •L:enskog pokreta•. Takvu sam je upoznala 1940. go dine u Banjaluci. Vise puta smo se sastajale u njenoj kuci. Sastanci su imali vaspitni karakter. Njima je rukovodila Dusanka Kovacevic. U Vahidinoj basti, na travi pod vockama, sastalo se uproljece 1941. godine dosta nas drugarica. Naj' prije nam je Rada Vranjesevi6 toplo govorila o novonastaloj situaciji 1 predstojecim zadacima. Rijec je uzela i Vahida. Govorila je kako nas ocekuju teski · zadaci, o rukovodecoj ulozi KPJ i snaznim rijecima prosto nam ulijevala nadu u pobjedu. Bas iz njenog kazivanja osjetila sam koliko je plemenita stvar za koju sam se pocela boriti. Htjela bih ovdje, koliko·toliko, · da osvijetlim Vahidin lik, ali to mi je dosta tesko, jer izuzetnog druga, borca i radnika vise nikad 47 �nisam srela. Posjedovala je sve osobine i odlike pravog komuniste i narodnog berea. lz rada sa Vahidom u sjecanju mi je duboko ostao jedan dogadaj. Dosia sam da primim zadatke. Dacekala me je sva ustreptala, odmah mi pokazala pismo · koje je upravo stiglo od nasih drugova iz sume. Trazili su nesto odjece, jer su u tome mnogo oskudijevali. I dok sam pismo citala, Vahida je ispod secije izvukla dva kofera puna raznog platna. Smjesta je otpocela da kroji musko rublje, uzvikujucl: »Zar avo da stoji ovdje, a nasi drugovi idu goli i basi!• Mislim da je to bio dio Vahidine djevojacke opreme, ali na njenom lieu nije se vidio ni tracak tuge. Stavise, osjetila sam da je bila strasno ljuta na samu sebe sto se toga nije ranije sjetila. Jos dok sam sjedila, krojila je komad po komad. Njena majka mi se cesto tuzila da joj nestaju mnoge stvari iz kuce. •Eta, juce sam svu kucu prevrnula da nadem rorove i u sobi postavim pee, ali nigdje nijednog, kao da ih nikad 'nisam imala.• Kada su pred njihovu kucu dosli kuriri sa kanji rna, u povjerenju mi je rekla da ce zalihu, koju su njeni spremili, .poslati partizanima. Od Vahide sam prvi put cula partizansku pjesmu. Dok smo u njenoj sobi sredivale prikupljeni materijal za boree, tiho je zapjevala: •Po sumama ·i gorama ... • Pjesmu je cui a od boraca kad je krisom odlazila na sehitluke. Dok. je pjevusila, Vahida je bila UZ· budena i oci su joj zasuzile. 2eljela je da se bori s puskom u ruei, ali je Partija od nje trazila da ostane u gradu. Kuca joj je blla pored same policije, a ana je bez prekida radila, kao da im prkosi. lznenada. Vahida je dospjela u ustaski zatvor. I mene su uhapsili. Srele smo se slucajno, na zatvorskoin hodniku, kada·su. je poveli na saslusanje, .i tre48 nutak smo ostale same. Rekla mi je da nista' ne priz' nam, da je to najbolji nacin drzanja p~ed_ neprijateljem. Potuzila mi se da je mnogo terete r VJerovala da ce se nekako izvuci. Poslije njenog bjekstva bila ~am is_tins_ki sret~a._ a medu agentima je nastala panrka. Brla 1e ned]eiJa. Osim dezurnih niko se nije cuo. Za tili cas, medutim, skoro svi agenti su bili na okupu. Prebaeivali su jeda~ drugome sto su dozvolili da im ta~o ?P~~an komunr: sta pobjegne. »Sad niko od vas neee rzaer•, rekao mr je jedan pobjesnjeli agent. Vahida i ja ponovo smo se srele, 1942. godine, u Podgrmecu, gdje je bila P_?liticki _radnik _na. te~e~u. Odmah se pobrinu,l~ ~a dobrJem nes_to o~ue~ 1 ?dJeee. Morala sam joj prieatr o radu u Ban1aluer. Brla Je sretna sto je slobodna i zadovoljna sto radi sa zenama. 1 Muslimankama i Srpkinjama. To je bio odgovoran posao u vrijeme kada se KPJ svim silama borila za bratstvo i jedinstvo. · · Rijetko smo se odvajale. Zajedno smo o~isle u oslobodeni Bihac i Cazin. lake je na terenu brio neprijatelja, uvijek je isla bez zastlte. Za kurire je bila majka. Uvijek im je susila odjecu, da se ne prehlade, krpila i peglala kad je imala vremena. Pocetkom cetvrte ofanzive dobili smo zadatak_~a se vratimo u Bihac. Od Pecigrada smo se povlacrle zajedno sa kolonama izbjeglica iz Banije i Korduna. U tim teskim danima trebalo je vidjeti Vahidu. Svakome je htjela da pomogne. Ni nocu se nije odma;ala. Gledala je da nas najprije smjesti i da nas udomr. Za sebe nije brinula. »Imam ja dosta rezerve•, govorila je vedra se osmjehujuci. Djeea u zbjegu bila su jadna i nemocna. Od dugog i teskog puta noge su im bile p~eP_une rana, iz kojih je skropila krv i natapala raskaiJanJU eestu. Va4 49 �hida je: brizna previjala rane malim neduznim stvorenjima i bodrila ih da izdrze sve teskoce. Bila je nesretna kad nejakima. nije mogla da po· mogne! lzvukli smo se iz bombardovanog Bihaca i preko Drvara dosli u Glamoc. Vahida je mnogo zalila sto nije u borbenoj jedinicl, jer je to bio. njen san. Cinilo joj se da salllo u otvarenaj barbi, licem u lice sa neprijateljem, maze dati svu sebe. · £elja jaj se ispunila u Livnu, kad je stupila u · Drugu krajisku brigadu. Teufik Maglajlic BORAC ZA RAVNOPRAVNOST 0 ka Vahide su se akupljale zane I djevajke nasa mnagabrajne paradice. Jas prije rata mabe su bile prava veselje, kaje je u svajaj kuci cesta prire' aivala. Jednam se mijese rezanci za zimu, .drugl put tarana, iii se kamusaju kukuruzi ... Uz pjesmu i pri' cu vrijeme pralazi brza, a pasaa se abavi s lakacam. I mi, muskarci, rada sma adlazili na vesela sijela kaja je Vahida karistila da pragavati o on arne sta je bali, cime je pagaaala zenska srca. cesta je paminjala prava kaja uzivaju sama muskarci. •Oni idu na fakultete, krecu se slabadna, a mi astajemo kod kuce. I kad izlazima, sputane sma zaram, kaa buba u ca• hurl ...• Okupljala· je zene oka sebe, svakadnevna I sve vise, pastepeno ih pridabila da se ukljuce· u raznavr' sne akcije i shvate neminavnast pramjena u drustvu: 51 �Vahida je prije rata pohaaala sanitetski tecaj koji je organizovao odbor »Zenskog pokreta•. Poslije okupacije uspostavila je saradnju sa osobljem Drzavne bolnice i Higijenskog zavoda i tamo stvorila antifasisticke grupe. Uz pomoc dra lhsana Zukanovica (3) i dra Asima Kulenovica u Drzavnoj bolnici, a u Higijenskom zavodu preko Mustafa Sabitovica •Gape• (4) i Mihajla Trkulje sakupljala je instrumente, lijekove i osta~ li sanitetski materijal. I sa pojedincima je saradivala, ali tako da nisu znali jedni za druge. U tim ustanovama ~esto se viaala. Kada me je pozvala da odemo zajedno u Higijenski zavod da uzmemo sakupljeni materijal, iznenadila me njena snalazljivost. Ona je, naime, sanitetski rnatarija! vjesto uvila da lici na novorodence. »Bebu• je nosila u narucju sve do svoje kuce, odakle je pomenuti . materijal upucivan u ·partizanske bolnice. U tim teskim danima, od Lausa do Rebrovca, s kraja. na kraj Banjaluke, Vahida organizuje grupe zena koje jojpomazu u radu: pletu, siju, sakupljaju odjecu i obucu, a kao blagajnik crvene pomoci, kupovala je razrie potrepstine za partizans. Jednom me je zaduzila podem u kupovinu i rekla: »Evo ti novae, kupi vise muskih pulovera bez rukava · i koznih kapa sa nausnica.ma. Kad zima stegne, borcima usi najprije ozebu.• Vahida se svakodnevno izlagala opasnosti, ali je radila ne prezuci pred policijom i agentima. 'Policijske premetacine u njenoj kuc.i postale su nesto svakidasnje. Prilikom jednog pretresa, policajci su Milieu Vranjesevic nasli bez legitimacije. Vahida je uzela u zastitu i predstavlla kao svoju iznenada oboljelu rodaku. 52 Vahida MaglajiiC �Cak ni u policiji, kad je uhapsena, Vahida nije gubila prisustvo duha; Da bi uspostavila vezu sa nekim drugovima ,fz Higijenskog zavoda, ona se ozlijedila i zatrazila ljekarsku pomoc. Odvezli su je ,na preglad. Tamo je kriliom razgovarala sa,Trkuljom i prenijela mu zadatke koje ona nije izvrsila - da organizuje antifasisticke grupe u ustanovama i skolama. U samici je dugo ostala i stalno smisljala kako da umakne iz zatl(ora. Po lsmeti Demirovic (5) poslala mi je svoj plan bjekstva: odreaenog dana, kada je budu sprovodill na Prijeki sud u Zagreb, trazila je da istim vozom krene grupa omladinaca i na stanici u Omarskoj da izazovu metez i paniku. Vahida bi "tada pokusala da pobjegne. Kada je stab Drugog krajiskog (Kozarskog) narodnooslobodilackog partizanskog odreda javio da se ova zamisao ne moze ostvariti, Vahld!! je trazila od zatvorskih vlasti da je premjeste na prvJ sprat. . Na intervenciju gradana, videnih Muslimana, podsta~nutih od nekih komunist<i, ona je zaista preseljena iz samice na prvl sprat odakle je kasnije i pobje:gla. · • 3) Zarobljen ,na· ·Kozari 'i strijeljan 1942. godine u Banjaluci kod RebrovaCke crkve 4) poginuo u NOB-u 5) poginula u NOB-u Mubera Osmic BESKRAJNO POZRTVOVANA I SK~OMNA B ilo mi je devet god ina kad je Vahid!l pocela dolaziti u nasu kucu. Ono sto s~m _tada znala_ o njoj, bilo je vrlo oskudno. Znala sa":J_J_edmo da u,nJe, noj kuci zivi. mnogo muskaraca, pnhcno_ st_rog pta,c. sestra-],da ima pune ruke posla u upraviJanJU domaz, lukom.,. , . . , . . . , . fz,.moje stvarne price,, ja_, bih_ ime svog JUDa_~~ Vahide· urezala sv·uda po ,Qorn)em seheru, Novos_eltJt! Stupnici ,, u centru i na perifer}ji ~anjal~ketpo _nJe~OJ okolini i svuda u nasoj zemiJt. Ttm prtje sto J~ btl~ zena onog perioda kada je poloz~j zene ll; drustvu ! porodici bio skoro istovjetan sa ma koJOm _:;tvar! u kuci, a rad skoro robovski.Prava nikakva, duznOstl beskrajne!. . . ,, •• . . , · 1 · · Vahidom sam se sretala na st!ehma,__ tz ett~a_. akcijaina u predrevolucionarno doba 1 kasmJe, u tle• galnom radu. . s 55 �Sijela su bila skoro jedina mjesta na kojima su zenska celjad mogla da kazu sta misle, zele i osjecaju. Tih sijela se sjecam jail od 1935. godine pa nadalje. Obicno su se odrzavala u Vahidinoj kuci. u nasoj kuci, iii negdje u Gornjem seheru. Ona bi nas pozvala, a kadinica bi nakuhala raznih jela. Odrasli su se povlacili u sobu, a mi. djeca, igrali smo se u kuhinji. Stariji su citali nesto sto meni nije bile dostupno. Vahida je citanje koristila za razbijanje raznih predrasuda, kao sto su; da knjiga nije za zensko, da se zena mora kriti i svemu pokoravati. Propagirala je pismenost i borila se za emancipaciju zena, Muslimanki. lz avlija bi je obicno ispracale, njih dvadesetak, i dovikivale da opet svrati. Ni mojoj Hami (mami) nije bile tesko da side cak do kapije. Ponekad je citavo drustvo vodila na poznata ·Uzdanicina• sijela i igranke. Na ovaj nacin je .znatno omasovila •Lenski pokret". .Radnicko drustvo •Prijatelji prirode• bilo je ponosno na svog istaknutog clana Vahidu. Djelovalo je . vecinom ljeti, jer su izleti bill glavni oblici rada. Na izlete se isla pjesice, najcesce negdje kraj Vrbasa, a muskarci su camcem dovozili hranu. Odlazili smo u Trapiste, Slatinu. iii Han-Kola. Nisu ml poznata Vahi· dina direktna zaduzenja, ali znam da je svaki nien posao izgledao spontan. lgrali smo, pjevali, citali I razgovaraiL Kao da je sada gledam kako vodi racuna da porcije hrane budu podjednako nasute. Skupimo se oko Vahide i svako samo pita za jelo. · Seoska omladina u Han-Kolima radovala se nasem dolasku. S nama su pjevali. Donosili smo im raznu literaturu za citanje. Zahvaljuci Vahidinom toplom :56 odnosu i neposrednosti u razgovoru sa selj~ci.~a. u Drustvo je, pored radnicke i studentske, ukiJUCivana i seoska omladina. . Jednog dana seljanka iz Han-Kola sjaha.•s konja pred nasim vratnicama i upita moju sestru .-:'1su: •Kako bih nasla gospojicu Vajidu?• PretpostaviJam da se radilo o dogovorenom poslu. vahida je drugovala sa mojom starij_om se~trom Aisom, koja je takoile bila _ilegalni r~?m~. ~o!e s~­ znanje o zamahu predstojece revolucye 1. njemm -~~­ ljevima je raslo i uskoro su me ~~ga21ra!1 na r~zhCI· tim zadacima, vodeci racuna o mDJim godmama 1 sposobnostima. Aisa [6) me poslala. u jesen 1941. godine, dadonesem nekakvu •vunu• od Vahide. Usla•. ~am "'!. ~P~: redni ulaz u djeciju sobu i sjela na _seciJU._ PruzaJUC~ mi korpu prekrivenu peskirom, V~h1da r!"~e: •Znas sta, Berka, avo nije same vuna, to J~ mumcl]a za P!'rtizane, a odozgo sam stavila klupcad. Berka, du~o. cuvaj se preko mosta, a i put je dalek. Ako se nesto desi• ... Tu je malo zastala i ubrzo dodala • ·.~· ako padnes. pa ti se prospe, ne govori odakle no_s1s. Usput svrati kod sandora, dace ti jedne bak~n.dze.: Vahida je sakupljala stare bosanske cli!me 1 s~r dzade da bi se domogla sredstava ~eophodmh za nas~ drugove u sumi. Nocima se to na S1Jel1ma paralo, pleh se dzemperi. salovi. carape . . . .. _ Srela sam je u partizanima, za vnJeme cetvrte ofanzive i tada mi se ucinila ozibljnija neg~ ikad ranije. Bil~ je u kratkoj bundi od plisa, u smeil1m panta•. lonama, s pistoljem. u pokretu prema satoru odmorili smo se u kuc1 strica Gavrila Principa. Bile nas je mnogo. Dok_ sam pjevala, Vahida je sjela uza me i_ poe~ Ia. plakat1 ..~a­ grlila sam je i upitala zasto .P!ace. SJet1la se A1se, koja je to like zeljela da me v1d1. 57 �·: Cijelu no6 smo marsirali, da savladamo ledom okovani ·Sator. Vahida je izdrzala ogromne napore u svojstvu politickog radnika otisla na drugu stran~ i vise je nisam vidjela. · · Urezala bih tako duboko njeno ime svuda kao sto o~~ zivi u mom sjecanju: beskrajno pozrtvo~ana, ~eseb1cna, skromna, sa neiscrpnom energijom i zeIJ?m da se sve ono sto 'je dostojno zivljenja i divljenJa, _u covjeku i za covjeka, nade u svacijoj buducnostl. · · · · Jusuf Selman U USTA5KOM ZATVORU 6) AiSa Karabegovi6, komunista, poginula u NOB·u· 1942. godine P orodicu kadije Maglajlica poznajem od pri· je rata, jer su sva njegova djeca, (Vahida, Ekrem, DZevad, Munib, Muniba, Nazim, Osman, Nedzib i Alija) pripadala naprednom radnickom pokretu u Banjaluci. Posebno mi je poznata Vahidina aktivnost u »Zenskom pokretu•,. Munibova u Radnick<im sportskom drustvu »Borac•, Osmanova .u Radnickom kulturno!ll drustvu »Pelagic• i Ujedinjenim radnickim sindikati· ma i Nedzibova u· aktivu SKOJ-a u srednjoj skoli u Banjaluci. lako zbog konspiracije u tadasnjim uslovima nije bilo preporucljivo odrzavati skupove i sastanke u .ku cama kompromitovanih aktivista (Dzevad i Munib hap seni su i ranije], i .pored toga, u njihovoj kuci, odrzavani su sastanci i dogovori aktivista, umnozavani leci i proglasi KPJ i SKOJ-a .. Neke od ·proglasa pisali. su 59 �Munib i Stjepan Pavlic - Pipe, a mi smo ih rasturali po gradu. Vahida se posebno isticala u radu sa zenama Muslimankama - djelujuci preko zenskih sekcija le· galnih drustava ·Buducnost•, ·Uzdanica•, •Gajret•, ·Fadilet• i •Sioga•. Nakon okupacije zemlje, 1941. godine, Vahida je veoma aktivno ucestvovala u radu i organizovanju ilegalnog NOP-a u gradu. Pored toga sto je rukovodila organizacijom »Crvene pomoci• i brinula o smjestaju mnogih ilegalaca, ona je obavljala niz drugih povjer· ljivih poslova za NOP. Bila je neposredno angazovana oko smjestaja druga flure Pucara Starog koji je u to vrijeme ilegalno boravio u Banjaluci i omogucila mu da uspostavi mnoge kontakte sa clanovima KPJ i sa radnicima narodnooslobodilackog pokreta. Njena aktivnost u NOP-u bila je rano otkrivena od strane redarstva UNS-e, jer su u njemu radili neki bivsi policijski agenti koji su zavrbovali i nekolicinu predratnih aktivista naprednog pokreta u Banjaluci i preko njih saznali imena izvjesnog broja ilegalnih radnika. Radi likvidac;ije partijske organizacije u Banja· luci, uslijedila su hapsenja od strane UNS-e. Pohapseni su neki aktivisti, a vecina je izbjegla hapsenje. Meilu uhapsenima se nasla i Vahida. 1 ja sam bio u istom zatvoru, u samici, a Vahida iznad, u sobi 16. Odlazeci u zajednicke prostorije neposredno smo razgovarali podmicujuci ustasu - cuvara - objasnjava· juci mu da smo komsije i rodaci. U toku nasih razgo· vera koji su trajali i po 2 do 3 minuta, Vahida mi je ispricala da joj je donijeta posteljina i jos neke potrepstine i da je s njom zatvorenica Danica Marie u koju ima povjerenja. lspricala mi je i ko je tereti, isticuci da je svjesna da je za nju jedini izlaz bjekstvo iz zatvora. Koristila·je svaku priliku da obavijesti par· tijsku organizaciju u Banjaluci da je spremna da po. 60 bjegne i trazila da joj se pomogne. Odlazak u Higi· jenski zavod, na previjanje, ona je iskoristila da uspostavi kontakt sa Razijom Biscevic i dr Margitom Hercl i preko njih poruci da zeli pobjeci iz zatvora, i to sto prije. 1 svojima kod kuce je porucila da namjerava pobjeci i trazila da joj pomognu. Misao o bjekstvu nikad je nije napustala i svakodnevno se pripremala. Najvise je racunala na skok kroz prozor. Daske koji· rna je bio zakovan prozor celije postepeno je odvalji· vala, da ih sto lakse i sto brze odbaci, cim se ukaze prilika za bjekstvo. Uoci odlaska na Prijeki sud u Zagreb, Vahida nije imala sta da ceka. Pokusaji partijske organizacije da joj pomogne u bjekstvu nisu uspjeli i ona je donijela odluku da sama nesto ucini. Kad je strazar zasao za drugu stranu zatvorske zgrade, bacila je jastuk i sko· cila kroz prozor a za njom· Danica Marie. Obje su, iste noci, uspostavile vezu sa aktivistima NOP·a i poslije otisle na osloboilenu teritoriju .. Poslije nasih tajnih razgovora u zatvoru vise ni· sam imao prilike da s njom popricam, ali Vahidino ime budi u meni sjecanja na jednu izuzetno hrabru, pozrtvovanu i razboritu zenu. 61 �Danica Marie NIJE GUBILA PRISUSTVO DUHA · .Sa drugom f>urom Pucarom' Starim dosla san:', nove~bra 1941. godine u Banjaluku; da ilegalno rad1m ka? clan KPJ, Tamo sam, preko druga Starog,· usp~~ta.vJia vezu .sa Zagom Umicevic koja je tada bila p~rtiJSkl rukovod1lac u gradu. Dok sam boravila u BanJa~ucJ, upoznala sam niz aktivista, s kojima sam saradJvala, kao na primjer, sa pokojnom Aisom Karabegovic koja mi je mnogo pomogla da se snadem u ife~alno~ radu .. C?d nje sam saznala za Vahidu Maglajlic, Jer. m1 !e o nJOJ mnogo pricala. lstakla mi je niz njenih vrlma_ 1 ugled koji je uzivala u Banjaluci medu na~redm~ gradanima. Od Aise sam, takode, saznala da JS Vah1da uhapsena. Ubrzo, 3. dec~mbra 19!1, ja sam takoae uhapsena .. od strane dVOJIC": ustasa iz Bosanskog Grahova, kOJI su me prepoznah u Gajevoj ulici, kod hotela •Pa- 62 las•, odmah odveli u njihov logor, a odatle u ustaski zatvor, gdje se nalazila i Vahida. U zatvoru sam nasi a Havku Sarac koja mi je rekla da se u podrumu, u samici, nalazi Vahida,· da je muce i smatraju teskim politickim krivcem. Poslije nekoliko dana mene su odvojili od Havke i smjestili u drugu sobu, gdje sam zatekla Vahidu. I nju su upravo tog jutra premjestili ovamo iz samice, na intervenciju, kako mi je ona pricala, lsmete Kulenovic iz Banjaluke. Tu je otpocelo moje licno poinanstvo sa Va, hidom. Bila je sva izmucena, otecenih nogu i lica; ispijena, blijeda, velikih modrih podocnjaka, zavijenog vrata, posljedica ustaskog mucenja. Odmah smo se sprijateljile. Vahidi sam priznala da sam cula za njenu aktivnost. Ona se interesqvala za pojedine aktiviste u gradu. lnformisala sam je o mnogim drugovima za koje sam znala, o prilikama u Banjaluci. Zajedno smo provele nesto oko dvanaest dana. Vahida je bila svjesna tezine svog polozaja, ali nijednog momenta nisam osjetila da se demoralisala. Do kraja je ostala energicna i vedra. Predlozila je da bjezimo, jer su nam ustase stavile do znanja ·da cemo biti upucene u Zagreb, na Prijeki ustaski sud. Tada mi je priznala da se jos u ·samici bavila mislju o bjekstvu, ali da je to bilo neizvodljivo. lz zatvorske scibe, medutim, to je bilo lakse izvesti. Zajednicki smo se pocele pripremati da pobjegnemo iz kandzi smrti. Vahida je u tome .pokazala izvanrednu snalazljivost i hrabrost. Dobro je proucila polozaj zatvora i· stranu na koju treba bjezati. Nasa celija, nekadasnja kuhinja jednog od stanova · Gruberovica kuce, imala je samo jedan prozor, okrenut prema ustaskom dvoristu. Vrata ostave i prozor prema basti bili su zakovani daskama. Vahida je uporno, iz ·dana u dan, prstima rasklimavala eksere na zakovanim vratima, dok .ih nije podesila da se lako 63 �mogu iscupati. 0 olabavljene eksere u vratima je. vjesala dijelove odjece da prikrije tragove ... Poslije su njeni utrnuli i pomodreli prsti nastavili da klimaju i izvlace eksere iz zakovanog prozora ostave, nase je, dine nade. Zatim smo cekale pravi trenutak. On je, najzad, dosao ... Uoci odvoaenja na Prijeki sud, uvece 21. decembra 1941. godine, ustase su slavile neki praznik. Dok je ustaski strazar setao s druge strime zgrade, Vahida je uklonila daske s prozora ostave, pogledala okolo i napolje izbacila jastuk. Posto niko nije primijetio pad jastuka, Vahida je prva skocila, drzeci torbu u ruci, a za njom i ja. · Potrcale smo, preskocile neke tarabe i zadihane stigle do rjecice .Crkvene. Snijeg je gusto padao i zasipao nase tragove. Pregazile smo skoro. zaleaenu rjecicu i bjezale dalje, preko basta koje je Vahida odlicno poznavala. Odjednom sam primijetila da sam bosa, da su moje raskvasene cipele ostale negdje u snijegu. Vahida je bila snalazljivija pa se izula i sa cipelama u ruci pregazila vodu. Premorene i ozeble dotrcale smo pod prozore njezine kuce. •Pobjegle smo, dajte brzo zarova da idemo dalje•, povikala je zadihana Vahida iznenaaenim ukucanima. Brzo smo se presvukle i nastavile kroz grad, s naparom usporavajuci korake da ne izazovemo sumnju. Opasnost je prijetila iza svakog ugla. Nesta ubrzanije smo prosle pored tvraave Kastel, jakog" neprijatelj' skog uporista, omeaenog visokim zidom koji se izdizao nad smaragdno zelenirn Vrbasom i izazivao neku cudnu jezu. Uzbuaene smo prosle pored pojacane ustasko-njemacke straze na mostu preko Vrbasa. Poslije smo sigurnije produzile manje osvijetljenim ulicama prema Gornjem seheru. Jste veceri smo stigle u kucu aktiviste Dalke (7], koga smo obje poznavale. Kad nas je ugledao, on se ocevidno uplasio. U kuci je bilo mnogo zena, jer mu je supruga hila pri ·g4 poroaaju. Odmah nas je smjestio u stalu. Saopstile smo mu da moramo sto prije na osloboaenu teritoriju. Ubrzo nam je doveo omladinca Zaima (8), koji nas je poveo prema Poniru. Nesto vise od sata isle smo uz brdo, po dubokom snijegu, koji je cijelu noc padao. Odjednom smo, pri snjeznom bjelasanju, ugledale da se n:ko sklonio u grmlje iznad nas. Pomislili smo na usta~k~_patr12Iu i odmah legli u snijeg. Ostali smo tako lezeCI do cetiri sata ujutro i vratili se u Gornji seher, u Zaimovu kucu i tu sakrivene provele dan. Ujutru je Zaim otisao u grad i vratio se sa Zagom Umicevic. Ona nas je upoznala sa nekim Velom (9), koji nas je uvece, 22. decembra 1941. godine, poveo na Ponir, gdje smo stigle u svanuce. Tu smo ~rele Karla Rojca, komandira cete za vezu sa gradom 1 ?S· tale drugove, istinski odahnule i prvi put se odmonle. Poslije nekoliko dana upucene smo u Tisovac, odakle je Vahida otisla na Cernernicu, u partizansku bolnicu. lzvjesno vrijeme je radila kao politicki radnik na terenu Cemernice i Manjace. Poslije rastanka u Tisovcu, opet smo se srele tek u aprilu 1942. godine, prilikom odlaska nekih nasih jedinica iz cent~alne Bosne na Kozaru. Nas posljednji kraci susret, za vrijeme o!anzi_ve na Kozari, nije mogao biti drugaciji nego srdacan, Jer je Vahida na mene ostavila nezaboravan utisak kao neustrasiv ·covjek, komunista i veliki drug. 7) Dalko Halimi6 8) Zaim HadZiisakovi6, poginuo u NOB-u 9} Veljko MiletiC - 5 Vele 65 �ski. prozor koji je za nas bio taka blizu, ali 1 taka da· leko. · Do~volili su da joj donesemo jastuk, odjecu i hranu. Cak su dozvolili da joj, s vremena na vrijeme, i moje dijete dodamo. Bila je to Vahidina zelja koju je umjela da iskoristi. Stavljala je malisanu pisamce u odjecu i taka smo danima saobracali. Na njen zahtjev, donosili smo joj mosure sa malo namotanog konca. U mosur bi utisnula ceduljicu i dobacila ga £ednoj nasoj komsinki, Jevrejki. Cim bih ugledala tu zenu kako sa bokalom ide u nase dvoriste, i ja bih uzimala augum i polazila na pumpu. Toceci vodu, spretno mi je urucivala Vahidina minijaturna pisma. Jos ]edna starija zena iz komsiluka bila nam je •postar•. Dok je r.azastirala rublje u dvoristu pored zatvorskih zidova, Vahida joj se javljala sa podrumskog prozora samice, dobacivala joj pisamce, takode utinsuto u mosur. Od tada je starica, razastiruci ves, pjevala i pjesmom prenosila nas odgovor Vahidi. . •Kad. god su je vodili u bolnicu na previjanje, ostavljala nam je znak - bijelu krpu - objesenu o prozor. Bila je to ]edina prilika da je neko od nas vidi. lzlazila sam tada, u zaru, na ulicu da je ugledam. S naporom je hodala, sva pogurena. Ustase su joj vrelu vodu bile prosule medu noge. I tada je nasla snage da mi neprimjetno mahne rukom koja je bila sva crna, jer joj je agent divljacki prilupio vrata preko prstiju. . Ceduljicom je zamolila da 20. decembra, u subotu, u odreaeno vrijeme, sacekam s fijakerom na mosticu iznad Crkvene, u blizini zatvora. Trazila .je da ponesem zar za Danicu Marie jer je ona imala zar ·u kame je uhapsena. Na sve je mislila. Kao signal, u '68 slucaju da je sve u redu, predvidila je da se sagnem i vezem cipelu .. lako je bilo sve pripremljeno, fijaker nije izisao. Javljeno nam je, u meauvremenu, da ce; uz pomoc lsmete Demirovic, ·agent Paternoster u ponedjeljak pustiti zatvorenike, pa i Vahidu. Ali, Vahlda nije ce· kala da je Paternoster oslobodi, jer mu nije vjerovala, nego je u nedjelju uvece iskoristila prvu pogodnu priliku i pobjegla. U nedjelju, okupljeni u kuhinji, sjedjefl smo u neizvjesnostl. Poslije sedam uvece, neko ubrzano i snazno zalupa na prozor. Zacusmo: •Vahida!• Brat Nedzib je ugledao njih dvije, a ja sam zgrabila zar i izletjela iz kuce. Smjesta smo se sklonile u susjedno dvoriste da Daniel obucemo zar. Sljapkala je u raskvasenim cipelama i ja sam joj dala svoje papuce s nogu. U dvoristu se slucajno nasao nas susjed lbra· him, bastovan, koji je sve vidio. Zamolila sam ga da ide iza njih, kako bi nas mogao obavijestiti jesu li presle preko mosta. Vahida je posla trotoarom s jedne strane, noseci svoju zutu koznu torbu, a Danica drugom stranom ulice. lzmicale su gradom, ispred same policijske stanice, i zamakle u zimsku noc. U strahu od potjere, nastojali smo da zametnemo trag koji je po snijegu vodio ispod nasih prozora. Mlada braca Nedzib i Alija izletjeli su poluodjeveni napolje i trceci oko kuce, kroz susjedne baste, stresali snijeg sa grana. Po povratku, Ibrahim je ispricao da je Danica iz· gubila papucu. Ta noc bila je duga, nikad da svane. Nismo znali sta se dogaaa s one strane Vrbasa. Smirili .smo se 69 �tek"sjutradan rano, kada nam je dosla Nazifa Hadzi· isakovic i majci ispricala da su Vahida i Danica izmakle potjeri. " · ·' Po ~azifi smo poslali odjecu koju je Vahida tra· z1la. Jav1la se tek kasno u ljeto 1942. godine iz Ko· tor-~arosi._ Tr~zila je, po "nekom seljaku, kon~a dugmad I, topllh carapa, gusti cesalj i nesto slatko. To je bilo posljednje sto smo mogli za nju uci· niti. Jovanka covie DRUG U NEVOLJI 1_0- FaCul Se~iq,-Narodni heroj iz B~sanske Dubic.e -, .pOg"inuo .u. NOB.,.u .1942.. g,_ ' lz Tuzle, gdje sam bila sekretar Mjesnog komiteta KPJ, morala sam da bjezim, u septembru 1941. godine, jer su me na ulici prepoznali agenti i pokusali da uhapse. · Odjevena u zar, upucena sam hitno, partijskim putem, u Banjaluku i javila se Vahidi. Toplo me je pri· mila I smjestila u svoju kucu. Tu sam ostala nekoliko dana, dok mi nije obezbijeden drugi stan i dok nisam, preko Vahide, uspostavila vezu sa drugom flurom Pu' carom Starim i Mjesnom organizacijom KPJ. U Vahi· dinoj kuci, u to vrijeme, krile su se Rada Vranjesevi6 i Dusanka Kovacevic i cekale povoljan .trenutak da odu na oslobodenu teritoriju. " . Tih dana nismo mi bile jedine u Vahidinoj kuci. $vakodnevno nas je tu bilo po petoro-sestoro. Za s\te je bilo mjesta za spavanje, hranei i ostalog. Vahida nas je umjesno razmjestila! Za merie je pronasla kom· 71 �pletnu odjecu, od cipela do vesa, i sve sto mi je bilo potrebno da se neupadljivo krecem po gradu. Vahidina majka, snazna zena, po cijeli dan je bila ~auzeta spre~an;em hrane za mnogobrojnu familiju ; rl~galce. Sv~ J.~ t? trebalo pripremiti a da star; kadija n_rsta. ne pnmr;etr. On je bio namcorast covjek, starm~krh shva!anja, sklon zamjerkama i gunaanju. Ocito ;e, meautrm, da je mnogo stvari vidio ali se pra' vio da ih ne vidi. . On _!e bio ~udar i znao je da takvo njegovo drza- n;~- odbr;a nepn;at~lja od njega i njegovih ; da na taj ~a~m. odgaaa us!~ske i policijske upade u kucu, koje ;e mtrmno naslucrvao. . . Vahida i~ P_rihvatila desetine I desetine nasih l;udr, omogucrla rm da se sklone ; upute dalje. Danas mi izgleda prosto nevjerovatno kako je to sve_ ~oglo da se nesmetano cini pred nosom ustaske P?lrCrJe. U _B_a.njaluci je bilo jos takvih kuca, ali porodrca Magla;l_rca, zahvaJjujuci Vahidi i njenom uticaju, ~ potpun_?str se angazovala u borbi protiv neprijatel;a: Sve sto. se u kuci naslo, bilo je na raspolaganju nasem n~ro_dnooslobodilackom pokretu ; ljudima koji su se strca1em okolnosti nasli u gradu na Vrbasu. . Kad se s!ecam Vahide, u uspomeni mi ozivi 1 lik n!en~ plem~nrte _majke, kadinice, kako smo je zvali. ~ria J~ to drv!"'a zena, dobrodusna i smirena. Sve sto 1e radrl~, radrla je mirno, bet •srkleta•. Ni traga od s!raha: rako se_ pored nas u kuci nalazio sakriven 1 nJe!"' _sm. u sobr na spratu, iza vrata koja je zaklanjao velr~r o~mar, ~ _za koga mi nismo znali. Ostali njeni sin?vrvec_ su brlr u partizanima. Pricalo se.kako je kadin!ca na ;ednom •mevludua, pred vecim brojem prisutnrh, n_a klevet~ da partizani cine zlocine, hrabro odgovonla: •Partrzani to ne rade! Moja djeca su tamo a oni to ne bi ucinilif. ' 72 Snagom svog odusevljenja Vahida je majku pridobijala i za akcije izvan kuce. Kada je bilo najteze preci most na Vrbasu, kada su straze ~!le pojacane, stara kadinica je prelazila most, nosecr pod _zar~m razne predmete koji su slati na osloboaenu tenton;u. Ponekad je u korpi prenosila bombe, pokri_vene s nesto povrca. Vahida bi joj oko struka_ nanrzala dosta carapa da ih odnese na odreaeno m;esto. Ide s!ar~ tako s noge na nogu, mirno prolazi pored ustasa 1 svojim izgledom ne izaziva sumnju. A preci preko Vrbasa, pored ustaske straze, bio je pravi •kunst•. Vahida je bila zivahna i energiGna, s puno smisla za organizaciju, nevjerovatno spretn~ I dokr~­ ja spremna da izvrsi povjerene zadatke. Pn tome ;e bila krajnje oprezna, vodeci racuna da se ne desl nesto nepredviifeno. Sjecam se slucaja sa drugom Duskom-Siovencem, kako smo ga zvali. !mali su sast~­ nak u parku. Trebalo je prenijeti neku poruku~ Vahrda je bila u zaru, a on je drzao se~i~ u..ruci. Dusko S? zbunio i pruzio joj ruku, zaboravl;a;ucr da se Muslrmanka ne rukuje. Ona se brzo snasla, JJiasno gov~: reci: •Dragi efendija ...•, a malo kasnr;e, obazrevsr se, tiho ga izgrdila: •... ti vrag, sto mi pruzas ruku•. 1 mene je jednom prekorila sto sam joj se javila u prolazu, kad to nije bilo neophodno. Sretale smo se cesce i odrzavale vezu za vrijeme mog boravka u gradu. Ja sam izasla na slobodnu Cemernicu krajem oktobra, gdje se, u sredini sume, u brvnarama, pored staba nalazila partizanska bolnica. Krajem decembra i Vahida je dosla u nas partizanski logor. lshrana je predstavljala ozbiljan problem. Rijetki su bili da~i kad smo imali soli. Jeli smo hljeb od zobenog brasna, a kukuruzni je bio prava poslastica. Sve sto su nase jedinice zaplijenile, davalo se, po pravilu, ra_njenici: rna u bolnici. A pomoc koja je stizafa iz Ban;aluke 1 73 �ostalih mjesta, isla 'je preko »Veza• dalje, preko nasih isturenih jedinica. Jasno, dok bi to doslo do nas, cesto je nedostajalo mnogo stvari, a pomoc pom'lkad nije ni stizala. Kada je Vahida stigla, javili su nam da cemo dobiti paket sa tahan-halvom. Ali, od toga nije bilo nista. Neko se usput osladio. Nama zao, a pomalo smo bili i ljuti na drugove kojl su halvu pojeli. Vahida nas je gledala, sva zapanjena, i rekla: ·Drugovi, sasvim je svejedno ko se osladio« ... Mi smo tada stalno govorili o hrani. To su bili prvi mjeseci u partizanima i gladovanje smo prilicno tesko podnosili. Skender-Vakuf, mjestance pod obroncima Cemernice, bio je slobodan januara 1942. godine. Ne· prijateljska posada ga je napustila bojeci se naseg napada. Mi smo se odmah, sa stabom bataljona i agitpropom, uputili tamo i smjestili u kucama nasih simpatizera. Vahida i ja smo zajedno. Skender-Vakuf je izgledao prijatan postije Cemernice i dascara u kojima smo boravili. Jedan od imucnijih mjestana slavio je tih dana krsnu slavu, Svetog Nikolu, i pozvao 'nas u goste. Cega tu sve nije bilo! Pecenica, kokosi ... i poslije svega - domaca halva. Od taka obilate gozbe meni je pozlilo. lzasla sam na drvenu verandu. Ubrzo je dosla Vahida i, videci me onaka presavijenu preko ograde, malo me prodrmala i progovorila: •Uh bo,ga ti, jesi .li luda! Kako ces povracati halvu!• OtiS!a sam u Maslovare krajem januara 1942. godine za politickog komesara bolnice u Borijama. Vahidu sam srela ponovo· kod Bocca, kada je nas udarni protivcetnicki bataljon prelazio preko Vrbasa, vodio danonocne borbe i povlacio se prema Kozari. Nikada ne mogu zaboraviti Vahidinu paznju i bri· gu prema meni. Bila sam se nesto ranije porodila i pod najtezim uslovima, sva iscrplj.ena, nosila dijete u 74 povoju. Vahida mi je pruzila prvu_ sestrinsku pom?c. Dijete mi je nasi fa ... J~d_nom, !IDC:U, ~ada smo se tih~ kretali u koloni i svak1 cas ocekivaii borbu, ana m1 pruzi dijete i prosapta: •Evo ti ga, bojim se da cu ga ispustiti kad zapuca ... ti si majka!• Vahidu sam posljednji put vidjela u osloboilenom Prijedoru ... Ove izvanredne zene odavn? .n~ma, ali i danas intimno osjecam neki dug prema nJOJ, 1ako mi ni vrijeme ni prilike nisu dali da joj uzvratim, bar djelic, za njeno plemenito drugarstvo. 75 �Sida Marjanovic TAKVA JE BJLA VAHIDA U banjaluckom kvartu •preko Vrbasa•, 10. oktobra 1941. godine, prije podne, odigrala se potresna drama. Posta je policija slucajno otkrila sastanak aktivista narodnooslobodilackog pokreta i grupe domobranskih oficira, koji su bill spremni da partizanima liferuju oruzje iz vojnog logora u tvrdavi Kastel, gestapovci i ustase su se spremali da sprijece ovu akciju. Spretno su opkolili kucu. lz zelje da se pokazu brzim i hrabrijim, ustase su zapucale pod prozorima ranije no sto je trebalo. To je ilegalcima bilo dovoljno da pokusaju da umaknu prema ranije utvrdenom planu. U okrsajo je pao partizan Braco Potko· njak kojl je pistoljem i bombama branio odstupnicu. Sedmoro ilegalaca su pobjegli kroz sokake i preko malih basta. Pola sata poslije ovog slucaja, na periferiji Banjaluke, partijska organizacija u gradu bila je obavi- 76 jeiitena i spremna da nam omoguci bolji smjestaj iii vezu za oslobodenu teritoriju. Prebacujuci se od nisana do nisana u zatravljenom muslimanskom groblju, dosla sam i do kuce Kapora. U dvije rijeci objasnila sam Basi sta se desilo. Ne oklijevajuci ni trena, ona je otisla .u grad. O~tala sam u podrumu i cekala. Bosa se vr~tlla s~ '(~h1dom Maglajlic prije nego sto sam mogla 1 pom1sht1. Obadvije su bile pod zarovima i nisu z~drzava~.e od m~?: gobrojnih ustasa, agenata · i policajac~ k?J' su vrs1~1 · raciju u cijelom kvartu. Veza je funkc10msala bespnjekorno. Mada smo stanovale u neposrednoj blizini, moj prvi susret sa Vahidom bio je nesvakidasnji i neue' bicajen. Nismo jedna drugoj pruzile r~k~ u znak upoznavanja. Nismo se ni »Upitale•. Pnv1d~.o bez 1ka: kvog uzbudenja, kratko mi je rekla: »DOmJel~ sam t1 zar. Obuci ga i smjesta podi na ul1cu. Pogrb1 se, napravi se starom prosjakinjom, drzi parce hljeba u ruci i drhti. lspred tebe ce ici drug na biciklu. Kad budete izvan ustaske zone i njemacke posljednje straze na izlazu iz grada, on ce ti prici i reel sta treba dalje da radis.• Plan je bio izvanredno smisljen. Agenti su uzbudeno pretrazivali svaku kucu, baste uz Vrbas. Nikog nisu uspjeli uhvatiti. Pored nas su prolazili kao poludjele zvijeri kad tragaju za plijenom, ali na druga na biciklu i mene, staru zgrbljenu zenu, niko nije obracao paznju. ••• Na partizanskom slobodnom tere.nu -: ~a Ce: mernici - po drugi put sam srela Vah1du. B1o Je kraJ decembra. Dosia je u suknji i gojzericama. Nije stigla da ponese sve ono sto je mjesecima brizljivo 77 �RPe3HAHJYt\l Hc\POAH~ CKYRWTHH~ <I>EAEPaTHBHE HaPOAHE PEflYfi,HKE ]YrOCMBHJE H4 hpMrtor SPX06H0f 1\01\\llHMHT!l OPYi'l\!ltfHX CHdf4 11)4PUJM4 JYfOCI'I.dSIIJe JOCHnll Gf'03ll-THTd ne koja je prolazila necujno, bez suma. Pred zoru smo stigli iscrpljeni u Dobre Vode, divno, pitomo seoce, u zelenilu, u kome se vee uveliko osjecao dah proljeca. Tu smo predanili, odmorili se, prezalogajili i naredne noci produzili dalje, prema Kozari. U osvit dana smo stigli u Kozarac. Na obroncima Kozare bilo je zivo kao u kakvom partizanskom logoru. Proslavljeni Drugi krajiski (Kozarski) narodnooslobodilacki odred »Dr Mladen Stojanovic• sisao je u to mjestance i zauzeo polozaj pred napad na Prijedor. Nikad necu zaboraviti susrete sa Kozarcanima, vedrim, borbenim, i sa grupom Banjalucana za koje nismo ni znali da su u partizanima. Neko nam rece da je lutka, (13) Vahidina dobra poznanica i moja najintimnija prijateljica iz razreda, nekoliko kilometara iznad Kozarca. Brzo smo je pronasle, dan i noc provele u lutkinoj bolnici, pricajuci o raznim dogaaajima iz partizanskog zivota. Sutradan, 16. maja 1942. godine, Prijedor je osloboaen. Kurir je donio poruku da Vahida side u grad, na politicki rad. Njeno ogromno iskustvo u radu sa zenama iz grada bilo je korisno. I tako smo se ponovo rastale ... • • • 11PE3llllHIYM .H4P04HE Cl\fnWTHHe HaPOI\11(; PffiYElllti\E JYfOC"MRH.IE !llli'A~PdTf16HE lii\HI.I.EMpHJ4 <lpi\Etra · "K06p. ._/.!i2!Q__ -.&/?~19.'>/ ""'" r 5<orpo~~v lU<~ Y,~ll!lfMl>H)e OP'JWhl. 741_./--f I 80 Skoro godinu dana Vahida je provela u politickom radu na terenu Podgrmeca. Vedrim smijehom, govorljivoscu, jednostavnoscu u pristupu ljudima i zenama, ona je brzo stekla ogromnu popularnost. Svi su je postovali i voljeli, pozivali u kucu i odzivali se na njene zahtjeve da nesebicno pomazu narodnooslobodilacku borbu. Kasno poslije podne, pocetkom aprila 1942. godine, Dvanaesta krajiska brigada je stigla u Rujisku. Vahida se nasla u tome selu. Kao i ranije sto bismo cinile, odvojile smo se Vahida, Zora Kovacevic, po6 81 �mocnik politickog komesara cete i ja da razgovaramo. Zbijale smo i sale na racun najmlaoeg politkoma sa masinkom, na racun Vahidinih pantalona skinutih sa nekog podebljeg svabe, a vrijeme je prolazilo brzo i neprimjetno. Nije prosao ni sat-dva kad smo zaspale, ·a plotuni pusaka i rafali masinki odjednom su zaparal.i izmeou seoskih kuca. Bunovne smo skocile _i izletjele u dvoriste. Na samom brdu, u osvitu zore, krivudala je neprijateljska kolona zatvarajuci obruc. Neprijatelj se prikrao i poduzeo ofanzivu iz tri prav, ca: Bosanskog Novog, Otoke i Krupe. Zapocela je bor, ba prsa u prsa, na zivot i smrt. Bili smo u nepovoljnijem polozaju, u dolini, pa smo zeljeli da se domognemo Osretka, uzvisenja koje je dominiralo selom. I mi smo se uporno peli. Negdje na samoj cuki, komandant. brigade Petar Mecava (14) me upozori: •Ljubica je zaostala, pomozi joj.• Ostavila sam Vahidu i Zoru i posla u sus ret nasoj brigadnoj bolnicarki, vee bolesnoj od tifusa. Njih dvije su produzile naprijed, a nas dvije zaostale mozda desetak metara. Kao i uvijek u .takvim prilikama, trenuci odlucuju o ishodu borne: Nekoliko trcecih. koraka, prema groblju kuda je oznacen proboj; bili ·su dovoljni da se ostane u zivotu. Drugarice i drug0ve izvan tog uskog prolaza zahvatila je unakrsna paljba neprijateljskih puskomitraljeza. Njih dvadeset .je palo, a med:u njima Vahida i Zora. Neprijatelj je jurio za nama i nije se zadrzao · u blizini seoskog groblja. · Naredne noci jedna ceta, mislim Treceg bataljona dospjela je do groblja i tu sahranila pale drugarice i drugove. 11L i 12) UroS_ ElrenoviC i Laza TeSanoviC i l:etniCke vojvode narodni izdajnici 13) lJ,.Jtvija SmailagiC, poginula u NOB·u 1942. godine 14) Nar.odni heroj, poginuo · ·navnika ~ 82 1944~ - go.dine u borbi za oslobodenje Nazifa Hadziisakovic NESVAKIDASNJA I PLEMENITA K ad su Vahida i Danica pobjegle iz zatv~ra, nisu uspjele iste veceri da odu na osloboaen~ ~ent9: riju. Moj brat Zaim doveo ih je, pre? zoru, ca~?J kUCI u. Gornjem seheru, gdje su ostale c!o d~n. ~} adm~ ·e tada zamolila, da cim svane, njenDJ ~a)CI o ne ~em pismo. Upozorila me ~a ponesem _kan~IC~d pa kk~ me neko usput upita kuda Idem, da kazem. • em o . kadinice da kupim mlijeka.• . · Od majke je trazila da joj posalje P.?tre~nu opremu za hladne dane, a za mene·da odvOJI. nes.to ~Jene odjece. Dirnula me njen!l dobrota. '!lko J~. bllt,IZ~~' cena, u napetom iscekivanju da .~e sto pr~ e s ?m ~': okupiranog grada, njenom oku mje prom_a_ a moJa ~ kudica. Nije propustila da razgo':'ara o Cll!evlma ~ase borbe, isticuci potrebu da i daiJe n~sta_v1~ ~ ra b.~· Ostala mi je u sjecanju kao nesvakldasnJa I oso I o plemerHta zena. 83 1 �Slavko Odic SUSRET SA VAHIDOM I zlaskom iz Banjaluke, krajem juna 1941. godine, u njenu neposrednu okolinu, sentimentalna vezanost za grad, u kojem smo proveli mladost i u ciji smo progresivni radnicki pokret ulozili sve svoje snage, polet, samopozrtvovanje i radost mladosti, postala je jos jaca, jos izrazitija. Jer, u novoj situaciji, spremali smo se i skupljali snage da bi se jednoga dana ponovno vratili u svoj grad i obracunali s anima koji su nas prisilili da ga napustimo. A, pored toga, u nasem gradu, u nasoj seher Banjaluci, ostalo je vise nasih drugova nego sto je nas bilo u njenoj okolini. Nasli smo se razdvojeni, na dva fronta jedinstvene borbe. I koliko smo se radovali svakom uspjehu drugova u gradu, bili smo svjesni da ani dolje, u nasoj Banjaluci, vade neravnopravnu borbu, goloruki sa naoruzanim i brutalnim protivnikom, stalno izlozeni smrtnoj opasnosti. I, premda smo znali da su te zrtve 84 zaloga pobjede i da su neminovne, s tim smo se intimno tesko mirili. Svaka vijest o hapsenju nasih drugova 1 drugarica jacala je nasu mrznju protiv neprijatelja, jer smo taka mogli savladavatl tugu i bol za izgubljenim drugovima. Desetine 1 desetine banjaluckih komunista padale su u toj borbi, nestajale u ustaskim policijskim zatvorima i logorima smrti. Njihova mjesta, meautim, nisu ostajala upraznjena. Popunjavali su ih drugi, mlaai bore!, iz redova banjaluckog proletarijata i napredne omladine. Ali, meau rijima je bilo sve manje pripadnika onih generacija s kojima smo mi stasali i zajednicki radili, jer su te generacije bile u onim borbenim redovima koji su trebali da izdrze prve nalete neprijatelja. Utoliko je nasa radost bila veca kada bi se neko od tih drugova iscupao iz kandzi neprijatelja. Takvo zadovoljstvo smo dozivjeli u decembru 1941. godine. Znali smo da je Vahida Maglajlic u ustaskom zat voru, odakle su putevi rijetko vodili u slobodu. Vijest o njenom hapsenju svima nam je tesko pala. Dozivjeli smo je cutanjem koje je prikrivalo dubinu bola za bll· skom i dragom drugaricom, neumornim partijskim radnikom, cija je prisutnost, narocito u teskim danima okupacije, mlae!im drugovima ulijevala osjecanje sigurnosti, nadmocnosti nad uzurpatorima vlasti u nasem gradu, u gradu kojl je nama pripadao i kojem smo mi pripadali. Utoliko je za sve nas koji smo Vahidu dobra poznavali bila veca radost kada se jednoga dana ponovno obrela meau nama. Stigla je iz Banjaluke, zajedno sa Danicom Marie. Pobjegle su iz zatvora. Vahida je opet s nama, sa svojim starim drugovima I saborcima. Vahidu sam sreo u Boccu, neposredno poslije njenog bjekstva iz zatvora. I kao sto to uvijek biva u ovakvim situacijama, mi smo se interesovali za deta- 85 �~je o njoj. i njenom .bijegu, o situaciji u gradu, o drugovima koji su ostali da nastave s .radom, o drugovirua koji · su u zatvoru, a ona se, opet, interesovala o svemu sto je znacilo novi zivot na partizanskoj teritoriji .i za drugove koji su izasli iz Banjaluke u partizanske jedinice. Na njenom, uvijek vedrom i raspjevanom izraztJ fica, nije bilo tragova teskih zatvorskih dana, a njene okrugle, zive i vesele oci kao da su htjele da kazu: to sto je sa mnom bilo, nije vazno. Tu sam, sad sam s varna! Gledajmo naprijed! .. · Da, naprijed. Vahida je uvijek gledala naprijed. Nije dozvoljavala da ana, njen licni udes, bude glavna tema. · •lzbacile smo kroz prozor jastuke, na njih iskocile iz zatvorske ~obe i pobjegle.• . To je bilo sve sto sam od Vahide cuo o bijegu iz ustaskog zatvora .. Vahida je otisla na teren Skender-Vakufa, gdje je radila na formiranju i ucvrscenju partijske organizacije. Bila je sekretar prve partijske celije na tom terenu. Rijetko smo se sretali, a poslije naseg povlacenja iz .centralne Bosne u Kozaru, nisam je vise vidio. Jednog dana stigla je vi jest da je neprijatelj nocu i-zvrsio napad iz Bosanskog Novog, sto nikada ranije nije cinio; da je iznenadio dijelove Dvanaeste kraji-. ske brigade. Tada su Vahida Maglajlic i Zorica Kovacevic polozile svoje zivote za ono za sta su se citavog zivota borile - za ljepsu sutraiinjicu, za pobjedu . revolucije. Vahida i Zorica nisu docekale da vide slobodnu Banjaluku, kao ni stotine njihovih drugova,i drugarica, Banjalui':ana i Banjalucanki, koji su zivotima potvrdili svoj borbeni revolucionarni put, svoje mladalacke ideale i zivot. 86 Veljko Miletic- Vele C:UVAJ SE DANE OZEBES K ad smo zarobili prvi mitraljez, ledo Kara· begovic ga je u odusevljenju ljubio i nikom ga nij~ davao. Vahidin lik intimno poredim sa ledom. Na sl1· can nacin su iskazivali svoju odanost i ljubav prema NO B-u. Bio sam komandirvoda u i':eti za vezu. Taj itod i? bio najblizi i direktno vezan za Banjaluk~. Svaku noc, iii svaku drugu noc, dolazio sam u Banjaluku, ·sa ne• kim drugom iz voda. · Po obavljen?m ..zadatku odmah sam se vracao na oslobodenu tentOriJU. Sa Vahidom sam se prvi put sreo u Bukica kucl .. lznenadila me svojom neposrednoscu i razgovorom kao da se odavno poznajemo.lnteresovala se za svakoga ad poznatih drugova na osloboderioj teritoriji. S ogorcenjem je opisiitala postupke neprijatelj_~ li nasem voljenom gradu. Taka je interesantno pncala da sam je mogao slusati nekoliko dana I noel, a da ne 87 �osjetim kako vrijeme prolazi. Ali, to sebi nismo mo· gli dozvoliti. 2urili smo svak na svpju stranu. Pokupio sam materijal koji je Vahida donijela za partizane. Sve je bi lo rasporedeno u posebne pakete i naznaceno sta kame pripada. Drugove je od ranije poznavala, znala im je zelje, pa je taka i poklone namjenjivala. Nekima je cak poslala i po parce butera, sto je tada bila prava rijetkost. Onakva kakva je bila, neposredna, plemenita, cijelim svojim bicem adana narodnooslobodilackom pokretu, postala mi je taka bliska da sam se s njom rastao kao sa odavno poznatim i najblizlm drugom. Od tada je uvijek slala pakete sa napomenom: •Vele, avo podaj ...• Drugi sastanak je uslijedio u Sitarlma, kod Adema Bajagilovica. Bilo nas je cetiri do pet u grupi. Vahida nas je docekala s baklavom i hurmasicama. Takvo iznenadenje u ono doba niko drugi nije mogao prirediti. 2eljni poslastica, jeli smo koliko smo mogli. a sto je ostalo - ana nam je zapakovala da ponesemo. I tada smo izmijenili uobicajene •poruke•. Od kuce je donijela i nekoliko civilnih odijela. Bio sam odusevljen njenom smjeloscu i drzanjem. lako nije bila nao ruiana, ponasala se hladnokrvno i nimalo zbunjeno. A sve se to odvijalo u okupiranom gradu. I Adem je potvrdio moje zapazanje i ispricao: •Njena aktivnost i izuzetna prodornost u prikupljanju pomoci za parti zane poznata je svakom od nas. Obracala se i nekim gradanima koji cak nisu bill ni simpatizeri pokreta. Licno je traiila od njih pomoc sve dotle dok nije uspjela u svojoj namjeri. Jednostavno, nikoga se nije bojala.• Treci put smo se sreli kod Zalma i Nazife Hadziisakovic - Zifke. kako smo je mi zvali. Dosao sam dobivsi Vahidino pismo koje je Zaga Umicevic ostavila za mene kod Dalke Halimica. Pisala je: •Vele, dodi ti lie no kod Zalma•. Trebalo je da sto prije Vahidu 88 Danicu odvedem na oslobodenu teritoriju. Cekale su me sa nestrpljenjem, pogotovu sto sam malo i zakasnio. U uslovima u kojima su se one nalazile nije bilo nimalo lako cekati. Svaki minut mogao je biti koban. Spremajuci se da krene, Vahida je, izmedu ostalog, rekla: •Mnogo sam debe Ia, kako li ce mi stajati pantalone?• •Zato je lako, gore kilogram! brzo spadaju• - dodao sam. Vahida je jahala osedlanog konja kao da je i u tome Imala nekakvo iskus~o .. 1. tiho _je pjevusila: •Dimitrove, sabljo britka, pobjedmce SVIJU bitka•. Znao sam ko je Dimitrov i mali a sam Vahidu da mi sto vise prica o njemu. Ona mi je, pored ostalog, pricala i o procesu u Lajpcigu. Kad smo sreli nase straze i dali znak raspoznavanja, Vahida je sva ustreptala rekla: •Prvi put sam vidjela naseg vojnika, osjecam se kao u drugoj drzavi.• Logor je bio na Kabajkovcu·, kod kuce Dusana Hajdara. Kad smo usli u kucu, Vahida se prvo obratila djeci i neSto im dala. Nisam vidio sta, ali su se djeca veoma obradovala i poslije njenog odla~ka cesto su pitala: ·Gdje je ana velika tetka, kad ce opet doci?• U nasem logoru smo vecerali. Za vrijeme vecere Vahida nam je pricala o zakletvi nad Lenjinovim adrom. Od nje sam prvi put cuo za Kalinjina, Ordzonikidzea, Kirova, Vorosilova. Timosenka, Budonija ... zao mi je bilo sto smo poslije vecere, morali nastaviti put. Zelia sam da je dugo slusam. Pricala je osjecajno. za to birala pogodan momenat i gledala kogt> ima pred sobom. Na putu za Ponir pjevala je: •Na tri fronta tri marsala, sva tri protiv kapitala.• Vahida je boravila dva dana na Poniru i produzila na Cemernicu, a Danica je ostala u ceti. Zajedno sa cetom i dalje sam primao iz Banjaluke materijal za partizane. Prenijeli smo ogromne ko- 89 �licine materijala, a nikada nismo ni pogledali sta sve ima unutra. Jedne veceri, kada su . se · nasi drugovi vratili sa Cemernice, donijeli su mi paket od Vahide. Napisala je i ovih nekoliko rijeci: •Druze Vele, posto se ti izlazes raznim teskim situacijama, saljem ti topli ves, cuvaj se da ne ozebes ...• Osjecaj i briga o covjeku bili su sastavni dio njene licnosti. Kad god sam odlazio na cemernicu, radovao sam se susretu s Vahidom i cinilo mi se da se dugo poznajemo. Gdje god sam bio, uvijek sam se interesovao za Vahidu. Kad sam se vratio iz Crne Gore, cuo sam da je pala u borbi protiv neprijatelja. Nisam vjerovao. Cinilo mi se da ona nikada ne moze poginuti. Ali morao sam se pomiriti sa tuznom istinom da Vahide vise nema. I danas, kad sjecanja naviru, divim se Vahidinoj fizickoj i duhovnoj snazi pred kojom nije hilo prepreka u ostvarel")ju plemenitog cilja. l { l Slavko Popovic \ 1 SEKRETAR PARTIJSKE CELIJE l ' P rvi put sam Vahidu sreo pocetkom januara 1942. godine. Na konferenciji, kojoj su prisustvovali muskarci, zene i omladina, Vahida je govorila o ciljevima narodnooslobodilacke borbe, a posebno o · ulozi zene u borbi. U sjecanju mi posebno zivi i zbog tog sto je ona bila prva zelia politicki rad~ik: koja)e zapocela razgovor o fanatizmu i zapostaviJallJU nas1h zena u odnosu na muskarce. Poznavala je mentalitet nasih zena, znala im se pribliziti i kroz razne forme rada brzo se afirmisala. U svakoj prilici je isticala ulogu KPJ i NOB-a i organizovala konkretne akcije. U jednoj akciji prikupljanja hrane, dobili ~mo i sepet pun jaja. Vahida je to ovako prokomentansala: ·Da ovo vidi neprijatelj u Banjaluci, kako bi se osje· Cao.« Skupove je koristila i za igru i obicno bila kolovoc'la. Ona nas je naucila kako se igra kozaracko kolo. 90 9t �Bila je veoma vitalna i dnevno se odmarala samo nekoliko sati. Preostalo vrijeme je koristila za rad. Jednom prilikom, kad sam Vahidu pratio na konferenciju, sreo nas je jedan stariji covjek i u prolazu oslovio ranije uobicajenim pozdravom? ·Pomoz bog•! Vahida je odmah zastala, upustila se u razgovor sa cicom i rekla: ·Mozes nas i tako pozdravljati, ali nas je pozdrav: •Smrt fasizmu·...,.. Sloboda narodu!• I od. mah mu je objasnila sta to znacl. Za vrijeme Vahidinog boravka na nasem terenu je formirana prva teritorijalna partijska celija od domacih kadrova. Tada mi je Vahida saopstila da sam kandidat za clana KPJ, a posto je ona rukovodila tom organizacijom, kasnije me primila u KPJ. lz Skender-Vakufa je otisla prije cetnickog puca, krajem aprila iii pocetkom maja 1942. godine. Vise je nisam vidio. U Banjaluci cesto svratim u park Muzeja Bosanske krajine i zastanem pred Vahidinom bistom, ispitujuci koliko je vjerna njenom liku i prisjecajuci se naseg zajednickog rada. 92 2ivka Podgorac Kukolj ZA NJU NIJE BILO PREPREKA S vako od nas docar~va svog idola, a moj stvarni idol hila je i ostala Vahida. Sigurna u svaki svoj poduhvat, fizicki snazna i duhom vedra, za kratko vrijeme je osvojila sve koji su s njom saraelivali i one s kojima je imala ma i najmanji kontakt. Nije lako opisati licnost u kojoj se steklo bezbroj divnih ljudskih osobina. Priroda je obdarila takvim duhom kojim je sijala plemenitost. Zato joj nije bilo tesko okupiti zene nasega kraja. Dovoljno je bilo da je jed. nom vide i cuju i da se same okupljaju oko nje. Upoznala sam je. u Skender-Vakufu, januara 1941. godine. Pobjegla je iz ustaskog zatvora u Banjaluci i kao politicki radnik dosla u nas kraj. Za Vahidu nije bilo vazno da li se nalazi u muslimanskoj iii srpskoj kuci. Prema svakom je bila podjednako ljubazna i svugdje podjednako cijenjena. lzvjesno vrijeme je stanovala kod Jovanke Crnomarkovic, a zatim 93 �je presla kod moje majke, gdje je ostala sve do 5. maja 1942. godine. Tada smo, zajedno sa drugom Starim, otisle na Kozaru. · Cim je Vahida dosla u Skender- Vakuf, odmah je zapocela rad sa zenama. U radu je bila toliko pozrtvovana, samoprijegorna i izdrzljiva da nismo mogli primijetiti posljedice njenog mucenja u ustaskom zatvoru. 0 tome nam je samo ponekad, i to veoma skrto, ponesto rekla. U pojedinacnim razgovorima i · na konferencijama, Vahida je propagirala emancipaciju zena i isticala znacaj njihove ravnopravnosti. Zanimljivo je pricala o uces6u zena u NOB·u i ulozi KPJ. Svaka od nas pri· sutnih, slusaju6i je, pretvarala se u uho da zapamti sto vise. S njom sam bila svakoga dana. I danas sam fascinirana cinjenicom da jedna zena, ponikla u staroj muslimanskoj porodici i odrasla u dobrim materijalnim uslovima, nije poznavala prepreke u borbi za ostvarenje svojih ideja. Ni glad, nf hladnoca, ni nesa· nica, ni strah od neprijatelja za Vahidu nisu bili pre• preka. Druzeci se s njom pocela sam i misliti kao ona. I mene je Vahida prililila u Partiju. Tom prilikom mi je rekla ono sto je i dailas srz naseg Saveza komuni sta~ »Komunista mora biti svjestan odgovbrncisti i tezine zadataka koji se pred njim rialaze; Komunisti mo· gu biti samo oni I judi kojima nista nije tesko ikoji su . · . · . · · izu?etno pouzdani.• Za zene Skender-Vakufa Vahida· je pojam samo· prijegora, ·plemenitosti.Lpozrtvovanosti, a za mene i vise· od toga. Moji prvi koraci u borbr protiv neprijac telja •. u drustveno-politickom radu i licnom razvoju blisko su vezani za Vahidino ime. · · 94 Ramiza Salihovic MNOGO SAM JE VOLJELA Bila je u mojoj kuci oko trl nedjelje. cesto smo razgovarale, nekad samo nas dvije, a nekad i vise zena. U razgovoru nas je savjetovala da budemo oprezne u svakoj prilici da nas neprijatelj ne iznenadi. lsticala je kako mozemo mnogo koristiti svom mjestu i. pomagati narodnooslobodilacki pokret: u svoje kuce sklanjati ranjenike, plesti dzempere, salove, ca· rape, spremati hranu, prati ves i zavoje. Sve je to koristan posao- govorila je Vahida. Njene smo rijeci sprovodile u djelo. Ucila nas je kako treba da se cuvamo od aviona. Po njenom savjetu, prikrivali smo se tamo gdje smo se zatekli. Bila mi je tako bliska i draga da nisam mogla zaspati kad ona spava, vee sam stalno strazarila da nas neprijatelj ne iznenadi. 95 �Bila je vesela i vedra Kad sa . . . kla: »Vahida kako se moz" • t k m JOJ Jedanput reces opet lei 'u borbu? es a .0 • slatko smijati kad ces, moja Ramiza s·m" r-t .on~ dml Je odgovorila: »Sta • 1e Je na .• U paketu koji jo· 1· s~ maramice dugac~ :aff~1a~ nek~ iz .~anj_aluke bile 1 y1la oko vrata, a samiju pokl sam~Ja._ Sal je staJe devet godina. om a men1. Cuvala sam e!fa Mnogo smo je zavoljel · k d · se raspitivale za njenu sud'i/ a Je otisla stalno smo mu. U znak sjecanja n v h"d . ~jestu, ulicu u kojoj 1: st:n~: 1ednbu ~1~?~ u nasem mm 1menom. . a a, o I jez1h smo nje. 1 1 Jovanka Trkulja NISTA JOJ NIJE BILO TEsKO 96 0 kupili smo se lla skojevski sastanak. Sa mjesnim rukovodstvom dosla je i jedna drugarica koju ranije nismo vidjeli. lz nasih pogleda izviralo je pitanje - ko je, i odakle je? Receno nam je da je ana partijski rukovodilac i da ce prisustvovati nasem sastanku. Fizicki jaka, slgurnog, vedrog pogleda I nasmija· na, ulijevala je sigurnost i povjerenje i nas mlade odmah osvojila taka da smo pozeljeli da uvijek bude sa nama. Bila je to Vahida. Ostala je meou nama nekoliko mjesecl. Od pocetka 1942. godine do kraja aprila i.li pocetka maja. Za to vrijeme mnogo je ucinila u nasem kraju. Po dolasku u Skender-Vakuf odlazila je u nase kuce i pojedinacno razgovarala sa zenama, obilazila okolna sela i oko sebe okupljala zene. Nama je izgle7 97 �dalo da to cini sa lakocom. Ali, u posao je unosila cijelu sebe. Nikada joj nista nije bilo tesko. Odlicno se snalazila u svim situacijama. Kada je na jednoj konferenciji upucivala zene kako i na koji nacin da pomazu narodnooslobodilacki pokret, jedna Muslimanka je upitala: ·A sta ce nam ljudi reci?• Posto je poznavala mentalitet tih zena, Vahida joj, nimalo iznenadena, odgovori: »I ja sam Muslimanka, i to kadijina kci, iz Banjaluke, pa sam dosla da se borim.« Poslije konferencije pomenuta zena joj pride i upita: •Jesi li ti bas kadijina kci iii se s.alis?• »Zar .ti meni ne vjerujes?• - rece Vahida. •Ama, vjerujem ja tebi! A pitam onako•, dodade ze. na. Kad se udaljila od Vahide, obrati se ostalim ze. nama: •Vala, kad moze ona ovoliko raditi, sto mi da ne mozemo? Niko je nije tjerao da se bori, pa 1 pati sa nama. Mogle je uzivati u svojoj kuci i rahatluku.• Vahida je· imala, u nasem kraju, velikog uticaja na· masovno pristupanje Muslimanki NOP-u. Svaki zadatak su prihvatile i izvrsavale. Vahidu · nikad nisu mogle odbiti. Ucestvovali su u akcijama pletenja, prikupljanja hrane i odjece, prale ves ranjenicima, radile u kuhinji. Kad je Vahida, jednom prilikom, govorila o znacaju· sto masovnijeg i istrajnijeg ucesca zena u radu, jedna joj prigovori: •Lako je tebi. Ako neprljatelj naide, ti ode, a sta cemo mi?• ·Bjezite od nepri· jatelja I idite sa jedinicama. Znam kakci je neprijatelj nemilosrdan. Ja sam pobjegla iz ustaskog zatvora .. Koja zena. mora ostati sa djecom i starcima i da' lje treba da pomaze NOB-u, ali oprezno, da je neprijatelj ne otktije• zavrsila· je Vahida. Pored orgarlizovanja pom06i vo)sci. i sprovodenja. raznih akcija, Vahida. se u Skender-Vakufu zala- 98 gala 1 za opismenjavanje zena: za njlhovo osp?sobljavanje za samostalan rad sa zenama lz okolmh sela. Licno sam bila radosna kad sam radlla zajedno sa Vahidom. Uzivala sam slusajuci kad govori, ko zna koji put, o NOP-u, o ciljevima nase borbe -~ ulozi zena u toj borbi. Uvijek sam od nje nesto naucrla. Cgg �Poslije njenih rljeci nekako sm~ se ohrabril': I odmah izabrale odbornice. I ja sam 1zabran~. Vah1da je prednjacila u radu. Bila je vrlo vesela. Cm~ se sastane vise zena, ona povice: ·Haj'mo ~?vest1. kolo.!• Mi smo se neckale, govoreci da n~~a mJe do 1g;an!a, ali ona bi nas povukla u kolo. ~VIJek smo se cud1le njenoj veselosti, i cilosti, dok J~ s~uda o~o nas pu~ calo. Cesto je pjevala pjesmu •NI bajrami v1se nisu ... Fahra lmamovic ZA SVAKOG IMA POSLA I stab, 1 bolnica, i kuhinja bill su u mojoj kuci. Neprljatelj je nekoliko puta pokusao da je bombarduje, ali uzalud - bomba je nije pogodila. Pocetkom 1942. godine Vahida Maglajlic je dosla u Skender-Vakuf. S njom su bile Aisa Karabegovic i lsmeta Demirovic. Stanovale su kod mene. Vahida se odmah poceia sastajati sa zenama, u pocetku pojedinacno, a posl-ije na konferenciji. Na prvoj kon· ferenciji je istakla da primjecuje da smo mi, zene, veoma uplasene, da se ne treba bojati, uzimajuci Maslicku za primjer: •Evo, zena ostavila djecu u Banjaiuci i dosia da se bori, a vi ste kod svojih kuca. Varna je mnogo iakse. Zaiito da se bore samo muskarci? Borite se i vi, onako kako koja moze. Neke ce sakupljati hranu, odjecu, obucu, neke ce plesti pulovere, carape, salove, neke prati ves, a neke, opet, ljustiti krompir i pomagati u kuhinji.• JOO c101 �Mila Bajalica KCI PODGRMECA N asle smo se na drustveno-politickom radll .u Podgrmecu, koncem avgusta 1942. godine. Vahida je vee bila star! znanac podgrmeckih zena i omladine. u. Podgrmec sam doiila iz Srbije, sa proleterskim jedi· mcama. Susret sa Vahidom znacio je brz prelazak preko mosta nepoznanstva sa ljudima, zenama, om· ladinom i ulazak u siroko polje gdje je ana veoma u~pjes.no. razvijala ideje narodnooslobodilackog rata, SIJala rdeju bratstva i jedinstva meau narodom stva· raJa jedinstvo fronta i pozadine, danonocno radiia na mobilizaciji svih snaga za borbu protiv okupatora i domacih izdajnika. Bio je to rijetko prisan, jednostavan, drugarski s:rsr~t. Partizans~! jednostavan kao sto je i Vahida brla Jednostavna 1 neposredna. Bas kao da smo zajedno djevovale po banjaluckim ulicama. Bila sam svjesna da vanredna situacija narodnooslobodilacki rat, u koji smo usle svim svojim bicem,.daje .svoj ·pe· cat nasem prvom susretu, drugarskom ·odnosu i prh jateljstvu. Moralo je tu biti i nesto drugo sto nas je taka brzo sprijateljilo. Odgovor sam trazila u docni, jim susretima i zajednickom radu; Nasla sam ga i na· lazila u njoj samoj. Potpuniji i tacniji. ukoliko sam je vise poznavala. Uzdrzljiva u rijeci, odmjerena I uredna, praviC: na i ozbiljna, ana je svojom pojavom osvajala i lomila sve pregrade u ljudskim · odnosima. U susnltu s njom i razmisljanju a njoj, uvijek nii se nanietahi pi· tanje kako je to moguce i sta je to sto ana nasi u sebi da taka jednostavno prelazi rijeke. bez mostova J·pJotove bez prelaza, da se zblizi sa tim srpskim se' Jjackim svijetom i taka neodvojivo osvoji njegovu du' su. Odgovor je bilo tim teze dati kada sam saznala da potice iz muslimanske, · gr.aaanske, · patrijarhalne porodice. Mislila sam, atu je bio istinski odgovor; da je imala izvanrednu snagu da .se suprotstavi tradici, jama koje su vladale u porodici kojoj je pripadala, da ju je nesto posebno nosilo i dmielo u redove napred' ne banjalucke omladine, izvelo iz grada, od\fo)ilo ad prilicno ugodnog zivota i dovelo u· ova ·sela da danq: nocno radi na buaenju svijesti, sirenju .ideja.o novorn zivotu, da poziva u boj iz koga se ziva glava cesto n;e iznosi. Meau podgrmeckim aktivistkinjama bile su: Pa· ula, Irena, Jela, Zorica, Smilja, Danica, Pirika i mnoge druge. Vahida im je pripadala svim svojim bicem. U lijepo vezenoj torbici nosila je, sjecam se, maramu za glavu i vrat, knjizicu, neku pjesmaricu, svesku. olovku, sve to pomijesano i u radu potrebno. Sretale smo se u Gorinju, Podkalinju, Benakovcu, Suvaji. Ce· sto smo zalazile u rijeku Japru, krile se ad nepozelj· nih ociju da se malo operemo u tople dane druge par· tizanske rane jeseni. U vrbaku bismo pricale o svrse· �nim i nesvriienim poslovima, o ljudima koje smo srele, o akcijama koje predstoje. Po pravilu je zurila negdje, kao da ce zakasniti na cas, jer je pjeske trebalo stici preko brda do odreilenog zaseoka, kuce, pronaci neku drugaricu, organizovati pripremanje hrane i odjece za ranjenike, pripremiti narod za konferenciju, zbor, priredbu. Za umor nije znala. Vahida je nepogresivo pamtila staze i puteljke koji su je vodili izmei!u sela I zaselaka Podgrmeca. Posmatrala sam je na sastancima i u razgovoru a drugovima. Uvijek je odavala utisak lskusnog drustveno-politickog radnika cije se rijecl radoznalo slusaju i pamte. Svuda su je prlmali kao svoju. Kao da je kci Podgrmeca. Clnilo ml se da su zene Podgrmeca s posebnom toplinom izgovarale njeno ime. Vje· rovala sam da je to zato sto je to za njlh neko cudno, dotad nepoznato ime, drukcije od svih koje su ranije cule. lmale su obiCaj da kazu •drugarica Vahida je taka rekla, to je prenijela, taka je govorila• ... cinilo mi se da je to posebno toplo, toplije nego kada su izgovarali sva druga imena. Ostala je na strazi u Podgrmecu da mlade narastaje opominje kako se bori za ideale mladosti, za slobodu i bolji zivot. Njen Ilk ostace i u nama kao trajan spomen na zajednicki zivot i rad. 104 Jusuf Lipovaca ciJA BUSIJA - ONOGA I MEGDAN S Vahidom sam se i.Jpoznao po oslobodenju Bihaca. Zajedno smo radili na formira_nju ~~rodno­ oslobodilackih odbora u selima Vinica, cerkhJe, ~a~­ kici i Velika Zalozje. Po dolasku u ~e_lo: z~kaza~l blsmo konferenciju na koju bi se iskuplil ljudl. p~\/~t su pocele dolaziti i Muslimanke, ko)e do_ tada 01 a ~ nisu dale svoj glas za narodne predstav~1k~: ~om pn~ Jikom Vahida je ukazivala na zvjerstva koJa <:101 _okupa tor zajedno sa ustasama i' cetniclma. Govoni a JB: •Ja nisam · mogla mirno posmatrati sve sto se. O~.? mene b'va vee sam se odazvala pozivu Komumst1cke par~ij~ ,· krenula u borbu. Nasa voi~k~ nije_ ~ila naobuzana, ali je borbom dosla do oruzJa 1 uspJesno se ori protiv neprijatelja.• . . Objaiinjavala je ulogu narodnih predstavmka.. I nacin biranja. Pazljivo su je slu~ali i nikom. se nlje zurilo kuci. cuo sam kako neke zene govore. •Biago 105 �ti je njoj kad ovako zna govoriti! Da sam samo malo mlada, i ja bih s njom krenula u partizane.• Kada smo dosli u Veliko Zalozje, odveo sam Va· hidu svojoj kuci, gdje je povela razgovor sa mojim ocem - hodzom - i jednim susjedom. Tako su saz· nali da joj je otac kadija. Cak se razgovaralo i o reis·ul-ulemi Maglajlicu, prema kome je moj otac gajio simpatije. Kada je Vahida otisla u sobu sa mojom majkom i zenom, nas susjed je govorio: ·Dijete, ovi se ne sale. Po svoj prilici, ovi se ne pokoravaju. ni· kome. Ja bih rekao da ce oni naprasiti i cetnike i us· tase, i Nijemce. Vidis bolan, kako ova kadijina 'cerka prica da se moze i gladan ratovati, nocivati na zem· lji ... Ja tebi kazem - cija busija onoga i megdan.• Sutradan smo krenull u Bihac. Vahida mi je us· put pricala da je u razgovoru sa zenama prove! a skoro cijelu noc, a da ni ona ni zene nisu osjetile kako im je to vrijeme brzo odmaklo. . Za vrijeme boravka u Bihacu sretao sam je uvi· jek u razgovoru sa zenama. · Nocu, izmedu 27. i 2B. januara 1943. godine, kada smo napustili Bihac i kretali se preko Ripackog klanca. sreo sam Vahidu na Gorijevcu. Pitala me kuda idemo, a kada sam joj kazao da se povlacimo, ana rece: ·Posla sam u Cazin i, eto, ko zna kad cu.doci.• Stigll smo do sela Lipe, gdje je Vahida ostala. Vise je nisam vidio, a.li noslm u sjecanju simpaticnu drugaricu kratke kose, u sm.edim pantalonama i kratkoj bundi, s kojom nikada nije bilo dosadno. Hakija Pozderac U CAZIN$KOJ KRAJINI · -N eposredno poslije oslo~odenja _Bih~ca, i unske okoline, novembra 1942. godme. Vahida..Je do· sl po zadatku Partije, na teren Cazinske kraJine da a, " • politicki radi meuu zenama. • . Uslovi za rad bili su veoma.te~ki. ~~osta!ost ~u­ slimaske zene ovoga kraja, koJa Je VJJ~kovJma biia izrabljivana 1 u neravnopravnom polo~aJu~ predstavljala je osnovnu teskocu za mladu Banjalucanku. P:_ko) se. tom.e doda da je neprijatelj (okupator I ~.stase aktivno djelovao u ovim krajevima, sve_,do nJI~ovog oslobodenja, ; narocito nastojao da odvOJI Mu_shmdane od NOB-a, tek tada se moze sagl~dati kak~v !e o go· voran zadatak stajao i pred Vah1dom kOJ~ Je, p_u~a poleta, volje, vedrine i tople rijeci za covjeka, smla ideje te borbe. • Kad covjek danas baci pogled na dane nase slavne narodnooslobodilacke epopeje, od novembra 1942. 107 106 �godine do pocetka IV neprijateljske ofanzive, vezane . za Gazinsku krajinu, mora se sjetiti vedre, poletne, radine i Partiji privrzene Vahide. Njoj je palo u duznost da zapocne prve politicke razgovore sa zenama Muslimankama, koje su u zarovima dolazile na sastan· ke da cuju Vahidu. Kako su mi se duboko u sjecanje urezali utisci koje su na mene ostavile Vahidine rijeci, pune top· line i covjecnosti, pune razumijevanja i osjecanja, . · upucene Muslimankama Cazinske krajinel . Svugdje je rado docekivana. I kad bi ponovo dosla u neko selo, a zene to doznale, iskupile bi se, ·ne samo zene nego ; stariji muskarci. U to vrijeme meelu zenama se moglo cuti: •Oh, kako je draga ova nasa Vahida, kako je pametna i dobra. Vala, svaka joj je rijec na mjestu.• Sa zarom je Vahida govorlla ovlril zaostalim ze· nama o nasoj borbi, o bratstvu i jedinstvu, o Partiji, o Sovjetskom savezul Sve svoje vrijeme je posve· til a samo radu meelu narodom. Njen boravak u kuci, na putu, svugdje ·-. znacio je intenzivan politicki rad, Nije trazila samo veliki skup da politicki dieluje. Ne! Vahida je radila ; sa pojedincirila. I njima je sa toliko za.ra i ubjedljivosti, kao i na nekoj konferenciji, govo· rila o ciljevima NOB-a i objasnjavala liniju nase Par tije. · U ovim selima !judi i zene i danas rado sje· caju svoje Vahide, koja im je otvar9la ocl i ukazil(ala na bolju sutrasnjicu. · U mjestima Cazinske. krajine, od Trzca do Buzi. rna, od Pistalina do Vrnograca, poznato je i postovano · · Vahidino ime. se 108 Hajro Kapetanovic PREKO ZALEElENOG 5ATORA Vahidu Maglajlic poznavao s~m ~r]Je rata. · kt1vnoscu nepo· d S njenim revolucionarnimkrda o~ d~sla na podrucje 1 d "k osli"e oslobo· sredno sam se upoznao . ~bihackog okruga, kao politick!. ra m '/ve~bru 1942, oenja Bihaca . i Cdabzilsk~d~~~kn;d ~kr~wog komiteta d adi na tegodine. Tada Je 0 1a z KPJ ci"i sam bio sekretar, da nepo~re no r . ren~ C~zinske krajine, posebno sa zena_ma. . da Vahlda Je Vr lo kratko vrijeme, · To joj je uspjela '"I o Za omoguCI • · k upo~n~ stantni~t~~n~vnkol~~~- selima. Njen rad_ni· uspjesan ~ u ao na tormiranje organizacija AFZ·a, je se svo 10 _sam e nacine da zene Cazin· nego je_pokusav~l~, ndaa rpa~~upiJ"aju n~mirnice, odjecu . ske kra)me angazuJ~ . ; obucu za na~u VOJs_l<u. .. da su zene cazinske kra· Slodbodno. speu. tmosztuep~i~'u ozbiljniji politicki zivot. jine ta a prv1 109 . �lsto take, kad je odrzana Prva zemaljska konferencija · AF2-a Jugoslavije, delegaclja zena Cazinske krajine, zajedno sa Vahidom, prisustvovala je ovome istorijskom skupu. Politick! rad na terenu Cazinske krajine bio je vrlo tezak i slozen za sve politicke radnike, pa i za Vahidu, zbog toga sto su se grupice razbijenih neprijateljskih jedinica na novooslobodenoj teritoriji (tzv. •zelenasi«) krile po selima, sa oruzjem, i u zgodnim prilikama napadale politicke radnike. . . Aka se uzme u obzir da je cijeli ovaj kraj bio vrlo zaostao u materijalnom, prosvjetnom i kultur· nom pogledu, da je ovdje vladalo mnogozenstvo i da se zena nalazila u podredenom polozaju, potpunije se mogu sagledati teskoce na koje su nailazili nasi politicki radnici u ovim krajevima. Vahidin politicki rad na ovom terenu, od nepuna tri mjeseca, zatlm djelo· vanje drugarica Jele Aralice, Aise Malicevic i drugih ostavili su vidnog traga na politickom i. kulturnom prevaspitavanju zena ovoga kraja. One su se svakodnevno sve masovnije ukljuclvale u aktivnostl Narod: nooslobodilackog .fronta. Poslije povlacenja nasih jedinica iz Bihaca, Va• hida je danonocno brinula o evakuaciji stanovnistva koje je uzmicalo ispred neprijateljskih jedinica u IV ofanzivi. Narocito se zalagala oko. ishrane izbjeglica iz Bihaca i Banije. · Poslije povlacenja s podrucja 13iha6a, ana se pri· druzila Osmoj krajiskoj brigadi i ucestvovala u bar· bama ked Drvara. Sa ovom jedinlcom je presla zale· deni sator, a poslije se vratila na teren Podgrmeca i tu nastavila politicki rad. Dnlgarica Vahida spada u red revolucionara koje je .podigla i odgojila slobodarska Banjaluka, koji su zivot posvetili borbi nase Partije i revoluciji. Nadzija Omanovic PUT U PETROVAC . p 0 osiobodenju Cazina, Vahida ~e pojavila u nasoj sredini. Dosia je u sivim suknem~_Y~ pan~alo· nama i kratkoj dolamici. Ocekivao ju je tezak ra . sa zenama Cazinske krajine. • . Pocela je sa. individualnim ra~om. Sv~ku noc Je s avala u drugoj kuci. To je rad•la da bl up?znala p~jedine porod ice i priblizila se ~enama. Ka?a Je st~­ kla sire. poznanstvo '· sin:"patii": zena,. orgamz.ov~. a .1~ konferenciju za form•ranje prvlh odbora Antlfas•st•c kog fronta zena. . . .. . . u novembru srno, na njenu IOICIJatiVU, ~r~amzovale konferenciju. Vahida je govoril~ .o zn~caJ_u prikupljanja pomoci ranjenicima u bolmc1 u B1~acu. Tada ·e izvrsen 1 izbor delegata za Prvu zemaljsku ko~­ fer~nciju Antifasistickog fronta ze~a·.1~abrane d~o ~a i jos jedna drugarica. Kada se pnbhz1o dan o as_.a na konferenciju, pocele smo vrsiti pripreme. Plas•o 1 111 110 �me je veliki put i neobican dogadaj, tim vise sto je bila zima, ali bilo mi je veliko ohrabrenje to sto ce i Vahida ici sa nama. Cinilo mi se, aka Vahida ide sa mnom, nista mi se ne maze dogoditi. Dva dana prije konferencije, krenule smo u Petrovac. Pred polazak smo se sastale u mojoj kuci. Prvi put sam obukla pantalone, debele carape i gojzerice, a Vahida je smisljala sale na racun moje odjece. Uzele smo pakete hrane koje smo namijenile borcima u Petrovcu i nesto poslije dvanaest sati posle pred Komandu mjesta, gdje su nas cekala zaprezna kola. Cijelim putem je duvao hladan vjetar. Snijega jos nije bilo. U Bihac smo isle preko Rekavica. Kako je most na Uni bio porusen, prebacile smo se kerepom, i mi i nasa kola, te predvece stigle u Bihac, gdje smo prenoci/e. Sutradan nam se prikljucila jos jedna drugarica u zaru koja mi se dobra usjekla u sjecanje, jer je jedina na konferenciji bila u zaru. lz. Bihaca smo imale na raspolaganju autobus i kamion. U autobusu je bilo ostalo samo jedno slobodno mjesto, koje je ponuaeno Vahidi. Ona ga je ustupila meni, jer joj je bilo zao sto sam njezna, a ana je krenula kamionom. · Autobus je stigao u Petrovac aka podne, dan prije konferencije. Sacekala sam kamion kojim je Vahida putovala. Prijavivsi se, ana mi rece: »Ovdje ima jedan beg koji nema delegata na spavanju. Kako bi bilo da odemo njemu? Pretpostavljam da nas nece dobra primiti, pripremio .se na to, ali cemo njegove, mislim, pridobiti.• Kada smo dosle u begovu kucu, primljene smo hladno. Onaka ozeble, ostavi/i su nas u hodniku. To nije zbunilo Vahidu. Vodi/a je glavnu rijec i ukucanima dala do znanja da joj je otac kadija. Poslije kraceg vremena beo se oraspolozio, pa su nas pozvali u 112 . . . 1 -T1 ·a·em. Pripremili su n~m toplu kuhmju .' pas UZI dcnJ nas nesebicno ugostih. udobnu posteiJU, a sutra a b 1942 godine nasle smo se medSestog. decem r~ · . · okup·lranih i osl_oboaenih I t a i gost1ma 1z • 1· e ega 1m . . rila i pozvala majke da sa)u krajeva. I Vah1da god~acku borbu. Obracala se ze1 djecu u narodnoos o .!! "estvu·u u NOB-u. Meau 20 nama lzabramh u en ran i od~or AF2-a . sto _masoCvmJet ~c Jugoslavije; zena, au lf ?a bi/a je i Vahida. . a reznim kofi. . Poslije konferedcije kre~~~~:~~ d:Sie u Bihac, ma iz Petrovca. Ka a s~~m Kulenovicem. Na njego· nasle sn:'o se ska Sk_ende "ela ave Cazinke povesti na_ "tanJe· »Ka o Sl uspJ · · · leda vo PI :. ? Vahida je odgovori/a: ·Mem IZQ konferenCIJU lako, a nJI h P1 kako su one uspjele? .. "taJ· da je bilo · Mazda je bilo i suza.« · krenule 0 Tada je Vahida ostala u ~~~a?~~as~~ ~~e zavoja, u cazin, sa zadatkom d~ P!k -~ bihackoj bolnici. Ka· posteljine i h~ane_za _ra~Je~~~= kolima, Vahida nas je 1 da smo to pnkuplfe . docekala, pa smo zaJ~ don~ posJ"etile ranjenike i · pre· dale prikupljeni matenJal. . azin i organizovala Kas~ije se Vahl.'t~~k~k~t:~a uu P~trovcu, na koji sam . odlazak zena na po I IC i ja otisla. . d za vrijeme IV neprijateljske Nakon ':!lJesec ana, Glamocu odstupajuci ispred ofanzive, nasla sar se u 0 zadatku otisla u Livno, neprijatelja. Odat e sam P · srela kao da me gdje je i Vahi_da stigla. Kadms~~ ~: se a~ a pobrinuti je sun~e ?9rJJalo .. Zna!a J~ete. u Livnu je ostala sveda smJeStl mene_l_ moJe ~r-i'eme ucinila mnogo. Okuga deset dana, ah J? ~a.to enj! 1 pletenja, koristeci tu pi/a je zene na .tecaJ Sl~r iz raznih oblasti. Narocito priliku da povede rabzgol ~ . koJ·a .e bila u zapustenom se istakla u radu u o nJCI' 1 8 113 �, - ... . ' Jela Peravic DELEGAT NA PRVOJ KONFERENCIJI AFZ-a bra ~ lvjele .s~o u istom gradu. Vahidu i n·ena bort~ ~~~~~~~~~a~a~ p~gin~_a u naradnaslobodil~cko~ ~~njaiucke _!l'lU~Iimansk~s :;:~d~~~t_aQ~~~~~~j iJe ug/~dke d~~~asir~Te~~~~~· :~~~rlka~ijenjen, a !f-lajka joj je bi~ cetkam 1941 d" ' . JU ~am .f?YVI put Vidjefa poVah;idu da jaj ~~s~~ep u n~~naJ kucl, kada sam trazila prilaga za NOP Docek~lau~~ ~ vezi s~k prikupljanjem Primila me bla · · . ~Jena maJ a - kadinica. paznavala On go_ I s_ pavjeren!em, iaka me ranije nije svaje dje~e. 1~!~ldi~g~eg~a'c· b;/ba. !JPU6ena u aktivnost .. .· a I 1 su napredni /judi 1 PYIJe rata Vahidu sam sret 1 ·1·k · prednih r·uct1 ·. d .. a a pn I om akcija na1 · na pre avan11ma priredb . . 1 . I drugim manifestacijama Klub~ akadem~~a. IZKet,lma no-umjetnickag drustva •Pel . • _ JCara, u tur•Prijatelja prirode« i dr Bif~~J~e" 'u'v'~~nkskog pokreta«' · IJe otvorena, di116 ' rektna i originalna u izrazalianju, osrednjeg rasta, sportskog izgleda i cvrsto gradena. · Ponovo smo se sreli na oslobodenoj teritoriji u Podgrmecu, u selu Lipniku, 1942. godine, gdje je bila poslana za clana Sreskog komiteta KPJ za Sanski · Most. Tu smo, krace, zajedno radile. lako· je ovaj srez vazio kao vrlo tezak za politicki rad, a jos je bio i pas ivan, ona se brzo snasla u radu sa zenama, i to bas zbog svoje neposrednosti u pristupanju. Znala se vrlo brzo na svaki nivo spustiti, a to je bilo vazno za uspjeh u radu. Govorila mi je da voli da radi sa zenama, i to bas sa Srpkinjama, jer su one jednostavnije i lakse im se priblizava, a i one su nju voljele zbog njene duhovitosti i otvorenosti. Bila je vrlo snalazljiva na terenu koji je pasivan, pa se moralo ponekad ostati bez obroka i nocivati po tavanima seoskih stala. lako je navikla na udoban zivot u svojoj kuci, to joj nije tesko padalo i uvijek je. takve zgode sacinjavala salama i kakvom umjesnom dosjetkom. C:esto smo se, vrlo cesto, s njom nasmijali od sveg srca. Sve sto je u odnosima !judi bilo prikriveno i neiskreno, odmah bi u sali izvrgavala ruglu. I niko se nije na nju ljutio. Kad je osloboden Cazin, otisla je u .Cazinsku krajinu, opet na rad sa muslimanskim zenama. Pricala mi je da ih je na konferencijama ruzila sto se kriju, sto su zaostale, a muskarce je psovala sto su grubi i prosti prema zenama. Smatrala je da tako moze, jer je Muslimanka, i - zacudo - na nju se nisu zbog toga ljutili. Bila je delegat na Prvoj ze.maljskoj konferenciji AFZ'a u Bosanskom Petrovcu i tom prilikom je izabrana za clana Centralnog odbora AFZ-a Jugoslavije. Poslije cetvrte ofanzive, u kojoj se, pricala mi je, namucila na Satar-planini, jer je bila i bolesna, paslata je panova u Padgrmec, taka da sma se srele u selu Hasanima, kad Saje Capic, koju je ana cijenila i 117 �.yoljela,- pa je tu rado svracala, a znala je valjda ·da i Ja _tu s~racam.__ Nosila je pant~lone, kao i uvijek, a o POJ~su Jedan. hJ~p,. nov p1stol!. N~ sjecam se ko jbj .~a )e dao, ah b1!a Je sva srecna -sto ga ima. Trebalo Je da ~d_e ~a ~ad1_ u ~rezu B_osanski Novi. To joj je bila davnas~Ja zeiJa, Jer_ Je to b1o dobar i pitom kraj, zene sve akt1vne u NOP-u, njoj zbog toga drage i prijatne MiliTo joj se da. radi s njima. Tada smo se rastale vise _se ~ismo vidjele. Na polasku mi je rekla,. radosna sto 1de tamo: •Drago mi je sto cu tamo raditi samo mi je zao ako poginem, Steta bi bilo da ovak~ qobar pistolf dopadrie u ruke nekom fasisti.• Tad a ni• je _bilo nikakl(og izgleda, da ce ona uskoro poginuti. · Al1, t.'? se,_ ipak, ubrzo desilo, u Velikoj Ruiskoj, kada su N~!emc1 _Pr?~rli izn~na_d~ na oslobodenu teritoriju, a ~as1 ?orcl b1l1_ opkolJem 1 morali probijati .obruc nepnJatelJa .•T~a _J_e pogin~la-i Vahida, a zajedno s njom I .Zora Kovacev1c, omladmka i. borac Dvanaeste krajiske brigade.. . i J.' ' 1HI Soja Copic VAHIDA JE BILA NASA Po prirodi snazna, snaznog duha i r1Jec1, Vahida je dosla u Podgrmec 1942. godine. lznenada dosla i iznenada otisla da se vise nikad ne vrati, kao ni veliki broj boraca, sinova i kceri, oceva i rilajki. Upoznala sam je u mom selu Hasanima, na. Podgrmecu. cesto je dolazila i u moju kucu gdje su se odrzavali partijski i drugi sastanci. Veoma vjesto i brzo okupljala je narod u politicke organizacije koje su se tada organizovale. Preko zenskih i drugih orgac nizacija narocito se zalagala za sto masovniji dobrovoljni odlazak u jedinice narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda. S njom sam isla i na neke seoske konferencije, na konferencije zena koje je Vahida i organizovala. Na skupovima je govorila o znacaju NOB-a i ulozi KPJ u borbi protiv okupatora i domacih izdajnika, ustasa i cetnika. Koristila je svaku priliku da istakne znacaj 119 �bratstva i jedinstva izmedu Srba, Muslimana, Hrvata i drugih naroda. Hasani i Potkalinje su dva sela, koja su bila usko povezana po organizacionoj strukturi, jer su vee u prvim danima ustanka imali Mjesni narodnooslobodilacki odbor, omladinski aktiv, odbor AFZ-a, zajednicke masovne konferencije i druge aktivnosti. Potkalinje je jedino muslimansko selo medu srpskim selima u tom dijelu Podgrmeca. Zajedno sa Srbima, Muslimani Potkalinja borili su se protiv okupatora. Kao Muslimanka iz ugledne banjalucke poredice, Vahida je cesto odlazila u ovo selo i okupljala Muslimanke govoreei im o neravnopravnosti koju su trpjele u staroj Jugoslaviji, o znacaju nase revolucije za njihovu emancipaciju i emancipaciju zena uopste. Neposredna, vedra i vrijedna, odmah je nalazila mjesta u njihovim srcima i u radu postizala velike uspjehe. I ne samo u srcima zena Potkalinja vee i naroda u cijelom Podgrmecu. lako ranije nije bila na Podgrmecu, cinilo se da. ga odavno poznaje, a i Podgrmec nju. Od prvog susreta tako se zblizila sa ljudima da nije bilo posla koji zajedno sa Vahidom ne bi obavili. Ko je Vahidu makar samo jedanput vidio i cuo morao ju je zavoljeti i uvijek spominjati. Vahida u partizanlma, sjedf prva -s lljeva 129 121 �Ahmed sehovic - Seho Sa Zorom Kovacevic i nekim drugovima iz jedinice i staba, Vahida je pokusala da umakne iz obruca. Kretali su se uz potok koji je tekao u podnozju brda. Primjecerii su i pokoseni iz neprijateljskih mitral!eza. lstoga dana, oko podne, blizu kuce Josana Gaka, sosa i ja nasli smo Vahidu. Bila je u jarku, zgrcena, licem okrenuta zemlji i prekrivenom kosom, kao da spava. Metak joj je prosao kroz srce i nacinio veliku ranu. Nijemci su je ocigledno pretresli, jer je njena zelena engleska kosulja bila potpuno raskopcana. NIJE SE PROBILA KROZ OBRUe . . I u novsk9m srezu Vahidu su zapamtili kao vrijednog i sposobnog politickog radnika. Pod nje nim rukovodstvom, u svako doba, zene su izvrsava!e razne zadatke i ucest\/ovale u narodnoslobodilackom pokretu. · U Podgrmecu, s proljeca 1943. godine nalazila se Cetvrta krajiska divizija, sa sosom (15) na celu. Oko Rujiske je bila smjestena Dvanaesta krajiska brigada. Kada se jednog ranog aprilskog jutra cula pucnjava od Dubovika, niko nije racunao da ce doci do • neceg ozbiljnijeg, iako su postojali podaci da Nijemci cine iznenadne prodore. Pucnjava je nagovjestavala prepad na citav novski srez. , · Nijemci su brzo nadirali. Stab Dvanaeste brigade bio je opkoljen. Partizan; su prihvatili borbu i dugo davali otpor da se obruc ne bi zatvorio. U toku noci neke jedinice su se probile kroz neprijateljske linije. 122 Brata Osman i Alija sa seslrom Munibom na Vahidinom grobu 15) Josip MaZar, ·Narodni heroj, poglnuo 1944. godine u borbi za ·oslobodenje Travnika 123 �Camila Maglajlie BEZ VAHIDE KUCA JE PUSTA K ad sam usia u kucu, kadinica je sjedila na seciji, a pred njom su bile fotografije njezine djece. lzdvojila je fotografije zivih od onih kojih vise nema. Od njih devetoro, cetvoro je palo u borbi protiv neprijatelja. Vahida, Munib i Nedzib dali su zivote NOB-u, a Dzevad je ubijen u logoru. Na svakom je duze zadrzavala pogled, a zatim je uzela Vahidinu fotografiju, uzdahnula i prosaputala. - Kuca mi je bez Vahide opustjela. Malo je pocutala, suzdrzala bol, bez treptaja gledala i progovorila: . - lako se u ono doba roditelji obicno nisu radovali zenskoj djeci, Vahida, nase prvo dijete, jednog kisnog proljeca je docekana sa radoscu. lzrodili smo devetoro djece. s nama, pod istim krovom, zivjeli su kadijini roditelji, sestre, braca sa svojim zenama i djecom. 124 Nas sin Munib (16) radio je u Opstini kao tehnicar. Dzevad (17), takode tehnicar, poslije hapsenja i zatvora u Sremskoj Mitrovici nije mogao dobiti posao u svojoj struci, vee kod Singera, kao trgovacki putnik. Ekrem je studirao u Zagrebu, a ostala djeca su isla u skolu iii na zanat. Vahida je bila vedra, ali nemirna. lgrala se, ali ne s lutkama, kao ostale djevojcice, vee ·konjima.. i "puskama", koje je djetinjom mastom dozivljavala na obicnoj drsci od metle iii krisom iscupanoj pritki oko koje se jos obavijala grahova loza. O.ruzila se sa muskom djecom, sa braeom i stricevima, jer je u kuei bila samo jedna curica njenih godina. Jos u osnovnoj skoli pokazivala je sklonost za rucni rad, te smo je kasnije upisali u zensku strucnu skolu, iako je tada bilo neobicno, prava rijetkost, da muslimanska djevojka pohada bilo kakvu skolu. Sjeeam se price kad smo je upisivali ... Govorilo se: "Vidis, kadija, pa salje zensko dijete u skolu ...• Vahida sa sestrom I braCom, kadinicinih devetoro djece 125 �Njena sklonost za rukotvorine se snazno razvila tokom skolovanja i po tome je postala poznata u svojoj okolini. Vahidin smisao za rucni rad ogledao se u izradi narodnih motiva koji su obilovaiJ divnim skladom boja: C:udili smo se kakvom je brzinom, vjestim prstima, nizala cvjetove i sare na bijelom tkanju. Najuspjelijim i najdrazim radom smatrala je prekrivac za koji je sama smislila motiv. Uilijek je bila okruzena drugaricama koje su joj prosto hrlile, jer im je nesebicno otkrivala svoje zamisli i umjesnost.Imala je neodoljivu zelju za vecim znanjem i zbog toga se nije zadovoljila skolom koju je zavrsila. Zeljela je u Zagreb, u_ strucnu uciteljsku skolu. Nastali su dani iskusenja. Trebalo je posturiiti kako razum i zelja nalazu, iii poslusati oca. Njegovo shvatanje, da zensko dijete ne treba slati od kuce, pobijedilo je. Vahida je pripadala samo kuci i bavila se domacinstvom. Pred ocevim autoritetom -ona je, bar neko vrijeme, ustuknula i pomirila se sa zivotom, koji joj je od roaenja namijenjen, kojim su zivjele f nase ostale djevojke. Trudila se da nasu bosansku kucu, sa debelim zidovima, prozorom do prozora, hladnim hodnicima, ucini lijepom i prijatno namjestenom. Nastojala je da uredi savremenije, koliko je to mogla postici, bez mnogo _ izdataka. _ da mnogo cita. C:esto su svracale i trazile je drugarice koje ranije nisam vidjela u nasoj kuci. Zatvarale su se u njezinu sobu i nesto sasaptavale. Oci su mi se otvorile istom kada se zaratilo. Poslije okupacije, Vahida svoj rad vise nije mogla kriti. Trebala joj je nasa pomoc. Postalo je sve vidljivo. Cijelu kucu, od podruma od tavana, pretvorila je u skladiste raznog materijala za partizane, koji je pribavljala dovijajuci se na razne nacine. I ovdje se ispoljila Vahidina velika snalazljivost i okretnost, koju smo i ranije primjecivali. Jedanput se kadija popeo na tavan. Oci su mu stale od cuda, kad je ugledao kamaru koja je zakrcila pola potkrovlja. Bilo je tu svega, od sjekira do radio·aparata. Pogled mu se duze zadrzao na uspomeni koju je dobio od oca - -na starom »Crnogorskom• pistolju. Ni to nije zaboravila. U tom radu nije ni mene stedjela. Jednog dana unesen je u kucu dzak bijelog brasna koje smo sljedovali za veliki broj clanova nase porodice. Brasno je tu omrklo, ali nije osvanulo. Znala sam da je to Vahidin posao. a na moj prijekor, odgovorila mi je s osmijehom: •Kadinice•, tako me je obicno zvala, •ti mislis da si samo ti ziva.• Tako je radila, iz dana u dan, sve dok je nisu zatvorili. Opustjela mi je kuca bez nje. Najznacajniji dogaaaj za-. nas bio je kada je sofru zamijenila stolom, koji je dci tada .stajao kao ukras u jednom uglu. Na sofri sam poslije samo pite razvijala. Primijetila sam jednom da se Vahida nekako cudno ponasa' i da od nas nesto krije: I otac je zapazio 16) Muriib je postao Clan KPJ jOS prije rata. Aktivno je radio u Kultui'nO-umjetniCkom ·druStvu »PelagiC«. Zbo_g svoja djelatno'sti prije rata je uhapSen. OtiSaO je u partizane 1941. godine, a· poginuo maja 1943. godine, pokraj Tesli6a, kao zamje.nik politiCkog- kamesara Druge krajiSke ·-brigade. 17) DZevad se, )vee u. srednjoj Skoli u Sai'ajevu, druZio sa naprednim omladincima. 1931. godine primljen je u SKOJ, a 1932 .. u:·K.PJ. U 1-26 f21· �VAHIDINI RODITEWI partijskoj Celiji u Banjaluci bio je zajedno sa Osmanom Karabego~iCem i $efketom Maglaj/16em, a sekretar Celije bio je Safet FilipoVIC .. : 1937-'-1939. godine bio je na robiji u Sremskoj Mitrovici. Za Vnjeme rata, odmah na poCetku, ponovo je uhapSen J odveden u koncentracioni Iogar u Bosansku GradiSku gdje' je, pred _ sam kraj rata, ubijen, 18) NedZib je 1941. godine oti.Sao u partizane. Tada Je bio ucenik Sestog razreda gimnazije. Poginuo je u CetniCkom puCu, 1942. godin~;t. 128 K adlja je spadao u red obrazovanih Musil mana, kojih u to vrijeme u Banjaluci nije bilo mnogo i rukovodio Serijatskim sudom. Bio je protiv veli· kosrpskog nacionalizma, protiv diktature Aleksandra Karaaoraevlca I diktatorskih metoda vladavine. Zbog toga, pred sam rat, nije uzivao odgovarajuce povjere· nje u vladajucim krugovlma stare Jugoslavije. . Prvih dana okupacije kadija je izrazavao ogor· cenje I osuilivao zlocinacke postupke okupatora i US' tasa prema Srblma, Jevrejima i drugima. Kad je otpocela oruzana borba protiv okupatora, kadija je pokazivao, na njemu svojstven nacin, sim' patije prema. NOP-u i odmah protestovao protiv hapsenja pristalica pokreta. Kod komunista mu je. sme: tala samo to sto ne vjeruju u boga. lako su ustase, iz politickih razloga, nastojale da ptidobiju · Muslimane ill da ih sto vise pasiviziraju, 9 129 �prema kadiji nisu dugo ostali pasivni. Penzionisali su ga vee 1941. godine kao nepozeljnog. Uhapsen je 1942. godine i odveden u koncentraciOni logor u Bosanskoj Gradiski. U vrijeme hapsenja bio je clan Gradskog odbora NOF-a. U logoru je ostao skoro do kraja godine. Nije ubijen zbog ugleda u sirokoj javnosti i ogorcenja, narocito Banjalucana, zbog njegovog hapsenja. Kad se iz logora vratio kuei, docekao ga je gotovo cio grad. Kadija je i dalje bio ogorcen na ustasku vlast i nastavio, iako iznuren i oronuo, da pomaze narodnooslobodilacki pokret. Vahida I njena majka bile su izuzetno cijenjene i postovane licnosti. Slicne po svojaj humanasti, smislu za drustveni zivot i humor, uzajamno su se dopunjavale. Zato im i nije bilo tesko naei zajednicki jezik i u presudnim danima 1941. gadine, bez obzira na teske i izuzetne uslove. U majci je Vahida irnala veliku podrsku, i ne samo ona, vee mnogi ilegalni rad- K8di.riic:~ u kuCI !Spi'ed ·spOme.riic:a. K8~ija ispr:ecf. kuCe. u s.an)alucl · 130 svOje djece nici. Kad je nekom od njih trebala majcioska podr· ska nasao ju je u kadinici, a kada im je, opet, zatrebal~ njena saradnja, to je mogaa naci u kadinici. Ona je pripremala hranu za mnogobrajnu famili~ ju i ilegalce koji. su se sk:ival_i u nj~noj ku~i iii P.~­ vremeno .navracah. A kada Je Vrbas .b1lo naJteze prec1, kada su straze na mostu bile poostrene, stara · kadinica: abucena u zar, prenasila je razne predmete kaji su slati na aslobodenu teritoriju; Panekad je u korpi prenosila i bombe pokrivene pov~eem. l!i mnostvo carapa nanizanih oko struka. Stara Je koracala s nage na nagu, ne izazivajuei sumnju i mirna prolazila pored ustasa. Tiha, plemenita majka, puna vjere u svoju Vahidu, u sve ilegalce, puna ~elje da nje~a djeca__ bu?u sretnija i slobodnija nego sta je ona b1la, zam•Jemla je udobni mir svoje starosti za svakodnevni nemir koji su u kucu unijeli sinovi _i kceri - ~omuni~ti gonjeni od policije. Ova part•zanska majka odhkov~­ na je Ordenom zasluge za narad sa srebrnam zv•· jezdam. Kadija i kadinica su pamagali NOP uvjereni da su na pravam putu. Prilikom ~apada partizana na Banjaluku, septembra 1944. godme, oboje ad~aze na oslabodenu teritoriju. Radovali su se kao da ce opet svu djecu okupiti aka sebe. Vratili su se u osiaboilenu Banjaluku, u svaj dragi slobodarski grad, bez cetvora najdrazih. H. M. Zar je u toku NOB-a znaC!o mnogo upravo zato Sto je pokrlvao i tijelo i lice tako da je bilo teSko raspoznati lice odjeveno u ovu uobiCajenu muslimansku Zensku noSnju. Hiljade ilegalaca, i~na. I muSkaraca, odjevenlh u zar nezapai:eno se kr?talo u okup1ramm gradovima izvrSavaju6i zadatke znaCajne za r?ZV?.J NOP-a. U za!u. su mnogi simpatizeri odlazili na oslobodenu tentonJU, pored ustask1h I njemaCkih straZ.a, u vrijeme kada je ustaSka policija koristlla sva svoja raspoloZiva sredstva da ih pohapsi. 131 �_ Neuspjesl · u potrazl za ilegalclma · natjerali su okupatora I domade lzdajnike da z~brane Ze~ama u zaru da idu spuStene paCe (vale), pbaveznog diJela zara, odnosno pokrivenog Ilea. To je, u ono vrljeme, lzazvalo veliko negod9valije -Muslimana, I Zena I· muSkaraca, _nenaviknutih da se ne poStuje obiCaj i lice Zene Muslimanke otkrije pred jlivnoS6u. NegodovSnje. Muslimaila podstrekavali su lfegalnl radnid I komunisti, jer im je otkrivanje fica Zena u zaru oteZavalo rad. Poslije oslobodenJa naSe zemlje· Zene · su sve rJec!e nosile zar i on je kao no.Snja postepeno iSCeiavao·, a Po· donoSenju Zakona o ~abrani noSenja zara skoro je nestao 1 rijetko se moZe vidjeti. Postao je muzejska- vrijedno~t. POBJEOA ,.;; t, j- ~asJoVri~l-~t~4n8._br_osu~e ':~ va~_,cir·,·~~ju ·Je -~8piS~P,.'EI._ H_~~~~-- -~o~_a~~d . i I . ·IL :pismlr- --u-puCe~o~' vallitiinor Sestri 'Murii~i·-'. i~'2'~i:f-~-. o_~tafo~, istakSo je. da je broSuru napisao u Zelji da Vahldn't''hk zene---'-·IJ~rOJB ....:;__ 5JuZ:i za primjer zenama Palestinskog oslobo~ilaCk~g po~ret~ ' da je u tome uspio, jer se broSura Cita masovno 1 sa 1:uze!n1m _mte~e­ sovanjem. CltajuCi__ o Vahid.i z.avoljeylL su je I _~uS.~_a(CL !"~;*~-"~~ I OSJeCaju je- bliskom kao da je- rasla". s njima i kao_· da se ~0~1 ~aJed~o s njima. Uzimaju6i j_e .Cesto _za prill)lE)r, _,ime -Vah1da sa diVIJenJem IZQOvaraju, zavrSlo je pismo El Helou Mohamed. Take je kao Jegenda Vahida uSia u lstoriju Palestinskog oslobodilaCkog pokreta. 133 I I I �.... "., ' -~..,·~. -)''? UMMP~ilkt1Afi3R412!ZS k&\.. lzvod lz plsma El Helou Muhameda 134 SADRZAJ Stranica PREDGOVOR 5 Vahida Maglajlic 7 12 .Prva saznan)a . Sestrin kurir 13 Borba za emancipaciju Zene . 16 Drngarstvo iz osnovne Skole . 18 Rucni rad - njen hobi . 20 Osnivanje i aktivnost zenskog pokreta u Banjoj Luci 24 Stvorena za burna, uskomeSano doba 28 Biti aktivista - svrha njenog Zivota 33 Uvijek pouzdana . 38 Unosila je vedrinu 42 Nikoga necu odati 44 Prva partizanska pjesma . 47 Borac za ravnopravnost . 51 Beskrajna, poZrtvovana i skromna 55 U ustaskom zatvoru 59 Nije gobila prisustvo duha 62 Bijeg iz zatvora 66 Drug u nevolji . 71 Takva je bila Vahida 76 Nesvakidasnja i plemenita 83 Susret sa Vahidom 84 Cuvaj se da ne ozebeS 87 Sekretar partijske eelije 91 Za nju nije bilo prepreka 93 Mnogo sam je voljela 95 NiSta joj nije bilo tesko 97 Za svakoga ima posla 100 Kci Podgrmeea 102 .135 �Cija busija - onoga i megdan U cazinskoj Krajini . Preko zaledenog Satora . ~ Put u Petrovac , Delegat._ na Prvoj konfereociji AFZ-a Vahida~je bila nasa . Nije se probila kroz obruc Bez V$ide koea je pusta· Vahidini roditelji .· 105 107 109 111 116 U9 122 124 129 r .· .. - .. 'II ., -!; •. '· 136 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Zapisi o Vahidi Maglajlić Subject The topic of the resource Vahida Maglajlić Creator An entity primarily responsible for making the resource materijal prikupila i obradila Himka Maglajlić-Hadžihalilović Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available NIP „Glas“ Banja Luka Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1973 Rights Information about rights held in and over the resource NIP „Glas“ Banja Luka Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 26-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 136 str. narodna herojka Narodnooslobodilačka borba Vahida Maglajlić https://afzarhiv.org/files/original/2ae6ba812cd7ba982f0743b6c6cd678f.pdf dfbf521a5c1fee54441d8266060e98e1 PDF Text Text )];viH. 8.-. �N A R 0 D N ,I P R 0 N T ,J U G 0 S L A V I lito. v . fuh.,.. ~/} ~-· •• ee~, ~uw{.fe ·"'<i'"' * IZriANJE CENTRALNOG ODBORA AFt JUGOSLAVIJE BEOGRAD 1945 �,' --- ,. -' -_, - ' Na .I kOnfer.~ndJL antif"a~istkin}a JugOS,t3vij_e;" cemrora 1942 _U-BosahskoiTr.Petrovcu, ·drug TitO Z.enatria: -~-- k_ao:_-stuJ?ti.- ppzadin_e- _-i. "zdrl<l'ii ·-veC,_·_po svom· heroizmU,·,:Po' svojoj ':bile _:'lJ' prvini n;dov_iina. -,; ,. ·1 �;;;;e)1a; (,;Zivjele!") ,' danasnj a skupstina ima veliki histoznacaJ, . Ap.tifa~isticki pokret zena po, . ·Jug 0sl~viji vee odavno; ali nikada nije II)<lgato .u syojoj punoj organitacionoj formi •or•r••nn takvog izrazaj~ kao sto Je dana$ dosaO; zasluga. nasih slavnih boraca, bnih koji '"'· ~'-" Syoje zivote, SVojU krv, i .Onih k6ji se u svim dijelovima nase napacene zemlje, g:letle. Jtigoslavije pokazale su svoj herojizam ono. vrijeme kad se tek zacinjao antifapokret zena, 1936 godine, tezeci da buredovimil borbe za ugnjetene iiz, . narode Jugoslavije. Danas An.tifasi' J':SLtc>u: fronhzena:ima :vrsestruki ~nacaj.· Zene~s~ danas rame :. uz rame: sa muskarcima' •naroda Jugoslavije; • protiv zvjerskih • j:·(,kuoatot·skih osvajaca '' protiv. nJihqvih :aoma, i '\':~!lll.SI'Ug;U;·.L·me se bore za slobOdtt.J:j)ezavisnost . - protiv fasistickog · ;@i~te•t.TI<t, :sisltenia·. •sn:drijevjE:kc>v.nog ropstva,• kac •one·se-bore ia nezac. za ' ' ',•"''- ' �z:en~;-~Ila- nase · najrnilije; Nasa . do~a(!asn! mnog0 krasnih dn}g,I~i·~a, kra;;nili .b()rat:f... kceri riasili naroda. •.·.·~~nno-<> .ruk~ . <;)kupatora, rnnoge ruke.ustasa.i·· cetnikal)raze. Mih,ril<JVica, obescascene! · ziostavljal).e paJi~it.hero.jii).Ul !laseg. narod~! (;,Smrt!") ~.: ;.i;;ri;;:~;:~dgt~:~~~~.~j~daJe . �. - . : borba mora donijeti jlloda' zene naroda Jugosl'ivije, da nikada. vise . nece moti .istrgnuti .te skupo placene i~. njihovih ruku! ( Aplauz.) Zaoyu stvar Jw>w•. ·zena 'stajace nasa Narodno-oslobodilacka vo.is!<:a.'' i sve,~ene koje se . nalaze .u prvirh xedovima. like borbe. Motda nek.o nastrani sanja, da slaviji poslije rata poeeti opet sve . pa ce zene pr~ciu k:uhinju i nece ndlui'luc<ti 0 ceinu. Ali, zene su, drugovi i . drugarice, ·- . . '' zile ispit z~elosti; one .su pokazale da.su spq,, sobne ne .samo da. rade kod kucanstv~, nego . . < da. bore S l)USkom u ruci, da n:JOg)Ji da je!) .i da . drze ylast u rukama .. I. 7 s~otipistiria j e dok~z da nase zene ozbilj sudbii;m nqroda i svoju sudbim.i · ·An~\(asistiCki front. zel/a; ko]i. j~ zenqa ye)ike ciljeye bqrbe,, ~a kona•cntt,,· :.\ ' ''W'J~UU nad ok:upatorom.· i njegoyln:J SJL!gatm:r,, da d()yed~ Z.ene do kon'!~nog i,z"pf!1i,e .njihqvu ·.. grad~nsku pravnosJt; .d~ustyenu raVI)Opravncist: .··· . n,ama,. drugqvi Ldruga.rice, StCLJe· v•ec:•<····, ·. ''"~ IleSI<e,oqro·!·, ... Cirjj eni~a. da j e og· r·~Jm!J.'!. ve~•f,,;; .:·,; :.S\'.1!'•: .~!'H.'': I1" ...n::IsoJ· .str_a!1i, , · · . . _, ' '',' •, ', ' ��fa~iSticke 3fffiije, oa,ucv5u, dzinovskoj borbi koju vode ..so:yjetski nasovjetske zene .daj11 be~broj priJl1jeni.ne: ·· .z:mamcenog herojizma i lzdrzljjvosti:. Zato::}~i jedalnp11t · ovdje. nioram da.podvuc~m da se na: .· mog)l ponositi sto, i nase zene .stoje tako istrajno, isto tako iz4~zljivo 11 .'ovoj i:: ..1'¢slwj i · nejednakoj bo.rbi. Treba, da. se pom)si. sto. narodi Sovjetskog Savez>l .(,Zivje- · Sovjetski Savez zna..i cijeni veliku ,11!oo Jugoslavije u danasnjoj narodno-oslb, · borbi: (Aplau?,.) · . . ·. · '·' koncu bih htio da kazem \ios to da je · Aritifasisticki, front zen a, koji postoj(ve6 odavno, je dobio i svoju .organizacionu fOri)1U; je-. · .·.· organizacija · koja. je zaista ponili{a · .,(JOU!JZCIO,· bJagodareCi CeStO puta nezapamcenoj . l.!ff()rnc>sti' samih zena. ja mislim; ·· [2;!\.!it(f••si:;tiCJ<i. f1 · ;zen a pretsta~Ija ).o,Jtli~:.~ciJU;· · takvu snagu sa-,kojom: •;nim.iel•o 1noci' ·da· idemo u_susret svini. tesko.cama, '~"'"'"··e·''vJ.<e. pred ll.~ma ..•. L:eum . vam, .ctrw~e•dtJ~'·· ::•:c. garice; mnogo pspjeha u vasem daljnje.tiJ zelim da vas rad bude plodonosan, da bude · dobrobit nase narodno-oslobodilacke ·borbe; dobrobit nas~ konacne pobjede i nase zajednicke• . . · · 6olje buducnosti. ..· · ·. •,· Da zivi •Antifasisticki front zena! · Da zive herojske .Zene Sovjetskog Saveza! ba zivi Sovjetski Savez! . · Da fivi voda i geriija,lni'strateg d.rug.Staljinf Smrt fasizniu - sloboda narodu! · Na ./ i" ��.• 12 nove.mbra 1.944 �TIT,\ TAKOVSK()G . Z~~e sreza t~k~YskO~- ~~Slale. su d-rug~ Tit~. -~isnw oslobodenog kraja. One su u --pismu rekle da Ce./ ··slo·bo&ucuvati i qa ce- za s16bodu dati.sve. . . zemlje~ Poslije tijesndg' . ganja vas> u pozadinii '?nih na .frontu;. . jos mnogo tei'ikih napora i truda, dod ce zajedrfii'ka sreca i 'nagrhda za sve to - ·,"'u"'' 'da nase domovine u. kojoj cemo svi mi, vezani . ¥ise i tjei'inje ilego ikada prije, moci. punimza.mahom . da otpocnemo izgradnju na~e zemlje: . Smrt fasizmti .,-:.- sloboda narodu! TITO · drugarice, Srdacno v~m .zahvaljujem• na vas1m daroAli.samvam.jos· vise blagodaran zajedno · nasim borcima na frontu, za svu brigll. ii}ukoju see vi ulagale pod najgorim uslovima vrijeme najveceg ·terora u Srbiji sa stran~ i izdajnika srf>skog naroda, koju ·vi ulazete, i na o~ecanju da cete jos . . ' - ' ·5 januara 1945 ./ <0 PiSete da• ste sretne na vasim zen skim konsretne 'sto direktno, radite za na-. vase sinove na frontu. sreca, drage miJesa. se ·sa Sr~com nasih herojskih •::bclra•ca·ori oslobadanju svake stope nase niopacc•••:•:· Ta \ �,,_: Va~ .rad, t<ase du'znosti su mnogostwke. · frontu, n?sim bordma· treba p'omoct borci ·nisu dobili odjecu iz mag adna, j smo. imali. Oni su potugoli, basi ii ovoj tesko.i. rijima treba pornoci. .Vi, ·srpske "''"uc. Jugoslavije, ·inozete u]:>laziti taj ne•do~;ta1lak ;; osjeca nasa.: hrabra armija. Zato, ,,.J... selil, ti svakoj varosi napregnite .srtag:e·:, ·sabirajte mateiijal, odj~c.u, <h•n.<:tv:" ,z:i''•i' kako\bismo mogli na.stnrr '''?''ti harem· 'mit)imum on•og:i bi se mogli • boriti zemlju, .~· to · ni , :. �r'od1ne vl,aslti:'Td je, 'ctriigarice, ,teza~ zadatak; 1 se. dbracanio: Pomozite nain· da stvori: istinsku narodnu vlast - zakd]usu od 1941 igo·iJ.i'nte, poginuli najbolji sinovi Srbije i ostalih ' >··· nar<)da Jugoslavije- istinsku demokrats\m na- . rc>rtrm · vlasL Zato budite rie samo pozrt~ovani botci, nego i strogi kritiEari onih koje. ste po' da ~rse drzavne poslove. Gonite sabotere, orre koji su htjeli da izigtavaju toboznje naro(lne prija'telje, a· u stvatigledaju k~ko. da >;,11arnta •odmogriu~ !ina_ dosta ·postenih IJJldi, ima pozrtvovanih ljudikoji su i sposol:)ni i · da pravilno i pravedno vod€, ov(i'\re!iku ""rnrln11 stvar. Nemojte se' ustruta~ati da kritiakO yidife da riesto ne valja. Zdraya · •konstruktivri a kritika inoze samo da. pomogne;• .. onaJ.koga se ona tiCe, ako j'e po~ten i (esiit; . •·· .· · :t'lec:e··:ee .l}utiti1 nego ce mu to biti puto\caz: <:]a.· "'· .pra\!ll[JU vodi. narodnu stvar. Onaj 'koga zdrava ' kritika vrijeda; to nijevas prijatelj, e narodni prijatelj, to· j~ neprijatelj M· .; i.<ld'l-' Budite uvj erene da cemo r,nJ.uvij ek, ,u _svakorr · pojedinacnom. slucaju, ucir;titi sve da> se · ~ada, u' zacetku, 'ugusi' sv)lko ukor ' . blrokr.atskih me:ta<ia ' je:potekla oci 'sainih naroda, ' 'bude zdrava· j nOVa y]asf; j ef SaffiO nio' .nni'<.>Prl noj .narpdnoj vl~sti mote' (Ia pociva je,din.st;•()'. de1pokratske federativne Jugos]avije1 ce _svi narodi ~ · i Srbi; i mvati;' -i Slov.·en,ztJ. Makedond, i Crnogorci __;:_ zivjetl · ,,.,.fnn i zno i ulagati zajednicke napore cvat i bolju buducnost novih po\<:oljenj a, k:lda <!odu, treba da vide da. su HJ .. "'". ocev:t.X inajke U:cinili sve kako bi njima ·. , A sada mi, drugarice, dozvolite da .se ds#':/ii nem ·m51lo' i ria one kojj sabotiraju n. au'l!'.Il1 borbtl. .. . ' · · . : \ ' · . ·· ·. ·.. • P,rije godinu, prije dvije, prije tri .gc>dine:•·. · rnoglo . se pricali kojesta, jer natod · obavjeStim. Mi smo cutali mnogo . vr·enienil>}L dvije godine borili ·s~o; se' sami bez . pomo¢i, ---; . sanio uz pomoc naroda, .sarncr t!z ·: pomoC:riasih ~iti:rmasnih selj a]{a. Mi smo ,uc\artl svih .snaga ri~prijate]ja r· izdr2:ali SIIJO . :; Q nalTia se .~ovorilo" u inostr;ihstvi' i z~:mllji. ]{2i9\ da ,je' u.·pita,njl,l,. sacica •. komunist4; ie.iin:{. <min,i'\ . !judi koji. hoc e., da se (loc~pajui vlasti. · · pitam, drugarice,• koliko hi se Odr2ahi j~,dri.iC sacicq lju(!i 'koju. . . . . .· .. za ·.·'·· �i boje .se za vas, bo.Je se z•~' .Jadni srpski narod, sta , pitam vas, dnigarice: ··Pa ,kad rn"""' voljeli srpski narod sto s\l po])jegli? pobjegao. •Ja bih ostao ovdje; ja bih . Ja bih bas kao dobar. sin naroda, .za . proglasuju, pozvao na~od i. re~~ao:';( tjerajte tiljeze koji su dosli u vo<<,;< · Tako 'bih rekil<i. naradu. ·Ali �ruk~, -:. d?Jte sada d.a se .razmile svim sglinia f. gradovima: udrite stari Ja, Sa svoje strane, neqih imao niSta p.rotiy' togada idu i da g~vore, j er zt\am dabi; vratili u Beograd.. Ali mi sada rtemarrio v.re1m.~ 7 . naza, to. Qydje ~ e narod[Ii pokret :,.:... .tJ,t mog1~/< biti svi: · i komunisti, i oni koj( su. qili (lemo- ...·, ·. krati, .radikali itd., ina kako· se• o.ni. zvali, sa111o ;,'. · • ako imaj u d()bru volj1.i i postenj ~- da iaista. zei.., · dobrd, nasoj 'zemlji. Ta( pokret" je onasnaga, · jedina snaga k()ja qanas moze da izvuce· zemlju iz. ove strahote i bijede i da joj potpunu slobodu. /'>· kacta bude111o ....... , izvolite, onda da se ogledamo, da vidimo tamq; na megdanu, koja ce p~rtija postojati! Dakle, drugadee, kao sto vidite oni_se · da. nas narod nece dobiti demokiatiju. Mi va:;,.,., pitamci: bojite 1i se. vi da necete dobiti kr~tiju? Bojite/li se da necete imatiprava ·koja ste se borile? Varna ta prava niko !uu,a-..··. da'nece moCi odclzeti! Micemo ih •stiti, mi. se svim snagama Zl;llagati da ocu\janio r1.aroda. hi cemo sacuvati ta prava,. iii biti! Prema tome, ja ovdje, pred varna, koji misle da' Ce ti:lna:<;IL•i•c se ' S!icnih dobrotvora ima, na hlo$t, i u Lon- , clonu i u Ametici: Oni se 6oje za siobodu Srba ... . . ~a slobodu ost.alih naro,da ;Jugoslayije. Bojite • ·. v.i da. necete irriati (lemoknltiju? Oni kazu:Treba dati deniokratiju; je"dna partija - td je . d:ikt:~tura!._:. Nikako jidna pattija; treba .dati · . ~~Jql)o_,_1u_. svima partij ama! -: kazu. A ako narod nikakvih raznih piu:tijica·; nego h'o6e jedan • · r1arodni' pokret? · ·· · ' ·· · u pr}ncipu nisam proiiv · partija; jer deffic,kr.atiia, predvid~ slobo,tu)spovijedanja svih.. svih ideja: Nisam.· Ali s~varati partije , •''?·_u,.I"'\''J.a,· sada ..kada se, V.Odi borba na 'zivot j' .· treba. svi· ka.o- jedan da svoje_snag~ ie!'l!fl() u wavcu istjerjvanja okupatora iz . ;;, . ·•!'"'·'~' .z.errHJio, kada je·domovhia · razorelia do tla, �nJeOl. o sporazumu. Mi S1J1()'S~; .u ljeto 1944 .. godine pristali · ~d:ii'on"m.va;ranw- sa jugoslovenskom vJad'?m u emigraciji,;pokazaii da nain · ie stalo_ 00 ujedinjavanja S'!}ju snaga, danismo ,},rii~:ail:vi sektasi, nikakvi uztirp11:tori, nego da:)!:e· C}liinbsmno jedl\o: da ujedinimo sfo vis,e narod; . ___ sto ··cvrWe .jedinstvo nas.e zemlje. Po~ -·"'''~.:..~·-na taj sporazum 1 prodtlzili _-s!Jlo. prego. •· ''''""·· •i. napravili novi · ·sporazum Pi stvaranjti >J~'drt_e_ jedinstv~ne ylade. Pristali smo da i lj:r~lj nasoj _ zemlji svoje namjesnjke. Svesmo >ircinili sto smo mog!L Mi_,smo 1Jcinili koncesij~~-·-­ d.c,bii_;;!· --. nistac Ako, stv&r ti;;memo u.·tlzejrJ. rc.sniJisl11, mi snio samo izgubili, a!i, ·ako se styar 'sirem smislt1, _ 1l._smislu-_ujedinjenja svih·· _ -.. -_· · i onihkoje su sg do . sada KO:JeJJaJe, _ , -.. .... l.eto, danas; kada; snio ita.kYill _~iir<Jkc>grudost_, dol~zi kralj .sa · da nece takav ·sporazum, li!.Jce dat·s·tavlia uslove. gazmnJjiva. je stVar prijesto .• Jasrio je· _,._ ''-· ide. sa p;ri]i,st<Jl:\'1. !;o••. godine; sumjj]f :cta li je ovdje· demokratija i. da Jib·st<tvl.i~ da. _narodu !reba sloboda, _da se sam izjasnjava, onda se ne 'da-, je to. najposteriija poiihka; to su kinacije koje imajti za cilj da slv!lra~u.zalJJ1nte kod nas i UQOse smetnju kod rias, da gradanski:rat Ali, umjesto grada~tskog at_a,.~"--­ _- sta se<dogo_dilo? .Gradanskog .. rata ,.!lema\. nP·D-ii.' · se , u_ citavoj zeTQlji podiglo weopste neza,qo,- .. :i~?I]stvo- i . protesti protiv kraljeye- izjave,'ple,l)iscita!, To je probni plebiscit! ·Izveo narod. Dakle, _drugarice, ta stv;l.r. lP. Dl"<l> , .. ;·:.• )lc~··a,. ali-ne _za nas, nego za one koji nesto. ca-re na racun krvi,·na tacun ""'""" .. daju jugosfovenski riarodi. Danas biot!ihtj.eli da setaj so•ontzum•ne.< "·Q••·Y ,proTQijeni>oa ·11 'vl?dU ude nekakav ja:znamk(). sv,;' jos, Mi:smo, Kacta·J!e' .d'JC StlbaSil::biO.OVdje, jaSUO rekJi S mo• ;da .radimo, 'za koga, ~matramb da • interesu - rwroc!a, .. M.olim lijepd:- :..·-. iini,rceri;ro< :.idl<l-rln ali da:. se ovdje, u )ugo~l!!Vij.i, ?!i••'. d.u;·n·o;coJ sittiadji; kad~ se yodi �pregovarati, podnositi ostavke, ,stvarati - to nam ne treba: Ti !judi stf u Lond<:mu, 1941 'godine, pedeset . put a se mij enj ali i '-"''"~·,.,· davali ostavke. · Nania takvf ministri ne u. Nama' trebaju ministri koji ce raditi not. Nama trebajti ministri koji ce. viditi ono sto je glavno, a ne. svoje uskbpar. •.llSKe. a in·o~,da i cisto licne interes~. Nama tre,O.d akcije i djela; a .ne od fraza i di~ smo imali prilike da· yidimo sta su ~u'"'-''c•o .takve vlade u proslosti; u bivsoj 'J,ilg<JslavJUi.· Sto se tice naseg pokreta, narodno-, .ostot)otlilackog pokreta, tu niko .vise od onih · biH t{ 11asim rectovima, p:rma dosli s.a\li bili odavde, ne moze tvrditi da .se. :Jodi, t.lskopartiska · politika. Ovdje su iJtiilSlci siitiNi i kceri naroda Jugoslavije, ovdje Dntvt:ro•aol11lh_L· ovd~~ su oni koji st.l se, iakci. '''···' sut..ral1i.ie 1.1 -raznifu partijama,• dan as ujedi' jedan snazan front; front •naroda koji · d'a izvitce ovu zemlju iz rana' i rusevina. ·• ••Pr<,rn;a>1tdnie, drugarice, tekovine na.rodl1o-oslo'' :;~~?£~c;~:·· borbe~ formulisalle na II zasjedanju ii Jijcu, treba, da btidu svetinja' rie '''sarnd'·za +•", zemlji. Neka se nasi prijatelji u inOstranstvu jOs jedriom ubijede u to da. smo vrlo tvrdoglavi L nepokolebivi ·. •u svojim. z·ahtjevima; Mi nismo · nllvil.di na gnjile• kcimpromise! Mi smo navikli !-Ia govoriino otvoreno; oci. u oci, ono sto ·-mic slimo, jer ne mislimo· nista -nepostino, nego sa: · mo to kako bi bolje bilo nasoj zeinlji, kako bis)no ·:se sto prije izvnl$:li iz •. 0 ve razorenosti i. · · · ·.. kako bismo istjerali okup~tora. Tamo vode •ra, cuna o tome· ko ce sjediti na ministarskoj sto, lici, kako ce organizovati partiju', a mi ·nemamo za vojsku ni odjece ni obuce. · ·· ·· Narod je ostao ovdje, na Jrontu, ----' to je narod! Na selu -'-- to je narod! Oni 1tamo.--,- to . sll otpaci naroda. Ja sam uvjeren .·_· ima pri'; licl1o zriakova kbji to govore - da ce nasi v~- ' . liki Savez1_1ici kona_cno ubrzati ovo natezanj( u . · .. ·• ·. .Londonu ccc-- da s~ sporazum odmah djelo ili daga n..e bude.To m! por\'cuje'mo · m,a u Londonu. Mi/~rn;o .posH sami .· .. Sto zna'ci _.,::.. sa.mi? ZriaCi no'rnii. do sadi pa ·. r bez · · bud~ tr.elbal<l, �'· .zivi nasa nova f~derl!fivha . Zivio miting Zena boraca Srbij~! . • . ' '·' ·. Neka zive nasi veliki Saveznici! ··_Zivjela 'nasa ;,arodno,oslobodilacka vojs~a! januar 1$45mi je sto uslijed neodloznih dr:,avnili;> mogu pmsustvp\lati va§oj prvoj ~··~''""'"''" �Na ·1 kongresu anti.faSistkinja_. Jugosla:vU.e ~iljuci ih u borbu protiv mrskill okupatora i domacih izdajica, · Vas. prvi kong res, ta velika manifesta:cija · vase 'snage, nelra vas jos vi§e zblizi i ojaca, da bi, udruzenim riaporima, nasu · oslobodenu ze.· mlju obnovile, i . ucinile lj epsom, srecnij om i ' nego sto je ikada. bila,' onakvom ka_sil' ie ··zami~ljali oili koji su, ne stedeCi polozili za nju, svoje zivote. ' ' ria zivi 'Prvi kong res zen a Bosne i :Herce· govine! Smrt fasizmu.- sloboc)a narodu! ·_ ,,,,•.•.••.•.::_, !945 Va~a, delegatkinjam~, pretstavnic~ma ju- · nackili'zena Jugoslavije, moj borbeni pozdrav. , ·Vi ste prve koje poslije pobjede nad zajedriickim _neprijateljem od'rZavate svoj korigres, ve•' licanstveni kongres zena Jugoslavije, zena fasistkinja, jun~ckih zena Jugoslavije, koje su .. poka·zale u ovoj .natcoVjecanskoj, borbi nevje. : rovatne _.· primjere herojizma · i upornosti; ist~ · onaka .kao i nasi borci na b'ojnofu polju. Htio, bih da samo sa.nekoliko rijeci oc:rtam' ic znacaj ovog kongresa i da postavim pred ."''"C'""'u. zadataka. Nemarri riarnj eru da ka:zellrr::(jJ]{: '•'·''-''riirlirlrio•go, _ali ipak zelim da �. . . ;c<st<J .tni.sli1n .oa·Je ii~jvazriij ·· ia<viiS!Mt¢i' .011a1 nije · .samo manifestacija· ··s<)Ji,jmcnc>sti Jugoslavije, manifestatija bratstva 1 Je· i1i\1dv, smotni ya§ih sn'!ga, pregled naseg . dorada, nego .j~ ·to vaza:n sastariak na zene · Jugoslavije,. treba da. odred,ite svoga rada, cia odredite on<J sto'je 'aLU'.I ,· ·U vaseffi buduceffi · radu,. VaSe zadatke. Volio bih ~ise '<i:a govorim o Vf!Sembudu, .radu i prema tome necu se osvrtati na ·vas ti proslosti i na vase zasluge u. bor]Ji, koje ogromne i za koje vi imate priz.nanje ne naroda nase. zemlje, nego i citavog. i!obo.do\.iut>iv,~g covjecanstva. Danas pred; nateski .zadad. Nasi najV:a:znijL zadaci ~~~. · nase narodne vlasti, vaspitanje dje. mladog· narastaja, nasih bm;luCih Poenja, ucvrscenje bratstva i jedinstva, iz, nase zemlje ..To •su najvazniji zadaci; \•.•a;·,ppglj.ie njih (!Qlaze drugi: rad na socijalnom, iP9'lj.tl, n~ zbrinjavanju nase djece,. na· pomocj, ·· .iflvaua.ima, · drugovlnia L-, drugaticafpa.> . izg',ll:Jili svoje. z<)ravlje u bo.rl:Ji . . ucvrs¢enja nase vlasti, tp Iv\iu !lits6j zerrilji iriiaino ., ·.i'. •koji .g\edaju na razne nacme · otgetu razvoj naseg drza~nog zivota, da ne samo smetaj u· negd i da ugroze tekovine . ·.like borbe,.)mj~je nasenarode ko~ta\a tnliL-n zrtava. Na zalost, ti nasi unutrasnji Jji imajti pomoc i u inostranstvu. Yl>rnaztl ·inostranstvu oni ko.ji su irn slicni. Ja - .Cafl.l varna;. Zelta·ma --Jugoslav_ije, • ravn. op,ravnimr C clanovima nase zajednice, varna' koje ste jevale svoja prava· u borbi, obracam vain se trazim od vas, da posvetite svu svoju paznju svu svoju snagu u prvom tedu pitanju•<i'vr''"e·- /:.• nja na~e ,vlasti.. A da bi se ucvrstila vlast, ni<)ra.•'. se raditi pravilno. Nije dosta kazati:' ""'vr<t;;;,;, smo vlast, - akci ta vlast ria nekim rnozda i grije8LTreba da ta vlast bude. na. Da radf. onako kako su to .zeljeli . . . . ' . r · >;u ginuli za nju. .Prem~ tome, greske ispraviti. · Ima 1mn 0 go !judi, kciji iz \)eSVjeSnO,. cine greske, aJi ih r'rnHI.'I{O' :uyukilL da prav~ greske; t.. j. stet.e. Takve !jude. treha nemilosrdno · biti. riosiocin;:trodn~>vlitsti . i neprijatelji onih izvojeV'ali S' ;.,;;,.,_,;, �;', ~;e, rDbl'~t:am da budete , ucvrstiti vlast na taj naCin one 'koji sm'etaju ucvrs6enju vla~ti! I rda pomognete onima koji iz grese! Na taj naCin cemo, mi ucvrstiti svoju vlast. Takvu ,vlast ce narod zadovoljiti. Narod ce takvu, vlast cijeniti i on ce je braniti. , ,'Bratstvo ;: jedinst-vo, to je bez sumnje najyeca tekovi,na koju smo izvojevali u ovoj kr. vavoj .borJ?i. Za nju-su se borili nasi borci, ~d .. pr\:og partizana pa do danas, do_ bo_;.aca nase 'Jugoslovenske armije. Na nasml •zasta.: vania je bilo ispisano bratstvoi je~instvo;_ Da. nismo mi iSli za tom parolom, da msmo mt to u . norclrlrr: }ito smo izvQ.i evali, viitno neprijatelji unist.ilL .·To je tekovitia. · · · c--- Ali j <1 vani . moram ovdje otvoreno ..... da j~ ta tekovina u opasnosti, ·ako mi dc>tvo: . limo da se razvije sovinizam. Prije sam vam gqvorio da ima neprijatelj~, narodne vlasti. Ti isti nepr·ijatelji su neprijate' · lji·braMva i jedinstva. 'Ja cu otvoreno kazati · ko su to: to su cetnici u Srbiji i ustase u Hrvatsk'o}, to su' oni zagrizenL gardiste u Slove> niji i njihovi 'J'lokrovitelji i vode. Dakle, to stt.'' svi oni koji su i u ovom ratu. bili protiv nas. Nemojte misliti da su se oni pomiriJi sa · nom.· Ima jedan dio, dob.ar dio, koji je poslije na_se pobjede, poslije toga' §to su vidjelida nismo mi jedna grtlpica 'koja je uzurpirala . riego da ptetstaV!jamo narod, koji su uv.tdJeli._'\:' zablude i prisli vedni · naroda,· !,-,ali· ja kazem da irh~ i i'ectan dobar dio ohih koje . ovdje nabrojao, na celu sa svojitn spekuliuit-· 'skim· vcidama, koji ruse najvecu tekovinu nase ' bqrbe '~ bratstvo i .jedinstvo.- OI!i S]l .se-s"ru ra;<miljeli po selima., Ne, bib zeli<fda ovdj'e ;,,;;,,:, U<,_~J~l[I.:..,;!Uc~;leVe TaSpirivanja fiJrziJje; J't·samttl"';~"'"'£ < '. �govorim uopSte, jer vlast Ce u tim sluCaievima posredovati i ncmilosrdno sprijeCiti da s~ takvi slucajcvi ponavljaju. Ali nije to dovoljna mieMi tek rw kraju pribjegavamo sredstvi;na da. spn_~eCimo nqirijatelja da nam :lkodi. Mi hocen1() cia .se viSe radi ~ ubjecjivanjem7 politickim rad()m na konferencijama, zivim prim.ierom vlastitog postupka. Ne mozemo dozvoliti da danas poslije te velicanstvene pobjede, koja nam je cloduse bila pomucena zbog Trstq i Istre, da bude ta velicanstvena. borba pomucena sa takvom pojavom da se raspiruje nacio., nalni .Sovinizam. lv\i stvaramo jednu novu fede~ rativnu Jugoslaviju. Nije to za nas fraza, to je ia nas neSto za Sta smo mi spremnL i poginuti ako bude trebalo. Prema tome, nas neprijatelj je onaj. koji .hoce cia nam ponisti tu telwvinu bratstva i je' clinstva. Necemo da poCinjemo iznova ono sto smo poceli 1941 gocline. Jer smo vee postigll · da ogromha veCinU naroda - ne govorimo ovdjc u procentu, jer se procenat vidi na svim na~im zborovirna i manifestacijama, vidi sC _u svakodnevnom zivotu - hoce takvu federativnu ,Jugo;;laviju u kojoj ce svi narodi zivjeti na 1 rav'· noj nozi. Ne moze ovdje biti favoriziranja HJ"c vata na raCun· Srba, ne maZe biti favoriziranja Srba na racun Hrvata ili ostalih ·naroda, ne moze uopste biti favoriziranja jednog naroda na raCun drugog; Ne moZemP dozvollti da sad:_-postav1ja neko pitanje osvete za .ono sto �bi!o'' 1941 godine; Osvetili smo se mi, i to je d(woljno, a niko vise nema pravo na to. Necemo vEe medusobne pokolje. I vama ovdje kaZem, drugarice, - i Zelim d::l' me _Cuje cijela Jug0 s!avija .....:. da necemo dozvoliti, da se, ma u kom vidu, sije mrznja prema nasim narodima, meclu nasom bracom. Ovo bratstvo i jedinstvo, izvojevano sa toliko krvi, nije jos i nece biti potpuno obezbijecleno, ako budemo dozvolili da nam rovare pojedini tipovi koji su se do juce ltrili iii su radili zajedno s NediCem, s Nijemcima, s Pavelicem i tako dalje. Oni ne smiju imati rijeC u- naSim selima, u naSim gradovima. . Oni nemaju prava govoriti u ime Srba, u in1e . Hrvata, u ime Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca. U ime tih naroda irnaju prava govoriti oni, koji su se borili, koji su dali svoju krv, i svoje zivote. Ne govorim zato sto bih s.ad ovdje htio da se udaram u prsa, da stvorimo neko ;,kajilwkC3la'nstvo'\ pa sad: mi, pa mL radi se se, drugarice, 0 jednoj luupnoj stvari: radi se o .jednoj tekovini za koju su se stoljeCima borili nasi preci. Najbolji slovenski umovi su tome posvetili svoje zivote, a mi smo sad izvoje.::va]i i - da dozvolimo da nam na takav nacin 42 to propadne! To se Woe neprijatelja. A sad moram da kazem da necemo lako primiti takva skretanja i momentana raspolozenja oct onih !judi koji su s nama. Takve greSke neCemo opraStati! Za takve greSke Ce nositi svu odgovornost oni koji ce ih ciniti. Na vama je, Zenama Jugoslavije, majkama i sestrama;, Inajkama sadasnjih i buduCih polwljenja, da zalozite . sve svoje snage .da ocuvamo tu. nasu tekovinu. Barite se protiv svakog ko sije mrznju prema bilo kom nasem. narodu. To. je du, znost svih Hrvatica, Srpkinja, Slovenkinja,. Makedonld, Crnogorki i drugih, to je .vas zadatak. Vas zadatak je velilc i u pitanjtt vaspitanja nase djece; nase omladine. Postavlja se pitanje - kako ce se nasa djeca vaspitavati. Oni koji bi htjeli da senasa djeca uskolama vaspitavaju po starom sistemu, da im ukalupe dub, kao sto sn im nekad ukalupljavali, oni bi htjeli da izi- �graju nasa demokratsl{a nacela, pozivaju se na nasa demol,ratska nacela i traze da vaspitava· nj~ djece ostane po starom. Drugi opet misle da treba sve preokrenuti tumbe, i da treba pre· ldnuti sa onim starim vaspitanjem nase djece. I jedni .i drugi nisu u pravu. Pitanje skolovanja hage dje:ce nije joS ·rije~eno, joS je na dnevnom redu i morac.e se s njim pozabaviti konstituanta. Ali do toga, do rjesenja ovog pitanja, definitivnog rjeSe~ nja, kako ce se djeca vaspi· tavati - da li ce biti vjeronauka u skoli obavezan predmet, iii nece biti - to .ce se rijeSiti kasnije, a do toga,.-, majke i sestre imaj tt zadatak da nasu djecu vee od malena vaspitavaju u novom duhu, u duhiJ .ljubavi prema nasoj novoj domovini, preuta nasoj Jugoslaviji, u ljubavi prema toj ve, likoj tekovini bratstva i jedinstva, u ljub~vi prema novoj vlasti i tako dalje. Ne trazimo .da ih vaspitavaju u ateizmu, ne trazimo da negiraju sve to, ali trazimo da se nasoj djeci usadi u dusu takva ljubav kakvu su nosili nasi borci na bojncm polju - za ovo velicanstveno djelo, za ove velicanstvene tekovine koje su izvojevali, to trazimo da usa'dite nasoj djeci, ostalo ce sve biti rijeseno. Pitanje izgradnje nase zemlje takode je krupno pitm)je i tu vi, zene, svakodnevno dajete primjere svoje upornosti i potrtvovanosti. J~srw ie da tonece bitilaka stvar i danecemo moCi. to brzo rijdlti. Ekonomsko podizanje nase zemiJe tako je luupan problem, koji za' l)tiJeva _da mu svi gradani nase zemlje posvete . sve svoJe sile. Jos jedanput podvlaCim ovdje, da je u prvom redu nasa duznost. da se ?slol)i· I)!O na svoje vlastite snage. Ako dobijemo !ito sa strane, dobro ce biti, ali mi treba da se osla· nJ?mO na_ vlastite snage, da prionemo na rad, UJonl duhu treba da se vaspitaju nasa' djeca. Rad na obnovr na§e zemlje, to je velika pocast. Raditi Ila· t6m polj u - to je velika stvar za 45 �svakog, oct nas, to je ujectno i duznost svakoga oct nas. Vi zene mozete tu mnogo uciniti. Ja zelim victjeti rezultate vaseg racta. Sada kad se SvrSi ·kong-res, sigurno Cu ih dobiti, jer na ovom kongresu vi cete sigurno iznijeti one uspjehe koje ste postigli, iznijeti tdkoce na koje nailazite. I sve to, vjerujte meni, nama ce mnogo koristiti da .bi mogli preduzeti izvjesne mjere l<oje je vlada duzna da preduzme. Eto, to su vam, drugarice, ovih par pitanja, koja su vrlo krupna, vrlo vaziw, na koja ja obracam vasu paznju i pozivam vas da posvetite svoje snage da bismo mi te zadatke izvrsili. Neka zivi nasa nova federativna demokrat- 46 ska Jugoslavija, koja se rodila iz toliko krvi i zrtava nasih naroda! Neka zivi 1i~razruSivo bratstvo i jedinstvo naSih naroda! Neka zivi nas veliki saveznik Sovjetski Savez, · sa svojim genijalnim vodom Staljinom! Neka zive herojske sovjetske zene! Neka · zivi bratstvo i jedinstvo naroda na · Balkanu i svih Slovena! · Neka zive nasi saveznici Englesl<a, Amerika, Bugarska, Albanija i svi oni koji zele sa nasom zemljom zivjeti u miru, u n1irnoj saradnji! 18 juni 1945 �DRUG TITO - KONGRESU ZENA HRVATSKE 22 jula 1945 g., u Zag:rebu je Odr.ian l _ kongres antifa.Sistkinja Hrvatskc. Neodlozni drzavni poslovi sprecavaju me da prisustvujem vasem kongresn i da se zahvalim hrabrim zenama Hrvatske - Hrvaticama i Srpkinjama - za junastvo, upornost i pozrtvovanost koju su pokazale u ovom velilwm Oslobodilackom ratu. ' Ja 'sam uvjeren da- Cete vi~ .Zene-antifaSb;tkinje Hrvatske,. znati sacnvati ono za ~to sfe se: .borile z_ajednO s vJSim drugovima na bojnonl polju i u pozadini. A to cete uspjeti samana: taj rlaCin ako ulo.Zite sve svoje snage -u naw PO rima za izgradnju na~e _zemlje, za uCvrS_Cenje vaSe .narodne vlasti; Za podizanje kulturnog . ni- voa naSeg narOda, za pravilno vaspitaVanje nase djece, za ocuvanje krvlju najboljih sin ova nase zemlje stecenog·:bratstva· meclu nasim na- rodima. Obratite na ovu tekovinu najvecu paZnju, jer Ce nju jo$ dugo vremena ugroZavati neprijatelji nase nove Jugoslavije. Zelim vam mnogo uspjeha u vasem radu. Neka vas kongres bude novi, snazni potstrek za ispunjavank vasih zadataka, na srecu vase uZe domovine: H~vatske, na 'sreCu ;naSe Si~e:. za: jednicke .domovine - nove demokratske fede· rativne Jugoslavije. Da zivi Antifasisticki kongres zena Hrvatske! 4 49 �DELEGACIJE zENA JlJQOSLAVIJE · KOD MARSALA TlTA Srbiji vrsili takva zvjerstva. Mi pravimo razliku izmedu onih sto su pucali na polozaju i onih koji su klali neduzne !jude i koji ce zato · biti pravedno kaznjeni". II juna 1945 GovoreCi sa zenama Hrvatske o zvJerstvima kovaca iz Hrvatske drug Tito je rekao·: Zene -iimoCkf. Krajine priCalC ·su _drugu Titu o ·straSnim zvjerStvima ko.ia su C~tnici Cinili u nJihov~m l_t.r'aju .. Drug THo im je govono o pravednost1 na~~g pokreta. , ... Meni je Draza. Mihailovic jos 1941 godine govorio da mrzi Hrvate ~ t~ije znao da•.. sam ja Hrvar- meclutim, on mrzt 1 Srbe. )a sam slusao, ali nisam vjerovao cia su 0111 1 u zli~ ,Njima ce sam narod presuditi i eto, kao sto sami vidite, vee im sudi. Ali sa zavedenim treba drukcije postupati". ,Narod vasih krajeva" - nastavio je drug Tito, ,potpuno je shvatio zbog' cega se vodi ovaj rat. Nedace su do[azile sa raznih strana, ali narod je proklinjao rieprijatelja, .jer je znao da od njega dolaze sve nesrece. Nasi narodi su se odlicno po. kazali. Zrtve su .bile velike i .tim vi:'ie ima n~rod pravo da trazi svoja prava. Ta je prava narod dobio. Na nama je da ucinimo svc da ih OCuvamo". ,!mate Ii mi10go nezbrinute djece?" pitao je marsal delegatkinje iz. Dalmacije; ,Zbrinja, vanje djece je jedan oct najvaznijih zadataka od .. vas .zena'<, .rekao je marsaLTito. ,Velika '4* • 51 �je stvar zbrinuti djecu ciji su 0• cevi i majke iz· gi\1uli na frontu. Ona moraju biti zbrinuta i to je va:ia duznost. Trazite pomoc i podrsku od nas. Mi cem0 vas svestrano pomoci. Mi cerno poslati djecu u kraj~ve gdje ima viSe moguCnosti da. sc ishrane i skoluju". Tito irn jc govorio o mnogitn tdl\oC:ama nn$e zemlje i o nuporima kojc traZi domovina od njilt. _l{ad su mu Hrvatice priCale kako sc odvija sjeNa, madnl jc rc.kao: ·,Treba da se zasije svaki pedalj. sto viSe. To je ono sto j a kazem: vik se oslonimo na nase sopstvene snage, sopstvene izvore, jer ce teskoca i dalje biti. Sa prevozom je vrlo tesko - vozrii park je uniStetl i nece se moci tako brzo obnoviti. Nesta pomod sto it doslo u Dalmaciju od saveznika, tesko se prebacuje u Kordun i druge krajeve a osim toga, to je sve privremena, najnuznija pomoc". - _ l\ad _su. prCtstavnice Hrvatskog Primorja i Istre 19 Juna bile kod· druga Tita on im je naglasio potrcbu Sto Cvri5Ceg i jcdinstvenijeg rada sa ItaHjanima: ,Treba da se oni ti granicama naSe nove domovine osjecaju .kao u svojoj zemlji. Da se ne dogodi kao vama, koji ste zivjeli pod italijanskim fasizmom, da se osjecaju· kao u tudoj zemlji. Za zvjerstva koja su fasisti vrsili nad nasim zivljeni u Istri ltalijanski narod nije kriv. Vi _sada treba da pokazete kakav ce oni zivot imati medu vama, jer cerno mi stvoriti bolje socijalnp uredenje nego sto je bilo ranije''. ,Treba da stvorite cvrsto jedinstvo naroda, • nastavio "je marsal . Tito. Dobro je to da na:l narod zivi tako dobro sa Italijanima: Tako cemo mi voditi nasu politiku, ne zbog demagogij e, nego u cilju da svi narodi, koji sticajem okolnosti budu zivjeli u na: soj zemlji, budu zadovoljni. I na toj osnovi mi cemo _gra,,·. 53 52 • \ �diti drzavu. Sve one stetne pojave koje su ra' nije bile t1 Jugos!aviji i lta!iji Hli Cell\0 da .uldonimo. To je osnova nase politike u Jstri i Slovenackom Primorju". ,Vi ste iz Istre, - produzio je marsal, __. gdJe- je naS narO'd Zivio izvan naSe zajednice$ gdje je patio pod fasistickim teroron1. Alijedna stvar koju treba priznati nasemstanovnistvu . u Istri, je to, da je Istra ostala na dostojnoj visini, da svoje patnje ne pripisuju mjesnim ltalijanima, nego onima koji su tamo doiili", RazgovarajuCi s pretstavnicama antifaSistkinja Slo~ venjje, drug Tito je goyorio o zadatku Zena majki na vasPitavanju omladine: , ··~ Iz· ·nase omladine moramo odgajiti takve drzavljane. koji ce znati cije11iti zrtve doprine' sene u narodno • oslobodi!ackoj borbi. ·Takove ddav, !jane odgajace majke· doma, kod svoje 11 skoli i na svakom koralm" . Drug Tito je Zenama govofitJ o IHlSim invalidima. On im je naloZio: ,Nasiinvalidi rnoraju osjecati da nisu ba·dava izgubili svoje zdravlje. Bas to je pitanje koje ce rjdavatl Ministarstvo ,socijalne 'uu>~ttt· ke, jer mi mislimo dnigacije postupati s invalidima, nego sto se ranije s n.iii:na postupalo: U staroj Jugoslaviji su invalidima stvarali razne invalidske domove gdje su ih tako iiatrpali da su liCili na mravinjak, i gdje je svaki inva-. lid imao osjecaj malovrijednosti''. �PISMO DRUGA TITA CENTRALNO~ .ODBORU ANTIFAsiSTICKOG FRONTA ZENA ,JUGOSLAVIJE U teSkim danima borbe za slobodu i Cast .Juga· slav(ie -- dru;i Tito je prcd antif~Sistkinje na;e zemlje s povjerenjem stavljao i nnjteze zadaUce. ~a~ nas, kad se zemlja obnavlja i pocliZe - on -opet VJC· ruje u nas i daje · nam nove Casne. duZnosti. zem!je doprinjeti da svako nase nezbrinuto dijete, da svaki nas djecji dom dobije izvjesnu kolicinu ovog secera. Stavljajuci vam na raspolozenje ovih 50 vagona secera, uvjeren sam da cete i ovaj zadatak u potpunr>di i7.vrsiti Smrt fasizmu -- sloboda narodu! '16 septembnt 1945 Madal .Jugoslavije JOS/P BROZ-TITO Centra/nom odboru AF:l Jugos/avije Oct cehoslovacke vlade primila je nasa Vlada 50 vagona SeCera k3o dar jugosloven- skoj djeci. Antifasisticki front zena Jugoslavije je . kroz cetvorogodisnju borbu nasih naroda pored ogromnog priloga koji je dao za konacno oslobodenje nasih naroda, mnogo doprinjeo zbrinjavanju stotinama hiljada nase nezbrinute • djece i ratne sirocadi. . Zbog toga sam smatrao da ce Antifasisticki front zena Jugoslavije na najbolji nacin raspodijeliti ovaj bratskL. dar i svestranim zalagapreko svojih organizacija sirom cijele 57 �DRUG TITO zENAMA GRADA ZEl\'lUNA Na_ predizbornoj konferen_ciji Antifa;istiCkog fro:1ta Zena grada Ze_muna drug Tito je u Domu kulture odrzao slijedeCi govor: dan problem, koji bi htjeli ovi iii oni da nametnu . narodu, nego se pitanje republike namece kao zivotna potreba, neophoclna za OCU· vanje tekovina za .koje smo se borili. Jedanae' stog novembra kazacete vi, zene Jugoslavije, · koje ste stekle pravo da rijesavate sve unutrasnje politicke i elwnomske probleme n.a ravnoj noz~ _Sa muSkarcinu~, kazaC:ete l ~voju rijeC; Ja ne. sumnjam da ce ana biti oi~akva kakva odgovara ovoj herojskoj borbi, kakva oclgovara dr· Zanju Zena u toku ovoga rata. ,Drugarice antifasistkinje, Moram da vam kazem da ·me je ovaj vas docek vrlo · dirnuo. Danas, kad treba da se cri, jesi definitivna sudbina onih tekovina koje smo izvojevali, potrebno je bez oklijevanja napreg-. nuti sve site da izvojujemo i tu pobjedu, onako kako smo izvojevali pobjedu u ovom teskom i krvavom ratu. · Mi se nalazimo pred izborima za Konstitu· antu, koja odluciti o obliku vladavine u Ju· goslaviji. Ona ima da rijesi hoce li Jugoslavija biti republika. ili monarhija, (jednoglasnG klicanje: Hocemo republiku! tivela republika!), Pitanje republike nije iskrslo kao neki te 58 Htjelo bi se ometati ovaj nas veliki ci!j,' . ovaj nas historiski cilj: Ali nemojte slusati ni· kakve glasove sa bilo koje strane a koji misle da smo mi slabici i da se damo pokolel1atL· (Odusevljeno i dugotrajno odobravanje i klica~je: Z!veo drug Tito!). Daje ovaj ostavku, daJe onaJ ostavku, 1 onda se prave ko.mbinaci· je: sada ce se ovi preplasiti i mi cemo doci na vlast. (Jednodusno · klicanje: Necemo se nikad ~replasiti!) Zato se necemo ni mi preplaslti; sto se VI, narod, ne plasite. Varaju se svi oni koji tako misle. Jako se varaju. Mi ne mozemo da skrenemo sa toga puta, jer je taj put udiJ.• ren sa toliko krvi, sa toliko zrtava nasih da, da:·bi bio f!aJ·veCi zlocin od" svakoaa rmrui,, .. 0 �koji bi sa toga puta skrenuo. Mi moramo iCi tim putem i mi cemo tim putem iCi, ialw je jos trnovit. Mi cemo, 'l\ako kazu Rusi, izgraditi .iednu siroku darogu, jedan siroki put ka srecnijoj i boljoj buducnosti nasih naroda. (Odusevljeno k/icanje: ,Taka je! 2iveo marsal Tito!") lzvjesni !judi govore da treba da dade neko sa strane, 'da narn pornogne da promenimo tole iii pravac svoga puta. (Uzvici: ,Ne treba!") J.a bih bolje rekao da je to ogromna rijeka u. koju su sliveni svi potoci na:'ie zemlje, potoci naroda. I kao §to se ne mOle Skreriuti sa -svoga puta gorski potok i natjerati da tece natrag, tako se ne rnoZe skrenuti s~ svoga pUta ni ova rijeka naroda, sa puta kojirn je poS!a. (Dugotrajno odobra1•anje). Ja znam da jos mnogo stosta treba. Mi nismo mnogo ucinili. Ali, sta dokazuje da mi hocemo da ostvarimo nas plan na izgradnji nase zemlje? Dokazuje ta volja, doka£i:tje taj herojizam koji je nas narod u toku rata i od oslobodenja .naovamo pokazao. Nail narod je pokazao kolika je njegova stvaralacka moe, kolika je cvrstina volje i upornost · !judi u njemu. To dokazuje .da .cemo mi brzo ostvariti i ono za i'im su tezili i nasi slavni beroji koii su pali i za .Cim tdite vi, nar.od. Ja 60 moram da kazem, da vjerujem da ce jedanaesti novembar biti veli!m smotra svijesti svih zena Jugoslavije. (Jednog/asno: ,Bice!"). Jedanaestog novembra zene ce pokazati sta one hoce. Hoce li ono staro, koje je njih drzalo u potcinjenosti, iii ono novo, koje je zeni pruzilo najbolje perspektive. · Dozvolite mi .ua kraju da vam kazem da ja danas, isto onaka t{ao- Sto sam za vrijeme borbe trazio cia borci vrse svoju duznost prerna ;:;vojoj domovini, traZim i danas od svih pravih rodoljuba i /'Ianava fronta da vrse svoju cluznost prerna nasoj zemlji. (lfocemo!). Sa dubokom vjerom u pobjedu pravedne . narodne ,.::;tv,ari, ja vmn Zeiim mnogo uspieha da!jem radu. ti · Da zivi demokratska federativna Ju.roslavija! (2iv je/a!). ~ Da zivi republika federativna Jugoslavija! ( Dugotrajno klicanje: ,;t.ive/a republika! Tito Tito, Tito!" ). · ' 17 oktobra 1945 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Tito ženama Jugoslavije Creator An entity primarily responsible for making the resource Josip Broz Tito Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Centralni odbor AFŽ Jugoslavije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1945 Rights Information about rights held in and over the resource Centralni odbor AFŽ Jugoslavije Language A language of the resource SH Type The nature or genre of the resource govori Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 25-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 61 str. AFŽ Josip Broz Tito Narodnooslobodilačka borba žene borci https://afzarhiv.org/files/original/e94e64e124b08855ba6e341c120048c4.pdf 66a23da458bd242ff4df1d48a5400665 PDF Text Text •.. ca I Hcnsrpeca AwtHcpawMCTKHiha ·Jyrocnaattje 143Aalbe 0KpymHar 0116opa AHTH<j:>OWH"?TH~Hor cflpoHTa 3a 6o ...any'fHH oKpyr �-- m! ca_I\IO CMeTajy, Hero <I ;~~a y!'pose >reKOBHHe senHKe 6op6e, Harne Hapo.n;e ·KomTana TOJIHKo lKpTaaa. HaJKaJiocT,. TH Y}lyTp31lllbH HenpHja'!'eJbH -HMajy llQMO.I\ 1f y HHOtT{JaH" _ BOMaJKy HX H y HHOCT\}3HCTBY OHH KOjH c_v HM Ci!H'iHH. Ja - te aaMa, JKeHaMa JyrocJiaauje, paaHoll'pa-samt 'IJiaHoBHM!l Harne saje.n;m;qe, aaMa, _ KOje CTe ·HaaojesaJie caoja npaaa y 6oP?rr, o6paha~ ce saMa rr TpaJKHM 011. sac, ;ia nocseTHTe cay _CBOJY .llalKfbY H cay CHary y IIPBOM pe.c~y llHTlll-by 'y'!~l!Ufiefba !!arne BJiaCTH. A Jta pH ce yqapcnwa BJIBCT, MOpa ce PMHTH _ npasaJIHO. HHje Jl.OCTa caMo KasaTH :. »Y'IB>jJCTIIJIH c>w sJiacT« 3KO Ta Bi!3CT l!a HeKHM MjeC'I;HMa MOJK,I\3 H rpnjeuiH, Tpe6a ,Ita Tll aJiaCT OYt\e H npaBeMa, 1t~a PllM OH3KO K3KO cy TO }KeJIHJIH OHH KOjH cy rHayJIH sa fby. BpeMa TOMe, rpjeiiiKe ~6a HClipaaiiT'_I. HMa MHOfO JbY~H, KOjH H3 He3Hllfba, ae, < rnjecHo 'IHHe rpjelllKe, aJIHi. HMa KO;IH cy ce ysyKJIH .c~a rrpa-se· rpjemKe, Tj, .c~a HaKOCTe, .c~a nneTe. Tatme JbYt~e Tpe6a HeMI!ilOC\}t\HO 'IIICTHT__!:I, ·OHH He _MOry 6HTll HOCliOL\ll Hapo_-;)tHe BJiaCTH. OHH cy HOCHOL\H pas.c~opa u HenpujaTe.ibn OHHX TeKOBHHa KOje CMO H3BOjeBaJIH .Y 6op6H. C fbHMa Tpe6a HanoJbe, A aa, JKeHe, HaJia3HTe ce csyril_je. Ha sac ce o6paliaM .c~a 6y- _;!teTe H BH 6yt~He H IIOMOrHeTe Ha Taj Hll'IHH Y'JI3pCTHTH BJI3CT, • 'lllTO fieT_e 'IHCTHTH _ OHe KOjH CMeTajy _yqsprul\efbe· H8!JO!l.He ·aJia· CTH II{ t~a HOMOrHeTe OHIIM KOjl! liS He3Hafba rpl!jeme! Ha Taj l!a'!HH heMo MH Y'lBPCTHTH ~aojy BJiacr. Tmmv BJiacr he Hapo.z~ 33BDJbeTH .. HapOJl. he TaKB.Y BJillCT l\Hjf'HHTH Jl OH he je 6pi!HHTH. . -Op3TCTBO H je,I\HHCTBO, TO je 6ecyM!be Ha_isefia TeKOBHHa I(Ojy CMO H3BOjeBaJIH .Y OBO_j KpBaBoj 6op6H. 3a !-b.Y cy ce- 6o- plfll'fraarnH 6opQH o.c~ npsHx rrapTnaaHa na .n;o .z~aHac Jl.O Jl.OJiacKa ;~awe ·cJiaBHe JyrocJialieHCKe apMHie. Ha HaiUHM sacrasaMa 6w · ~0 je HCHHC3HO 6paTCTBO H _iet~HHCTBO . .LJ:a HHCMO MH HlliJilf CB TOM napOJIOM, ,!(.a HHCMO MH TO IIP,HMJe!-bHBaJ!H y HBP,Ot\Y, He 6H HHK3J1.3 -,MOrJIH H3BOjeBaTH- TO lliTO CMO H3BOjesaJIH. HaC 6H £ljepojaTHO HerrpajareJbH yHHlllTHJIH. To je- saTo 'aajseha reKOBHHa. AJill ja BllM MOpllM 0Bil_je OTBOpeHo Ka3aT!I ·t~a je Ta TeKo. BHHa y OH3CHOC'I'It, 3KO MH Jl.03BOJ!HMO Jl.a ce pa3BH_ie lllOBHHH' 'aaM. · · IT~YHje caM saM rosopHo .z~a HMa HerrpHjareJba H3'P,Oil.He BJiaCTH. Tf! HCTH HellpHjllTeJbH cy H~DPW\aTe.lbl! 6paTCTBa H jeAHH' CTB3. Ja fiy OTBopeHO K333TH KO CV TO: TO CV 'leTHHftH y Cp6HjH II ycTarue y XpsaTcKoj. To cy oHe 3arpH)!{eHe rap!l.HcTe y CJio-aeHHjH H !TIHXOBH HOKPOBHTe.>oH {H BOI-,e. .LJ:aKJI'e, TO cy' CBH O!HH, KO}H cy H y OBOM paTy 6liJIH rrpOTHB nac. HeMojTe M'liCJIHTH Jl.B cy_ ce ,OHH t!OMHpHJIH ca C.Vt~6HHOM. 11Ma _iet~aH Jl.HO, .n;o6ap ;:(HO, KO.iH; je noc"1Hje Harne rro6je,n;e, IIOCJ!Hje rora UlTO cy BH.c~jeJ!H · Jta fiHCMO MH Hel{a TJl¥l!Hlta Koja je yaypnupaJia aJ!acT, Hero J¥1 I!PeTCTaBJb~Mo Hapo.n;, KOjn cy, yBHJl..ieJIH aa6JIY.I\e -H rrp11mlU!. • Bei\HHH HllpDAa, aJIH ja B3M Ka)!{et~ ,!(.a . HMa H j~aH ,ll06ap· . AlfO OHHX KOje CaM OBAje Haopojao Ha '!el!y Ca- CBO,iHM llliieKy- . JlaHTCKHM BOry3J>:13, KOjH pyllle Hajfieay TeKOBHHy Hallie 6op6e Op8TC'fBO- H jeMHCTBQ, 0HH CY ce pa3MHJheJIH Call. llO CeJIH' -Ma, He 6rrx JKeJiao Aa oa.n;je 'Ha6pajaM · CilY'Jajese pacli:Hp!!sa!-ha · ¥{l}Kfbe. Ja caMo rosopHM yomiiTe, jep BJiaCT he' y T.HM cJiyqaje- _ BHM3 nocpet~oaaTH H. HeMHI!OCj}.n;HO C!lpHje'!HTH ,TaKBe CJiyqajeae 'fa ·ce IT<?HBBJbajy, AllH HHje TO .D;OBOJbHll Mjepa, MH. TeK. Ha Kpajy rrpn6jeraBaMo cpeTCTBHMa -CHJie M crrpaje'IHMO HerrpujaTeJba .n;a HBM lllKOJl.H, MH XofieMO t\8 ce BHWe Pllt\H y6jeljHBa· lbeM, IIOJIHTH'IKHM pat~OM Ha ·KOH<j:>eP,eHl\H.i3M3, lKHBHM ilpHMje' . ()OM. He MOJKeMo Jl.03BOJJJ11Tlf All 11.aHac, rrocJIHje Te BeJIH'IaHcTnelie _ no6je.c~e, Koja HaM _je .1\0t\Yille 6aJ!a ·noMyl\eHa 36or Tpcra 11 11CTpe, .n;a 6y11.e Ta BeJIH'IaHcTBeHa 6op6a noMyheHa ca TaKBOM . nojasol\4 .zr.a ~e pacrrapyje HB!\H003JIHH moBHHHsaM. MH crsapaMO HOBY Q:>e.c~epaTHBHy JyrOCJ18BHjy, Haje TO 3a Hac <j:>pasa, TO je 3a H3C HelllTa sa lllTa CMO M'H crrpeMHH H nOrHHYTH, "8KO 6yae 1J>e6aJio. f1peMa TOMe Halll HenpHjllTeJb je OHaj KOjH xofie t~aYHHIUTH Harne· TeKQBHHe 6paTcTsa H jeJl.HHCTBa. HeheMo 11.a IIO'IHH>eMo li3HOBa OHO lllTO CMO IIO'IeJIH 1941 l'O.D;.. iep CMO· Befi rlOTHl'JIH ·. a orpOM!ja aelmHa HapoM - He roaopiM~i OBA.ie o rrpuq~H'rHM:a.: jep ce npoJ1eHaT Blt.n;H Ha <:BHM rramHM s6opOBHMa H MllHH!ffe-· CTaqajaMa; Bif.l\fl ce y CBBKOAHeBHOM JKHBOTjl', XOfie T8KBy, · 4JeAepaTHBH.Y JyrO<:JiaBHjy,- y KOjoj fie CBH HllllOJl.H. lKHBjeTH Ha pasHOj H03H. He MOJKe· oa.n;je 6nTH ¢>aaopH3!ip3fba XpaaTa Ha paqyH Cp6a, He MO}Ke 6um ¢>aaopH3I;'pafba Cp6a Ha pa'lyH XpBaTa HJIH ocraJIHx Hapot~a, 1rehe yonmTe 6unr ¢>asopH3Hpa!ha je.c~aor Ha paqyg 11.pyror. He Mome>~O Jl.03BOJIHTH 11.a ca11. HeKo. no~rasJba rlHTaH>e ocaere 3a OHO lliTO ie 6HJio 1941 rot~. Ocse- THI!H CMO Ce' MH H TO je AOBOJbHO, H HHKO B'HWe HeMa rrpasa Hll• TO. HefieMO BHllle Mel)yco6He IIOKOJbe. 11 B8Ma OIIeT KaJKeM,_ .u;pyfapaqe, H )!{eJIHM 11.a Me qyje L\HjeJia JyrocJiaaaja, .c~a Hehe-MO )(03BOJIHTH, 11.3 Ce Mll y !COM BHJl.Y, CHje MplKfba rrpeMa HllillffM· Hapo.n;HMa, Meljy HarnOM 6pahoM. Oso 6paTCTBO H .iet~HHCTBO, . H3BOjeB3HO ca TOJIHKO- KpBH, HHje jOIU H Helle 6HTH IIOTI1YHO, o6e36ajeljeHO, HKO 6y11.eMo .n;03BOJIHilHJ 11.a HaM posape nojeJl.HHH ~H!IOB'j.- KojH cy ce 11.0 jyqe KpHJJH HJJH cy pa,llHi!H sajet~Ho ca He.- · t~HheM, ca HajeMl\HMa, ca ITaseJinlieM HT):(. OHH He cMnjy HMllTH pHjeq y H31llHM CeJIHMa, y H3lliHM I'jJ3)(0BHMa. 0HH. HeMajy rrpaaa -rosopHTH y HMe Cp6a, y HMe XpsaTa, y HMe. CJioBeHana, MaKe· AOHana, UpHoropana. Y·!HMe THX Hapo;ia HMajy rrpaEd l'OBO~HTH" 5 �Pecf:>epar Nt-trpe -"b!>iiiac, .MiiHlii:Tpa nrrocsjere· Cpouje . .., ' ' · ,ll.pare ,1\pyrapnu.e, . . _.:._: Jom sa spnjeMe para, KaA 6n ce cpeJie no spJieTH!IM cTac •. s,aMll HalliKX nJiaHHHa,. KO.\e cy nocTaJia cJiaBHa 6ojnmra sa CJIO' 'i)o,n;y )l,OMOBHHe, ITO. srap!IIIIrHMa H3Il!HX CeJia. Ha KOjHlm CMO np0CJ13BJbaJIH iiame no6je,[(e !Ia,[( Herrpl!ljareJbeM, crusaJie CMO .z(a rOBOp!IMO H 0 TOMe K3KO lie~IO ce je,[(3HHYT cacTarH H3 CBHX Kpajeila ·aail!e seMJbe y seJIHKOM cJJ060,I\HOM rpa,l\y, y cpetme JyrocJiasnje· · : .11aae no6je,l\e. Ilpsu K.oHrpec anrncjlamncTKH!ha npuje csera je nspas .,l\y60Ke sjepe y rro6.ieAv rrpase,l\He crsapa ocJI060AHJiaqKor para, sjepe KOja ce uaje KOJie6aJia Hll y HajrelKJIM AaHHMa.·· · · • ' Osaj par oo,o je $eJIHKa mKoJia sa MeHe JyrocJiasuje. Cae_ IUrO CMO ,1\0 para• qyJie 0 cjlail!H3MY 6HJ!a je 6JJHje,[(a CJJHKa npe~· ua .cTpaxoraMa Koje je cjlarunsaM noqnuno y uamoj sel!4JbH, npe· :ua srapHil!T!IMa Koja cy ocrajaJia usa lbera, speMa MyKaua .KQje Cy ,1\0M!IBjeJJll HaiiiH. Jby,ll;l{ ITO JJOrOPHMa H npeMa crpaiiiH!Iloll ocjlaasusaMa KO je cy upe,n;y3!1M3J]H na aallla MHpaa ceJJa u ro· JiopyKO CTaHOBHIIIIITBO. '11 ,1\0K cy ll3A3jHHU.H Hapo,n;a XTjeJ!H. I<p· aaso noMnpelbe ca OKyn·aropoM, a o KoMynllcrHqi<oj napruja. roeop!IJIH I<ao o usasasaqy ··Hecpelia, JKene cy seli yeu,!1;jeJie ,11;8 ce y3AaCHMa a cysaMa ae 11a ylo!OJJHrH onaKa li KPBOJKeA!fH ne· QpujareJb, seli .n;a jc npujaTeJb Ha!)o.n.a caMo onaj KO !'a 6o,n.plf • npurrpeMa na o,n.6pany n yje,n;lllballa Hapo:~~:e nporas ·aaje,lJ.lllf• 'lKOr HenpHjaTeJba . .lJ,OM3hH H31\ajHH!.\H, qeTHHU.H, ycrante H 0' craJIH, naa3JIBaJIH cy ·no naJiory i:myna'i'opa · Melwco6ao KJ!albe Keljy H3Il!BM HapO)I,I!Ma, ai!H je Mella 6H.i!O Y BOjCI\11 ~paT" C'l'Ba H jeA!lHCTBa, CaMo y HapOAHQj BOJC!.\H> Oaaj KoRrpec je jorn je.n;an .n;oi<a3 sHine HH Te· pop oi<ynaropa, ii!H crpaxOB!iTe narlhe, HH JIO lfa:~~:ajnga aacy MOrJia cnpHjequrn :~~:a ce i~'~t~~~~:::~,~~:; All,He y 6op6u npo-rna sa.ieAHH'IKOr nenp!ij~Telba. ·:,.ora 6paTCTBa ,lf jeAHHCTiia JKeHe JyrocJiaBHJe YJIOlKHIIe ro nanopa H noi<aaa;re MHoro TIJieMeHiiTOCTll. Tmre cv )lylKHJie cae napo:~~:e JyrOCi!3B!lje, jep CMO Tll~i MOliHHM o,~:~:~~' rio6je,n.nJia nerrpaj areJba H no6jel)yjeMo cse lberose c Kako JJ.al yqB.pCT'IIMG H ca'lYJiaft!o Te«OBHHe Hallie iioplje cnoJLa? 3axsaJbyjylin csojoj O.li.JlY'lHOj 6op6!1 rrpOTHB cjlalliliCT!l'l· Kor oKynaropa ualUH napo.n;u craJIH cy Y3 6oK BeJIHI<or case3· Ha<ncor aHTHXIITJieposci<or 6JioKa, CosjeTcKor· Caseaa, EurJieCKe llf AMePHKe; 3aXBaJbyjylin 'lBPCTHHH .Tor 6.~oKa H3BojesaHa 8 ' 'je no6je.n;a na.n; · cj:>ail!HCTHqKOM ·llieMaqKo~I. Ha!IIH HapO!l:H 6Hmf . cy Ot'pOMHa IIdMOfi. 3HTHXHT!£e'POBCKOM 6JIOK:Y'- ,QeMOKp-aTCKHX 3e~ MaJba Ha. )leJJy Ha .CCCP-oM .. 3aro.' CMO II MH, y ·H3jTelKHM ,n;a-'· HHMa,. .n;o6HJI)'r lbHXosy nmiol;: Hallin· napo.n;H .Ao61~m cy H o6e· li.alba j(a cy H O!IIi n·pBH H Hajsac.irylKHH.iH 0,11; CBHX ,'!,a I!M full· XOBH CaBC3HHQH· npylKC joru Behy ITOMO!i y M!!py. l\1H CMO sa·. XB3JIHH BeJIHK.O.M 3HTHXHTJief}OBCKOM 6JIOKV .Ha ITOMOfiH Ha"Ma --M qrnaBOM cJio6o,ll,o~y6HBOM 40Bje't.raHCTBY yHHlllTel-beM cPaiiiHCTH·· _qKe I-berv~at.IKe. Y ITipBOM peA.v 3BXD3JIIHH CMO BeJIHKOM CoBjer _ CK?M' Caseay, .q!fjH cy HapO,ll;H j(OKa33JIIi 1\3 HM HHie cKyrra HH: . 'K31<B8 :HOpTBa Ka,n;a ce pa,U.H 0 YHHlliTei-bY HerrpHjaTe..i'ba CJIOBCH- _ CKIJX Hapo)l.a 11 LII1T8BOr tiOBjeti8HC1B3. )];a· I-m:je . 6HJIO H8JicqQ~ BjeqancKux Hanopa CoBjercKor, CaBesa, .n;a HHje · 6HJw He~ts· :MjepHOr. XepOH3Ma l(pBCHe apMHje HalllH 6H <Haj:}O,ll;H j\'Ill yBnjeK CTelb3Jif{ y cjlaiiiiiCrH4KOM POTICTbY a Halle Ha OC.T060ijelbe.. 6uJie 6H spJJo )l;aJJeKe. · · Mrr cMo reK 3a BPH.ieMe para MorJre .z:r.~ ce rioBe)I{el\w qnp~ CTO ca BeJIHKHM pycKHM HapOJL.OM H rvmpoJby6HBOM 111 MnhmoM CJIOB,eHCKOM 3eMJbDl1. 1-beHy n:o,n;,p.II.q<y, MopaJIHy 11 noJIHTIP-IKY, .ocjeham.r cMn sa cBe BpiHjeMe. paTa Kao rorrao spaK cyHu.a. }J,a:~:mc je Ta seaa ca MOliHHM CoBieTcKHM CaBesoM OCTBapeHa H yroBGpOM o caBeay H noMoliu .. Mu CMO yrosop Taj noTITHCaJm ro·. KOM OBOra para CTOTHH3Ma U C'l'OTHH3Ma IIVT3, liCTHHa H3 pas,[(8,JbUHH ITOHeKa,n; O.Ll Hei{OJIHKO XH~8.lf,a KHJIOMeTapa 3JIH Ha HCTOM ..; ·paT!illlry npoTHB. s-ajeiJ.HH'<lKor HerrpHjareJba .. Mu CMO y TOKY· para nOCT3Jlll 6p•afia no opyll<jy cJiaBHOM pyCKOM Ha[lbAy. 3aro he Taj case3 H 6HTH .s,ie"t.IaH H HecaJIOll,iJbHB, a Harua s8.xsaJIHqcT·. apMIHjH; COBj.eT'CKHM Hap·O',QHMa H lbHXOBOM·' BOI)H ,l\pyry • CTaJbliHY npeJia3Hlie C KOJbeHa Ha. KOJbeHO. Ees6je,l\HOCT name seMJbe H 'l'eKOBiiHe Hallie 6op6e, uarpaw. IDa Harne seMJbe, y J'llHOroMe saBHCH ,QaHac O.II, Tara KaKBe" heM.n npHjaTeJbe If Mann v. cBujeTy a na >HalliHM rpaH!rUaMa. H 3aTo je ·-oBaj caBe3 ca M0hHHM H Herro6je.lJ)lBHM CoBj.eTCKl1M CaBe3DM BeJJI!Ka TeKOBHHa Hallie 6op6e .KO.iy Tpe6a .iaCJaTJ-I H ip33BHjaTH, : llaGnl!TaBajylm HOBa ITOKOJbelba y !J:YXY TipH3Halba U,pBeimj ap-. wmjn, KOja je aa,l\ylKii!la cse Hapo,n;e csujera. Mel)y HaiiiHM cycje,RHMa naJiaae ce a seMJbe Koje cy paro· 1laJie nporHB Hac. JI1H Beh CII'pOBO,ll;liMO IIOJIHTHKy npHjaTeJbCrBa. ~a !hiHMa i:sy.n;a onaMo r.nje cy rrapo.n;H ycrrjeJJH .n;a KasHe H KaJK· ~aBajy Kj:}HBL\e KOjH Cy HX f'OHH,1H y par 3ajCI\HO ca <jlaiUHCTH· ,qKI!M 6aH)I;aMa. H IIpH3H8lbe lJ,pB.eHOj 11 ,a;0K MH IIQCJIH:je CBfiX. rraTI-bM KOje cy npO.iKHBjeJFlf· HaiiiH. 'i!apO,l\!1 rrpylKaMO 6paTcJiy pyKy CBHM H3p0,11;HMa 01\ KOjBX CY 'ilac qe.tHpli ·f'O,ll;HHB- OrpaljHB3J!H cjlalllHCTB'!Kii 6ajOHeTH, ,!(00 �jlefi llj)BJ'!X )l;3Ha MHpa 60JIH3 pa~O'!apalba ~ He-, rrpaa,rzy. rrpe!ila ·HarmiM aapoJJ:HMa, rrpeMa aamot ~paseJJ:HOJ 6oprrpeMa cJJaBHHM JKpT!laMa rraJIHM y 6op6H apo:ns Qjla~H3Ma, rro·eM.a Harnoj CJI8BHOj H iYHa'IKOj JyroCJIOBeHCKO'.l apl\IHjH. Ha· .rnoj apMHjH ce y mrralby TpcTa oJJ:pHqy rrpasa caseaHH'!Ke · ~p.­ Miije H IIOTHCHyTa je H3 TpcTa H )l;H:JeJJa CJJOBeHCKOr D~HMOpja, HilKo je TO oaa oCJJOOO)l;HJia. »Ty!)e HeheMo, aJJH cao.te He)l;a. MO« rioCTaJJa je KpHJiaTHtta CBHX HarnHX Hapo)l;a, a H3rnH cy H8·• pOll:~. JJ:OKa3aJJH' 11:8 cy ynopHH Y· CBaKOj rrpaBe)l;HOj 6op6H. Harne JKeHe cy TaKo!)e JJ:OKa3aJJe KaKBa HecaJJOMHBa H MOh> Ha C:Hara •nocTajy ka.l\ 6paae rrpasa H cJJo6oJ\lT aapoJJ:a. ~H heMO CBHM cHaraMa IIOTIIOMOfiH Haiiiy BJia,l\y y ja'!alby JJpHJ8TeJI>· CTBa H Op8TCTBa Me!)y CJJOBeHCKHM HapO,lJ.HMa, Ha qeJiy ca BeJlJHKHM pycKHM HapO)l;O'M, MH fieMO je IIOTIIOMOftli Y H3rpa!)HB3~ lbY H jaqaH>y rrpaja:reJbCKHx O)l;HOCa Ca CBHMa )l;j)'JKaBaMa, aJJK . HCTO TaKO y npaBe)l;HHM 38XTjeBHM8 38 OCJI06oi)etbe TpCT8, ropHJ,te H Kopyiime. · · Y OBOj BeJJHKOj JIIKOJJH paTa BH,l\jeJJe CMO KOJJIHKO 611 II8Tibe HapoJJ:a 6l!Jie Malbe 11:a peJKHMII H BJia)l;ajyhe. rpyrre HHr,y .cncTeM8TCKH O)l;rajHBaJie y CBOj!IM pe)l;OBIIMa 1li3.!\8JH!IKe H IHerrpHJ8Te· Jbe HapO,l\3 KOjH lie Y'!HHIITll TOJIIIKB ~Jia H8IIIIIM. HapO,l\HMa Y cyA6oaocHHM .l\8HHMit !he rose 'HCTOP)c!Je .. Cpelia .te rraiiiH':' aapo,l\a rnTo · ce je HaJIIJJ8 je,l(Ha omnTeJYrOCJIOBeHCK8 rrapTHJa ~ KoMyHHCTH'IKa ~ ,1\a rroBel\e aaoo11e rryTer.1 je,l(HHCTBa n 6paT·· craa. ,Ua raKse rroJIHTHXe HH ie 6HJIO. MH. 6~cMo 1\~Hac Ha cap. ~eTey paTa 6H.JIH caje,!l.o·u.R ocseTHH'II<Or 6H.te~a I<OJH .6H 38XBa- · THo aecBjecHe >race. MH c!>lo, >re!)yTHM, KpaJ paTa .1\0'Iei<aJll{ i:rroKoj!HH H y TOM norJie.l(y, jep cy HajrnMpe HapnAHe Mace, Me!)y lbHMa H JKeHe, CXBaTHJJe )l;8 Ce pa~)l;OpOl\1 Me!)y H8pOJJ:HMa H JIIQ· ilHBJ!!3MoM KOQHCTe caMo HerrpnjaTelbn. H rro6.ieJJ:v. :1-w _.llOJKHBjeJJH MH ~ HapO,l\HO'OCJI060)l;HJJ?'II<H riOK!leT ~ KOJM JC YJe,!I.HHHO cse aanre rrapo}(e y je.l\HY aaje,!I.HHIW.. · AJIH ai<o xoheMo .llO Kpaja ,!1.8 C8'1VBaMo Harne TeKOBHHe,. He saTaa'pajMo oqa npe,!l. HerrpHjaTeJbeM, Ko)a .ie ca.l(a cJJa6, .cJia· OHjH Hero HKa)l;, aJIH BO,!I.H 6op6y ITPOTHB Harner riOKpeTa, Y npBOM perzy rrpOTI-iB 6paTCTBa H/je,l(HHCTB8. Y CB8I<OM 'IOBJCI<Y KojH KaJKe ,1\8 je cprrCTBO yrpo~eno a JJ:a UpHOrOpl\!H. H MaKe· ,!I.OHl\a HHCY Hapo,!I.H KOjH MM3JY lllJaBO H8 He38Bl!CHOC1', rJJ_e- )l;ajTe MaJior HJIH aeher, npnKPH~eHor ~JJH 01;aopenor rrerrpHja. TeJba, HJIH y Haj>ra!by pyKy, 'IOBJeKa KO.\H, x;jeO on: To HJJH ne, CTOjH IIOJ\ yTHttajeM rJJaBHHX Hamax Henp~JaTeJba ~ rnOBHHH- . eTa. rosopH Jill TO Xpaar 0 xpB8TCTBY 3H8JTe )\.3 TparoBH ycTa:-JIJ'TBa H M8'leKOBIIITHHe jom · UOCTOje. Fi!aaHo y -06HOBH H ~arp3J\lbH aeMJbe ·.- MHom rrcicJIOB!H jom '!ei<ajv Ha Hac H Mn he>ro HX .llO'IeKaTH ~rrpeMHe, .ieP. 3HaMo .l(a 3l)>rjelbyjeMo pa.l(ay oHary .llparott.ieHy :a a...1\PJKaBy, jep Tpe6a H3rpa,l\HTH MOllHY a HCI<YCHy BojcKy, jep jom ysnjeK _HMa MHoro Hallie pa,l(n:e caare Koja qai.m no 3a" .po6/beHH'IKHM JIO•ropHMil' H 3HaM:o•- ill Te Kai<O ,!I.OtJpo _:_ I<OJIHKO . je HainHX Haj60JbHXJbY.l\H Cl'pa,l\aJIO y OBOM par'}". Mrroro y o6. •HOBHHarne 3eMJbe pjernaBa HpHjeumhe cHara Hapo,!l.a cHaJiaJKelbe 11: npoaaJJa3ai< HOBHX o6JIHXa pa,!l.a. AJJH HcTo taKo ·:.HaMo !(a .rrac '!ei<ajy H BeJJHKe TeJIIKohe. Hama je HH.l\YCTpHja YHHJIITerra --'-'TO ,l\06po ocjehajy ceJbal.\H KOjHMa He,!l.ocTaje nJiyroaa H MHoro '!era- ,l\pyror; cao6pahaj je pa3pymeH - To JJ:06po ocjec ha HaMy'leHH HaPO.l\ ·UpHe rope, IiOCHe H JlHKe r,!l.je He MOJKe HH ,!l.a . CTHrHe IIOMOii KOjy liM Yl<83yjy 6paTCKH HapO,l\H,. CTOKY je .011Jba'!Kao H YHHIIITHO OKyrraTop ~ UOrJie,l(ajT.e ceJbaHKe y BocHH, Koje cy ce yrrperJie caMe H opy. Mri ce Mopa>ro !Hayt!HTH H ,!l.a ra3JJ:Y.ie>ro HaJIIeM ra3JJ:HH· CTBy, Harnoj ,ll;pJKaBH. AKo rrpaBHJIHO He p-acrrO,!I.HjeJIHMO po6•y KOc jy HM3MO; OHa lie OTI-ifiH H OHaMO rp._ie HHje HajHyJKHHja, 3 OCTa·. he 6e3 !be OHH, I<OjH>ra je rrpeJ<o rroTpe6Ha. Mop8MO 3HaTI! r.l(je HaM je po6a, r.l(je MO*<:eMo ITPOH3BCCTH MaKap HajHyJKHHie H K8KO fieMO TO paCIIO,l\HjeJIHTH .. MopaMo (6HTH' 'Cll!JCMHM. a{ Hajsefiy ·. ll!Te,l\lby H CTporo 0,!\pe,l(HTH IIOTPOIII!bY HaMHpHHL{a, KaKo 6n' ·ooe ,!I.OCrrjeJie ,!1.0 CBHX a y rrpBOM P:e.l\Y 11:0 OHlliX, KOjH p3,!1.e lraj· ·TelKe JlOCJJOBe. 3a BpHjeMe p•aTa, y OHHM KpajeBHM8 y J<OjHMa je Hallia BOJC ·CKa H3pacTaJJa y peryJJapay apMHjy, JKerre cy rroKa3aJie l!ssarr. -pe,!I.He crroco6HOCTII sa opraHH38JJ.H.iY HcxpaHe H cHa6:~~jeBalba ·BOjcKe y HajHeJlOBOJbHMjHM YCJIOBHMa ~ ,!l.aHac OHe Tpe6a ,!\a noMorHy BJJaCTH rra TOM rrocJiy, 3H8jyliH ,!l.a 'I'HMe, y rrpBOM pe· .JW pjernaaajy nHTalbe rro6je,l\e v oBoj HOBoj Teii!Koj 6op6u, J<O· jy BO.lliiiMO ea 'OCT81\HMa peaKI.(Hje, KOjH XOfie ,!l.a HaC Ha XJbe6y H IIHjattH. 3a BpHje>re paTa 1Ke,He C,Y y MHOrHM Ma IIOTITYHO QOjKOTOBaJie OKynaTO!JCKe rrHjaue ~ ,!1.8H8C OHe · J.!Ory OrpOMHO y'IHHHTH ,!l.a 01l<HBe HaJIIa TPlKHIIITa !H THMe 38, 1Wp.aK yHarrpHje,l\ •rroKpeay aamy o6HOBY H H3rpa.l(H>y. v PM y JeAHHCTBeHOM rrapo,l\Ho-ocJJo6o,l\HJJa'iKOM ljlpoH:ry Hama HapOAHa BJlaCT H Ha!Jla .llPlKaBa TO je Hapo,l(, TO CMO MIH JKeHe. CsaJ<a Teiiii<oha, Kojy cpe'!'He Ha je,!I.HOM rrocJiy Ha· pO,l(Ha BJI8CT,. TO je HaJIIa saje,!I.HH'II<a TeJIIKOfia; OH8 je IIOCJbe·. ,l\Hl\8 paTa I! 3aje,!I.HO Tpe6a ,l\8 je C8BJia,!l.aMQ IIO,!I.H'OCeliH H JKp· · :rae aJ<o .cy ·.(me ;rro:rpe6He, jep je oso l!acTaBaK Harne lieJIHKe · >6op6e. · .H �Jli:eH~ n~~o . HO!la . . AH1'!J£PamHcTlllq!Ci:Jr <jlpoa-: Ta spnm ce ,llaHac Ha nHTa!bHMa·"oqyBalba TeKosmra name 6op6e, pa30Hja!ba. CBHX OCTaTaKa cpall1H3Ma 'H peaKqH.ie H ·Hit lll{Ta· !bHMa• OOHOBe 3eMJbe, To jecT npHspe!J.HHM m!TalbHMa. )J{flHe ce, . HaJIMe Ha OlHM MjeCTHMa H y llpOH3BO!J.!bH, H y !J.plK3BHOM. ana. pary H YOIIIIITe y il.PYIIfTBeHOM .H IIOJIHTH'IKOM pa!J.Y. PeKJio · 6a · ce, Kao ,~~;a HHje HH nOTpe6Ho ,~~;a rrocTojH Hewn noce6af! rroKpeT Jli;eHa, KaA cy oHe seh ·pasHonpa~lfe H I<.aA cy y Je.i\liHcTseHOM H3pOMO•OCJI000)\HJiaqKOM cppOHTY, . . . • Hajaa,~~;, MH heMo npsH nyT H3Him y JyrocJiaBHjH mi onmre H300pe, '!Ia l{OjHMa fie. lKeHe MOiiH ,11;3 VTHqy Ha pjeille!be MHO.rHX Kpy!IHHX liHTalba Koja jom HHCy pHjemeHa y Haiiloj 3eMJbH. PeaKI(Hja Ce He O.npliqe JiliKO BJiaCTH H TpaJKH!ie CTO HaqHlja J1:3 paa6nje name jeJl:ljHCTBO. Harne je,ll;HHCTBO Hehe pas6HTH, a~ HaMa je H3Ha)l; csera CTaJIO ,11;a Ha I!PBHM H360pHMa, y KOjHMa lie Ham liOKpeT HM3Tfl ,1\3 O,ll;Hece no6je,11;y Ha,!l; OCTaUHMa <t>aIllfi3M3 1H peaKUHje, i\3 Ha THM H36opHMa lKeHe orpGMHO i\OllpHHecy Toj no6je)l;H. HenpHjaJ'eJbH napap;a H ca,n;a posape H nO.D:Me- h'y Ha~c HC'I'jepaJIH CT'e oKynaTopa H3 3eMJbe, aJIH BaM je seMJba jOIII paspyi!lena, joiii saM cs11 He .ieAv XJbe6a, )(jeqa BO'I<! Illicy. 36pHHyTa, !jla6pHKe cse He pa,~~;e. A Mil MOPaMo cse Jl<eHe noJll!TII'mli T3KO liD,n;Hi'iH ,l\3 CBe 3Hajy II TO - i(06po 0<,1\fOBC>pHTH,. .;:J;a CMO MM ~BjecHH qera CBe HeM a jOIII Y-- Hamoj 3eMJbH, A3 CMO CBjeCHII IH Teiiii<Ofia KOje Hac jam qeKajy, 31!H 3HaMO H TO ,l\31 Mil TO ca,n;a I!Hje'!HMO paHe Koje naif je HaHHO <t>aiiiH3aM qeTseporo,!l;HilllbOM oKynaun.ioM H P.a heMo neyMOJbHBOM Kaailou, Kao i II <PaiiiHCTII'IKOr OKyrra·ropa, K331l!IJiTll CB3KO!' Kpi!BI\3 KOjH HaHOCH HOBC HeBOJhe aapOI\Y, II OOHOBH'TH - M8Kap II Y3 HajBehe Hanope H }l{'fJ!Be --:...' CBOjy )J,OMOBHHV.-H M3rp·a;ZJJHTH se:m·rqaHC'TBeHY TeKoBimy ocJIOOO,!l;HJia<Jkar para, i(eMoKpBTCKY,' (jle,n;cpaniB-uy Jyrocl!aBHjy. ~htlben'Hqa, ,n;a· ce HOB!! m1K JKeHe 6cv11a aa c.m6o)w 111 cpehy en or napo;l\a H3,!l,Hraa H3 nyae npel\pacy.n.a >KeHe ·lis teM, r<:JBopH, Jl:3 Ce HHje TO MOfJIO ,1\0rO)UITH 6e3 ynopaor TIOIIiiiTit' 'IKOr ll KYJITypHo·npocBje'!111or pa,'la. )J,a je Taj pa;< HajnoTpe6HH· jH! H H3jB3JKH!!jH jaCHO je, 8KO CC liMa y BHJl:Y liB je H31I13 s·e· rvtJDa npe~e)KHo ce~TbatiKa: Eam ce,lbal!Ka LKeHa je Ha.iJ~.~mn.e 'l,~£aJia · y aaiiloj napoMo·ec,1o60Jl:HI!a'IKOj 6op6'!!. Oaa aa;,1.ielhyje ·or.~ pDMHY pa,!!;H~ CHary, ii,OK ce E3Il!li Ha\60Jb!i ,lbyi(H H3Jia3e y BOj-. Cl\H H .IlOK CJep;e y aapo6.1beHH'IKHM .16rop1nia. A ·TOJI!IKO nl< je u naiw y paTy. MncJIHM 11pa HarpaA!bji.Hame ,n;oMonane J1:3 ona 6yAe TaKBa )\a 6am OHIB1 CJ!OjeBH1\!a,' OHHM ,l\Hje.10BHM3 Hapop;a, .ICOjll cy HaJ!lllime 6nJIH ynbeTasaHH, 6y.n.e OMoryheao ,n;a ocTBa\)e TaKaB lKI:BoT, KOj!l Helie 6nm Hll na,1HK na JKliBOT y cTapO.i Jyrocmi· .BMJH, KaKo y eKOHOMCKO?I:I, TaKo H y noJIHTHT-IKOr-.·1 norJieJ.ly; HoBa·, )\eMOKpaTCKa JyrOCI!aBHja nenpocsajehen n aaocTao. jep onsmoj Jyroc:l!aBHjn H3.ZJ;iiTHe If~ !1-Ipai<a, H_ero_ He MOH<e ,li03BQ,1iH'TH J1:8 H8\)0,l\ 6y,ll;e To ce O.l!HOC!i napo<mTo na JKene ceJia, ne caMo .11a HHje 6aJio craJIO ,n;a HX MX je 'H3MjepHO OCT3BJbaJra ,i(a 6y;r;y 330CTaJie, jep cy ripHJ3I;Ufb.H pemHMH MOI"JIH Bu'Ia,n:aTH C3MO -3KO cy nap oM nenpocsnjehenn H saocTaJIM . MH nceHe HHCMO cBojy paEHonpaBHOCT creJOie .ua oBa ocTaHe:... caMo rrpaana pnje'l. 11 najaaocTaJmje )KeHe 11jle6a ii,a m<1'HBHO yq:ecTByjy y '4MT3BOl\'i TIOJHiTJl4:!{0M H f{yJI'fY'PHOM )KIHBOTy 3eMJbeo· Xofie JIB MOfi.H.- )EeHe Ha ce,Jiy--KOpHCTHfH TO CBOje rrpasQ, aKO ce He TIO•Jl:ljrHy KYJITypHO 11. no.mTH'!Kll, p;a 3'!lajy K3KO fie TO npaBO HCKOpHCTHTH. Ka11 · 6y ,;re CBaKa n{eHa Ha ce,W 31-IaJia. KaKM je Haiiia Hap_O~Ha BJI3CT H :UITO" npeTCT3BJb3, iVIO:>KeMO 6~'Hi CHrypHH, Aa he rrac.iMTH ,a_ a ce KO· ?e ysyt.Ie y TY Hamy . uapo.n,Hy BJiaCT. Ka;r,6YJie cnoBHaJia onacHOcT li10BI1HH3?\13, Ka.u· casaa l!IT0· .. 3IHiG.l1 '6j)aTCTBO H . je,li.HHCTBO, lliTO OHO 3Haqn 3a cpeTHy (}yl\yliHOCT, • Pe¢epar .Qp.yrapHI.Ie Onre Hoso'leswfi 'IJ!a!la neHTpaJIHor o)(6opa AII>MJ »KYJITYPHO rrp<Jc!ljeTID> p~ Ha ce.!fV«, lllTa je A<!>)!{ MHOro 3Ha'IHD v o<:Jio6oAHJia'II<oM paTy n mTo lie MHOfO BHille 3H3qJl.TII II H3KOH 0CJ10DC>l;elba, He T!}e6a rOBO· purH. JeMa Ol\ aajBa:lKHRjnx ca)(allilbHX 2·31\aha .ie ;J,a ce npw . crynu MacoBHOM pil!J.Y Ha rio;J.H3alby IIIHPOKHX Mac~ >Kelia. OpraHHaauHja A<!>}!{ y3eJia je Ha ce6e aemmy 3a,n;ahy rrOJIHTH4l{Or H KYJITypnor ITOI\H3alba Meua, ,!Ia 6y,n;y >Keae CBjecHe .l\ilJbeBa a 33,1\BTaKa, KOje je 6op6a !1pe,n; lbHX Il OCTBBHJ!a. . 12 .Hefie HHH.3.ll,3 ~OfiH .U,O illOBHHHCTHYXe MP-1!0-he, H~ero ,11.0 '(Impmhii;.,; natba 6paTcKe Jby6aBH napo11a npeMa Hapo;:I,y. Ka.:t 6'!JJV cxaa- · 'I'IlfJle BmKHO·CT CH36Jl.H.:eBalba rpa)I_CKHX -T'f))!{:HlllT3 arp~pHil}ll rrJ)O~ .l(YKTHMa, OH,I1,3 fie i\:IHOrO ,II,Oii:pHHHjeni CH861Ul.\eBW-h.Y H 06HOBH. 3eMJbe. HuruTa· He crojHH a nyTV A<P/:K-n .ua H3BjeC'raH ;r.no nocJIOBa npey3Me Ha ce6e, ,QOK Harna M~'!a.n;a AP1KaBa He cpe,rr.H cTaiue _.Y MaTepufjaJIHOM. norJie)J.y. Ho y ro~1 CJI)rtiajy H!,(e TOo )H.eHCKH 3a;~ .z.taTaK, Hero .ll.Ho BeJmKor noc,na 2.a Hanpe,a,ai< Hnlller Hapo,ll~, aJIH KOjH he )H~He Jiaione 'H 60.,-f_;,e np~y3eTH Ea -~e6.~. · ~r paTH.H!i1 i yCJ10EHM:a 6HJ1"e cy Harn-e Tlll!K~·M IH Ky,rrryt;JI-10·--jfrpocBjeTI::IOM pa.l.y -Morvluw::·rr-r- ·Hn--_ITOJIH.. Cl()'tieHe. He.cHrypHOC"r �l. · · - .·.·-/'ocJio6o,l)ene repuropuje, ne.n;ocraTaK 6}!JIO je ·yspOK .((3 je paJJ;.6H(i !lleCHCTe~aTCKH H HeJ\QBOJbaH.l1i:laK, !IIT3 je' A<!>)!( 6uo no,u;y3eo .t~a cnposeil,e, HMaJio :ie cso_i<mt-pesyJirara. ' )].aHa~, Ka.((.HeMa TernKe opyJKilHe 6op{ie, KaA o6Hosa H us· , ~pa)1.1ba seMJbe rpaJKH XHJb3,Qe pa.n;nux cnoco6HHx JbYAH; Ka.U .Orpmi!He MoryliHOCTH CTOje ,Ha pacn6Jiara!hy, Ka,Q j.e Kyi!TYPHO• npocsjerno no.((nsalhe napo.n;a o:n; na.:sehe saJKHOCTH, paA A<l>)J{·a je caCBHM ne,QoBOJbaH. Hapo'lnTo i<a.n; vsMeMo Y o6sup 'f!PHJIHii ,_j6rn necsjecn11x ;Kena y MHOfHM i<pajesnMa JyrocirasHje. Tipe-rCTOjH BCJ!HKH pa,Q. , , . HapO'li:ITO rpe6a nosecTH eneprwiily aKUH.iV npoTHB nemw c'MeiioCTH. To saJKH sa '!HTasy seMJbY. !1, aKo ce nocseluiBaJia ,BCJ!HKa naJK!I>a. ITIITalby HClliiCMCHOCTH miaK je llpO•UeHaT. OHllX .KOjH ce CJIYJKe l!HCMOM ncvsnrne MaJieH. M11 JKene na imrneM npBOM ·seMaroCKOM KOHrpecy y Boc. TieTpOBUY 1942. o6jasnJie' .CMO l!OXO.ll npOTHir HCl!HCMBHOCTH. TIOCT3BJbeH je Taj 3a).\3Ta.K ~I Ha OBOM narneM JWHrpecy. To je narn seJJHKII_ll cseTH-3a.n;araK. To je jeAHHII ycJJos sa .((aJb!I>H ycrrje.111 noJJHTW!KIII a KyJ!ry>;;:no npocsjemn pa,ll;. AKo · A<l>}K rrocTaBa ~rrpe.n; cse· JKE'!He .rr.a emrre H;e OY.((B HertHCMeHe lKBHCKe A.iel\e H opraHH3HPa THK~IH'Ie!be y CJ!alby p.jeQe y illKOJIY, 611fie orpOMaH lljJHJJOf onfieM HarrpeTKY H?PO.((a. DoMoha illKOJICKHM 0.((6opHMa y opraHH3H~lliY · l!IKOJJCKe OOyKe, l!OMOfiH BJJitil:H y·cnposolje!h]l H3 TOM i10Jby, TO cy H3Jl])ll sa.((aQH. CsaKa csjecHa aHTH<j)auracTKH!ba He CMl!.ie sa6opasnra Aa saiiHTepeCHpa HJUI ca.Ma Hayqu ·6ap jeAHY nem.fcMeny Meey I:!!1'!'3TII H -l!HCaTH. ., Hapo<mTo KOA JKena Kofe cy saoKyrrJbeone ·TeUIKHM qmsll'!· WHM llOCJJOBHMa He Tpeoa MHCJJHTH p;a KO.(( II>HX He l!OcTOjH HH" 'repec sa l!HCMeHOCT. BeJJHK ie lhHXOB HHTepec. CaMo OA Mapa .KOjH fieMO MH YHHjern Y Taj l!OCao OllHCH KO.ijHKH fie 6RNI ycnJex. llecro ce qyje, Aa He~m AOBOJI,HO J<lb!!ra. HeMa .llPBOJbHO MaTe· pnjaJia. Ja KaJKeM ,((a He.Ma .((OBOJb!fO cnpeTHOCTH H BO.'be ,1\a CB . l!CKOpHcTe csa ona apeTCTBa Koja HaM croje Ha paorroJJara!hy. - !1aKo je seMJba norraJbeua, rropymeHa, TBOPHHI\e ue pa.((e, XOfieMO H 6e3 ,1\0BOJbHO CjJBTCTaBa H 6e3 .((CBOJblHO CTpyqHlfX Jb]l,ll;H .((3 Ce 6opaMO npo·TIIB. HBI1HCMBHOCTH, liPOTHB KYJJT]lpHe :3aocTaJIOCTH HCTO T3HO, Kao IllTO cy ce npBe napTH3aJI'CKe rpy . . nnqe 6opuJJe cjeKKpaMa H BHJiaMa ).(OK Kllcy ll3pac.•e y semn:y 8pMHjy. CaMO aKo xoheMo H aKO· yHe-ceMo caB--JKap, Mli heMO CTBO!)HTI! y HajKpafieM BpeMeHy apMH.iV l!pOCBHjefieHHX CBjeCHHX, Sa BBJ!HKe .ll.YlKHO:CTII Cl!OCOOHHX l'!teHa. t'4 .\ \ ) ; ) Ka.(( .i~AHOM casJJa.((aMo Hel!HCMeHOCT HeM a sanpeKa ,IJ:a npy· 2!liHMo rnTo sun:e ·Moryhnocm, .n;a ce· )f{eHe KYJJTYPHo ·npocajemo • l!OAHMY. l1Ma JOill 6es6poj OOJJIIKa Tora pa.((a ,Qa MOJKeMo He· ..npHMjerno, neorraa11ue, Har 0 sopara JKeHy A3- nay'IH rracaru li. 'liiTaTH. Ha pa3HHM rroJrHTH'!KHM, .n;oMaliHHCKHM, caBHTeTcKHM . KypceBIIMa HT.((. l!HCMeHe· ,Qpyrapnue .MOry )!.3 nayqe HBl!IICMeHe . . 'IHTaTa H rracaTH. Haura Hapo)l.Ha BJiacT rrocsefiv.i·e seJitHKY rra1Klhy • KypcesnMa. AJJH HHrnTa He rnpeqasa O)l.6ope A<l>)!( .~<a rroMorHy. ·.n;pMaBH y TOM rrorJJe,Qy. A<t>)!( rpe6a rrpeysem cae rrocJJose 0,11 CHTHHX TeXJHH'lflHX il:O !IIHpOKe K3Ml!311>B 33 i:lpii.1HB lllTO Befier 6poja noJJasniH\a. HeKa HaM 6y.((e napoJJa: »lUro BH!lle TaKBHX TetiajeBa., lll'TO BHIDe ITOJI33'HliUa«. - -HHK3.((3 He CMHjeMo H3ry6HT!! 'H3 BH;ll.3 CHTHH KYJJTypHO· npocajeTHH H l!OJJHTH'!KH pa)l.. To .ie pa,IJ: 'IHTaJJa<nmx npyrra, noc ,711!'!1H'!KHX KOH<j}epeHUHja, '!HTall>a KII>Hfa 1i' illT3MTie y3 'Pail: (illH• aa!he; npeJio liT.((.). MopaMo ra CTaJIHO caCTeMaTCKH H c rrJiaHOM. crrpOBO)l.HTH. BeJJHKH Y.l\HO y TOM pa,rr,v HMajy Y'IHTeJbHUe 111 · .((pyra HHTeJJnreHqHja y ceJJy; a JKene rpa)l.OBa, aKo cxsare, Ko· JIHKa je saJKHOCT KYJJTYPHD npocajeTnor- IIO;IliH3a!ha ceJia. AKO OHe 6y.n;y no rrJJaay .l(plKaJJe rrpe.n;asa11>a, .n;a 6y,((e ceJio ciia6.rr.jeo · BeHO lliT3MliOM, aKO OY.ll:Y c<HaO,QHjeBaHe 'IHT30HHl(C, 3KO• Oy,IJ:e OK]ll!JbeH na TOM l!OCJIY !liTO BBfiH ('ipoj JKeHa, HJJH 3KO 6y,Qy opraHH3HpaHa pasHa caajero·BaJIMIIITa s-a. JKeHe, OHe he nnKaa_a~ _ T!f'KO·JlHKa je lhHXOB3 CBHjeCT H O).(aHOCT H3q:JO)\HO·OC,~000.((HJJ3'1• KOM l!OKpeT]l. . DOJIH'rH'IKe KOH<j}epeHUHje H !IIHPH cacTaH!jH >KeHa .n;anac llOKasyjy Taj. He)l.OCT3TaK, )l.a ce CBO,Qe Ha HBKOHKpeTHO l!!JeTipH" '13B3!he IIOJJHTH'JWHX .n;oraljaJa. ,}J.aHai: je )l.O!IIJIC BpHjeMe ,Qa MW· CJJHMO APlKBHH'IKH, Tpeoa .((a· .ie CBaKa l!OJIIITH'!Ka KOH<fiepeHl\Hja Be3aHa Ha je.n;aH HJ!H BHllle 'HajB3JKHHjHX KOHKpeTfliiX.llHT3!1>a )l{HBOT3 H3 JI3K H IIPHXBaTJbHB H3L!HH 38 CBe- JKeHe . To· je reJKaK paA, 3aXTHjeea MHoro crpnJbHBOCTH IH nanopc pa,D.a, 3JIH je THM JiaKIIIH jE:p je KOIJ)HCT8H 33 CBe H8C H' 3a cpeTnH.iY 6y)l.ylmocr ·irarne seMJbe. AKo ysjepaMo JKeHe ·ceJJa ,Qa je 3Ha!he opyli<je rro6je.n;e npoTliB >KHBora v KojeM cy npMje JWH• ejeJJe, ucrryHHfieMo sa)l.aTaK nps'(}6oparia Ha OBOM no,by. · He MO>Ke ce y KpaTKO BpHje.Me HCl(!)HHTH CBe IllTO 6H 00)" XBaTHJJO OBaKO 3H3'13jHO lii:!T81bB. 3aTO je H'a BaMa ,Qa y )l.HCKY" HOP CIHjH H3Hecere. Baine ycnjexe a He)I..OCT3TKe, Kao- l1 reniKohe' Ha ~oje H3HJI33HTe. Ha- OCHOBV 'f'HX 33KJbYLI31<3 4 O)J.M3X fieM0· rio:B_e~ CTH BO;Hif l!OXO:L\ rrpOTHB H~IjpOCBHiefieHOCTH H HeK]lJIT]lpHOCTl!, 33 liiTO TeMeJbHTHje H 6p)I{e OCTBap·ei-be HanpeTIW Ha TOM IIOJby. Tpe6a rrosecm qnTaBy apMn:y Haumx )f{eHa, cs · _ ·"' aHTH<fia' IUHCTKIUb3. /~--iJ;.::9{ri;). .- ~~ A"'>,~ (._ ~ ~.zi;_;~ ~ '\_...,., ', . ·~., / �'CeJball.l1 6HJII1 cy Pecpepar -Mtflili'~::Tp,U- 2.ri coi!;M.~aJIHo c.rapaa~e .CJiqBeHaJe ,/J;pyrapm.(e! fOBOj)HJIO ce MHOfO 0 yJIO$H KO_\y je Hailla JKe·"' / .HII !IMaJia y HapOil,HO OCJI060.l\HJia'lKOj 6op6H, KaJ(Q Ha cppOHTy, 1'aKQ H- Y ll03a.riJHHH. fOBO{JHJIO ce. "0 HOBHM 3·all.3Ulli\'ia KOjH cy c·e _nocTaBHJIH rrpe,z:I;" Hac c ocJio9oi)eibClH Hallie .UOMOBHHe. MapmaJI THTO ll0CT3BHO je npe)I; Hac HH3_ 'f3KBHX' HOBHX, 3aJJ;aTaKa. Y CBOM pecjJepaTy ·l(pyrapll!.(a MHTpa MHT!pomrh rroBa6aB<l1Jra ce J)·C06HTO H3UHiM ITOJIHTHYJ{HM 38,Z:X.3IJ)1Ma Ha _VL18lpiiJ.hei-by HCKO!}MlllfiaBaHH: '-0MJla;(~Ha pai(HQI' "-Hapo)I.a ..11\HBjeJia je Te~KHM --)!<-i:IB6TOM. Pa)J.HH~Ke H ceJbaLJKe }Ke- 6pnT- CTB3 IHapop_a JypOCJia.iHI.ie H !13rpap;H.m: Ha'PO.ll.He BJI3CTH, 4HI.Ufte- lby Hapo)J.He BJI3CTH o.n, ca6oTepa 11 mneKy,rraHaTa, 11 pa,l\y Ha npHBp·ei(Hoj o6HOBH 3eMJbe . .Kao uno oro y. Gop6H crajaJie Kao paeHorrpaBHH y pe,ll:OBfiMa 6apau;a, 'rQe6a .u.auac ,u:a CT'OjHl\'10 paB- He ocjehaJie cy TO yrlberaBmne y ABocrpyKoj MjepH, MaTeipHH'. :CTBo HHje 6RJIO 3a Te Ma.iKe HHKaKBa cpeha. He caMo uno ·cy ca 'cTpaxoM oLieiumaJie·pol)erbe cnoje A.leu.e:rre"ro H.V ,u.o5a Tpy,rr.aohe; Kao H sa EtpHjeMe I(Ojelba, MajKe cy 6MJie 6es 'salJlTHTe u 6es nowOha. · · 1 .; • ! , 1 : : ~! 1j CTapa JyrocJiaBHja 6HJJa je Ha npBOM MjecTy y CBHjeTy no CMj)THOcm MajKe 11 Aieue, no 6oJiecTH .1\Jeue. 0 JKHBOTY Te ,n.jeue .Koja cy Ce p0,U:HJI3 ITO,ll, TaKO TeiiiKHM OKOJIHOCTHMa( Hehy MHOPO. roBopni-"H .. 3rmTe o TemKOM )IUIBQTV ruerpTa, ·o .n:.jeu.H ca TeiLIKH'M ¢HsHqKHM nocJbei(Hl.\aMa a6o,r He,I\OBOJ!JHe Hcxp::me HTIJ:. Pa,ll,l!H t!apo;( je craHoBao rope OIJ: CTOKe. HHje 6HJIO Hl! MaTepHHCKHX · .1\0McBa HH 6a6m.ta. Te MajKe sHaJie cy pal)aTH Kpaj l)y6pmura: -3a B'p.HjeMe THX' pe}Kf!Ma HHje 6HJIO' HHKGr KO 6H IIOMOrao Maj- HonpaBHo H V.A.a{)H:lfqJUI .V pe.u.OBHMa papm1Ka na o6uoBH 3eMJbe. l{K. ·(Be ipiHjeL£~ H 88.KOt-!ir 0 33iliTHTH i\1ajK"rt p~,U,HI'ill.a OCT3.TIH CsjecHe CMo Ha .rrpBOM MjecTy ..t1.8 ,a HaUl eM _y.o;apH.rr•rKOM pa.ny OBHCH, pa JIH he _Harna .u_o6njeHa no6je~a rrocrani ocHoBa 3a Ko- Ha narmpy. Hati:sy cpehy HalliHX Hapott.a. J.vrouraBHja l'>·IO;Ja !liTO. rrpl1je r{o- CTaTH DpHBpe,n;Ho jai{a .li.P~·lC1B3, T3KO jaiCa, )J;a he CBe Hm.1jepi"le p_eaK~Hje MOpaTIH nponacni. 11crospeMeno rroctaBJbajy ce rrpe)l. H3C BeJIHI{M -33)J.3~H, )1;3 C\~OIJ)Mh•Ip 60.lbe YCJlOBe Sa )KHBOT HajlllHip.Hl\.'1 Maca.Ma -'P3tTHOi' Hapo;J.a. fTp_Hje CBCI:8 pa,4HHIJ.i-H\·~~- H Ce-Jbal(IilH3, OHIHMa 1{0)'1 c_y- 0)1. C,3MOr DOLieTKa V pe,a,OBHM3 HapOJ(HO ocJio6o-I(HJia4Ke so-jcKe. 0Kyrrarop je Ha.:nmne 3.na HRHHO yrrpaBo TMM pa)J;lHH1.{ Ma~aMa, lWKO IbillXOBaM i-KHBOTHMa, TaKo H 1-hHXO- BOM MaJioM HMeJKy .. 3aro- je· Mapu13JI T.HT.o y ~eiuwpaLJ;r-Iju }::AHti·CTBeHe BJ!al(e HafJiaCHO, ,l\a je BaiKaH 33)\8T3K B!Ia,l(e ,1\CMOKtpaTCKe. QJeAeP:aTHime JyrocJJa~ilje --6p.Hra, ,D.8 ce -QpHje csera 'THM Y8C3M8 ri06-0Jblli3 eKOHOHCKH ~ 11 COUJI.iaJIH11 IIO,!IO·j:i:;Elj li- CTBOj)H no.rr.~ora ·3a cou.:HjaJIHO n66oJtll1af!".)e. HaUIM Harrcfpli 1-wpajy 6n:Tu IiOBe33HH C HanopHM8 p:,a. ce p3)l,HYU.!" MacaMa CTBQ_pe TaRB•2. -ffpHBpe,l:c.fle rrpHJJJ-me; KOje 6H I·hHMa H- -I-bHXOBciM CBai:W·,D:.HeBHOM 2n1~ , BOTY, ,l!;OI<838Jie ,lJ,a HHCy 3a6a.IT,a-Da 'P3,LlHJJ¥. 3a, CTB3IJ8fbe HOBe JyrocJiaBHje. H,n_el\1o s.a TaKBliM )Klf.BOTOM, Karmor joru HmCaA HHje 6HJIO y JyrO<:JiaBH.iH. JJ.mwc npe.,U Hal\la cTo.ie .iorn TernKe ·HecTalli.HU.e If naTfbe. AJIH cBe oao }~ nptMB'jJel\!eHo-. 3HaM .rr.a- heMo 6am .upeHo nan--hH H HecrarnHQa ocrBapwrH 6o,!bH ;.nv.noT, je.p ..,_ie ca,;J.a rrwra.I-he ror }KUBOTa I<OjH fbaJIM y he y HaW.HM pyKar-.HI. f10CT3Bi-ffi.eMO OCHOBe 'J8KBOr JHHBOT3 1 rparone ynbeTaBRh""Ja t-Ia KO.ie cy ce oCJm· crap-e JyroCJiBBHje. 6HJIO je MHOfO VI'H:o-e.Ta.Bai-ba, MHOfO c_y _yrl-heTaBaHH- 1-l&PO.LI;t:I, a p·a.II.HHl.(H M cy HaBC~'Ia emu nexo.rJHKo .npi--n~Ijepa KbjJI rroKas_yjy TeiiiKH 1to· JioiKaj _pa,a,rror I-Hipo~1.a y crapoj J_yrocJiasHjH. BH })a)I_He }!{eHe 113 Jy,~OC.iiaiHfje H tarvre ·CTe TI03I-iaB3Jie TaKBO CTBf-be H 1HCJ{YC!1~e 'fa Ha. CBOjll11 .Ftei)HMa. , TaKo ~cy pai.(HH Hapol( H Mair'e l!OlilJie y 6op6y c TOJIHKOM OI(Jiy'lHOlilfiy 6alll 3aTO, jep cy y OKyrraTopy B!Jjl(eJie OBjeKOBje-. <qel-he. CBOf CT!p3lUHOf CTij)3)1,3lli3, H CTP3Jl.3Ib3 l.JHTBBOr pa,lJJ-I?r Hap0,'\2. {{aKo. je •Ha oBaj cTpalil3H rroJIOlRaj Ma.iKH :n l(jel.(e ynluaJIO :,I\06a OKynal.(Hje 1J HBpOI(HO 9C.nG60il:H.J!a'lKH 6op6a? npeMa HeiTOTliYHHM ITO,l(a[.\HMa H 1(3H3C llM3 IT!leKO 550.000 . . ,Ajel{e KOja .cy OCTa~'Ia 6e3 -POJI)1Te.,'bCKe (mcKp-6e, HJIH CjT Hacrpa:.. __ Jt3JI3 Ha 6HJIO KOjH Hal£HH .y TOKy oBora p-aTa. 3HaTe ,ua cy Ta ~e~a· 6oJH~CHa, .n:a uMa ~.1ei)y l-bHMa MHoro ryOepKyJIOSHHX. Ilope)l;.· Hea6pm-IyTe, cJia6o Xpai-&er-Ie, cHpnMall!He Aieu.e, HNwMo .nopyme-· Ha CeJia, XH.1b~_..JJ;e pai-beHHKa If HHBaJHI,lla. )K<;He cy IT03HaHe )\a CYAieJiyjy Ha CBIIJM .ITOCJIOBmra y HOBOj .JyrocJiaBHjH. HeMa HH jei(HOr rrocJia Ko;n ne 611 6rro a sa l!{CHe. Am-I MO./KeMo pehH ,l(a HMa HeKHX 3a)I.aTaKa~ Koje rrpBeHcTBeH() <rpeo'! l(a H3Bpllle JKeHe. To je 6alll 6pHra OKO rope Ha6pojamrx nHTa,E:ha, Koja cna.D;ajy y ll.jeJronpyr MHHHCTflpcrna 3a co_u;Hja~'l:HO CTapa!he. · llieHa HOBe JyrocJiaBHje, Koja je H3pacJia Hs Hallie 6ojJ6e, je )l(etm O/( cpu.a, Koja HHje gal{opamvxa Aa je I;.1~jKa H ceC'rpa~ KOja ,\e M3TetpHHCTBa y' TOTili!Wj MjepH CBje.CHa, <l(a je sa rrpaBOQ • · C)loje Aieue cnpeMHa yaeT!1 nyli!Ky y pyKy; . �611JI!isaTop. JKerrcinx Maca, Ko.ie he MajKe If JKeHe sacniiTam 'y · 3HTII(palll!!CTH4KOM.i<YXY. - . . . .. · ·.. . · ·. , OpraHI!sarr,nja A<!> )I{ IiosBaHa je 11a capaljyje np11 .1\0HOllielb~. 3aKOHa KOjH ce T!i4y Majrm n .11.ierre If !hnxose samrHTe. Ha ,raJ · H34HH npy.lKeHa je MOryfiHOCT .lKeHaMa Aa pa3BHJa.iY I!Hlll(IIHTW BY KOp!!CT OHHX KOjHMB je llOTPe6rra ITOMOh II HCTOBpeMeHO· ·Ha Taj -Ha:l!HH J(a. 0B3KO o-praHH3HpaHpM capa.rr,J?OM MmKel\·10.- OTKJIOHliT!f illTCT.)', KOj8 6Jl HitCTaJia Kal\ 611 ce TO rrpenyCT!WO llpH· . . Ha rroJby col\HjaJFHe IIDJIHTHKe, KOja pjernaila csa Ta rope' HaBeAeH~ rrnTalba,. JKeHe rpe6a .11a paaimjy Hajsehy .zrjeJiaTIIOCTo: K3KO IIOje.1\lfH34HO, TaKQ If I!peKO opraHH33L(Hje•AHTHcjJIIIlllfCTii!W ' 'Kor cjJpOHTa iKeHa. . · . · ' · · · H y cTapoj .1yro•cnasHjH .ie rrocrojaJio col(HjaJiHO crapalbe, rrocrojaJia cy pasHa XyMaHHrapHa .1\PYiliTBa. Heh.y rosopwm Ka·' KO je cas PM OCT30 H~ IIaiiHpy. flpHB3THa HHHI(HjaTJ'IBa, ynpKOC .1\00poj BOJbH IIDjeMHal(a, MOpaJia je YH3Ili3TH CBMO. 36pKy KO,ll OHHXKOjll cy Tpe6aJIII IljlHMaTH IIOTI!Opy. Y HOBO.i JyrocJiaBIIjH rrpeyam~a TY 6pary Ha ·ce6e Harna .1\P.lKasa. Hnje THMe _peqeHb .11a je npHBaTIIa ilHHI(IIjarnsa TIIMe 11ayseTa. Hanponm, Hapo4HTO MH JKeHe .1\3BafieMO IIHHI(IIj3THBy' H fiSBPiliBBBTH CBe IliTO .1\pJKaBa ·TpaJKH; YKJbY4HheMo ce y 6p11ry Kojy opraHI!;J!!pa .liP· JKasa, Koja je OJIII4e!he_ Hallle sa.ie.11HH4Ke BOJbe. Hapo'liiTO npeKo op•raHI!3al(Hje A<!>)!{ MopaMo aK'IlHBHO cyAjeJioBaTH y csaKOM IIOCJ!y Ha TOM IIOJb.)'. floJIDJI(eHH cy HOBH TeMeJb!f .COL(J'IjaJIHOj. IIDJIHTHL(If y TDKY Hapbt<HD ocJio6D.1\H,,aqKe 6op6e. Tpe6a TIOMDh!! JKpTBe cjJau:iiiCTll'l.KOr repop8, rpe6a ce rro6qnmyr11 33 Iiea6pHHyTY .11jeey, S8 p81heHHKe H 3a IIHBIIJllfl\e. Y COL(I!j8JIHOi IIOJIJ!TI!l\lll, Koja je HspacJia H8 TOj OCHOBH, .iet<Hml je sa CB8rAa npeKHHyTo y BaTifoj HHHlUtjaTHBH . ITorpe6rro je yrrosopHTH jnm Ha .ie.n:HY crsap, KaAa Ce.roso· pw o COL(IIjaJIHOj ITOJIIITI!l\·11 HOBe JyrocJiaanie. HaTIOMeHyJia caM ,l\8 TO BH!lle rrehe 6HTH MHJ!OCT II !IOT!10j}3, Beh TO Mcpa QHT!I _COI.{HjaJIHa ITOJiHTHKa,_ K?ja je ycM.iepeHa ,LJ;a OCTB~prt T2KEe lli.H.BOTHe YCJIOBe Sa CBaKOra, KOjl! he MY o6es6HJe,[lo!!TH lKHSOT '?r,ocTojarr 'lOBjeKa 11 TaKse rrpHJiore He y BH.ll:Y norrrope, seh KaO rrpaBI!'lH.)' n.13Ty, KaO lberOBO rrpaso. a He Kao MIIJIOcplje KOje MY ce TIOKJiafua H3 l!lamer MHJiocpl)a. Xo11 COL\HJ3JIHO CJia· 6ux MOpa rrecraTH oc;eli?lha )l,a cy Teper i!PYWTBy. T\oe6a npH TOM IIOI\BYhll Ba.lKHOCT lJ,paermr KpCTa I<aO Ma· COBHe opraHH3all,ll~je; KOja lfMa BeJII!KII II YHV'j"3PrM1 3B3'laj. lLp· BeHII KpCT K30 opraHH33_U,Hja ca crreu.HjaJIHHM 3a,n:.aUHMa Ha 110~ JbY. caHinapHOr-.'1, y orpaHifft-IethY enM,ZJ.eMHja II'rJJ.. rpe6a .n.a 6yi!.e .llOTIIOMOrHy:ra H .ll:3 y rbOj .)''JeCTB.)'jy CBe 3HTI!cjJ31Ill!CTKfllbC. ~pe_­ ca. CHCTeMOM MMJIOCTHI-be H }l,06ipOLJ.'HHCTBa, KOje je )J.O ca,n.a qe- CTO _o6yxBaTaJio ~pHMHHaJIH-e pasM.iepe. Y HOBOj JyrOCJJaBI!jll SHa'!H TO, 6p!lra sa CBe OP.e '!<OjH!,'J3 je IIOTipe6sa rroMoli. l-1E!!l\lljaTHB8 l!(eHa rrpeKo csoje opram!3al(llje A<!> )I{ H· Upserror KpHlKa I!Mahe rrPll TOM csojy seoMa B8JI{HY .)'JfOfy. Hama JKeHa Tpe6a .n:a caKyiiJba cpeCTBa H npeKo CBOjHX H8p0.1\HHX BJI3CTII 1\a HX npyJI{a OBI!Ma J(QjHMa je TIOTpe5rra f!OMOft,. · .[J;HpeKTHa no'Moh Tpe6a 1\3 ce 1\3 caMo· ll_PeKo ]a!lHIIX opraHa ?a TO 01\peljeHIIX, jep MH HM3MO Bllllie nyra np!!JII!K.)' Beh ca.n:a, !<31\a j-Oill IlijJI!JlHKe HI!C.)' CpeljeHe, rrpH>I.:eTI!Tll, ).Ia 61! I\3Balue: IIOMO!ill npeHo BHIIle opraHHsal(Hja, rrpeKo ..A<!>)I{, rra mr11a npe· Ko-.-UpBeHor Kpcra, -MOrJIO .YHHjeTH HenpaBHJIHOCT. TaMe 6n HeKH MOCJIII rrpHMIITH TIOMO!\ Bllllie nyra, a 6!!,W 611 B;<: KO\ll He 6H rrpHMHJIH HI! jeAaH nyr. Tpe6a csy IIHI'U!Bianmy ,\\3TH ·Ha caKy·· . rr.iba!he TIOM.OhH, a· .n.aBa!he f!OMOhH YPCI\IITH CaMO rrpeKO je.n.He opraB!!33L(Hje. 5au:i OBa lllHIIL(HjaTl!Bq JKeHa y CBaKOM C<.'JIY, y CB3K0>.1 Opesy' HJIH OKpyry H lhHXOB8 CT3,7IHa Be3a C8 M8C8M8 6Hhe rapa1UJ,HjaM8C8M8 ,[1,8 H~KO· H.e OCT3He He36pHH.YT HJIH np;enymre.H C8M ce6H. Hapo411T je. rram sa/laTaH, )<a npeKO Harne opraHl'l33L(IHje· 3KTJ'IBII3Hp3MO JKCHe HOje 6!1 !10CJI!fje Kp3THOC CTpy4HDf Kypca MOrJie pai\HTII y rra_"pa3JIH'!HTHji!M mlC'THTYIJ,HjaMa COL\IIjaJIHO'f' ~Tapat-ba, a H3p0 11HTO y Jl.O·MOBH:r-.W 38 Aieu.y H" H'HB8J1l1)l,e HT,U... ~ Ca,.'I. je Ha,iBehH npo6.7JeM ITHTaroe oco6Jba KO,ie he H3BpWHTif OBe !IOCJIOBe. 3HaMO 1\3 OBJjje MOJKe A<!>)K nbCJIV.)!(l!Tll Kao MD·· KO UpBeHor Kpcra .rr.o6m3aMo II noMoh H3 Iu-wcrpaHC~Ba OOJH:" poM I-Ia !Harne seJIHKe )KPTBe 33 seJIHKV saje)J.HHl!I<V crsap. \ flpH o6HOBII 3eMJbe 'Tpe6a Tijl'HCTyrrHTH HHTa!hHMa !{Oja Ce TH'!Y pa.n:rrux o.n:rroca y cjJa6p11kaMa, noJIOJK3.1Y · 1I1erp1 a, nHTa:-~>y rrJiaTe, rrOJIOJKajy JKeHa y npOI\YKI\H.il1 HT.l\. K611 cs11x THX m;rar-ua KOja rrpeTCTaBJbajy !IOJhe C9IIIIjaJl!:e TIOJIHTilKe Capalj)'JY JIC AHH· CTBeHI! CIIHI\IIIWTH p31\HIIK3 H H3MJeU!TeHHKU. Je;\llHCTBCH!f CHH· )JJIIKaTH -rrpercTaBJbajy orry orpoMHY sauHHTV pal\HHx Jb.)'.ll:H rro· · -Mohy Hallie Hose ;Zlp'}I{3Be, Koja,.... he 3aHCTa rapaHTHpaTH csa rrp·~-~ ·sa pa.n;Hor HapoJJ,a. Pa,nHH~·e he pa,n:.HTii npeKo THX opraHH3au_~Ja · Ha cmposolje!hy · CBHX r11x Mjepa Ko.;e cna,1lajy y noJbe COL\H.Ja.w · :He IIOJIHTH:Ke . Mel,, rrpse OI\JIYKe 11 aaHOHe ABHOJ a H HOBe .n:eMor<paTcKe BJIBAe 6!!Jie cy OI\JiyKe o noMolur rropOI\HL(aMa rraJIHx 6opal(a Y H3p0.1\HO OCJI060)<11Jf3'!KOj 6op6H, IIOPOAH!l,8Ma M06HJmcaHHX 6o· pal(a, HHBaJDHI\IIMa 11 lliiiXDBilM nop0.111fl13Ma. 5HJm cy opraHH311paHII H3p04HTH cjJOH~OBll 3a CaKyHJb8fhe H IIOI\JeJJ~ TIOMOftH Ha ocH:osy OiLJIYKa KOMHc!!je sa .n:asa!he npMohu. }? Je se.nnKo ):(jeJIO KOje jour HHje !IOTllYHO .1\0BplllelHO. flOT[}COHO .1e )!,a .n:oOHjeMO noTITYHII rrperne.n: orrnx KO.iH cy 11ary611JII! 6para, orra~ ,CIIHa II KOiH HMajy rrpaso !!a TV !10~!0h. . ~ �11aKo nacrojm.io na 'rollle .D;a .nopo.zi;m~e nam1x 6opal(a, YH·BaJlHiJ.H l! JK'j)rae· ¢aumcrHqKor repopa (yy.D;y no!\!oreyre, He .cMarpaMO· )i.a he ra nornopa OHTH KO!faqno pHjeinelbe H>Hxosor· nl!ralba. Hoan aaKoHH o saiiiTHTH Aielle n MajKI! npe.D;snijajy f!lj)IIKYmbalbe y .njeqje .zi;OMOBe cne .n.ie11e Ko,;a · cy a6or pa-ra ·Ha· rytSnJia caoJ AOM. ,Meijy npa!!M O.D;JiyKa;~a Hoae aJia)!e 1JyrocJialll!je je O.zi;.,'l}'Ka o ocHnaaH>y HOB;Hx 1\0Moaa y Bojao,nHrnl sa 6pao· npnxsaralbe cae Aie11e 6ea PO.D;HTeJba. Hero raKo H3Bp!rielfla je· seJIHKa 3Kl\Hja aa o.n;alJl!!Ji,arbe ,1\je11e y ByrapcKy, r;'lje je ca.llill• · · a6p11Hyro npeKo 12.000 Hallie Aiel\ e. . Ep!!ra 33 .D;jel\y je KO,ll Hac 'y'BjeK >KHB;eJia !I lbeJIM HOCHOl\M cy 6HJie ysHjeK Hallie >Kene. Epnra sa ll.ielly Ko.ia cy !Bry6MJ!lt po.n;l!TeJbe y OBOM paTY OTII04eJia .ie y fiaiiiV.M ce.nnMa THMe, All cv ce "'ene 6pnnyJJe sa .n;jel\y. Hapo•mro v M.\eCTHMa T)l,je je· . EJ!a,1\aJia QKynaroposa Tllpanaja Koja H!ije ycraJia ca;w IJa. .li;HTCJbe~nero je o6yxBaT!IJia a A.iel\y, noce611o je y T2KBIIM· >•fJe· eo- -C'rHM3 COJIH}lapHQCT )KeHa tteCTO nyra 6HJI3 CIT3COHOCH3. Y qacy o.rr. ica)J. je JHawa .UO?o.1CE·HHa ocJI06oi)eHa n:~:.:m~. w 6es6poj npaMjepa !(a >KeHe oprall!!3iHpajy AOMOBe sa napTH3aHCKY c!lp04a!(. Epara aa .n;jerw 6ahe naina 6pnra n v 6y .D;yiuiocTH. . Ko.n; 6pnre 3a crsapame ;(eqnjax )!,OMOBa rpe6a mwrn npe11· OlJMMa" CBe .- Hajpa3JBF-!HTHje IIOTpe6e no THM .llOMOBJ1J,:ra. Do•t~pe6HH he 6HTll ,lf.OMOBli 33. ll{)ITUyHy CHP0l'.!3,TI..• rroce6Ho .ROHOBH sa lioJiecHy )l.jeu.,y_ »UiBHX_ po.nHTe.7ba KOjH¥a je ay.ama· 6onec:rrH4Ka !hera. Y pa.D;y Ha o6HOBH seMJbe 611he noTli)e6Jru. .n.iec;aja !l.OMOBH KOj!i he OMOryllHTH MajKaMa ,1\a OVI\Y !IC"rOBpeMeHO H MajKe !i 'lJlaHOB!I pa.D;a y »alllo.i o6!1fOB!i. A TO cy ll-ie''·'a o6,'J,amomra. TaKBa ,1\jeq_fa o6.n;afmuna rpe6a ocnoBaTH HO 'll!TaBoi 1raruoj seM.'bH. TaKo he Molm crpy4!lo sanocJie.He ;rreHe, Ko,\e cEoje ·CHJie yJiamy Ha 06HOBY )l,OMO-BHHe, oCTaBHTH npeKD ,ILaHa .U.UjeTe : ua cTpy4Hdj I-be3H, a caMa fie ce, 6e3 Qpare H cTpaxa Km(o he 6HTH .n.jeTe'fY, CBMM CHJiaMa IIOCBeTHTH 06i-!OBH 3C:M.:'he. no ;_wBp... Uli-.nDl\;I nocJIY Haseqep u y c.n:o6o.rr.He JI,m!e ~Hhe jo i I\Wryhe ,n,a npose;J.e opeTHe rpeHyTKe ca A.ieTeTOM, Koie he .ioi. ;J.3TH HOB TIOJ!eT 3a asrpa)I)by cpeTH!I.(e 6y;J,yfiHOCTH CBo.ie p;jel(e. Hosa JyrocJiasaja Mopa ·nocTaTn cp·e.THa ,ll,Ol\!fO"E.HH-a ~!.ajKH H .n;jene. MajKa ce He CMH:e BH!IIe 6o.iaTH po!)elba .cwra .-'(jereTa•. Csaxo 1\!ljeTe, Mopa Hahn y .Harnoi ;;oMOBHHH cBo.i 'l'Oi1.o!i .n.aM. Balli KOA 'osor nocJia rpe6a norcjeTHTH Ha 6>parcrso H je)\HHcrnn HarnHx· aapo,na Ko}e he ce y T03,·l Bli,LI,\eTH, IU'To be ce Y HaiEMM 3eJieHHM nryMaMa ·y (J!OBeHHjH, Ha MOP.V Y )J,a.liMau.ajn, rpal\liT!I .n;oMosa aa ,lljeuy !13 'IHTaBe Jyroc.~aBH.:e, r:~.ie lie <:alm 3)I_faB~ue u c:pehy. MM y C.11oBeHM.iH neh CMO 3a~mca11.1:11 ·MHOrb OBaKBHX ,II,OMOBa M TIO'P:V'H·di.eMO· BaM I<a,D. h.e.fe ·110lnr CJ!3i'H aaruy !.10 "!)oJ!ecny,,napoqaro Ty6~P!<Y•10-3HY A.iellv v Hallie 1\0MOse. Tpe(iai. ,.,il.a TOBOP!IM 0 jqm je,1\iiOM HliTJ!bY. To.cy Aiel(a H3j))),l(H!IX ·Hs-. ~ajHHKa, OHHX, KOjf! cy caMH aanyCTl!Jl!i qiojy 3eMJby C OKyTia-. ·. 'I'OpoM, !IJ!ll Koje je 1\0CT!IrJia p.yKa Hapo,nHe npas.n:e. ,llje11a Hacy . o)i.roaopHa sa SJI04HHe pO,l\HTeJba, peKao .ie· MaplllaJJ T!!TO. Tpe· 6a 6.n; Te .njene npaB!iJIHOM 6paroM Hanpaa!ITII noiiiTeHe .n;plKas. JbaHe Hose JyrocJJa&uje. 13MI;,e To Te>KaKnocao, aJIH 6alll y Tof OMJia,naHll Koja je najamne onTepeheHa oKynaropcKiiM i!YXOM .,HCKQpMjCHHheMO .TO. . . npaBHJIH!iM pa;Z\OM MOP3MO ycnjeTl! •. KoA MaJIO crapuJe o.MJiai\MHe HeheMo O.zi;Max ycnjeTa aa npsoM Maxv. Tpe6a y sajep;HIIl\H ca OMJia.D;HHCK!iM oprana3auujaMa npy>K!ITH Toj ,!\jel\H Mo-· ryhHOCT .zi;a CKpene Ha HQBH llYT Ha KO.\eM fit! P'ai\!IT!i saje)IHH4KI'l 3a cpelunijy<6yAYI1HOCT cse OMJla,l1;.HHe JyrocJiaBHje. 13para sa HHBaJia,ne HaoOAHO ocJJo60.D;HJJa4Ke 6op6e -rpe6a· .n:a· 6yl\e Hallla HajsamHII.\a aa.n;aha. Bam cai\3 KaAa rpaJI.!IMO AP>Kaay Ha "Te~<eJby.lb!IXOa"ax >KpTaaa. He MAe ce caMo sa nonw· COM !IHBaJJI!Aa KOjl!Ma ce llj}!i3Ha.ie HO'ftlOpa. I-f)l.e ce sa TliM A\l ce CB3KOM 60pl\y OCTBapH V I(OMOBHHM TaKBO MjeCTO KaKBO je 3aCJIY>KHO. He CMHje H!i jellaH !IMam ocjehaH>e il.a .ie nocTao ca,1\a Teper .D;p>KaB!I Hoja ra TeUJKO !131\PiKaBa !i 360r !befOBe HeCno.C06'HOCT!I ra TJ!e.n.a nonpnje!{o. Hallla {ipara 3a Harne paTHe !IHBa.lii!Ae Mapa 611TH ncnyllieHa CBrrjemhv, .n;a cae oHo lilT(); · . ~ MOR<eMO -lbHM8 ,lJ,8'DH BH H3 ,U8JieKa He O,.li.fOBapa, OHOiii inTO- C'J HaM .zi;2JI!I OHH. Tpe6a Hacro.!aTa .D;a liM OMoryhm<a npesacmira·Ibe y-TOM CMHCJIY .ua· CBaKM -o)J. :tbHX ynpKOC HIHBa,Jlll)l~IOCTH pa3>--- BHje _cBe csoje sHaibe rr crroco6HocTH H )La I{OQ-HCTH APYllfTBy·. Tpe5a liX· o6paaosarn y rro~e6Hl1M IUKOJiaMa YrrpKOIC cBoje HHBa~'IH)U-IOCTH sa ouo sa iiiTa cy ,na ce o,cnoco6e _· _cnoco6rm. · Ham je 00pliM3 )l.a 3-aJ(aTax y csaKOJioi ceJIV .u.a noMofHeMo HaiiiHM O)f.'" H3 ll!TO 6p}!{!i Ha4HH ,l(06HjeMO nperJ!ep;,O CB!IM llHBfl," • JIH)l,M.M8 H OKYITHMO' CBe HHBaJI}Ule ,U.a HM ):ta.u.e:Y..IO ,!l',OBOJbHV II0.1iOfi. noce6H0 uormmJGe l.IHHH MaCOBHO :aceJD~maH)e naum:x ,TbVJJJA y IIHO<;TpaHCrBO !<ap04!1TO y J-be!faqJ<y. fTo np·H6JIHJKHOi . O!\jCHII · -·Hce.JbeHo .ie rrpeKo ·300.COO ,7bY.U.H. Hpe)lum_ienH cyHa'j)OJI.HHUH CTpa· XOBH'I"J:!X KOJ-!IJ;eHTp8.UHOHMX .!10.10;1~, L?I.:!)J_-!:·1. H 6!-I.ie,IJ,e V J-be.MaLIKO'j y . ~. lJOropHMa y carenHTCKHM p:pnwB:.u.ra, ,D/lHac ce spahajy- ~y" JJ.OMOBMHY, yrrpKoc cnRX RanpH,iei<a 3a Gp-:1~·i nospaTaK Ko,~e nd~ CTaBJbajy cHJie, ·Ko.1e OMi?-T-a.fv !hl-!XOB ,;1.CJ1asmc 3axn'i"jeBm..Io .n;.a Ce CBH HCi2,lb'::'-H!1IJ,H, KO_\H CV- na'fl'L:TH I:O ICOI-H1..C'HTD8UHOHHM JIGrO .. mto 1lpnje BpaTe.. Je).!.at-I 0..1. BPJIO Ba)f{HHX saJJ.aTaKa A<P~­ H3 Tepeuy y CB3KOM CeJiy,. KYftll !I y.1Hl\ll .ie .n;a ce tlOC~OJ,!!e 3a pHMa �~~o, A~ 611 KOpaKy ce spa· ·THTH nopoi\HUe c ;r;.ieuoM H 6oJieCHIIU.IIMa: Tpe6a 11a je sa lhHX CB~ ~npeMJberiO. Tpe6a !IOM()fiill II· O\)f3HII3auujy KOja llOCTOjH H KoJa HMa np-eKo ce6e 6pary sa penaTpHaUII.lY. a TO .ie Hapo'IHTa Km.mcHj~ sa penaTPH3UHjy. Tpe!ia )Ia ljama oprmliiSaiJ.H.ia A<f>)!{ ·tjyfl.e HaJBehu ocJIOH~ sa TY KOMIICIIjy. TaKo ¥mKeMo Ha/TOM • UOCJIY paSBii!TH Hajilehy IIHI!UIIjaTIIBy. . . y· Ha!lly l1Ma jOIIL fO_PyfiliX lliiT'a!ba CTaHOBa II CMjeiiiTaja OHIIX KOjH cy 6es Kyhe, KOJIIM_a cy KYhe nonaJbeHe, nm1 KO.ill ca)la· 1\0Jiase ·y _ Ha!1ly JyrocJiaBl!jy, To je. seJIH.Ko niiTalbe llsrpa)l;lbe fiame. JJ.O· t~OBIIHe rAie heMo MH )l{elle capai)llsaTi! 11a.iyhn cTaHose oHI!Ma, I(Oj!l cy 6es Kyhe, )lajyhll Pai\HY THary sa ITOI\I!Sa_lhe HOBIIX Ky· i\a, )lajyfiH- H3MjeruTa.i sa OHe KOjH HHIIITa HeMajy. · . BeJIIIK!I KoMnJieKc saKoHa Ha llOJbY·. coQIIjaJIHe nom1TI!Ke TK~e ce ypei)elba paiJIHHX OI\Hoca. 011 ceJbaqK:or m1Taiba; 11sje11Ha- · '!elba )l{eH(:Kor pa)la 110 ni!Tar-~>a counjaJIHor ctapa!ba 11 ocnrypa!ba l{a cse KaTeropnje pa,liHHKa, .n;o ITI!Tarba COI(!IjaJIHOr OC11eypm»a.3a CTapOCT •ll li3HeMOfJrOCT, )l;OHeCeHH CY . Befi !IJIH npei\Bif~e~!H 3aKOHH. Ham je sa.n;aTaK 11a aKTHBHO capalw.ie~w y 1\HCKyCHjH _OKO THX SaKOHa H )Ia )!.OHO•CHMO CBOje rrpHje)I.,Ore. . ~- Ham osaKBH· saKOHll ·he 6uT!I IIOI\JIOra sa y.n;a_pHl!'IEH paA Ha .CB!IM llOJbi!Ma Harne o6Hose. 3HaMo Aa ie y Harnoj JyrocJia· ,B!IJH pal\ ITO•CTaBJbeH IHa HOBe OCHOBe. To je Pal\ sa CBO-jy Kyfiy, .Sa CBojy cpehy: 3aTO, JUT() \)a)IJHMO 3a ce6e, lllTO HMaMO MOryfi· HOC'j' )l.a CaM!! Capai)yjeMO KO)\ 1\0HOIIICI-ba Sai<OHa llO THM lli!Ta· lb!!Ma, pasa!i_o ce HOB!! O)l.HOC KOI\ P:ll\a. YlMaMo ca)la npel\ co· 6oM seJIIIKH rroKpeT y~~:apH!IqKor pa.n.a, KOjH he· )l.a:Tll ocROBe .aa )I{I!Bi:n y .Haruo.i i!.OMOBHH!I KaKsor j Olll' Hllje 6mro. Ha Taj .Ha'IHH Ha ilOJbY COUlljaJIHe UOJ!flTHKe HOBe JyrocJiaBHje BpU!'H ce OHa ,1Iy60Ka rrpoMjena, Koja MOP a HMaTH sa nocJhei\HQy ocTaa·pelbe CJI060AHOf H cpeTHOr )KHBOTa Maca pa,IJ,HHX HapOAa, 01HHX Maca, Koje cy lllllJie y 6ojaaTo, )Ia Hc'i'oapeMeHo c oKyna'!'OpOM ·Hs6aue cse ·oHo w1:o Iix .ie T!IWTHJIO v 6H.ie1111 H 6ecnpaaJby. )!{eHcKa paalionpaBHOCT nocTa.ie cj:>pasa, aKo He )!.OJiasn Hs· rpa,D,Iba 1\0MOBa sa )I{CHe II )(jel\y, KO.iH fie OMOryliliTH .n;a JKeHa ·OCTaHe 1-beJKHa MajKa · csoje tden.e !f )!.a !ICTOBPeMeHo ~apa~yje ·Ha !lsrpaAfb!l )!.OMOBHHe. Tpe6a H TY yseTH sa ysop CosjeTCKH Cas.es, y HaJUHM ceCTpaMa .BeJI!IKOr CosjeTcKor HaPOAa,. Koje cy .AOIIIJ!e H na Haiii ii{Q1Hrpec )\a HaM ITOMOrHY CBOjHM caBjeTOM II ·npnMjepoM. ·MH lK.eHe j oiii BH!lle heMo -y'IBPCTIIT!I je.n;!lscrno If. 6paTcrao Y KOjeM BH)l.HMO rapaHI(Hjy sa cpefiHY 6y.n;yfiHOCT Hallie 1\.ieQe; .. ApyrapHI.lO t--iapHja CapH~eea, noonpe,!l,\:je,II,HIIl\3 j\\OCKOBCKOr Co'B,jeTa noswaBHJia je·t KOHrpec AHT!I<j:>arnHCTK!IIba JyrocJiaa!lje !lcnpe.l(: coajeTCK!IX iKeHa a ncTaKJia yJiory )l{eHe y cTaapa!hy coajeTCKe BJiaCTH, lbeHOM. yqaplllfielhy H y O)!.opaH!i 0)\. HaQHCT!14KOr saao·· jeBaqa, 0Ha je KaaaJia llsMelw ocTaJior: »Do6jei\OHOCHa !lsrpa)l;lba counjaJIHsMa v Hamoj seMJbll y· 'lliHHJia je cosjeTcKy )l{eHy rryHonpaBH!IM 'IJI~HOM APYIIITBa, aK· - THBHOM yqeCH:Hl{OM llOJiHTHl!KOr H iaBHOr )KHBOTa 3eMJbe, KaO· !liTO cy ce Ha )ljeJiy y 6op611 sa oqy_aii!be coajeTCKe coiJ.~~jaJIH­ cTH'IKe 1\pmase noKasaJie coajeTCKe JKeHe. Dope)( 6es6pojHIIX. )l{eHa xepoja, Capaheaa je IiaaeJia !IMCI!fa qyaeH!IX H y HHOCTpawCTBY xepoja CoajeTcKor Caaesa BYI\MliJie DaBJI!14eHKO, KJia)lanje HHTKHHe, Mapllje I1aru4eHKO, HaTame Koncose H Mapycje JII!BaHOBe. XHJba)(e 6pnraAa y coB jeTCK!IM cj:>a6pHKaMa yrJie.n.aJI~ cy ce Ha KaTjy BopHCKoay n .n;pyre paiJIHHUe MOCKOBCKe )!.p1KaBHe' cpa6pnKe KYfJIH'IH!IX Jie)l{aja H rroaehaB!llH npo)(yKTl!BHCkT-PaAa' 33MjeHHJie 62.000 KBaJillcPHKOBaHHX pa.n;HHKa, Y )\3HHMa paTa ja·. cHo ce noKasao orpoMaH, npnpo.n;aH TaJieHaT u caanTJbllaocT coajeTCKe )KeHe npeMa crroco6IioCT!I, npe6poAHJie cy cae TeiiiKO· he y ·paAJ. Pyl\apcKU pal\ ce cMaTpa y QHjeJIOM CB!Ijery Henpn·· cryna'laH sa JKeHe, aJI!I y CosjeTCKOM Caaesy cy )l{eHe !lay'!HJ!e' . II Taj nocao. HHr)(je H3 CB!IjeTy )l{eHe He .!lrpa.iy T3KO B8li<HY yJJ.ory y pal\y JKeJbe3HH4Kor rpaHcnop-ra, Kao y CCCP-y. Y 11a· HilMa paTa XHJbaAe iKeHa )!<eJbCSHH'Iapa sa csoi caMonpajerop, O)l.JlliKOBaHe cy OpACHl!Ma H MeAaJbaMa · CosieTcKOr Casesa. Haj· B3)J{.H~jH 33)J.3T3K y rO.QHHaM3 OT3I,!6H'HCK0r paTa, .6HO je .. CHag·1\.ieBalbe seli!Jbe l!UlBOTHHM HaM!I\JHI!QaMa, H CHa6)1jesa!be HHAY· cTpnje capOBI!HaMa. Taj rrocao, Ba)l{aH sa 1\PlKasy, npeyseJie cy· y pyKe KOJIXOSHHQe. )!{eHe 6opQH UpaeHe apMn.ie qacHo cy ac· nyHHJie CBOj sa)(aTaK,...llOlllTO cy saMHjeHHJie Ha TpaETOpliMa ll· KOM6a.iHHM3 CBO,ie j}31\HHKe, KO.ill cy O'I'HUIJIH Ha c)lpOHT. Me~:y' .n;o6HTHHIJ.,HMa CTaJbHHOBe HarpaJI.e HaJiase ce }KeHe, aKa,u.eM~H,: Jbei<apH, rrpOcpecopH, HHJKH!bepH, I<lbHlKeBHHI\H H rrpeTCT3BHHUll. APYrHX rrpo<j:>ecnja. CsaKa OA lbHX 6cp!IJia ce ie sa cJio6o.Qy uHesasHCHOCT OTai,I6HHe, CBaKa je )\8Jla CBOi 1\0ilj)HHOC Sa CTBap, · yHHmTelba XHTJiepoBcKe :tb'e:rvtaLIKe. ,,ConleTCKO, saKOHoJJ,ascrn:o. . npC)(BHi)a 3a samTI!Ty lKe!HCj{Qr l)a)!.·a, BeJI!IKV ITOMOfi M3jU!I II )ljeTery It cTapmbe o lliMXOBOM SI\PHBJbV. Hawe >KeHe Cosjer.., cKor CaBesa 11 )l{eHe JyrocJiaBnie, HHie TIOBeaaJia caMO sajeAHJ;G-.. Ha 6op6a H OHaj 6op6eHH VAllO, KOjH CMO 3aje!U'IO yrmjeJie 'f' no-- ,zrjeJIO' YHHillTeJb8. XHTJie.poBC1{0r H~1llCI,)Hi3JIH3Ma, .7byTOf Henpl.f-· jaTeJba CBHX-CJio6o!i:oJby6HBHX aapoAa. Hac cv s6JIH)I{HJie_saje;Zl; BeJI~:Ke )KprrBe, ry6HT3K BOJbeHHX H 6JIHC,KHX Jb'Y;: ll:HqKe naTihe, �.ll,py.rapal(e, KoJlliKo· je jaKo 6paTcrao a je.n.rmcTao Hmnev· Hapo.n.a Jacno ce BH.ll.H Ka.n. cy .n.pc&~rap>Hl(e i!a l1crpe H ropm~e· rO-" BO!fHJie ca. cysaMa y O'IHMa lllTO joiii Hl!Cy y T!ITOsoj JyrocJIW · ~1fJH. B!!.l\JeJio ce .n.a aaHCTa ceCTPHHCKH ocjehaMo ro 6pari:TBO Ill' je,ll.HHCTBO. To Hefie MOftll YHHillTHTH HHKaKas cj)a!llHCTfi4Kfl TepOp-; ..n.H sa CJio6~.n.y oTa1,16~He ~sa cpenv'cuax MHpoJby6Iisux Hapo~fr: .MH 3HaMo .n.a. cy xepojcKe Ha•nop·e .n.onpHHHjemi MYillKapl\H li ;!(eHe .· JyrocJiaBHje sa omrypaibe M-Hpa H 6Jiarol'Taiba Haq:>o.n.a. MM -.iK.elmMo -JI.a BaM KaJKeMO,. ,u.a he y ycTpajHoM pa,.rr,y ocHfypB. ... BajyhH IH<!~HOI·IaJIH!i npoU,BaT H CO!.fHja.rm:H nporpec JyroCJiaBMje, · Ha11a MapKosHi;, rrpeTcraaHHl\a Cp6Hje: _)!{eHe 6paTCKe JyrocJiaBHje }'BHjeK HMaTH IlOAPlllJ(y H IlOMOft co- . ;,BjeTC:KHX· .iKeHa.« .• . . . . HojKi! KHemeBH:Ii H3 l(pHe rope. ,[(pyrapm.(e! ,[(pyrapm.(a 'f>mmc je HarroMeHyJia v cnoM jyqe:paiJnbeM fOBOpy HeTM'PHfO,ZV1IlH·bV lliKO.r:ry, I{P03 KOjy cy npOruJie ..>KeHe JyrocJiam-Ije. T1pBeHCTBeHo hv ce ,ll,OTah11 una je Yti-HHMJia · wa illKOJia Kp03 Kojy cy rrpo;l!a3HJI_e }H:eHe lJ.pHoropKe. Crm_ 3HaTe, .;n;a MO}!C)l.a o.rr. CBHX .lKeHa JyrOCJim:aje, UPHOropKe cy 6nJie Haj~· -BHrue- sarrocTaBJbem~. · DHJie cv sasGcTaBJbeHe ae CaN£0 O.ll, peaK·_. .llllOHapHtiX KJIHI{a· H BJI3)1;~, Hero M. O,ll. CBO}HX- My}Kef3-a. 13 jyJia 1941 ro.z(lme UpaorwKe" cy rrpm1 rryT ycTaJie 11a· ce (\ope sa 43CT H rroHoc csora Hapol\a; sa CJJ06o-,rw '"eHa l(pHoro.p" -~ .KH. Taj AaH, 1\pyrapHI.\e, HI-l.ie caMo CJJaBaH v HCTOpli,,H 1.\PHOrop:.'CKor Hapo,a;a;. To je ycTaJ.io LIHTano cJio6oAOJLy6RBO YOBjeqia· . cTBo. ITpBH rryr ysrr~mjy )!(eHe Upnm·opKe rrv-umv H 6ope ce sa A:i!o6o.n.y csora Hapol\a H sa csojy JIH4HY cJio6o;w. l(pHorop;m je UpOUJJ!a Kpos CBe MyKe, OHa ce O'leJI!!'lHJia H }(3H3C MO}Ke pe)m ·.Aa je_ :cBjeCHa· Tellll{Ofia 11 .6olf)6H H ,Ra. fie TeKOBHHe· C.HHOBa,·H· · - ·6pafi~_-4yBat:H ~I ·Mo)ffeMO -CBOjHM npHM_1ep-0lV1 H pap,Orv( CJIYlliHTH. cKao rrpHMjep MeHaMa JyrocJiaBH·ie. 0 .lhy6aB•l! l(pEoropKH npeMa CBIUJ ilfipO;J_HMa JyrbcJiasnje · MOly JIOCBjCi\04l!TH 6opiU! KOjH cy IlpOI!lJ!H I<\)03 l(pHy ropy. To 6paTCTBO H jei\HHCTBO he l(pnorO!JKe crysaTa. One He Aajy HSI\ajnHl(HMa' 11a CTaHy Ha TJIO l(-pHe rope. ITocJIH.ie cJIOMa <j:>anmtTa fi8Meljy 3arpe6a H Jby6Jbane, ycTaJie cv l(pHoropKe .na KBaTajy H3pD-ji;e ireTHRKe 1 KO,\H CV CC Bpan-IJIH H H3Belie HX npeti, -:HapOAHH cyl\. He CM!!jeMo }(03BOJ1HTH .n.a TaKBH .n.aaac )!(HBe 11 .llMajy MjecTa Meljy HaMa. ,l1MaMo 1lp-!!Mjepa .n.a cv jeil,Ha HJIH _,!J,llHje ;!(eae yxsanrJie .nnaAeCeT .n.o T)J!!AeceT qeTHHKa. Oaa Ae~ i'lopaJIHCaHU 6au,ajy npe.zr. )KeHaMa llVIliKe Hao K\rRaBH'u,e H OHe . c!llx no.ne npe.n. Hapo,ll.Hy BJia<:T. ,[(aHac cy Kpos TeniKy HIKOJIY UpHoropKe rroJI02Kl!Jie ncrraT .n.a Morv cawmcTaJiHO c BaMa 1\H SHAajy aosy .n.pawny, HOBJI .n.eMOKp-aTCKY t:Pe.n.epaTHBHY JyrocJJa!IHjy. . . 9· - J'!,PYI'af'Hil:e- roaopHM y H14e ;!(ena Cp6Hje, OHe 6op6eHe· CpOHJe, KO>Ja Je no.n.HrJia rrpi3a CJI060,l!.OJby6Hn!! 6apjaK aa · CJIOOO.:'JI 1.\HJe~or Jy!'OCJIOBeHcKor Hapo.n.a. O.n.Max ~:ocJlHie oKyrra-~l!Je, Ka.n. Je -Kpsana ijlanmsaM .n.mnao .n.a Cp6njy rropo6H H 1.\H~ JeJIY Ha!lly JyrocJiaBnjy, Ta.n.a cy ce H ;!(eHe Cp6nje no,ll.HrJie y oop6y sa CJI06o.n.y, sa OHO sa '!liM cy Te;!(HJie aujeKOBHMa. )Kena. Cp6nje HHje rJie.n.aJia na H~BoJbe, Ha re!llKohe, Ha rJia.n.. Koja je. HaHJiasH~a ncnpeA "!be, anje ce. 6ojaJia orpoMnHx sa.n.araKa, • llfOIIlJia Je MHoro6pOJHO y 6op6y. Ha!lla Cp6njaHKa Kao *eHa (!opal\ IIOKasaJia ce xpa6pa, HeCaJIOMJbl!Ba OH,ll.a Ka.n.a- je rpe6aJIO: aa 6yaKepe cKaKarH; HecaJIOMJPHBa OH,ll.a -Ka.n.a je Tpe6aJio Tp'la'll!f: fla ljlpOHT}', ,ll.a 611_ j}albeHe ,ll.j)yrose HS6aBHJI3 liS KaH!)a CM[>Tll·· llei!lldiOMJbHBa K3,ll. Je Y ITOS3,ll.HHH Tpe6aJIO ITOMOliH 60]}1.\HMa, KOjJt:\ CJI ocra:'!n ;Hsa Hame rJiaBHHHe y Cp6HjH. · ,ll.pyrapHl\e, )!{eHa Cp6H.ie 6opHJia ce, KaKo caM Harroweeyaa,. a· HapocrHTO hy ce sa.n.p*aTn aa )!(eHaMa noaa.n.Hne. YcTaBIIIll. •oCJIHje BeJIHKe rrpne o<jlaH3HBe Ka.n. cy YA3PHJIH Hnjew~:<H Cli' lls.n.ajHHl\HMa na Hallie 6opl.\e H )KeHe cy ITOMOrl!e Hallie 6opl(e,; aarne je.n.HnHl(e,' Hallie o.n.pe}(e, Koja cy ocraJIH y rroaa,!l,1lHH Harne ·rJ!aBH!IHe, KOja je OTHillJ!a y DOCHy H l(p-ey ropy. HHC]II' ~ CB()je lKHBOTe, HHcy )!(aJiaJie CB(}jy .n..iel.\y, · HHcy )!(HJJHJie csoje Kyhe, HHcy rJie,l!.aJ!e Ha cnoja arapHrnTa, .n.aM cy cse o~ . ce6e, .n.a 6a H3sojesaJie cJio6o,w aa 6y.n.yhaocT. MHore Hallie Maj• Ice, 1mor-e~. name cecTpe ocTaJ!e cy O>)( c!JaiiiHCT<t y 1.\PHO sasnjeae. Maore MajKe Hary6HJie cy csoje CHnoae, .ie.n.IH!I<e. aJ!H HHq>' n()ltlleKJ!e saTo lliTo cy ,.n.o6po sHaJie saiiiTo cy H3ry-6HJJe csoje, CIJIIIOBe, lllTO cy aaaJie .n.a cy HX nsry6HI!e sa CJ!OOOAY 1.\HjeJior Jyr<JcJiooeHcKor HapoAa. MopaM. ce ocspHyTH MaJio Ha )!()JTBe. I!Oje je CTBHpHO H3lli3 ;!(eHa. H H3liia L\HjeJia Cp6Hja AaJia y OBO!of 'leTHpnro,ll.Hm&eM paTy. MopaMo sHaTH .n.a cy HarnH JioropH Ha oalbHL\H H cay.n.a no l(Hjel!oj Cp6HjH 6HJIH rrperryHH rropeA HHlliHX Haj60llbHX CHnOBa ll Ha!II!!X Haj60Jbl!X KfiepH H CeCTapa, H31llHX Cp6ajamm. Y JJoropnMa .n.pyrapHL\e cy ce ,ll.J))!(Me TaKo xepojcl@f, .l.ll' I.Ul. ce MO)!(e Ha TOW XepOjCTBy H ilOS3BH.n._ieTH. Ka11 cy H_3J!a" SHJie Ha cTpnjeJbalbe aHcy ·npeK.I!HibaJie H rrJiaKaJie, 'Hero cy ca njecMOM ;n napoJiaMa o napo,ll.Hoj BOjCL\l! H TnTy HnMe y CMpT.' · fie: .CMHjeMO aa6opaBHTll Ha BeJIHKe JIOKOJbe, KO.ie je OKyiiaTOp. �CBp!IDIO y HaJJIOj .S8TO, IU'!'O,TO\ •·:·JMC:O~M A>a.n;e H X!IJba.n;e. rose H . .n;pyrapm~e. KojH cy HarHHYJJH y -!)eo: · BaJbeBy, KpalbeBy H. CB•HM .n;pyrHM lla!UHM r~;;·~~~~.~~t~~~H . JKPTB3Ma MopaMO :n_a Ce aasjezyjeMO, )1;3 fieMO ·pa.n;. Ca jOIU BefiHM eJiaHOM U BOJbOM, )1;3 IUTO _npnje H3HJY MJia,icy, ami soJbeey THTOBY JyrocJiaBHJV. . -c: Beh caM· HanoMeHyJia Aa cy ce >KeHe 6opnJie y noaaAHHH. 0He nposejasajy 6paTC'I'BO H je)l;H'HCTBO CBHX HaPOA3 Y JyrocJJa· ·aHjH. Mo>KeMo Hapo'IHTO Aa ce OCBPHeMo Ha To. Ko!l'l<peTaH . npHMjep: KaA cy Jq)BaTcKe 6pHra.n;e )l;OIUJ!e Y Cp6H.iY .n;a OCJIOOO· fJ.e HaJ:lly MajKy Cp6Hjy, Hallle >KeHe CpnKH!be HHCy rJJeAaJie, A3 .JIH je TO 6Ho Cp6HjaHau. JlH'!aHitH, UpHoropaQ, XepnerosaQ, }J.aJIMaT•HHaQ HJJH XpsaT, oHe cv cBHMa noMorJie, AasaJie xpaey u rJte.n;aJJe Aa KOjH He oCTaHe Henpesnjeli. HaQO'!RTO ce MOpaMo ocspHyTa Ha noMoha Ha!UHM 6oJIHHJ1aMa, v KojaMa cy Hame .lKeHe. Cp6njaHKe AaJie cse OA ce6e. JJ.pyrapHJte, >KeHa Cp6nje HHje npaBHJJa ilHTa!be .n;a ~H je y 6o.iJHHQH pmbeH XpsaT, .n.a JIH je V: 6oJIHHJ1H pa!beH Cp6HJaHaU HJIH·KojH APYrH •H3 Hallie JyrocJiasH:\e.· 0Ha' .1e pesom.cHO O)l.BaJaJia OA .CBOjHX ycTa, H!lje rJieAaJia Aa JIH fie- !beHOj )l.Jel\H Kp'laTH JlpHjeB3 0,1\ rJJaAH C3]\!0 .n;a JII.TO npH.je H31UII 6op•QH A~lJY. }J.O no6je}J.e. AJJ.H MopaMO 11 To Aa norJJe}J.aMo: v H3ill0.1 Cp6HJH JOill je OCT3JIO HITaK Henp1Hj3'l'elba Jr U03a)I,HHf!; HaKci je cjJaU11133M JI06HjeljeH, neTa KOJIOH3 H peaKl\Hja,. Koja IUHp!i ~!~OBHHH3aM, MHCJJH A3. lie ycnjeTH. AJIH Helie TO 6Hm. JaCHo .1e cpnCKHM lKeHaM3 Kao l(aH, ,1\a .ie pe3KUrr.ia APYillTBa Koje .ie sJJal(aiiO, ww pHJia 11IOBIIHH33M. Ho MH eM? ysjepeaH 'UOCJI!Ije _HeTHPH roAHHe 6op6e, Aa je KpHBa peaKl(HJa, a !(a ]e H3PO)I, JCI(aH. TC HCTH, · 6HO cp6Rj31HCKH, XpBaTCKH, 6ocaHCKH, UI)HOfOpCKil HJIH MaKei(OH". · CKH. . . . · }lpyr2prrue, Mory i::i•Mo .l\3 sac noao11eM M cs~ sajei(HO yaBHK!ieMo, ·I( a mmlf! npercje}J.HHK aapO)I:!le aJia)l,e 1\HJCJJe Jyr~cJ!a­ BHje )l.pyr TnTo! lKHBHO npeTcje.n.HHK Hapo)I,He !lJJal(e Cp6HJe. )!{f!Bf!JIO 6paTCTBO H jei(HHCTBO JyrOCJIOBeHCKHX Hapo.ZJ.~! )!{f!BHJia xepojcKa neno6jeAHBa, pol)eHa Upseaa apMHJa! )l.eJieraT H3 lkrpe. }J.pyrapHQe! Haw a HapOAHO OCJ!OOOAHJ!a'!Ka so.icKa. OCJ!06o· ~I!Jia je TpcT, ropnuy, CJIOBeHCKO II )(,pnaTCKO OpnMopje, OCJIO' 6oi(HJJa je · Aalllllil sa TO aeHsMjepHe >KPTBe. Te li<PTBe Hapo}J.il JyrocJJ3BHje OR no<Je'!'Ka Hapo)J.Ho ocJio60)I.HJJa'l~or noKpeT3 yseJIH cy npBH Kao HajMalha H3po}J. y Esponn 33.\e)I,Ho ca nalll~.M 26 C3f!C3HHl\HMa,. BOAHJ!H .Kpsasy oop6{npOTHB H3jKpBaBlijer>cp~: . 1f!H3,M~ y csHjeTy. !bCM3'lKor 'I;Ii.mepH.iaJIHSMa. }laaac ·Henocpe}J.H<) · UOCJIHJC OCJI06olje!ba THX Kpa]eBa llaMa C3BC3HHQH HHCY !1pH3HaJIH npase}J.Hy 6op6y npoTns KpB3sor <PalllH3M3. · · .. . JlpyrapnQe! HeKa HalliH case3HH1W He ~HcJieAa lie· Y>KHBa'!;lf JbY63s HaJUHX nap'?Aa. H311Ia cJto6ol(a, Ko.iv CMO H3Bojesa;ia . KOWTa liaC H3 MHJIH.]OHe >K()Tasa, CHHOBa H Kfiepf! HalliHX Hapo}J.a.. AneJiyjeMo Ha H2j)O}J.e n JKeHe EHrJiecKe, Ha HapoAe H >KeHe · Alllepme, 1(3 He A03BOJie Aa OHH <!JaJUHCTH KO.iH cy rO}J.HHaMa' - 25 rO}J.IIHa -- yrlheT3BaJIH Halli HapOA, · .n;a ca.z,1,a npeo6yqena -y p,pyre yHncjJopMe yHHiliT3Bajy ILMy4e H3lll !iapo,11. · MH Tp•3>KHMO O}J. 'lHTaso-r pO,l\OJby6Haor CBIIjeT3 }1.3 ce HaC HO,l\ynpe Y KpBaBOj 6op6H· npOTHB QJ311IH3Ma. }J.O·CTa je YHHJIJT3: Ba!b3 Halller Hapo}J.a, ,1\0CTa je KPBH. HelieMO ponnao. TpaJKHMO' Aa ce Hei(Hheae, JboTnhese H yCT3WKe 6arr,11e, Koje cy C3}J.a noJIOropHMa, }J.a ce npe.n.2jy HaMa ,1\3 HM Mil cyliJ.HMo. HelieMO, . p,pyr3pHQe, 1(3 Hallin CaBe3HHl\H KOjH Cy C HaMa BO}J.HJIH 4 fO,I\HHe KpBaBy 6op6y lJllOTHB QJalliH3Ma, Aa 0}1. H31liHX H3,1\ajf![(3 H. H3" POA3 np3ae HOsy sojcKy npoTHB name npaseAHe HapoAHo ocJio- · 6o}J.IIJia'!Ke 6op6e. · .· ·. .AneJiv.ieMo Ha 'lHTaB po)r.oJby6HBH csn.ieT .n.a HaM ce npe.n;a He.n;nh H3)1,ajHHK cpncKora Hapo)l.a, A3 HaM ce npe.n.a TiaseJIHli · H3pOA xpa3TCKor napo,11a. }lpyr3pHl(e! 3aKJJH!beMO Ce 1(3 fieMO ITOMOlill 6op6y IICTap· CKOr, ropHqKor J! OCTaJIHX HalllHX Hapo)J.a, Aa ce OCJI060Ae HCOO,ll. <iJaJUHCTHqKHX eJieMeH3Ta, KO.iH cy HX Vf!bCT3BaJIH 25 rO.ZJ.H'!Ia. liooJIHO!!o }1.11 C'rpasn, !1TaJIH.iaHK3 ns TpcTa, npeTCTaaHnQa HT3JIHjaHCKHX aiiTH<!JalliHCTKH!ba: _ . ' · JJ.pyrapnue, aa MeHe ie seJIHKa pa.n;ocT H cpelia Aa Mary.. llpBOM KOHrpecy1 aHTHQJ31liHCTH'lKHX >KeHa Jyro· CJiaBHje. Y HMe CBHX >KeHa aHTHQl31liiiCTKH!ba J1TaJIHje, a H3p0• '!liTO TpcTa, Koje cy MH CTaBHJJe. y·,ZJ.Y>KHOCT Aa BaM Ka>KeM,' }J.a OHe '!B\)CTO CTOje Ha 06paHH Hallie )l;eMOI<l)aTCKe H3p0,1\He BJiaCTH, KOjy <iJaJUHCTH, ITOTnOMOfHYTH CBjeTCKOM peaKnHjOM; XOlie 1(3 HaM o.n;yaMy. HenoMfaTe cv >KPTBe HTaJIH.iaHCKHX aHTHQJaWHcTa y rposHoj Tp3ret~njH, KOj3 .ie aa.n;ecnJia QH\eJIH csnjeT. Hallie JKeHe yaeJie cy aKTHa~o y'leJUlia v osoi 6op5n: HeKe v naPTH3aH· CKHM pe,I\OBH'Ma, HeKe Ha llOMOliHOM ITOCJIV, HeKe Ha ITOJIHTH'!KOM nOJby. )!(ena je y3eJI3 yqewlia y cTBap·a!by HOsor nopeTKa I! UOCTHrJia ycnjex, )1,3 ,I\06Hje llOJIIITH'lJ50 npaBO, ITOJIHTH'IKY H sa· K.OHCKY paaHonpailHOCT. AJIH aKo xolieMo .n;a TO ca'lyBaMo, aKO · JKe.J;HMO Aa OHa 6yAe HCTHHCKa, MopaMO pa~HTH }J.a JUTO BHIDe I!Jl'IICY~TBOB3TH �np<i;zy6HMO cl!dsf!H'!'IKO H'f3JllijaHOl<OH~~;~~~~aO<~~::i~~~i. .ooje,AHH'!KOj 6op6H, fipoTHB 33,Je,rollll'IKOf .,< . Jom cna1Ki!Hje npoumpHMo y nameM ji!BIIOf H npHB3THOr. lKHBOTa O'!HCTHMO. CBe· . ,Lzyro je. roAHHa nania oTaJ,I6Hna 6m1a. Myqena H raJKena Oil plpTHOr nenpHjaT~jha. H3UHI'P3l!IH3M3. Ha.t60\JbH. CHHOBH, xll.ep!i, .MylKeBH H 6pall.a na.IIH cy 01\ CBHpenor nenpHJ3TeJba. TpnjeJIII . ·OW noHHJKasaH>e, O!IPHUalbe, OJ\BOijelbe v Jiorope. Ballle xyll.e .cy yt!Hl!ITene, nosnaJIH ere caMo 6oJiose H o~a.talbe. Ha HaM~ .aJIT!Hpal!IHCTKHrbaMa JKeHaMa je .n;a nonpasHMo· norpe!Ilxe yqH . • !bene y sa!Iloj 3eMJbH o)l, c'J1)ane cj:la!Il~CTII'!KHX 3JIO'l~Haua. T~ ·iieMo nonpaBHTH yqspmll.HBalbeM cse TJe!llH>e sese KOJa sell. no .crojH ca 6parcxHM cJioBencKHM HllPOI\OM. Ca napo.n;H_Ma Jyroc.~~­ .BHje y qspcroj 6op6H npOTHB saje)li!H'!KHX HenpHjaTeJba KOJH xoll.~ )!.a no)I,JIOM nporraraH.D;OM pacKHHY ose Hallie sese. MopaMo .ce yje.n;HHHTH y je.n;an je)I.HHCTBeHH 6.rrox cnpe_MHH na cse JKPTBe sa O)IGpaiH}' OHHX )l,eMOKpaTCKHX CJI06<fJ!.3• KOJe CMO CTeKJlH npo· :.nHjesajyll.H KpB ca napo)I.HMa JyrOcJiaBHJe. Bp.;mell.H. ose CJI06oi!.e. aaje:z(HO H3BOjeBaHe- np<JTHB CBHX H CB3KOra CJ:If'YT:HH. CMO, )l.a l;e no6je)l.a 6!1'1'H H3!lla K3KO 6H OCHrypaJIH H3l!IO.l )J,JeUH OHO npaso 6Jiarocrallie H M~P sa xoje CMO ce saje)I.HHqKH ~opmm. , . (JiaBa naJIHM na!llHM l1raJJH.iaHHMa H CJioBeHUHMa! l.(HJl.HJI.~ . {)paTCTBO l1TaJ!ltjaHa H (JIOBeHBU3! lKHBHJI3 JyrOCJIOBeHCKa a{) MHja, OCJI060)I,HTeJbHU3 Tpcra! )l{;HBHO 3VT?HOMHH TI}CT Y HOBOJ, AeMoKparcxoj, cj:le)l.~paTHBHO.i JyrocJiaBH\Iif lKasno xepOJCKii yap!llaJI THro! Jlena neposHb, n:eOieraTKHlb3 13ooHe H XepuerosaHe: . ,ZJ.pyrapnne! Jyqep 11 · )\aHac Ha Ha!lle~I Koarpecy 6HJIO .i~ iMHOro p!lije'IH 0 peaiuajn. MopaMo ce ymlTaTH _lllra .1e TO peaK_ ~Hja? PeaKUnja ro cy ocra!llt no:rY'!eHor Henp!IJaTeJba na '!MTa sor csnjera. 13yAYhH ,aa je paa6nJeH, noKy!llaBa caAa .n;a ce npH6epe HacrojH .n;a ce 0qysa o)l, norrryHe rrpon3cTH. Hell.eMo ce aan:o~OJbHTH l!ITO cMo nenp~rjareJba noryKJIH. Xoll.eMo Aa . ucxopHjeHHMO peaKuajy, 11.3 joj sa6a.teMo rJioroB KOJiaU. Pasy: 1\UbliBO je rnro xoll.e noHOB<J Aa ce r!l:JH6epe; a J(a)l; ~". ce np~6paJia nonoso 6!1 aano'!eJia x,:monpoJIH!l.e. Hehe_Mo .\0.1 ro n: ssOJIHTll. OspJe je norpe6at; n:a caa 6yn:eMG .cs.tecnn, n:~~: CMO AO:lKHB_jeJI!I BeJIHKY no6Jen:v. aa Hac To·. Ho Tpe6a 6~ ·e xaxso O)I.MaOallie Ha -l!OBOPHJ(aMa. 13op6a .10m npercro,n, J ~ llenpHjareJb 'npOTHB KOjer .ie par soljeH; spJIO .te .>KHJ!as n6yno pan ·!I Hell.e 11 nuje jo!Il noJiolKHO opy:m:je. A Mil heMO ce opHTH ~OK llOTllYHO llOJIO}I(!I opyJKje. ,!l.oK ra no-rnyHO He HCJ(O" pnjeHHMO. ni !1o1jl~6no je y~o~na:rll nenpuja'r.eJba ~ Cherose MeTOI\e. l1eliy rosopHT!i ·o Meljynapon:iiOj peaxunjn. 0 1-bO.i je osn:je .n;octa ro· . . BGpeHO. Y ;HMe 6op6e KOjy CMO ailje.n;no ca cal!e3HHUHMa BO)I.HJIH ~pru!(HMO .l\3 Ce K3~!1e paTHH 3JIO'!HHUH, )!.a ce HCKOpi!jeHH ,Pa!llH" saM y CBHM seMJbaMa, )1.3 npecraay nocrojam Q:lalllljCTH'!Ke Af>:m:a· ,.· se, Koje tie 6nm Jierao !f!Osnx. paroaa. ' . Ja ll.y BH!lle .n;a roaopnM o namoj .n;oMahoj peaKliHja xoja BY'!e HilT!! y HHOCrpanCTBy. Ona je o.n; nnocrpaacTBa noMarana 1( Dpf3Hii3.Hp3H3. no CBHM H31llHM 3eMJb3M3, a Hapo'!!!i'O T3MO r.n;je je 6HJJO lKapH!llTe ycTaHKa, rA.ie je 6parcrso H jeArmqao napo'!HTO qspcro, HenpH,!aTeJb je napo'!HTo ynopan .. Henpuja: 'i'eJb Y DOCHH }l(eJ!Ill Aa CBaKy CYilpGTHOCT KOja je HeK3)( nDCTO• iaJia nanoao pamnpn, 1\3 nonoso pacnHpn WOBFIHH3aM. ·CpncKa peaKliHja rosopH Kaxo cy Cp6a norncHyrn, Aa neMajy npasa. MycJIHM3HCXa ·peaHUHja rOBOPH A3 cy MYCJIHM3HH sanocraa.lbe· Hli\ XpaaTCKa, n:a cy .Xpsarn sanocrasJbeHH urn:. lKeJie n:a pa· ·dliHf>e ulOBHHHsaM y 13ocHH, xojH nac k y no'!eTKy ycranxa rw· rnrao MHoro )l{prasa. Jen:HHO nacrojaCheM II.Pvroaa xojH cy no· BeJIH ycTaHaK, Cy36!fjeH je lllOBHHH3aM !I 338JI3)(3JIO je 6paTCTBO H je)I.HHCTBO.' BeJIHKa sell.HHa aapop;a 13ocne H Xepuerosnae, a H Y OCTaJll!M SeMJbaMa llpHXB3Tl!JJa je TO jep cy BH,ZJ,jeJJH, .n;a HaC. _je 6parcrsp a jep;!fncrso cnacHJIO on: Meljyco6nor ucrpe6Jbe!ba. . Je.D;HHO je OHO rropeMeTHJIO nJ!aHOBe QJal!IH3Ma o' Hal!leM acrpe· .OJiielliy. · AJIH HMa jOlii MaJIH .1\HO 3aBe)(eHHX KOjilt y .1\HY AY!lle HOCe H"rKY lllOBHHHCTH'!KY KJU!liY, HeXy HeTpneJbHBOCT. norpe6HO je ..n;a H!llqynaMo H oHe sa.D;llie warose !1IOBHHH3Ma Ko.iH jom no,·CTojn. Je)I,HHO T3KO· caqyaafieMO 6paTCTBO H je)I,HHCTBO H nope· . MeTHTH nJiaHose. nenpHjareJba o Hana.n;y "'" rv Hallly Haj.n;paro· 1\jeHJJjy TeKOBIIHY. . . . · Peaim,Hja aacrojH npo!ll!!pl!TH HecHrypHOC'I'. Meljy HapOAOM.T'onope xaxo jolll HHje cae roroso, rex Ha H36opnMa lie ce BH· :ltjeTH Ka!(O lie 6wrH. C THM )l{eJie )(a savcrase nPHJia)l{ellie na· pO.D;HO OCJI060i(IIJI3'll<O-M llOKJpeTy OHIIX )l,!ljeJIOBa Hapon:a, KOjH ·Cy 1\0 Ca.n;a OCTaJIH ITO CTp3lliH, a TO je y fJiaBHOM CT3HOBHHIJJTBO. · ·Hell:aBHO ocJio6oljeHHx rpan:osa. ,!l.aJbe !llHpe aJiap-MaHTHe anje· CTH. WneKyJiaHT!! H UPH06epaajaa(\a He Mory ce omTpaTH caMo .Jby.ll.HMa ce6H'!HHM xoja ce :m:eJie o6orarHTH Ha paqya Hapon:a. OHH cy H Ha!llH nOJI!I'T!i'!KH npoTHBHHUH. !1 OHH xo.iii opraHH· · 3Hpajy rprOBIIHY Ha upnoj 6epsn cy Haii!H npo'l'!l!lHHliH,. .ie!J OO!l xynyjyll.H sJiaro H po6y JKeJie noxasam Aa cxaqy liH.ieHe, H Aa y H3!1IOj aeMJbli HeMa Hl!!llTa, a )La BJ13CT HH;e CllOC06Ha Sa JK!I• BOT. To je lliHXOB AY6Jhn UHJb. 3a ro ce MopaMo 6opHTH npo· 'THB fbMX M I<aO npOTliB IIOJIHTH'-IKYiX riPOTHBHHKa H KaO, llpOTHB ;peaKI!H.ie. 29 28 �( Ha cTparrn peaK~n.ie · <IaJiasn ce MO'.. rronoila · je' . p,rre, .n;pyre n Tpelie sjepe. TaKo rra . . 6op6n npQTHB. rralliHx pa.n;HiiX 6pnra.n:a, npoTHB oHora _IIITO ]e Ha]Te,JRe? RaK~ 61-1 pas6mm pa.n;rre6pnra.n;e, noqeJIH cy rosoP•H~H KaKo HHJ~ 6JI_a rocJiosen onaj rrJIOA, Kojn TH .n;pyrH ·ypa11.n aero caMo oaaJ )(OJll . caM ce6n ypaJf,HIII. floje)(HHH BH:lllH CBe!ll'Te.HHUH rrpaBOCJiaBHH · KOjK cy sa spujeMe oKyrraTopa rrJIH c·~ajaJIH .no crparrn HJIH qa~. .: noTITOMaraJin J],pruKy MnxajJiosulia, H31\BJHHKa cpncKor H~po · .n;a, I(OJiase y ·Bomy 11 1\p)!(e rrporros.ieAH y UPK\lH, .n;a_ ce Cp6l! rpe6a . .n;a 'OKyrrJI,ajy OKO npaBOCJIBB~e UPKBe. Jei\HHO fie. h"X OHB cnacHTH. rinTaMo MH Te nonoae rAte cv 6nJIH oH.n;a Ka.D: ce cpn. CKH rrapo.n; Bocrre caM cnacasao-! Tn rrorrosl! _.:>KeJie caMo O.n;BO: jHTH cprrCKH rrapo.n; 01\ rrapo)(HO OCJI060,n;HJIBqJ{Of ITOKpeTa TO 6o)!(e· Be)!(ylin ra sa rrpasocJiaBHY upimy. CJIOJKnlieMo ce y TOMe .n;a He MO)!(e 6HTH pasJinKe Melw aerrj)ll.taTeJbHMa, MaKap ce f!e~!l: · CaKpHBBJIH sa Mafi11Hje. AKo ra rrporraljeMo MaKaP H v MaHTHJH nsaemlieMo ra npe.n; .aapol(rrH evA. . · · , ripnKa3aJia caM rreKOJIIlKO · MeTOAB · peaKl(uje. Hu,ie .n:osoJb-rro Aa ce c lbi!Ma yTiosrraMo, nero Tpe6a n sa.n;!-hll qos_,eK Y ceJI~ Aa HX ·YITOSHa .jep Ka)( OH _TO cBe ii.OSHa IIP~ll03Halie CBaKOr pe .. .aKUHOHepa !f'rrelie MY_HaCJeC'I'H. 3a TO Tpe_6a cayl\a n_ Ha csaKOM. MjeCTy TyM·aqHTil napol\y s_naqaJ ,peaKrru.te. He cMHJe. ce caM~nMe ro B<ipurn ·p· eaKUHJ·a ' peaKUn]a, nero rroKasarn na rrpHMJep,•a ra '· · "' · ·aMa , " HOBaTH TaKBe Jbyll.e Ha 360p0B-!1Ma H KOH<vePeH[\1!,\ CBaK srra ll Bll,[(H, aeKa ·ocraae Kao IIIyraBa OBI:\H Me!w nap·o.ao·M .. flpa ToMe He CMHjeMo nacTH y rpellii<Y Aa nana,a~Mo c~: Jby)(e KOjl! jOlli ae MHCJ!e J;aO IIITO MH -MHCJlll~O. To CY JOIII H. ' cajecnrr JbYAH. He rpe6a rpnam cB~ Jby.zte Y Jell.aH K'?III· Tpe6a . yoqHTH one peaKl(HOHepe KOJil CB.\eCHO pa,,[(e H 01\HjeJIHTH !!X O.ll: OHHX KOjll cy saBe,[(eHH. . . . ITrrTaJia· Me jeAHa ,apyrapnua: »•~{OA nac HMa .rreKilX qeTH~­ qKUX )!(eHa 61!JIH llM CMjeJia 33IIPHJeTHTll ?« »Hll.te 1\06-pO« · owosopllM joj ja. »AJia ja caM llM seli Bllllie nyra rosopuJia ~: ooe cse je.n;Ho Te ucro«. »Hrrje, .1\PYrapu[le, ,l\OCTa ro·BopHTH Ae ceT rryra, nero aKa je no-rpe6no H c-ro nyra pelill_ rrc-ry CTBap,_ Aa 61! llX y6Hje,l\HJia y Halliy CTB3J;'· Tpe6a I!M OO]aCHll1'll ~Ta- je peaKuHja ll IIITa nal\j o.n; lbe np·HJeTH.« . • · y roi 6op6rr npo'fHB peaKUH.ie rpe6a c~ 'lyBaTH .11a . .te He rrpeRjeHm.io. Mil rre rosopllMO TOJI~KO o lhOt saTo J:UTO_ Je OH~.. TOJIHKO jaKa. Mf! Heliel'\o 11a oaa 0.1aqa, Mil :<oheMO Aa Je .n:o-ry .;eMo. Tpe6a ,[(a BllAHMO orpoMae crrare KO.ti!Ma lieMo. ux rylirr. · npso ie nam Hapo,[(Ho ocJio6oAHJia'IKH (ppOHT. Tpe6a su·: A.ieTH Harne 36-opose, KOHa'llllo osa_i Halll Kompec, .n:a ce BllAH_ KOJIHKO je caruKaH Hapo-.aa4. ocJIOOO,[(IlJiaqKa <!JpoHT Y aarueM_ y . ~apo,[(y, Je.n;ai o;i Hajs~li!i'?<' cl'iara .. HapbJJ.HO WPOHTa je .AHTIJ(jJaiiiilCTH<iKH <bp.oHJ' merra a' Hawa OMJiap,HHa. . .Kpos Hapo.n;HO 0CJI06D,I:\IlJiaqKH <!JpOHT' CTBOpeHo je 6paTCTBO ill · je.n;HHCTBO. CaMo je,[(HO 6-u peKJia Ka.n; rosopuM o >KeHaMa, 11 aKo je Ham aHTH<j:HilliHCTnqKH <J>poHT')!(eHa il!oliaa >H jaK noKpeT,. llMa H csojllX rpelliaK~; -Jep,rr~ o.n: najBeliux je ra, ,[(a Mil qemlie nyra a.n;eMo o,n;BojeHo o.n: HapOAHO ocJio60AilJJaqKor <J>ponTa .. CaMe rrsjasJbyjeMo ,[(a CMO ,n;llo HapO,[(HO ocJio6o-.n;HJia'IKOr <J>poH "!'a aJirr Ka,[( ce pjelliaBajy nura!-ha He IIAeMo ca Hapo.n:no ocJio· ·60,[(IlJiaq!(IIM <jlpOHTOM HerO !IOCeOHO, J].lljeJIIlMO ce II rroce6HO srrjeliaM,O. A Mil Jl{eJIIlMO ,1\a ce ·cse opraausa[laje s6ujy OKO Ha· POAHO ocJio60,[(HJiaqKor <bpoHTa H .n;a ce pjemaBajy cBa !lllTHFba iipeKO Hapo.n;Ho ocJio60,[(IlJiaq](or <bPOHTa. 11oTpe6ao je' y ceJiy ,l\Oiill y Be3y, YKJIOIIIlTH ce y ceocKil Ol\6op HO<P·a, y OTIIIIiHII · y onliiiHCKH, y cpesy y cpecKII. TaKe lieMo- rrocTaTil jaKa cnara, · 1HapOqllTO jep je Hallia SeM,lba OTIYCTOIIIeHa, OTIJbaqKaHa, BJia,[(a 'HecTalliHQa, ·a y HeKHM KpaJesuMa MOJI{Aa •H rJial\. Cao6paliaj H3M je y oqajHOM CTal-by. ·M11 TO He KPiljeMO, jep cy H3M TO OCTa~H OKyrraropa. M11 fieMO TO IIO,[(IIfill H yc!IOCTaBIITH, Ka,[(. CMO MOfJIH IIO,l\llliill nawy o-cJio6o,n;HJJa'IKY 6op6y. A•n cse To npeKo Hapo.n;Ho _ ocJio6-0AIIJia'IKOr <bPOHTa. · HeKa He MHCJII!. !j3lii llenpnjaTeJb, .n;a lie 'fuMe ,[(a Hac TytJ.e . IIITO CMO cJia6n. HrrKaAa. AO ca11a rrajmllpe Mace nallier ·aapo,aa HHCy Jl{llBjeJie cjajHHM )!(llBOTOM. 3a CTape JyrOCJiaBHje HHCMO HllKa.n;a HM3JIIl cpeTHOf )!(IIBOTa, aJIIl HIICMO llMaJIH HI! IHI!KaKBIIX nsrJie,[(a sa 6y,l\ylinocr. AJIIl ,[(aHac sHaMo Aa npe,[( HaMa CTOjll cpeTH3 6y,[(yliHOCT, MO)!(I\3 He 1\aHaC HJFI! cyrpa, 3a TY cpeTHy 6y,[(Vl1HOCT MO)!(eMo Jl{pTBOBaTI! He je,[(HY Hero HeKOJIIlKO rD,[(W Ha. Tpel'>aJio je seli 11a ce yrJiel\aMo na 6paTCKH CoBjeTCK!i Ca- BeS, Ha COBje-TCKe )!(eHe. 0HII CY 6HJIH Y CJJWJHOM TIOJIOJI{ajy - . 1917 rO,[(HHe KaA je cae 61lJio nopymeno. Henpn_iaTeJb je MllCJFHO .n;a lie ux MOiill YrYinHTII, aJin Hnje ycnjeo. To nehe ycrrjeTH Hll CBHM3 OHIIMa, KOj'H )!(eJie HCKOpHCTHTH Bailly· rropyrneHOCT ,[(a Hac ITOHOBO rr0p06e. Ivlll CMO y CTa!-by' ,n;a Bllllie TJ)lii!MO Hero illKO. J],pyrapu~e! Y 'leMy je _jom Hallia cnara? M11 llMaMo ,[(aHac 6par CTBO CJiaBeHCI<IlX aapo,l\a, KOje ce Helie IIOMYTUTH S3TO, IIITO je 'c'iWBaHO H3 )!(pTBaMa H liTO HaM Ha qeJiy HHCy Billie OHH KQjl! 'cy cJiaBeHCKe aapo,[(e saBaljaJIII. CaAa cv Ha qeJiy Hapo,[(He ap· MHje CJiaBeHCKIIX Hap·O,[(a, KOje je IIS6a~HJia ,OCJI060,l\llJiaqKa 6op6a. To je rapaH~IIja ,[(a lie <ballillSaM 61lTH YHI!liiTerr .n- cJra· BeHCKII Hap·O,l\H CTajaTI! Ha 6paHHKY CBera OHDr lliTO CMO 'CTe· KJIIl y OBoj 6op6rr. OciiM Tora nMaMo rrpll_iareJbCTBO 6aJIKaHCKI;!X HapOI\a. l1MaMO ,[(aHac 6paTCTBO C 6yrapCKHM Hapo,n;OM. C .1\PY- 31 �.-;.--' re cTpaHe rg~~~~JI~iar~)~~'5 HMaMo · n!l:R' jaTeJbCTBO H3 aa.jepjmqx•e Havv.u.u'''· ITOMOJI)( je 6paTCTllO 6aJIK3HCKHX rtOMOllH cnpHje'IHTH I!OBO J(j)BOUPOJJiHhe. HHKO H HHK3,!\3 BH!Ue Hefie MOflH yrp0311TH . OHe TeKOJ\HHe KOje CMO CTeKJIH H Hefie Hac 3ayCT3BHTH Ha IlYTY KOjHM CMO no-· J!UJIH ,1\3 HeCT3He paTOBa iH KpBOUj}OJIHfia, KOjHM pyKORO,!\e OHM: MOjH HHCY H!!Kll,!\3 6HJIH IlpHjaTeJbH H3!JO,!\a H KOj!l cy M!ICJI!IJI!I. ys11jex H3 csoje ce6II'IIie !IHTepece. . Do3HB3M Aa cse 33.ieAno KJIIIKHeMo· .l\3 ams11 6p3TCTBO ». je)l,lmcTBO cs11x H3POJ\3. JyrocJI3B!Ije. }],3 )!{!IBR 6paTCTBO cJia:ileHcKHX. H3pO,!\a. fueryjMO TO 6paTCTBO! }J,a ll(IIBH CJ!Ora 6a,jf-' KaliCKHX Hapo,n;a! ·D Ba \ ' • I . � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Sa I Kongresa antifašistkinja Jugoslavije Creator An entity primarily responsible for making the resource Okružni odbor Antifašističkog fronta žena za Banjalučki okrug Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Izdanje Okružnog odbora Antifašističkog fronta žena za Banjalučki okrug Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource s.a. Rights Information about rights held in and over the resource Okružni odbor Antifašističkog fronta žena za Banjalučki okrug Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 24-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 32 str. AFŽ Narodnooslobodilačka borba žene https://afzarhiv.org/files/original/bc32c5e1880f6ea20dd464bf20d9617e.pdf caca55ab0c6d060ba09d7606be1ff1bc PDF Text Text HIMKA MAGLAJLIC-HAD2IHALILOVIC Recenzija KRZAVAC CJWdierta za burrto doba ~AVO Odgovorni urednik RADMILO LALE MANDIC UredivaCki odbor MIRKO VUJACIC RADMILO LALE MANDIC IVO MATOVIC (urednik) i DRAGAN MAR.JANOVIC Korektura STANICA MILOSEVIC IzdavaCi SAVET ZA VASPITANJE I BRIGU 0 DEC! SR SRBIJE, BEOGRAD i NIP »DECJE NOVINE« GORNJI MILANOVAC TiraZ 3.000 primeraka Stampa GP »NIKOLA NIKOLIC« Kragujevac Stampanje zavrSeno februara 1977. GrafiCki diza,in RADE RANCIC © ID DECJE NOVINE ZIVOTNI PUT NARODNOG HEROJA VAHIDE MAGLAJLIC �RODITELJI SU JOJ SE OBRADOVALI BIBLIOTEKA LEGENDE V KOLO U Banjaluci je izmedu dva svjetska rata zivjelo viSe porodica s prezimenom Maglajlic, nastanjenih u nekoliko krajeva grada. zivjeli su u Stupnici, Maloj carsiji, Pod peCinama, a kadija u roditeljskoj kuci, nedaleko od Po· brda. Bile su to, veCinom, brojne i ne baS sve dobrostojece, ali u gradu na Vrbasu i cijeloj Bosanskoj krajini po· znate i ugledne porodice. Medu njima je bila i porodica kadije Muhameda, oca narodnog heroja Vahide Mag· Jajlic. Kadija je spadao u red obrazovanih Muslimana, kojih u to vrijeme Cak ni u Banjaluai nije bilo mnogo, i rukovodio je serijetskim sudom. U svom dugom vijeku nadZivio je turski, austro-ugarski, kraljevski, ustaSki i njemaCki re:Zim, vidio mnoga zla i zloC:ine, dopadao u nevolje i doZivljavao nepravde, ali je ostao uspravan j Cista obraza, uvijek protiv svakog i svaCij€:g nacionalizma, protiv svake diktature, nasilja i nepravde nad Jjudima. To je, ne gledajuCi na posljedice, javno izrazavao .i djelom potvrdivao, tome je svoju djecu ucio i zbog toga bio cijenjena i poStovana liCnost i to ne samo medu muslimanskim vee i srpskim i hrvatskim Z.ivljem. Kadinica Camila- majka Camka, kako su je djeca zvala - bila je skromna i tiha zena, sva okrenuta brojnoj porodici, cijenjena zbog zelje da svesrdno pomogne drugog i savjetom i parcetom hljeba, zbog smisla za druStveni Zivot i za zdrav narodnrl. humor, ostajuCi vri~ 5 �6 jedna domaCica kadijinog doma koji je uvijek bio otvoren za prijatelje, za svakog dobronamjernika i nevoljnika, i biCe takav i u najte.Zim Siituacijama- kada je cijena tog otvaranja vrata mogla da bude i zivot kojeg od najrodenijih. Kadija i kadinica izrodili su i podig1i devetoro djece, a sa njima su, pod istim krovom, Zivjeli kadijini roditelji, sestre i braCa sa svojim Zenama i djecom. Najstarije njihovo dijete, djevojCica Vahida, rodena je 17. aprila 1907. u ono doba, kako se kasnije toga sjecala majka Cam.Ua, u kome se »roditelji, obiCno, nisu radovali Zenskoj djcci, ali smo mi Vahidu, naSe prvo ddjete, jednog kiSnog proljeCa doCekali sa radoSCu«. Poslije Vahide na svijet su dolazili: Ekrem, DZevad, Munib, Muniba, Nazim, Osman, Nedzib i Abija. ShvatajuCi Sto vrijeme u kojem je s brojnom porodicom Zivio i nasi i donosi, kadija je nastojao da sve sinove iSkoluje kako bi ;ima1i svoj i siguran hljeb, pa Ce Ekrema poslati na studije u Zagreb, Muniba i Dzevada da izuCe za tehniCare, a ostale u druge Skole, na zanate. Patrijarhalni nazori su ga, pak, sputavali da kCerki Va~ hidi 1isptmi Zivotnu Zelju- da je pusti u Zagreb, u strucnu uCiteljsku skolu. Smatrao je da je zenskom celjadetu, do udaje, mjesto u kuCi, kraj roditeljskog ognjista. U ovoj porodici, u kojoj su se Sudarili i proZimali patrijarhalna d napredna shvatanja, taj kadijin rezon se morao bespogovorno prihvatiti. Tako je i Vahida morala ostati u kuCi, uvijek nezadovoljna samo oriime Sto je nauCila u osnovnoj i Zenskoj struCnoj Skoli. - Vahida je hila vedra, ali nemirna - sjecala se majka Camila. - Igrala se, ali ne s lutkama, kao osta~ le djevojCice, veC »konjima« i »puSkama«, koje je djetinjom maStom doZJivljavala na obiCnoj drSci od metle iii krisom iScupanoj pritki oko koje se jos obavijala grahova loza. DruZila se sa muSkom djecom, sa braCom i striCevima, jer je u kuCi bila samo jedna curica njenih godina. JoS u osnovnoj Skoli pokazivala je sklonost za ruCni rad, te smo j_e kasnije upisali u' Zensku struCnu Skolu, iako je tada bila neobiCno, prava rijetkost, da muslimanska djevojka pohada bilo kakvu skolu. Sjecam se priCe kada smo je upisivali. Govorilo se i ovako: »VJ.diS, kadija, pa Salje Zensko dijete u Skolu .. .<c Njena sklonost za rukotvorine se snaZno razvila tolearn Skolovanja i po tome je postala poznata u svojoj okolini. Vahiclin smisao za ruCni rad ogledao se u izra- �di narodnih motiva koji su obilovali divnim sklzliom boj~. Cudi~ smo ~e kakvom je brzinom, vjeStim prstima, mz.ala ~yJe!ove 1 sare na bijelom tkanju. Najuspjelijim i naJ.dr~zim r~dom ~:nat;rala_je prek;ivaC za koji je sama ~mish)a.motiV. UVIJCk Je blla okruzena drugaricama koJe su JOJ prosto hrlile, jer im je nesebicno otkrivala svoje zamisli i urpjeSnost. · Imal"; )e neodoli_ivu zelju za veCim znanjem i zbog l?ga ~e ll1Je zadovo!pva]a skoJom koju je zavrsila. Ze]jela Je u Zagreb, u strucnu uciteljsku skolu. Nastali su dani iskusenja. Trebalo je postupiti kako r~um i Zelja na~~Zu, il.i posluSati oca. Njegovo shvata~ nJe, da zensko d>Jele ne. treba slati od kuce pobijedilo je. Vahida je pripadala samo kuci i· bavila ~e domaCinstvom. Pred·oCevim autoritetom OI).a je, bar·neko vJ:'Iije. me, u~tuknula i pomirila ·se ·sa Zivotom, koji joj je od ro~enJa namenjen, kojim su Zivjele i naSe ostale djeVOJke. · Trudila se da nasu bosansku kucu, sa debelim zidovima, prozorom do prozora, hladnim hodnicima uCinf lijepom i prijatno namjestenom. Nastojala: je d,{ uredi savremenije koliko je to mogla postici, bez mnogo izda, taka. ~aj~nacajniji dog:':a:;tj za nas bio je kada je sofru ~am>Jemla stolom, kop Je do !ada stajao kao ukras u Jednom uglu. . · Na sofrd sarri poslije samo pite razvijala .. . Jedna od Vahidinih nerazdvojnlih drugarica jos iz osnovaCke klupe~ Zun1reta SelirnoviC, Zivo se_sjeca· i toga kako se to mlada Banjalucanka u skoli, sem vidlji. vom bistrlnom, isticala i pravdoljubiv()SCu. - Otvoreno bi·.i·sa uvrijednoSCu protestvovala kada bi uCiteljica pokazala neku ·oCigledno nepraviCnu naklonost prema bilo kojoj ucenici. Vahida je odlucno i jamsno protestovala kada se _naSa, inaCe nestaSna drugarica Maida drsko ponasala prema uCiteljici. Kada je Maida i poslije prijateljskog razgovora tjerala po svome, Vahida nas je sve okupila i nagovorila da sa Maidom ne govorimo dok se uCiteljici ne dzvini. I kao djevojke smo drugovale, sve dok se ja .nisam udala. Narocito su nas zblizavale nase djevojacke tajne. Cesto bi skoknula do mene, da sa moga prozora malo proasikuje, jer joj to moji roditelji nisu zamijeraJi. ZalazeCi u moju kuCu mogla je da v.idi drugaCiji naCiri Zivota i odnose u porodici. NaS otac je bio savremenijih shvatanja, jednako je Skolovao i kCeri i sinove. Medutim ona je rano osijetila teret nepravilnog patrijarhalno~ 0 odnosa prema Zenskoj djeoi i Zeni uopSte. Sjecam se kako mi je dos~a sva uzbuaena, ljutita, kada je njen brat Ekrem odlazw u Zagreb na stndlJe 1 rekla: »Kakav je to otac koji dozvoljava brad da se skoluju, a mene hoCe da zatvori u kuCu!«. Bila sam pri~~tna kada je braCi prigovarala za takav odnos prema. DJOJ. U jednoj takvoj prHici mi je povjenila: »Kada b1h znala lijepo·pisati, opisala bih ovo i nagrdila sve redom, paneka bude sto sramota«. NENADMASNA U BRZOM I UREDNOM VEZU v 8 I 'I U dam Maglajlica cesto je svracala i Sult~nija.Carr:o, skolska drugarica kadijine mlade cerke Murube. Ona Je, kako sama kaze nesto stariju Vahidu zavoljela zbog njene paZnje i ijubavi prema sestrini~ ct;u~aric~ma, zbpg izuzetne fizicke i duhovne snage koJU Je >Spo!Javala u djetinjstvu i ranoj mladostJi, zbog razborit_ost~, marljivosti i istrajnosti u svakom poslu, protkan1m IzuzeJ~ nom vedrinom, Cime je plijenila ~v~ _oko sel?e, _POstav~~ snaZna i uticajna l.iCnost u porodic1 1 meQu sv1ma ko]I su je poznavali, okru:livali, voljeli. - U to doba, u osnovnoj skoli, rucni rad je bio predmet kame se poklanjala velika paznja - sjeca se Sultanija. - Sa strpljenjem i smislom za ovu vrstu ra. da, Vahida je u meni razvila veLiku ljubav prema narodnim rukotvorinama. Bilo rni je Cudno kako ana stiZe na sv~. ~trane:. i ·abavlja toliko poslova. Uza. sve to, posao koJI 1~ zar.oCinjala sa svojim vrSnjakinjam~ zavrSavala Je pnJe nph. Bila je nenadmaSna u brzom 1 urednom vc:zu: Kohlf:o sam puta kao dijete gledala u njene ruke koJe ~u nevjerovatnom brzinom provlacile konac i ~o nekobko puta, dok bi druge djevojke provukle ~amo Je;Janput. N!kada neCu zaboraviti kako mi je isponla sve sto .sam blla IZvezla i usput ~>oCitala lekc~j~« ?~ je bolje J?c!kako. ne raditi nego uraditi svakako. NIJe JOJ trebalo v1se od Jednog dana da kupi materijal i saSije haljinu i da nas ~~veCe..na nekom sijelu iznenadi. Ako je kod neke od pnJatel]lca primijetila da zeli takvu haljinu, nije za Vahidu bilo niSta da joj je sjutradan pokloni.. Cinilo joj je zadovoljstvo da nekoj od nas lo.~e sasivenu haljinu skine <i odmah je dotjera. Uz to mJe J?ropuStala da primjeti:. »Slampava si. .. Ugursuze!« .~h se na to niko nije !julio, jer se znalo da je dobronamJerna. 9 �Imala je oStro oko da zapazi sitnice, osobinu da odmah kaze sto joj se ne dopada i da pohvali za dobra uradeno. Vahid~_ie voljela_v~selo_drus~vo i cesto je zakaz:ivala vehka Sljela u SVOJOJ kuc1, gdje se okuplja1o stotinu i v~Se o~_oh_a. Bilo je djece i starica, a najviSe omladine. Ov1~ SIJehma. smo se unaprijed radovald. i na njima se podjedn~J::o veselili. ZahvaljujuCi Vahidinoj painji nikad ~e niJe desllo ?a Je ~eko ~stao nep_oCaSCen iii zapostav!Jen. Jectn::ko Je vodila bngu o naJmladim kao i o s~anJ!la. ~nogu~I?a Ce ?~tati u sjeCanju kako sino za dugih_ ~Imskih J?.OCI prav1h »ke_ten-halvu«, Kakve je sve ig- re 1 ~~le Va~1da ~nal<;\ o~ganrzovati na ovim sdjelima! To su bJh l?rav1 UIDJetnickr programi. K'?l_I_ko se .puta sje~ila, u poslednji cas, da bismo mogh 101 na 1zlet, u Slatmu iii drugdje. Dovoljno je bilo da prode korzom iii da nas sretne ~a.nekom drug_om mjestu, pa da ka:Ze: » ... pokret u Ce!In sata, ~one_s1. .. « Znalo se, ona Ce pon.ijeti pite i kolac_a. Kod TIJe b1 se u takvim prilikama uvijek naslo nekohiko drugadca da joj pomognu. Kada bismo se izjutra sastali na ugovorenmn mjes10 tu, ni~rno hili iznenadeni ugledavSi velika konjska kola natovarena ~vim i_svaCill?-. U_kola bismo se smjestili nas dv~desetak I uz pjesmu J sv1rku krenuli. Na takvom te. fencu Vahida nas je pobjedivala premda su se u trca. nju takmiCili i muSkarci. ' Svaki Cas bi iskoristila da s nekim neSto porazgova· ra, a jos vise da pomogne ... Nije bio rijedak slucaj da svrati u seosku kuCu, bilo kojim povodom i otpoCne ra· ~govor o. svakid~Snjim prilikama i radu. Uz razgovor, zenama Je pokaz1vala kako se plete bluza dzemper iii kako se neSto Sije. ' ' . .t;J"a izletu u Bronzanom Majdanu nekom maliSanu Je _skdnula predu_gacke pantalone koje je, vjerovatno, nashjedi? oct starl]eg brata i od_ njih za tren oka napravila dvoJe kratklh. Uz to Je savjetovala zene oko sebe lea. ko su jeftinije i pogodnije kratke hlace. ~ Aka se neko udavao ~li ~enio, Vahida bi se prva nasla da pomogne u kuhanJn 1 spremanju ruha. Kac;ia ~u se njene dvije rodakinje dstovremeno udava· le, Vahida j~ phmirala s!a sve treba da ode za njim kao opren1a. ~asia Je po kucama rod:aka i prosto )>oporezovala« ko sta treba da danese, da ne bi bilo istih -stvari. . Jedna od nj.ih, dobivSi ruho, rekla je: »To samo Vah!?a maze da izvede«. ~ije joj. bilo tesko da nedelju i vose dana provede u kuc1 gdJe Je neko umro. Priskakala Je u pomm:', ne samo rodbini, nego i komSiluku. Svi su znali za tu njenu osobinu, pa su se umnogome i koristili njenom pomoCi. Mirnim pute1n ina najzgodniji na6in, Vahida je zna· la da otklorui nesuglasice i sitne svade. SjeCam se zam7 jerki kad je potkratila kosu, a pod njenim uticajem to je ucnilo jos nekoliko rodakinja i druganica. Da bi dokazala da nije sran1ota imati kratku kosu, odvela je majku i nanu u posjetu kod tetke Zize, najstarijeg Clana u porodici. Tetka Ziza, inaCe poznata kao ve~ liki zastitnik omladine, kada joj se Vahida pozalila kako joj zarnjeraju, okrenula se njonoj majci i rekla: »Nemojte ih gledati otrag nego samo naprijed. I vi ste ima· le odrezane solufe isto kao i one sada. Taka je bilo u naS vakat, a u njihov ovako ... Sve sa svitom«. REVOLUCIJA U K.ADIJINOM DOMU Najstrariji kadij,in sin Ekrem joS kao gimnazijalac je postao skojevac, a ubrzo i komunista. Ne preCutkujuCi pred ocem svoja politiCka ubjedenja i ne uspijeva. juCi da pred njim prikrije svoju komunisticku dje!atnost, on je sa svojim strogim, a neki njegovj drugovi su cijenili i u poneCem namCorastim roditeljem Cesto dolazio i u oStre sukobe, a bivalo je i da ga kadija istjera iz kuce. Tada je kadijino rezonovanje bilo da njegova djeca ne smiju biti komunist - iz jednostavnog razloga sto to prevashodno znaCi biti protiv boga. Ekrem bi, i zbog tih nesporazuma s ocem, duZe izbivao u Zagrebu, a kada se jednom, nakon duzeg odsustva, vratio. u roditeljsku kuCu, odmah je, veli, osjetio pravu revoluciju u na· Cinu Zivota brojne porodice: - Cim sam uSao, primjetio sam sto sa onoliko ta. njira koliko je ukuCana. Bio sam iznenaden i upitao ko je oca nagovorio da se iz kuCe izbaci sofra. Bila je to Vahida. Vrsila je, takode, pritisak na oca sve dotle dole se nije pornir.io da ona izlazi bez zara. Bila je nemilosrdna prema patrijarhalnim nav·ikama. Sarno s njoj svojstvenom upornoSCu izborila se da je rnajka, ponekad ne odobravajuCi njene postupke, i preko volje, uzme u zaStitu 1i brani pred ocem. Kadijin sin Osman kaZe da i danas, kada kog pomis· li na njihov zivot u roditeljskoj ku6i, uvijek Vahidu vidi u pokretu, nikad besposlenu i umornu: - Uvijek je bila spremna da radi viSe od svih nas, alii da organizuje posao. Zato je ona u naSoj kuCi i.na- 11 �12 metala nailin zivota koji je smatrala boljim od dotadasnjeg, makar to od nje zahtijevalo i najvece napore. Po prirodi vese!a, bila je spremna i poslije najnapornijih poslova, u kuCi ivan nje, da ode negdje na sijelo ili, p~k, da ga pr.iredi u kuci, da prva zapjeva i zaigra sa mlad1ma kao da dotle niSta nije radila. ObiCno se, u naSem dvoriStu, rvala sa starijom braCom. Mi mlatti uvijek smo »navijaH« za nju, naroCito zato sto je bila zena i to jedina koja se s njima hvatala u kostac. Ona je, medutim, pobjede i poraze prihvatala normalno. Prema svima nama bila je pa:Zljiva, svakoga veoma voljela i tu ljubav ispoljavala na njoj svojstven nacin. Nismo se ljutili kada nam je smisljala posebne nadimke koji nisu uvijek zvucali najljepse. Osjecali smo da to Clni milja. Ja sam bio »Zilo« zato Sto sam bio visok i mrSav. K~~ sam poodrastao iSli smo zajedno na izlet, na SuturhJu, poznato izletiSte Banjalueana. Cijelim putem, u razgovoru, Vahida je na_vodila prim jere koji su potvrchvah da nema boga. To Je za mene bio veoma upeeatljiv razgovor. Otac je u kuCi nametao svoje uvjerenje, suprotno Vahidinom, ali su njena tumaCenja bila uvjerljivija i uuicaj jaci. Jedan od brace, Nazim, Vahide se sjeca i po tome Sto je sve te svoje, veoma brojne, poduhvate u kuCi ubjedl)h'o obrazlagala i pravdala pred strogim ocem, tako da J_OJ O';' sve manje davao otpor. Mijenjala je, kako se Naz1m SJeCa, »i svoj lik, d unutraSnjost kuCe, i naCin Zivljenja. Slobodna u svojim pogledima na zivot i drustvo ona nije htjela c!a ~aost_aje za drug~~ napre~nim djevoj: kama u gradu. ZelJela Je kratko os1sanu fnzuru, da ide bez zara da plese, i sve je to polako sprovodila. Kad joj je otac dozvolio da skrati kosu, onda je sve iSla lakSe. Otac viSe nije mogao ni svojim mladim sestrama, naSim tetkama, sprijeCiti da ne skrate kosu. Cak ih je "'(Delio na go~iS~je >~Gajretove» zabave, gdje nisu zaostaJale u·-plesu 1 pJeSm1 . ..« . OJ<o V':'hide s':' se, sjeca se }'eufik M~glajlic, okup]Jale zene 1 dJeVOJke mnogobroJne porodiCe. Ona je u svojoj kuCi cesto priredivala mobe koje ·su bile pravo veselJe . .»!ednom ~~ ?ljese reza~ci za zif!lu. dr~gi put ta~~na, ah se ~om1saJU kukuruz1. .. Uz pJesmu 1 priCu VriJeme prolaz1 brzo, a posao se obavi s lakoCom i mi n:;uskarr4, ~ado smo odlazili na vesela sijela koja Je va: lmda konstila da progovori o onome Sto je boli, Cime je pogadala zenska srca. Cesto je pominjala prava koja u2ivaju samo muSkarci. »On.i idu na fakultete, kreCu se slo- bodno, a mi ostajemo kod kuce. I kad izlazimo, sputane smo zarom, kao buba u Cahuri. . ,« Okupljala je zene oko sebe, svakodnevno i sve viSe. postepeno ih pnidobila da se ukljuce u raznovrsne akci:. je i shvate neminovnost promjena u druStvu . .. « Muberi Osmic je bilo svega devet godina kada je Vah1da pocela da dolazi u njihovu kucu. 0 tom veselom gostu s pocetka je znala odvec malo, uglavnom ono sto se moglo cuti kraj porodicnog ognjiSta: da u kuci zivi mnogo muSk~rac~, da je glava porodice, kad:ija, veoma strog, da Vah1da .':"'~ P':'ne ruke posla u upravljanju do~azlukom. KasniJe JU Je, u pnsnom drugovanju u radu 1 ratu, o~l~Cno upo~nala i !oliko cijenila da bi i danas, kako veh, 1me svog JUnaka 1 uzora u Zivotu, Vahlide, »urezala svuda po Gornjem Seheru, Novoseliji, Stupnici,· u centru i na periferiji Banjaluke, po njenoj okolini i svuda u nasoj zemlji. Tim pDije sto je hila zena onog periada ~ada je polozaj zene u drustvu i porodici bio skoro IStOVJetan sa rna kojom stvari u kuCi, a rad skoro robovski. Prava nikakva, duznosti beskrajne! ... Sijela su hila skoro jedina mjesta na kojima su zenska celjad mogla da kazu sta misle, zele li osjecaju. Tih sijela se sjecam jos od 1935. godine pa nadalje. Obicno s~ se odrz~vala u Vahidinoj kuCi, u nasoj kuci, ili negdJe u GornJem seheru. Ona bi nas pozvala, a kadinica bi nakuhala raznih jela. Odrasli su se povlacili u sobu, a mi, djeca, igrali smo se u kuhinji. Stariji su _Citali neSto sto meni nije bilo dostupno. Vabida je citanje koristila za razbijanje raznih predrasuda, kao sto su: da knjiga ndje za Zensko, da se Zena mora kriti i u svemu poko~ ravati. Propagirala je pismenost i borila se za emanaipa~ ciju Zena, Muslimanki. Iz avlija bi je ob;cno ispracale, njih dvadesetak, i dovikivale da opet svrati. Ni mojoj Rami (mami) nije bilo tesko da side cak do kapije. Ponekad je citavo drustvo vodila na sijela i igranke.« POD »PELAGICEVIM« CRVENIM BARJAKOM _Sinovi kadijini su, u krilu revolucionarnog pokreta BanJaluke, izrastali u skojevce i komuniste, Sto oCevom oStrom zapaZnju nije izmaklo'i Sto on, na rijeCima i javno, nije odobravao, ali ih je sve rede i blaZe zbog toga prekorijevao, prateci njihova razwjanje u !jude i 13 �14 borce i ponoseCi se time Sto su u Zivot zakoraCavali samostalno i uspravno, sto su pravdoljubivi i, poput djedova, tvrdih KrajiSnika, slobodari [ !judi s narodom i za narod. I kako bi koji izdikao ukljucivao se u Radnicko kulturno-umjetniCko druStvo »PelagiC«, u RadniCki sportski klub »Borac«, u Klub akademiCara Banjaluke ~­ u Sportsko rekreativno dru.Zenje »Prijateljj prirode<<, a nJihova sestra Vahida Ce od osnivanja »Zenskog pokreta<( u ovom gradu biti medu njegovim predvodnicima, prvoborac za etnancipaciju Zene. Sve su to bila kulturna, prosvjetna i sportska druStva pod najneposrednijim uticajem Partije, ana su osnivana na inicijativu banjaluckih komunista koji su ih, prakticki, i vodili, ostvarujuCi na legalan naCin politiku svoje zabranjene partije, okupljaju& mlade !jude iz s\\ih socijalnih i nacionalnih sredina, zbliZujuC.i i pripremajuCi ih za odluCujuCe bitke. To su bila masovna, veoma aktivna i napredna druStva u koj.ima se omladina vaspitavala na slobodarskim tradicijama, zadajala rodoljubljem, usmje· ravala u naprednom duhu, pripremala za klasne okrsaje. Jednostavno, za Partiju prosvjetni rad u narodu, masovni sport, zabava i sl. nisu bili sami sebi cilj,. vee, prije svega, orude klasne borbe. Ta druStva su i mogla tako uspjesno da ostvaruju taj zahtev Partije zbog toga sto su djelovala u gradu sa jakom radnickom klasom i jer je banjalucka paruijska organizacija hila brojna, Cvrsta i Cista. Banjaluka, gnijezdo krajiskih revolucionara i slobodara, pocetkom ovog vijeka, iako pod okupacijom, irnala je razvijeno jezgro moderne radniCke klase. Vahida je i rodena bas nekako kada je zavrsen dvomjeseCni Strajk opanCarskdh radnika, a poCinjali talasd tarifnih pokreta i strajkova. Te, 1907. godine, Banjaluka je prvi put Prvi maj proslavila na javniiu zborovima i manifestacijama, pod parolama: »Dajte nam osmoCasovni radni dan, ustavne slobode, politiCka prava, slobodu Stampe i udrullivanja, socijalno osiguranje . . ,<( Tada je u Banjaluci bilo oko 150 organizovanih radnika - drvodeljaca, gradevinaca, koZara, krojaCa, pekara, dvadesetak tvornickih radnika, -itd. - okupljenih u sindikalnoj organizacij1i, u veCini oko »RadniCkog naobrazbenog druStva<(, Sto je hila prva organizaciona klica radniCkog pokreta u gradu na Vrbasu. Talas Lenjinovog Oktobra zapljusnuo je i ove krajeve, okrilatio !jude za nove borbe. Tek osnovana KomunistiCka partija Jugoslavije u ovom gradu od oko 20.000 stanovnika naCi ce svoje pouzdane prvoborce. u to vrijeme u B.anjaluci izlazi partijski list »Narodni glas«, radi Vecernja par l]Ska skola, djeluju Socija\istiCki dom i KprnunistliCko kino »Union<(, grad je, slobodnom voljom svoj.ih gradana - biraCa, imao u Skupstini u Beogradu svog poslanika, komunistu J akova LastriC.a. Medutim, sve je to re.Zim i ovdje, kao i u oijeloj zemlji, presjekao zloglasnom »Obznanom«, aliCe ubrzo, poslije ublazavanja njenih posljedica, poceti da pristiZu nove snage, mlade generacije komunista, n1edu kojima su hiLi Pavo Radan, Veselin Maslesa, Fadil Maglajlic, Avdo Cardzic, Akif seremet i dr. Sa komunistima je djelovala i grupa naprednih prosvjetnih radnika, sim, patizera Partije. Od tih pocetnih koraka pa sve do rata, u najtezim uslovima rada, partijska organizacija Banjaluke se, u akcijama, kalila .i masovHa, Sirila u narodu svoje ideje, jacala svoj uticaj. Istina, bilo je provala i hapsenja, a jedan broj banjaluckih komunista je osudivan i od Suda za zaStitu dr.Zave, Sto je bio sluCaj i sa kadijinim sinom D.Zevadom koji je u kaznionici u Sremskoj Mitrovici izdr.Zavao dvije gocline zatvora, a u jednoj provali je uhapSen d Munib. Ti nasrtaji re.Zima na komuniste Banjaluke, .. okupljene u Celijama, izazivaJU su privremene osjeke u njihovom radu, ali su oni ubrzo nastavili joS organizovanije, odluCnije, svaki zadu.Zen da po nekoliko mladih radil!ika Hi daka pripremi za Skoj i Partiju, taka da su vee 1935. u Banjaluci organizacije Partije i Skoja postale masovnije, ostvarujud jak politicki uticaj. na sve veCi. broj stanovniStva. 0 aktivnosti komunista Banjaluke mo.Ze se suditi i na osnovu rezultata koje su postizali u nastojanju da prosvjetiteljski, kulturno-zabavni i sportski rad u druStvrl.ma koja su ·ani osnovali, po svojoj suStini bude idejno-politiCki i mobilizacioni, da to bude javan naCin djelovanja zabranjene Partije. RadniCko kulturno-prosvjetno druStvo )>PelagiC«, nazvano po Vasi PelagiCu, narodnom izabraniku i predvodniku, neumornom revolucionaru i vizionaru socijalizma, poCelo je sa radom 1927, a zvaniCno osnovano 1928. godine. Ono je svojom aktivnoscu - kako je to povodom proslave tridesetogodiSnjice drustva rekao jedan od njegov:ih rukovodilaca iz predratnog pecioda sefket Maglajlic - »bilo lijepi primjer uspjesnog masovnog rada KPJ, tj. povezivanja i mobilizacije svih naprednih snaga na revolucionarnoj l:iniji Part!ije. »Pelagic« je od samog pocetka djelovao pod presudnim uticajem KomunistiCke partije i bio Skola u kojoj su se, u masovnom radu - kroz Citanje knjiga u biblioteci, odrZavanje javnih predavanja i diskusija, razne kurse~ 15 �16 ve, muziku, tamburaSke zborove, vokalne i recitativne horove, glumacke sekcije, zatim kroz sport, planinarstvo, Sah, izlete, javne nastupe i gostovanja, Jtd. - privlaCili i kulturno i politiCki izdizali i vaspitali radnici, radnicka i skolska omladJina kao i napredno gradanstvo, sto je bio efikasan put i nacin dizanja klasne i drustvene svijesti i okupljanja i vaspitanja novih vojnika revolucije, noVrih Clanova komunistiCke omladine i Partije. Rad »PelagiCa« je, uzeto u cjelini, stalno bio u usPonu. On je Zivio, rastao i razvijao svoju aktivnost u stalnoj borbi sa starim nenarodnim reZimorn. i njegovim organima prisile - polJicijom i Zandarmerijom. Do privremenih osjeka u njegovom radu dolazilo je kada bi, uslijed revolucionamog vrenja, izbijale politii'ke krize; tada je reZim pninudno i drastiCno koCio rad })Pelagica«, zabranjivao g'l, plijenio biblioteku, hapsio funkcionere, sprijeCavao javne nastupe itd. To je bio -izraz slabosti starog retima i njegovog nemocnog hijesa. I uvijek se u tim periodima stvar zavrSavala joS veCim radnim elanom i veCom aktivnoSCu. Masovan i javan po oblicima· rada, »PelagiC« je bio najristureniji poloZaj revolucionamog pokreta i Partije na kojoj su stotine cianova »PelagiCa«- doZivljavali svoje prvo vatreno krSte~ nje u borbi s policijom.« Drustvo »Pelagic« je naslijedilo sve uspjehe radnickog pokreta ovog grada d nosilo u sebi slobodarske tradicije naroda Bosanske krajine. Ono je nastalo kao jedna od prijekih potreba ovog radnickog centra, a prvi medumirodni praznik rada poslije svog osnivanja obiljezilo je nastupom u Radnickom domu. Sarno dvadesetak dana potom »PelagiC«, zajedno s »Borcem«, uCestvuje ha Radndckom sletu u Sarajevu koji se odriava povodom otvaranja stadiona »Hajduka{<, Na sletu joS uCestvuju radniCka dn1Stva: sarajevski »Proleter<c i »Hajduk«, mostarski »AbraSeviC« i »VeleZ«, i kragujevaCki »RadniCki«. »PelagiC« i »BoraC<< u Sarajevo putuju konjskim kolima. Usput svracaju u Turbe i tamo za radnike daju priredbu. Na tom putu dolazi i do prvog sukoba sa Zandarmima· koji pokuSavaju d~ natjeraju »PelagiCa« da savije svoju crvenu zastavu._ u· Sarajevu, 27. maja, na sletu, >>PelagiC« na »Hajdukovom« stadionu pjeva Marseljezu, a iste veC.eri, na zabavi, »Internacionalu« i »SvraCanje«. Taka plodan zalet »Pelagica« prekinuce, vee 1929, Sestojariuarska diktatura. ReZim zatvara RadniCki dom, plijeni »PelagiCevu« bibLioteku, zabranjuje rad sekcije, sprecava aktivnost sindikata. No bas u tim godinama u ce!ijama dlegalnog komunistickog pokreta formiraju se novi revolucionarni kadrov.i, javljaju se imena radniCkih boraca i naprednih intelektualaca, od kojih veliki broj aktivno uCestvuje u radu >>PelagiCa«. Zahva'ljujuCi pr:ije svega njima, })PelagiC« se poslije prvih udaraca polagano oporavlja i ponovo razvdja svoju aktivnost, taka da su njegove sekcije pocele djelovati i sudjelovati na svim zabavama: koje su priredivale razne sindikalne podru:Znice u ponovo otvorenom RadniCkom domu. »PelagiC.« se izborio -da mu se vrati i zapl:ijenjena knjiZni.ca, a pndolaze mu nove snage regrutovane od radnika, omladinaca, novh aktivista iz partijske organizacije .. Sve njegove sekcije rade vrlo zivo i vee 1934. godine »PelagiC«, ponovo razvija svoju aktivnost i van Banjaluke,Siro~ Bosans~e k;aj,ine .. Te _go dine »PelagiC«,_ ~a svojom muz1ckom, pJevackom 1 dlletantskom sekCIJOm, koje okupljaju 246 aktivnih clanova, nastupa u Drvaru. Na putu se sukobljava sa Zandarmima i reZi11,1skim plaCenicima koji nastoje da onemoguCe izvodenje priredbe. Drvarski proleterijat i »PelagiC« obezbed:uju da se iz~ vede kulturno-umjetnii'ki program. . Drustvo je medii Banjalucanima nedeljom organizovalo predavanja j kurseve ·riz esperanta, sociologije, medicine, ekonomije, s.indikalne teorije i prakse, itd. Sa!a za predavanja bila je uvijek dupke puna. Medu onim komun"istima-intelektualaima kojj su se isticali kao predavaci bill ·sui dr Vaso Butozan i S!aviSa Vajner koji Ce ti ustanku izrasti u legeridarnog narodnog junaka Cicu Romanijskog. U vrijeme. nastupanja faSizma -Partija uspijeva da u sekcijama brojnih legainih organizacija, medu kojima su, ·sem »Pela.giCa«, bile i »Klub akademiCara«, »Prijatelji pri-_Je<<, »Borac«, »Zenski ·pokret« i dr., okupi i dobar dio mlade generacije BanjaluCana - studenata, radnika i daka. Oni organizovano uCestvuju u razbija-nju zborova reakcionara,. izvodenju demonstracija, davanju priredbi sa koj:ih se Cist prihod prilaze kao pomoC StrajkaCima u gradu, iii Spanskom narodu koji se hrabro nosio sa faSizmom. Cijeneci da ce seljak biti jedan od oslonaca komunista,.u odluC.ujuCim borbama za koje su se .Pripremali, rukovodstvo Partije u Banjaluci pokrece list »Narodna pravda« u kame Ce se Siriti marksistitko-lenjinistiCka misao i medu radndm seljaStvom koje su onda Cinili 74"/o Jugoslovena. Uvodnik prvom broju (izasao 15. jula 1935) napisao je, kako se sjeca Milorad Gajic, komuni2 Vahida MaglajniC 11 �18 sta i marksisticki publicista Vilko Vinterhalter. Naslov uvodndka je bio »Radnom narodu sela«, a u tekstu je, sem ostalog, pisalo: »Narodna pravda<< kazaCe ti kako ZiviS ti i tvoja braCa seljaci u Krajini; »Narodna pravda« kazaCe ti kako Zivi seljak u Citavoj naSoj zemlji; »Narodna pravda« kazaCe ti kako Zivi seljak d radnik u Citavom svijetu...« Prv.i broj je stampan u 2.500 primjeraka i - razgrabljen. Drugi, Stampan u dvaput veCem tira:Zu, imao je istu, za novinu najlepSu sudbinu. Peti, Stampan u 10.000 primjeraka - po!ticija je zaplijenila jos dok je bio u Stampi i definitivno zabranila njegovo izlaZenje. Re:Zim zabranjuje i rad druStva »Prijatelji prirode« koje se razvilo ii jedne od »Pela!§l.Cevih« sekcija, da bi ubrzo, uz svoju sportsku aktivnost, poCelo da radi na povezivanju sa krajiSkim selom, sa naprednim zemljoradnicima, vrSeCi politiCki uticaj, Sto poldcija zapa:la i zabranjuje. Provala u banjaluckoj partijskoj organizaciji iz 1936. nepovoljno se odrazila i na rad »PelagiCa«; neko~ liko njegovih najistaknutijih clanova, komunista, dopa. lo je zatvora, a velik broj dru~ih clanova zabranjen je ulazak u Radnicki dam. To, medutim, nece dugo potrajati, jer su se. komunisti ponovo okupili i, sem ostalog, poceli da organizuju jos masovniji rad. Tada upravu »Pelagj.Ca« preuzima grupa drugova koji Ce ga voditi do 1941. godine, a medu njirna su bili i istaknuti ko~ munisti: predsjednik Kasim Hadiic, potpredsjednik Sefket Mag1ajliC, Clanovi uprave SoSa MaSar, Drago Lang, Edhem Karabegowc, Rahmija Kadenic, Muhamed Kazaz, Mirko ViSnjiC, .Slobodan KokanoviC, i dr. DruStvo izrasta u prvorazredan politiCki Cinilac. u svorne radu i na svojim priredbama u RadniCkorn domu okuplja najveCi c!tio banjalucke omladine ,povezuje se sa radniStvom i narodom cijele Bosanske krajine, Cime vrSi snaZan uticaj ,j na selo. Banjaluka >>PelagiCevu« pjesmu »B8.njaluCki radnici« pjeva kao svoju himnu; radnike Drvara, Ljubije, Pnijedora, Jajca, BihaCa, Bosanske Krupe, Teslica i drugih industrijskih centara >>PelagiC<< pozdravlja »Marseljezom(< i >>RadniCkim pozdravom(<, Sva ta gostovanja su se pretvara~a u sna:lnu manifestaciju uticaja Partije, u potvrde jedinstva naroda u odbrani slobode, a rierijetko su se zavrSavala protestima, pa i tuCama sa Zandarmima. Primjera radi, >>PelagiC<( je na gostovanje u Drvar, 13. aprila 1940, krenuo sa oko 100 clanova. Nedaleko od Prijedora 80 zan- darma, sa bajon:etima na puSkama i mitraljezima, zaus~ tavilo je voz, izvrSilo pretres vagona i premetaCinu rek~ vizita. Tom prilikom zaplijenjen je j sav propagandni materijal (uglavnom leci Li brosure) namijenjen drvar,skim radnicima. Uhapseni su predsednik drustva Kasim Hadzic i drugovi Irfan Karabegovic, Drago Lang i Slobodan Uzelac. Ipak, drvarski proleterijat je, bez obzira na prjtisak policije, masovno d borbeno doCekao »PelagiCa« koji je Drvarom proSao kroz gust kordon Zandarma s puSkama na gotovs i isukanim bajonetima - noseC.i svoju borbenu zastavu. Ta priredba se pretvorila u politiCku demonstraciju koja je na DrvarCane ostavila dubok utisak. Dvije uoCiratne godrlne u Banjaluci bile su kako je to zapisao Sefket Maglajlic, »najburniji period narastanja i oiganizovanja revolucionarnog radniCkog pokreta i njegovog masovnog politickog uticaja i mobilizacije svih naprednih i rodoljubivih snaga u borbi protiv faSizma, period snaZnog revolucionarnog zanosa u predveCerje revolucije. To je bio period u kame je i »PelagiC« bio aktivan u svim akcijama Partije koje su iSle protiv rata i faSizacije zemlje, zbog Cega je i sam morao da izdrZava napade reakcionarniih grupa ljotiCevaca i krizara. Na priredbi od 23. novembra 1940. godine ljotiCevci i kriZari nastoje da ometu izvodenje programa »PelagiCa« u Hrvatskom domu, sem ostalog i prosipajuCi amonijak i postavljaju6i. ispod pozornice paklenu maS!inu koja je, sreCom na vrijeme, otkrivena. ))PelagiC« organizuje straze koje i'.uvaju zgradu i obezbeduju priredbu. Kao ·i u Drvaru i ovdj e se priredba pretvra u politicku demonstraciju. Odr2ava se politicka uvodna rijec i napada reakcionarna vlada. Publika je narocito toplo pozdravila omlac!tinski hor koji se pojaVli.o bez svog horovode Drage Maiara koji je tada bio interniran u koncentraciollli logor u Ivanjici, sa joS nekoliko komunista iz grada, sto je pogodilo »Pelagica«, ali ga i podstaklo na nove borbe ... Pocetkom sudbonosne 1941. godine policija zabranjuje rad drustva, kao sto je prije toga zabranila rad Kluba akademicara i »Barca«, i drugih radnickih organizacjja, te plijeni njegovu arhivu i svu imovinu. Uprava drustva nije prestala da djeluje, vee je presla u ilegalstvo. I aktivisti »PelagiC.a« nisu prestali s radom, godine rata i narodne revolucije nisu znaCile pfekid rada )>PelagiC.a«. Njegovi Clanovi - komunisti i ostali radnici i omladinci- prenose tradicije »PelagiC.a« u borbu, unarodnu revoluciju ...« 2' 19 �SA >>BORCEM<<, NA PUTEVIMA BORBE 20 Radnicki sportski klub >>Borac« osnovan je 1926. godme, na osnovu odluke rukovodstva partijske organizacije Banjaluke - kao jedno od uporJSta revoluaionar~ nog djelovanja. On je i u najtezim okolnostima cuvao svoj proleterski karakter i ostao ljubimac naprednih Banjalucana, okupljajuCi mlade Srbe, Hrvate i MusHmane, SireCi prilikom svojih nastupa duh bratstva .i rad· nicke solidarnosti. Banjalucani su narocito pratili i pozdravljali. »BorCeve« susrete sa radniCkim sportskim klu~ bovima Sirom zemlje, a nezaboravni su, kako to opisuje ~~eksandar Rayl~C, ostali. susreti sa »Splitorn« .i »Vele~ zorn«. Susret sa »Splitoril« organizdvan je povodom Prvog maja; ZapoCet. je stavljanjem crveriih karanfila u revere, a zavrSen pjeyanjem »Internacionale(( i pjesrne >>Barca<< koja j~ poCinjala stihom: »Hajte braCo, hajte sestre«; S:usreti sa »VeleZom« u Mostaru i Banjaluci, .pretvarani su u ~asovne inanifestadje radniCkog pokreta. Susreti su ro.cinjali dobrodoslicom ria 14 km od grada, gdje bi spor!Iste docekala masa gradana, a poslije nastupa na zelenom poUu odrZavane su n1asovne radniCke veselice~ Takv.im svojd~ radom »Borac« je, pod upravom komu~ nista, okupljao sve veCi broj mladib, odvajaju¢i ih od nazadnih i reakCionafnih uticaja, djelujuci u skl<tdu sa odredbama statuta »Barca«. u kame je pisalo da klub okuplja omladinU. i vaspitava je, sem ostalog, da se bori protiv faSizma· i militarizma. : . Klub. je; st~lno·_potiSkiyan i sputavan od re:Zima, liodm~ma muku mucio bez svog sportskog stadiona, pa Je veamom: gostovao. Zato je omladina grada jedva ce.. kala odluku da _se podii:Ze »BorCev« staO.ion. Na nivelaciji terena, ogra~iv~ju_ stadion?-, podizanju tribina, itd., radile su hi!jade radnika, sluzbenika i daka. Radilo je oko 2;000 akcijasa; ; to ne samo mladica d djevojaka vee i !judi i zena u godinama. Radilo se udarnicki - popodne, nedeljon1 i prazndkom - da bi ?>Borac« Sto prije dobio svoj stadion, da bi se pokazala snaga radnih !judi, da bi se opstinskoj upravi dokazalo da. se stadion ·maze podici i bez njenog obecanog, ali nikada datog priloga. To je hila prava i velika radna akcija Banjalucana i u vrijeme njenog odr.Zavanja za akcijaSe je izvod:en bogat kulturno-politiCki program: izdavane su. zidne novine, o~rZavana pplitiCka predavanja, davani zabavni progra~ m1. Na stadonu je otvoreha i narodna kuhinja iz koje su se akcijaSi hranili na samom gradiliStu, a rad:erto je i noCu, kada su odande naroCito glasno odjekivale inelodije borbenih pjesama. Cijela, dobro pnipremljena i vodena akcija oko podizanja »BorC.evog« sportskog stadiona - u Cemu su uCestvovala i Vahidina braCa - imala je izrazito politicko obiljezje i, sem ostalog, doprinijela jos prisnijem zblizavanju radnika, studenata i daka. U politicku akciju Partije ,pretvorena je i svecanost kojom je obiljezeno otvaranje stadidna. Za tu priliku u goste je pozvan zag~ rebacki radriicloi klub »Metalac«. Stadicin je bdo krcat. Na njegovoj stedini Su stajala momCad »Barca« i »Metalca«. Govorio je komunista i jedan od mkovodilaC:a cijele akcije, Veljko Dordevic, koj•i je svoj nadahnuti govor, kako biljezi Aleksandar Ravlic, zavrsio porukom: >>Kada pobijedi radniCka klasa, mi Cerna ~e preseliti na onaj centralni stadion, kojti je izgraden sredstvima radniCke- klase«. Stadion se prolomio od ovacija, povika, pjesme. Svecanost su uljepsala momcad dva radnicka kluba kada su se medusobno i okrecuCi se prema publici - pozdravljali stisnutim pesn;ic~a prinijetim desnoj sljepooCnici, Sto je onda bio komunistiCki pozdrav. Klub akademicara Banjaluke (KAB) osnovan je 1934. godine, takode na inicijativu partijske organizacije, a sa ciljem okupljanja studentske j dacke omladine, njihovog povezivanja sa radni.Ckim, kulturnim i sportskim druStvima, radi medu seljaoilna itd. >>AkademiCari« su 1941, isto taka i »PelagiCevci«. i Clanovi »Barca«, krenUli sa PartijOm - preteZan broj je stupio u narodnooslo~ bodilacku borbu. i svojim djelom potvrdio. pripadnost naprednim banjaluCkim .intelektualciina, privrZenoSt ciljev.ima Partije. CELNA >>ZENSKOG POKRETA« Kadijina djeca, kao i veliki broj Banja!ucana, bili su tada opredijeljena za napredni radnicki pokret, ucesvujuCi u akcijama Partije. Vahida je uCestvovala u vise akcija, narocito kada je bilo u pitariju davanje priloga i prikupljanje pomoCi od drugih, te organizovanje priredbi, 1izleta, itd. Ona Ce godinama biti ne samo akti':" van Clan veC i rukovodilac udru.Zenja »Prijatelja pi:'irode» i »Zenskog pokreta«, koja su takode djelovala pod neposrednim uticajern komunista. Oni koji su Vahidu bolje poznavali i danas vjeruju da je ona u djeloyanju Uih druStava vidjela povoljnu moguCnost za Sire i Ce"SCe okupljanje Zena, za njihova zbli:Zavanje i uvodenje u borbu:· za sopstvenu emancipaciju u porodici, na poslu u druStvu. · 1 21 �22 Komunisti Banjaluke su u jesen 1935. svesrdno prionuli oko formiranja »Z:enskog pokreta« u ovom gradu, videCi u tome i moguCnost za S1ire okupljanje Zena u antifasistickom frontu. Vee u oktobru te godine »Zenski pokret« je okupio desetine naprednih gradanki, intelektualki, sluzbenica, radnica, studentkinja, pa i domaCica iz porodica komunista ,i simpatizera, medu kojirna i veCi broj Muslimanki u zarovima. Ta masovna i agilna organizacija ubrzo je, raznim oblicima rada od opismenjavanja do Citanja marksistiCke literature okupljala preko 200 zena. One su djelovale u vrijeme kada su u gradu na Vrbasu postojala i druga zenska drustva, u kojima su se zene okupljale na vjerskoj i nacionalnoj osnovi (»Kola srpskih sestara«, »Hrvatska Zena«, Zenske sekcije pri muslimanskoj organizaciji »Gajret«, itd.). DruStvo »Zenski pokret« je, pak, Sirok program druStvenog rada, program borbe za izmjenu pravnog i politiCkog polozaja zene- ponudilo svim Srpkinjama, Hrvaticama, Musl•imankama. Napredne Banjalucanke su taj program prihvatile, ponijele. Prva veCa akcija )>Zenskog pokreta<c, u Ciju je upravu izabrana i Vahida Maglajlic, bila je odrzavanje velikog politickog zbora zena. Na tom zadatku zenama su pomogli d. komunisti, kao i u sastavljanju rezolucije us~ vojene na tom zboru. Ovaj masovni skup zaht!jevao je od predsjednika kraljevske vlade da se zenama omoguCi ispoljavanje veCeg uticaja »na formiranje druStva i drZa~ ve« i da se u novi izborni zakon »uvede opSte i tajno pravo glasa za sve gradane, jednako za muSke i Zenske«. Banjalucki zenskJi pokret se ubrzo ispoljio i u viSe novih akcija, meau kojjma su bili zahtjevi od poslodavaca za poboljsanje uslova rada zena, prikupljanje pomoCi za StrajkaCe i njihove porodice, pruZanja podrSke lenarna Madrida koje su, s Dolores Ibaruri na celu, krvarile u odbrani slobode, ~td. Zbog toga ce uprava Vrbaske banovine ubrzo poCeti da upozorava nadleZne organe na opasno komunisticko angazovanje oko formiranja i djelovanja Zenskih druStava, na »nove komunistiCke direktive« u sprovodenju »akcije za Zensko pravo glasa i ravnopravnost Zena<(. Vahida je kasnije, "stakavsi se posebno u radu omladinske sekcije druStva, izabrana za sekretara, a nedugo potom i za predsjednika »Zenskog pokreta« u gradu, sto govori o njenom ugledu i borbenosti. Cinila je to, prije svega, jer je neravnopravnost Zene osjeCala dublje od njenih vrsnjakinja iz s1icnih sredina, jer je stalno uCila kako bj umanjila razlike izmeOu sebe i muSkaraca i izmijenila odnos prema sebi kao Zeni, jer se, �24 uz bracu· komuniste Ekrema, DZevada i l\lluniba opredi- . jelila za radnicki pokret, prihvatila smjele ideje, tezila ne_Cem novom, ljepSem, sadrZajnijem, za Sta se vrijedi Zrtvovati. Ona Ce Ciniti sve da se jasno odreden progrmn borbe te organizaaije za politiCka prava, za pro'svjeCiv~je i k~lturni rad medu Zenarna Sto dosljednije ispullJaVG~:· Nju su. u tu _ naprednu Zensku organizaciju, u stvar~, dovele hCna pobuna protiv Zivota koji joj je namjenJen, Zelja za slobodoni, znanjem i akcijom. Sposobna i ntehlgentna, duboko osjecajna, brzo je uocila vezu 1zmedu borbe za oslobodenje Zena j radniCkog pokreta. RadniCki do:rp. i predavanja koja su odrZavana u njemu omoguCili su joj da pro·Siri vidike, a knjige i barbene pjesme zamijenile su n1ahalska sijela i razgovore u kojima je prolazio druStveni Zivot muslimanskih Zena SjeCajuCi se Vahidinog politiCkog sazrijevanja .i op~ redjeljivanja za radniclill pokret, njen najstariji brat Ekr~m.kazuje·kako ga je ana CeSCe presrijetala uveCeizap1tk1vala ga sta on to unosi u njihov dom i time ljuti oca. - Da bih olaksao sebi, a ujedno pridobio mladu braCu ri sestn.i za radniCki pokret, Vahidi sam objaSnjavao· u Cemu je sukob zmedu oca i mehe, i, postepeno dajuCi joj,)iteraturu i -objaSnjavajuCi -smisao i svrht_{ borbe radnog naroda, uvea je u red boraca radnickog pokret':' - kaze" Ekrem. - To je bio pocetak njenog saznanJa o radmckom pokretu d r.adu KPJ. Pod uticajem komuriista iz naSe Sire porodice, ona se kasnije potpuno ()predijelila za napredni radnicki pokret, manifestujuCi to uCeSCem u »Zenskom pokretu<( i drugim akc:ijarna koje je Partija organizovala. . Varuida j.,, zajedno sa Ajsom Karabegovic, organizovala prve teCajeve za opismenjavanje Zena, Sto je hila jedna od krupnih akdja »Zenskog pokreta«. Policija je, ~aka se sjeCa DuSank:a KovaCe¥iC, osujetila pokuSaj da se teCajevi organizuju naselu i prijetila cta· Ce zabraniti rad drustv" zbog »propa~ranja komunisticke politike na selu«. Ni u gradu analfabetski tecaj, pod rukovodenjem »Zenskog pokreta«~ nije hio zvan:iCno dozvoljen. Uprkos tome, pronadene su ·prOstorije j osigll!'ana.sred~ Stva uz pornoC ·muslimanskog druStva »BuduCnost«, u Gornjem Seheru. Tecajem je rukovodila Nevenka VojSiC, uCiteljica. VeCina po1aznica teCaja, kojd su organlzovale Vahida i Ajsa, bile Bu Muslimarike. Vee 1938. godine napredne snage Banjaluke bile su dovoljno organizovane da postave na dnevni red i jasniju borbu za poldtiCka prava Zena. U organizaciji »Zenskog pokreta<( pripremljen je zbor..za pravo ·glasa Zena. Zboru je prethodio niz krupnih politickih priprema. Sakupljani su potpisi za rezoluciju koja je zahtijevala pravo glasa za zene. Za kratko vrijeme sakupljano je preko 400 potpisa... Zbor je odrZan u sali kina »Luksor«, koja je ispunjena do posljednjeg mjesta. Dosle su radnice, intelek' tualke, slu.Zbenice, studentkinje, domaCice i seljanke iz okoline Banjaluke. Ve6ina zena bile su Muslimanke pod zarom. Zbor je protekao u borbenom raspolozenju ... J edan od oblika rad\l bile su kulturne priredbe i cajanke, koje su uvijek bile dobra posjecene. Od pdhoda sa ovih priredbi davana je pomoc za spanske borce, za uhapsene drugove itd. · · Omladinska sekcija druStva Cesto -je Organizovala uspjele Jzlete u okolinu grada, koji su koriSteni zarazgovore, Citanje materijala i politiCki rad. I na proslavama Prvom rnaja koje su, zbog zabrane, organizoVane kao izleti »Prijatelja prirode<<, uCestvovao je, takOde, veliki broj Zena. Pod rukovodstvom dr Danice PeroviC »Crvend krst(( je organizovao dva sanitetska kursa za Zene, na }<.oji .se prijavio veliki bi-oj llf.ladih Clanica »Zenskog pokreta((, Jednim je rukovodila dr Perovic, a drugim dr StjepanoviC. Tu je radila i medicinska sestra Zlata SrnailagiC. NajveCi dio prograrna odnosio se na pr:vu pomoC, a hio je, u stvari, sraCunaf na uripr:ernanje Zena za ratne bolniCarke. Kurseve je zavrSho. oko 40 Zena i djevojaka, od kojih su mnoge kasnije otiSle u partizane i hrabro poginule vrSe6i du.Znost bolniCarki u jedinicama. · Mnoge ':ftinkcionerke »Zenskog pokreta(c, medu njima i Stana subic, Nevenka Vojsic (VranjeseviC), Vahida MaglajliC, a naroCito Nata JoviC, bile su Cesto pozivane u policiju,· gdje su lih prijetnjama _i kaznarna primoravali da odustanu od druStvene aktivnosti. .. MRZJELA JE LAZ Patrijarhalno vaspitanje i ukorijenjeni obiCaji Vahidi su bili predodredHi sudbinu domaCice; zar i tamni veo preko Iica trebalo je da ujednaCe njen Zivot sa Zivotima hiljada muslimanskih :lena ciju je potlacenost poznavala i osjecala .vise nego iko. Zbog toga su je upravo pobuna protiv takvog :lJivota i divna Ijudska Zelja za slobodom, novim saznanjima i stalnorn, stvaralaCkom akcij9m doveli u »Zenski pokr~t«. zs �26 Njen drustvimi rad u to doba, veli Dusanka KovaCeviC, bio je sputavan obavezama prema porodici. Trebalo je nositi zar, sakni.ti od oca odlaske na konferencije, drugovanje sa »inovjercima« i komunistima. A nikada nije izostala. Oznojena od trcanja i zurbe, stizala je na sastanke, zbacivala zar i prenosila se u sv.ijet kratkotrajne slobode 'i ucenja, svijet za koji je htjela da Zivi i bila spremna da umre. Sjecam se kako je dolazila na radnicke priredbe. Raspremila bi svoju postelju, staV'ila cjepan:icu, pokrila je jorganom i na taj naCin povrSnom posmatraCu, a to je najCeSCe bio otac, ostavljala utisak da je u postelji. . To sakrivanje osjecala je kao ponizavtmje. Mrzila je la.Z, a bila je pl.lisiljena da se neprestano sluZi raznim izgovorima zbog izostanaka i zlazaka :iz kuCe. A u tome svemu na njenoj strani bila je tiha, plemenita majka, puna vjere u Vahidu, u nas sve, puna Zelje da njena djeca budu sretnija i slobodnija nego sto je ona bila. tdtava kuca, zahvaljujud Vahddi i majci, odisala je Sirinom, humanoSCu, susretljivoSCu prema ljudima i spremnoSCu da im se pomogne. Svoju spretnost i umjesnost u domacinstvu Vahida je korist.ila da drugaricama sasije halj:ine, da organizuje bJife na radnickim i studentskim priredbama, a Cesto su se vrijedni ruCni radovi iz njene kuCe nalazili kao ukras u salama za radnicke konferencije i prdredbe. Bila je nevjerovatna IJjena Zelja za znanjem .i uCenjem. cesto smo nocu citali. U blizini kreveta drzala je desetine knjiga dz oblasti ekonomije, filozofije, prirodnih nauka. Citale smo zajedno Bebelovu »Zenu i socijali~ zam«. Jednoga dana sa ustruCavanjem mi je pokazala svoj prvi Clanak. Naslov mu je bio: »Istina o Zivotu Muslimanke«. Bdo je to nevjeSt Clanak 1 ali sna:lan svojom iskrenoSCu i poniranjem u suStinu problema. BUDILA JE SVIJEST KOD ZENA Na studijama u Zagrebu Ekrem se ozenio studentkinjom Ru:Zom Rakdc, po narodnosti Srpkinjom, za sto oca nije pitao, a nije znao ni kako Ce, u pitanjima porod.iCnog Zivota inaCe stroga, Vahida reagovati, pa jed. no vrijeme dvoje mladih i zaljubljenih nisu smjeli ici .u Banjaluku. Uto ih je Vahida, ponijeta sestrinskom ljubavlju, posjetila. - Kada je vidjela kako zivimo bijedno, studentsldm Zivotom u jednoj sobi prodala je svoj biser i nauSnice 1 i kupila sve sto nam je trebalo od odjece - sjeca se Ruza. - Od tada nam je svakog mjeseca slala paket. Bilo je tu suvog mesa, slatkog, cigareta, a uvijek bi ubaoila i koj.i peskir iii maramicu. Avgusta 1939. godine dosla sam kao profesor na sluzbu u Banjaluku. Nisam se, kako ono ka:Zu, ni okrenula u gradu, a ona me je veC uvela u rad »Zenskog pokreta«, Oiji je bila predsjednik. Njeno djelovanje iSla je za tim da svim moguCim metodama probudi svijest kod Zena o njihovoj ravnopravnosti i teskom polozaju, kako u poroddci i braku, taka i u druStvu. U svim tim nastojanjima bila je uporna d dosljedna. Koristila se Zivom rijeCi, literaturom, predavanjima 1i liCnim kontaktima, s1uZeCi se uvijek primjerima iz svakidasnjeg ZJivota. Na ~ijela preko Vrbasa i u Gornjem Seheru pozivale smo napredne djevojke, s tim da Svaka povede jos neku drugaricu. Ponekad bi se nasla i harmonika. Djevojke su obicno radile rucni rad, a Vahida je istupala sa unaprijed pripremljendm programom. Citale smo knjige, novine i sakupljale pomoc za drugove u koncentracionalnim Iogorima. Sijela su bila po kucama, bastama, gdje bi Vahida zapjevala i povela kolo. Izvjestan krug zena ju je osudivao. I to uvijek jednostrano: da se baV!i muSkim poslovirna. To su bile, uglavnom, Zene koje su imale od Cega da Zive. SiromaSnije su joj odobravale, ali misleCi da je neravnopravnost bogomdana, govorile su joj: »Moja Vahida, ne maze to kod nas tako bitk Ako nije mogla drugaCije, tlZvratila bi dm: »Draga moja, tako Ce ti biti, pa ti radi Sta hoCeS! « Sve teskoce i prepreke strpljivo je savladivala, nailazeCi Cesto na nerazumijevanje d kod svojih najbliZ.ih. Malogradanska CarSija, namjerno ill iz neznanja d vjerskih predrasuda, kdvo je tumaCila Vahidin stav i nastojala ju je okaljati kako u gradu, tako i u porodici. »Kao Vlahinja obukla usku suknju, odrezala kosu, dde u kino, u pozoriSte . .. << Ocu su taka u. graQu, prilikom izlaska, svim i svaCim punili uSi. Po njegovom povratku kud nastajao bi lorn, pri cemu je i majka mnogo trpjela. Vdse puta joj je nudeno da se uda i udomi u neku od uglednih i bogatih muslimanskih kuca - a ona je uporno odb.ijala; voljela je covjeka druge vjeroispovi. jesti i narodnosti - a znala je da je to, u onim uslovima, beznadeZno; i zato se snahi RuZi povjeravala: »Meni je jasno da neCu imati HCne sreCe. Sva svoja nadanja 27 �28 i snagu ulozicu u rad za dobra drugih. To mi je svrha Zivota i..u tome se osjeCam potpuno sreCnom«. Posebnu je brigu vodila o kuci. Uvela je peglanje rublja i svakome postavila krevet, jer se do tada spavalo na duSecima, na podu. Nastojala je da se u kuCi jede Sto ,viSe zeleni. Odr.Zavala je besprijekornu CistoCu posuda·i' od sviju tta.Zila CistoCu tijela. Stalno je ruSila obicaj zena da hodaju po mahali, ispijajuCi kafe d prije i poslije podne. Uci!a je djevojke, narocito siromasnije, da izraduju poznatu banjaluCku Cipku, a sve svoje sugradanke koje su se tim napornim poslom bavHe - podsticala da se .bore protiv bezdu.Snih. trgovaca za koje su radiile i koji su vrijednu cipku dobijali u bescenje. To n,i sama nije mogla mirno da posriiatra, pa je te Zene, poslije· razgovora sa njima o eksploataciji kojoj su izlo.Zene, savjetovala da podignu oijene, uvjeravajuCi -ih da Ce trgovci pristati na to jer im nema ko drugi- radliti taka izrazito lijep ali spar i s naporom skop_Can ruCni rad. U isto vrijem~ je obilazila trgovce govoreCi im kako se Zene bune Q kako nece viSe da izgraduju cipku po taka niskim cijenama, pa im je bolje da plate vise nego da ostami bez tih izuzetno lijep.ih i rijetkih rukotvorina. NESEBICNA POMOC SIROMASNIMA Na prijedlog partijske organizacije Banjaluke, pri kraju skolske 1939/40. godine organizovan Je leurs za besplatno poducavanje siromasnih daka k?ii su imali popravne ispite. Okupilo ih se. oko 150 i Vahida se postarala da d.m obezbijedi prostorije za rad. Medu uCenicima - predavacima bio je i Safet Fejzic, cija je majka ranije pomagala u ~adij~noj kuCi, ali je uskoro u~rla, taka da je brigu o skolovanju Safeta preuzela Vah1da, a on se sjeca da je skolovanje omogucila i Resadu Dzehverovku i j oS neklrn dacdma iz siromaSnih porodica. Kurs je uspje~no ZavrSen, skoro ~vi daai su poloZili popravne ispite ito je za Vahidu bio dovoljno velik razlog da organizuje izlet daka i njiho¥ih roditelja na Suturliju. Izlet je bio masovan, a zadu:lenje da se osvrne na rad kursa skojevski r~kovodilac Ivka MaZar je iskoristio da govori o situaciji u svijetu, o izdajniCkoj politici vlade CvetkoviC-MaCek, o obavezama i odgovornosti mladih u odbrani zeffilje od faS,izma. Izleta i zabava ·koje je 1940. organizovala radniCka i studentska omladina Banjaluke sjeca sed Bisera Hasan- basic, ukazujuoi na to da je uloga Vahide u njihovom organizovanju hila veoma znaC:ajna. . . . - Obisla je viSe zena, koje su je uvijek vesela lica doCekivale, jer jm je ona uz svaki posao donos1la :i vred~ rinu, i na taj na6in obezl:>ijedila ruCne radove da bi se doslo do vise priloga za tombolu i do sredstava za dru" stvene potrebe. . . Vahidi nije trebalo davati ideje za rad. Ona je imac Ia mnogo korisnih ideja i odmah je pristupala njihovom ostvarenju. Na zajednli.Ckin1 izletima i turnejama hila je zapaZena zbog svog .vedrog duha, a i snala.Zenja u svim situacijama. Izleti su bili jedan od oblika rada. Na.izlete se isla pjeSice, najCeSCe negdje kraj Vrbasa, a muSkarci su Camcem dovozili hranu. Odlazili s1no u Trapiste, Slatinu. iii Han-Kola. Nisu mi poznata Vahidina direktna zadu, Zenja, ali znam da je svaki .njen posao izgledao spontan. Igrali smo, pjevali, Oitali i razgovarali. Ona nam je dijeLila hranu, vodeci racuna da porcije budu podjednako nasute. Seoska omladina u Han-Kolima radovala se na.Sem dolasku. S nama su pjevali. Donosili smo jm raznu Iiteraturu za citanje. ZahvaljujuCi Vahidinom toplom odnosu i neposrednostd u razgovoru sa seljacima, u DruSt.., vo je, pored radniCke i studentske, ukljuCivana ~ seoska omladina. U Banjaluci se tada radilo u dubokoj ilegalnosti i bilo je veoma opasno odr.Zavati skupove i sastanke u kucama aktivlista poznatih policiji, a takvi su bili Dzevad i Munib, ranije hap.Senl i zatvarani. I pored _toga, u njihovoj kuCi su odrZavani sastanci, umnoZavan1 leci i progla: si Partije d Skoja.. Neke proglase su pisali Munib i Stjepan Pavlic, a ostali su ih rasturali po gradu. 0 tome se pred Vahidom niSta nije lc~ilo, a sudeCi po njenoj aktivnosti mnogi su vjerovali da je i ana _Clan KPJ. - K.ADIJINA KUCA UPORISTE NOP-a Kadija je bio covjek koji se osjeC.io duboko odgo: vornim, kako je on to Cesto naglaSavao »pred bogom 1 ljudima<<, za vaspitanje svoje djece, za njihova ponaSanje. Veoma je drZao do Casti i ugleda porodice i niSta mu od onaga Sto su Cinjeli njegovi sinovii Vahdda nije izmicalo. Znao je za njihov ilegalni rad, strepio da ih policija ne otkrije, tugovao kada bi mu kojd od sinova 29 �30 dopao zatvora. Sve viSe se pravio da »ne vidh ni ono Sto je znao i vidio, a sve rjede ih je prekorijevao jer je znao da od toga nema kor.isti, da su oni smjelo zakora· Oili na svoje Zivotne staze. PrimjeCivao je da se i Vahida nekako cudno ponasa, da od njega nesto krije, da dugo noCu neSto Cita; sve CeSCe su u kuCu svraCale i traZile Vahidu neke zene i djevojke koje nikada ranije nije viCiao; uS!e bi kod nje, zakljucale se i dugo se nesto sasaptavale. Sto se to u sustini desavalo njemu ce biti jasno odmah poslije okupaaije zemlje, kada je njegova kuca postala znacajan centar mnogih koji su ilegalno zivjeli i radili za narodnooslobodilacki pokret u Banjaluci, a dusa cjelokupnog tog rada postala Vahida. On je tada bio svjedok kako V ahida kucu, tako red preko nod, pretvara u skladJiSte hrane, obuCe, odjeCe, sanitetskog materijala i oru:Zja, u sigurno skloniSte onih koje su Ni· jemci i ustaSe uporno traZili i progonili, u punkt za odrZavanje partijskih veza. I u svemu tome se taka ponaSala kao da njoj ne prijeti nikakva opasnost. Ubrzo su dva njegova sina izaSla iz Banjaluke i postali partizani, a jedan dopao u ustaskli zatvor, zbog cega su agenti ustaske nadzorne sluibe (UNS) cesto premetali kucu, ali je Vahlda, kao da je prkosila policiji koja se nalazila u blizini, skrivala ilegalce, brinula o njima i otpremala ih u partizane. Sve sto se u kud naS!o bilo je na raspolaganju narodnooslobodilackom pokretu i ljudima koj1i su se sticajem okolnosti tu nasli. Zarove je uvijek imala u rezervi, a obezbjedivala je kljuceve nekih ilegalnih stanova u gradu. Nikada niko nije ostao nezbrinut. U svojoj kuCi je organizovala i pravu radionicu rublja za borce. Prekrajala je djevojacko ruho koje je godinama spremala za svoj buduCi dom, Cilime sa poda, zajedno sa majkom, osipala i vunu koristila za pletenje dzempera, carapa i drugih odjevnih predmeta potrebnih partizanima. U doba masovnog ubijanja Srba, protiv cega je jav· no protestvovao d kadija, kada su i banjalucki Jevreji, ponizavajuCi obiljezeni zutim trakama oko ruke, odvodeni u logore, Vahida je u zaru, danju i noCu, obilazila grad, prikupljala hranu, odjecu, radio-aparate, sanitetski materijal i novCane priloge za borce li partizanske porodice, Sirila ideju otpora proti vokupatora, saradujuCi sa deseti.nama komunista, skojevaca i rodoljuba, izlaZuCi se i sama velikoj opasnostli. Istorijske dogadaje iz 1941. godine partijska organizacija Banjaluke spremno je docekala, sa nekoliko stotina clanova Partije i Skoja, te hiljadama antifastista i rodoljuba, kojd su slijedili politiku KPJ. Jedne januarske noCi 1941. u kuCi Ferida i Muhameda Hasanbasica oddan je dogovor rukovodecih komunista Banjaluke i cijele Bosanske krajine pod rukovodstvom Bure Pucara. Raspravljalo se o sprernnosti komunista i naroda ovog kraja da ostvare stavove Pete zemaljske konferencije KPJ u odbrani zemlje. Dok su se dogovarali ljudri. koji Ce Krajinu uvesti u oruZanu borbu, Vahida i grupa njenih drugova su, po naredenju I vice Maiara, sekretara Ob!asnog komiteta Skoja, cuvali straZu. Dva mjeseca potom, 27. marta, Vahida je, sa bracom i hiljadama Banjalucana, bila ucesnik jos jednog istorijskog dogadaja - marsirala je, sa masom borbeno raspoloZ.enog naroda, centrom grada, nosila transparent na kame je plisalo »HoCerno da branimo zemlju«, pozdravljala stisnutom pesnicom, pjevala, u nikad veCem h:Jru. »Hajte braco, hajte sestre«. Toga dana Mjesni komitet Partije je, obavijesten o dogadajima u Beogradu, pozvao radnike, slu.Zbenike i omladinu da obustave rad, izadu na ulice, manifestuju odluCnost u borbi protiv fa~ Sizma. Medu njima su izaSli i radnici Tvornice duhana u kojoj su partijska, skojevska i sindikaina organizacija imale dugu i bogatu tradiciju i vrSile snaZan uticaj na kolektiv. Oni su nosili na brzinu napdsane parole koje su govorile o odluCnosti radnika da se odupru faiizmu, da brane i odbrane zemlju. IzaSli su .i rudari sa Lau.Sa, i rad~ nici pilane »Jelsigrad«. U toj vehlkoj koloni i Vahida je nosila transparente, uzvikivala parole, namjerno najgla~ snije ispred zgrade ustanova koje su godinama bile oliCenje re.Zima: banske uprave, komande garnizona, policije. Zatim je Mjesni komitet Partije preko svojih aktivista, pozvao tu masu i druge antifaSiste da se okupe pred zgradom ZeljezniCke stanice i nastave da manifestuju antifasisticko raspolozenje, jedinstvo, borbenost. Na skupu su govorili komunista Muhamed Kazaz ~ Dusan Brankovic, seljak iz okoline Banjaluke, poslanik ZemljoradniCke stranke, poznat kao borbeni antifaSista, zbog Cega Ce ga usta.Se i ubiti. Na sastanku aktivista Vahida Ce uveCe sa uzbudenjem govoriti o snazi naroda kako ju je dozivela na uiicama rodnog grada, o tome da ce octsad narod odluCivati o odbrani zemlje od fasizma. Nazalost, izdaja ddavnih vrhova bila je toliko duboka da se kapitulacija vojske i vlade nije mogla preduprediti. Banjaluka je gluha i pusta docekala ulazak njemacke motorizovane kolone koja je hrlila ka Sarajevu. Medutim, srce slobodarske Krajine nije se zadovoljavalo samo svojim Cutanjem i rnrZnjom, veC je biilo za akciju, za borbu. Zbog toga je Komitet za odbranu, koga je for- 31 �mirala Partija· od· najistaknutijih komunista, imao punu podrsku u pokusajima da se organizuje otpoi i odbrana. Uz Komitet su, u stvari, bile hi!jade dobrovoljaca, ali se Vlise od spasavanja nekih objekata od rusenja i sklanjanja dijela naoruzanja i opreme razbijenih jeclinica, nije moglo·uciniti. Okupacija je, dakle, hila tu, kao gruba ratna zbilja, ali komunisti i napredna Banjaluka poraz nisu priznavali. .. U gradu je odmah, sa blagoslovom i zastitom Nijemaca, uspostavljena ustaSka vlast. Za stoZernika je postavljen dr Viktor Gutic koji ce, vee poslije mesec dana, poSto je Z<:).veo »novi poredak«, pJ:ijetiti: »Sada :ima da pristupim. grandioznom djelu - ciScenju Hrvatske Bosanske krajine, a naroCeto Banjaluke, jer ona postaje glavnim gradom Hrvatske«. PoCelo· se sa masovnim iseljavanjem srpskog zivlja, plenidbom njihove imovine, progonom u logore Jevreja, a uskoro i hapSenjem pede-. setak komunista,skojevaca i drugih rodoljuba. Grad je pritiskala strahovlada. Svakodnevno su stizale vijesti o masovnim zloCinima ustaSa nad srpskim stanovniStvom, o klanju pravoslavnih sve.Stenika, paljenju pravoslavnih crkava, pljacki imovine Srba, itd .. dok su vjeSto i uporno pokuSavali da se Muslimani gurnu u bratoubilaCki .rat - _raspirivanjem vjerske i nacionalne mr:i;enje, potezanjem nekih starih racuna, itd. Sem kod pojedinaca i manjih grupa, i to koristeC.i se primitiviz~ mom, zaoStaloSCu ~ :vjerskim sljepilom, te rasp:irivanjern niskih strasti - nisu uspjeli. SNARODOM I U ZLU I U DOBRU Od. prvog dana okupacije komunisti su nastavili sa· Zivijim politiCkim radom, sraCimatim rta to da ·se oCuva: jedinstvo naroda ovog viSenacionalhog kraja, okupe sVe snage·oko progrania Pattije·za ·voa:enje oru:Z:ane i revolucionarne borbe. Komunistima su· prenijeti zakljucci istorijskog Maj~kog savjetovanja u Zagrebu, poslije cega je, na savjetovanju na Sehitlucima, ondje gdje danas stoji velelepni spomenik, dogovoreno da se nastavi s pripremama za oruZanu borbu: priprerna oru:Zje, okupljaju !judi s kojima se moze racunati u borbi. Ovdje, po zadatku viseg partijskog rukovodstva, u junu sti~e i Mahmut ll1.1satlija Bus, sa zadatkom da pomogne Oblasnom komitetu KPJ u pripremanju oru.Zane borbe. U tom cilju su \1 partijskim organizacijama odrede- JOS ni grupe i pojedinci i zaduZeni za vojna pitanja, Cime je organizovanije pristupljeno pripremama oruiane borbe. Partijsko rukovodstvo je, sa sastanka odrtanog na dan Hdtlerovog napada na Sovjetski Savez, preporuCilo svim komunistima u gradu da se priCuvaju ofanzive ustaSa koja ce, s;igurno, uslijediti, ali i da, bez velike potrebe, ne idu u duboku ilegalnost, veC da nastave da rade s narodom i za narod, javno i organizovano, kao jedina politiCka snaga koja je i u toj najteZoj situaciji ostala uz narod. Narednih dana ustaSe su, stvarno - na osnovu spiskova koje su za njih saCuvali oni koji su i prije rata rukovodili borbom protiv komunista i svih naprednih snaga grada - pocele sa hapsenjem clanova KPJ i Skoja. Uhap.Seno je i strpano u »Crnu kuCu<< pedesetak !judi, na Sta su sve napredne snage grada stale na stranu uhapsenih: uticajni !judi su intervenisali kod predstavnika vlasti u Banjaluci i Zagrebu, u kvartovima je, po dogovoru i na red, prikupljano jelo :i razna druga pmnoC za uhapsene i njihove porodice. Takav pritisak javnosti je urodio plodom: gotovo svi uhapseni su, redom po jedan, puSteni iz zatvora. Ovi su se, na preporuku partij:skog rukovodstva, povukli u .ilegalnost i nastavit[ s organizovanjem otpora i pripremama za otvorenu borbu, iz Cega su ustaSe odmah izvele zakljuCak da su pogrijeSile, pa sada hapse i tek puStene i ranije nehapSene komuniste, skojevce i grupu njihovih saradnika. Medu uhap.Senima je bio i kadijin sin Nzevad koji ce uskoro biti odveden u koncentracioni logor u Bosanskoj GradiSki odakle se nikada viSe neC.e vratiti svom gradu. 0 puStanju zatvorenika sada viSe nije moglo biti govora, Sto je bio velik gubitak za banjalucku partijsku i skojevsku organizaciju, ali su mjesta uhapSenih popunjavana novim, mladim i poletnim clanovima Partije, mladicima i djevojkama, koji su sazrijevali u »PelagiCu«, u »Borcu«, u »Zenskom pokretu« i »Prijateljima prirode«, u skojevskim aktivima u Skolama i preduzeCima i u sindikatima. Zadnjih dana juna vise ad sto najistaknutijih i policiji znan,ih Banjalucana izaslo je van grada, spremni za pocetak oruzane borbe. U Banjaluci su ostali, da rukovode radom partijske i skojevske organizacije - DuSko Bole, Rada VranjeSeviC, DuSanka KovaCeviC i Karlo Rojc. u gradu je dejstvovao sirok antifasisticki pokret, pri cemu je b.ilo od izuzetnog znaCaja pr.isustvo medu komuni.stima i svim BanjaluCanima antifaSistima, druga Dure Pucara Starog koji Ce odatle, mjesecima, rukovoditi oruZanom borbom u Bosanskoj krajini i svim vidovima otpora. Znacajno je bilo i to sto su Danko Mitrov i Miljenko CvitkoVlic, komunisti i ucesnici spanskog gradanskog 3 Vahida MaglajniC ,33 �34 rata prenijeli svoja iskustva i pornogli pocetak organizovane oruZane borbe. Pocetkorn jula je u rejon sehitluka, iznad Gornjeg sehera, bio partizanski logor koga je banjalucka partijska organizacija snabdijevala oru.Zjem, municijom, sani~ tetskim materijalom, odjeCom, obuCom, Satorskim krilirna, cebadirna, pribororn za kuhanje, itd. u prikupljanju od naroda, skrivanju i prenoSenju partizanima, uCestvovale se hiljade antifaSista iz redova Srba, Muslimana i Hrvata. Smno koju sedmicu kasnije na StarCevici je forrniran Banjalucki partizanski odred. Njegov zadadak je bio da dejstvuje na kornunikaciji Banjaluka Jajce. U svojoj prvoj akciji, u Aginorn Selu, rastjerao je ustase koje su dosle da pljackaju zito i stoku. Opljackana imovina je vraCena vlasnicima, ali su ovi to odbil-i, govqreCi da Ce veC nekako jzdeverati i s·a onime Sto im je ostalo iza ustasa, a taj plijen neka ide narodnoj vojsci. U toj borbi je poginuo skojevac Pl.ivac, prvi Banjalucanin koji je dao zivot u oruzanoj borbi. Sahranjen je uz vojniCke poCasti, a borci su se nad njegovim grobom zakleli da neC.e ispuStati puSku dok ga ne osvete i izvoju. iu slobodu. Da je ne bi uznemiravale ustaSe na desnoj obali, jedinica je u nardne dvije akcije spalila mostove na Vrbasu, u Krupi i BoCcu. Odmah se vidjelo da su veCina tom poslu neviCni. Ipak, noCu su na prvom mostu velikim svrdlirna izbusili rupe, stavili eksploziv, zatirn natopili krpe benzinorn i petroleurnorn i bacili ih na most. Kad se veCina povukla, krpe su upaljene. Najprije je suknuo plarnen, a onda odjeknula eksplozija. Slijedece noCi je planuo most preko Vrbasa u BoCcu. Diverzanti su natrpali trijeske i suvaraka u ko.Seve, to polilj benzinom i zapalili. Glavnina cete je sa cemernice posmatrala odsjaj vatre koja je gutala most. Slijedeca akcija te jedinice, prerna sjecanju politickog rukovodioca Sefketa Maglajlica, bila je postavljanje zasjede jzmedu BoCca i Crne r.ijeke, na putu Banjaluka - Jajce. U zasjedu su upala dva karniona sa neprijateljskorn vojskorn. »Neprijatelj je vatrorn iz zasjede zaustavljen i razbijen. Kako se nasa zasjeda nalazila na suprotnoj strani, na desnoj obali Vrbasa, a cesta na lijevoj obali, Albert Trinki i jos neki borci su preplivali Vrbas i pokupili oruije, rnedu kojirn se nalazio i jedan pu.Skomitraljez. Domobrane nismo mogli zarobiti jer su nam rekli da ne znaju plivati. Za uzvrat, oni su nas, nakon Sto smo prevukli oru.Zje na svoju stranu V:rbasa, podsjetili da srno zaboravili zapaliti kamione. Rekli smo im da ih oni zapale, Sto su i uCinili. ..<< Za to vrijerne je veci broj istaknutih banjaluckih komunista stajao na Celu svenarodne borbe Sirom Krajine. Posli su po zadatku Partije da, zajedno sa ostalirn kraji.Skim komunistima, rukovode op.Stenarodnim ustankorn koji je poceo u drvarskorn kraju i poput plirne se Sirio PodgrmeCom, Kozarom, ,Janjem, Pljevom. Nakon viSenedeljnih borbi, Sirom Krajit)e Ce se stvoriti prostrane slobodne teritorije sa jedinicama revolucionarne vojske, organima narodne vlasti, pr.ivredom, bolnicama~ skolarna. PRIJEM U PARTIJU Vahida je, kako je veC reCeno, i prije rata bila yeorna aktivna u politickorn zivotu svog grada, ali je tek sada - u svakodnevnorn pdkupljanju narodne pornoCi za borbu, u otimanju od domobrana i ustaSa, u suoCavanju sa opasnoSCu, itd. u punom sm:islu naSla sebe, dala maha svojim moCima. U maju je, na sastanku Celija kornunista, prirnljena u KPJ. Bila je ,kazu, toliko uzbudena ljepotorn i velicinorn tog priznanja, u korne je vidjela dokaz vise da Partija podjednako racuna na zene i rnuSkarce, da nije mogla do6i do rijeCi. Iako je veC odavno hila borac, sada vee ll 34 godini - nije rnogla da zadrc Zi suze iadosnice. Nastavila je da saraduje sa n1nogima, a sada je i rnladoj braCi davala zadatke. Nekako u to vrijerne Osman se vratio iz Sarajeva, ad rodaka; odmah mu je prisla Vahida i ozbiljna, gotovo strogog lica mu rekla: »PoSta si upoznao Sarajevo - moraS ponovo onamO.<< - Objasnila rni je da u odredeno vrijeme odern Ismeti DemiroviC, ka.Zem joj da me V ahida poslala, naSta ce mi Isnieta reCi sta dalje da radirn. Kad sam dosao; Isrneta me uvela u jednu sobu. Tu sam zatekao jednog Covjeka koji mi je dao neko pisamce da ga odnesem u Sarajevo, u SkerliCevu ul:icu. Pismo je stavio u kutiju cigareta. I danas se sjeCam, bila je to »Moravac<. Dao mi je i 80 dinara za put. Bio je to :Eluro Pucar. Pri dolasku u Sarajevo kupio sam jo.S tri kutije istih cigareta. Iz Sarajeva sam doveo jednu drugaricu u Banjaluku. Do Jajca sino putovali vozom, a zatim autobusorn. Putovali smo na izvjesnom rastojanju, kao da se ne poznajemo. U Banjaluci, na stanici, saCekala nas je Vahida. Pokazao sam je druga:rici koju sam dopratio- i Sapnuo da ide s njorn. Njih dvije su krenule jedna za drugorn. U to vrijerne od Vahide sam dobijao i novae za,ku3• 35 �povinu vecih kolicina brasna, pisaceg pribora, cigareta, Zileta, sapuna i sl. Istovremeno mi je objaSnjavaia· kuda da odnesem nabavljeni materijal. Bila su to odredena mjesta gdje se skupljao materijal za partizane. · - U toku rata bila je izuzetno aktivna i znala da se maZe osloniti na svakoga od nas u kuCi. To je veoma vjeSto Cinila. Po dolasku jz ZarobljeniStva radio sam u Mobilnom odjelu vojnog okruga u Banjaluci. Od mene je zahtijevala da nabavim veCu koliC.inu vojnih objava i Stambilj, da udesim da neke drugove briSu iz vojne evidencije, sa napomenom »nestao«, »umro«, itd., a da lica, na koja se sumnjalo da saraduju sa ustaSama, pozovu u vojsku, posebno ana lica koja su posezala za tudom imovinom, preuzimajuCi srpske i jevrejske radnje. »Treba nabaviti pisaCu maSinu, radio-aparat, harmoniku, govor:ila je. U svako doba, treba, treba, treba ... Kakvo bogatstvo maste ... STVORENA ZA BURNO DOBA 36 ·u noviil}, r:atnim uslovima Clanice »Zenskog pokreta« su nastavile svoj borben~, revolucionarni put, uglavnom u okupiranoj ali nepokorenoj Banjaluci, boreCi se za· ostvarivanje revolucioriarnog programa Partije koji je u ~ebi sadrZavao i slobodu i ravnopravnost Zena. Vahida je i sada hila medu Celnima, prvoborcima, Cega se njen saborE!.C DuSanka ·KovaCeviC ovako sjeCa: --,.. Posilje okupacije Vahida je odvazno obavljala niz znacajnih poslova. Svoju kucu, u kojoj je zivot tekao mirno, taka reCi preko noCi, pretvorila je u skladiSte tirarie, obuCe~· odjeCe, sanit~tSkog materijala, oruZja, oruda ..i ctr: Osjetila siun kao da je doslo njeno doba u kame je mogla pokazati i razviti sve svoje sposobnosti. Ponasala se kao da joj ne pr.ijeti nikakva opasnost, nego da treba sarilo druge da zaStiti. Njen smisao za organizaCIJU je dostigao . nesvakidaSnje razmjere. Dogovarala bi- se SK trgovcima - Jevrejima - dok im jos radnje nis.u bile oduzete, da joj daju vece ko· liCine robe uz -neznatne cijene - tek toliko da se naplati (Cetkica za zube,_ sapun, SeCer, braSno i dr.) U svojoj kuCi je organizovala pravu. radionicu rublja. U jesen 1941. godine, u svom dvoristu, pripreinala je velike ko. liCine pekmeza. »ImaCemo pekmeza .dok god traje rat«, reCe majka, na Sta ona odgovori: »NeCemo ga, stara, ni okusiti, ovo, Ce iCi tamo gdje_ treba.« Kada su se te godine organizovali sanitetski teCajevi, Vahida je obezbijedila sanitetski materijal za tecajeve i za slanje u Sumu, partizanima. U doba masovnog ubijanja Srba, u doba kada su !judi sa tuZnim trakama oko ruke masovno odvodeni u lo-· gore, Vabida je obilazila srpske i jevrejske porodice u gradu. Govor.ila im je istinu, da Ce jm neprijatelj oduzeti sve stvari i traZila da to dobrovoljno ustupe ustanicama, i na taj naCin je obezbjedivala radio-aparate i druge potrebe za borce. Oko smjestaja !judi koji su bili u ilegalnosti cinila je prave podvige. Pribavljala je zarove i kljuceve od velikog broja ilegalnih stanova. Nikada niko nije ostao nezbrinut poslije policijskog Casa. Sjecam se jednog detalja kada se porodica Bojkovski odselila u Beograd. Dobavila je kljuc njihovog stana. Rada VranjeSeviC i ja odjednom smo se naSle u trosobnom stanu. Vahida nas je obilazila i tom prilikom go. vorila da drugi stanari Cuju: »Moram im zaljevati cvijeCe<(. Jednog dana, u zoru, silazile smo niz stepenice kuCe i nai.Sle na Zenu ustaSkog funkcionera. Vahida se odmah snasla i pocela vikati kako ne znamo Cistiti parkete. Vise se nismo smjele vratiti u taj stan. . Vahida je u radu imala veliku podrsku svoje majke, dok se kadija, da bi saCuvao svoj »autoriteh, pravio da ni.Sta ne primjeCuje. Jednom sam se, medutim, uvjerila da on zna mnogo viSe nego sto pokazuje. Bila sam uhapSena. Prozori zatvorske sobe gledali su kapiju- Vah:idine kuCe. Trebalo je da nekoga obavijestim da sam u zatvoru, pa sam dugo cekala da se neko poja'-'i iz Vahidine knee. NaiSao je stari, Vabidin otac. Odlucila sam da se obratim njemu. Rekla sam: »Molim vas,. kadija recite Vahidi da je Du.Sanka u zatvoru.« ProSao je ne obaziruCi· se, kao da niSta nije Cuo, i otiSao u grad. Brzo se vratio. Vahida mi je poslije pricala da joj je rekao: »Eno ti druge u zatvoru, red je da je ob:ide:S, jer je i tebi tarno mjesto.<< Bio je to grub naCin, ali je, ipak, bio spreman da pomogne. Jednom me je sreo u svojoj kuCi, a ja -. prolazeC.i u zaru- rekoh: »Dobar dan«! Poslije je oti.Sao: u Vahidinu sobu i rekao joj »Oporneni onu KovaCeV.iCku, kad veC ide u zaru, da ne viCe dobar dan.« Takav njegov stav je znaC.io odobravanje cijelog ra~ da i pokreta protiv neprijatelja. I pored naprasite naravi .i starog shvatanja, to govori koliko je on bio Covje-Can ... Pred moj polazak u partizane vidjele smo se i pozdravile sa Vahidom MaglajliC. Posljednji put prekontrolisala je da li smo pravilno obukle zar i metnule pecu, 7 37 �38 dala nam stotinu savjeta i s.itnica koje nam mogu zatre~ bati, zasuzila je i zastidila se suza. Sa gruboscu kojom je uvijek pokusavala da sakrije svoju covjecnost i do· brotu, rekla nam je da ni.Sta ne znamo, nazivala nas >>VIahinjama« i dugo ostajali na kapiji gledajuCi za na· rna. Zarove nam je dala Vahida iz svoje kuce, uz prista. nak majke, stare kadinice. Prostrana kuCa sa soban1a debelih zidova i gustin1 zavjesama na prozorima, koji ni usred ljeta nisu propu. Stali vruCinu, u kojoj je mirno i udobno tekao Zivot reIativno obezbijeaene porodice, postala je vazan centar mnogih koji su ilegalno zivjeli i radili u Banjaluci. Dusa cjelokupnog tog rada bila jeVahida, kci patrijarhalnog kadije, Cijoj je snazi i Zeljama davno postao tijesan zar i uska perspektiva muslimanske djevojke koju joj je namijenila patrijarhalna sredina i obicaji. U sav svoj posao unosila je sestrinsku Ijubav i brigu za svakog covjeka. Nikada nisam vidjela Vahidu da se pred neCim zbunila. Kao da je hila stvorena za to burna, uskome5ano doba, kao da joj je ono pomoglo da oslobodi do kraja svoju neiscrpnu snagu i vjeru u bolji Zivot ... Cijela porodica kadije Maglajlica se ukljucila u rad NOP-a i, preko Vahide, radila za racun borbe. U tome je i kadija, na svoj naCin, bio sauCesnik, saradnik. Vahida poslije okupacije, kako se sjecala kadinica, nije vise mog· Ia da krije svoj rad. - Trebala joj je nasa pomoc. Postalo je sve vidljivo. Cijelu kucu, od podruma do tavana, pretvorila je u skla. diSte raznog materijala za partizane, koji je pribavljaIa dovijajuCi se na razne nacine. I ovdje se ispoljila Va· hidina velika snala.Zljivost i okretnost, koju smo i ranije primeCivali. J edanput se kadija popeo na Iavan. Oci su mu stale od cuda, kad je ugledao kamaru koja je zakrcila pola potkrovlja. Bilo je tu svega, od sjekira do radio-aparata. Pogled mu se dliZe zadrzao na uspomeni koju je dobio od oca - na starom »crnogorskom« levoru. Ni to nije zaboravila. U tom radu nije ni mene Stedjela. Jednog dana unesen je u kucu dzak bijelog brasna koje smo sljedovali za veliki broj Clanova naSe porodice. BraSno je tu omrklo, ali nije osvanulo. Znala sam da je to Vahidin posao, ana moj prijekor, odgovorila mi je s osmjehmn: >>Kadinice«, taka me je obiCno zvala, »ti misliS da si samo ti Ziva.« KADIJA I KADINICA NA PRAVOM PUTU UoCi rata kadija je, predviaajuci dogadaje i poucen' Zivotnim iskustvom iz minulih ratova - kako to pamti njegova snaha Ruza - pod stepenicama koje vode iz prizemlja na sprat, sakrio izvjesnu koliCinu braSna, ri:Ze, ulja, SeCera, kafe, masla. Bio je uvjeren da za to niko ne zna i da su stvari na mjestu. Kad je neSto zatrebalo, ostao je zaprepaSCen jer tamo viSe nigdje nista nije bilo. Vahida je to vee bila spre· mila na >>pravo mjesto<c. Od braCed oca pokupila bi sve vuneno Sto bi naSla, isparala d podijelila Zenama da pletu pulovere i Carape za borce. Iz kuCe je iznijela skoro sve posteljno rublje. Ostavila je poneku plahtu, koju smo kasnije iskoristile za zavoje. Sanduke sa svojim -ruhom potpuno je ispraznila. DomaCi svileni vez, namijenjen za posteljinu, iskrojila je u zavoje i sterilizirala prije upuClvanja u partizansku bolnicu. Taka je Vahida sve sto se moglo obuCi, obuti i pojesti iznijela iz roditeljske kuCe i otpremila partizanima. Kadlja je, na sebi svojstven naCin, pokazivao simpatije prema NOR-u. Sem ostalog, javno je, kao ugled· na i uticajna liCnost, protestvovao zbog hapSenja naprednih !judi, pokolja Srba, pljackanja jevrejskih radnji. To nije bilo po volji ustasama, pa su ga uskoro, poslije bez. uspijesnih pokusaja da ga pridobiju za sebe iii pasiviziraju - penzionisali kao nepozeljnog, a nakon koji mje· sec ga, kao Clana Gradskog odbora Narodnog fronta Ba~ njaluke, ubapsili i gotovo godinu dana dr'Zali u koncen· tracionom logoru u Bosanskoj GradiSki. Vahida i njena majka bile su izuzetno cijenjene i poStovane liCnosti. SiiCne po svojoj humanosti, smislu za druStveni Zivot i humor, uzajamno su se dopunjavale. Zato im j nije bilo teSko naCi zajedniCki j~zik i u presudnim danima 1941. godine, bez obzira na Ieske i izuzetne uslove. U majci je Vahida imala veiiku podrsku, i ne sa· ffio _ana, veC mnogi ilegalni radnici. Kad je nekom ad njih trebala majCinska podrska, nasao ju je u kadinici, a kada im je, opet, zatrebala njena saradnja, to je mogao na6i u kadinici. Ona je pripremala hranu za mnogobrojnu familiju i ilegalce koj.i su se skrivali u njenoj kuCi iii povremeno navraCali. Tiha, plen1enita majka, puna vjere u svoju Vahidu, u sve ilegalce, ·puna Zelje da njena djeca budu sretn:ija i slobodnija nego sto je ona bila, zamjenila je udobni mir 39 �svoje starosti za svakodnevni nemir koji su u kuCi unijeli sinovi .i kCeri - komunisti - gonjeni od policije. Kadija i kadinica su, dakle, pomagali NOP duboko uvjereni da su i ani i njihova devetoro djece na pravom putu. OLIC:ENJE VRLINA KOMUNISTE Komunisti Safetu Fejzicu je u maju 1941. godine partijska organizacija povjerila du:Znost upravnika CinovniCke menze, koja je, u stvad, bila glavni kurirski centar za odrZavanje ilegalnih veza sa Sarajevom, Kozarom, centralnom Bosnom i okolinom Banjaluke, a narocito sa Ponirom. Tu je stizala sva posta za druga Pucara. U menzi su se hranili ilegalni radnici iz Citave Bosanske krajine, rukovodioci partijske organizacije grada, avijatiCar.i i pouzdani saradnici narodnooslobodilaCkog pokreta Franjo Kluz i Adil Alagic. Dusa tog partijskog sastajalista i uporiSta, kako se FejziC sjeca, bila je Vahida. 40 Preko nje su ;iSle gotovo sve veze s komunistirna u gradu, ona je prihvatala one koji su ilegalno ulazili u grad, donosila prikupljeni materijal. ObiCno su to bili ljekovi, zavoji i hirurSka oprema, zatim oruZje i_ municija, i u tome su joj pomagali Dalko Dervisic i Enver Rizvanbegovic. Cijela operacija skupljanja i donosenja materijala odvijala se hitro, a donijeti materijal je sklanjan i sakrivan u spremiSte pod kamare krumpira, paprika i osta-_ log povrca pripremljenog za kuhanje, talco da agenti UNS-a, koji su u menzu CeSCe navraCali traZeC.i ponekog sa potjernica, ni.Sta nisu p:r.imjeCivali. Bezmalo sve veze izmedu druga Pucara, koji je nekoliko mjeseci rukovodio oblasnim komitetom iz ilegalstva u Banjaluci, i c!anova Mjesnog komiteta Partije, u kome su bile i Rada VranjeSeviC i Du.Sanka KovaCeviC, iSle su preko 'Vahide. Ona je takode imala znaCajnu ulogu .i u odrZavanju brojnih kurirskih veza- u gradu. ObuCena u zar, ana je odrZavala veze ne samo u gradu nego i izvan njega. Vezu je uspostav!jala i sa Han-Kolima, preko Saturlije, do koje je sama, uz izlaganje opasnosti, stizala. U tim poslovima, onda riziCnim i sloZenim, najsigurnije je bilo - obratiti se drugarici Vahidi. Dolaskom okupatora i pod ustaskom vlascu Vahida je, kako se toga sjeCa Bisera HasanbaSiC, postala oprezna i uZurbana. 1>Cinilo mi se da nije propuStala nijedan trenutak da prode beskorisno. zurno je ulazila u moju sobu, dgje me je zaticala za maSinom, ostavljala rni rna- I ' terijal za Sivenje ruksaka, raznobojnih zarova i brzo od!azila. Zbog svega toga u mojim ocima je postala velilca i njena veliCina je sve viSe rasla ... << Kako je Temka Alibegovic cijenila, Vahida se u uslovima ilegalnog rada, djelujuCi sa njenim muzem Muharemom i sestrom Sidorn, nikada i niCeg nije bojala. »Pricala mu je da je, osim drugih elagalaca, knila druga Starog i Vasu Butozana. Znam da je preko drugih, a i Jicno, sakupljala narodnu pomoc. Odlazila je bezbroj puta, sa raznirn receptima, u apoteke i uspijevala da pribavi veCe koliCine saniteskog materijala i ljekova. Vidala sam je cesto kako oko podne prolazi uskim SOkacima prema »Cmoj kuCi<c, odnoseCi hranu zatvorenicima. Vjesto je pronasla i pridobila veliki broj zena kojima je odnosila matedjal da siju kosulje i ostali ves za borce. Jedne veceri skripnuse vratnice. Ugledah Vahidu kako je sva zadihana uprtila veliki paket. Bilo je to satorsko krilo koje smo odmah prekrojile u nosila za prenos ranjenika i u torbe za. municiju. Jednom mi je ispriCala kako je iz svoje kuCe ispratila u partizane Du.Sanku KovaCeviC i Radu VranjeSeviC. Obukla im je parove, namjeStala peCu i pouCila ih na pravilno drianje u toj odjeci. »Rastati se s njima - bilo je tako tesko ... SuzdrZavala sam se da ne zaplaCem i pretvarala se da sam vesela. Do v:idenja dok i ja ne dodem! - kazala sam im.« Zumra Cejvan i danas vjeruje da je Vahida posjedovala sve osobine i odlike pravog komuniste i narodnog borca. U njenoj basti pod vockom, sastaalo se prvog ratnog proljeca vise dmgarica. NajpPije bi rada Vrani,eSeviC toplo, lijepim narodnim jezikom, govor.ila o novonastaloj situaciji i predstojeCim zadacima, a onda bi rije~ uzela Vahida. Govorila je kako ih ocekuju teski zadaci, o rukovodeCoj ulozi KPJ, ulivajuCi drugaricama, snaZnim rijeCima, nadu u.pobjedu. VeCina njih je, upravo iz Vahidina izlaganja, osjecala koliko je. plemenita stvar za koju su poCinjale da se bore. I DJEVOJAC:KA OPREMA ZA BORBU Zumri je jedan susret sa Vahidom posebno ostao u sjeCanju: - Dosia sam da primim zadatke. Docekala me je sva ustreptala odmah mi pokazala pismo koje je upravo stiglo ad naSih drugova iz Sume. TraZili su neSto od- 41 �42 jece, jer su u tome mnogo oskuctijevali. I dok sam pismo citala, Vahida je ispod seCije izvukla dva kofera pu. na raznog platna. Smjesta je otpocela da kroji musko rublje, uzvikujuCi: »Zar avo da stoji ovdje, a naSi dru~ govi idu goli i basi!« !Ylis1im da je to b,io dio Vahidine djevojaCke opreme, ali na njenom lieu nije se vidio ni traCak tuge. StaviSe, osjetila sam da je bila straSno lju~ ta na samu sebe Sto se toga nije ranije sje~ila. JoS dok sam sjectila, krojila je komad po komad. Njena majka mi se cesto tuzila da joj nestaju mnoge stvari iz kuCe. »Eta, juC:e sam svu kuCu prevrnula na nadem ~od~ve i u .sobi postavim peC, ali nigdje nijednog, kao da 1h n1kad n1sam imala.« Kada su pred njihovu kucu dosli kuriri sa konjima u povjerenju mi je rekla daCe zalihu, koju su njeni spre~ mHi, poslati partizanima. Od Vahide sam prvi put cula partizansku pjesmu. Dok smo u njenoj sobi sredivale prikupljeni materijal za borce, tiho je zapjevala: »Po Sumama i gorama .. ,(( Pjesmu je, kako je govorila, cula od boraca kad je kri. som odlazila na sehitluke. _(Vahida tada nije ni slutila da je tu pjesmu spjevao Ba?-Jal~canin Mirko Kovacevic. Student Beogradskog ~Iver~~eta, u ods1:1-dnim -~anin1a se _naSao u svojoj BaTIJa~"':l-CI 1 rnedu .J?n:Ima otrsao ~ ,_P~tizane. _JoS kao gimnaztp!a.': opre?tJelw ~e za ;admcki pokret 1 osposobljen za pohticko djelovanJe ottsao u Beograd, na studije. Poznc;~o je, inaCe, da su BanjaluCani ,j drugi KrajiSnioi koJI su se ovdje skolovali, odlazili na studije politicki opredijeljeni jos kao srednjoskolci, u gradu na Vrbasu tu pri'!'ani u SKOJ i KPJ i kao takvi, kasnije, djelovall na uniVerzitetu i u Banjaluci, odnosno u svojim rodnim· mjestima Sirom Krajine. ~irko je vol:io pjesmu i znao lijepo da pjeva. Poginuo )~ r;':eilu prvim Banjaluc:':nima, krajem 1941. godine, stltecr SVOJe drugove u VnJeme borbe u MrkonjiCGradu. Smrt je prerano ugrabila tog hrabrog covjeka ~oji je neizmjerno volio ljude i Zivot, koji bj, sigumo JOS mnogo pjesama i spjevao i zapjevao.) ' Dok je pjevusila Vahida je, veli Zumra, bila uzbudena i oci su joj zasuzile. :l:eljela je da se boci s puskom u r?-ci! ~li. je ~artija od nje traZ_il~. da ostane u gradu. r<:uca ]OJ. Je btla por:ed same pohciJe, a ona je bez pre· ktda radtla, kao da 1m prkosi. BuduCi da je, u vrijeme pripremanja za pruZanje otpora faSizmu i u organizaciji »Zenskog pokreta«, i sama zavrS:ila sanitetski teCaj, Vahida je sada, uz pomoC dr Ihsana ZukanovliCa i dr Asima KulenoviCa u DrZavnoj bolnici, te preko Mustafe SabitoviCa »~ape~ i Mihajla Trkulje u Higdjenskom zavodu - sakupl]ala mstrumente, lijekove ,j ostali· sanitetski materijal. Kada me je pozvala da odemo zajedno u Higijenski, zavod da uzmemo sakupljeni materijal, iznenadila me njena snala.Zljivost. Ona je, naime, sanitetski materijal vjeSto uvJla da liCi na hovorodenCe. >>Bebu« je nosila "';! naruCju sve do svoje kuCe, odakle je pomenuti matenjal upuCivan u partizanske bolnice. U tim teskim danima, od Lausa do Rebrovca, s kraja na kraj Banjaluke, Vahida organizuje grupe zena koje joj pomazu u radu: pletu, siju, sakupljaju odjecu i obuCu, a kao blagajnik crvene pomoCi kupovala Je razne potrepStine za partizane. Jednom me je zaduZHa da podem u kupov.inu i rekla: >>Evo ti novae, kupi viSe muSkih pulovera bez rukava i koZnih kapa sa nauSnicama. Kad zima stegne, borcima uSi najprije ozebu<<. Vahida se svakodnevno izlagala opasnosti, ali je radila ne preZuCi pred policijorn i agentima. Policijske premetaCine u njenoj kuCi postale su neSto svakidaSnje. Prilikom jednog pretresa, policajci su Milieu Vranjesevic nasli bez legitimacije. Vahida ju je uzela u zaStitu i predstavila kao svoju iznenada oboljelu rodaku. MUNICIJA UMJESTO VUNE U ilegalnim uslovima rada Vahida je saradivala i sa AiSom KarabegoviC, i njih dve su mladu A:iSinu sestru, .Muberu OsmiC, anga.Zovale na razliCitim zadacima, vodeCi raCuna o njenim godinama i sposobnostima. Taka ju je, u jesen 1941, AiSa poslala da danese >>VUllU« od Vahide. - Usia sam na sporedni ulaz u dje6iju sobu i sjela na seCiju. PruZajuC:i mi korpu prekrivenu peSkirom, V ~­ hida reCe: >>ZnaS Sta, Berka, avo nije samo vuna, to Je municija za partizane, a odozgo sam s!avila .klupCak. Berka, duSo, Cuvaj se preko mosta ,a 1 put Je dalek. Ako se neSto desi ... « Tu je malo zastala i ubrzo dodala >> • •• aka padneS, pa ti se prospe, ne govori odakle nosiS. Usput svrati kod Sandora, daCe ti jedne bakandZe.« Vahida je sakupljala stare bosanske cil!me i s<:,r· dZade da bi se domogla sredstava neophodn1h za nase drugove u Sumi. Noeima se to na sijelima paralo, pleli se dZemperi, Salovi, Carape ... 43 �44 U ljetnim mjesecima 1941. sekretar Mjesnog komiteta KPJ za Tuzlu bila je Jovanka Covic zuta. Nekako u septembru su je, na ulici, prepoznali agenti i pokusali da je uhapse. Morala se odande hitno skloniti. Odjevena u zar, hitno je, partijskim vezama, prebaCena u Banjaluku. Naredeno joj je da se onde javi Vahidi. - Toplo me je primila i smjestila u svoju kucu. Tu sam ostala nekoliko dana, dok mi nije obezbijeden drugi stan i dok nisam, preko Vahide, uspostav.ila vezu sa drugom Burom Pucarom Starim i Mjesnom organizacijom KPJ. U Vahidinoj kuci, u to vr.ijeme, krile su se Rada VranjeSeviC i DuSanka KovaCeviC i Cekale povoljan trenutak da odu na oslobodenu teritoriju. Tih dana nismo mi bile jedine u Vahidinoj kuCi. Svakodnevno nas je tu bilo po petoro-sestoro. Za sve je bilo mjesta za spavanje, hrane i ostalog. Vahida nas je umjeSno razmjestila! Za mene je pronaSla kompletnu odjecu, od cipela do vesa, i sve sto mi je bilo potrebno da se neupadljivo krecem po gradu. Vahidina majka, snazna zena, po cijeli dan je bila zauzeta spremanjem hrane za mnogobrojnu familiju i ilegalce. Sve je to trebalo pripremiti a da stari kadija niSta ne primijeti, sklon zamjerkama i gundanju. Ocito je, rnedutim, da je mnogo stvari vidio, ali se pravio da ih ne vidi. On je bio mudar i znao je da takvo njegovo dr~anje odbija neprijatelja od njega i njegov.jh i da na taj naCin odgada ustaske i policijske upade u kucu, koje je intimno nasluCivao. Vahida je prihvatila desetine i desetine nasih !judi, omogucila im da se sklone i upute dalje. Danas mi izgleda prosto nevjerovatno kako je to sve moglo da se nesmetano Cini pred nosom ustaSke policije. U Banjaluci je bilo jos takvih kuca, ali porodica kadije Maglajlica, zahvaljujuci Vahidi i njenom uticaju, u potpunosti se angaZovala u borb.i protiv ne~ prijatelja. Sve Sto se u kuCi naSlo, bilo je na raspolaga. nju nasem narodnooslobodilackom pokretu i ljudima koji su se sticajem okolnosti naSH u gradu na Vrbasu. Kad se sjecam Vahide, u uspomeni mi ozivi i lik njene plemenite majke, kadinice, kako smo je zvali. Bila .ie to divna Zena, dobroduSna i smirena. Sve Sto je radila, radila je mirno, bez »srkleta«. Ni traga od stra~ ha, iako se pored nas u kuCi nalazio sakriven i njen sin, u sobi na spratu, iza vrata koja je zaklanjao veliki ormar, a za koga mi nismo znali. Ostali njeni sinovi veC su bili u partizanima. PriCalo se kako je kadinica na jednom »mevludu«, pred veCim brojem prisutnih na 1 klevetu da partizani Cine zloCine, hrabro odgovorila: »Partizani to ne rade! Moja djeca su tamo, a ani to ne bi uCinili t« Snagom svog odusevljenja Va~da je ma)k';!- prid<;>: bijala i za akcije izvan kuce. Kada Je biio naJteze preCI most na Vrbasu, kada su straZe bile pojaCane, stara kadinica je prelazila most, noseCi pod ~ar<?~ raz!.le predmete koji su slati na oslobodenu_ tentonJU:, Ponekad je u korpi prenosila bombe, poknvene s nesto po~ vrCa. Vahida bi joj oko struka nanizala dosta Carapa da ih odnese na odredeno mjesto. Ide stara taka, s noge na nogu, mirno prolazi pored ustaSa i svojim izgledom ne izaziva sun1nju. A preCi preko Vrbasa, pored ustaSke stra:le, bjo je pravi »kunst«. Vahida je bila Zivahna i energiCn~, s PUJ?-O smisla za organizaciju, nevjerovatno spn;tna 1 d.okr~Ja spr.e~na da izvr.Si povjerene zadatke. Pn tome Je blla kraJnJ~ oprezna, vodeCi raCuna da se ne desi ne.Sto nepredvldeno. SjeCam se sluCaja sa drugom DuSkom-Sloyencen1, kako smo ga zvali. Imali su s~st~ak _u parku. Treba~o je prenijeti neku pomku. Vah1da Je brla u zaru a on Je drZao SeSir u ruci. DuSko se zbunio i pruZio joj ruku, zaboravljajuCi da se Muslimanka ne rukuje. Ona se brzo snaSla, glasno govoreCi: »Dragi efendija .. ,{{' a malo ka~ snije, obazrevSi se, tiho ga izgrdila: » •• ~i v_;ag, Sto ~: pruZaS ruku«. I mene je jednom prekonla sto sam ]OJ se javila u prolazu, kad to nije bilo neophodno. Sretale smo se CeSCe i odrZavale vezu za vrijeme mag boravka u gradu. U banjaluckom kvartu »P:eko yrb":sa« 10. '?ktob:;> 1941. prije podne se prema SJe_5'allJU S1d~ ]~·larp~o':'Ic, odigrala potresna drama. »Posta Je pohCIJa slucaJnO otkrila sastanak aktivista narodnooslobodilackog pokreta i grupe domobranskih oficira, koji su hili spremni da partizanima liferuju oruZje iz vojnog logora u tvrd~~ vi Kastel, gestapovci i ustaSe su se spremali da spn~ jece ovu akciju. Spretno su opkolili kucu. Iz zelje da se poka:lu brZim i hrabrijim, ustaSe su zapucale pod prozorima ranije no sto je trebalo. To je ilegalcima bilo dovoljno da pokusaju da umaknu prema ranije utvr!fenom planu. U okrsaju je pao partizan Braco Potkonpk koji je piStoljem i bombama branio odstupnicu. Sedmoro ilegalaca su pobjegli kroz sokake i preko malih basta. Pola sata poslije ovog slucaja na periferiji Banjaluke, partijska organizacija u gradu bila je obavijeStena i spremna da nam omoguCi bolji smeStaj iii vezu za oslobodenu teritoriju. 45 �46 PrebacujuCi se od niSana do niSana u zatravljenom muslimanskom groblju, dosla sam i do kuce Kapora. U dvije rijei'i objasnila sam Bosi sta se desilo. Ne oklijevajuCi ni trena, ana je otiSla u grad. Ostala sam u podrumu i cekala. Bosa se vratila sa Vahidom Magiajlic prije nego sto sam mogla i pomisliti. Obadvije su bile pod zarovima j nisu zadrZavane od mnogobrojnih ustaSa, agenata i policajaca koji su vrSili raciju u cijelom kvartu. Veza je funkcionisala besprijekorno. Mada smo stanovale u neposrednoj blizini, moj pn~i susret sa Vahidom bio je nesvakidaSnji i neuobicajen. Nosmo jedna drugoj pruzile ruku u znak upoznavanja. Nismo se ni »upitale«. Prividno bez ikakvog uzbudenja, kratko mi je rekla: »Donijela sam ti zar. Obuci ga i smjesta podi na ulicu. Pogrbi se, napravi se starom prosjakinjom, drzi parce hljeba u ruci i drhti. Ispred tebe ce iCi drug na biciklu. Kad budete izvan ustaSke zone i .njemaCke poslednje straZe na izlazu iz grada, on Ce ti priCi i reCi Sta treba dalje da radiS,<. Plan je bio izvanredno smisljen. Agenti su uzbuaeno pretraiivali svaku kuCu, baSte uz Vrbas. Nikog nisu uspjeli i uhvatiti. Pored nas su prolazili kao poluaele zvijeri kad tragaju za plijenom, ali na druga na biciklu i mene, staru zgrbljenu Zenu, niko nije obraCao paZnju. SATNIK MAJER OTKRIVA PLANOVE USTASA · Ustanickih mjeseci je nadomak Banjaluke djelovala Ceta za vezu preko koje je iSao cjelokupan »SaobraCaj<' sa gradom. Komandir jednog od njenih vodova, yeijko Mi!etiC Vele, svake, Hi svake druge noCi, dolazlo Je u Ban]aluku, sa nekim drugom iz voda. Prilikol)l obavljanja zadataka srijetao je Vahidu - prvi put u Bukica kuCi: - Iznertadila me svojom neposrednoSCu i razgovorom kao da se odavno poznajemo. Interesovala se za svakoga od poznatih drugova na osloboaenoj tedtoJCiji. S ogorCenjem je opisivala postupke neprijatelja u nasem voljenom gradu. Tako je interesantno prii'ala da sam je mogao sluSati nekoliko dana i noCi, a da ne osjetim kako vrijeme prolazi, ali, to sebi nismo mogli dozvoliti. Zurili smo svak na svoju stranu. Pokupio sam materijal koji je Vahida donijela za .partizane. Sve je hila rasporea:eno u posebne pakete i naznaCeno Sta kame pripada. Drugove je od ranije poznavala, znala im je zelje, pa je tako i poklone namjenjivala. Nekima je cak poslala i po parce butera, sto je tada bila prava JCijetkost. Onakva kakva je bila, neposredna, plemenita, cijelim svojim biCem adana narodnooslobodilaCkom pokretu, postala rn:i je tako bliska da sam se s njom rastao kao sa odavno poznatim i najbliZim drugom. Od tada je uvijek slala pakete sa napomenon1: »Vele, ovaj podaj .. ,<( Drugi sastanak je uslijedio u Sitarima, kod Adema BajagiloviCa. Bilo nas je Citiri do pet u grupi. Vahida nas je doCekala s baklav<?m i hurmaSicama. Takvo izne· nadenje u ono doba niko drugi nije mogao prirediti. Zeljni poslastica, jeli smo koliko smo mogli, a sto je ostalo - ona nam ja zapakovala da pon~semo. I tada smo izmijenili uobiCajene »poruke«. Od kuCe je donijela i nekoliko civilnih odijela. Bio sam oduSevljen njenom smjeloSCu i drZanje1n. Iako nije hila naoru:lana, ponaw Sala se hladnokrvno i nimalo zbunjeno. A sve se to odvijalo u okupiranom gradu. I Adem je potvrdio mow je zapaZanje i ispriC:ao: »Njena aktivnost i izuzetna prodornost u prikupljanju pomoCi za partizane poznata je svakom od nas .. ObraCala se j nekim gradclnima koji Cak nisu bili ni simpatizeri pokreta. LiCno je traZila od njih pomoc sve dotle dok nije uspjela u svojoj namjer.i. Jednostavno, nikoga se nije bojala.« Rukovodstvo narodnooslobodilackog pokreta u gradu imalo je i u svakoj ustaSkoj ustanovi po nekoliko svojih saradnika. I svaki je od njih zaduzivan da svakodnevno, vee prerna tome u kojoj ustanovi radi i Cime se bavi, iznese po ne.Sto sa radnog mjesta, preda svojoj vezi, dobije novi zadatak. Kasnije Ce Zaga UmiCeviC, jedan od partijskih rukovodilaca u okupiranom gradu zapisati: »Mi smo, na primjer, vrlo Siroko organizovali svakog simpatizera da iz ustanove u kojoj radi .iznosi hartiju, olovke i uopSte pisaCi i drugi pribor za partizane. To nismo Cinili samo zato Sto je taj mater,ijal nama bio potreban nego zato Sto je to svakog Covjeka vezivalo za pokret. Svako je znao da je neSto, pa makar i najs:itnije, svakog dana uCinio za svoje vlastito oslobodenje«. Mada iznoSenje kancelarij skog pribora iz ustano"Va nije bio bezopasan posao, bilo je mnogo opasnijih, sloZenijih zadataka: gradom su, ponekad i na kolima, pre~ noSene puSke i bombe, eksploziv, djelovi vojne opreme; sa komurristima su saradivali i satnik Majer, Slovenac, zatim grupa domobranskih podoficira i oficira iz logora »Vrbas'' i iz avijatiCarskog garnizona u Zalu:Zanima. Satnik Majer je, recimo, viSe puta, po zadacima koje 47 �48 je dobijao od rukovodilaca NOP-a u gradu, odlazio na oslobodenu teritoriju, noseCi sa sobom i planove neprijatelja za napad na partizanske jedinice. Nosio je i bornbe i municiju i predavao to partizanskim Stabovima, a pomagao je i prilikom napada partizana na domobran· sku satniju u Vrbanji, davSi prethodno vaZne informaaije. U gradu se u svakom kvartu, u svakoj ulici, u kuCama pouzdanih ljudi, nalazilo skladiSte oruZja, hrane, opreme. To je iznoseno van grada, do partizanskih veza, ili dijeljeno porodicama Ciji su se hranioci nalazili u partizanskim jedinicama Sirom Bosanske krajine. Oko toga su se naroCito anga.Zovali aktivi mladih radnika. Mladi radnici, naroCito ani iz Gornjeg Sehera, organizovali su i prebacivanje ilegalaca iz grada na slobodnu teritoriju, odnosno uvod:enje u grad, smjeStanje po kucama i lijecenje ranjenih partizana. Iz Banjaluke je svakodnevno odlazilo i po nekoliko mladica i djevoja· ka u partizane, ali uvijek sa propusnicom rukovodioca partijske organizacije koja se morala aktivnoSCu zaslui;iti jer je bila dokaz zrelosti, spremnosti za borbu. Oni koji su bili jos premladi iii nedovoljno fizicki razvijeni protestvovali su Sto im se ne omoguCava da se bore. Grupi djevojaka koje su zarko zeljele da idu u borbu postavljen je uslov: zavrSite sanitetski kurs. One su ta~ kav kurs organizovale, dale se na uCenje i u rekordnom vremenu ga zavrSile- sarno da bi Sto prije poSle u partizane, stupile u borbu. Odlazak medu »prave ~orce«, kako je to znala da kaze, bila je i Vahidina velika zelja, ali je po odluci Partije, morala jos ostati u gradu, sto je disciplinovano prihvatila. Aktiv.i skojevaca po Skolama taka su organizovani da su jedni slusali vijesti iz zabranjenih radio-aparata, drugi to kucali na maSinama, treCi umnoZavali, Cetvrti rasturali preko odredenih veza po gradu. »CRNA KUCA« POSTAJE PREUSKA Banjalucani su duboko vjerovali u snagu NOP-a, ucestvovali u njemu, pomagali ga. Cak je .i jedan neuspjeh, kada su ustaSe na ulici zaplijenile kola puna oruZja, bio povod da se n narodu prica .i prepricava kako su zaplijenjena ne samo jedna vee nekoliko kola, kako je na njima bilo i topova. Toga dana Zaga Umieevie je, putujuCi, preruSena, autobusom iz Gornjeg Sehera, koga su, zajedno sa »Petim kvartom« .1 prijatelji i neprijate- lji zvaii »Mala Moskva{<, Cula i ovakvo, g1asn6, rezonovanje: »Partizanima se niSta ne rno:le kada oni irnaju tako jaku podrsku u gradu u kome su ustase, a sta je tek onda tamo i kakva je njihova snaga i uticaj tamo u Surni, gdje neposredno djeluju«. OdluC.nost na borbu i otpor svim snagama i sred~ stvima Banjaluke podrazumijevala je ogromne rizike, opasnosti, zrtve. Jer neprijatelj je bio dobro organizovan, lukav, uporan da likvidira ilegalni pokret, veoma brojan. Vee na pocetku jeseni 1941. na svakih 20 BanjaluC.ana bio je jedan njemaC.ki vojnik, ustaSa, domobran, zandarm, placeni dousnik ... Prijeki sud je svakodnevno ka.Znjavao one kojl »bilo na koji nacin ugrozavaju opstanak NDH«. Zatvori »Crna kuCa«, »KaStel«, »Sokolski dam<< i zgrada zemaljske banke svakodnevno se pune; a transporti interniraca odlaze prema Staroj GradiSki, ka Pagu. U »Crnoj kuCi«, »kapaciteta« 150 zatvorenika, natrpano je 276 Banjalucana. Vjesala su osvitala i du:Z aleja pored Vrbasa. Strijeljanje talaca vrseno je pred »publikom« - da bi opomenuli, uplaSili. Unaprijed je utvrdena »cijena« za jednog ubijenog: za vojnik~ 10, za podoficira 20, za oficira 50 strijeljanih... Vojne vlasti u gradu, suoCene sa svakodnevnim akcijama partizana i ilegalaca i uplaSene od. njihovih napada, pokuSavaju da mobiliSu »dobrovoljaCke jedinice za odbranu Banje Luke od komunistiCkih bandi«; od 400 pozvanih odazvali su se jedva 20, i to, kako vrhpvno oruZniCko zapovjedniStvo izvjeStava, »uglavnom bezpo. sleni i gradski oloS«, Cime je i ta akcija neprijatelja, aktivnoscu NOP-a, paralisana. Organizacija NOR-a, pale, 1ima svoje ilegalne jedinice sa viSe od 80 boraca, Ciji je zadatak da stupe u borbu ako dode do napada partizana na grad. Postoje i grupe koje noCu, na osnovi pre· sude, likvidiraju pojedlne krvnike, opon1injuCi i tin1e druge izdajnike. Ustaska vlast jedan broj gradana, Pavelieu sve manje naklonjenih, poziva na »vojnu obuku«, u domobranske jedinice, dok im clanovi Partije i Skoja preporuCuju dva izlaza - i1i prebacivanje u partizane, ili poviacenje u ilegalu, sto dobar dio prihvata kao razlozno reSenje. Na pokusaj ustaske vlasti da od gradana prikupl »dobrovoljne{c priloge za finansiranje nekih svojih »dobrotvornih« akcija, ilegalci pokreCu svoju akciju prikupljanja priloga i skupljaju i tri puta veCi iznos od 4 Vahida MaglajniC 49 �so ustaskih desetak hiljada kuna priloga dobivenih od samo nekoliko visih Cinovnika uplasenih za svoje polozaje. U Gornji Seher i »Peti kvart« usta.Ska noga ne smije nocu zakoraCiti, dok se tuda bezbjedno krecu partizanske patrole koje stiZu sa Ponira i StarCevice, obezbjeduju izvlacenje materijala, kaznjavaju saradnike ustaSa u drugim dijelovima grada. I ne samo periferija i neke ulice, vee sav prostor grada, sem najuZeg i dobra osvjetljenog centra, obnoC je nepristupaCan za ustaSe. Zbog toga sluzba ustaske nadzorne sluibe, nekako sredinom jeseni, priznaje u svom izvjeStaju da je u obracunu sa ilegalnim pokretkom NOP-a u Banjaluci nemoCna i da, i poslije preduzimanja svih mjera i hap.Senja, partijska organizacija u gradu )>radi savrSeno i nadalje kao sat«. SuoCeni sa najSir.im- otporom BanjaluCana, 8. novembra su se kod ustaskog stozernika okupili predstavnici vojne i gradanske vlasti u gradu. Tad je donijeto niz konkretnih odluka za borbu protiv NOP-a u gradu j u njegovoj okolini. Trebalo je da te odluke za stanovni.Stvo ostanu tajna. Medutim, samo poslije dva dana one su objelodanjene u proglasu Okruznog komiteta KPJ. u kojem se ukazuje na zloCine ustaSke vlasti i stanovniStvo poziva na joS organizovanijJ otpor. Partijsko rukovodstvo upozorava na opasnost od lozinke ustaSke vlasti(( »Poslije Srba i Jevreja dolaze na red Muslimani(( i ))Najprije treba svr.Siti s jednima, pa onda sa drugima«, a onda, radi informacije stanovniStvu o namjerama neprijatelja, doslovno objavljuje odluke usvojene na navedenoj sjednici ustaSkih glaveSina, medu koj:ima su bile da se zabrani kretanje gradom pod zarom, da se na izlazima grada pooStri kontrola izno.Senja soli, gasa i duvana; da se poveCaju nagrade douSnicima; poveCa broj uhapSenih talaca Cijdm Ce se zatvaranjem i naroCito, hapSenjem, oslabiti »s:riage komunista« ... Partijsko rukovodstvo banjaluckog okmga zavrsava proglas apelom »BraCi Muslimanilna, brad Hrvatima i ostalim poStenim gradanima, da zajedniCkim snagama osujete paklene namjere ustaskih i okupatorskih vlasti«, kao i sa Cetiri parole, od koji je prva: »Da :live sloga i jedinStvo svih naroda Bosanske kraj:ine((, Jedan od izraza pravog raspoloZenja BanjaluCana u tako teskoj i slozenoj situaciji hila je i rezolucija gru. pe uglednih Muslimana, upuCena dvojici ministara muslimanskog por.ijekla u Pavelicevoj vladi. Potpisnici, medu kojima i viSe onih koj:i su ustaSama vee hili poznati kao simpatizeri NOP-a, oStro su osudivali ustaSke zlo- Cine u Bosanskoj krajini. Oni naglaSavaju da Muslimani, jos od pocetka uspostavljanja NDH, s najvecom zabrinutoSCu gledaju »kako su neke ustaSe i drugi odgovorni i neodgovorni faktori Cinili najgrublje gre.Ske, pa i zloCine. Najelementarnija prava Covjeka gaZena su bez ikakvih skrupula. Sigurnost zivota i imetka, sloboda vjere i savjesti prestali su da vaZe za veliki dio naroda ov.ih krajeva. Ubijanje svecenika i drugih prvaka bez suda i presude, strijeljanje i mrcvarenje u gomilama Cesto pos~e nevinih ljudi, :lena, pa i djece, gonjenje u mas~ma IZ kuce i iz postelje citavih porodica s rokom od Jednog do dva sata za spremanje, te njihovo deportiranje u nepoznate krajeve; prisvajanje i pljaCkanje njihove imovine, te siljenje na prelazak u katoliCku vjeru - sve su to Cinjenice koje su zaprepastile svakog iistinitog Covjeka i koje su i na nas, Muslimane ovih krajeva, djelovale najnezgodnije ... U naSoj burnoj proSlosti mi se nismo ni pod najte· Zim prilikama sluiili ovakvim sredstv.ima, i to ne samo zato Sto nam brani ISLAM, ve6 :i zato Sto smo vazda vjerovali i Sto vjerujerno da ovakve metode dovode do ruSenja javnog mira i reda u svakoj drZavi i ugroZavaju njezin opstanak. Mi sn1atramo da se ovakva nasilja. ne bi smjela vr.Siti niti nad najgorim neprijateljem, jer za avo Sto se u nas radilo sumnjamo da bi se moglo naCi primjera u povijesti bilo kojeg naroda ... <( NIKOGA NIJE IZDALA To je vee bilo vrijeme kada je i Vahida hila u »Crnoj kuCi«. Ona je uhap.Sena 11. oktobra u jutro i strpana u »Crnu kuCu« gdje se odranije nalazio, zatvoren, njen brat Osman. Ranije, dok je hila na slobodi, Vabida je svakodnevno slala hranu za brata i 15 drugova zatoCenih u njegovoj sobi. NajCeSCe je to bio kuvani krompir i meso. »Slala nam je, dobra se sjeCan1, i Casopis »Mirjam({, kojeg je vje:Sto koristila. Neka slova, naime, ovlaS je precrtavala a mi smo redali na odgovarajuCi naCin i dobivali informacije o situacij,i u gradu. Rahmija Kadenic, Tutek, i ja sastavljali smo informacije. U bojazni da neko od provokatora nije ubaCen medu nas, informacije smo potajno prenosili san1o anima u koje smo imali puna povjerenje... « Jednom je uspjela i da dode do brata Osmana, porazgovara sa nj.im. Ali i ona je ubrzo uhap.Sena. Odmah •• 51 �52 su je premlatili i bacili u sobicu u kojoj se tiskalo desetak Zena. U mraku se niSta nije vidjelo, a ustajali vazdub i memla su gusili. Prvo sto je pozeljela da ucini bilo je - da ohrabri drugarice oko sebe: - Ne mogu oni nama niSta. Zatvaraju, muce, ubijaju. Ubice stotine, a hiljade ce ustati na otpor. Osve· ticemo svaki uzdah, svaku kap krvi! Slusajte kako naSi pucaju! Bli.Ze su nego Sto mi i slutimo ... Ustase su po drzanju zatvorenica primjetili da ih je Vahida okruzila, pa su je odmah prebacile na prvi sprat. Dok je hila u samici, u susjednoj celiji je tamnovao Safet Fejzic. Tako je bio jedan od svjedoka da se Vahida, pred krvnikom Bogojevskim, prije rata sefom agenata a sada jednim od rukovodilaca zloglasne ustaske nadzorne sluZbe, ne samo drZala hrabro vee i ispoljila vanrednu snalailjivost. »Kada je jedna djevojka pocela pricati o omladinskoj organizaciji preko Vrbasa, Vahida mi nekako uspjela reCi, u prolazu na hodniku, da bi toj djevojci trebalo nekako zaprJjetiti da dalje ne govori o ilegalnom radu. Ne CekajuCi naSu inicijativu Vahida je ubrzo poCela simulirati bolove u stomaku, fako da su se oko njene Cetije zaCas okupili ustaSki agent.i. IskoristivSi kratkotrajnu odsutnost agenata, zatvorenilc BoZo Radman, omladinski rukovodilac :iz Budiaka, preSao je u Celiju one djevojke, opomenuo je zbooneopreznog drZanja i ana je »Zatvorila usta«. o Jednog dana ustaski istrazitelj Bogojevski zaprijeti nam da Ce nas poubijati aka mu ne kaZemo ko je razgovarao sa onom djevojkom. Svi smo, naravno kazali da niSta ne znamo. U stvari, za to smo znali sa~o Vahida, BoZo i ja.(( Jednom ju je usta.Sa sprovodio u nus prostorije, au isto vrijeme je, igrom sluCaja, u mu.Sld WC doveden, kako je to zabilje~ila Temka Alibegovic, i Sasa Bole. »V meduvremenu su usta.Se nekud odazvane a Vahida j e to iskoris_tila da razgovara sa SaSom. ' . Ispricala je da je stalno saslusavaju, da nije nista pnznala. »Ako, Sa.Sa, prije izadeS, reci svima da se ne boje, jer necu nikoga otkriti. Neka i dalje slobodno rade«. SluCajno se sa Vahidom, na zatvorskom hodniku, srela i Zumra C:ejvan. Ustasa koji je Vahidu sprovodio na sasluSanje zastao je da progovori pokoju sa kolegon1, taka da su njih dvije, saborci iz viSe akcija na ulicama rodnog grada i sada obje zatoCenice )>Crne kuCe«, osta. le same. »Rekla mi je da nista ne priznajem, da je to najbolji nacin drzanja pred neprijateljem. Potuzila mi se da je mnogo terete i vjerovala da Ce se nekako izvuCi«. U zatvoru se, zajedno sa Vahidom, nalazio i Jusuf Selman. On je bio u samici, a Vahida, za kraCe vrijeme, iznad njega, u sobi koja je nosila broj 16. Koristili s:1 svaki tren da se, kada ih sprovode, porazgovore, podmtCujuCi svoje Cuvare i govore6i im da su njih dvije bliski rodaci. »U toku naSih razgovora, koji su trajali i po 2 do 3 minuta, Vahida mi je ispricala da joj je donijeta posteljina i jos neke potrepstine i da je s njom zatvorenica Danica MariC u koju ima povjerenja. IspriCala mi je i ko je tereti, istiCuCi da_je svjesna da je za nju jedini .izlaz bjekstvo iz zatvora. Koristila je svaku priliku da obavijesti partijsku organizaciju u Banjaluci da je spremna da pobjegne i trazila da joj se pomogne. Odlazak u Higijenski zavod, na previjanje, ona je iskoristila da uspostavi kontakt sa Razijom BiSCeviC i dr Margitom Horli i preko njih poruci da zeli pobjeci iz zatvora, i to .Sto prije. I svojin1a kod kuCe je porucila da namjerava pobjeCi i trazila da joj pomognu. Misao o bjekstvu nikad je nije napustala i svakodnevno se pripremala. NajviSe je raCunala na skok kroz prozor. Daske kojima je bio zakovan prozor celije postepeno je odvaljivala, da ih sto lakse i sto brie odbaci, Cim se ukaZe prilika za bjekstvo«. SKOK KROZ PROZOR- U SLOBODU TreCeg decembra u >}Crnu kuCU<c je dovedena i Danica Marie, komunistkinja koja je u Banjaluku, na ilegalni rad i po zadatku Partije, dosla prije nepun mjesec dana. Radila je i saradivala 'sa komunistima i njihovim saradnicima, slu.SajuCi pDiCe o Vahidijinoj hrabrosti, nesebiCnosti, snalaZljivosti. Toga jutra su je, pred hotelom »Palas«, prepoznale neke ustaSe iz Bosanskog Grahova i odmah je odvele u zatvor. Tu se naSla u sobi sa Havkom SaraC koja joj je rekla da se u samici, u podrumu, nalazi Vahida, da je ustase muce i smatraju teskim politickim krivcem. To su bas hili dani kada je viSe uglednih i uticajnih Muslimana iz Banjaluke intervenisalo kod usta.Sa da se Vahida iz samice prebaci na sprat, u sobicu, gdje su uslovi bili nesto snosljiviji. Napokon, intervencijom, naroCito Ismete DemiroviC, uspjelo se i njih dvije, Vahida i Danica, naSle su se na spratu, u istoj sobi. Tu je pocelo njihovo drugovanje. �. 'f y'i'i..\'ii'ft.U.\::%. ro~:. 1-, ..,·; ;; -' \ .... :.·"a,···~""~~t 54 »Y ahida j~. bila sva. i~muCena! oteCenih _nogu i lica, isPIJena, bhjeda, vehkih modnh podocnJaka, zavijenog vrata - sto su bile posljedica ustaskog mucenja. Odmah smo se sprijatelji!e i zajedno provele nesto oko ,?':anaest d~na. Vahida je bila. svjesna tezine svog polozaJa, ah niJednog momenta msam osjetila da se demoralisala. Do kraja je ostala energiCna i vedra. PredloZila je da bjeZimo, jer su nam ustaSe stavile do znanja da Cerna biti upuCene u Zagreb, na PrJjeki ustaSki s~d. Ta?a mi je priznala da se joS u samici bavila miSl]u o bjekstvu, ali da je to bilo neizyodljivo. Iz zatvorske ·Sobe, medutim, to je bilo IakSe izvesti. ZajedniCki smo se pocele. pripremati da pobjegnemo iz kandzi smrt~. Vah1da Je u tome pokazala izvanrednu snalazlji· vost 1 hrabrost. Dobro je proucila polozaj zatvora i stranu na koju treba bjezati. Nasa celija, nekadasnja kuhinja jednog od stanova GruberoviCa kuCe, imala je samo jedan prozor, okrenut prc~~a l!~taSkom dvor~Stu. Vrata ostave i prozor prerna bash bi1i su zakpvan1 da~karna. Vahida je uporno, iz dana u dan, prsttma raskhmavala eksere na zakovanim vratima, ?ok ih nije podesila da se Iako mogu iSCupati. 9 .olabvlJe'.'e .~ksere u vratima je vjesala dijelove odjece da pnknJe tragove.. . Poslije su njeni utrnuLi i pomodreli prsti nastavili da klimaju i izvlaCe eksere iz ~akovanog prozora ostave, naSe jedine nade. Zatim smo cekale pravd trenutak. On je, najzad dosao ... Vahida je doznala da 22. decembra treba da je sprovedu u Zagn;b, !'-a Prije~i sud, gdje je od ustaske »prav9-e<, mog~a ocek~va~~ J:dino smrt. A njoj se taka joS Ziv~ Jelo, bori!o. NaJpnJe Je, preko Teufika Maglajlica Tose odluCnog kmnuniste i pouzdanog borca, poslala ovaka~ plan bjekstva: odredenog dana, kada je budu sprovodi· 1i na Prijeki sud u Zagreb, traiila je da istim vozom krene grupa omladinaca i na stanici u Omarskoj izazove metez i paniku. Vahida bi tada pokusala da pobjeane. Medutim, stab Drugog krajiskog (Kozarskog) naroduo. oslobodilackog partizanskog odreda je odgovorio da je t'?, i pored najbolje Zelje, nemoguCno dzvesti, pa se Va~ h1da akrenula drugim svojim planovima. A svi su vjero~ vali da se Vahida neCe predati, svi su Zeljeli da umakne ustaSkoj »pravdi«. Teufik je, mo.Zda viSe od ikog, vjerovao da Ce Vahida u tome uspjeti, jer je znao da ona ne mo.Ze izgubiti prisustvo duha. Znao je da je uspostavila vezu sa svojim saradnici.n1a u -Higijenskom zavodu. Iz. mucenu, odveli su je ljekam, gdje je uspjela da, kriSom, porazgovara sa Trkuljom i prenese mu zadatke koje ona nije stigla da izvrSi - da organizuje grupe u nekin1 ,, ~~ · "k ama. N a1me, ana JC raniJC, a d ses t re . ustanavama 1 s o1 Munibe, dobila jastuk i djelove odjece. Cak su dozvolili da joj, s vremena na vrijeme, dadaju i sestrino dije~ te. Bila je to Vahidina zelja koju je umjela da iskoristi. Stavljala je malisanu pisamce u odjecu i tako smo danima saobraCali. Na njen zahtjev, donosili smo joj mo~ sure sa malo namotanog konca. U mosur bi utisnula ceduljicu i dobacila ga jednoj nasoj komsinki, Jevrejki. Cim bih ugledala tu zenu kako sa bokalom ide u nase dvoriste, i ja bih uzimala augum i polazila na pumpu. ToceCi vodu, spretno mi je uruCivala Vahidina minijaturna p:isma. JoS jedna starija Zena iz komSiluka bila nam je »poStar«. Dok je razastirala rublje u dvoriStu pored zatvorskih zidova, Vahida joj se javljala sa podrumskog prozora samice, dobacivala joj pisamce, takode utisnuto u mosur. Od tada je starica, razastimCi veS, pjevala i pjesmom prenosila naS odgovor Vahidi. Kad god su je vodili u bolnicu na previjanje, ostavljala nam je znak - bijelu krpu - objesenu o prozor. Bila je to jedhia prilika da je neko od nas vidi. Izlazila sam tada, u zaru, na ulici da je ugledam. S naporom je hodala, sva pogurena. UstaSe su joj vrelu vodu bile pro~ sule medu noge. I tada je naSla snage da mi neprimjetno mahne rukom koja je bila sva crna, jer joj je agent divljacki prilupio vrata preko prstiju. Ceduljicom je zamoJila da 20. decembra, u snbotu, u odredeno vrijeme saCekam s fijakerom na mostiCu iz~ nad Crkvene, u blizini zatvora. TraZila je da ponesem zar za Danicu MariC jer je ona imala zar u kome je uhap~ sena. Na sve je rn.islila. Kao signal, u slucaju da je sve u redu, predvidila je da se sagne1n i veZem cipelu. Iako je bilo sve pripremljeno, fijaker nije iziSao. Javljeno nam je, u meduvre~menu, da Ce a~en~ ,Pater~o: ster u ponedeljak uz pomoc, Ismete Demuov1c, pustiti zatvorenike, pa i Vahidu. Ali, Vahida nije cekala da je Paternoster oslobodi, jer mu nije vjerovala, nego je u nedelju uvece iskoristila prvu pogodnu priliku i pobjegla. Nocu nod Vahidinog odvodenja na Prijeki sud, sjeCa se Danica Ma:dC, ustaSe su slavile neki svoj praznik, Cime je i budnost stra.Za umanjena. »Dok je ustaSki stra~ Zar Setao s druge strane zgrade, Vahida je uklonila das~ ke s prozora ostave, pogledala okolo i napolje izbacila jastuk. Posto niko nije primjetio pad jastuka, Vahida je prva skoCila, dr.ZeCi torbu u ruci, a za njom i ja. Potrcale smo, preskocile neke tarabe i zadiliane stigle do rjecice Crkvene. Snijeg je gusto padao i zasipao nase 55 �tra~ove. Prelazile smo skoro zaledenu rje6icu i bjezale da!Je, preko basta koje je Vahida odlicno poznavala. Odzedno~ sam primjetila da sam bosa, da su moje raskva~ se:'':'. Cipele ost~Ie negdje u snijegu. Vabida je bila snalazlJIVIJa pa .se 1zula i sa C:ipelama u ruci pregazila vodu. Prt:.morene. 1 ozeble dot.rcale smo pod prozore njezine kuce. >~PobJt::gle s~o, daJte brzo zarova da idemo dalje!<{ - pov.1kala Je zad1hana Vahida ,iznenactenim ukuCanima. Brzo sm~ s;. presvukle i nastavile kroz grad, s naporom ?Spo~~V~JUC:I korake da ne izazovemo sumnju. Opasnost Je pnJetiia Iza svakog ugla. Nesta ubrzanije smo prosle pored tvrdave Kastel, jakog neprijateljskog uporista ome~enog visokim zidom koji se izdizao nad smaragdn~ zelen1m Vrbasom :i izazvao neku Cundu jezu. Uzbudeno smo proSle pored pojaCane ustaSko-njemaCke straZe na mostu preko Vrbasa. Poslije smo sigurnije prodl1Zile ma~je osvetljei_Jim ulicama prema Gornjem Seheru. Isle vecent sm.o stigle u kuCu aktiviste Dalke HalimiCa, koga smo obJe poznavale. Kad nas je ugledao, on se ocevidno uplaSi~. U kuCi je bilo mnogo Zena, jer mu je supruga ~Ila pn porodaju. Odmab nas je smjestio u stalu. Saop· 56 sti!~- smo mu da moramo Sto prije na oslobodenu teritOflJU., ,<( To.:'edeljno-:-;ce i';' j~s ~zbudljivije b_ilo za porodi· ';U k;ad!JC MaglaJhca. Sjed.Jeli su, uzbudem, i cutali. Po. sto Je d~bro pao mrak neko je, kako se sjeca Muniba, ubrzano 1 snazno zalupao na prozor. ZaCusmo ))Vahidal« !3~at ~edz~b je ';lgleda~ njih dvije, a ja sam zgrabila z~r I IZk!Jela IZ kuc.e .. SmJ-;sta smo se ~klonile u susjedno ~v~:mste da pamci ?bucemo zar. S!Japkala je i ja sam ]OJ dala svoJe papuce s nogu. _ U dvorls.t_u. se slu~a~no nasao. nas sus jed Ibrahim, b~stovan. kop Je sve VIdiO. Zamohla sam ga da ide iza n]ih, kako bi n~s mo¥ao obavijestiti jesu li presle preko r;r:osta .. V::Juda Je . . Posla trotoarom s jedne strane, noseCl. SVOJU zutu koznu torbu, a Danica drugom stranom uhce. . Izinicaie·-~u gradom, ispred same poJicijske stanice, 1 zamalde_u z_Imsku noc., U strahu od potjere, nastojali sm~-~ da zametnemo trag koji je po snijegu vodio ispod nasi~ prozora. Mlada braca Nedzib i A1ija izletjeli su poluodJeveni napolje i trCeCi oko kuCe, kroz susjedne baSte, stresa1i smijeg sa grana. Ta noc hila je duga, nikad da svane. Nismo znali Sta se dogacta s one strane Vrbasa. Smirili smo se tek sjutradan rano, kada nam je dosla Nazifa Hadziisakovic i majci ispricala da su Vahida i Danica izmakle potjeri. NAPONIRUMEBU PARTIZANIMA ' Po Vahidu i Danicu u okupirani grad je dosao ko· mandir voda za vezu Veljko Miletic V':'le. Trebalo je da ih izvede do partizanske Cete na Pon1ru. Sa nestrplJe. njem su ga oCekivale, jer je svaki m:inut u uslovima u kojima su se one nalazile mogao biti koban. - SpremajuCi se da krene, Vahida je, izmedu ostalog, rekla »Mnogo sam debela, kako Ii ce mi stajati pan· talone?(< »Zato je Iako, gore kilogrami brzo spadaju« dodao sam. Vahida je jahala osedlanog konja kao da je i u tome imala nekakvo :iskustvo. I tiho je pjevuSila: »Dimitrove, sabljo britka, pobjedniCe sviju bitka<e. Nisam mnogo znao o sekretaru KomunistiCke internacionale Georgi Dimitrovu, pa sam molio Vahidu da mi Sto viSe priCa o njemu. Ona mi je, pored ostalog, priCala i o procesu u Lajpcigu, na kame se Dimitrov komunistiCki dr:lao. Kad smo sreli naSe stra.Ze i dali znak raspoznavanja, Vahida je sva ustreptala rekla: »Prvi put sam vidjela na. Seg vojnika, osjeCam se kao u drugoj dr.Zavi.<< Logar je hi ona Kabajkovcu, kod kuce Dusana Hajdara. Kad smo uSli u kuCu, Vahida se prvo obratila djeci i neSto im dala. Nisam vidio Sta, ali su se djeca veoma obradovala i poslije njenog odlaska cesto su pitala: »Gdje je ana ve· lika tetka, kad ce opel doci ?« U na.Sem logoru smo veCerali. Za vrijeme veCere Va. hida nam je priCala o zakletvi nad Lenjinovim odro1n. Od nje sam prvi put cuo za sovjetske vade Kalinjin~, Ord.Zonikidzea, Kirova, VoroSilova, TimoSenka, Budonlja... Zao mi je bilo Sto smo, poslije veCere, rnorali nasta.. viti put. Zelia sam da je dugo slusam. PriCala je osjecajno, za to birala pogodan momenat i gledala koga ima pred sobom. Na putu za Ponir Vahida je pjevala: »Na tri fronta tri mar.Sala- sva tri protiv kapitala.« Dva dana je boravila na Poniru i produZila na Cemernicu. Logar na Cemernici nalazio se usred i=iume, u brvnarama. Tu su hili stab jedinice, bolnica. Vahida je stigla pred kraj decembra, u vrijeme kada je ishrana bila kraj. nje oskudna, a soli nije bilo ni za lijeka. Cak su i ranje· nici i bolesnici jeli hljeb od zobenog braSna, a »kukuruza« je bila prava poslastica. »Sve Sto bi naSe jedinice zaplijenile<( - sjeCa se Jovanka CoviC 2:uta, koja je iz Banjaluke ovdje stigla dva mjeseca ranije- »davalo se, po pravilu, ranjenicima u bolnici. A pomoc koja je stiza. 57 �la iz Banjaluke i ostalih mjesta, iSla je preko »veza« dalje, preko nasih isturenih jedinica. Jasno, dok bi to doSlo do nas, Cesto je nedostajalo mnogo stvari, a pomoC ponekad nije ni stizala. Kada je Vahida stigla, javili su narn da cemo dobiti paket sa tahan-halvom. Ali, od toga nije bilo niSta. Neko se usput osladio. Na1na Zao, a pomalo smo bili i ljuti na drugove koji su halvu pojeli. Vahida nas je gledala, sva zapanjena, i rekla: »Drugo\li, sasvim je svejedno ko se osladio«. Mi smo tada stalno govorili o hrani. To su b:ili prvi mjeseci u partizanima i gladovanje smo priliCno teSko podnosili.« NOVOGODIISNJA NOC 58 Vahidi su se svi obradovali, a najviSe stari znanci i saborci iz predratnih dana. Nije ni cudno; to je bilo vrijeme kada su banjalucki komunisti i skojevci, jedan po jedan, nestajali u ustaSkim policijskim zatvorima i logorima smrti, pa je utoliko i radost drugova koji su se borili na slobodnoj teritoriji bila veca kada bi se neko iscupao iz kandzi nepvijatelja, kakav je bio slucaj sa Vahidom. Jedan od onih koji su je bratski docekali bio je banjalucki komunista Slavko Odic. Sreli su se, izgrlili. >>I kao Sto to uvijek biva u takvim situacijama, mi smo se interesovali za pojedinosti o njoj i njenom bijegu, o situaciji u gradu, o drugovima koji su ostali da nastave s radom i borbom, o drugovima koji su u zatvoru, a ana se, opet, interesovala o svemu Sto je znaCilo novi Zivot na partizanskoj teritoili.ji i za drugove koji su izaSii iz Banjaluke u partizanske jedinice. Na njenom, uvijek vedrom i raspjevanom izrazu lica, nije bilo tragova teS~ kih zatvorskih dana, a njene okrugle, Zive i vesele oCi kao da su htjele da kazu: to sto je sa mnom bilo, nije vaZno. Tu sam, sad sam s varna! Gledajmo naprijed! Da - naprijed! Vahida je uvijek gledala naprijed. Nije dozvoljavala da ana, njen licni udes, bude glavna tema. »Izbacile smo kroz prozor jastuke, na njih iskoCile iz zatvorske sobe i pobjegle.<( To je bilo sve sto sam od Vahide cuo o hijegu iz ustaSkog zatvora ...« U partizanskom logoru na Cemernici zatekla je i Sidu MarjanoviC. Stigla je, sjeca se Sida, usred zime, po snijegu celcu - u suknji i gojzericama. »N:ije stigla da ponese sve ono Sto je mjesecima briZljivo spremala. Sarno dva dana ranije pobjegla je iz ustaskog zatvora. Bli- jeda i umorna, izgledala mi je mnogo slabija nego u oktobru, kad sam je prvi put vidjela. Zatvor je ucinio svoje. I n1ada Zeljne da joj postavimo pregrSt pitanja, pustiIe smo je da se odmori i naspava drukCij.im snom od onog u zatvoru. Sutradan je traZila da radi, ali joj nismo dale, govoreCi: »Mi Cemo oko ranjenika, a ti priCaj Sta ima u Banjaluci«. Mara, Nada, Zorica, DuSanka, ja i cijela naSa drvena bajta, koju smo zvali )Jolnicom, slusali smo gnjevnu Vahidu. A ona je pricala o nepoko!eblj,ivom dr:lanju komunista u zatvorima, o zloglasnim sredstvima muCenja ,o svom smjelom bijegu iz samice ... Novu 1942. godinu provele smo sve zajedno. U zelji da prijatno iznenadimo ranjenike i drugove na frontu, grupa Banjalucana je pripremila skroman program. Nisu nas zaboravili ni drugovi koji su Cuvali straZe na Poniru, Karanovcu, BoCcu. Uputili su nam mnogo dobrih zelja, nekoliko paklica duvana, kutija cigareta, nesto braSna i SeCera. Organizatori novogodiSnje proslave hile su Mara Mitrov i Vahida Maglajlic. One su odlucile: do ponoCi pjesma, a taCna u 24 sata d:ijeliC.e se svima lipov Caj. Dakle, iza programa i mL bolniCarke, dobiCemo poslasticu kakvu inaCe nismo sebi mogle ranije dozvoliti: poSeCereni lipov Caj. »VeCeras je ovo izuzetak - rekle su Vahida i Mara. Vahida nas je povremeno prozivala da otpjevamo neku pjesmu i neSto odrecitujemo, a onda nas je slu:lila. Jedna drugarica je sipala caj, a Vahida- secer, odmjeravajuCi svakom po kaSiCicu. Znala je da pijemo viSe gorak nego sladak caj. Atmosfera novogodisnjeg slavlja, optimistiCko raspolo.Zenje, pjesma i vjera da Ce se naredna Nova godina doCekati u gradu, to je taka Zivo i jedinstveno strujalo bajtom ... « SEKRETAR PARTIJSKE CELIJE U SKENDER-VAKUFU U novu, ratnu 1942. ulazilo se ne samo sa novim nadama, veC i novim pobjedama. Sem ostalog, prOSirena je slobodna teritorija, sto je poboljsalo vojno-politicku situaciju, ali i zahtijevalo da se snage rasporeduju na Siri front, da se viSe radi na samom terenq. A kako je drugarica - oCvrslih komunista i iskusnih politiCkih radnika u bolnici na Cemernici, prema procjeni partijskog i vojnog rukovodstva, bilo previSe, to je ta planina vee prvih dana januara postala raskrSCe njoihovih ratnih puteva. Vahida Maglajlic i Jovanka coviC zuta zaputile su 59 �60 se u tek oslobodeni Skender-Vakuf, Nada Maiar i Ankica Bubic u odred ciji je stab bio u Ribniku, Sida MarjanoviC na ManjaCu ... . Prije nego sto je krenula, Vabida nije zaboravila SVOJe drugove: mnogima je poneSto poklonila, svima zaZeljela ratnu sreCu, a Veli, komandiru voda za vezu ~~ Banjalukom, saborc~ iz .'?kupiranog _grada koji ju je 1 1zveo na slobodnu tentonJU, poslala Je po drugovima paketic, sa ceduljicom na kojoj je pisalo: »Druze Vele, poSto se ti izlaZeS raznim teSkim situacijama Saljem ti topli veS; Cuvaj se da ne ozebeS<{, ' Skender-Vakuf, mjestasce ispod obronaka Cemernice, ~eprijateljeva posada je napustila bojeCi se napada partlzana. Onam~ su pohitali st~b J?artizanskog bataljo~a sa Cemern1ce 1 grupa druganca 1 drugova koji su bi11_ odgovorni za agitaciju i propagandu. Medu njima su b1le 1 Vah1da, Jovanka covic, Aisa Karabegovic i Ismeta Dem_irmziC. SJ~adiC im j~ izgledao veoma prijatan poslije plan:Ine 1 dascara u kOJima su, sa drugancama, boravile. Vah1da se odmab dala na posao - da organizuje i rukovodi prvom partijskom Celijom na ovom terenu. Njena. prva »gazdarica«, Fahra ImamoviC, kazuje da sev Vah1da c:'d :prv?g dana poC~~a sastajati sa Zenama, u P<_?Cetku po_Jedinacno, a poshJe na konferencijama. »Vee na prvoJ konferenciji je istakla da primjecuje da smo m1, zene, veoma uplaSene, da se ne treba bojati Mas~iCku_koja)e uz~m':juCi za primjer ostavila djecu ~ BanJaluci, na cuvanJe, 1 st1gla u borbu, te Sevalu, drugaricu Kasima Hadzica, koja je jedno dijete od godine dana takode ostavila u Banjaluci, a ovdje, mje.Stanima, morala ostav;iti na Cuvanje i drugo, tek rodeno- da bi se mocr. la bor.iti. Pitala nas je Cesto: »ZaSto da se bore saiTio m~­ Skarci?!« I podsticala: »Barite se i vi, onaka kako koja maZe_. Neke Ce skupljati hranu, odjeCu, obuCu, neke Ce plestli :pul~vere, Carape, Salove, neke prati veS, a neke, opet, lJUStlti krompir i pomagati u kuhinji.« Poslije njenih rijeci nekako smo se ohrabrile i odmah izabra!e ·odbornice. I ja sam izabrana. Vahida je prednjaC.ila u radu. Bila je vrlo vesela. Cim se sastane viSe Zena, ona poviCe: »Hajdemo povesbi kola!« Mi smo se neCkale, govoreCi da nama nije do igrapja, ali ona bi n~s ~ovukla u k'?lo. Uvijek smo se cudile njenoj veselosti ICilosti, dok Je svuda oko nas pucalo. Cesto je pjevala pJesmu »Ni bajrami viSe nisu ...« . ISla je iz kuce u kucu, razgovarala, ubedivala, pokazivala, osvajala Zenu po Zenu, uvijek istiCuCi ulogu Par. tije, Sirinu narodnooslobodilaCkog pokreta u kame za svakog ima mjesta, znacaj svake akcije koju je pokre- tala. Svugdje je, glasno i jasno, isticala ogromnu ulogu Zene u borbi, Vlided u aktiviranju Zene - i garanciju za pobjedu u opStoj borbi, i najkrad put za njeno izvlaCenje iz zaostalosti. S podjednakin1 oduSevljenjem je ula-: zila u srpske i muslimanske porodice, Sired duh brat· stva i solidarnosti u tim teSkhn vremenima. Prema sva. komc je bila podjednako ljubazna, svugdje jednako ciTIJCTIJa, jer su ovi prostoduSni 1 poSteni ljudi u njoj vid· jeli fiziCk,i sna:Znu, duhom vedru i u sebe siournu liC· nost:.u kojoj se stekao bezbroj ddvnih ljudskih osobina, a pnJe svega samoprijegor, plemenitost i poZrtvovanost. USia bi u kuCu Srbina na krsnu slavu, u kud MusHmana ~~da 1nu )~ radost _u domu, uvijek nenametljivo govorec1 o PartlJl, o borb1 za sJobodu. U tom radu je, kako se sjeCa Zivka Podgorac Kukolj, bila poZrtvovana~ samoprijegorna :i izdrZljiva. »S njom sam bila svakog dana. I danas smn fascinirana Cinjenicom da jedna :lena, ponikla u staroj muslimanskoj porodici i odrasla u Vahida u partizanima (sjedi prva slijeva) 61 �62 dobdm materijalnim uslovima, nlije poznavala prepreke u borbi za ostvarenje svojih ideja. Ni glad, ni hladnoca, ni nesanica, ni strah od neprijatelja za Vahidu nisu bili prepreka. DruZeCi se s njom, poCela sam i misliti kao ona. I mene je Vahida primila u Partiju. Tom prilikom mi je rekla ono Sto je i danas srZ naSeg Saveza komunista: »Komunista mora biti svjestan odgovornosti i teZine zadataka koji se pred njim nalaze. Komunisti mogu biti samo oni ljudi koj:ima n,iSta nije teSko i koji su izuzetno pouzdani.« Politicki je pripremala i u Par~iju primila i Slavka Popovica. Sreo ju je tek je stigla u Skender-Vakuf, na jednoj konferenciji Zena, muSkaraca ,j omladine. Ponijelo ga je to s koliko je lakoce i privlacnosti govorila o ciljevima svenarodne borbe, a naroOito ulozi Zene u njoj. Ubrzo ga je »gurnula<< u akciju prikupljanja hrane za jedinice i ranjenike, pri cemu su dobili i sepet pun jaja; Sto je Vahidi bio razlog da kaZe: »Eh, da ovo vidi neprijatelj iz Banjaluke - kako bi se osjecao!« ISla je od knee do kuce, od sela do sela, udaljenih, rastrkanih, nerijetko opljackanih i popaljen.ih, snijegom okovanih. Slavko se sjeCa da se odmarala samo dva-tri sata dveno, a sve ostalo vrijeme koristila za politiCki rad, govoreCi narodu njegovim jezikom. »Jednom prilikom, kad sam Vahidu pratio na konferenciju, sreo nas je jedan stariji Covjek i u prolazu oslovio ranije uobiCajenim pozdravom »Pomoz bog!« Vahida je odmah zastala, upustila se u razgovor sa CiCom i rekla: »MoZeS nas i tako pozdravljati, ali naS je pozdrav: >)Smrt faSizmu Sloboda narodu!« I odmah mu je objasnila Sta to znaCi«. Skojevka Jovanka Trkulja Vahidu je prvi put srela na skojevskom sastanku, gdje je predstavljena kao partdjski rukovodilac. Na nju i sve prisutne je ostavila dubok utisak. »FiziCki jaka, sigurnog, vedrog pogieda i nasmejana, uljevala je sigurnost i povjerenje i nas mlade odmah osvojila taka da smo pozeljeli da uvijelc bude sa nama. Po dolasku u Skender-Valcuf odlaz:ila je u nase kuce i pojedinaCno razgovarala sa Zenama, obilazila okolna se!a i oko sebe okupljala zene. Nama je izgledalo da to Oini sa lakoComo. Ali, u posao je unosila ciljelu sebe. Nikada joj niSta nije bilo tesko. Obii'no se nalazila u sv-im situaaijama. Kada je na jedooj konferenciji upucivala zene kao i na koji nai'in da pomazu narodnooslobodilacki pokret, jedna Muslimanka je upitala: >)A Sta Ce nam I judi reCi ?« Posto je poznavala mentalitet tih zena, Vahida joj, ni- malo iznenadena, odgovori: »I ja sam MusLimanka, .i to kadijina kCi, iz B~_njaluke, pa s~m do.Sl~ da_ se ?ont;n.:< Poslije konferencJ]e pomenuta zena ]OJ pnde 1 u~1ta: »Jesi li ti baS kadijina kCi ili se SaliS?« »Zar ti men1 ne vjerujeS?« upita Vahida. ))Ama vjerujem ja tebi! A pitam tek onaka« - dodade zena. Kad se udaljila od Vahide, obrati se ostalim Zen·ama: »Vala, kad maZe ana ovoliko raditi Sto mi dane moZemo? Niko je nije tjerao da se bori, Pa 1 pati sa nama. Mogla je uZivati u svojoj kuCi i rahatluku«. Vahida je u nasem kraju imala velikog uticaj~ na masovno pristupanje muslimanskom NOP-u. Svakr za. datak su pDihvatile i izvrsavale. Vahidu nikad nisu mogle odbiti. Ucestvovale su u akcijama pletenja, prikupljanja hrane i odjeCe, prale veS ranjenicima, radile u kuhinji. Kad je Vahida, jednom priliikom, govorila o znacaju ~t'? masovnijeg i istrajnijeg uCeSCa Zena u radu, Jedna JOJ prigovori: >)Lako je tebi; ako neprijatelj naide, ti ode, a Sta Cerna mi?« ))BjeZite od neprijatelja i idite sa jedinicama. Znam kako je neprijatelj nemilosrdan. Ja sam pobjegla lz usta.Skog zatvora. Koja Zena mora ostati. sa djecom i starcima i dalje treba da pomaie NOB, ah oprezno, da je neprijatelj ne otkrije« - odgovorila je Vahida. Pored organizovanja pomoCi vojsci i sprovodenja raznih alccija, Vahida se u Skender-Valcufu zalagala i za opismenjavanje Zena, za njihova osposobljavanje za samostalan rad sa Zenama iz okolnih sela«. UCila je Zene i kako treba da. se Cuv~:tju '?~ avi~:m~. Po njenom savjetu su se, veli Ram1za Sabhovic, pnknvale tamo gdje hi se zatekle, pa i<;' i. zrtava bi~o mai<;·.. "Bi~a mi je taka bliska i draga«, SJeca se Ram1za, u CIJOJ Je kuCi Vahida stanovala oko tr.i sedmice« da nisam mogla zaspati kad ona spava, veC sam stalno straZarila da nas neprijatelj ne iznenadi. Bila je vesela i vedra. Kad sam joj jedanput rekla: »Vahida, kako se mozes talco slatko smijati kad ces opet iCi u borbu?<< - ona mi je odgovorila: »Sta CeS, moja Ramiza, smrt je jedna«. U paketu koji joj je poslao neko iz Banjaluke bile su maramice, dugaCki Sal i svilena Samija. Sal je stavila oko vrata, a Samiju poklonila meni«. U Skander-Vakufu je 21. februara pocela prva oblasna konferencija KPJ za Bosansku krajinu. Dobar dio tereta priprema domaCina za taj vaZan skup ponije~a je Vahida: sa mje.Stanima, naroCito Zenama, uredila Je prostorije, organizovala smjestaj delegata, obezbjedivala hranu. Konferencija je trajala tri dana. Govorili su ru- 63 �64 kovod:ioci okru~nih, sreskih i mjesnih pardjskih rukovodstava, komandanti i politicki komesari odreda, bataljona d ceta, partijski rukovodioci jedinica. Rijec je bila o radu Partije, vojske i Skoja od pocetka ustanka, o rezultatima viSemjeseCne borbe Bosanske krajine i centralne Bosne. U zakljuccima je ukazano na mjere kojima ce se jacati snaga krajiskih narodnooslobodilackih odreda i drugih jedinica; na puteve prosirivanja haze ustanka - masovnijim uvlaCenjem Muslimana u NOB; na potrebu pravilnijeg odnosa rukovodstava preIna »neboraCkom« stanovniStvu; na zahtjev da se po· oStri borba protiv svake pojave Sovinizma i CetniCke izdaje. Formiran je Operativni Stab za Bosansku krajinu, a odluceno da se formiraju 5. krajicki NOP odred i veCi broj omladinskih ceta i pokretnih udarnih bataljona. Konferencija je za Vahidu bila prilika da se sastane sa Radom VranjeSeviC, DuSankom KovaCeviC i drugim Banjalucankama koje su djelovale sirom slobodne Krajine; sa Zagom UmiCeviC i drugim banjaluCkim ilegalcima koji su ovdje stigli onim ,starim i sigurnim kanalima; sa doktorom Mladenom, Sosom i ostalim vodama Cija je imena narod veC i u pjesme »staVIio<,, ponajprije one sto se pjevaju u kozarackom kolu kame je omladince ovog kraja Vahida vee bila naucila. Iz svake rijeCi Zena ~oraca izbijala je ljubav za narod, odusev!jenje pobjedama. A pricale su do duboko u noC, raspitujuCi se za novosti, za stare znance i saborce. I zakljucivale su: to sto djevojke Podgrmeca SVOje dugo pripremano ruho prekrajaju u dijelov~ odjece boraca, da bi im se i same pridruZivale - dogada se u svim krajevima Krajine; u to sto je zelja ',iJegalaca Banjaluke da Novu, 1943. proslave u slobodi - vjerovali su mnogi iz svih gradova i sela; u tome Sto su Cetnici Cinili zloCine svi su videli opasnost od bratoubilaCkog klanja ... Razgovori sa drugaricama, izlaganja delegata, i, naroCito, zakljuCci Konferencije, Vahidu su oduSevili, ponijeli, jer su potvrdivali ispravnost i veliCinu onaga na cemu je u Banjaluai i ovdje, u Skender-Vakufu, mjesecima radila, upuCivali je i ohrabr.ili da tim putevima nastavi, na tim zadacima istraje - ne ZeleCi sebe. I nastavila je, sve do odlaska sa tog terena, pocetkom maja. -=- VJERNAKCI SLOBODNOGPODGRMECA U otegnutoj koloni koja se, sa protivCetniCkim bataljonom na celu, povlaoila ka Kozari, opet su se nasle Vahida i Jovanka Covic, koja je dotad bila po1iticki komesar bolnice u Borijarna. Ona se sa tog marSa posebno sjeca jedne pojedinosti koju, kako kaie, nikada nece zaborav.iti - Vahidine brige i pa.Znje prema njoj. »Bila sam se neSto ranije porodila i pod najteZim uslovima, sva isrcpljena, nosila dijete u povoju. Vahida mi je pruiila prvu sestrinsku pomoc. Dijete mi je nosila ... Jednom, noCu, kada smo se tiho kretali u koloni i svaki cas ocekiva!J borbu, ona mi pMi dijete i prosapta: »Eva ti ga, bojim se da cu ga ispustiti kad zapuca ... ti si majka!« Vahidu u koloni, sa J ovankinom beborn u narucju, negdje u Han-Kolima, iznad Banjaluke, presrela je te prijatne majske nod •i Sida Marjanovic. Poljubila ju je, u mimohodu, i nastavila da marSuje uz nju. Bjlo je to upravo vrijeme poCetka CetniCkih puCeva i kazivala je svojoj drugarici, Sapatom, o teSkim uslovima za politiCki rad u neprohodnim vrlettima ManjaCe, kamo je upuCena sa Cememice, o nesnOsnoj hladnoCi, o nevoljama djevojaka u radu Sa nepismenim i nepovjerljivim sto"Carima, o izdaji »vojvoda« UroSa DrenovtiCa i Laze TeSanoviCa, Oije su se bradonje motale po Zmijanju, iznenada upadale u sela, prijetile, hapsile, odvodile. Docaravala je Vahidi strah koji se uvlacio u drvene kro' vinjare razbacanih, ubogih sela, zbog Cega je na sastanke dolazio sve manjd broj !judi i iena. Slusala je to Vahida, ponesto bi i priupitala, ne odvajajuci se cijelo vrijeme od Jovankina djeteta. »Nosila ga je, tepala mu, uspavljavala ga, sa ieljom da ne zaplace i ne otkrije hod vijugave, duge, umorne kolone koja je prolazila neCujno, bez Suma. Pred zoru sn1o stigli isrcpljeni u Dobre Vade, divno, pitomo seoce, u zelenilu, u kome se veC uveliko osjeCao dah proljeCa. Tti smo predanili, odmorili se, prezalogajili i naredne noCi produZili dalje, prema Kozari. U osvit dana smo stigli u Kozarac. Na obroncima Kozare bilo je iivo kao u kakvom partizanskom logoru. Proslavljeni Drugi krajiski (Kozarski) narodnooslobodilacki odred »Dr Mladen Stojanovic« (nazvan po imenu jedne od krajickih legendi, partizanskog komandanta koga su cetnici, kao teskog ranjenika, zaklali prije mjesec dana) siSao je u to mjestance i zauzeo ·poloZaj 5 Vahida MaglajniC 65 �66 pred napad na Prijedor. Nikad necu zaboraviti susrete sa KozarCantima, vedrim, borbenim, i sa grupom Banja~ luCana za koje nismo ni znali da su u partizanima. Neko nam rece da je Lutka (Lutvija Smailagic), Vahidina dobra poznanica i moja najintimnija prijateljica iz razreda, nekoliko kdlometara iznad Kozarca. Brzo smo je pronaSle, dan i noC provele u Lutkinoj bolnici, priCajuCi o raznim dogadajima iz partizanskog Zivota. Sutradan je osloboden Prijedor. Kurir je dania poruku da Vahida side u grad, na politici<Ji rad. Njeno ogromno iskustvo u radu sa Zenama iz grada bilo je korisno«. Prijedor su, 16. maja, oslobodiH djelovi 1. i 2. krajiSkog NOP odreda i Banijska pro!eterska ceta, pod rukovodstvom Operativnog Staba za Bosansku krajinu. Odmah je onamo stigla Vahida. Prizor je bio odavno prizeljkivan, gotovo nestvaran: 1.100 zarobljenih domobrana i 200 ustasa, zaplijenjeno 1.200 pusaka, 12 puskomitra1jeza, 8 mitraljeza, 5 minobacaca, 2 haubice, jedan avian, dosta municije, sanitetskog materijala i druge opreme. Vahida je u grad taka reCi uletjela, zeleCi da svakog borca zagr~i, da se prihvati posla koga je, za svakoga, bilo napretek. Dogadaji su se, uprkos stalnog bombardovanja grada, odvijali munjevito: u Domu kulture je odrian Okru:Zna konferencija Skoja; organizovane su akcije za snabdijevanje vojske i naroda; izv!acen je bogat plijen koji Ce, samo koji dan kasnije, dobrodoCi tek formiranoj Prvoj krajiSkoj brigadi; na aerodrom kraj Prijedora su, pilotirajuci ratnim avionima, sletjeli Rudi Cajevac i Franjo Kiuz; poceo je organizovan po1iticki rad sa Zenama i omladinom . .. Taj silan polet narodne borbe prekinula je neprijateljeva ofanziva na ustaniCku Kozaru u kojoj je utociSte traZ!ilo vise od 60.000 izbjeglica. U juJu Vahida se nasla na radu u Podgrmecu, gdje Ce je zateCi i Mila Bajalica, koja je ovamo, u avgustu, stigla sa proleterskim jedinicama, od Srbije. Narod Podgrmeca, sa kojdm su zlo i dobra dijelile desetine hiljada izbjeglica iz Banije i Korduna, bratski je docekao proletere, prigrlio ih. Za Milu je susret sa Vahidom zna. Cio »brz prelazak preko mosta nepoznanstva sa !judirna, Zenama, omladinom i ulazak u Siroko polje gdje je ona veoma uspje.Sno razvijala ideje narodnooslobodilackog rata, &ijala ideju bratstva i jedinstva medu narodom, stvarala jedinstvo fronta i pozadine, danonoCno radila na mobilizaciji svih snaga za borbu protiv okupatora i domacih ,izdajnika. Bio je to rijetko prisan, jednostavan, drugarski susret. Partizanskn jednostavan kao sto je i Vahida hila jednostavna i neposredna. BaS kao da smo zajedno djelovale po banjaluckim ulicama. Bila sam svjesna da vanredna situacija - narodnooslobodilacki rat, u koji smo u.Sle svim svojim biCem,, daje svoj peCat naSem prvom susretu, drugarskom odnosu i prijateljstvu. Moralo je tu biti i nesto drugo sto nas je taka brzo sprijateljdlo. Odgovor sam traZila u docnij.im susretima i zajedniCkom radu. NaSia sam ga i nalazila u njoj samoj. Potpuniji i taCniji ukoliko sam je viSe poznavala. UzdrZljiva u rijeC:i, odmjerena i uredna, praviCna i ozbiljna, ona je svojom pojavom osvajala i lornila sve pregrade u Ijudskrlm odnosima. U susretu s njom i razmisljenju o njoj, uvijek mi se nametalo pitanje kako je to moguCe i Sta je to Sto ona nasi u sebi da tako jednostavno prelazi rijeke bez mostova i plotove bez prelaza, da se zbliZd sa tim srpskim seljaCkim svijetom i talco neodvojivo osvoji njegovu dusu. Odgovor je bilo tim teZe dati kada sam saznala da potiCe .jz muslimanske, gradanske, patrijarhalne porodice. Mislila sam, a tu je bio istinski odgovor, da je imala izvanrednu snagu da se suprotstavi tradicijama koje su vladale u porodici kojoj je pripadala, da ju je nesto posebno nosilo i dovelo u redove napredne banjaluCke omladine. izvelo iz grada, odvojilo od prilicno ugodnog rivota i dovelo u ova sela da danononCo radi na budenu svijesti, Sirenjti ideja o novom illvotu, da poziva u boj iz koga se Ziva glava Cesto ne iznosi. Medu podgrmeckim aktivistima bile su: Paula, Irena, Jela, Zorica, Smilja, Danica, Pirika i mnoge druge. Vahida im je pripadala svlim svojim bicem. U lijepo vezenoj torbici nosila je, sjeCam se, maramu za glavu rl vrat, knjiZicu, neku pjesmaricu, svesku, olovku, sve to pomijeSano i u radu potrebno. Sretale smo se u Goi-inju, Podkalinju, Benakovcu, Suvaji. Cesto srno zalazile u rijeku Japru, krile se ad nepoZeljnih oCiju da se malo operemo u tople dane druge partizanske rane jeseni. U vrbaku bismo prtiC:ale o svrSenim :i nesvrSenim poslovima, o ljudima koje smo srele, o akcijama koje predstoje. Po pravilu je Zurila negdje, kao da Ce zakasniti na cas, jer je pjeske trebalo stid preko brda do odredenog zaseoka, kuCe, prona6i neku drugaricu, organizovati pripremanje hrane i odjeCe za ranjenike, pripremiti narod za konferenciju, zbor, priredbu. Za umor nije znala. Vahida je nepogresivo pamtila staze i puteljke koji su je vodili izmedu sela i zaselaka Podgrmeca. 5* 67. �68 Posmatrala sam je na sastancima i u razgovoru s drugovima. Uvijek je odavala utisak iskusnog drustve. no~politiCkog radnika Cije se r.ijeCi radoznalo sluSaju i pamte. Svuda su je primali kao svoju. Kao da je kci Podgrmeca. Cinilo mi se da su zene Podgrmeca s po· sebnom toplinom izgovarale njeno ime. Vjerovala sam da je to zato sto je za njih neko cudno, dotad nepozna· to ime, drukcije od svih koje su ranije cule. Imale su obicaj da kazu »drugar.ica Vahida je tako rekla, to je prenijela, taka je govorila ... »Cinilo mi se da je to posebno toplo, toplije nego kada su izgovarali sva druga imena«. Vahidu je, u svom selu Hasanima, upoznala i Soja copic, majka knizevnika i borca Branka copica. S njom je stizala na sastanke, okupljala zene i omladinu u po. litiCke organizacije, zalagala se za Sto masovniji dob. rovoljni od!azak omladine u jedinice. Soja je sa njom odlazila na sastanke Zena, sluSala je kako govorti o zna· Caju bratstva i jedinstva u borbi Srba, Muslimana, Hrva~ ta i drugih naroda. ISle su 1i u susjedno Potkalinje, je· dina musHmansko selo u tmn dijelu PodgrmeCa. »Zajedno sa Srbima, Muslimanima Potkalinja borili su se ptotiv okupatora« - kaZJivala je Soja - »Kao Muslimanka iz ugledne banjalucke porodice, Vahida je cesto odlazila u avo selo i okupljala Musl.imanke govoreCi hn o neravnopravnosti koju su trpjele u staroj Jugoslaviji, o znaCaju naSe revolucije za njihovu emancipaciju i emancipaci ju Zena uopSte. Neposredna, vedra d. vrijedna, odmah je nalazila mjesta u njihovim srcima i u radu postizala velike uspjebe. I ne samo u srcima Zena Potkahlnja vee i naroda u cijelom Podgrmecu. Iako ranije nije hila na PodgrmeCu, Cinilo se da ga odavno poinaje, a i PodgrmeC nju. Od prvog susreta tako se zblizila sa ljudima da nije bilo posla koji zajedno sa Vabidom ne bi obavili«. Na duznosti clana Sreskog komiteta KPJ za Sanski Most srela ju je Jela Perovic. Ucinilo joj se, veli, da se nije izmijenila od posljednjeg videnja: ostala je otvorena, direktna i originalna u izraZavanju, sportskog iz~ gleda, stalno u pokretu. Krace vrijeme su zajedno radile na teritoriji tog sreza, »koji je vaZio kao vrlo teZak za politicki rad, a jos je bio i pasivan, ali se Vahida brzo snaSla u radu sa Zenama, i to baS zbog svoje neposrednostli u pristupanju. Znala se vrlo brzo na svaki nivo spustiti, a to je bilo va.Zno za uspjeh u radu. Govorila n1i je da voli da radi sa Zenama, i to baS sa Srpldnjama, jer su one jednostavnije i lakSe im se pribHZava, a i one su nju voljele zbog njene duhovitosti i otvo- renos1li. Bila je vrlo snalailjiva na terenu koji je pasivan, pa se moralo ponekad ostati bez obroka i noCivati po tavanima seoskih stala. Iako je navlkla na udoban zivot u svojoj kud, to joj nije tesko padalo i uvijek je takve zgode zaCinjavala Salama i kakvom umjesnom dosjetkom. Cesto smo se s njom nas1nijali od sveg srca. Sve sto je u odnosima !judi bilo prikriveno i neiskreno, odmah bi u Sali izvrgavala ruglu. I niko se nije na nju ljutio«. Prostranim, slobodnim PodgrmeCon1 - u bolnicama, u partizanskim radionicama, u otvorenim Skolama, na analfabetskom tecaju, na politickim i sanitetskim kursevima, itd. - Cesto je sretala Vasu Butozana, u Operativnom Stabu zaduZenog za sanitetsku slu:Zbu. U kratkim predasima od naporna, danonocno.!? rada, sje· cali bi se Banjaluke iz prvih dana okupaCIJe, kada je Vahida desetine !judi docelcivala, skianjala, predavala vezama za izlazak u partizane, govore6i na rastanku jednostavno i ponekad pomalo i oporo: »0 svakom ovdje vodimo raCuna, ne treba se plaSiti., nije potrebno da se u partizanima brinete za vaSe fami!ije« .. P~isjeCao se Vasa i onog julskog dana kada ga Je posje!Ila u skroviStu i donijela mu poruku da sed on sprema za izlazak. »Bilo je to<<, sjeCa se kasnije Vasa, »kod krojaCice Ro. ter, gdje se, pored o.stalih,_ krio i drug. Elur:o Pucar .~tari. S obzirom na svo]e ponJeklo, ova lliJe b1la sumnJIVa. Mnoge drugarice, pod izgovorom da do_I~ze )}na p~obw<, odr:Zavale su vezu sa nama. Jednom pnhkorn m1 Je Vahida donijela muslimanske zenske haljine, zar i cipele sa visokirn petarna, da bih Sto sigurnije mogao proCi kroz grad do sehitluka. Koliko se snasla da me preobuce, bila je nesretna kad je vidje!a da u takvoj odjeci necu mo& da krenem. Vratila se i saopstila to drugu Starom, na sta joj je on preporucio da pustim brkove i tek kad mi narastu mogu iCi. Kad je doSlo vrijeme, pojavila se Vahida; donijela mi hrane, knjige 1 rublje, da mi se nade do polaska i uputila me dalje ... « Jednog ljetnjeg dana u Lusci Palanci ju je srela DuSanka Cumura. }}Bila je nesnosna vruCina, a ja sam na sebi imala hlace od debelog sukna, uz to jos zakrpa· ne, i debelu -koSulju. Radovale smo se mnogo tom susretu vezala nas je, osim ostalog, i rodna Banjaluka. Najed~om me je Vahida upitala: >}Pa zar ti nemaS nikak: ve suknje ni haljine, umiesto tih debelih hlaca? Zar ti nije vruCe na toj Zezi ?« Odgovorila sam joj da nemam. »Pa zar nisi dobila niSta od tekstila prilikom os\obodenja Prijedora?« Cutaia sam. I, odjednom, Vahida me uvede u sobu kuCe gdje je stanovala, odveza svoju tor· 69 �bu i izvadi komad lijepog sivog stofa. Dobila ga je od da ':'apra~i sebi haljinu iii kostim. Iz torbe je Izvukla cent1metar, uzela mi mjeru a odsjekla komad Stofa. »Eta, obje Cerna imati suknje. A sada Cerna naCi neSt<_> i za blu~u« - rekla je i poCela opet preturatl po torb1. Iz':ukla J~ ~';'~ koma~a neke saren~ tkanine. »Ovaj sa crven1m CVJetlcima dacu teba, to pnstaje mladosti. Volim da v<id<im nase omladnke lijepo obucene«. Znala je da od_l_";"i':" na nov~ duznost u OK SKOJ-a za Kljuc 1 MrkonJic, 1 da se necemo taka skoro videti. Sarna mi je saSila suknju i bluzu .. .« Uciteljica Dusanka StiSovic je radila zajedno sa Vahidom na terenu, -i zapa.Zala njenu oStroumnost i ener~ gJiju. »Posjedovala je ii finu crtu duhovitosti kojom je rea~irala na zapaZ.~ne nep,_I:avilnos!i, i to na neuvredljlv, nev]erovatno taktiCan nac1n, ovlas, u razgovoru. Ni sebe nije stedjela, svoje propuste iii greske u radu sto nam se gdjekad potkradalo zbog neznanja i neisku~tva. Po preporuci Rade Vranjesevic citale smo i tumaCile Zenama broSure, ohiCno pni Sivanju rublja i odijela za borce, iii na posijelima dok pletu vunenu odjecu. Pored ozbiljnih diskusija i zadataka, tu su padale i Va. hidine duhovite primjedbe kojima sn1o se nekad o srca s!ll!ia}i. Ta _':'jena ~uhoviitost bila je drugarska, okreplJnJy~a. Inace, _vahid': Je b1la veoma humana. I, sto je slucaJ u mushmansktm porodtcama, posebno je bila odana svojoj majci. Tu njeznu ljubav prema majoi izraZavala je tim viSe_ Sto od nje nije dobijala nikakvih vijest!i. Znale smo pjeSaOiti po cio dan. Predavale smo i na kursu AFZ-a u Benakovcu; Cesto sn1o osvitale u diskusijama o politiCkirn novostima, o naSem radu a ona bi u jutro istim elanom, .is tom energijom krenul~ na dnevne zadatke. ~e~no'.':' sm5' pje_sacile ka Dt:boviku. Iznenada pred n~s Je !Istrcala zen;:t 1 sva ~lznemirena pozvala nas oCajTIIm g;lasom: -»Dodite, mohm vas, pomozite mi da spase':' ~I':'a!« Sa koliko je topline, Vahida p:iS!a postelji na koJOJ Je u bumlu lezao mladic! N1smo 1male nekog iskustva sa bolesnicima, aN smo se, videCi oCajne roditelje ukraj kreveta svoga jedinca, potrudile da uCinimo sve Sto znamo. NasluCivale smo da je, maZda, tifus jer se upravo poCeo pojavljivati. Vahida se sjetila sirCeta od ruza, ali ga tu nigdje nije biilo, pa smo bolesniku na glavu i pluca stav<ile obloge od tur$ije - kiselih jabuka. Dobra smo ga utoplile, da se od mokrih krpa ne prehladi, podigle mu uzglavlje i nasavjetovale oca i maj~rugova 70 ku da mu daju laku hranu i da cine dsto sto i mi. A ako nademo ljekara, poslacemo ga. MladiC je ostao u vru6ici, neSto manje buncajuCi, ali smo zapazile da se roditelji nadaju ozdravljenju. Ne znam kako, ali mladiC je bez ikakvih lijekova prebolio bez posljedica«. ISle su od sela do sela, povezivale narod na dogovore, ulazile u kuCe, savjetovale, uCile, prekorijevale. Obicno je pornnjalo time sto bi muskarci posijedali po podu, a Zene - neravnopravne »od kad je svijeta \i vijeka« - stajale u CoSku, Cutljive i uvuCene u sebe, tu samo da bi im se muS:karci obraCali za razne usluge, ili da ih milZevi, glasnim prijekorom, posalju djeci. Tu bi poCinjao razgovor, sve otvoreniji, da bi se pokazalo da !i za Zene ima i mjesta i posla u borbi. Sve se zavrSavalo izborom Antifasistickog fronta zena. Sav taj rad Vahide i drugadca doprinelo je, kako je zapisala uciteljica StiSovdC, da su »iz tamnih dubina ropstva zasvijetlile nove snage: skojevke na politiCkim kursevima i u brigadama, djevojke u omladinskim radnim brigadama, Zene borci, bolniCarke, kosci, odbornici i politiCari! Na konferenaijama i zborovima progovorile su prvi put seoske Zene, odvazne i bistre. Svoje radosti i tuge utkale su u peskir i obojke za partizana, u zastavu brigada i bataljona, u uredenje sale za partijsku konferenciju, u stih tuZne krajiSke melodije. Probudena zena Krajine izvrSila je ne samo svoju ljubav prema zemlji i borb:i, nego d svoje sposobnosti stvaranja .i osjeCanja .. .« U decembru 1942. u Lusci Palanku se, poslije dugih borbi po Slavoniji, vratio Prvi krajiski proleterski bataljon »Zdravo Celar«. Ranije se na PodgrmeCu Culo da je bataljon izginuo, pa ga je narod vee biio ozalio, a Branko CopiC ovjekovjeCio u »Pjesmi mrtvih proletera«. Sada se bataljon vraCao, istina dosta proreden, .i narod Podgrmeca ga je docekivao razdragano, kiteCi borce vezenim peS:kirima, kako se sjeCa Safet FejziC, »Od Budimlic Japre do Lusci Palanke. BHo je tu raznih ponuda: pita, ustipaka i jabuka. Sve je to Vahida organizovala. S~i smo se okupili oko nje. Kada je sjela s nama borcima, gutala je svaku riR jec dok smo pricali o putu kroz centralnu Bosnu, o cetniCkoj izdaji, o muCko mubistvu drugova mectu kojiima je bio i njen mladi brat Nedzib. Ona je priCala o oslobodenim krajevima u PodgrmeCu, o postignutim uspjesima. ))Kod nas postoje paSte, skole i bolnice... Ljudi se osjecaju kao da je potpuno oslobodenje, cak su se poceli i zenifii«. u sali je dodala: »Ova nam je postao nov problem<<. 71 �SA MUSLIMANKAMA CAZINSKE KRAJINE ska brigada. Onarno se, prema.sjecanju Nadzije Ornano· viC, pojavila i Vahida. >>Do~I~ Je u ~1v1m. su~nen:m pantalonama i kratkoj dolarmc1. Oceklvao JU Je tezak rad sa Zenama Cazinske kraj1ine. , . PoCela je sa individualnim radon:;t. Svaku noc J.e spavala u drugoj kuci. To je radila da b1 ':'poznala J?OJedme porodice i pribli:Zila se Zenama. Kada Je .stekla s1re p~z­ nanstvo i simpatije Zena, organizovala Je konferenOlJU za formiranje prvih odbora AntifaSisniCkog fronta :lena«. Sa Vahidorn je u Cacinsku krajinu, za rad med)! Zenama, poSla grupa drugarica, medu kojima je bila i njen saborac iz okupirane Banjaluke .i »Crne kuCe«, Zurnra Cejvan. Sada se, u toj novoj sredini, prete:Zno muslirnanskoj, trebalo boriti za liniju KPJ, a prije svega za bratstvo i jedinstvo. Po cazinskim selima je tada, veli Zumra, bilo i neprijatelja, ali je Vahida »uvijek .iSla bez zastrlte. Za kurire je bila rnajka. Uvijek im je suSila odjecu, da se ne prehlade, krpila i peglala kad je irnala v 72 U susret bataljonu proletera, na Podgrrnec, pohitala je iz Cazinske krajine, kama je, na politiCki rad, upuCena iz oslobodenog BihaCa, koga su 4. novembra, po naredenju druga Tita, poslije dvodnevnih borbi, oslobodile pet krajiskih i jedna hrvatska brigada. Oslobodenje Bihaca bice povoljna prilika ; za odriavanje prvog zasjedanja AVNOJ-a. Odrnah poslije oslobodenja Bihaca onarno je, po pozivu, stigla Vahida, dolazeCi, kao i u Prijedor i dru. ga tek oslobodena rnjesta-sa slobodorn. U gradu se upoznala sa Jusufom LipovaCom i sa njim Ce odmah prionuti na izbor narodnooslobodilaCkih odbora u selima Vinica, Cerklije, CarkiCi, Velika Zalozje. »Po dolasku u selo zakazali bisrno konferenciju na koju bi se iskupili !judi. Prvi put su pocele dolaziti i Muslimanke, koje do tada nikada nisu dale svoj glas za narodne predstavnike. T01n prilikorn Vahida je ukazivala na zvjerstva koja cini okupator zajedno sa ustaSama i Cetnicima. Govorila je: })Ja nisam mogla mirno posmatrati sve Sto se oko mene zbiva, veC sam se ·adazvala pozivu KomunistiCke partije i krenula u borbu. NaSa vojska JJJije hila naoruZana, ali je borbom doSia do oruZja i uspjeSno se bori protiv neprijatelja.« Objasnjavala je ulogu narodnib predstavnika i naCin biranja. PaZijivo su je sluSali i lllikorn se nije Zurilo kuCi. Cuo sam kako neke Zene govore: »Blago ti je njoj kada ovako zna govoriti! Da sam samo malo mlada, i ja bih s njom krenula u partizane.« Kada srno dos1i u Velika Zalozje, odveo sam Vahidu svojoj kuCi, gdje je povela razgovor sa mojim ocern, hodZom, i jednim susjedorn. Tako su saznali da joj je otac kadija. Cak se razgovaralo i o reis·ulerni Maglajlicu, prema kome je moj otac gajio simpatije. Kada je Vahida otiSia u sobu sa mojom_ majkom. i Zenom, naS susjed je govorio: »Dijete, ovi se ne Sale. Po svoj prilrlci, oVIi se ne pokoravaju nikome. Ja bil1 rekao da Ce oni napraSiti i cetnike, i ustase, [ Nijemce. VidiS, bolan, kako ova ka:dij~na Cerka priCa da se ·maZe ,lj gladan ratovati, noCivati na zemlji... Ja tebi kaZem- Cija busija onaga i megdan<c. Sutradan srno krenuli u Bihac. Vahida rni je usput priCala da je u razgovoru sa Zenarna provela skoro cijeIu noC, a da n:i ona ni Zene nisu osjetile kako im je to vrJjeme brzo odmaklo.<c Sarno dva dana posNje oslobodenja Bihaca ustase su, u panrlCnom bjekstvu, napustile Cazin, a za njima su, u stopu ih goneCi, u gradic usle po jedna krajiska i hrvat- vremena.<< 0 teSkiln uslovima za politiCki rad sa Zenama Cazin. ske krajine Hakija Pozderac kaze: »Zaosta!ost rnusJi. manske zene ovoga kraja, koja je vjekovirna hila izrabljivana i u neravnopravnom poloZaju, predstavljaja je osnovnu teskocu za rnladu Banjalucanku Vahidu. A ona je, onaka vedra, poletna, radina d Partiji pr.ivrZena- zaduZena da zapoCne prve politiCke razgovore sa Muslirnankama koje su na sastanke dolazile u zarovima. I odlazile su sa dubokirn ut.iscirna sto su na njih ostavljale Vahidine rijeCi pune topline li CovjeCnosti, razumijeva~ja ri osjecanja. ?tizala)e od Trzca d~ B~Zirna, od Pis"ta: hna do Vrnograca. Sa zarom Je govonla zenama o naSOJ borbi, o bratstvu i jedinstvu, o Part:iji, o Sovjetskorn Savezu! Sve svoje vrijen1e je posvetila samo radu mectu narodom. Njen boravak u kuCi, na putu, svugdje- znaCio je intenzivan politiCki rad . ..« Sekretar Okruznog komiteta KPJ za Bihac, Hajro. Kapetanovic, kaie. da je Vahida Cazi~~e '!'asto;>ito ang~­ Zovala da prikuplJ~JU ~am1rmce, -~d]ecu ~ o~ucu za ';?Jsku da se uCe slovima 1 savremeniJem vodenJU dornaCinstv~, ljepsern rucnorn radu, _l?oljoj Iic~ot_higijeni, sto_i~ shvatala dijelorn borbe za U]Ihovo uklJUCiva.n]e _u <?ZbiiJ; nijli politiCki Zvot. »Aka se uz~e u obz1r da ;e CIJeh. ovaJ kraj bio vrlo zaostao u rnaten]alnorn, prosv]etnorn ,, kul. turnom pogledu, da je ovdje vladalo '::u;wgozenstv'?. i da se zena nalazila u podredenom poloza]u, potpumJe se mogu sagledati teSkoCe na koje su nailazili naSi politiC~ ki radnici u ovirn krajevirna. Vabiidin politicki rad na ovom terenu, od nepuna tri mjeseca, zatim djelovanje 73 · �drugarice Jele Aralice, AiSe MalliCeviC i drugih, ostavili su vidnog traga na politiCkom ~ kulturnom prevaspitavanju Zene ovog kraja.« GOVOR PRED TITOM, U BOSANSKOM PETROVCU 74 U decembru 1942. godine dje!ovala je "Bihacka republ:ika«, slobodna teritorija veGa od petine predratne Jugoslavlje, odnosno od Belgije, Svajcarske i mnogih drugih evropskih drzava. U to vrijeme smo imali AVNOJ, sistem organa vlastli izabranih od naroda, narodnooslo~ bodilacku vojsku od 150.000 boraca ... Na toj velikoj, jedinstvenoj slobodnoj teritoriji, na kojoj je bio drug Tito sa najviSim vojnim i partijskirn rukovodstvom, sa grupom divizija itd. odvdjao se veoma intenzivan politiCki Zivot. Sem ostalog, vrSeni su, na osnovu uputstava AVNOJ-a, izbori organa vlasti, odrZani kongres vojnih ljekara, kongres omladine, zemaljske konferendje :lena... Predstavnice Zena svih krajeva Jugoslavije okupile su se pocetkorn decem bra u Bosanskom Petrovcu. Stoglo ih je 166 - Jz sela, iz gradova, iz jedinica, sa oslobodene i jos okupirane te11itorije. Medu njirna je, kao predstavnica zena Cacinske krajine, bila i V ahida Maglajlic. Stigla je karnionom, preko Bihaca. Grad je predstavnice Cazin. ki, Vahidu i NadZiju OmanoviC, oduSevio: ulice raskrCene, umivene i osvetljene, pune mladostii, Zagora i pjesme borbene,_ partizanske, iz svih krajeva zemlje. Zbog toga su se dugo setale, razgovarale sa de!egatkinjama - iz proleterskih jedinica, tiz Dike, Gorskog kotara, Korduna, Dalmacije, Srbije. Odbor za docek delegacije i njima dvijema je ponudio smjestaj za spavanje, ali uz napamenu da bi, zbog veLikog broja gostiju iz drugih krajeva, bilo mnogo bolje da se, aka mogu, same snadu. Na to se Vahida l:as]Xitala 1ima li domova koji nisu pozeljeli da ukazu gostoprimstvo delegatima, pa kada je cula nekoliko irnena domacica zahvalila se na ponudi odbora i okrenula se Nadziji: »Ovdje ima jedan beg koji nema delegata na spavanju. Kako bi bilo da odemo njemu? Pretpostavljam da nas nece dobra primiti, pllipremiio se na to, ali Cerna njegove, mislim, pridobiti.« Kada smo dosle u begovu kucu, primljene smo hlad. no. Onaka ozeble, ostavili su nas u hodniku. To nije zbunilo Vahidu. Vodila je glavnu rijec ii ukucanima dala do znanja da joj je otac kadija. Pos!ije kraceg vremena beg se oraspoloZio, pa su nas pozvali u toplu kuhinju i poslu~ili Cajem. Pripremili su nam udobnu postelju, a sutradan nas nesebiCno ugostili.<{ Sutradan su nj1ih dve obavlle jos jedan zadatak: uruCile su -Komandi mjesta pakete sa hranom, odjeCom i obucom koje SU, kao poklon zena Cazinske krajine, donijele jedinicama u Petrovcu. SveCana sjednica Prve,zemaljske, konferencije Antifasistickog fronta :lena Jugoslavije pocela je 6. de· cembra uveCe. Zidovi prepune sale bili su prekr.ivenli slikama Zena koje se, na frontu, bore s puSkom u ruci, ili vidaju rane borcirna, odnosno u pozadini juriSaju na Zito koje otimaju od neprijatelja. Raspjevana sala je odu. Sevljeno doCekala vodu revolucije, Tita. Aplauzima je pozdravljena svaka misao iz njegovog poduzeg, nadahnutog govora. On je Zenama svih krajeva Jugoslavije odao visoko priznanje svakorn svojom reCenicom, ali su delegatkiuje i gosti u sali, kao i stotine rnjestanki koje su;' zakrCile prilaze sali i paZljivo pratHe i oduSevljeno pozdravljale sve sto se ondje zbiva, posebno pozdravile njegove rijeCi: »Zene su stale u prve redove narodnooslobodilaCke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. NaSa pozadina je viSe nego iSta drugo dokaz koliko su one svijesne ovog h!istorijskog n1omenta, kad se odluCuje sudbina Citavog CovjeCanstva, kad se odlu.Cuje sidbina Zena. I baS zato, ova danaSnja skupStina ima ogroman historijski znaCaj. Na.Se Zene, kCeri, majke, uCestvuju sa puS-kom u ruci u borbi. Ja se ponosim time Sto stojim na Celu armije u kojoj ima ogroman broj zena (Aplauz) . .Ta mogu kazati da su :Zene u ovoj borbi po $VOm heroizmu, po svojoj izdrZljivosti bile i jesu na prvom mijestu i u prvim redo~ vima, i naSim narodima Jugos~avije Cini Cast Sto imajll: takve kCeri . . .{< Voda revolucije je, ponijet odusevljenjem sale, ukac zivao na zadatke, na perspektivu borbe. On je rekao da sve ono Sto su dotad- Zene uradile za borbu i u borbi goveri da one »nisu uSle u ovu borbu sluCajno, nesvijesno, spontano, vcC svjjesno, svijesne historijskog zbivanja, svijesne da borba, koja se vodi za oslobodenje naSeg na. roda, jeste borba za sreCniju buduCnost na.Sih naroda i sreCnUu budunCost naSih Zena.{< Tu Titovu m,isao Vahida i drugarice su pozdravile i njenu istlinitost potvrdile dugim- aplauzon1, kao 'i rijeCi: »Zene Jugoslavije, koje su u ovoj borbi sa takvim samoprijegorom dale takve Zrtve, koje taka uporno sto· je u prviln redovima narodnooslobodilaCke borbe, imaju pravo da ovdje, danas jedanput zauvijek, utvrde jednu 75 �CinJenicu: da ova borba mora donijeti ploda i za Zene naroda Jugoslavije, da nikada viSe niko neCe maGi is~ trgnuti te krvave plodove iz njihovih rulcu! Za ovu stvar naSih iena staja6e naSa narodnooslobodilaCka vojska i sve iene koje se nalaze u prvim redovilna velike borbe ... <· Delegatkinje su pozdravljali: u arne CK KPJ - paznata revolucionarka Spasenija-Cana BaboviC; u irne AVNOJ A - dr Sima Milosevic, profesor univerziteta; u ime CK Skoja- Mihajlo Svabic. Usred svecane sjednice za govornicu je, nenajavljena, izaSla seljanka iz VrtoCa, Milka Pecanac. Primjetno uzbudena priznanjem koje su iene dobile od druga T1ita, svoju misao je narodski jednostavno izrazila: »J a sam Zeljna dstine i pravde, a koliko sam vidjela istinu i pravdu - ana je sva u komunistima.« U ime Zena Like govor.ila je seljanka i stari komunista Kata PejinoviC, naglaSavajuCi da one uporno, radom, produbljuju bratstvo hrvatskog i srpskog naroda koje podnivaju ustaSe i Cetnici«, da one partizane »pq,ze kao Cedo svoje«. Ona pred Titom i drugaricama nije preCutala ni sopstveni bol i opredeljenje: »Meni su ubi76 li tri sina d druga (supruga). Srce mi je bilo klonulo oct ialosti. Ali, trebalo je osvetiti moje zlatne jabuke i hiljade takvih koji su stradali. Stisnula sam srce d pesnicu ...« Majka cetvoro djece, Drugarica Karan, obja5njavala je kako zene ustaniCkog Korduna, cak i pored ustaskih straZa~ snabdijevaju partizane. Danica Medan je govorila o tome kako narod Podgrmeca bratski pomaie preko 24.000 1izbjeglica sa Banije i Korduna i kako su djeca sa Kozare u podgrmeCk.im domovima na.Sla toplo utoCiS. te. Milka Lasic, mlada seoska djevojka iz Zagore, govoDila je u ime :lena Dalmacije, predstavljajuCi se Jugoslovenkama: »Skolovana nisam, svita proSla nisam, sada sam prvi put sila u voz, ali. ..<{ Iza tog Milkinog »ali<c dosla su uzbudljiva kazivanja o djevojci iz Sinja koja nije cekala drugove da dodu i ubiju spijuna koga je ona domamfla na Sastanak, veC ga Sarna »no:lem U trbuh!«; o Zenama koje danonoCno uz o.Stre litice Biokova nose vodu 1 hranu partizanima... Vahida je pailjivo i sa uzbudenjem slusala izlaganja drugarica. I shvatila da se uporna borba, za svaku zenu i za mase, dakle sJiCna ovoj na PogrmeCu i u Cazinskoj krajini, vodli u svim krajevima zemlje, da su teSkoCe velike ali i uspjesi sve veci. I poieljela je da i sama nesto kaZe o tome kako ona sa drugaricama radi meO:u :lenarna Cazinske kraj:ine. Zatra:lila je rijeC i, kako se sjeCa NedZija OmanoviC, govorila o teSkoCama i uspjesima, ukazivala na potrebu da iene sto masovnije ucestvuju u I svenarodnoj borbi, pozvala majke da salju svoju djecu u novu, narodnu vojsku. Govorila je iz srca, usmeno, bez pisanog koncepta. U prekidima dvodnevnog rada Konferencije dugo i osjeCajno je razgovarala sa desetinama drugarica, medu kojima su bile i Rada Vranjesevic i Dina Vrbica, dvije mlade Zene koje su se, baS kao i ona, isticale u radu sa omladinkarna i Zenama, koje Ce na tom radu i izginuti i svojim djelom se uvrstitii mea:u devet Zena narodnih heraja iz Bosne i iz Hercegovine. Sa- Radom se znala iz za~ jedniCkog rada u Banjaluci i na Podgrmecu, a stekla je i novu poznanicu, D-inu, intelektualku_ i predratnog ko~ munistu iz Podgorice (sada Tatograd), sa Zagrebackog sveuC.iliSta i iz SandZaka, odakle je bio njen mu:l, komunista Ljubisa Miodragovic (proglasen za narodnog heroja). Dirljiva je bila Zivotna priCa i te Zene-heroja: n1u:l joj je po!Wnuo u ustanku; njihova zajednicko dijete, pred pohod proleterskih brigada za Bosansku Krajinu, ostavila. je na Cuvanje kod jednog_ seljaka u Mratinju, u dale~ koj Pivi; ona je hila Clan Sreskog komiteta KPJ za GlamoC, zaduZena za rad mec1u Zenama, brat Migo je. bio negdje sa proleterima. Ni o kome niSta nije znala, sjetna je zbog toga hila, ali je Vahidi pricala o tome kako, u odjelu. od grubog sukna, sa koZnom torbicom o ramenu j. pistoljem 0 pasu, cesto i bez pratnje, odlazi pjesice prostran teren i planinska sela, odrZava sastanke sa partij~ skim Celijama i konferencije. sa Zenama~ kako joj Mu· slimanke vjeruju, povjeravaju joj se, ukazuju prdznanje i time Sto joj ka.Zu: »Ti si kao muSko - sve ti pristaje; mogla bi nositi i mitraljez!« Radila je, objasnjavala je, utoliko lakse sto joj je mentalitet muslimanski bio blizak jer je sa njima odrasla u gradu na Ribnici, i jer je cijenila, njihovu jednostavnost i gostoprimstvo. Vahida je shvatila Binine brige i strahove za najdra:le, jer su i njena braCa bila_u borbi-Sirom Krajine iii po zatvorima, otac u logoru, a majka neznano gdje, pa se i ona povjerila, priCala joj svoje teSkoCe u radu sa Zenama. Na rastanku u Petrovcu njih dvije Ce se ~ pobratimiti. Konferencija je, naroCito u referatu Cane BaboviC i u Proglasu upuCenom svim Zenama Jugoslavije; jasno ukazala i na buduCe; veoma odgovorne zadatke Zena. Drugarica Cana je naglasila: - NaSi neprijatelji nastoje da raspire bratoubilaCki rat u naSoj zemlji za svoje mraCne dljeve. Uporn!im radom naSe organizacije stvoriC.emo borbeno jedinstvo svih iena Jugoslavije. Nase aktivistkinj10 moraju pozna, vati_ sve Zene;- u.gradOvima po ulicama, a.u. selima po zaseodma. Mi·moramo znati kako svaka Zena_dli.Se, kako 77 �78 je raspolozena, kakav ima politicki stav. Prema tome sledi naSe stalno objaSnjavanje i privlaCenje Zena u narodnooslobodilacku borbu ... Proglas se posebno obraCa Zenama svih na.Sih naroda, da bi se zavrSio pozivom: »Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Crnogorke, 1\iluslimanke, 1\ilakedonke! Jos ponosruije podignite glave! .. Smijelije u borbu protiv omra.Zenih okupatoral Dajmo sve od sebe za naSu oslobodilacku vojsku, koja ce uCiniti kraj uniStavanju nasih najmilijih, koja ce osloboditi zene uzasnih nasilja i bespravlja. PomaZite je svim sredstvima! Ne dajte niSta okupatoru, ni zrno Zita, ni kudelju vune, ni kap mlijeka, uCinite mu Zivot nesnosnim. UCvrSCujte narodnu vlast na oslobodenoj teritoriji, pod kojom ste prvi put stekle ravnopravnost, i koja vam omoguCuje da uCestvujete u rjeSavanju i sudbine svoga naroda i svoje. Vi, napaCene majke, sestre i kCeri Sirom Jugoslavije, budite cvrsti bedem 0 koji ce se razbiti svi pokusaji cijepanja sloge i bratstva medu narodima Jugoslavije ...« Konferencija je zavrSena izborom Centralnog odbora AntrifasistiCkog fronta zena JugoslavJje. 1\iledu 20 njegovih clanova bila je i Vahida 1\ilaglajlic. Odbor je za svog predsjednika 1zabrao Katu Pejinovic (proglasena za narodnog heroja). Odmah poslije Konferencije delegacija zena Cazinske krajine se zaputila za BihaC - zapreZnim kolima. »Kada smo predveCe stiglli u BihaC« - sjeCa se NadZija - »tiaSle smo se sa Skenderom KulenoviCem. Na njegovo pitanje: »Kako si uspjela ave Cazinke povesti na konferentiju?« - Vahida je odgovorila: »Meni izgleda da je bilo Jako, a njih pitaj kako su one uspjele? 1\ilozda je bilo i suza.« Tada je Vahida ostala u Bihacu, ami smo krenule u Cazlin, sa zadatkom da prikupimo Sto viSe zavoja, paste· ljine i hrane za ranjenike u bihackoj bolnici. Kada smo to prikupile i dovezle kolima, Vahida nas je docekala, pa smo zajedno posjetile ranjenike i predale prikupljeni materijal. Kasnije se Vahida vratrila u Cazin i organizovala odlazak Zenana politiCki kurs u Petrovcu. Cazin je 22. decembra dozivio svoj najveCi ratni dan - sveCano je doCekao i od srca pozdravio vodu revolu· cije, Tita. Odrian je i miting na kome je Tito govorio. Vahida i drugarice su na miting izve!e hiljade zena i omladine. Ispred svecane tribine, pred desetak hiljada gradana, bila je postrojena ceta omladinaca-dobrovolja- ca iz Cazina i okoline. Bili su uzbudeni Sto Ce sveCanu obavezu na vjernost domovini poloZiti pred Vrhovnin1 komandantom i svojim sugradanima. A kada se drl!-g Tito, u pratnji Nurije Pozderca, narodnog prvaka ovog kraja, pojavio na tribirui, dugo nije mogao dod do rijeCi od aplauza, povdka, pjesme partizanske, Sto je bio zav. jet Krajine Partiji d revoluciji. Tito je govor;io o Sirini narodne borbe, izdaji ustaSa i Cetnika, zloCinima okupa. tara; pozvao je narod na jedinstvo, na ukljuCivanje u borbu, na gajenje bratstva. Ceta dobrovoljaca je polo~ila svecanu obavezu, u Cemu je Vahida vidjela rezultate i svoga rada, put ostva. dvanja njene poruke iz Bosanskog Petrovca- da majke Salju svoju djecu u Titovu vojsku. A joS sveCaniji trenu. tak je bio kada je drugu Titu priSao na tribini predsjednik Mjesnog narodnooslobodilackog odbora Polja i predao mu narodni dar - 50 pari vunenlih Carapa. OD BIHACA DO LIVNA, PREKO ZALEDENOG SATORA Sedmog januara 1943. Vahida je stigla na veliki narodllli zbor odrZan u Srpskoj J aseruici, gdje je drug Tito izvrsio smotru Cetvrte (krajiSke) divizije NOVJ. Raport mu je predao vee tada legendarni komandant sosa Mazar. To su bile Sarno tri od 10 dotad formiranih krajisl<ih brigada, naoruZane i artiljerijom. Tito je· bio od~1Sevlj~n d;ivizijom i narodom. A na zbor se slegla omlad1na, stlg. le povorke zena sa poklonima za Tita i vojsku, sa peskirima kojunia su kitile topove d mitraljeze. Dok je drug Tito stajao na tribini i pOzdravljao ispred njega su, CvrsM tim korakom i uzdignuta Cela, marSirali predstavnici cvijeta Bosanske krajine ))krvave halj:ine«. Vahida, kao ni hriljade drugih, nije mogla da sakrije suze radosnice, a nije se ni trudila naroCito da ih sakrije jer je u sna:zli te vojske, u oduSevljenju omladine i u njihovim pjesmama T.itu, Partiji i narodnoj vojsci, u divnim darovlima zena- vidjela rezultate svog irtvovanja, wdjela put ostvarenja cilja za koji vrijedi ,j dati Zivot. Bvigade su iz sveCanog stroja kretale - u odbranu slobodne teritoi1ije, jer je neprijatelj poCinjao sa svo. jam »Cetvrtom ofanzivom« protiv grupe divizija oko T!ita, protiv oko 4.500 ranjenika i hiljadu tifusara, protiv stotinjak hiljada djece, :i.ena i staraca u zbjegovima. Vahida vise nije mogla u Cazinsku krajinu, mada joj se onamo Zuliilo jer je ostalo dosta nedovrSenih poslova. 79. �80 Vratila se samo do BihaCa, i tu danonoCno brinula o eva· kuacij,i ranjenika i stanovniStva, koje j_e masovno odstupalo ispred maca neprijatelja. Imala Je kratk':'. kosu, ~ na sebi smede pantalone i kratku bundu od.J:bsa, s~ pi· stoljem. Naro&to se brinula 0 kakVOJ-takVOJ IShram dugih kalona izbjeglica sa Banije i Korduna. Ona se ad .Pe: Cingrada pa dalje i povlacila sa kolonama Kordunasa 1 Banijaca. »U tim teskim danima trebalo je "idj~ti V~hi­ du!« - zapisala je Zumra Cejvan. »Svakome Je ~tJela da pomogne. Ni nocu se nije odmarala. Gleda!~ .Je d!' nas najpdje smjesti i da nas udomi. Za sebe mJe bnnula. »Imam ja dosta rezerve«, govorila je, vedra se osmehujuci. Djeca u zbijegu sl!- bil~ jadna i nemocn":. Od .~ug;og i teskog puta _noge su ~m b1le l?repune rana, IZ. koJ.Ih Je? skropila lerv I natapala raskalJaUU cestu. Vahlda Je bnZno previjala rane malim nedu.Znim stvorenjhna i bodrila ih da izdde sve tesleoce. Bila je nesretna kad nejakima nije mogla da pomog. ne! Izvuidi smo se iz bombardovanog Bihaca i preleo Drvara dosli u Glamoc. Vahida je mnogo zalila sto nije u borbenoj jedinici, jer je to bio njen san. Cin1ilo joj se da samo u otvorenoj borbi, lice mu Ice sa neprijateljem, maZe dati svu sebe.« Do Livna, kama ce stici u marsu ka Istoku, bilo je daleleo; prije njega je trebalo pr!.ieCi ledom oleo':anu i masorn iznemoglog naroda prekrnvenu Sator-plan1nu. Sa Vahidom, u koloni Ci,iu je olcosnicu Cinila Osma krajiSka brigada bila je i Mubera Osmic. »U pokretu prema Satoru od~orili smo se u ](UCi strica Gavrila Pnincipa. Bilo nas je mnogo. Dole sam pjevala, Vahida je sjela uza me i poi':ela plakati. Zagrlila sam je i upitala zasto place. »Sjetila se AiSe .. .« Livno je bilo puno naroda iz zbjegova, ranjenika, trlfusara, jedinlica leoje su !lita]e. le n~vim poloz~j!ma. U gradicu je Vahida, u oUOJ guzv1, nmsla na NedZIJU ~ma­ noviC. »Kada sam je srela -· kao da me Sunce ogn]alo. Znala sam da Ce se ona pobrinuti da smjesti mene d moje dijete. lJ. ~ivnu je ostala sv.ega. d<:set dana, >;li. i~. za ~o vrijeme uCimla mnogo. Okuprla Je zene na tecaJ S1VenJ.a i pletenja, leoristeCi tu prilileu da povede razg-;>V_or ;z raznih oblasti. NaroCito se istakla u radu u bolmc1, ko.Ja je bila u zapustenom stanju. Nese_!?ic'?o se t~di!a.~a oc~­ sti bolnicu, da ranjenicima obezbi]edi kupan]e 1 c1st ves. Nad njima je danonocno bdjela ne steded sebe. Nje':Ja humanost i plemenitost i ovdje je dosla do punog IZ- raZaja .. .« U RUJISKOJ, NA MRTVOJ STRAZI SLOBODIIBRATSTVU Vratila se Vahida, na svoj izriCit zahtjev. PodgrmeCu, Zenama s kojima je mjesecima radila, za koje je bila sigurna daCe sada, po.Sto je ofanziva protutnjela ka Neretvi, svesrdno prionuti uz borbu i za borbu. Stigla je kod Lu.Sai Palanke, u Operativni Stab za Bosansku krajinu. Vaso Butozan sc sjeCao da su joj se veoma obradovali. »Vjerovali smo daCe sa nama li ostati. Bila je oduSevljena slobodnom teritorijom, radon1 i drZanjem naroda. Nije se dugo odmarala. Postala je nestrpljiva. Trazila je da je uputimo na rad. Sjecam se leolileo je bila zadovoljna lead smo je poslali do staba nase cete u selo PetroviCe, da opet radi medu borcima i sa narodom. Kao i ostali naSi pozadinski politiCki radnici, i ona je tijesno saradivala sa vojnim jedinicama na svom terenu.« U HaSanima, u domu Soje CopiC, srela se i sa Jelom PeroviC. Soju je Vahida, inaCe, veoma cijenila i poStovala, pa je kod nje Cesto i rado navraCala. »Nos!ila je poklone, kao i uvijek, a o pojasu jedan lijep, nov p1iStolj. Ne sjeCam se ko joj ga je dao, ali je hila sva sreCna Sto ga ima. Trebalo je da ode da radi u srezu Bosanski Novi. To joj je bila davnasnja zelja, jer je to bio dobar i pi tom leraj, zene sve aletivne u NOP-u, njoj zbog toga drage i prijatne. Mililo joj se da radi s nj,ima. Na polasleu mi je rekla, radosna Sto ide tmno: >>Drago mi je Sto Cu tamo, raditi, samo mi je teSko ako poginem. Steta bi bilo da ovaleo dobar piStolj dopadne u ruke neleom fasisti. Tada nije bilo nilealevog izgleda, da ce ona usleoro poginuti ... « Novljansk1 teren u to vrijeme »poluivala<{ je slavna SoSina divizija. Posljednjeg 1nartovskog dana kalona 12. brigade te divizije stigla je u Rujisleu. U selu se nasla 'i Vahida. Sastala se sa dragim prijateljicama Sidom MarjanoviC i Zormn KovaCeviC, pomoCn1kom politiCkog komesara Cete. Zagovorile su se u priCi. >>Zbijale smo i Sale: na raCun najmladeg politkoma sa maSinkom, na racun Vahidinih pantalona skinutih sa nekog podebljeg Svabe, a vrijeme je prolazilo brzo i neprimjetno. Nije proSao ni sat-dva kad smo zaspale, a plotuni puSaka i rafa1i maSinki odjednom su zaparali izmedu seoskih mom brdu, u osvitu zore, krivudala je neprijateljska kuCa. Bunovne smo skoCile i izletjele u dvoriSte. Na sakalona zatvarajuCi obruC. Neprijatelj se prikrao ri poduzeo ofanzivu iz tri pravca: Bosanskog Novog, Otoke i 6 Vahid~ MaglajniC 81 �82 Krupe. ZapoCela je borba prsa u prsa, na Zivot i smrt. Bili smo u nepovoljnijem poloZaju, u dolini, pa smo zeljeli da se domognemo Osretka, uzvisenja koje je dominiralo selom. I mi smo se uporno peLi. Negdje na sa. moj Cuki, komandant brigade Petar MeCava (progla.Sen za narodnog heroja) me upozori: >)Ljubica je zaostala, pomozi joj.« Ostavila sam Vahidu i Zoru i po.Sla u susret naSoj brigadnoj bolniCarki, veC bolesnoj od tifusa. Njih dvije su produZile napnijed, a nas dvije zaostale maZda desetak metara. Kao i uvdjek u takvim prilikama, trenuci su odluCivali o ishodu borbe. Nekoliko trcecih koraka, prema groblju kuda je oznacen proboj, hili su dovoljni da se ostane u Zlivotu. Drugarice i drugove .izvan tog uskog prolaza zahvatila je unakrsna poljba neprijateljskih puskomitraljeza. Njih dvadeset je palo, a medu njin1a Vahida i Zora. Neprijatelj je jurio za nama i nije se zadr:lao u blizini scoskog groblja,{{ Stab brigade s pocetka, kako se sjeca Ahmet SehovUC-Seho, nije pridavao vt:,Ci znaCaj pucnjavi od Dubovika, ne oCekujuCi ni ovog puta ozbiljniji prodor Nijemaca i njihov prepad na Citav novski srez. Medutim, Nijen1c1 su brzo nadirali. Stab 12. brigade bio je opkoljen. Parti. zani su priihvatili borbu i clugo davali otpor da se obruC ne bi zatvonio. U toku noCi neke jedinice su se probile kroz neprijateljske Linije. Sa Zorom KovaCeviC i nekim drugovima iz jedinice i staba, Vahida je pokusala da umakne az obruca. Kretali su se uz potok koji je tekao u podnozju brda. Primjece· ni su ;i pokoSerui iz lleprijateljskih mitraljeza. Istoga dana, oko podne, blizu kuCe JoSana Gaka, SoSa i ja naSli smo Vahidu. Bila je u jarku_, zgrCena, licem okrenuta zemlji i prekrivena kosom, kao da spava. Metak joj je proSao kroz srce :i naCinio veliku ranu . . ,{{ Naredne noCi jedna ceta je dospjela do groblja i tu sahranila poginule drugarice i drugove. Vahida je poginula 1. aprila 1943. na samom izdisaju »Cetvrte<{ neprijateljeve ofanzive. Ni mjesec dana potom, poginuo je, kao zamjenik politickog komesara Druge krajiske brigade, i njen brat Munib. Slucaj je hteo da on i Dina Vrbica poginu od iste granate i budu sahranjeni u istom grobu, kraj rijecice Blatnice, blizu Teslica. Taka Vahida, kao ni njena tri brata, kao ni oko 1.000 BanjaluCanki 1iBanjaluCana- nije doCekala da vidi slobodnu zaviCajnu Banjaluku, grad koji je dao viSe hiljada boraca NOR-a, medu kojima i 20 narodnih heroja Jugoslavije. Kadija Maglajlic je ostao bez tri sina i kcerke Vahide, ali su on, kadinica i petoro njdhove Zive djece nasta- " !" 0 "' "' "' "' 0 ~ ~ ~ -~ <.>" l'! 0 .E ::1 ~ "' " ~ it "' ~ ~ " ·~ ~ " 6' �84 vili da se bore. Kadija je iz koncentracionog logora u Bosanskoj Gradisl<Ji, pod pritiskom javnosti, pusten krajem 1942. Nije ubijen samo zbog velikog ugleda u sirokoj javnosti d dubokog ogorCenja, naroCito BanjaluCana, zbog njegovog hapSenja. Kada se iz logora vratio kuCi, docekao ga je gotovo cia grad. Bio je to i pozdrav uglednom Covjeku i osvjedooCenom rodoljubu, ocu devet boraca za novu Jugoslaviju, i protest protiv ustaSkih zlo6ina. Osamnaestog septembra 1944. doslo je do napada jedinica 5. udarnog korpusa NOVJ na Banjaluku. Poslije trodnevnih borbi zauzet je gotovo cio grad, dzuzev tvrdave »Kastel«. Uspjehu je, kako navodi A. RavliC u monografiji »Banjaluka«, sem neposredne pomoCi hiljada BanjaluCana, znaCajno doprinijelo i to Sto se domobranske jedinice - zahyaljujuCi u prvom redu smiSljenom i strpljivom politii:kom radu banjaluckih komu· nista i skojevaca sa svojim saradnicima u njima - ne samo nisu uporno borile protiv krajiSkih 'i srednjobosanskih brigada koje su napadale grad, veC su im prepuStale polozaje i oruda, 1ili ih cak i pomagale. Taka se i dogodilo da zatvaraCi topova branioca u kritiCnoj slituaciji nisu imali udarnih igli a granate kapisli, da su domobranski tenkis1li uCestvovahl u borbi za osvajanje zgrada banke, banovine i banskog dvora; da su na aerodrumu u ZaluZ.anima zateCeni ispravni avioni; da su skladiSta _hila netaknuta ... Banjaluka je devet dana Zivjela u slobodi, mada su se u njcnom sredistu (Kastelu) vodile zestoke borbe. Tada je braniocima stiglo jako pojaCanje, Oime su i banjalucki dani slobode ostali kratkotrajni, ali i jedna ad najsvetlijih pobjeda prije one, konai:ne, koja je gradu donijela slobodu, 22. aprila 1945. Partizanske snage su se 27. septembra morale povud, sa ogromnim ratnim pUjenom, sa oko ·3.300 predat1ih i zarobljenih neprijateljevih vojnika. S njima je, na oslobodenu teritoriju, krenulo i preko 6.000 Banjalucana. Posli su lijecnici, profesori, uCitelji, ekonomisti i inienjeri, radnici sv-ih struka i Cinovnici. Talco masovan izlazak BanjaluCana na slobodnu teritoriju bio je joS jed an, svojevrstan, udarac slobodarske Banjaluke okupatoru i. njegovim slugama, nastavak borbe njenih gradana protiv nepDijatelja i za osiobodenje zemlje, do tada u gradu vodene ilegalno. Vijugale su duge kolone, po ki.Snom jesenjem danu, praCene mitraljiranjem neprijateljev.ih aViiona. A na slobod'noj teritoriji je bilo bezbroj toplih zagrljaja, suza radosnica, ali i onih drugtih. Saznanje o gorkoj stvarnosti mnogima je bilo nevjerovatno, ali. .. �Sa jedinicama su se iz grada povukli i kadija i kadinica. Susretu sa slobodnom teritorijom su se radovali kao da ce opet svu djecu okupiti oko sebe. Vratili su se u oslobodenu Banjaluku, u svoj dragi slobodarski grad, bez cetvoro najdrazih. Vahidi, njihovom prvenCetu kome su se obradovali onog kiSnog aprilskog dana gotovo cetii1i decenije prJje toga, domovina ce 20. decembra 1951. odati najvece priznanje za izuzetne zas!uge u borbi za novu J ugoslaviju, - proglasice je za narodnog beroja. Njeno ime poneCe Medicinski centar u Banjaluci, Osnovna skola u Arapusi kod Bosanske Krupe, po jedna ulica u Skender-Vakufu i u Banjaluci. Njena bista stoji u parku tvrdave »Kastel«, nad Vrbasom, a oko nje su.biste sose Mazara, Ranka sipke, Rade Vranjesevic i ostalih narodnih heroja odnjihanih na svijetim tradicijama i u bespostednoj borbi s!obodarske Banjaluke. 86 ce da je brosuru napisao u zelji »da Vahidin lik zene heroja sluzi za primjer zenama Palestinskog oslobodilaCkog pokreta«, u Cemu je uspio, jer se »broSura Cita rna. sovno d sa izuzetnim interesovanjem ... OitajuCi o Vahi· di zavoljeli su je i muSkarci d Zene i osjeCaju je bliskom kao da je rasla s njima i kao da se bori zajedno s njima. UzimajuCi je Cesto za primjer, ime Vahida sa divljenjem izgovaraju« - zavrSava svoje pismo el Helou Mohamed, cestiti covjek iz daleka, sin borbenog naroda koji je legendu naSe Vahide utkao u svoju borbu, u svoju istoriju. Mlade Palestinke i Palestinci sa imenom naSe Vahi~ de na usnarna juriSaju za sopstvenu slobodu, Sto samo potvrduje veliCinu i trajnost njenog primjera. ULAZAK U ISTORIJU I LEGENDU PALESTINE Burna .istorija vremena u kome Zivimo htjela je da Vabiida kao nasa !egenda, nimalo slucajno, ude u istociju jednog drugog naroda, prostorno od nas prilicno udaljenog, ali nama posve bliskog - po slobodarskim tradicijama, po onome za Sta se istrajno, preko tri decenije bori. Rijec je o palestinskom narodu koji se, okupljen oko svog Oslobodilackog pokreta, svim sredstvima i svim snagama bori za osnovno pravo - povratak na otetu rodnu grudu, svom spaljenom domu li rasturenom imanju. Legenda o Vahidi medu hrabre Palestince je stigla na neobican naCin. El Heolu Mohamed, student medicine na ZagrebaCkom sveuCiliStu, tu Iegendu je Cuo, u srcu pOn_io, ispisao __na arapskom u jednoj broSlini, nacrtao na korici lik lijepe djevojke Cija je glava pod s!jemom, a puSka sa isukanim no:lem, sve to ,nakrilio buketom razvijenih zastava sa parolama na naSem i arapskom jeziku. BroSura je, uz materijalnu pomoC ljudi iz Kaira, koji su uz Pokret, odstampana u velikom tirazu i stigla u brojne jedinice Palestinaca koje se bore na Sirokim, Cesto i nevidljivim frontovima, u sve logore palestinskih izbjeglica sirom Bliskog istoka. U pismu Vahidinoj sestri Munibi (suprurga narodnog heroja Fadila Serica) nas osvjedoceni prijatelj isti- 87 N aslovna strana broSure o Vahidi koju je napisao El H elou Mohamed �SADRzAJ Str. Roditelji su joj se obradovali - NenadmaSna u brzom i urednom vezu Revolucija u kadijinom domu- - Pod »PelagiCevim« crvenim barjakomSa »Borcem<{, na putevima borbe celna zenskog pokreta - Mrzjela je lai - - - - - Budila je svijest kod zena NesebiCna pomoC siromaSnima Kadijina kuca - uporiSte NOP-a S narodom i u zlu i u dobru Prijem u Partiju - - - - Stvorena za burna doba - - Kadij a i kadinica na pravom putu OliC:enje vrlina komuniste- I djevojaCka oprema za borbu Municija umjesto vune - - Satnik Majer otkriva planove usta.Sa ->}Crna kuCa« postaje preuska Nikoga nije izdala -- - -- Skok kroz prozor - u slobodu Na Poniru - medu partizanima NovogodiSnja noC- - - Sekretar partijske celije u Skender-Vakufu Vjerna kci slobodnog Podgrmeca - - - Sa Muslimankama Cazinske krajine - Govor pred Titom, u Bosanskom Petrovcu Od Bihaca do Livna, preko zalec'!enog Satora U RujiSkoj, na mrtvoj straii slobodi i bratstvu Ulazak u istoriju i legendu Palestine - - - - S 9 11 13 20 21 25 26 28 29 32 35 36 39 40 41 43 46 48 51 53 57 58 59 65 72 74 79 81 86 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Rođena za burno doba : životni put narodnog heroja Vahide Maglajlić Subject The topic of the resource Vahida Maglajlić Creator An entity primarily responsible for making the resource Himka Maglajlić-Hadžihalilović Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Savet za vaspitanje i brigu o deci SR Srbije; Dečje novine Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1977 Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 23-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 87 str. narodna herojka Narodnooslobodilačka borba Vahida Maglajlić žene borci https://afzarhiv.org/files/original/1c64a7a6bd7199e67ef363ba72103ce3.pdf 9301d47b82a3db0e5776af7c3037cbaa PDF Text Text .. HAPO)J;HII <1> P -~~t;~~0 Jl:~-~ ;;- -:::> . J H T Y r 0 C Ml1TPA MHTP0BH1l. flPABO fflACA /KEHA 'AOKA3 I1 OPY'OE AEMOKPATI1JE • I Ji3AAlhE I.{EHTPAJiiJ:or OABciPA A¢1)1{ BEOf~AA 1945 JYfOCJlABHJE �.... Om1 Haum npBH nocJiepaTHI1 Hs6opH Sa HapOI\He HOCJiaHI1Ke 611fie npaBa CBeqaHOCT JKeHa. Ha 1\aH Hs6opa rrpe paTa JbYI\11 cy OI\J!a3HJIH 01\ Kyfia, a qf!TaBa HOJIOBI1Ha HapOI\a OCTajaJia je HO CTpaHH, y l!OHHlKaBajyfieM noJioJKajy, 11a HHje cMeJia qaK HH r'JiaCHO .zl.a rOBOpH 0 H360pHMa, 3Ka- MOJII1 11a 6Hpa H 11a 6y11e 611paHa . .lKeHe HI1CY CMeJie 1\a ce Mell!ajy y Te BalKHe 1\P· )1{3BHe TIOCJIOBe, a O,ll; T,Ii'X ._TIOCJIOBa je Sa~ BI1CI1Jla CYI\6HHa SeMJbe II JKI1BOT 11 HajMa!her 1\eTeTa. Ha 11s6op11Ma y cTapoj JyrocJiaBHjH, HCTHHa, HHCY Ce HH MOrJia -pe- lliHTii T3 B3>KH.1;1 TIHT3Ib3 OH3KO K3KO je 'TO . HapOI\ y CBOji1M HajumpHM MaCaMa XTeO. l1s6opH cy 611JIII jaBHII, a nope/\ oHaKsor Tepopa HapOI\Y HHje 611JIO JiaKO 1\a Ha jaB• HIIM H360p11Ma no6ei\H II TO ys OHaKBe CMI!l'\aJIIII(e, KaKBe. cy npaBIIJ!H OKO 11360pa BJ!al\ajyfil1 peJKIIMII 11 CTpaHKe. 0a 11 Ha T3KBI1M H360p11Ma HapOI\ j e 6110 j Oll! Bl1ll!e o6ecnpaBJbeH 11 TIIMe ll!TO JKeHe 11 MajKe, 3 �,,_,.,... " '"' -·~· ~-~'-'-'', ' -"'"'-'~-" .;,,c"f.. ·• , ,__ """"'·~ ,... mrcy I!MaJie upaao ,1\a H oHe O,l\Jiyqy jy o · y JyrOCJiaBHjH ,l(f!H8C OCTBapyje OH8KaB noJJolKaj lKeHa sa KaKaB cy ce OHe H Haj, Hanpe,l\HHjH yMOBH qoaeqaHctaa BeKOBI!Ma 6opHJJII. Tara. Mapa nocTaTI! caeCHa caaxa JKeHa H CB3KH HCKpeHH pO,l\OJby6 H ,1\eMO.Kpa:ra. )I{HBOTHHM ITHT3lbHMa CBOje 3eMJbe. Ha OBI!,; !!S60p!!Ma CBe he ,1\pyK<!IIje 6!!TH - UO,l\Hh!! lie Ce II CTapo II MJia)\0, II JKel!e H JbYI\H ,1\3 CJJ060,l(HO Hspase CBOje Te)l{lbe, tBOjy 33XB3JIHOCT IT3JIHM )l{pTB3M3 sa CJI06o,l(y )\OMOBHHe, CBOje UOBepe!be y ,l(eJJO KOje Cy, CTBOpHJIH, CBOjy Bepy y 6y,l\yhHOCT, uo)(!!hl! he ce H CTapo H MJJa,l\o -,1\a Kyrm;(1aMa ,1\0Tyqe H uocJie,l\lher 1\.eUp!!jaTeJba Hapo,l\a. OBI! 11s6op!!' 611he CMOTpa Ii:aQHOH3JIHe CHare, CBe'CTM, Jby6aBH sa 33KOHH ,U.OlllJIM K30 ITOCJie,u.Hu;a OHOfa lllTO ce Beh ,1\0raljaJIQ y CBaKO)\HeBHOM lKHBOTy. Y!c:ro je :raxo H saxoH'D npaay r.iJaca JKeHa ,1:(0~. 'MOBHHy, CnpeMHOCTII sa lKpTBe y lheHOj . 06HOBH, KaQ ll!TO je yCTaHaK 0,1\ 1941 ,1\0 . OCJJ060ijelba 6110 HaljHOHaJJHa CMOTpa <;aMO ,C uyll!KOM y PYI111- Oaa Ha!1l!OHaJIHa CMO. Tpa yJJeUII!aHa je HOBHM MIIJ!I!OHI!Ma rpa-· ljaHa _:__ JKeHaMa, xao ll!TO je HapOI\HOocJJo6o,l\HJJaqKa 6op6a Oi\ 1941 1\0 KOHaqHOr ocJio6oljelba yJJeull!aHa H oj aqaHa yqeriJheM lKeHa y lhOj. KojH ny:r '!OBex~ je CTpax )\3 CBaKOMe, ITa qaK HH CB3KOJ lKeHI!, MOlK)\3 jOII! Hl!je ,1\0BOJbHO jaCHO KaKBa ce HC:ropHCKa npexpeTHHija ,1\0rD· ,1\HJI& y lKHBOTY lKeHil, .l(a cy TO OHe ITOCJ!e TOJIHKO BeKOBa )\aHaC y JyrOCJI3BHjH je,l\311· ny'i saya·el{ )(06!!Jie cBoja npaaa, .l(a ce TO 4 Y Hall!oj 3eMJbH ,1\0rD,l\HJie cy ce MHore i\y6oxe npoMeHe y lKHBo:ry Hapo,l\a. 0He H!!Cy ,1\0IIIJie ,1\eKpeTOM II 33KOHOM, Beh cy )l;OIII30 MHOrO K3CHHje- Hero UITO CMO MH ; i TO CBOje npaBO Ha HaiiiHM OCJI06oljeHHM TepHTOpHjaMa, jOIII 0)\ 1941 rO)\HHe, KOpHCTHJie. Y norJie)(y paBHOnpaBHOCT!I JKeHa !I lbHXOBOr npaaa r Jiaca II y HajiiiHpHM CJIOjeBI!M3 Hapo,l(a ,1\0rO)\IIJie cy ce y TOKY <jlaiiiHCTI!qKe oxyna1111je 11 Hapo.l(Ho-ocJio-6o,l(I!Jiaqxe 6op6e )(y6oxe npoMeHe, xoje 611 Ce TeiiiKO MOrJle npOTIHCaTI! ,l(eKpeTHMa H saKOHI!Ma. Kmw 611 )(aHac BOjHHK noIII.ao Ha 6HpaJII!IIITe a ,1\a MY 1\pyrap!!I(a c xojoM je saj e)(HO 6al(ao 6oM6e Ha Henp!!jaTeJba HJJH My trpeBI!jaJia paHe ocTaHe usa !hera? 3ap He 611 ,1\aHac 6HJIO H lKao 11 CTIII\HO CIIHY HJIII MYJKY ,1\a nolje Ha rJia- �Calbe a KOI\ Kyhe. OCTaBH MajKy HJIH llfeHy, a saje:n:Ho cy npenaTHJIH cse Tero6e oKyna[(uje, 3ajeJIHO KpHIIIOM, IIO L(eHy CMpTH, TpalKHJIH na pa:n:uy .seem o 6op6u nponiB OKynaTOpa, saje)\HO HCTOM MplK!bOM Mp3eJIH HeML(a H npKOCHJIH MY KaKO cy sHaJIH, saje:n:no calbaJIII o cJio6o:n:u, saje:n:no npesupaJIH 1131\a]nuKe, KPHJIH palbenor 6op[(a, saje:n:no 6HJIH y s6ery H Jioropy, H najsa:n:; saj e:n:no nsneJIH sacTasy na nposop Kal\ ce· nojaBHO IIpBH BOjHHK OCJI0601\HJiaqKe ap-~ .. Muje? ETo 3aTO quTaB uapo:n:, ceM MaJior . 6poja najsaocTaJiujux 11, pasyMe ce, peaKL(Hje, IlpHMIIO je H OpHMa paBHOIIpaBHOCT JKeHa Kao npupoi\HY CT.Ba]). To, :n:a cy JKene 6uJJe sa] e:n:Ho ca quTaBHM Hapo:n:oM y HajTelKHM lberosHM :n:aliuMa, sas:n:a xpa6pe 11 01\JJY.qHe, sas:n:a y 6pH3H H nocJJy sa :n:pyre, IIOKasaJJO je H OHl!Ma KOjll npe paTa HHCY MOfJIH saMHCJIHTH JKeHe Ha 6upaJJHIIITHMa - csy JJalK H Henpas:n:y Kojy cy npeMa JKeHaMa quHHJIH CBH pelKIIMH CTape JyrOCJiaBHje, IIa H lbHXOBe TaK03BaHe )\eMOKpaTCKe CTpaHKe. '3aje,T(HO y HeBOJbaMa - saje)\HO H y cJJaBJbY no6e:n:e! Os.a IIOJI!iTHqKa pasHonpasHOCT )]{eHa ,ll;Oll1JI3 _je K~O, JIOrHqaH, C3~TaBHH ,II,eO lie H ,ii,6cJiei(ne Ae!lloKpaTuje, Ko]a ce He 1\3 3aMHCJIHTH 6es paBHOnpaBHOCTH JKeHa. Osa p~snonpasnocT )]{eHa jecTe ·H sacJJy)]{eHo H' H3BOJesano npaso )]{eHa Koje cy llOKa3a~e T3KO BHCOKY H3U.I10H3JIHY CBeCT, TaKBa jyHaiiiTBa, TaKBY Jby6as sa )\OMOBHHy, TaKBY OTnOpHOCT H y OKynupaHHM rpa)\OBHMa H CeJIHM3, H y BOjCL(H, H y paTy H y nocJiepaTnoj o6nosu seMJbe. Ta pasnonp~BHOCT ymtcana j e ca,T\a H y saKoHe KOJe je )\OHeJJa na CBO'(l sace)\alby Op!!speMeHa napo,T\Ha CKYIIIIITHHa. Ta pasnonpasnocT sarapanTosana je 11 nporpaMoM Hapo:n:Hor <jlponTa. 0Ha JJe)]{H Ha cp[(y ·csaKOM pO,T\OJb y6y II HCTHHCKOM )\eMOK'paTH, a JKeHe Jyr<?CJiaBHje :n:aHac ne Mory saMH- ' CJIHTH CBOJ )]{HBOT H pal\ 6e3 npasa Ha yqeIIIfie Y 1\PYIIITBeHOM· H IIOJIHTHqKQM )]{HBOTY CB<?J~ 1\0MOBHHe. J],eMOKpaTCKa 1\p)]{aBa, y KOJOJ Cy OHe paBHOIIpaBHH qJiaHOBH, je)\11HO :n:aHac o:n:rosapa HHTepecuMa H TeJKibaMa MHJJIIOHCKHX )]{eHCKHX MaCa J],eMOKpaT. eKe <l>e:n:epaTHBHe: JyrocJiasuje .. Ka,T\ je peq o npasHMa )]{eHa H MajKH H lbHXOBOj Ha[(HOHaJIHOj .CBeCTH HeMHHOBHO HaM ce HaMehe nopel)elbe H3Mel)y" ciape H nose JyrocJiasHje. Panuje, Kal\ ro:n: je ur npa7 6 �' . . 3eMJba 6HJia y TeiiJKOj CJITyaQMjM MJIH paT· rroj onacrroCTM yBeK cy ce neBaJie JIMQeMeprre cJI<iBonojKe M o6eta!ha JKeHaMa rr MajKaMa ,Koje Tpe6a )(a llOKaJKy BMCOKY Hau;HoHaJIHy cBecT", - ,I<;oje cy AY2KHe ... ", ,Koje Mopajy .n;a lKpTsyjy M ce6e M CBoje CMHOBe y MHTepecy .n;pJKaBe". OoJiaraJie cy Ce rra.n;e y lbMXOBY CBeCT 1i Ta.n;a Ce CMa· TpaJio .n;a cy one apeJie M .n;opacJie aa Te Be•. JIMKe lKPTBe. 'A Kal!. ce paT 3aBprrmo - yaMMMO aa npHMep DpBH cBeTCKH paT - ca JiaJKM Ce CKMHYJIO CBeTJIO pyxo MajKe JyroBHta; a MajKe cy ocTaJie y aanetKy, rrpeBaperre 11 yrrecpeterre. OoqactH M ITJIO.l\OBM 6op6e ii11cy np11rra.n;aJI11 lbl!Ma HM lKPTBaMa Koje cy one rro.n;rreJie. Y OBOM Bei!IIKOM OCJI060,l\l!JiaqKOM paT)'. HIIKOMe HMIIITa Hllje o6etaBarro. HHKO y 6op6y HHje noa11BaH rrpeKo o6etalha~ Bet Ce CBI!Ma yKa3HBaJIO Ha cypOBII lKMBOT 6op6e M paTa. >Kerre 11 MajKe rroaMBarre cy y 6op6y Kao KtepH rrapo.n;a KOjll cTpa.n;a, rro3HBarre cy 6ea JIIIQeMepja M o6etmna. AJIH cy rrocJie paTa aa.n;plKaJie cBa cBoja ripaBa H3BojeBarra y cypoBoj 6op6H c <j:laliiii3MOM H CBaKOf ,l\aHa CTHqy CBe Beta. l1 y TOMe je .n;y60KII jaa· KOjll .n;eJI!I OBy, HOBY Ha· 8 po.n;rry BJiaCT o.n; one y CTapoj JyrocJiaBHjH. Y HOBOj JyrOCJiaBIIjll JKeHe MOry CIIOKOjHO rJie,l(aTH y 6y.n;ytHOCT, jep je OHa CBaKOr .n;arra cBe CBeTJmja, a paBrronpaBHOCT JKerra 611te c13e nyaHja H IIIHpa yrrope.n;o ca THM H3KO C:e Halla 3eMJba TIO)l.H)f{e H 06HaBJba. OBHM H360pHMa 6wte . nOTBpljeHe CBe TeKOB!!He HapO,l\HO · OCJI060,l\HJiaqKe 6op6e. )].a HX He rra6paja)I10 cBe. 3a lbMX cy JKerre Bet TOJIIIKO rry'Ta r JiacaJie 11 y 113· 6op11Ma 3a rrapo.n;rry BJiacT, 11 rryliiKOM, 11 CBaKOM CBOjOM MaHM<j:leCTaQ!IjOM II 3KL\II· j OM. AJIII Mil Ha OBIIM 11360p11Ma rJiaCaMO li 3a rrpaBO KOje CMO Mil IIOCe6HQe )(06HJie .. Ha OBIIM H36opHMa MH rJiacaMo 11 3a npaBo rJiaca, aa rralll npenopoljeHH JKHBOT y .n;pyIIITBy, 3a pa,l\OCT 'lOBeKa KOjH je npBII nyT y oBoj aeMJhll np11arraT aa paBrronpallrror rpaljaHHHa, ·aa CBOje MeCTO y .l\PYIIITBy, 3a peq11 .n;pyra Tina Koje rraM HHKa.n; HHje.n;arr Ha >li .. ,ll,plK3BHHK HHje peKaO, aKaMOJUi ocTBapHO, fJiaCaMO Sa TO IIITO cy HaC paayMeJIH, IIITO Cy • llpOCTy CeJhaHKY IIO)\HfJIM Ha CTeiT~H 1\plKaBHHKa, IIITO yqe KyBapHL\Y )(a BJia)\a )(pJKaBoM. Opaso r:naca JKerra jecTe KPY· rrarr .n;oKa:a rrpaBe H .n;ocJie.n;rre .n;eMOKpaTMje~. �3a Kojy CMO ce OOpHJie, Mpselm H OopeiJ.H Ce rrpOTHB cpaiiiH3Ma. CaMO 0.11 cJio6o..11e H pasHorrpasHOCTH Ce He lKHBH, - IIOKyiiiafie peaKL\HOHepH .11a pasoqapajy JKeHe, Ka.ll set He Mory .11a O· IIOBprHy .1\a Cy JKeHe .l\06HJie HCTHHCKy pasHorrpasHOCT. A IIITa cy saM· .11pyro .llaJIH? .~ pehH he OHH. MH sHaMO, rrpe csera, .11a 6es CJI060.11e HeMa JKHBOTa. 11 MHJIHOHCKe Mace )l{eH.a,- 6oJbe Hero yqeHH ,,,neI¥10KpaTH" 3Hajy BHCOKO )1,3 U.eHe H KaO semuw 'oKa qysajy H Hal\HOHaJmy H csojy cJio6o.11y, H p.asHorrpasHOCT H rrpaso qoseKa KOfe HM HHKa.l\a· HHCy .1\aJIH, HHTH 611 HM HK3)J,3 )I.3JIM CBH TM yqeHH ,)l.eMOKp3TII". 11 HeyKe JKeHe IIOKaSahe H Ha OSHM HS60pHMa, K30 IllTO Cy- IIOK338Jie y TOKy pa_Ta, .llaJieKO BHIIIY Hal\HOHaJIHY H IIOJIHTH'IKY CBeCT Hero aHal\HO.HaJIHH TeOpeTH'!apH .1\eMOKpaTHje, KOjH SHIIJe H He MOry /la OCeTe pa.l\OCT 'Hal\HOHaJIHe CJI060.11e HH BeJIH'IHHe JKpnsa Koje cy rraJie sa TY cJI660.liY· 0HH He MOry, 36or CSOjHX Mpa'!HHX HOJIHTH'I- KHX ITJI3HOBa, )l;a OCeTe HM ,[1;3H3C IIITa· 33 TpcT sHa'!H cJio6o.11a. 0HH He· MOry .11a oceTe IIITa SHa'!H npsH rryT' CJio6o.liHO rosopHTH CSOj!IM MaTeplhHM jeSHKOM. 0HH fo 6p6Jbajy o npasHMa r_paljaHa, aJIH He MOry .11a OCeTe pa.l\OCT o6ecrrpasJbeHHX KOJH CTHqy csoje seKOSHMa O.l\ySeTo rrpaso. 0HH He SH.l\e HOSe MHJIHOHe fJiaCa'!a Ha H360pHM8 seh HaC OKpHBJbyjy IIJTO He rryCTHMO H~­ Ma'!Ke IIIIIHjyHe H rroMaraqe .11a rJiaCaJy CJI060.l\HO npO"r.!IB HaC. !-tmMa HHJe .1\0 Hallie cJio6o.11e, seh caMO .110 Tora .11a ce !1._0qerrajy BJiaCT!I H spaTe CTapy JyrocJiaBHJY· OHo IIITO KapaKTepHIIIe .1\aHaiiiihY orroSHL\Hjy, peaKL\Hjy, jecTe yrrpaBO TO Il!TO OHa BH!lle He yqeCTByje HH y rro6e.llaMa HH y HeBOJbaMa HapO.l\a, sen JKeJIH caMO .11a ra .1\eMopaJIH!lle, .11a MY sa rro6e.11e KalKe .11a TO H!ICY HHKaKSe rro6e.11e, .11a MY Sa HeSOJbe .1\0ll!aiTHe - .1\3 he 6HTH j Oil! BehHX. OHa JIHKyje ·Il!TO lKeHe caTHMa CTOJe Ha rru-. jaiJ,H y THM rrpOKJieTHM pei\OSHMa - 3Ha'IH pa11yje ce inTo jolll HMa Il!ITeKyJiaHaTa. 0Ha JIHKyje Il!TO HapOI\ Hl\e _IIOL\eiiaH H 6oc·3Ha'IH pal\yje ce Ill'r<i Je HHI\YCTpHJa pasopeHa " cToKa yHHIIIteHa. 0Ha JIH'KyJe WTO jOill HMa HeS6pHHyTe 1\el\e yMeCTO .11a ce pa.11yje Il!TO CMO seh XRJba.lle H XHJba.lle s6pRHYJIH. 0Ha ce He pa.llyJe Il!TO he rJiak HH .1106HTH lKHTa, seh Xyll!Ka ~CeJbaKe KOJH ra uMajy Aa ca60THpajy OTKYII BHil!KOBa. 11 �Oaa npmKeJbKyje HHTepsemurjy H3 HHO· CTpaHCTBa H pa)J,yje ce Ka)J, '!eTHH'IKH 6aH· )J,HTH y6Hjy CeOCKOf O)J,OOpHHKa caMO. )!,a 6a AOKasaJia )!,a ce y aawoj seMJbH BO)J,H rpai)aHCKH paT H BJia)J,a )J,HKTaTypa, jep Ha· po)J,ae sJiaCTH H sojcKa Mopajy )!,a roae pas6ojHHKe H SJIO'IHHUe. Oaa cse TernKohe XOfie )!,a npHilHIIIe HapO)J,HOj BJiaCTH. 0Ha je MpaqHa H SJIOCJIYTHa, 'IHp Ha S)J,paBOM TeJiy aapo)l,a. Ha HS6opaMa Tpe6a je )J,OTY· hH )1,0 Kpaja, je)J,aHnyT sa csar)J,a, ;ia ce Hapo.l( ocJio6o,ri;H H nocJie)J,I-ber ocTa:rKa Mpa'IHe npOIIIJIOCTH H HaCTaBH CBOjHM ny-' TeM asrpa)J,I-be Hose APiKaae H cseTJie 6yAyhaocTH, lilT a j e AYlKHOCT iKeHa a a OBHM HS· 6opHMa? IlpBH Haill Sa)J,aTaK jeCTe )!,a CBe HSH· ljeMo Ha 6upaJIHrnTa. He 6u ce CMeJio AO· ro)J,HTH· )!,a a a OBHM H36opuMa 6y)J,e iKeHa Koje HHCY HSHIIIJie )!,a rJiacajy. Oaa Jl,Ba Meceua Tpe6a ce ynopao 6opHTH npoTHB H HajMal-her aepasyMeaalba H saocTaJIHX cxaaTalha, Koja jow TY ·H TaMo nocToje, a KOja fie peaKUHja ilOKyrnaTH )!,a HCKOpHCTH y caoje cspxe. ,UewaaaJio ce y as6opHMa ·sa Jl,eJieraTe sa Koarpec JHO<I>·a, )!,a je 12 MYiK HJIH Jl,OMahHH saApyre cMaTpao )!,a oa MOiKe H sa .i!{eHy H OCTaJiy MJiai)y '!elba)!, )!,a rJiaca. PeaKul!ja he noKymaaaTH ,Aa yTH· qe aa iKeae )!,a ocTaay KOA Kyha, Ka)J, seh He MOJKe )I, a AD6Hj e I-bHXose r Jiacose, yToJIHI<o npe ai<o 6y)J,e ancTHHHpaJia·o)J, Hs6opa, KaKo 6H Jl,OKasaJia )\a cy' TO cse I-beHH rJiaCOBH. Y HS60pHMa. sa )J,eJieraTe JHO<!>-a peaKuaja je 6auaJia H i:rapp.Jiy 11a MajKaMa y UPHHHH, y iKaJIOCTH sa norHHYJIHM ellHOM, He 1\0JIHKyje 1\a HI\Y Ha HS6ope. AKTH· BHCTH'HapOI\HOr <jlpOHTa II A¢>}!{:a Tpe6a II y Hajsa6a'leHIIjeM ceJiy 11a o6jacHe noTpe6y 11a iKeHe Tpe6a 1\a KOPIICTe csoje· npaao rJiaca. HeKa HHjei\Ha He 1\0SBOJIH 11a ·. peaKUIIja I-beH r.imc y6pojH y caoje! A MajKe cy H i\OCal\ 1\0KasaJie 11a oHe Helie 1\a. H3HeBepe 1\eJIO CBOjHX HajMHJ!HjHX, Kal\. sefi MOry 1\a ilOM()fHY OHO sa IIITa cy OHH H3ry6HJIH MJial\e lKHBOTe. IlpBH' Haill BeJIH·' KH ycnex 6Hfie IllTO fie ikeHe y MHJIHOH· CKHM MacaMa H3HfiH Ha OBy BeJIH'IaHCTBeHy Hal\HOHaJIHY MaHH<jlecTauajy. Ha OBHM H3· 6opaMa rpe6a y noJiHTH'IKH iKHBOT yseCTII H cse' K~je· jow HIIcy. saiiHTepecosaae II KOjiiMa HHje jaCHO )!,a ce pa)J,H 0 I-biiXOBOM iKIIBOTY y 6y)J,yfiHOCTH. 13 �,ll.pym Ham sa,llaT·aK j ecTe ,lla nracaMo sa JriiCTY Hapo,l\Hor cjJpoHTa. fJiacajylm sa JIIICTY Hapo,liHOr cjJpoHTa rJiacaMO sa TeKoBIIHe HapO,l\HO-OCJI060,l\IIJia'!Ke 6op6e, Sa Jl.eJV\OKpaTCKY <l>e,llepanmHy JyrocJiaBIIjy 11 OHO mTO CMO 11. Mil y lbOj CTeKJie. MoJKe Jill ce II SaMIICJIIITH JKeHa KOja Ha CBOjiiM ilj}BIIM !!360p!!Ma rJiaca II ilj}OTIIB CBOjiiX BJiaCTHTHX rrpasa, rJiaca npoTHB- csora npasa rJiaca! Jep Of-Ill KOjll 6n IICTaKJIII JIIICTY npoTIIB Hapo,l\Hor cjJpoHTa TO cy OHII IrCTII ITO,l\ 'llljiiM CMO pelKIIMI!Ma fO,l\I!HaM'a JKIIBeJie noHrtJKeHe 11 o6ecnpasJEeHe. fJiacajylm sa HapO,l\HII cPPOHT Mil. ,1\0BpiiiaBaMo ',1\eJIO Ham!IX na.ri!IX ,llpyrap1111a, OHIIX HajCMeJI!IjliX KOje cy IIIIIJie Ha ry6HJI!ImTa sa cJio6o,lly csor Hapo,lla, Koje cy ce nO,l\llrJie y 6op6y 11 y lhoj ,1\aJie csoje )K!IBOTe, npoHocelm cJiasy JKeHa JyrocJiaB!Ije irmpoM CBeTa. · ITporpaM Hapo,l\Hor cjJpoHTa o6yxsaTa CBe CTe'!eHO mTO Tpe6a iJyBaT!I ,lla 6H HaM JKHBOT. 6110 cse· 6oJbll, o6yxsaTa cse III.TO Tpe6a IJOCTIIIHI ,l\3 611 6yllyfiHOCT Hamer Haj}O,lla 611Jia OCHrypaHa: II 6paTCTBO II j€,1\IIHCTBO, II paBHOIIj}3BHOCT rpal)alla II !!apo,lla, II Mllp KOjll je TOJIIIKO IIOTpe6aH !jeJIOM CBe- 14 • I Ty, 11 npaso Ha seMJbyKojy ro,lii!HaMa JKeJie CHj}OMamHII CeJbal\11, II 6oJby Ha,l\HIII1Y pa,liHII!ji!Ma, 11 CHrypHOCT seMJbe y casesy ca MOhHIIM 11 6paTcKIIM CosjeTCKIIM CasesoM, II np!!j aTeJbC'l'BO Ca CBIIM cyce,l\HIIM II ,1\eMOKpaTCKIIM seMJbaMa. ITporpaM Hapo,liHOr cjJpOHTa IISpaJKaBa TeJKlbe CBIIX IICKpeHIIX pO,l\OJby611BIIX II )\eMOK\)3TCKIIX CHara. f! JbY.l\11, 6HJIO KOjOj napT!!jll ,l\3 IIp!!IIa,llajy. )l{eHe cy 11 npe pan 611Jie spJio MaJio no,1\eJbeHe npeMa napTIICKOj II\)IIII3,l\HOCTH, j ep HIICY HM yqecTsosaJie y IIOJIIIT~'IKOM JKMBOTy. l1 6aui s6or yHyTpaiiilber Je,l\MHCTBa JKeHa y AHTMcjJam!ICTII'IKOM cjJpoHTy, xpos r<ajM ce HajsehMa oxynJbajy y Hapo.l\HOM cjJpOHTy, MH MOJKeMo orpoMHO Y'IHHIITII sa yqspmhelbe je,li!IHCTBa HapO.l\HOr cjJpOHTa II y 60\)611 IIj}OTIIB CBaKOf IIOKymaj a ,lla ce sa paLiyH JIII'IHIIX 11 rrapT!!CKHX HHTepeca ·11ena 11 pasje_liMlbyje Hapo,l\HH cjJpOHT. Kalla cy BJiaCTO,llpm!1n CTape JyrocJI~· sMje xTem-J; ,lla onpas,llajy saiiiTO He ,llaJy nj:>aBO rJiaca meHaMa, MHOrH cy tieCT_o ro· sopH.lrH ,II,a_ 1 2KeHe ,aerro3HaTa tiHlbeHH_· cy 112" y ITOJIIITIIJ111, ,lla je Bj}JIO onacHO )\3TH liM npaso rJiaca" _iep cy Heyxe y noJIIITII!111, 15 � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije Subject The topic of the resource Pravo glasa žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Mitra Mitrović Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Centralni odbor AFŽ Jugoslavije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1945 Rights Information about rights held in and over the resource Centralni odbor AFŽ Jugoslavije Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 22-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 16 str. 1945 biračko pravo Jugoslavija pravo glasa žene https://afzarhiv.org/files/original/199cea557afc1198d9d096c684182543.pdf c20de7e5cecf3d5fcfcff5047d09f939 PDF Text Text I BHBJlllOTE!(A n»<EHC!(Of llO!(PETA" I DPABO .r JlACA 3A WEHE ', i l~. �,,}l\EHCI<l1 DOI<PET" ~ llpaBO rJiaCa Sa :»<eHe, W-raMn"apHja ,C11o6o.o;a" raspa .[{aBHJJ;OB!lh If .[{pyrOBII EpaHl\Olla 7, - Beorpa~. 1 ! Meiw )KeHaMa y CBI!Ma HaWHM i<pajellH.\\a orrama ce y rrocJie)\fbe speMe >KI!BO ](pera~ne !I seoMa jaKo HHTepecosarbe aa no;{urH~KH mi!BOT. Oso je crora l!ITO H>l!Ma . noCTaje cse jacHHje 11a rroJIHTHKa He Mome ':Be-.:.mTo 6UTM npHBnJierosEma o6nacT ca.Mo oa Jhy~e, · j€p noja;.1 IJOJIHTJIKe )\aHac je ·HeODH'JHO rrpOlll!lpeli, ll 0)\ Tora KaKo ce OHa <:xBaTa 11 sop;u sa.Bunr, nopeA. ocTaJiora, H TO, )\a ,Til lie }]{CHI! y jaBHOM H Ilp!!BaTHOM )!(liBOry Hliil 1106po, )\a Jill lie oil a y csojnM npo<jlecnoHaJIH.I!M H. rropOJI!I~HI!M OJIHqcHllia ·6HTH C.~OOO)\Ha ll.~ll yBeK ITO)\ TYTOpCTBOM JbYI\1!. flomTo je cse TO )\aHacjaCHwje Hero 11lia)1a, TO. >KeHe y !jCJIOj, Hal!IOj Jlp}!{aBI! eHeprwmo !ICTyrrajy ca 3axreBI!Ma 3a noTnyHo H3je)\Ha<Jefbe Karw y nopoJIH~HO¥ I! J\PYliiTBCHOM )!{lfBOTy, raKO If y IJOJIUTI!'lKOM. AO ca11a cy OJIP*aHe y TOMe CMI!CJIY , 'ICTI!pl1 BCJIHKC H BaHpCI\HO ,[\06po ·rroceJieHe I o<ynmnme y Jby6JbaHH, 3arpe6y, Capajesy; ' 1 J·J Eeorpa)1y. '·"··' �5 4 )\pywTso sa rrpacselumalbe )f{eile 11 aaIIlTHTY fb€HHX rrpaBa Ca3BaJIO je BaHp€1\HY semU<y CKYIIIIlTIIHY 8. Maja 1921. ro11. y Eeorpa)\y. Ha caM )1,aH cKynwTHHe caca ,Kacvme" 6l!JJa je 1\YIIK€ rryHa )f{€HCKe H '"Yllli<€ rry6m!Ke, Koja je Oi\Ylll€BJbeHo noa)\pasnJJa cse fOBOPHHI\e. CKynwTJmy je OTBopnJJa r-ljlllla JVIHJJesa fieTpOBHE, npoljlecop Jl )l{eHCK€ fJoiMHaSI!je · OBIIM. ll031\paBH11M fOBOpOM: Tocuolje u· TocuoiJo, 0HO IllTO 'lOBeKa 11S)\Baja 01\ CBHjy )1{11BilX CTBOpOBa Ha S€MJbll, WTO je y lb€MY ~ajJierrwe, jecTe .!hero sa csecT. ,}1 )<ao · I!lTO 011 cnOJblber HenpnjaTeJba He ,(jpaHe j€1\HY 1\pJKaBy CaMO 6ajOH€TII II TO,ITO?Il, .. BeE . Hal\llOHaJJHa CB€CT lb€HHX rpa,lj"Ha, TaKo ncTO sa speMe Mupa y 3€MJbll ,!J,e. OIIP>Kasajy rrope11aK Hll )f{aH/IapMil, H11 .IIOJJill\lljCKe BJiaCTII, KOJJIIKO rpaljaHCKa CBeCT CB!ljy 'IJJaHOBa 1\PYIIlTBa. .' . SaTo, ·ie!IHa 011 HajJJenllliiX 11 Hajos6nJh- · Hnj11x MaHnljlecTallllja, jeCTe MaHmjJecTaljllja · rpaljaHCK€ · CB€CTH. fpaljaHKe 6e3 rpaljaHCI<HX rrpasa, ja OCeta~! HCTHHCKH ITO HOC IllTO n caMa llaHac Y'JaCTByjeM y osoj IIMrroaaHTHoj MaHn(jleCTaijnjll sallle rpaljaHCI<e cseCTII. )\pylllTBo sa .npocsetnsalne )f{eHe ·II aalllTilTY fbeHux rrpasa Hapo'InTo Me je O/IJJl1l<OBaJio, Hall Mil je rrosepnJJo 11a sac y !beroso nMe rroap:paBHM. I I I I AJJII, AlaKOJJHKO 6nJJa . JJerra je11Ha MaHn(jlecTallllia rpaljaHCK€ CB€CTII, OHa liMa II csoje HaJJn'lje. jep, Kai\ ce MaHuljleCTyje, sHa'lll: 11a je He'!nje rrpaso HJJII yrpO)f{euo, HJJII rrora)f{eHo, IIJJl!. yaypnupaHo. Hallla cy rrpasa yayprrllpaHa. focrrolje, y I<OJIHKO BaMa CJJY)f{ll Ha '!aCT IllTO )\aHaC .OBI\€ MaHntjleCTyjeTe sa csoja rrpasa, y TOJJHKO )f{aJIOCHHO l!O OH€ KOjl! Cy HaM HCTa yayprrnpaJJl!! TiocJJe seJJHKora ncKylllelba aa speMe oKyrralluie, Kai\ cy Hai!le )!{€He p:aJJe cjajHHX rrpnMepa IICTpajHOCTll, jyHai!lTBa l! rraMeTlf, ""' CMO cMaTpaJJe, 11a cy sa yBei< npoi!lJia oHa speMeHa nrHopHcalha JKeHe y IIP)f{aBHOl\1 )f{HBOTy; 1\111 Ch!O 1\p)f{aJJe, )\a te ce a a capap:fby Ha YcTasy nosBaTn y l<oHcTnTyaHTY n. )f{eHe. AJJn, naspllleHn cy onlllml!cr<H !1360p'll, l!CTO TaKO H lf300plf Sa I{OHCTHTyaHTY 6es yqei!lta je)\He rroJJOBHHe Hamera Hapo)la, 6ea yqewlja cpncKnx, xpsaTCKl!.X n cJJoBeHa'lKIIX JKeHa. 11 jolll rope: HaJ1pT YCTaBa He il,aje JKeHaMa HI!I<aKBI!X IIOJil!.Tl!.'!RHX npasa. 'foBeKa o6ysr.ma H€KO 'IYI\HO ocetalbe, I<ap: y pyKe ysMe Y cTaB je11He seMJbe n noMHCJJ!I I<OJJI!I<O je TPYI\a, Hanopa, speMeHa, HQBalja, Cpl,l6e, Jby6aBH, rJJyrrOCTl!., na~I€Tif, yTp0IIl€HO 3a uapa)\y H€KOJIIlKO CTOTHHa Haparpa1Ja 011 '!Hje te npuMeHe saB!IC!ITI! CYII6nHa jei\Hora ljeJJora Hapoi\a. l{ar<O M.Opajy 611TH IIOHOCHT€ '-l€XOCJJOBa'!K€ )!{eHe I<ap, OTBope Y eras csoje se,I!Jbe! HJJ.1xos Yeras, oTrrpMJIHI\e, noqHlbe osal(o: �6 7 KaKBo MY'iHO . ocehalhe o6y3HMa csaKy )l{eHy y jyrocJiasl1jH, Kal\ npoqnra Hal(pr Hamer Hosor Ycrasa! Y roM Hal(pry )l{eHe ce JiaKOHCKll COOMillhY caMO jei\HOM peqeHill(OM: 3aKOH he peWilTll 0 npaBy )l(eHa. focnolje, KOJieniHill(e 11 .)1pyrap11l(e, 1-\pyWTBO 33 !IpOCBCh11Balbe )l{eHe II 3aWTI1TY lheHI1X npasa CMarpano je sa csojy npsy 1\Y)l{Hocr, 11a sac noaose Ha osaj nporecTHI1 360p, 1\a nporeCrByjeMO !IpOTI1B OBaKBOr !IOT!1elbllB31ba !laW!1X COOCOOHOCTH II ysypfl!!palba Hallll1X npaBa. Ann, Ol\ ;<aKaKBor peayJirara 6110 Halll )\aHaUJ!hll s6op, nocJie !hera sa rpaljaHKe y jyrocJiaBI1jl1 no'il11be J\.1\H, LJ:ef'COCJIOBatJKH Hapo]):, 3aTO LUTO >KeJIHMO, 1\3 K30 Jie!IO BaCm!TaHH HapoA, )l{I1EI1·,\\0 y MI1PY ca .cBojHM cyce)(uMa 11 11a ce . y6pojHMO Y KYJITypHe HapOAe, Ha OCHOBH CBOjHX rpa)\Hl(Hja lf CBOje HCTOpHje )\0HOCI1MO OBaj · YCTaB - - - - - - - - ~ - - I1 qexocJioBal.II{H AP}f(aBHHU.H, Hao Jieno BaCm!TaHH CHHOBH CBOra Hapo11a, Ol(ajyJm llpi13H31be 3)\p3BOj !13MeTH, p33BHjeHOj HH-reJII1reHL(HjH, BeJIHKI!M oco61-1HaMa MopaJIHI1M 11 ooraTOM lfCKYCTBY CBOjiiX M3repa II )!(eHa, I(OHoce oBaj naparpa<jl: y qexocJJoBaqJ<oj AP:.K3BI1 YKI!Aajy ce CBe npi!Bimernje no poljelhy 11 nony. Kao I<OHCeKBeHL(a rora y '-:!exocJIOBa'ii<Oj ·csaKa )l{eHa Koja "'"a 21 rO)\HHY rnaca,- ca H3BpllieHOh1 TpHP,eCeTOM roAI1HOM b\O)l{e 611TH 11aa6parra 3a nocnaHl!Ka. Docne 'ieTpAecere rOAHHe 1<11a npaBa 11a· 6y11e 611paHa 3a ceHaTopa, aKo aa ro 11M3 KBaJll<<jl11K3l(Hje. '-:!exocnoBa'iK11 IIP)l{3BHIIL\H cxBaT11JIH cy, )Ia he Hajjaqy rapaHL(Hjy CYCCI\HHM Hapo1\I!Ma Aarl! sa MIIP, aKo y cBoj napnaMeHar yEeAy 11 )l{eHe; lh11Ma je 611no noaHaro 11a: je nem13a }I<eiia jow 113 Hajcrapl!jHx speA\eHa OIIJia: bella rnatribus dekstata - paroBII cy MarepaMa 0)1BparHH. '-:!eXOCJIOB3'ii<H )1p)](aBHHL(ll pa3yA1CJlll cy KaRO he Ce 'iCXOCJlOB3'iKI1 Hapo)1 C3MO ra11a A\Oh<I y6pojar<I- y KynrypHe Hapo11e, _aKo 11 qexocJiosaqKe )l(eHe 6yny npi13Hare y AP)l{3BH Kao <jlaiirop y I<apaljviBalhy lbHXOBe l<yJirype. - HOB J }I{IIfBOT; IIOlfeTai< Harnera ITOJIHTHt.J:KOf pa11a set je ry. !{oji1M lie npaBL(eM o.H HEll, To ce aa ca11 jam He MO)l{e peli11; Mil BepyjeMo, 11a he )l{eHe, Kao IllTO cy SHane ynorpe6nrn CBe csoje cnJie n cnoco6Hocrn 11a 1\0ljy 1\0 csojrrx npaBa, yh1ern ra cBoja npaBa 1\a 'erase Ha CJ1y)l{6y CBOMe H3POI\Y sa. jeAaH nOJII1Tll'iKI1 )l{llBOT, KO]ll he 6nTn TaKO l!CTO 6ecnp.eKopaH II KOpl!CTaH, KaO 11 y nopOI\111(11. l-\eJierarl1 113 XpBarcKe, CJioBeHa'IKe, Cp611je, 1-\aJIMal(nje, BojBOI\IlHe 11 EocHe, nopel\ BeJIHKe pai\OCTH UITO BaC OBI\e )13HaC BH1\l!MO II TOnJIHX fl03)\paBa, KOje ca OBora MeCTa rnaJbehto BaWHM JJ.PYlllTBHMa, MOJ1HMO BaC )J.a H3jaBI1Te CBH111a meHaMa CBOjHX IIO- KpajnHa, KaKO C>\10 M11 Ay60KO yoeljeHe, 1\a 6aw y jyrocnaBHjH, npe Hero 11 y je)1Hoj 1\pyroj 1\p)l{aBn, )l{eHaMa rpe6a )1aT<I nOJIHTH'lKa npasa. �·s Henpl!jaTeJbll cy Harnll no6eljeHII, an11 cy HaM· AycTpl!jaH!lll ocTaBIIJIII HeTpneJbHBOCT, cypeBfhiiBOCT, Mp)l(fhy jei\HI!x npeMa APYrl!>la. l1 I<al\ je Taj Tanac Mp)l(fhe saxsaTI!O y MacaMa Harne Jby/l,e, a npeTH Tai<olje 11 )l(eHaMa, )!(€He Mopajy 61!TI! 6yAH€ Ha CTpa)l(l!. · 3arnTo 6arn )l(eHe? 3a. speMe cnasHe M!!rnHtese o<j>aH31!Be, MH, y Hurny, OAaXHYJII! 0/1. CTpaxa 11 onujeHH CJiaBOhl Haliii!X jyHai<a, HSJia31!MO /l,a BI!I\I!MO Tpo<j>eje cpnci<e sojci<e. 011 )l(eJbe3" HM'li<e CTaHII!le· HenperJieAHa noBopJ<a sac po6JbeHI!x aycTpi!CI<IIx BOjHI!Ka, nnase ce J<ao peKa aycTpiiCKII nJiaBM rnHfheJIM. , Ty)I(HII cy 3apo6JbeHII sojHII!lll, na HeKa cy 6arn 11 HenpHjaTeJbCKII." KaA osa nosopKa 3acTaHe, sojHII!lll paarosapajy Meljy co6oM. ,Cpnci<I! rosope Wsa6e," Bll'lY Harna J1.€!1a. ,He, TO HHCY WBaOe," o6jaunnaBaMo HM, set aapo6JbeHH '-lecH, XpBaTII, CnoseH!lll." ,Maji<o xpBaTCKa 11 cnoseHa'lKa!" YSAIIliiY cpncKe MajKe 11 oi<pehy ~e /1.3 He rne/l,ajy sapo6JbeHe XpB3Te 11 CnoseH!le. ,TIOCJie 3yCTpi!CKe o<j>aH311B€, o<j>aH311Ba nerasora Tll<j>yca. Oaa y MacaMa KOCH aapo6n,eae ayCTpliCVe BOjHI!I<€. T1opeJ1. neJie l{yne, H3np3BJbeHe OA rnasa cpnCKHX jyHai<a, H3JiaSH ce 6eal5poj · rpo6osa. cnoBeHa'!I<e 11 xpsaTCKe Ae!le." Jii p;aHac 1<3/1. npoljy Ty/l,a CpnCKe MajKe, OHe Ty)I(HO Y3/1,aXHy: ,Majr<O XpBaTCI<a 11 CJIOBeHalfKa!" Meljy THM rpo6oBI!Ma 113/l,ll)l(e ce je/1,3H CKpor,!aH cnoMeHIIK ca HaTni!COM: , Cy1111e :Moje, 3a To6oM yMI!pe MajKa TBoja!" Ha TOMe -cerpo6y sa speMe 15yrapcKe OKyrra!lllje y611Jia je/l,Ha MajKa 113 BojBO/l.HHe sa csojrrM je/l,IIH" 11eM. Ka11 ce rnac. o fbeHoj CMpTn y H11rny rrpoHeo, oHAa cy 'laK 11 HeM!lll 11 Byrap11 yaAaXHymi: ,MajKa sojsoljaHCKa!" T1oc.1e r<aTaCTpo<j>e Cp611je, I<pos l{palheBo -arreT HenpemeAHa nosopi<a aapo6JbeHnx soj·HHKa, ca.M.O Ca}l,a HHCY y nJiaBHM, Bet. y -cyp11M liii!fbeJIHMa. Y .csojoj poljeHoj, 6ora'TOj seM.JDM, yMopHH, M3MylfeHM, sapo6.&eHH .cpnCKI1 BOjHII!lll naAajy Ha YJJII!lll y H€CBeCT OA r naAII 11 YAapa11a HerrpMjaTeJbCKIIX KYH" .1\31<3. l(eJIO i{paJbeBO npeTBOp€HO je y jeAaH ·TemaK ys,a;ax: ,MajKa, cprrcKa, Hecpetma!" XpB3TI1!1e, Cpni<IIfbe 11 CnoBeHI<I1H.e! Y CTapo,\te P11My, 11crrpeA p!!MCI<ora <j>opyMa, 611Jie cy HaMernTene CTaTye pi1MCI<I1X 6orosa H B€JIHI<I1X JbYAll; HCnpeA jyroCJIOB€HCKOf napJiaMeHTa Tpe6aJIO 6H HaMeCTIITI1 CTaTyy jyrocnoseHC.I<e MaTepe ca HaTniiCOM: AP)I(I!Te .ce Cp611, Xpsanr 11 CnoseH!jl!, Aa ce mii<a/1. Bl1llie y Jytocnamrjl! He BHAe aapo6JbeH!I HI! <nnasl!, HI! cypH lii!IfbeJIH. A y jyrocnoseH·CKH napJiaMeHaT, 11 y rrapJiaMeHT€ CBHjy ·esporrcKI!X AP)I(asa, Mopa yhH )l(eHa; jep Ta )I(CHa, ~!lja cy rrpasa yser< r3)1(eHa, yMete .1\a aarnTHTII csa'!Hje npaso; orra, '!Hja je .miqrrocT HerHpaHa, Tpa)l(l1he Aa ce csar<a !1HJ\11BI!)\yaJIHOCT JIOliiTyje; OHa, I<Ojoj je CnO•C06HOCT sa rrayi<y ocrropasaHa, rrehe AOnyCTHTH A3 ce llp0113BOAI! Hayr<e 11 pe3yJITaTH ITJahiCT:! !1€Jl0f3 '!OBC'!aHCTBa YIIOTpe6JbaBajy �' . \ ·~ 10 sa y611jalbe Haj60JbiiX. '!JJaHOBa 1\PYWTBat focnolje 11 rocnol(o, sa speMe osora para naJJII cy MIIJIIIOHII' lhYI\11, npOJJIIBCHO MOpe· KPBII, na 11naK cByl(a ce ryJKe 1\a BJJal(a HpHsa y csaHOM nor JJel\y. CEll ce y TOMe CJJamy, !(a :fie ce 11s Te· Hp11se MORII 11sa:fi11 caMo noMo:fiy npas)le 11 .'by6aBH. jep, ,aHa npaBAe HeMa, wra ·cy APyro l(pmase, Hero semiHa pas6ojHI!IllTBa." flpasl(a saxresa !(a ce nomryjy npasa cBaHor Hapol(a. flpaBI\a HSIICHyje !(a ce sa-· rapaHTyjy rrpasa csal(oj JJII'IHOCTH y 1\pJKaBH. flpaBI\a rpam11, 11a ce )HeHa np11sHa y 1\pJKaBII HaO JJII'IHOCT Ca CBHMa rpaljaHCHIIM npaBH-· Ma. flpaBI\a IIMnepaniBHO HaJJaJKe, 11a csaKa mi'!HOCT y APmaBII, 6es o6s11pa Ha noJJ,. y.Jiom11 y pesepsy Hapoi\HC CHare: csoj qmsii'IKH pal\, II!HeJJeHTYaJJHII pa)\ I! CBOjy Jhy6aB.. 3aro :fie Espony npe!{o pywes11Ha crapora APYlliTBa, rrpeHo Mapa KpBII, IISBCCTII y 6o,.,ll }J(J!BOT, y JJCITlliY 6yi\YRHOCT :pai\HIIK, IIHTeJJCKTyaJJal\ I! cJJo6oAHa 11 npocse:fieHa }KeHa! fpaljaHKe I! rpaljaHII!· Rao wro je npe OBOra para y CBIIMa 1\pJKaBaMa 01\jeKIIBaO· noi{J]II'f: ,npoJJerepll CB!!jy 1\pmasa yjeAII-· HHTe ce !" TaKo ca,TI,a, nocJie _paTa, op,jeKyje HOB ITOKJIII'f: )l{eHe CBI!jy Hapol\a yjeAIIHIITC ce! Yjei\I!HI!Te ce y 6op6!!: sa npaBo JKeHe,. SaWTIITY Ael\e, COI\IIjaJJHY npaBAY H jeAHaKOCT II Sa H3llpCI\3K 1\CJJOra '!OBe'!aHCTBa! flocJie osora rosopa rrsa6paHa. je sa npei(ce)\HI!I\Y s6opa r-lja 1\aHIII\a XpiiCTII:finpeA-· ce)\H!ll\a. }l{eHCKor casesa. 1 .•, llpaso rnaca csnMa :meHaMa CacTaJie CMo ce eBo MH meHe, cacTaJie CMO Ce y CPI\Y Hallie WllpOKC 1\0MOBIIHe· - !(a rpami!MO npaBAY! flpaBAY rpamiiMO! A Ol\ Hora rpaJKHMO npaBI\y? 01\ 1\CI\e csoje: 0, meHe! YMeJie ere 1\a ycai(I!Te y Cpl\e 1\CI\e csoje lhy6as. sa 1\0MOBHHY, yMeJJe ere 1\a 11x Y'II!HHre jaKI!Ma II yMHIIMa, ami HIICTC yMeJJe )\a liM . yJJ11jere y 1\YlliY cnosHajy o spei(HOCTI! sa- rnoj. CBoje HajJienme MHCJIH, »<:eJbe, l.J€}KI-be,_ MJJai(OCT csojy, 31\PaBJhe 11 JKI!BOT csoj )\ajere CIIHOBIIMa CB0jl!M, a I<al\ 0)\pacTy I! nocraHy lhYi\H, sa6opase, 1\3 je JKeHa 611Jia Koja Mx je y'll!HHJia OH!IM ll!TO jecy. 0, Maji<e! JbyTO Ce CBCT!I HCCe61!'1HOCT Barna, JbYTO ce CBeTH Ha KfiepH.M.a BaUIHM. 1. Ha caMl!Ma saMa. . CJIHOBII sallll!, KOjl! rosope Aa nounyjy MajKy CBOjy, saoopaBJnajy Aa je CEaRa }!(eHa HC'!Hja Maji<a I! Aa OHO IIITO HC 611 ycKpaTHJ!ll Majq<I csojoj, He ci.lejy Aa ycKpare Hll jei\HOj )!{CHI!. )I{CJIHM Aa CBaKH qJiaH MOra H3pOi(a 6y~e cpe:fian 11 sa)lOBolhaH 11 Aa 6yAY sa-· lllTJ.rheHM cJia6w" - peRao je uarn h1JiaJJ,M pereHr. 'I l, ~· \ f ' �13 VI MH Jl(eHe paJIOBane CMO ce TOMe. jep I! MH 0!0 BepoBaJie !Ia CMO qJiaHOBI! OBara Hapo~a. VI Mil cMo yJIOJI(IIJie CBe cBoje _ci!Jie Ba CJI060!IY II l\00p061!T 1\0MOBIIHe. }.IOI<aBaJie CMO _!Ia He cnaaaMo BI!We Meljy cnaoe, 11 aKo Hac amwH yopaja Meljy lbiiX. fla !I TJo!Ma no SaKOHy CJiaOIIM, o6ehaHO je, 11a he 6nTH sawTIIheHII. A. Kail ce cTana / npas~a KpojHTI!, aa6opam!Jio ce Ha Hac. Meljy rpaljaHe Hac He y6pojHwe - jep ;:MO Jl(eHe. Meljy CJia6e HeheMO caMe Aa ce 6poj!IMO, jep CJia6e Hl!Ch\0. Y OBOM CMO -paTy ro 1\0Kasane. Y HYll<l\11 CMO nayqiiJie )\a CTaHeMO Ha CBOje Hare. )l{eHa je OOJIOJI(IIJia IICIHIT 3peJIOCTI! C OI\JIH9Hll•\\ ycnexo,\\ 11 MHoro je !.\Beta nano npe11 !bCHe Hore n MHOro je cJiaBocneBa ·OI1JIO Ka~ aahyTawe Tonosu 11 jermy rnac · .cJio6oi\e. flpeKo !.\Beta Tara nana je npawuna, c.,aBocneBI1 cy aaoopaB!beHH 11 )KeHa -6n ;wr.'a oneT 11a ce noByqe 11 nponycTI1 no!he jaBnora pap,a MywKapl.\y. AJII1 TKO je jeJIHOM OJ<ywao CHary CBOjy, oceniO YBpCTO TJIO nop, HoraMa, Taj He MOll<e BI!We )\a. C.e flOBJia'!H y oyi,IaK MJJa)la nama JIOMOBHHa Tpe6a 1m oro PY"Y sa pai\, n<erie joj 11x ny11e, a ona 11x OI\6Hja jep cy re pyKe - Jl(eHCKe: ' 11 TY peq, Kojn ce naroBapa c TOJIHKH1! 'OM.anoBamemel\1, MH >KeHe Tpe6a ,tJ.a no,!J,MrHe,\\o BHCOKO, p,a joj ilai\€MO CMnCaO 11 Bpei\HOCT, o:oja joj np11na11a. · Tpa;t;elm rpaljaHCKa n rrom1nrql<a qpaBa Hl!je HaMa 1.\ll!b )\a Jllli<yjeMO MywKapl.\y, ilero )\a HMaMci YileJJa " pequ, Kail ce paJilf 0 CTBapHMa, KOje 3a)\Hpy y IIHTepec HaW ll 1\€1.\e name. fosope HaM: He MOJI(eMo BaM naTH paB!lOrrpaBHOCT JIOK He MOll<eTe )\a Oy)J,eTe BOjHlfr.iH. To je, I!SrJJe)J,a, jaw jeJIUHH a)lyT Koju oa[\ajy, jep cBn cy JIOKa3H o T060)KlbOj I!H<~epuopnocTlf . Jl(ene Bet 1\aBHO no6njeHI!. 11 OBo nocJieJI!be OlfJIO Oil JJarw no6nnr, jep ll 3aTO 11MaMO npHMepa !13 HeAaBHe npoWJIOCTH. AJin nHTaM, KO Aaie Bl!rire AOMOBHHH: Mymrmpal\, rwjH joj Aaje CBoj Jl(lfBOT, nmr ll<eHa, koja joj Aaje )\Ba, 'Tpll l1 }1eCeT HOBHX JI(I!BOTa? lf11ja je, ll<pTBa Beta: MYWRap'IeBa, l<Ojl! je Jl(pTBOBaO ce6e je}1HOra l!JIH Jl(eHe, Koja je )l(pTBOBaJJa ABa, Tp!! 110 meeT Jl(l!c BOTa? He, pasJior je Taj MaJio yoeAJbHB. )\pyro je r JJaBHO, /Tel< Hlll<O Helie )\a TO r o1aCHO npHsHa. A -ro je CTpax noJilfTI19KHX napTI!ja, 11a ce 1wja 011 lhi!X He on ocr-rJIHJJa, r(aA 6n Jl(eHe JIOOHJJe npaBo rJJaca. Taj je CTpax onpaB)IaH- 11 -·MH-r-a · nojM HMO. TeR Mil Jl(eHe, Koje Bet AYrD ca cTpaHe rJJe!laM6 Ty napTHjCRY oop6y HeMaMO BO!be i(a CBOje CBeJI(e C!1Jle TpOWI!MO y JIYJ\0, a jaw Malbe HMaM.o BO!b€, )(a 6y)leMo, rJiacaYKa CTOJ(a" nojei(HHI1X napTHja. M11 xoheMo na 6y)(eMo JyrocJJoBeHKe 11 n<eHe 11 Haw je I\H!b 11 Hawa sa)(aha, )\a oqyBaMO jai\HHCTBO i(OMOBHHe Hallie ll 11a �14 nsBOJYJeMo sa )l(eHe oHaj noJJo)l(aj u oHa npasa, KOja joj npuna)lajy Kao <JJJal!.y Ha· po)\a Hamer u 'IHTasora 'IOBeqancTsa. 3aTo Tpe6a 71a · ce. yje)IHHHMO y ieAHY 'lBpCTy CTpaHI<Y, Y CTpaHKY )l(e.HCKY, jep caMO TaKO i(OCTHlm lieMo ·!IH.Jh sa KOjHM M,ll.eJ,\0. EBo .Hac OBI(e caKyn.JheHHX )l(eHa pasmm TIOJIHTII'IKHX H BepCKHX y6eljefba, Hanpe)IHOf• M }{QH3epBaTMBHOf· MMlliJbeJha, na. r Jie, CBe Cb!O npy)l(HJIH pyKe H TIOljHMO sajei(HO, jep je Hl(eja sa Kojy ce 6opiiMO CBIIX ·Hac sa· jeJl,HII'IKa. CaMo TaKo.6HlieMo jaKe, noCTalieMo CHJia Koja lie MOTIH, YIIPY)l(eHa y 1\0MOBIIHII 11 113BaH fbe, IlOKpeTaTH CBeTOM. • I.(HJb je Haw cJio6o11a, np,asl(a H MHP sa. ·CBe je i(HHHIU\€ Hapoi(a KaKO MYIUKe TaKO H JKeHCKe. He paT u HaCIIIbe, He rocno)lapCTBO MOTI· . HHX Hal( CJia6HjHMa. "!aCHO je yMpeTII sa i(OMOBIIHY, anH je npeJl,HHje pa)IHTH 11 JI(HBeTH sa. Hapol\ H sa p;OMOBIIHy. . AAen.a MnJI'IHHOBHii )I{eHCI(O npaBO rJJaca 3a OTiliiTIIHCI(e ynpase'' !{a)J, cy 011 npHJIHRe npe 150 rOI(IIHa, na .aMCpii'IKOM ROHrpecy pacnpaBJbaJIH 0 TipBOM yCTaBy cJio6oAHe AMepiiKe, jei(Ha 011 Haju· ·CTaRHYTHjiiX fOBOpHIII\a sa TIOJlHTH'!Ky je11· HaRuCT )l(eHe ca MywKaP!IHMa, Al(eMcosa, HanHCaJJa je ose pe•m: ,ARo ce YCTaB ne 6H ,'10BO.JhHO OCBpHyO Ha )l(eHe, npllnpeMHi>eMO ce sa peBOJJYI\Hjy II HelieMO CMaTpaTH CBOjOM 1\Y)l(HOWTIY 1\a HCny&aBaMO saKOHe, ROjH HaM He l(ajy npaso rnaca H ·THMe ne 11ajy npuJIHKe, 1\a·csoje HHTepece saCTynaMo." Ca ncTHM pe<JnMa MH, jyrocJioBencRe )l(eHe, MO)l(eMO cpeCTII )\aHaWihll BJia)\HH Hal\pT yCTaBa, I<Ojll TIOTTIYHO sanoCTaBJba )l(eHe Kao .l(p)l(aBibaHKe, je)\l;laKe npel\ saROHOM ca My· umap[\HMa. Bem!l(a HenpaBI\a HaM je Y'IHfheHa jow OHi(a, Ra)\ HaM HIICY )\aJIH aKTHBHO H na· cnsno npaso rJJaca sa us6ope y YCTaBo· TBopny CKynwmHy. Tmw je liS Hajsa)l(HHjer pa)l,a - us pa11a sa npase)laH 11 MOAepaH * foBopeHO Ha C.HOBeHa4KOM, Ca }J,OBBOJIOM. ro- ·CTIOljUU,e lliTe6n npeBep;eHo Ha cpnCKH. �16 ycras - IICKlhy'leH selm 11eo Hapol\a }!{€He. YCTaB je paljeH 6ea Hac 11 cse !herose OI\Pe116e 6ulie 11na1< o6sesHe sa Hac;. Aai<Jie oner HMaMo 1\Y}!{HOCTH 6ea npasa .. )!{eaa Mopa I<ao MaTH, Kao jasHa 11 npHsarHa 'lHHOBHHna, J<ao pa)(eHnna, J(a rpn11 11 liyrH - ro je cse lbeHo npaso. MopaMo· npeKHHYTH TO liyralbe I' CTaJIHO rpa}!{IIT~,. lllTO aaM np1ma)(a, rpa}!{IITH I<ao cso]e ocHOBHO npaso. Helie~w )\a HaM osa, l!Jill OHa TIOJIIITII'II<a CTpaHI<a TO Hallie npaBO )\a Rao' TIOIWOH, KaKO Ce je TO )l,eCMJIO TipOWJie· ro)(IIHe, 1<a11a je ra)(a!hH MHHncrap, p,p. Kopo-· llleQ, TIOIOIOHI10 CJIOBeHaqKJ1M WeHal\ta aJ<TJIBHO H naCHBHO npaBO rJiaCa 3a OTilliTHH- CI<€ ynpaBe, a HIICy je y TO IICTO )(OOa )100l!JI€ ll ocraJie }!{€He Harne AP)I(aBe. 1\p. i{opOlll€!1 HHje I!CIIOCJIOBao· CJIOBeHa'lKliM )l(eHaMa npaso rJiaca 11s csojera 1\YOOKor ysepe!ba, 11a HaM ro npaso npHna!1a, Hero saro, J(a ojaqa csojy crpaHKy. Hu]e pa)(HO liS Ha'!eJia, Hero pal\!! napTHCKO-TIOJIIITli'IK€ . HaAMOliHocrl!. OH J€ sanoqeo llrpy, 1\PYrR cy je naCTaBHJIH. Ka11 je 1\0!llJia nporHB~a TIOJIHTH'II<a CTpyja Ha BJia)(y, YKI!HyJia ]€ _rrpaBo rnaca }l{eHaM~. A He, Mo»<.u.a, H3. rm'IeJI.a, 11a }!{eHe l!MaJy npasa 11a cy)1eJIYJY Y jaBHOM )l(liBOTY, Hero liS TIOJII!TH'!Ke IIITI€I<yJianl!je, jep 611 (KeH'C!<O npaso ·rJI~ca CMe-. raJio 1\eMoKparcRoj crpaHnH. Ta] Ha'IHH pa)(a je 6ecasecHo l!a<IrpaBalbe H3llli!X npasa, I<oje rpa)I(HMO saro, .Aa 6HCMO Jimnue cy- 17 )\eJIOBaJie Y jaBHOM€ )I(HBOTy sa cpeliy II ;;oopo 1\PYlllTBa. TeMeJh 1106pe 1\p)l(aBHe ynpase je casecHo BOlj€1b€ OTIIIITI!Ha, T€}!{1ba OTIIIITI!Ha HanpeTI<y, COijlljaJIHOj npaB)\ll ll paljHOHaJI!iOj YTIOTpe6l! onmrHHCKora HMeri<a. )!{Hsor y orrrnrHHaMa CJIII'IaH je y MHOfll>t TIOrJI€)\11>13 )l(l!BOTy y nop01111U:11, saro je )l(eHa rio npllpOI\II npeI\€CTIIHnpaHa sa pal\ y onmTIIHaMa. CJioBeHa'II<a TIOCJI0Blllj3 rJiaCI!, )\a )I(€H3 TIOI\yTIIIp€ TpH yr JI3 I<ylie (Kylia He CTOjll Ha se>tlhll, Hero Ha )I(€H11). Orsopnre Ha>t Bpara y. OTIIllTHHH H TIOI\YTIHpalie>t-0 OH)\a Tpll yrJia! Pa11 onlllTHHa, y Hajselioj >tepH 6y1111 HHTepec )I(€H€, jep Cy TO HCTH TIOCJIOBII, I<OjH cy y >talbOj M€pll H MalbHX paSMepa H y )I(HBOTy nOpOI\H'IHOM. 011 TIIX HaBOI\IIM HajBa)I(HHje: lllKOJICKO H CHpOTH!bCI<O TII!Talbe. crapa!be sa 1\eny, craH6eHo TII!Talhe, anpoBllsanl!ja 11 OI!WTHHCKO 11Malbe. Marl! npar11 11 sacnHrasa l\€nY, oHa Ha)(sl!pasa lbi!XOB Hanpe)(aK y llli<OJIH, crapa C€ sa I\Ylll€BHO II T€JI€CHO -1106po )(€!1€ H OHa je ynpaBO O)(rOBOpHa sa CaB lbHXOB paaBI!Tai< AO ca,\IOCTaJIHOCTII. AI<o HallljeMo Ha noi<BapeHo )\ere, npso je nHralbe, I<ai<Bil je MaTH ? MaT!! HOC!! Ol\rosopHocr npe11 coooM 11 npe11 cseroM, a HeMa npasa 11a 1\0HO<:ll OI\JiyKe npu sacmnaoa!hy 11 H€811 csoje )(€Q€, KOje Ce BplllH IISBaH TIOpOI\!1!1€ y jaiJHHM lllKOJiaMa. ~ai<O i!3KJI€ 1\3 H€M3 Jll~:C.:::.:::, 11 OHa )1(€!13,. 1<0]3 HMa M3I<3I<Ba (l9111fP~> <:a )\€QOM, H3]BifW€ HHTepeca y TO>i~/K~KBO. ~: l-c;;; ,., .&,_-, -~ !; i(J-_. -::·.-.. : }/~·l 'V, '~~~ �IS 19 . je yperyefbe UIKOJie, KaKBM Cy y XMrMjeHCKOM norJiei\Y npocTopM, y KOjMMa ce 11e11a illKOJiyjy, KaKBM cy yqMTelhM, KOjM no pel\ fbe ysrajajy M nOI\M)I(Y Ae11y. illKoJia M Kylia Mopane oM pai\MTM y HajTeUJfhoi ysajaMHOCTM, saTo )l(eHa npmia11a oHoj rwpnopa!1MjM, K·oja pewasa o WKOJIM. Cse 1\00!!TM MOI\epHora rnrwJICTBa, Kao WKOJie y rnyMM sa cJiaoyfhaBy 11e!1y, rnKoJie sa AYWeBHO saoCTaJiy l\e11y, SaTI!M OCHMBafbe 0)\eJiefha Sa )le!1y, Koja cy Hapoqi1TO OOI\apeHa, cBe 611 ro saxTesane )l(eHe, jep McnylliaBafhe T11X saxreBa He 6M KOPMeTMJIO caMO lliMXOBOj Ae!1M, Hero saieAHMnll, y Kojy oil CTYIIIIJII1 1\YWeBHO 11 TeJiecHo jaKI1 lhYI\H. BpJio noTpe6Ho noCTaBJbar;,e WKOJICKllx JieKapa, sacnocTaBJbafue npOI\Y}!U!HX WKOJia sa MYUJKY II )l(eHCKy l\e!1y, CaBeTOBafbe npH !1300py li03J!Ba ~ CBe cy TO CTBap!!, I<Oje Xl!THO ll03J!Bajy )l(eHy Ha pal\ y OllWTl!Hil. Y CTaHOBe, I<Oje llOMa}!(y l\e11y C!1pOMaUJHIIX CJIO- jeBa, I<ao -~a"{_me Tpnese, 11 T. ;~,. ~ cse 6ecnnaTI-Ie RyJia11Hie ca cTaHOBI!Ma. A Te ce Innei<yJianHje 110ry cys61!TII ca•w Ha Taj Haql!H,. ai<o onrnTHHe rro"(_my 3MA.aTH cTaHOBe, KOje_ 611 HSI\aBaJie no yA~epeHoj 11eH11, a TO Ha raj Haq;IH 11a npMMOpajy Ha rpaljelhe OHe pei\OBe rpaljaHCTBa, I<Ojl! cy ce y ca)\a!he'' TeUJKOM speMeHy ooorarMJIM. PeKBI!p!!pallieM rmje MOrylie 1\0RH 1\0 norpe6Hor opoja CTIIHOBa. llopel\ TMX srpa11a rwje cy snaCHMlliTBO OTilllTMHe, OITlllTHHa 6M 1\lOrJia ,ll.a )\a ..., I HHH!1l!jaTMBY 1\a Ce CTBOpe Sal\pyre, I<Oje. orr rpa)\HJJe CTaHOBe sa csoje qJjaHoBe y onUJTI!HaMa. OnUJTHHe 611 MopaJie yBeCTII l!HCn€K!11!jy CTaHOBa, y I<Oje Ol! MOpaJie yliw n >KeHe, jep )l(eHa Haj6o!be yMe 11a 0!1eim Yi\OOHOCT CTaHa, I<Ojvr. je jel\aH 0)\ HajBeliwx ycnosa sa cpeliaH nopOI\l!qHJI )I(HBOT. Wro ce r11qe crapal-ba o cHponnnH, }KeHe OH Tpa)!(HJie. )\a OTIUITHHa ycTaHOBI1 CKJJOHI11liTa H SaBO,JJ;e, I\OjH cy JI.OCTOjHH qQBei<a, rn~<:OJICI<:e )\a ae 6!! npocjaql!JIH 011 I<ylie 110 r<ylie, re nOHH)l{aBaJill ce6e H OCTaJJO 1\PYWTBO. JeAHa sa>KHa sa)lalia onUJTHHCI<e ynpase jecTe samTMTa 11ene II MJia)le)l(M II ro y HajrnHpeM CMHCJiy OBOra TIMTalha, T. j. 3aWn!Ta noqeBWll OJ\ ol(ojcrera 1\0 o)lpacJJor MJia)\HRa. Arw nor Jie)\aMo noJJO}!(aj y liHOCTpaHHM Hanpe)\HHjrm 1\P)I(aBaMa, OH)\a BII- npH6ope Oil TO nponarapane )l(eHe, r<aA on liM ce OTBOpHjra span y Ol!WTI!HCI<e yrrpaBe. Ka11 noc~1aTpa~10 conHjaJIHY CTpaHy onlllTI!HCI<e yrrpaBe, BHI\!!1.!0, 1\a je rryHO !111Tallia rwja cy y Hajy)l(eM 1\0I\HPY ca s)(paB!IM llOPOAUqHMM ,)I(MBOTOM. Jei\HO 01\ HajBa)l(l!Hji!X je nMTaae o cTaHOBHMa 11 sa ca11a Hajnpeqe. Ca ypeA60M HJrje Morylie pernl!TI1 oso mnallie, Hero caMo rpesseHI!M pai\OM . . 11: arw cy ype11oe TY, BpUJe ce Bemii<e wne- ,D.MMO, ,II.a ynpaBO y TOM llHTaJ-bY OnJIITHHa MHoro ycnernHJije MO)I(e )\a pai\H r-rero )l.p>Kasa. CivtpTHOCT o,IJ,ojtia,u,n sHaTHO 6a onaJia, ai<o 611 6JIJIO •1ajKaA!a sarapaHTOBaHo, Aa ,, :~ �23 22 TpOlllll nyHo onlllTHHCKor HOBna. To cy 6aHKCTH 11 Be'repe sa rwje ll3J.Iajy onlllTHHe H3 CBOjHX 6narajHa OlllllTI!HCKe HOEne, y KOpllCT OHI!X, KOjll CY HajMafbe ll0Tpe6HTH. 1-\0K !lMaMO Ha CTO XHJbaJ.Ia C!!pOTHe J.IClje, J.IOK je XllJballa 11 Xl!Jballa HHBaJII!I(a Heo6ea6eljecmx, 1\0K CTaHyjy TIOpOJ.Illi\C Y llOII.PYMI!Ma H !llTaJlaMa, He 611 ce .M.Of JIO }J.03BOJIHTH Tpowei-he onlllTHHCKor HOBI\a y cspxy HenoTpe6mrx 6aHKera. YsepeHa cahl, 11a JKene He 6H HHKaKo I\03BOJIIIJIC J.la CC HOBalj, KOjH je. 3a• jeJ.IIHI'ma :<mOBHHa, TPOlllll y osar<se cspxe. HaxpaHHTI! rJiaJ.IHC, TO je xpHmtaHCI(I!, a HaxpaHIITH 110 rpJia CIITe lhYJ.Ie je HeonpoCTHB rpex. Ihta jom nyHo nHTaH>a y onlllTHHCKoj ynpamf rwja cy Ba}l(Ha sa }l(eHe. HeMOjTe MHCJIIITH 11a cy osa Tpax<efha rwja caM HaseJia, yTOTIIIje. He, osa Tpall<eH>a, cy peaJIHI! saxTeBI! KOjH cy .y II.PYfHM IIPJKasa,\ta set i(aBHO llpllBCI(CHII y }l(JlBOT. Y OBI!M KyJITypHHM AP}I<aBa.M.a, ca .M.aJIHM HayaeTI<OM, }l(CHC cy Bet y OlllllTI!HCKHM ynpaBaMa, fJ.IC noKasyjy nyHo ari!JIHOCTII II eHeprHje KOiJ. csnx aa11ata, I<bje cy 611Jie rope Ha't!eJ.IeHe. YsepeHa caM J.lalbe, 11a 61I }l(eHe y BH!lloj Mepl! lllTl!TI!Jie BaqeJio, p,a ce I<OI\ pal\a sa onmTe 6JiarocTaH>e He CM~ BOJ.II!TII paqyHa o CTpaHa'JKO-TIOJUITI!'JKI!M IIHTepeCJ!h\a. }l{eHe ce He 611 HHKa/1. H .HHIIOlllTO A3Jid aaBeCTM, 11a Ol\6a11e HeKO l(o6po jeJ.IIIHO a6or Tora, .mTo je To II.06po npeJ.IJIOli<IIJia fhll~ta nom<TJ!qKI! llPOTIIBHa CTpaHKa: li<CHC 61I YTYI[jaJie noMHPJbiiBO II cnpeqasane 611 I<opynnHjy II CTpaHqapcTBO. Tpami!MO onmTe, jeJ.IHaKo, naCIIBHO H aKTHBHO npaso rnaca· aa cse meHe, aa cBe i\Pll<aBHe II onmTHHCKe KopnopanHje. He TpamHMO ra 113 HCKHX CTpaHaqi(Q-TIOJ!IITl1'J](IlX ~IOTHBa. Ms I!CTora pasJiora HaKHa)(HO npOTCCTyjeMO npOTHB TaKBOr li<CHCKOf l136opHOf rrpasa, KaKBO je IIOKJIOHHO Jial-bCE(e fOJ.II!HC MHHHCTap !{opO!llC[j CaMO CJIOBeHaqKIIM )!(CHaMa, jep He i(OnymTaMO p,a 3aTIOCTaBJba OCTaJIII )\CO li<CHa. jCJ.IHaKO npaBO sa cse! 3aTo teMo MH 11 y 6yl(ytHOCTH paJ.IHTI! sajeJ.IHO II jeJ.IHOI\YlllHO, He Tpe6aMo BH:llle DOJIHTJ1qJ<e 3alllTMTe MyWKHX, 3pene CMO l(a ce lllTIITHMO caMe. Hete1•o )(a 6yJ.ICMO Bllme caMo cynpyre, cecTpe 11 MajKe rpaljaHIIHa, Hero xoteMo 11a nocTaHeMo H caMe rpaljaHKe. jei(HaKe 1\Yli<HOCTI! II jeJ.IHaKa npasa - TO cy Hamii saxTeBII. lllT_e6u Anojanja. �- ·-.;.:._ 25 llpaso maca sa :>~<ene Os11e ce He npasn HriKaKBa pasJII!Ka 11a Jill cy nyHoJieTHI!l\1! MYIDKOr, !!Jill Jl{eHcKor . rroJia. IlyHoJieTne JJ.CBOjKe n Y!IOBI!l(e I!Majy ITO SaKOHY )IOBOJbHO I! rraMeTI!, JJ.a ynpaBJbajy CBOjOM JII!'IHOIDEY I! CBOji!M I!Ma.H.eM. -3aKoH liM npnsnaje nomyHy npasny cno·co6noCT sa To. I~PYK'II!je j e ca >KeHOM Y!la TOM. § 39. rpalj. saKona J<a)l{e: MJia)IOJieTHIII\1! ce JJ.P)I(e sa HC/l.OSpeJie 11 OHI! CTOje IIOI\ OCOOI!TOM aa- unliaJm!l;a u Y!l;OBH~e lliTHTOM Bai<OHa. rocuof;e u rocuoiJo, 011 CTpaHe opraHnaal(HOHOr O!l6opa OBora HMf!OBaHTHOf CRyna CTaBJbeHO Ai11 je y JJ.YJI{HOCT, JJ.a sac ynoaHaM ca npaBHnM noJioJI{ajeM Jl{eue y HallleM rpalj. aaROHy; JJ.a saM naHeccM npasa yJJ.aTe Jl{eHe n npaBo HaCJielja JC!iepl! 11 cynpyra. CHrypHO je, 11a MHOruMa 011 sac BHje noaHaTO, ROJII!Ro je 6e11aB noJIOJI{aj Jl{eHe y naweM rpalj. aaKOHy. VlsHeTa <jlaKTa Hajy6ei\Jb11BIIje lie BaM J\OKa3aTI! KOJll!l(Q je nOTpe6Ho 11a ce !laHaw!hoj, csecHoj. CpfiCI<Oj H<eHII /l.a 6ap OHBJIHI<O npaBa, K0!1111<0 !! CBaKOM IieCBeCHOM rpaljaHI!Hy. ]a hy npBo JJ.a Bah! 11SHeceM noJio)l{aj Yl\aTe )I(eHe. BM teTe noMMCJIHTH JJ.a Hapeljelha rpalJ. aai<OHa, KOja Ba)I(e sa Jhy!le, Ba)l(e n sa >KeHe. He, H!lje TaRo. Y ocTaJioM caM lie BaM aaKoH Haj6oJbe r<asaTn. § 38. rpai). sar..:or-m Bem-r: TiyHOJieTHHQI1 1 )13KJie, CBI1 KOjH cy HaBpllll1JIH 21 fOI\IIHY, CMaTpajy ce Aa cy speJill II OHH •wry caM!! CBOja HMa!ha 1\p)l{aTH, IDHMa ynpaBJbaTI! 11 H.J!J,!a pyKosaT>J 11 - pacnoJiaranL ' \ !. § 920. rpalj. saKona: MJia!IOJICTHlll\llMa ce ynOJJ.OOJbaBajy CEll OHI!, KOjl! He MOry !!Jill liM je sa6pa1heHO COIICTBCHI!hl Hhla!heM y~paB­ JbaTI1; Tai<BH cy: CBU yMa JlUUieHU, uponaJIUljC, upeaaiJyJtceHUIJU, '!Hje je I!Ma!he no11 cTel(I1IDTeM 11 yiJame JJceHe aa JJCuaoma My. :JJCeBJbeBU. llyHOJIPTHa JJ.CBOjKa h\OJI{C p;a paCf!OJia)l{e CBOj<!M I!MalheM; Ka!l ce yJJ.a 3aKOH je yspmtyje y JIY!Ie, pacnni<y]je II 6a~KpoTe. MsMeljy Y/1.<\Te Jl{eHe 11 cyMaHyTora ne11a H>!Kai<BC paSJJi!Ke, Kal\ je y ilHTaH.y lhl!XOBa rrpasHa cnoco6HOCT, M ynpaBJbajy I!Ma!heM. Y!laTa )](eaa noCTaje necnoco6Ha 11a ynpaBJba <:BOjl!h! l!h!alheh\ OJJ. TpeHyTKa, Kap; ce BCH'la. AJII! ·aKo ocTane Y!IOBI!l(a, IIJII! ce paaseJJ.e, OHI\a 1\00I!ja f!OHOBa CBOjy npasHy CUOC06HOCT. 3a!<OH He yaHMa HeKy CJiaOOCT, I!Jill Jia](0MI1CJieHOCT, IllTO Ce o6J1'1HO rrpe6al(yje wen aM a Kao paaJior, JJ.a joj ce O/l.Y3Me npasna cnoco6HOCT p;a ynpaBJba nMalheM, Bet caM 6paK. Jep, Ka!l 611 yarrMao cJia6oCT, I!JIII Jia- I i i I �26 2T I<OMMCJ1€HOCT, 1-HIKa,D,a }f(efi€ H€ 611 TIOCTaB- JbaO sa CTapaou_e lhi!XOBoj ].len_!!, na qaK 11 MyJKeBI!Ma. l1spl!qHo je KasaHo, ].Ia · je JKeHa sa JKI1BOTa csora Mywa i\tanoneTHa, 11 .u.a sa TO· 6es !herosa o].lo6pe!ha He MOJKe HI111JTa ].Ia pa].lu. AJIII lilT a je OH/.\a, ai<O je MYJK Ha:nyCTuo JKeHy, na OTI1lllao y cBeT, aKO je ocyljeH, aKo je npor JiallleH sa Jiy].lor, sa pacmmyhy, aJ<O My)!{ npOCTO 113 naKOCTH Helie }.\a 0].\06p11 CBOjoj )KeHI! ].\a OHa yqi1Hll Ca CBOji1M 11Malbeh\ OliO, lllTO 611 joj 6HJIO KOpHCHO. 3a TO HeMa Hapeljelba, )KeHI1 Cy BesaHe pyKe, jep saKoH "aJKe ].\a je ManoneTHa J.\OI<Jle roil joj je MYJK JKIIB. WeHa HeMa npasa )(a ce napHHqH 6eso O].\o6pe!ba My)l{eBJbesa, ].Ia Tpryje, Aa H3)(a 11Jll! npi!MH MeHHqy. WeHa HeMa npasa )(a np0].\3, ].\a ].\3 OOKJIOH, HI1TI! llOKJ!OH }.\a npi!MI1 6ea Oi\o6pelba MyJKesJbesa. '-laK KaA je )l{eHa 0].\peljeHa Sa CTapaTeJba CBOMe h\YJKY, KOjl1 je Yh\HO o6oneo, -KaA je y miTalby !heHo MMal-be, oHa He MOme ,D,a ce · napm·PH1 6es CYJ.\CKOf 0].\06petba, HI! ].\a ra OTyljyje, II TO CaMO 3aTO, WTO HMa Myma, I<Ojn je, }l.O- ' JbaTI! /.\OK KasHy He H3/.\P»<ll. Meljy nm Oil Mopa ].Ia ].laje O].lo6pe!be cn6joj JKeHH. 0Ha He MO)l{e HHlliTa Ca CBOjMM HMal-b€.1\l ,!l;a. pa].\11, ].\OK joj MyJK He 0].\06p11, 11 aKO 01! HeMa rpa]jaHCKe qaCTI1. YsMifMO 11 onaj cnyqaj. l<a)( ce MaJio,1eTHI1K O)](eHI1 no ].\03BOJII1 CTapaTeJbCJ(Of cy].\11je, cMaTpa ce ].\a je ornaliJeH sa nyHOJieTHa no § 131 0 CTapaTeJbCTBy II OH ].\06Hja My)](eBJbY BJlaCT, aJII1 no § 141 I!CTOf 3aKOHa liMa ].\a MY ce nocTaB!I CTapanau_, KOjH he· lberoBI1M a>IalbeM ynpaBJbaTI!. !-berosa )l{eHa,. 611JIO ].\3 je MaJIOJieTHa, I!Jlll nyHOJieTHa, ].\OJJa311 nO].\ EnaCT MyJKeBJby, 11 KaKo je MY)!{ ManoJieTaH, OH].\a ce My)](eBJbeB CTapanau_ I! o r;,oj 6p11He. PeQHMO ].Ia ce je].laa ].leBojKa OJ.\ 24 ro)(I!Ha 6es pO].\I!TeJba, KOja je CBOjHM H"ai-b€M. caMocTaJIHO ynpasJDana TpH ro].\l!He, Ylla aa MJia].\I!Ra 0].\ 17 fO].\HHa, KaKO ce TO qeCTO· y nallleM HapOJ.\Y ].\eiiiaBa, oHa je YllaiO>l nsry6Hna npaso ].Ia ynpasJba csojn" HMaIbeM l1 TO Ce npaBO He npeHOCM HH Ha -.M.y>Ra 1. set. Ha !herosor cTapaoQa jom qeTHPll ro1\HHe. !13 csera osor h\O)I(e ].Ia ce Blll\ll y RaKBOh\ je CTpaxOBHTOM IIOJIOJKajy rrpe11 3aKOHOh\ y)l,aTa )](eHa y norJie].\y pacnoJiaralba. csojoM l!MOBHHOM. A ca].\a )(a rrperJie)\aMo npasa )l(eHCKa y Hacneljy. § 397 rpalj. saK. sen11: ,1\en_a MYlllKa ].Iyme, HecBeCTaH 11 KOMe je oHa cTapanau_, aJll! Koju je JJCUB. Kao ''Y)I{eBJneB cTapaJiaq oHa MOJKe ].Ia ce napHI!ql! sa !hera, anu sa ce6e He. KaA cy IHHa npasa y m!Talby, oHa He pai\H Kao cTapaJiau_,seh Kao y].laTa )KeHa. !{y].l Ce MY)!{ OCY/.\11 Ha p0611jy H saTO- y MpJIOr 11 JbHXOBH MylliKJil l.J.€1-be, OH He MQ}f{€ CBOjHM HMai-b€N1. _ynpas- jajy npBI1 HaCJI€].\CTBO; OHH liCKJbyqyjy CBOje TIOTOMI\}I )l..06H- �2S 2!} cectpe, Ol\a, MaTep 11 cse npeTKe yMpJJora." ·§ 397. , KoJJIIKO MYWKe 11el\e liMa na ToJJII!10 ce 1\eJJoBa 1\eJJI! I!MaH>e POI\I!TeJhcKo 11 cBaKo nywKo 1\eTe I\0611ja pasan 11eo. A )l{eHCKOj 1\el\11 y OBOM CJJy'lajy np11na 11 a y:JtcuBa!Ve. cua6iJesa!Ve . ll apucmojuo yiJoM!Ielbe HO UOCTojeheM 0611'!ajy." }Ken a no CMPTII csora My)l{a I\0611ja caMO npaso y)I{I!BaH>a, jep no § 401 rpalj. aaK.: A1<o no cMpTII Cp6l!Ha ne 611· octano Hll MYWKOf HH meH~I<Or IJOTOMKa, OH,[(a fherOBO IIAtaH>e HaCJJeljy]e H>efOB OTal\. \1 Cal\a y HII3Y naparpa<jla. 'llljliM l\ll<jlpaMa nehy 11a Bac 3aMapaM, CTOjll: ,AI<O HeMa Ol\a OHI\a npimal\a poljeH_oj 6pah11 " H>llxoso( 1\el\11, Hajnpe MylllKO] na aKO H>IIX BeMa OHI\a. WeHCI<Oj, aKO JIM H · OBMX Hel'tra, oHAa Ma~ Tepn 11 ceCTpaMa. ,AKO HeMa HJ1: MYIIII<e, HH »<eHCKe ]l.eU.e, HH Ol\a, HI! 6pahe, Hll H>IIXOBa nOTOMCTBa . ' HH MaTepe, HI! cectapa, on11a nacJJe)\CTBo npe.~aa11 Ha 1\€1\a no Ol\Y 11 na H>eroso npso M)"UIKO, na OH,[J.a }l(eHCKO TIOTOM.CTBO." - ,A1<o He 6n 611no 1\el\a no Ol\Y, Hn 1-befOBa nOTOMCTBa, OHI\a HaCJJCI\CTBO npe- . nasi! Ha npal\e)l.a ;no Ol\Y 11 H>erose noTOMI<e: . najnpe MYUII<e, na aKo H>llX ne 611 611JJo · oH.ua meHci<e." ' :-- ,; AI<o OBIIX He 611 o!IJJo, OHI\a Hacne·ljy)e npai\€1\ no OJ.IY H H>eroBO nOTOMCTBO, npso AiYUII<O, a aKo osora HeMa, oill\a WCHCKO. ,,AI<o Hli OBHX HeMa, OH]l.a HacJie]l.cTso npeJJa3!1 Ha O'li!Ha 'IYI<YHI\el\a, llJJII 1\P)'rOC npa]J.e]l.a 11 Ha H>eroso MymKo, a aa OBIIM · >HeHCKO DOTOMCTBO." - AKO HI! OBIIX HeMa, OH]l.a npeJJa31! HaCJJei\CTBO Ha MaTepi!H pOl\ OBI!M IICTI!M pe)I,OM 11: Ha 1U1HOM ,ll,O KOJieHa llleCTOra. , A aKo HI! MatepMHOr pol\a no pe]J.y 1\0 Uiector rwneHa He 61! 611no, OHI\a I!MaH>e npenaa11 Ha· yoosuqy I l1 A!I!CJJHTe JHI, rocnolje, 11a je YI\OBHI\a 1\0UIJJa 1\0 nacnelja lll<al\. He, Hllr<al\. jep no caonmteH>y jei\HOr ctapor, nel\ecetoro1\llUIH>er, ai\BOr<ata, CYI\CI<a npar<ca on 24. Mapta 1844. rol\., Kal\ je osaj aaKoH o6naPOI\OBaH, 1\0 ]l.aHaUIH>er 1\aHa HHje HMaJra HH je]l.HOr CJJy'laja 1\a je YI\OBHQa HaCJJe)\HJJa. OBaKsy HenpaBAY weHCKoi 1\el\H He 'lllHH HH l1cnaM, jep je caM MyxaMel\ 01\pei\HO, 11a AtywKa rnasa y aaKOH!ITOM Hacneljy TOJIHKO I\06],!je KOJIHJ<O 1\Be )l{eHCKe ,1\aKJJe, )l{eHCKO i(eTe no Kopany I!Ma npaso Hacnec lja HMaH>a pOI\l!TeJha, ca~10 y nona Ma!be OJ\ MyWKapal\a. Dpei\CTaB!ITe ce6H KOJIHKa je Henpas11a. Y'l!IH>eHa menH no cMp:ril Mywes!hesoj. l1 OH He llacJJeljyje lKeHIIHO HMaihe, aJJH OHO Koje je ona Kao Mllpaa 1\0Hena; aJJ!I, ana He HaCJJeljyje HI! OHO WTO je aaje)\HllqKll y 6paKy CTe'!eHO. YBMI!Te caMo nlii HaUie cpncKe 1\0MahHl\e, Koja je Ol\ 11ana csoje y11aje Kao n'leJJa y KOlllHlii;"ll 1 CBaKHM CBOji!M AaXOM J\OOpliHOCIIJJa y Kyh11. KoJJHKO !hYI\11 sa csojy te- �30 KOBHHY H>tajy 11a saxsaJie 601\pOM 'IYBa!bY . CBOje n<eHe. 11 11a ieAaHnyT, no CMpTH csora MyJKa, KOJIHKO · Tai<Ba JKeHa Mop a 11a ce oceha Tylja H3 TOM 1!>131bY sa '!lljy je TeKOBIIHY YJIOn<HJia TOJII!KO CBOje 1\Yllle, CBOra pa11a H 6pare. 011 lleJIOra I!Malba OHa He MOJKC i106!!Tll HH nap'ICHJ.Ie y CBOjl!HY, Befi i1061!ja HCIIpHjaTelhCRI!M OKOM BpllleHy ROHTpOJIY Ilp3BIIX HaCJICI\HI!l<a, ROjl! MOry 611T11 po:lj3lll! 113 llleCTOf KOJ!eHa. 11 cai(a, 11pare rocnolje, AaHac y Cp611j11 KOja IU!a npeKO 300.000 IIHB3JII!I\3 I! J,200.000 naJiiJx y paTy - ja caM xTeJia 11a 11sa:ljeM npeJ1 sac ca HajTa'IHI!jl!M J.IH<jJpaMa 11 noTpan<HJJa C31A I!X H3 MepOI\3BHOM . MeCTy. Ha ol(alfoCT, 110611Jia caM OArosop, 11a caMo TO jei\aH jeAIIHII 'IOBeK 3Ha, KOjl! je Calla y flap>13Y; a 11a 01\eJJC!bC, KOje ce y jei\HOM M.liHMCTapCTBy 30Be MHBaJII1,11,CI<O, HM ,Il.aHaC, !IOCJJe 2 fOI\l!He I! 9 MeCeJ.III HeMa Ta'!HIIX, noAaTaKa -1\aKJie, y Cp611j11 liMa TaKo BeJJI!!<H 6poj YI\OBIIJ.Ia KOje je 33KOH 0 HacJie:ljy; I<aO LI.ITO Cl\W M.aJio tJ:aC BH,[J.e.IIH, TaiW CTpa-. IJIHO OlliTCTIIO .. 11 Te JKeHe 6es IIOTIIOpe, D€3 33ll1Tl!Te, Kbje cy IISr}'61!Jie CBOje )\0~la'hi!He I! XpaHI!OJ.Ie, CMCMO JIH Mil )\3 OCTaBill\10 . y oBarw TelliK>JM npi!JIHKaMa? M11 ~1opaao 11a l!X YBAHrHeMo. He 11ajMO 11a oHe· DYI\Y noTIIWTeHe I! noHHJKeHe. He !J:OIIYCTI!MO~)\a OH€ HeMajy YAeJJaTaMO r11e ce o lhHxosoj 1\ellil n lhHXOBOj nopOI\IIllll pelllasa! jep, )1aHac je)\aH 11esepTep I<Ojll !!Ma 31 Tpyny 611paqa sa C060M Bl!llle Bpel\11 Oil CBHX TIIX My'!eHIIJ.Ia. ETO, 11a TOra He 6y11e . EHllle, MH, xoteMo npaao rJiaca. M11 xote~10 ,)Ia l! Mil nope)l lbYI\11 BO)\IIMO paqyHa 0 !10POI\ll!\11 H 11a salliTl!TIIMO npaaa JKeHa, Ma"Tepa 11 ~e11e. To je Hallla 11 np!!pOI\Ha AY.JKHOCT, TO je Hallie ll npliPOAHO npaso. HIIKO He MO)I(e Hallie II0Tpe6e II HeBOJbe •6olbe ~a oceha Hero Mil. · HawHM 11par11M cecTpaMa, CJioBeH!UilbaMa .,llaTO je npaBO 11a 611pajy O!llllTilHCKe qa·CHHXe, a HaMa CpnKH!baMa ycKpateHo je "TO, T. j. )(a yTI!'!eMO 11a Ce OBa CTpaxOBIITa <:Kynoha cys611je n 11a ce rro60lblllajy xn-: Tl!jeHCJOI ycJIOBl! y aapo111n. Be11e, Hl!je llpeMe, )l(eHa jow Hl!je speJia. 0Hil MIICJie .11a CpnKII!ba noKasyje csojy speJIOCT caMo ]<31\ je y Hesollill, a )(a je Taila no~<asaJia zpeiiOCT HI! HajOI<OpeJIIljll npOTl!BHl!K Halller '!IOKpeTa Hete O!lpehll. )1\eHa, Koja je npou111a J<pos CTpaxOBIITY UIROJiy paTa, J{Oja je OCeTIIJia CBe CTpaXOTe Roje je OH 1\0Heo, spe11a je sa nOJII!TllqKa npasa 11 sa jeAHY uomme11y noJIHTH'IKY •6op6y. I-boj ce ocnopaaa TO. DpeACTaBIITe, Tocnolje, je)\Hora SJIO'IHHna, J<Ojll je I!S:splllliO 3JIO'IHH ca npeiiYMIIIlllbajeM, na je J{a)J{fbeH CMpty, KOja My je nyTeM HajBIIllle .MJ1J10CTH 3aMelbeHa Ca ,!l.Ba,ll.eCeTOfOJJ,-HllllbOM. po6njoM. Kao IIITO .TO· o611'!HO 6l!Ba, po·611ja ce cMalbll Ha rroJIOB!!Hy. Ka11 TaiWB 3JIJIJ{OBall 1!3a:lje >13 BaTBOpa II 1!3)1plKII ne'TOfO)(lllllfbl! IIOJIII!\HjCKII Ha)\SOp, OH SajiO- �32 611ja rpa'ljaHCKy '!aCT II ca !hOMe OHO, WTO• ce ocnopasa BaMa, J\OMah11~e, Koje CTe CTy-· 6os11 csojnx nopo)\n~a 11 ·Koje CTe y,\\eJJe O)\rajiiTH KapaKTepe, KOj11Ma ce ~eo cseT )\11811 II KOjll he )(OK je CBeTa OCTaTII ysopllTII npnMep Jhy6aBii npeMa OTai,IOHHH;. saMa, ceJhaHKe, 1<0je cTe yMene csoja noJha o6pal\llTH, 1\.0K cy sawn My)!{eBn H sawa 6paha 61lJJil )\aJJeKo; saMa pa)\Hil~e, Koje ce jyHR'!Kil yTpKyjeTe Ca CBOjiiM J\PYfOBilMa ll Ha BalllHM IIJJehnMa jOW HOCIITe MaTepHHCTBO; BaMa, y'lllTeJh1I~e, npoljlecopll, neKapll, f!H)!{Illbepll, yMeTHII~e, Klbll)l(eBHIIL\e .. ~a, OH liMa OHO WTO Ce CBII.Ma. BaM a OCIIOpaBa, a TO je IIOJlf!Tll'IKy 3peJIOCT II npaBO• r naca. 3HajTe 11a je)\aH oKopeJia sm!Kosa~ aMa snwe npasa Hero Bll cse. n~nocaBa Ma«CHMOBHh UeT~OBHh~a- llpaBo rJiaca sa pa)J,Iim~e Yens, KOjH ce OBHx )\aHa Hsrnacasa y Hapo)\iloj CKynwTHH!!, npei\CTaBJha pyrJio H CpaMOTY Sa 1\00a y KOMe JI(IIBIIMO. 0o](paj ,,HOrllx peaK~HoHapHHX OI\Pe11a6a Koje YCTaB y C€0!! Ca)\p)!{J1, HajpeaK~l!OHapHIIjH je OHaj CTaB KOjl! rOBOp!! 0 IIOJI!!TII'IKHM npaBl!Ma rpa'ljaHa. Cal\alba Bna)la, ca sehi!HOM HapOJIHnx noCJiamiKa, npOJ\Y)!{IIJia je so'lje!he npe)\paTHe IIOJI!!TI!Ke rrpeMa llpaBHMa )!{eHe. 0o HOBOM YCTaBy I<Ojn Ce J\OHOCI! IIOCJ!e CBeTCKOr paTa, y speMeny Ka)\ ce y ~enoj EHKOIIH BO)\e I,IHHOBCKe 6op6e sa npoMeHy iiPYWTBeHor ype'ljelba, y TOMe speMeHy JyrocnoseHCKn napJJableHaT J\OHOCl! YCTaB no KOMe je)\Hy IIQJIOBI!Hy JhYACKBra 1\PYWTBa mnnaBa CBHX llOJIHTI1qi{I1X npaBa. ]om rrpe cBeTcKora pan KOA Hac y Cp6HjH y rrpHspeJIHIIbl rrpe)\ysehHMa, rro ljla6pnKa~Ia 11 pap;HOHH~abla, . no Kan~enapii­ JaMa a KOHToapHMa 611no Je yrrocneriO OKO (30.000) TpHp;eceT xrrJha)\a )!{eHa. jow 11 Talla JKeHa je 6rrna npHspeJIIHI ljlainop o KaMe je Tpe6ano BOI\HTII pa'lyHa. OoJJo)!{aj Jl(eHe pa)IIHIL\e, Kao 11 1\0Mahnlle, 6110 je npe paTa y)!{aCaH 11 HeiiS)\pliOMIB. Opano r.~ac_\ 3a lHene 3 �35 34 Dojasa CBeTCKOf paTa, KOjH je CBQji!M pasopHI!M 1\ejCTBOM yHI!IIITI!O [\eO ITpi!Bpei\HH J!UlBOT I! 6a[\I!O 1-\PYlllTBO Y sp:J!Of HOBI!X 6op611 ll TelllKORa, rypHyO ]e meHy y CTpaxoBHTO TemaK col\HjanHH nonomaj. y TOKY caMOf paTa KOI-\ HaC y . Cp6Hjll, meHa je 611na npnHy~eHa )\a Ha CBOJI!M cna61!M nnelil!Ma Ol\pml! [\eo npHBpe)IHI! ~~~­ BOT, y J<OJIHKO je OH y TOKY paTa ITOCTO]aO, jep cy cBl! !bYI\H 6I1JII! aHram?saHI! paTHl!M H BOjHI!M 1\Y}I(HOCTIIMa. )l{eHa ]e 6l!Jia _ocTaBJbeHa caMa ce611, 11a ce CTapa o CBOJOJ IICxpaHll l! o HCxpaHl! csoje rropoi\III\e. l(a 611 0)\fOBOp!Uia TOj BI!COKOj 1\Y}I(HOCTH,_ rrpHMliBIIIH Ha ce6e 1\Y}I(HOCT ll O[\a l! Ma]Ke, meHa ce naTl!Jia l! Hajrpy6!bHX rrocnosa, 11a 6l! ce6e ll csojy nopOI\I!l\Y y mHBOTY Ol\pmana. . l(aHac, ·nocne paTa, y speMeHy rrpl!spe)\He Kpiise, CTpaxoBl!Te 6ecrrocJil!I\e 11 o~mTer noJIHTI!'IKOf xaoca, y speMeny Kalla ]e }!(IIBOT 6es6poj ITI!Tafba l!CTaBI!O, IICTaRO, Ha pemaBa>ne, y. TOM BpeMeHy COI\.I!jaJIHH, eROHOMCKH I! IT0Jli!TI1'1KH ITOJIO)I(a] )l(eHe Y jyfOCJiaBHjl! .y)l(aCaH je. /(aHaC y jyr?CJiaBHjH HMa HeKOJII!KO MHJll!QHa )l(eHa KO]e cy OCTaBJbeHe CaMHMa Ce6H. !1 MH )\aHaC Bl!)\llMO 11a He11a Te npo<j>ecnje y Kojoj He pa)\1! m~­ Ha. /(a noijeMO 01\ pa)\OBa KO]I! He 1!3llCKYJY qmsii'!Kor saMapa!ba, na 11a saspml!MO ca OHI!M Kbje II MYlllKH opraHI!SaM BeoMa 6pso · 1!3Hype 11 llCTpome. DorJiel\ajTe CBe JICITO py6rne II O)\eJIO ll!TO HOCHMO, CBe Cy TO meHCKe pyKe CTBOpHne. Ha TO,\Ie rrocny, Ha cpaMOTY MHH11CTapcTBa 1.la COI\HjaJIHY IIOJII1TI!Ky, pa)\e pai(HIII\e ITO 10-12 qaca 1\HeBHO. YsMIITe npoi!SBOI\lhY o6ylie 11 TY ll<iHac pa11e weae, rra 11 meHCKa Jle[\a.. Y mTaMrrapcKoj, rpa<j>H'IKOj npm!3BOJIlhH,. 6es o6:nrpa Ha onoBHY rrpamllHY, rroKpaJ 'IOBeKa pal\1! meHa na l! )\eBoj'!lll\e Ol\ 12-1} fOI\IIHa. Do TeKCTI!JIHI!M <j>a6plll<aMa, y ljlaopHij!I sa HspaAy MeTana II TY pal(!! IIOKpaj 'IOBeKa meHa. Dpn 311)\a>by senenenHHX srpa.11,a Ha BHCOr<e CI<ene no,u.Hme ce :>I<eHa l1 pa)\II C 'IOBeKOM Saje)\HO. 3ajei(HO ca rapaBIIM py)\api1Ma CllJia31! y JIY60Ka py)IHli'JKa OKHa meHa. jei(HOM pe•rjy Bl!)\l!Te je csyr11e r11e pa1111 H cTBapa ca qoBeJCo,\1 3aje)IHO. HeMa Te KaH[\e~~epHje, y KOJOJ meHe HHCY aHrawoBaHe; ysMHMO rronny, TeJie- rpa<j> 11 TeneljloH; 6es6poj meHa pa)\1! no .CBIIi\la THb1 KaHI..l,eJiapujaMa. Tia canw ca I<O- .J:ii1KO no)l(pTBOBalba 11 ycnexa paAe meHe .Kao neKapJCe. florJie,ll,~j"l'e ll030piUllT€, na IUhl1JKt.BHOCT, ·cByi\a ce JaB.JOil' meHa; meHy BHJ\l!Te Kao EaCmlTa'!MI\Y 0)\ HajHI!)I(I!X )\0 HajBl!IIII!X armona. IToKpaj cs11x TIIx nocnosa ll<eHa je ocyijeHa 11a 11 )\albe, · IIOKpaj pa)la y paAI!OHI!l\H, MJII! KaH[\eJiapiijl!, npo)ly)l(n pa11 y rqfi11, .!hetiO je pa).\HO speMe 6esrpamrqao. je)\HOM p€'!jy, meHa y Ca)\ailllbl1I\H CTBapa <CBa Ky,nypHa II MaTepHjaJIHa 1(06Da 11PY- �36 WTBy, no~paj Tora oHa palp 11 sacni!Tasa HOBe reHepa~l!je. . /l,a, TO Mil ]\ajeMO 1\PYillTBY a WTa !laM • OHO npy)l{a? illTa HaM OHO )\aje 3ll TOJII!Ra )\06pa WTO MY CTBapaMO? HaMa, ~oje pai\I!MO 11 crsapaMo Ao6pa OBOj 1\p)l{aBI!; HaMa, ~Oje paljaMO II IIO)\H)I{e>W Ha~l!jy, ocnopasa ce cnoco6HOCT noJJI!THqRor )\enalba. Mn ce JJI!!llaBaMo CBI!X rpaljaHC~I!X npaBa, II aRO Ha CBOjHM llJie· h!!Ma ocetaMo HajnyHI!je cse rew~ote I<oje CI!CTeM H HaqHH )\aHa!lllbe BJJa)\aBI!He Ha nneta Hapol\tJa csaJbyje. " [OCU0)\11, Raja BO)\e,npBy pe'I y UOJII!TI!~ll, MR ca osora s6opa 1\0BI!~yie•w: Aa je )l{eHa CBeCHa CBOje Bpe)J,HOCTI! y 1\PYWTBY II UOp0)\11~11, 11 )\a oHa 1\0Ca)\alhy norqna,eHOCT 11 o6ecnpaBJbeHocr Helie rpnenr. Mu c upauoM rnpa:JJCUMO pamioapasuocm. M11 rpa)I{I!MO Ol\ 1\PYWTBa )\a HaM oHo npl!aHa csa npasa csor nyHonpaBHOr qnaHa. Mu rnpa:JJCUJIW {}a uajuy11uje yqecmsyjeMo y OOHOWefi>y CBUX 3aJWIW. nliTa!bo Bojc~e, m!Talbe para HajnyHI!je I!Hcepecyje )l<eny, Kao 11 '!Ol\~a. CraH6eHo mnalhe, cKynota, cse TO noralja }KeHy Kao 11 qoseKa. Karo)a t2 ce tlJ!!HaHcHcHa ll0JH1TI1Ra BO,!I,IiiTH) flHTai-be MHBa- JII1)\e, sawnna Marepa, samri!Ta pa)\He 1\el_mje cr-wre, cBe cy TO nuTafba sa q11je npaBl1JIHO pemelbe )l{eHa te ce HajnyHHje 6opr<ITH. l1 Hajsa)\ HeMa ror nnTalba y JI,P!f{aBH, OIJWTHHH, onpyry,_ llJIH cpesy, ROje IlO)\j€)\HaR-o He TaHrllpa Jl(eHy ~ao II :qoseKa. !lPOTeCTByjytH HajnyHHje npOTI!B peaR1\W]e, )l{eHe, pa)\HH~e, nsjaBJbyjy HajnyH 11jy l!"OTOBOCT Y 6op611 3a HajnyHI!je e~OHOMCRO M nOJJliTllqRo ocno6olje!be _)l{eHe, sa e~o­ .'IOMc~y 11 nOJJIITI!q~y ieAna~ocT o6a. nona. ~para CTe$aHoBnheBa KH>MTOBesaqi\a . . pap;HHJJ.a �39 jep npi!BIIJierHja Myrnrwr nona npeTeJI(HIIja ]e Y ITOJII!Tlll11! Hero lllliTa J1pyro. 3a JI<eHy J{aQ JUft.IHQCT H jaBtiOr pa]J.HHK3 OBO je Qqe.:_ BHI\HO ITOHIIJf(ethe. ,1\pyrH je paanor Mathe 111\eanaH a Bllrne . npaKTII'!aH: weRe '!HHOBHII!111 TpaJI(e npaso rJiaCa I<OJIIIKO pa)\H CBOra JIH'!HOr )\OCTOjaHCTBa TOJIIIKO II pa)\H 3alliTHTe CBOjiiX npO<pecHoHaJIHllx IIHTepeca. Jep npiiBIIJieroBaH aonoJI(aj Myrnrnix oceha ce He caMo y fiOJ!l!TIIljH, f)\e OHH IIMajy CBe a WeRe Rile rnTa, Beh 11 y jaBHoj cJiyJI(6H, r)\e cy Jl(eHCKI!M 'II!HOBHI!ljiiMa paBHOMepHO )\0)\eJbeHe CaMO 1\YWHOCTH, a 3HaTHO CMafbeHa npasa: IloaHaTo je )\a cy JKeHe cse 110 CKopa y CBI!Ma CTpyKaMa OI!Jie Malbe IIJiaheHe KO)\ HaC Hero JbYI\H, II Tel( y IIOCJJe)\lbe BpeMe uo~e!lo ce pai.\,ITH Ha Maje)\Ha'!elby nnaTa. a aoTpajahe TO KO 3Ha 1\0KJie 11 aasprnnhe ce I<O aHa Ka)\a. • IlpaBo · rJiaca sa meHc 'IHHOBHJU\e Eo!biiM 11 saTpeHHjiiM rosopH11!1aMa rrosepeHo je 11a 113JIOJI(e onpas)laHOCT 11 rr~­ Tpe6y 11s6opHor rrpasa sa oRe KaTeropiiJe Jl(eHa KOjiiMa ce TO jorn yseK ocrropasa, a 11e1111 je oCTaBJbeH rrocao MHOro JiaKrnll 11 CTsap no ce611 jacHa: 11a 1\0KaJI(eM sarnTO> npaso r naca Tpe6a 11a 1\00Hjy Jl(eHe qHHOBH11!1ll. IlpBII pa3JI0f 3a TO HaJia311MO Y CaMOM J\PYlliTBeHOM ITOJIOJI(ajy TI!X jaBHO aarrOCJieHI!X Jl(eHa. ORe H11ajy IICTY cTpyquy crrpeMy 11 cacBI!M I!CTe o6asese rrpeMa 1\PJI(aB!I Kao 11 MYlliKII '!IIHOBHII!111, ynase '!ai< 11. y 11cTe npotjlecl!oHaJIHe opraHII331\IIje, r)1e MOry OI!Tif ynpaBHII '!JiaHOBII 11 YTIII\ajHH tjlaKTOPII rrp~t pernaBathy - aJJII Ha OHpa.JilllliTe II Y napJia11eHT He '10ry, Hero nx TY I<ao HeynyheHe H ITOJIIITli'IKII M3JIOJieTHe jorn yBeK sacTynyjy JbYII"· MeljyTHM aa rnacathe If ITOJII!Tll'!Kil 11aH).(aT He TpaJI(e Ce HHK3KBe H3y3eTHe CIIOCOOHOCTH H HapO'li!Te KBaJIHtj!HKaljHje KOje Jl(eHe 'lliHOBHHI\H CBOjOM HHTeJIIIreHI\HjOM II Bpe)\HOJiObl He 011 MOrJie 11a np1!6ase; saxTeBa ce caMo je)\Ha MaJreuKOCT KOja je· HII3K liBRa)\ MOJ'ill CBaKe, na If Hajy'leHHje weHe, - )1a He 6y11e Jl(eHcKO, ,.. AJIH ).\a ce Morao HeKaKo o6pHyTH .pel\ M JI<eHa nycTHTM y rrapnaMeHT npe HO lliTO je yrnna y nojei.\HHe rrpotjlenrje, c11rypHo je ,u.a Y"Y.MTeJbHu,e, HacTaBHHQe, meHCI<M neKaJ)H, Jl(eJie3HM'!apKe, IIOlliTapi<e M T. 1\. He 0!1 y liO'IeTKY I!M3Jie MHOro Mathy· IIJiaTy 11ero .1-bHXOBe KOJiere, HHTH 611 Ce CT3B.r'baJie aa- KOHCKe Ch!eTibe lKeHCKOM apotjleCHOHaJI!HlM yHarrpeljelby. WeHe ·Kao 6>1paq11 11 aocnaHIIl\11 HMaJie 611 Ta).\a Henocpe)\HOr H jaKor YTM!Iaja aa · napJiaMeHT Kao saKoHo)\aBHo TeJIO, H He OH 1.\00YCTHJie )\3 HX HI! Ha KOjH Ha'!I!H sanocTaBJbajy TaMo r).\e ca MYlliKH,\\a �40 41 noilieAHaKO pa)\e. Ho caMo saTO rnTO He · rnacajy II He ynase y napnaMeHT, )l{eHe 'IIIHOBHHL\Il npmwljeHe cy 11a aaoollnaamrM H cnopll~l nyTeBilMa aaxTeBajy IICTa np3Ba Ha pal\, sapa11y ll yHanpeljelbe. AaHac Til )I{€HCKI! 3aXT€BI! 1\0Cnesajy Ha Ha)\Jle)I{HO M€CTO T€K nornTO ce np0611jy Kp03 CBa npe)\COOJba no MI!HI!CTapCTBill\13 II CB€ XO)\HilK€ II KJJyOOB€ y srpai\II IlapnaMeHTa, ll nornTo ce npol\e)\e Kpos csa Moryta napTI!jcKa cxsaTalba II CIIMnaTIIje II arnunaTIIje nocnaHil'lKe npe~!a )I{€HII KaO 1\PYfOM nony 11 1(30 "li1HOBHIIKy. TeK TaKa HsnoMToeHII, y6na)I{€HI! u npo!1eljeHu, )l{eHCKil aaxTeBII usnase npel\ HajsHrnii rjlopyM, r11e aacel(asajy u cy11e JbYI\1! KOjl! B€TIIlM )\enOM llMajy fOTOBO I~CTy 1\YXOBHy KYJITYPY, HcTe KBaJJilrpi!Kai.\HJe I! CTpy'lHY cnpeMy KaO II )l{eHe KOje I!X MO.Jie. TpeliH je pasnor rn·To !bYI\H, KOjll cal\3 HMajy ncKJbY'IIlBO npaso 11a 6y11y y Harne.II napJia.M.eHTY, Hl:ITH M.Ofy }l,a OCeTe, HIITH xolie yseK )\a paayMejy 11 ll3Bl!l\e Kalla ce ca )l{€HCKI!M 'II!HOBH!!!I,I!Ma noCTyna H€KOpeKTHO. Hni! ce say311M3 TaKaB CT3B )\a Ce O'leBili\HO ra311 npaBO >I Bpelja Ha'I€JIO )\py]11TB€H€ npaBI\€. Jel\aH Tal(aB CJIY'Iaj CBal(aKO . ie yKIII\albe nonos11He 1\HeBHII!I,e yl\aTHM )l(eaaMa 'll!HOBHil!I,HMa; a 11 11pyror3 ce no csoj .np;InHI\If jorn celi3MO: Kal\ cy )l{eHe Hssan napnaMeHTa b!Opane nocpei\HilM nyTeM ynaraTn npOTeCT npoTilB HaMepe. )\a ce )l{eHCKO 'IMHOBHil'lKO oco6Jbe pel\y!l,npa ll p,asa!he YKa3a ooyCTaBil. Bpe)\1! cnoMeHyTI1 II TO 1\3 cy caMo )l{eHe HSBaH napnaMeHTa Mor ne YO'IIITII II OBy 33HI1MJbllBY CIITHil!IY y Harnoj ueorpap,CKOj nornTI!. TaMO H3HMe je)\Ha !(3- . TeropHja )l{€HCKI!X 'lllHOBHIIKa lll\13 1\0CTa Many nnaTy, an!l AD6Hja HaKHa)\y sa TO y BIII\Y HOliHora 1\e)l{ypcTBa, -- 1\0I( MyrniUI IIO.rnTaHCKil 'IIIHOBHII!I,Il llpi!Majy Ha KaCil "'J'OJIHIW .u.a 11.M. je, ilO MHlllllietby Ihli!XOBHX MyrnKilX rnerjJOB3,. CaCBHM H€ITOTpe6aH Taj :cny)l{6eHil 1\0I\aTaK. Oso je caMo jep,aH npi!Mep 1!3 Harne nornTe, all no IIPYnm cTpyKaM3 BepoBaTHO 01! Ce Harnno TaKBI!X IIHTepeCaHTH!IX KOMn€H33!l,llja )I{€H3Ma sa 1\ll!Hyce y nJJaTII. Ho 11a cy ll )l{eHe rne<jloBil H saKOHOI\3B!I,II, Ohe 611 Ce HeCy;\llbl!BO OYHHne IlpOTilB CBIIX MOryTI!!X K0Mll€H33IJ,IIja, a Ha])OqllTO npOTI!B OBaKBI!X KaKBe Ce )\ajy Ihlll\18. . 3aKOHQP,aBHa ynora ll Bl!rnll nOJJO)I{aj y cny)l(6!l npnna)\ajy, MeljyTI!M, ca~10 nyHonpaBHOM rpag3HC!WM Jllli.\Y; a )\OKJJe fO)\ je napJJaMeHT K30 3aKOHOI\3BHO T€JIO HC!(Jby~1!80 llOJ!llTII'lKOf KapaKTepa, 1\0TJI€ II aKTilBHH 'lJJaHOBil !heroBII Mopajy OHTil npep.·CTaBHH!I,Il noje)\I!HllX napTIIjCKI!X rpyna. 3aTO "I! )l{eHe q!lHOBHI![.\Il Tpe6a 1\3 yljy y nOni!THKY n )J,a ce noJIHTI-P·mH onpegene, .u.a He 'Oil YBCK OCTane Heypa'lYHJbMBe K31\3 Ce saKOH!l CTB3pajy, 11 ca lliYI\111\13 MSjei(Ha'leHe C3MO OH)\3 K31\3 npe)\ SaKOHOM 01\fOBapajy. fuHxosa 1\eBHsa Aiopa OHTil 11a noMoliy npasa rJiaca, nno y ncnr Max 3Hatm npaso BJJaCT!I, 1\0ljy 1\0 CBIIX p,pymx npasa. Jep •6e3 rrpaBa rJiaca ne spe,!l.e M.Horo HH 1\lOJI6C1 �42 HI! )l(aJI6e, HI! npoTeCTII, HilT!! te ce cnyrnaTII )l(eHcRII onpaB)I,aHII saxres11 aRo >!3a !MIX He croj11 je)I,Ha opraHlisosaHa sojcRa pa)I,HOra )l(eHCROr CBeTa, ROja IIYHOnpaBHO ' H3Jia311 Ha 6npaJIHlliTe 11)\aje csoje nocnaHH'!Ke J<aH)I,H)I,aTe. Aa je ro s6HJba TaRo Bli)I,UMO ilo oHHM seMJbaMa rAe )l(eHe set HMajy csoje npaso rnaca. Ta,,w ce Ii>!1Ma nosepasajy sa)I(He ynore " ose y liMe noje)I,HHHx napTHja rosope y napnaMeHTY o nHTalbHMa yHyTpallUbe H CTIOJballifb€ TIOJIHTHK€, - }l.OK OB,!l.e KOI\ uac Mopajy HMaTH npoTeRI(Hje 11 sa TO )l,a 611 Kao npocTH nooraTpa'lH H3 nyoJIHI<e AOOHJie je)l,ny CTaJIHY KapTy. TaMo r)l,e _)l(eHe u,11ajy npaso rnaca, lbHX nocTaB.'hajy sa 1\11~ rtJioMaTe n MllHHCTpe npocsere, a r)l,e HeI•Iajy, ycRpatyjy liM n HeKa Mafhq, Ha npnMep )l,!!peKTopci<a ssafha. I1osHaTo je n To )l,a )l(eHe l!Majy npasa Ha cse noJio)l(aje y 1\PYlliTBY Hapo)l,a, )I,OR y HeRe esponcRe n sasesponcRe napnaMeHTe ;mai< jorn lie Mory )l,a npo)l,py. Meljy TaKBl!Ma ce HaJiasn n Ham Ca]l.aWI-bM napJia.M.eHT, KaO lllTO CBH 3I-IaMO, jep 11 ual!la BJia)l,a IH!I<aKo ·He ysnlja J\a cy CBH 030!1JbHH ll r JiaBHll pa3JI03!1 BG )l(eHCKO npaso rJiaca, a caMo r;eoa6nJbH!I 11 Ci!THll upomUB fher3. . l1srepec3HTHO ie, MeljyTIIM, 11a ce y uaI!loj cpe)I,IIHM o6M'!HO pesosyje Taiw no )(a je ynei< y mnalby I<OJIHI<O te JbYI\11 JKeHC](l!M npasoM rnaca 11a H3ry6e, a ue KOJHII<O te il<eHe Tl!Me )1,3 )I,OO!Ijy. 3aTO ce T3KO ynopHO II TSp)l,orJiaBO l!CKJby'!yjy 113 TIOJIHT!II<e cse R3TeropHje )l(eHa, na Hap3BHO ll )l{eHCRll 'll!HOBHlll\ll, !Wjl!Ma l!H3'le HH je)(Hit 31\pas3 naM.eT He 611 ~wr11a ocnop•rTn mr cnpeMy an cnoco6aocr. Y OCTaJIOM, )l,a ·He ll)l,eMO )1,3Jlei<O, 1{31\ y aajoJII!)I(eM cyce)l,cTsy ll~taM.o set noni!Tli'<Kn nyHonpasHnx )l(eHa: y Maljapci<oj, AycTpwjn, "lei!II<oi, O)l, aajHoBnjer ·speMeHa a y fpqI<oj, II spe)l,eJIO 011 3HaTll jecy Jill CaMO jyrOCJIOSeHCRe )l(eHe TOJIHI<O orpaHI!'leHe )\a jorn ae Mory Ha 6Hpanwl!lre n y rr3pnaMeiH3PHY srpa)l,y Meljy nocJI3Hl!Ke. Ho· Kai<o nsrJieM, ra orpaHn'leHOCT aete 6l!Tll aa lbllXOBOj CTp3Hll, jep OHe 011 TO Marne, 11 HeRH He)\OCTaTai< ys>~ljaSHOCTll l!Jlli 1<0 3Ha qera Mopa 1\3 je Ha crp3HH ormx Rojn liM He )I,OHylllTajy Hll je)\HO HI! )l,pyro. Ann jyrocnoseHcRe )l(eHe HMajy cTpn!befbe· )\3 'lei<3jy, H Ma ROJIHKO !IX Ca Ha)I,Jie)I(HOI'" MeCTa 0)\0HjaJll!, ne Mory 11M yr3CHTH BeJlllKY li cnaCOHOCHY H3)1,y. lbHMa Henpe-· CTaHO JieO)lll npe)l, O'li!Ma )\yr3 JlHCTa ca IIMeHl!Ma OHl!X SeMaJba y ROjHMa )l(eHe· O)l,aBHO HJIH 0)\ CRopa ,l!Majy CSa TIOJI11Tli'!R~. npaB3, 11 OHe TY Bll)l,e rOTOBe CBe )l,p)l(ase AMepiii<e, na !1cJiaHI\, Aycrpamrjy, EurnecRy, lliBe)I,CKy, Hopsei!II<Y, 1\aHcRy, <t>nacRy, !1oJbCKY n jolll MHore ll ~more )(pyre_ He sn)l,e MeljyTIIM l1H)I,njy, EnmaT, KMHy, Typci<y, !1aTaromijy, DpeTOPIIiY 11 1.\eHTpaJiny AtjJpwRy, anl! •ryjy )l,a ce 11 raMO· �44 noAHoce pesoJJyuHje 11 npJ:!Majy JJaC!<aBa o6elialba. . Jil )!(eHe JyrocJJaBHje, o<JeKyjyliH 11 >JaAajyliH ce, pesoayjy OA npHJJI!I<e oBaJ<o: KaA HHje CTI1rJJa Aa sano<JHe,Harna 1\p)!(aBa oqeBIII\HO ;ma aM611UIIje 11a SaBpUIII oHy APYfY JII!CTy ... I<:aTilpuna Borp,aHOBHh. HpaBo rnaca sa ceJbaHKe Tocuolje, rocuoljuqe u rocuoiJo, Ka11a CTe je BI!Aemr Ha Barnapy, ca6opy I<OA I<OJ!a I! y I<OJJy; Kai(a CTe je Bl!i(eJIII y ITOJbY II Ha AOMy, np11 pai(y, jeCTe Jill I!I(al\a saMHCJIHJJI1 i(a 11 lbOj ceJbaH1.\11 Tpe6a i(aTI1 npaso rJiaca, KOje je· je)1Ba ce6Ii 113Bojesao ceJha!(, 11 aKo y Harnoj }l,p)l{aBH CeJbatiKO CTaHOBHHWTBO 113HOCJ1 fO- TOBO 'j, UeJIOI<YITHOf CT'\HOBHIIUJTBa. Ha )l{aJIOCT, I<OI\ Hac Je jorn y jeKy HerurcMeHocT; Ha ceny je oHa orpoMHa; H, aKo 611 611Jia BesaHa noJIHTil<JKa npaBa sa ITIICMeHOCT, OH)1a He 611 Tpe6aJJO npaBI!TH pa3JI!!Ke !13Meljy ITOJIOBa. 3aUITO Tel< HeITHCMeHI! MYUIKI! ITOJI qpeTITO.CTaBI!TI! )l{eHCKOM IIHCMeHOM? 1\eMoKpanrjH je 1\I!Jb i(a HecTaHe Hennann OHa noJUITHqKa npasa He Besyje HH sa nopeKJJO, HI! sa I<Y JITYPHH crynalb HH)1HB11Aye. Y norJie)1y npaBa rJiacmna Hspa)l{aBa!'ha HapOI\He BOJbe i(eMoRpaTHja Tpa)l{l! OITUITe I! je)1Hai<O Henocpei(HO 11 TajHo npaso rJiaca. ]{o y TOM norJie)1y noi(pasyMeBa caMo MYWKH noJI, HHje )1eMoKpara, Beli ITOJIY i(eMOKpaTa. ]{oi( I!SBeCiii!X 1\HBJha'lKHX - Hei<yJITypcMem-Ix; �46 JU!x, Hapol\a lKeHe .cy nocne CMpTII MylKeBJbeBe cnaJbl!BaHe - KOI\ 1\eMarolllKIIX RYJITypHIIx Hapo~~a, lKeHe ce He cnaJbyjy nocne MylKeBJbese c~tpTII, ami ce HnaK y611jajy; jep nna sHa•rll lKHBem 6ea npasa y 1\plKamr - ' TO Tpe6a BHI\eTH Ha ceny. 0He nneMeHHTe MajKe, Koje cy yryrnyjylm ·CBOje COllCTBeHO ,ja" 3HaJie 1\a 001\pe Ha nTnop ~eo Hapol\ - oHe nneMeHHTe lKeHe ](Oje Cy OCTane OeS CBOji!X 33lliTIITHI!Ka jep npeMa 1\aHarn!heM 1\PYlliTBeHoM ypel)e!hy jel\11110 je SalliTIITHIIK llOPOI\I!~e - MJlK, oTa~, 1\aRne MyrnKapa~ - cse oHe naTe Ce 1\/IHaC Hll CeJiy II OCTaBJbeHe CJ Ha MIIJIOCT II He~t!IJIOCT MJWKapaQa- no rOTOBy Rao po6nHoe. A srraTe JIH ll!Ta cy 6arn Te lKene npiiJ\ODIIJie Ollll!TOj CJIOOOI\117 Ha CTpaHy TO, ruTo cy xepoje POAIIJie, OArajHJie H sacnH-rane, Ha CTpaHy TO ll!TO JbyDaB Ka orai,IOIIHil MajKa ynesa y 1\YlliY Ae~e, oHe cy y MY'IHIIM ll HaiMY'IHiljllM I\3HHMa Mopane OAOJieBaTI! CHJIII HenpHjaTeJba, qysanr 11 -QpaHilTil 1\0DpO Ha 1\0MJ, )!OK je BOjHO MHJ!H Jl Cl!H 1\pan! RpB~y llpOJieBaO Ha CBeTCKIIM QOjHll!THMa, !lpOHOCelil! liMe II CJ!aBy CBOra poAa liS Rpaja y Kpaj! MHCJ!l!Te Jill Aa je J\JlKHOCT )l{eHe 1!3 CeJiy y THM 1\aHI!Ma Ha~ mer Oflll!Ter CTpal\alha OI!JI3 Malba 01\ TJ,YlKHOCTII Myrnr<apal\a? HenpHjaTeJb ce npso ynynw ceny; jep ceno 11aje cBe; 011 cena 3aBHCH lK11BOT, DHO )1aje xpaHy. )!{eHa Ha ceJiy - celbaHKa - npHMopana je 61wa 11a 47 pai\H sa HenpHjaTeJba, jep je OHa je 11nHo ocTana cnoco6Ha sa pal\ Ha 1\0My, a 011 MJlli!<apa~a OCTaJin cy CaMO HecnoCOOH!1. ]a fOBOpliM 0 OrpOMHOj Belil!H!! npeKO OliO l!eKOJ!I!KO HeMI!JIJIX li3J3eTaKa MOlKeMO OBI\e ~a npespe!he~t npeliM. Or<ynaTopcKa snacT Je lKeHy Ha ceny y cBeMy 'IHHHJia o11 roBOpHoM. 0Ha je BJiaCTH Ol\rosapana sa npMKpllBa!he opylKja; OHa je 611na o)1rosopHa ~a McnyH,aBaHoe cBaKe Ms)1aTe Hape)16e; oHa Je KY·'YqiiJia II apraTosana, o6pai)MBana ae!'ilhY; KJlliiJia xpaHy H npel\aBaJia HenpH- . JaTeJbCKHM BJiaCTJfMa; OHa je HQCMJia nOUITy, II BJI<Jia KaMel! Sa Ollp3BKY 1\PYMOBa ll 'lll{;Tl!Jia 1\PYMOBe 01\ OJiaTa. fboj je qaK llOBepeHo H KMeTCTBo, r11e Hllje OllJIO cnoco6rmx MyrnKapa~a ll cse TO CeJbaHRa je 6es HaPO'IIITe npe)\XO)\He cnpeMe yMena 11a noCBprnaBa II nope)\ Here 1\eTeTa ll CTapaHoa .o CBojoj Kylm. lheHe cne~nqni'!He oco6MHe ,1\0SBOJlMJie Cy joj, 1\a ce011 II CBOjHMa H nope)\ CBe CTpOrOCT!l BJI3CTII joru II Hell!TO np1IBpe)\II. YMOPHil paTHMK "orao je 1\0HII jorn Ha ropy !(JTIJ, HO lliTO je H3lllliaO. flope)\ paTHe lliTeTe rrapol\ ce Ha ceny Morao no)\llHH peJiaT!!BHO 6pso ll TO je)\HHO SaXBalbyjyH!l JReHn ceJbaH~!L CelbaHKa HeMa nOJIHTIPmor 3Hafba, OHa HC 3Ha sa CTpaHRC H aa nporpaMe paaHilx CTpaHaKa, amr sap ce MO}I{C Ha3Bani nOJillTHqKHM 3HalhCM OHO anexy)\o nosHaBaiDe cTpaHaKa no HMeHy H MMeHy lbi!XOBHX BOlja, KaO WTO TO Halla- �MajKa Kao norrHTHqKH pa)l,eHHK He, )l{eHH He Tpeoa )\a Til rrpaBo r Jiaca. HaMa cy y rrpBoM pe)\y rroTpeoHe 1\00pe MajKe. Am1 ll(eHa aKo ce oal\11 y BPTJior IIOJIIITII'IKOf )I{IIBOTa, KO he HaM )\el\y paljaTII, KO he 11x sacrrHTaBaTH? Ko he pasBIITII lbl!XOBO TeJIO II Ibl!XOBY 1\YlllY HajrrpllpO)\Hllje II HajOO!be aKO He lbiiXOBa MaTH? KaKo he )l{eHa 11a Bprn11 TY BeJIIIKY 1\YlKHOCT, Ka)\ joj 1.\eJIO BpeMe Oy)\e sayseTO OIIlllTIIM 1\PYlllTBeHIIM IIIITalbi!Ma Belie II Ma<be Ba)I{HOCTI!? }Olll 011 Cy)\eJIOBalbe )l{eHe y IIOJIIITli'IKOM pa)\y OIIJIO ~Wll()\a je)\Ha Ol\ cJiaOIIjHx CME>Tiba y rrpaBOM II0311BY lbe3HHOM ~ II0311BY MajKe, aJII! Mil )l{eHy He )\aMO 113 Kyhe I M11 HeheMo 11a JKeHy IICl\PITe TeiDKll pai\OBII Koje )\aHac sprue caMo Jbyou Ha rrpl!Mep qJaopH'!Kll pa)\HHJ.\11: ~ )\a IIPII TIIM IIOCJIOBI!Ma orpy011 II l!Sry611 CBe CBOje He)I{He II Jierre )l{eHCKe OCOOI!He Koje cY noTpeoHe sa IIOI\113albe )\e[\e . .HeheMo 11a oHa 01\ jyTpa )\0 MpaKa TpOlllll CBojy qm;Hi'IKY CHary II THMe YTII'!e Ha )\ereHepi!Calbe pOI\a CBOra, t.IOBe:Ka. }Olll Bllllle CMO npOTIIBHII )\a )l{eHe YIIOTpeOHMO Ha myne KaH[\eJiaplljCKe IIOCJIOBe, J(!)jll 1\aHaC Bpllle KOI\ HaC CG.if!O Myll!Kapl\H npaBJ rJiaca 3a meHe ·l �50 51 KaO '!HHOBHII[\11 CBIIX CTpyKa, noqeBUU! 01\ AP)!(asuMx yCTaiiOsa 110 npMBaTHMX npeAyaeha. Jep, TY ce TeK 11ereuepurne )!(eua 11 TeJieCHO I! 1\YUieBHOI \1 Ha Taj Ha'l!IH Mil CMO I<p!IB[\11 KOjll cyAeJiyjy Ha Aereuep!lcalby pOAa! A KO he 11a AOnyCTH 11a )!(ella y nasH y Taime CTpyKe, rl(e ce 'lHHe JiaKOYMHe npo6e ca lbemiM ocehalbHMa Koja THMe ry6e csojy CBe)!(IIHY, Tyne, KaO liTO je TO npl! JieKapCKIIM pai\OBI!Ma? joUI Malbe lieMO 11a je nyCTIIMO y I!H)!(!IIbepCI<e nOCJIOBe. 0TI<YI\ )l{eHa MO)I{e l(a 1!31\P)I{I! uenorOI\Y H l(a ce nelbe no cKenaMa? To je saunpHPOAHO, TO HHje aa u,y. 011 cB!ix Tllx Tai<o uenpHPOAHHX nocJiosa, l!lTeTHHX 11 no Teno I! no AYUIY )!{eHe, a ,TI!Me nocpei\HO II no H>eH nOAMJ!al(aK, MH je qysaMo! A auaTe I<aKo cMo je 011 csera "[ora caqysanM? Hajsa)I(HI!ja Ta'II<a uawera aaKoHHI<a cTapalbe 0 rpaijaHHHY II TI01\11331bY lbefOBO'\ jecn salllTI!Ta )!{eHe Kao Maji<e. . Hame 1\PYIIlTBO je )!{eHy MaTepujaJIHO o6ea6eAMJ!O TaKO. 11a OHa HI!Kal\a He MO)I(e p,oh11 ua TY MI!Cao p,a a6or MaTepMjaJIHIIX Hearo11a spm11. aJIO'!HH, ymmnasajyh11 csoj nopop, y ca,\OM aa'leTKy. ORo je )!(CHI! CTBOp!!JIO MOpaJIHy II MaTepHjaJIHY Mo_ry:tmoCT p,a pa3BI1ja, a He p,a ~Ylllll OHY CBOJY je~HH­ CTBeHy TC)Kiby I<Oja Ce y lbOj aa'llllbe JOI!l 11eTeTOM, TC)I(!bY 11a 6y11e MaTH. One npse Jiene. paAibe .lbeuor AeTH!bCTBa I<aA JhYlllKa I! HH]a y~oqeuy nopqyJiaHcKy iiYTI<y npeTBOpi!JIO ]e IIPYIIlTB? y 36HJhy Aajytm joj MOfYEHOCTH )\a HH]a II Heryje pyMeHo II JhynKO ACTe CBOra cpqa. y )\aHarnlbeM uarneM .1\PYlliTBy Jl(eHa je y A06a HOlllelba csora llJIOAa II nocne lberosor paijalba jorn sa fOAHHY 1\Be 6pHra 1\p)l(ase. ,/lp)!{asa ce.cTapa o xpaHII H OAehu !be H _fheua )1eTeTa. TaKo 1\3 sa speMe Kai1 he MaJKa 011 JYTPa 110 Mpaka norpe6ua )\a YAe noc~eheua MaJioMe qnauy APYlllrsa - M3JKa ]e 1\P)!(asua 6pHra. Cse cnoco6HOCTII C~ora AYX3, CBy CBojy tPII3li'IKY CHary CB)' CBOJY 6eCKpajay II BeJIHI<y Jhy 6 as OH~ AaJe CBOMe 1\CTeTy. To je . lbeHa o6~sesa ~peMa IIP~IIITBY ll y TOM cnyqajy APYl11TBO Ma. y lbOJ ~sora uaj6oJher o6seaHHKa: o6Be3HI!Ka KOJII My )laje fiOBe ~IWHOBe - A CaJ\, r.ocrro)\o! caHI!TeT np~cseTal - Cse Harne caHHTeTci<e II rrpocneTHe Y~ CTaHOBe, CBH HallJH CaHHTeTCKH H _llpOCBeT- HII SaKOHH, Tai<Bl! Cy )Ia OHI! HOBora 'lJ!aHa APYl11TBa BOJ:beHo )\eTe Maji<e, y cnai<O.>~ rrofJI€1\Y nOAHWy 11 ycanpll!asajy. Mn ow CTBOPHJIII sa6asnwTa ca BeJIHI<HM CBeTJIH(M srpa)laMa, ca cnoco6nnM sacnHTaqHMa, WeH~ nelieMO HI! y TOM CJiyqajy BaH Kylie.) CBe je TO 0)\ MYIUI<apaqa OT<Il11J!O I13HlllJIO 113 CBOra erOH3Ma H CBe Ce IIO~ CBeT!IJIO ll01\113alby HOBOra 'lJiaHa II BOJh Hor AeTeTa MajKe. e HacTasa ocHosue wuone, cpe,r:une UIHOJie, 4* ll==··=····--- .j �• 53 52 cpeiJ;CTBa !{OjHMa ce HSBOJ\.11, SJ:pa)\e _Y KOjHMa cc oaa RSBOJ\H, c~e Je TO no HaJcaspmeHHjeM cl!cTeMY, cse Je TO npe)IBI!)\eO a am. saKOH cBe je TO npsa 6pnra aaumx npocBeTH~x H caHineTCKHX BJiaCTH. Harne 1\PYlliTBO a11k cTarro HI! oa)le, Ka)\ nyCTII )\eTe: )\eBOj'lHUY II )\e'!Ka liS lliKOJie Ha yJIIIUY y )I{HBOT. 0HO je no yrJie)\y Ha aajaanpeJIHI!je Hapo)le cTsopl!JIO 'li!TaOHIIne, I<Jiy6ose 6aocKone, nosopnmTa, JII!TepaTypy. HamH 611oCKOnH ca csoj11M nporpaMIIMa O)\rOBapajy nomyHO i\YllieBHOM paSBIITKY eTeTa, eBoj'lHne H )l.e'!Ka. HeMa. KOil. aac 11 onaomx saso)l.JbHBIIX cTsapu Ko]e lie pa· 11 spHTII TY MJia)l.y 11ymy. Hama ll.Pll(aBHa HHcn!Tynnia sa coi\l!JaJiae CTsapn csoM caaroM 6y)l.HO ce 6op11 npoTnB Tara. - 0Ha Je saKOHOM 3a6pam!Jla cy)leJiosatbe Harne ~Jia­ )l.e)I{H cse 110 ocaMHaeCTe ro)l.HHe npl! ae011rosapajyli11M ljlHJIMOBIIMa. 6IIOCKOUCKIIM. 8aKoHO'\ cy sa6paH>eHe onacHe saBOJilbHBe RlblHe. (Tpax MaTepa je HeonpaB)l.aH Ka)l. ."'11-. xosa )l.ena, 11 )l{eHcKa 11 Mynma, CTynaJY Y npBO )1eBOja'lRO l! MJia)J.RliCKO )\o6a, jep >Jame ce J\PYlliTBO .He caMO sa )l{eHCRY )leny - mTO je MHoro rraKme, -aero 11 sa MJJa)J.IIte nomyao nocTapaJio 1!-a a a npBOM ROpaKy Hallljy aa )J.o6pe np11JaTeJbe 11 caseTHIIKe KOjl1 lie HX ynyTHTII Y CXBa:alliy H yrroTpe6M tDIIXOBe Jby6asne eHepri!Je. Y! '\li CMO y cpetHOM i~-DOY S)\pasJba H CHare MYillKOf3 H )l{eHCKOf3 nO)\MJI3TKa. MajKa, II Ka)l. meHH H Ka)l. y)laje, HeMa noTpe6e 11a ce rrJiamn op; HeKHX pljaBHx nocJiei\Hna TI1X sesa. 811paBe Bese, 3APaB noPDA, S)lpaBI1 H cpeliHH qJialjOBH Hamera i\PYlliTBa! A CBe CMO Y'lHHIIJI·H caMo p;a HaM Ta epee ta. TaRo seJIIIKa, yrrpaBo HajBelia 11 aajBa)I(~Ja,. o6ysMe cse Harne '!JiaHose! ).\pywTBO Je oMoryliiiJIO p;a npsa rr,y6as p;sap;eceTIIX rDAM':a He 6y)\e npera)l(eHa y csojoj KJII!nll. 0Ho Je .ocnoco611Jio qoseKa sa caMocTaJiaH )l(l!BOT JOill Y lbefOBOj )\Ba)\eCeTOj fO)\liHII )\3JIO My II MOp3JIHe II M3Tepl!j3JIHe MOryli~ Hoc:ll 11a 1\0lje 110 Jiene Bese ca )l(eHOM Kojy MY l e llPIIPOAa liSa6parra. E, na wTa bern,· werro, s11 rne? Tsoje sp~o naJio je Ha nJIOI\HO seMJbl1nne, l!CI<JlHjaJio, wapac;w, H_eroBaHo Hajnpa~ BHJIHI!Je 11 .esora r11e H caMo 11aje s 11paBa IIJI0)\3. To jeCT TBO]e )\eTe, KOje CII Til T3KO CHJIHO BOJieJia, 1\PYWTBO je OI\HerOB3JIO o£IIOC0.6MJIO 33 )I(IIBOT Haj6orr,e H eBO ra fl(e )\OCTO]HO Bpl!lH CBOj npllpO)\HI! 1! 1\PYWTBeHH 3a,IJ;aTaK, . ----).\a .JIM je. OBO Tpe6aJIO 11a 6y)\e nO)\CMe;? . He. Hero ropaK 11spaa 6ona.jep, csa OB~ cpelia Hawera. 1\PYWTBa, HarroMeHyTa rope RaO- ,n;a TIOCTOJI-f, He ITOCTOjH, Ihe HeMa. 8JioynoTpe6JbeHa je )l{eHMHa cHara Kao pa)\eHHKa 11 npn~aTHHX 11 IIP)I(aBHMx yCTaHOBa. 11sassaHa Je y pal\ jep je 611Jia noTpe6Hra 11 jep cy je Tpe6aJIM. CBM rpy6n �• 55 54 11aCJIOBI! CBIIX 11potjlec11ja JiaKa II Oe3 IIKaKBar oeisllpa )J,aTII cy jaj. Tyn, MalllHHCKII anapaT je )l{eHa KaQ 'IIIHaBHIIK y · HallliiM 1\PlKaBHIII\I Ha)J,Jie!llTBIIMa. H11je oHa ouiJe riJ,e 611 joj ce, )J,aBalheM 11 !heHHM cy)J,eJioBa!heM. y 1\aBa!hy 1111-eja 11 11Jia11a o IISBoljelhy !hllxosaM, 6oiJpuo Oyx. -He! H11je· oHa TaMo. TipacTpa!la lloJbe JieKapcKora pal\a y KOMe je aHa, - TO HaM IICTOpllja Kasyje, - 113 1\aBHHX speMeHa IIMaJia seJIHKHX yc11exa 11a~ sepeHo joj je c HpOHHjoM. 1\yrorol\l!llllhe IICKYCTBO )l{eHe, KOja je y CBajaj Kyl'ill CTaJIHO 'IIIHII}]a paCIIOpe)\ II 1111aH, HHje HalllJIO !llHpe iipwAa!he aa jaBHH 1\PYlllTBeHH nocao, jep joj je 1\PYlllTBO 1\0 HajCKOpHjer speMeHa TelllKO oTBa]'laJio spaT a aa HRlKH!hepcKe IIOcJioBe. Cse OHO !llTO 611 y lKeHH paaBIIJIO II 1\YlllY II TeJIO, jep OHa KaO MajKa Mapa iJa 6yae pa~sujeHa U y jeOHOM U y apyroM aorJLeay, cse je TO y )laHa!ll!heM 1\PYlllTBY CaCBIIM, 111111 )\eJI>IMII'IHO, y)J,aJbeHO 01\ !he. A Tel< KOJIIIKO lKeHe ca 6oJioM y 1\Ylllll Bp110 '!eCTO MOpajy jolll y CaMOMe IIO'leTKY )\a yry!lle 111101\ Jby6aBII csoje caMo na. MaTeplljaJIHIIX paa11ora! l{o11HKII 11x je 6poj Koje )IOHeceHII 111101\ Mapajy ca najselmJ\1. HaiiOp)IMa, y OCRYI\111111 )1a 110)\lllKY. J1 OliO speMe Kal\ MajKa Tpe6a 1\a je caMo ya )1eTe, '!eCTO ra aHa )1Ba llyTa )1HeBHa, a jOlll '!elihe j e)J,aH IIYT BHI\H! lliTa Tpe6a 11a RalKeMo o cTpaxy Kajll MajKa TPIIH Kal\ BHI\11 611el\o· )1eTe noc11e HaCTaBe H3 ll!KaJie, 111111 '!YI\RO ys6yljeHO Ca Y1lllf1~. lliTa Taj CTpax He !llanlie MajQw niTa )e CBe OHO MOFJIO Bll)1eT!I II 1\0lK!IBeT~ Ha YJJllf111! A ,Kal\ joj )\eTe 1\0CTHrHe MJia)\HHCKo II l\eBOJ~'lKO )J,o6a, HeMa 6pHre MaTep!IHe Koja . Je. TOJ pasHa. Bll, MajKe, Kaje Me qyjeTe a IIMaTe BeJIIIKY )1eQy, Bll Haj6oJbe 3HaTe ~Ta 3Ha'!ll aHo )1o6a Ba!ller )1eTeTa Kal\ Bll TaRo qecTo ,npei<JUII-beTe: ,nasH He H,JI,II TaMol" , YyBaJ ce Tara!" · y OHOM HajBGJICHUjeM ao6y BaCUUIIW/ba 'lOBeKoBOr MajKa je ycaMJbeHa, a mraOBO u o · · -,eJLo upywraeo aporaue /be. A rosopHJIO ce, ll HenpeCTaHo ce rosopH KaKo ce xohe MajKa 11 A06pa MajKa. MeljyTHM, CMeJJo MoJKe )1a ce TBPI\11 )\a je IIPY~;rso peTKO Ka)1 II peTKO '!HM CTBOpliJIO JOJ MOryHHOCTH. )1a TO H oyl(e. /.(aHa!ll!ha lKeHa KaO H MajKa, )1a 611 f!CIIYHHJia CBOj 3a)laTaK KaKo Tpeoa, HMa )\a ce 6opH ca Bp110 MHOFIIM He3F0)1aMa. . )l{eHa ysHlja je speMe !(a oHa caMa AOjle 1\0 TaKBHX MeCTa ca ROjllx he MohH HapiaR!lle !(a pal\11 na no6oJbmalhy cnora )1eTeTa. --:- flpBO cpe)1CTBO cy TIOJIHTII'!Ra npasa KOJHMa .he 'oHa )Ia 6Hpa 1\0CTOjHa aaCTynHHKa CBOJHX IIHTepeca y 3aKOHOI(aBHa II ynpasHa Tena. Aa �56 57 te ra 1\PJI(aTII 1\PXTaBOM pyr«iM, nocJJe '!Bp-' wte, 1\0K ra je).\Hora 1\aHa He 6y11e 1\PJI(aJJa y CBojoj PYIIR cacBRM c11rypHo, 11 ·cacBIIM CB€CHO TpaJI(IIJJa TpyJJO II 60JJHO M€CTO }.\pyUITB€HOI' JI(HBOTa. ,'~pyre npHrrpeMe HH aa J<aKaB pa11 HeMa 110 BeJI(6e i1 TO BeJI(6e y caMOM pa}.\y. Jieno ce TO BeJIII: ,;AKo xotew lf.a Hay'IHW ITJJHBanr, MOpaw CKO'IHTH y BOJ.\Y." . AKo Mil 1\aHac CBOM cHaroM He ypai\HMo 1\a I\Olj€MO 1\0 TIIX If CBI!X OCTaJJI!I' OKplbeHHX H yaenrx rrpaBa, npeTI! HaM orra'cHOCT 11a teMo je)1Hora JlaHa, Kao wTo ce Bet y Hawoj Haj6JIMJI(Oj .. npOiliJJOCTI! I\€CHJJO, noHOBO Hai!RH Ha 6ypy JI(HBOTa KOja te HaC H€MHJJOCTHBO 1136aqi!Tif 113 6apKe. J1 OHJia, .i\lHOrHivia · OJI. Hac npeni rrporracT, AlHOrHMa JK!1BOTapelbe, a BpJIO ~~ p€TKI!Ma llOTITYHH . KaKo MH je Jl(ao lliTO MopaM ca oBora ,\J€CTa /(a llOCTaBHM j€1\HO ITIITalbe !Wje Ce TaKo 'lecTo y IIPYiliTBY noHaBJba: ,}!{eHa H€Ma aa TO Bp€M€Ha." J1 jOill Mil je T€)1(€ 11a o).\rosopuM: ,Mec;ro Ha Jl(ypeBe 11li11 R€MO (fa C€1\HIIlj€." . . ·. · JlOUllUOBUHU. CKJUe} MaJJo npe uaa KyJmca peKao HaM je jeAaH rocnOI\11!l I(aKo je Halll a6op !!eKarw HeJI(an, Jl(eHCKH, HeMa OlliTpora nporecTa. Tpe6a 11a Hac aanJJali!HTe. ·· 'iJ1Me? ymnax ja. illTpaji<OM, peqe OH. - illTpajKOM? flpeMa KOMe? flpeMa ·HaMa, MYJI(€BI!Ma, OH MH p€'1€. HHcaM MY HI!WTa OJ.\I'OBOpl!na, aJJI!. ca!'l nOMHCJJHJJa ).\a 6H Jl(eHa MOrJJa ).\a lliTpaJKYJe He rrpeMa MYJI(Y, Hero npeMa 1\PY!IITBY,. TO jeer, p:a He palja I\€11Y, p:a He 6yp:e . MaJKa. A MOJKe Jill Jl(eHa 11a He 6y11e MaJKa?He! }!{eHa He MOJI(e p:a He 6y11e MajKa! Mil teMo p:a !IITpajKyjeMo o6paTHO. ',lla8ateMo BaM I\€!1Y, aJJu teMo 11_x 011 MaJJeHa Hay'IHTll 1\a y Majl.\11 Bill\€ CBOJY 1\pyraplll.\Y 11 Haj6olby npnjaTelbHL\Y; 11 11a c lhOM aajep:HI!'IKR pap:e Ha ycaBpwaBalhy p:aHaUicber 1\PYlliTBa. Mnnena MuJtojemit. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravo glasa za žene Subject The topic of the resource Pravo glasa žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Nepoznat Source A related resource from which the described resource is derived Historijski muzej Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Štamparija "Sloboda" Beograd Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 21-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 57 str. Description An account of the resource Biblioteka ženskog pokreta biračko pravo društveni položaj Jugoslavija pravo glasa žene