24 10 689 https://afzarhiv.org/files/original/dc566c240fb6bf7939a0a3fc90b3783b.pdf b06de7d2ce907cfc33ce204454d96df6 PDF Text Text ����KAKO SLAVITI NAŠE PRAZNIKE 8 MART — MEĐUNARODNI DAN ŽENA Nada Cazi: DRUŠTVENI POLOŽAJ ŽENE �Izdavač: Novinsko-izdavačka ustanova »Pregled«, 41000 Zagreb, Lenjinov trg 2 Direktor: Nenad BRKIĆ Urednik izdavačke djelatnosti: Marijan GRAKALIĆ Grafička oprema: Duško SOJLEV Lektor: Vanja GRAOVAC Korektor: Ivan HIGI Tisak: »GLAS ISTRE« — OOUR Tiskara »OTOKAR KERSOVANI« Pula �O problem im a društvenog položaja žena kod nas se rijetko i nerado govori. Većina te problem e poistovjećuje s raznim, m anje više, pom odarskim fem in ističkim pokretim a na Zapadu, ili suprotno od toga, sa željom da se žene, posebno žene rad­ nice, poistovjete s radnicima u cjelini. Iz toga pro­ izlazi i stav da smo, uvođenjem pravne jednakosti žene, riješili i sve osnovne problem e koji su vezani uz njihov položaj u udruženom radu, da su pita­ nja društvene emancipacije žena pitanja nedavne ili nešto davnije prošlosti, te da, ukoliko zaista zastupamo stav o njihovoj ravnopravnosti, pro­ bleme koji eventualno i postoje nije potrebno po­ sebno isticati. Ovom brošurom, koja se izdaje u povodu Me­ đunarodnog dana žena i predstojećih proslava 8. marta željeli sm o ukazati na nedostatke i jednog i drugog pogleda na problem e društvenog položaja žena u suvrem enom svijetu, posebno u našoj zemlji. �Polazimo, naim e, od stanovišta da je današnji dru štven i položaj žene rezultanta djelovanja niza fa kto ra kako ekonom skih, političkih, pravnih, ta­ ko i kulturno-tradicionalnih, ali i činjenice da dru­ štven i položaj, posebno zaposlene žene, izvire ve­ likim d ijelo m i iz njezine prirodne biološke fu n k ­ cije, te da je neodvojiv od uloge koju žena im a u porodici i posebno odgoju i podizanju dijece. Pre­ m a tom e, i pro b lem i s kojim a se susreće zaposlena žena nisu sam o problem i na čijem bi se rješavanju trebale angažirati sam o žene — to su problem i vezani uz d ru štvenu brigu o porodici, solidarnom d ru štven o m rješavanju problem a vezanih uz ma­ terinstvo, d ječju zaštitu, obrazovanje i zapošlja­ vanje. Jednom rječju, problem i o kojim a mora voditi računa svaka osnovna organizacija udruže­ nog rada, organizacije udruženog rada, drutveno politička zajednica, a posebno društveno-političke organizacije, napose sindikat. 1975. godina proglašena je M eđunarodnom go­ dinom žena. Isto dobno je to bila i godina u kojoj sm o slavili trideset godišnjicu oslobođenja. Te sm o obljetnice iskoristili kao povod za izradu du­ goročnijih program a istraživanja i rješavanja ak­ tualnog društvenog položaja žene u Jugoslaviji. No, to je bilo razdoblje zacrtavanja osnovnih sm jer­ nica i njihova realizacija ostaje zadatak i za ovu i za niz slijedećih godina. O bilježavanje M eđunarodne godine žena koju je proklam irala Generalna skupština U jedinjenih nacija vodilo se pod parolom — ZA RAVNO PRAV­ NOST, RAZVOJ I M IR, a u Jugoslaviji je bilo us­ m jereno prvenstveno na utvrđivanje stanja i m je­ 6 �ra koje trebaju omogućiti punu ravnopravnost že­ na i m uškaraca u sferi društveno-ekonom skih od­ nosa, prava i dužnosti u porodici i učešća u društveno-političkom životu zajednice. Naš osnovni princip ovoj problem atici zasniva se na stavu da se objektivno postojeće razlike u društvenom po­ ložaju žena i muškaraca trebaju razrješavati u okvirim a daljnjeg samoupravnog socijalističkog preobražaja društva u cjelini, izgrađivanju udru­ ženog rada, podizanju razine produktivnosti rada, adekvatnijoj društvenoj politici prem a rješavanju problem atike zaposlene porodice, dječje zaštite i m aterinstva, ali i na činjenici da u tim okvirim a m oram o biti svjesni da se niz historijskih nasljeđenih razlika, stereotipija i predrasuda m ože prevazići samo svjesnim sagledavanjem uzroka sa­ dašnjeg stanja i posljedica koje ovakvo stanje ima u odnosu na brži tem po razvoja udruženog rada u cjelini. Obaveze preuzete u protekloj godini, kao i one koje proizlaze iz stavova utvrđenih na X kon­ gresu SKJ, V II kongresu SSJ i IV kongresu Save­ za sindikata H rvatske, zahtijevaju razm atranje ove problem atike i donošenje programa neposrednih i konkretnih akcija u svakoj organizaciji udruže­ nog rada i osnovnoj organizaciji sindikata, te po­ sebno organizaciji sindikata na razini općina. Kao povod za njihovo donošenje neka nam posluži 8. m art — M eđunarodni dan žena. Ako ova brošura posluži kao poticaj za donošenje takvih programa i pokretanje m akar i parcijalnih akcija na rješa­ vanju problem a porodica u kojim a je žena zapo­ slena, ona će ispuniti svoju svrhu. 7 ��S tu p a n j ženske em an cip a cije je p riro d n a m je ra opće em ancipacije M arx — E ngels ��MARX I ENGELS O DRUŠTVENOM P0L02AJU 2ENE I NJEZINOJ EMANCIPACIJI Problem i društvenog položaja žena, njihove pravne i ekonom ske em ancipacije i uključivanje u politički život postavljaju se kao jedan od važ­ nih društvenih problem a već u prvim decenijam a prošlog stoljeća. No, od prvih, stidljivih konstata­ cija o obespravljenosti žena u postojećem dru­ štvu, zahtjeva za pravednijim uređenjem dru­ štvenog sistem a u kojem će i žena biti punopra­ van, slobodan čovjek s jednakim pravim a i duž­ nostim a prem a društvenoj zajednici, do stvarnog razum ijevanja uzroka njezinog obespravljenog po­ ložaja, pokretačkih snaga koje ga mogu prom ije­ niti, ciljeva kojim historijski razvoj strem i, kao i uvjeta pod kojim a dati društveni problem i jedi­ no mogu biti riješeni, trebalo je proći dug put — od socijal-utopizma, idealizma i građanskog libe11 ^ �ralizm a do historijskog dijalektičkog, m aterijaliz­ ma i m odernog radničkog pokreta koji svoju te­ o retsk u podlogu nalazi u učenju Marxa, Engelsa i Lenjina. E konom ska zavisnost žena, njihova gotovo is­ ključiva usm jerenost na društveno parcijalizirani rad u okvirim a pojedinačnog dom aćinstva, kao i činjenica da se odnosi u klasnom društvu zasnivaju prvenstveno na privatnom vlasništvu, našle su odgovarajući izraz u pravnom položaju žena, zakonim a i političkim ustanovam a datog društva. Do 70-tih godina prošlog stoljeća žene nisu im ale pravo da zaključuju pravne ugovore; uprav­ ljan je ženinim im anjem pripadalo je mužu; u slučaju razvoda im anje koje su stekli supružnici zajedničkim radom pripadalo je mužu. Razvedena žena, čak i kad je dobila pravo na odgajanje dje­ teta, bila je lišena prava da zastupa dijete i da up­ ravlja njegovim im anjem . N apose je za ženu bilo reakcionarno zakonodavstvo u F rancuskoj, Belgi­ ji, Švicarskoj, Italiji, Španiji i Portugalu. U tim je zem ljam a žena, po svojoj udaji dolazila pod tu to r­ stvo muža; ono što je žena zaradila pripadalo je mužu; pravo donošenja odluke o odgoju djece pri­ padalo je ocu; muž je mogao tražiti razvod čim že­ na izvrši brakolom stvo, a ona je im ala pravo na to sam o ako muž dovede m ilosnicu u kuću. K apitalistička proizvodnja, zasnovana na p ri­ vatnom vlasništvu nad sredstvim a za proizvodnju s jedne, i slobodnim raspolaganjem vlastitom rad­ nom snagom, s druge strane, kida sve postojeće iradicionalne odnose u društvu i porodici. Sve 12 �postaje roba, sve se može kupiti i prodati, a za ta­ kve odnose potrebna je mogućnost da se sklopi »slobodan ugovor«. Za sklapanje ugovora potreb­ ni su ljudi koji mogu slobodno raspolagati svojim osobama. Otuda, s razvojem kapitalističkih odnosa dolazi do m ijenjanja pravnog položaja žena. U elem entim a koji reguliraju njihovu mogućnost pro­ daje radne snage i raspolaganje privatnim vlasni­ štvom, žene se izjednačuju s m uškarcim a. — No, buržoaska država i dalje štiti »svetu instituciju braka«, točno onoliko koliko su i brak i porodica zasnovani na m aterijalnim interesim a, privatnom vlasništvu, pravu nasljeđivanja i podčinjenom po­ ložaju žene. Masovno uključivanje žena u proces kapita­ lističke proizvodnje rezultira ne samo pozitivnim elem entim a transform iranja društvenog i pravnog položaja žena u društvu, nego i pogoršavanjem uvjeta života i rada radničke klase u cjelini. »Mašina, ukoliko čini snagu mišića suvišnom, postaje sredstvo da se upotrebe radnici bez miši­ ćne snage. Zbog toga je rad žena i djece bio prva parola kapitalističke prim jene mašina. Ovo moć­ no sredstvo za zam jenjivanje rada i radnika pre­ tvorilo se na taj način u sredstvo za povećanje bro­ ja najam nih radnika, neposredno podčinjavajući kapitalu sve članove radničke porodice, bez obzi­ ra na spol i dob starosti. V rijednost radne snage bila je određivana rad­ nim vrem enom potrebnim za održanje ne samo individualnog radnika već i radničke porodice. Ba­ cajući na pijacu rada sve članove radničke poro­ dice, m ašina razdjeljuje vrijednost radne snage 13 �m uža za čitavu porodicu. Stoga ona obara vrijed­ nost njegove radne snage. K upiti porodicu, rascjep­ kanu recim o na četiri radne snage, staje m ožda više nego je ranije stajala kupovina radne snage glave porodice, ali se zato dobiju četiri radna da­ na u m jesto jednog, a njihova cijena pada srazm jem o pretek u viška rad a njih četvoro nad viš­ kom rad a onog jednog. I tako m ašina, povećava­ jući ljudski m aterijal za eksploataciju, od samog početka povećava i stepen eksploatacije«. Položaj žene radnice postaje sve teži — ona radi u tvornici 12 pa i 15 sati tokom dana, prim a za isti posao gotovo upola m anju plaću od m uš­ karca, a kad se vrati kući p reostaje jo j da obavi sve one kućne poslove koje je obavljala i prije nego što se zaposlila van porodice. Koji su društveni odnosi doveli do takve po­ zicije žene da je moguće kazati kako je kroz čita­ vu h isto riju ljudskog društva žena bila klasno ugnjetavana, da je prvi oblik klasne eksploatacije bilo ugnjetavanje ženskog spola od stran e m uš­ kog, te da je stupanj ženske em ancipacije p rirod­ no m jesto em ancipacije čovjeka uopće? Da bi razum jeli ove stavove M arxa i Engelsa m oram o se v ratiti na početke form iranja klasnog društva. Po m arksističkom shvaćanju, odlučujući mom enat u histo riji je st produkcija i reprodukcija neposrednog života. A sam a produkcija je, opet, dvojakog karak tera. S jedne strane, to je proiz­ vodnja sredstava za život, predm eta ishrane, od­ jeće, stan a i za to potrebnog oruđa, a s druge stra ­ ne, proizvodnja sam ih ljudi, produženje vrste. 14 �Društvene ustanove uvjetovane su s obje Vrste proizvodnje: razvojnim stupnjem rada i poro­ dice. Što je m anje razvijen rad, to više prevladava­ ju rodovske veze u društvenom uređenju. S po­ većanjem p roduktivnosti rada, pojavom privatne svojine i razm jene, staro društvo se lomi, a na njegovo m jesto dolazi novo, usredsređeno u drža­ vi i porodici, odnosno b raku koji je potpuno potčinjen odnosim a svojine. Iz svojinskih odnosa, koji su osnova braka, izvire i podređeni položaj žene’ Zbog značaja koji ova teza ima za razum ije­ vanje niza društvenih ustanova i u današnjim da­ nima, pogledajm o detaljnije kako je Engels obra­ zlaže u svom radu »Porijeklo porodice privatnog vlasništva i države«, objavljenom 1884. godine. S uvođenjem gajenja stoke, obrađivanja me­ tala, tk an ja i najzad zem ljoradnje, ljudska radna snaga počinje ostvarivati prim ijetan višak rada iznad troškova svoga uzdržavanja. Kako su bogatstva rasla, ona su, s jedne stra­ ne, m uškarcu davala značajniji položaj u porodi­ ci negoli ženi, a s druge strane, davala su podstrek da se taj položaj iskoristi za to što će se, do tada tradicionalni red nasljeđivanja na najbliže krvne srodnike s m ajčine strane, izm ijeniti u korist dje­ ce. Tako se prelazi na p atrija rh a t za kojeg je ka­ rakteristično prenošenje im anja u nasljedstvo na djecu, te stvaranje monogamne porodice koja se zasniva na vladavini m uškarca s izričitim ciljem rađ an ja djece s neospornim očinstvom. Monoga­ m ija koja se stvara od početka im a specifično obi­ lježje — ona vredi samo za ženu, ali ne i za muža. 15 �»Prva klasna suprotnost koja se javlja u hi­ sto riji poklapa se s razvojem antagonizm a između m uža i žene u monogam iji, a prvo klasno ugnjeta­ vanje s ugnjetavanjem ženskog pola od strane muškog. M onogamija je bila veliki historijski na­ predak, ali ona istovrem eno otvara epohu koja tra je do danas, u kojoj se blagostanje i razvoj jedi­ nih ostv aru je stradanjem i potiskivanjem dru ­ gih«. \A nalizirajući kako se brak i porodica m ijenja­ ju kroz h isto riju ovisno o karakteru proizvodnih odnosa koji prevladavaju u datom društvu, te pose­ bno analizirajući odnose u porodici u kapitalizm u, Engels izvodi zaključke o nužnosti njihove daljnje prom jene. Tu nem inovnost, prije svega, vidi u ne­ s ta ja n ju ekonom ske osnove dosadašnjeg braka, je r će prelaskom sredstava za proizvodnju u društveno vlasništvo sva briga o nasljeđivanju biti svedena na m inim um , te će porodica prestati biti privredna jedinica društva. S tim će prom jenam a nestati i uvjeti koji rađ aju nejednakost i dvostruki m oral — jedan za ženu, a drugi za m uškarce, uvjeti koji ra­ đ aju pro stitu ciju. Tek tada će individualna spolna ljubav postati stvarna osnova braka, a žena uklju­ čena u društvenu proizvodnju stvarno ekonom ski nezavisan čovjek. Teret vođenja dom aćinstva i b ri­ ga oko odgoja djece velikim će dijelom preći s po­ rodice na in d u striju i specijalizirane službe, tako da će žena moći uskladiti svoje radne i porodične obaveze. : Kad danas, nakon gotovo čitavog stoljeća, go­ vorimo o problem im a društvene em ancipacije že­ na, mnogi izražavaju stav da je to problem kojii 16 �pripada h isto riji i koji ne o pterećuje suvrem eni svijet, dl i, u najboljem slučaju, problem kojim se tre b aju baviti isključivo žene. No, ne sam o ne­ dovoljno razvijeni proizvodna odnosi, nego i mo­ ral i tradicionalizam , ovaj problem čine izuzetno živim. Shvaćajući odnos 'između m uškaraca i žena kao p rim arni ljudski odnos, K arl M arks u svojim »Ranim radovima« piše: »U odnosu prema ženi kao plijenu i služavci izražena je beskrajna degradacija u kojoj čovjek postoji za sebe samog. N eposredan, prirodan odnos čovjeka prem a čovjeku je odnos m uškarca prem a ženi. U tom odnosu pokazuje se, dakle, koliko je ljudsko biće postalo čovjeku p riroda ili koliko je priroda p o ­ stala čovjekovo ljudsko biće. U tom se odnosu također pokazuje koliko je čovjekova potreba po­ stala ljudskom potrebom , koliko m u je drugi čo­ vjek kao čovjek postao potrebom , koliko je on u svom naj in dividual nijem postojanju istodobno i društveno biće«. »M ijenjanje jedne historijske epohe može se uvijek (xlrediti srazm jem o n apretku žena ka slo­ bodi, je r se u odnosu žena prem a čovjeku, slaboga prem a jakom e, najočitije javlja pobjeda ljudske prirode nad brutalnošću. Stupanj ženske emanci­ pacije jeste prirodna mjera opće emancipacije«. Stvarna emancipacija žene moguća je, među­ tim, jedino kroz emancipaciju čovjeka kao gene­ ričkog bića. Drugim riječim a, potpunu ljudsku em ancipaciju žene nije moguće ostvariti a da či­ tavo čovječanstvo ne bude oslobođeno. To oslobo­ đenje ostvaruje se u procesu izgradnje komuniz­ �m a kao asocdjacije slobodnih proizvođača. »Ko­ m unizam kao pozitivno ukidanje privatnog vla­ sništva kao čovjekovog sam ootuđenja, te stoga kao stvarno prisvajanje čovjekove suštine od čo­ vjeka i za čovjeka, je st povratak čovjeka kao društvenog tj. čovječnog čovjeka. On je istinsko rješen je sukoba čovjeka i prirode, izm eđu čovje­ ka i čovjeka, istin sk o rješenje borbe izm eđu egzi­ stencije i suštine, izm eđu opredm ećivanja i samopotvrđdvanja, izm eđu slobode i nužnosti, između individualizm a i rada«. Odnos m u škaraca i žene u takvu društvu ni­ je više posredovan ekonom skim i drugim intere­ sim a, nije više otuđen; to je neposredan odnos slobodnih ličnosti zasnovan prvenstveno na indi­ vidualnoj ljubavi. UČEŠĆE ŽENA U MEĐUNARODNOM RADNIČKOM POKRETU O sam desetih godina prošlog stoljeća zapošlja­ vanje žena u in d u striji, trgovini i saobraćaju, te p o ljoprivredi dobilo je široke razm jere u svim evropskim zem ljam a. P rem a popisim a stanovni­ štva 1881. godine u N jem ačkoj od ukupnog b ro ja zaposlenih rad n ika 28,7% su činile žene, u Engle­ skoj 31,9%, u F rancuskoj 32,4%. Nagli porast n ji­ hove zaposlenosti bio je vezan prvenstveno uz nagli razvoj in d u strije i rudarstva, uslužnih dje­ latnosti kao i ekspanziji niza javnih službi u ko­ jim a je bilo dozvoljeno zapošljavanje žena. U ne­ kim granam a in d u strije žene su postale pretežna 18 �radna snaga. Tako je, npr. u Engleskoj 1883. go­ dine u konfekciji bilo zaposleno 99% žena, u in­ du striji pam uka 56%, kao učiteljice radilo je 75% žena. Gotovo u svim granam a industrije i drugih djelatnosti rad žena plaćao se mnogo m anje nego rad m uškaraca, iako im je radno vrijem e bilo is­ to. žene su za rad na istim radnim m jestim a u pro­ sjeku prim ale polovinu plaće m uškaraca. Izuzetno težak položaj i istovjetnost činjenice da i radnice kao i radnike, kapital neprekidno izrabljuje, uključivao je žene u sve štrajkaške po­ krete i revolucionarna strem ljenja mladog radnič­ kog pokreta. Već u sam im njegovim počecima, kao što su, npr. prvi i drugi štrajk Lionskih tkača (1831), te štrajk Šleskih tkača (1844) masovno su­ djeluju i radnice. One su isto tako sudionice Julske revolucije 1848. u Parizu. K ada je 18. m a rta 1871. godine izbila prva pro­ leterska revolucija, kada je vlast u Parizu prešla u ruke ustaničkog naroda, kao i tokom oijelog tra­ ja n ja Pariške komune, radnice su aktivno sudje­ lovale ne sam o u političkom životu K omune, ne­ go i u oružanoj borbi, kao borci i kao bolničarke, š to više, form irane su i posebne ženske jedinice N acionalne garde. Čuveni ženski bataljon pod vod­ stvom legendarnog borca Komune Louise Michel, posebno se istakao. Da bi što efikasnije pomogle K omuni form iran je »Savez žena Pariza za pomoć i njegu ranjenika«. Na čelu tog saveza nalazio se C entralni kom itet. Gotovo sve članice Centralnog kom iteta bile su radnice. N jihova borbenost, riješenost da se bore za Komunu, kao i ispravno shva­ ćanje političkih ciljeva i ekonom skih zadataka koji 19 �p red K om unom stoje, vidljive su i iz nekoliko sa­ čuvanih b o rbenih proglasa koje je izdao ovaj Ko­ m itet. Iako je tra jalo k ratk o vrijem e, sam o 72 da­ na, K om una je donijela niz m jera koje su bitno utjecale n a položaj radnika ii radnica. To su, na p rim jer, odluke o p red aji tvornica na upravlja­ n je radnicim a, form iranje prvog radničkog savjeta u h isto riji, o d vajanje crkve od školstva, dodjela penzija udovicam a i djeci palih gardista, ukidanje pravnih razlika u tre tm a n u vjenčanih i nevjenča­ nih žena, b račn e i vanbračne djece dtd. K om una je dala i nekoliko svjetlih Likova že­ n a revoluoionarki kao što je bila Louise Michel, učiteljica ko ja je nakon pada Komune, n a suđenju pred svojim dželatim a rekla: »Ne ću d a se b ra ­ nim , ne ću da budem branjena. Ja aijelim svojim bićem p ripadam socijalnoj revoluaiji i izjavlju­ jem da p rim am svu odgovornost za svoje postup­ ke. Pošto izgleda da srce koje kuca za slobodu, im a p ravo sam o na m alo olova, to zahtijevam svoj dio! Ako me ostavite da živim, ne ću p restati da pozivam na osvetu«. M eđunarodni radnički po k ret u razdoblju dje­ lovanja II imtemacdonale (1889—1914) je st vrijem e bo rb i za radničko zakonodavstvo — p rije svega, za osam satn i radni dan, slobodnu nedjelju, za­ b ran u noćnog rad a za žene i djeou, borbi za os­ tvarenje principa. »Za jednak rad jednaka zarada!«, borbi za opće pravo glasa neovisno o spolu, vje­ ru i nacionalnosti, borbi protiv ra ta đ m ilitariz­ ma. 1890. godine održavaju se prve prvom ajske proslave, a 1910. godine na drugoj Međunarodnoj 20 �konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu (Dan­ ska) odlučeno je da se 8. mart proglasi danom Međunarodne solidarnosti žena u borbi za mir, demokraciju i ravnopravnost. Prve proslave osmog m a rta organiziraju se 1911. u N jem ačkoj, A ustriji, Švicarskoj i Danskoj, a dvije godine kasnije i u Rusiji. U tom su raz­ doblju djelovala d dva velika borca m eđunarod­ nog revolucionarnog radničkog pokreta — Rosa Luxembrug a C lara Zetkin. Clara Zetkin (1857—1933), ubj edeni m arksist, aktivno sudjeluje u priprem am a za kongrese II intem acionaJe, te zajedno s Rosom Luxemburg radi na m obilizaciji radniika u N jem ačkoj u bor­ bi protiv kapitalizm a. Pridajući poseban značaj m obiliziranju žena radnica, velik je dio svoje ak­ tivnosti usm jeravala na organiziranje ženskog pro­ leterskog po k reta i njegovo usko povezivanje sa socijalističkim radničkim pokretom u cjelini. Na njezinu inicijativu sazvana je Prva m eđunarodna konferencija žena socijalista, a na Drugoj kon­ ferenciji u Kopenhagenu ustanovljen je 8. m art kao M eđunarodni Dan žena. Clara Zetkin sudjelovala je i u borbam a koje je m eđunarodni radnički pokret vodio protiv im ­ perijalizm a i rata nedvojbeno se izjašnjavajući protiv socijal-šovdsnizma i oportunizm a u redovi­ ma socijalne dem okracije. Na njezinu inicijativu u m artu 1915. godine organizira se M eđunarodna socijalistička konferencija žena protiv im perija­ lističkog svjetskog rata. Kakvu je o rijentaciju zastupala vidljivo je i iz ovog citata iz Rezoluaije koja je na tom kongre­ 21 �su usvojena: »Strašne p atn je izazvane ovim ra ­ tom bude kod svih žena, a naročito žena-proleterki sve veću želju za m irom . O bjavljujući rat sva­ kom imperijalističkom ratu sm atram o: da bi se ta želja za m irom mogla p retv o riti u svjesnu po­ litičku snagu po trebno je da radnice dobro shvate da im perijalizam p rije ti svijetu čitavim nizom ra ­ tova. Ako radnica hoće d a sk rati period patnji potrebno je da njena težnja ka miru pređe u bor­ bu za socijalizam, je r će jedino tako moći trajn o o stvariti svoje ciljeve. Prem a tom e, dužnost je radnica da p ru žaju pom oć svojim sindikalnim i socijalističkim organizaoijam a, da se bore pro­ tiv ratn ih k red ita, d a p ru žaju podršku propa­ gandi za b ratim ljen je vojnika po rovovima, da su djeluju u stv aranju ilegalnih radničkih organi­ zacija, da su d jeluju u m anifestacijam a d revolucio­ narnim pokretim a«. Clara Zetkin je bila i jedan od osnfivača »Gru­ pe Spartak«, radila je u njegovu rukovodstvu. Na­ kon O ktobarske revolucije organizirala je m eđu­ narodnu pom oć Sovjetskoj Rusiji, da bi nakon pobjede fašizma u N jem ačkoj tra jn o prešla u Ru­ siju u kojoj je vodila M eđunarodni ženski sekre­ ta rija t K om intem e. Rosa Luxemburg (1871—1919) jedan je od najdosljednijih boraca i najsvijetlij'ih likova u m eđunarodnom radničkom pokretu. Kao n eustra­ šiv i uporan borac, vatren a dosljedan revolucionar, neum oran ag itator i organizator, ona igra jednu od najvažnijih uloga u razvitku njem ačkog i polj­ skog radničkog pokreta. Već kao dvadesetogodiš­ nja djevojka Rosa Luxem burg je jedan od osniva­ 22 �ča Poljske socijalističke p artije i pokretača orga­ nizirane sindikalne borbe radnika u Poljskoj, an­ gažirano istupa protiv prodora reform izm a u me­ đunarodni radnički pokret, posebno njezinog nosio­ ca B ersteina. U spisu »Socijalna reform a ili revo­ lucija?« R. Luxemburg piše: »Zakonska reform a ili revolucija nisu različiti m om enti historijskog n apretka koji se po volji mogu izabrati sa poslužavnika histo rije kao tople i hladne kobasice već su to različiti m om enti u razvitku klasnog društva. Skroz je pogrešno i potpuno nehistorijski za­ m išljati zakonsku reform u samo kao revoluciju razvučenu u širinu, a revoluciju kao zbijenu re­ formu. Sooijalni prevrat i zakonska reform a su različiti m om enti ne sam o po vrem enskom tra ­ ja n ju već i po suštini. Čitava ta jn a historijskih re­ volucionarnih prom jena sastoji se upravo u prelazu kvantitativnih prom jena u nov kvalitet. Tko se izjasni za put zakonske reform e, um je­ sto za osvajanje političke vlasti ne bira sam o m ir­ niji, sporiji p u t ka historijskom cilju, već i drugi cilj«. Uz p raktičan rad ii opsežnu publicističku dje­ latnost Rosa Luxem burg daje i nekoliko teoretski vrijednih priloga m arksističkoj ekonom iji. To su »Uvod u političku ekonomiju« d »Akumulacija kapitala«. Radeći kao dosljedan iinternacaonalist na o kupljanju lijevih sooijal-dem okrata Njem ačke, oštro polem izirajući s Jauresom K antskym, pa i Lenjinom oko nekih teoretskih postavki o nuž­ nosti prelaza iz kapitalizm a u socijalizam đ ocje­ na političkih stru ja n ja u Ruskoj socijalnoj de­ m okraciji, Rosa Luxemburg bila je jedan od irni23 �c ijato ra d rukovodilaca ustalasanih m asa njem ač­ kih rad n ik a u godinam a pred izbijanje I svjet­ skog rata, je d an od osnivača saveza »Spartak«, or­ g anizatora u stan k a »Spartaka« u ja n u aru 1919. a osnivača K om unističke p a rtije N jem ačke. Život­ ni p u t Rose Luxem burg bio je p u t dosljednog re­ volucionara u prvim borbenim redovim a radnič­ kog p okreta, proganjanog, zatvaranog i m učki ubi­ jenog nakon slom a ustanka. Za svjetski p ro le ta rija t — po riječim a Lenjina — »Rosa Luxem burg bila je d ostala orao, i ne sam o uspom ena na n ju b it će uvijek dragocjena za kom uniste cijelog svijeta, nego će d njena bi­ ografija i njen a cjelokupna djela biti veom a ko­ risna pouka za odgoj kom unista cijelog svijeta«. LENJIN O ZADACIMA ŽENSKOG RADNIČKOG POKRETA U SOVJETSKOJ REPUBLICI O ktobarska socijalistička revolucija 1917. go­ dine ko ju su izvojevale radne m ase R usije — rad ­ nici, seljaci i vojnici predvođeni boljševičkom p arti­ jom i Lenjinom — predstavlja p rekretnicu u hi­ sto riji ljudskog društva. Prvi p u t u vlastitoj h isto ­ riji radnička klasa je ukinula privatno vlasništvo nad sredstvim a za proizvodnju, stvorila svoju d r­ žavnu vlast, ostvarena je radnička k o ntrola nad proizvodnjom , ukinuta je spahijska svojina nad zemljom, sklopljen je m ir u Brest-Litovsku. U Petrogradu, u Moskvi, u gradovim a i indu­ strijsk im cen trim a u un u tra šn jo sti revolucionar­ na su v renja zahvatila sve stru k tu re radništva. 24 �Samo u ja n u aru i februaru 1917. godine u Ru­ siji je izbilo preko tisuću tristo m asovnih š tra j­ kova; u d em onstracijam a 13. februara u Petrogradu je sudjelovalo 80.000 dem onstranata, a 8. m arta je, na poziv boljševičke partije, n a ulice Petrograda izašlo nekoliko desetaka tisuća žena, dem on­ striraju ći protiv gladi, rata i carizma. Žene su isto tako masovno sudjelovale i u junskim dem onstra­ cijam a kada se na ulicam a grada našlo preko 400 tisuća radnika i vojnika, i u julskim dem onstra­ cijam a, s preko pola m ilijuna sudionika, i u oru­ žanom otp o ru privrem enoj vlasti, i u radu savjeta radničkih i seljačkih deputata. Lenjin je pridavao velik značaj uključivanju žena u revolucionarnu akciju ruskog p ro letarija­ ta, što više, njihovo je učešće, za Lenjina, bilo je­ dan od presudnih činilaca masovnosti pokreta. O cjenjujući borbeni prilog koji su žene dale za pobjedu sovjetske vlasti Lenjin kaže: »Naše proleterke su sjajni klasni borci. Mi u P artiji im am o pouzdanih, pam etnih i neum orno aktivnih druga­ rica. Mi smo na mnoge važne dužnosti u savjetim a i izvršnim kom itetim a, u narodnim kom esarijati­ ma i javnim službam a doveli žene. Prva d ik tatu ra pro letarijata odistinski prokrčuje p u t potpunoj socijalnoj ravnopravnosti žena. U revoluciji one su se sjajn o držale. Bez njih ne bismo pobijedili. Ili bismo jedva pobijedili. Ja tako mislim. Koliko su bile hrabre, toliko su h rab re i sada«. P itanje pravnog položaja žene nova sovjetska vlast je postavila već u prvim m jesecim a svoga postojanja. U kinuti su zakorti o razvodu braka, o vanbračnom d jetetu, utvrđeno je pravo žene da 25 �od oca traži (izdržavanje d je teta, ukinute su razli­ ke u političkim pravim a (između m uškaraca i žena. »U toku dvije godine sovjetska vlast je u jednoj od najzaostalijih zem alja Evrope učinila za oslo­ bođenje žene, za njenu jed n ak o st s »moćnim« po­ lom toliko, koliko za 130 godina nisu učinile (sve zajedno) napredne, prosvjećene, »dem okratske« re­ publike cijelog svijeta. No, bio je to tek početak. I p ri punoj pravnoj jednakosti o stali su razni oblici stvarne podređe­ nosti žene; ona je i dalje ostala ona koja pored redovnog posla vodi svu brigu o dom aćinstvu. »2ena je ii dalje kućna robinja, i pored svih oslo­ bodilačkih zakona, je r n ju pritiska, davi, zatup­ ljuje, ponižava sitno kućno gazdinstvo, prikivaju­ ći je za ku h in ju i dječju sobu, na strahovito nepro­ duktivan sitničav, enervantan, zaglupljujući posao. Pravo oslobođenje žene, pravi kom unizam će poče­ ti tek ta m o i tada kada bude počela masovna borba protiv sitnog kućnog gazdinstva, ili, točnije, kad bude počeo njegov m asovni preobražaj u krup­ no socijalističko gazdinstvo. Menze, jasle, dječji vrtići, to su o na jednostavna svakidašnja sredstva koja mogu faktički da oslobode ženu, m ogu da faktički sm anje i unište njenu nejednakost s m u­ škarcem što se tiče njene uloge u društvenoj pro­ izvodnji ii u javnom životu«. 26 �P o litičk a i e k o n o m sk a b o rb a žena je d io k la sn e b o rb e , b o rb e za o slo b o đ en je p ro le tc rija ta . L en jin ��POLOŽAJ ŽENE U SUVREMENOM SVIJETU Uoči prvog svjetskog ra ta žene su im ale priz­ n ata politička prava, pravo da b ira ju d da budu birane, samo u četiri zem lje svijeta: u Novom Ze­ landu (čak od 1893!), A ustraliji, Finskoj i Norveš­ koj. Tokom prvog svjetskog rata čitav niz država priznaje ženi politička prava. To su prvenstveno RSFSR, Danska, Island, Nizozemska, A ustrija, Čehoslovačka, Poljska, N jem ačka, SAD, M ađarska, Belgija i Švedska. U razdoblju djelovanja D ruštva naroda izm eđu 1927. i 1939. godine, nakon niza na­ sto jan ja da se a u ostalim zem ljam a svijeta prizna politička ravnopravnost žena, jedanaest azijskih zem alja i zem alja Latinske Amerike daju pravo glasa ženama. To su Brazil, Urugvaj, Turska, B ur­ ma, In d ija i druge. Drugi svjetski ra t predstavljao je uistinu prelom nu fazu u pogledu priznavanja političkih prava �ženam a — ta prava žene stič u tokom samog rata ili neposredno nakon njega u gotovo svim zem lja­ m a svijeta. Danas su žene politički potpuno obes­ pravljene u sedam zem alja: Jordanu, K uvajtu, Lih­ ten štajn u , N igeriji, Saudijskoj A rabiji, Jem en­ skoj A rapskoj Republici i u nekim kantonim a u Š vicarskoj, dok su u Portugalu, San Maninu i Si­ riji njihova prava veom a ograničena. Ovim procesim a sticanja političkih prava zna­ čajno je prid o n ijela djelatn o st U jedinjenih naci­ ja. U jednom od svojih prvih i osnovnih dokum e­ nata, Općoj d eklaraciji o pravim a čovjeka, utvrđe­ no je da se »sva ljudska bića rađ aju slobodna i jed n ak a u d o stojanstvu i pravim a, bez obzira na rasu, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno porijeklo«. U jedinjene nacije donijele su također i K onvenciju o političkim pravim a žene u kojoj se regulira aktivno i pasivno izborno pravo žena na istoj osnovi kao i kod m uškaraca, te se utvrđuje pravo na v ršenje javnih funkcija bez obzira na razlike u spolu. No, i p ored form alno priznatih političkih p ra­ va i očekivanom učešću žena u izborim a, u veli­ kom b ro ju zem alja stvarno sudjelovanje žena u v ršenju političkih vlasti je minim alno. U japan­ skom P arlam entu im a sam o 1,4% žena, u Predstav­ ničkom dom u SAD sam o 3%, u Libanonu još ni jed n a žena nikad nije bila izabrana u Parlam ent, u šp an jo lsk o j, Grčkoj, Paragvaju nem a niti jedne žene na nekom visokom položaju ili u vladi. Cini se da je moguće tv rd iti, d a tam o gdje stvarna dem okraoija slabi, a učešće žena u radu predstavnič­ kih tijela zem lje je m anje. N ajljepši p rim jer je 30 �Zapadna N jem ačka. 1919. godine kao rezultat re­ volucionarne borbe radničke klase 12,5% Reichstaga činile su žene, dok ih danas u zapadnonje­ mačkom B undestagu im a sam o 6%, a m eđu njim a niti jedne radnice. Učešće žena u političkom životu socijalistič­ kih zemalja najveće je na svijetu. One čine gotovo jednu trećinu poslanika u skupštinam a u SSSR-u, 30% u N jem ačkoj D em okratskoj Republici, 20% u čehoslovačkoj i M ađarskoj, 17% u Bugarskoj, R um unjskoj i D em okratskoj Republici Vijetnam , 12% u Poljskoj. N ajdalekosežnije prom jene, m eđutim , doga­ đaju se n a planu uključivanja žena u privredne tokove. M eđutim, i razlike koje postoje među po­ jedinim zem ljam a i regionim a svijeta upravo su ovdje najveće. Dok u Evropi žene čine 34% aktiv­ nog stanovništva, u Aziji 23%, u Americi (Sjever­ noj i Južnoj) i Africi sam o 19%. U tom pogledu najdalje su otišle socijalističke zemlje. U SSSR-u 44% aktivnog stanovništva su žene, u Poljskoj 46,3%, u B ugarskoj 45,7%, u čehoslovačkoj 42,3%. U klasičnim kapitalističkim zem ljam a, d pored njihove visoke privredne razvijenosti, učešće že­ na u privrednim i drugim aktivnostim a van kuće znatno je niže. Tako, npr. u Francuskoj žene čine 29,7% aktivnog stanovništva, u N jem ačkoj 30%, u Velikoj B ritaniji 33%, u SAD 30%. U nekim zem ljam a, pretežno m uslim anskim , procesi ekonom ske em ancipacije žena još su u začetku. Tako, npr. u Egiptu samo 4,8% aktivnog stanovništva čine žene, u M aroku 5,9%, dok u la­ tinsko am eričkim zem ljam a taj broj ne prelazi 31 �13%- Da ekonom ska em ancipacija žena nije oba­ vezni rezu ltat razine privrednog razvoja, govore i podaci p rem a kojim a u Norveškoj i Nizozemskoj sam o 17% aktivnog stanovništva čine žene. Problem i nejednakog vrednovanja ženskog ra ­ da egzistiraju u velikom b ro ju zem alja suvrem e­ nog svijeta. U jedinjene n acije su stoga donijele 1950. godine K onvenciju o jednakosti nagrađiva­ n ja m uške i ženske rad n e snage za ra d jednake v rijednosti. Države, potpisnice K onvencije su se obavezale da će, u skladu s tom K onvencijom, re­ g ulirati svoje zakonodavstvo, odnosno sistem e na­ građivanja i kolektivne ugovore o plaćam a radni­ ka. Sve zem lje, m eđutim , nisu potpisnice ove Kon­ vencije, ta k o da još danas nailazim o na razlike u p laćam a žena i m uškaraca za jednak posao i u zem ljam a kao što su švicarska, Novi Zeland, A ustrija, Belgija, K anada, Francuska. M ogućnosti uključivanja žena u procese d ru ­ štvenog rad a b itn o određuje njihovo elem entarno opće obrazovanje, pism enost, kao i s tru čn o obra­ zovanje. Iako je u posljednjih 15 godina razina ne­ pism enosti u svijetu znatno sm anjena, i nadalje p red stav lja jed an od izuzetno značajnih problem a. NEPISMENOST PO SPOLU Zemlja Brazil Grčka Indonezija Liberija Maroko 32 muškarci 35,6 «/o 8,3 */o 42,8 •/• 86,1 •/• 78,1 •/• žene 42,6«/. 30,0 •/• 70,4*/. 95,8 % 94,0 «/o �Politika koju pojedine zemlje vode na planu opism enjavanja stanovništva, zbog nedostatka sredstava, prvenstveno je usm jerena na zaposlene radnike — dakle prvenstveno m uškarce. D jelatnost U jedinjenih naoija u vezi s izjedna­ čavanjem obrazovanja žena na srednjem i visokom stupnju usm jerena je na nekoliko problem a: u tvr­ đivanje prava ženske djece da se školuju u svim srednjim školam a — kako gim nazijama, tako i školam a za pojedina stručna zanim anja van tra ­ dicionalnih »ženskih« struka, te na višim školam a i fakultetim a; izjednačavanje program a nastave koji u značajnom bro ju zem alja nije jednak za mušku i žensku djecu; izjednačavanje standarda obrazovanja u školskim ustanovam a; ukidanje po­ sebnih školarina za žensku djecu koje postoje u nekim zem ljam a. Koliko su velike diskrim inacije upravo na planu izbora zvanja i zanim anja, rječito govori i ovih nekoliko p rim jera. U Francuskoj, od ukupnog b ro ja djevojaka, u privatnim i javnim srednjim školam a 85% ih se priprem a za zvanje švelje ili m odistkinje, a onaj mali ostatak za zanim anja u in d u striji; u Belgiji je slična situacija, a u Zapad­ nom B erlinu žene koje se p riprem aju za tehničke stru ke čine sam o 4,6% upisanih. Na sveučilištim a u Velikoj B ritaniji tek svaki četvrti stu d en t je žena, a u Japanu one čine samo 17% studenata. Posebne teškoće žene im aju pri­ likom upisa na medicinske fakultete u čitavom nizu zemalja. U Irak u su »tek p rije p ar godina dozvoli­ li upis 12 žena n a m edicinski i stom atološki fa­ kultet.« 33 �N asu p ro t tom e, obrazovne m ogućnosti koje ženam a p ru žaju socijalističke zem lje; bitno su dru­ gačije. U SSSR-u žene čine 58% stru čn jak a uklju­ čenih u ekonom iku zemlje. Svaki treći inžinjer je žena, a 74% m edicinskog osoblja također su žene. U školskoj godini 1966/67. u M ađarskoj 43,3% stu­ denata su bile žene, a u R um unjskoj 42,1%. Osnovni problem društvenog i osobnog polo­ žaja žene u suvrem enom svijetu čini potreba da se usklade zahtjevi koje nam eće proces rada i funkcija m aterinstva. U pravo na tom planu najvi­ še su učinile socijalističke zemlje. Tako je, npr. u M ađarskoj obuhvat djece predškolskim ustano­ vam a izuzetno visok — u njim a boravi čak 62% djece, odgovarajuće dobne skupine, u SSSR-u je predškolskim odgojem obuhvaćeno 10 m ilijuna djece, a rad n o vrijem e ovih ustanova je takvo da zainteresirane m ajke mogu ostaviti u njim a djecu i p rek o noći (ukoliko rade u noćnoj sm jeni, studi­ ra ju uz ra d ili si.), u Kubi su dječje ustanove potpu­ no b esplatne i obuhvaćaju vrlo velik broj djece, u DR K oreji im a više od 37 000 jaslica i 24 000 dječ­ jih v rtića u k ojim a boravi 2,8 m ilijuna djece. D jelujući n a u n apređenju društvenog položaja žena, U jedinjene nacije su svoju aktivnost usm je­ rile i na izjednačavanje prava žena u privatnom pravu, reguliranje n a jednakoj osnovi prava i duž­ nosti m uža i žene prilikom sklapanja braka, sticanje im ovine tokom b raka i njezinim raspolaga­ njem , prava i dužnosti roditelja, jednaki položaj prilikom nasljeđivanja atd. Ova aktivnost govori o tom e da problem i koji su kod nas već davno ri­ ješeni, p rije čitavih trideset godina, u velikom 34 �broju zem alja svijeta još postoje, te bitno utječu na diskrim inirani položaj žene. Upravo stoga, zbog poticanja na brže elim iniranje socijalnih, politič­ kih i ekonom skih razlika vezanih uz spol, 1975. godina je proglašena Međunarodnom godinom žena. 35 ����POCECI MODERNOG RADNIČKOG POKRETA U JUGOSLAVIJI I UČEŠĆE ŽENA U NJEMU Radnički pokret u jugoslavenskim zem ljam a počinje se razvijati u drugoj polovini devetnaestog stoljeća. I društveno-ekonom ski i politički uvjeti u kojim a se fo rm ira bitno su .različiti: H rvatska i Slavonija, Is tra i Dalm acija, Slovenija, Vojvodina i Bosna i Hercegovina nalazile su se u sklopu Austro-Ugarske m onarhije, S rbija i Crna Gora im aju vlastite nacionalne države, dok se M akedonija na­ lazila u sklopu O tomanske im perije. S pojavom p ro letarijata javlja se šezdesetih i sedam desetih godina i prva socijalistička misao, dok se prve radničke organizacije, javljaju uglav­ nom osam desetih i devedesetih godina. P roletari­ ja t koji se form ira u tom razdoblju čine pretežno zanatski radnici i osirom ašeni poljoprivrednici, dok je sloj in d ustrijskih radnika m alobrojan. Na­ 39 �vedimo sam o p odatke da je u S rbiji 1898 god. bilo sam o 28 in d u strijsk ih poduzeća. No, njihov je broj brzo rasta o tako da ih je 1910. god. bilo 428. Radno vrijem e je iznosilo prosječno 14, 16 pa čak i 18 sati dnevno. Ženski i d ječji rad se uveliko ek­ sp lo atirao — na ra d su uzim ana djeca i od 8 i 10 godina. Jedan o d prvih nosilaca socijalističke ideje u S rb iji bio je Svetozar M arković koji 1871. godine pokreće prvi socijalistički list i objavljuje prvi poLitički pro g ram u tadašnjoj Srbiji. U vrijem e kada je bio n a snazi srpski građanski zakonik dz 1844. godine koji je žene izjednačavao s m aloJjetnicima i m aloum nicim a (u čl. 39. pisalo je: »M aloljetnici se drže za nedozrele d oni sto je pod osobitom za­ štito m zakona. M aloljetnim a se upodobljavaju svi oni koji ne m ogu ili im je zabranjeno sopstvenim im anjem rukovati, a takvi su: svi um a lišeni, raspi­ kuće, sudom oglašeni, propalice, prezaduženici či­ je je im anje pod stečajem d udate žene za života muževljeva«), Svetozar M arković piše: »Žena nije ni građanin, o n a ne zna ni za građanska prava ni za građanske i čovečanske dužnosti i vrline«. Isto­ dobno, žena je m ajka koja odgaja d jecu, a da sam a nem a nikakva obrazovanja i da ama u društvu sam e dužnosti a nikakva prava. R ješavanje »žen­ skog p itan ja zahteva prom enu društvenih i držav­ nih ustanova, građanskog i krivičnog zakona. Ne­ pravda nanesena ženi sveti se ćelom čovečanstvu; pitanje o ženskom oslobođenju nerazdvojno je svezano sa celim d ruštvenim preobražajem , sa oslo­ bođenjem čovečanstva od sviju zala, poroka tira­ nije i robovanja — »žensko pitanje« nije za nas 40 �prerano, ono je prvo koje treb a staviti na dnevni red.« 1896. godine osnovano je Beogradsko radnič­ ko društvo, prva politički o rijen tiran a radnička organizacija i O pančarsko radničko društvo kao prva sindikalna organizacija. Polet radničkog po­ kreta u S rb iji krajem 19. stoljeća zasniva se veli­ kim dijelom na već bogatoj tradiciji socijalističke misli. Na toj tradiciji form ira se 20. VI 1903. godi­ ne Srpska socijaldem okratska p a rtija koja usvaja E rfu rtsk i program i statu t N jem ačke socijaldem o­ kratske p artije, te Glavni radnički savez kao prva sindikalna centrala. U okviru SSDP form ira se Or­ ganizacija žena socijalista koja izdaje i svoj p artij­ ski list »Jednakost«. D im itrije Tucović, jedan od najpoznatijih teo­ retičara i organizatora socijalističkog pokreta u S rbiji piše: »Ženina je oblast odvajkada bila kuća i porodica, i ona će to b iti i u budućnosti uvek. Eko­ nomski razvitak je u položaju žene izvršio silnu revoluciju i nagnao ženu da uđe u političku bor­ bu. M odem a in d u strija izvukla je ženu iz uskih okvira kuće i porodice, ona danas m ora u fabrika­ m a i drugim privrednim preduzećim a za nadnicu da radi. Hod društvenog razvića nagnao je ženu da dođe pod n ajam kapitalizm u koji ju je uzimao da što više uštedi u nadnicam a, da dođe do što jeftinijih radnih snaga. S obzirom na snižavanje nadnica, koje je sa ulaskom žena u privredna preduzeća došlo, poče se čuti u radničkoj klasi uz­ vik: Dole sa ženskim radom , ženino je m esto u kući! M eđutim, štete koje se podnose usled ženskog rada nisu vezane za biće ženskog rada, već su sa­ 41 �mo vezane s kapitalističkom eksploatacijom , je r kad p ro duktivna sredstva pređu u društvenu svo­ jin u , to um nožavanje produktivnih sila biće samo od k o risti i radosno će se pozdraviti. I kad se da­ nas govori o radničkoj bedi onda se m ora u prvom redu govoriti o bedi žena — radnica. Za napredo­ v anje radničkog p o k reta je ste elem entarno pita­ nje da se radnice uvuku u borbu za bolje uslove rada. O tuda n aša lozinka m o ra biti: Jednaka na­ grada za jed n ak rad. U m om entu kada žena p ri­ stu p i sindikalnoj borbi, biće jo j odm ah takođe jasn o da nije sve učinjeno da tre b a još i političke borbe d a žena osvoji prava k o ja su joj nužna u ekonom skoj borbi. No žene, n aročito radničke žene, ako hoće ovu političku b o rb u naročito s uspehom da vode mo­ raju n ju zajedno da vode sa onim ljudim a koji su po svojoj socijalnoj sudbini jednaki s njim a. One m oraju da se pridruže onoj političkoj partiji koja je za u k idanje posrednih poreza i za svaljivanje po reskih te re ta na im ućne klase, koja se zauzima za zakonsku m inim alnu nadnicu i zakonski osmočasovni radni dan, koja zahteva osiguranje u sta­ rosti i onesposobljavanju, osiguranje u besposlici, zakonsku zaštitu trudnih žena i porodilja. Socijal­ na dem o k ratija upravo to zahteva, ona jedina za­ hteva osnovno poboljšavanje i um nožavanje ško­ la, d a se deca besplatno školuju, da n ajdarovitiji među njim a, iako su njihovi roditelji sirom ašni, d obiju p ristu p a d u više škole. Žene m oraju da se pridruže onoj političkoj p artiji koja se za sve zahteve, koje jed n a žena ističe i m ora istaći, energi­ 42 �čno zauzima i bori, one m oraju da pristupe redovi­ ma socijalne demokracije.« Ovi stavovi D im itrije Tucovića ostali su tr a j­ no prisutni u cjelokupnom djelovanju radničkog pokreta u S rbiji i Jugoslaviji. Radnički pokret u zem ljam a u sklopu A ustro­ ugarske m onarhije im ao je nešto drugačiji razvi­ tak. Njegovi nosioci nisu bili kao u S rbiji, prven­ stveno intelektualci, već radnici. U tjecaj austrom arksizm a bio je znatan, a uvjeti nacionalne potčinjenosti nisu omogućavali tako jasno razgrani­ čenje s domaćom buržoazijom . š tr a jk ru d ara 1889. god. u Sloveniji, masovna prvom ajska proslava 1891., nicanje strukovnih sin­ dikalnih organizacija, m arksistički list »Delavec«, te fo rm iranje Jugoslavenske socijal-dem okratične stranke 1893. god., predstavljaju početke m oder­ nog radničkog pokreta u Sloveniji. U tom pokretu već od sam ih početaka sudjeluju i žene — one su sudjelovale u štrajkovim a, na radničkim zborovi­ ma ,i u radničkim društvim a. U T rstu je 1897. g. počela izlaziti »Slovenka« — prvi list slovenskih žena, a 1900. u Id riji je osnovano prvo socijalistič­ ko žensko društvo »Veda« (Nauka). Slovenski socijaldem okrati, preuzevši hajnfeldski program austrijske socijaldem okracije, preuzeli su s njim i zahtjeve za općim pravom gla­ sa bez obzira na spol, zahtjev za osam satnim rad­ nim vrem enom, zabranu noćnog rada i rada žena na radnim m jestim a koja su štetna za njihov or­ ganizam, ali ne i zahtjev za jednak rad — jednaka plaća, iako je to jedan od osnovnih zahtjeva po­ k reta za žensku ravnopravnost. 43 �1911. godine, na inicijativu socijaldem okrata, au strijsk i je P arlam ent donio zakon prem a kojem su i žene mogle postati članovi političkih organiza­ cija. Iste je godine proslavljen i prvi »socijalistič­ ki ženski dan« (8. m art) u au strijsk im pokraji­ nam a. Počeci m odernog radničkog pok reta u H r­ vatskoj vezani su uz sedam desete godine prošlog stoljeća. 1870. godine tipografski radnici osnivaju R adničko tipografsko društvo, a tri godine kasni­ je Zagrebačko radničko društvo. Već 1890. god. organizirana je i prva m asovna prvom ajska p ro ­ slava; 1892. p o javljuje se prvi hrvatski socijalistič­ ki list »Sloboda«, a 1894. form ira se Socijaldem o­ k ratsk a s tran k a H rvatske i Slavonije, koja tako­ đ er usvaja hajnfeldski program au strijsk e socijal­ dem okracije. Socijal-dem okratska stranka, iako je načelno p riznavala jed n akost žena s m uškarcim a, nije u svojoj p rak si to načelo provodila dosljedno, je r ih je usm jeravala prvenstveno na kulturni i hum a­ n itarn i rad u ženskim sekcijam a. Žene radnice, iako su prem a popisu stanovništva iz 1890. godine činile sam o 10,8% zaposlenih u sekundarnim d je­ latnostim a, bile su glavna radna snaga u tvornica­ m a duhana, tek stila i konfekcije. N jihove plaće bile su za 20—40% m anje od plaća radnika na istim radnim m jestim a. Stoga je razum ljivo i n ji­ hovo učešće u svim tarifno-štrajkaškim pokreti­ ma: 1875. su d jeluju u štrajk u u zagrebačkoj tvorni­ ci šibica; 1885. u tvornici duhana u Rijeci; 1905. su d jelu ju u generalnom štrajk u u Osijeku, a 44 �1908. posebno je zabilježen istu p varaždinskih že­ na prilikom proslave Prvog m aja. Iz tog je razdoblja svakako izuzetan lik Giuscpina M artinuzzi, učiteljica, rođena u Labinu, socijalistkinja i prvi sek retar ženske sekcije ko­ m unističke p artije u Trstu. U sm jeravajući svoj pedagoški, književni i politički rad na buđenje klasne svijesti radnika T rsta i Istre pisala je: »Buržoazija se u svom okrutnom egoizmu ne brine o proleterskim m ajkam a koje žive u neopi­ sivim naporim a i svakojakim poteškoćam a, u podrum im a, na tavanim a, u nezdravim stanovi­ ma, dok ih m onstrum kapitala, nikad sit proleter­ skog mesa, uvaljuje u zavjerski vrtlog borbe za opstanaik i prisiljava te žene da rade na poljim a, u tvornicam a, u rudnicim a, loše plaćene i bez m ogućnosti da se posvećuju odgoju svoje djece.« Zahvaljiujući dobrom poznavanju m arksističke teorije, G iusepina M artinuzzi je tražila rješenje istarskog nacionalnog problem a u m eđusobnoj suradnji i ravnopravnosti H rvata i Talijana. N je­ zin sprovod 1925. god. u Labinu pretvorio se u pravu m anifestaciju labinskih ru d ara, koji su ovu veliku ženu ispratili na posljednji počinak sa zapaljenim bakljam a. M arkantna je ličnost bila i Ana Delić, riječka socijalistkinja, koja je držala predavanja o ulozi žena u politici, društvu i porodici, općem pravu glasa, protiv povišenja cijena nam irnicam a i dr. Sredinom 19. stoljeća u Austro-ugarsknm zem­ ljam a uvedeno je opće i obavezno osnovno obra­ zovanje d za žene. 1872. god. u Zagrebu je otvore­ na prva Viša djevojačka škola, a 1892. Ženski li45 �cej. 1901. god. žene su dobile pravo upisa na Filo­ zofski fak u ltet u Zagrebu. To otvara m ogućnost ženam a d a p ro d ru u činovnička i učiteljska zvanja i p o štan sk u službu. Pojava radničke klase u Bosni i Hercegovini vezana je uz prve godine dvadesetog stoljeća. 1903. p o javljuje se prva radnička potporna društva; 1905. je osnovana sindikalna centrala Glavni rad ­ nički savez, a 1909. Socijal-dem okratska stranka Bosne i Hercegovine. U njoj usporedo postoje na­ sljeđem feudalni odnosi iz O tom anske im perije i surova kolonijalna kapitalistička eksploatacija ko­ ju nakon aneksije 1908. godine provodi A ustro­ ug arsk a. Tek 1911. godine u Bosanskom Saboru je iz­ glasan zakon o obaveznom pohađanju osnovne škole — ali su od te obaveze izuzeta ženska m usli­ m anska djeca. E konom sku bijedu bosansko-hercegovačkih žena d opunjavaju surovi običaji — žene nisu im ale pravo da sjede za istim stolom s m uš­ karcim a, seoske žene porađale su se u štalam a, m uslim anke su nosile zar i feredžu, a mnogoženstvo je bilo zakonom d vjerom zaštićeno. K apitalistički preobražaj M akedonije počinje tek k rajem 19. d početkom 20. stoljeća. Za radnički p o k ret koji je vezan uz djelatnost Vasila Glavinova (prva rad n ičk a grupa osnovana 1893) i Goce Delčeva (VMRO) k arak terističn a je borba za nacio­ nalno oslobođenje i političku autonom iju Makedo­ nije. M akedonski socijalisti su aktivno sudjelovali u Ilindenskoan u stan k u 1903. god., te form iranju K ruševačke republike, o čem u svjedoče uspostav­ ljan je narodne vlasti, eksproprijacija nekih podu46 �zeca, b ratstvo različitih nacionalnih skupina i si. U tim revolucionarnim previranjim a sudjelovale su masovno i žene, naročito one sa sela. Posebnu ulogu u tom narodno-oslobodilačkom p okretu im ale su učiiteljice i ta jn a ženska društva čiji je zadatak bio osiguravanje ilegalnih skloni­ šta za borce, priprem anje hrane, snabdijevanje od­ jećom i obućom, kurirska služba, izrađivanje za­ stava i si. 1909. godine form irana je u Skopju prva žen­ ska socijalistička organizacija oko Rose Plaveve. In teresantni su podaci o korespondenciji Rose Plaveve s Rosom Luxemburg. Pisma koje je slala Rosa Luxemburg čitana su na sastancim a napred­ nih žena, a kad je stigla vijest o zatvaranju Rose Luxemburg i K arla Liebknechta, one su sudje­ lovale u radu O dbora za akciju kod N jem ačke vla­ de za njihovo oslobođenje. UČEŠĆE ŽENA U REVOLUCIONARNOM RADNIČKOM POKRETU IZMEĐU DVA RATA Politička razjedinjenost i vojna suprotstavljenost S rbije i Crne Gore s jedne, i zem alja pod A ustrougarskom , s druge strane, tokom I svjet­ skog rata nije ostavila dubljeg traga u radničkom pokretu jugoslavenskih zemalja. S ocijaldem okrat­ ske p artije pokazale su u pitanjim a rata i m ira, internacionalizm a i stava prem a nacionalnom pi­ tan ju držanje koje je u osnovi bilo revolucionar­ no, zalažući se za m ir i zajedničku jugoslavensku federativnu državu. 47 �K ada je n akon završetka ra ta 1918. godine fo rm iran a K raljevina S rba, H rvata 1 Slovenaca u n jen sastav ušle su zem lje različite ekonom ske i kultu rn e razvijenosti, s različitim zakonodavstvi­ m a i tradicijam a. Život u zajedničkoj državi zapo­ čeo je u znaku revolucionarnih k re ta n ja seljaštva koje je zahtijevalo dosljedno provođenje agrarne reform e, niza ta rifn o štrajk a šk ih p okreta radničke klase ko ja je zahtijevala bolje uvjete života i ra­ da, kao i političkih zahtjeva za pravednijim d ru ­ štvenim u ređ en jem i pravednijim rješavanjem nacionalnog pitanja. Snažan utjecaj na ta k reta­ nja im ali su događaji u m eđunarodnom radnič­ kom po k retu : oružani ustan ak rad n ik a u Berlinu u ja n u aru 1919. pod vodstvom Rose Luxemburg i K arla Liebknechta, m artovska revolucija u Ma­ đarskoj i Bavarskoj i proglašenje M ađarske i Ba­ varske sovjetske republike, i naravno, form iranje prve socijalističke države u svijetu — Saveza So­ vjetskih Socijalističkih Republika. U takvim uvjetim a održan je u Beogradu 20 do 23. ap rila 1919. godine K ongres u jed in jen ja na kojem su se socijaldem okratske p artije jugosla­ venskih zem alja ujedinile u socijalističku radnič­ ku p a rtiju Jugoslavije (kom unista). U program P artije ušli su i zahtjevi za jednakošću m uškara­ ca i žena u radnom odnosu, za zaštitom trudnica i m ajki, plaćenim porodiljskim dopustom , te stva­ ran jem posebne k ontrole za zaštitu žena n a radu. U okviru Osnivačkog kongresa SRPJ (k) odr­ žana je i konferencija žena socijalistkinja. U S ta­ tu tu ove k o nferencije rečeno je: »Kako je nastala po treb a da se sve p roleterske p a rtije koje stoje 48 �na tem elju klasne borbe grupišu u jednu p artiju u cijeloj Jugoslaviji, to je prirodno da se i svi po­ krajinski ženski, do sada rasparčani socijalistički pokreti skupe u jedan nerazdvojan pokret. Žene socijalisti (komunisti) usvajaju m aksi­ malni i minim alni program Socijalističke radnič­ ke partije Jugoslavije (kom unista) i sm atraju sebe dijelom p artijske cjeline. U isto vrijem e one is­ ključuju svaku zasebnu organizaciju žena, a sebe sm atraju izvršnim odborom u agitaciji i organizovanju žena«. Statutom je uitvrđeno također da će se sekcija žena form irati u pokrajinam a i p ri m jesnim orga­ nizacijam a partije, da će List »Jednakost« biti or­ gan centralnog sekretarijata i da će izlaziti i na ćirilici i na latinici, te da će »glavni pravac rada ženskih sekcija biti uzdizanje duhovnog horizonta žena«. U septem bru 1919. godine form ira se i drugi pravac organiziranja žena. Naime, tada je došlo do u jedinjenja građanskih ženskih društava i or­ ganizacija u tzv. N arodni savez Srpkinja, H rvatica i Slovenki. Ovaj savez karakterizirao je politički konzervativizam i iluzije da se interpelacijam a vladi mogu rješavati problem i društvene i politič­ ke obespravljenosti žena. Sto više, savez se odre­ kao čak i borbe za pravo glasa žena. Takva organi­ zacija nije mogla zadovoljiti čak ni potrebe pro­ gresivnog dijela građanskih žena, tako da se već 1923. godine form ira nova ženska organizacija tzv. Feministička alijansa (koja kasnije m ijenja naziv u Alijansu ženskih pokreta). Ovaj savez stajao je na pozicijam a potpune političke neutralnosti i, iako 49 �je u nekim p itan jim a — k ao što je, npr. akcija za opće p ravo glasa žena — bio pozitivno usm jeren, nikad u svoje redove n ije privukao veći broj rad ­ nih žena i seljanki. G odine n akon u je d in je n ja k arakterizira po­ rast zapošljavanja žena. P rem a popisu stanovništva iz 1921. godine u Jugoslaviji je bilo 270.000 žena zaposlenih izvan poljoprivrede, 150.000 su bile rad­ nice zaposlene u in d u striji ili zanatstvu, a 50.000 kućne pom oćnice. Polet radničkog po k reta u godinam a nakon u je d in je n ja obilježen je velikim uspjesim a KPJ na općinskim izborim a 1920. godine, generalnim š tra j­ kom željezničara 15. i 16. aprila 1920., nem irim a seljačkih m asa, živom aktivnošću kom unista u prvim sk upštinskim izborim a u Jugoslaviji, gene­ ralnim štrajk o m slovenskih i bosanskih rudara, snažnim razvojem sindikalnog pokreta, ali isto tako i surovim policijskim i vojnim m jeram a mla­ de kapitalističke države koja je sve svoje snage angažirala d a ta j pokret uguši. U ta b u rn a p rev iran ja uključivale su se i rad ­ nice. S udjelujući u štrajkovim a, pravile su »crveni obruč« oko tvornice kako bi spriječile prodor štra jk b re h e ra i policije, organizirale su prehranu štrajk ača, ulazile su u sindikate. Sudjelovale su u prvom ajskim proslavam a a radu različitih ku ltu r­ nih dru štav a. Osim toga, žene radnice sudjelovale su u ilegalnoj organizaciji »Crvena zvijezda« koja je 1920. godine osnovana radi pružanja pomoći uhapšenim kom unistim a i njihovim porodicam a. K ada je osnovana »Crvena pomoć« one ulaze u nju, vršeći iste zadatke. 50 �Analize tarifno-štrajkaških pokreta iz tog razablja ukazuju na izuzetno težak položaj zaposleih radnica. »U tarifnim ugovorim a i sporazumila postojale su posebne odredbe o plaćanju rada ma koje su u pravilu bile 20—50% niže od plaća idnika ukoliko su radile po satu ili u nadnici, .'dino u radu na akord žene su bile izjednačene m uškarcim a, no stvarna diskrim inacija vršila se roz to što su postavljane n a slabije plaćena radna ijesta, pa su i akordni cjenici za njih bili niži. Revolucionarne sindikalne organizacije zalaile su se za izjednačavanje plaća žena i m uškarai. Tako, npr. u Sisku u Tvornici drvodjelske robe nd ikat je u toku štrajk a 1922. zahtijevao »da se laća žena, ako se već ne mogu izjednačiti b ar priliže plaćam a radnika. Stoga je postavljen zahtjev i povišicom plaća ii to: za strojovođe 20%, radnie na strojevim a 50%, a žene radnice 80%. Čitav iz sličnih prim jera postoji ii u Zagrebu, Varaždiu, Rijeci, Dugoj Resi itd. 30. decem bra 1920. godine vlada donosi Oblanu kojom je zabranjena K om unistička p artija jgoslavije, sindikati, radnička štam pa, a ubrzo akon toga donosi se i »Zakon o zaštiti javne bezijednosti i poretka u državi«, koji je komunističu aktivnost proglasio zločinom. KPJ prelazi u egalmost. Njezino legalno djelovanje odvija se, iko kratk o vrijem e, preko novostvorene Nezavise radničke p artije Jugoslavije i Nezavisnih sindiata. Pri rukovodstvu NRPJ form iran je Sekretariit žena sa zadatkom da okuplja radnice u borbi i poboljšanje društvenog i ekonom skog položaja idntih žena. Takav sek retarijat form iran je 8. 51 �m a rta 1924. godine i p ri NRPJ za H rvatsku i Sla voniju, te je razvio dosta značajan propagandu rad p reko postojeće radničke štam pe. ^ Iako je od 1922. godine bio na snazi Zakon c zaštiti rad n ik a prem a kojem su žene uživale odre đene olakšice na radu, (zabrana noćnog rada, za b ran a rad a u rudniaim a, plaćeno bolovanje od dvt m jeseca p rije i poslije poroda) zakonske odredbt su se rijetk o poštovale. Poslodavci su otpuštali že ne s posla čim bi prim jetili trudnoću da bi izbjegli svoje obaveze prem a njim a, a žene su se u strahu od sm an jen ja zarade i o tp u šta n ja s posla vraćale n a rad i p rije isteka bolovanja. N esigurnost zapo slenja, d isk rim inacija u plaćam a, izigravanje pro­ pisa o 8-satnom radnom vrem enu ii zaštiti m aterin­ stva upućivale su radnice na živu štrajk ašk u aktiv­ nost. Kao ilu straciju tih događaja navedim o samo neke naslove članaka objavljenih u radničkoj štam ­ pi tog razdoblja: »Ekonom ski položaj naših rad nica«, » Š trajk u Domaćoj tvornici rublja«, »Štrajk k ro jačk ih radnica«, »Divljanje poliaije u Osijeku«, »Pokret rad n ik a ii radnica u Tvornici ulja u Kop­ rivnici i njegova važnost za ob ran u 8-satnog rad­ nog dana«, »Pakao u tvornici »Vuna« u Karlovcu«, »Internacionalni ženska dan p ro le tarijata 8. mart«, »Radnice i Prvi maj«, »67 dana štra jk a u Dugoj Resi«, »Progoni i hapšenja u Zagrebu«, »Za spo­ m enik drugarici Adeli Pavošević« itd. Postojeće građanske p a rtije u staroj Jugosla­ viji misu se posebno'izjašnjavale o političkim i eko­ nom skim pravim a žena, a član 70. V.idovdanskog ustava iz 1921. godine glasi: »O pravu glasa žena odlučiti će se posebnom zakonom«. Taj zakon ni52 �ad nije donesen, a ista formulacija ponovljena je i Oktroiranom ustavu iz 1931. godine, te je do raja postojanja Kraljevine Jugoslavije ostala prano slovo na papiru. Zbog ograničenih mogućnosti legalnog djeloanja žene komunisti tražile su putove za suradnju s građanskim ženskim pokretom, pokrećući akcie na opismenjivanju žena i njihovu zdravstvenom brazovanju. KoLiko je to bio velik problem goore i podaci popisa stanovništva iz 1931. godine rema kojemu je 56,4°/o žena u Jugoslaviji bilo neismeno. Razlike u pismenosti žena bile su u pojeinim pokrajinama ogromne — u Sloveniji je bilo ,8% nepismenih žena, u Hrvatskoj 39,8%, u Srbi>78,7%, u Makedoniji 81,7%, u Bosni ■ Hercegoini 84%, a na Kosovu čak 93,9%. Kada se govori o radničkom pokretu u Jugolaviji između dva rata moraju se istaći i njegova itanja u rješavanju pojedinih pitanja s kojima se usretao revolucionarnim otporom monarho-fašitićkoj diktaturi, masovnim uključivanjem radnika seljaka u akcije Komunističke partije, nacional* im pitanjem, pa tako i pitanjem masovnijeg ukljuIvonja žena u rad KPJ. Nedosljednosti u tretianju »ženskog pitanja« vidljive su u zanemarionju rada sa ženama i izdvajanju u poseban ženski sektor« kojim treba da se bave samo žec. Na IV kongresu KPJ održanom 1928. godine Drezdenu između ostalog donesena je i »RezoJolja po ženskom pitanju« u kojoj je konstalirao da je »u vremenu od 1921. do 1926. smanjen dio muške radne snage za 8%, dok se udio enskc radne snage povećao za 97%. Sada sač+si �njavaju radnice oko 27% in d u strijsk o g p ro le ta­ rijata Jugoslavije. P orast ženskog proleterskog p okreta o čitu je se kako vidljivim sudjelovajem u štrajk ašk im b o rb am a u zem lji tako i aktivno­ stim a n ajb o ljih radnica u političkim akcijam a K om unističke p a rtije (1. m aj, događaji u Zagrebu, gerilski p o k ret u C rnoj Goni). Im aju ći u vidu ulogu žene kao je ftin ije i sla­ bije o rganizirane rad n e snage u produkciji, ju ­ goslavenska buržoazija n a sto ji d a m eđu njim a učvrsti svoj položaj ne sam o p u te m te ro ra, nego i putem širokog propagandnog rada. Ovaj rad se vrši pom oću klerikalnih, dobrotvom o-odgojnih, fem inističkih i reform ističkih organizacija, što im a za p o sljedicu d a su ogrom ne m ase žena pod ideološkim i organizacionim u tjecajem b u r­ žoazije. KPJ je do sada potcjenjivala rad m eđu rad ­ ničkim i seljačkim ženam a, a ukoliko se taj rad i vršio sm atran je u većini slučajeva specifičan rad za žene. U slijed toga inicijativa aktivnog ženskog p artijskog kad ra nije nailazila na do­ voljnu potporu. U tadašnjem tre n u tk u , n a pragu novog im pe­ rijalističkog rata, jed an od glavnih zadataka KPJ je da prid o b ije široke mase radnica i seljanki za jedinstveni fro nt revolucionarne klasne borbe radnika i seljaka i da potpuno usvoji Lenjinove riječi: »da se m ase ne m ogu pridobiti za politič­ ku delatnost a da se ne privuku n a politički rad i žene« i da » trajnost revolucije zavisi od toga u kojoj m jeri u njoj su d jelu ju žene«. 54 �N a K ongresu je zaključeno d a se p ri centrali KPJ o rganizira kom isija za ra d m eđu ženam a i da ti oblici tre b a ju p o sto ja ti i p ri ostalim p a rtij­ skim rukovodstvim a, te da se u rad u sa ženam a an gažiraju n ajsposobniji kom unisti. Te je godine u Zagrebu p ri m jesnom p a rtij­ skom rukovodstvu form irana posebna kom isija za žene, u kojoj su osim drugarica radili i Josip Broz Tito i Josip K raš. Proglašenje m onarhističke d ik tatu re 6. ja ­ n u a ra 1929. godine značilo je potpuno uništenje i p o sljed n jih o statak a buržoaskog dem okratizira u Jugoslaviji. P ored kom unističkih zabranjena su i sva nacionalna, politička i sindikalna udru­ ženja, organizacije i stranke. U tom razdoblju čak i građ an sk a ženska udruženja sm anjuju svo­ ju aktivnost. Početkom tridesetih godina K om unistička p a rtija Jugoslavije ponovo se konsolidira, obnav­ lja ju se p a rtijsk e organizacije, zauzim a pravilan stav p rem a nacionalnom pitanju, agrarnom pi­ ta n ju , sek taštv u i drugom . K om unisti se angaži­ ra ju u rad u legalnih sindikata, radničko kulturn o u m jetn ičk im društvim a, raznim sportskim u druženjim a, u organizacijam a ženskog pokreta, srednjoškolskim udruženjim a, »Seljačkom kolu«, sveučilištim a i drugdje. K ada je 1935. godine došlo do oživljavanja parlam en tarn o g života u zemlji, form ira se na ini­ cijativu i uz učešće kom unista, S tranka radnog na­ roda, zapravo p reteča nešto kasnije form iranog N arodnog fro n ta Jugoslavije. Time počinje druga etap a u razvoju revolucionarnog radničkog pokre- rs �ta jugoslavenskih zem alja izm eđu dva rata, koju k arak teriz ira m asovno o k u p ljan je radničkih slo­ jeva i n ap red n e inteligencije u b orbi pro tiv fa­ šizm a i rata. U tom p o k retu vidljivo je i m asovno učešće žena. U tjecaj žena intelektualki bio je vidljiv d kroz relativno širok učiteljski p o k ret u H rvatskoj. Taj p o k ret je obilježavala b o rb a za je d n ak u plaću učitelja ii učiteljica, b o rb a protiv zakonskih o dred­ bi po ko jim a u čiteljice mogu o stati u svojoj pro­ fesiji je d in o ako se u d a ju za učitelja, b o rb a za n je­ govanje nacionalnih k u ltu ra i tradicija. Na poseb­ no snažan o tp o r ja v n o sti naišla je u red b a o ukla­ n ja n ju svih u d atih žena iz državne službe »zbog šted n je budžeta«, tako d a je vlada bila prisiljena da je povuče. 1934. godine predstavnice Jugoslavije sudje­ lu ju na S vjetskom kongresu protiv fašizm a i rata, a 1936. godine pod rukovodstvom kom unista pro­ vedena je široka ak c ija da žene dobiju pravo gla­ sa. U ak ciji k o ju je vodio list »Žena danas« pod parolom »Za m ir i slobodu«, p rikupljeno je više od 600.000 p o tp isa žena i održano je preko 50 zbo­ rova. U Zagrebu je na takvu zboru bilo 5.000 su­ dionika, žena i m uškaraca, u Beogradu su održana tri takva zbora, u L jubljani i drugim većim indu­ strijsk im m jestim a također. Snažna politička obo­ je n o st ovih akcija dovela je do potpunog rascjepa izm eđu G rađanskog fem inističkog p o k reta i n a­ p rednih žena Jugoslavije. D olaskom d ruga T ita n a čelo K PJ 1937. godi­ ne snažno oživljava d je latn o st p artije , angažm an k om unista u sindikalnom p o k re tu kroz URSSJ, 56 �te posebno angažm an na oku p ljan ju svih progre­ sivnih snaga u zem lji u borbi protiv fašizm a i ra ta kroz N arodni front. N a poziv P artije om ladina i žene uče se ru kovati oružjem , pohađaju bolničke kurseve i p rip re m aju se za obranu zemlje. U zaključcim a Zem aljskog savjetovanja KPJ 1939. godine kaže se: »Žene su glavna radna m asa pozadine, je r o staju na njivi, na ulici, u porodici, bez hranioca. Značaj rad a m eđu ženam a od sud­ bonosne je važnosti zbog ratn e opasnosti«. Godine neposredno p red izbijanje drugog svjet­ skog ra ta k arak teriz iraju sve češće dem onstracije zbog skupoće, m asovni štrajkovi u kojim a je 1938. godine u H rvatskoj sudjelovalo 40.000 radnika, tarifn i po k reti u kojim a je sudjelovalo 35.000 rad ­ nika, sve veće učešće žena u tim pokretim a, masov­ ne proslave Prvog m aja, Osmog m arta, A ntiratnog dana, om asovljenje Crvene pomoći, podrška špa­ n jolskim borcim a, zahtjevi za savezom sa Sovjet­ skom R usijom , m itinzi protiv ra ta itd. P eta zem aljska konferencija KPJ koja je odr­ žana u o k to b ru 1940. godine u Zagrebu ponovo ističe značaj p artijsk o g rad a m eđu ženama. Kon­ ferencija je k o n statirala da je u nekim partijskim o rganizacijam a taj r a d zanem aren, te da »je po­ trebno: a) d a sve p artijsk e organizacije posvete naj­ veću pažnju rad u m eđu ženama, osobito u sindi­ k atim a i dru g im m asovnim organizacijam a; b) za taj rad organizacije tre b a da odrede ne sam o drugarice nego a drugove; 57 �c) d a p a rtijs k e organizacije posvećuju čim ve­ ću p ažn ju ženam a iz rad n ičk ih i sirom ašnih ra jo ­ na i p ru žaju m oguću pom oć raznim savjetim a itd. d) vodeći b o rb u za opća ženska građanska prava, za o stv arenje za načela »za jed n ak i ra d je d ­ n ak a plaća« u preduzećim a, raznim u red im a itd , ko­ m un isti tre b a ju u isto vrijem e suzbijati građanski fem inizam k oji stv ara jaz izm eđu rad n ik a i rad ­ nica i im a cilj da o tu p i o štric u klasne borbe.« P eta zem aljska k onferencija ista k la je, pored pro b lem a rad n ica i problem e seljanki, službenica i o stalih rad n ih žena, te je obavezala p a rtijsk e o r­ ganizacije da rad e n a njihovu m asovnom uključi­ vanju u redove bo raca pro tiv fašističkog rata. M asovna p roslava 8. m a rta 1941. godine u Za­ grebu, p rovedena u duhu ja č a n ja svijesti žena, njihove b o rb en o sti, u duhu p ro te sta p ro tiv ra ta i skupoće, pljačk e i ug n jetav an ja radničke klase, bila je vidna m anifestacija u sp jeh a koje je im ala K PJ u rad u m eđu ženam a pred sam rat. One su m asovno sudjelovale i u d em onstracijam a 27. m a r­ ta 1941. godine kada je vlada Cvetković — Maček potpisala sporazum o p ristu p a n ju Jugoslavije T ro j­ nom paktu. ŽENE U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI K ada se nakon nap ad a na K raljevinu Jugosla­ viju 6. ap rila 1941. godine i dvanaestodnevnog ra ­ ta Jugoslavija ra sp ala na N ezavisnu državu H r­ vatsku, dok su Sloveniju okupirali Nijem ci, Dal­ 58 �m aciju i C rnu G oru Talijani, a S rbiju i M akedoni­ ju M ađari, N ijem ci i Bugari, K om unistička p ar­ tija Jugoslavije ostala je jed in a politička p a rtija k o ja je pozvala sve narode i narodnosti, sve pro­ gresivne snage u zem lji na oružani ustanak. U tu b orbu uključile su se i žene Jugoslavije, radnice, g rađanke i seljanke. One su sudjelovale u p o k retu o tp o ra u gradovim a, prikupljale oruž­ je, san itetsk i m aterijal, prenosile p artijsk u štam ­ pu, organizirale štam panje i raspačavanje letaka, skupljale priloge za ishranu uhapšenih i njihovih porodica, pom agale prilikom prelaska u partizane, vršile diverzantske akcije itd. Kao p rim jere tog angažm ana navedim o samo d je latn o st K ate Dumbović koja je poginula u ak­ ciji za oslobođenje drugova iz ustaškog logora u K erestincu, sabotažu na Glavnoj pošti u Zagrebu, dem o n stracije žena Splita zbog oduzim anja živež­ nih nam irnica, akcije u bolnici u Karlovcu, dje­ latnosti sestara Zdenke i Rajke Baković i njihove pogibije, Anke B utorac, Dragice K ončar i mnogih drugih. No, žene nisu samo sudjelovale u pokretu ot­ p o ra koji je buktao svuda po okupiranoj Jugo­ slaviji. Od samog početka ustanka one se uklju­ ču ju kao aktivni borci u jedinice narodnooslobodilačke vojske. Tako je, na prim jer, VI lička divi­ zija im ala u svojim redovim a više od 60.0 žena bo­ raca, a 25. au gusta 1942. godine form irana je Prva lička ženska četa, u septem bru iste godine Druga ženska ,četa, veliki broj žena odlazi u IV, V i XI kord u n ašk u brigadu, a u VI slavonskom korpusu tokom ra ta se borilo 1670 partizanki. Omladinke 59 �i žene u k ljučene su u jedinice N arodnooslobodilačke v ojske kao borci, m itraljesai, bom baši, politički kom esari, oficiri, no njihova je posebna aktivnost bila vezana uz rad sa n itetsk ih službi u vojnim je ­ dinicam a, p artizanskim bolnicam a, organiziranje preh ran e i san itetsk e njege n aro d a u zbjegovim a i djece k oja su ostala bez roditelja. Već u sam om p o četku ra ta , p rem a uputstvim a K om unističke p a rtije Jugoslavije stvara se A ntifa­ šistička fro n ta žena k o ja ulazi u sastav N arodnooslobodilačke fro n te sa zadatkom da aktivira što veći b ro j žena u b orbi p rotiv o k u p ato ra i dom aćih izdajnika, obuhvaćajući žene svih slojeva, bez ob­ zira na njihovu političku, v jersku ili nacionalnu p ripadnost. Takvi in icijativni odbori AFŽ fo rm iraju se već u jesen 1941. godine u Splitu; 21. V III 1941. godine u D rvaru je o držana prva konferencija žena, k ra­ jem godine se fo rm iraju inicijativni odbori AFŽ-a K orduna, Like i B anije, a tokom 1942. u Slavoniji (D aruvar, P akrac, Podravska S latina, N ovska itd). Tako već to k o m prve ratn e godine iz rasta m reža organiziranih aktiva AF2-a, veći broj kotarskih i općinskih od b o ra, a u nekim po d ru čjim a i okruž­ na rukovodstva. U decem bru 1942. godine održana je u B osanskom Petrovcu Z em aljska konferencija A ntifašističkog fro n ta žena Jugoslavije, a nakon širokih političkih i organizacionih p rip re m a u ju ­ nu 1943. Prva k onferencija AFŽ-a H rvatske. O rganizacije A ntifašističke fronte žena imale su niz vrlo k o nkretnih zadataka: snabdijevanje vojske hranom , odjećom , sanitetskim m aterijalom , briga o sm je štaju boraca i ranjenika, briga o pre­ 60 �h rani i p rihvaćanju naroda u zbjegovima, borba protiv epidem ije tifusa i drugo, no jedan od najvažnijih zadataka bila je briga o prehrani naroda i vojske. Pod parolom »Ni zrna žita okupatoru — ni pedalj zem lje ne sm ije ostati neobrađen« for­ m irane su rad n e brigade koje su pomagale u sjetvi i žetvi. Poznate su akcije žena u Požeškoj kotlini, koje su uz zaštitu vojske sam o u jednoj noći požnjele 300 vagona pšenice, akcije žena koje su u dolini Raše noću škaram a rezale žito i u vrećam a ga, p red sam im neprijateljem , odnosile, spasivši tak o oko 700 kvintala žita za borce i narod. Jedan od osobito značajnih zadataka AFŽ-a bila je b riga za djecu koja su ostala bez roditelja ili su im ro d itelji bili u borbi. U toku NOB-e os­ novana su 83 dječja dom a s oko 2000 djece, 50 dječjih ob d an išta s oko 5000 djece, dva d ječja do­ ma s 5000 djece, 25 in tern ata s 5000 omladine, a oko 40 000 djece sm ješteno je po privatnim poro­ dicam a. K ada su se uporedo s vojnim akcijam a počele fo rm irati narodno-oslobodilački odbori kao prvi organi vlasti na oslobođenom teritoriju, žene Ju­ goslavije prvi p ut u svojoj historiji dobile su pravo glasa. U Crnoj Gori je već u danim a ustanka pro­ glašena ravnopravnost žena i njihovo pravo da b ira ju i bud u birane. O izborim a za narodno-oslobodilačke odbore piše »Žena u borbi« glasilo AFŽ-a za Liku: »Pred­ stojeći izbori za narodno-oslobodilačke odbore p red stav ljaju veom a važan politički događaj u ži­ votu našeg naroda. Oni znače pravu prekretnicu u gledanju n a n arod kao cjelinu. Na ranije izbore 61 �ni je su im ale p ris tu p a ni žene, n i velik dio om ladi­ ne, ni vojska. Dan izbora znači p rek retn icu u živo­ tu žene i n aših naroda, o tv a ra jo j političku školu i pru ža m ogućnost da se razvija 1 osposobljava, da b ira i bude b iran a. Mi žene, dokazujući da sm o d o sto jn e tog p o vjerenja, m oram o obuhvatiti i ak ti­ v irati sve srp sk e i h rv atsk e žene a tako kroz izbore o stv ariti b o rbeno jedinstvo srpskog i hrvatskog naroda«. U feb ru aru 1942. godine V rhovni štab je donio dva zn ačajn a d o kum enta — tzv. F očanske propise — o zadacim a i u s tro js tv u narodnooslobodilačkih o d b o ra i u p u tstv a za njihov rad n a oslobođenom te rito riju . U tim dokum entim a podvučeno je da žene im aju pravo da b ira ju i da bud u birane. U izborim a za narodnooslobodilačke odbore žene su b irale i bile birane. U D alm aoiji je 1942. godine bilo iz ab rano 110 žena u NOO-e, a 1944. go­ dine 965; a u Slavoniji je bilo oko 600 žena u NOO, a više od 300 n a raznim civilnim dužnostim a. N ačelo rav n opravnosti žena ugrađeno je i u sve ak te koje donosi A ntifašističko vijeće n arod­ nog o slobođenja Jugoslavije, spom injem o ovdje posebno D eklaraciju o pravim a građana, kao i u akte zem aljskih antifašističkih vijeća. I po red svih bo rb i i napora u danim a rata, že­ ne o rg an iziraju kulturno-prosvjetnu djelatnost, k u ltu m o -u m jetn ičke priredbe, tečajeve opism enjavanja, zdravstvene tečajeve i si. O rganiziraju se ta k o đ er d proslave 8. m a rta — na oslobođenom te rito riju kroz različite priredbe, n atjeca n je u raznim načinim a pom oći narodnooslobodilačkoj vojsci, p rik u p lja n ju hran e i obuće, a na novooslo62 �bodenom te rito riju kroz raspačavanje prigodnih letaka d p artizanske štam pe. U m jesto režim i ran ja napora koje su žene ulo­ žile u ra tu navodim o sam o neke podatke: U narodnooslobodilačkoj borbi s oružjem u ruci sudjelovalo je p reko 100 tisuća žena. Svaka je četv rta poginula u borbi, 40 tisuća ih je ranje­ no. 88 žena proglašeno je narodnim herojim a, ne­ koliko tisuća nosi »Spomenicu 1941«, a tokom rata preko 2000 su postale oficiri NOV. Više od 300 000 žena odlikovano je m edaljam a i ordenim a za hra­ b rost, o rd en im a zasluga za narod, za razvijanje b ratstv a i jed in stva itd. 620 000 žena pale su kao žrtve fašističkog te­ rora, što čini više od 1/3 ukupnih gubitaka koje je Jugoslavija im ala tokom rata. Takvo učešće žena činilo je narodnooslobodilačku b o rb u u istinu svenarodnom . »Narodnooslobodilački p o k ret ne bi bio općenarodni da u nje­ m u nisu, u istoj m jeri s m uškarcim a sudjelovale i žene«. O cjenjujući ulogu i zalaganje žena u NOB-i drug Tito je rekao: »Žene su unosile hum anost u našu b o rb u i ona se prenosila i na sve naše borce. Tako je u to k u rata čuvanje i spašavanje ranjeni­ ka p red stav ljalo m oralnu obavezu svakog našeg borca, n ju su baš žene unijele među nas. Taj hum ani elem en t odigrao je ogrom nu ulogu u ja ­ čan ju borbenog m orala je r su naši ljudi znali da će, ako b u d u ran jeni, biti sve učinjeno da se spasu. K ćeri naših naroda stale su u prve redove narodnooslobođilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. N aša pozadina je, više nego išta drugo dokaz koliko su one svjesne ovog istorijskog m o­ 63 �m enta, k ada se odlučuje sud b in a čitavog čovje­ čanstva, kad se odlučuje sudbina žena. Naše žene, naše kćeri, m ajke, u če stv u ju s puškom u ruoi u n aro d n o o slo b o d ilačkoj borbi. J a se ponosim što sto jim na čelu arm ije u kojoj im a ogrom an broj žena. Ja mogu kazati da su žene u ovoj borbi po svom heroizm u, po svojoj izdržljivosti bile i jesu na prvom m jestu i u prvim redovim a, i našim na­ rodim a čini čast što im a ju takve kćeri«. ŽENA U FEDERATIVNOJ NARODNOJ REPUBLICI JUGOSLAVIJI R atna raza ran ja opustošila su Jugoslaviju, gu­ bici u stanovništvu iznosili su 1 700 000 m uškaraca, žena i djece, odnosno više od 10% ukupnog stanov­ ništva. I in ače n erazvijena priv red a bila je gotovo u ništena, un ištene su bile saobraćaj nice, stam beni p ro sto r, škole, zdravstvene ustanove. M ilijuni žena i djevojaka sudjelovalo je u do­ brovoljnim ak cijam a na obnavljanju porušenih gradova ii sela, izgradnji škola, p u to v a i pruga, o r­ g aniziranju d ječjih domova, školskih kuhinja, ob­ novi poljo p riv rednih gazdinstava. Sve veći broj žena zapošljava se u tvornicam a. K ada je 1945. godine donesen p rvi Ustav FNRJ, o zakonjena je je d n a od velikih tekovina narodnooslobodilačke borbe. U članu 24. kaže se: »Žene su ravnopravne s m uškaraim a u svim oblastim a državnog, p rivrednog i društveno-političkog živo­ ta«. 64 �Suglasno ovom principu ukinuti su, do tada važeći, zakoni još iz feudalnog doba (mnogoženstvo, nošenje zara i feredže), žene koje su navršile 18 godina staro sti dobile su pravo da b ira ju i da budu birane, zakonski je norm irano načelo jedna­ ke plaće za je d n ak rad, donesen je nov zakon o b rak u prem a kojem žena raspolaže dijelom imovi­ ne koju je u nijela u b rak i ravnopravno upravlja onom im ovinom koju je zajedno stekla u braku, utvrđeno je da b rak ne predstavlja nikakvo ogra­ ničenje njenih građanskih prava, ženska djeca su potpuno izjednačena s m uškom djecom u pogledu nasljeđivanja, a djeca rođena van b rak a stekla su isti pravni položaj kao ona rođena u braku. Isto tako, doneseno je i novo radno i socijalno zako­ nodavstvo prem a kojem »država naročito štiti in­ terese m ajke i djeteta osnivanjem dječjih ustano­ va i davanjem prava m ajkam a na plaćeno otsustvo prije i poslije porođaja«. U zakonu o socijalnom osiguranju rad nika i službenika iz 1950. godine postoji nekoliko odredbi koje posebno beneficiraju ženu kod određivanja prava na starosnu pen­ ziju kao i prava na porodičnu penziju koja joj prip ad a poslije sm rti muža. N ovostvorena narodna država osigurala je, da­ kle, punu p ravnu ravnopravnost žena. Ostao je, m eđutim , čitav niz problem a vezanih uz njihov stvarni društveno-ekonom ski položaj. Navedimo sam o podatke prem a kojim a su 1948. godine žene čdnale sam o 24,53% zaposlenih u privrednim podu­ zećima, od toga nekvalificiranih i polukvalificira­ n ih radnica je bilo 51%, kvalificiranih samo 8%, a visokokvalificiranih m anje od 2%. Iste godine 65 �sam o 15% učenica je pohađalo škole za kvalifici­ rane radnike. N ešto je b o lja situ a c ija 'b ila u služ­ b eničkim zan im anjim a, gdje je p o sto ta k zaposle­ nih žena iznosio 40%, no, i one su bile u p ro sjek u znatno slabije kvalificirane. U tom razdoblju sam o 32,9% od ukupnog b ro ja stu d en a ta na visokim ško­ lam a i fak u ltetim a činile su žene. Sve to govori d a je »žensko p ita n je u Jugo­ slaviji« o stalo otvoreno i n akon p ro k la m iran ja pravne ravn o p ravnosti, i to u onoj m jeri u kojoj je stu p an j ekonom ske i k u ltu rn e razvijenosti om o­ gućavao ženi da se zaposli, te da uskladi svoje rad ­ ne i p orodične obaveze. 66 �T rajnost revolu cije zavisi od toga u k ojoj m jeri u n joj sudjeluju i žene. Lenjin ��POLOŽAJ ŽENE U SUVREMENOM JUGOSLAVENSKOM DRUŠTVU Zaposlenost i zapošljavanje Polazeći od stava da stvarna ravnopravnost žene počinje zauzim anjem njezinog ravnopravnog m jesta u procesu društvenog rada, razm atranje položaja žena u suvrem enom jugoslavenskom dru­ štvu započeti ćemo problemim a zaposlenosti žena i zapošljavanja. Prem a podacim a Saveznog zavoda za statisti­ ku, na osnovu popisa stanovništva iz 1971. godine, žene su činile 36% aktivnog stanovništva Jugosla­ vije. U SR H rvatskoj njihovo je učešće nešto veće i iznosi 38,5%, a u SR Sloveniji znatno veće — 43,5" „ od jugoslavenskog prosjeka. Podrazum ijevajući pod aktivnim stanovništvom sva lica u radnom odnosu, lica koja rade u regi69 �stri ranoj zanatskoj ili sličnoj ra d n ji ili n a poljo­ privrednom im anju, o dnosno lica k o ja obavljaju u kući neko zanim anje u cilju s tic an ja sredstava za život, moguće je u tv rd iti kon stan tan , iako blag, postotni p o rast učešća žena u perio d u nakon 1950. godine. (1953 — 34«/o- 1961 — 35%, 1971 — 36%.). U apsolutnim b rojevim a to je značilo p rek o petsto tisuća zaposlenih žena više. UČEŠĆE ŽENA U UKUPNOJ ZAPOSLENOST! U SFRJ 1 (60. i 19 72 . GOD. 9 UKUPNO PRIVREDA Postojeći radni kontigent ženskog stanovni­ štva i pored evidentnog n ap retk a u p o rastu zapo­ slenosti, još nije u dovoljnoj m jeri iskorišten. N a­ ime, tek je jed na trećina ženskog stanovništva u 70 �dobi od 17 d o 55 godina stvarno uključena u pro­ ces društvenog privređivanja. M ada se u pogledu zaposlenosti žena u poslje­ d n jih d esetak godina mnogo toga prom ijenilo, ne možemo b iti zadovoljni postignutim rezultatim a. Uzrok ovoj, relativno niskoj zaposlenosti v je ro ­ ja tn o možem o tra žiti u činjenici da je žena tra d i­ cionalno vezana uz ra d u dom aćinstvu, da društvo nije u dovoljnoj m jeri prilagođeno zadovoljavanju po treb a porodice — kao što su sm ještaj djece u jaslice, d ječje vrtiće i produženi boravak u školi, dru štv en a p re h ra n a i si., ali i činjenici da današ­ nja razina prod uktivnosti ra d a u velikom b ro ju radnih o rganizacija ne osigurava takav dohodak, n aročito rad n icim a bez odgovarajućih kvalifikaci­ ja, d a se ženi m aterijaln o isplati da svoj ra d u kući zam ijeni radom u društvenoj proizvodnji. Ovo po­ sljed n je posebno stoga što su usluge dječjih u sta­ nova tako skupe, i što ih im a tako malo, da ne mogu zn ačajn ije u tjecati na stim uliranje većeg zapošljavanja žena. U društvenom sektoru SR H rvatske žene su 1973. godine činile 31,5% zaposlenih. Ukoliko p ratim o stru k tu ru p o dručja rada, vi­ djeti ćem o da se žene pretežno zapošljavaju u vanprivrednim djelatnostim a. Od ukupnog b ro ja zaposlenih u 1973. godini u vanprivrednim djelat­ nostim a SRH 62,4% činile su žene, dok je u priv­ redi bilo zaposlenih sam o 31,5%. Analiza po gra­ nam a d jelatn o sti ukazuje n a evidentnu tradicio­ nalnu o rijen tiran o st žena n a pojedine grane kao što su zdravstvena d jelatnost i socijalna zaštita, službenička zan im anja u upravi i socijalnom osigu­ 71 �ran ju (preko dvije trećine zaposlenih). U privred­ nim djelatn o stim a tako visoka zaposlenost žena evidentna je jed ino u tekstilnoj in d u s triji 70,2%, in d u striji du h an a 58,2%, grafičkoj in d u s triji 49,5%, te in d u striji kože i obuće 64,0%. Učešće žena u ostalim privrednim d je latn o sti­ ma znatno je niže od ukupnog učešća u privredi. Poljoprivreda i ribarstvo zapošljavaju 23,0% že­ na, šum arstvo sam o 3,4%, građevinarstvo 10,2%, saobraćaj 14,7%, zanatstvo 26,2%, a stam bena i kom unalna d jelatn o st 16,6%. Nagli razvoj uslužnih d je latn o sti u proteklih desetak godina velikim dijelom zasnivao se na ekspanziji zapošljavanja ženske radne snage. Da­ nas je gotovo svaki drugi zaposleni radnik u tr ­ govini i ug o stiteljstvu u društvenom sektoru SR H rvatske žena. Takva nerav nom jerna d istrib u cija ženske rad ­ ne snage ima niz rep erk u sija kako na uvjete srica­ nja dohotka u pojedinim granam a i grupacijam a, lako i na pro sjek osobnih dohodaka koji p rim aju žene radnice. N aim e, činjenica da veliki b roj odsustvovanja s posla zbog porodiljskog dopusta, bo­ lesti djece i si. pada n a te re t radne organizacije s jedne stran e značajno u tječe na razinu ostvare­ nog dohotka, a s druge strane, u v je tu je potrebu zapošljavanja znatno većeg b ro ja rad n ik a od b ro ­ ja koji se stv arno nalazi u procesu proizvodnje. S kolikim se problem im a radne organizacije koje zapošljavaju pretežno žensku rad n u snagu susre­ ću govori i p rim jer tvornice »Nada Dimić« u k o ­ joj dnevno, uslijed p orodiljskih dopusta i bolova­ nja odsustvuje 300 radnica, odnosno 1—20% od 72 �ukupnog b ro ja zaposlenih. A ngažirajući se na rje ­ šavanju ovih problem a, te ujednačavanju uvjeta stican ja d ohotka ovisno o stvarnoj produktivnosti rada sindikalna organizacija zastupa stanovište da se troškovi vezani uz m aterinstvo, dakle biolo­ šku rep ro d u k ciju društva, tre b a ju snositi solidar­ no, te da ne bi sm jeli pasti isključivo na te ret rad ­ ne organizacije koja zapošljava pretežno žensku rad n u snagu. Ovakav o b jektivan položaj radnih organizacija značajnim dijelom pridonosi pothranjivanju tra ­ dicionalno d isk rim iniranih stavova prem a zapoš­ ljavanju ženske radne snage. N a ženu se gleda kao na m anje rentabilnog radnika, skupog, neperspek­ tivnog. Odjel za dem ografska istraživanja In stitu ta za d ruštvena istraživanja u Zagrebu u okviru pro­ jek ta »Analiza dem ografskih uzroka i posljedica društveno-ekonom skog razvoja u Jugoslaviji« pro­ veo je k rajem 1969. godine anketno istraživanje o viškovima radne snage u privredi Jugoslavije. Zbog zanim ljivosti rezultata koji su dobijeni o proble­ m im a p rocjene efikasnosti rada žena te vezano uz to, p rak tičn e politike zapošljavanja, navodimo ne­ koliko pokazatelja. Na p itan je postoji li po m išljenju anketiranih razlika u efikasnosti izm eđu rad a m uškarca i žene istih kvalifikacija i da li prilikom zapošljavanja daju p red n o st m uškim ili ženskim radnicim a, 58,7% an k etiran ih rad n ih organizacija izjavilo je da ne postoje razlike u efikasnosti rad a m uškara­ ca i žena. U građevinarstvu i zanatstvu većina an­ ketiranih sm atra da <te razlike postoje. U trgovini, 73 �ugostiteljstvu i tu rizm u udio onih k o ji m isle da razlike ne p o sto je iznosi 66%, u in d u striji 63%, a najniži p o sto tak takvih je u proizvodnom zanat­ stvu gdje iznosi nešto m a n je od 40%. U tom po­ gledu po sto je i znatne razlike m eđu pojedinim re­ publikam a. P red rasude p rem a efikasnosti rad a že­ na u Sloveniji su najm an je — 72,6% an k etiran ih sm atra da nem a nikakvih razlika, u H rvatskoj to izjavljuje sam o 60%, a u S rb iji su ovako ispoljene pred rasu d e najveće — sam o 53,5% sm atra da je rad žene jed n ak o efikasan kao i ra d m uškaraca. K ontrola ovih odgovora p rem a veličani po­ duzeća, b ro ja zaposlenih žena, te visini dohotka koji ostv aru je ra d n a organizacija n ije pokazala da p o sto je statistič k i značajne razlike. Ovi podaci nas s pravom upozoravaju n a to da jak o velik b roj rad n ih organizacija ženski rad ' '».ira kao m anje efikasan. U p rak tičn o j politici zapošljavanja ra d n e o r­ ganizacije po k azuju još veću diskrim inaciju. Na pitan je »Da li p ri novom zapošljavanju d ajete p red ­ nost m uškim ili ženskim radnicim a«, 56% anketi­ ranih izjavljuje da daje p red n o st m uškarcim a, 6,3% ženam a, a sam o 37,7% podjednako tre tira m uškarce i žene. G ledano p rem a granam a d je lat­ nosti najpovoljniji tre tm a n zapošljavanja žena je u trgovini, u g ostiteljstvu, turizm u u kojim a 66% poduzeća p o d jednako zapošljava m ušku i žensku radnu snagu. U in d u striji 60% poduzeća daje m u­ škarcim a p red n o st p ri zapošljavanju, a sam o 30% p odjednako tre tira m uškarce i žene. Ovi podaci kao i svakodnevno p raktično is­ kustvo rječito nas upozorava na to da, iako sm o 74 �davno usvojili princip da sam o r a d d rezultati ra­ da o d ređ u ju društveni položaj svakog pojedinca, žena je jo š d iskrim inirana u m ogućnostim a zapo­ šljavanja, da i kad im a iste uvjete, istu pa čak i veću kvalifikaciju teže nalazi m ogućnost da se za­ posli, nego što to m ogu ostali radnici. Zapošljavanje žena vezano je prvenstveno uz rad n a m jesta na kojim a se zahtijeva ručni rad. Od ukupnog b ro ja radnika u in d u striji koji rade na radnim m jestim a lančano povezanog ručnog rada, dvije trećin e su žene, n a stro jarsk o m radu je za­ posleno 40% žena, na općim poslovim a svaki dru­ gi rad n ik je žena kao i na poslovim a naučno-istraživačkog rada. N apom enim o, m eđutim , da na po­ slovim a općeg rukovođenja radi sam o 4% žena rukovodioca. D osadašnje tendencije u zapošljavanju žen­ ske rad n e snage prvenstveno u vanprivrednim dje­ la tn o stim a i službeničkim zanim anjim a nastavlja­ ju se i kad se p rate podaci o zapošljavanju m ladih stru čn ih radnica. Od ukupnog b ro ja pripravnika u radnim or­ ganizacijam a van privrede 64,9% čine pripravnice, i to prvenstveno one sa srednjom stručnom spre­ m om (72,4%). U privredi SR H rvatske tek svaki treći prip rav n ik je žena. Tc su prvenstveno dje­ vojke koje se u k ljučuju u rad režijskih službi u poduzećim a (42,7%), vrlo m alo je onih sa završe­ nom školom za kvalificirane radnike (samo 21,3%), a znatno raste učešće pripravnica s visokim struč­ nim obrazovanjem (30,3%>). No, ovi podaci ukazuju i na jed an d rugi proces, uvjetovan sve većim obuh­ vatom m lade generacije srednjim , visokim i višim 75 �obrazovanjem . Naim e, novopridošle radnice znat­ no su k v alific iran je od generacija radnica koje se nalaze u proizvodnji desetak i više godina. Iako su ženam a s odgovarajućim kvalifikaci­ jam a i obrazovanjem načelno d o stu p n a sva rad n a m jesta, kadrovska politika u radnoj organizaciji se vrlo često vodi tako da se ženam a rijetk o po­ vjeravaju odgovornija, složenija i bolje plaćena rad n a m jesta. O tom e nam govore i podaci o uče­ šću žena na rukovodećim radnim m jestim a u priv­ redi i društvenim djelatnostim a. U osnovnim i srednjim školam a, iako su nastavnici pretežno že­ ne, za direk to re je izabrano sam o 8,4% — p reo sta­ li d irek to ri su m uškarci, u zdravstvenim ustan o ­ vama gdje žene čine čak dvije trećine zaposlenih samo 10,3% je izabrano na rukovodeća rad n a m je­ sta, a u privrednim poduzećim a taj postotak 1972. godine nije prelazio 0,9%. Sve veća o rijen ta cija žena na zapošljavanje vidljiva je i kroz podatke R epubličkog zavoda za zapošljavanje, p rem a kojim a je tokom 1973. godi­ ne preko 30 tisuća žena tražilo zaposlenje, što čini 56% od ukupnog broja. Poteškoće sa zapošljava­ njem žena vidljive su, m eđutim , i kroz podatak da je u ukupnoj s tru k tu ri osoba koje su se zapo­ slile putem Zavoda žene čine 45%. P retežan dio radnica prijav ljenih na ovom Zavodu prvi puta je tražilo zaposlenje (69,2%); znatan b roj ih nije im ao nikakve kvalifikacije. No, i m eđu p rijavlje­ nim kvalificiranim rad n icim a nešto više od polo­ vine su bile žene (53,9%). Poteškoće s m ogućnostim a zapošljavanja zna­ čajno su se odrazile i na odlazak radnica na pri76 �vrem eni rad u inozemstvo. Prem a popisu stanovni­ štva 1971. godine, na rad u inozem stvo iz SR H r­ vatske otišlo je preko 83 tisuće radnica, što znači da je svaki treći radnik na privrem enom radu u inozem stvu žena. Zaštita na radu Prem a odredbam a Ustava SFRJ i SRH, te po­ stojećim zakonim a o odnosim a u udruženom radu žene, posebno trudnice, porodilje i m ajke s m alom djecom uživaju posebnu zaštitu. Ona se odnosi na zaštitu od rad a na izuzetno teškim , odnosno nezdravim poslovim a, plaćeni porodiljski dopust, nižu staro sn u penziju, beneficirana radna m jesta, zaštitu od noćnog rada. No, upravo ovo posljednje, zaštita žena od noćnog rad a izaziva niz praktičnih dilema o adek vatnosti zakonskih odredbi. Brz tehničko-tehnološki razvoj i m oderniza­ cija in d u strije zahtijevaju sve veću iskorištenost proizvodnih kapaciteta, tako da sve veći broj rad­ nih organizacija prelazi na rad u tri sm jene. Tako zab ran a noćnog rad a postaje nož s dvije oštrice — sm an ju je m ogućnost zaposlenja žena u mnogim pogonim a s n ajsavrem enijom tehnikom , gdje rad n ije težak a prih odi su veći. Čini se da stvarno po­ stav ljan je problem a rada u sm jenam a nije toliko vezano uz o tp o r žena da rade u sve tr i sm jene, ko­ liko uz p o tre b u da se zaštite od opterećenja koje im nam eću poslovi u kući. Radne se organizacije, m eđutim , nisu okrenule problem im a rasterećenja žena van radnog vrem ena, problem im a otvaranja 77 �dovoljnog b ro ja dječjih ustanova, prilagođavanju njihova rad n o g vrem ena p o tre b am a zaposlenih m ajki, razv ijan ju servisa za pom oć dom aćinstvu d stv aran ju u v jeta za njihovom stvarnom dostupnošću i o b iteljim a s niskim p rim anjim a, razvijanju d ruštvene p reh ran e i si. Poseban p roblem p red sta v lja osiguravanje trajn e, sistem atske i preventivne zdravstvene za­ štite radnika, a u tom o kviru i zdravstvene zaštite žena. Ilu stra tiv a n je p o d atak da je 1972. godine sam o 14 rad n ih organizacija u SRH im alo vlastite zdravstvene stanice, te da je udio preventivne m e­ dicine rad a u njezinoj ukupnoj d je latn o sti tek neznatan — od ukupnog b ro ja pregleda preventiv­ ni pregledi čine tek 6%. Podaci zdravstvene službe pokazuju d a žene, s obzirom da u velikoj većini rad e n a zaštićenijim radnim m jestim a, relativ n o rijetk o doživljavaju nesreće na poslu, da su je d n ak o kao m uškarci pod­ ložne različitim oboljenjim a, ali da zato gotovo isključivo one preuzim aju brigu o bolesnim člano­ vim a obitelji. Učešće tih bolovanja u u k upnim da­ nim a bolovanja u 1971. godini nije prelazilo 3%. Treba, m eđutim , p o d sjetiti na to da ovi globalni podaci u p rak si p red sta v ljaju ii te kako velik p ro ­ blem u rad n im organizacijam a koje zapošljavaju pretežno žensku rad n u snagu, te da posebno pred­ s tavljaju veliko opterećenje zaposlenim ženam a s m alom djecom , je r se vidno odražavaju na njihov osobni dohodak. P ostavlja se, naim e, p itan je da li ta obaveza žene — m ajke, obaveza koja proističe iz njezine biološke funkcije, može i tre b a ostati 78 �isključivo njezina briga, te ne postoje li odgova­ rajući načini da se putem solidarnosti barem dje­ lom ično riješi alim entiranje ovih troškova. Nagrađivanje prema radu Jed n a o d osnovnih tekovina naše socijalistič­ ke revolucije je pravo da se za jednak rad ostva­ ru je je d n ak a zarada. Polazeći od tog načela, već prvi zakonski ak ti o nagrađivanju rad n ik a elimi­ nirali su, n a n orm ativnom planu, svaku diskrim i­ n aciju u odnosu na rad žena i m uškaraca, rad ko­ ji k arak teriz ira je d n ak a kvalificiranost i slože­ nost posla, te je d n ak rad n i učinak. čin jen ica je, m eđutim , da nas globalni stati­ stički podaci u p u ću ju na po treb u da konstatiram o da rad n o intenzivne grane i grupacije u kojim a se žene p retežno zapošljavaju im aju, u cjelini, znat­ no niži dohodak, d a niža razina ostvarenih osobnih dohodaka žena, u cjelini, velikim dijelom izvire iz njihove slab ije kvalifikacione stru k tu re , te u tje­ caja bolovanja i porodiljskih dopusta na razinu osobnog dohotka. Željeli bi ovom prilikom ista k n u ti i specifičan problem koji je vezan uz vrednovanje rada. Kroz utvrđivanje startn e osnovice i težine uvjeta rada, do sada, su posebno naglašavani oni elem enti rad­ nog m jesta koji su vezani uz težak fizički napor, vi­ soke tem p eratu re, djelovanje kem ikalija i si. Sa­ vršenija teh n ik a i tehnologija svakim danom sm a­ nju je bro j ovakvih radnih m jesta. Nove in d u strije što se razvijaju bitno sm anjuju broj radnika koji rade pod izuzetno teškim fizičkim uvjetim a. Au­ tom atizacija, m ehanizacija, velike trake, razvoj 79 �precizne m ehanike i preciznog rad a uopće, u koji se pretežno u k lju ču ju žene zah tijev aju i adekvat­ no valoriziranje u v jeta ra d a koji m ogu b iti isto ta­ ko iscrp lju ju ći iako se m a n ifestiraju na drugi na­ čin — rad a kojeg obilježava izvanjski ritam trake, m onotonija, izuzetno visoka k o n cen tracija pažnje i si. Na p o d ru čju p raće n ja politike nagrađivanja p rem a radu u odnosu n a žene ovi statistič k i poka­ zatelji nam ne d aju odgovore o tom e kakva se poli­ tika raspodjele u radnim organizacijam a stvarno vodi. Pokušat ćem o zbog toga in te rp re tira ti rezul­ tate istraživanja V ladim ira O bradovića »Društveno-ekonom ski položaj zaposlene om ladine u priv­ rednim i v anprivrednim d je latn o stim a SR H rvat­ ske«, provedeno k rajem 1974. godine. K ako je osobni dohodak rezu ltan ta stvarnog položaja rad ­ nika u procesu rada, to se i stan je u ovoj oblasti može in te rp re tira ti isključivo u zavisnosti o ka­ rak teru rad a i procjeni rad n ih m jesta n a kojim a se žene zapošljavaju. Istraživ an je je vršeno tako da se p ratilo izjednačene skupine m uškaraca i že­ na prem a kvalifikacijam a, dobi, dužini radnog sta­ ža i bračnom statu su , te tako da su izjednačene radne organizacije prem a poslovnoj uspješnosti (kao elem enti za izjednačavanje poslužili su doho­ dak po UKV radniku, neto osobni dohodak i aku­ mulacija). Istraživanje je pokazalo d a u s tru k tu ri zaposlenih rad n ika i radnica s visokom stručnom sprem om ne po stoje statičke značajne razlike u odnosu na položaj u procesu rada, raspodjele oso­ bnih dohodaka i ko rište n ju društvenog standarda. Kod s tru k tu ra srednje stručne sprem e te razlike postoje, no sam o u onim elem entim a koji su ve­ �zani uz razlike u zanim anjim a (adm inistrativna zanim anja i teh nička zanim anja), dok su kod stru ­ k tu ra kvalificiranih radnika evidentne razlike u društveno-ekonom skom položaju žena u procesu rada. Naim e, kvalificirane radnice su potisnute pre­ m a pod ru čjim a rad a i radnim m jestim a na kojim a se objektivno o bavljaju poslovi niže složenosti. Ilu­ strativ an je pod atak da 41% anketiranih kvalifici­ ran ih radnica sm atra da rad i na radnim m jestim a k oja ne zah tijevaju p rim jenu stručnih znanja ste­ čenih tokom školovanja, dok sam o 21% radnika iznosi taj isti stav. Isto tako, u procjeni stupnja sam ostalnosti koja je p otrebna za vršenje poslova na postojećem radnom m jestu 38% žena sm atra da im postojeće radno m jesto onem ogućava ispoljavanje odgovarajućeg stu p n ja sam ostalnosti (pre­ m a 15% m uškaraca). Sto se tiče procjene moguć­ n o sti nap red o v anja u profesiji, odnosno radnoj organizaciji u kojoj radi, postoje isto tako zna­ čajne razlike izm eđu m uškaraca i žena. Prirodno je, dakle, da i razlike koje postoje u osobnim do­ hocim a na ovom planu izviru prvenstveno iz nasljeđenih stereo tip ija u kadrovskoj politici rad­ nih, napose proizvodnih organizacija, te da velik b ro j žena tu situaciju nastoji prom ijeniti sticanjem o brazovanja kojim će se pom aknuti iz p ro ­ izvodnih s tru k a u stru k e u kojim a se njihov rad o b jek tiv n ije valorizira. Školovanje i stručno osposobljavanje Jed an od osnovnih p reduvjeta stvarne dru­ štvene i ekonom ske em ancipacije žena je njihova osposobljenost za uključivanje u proces društve81 �nog rada. N aje lem e n tam iji vid te osposobljenosti p red sta v lja svakako pism enost. P rem a popisu sta­ novništva iz 1971. godine u starosnoj dobi od 10— 34 godine u SR H rvatskoj je bilo 27 tićuća nepis­ m enih, što čini 3,2% stanovništva odgovarajuće dobne grupe. Pretežni dio nepism enih su žene — 62%). Iako ovi podaci govore o tom , da problem e n epism enosti stanovništva jo š nism o u potp u n o sti riješili, m o ra se ukazati n a postignute rezultate u razd o b lju od o slobođenja do danas, napose sa sta­ n ovišta p o ra sta pism enosti žena. N aim e, njihovo učešće u b ro ju nepism enih neprekidno se sm anju­ je. U sta rijim dobnim grupam a žene čine 78% od ukupnog b ro ja nepism enih. Veliki n ap o ri naše društvene zajednice u prije ratn o m razd o b lju bili su usm jereni na razvoj osnovnog ob razovanja djece. D anas je m oguće kon­ s ta tira ti da u SR H rvatskoj ne postoje nikakve razlike u obuh v atu osnovnim obrazovanjem izme­ đu ženske i m uške djece. P roblem , m eđutim , p red ­ stav lja nedovoljno razvijeno osnovno obrazovanje odraslih. Od ukupnog b ro ja nepism enih radnika u SR H rvatskoj svaki treći nem a završenu osm o­ godišnju osnovnu školu, a sam o šest tisuća pohađa osnovne škole za obrazovanje odraslih. Žene čine 36,3% polaznika škola za osnovno obrazovanje odraslih. N ajveći b ro j žena uključenih u rad na d ru ­ štvenom sek to ru u SR H rvatskoj su radnici bez ikakva stručnog obrazovanja. P rem a podacim a za 1971. godinu u našoj republici tailo je zaposleno p rek o 90 tisuća nekvalificiranih, 50 tisuća polu­ 82 �kvalificiranih, te 43 tisuće .radnika s nižim struč­ nim obrazovanjem . KVALIFIKACIONA STRUKTURA ŽENA U DRUŠTVENOM SEKTORU SRH privreda nekvalificiranih 78 280 polukvalificiranih 43 933 kvalificiranih 43 311 visokokvalificiranih 2 342 niže stručno obrazovanje 27 195 srednje stručno obrazovanje 35 831 više stručno obrazovanje 2448 visoko stručno obrazovanje 4 451 neprivreda 15 085 5 793 1 692 153 15 838 33 525 11952 10 466 Izvor: SG SRH 1974. Podaci iz tabele nas upućuju na zaključak da ženski nekvalificirani rad postaje apsolutno do­ m inantan u neprivrednim djelatnostim a (81,5% nekvalificiranih radnika, 77,2% polukvalificiranih, te 63,6% s nižom stručnom sprem om su žene), da više od polovine radnika u privredi s nižom struč­ nom sprem om čine žene, (35%, odnosno 37% ne­ kvalificirane i polukvalificirane radnice), te da ta­ ko niska razina stručne osposobljenosti m ora bit­ no u tjecati i na razinu osobnog dohotka koji pri­ m aju zaposlene radnice. Ovi podaci nam isto ta k o ukazuju na činjeni­ cu evidentnog prodora, u odnosu na raniji period, ženske rad n e snage na rad n a m jesta koja zahtije­ vaju sred n je stručno obrazovanje u privredi, te na još izrazito nisko učešće žena u strukturi kva­ 83 �lificiranih i visoko kvalificiranih radnika. B itno različita situ acija izm eđu priv red n ih i n eprivred­ nih d je latn o sti je na planu zapošljavanja žena s visokim stru čn im obrazovanjem . U privredi one čine sam o 19% od ukupnog b ro ja radnika s viso­ kim stru čn im obrazovanjem , a u društvenim d je­ latn o stim a 39,3%. Priliv m lade, školovane generacije svakako će bitno u tjecati na izm jenu n e samo, ukupne kvali­ ficirane stru k tu re zaposlenih, nego i na kvalifikacd84 �onu s tru k tu ru zaposlenih žena. Naime, već danas je sto p a neposrednog nastavljanja školovanja na­ kon završene osm ogodišnje škole vrlo visoka. U SR H rvatskoj ona iznosi 93,4%, što praktično zna­ či da gotovo svi završni učenici osnovnih škola n astav ljaju svoje obrazovanje na drugom stup­ nju. Od ukupnog b ro ja učenika u srednjim škola­ m a 47% su djevojke. Stv arn i problem , m eđutim , javlja se prilikom njihova profesionalnog opredjeljenja. U općim sred n jim školam a sam o 31% čine učenice, u gim­ nazijam a 63,7%, u školam a za kvalificirane radnike tek je d n u trećinu, u tehničkim i drugim stručnim školam a sam o je d n u četvrtinu, dok se u ekonom­ ske, adm inistrativne, upravne, medicinske, te ško­ le za nastavnike praktično upisuje jedino ženska om ladina. Ovih nekoliko podataka evidentno ukazuje na p o treb u razvijanja službi profesionalne ori­ jentacije, te organiziranja kontinuirane i smišlje­ ne profesionalne propagande i inform iranja, kako kroz redovni nastavni proces, tako i kroz sred­ stva javnog in form iranja, odgovarajuće publika­ cije i si. Naim e, stvarna društvena em ancipacija žena ne zasniva se sam o na uključivanju žena u određene oblasti društvenog rada; ona može biti jedino zasnovana na prevazilaženju postojeće tra­ dicionalne podjele rada na isključivo m uška i ženska zanim anja, te uključivanju žena u sve ob­ lasti društvene proizvodnje. Velik n apredak u poslijeratnom razdoblju uči­ njen je i na uključivanju ženske om ladine na više i visoke škole i fakultete. Od ukupnog b ro ja stu­ 85 �den ata na visokoškolskim ustanovam a u SR H r­ vatskoj 44,4% čine žene. Iako su razlike po spolu prilikom (izbora stu d ija znatno m anje nego što je to vidljivo kod srednjoškolaca, one još postoje, a napose se isp oljavaju u m alom b ro ju studentica koje su se o p redijelile za studij tehničkih znano­ sti. Na fak u ltetim a d ruštvenih nauka 55% čine žene, na p riro d n im 57%, na m edicinskim 65%, dok na um jetn ičk im akadem ijam a s tu d ira 43% žena, na poljo p riv red nim 30%, a na tehničkim fakulte­ tim a sam o 18%. V rijedno je napom enuti da je učešće žena m eđu redovnim i izvanrednim stu ­ d en tim a podjednako. Oprema popisu zaposlenog osoblja u društve­ nom sek to ru , koji je izvršio R epublički zavod za s tatistik u , moguće je u tv rd iti da velik b roj zapo­ slenih rad n ik a radi na radnim m jestim a za koja nem a odgovarajuće stru čn o obrazovanje. Analiza ovih p o d atak a prem a spolu pokazuje da od uku p ­ nog b ro ja žena koje rade na radnim m jestim a vi­ soke stru čn e sprem e svaka četv rta nem a odgova­ raju će obrazovanje, a n a radnim m jestim a više i sred n je stru čn e sprem e čak svaka druga. Isto tako su veliki postoci radnica koje rade na visokokvali­ ficiranim i kvalificiranim radnim m jestim a bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja. U tom po­ gledu je znatno bolja situacija u neprivrednim d je­ latnostim a, te što se tiče visokokvalifiranih i kva­ lificiranih radnica i u trgovini i ugostiteljstvu (svaka treća nem a odgovarajuće stručno obrazo­ vanje). Ovaj problem nam eće još jednom pitanje o tom e što se i koliko poduzim a da se zaposlene žene uključe u neki od oblika obrazovanja uz rad 86 �kako bi stekle odgovarajuću stručnost za rad na svom radnom m jestu. U školskoj godini 1972/73, na području SR H r­ vatske djelovale su 254 škole za obrazovanje odra­ slih sa 29 575 polaznika. Tek svaki četvrti polaznik je bila žena. Razloge tako niskog učešća žena u ustanovam a za obrazovanje odraslih, i pored tako evidentne p otrebe za doškolovanjem , najvjerojat­ nije možemo tražiti u poteškoćam a zaposlenih že­ na koje im aju porodicu da nađu dovoljno slobod­ nog vrem ena za tra jn e i sistem atske oblike obra­ zovanja. Podaci o politioi koju radne organizacije vode na obrazovanju i osposobljavanju zaposlenih pokazuju, naim e, da se velika većina radnika ško­ luje bez ikakve pomoći — bilo u sredstvim a, za školarinu, om ogućavanju rada u pogodnoj smjeni, plaćenog odsustva za polaganje ispita i si. Takvim odsustvom pomoći posebno su pogođene žene s porodicom i m ajke. Žene se, m eđutim , mnogo više uključuju u različite oblike neškolskog općeg obrazovanja. Ta­ ko je, npr. sem inare i tečajeve općeg obrazovanja koje o rganiziraju radnička i narodna sveučilišta po­ hađalo p reko 20 tisuća žena (50% ukupnog broja polaznika), dok je tečajeve društveno-ekonomskog i stručnog obrazovanja pohađalo samo devet tisu­ ća žena (30% od ukupnog b rcja polaznika.) žene u upravljanju i odlučivanju Jedna od velikih tekovina socijalističke revo­ lucije u Jugoslaviji je pravo žena da sudjeluju u svim vidovima društvenog i političkog života zem­ 37 �lje, pravo da b ira ju i b u d u b irane u -sv e organe sam o u p rav ljan ja i društveno-političke vlasti na svim razinam a, pravo da su d jelu ju u vršenju svih javnih funkcija. Podaci o učešću žena na izborim a govore nam o tom e d a žene svoje pasivno pravo, pravo glasa­ ča, u p o tp u n o sti koriste. B itno drugačija je, m e­ đutim , situ a cija ako usporedim o učešće žena u b ro ju zaposlenih rad n ik a i njihovo učešće u stru k ­ tu ri o rg an a sam oupravljanja. 1972. godine od 33 tisuće članova radničkih savjeta, 5 840 su bile žene, što iznosi 17,3%, sam o 87 žena u SR H rvatskoj su bile p redsjednici rad ­ ničkih sav jeta (5,4%), a ista je situacija i u sasta­ vu rad n ičk ih savjeta složenih organizacija u d ru ­ ženog rad a. Što više, tek m ali broj žena su člano­ vi kolegijalnih organa upraV ljanja s izvršnim funk­ cijam a (12,6%), dok ih m eđu direk to rim a radnih organizacija gotovo ni nem a. 1972. godine od neko­ liko tisu ća poduzeća u SR H rvatskoj, u sam o 18 žene su bile d ire k to ri. Ovakva situ acija slična je i u o stalim rep u b likam a — osim u SR Sloveniji gdje je svaki četv rti član radničkog savjeta žena. R anije sm o naveli podatke o učešću žena u u kupnom b ro ju zaposlenih u neprivrednim d je lat­ nostim a, te k o n statirali da u nekim od njih, po­ sebno zdravstvu, školstvu, socijalnom osiguranju d o m in iraju zaposlene žene. No, njihovo učešće u organim a sam o u p rav ljan ja upola je m anje od učešća u stru k tu ri zaposlenih. Tako, npr. u savje­ tim a rad n e zajednice u osnovnim i srednjim ško­ lam a tek svaki tre ći član je žena, u savjetim a up­ ravnih od b o ra zdravstvenih ustanova također, a �m eđu rukovodiocim a ovih ustanova svaki deseti je žena. Ova, sam a po sebi, loša situacija još je nepovoljnija ukoliko se pro m a tra s tru k tu ra predstav­ nika u tijelim a društveno-političkih zajednica, š to više, može se kazati, da što je predstavničko tijelo ud aljen ije od baze to je i učešće žena u njihovu rad u m anje. M eđu odbornicim a općinskih skupšti­ na u SR H rvatskoj p rije posljednjih izbora samo 7,1% su činile žene, od toga u općinskim vijećima 3,2% a u vijećim a radnih zajednica 11%. U Sabo­ ru SR H rvatske i Saveznoj skupštini od ukupnog b ro ja poslanika tek 8% su bile žene. M oramo, m eđutim , napom enuti da ovako ni­ sko učešće žena nije bilo karakteristično za sve sastave sk u p ština i organe sam oupravljanja. U ran ijem razdoblju učešće žena u najvišim organi­ m a vlasti i radničkim savjetim a bilo je daleko veće — 1962. godine čak svaki četvrti poslanik je žena. Do značajnog sm anjenja dolazi tek u razdob­ lju 1965— 1967. godine, tako da možemo tvrditi da upo redo s oscilacijam a u društvenim samouprav­ nim odnosim a, oscilacijam a u djelovanju društve­ no-političkih organizacija, raste odnosno sm anjuje se i učešće žena u sam oupravnim organim a i najvi­ šim predstavničkim organim a vlasti. Drugim ri­ ječim a, učešće žena u političkom životu jedan je od evidentnih pokazatelja napretka demokracije i so­ cijalizma. N ajd rastičn iji prim jeri nedovoljog učešća že­ na u tijelim a k oja se neposredno bave rješavanjem problem atike za koju je žena posebno zainteresi­ rana — ustanovam a za dnevni boravak djece, đač­ 89 �kim k u h in jam a, izgradnji i osposobljavanju obje­ k ata za dnevni boravak djece, ig ralištim a i sp o rt­ skim teren im a, te razv ijan ju odgovarajućih ob je­ k ata uslužnih d je latn o sti za snabdijevanje građana — dakle u savjetim a m jesnih zajednica 1972. go­ dine u SR H rv atskoj sam o 3,1% su bile žene. K ako sm atram o d a je d je latn o st m jesnih zajednica us­ m jeren a n a rje ša v an je problem a g rađ an a u m jestu stan o v an ja, vrlo je v je ro jatn o da bi veći angažm an žena u svakodnevnom rad u m jesne zajednice b it­ no prid o n io u b rzan ijem tem p u rje ša v an ja niza p ro b lem a s k o jim a se susreće posebno zaposlena žena. D onošenje novog U stava SFR J i SRH i kon­ s titu ira n je cjelokupnog društveno-političkog si­ stem a n a delegatskoj osnovi p red sta v lja nov i kru ­ p an k o rak u razvoju socijalističkih sam oupravnih odnosa, u realiziran ju p retp o stav k i da se odlu­ čivanje u svim sam oupravnim s tru k tu ra m a u u d ru ­ ženom ra d u i društveno-političkim zajednicam a tre ­ ba zasnivati na stvarnim interesim a radnika. U izborim a za delegacije udruženog rada u ra d ­ nim o rganizacijam a, m jesnim zajednicam a, općin­ skim sk u p štin am a, S aboru SRH i skupštini SFRJ značajno m jesto su zauzele žene, ne sam o kao dio izbornog tijela, negoa kao izabrani delegati kojim a je poklonjeno povjerenje da će moći i znati za­ s tu p ati te interese. Od ukupnog broja izabranih delegata u os­ novnim organizacijama udruženog rada u zagre­ bačkoj regiji 33,1% čine žene. N jihovo učešće va­ rira u p ojedinim granam a a djelatnostim a, ovisno o stvarnom učešću u ukupnom b ro ju zaposlenih. 90 �U d e le g a c ija m a r a d n ih z a je d n ic a ž ene č in e polo v i­ n u č la n o v a . U G radskoj zajednici općina u Zagre­ bu, s obzirom na veću stopu zaposlenosti žena, u delegacijam a osnovnih organizacija udruženog ra­ d a žene čine 38,2% članova, a u radnim zajednica­ m a 48%. Još je, m eđutim , izrazito nisko učešće žena u delegacijam a m jesnih zajednica. U zagrebačkoj regiji one čine sam o 10,9% izabranih delegata, dok je u delegacijam a m jesnih zajednica užeg gradskog p o d ru čja taj broj nešto veći — 17,2%, iako nedo­ voljan s obzirom na učešće žena u ukupnom sta­ novništvu. UČEŠĆE ŽENA U OPĆINSKIM SKUPŠTINAMA ZAGREBAČKE R E G IJE % žena odbornika Vijeće udruženog rada Vijeće mjesnih zajednica Društveno-političko vijeće Ukupno 17.5 13.5 23,9 17,8 Iako m oram o konstatirati značajan napre­ dak u povećavanju broja žena poslanika u općin­ skim skupštinam a u odnosu na prethodno izbor­ no razdoblje, ne možemo biti zadovoljni s posti­ gnutim rezultatim a. Slična situacija je i s izborom poslanika u S abor SR H rvatske. U ukupnom bro ju delegata Vijeća udruženog rada svaki Peti poslanik je že­ na, u društveno-političkom vijeću je 17% žena, a m eđu zastupnicim a općina samo 13%. 91 �P ri ra z m a tra n ju društvenog položaja žene u sam oupravnom d ruštvu, n jezina učešća u odluči­ vanju, u ra d u sam oupravnih organa i organa društveno-političkih zajednica, nije dovoljno ostati na su m ira n ju postojećih statistič k ih pokazate­ lja. Učešće žena u političkim i predstavničkim ti­ jelim a m o ra se povezati sa stvarnim u tjecajem rad n ik a na donošenje b itn ih odluka u procesu o d lu čivanja n a razini rad n e, interesne, m jesne i društveno-političke zajednice. A ktivnije učešće žena u političkom životu vezano je i uz njihovu idejno-političku osposob­ ljen o st i razin u društveno-ekonom skog obrazo­ vanja, što dru g im riječim a znači zahtjev da se ovim oblicim a obrazovanja posveti posebna paž­ n ja, zah tjev da se veći b roj žena uk lju ču je u raz­ ličite sem inare, tečajeve i škole za idejno-političko obrazovanje. P otreb n o je, osim toga, uložiti posebne n a­ pore u pravilno vođenje kadrovske politike u o rganizacijam a Saveza sindikata, pojedinih sin­ d ik ata, Saveza kom unista i Socijalističkog saveza, je r kao što pokazuju iskustva, stih ija na ovom p o d ru čju daleko p rije rep ro d u cira p atrija rh a ln e p red rasu d e, nego što ih uklanja. Zaštita materinstva P roblem i žene vezani uz njezinu biološku fu n k ciju i m aterinstvo uživaju posebnu društve­ nu zaštitu. Č injenica da je d je tetu do petog m je­ seca života n eophodna stalna njega i p risu tn o st m ajke, isk u stv a rad n ih organizacija da je kori­ šten je skraćenog radnog vrem ena teško uklopiti 92 �u radni proces (u 1970. godini tek je syaka druga m ajka k oristila to pravo) pa stoga vrlo često do­ lazi do p rem ještaja žena na nepovoljnija radna m jesta, kao i niz upozorenja na visoki postotak izostanaka m ajki u prvoj godini života djeteta, doveli su do prom jene zakonskih odredbi o po­ ro diljskom dopustu i drugim pravim a radnica u vezi s porođajem . Novi zakon koji je prošle godine stupio na snagu u tv rđ u je da radnica im a pravo na poro­ d iljsk i do p u st od 180 dana neprekidno, s time, da m ajka, ako sm atra da zbog općeg zdravstvenog stan ja d je teta ili nem ogućnosti da na zadovolja­ vajući način riješi njegovo njegovanje, može ko­ ris titi dopust dok dijete ne navrši jednu godinu. Taj dopust je, za porodice čiji mjesečni prihodi ne prelaze 1500 dinara m jesečno po članu uže obitelji plaćen po jednakom osnovu kao i do­ p u st od 180 dana. Izričitim odredbam a zakona radnica im a pravo nastaviti rad na radnom mje­ stu na kojem je radila, a u slučaju ukidanja tog radnog m jesta, na drugom radnom m jestu koje odgovara njen o j stručnoj sprem i, kao i na osob­ ni dohodak koji ne može bdti niži od osobnog do­ ho tk a za rad na radnom m jestu n a kojem je radi­ la p rije stu p an ja na porodiljski dopust, odnosno p rije rasp o red a n a lakše poslove zbog trudnoće. Žene, posebno m ajke, uživaju također i po­ sebnu zdravstvenu zaštitu. Navedimo samo po­ d atak da je u posebnim dispanzerim a i savjeto­ valištim a za žene u 1971. godini bilo preko 550 tisu ća posjeta, od kojih su preko polovine bile trudnice. 93 �Prilazeći p la n ira n ju porodice, kao važnom elem en tu stv arne em ancipacije žena, naše zako­ nodavstvo, kao i aktivnost stru čn ih , profesional­ nih, p ro sv jetn ih , zdravstvenih i drugih instituci­ ja u sm je ren a je prvenstveno na sve elem ente zdravstvenog prosvjećivanja žena, te obrazovanja i odgoja m lade generacije, kako bi se stvorili p re­ du vjeti o slo b ađ anja stih ije i n a ovom planu, te stv ara n ja porodice ko ja će se p rije svega zasni­ v ati n a odgovornom odnosu prem a djeci. D ječja za štita B riga dru štvene zajednice za zaštitu djece u sm je ren a je prvenstveno na njihovu zdravstve­ nu zaštitu , nak nadu za o prem u novorođenčadi, m a terijaln u pom oć obiteljim a s niskim prihodi­ m a i djecom u vidu d ječjeg dodatka, brigu o iz­ g rad n ji o b je k ata za neposrednu d je čju zaštitu (jaslica, vrtića, igrališta, produženog boravka u školi itd). Z načajan oblik zaštite pred stav lja svakako d o d atak na d jecu koji p rim aju obitelji s niskim osobnim dohocim a. U 1968. godini u SR H rvat­ skoj ovu pom oć koristilo je 186 tisuća obitelji, a 1973. godine 144 tisuća. Do pada b ro ja koris­ nika d o d atk a na djecu došlo je prvenstveno zbog sp orijeg povećanja cenzusa p rihoda od stvarnog povećanja p ro sječnih osobnih dohodaka po za­ poslenom radniku. U 1974. godini ova osnovica se ponovo pove­ ćava, a povećava se i nom inalni iznos dodatka po d je te tu i to ovisno o visini prihod a roditelja, tak o da ukoliko p rim an ja ro d itelja iznose do 94 �552 din ara po članu porodice dječji dodatak iz­ nosi 265 din ara po djetetu. Posebne beneficije im aju djeca s jednim roditeljem — ukoliko pri­ hodi iznose do 717 dinara po članu obitelji, dje­ čji do d atak iznosi 383 dinara. Dječji dodatak je p ostao tako jed an od najevidentnijih oblika soli­ d arn o sti u sm jeren prvenstveno na pomoć poro­ dicam a s niskim prihodim a, te sam ohranim m aj­ kam a. Jedan od najznačajnijih oblika pomoći za­ poslenoj m ajci su dječje ustanove — jaslice, vr­ tići, produženi boravak u školi — koje zbrinjava­ ju djecu tokom vrem ena koje m ajka provodi na poslu. Iako su u proteklih nekoliko godina po­ stignuti značajni rezultati kako na planu izgrad­ nje ovih o bjekata, tako i u većem obuhvatu dje­ ce, oni jo š ne zadovoljavaju stvarne potrebe. OBUHVAT D JEC E DJEČJIM USTANOVAMA Broj ustanova: Godina o 3 u > a S D j> Broj djece u: I u 03 6 b0 t> S3 > 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1972. 17 16 19 27 348 344 371 381 393 419 356 354 388 397 412 446 411 802 1 359 1341 1546 2 408 21216 21 794 22194 23 385 25 300 34 441 21627 22 596 23 553 24 726 26 854 36 849 Indeks 1973/68 337 120 125 586 162 170 8 10 95 �Da je o b u h v at djece predškolskim odgojem i o brazovanjem nedovoljan govore podaci prem a ko­ jim a je u SR H rvatskoj jaslicam a obuhvaćeno sam o 0,8% djece odgovarajućeg uzrasta, a 8,8% p o h ađ a vrtiće. Razlike koje na planu neposredne d ječje zaštite p ostoje m eđu pojedinim općinam a u republici su znatne — od 105 općina u SR H r­ v atskoj sam o sedam je im alo jaslice, a 88 vrtiće. N apori ko je su pojedine općine i radne organiza­ cije uložile u rje ša v an je problem a neposredne d je čje zaštite vidljive su i kroz pod atke da je, n p r. u K arlovcu od ukupnog b ro ja djece do treće godine života 2% bilo sm ješteno u jaslice, u Ri­ jeci 4,1%, Dugoj Resi 5,2%>, Z agrebu 5,3% i Puli 6,9%. Razlike u o b u hvatu djece u dobi od tri do šest godina jo š su znatnije. Tako, npr. u O sijeku 18,2% djece odgovarajuće dobne skupine u k lju ­ čeno je u vrtiće, u O patiji 21,1%, u S plitu 24,5%, u Zagrebu 23,0%, u Rijeci 31,2%, a na H varu čak 66,9%. U nedovoljno razvijenim općinam a jaslica gotovo i nem a, a sam o 2,9% djece je sm ješteno u vrtiće. 1^970. godine produženi boravak u školi bio je o rganiziran u sam o 25 općina naše republike, dok su školske k u h in je djelovale u 94 općina. P roduženim b oravkom u školi 1971. godine bilo je obuhvaćeno sam o 2,1% učenika. No, i tu je situ acija b itn o različita u različitim općinam a — dok je u D aruvaru bilo obuhvaćeno 2,3%, K r­ ku 3,0%, R ijeci 7,4%, Puli 8,4%, u K utini i Za­ grebu 10,2% djece je koristilo produženi boravak. 96 �U školskoj godini 1971/72. od ukupnog bro­ ja osnovnih škola u SR H rvatskoj u 23,9% orga­ n izirane su k uhinje s m liječnim obrokom , a u 10,8% škola kuhinje s potpunim obrokom. Od ukupnog b ro ja srednjih škola u 10,1% djeluju k uhinje s m liječnim obrokom a u 4,9% s potpu­ nim obrokom . P rem a analizam a socijalne stru k tu re koris­ nika vrtića vidljivo je da trećinu čine djeca rad­ nika, 59,6% djeca službenika i ostalih zanimanja, a sam o 7,4% djeca poljoprivrednika. Od ukupnog b ro ja djece u produženom bo­ ravku 38,2% su djeca radnika, 37,3% djeca po­ ljoprivrednika a 24,5% djeca službenika i ostalih profesija. N ajpovoljnija je stru k tu ra korisnika škol­ skih kuhinja. Pretežan dio 41,1% su djeca radni­ ka a 39,7% djeca poljoprivrednika. U 1970. godini sam o 23 općine su uvele skalu radi beneficirane cijene korištenja dječjih usta­ nova, no zbog njihovih nepovoljnih karakteristi­ ka sam o 5,3% korisnika se moglo služiti ovom beneficijom . Od kolikog je značaja organiziranje društve­ ne brige o djeci govore nam i podaci prem a ko­ jim a od ukupnog b ro ja zaposlenih žena u, npr. grafičkoj in d u striji, svaka treća im a malo dijete, a u kem ijskoj čak 78,2%, te da se među razlozi­ m a zbog kojih se m ajke s m alom djecom ne za­ pošljavaju na prvom m jestu nalaze poteškoće oko zb rin jav an ja djece. 97 �Položaj žene i porodice u procesu konstituiranja sam oupravnog društva Iz ran ijeg izlaganja sm o vidjeli da se po ro d i­ ca, točn ije rečeno b rak , u kapitalističkom dru štv u tre tira kao je d n a od njegovih b itn ih in stitu cija zasnovanih n a priv a tn o m vlasništvu i odnosim a izm eđu ro d itelja i djece koji iz toga proizlaze. U kidajući p riv a tn o vlasništvo n ad sredstvim a za p roizvodnju, so cijalistička država u k id a i takvo od ređ en je ^porodice, d efin iraju ći je kao institu­ ciju koja je pod posebnom zaštitom države. Ta­ ko država p reu zim a b rigu o nekim b itn im funk­ cijam a p orodice — prvenstveno obrazovanju d je­ ce, p red šk o lsk im u stan o v a m a, z a štiti m a te rin ­ stva, d ru štv en o m stan d a rd u , socijalnom i zdrav­ stvenom o sig u ran ju , socijalnoj zaštiti i drugom . Uzmimo kao p rim je r d ječje ustanove. D ržava se ja v lja kao nosilac politike razvoja ove d je latn o ­ sti i k ao su b je k t ko ji za n ju osigurava sredstva. O rije n tacija n a veću p ro d u k tiv n o st rada, inten­ zivnije priv ređ ivanje, stim u lativ n iju politiku n a­ građ iv an ja p rem a rezu ltatim a rada, dovela je do p relije v an ja velikog dijela nacionalnog dohotka u o so b n e dohotke. To je zahtijevalo svjesno sm a­ n jiv an je investicione, a dijelom i opće potrošnje, te stvorilo p o tre b u da se iz povećanog u d jela oso­ bn ih do h o d ak a osig u ra p a rticip acija korisnika za p o k riv an je cijene usluga d je čjih ustanova. K om una se ja v lja kao p a rtia ip ije n t isključivo ukoliko se rad ilo o porodicam a s niskim p riho­ dim a koje te troškove nisu mogle podnijeti. No, teško se p rih v aća pom isao d a i za d je čju zaštitu tre b a o d v ajati dio osobnih dohodaka, da se rad 98 �i u ovim ustanovam a m ora zasnivati na ekonom­ skoj računici. Zbog nerazriješenih m aterijalnih odnosa d ječja zaštita sve više i više stagnira, a rješen ja za njezin razvoj mnogi i nadalje vide u državnim fiskalnim m jeram a kojim a će se pri­ kupiti sredstva, te distribuirati za izgradnju (centralno p lanirane) mreže dječjih ustanova. Tako se na državu prebacuje cjelokupna odgo­ vornost za stagnaciju dječje zaštite. Sličan pro­ ces odvijao se i s osnovnim obrazovanjem , us­ m jerenim obrazovanjem , te drugim oblicima bri­ ge i pom oći zaposlenoj porodici. Novi U stav SFRJ i SRH utvrđuje kao jedan od osnovnih p rincipa da udruženi rad m ora ovla­ dati svojim ukupnim dohotkom — dijelom koji ostaje u sferi m a terijalne proizvodnje, ali i onim koji izdvaja za zadovoljavanje svojih zajedničkih potreba. Tako se veza između proizvodne i ne­ proizvodne sfere počinje graditi na neposrednim odnosim a ili p utem sam oupravnih interesnih za­ jednica koje se zasnivaju na samoupravnom spo­ razum ijevanju udruženog rada o vođenju politi­ ke, dinam iai, p rioritetim a i sredstvim a za rješa­ vanje zajedničkih potreba. Takva pozicija udru­ ženog rad a znači pravo i obavezu da se u skladu sa stvarnim p o trebam a radnika pokrene niz kon­ kretnih ak cija u radnim kolektivima i komuni koje će p rid o n ijeti rješavanju problem a s k°ji' ma se susreće porodica u kojoj su oba roditelja zaposlena. Zbog pothranjivanja iluzije da se vanj­ skim sredstvim a — propisim a, zakonima i pore zima — mogu tra jn o rješavati problemi neP°‘ sredne d ječje zaštite, osnovnog obrazovanja, pro­ 99 �duženog b o rav k a u školi i drugi, čitav niz ovih d je latn o sti u p roteklom je razdoblju stagnirao. Novii d ru štv en i odnosi o tv a ra ju i novu osnovu za n ep o sred an angažm an udruženog ra d a n a njihovu rješav an ju . O rije n tacija k o ju zastupam o i koja je vezana uz načelo da se osnovne p o tre b e poro­ dice m ogu i tre b a ju zadovoljavati prvenstveno u kom uni, u m jestu stan o v an ja — dakle tam o gdje su »na do hvat ruke« — ne isk lju ču je p o tre­ bu da se, n p r. u rad n im organizacijam a u okviru fondova zajed n ičke p o tro šn je izdvoje sredstva za d je čje ustan ove ili druge ob jek te i nam jene k oje će k o ristiti prvenstveno radnice u tim rad ­ nim organizacijam a. Takva o rijen ta cija zahtijeva i o tv a ran je rad n og kolektiva prem a sredini u ko­ joj d je lu je — m jesnoj zajednici, općini — kao i p rem a sred in a m a u ko jim a živi pretežan b ro j njihovih rad n ik a i radnica. A u pravo na tom pla­ nu do sada je v rlo m alo učinjeno. Ono što je u istin u b itno novo u koncepciji zaštite p o rodice odnosi se upravo na to da sam o­ u p rav n o sp o razum ijevanje i društveno dogova­ ra n je p o staju glavna i osnovna sred stv a vođenja po litike u ovoj oblasti, a udruženi rad , organi­ ziran p u tem sam oupravnih in teresn ih zajednica njezin osnovni kreato r. U o b lastim a ko je zahvaćaju p rio rite tn a pod­ ru č ja p o đ ru štv o vljavanja fu n k cija porodice for­ m iraju se sam oupravne in teresn e zajednice za d ru štv en u b rig u o djeci predškolskog uzrasta, sam o u p rav n e in teresn e zajednice u o blasti os­ novnog o brazovanja, sam oupravne in teresn e za­ jednice u ob lasti u sm jerenog obrazovanja, te sa­ 100 �m oupravne in teresne zajednice u oblasti zdrav­ stva i stam beno-kom unalne djelatnosti. Njihov rad zasniva se prvenstveno na potrebi ugrađiva­ n ja socijalističke solidarnosti, što znači da sred­ stva za njihovu djelatnost odvajaju i oni koji se ne ja v lja ju kao neposredni korisnici usluga. So­ lid arn o st tako unosi u postojeću raspodjelu pre­ m a rad u na svjestan sam oupravni način, izvjes­ ne korektive koji je približavaju načelu raspo­ djele prem a potrebam a. Takav razvoj društvenih odnosa znači i su­ štin sk i drugačiji p ristu p pitanjim a društvenog položaja žene. Suština se svodi na novi tretm an problem a koji su se do sada doživljavali i tre­ tirali kao specifični problem i žena. To, međutim, nisu više specifični ženski problemi, to su dru­ štveni problemi, u čijem rješavanju treba da su­ djeluje cjelokupno društvo. 0 ulaganjim a u m a­ terijaln u osnovu djelatnosti ustanova za zbri­ n javanje i odgoj predškolske i školske djece, ob­ razovanje i osposobljavanje žena uz rad, plani­ ran je porodice itd. u velikoj m jeri ovisi i angaž­ m an žene u procesu rada i sam oupravljanja, da­ kle p ro duktivnost sredine u kojim a žena radi. Te investicije, dakle, postaju najdirektnije in­ vesticije u buduću produktivnost i, u krajnjoj liniji, u budući nacionalni dohodak. K ada se raspravlja o problem u žene u našem sam uopravnom socijalističkom društvu ne bi se sm jelo zaboraviti da njezinu osnovnu poziciju o dređuje položaj koji im a radnička klasa u pro­ cesu ra d a i sam oupravljanja. Žene radnice, kao njezin integralni dio dijele sudbinu ostalih rad­ 101 �nika u p ro cesu rada, u procesu raspodjele i na planu u p rav ljan ja sredstvim a izdvojenim za za­ jed n ičk e po treb e. N aglašavanje prav a učešća sva­ kog rad n ik a u rasp o d je li im a poseban značaj za ženu k ao m ajk u , je r jo j om ogućuje da sudjeluje u o d lu čiv an ju o u sm je rav an ju d ijela viška rad a u p rav o tam o gdje se razrješav aju b itn i problem i p orodice — škole, d je čje ustanove, bolnice, stam ­ ben a izg rad n ja, u rb a n istič k a rje še n ja i si. Znači, ženin rad p o staje dvo stru k o važan — on je važan za n ju kao ličnost, je r se n a to m ra d u po tv rđ u je kao rav n o p rav ni g rađ an in socijalističkog d ru ­ štva, i kao m ajk u , je r jo j om ogućuje da sudjelu­ je u k re ira n ju politike rad n e organizacije, m jes­ ne zajednice i kom une p rem a odgoju i obrazova­ n ju svoje djece, te drugim p itan jim a k o ja rje ša­ vaju d ru štv en i položaj porodice. 102 �S avez k om un ista i Savez sindikata treba da se izbore da se putem sam oupravnih dogovora dosljednije realiziraju načela našeg socija lističk o g društva u dječjoj zaštiti i položaju porodice. Tito ��AKCIONI PROGRAM SINDIKALNE ORGANIZACIJE NA RJEŠAVANJU PROBLEMA ZAPOSLENE ŽENE Kao što sm o vidjeli iz dosadašnjeg izlaga­ nja, problem i zaposlene žene zadiru u vrlo razli­ čite sfere — od onih vezanih uz dohodovne od­ nose, k adrovsku politiku, osobni i društveni stan­ dard, zaposlenost i obrazovanje, do onih koji su vezani uz socijalnu politiku i društvenu zaštitu djece i porodice. U program skim dokum entim a II kongresa sam oupravljača, V II kongresa Save­ za S in d ik ata Jugoslavije i IV kongresa Saveza sin d ik ata H rvatske nalaze se i osnovni stavovi o tom e kako, d n a kojoj osnovi treba rješavati pro­ blem e zaposlenih žena u slijedećem razdoblju. O bzirom da se na tim dokum entim a bazira cje­ lokupna d je latn o st sindikalne organizacije, do­ nosim o k raće izvode iz usvojenih tekstova re­ zolucije. 105 �II KONGRES SAMOUPRAVLJAČA JUGO­ SLAVIJE u rezoluciji o iz g rad n ji dohodovnih od­ nosa i p o litike do h o tk a k o n statira: » N eriješeno p ita n je alim e n tiran ja troškova m aterin stv a zaposlene žene je ste je d an od uzroka tra jn e razlike u uvjetim a stic an ja d o hotka radnih organizacija n aro čito onih koje zapošljavaju ve­ ći b ro j žena. Z adatak je udruženog ra d a i društveno-političkih zajed n ica d a u p la n ira n ju u v je ta cjelokup­ ne rep ro d u k cije d ru štv a sistem atsk i razriješi alim e n tira n je ovih troškova biološke rep ro d u k cije kao opće d ru štvene potrebe, polazeći od osigu­ rav anja zaposlenoj ženi je d n ak ih uvjeta ra d a i rasp o d jele d o h o tka p rem a radu«. U R ezoluciji o izgradnji sam oupravnih odno­ sa u rad n o j zajednici stoji: »Kongres ističe po­ tre b u da se u svim oblicim a udruženog rad a afir­ m ira i razvija p ra k sa sve većeg učešća žena i m ladih u rad u sam oupravnih organa i savlada­ vanja o tp o ra k oji se u vezi s tim javljaju«, a u R ezoluciji o kadrovskoj politici u organizacija­ m a udruženog rada: »Na izborne funkcije tre b a p rim jen jiv ati princip ro ta cije im ajući u vidu po­ treb u za većom zastupljenošću svih s tru k tu ra radnika, a posebno žena i om ladine«. Stalni naučno-tehnološki progres, uvođenje au to m atizacije i p rim jen a naučnih rezultata u o b lasti rad a i privrede o tv a raju nove m ogućno­ sti i zahtjeve u pogledu prilagođavanja i m ije­ n ja n ja u v jeta ra d a i zaštite rad n ik a n a radu. Po­ treb n o je da organizacije udruženog ra d a i n ji­ hove stru čn e službe u okviru svojih planova raz­ 106 �voja predvide m jere za poboljšanje uvjeta rada i zaštite rad n ik a na radu, kao i da osiguraju nji­ hovo dosljedno realiziranje »Zaštita žena, omla­ dine i invalida m ora naći mnogo više m jesta u sistem u i p rak si zaštite na radu«. (Rezolucija o uvjetim a rada, radnoj sposobnosti i zaštiti rad ­ nika n a radu.) Za bržu rad nu i društvenu em ancipaciju žena, naročito ja čan je njihove socijalne sigurnosti, po­ trebno je stv arati uvjete za ravnopravnije učešće žena u rad u i sam oupravljanju. Prije svega, ne­ o phodno je efikasnije rješavati problem e poro­ dice i zaposlene žene, posebno majke, kao i brže razvijati sve oblike društvene brige o djeci. K reiran je politike društva prem a porodici na osnovam a sam oupravnog sporazum ijevanja i društvenog dogovaranja radnih ljudi u organiza­ cijam a udruženog rad a i društveno-političkih za­ jed n ica (republika, općine i m jesne zajednice) u k lju ču je p lan iranje i koordinaciju organizacije zadovoljavanja životnih potreba suvremene po­ rodice u zaštiti djece, odgoju i obrazovanju, zdrav­ stvenoj zaštiti, pla n iran ju porodice, prostornom plan iran ju , stam benoj politici, kulturi stanovanja. K ongres se posebno zalaže za razvijanje dru­ štvene zaštite i odgoja djece, iznalaženje novih m ogućnosti za jačan je m aterijalne osnove dječje zaštite p utem sam oupravnog dogovaranja i su­ rad n je rad n ih ljudi i prilagođavanje oblika dječje zaštite potreb am a djece, porodice i društva; za puni obuhvat stanovništva osnovnim obrazova­ njem , za širenje i ujednačavanje uvjeta obrazova­ nja om ladine i već zaposlenih, kao i za takve pro­ 107 �m jene u ob razo vanju koje će o sig u rav a ti'd a se ono što više povezuje s procesom ra d a i o stv aru je p er­ m an en tn o u to k u cijelog radnog vijeka čovjeka, om ogućujući tim e rad n im lju d im a sticanje i po­ većanje stru čn e sprem e kao jednog od b itn ih uvje­ ta za veći osobni dohodak i sta n d a rd uopće; po­ sebnu p ažn ju tre b a posvetiti obrazovanju žena s obzirom na to da su one najviše zastupljene m eđu licim a bez ob razovanja i adekvatnih kvalifikacija. U Rezoluciji o osobnom i društvenom stan­ d ard u sto ji tak o đer: »Kongres ukazuje na značajne m ogućnosti koje p o sto je u rad n im organizacijam a za povećanje opće razine društvenog stan d a rd a ko­ ji se osigurava u okviru rad n ih organizacija, in­ teresn ih i d ruštveno-političkih zajednica. To se p rvenstveno odnosi na k o rište n je vla­ stitih i ud ru žen ih sredstava zajedničke p o tro šn je za stanove, d je čju zaštitu, d ruštvenu ishranu, go­ dišn je odm ore, rek rea ciju i k u ltu rn i život«. Zalažući se za stv ara n je tra jn ih u v jeta za brže zapošljavanje u slijedećem razdoblju, u Rezoluciji o politici zaposlenosti i zapošljavanja kaže se: »U okviru takve p o litike zapošljavanja tre b a se zalo­ žiti i za rav n o m jernije radno angažiranje žena i njihovo ad ekvatni je uključivanje u sve oblasti d ru ­ štvenog rad a, a pro tiv svake diskrim inacije prili­ kom zapošljavanja žena. To p odrazum ijeva veći i rav n o m jern iji obuh­ vat žena i ženske om ladine svih v rsta obrazo­ vanja, sv estran iju i usk lađ en iju profesionalnu o ri­ je n taciju p rem a p o tre b am a privrednog i d ru štv e­ nog razvoja«. 108 �V II KONGRES SAVEZA SINDIKATA JUGO­ SLAVIJE održan u novem bru prošle godine u Re­ zoluciji o osnovnim pravcim a aktivnosti sindikata k o n statira da će se »sindikat posebno zalagati da se stv araju širi uvjeti za bržu radnu, sam oupravnu, o biteljsk u i opće društvenu em ancipaciju žena«, dok se u R ezoluciji o zadacim a sindikata na una­ p ređivanju zdravstvene zaštite, zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja kaže: »Sindikati će se i dalje zalagati za stalno unapređivanje za­ štite m aterin stva n a najširim osnovam a solidar­ nosti. A ngažirat će se na iznalaženju povoljnih rje še n ja u svim vidovima zaštite ove funkcije — zdravstvenoj, radnoj, socijalnoj, kao i u razvoju d ruštvene brige o djeci. S indikati će neposredno rad iti na stv aran ju i proširivanju uvjeta da žene, posebno m ajke i trudnice, ne rade u noćnoj sm je­ ni; da u cilju zaštite m aterinstva m ajke s djecom do određenog uzrasta i trudnice ne rade na radnim m jestim a štetnim po zdravlje; da se poboljša so­ cijalni i m aterijalni položaj žena za vrijem e odsustvovanja zbog materinstva.« D ruštvenu brigu o djeci treba razvijati u prav­ cu obuhvata sve djece, posebno djece zaposlenih obitelji. Sindikati će se naročito zalagati za brži razvoj neposredne dječje zaštite odnosno za veći o b uhvat djece zaposlenih obitelji dnevnim borav­ kom, društvenom prehranom i si. IV KONGRES SAVEZA SINDIKATA HRVAT­ SKE posvetio je posebnu pažnju problem im a dru­ štvene brige o djeci i porodici. U tekstu usvojene R ezolucije stoji: 109 �»S obzirom n a za o stajan je društvene brige o djeci, što u tječe i na d ruštveni položaj žene, njen dohodak, obrazovanje i angažiranost u sam ouprav­ nom odlučivanju, K ongres obavezuje sve sindikal­ ne o rganizacije da se u svojoj aktivnosti izbore za slijedeće: — D ruštvena briga o djeci, a posebno p ro g ra­ mi o dgoja djece predškolskog uzrasta, m o raju o stv ariti p ro k la m iran i princip jednakog s ta rta sve djece u život, neovisno o ekonom skom statu su porodice. Oni m o ra ju osigurati razvoj ustanova za njegu, zaštitu i obrazovanje predškolskog d je te­ ta, o siguravanje p reh ran e djece, te p ro širiti orga­ nizirani d ru štv eni u tjecaj i na slobodno vrijem e učenika kako bi se p ridonijelo njihovu svestranom razvoju. Zbog realiziran ja planova društvene brige o djeci i porodici rad n i ljudi će se udruživati u sa­ m oupravne in teresne zajednice društvene brige o djeci, za koje će se sindikati tra jn o zalagati, p ra ­ titi njihov ra d i u sm je rav ati ga. Program i pom oći zaposlenoj m ajci u k lju ču ju neke pogodnosti za m ajku putem posebnih zdrav­ stvenih ustan o v a ili usluga za njegu dojenčadi i male djece kada je to potrebno; njegu, odgoj, ob­ razovanje i za štitu predškolskog d je te ta putem dnevnih, tjed n ih , a posebno noćnih jaslica i vrtića; kućnu ili stacio narnu dnevnu njegu bolesnog dje­ te ta uposlenih ro d itelja ukoliko je to u interesu proizvodnje; sezonske ustanove za djecu sezon­ skih rad n ik a i drugih korisnika; ljeto vališta i zi­ m ovališta za djecu; p ro širen je obuhvata predškol­ skim odgojem , razvoj rekreativnih o b jek ata za 110 �igru i razvoj djece; pom oć u zbrinjavanju djece li­ šene ro d iteljsk og stara n ja; posebne program e za djecu o m etenu u duševnom i tjelesnom razvoju i stv aran je u v jeta za ujednačavanje razvoja te dje­ ce, te napose form iranje društvenog korektiva ci­ jene k o rišten ja svih ovih oblika usluga porodici. D ruštveni napredak postavlja opsežne zadat­ ke p red sin d ik at n a planu obrazovanja iznad os­ novnog koje, pored brige o većoj funkcionalnoj usm jeren o sti obrazovnih program a treba biti us­ m jereno i na uvjete cjelokupnog form iranja lič­ nosti i socijalnog razvoja učenika. Stoga se udru­ ženi rad zalaže za takvu proširenu ulogu škole koja u k lju ču je pored školskih kuhinja i produlje­ nog, odnosno cjelodnevnog boravka u školi, i od­ ređene u tjecaje u slobodnom vrem enu učenika, određene korektive u cijeni korištenja svih pro­ gram a koji su u interesu svestranog razvoja uče­ nika, što će reći pravo na besplatne udžbenike oddređemim k ategorijam a učenika, prijevoz učenika, stipendije i kredite. K ako bi se sve to realiziralo treba omogućiti da se sve sredine u društvu jednako angažiraju u realizaciji što šireg obuhvata djece svim ovim re­ dovnim i dodatnim oblicim a odgoja i obrazova­ nja, te d ruštvene brige o djeci. U tom pravcu sindikalne organizacije će na­ stav iti organiziranu akciju u predlaganju konkret­ nih program a izgradnje dječjih vrtića i drugih ob­ je k ata za djecu, te se putem solidarnosti zalagati da općinske skupštine oslobode investitora dječjih jaslica, vrtića, škola, slobodnih površina i drugih o b je k ata p laćan ja punih cijena lokacija za nave­ li ! �den u n am jen u , zalagat će se za p otpisivanje sa­ m o upravnih sp o razum a u ko jim a će-se regulirati p itan je visokih troškova izgradnje ovih o b je k ata kao p itan je je ftin ije, funkcionalni je i brže izgrad­ nje svih v rsta u stanova za djecu. S in d ik ati i osnovne organizacije udruženog rad a će se, u dogovoru sa svim in teresn im zajed­ nicam a koje u svojim p ro g ram im a o b avljaju dio poslova što se odnose n a cjelokupan p rogram udo­ voljavanja p o tre b a porodice, zalagati da se ti p ro ­ gram i realiziraju u što širem opsegu, te da b u d u usm jeren i posebno n a rje ša v an je osnovnih p o tre­ ba porodica s djecom . S indikalne organizacije se obavezuju da razm o tre p ostojeće k rite rije done­ sene na svim razinam a o p rio ritetim a u zadovo­ ljav an ju osnovnih p o tre b a porodica, a posebno m ogućnosti p o v oljnijih u v je ta rje ša v an ja stam b e­ nih p ro b lem a m ladih porodica s djecom , sam ohra­ nih ro d itelja s djecom i porodica s djecom om e­ tenom u fizičkom i psihičkom razvoju. S indikat je dužan da p ra ti da li su te p otrebe ugrađene u planove o brazovanja, norm ativne ak te rad n e or­ ganizacije te da p ra ti d a li se sam oupravni spora­ zum i s trik tn o p o štu ju , d a li se p o štu je M eđuna­ ro d n a konvencija o za štiti žena i Zakon o zaštiti na rad u , noćnom rad u žena, o stvarivanje prava u vezi s p orodom i drugo. Izd v ajan je poslova dom aćinstva iz porodice nije sam o u in teresu žene, nego je uzročno vezan s razvojem privrede, koja nem inovno nam eće no­ ve odnose u porodici. Tehnološki razvoj privrede i stv aran je novih p rivrednih grana, posebno za udovoljavanje p o tre b a dom aćinstva, u v je tu je stva­ 112 �ran je široke lepeze privrednih grana uslužnih dje­ latnosti, koje bi u n ajsk o rije vrijem e trebale po­ s tati posebne privredne grane za potrebe doma­ ćinstva, što znači: društvena prehrana, izrada op­ rem e za dom aćinstvo, razni servisi i si. Ako se u tom e uspije, omogućit će se novo u p o šljav an je žena, njihova prekvalifikacija, do­ školovanje, uvođenje novih znanja, a posebno p ri­ d o nijeti stru čn o j i većoj produktivnosti rada uop­ će. KAKO SLAVITI 8. MART Na II svjetskoj konferenciji žena socijalistki­ n ja 1910. godine u K openhagenu ustanovljen je 8. m a rt kao m eđunarodni dan žena, kao praznik, kao dan m obilizacije revolucionarnog ženskog po­ k reta i m eđunarodne borbe solidarnosti žena cije­ log svijeta. Izb o r ovog datum a vezan je uz želju da se sačuva sjećanje na krvave događaje 8. m arta 1909. godine, kada su čikaške radnice i radnici or­ ganizirali štrajkove, dem onstracije i mitinge sa zahtjevom za povećanjem nadnica i priznavanjem općeg prava glasa. M eđunarodni p ro le tarijat slavi samo dva da­ tum a: Prvi m aj — praznik rada i Osmi rnart dan žena. Proglašavajući Osmi m art danom žena, m eđunarodni p ro le tarijat se odužuje ženama kao m asovnom dijelu radničke klase za njihov dopri­ nos u klasnoj bo rbi i izgradnji novog društva. Ovaj d an je sim bol revolucionarne klasne borbe, simbol b o rb e žena radnica. U njega je ugrađeno saznanje 113 �o klasnoj osnovi k o ja o d ređ u je društveni položaj žene, saznanje da su žene radnice nerazdvojni dio radničke klase i da su putovi društvene em anci­ pacije žena — putovi oslobođenja radničke klase u cjelini. H isto rijat proslave 8. m a rta nam pokazuje da su ti praznici bili slavljeni pod parolom mobilizi­ ra n ja žena rad n ica, seljanki i intelek tu alk i u re ­ volucionarni rad nički p o k ret, pod parolom borbe za je d n ak a p o litička prava, jed n ak e plaće za je d ­ nak rad, o sm o satno radno vrijem e, zaštitu tru d ­ nica, p o ro d ilja i m a jk i s m alom djecom , izgradnju v rtića i ja slica za djecu zaposlenih m ajki. Osmi m a rt se slavio u znaku borbe protiv fašizm a i ra ­ ta, u znaku b o rb e za izgradnju nove socijalističke Jugoslavije, za veće učešće žena u proizvodnji, ob­ razovanju i d ru štvenom životu zem lje. No, plim e i oseke u radničkom p o k retu u cje­ lini p ratili su i pro d o ri različitih shvaćanja o ka­ ra k te ru proslave Osmog m arta. R eform isti i opor­ tu nisti u radničkom p o k retu nastojali su njegov značaj svesti n a okvire izjednačavanja pravnog p oložaja žena i granice fem inističkog pokreta, a p ro d o r g rađanskog m e n taliteta p retv o riti ga u »Majčin dan« i licem jerno fetišiziranje ženskog. »8. m a rt m eđunarodni je dan žena i p rip ad a Revoluciji. N itko nem a prava da načinom na koji ga proslavlja, ta j dan pretv ara u lak rd iju , da ga p risv aja za svoja m alograđanska iživljavanja ko­ ja n em aju nikakvu vezu s revolucionarnim sm i­ slom tog datu m a, nitđ da m u d aju značenje koji 8. m a rt ne može dobiti. 114 �Svako d egradiranje proslavljanja 8. m arta kao dana rad a žena, obezv rjeđ iv an je je tog doprinosa i u k rajn jo j liniji obezvrjeđivanje kontinuiteta revolucije. Ove pojave ukazuju na idejnu defor­ m aciju u p ojedinim sredinam a i njim a treba da se pozabave p rije svega kom unisti u osnovnim or­ ganizacijam a, sindikalne organizacije i organi up­ rav ljan ja. To ne znači da taj dan ne treba obilje­ žiti raznim oblicim a drugarske pažnje i organizi­ ran jem kolektivnih susreta. M eđutim, kultura pro­ slavljanja i sadržaj u duhu značenja tog datum a treb a biti na um u organizatorim a.« (Citat iz Otvo­ renog pism a u povodu 8. m arta K onferencije za dru štv en u ak tivnost žena H rvatske.) O vogodišnja proslava 8. m arta pada u vrije­ me proslave 35-godišnjice podizanja narodno-oslobodilačkog u stan k a i socijalističke revolucije. Sto­ ga proslavam a u radnim organizacijam a, društveno-političkim organizacijam a, javnim manifesta­ cijam a i p rired b am a treb a dati posebno svečan k arak ter. O bilježavajući 8. m art prigodnim aka­ d em ijam a s referatom potrebno je posebno istak­ n u ti doprinos žena u narodnooslobodilačkoj bor­ bi i socijalističkoj revoluciji. Ovu tem atiku mo­ guće je ob rad iti i kroz različite izložbe, susrete revolucionara i omladine, napise u tvorničkim li­ stovim a, prigodne em isije preko tvorničke radio-stanice i si. Proslave mogu također da budu i pri­ lika da se inicira predlaganje za odlikovanja i dru­ ga prizn an ja istaknutim radnicam a i aktivistima. Proslava 8. m arta trebala bi također im ati i k arak ter realiziran ja zadataka utvrđenih progra­ mom M eđunarodne godine žene pod nazivom »Ra­ 115 �vnopravnost, razvoj i mir.« N aim e, proslave su izuzetno podesna p rilik a da se in icira u društveno-političkim organizacijam a, rad n im organizaci­ ja m a i in stitu cijam a donošenje ko n k retn ih p ro ­ g ram a ak cija k oje bi p ridonijele rje ša v an ju posto­ jećih pro b lem a vezanih uz društveno-ekonom ski položaj žena u našem društvu. S hvaćajući Osm i m a rt kao je d an od praznika na kojem se na odgovarajući način rezim iraju ulo ­ ženi n ap o ri i p ostignuti rezu ltati na unapređiva­ n ju dru štv en o g položaja žene u socijalističkom sa­ m oupravnom d ruštvu, sm atram o da bi na ovaj d an svaka radna i društveno-politička organizacija trebala razmotriti probleme s kojima se susreću zaposlene žene u njihovoj sredini, te definirati svoj godišnji program aktivnosti na razrješav an ju p roblem a vezanih uz kadrovsku politiku, u k lju či­ vanje žena u proces obrazovanja uz rad , položaj u p rocesu rad a, za štitu zdravlja posebno tru d n ica i m ladih m ajki, učešće žena u sam oupravljanju, po­ litiku dru štv en o g stan d a rd a, te posebno m oguć­ nosti angažm ana radne organizacije, odnosno ko­ m une n a rje ša v an ju problem a porodice u kojoj je m ajk a zaposlena. 116 �LITERATURA • Karl Marx: Kapital I tom, Kultura — Beograd 195S. • Fneđnch Engels: Poreklo porodice privatne svojine -i država, Kultura, Beograd 1950. • Karl Marx — Friedrich Engels: Sveta porodica, Kul­ tura — Beograd 1959. • Marx i Engels: Rani radovi, Naprijed — Beograd 1961. • Klara Cetkin: Sjećanje na druga Lenjina, • V. I. Lenjin: Velika inicijativa, Izabrana djela II lom Kultura, Beograd 1960. • V. I. Lenjin: Sovjetska vlast i položaj žena, Izabrana djela, Kultura, Beograd 1960. • Referat podnesen na Svjetskom kongresu žena u Helsinkiju 1969. godine. • Svetozar Marković: Odabrani listovi, Novo Pokolje­ nje Beograd 1949. • Dimitrije Tucović: Izabrani spisi, Prosvjeta 1949. • Josip Cazi: Nezavisni sindikati, Institut za historiju radničkog pokreta Zagreb 1962. • Dr Alice W ertheimer-Baletić: Neke tendencije u za­ pošljavanju žena , • Statistički godišnjak SFRJ, 1974; . • Vladimir Obradović: Društveno-ekonomski položaj zaposlene omladine u privrednim i vanprivrednim djelatnostima SRH . • II kongres samoupravljača Jugoslavije, Rad. štampa —Beograd 1971. .. • VII kongres Saveza sindikata Jugoslavije, Rad štam• IV koi^re^Saveza sindikata Hrvatske NIU Pregled • Otvoreno pismo u povodu 8. Marta konferenciji za društvenu aktivnost žena Hrvatske 117 ��SADRŽAJ strana U v o d ............................................................................. 5 Marx i Engels: O društvenom položaju žene i - njezinoj em an cip a ciji..............................11 Učešće žena u međunarodnom radničkom pokretu 18 Lenjin: O zadacima ženskog radničkog pokreta u Sovjetskoj R epublici..............................24 Položaj žene u suvremenom svijetu . . . .2 9 Počeci modernog radničkog pokreta u Jugosla­ viji i učešće žena u n je m u ......................................39 Učešće žena u revolucionarnom radničkom po­ kretu između dva r a t a ......................................47 Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi .5 8 Žene u F N R J ...........................................................64 POLOŽAJ ŽENA U SUVREMENOM JUGOSLAVENSKOM DRUŠTVU Zaposlenost i z a p o š l ja v a n j e ...................................69 Zaštita na r a d u ...........................................................77 Nagrađivanje prema r a d u ...........................................79 Školovanje i stručno osposobljavanje . .8 1 Žene u upravljanju i odlučivanju . .8 7 Zaštita m a te r in s tv a ...................................................92 Dječja z a š t i t a ...........................................................94 Položaj žene i porodice u procesu konstituiranja samoupravnog d r u š t v a ...........................................98 Akcioni program sindikalne organizacije na rje­ šavanju problema zaposlene žene . . 105 Kako slaviti 8. m a r t ................................................. 113 119 ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društveni položaj žene Subject The topic of the resource Kako slaviti naše praznike 08. mart, međunarodni dan žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Nada Cazi Source A related resource from which the described resource is derived https://www.memoryoftheworld.org/ Publisher An entity responsible for making the resource available Novinsko izdavačka ustanova "Pregled" Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1976. Rights Information about rights held in and over the resource Nepoznato Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 49-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 124 str. 08. mart emancipacija Marks i Engels Nada Cazi NOB položaj žene radnički pokret https://afzarhiv.org/files/original/8bd2d980f9a200b9366774d1acd1fe02.pdf 725b4740980181c6a39df5fffe6f96d0 PDF Text Text ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Knjige Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context M Knjiga Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Društvena jednakost i emancipacija žena Creator An entity primarily responsible for making the resource Snežana Pejanović Source A related resource from which the described resource is derived https://www.memoryoftheworld.org/ Publisher An entity responsible for making the resource available Dečje novine, Gornji Milanovac, "Prosvetni pregled" Beograd Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1984. Rights Information about rights held in and over the resource Nepoznato Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 48-M Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 160 str. emancipacija feminizam humanizam jednakost Jugoslavija marksizam socijalizam https://afzarhiv.org/files/original/619d15da16485d51b76cb673af6ea66f.pdf 1b3311aeedd03be90d19fa7bc50c25c3 PDF Text Text ��������������������������������������������������������������������������������������������������� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Materijali Drugog kongresa AFŽa BiH Subject The topic of the resource Drugi kongres AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Glavni odbor AFŽa BiH Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 12.-13.07.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 195-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 99 str. 1947 Drugi kongres Drugi kongres AFŽ https://afzarhiv.org/files/original/460c01c01987d2b6fb795ec05b2a716e.pdf 2ef2646eff07aef77e949dc4779eb6be PDF Text Text ��� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Mjesečni izvještaj o radu Subject The topic of the resource Izvještaj Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Sreski odbor AFŽa Sarajevo Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 03.12.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 194-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 3 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH izvještaj o radu Sreski odbor AFŽ-a Sarajevo https://afzarhiv.org/files/original/6fc7b8c136184a7c4e9f47ca7d36f30c.pdf e8687e66f4de70b7f5cf0366d453b18a PDF Text Text �� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Mjesečni izvještaj o radu Subject The topic of the resource Izvještaj Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Sreski odbor AFŽa Prozor Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 29.11.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 193-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 2 str. 1947 izvještaj o radu Sreski odbor AFŽ-a Prozor https://afzarhiv.org/files/original/20e1ad83780a1e66a02a6c455cb54770.pdf e927f035c8abd25f0a2d5550edda9abc PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Mjesečni izvještaj o radu Subject The topic of the resource Izvještaj Glavnom odboru AFŽa BiH o radu organizacije za mjesec novembar Creator An entity primarily responsible for making the resource Gradski odbor AFŽ-a Tuzla Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 05.12.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 192-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 4 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH Gradski odbor AFŽ-a Tuzla izvještaj o radu https://afzarhiv.org/files/original/f98e9e79c7b18880571ade1f67754c6d.pdf 0bd2264fbb4d43ed5a42d23af2d72c97 PDF Text Text ������������ Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Godišnji izvještaj o radu Subject The topic of the resource Izvještaj Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Gradski odbor AFŽa Bihać Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 09.12.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 191-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 12 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH Gradski odbor AFŽ-a Bihać izvještaj o radu Kulturno-prosvjetna sekcija plan budžeta privredna sekcija socijalno-zdravstvena sekcija https://afzarhiv.org/files/original/dee904f2b8cd40308e018d910e64147c.pdf 4a7cbc3c12617525db7bfad6116c6ea0 PDF Text Text ���� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Izvještaj o radu Subject The topic of the resource Izvještaj Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Sreski odbor AFŽa Sarajevo Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 10.12.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 190-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 4 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH izvještaj o radu kulturno-prosvjetni rad Petogodišnji plan politički rad socijalno-zdravstveni rad Sreski odbor AFŽ-a Sarajevo https://afzarhiv.org/files/original/d49c8a6b1a24c5d1abd4f6d44b2f461c.pdf 8a3554022245115d62f3f34ff16f4abc PDF Text Text � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Podaci o učešću žena na izborima Subject The topic of the resource Dopis Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Sreski odbor AFŽa Srbac Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 05.11.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 189-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 1 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH izbori Mjesni narodni odbor Sreski narodni odbor Sreski odbor AFŽ-a Srbac učešće žena https://afzarhiv.org/files/original/a3b3f6c6fb432a51a061b7a1107bebef.pdf f665161c1fcc15d0f8de2ece5f8352e7 PDF Text Text �� Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Dokumenti iz arhiva Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context A Dokument Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Podaci o učešću žena na izborima Subject The topic of the resource Dopis Glavnom odboru AFŽa BiH Creator An entity primarily responsible for making the resource Sreski odbor AFŽa Banja Luka Source A related resource from which the described resource is derived Arhiv Bosne i Hercegovine Publisher An entity responsible for making the resource available Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 11.11.1947. Rights Information about rights held in and over the resource Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource PDF Language A language of the resource SH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context 188-A Coverage The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant 2 str. 1947 Glavni odbor AFž-a BiH izbori Mjesni narodni odbor Sreski narodni odbor Sreski odbor AFŽ-a Banja Luka učešće žena