Žensko pitanje : antologija marksističkih tekstova
Žensko pitanje
priredio i predgovor napisao Jovan Đorđević
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Radnička štampa, Beograd
1975
Radnička štampa, Beograd
SH
34-M
278 str.
Čije je žensko pitanje - Antifašistički Front Žena unutar i izvan socijalističke transformacije društva - Andrea Jovanović
Andrea Jovanović
Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena
Andrea Jovanović
PDF
BHS
8-IR
5 str.
Žensko pitanje - Antologija marksističkih tekstova
Jovan Đorđević
https://www.memoryoftheworld.org/
Novinsko preduzeće "Radnička štampa", Beograd
1975.
Nepoznato
PDF
SH
54-M
282 str.
Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje
Blaženka Despot
https://www.memoryoftheworld.org/
Centar za kulturnu djelatnost Zagreb
1987.
Nepoznato
PDF
SH
55-M
156 str.
Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku
Neda Božinović
https://www.memoryoftheworld.org/
Devedesetčetvrta
Žene u crnom
1996.
Nepoznato
PDF
SH
56-M
286 str.
Drugarice i (ne)prijateljice - učešće Antifašističkog fronta žena Jugoslavije u radu Međunarodne demokratske federacije žena 1945 - 1950 - Aleksandra Đorđević
Aleksandra Đorđević
Arhiv, časopis Arhiva Jugoslavije
1-2 2017
Arhiv, časopis Arhiva Jugoslavije, Aleksandra Đorđević
PDF
S-H
15-IR
15 str.
Želimir Žilnik: Jedna žena - jedan vek
Dokumentarni film na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije - kroz životnu priču junakinje Dragice Srzentić osvetljava niz značajnih događaja i ličnosti vezanih za jugoslovensku istoriju pre i posle Drugog svetskog rata. Kroz sliku jednog veka života žene heroja, otvaraju se retko pominjani segmenti eks jugoslovenskih intelektualnih i ideoloških lavirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju 8 država u kojima je živela ova Istrijanka iz Sovinjaka - (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).
Najzanimljiviji aspekt Dragicinog iskustva je njena hrabrost da, kao devojčica iz siromašne istarske seljačke porodice, krene u avanturu života: po dolasku italijanskog fašizma i ukidanja hrvatskih škola, ona odlazi u Karlovac, pa u Zagreb, gde završava srednju ekonomsku školu. Zatim sa bratom, studentom poljoprivrede, odlazi u Beograd. Tu se zapošljava kao činovnica, a paralelno sarađuje i druži se sa najznačajnijim antifašističkim intelektualcima, iz cele Jugoslavije, okupljenim u izdavačkom preduzeću NOLIT i oko redakcije časopisa “Nova literatura”. Časopis su osnovali Pavle i Oto Bihalji, pisci i istoričari umetnosti, koji su krajem dvadesetih godina u Berlinu bili saradnici i urednici časopisa proleterske literature “Die Linkskurve”, koji je zabranjen 1932. Po povratku u Beograd, braća Bihalji osnivaju NOLIT i pokreću "Novu literaturu" te nastavljaju da okupljaju najznačajnija intelektualna imena međuratnog antifašizma – domaća i strana. Izdaju knjige Đerđa Lukača, Džeka Londona, Hajnriha Mana, Isaka Babelja, Gorkog, Stajnbeka. Poznanstva i obrazovanje koje je Dragica stekla u tim godinama, obeležila su i njen kasniji život. Bila je među osnivačima nedeljnika NIN (1935. godine) koji je upozoravao na opasnosti fašizma, zatim mesečnika “Žena danas”, prve publikacije u predratnoj Jugoslaviji koja je analizirala žensko pitanje i promovisala ravnopravnost polova. Sa okupacijom 1941. godine, Dragica je stupila u redove ilegalnih boraca, prošla je sa partizanskim jedinicama borbe u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, ali je bila i zatvarana od strane okupatora. U proleće 1944. bila je među organizatorima Antifašističke skupštine Crne Gore, a zatim je sa suprugom Vojom Srzentićem, pozvana u Titov Vrhovni štab na ostrvu Vis, odakle su poslati u vojnu misiju u London. Na BBC-u je Dragica imala emisiju, izveštavajući jugoslovenske slušaoce o napredovanju saveznika i o osnivanju nove vlasti na oslobođenim teritorijama. Ta iskustva kao i poznavanje ljudi su Dragicu kvalifikovali da je 1945. u Ministarstvu inostranih poslova imenovana u personalnu komisiju, koja je predlagala ambasadore Nove Jugoslavije.
Duboko prožeta vrednostima borbe protiv nepravde i izrabljivanja, u posleratnoj hijerarhiji je došla u politički sukob zbog zalaganja za egalitarizam. Posle obavljene misije koju je imala 1948. godine - kada je dobila nalog da odnese Titovo pismo Staljinu i sačeka Staljinov odgovor u burnim ideološkim debatama pedesetih godina, ona i njen muž su bili proglašeni za političke protivnike sistema, te su poslati na izdržavanje “administrativne kazne”, u zatvore i logore koju su funkcionisali na staljinističkim metodama.
Međutim, i sada, ulazeći u stotu godinu života, Dragica sa sjajnom memorijom, energijom, pa i optimizmom, zaključuje da nije prošlo vreme kada se treba zalagati “za novi, pravedniji svet”.
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Crtež i animacija: Aleksandar Rot, Aleksandar Ilić
Obrada zvuka: Filip Vlatković
Producentkinja: Sarita Matijević
Učestvuju: Dragica Vitolović Srzentić, Ljiljana Đakonović, Dražen Vitolović, Dario Vitolović, Ondina Vitolović, Davor Lukas, Đulijano Vivoda, Marsel Žigante, Ines Akvavita, Ivanka Bošnjak, Josip Petranović
Produkcija: Playground produkcija, Novi Sad
Želimir Žilnik
https://vimeo.com/playgroundprodukcija
Link 1: https://vimeo.com/260089124
Link 2: https://vimeo.com/260118667
Link 3: https://vimeo.com/261477029
Playground produkcija, Novi Sad
2011.
Playground produkcija
Online video - dokumentarni film
Srpski
2-VM
3 videa X 52 minute
Žena i socijalizam
August Bebel
"Naša snaga", Jugoslavenska socijalistička nakladna zadruga, Zagreb
1913.
Socijalistička biblioteka IV
Prevod: Ljubomir Wiesner
PDF
SH
66-M
506 str.
Opasne iluzije
Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji
Ida Ograjšek Gorenjak
Srednja Europa i prof. dr. sc. Damir Agičić
2014.
Ida Ograjšek Gorenjak i Srednja Europa
PDF
Hrvatski
67-M
291 str.