Fusnota u globalnoj istoriji. Kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma? - Adrijana Zaharijević
Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na periodkoji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su isocijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodiovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudisloženiju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnogteksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da jeu lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenjurazvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksalokalne istorije feminizma.
Adrijana Zaharijević
https://www.academia.edu/14801374/Fusnota_u_globalnoj_istoriji._Kako_se_mo%C5%BEe_%C4%8Ditati_istorija_jugoslovenskog_feminizma
SOCIOLOGIJA, Vol. LVII (2015), N° 1
Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena
2015.
Adrijana Zaharijević
PDF
Srpski
22-IR
18 str.
Opasne iluzije
Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji
Ida Ograjšek Gorenjak
Srednja Europa i prof. dr. sc. Damir Agičić
2014.
Ida Ograjšek Gorenjak i Srednja Europa
PDF
Hrvatski
67-M
291 str.
Želimir Žilnik: Jedna žena - jedan vek
Dokumentarni film na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije - kroz životnu priču junakinje Dragice Srzentić osvetljava niz značajnih događaja i ličnosti vezanih za jugoslovensku istoriju pre i posle Drugog svetskog rata. Kroz sliku jednog veka života žene heroja, otvaraju se retko pominjani segmenti eks jugoslovenskih intelektualnih i ideoloških lavirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju 8 država u kojima je živela ova Istrijanka iz Sovinjaka - (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).
Najzanimljiviji aspekt Dragicinog iskustva je njena hrabrost da, kao devojčica iz siromašne istarske seljačke porodice, krene u avanturu života: po dolasku italijanskog fašizma i ukidanja hrvatskih škola, ona odlazi u Karlovac, pa u Zagreb, gde završava srednju ekonomsku školu. Zatim sa bratom, studentom poljoprivrede, odlazi u Beograd. Tu se zapošljava kao činovnica, a paralelno sarađuje i druži se sa najznačajnijim antifašističkim intelektualcima, iz cele Jugoslavije, okupljenim u izdavačkom preduzeću NOLIT i oko redakcije časopisa “Nova literatura”. Časopis su osnovali Pavle i Oto Bihalji, pisci i istoričari umetnosti, koji su krajem dvadesetih godina u Berlinu bili saradnici i urednici časopisa proleterske literature “Die Linkskurve”, koji je zabranjen 1932. Po povratku u Beograd, braća Bihalji osnivaju NOLIT i pokreću "Novu literaturu" te nastavljaju da okupljaju najznačajnija intelektualna imena međuratnog antifašizma – domaća i strana. Izdaju knjige Đerđa Lukača, Džeka Londona, Hajnriha Mana, Isaka Babelja, Gorkog, Stajnbeka. Poznanstva i obrazovanje koje je Dragica stekla u tim godinama, obeležila su i njen kasniji život. Bila je među osnivačima nedeljnika NIN (1935. godine) koji je upozoravao na opasnosti fašizma, zatim mesečnika “Žena danas”, prve publikacije u predratnoj Jugoslaviji koja je analizirala žensko pitanje i promovisala ravnopravnost polova. Sa okupacijom 1941. godine, Dragica je stupila u redove ilegalnih boraca, prošla je sa partizanskim jedinicama borbe u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, ali je bila i zatvarana od strane okupatora. U proleće 1944. bila je među organizatorima Antifašističke skupštine Crne Gore, a zatim je sa suprugom Vojom Srzentićem, pozvana u Titov Vrhovni štab na ostrvu Vis, odakle su poslati u vojnu misiju u London. Na BBC-u je Dragica imala emisiju, izveštavajući jugoslovenske slušaoce o napredovanju saveznika i o osnivanju nove vlasti na oslobođenim teritorijama. Ta iskustva kao i poznavanje ljudi su Dragicu kvalifikovali da je 1945. u Ministarstvu inostranih poslova imenovana u personalnu komisiju, koja je predlagala ambasadore Nove Jugoslavije.
Duboko prožeta vrednostima borbe protiv nepravde i izrabljivanja, u posleratnoj hijerarhiji je došla u politički sukob zbog zalaganja za egalitarizam. Posle obavljene misije koju je imala 1948. godine - kada je dobila nalog da odnese Titovo pismo Staljinu i sačeka Staljinov odgovor u burnim ideološkim debatama pedesetih godina, ona i njen muž su bili proglašeni za političke protivnike sistema, te su poslati na izdržavanje “administrativne kazne”, u zatvore i logore koju su funkcionisali na staljinističkim metodama.
Međutim, i sada, ulazeći u stotu godinu života, Dragica sa sjajnom memorijom, energijom, pa i optimizmom, zaključuje da nije prošlo vreme kada se treba zalagati “za novi, pravedniji svet”.
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Crtež i animacija: Aleksandar Rot, Aleksandar Ilić
Obrada zvuka: Filip Vlatković
Producentkinja: Sarita Matijević
Učestvuju: Dragica Vitolović Srzentić, Ljiljana Đakonović, Dražen Vitolović, Dario Vitolović, Ondina Vitolović, Davor Lukas, Đulijano Vivoda, Marsel Žigante, Ines Akvavita, Ivanka Bošnjak, Josip Petranović
Produkcija: Playground produkcija, Novi Sad
Želimir Žilnik
https://vimeo.com/playgroundprodukcija
Link 1: https://vimeo.com/260089124
Link 2: https://vimeo.com/260118667
Link 3: https://vimeo.com/261477029
Playground produkcija, Novi Sad
2011.
Playground produkcija
Online video - dokumentarni film
Srpski
2-VM
3 videa X 52 minute
Žena u društvu i privredi Jugoslavije
Savezni zavod za statistiku
https://www.memoryoftheworld.org/
Statistički bilten, Savezni zavod za statistiku, Beograd
1984.
Nepoznato
PDF
SH
52-M
144 str.
Društvena jednakost i emancipacija žena
Snežana Pejanović
https://www.memoryoftheworld.org/
Dečje novine, Gornji Milanovac, "Prosvetni pregled" Beograd
1984.
Nepoznato
PDF
SH
48-M
160 str.
Sjećanje i mjesta sjećanja
(rodna perspektiva spomenika iz NOB-a) - Saša Knežević
Spomenici, NOB, žene
Saša Knežević
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Saša Knežević
PDF
BHS
5-IR
Vida Tomšič / Zašto je ukinut AFŽ - Gordana Stojaković
AFŽ
Gordana Stojaković
Gordana Stojaković
PDF
Srpski
3-IR
Ženski mirovni aktivizam u Jugoslaviji (1900-1941) - Gordana Stojaković
Gordana Stojaković
Gordana Stojaković
PDF
Srpski
2-IR
1900-1941
Žene u istoriji Semberije
Društveni položaj žena u Semberiji
Tanja Lazić, Ljubinka Vukašinović, Radmila Žigić
UABNOR Centar Sarajevo
Organizacija žena "Lara"
2012
Organizacija žena "Lara"
SH
47-M
239 str.
Dopis Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu u vezi održavanja "Omladinske nedelje", od 23.05.1946.
Omladinska nedelja
Zemaljski odbor Narodne omladine Bosne i Hercegovine
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
23.05.1946.
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
SH
dopis
93-A
1 str.