<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<itemContainer xmlns="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5 http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5/omeka-xml-5-0.xsd" uri="https://afzarhiv.org/items/browse?tags=obrazovanje&amp;sort_field=Dublin+Core%2CCreator&amp;output=omeka-xml" accessDate="2026-11-09T14:22:13+00:00">
  <miscellaneousContainer>
    <pagination>
      <pageNumber>1</pageNumber>
      <perPage>10</perPage>
      <totalResults>21</totalResults>
    </pagination>
  </miscellaneousContainer>
  <item itemId="121" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="122">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/c2b1c2db8a9bb7e90137400122ea250f.pdf</src>
        <authentication>57f5c1c819359c62a9af7570523aa532</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="1195">
                    <text>��ro.ruma

II

*

Capajeso, anpHJI 1946

PE30AY!JYIJA
AHTYICDAWY1CTKvU-bA
JYAYIJCKE KPAJYIHE
/l,aHac Ka..Qa cy OIJH '-IItraBor CBHjera ynepeHe Ha
oBaj ..QMO 3eMJbe Kojy 3aje..QHH'IK1l HacraBaMo XpBarn,
C.7oBeHI.{H 11 Hra;mjaHlf 1 IIHI 1 aHTJ1(jJCJWl1CTKHFbe oBe
flOHpajMHe, Ha npBOM ICOHI pecy MCTM'leMO Hallie CBeTO
JJ OCJ-IOBHO npaBO Ha CJI060,QaH »OTBOT y CJI060,QJ-IOj
3e.UJbJt 4Je..QeparnBHoj Hapo..QHOj Peny6JII1l.{M JyrocJiaBuju. To Hallie OCHOBlfO npaBO llD'IHBa Ha npHpO..QHOM
u nornyHo pa3yMJbHBOM pa3Jiory ..Qa je Hawa 3eMJba
He,QjeJbHBH ..QHO JyrOCJJaBllje KOjH je He CaMO HapO..QHOCHO Hero If CKOHOMCKH JCKO flOBe3aH ca CBOjJtM
npupo..QHIIM 3aJrel)eM - JyrocJiaBnjoM. llpaso Ha raj
Jaxr jeB ..Qaje HaM Ha..QacBe Haw a 6op6a Koja ce Hllje
BO..QlfJia CaMO flOCJbC,Qibe tfeTllpM fO..Ql!HC 1 Hero ce 80}1/fJia BMwe O..Q 25 ro..QJ1Ha. Hapop ce HJije Morao no_IIIfPJtTH c rewKoM HenpaBpoM Hoja MY je ytmibeHa
1920 rop1me yro8opoM y PanaJiy. Beh OH..Qa je JanoIJeJia Hawa 6op6a) y Kojoj cMo puMaJie yiJewha H MIT
)f{eHe Icoje caiJn&amp;a8aMo 8ehu puo Hapo..Qa JyJiujcKe
KpajnHe. &lt;PawucrH 11 nra.rmjaHCKIJ llllmepujamrcru
fl8JIHJIM cy HaM pOMOBe1 OpHapO,Qiba8aJIH cy HaM
pjel.{}'1 nporOHI1JII1 Ji MJ'll1JII1 H8We CIIHOBC1 My)f{eBe
H 6pahy. EKOHOMCKI1 cy Hac YHJfWTaBaJIJt. nope3H ll
HaMeTli ynponawra8a.TIH cy Hawa rocnopapcrBa. Hajre)f{Jf reper C8era rora 3Jia CHOCHJie CMO MJf )f{eHe Ha
C80jHM Jie/jHMa. HI!Ka,Q Ce HHC/110 flOMHpltJie-C HaWOM
y,lJ6JtHOM a mtTlf cMo ce noKoprure. 1918 roplfHe 1000
A{eHa 113 Ey3eTa II OKOJilfl(e ,Qif)f(}' Ce II Tpa&gt;rce C80ja
npa8a. 1930 ropnHe 6yHe ce )Kene Kam/JaHapa npoTJ/8 f[JawlfcTHIJKor nopecrara, a 1936 6yHe c
en
Tlt&amp;aHa II nope'la npoTitB uenpa8epHlfX nope3a 11
raKca. Op (jJaUJncrHrtxllx fl)JOT}'Ila napajy HaUJa
pjel.{a1 HaWJt Haj..QpaJKII. 1922 ropHHe napa "
ht•
CKar.Jiep y llyl1lt 1 napajy 33Tl1M .. p8ar for
C o
BeHI.fH BaJieHIJMh Enpo, BeO.IlllJII c 11
}'
1 o
t MHOfll ppyn1. napajy) jep cy JKeJbe
u o
a 0 np•tp0..QH0 1 )f{eJbeJ71J C)' liCllp888K H f. Bpe flOfbeHe y PanaJiy. fopiJHe 1941 pa3BHJia ce orBopeua
op6a Koja je 38 nac 6HJia Kp8a8a It rf.mrra, jep je

*

ppoj 13

Harne cecTpe JymtjCI&lt;e KpajHHe H .u.aHac, Kso
Y TOKY 'leTaeporO,ll.llllllbe H3PO.U.HO·OC.I060..lH,18'!Ke
6op6e, 6ope ce 3a c.1o6o.u.y caoje OTai,161me H 3a
npHcajeAHiheibe caojoj ~taTHI..\H &lt;t&gt;HP J. I1o3AP aa .
.ba.to Harne ceCTpe Jy.·l!1jcKe KpajnHe 3HajyhH ,i.\a
je 1-bHxoaa 6op6a
Hawa 6op6a, Aa cy Il&gt;IL"one
;Ke.be m :we iKe.'be, ;:~;a je Haw Be.1I1KH ;&lt;pyr
T H T o H 1-bHXOB aemiKII, ;,JOhHII JJ:pyr T H T o, ;J:a
Ha~t je 3aje;:I;HH'!Ka OTa1,16HHa, Hawa jyHa'!Ka &lt;t&gt;HPJ!

HenpujareJb 6no paJieKo napMohHHjit H jaiJif, - aJm
ro Hac HHje npecrpamiJ.TIO 11 seJIItKa sehlfHa Hamer
napopa y'lecrBo8aJia je y Jbyroj 6op6u. Y roj 6op6u
na.TIO je 42.000 HaWifx CIIHOB8 1 7.000 ocraJio je ocaKaheHo, 94.460 Op8e,QeHO jt y }J83lle IWI/IlCHTpal.{HOH~
.IIOTOpC. /9.357 flOTnYHO Cll8JbCHJIX pOMOBa Jl 16.837
pjeJI.IMIJ'li!O nopywemtx roBope o reUJKI!M MarepujaJIHHM )f(pTBaMa. Cse cy TO )f(pTBe IWje CMO Mil
Maj«e II )KCHe JyJiujcKe KpajJIHe jyHa'lKII nopHJijc.Je
C8.110 33TO pa 611 HaUJa pjel(a Jltof.Tla cpeTHO ilWBjCTJJ
y TI'TOBoj Jyroc.llaBitju. To je «pBaBJ! n;Je6JICI.{IIT
IWjlf II3JII MOpa llpi13118TJJ CBa Me})yHapO){Ii8 jaBIIOCT.
Me/jyTTI/11 1 11 nocJIJJje csera rora, noc.'lllje noroKa
npomiBeue KpBJI Koja je HaromtJia osy uawy 3elll.rby,
no](ywaBajy ce noHOBHO ocnopl!T1t ll aUJa npa8a 11
n paBe..Qflll 3axr je8II. Ha 11a ce aa6paibY je O..QpH(aBCJ.fbe
FWHrpeca } Tpcry. Y Tpcry ce noHo8o 3arsapajy
h::twe UIKO rre aaro UJTO nama pj 11a :'a -r je8ajy J,a3HY
Ja ({JaWIICTIJl.lKe 3 iJ O'WHI.{ e, li. Ojllda ce OMOr yha8a flOTnyHo cno6opJ-Io pjelloBai-be. .1u ocyhyjel'rlo oBaj nocrynaK caseaHiflfhe 80jHe ynpane 11 'IJPI! uac ..Qa TaKa
nocrynajy ow1 c IWjll!lfa C/110 ce 3ajepno 6opll.JIJI ppoTlfB (jJaUJf!3!1fa. /l,ox )f{CHe ocraJie JyrocJiaBl!je 1110ry
cJio6opuo papliTl! Ha o6HOBif u uarpal)RBarH cpcrHJtjy 6y pyhHOCT CBOjoj pjel.{lf 1 111/f )f{CHe aHTHcfJaUJHCTKlflbe J}'JilfjCKe Kpajlff!C MOpar. 0 BO)~HTII 6op6y
npOTHB r/JallJJI3.113 1 jep OH jow Hlfje IlOTfl}'HO Yfl1fll1Tefl. OH jow JKM8If nopp)f{anau op Mel)yHapo..QHe
ptahl.{Hje. 0..Q.7}' 1 w 11 uenonycr.lbi'BO heMo ce 6op1tru
poK ue nocriirHeMo Hawy c.7o6opy. Eopurn he111o ce
){Of( ue 6y,11e y Tpcry, llyJil1 1 fopJIL(H lf 'lHTaBoj JymjCJ{oj KpajJIHJl Ha BJ18CT!t caM Hapop, ..QOK IIC 6ype
.} 081/M KP.ajemtMa ocurypaHa c o6opa pje oBa'ba
napa ~CHe 8JiarruJ w, a je .zr•mo MO}J{e 6IITII y &lt;PepepaTJIBHoj Hapo,l!Hoj Perry6JJHJ.H! Jyrocrasu i 1. To xofler.w 11 O..Q ll}''l HO 38XTHje8anW K80 ill J0 TO 38XT jeBa
u orpo !Ha selwua napo)Ia Jy,71fjcKe Kpaj He.

I

�Godina dana iivota i rada u oslobodenoj zem(J
Navrsava se godina dana otkako je araJevo,
srce Bosne i Hercegovine, zakucalo snaznim i radosnim kucajima oslobodenog grada, zabrujalo veselim
radom slobodne zemlje. Optl'to~ena, razorena, iskrvavljena i osi,romasena Bo~na i Hercegovina . tajala
je preporodena i osnazena, jaca i ponosnija nego
ika a dotle. Sa svih strana bujale su oslobodene nage r aroda, prekaljenog borbom i bezbrojnim htvama
najboljih sinova i kceri. Dizala se zemlja ozarena
vjerom u neiscrpne snage svoga naroda, ponosita ~to
je 'ec 27 marta 1941 g. znala kojim putem treba poci
i ~to je kroz cetri godine rata bila primjer borben&lt;J ti
i kovanja bratstYa i jedinstva nasih naroda. Sto je
parola bratstva i jedinstva naroda Juga ·Javije, lwnacno pobijedila.
Sestog aprila 1945 g. oznriia je sloboda Sarajevo.
Iza njega redali su se dani koji su donosili nove pobjede - ucvrscivaii na;e tel·ovine.
Odmah 26 i 27 aprila odrzano je u oslobodenom
Sarajevu trece zasjedanje Antifasi ticl·og- Vijeca Do ne
i Hercegovine. Islwpljeni na tome za.·jedanju, najbolji
sinovi Bosne i Hen;egovine Srbi, Hrvati i Muslimani,
izabrali su rukovodstvo zemlje, izglasali ·voju prvu
narodnu 'ladu. Ta vlada u rojoj izjavi iznijela j~
plan rada, pregled zadataka, koji .::toje pred njom i
pred citavim narodom. Vlada je pozvala sve mdoljube da joj pomognu u radu na podizanju zemlje iz
ru5cvina, u ostvarenju srecnijeg zivota za sve.
Narod je bez kolebanja priSao da pomogne svojoj prvoj Narodnoj vladi, prisao da prvi put slobodno
gradi ~vojn kucu, svoju drzavu. Uporedo s drugom,
bratom, occm i ~:inom, prislc su tom po:lu i o 1obodene zene Bosne i Herc~govin . Oslobodeue zene sa
puna poleta bacile .:u se na s\·e po:love, lw.ii su i krsavali tt 1 odizanju zemlje iz rusevina, u izgradi\ anju
novog, :-.rl'tnog Zi\"Ota dcm0l{! a ske zajednice navih
naroda.
Na svom prvom kongre~u otlrzanom juna pro::.!~
go dine, zene Bosne i Hercego\ ;ne, primile . u odma.1
na sebe velik dio po.;lo ·a, koji u tajali pred narodnim vlastima.
»Vi mo.Zete mnogo da ucinite« - rekao num je
drug Tito na Kongresu Zena Jug&lt;Jsla\ije u Beocrradu,
govoreCi o velikim zadacima u izgradnji.
Drug Tito se nije prevario. Zene u ucinile mno
go u toku pro;le godine dana. One i dana· stoje na
svim tim poslovima, pro ~iruju krug svog djelovanja,
jacaju svoj doprinos drzavi i narodu.
Kada poslije godinu dana v ~imo smotru ra a
nasih zena, ispred na se recta niz u pjc:·n'&gt; za\ r nih akcija, niz lika najrazlicitijih, lak 1h i tezih 1 dova. Nijedan posao, nijedna alwjn, m1&gt;Umo rcci,
nije provedena bez uceca zena. u nekim akcijama
- kao :to je slucaj sa &lt;:vim zadac1 na n
ol" 1 socij,alnog rada, - zene su bile gla\ ni, c to · dini trudbenici. Kao i kroz oruzanu borbu, t k i l&lt;roz ovu
borbu na obnovi, nasa zena ide por 0
muvkarcem i zajedno sa citavim narodom o \ aja, po'Jjeduje
nov, srecan zivot na:e zajednice.
Kad je neprijatelj pobjegao, trebalo je odmah
zasul&lt;ati rukave. Trebalo je okopati njive, za ijati

2 ·

puste oranice, spremiti hranu za zimu. I na e ze e
prionule su na sve poljske radove, prih,·atile ~e motike, vile, sjekire . .Zene Glasinca i L!\ na -adele u ame na stotine vagona :;ijena, zene Te:nja &lt;Jkopale u
i ogrnule stotinu dunuma J·ukuruza na drza nom
dobru. Junacke drvarcanke odlazile ·u
oml inom
u sumu i tamo snazno kre~ale japiju, izno.ile : ·el re,
prenosile drva. U Brckom, Zvorniku i mnocrim dru m
mje.:tima, zene u sabrale na stotine kila r "0\1 o
bilja a Focanke su kilometrima pje:a ile da b. u estvovale u ga;enju pozm·a u sumi. U Prij doru je plana ostala bez remenja i nije mog-Ia da o p n
radom. zeue u od liebelih konopaca 0 kat r
za mot ore, i motori pilane su za ·trujali.
Malo je bilo puteva i cesta, ko "i -u iza ne n ·atelja ostali ispravni. Nije bilo pruge koju nije tr b
popraviti. Malo je bilo tih radova da zene barem n Jmanjom S\'Ojom pomoCi ni.u u njima u·e.tvo ale.
Kada se poprcn Ijala pruga Saraje\ o- Brod. kod Doboja, svakog jutra dolazila je kalona od tri ::totine
do pet stotina .Zena, ~ krampama u ruci, da pomaze
gradnju. 1a ce. ti {upre. -Lh no, ·\ j ... ne zna aja,
koji ta ce. ta ima za i -hranu naroda toga kraja, zene
su tucale kamen, zatrpavale rupcage, -, e upo edo
s muskarcima. Mnogi seosl&lt;i put izgradila je iskljucivo zcnska radna snaga. Tako u Dukviku, kod Drckog,
sezdesetogodiSnja Kat a Ivkovic okupila je zen, na
popravku seoskih puteva. Zene su za'ipale jarugc,
prevlacile kamen i otvorile put u :voje selo. U Trc·
binju, kad nisu mogle aktivno da ucestvuju u podizanju mosta na Trebisnjici, zene su urganizovale prikupljanje Iuane za radnil&lt;e, no ile je svih cetrdeset i
ret dana, lcoliko je rad trajao i dijelile je radnicima .
I nase fabrike o·posobljavale u .. e za rad uz
pomoc na~ih zena. U 2ivinicama i Lukavcu rasCisca·
vale su zcne fabricke ru::evine, ci tile i mazale zardaJe
masine. U rudnicima Bukinje i Breza pomagale , u
rudarima tt njihovim po lovima.
Porusena na~etja. na hiljade porodica bez krova,
o.- avio nam je okupatur. I na tom :-mo poslu vidali
zene. Kraji~kinje :u .::e listom di'gle da grade i podizu
no,·a na:::elja. U malom elu Konajluku s\·ega za nekoliko dana nikle u dvije kucice, koje u zene, uz pomoc omladine digle dvjema partizanskim porodicama
, ajpredanije, najma-ovnije i najuspjesnije svrsa\ al u zene zadatke na ocijalnom polju. To su bili
eliki i ce to hitni zadaci. Spremno. t, brzina i iznaazenje razn h oblil&lt;a ostvarenja tih zadataka pokazivale 'U redo\·no na·e zene na tom polju rada. Malo
koja org-anizacija i jedva po koji zadatak, da nije zavr· en na Hijeme i , u-pjehom. Stotine hiljada ratne
, irocadi, nebrojena ~ocijalno ugrozena djeca, osjetila su pomoc naxe organizacije. Djeca palih boraca
na ·ta u e wro uoci zime bez luova i nezbrinuta,
a pred narodnim \ lastima stajao je hi tan zadatak.
Na tom po-·lu, na pozi\. narodnih vlasti, na·lo se ne·

brojeno mnogo zena, na zbrinjavanju te djece

na~le

su . e masovno povezane gotovo sve zene. Gotovo bez
teskoca, narodne vlasti uz pomoc nasih organizacija,

�B
a ro
p men
prije pobijede 5\ oju zao talo t, i ticale u na5e fene
uvjek uporedo sa ostalim svojim naporima. arodne
vlasti, otvarajuci siroke mogucnosti prosvjeCivanja
nasih sirokih narodnih slojeva, uvjek su nalazile pored sebe .Zene, koje su im se nasle i na pomoci i koje
su uvjek prve i najbrojnije prilazile da koriste sve te
mogucnosti kulturno-prosvj-etnog uzdizanja. Znajuci
da je nepismenost o novna smetnja njihovom brzom
politickom uzdizanju, z~ne su objavile nesmiljen rat
nepismenosti. Po osamljenim selima, zabo•ravljenim
mahalama, posvuda, savladujuCi najvece te;koce, nase
zene se uporno uzdizu na taj prvi stepen prosvijece-

Obnova zemlje
Ulazeci tako u sve poslove, ne dijeleCi ih nikada
na p·oslove za muskarce i zene, Bosanke i Hercegovke
uklapale su se u drustveni i po.liticki zivot svoje
zemlje. Nijedlan politicki dogadaj nije prosao mimo
nas, u sva!ki smo mi ulazile, tumacile ga, preno ile ga
u najsire mase nasih zena. Zasjedanje AVNO.J-a,
izbori, Ustav, proglasenje Republike - svi ti dogadaji· prodiskutovani su po sastancima najzabacenijih
sela, doprli su kroz rad nase organizacije do \ ake
antifa·istlkinje. Jedanaesti novembar, bio je najljep ·a
SJmotra probudenih zena pocevsi od Saraje\ a pa do
najzaostalijeg seta. Ucesce zena u diskus;ji po U tavu,
pokazalo je koliko su se zene saziv jele a vim dogadajima javnog i dr2avnog zivota, koliko u vje ne
da u svemu sto se gradi i stvara, treba i one da ucetvuju.

••

nosti. Koliko je starica pobijedilo svoju stidljivost i
uz najvece napore naucilo ne\ je:"tu ruku da gradi
slova.
Nakon godinu dana, prO\ edene u radu, zene
Bo. ne i Hercegovine mogu s ponosom da pogledaju
u proslu godinu. u iducoj godini, zene ce jos jace
zbiti svoje redove, mobili ace sve svoje snage na rje'avanju tih zadataka. Probudeni politicki in.teres zena,
ucwstice se, one ce obnovi zemlje doprinijeti jos vise,
jo:" ve:tranije nego do sada. Ucinicemo da politickim
uzdizanjem, prosvjecivanjem i strucnim usavrsavanjem otvorimo zenama puteve u sve vrste poslova.
Drugu godisnjicu oslobodenja docekacemo ope.t sa
puno rezultata i sa ios jacim i boljim snagama.
Radmila Begovif

3

�3eM.l.bOp8AHHqKe .88Apyre AODpHHOCe passojy npHBpeAe
JbOnpHBpe,l.l.HHX npOH3BO,l.l.a, a TH.Me O~torytm,1H ll
,lJ,aHac, Ka.n.a je y Harnoj seMJbH Hapo.n yaeo tBy
npasHJraH passoj Harne HH,rr.yctpHje H npriBpene
BJIBCT y CBOje pyKe, H3MHjeHHO Ce O,l.l.HOC ,!I.p)!{aBe
ocraje je,l.l.HHH nyr, a raj je ,l.l.a ce yxsaTHMO y KOIIITal.(
npeMa sa.n.pyraMa H O,l.l.HOC sa,l.l.pyre npeMa Hapo,nHoj
Ca Ha6HjatiHMa l.(HjeHa ilOJbODpHBpe,l.l.HHX npOH3BO,.'l.8,
.n.p)!{aBH. Hapo,l.l.Ha ,l.l.p)!{asa noMa)!{e passoj aa.n.pyH HeheMO ,l.l.03BOJIHTH )l.a 3eMJb0p3,l.l.HH4KH npOH3BO,.'l.H
rapcrsa, y Hero spHjeMe ga.n.pyre Kao opraHH3al.(Hje
,l.l.ol)y ,l.l.O PYKY Ha6Hjaqa l.(HjeHa jep he ra.n.a rnsepu.
pa.n.Hor Hapo.na nocrajy MohaH ocJioHal.( Hapo.n.Hoj
H rnneKyJiaU.Hja pacnr, a spHje.n;Hocr Hamer ,l.l.HHapa
BJiaCTH y pjernasalhy npo6JieMa cHa6,njesalba Hapo.n:a
he na.n;aTH. Oao heMo Haj6oJbe nocrHhH noMa)!{yhH
KaO H y H3rpa,l.l.lbH H 06HOBH 3eMJbe.
HaiiiHM 3eMJbOpa,l.l.HH4KHM 3a,l.l.pyraMa y• OTKyny HeY OBOM KpaTKOM nepHOJJ.Y O,l.l. OCJI060ryelba ,l.l.O
paiJ.HOHHpaHHX ilOJbOnpHBpe,l.l.HHX npOH3BO,l.l.U.
.n.aHac 3a.n.pyre cy o,nHrpaJie 3HatJajHy yJiory npy)!{aAKO CBaKa Harna .n;pyrapHI.(a Ha CeJiy, KOja HCTOjyhH llOMOh HapO,l.l.HHM BJiaCTHM3 y pjernaBalby nponpeMeHO rpe6a ,l.l.a 6y.n;e H tiJiaHHI.(a 3eMJbopa.n;HHtiKe
6JieMa cHa6.n.jesalha pa,l.l.HOr Hapo.n.a, y 6op6H npor11s
3a,l.l.pyre, 6y,l.l.e csjecHa YHlbeHHU.e, .n;a yHoBtiaBaJ-be
rnsepu.a H rnneKyJial.(Hje, y 6op6H sa oqysalbe IJ.HjeHa. 0He cy 6HJie rJiaBHH OCJIOH3IJ. HapO,nHHM BJia·
CHTHHX npOH3BO,l.l.a lbeHOr ,l.l.OMahHHCTBa lllTeM lbeHe
aa.n;pyre, 3HatiH He caMo noMaralhe pa3BO_(a lbeHe 3aCTHMa y 6p30j H npaBHJIHOj pacnO,l.l.jeJIH paU.HOHHpaHHX )!{HBOTHHX H3MHpHH1.(3. flope,l.l. TOra llOMOrHyTe
;~;pyre, Hero y HCTO BpHjeMe H noMaralhe pa3soja
Harne llpHBpe,l.l.e, OH,l.l.a je CHrypHO, ,l.l.a Ce y HaiiiHM
Kpe,l.l.HTOM ,l.l.p)!{aBHHX HOB43HHX ycTaHOBa, OHe cy
npeyseJie Ha ce6e OTKyn HH3a Hepal.(HOHHpaHHX no- . CeJIHMa Hefie HahH HH je,:J;Ha )!{eHa, KOja CBOje npOH3BO,l.l.e Hehe YHOBtiHTH nyre,I CBOje 3a,l.l.pyre.
~bonpHBpe,l.l.HHX npoH3BO,l.l.a Kao: pasHor soha H nospta, MJIHjeKa H MJIHjetiHHX npOH3BO,l.l.a,. jaja HT,l.l..
TaKa he Harne 3eM.'bopa.J.HH4Ke 3a.n.pyre 6HTH
Oso nocJbe,l.l.lbe npeyseJie cy Ha ce6e yrJiaBHOM
y MoryhHOCTH .n.a )'3M)' y caoje pyxe npo.n.ajy HepaseM.ihopa,l.l.HHtiKe sa.llpyre. Ynpaso osaj sa,naTaK,
IJ.HOHHpaHHX ilOJbOOpHBpe;J.HHX npOH3BO,Ua Te he
Kojer cy npeyseJie Ha ce6e 3eMJbopa,l.l.HHlJI&lt;e sa.n;pyre,
HCTH nyTeM pa,l.l.HH4KO C.Tpn6eHH1.JKHX 33,l.l.pjra ;J.OHMa y .n;aHallilbHM ycJIOBHMa passoja Harne npHBpe.n.e
cnjeTH HaiiiHM pa.lHHUHMa H c.1y;.K6eHHI.(HMa. HarnH
seJIHKH 3HaGaj. HarnH pa,nHHI.(H H cJiy)!{6eHHU.H, Hcnypa,l.l.HHU,H CH36;JjeBeHH OHH.I IIITO HM je 3a )!{HBOT
lbaBalbeM CBOjHX o6aBe3a y npBOMajCKOM TaKMHtieHajnorpe6HHje npoH3B0..1Hhe 6p;.Ke H 6o.be. 5p&gt;Ke he
lhy, yJia)!{y Kpajlhe Hanope y U.HJbY ;J.a uJTo snwe
H3rparyHBaTH nop~ weHe TBOpHHU,e 11 MOCTOBe H OMOnoMOrHy 11 y6p3ajy paasoj Harne npHspe.lle 11 o6Hosy
ryhHTH ce.1~ IIITO 6p:&gt;K . Ha6aBK)' HH.J.YCTpHjCKHX npoHarne 3CMJbe. Ha,l.l.HHU.e 11 nJiaTe pa,nHHKa H cJiy;.K6eH3BO,l.l.a: n.1)TOBa. am a sa, cjeKupa, K.'IHHau,a, je..'l.HOM
HHKa cy yrspryeHe H OHe cy npeMa o.n;pel)eHHM U.Hjermjeqjy OHOra wro je ..JaHac ce.1y Hajnorpe6Huje.
HaMa .n;OBOJbHC 3a no.n;MHpelbe HY;.KHHjHx norpe6a
Ha oso~ nOC1l\ Harne ae.t.-bopa.n.HHtiKe 3a.llpyre
Harner pa.n;Hor csHjera. Ka.na 6H HarnH pa.nHiiU.Ti a
nocrHr.:xe c~ 10 ca
n HIIH'me pe3y.uare. AJIH he
C.lly.&gt;K6eHHIJ.I1 MOf JIH ,l.l.OOHTH ,ll.O.BOJbHe KOJIH"'HHe HeOBH peay.1TaTH fuiTH ..Ja,'JeKO BehH aKO H Haiiia oprapaU,HOHHpaHHX DOJbOnpHspe,nHHX
npOH3BO)la no
HH3aU.Hja np iKH n. H_- DO toh 3e f ibOpa.n;HHtiKHM 3aO,ll;peryeHHM IJ.HjeHaMa lbHXOBe Ha..IT.HHI.(e H llJiaTe 6HJie .J.pyraMa y uaspwelh_ osor 3anarKa. Harna opraHH6H ,l.l.OBOJbHe )la nope)l no.n;MHpelba ocra,JIHX no3au.Hja MO)!{e os.:l"e np) :&gt;KHTH Hajsehy noMoh ynpaao
rpe6a, OCHrypajy lbHXOBY npaBH,JIHY HCXpaHy, KaO 11
pa,l.l.H TOra III 0 OBH I nO.bOllpHBpe.J:HHM npOH3BO·
HcxpaHy J-bHXOBHX nopo)IHI.(a. AJIH y Harnoj 3eMJbH .!I:HMa pyK j :&gt;KeHe Kao ..uo.tahHu,e, a MH Haj6oJbe
HMa jOlli YBHjeK HeCaBjeCHHX noje.ZJ:HHau,a KOjH
3HaMO K3KBa CHara 1e:&gt;KJI ~ H3IIIHM )!{eHaMa K80 H TO
csjecHo pa,l.l.e npoTHB HHTepeca Hapo.n.He ,l.l.p)!{ase, .na Heda sa.:ran~
ojer Harne )!{eHe He 6H MarJie H3MHCJiehH je.n.HHO Ha csoje npJbaBe JIHtiHe HHTepece. aprnHTH. Pa H rora Ha 1 je .l)')!{HOCT ,[.l.a caaKy Hawy
To cy OHH rnneKyJiaHTH, KOjH O,l.l.JI33e Ha CeJia HJIH )!{eHy H3 Ce.ll )'ll03H3 0 ca OBHM HaiiiHM 3a,l.l.aTKOM
Ha rpa,ncimM MaJITaMa catieKajy Harne ceJbaKe, KyH )J;a He ;.I.03BO
ce HH je.J.aH noJbonpHspe,li;HH
nyjy O,l.l. lbHX lbHXOBe npOH3BO,l.l.e, CBaKai&lt;O He H3rnHM
npOH3BO.J, He _ HO tiH ;tp fHM nyTeM OCHM nyteM
nornreHHM pa,l.l.HHU.HMa 11 CJiy)!{6eHUUHM3, KOjH no seMJbOpa,l.l.HHtiKe 3 P. re To he 6HTH Ham O.llrOBOp
TaKBHM IJ.HjeHaMa He 611 HH MOf.liH KynosaTH, Hero
OHHMa KOjH Hehe .!1.3
eare ..:ta je y Harnoj seMJbH
oner ce6a CJIHlJHHM rprost~HMa-rnneKyJiaHTHMa, pa3HHTepec H3pO..J.3 H ;tp· aBe je;lHO Te HCTO H )la .n;aHaC
HHM paTHHM 6oraT3lliHM3 H ,npyrHM lUTeTO'lHH3Ma
nocrojH Hajqsprn a se3a H3.tel)y Harner ceJia H
Ha Taj H3tiHH OBHM npOH3BO.ZJ:HMa CHa6,ujesajy Ce
rpa,l.l.a, re .na cy npe ta ro te HHTepecH ceJia H rpa.n.a
ynpaBO OHH, npOTHB KOjHX Ce :\111 6opHMO, ,l.l.OK Harne 3aje;J.HHtiKH: a TO je ) 3 3aje,.'l.HHtiKO yqernhe tiHTaBOr
paAHHUl'rBO I1 llHHOBHHUl'\'BO OC'raje npHKpaheHO.
Hapo;~,a mro 6piKa o6HoBa 11 H3rpa,n.IMl Harne 3Hl..Jbe.
,lJ,a 6H HarnHM pa,l.l.HHU.HMa H CJiy)!{6eHHU.H i3 y
rpa.zr.y o6ei6Hje.L{H.'JH J.{OIWJbHe KOl!HlJHHe OBH
nO·
Jexpa MyJAOBHii-X~t~&lt;Jtpeeuh

4

�aHaK n eHyMa 0KpymHor OA6opa
· ) iKHH o.:x6op A&lt;f&gt;)f{-a oxpyra capajescxor
&gt;Kao je csoj n.'!eHaprm cacTaHaK y Capajesy
os. fj. D.pyrapm~a Jby611~a MHJIOil.IeBHh,- cexpeTa OKp)"iKHor O.J.6opa A&lt;f&gt;)f{.a npO'IHTa.l!a je pecpeaT, xojH je n opeJI. Hasjell.ITaja o JI.OCaJI.all.IH&gt;eM seoMa
n ;IO.J.HOM paJI.y opraHH3a~Hje o6yxsaTHO H Hose npo6.'!eMe xao H 3a}J.aTKe nocrasJbeHe npeJI. Hall.Iy opraHH3at~Hjy Ha nJieHapHOM cacTaHKY UeHTpaJIHOr OJI.opa y 6eorpa}J.y. lJJiaHH~e OKpyMHOf OJI.60pa H aKTHBHCTKHH&gt;e Ca ~BHX cpe30Ba H3HOCHJie cy y }J.HCKyCifjH H3'1!11H Ha KOjH cy p11jernasaJI11 npo6JieMe CBOra
pa::r.a, cpopMe paJI.a 11 Hose aa}J.aTKe Ha xoje cy ce o6a seaaJie y npBOMajCKOM TaKMH'I!eH&gt;y.
)f{eHe 3eHI1~e nocras11Jie cy y aa}J.aTaK JI.a
CBaKa ni1CMeHa MeHa CaMa Haytii1 no HeKOJII1KO HeTIHCMeHI1X MeHa '111TaTI1 11 n11caTH. Y aeHH'I!KOM PYJI.HHKY paJI.H 90% ceJbaKa 113 OKOJIHI1X ceJia. PyJJ.apH
cy noasaJII1 Ha TaKMI1'1eH&gt;e cse PYJJ.HI1Ke y &lt;t&gt;HPJ, a
MeHe JI.a 611 11M oMoryhi1Jie 11cnyH&gt;asaH&gt;e o6ase3a,
o6palji1Bahe nyTeM pa)J.HI1X eKI1Tia lhHXOBa HMafba .
)f{eHe

B11rnerpa)J.a

o6aseaaJie

cy

ce

JJ.a

so)J.e

eKOHOMI1jy lja'IKe KYXI1H&gt;e, JJ.a 611 THMe pacTepeTHJie
6yi.IeT 11 ,l(a 6H OTKJIOH11Jie aJbKaB pa}J. mrafieHOr
oco6Jha. fopaM}J.aHcKe MeHe o6paJI.I1he }J.ecer JI.Y·
HyMa 3eMJbe H nospTH&gt;aK a a lja'IKY xyxHH&gt;y. He}J.o ·
CTaTaK opraHI13a~l1je y 811COKOM je y TOMe liTO je
4eKaJia Ha orsapaH&gt;e aHaJicpa6eTCKHX reqajesa, a
Hl1je npHCTynHJia yqer-~&gt;y no xpyMO~HMa. Am-1 BH·
C04Ka opraHM3a~Hja noKaaana je seJII1Ke ycnjex e y
oKymhaH&gt;y &gt;KeHa Koje cy JJ.O ca}J.a crajaJie no CTpaHH
11 To nyTeM KyJirypHo-npocsjerHor paJI.a. Y cpeay ce. maosatiKOM sehH JJ.HO ceJia onycrorneH je . )f{ene
noje}J.I1HHX CeJia OBOf cpe3a, KOja HHCY TIOCTpa,llaJia,
npHK)'TIHJie cy nepaJI. 11 jaja 11 pacnoJI.jeJIHJie no onyCl orneHHM ceJIHMa. Y KaKH&gt;y 11 CeMH30B~Y oct:oaaHa
cy .asa paJI.Ha 6aTaJboHa. 6aTaJbOHH cy nonje&lt;1.eHH
Ha 'l eTe eKHne Koje }J.jeJiyjy Ha repeHy y pa 3HIBI
ripaB~I1Ma . TaKo a,ZipasCTBeHa eKHna o6HJJa3H ceJia,
;laje 11HjeK~Hje, casjeTMMa n npe,11,asaH&gt;HMa pa.nH Ha
fl0}1.113aH&gt;y XH{'HjeHe, CO~HjaJIHa eKHTia pa}J.H Ha 36pHH&gt;aBaH&gt;y JI.je~e, KyJirypHo-npocsjeTHa oprauHa~·je re4ajese HemrcMeHI1X, HajsaJI. paJI.He ermne HSBO,lle Te)l{e
cpH311'1Ke nocJiose Ha HsrpaJI.H&gt;H nyTesa HTJI.. OpraHI1SOBaH&gt;e paJI.a nyreM eK11na noKasaJio je spJio JI.O·
6pe pesyJITaTe, caMo rpe6a nas11r11 JI.a eKHne 6yJI.y
e.1aCTI1'1He, a aKO je TIOTpe6HO CllpOBeCTI1 HeKy XI1TH\
H axryeJIHY ax~11jy rpe6a '111TaB 6araJbOH JI.a ce 6at\ 1
Ha raj nocao.
Y JI.11CKYCI1jH JI.pyrap11~a 113 CBI1X cpes a OH·
CTaiOBaHO je ,rr,a cy &gt;KeHe, JI,OK cy Ha jeli,HOj CTpaHH
npe,.laHO pa,n:11.1Ie Ha CO~HjaJIHOM TIOJby, Ha 06HOBI1
e nhe, ua .11pyroj crpaHH rpHjernHJie ocTajaJie

AcP.?K-a -

Capajeso

nacHBHe y npr-1Bpe.liHHM aK~HjaMa: y cya6HjaH&gt;y ~pHe
6epse, TIO,llH3aH&gt;y 3U.lipyrapCTBa, OTKyny )l{HTa HT}J..
YspoK JieMH r He,li,OBO:hHOM TIOJIHTH'IKOM H npHBpe.uHOM sacnHTai-bY &gt;KeHa. )f{eHe ce HHcy JlOBOJbHO yKJbY·
'I!HJie y eKOHOMCKH MHBOT 3eMJbe. )f{eHe Tpe6a }J.a
ITOCTBHY 6e}J.eM 0 KOjH he · Ce pa36HjaTH CBH llOKy·
rnajn HenpHjaTeJba, KOjH 6!1JIO OTBOpeHO KaO 6aH·
JI.HTH, 611JIO Kao nprmpe,n:HH ca6orep11 xohe }J.a OMeTy
Harne HapO}J.He BJI3CTH y HSBOryeH&gt;y TIJiaHa HSrpa,li,H&gt;e
3eMJbe.
Ooc,rmje JI.HCI&lt;YCHje, KOja je ,lla.lla &gt;KHBY CJIHKY
pa,ll,a Harne opraHH3a~Hje Ha oi&lt;pyry, JI.OHerneHH cy
aaKJbY'I~H KOjH JI.ajy npasa~ }J.aJbH&gt;eM paJI.y.
OpraHI13a~Hjy rpe6a Y4BpCTHTH, nporn11p11TI1 je,
4Bprnhe nOBeSaTH Meljyco6HO, OCTBapHTH Jl{HB KOH·
TaKT H3Meljy MjeCHI1X, CpeCIHIX H OI&lt;pyMHOr O}J.6opa.
YKJbY'II1TH cse csoje cHare y orrrnr11 TIJJaH o6Hos e
Harner oKpyra, KOjH !13Meljy ocTaJior o6yxaara 113·
rpaJI.H&gt;y ~ecra, npyrn, Mocrosa, KOje Tpe6a JI.OBeCTI1
y craH&gt;e HS 1939 r. ,Ll.px&lt;asa he JI.ITTI1 Kpe,n:I1T H crpy4Hy CHary, a A&lt;t&gt;)f{ ,!l06pOBOJbHY pa.J.HY CHary.

06pa,n:H 3eMJbe Tpe6a npHCT)'III1TH KaO HajseheM
H HajBa)KHHjeM Sa)J.aTK)'. YfCTO TaKO K30 ll.ITO he HMalh3 Koje ,n:pMaaa o6pal)yje noCTaTH ygopHa rocno;I.apcrsa, T3KO 11CTO HMaH&gt;a .YJJ.OBH~a 11 napT113aHCKHX
¢aMHJIHja xoja he o6palj11aaTH A&lt;t&gt;)f{ rpe6a }J.a 6yJI.y
yaopHo o6pai)eHa. Hapo'IHTO rpe6a npHMjeH&gt;HBaTH
HOBY cpopMy pa,n:a o6paljHBaH&gt;e npeKo paJI.HHX
6aT3JbOHa.
Je}J.HO 0~ Hajsa&gt;KHHjHX TII-!T3I-ba CTie~HjaJIHO sa
OBaj OKpyr je TIHTal-be HS6jerJIH[l8. To je TIOJIHTH'IKO
11 npHBpe}J.HO TIHT31he, Ha KOMe MOpaMO SaJIO&gt;KHTH
CBe CBOje CHare )la 6H llOMOfJie HapOJI.He BJiaCTH y
H&gt;erosoM pHjernasaJby.
Cpe30BI1 Tpe6a JI.a JI.OHecy n.'IaH pa.11a no CBHM
nHTaH&gt;I1Ma Ha csojoj TepHropHjH. Tpe6a noxpeHyTH
KaMnaH&gt;y ynHCI1BaH&gt;a y saJJ.pyre. Pa,nHTH H Ha co~H­
jaJIHOM noJby, ysi1MaTH naTpOHaTe HaJJ. JI.OMOBHMa,
OTBapaTH 06}J.aHHlliTa, IT0~1araTH pa,n y lliKOJICKI1M
K.YXI1lhaMa. Y JIOMHTH CBe CHare ,rr.a Ce JIHKBI1JI.11pa HeTIHCMeHOCT, nyTe~1 Tai".!H'I!eH&gt;a Meljy cpeSOBHMa OpraHI130BaTH rnro 6o.be pacTypai-be Harner JII1CTa :.Hosa
MeHa« no cpe30BHMa.
Ha Kpajy ce npHcryrrH,IIO peopraHH30BaH&gt;y OKpy&gt;KHor 113BprnHor OJI.6opa A&lt;t&gt;)f{-a. 3a npercjeJI.HI1~Y
H3a6paHa je Ha;:r.Hpa Tanmh, 6JiarajHH~Y AHKH~a
KHKHh, sa HOBe tiJiaHOBe nepca POJI.I1h Capajeso,
CeKa ner.taJIOBHh Bl1rnerpa)l, Boca 6erneBHh fopaM;r;e.
Pall KOH&lt;tJepeHIJ,Hje 6110 je IIJIO,!l.aH H KOpHCTaH.
.Upyrap11~e cy
ornJie y cpesose c HOBI1M JI.11peKTI1·
BBMa, C HOBHM JI.Yil.IeBJbeH&gt;eM.

5

�lllKOACKE KYXHfbE 3A CHPOMAlllHY
--

AJE!JY

- - - - - - - - - -- - - - - - - - -

Je.zu-1a 0,11; Ba}!{HHX Mjepa COl(HjaJIHe SalllTHTe
.Ua 611 ce yrnre,lVI'IH pe}!&lt;Hjclm Hs.n.aTl(H, yq11re.'b
y nocJbeparHOM nepHo,~~;y jecy Hallle IllKOJICKe BpWH yje.D.HO .L\Y}l{HOCT eKOHOMa KYXHI-be, a ynpasy
KYXHI-be ca4ul-basajy nope,a Y4HTeJba jorn je,aaH 4,71a11
KYXHibe. OcraraK cnpoMalllHe ,~~;jel(e, Koja HHCY s6pH.
Hyra no ,D;je4HjHM ,li;OMOijHMa HI1TI1 I&lt;OJIOHI1SHpaHa no
MjecHor o,~~;6opa, A&lt;P:}K-a 11 UpseHor Kpcra . l!Ji aHOBH
A&lt;PM-a y sehHHH cJiy'-lajesa noMa}l{y npn Kyxat-hy,
nopO,li;Hl(al\la, rpe6aJIO je Ha Helm Ha4!1H nOMOhH.
3HaJIH CMO ,~~;a cy par 11 4erseporo,D;Hilliba 6op6a ocra- pacno.n.jeJIH xpaHe 11 o,apmasal-by 4Hcrohe.
BI1JIH relllKe rparose r Jia,D;H 11 rjeJieCI-Ie HCl(pnJbeHoDOMOh UHTHcpaWHCTH4KHX OpraHHSal(Hja H 1(11·
CTH KO,ll; BeJIHKOra 6poja Harne 6ocaHCKO·Xepl(erojeJior Hapo.l(a Ha OBOM noJby .n.je4Hje salllnire orpoBa4Ke ,zijel(e. Dope,~~; TOra npOillJIOrO.[l.I1Illl-ba Cyllla
MHa je. Hapo.n. ,~~;ososH sa cse KYXHI-be ,apsa, .l!OHOCI1
ynponaCTHJia je JbeTHBY 11 Ha raj Ha'-H1H .'IHillHJia ,11;0- pasHe .aapose y xpaHH, nocyl)y 11 ocraJIOll-t. Hapo.'--',Hll
BOJbHe HCXpaHe 11 OHaj ,11;110 .l(jel(e, KOja 611 Ce 11Ha4e
O,D;60pH .D.HjeJie K)'XHI-baMa jOW H ,ll06pOBOJb!-IO npHMOrJia ,11;06p0 HCXpamiTn KO,ll; CBOjHX I&lt;yha, ,D;a je . KynJbeHy xpany 11 HS ,llpyrux cpe.n.epa.'lHHX je.n.HHHl(a.
}!{ersa 611Jia 6o.7ha.
Y nOMOfiH OKO HCXpaHe O!pOMarnHe ,lljel(e l\11-lOfO
DpBHX Mjecel(H noc.rmje ocJio6oljel-ba cperaJiu
noMan&lt;e 11 UpseHH Kpc-r. Ha raj Ha4HH sehH .lJHO
CMO Ha CBe CTpaHe 6JIHje,~~;y H HeHCXpai-beHy .l(jel(y repeTa OI&lt;O HS,llp}!{aBal-ba WKO.'ICKHX KYXH!ba .l!06poca CTapaLJKHM 036H.7bHHM JIIH~HMa, IllTO je 3Hal&lt; .l!Y·
BOJbHO je npeyseo Ha ce6e cai\I Hapo,a. KoJIHKa je Ta
llOMOfi, Haj60Jbe fie Ce BH/ljeTH Ka,lla ycnope.n.11r.10
Jher r Jia,~~;osal-ba.
&lt;
HOB4aHa cpe.n.crsa I&lt;oja je .apmasa HS;J.a.1a sa npsa
Harne HapO,l!He BJiacrH yJIO}l{HJie cy orpo.me HaTPH Mjecel(a ose ro,aHHe sa HS.ll.p}l{aBal-bc WI&lt;OJICKHX
nope ,lla H nope,ll C)'IllHe rO,D;HHe H 4eTBepOrO,Ll;Hilll-ber
1\YXHI-ba Ca CTBapHHl\1 KOrnTal-be~I HCXpaHe .[l.jCl(C y
xapalba HenpHjareJba, Halll Hapo.a. seh y npsoj ro:yxHI-baMa. Je,llaH o6poK xpaHe Kojy .n.jeu.a ~o6njajy,
h
.liHHH nOCJIHje OCJI060ryel-ba He OCjeTH rJia.l(. Y TOMe
npocje~IHo 6n r&lt;Owrao ,ap;KaBy 5 .D.HHapa, ai&lt;o oH cc
cy OI-Ie nornyHo II ycnjeJ
re, re He ca111o .l(a ce HHje
jow nope,~~; xpaHe n.'lahao orpjes, pa.n.Ha cHara, HH·
,D;eCHO HH je,D;aH C,'!y'laj CMpTH O,Ll; rJia,D;H Hero yrJiaBseHrap 11 ,apyro. T11 .l!P}K3BHH HS.lJaTL\H HSHOCH.TIH 611
HOM rJia,D;H HHje IIH 6HJIO.
sa 37.470 o6poi&lt;a ;xHeBHO 16,861.500 .ll.HHapa sa TPH
,Up}KaBHOj sarnTIITH }\jCl(e I!Ilje 6HJIO ,li;OBOJbHO
r.Ijecel(a. Mjel)yrHM nO)IOh Hapo.lla 11 Upsenor Kpcra
,~~;a HaM .l(jel(a He rJia,~~;yjy, Hero je HlllJia sa THM .l(a
CMal-bHO je .l!P}I&lt;aBHC IfS.J3TI'e Ha 2,500.000 ,ll.HHapa
HM jolll ocHrypa Ha,~~;oxpaHy, nope,~~; o,~~;pel)eHor rpeTpOMjccequo.
6osai-ha xpaHe, I&lt;Ojy npirMa csaKH rpal) amm. Pa,~~;H
Hs osora ce BH.llll I~O.'IHKO je 1-1aw Hapo.n. pa,llo
TOra cy OTBOpeHe MH Or06pojHe IllKOJICKe KYXHI-be, a
npHxsarHo orsaparbe IllKOIICKnx KYXHI-ba 11 npaBHJIHO
o,~~;jeJbel-be sa sall111n y .lljel(e, MajKH 11 MJia.l(e}KH y
Ol(Ujei-IHO I-bHXOBj' Ba&amp;HOCT 3a S,llpaBJbe Harne IllKO.l!·
cnopasyMy ca MIIHHCTapCTBOM rprOBHHe H CHa6,~~;je­
CI&lt;e OMJia,Ll;HHe. MHom Hapo.l!I-IH Y4HTeJbH, rai&lt;ol)ep
Bal-ba o6es6je,D;HJIO j e CBH 1 I&lt;YXHiball!a Hs.n.asal-be
cy ca HCI&lt;peHOM pa.J:Olllh_ npHcrynwm: opraHHSal(I-IjH
BHillKa xpaHe. Ta xp aHa j e paSHOJIHKa; ,D;OI&lt; y HeKHlll
I&lt;YXHI-ba, Te HX saje.l!HO ca Act&gt;&gt;K-oM jow BHrne noKYXHI-baMa ,~~;jel(a .ll.06Hjajy Cal\10 MJIHj e4HY xpaHy Ca
nyJiapHcaJIH y Hapo,ay.
XJbe60M, IllTO je CJiyqaj y rpa.n.OBHMa , .liOTJie Ce y
KOJIHKY KOpHCT .aonpHHoce lilKO.'ICKe KYXHI-be sa
CeJIHMa BefiHHOM ,D;HjeJIH TIOTTIYHH pyqaK, KOjH ce cas.n.pasJbe 11 Hanpe,llaK .lljeue y IIIK0.1H BH.ll.H ce HS
CTOjH 0,11; 200 rpaMa xJbe6a, pasHor napnsa cnpasJbeHsjasa MHOrHx yqine:ba. TaKo je.n.aH cTapH Y4HTeJb
HOr Ca MCCHHM KOHSCpBaMa, TjeCTCHl!HC H MapMeHs ,~~;o6ojci&lt;or OKpyra rsp,a11 ,.Ja ,ajel(a c a,~~;a ype.n.HHje
Jia.D.e.
noxa})ajy WI&lt;OJiy, IllTO C)' ' 1\IHOfOM ,llOnpHI-beJie
Ys MHHHM2JIHy HOB4aHy OOMOh ,llp}!{aBe, TI04C•le
rnKOJICKe I&lt;yxul-be. DpHMjeh_ 'je .J.a 90% .n.jel(e noxal)a
cy IllKOJICKe KYXHI-be 1Ilil(3Tli Ha CBe CTpaHe ,li;OK ce
rnKOJiy, WTO Hl1je 6HO CII)'4aj HH y MHp!-10 .ll.06a.
HHCY npOilliipHJie y pasrpaHaTy Mpemy no CBHM rpa,Ujeua cy HaM Ce Tje ileCHO BH;\HO nonpaBHJia, OTKaKO
,li;OBHMa 11 Hajy.n.aJbeHHjHM ceJI11111a EocHe H Xepl(eroce Ha,lloxpai-byjy y lliKO CKHM KYXHI-baMa TBP.liH
BHHe. ,UaHac HeMa HH je,~~;nora cpesa Kojn He 611 II tao
crapH Y'-IHTeJb.
no HCKOJIHI&lt;O IllKO.'ICKlfX I&lt;yxHI-ba, a y MHOfH 1 je
Halll aHmcpalllHCTif4KH cppoHT meHa, UpseHu
orsopeHa K.)'XHI-ba ys csaKv IllKO 11y. Jlo6HJIH cMo
Kpcr, l(HjeJIH Hapo;:r, Kao 11 HarnH Hapo.l!HH Y'-IHTeJbH,
HSBjCillTaj .n.a je .ll.OCa,lla OTBOpCHO 367 IllKOJICKHX KY·
HacraBHhe H ..J.a.'he osy n.r1e~1eHHTY aKl(Hjy ys craJIHO
XHI-ba, a BCflHHa I-bHX Beh ll!jecel(U 1a pa.n.H. Y OBIUI
no6oJbmasalbe HcxpaHe .n.oK,'Iero.l( TO Hawoj Ajel(tt
I&lt;YXH!baMa CBaKO,li;HCBHO ce xpaHH
.740 IllKO.'ICKC 6y.l(e norpe6HO.
,lU&gt;. J. HIIKOJIHii
.njel(e.

,~~;jel(e,

6

.

�·--·eTHAH c

o A.ieiiHJe

npen:o Crapor .10 Ta KOjH B .lll .Jje,nje.t
HHUJT)." npaBo je no.n.He, cnrypHo cy MaJmUJaHH
a Ha p)liK)". )Kypii.IO ,lJ,a !IX UJTO 0p11je BH,lJ,Hl\!0.
OUJ H3,la :JeKa HUUJY 03il•:l-b y Op11B)'K30 j e BC.'IHKH
poj )KeHa. l.Jm.I CMO Ce npHO,'!HilmJIH, BH,lJ,je,lJH Cl\10
a cy TO Hallie aHTH(paUJHCTKHI-hC I&lt;Oj C Map.lbi!BO
:wnara!lla npeaphy seM.'hY 11 ypei)yjy l.(BujeTI-haK sa
HaUJy .n.jel.(y. Y pasroBopy c Ibmta sa.n.p&gt;Ka 'Ie 010 ce
Kpafie BpHjeMe. ».11,1!1 CMO ,IT.aJIH ,AOCTa pa,lJ,HHX ,lJ,aHa,
nolllyM.7baBaJie Cl\10 XyM saje,lJ,HO c OMJia,lJ,HHOl\1. nonpaB.baJJe CMO uecTe H MOCTOBe, lJI1CTI1JIC Mocrap 0.11.
p 'lllCBHHa«, BC.'II1 je,lJ,Ha. »Y JIHjeBOM pejoHy, 125
pyrapn1-1a nocjehyje ana.'lcpa6eTcKe reYajeBe, a 60
;~.pyrap,Hl.(a nocjehyje Kypc sa WHBaiue 11 Kpoje~be
· CTPYllHOj llliWJIH. Hero TO.'IHI&lt;O jnBJMO ce sa .n.pyn1
·ypc Kpojel-ha«,- .ll.O)l.aje .11.pyra. »Yf Ml1 ce cnpe~taMo
&lt;a npBll Maj «, .li.OB!Il&lt;Hyme MH aa pacTaHJq,·.

y ojc•wjoj

o6

aHH

e Y

OCT&amp;

y

.:bel e:1 je nolJeJia )l.a npww Ma;ra .llHHa npuqy ca
CJIHKOBHI1l.(C na s11;~y, Kojy je o6pa,.ru1.1a YllHTe.bHI.(a.
AJIII y6pso joj ce y Olli!Ma nojaBHUJe cyse, Ka)l. joj
yna11.e y pujell 1-heHa ,p:pyrap11u.a. »l(u ,a.a ja He sHaM,
a T!i SHaUJ«, ...•lb)'TH ce )li1H3.
O;wax Ha~' yna)l.ajy y Olll1 ll&gt;11XOBe 3H.lJ.He HOBI1He. 3amiMajy Hac rrpa11 11.jell11jH upTeii&lt;H 11 pa3JJI1'lliTe cnoco6Hoc111 sana&gt;K3Iba. Ty Bl1.ll.IiMO pa3He
u.pte&gt;I&lt;e KOjH npecrasJbajy lJOBjeha ca r.'laBOM Ge3
apara HJJII ca pyi&lt;aMa Koje ctpllle us rJJase. 1-'hta TY
)!mBOTIHba 11 Kyh11ua 113pe3aHH. 0.11. nanHpa y 6ojaMa
If H:l.JIHjen.lbeHI1X Ha KapTOH.
06HWJII1 CMO CBe npOCTOpHje 06)l.aHI!llJT3. ]..l.BJ!_ie
co6e ca I&lt;peaeTl:fMa 11 nocTe.'l)Ol\I cJiy)f{e .ujen11 na
noc.!IHjeno.n.HeBHI1 O.ll.~lop. ~·YJ!Oillll.(a 11 rpne3af,H.ia
IiMajy spJIO .111jen H&lt;' IjeuJTa ·, no.~eUJeH npe:.ta ys·
paCT)' )l.jCQe, I&lt;OjH je I!::InpaBH.'Ia I10,1p~'&gt;KHHU3 .ll.PI30·

HCOC.JbU

XU.JbaOe OjeJ&amp;C
o6paoosa~a

cy ce

UOK~OHU!I!U

~' Jia3HMO y arpa.11.y o6.ll.aHI1WTa. Beh c npara
ona)f{aMo pe.11. H ll11CTohy. l.Jy je ce njecMa 11 jKarop
,.1jeu.e. Y co6H sa Hrpy aatei&lt;JJH CMO 17 -epo Jiujene,
S)l.paBe 11 aeceJie )l.jel.(e 0.11. 3--6 ro.11.11Ha pyMeHHX
o6paiUlJI1fia. 00)l.HfJII1 cy f,'laBe, 3aCTaJII1 3a 'laC C
HrpOM 11 ll03)l.p3BHJII1 npy)!&lt;ajyhH pyKe KO fie npBII
)l.a ce pyKyje c HaMa. A OH)l.a cy nacTaBI1JII1 sanollety
11rpy 11 njecMy. Oaa )f{JiBOCT H npnctynatiHOCT )l.jeue
O)l.yrneBHJia Hac je. Ka.11. cy saaprnHJIH c HrpoM, sam!raJia caM HX, KO 6n HaM SHao ucnpHllaTH npHllY o
3eKH H JIHjH Ca CJIHKOBHUUe KOja je BHCI!,'la Ha 3ll)l.V.
HacTaJia je rpaja. Ca cy xTjeJIH )l.a noK:DKY·IliTO cy
HaylJHJIH y o6)l.aHHlllTy. Ma.11a CaMHja je notieJJa JJ.a
pCI.(HTyje:
Ko3I!llC, K03HI.le, l(aj Mil BJHIJe ar.mjeKa
,Ua O,'l;C)I llO 60,1HHI.IC pa!hCHH({ Me tJCI
,Ua TH BlllliiW K03HI.lC, paJbCHOra ,apyr~

YJ

TDOje 611 O'IHI.IC OPOCII13 T)'ra.

MaJIH )l{eJbKO njeaa .ll.J'yry THry:
MaJJy njeomu.y caojy, HaweM .11.pyry THT
xepojy«.
Ma.1a )l1ma Ue6o BJJJIO je naMeTHa J BOj HUa,
aJIH je BeJJI1Ka M83a, I&lt;a&gt;Ke )'lJ11TeJbHQa. ( O)l.yllleB·

..ljC.1al.(a. Cse cy npocrop11je .1111jerrc n CJ'HllaHe ca
..1IIBHI1M norJJCJJ.OM na BeJre&gt;K n ~Y-'L )loK Iix pas' .'Ie)l.aMo, ynpaBIUII.(a Hal\! npw!a .~a ,.1jeQa 11~1ajy
.a.o6py 11 3JJ:paay xpaHy, na cy ce ca11 onopaBI1JII1 11
'J.OOI!JJH Ha TejKHJII1. )l{I1B01' y OBO ! )l.jClll1jeM IWJICK·
nmy 6paTCKI! nosesyjc • IaJIIlWaiie. TaKo ua np111'11jep
MaJIH }KeJbKO, Yfopa I t 11 Cilo6o;I.aii .'paaT, MY·
CJIHM3H n Cp6m1, nepa&lt;lli.FlOjeH!I c. .ll.P)TOBH. AKo
je,.1aH o,a. tblt:'\ Hehe ;:~,a je)l.e, OH.rr,a Hehe Hl1 .n.pyra
JI.I30ji1Qa On.nje je noTpe6Ho moro y6je~I1Ba!-ha 11
crpnJbHBOCTH sacnHTalJ11Ue u :'&gt; 1lHTeJbiU\e.
Y OBOM 06 HHUJTY H3JI83C ce DChi1HOM .a:jeua
pall.H11U.a, liHHOBHHU.a H H3~!jelllTCH11Ua, KOje jyTpOM
1,0DO,lJ,e CBO i .ll.JCUy, a BetiCpO.I HX Bpafiajy Kj'fil1.
HHje norpe6Ho HarJJawaaaTI1 0.11. KOJJI1Ke je
)K OCTII 11.0 ;I.jeQy H 1-hHXOB o,nroj OTBapa!-he OBa·
osu o6 aHJmna, I&lt; a 1 ce 3Ha ,na je 6aw npe.n.mi&lt;o,lJh.o aacnHTaH&gt;e o.'-{ npecy.ll.HOr 3HaiJaja sa lJI1TaB
)f{l BOT H .ua je I&lt;apaKrep ,njeTcTa roroao ya11jeK
o a3 KapaKTepa OHe cpe.n.11He rJI,je je ,AI1jeTe )l.06HJJO
pao aacn11 ral-he. C .n.pyre ctpaHe, Maji'a!lla je OMO·
ryfieHO na ce YKJby4e y KOpHCTUH npO;:I.YKTHBHH .ll.PY·
lliTBeHI1 )f{HBOT H paJJ..

JI.parnua

Byi!OBHI\

7

�HaHo i;eMo sacnHTasaTH
HaLUy Ajeuy
Ca OBHI\1 6poje:.r orsapa~10 y Harne:\J .'!l!cry py6pHKY &gt;&gt;KaKo he)10 nacmnasaTH Hawy .n;jeuy«. Ta
py6pHKa Tpe6a .n;a IIOC•1Y&gt;Kl1 KaO B3CIIHTHH CaBjeTHHK
IIaWHl\'1 .i!{eHaMa. JC,D;l:l0CT3BHI1.1 pjeLJH;,ra IWje fie paayMjeTI! cae uawe ;K 'He py6pHKa he o6pai)rman1 rrnraa,a liS 06JiaCTI1 BCIIi!T31ba .n;jeue H H3HOC!ITII OCBOBC
D3CIIHTHe HayKe.
flOMOIHI H3llil1~1 Y.(eHaMa-MajXaMa C'lBje'J OM, yny"'HTH IIX r&lt;aKo. he wTo Go,'he noJHanarH csojy .n;jeuy,
Ha!&lt;o he mro ycrrjermmje yrnuarH Ha H&gt;HX, Kai&lt;o he
sjeuno 6y,rr.r1TH y fb!lMa cne rrorpe6He oco6rme I&lt;oje
r&lt;pacc rrpanor 'lOt&lt;; ei&lt;a, yr&lt;asarH IL 1 Ha Ba&gt;I&lt;HOCT H
IIOTpc6y IIOBeS3HOCTH ill 1 '0&gt;1e H pO,ll,HTC.bCI&lt;e I&lt;yhc,
yrrosnarn uawe 'HeHe ca Hayr-oM o sacm!Tal-by, Kai&lt;o
6n Hawa .n;jeua 6uJJa wro nornymijH .lhy;:J;H y ;Kusory,
KaT\0 6H 611.'ra wro sacmnamrja, a TO 3IIa'm mru
Kopucr-mja sa .n;pymrso, sa 6y.uyhHOCT, era lliTa
he o6pal)usam noje.rr.rmu t.I.1aHl.J,H one py6puKe Koju
he HS.Tl3SHTH II0Bpe~1CHO.
CBH TH t.I.'!aHi{H npercraB.'hahe je;:r,Hy rroaesaHy
uje.1HHy, jep he rosopnTI! o sacnnTmny .l(jeue, o6y_·aaTajyhn ysrpe.n; II rrHTal-ba Koja cy y ycKoj seaH
c TII!\1. Tpe6a.no 011 ;1.a Hallie .JI&lt;eHe, a HapotJI!TO MajKe
He nporrycTe HH je.n.aH o.n. THX lJJial!aKa .n.a Hili TH
lJJiaHl.J,H IIOCJIYiKe KaO IIOTCTpeK Sa HOBa CaSHafba Ha
TOM IIOJby, IIOTCTpeK 33 pasroBOp 0 TOMe ca YlJHTeJbeM HJiri Yt.IIITe ibiil.I,OM I·f.lm: c I&lt;HM .npynm, I&lt;aKo
Chi BHllie casHa.1111 o naLJIIHY Ha IWjH he Bacmnaaani
1&lt;0.n; caor .n;jeTera ,l(o6pe HasKe, o.n;rosopHocr sa
CBOjC IIQCTYIIKC, ,.'.I,!ICUHII.'IHHOBaHOCT, ,[.(OK He ,l(OfJC
BpiijeMe J..:a,l(a he II KO,l( HaC MOllll .n;a CC OCTBapH
nrraHCKl' pa,l( Ha yno~HaBafby po.n;wre'I&gt;a ca sacniJTHOM
HayKolll Kao uno je c:rymj y CCCP-y, r.n;je ce Ha
Hapo,LI.HHM YHJ1Bep3HTCTHMa npe.l(aje »Bacm1Taibe
PO.'UITeJI&gt;a«.
CnaKn o.n; Tl1x LilraHaKa he .LI.OHOC!ITH o,.'.l,ronop
Ha IIOHCI&lt;O II!!T3!-be lWje he 3aHII.13Tll OBOr HJIII
OHOr pO.D;HTe,ba, l!aKO TH G.D;fOBOpll He CMHjy ;:r,a Ce
c ·saTe Kao He··a rorosa ynyTCTBa sa cue c 'I)~:::jese,
Hero ca.1o Kao rr. 'TOJ&lt;as, .i~P y aacm rafby rpe6a
ysujei&lt; rronasnrH O,ll. .n;ar1x yr11Ba If 1 1~11 cranHo
Ha YMY orrpel)eHo .n;njere Koje je ~ n

e,rr. OCTa13 ,.'l,JCIUI.

flooe.n; OCT3,'JHX YCJIOBa I&lt; j•-t
,nj eT"Ta, 33BliCli y 1\!HOrO.Me O,U
.!I:IIjeTe 6•nH Ka.n;a o.n;pacre.

8

0CHM rora ,'I.OlliKO.'ICKO .n;o6a, I&lt;oje ).I.Hjere npoBe,J,e Ko.n; J&lt;yhe, seo~w je 3Hat.IajHo 3a ,l(aJhH Ineros
pa3BHT3K. fle.n;arOlliKa HayKa Ka&gt;Ke, .n;a ,n;i-IjeTe y TOM
.n;o6y HYYH pe.rran!BHO BHWe, Hero sa UHjeJIH CBOj
;KHBOT. AI&lt;o po.l(HTe.'bu 6alli .n;jerery y TOM ,l(o6y He
!\lOry IIOCBCTHTI1 II0Tpe6Hy ll nyHy na&gt;Kl-by, BKO y
TOI\1 .n;o6y H3GCTaHy CBH ynmajH KOjH cy II0Tpe6HH
.J.a 6n ce o.n: .rr.jennncrsa I'O.'I. .n;jeue pa3BI1jaJia ..li.HCl.J,Hn.mna, opraiiHSOBaHOCT, KYJITypHO IIOHallialhe, OH.D;a
,'I,HjeTe npi1L!Hfb8Ba pO.D;HTe.tbHMa MHOrO TeillKHX
pma H ropt.IHHa. Mo&gt;Ke ce TaKBO sanylliTeHo H
p!)aao ,l(Hjere KaCHHje ymuajeM lliKO.'le 11 .n;pyllirBa,
IIOIIp3BI1Tif, ~!Q)Ke 11S Ibera IIOCT3TH ITOTOYH lfOBjeK,
a.111 ce t.IeCTO }J.emasa. ;u1 raKsa J~jet\a, 6alli norpe!ilK OM po.n.ure.'La, rwj a je LJeCTo mw.n; Hesuaiha 11
HeCXBaTafba, o.n;y Ha CTpaHIIYTHl.J,y, rrporra,n;Hy Sa
.n;pyWTBO.
»TH CH JI.!C TOMe J.ll!1.113«, Ka/KC ca IIYHO pa3,lJOra
u npasa csojoj Maji~II Ma.1a ,i)'HaKHI-La 11s cosjeTci&lt;or
&lt;im.1Ma »3oja Ko3~1o,rr.eMjaHcKaja«, J&lt;a.n; MajKa y
npBOM MOMCHTY He MOii\C ,ll.a CC CaB.'la..li,a H IIOI&lt;asyje
csojy 6o,rr, pa.l(H rora wro 3oja xohe .n;a 11.n;e y
naprHsaHe.
flonyT 3ojHHe M3jKe H HI ~tHOrO '-!Clll)' )'llHMO
rpe6a ,rr,a YllHMO Hamy .l(jeuy. JhmMo HX H pujeLIIUid
u .l(j e l!Oi\L To j e nacmna!he. Kai&lt;o sacmnanaTH?
K2Ko Y4IlTii, I&lt;aKo rosopiiTH, Kai&lt;o nocrynarH, Kai&lt;o
p&lt;!JUITii ca .l(jeum.r, KaKo yca,l(HTII norpe6He HaBHKe
y ro MaJio crnopcfbe Koje he je.l(Hora ,[.(aHa rrocraTH
se.'IHKH, nornyr-1, ;~.o6ap t.IonjeK, saxsa,'hyjyhH 11
uam1m Han pHMa? ETa ca,'lp)Kaja H sa.n;ari&lt;a rwje he
ucnyH&gt;asaru ona py6pr~Ka.
11

1 "·

Y Tl!M lf 1.aHUHM3 he pO,l(HT
·ror 11 csoje o6ane e II cno · ' n.:

.UoK ne nolje y lliKOJiy, .n;nje e
pyr..:a.m cnojux po.uureJha. Po.l(fiT
B"Crr11ranaj y. Mory .na po.n;11Te lhH

ycnjeXOM HCIIYIIHTH T}' .D;y)KHOCT rrpe111a .n;jel.J,H, aKO
He llOSHajy OCHOBHe CTBap!i 113 BaCIIHTHe HayKe?
Mory JIH 11 xohe JIH p.o.n;HTeJI&gt;H MOhH sacnHrasarH
I&lt;o.n; cnoje .n;jeue .ao6pe HaBMI&lt;e, .n;HCl{HIIJIHHy, Ka·
p_aKrepHe oco6HHe, aKo caMH He noKasyjy .n;ono.'hHO
na1I&lt;l-be CBOjOj .l-(jei\11? !l,a 611 Y'llf.JJH .n;pyre MOpaMO
3HJTH, .n;aK.'!e 11 ca~m yt.IIHH, a .n;a 611 sacnHranaJIH,
,wpaMo 11 ca~m 6HTH ynosHaTII ca .uy&gt;KHOCTI1Ma H
o6aseaar.ta npe1113 .njeur-1.

~

rJiaBHOM y
x, .n;aKne,

0CH:.1 rora rpeoaJio 611 .n:a osa py6pHKa, Ha rrHrai-bHMa I&lt;Oja he OOKperaTH II o6paryHB3TH, OCTBapH
umpoKy capa.n;ruy crp ' 1IHHX .nHua Koja ce 6ase
nacmnaH&gt;eM .rr.jeue, Kao H .ua rroKpeue Hallie .&gt;KeHe
;:r,a IIIilliY 0 TOMe H ;J.a 110CT3BJhajy IIHTafua 113 Te
o6JiaCTH. Py6pnKa he TaKO MOliH ,Ua IIOTilYHHj C
I1CnyHH CBOJ 3a.ll.aTaK.

•

MHJIKI l.JaJJllapesqh

�J EGIVA JE.

ROD
OJ odenjem zemlje, nase narodne vla ti stavile
u pitanje narodnog pro vjeCivanja medu najvaznija
pitanja narodnog zivota. Taj rad narocito se pojacao
u zimskoj kampanji narodnog prosvjecivanja, koja
·e pocela 15 decemblra 1945, a zavrsila e 15 marta
1946 godine.
Koliko je prosv jetna politika ranijih rezima bila
nenarodna, koliko je ranijim via tima bilo malo
talo do toga da nas narod prosveti, najbolje pokazuje broj nepi menih u gradu Sarajevu. Sarajevo,
centar kulture i prosvjecenosti Bosne i Hercegovine,
prema tacnim podacima koje je prikupilo Prosvjetno
odjeljenje G.N.O.-a broji danas 13.591 nepismenih.
Oct toga broja otpada na izbjeglice iz raznih krajeva
.f.966.
Koliko su bas zene bile zrtve neprosvjecenosti,
govori cinjenica da je oct ukupnog broja nepismenih
u Sarajevu ogromna vecina zena (10.765) a medu
njima najveci·. broj domaCica. (9.563). 0 teskoj proslosti .Zena muslimanki najbolji je dokaz to, sto od
ukupnog broja nepismenih .Zena u Sarajevo otpada
11a muslimanke 9.072. Na starije oct 50 godina dolazi
32%.
Danas je u Sa1
rajevu u 118 tecajeva ohtpljeno
2609 .Zena, oct kojih mnoge pored s.itne djece i raznih
materijalnih nedaca u ovom poratnom dobu, zad i,·ljuju svojom voljom i .Zeljom za znanjem i ucenjcm.
, 1edu ovim zenama ima lijep broj i tarijih prcko
50 godina. Iako je proljece na pragu, broj .Zena na
analfabetskim tecajevimn ne samo da ne opada, v-.:c
se jos uvijek povecava. Vrijedne aktivistkinje AFt: a
nastoje da privuku na tecajeve jos \ Le nepismen:h
drugarica.
Kako su bile mnoge nase zene daleko oct prow jete i lmlture vidi se i iz toga, sto mnoge od njih,

iako su 1rodene u Sarajevu, u njemu odrasle a poneke
vee i ostarile, nisu jos nilkada gledale film niti bile
u pozoristu. Zajednicka posjeta kinu u. kome su vidile
filmove :.Dani i noCi·c i &gt;Parada fiskulture u Moskvi«
ostavila je na njih tako dubok utisak da su ti filmovi
bili predmet diskusije neko.liko dana na teca~u.
Mnogi tecajevi u toku mjeseca marta zavrsice sa
radom, ali medu tecajkama ima mnogo zena koje
osjecaju da im nije dovoljno ono sto su naUICile vee
zele da i dalje »idu u skoluc: - kako to one same
ka.Zu. Zato ce mnoge odmah poslije ispita na analfabetskom tecaju nastaviti i dalje ucenje.
Prosv jet no odjeljenje u toku zimske kampanje
narodnog prosvjecivanja podjelilo je 3000 bukvara
i pocetnica koje je dobilo od Ministarstva p rosvjete, a od prihoda i priloga nasih kultu!rno -prosvjetnih drustava i antifasistickih organizacija nabavilo
je i razdjelilo siromasnim tecajkama 2800 teka i 1.800
olovaka.
Kvalitetu rada na analfabetskim t ecajevima posvecena je vetika paznja. RUJkovodioci tecajeYa veCinom su uciteljice sarajevskih osnovnih skola ali ima
lijep broj rukovodlilaca ikoje Jje dala organizacija
AF2-a i omladine. Ti rukovodioci su kroz jedan
kraci kurs dobili najglavnije upute za rad na tecajevima. Ont su VJrlo ozbiljno svatili svoj rad i trude se
da im tecajevi budu na visini. Oni su u stalooj vezi
sa uciteljima koji vode strucnu kontrolu nad njlihovim radom.
Tako su narodne vlasti samo u toku ove zimske
kampanje narodnog prosvjecivanja, uspjele da-opi·
smene vise ljudi nego ~to su to raniji nenarodni rezimi ucinili decenijama.
Dutca Pavit

DJE0IJE NEDELJE
Pred nama u konacni rezultati o sakupljenim
prilozima u ~Djecijoj nedelji«. Sarno u novcu akupljeno je oko 5,000.000.- dinara. lako je zemlja za
vrijeme okupacije opusto" ena, iako su mnogi krajevi u svemu oskudni, ipak je ova akcija pokazala
potpuni uspjeh. Sakupljeni iznos luzice kao o nova
»Fondu ratne sirocadi«.
Raznovrsnoscu priloga na tojali su ~uroki narodni slojevi da zadovolje mnogobrojne potrebe nezbrinute djece. Pored novcanih priloga narod je pruzio
pomoc i u zivotnim namirnicama, odjeci, obuci,

•

ogrijevnom materijalu, §kolskom priboru i igrackama za manju djecu. Velika ljubav. naroda p1rema rat·
noj sirocadi izazvala je takmicenje, ko ce vise i bde
da pomogne. Narodne vlasti su u saradnji s masovnim antifasistickim organizacijama organlzovale ovu
abirnu akciju. Rezu),tat je bolji, gdje su u akciji koordinirale narodne vlasti s masovnim organizacijama.
Zamah takmicenja je obuhvatio sve okruge, srezove,
se\a i zaseoke. Donosimo ~raf\C.ki prikat. ~remltata
t02'a

takmi~enja.

�100.000.Okrug

Sarajevo

B. Luka

Doboj

Tuzla

U ovu sumu ni!su uneseni veliki prilozi koje je
dala nasa Jugoslovenska armija ratnoj si.rocadi.
Narocito je lijep uspjeh pokazao Bos. Petrovac,
okrug Bihac, 'k oji je sakupio 64.472 .- dinara. Vidimo

Dihac

Sarajevo
grad

Mo ~ tar

Tr avnik

kolika je rodoljubjya svijest gradana ovog najvise
rostradialog i popaljenog kraja.
U hrani je sakupljeno 140.000 kilograma. Od
toga su pojedini ok&lt;
ruzi dati ovaj doprinos:

fiO
.OOO kg

Sarajevo

B. Luka

Tuzla

Bih ac

Prvi put iza oslobodenja sve masovne organizacije ucestvuju u sprovodenju jedne velike akcije na
socijalnom polju. Zato je ana poprimila ovu sir,inu
i postala prava narodna akcija.
.
.
. ..
Stampa je odigrala vidnu ulogu u OVOJ akCtJI.
U mnogobrojnim clancima opis ivane su tragedije

Doboj

Mostar

Travnik

koje u zadesile ovu djecu u ranom djetinjstvu i svu
bijedu i nevolju kroz koju su prosla. Narod je shvatio
svu velicinu htava koje u mu donijele slobodu pa je
ulozio sve napore da se oduzi nezbrinu,toj djeci palih
boraca i l.rtvama fa.Si tickog terora.

2ene Droara rade za djeciji dom
1 1 1 1 1 I I I I I I I ·1 I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I· •I I I I ·1 •I I' 111 'I· I !I I 111 1'. I

10

r •I·

I 'I I ' I I I 'I &gt;1" I 1 ''1 '1 1 '1''' '1" '~111•1&lt; '•I IW ·lnt1 1 I I I ~lit 'II
1
I•

�Sa pros/ave 8 marta
Clanice sindikalne podruznice Ministarstva pravde za
:\ oju prvu proslavu Medunarodnog dana zen a sakupile su
priloge i napravile 115 paketa bombona i cokolade. 8 marta
prije podne posjetile su Dom Radojke Lakic i obdarile djevojcice koje zive u domu. Uvece u 6 sati priredena je akademija, koja je oddana u prostorijama citaonice Ministarstva
pravosuda. Po otvorenju akademije zenski hor Pravosudne
palate otpjevao je Zensku himnu. Referat o znacaju proslavl.ianja Medunarodnog dana zen a procitala je drugarica I 1i c
Zdravka. Na akademiji su i.zvedene i dvije uspjele solo recitacije: :;.Qslobodenje Cvijete Andric« od Desanke Maksimovic

nama. Na zajednickom sastanku zak)jucile su da ce se takmiciti koja ce vi§e uciniti na ekonomskom, kulturno-prosvjetnom
i politickom polju, pomazuci narodnim vlastima po svim pita·
njima rada. Uzele su u zadatak da ce prikupljati snage za
izvr§avanje novih zadataka, kako medu radnicama tako medu
domacicama, cinovnicama i intelektualkama da se sve nadu
na velikom poslu, oko izgradnje i obnove zemlje.
Na dan 8 marta oddana je svecana akademija, koja bi
u potpunosti uspjela da su i zene Vare§a ulozile isto toliko
mara i volje, kao i zene Vare~-Majdana. Nadamo se da ce se
i zene Varda odazvati poz\vu Mar~ala Tita: :.Ucinimo sve da
iOd. 1946 bude godina veliKih pobjeda u obnovi na~e zemljec.
Vare~
Roza Zujevtka

)[(EHE CPE3A BOC. fPA/V1WKA MAPWAJIY THTY!
B o Jb e H 11 H a w M a p w a JJ e T 11 T o/
MH )f{eHe xepojCKOra flo~K03apja, IIJJO~HOra JIHjeBila H qnjeJJora 6ocaHCKO·
rpa~HlllKOf cpeaa OKJIIHJJe CMO Ce ~a y CBOjOj CJI060~HOj 3eMJbH IIpOCJiaBHMO 0CMH
Mapr, Me/jyHapo~HJi 6op6eHH rrpaaHHK )f{eHa. 3aKJIHibeMo TH ce, BOJbeHH MapmaJie,
~a heMO y aaje~HHqH ca HapO~HHM BJiaCTHMB H CBHM MBCOBHHM OprBHH3BqHjBMB,
JIIHHHTH CBe UJTO ce IIpe~ Hac 6y~e IIOCTBBJbaJIO, TaKMHilehH Ce aa 60JbH JCIIjex,
a y qHJbY o6aoBe nawe MJia~e Peny6.11HKe.
)[(HBHJIB THTOBa JyrOCJIBBHjaf
)[(HBHO Bo/ja H JIIHTeJb aapo~a JyrocJtaBHje Map w 8.1 T H T of
)[(HBHJia aapo~Ha BJJacr!
recitovala je drugarica Nevenka Jokanovic, a pjesmu :.Majka
Knezopoljkac od Skendera Kulenovica recitovala je drugarica
Jefa Rihtman. Andelka Sainovic i Zumra Perkovic skladno su
otpjevale :.Bilecankuc. Ovu zanimljivu i uspjelu priredbu organizovale su i izvele same zene.
S a raj e v o
St. T. &amp;.

8 marta antifa~istkinje Livna oddale su konferenciju
na kojoj su iznijele zadatke koji se pred njih postav)jaju.
Zakazale su kvartovska takmicenja za prvi maj. lstoga dana
~ene su sa poklonima obi~le djel:'ije domove i podijelile na~o.i
sirocadi potrebni tekstil i razne slatkik Uve~e je odrzana
uspjela p riredba.
Li vn o
R. Latlfic

Medunarodni praznik !ena 8 mart proslav)jen je u Trav niku na veoma svecan nacin. Uoci praznika Travnik je imao
svecan izgled. Iskicen, i~aran parolama o zeni, radu, borbi 1
obnovi. Isticala se slijedeca parola: &gt;Zivio 8 mart medunarodni
praznik zena!c 2ene i djevojke kitile su prolaznike znackamJ.
Na vece, u velikoj prepunoj sali gimnazije odr!ana je svecana
akademija. Prisutne goste pozdravila je pretsjedmca Sreskog
odbora AFZ-a a zatim je procitan uspjeli referat o znacaju
8 marta. Referat je od prisutnih toplo pozdravljen. Program
se nastavio sa rec1tacijama i muzickim tackama.
Na§e zene toga dana posjetile su §egrtski ctom u Travniku i dom staraca u Turbetu. Kako ~egrti tako i starci bili
su bogata obdareni poklonima. Domu staraca u Turbetu predat je osim raznih darova i novi radio aparat sa pozdravnim
pismom svih antifa~istkinja grada Travnika, u kome izrazavaju !e)ju, da im pjesma i svirka uljep§a !ivot i da cuju zivu
rijec na~eg omiljen og druga Tita. Starci i starice bili su do
suza ganuti kada su na~e vrijedne !ene uzele igle i toga dana
iskrpile njihova odijela. Iza toga na~e zene sa~ile u 35 ko·
mada slamarica za dom na§ih staraca i starica.
T r avo i k
Velimir Dragica

Za prvomajsko takmicenje sve zene fojnickog sreza
obavezuju se da ce dati Mo vi§e radnih dana, vrsiti popravak,
krecenje i ribanje svojih kuca. U cilju pobolj~anja ekonomije,
unaprijediti sitnu pernatu ili domacu !ivinu, okreciij i obrezati vocke, te zasijati svaki komad obradive zemlje.
Na prosvjetnom polju poradice na tome da se otvori ~to
vi§e analfabetskih te~ajeva i da se nau~i ~itati i pisati §to vi§e
nepism enih ~e na .
Foj nica
Saradnlk

2ene Mjesnog odbora AFZ-a Vares-Majdan shvattle su
da ovogodi~nji 8 mart docekuju u znaku potpunog o tva·
renja onih prava koja imaju !ene u istinskoj demokratskoj
ddavi. Shvatile su i to da jos mnogo truda i napora treba
uloziti pa da sve zene u nasoj zemlji osjete punu slobodu.
Pred 8 mart uputile su se vrijedne clanice Mjesnog od·
bora AFZ-a Vare~-Majdan na seta da odrze astanke i da
!enama po selima objasne znacaj 8 marta, da lm
irnesu rad lena do sada, te zadatke koji toje jo§ pred

••

Zt:ne prijedorskog sreza proslavile su svoj praznlk 8
mart u znaku op§teg takmicenja u obnovi i izgradnji na§e
zemlje. U 11 sati u domu kulture otpo~ela je svecana konfe·
rencija. Na istoj su prisustvovale zene svih mjesnih podru~ja.
Konferenciju je otvorila drugarica Lela Sucevic, a drugarica
Bora Batos procitala je uspjeli referat. Pojedina mjesna pod·
rucja objavljivala su jedna drugima takmi~enje. Orlovacko
mjesno podrucje objavilo je taknuccnje fenama sreza Prijedor
i to: ko ce vi~e doprinijeti u izgradnji §kola, kultumih do·
mova, zadruga, ko cc vi~e iznijeti drva, ograditi i posaditi
cvije~a na grobovima palih boraca, ko ce dati vi~e radnih
dana na popravljanju puteva i odrzati vi§e sastanaka po
organizaciji AFZ-a, ko ce vi~e rasturiti ~tampe i poslati dopisa
na§em listu :.Nova zenac, ko ce vi~e doprinijeti obavezama
prema dje~ijim domovima i domu pred§kolske djece u Banjoj
Luci. Objava ovakvog takmicenja bila je pozdravljena od
svih ostalih zena. Zene su donijele poklone dje~ijem domu:
1863 komada jaja, 56 kg hljeba, pita i kolaca, 55 litara mlijeka,
9 kg smokava, 3 litra rakije, 11 kg slatkih suhih kolaca, 1850
dinara i jo~ mnogo~ sira, kajmaka, luka, slanine, krompira,
bra~na, pe~kira, ~arapa itd.
P r i j e d o r.
Zdrava StoJanovl~

11

�:Zene Otoke proslavile su svoj praznik u znaku natjc·
canja. Dos ada su one u~estvovale u radu na opravci puta
mzgrcuci i tucajuci kamen izmedu Otoke i Krupe. 37 zenil
radilo je n ekoliko dana na ovoj opravci ceste. Obavezale su
· e da ce i dalje ucestvovati u svim radovima na obnovi nas e
otadzbine.
0 t o k a.
Hava Besic
2ene Prnjavora proslavile su med unarodni praznik zen a

8 mart otvaranjem svecane konferenci je. Sala u kojoj je
odrzana konferencija ukrasena j e bila slik ama Marsala Tita
i parolama u duhu prvomajskog takmicenja. Zene cijeloga
reza obavezale su se da ce na raznim granama rada na
obnovi nase porus ene zemlje ucestvovati u prvomajskom
talonicenju.
Prnj avo r
M. G.

u pro"l0flj8111a .. oom kulturl! anura I tktnje Bo,, Gr .
Jiske proslavile su medunarodni praznik zena
mart. P
prvi put zene nasega sreza proslavile u svoj praznik. rpkt.
nje, Hrvatice i Muslimanke Podkozarja i plodnoga Lijevea
pnsustvovale su izvodenju programa. Procttan je referat o
znacaju 8 marta, a iza toga zene su se obvezale da ce sa osta·
lim organizacijama ucestvovatt u prvGmajskom takmicenju.
Obvezale su se da ce obraditi 100 dunuma zemlje dodijeljenc
J jecj im domovima. Za istu povrsinu zemljista pribavice sjeme.
Pomoci ce u ko idbi zita lwje je zasijano na ddavnom zemljistu njihovog s·reza.
8 o . G r a d i sk a
Desa M.
Zene samackog sreza proslavile su 8 mart na sve~an
nacin. Manifestovale su svoje zadovoljsvo sto su dob1le pravo
da ravnopravno sa muskarcima ucestvuju u obnovi nase zemlje, kao sto su ucestvovale u borbi za njeno oslobodenje.
Svrstane u povorke, zene su prosle ulicama grada i dosle na
Staljinov trg gdje su oddale miting. Govorili su: Desa Brkic,
Boro Popovic i Anto Dzojic. Poslije mitinga bilo je narodno
veselje.
Bosa nsk i Sa mac
Mila

U Brckom je na veoma svecan nacin proslavljen praznil'
zena. Na 8 marta priredena .ie svecana akademija uz ucesce
velikog broja zena i pretstavnika narodne vlasti, antifasisti·
ckih organizacija, Jugoslavenske armije i svih mjesnih prosvjetno-kulturnih ustanova.
·
Akademiju je otvorila drugarica Seja Dragicevic, pret.
sjednica gradskog odbora AFZ-a, a referat o znacaju 8
marta procitala je drugarica Ankica Mamula.
9 marta 1946 god., u 8 sati na vece, u sali Fiskultumog
doma odr.Zana je velika godisnja priredba, koju je organizo-"
vao Gradski odbor AFZ-a. I moralni i materijalni u~pjeh ove
priredbe bio je vrlo dobar. Prihod od ove priredbe namijenjeu
je kupovini obuce ratno.i sirocadi, koia su kolonizirana u
Brckom.
Br l:l\o
Gospava

Proslava 8 marta u Bos. Gradisci
Na dan 9 marta zene reza Laktasa do le se u grad da
zajedno proslavile svoj praznik. Taj dan zene I&lt;ozare i Lijevca
obavezale su e da ce 11 prvomaj . kom takmicen.iu uces tvovat i
u svim granama rada na obnovi nase otadZbine.
Laktasi
Bojic Jovanka
2ene sreza srbackog nedavno su osnovale svoju sresku
organizaciju AFZ-a, i dosada pokazale vidne rezultate svoga
rada. Njihova aktivnost narocito se zapazila prilikom pripremanja proslave 8 marta.
Vee nekoliko dana ranije razisle su se clanice sreskog
odbora po selima sreza, s ciljem da svim zenama objasne zna- .
caj »8 marta «, kako bi se toga diana okupile sve u Srpcu, d a
zajednicki proslave taj veliki praznik.
Aktivistkinje su imale uspjeha, jer je na proslavu doslo
vise stotina zena. Lijepo je bilo vidjeti zene muslimanke,
koje ~u dosle pod zastavama i transparentim a, prevaliv;ii pjcsice iz Bos. Kobasa do Srbca put od 25 kilometara.
lskupljene zene pozdravila je pretsjednica Sre kog adbora AF:Z-a drugarica Tutnjilovic Ana, pretstavnik vlasti i
pretstavnik JA. Govornici su pozdravljeni dugim aplauzom p a
su zatim zene, da bi dale oduska svom raspolozenju, prolazil .:
ulicama Srbca klicuci odlusevljeno »Danu zena«, drugu Titu
nasoj narodnoj Republici, velikom Sovjetskom Savezu i dru gu Staljinu. Od svih prisutnih bu rno je bio p ozdraljen pontani uzvik jedne zene: »Da nam zivi nase ze n ko pravo i
drug Tito koji nam ga dao!«
Ovako velikim odzivom, mirom i disciplinom za vrijeme
govora, zene sreza srbackog manifestovalc ~u zelju, da e sto
bolje upoznaju sa novim pravima i duznostima danasnj zen .
Navece je u sali 2- Kulturn o g doma« Jdrza a priredb sa
veoma uspjelim programom . Referat 8 marta citata je drugbrica Rndmila Oljaca .
Rad organizacije AFZ-a u srezu rhaclwm naprcdtujc
sporo, jer je ovaj kraj za vrijeme okupacije bio prete.Zno pod
iakim uticajem, ali aktimost zena Srbca obecaje mnogo
•1·pjeha, s obzirom na mnog-obro.ine zadatke koje c;u one .ebi
p o tavile.
~ rb ac
V. Kecman

12

Zene Zvornll&lt;a prvi pula u slobodi prosiJ\lle . u 8 mart.
Uoci toga dana nase majke i sestre ocistile su ulice i svaki
kutak naseg mjesta. Srpkinje i Muslimanke utrki\ ale su se
1-.. oja cc vise da uradi. U radu e isticala pretsjednica Grad·
skog odbora. U jutro 8 marta vidjele su se grupt! · vecano
obucenih zena kako zure mjestu sastanka. Oko 12 &lt;;ati krenula je sarolika povorka seljanki sa nasim gradankam .. n•I
zbor na kome je dlrugarica Kojic Nevenka, s·e luetar Sre:;kug
o dbora AF2-a odrzala lijep govor. Uvecer je odriana priredhn
J oj su prisustvovalc zenc cijelog s reza.
,uj
Zv o r n i k
Senk Natalija
Na proslavi 8 marta u Loparima prisustvovalo je ok •·
WO zena. 2ene Majevice prvi puta u slobodi prosla,·ljaju svo,i
praznik. Or! ranoga jutra spu~ta.iu ~e dugacke kolone zena
niz bregove noseci razne parole i Titove slike, okicc ne zek nim vijencima. Iza svecanog zbora, zene Lopara obavezale stt
se da ce u toku takmicenja racliti na svim poljim a na obnov ,
i izgradnji nase otaclzbine. U toku dosada·njeg takmicenja
dale u 779 radnih dana na kopanju zemlje za ciglane. Otvorile su 26 analfabetskih tecajeva kojima rukovode same zene.
u kojima je obuhvaceno 384 zene. Zene su zakazale tal&lt;micenje
u suzbija nju tl e: pi: men os ti sa drugim mjesnim odborima. Odr la na je priredba, a iza priredb e nastalo je opste narodn J
'e · elje.
AFZ sreza Lopare
ranu zoru ulicama Lukavca prolazile su grupe zena iz
raznih krajeva nasega sreza. Obucene u bijelo seosko odijelo
zene Ozrena, Trestenice, BL tarca i Smoluce kao i ostalih sela
prdizale su a . vih strana. One su bile svjesne znacaja toga
dana. Znale ,u da pn1 puta pro,la\ljaju ovaj dan u potpunoj
slobodi. ~ala u kojoj je odriana lwnferencija bila je prep una.
Oko 1000--1500 zena hilo .ie pri. utno iz najudaljenijih seta.
Svecana konferencija imala .ie karal\ter radne manifestacije.
Procitan je referat u kome je i taknut znacaj 8 marta, njegov
istorijat kao i glavni zadaci koji se danas postavljaju pred
organizaciju zena. Razvila se ziva diskusija u ko.io.i je uzeo
ucesca veliki broj zena iz S\'ih krajeva. Medu osalim govorio
je i orets.iednik Sresko~ odbora, te ~ovoreci istakao ie. veti.
cinu danasnjeg dana kao j jedinstvo koje se ogleda ll ~aremltt
eoskih nosn ii, ~rpskih. hrvatskih i muslim an kill &lt;:eta

�c
.. r resx
o
r
o
e
akao zadatke koj1 se danas pred nas po·
1 u. J- akao je napore koje su fene podnijele za \'rijem~:
e ero od' njeg rata, kao i danas u obnovi zemlje.
• a kraJu di kusije podvu~eni su zadaci koji se postal a u pred organizaciju zena, a na ~ijem izvrsavanju treba
a· 1\izirati ~iroke mase zena. Zatim su izabrani delegati za
kruinu konferenciju iena, koja ce se uskoro odriati u
Tuzli.
Zene u sa svoje velike i sve~ane konferencije poslale
e!egrame mar~alu Titu i Centralnom odboru zena u Beoradu. Konferencija je zavrsena sa burnim poklicim3 8 martu,
marsalu Titu i nasoj Demokratskoj Federativnoj Republic1
JugoJaviji.
a

ra Te a
no l 1 ua a 1 nBapa. a 6 BTO, TaKo .1a
H3rJie.LJ. npJ&amp;as H !anylllreu. Harne aHTH¢arnHCTU'!Ke opraHH3al.(Hje aaKaaa.le cy tJHUlhelbe rpa,!!.a H o6jaBH 1e ~1eljyco6no
TaK~IH'lelbe. Ha 28 II pauo yjyrpo nO'Ie.1e cy ce cKyn:baTH
&gt;Keue ca MOTHKaMa 11 ,ijonaraMa. Jow npuje Hero cy ce cse
CKynH,'Ie, HeK0.1HKO .D.Pyraplfl.(a cy OlfHCTH.1C npocrop npe.n.
,J.OMOM, a Y O,J.pei}eHO BpHjeMe KpeHyJJe cy C
Be y OHaj )\HO
rpa.u,a KOjH je 6Ho .1\0.njeJbeH ua~1a. Pa,aH:JO ce y,'I.apuutJKH 11
c

njecMO~I.

)l{eue ce HHCY &gt;Ka.'IHJIC Ha YMOp, HHTH Cy ce o6a3HpaJJe
113 TO lllTO cy cse 6HJie ynpJbaHe 6.'1aTOM. ,llpyrapHua 3ara
pa.'J.HJia je y ca:\IHM qapanaMa , jep ue:wa l.(Hne.1a }.(a o6ytJe,
a lliecjJHKa, KOja /KHBH OA OHara WTO CaMa 3apa,'I.H pa,:~;el\a no
KykaMa, HHje rora .D.aHa OTHW JJa HHr,J.je ua nocao, uero je

HAPO,liHOJ BJ/A,li/1 SOCHE 11 XEPLl.EfOBI1HE
)/{eHe cpe3a SocaHcKa fpa~l!WKa oKynJbeHe Ha cBei.JaHoj npocJJaBil Oct.wr 111apra
3aBjery jy ce ~a he 3aje~HI1l.JHJI ca ocraJIIfM opraHIJ3al.(njaMa, yi.JecrBoBaTlf y npBoMajcKOM raKMif'lefby y T13rpa~fblf uame y)f(e ~OMOBifHe Hapo~He Pyny6JJTuce 6oCHe
11 X epl.(eroBTJHe.
)/{nBjeJJa Hapo~Ha BJia~a fiocHe :r Xepl.(eroBnHe!
)J{JIBJIO MapmaJJ Turo!
)/{nBje.Tia Jyroc.'laneucKa ApMuja!
Navece je Mjesni odbor Lul&gt;aVC3 u ~ast 8 marta prirechu
\ ..:Canu priredbu sa vrlo uspjelim programom u kome su u~e ­
~tvovale iene Lukavca.
S.M.
Lukavac

lffeHe paae
OsHx .aaHa O.ajeJbaK Ll.eHrap o,J.piKasao je J&lt;yhHa cHje,1a
3a Koja cy &gt;KeHe noKa3aJie seJIHKO HHTepecosatbe. 0He cy Ha
CHjeJIHMa ylfeCTBOBaJie y Be.mKOM 6pojy. )lHCKYTOBaJJO ce
o npsoMajcKOM TaKMH'leH&gt;y.
)l{eHe, cxsarajyhH norpe6y
raKMH'letba u pa.aa Ha o6HOBH Hallle pa3opeHe 3eM.'he, .aasaJie
cy paaHe npe.nJiore; Ha KojeM he ce noJby Haj6oJbe 11 uajKO·
DHCHHje ypa.U,HTH 3a 06HOBy Hallle pa3opeHe H paTOM YHH·
JllTeHe 3eMJbe. f1oCJIHje .li:Y&gt;Ke AHCKYCHje iKeHe cy ce pa3H.lJ!l 3HJJe y Haj6oJbeM pacnoJto&gt;Kelby.
Cap a j e B o.
Pa.llMHJia KnelKeBHii,
OzdeJbaK UeuTap I PejOH

Y jeKy npBOMajCKOr TaKMH'letba, KOje no,ny3HMajy aHTHt!JalllHCTH'lKe opraHH3al.(Hje, Hallle BpHje,li.He 3HTHcjJalllHCTKHfue
HH osora nyra Hehe .n.a saocraHy.
)Keue o.njeJbKa CoyK6yHap o6ase3aJie cy ce .u,a he o6pai)JmarH je.u,aH AYHYM 3eMJbHlliTa y TepeaHjH YJIHUII, Kojeru
cy noKJIOHHJ!H y KOPHCT cllou.u,a 33 paTHY cupotiaA JaceHHK
,llparo H MHJia. ITosphe~t ca osor 3eM.'bHWTa , cHa61!.iesahe ce
,1jetJH.iH ,li.OM Ha 3BOHHMHpOBOj o6ami.
Eso KaKo cy )l(eHe HanpasH.1e n.'laH raK~m'lelba:
J.13a6pa.1e cy TPH pyKOBOAHOI.(a pa,J.HIIX rpyna, KOjll CY
.l06HJIH 3a.n.araK .n.a ce cnopa3y~mjy ca no.'honpuspe.u,HH~I
CTpytJtbaKOM, pa.a,u peHTa6HJIHHjer HCKOpliWTaBalba 3e~JJbll­
IIIT3. HaKoH casjerosatba ca crpy'-!tbaKo~t. 3eM.'bHillTe he ce
n .t Hojwru, npeKonaTH, 3acujaru nonpheM, pe;{OBHO 3a.'!HjenaTH "' n.1HjenHTH, raKo ,Lla he oaaj, .a.o caaa 3::myrnreHH
.:tYHYM, 6HTH y3opaH nospT!baK. OcHM ose o6aseae Y'I.ecrso 'he 3aje.u,Ho ca ~1YillKapuHMa Ha nonpaBUI-1 Y•1HUa. Jep cy
ll &lt;
nojeAHHe yJIHUe ycJinjeA paHHje aanymreHocrH, a H 6o 1611
Wlf!Osaue H HenpoxonHe.
C a p a j e a o.
O.njeJJ&gt;aK CoyKCiyHap
Ca aeJJHKHM no&gt;KprsosalbeM uapo.u, osora Kpnja ~q
c1ayje y o6HOBH csoje 3eMJbe. BJiaCTHTHM cpercTBII 1a H pa ·r·
110~1 cHaroM, opraHH3aunja Aci&gt;)I{-a H .1111.1e u OKO Hlle, nu wr.1a je no.n.Haalby nopyrneHor njematJKor IOCTII Ham
:.KCHe 6pHHyJJe cy ce ,ll.3 pa.U,HIIUH, KOjH pa,ne Ha onpaBI.(H
MOCTa, tx06Hjy CBaKO;tHeBHH TOnJJii •06pOK. llcraKJte Cy Ce
n-:eHe Crape u Hose J.1.'1HI.Ie, Jly&gt;KaHa 11 CoK0•
10DHh KoJtOHHie .
l1 JI H 1.1 a.
J. K

e 18

l Iarn rpa;J. Koju je aa apnjeMe paTa J\OCTa n"pvw H
npose;(CHY K[IH8JIH331.{Hjy H BO.IlJ O O'l'OnJbeH ! CHH;l

.lOW.1a ,J.a pa,!.lii .D.06poso.'l:HO 11a 'IHWheibY YJJHI.(a. Ha no.n.He
je pa.11. npeKHHYT C TH~I .u,a ce HaCTaBH y je.n.aH H no CaT.
MeljyTHM, )l{ene cy AOill J Ha nocao aeh y je.naH car. Y ner
Je
cnTH 6H.1e cy cse uawe YJIHUe O'lHilllieHe, a aaTHM cy cse
aaje.u,uo KpeHy.'le KP03 rpa.n. njt::sajylm. Hajsehe HaM je aa..'\OBOJbCTBO 6HJIO, Ka.l cy HaM .u,pyrosu peKJIH .u,a cy yJIHU,e,
I&lt;Oje CMO MH '-IHCTHJIC HajtiHlllhe.
8 1 we r p a .a.
1
Hac 10 &gt;KeHa 1II a IV KBapra jaauJJ e 010 ce .a,o6poso.'bHO
,J.3 6ecnJiaTHO JllHjeMO ceJiy ,llsopOBHMa KOje ce HaJia3H He·
:raJieKo EHjeJbHHe. BaJ&amp;aJJO je .u,o6po nopaHHTH no111ro so3
pauo noJiaaH. ,llouiJ!e CMO y ceJJo, r .u,je cy Hac .:tO'-IeKaJie
&gt;KeHe ca npH6aBJbemm lUHBahHM MalllHHaMa. lliH.'Je 010 HajnpHje 3a uajcupo~talllHHje napTH3aHcKe nopo;~,Hue. Pa,:~;HJie
C~IO l.(HjeJIH .a,aH II nOillTO HaC je 6HJJO ~IHOfO je,li.HC cy KpO.iHJie a Apyre ca~10 rnH.ne ua MamHHY. ,llpyrapHue ca ce.1a
011.1e Cy 3a,:J;OBO.'bHe OBaKOBOM nocjeTOM H 3a/KeJ!Il,1Je ,!la ce
lJCCTOM Capa.U,IbO ~I nojaqa 6JIHCKOCT rpa.a_a H ceJJa.
E H j e Jb H H a.
J. BacuJbeBHh
)l{eue MaJior ceJia 6pKe, cpe3a 6p'-laHcKor, 113 csojoj
cje.U,HHI.(H KOja je OJJ:p&gt;KaHa !J:OBO.a,OM npocJiaBe OC~!Of MapT:J
H nOBO,lOM npsmwjcKOr TaK~1HtJelba, .llOHHje.1e CY 3aKJbytJaK
,11,3 CBe BOhKe CBOra ceJia nOTKpeqe H AS HapO,J.HH~I B.lJaCTHM8
npy)l{e no .!Oh Ha IIJBeA6H j::Jlli!IIX pa.10Ba. ,llQ!( he uap0.1J.HH
o,J.6op ce.'!a EpKe JI3Byhn 250 Ky6HKa KaMeua, .a,oTJie he )l&lt;eue
liaKO cy nefiHHOM MYCJIIn13HKe H3ahu Ha nyT H Taj KaMeH
ryuarH 11 pacyrH no nyry.
5 p q K o.
focnasa
)l{eue MjecHoi o,J.6opa Aci&gt;)I{-a y l:ipcaoso~t ITO.'b} ;1.a.1e
cy 200 pa.nHnx .naua Ha nonpasuH nyra 5Hje 1•IHia-Ep'IKO .
T3KO je oaaj ny r, KOjH ,ie .lOCKOpa 6HO HenpOJia3aH 11 MO·
p J.~O ce C
.ijy/KJITH :l.YiKII I ( naBOHCKH I nyTeM nOHOBHO fiYillTeH
) npoMeT .
)l{eHc 1pa.LJ.a !3p'-IKOr .:raM cy npeKo 300 .u,aua Ha ryualby
KII.ICH J. !fcTyUaHO je Bllllle ,neceTII!Ia Ky6HJ&lt;a KaMeHa 33 noL'liOalbC uecre.
Eii.lO je MHJIHHa BII;J.jeru &gt;KeHe Ha pa.u,y. Oue cy npaBII !HO CXBllTII.~e CBOjy paBHOOp3BHOCT, Y pary Kp03 6op6y,
&lt;l ,(aH:lC 11a 'IOCJIY 06HOBe OHe noMa&gt;KY CBOjy 3eMJbY ,:1;3 ce
' IIDI upu.ie 113'!Hje'-!H O!l paHa, Koje je 3a spHjeMe para
lO OHJia.
E p 'I K o.
focnaaa
Beh y paHo jyrpo ~ Iaca apHje;mllx ;.~,e!lu 11 OMJia,ll;HHC
now.'le cy ua PYAHHK ITypatJHh .n.a noMorHy py;~. a pu\Ja ua
r osapy yr Jba 11 naroaa. JlHjeno je 6H.'IO nor.~e.'l.aTH lllapeIIH '10. Ca cnux crpaHa .u,onaaJW je uapo.u, H3 ITypa'!Hha, .7lyr anua, Encrapua 11 ocraJJHX HalllHX cena Koja cy yqecTBO·
na~a :1- TOM pa,J.y. ITpeKo 1000 Jby.a,H pa.u,HJIO je 11 TY je 61 110
UI\0 500 :meua. )l{eHe, crape 11 MJia,[(e, Hacroja.'le cy .a. a ua rtlaape wro BHUJe yr;&amp;eHa. Jlu.ieno je norne!(arn crapy Mejp~

13

�M ewrd1, napTH38HCKY MajKy, Koja je xrj eJia p,a y pap,y Oy.u.e
HpBa. 0,ll, 7 C8TH yjyTpO ,11,0 2 C8T8 •noCJIHje flOP,He, H8TOB8•
peHo je npeKo 70 aaroHa yrJbeHa. Ka,11,a je nocao ISHo 3aap·
WeH 380PHJI8 Ce njecMa npaheHa SBYI.{HMB xapMOHHKe H 38·
JirpaJIO HapO,li,HO KOJIO.
JI y K a a a !.{.
C. M.
&gt;KeHe 6yKHiha pa.J.HJie cy .n.o6poaoJbHO 3a KoMyHHCTH'IKY
naprujy. Pa,a; je 3aOO'ICO OKO ,li,CCCT CBTH OpHje flO,!J;He, a pa·
.ll.HJIO ce ca MHoro noJiera H aeceJba. CaMo )l{eHe H3 KOJIOHHje
y fiyKHiby OTKOfl8Jie CY H HaTOBBPHJie 8 jaMCKHX BaroHeTa
orna.a;aKa H nenena ucnoP. KOBB'IKe pa,li,HOHHI.{e. Taj nocao

KOJIHKO CBTPI OHe C}' KS IUif:taHe .J.O CU!Or IJ!I,!lYCTpP!
KOJIOCjeKa npeHHjeJie OKO 12.000 KOMaAB UlfrJie H HC1)' C. 0·
)I{HJ!e, HaCTOjehH AB He HSHeCy HH HSjMaH&gt;y lllTeTy.
\eljy
Haj6oJbHM HCTaKne cy ce Crjenuh Py)l{a H3 Opa111ja, DpaH&gt;uh
YfaKa H3 KarOJIH'IKe fpa6oaul.{e, MypaTaruh CaaKa, fy11111h
AHa H ranewuh Mejpa H3 CJiaBHHOBHha.
OcHM Tora HCTaKJie cy ce Anuh ,[),aHuua H3 KpuiKana,
MelllKOBHh &lt;PaTHMB H3 MycJIHMSHCKe fpa60BHI.{e. noc.lHje
PBAa O.J.p)KaHa je Kon&lt;Pepenuuja na Kojoj ce )!{CHaMa Hcnpe,l
ynpaae UHrJiaHe H flOAPY&gt;KHHI.{e rpai)eBHHapa 3aXB8JIHO t!PYI
0Mep YfcOBHh.
( JI

a

B H H H h 11.

&gt;Kena Cnasunoaaha

Jll.eHe
EpllKOl

paae

H3BPillHJia je 3a TPH cara je,!I;Ha rpyna OA 11 )I{CHa, a .J.pyra
rpyna OA 13 )I{CHa 38 HCTO BpHjeMe H3PBBH8Jia je KO,!I; PY.J.·
HH'IKC cenapauuje fOMHJiy PY.J.HH'IKe npalllHHe OA OKO 130
Ky6HHX MCTapa.
E y K H lh e.
&gt;Kene ByMHH&gt;a
)lpyra JbeatJaHCKa pa,!J;UB 6puraAa :.CJiaBKO Oaauh« flO·
npaauna je uecry 6aH&gt;a JlyKa-rpaAHillKa.
Y TOj aKUHjH y3eJie cy BCJIHKOr Yl.JCillha H )l{eHe. CBH.iCCH C
HOBHX 38,!1;8T8Ka KOjH CTOje flPCA HalllOM opraHH38UHjOM y
H3fP8Aiblf 3CMJbe.
)lpyrap!fl.{B )laHHUB MBH.J.Hh KOja HMa MaJIO AHjere Yl.JC·
CTBOBSJia je TSKOI)ep Y PBAY, AajyhH npHMjep OCTSJIHM )!{CHaMa, KaKo rpe6a YJIO)I{HTH cae Hanope 3a H3rpaAH&gt;Y caoje
AOMOBHHe. )lpyrapuua je Y OOAHe OTHWJia AS 06HI)e H flOAOjH
AHjere H oner ce aparuna Ha nocao r,!l;je je ocTaJia .J.O caMe
HOhH.
E o c a H c K a r p a JJ. H 111 K a.
JJ.. B.

r J!ABHOM

)f{eHe MocTapa ne 3aocTajy HH y nor:IeAY &lt;!&gt;H3HtJKor
paAS. J.1aKO OnTepelieHe BpJIO l!eCTO H KYftOM H AJeuoM, OHe
&gt;Kype ,na Ha CBaKOM flOJby npy)l{e llYHY flOMOft HBPOAHHM
anacrHMa. Y3 njec~•Y OHe 'IHCTe ynuue, 60JIHHI.le, nOlliYMJbaaajy Kplll H He ocjehajy yMopa. - CaujecT je jaqa O.J. caera .

JJ., J.

M o c T a p.

Op0111.10 je .lCCCT ;J.BHB OTKaKO je 0,1lp)l{aHa cpeCKa KOH·
&lt;PepeHI.{Hja A&lt;t&gt;)f{-a y 4anJbliHH H aeh ce ona)l{ajy BHJlHH pe·
3YJITBTH. )f{eHe cy ce o6aae3a 1e ,!I; a he y npaoMajcKOM raKMJoitJeH&gt;y noclfjarlf .necer paca;:J.a ,:~.yxaHa. Beli nocnuje HCKOJIHKO
.n;aHa 3acujaHo je H o6pai)eHo 8 paca)la H ro y Tpe6H)I{BTY,
beay, ,[),pal!eay, Mel)yropjy H ra6eJIH.
4anJbHHH, Dol!HTC.'by, 4eJ
Oraopu.1e CMO TPH retJaja 3a lllHBaH&gt;e H TO y 4anJbHHn,
Tpe6HiKary H TacoB'IHhHMa. 06aae3a.~e CMO ce )la lieMO
ycjehu janujy 3a nonpaaaK .necer Kyha H TO y fH&gt;HJIHWTIIMa,

O,aSOPY AC/&gt;)1(-a 3A S. 11 X.
CAPAJEBO

Ca npocJiaBe 8 111apra, 6op6eHor I( aHa )l(eHa, nt"eHe Sl!je.'bJJHe ynyhy jy cBoMe
pyKOBOl(CTBY l(pyrapcKe fl03l(paBe. npoCJiaBJbajy/w OBaj jlaH y raK!t1Jflfelby Ha H3rpal(lbH H o6HaBJbalby Harne nopymeHe l(OMOBHHe, MH Baltl, l(pant HamH pyKoBol(JfO~H, l(ajeMO o6ehalbe l(a heMO CBHM CHJiaMa pal(IITJJ Ha TOMe l(a AHTJtc/JaUlHCTHifKH
c/JpoHr )l(eHa l(al(e najBehH l(OnpHHOC y H3rpal(lbiJ 3eM.'be 11 JtcnylbaBalby nporpaMa
KOjH HaM je MapmaJI THTO flOCT8BJfO.
)f(eHe rpal(a SujeJbHHe
11 &lt;Pe6pyapa )I{CHe CJiaaHHoauha, OpalllJa, KaroJIHtJKe H
MycJIHMaHcKe fp6aBHI.le, Kpu)l{aHa H Konoapnra paAH -~e cy
,~~;oelpoaoJbHO y l.lHrJI3HH C.1aBnHonahHMil. Mel)y &gt;KeHaMa Koje
cy npucru3aJie aeh paHo yjyrpo ISuno je wec,necerro.n;HUJihHX
crapHua. JeAHa crapa MYCJIHM3HK3 OA 65 ro.n.Haa Ka&gt;Ke APY·
rapal.{aMa Koje ce npaa,najy .n;a nncy MOrJie ,nohu H pa,l : ~MeHH
je 65 fO,ll;lfHa H )lOI)CM Y H8Hy .~3Ma, C.1360 o6yl!eHa, llJIH P3AHM,
HHje MH &gt;KilO, jep CBOjHJ'&gt;I PllAOM OOM3)1{CM AP)I{BBY«. 3a He-

14

Jlo3HHI.ln H K '!enuHMa. Pe!!.OBHO he~w .lli!BaTH npanore sa
,.ljC'IIfjli AOM y Mocrapy H aeh CMO 33 oaaj Mjecel.l CBKYflHJie
7.731.- .llHH. 06ase33ae cMo ce .na HH je,llan ne.n;a.'b 3eMJbe
Y HSlliCM Cpe3y Heheo CTilTH HC06pai)eH. )f{eH 00l.JHTCJb8,
f,!l.je &gt;K.HBII HajBHille M)'ClH.IOHCKOr .lf{HBJba 1 nonpaaU,"Ie CY 3 I~M
l.{ecre Koja je 6una H3poaaHa H neynorpe6Jbnaa 33 npoMeT.
06BC3yjeMO Ce ,!l.a ftC:\10 CBBKH flOCTilB .'bCHH 38AilTilK llCflYHHTH.
4 a n Jb H H a.
Je.lfMa C.

�a konferencija AFZ-a
U \ ezi pn·omajskog takmi~enja sazvana je konferencija
_taknutih aktivi tkinja AF2-a vih odjeljaka III rejona. Odziv
hjep. Zastupljeni su svi odjeljci osim Bistrika koji je tu ve~er
odrzavao priredbu u korist ratne siro~adi.
Oko pet sati, za kada je konferencija zakazana, prostorije pune. Zastupljene su domaCice, radnice i intelektualke,
- Srpkinje, Hrvatice i Muslimanke. :.Da pofnemo« zagrajale
u zene. Sekretar rejonskog odbora drugarica Fahira govori
o svrsi takmicenja, poziva odjeljke da predloze u kojim akcijama misle sudjelovati u takmicenju. Stolice zaskripase nastade zamor. Prva trazi rije~ drugarica Zagorka. Tisina.
Ona govori: »lsp red odjeljka Skenderije izjavljujem da smo
se obavezale da preuzmemo patronat nad VII domom. Sve
potrebe toga doma, kao snabdijevanje pitomaca sa potrebnim
' kolskim materijalom, krpanje rublja i sve na sto uprava doma

C mjesecu februiiTu pnkupljeno Je Dtn 3.000.- dobro\'oljnih priloira za organizaciju AFZ. Osim tOi'B prikupljen Je
prili~an broj predmeta za tombolu i bife koji su predali rejonskom AF2-a za njegovu priredbu.
Sa raj e v o.
Odjeljak Vratnik, F. Able
26 februara odriana je u Visegradu sreska konferencija,
na kojoj je bilo prisutno preko 140 delegatkinja sa teritorije
naseg sreza, pretstavnici Narodnog fronta i narodne vlasti
kao i pretstavnik okru!nog odbora AF2-a. Sekretar sreskog '
odbora AF2-a procitala je referat o ulozi i zadacima zene u
novoj Jugoslaviji u kojem su istaknuti glavni zadaci zena u
vezi proljetne sjetve, agrarne reforme, zbrinjavanje ratne
sirocadi i povratka izbjeglica. Jza referata razvila se diskusija
po tim pitanjima. 2ene su primile na sebe obavezu, da stalnim

f JIABHOM Ot{BOPY Acl&gt;){{-a 3A B. H X.

CAPAJEBO
Ca cBelfaHe npocJiaBe ocMor Mapra, xojn npBH nyr npocJiaBJbaMO y cJio6o,l(H,
}J{fHe cpe3a Mo,l(pnlia maJby TOnJie ,l(pyrapcxe no3,l(paBe CBOMY pyxoBO,l(CTBY H
o6eliajy ,l(a lie H ,l(aJbe crajar11 Ha 6paHHT&lt;Y cBoje ,l(O.UOBJIHe 11 cBojnx y 6op6H crelfe~
HHX npaBa.
)/(eHe cpe3a Mo,l(pnha
up ozori da je potrebno, obavezuje se odjeljak da ce pruzati
pomoc. Pojacati rad na likvidaciji nepismenosti, rasfiMavanjv
rusevina u odjeljku, skupljanju konzervi itd.c
Drugarica iz Soukbunara ne moze da do~eka da uzme
rijec. Javlja se i govori: :.Soukbunar se obavezuje da ce zasijati dunum zemlje i sa zeleni snabdjevati djeciji dom u
Skenderiji, otvoriti jos analfabetskih tefajeva itd.«
Jedna mlada drugarica trazi rijef i izjavljuje da ce se
ona prihvatiti rukovodstva u tim tecajevima, jer je svrsila
kurs za rukovodenje tecajeva.
Drugarica Calic izjavljuje ispred Babica Baste da ce
n iihov odjeljak urediti park pred stabom VI armije. Konstatuje se da je taj posao ugrabila omladina. Ona se ne zbunjuje
nego sipa kao iz rukava predloge koji su u vezi sa obnovom
zemlje kao i staranjem oko socijalno ugrozenih. Iznosi dalje
kako je neke zene koje su bile protiv polazenju tecajeva
pridobila i kako sada redovno pohadaju te~aj i s velikom
ljubavlju uce. Drugarica Krkbesevic iz odjeljka Siroka~a javlja
se: :.I nas odjeljak ce sve to prihvatiti i nece zaostati.« Tako
se redao odjeljak za odjeljkom. Javlja se drugarica Mila i
predlaze da se takmifi i u radioni za sivanje, njoj se prikljucuiu drngarirP Elza. Fatima. Katica i mnoge druge. Soukbunar vi~e: :tNas sestdeset ide i bez takmi~enja.c Jedna drugarica stidljivo izjavljuje da ce ponekad doci, ali ima sitnu
djecu pa se boji da nece moci cesto dolaziti.
Uzima rijec drugarica B. Radosavljevic, ~iji je drug jo~
1943 g. poginuo kao horae NOV i govori: :.I ja imam fetvero
djece, radicu za njih po noci, a po danu za zemlju, da pomognem da se sto prije obnovi.«
Eto takvi su predlozi padali do zavr~etka konferencije
dok se zene nisu pocele razilaziti kucama I jedna drugoj dovikivati: :.Drzite se vi iz vaseg odje\jka, preteci cemo vas!«
Grupa zena iz jednog odjeljka ugovara da sutra odbor
sazove sjednicu da stvore plan rada za takmicenje.
Udaljavale su se svojim kucama u ~ivom razgovoru kako
ce i u ovoj akciji sudjelo\'ati i dokazati svoju veliku ljubav za
zemlju i narod.
S a r a j e v o.
III rejon
Na§ odjeljak Bjelave odriao je petnaest konferencija na
kojima se tumafio Ustav. Takoder smo odriali dvadc~et i
osam kucnih sijela, gdje smo raspravljali o spekulaciji. Svi
problemi nase sadasnjice na interesuju i mi osjecamo potrebu da o njima razgovaramo i da ih prodiskutujemo Najradije se sastajemo na kucna si.iela, .ier nam je to zgodnije
posto nemamo podesnih vecih dvorana za suvise velike sastanke, a i vremenski .ie zgodni ie sastaviti manju grupu. Tako
u nekoliko kucnih ~ijela ohuhvatimo l':itav na~ odjeljak i
svako rado dolazi, .ier mu .ie tn!;o zg-odni.k odrediti 1'as sastanka.
Sa r a j e v o.
OdjeiJak Bjelave

mjesecnim prilozima pomognu izdriavanje djecijeg doma tJ
Zoviku, nad kojim je AF:Z sarajevskog okruga uzeo pokroviteljstvo. Na kraju je izabran novi sreski odbor u koji je
uslo 12 drugarica. 2ene su sa skupstine poslale Marsalu Titu
pozdravnu depesu slije deceg sad rzaja: :.Sa nase prve godisnje skupstine saljemo tebi, nas voljeni marsale, svoje
pozdrave i obavezujemo se dJ cemo slijediti tvoj poziv i da
cemo ufiniti sve da 1946 g. bude godina velikih pobjeda u
obnovi nase zemlje.«
Vise grad.
N.
Sa sastanka Sreskog odbora AFZ-a u Goraidu, donosimo
izvjestaj:
Zene varosi kao i sela pravilno i ozbiljno shvatile su
prava, duznosti i zadace koje se pred njih postavljaju. Sve su
uldju~ene u antifasisticku organizaciju zena i kroz njihov rad
osjeca ~e tjesna povezanost AF:Z-a i bratstvo medu Srpkin.iama, Hrvaticama i Muslimankama, medu radnicama, intelektualkama i seljankama. Sve su danas ujedinjene u borbi
za ohnovu zeml ie, dn uzdizan.ie sel::1 i g-rada. Osnivaju se
analfabetski tecajevi, citala1'ke grupe. ce~ti •u sastanci na kojima se diskutuje o aktuelnim pitanjima. Dobrovoljnim radom
i dezur_tvom u bolnici poma~u nase zene zdravstvene ustanove i olaksavaju teskoce nasih ranjenih drugova. Za vrijeme
djenie ned.ielje S\'U svoju ljubav posvetile su ratnoj siro~adi.
Dje~iju ned.ielju otvorile su zene usp.ielom priredbom sto se
vidi ro 1'istom prihodu od 9.660 d~nara.
G o r a t d e.
M. Kosorlc
Mjesni odbor AFZ-a u Vidovicama odr!ao je konferenciju
zena na kojoj je izlozena potreba ucesca ~ena u javnim radovima i predlozeno da se pristupi kre~enju kuca, vocnjaka,
ciscenju puteva i kopanju jaraka, surenju odjece radi suzbijanja raznih zaraza itd.
Prisutnc drugarice prihvatile su sve predloge i obecal&lt;!
da ce pristupiti POFIU i to odmah slijedecih dana. Predlozeno
je da se za 8 mart izradi i spremi jedan mali poklon, kao
znak paznje nasem hero.iskom vodi - drugu Titu. Sve prisutne drugarice su sa odusevljenjem prihvatile taj pr~&lt;ll•Jg.
L e p e n i c rt.
Pojatic Slavlm

24 februara o. g. odriana je u hrvatskom domu konfercnci.ia sreskog narodnog odbora AFZ-a sreza brcanskog1
kojoj su p risustvovali delegati svih mjesnih odbora AF:Z-a.
Konfcrenciju je otvorila drugarica Slavka Paranos i pozdravila sve prisutne pretstavnike narodnih vlasti, antifasistickih

15

�or•an!Zacija, pros\'jeifle·kultanlh
dele,rate.

tlru~va.

kae i ave prlntne

Druiarica Anklca Mamula podnljela je lzvje§taj o radu
u srezu. U referatu su izne~eni rezultati rada, nedostatci,
koji su se tokom rada ukazali, n izneseni su i zadaci koji
pred !enama stoje u prvomajskom takmi~enju. Poslije referata razvila se diskusija u kojoj su uzeli u~e§ca svi dele2'ati.
Kroz diskusiju se osjetilo da !enama na selu najvi~e u radu
imeta nepismenost, pa je done~en zaklju~ak da se u svakom
aelu otvori analfabetski te~aj. Drua-arica Goja Duldc, sekretar
mjesnoi odbora AFZ-a iz Bukvika pozvala je- $Ve mjesne
odbore sreza na takmi~enje. U takmi~enju je postavila sli.icdece ta~ke:
1) koji ce mjesni odbor dati vi~e radnih dana na javnim
radovlma: tucanje kamena, fi§cenje jaraka, kre~enje vocaka
i odr.bvanje l!i&amp;toce po selima;
~ena

'a na~m srezu do .ada Je for
6
odbo
iena. Naro~itu briiU !ene posvecuju d"eci u dje~ij m domu
Zene Bistraca, Modri~a i Lukavca utro~e mnogo uemena na
sivanje i pranje rublja za dje~iji dom u kame !tivi oka 300
pitomaca. Zene Puracica i Lukavca za vrijeme djecije nedjelje obisle su dom i podijelile djeci preko 300 paketa. Danas
kada se na sve strane vrse javni radovi. opraYl&lt;e cesta,
seaskih puteva i mastova, !ene u prve u pomoci narodnim
\·Ias tima u tom paslu.
Zene Lukavca danas na ~vojim redovnim sastancima 1"'1sp ravljaju sva najaktuelnija ekonomska, socijalna i prosvjetna
pitanja. One odrzavaiu cesta citalacka sijela gdje UZ !ivu
diskusiju citaju razne clanke iz :.Borbe«, :.Nove !ene« i ostalih
listova.
Danas, kada se takmice rudari u rudnicima, radnici u
p reduzecima i ostalim ustanovama, !ene na§e&amp;" sreza abave·

3EMA.JbCKOM 0/!SOPY AcJ))f{-a 3A S. H X.
CAPAJEBO
DpOCJiai!JJbajyhH 8 Mapr, MH )J(eHe cpe3a Mar:tajcKor, o6ehaBaMO ~a lie1110 y 3Haf(J
rrpBoMajcKor raKMHI.felba flO)J{pTBOBaHo H nece6HI.ff!O H3BpwaBaru caB uocao ua o6HOBlf HaWe 3eMJbe H H3BpWaBaTf/ CBe 3a~aTKe Ha KOje Hac f103HBa HaW ~pyr THTO.
)f{eHe cpe3a MarJiajcKor
2) na polju prosvjete: kaji ce mjesni odbor obuhvatiti
vise !ena u analfabetski tecaj.

Na konferenciji je obrazovan novi adbor. Za pret jednicu
je izabrana drugarica Milka Cusldc, kojoj je na ovaj nacin
dato priznanje za njen ilegalni rad za vrijeme okupacije. Za
sekretara je izabrana drugarica Ankica Mamula. Osim toga
u odbor su usle iz svakog mjesnog odbora po dvije i vise
!ena. Na ovaj na~in rad ce biti povezan.
Posta je dnevni red iscrpljen, uzeo je rije~ pretsjednik
sreskog adbora Bogoljub Kisic, kaji je izrazio naro~itu radost
sto vidi ~ene seta i grada okupljene i odlucne da zajednickim
radom pomognu izgradnju na~e zemlje. PosJije njega uzea
je rije~ drug Lukic, sekretar sreskog narodnog odbora, koji
je obecao da ce narodne vlasti pomoci zenama u radu.
B r ~ k o.
Gospava Ne§kovic

16 o. mj. odr!ana je !reska konferencija AF2-a. U~e­
stvovaa je veliki broj lena iz grada i okoline kao i drugarice
iz Srbije. Na§ sekretllr drugarica Lepa Kud!ic promala je
referat iza koga se razvila !iva i plodna diskusija.
S r e b r e n i c a.
lvanka Colakovic

zale su se, da ce dati sve od sebe da se izvr:;e do prvoga
maja svi predvideni radovi na obnovi i podizanju sreza kao
i u sprovodenju praljetne sjetve.

S.M.

L u kava c.

lene Mastara obrazovale su tzv. kruzake AF2-a u ti·
tavom gradu. Kruzok obi~no broji 20-25 zena, a zahvata
jedan adredeni dia uiice. Svaka ulica, svaki sokak, obuhvacen
je. Svaki kruzok ima svoga rukovodioca, koji jedanput sed·
micna saziva zene i sa njima oddava vaspitni, odnosno politick! cas. U izuzetnim .lucajevima tj. kada se radi o podjt-li
tekstila iii o nekim drugim hitnim zadacima, kruzoci se odrzavaju i po 2 do 3 puta sedmi~no.
Rad pa kruzocima ima vidnog uspjeha. Svako pitan .t~
svaki zadatak koji se postavi pred nasu organizaciju, odmah
se prenese na zene iz kruzoka, prodiskutuje i na taj nati'1
~v i zadaci, svaka akcija mo!e uspjesno da se rijesi.
M o s t a r.
D. J.
Prije rata kod na je bila popularna parola: :.Za !enu
nije skola, nego ognjiste«, kaju su pratuarli i klero-fasi~tl

f JTABHOM OJ!BOPY Acf&gt;)f{-a 3A S. ff X
CAPAJEBO
)/(eHe Cpe3a Docywja OKJUJbeHe Ha UpOCJiaBlt 8 Mapra, Wa.'by BaTpeHe f103~paBe
CBOM pJKOBO~CTBJ, o6ehaBajyhH ~a he CBe 3a~aTKe ca BO.!bOM lf Ha BpHjeMe H3BpUiaBaTH u ~a he ~aru cse o~ ce6e Ha uocJiy o6HoBe If lf3rpaJJ.Jbe Hawe 3eMJbe.
CpecKJt o~6op AcJ))f{-a
cpe3 nocywJe
26 februara 194~ g. odrbna je sreska konferencija AFZ·a
u Zvorniku, na kojoj je izabran sreski odbor.
Drugarica Resavac iz najzabacenijeg na~e&amp;" reza moli
nadlezne da se zauzmu i da pomognu da se u selu otvore
analfabetski tecajevl, jer su zene 'iesne da pi mene mogu
dati mno&amp;"o vecu pomoc na Izeradnji dr~ave
Zv o rn i k.

~enk

N.

Organizacija !ena sreza lukav8~koJ;:" pravilno ie shvatila izvr!iavanje svih zadataka koji se danas pred nju pasta·
vljaju. U svim akcijama narodnih vlasti, nardnog fronta one
su gl11vni saradnici.

16

~a

Sirokog Brijcga, znaJUCI da hi se probudila svijc;:.L Z&lt;!IH.:.

a to bl ug-roziJo njiho •e prljave interese. Danas mi vge nisma
potlacene. l':a~a narodna \ h t obezbjeduje nam izvo je\ anu
ravnoporavno.t, koja je
tavom zagarantanlll· a :luznost
je nas zena da ta pr va koristimo za dobra naroda. ll'il
:eta Mokrag izabrale cu mjesn_i odbar AF2-a. Izhoru .ie p ris ustvovaio prcka 150 zena. U odbor je u~lo sedam druganc.,
sa pretsjednicom Kralje\ ic Lucom i sekretaricom Mara'iic :1\i·
licam. 2ene su na konfcrcnciji mcdu sobom sa\wpilc Li!~H din .
1-::ao prilog nasoj ratnoj ~irocadi
S i r o I&lt; i B r i i t' 1!.
D. Soljic

�11feHe g11e . . .
Jo za vrijeme narouno-oslobodilackc borbe, nasi borci
o , ajajuci mjesto po mjesto, odmah su prilazili prosvjecivanju
n_ roda. Otvarani su analfabetski te~ajevi, osnovne skole 1
tako e uzdizao narod.
Odmah po oslobodenju Sarajeva, u nasem su gradu otvorcna 52 analfabetska te~aja sa 1.300 polaznika. Od ovih je
amo 456 zavrsilo analfabetski tefaj. Ostali su navodili razne
razloge kao opravdanje: ljetno vrijeme, ramazan, nije dao
mu2:, svekrva, poslodavac itd.
Kad smo vidjeli sta sve ometa rad nasih tecajeva, nase
.\\inistarstvo prosvjete, donijelo je zakljuEak, da se poveze
a svima antifasisticl&lt;im urganiz'acijama, a naro~ito sa AFZ.om
' da taka nastavi rad na narodnom prosvjecivanju.
Mi smo zasle po nasim odjeljcima i dosta\•ilc skolama
spisak svih nepi menih. Takvim radom uspjeli smo da danas
polazi 90% nepi·menih nase analfabt!t ke tecajevc. U odjeJ.iku
Centar, gdje se racuna da je najmanji broj nepismenih, obuhYatile smo 2i2 polaznika u de et analfabetskih tecajeva.
Rukovodioci ovih tecajeva S ll vecinom ucitel,iice, koje s u
e potpuno zalozile za dobar uspjeh tecajeva.
U ldupama sjede djc: \· ojke, mlade majke i s tare bake i
sa puna volje i paznje prate tok predavanja i nevje~tim potezima i. pisuju recenice na tabli.
- I&lt;ad znademo da je u danasnJoj najnaprednijoj zemlji
svijeta u SSSR 1924 godine bilo 800/o nepismenih i da je ta
nepismenos t potpunu savladana u toku nekoliko g-odina, onda
i mi vjerujemo da cemo uspjeti u postavljenom zadatku: likvidirati potpuno nepi menost.
Sarajevo.
Hajrija Konakovic-Smailkadic, Centar
, 'a' odjeljak Centar poveo je posjetioce analfabetskih
tecajeva u hioslwp gtlje je prikazivan film :.&gt;Jednom nocu«.
Odjcljak je platio ulaznice za 22.4 posjetioca. Pred pocetak
pretstave odrzano je predavanje o filmu od strane filmskog
prcduzeca, tal&lt;o tla su sve zene film razumjele. Drugi put
~ mo gledale film :.-Dani i noCi «, a za koji dan posjeticemo
na roclno pozoristc, muzej i druge kulturne ustanove.
S a r a j e v o.
H. K. S.. Centar
a podrucju naseg odjcljka nij.: uilo s kole a ni odgovarajuce zgrade za smjdtaj analfabetskog tecaja_ lpak uz
pomoc odjeljeckog Franta rijdismo pitanje p rostorija 1 namjestaja, ali ostade nerijescno pitanje rukovodioca i to prvo
zbog udaljenosti samog mje ta na kome je mjdten analfabdski teeaj, a drugo zbog pomanjkanja slrucnog Jsohl ja.
Pi tali smo, obracali se, ali nadleznim je trebalo cel{ati. Tht r.e
hi gubili vrijeme, svje na drugarica Amalija Stajner dohro\ oljno sc javlja za rukovodioca. Njoj ne smeta bolest cetiri~odisn.ieR djeteta ni duznost majke i domaCice. Ona rasporettu.ie svoje duznosti i sti~e svuda. Svakim danom osim nedjelje maze se vidjeti kako se penje strmim i snijeznim ulicama Souklmnara ·va zadihana, jer jc i sama nje2:nog zdravlja. Na drugoj trani, iz &lt;por.:dnih ulica vidite opet uzurbane
lwrake zena u zarovima, kako sa bukvarom, t.:kom i po
lwjim drvctom pod pazuhvm, zurno promii'u da stignu prijc
Amalije. Njima je blizu tecaj, usred centra nepismenih, pod
trcbevickom i kasindolskom ulicom, ali ipak eto, domac1
poslovi, sitna djeca, pa po nekad i zakasne. Redusa .ic do;la i
nalozila malo vatre oct tlrva koje su same zene pod pazuhom
donijele. Ni ldupa nem:1 dovoljno, ali to njima ne smeta, one
hoce da uce, pa makar pi ·ale i na koljenu. Kad izlaze na
plocu raduju se svojim uspjesima i natjecu e koja ce ljepse
napisati. lma ih oko cetrdeset od 15 do 50 godina ~tarqsti.
Redovno dolaze kao pravi daci. lma ih lwje ostave i po ~e­
stero djece, ali one kazu: :oHocemo da skinemo mrak
ociju,
da znamo i mi sta se radi po svijetu.« Rade neumorno, pitaju
o svemu. Rado slusaju kad im se cita »Borba«, a po lije ~i­
tanja ~lanka razvije se vecinom ~iva diskusija.
ISle su one i u kino i to neke prvi put u svumc ~ivotu.
1\arte su dobile od odjeljka AF2-a besplatno i radovale ~&lt;'
kao mala djeca. Sad bi htjele i u pozoriste, a posjetice na_'koro i Muzej. Da bude radost jail veca, tokom ovog mjeseca

t or e na.s
rod! e
~ 1 a" u
on Jet
::,ouk unar
Cicio han) ~kolu, pa ce i njihova djeca poCi u skolu, jer
do sada zbog udaljeno ti nisu mogla da je pohadaju. Uspjecemo u ovoj borbi, po tati mocni i jaki nesamo u borbi, nego
i u znan,iu.
Sarajevo.
L. J., Soukbunar

Osvanuo je 20 februar sretan cas za nas sara.ilijc. jtr
toga dana posjetila su nas nasa braca - umjetnici velikl: ;ovjetske zemlje, sa lwjom nas \de bratska ljubm·. Tacno u
sedam sati stigao je voz na ilidzansku stanicu. Na;e odu ~ c.­
vljenje bilo ,ie veliko. Go te smo zasuli cvijecem. Prebta\ nic i
GNO pozdravili su goste, n mnogobrojne clanice AFZ -a sa
ostalim gradanstvom preclale ~ u umjetnicima SSSR·a bukete
cvijeca. Pozdravljaje smo \' clik~ umjetnike zeljne da vidimo
ruske narodne igre, da bar na ·ceni vidimo duhovno
blago naroda SSSR-a. Omladina je odusevlj~.:no ldicala : »Tito- Staljin«, »Beograd- Mosl\Va«. Kroz gusti : palir gradllna i p •!dike Crvenoj armiji na'i su go::;ti pu;l! Jla odmor, a narod
je i nadalje prolazio ulicama pozdravljajuci drage goste. 21 11
udrzana jc prva svecana prircdba. Intere:ovanje gradan t\·..1
bilo je ogromnu. Gostovanje ausamhla pn: lstavlja La na~ naj' eci umjetnicki tlogadaj.
U IV rejonu ot\·araju se analfabetski tecajevi jedan za
Llrugim. Mnogi nepbmeni pokazuju narocitu volju da nauce
citati i pisati. Mnoge stare zene pusjcc.uju nase tecajeve.
Osob1to su se istaldi odjeljci llrasno i Kovacici, l;.oji su povelt
praYi rat protiv nepismenu ti . Mt 'smo svjesni tla cemo talw
ostvari nasu veliku buducnost, Jer nas narotl zeli, i u tome
ce uspjeti, da se o lobodi duhovne bijede.
~ :1 r a .i c \ o.
Odjeljak Nmo SarajHo
Cau;evic Ana N. Dautovic
U ll&lt;l~~lll Odjdjku IJil &lt;l lli U ; est ,;ttllni!J citaJaclHh grupa .
Mi citamo i prerudujcmo n1 zni.i..: politicke clanl{e it: Lint.:nt e
stampe. Takoder c1tamo clanl~e iz »Barbe 1 na~ e K h~ta &gt; t . 0\ a
zena «, a procitamo po koju pripovjetl&lt;U. P oslijc svnkot; ci·
tllnja razvije se ZIVa disku~ija. Zene na;egJ udjdjka zi~o &gt;e
intercsuju za sre problerne na scg ~ratl&lt;1 1 uJ ~ c danJ~n_i ict· • &lt;1 r a .i e \' o.
K., Od.ieljak Mejta;
'27 marra slus uuci analfa betskiil tcl:aje\',l udjeljka ,'v\..:Jt a;,
posjdili su bio:kop. Urugarice I\O JL S t' vudile analfahetklll.ll',
razmjestile stl se lllt:du 11j1h i t um a ilc i111 pojedine ,:ren e &lt;r•,·jetslwg lilma »Zoja.:. , lcdu slari,iin1 zenama b1lo _i t.: i tah \ 11!.
lwje prvi put pos.kcu,1u h!Psl,"P. a r a J t.: \ o.
Odjeljak Me.i ta~
U na~t:lll otlJdJku raJ1 ikkuhku Ju ifabetsk1h t..:c&lt;Jj ..: \ a,
kuje dnemo posjecuje 139 nepismenih. l\'egdje, radi nL·dustatka prustorija, radc tecajev1 u zajtdnici sa drugim uujelJcima, na pr. u I i VI nu rudnuj osnovnuj ,]wli. lmamu tn lecaja, koja " C' odrZU\'&lt;l.IU U privatnim kucamu 1 to kod Liruga rice Pnce (15 td:ujki). IJo ·ad tecajeve a uspjehom po,jecu,le
i nel·otil&lt;o ~tarica. lJ na;em odjeljku nisu obuhl'acen..: ~•e
nepi~mene Z~,;lle u analf&lt;~hcLi;.e tecaje\e. Trudimu se i 11&lt;:.:eruo
se odmoriti duk kod n,~.- ne istrijebili•O nepL!u.:nosl.
.S" r a i e \ o_
N., Odjel.iak Mejta-:
U na~~In oJjdjku imamu 1'28 nepismenih, od koJih '2
pohadaju analfahet~ki teb1j. Ostalih 46 an c
1lfaheta ucice se
pistneno,;ti Cilll formiramu llU\1 tccaj.
Kod nas radi ;est stalnih i'italackih g-rupa, ko.ie su v rlo
dobra posjecene.
Od.icljal;: BjelaH
Sara j c v u.
U ua"cm odjeljku odrzana je u-pJela lwnfercndju ne.
p1smenih zena i organizovano 13 analfabetskih tl'i:ajeva, ko,1e
posjccujc 360 rl?tlovnih pul:nnil\a. Rad u tecaje\·ima, od ko.nll
c~ ~e

neh u koro zavr:iti, napreuuk Hlo dobro.
Sa raj e \' o.
•

1

&lt;1"t,1\'al; na

Odjel,iak Vratnit, f. Ahlc
20

~tr.

17

�ISTRA U BORBI ZA SLOBODU

j.
;.~
' •j

'
OD FASISTICKE KAME GINULI SU MA}KE I D}

ZRTVE FASIZMA

PAROLE ISPJSANE NA ISTARSKJM DOMOVJMA JZRAZ
SU NARODN!H 2EL}A

18

/STRANKA ANTIFASISTKINJA KOJOJ
SU N}EMCI BODEtOM ISKOPAL! OC!,
}ER }E VOL/LA SVO}U ZEML]U

�I

s
T
MNOG/ DOMOVI SU PORUSENI

R

NAROD ISTRE ....

A
H

0

c

NAROD GRAD!

E

.... TRAZI ....

...

T
I

T
A
:2ENE ]ULI]SKE KRA]INE VEDRE
U BORBI I RADU

.... SVO]E

1

�U na~em mjestu, prvi put su se sastale zene na citalacku
grupu. Citale smo clanak iz lista »Nova zena«, »0 zbrinjavanju
ratne sirocadi«. Tople rijeCi dobro pisanoga clanka, ganule
su majke i ucinile vise nego mnogi govornik za propagandu
zbrin.iavanja na!ie ratne sirocadi.
Ljerka Sladovic
Z a v i d o v i c i.
~asa narodna vlast uz pomoc N. Franta i o stalih anti·
fasistickih organizacija, pristupila je organizovanju i otvaranju
analfabekitsh tecajeva kako po selima, tako i u gradu. Na
nasem srezu do sada je otvoreno 26 analfabetskih tecajeva sa
826 posjetilaca, medu kojima je najv-ise zena. Od ovih tecajeva moze se oarocito spomenuti tecaj u Liskovcu, koji posjecuje oko 40 nepismenih, a od toga oko 30 zena muslimanki.
· Svi tecajevi radi redovno i bez prekida, pa ~mo uvjereni
da ce se uspjesno zavrsiti.
B o s. G r a d i ; k ::1.
• B. D.

zene na Citalackoj grupi, gdje se procita po neki flanak lL
nasih listova i raspravlja se o programu rada na obnovi i o
nasoj organizaciji.

AFZ

Tu r be.

U zitmskoj kampanji , zene Cazinske Krajine ol&lt;upljaju
s e u analfabetske tecajeve, svjesne, da ce stecenu ravnopravnost moci pravi!no i·slwristiti samo ucenjem.
U vise ela otvoreni u analfabetski tecajevi, kao na pr_
u Rujnicu, Trzcu, Barskoj i Crnaji. Zene se takmice, koja ce
za krace vrijeme savladati nepismenost. Tako su u Rujnici,
za vrlo kratko vrijeme, 15 zena naucile citati i pisati. Drugarica Mara Loncar, za jedan dan naucila je 20 slova, a na
sastanku je kazala, da ce do iduce konferencije nauciti sva
slova. 40-godisnja Grbic Milica, zn jeclan dan naucila je 6 slova, a ostale su obecale da ce do iduceg sastanka savladati
sva slova.

GLAVN0!\-1 ODBORU AFt-a ZA B. I H.
SARAJEVO
tene mostarskog sreza okupljene na svojoj prvoj konferenciji, salju vam tople
pozdrave i obecavaju da ce dati sve od sebe da bi ocuvale tekovine nase narodne
borbe. j obnovile nasu domovinu.
Delegati sre ke · konferencije
AFt-a
»Molim te uciteljice etol1i kod nas, eta nas uci · «, - govorile su mi slabo obucene zene sela Dusca.
Obecala s-am, eta cu moci etolaziti samo nedjeljom, ie r
sam sve druge dane zaposlena radom u skoli i analfabetsl\illl
teca.ievima u Visegradu.
U nerljelju su poslali po mene jetlnoga djecaka da ,:;: ne
bih izgubila i lutala trazeci ~h. Idem uz Drinu i razmisl jam o
toj divnoj, mnogo opjevanoj rijeci, a jos vise okrvavljen•)J.
Tece mirna i pwva, kao da ne pamti nikakvog zla. Njene
obale nadvisila su strma brda, a po gdjekojoj ravnici vide
se tragovi avionskih bombi. Ponegdje viri iz zemlje gvozdena
konstrukcija neke zgrade koju nadvisuje fabricni dlmn'jal&lt;.
To su o taci »Yarde«, nekadanje industrije drveta. Napokon
stizem u odredeno selo. Docekuju me zene sa bukvarima i
tablicama. Radostan je bio nas prvi cas na kome su nase
velike ucenice nevjestim potezima, sa puno volje i strpljivosti,
otpocele prve poteze pis ma.
V i s e g r a d.
Mileva Grubac
AFZ s reza visegr a d~l&lt;og, uz pomoc ucitdja, ot\ orio je
u samom gradu pet analfabetsl&lt;ih tecajeva, koji rade svakog
dana. Tecajevima rukovode uCitelji.
Tecaj Budimlija- Bijelo Brdo, dao je priredhu u !wrist
an::llfabetskih tecajeva svojih opstina, l&lt;oji rade tri puta nedcljno po dva sata. Uz svaki tecaj osnova ne ' U citalacke
grupe, na kojima se citaju clanci iz »Borbe« i lista »Nova zena«.
V i s e g r a d.
Mileva Grubac
)./a srezu livanjskom ra&lt;.li 26 analfabetskih teca.icva koje
polladaju veCinom zene. U samom Livnu rade 2 analfahetska
td:aja, koje pohada 75 zena.
L i v n o.
R. Lamie
11 Obudovcu radi desd citalacl&lt;ih grupa i de\ d analfabetskih tecajeva, kojima rukovode nase antifasitkinje drugarica Rista Popovic i Emilija Milovanovic. Drugarica Emilija
je prava udnrnica, jer pored 'kole u kojoj ima :Bn dal&lt;a, dobrovoljno radi u djecijoj kuhinji i na lwlturno-prosv ietnom
polju medu zenama
omladinom.
0 b u d o v a c.
Uradn.ia C.

Zene Lukavca posvecuju mnogo pazn.]t lien n uzdtzanju

i osposobljavanju. Oko 3.000 redovnih slu;ahtca pohada nak
analfabet ke tecajcve, medu kojima ima 1.200 zena. Vierujemo,
da cc gotovo svi posjetioci sa uspjehom za\'T it1 tcbj.
L u k a v a c.
S. M.
U Turbctu i olwlini, sa velikim uspJehom radt nelwlilw
analfnbetskih tecajeva. Osim toga svake nedjelj~:: sa,tn iu se

20

U Trscu, 42 zene pohadaju analfabetski tecaj. U Crnaji
4 zene su se naucile potpisati, a 19 ih pohada tecaj. U selu
Barska, takode postoji te caj, koji pohadaju zene i omladinke.
Radi se na otvarnnju tecajeva u svlm mjestima, gdjc
jos ne postoje
C a z in.
Almasa Kolakovic
U cirvarskom ~rezu rade 53 analfabetska tecaja, kojima
prisustvuje fiO% zena. lJlazimo u .ied!nu sohu osvjetljen11
petrolejskom lamoom i posmatramo 50 pognutih glava n..!d
bukvarom. Pitamo jeclnu stariju drugaricu da li vidi da cita
pokraj ove slabe svjetlosti, a ona nam odgovara: :&amp;Drrze nwj,
meni svijt&gt;tli ovo«, i pol&lt;azu.ie na tablicu koju cvrsto drzi
svojim starackim rukama.
.
Odlazimo, ali nam ie srce puno radosti. Sretni smo,
jer smo vicl.ieli svojim ocirna da je tacna ona izreka druga
Tita, koja govori da &gt;ll zene stup doma i otadzbine.
Drvar.
Na citavom terenu drvar.skog :.reza ronnirani ~u analfJbetski tecajevi. Narod se svuda rt:t.l.J\'110 odaziva. Svima prednjaci selo Mokronoge, u kome je oformljeno osam anal'fabetskih tecajeva sa 102 poleznika. To selo rjesilo je i pitanj ~...
svoga ucitelia, zn kojega je na dobro\'oljnoj bazi prikupljena
nagrada u hrani.
Za dacku kuhinju, u elu Mokronoge, prikupljeno .k
potrebno posude i u novcu 1:3.000.- clinara.
M o k ron o g c D r v n r.
Na nasem terenu zcne pokazu .iu veliko intere ovanje za
analfabetske tecajeve. Starije zene dolaze i uce, a jedna
izmedu njih kaze: »Cim naucim da citam i pisem, pisacu pismv
svojoj kom~inici kuja .ie otisla u Vojvodinu. Hocu da Ja;;
pol&lt;azem da sam, iako . tara, naucila da pisem.«
U nai\em • rezu mi ~mo odrzali sresku konferenciju 1
pretresle rad nasih zena. Poslije toga sastanka, na kome smv
izabrale novi sre. ki odbor. otpocele smo uspjesan rad. Rt:·
dovno dobivamo dopise, Jwliko ko.ii mjesni octbor ima odbornica.
B o ~- P c t r o 1 a c.
Nase antifasistkinje pravilno su shvatile, da bez prosvjecene zene nema napredne drzave. Zato one svim silama na"toje da se kulturno podignu. Vee odavno je obuhvacen velil\1
broj zena citalackim grupama. U radu se natjecu kruzok sa
kruzokom, sel&lt;cija sa sel&lt;cijorn, lijeva oba1a Neretve sa desnoii l
obalom. U na'cm gradu radi 21 analfabctski tecaj sa 6:3:?
polaznika od lcojih .u 57:~ zenc. Prema broju nasih nepismenill
zena, ios nismo ve obuhvatile ali se nadamo. d11 ce u koro
1 rijeme ·ye nepismene ~t:ne pohndati analfahebh:e tecajeve .
,'v\ o s t a r.
N. N.

�Paa

xeHa Ha coy_ujaAHoM iio.AJg

f"a.:t je pnje4 o o6;rannwry, on;rje je norpe6uo nano ICHYTH, .18 _:tie41!ja 06ll3HHWTa HHCY BHWC OHaKBa K3KBa Cy
611.1a. Dpnje je MajKa pa..J,HHQa ocrand&gt;aJia ,il.Hjere y o6)J.aHIIwry ca.1o Ha 4yaa1ne. BopanaK )l,jerera npeKO ;rana orpaHH'Iaaao ce o61!4HO y je,a.Hoj npocropnjH. Ol!roj ,1jerera je 6110
ue3 n.'I3H:J H npenywreH 4yaapHI.(3M8 KOje CY ry 6HJie C8MO
pa)J,H nyn;,a.e. ,llje~.ta cy y naj6oJbHM cJiyqajeaH~Ia ca~10 KJie·
43.lla, 6y6aJia ~IO.'IllrBe li njeB3JI8 MOHOTOHC njeCMHI.{C. 0
I!CXP8HH, O,J.jCfiH, H LJHCTOIHI llje~.te HHje ce MOfJIO BO)!,HTI!
paqyna.
06..J,8HHWre y 4e~lep,mHH YJII1l(l1 6p. 30 38HCra 113M
npy.lKa C•lHKY pe)J.a 11 crapaH&gt;a o ,!J.je~.tn. Ty l!OJia3e l1.ie~.ta
l13Mei)Y rpu 11 ce)J,aM rOl111Ha 11 noHeKo crapHje Koje H)J.e ~­
wKo.ny. Y o6,!J.aHHwry ocrajy npeKo Q11jMor .'l;aHa. )ljeu;a cc

o6 a eaa Hex
HT.Zl. no.:xje;t,cHO je 53
&lt;Japans, 1 napH HOnor aewa, MHoro Mapa HUB H npHri1asa
lJ X8JbHH3, ;J;cBer D3HT3,10H3, Te HCWTO DOiiOBHOr Bema
TO je CBaKO .!(11jere .10611,10 naKerl1h 60H60H8.
0)J.jeJbaK UeHrap HHje ce 3:J)J.pmao ca~!O ua ro.re
o6pa)J,yje 11.jeu;y, Hero je nocjenw 11 )l,jeqnje ;ro wae: &gt;Jlo
'Bype 'BaKOBHhac, JloM 6p. I 11 \' ,n:jeqHjn .ilOM. Ta 10 \;_
nowJie )J.pyrapH~.te ;ra nocjere cHpoMawny Aieuy, .na ce c
H&gt;HMa pa3roaope. DoHnjeJie cy HM 150 naKerHha aoha. c soKana H opaxa. nocjerHJie ey H ,llOM 6p. VII 113 06aJIH. 3a Te
caoje MaJie ,n:pyrone noHnje.'!e ey raKoljep 50 naKerHha noha,
re HClllrO cPHHHX 60H60Ha, 50 Kf 6palllH8, HelllrO K3lllt! II
rpaxa. JlpyrOBH OMJ!3,.'VIH!.tl1 6HJIH cy ,llHpHyrn UBO~I DlUUbO I
11 nome.'bCJIH cy ,n:a 11x )J.pyrapm.\e 4clllhe noejere, KBKO G 1
MOrJie nparHrH tbHXOB nanpe)J,aK y nayu;n. 06ehaJIH ey ~a

GLAVNOM ODBORU AFt-a ZA B. I H.
SARAJE~'O

Sa konferencije mjesnog odbora AFt-a u Puracicu §alju zene svom rukovodstvu
tople drugarske pozdrave.
Mjesni odbor AFt-a, PuraCic
/

xpane y o6,n:aHHlllTY 11 )J.06uaajy .AOPY4aK, pyqaK u aeqepy,
MJH!jeKO, KaKaO, ronJIO jeJIO, Kmmor 11 CB8KH ,n:pyrH )1,811
MeeHary xpaHy.
UelnpaJIHa ynpaaa ,ljeqHjllx ;:~;oMoaa, crapa ee .1a o6,n:aHHlllra l!06Hjy UITO Blillle pa3HODPCHOr noapfia. Y O,llpet)eHe
care 113~1eljy o6pOK3 1 ,!lje~.ta ,l06HBajy BHTaMI1HC 11 pH6HjH
sejrHH y ra6JieraMa. Mnora cy ~laJio miiBHyJia 11 3apMeHHJia
ce. To jc reHepa~.tHja Koja je 3 'l04HHe oKynaropa Hajrema
oejeruJia. nocJinje n1a;r.oaaH&gt;a H parn11x erpaxora, rpe6ahe
;r.ocra uanopa )!.a ee OBI! MaJIHlllaHn nunpaae H 3a6opaae
upne ~ane oKyna~.tl1j~
3rpa.::r.a o6.AaHHlllra je npH.111'JHO npocrpaHa, a;111 joLU
H11je .AOrjepana no npe,n:a111jeHOM nJiaHy. )ljeu;a HMajy caojy
rpne3apujy, caJiy 3a Hrpy a enasaoHHUY r )J,je ce ,n:jeua H3:l
PY4Ka o.::r.Mapajy. HaMjepaaa ce oenoco611TI1 ca.1a jow 3a c~ue­
Ky.1Typy, Y4110H11UY, aM6ynanry, rap,n:epo6y, pa,n:HOH11UY ea
MHHJ.IjarypHHM aJiaTO~I 38 npaKri14He arpe Y p33HHM 3aHar11M3.
4HM OKODHH eHujer H HaeraHy TOil.'lli )!,8HH y 6alllTH o6,n:aHlllT8 wsrpa,!l.ahe ee 6aseH 3a KynaH&gt;e ca nnjecKOM 3:1 cyu'laH&gt;e, K80 II Jby.'ballJKC 38 urpy. norelllKO!ia HMa jOlll ~IHOfU,
a.m he ee n one npeupo;(HTii 3axaaJby,iyhH cajecHHM po,1o·
,'by6HMa, KOjl! 113l:J3e y cycper Ca npHJI031iMB, liOBI.(y II
uapaaH.
Hapo4Hra na.KH&gt;a o6paha ce 411Crohu 11 3,n:paa.by ll.ieue.
JbeKapu pe,!IOBHO nper.1e,LI.ajy n H8)!.3HPY ,n:je4nje 3;rpaa.lbe.
06)J.aHHlllre MO}Ke npi1MHrH Ol! 80 ,!10 100 )l,jeue. 3aea,:(a HX
11M3 35. .IJ:OK ee He OeHyjy 06,ll8HHlllT3 DO CBmi pejOHHM3,
oao he o6,n:anulllre npHMarll ;rjeuy 113 l(l1je.~or rpa .1a .
Oao crapaH&gt;e o ;~jeQH Haj60Jbll .ie .'l.OI&lt;a3 ,n:a 1•aw uapo.'l;
HHje ysaJIY.A ,!l.aaao }l&lt;prae. :.Ha MJialjuMa eanjer ocrajec, na
fie~IO H3WOj )l,jeLtH OCrBBHrH 8~18HeT, KOj11 CMO Kj.JB :JBO CTCK.'III.
3aro je ,n:pyr THTO o6pakajyhu ce HOBOCa.lCKH~I npuHHPHMa
Ka3ao: »BH eTe .'l:.iella &lt;P. H. P. J., BH ere Haw Haj,!l.paroujeHa.ill
Kanl1r8.'1, Bll ere H8jl!P3fOI.tjeHHje WTO H8UI8 3eM;b3 HM8«.
C a p a j c a o.

KaTuua lllyx, I PejoH

)J,aH 10 &lt;!Je6pyapa 6110 jc ,'lUll .!1 ieLIIIJC p \,llOC I H ) HBlllC\1
o.. de,'bKy. Taj ..J,aH je &lt;mraOHI1~.ta H&lt;P lie rpa 61!JIO nyna ,~~.je­
'IHI.(e. O,n:3BaH&gt;aJio je 0,1. .n:jeq11jer CMI1jexo, noKJIHKa u njecMc.
Y TODJII1M npocropujaMa 4JHaOHI1Lte OHJIO je ap 10 eae•JaHn
3a DOeTaB,beHii I erO.'IOBiiM8 eje;lH 10 je OKO 71J .&lt;ll l(e, 'IBeTIMII
ce qajeM, XJbC60M If MapMeJIS.'(UM, 0'1CKI':J8 I hu 33 1-bl!X Be ·
JIHKY paiJ,ocr l!jeJbeH&gt;e O)J,jehe H o6) he. ToJ .IJC4Hjoj Pet
:J.OC'l'H, 6Hne cy npwcyrne u ~more M3JKe, cKpr1 IHe meHL
:toMah11ue H pa.'J;H11Lte.
)JjeJbeH&gt;e je orrro4eJio 11 Y3,n:pxra.~e pyKe \tajr.;l1 upu IIOCJMe cy ,n:jetmuy H npnMaJie ;r.apoac aa H&gt;HX. Caa cv )l.jel(a

Hehe }K8,'1HT11 rpy)J,a, .113 lllrO 60Jbe CB8KH eBplllH lllKO.l)
oenoco6n ce 38 KOPI1CHOr qJiaHa Hallle 3aje,n:nHue.
C a p a j e a o.

II

)l. )loKy30BHli, Uenrap II

}KeucKa ceK~.tH.ia HanperKone llo..rpymuuue Hono Capa.ieao o6yKJia je 75 )J,jeue, Y3 nmwh ynpaBHTeJbuue X Hapo;rPe
OCHOBHe lllK0.1e, Koja je yerynu .~a npoerop1-1je u npn6aa11Jia
!UHBahe M3lllllHt!. nowro je X OCHOBHa WKOJ!8 ti06HJia 0,!
YHPP-e H3ajecTaH 6poj crapnx o,n:11je.ra H Kanyra, nawe ..lPY·
rapHUl! Xpaaruue .a.oroe opuJie ey ce :-~a 3::1 Hallle HajM •• al)e
calllujy H npe!&lt;poje npi1K.T!a~HY o.n..iehy. Pa,n:n.1o ce HaH3~1je11114HO Ht!KO.lliKO ,n:aHa. Y M8JIOj e0611 X OCHOBHe lllK0.1C roMIW3JIIi cy ce naKerH Koje ey Hawe BPH.ie;r.He ;r;pyrapnl(e cupe~la.lle 33 DOK.lOH Ma.'IH1118HHM3. )lje411jll JW,lllfreJbll n03,'J.p3BI1.111
cy OBY UKLtHjy BplljC,lll-111X ,n:pyrapHL(3 Xpaarnu;a, KOje cy y;r,ap·
Hl14KHU P8JJ:O~I 33 630 CaTH C8lllliJie X8JbHHe U Kanyre OHO j
,'\jCI.(H IWJOJ je ra nOMOh 6HJI8 HeOn '0.1H3.
H o a o Cap a j e so.

lfHBHI\ Mar)J.aJieHa

';&gt;' Hallloj ltCHTpaJIHOj pa)J,HOHIIUii llJHje 30 ,n:pyrapuua
118llJCr O.:r,jeJbK3 py6Jbe 33 Jtjet!Hje .'J;OMODe. 64 ;r;jeue, }I(PTDC
&lt;Pallln3Ma, K0,1 0HI13HpaHo je y HaweM O.l,je.'bKY. Coo py6.'be
.':(jeqnjer ;:J.OMa »nO.lXpaeTOBH«, Kpne H3WC }KCHe H !10 C3.13
cMo ,n:aJie 33 pa;wa :tmw. Hero\t .n:o~1y norwoHaJie 010 102 M
apnue 33 py6Jbe, 6 napn nJieraknx nraJia, je)J,aH Kr pa3HHX
.!YDill.!I.H, 23 napa KyhHnx nanyhHQa, 1 nap l(llneJia, 1 nap
caH.::r.aJia, 130 rraKera cyxor sofia H 5 Kr KOJiaqa, CaKymt e
cMo 3a UpaeHH I&lt;per 171 ooLJmtr. 11 BCIHtx 6otta 11 14 rer.l'll\3

C a p a j e s o,

0.QjeJbaK Ejenaae

Y ,ljetmjoj He,!l.cJbH Halll OA6op paenpo,n:au j,· cae orl·:ynHe 31l8'1Ke, Koje je y TY eapxy npHMHO. MHorl! &gt;KeHe
1
1 1CTY II lllHjy Kyhue LtHUeJIHUe Koje HaMjepaaaMO DOKolOHI1TII
p aTHOj CllpO'l3.!1.11 y ,n:jeqHjiiM JJ:OMOBHMa . .IJ:pyrapnua JbeKapl\3
.!p. AHa 4a6aK, DOKlJOHHJia je KOMD,'IeTHY Ol!.iehy 38 je,llHO
l'·•rHO el1p04e.
Cap a j e B o,

O,n:jeJbaK BpaTHHK, «1&gt;. Axuh

&gt;KeHe CoyK6yuapa y4ecrayjy y eam1 aKUHjaMcl OK
J6pnH&gt;aB81-ba paTHe CHPO'IatJ.H, o6HJiacKa .!(0\IOBa 11 C1H'IH
A lllTO ce rn4e lllHBaH&gt;a o.njehe 3a Hallly parny enpo'l JI
IICHTpa moj pa.:.tiiOHH, ry cy npaae y,n:apnnQe, l&lt;aKo no pa.!l)
I ciKO 110 ype.:I,HOM H Oj.Jf8HH30BaHOM )J,OJ18}Kelf.&gt;y II ,!l.HCI.(HnJIHHI
Haw ee o.a.jeJbaK na.1a311 y 3a6a'lei10~I cupo sawuo
KYTY Capajesa, y Koje~l &gt;KHBH npereiKHO cupormna P:JllHHLte 11 ..lO~Iahm.te. a.·In Koje xohe .a.a onp8Bl8H c

21

�npaao yl!ecrayjylnt y
HapOJI.He BJ!aCTH. HHje
JI.a MacoaHo yqecrayje
.11.8 he CaMO THM nyreM

CBHM aKqHjaMa Koje cnpoBOJI.e Hawe
WKOJIOBBHa, BJIH je cajeCH8 H BO.IbH8
y o6HOBH nopymeHe 3cM.Ibe, jep 3Ha
Jl.Ohll .!1.0 60.Iber H cpehHHjer .lKHBOT8.

C a p a j e a o,

CoyK6yH8p, Jl.

J.

J. K.

YI JI H !,1 a.

H.

OJI.je.lhqH 5a6Hha 5awqa H XpHJl caecp.L(HO pa,!J,e Ha
orsapalhy JI.je'll1jer o6JI.aH11WTa y Xy.~yci1HOj YJifiql1 KaKo 611
Ce MajKaMa KOje paJI.e H8 06HOBI1 HBWe 3CM.IbC, OMOfYHI10
CMjewraj ,ll.jeqe Y TOM ,!I,OMY 38 BpHjeMe lbi1XOB0f pa,!J,a.
OncKp6y o6JI.aHHWTa ca CBHM norpe6HHM craapi1Ma y3eo je
A&lt;l&gt;)f{ Kao npaH 3a,!l,aTaK y npaOM8jCKOM raKMI1'lelhy.
,[l,jeqa he 3a Bpl1jeMe pa,!J,a lh!IXOBI1X MajKH y TBOPHH·
!.laMa H npeJI.y3eHHMa 611TH 00..'1; Ha)l30pOM CTPY4HI1X aacn11·
T8'1Hl.la, KOje he 083HTH Ha pa3BHT8K ,!l,jeqe 11 )l8BHT11 MajKaMa
crpyl!He caajere 3a O)lroj Jljcl.(e KOJl Kyhe.

C a p a j e a o.

Hawe .lKeHe OTBOpl1,lJe CY Te'laj Kpojelba II WKBBlba. HaCT B·
HHI.Ie Te'laja CY H8j6o.lbe KB8,111cPHKOBaHe HaCTaBHI1IJ,e (apajesa, KOje noapeMeHo aoopoao.lhHO JIOJJa3e 11 noMa.lKy H8craay.

lllexuli

0.L(jCJbaK 6a611ha 5awqa 11 Xp11Jl

Y ,[l,o6ojy je OTnO'leJJ8 P8.!l.I10HI1L\a WHBalba py6Jb8 11
o,njelie paTHOj Cl1poqa,nl1, 0,!1, OO'leTKa jaHyapa 0. r., KOjOM
pyKoao,ne iKeHe A&lt;l&gt;)f{-a y ,Uo6ojy.
CaaKor ,naHa y pa,nHOHH1.111 w11je ~10 lKeHa. ,Uo .!I.8Hac
ce caw11no: OJI. 300 M 611jenor nJJ8TH8 39 nap11 aewa 38 t~,jeqy
0,!1, ~8 ro.n;aHa, 35 08PI1 serna 3a ,lljel.(y 0,!1, 8--10 ro,!I,HH8,
46 nap11 aerna 38 ,nje~y oa 10-14 ro;II.I1Ha. OcraraK 611jenor
OJJliTHa 11 ,!I,B.Ihe je y 113pai)I1Bafby. O.n; 206 M wroct&gt;a H3pai)eHo
je 70 MYWKI1X 0,11.11jeJiq8 33 ,!l,jeqy OJl. 6--8 f0Jl.I1Ha, 63 MYillKa
0,!1,11jCJJL\a 0)( 8-10 f0,11.11H8 H 51 OJJ:Hje.n:qe 0,!1, 10-14 f0,!1,HH8.
YlcraKJie cy ce Hapo'li1TO BenHMI1P Pa,!l,a 11 Jor11h 3opa.
Oco611ry noxs8JJY 3a 6p11ry o qjeJIOKYllHOM nocny 3a·
cny&gt;Kyjy ,npyrap11qe BeceJII1h ,[{8HI1L\8 11 Myj11411b A11wa.

.U o 6 o j.
Y Xlla)lH11M 311:\I.CKHM )laHHMa, 6!1JIO je y HHWeM ,ll.OMY
MHoro 6oJieCHHKa. Hawe npoCTopnje ml-cy 6HJie y cralby ,!!,a
flPHMe MHOfO 6oJ!CCIHlX OHTO~IHL(a. Weer KpeBeTa 611JIO je,
y nocJbe,ll.lhe apHjeMe, YBHjeK 3ay3ero, na cy 'Jecro no .a.a11je

H.

3a BpHjeMe aje'll1je HC,ll.C.IbC 'CBaKI1 ,!l,aH 0110 je 11COylbeH
6pHroM 3a Hawe HajMJJai)e. ,Upyrap11qe 113 o,n6opa C8KYllHJJe
cy •rel)y co6oM KOJJ8'fa, cyxor eolia, opaxa H jow pa3HI1X

JlleHe
o8je.lbKa fleHiiiapCapajeso, pade .sa
8je'luju ooM
y l1Aujawy

Mopane aajeJlHO ,!!,a JielKe. To mrje .no6po, an11 CMO ce MopaJie
HeKaKO CHaJ!a311TI1.
Y MaJJOj npOCTOpl1j11 He MO.lKC H11 'lHCTOHa JiaKO JI.a CC
OJl.P.lKI1, aJII1 Ka,n: ce na311 Ha pe,!J,, MOlKC aM6yJiaHra 611TH BPJIO
ype,!J,Ha.
)J;pyrapHLta ,!J;OKTOp '!eCTO HaC 06HI)e, MaTepHHCK11 ce
6pHHe 3a Hallie OHTOMI1l.(C.
Crpn11Mo ce, ,!!,para ,!l,jel.(o, Hawa Hapo,nHa anacr 6pHHC
ce o HaMa. HeheMo jorn .li.YfO 'lcKaTI1 Ha 6oJby arpa,!!,y. C11H·
,!I,HKaJIHa nOAPYlKHI1Qa M11H11crapcraa rpai)eBHHa y ,napHH'IKII
nonpaaJba BHJIY 5epKOBHha 3a Hac.
Cap

aj

ea

o.

VI

liOJIHH'IapKa M8pHJa
Jl.OM :.Pa,!l,ojKe JleKHh«

LJ,.paeHH Kpcr 11 AHTI1$awncrH'lKH &lt;l&gt;poHr )l{eHa A.ll1naUli1HOr MOCTa ,!!,apoaaJIH cy Y TOKy Jl.jC'fHje HC,l.'be H8Wlnl
HajMJJai)liM 90 naKera TeKCTI1.~8 II p83HHX H8 ll!PHHL\8,

A ,q H

D

a w 11 H M o c r.

3. X.

A&lt;l&gt;)f{ YIJIH!,le yoqaaajylm rewKu nonoiKaJ Mna,!I,HX APY·
rap11qa HHBHJIH,na, Ha lKeJby nornyKOBHHKa TpHna Byj11'l11ha,
Ha'lCJIHI1Ka 11HBaJJI1,!1,a 3a 5. 11 X., 38K.IhY'lliO je ;ta 11X CBOjOM
HHI1l.(Hjari1BOM crpy'fHO cnpeMH 3a caMocra.1HO npHapei')HBalhe.

22

ornu!U,8. CaKynJbeHe HaM11PH11Ue no,nl1jeJbeHe cy Ha je,nHaKe
.uujeJiose 11 pa3,ll.l1je.lheHe Harnoj ,njel.ll1.
5 p 'l K 0.
3. JiypHh

Ceno .6pe311K je,!I.HO je O,!l, HajMalhHX ce;Ia cpe3a 6p'laH·
CKOL Y TOKY para OHO je CTpa,n8JJO H ,!l,aHaC He 6p0j11 BliWe
0.'1 30 HyMepa, aJIH OHO je p11jern11JI0 ,!!,a OOMOrHe Hawe
H8jM.lJal)e, KOjl1 cy cMjewreHI1 y ,!J,je411je ,noMoae. CeJio je
OJlJIY'lH.JJO ,ll.a ,!l,je'll1jeM Jl.OMY Y 5p'lKOM CBaKe He,neJbe .li.OBy4e
no je,!I,Ha KOJJa APB8.
5p'IK~

rocnaaa

Y 5p4KOM je oraopeHa KYXI1H&gt;a Ll,paenor Kpcra y Kojoj
ce xpaHH 140 coq11janno yrpo&gt;KeHe ,11.jel.le. Y oaoj KYXHlhl1
Ajeqa .no611aajy py'faK.
5 D 1J K

0.

Y OKBHPY ,ll.je4Ilje He,!l,eJbe cpec1&lt;11 o,n6opH Act&gt;)f{-a y
6oc. 5po,ll.y o,npiKao je np11pe.11.6y. 4IiCT npi1XO,!I, np11pr,J.6e
Y 113HOCY 0,!1, 10.000.- Jl,I1Hapa yHeCeH je Y Q&gt;OH,n paTHe Cl1·
po'l8Jl.H. Ylcro Ta.KO Ha no,n:pyqjy cpe3a 5oc. 5po,n: npuKynJbeHo .ie y .:~je4H,ioj He;~e.lbH f!.06poso.n,mix npnnora &amp;.?3(}.'\11Hapa.
50 c. 5 p 0 ,ll..

�e
e e ec
) 3a
H
.'PHO· p B erHHM 0,16opox npHpe.l6Y Y KOPHCT Hame
prasa ¢JamH3Ma. CaKynH;'lH c~to 5.246.- .anHapa .lO·
eue
pOBO.'bHHX 11PII10ra, O.l npO,ll.8TIIX 3H8'18K8 ,l.\06HJIH CMO
1.107.- .lHHapa.Ha ca6HpHe apKe caKynJbeHo je no ceJIHMa
.=o ca,la 2.825.- .J.HHapa, a y xpaHH: 22 Kr nmeHHI.Ie, 36 Kr
nmeHH'IHOr 6pawHa, 81 Kr KyKypyaa, 135 Kr KYKYPY3HOr 6paWHa, 75 Kr rpaxa, 5 Kr M8CTH, 360 KOMS,l.\8 jaja, 40 Kr KpOM·
1111pa, 3 Kr neKMe3a, 1 Kr ByHe, 1 Kr CHpa H rpoja KOJia APB3.
,n e p a e H r a.
6e6a MHJIOBaHOBHli
ToKOM ,llje'IHje HeAeJbe OAP&gt;Kao je OA6op A&lt;l&gt;2K-a y sajeAHHI.IH ca KYJJTypHo-npocsjeTHHM OA60pOM npHpeA6y, '1Hjl1
411CT npHXOA 113HOCI1 5.246.- AHHapa. C11HAHKaTI1 cy ASJJI1
Ha ceJJy AB11je np11peA6e KyJJrypHo-npocsjerHor KapaKrepa.
ni10HHPH OCHOBHHX WKOJJa OAp&gt;KaJJH Cy npHpeA6Y, KOja je
Y3 BPJJO .11.06ap MOpaJIHH ycnjex AOHHjeJia y HOBI.IY 10.000.!1.11Hapa. Y rpaAY je OAP&gt;K8HO 10 KBapTOBCKHX KOH¢JepeH1.111ja
ca &gt;KeHaMa, Ha KOjHMa cy 'IHTaHa npeJ!.aBalba o Jl.jei.IH. Ha
OBHM KOH¢JepeHI.I11jaMa )f{eHe cy ce A06pOBOJbHO o6aBe3aJie
,J.a he peAOBHO A8B8TI1 llOMOh 33 113AP&gt;KaBalbe A.ie1.1e. Y TOKY
;J.je'll1je HeAeJbe KOJIOHI131!paHO je 85 A.ie1.1e. Y ,l.\je1.J11joj WKOJI·
CKOj KYXHI-bH, r J,je &gt;KeHe OA npsor A8Ha A06pOBOJbHO Kyxajy,
TOKOM Aje'll1je ue,l,eJbe nojaqa;Je cy csoj paA 11 rJ060Jbruane
KB8Jli1TeT xpaHe.
no CeJIHMa je CaKyllJbeHO OKO 400 Kr H8MHpHI11.1a (6paWHa, 5 Kr M8CTH, 60 KOM jaja, 3 Kf neKMe3a, 1 Kr Cl1pa 11
rpoja Kona APBa. Ha ca611pHe apKe caKynJbeHo je y ceJIHMa
2.825.- .J.J1Hapa. OpraHI1381.1Hje &lt;l&gt;poHra 11 APYre ycraHOBe
.r1.ane cy 12.770.- .i.\HHapa A06posoJbHHX np11nora.
Osaj H3Bjewraj je Henornya, jep ca noje.n,Hmrx cena
IIHCy CTHfJIH llO,!I.ai.IH 0 ycnjexy OBe 8K1.1Hje.
JJ: e p a e H r a.
H. H.
TOKOM A.ie'IHje HeAeJbe O,l.\p&gt;Kao je OA60p A&lt;l&gt;)f{-a y 38jeAH111.1H Ca KYJITYPHO-npocsjeTHHM OA60pOM npHpeA6Y 'IHjH
'IHCT npHXOA H3HOCH 5.246.- AHHapa. CHHA11KaTH cy AaJIH Ha
ceny .ns11je npHpeA6e npocsjerHor KapaKrepa. nHoHHPI1
OCHOBHHX WKOna OAP&gt;KaJIH Cy npHpeA6Y, KOja je y3 BpJIO
,11.06ap MOpaJIHH ycnjex J!.OHHje,lJa Y HOBI.IY 10.000.- AllHapa.
Y rpa.n.y je OAP&gt;K8HO AeCeT KB8PTOBCKHX KOH¢JepeHI.IHja Ca
&gt;KeHaMa H8 KOjHMa cy 'IHT8H8 npeAaBalba 0 Jl.jei.IH. Ha OBHM
KOH¢lepeHI.IHjaMa &gt;KeHe cy ce .n.o6posoJbHO o6ase3a.re .a.a he
pe,ll.OBHO J1.8B8TH flOMOh 38 H3,ll.p&gt;KaBalbe ,!1je1.1e. Y TOKY 'lje•-!iije HeAeJbe KOJIOHH3Hpaao je 85-epo .a.jeue. Y Aje'IHjoj
l!IKO,'ICKOj KYXHibH, r.n.je &gt;KeHe 0)1 npsor J1.8Ha Jl06pOBOJbHO
Kyxajy, TOKOM }lje•mje ue,:~.eJbe noja1.Ja.1e cy csoj pa.n. 11 noOOJbruane KBaJIHTer xpaHe. no cemma je caKyn.'beHo oKo
400 Kr H8MI1PHH1.18, 6paWH8, 5 Kr MaCTH, 60 KOM jaja, 3 Kr
neKMe3a, 1 Kr syue, 1 Kr cHpa H rpoja KOJia APBa. Ha ca6HpHe
apKe caKynJbeHo je y ceJIHMa 2.825.- !J.HHapa. OpraHH38UHje
&lt;l&gt;poura H APYre ycraHoae .aane cy 12.770.- JlHHapa 1.06pono.'bHor npHJJora.
JJ: e p B e H r a.
CpecKH OJ16op A&lt;l&gt;)f{·a y JJ:epseurn caKynHo je y .nje•mjoj ae.neJbH 47.287.- AHHapa H 3HarHe npfiJiore y xpaHH.
JJ: e p a e H r a.
6e6a
Ha ASH 8 Mapra .ll,enerarKHihe cpe3a nplhasopcKor KpeHyne cy Ca nOKJIOHHMa AS nocjere paTHY CHP0'18A y :..ilOMY
HosaKa nHaaweBHhac. JJ:jel.la cy .ll8PHB8Ha naKeTHMa KOJHl'la,
L!apanaMa H ue~mqm~ra.
p lb a B 0 p.
B. B.

n

l13HoCHMo no,11.arKe A&lt;l&gt;2K-a, LJ;epseHra:
Ca npHpe.n.6c KYJJTYPHO-npocsjerHor 0,11,6opa
O.n. OTKYDHHX 3Ha'laKa .
CaKyn.'beuo no ce.lJHMa . . . . . . .
LJ;o6poBOJbHH npHJJ03H . . . . . . .
rpa.!J.CKH OA6op A&lt;l&gt;)f{-a, A06poaO.'bHH npnnor

24 .
2.
4 495.i2.910.3 000.YKynHO . • • )lHH 55.533.Y xpaHH je npHKynJbeHo: 22 Kr uweHHI.Ie, 232.80 Kl
nweHH'IHOr 6panJHa, 81 Kr KyKypysa, 148.50 Kr KYKYPY3Bor
)l

II

9

maa, 75

rpa a,

r

gpo mrpa,

4

5 Kr !loi8C'TH, 135 KOM8JI8 Ji ·a, 13 Kr fleKlle3i
ti/.20 .'IHT. y.'ba, 2.50 Kr Ka¢Je

11

r CBJlR,

3 K0.118 .npaa.

Y TOKy .nje'IHje aeJI.jeJbe KO.'IOH!l3Hpane c. w ocaM,lecer
H nerepo Ajeue H Aane HM OAjeliy 11 o6yhy. Y .nje'IHjoj mK0.11CKoj KYXHibH &gt;KeHe seh OA npsor A8Ha .no6pOBO.'bHO Kysajy •
noaehaJJe cMo csoj paA H no6oJbmane KBaJIRrer xpaae. )la
611 8K1.1Hja WTO 6o.'be ycnje.lJa OAP&gt;KaHe cy KBapTOBCKe KOHc!JepeHI.IHje, Ha KojHMa cy 'IHTaHa npe.a.asalba o A.ieuH, wro j~
noTaKJIO &gt;KeHe Aa ce .no6poBOJbHO o6asesyjy Ha ~Ijece'IHY
noMoh.
I13Bjewraj 0 Jl.je'IHJOJ He.njeJbH OCTSJIHX opraHH381.1Hja
y LJ;epseHTH. OrpaHH'IHJIH cMo ce caMo Ha HOB'I&amp;He peaynrare:
MjeCHO CHHAHK8.7JHO BHjehe . . • . . . . . . . )lHH 500.MjeCHH o.11.6op »npocsjerec: . . . • . • • . • .
,
4.000.CnH.D.HKa.1. no.npy&gt;KHHUa &gt;KeJb. craHHUe JbynJba·
HH1.18
• . • • . . . . . . . . . . .
" 1.320.500.Y.npy&gt;Kelbe neH3HOHepa . . . . . . . .
350.CHH.iJ.. no.npy&gt;KHHI.Ia craHHI.Ie )lepaeHra
480.Kpoja'II&lt;a aa.a.pyra
HacraBHHI.IH rHMH83Hje . .
" 1.100......
3aHar. o6yhapcKa 38Jlpyra
" J.520.YKynno

)lHH 9.770.-

Y TOj 8KUHjl1 llOMOfJIH cy nHOHHPH OCHOBHe WKOJJe, KOjl!
cy ,TJ,aJIH npHJior 0.11. 10.000.- .lJ;HH ca npHpeA6e .n.asaHe ~·
KOPHCT LJ;jelJHje He.ll.eJbe.
)l e p a e H T a

OJJra " 6Hcepa

nerora ¢Je6pyapa y fioc. rp8J1.~1llii.IH, .nje1.1a )lp&gt;KSBHOr
:\.ie'IHjer .noMa, HMaJia cy pa,llOCHO se'le. AHrH¢awHCTKHibe
llawera rpa.ila, nocjerHJ!e cy Harne najMnal)e H npHpe.n.HJie
liM 6orary rpnesy. Ca KopnaMa nyi!HM Kona'la, npenyHHM
'IHHHjaMa pa3HOspcHor jeJJa, nponaaHJJe cy aawe &gt;KeHe KP03
aje'IHjy rpne3ap11jy H .ajenHne HM noKnoae. l1 APYre opra·
HH381.1Hje JlOHHjene cy ;1,apose Hawoj paraoj cHpo&lt;Ja.ilH. Haj·
MJIS})H nocjeTHOUH y ,zJ,jetJHjeM .II.OMY, 6HJIH CY M3JIH .llPYfOBH
III pa3pe.na OCHOBHe WKOJie, KOjH cy AOHHjeJJH MHOrO JIHjenHX
nOKJIOHa CBO.iHM BpW1bai.IHM3, KOjH Cy Y HeMHJIOCPJlHOM 'ICTseporO,J,HWibeM ¢JawHCTH'IKOM repopy H3ry6IMH csoje poAHTeJbe.
5 0 c. r p a ,lll1 UJ K a
BacMa ByJIHH
OpraHH381.1Hja &gt;KeHa cpe3a 5oc. rpa.nHWKe y TOKY ».Uje·
'IHje He,J,eJbec o.np&gt;Kana je csoje KOH¢JepeHUHje no CBHM
OKOJIHHM MjeCHHM O,ll.60pHM8. Y rpS.ilY je O,.'lpi1(8Jia KOH¢JepeH1.1Hjy ca OCT8JlllM opraHH3aUHjaMa H ,llOHHje,1a fl ~aH 33
mro ycnjewHHje cnposo!)elbe pa.'la y ro.i aKUHjn.
Kao cacraBHH .ilHO H. &lt;I&gt;poHra il&lt;eHe cy ca ocraJIHM opraHHaauHjaMa yl!eCTBOBaJie y J,aBaH&gt;Y npHpe,a6H Y KOPHCT
parHe cHpo'la;I.ll, y npo,aasalby KaprHua H T. ;I.. l1 nope,!l 33je.nHH'IKor pa,!la opraHnaauHja &gt;KeHa caKynH.~a je aa parHy
CHPO'Ii.il CJIHje;J:ehe uamrpHHl.le: 216 Kr 6pawHa, 99 Kr c.'!aHJi!!e, 57 Kr ~tacr11 , 76 Kr rpaxa, .572 KO~ta.la jaja, 30 .1Hrapa
MJJHjeKa, 10 Kr cr1pa, 7 Kr KajMaKa, II Kr rpawKa, 4 Kr nper&lt;pyne, 5 Kr cyxor soha, 73 KOMa;~.a pa3HOr cy}ja, 22 napa
npHrJiasaKa, onosaKa, l!ew.'besa n paaHnx .ujeqnjliX nrpa'laKa,
K~O 11 y HOBI.IY 11.780.- Jl.HHapa.
nope.!J. csera rora, rpH nyra je nocjeheH Jl.je'IHjH AO~l
y TOh V »JJ:jelJHje He,ile,'bec H TO opraHH38l.ll!ja &gt;KeHa rpa.na.
~1jecu · r 0.!!.6opa y Poro:bH u E.'le3arHkH. )f{eHe cena CosjaKa
H TypjaKa H 8KO Ce OBe rO,ll.HHe MHOfO OCKYJI.Hjesa Y xpaHH
ymre,aHJJe cy OJl ce6e 11 csoje .n.ie1.1e H y osoj aKI.IHju noKaaa ·1e ce Haj6o.'be.
I) 0
r p a Jl. H ill K a
6piUIK8 Jl.

Y jeKy 36pHib88a!ba parHe CHP0'18.11H H COI.IHjaJIHO yrpoll\eHe aieue. Harne il&lt;eHe H MajKe noKa3a.Jie cy nyao no)f{prsoalb:l lfaKO je Typ6e ,LI,OCTa CTP3Jl8JIO Y OBOMe TeWKOM pary,
HDSK Hallie aHTHtP3lliHCTKHibe He &gt;KaJie TPY.il8, AS 6H flOMOrJIC
nawy parHy cHpo'la,1. LJ;a 6H ce csa Jl.je1.1a a6pHHyJJa, no·
rpe6Ho je yJIO&gt;KliTH MHoro Hanopa. Harne meHe O'IHCTHJie cy
11 opH6a 'le neraaecr 3rPaAa, y KOjHMa he 6HTH CMjewreHa
Hama parHa CHPO'Ia.'l.. Y TOKY Jl.je'IHje He;J;jeJbe .nare cy TPH
ycnje.1e npHpe.n.6e y KOPHCT uea6pHHyre Jl.jeue. Hawa wKon·
cKa Aieua npo.ll.aBaJ\a cy OTKYnRe aRattKe. a Harne qJiaRRUe
Kym1,1e cy npHJ!Ore y xpaHH H MarepHjany no OKOJIHHM
CCm!M8.
Typ6e

23

�&gt;KeHe rpa,Aa Jaj1.1a cai&lt;ymwe cy y Kopuc1 Hca6pnHyTe
,D.jeue 3.330 .[{HH. TaKot,ep cy npHKymwe y cahiO~I rpa.u;y u
llpe.D,aJJe J(jetJHjeM J(OMY Y Jajuy: 428 KOMaJ(a jaja, 22 JI M.l!H·
jeKa, 2.50 Kr KoJJatJa, 5.50 Kr KajMaKa, 23 Kr cyxor nob a, 14 Kr
Opaxa, 20 Kr KYKYPY3HOf' 6pamHa, 135 Kr KPOM!lHpa, 12 Kr
MaCTH, 6.50 Kr CJJaHHHe H CYXOr Meca, 2 Kr JiyKa, 3 Kf' aapHBa,
1.006 JlHHapa y roroaoM HOBUY, I OtJ:HjeJio, 3 napa llapana,
I onaHI&lt;e 1Y:) Kr By He, 5 lliKOJICKHX CBeCKH 11 neT OJIOBaKa.
CHH.l{HK3JIHa IIO.D,PYlKHHl\8 lKeJbe3HH'IKHX HaMjelliTeHHKa II
paJ(HHKa IIOCJJaJia je npHJIOr Y HOBl\Y OJ( 650 .ll,HHapa.

.J a .i u e

0J(6op Aci&gt;JK-a

Hc.a.anHo cy &gt;KeHe npnrrpeMaJJe ,Aap aa 1:1ojcKy H ro~1
npHJIHKOM ceJio 3a6pHilihe txapoaaJJo je 52 napa qapana, 2
napa pyKaBHl\3 H neT repJJyKa. Y aaje,!l.HHL\11 Ca JlHBHOM H
OKOJJHHM ceJIHMa Hallie lKeHe .n;apOBaJJe cy J(HBH3HOHY KOjH
ce HaJia31{ y JlHBHY, 96 napH qapana, 29 113Pii pyKaBHl\a H 61
nap repJTyKa.

P. Jlaru«tmh

J111 B H 0.

3a BpHjeMe .n;jeqHje He.njeJbe opraHH3al.(Hja A&lt;I&gt;&gt;K-a y
cpeay H rpa.n;y .[{paapy noqeJJa je txa ce MaconHo npimpeMa
3a ycnjex OBHX .u;aHa. OpraHHaonaHe cy paJ(He eKime H pilcriO.J.jeJbeHe pa.z(u ycnjelliHOr cnpoaolje~ba one ae.u;jeJbe. Je.u;He
cy ce npHnpeMaJie 3a np11p.n;6y, tJ.pyre caKynJba.~e Jl06poHOJbHe J(apoae, rpehe npo.n;aaaJJe 3HatJt&lt;e 11 T. .n.
Pa.n,Ha rpyna y rpa.n;y .[{paapy cranuJJa je ce611 y 3a·
.u;arat&lt; Aa KP03 ony He,!ljeJby OCHM np11pe.n,6e, caKynJbeHHX
.n,apoaa, .n,o6pOBOJbHHX npHJJOfa Y HaTypH n HOBUY jOili HeWro npeKoapeMeHHM paJ(OM nOCTHfHe. Tio HOiiH cy ce OtJ.P·
lKaBaJJe npwpe.n,6e, a no .n,aHy cy caKynJbaHH pa3HH .n,apoaH
aa J(jel\y. KacHo y HOhH cje!lH.~e cy paJ(He rpyne o.n, 10 .u.o
15 lKeHa, tJynaJie BYHY, npe,,e 11 IMeJJe &lt;wpane. &gt;KeHe .[{paapa
CaKynHJie cy npeKo 10.000 ,!l.IIllapa y HOBl!Y, a y narypu npeKO
500 Kr pa3HHX HaMHPHHl!a, OnJJe:Ie 12 napH 'lapana, 3 MajllUC
II CalliHJJe 11 HanyHM,lJe 15 jacryKa.

.n p a a r.

A. 6.

O.u.6op A&lt;I&gt;&gt;K-a y Eoc. TierponuY, npupeJlHO je y KOPHCr parHe CHPOl!a.IlH, Ha .n,aH 3 II 1946 qajaHKY, KOja je
BeOMa ycnjeJJa. l..JHCTOr DPMXOJ(a re BetJepH naJIO je 3.370.;J.I1H3pa.
6 0 C. n e T p 0 B a l\.
A. I&lt;.

&gt;KeRe ceJJa OroKa npHKYDMne cy H uapa.!J.HJJe aa r-wlliy
aojcKy 30 napH qapana, 65 nelliKHpa H npe;J.aJie HalliHM 6opJ..{RMa Hapo.n;He OJl6paHe, 3HajyhH aa cy OHH npaaa Hapo.n.Ha
o.n,6paHa. &gt;KeHe Hawer ce.rra njeaajy:
- ITHTa THro, nwra cnaKor tJ,aHa,
Wra MY pa.n.H HapOJ(Ha o.n,6paHa.
Oa6paHa ce pa3BHja y cTpHjeJJue
0Ha XBaTa no lliYMH ~3e.7leHl\e« .
l) 0 C a H C K U

]{

p Y II a.

Xoll&amp;K Mapa

Hapo,n. MjecHor no.:tPYtJ.ia OroKa, uoKaaao je aeanK.Y
,by6aa npeMa parHoj cHpotJa,ll.H. Y roKy ,!ljeqje He.ne.'he npnKYDJbeHo je y HOBl!Y 6.665.- .[{HH, 587 Kr KyKypyaa, 40 Kr
llllieHHJ..{e, 35 Kr nacyJba H 29 Kr rapaHe. Hapo,!!.He B.laCrH
;t.aJJe cy npeaoaHo cpe.n,crao .n.a 611 ce npHKynJbeJm ~IaTe­
PH.iaJJ Morao npeaecTH y COl\HjaJJHo o.n,jeJbelhe cpeaa.

6 o c a H c I&lt; a K p y n a.

Mapa XotxaK

CpecKH o.n.6op A&lt;Pif{-a y Tiocywjy JI!.HIKYIIHO je y TuK.\&lt;
ajeqHje He.ZJ.eJbe, Ha ca6Hpne apKe 1.817 Jl.HHapa, an npo;tare
3HatJKe 4.484 .zomapa, caKynJbeHo je 145 KOM. jaja, 6 napH paaHHX qapana, 3 napa ;J.jetJnjHX rep.l)'Ka, 4 Kr BYHe, 10 Kr mue'·
HHJ..{e.
Jl 0 C y ill j e.
npaJbaK ci&gt;H.13
&gt;KeHe l..JanJbHUe, .u;aJie cy ycnjeJJy npupe~G_y ) KOPHLT
[laTHe CHl)Ol!aJ],H. 0He CY raKOlje npHMH•le 06aBe3y ·~a CBaKOf
Mjecel\a .11.ajy pe.n,onHe npHJJore .njel!HjHM JJ;OMOBH~Ia. Harne
&gt;l(eHe yauljajy norpe6y a6pHlbaBalha parue CHPO'Ia,·~H. Ha lhHXOBHX Hacrojalha paaa6Hpe ce ae.mKa 6pura 3a Hallie HajMJtalje - )KpTBe cjJalliH3M3.
4 a n ,lb H H a.
JeJTKa CHMHii

24

.L"tfeHe uuwg
nOTPEEA C/Jl1.3Hl.fKOF BACfll1.TAfbA
3a BpHje~Ie UeHapOJ],HHX pelKHMa paJV111'1KOj KJJ3CH HHje
ce npylKaJJa MoryhHOCr ,11.a ce C.'lylKH H KOPHCTH Q)HCKYJJTypOM,
wnoproM, rHMHacrHKOM nao H lhHXOBHIII y~tjenm'lKHM rpana~Ja: 6a,1eTOM H H3pOJJ;HHM HrpaMa. THM cy ce 6aBH,lJH C3MO
CHHOBH H KliepH 6oraror CBHjera. I1cro raKO 33 BpHjeMe
HeHapO,ll.HHX pelKHMa cjJHCKynrypa ce CMarpa,,a BHWe aa6aBOM
11 paaoHO.!J.OM Hero cacraBHHM ,ll.HjeJJoM pa.n,a. l13BO,ll.HJJa ce Ha
!1030pHHJ..{aMa y CT3)\HOHHMa a HHKa,:t HHje llPO)J.pna y patJ,HOHHJ..{y. ,[{aH3C, y Hawoj c.no6o.u;~ioj &lt;I&gt;HPJ MH, pa,l1.HHl!H .n;ajeMo
cae Ot\ ce6e .11,a 611 o6HoBHnH H H3rpa.n,HJrn nopyweHy orav6HHY. UujeJJa paJ(HHl!Ka KJJaca 3aJiaJKe ce y raj 6op6H 3a
06HOBy: P3Jl.HHl\H, UHTeJieKTyaJil\H rpy.n;e ce ,ll.a H3Y4HHM MeTO,ll.aMa OJiaKwajy raj HanopHH paa. Xrjena 6ux tJ,a onHmeM
je.n,3H T3KaB llOKYC KOjH CMO Mli pa,ll.HHJ..{e npoajepH.~e CaMe
Ha ce6n.
Y HaiUy rBOPHHJ..{Y J],OiliJia je J(pyraptil.\3 J1. f., tJJJaHHUa
lPHCKYJITYPHor oJ(6opa aa Xepl..{erOBHHY H nocMarpaJJa Haw
pa.n;, Hawe .n;plKalhe, JlHCalbe HT.!l.. IToHeruro Hac je aanHrKH·
Ban a, 6HJbe)KHJJa H llOHOBO craBJbaJia IlPHMjetJ,6e. Y CKOpO je
JJ03B3Jra nac 12 pa.ZJ.HHl!a H3 lbe3HHa cjJHCKyJirypHa npe.n,3aaJba.
TaKo cMo noqenH Jl3 rroxal)aMo Haw rHMHacrHtJKH Kypc y no'leTKY MHC,llehM .n;a ce pat~H o HeKoj npHpe.n,6a H CJI. Ha tJacoBHMa .npyrapHua Hac je ynoaHaJJa ca rpaljoM Hamera THjeJJa
H HCTOM CMO Ta.D,a YBH.n;je:Je .u.a HHCMO l103HaBaJJe Q)YHKL\Hje
!! pa}l Hawera poljenora THje.1la. nocnHje je J],OiliJIO Yll03Ha·
BaH.&gt;e MlilliHLIHor cHcre.Ma, .iKHBal\a n 3rJJo6oaa. Hayl!Hne CMO
.na yno3HaMo HajMalby norpe6Hy cHary aa caaKH noKper H
OH,ll.a cy TeK nol!eJJH Hawn npBH noKperH. 3arsopeHIIX o•mjy,
Ca HajBefioM lliDK~bOM, l!3BO)!;Hne CMO KpeTlbe, aa Koje Y npBH
MaX HHCMO 3H3.'IC tJeMy fie CJJYlKliTH. Cae OBO lJHHHnO HUM Ce
y !10'-leTI&lt;Y CMHjCiliHO, Halli 6poj ce CM3lbHO Ha noJJa, aJIH CMO
HaC weer HCrpajane ):\0 Kpaja. Bje&gt;K6aJie CMO CTpllJbHBO TPII
\JjeCel\a. ,llaHac, nowro CMO !lOWJJe ,ZI;O TOra, J(a HOBH pa[.\110·
Ha.1.1HH Ha'lliH KpeTlha ynorpe6JbaBaMO Y npaKCH, HHje HaM
sallie c~mjewHo Ka;ra qyjeMo ,J.a HeKo roaopH o norpe6H
lPIICKYJJTYPHOr aacnHTalba. CaaKO!J;HeBHO ce ynjepanaMo .u.a
OBa fH~IH'aCrHKa 3aHcra 3Ha'I!I Be.,HKO 0.13KWaBalbe Y pa;J,y.
Kao npH~tjep HaBOJ.IHMO HajTe&gt;KH pa;r y HarueM npe,![.yaeh.y,
HOWelbe 6aJia .n,yxaHa y Te)KIUIH O.ll. 50 AO 70 Kr. MH. C3.ZJ.a
3HaMo KO it: MHruHhe rpe6a .:~.a ynorpe6MMO, a Koje .lf.3 o.n,MapaMo, Ka~O Tpe6a .n;a ):lHWeMO )1;3 JI3Kilie CaBJI3)1.3MO OB3.i
BeJIHKH Hanop . .[{aHac ce MHOro Maibe yMapaMo nero Harne
,1PyrapH~e Koje HHCY noxaljane oaaj Kypc.
Pat~.uHue,

0 Tl1.Wl1.HJ1
Oj THWHHO, POAHO MjeCTO Moje,
,[{a onpHtJaM l{pHe .U.3He TOBje,
Up He • t\3He a a qerHp' rotxHHe
)laH cno60J(e He XTje}le !la CHHe.
A Kat~ nera ro,ll.HHa Hacra.n.e,
HeaaBHCHa txplKaBa rrponatxe!
CjajHa aajea.u.a ca HcroKa CHHY
11 o6acja Hawy orav6HHY.
I IeToKpaKa, n1 CH aajea.n,a HaW3,
HeMa BHilie &lt;terHHKa, ycrama,
KojH cy Hac y 1.\PHO aaBHJrn,
MHory ;J,jel\Y c tJ:OMOM pacraBHJJII.
To je 6ano y jeceHcKe AaHe,
l(yrm 03H.l{Y neTpHtJeBHD &lt;l&gt;paHe
I 1 ca lbHMe MaMyaah TYHHl\a,
l..JepKea MapKo 11 'ByaHH I1BHJ..{a.
C I1BHl!OM cy yrOBOp CKJIOilHJIH,
ITa CBe Hallie JbyJ(e llOKYITH.'IH.
Yl3a rora, .n,a 611 ce onpaJin,
MpKOlhHlie y ceJJo caaaaJJH.
An' y ceJJy HHrJJje HHKOr HeMa,
MpKOlhllli cc Ha THIUUHY cnpe~1a.
An' ycrarue ceno 6JJOKHpawe,
.J all,He Harne JbYJ.I.e noxaaTame,
lla nx aoae Ha o6aJJy Cane.
Ty cy M.1la.n;e nory6HJJH rJiaBe.
Ja nor,1e.D.ax ca npo3opa cBora,
Or iep arne a 'lOBieKa Mora. Mora Jlpyra 'Bypl)eaufia Cane
OcraJJe cy TPH cHpore Mane:
CraHKa, CraHKO H HejaKa MHJTa,

Mon11p

�flAPTH3 HCJ\
-

all,

pu up Te a c oo 1 onpe sa 1,
,Ua 6je;KJ! 10 0.1 .lYUJ 13HCKe pyKe,
lla ne Bll.ilH~t jow 11 sefie .tyKe.
Y ce.1y cy yCTawe 6jecmsJie,
ra,lHe 3BHjepl! KpBII ce H3flli:Ie
»&lt;ene, .l(jeu;y no KyhaMa rpmKe,
TyKy, KOJby II HoraMa ra3e.
CaaKo 'IY;I.O y ceny npaauwe,
MHore Harne Kylie nona.111we.
I1 0.11. Kyha 6ynKepe npanuwe.
Tpu 6yHKepa npa8e Ha TPH c·tpaHe,
0,1 Hapo;I.He aojcKe .11.3 ce 6pnHe.
npo terepcKa Y.J.3Pll 6pt!ra,J,a,
Ty ycrawa He6pojeHo crpaJJ.a.
Mel}y 1-bHMa 6jewe 11 M.1a,n.uha,
Kojw 80.1e AHTY n3Be"IHiia,
Ha cpaMory 6yHKepi1 HM 6ume.
.Jep y lbHMa f,13BC OCT38HWC.
nane.1Hh ce ca rime JIHBHO,
Jep je, MHC.1H, H3pO,'\ 33B3tJ.Il0
I1 33 ysjeK 6pahy no,!l;je.'li!O,
Mel)y Hapo.a. MP&gt;KihY 3aca)l;IW.
AJI' ,:~.yro TI ITO, paC1.18jeraHo 1.18jehe,
MHp 11 Jby6a8 Mei)y Hapo,'l. Melle.
Hapo.u. 3HaJJ.e .!(3 ra Mapwan BO.li.H,
Cra.1 HO.i cpeh11 H cramwj cw6o.:p•!
"Bypl;es~tll

Map11ja, TuwHHa

EPATCTBO
Y je.u.HOM CMO ce.1y cpe3a 338H)(OBHfiCKora. Ca3sa.1e o~&lt;
.'lPYf3PHLI;e CeJb3HKe Ha CBelJaHy KOH$epeHI..IHjy ,J,a HM fOB\1 ·
PHMO 0 3HalJel-by 8 M3PT3,
np11je fiOlJeTK3 KOH$epeHLI;Hje npHlJ3M C3 &gt;KeH3M3. 0HC
ro8ope o norH6HjH C80jHx )(pyrosa, CHHOna H 6pahe. 4ecTC!
113 oKa crapalJKora KaHe cy3a cjehajylm ce reWKHX ro)(HII1
para. Y TOMe ceny npa8HJIH cy 3YJJYMe &lt;PpaHueruheae ycrawe,
'IerHHl.llf n .l(OMo6paHH, a Haja11we Huje ll.IH. Mp3e Hx &gt;KeHe
.'lY60KOM Mp)KJ-bOM . .[I,3H3C OHe ocjehajy norpe6y 6p3TCT83 II
je,llHHCTB3. Je.n,Hn CT3PHU3 Ka&gt;Ke: :.E, C11HKO, He KalKe CBHje1
t;a6a, KaKO ce ill8a6o y 5ocHH csai&lt;H )(3H M0.1HO 5ory, p;n
ce He 6u c.10&gt;KHO KPCT H nonyMjeceu. A1111 ero! .ll.oro;J.n ce :
»(JJOMHWe ce KpCT H nOJiyMjecel.l, XB3JI3 HaweM THTY II npaRHjeM lo3WHM JbY)(HM3« . .[l,y60Ke cy .pHjelJH MeHe CTapuu;e 113
336alJeHOf CeJia I&lt;OjHM TIO,I\BJI3lJH 83MHOCT 6paTCT83 11 je;t;HH ·
CTBA Metjy ll:lJ)O)lHMa.

AI

11 11 1a HKO y H we
pe3y a
a He n03aa Ha
EPI! .IHY o.a6opHl!UY Mejpy? 0Ha je npasa napTH38HCKa
~I3JKa. &lt;?,;{ npaux ,!!.aHa .l(OJiacKa oKynaropa y Hawy se !Jby,
80.1HJia Je napnt3aHe, noc.~a,1a je c8oja .1(83 cuHa y HaPO.ilHO·
OC.1060JJ.H&gt;13lJKY 80jCKY, H C3~13 je fi0~13f3Jia H3WY 6op6y. Y
C8HM fiOC.~OBHMa H 33.1\3l.lmta KOjH Ce fiOCT3BJbajy npe)( &gt;KeHe,
ona je np8a: y pa)(y Ha PYJJ.HHKy, na nonpa8l\H u;ecra, II:J
KompepeHu;ftjaMa, npn O)(:tacKy Ha ce.1o, Ha pa)ly y )ljequjeai
.'l.O~Iy. 0Ha CJIYMII K30 npuMjep OCT3 .'IH~I &gt;KeHaMa cpe3a Jlyl&lt;aBI..\8 . npHJIHKOM KOJIOHH33l\Hje paTHe CHpoqa,illl nope,a OCT3·
.~HX M3jKII, j38HJI3 Ce H OH3 ;13 npHMH 6p11ry OKO 3.J,PM3BaJba
II CT3p3!b3 )lBOje ,J.jCL(e, 113KO 3C3M3 CHpOM3WHO &gt;KHBH y 33·
je,~Hlill;H C3 CIIHOM II OC~Iepo YHYlJ3,illl. 0Ha K3}!{e: :.npHMllfiy
ce 6p11re 080 .lBOje ,ajeu;e. f,!l.je jc,'le 11 ll&lt;HBH Moje ocMepo
YHYlJ3.111 ~IOi!\e II !bHX )(80je«.
To jc 3aucra &gt;I&lt;eHa KOja Tpe6a .:r,a c.1yi!&lt;H Kao npmrjep
.J3 Ce H3 !bY Y C8C'IY yr.1e.1ajy OCTaJie 3HTIHjl:JWHCTKlllhC
namera cpe3:1.
M., JlYK3B3l\
.1a

c.

HAlll/1 PY }J.AP/1
:2U tl.&gt;e6pyapa I 946 fO..lltHe c111rao je y flpuje,'lop npau
uoa HaToaapeH py)(alJO~I 113 PY)(HHKa Jby6uje . .LJ.otieKa.~a ra
je orpoatHa ~1aca C8~IjeTa ca 8eceJIHM noKJIHl.IHMa. Ha ,uo'leKy
np8or 8033 ca py;I.a'IOM y Hawoj CJI060)(HOj peny6JIHUH JyroCJI38Hjn, Y.. H3WeM DHTOMOM noK03apjy, 6110 je 8eJIHK 6poj
H3WI1X M3jK11 II Cecrapa, KOje cy H3p3M3B3Jie Jby6a8 H 33.1(0·
BOJbCTBO npe~I3 H3WHA! P3.1J.HHUIIM3. npe)(3TH cy 11M CKPOMHII
.~ apo811, a Jtpyrapuua Jle.ta CylJea11h cnjeaa,,a HM .i ~ oay
njecc'JY:
Oj py;~.apn H3 Jby6HJC,
5paho Hawa .:.para,
Du ere 6opl\H 33 ooH08Y
H napo,J,ua CHara.
Y H3lll!I~l fie $a6pHK3M3
Pa.:r,HHLI;H )(a pa)(e,
Ha PY.ll.3 he qi!CTO raoMI)e
Pa.o.oM ;~;a H3Ba.'(e.
PyKe HawHx y )(3PHHKa
npi!8Hfle 83fOHe,
H csy,1a he aeMJbOM B03HT '
f'il.'lHC ~!H.lHOHe.

CJ&gt;a6pi!Ke he y )(apHHqKH
('raaparH :1.1are,
A c !bHMa he pa)(ne PYKe
3eMJbY .11,3 TI03113Te.

Sopa Saroc,

JbepKa CJI&amp;)(OBHII, 3aBH.10BHhn

K ak o su zene Vojvodine docekivale
v

Dva-deset i cetilri hiljade porodica poslo je prije
nekoliko mjeseci da u plodnoj Vojvodini, zapocnu
nov, srecan .Zivot. Ostavljajuci opustoseno rodno selo,
porusenu siromasku kolibu, neplodnu malu njivicu,
mnogi nasi! seljaci posli su s tugom u sr-cu, s nekim
strahom pred novim nepoznatim krajem. Trebalo im
je pomoci da se snadu, da se pripitome, da se nauc
novom nacinu .Zivota. Narodne vlasti u Vojvodini
ucinile su sve sto su mogle da navi kolonisti nadu
sto ljepse domove, sto bolji i mirniji .Zivot. De na
ruka narodnim vlastima u tome po lu hila je organizacija AFZ-a Vojvodine. Vojvodan ke anfrfa i tkinj
savladale su najveci dio posla oko koloni ta. Kuda
god su stizali, gdje god su dolazili, nasi seljaci u nailazili na topal prijem Vojvodanki. Bo anci i Hercegovci nisu naisli 'na tude !jude, na hladan i tran
kraj u kame bi s tugom mi !iii na razorena, ali draga
ognjista. Toplinom i paznjom svojstyenom zenama,
bliskoscu, koja sada, kroz borbu zbratimljene, pove-

npH.Je)(up

koloniste

zuje .Zent! ~ ih kraJe\a ua~e Jugo~lavije, Voj\ot.lankc
su pri~le bosanskoj i hercegovackoj kolonistkinji.
One su na~e seljacke porodice dol:ekivale kao drage
goste, trudile se da tim prvim koracima u novom
kraju pomognu gdjegod im ta pomoc bude potrebna.
Postarale u · e da pravilno po tave ishranu, da svakog lwloni tu :mie·te bez cekanja i lutanja. Organizovale u i zdrav tvenu ·Iuzbu, jer je medu 120.000
judi zena i djece trebalo ocekivati i oboljenja, po:ije dugog i zamornog putovanja. Ni u zaboravile ni
a po ebnu brigu uk.azu najmladim koloni~tima. Priln a tile . 1..1 \ ojvodan ke majke nasu djecu, dok im se
roditelji za izvjesno vrijeme ne snadu u · novim pri
likama.
Nepregledne ravnice, kuce drugog tipa, domaCintva veca i bogatija nego sto su na~i seljaci do ada
u ·vom rodnom kraju imati, mogli su po neki put i
da zbune nasu krsnu Hercegovku ili Krajisku. Osjet iJe . u tn vnjvoctano;ke antifa~istkinje, pa ~u pronal!le

25

�jo_ jedan obllk pomu 1 :.\ ojim novim zemljac na.
Oformile su posebne ekipe zena, koje su odlazile na
imanja koloni ta i ukazivale im pomoc u prilagoda- \ anju tome nov om nacinu zivota. Rijetko gdje izo-tala je ta pomoc. To se desilo samo tako, gdje orga nizacija AFZ-a nije bila dovoljno aktivna, govorila
nam je drugarica Srba Kovacevic.
Uz pomoc tO stalih masovnih antif.a~istickih organizacija, pobrinule su se zene Vojvodine da se kolonisti snabdiju svim ~to im je potrebno. Opet u ekipama, odlazile su one medu koloniste i nosibe im namirnice. Ni u se na t·ome zaustavile. Ostajale su medu
na~im zenama, zajedno s njima kuvale, pokazivale im
kako ce ~ta da pripreme.
Antifa~isticki Front Zena Vojvodine organizovao
je i posjete gradskih zena kolonistima.
poklonima
i le su zene mnogih gradova u pohode novim zemljacima.

s

e pobr
~
cin--..ki i krojacki tecajevi .;.ecJjalno za nase ~ene.
S dolaskom nasih kolonista, prilio se ojvodini
dobar broj nepismenih. Zato su za njih osnovani analfabetsl{i tecajevi, na kojima se opet angazuju zene.
Nad srednjo~kolskim internatima za dake koluniste, zenske organi.zacije uzimaju patronate i tako
.pomazu da se ti domovi odr.Ze.
Kao sto vidimo organizacija Antifa.Sistickog
Franta Zena u Vojvodini, na razne nacine, u svakoj
etapi novog zivota nasih koloniziranih porodica, uka·
zuje pomoc, zblizuje se s njima i podupi·re ih da ~to
lak~e zasnuju svoje domove. Iz opusto~enih i porusenih sela, iz sirotinje i nemaWne, ispratila ih je
paznja nasih antifa~istkinja, a tamo, u ravnoj Vojvodini·, docekala ih je sestrinska blriga svjesnih vojvodanskih zena.
Nadflda Hadflt

npaBHH casjeTH
.UaHac )l{eHa Kao pasHonpaBHI1 tiJiaH Harne 3acsprna.Ba cse nocJiose, peryJI11rne csoje MaTepl1jaJIHo-npasHe o.n;Hoce. 0Ha ce nojasJbyje qecTo
nyTa Kao npeTCTaBHI1K csoje opraHn3a~l1je y pa3HHM
K3H~eJiap11jaM81, Ha Cy)I.OBI1Ma 11 .n;pyr11M ycTaHOBaMa, o6asJbajylm 11 pa3He .n;pyrn1seHe nocJiose. Mef)yT11M, .zr.ernsa ce .n;a .n;aHac ycJIHje.l.( He,llOBOJbHOr
11CKYCTBa, )l{eHa He 3Ha r,llje rnTa Tpe6a ,lla CBprn11 11
KOMe .n;a ce o6paTI1. JlyTa ce o.n; KaH~eJiap11je .n;o KaH·
~eJiap11je, Tpa)l{e ce casjenr O.ll JbY)I.I1, Koj11 H11 caMI1
He 3Hajy KaJ&lt;o 113BjecHe CTsap11 Tpe6a csprnasaTH.
5e3 noTpe6e ce ry611 sp11jeMe; Harn11 ,llpyrosH H .n;pyrapl1~e 3anocJieHI1 y ,llp)l{aBHOM anapaTy .n;aHry6e
npHMajyllH CTpaHKe C KOj11M3 HeMajy HHK8K3B noCJIOBHI1 O,llHOC HT,ll. Pa)J.H CBera TOra Hehe 6HTI1 Ha
O)I.MeT ,lla Ml1 1 npeKO Harner JII1CTa, )I.OHOCI1MO npaBHe
casjeTe 110Tpe6He fOTOBO y CB3KO)I.HeBHOM HarneM
JtPYWTBeHOM }KHBoTy. TaKa heMo noMohl1 HaWI1M
.11,pyrap11~aMa, a y HCTO BpHjeMe H OMOryfii1TI1 6p}KH
If npaBI1JIHI1jl1 pa.zr. Harni1X ycTaHOBa.
je.n;HI1~e

KaKo lie!.w npu6aBHTII JieP,lf!.faH ;r11cr yBjepeffie o 6ea6pa!.fHOCTM
MHore MaTI14He KlliHre 113 xojHx ce B11)I.HJIO
6pa•IHO cTal-be csaKor np11na.au1-tKa o.n;pei)eHe sjepe,
YHllrnTeHe cy y TOKY oKyna~Hje. Pa.n;11 Tara, H qecTo
nyTa p2)I.I1 He,llOBOJbHOr pa3.)'MHjeBatba ~pKBeHI1X D.WCTI1 11p11JIHK011I Tpa)l{etba Jie,'J.H4HOr .'IHCT3 1 He MO)I{e!\10
6p30 )l.a )I.OryCMO )I.O TOr )I.OKyMeHTa KOjH HaM je no·
Tpe6aH 3a 3aKJbytmsa~be 6pai&lt;a npe.zr. Hapo.n;mtM BJiaCTl!Ma, KaKo je TO y HarneM YcTany o.n;pei)eHo. J1e.ll,H4aH JIHCT MOmeMO )I.0611TI1 Ha Taj Ha4HH, WTO heW&gt;
cpeCKOM cy.n;y y ~.:aH~eJiapHj11 .:Hl osjepy (JieraJIH3aL(Hjy) 110TI1HC3 11p11BeCTH )I.Ba CBj ,D.OK3, KOjH he IlO·
TBP.Il.HTI1 .zr.a j e MOJIHTeJb YI1CTHHY HeBjeH4aH (Jie)I.I1•JaH) H Ha OCHOBy TOr a )I.0611hCMO Jie)I.HliHH JII1CT.
np11 TOMe MOpaMO .zr.a np11JI0}1{11MO 33 OBjepy nOT·
rmca csaKor csje.zr.oKa no 15.- )I.I1Hapa 11 jorn no
1.50 )I.I1H. 3a cy.n;cKe MapK11~e. KaKo je noTpe6Ho .n.sa
CBje)I.OKa, TO MOpaMO npHJIO&gt;KHTH 33.- /l.HHapa. 0CHM
TOra MOpa ce )I.OHI1jeTH H T3KCeHa MBpKa O)I. 10./l.HHapa KOja he Ce npHJII1jenHTH y KlhHfV perHCTpa H

26

je.zr.aH .ll.11Hap 3a cy.n;cKy MapK11~Y· TaKa fie~IO ;~;o611TH
o.n. Ha.n;Jie}!{HOr cp ecKor cy.zr.a Jie)I.114HI1 JIHCT, 6e3 Kora
He MO&gt;KeMO CKJIOfli1TH 6paK npe.zr. Ha)I..lle)l-(HHM HapO)I.HHM BJI3CTHMa

KaKo lieMo P,06HTH norpe6aH 40KyMeHaT
aa nporJiamelbe MpTBHM
Y TOKY paTa 11 oKyna~Hje Hacrpa.a.a.1o je 6e36poj
JbY)I.H Ha pa3HHM paTI1rnTHMa, y KOH~eHTpa~HOHI1t.l
JioropHMa, y pa3HI1M MY4HJIHWTH~ta. Haw11 cy JbY)I.I1
rHHYJII1 He3H3HO y CBHM KpajeBI1M3 CBI1jeTa 3a CBe
OHe KOjl1 Ce jorn H11CY spaTH.'lH CBOjHM KyhaMa,
CKOpO CMO H3411CTO .zr.a Ce Bl1rne HJ1Ka;J,a Helie HH BpaTHTI1. 0HI1 cy 1133 ce6e OCT3BH•lll CBOje nop011.11~e,
Koji1Ma je noTpe6aH, pa.11.11 pery.1HCalha pa3HI1X Ma·
Tep11j3JIHO-npaBHHX O)I.HOCa (neH311ja, OCHrypatba, Hal1Jiahi1B3Jha .n;yra 11T.n;.), )I.OKyMeHaT o nporl!arnelhy
MPTBI1M, jep HeMa jorn MoryhHOCTII 3a 113.n;analhe
CMpTOBHI1~a 33 CBaKOr HeCTaJIOr 11 HaCTpa;J,a.10r. 0Haj
KO xohe .n;a 11Ma Taj .n.oKyMeHar rpe6a .n;a HanHrne
MOJI6y y KOjoj fie 113HI1jeTI1 WTa je 611JIO ca OHI1M
3a Kora Tpa}!{H nporJiaruelhe MpTBI1M (Ha np.: OTI1wao y napT113aHe Ta.n;a n Ta,!I.a, yxanrneH o.zr. noliH·
!..IHje, OTjepaH KaO npHC11JIHO ~I06HJII1CaH 11T)I..). 3a
T34HOCT TlfX H3BO,U.a MOJII1Te,b rpe6a a np11Be)I.e )I.Bii
csje;~;oKa KOjl1 he TO npe.zr. cy.zr.o.t ..1a noTBp.l(e. MoJI6a
Ce npe.zr.aje Ha)I.Jie)I{HOM cpeCKOM CY.!lY OCT3BHH·
CKOM o.n.jeJbe!hy. MoJI6y Tpe6a TaKcHpaTH ca TpH.n;eceT .ll.l1Hapa TaKceHI1X Mapai{a u no.'IOA{HTI1 rpH .n;HHapa y rOTOBY 33 cy.zr.cKe .tapK11~e- .[loKyMeHaT 0
npor.1ernelliy MpTBI1M rpe6a raKCI1pam ca 38.- )I.11H
'l'al 'CeHHX MapaKa 11 11p11J10ii\HTH 4.- )I.IIH. y rOTOBOM
:-1a cy.n;cKe MapK11~e. YKOiii1KO je .l(OKyMeHaT o nporJiawe!hy MpTBI1M noTpe6aH 3a peryJII1Ca!he nopo;I;114He neH311je, OH)I.a cy ~IOJI6a If 0}lOKyMeH8T 0 nporJiawe!hy MpTB11M CJIOOO,!l.HH o.n; TaKce. TaKo npH6asJbeH .zr.oi&lt;yMeHaT o nporJiamelhy MPTBI1M 11Ma npHspeMeHI1 KapaKTep )I.OK H3.ll.~e}!{3H cy.zr. He 113)I.3 CMpTOBHI1~y, al!H H nope.ll. Tora ca lbi1Me ce ~wry pery.rr11car11 CBH XHTHI1 MaTepHjaJIHO·npa18HI1 O)I.HOCH.

o.

Jl.

�Hi

E

B

n

H

p

n 0

r

llPO.IbETHH PA3FOBOP
0TB0pl1 MajKO, TaMHY Ol{ajy
6pa31{a Hac 30Be

fl

lleKa.

Ha KpoB Hal\1 cyHL(e cjajeM npi/JTer.flo,
MHpHme cro6op 11 cMpeKa!
OrBopu MajKO, MYTHe neH~repe,
JeMJba Hac Jose H LJeKa!

YcHe crapul(e manaroM rosope,
puje!JH myMe 1{0 pujeKa:
»HeMa HaM BHllle pyKe O!JeBe,
,[{a nJTyroM ynpaBJba opHo,
HeMa HaM BHllle BOKa rojHHjex
KOje CMO nojHJTH 30pHO.
_EymMaHH npOKJTeTI! Ol(a TH y6J!JTH,
cello HaM cnaJTHJTJtJ, a cro«y noBeJTH, cpl(e Mil, «hepH, yMopHol«
__, Jlo/jHMO MajKO, 3eMJba je CJT060,aHa.
Cpl(e MH )l(eJbHO CyHL(a.
JlO/jHMO MajKO, ja hy O,l{MjeHHTH
Ha HOBOj 6pa31{/f Ol.(a.
,Epyr he HaM 6op6eHH
cjeMe pa36al.(HTH,
ycKopo Hal1le he )I{HTO npoKJTHjarH!
HHKal{a BHI1le MpCKH ¢aumcrn,
Helle HaM, MajKo, npara KpBaBJITH! CJTo6opHa, 3eMJba lie HaM a pa/jaTH,
111JipoKJJM noJbe/11 he 6poH3e 6py jaru,
HOBJI he
-

)!{If

BOT MajKO, 6y jaTJif

Crapa'lKe pyKe np030p OTBOpH.lle,

cpl.(e je Ha111JTO JTJtjeKa:
«JlOI)HMO KhepJI, CYHI.(e OI{CKOliHJT.O,
Epa31{a Hac 3DBe 11 lleKal«
Bepa 00peuosuh-)J.enK6awHti

27

�113 CCCP-a

JllEHE 3EM.IbE COfji1]AAH3MA
Y paTy nporHB ¢arnHCTH4KHx sasojesaqa yJiora
il\eHe Hap0411TO Ce HCTaKJia I&lt;aO BeJIHKa CHara H8'rner
COBjeTCKOr ,ApyrnTBa. Y rO,AHH8Ma Harner OTal,I6HHCKOf para &gt;KeHe CCCP noKa3aJie cy ce Kao nJiaMeHe
naTpHOTKe CBOje OTa1)6HHe. 3a 4aCT H He3aBHCHOCT
CBOje COI.I,HjaJIHCTHlJKe ora1,1611He COBjeTCKe )KCHe TIOKa3aJie cy xpa6pocr, xepojcrso H BeJIH4HHY csor naTpHorcKor .Ayxa. »0He cy ce noKasaJie ,AocrojHHMa
CBOjHX OLfeBa H CHHOBa, My&gt;KeBa H 6pahe.« (J. CraJb11H).
CosjercKe )!\tHe y rOJl.HHaMa para 6HJie cy O,LJ,Ba&gt;KHH sarnTHTHHI.I,H cosjercr&lt;e ,Ap&gt;Kase. O.A npBHX .A.a'H a
oral,I6HHCKOr para MHore )I&lt;eHe o6yKJie cy yHH¢opM) .
PaMe ya paMe MajKa ca CHHU:'Ir, )l{eHa ca My&gt;KeM, cecrpe ca 6pahoM no,n.HrJie cy ce Ha HenpHjaTeJba. Y
pe,AOBHMa UpseHe ApMHje, y napTH3aHCKHM o,ApeJl.HMa OHe cy ce TYKJie HCTpajHo H xpa6po ca ¢arnHCTHLfKHM aasoj·eBaLieM. Y pe,n;oBHMa U:pBeHe ApMHje
cosjercKe &gt;KeHe npornJie cy seJIHKH no6je.u,oHOCHH
nyT O.A Mocr&lt;Be, JleH&gt;HHrpa,Aa 11 CraJbHHrpa,Aa )lO 5yJl.HMIIelliTe, oeorpa,n.a, Opara ,li.O 6pJiora ¢arnHCTI1LJKe
SBHjepH, 5epJIHHa. CJiaBHa ,AjeJia H no,ABHre 4HHHJie
cy )1\eHe y noSa)lHHH y CaMOIIO&gt;KpTBOB8HOM pa,Ay 38
noMoh ¢poHTy . MHJIMOHH lKeHa y ro.u,HHaMa para
C
TajaJie cy KO,LJ, MarnHHa, pa,AHJie cy y COBjerCKOM
anapaTy 11 y cosjeTCKHM ycraHOBaMa. Y ¢a6p11KaMa,
) py.n;apcr&lt;HM OKHHMa, y PYJ.I.HHI.I,HMa, y .u,aHHMa para,
uarne &gt;KeHe cy Heyr.!opHo, saje.u,Ho ca I.I,HjeJIHM Hapo,AOM r&lt;asaJie opy)l&lt;je 11 CHa6,AjesaJie UpseHy ApMHjy
CBHM noTpe6aMa 3a no6je.Ay Ha,n. HerrpHjareJbeM.
(TOjehH KO,A Marn11Ha COBjerCKe naTp110rKe rei KH.'!e cy He C8MO ,Aa )l.8)1.y IIIrO BHrne npOH3BO)I.a,
Hero ,Aa HX .u,a.u.y y HajKpaheM poKy, ca MaKCHMaJIHOM yrnTe)lOM CHpOBI1Ha H MI1HHM8JIHHM TIOTpOrnKOM
p a.'l.ne cHare.
CBHM aeMJhaMa noaHaTo je HMe Kalie 5apHrni-hHKoBe . • 0Ko ,ABa,AeceT XHJba;I.a 6pHra)la y HHJl.yCTpHjH
pa)l.e Ca,A TIO H&gt;eHOM MeTO.J.}'. oJiaro,AapehH TOMe, ~·
npOH3BO,Alhl! je 6HJJO OC,11060l)eHO BHrne O)l 76 XII·
. ba,Aa pa,AHHKa, KOjH cy cra.m ya .Apyre MarnHHe, \'
,·~pyrHM cpa6pHI&lt;a~ID H npe,n;pefiH ta.
)f{eHe cy casJia/I.aJie sjelliTHHY 6yrne!-ha 3eMJbe 11
/.I.06Mja!-ba Haqne. )f{eHCKe p) Ke cy ) OKHli ta BH.:J.H'h.'
\TaJb.
MHJIHOHH ceJbaHKll cTsapaJie C) Y) .n.a ) 1 o rr xo3HHM IIOJbHMa. M .lla,Aa .n,jesojKa MaJIIma A6..1) aj .. sa
11s Tariii,IHCTaHa cKynHJia je 130 ueHTH na:.t)'K ca
CB8KOr XeKTapa, yMjeCTO ycraHOBJbeHe HOp.le 20
IleHTH no xeKrapy.
Y )1.8HHMa OTa1,16HHCKOr para CBO I CHarOM pa3BHjaJie cy ce opraHH3UrOpCKe CnOC06HOCTH COBjeTCKl'
:,KeHe. 0Ko 200.000 &gt;KeHa paJtHJie cy Kao npercje.n. •
HHUH KOJIX038 H KaO 6pHra)llfpH, - rOTOBO 100.001)
t-b11X 6HJie cy paqyHOBODC H KtutlrOOOi)c. flpe1W
250.000 &gt;KeHa 6HJie cy ynpaBHHI.I,H npoH3BO,nH&gt;e no
rpa6pHKaMa. Ha OJirap no6je.u,e no O)I{HJie cy csoje
CIIOC06HOCrH H &gt;KeHe H8YLfHHUe H H8Y4HH pa.U,HHI.I,H
CTorHHe XHJba,Aa y'IHTeJbHI.I,a, Jber&lt;apa, Me)I.HI.I,HHCKH x
pa,AHHI.I,a noMaraJie cy ¢poHT.
XHJba.u,e crapHx &gt;KeHa spaTHJie cy ce aa spujeMe para CBOM pa.u,y. 0He cy rnHJie BOjH11LfKO
py6.7be, nJieJie TonJie pyi&lt;aBHI.I,e, qapane, Kany."haLJe, 3a

28

Ollt! KOjl'I cy CBOjHM )!UiBOTO.M 6paHH.'IH OTai)OHHj.
0Tal,I6HHa HHKa,Aa Hehe sa6opaBHTH xepojcKe no,ABHre y ,A06a OTal,I6HHCI&lt;Or paTa. 3a )'BHjeK fie yfiH }'
HCTOpHjy, peKao je .Apyr CTaJbHH 1944 r. pa)l.HH
HanOpH }KCHa H Harne CJiaBHe OMJia,AHHC, KOjH··cy
H3HI1jeJIH Ha CBOjHM nJiefiHMa I-Jajrre&gt;KH ,AHO pa,Aa )"
cpa6pHKaMa, KOJIX03HMa H COBX03HMa«.
)f{eHe Harne seMJbe cy csojHM jyHa'H&lt;HM pa,Aor.r
ItOMOTJie CBOjHM My&gt;KeBHMa H CHHOBHMa, OLieBHMa l1
6pah11 ,Aa pas611jy H&gt;eMaLfKO·¢arnHCTHtrKe sasojesaqe.
CsojHM jyHarnTBOM Ha ¢poHTy 11 cJiaBHHM pa,AHHM
~jeJIHMa y nosa.n.HHH, cosjercKa &gt;KeHa je wssojesaJia
C
BeOnrnTe nornTOBaH&gt;e CJI060,AOJby6HBHX Hapo,Aa CBH·
jera.
.l1,oJiopec H6apypH y nHcMy ynyheHoM cosjeTCI&lt;HM &gt;KeHaMa yoLm Mel)yHapOJ.I.HOr KOHrpeca &gt;KeHa
uspasHJia je MHCJIM 11 ocjeh aje MHJIHOI-Ia &gt;Kena CBHjeTa KOje cy y jyi-IarnTBY COBjeTCKHX &gt;KeHa l.l,pnHJic
O.J.yrnesJbeH&gt;e 11 ysjepeHocr y no6je,Ay y 6op611 npoTHB ¢arnH3MU. »Ja 1-IHCaM 3a6opaBHJia M HHKa)l. Hefiy
sa6opaswm BpHjeMe, Koje caM nposeJia ca cosjerCKMM &gt;KeHaMa. KoJ.I. sac caM ynosHaJia pa,AocHe ,AaHe
pa.n.a sa BpHjeMe MHpa, 6ypHe .n.aHe para, BH,AjcJia
6.1111CTaBH opeoJI xepoja U.pseHe ApMwje 11 cjajHe
ycnjexe xepoja npOH3BO,AH&gt;e, nwcaJia je )J.OJIOpec
H6apyp11 cosjeTCKHM &gt;KeHaMa. BH.AjeJia caM sarny
CHary, H36JIH&gt;Ke caM ynosHaJia seJIHlfHHY .Ayrne Barner
6eCMpTHOr Hapo.n.a, COBjeTCKHX ,lbyJ.I.H H &gt;KeHa, - THX
THTaHa KOjH HMajy BeJIHKOr Y4HTeJba 11 BOryy ,Apyra
CraJbHHa. YnosHaJia caM sarny 4BpCT11Hy, caMonompTBOBHOCT 11 aKTHBHOCT,« nwcaJia je .l1,oJiopec H6apypH coBjeTCKHM &gt;KeHaMa.
CosjercKe &gt;KCHe cy ce npocJiaBHJie Ha QlpOHTy 11
y nosa,AHHM, jep je OapTHja JleH&gt;HHa-(TaJbHHa OCJIOOO)l.HJia &gt;KeHe O.A Hei&lt;a)l.aH&gt;er 6ecnpasJba 11 yrH&gt;eraHaH&gt;a 11 OMorylii1Jia HM ,Aa yqecrsyjy y I&lt;yJITypHOM,
eKOHOMCIWM H nOJIMTHLfKOM &gt;KHBOTY COI.I,MjaJIHCTMLf·
KOr ,ApyrnTBa. OapTHja noMa&gt;Ke nO,AH3aH&gt;e CBMjeCTII
II opraHH30B8HOCTH COBjeTCKHX }I{CHa, ,AM)I&lt;e HX Ha
pyKoso.n.eha MjecTa y cosjerCKI1M eKOHOMCKHM, napTHjCKHM H ,ApyrnTBeHHM opraHH331.1,HjaMa.
BeJIHKa je yJior a il&lt;eHe y cosjercKoj seMJbH.
MHore cy &gt;KeHe pyKOBOJ.I.HIJ,H ¢a6pHKa 11 npe,Ayseha.
I IpeKo 250.000 )l{eHa pa.n.e Kao HH&gt;KHH&gt;ep11 11 TeXHHIapw. )lecenme xH.na.Aa )l{eHa pyr&lt;ano,Ae 6pHra,AaMa
H p) KOBO e CHH,AHKaTHMa. MHJIHOHH &gt;KeHa pa,AHHI.I,a
CaB aljyj_ CTpyt-IHOCT y npOH3BO,AlhH H TpaHCnOpTy.
. 'u.ba..'le n.:eHa cy npeTcje,AI-IHI.I,e I&lt;OJixosa, 254.000
cy 6pura,AHpH TpaKTOpHHX 6pHra,Aa, TpaKTOjJHCTH H
~0. tGajHepH. npeKO 350.000 )l{eHa cy PYKOBO,AHOI.I,H
IIOJbCKHX 6pHra,Aa H CTOLfapCI&lt;HX ¢apMH. AKTHBHO
_' 4eCrByjy COBjeTCKe )1\eHe H y pa3BHTKY HayKe. )J.eceTHHe XHJba,Aa &gt;KeHa BO,Ae H8Y4HO HCTpa&gt;KHBaLJKH
pa,n;. 116 *eHa cy HarpaljeHe .rrayeparroM CTa.lh'HHCT&lt;P
npel'tmje.
HapOLfHTO je 3HalJajHa ,AjeJiaTHOCT cosjercKHX
&lt;KeHa Ha Ky.rrrypHOM noJby. 750.000 )l&lt;eHa cy yLJHTeJbH,
,J.eCeTHHe XHJba,Aa &gt;KeHa cy ,AHpeKTOpH rnKOJia H pyKOBO,AMOI.I,H HapO,AHOr o6pa30BaH&gt;a. }J.o 100.000 &gt;KeHa
pa.n.e Kao JbeKapH.
Ynope.u,o ca aKTHBHHM yqernheM y .n.py rnrncNOM
H flOJIHT11LfKOr.I &gt;KHBOTY 3el'tf.7be, &gt;KeHa je TI03B3Ha )l8

�• HHr

e

.l06Hja raKae ·no o .. H
.LlpiKaBe Kao y CCCP. CoajercKa a 'la.la era •IHo ce
6pHHe 0 .ii&lt;eHH JajUH, 0 flOOO,'bJIIaH&gt;y lbeHHX )KHBOTHHX yc.10Ba y npOH3BO,J.lbH 11 KO.ll. Kyfie, 0 npOIIIHpeH&gt;y Mpe.&gt;Ka jaBHHX rpneaap11ja, nepHOHHUa py6.'ba
H CJIHl..!HHX ycTaHOBa.
OapTHja JleH&gt;HHa-(TaJbHHa, coajeTCKa ,li,p)!&lt;aBa,
CMarpa aacnHTaH&gt;e .rr.jeue Kao nocao o.rr. npaocreneHe
,li,p.&gt;KBHe Ba.&gt;KHOCTH H yKaayje .&gt;KeHaMa CTaJIII)' H CBeCTpaHy flOMOfi y BaCflHTaH&gt;y flO,li,MJiaTKa, 6pHHe Ce 0
nopO,li,HJIHlliTiiMa, .rr.jel..!jHM jaCJIHMa, BpTOBHMa H Ca-.
BjeTOBaJIHlliTHMa.
CaMo o.rr. jyJia 1944 .rr.o .rr.eueM6pa 1945 6poj .Mjecta y nopo.rr.HJIHlliTHMa noneo ce Ha 11.000, a .rr.jeqj,e
jacJie Ha 28.000. Ya TO je OTBOpeHO OKO 500 caajeTOBaJIHlliTa. CoajercKa .rr.p.&gt;Kaaa yKaayje orpoMHY noMoh MajKaMa. CaMo 1945 ro.rr.HHe aa noMoh MajKaMa
yTpollieHo je .li.BHje MHJIHjap.rr.e py6aJba.
Ha 6pHry naprHje H .rr.p.&gt;Kase coajercKa IKeHa
o.rr.roaapa cae aehoM ca11jellihy H opraHH30BaHollihy.
Y CCCP )!{eHe ynope.rr.o ca MYlliKapuHMa aKTHBHO
yl..!eCTByjy y ynpaa,7baH&gt;y .rr.p)!{aBOM. Haj6oJbe )!{eHe
Hallie SeMJbe, CJiaBHe Tpy,li,6eHMue H3 cpa6pHKa HH.li.Y·
CTpHje H KOJIXOSHHX flOJba, HCTaKHyTH Hayl..!HHUH,
HH)!{eH&gt;epH H rexHHl..!apH, JbeKapH, yl..!HTeJbH H arpoHOMH, .li.PYIIITBeHH pa,LlHHUH, pyKOBO,li,HOUH H opraHH3aTOpM couHjaJIHCTHl..!KOr pa.rr.a Hsa6paHe cy sa noc.naHHKe BpxoBHor Cqajeta CCCP. )J,aJbe sa nocJia·

H
e
lllHHX KOMHTeTa flOKpajHH KH
pejoHcKnx H ceocr.:Hx Cos ·era.
;y BpxoaHo. t Coajery CCCP Haa6paHo e _
MeHa nocJiaHHKa, npeKo 1500 iKeHa nocnaHHKa BpxoaHor Coajera caaesHHX H ayroHOMHHX peny6nH ·a
a npeKo 4500 )!{eHa nocJraHHKa MjecHHX Coajera.
3aBplliHDlliH no6je,!.lOHOCHO BeJIHKH OT8UOHHCKH
par, Hallia ae~IJba je noHoao npMcrynH.1a .mpHoj
Marpa.rr.H&gt;H. Y TOKY npse njaTHJbeTKe MH he.w npHspe.rr.Ho 11 KYJITypHo no.nHhH u o6HOBHTH Kpajese
Koju cy nocTpa.rr.aJIH o.rr. HenpHjareJbcKe Hajea;le, noCTHhH HOB nopaCT Hallie HH,li,yCTpHje, CeOCKOr r ·
3.li.HHCTBa H KYJIType H npeMalliHTH .rr.opaTHH nep110.1
paaBHTKa HapO,l(He np11ape.rr.e CCCP. 3HaTHO noBH·
CHTH MaTepHja,l!HO 6JiarOCTalbe COBjeTCKHX ,'by..'IH Be·
JIHKa O,li,rOBOpHOCT je COBjeTCKHX )l&lt;eHa y HCfl)'lbelby
rora aa.rr.aTKa. J1cropHjcKa p11je1..1 .rr.pyra CTa,'buHa
npe.rr. 6Hpa1..!HMa CTaJbHHCI&lt;Of H360pHOr OKpyra 9 &lt;f&gt;e6pyapa 1946 rO,li,HHe npo6y,LlHJia je KO)I, COBjeTCKH .
)!{eHa jolli sehe o,nyllieaJbeH&gt;e y noJIHTHl..!Koj 11 pa.lHO ·
aKTHBHOCTH, HOB raJiac cTaapaJiaY.Ke eHeprHje. CoajercKe )!{eHe Ca BeJIHKHM pa,nHHM e.naHOM HCllyH&gt;aBajy BeJIHKH CTaJbHHCKH nporpaM.
•
Pa.nHhe?.w jolli 6oJbe, jOlli BHllie, Kaif.:_
)!{eHe pa,li,HHue H KOJIXOSHHUe, HaytiHHUH H HHiKelbepH
cae )!{eHe coajeTa.
K. l&lt;ttpcaaoaa

K'EH HAPO/IA
Y JOlliKap-0JIHHCKOM rpa,li,CKOM H360pHOM OKpyr·y MapHcKe ACCP sa noc.l!aHHKa y cKynlliTHHY Hapo)I.a BpxoaHor coajeTa CCCP Hsa6paHa je ytmreJbHUa Map11ja CrenaHOBHa WepcrH&gt;eaoaa. PoljeHa je
y CHpOMalliHOj CeJbatJKOj, nopO,li,HUH y KeJiy Jy)K·
osepHaja y ca.n.alliH&gt;eM OpmaHCKOM pejoHy MapHcKe
ACCP. Ka,Lla je HMaJia 6 ro.n. Hary6HJia je oua. Manr
je pa,li,HJia a oHa je Kao HajcrapHja qyaaJia Tyljy
,ujeuy. Ka)I.a je nocra.na crapnja notJeJia je Aa nocjehyje lliKOJiy. 3a apHjeMe 3HMe je ytJHJia, a y JbeTo
je pa.n11.na aaje.nHo ca MajKOM. MapHja CTenaHoaHa
He 611 HHKa)I,a 6HJia ytJHTeJbHU·a ,Lla r-mje H&gt;eHHX HS·
aaHpe,li,HHx cnoco6HOCTH. Ha H&gt;Y j,e o6paTH.na na}!Uby
H&gt;eHa yY.HTeJbHua )I.OK je OHa 6HJia yl..!eHHua. Y6Hje.ll.HJI·a je Majey )I.a je He ysmra HS lliKOJie .noK OHa He
3aaplliH H y6Hje)I.HJia je caojy Haj6oJby y1..1eHHUY .ll.a
YY.H )I,aJbe, IIITa BHllie jy je CMjecTHJia y rHMHaSHjy
H MarepHjaJIHO jy je noMaraJia npa11x rO,LlHHa. 0,"{
caoje 15 rO)I.HHe Map11ja je noY.e.l!a caMa ;'Ia sapatryje
.n.ajyhH Y.acoae.
nomro je aaaplliriJia rHMHa3Hjy omyrona.1a je
y ceJio AJieKcaH,li,poacKoje. noc.rmje peaoJiyuHje ce
)KiiBOT npOMHjeHHO.
MapHja CTenaHODHa je npelliJia }' cycje.n.Ho ceno
DOJbllie-Y6peHci&lt;oje. Ty ce OHa y6pso y.iJ.a,lla 11 po)I.HJia 3 CHHa. OmoY.eo je MHpaH 11 npHjaraH &gt;KHBOT.
MapHj.a CrenaHOBHa je 6n,'Ia .n.o6pa ytiHTeJbHU.a,
cpelma MaTH 11 )!{eHa. ,ZJ,jeua cy Hcnylhasa.na H&gt;eH
.&gt;KHSOT ~ csoja KO.ll. Kyhe 11 rylja y lliKOi!H. O.n. 1926

fO)I,HHe illepCTH&gt;eBOBa je ytJIITe:bHl~a )' OCHOBHH I
rmcoJiaMa JolliKap-OJia.
Ha ,LlaH noY.eTKa para 22 jyHa 1941 ro,1. 6r1Jla j
ynpaao 20-rO,li,Hllii-bHUa Map11cKe ACCP. MapHja Cr naHOBHa je .no6H.rra HaSHB aac.JiyiKHe yY.HTe.'bHIJ.e pe·
ny6JIHI&lt;e. J-beH ~1Y)!{ - · cpyHKUHOHep y uap0;1HO I
KOii!CCapHjaTy Sa HH)I,)'CTpHjy 6110 je HarpaneH 110·
1JaCHOM )I,HI1JIOMOM npeSHJJ;HjyMa BpxOBHOr Coajera
ACCP. ,ZJ,jeua cy rei&lt; aaaplliH.'Ia ca o -r,1H4HII 1
ycnjexoM lliKOJICKY rO,l(HHY crapHjH EopHc 4-r.
fO)I,HHY JOlliKap 0JIHHCKOr HHCTHTyTa Sa lli)'.IC.
HH.n.ycrpHjy, cpe)I.H&gt;H EareHHje 2-ry ro.aHHy M.oCKOBCKOr HHCTHTyTa Sa aBHja!J,Hjy, M.nai)H feH3.1Hj
10 paspe,li,a cpe,uH&gt;e mKoJie. U11jena nopo.a11ua ce
6HJia HCKynHJia yj,yrpy cje.n.efiH nope,li, croJia; tiecmTaJIH cy je.n.aH .npyroMe. Cpeha je 6HJia Ha apxyHuy.
0)I.je,l(HOM ... roaop MoJioroaa npeKo pa,li,Ha: HenpHjaTeJb je ynao Ha TepHTOpHjy )I,OMOBHHe . .MapHja
CrenaHOBHa jolli HHje HH cxaaTH.na mra ce .:toro.rtHJIO, a CHH Eop11c peY.e:
- )J.aK.ne, MaMa, par! J1.l(eMO H MH )1,3 6paHH.I
.!I.OMOBHHy!
He, He .naM! roaop11.no je cpu e.
AJIH KaKo 611 OHa MOrJia TO .n.a Ka)!{e, OHa KO a
je CaMa BaCnHTaJia CHHOBe y JJ.YXY 6ecKpajHe OJ,aH
CTH npeMa- )I,OMOBHHH, CaMa je 110K33HBa.1a CBOj
pa)I.OM npHMjep nouneHor H3Bprnefua o6aBe3e.
TaKo rpe6a . . . 0HH he .u.a ce spare r
sop11.11a je ce6H MaTH, )I.OK cy ,njeua )I.06Hja a H

�- P.e, nornro cy .n.o6poso.'bHO crynH.'IH y sojcKy. npHnpeMHJia Hx je aa nyr H Hcnpanuw. 3arpJIHJia HX je
OOCJbCJ!.H&gt;H nyT H nopyl!HJia HM JJ.a OJ!.aHO CJiy&gt;Ke
HapoJJ.y.
KaJJ.a je rpaHcnopr KpeHyo, KaJJ.a ce apaTHJia y
npaaaH craH rJJ.je ce je cse norcjehaJio Ha H&gt;HX H&gt;y o6yae OlJajaH&gt;e. :HarJieJJ.aJio je JJ.a HeMa BHUJe aa
llJTO J1.8 &gt;KI:IBH.
,lJ,jeu:a lbeHH ~8U:H, Bp3&lt;THJia cy je y &gt;KHBOT.
3HaJIH cy K8KO je TellJKO 1-bHXOBOj OMHJbCHOj )'lJHTeJbHU:H H .l{OUJJIH cy J1.8 je 06Hljy.
KaJJ.a cy ce y craHy aalJyJIH AjelljH rJiacosH, MapHja CrenaHOBHa je ocjeTHJia JJ.a nocrojH U:HJb H&gt;eHor &gt;KHBOTa. CaJJ.a je oHa norpe6Ha oaoj JJ.jeu:H, lJHjH
cy pOJJ.HTeJbH H CTapHja 6pafia TaKOI)e OTHUJJIH Ha
cppoHT. A H&gt;eHI1 CHHOBH he JJ.a ce spare.
AJIH OHH ce HHCY spaTHJIH. MajKy je aaJJ.eCHJia
crpaUJHa Hecpeha. Y HOBeM6py je caaHaJia aa cMpT
EareHHja, a nocJIHje 2 Mjeceu:a aa CMpT Bop11ca.
06oj.Hu:a cy 6HJifl y6HjeHH y 6op6aMa KOJI. MocKae.
KaKO je HMJia CHare JJ.a H3Ap&gt;KH TO? 0Ha je H .l{aJbe
paAHJia y UJKOJIH He HanyUJTajytiH je HH jeJJ.GH JJ.aH.
Hecpeha HHje HeraTHBHO yTHU:aJia Ha H&gt;y. HanpOTHB,
OHa je nocraJia na&gt;KJbHBHja npeMa .lhyJJ.HMa. CsH cy
npHMjeTHJIH JJ.a ce KOJ!. H&gt;e nojaBHJia Hapo~mra H&gt;e&gt;KHOCT npeMa JJ.jeU:H lJHjH cy OlJeBH y6HjeHH HJIH Ce
6ope Ha cppoHry. Ca H&gt;HMa je npoBOJJ.HJia no ~mrase
JJ.aHe, OOMaraJia HX MaTepHjaJIHO, OJ!.Jl83H.t1a K H&gt;HM8
y J(yli.y, paJJ.HJJa ca caaKHM .n.jereroM Koje je aaocraJio
y yl!eH&gt;y. 0Ha je nocsehHsa 1a UJKOJIH H .n.jeu:H cse
CBOje CHare H BpHjeMe, yryUJyjyhH CBOj .11HlJHH 60.11.
.D.eu:eM6pa 1944 r. y4HTeJbHU:a WepcTH&gt;esosa .je 6HJia
Harpal)eHa OJ!. crpaHe BJiaJJ.e CCCP Me)J.aJbOM »3a no&gt;KprsosaHOCT y paJJ.y«. Csjecr ){a ce H&gt;eH paJJ. ou:HjeHHO JJ.aBaJia joj jOUJ BHUJe CHare. A 3aTHM je OCTaO
joUJ j,e.l{aH CHH. LJ.ecro je JJ.06HjaJia o.n. H&gt;era nHcMa.
2 MapTa je n11cao: »YcKopo heMo ce BH,LIHTH. Jow
HelllTO Hanopa HenpHjaTe.lb he 6HTH OOTylJ-eH 11 MH
fieMO ce BpaTHTH KyfiaMa KaO no6je.l{HHIJ:H«.
To je 6HJIO nocJbeJJ.H&gt;e nHCMO. KpajeM MapTa
1945 r. je .l{OlliJia s11jecr JJ.a je feHa.n.Hje xpa6po

norH~·o y 6op6a ta
;-.tajKy. ,JsHj~ He.J,e.be

KO.'l Bpecnaee. T
e norpec.;
Je .wil·a,la cKopo oea caH ·eCT
CnacJia cy je JJ.jeu:a, Koja cy csaKO.JHCBHO .ao.uaHJia
I&lt; H&gt;Oj H JJ.HPJbHBO je H&gt;eroaaJia. Tpe6a .iKHBHTH, nocseTHTH Ce OHOMe 3a UJTO cy .na.lH .iKHBOTe H 1\.l,laJ!.OCT H&gt;eHH CHHOBH - 3a J!.OMOBHH)', 3a CBOj HapO.l:.
Map11ja CrenaHOBHa cc spaT11.1a y UJKO;Iy. Cay cHary
MajlJHHe Jby6aBH je npeHHjeJia Ha CBOje )'4eHHJ&lt;e.
,lJ,a 6H yryUJHJia cnojy Hecpehy oHa je Y3HMaJia
Hajre&gt;KH nocao. OJJ. Hose llii&lt;O.'ICJ&lt;e rO.U.HHe OHa pyKOBOJI.H MJIBqHM pa3J)eJJ.HMa HOBC 11-Te MYUJKe llli&lt;OJie. oHJIO je rernJ&lt;o opraHHaosarH pa.n y TOj UJKOJIH
ca HOBHM KOJieKTHBOM Y4HTe,lha 11 !)aKa. MHoro Hanopa je MopaJia JJ.a ynorpe611 3a TO. BehHHa Y4HTeJba
ose UJJ&lt;OJie cy · MJia~H, KOjl1 cy TeK 3aBprn11JJH ne.n.a
rornKe UJKOJie 11 HeMajy npaKcy. MapHja CTenaHOBHa
YliH csaJ&lt;or, nocjehy je H&gt;l1xose &lt;Jacona, noMa&gt;Ke HM
y pa.n.y. CsaJ&lt;or .n.aHa noomje lJacosa y~mTeJbl1 cc
HCKynJbajy y H&gt;eHoj pa.n.Hoj co6H. Csa1&lt;11 np111Ja KaKo
cy reKJI11 qacosa, KaKse je TeUJI&lt;Ohe HMao. M. CTenaHOBHa Ltaje casjeTe J&lt;aJ&lt;o rpe6a caaJia.l{aTH TeUJJ&lt;O·
he. Ka.n.a je r.1e.n.aTe y TOM TpeHyTKY rewKo MO&gt;KeTe
,1;a sjepyjere .n:a je OHa nperpnjeJJa TeWI&lt;y Hecpehy.
(a~IO He06H4Ha CHara 1-beHOr Kapai&lt;Tepa je MOfJia )J,a
Y411HH ,!1.3 OHa IIOCTaHe T3KO ~IBpCTa H Xpa6pa. J.1 T3
H&gt;eHa yHyTapi-ba CHara npHBJiacJH. I-beHa nonyJiapHOCT
y rpa.n:y je Heo6H4HO seJIHKa. CsaJ&lt;OJJ.HeBHO KOJ!. H&gt;e
.J.OJJa3e MHOrH .n.a Tpa)Ke caajeTe. ,lJ,oJJa3e HecaMo
p0.1{11TeJbH JJ.jeu:e y H&gt;eHOj lllKOJJH Hero H H3 J!.PYrHX
wKo.na. I-bo j noajepasajy cso je '!'ajHe H TeUJI&lt;Ohe HecaMo MaJIHUJaHH, Hero H CTapHj11 haU:H, KOjH cy HeKaJJ.a
)'lJHJIH KO)J. H&gt;e. ,lJ,oJia3e OJJ.paCJIH JbeKapH, Y4HTeJbl1, ocjmi.J,HpH - cjehajyhH ce H&gt;e Kao csoje npse
OMI1JbeHe Y411TeJbi1U:e. Ka.na je Ha oKpy&gt;KHOj npe.n.11360pHoj KQHcpepeHIJ:I1jl1 HeKO npeJJ.JIO&gt;KHO 3a KaH)J.H)J.aTa MapHjy CTenaHOBHy, Hl1je 6HJIO noTpe6Ho
npH4aTI1 o H&gt;Oj. CBH npHCYTHH cy je noaHasaJJH 11
rOBOp11JII1 0 H&gt;Oj J&lt;aO 0 OCjehajHOM .npyry 11 11CI&lt;YCHOM
HaCTaBHHJ&lt;y.
Onra lljeTyxosa

U VOZU SA UM]ETNICIMA S. S. S. R.
Specijalni voz sa 130 clanova, pret tavnika sovjetskog baleta, sa sto tddeset umjetnika ,·elike zemlje
socijalizma prelazi granicu nase
arodne Republike.
Sad smo u Bosni? - pita jedan od njih.
- Kad stignemo u Sarajevo odvedite nas na ono
mjesto gdje je izvrsen atentat na princa Ferdinanda
1914 godine.
Sjetila sam se izjave koja je pala u engle~kom
parlamentu o tome, da Englezi ne znaju m gdje se
nalazi Jugoslavija.
- Molim vas pricajte nam o jugo Ioven kim
klasicima, 1romansijerima, pjesnicima, o avremenim
knjizevnicima.
- Da li ste..._mogli primjetitt da dJela va·ih Jmji.Zevnika gube od svoje ljepote u prevodu na ru~ki
jezik?
I taka e .redaju pitanja jedno za drugim, razgovor se odlvija i zao mi je da napustim onaj l&lt;upe, all

30

e · zadrzavati predugo u jednorn kupeu nije uljudno.
Mi smo domaCini i nasa paznja mora da bude podjednako podijeljena svim nasim gostima.
ProlazeCi vagonima, prateci razgovore, odgovarajuCi na pitanja posmatrala sam ih, muskarce i zene
raznih godina, raznih nacija i iz raznih dalekih Juajeva SSSR-a. Tu su djeca plodne Karclije, toplog
Kavkaza, cv jetne, bogate Ul~rajine i vrelog Uzbekistana, a izgleda vam da su svi oni djeca jedne velike
porodice.
Htjela bih da znam 0 vakom vto Yise, raspitujem
se i ani mi rado pricaju o sebi. Govore o vojim porodicama, o svojim majkama, ocevima, braCi i sestrama, o djeci lwjih su se oni zazeljeli i za koju brizljivo
spremaju poklone iz evropskih zemalja .

- Jeste \i gledali film »Put u zivot«? - pita me
jedna umjetnica i na moj potvrdni odgoyor dodaje:
»Evo, onaj tamo je iz be prizornih. «

�Razv ja se razgo,·or o besprizomima iz doba
re olucije, o hiljadame ratne sirocadi, o borbama
kod nas. Bosna ih narocito interesuje kao kolijevka
naseg oslobodilackog pokreta. Saznajem da rriedu
njima ima viSe njih, koji su prihvaeeni i odgojeni u
djecijim domovima, ima ih koji ne znaju ni ko su
im bili rodlitelji ni kako im je pravo ime, ali su danas
sretni, veliki !judi zahvaljujuCi jedino brizi svoje velike sodja!itsticke domovine, svoje sovjetske vlasti.
Ja bih htjela da intervjuisem nekog od njih, ali mi
jedan od rukovodioca primjeeuje da ne bi bilo covjecno da ih danas, kad su oni sretni ljudi, potsjeeamo na njihova tesko djetinjstvo, na to da su IiSeni
porodice, je1r to oni ipak katkada osjeeaju. Razumije
se da odustajem od svoje namjere.
Voz usporava hod i mi ulazimo u Doboj, gdje je
peron pun svijeta koji je izisao da ih doceka. Drago
im je. Mnogi izlaze iz voza, drugi ostaju na prozorima. Dak V razreda gimnazije Sulejman pozdravlja
goste na pmlazu kratkim govorom na ruskom jeziku.
Druga~rice iz AF2-a zurno promicu pored vagona sa
posluzavnicima na kojima su poredane casice rakije,
cigarete i solje vrelog caja. Caj narocito prija nasim
gostima, a nase vrijedne drugarice se zure da posluze
svakog ctana i clanicu jer voz stoji samo kratko vrijeme. Cuje se zvizduk pa i gosti i domaeice gledaju
zalosno u tek napola ispraznjene !once sa cajem.
Na stanici je bio veCi broj nasih Muslimanki u
feredzama. U vagonu ~ am se nasla pokiraj jedne
umjetnice koju sam z~pazila i ranije po tome kak-J
brizljivo' smjesta svoju violinu bojeei se da joj ne
padne zbog ljuljanja voza. Ona mi odmah pos tavlja
niz pitanja o zivotu nasih zena Muslimanki, o meduobnim odnosima nasih naroda. U kupeu se okuplja
velika grupa, razgovara se zivo. Primjeeujem da ova

umjetnica go.vori jakim stranim naglaskom, a ne mogu odrediti kome narodu pripada. U daljem razgovoru saznajem da je ona Svicarka po ~rodenju, da je
iz imucne p01rodice, svrsila je konzervatoriju u Becu
i da je 1932 godine otisla u Sovjetski Savez.
- Mene nisu rukoiVodila politicka ubjedenja,
cak ni obicne radoznaloSJti nisam osjeeala; bila sam
mlada i posve apoliticna. Otisla sam jednostavno u
goste jed'noj dmgarici koja je studirala zajedno sa
mnom. Otisla sam i vise se ni!&lt;ad nisam vratila. U toj
zemlji ja sam se tek osjetila coJVjekom, tamo sam
osjetila svoju vrijednost. Ponekad mi se cinilo da je
sve to sto victim i dozivljavam bajka. Vi ne mozete
sebi zamisliti odnose nasih !judi. Nasi su !judi u dane
rata, kada su Nijemci bili po~ve blizu Moskve, kada
je dovo,z hrane bio ja1 otezan, kad Je prijetila glad,
ko
nudili poznate i nepoznate rrezervama svojih namirnica. Vi ste u tramvaju i metrou mogli cuti rijeci:
»Drugovi, ja imam brasna, kase itd. mozda ko nema:
dodite, podlijelieemo. Moja je adresa . .. « Ne mogu
se i·s pricati s.vi primjeri velikodusnosti sov jetskog
covjeka vaspitanog sacijalizmom.
Upitah je da li je isla sad kuei. Osmjehnula se i
rekla:
- Kolebala sam se kad sam polazila, ali kad sam
Madarsku, Rumuniju, . Austriju,
vidjela Ev.ropu Cehoslovacku, kako su poruseni, nisam imala volje
da idem u Svicarsku.
Jedan umjetnik dodade:
- Kod vas se osjeea zdrav put, mi se kod va.;
osjeeamo kao kod svoje kuee.
Op1
rastajuei e goVorili su: »Dovidenja«.
Mi se nadamo da eemo se jos vi,djeti.
Nina Kozemjakin

IZ POVRTLARSTV A
Povrtlarstvo je poljoprivredna grana, koja kod
nas na selu· nije dovoljno odomaeena. Na prv,jJ pogled
izgleda da povree nema dovoljno hranjive vrijednosti,
pa da mu prema tome ne ,treba posvetiti veeu paznju.
Tacno je da u povreu nema dovoljno ni rna ti, ni bjelancevina, ni· Skroba kao u drugim hranivima, ali ono
saddi druge vazne sastojke koji su neophodni za
razvoj kako djece tako i odraslih.
Ranije se mislilo da je za normalnu ishranu covjeka potrebna mast, bjelancevine (meso), skrob
(brasno) ti seeeJr, ali se docnije utvndi.lo, da ziva biea
hranjena samo sa ovim sastojcima ne mogu dugo da
zive. Potrebno je bilo jos ne vto, naroCito za razvoj
mladih organizama, a ,to su vitamini, kojih ,i ma u
izobilju u povreu. Njihova nedovoljna kolicina i· potpuna otsustvo u hrani izaziva teska oboljenja, pa
cak i smrt.
Da ne bi dolazilo do nezeljenih posljedica, da bi
omoguCili pravilnu ishranu nase djece, da bi hranu
poboljsali, odV'Ojimo makar i najmanji dio baste za
f&gt;roizvodnju povrea.
Povree sad!rzi najvise vitamina u svjezem tanju.
Dugim kurvanjem vitamini djelimicno propadaju. Povrce sadrfi dosiia vode, pa se zato obicno i mi 1i da
nema nikakve vrijednosti, ali treba znati da ta voda
nije obicna voda ne~o da u njoj ima rastvorenih soli,

k'o je covjecije tijelo lako koristi i da se vee to moze
smatrati hranom. U povreu ima zeljeza (spinat) i drugih sastojaka za organizam neophodno pot·rebnih.
Kako eemo da gajimo povree?
a imanjima gdje se poV!ree proizvodi na veHko,
rano povree se sije u tople Ieje. Mi eemo ga gajiti
onako kako mozemo pod danasnjim uslovima. Mlade
biljke su osjetljive na mrazeve i hladnoeu zato se ne
mogu •sijati odmah na stalno mjesto. IZato eemo sjeme posijati u sanduciee iii neki stari sud', u koji je
prethodno stavljena isitnjena zemlja, promijesana sa
zrelim stajskim dubretom. Sjeme se dos.ta gusto posije, pokrije tankim slojem zemlje, z.alijeva vodom i
to Iagana uz rub posude, da mlaz vode ne bi izbacio
sjeme. Kad rasad malo P'Oodraste presaduje se na
drugo mjesto i to ako je vee otopHlo, na stalno, a
ako nije, onda se rasaduje na veCi razmak (3-4 santimet ra) da moze bolje da se razvija. Uvece se pokriva a urama iii da kama da se ne smrzne. Kad
biljcice ojacaju i vrijeme ·o,topli, presaduje se na
stalno mjesto. Ako je zemljiste suvo treba ga na
nekoliko sati prije presadivanja zaliti vodom. Presadivanje se vrsi obicno ujutro iii uvece, kad nema
'&gt;Uncane zege. Da bi se biljcice sto bolje primite i
ozilile moze se korijenje potapati u smjesu kravlje
balege, ilovace i vode. Prije r~adivanja na stalno

31

�oznace e m.e a za blljt\ na . f&gt; :nak m ra ojanju. ZemljiSte za povrtnjak treba da e izraYna i
dohro '. itni. Polwricu, koja se Jn·ata poslije kise,
trcba razbit&lt;i okopavanjem. Korov se mora plijeviti
i pm rce redovno zalijevati. Dobro je ako blizu povrtnjaka ima nCJki izvor, potocic iii bara da se moze
sto cesce zalijevati, jer powce trazi dosta vlage. Ako
toga nema u blizini treba i kopati jamu u koju ce se
slijevati kiSnica odakle cemo zalijevati povrtnjak.
Za napredovanje povrca potrebno je dobro
zemlj·iste, podubreno staj.s1
kim dubretom iii »kornpostom«. I~ompost je narocito dobar za povrtnjake
i najbotj.e zamjenjuje stajsko dubre, koga danas
imamo vrlo malo. Kompost e spravlja tako, cta se
u jednu jamu nabacaju vi otpaci iz dvorna, ba&gt;:te,
kuce, kao: pepeo, piljevina, zivotinj:,ke kosti i sl.;
sve se to paklrije slojem zemije i dobro nabije. Ovo
se ponavlja nekoliko puta. Obicno za godinu dana
lwmpo&amp;t je zreo.
Medu povrce koje !'adrzi najvise vitamina i koje
je najkorisnije dolazi: spinat, rnrkva, paprika, paradajz, zelena salala, kupus, krastavci, boranija, grasak,
kelj i karfijol. Razmak od biljke do biljke je razlicit
za razne vrste povrca.
~pinat se sije u redo\'e iii omaske. Bolje ga. je
ijati u redove sa razmakom (red od reda) 20 sm.
Salata - razdaljina biljke od biljke 20 sm (jedan
pedalj).

IZ

NAUKE

Vojna Jalt!llc

u ·GA L J

Vatra u peci gori, ugalj prasti i hi! iade icu~nih
varnica izlijecu i gube se neznano kud. Otvorimo
jace donja vratasca, jos jace hukti, vazduh dolazi
odozdo a s njim kisik koji izaziva gorenje. Ugalj se
razgara i jos malo pa e pretvorio sav u zivu zeravicu.
Sve se uzariio, od silne jare ne maze se Yatri pribliZiti. Otkuda ta silna toplota, otkud ta jara S.to izbija
iz uglja. Ta jos do malo prije lezao je pred nama kao
gomila hladna crna kamena, a sad gori . .Tara pomalo
jen,iava i jos malo pa ce sve izgoriti, otici ce u vazduh
u obliku ugljicnog diok ida i ,·odene pare, a u peci
ce ostati samo gomilica pepeia - nakupina rudnih
tvari, ko.ie nisu mogle izgoriti. Otkuda ta.i mrki i
crni ugalj koji nam se gdjekad na prelomu pokazuje
onako lijep, ern i sjajan? L kopavamo ga iz ugljenokopa koji se nalaze na mnogo mjesta na~ e zemlje.
Ogromne , u mase uglja zakopane u zemlji, a nalaze
se i na vise mjesta u Bosni i Hercegovini. Eto kod
Tuzle, Banja Luke, Zenice, Kalmja, Breze, Mo_tara
i na mnogo drugih mjesta nase zemlje odakle se vee
odavna vadio i iskoriStavao. A odakle tu, kako je
do pio upra\'O na ta mje ta, kako je postao?
Bilo je u razvitku zemlje jedno davno doba, u
nauci nazvano tercijarno doba, doba od koga je do
danas protekio viSe mi\iona godin8. Tdda je svuda u
Evropi vladala zarka klima kao danas u Africi. I kao
sto danas u srcu Afrike uslijed ve.like toplote i vlage
nalazimo razvijene nepregledne i neprohodne sume,
tako je i onda bujao biljni svijet u Evropi, od juga
pa do krajnjeg sjevera. Nepregledne yume- prayume
- i travnjaci sterali su se Evropom. Sve je. bito pokriveno bi\jikama, a one su rasle i napredovale zahvaljujuci vlaznom vazduhu, lmpajuci e u zarlwm

32

• \rk\ a ~ !Je odmah na a o m
svega jedan pr:t debelim !&gt;lojem zemlje, i e e 1
redove 20 do 25 , m razdaljine. Ako je jako rru::ta
treba je prorijediti l&lt;ad naraste. Narocito je dobra
u ishrani djece.
Paprika - trazi dosta toplote, zato se sije u
klijaliste. Klijanje se moze ubrzati ako se sjeme prethodno jedan do dva dana nakvasi u mlakoj vodi .
Razmak biljke od biljke je 2Q do 30 sm. Za vrijeme
rastenja treba je okopavati i plijeviti.
Paradajz - u toplim krajevima moze se odmah
sijati na stalno mjesto. Kad izraste treba ostaviti
sam9· najjace biljke a ostale oplijeviti, inace ga treba
~ijati prvo u sanducice, kao sto je naprijed receno.
Razmak biljke od biljke treba da bude 60 do 90 sm.
Paradajz se mora orezivati. Bez orezivanja biljka
bude pregusta, a plodovi sitni i zriju nejednolicno.
Krastavci - za dobra uspijevanje treba dubOka
i fino isitnjena zemlja. Na otvorenom mjestu mogu
se sijati tek kad prede opasnost od mraza. Siju se
tako da se iskopa mala jama od 30 sm sitine, u koju
.se stavi zrelo stajsko dubre; zatim se nagrne zemlje
pomijesane sa stajskim dubretom i u sredini gomile
posade se 3 do 5 sjemenki. Kad se razvije 5 do 6
listica treba ih ogrnuti. Razmak kucice od kucice
treba da bude 60 sm.

suncanom , svjetlu. Upijale :u \'Ojim listovima to
suncano svjetio i pomocu njega, od sokova uzetih iz
zemlje i uglji~nog dioksida iz vazduha, izg~radivale
su i razgranjavale svoje tijelo. Mnogom drvecu nije
bilo sudeno da do kraja prozivi svoj vijek. Desavali
su se tada ogromni poremecaji u zemlji i na zemlji.
Uzarena sadrzina pro\'aljivala je iz utrobe zemlje, iz
vulkana su kuljali vatra i dim, zemlja se tresla. Pianine su se velikom snagom izdizale, tvarale se doline
i provalije koje su gutale sve sto se na njima zateklo.
Tako su na mnogim mjestima citave sume zatrpavane,
ogromne mase povaljenog gorostasnog drveca na~le
su se duboko pod zemljom. Tu su ostale, sacuvale se
do danasnjih dana, da nam pricaju o nehadanjoj
svojoj moci. Sacuvalo se ovo drvece, ali je promjenilo voje lice. Slabo se ios vidi izgled drveta. Kao
da mu je pod zemljom bilo tesko bez vazduha, pocrnilo je i skamenilo se, izgubilo svoju boju i prvobitni voj oblik - pretvorilo e u mrki i crni ugalj.
To pretvaranje isla je polako, trajalo je negdje
miiione godina. Nemajuci pod zemljom dovoijno
kisika, drvo se postepeno ugljenisalo. Voda'se polako
i~para\'ala, a isto tako i druge neke tvari i ostajalo
je S\'e ~ e ugljika. Ugljik je i ta tvar koja acinjava
i naj grafit koiim mi piyemo. Eto, taj ugljik je
glavni . a-ta\·ni dio ugljena. Od njega zavisi vrijedno&lt;;t uglja: sto je njerra vise, to je i ugalj bolji, jer
kod izgaranja razvija d&gt;:e toplote. Gdje je ugljenisanje trajalo krace Yremena, tamo se jos sacuvala
svjeza smeda boja, oblik i grada drveta. Takav ugalj •
ima u sebi manje ugl iika, a posto lici na drvo, na·
zivamo ga lignitom. Ne cijenimo ga, je•r daje malo
toplote. Gdje je U2'1jenisanje duze vremena trajalo

�n

u e 1 dubmama do-lo u duLl: r .1
op o om 1 pod vec1 pnusak, tamo je ugljeb1lo ja~e. pa cemo tu naci i vecu kolicinu

ka.
raz\ itku zemlje via dale su, otprilike prije nekih
360 miliona godina slicne prilike u mnogim krajevima
E rope, kao u tercijarno doba, pa je i to doba dalo
materijal za stvaranje velikih naslaga ugljena. Upravo
adi toga, sto je dalo materijal za stvaranje velikih
ma.sa ugljena, nazivamo to doba karbonskim. (Karbo
znac· na latinskom jeziku ugalj). Iz tog VJremena potje e tako zvani kameni ugalj, koji se nalazi na vise
mjesta u Evropi, a ima ga nesto malo i 1kod nas i u
~jeveroistocnim krajevima Srbije. Razumljivo je da je
raj ugalj jos bolje vrijednosti jer je ugljenisanje duze
trajalo, pa ima i vise ugljika. Taj ugalj kad gori daje
jos viSe toplote. Od njega je jos jedino bolji antracit
koji se sastoji skoro iz samog ugljika, ali moze goriti samo u narocitim pecima. On razvija og~romnu
toplotu.

t.:

Otkuda uopste loplota koju ugalj razvtja tzgaranjem? To je ona suncana sv jetlo t koju je biljka
prije hiljade miliona godina upila, zarobila da izgradi
svoje tijelo i danas kada e izgaranjem uglja njeno
tijelo razgraduje, oslobada se i ta suncana snaga,
koja je v jekovima bit a okovana, oslo bad a se i mi je
iskoriScujemo. Ona nas grije, ona pretvara vodu u
vodenu paru, Cijom snagom tjera nase zeljeznice i
druge parne masine. Iz uglja danas dobijamo u fabrikama rasvjetni plin, koji sluzi za rasvjetu i za razvijanje toplote, a ovu iskoriScujemo za zag~rijavanje
peCi pri lmhanju itd. Grijanjem uglja bez pri·stupa
vazduha, dobijamo go1ovo cisti ugljik, koji pod imenom koksa upotrebljavamo u industriji kod topljenja
zeljeznih rudaca itd. Iz uglja se dobiva i katran, a iz
ovoga vrijedni proizvodi koji se upotrebljavaju u
ljekarstvu i za druge svrhe.
Bez uglja ne bismo vise mogli ni zamisljati zivot
napredna covjeka.
·
Bosiljka S. Grdic

CABJETI1 MAJKAMA:

Hewwo u upupoaHoj ucxpaHU 3apaBOl ajewewa
CaaKaKo je Haj6o,lbe, Haj3rO,ll.HHje, a wTo je
r."IaBHO 3a )l.OjeHlJe HajKOpHCHHje, )1.8 ce xpaHH MajlJHHHM MJIHjeKOM.
TeK 24 caTa nocJIHje pol)eH&gt;a, cTaBJba ce HOBopotjeHlJe npaH nyT Ha npca, a aKo je y Mel)yapeMeHy
He:~tmpl-!0 )l.aje My Ce K8lUH'IH~OM (He cj&gt;JI8lUHI.\OM)
MaJio 3acJial)eHor l!aja HJIH KaMHJIHI.\e. KaKo MajtiHHO
MJmjeKO Ha,ll.O.'la3H TpehH, lJeTBpTI-1, a lJeCTO H neTH
,l8H, TO he )l.OjeHlJe HCHC8TH C8MO BpJIO M8JIO KOJIOCTpyMa T. j. 6jeJIH'IaCTO-}f{yhKaCTe TeKyfiHHe, KOja H8KO TIO
KOJIH'IHHH MaJieHa .ll.OCT8 je jaKe xpaH&gt;HBOCTH H )l.OB0JbH8 38 HCXp8H} )l.OjeHtiera npBHX lJeTHpH .[\0 ner )l.aHa,
re aaro He rpe6a 6wrH HecTpnJbHB H nol!enr aeh
npBHX ,ll.8Ha Ca npHxpaH&gt;HBaH&gt;eM, lUTO MO}f{e 6HTH
BpJio ruTeTHO no H&gt;e&gt;lme opraHe 3a aapeH&gt;e ,n:ojeHtieTa. CaMo pe.u.oaHTHM craaJbai-t&gt;eM .u.ojeHtieTa Ha
,!J.OjKy MO}f{e Ce O'IeKHB8TH, )1.8 he )l.OjKa )l.06po JJ)''IHTH. ,llaje ce caaKH nyr caMo je.n:Ha .n:ojKa, Kojy
;x.ojeHt.Ie Tpe6a .n:o6po .u.a Hcnpa3HH. Y rrporHBHOM,
MO.lKe MJJHjeKo .u.a »npecymH«, a ca:\10 y H3Y3erHHM cJiyt.IajeBHMa r .n:je je 36H.ba :.ta.'!o !II.'IHjeKa,
a TO ce rroKa3yje y HeHarrpe.noaaH&gt;y .n:ojeHt.Iera, H&gt;erOBOM HeMHpy, v10llleM CHY HT)l. .n:aje ce H lJ:pyra
;x.ojKa. AKo je .n:ojeHl!e ren&lt;e o.u. rpH Kr cTaaJba ce
pe,ll.OBHTO CBaKa TpH CaTa Ha )l.OjKy (6, 9, 12, 15, 18,
21 car), a y HOhH rray3a o.u. .u.eaeT carH. AKo je .u.oJeHtie HCIIO)l. TpH Kr. xpaHH ce CBaKa )l.Ba, )l.Ba H ITO
caTa (uiTo MaP .ri,aTe .:.C
MaH&gt;a nay3a, aJJH HHKaKo
HCIIO.l( .u.aa caTa), a HOhHe nay3e CKpannH Ha ner .u.o
rnecr caTH: AKo .u.ojeHtie cnaaa, a apHjeMe je .u.ojeH&gt;y, Tpe6a ra npo6y.u.HrH H caMo he ce TaKa HaBHhH Ha pe;I., re he ce rroc.mje ca~w y o.u.petjeHo
BpHjeMe npo6y)l.HTH. (a~'IO CHCalbe He Tpe6a .D;a Tpaje
.l(y}f{e O,U. 20 MI1H)'Ta, a f,71aBH)' KO 7IH'111HY
JIHjeKa
JIHjere H3Bytie aeh y npaHx neT :\tHII\ rn. WTo ~e
K0.1HlJHHe TH'Ie, HUje HCTO KO.U CBai&lt;Of 06pOKa, a
yKynHa KO.'IH4HHa y .u.aa.u.ecer H tieTHpH cara rpe6a
;x.a H3HOCH 600-700 rpaMa, Koja ce KOJIH'IHHa no
creneHo noaehasa, TaKo ;.~;a KOH~eM lJeTapror Mjecel{a H3HOCH 01&lt;0 1 Jl:ITap. AIW je K0,1U'IHHS Mlilj·

lJHHOr MJIHjeKa ,!J.OBOJbHa, .n;ojeH4C .D;06HBa Ha Te}f{HHH, je.u.po je, KpynHo, .lKHBaxHo, seceJio, cnaiBa
li!HpHO, HeHcnpeKH.D;aHO, OCHM TOra )l.OjeH'Ie 'IeCTO
H 06HJJHO MOKpH, MOKpafia je je)l.Ba 6JIHjC)l.0-}f{YT3
6e3 MHpHca. CroJIHI.I,e HHcy TaKo o6HJIHe, a .n:ewaaa
Ce .n;a .LI.OjCHl!e HMa npH CBBKOM )l.OjeH&gt;y, lUTO HH y
KOM CJiy'lajy He Tpe6a .n;a 3a6pHHe MajKy. (TOJIHI.(e
cy HllaLie KawacTe, JIH'Ie Ha pa3MyheHo }f{yMaH&gt;I.(e,
MHpHCa cy KHCeJ!aCTOr, KOjH Hlfje npHjaTaH. lJeCTO
cy CTOJIHI.(C 3CJieHe, .D;OjCH'Ie HMa 06HlJHO )l.BHje )1.0
TpH CTOJIHLI,e, a KaO lllTO CMO peKJIH HeKa,ll. H BHllle,
a TeK npH Kpajy wecror MjeCel.\a HMa no je.n;Hy CTOJIHI.\y. llecro ce jaBJbajy npo.lbeBH HJJH 3aTBOp, ami
.D;OK )l.HjeTe )l.OjH HeMa HHKaKBe OIIaCHOCTH 33 npo(}aay. )lewesa ce Jia JIOjeHt.Ia.n: noapahajy, amt TO
cy 06HtiHO BpJIO Hanpe.n;Ha }f{HBaXHa )l.jel.(a, KOja
CT8,1!HO BYI~Y 38 .QOjKy H rrpeCHCajy je, Te OHO lUTO
HM je npeaHwe nospare. l13 HCTOr pa3.'IOra ce jasJba
I&lt;O.ll. MHOre ;:I,OjeHt.Ia)l.H WTyl.(aH&gt;e.
Beh OJ; KOHI.\a qerapTor Mjecel.(a !'.tory ce nolJeTH ,ll.O;I.aBaTH nope.rr. M8jt.IHHOr MJJHjeKa COKOBH O.ll.
sofia, Kao ja6yKe, JJHMYHH, HapaHtie, HJJH o.u. noapha,
KaO MpKBe, rrapa.u.aj3H H CJJH4HO, a O)l.6HjaH&gt;e, KOje
IIOt.IHH&gt;e 06Ht.IHO y llieCTOM MjeCel.(y (KO)l. jaKe Hanpe.n;He .u.ojeHtia)l.H MO)Ke H je.u.aH Mjecer paHHje)
MOpa 6HTH IIOCTeiieHO. AKO )l.OjeHtie )l.06po CHCa,
not.IHH&gt;e ce npao ca aoheM H noapheM, 38THM ce .u.o,T(aje 6pawHo, wehep, rpHc, a cae Tpe6a .u.a je KamacTo H 6e3 rpoMyJbHI.(a cnpeMJbeHo, .u.a He 6H HacrynHo nopeMehaj y opraHHMa 3a aapeH&gt;e. BeoMa
fl3)!&lt;1bHBO ce MOpa )l.O)l.aBaTH H KpaBJbe MJIHjeJ&lt;O, KOje
ce .Qaje ca rroJia ao.ne H 5-8% mehepa (.n.aHje .!lO
rpn 1'01.\Ke). Tpe6a na3HTH .n.a je Kpaaa 3)lpaaa, lJHCTO
.l(p}f{aHa H ITO MOryfiHOCTH YBHjeK :I.WHjeKO 0)1. HCTI!
KpaBe. 0pH.1IHKOM O)l.6HjaH&gt;a He CMHje ce 3a6opaBHTH
Ha JbCTO H ,lbeTHe BpyhHHe H HHYKOM CJI)'lJajy y TO
BpHjeMe npeKHHYTH CBCBHM )l.OjeH&gt;e, jep MOry HaCTyIIHTH OIIaCHH IIpOJbeBH, a y TOM CJiy&lt;!ajy je aa )1.0jeHtie MajtiHHO MJIHjeKO Haj60JbH H HajCHrypHHjH
,lJHjei&lt;.
(Hacr.a 11 nhe ce)
JJ:p .•lenJ&lt;a KHelKeBHt\

39

�Vl3 HAWE WTAMnE
Case3HHtiKa MeljyHapo.n.Ha KOMHCHja CTHrJia je y
JynHjCKY KpajHey .n.a Ha ocHoay eTHHtiKHX, reorpacpCimx H eKOHOMCKHX OAHOCa H3pBAH npHje,AJIOr 0
o.n.pel}~fBaH&gt;y Hose rpaHHtiHe JIHHHje H3Meljy JyroCJiaBHje H :VITanHje. Y t.Iacy Ka.n.a je MeljyHapo.n.Ha
KOMHCHja .n.omna y TpcT, Tepop ~HBI1JIHe noJIH~Hje
Ha.n. LJHTaBHM CTaHOBHHWTBOM aoHe A, a noce6Ho
TpcTa, ,AOCTHrJIO je CBOj BpXyHa~. Oy~afbe y
He3BlliTHfieHO H rOJIOpyKO CT3HOBHHWTBO UlKe,ltH&gt;a
OA CTpaHe ~HBHJIHe TIOJIH~Hje no.n.cjefia Ha cpaIliHCTI1l!Ke MeTO,Ae 06patiyHaBafba Ca CJI060,AOJbY·
611BI1M H3p0,AHM3. ,ll.BHje lleBHHe .&gt;KpTBe, 3HTI1¢a11IHCTKHI-ba Giovanna Gien e, MajKa tpoje .n.je~e 11
Giorge Bonifacio, Koje cy naJie y illKeAH&gt;Y no.n. 1\leI..IHMa y6H1..13 113 ~HBHJIHe nOJJI1~11je, 11 paH&gt;eHe 22
OC06e, C3MO cy je,AaH A110 Tepopa KOjl1 ,ABHaC 6jeCHII
Ha.n. H3MylJeHHM ctaHOBHHWTBOM TpcTa H I..IHjene
aoHe A JynHjcKe KpajHHe. YcKo capaljyjyhH ca cpalliHCTHtiKHM eJieMeHTHMa, KOjl1 ,AaHaC BO,Ae rJI::tBH)'
pHjelf y I..IHBHJIHOj nOJIH~HjH, MeljyHapO,AHa, a noce6HO T3JJHj3HCKa peaKI..~Hja, TepOpH3Hpa ,AaHaC OBaj
HapO,A y .&gt;KeJbH ,Aa npe,A MeljyHapO,AHOM KOMHCHjOM
cpaJICHcpHI..~Hpa- CTBBpHOCT H AB OHeMOryfiH CTaHOI3·
HHWTBY TpcTa H CJioseHattKor OpHMopja .n.a H3pa 3H
cnoj aaxTjes aa npHcaje.n.HH&gt;eHe JyrocJiaBifjH.

* *

CnxpaHa .&gt;KpTasa 3JIOlJHHaLJKOr nana.n.a ~HBHJIHe
noJIHI..~Hje, I&lt;oja je nyi..~aJJa Ha roJiopyKH Hapo.n. y
illKC,AI-by , npeTBOpHJJa ce y BeJIHlJaHCTBeHy MaHHcpeCT3I..~Hjy aa npHKJbyLJeH&gt;e Jyrocna.aHjH y Kojoj je
y LJecTaosaJio npeKo 150.000 cTaHOBHHKa Tpcra. Oso
je 6HJia Hajseha MaHHcpecTai..IHja Kojy je TpCT HKa.na
,!J;O.&gt;I&lt;HBHO, H AOCTOjaH O,ArOBOp TepOpHCTHMa H y6H1..13Ma lJHjHX Ce MeTaKa HapO.ll. JyJIHjC!\e }(pajHHe H
TpcTa He nJialliH, cajecTaH caoje CHare H onpaa.n.anoCTH CBOjHX 3aXTjeBa. Ha Tepop UHBHJJH e f!OJJH~Hje
y Tpcry, Ha· 3JIOttHH OJ&lt;yna~HOHHX nO.'THI..~ajai..~a HB.lf.
;.KeHaMa, .n.jeuoM 11 .lb)'.li,HMa, xepojcKH pa.U.HH Hapo.n.
TpcTa o.n.rosopHo je onhHM npoTeCTHHM wrpajKOM,
KOjH ce npo11IHpHo Ha lJHTaay aoHy A.

* *

TepopHCTHLJKH Hana.n,H HMajy caoje y apoKe y
HeMOfiH H 6Hjecy HT3JIHjBHCKe H MeljyHapO.n,He peaKUHje, KOja He MO.&gt;Ke onpaa.n,aTH CBOje Te.&gt;Kfbe H 33·
xTjeae 3a JyJIHjCKOM KpajHHOM, Te .&gt;KeJIH CHJIOM M
TepopOM .n,a 33Be,Ae MeljyHapO.n,Hy jaBHOCT H OHeMO·
ryhH Hapo.n.y TpcTa H JyJIHjcKe KpajHHe .n.a c.1J:o60,IJ:HO
H3pa.&gt;Kaaajy caoje 3axTjeae aa npacaje;xHH&gt;e!be 1 JyrocJiaBHjH. MeljyHapO.n,Ha KOMHCHja H3pa.n.nfie npH·
je.n.Jior 3a paarpaHHt.IeH&gt;e Ha ocHosy reorpacpcKHX,
eKOHOMCKHX H eTHHlii\HX O,i].fiOCa, a Ha THM HCTHM
OCHOBHMa TeMe.'bH Hallla Hapo.n,Ha &lt;t&gt;e TJ:epaTHRH a Peny6JIHKa CBOje 3BXTjeBe.

* *

KaKo ce npHOJIH.&gt;Icy je .n.aH H36opa ~ fptuwj, TaKa
ce rpt.IKa BJia.n,a nocteneHo pacna;:ta. HeKOJIHKO tiJiaHOBa BJia.n,e nO,li,HHje,7!0 je )' 38,li,H&gt;e BpHje te 0CT3BKy.
OpeMa H3jaBH mecpa nporpeCHBHO·pen~ 6JIHKaHCKe
CTpaHKe KacpaH.QapHCa, KOjli je TBKOljep .li.BO OCTBBKY
Ha noJio.&gt;Kajy nornpercje.n.HnKa ana.n.e. Opoaot)eH&gt;e
H360pa Ha ABH 31 MapTa, 611,110 je yCJIOBJbeHO l!Hllifie-

34

H&gt;eM .n.p.&gt;KaBHOr anapara H ycnocTaaJbaH&gt;eM je.n,HaKoCTH CBHX rpaljaHa npeJI. 38KOHOM. MeljyTHM, MOHBpXO·
cpaWHCTHlJKU eJieMeHTH I&lt;OpHCTelm llpHCyCTBO 6pH·
TBHCKHX Tpyna HBCTBBJbajy Ca TepopOM HB.ll. .n,eMO·
I&lt;paTCKHM cHaraMa. Yl nope.n. 3BXTjeaa MeljyHapo.n.He
Hanpe,AHe jaBHOCTH, WTaMne H H3BjeCHHX eHrJieCKHX
llOJIHTHtiapa, eHrJieCKa BJia,Aa He MHCJIH llOByfiH CBOje
Tpyne H3 fptiKe np11je H36opa. 3aTo .n.eMoKpaTci&lt;e
cTpaHKe fptiKe EAM 11 EJl.ll. Helie yt~eCTBOBaTH y
oaoj H36opHoj KOMe.n.HjH. Oae .n.eMOKpaTcKe CTpaHI&lt;e
Tpa.&gt;KHJie cy o.n..rraraH&gt;e H36opa aa .n.sa Mjece~a, KaKo
611 ce no.n.yaeJie Mjepe I&lt;oje he ocHrypaTH H&gt;Hxoao
cJio6o.n.Ho cnposoljeH&gt;e. Tai&lt;o je ~HjeJIH .n:eMoKpaTCI&lt;H
6JJOK O,Q6HO ,Aa yLJeCTByje Ha H360pHMa, AOK 6pl!·
T3HCKH 3M6aC3.li,Op H M3p110HeTCK3 BJIB.!I:B He npHCTajy Ha O,AJiaraH&gt;e H36opa. Y HaTOlJ CBHX TBPAH&gt;:l
paKI..~HOH3pHe 11IT3Mne, ,Aa y fptiKOj BJJa,Aa HOpMaJIH3
nOJIHTHlJKB BTMOCcpepa, H 6e3 06311pa Ha npHC)'THOCT
BeJIHI&lt;Or 6poja l!JIBHOBB CaBe3HI1lJJCHX I&lt;OHTpOJIJ-IHX
MHCHja, O.lf.JIYKY BJIB.ll.e ,na ce 31 MapTa IWBK OJI.p.&gt;Ke
H360pH, Tpe6a CMaTpaTH 3I&lt;T O~I ynepeHHM npOT!iB
Hapo.n.He BOJbe .

* *

DHBlllH npeTcje.n:HHI&lt; 6pHTBHCKe sna.Qe BHHCTOH
l.feptiHJI, KOjH ce ca.n.a HaJia3H y CALI. o.n.piKao je 5 III
npeKo pa.n,Ha .11: rr roaop, y KOjHM je JJaiKHMa 11 KJJ eseTOM Hana.n.ao Ha CoajeTCKH Casea 11 cae 3eMJbe
I!CTOttHe Espone y I&lt;OjHMa BJia.n: a HCTHHCKa .n.eMOKpaTHja. Y caoM rosopy l.J:epttH.ll npe.n.na.&gt;I&lt;e CTBap aH&gt;(
6parcKor caaeaa H yje;J.HibeH&gt;e 3ana.n.HHX .n.eMoKp nI..~Hja no;~. xere . 10HHjO~t aHr.10-aMepHLJI&lt;Or aojHor case3a. OH ce 01 sop eHo 33.'13/Ke sa nO.'IHTHKY cH .'!C
Kojy 611 oaaj cases Tpe6ao npH\rjeH&gt;HBaTH y ocTB&lt;lpHBaH&gt;y H&gt;erOBHX npHje,.l,'IOra.
,ll.eMOKp3TCKa llJTal\tna CBHX Dp;.!'a na OC,\'..'ll1 Jia j ~
oso '4ep4HJJOno po aape~be nponw CosjeTcKor Canesa, Kao aKT ynepeH npoTJ1B cosjeTCKOr MHpa I!
6ea6je.n.HoCTH . MapmaJJ CtaJbHH .n.ao je .li, OnHCHHK ~·
COBjeTCKOr MICra »0paB,Ae« HCUpnHO pa3j311Ifbel-b e
no CBHM T3lJK3Ma l.J:eptJH,7!0BOr rOBOpa, lJHje H3BO/lC'
AOHOCHl\10:
»... focno;:UIH l.J:CplJHJJ He pa3yMHje y KBKBB
CMjelllaH TIOJIO.&gt;Kaj .lOBOAH ce6e CBOjHM 6yKatiKH~I
rOBOpHMa 0 TOT8,1HT3pH3My, THpaHHjH H TIOJIH~Hj­
CKHM pe.&gt;KHMHMa. r. l.J:epttHol 6Jf XTjeo .u.a OOJbCKOM
~· npaa.'ba CocoHOBCKH H AH.Qepc, .JyrocJiaBHjOM MHxaj.rroBHh H naae;rnh, PyMyibCKOM KHe3 CTHp6ej 11
Pa.n.eci&lt;y, MaljapcKOM H AyctpHjOl\1 I&lt;aKaB I&lt;paJb 113
xa6c6ypWKOr .ll.O~ta H TOMe CJIH4HO.
r. l.J:eptiHJI o6HJia3H HCTHHY Ka.n. rosopH o nopacTy YTH~aja KOMYHHCTHtii&lt;HX napTHja y HCTOlJHO,i
EaponH. Tpe6a Hnai&lt; npMMjeTHTH .n.a OH HHje cacBH!It
Tat.IaH. YTH~aj I&lt;OMYHHCTHtiKHX napTHja nopacTao je
He CBMO y HCTOliHOj EBpOnH, Befi CKOpO y CBIIM
aeMJbaMa Eapone, r.u.je je paHHje rocno.n.apHo cpaII1H3aM, HJIH r.n.je je 6HJIB H&gt;eMBlJK3, T3.11HjaHCKa U,lH
Maljapci&lt;a oKyna~Hja.
OopacT YTH~aja KOMYHHCTa He MO.&gt;Ke ce CMaTpaTll
cJiyti.ajHomhy. OR npeTCTaBJba nOTnyHO ITPHPOAHY
nojaBy. YTH~aj KOMYHHCTa nopacTao je aaTo mTo
cy Ce y TelliKHM rOJI.HHaMa BJIBJI.BBHHe cpaWH3Ma y

�o _:tnfCTH noKa3aJIH no~ 3.laHH, c tjeJIH~t.
DO&amp;pTBOBHH 6op~H npOTHB ¢allHICTI1'-IKOf peta 3a CJ1060;t)" Hapo,l.l.a. f. 4ep'-111JJ Ce )' CSOjHM
sopu ra noHeKa.l ~eha »06114HI1X &amp;)",/.1.11 113 MaJJI1X
0 IOBa~ fOCDO,.'lCKH HX Tan'-lyhH 110 paMeHy H npaBeliH ce 1-bHXOBH~r npHjaTeJbel\1. AnH TH JbY.U.H HHCY
6aru TaKO 06H'-IHI1, KaO ill l 0 TO :VIO}l{e H3fJie,ll.aTH Ha
npsH nor.1e;t:. 0HI1 »0611'-IIIH JbY.U.H« 11Majy csoje nor.'le.le, csojy 110JIHTI1KY 11 OIIH 3Hajy CTaTI'I y CBOjy
o6paHy. To cy OHH MHJJHjyHH o6HtiHHX JbY.U.H KOjH
cy TyK.1H Ha 1136op11~ra y EHrJiecKoj r. llep'-!HJia H
~berosy napTHjy, .n.ajyh11 csoje rJiacose na6yp11CTI1Ma.
To cy OHI1 MHJJI1jyHH THX 0611'-IHHX JbY.U.H KOjH cy
1130JI11pa.'IH y Espon11 peaK~HOHape, npHCTawe cypa;t:Jbe Ca ¢aWH3MOM H ,ll.aJIH npe,ll.HOCT JbeSH'-!apCKHM
,.'leMOKp3TCI&lt;H:Vt napTHjaMa. To cy OHH MHJJHjyHH THX
06H'-!HHX JbY.ll.H, KOjH cy yn03HaBWI1 I&lt;OMYHHCTe y
B3Tp11 6op6e 11 OTnOpa npOTI1S ¢aWH3Ma, 3aKJbYLJI1Jll1
.11.a KOMYHHCTI1 nomyHo 3acJiy}l{yjy nosjepei-be Hapo.u.a. TaKo je nopacTao YTII~aj KOMYHHCTa y EsponH.
TaKas je 3aKOH XHCTOpHjCKOr pa3BHTKa.
P33YMHje ce r. llep'-111JIY ce He CBHi)a TaKas pa3soj .ll.Oraljaja H OH 30Be Ha ya6yHy, aneJIHpajyhH H::t
CHJJy. AJIH 1-beMy ce HCTO TaKe HHje CSHryaJia HH 110·
jasa cosjeTCKor pe}l{HMa y PycHjli nOCJII1je npsor
CBjeTCKOr paTa. 0H je Ta,l.l.a HCTO T3l&lt;O 38::10 H11
y36yHy 11 ppraHH30BaO BOjHH fiOXO,l.l. »'leTpHaeCT
.n.p&gt;KaBa« npOTHB PyCHje CTaB,lbajyhH ce611 3a ~11Jb
.u.a OKpeHe HaTpar TO'-!ai&lt; nosjecTH. Ja He 3Ha.r .n.a JII1
her. l.Jep'-!HJJY noh11 3a pyKOM .'1:3 opraHH3yje nocn11je
,ll.pyror CBjeTCKOf paTa HOBI1 BOjHH f!OXO;t: DOCJIHje
l/1cT04He EBROne. Ho, ai&lt;o HM TO nolje 3a pyKOM,
WTO je M3JIO BjepoBaTHO, jep Ml1.'!11j)"ll11 »0611'-IHHX
.'hy.U.11« CTOje Ha CTpa)I&lt;H M11pa, MO)l{C ce Ca CHryp·
HOWhy pelHl ,ll.a he 6HTI1 TyLJeHU HCTO OHUKO, KaO
l.IJTO cy 6HJJ11 Ty'-leHH y npOWJJOCHI np11je 26 fO,l.I.HHa«.
4ep4IMOBH nJiaHOBH cy C'rape njecMe oTnjesaHe
no Hosoj MeJIO.U11jH. I-berosa cxsahal-ba 11 DJ13HOBH
ocyljem1 cy Ha 6e3Ha.UHH Heycnje. ·. lJep'-!!i.'! ynopHo
ny'-le HaTpar, .UOK )!UIBOT IiJI.e Hanp11je.u. OH sjepoS3THO noT~jerbyje yTHI~aj ll l\10h ,n:eMOKpaTCK~L·
C.Hara. llepLIHJI 3a6opasJba .U3 cy CJI060..10.'hy6HBH
HapO.UH 3a Bpl·ljel\Ie paTa CTeJ&lt;JJH OfpOMHO 110.1JI1T11'-II&lt;O
!lCK_','CTBO II .na 3HUjy pa3JlHKOB3TI1 npaBe no60pHHKe

MHpa O..'l H!tfnepHja.'lHCTa, KOj11 nOJl JI3&gt;KHOM SaCTaBOM »06paHe MHp~« q)a,'l,e nJiaHOBe, 33 H333HBai-be
HOBHX paTOBa.
np11JII1KOM 6opaBKa npeTcje,ll.HHKa Harne B.1a,Ue
MapwaJra THTa y BapwaBH npeTcje,n:H11K nO,IbCJ{e
BJia.n.e Hapo.n.Hor je.U.11HCTBa r. OcynKa-MopaBCI\11 u
MaplllaJI T11To noTnHcaJII1 cy yrosop u npHjaTe.'bcrsy
11 y3ajaMHOj DOMOflYI 113Mel)y Harne ,UBHje CJI3BCHCKe
3eMJbe. Y OBOM yrOBOpy, KOjH fie HeCyMI-bi1BO jOll.I
s11we Y'-~BPCTI1TH np11jaTeJbcKe se3e H3Mel)y HaWI1X
6paTCKI1X CJJaBeHCKI1X 3eMaJba, HapO.U.H JyrOCJiaBHje
B11.U.e nyHy rapaH~Hjy 3a o6e36jeljHBai-be M11pHor H
HecMeTaHor pa3BI1TKa Haw11x ,n:sHjy ,n:p&gt;Kasa. Osaj
yrosop 31-13'-111 KOpHCHY 11 ,ll.OCJbe.U.HY Mjepy JyrOCJiaBHje H noJbCKe ,n:a Ce - y CKJIOTIY 011BI1X H2CTOjai-ba
Y je,n:I1I-beHHX Hapo.n.a 33 H3rpa,n:I-by 11 yqsprnhei-be
M11pa - o6e36je,n:11 o.u csaKor 6y.uyher yrpo&gt;K3Bal-ba
o.u CTpaHe 1-beMa'-!Ke 11 I-beHI1X cane3mJKa .
Y CBOjOj 113jaBH npeTCTaBHH~HMa llOJbCKe H
CTpaHe rnTaMne y Bapwasn MapwaJI THTO je HarJiaCHO ,n:a OBaj yrosop, K30 H CBH yrOBOpH KOjC je
Jyroc.Tias11ja 3aKJbyqHJJa nocJI11je paTa, 11Ma o6paH6eH11 3Ha'-!aj. ToM npHJJHKOM Mapwan THTO je peK3o:
»Te&gt;KHMO 33 THM ,ll.2 ce BI1We HHKa,U He 110HOB!I
,n:a CJiaOeHCKe ,l.l.p}l{aBe 6y.UY npe,.lMCT I-b(':\13l1Ke arpec11je 11 .u.a ce Hai)y y npoTHBHOM Ta6opy«.
HCTO T3KO Ha DHTai-be je,ll.HOr HOBHHapa »,ll.a JII1 ce
CTBapa 6JIOl&lt; cJiaBeHCKHX .up&gt;KaBa«, MapwaJI T1-no je
O,ll.fOBOpHO: »HeM3 fOBOpa 0 HeKOM 6JJOJ&lt;y CJiaBeHCI&lt;HX H3po,TJ.a. Hana,n:HyTe cy 611ne He caMo cnaseHcKe 3eMJbe, Befi H ,n:pyni HapO,ll.H. naKT 0 npujaTe,lbCTBY H y3ajaMHOj no~10hl1 ca noJbCKOM, J&lt;aO H C.IIH·
'-laH yrosop ca CosjeTCKI1M Case30:\J, HH y KOM cJiy'lajy He npeTcTaB:hajy npenpeKy 3a CKJianai-be CJII1qHHX yrOBOpa Ca ,n:pyr11M ,ll.p&gt;KaBal\13, He CUI\10 CJIUBeHCKI1M ... «
M11 31-IaMO ,n:a y DOJbCKOM Hapo,n:y HM3MO CHrypIWf npHjaTeJba. Y yc.lOSHMa HajTe&gt;KHX paTHHX 11CKY·
mel-ba, Hapo.u.11 JyrocJiaBYije cy .u.oKa3a.'lH .ua Ha 6paTCTBO 3Hajy ,n:a O,ll.fOBOpe 6paTCTBOM, Ha BjepHOCT
sjepHowfiy. HeKa noJbCKI1 Hapo.u. 6y.u.e CHrypaH .ua
cpue Hapo.ua JyrocJias11je Kyua 11 3a Iherosy c.TiasHy
;l0l\IOBI1HY.
CHTya~Hja

DOBROVOLJNI PRILOZI ZA NASU STAMPU
SARAJEVO
Gonda Mu ic, odeljak Logavina sakupila Din 725.-·
120.Jelica Lukenda, odeljak Centar sakupila
"
183.Tatomiro\'ic D., odeljak Jlrasno salmpila
"
200.Ahic Fatima, ode.ljak Vratnik prilozila
" 400.'e er Mara, O\ o arajcvo _akupila

"

a ovoj trani obja\ ljivacemo redovno imena
ctrugarica povierenica i prilagaca za nasu stampu.

�C A

AP

m A]:

Pe30JJYI..l11ja aHru¢awucri&lt;11H&gt;a JyJIHjci&lt;e Kpaji1He

. . .

I

Pa,AMHJia BerosHh

f'o.n,HHa .£(aHa &gt;KHeora H' pa.n,a y oc.noooi)eHoj aeMJbu

. .

3expa Myj.n,osHh.XaKHpeBHli

2

3eMJbopa.u,HWIKe aa.n,pyre )I.OnPHHoce paaeojy npHape.n,e
CacTaHai&lt; n.neHyMa 0I&lt;PY&gt;KHOr o.u,6opa A&lt;I&gt;)f{-a- Capajeeo

4
5
6

JJ.p. J. HHI&lt;OJIHh

illi&lt;OJICKe KYXHH&gt;e 33 CHpOM3lUHY ,n:jeuy

,Upar11ua ByKoe11h

nocjeT!MH C~IO .n,je'!uje OO,Il,3HiirnTe y MocTapy

MHJII&lt;a 4aJJ.n,apeanh

Kai&lt;o heMo sacnHTaBaTH Haruy J.(jel(y

JJ.aHHQa OaaHh

. . . .

7

.

Hapo,J,HO npocejehHaaH&gt;e

Peay.naTu .n,je'!Hje He.n,jeJbe
/KeHe y

OOHOBH aeMJbe

Ykrpa y 6op6u 33 CJI060)l.}'
llal.lH)I,a XauHh
OJira Mapacoeuh·lJ.aHH.'!OBah

KaKo cy &gt;l{eHe BojBO)I,HHe .n;o4ei&lt;a.~e Harne I&lt;OJIOHHCTe
OpaBHH canjeTH

Bepa OopeHoBHh-,lleJiuoaumh

OpoJbeTHH pa3roeop

8
9
9
II
19

25
26
27

K. KnpcaHoea

)f{eHe 3eMJbe COI(Hj3JIH3Ma

O.~ra Ojeryxoea

28

Kfiu Hapo.aa . . . . . . .
Y eoay ca yMjerHHI..lllMa CCCP-a

29
30

H11Ha Ko&gt;KeMjaKHH
Bojua J a1&lt;rn11h

. . . . . .

31

Yra.7b . . . . . . . . . . . .

32

!J.p. JeJIKa KHe&gt;KeBI1h

Hernro o nP.HPO.:iHOj McxpaHH 3.n,paeor .n;jeTera

A. ill.

33

Ha Harne WTa~me

5ocHJbi&lt;a

0.£(rosopm~

C.

113 noeprJiapcrea

fpi)Hh

ype.£(H11K Bepa

..............

0 6 pen o s H·.ll e 'Ill 6 a rn 11 h -

,llpyru ype)lni1K

Pa,A~IHJJa

34

5 e r o a Hh

4!I3HOBH pej.(8Kl.lHje:
Haun.!(a Xaunli, OJira JJ.aHHJJOBHii·MilpacosHii, Mu.'!Ka
4a.'!.::t.apeal1h,
Ceja M111ianoaHii, MlfJJHUa
4 0 JI a I&lt; 0 B If li, JJ.aHHI..la n y n 11 H·K y p T 0 B H h, ,UyrnaHKa K 0 B 3 'I e B II h, JJ.p. JeJJKa K He &gt;K e B 11 h, CTaHaKa T 0 .£( 0·
p o a 11 h-illy 6 H li, BojHa J a K ru H h, AHa ill r e Q'l a H 11, ,Upanrua By" o a 11 h, MRpa C Tau urn a h, EocH.'bKa ill.
p I) H h, MHua T 0 .11; 0 p 0 B H h, na~lll.Jla 6 p K 11 h.

r

,ll P )f{ A B H A

U1 T A M 0 A P 11 J A,

C A P A J E B 0

���</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1196">
                <text>Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 2, br. 13</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1197">
                <text>Antifašistički front žena </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1198">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1199">
                <text>Historijski muzej Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1200">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1201">
                <text>1946</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1202">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1203">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1204">
                <text>10-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1205">
                <text>40 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="187">
        <name>narodno prosvjećivanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="183">
        <name>obnova zemlje</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="184">
        <name>slobodna zemlja</name>
      </tag>
      <tag tagId="185">
        <name>zemljoradničke zadruge</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="122" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="123">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/f3c962a3bed054ef47515a2b5a91adf3.pdf</src>
        <authentication>e6456cea728f6352376dd7b920718e30</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="1206">
                    <text>C A
PRKI

w H ('j e p

-

CtpaHa
I
UlTa cy noKaaan.ll cactaHJ.tM .

npaH Maj

liP83HHK pua

•

a M a p a c o a Hh eayua oKpylKHHX OA6opa . • • • • • • • • • • • •
80 n 0 n 0 B H h OnaKW8JMO PBA Kourpon.HOJ KO·
H H

, ••••

• • • • • • • • • • • • • • • •

Hawe asOjerna~e ce apah&amp;JY
Oau.a M H .'1 o w e 8 H h - KaKo lKeue cllo'le y'le·
Baco 6 y To a a H -

y y y 06HOBH • • • • • • • •

Jl
C -

3

MJb

A P m A J:

aAHHUH Hebe BHWe 6H II 6eaeMJb8WH

CaKYDJbBMO TeKCTH He OTDBTKe

X a u H h - Y capajescKOJ TBOPHHU.H AYB&amp;Ha
0 p e H o 8 H h • Jl e n H 6 a w H h
C8e'18HOC:T y

2

Jl, B. -

H8WHX

· . -

)l{eue y oOnoaa seMJbe

npaH T{)aRcnop
4eXOCJIOB8'1KY

. ..:... Y

3
4
6
6

MHJIKa

4

CJIOOOAH HBPOA

8 Jl

pe

a

8 H

h -

werpTa

pa,!lH

CTHf80

KBPOA

npe WKO CK

e

PBAB
BBCOH.T tbe

eu.e
A eK.Ce C a
CKH DOKpet

H o8

Kaxo

e sano'leo c axaHOB

C 8 eT KOM Caseay .
CaxyDJba MO uatepuja.n sa HCTOpHjy

HBPOAHe

6
7
&amp;

'I H H

os

H

e

b
H

h

Ha6op n cal)elbe aobaKa
0 DpHpO HO HC

H

WT&amp;Mne

aapauo

pyOpHKY

Haw11 noa ·epeHHU.R

:.nn alb

H

o r

��ro.n.HHa II

JIPB/1 MA}

*

Cap a j e B o, Maj 1946

*

Bpoj

14

JIPA3HJ1K PA4A

BenHKH Me~yHapo.n.HH npasHHK p8.D.HHtiKe Knact
- npsH Maj - pa,l1.HH Hapo.n. JyrocnasHje npocnaBJba
KaO CBOj BenHKH OTIIIJTeHapO,l1.HH npaSHHK. npocnaB.'ba ra y HaiiiOj cno60,l1.HOj H cpeTHOj ,lJ.OMOBHHH KaO
npasHHK no6je.n.e Kao senHKY MaHHcpecTaii.Hjy H
CMOTPY nocTHrHyTHX ycnjexa H casna.n.aHHX npenpeKa
Ha 06HOBH SeMJbe.
14 jyna 1889 ro.n.HHe, npHje 57 ro.n.HHa Ha I KoHrpecy II 11HTepHaii.HOHane, o.n.nyqeHO je .n.a ce npsH
Maj npornacH npasHHKOM Mei'jyHapo.n.He conH.n.apHoCTH pa,l1.HHtiKe Knace. 0Ta,l1.a, IIIHpOM CBHjeTa y CBHM
KaTIHTanHCTHtiKHM SeMJbaMa TOra ,lJ.aHa pa,l1.HHII.H H
pa.n.HHII.e joiii jaqe cy .D.HSaJIH csoj rJiac npoTHB HeqyseHe eJ&lt;cnJioaraii.Hje, Tepopa H nporoHa, a sa sehe
Ha,lJ.HHII.e, Kpahe pa,l1.HO BpHjeMe, sa IIIHpOKe ,lJ.eMOKpaTCKe CJI06o.n.e sa paBHOnpaBHOCT H CJI06o.n.y
pa.n.Hor qosjeKa.
Pa.n.HHII.H H pa.n.HHII.e JyrocJiaBHje rrpe.n.soljeHH
CBOjOM asaHrap,l1.0M ITO,lJ. tiaCHOM H CJiaBHOM S3CTaBOM
KoMyHHCTHtiKe napTHje, BO.D.HJIH cy HerroMHpJbHBY
6op6y sa csoja rrpasa H Haii.HOHaJIHY pasHorrpaBHOCT
CBHX HaiiiHx Hapo.n.a. YrrpKoc HajseheM repopy H SJIO·
CTaBJbalhy O,l1. C'I'paHe npOTyHapO,l1.HHX pe&gt;KHMa CJiaBJbeH je npsH Maj. CJiaBJbeH je KaO .n.aH 6op6e, KOjH
je ITOSHBaO CBe pa.n.He Jby,lJ.e ,lJ.a CJIO}J{HO H je,lJ.HHCTBeHO Saje,lJ.HHtiKHM CHaraMa OCTBape Ce6H 60JbH &gt;KHBOT.
Y TOKY OCJI060,l1.HJiatiKe 6op6e npBH Maj je ITO·
CTaO BeJIHKH CBeHapO,l1.HH npaSHHK. nocTaO je saTO
jep cy npso6opii.H pa.n.HHtiKor noKpera 6HJIH opraHHsaTOpH CBeHapO,l1.HOr ycTaHKa, SaTO IIITO cy KpOS
opy)K3HH ycTaHaK OCTBapHJIH BeJIHKHM ,njeJIOM II
OHO saiiiTO ce pa.n.HH"YKa KJiaca .n.eii.eHHjaMa 6opHJia.
11 KaO IIITO je fO,lJ. rrpOCJI3Ba npaor Maj~ KpOS
CBe titTHpH fO,lJ.HHe OCJI060,l1.HJI3tJ:Ke 6op6e SH3tiHJia
seJIHKY MaHHcpecTaii.Hjy H CMOTPY nocTHrHyTHX ycnjexa Ha cppOHTY H TIOSa,lJ.HHH, TI03HB Ha M06HJIHSaii.Hjy
HOBHX CHara y 6op611 Sa OCJI060ljelbe SeMJbe H YHH·
IIITelhe cpaiiiHSMa, TaKo je H .n.aHac y CJio6o.n.H npoc;Jasa npsor Maja MaHHcpeCT31I.Hja je,lJ.HHCTBa pa,l1.HHtiKe
K.1ace H tiHTasor pa,l1.HOr Hapo.n.a - CMOTpa TIOCTHrHY·
THX pesyJITaTa Ha 06HOBH H H3rpa,l1.lbH Hallie 3eMJbe

BenHKHM pa.n.HHM TaKMHtielbeM y TBOpHHII.ar.w,
rrpe.n.ysehHMa H Ha.n.JieiiiTBHMa, y rpa.n.y H Ha ceJiy
crrpeMana ce pa.D.HHtiKa KJiaca H pa.n.HH Hapo.n. JyroCJiaBHje ,lJ.a OBOfO,lJ.HllllhH rrpa3HHK pa.n.a ,li,OtieKa . Ca
IIITO BeBHM H 60JbHM ycnjeCHMa.
PesyJITaTH pa.n.a Koje fie pa.n.HHtiKa KJiaca H pa,nHn
Hapo.n. BocHe H Xepii.eroBHHe HCTaKHYTH Ha csojHM
CMOTpaMa, H3JIO&gt;K6aMa, TpaHcrrapeHTHMa H rpaqmKO·
HHMa ,lJ.OKaaafie BeJIHKY CBHjeCT, eJiaH H TIOJieT
pa.n.HHx JbYAH. BoJba H jecpTHHHja npoHSBO)I.lha, noti.HrHyTe srpa.n.e, sacHjaHa seMJbHlllTa, orsopeHe lllKO·
Jie, Ha XHJba.rr.e s6pHHyTe pani c cHpoqa.n.H rosopHhe
Ha• 0 TOMe Ca KaKBOM je BOJbOM H Jby6aBJbY npH·
M
xsafieH TI03HB MapiiiaJia THTa. rosOpHfie HaM 0 TOMe
ca KOJIHKO caMorrpHjeropa casJialjyje cse nperrpeKe
H H3Bpiiiasa sa.n.aTKe KOjH ce npe.n. lhera rrocTasJbajy
Ha noJby o6Hoae H HsrpaAH&gt;e seMJbe.
Hallle pa.n.He )/(eHe BocaHKe 11 Xepii.erosKe &gt;KeHe pa,nHHII.e, CeJbaHKe H HHTeJIKTyaJIKe KOje cy
Kpos csoje opraHHSaii.Hje, CHH.D.HKaTe, A&lt;t&gt;)K H H&lt;t&gt;
rrpHMHJie Ha ce6e TelllKe H o.n.rosopHe 3a.n.aTKe y
rrpBOMajCKOM TaKMHYei-bY HMafie tiHM .n.a Ce nojaBe
Ha BeJIHKOM saje,lJ.HHtiKOM CJiaBJbY pa.n.a. 11safiHfie OHe
ca npo,nyKTHMa csora pa.n.a, ca .n.oi&lt;asHMa csecTpaHor
yqelllha Ha CBHM TIOJbHMa ,np&gt;KaBHOr H HapO)I.HOf &gt;KH·
soTa. l1sah11he ca HcnylheHHM o6asesaMa Koje cy Ha
CBOj &gt;KtHCKH npaSHHK- 8 MapT ,lJ.aJie y OKBHpy npBO·
MajCKOr TaKMHtielba.
AJIH CMOTpa npsor Maja Helie HSHHjeTH caMO
npBe BeJIHKe pesyJITaTe pa.n.a H CTBapaJialllTBa. npBH
~faj

he

yje,lJ.HO 6HTH TIOSHB Ha jOlll Befie TIO,lJ.BHre,

HOBe HHHII.HjaTHBe H HOBe ycnjexe. npocJiaBJbajyfiH
npsH Maj 1946 ro.n.HHe sasjeTosaheMo ce .n.a heMo
H3CTaBHTH Ca jOlll BHllle eJiaHa, OpraHHSOBaHOCTH H
,lJ.HCII.HTinHHe CBeCTpaHH pa.rr. Ha 06HOBH

SeMJbe,

S3

.n;o6po6HT pa.rr.Hor Hapo.n.a. HoBHM o6asesaMa, ,na.ulhHM TaKMHtielheM, .n.asajyfiH jOlll BHllle y.n.apHHKa ll
HOBOTapa,

TIOCTH&gt;KyfiH jOIII 60Jbe pesyJITaTe

pa.n.a,

} 6psafieMO TIOTTIYHY 06HOBy SeMJbe, H CTBOpHfieMO
ycnose sa npOII.BaT H 6JiarocTalhe .D.OMOBHHe.

HeKa na.M. je cpehaH llpnu .M.aj 1946 zoiJuHe!
fiHpnJ&lt;a W110ep

1

�Sta su , pokazali sastanci PJenuma okruznih odbora
Skoro svi okruzni odbori AFZ-a odrzali su u
toku proslog mjeseca svoje plenarne sastanke iii
okruzne lwnferencije (Tuzla, Bihac, Sarajevo okrug
i grad, Most&lt;llr, Travnik, Doboj) . Zadatak tih sastanaka bio je da se kroz nasu • rganizaciju sprovedu
o
zakljucci plenamog sastanka cent•ralnog odb.:&gt;ra
AFZ-a da se vide postignuti rezultati i da se uoce
propusti u naldu. Kroz izvjestaje i kroz diskusiju mogla se dobiti jasna slika o s•
tanju i radu na:Se organdza ci je.
Nema sumn je da se u •toku ove godine dana
zivota u slobodi nasa organizacija uklopila u rJesavanje opstih poslijeratnih problema i ostva•rivanje
ddavno-privrednog plana na svim podrucjima njenog djelovanja, a narocito na polju socijalnog staranja. Ali i pored toga nasa organizacija pokazala je
niz organizacionih slabosti: nepovezano t ' isih adbora sa nizim, slabo rukovanje, nedonols enje plana
u centru za rad podrucnih mganizacija, i iznad svega
nesi tematsko uzdizanje zene na politickom i prosv jetnom polju.
Gotovo je bio redovan slucaj da se okruzni odbori i pored toga sto u svakom okruznom centru
ima po nekoliko drugarica iz njegovog izvrsnog
dijela nije uopste sastaj1ao, da se drugarice dogovore
o radu u organizaciji. Radi toga odbor nije ni mogao da rukovodi organizacijom, nego je ona na terenu bila prepustena sama sebi, inicijativi pojedinih
aktivnih drugarica iii organizaciji Franta. Taka se
desavalo da su nove forme rada, koje su se radale
na terenu u prakticnom rjesavanju pojedinih konkretnih pitanja, ostajale nezapazene ne samo za okru~ne nego i za sreske odbore AFZ-a. U Hercegovini
su na pr. zene iz Capljine preko svojih zajednickih
rasadnika duhana obezbijedile citav svoj srez sa rasadom, a taj naCin rada nije bio primjenjen u drugim
srezovima gdje su postojali isti uslov i i iste pO't rebe.
Desava se, dakle, da jedan dobro izvr; en zadatak u
jednom mjesnom odboru ue posluzi kao i kustvo u
drugim organizacijama koje se nalaze pred rjesavanjem istih pitanja.
Akcije u kojima zene ucestvuju u zajednici sa
ostalim organizacijama cesto puta se odvijaju bez
ucesca nasih aktivistkinja u rukovodenju sa tim a]{cijama. Najcesce se smatra da su zene najmanje odgovorne za njihov u pjesan ishod, pa se zbo~ toga rad
zena ispoljava samo u tehnickom svrsavanju posla,
koji moze potpuno da podbaci ukoliko Citav posao
nije dobro organizovan. Akcija za prikupljanje tekstilnih odpadaka nije uspjela u 1travnickom okrugu
zbog toga, sto se i nase aktivistkinje nbu pored
ostalih zalozile da ta al{cija bude dobro organizovana
u svakom srezu i gradu. Ne treba uvijek inicijativu
cekati od drugih organizacija iii narodne vlasti ,jer

2

ukolilw ona ne dode sa te strane, znaci nece biti ni
akcije. Okruzni odbori AFZ-a, na osnovu uputstava
i sugestija koje dobiju od Glavnog odbora, treba
odmah da pokrenu akciju i na njoj okupe ostale
organizacije, bez obzira na to koja je organizacija
poluetac neke akcije u okviru citave zemlje. Akcije
pale koje pokrece nasa organizacija pokazuju u ne kim okruzima nedovoljno zalaganje aktivistkinja, sto
ima stetnog uticaja na rezuMate akcije.
Kontakt izmedu visih i nizih odbora pokazao se
i na sastancima plenuma kao nedovoljan. Ne samo
da se ne salju izvjestaji visim odborima koji bi il ustrovali tanje u org anizaciji, nego je vrlo slab i
usmeni konlakt drug arica iz visih odbora sa terenom, a narocito a selom. Otuda je razumljivo zasto
se drugarice seljanke tuze da imaju vrlo malo pomoCi
od st rane visih odbora i govore: rad~mo, ali nas niko
ne savjetuje kako i sta da radimo.
Narocito u pogledu politickog i kulturnog uzdi zanja zena cinjeni su veliki propisti. Skoro ni jedna
nasa organizacija u t·ome nema plana. Postoje
citalacke grupe, ali one nemaju stalnih rukovodiLaca i svail{a grupa od sastanka do sastanka stvara
scbi plan. Proucavanje materijala nije u skladu sa
akcijama koje se sprovode, a isto tako uspjesno
provedene akcije ne iskoristavaju se kao polazna
tacka za daljnju mobilizaciju zena u buduCim zadacima. Ne radi se tako, da se preko citalackih g1rupa
zenama objasni kakav je privredni p.lan drzave
na pojedinim poljima njenog djelovanja, te da se
u skladu s tim zene pouce kako ce pomoci ddavi
pri ispunjavanju tog plana. (0 zadrugarstvu, o nacilm abrade zemlje, kako se boriti protiv bolesti,
razna pitanja iz prosv jete, odgoju djece, zastiti majke, - kako u potpunosti koristiti tekovine nase
borbe na politickom i ekonom kom polju). Zbog toga
dosadasnji rad po nasim citalackim g~rupama nije
dao rezultate srazmjerno utrosenom vremenu i trudu. Dok su na pr. aktivistkinje cesto puta ostale zbunjene pred radom i parolama reakcije, trazeci same
odgovore kako da se suzbije taj razorni •rad, dotle
citalacke grupe nisu vodile o tome racuna. (Parola
»kijametskog dana« i rovarenje povodom ukidanja
serijata).
Ako se nasi odbori, pocevsi od zemaljskog pa
do mjesnih, pozabave svim tim pitanjima, ukazujuci
vecu pomoc organizacijama na terenu u pogledu
otklanjanja gore navedenih nedostataka, onda ce
rad nase organizacije uroditi mnogo boljim .rezultatima na obnovi i izgradnji zemlje. Za te bolje uspjehe
nasa organizacija ima puno uslova, jer su antifasistkinje sela i grada svojim radom pokazale da su spremnc
da i u miru priteknu narodu u pomoc u rjesavanju
svih pitanja danasnjice.
Olga Marasov i ~-Danilovi~

�aHLUajMO
Ca:w

y

aA H OHT pOnHOj HOMHCHjH

ncTHHCKH HapO.lHOj .ll.P}!&lt;aBH r,ll,.je BJiacT

.lJ.a ce OCTBapH nyHa ,l{p)f{aBHa KOHTpOJia Ha.l pa-

OpOHCTII4e H3 HapO;I.a H f ;I.je je CaM HapO,ll, CTBOpHO

,l{OM CBHX yCTaHOBa H rrpe,ny3eha, ,l{a ce 110MOrHe HHU·

CBOjy BaaCT

-

I.J;HjaTHBa H

,ll,.a

Ha 06HOBH Harne 3eMJbe H CTBapaH&gt;y 60./ber )KHBOTa

0 IOryheHO

-

KaO IIITO je TO CJiy4aj KO,ll,. HaC

je IIIHpOKHM

HapO,ll,HHM

CJIOjeBHMa

3aJiaraH&gt;e CBHX ,l{OOpOHaMjepHHX .by;I.H

H tajy yBH,ll,.a y pa,ll,. CBHX opraHa Hapo,ll,He BJiaCTH. Ha-

Harner Hapo,na, a .na ce oHeMoryhe Kpal)e 11 3.1oyno-

pO.JHH O;I.60pH .ll..Y)f{HH cy ,ll,3J Ha KOHcpepeHI.J;HjaMa 11

Tpe6e OHHX KOjH )f{eJie ,l{a )f{HBe Ha HapO,l{HHM Jiel'jH~Ia,

Ch:,}'l1lllTI1HaMa 110,ll,HOCe H3BjelllTaje 0

CBOMe pa,ll,y H

.:ta npHMajy yMjeCHe H ,ll,06pOHaMjepHe Kp11THKe CBO·

Harna Hapo,nHa CKyrrrnTHHa

Ha

CBOMe rrocJI&gt;e,nH&gt;e!tt

3aCje,naH&gt;y ,l{OHHjeJia je 3aKOH 0

Ol1rnTOj ,npiKaBHOj

jHX 6Hp343. 0BaKBe KpHTHKe, 11pHMje,ll,6e H npHje,ll,-

KOHTpOJIH. no OBOM 3aKoHy cpopMHpaHa je CaBe3Ha

~0311 MHOfO cy 110MOfJIH H3pO,ll,HHM

KOHTpOJIHa KOMHCHja

O,ll,60p11Ma 11p11

H

Perry6JIHKaHCKe KOHTpOJIHe

H&gt;HXOBOM cpei)HBaH&gt;y, Y4BplllhHBaH&gt;y 11 H3BplllaBaH&gt;y

KOMHCHje HapO,l{HHX peny6JIHKa.

:.momx KpynH11X 3a,ll,.aTaKa, Koje cy OHH ca ycnjexoM

HJIH

,l{HpeKTHO,

HJIH

npeKO

0Be

CBOjHX

he

KOMHCHje

HH)f{HX

OpraHa,

H3BplllHJII1 y npoTeKJIOM nep110.ll.Y O,ll, OCJI060ryeH&gt;a ,ll,.O

OKPY)f{HHX HHcneKTopaTa, a y capa,nH&gt;H ca HHcneKTO-

JJ.aHac.

paTHMa noje,l{HHHX MHHHCTapCTaBa, y

l1aKO

je

OB3K3B

Ha4HH

I&lt;OHTpOJie

O,ll,.03,ll,.O

HMe BpXOBHHX

HMaO jaKOr, 1103HTHBH0f O,ll,pa3a Ha pa,ll,. HapO,ll,HI1X

H 3eMaJbCKHX OpraHa HapO,l{He BJiaCTH H 110 H&gt;HXOBHM

O,ll,.OOpa, OHa Hl1aK HHje 611Jia 11JiaHCK3 H CHCTeMaTCKa,

ynyTCTBHMa, BprnHTH KOHTpOJiy Hfll,l{ CBHM ,np)f{aBHH!tl

BI1IIIe je ,l!,OOHBaJia JIOK3JIHI1

yCTaHOBaMa

KapaKTep, Hl1je .ll.Y6Jbe

H npe,ny3efiHMa, KaO

H

jaBHO - npaBHHM

3axsaraJia H ,ll,.O Kpaja pacsjeTJbaBaJia noje,ll,.I1He npo-

yCTaHOBaMa H npHBaTHHM H 3a,npy)f{HHM npe,ny3ehH-

6JieMe. l1CTO TaKO, KOHTpOJia O,ll, CTpaHe Bl1lllHX Op-

Ma, KOja cy 3aKOHOM 110,l{BprHyTa ,l{p)f{aBHOj KOHTpOJIH.

raHa Hapo,ll,He BJiaCTH y
sprneH&gt;a 3a,ll,aTaKa,

norJie.ll.y nposjepaBaH&gt;a 113-

Hl1je 611Jia ,l!,OBOJI&gt;Ha,

CTaJIHa

11

CHCTeMaTCKa, BeJIHKHM ,ll,.HjeJIOM pa,l{H TOra, lllTO Hl1je

Doje)I.HHH CJia6o o6asjernTeHH JbYAH jorn He MOry npaBHJIHO ,l{a CXBaTe &lt;fJYHKL{HjV Op raHa ,l{p)f{aBHe
KOHTpOJie H MHCJie ,l{a je H&gt;ell !:~ :~JI&gt;y4HBH

3a,l{aTaK,

6HJIO .ll.OBOJbHor 6poja HCKYCHOr Kaapa, KOjH 611 ce

npoHaJia!)KeH&gt;e 11 nporaH&gt;aH&gt;e pa3HHX IIITeT04HHa H3

110CBeTHO 11CKJbY4HBO TOMe 110CJIY H CBOjliM CaBjeTI1Ma

,ll,p)f{aBHOf anapaTa. l1CTHHa, H TO je je,ll,aH O,ll, H&gt;eHHX

H ynyTCTBHMa

110Mar~

pa,ll, CBHX ycTaHOBa H npe,ll,y-

3a,ll,aTaKa -

OTKJiaH&gt;aH&gt;e CBHX Hel10)f{eJbHHX H IIITeT-

aefia, I&lt;aKO JIOKaJIHOf, TaKO H 011rn1e HapO,ll,.HOr 3Ha-

HHX nojasa y HaiiieM ,ll,p)f{aBHOM H npHBpe,ll,HOM )f{H-

qaja.

BOTy, al!H H&gt;eH 3a,ll,aTaK je H TO ,ll,3 CaBjeTHMa, H3Ha-

Harna MJia,ll,.a Hapo,ll,Ha BJiacr 113rpal)yje ce Ha coJII1,ll,.HHM TeMeJbi1Ma 113 ,ll,aHa y ,ll,aH OTKJiaH&gt;ajyfiH 3aO-

Jia)f{eH&gt;eM

6oJber Ha4HHa

pa,ll,a,

KOHKpeTHHM

ynyT-

CTBHMa H npHje,ll,JI03HMa, 110MOfHe npaBHJIHO cpyHK-

CTaTKe KOpynu;Hje H 6HpOKpaTI13Ma 113 ,ll,06a 6HBrne

I~HOHHCaH&gt;e ,ll,p)f{aBHHX

JyrocJiaBHje. MHor11 pa,ll,.HH JhY.ll..l1, ca Ma.10 11CKycrsa

110MOfHe HarnHM 11pHBpe,ll,HI1M npe,ll,yaefiHMa, ,ll,a npO·

H crpy4HOr

Hal)y HatlllH IIITO 6p)f{e, rnTO COJI,ll,HHHje H jecpTHHHje

3HaH&gt;a,

nopea H3Bjecrwr 6poja

H 110lllTeHHX CJiy)f{6eHHKa, 11pHHyl'jeHI1'

cy

cTapHx

,ll,.a

npe-

YSMy Ha ce6e BpJio Ba)f{He cpyHKu;11je y .ll..P}K3BHOM &gt;K~1-

npOI13BO,ll,H&gt;e

yCTaHOBa

HajHy&gt;KHHjHX

H

npe,ll,y3eha; ,ll,a

npOH3BO,ll,a

110Tpe6HHX

rnHpOKHM HapO,ll,HHM MaCaMa. 0Ha he HaCTOjaTH 3a-

sory. Jorn YBI1jeK, ,ll,06ap 6poj OBHX .lhY.ll.H HeMa ,i:\0 ·

je,ll,HO ca CBHM Mjepo,naBHHM .ll.P&gt;KaBHHM H npHBpe,ll,·

BO.IhHO cTpytiHe cnpeMe H npaKTHtiHOr 11CKYCTBa ,ll,a

HHM

cpaKTOpHMa, ,ll,3 po6a

6y,ll,e IIITO

jecpTHHHja

H

6H CBaKH nyT MOfJIH Ca ycnjeXOM pjernaBaTH KOl\!·

npHcTyna4HHja noTpOIIIa4y. HacTojahe ,ll,a ce yse,ll,e

11JIHKOBaHe ,ll,.p)f{aBHe rrp06JieMe HaKO Ce Ha TOMe 3a·

pau;HOHaJIHHje

Jia)f{y Ca 11)1HO BOJI&gt;e H 110)f{pTBOBalba H pa,ll,H TOra Ca

CHHje 4yBaH&gt;e HapO,ll,He HMOBHHe. 0CHM TOra, OHa fie

npaBOM Tpa)Ke 110MOfi H 110)lprnKy.

Y

HCTO BpHjeMe,

TpOIIIeH&gt;e ,ll,p)f{aBHOf HOBI.J;a

H

CaBje-

BO,l{HTH CTaJIHY 6pHry H H8,I1;30p Ha,ll, cnpOBOijeH&gt;eM

y

Ha ,ll,pyroj CTpaHI1 3aOCTal{l1 113 CTapor jyroC.llOBeH·

,ll,jeJIO CBHX ,ll,p)f{aBHHX 3aKOHa, CBHX npOI1HCa, ype-

CKor KOpyMnHpaHor anapaTa, KOjH cy ce yrypaJII1 y

,ll,a6a 11 Hape,ll,.a6a H3,ll,.aTHX O,ll, CTpaHe BI1Illl1'X OpraHa

noje,ll,.I1He narne ycraHose 11 npe.ll.y3eha, He Mory Hl1·

HapO,ll,.He BJiaCTH. Ero, y TOMe je cymTHHa pa,ll,.a opraHa

KaKo ,ll,a cxsaTe ,ll,aHallllbe BpHjeMe. He Mory ,ll,.a ysH,ll,e

011IIITe ,ll,.p)f{3BHe KOHTpOJie H OHH cy Befi ,ll,.O Ca,ll,.a ~

,ll,a

BHrne He MO)f{e TIO CTapOM, ,ll,.3 ce He MO)f{e

Ha

CTap11 HatiHH ra3,ll,.OBaTH ca HapO,ll,HOM HMOBHHOM. He
MOry ,ll,a ce OTpecy CTapHX HaBI1Ka; H&gt;HXOBH npCTH
trecTo nyra noce)f{y 3a HapO,ll,.HHM HOBu;eM y
HOj

KacH. To HaM csje,ll,.04e

,ll,p)f{aB-

cJiyqajeBH ,lJ.eHHlllJIHha

CBOMe pa,ll,.y 110CTHfJIH ,ll,OCTa BH,ll,He pe3yJIT3Te.
AJIH, pa,ll,. oniiiTe ,ll,p)f{aBHe KOHTPOJie Hebe 611TH
nyH H ecpHKacaH aKo He 6y,ll,.e npaBHJIHO cxsaheH H
noTnOMOrHyT

H3 ropa&gt;K,ll,a, l1mK. ropyrra 113 .Uou;a KO)I. TpaBmn&lt;a

OnrnTe

H jorn Hel&lt;HX. Pa,ll,.H yKa3HBaH&gt;a noMohH TaMo r,ll,je

6pHra

O.ll. cTpaHe u;HjeJior Hapo,ll,.a, aKo pa.J

.ll..P)f{aBHe KOHTpone He 6y.ll..e
H3,ll,. HapO,ll,.HHM

HHTepeCHMa

H

cxsaheH

je 110Tpe6Ha H pa,ll,.l1 OTKJiaH&gt;aH&gt;a OBaKBHX H CJII14HHX

pO,ll,.He HMOBHHe. "llyBaTH ,ll,p)f{aBHy HMOBHHY II

nojaBa HY)f{Ha je CTaJIHa H CHCTeMaTCKa KOHTpOJia .

HHTH HHTepece pa,ll,.HHX MaCa, HHje CTBap Ca. tO

...

Kao

4yBalbe I

H3-

6

a-

OpraHa

�KOJiiTpO.'IHe KOMHCHje, TO je CTBap U,HjeJIOr HapO.LI.a.
npeMa 3aKOHy 0 OnrnToj .ll.p)J{aBHOj KOHTpOJIH, CBaKH
rpaljaHHH HMa npaso .LI.a Ha.LI.Jie)l&lt;HOj KOHTpOJIHOj KOMHCHjH HJIH KOHTpOJIHOM opraHy TIO.LI.HOCH npeTCTaBKe
o pa.LI.y H nocTynafhy 6HJIO Kojer opraHa H cJiy)K6e·
HOI' JIHU,a. J1CTO TaKO, MO)l{e .LI.a CTaBJba npHje.LI.JIOre
aa no6oJbrnaiH&gt;e pa.LI.a .LI.P&gt;KaBHHX ycTaHosa H npe.LI.yaeha, .LI.a .LI.aje csoje MHrnJbelhe rnTa Tpe6a yqHHHTH
.LI.a pa.LI. HCTHX 6y.LI.e 60Jbl1 H KOpHCHHjH.
PaTHo HCKYCTBO noKaaaJio HaM je rnTa aHatJH
npo6y.li.HTH 3.LI.paBH HHCTHKT Harner Hap&lt;J.LI.a, KOjH MY
je noMorao .LI.a ce npaBHJIHo opHjeHTHrne H .LI.a Haa6epe nyT KOjHM Tpe6a .LI.a not)e. 5ea6poj je .li.HBHHX
npHMjepa CaMOTIO.lKpTBOBafba HarnHX )J{eHa H OMJia.li.HHe. J1MeHa MHOfHX )l{eHa 611he aa6HJbe)l{eHa CBHjeTJIHM CJIOBHMa y HCTOpHjH Harne 6op6e. J1CTO TaKO,
.LI.aHac y nepHO.LI.Y o6Hose 11 M11pHe Harpa.LI.!-be Harne
3eMJbe, CBaKH TIOrnTeHH H .LI.06poHaMjepHH rpaljaHHH,
CBaKa )l{eHa, CBai&lt;I1 OMJia.LI.HHal..(, KOjH BOJie OBY 3eMJbY
11 KOjHMa Jie)l{e Ha Cpl..(y TeKOBI1He HapO.LI.HO-OCJI060.li.HJiaqKe 6op6e, Mory .LI.a ocjeTe cse OHO rnTo HHje
y CKJia.LI.y ca onrnTeHapO.LI.HHM HHTepeCHMa, .u.a ce
npoTHB Tora 6ope, .LI.a TO OTKJial-bajy H cnpjeqasajy.
)f{eHe y OBOM TIOCJiepaTHOM nepHO.li.Y Ca BeJIHKOM
Jby6asJby H )l{apoM pa.LI.e Ha o6HOBH seMJbe 11 H3rpa.LI.I-hH .LI.P)l{ase. YqecTsyjyhH Ha CBHM ceKTOpHMa np11-

Bpe.LI.HOr H TIOJIHTHqKOf )l{HBOTa Kp03 CBOjy MOhH}
OpraHH3aU,Hjy, 3aje.LI.HO Ca CBHM aHTH&lt;f&gt;arnHCTHlJKHl\1
opraHH3ai..(HjaMa, OHe Tpe6a .LI.a ce 6ope 11 sa OTKJiaI-balhe CBHX rpernaKa 11 He,li.OCTaTai&lt;a y HarneM .LI.p&gt;KBH6M )l{I1BOTy, Tpe6a .LI.a raje Jby6as H pa3BI1jajy
nyH CMHcao sa qysal-be H nO.LI.113afbe csera OHOr rnTo
je HapO.LI.HO. 0He Tpe6a TaKofje .LI.a .LI.ajy Kpos csojy
opraHI13ai..(Hjy Ml1rnJbel-ba H npHje.LI.JIOre rnTa Tpe6a
yqi1H11TH .LI.a. ce no6oJbrna cTalhe y noje.LI.11HHM rpaHaMa Harner jaBHOr, np11Bpe.LI.HOI' 11 TIOJIHTHqKOf' )l{HBOTa. YKasyjyhH Ha cse rpjernKe 11 nponycTe, KaKo
ycTaHOBa, TaKO 11 noje.U.HHHX opraHa .ll.p)l{aBHe BJiaCT!1 ,
TIOMOhHhe .LI.a ce YKJIOHe CBH OHH KOjH HJIH HeCaBjeCHO
pyKyjy, HJII1 3JIOYTIOTpe6Jbasajy HapO.LI.HY HMOBHHy,
jep y HapO,LJ,HOj .ll.p)l{aBI1 CBe rnTO je .ll.p)l{aBHO TO je
11 Hapo.u.Ho. Ha osaj HatJHH opraHH3ai..(Hja A&lt;P)f{- a
.LI.ahe TiyHY TIOMOh 11 TIO.LI.prnKy HarnHM HapO.LI.HHM
BJiaCTHMa, TIOMOhH he 11 OJiai&lt;rnaTH pa.LI. OpraHHM a
OnrnTe .LI.p)l{aBHe KOHTpoJie.
CaMO aaje.LI.H11qKHM HanopHMa• Hsrpa.LI.HheMo 11
TIO.li.HhH Harny 3eMJby, OTKJIOHHTI1 CTape rnTeTHe saOCTaTKe npOrnJIOCTH, BaCTIHTaheMO HOBH Ka.LI.ap JbY
.ll.11
KOjHMa he 6HTH rJiaBHa 6pHra. 11 Hajseha CBeTI11-ba tJyBafbe HapO.li.HHX HHTepeca H 6op60M CTetJeHHX TeKOBHHa .
Cnao nonoaHli

NASE IZBJEGLIOE
Mrski zavojevac ostavio je nasu zemlju opustosenu L u rlazvalinama. Obnoviti je, podiCi iz rusevina,
izgraditi porusena sela i gradove, podiCi privredu, to
su danas nasi glavni zadaci. Ti teski zadac~ traze zalaganje naj!Sitrih narodnih snaga, jer samo naporima
cijelog naroda moci cemo brzo i lako da sav.ladamo
sve te8koce, koje stoje pred nama
Stoga je na pos.lovima obnove i izgradnje bilo
potrebno ukljuciti i desetine hiljadiru onih, koji su u
toku narodno-oslobodilacke borbe morali ostaviti
svoje domove i .imanja sklanjajuci se ispred okupa·bora i domacih izdajnika i sve one, koji su, zavedeni
neprijateljskom propagandom oopustili rodni kraj i
do danas rasijani po raznim gradovima nase zemlje,
provodili tezak zivot izbjeglica. 120.000 izbjeglica,
koliko ih je ove godine bilo na teritoriji Bosne i
Hercegov.ine, tnebalo je povratiti kucama, da bi mogao da se vrati zivot u opustosena ognjista. Obnova
porusenih sela i domova, obrada zapuvtenih njiva
mogla se ostvariti jedino vracanjem svakoga na
svoj·u zemlju i u svoj kraj. Iako je nasa vlada preuzela mjere za povratak izbjeglica sada u proljece,
kako bi svako, uz pomoc narodnih vlasti, mogao da
sebi do zime osigura kr·ov nad glavom i obezbjedi
hranu.
Nasa vlada bila je svjesna da ce taj zadatak moci
da rijesi najbolje, ako na tom poslu mobilise sve
masovne organizacije i preko njih sav narod. Formiran je Zemaljski odbor za vracanje izbjeglica, u koji
su usli pretstavnid zainteresovanih ministarstava,
NF-a, AF.Z-ta• omladine i izbjeglica.
,
ujelo pitanje wacanja izbjeglica sastoji se iz
dva glavna zadatka. Prvi je zadatak bio da se izbje-

4

SE V .R ACAJU

glice sakupe, opreme z.a put, transportuju i povrate
u njihova prebivalvsta. Na ovom poslu AF.Z ucinio je
mnogo. Nase zene zajedno sa omladinom trudile su
se da sto bolje ,j ljepse opreme i otpreme izbjeglice.
Nisu se brinule samo za hranu izbjeglicama, vee su
darovale i odijela i druge korisne stvtari povratnicima. lsto tako su ih docekiivale pri dolasku na njihove napustene domove.
Ispracaj i prijem na koji su naisli nase izbjeglice
svjedoci koliko se ucvr tilo bratstvo nasih naroda.
Nije pnavljena razlika u tome ko je posao i ko se
vratio, vee se svakom pomoglo da se sto bolje snade
tk ad se vraii:.i. svome ognjistu.
Drugi dio problema vracanja izbjeglica je tezi
i tra.li od sviju nas vece napore i vise zalaganja.
Tu je potrebno da se izbjeglicama pomogne da
obnove svoje kuce i gospodarstva. To je u ve6ini
slucajeva te.Sko, jer su im domovi poru8eni ili popaljeni. Treba podiCi krov nad glavom, sagraditi
ognjiste, nabaviti najpotrebnije stvari, ·obraditi i zaijati zemlju, nabiaviti stoku. Na ovom poslu mogu
nase zene isto mnogo pomoci. One najbolje znaju
sta je potrebno jednom domaCinstvu. Treba da nam
sluzi kao primjer samopomoc naroda u Kozari, kada
je trebalo obnov.iti na hiljade domaCinstava poslije
krvave ofanzive. Nase su zene tada organizovale pomoc u prasadima, teladima, pilicima i jajima. Opustosena doffi/acinstva brzo su ozivjela zahvaljujuCi
uzajamnoj pomoCi sirokih narodnih sloieva. Sarno
ovakvom organizacijom pomoci i samopomoCi moCi
ce i nase izbjeglice da brzo obnove svoje domove i
obrade svoja imanja. U tome im mogu narocito pomoCi llJase zene.
Dr. Vaso Butozan

�KAKO IKEHE cP04E
Y4ECTBYJY Y OEHOBVI
&lt;t&gt;ottaHCKH cpea cna.11.a y HajnopyllleHHje cpeaose
capajescKor OKpyra. Y TOKY Hapo· I.HO-ocJio6o,l.llHJiattKe
J
6op6e, no npHttalhy HapoJI.a. &lt;t&gt;otta je tteTp,Z.LeceT j tte,
THPH nyTa n\peJia3HJia IH3 pyr&lt;e y pyKy. MaJio je nopo.u,Hl(a KOje HHCY HaCTpa.a.aJie, M3JIO je Jl.{)IMOBa, nyTesa H MOCTOBa, KOjH HHCY nopyrneHH.
0JI.Max HaKOH ocJio6ot)elba Hapo.u. osor cpeaa ya
ITOMOB HapO,Z.LHHX BJI3CTH, llpHXB3T'HI() Ce .U.3 06HOBH
&gt;KHBOT y CBOjHM CeJIHM3. 3ajeJI.HO Ca '-IHT3BHM HapO.U.OM llpHOHyJie cy H &gt;KeHe Ha OBaKH llOCaO. 0pBO
cy llOMOfJie BJI3CTHMa ,Ua ce lbHXOB Kpaj 0'-111CTIH O,U
OCTaTaKa HellpHjaTeJbCKHX 6aH.U.H, a OHJI.a cy Ce npH ·
xsaTHJie H3rpa.u,lbe Kyha, onpasKe jasHHX arpaJI.a,
lllKOJia, MOCTOBa H ueCTa, llOBeJre 6op6y npOTHB
rnsepuepa H rnneKyJiaHaTa. Ha npsy cpecKy KOHcpepeHI..(Hjy A&lt;t&gt;)J{-a KOja je OJI.p&gt;KaHa KpajeM 1945. OHe
cy TaKO IH3HrllJie C .U.06pHM pe3yJIT3THMa H llOCTaBHJie
HOse aaJI.aTKe. Kao rJiaBHH a.u.aaTaK nocTaBJbeHO je
ycnOCTaBJbalbe CeOCKHX H MjeCHHX O.U.60pa y LJHTaBOM cpeay, KaKo 611 opraHJH3aUHja o6yxsaTHJia lllH·
poKe cJiojese &gt;KeHa, aaTHM cya6Hjalbe HenHcMeHOCTH
H npo,ny6JbaBalhe 6paTCTBa H jeJI.HHCTBa.
0.11. TO·ra ,naHa npolllJIO je HeK!OJIHKO Mjecel(H
ynopHor aaJiaralba Ha cnposot)elhy nocTasJbeHHX aa,naTaKa H Ha CBplllaBailby CBHX OHHX, KOj1H C)' KaCHHje
HCKpcasaJIH. OcjehaJio ce .u.a ce &gt;KeHe cse MacosHHje
)'KJb)'ttyjy y pa)l. Ha 06HOBH, .zr.a CBe BHllle pacTe HH·
Tepecosalbe &gt;KeHa aa noMoh HaipO.U.HiHM BJiaCTHMa y
pjelllasalhy OOI..(HjaJIHHX nHTalba. Hapo.u,Ha . sJiaCT
osora Kpaja ysjeK ce y csaKoj aKI..(HjH c no.BijepelbeM
ocJialhaJia Ha &gt;KeHe 11 OHe cy TO rrosjepelbe ysjeK
onpas.u.aJie. Tat&lt;o cy Ha rrJieHyMy cpecKor o.u.6opa
A&lt;t&gt;)J{-a, KOjH je OJI.p&gt;KaH 21 MapTa o. r. H3HeceHH JIHjenH npHMjepH paJI.a, KOjH he .11.06po nocJiymHTH He
CaMO &gt;KeHaMa cpOLJaHCKOf Hero H &gt;KeHaMa OCTaJIHX
cpeaosa capajescKor oKpyra. )J{eHe ceJia KparrHHe II&lt;?·
npasJiJie cy rJiasHy r;aJ.Ly, Koja je 6HJia MHoro OlllTeheHa, a ca.u.a ce cnpeMajy .u.a rrottHy ca opraHH30BaHHM pa.u.oM Ha l(eci-H o.u. MHJbeBHHe .u.o Mpe&gt;KHlHI..(e.
PHjernHJie cy .11.a ocHyjy aa,npyry y caoMe ceJiy. YqeCTsosaJie cy y ttHlllhe!hy sohaKa. )J{eHe Ha TepHTOPH.iH MljecHor OJI.6opa UsiiJIP.Ha aana.'LH.:re cy HeKOJIHKO KpettaHa JI.a 6H OKpCl.!HJie BOfiKe. ,lJ.aJie C)' 3aTHl\l MHO·
ro pa.u,HHX .u,aHa Ha onpasl(H MOCTa. 0He paJI.e Ha no.'I.H3mby D.IKO~~Ie H pHjelllHJie cy .11::'1 y~MY n.sa KOMaaa
aeMJbe H aaaHjy 6arnhy aa paTHY CHpoqa.zr.. CjeMe he
caKynHTH H3Met)y ce6e, a paJ.L Ha aacHjasa!hy o6asHhe
opraHMaosaHo. Y ceJiy BoposHH&lt;mhHMa Mapa TorneBHh .zr.a.'la je y KOpHCT paTHe CHpOL!aJI.H 3eMJbY H
10 Kr cjeMeHa KyKypyaa. )J{eHe Mjecrror o.u.6opa JloKse no.u.HrJie cy Kyhy je.u,Hoj cHpoMarnHoj nopo.U.Hl(H,

cnpeMHJie cy ce .u.a noMorHy .U.H 3alb e lllKOJie y ce.1y.
Y 3axMyp y &gt;KeHe y seJIHKOM 6pojy noxaljajy aHa:rcpa6eTOI&lt;e Tettajese. Y MHJPeB)'IH-Hl pa,11;11 ce.u.aM aHa.1cpa6eTCI&lt;11X Tettajesa, a &gt;KeHe ce cnpeMajy .u.a aacr-rjy H
llOCJie.U.lbY CTOllY 3eMJbe H MOJie Hapo.LI.He BJiaCTH .U.a
HM .u.o.u.HjeJie HelllTO HanylllTeHe aeMJbe, I&lt;ojy 611 caMe
o6paJI.HJie. H11je 6HJI'0• ceJia y cpOLJaHCKOIM cpeay r .u.je
ce HHCY o.u.p&gt;KasaJie KOHcpepeHI..ijHje, r JI.je ce HHje .U.HCKyTosaJio o Y cTasy, r JI.je H11je n)p·OCJiasJbeH 8 MapT.
Ha cacTaHKY nJieHyMa l1JIHHKa M11Jiollles11h H3 Bpo,Z.La
npeH11jeJia je &gt;KeJby &gt;KeHa csora Kpaja JI.a ce y cnoMeH
C31B11 KosattesHhy H ocTaJIHM naJIHM 6opl(HMa Ha
CyTjecr.nr no,l.llHif'He cnoMeH mwtta iH·JIH lllKOJia. Cse
OICTaJie &gt;KeHe O)l.yllleBJbeHO cy llpHXBaTHJie Taj rr p e.a.JIOr. Y JI.OtteKy H36jerJIHI..(a, &gt;KeHe cpottaHcKor cpeaa
no·KaaaJie cy csojy cs11jecT 11 po.a.oJby6Jbe. 06aseaaJre
cy Ce .u.a fie MaJiy .u.jeuy npHXBaTHTH H llpHMH'I)H Ha
llj»rnpeMeHO H3)l.p&gt;KaBalbe, .U.OK Ce pOJI.HTeJbH He CHat)y. B.HJIO je cJiytt31jesa, .11.a cy &gt;KeHe cKyrrJbaJie aanpe&gt;KHY C110KY no ce.llHMa H O,ll,Jia3HJJe npe.u. IJi1'36jerJIHI..(e .u.a
HM noMorHy npH npeHocy CTsapH .11.0 ceJia. )J{eHe IW·a.u.a &lt;t&gt;otte yaeJJe cy Ha ce6e 6pHry OKO ypeljHsalba
.u.jettHjer HHTepHaTa , 3aTHM pa,n y JI.jettjlHM I&lt;YXHlbaMa.
J
PHjelliJH• ie cy JI.a o6pa13~· jy HeKOJI'HKO KYJITYPHHX eKHna, Koje he )l.O 1 Maja o611im cse MjecHe o.u.6ope H
nope.u. np11pe.u.611 .u.aTH IH' noHeKo npe,nasalbe H3 xHrHjeHe, ,UOM3flHHCTBa, llO• bOllpHBpeJI.e HT,U.
J
Oso je ca,Mo HeK01
JitH'KO npHMjepa paJI.a H aaJiaralba &gt;KeHa y cpottaHCKOM qpeay, KOjH cy H3HellleHH
Ha nJieHapHOM cacTaH'Ky cpecKor o.u6opa A&lt;t&gt;)J{-a.
MHoro TaKBHX H JbenUIIHx npHMjepa ocTaJio je Heaana&gt;KeHo pa.u,H Tara, lll110 cpecm-r o.u.6op A&lt;t&gt;)J{-a HHje
npH:X.BaTHO H llOMOraO OrpOMHa HHTepeCOBalba H
11HHI..(Hj.aTHBe &gt;KeHa ca ceJia. Y CBOjoj lJ;HiCKYCHjH ,ll,pyrapHI..(e cy H3pa&gt;KasaJie &gt;KeJby .u.a HM cpeCI&lt;M OJI.6op
npy&gt;KH lllTO sefiy llOMOfi, jep OHe LJeCTO rryTa .U.OJia3e
Ha pa3He H.U.eje y IP3J.LY, aJIH He 3Hajy ,na JIH je TO KO·
pHCHO. CsHjecT o KOJieK'n11BHOM paJ.Ly Ha osoM HJIH
OHOM llOCJIY, HapOttHTO je BeJIHKa J&lt;IO,U HapO,ll,a OBOr
Kpaja. )J{eHe ocjehajy .u.a opraHJH.aal(Hja A&lt;t&gt;)J{-a MO&gt;Ke
y MHOfOMe llOMOflH lbHMa KaO .U.OMafiHuaMa, llOJbOrrpHBpe,UHHM pa,ll,HHUaMa HTJl.. 3aTO je J.LY&gt;KHOCT Ht'
C3/MIO cpecKor o,n6opa A&lt;t&gt;)J{-a y &lt;t&gt;ottH, Hero 'H CBHX
HalllHX cpecKHX o.u.6opa .u.a ce aa11cTa ocjeTe Kao pyKOBOJI.CTBO y je,nHOM cpeay H JI.a ycrrocTase lllTO YiKH
KOHTaKT ca MjeCHHM H CeOCKHM opraHH3al(HjaMa. 00TpeOHO je JI.a cpecKa pyKOBOJI.CTBa npy&gt;Ke lllTO seh
Il'OMOfl THM HaiiJHM OCHOBHHM opraH'H3auHjaMa T. j.
ceJiy, KaKO 611 ce orpoMHa &gt;KeJba 11 so:ba aa pa.lOM
KOJI. HalllHX CeJbaHK.H lllTO BHllle pa3BHja,1a.

Jhy(laua Ma..,oweub

5

�Z e rnljoradnici nece v ise biti bezern ljasi
Iz dana u dan nasi dnevni Jistovi donose dopise
a agrarnih rasprava. Gotovo iz svakog dopisa iii
posjete takvoj jednoj raspravi, vidjecete dvoje: s
jedne strane radni narod', zemljoradnici, ceS'to bezemljasi, koji su dosli na raspravu kao agrarni interesenti, a sa druge strane trgovci, posjednici i razni

sjednika. A to »povoljno« stanje bilo je da seljak na
svojoj bivsoj zemlji radi, a pola usjeva da daje gazdi.
Sjede tako ponegdje na raspravi krupni zemljoposjednici, krupni izgledom, a cesto i grijehom prerna seljalm-radniku i maramicom bri~u znoj koji
izbjia za vrijeme uzbudljivih diskusija. Redaju se pi-

S a agrarne rasprave
u Rajlovcu

spekulanti koji bi htjeli uporno da »dokazu« eta .d!mlja po zakonu pripada njima, tj. da je oni sami
obraduju, a da im je trgovina i ostalo tek sporedno
zanimanje. Htjeli bi cesto puta da. djeluju na meko srce
prisutnih, a!i radni narod- seljak, sjeca se kako su ga ti
isti !judi, ciji su ducani bili krcati robom potrebnom
zemljoradniku, nemilosrdno ucjenjivali. Uzmu tako
seljaci na otplatu ralo, motike, lopate i ostale alatke
potrebne za zemljorad'nju, - godina podbaci, nema
mogucno ti uredne otplate, a trgovac trazi svoje.
Tada su trgovci naplacivali S\'Oj dug komadima zemlje koja je hranila zemljoradnicku porodicu. ajcesce su tako najbolji dijelovi oranica prelazili u
rtl!ke trgovaca i spekulanata.
Danas ti isti posjednici tvrde da su zemlju »krvavim znojem zaradili i na njoj radili« ocevi, djedovi i
pradjedovi njihovi iii oni sami. Se!jak je bio u »povoljnom« polozaju, po rijecima mnogih zemljopo-

Sakup~jamo

» ... Spavaj, spavaj, ~ed o moje,
Petokral&lt;a zvijezda sja.
Nece~ biti g!adna hljeba,
Kao ~to sam bila ja . .. c

tekstilne

Prvomajsko takmicenje je u punom jeku. Svakim danom biljeze se novi uspjesi na frontu rada.
Medu posljednjim akcijama u kojima su ucestvovale
nase masovne antifasisticke organizacije, bila je akcija
skupljanja tekstilnih otpadaka.
U ovoj akciji takmicenje je vrlo raznoliko. Takmicili su se okruzi sa okruzima, srezovi sa srezovima,
gradski rejoni sa rejonima. Sindikati NF, omladina
i AF.Z zalagali su se da postignu sto bolje rezultate.
Maze se slobodno reci da je AFZ u toj akciji ucinio
\'rio mnogo samo sto nije strogo vodio racuna o
utozenom trudu, dok su rukovodioci ostalih organizacija upisivali rezuttate postignute po kolicini, satima ulozenim na tom polju. Nasa arganizacija medutim u \'eCini slucajeva nije samostalno i odvojeno

6

tanja i odgovori i pretvaraju u dugu istoriju koja
govori o radnicima i anima koji su zivjeli od znoja
t!udih rlllku. Danas narod presuduje svojim zakonom
koji je jasan i pravedan:
»Zemlja pripada onome koji je obraduje«.
Mnoga prisutna lica izbrazdana od briga, izbrazdana od napornog rada, od kise, od grada, od use ,
danas su vedra. Zuljave ruke koje su orale, sijale i
zele najvise za drugoga, danas tapsu presudama. Nas
narodni Ustav zagarantovao je zemljoradnicima zemlju. Nikada vi's e zemljoradnik nece biti bezemljas!
Nikada vise onaj ko stvara hl jeb nece biti bez hljeba! Danas u slobodi nase majke pjevaju svojoj djeci
nad koli,ievkom, sjecajuCi se proteklih crnih vremena:

V. 0. D.

otpatke

biljezila ni sate ni sakupljeni materijal u kilogramima.
Po do sada dobivenim nepotpunim podacima
~ kupljene su slijedece kolicine :
Grad Sarajevo . . .
27.306 kg
Okrug Mostar . . .
14.513 kg
Okrug Doboj . . .
12.850 kg
Okrug Banja Luka .
11.550 kg
Okrug Tuzla
11.524 kg
Okrug Bihac
8.709 kg
Okrug Trav.nik
6.000 kg
Posto nam podaci iz svih srezova joo nisu stigli,
to nemozemo ds imamo po•
tpun i tacan pregled, prema tome jos ne mozemo da iznesemo ime pobjednika
u ovome takmicenju.
M. s.

�A9A RAJEJ! SK OJ TVORNICI DUVAl\ A
ao 1 ,·uda gdje udcmo medu nase radnike tako
o d , u fabrici duvana &lt;..loceka nas atmosfera preanog rada. arajevska fabrika duvana stradala je
o neprijatelja. Poruseno je nekoliko odjeljenja, odeno \'i'e rna vina, ali ipak od oslooodenja preduze · e ..:talno pol\azuje prebacivanje mjesecnog proama. Sv jesno da radi za narod, radniStvo savladuje
e t~skoce. Uprkos nedostataka, pored toga vto se
radi a manje radne snage, postizu se veliki rezultati,
a ·mici se i osvajaju se mjesta udarnika.
Dugacak je put kojeg ima da prede ubrani i u
preduzece dopremljeni duvan, pa da bi dosao do onog
·ida u kome ga mi upotrebljavamo. Kroz nekoliko
•·djeljenja, na sto,tine radnickih ruku prebiru listove
duvana, slazu ih, krizaju, rastresaju i pakuju. Najvise
posla svrse zenske ruke. Zene radnice preovladuju u
duvanskoj fabrici, njih ima skoro na svakom poslu.
Jedino u odjeljenju za krizanje duvana ne susrecemo
nijednu zenu. Taj se posao obavlja na masinama i
potrcbna je strucna sprema.
U ostalim odjeljenjima rade skoro iskljucivo
zene. U odje!jenju za sortiranje lista zaposleno ih je
stotinu i dvadeset i cetiri. To je tezak posao, na nje·
rnt: su angazovane starije, Umsne radnice. Mno g e
od njih provele su cijelu mladost odvajajuci i sortirzjuci smecle i svjetlo zute listove duvana. Tu nepogresno treba izdvajati bolji list od Josijeg, a cesto se
dobije izmje~an slabiji i bolji duvan. Tesko je u tome
od.ieljenju biti udarnik, ali ipak ima preko dvadeset
udarn;ca, a i sve ostale rade udarnicki. Za dugackim
~tolovima, ispred hrpa duvana sjede jedna prema
drugoj i rade. Devetnaest godina sjedi tako Izeta
Smajic. Spretna i marljiva, ona sa svojom drugaricom
Zorom Kljujic, stalno prebacuje normu od 20-50%.
Njih dvije prve su u svom odjeljenju. U okviru prvo·
majskog takmicenja osamdeset i sest radnica ovog
odjeljenja dale su do sada 688 casova dobrovoljnog
rada.
u odjeljenju fabrikacije cigareta brujanje masina
zaglu~uje svaki razgovor. Tu niko i ne zeli da razgovara, svako je zaokupljen svojim poslom. Dvadeset
i cetiri radnice toga odjeljenja netremice gledaju
kako ispred njih kroz stroj munjevito promicu dva
reda cigareta.
- Ne nosi taj stroj uzalud ime Rapid -- kaze
majstor. Ali izv jezbane oci radnice zapaza iu , vaku
g-resku na cigareti, spretne ruke uklanjaju svaku koja
nije ispravna iii citava.
- Nije lako stiCi masinu, ali eto, rm je sve tlotizemo - govori Nurka Bogunic, gledajuci u redove
igareta sto ispred nje iure i izdvaiajuci vaku koja
ne \'alja.
Pored ostalih starih radnica u ovom otljeljenju
na"lo je posla i pet demobilisanih clrugarica. Sve su

one b rzo usle u posao, sve su disciplinovane, a \ ojom marljivoscu narocito se istice Andelka Kljuic.
Kad su svi poslovi gotovi, kad je masina izbacila
gotove cigarete, treba ih spakovati. Taj posao obavljaju odjeljenja za rucno i masinsko palkovanje. u
odjeljenju za rucno pakovanje nailazimo samo na
elva tri radnika, ostalo su sve mlade radnice, omladinke. Na tome poslu moze da se razvija udarniStvo. Od
spretnosti i brzine zavisi koliko ce koja radnica u
toku jednodnevnog rada cia upakuje. Normu dostizu
ve, a mnogo ih je koje je lako p1
revazilaze. Prva
medu svima je demolbrrlisani borac Fanika Altarac.
Ona uspjeva da stalno pakuje 48.000 cigareta, umjesto 28.000 kolika je norma.
- U pocetku sam sa divljenjem posmatrala sve
one druganice koje dosti7.u normu, ali eto trudila
sam se, p '1 snrl ~ a la1
kocom pakujem 48.000.
Dok se tako po svim orljeljenjima fabrike radi,
dok maik' Plrlnice s nol etom, koji je obuzeo sav
·· &lt;~ rlni 11::HOci ucestvuiu tl proizvocfnji, dotJe U Jijevom
kraju fabrir!wg dvorista 11 bi ielo.i ci.stoj ze:-radi tece
veseo dran trideset i sestoro radnicke djecice. To je
obdaniSte preduzeca, - obdaniste, koje moze da sluzi
kao primje r doma u kome treba da djeca zaposlenih
majki provode \'rijeme dok im se majke ne vrate
s posla. Pitamo za ~ to tak n mali broj djece. Kazu nam:
velika udaljenost periferijskih radnickih stanova razlog- je da preko zime mnoga djeca nisu dolazila u
obdaniste. Ljetos ce se taj bro.i svakako povecati.
Usli smo upravo kada se dijelio dorucak. Djeca
dobivaju kakao i hljeb sa kajmakom. ~est radnica
zaposl eno je iskljucivo u obdanistu i one se zaista
materin ki staraju o svojim pitomcima. Djeca dobiju
jos dva ·obroka dnevno. Onu najmladu u odredeno
vrijeme nahrane majke. Cistoca i red u svim odjelienjima obdanista od kuhin ie do sobe za igru. U
s;pavaoni bljesti bjelina malih krevetica, a na uzglavlju
svakog stoji tabla s imenom: Milena, Milivoj, Jusuf.
U jednom krevetu igra se zveckom rumena cmica,
a u drugom slatko spava plav decko.
U sobi za igru nudilja Saveta Krunic, kao prava
majl{a zabavlja djecu, brine "e o svakom. U cistoj
drvenoj ogradi njih cetvero tapl&lt;a veselo, a u uglu
dvojica malisana pjevaju.
Obdaniste ima i ambulantu. To je zaista prava,
uredna i cista ambulanta. Svako jutro u osam sati
dode ljekar. Tako se uvijek bolesna djeca blagovremeno odvoje od zdravih.
Svako dijete koje smo tamo nasli, slobodno se
luece po obdanistu, kao po svojoj kuci. Nema straha
od vaspitacica, nema suza za maikom. U ovom domu
samo se cuje ve·eJo brujanje djeCijih razgovora
pjesma. Pjesma nas i ispraca.
Nadzida Hadzic

7

�CBE AHOCT
Y PE./bEBY ...
Aq,~ capajescKor oKpyra yaeo je
naTpOHaT Ha,ll. .lJ.jeqJijUM ,[i.OMOM
y PeJbesy

J1a

,4o:&gt;ICQflNOl ajellUjet aoMQ

y Pe.lbeBy
Ha TaJiacasOl\1 np11cojHOM OKpajKy CapajescJ&lt;Or
noJba, oKpy&gt;KeH Tpaslbai.\11Ma, sohlbai.\11Ma, rnyMOM 11
p11jei&lt;OM DOCHOM, 6jeJiaCa ce peJbeBCKI1 .[l.jeq11j11 ,li.OM
y KOjl1 je CMjernTeHO OCaM,neceTepo paTHe C11p0'-Ia,ll.l1.
He.u.jeJba je, noJIOBHHa anpHJia, a spHjeMe Kao y
cpe.n JbeTa. Beh 113 ,naJbHHe qyjeTe njecMy H MY3HKy,
a Hapo.n y cseqaHOM pyxy H pacnoJiomelby npHCTHme
ca CBHX CTpaHa. CTHrJIH cy H ,neJieraTH capajescKor
OKpyra ca noKJIOHI1Ma. )f{eHe 3eHI11.\e 11 &lt;I&gt;ojHI11.\e noCJiaJie cy ,lJ.oMy csoje ,napose. ,Ujel.\a ype,nHa 11 'li1CTa,
3Hajy ,na je ,naHaC lbHXOB npa3HHK.
,lJ.OM, KOjH Ce HapO'li1TO O,li.JII1Kyje 'lHCTOBOM,
ypel)eH je 11 OKHBeH. 4HCTe 11 CyH'laHe cy ,njeY11je
cnasaoHHI.\e, a 6jeJII1Ha py6Jba rosopH o 6pH3H, Kojy
&gt;ICeHe OKOJIHHe llOKJialbajy CBOMe ,li.OMy. Ty je H 8M·
6yJiaHTa ca .nsaHaecT Kpesera 11 o,njeJbelbeM aa .ne}KYPHY cecTpy. Y lbOj Jieme Jiai&lt;o o6oJbeJia YeTHpH
MaJII1WaHa. JbeKap .nsa nyTa He,njeJbHO, a aKo ce
yKame noTpe6a H BHrne nyTa, o6HJia3H H nperJie,nasa
MaJII1rnaHe. OH11 11Majy csojy yMHBaOH11Uy, rpne3ap11jy, 'li1TaOHHUY H pa,n110 anapaT ca 3BYYHHKOM, a
IlOI&lt;paj csera .nsopaHy aa rrp11pe,n6e ca MaJIOM noaopHHUOM. 311)1.0811 CaJie, OKI1BeHI1 cy CJIHKaMa 11 30,li.H111\1
HOBI1HaMa IlHTOMal.\a ,li.OMa. nornTO ce TY o,npmasa
H aHaJICpa6eTCKH Te'laj, H3BjerneHe cy H 3H,nHe HOBI1He nocjer11oua TeYaja. Ha je.nHHM 3H.li.HHM HOBHHaMa MaJII1 nHOHHp Harr11cao je HesjernTOM pyKOM
njeCMHU.y:
DHOHHPH Ma,1H,
KoJJo noHrpaJJH.
PyKa PYKY xsaTa,
Ylrpa 6paT AO 6paTa.
OiiOHHPKe MaJJe
OjecMy 3anjesaJJe ...
W11p'Te 6paho K0.1o BHTO
HeKa )I{HBH APYr HaM THTO.

Y ,lJ.oMy ce HaJiaar ,njeua H3 csnx Kpajesa J3ocHe
H XepuerosHHe: CoKoua, fopam,na, Kynpeca, PoMaHI1je HT,n. ,UjesojYHU.e H .njeYaiJ.H o.n 4 )I.O 14 ro,nHHa
Hepaa,nsojHH cy y HrpH 11 yYelby. Yxsar11.1JH cy ce Kao
O,npaCJIH y KOJIO 11 qyjeTe 11X K8KO ,njeYI1ji1M r,1aCHftHMa rrjesajy o KpajHHI1:

8

... KpajHHa je cse o;t ce6e .D.aJJa
npse 60p'-\e AO ,ll,pyra MaplllaJia
KpajHHa je wecT nyTa ropHJJa,
An' ce HHjc Wsa6H noKOPHJJa.
Oj Ko3apo, HaKo CH MaJJa
TH CH AOCTa nponeTepa ,ll,aJJa ...

DjecMa je YMYI&lt;HyJia, jep 11x je sacrrHTaYHUa noasaJia .na ce cspcTajy y pe.n H .na nol)y Ha Jie,nHHy,
r ,nje Tpe6a .na OTilOYHe cseLiaHOCT npeyanMalba rraTpoHaTa Ha,n .UoMOM o.n CTpaHe capajescKor OKpy&gt;KHOr o)l.6opa A&lt;l&gt;}K-a.
,Upyrap11ua JoKa CTaHI1WHh, ceJbaHKa y HMe capajescKor OKpyra noa,npas11Jia je cse'-!aHOCT 11 npHcyTHe. I1aMel)y ocTaJior peKJia je:
»... Osaj ,lJ.oM rrpeyanMaMo MH, Maji&lt;e, meHe H
cecTpe 6opau.a, Koje CMO HaBHKJie Kpoa 6op6y y HajTemHM MOMeHTI1Ma sojcKy noMaranr. ,lJ.aHac HaMa
Hehe 6HTH TernKo osy ,njeuy, Harny ,njeuy, Ha,npmasaTH. To cy HarnH 6y,nyhH 6opu11 Ha o6HOBH aeMJbe,
TO cy CHHOBH H KfiepH BeJIHKe Harne 6y,nyfiHOCTH ... «
Pe,naJII1 cy ce rosopH11UH aa rosopH11UHMa, Hapo.n je KJI11U80, Hapo,n ce YHOCI10 y )KI18e pHje'll1 roBOpHHKa, KOjH cy eBOUHpaJIH &lt;;:TparnHe ,naHe OKynaUHje, ,naHe, y KOje cy pa.n.H cpalllHCTH'-IKHX KOJba'-la,
osa H MHora .n.pyra .n.jeua ocTaJia c11poqa,n. Dp11cyn1e
meHe, y upHo aa6paljeHe, Kp11WOM cy 6p11caJie cyae.
3a spHjeMe cset:JaHOCTH, H3 Capaj1esa je CTI1rao Ka1\IHOH &lt;l&gt;H.lJMCKOr npe.nyaeha, Koje he seqepac .nasaTI1
6t:'-n naTHY npeTCTasy a a Hapo.n.
I1aa cset:JaHor .lll1jeJia rrpocJiase npo,nymHJIO ce
Hapo,nHo seceJbe. I1rpaJio ce KOJIO H KJIHUaJio Harnoj
H UpseHoj ApM11jH. na,naJie cy 3,npaBI1Ue I1cTp11 11
JyJII1jCKoj Kpaji1HH »Koje ce ,npyrH nyTa 6ope aa
ocJio6oljelbe O,ll. cparn11aMa 11 npHcaje,nl1lbelbe &lt;l&gt;HPJ«.
Ta.na ce aaop11Jia CHamHa nj,ecMa Ha CTOTHHY rpJia:
. .. .ZJ.py)l{e THTO, JbY6H4H'-\e,
He,J:aj TpcTa H fopHL\e
Dp11je heMo Hallie rJJaBe A3T11,
Hero YlcTpy !lPYrOMe npe,ll,aTH ... ¢

3aOp11Jia ce njeCMa, O,njeKHyJia OKOJIHHOM, yp~3aJia ce y CJIYX H cpu.a CBHX npHCYTHHX, rosopei'iH
60JI Hapo.n;a pa.n;H CTpa,n;alba po,n;He 6pahe.
Bepa 06peuOBHh-.li.eJUt6alllHh

�113 MATEPVIHCKOr 4 0MA
nolJeTKOM jaHyapa OCHOBaH je y Cap3jeay MarepHHCKH ,10M. 0,.1( lbefOBOf OCHHB8lb3 ,L(eCeTHHe .&gt;i{e·
Ha If ..1je~e OCT3BHJ!e cy CBOja HMeHa y ,L(OMCKOj
Klbi13U nope.l( KOji1X CTOjH ,.1(3TYM lbHXOBOf ,L(OJiaCKa
H o.uaacKa. '4ecro je oaaj poK lbHxoaor 6opaaKa H3·
r!OCI10 no He.l(jeJby, .l(BI1je, a HeKaA H MHOfO .l(y.&gt;Ke.
Kpo3 .l(OM cy npowJie M3j.Ke -,I(eM0611JII1C3HH 6op~11
H&lt;ll1 .&gt;KeHe pa.l(Hl·U~e Koje cy aanocJieHe npeKO ~11jeJior
.JaHa. 0He cy ,.1(3Jie .&gt;KI1BOTe M8JII1M CTBOpelbi1Ma KOja
fie npO.&gt;KI1BjeTI1 npaao .l(jeTI1lbCTBO, H3CMHjaTH Ce
or;py&gt;KeHa 6pHrOM t.II1Taaor Hapo..u.a. KaAa MI1JieHa,
G••pa~ o.a. 1942 113 Mpi&lt;Olhl1ha, npH4a o CBOMe AjeTH!t&gt;CTBY; 0 &gt;KHBOTy THXe .l(jeBOji&lt;e KOjy je npaBe,L(Ha
crnap HapoAa O.l(BeJia y 6op6y, lJOBjeK ce cjeTH XH·
•ba;J.a H3WHX H3pO.l(HHX KhepH Koje cy npewJie 6ecnyha 33CHI1je.&gt;KeHHX llJI8HHHa HOCefiH nywKy. 0He cy
ce 6op11Jie 11 3a 60JbH &gt;KHBOT .l(je~e. MHore cy .l(aJie
CBOj &gt;KHBOT 3eMJbl1 Kojy cy TOJIHI&lt;O BOJIHJie. J-bHXOBe
.LlpyrapHu,e .l(aHac yt.Iapwhyjy lhHxoao .l(jeJio.

.l(yro apeMeHa no &amp;eMat.IKHM .1orop11 ta. Kpo3 ro. HHe
}'.&gt;KaCHOr JIOrOpCKOr .&gt;KHBOTa OHa je &gt;Ke.111JI4 a 0
.l(a je spare Kylm . .Uowao je 11 raj .J&amp;H t
j eAHO OHa ce BpaTHJia y CBOj rpa.l(. 11 CBaJ&lt;a OA THX i-K H
MOfJia 611 ,.1(3 HCllpH4a MHOfO 0 CBOMe .&gt;KHBOTy.
3a BpHjeMe AOK OHe pa.l(e, lbHXOBa ,.o;je~a }' ..ljet.IHjOj C06H y t.IHCTO HaMjeWTeHHM KpeBeTHMa cnasajy.
.Ll.pyra, MaJio aeha, y orpaljeHOM npocropy ny1Ky H
aeceJio rJieAajy OKOJIO. MarepHHCKM AOM MHHHCT3p-

Y OBOMe .l(OMy, ,L(eMOOH J
II1CaH!1 6opu,11-MajKe HaWJJe cy &amp;ery 11 ronJIHHy. MM,'leHa 11 MHJJKa Mor.1e 611
CaTHMa ,L(a npH4ajy 0 6op6aMa y KOjHM3 cy }'t.IeCTBO·
aaJie. MHJieHa je .l(yro apeMeHa npoae,lJa y VII-oj 6pM ·
ra.n:.H. 1943 aapo6HJIH cy je LieTHHU,H OAaK.lJe cy
ocJio6o.l(HJII1 6opu,11 IV KpajHwKe 6pHra.l(e.

je

»illTa 611x jow npH'IaJia ?« oKpehe ce caoj11M
Apyr apHU,aMa - na npORmBjeJia CaM CBe HCTO KaO H
CBH 6opu,11.11 Haj3a,L( ,L(aHaC CaM TY y .l(OMy, a 33 KOjH
,.1(8H n0fi11 fiy Ha Cpe.l(lt&gt;H Me,.1(11U,HHCKH Kypc. 3a.l(O·
BOJbHa caM«. MajKe aa !bY I&lt;a.&gt;i{Y .ua MMJieHa HMa Haj,benwer CHHa y .l(OMy.
0He cy CBe Ha OKyny y ,L(HeBHOj C06H- npOCTpaHOj .l(BOpaHH Ca CBjeTJIO o6ojeHHM I&lt;Jiynal\la 11 CTO·
.10BHMa. CaaKa noHewro paAH. Dp11 OCHHBalt&gt;y .l(OMa
Ha6aaJbeHe cy 11 w11aahe MaWHHe a 11 paA110 anapar.
no.l(6paryeJ-Ja y ~pHOj MapaMH Ca ~BjeTI1fiHMa Jli1B·
•
baHKa Pax11Ma, cJiywa npHnoaje.l(albe caoje Apyra·
p11~e. Ka.l(a je oaa 3aBpWHJia jow .l(yro Herpel\om~e

r.1eAa y lhy. PaxHMa He BOJIH .l(a npHt.Ia o ce611, lheHy
Hcrop11jy 11CnpH4aJie cy .l(pyre. PaxHMa je 611.:w 6o~t6aw y I-oj npoJierepcKoj 6pHra.l(H. Y je.l(HOj 6op611

y .UaJIMau,Hjl1 rewKO je palbeHa y OliH, na cy je rai&lt;o
pa!t&gt;eHy aapo611JII1 cpawHCTI1. OHM cy je BYKJIH no
.1orop11Ma, t.IaK je .l(ocnjeJia y lheMat.IKH .lJorop, na
oner Harpar y BHHKOBU,e OAaKJie je no6jerJia npe.l(
ca~w OCJI06oljelbe. KacHHje ce apar11.1a Kyim. Ha PaXI1. ti1HOM JIH~y jOW ce 11 Ca,L(a Bl1.l(e TparOBI1 paHa.
Ca lt&gt;11Ma je aaje.l(HO 11 cppH3epcKa pa;I.HI1u,a 113 Capajeaa. 0Ha 'leKa Aa A06Hje HaMjewrerne. Y Mel)yapeteHy pa.n;H y AOMY H lberyje CBOje AHje re. Je;J.H3
5HwliaHKa Koja je He,li3BHo pO,liHJI3 yxa3heHa je K30
napnJaaHKa y je.l(HOj

•

ocp3H3HBH.

0Ha

je

nposeJia

H.s MaiiiepuHcKot iJoA-ta g Capajesg
CTBa H3p0.'1:HOr 3.l(paBJba OCHOB3H je ya llOMOfi MHHH·
crapcraa co~HjaJIHe nOJIHTHI&lt;e. OH je ycraHosa aa
38lliTHTY nopO.D;HJba !1 HOBOpOljeH'-18,ll11 I&lt;Oji1M je Ta
38lliTHTa 3Cii1CTa ll0Tpe6Ha. oy.l(yfie MajKe H Majhe
Koje cy ry po.n;11.11e .n;jeu,y )1{11Be CT3JIHO no,L( H3J130po~I
.'beK3p3. Y CBOM CJI060)1,HOM BpeMeHy OHe Umjy Hml
p3,n;e Apyre noc.1oae. Opa11x AaHa y AOMY je 6HJIO 11
HeKO.'IHKO HellHCMeHHX )l{eHa. ,llpyrap11~e 113 )laMa
Koje cy 6HJie ni1CMeHe TPYAHJie cy ce ,.1(3 11x Hap1e
lJHT3TI1 11 llHCaTH. »11 TaKO MU llOHelliTO H }''-!HMO «,
K3R&lt;y 0 CBOMe .&gt;KHBOTY y )loMy Maji&lt;e .

Y 4HCTI1M ype.l(HI1M C063M3 CTOje HI130BU Kpe·
aer3. )J{HBOT y .UoMy nyH je 6pH)I{JbHBe n3&gt;Klhe aa
,n;j~y, KOja cy OB.l(je yrJie,I(aJia CBHjeT. LJ.11jeJIH )lO~I
ypeljeH je Ha x11r11jeHCK11 H34HH 11 y lbeMy nocroje
cae npe,n;aHi)eHe npocropHje aa je,n;Hy raKay yCTaHoay: ,L(HeBHa co6a 3a M3jKe, .l(jeLJHj3 co6a, noce6Ho
H30Jia~HOH3 co6a aa 6oJiecHe Maji&lt;e 11 noce6H3 sa
60JieCHY ,n;je~y, MJ!Hje4Ha K}'XHlb8 1 KynaTHJIO 33 .l(je~y, cnaaaoHH~e 11 3M6yJI3HT3. CaAa y AOMY )1{11BH
21 MaJIHW3H. HeK11 o.n; re Aje~e HeMajy Maji&lt;H, aJIH
ce lhHMa nocaehyje HCTO TOJII1I&lt;a na.&gt;Klba K30 11 OH lJ
.l(je~H liHje ce MajKe HaJia3e ca lbi1Ma.
Wra 3H31II1 OB3 6p11ra aa Ajeu,y, Haj6oJbe 3Hajy
Maji&lt;e, Koje cy caoje rewKo .l(jeTHfuCTBO npoBeJie }
.l(06a, HeH3pOAHHX pe.&gt;KHMa, I&lt;Ojl1 cy He3aWTHfieH)
MajKy H ,liHjeTe OCT8BJb8JIM Ha y.'lHI..IJf.

Ha.11a Banenqn!i

�PITANJE POREZA
U toku narodno-oslobodilal'ke borbe mislili su izvjesni pojedinci da se u novoj Jugo laviji nece naplaciVlati nikakvi porezi. To misljenje odrzalo se u nekim
krajevima nase zemlje i po oslobodenju, a vjer·ovatno
da ima i danas pojedinaca kojima jos nije sasvim jasno zasto sada treba placati porez. Ti lj'llldi vrlo dobro
znaju da je porez koji su morali davati nenarodnim
refimima bio jedan nepravican teret od koga su
imali najvecu 1
korist nosioci tih rezima, pa se pitaju,
zasto i sada da snose taj teret kad je ranija nenarodna vlast svrgnuta. Ljudi koji ovako misle ne uvidaju dvije stvari. Oni ne vode racuna o tome da je
porez samo onda nepravedan kada sluzi u nenarodne
svrhe i kad je nesrazmjeran ekonomskoj snazi pojedinaca. Isto tako oni ne shvacaju da je porez kad se
naplacuje u korist naroda jedna neophodnost bez
koje ne moze postojati ni jedna drzava. Da bi mogla
podmiriti svoje potrebe drzava mora imati i svoje
prihode, a jedan drzavni prihod su i porezi. Porez
se placa i u danasnjem najnaprednijem drustvu - Sovjetskom Savezu. Kad se ove cinjenice imaju u
vidu onda nam postaje jasno zasto su i u nasoj umoj
narodnoj drzavi morali biti zavedeni porezi.
ImajuCi u vidu nepravde i leskoce koje je u sta roj Jugoslaviji nas narod podnosio pri placanju po reza, u novoj Jugoslaviji je i u ovom pogledu sve iz
osnova izmijenjeno. Pitanje poreza prilagodilo se
te1kovinama natrodno-oslobodilacke borbe. Prije svega
odlukom AVNOJ-a od 3 II 1945 godine ukinuti su
svi zakonski propisi koji su protivni tim tekovinama.
Zatim se je pristupilo potpunoj izmjeni poreskih
zakona. Taj posao se vee privodi kraju, a djelimicno
je i zavrsen donosenjem zakona o neposrednim porezima.

Slovenacke antijasiHtkinje
Organizacija AF2-a u Sloveniji biljezi mnogo
uspjeha u prvomajskom takmicenju. Tako je u okviru
toga takmicenja sreska organizacija u Slov. Bistric1
uspjela da do 8 marta obuhvati 496 zena, a 212 pretplati na list »Nasa 2ena«. U 0. F. upisale su se 303
zene. Na teritoriji toga sreslwg odbora oformljena
su 52 mjesna odbora, a na inicijat:vu AFZ-a otvoreno
je 16 citaonica. U srezu ima 13 zen:skih pjevackih
horova, a u Slov. Bistrici zene imaju i svoj tamburaski zbor. U srezu je tokom februara organizacija
AF2-a odr.Zala 17 priredbi, Ciji je prihod namijenjen
podizanju kulturno-prosv jetnih domova, nabavci
knjiga za lmjiznice i prosirenju elektricne mre.ze u
srezu. Proslava 8 marta odrzana je u 17 mjesta toga
sreza. Takmicenje na privrednom po\ju takode se
sprovodi uspjesno. Zene se medusobno takmice koja
ce vise iznijeti mlijeka na tdiSte, koja ce uzgojlti
vise zivine, uhraniti viSe mladih prasica. 2:ene Tinja

10

Ovim zakonom, koji je vee stupio na snagu, i po
kome ce se razrezati porez od pocetka 1945 god.,
uklonjene su sve ran1je nepravde u oporezivanju
na1roda. Porez sada razrezuje sam nm·od preko svojih pretstavnika u pore:skim komisijama 1 narodnim
odlJorima. Razrez ·se odmjerava pravilno svakom pJjedincu prema njegovoj snazi i mogucnosti. Naplata
poreza takode je povjerena narodnim odborima.
Tako danas sam narod odlucuje o visini poreza i mogucnosti naplate.
Drzava je u svome budzetu odredila koliko poreza treba da se naplati, da bi se podmirile opste
narodne potrebe, te je sada duznost svakog gradanina da razrezani porez plati. Ovoj svojoj duznosti
treba na vrijeme i u potpunosti odgovoriti, da bi se
i drtavni poslovi mogli na vrijeme i u potpunosti
izvrsiti i da bi se moglo udovoljiti narodnim potrebama, koje su zbog strahovitih pustosenja u nasoj
emlji danas vece nego ikad ranije. Pri tome ne treba
nikad smetnuti s uma, da se danas svaka para koja
se daje drhvi ponovo vraca od drzave u vidu raznih
koris.ti, koje se daju svakom gradaninu, da bi mu se
omoguCio zivot dostojan covjeka.
Tumacenje danasnjeg znacaja poreza i neophodnosti njegove uredne naplate duznost je u prvom
redu nasih narodnih masovnih organizacija, ciji
clanovi ne treba da propuste ni jednu priiiku, a da
o ovom pitanju ne progovore sa narodom. Ako se
ovom zadatku pride s voljom i razumijevanjem,
uspjeh ce biti siguran. Nas narod voli svoju ddavu,
jer je svjestan ,s ta 1ta drzava za njega znaci. Stoga
je svesrdno pomaze u svakom pogledu, te se nece
oglusiti ni o sv,oju obavezu, ako mu se samo pravilno
rastumaci.
R. D.

~t

prvomajskom takmicenju
obavezale su se da ce do 1 maja sakupiti 4440 jaja i
odnijeti ih na ono tdiSte koje bude najvise u tome
oskudjevalo. Nekoliko seta obavezalo se da svako
hrani po jedno prase za djecji dom u Slivnici. Ostala
obliznja sela, lwja nisu u mogucnosti da to uCine
obavezala su se da ce ih pomagatti krmom. Mjesni
odbor AF2-a u Slov. BLtrici uzeo je u najam 1000
m 2 ba;te i obradice je u !wrist djecjeg doma u Slivnici. Oformljeno je 10 1radnih ekipa od p·o 10 zena.
Pored svih ostalih poslova zene uspjesno otkrivaju
crnoberzijance i spekulante i tako narodnim vlastima
olaksavaju borbu protiv vtetocina. Tako su u jednom
selu zene otkrile jednoga, koji je krisom klao goveda i prodavao meso na crnoj berzi. U drugom selu
raskrinkale su jednog omoberzijanca, koji je htio
da na crnoj berzi proda 1000 kg zita od sjemena. Za
djecji dom u Slivnici skupljeno je 6255 dinara i dosta
hrane.

�Y Capaj eay je oTaopeH Apyru TeqaJ• a a BaCDHTaquge
• \HHHCTapCTBO COU.HjaJIHe TIOJIHTI1Ke y capa)I,H&gt;H
• HHHCTapcTBOM npocajeTe opraH!130BaJio je H II
rpo .. Ijece4HI1 Te4aj 3a aacnHTa411U.e, KOjH je nol!eo ca
pa.rro~I 16 o. Mj. Ha Tel!ajy he ce ocnoco611TH 45 APY·
rapnua 11 5 Apyroaa 3a aacmnaLie no Aje4jHJM AOMO·
BH 13. 0HI1 cy sefiHHOM ,li.OWJIH 113 ,ll.jeLIHji1X ,li.OMOBa
.13 npaKCY ynomyHe TeOpHjOM. l1Ma HX 113 pa3H'11X
Kp2jeaa 6ocHe 11 Xepu.eroa11He, caHjy 11x noae3yje H

3a Koju aaH

H3Meryy OCTaJIOra: »BH CTe Ce O,li.JIYtiHJIJH Ha HaUIIIJieMeHHTHje ,ll.jeJIO, Ha O,ll.rajal-be HOBHX JbY,li.H. )J.aHaC je
T·O HapOtiHTO 3Ha43jHO y ,li.06a Te!MeJbHTe H3rpa,ll.a.e
Harne onycToweHe 3eMJbe. 811 heTe H3rpary'HBaTH JbY·
.D.e KaKse i1CTOpHja He no3Haje. Kao pa3yMHH aacnHTatiH OMOryhHfieTe .D.jeU.H )1,3 npO)f{HBe ,ll.jeTH!-bCTBO,
KOje HM je paT ycKp3THO, npimpeM'HtieTe HX 38 HOBH
JKHBOT nyH cyHu.a H pa.D.OCTH. B11 cTe H3a6pa.nH Haj-

UOI./elte

uciiuiiiu ...

HOCH jeAHa MHcao .D.a ce nocaeTe aacnHTa&amp;y paTHe
C!1p043,li.H.
CKpOMHa caeLiaHOCT Kojy cy npHpe,li.HJie ytieHHU.e
y CBOMe ·HHTepHaTy )l,a,'Ja je Tetiajy HapOtiHTH 3Hatiaj.
f1ope,ll. npocpecopa np11CYCTBOB3JIH cy H npeTCT3BHHU.11
MHHHCTapcTaa cou.HjanHe nOJ
111TifKe 11 MHHHCTapcTBa
npocajeTe KOjH cy y csojrHM roaopH:.ta no3.n;pasH:IH
ytieHHU.e, 3aJKeJIHJIH HM ,li.06pO,li.OWJIHU.Y H ,li.3JIH OljepHHU.e 3a lhHXOil 6y .li.YhH pa,ll..
Hatiemmu.a MHHHCTaJ&gt;eTsa cou.HjanHe nOJ!II1THKe
H npeTCTaBHHK MHHHCTapCTBa npOCBjeTe HCTaKJIH cy
KOJIHKa je O,ll.fOBOpHOCT 11 KaKBe cy TeWKOhe KOje HM
npeTCTOje C 063HpOM H3 B3)1{HOCT aacnHT3H&gt;a Harne
.D.jeu.e. Hawoj paTHoj cHp04a.D.H Tpe6a nocseTHTH HapotiHTY naJKH&gt;Y H Ha,li.OKH3,li.HTH 'HiM pO,li.HTeJbCKY JbY·
6aB. Tpe6a HX O,ll.rajaTH y 6paTCKOj CJI03H lH pa3DH·
jaTH Jby6aa npeMa pa.D.y. 3aTHM cy roaopHJIH .li.PY·
fOBH H3CT3BH1WU.H. Je,ll.aH O.ll. H3CT3BHHKa peKaO je

JbeTIWH TI03HB. BaMa he ce OTBOpHTH HOBH B11)1,HU.H,
CTeLIHheTe HOBH H3YtiHO·COU.Hj3JIHH B3CTIHT3'1KH TIOrJie,ll. Ha CBHjeT. HaytiHheTe 3a TpH Mjeceu.a BHllle Hero
HeKa;J,a 3a ,!l,eceT ro;uiHa, a TO je Moryhe ca~10 y cJio60.lH, 3aXBa.byjyhH e..1aHy, KOjH Ce OCjefia CBY.ll.3 KO,ll.
Hallie 0:\J.la.!I,HHe. 3a npaBHJJHO BaCTIHTaH&gt;e TIOTpe6HO
je llmoro 3Halha H3 CBHX rpaHa HayKe. To je )l,aHac
npBH nyT Moryhe, a OA sac 33BHCH KO.lJHKO he ce Koja
3aJIO&gt;KHTH ,ll.3 Ce CliCTeMaTCKHM H HCTpajHHM pa,li.OM H
4HTaH&gt;eM caapeMeHe JIHTepaType npHnpeMH 3a caoj
no3HB o).l,rajaH&gt;e MJia)l,e reHepau.Hje 3a H3rpa~HBa­
H&gt;e HOBOf JKHBOTa.
l1cnpe.D. ytieHHL\a saxnam1Jia ce .D.pyrapHu.a PajKa
Kana6a Ha 6pH3H 11 3anara1-hy Hawax HapO.D.HHX anaCTtH, o6ehasw11 .D.a he yno&gt;KHTH cas TPY )1. H npoaec11H
OBO KpaTKO BpHjeMe Ha Kypcy y KOpHCHOM pr
a,n.y.
)lparuna ByKouuh

Nedelja za nase poteve
Od 5-12 maja odr.Zace se u cijeloj Jugoslaviji takm1·
u radu na popravljanju na§ih cesta i njihovom odr.Zavanju. To takmi~enje objavilo je Ministarstvo gradevina Narodne Republike Slovenije svima ostalim ministarstvima gradevina u na§oj Republici.
U tom takmi~enju nasa Narodna Republika Bosna i Her-

ce imati prililtu da opet poka~u koliko moze dobroveljnim
radom narod da doprinese rje~avanju zadataka od kojih zavisi
obnova na~e zemlje. Organizacija Antifa§istil:'kog fronta ~ena
naci ce se pred jednirn poslom, kojeg su njene ~Janice ~esto
i uspjesno i bez takmi~enja svr~avale. Mnogo seoskih puteva,
rnnogo cesta, koje je neprijatelj porusio, popravile su radne
ekipe ~ena i osposobile ih za saobracaj. I ovorn prilikom, kada

cegovina, nalazi se u najtezem polozaju obzirom na to do

treba da se

nam je neprijatelj ostavio 400 km potpuno onesposobljenih
.:esta i 18.000 m poru§enih mostova. Jstina, nase narodne
vlasti, uz pomoc naj§irih narodnih masa, vecim dijelom rijesile
:u to pitanje i sirom nase repubtike obavlja se nesmetano
aobracaj preko privremeno poprav)jenih cesta i podignutih
mostova. Stalnim daljim radom uz najsiru pomoc naroda, nase
l'!a ti osposob)javaju puteve, podi~u mostove. U nedelji takrnicenja u~inice se jos jedan veliki korak naprijed u tom poslu.
U toj nedelji, pored stru~nog aparata, rnasovne ori'anizaclje

koja stoji u tom pogledu u daleko povoljnijem polozaju od
na , ~ene ce pokazati, koliko mo~e da se ul:'ini kad je u pitanju pornoc narodnim vlastirna, kada se radi o ubrzavanju
obnove zernlje, kada ce svojim doprinosom u radu pomoci da
se i saobracaj u na~oj Republici odvija bez smetnji, da hrana,
roba i usjev na vrijeme dodu i u najzaba~enije krajeve. Kao
nikada do sada, tako ni na ovom poslu ~ene nece zaostati za
ostalim i potvrdice svoju sposobnost da uvijek uporedo 11 mu~karcern doprine&amp;u obnovi i iZi'radnji domovioe.

~enje

••

takmi~im{)

sa bratskom

Slovena~kom

repuhliknm.

11

�.
Prvi transport segrta stigao Je
u Oehoslova.c ku
Ovih dana braca C·ehoslovaci pomogli su nam
da rij~simo jedan tezak problem. P1
rimili su na
opskrbu i strucno obrazovanje 3000 omladinaca, koji
ce u ovoj bratskoj zem(ji provesti 3-4 godine. Ovi
djecaci su veCinom borci Jugoslovenske armije i ratna sirocad. Od 500 koliko je bilo u prvom transportu

150 omladinaca iz svih okruga Basne i Hercegovine
stiglo je sa svojim vaspitacima i uciteljima na odredeno mjesto. Pisu nam ce to, a evo pismo nasih
vaspitaca koje prilazemo u cijelosti, iz koga se vidi
bratski
rdacni docek nase omladine u Cehoslovackoj.

Prahatice, 25 Ill 1946

MINISTARSTVU SOCI]ALNE POLJTIKE NARODNE VLADE BOSNE I HERCEGOVINE
Grupa od 150 omladinaca iz Bosne i Hercegovine zajedno sa omladincima iz Srbije
nalaze se u prihvatilistu Prahatice - vazdusnoj banji. Nas dolazak u Prahatice bio je veoma
srdacan i svecan. Docekalo nas je grailanstvo sa pretstavnicima vlasti. Pretstavnik 0. N. 0.
mjesta Prahatice kao i pretstavnici ceske omladine odrzali su pozdravnu rijec i zazelili nam
dobrodoslicu. Govori su cesto prekidani spontanim poklicima Titu, g. Benesu, FNRJ i SSSR·
u govorima i poklicima prisutnih dosla je do izraiaja ljubav, prijateljska saradnja ceskih i
jugoslovenskih naroda.
U nedelju TO Ill 1946 godnie Prahatice je priredilo svecanu manifestaciju na mjesnom
trgu u kojoj je ucestvovalo grailanstvo i ce5ka omladina zajedno sa nasom omladinom, te su se
pjevale ceske i nase narodne pjesme i izvodila narodna kola. Kozaracko kolo je publika primila
sa velikim aplauzom. Vee pri samom dolasku naisli smo na simpatije ceskoz naroda i predusretljivost cehoslovackih vlasti, koje nam u ~emu izlaze u susret.
2ivot u domu je internatski ureilen. Stanbene prilike su vrlo dobre i higijenske. lshrana
je dovoljna. Prije podne od 9-12 casova odrzavaju se casovi na kojima se nadopunjuje o.movno
obrazovanje. Popodne od 3-4 sata omladinci rade u omladinskim udruzenjima baveci se
prosvjetno-kulturnim radom. Odrzavaju se zajednicke konferencije na kojima se pretresaju sva
vaznija pitanJa u vezi sa organizacijom rada. Omladinci se bave sportom. Do sada su odrzane
dvije nogometne utakmice sa ceskom omladinom. Cesce se izvode omladinci u biizu okolicu, a
nedeljom posjeeuju bioskopske pret:.tave.
lzvrsene su pripremne radnje kako bi se omladinci sto prije uputili u tvornice na zanate.
Obavljen je sistematski ljekarski pregled i svi su omladinci po ljekarskom nalazu
zdravi i sposobni za izucavanje zanata. Omladinci su podvrgnuti psihotehnickom ispitivanju,
koje je vrsila praska komisija i po misljenju prafesora ispitivaca nasa omladina pokazala je
dovovoljno inteligencije u rjesavanju postavljenih zadataka (tekstova}, a u pogledu tehnickih
sklonosti dorasla je ceskoj omladini. Omladinci ce biti upucivani prema sposobnostima za
pojedine zanate u odgovarajuce tvornice. Odlazak iz prihvatilista bice u najskorije vrijeme.
Nedavno nas je posjetio nas ata5e za socijalnu poliliku pri nasem poslanstvu u Prazu
i dao nam izvjesna upustva za nas buduci rad.

S. F.- S. !v.
Vaspitaci:
M. Milovanovic, ucitelj
D. Gluhovic, ucitelj
Eto tako zive i rade nasi mlad1 buduci strucnjaci
u bmtskoj Cehoslovackoj. Kad zavr.;e zanate vratice
se u otadzbinu da svojim strucnim znanjem dopri-

nesu sto brioj izgradnji zemlje. Ovo je pravi put da
. e u prinedi sto bde popuni nedostatak koji se
osjeca u k\·alifikovanim radnicima.
0. Vukovif

12

�v

ZENE U OBNOVI ZEML JE
JlfeHe paae
~· TOKy npBOMSjCKOr TSKMH'Iefua HSUI Ot~.je,baK nOK8380
ose pe3yJITare:
06pa.:tHJIH C~IO 0,5 .D.YHYMS 3CMJbe, ua6aBH,'IH H3 B,18CTH·
niX cpe.l,CTSBa H nOCHjaJIH 90 Kf KPOMnHpa, YKYnHO ,ll8.'111 125
Pa.lHIIX 'lacona. Pa.:tH noMafbKafua cjeMeHa BHWC HIICMO ~JOr.Ht
Jl8..1HTII.
noja48,11t 010 fiPO,lajy JIHCTa :.Hosa )KCIIS« ca 50 IW 100

&gt;KeHe Hawer o,lljeJbKa caKynHJie cy 1380 KHJiorpa~ta Te ·CTH,lHHX orna,llaKa. 3a npsoMajcKo TaKMH4e~be o6ase3a,le c 10
ce, ,!J.S heMO ll,aTH y illHBafuy .800 pa)I.HHX CaTH, a MH CMO ;l.3.1C
csera 170. ToM HaweM Heycnjexy ,n.onpHfue.10 je H ro wro
je 38TBOpeHa paj].HOHa 38 lllHB3Ibe, illTO Mli HHCMO 04CKHBa.1e.
Cae ocraJie nocrasJbeHe 3a,llaTKe H o6ase3e ucnyHHhe~w.
C a p a j e s o.

OJJ:jeJbaK Jlorasnua

:a;J.a;
Pa.-, Ha 4HTa ;Ia lJKJ1~I rpyna~w noja'laH
4

je

c;1

11a

.)

G

a Ia'JKIIX rpyna, a 11cre ce ;I.a.iy I llYT ue:l.ie:n llo;
1!3;18ml CMO 3 311,!\He HOBHHC;
0·\P)KS.lll 2 npe.'laBafua;
Pac~&gt;OpmtpaHa .ie UeHrpa.riHa P&lt;l..lHOlla, na 010 onaj pa;t
KpnaJ-be .].jt:LIJtjer Bt:Wa y napTII3:JliCK O~! Cj)e'.1·

I!Jl!'tl3UJ!:JH H3

!IHTepHary;
Ha LJHwhetbe ;I.O~rosa .1a:r11 oro 100 pa.:tmtx LJacosa;
Y -'JIII..(e pe.J,OBHO LJHCTe iKeHe HapolJHTO rop~ber Co~ Kih Hapa;
06yxsaTH.1!1 cMo Te4a.ic1.t 1:3'1 i!;eua o,:x J&lt;ojux je je:taH
.lifO seh nO,ijQjf(J1Q 3JBpllllll! HCmtT;
HncMo ycnje:ll! jow orpa.J.HTH noK.lOJLeHo 3e~I.bllllJTC
a6or no~18H&gt;Ka~ba ~taTepllja.'IHHX cpe,1.cr:.ma.
HoOWKO:tCKO~!

Cap a j e so.

O,n.jeJbai&lt; CoyK6yuap
JleJia HsaHosnh

ill aJbeMo BaM ,n.oca)l.afue pe3yJirare TaKMH'!efua HaUler
O;tj eJbKa: nocjeTHJie CMO ,D.Ba ceJia. Y je,llHOM CMO ,!J.p.)l{aJie
KOHcjJepeHI..(Hjy Y .n:pyrOM CMO pa,llHJie (lliHJie H KpOjHJIC).
n ocjenf.1e CMO TPii .n.je'!Hja AOMa, 4Hji1M 010 nHTO\li..(HMa
ll0HI1je,le pa3HC n OKJIOHe y xpaHH 11 WKOJICKOM MSTepHjaJJy.
CrapaMo ce aa TPH napTI13aHCKe nopo.J.Hue Koje cy ocraJie
t5 e3 CBOjHX xpaHHTCJba. 0,lJ,p.)l{aJie CMO 6 'IHTaJia'IKHX CHjeJia.
}laJi e CMO 1320 l! acosa Ha pa3HIIM paAOBH,1a (pHCiafue, LIIJlll hefbe npocropHja, o,n.aWHJbafue 1136jerm1ua).
C a p a j e B o.

Poca M ap HHOBitfi,
OJJ:jeJbaK UeHrap

&gt;KeHe o.:rjeJbKa 6a611ha 6awra ~wp.bHBO ce o~a3usa.b·
CIIHM aKI..(HjaMa, KOje npOBO,llH HaUJa opraHH3ai..(Hja. 3a ,ll,jeq!fjC
oO,n.aHnw re y HyJiyCI1Hoj yJIHUH .zu&gt;yrapHue cy caKynHJie: 30
~l e Tapa ll!HcPOH3, 50 apeha 3a CTpOillKOBC, HCillTO nOCTC,'bHH·
cKor py6Jba, ,lljellujHx u11ne.1a 11 'lapana, npH6opa 3a je.1o,
cyl)a 11 8.50 Kr syHe o,n. Koje .llpyrap11ue n.1eTy 'lapane 3a
parHy CHPOLISA. 3;I,pascraeHa eKHna Kojy BO.!l.H ,n.pyrap11ua
O.lra CaBKOBHh paCKY.)I{IfJia .ie 78 ,llOMOBa. nplf,1HKOM npoCilaae ocJio6ol)efua Capajesa nocjer11.1e CMO HCKOJIHKO nopo,mua nawHx naJIHX 6opaua.
Capajeso.

Jy,qa

3a npsoMajcKo raKMH'!efue y3e.'le 010 y 3a.naraK .lla KpnHMO py6Jbe If O,ll,HjeJia Y ,ll,jC'!HjeM AOMY :.Ilo;txpaCTOBH«. 0.11
20 II .n.o 20 IV .J,aJIH CMO 126 pa;tHHX ,!\aHa, a o6aae3a.'le ce :ta
Ha6aBHMO 200 Merapa CBHTfuaKa, 6 napn n ·1erahH • urana If
I Kr pa3He ,llyrMa,L\H. npHfOAOM npoc,'JaBe fO.J,IIlllli&gt;llUe OC.lO·
6ol)efua Capajesa, npo;ta.'le CMO 800 KOMa.aa cno tell-3Ha4Xll,
nocjeTHJIH rpo6ose namtx 6opaua, noc.ieT!I111 pmbeliHKe aojHe
60.1HIII..(C H ,lJ,aposaJie HX. Y 3aje;J.HHUH C3 ;tpYfOBH 13 113 &lt;!&gt;pOI •
ra nocjerHJJH cMo 14 IV ceJio Ko6HbY r.1aay, o6Hll!nu .llOMahHHCTsa H JlpyrapHuaMa ,L\aBaJIH casjere o xHrujenH, y3rojy
jeue H .:tPYf0\1. ToM npH.'IHKOM y 14 Kyha H3BPWHJIH 010
J:mpall!HBai-be nponm ywHjy 11 no;~.jeJIH:m nHjeK npoTHB
apa6a.

C n p a .1 t Bu.

.lJ.paWKOBHh AJle.lla,
O.njeJbaK 6Jenue

0At.ll.aOUHa u :&gt;~CeHe KOO yiJJ.oBapa iueKciJJ.u.II.Hux
oiJJ.iiaoaKa
Hall! o;I,jeJbaK caKynHo je 20.000 J&lt;YTHja o.n: KOH3epBH, OlJHCTHJIC CMO 10 I&lt;yha, 0411CTH.1e CMO npOCTOpHje MHJ!HI..(H,ie
11 3 pejoHcKe npocropHje. Ha A3H oc.1o6ol)efua Capajesa nocjeTH.1e 010 BojHy 6oJIHHUY H pa3,llje.'IHJie 112 naKera c pa3HHM noHyJlaMa. &lt;l&gt;aMH.'IHjaMa naJIHX 6opaua no,lljeJJHJie CMO
30 Merapa 'IHTa If 22 naKeTa AOMaftHX K0.184a. CaKyfiHJie CMO
1.150 Kf TeKCTH.1HHX OTna,ll,ai&lt;. &lt;!&gt;OpMHpJie C~IO 10 TelJajeaa Ca
no 30 no.1a3HHKa, KOjH cy ca ycnjexoM no.lO.)I{HJie HCnHT nHCMeHOCTH. 0CHOB8He Cy 4 'IHTaJia'II&lt;e rpyne, Y'!JiaHHJie CMO
ae.mK 6poj .'IHUa y UpseBH KPCT, caKyn11.1e np11.1or 3a patneHHKe, 0Jlp.)K8JIH BHll!e Y.)l{lfX CHje.'l a, Cy,lljeJIOBaJIH y paa,D.I!O·
611 naKera UpseHor I&lt;pcra cjJaMHJIHjaMa na 111x 6opaua.
C

a p a j e a o.

EcMa lllaimli,
OJJ:jeJbaK lllHpoKaqa

Haw o;~.jeJb!lK y TOKY npsoMajcKor raKMH'!efua noKa3aO
.ie ose pe3y.nare: CaH HenHCMeHH o6yxsaheHH cy re'!ajesHMII.
Y pa,n.HOHHI..(H 3a illHBSfue AaJie Cl\!0 280 pa,D.HHX CaTH; Y 06,lla·
HHUITY 80 pa;tHHX CaTH, npH HCCJbaBafuy MyXat,llipa 60 pa,n:HHX
caTH. 0CHM TOfa Y'ICCTBOBBJIC CMO y CSKyn.'bafuy TCKCTH,YIHHX
OTna)l.aKa H Halll O,ll,je.'i.aK y TOMe CTOjl! ~1el)y npBHM.
C a p a j ~ s o.

6opKa lllesana,
0.11jeJbaK MeJJ:p ecer a

Y H3jHOBI!jo.i 3KI..(HjH HS CaKynJbafuy CTapor TCKCTI1JI3
Hawe .)l{eHe noKa3aJie cy BHAHOr ycnjexa. Y npsoMajcKOM raKIli'!efuy nose.'leHa je aKuHja 3a nyHo cnposol)efue npoJbeTHe
cjerse. 3aje,llllH'IKH no.'la3e .)I{CHe y OKOJIHHY lf ry y3 njec~IY
Kpel!e aohfuaKe, 'IHCTe OA KaMefua 6aw4e n fuHBe, Konajy
japKe noKpaj nyTa H TaKO OTI&lt;Jiafbajy HelJHCTY BO,lly.
Cap

a j e B o.

IV pejoH

Hall! o.11e.baK .laO je 246 pa.n:HHX caTH Ha lliHBafby Pi 6.b
Hajs11we 3a ~jeuy paTHY cupo4a,'l., 72 cara WHBatba
Ha ceJiy, 44R CaTH 'IHWhefua If pH63fu8 napni3aHCKe fH !Ha3H e
11 o~11je.1a

O.ll,ieJbau J&lt;osaqu, Ill. 3.

13

�Y 1JRTUOM ssmerpa,lCKOM cpesy JKeHe cy cxaarane noTpeOy OOHOBe nyTeBa H y lKeJbH }1.3 OOMOrHy JJ.PlKBBY H y OBOj
BKU.HjH, OJJ.aaaane cy ce y aeJIHKOM Opojy.
Cae'JaHo o6y'leHe, ca anaroM y pyKaMa a y3 njecMy H
CMHjex HarjeuaJie cy ce Koja he BHWe ypaJJ.HTH, He caMo oHe
MJiai)e, Hero H CTapHIJ.e OJJ. 60 fOJJ.HHC. flpaae cy YABPHHU.e
OHJie lKeHe MjecHor HBPOJJ.HOr o.ll6opa BYJJ.HMJIHja. 74 }f&lt;eHe
Te onwrHHe onpaBHJie cy 3 KM nyra 011. ByJJ.HMJIHje 11.0 )J,o6pyHcKe PHjeKe: npoKonaJie cy japKe H HacyJie nyr OHHM
HCTHM KSMeHOM, KOjH CY jeceHaC TYU.SJie. Mel)y tbHMa HajBHlUC

4nTaBa JU)B8pCK3 OKOJIHHa H llf'BaPCKB cpes, pa,le Bt·
YMOpHo. fpap, ce npeTaopao y onmry pa,llHOHBU.Y, Koja ca
njeCMOM HSBplUaBa CBoje 3a.li3TKe. Je.nHora J1.3Ha y TOKY T3K·
MH'Ietba HapOJJ. )J,psapa ABO je 30.000 pa.nHHX caTH. Osaj pa,.1
ce cacrojao 011. HaCHTiatba uecra na 11.0 ypei)HBatba rpo6oaa
nanHx 6opaua. Osaj JJ.aH 6Ho je cMorpa paJJ.HHx cHara. ITo·
CTHfHYTH cy CJIHje.nefiH pe3YJITaTH: HaHeCeHO je 1500 M3 Ka·
MeHa Ha uecry, noKaJI.nJ)MHCaHo je 5 KM u.ecre, Koja je npowHpeHa y lUHPHHY 0}1. 1 M. J.130a'leHO je 1200 M3 3eMJbe, llO·
aHrHyT je nornopHH 3H.li nope.n u.ecre y JJ.YlKHHH OJ!. 2 KM.

CapajeBC1W oaje~uu
Haiiijet~.y ce
y ii.pwcgii.lbaHJy

ciiiapux T&lt;piia

cy ce HCT!KJie APYf3PHU3 MHKaBHUa CreBKa, Koja je cPOPMH·
pana PIIJJ.HY OpHr!AY lKeHa, Te MHKSBHU. MHJIHCBa H Opos11h
TaHKoca.

B H w • r p a A·

K. 'B.

Y llJIIIHY ll! npBOM!jCKO TSKMH'Ittbe e08Btli3Jit CMO Ce,
heMO CBaKe He}J.tJbt no je.n:aH JJ.SH pa}J.HTH H3 paCKP'IHBStbY
pyrueBHH8.
}J,o CII}J.II CMO CBOje o0aBe3e HCOYtb8B!Jle H CSMO Ha paC·
KP'IHBatby PYllitBHH8 JliJit CMO 760 pa,llKKX CITii.
,1;8

I5 o c. E p o JJ..

C. M.

Ca npBHM IJ.!lXOM Hosora npoJbeha OlKHBjeJia cy Hewa
cena, pacnjesane ce paJJ.He 'JeTe, aa6HjeJIHJIH HCTOM HacyTH
fiYTCBH H HaCMHj3Jie Ce CeOCKe KYflHUe 6jeJIHHOM CBjelKera
Kpe'Ja. Y ceJiy ITononHMa lKeHe H OMJiaJJ.HHa nonpaBHJie cy H
HaCyJie lliJbYHKOM nyr OJ( CeJia ilO lUK0.1e, Y .llYlKHHH O.ll 2 KM.
J.1srJieA H ypCJJ.HOCT TOra nyra npHjaTHO ]J.jeJiyje Ha CB3KOr
H3MjepHHK3. lliKOJICK3 )l.jC113 BeCeJIO H Ca JI3KOhOM CKaKyhy
no tbeMy, HeMa BHwe MY'IHOr H3BJia'letba onaHaKa H3 rycrora
rnHOa, Kao wro je TO 11.0 cana 0HJIO. Y pa,ly je HajBHwe rpy;ra
YJIOlKHJia JJ.pyrapHu.a Py)Ka BojHh. Ca:&gt;ta je ypc.n.HJia l 0 Merapa
nyra. Y AMaJIHjaMa lKeHe cy caMe pacKp'IHJie pyweBHHe OCHOB·
He WKOJie, Koja je cpyweHa 1943 ro.mme. Cse cy uurJie CJIO·
.lllHJie Ha jeJJ.HO MjecTo H .n:ose.1e 3rpa.uy y peJJ.. Y MarHojesHhy
lKeHe ca OMJISJJ.HHOM nonpasJbajy nyr, jep cy csjecHe JJ.S je
38 paJt CBI!Kt BPCTe llYT HeQllXO]J.aH. Y }J,parSJbCBUY cy ce lKeHe
o0aBe3aJie JJ.a he 3a 3a.n:pyry orKanl 100 liaKoBa H aeh cy
npHCTYllHJie pa,uy. Ca.na, y A06a noJbCKHX pa)loea aaMax pa.na
H raKMH'Jetba nocrHhH he spxyHaLt, Hapoquro y nliOAHOj CeM6epHjH, fAje opaHHU.a 6oraTO Harpafjyje CBaKH TPY.Il.

E H j e Jb H

H

a.

.Lleca MapjaHOBHh

&gt;KeHe Epec1oaa, CtaHapa H Je.'lacKe paJ,u.ne cy Ha nonpaa.'batby nyreaa KaKo 611 Mor.u JIIKwe npesosHTH xpaHy H
ous.1y po6y y sa,ll,pyry.
Ttll:IIH..

14

M. Y. C.

0KonaH je paca.nHHK npe,u THTOBOM nelinHoM. OcmwlieH je
BOJJ.OBo.n y .liY)KHHH o.n 500 M. Ha nonpaBU.H 3aJJ.PY}f{He arpaJJ.e
paJJ.HJIO je 80 oco6a, seliHHOM lKeHa. YlcKonaHo je 97 3 np}f{HHe
sa llO,!J;HSalbe KYJITypHor .!lOMB y Tpy6apy, a OCHM TOra jow je
Y'IHtbeHo .nocra Ha Kpe'letby sofia, Ha Kp'letby H o6pai)HBatby
tbHBa H .71HBa,lla nopo.nHUaMa naJIHX 6opaija. BpHje.nHo je cno·
MeHY'I'H llHOHHpe OCHODHHX lUKO.na, Te !)aKe fHMH33Hja, KOjH
Cy C3MH CTY1..13Jili 30 M 3 KBMeHa H 22 ~1 3 pa3rPHYJIH no UeCTH
H o6pa.nHJIH 1000 M2 6awre. Pa.nHHLlli H werpTH lliHnaJJ.a pa.liHJIH cy H3 OllPBBJbBtby llOJbOTipHBPC.liHOr a.naTa H npeKoBpeMeHOM Ollp3BJb3tbY CTape JIOKOMOTHBe Sa npBOM3jCI&lt;O TaKMH·
'le&amp;e.

)], p

B

a p.

Pa.n:Ha rpyna lKeHa )J,psapa .naJia je 87 pa.nHHX .naHa.
CryuaJie cy 28 Ky6HHX Merapa KaMeHa, H3Be3Jie 97 M 3 aeMJbe
ca Ko~ocjeKa, KojH ce no.nHlKe JJ.YlK rJiaBHe yJIHUe )J,psapa.
rpyna lKeHa paJJ.HJia je na no.n;H3atby KOJiocjeKa, a crapnje
lKeHe cy HX nocjerHJie ca noHy;:r,aMa.
)!{eHe ceJia Tpy6apa y aaje,n;HHLIH ca ocraJIHM &lt;j)poHTOB·
CKHM opraHH3aUHjaMa o6aae3aJie cy ce .:~a he H3rpa.:tHTH sa.'l.PY)KHY 3rpa.ny. 0He cy ;~.a.ne 98 pa;:r,HHX .n;aHa ca 69 yqecH!lUa
Ha cje'IH H npeaolKel:by janHje 3a cnoMel!yty 3rpa.n:y. Crap11je
lKeHe pa,llH.'Ie cy Ha 'IHwlietby ruKoJICKHx npocropHja, H36aU.HJte cy 74 M3 MarepHja.~a ca nopyweHHX arpa.n;a. Pa;:r.Ha rpyna
lKeHa ce.na ITo.:tona pa.nHJia je Ha onpaBKY uecre. Ta je rpyna
CBCT3BJbeH3 0..1 58 lKeHa, KOje cy 3je,!J:HH'IKH nonpaBIMe 2 !Of
u.ecre, a y cso~t ce.~y oKpe'JH,1e cy 23 npocropHje OHrnra. Ko.iH~ra Hnje 1nrao Ko .:~a pa;lH. &gt;KeHe cena MoKpoHora. ITper&lt;aje, ITpeo..1ua, cryLta.le cy 28 M3 KaMeHa H HaseaJie aa Hacrrn
ueCTe 67 :&gt;~ 3 cryuaHora KaMeHa. &gt;KeHe ceJia llilrnOBJbaHa pa!lHJie cy Ha nowy~1.baBatby 3eM.'bHWra Hcnpe.:~ THrose nehHHe.
Pa.a,H.qa je rpyna 0..1 132 .npyrapHue, Ko.ie cy raKoi)e oKpe'ln.ne
JJ.Ba ae.mr&lt;a ll!JbHBHKa. )!{eHe Boc. Ocpe.:taKa .naJJe cy 234 P&lt;l.lHa
.naHa, pa.:tehH H notr.Hil&lt;yl\11 3rpa.ny y Kojoj rpe6a .na omO'IHe
P3.'l OCHOBHa lUKOJJa.

JJ. p a a p.

Mapa

XoJJ.aK

�Uib2

O.n l8H8 !I llpmtH3 Je }' nora H 18 8 ·nuja npt:63I;I!6anaHa Ha JKe;be3BHqKy npyry. LJ:om.m CMo H O,!lpe!,eHo

K"ecro, f:l!e CMO H3W.lH sehe Xpne C
.lO)f{ eHHX ,.1psa, IIOJJ3 KFI·
erpa y,ila.'beHHx 0.1 npyre. 3a TPH .1aHa pa,!la 137 &gt;KeHa H
P2.lHHKa 113HHje.10 je 197 .leTapa .1PS8. 0B,!lje ce IIOK838JI8
Ra ·spe.lHHja H Hajnojf{pTsosaHI1ja )lparm-~&gt;a PajHfi HS MoKpoHOra li JosaHKa llio6oT HS BH,!J.Osa cena. CaMa )lparHlba HO·
C a _ie O.ljC.lHOM ITO 14 6yKOSHX J.ljenaHHU.8.

•o

0 p e K a j a.

)f\.:He 1\\0AJ)Bqa DOCHna •• e cy OJ, YHI\OM II DO:tp!lliRJie neCTY caora pejoaa.

)!{ene Cpesa SJJaCeHH'IKOf y'leCTByjy y CBI1M aKI.(I1j8M3 Ha
o6HOBH mtwe seMJbe. Pa.n,HJie cy Ha nonp8sJbalby nyresJ,
P8lli'IHWhaBalby pyrueSHH8, CDKJbYUJbalby TCKCTI1JIHHX OTD:l·
.a.aKa. Y cpesy pa.n,H 140 aHaJI¢a6eTCKHX Tel!ajesa ca se.1HKH'I
6pojeM IIOJIDSHHKa. Y l)a'IKOj MCHSH y KOjOj Ce xpaHH 220
.njeue cas nocao o6asJbajy .ll06posoJbHO aHrl1¢awucTKHH&gt;e
rpa.n,a. 38 csoj no)f{pTBosaH pa.ll opraHHSJ.IHj A&lt;t&gt;}!{-a 8JJaceHHUa IIOXDa .~,eHa je Ha OKPY)f{HOj KOJHpepeHL\HjH y TySJIII ~an
Haj6oJba u Ha.iaK'TII!JIIH ia cpecKa oprami3J.1Hja.

8

}!{eHe OuaKa pa.n.e Ha nonpasu.H nopyweHor OMJJa.LJ.HH·
cKor .LJ.OMa y saje.n.HHU!I ca OMJJ8.LJ.HHOM. }!{eHe OuaKa noMaraJJe
cy Hapo.n.Hmt sJJacTHMa y pacno.n.jeJiti cou.uja.QHe noMofiH. CaKYIIHJie cy 10.650 .1J.I!Hapa H riOCJiaJie KaO IIOMOft Haruoj paTHOj
CHP048.1J.H. }!{eHe )lot-~&gt;er CsHJiaja .naJie cy 450 P8.D.HHX .ll,8Ha
Ha nonpasKy u.ecTe.

0 u a K.

neJieW

Ha csojy HHHU.HjaTusy .n,oruJie cy iKeHe H3 ce.1a BIHHHe,
rpa60BHHI&lt;8, Pa.n,HWHft8 H Ope .r~pal)a .n,a IIOMOfHY &gt;I&lt;CHfDI8
Jby6ywKor Ha pa)ly y .n.jel!jeM )lOMy. 5opf.11! II 6aTaJboHa Hapo.n;He op,6paHe no:.~orJIH cy »&lt;eHaMa y pa,ly. 0,;:! cy ce y pa:t
T2KMH'IlMII H TOfa }.laHa &gt;KCHC CY JI.8.1e 50 C3Tl1.
)laH8C, I&lt;a,J.a je npoJbeTHa cjeTBa y jeKy n.:elle ceJia 5nja'le y 3aje,'J,t1HUH C8 OMJia,llHHCKOM opraHHSaUlljOM HCKp4!1.1C
Cy sehH KOMIIJICI&lt;C seM;"bHlliT8 H SaC3,'li1.1C npeKO 4QQQ KO\IU;t:l
pasHHX ca,lliiHU.8 S8 Ka .1eMJbelhe soh8Ka. )KeHe fpa6a, saje;t:w
C8 OCTaJIHM H3PO.l0~1 nonpaBJba.'!C CY fJiaSHY f.leCTY Y CC.W I
IIYT KOjH 80;1,11 y IIOJbC 1 I&lt;aKO 6H CC OBOfO)\liUllba iJ;eTSa lU ro
60JbC HCKOpi1CTI!Jia, jep je IIOJbC pe;(OSHO CBaKe I'O.ti!He 110·
IIJI8SJbCHO y .ll,068 &gt;I&lt;CTBe KYI&lt;ypysa.

Jb y 6 y

ill

I(

If.

Tp

H

a n a.

AHI)a

o.

}!{eHe lliaMU.8 T8KMH'IHJIC cy ce Ha CSHM IIO.Ib!HI3 pa.a.8:
npeHOCHJie cy up11jen sa noCTpa,:I,a.1e Kyhe, &lt;me n11e H rpa,InJie
nacune H srpa.1e, O,lp)f{ana.&gt;e 'IHTaJial!Ke rpyne, 'llljn ce 6poj
Y3SOCTPY4HO. Hs.nasaJie cy SH.l\HC HOSHHC H OCHIISDJie HOB€
8Ha.~¢a6eTcKe Tel!ajese.

B o c. ill aM au.

,1

aceH

11

u a.

I-fa je..'\HOM eacraHI-:y J\&lt;j)}l{-;l IHDI:.'bHBO liP:lfll ,lHCKYCHjy
HCKO.'mKo cKrommx &gt;KeHa ceJia. T:;:.:;..:t'leibe je y jeKy. fp:l..'\
11 no.npy&lt;d8 113IIOCe csoje o6ase3e. I b,;oce ycnjexe, c6jm::.1.y,iy
T8KI.III'Ielbe, a pejOHH ce ~tel}yco5Ho nr•TC'!'II4Y H:l pa,l. H!Ije]lall
ue &gt;I&lt;Cillt .18 ocraHe S8 .llPYrl1~1. CuaEa ;KeHa &gt;lcC.'!il .na H,cn
pcjOH 6y;te Haj60.'bli Y TOKy II lla :&lt;pajy T8K~lf1&lt;1Cfb3 . . Je;~;lH
ce pejoH o6:mesyje IH1 900 pa.nHHX .l&lt;ma, a .npym seh o6ehana lQQr) pa:umx ,!lalla. JeAaH o6ehana qen.pu 6po.ia Sif,'liii'X
HOSfl!l3, a .'i.P)fll O,'l=&gt;laX CK8'1C 1!3 neT liT.'(. CJiyruajy 11X .llPY·
rapaf.le ca ce.1a 11 CTpene. )lo;Iasll pe.1 Ii na lbi1X ;ra n oHe
H3Hecy cs o.ie o6ase:;e 11 ycnjexe. I k'!arO.lHO ce oue ocjehajy
jep Cy AYOOKO ynjepeHe ,ll3 He ~10ry HH li3;I31!CK3 IIOCTHhH
OHO.mKo P3..liii1X ;J:ana Hn r:o.lliKO ce o6asesyjy .npyr:JfJlille
rpa;ta. Opsa 6oja;K.o1130 o6eh:~je sa L1Hje.1o cnoje no:&lt;PYLJje
100 pa,.'IHiiX ,:t ~·1a, a Jtpyra ca TCrOTHO~I cy~IH.&gt;O~I o6ehaua !50:
:tO a eTO sa 13, M0)!\.13 H 200« II T8KO pe.a.OM lbi1X Ce;ta~I OCahl
KpCT3.1C CY CC Y TOM HCTOM 6pojy.
- na wTa cTe 11.0 ca.na ypa.a.11Jie? - mna\y !!X HeKe
IlPYrapuue.
- ETo, Hac neTHaecT HacyJie cuo 11 nonpasuJie f.ICCTY y
JlY&gt;KHH11 O,ll 3 KHJIOMCTpa, OTK3JIC CMO ,lleCeT ljaKOSa Sa Sa,llpyry, 3JIH Ml1 TO H HC pa'lyHa!.IO, jep HHCMO CaMe pa,1.1,11JIC
H8 ~CCTH, Hero Ca OMJ18.lHHOM.
Ka.n, cy 11spe.n.aJie UHjeJin pa.n, 11 I&lt;aAa CMO ca6paJie pe3YJITaTe SH,lljeJio ce .a.a je csaKo no,llpyqje seh .n,oca.n,a }.lasHo
npeMaWHI!O 6poj .n,aHa, Ha KOjH cy ce OHe ca.n;a TaKo 6oja)f{JbHso o6aseS!IBaJie. To je Haj60JbH .ll,OKBS lbHXOBe CKpOMHO·
CTH H AOKaS KOJIHKO je )f{HSOT Hallie CCJb8HKe IIPOTK8H H8·
nopHHM pa.noM. Pa.n, je sa IbY IIOCTaO H3BiiKa H OH3 He YMHje
Jla 6pojH pa.n,He }.laHe, jep .n,pyr11 sa lhy H He nocroje.

5

H

i e Jb

H H

a

,ll;eca

H. )l.

)i{eue )l. Tpdase .10 ,llaHac cy ;1.a.1e 11.f p,.JJ.HIL" .:taH.I y
OKSHpy Il!)BO~IajC!&lt;Of TaKMII'IClba, IIOnp:mu.~e 5 KU UCCTe V
38je.lHHU.H ca ocTaJII1M opraHHsauHj8.Ia. CaMe cy o6pa 1'! 1e
6aruTy O)J. 2 AYHYM8 SCM.'bC, nocjeTI!.1C cy llll!CpH.JT H O.llHI".e1e
234 KOM8}.l8 jaja, 12 Kf C•18HHHC, 2 Kf MaCTH, a T0,1HKY HCTY
KOJII1'lHHY OAHHjeJie cy y Jljel!jH AO~I. TaKO IICTO OAB)'I{.'Ie Cy
33 ,lljel!jl1 .ll,OM je.n,Ha KOJia ,llpsa.
)l.

Usua

M o .n, p H q,

Muna Y!enau

Fpaa je OllUULheH -

:JICeHe ce

oa~owpajg

)lOCT3BJb3MO BaM pesyJIT8Te pa.n,a npsOMajCKOr T8KMH·
'!elba cpe3a TPH8SCKOf.
Y 3aje,.lHHL(R C8 CBHM aHTHcPBWHCTH'IKH~I opraHH31lf.IH·
ja.ta, )f{CHe )lolbe TpHaBe ca 193 pa,llHa .a.aH8 nO'IHCTHJie cy
7 KM waHua noKpaj f.ICCTe H npe~mjeJJe npeKo Case 50.000 KOM.
L\p!ijena sa WKOJIY, OKpC411Jie 2 srpa.n,e (sa IIOTpe6e YCT8HOS3).
}!{eHe 3a6plja ll.8J!e cy 186 pa.lHHX t~.aHa. Opol!HCTI!.1e
8 KM waHu.a, oKpe4H.1e je..'\HY srpa.ny.
}!{eHe Cyxor OoJba }.laJie cy 69 paAHHX .ll8Ha. Ool!HCTuJJe
cy 6 KM waHL\8 ys ueeTy 11 srpHyJie 6JJaro. )le)f{yp8Jie cy y
WKOJICKOj KYXHlbH.

15

�iKeHe KopeHnue .Iaile cy 10~ pa!J.HHX .13Ha. 3rpH\'.le
013TO Y .J}'iKHHH ..j K\1 UeCTe.
•
:&gt;KeHe Jalbapa .=~a.1e cy 160 pa,li.HHX .a;aHa, Do'lHCTHJie cy
5 K\1 UCCTC, OKpC'lH.1e 6 3rpaJJ.a, ,!I.C}I{ypaJie y WKOJICKOj Ky·
XHlbH.
)f{eHe 4eHrHha .a;a.'!e cy 100 pa.'J.HHX .a;aHa. OnpaBHJie cy
6 K~l UeCTe, 3fpTaJie 6JiaTO, B)'KJIC KaMCH H 'li1CTH,1C WaH'lCBC.
)f{eHe Teo'laKa ,11.aJie cy 130 pa.:lHHX AaHa. KyaaJie cy 3a
CHpOMBWHY ,ll.jeuy KOja Ce XPBHC y WKOJICKOj KYXH!bH,
)f{eHe Cpe.:tl'be TpHaBe ,11.aJie cy 60 pa,!lHHX .a;aHa. Onpa iHJie Cy 3 KM uecTe, HaCHD3.1C KaMCH, OKpC'lliJIC 5 Kyfia.

Rad zena na socijalnom polju
2ene nasega rejona dale u za nasu sirocad 1.375 radn ih
sati. One su posjetile vise puta domove, bolnice i obdarile
mnoge borce raznim ponudama. Ovih dana ispratile su velike
povorke izbjeglica koje se vracaju svojim kucama. Ucestvovale su u sabirnoj akciji za nasu djecu. Za spomen -plocu
palih boraca u Sarajevu sakupile su 12.154.-, a za stampu
3.220.- dinara.
Sarajevo.
IV rejon

0 ze ne zaborauljaju
narodnu vojsku
( Ekipa iena Mostara
na radu)

)l&lt;eHe 5a!bHue ,ll.a.~e cy 71 pa.JHH ;:J,aH n ya nm10h ocraJJHX opraHH33J.J.Hja onpe:.tH,le Kyfiy 3a , tjCCHH O.J60p, OKpC'lH.1e
4 3rpaAe.
}KeHe .Mo;rpaHa .:ta.le cy 120 pa,aHI!X .llaHa. 0Kpe'lH.1e
7 Kyha CHpOM3WIIIUI DOPO.lHUa~ta, 3rpHy,1e 6.~aTO C3 uecre
y .lYlKllliH 5 KM.
)f{ene f JiaBH'lHUa ,l3.1C cy 50 PBAHHX ,!lBHa. 0KpC'lliJIC CY
5 3rpa.:ta (2 WKO.'Ie 11 3 Kyhe), OKP'lHJie je.a;ny 6an1Ty.
)f{ene Yr.oeBHKa ,la.~e cy 63 pa,I\Ha ,llaHa. 0'lHCTHJie cy
5 I&lt;M wanua 11 3rpHy.le 6.naTo ca uecTe, HcneKJie 2 aaroHa
Kpe'la Y KOpHCT .llPlKane.
Dope.a; Tora }I{CHe nawera cpe3a caKynH.le cy 400 Kr
TeKCTH.'IHHX oTna,llaKa. CaKynJbeuo je cjeMeHa 3a noMoh 8Jia·
CCHHuaMa 400 KHJ!a. Dpe.a;aTO je ,llje'ljCM A0~1Y, DHjC.'hHHa
JOQO Kmla;I,a jaja, a 380 KOM .a;je'ljHM KYXH!baMa Y HaWCM
cpe3y . .lJ.jetmjH\1 KYXH!ba~ta npe,llaTo 100 Kr c.laHJme, a A.ie·
tJHjeM ,!I.O~IY y oHjC.'bliHH 44 Kr. 17 ,!ljeue KOJIOHH311PBHO je Y
HaweM cpe3y, a OTnpe\IJbCHO y ,llpyre ¢e.'J.epaJiue je,ltlHHue 45,
42 je cMjewTeHo y A.ie'ljH .llOM y oHjeJbHHH .
.D,aJie CMO 5 YOICH11X HOBH!Ia 11 TO: Y .lJ.O!bOj TpHBBH 2,
y Yr.'bCBHKY 1, y CyX0\1 no.by 1 H y 4eHrahy 1.
345 }I{CHa je H:JY'ltt.lJO 'lHTaTH H fii!C3TH,
0Taopene cy 2 'li!TaoHuue 11 TO y .D,orbOj TpHaBtt 11 4eH·
rHhHMa.
4HTaJia'lKiiX rpyna mt::J\10 YKYIIHO 15, r .:t.ie ll&lt;eue pa,Je
aaje.a.no ca o.wa.JHH0\1, Ha Koju\la ce upepal)yjy 'llaHuH H3
:.5op6e« H :.Hoae n&lt;eHe«. Y ,Uo!Uoj TpitaBH HM&lt;DIO noce6Ho
6 'IHTaJia'lKHX rpyna, Koje ca~10 m:eHe noxal)a.iY, a y ocTa.1HM
CCJIHMa pa,!I.H ce y 3ajC,IlliHUH ca 0\IJia.!IHH0\1, 4HT.1a'lKH. I rpynaMa npHCYCTBOBa.lJO je 458 }I{CHa. )laT je jelaH 6poj 3H,!lHHX
HOBHHa H TO Y }lo!bOj Tpti3BH.
c yX 0 n 0 .'b e - T p II a B J.
Aul)a cyKaHOBHI'i
U srczu Bosanski Samac svi n1jesni odbort AfZ-a pokrenuli su na rad nase zene antifa~istkinje. Kroz koje god selo
proctete vidjecete grupe zena koje rasclscavaju ru evine na~ih
porusenih i popaljenih kuca, poprnvljaju i nasipaju ceste i
puteve. Za vrijeme odmora grupa zena SJedi na ledini I cita
svoj list :.Nova Zena«.
Danas je se1o u svakom pogledu po~lo naprijed. Ciste
su n.ie~;ove ceste, okrecene kuce, oluecene vockc 1 pometena
dvorista.
B o s. S a m a c.
M. Uzelac

t6

Vrijedne clanice antifasisticl&lt;og fronta zena razvile su
zivu al&lt;ciju u radu za nasu Armiju. One su oplele 19 pulovera
i 60 pari carapa za bolesne borce. U ovom pohvalnom radu
nasih. antifasi tkinja ucestvovalo je ol&lt;o 120 zena Srpkinja,
Musltmanik i Hrvatica, koje su vunu sakupile putem dobrovoljnih priloga.

Vrijedne ruke ciste i ureiluju ulice Bijeljine
U ovom radu narocito su se istakle drugarice: Stana
Lucie, Mandurevic Smilja, Savic Desa, Ilic Spasa, Savic Ra·
dojka, llic Mila, Kunton .hlka i dr.
P a I e.
Antifasistkinje Zavidovica sakupile su za djeciji don1 u
Zepcu I korpu jaja, nekoliko konzervi i drugih stvari. Prilikom posjete doma 22 aprila darovale su djecu sa 60 paketica
I1rane i slatkisa.
Z a ' i d o ,. i c i.
Begovic Bisera

�Zene reza Tesnja akupile su za djeciji dam u Zepcu
_ kg -uhog voca, 20 kg pekmeza i 30 kg krompira i posjezajednicki djeciji dam.

T e 'an j.
Mi zene Te~nja sa~ile smo na~oj ratnoj sirocadi rublje i
odJjela od materijala kojeg smo dobile od socijalnog odjeljenja
0. ·o-a. U radu su se narocito istakle drugarice: Stefica.
Hajra, Jull&lt;a, Anka i Staka. Zene se brinu za lwloniziranu
ratnu sirocad kojih ima 172 u nasem srezu. Uz to smo popisale
:H siromasne zene, l&lt;oje su se porodile iii se nalaze pred porodom i od starih odijela prekrojile smo poterbno rublje za
novorodencad. Povojnice su pakovane u pakete i upucenc
preko mjesnih odbora zenama majkama.
T e san j.
J\1. tl. s.

Zene Teslica dale su 600 radnih casova: sasile su 108
komada bluza, 108 pari hlaca 126 ko;uJja, 127 gaca, za djecu
od 7-14 godina. U sivanju su s·e istakle drugarice Danica
Tomljenovic, Marica Ri tic, Draginja Kujundzic, Marija Saler
i Rozalija Colja. One su na konferenciji pohvaljene. Na teritoriji Teslica otvorene su cetiri !{Uhinje u kojima' nase zene
dobrovoljno rade.
Jankovic Mira
T e s l i c.

U Janji su zene o novale kuhinju za · siromasnu djecu, u
kojoj se svakog dana hrani 150 ucenika. Njihove majl&lt;e su
vrlo zadovoljne paznjom i staranjem vrijednih drugarica i sa
voljom se odazivaju na svaki rad na Jwji ·e AFZ obavezao u
p rvomajskom takmicenju.
B i j e I j i n a.
Desa M.
7 aprila 1946 godine krenuo je prvi transport, oko 500
izbjeglica iz Brckog. Vracaju se domovima oni, koji su za
vrijeme rata morali napustiti zavicaj i naseliti e u druge
krajeve. CJanice odbora AFZ-a brinule su se za njihov i pracaj.
Kuhale su im toplu hranu i za valwg pojedinog pripremik
paket hrane i odijela.
B r c I&lt; o.

Siba Mu ic

Na Kiseljaku je odrzana lwnferencija sreskog odbora
AFZ-a. Podnijeti su izvje~taji o radu iz kojih se ustanovilo
da su zene bile vrlo agilne. Diskutovalo se o zadacima prvomajsl&lt;og takmicenja. Podnoseni su rezultati radova na putevima i na obradivanju zemljista.
Zene Fojnice i I&lt;iseljaka dale su uspjelu prircdhu, ciji
je dohodak namjenjen za izdrzavanje djecijeg doma u Zvorniku. Proslog mjeseca organizovale su sabirnu akciju u novcu
hrani, i to odnijeli invalidima na Cengic Vilu.
F o j n i c a- K i s e I j a k.
Za djeciji dam u kojem je smjesteno 65-ero djece u Kotor Varosi, nase zene sasile su 34 l&lt;aputa, napravile potrebnu
drvenariju, popravile 30 pari cipela, popravile banju i lwhinju
osisale 60-ero djece.
K o t o r V a r o s.
Vuka
Pored rada u svojim kucama zene Bosanskog Broda
neumorno rade u skolskoj kuhinji u zelji da time pomognu
nase n,ajmlade. Na terenu na~ega sreza radi 5 ~kolskih kuhinja.
Svakog dana po 120 zena kuha u tim kuhinjama. One na
dobrovoljnoj bazi skupljaju drva, hranu, i sve ostale potrebe
kuhinje.
Sa podrucja naseg sreza iselili su se svi muhadziri Hercegovci, koji su se 1941 godine doselili u na~e krajeve. Pri
mjesnom narodnom odboru u na~em gradu organizovale u
se prolazne kuhinje, koje su radile za vrijeme njihovog preselenja.
Bas. Brad.
Ovih dana otvorili rna strucne tecaj~ve, lwje su zene
sa veseljem prihvatile. Do sada smo organizovale tn tecaja
!livanja i krojenja gdje SlllO okupile veci broj !ena. Preko
tih tecajeva mi i vaspitno djelujemo na na:e zene.
L j u b u ~ k i.

N. D.

Zene grada prikupile su 180 kgr. brasna i u zajednici a
zenama sela 1500 komada jaja od cega je napravljeno 500 kg
rezanaca za djeciji dam i skol ke kuhinje na na em terenu.
U zajednici sa socijalnim odjeljenjem razdijelile su 940 paketica i nesto robe siromasnoj djeci i ratnoj :;irocadi.
L j u 1J. u ~ k i.

Nona Dizdarevic

Besplatno siju za nase najmlaile
Nedavno je otvoren okruzni djeciji dam u Gracanici u
kame se nalazi 150 djece ratne sirocadi. 128 zena ucestvovalo
je ovih dana na opravci i ciscenju doma. U Djecijoj nedelji
zene nisu zaboravile djecu nasih palih boraca. Prikupile su za
njih 577 kg razne Iuane, 317 komada jaja, 14 komada raznih
konzervi, 87 pari carapa i raznog odijela 36 komada. U pri·
lozima za nasu djecu narocito se istakla radnicl&lt;o-namje~te­
nicka zadruga koja je dala prilog u novcu i rubi u vrijedno, ti od 5.000.- dina ra.
Ovih dana prcdato je borcima Narodnc Odbrane 80 pari
carapa lwje su zene same isprele i isplele. Zene Graeanice ne
zaboravljaju ni svoga rukovodioca u ratu i miru Komunisticku
partiju. Za nju su sakupile prilog koji su dak zene sela i
grada u iznosu od 4000.- dinara. 0 im toga na priredhi koju
je nasa omladina davala u !wrist KomunUicke partije zene
u pripremile bife od svoga materijala u kori t te priredbe.
Gracanica.
v:L.
Antifasistkinje Kreke rade na vim poljima za prvomajsko tal&lt;micenje. Prva su im briga: invalidski, segrtski i djeciji
dom, koji nosi ime Ivana Markovica-Irca. Zene obilaze te domove i daju punu pomoc. Kada se ukaze potreba peru rubljc.
krpe, siju, ciste prostorije itd.
K r e k a.
Per ida Zamolo
(Nastavak na 20 strani)

17

�Y cAo6oau

Hapoa paau

Hapoa 2paau

l.facosu iJo6poBO./bHOl paiJa .sa H.awe ce.11o ( ;JICeH.e Mociilapa H.a paCJy

y

ce.~~y PawiilaH.u}

:

~
·· •.

''&lt;

"' ·

�.

'

2/leHe EujemuHe Kp!le pywesuHe

mt iJl ucpa w uc iii KU It&gt; a

·.l

PasHUM spciiiaMa pa/Ja uciiyHJasajy oHe csoje o6asese

u .Auzaoo

JyiiiapH&gt;e yMuBaJbe y

opJ~caBHOM

/JjettujeM. ooMy y Capaju

�v

Zene uce ...
Zene naseg odjeljka odrzale su 10 citalacl&lt;ih sijela. One
su gledale film »Capajev«. To su bile vecinom zene koje do
danas nisu liJile nikada u kinu.
Odjeljak Logavina

U nasem gradu rade tri analfabet ka tecaja, koji posjeCUJU najvi'e zene. Tu su Muslimanke ce to stare preko cetrde et godina, pa zene Srpkinje i Hrvatice koje sa puno volje
pris tupaju citanju i pisanju. One cesto na citalackim grupama
komentarisu o politickim dogadajima kod nas i u svijetu. Po
tome e moze vi&lt;ljeti da se i nase zene politicki vidno uzdizu.
B o s. S a m a c.
M. U.

...

Cas odmora

2:ene IV rejona, upornim radlom na prosvjetno-kultur:10m
polju otvorile su 25 analfabet kih tecajeva. Pocetkom aprila
9 tecajeva zavrsilo je rad. Uspjeh je zadovoljavajuci. Osim
toga radi jo!i 46 citalackih grupa sa 1055 zena. Ova sijela
pohadaju zene i muskarci. Koliku ogromnu vrijednost pret.tavljaju ove grupe vidimo po tome sto je interesovanje za
drzavne i drustvene probleme svakim danom sve vece.
Sarajevo, IV rejo.n
Oct 126 nepismenih, lwliko ih je ukupno popisano u nasem odjeljku, 57 polazica zavrsile su analfabetski tecaj. Sada
rade dva analfabetska tecaja sa 43 drugarice i jedan produzni
tecaj. Ostatak nepismenih zena moci ce da pohada tecaj tek u
jesen, jer vecina od njih imaju novorodencad iii su bolescu
bile sprijecene da pohadaju ove tecajeve. Po zavrsetku tecaja
podijeljene su na prigodnoj priredbi knjige i brosure. Tecajke su posjetile dva puta kino i jedanput pozoriste. Cetiri
tecajke dobile Stl besplatan pregled ociju i naocale.
u nasem odjeljku radi 7 stalnih citalackih grupa u kojima je obuhvaceno 253 zene.

U Bihacu je otvoreno sest analfabetskih tecajeva koje u
najvecem broju posjecuju zene. Sval{im danom poslije podne
iz svih kvartova promicu zene, polaznice tecajeva ponosno
noseCi pod zarom iii pod rukom bukvar i sveske.
Nedavno je jedan tecaj zavrsilo trideset i osam zena.
Devet od njih zavrsilo je tecaj sa odlicnim uspjehom. Medu
njima istiCe se drugarica Kadic Rahima stara 55 godina.
B i h a c.
Karapandza Andelka

PISMA IZBJEGLICA KOJE SU POHADALE
ANALFABETSKI TECAJ

Odjeljak Bjelave, Draskovic Adela
Na nasem odjeljku u Kosevu uspje~no radi 5 analfabetskih
tecajeva. Oni se medusobno takmil:'e koji ce bolji u pjeh pokazati.
Sarajevo.
Amalija Pa 'I\Utini
Prolaze dani, analfabetski tecajevi zavr~avaJu rad te svakim danom imamo sve vise pisrnenih. 13 marta zav~en Je tecaj kod Dzamije u Teslicu. Tecaj .ie pohadalo 13 drugarica i
sve u zavrsile sa odlicnim i vrlo dobrim u pjehom.
Medu drugaricama koje su pohadale ovaj tecaj, pohadala
je i drugarica Vasva Galijasevic stara 50 godina. Drugarica
Vasva jako je slabog vida obzirom na njezine godine, pa i
pored toga zavrsila je tecaj sa vrlo dobrim uspjehom. Drugarica Vasva prica o utiscima vojim za vrijeme tecaja. :.Punih
pedeset godi::la bila sam corava kod oci)u. Cini m1 e da am
istom sada ugledala svijet«. Pedesetogodi.nja drugarica Va va
potpuno je sretna sto je nauCila citati i pisati, sada a velikim interesovanjem cit a :.Novu Zenu« i na •e novme.
T e s I i c.

20

M. Jankovic

Tesanj je do rata bio najzaostalije mjesto u Centralnoj
Bosni. Slabo je ko od omladine pohadao srednju skolu.
Tokom rata narod se je osvjestio, uvidio potrebu znanja i ad
u cjelom srezu radi oko 117 tecajeva ali moramo priznati d~
te tecajeve ne posjecuje veci broj zeno.

�U gradu i puiferiji rad1 7 te~ajeva, s kojima rukovodi
asa narodna Yla ·t poduzimajuci zim. ku kampanju na·
6 fena i jedna odmladinka. Narocito se u tom radu istakla
rodnog prosvjecivanja naisla je na puna razumjevanje i pri·
dru carica Vera koja rukovodi tecajem jedne mahale a na
hvatanje kod sirokih narodnih masa. lstina da je u tome radu
kojem ima 60 drugarica. Po cjelo poslije podne radi na tebilo i znatnih poteskoca, slab a odjeca, o kudica u pi ·acem
priboru, pomanjkanje podesnih vecih prostorija za odria·
caju, odr.Zava sa njima konferencije, upoznaje ih sa nasim
zakonima itd. Ali se i za polaznice moze reci pohvalno da su
vanje tecajeva za nepismene i slicno, ali i pored vega toea
uspjeh te akcije prilicno je na visini.
nlo disciplinovane, sve redovno dolaze i to svaki dan zelcci
da sto prije savladaju :Jepismenost.
Narod Modrice takoder je shvatio vazno~t te akci:e te
Drugarica Emina takoder rukovodi sa jednirn te~ajem
se je u punoj mjeri odazvao. Na tome srezu ima svako selo
gdje ima 40 polaznica. Sa jednim tecajem je vee uspjesno zapo jedan iii dva tecaja i citalal':ke grupe koji su obuhvatili
vrsila i drugarice su i i pit polagale. Neke odl tih drugarica
svaki zaseok a narocito veci broj zena.
ponovno polaze i ovaj tecaj iako su uspjesno zavrsile govo- reci: »Hocu draga da dobro utvrdim, neka mi ostane u glavk
Minka, Zlata, Vakija i Refija takod e r neumorno rade na
tom poslu. Pored zaposlenosti kod kuce i na raznim cluznostima, one mnogo rade, prikupljaju bukvare, teke, olovke da
bi obradovale svoje »dal-:e« ko.ii ncmaju zasto kupiti uslcd
siromasnog stanja.
Mujcsira
T c s a n j.
Ovi h dana na~i HIH:lfabctsld tec a.\ev1 z~v r savaj u, a nek1
su vee i zavrsili svoj rad. lspiti su polozeni sa zadovoljavajucim usp.iehom. Drugarica Naza drzi dijete u narucju i rani to
jutro prije ispita jer "zeli da sama ndto napise na tabli. !&lt;ad
je dosla komisija drugarica Naza i ~p i ala je bila punu t ablu
recenica, a najluupnijim slov ima napisala je: :.Treba da l.Judemo svi pi meni«.
Komisija je zapazila po bi trini i shntanju drugaricu
Minu, lwja je u drugom stanju dosla na ispit.
Jedna zena govori: »Kada imam slobodnog vremena
i:itam na~ li t »Nova 2ena«, jer hocu da vidim sta se dogada
u svijetu. Dosta am zivila kao hajva:J«.
Po uspjehu u se jos istakle drugarice Hajra, Zejneba, }~
Fata i mnoge dlruge.
-~.
T e san j.
Mujesira H. Smajlovic

p

Kod nas radi osam analfabetsl&lt;ih tecajeva, koje pohada
oko 200 zena. Do sada se najbolje pokazao rad u citalackim
grupama, koje smo oformili u svakoj eoskoj ..mahali. Do
danas su organizovane 53 citalacke grupe, na koJ•ma e preraduju razni eland iz lista » ova 2ena«. i iz dnevne stampe.
L j u b u sk L

N. D.

tiM ZA VRSE ANALF ABETSKE TECAJEVE,
ONE NEUMORNO PISU ...

Jl'/.,

'Re-eL ~k (.,.dl.A.., rt-INf'~ :.J... ~~~vc~

~ -~ M .,_....,....,~~...,....vr....

rc~

A

q_ ,

~ ~ ~ ~ ""--J"utJ...,

~I.~ ·&lt;r'-

"' '(I ~1... •
tr~..-:J~~~"\1~~
~ ~tc~ r"f' ~ .:(:..t.,.-a-e-- J I X.t.-oV)

~c( ~i.-t&lt;l-~ ~ ~{/\.

.-1

~""--' d.t.......

'"?

.t

j~, ~~r-- ciA. -;~_L -P"v(

..

wz-tt-~ ~ "~ i.~~ kr..:~. . .
.P~.twr "·~"""" ~ ~·"~VIA-~ .
fj?.,.J.1 ~~ 1.-~

UL

,{

f -_l.'l.ft

r4~- :/,[....,~.~
U na~em odjeljku zavrsio je rad analfabebl&lt;~ tel':a.i a
odlil':nim uspjehom. lspit su polo~ili 24 posjetioca tecaja.
Odjeljak Koval':lci

tene uce

2ene su talwder shvatile vaznost znanja i dobar dio posjecuje tecajeve za nepismene a u mnogo vecem broju citalacl&lt;e grupe. Jos prije izvjesnog vremena nekoliko tecajeva
je zavr'ilo sa radom. Polaznici ~u polozili ispit, i to sa zado,·oljavajucim u pjehom, a narocito zene.
Dolazeci u jedi"te Sre. kog odbora AF2-a, zidovi su
ul&lt;raseni prigodnim i pisanim parolama, nevjestom rul·om
zena koje su tek sada savladale nepismenost, zavrsile tecajeYe
i sretne i ponosne sto su naucile ukrasile su svoje sjedi'te
parolama ispisanim vlastitom ntkom .
Svjesne su one toga, da nece imati mnogo koristi od
zavrsenih tecajeva u koliko i dal.i e ne budu radile i ucile, nadopunjavale svoje znanje citanjem.
One vee sa vojim drugaricama u svojim mahalama odr·
zavaju citalacke grupe, rukovode S'8 istim, samostalno citaju
i uce i redovno o svom radu izvjestavaju svoj odbor.
lz izvjestaja koje podno~e maze se zbilja konstatovati
da su mnogo truda i ljuhnvi ulozile da sto vise nauce, i da
nastoje to znan .ie p rodubiti.
M o c1 ric.
N. V.
DoCi na sastanak, odnosno na kruzok, kako smo mi na·
zvale te svoje citalacke grupe, danas je za zcnu obaYeza, koju
ona sama sebi postavl.ia. 2ene na kruzoku clobiju obavjestenja
o svemu sto ih interesuje. Zena vi 'e nije zaokupljena s~mo
kucom, njen horizont se svakim danom sve vise prosiruje,
pred n.iu iskrsava mnostvo pitanja, mnoslvo problema lwje
on a treba da r je."i i savlada. On a ~e zivo interesujc za doga.
daje u svijetu i kod nas. - »Sta je sa Tr tom? Kako ma. e
reaguju na teror policije ?c i jos mnogo drugih pitanja.
Slika pnkazuje zene w1 takvom jednom luuzoku, a c1ta
se i diskutu.ie o Tr,tu. 2ene bez predaha guta.iu svalw rij .
da bi po svakom pitanju znale prodiskutovali. Stara .!0\·anlta
zena od 72 godinc kaze: »T u t i n e t reb a n i k a J, \ e
U n e
p ric e. T r s t j e n as i n as c e o s t at il« joj upada i:totako ~tara zena Buric Saha lwja k ll 'Uh 1
svoja tri ina: »S v e s u on i to is to i k o d n a P r
,. o d i 1 i, a 1 i s i I o m ~ e n i s t a n e m o z e p o t a

21

�Oa sc ~ene ne bl suvl§e zamarale oval{vim pitanjima,
poslije ~lanaka politiCkog karaktera prelazi se na ~itanje pripovjedaka i pjesama iz »Nove zene«.
Ovih dana citamo roman »Nepokoreni« od Borisa Gorbatova. Zene sa velikim interesovanjem slusaju i nikad im
nije dosta, jer u romanu vide sebe i svoj zivot pod okupacijom.
./A;~..-- [Jd/,&lt;M- ~

~~

0

ii. lf6

26

j~.-v-&gt;J.. ~...,_..,.,(. 3 .&amp;..-k&lt;~4-~

.,v__,., J;~ /.;...!~

d.a,p.,c. • /-&gt;~;.&gt;&lt;,_

k.M~/.. ~u.&gt;J..
••'l

v~~c--f(,.;.i.;.

~AQ..k ............ ~ ~-.;.

~- ,() ~~~(/ 'e
J_~~

J" '{ -""

..jl

..e:J;, !}loA~

?...,.._ tJ.&lt;b-~

-f9-j[ 1-J-6 1l /"'-"' .......
~

lj(,.IJ,.;u 2

6.

,JR

II

w
--:
21 /l.J.uch

:~ s/.)Y~-j)~J. ,._,;_~

S·:tS f.

CJ,i~ sP.r~J&lt;J..

q;.,r.,,t

~~

Po;::!ije cit:mja i diskusije zene se razilaze, i samo cuJes:
Y&gt;A jesu dosta jada svakam ovi Njemci nanijeli, pa treba da
se i njima sada vraca.«
Mostar.

Tiul.a

Kad sam jednog tmurnog decembarskog dana dosla u
kucu odbornice AFZ-a Nure, da se snjom dogovorim o nacinu
kako da prikupimo nepismene zene i djevojke u njenoj mahali, ubrzo se saznalo za to i pocele su nekako nesigurno da
ulaze u Nurinu kucu. Objasnila sam im svima zasto sam dasla,
a one me gledale sa smijeskom na usnama. Bilo ih je sasvim
mladih, lijepih, nestasnih, a bilo je i ozbiljnih zena, koje su
mislile, da nece moci savladati svoju nepismenast. Tuzile su se
na konzervativnost svojih roditelja, koji nijesu htjeli, da ih
na vrijemc salju u skolu, pa ih sada neznanje pritiSte poput
more. - I sve su se redom upisale i obecale, da ce svaka
povesti svo.iu p rijateljicu ili komsi:licu. Taka smo po1'ele rad.
Svakim danam se povecavao broj i otvoreno jc sedam tecajeva. Zeljne znanja dolazile su kadgod su magle. A danas
nakon tri mjeseca rada imale su jedan od najuzbudljivijih dana
u zivotu - ispit. »Cijelu noc nisam mogla spavati," veli mlada
i lijepa, Asima. »Ni ja, ni ja.« vicu sve u jedan glas. »Sve sam
po jorganu pisala prstom,« priznaje Ziza mlada udovica jednog
hrabrog borca.
Najstarija u tecaju Nura, zc:na preko 40 godina vee dvatri dana pred ispit ne ispusta knjige i olovke iz ruke. Ne maze
nista da uradi u lwei, od brige da se, kaka ona kaze - ne
obruka.
Ali nije se »obrukala«' polozila je i veli: »Hvala ovoj
naso j Narodnoj vlasti, koja se je sjetila nas, koje smo bile slijepe kod ociju. Niko se do sada nije sjetia, da narn omoguci
da progledamo na svoje zclrave oci. Ama da nisam nista 11;1ucila, nego svoje ime napisati, pa i onda bih bila sretna.
Mali me, da napisem njenu poruku svim nepismenim zenama nase domovine, da ne odgadaj u od danas na sutra, nego
neka se cim prije upisu u tecajeve, i da ne misle, da je tesko
savladati nepismenost. Jaka volja maze sve da uCini. Jaka
volja ce naci vremena za pohadanie tr&gt;raja, naci ce vremena,
da se nauci zadaca. - Nura zalt za onim danima, lw.ie je provela u neznanju i u beskorisnim sastancima i si.ielima i veli,
da ce sada znati svoje slobodno vrijeme korisno upotrebiti.
Grad is k a.

Marija Lazic

Medu najzabacenija sela naseg sreza spadaju sela Bregovi, Mokri Lug, Solaji i Kostici, koja se prostiru ispod same
planine Cemernice, a ukljucena su u Mjesni Narodni Odbor u

22

Solaji. Narod ovth sela ostao je nepisrr.cn OsndnJI M. . 0
Solaji, oformio je dvanaest analfabetskih tecajeva sa dvijesto
osarndeset posjetilaca (omladinaca sto ~ezdeset, omladink
osamdeset, zena cetrdeset.)
Nastalo je takmicenje u ucenju, izmedu zwa i omladine,
ko ce prije nauciti pisati i citati. Rekord su odni.iele dvije
zene, Rosa i Stana Obradovic, koje su za osam dana naucile
pisati sva slova. Prve rijeci koje su napisale bile su: Staljin,
Tito. Drugarica Rosa Obradovic, rekla je da ona mora nauciti pisati i citati, jer bez toga ne moze izvrsavati svoju
duznost sekretara Franta.
Potrebno je u Solaju poslati ucitelja koji bi nastavio i
.ios vise pro~irio, zapoceti r&lt;1d, na kulturna-prasvjctnom polju.
K o to r- V a r o ~Olga
Na kulturno-prosv jetnom poiju u g r ucan'cko!ll sn;zu radt
67 analfabetsl{ih tecajev,l. Od toga bro.!a 17 su cisl o /en ski
sa 15 rukovodioca zena. Pri svakom td'aju radi (Jtalacka grupa. U samom gradu imamo 12 citalackih g-rupa.
G r a c a :1 i ca.
V. L.
Pnlikom popisivan.ia nepismeuih u ol'rug-u tuzlanskom
utvrdilo se da je u pa.iedinim srezovima wt.ivi~c napisn1en'!J
Muslimana. Danas 11 [l~e Muslimanke ma:;ovno ::;tupaju 11 organiz:::ci.ie AFZ-a, pohadaju citalacke grupe, na ko.ie ~II ce~to
puta zimu~ dolazi le bose. Obilazima jed'an tci'o1i kn.~~a \'O(ii drugarica F. S. domacica. Njen tccaj posjecuje 45 zeaa i oml::!dink;
B i j e I j i n a.
Asi}a

}f}eHe iiuwy
llPYfY TYITY
)lpy)l{e THTO, Hajselia TH &lt;!&gt;ana,
Ka.n; TH ,na.n;e H )l{eHaMa npasa
Yf Hallie ce Ot!H OTBOPHllle
PyKe Hallie pa.n;a ce JiaTHllle.
Ha~ HaMa ce 1..\pBeH 6apjaK BHje,
HHKa.n; BHllle po6osa!ba HHje.
,llpylKe THTO Jby6Ht!HI..\e nnasa
HajMy.n;pHja H3Melj' MYtJ.PHX rJial3a
Yfase_ne HaC H3 H3jl..\p!bHX ,naHa
0MHJbe HaM nama po,nHa rpaua.
)lpyme THTO, lJaiU COI&lt;OJie CHBH
njeaaMO TH panefiH Ha !bHBH
Pa3BH I&lt;pHJia Balli COI&lt;O,'Ie CHBH,
Pa~HH Hapott y c Jio6o~ H lKHBH!

CA :\rPAPHE PACnPABE
l1 Ko.n; uac y 6p4KOM notieJie cy arpapHe pacnpaae. YfuTepecoBa!be je sem1KO. Te)l{ai..\II H pa~HHI..\H .n;o:Ia3e seceno.
CB&lt;!I&lt;O~Ie ce Ha ,1HI..\Y 'IHTa cpelia H 3B,AOBOJbCTBO. 3a lbHX je
OCB&lt;!HYO CpeTaH H naBHO 04eKHilaHH ,!l;BH, Kan.a he je;I.HO~l 3a
csar.J.a npecTaTH »ara.1YI..\li«, n OHO Ka,na cy ara, 6er 11 raa~a
~OJ!33H.1H pa.J.!l Tec.jJepat~a Ha csojy aeMJby.
)loK je.J.Hli sece.1o .1\0Jiaae ua pacnpasy, .npyrH tJ.a.1a3e
H3~lproljeHa. Yf Meljy lbHMa HMa H3HHMaKa, a.1111 BPJIO MaJIO.
Te)l{aK lie ca.:~.a Aa palJ.H ca BRllle BOJbe, jep ueMa BHllle aeJieHallla, HeMa uapa6roHB34a.
Cana ce aOMH Otl I&lt;JIHI..\afua npaBeAHOM aaKOHY arpapHe
pett&gt;opMe. Pa.J.HHI..\lf 11 Te&gt;Kai..\H OAJiaae 3atJ.OBOJbHH csojHM KYIiaMa. O.J. caAa he njesajyhH nhH aa csojHM nJiyroM H Hehe
HM )l&lt;ao 6HTH 3Hoja, jep 3Hajy t~a paAe aa ce6e, aa csoj Hapo~. TelKaK lie )I{HBjeTH &gt;KHBOTOM 0 KOjeM ,AO ca.n;a HHje CMHO
HH .n;a ca!ba, a jolll Ma!be t~a rosopH, jep 6H 6Ho nporJiaweH
6yHTOBHHI&lt;OM H MOpao 6H ,na OKYCH CBe »naCJiaCTHI..\e« tt&gt;aliiHCTH'IKOT pelKHMa, KOjH je lliTHTHO l-heTOBOra raa_ny H KOjeMy HHje 6HJia y HHTepecy ~a Ce CeJbaK OCBHjeCTH H npotly,nH, jep ce 3Hano, .n;a 6H Ta.n;a 6Ho Kpaj Iuerosoj 4H3Miof.
6 p 4 K o.
Aurena

�KaJt0 lfeMo

sacii.ufiiasaiii.u Hawg ojeyg

nPEAWKOACKO BACnYfT AI-bE AJEUE
~HHKaAa

HaM

Ce HHje

rOBOPH~O

KaKO

heMO

B3CTIHTaB3TH HaUiy Ajelly, HHKO HaM HHKaKBe ynyTe, HH casjeTe Hllje ~aBaO. (aAa BHAHMO KO~HI&lt;O
HaM je

A
Dp.'Io t1ee1·o cy pO,'l.HTC.Ibll ne3a)J.OBOJbHll ca csojoM .UjCI.{OM. .JbyTe Ce Ha lbFIX, CMCTa HM 1-bHXOBa
p33M3)KeHOCT, ocyl)yjy lbHXORy TBp.UOrJiaBOCT, qy.ue
Ce WTO cy HM )J.jCI.{a JbyTa, WTO HX DOHCI&lt;U;'T.a JT3&gt;Ky,
WTO cy CYBI1We HCCTUWHa, npeBHUIC MHplla, WTO Ce
DJT::lUIC, WTO HHCY .lJ.OCJbC.lJ.H:l, lllTO cy ce61'FIH3, HC·
ype.UH3, Hena&gt;KJbHBa, pasys.uaHa, HenocJiyuma, rnTo
ncyjy, w ro cy JTHjei-ra, rnTo cJiaoo yqe.
P!lj~TKO ::::•1 r:~n:a,J.n po.rr.rne.'bH 11 l!e car'!e.'l.ajy
npanH yspoK cnera TOra. 3anpano OHH l.JCCTO 11 rmcy
y CTmby .ua Ol{jeHe samTo je 11 sGor l!era je.uHo
.ujcTe Tarmo, sarnTo ce, s6or LJera H Kai&lt;O pasBHJTa
noHeKa neha HJTH Mal-ba MaHa 11 norpewKa KO.ll .ujeTeTa. AKO cy naK y MOryhHOCTH H .ll3 Ol{jeHe 3arnTO
je T3KO, l.JeCTO HHrnTa He ypa.rr.e, He npe.Uy3HMajy HH·
K3KBe Mjepe )1.8 ce TO cys6Hja. Y CB8KOM CJIJ'48jy, na
6!fJTO TO 11 OnpaB)J.3HO 11Jll1 HeonpaB)J.3HO, pO)J.HTeJbl1
cy, np11je csera, roTOBH .ua y TaKBOM cJiyLJajy ocy.rr.e
)J.I1jeTe, .ua ra rpy6o KasHe. A He 611 JIH ocy.u11m1 6arn
ce6e? ,lJ.a Jll1 CMO 11!&lt;3)1.3 DOMI1CJII1.'!H HU TO?

YsHMajyhH y o6s11p CEe OKOJIHOCTH no.rr. KOjHMa
pacTe 11 pass11ja ce HeKo .UHjeTe, no.rr.pasyMjenajyhH
)1.8 je T3KBO )J.HjCTe DOTDYHO npaBHJIHO pa3BHjeHO,
KaKO y TjeJieCHOM, Tai&lt;O 11 y .uymeBI-IOl\1 nOrJie,!l.y, po.lJ.HTeJbH He !\lOry 11 He CM11jy T81W je)J.BOCTpaiW, jeJI.HOCT3BHO pjernanaTI1 mnal-he .rr.jetmjHx norpernai&lt;a 11
!113H3, He ~10ry H He CMHjy np!iCHJlllHl\1 MjepaMa Dp11Hj'fJ3B3TH .li.HjeTe Ha DOCJI)'rnHOCT. PO)J.IITeJbH MOpajy
y TOMe 6HTH H3p0411TO il3)KJLHBI1. 0CHOBHO je l1 npBO
notm o.u ce6e. MajKa n OTau. Mopajy 3H3T!1 .n:a nope,11
OCTa.'!ora Tpc6a .rr.a no3Hajy cnoje .J.P)I&lt;al-be, cnoje noCTym.:e npeMa .rr.jel{u. Tpe6a ce '-lew he ymna I.!: una
CMO 11.0 ca11.a Y4HHI1JTH Kao pOJJ.HTe.'bH H una Tpe6a
)J.8 T.IHHHMO CB3KH .IJ:3H )1.3 6u Harne )J.HjCTC DOCTlli'lO
0H3KBO K3I&lt;BO &gt;KeJIHMO .ll8 6y;;;e? 00.J. KHKBILI YCiiOP.llM3 &gt;KHBH )J.HjeTe? KaKsa je Haj6JIH)!'a cpe.nHHa OKO
H&gt;era? JJ.a JIH .nr1jeTe HMa .llpyrnTBa? JJ.a JIH ce mpa
CD.MO? KaKBH CMO Hajsa.u MH C3MH? JeCMO .'111 MH
crpnJbHBH, D3)!{Jbl1BH, jeCMO .'!11 J\.111 ype,.'l.HH, )!OC,be)J.HH,
T3tiHI1, .na JIH ysHjeK rosop11MO HCTHHY?
DpeKO HaC H OKOJII1He KOja ra OKpyn&lt;yje 03CDII·
Tasa ce .UHjeTe. 0Ho nocMaTpa Harne .upmarbe, BH.J.H
Harne nocTynKe, rJie.na .npyre. Cse TO, nope,.'l. OCTaJiora, YTI14e Ha CTBapai-be o.npei)eHHX H3BHI&lt;a KO.ll
l-hera, cse TO YTHtJe Ha fheros pa3BHTaK.
3aTO aKo je .nHjeTe paaMa&gt;KeHo Hajsehn111 .uHje,'!OM CMO Kp11BH 6aw MH, pO)J.HTCJbl1 )J.jetJHjH. AKO je
;1 ;tjeTe Heype.rr.Ho, aKo je CKJIOHO Jia&gt;KH, arw ncyje,
!1:pl1BHI.{a je Ha HaMa O.llp3CJIHM3 O.ll KOjHX )J.HjeTe ca-

noTpe6Ho Aa y'lHMO«,

se~H

jeAHa lKeHa .

T3KO rOBOpe H MHC~e MHOre.

3Haje. Po/l,HTCJbl! 611 ce Mopamr tJewhe yrrnTaTH: 3ap
)J.rljerc Hl1je MOfJIO 6HTII .Upj'J('Hfje? 3ap !!!iCl\10 MOI'Jlll
Y1Hl{aTH 11.a ce l&lt;O.il. .njeTera pas~:mjy .no6pc IJaB!iKe 11
r: ..'IOHOCTH? 3ap HHCMO MOf.'Ill OC,?
!au!lTl! YTlll(dj p! 1aBOr H TGKO CI1p11jC4HTH pa3BHTaK M3Ha KO~ /l,jCTeTa?
hcr&lt;ycTBO no"asyje .ua ce npa:mJIIIH\J sacn!ITal3e:1lLC:\!
)J.jC1eTa ..IQ,!{C t..IHOrO DOCTHhP., GJTO 3Ha•m ITOpC;l
ocTa.1or np::!D!IJIHW.I yTI!Ual-be:vJ Ha .unjcTe, a.'!!! ~mor~
;,!a 'r;:e !I OtJC~n: HHcy Tara cm-:jec1m.
Pa3:JHTH Ko.-r .'ljeTeT3 nv•;pc0He .no6pe H33!1l&lt;·.' u
Cl','JOHOCTil )J.a Ka,il.a O;:J:pacTe 6y;I.e II a KOpHC1' .UP\liiTBeHOj saje,il.i!IH\'11, eTO y TOMe je CMHCaO B3CITHT3l-b3. BacnuTal-be .njeu:e 11 jecTe Ha!lfjepHo 11 nJiaHcKo
yTI1Ual-he Ba .uujeTe 11.a ce y .ujeTeTy o.urojH 6y.uyhH
DOTri YH l!OBjer&lt;.
MHor11 po.nHTCJbH norpernno MI1CJie .rr.a sacnHTa1-be 11M3 /1,3 no~IHe Tei&lt; Ca rni&lt;OJIOM . 0CT3BJba Ce rnKOJ!H
.na OHa I&lt;ao cseMOhHa nonpaBH pl)ano .nHjeTe, 113Be.ue
Ha rrpaBH nyT 33JiyTaJiy OBl!HUy! l..JeCTO ce llyje: rni&lt;OJTa he Te6H cy.n:HTH. WKoJia he re6e nonpaBHTH.
A sanpaso nacnHTal-be nOLJHI-be ca. poi)el-heM .njeTeTa. Po.nHTeJbH MOpajy 6HTH cnjecHH Tora. 3aTO
MOp3MO jOUJ O)J. npBHX .lJ.3H3 M3JIO CTBOpei-be H3BHI&lt;aB3TH Ha pe;~.. AKo naBHrme .ua MY ce csaKH nJiaLJ YMI1pyje JbyJbal-beM Koje MY ro.nH, OH.Ua he OHo HaMa rocno.napHTM. Kanmje ca .na.lbHM pa3BHTKOM, a Hapol!HTO ca 9 Mjecel{l1 I&lt;a.na )UijeTe OTrrpHJIIme nOl!Hibe
)J.8 MllCJIH, MOp3MO jOW D3j!{,'bHBHje ITOCTynaTH ca
1-bHM.
JJ.a 611 l\IOr Jm .na ) TJitJY Ha csojy .rr.jeuy p0/1.!1Te.1bH
MOpajy ;la . ')ICHBaj_' IIOrnTOBalbe CBOje .zrjel{e, a TO
3H3l!JI ;~.a ymnsajy 1-bliXOBO nosjepelt&gt;e. A y&gt;I&lt;Y.mahe
ra, aJ-:o ysHlei{ npc;~. .ujel{OM noi&lt;il}!&lt;y cnoje seJIHKO
ii\I1BOTHO HC!()'C l BO, CBOje 3H31-be, 3!{0 cy T3l!HH y
CBOjll I OOChaibll:lla ,!ljel{H, 3KO cy npaB!14Hl1 H 3KO
CBOjl1hl ,'!HtiHIH1 nplll\ijepO~t CB) /1.3 11 yBHjei&lt; npe.n1-balJC. 0 l!:\1 TOra Tpe6a na&gt;KJbHBI1M ITOCT)'Dai-beM
OCBOjHTH DOBjepei-be ,njel{e, npH.U06HTI1 HX JI,y6aBJby,
a TO 3H34H 11 ITOrnTOB3TI1 y .ujeTeTy 1-berosy JIH4HOCT,
He norujeibHBaTH ra, npiBHaTH MY I13BjeCI-lo npaso
1i .na norp!ijernH, K30 H )1.3 CaM HernTO O;I..JiytiH. A
TO 3H3lJII y Kpajl-beM CJiyLJajy He BpHjei)aTH JIJ1lHIOCT
.ajeTera, 6HJTO TjeJieCHOM I&lt;a3HOM, 6HJIO .ua MY ce
no.n:pyryjel\10, HJIH. ra noTujel-byjeMo Ha 6HJIO I&lt;ojH
.upym YHHmasajyhH HatJHH. Tpe6a HapotJHTO na3HTH
)!.a ce ;1.11jeTe He onTy&gt;KH 6es pa3JIOra. Jep cnaKa
ynpe.ua l13a3HBa nOTHUlTeHOCT, OHa y6Hja BO.Jby 3a
pa.n. A y HCTO BpHjeMe OHa npHHyryaBa )J.HjCTe Ha
ponCI&lt;)' ITOCJI)'rnHOCT KOjy Tpe6a C)'36HjaTH, a pa3BH·
jaTM COHjeCHy.

29

�---

....
Ca .njeuoM MopaMo 6HTH crpnJbHBH H ysHjei&lt;
HMBTH Ha YMY O,nperyeHO ,nHjere 0 KOMe je pHjel.!. JlH·
jere Koje je Heo,nJiyl.!HO, Koje je Henoy3,naHo y ce6e,
HeysjepeHO rpe6a 4eCTO XBBJII1Tl1, ,ll;l13BTH MY CBMO·
noy3JJ:aJne, .nasarH MY noTCrpeKa. TaKBOM .n;jerery noxsaJIHTH CBBKH MBJ-bH ycnjex. MeryyTHM ,nHjeTe KOje
je nperjepaHo car.wyajepeHo, caMonoy3,naHo Tpe6a
Ha np11Mjepy onoMHJ-baTH Ha nponycre, yi&lt;a311BBTH MY
Ha He.n;ocraTKe, c HaMjepoM .n;a MY ce noKa&gt;Ke .n;a 11
OH MO&gt;Ke norpHjeillHTH.
Po,n;11TeJb11 cy JJ:YJKIB1, Kao 11 aacni1TB411, .na .\'
:~.jereTy npoHal)y OHe JJ:06pe oco611He Koje OHO 11Ma.
HeKo je peKao .na HeMa .n;jeTeTa Ko.n; Kora He 611 611JI0
HH!llTa .n;o6p o. '4aK 11 I&lt;o.n: njeue Koja cy noKa3aJia
3JIOLJHIIa &lt;JI&lt;e no6y.n:e sjeillT11 sacni1TB4H Mor JII1 cy
Hah11 csjerne 11 6Jiaropo.n:He upre KapaKTepa.
Y nOpO,ll,I1U11 rpe6a CTBOpHTl1 TBKBB Y3BjBM::IH
o.n:11oc JJ:a njeua cJi ywajy csoje po.n:wreJbe, WTO 3Hatl'1
noKopasajy ce npane,!l,HHM 3axrjeBHMa 11 casjeTHMd
po,ni1Te:ba. Ba1KHO je .n:a cy TH 3BXTjeBH 11 canjeTH
3BI1CTB HB CBOM l\tjecry H ,li;B y HCTO BpHjeMe OHe HC
rrpeMawyjy .nje'IHje CHare. 3aro je norpe6Ho .n:a poJU1TeJbH nosHajy csoj y .n;jeuy, lhllxose &gt;KeJbe, HaK.'IOHOCTI1, BOJby 33 pa,ll.OM, O;.J.HOC npe~U! .n:pyrOBHMB, llO HBillBlhe y KyfiH 11 BBH 1-be. TaKOI'je je BB&gt;I&lt;HO .n;a jOW
I13MaJieHa Hailla .n:jeua npaBHJIHO cxaaTajy 36or qera
CMO npeMa lhHMB llOCTYlll1JII1 6aill TBKO, a He OBaJ&lt;O.
HatJHH &gt;KHBOTa y nopo.nHU.I1 je,!l,aH je o.n: rnaBHHX
ycJiosa npaBI1JIHor aacni1Tal-ba .n:jeu.e. AKo y JIH4HIIM
O.LJ:HOCHMa po.n:11TeJba HeMa noillTOBal-ba, a1&lt;0 113Met)y
J-bi1X HeMa cnaralha, aKo ce MajKa 11 orau. He Tpne,
OH,li;B he Ce y TOj I&lt;ylm ,li;Hjere TeWKO BBClli1TBBBTI-I.
AKo ce po.n:11TeJb11 caai)ajy, .n:jeTe ro 6p3o ocjeTI1,
OHO TO 3HB 11 KOpHCTI1TI1, a TO 11 18 BpJIO JIOilli1X !10·
c.7be.LJ:11U.B Ha 1-beroa pa3aoj. Ba&gt;KHO je TBII{Orye .n:a ce
y np11cycray .n:jeue H11Ka.n:a He na.n:He y rp11jeuJKy .n:a
ce .n:jeu.a nperjepaHo xsane. MajKa 11 orau. Mopajy .ria
6y.n:y carJiaCHH IllTO ce TH4e aacnHTal-ba csoje .n:jeue
He CM11je ce .n:ec11r11 .n:a MajKa 3axrjeaa je,nH o, a nrau
ro He noillryje. l1J111 o6paTHO. CaMo TBKO h~ ce noCT11hH ycnjex 11 Hehe ce .n:ec11r11 .n:a .n:11jeTe Tpa&gt;Ki1 3aWTI1TY HJI11 I&lt;O.LJ: OlJ.B HJII1 KO,U MBji&lt;e.
illTeTHO je 11 HenpBBI1JIHO BI&lt;O pO.LJ:11TeJhi1 llj)&gt;Ke
:J.HjeTe KBO HeKy JIYTI&lt;Y 33 pa30HO.LJ:y. DpeBmlle M_\
yrai)ajy, Ma3e ra 11 renajy My, IllTO je nope.n: •""~CTa­
.'!ora, Ba&gt;KHO 11 3a npas11.11aH roaop. Ta.n:a ra He cnpe:\taMo 3a &gt;K11BOT 11 TO MOpa.lO 11MBTH YBiijer&lt; Ha .\MY.
MopaMO jOill H3 MB :JeHa IIBBHI&lt;BBBTJ1 )l.HjeTe H::t CBMO·
nOMOh, 6y;.J.I1TI1 :\1Y 11HTepec 3a pB.l, H::lBIII&lt;HBCITH ra
JIB cal'vlO capillaBa caoje noc.'!oHe. Ta~o..o :o.ty pa3!mjaMo
CBMOCTBJIHOCT. »l-IBj tiH .10jy JbHJuy CHTHHM Kyhmnt
nocJIOBI1Ma«, nHca,'!a je csojoj MajuH .lP' rapuuJ ~\\tt­
pa U11Kora Kojy cy ycraille o ~ •ecu '. fpeua y411 111
11 H8BHI&lt;BBBTH ,ZJ,I1jere ,!.(a pa,UI CBe llOCJIOBe, a y MC·
i)yco6HOM Oll.HOCy pO,ll,HTe.ba H .n:jeue OCTB3p11T!1
npaay Mjepy 1-be&gt;I&lt;HOCTH H Jb)'OUBH.
3a .n,HjeTe y TD:\1 HOCJLY HC06~1'-IHO ie RaiKHll Jld
ra nyCTHMO ,!l.B Ce Hrpa, jep KBI\0 Kd}h.e H8)'K&lt;l, ( HO
ra.n:a Kpo3 Hrpy Y4H, 11rpo~1 caanaje, Ep03 tbY HOCTaje
LJOBjeK. norpewHO je IllTO Helm pO.Ullle.'bH 3a6pa:·b~'h

24

.njeuH Hrpy, ry&gt;Ke ce .n:a cy HM .njeua HeP.mpHa. Ba&gt;KHO
je .n:a ce .n:jeua 11rpajy y .n:pyillTBy. Tpe6a npoHahH
.n:jerery .upyillTBO .n:jeue, He nycTI1TH ra .n:a paCTe n
pa3BI1ja Ce CBMO HJJI1 y ll.PYillTBY O,D,paCJIHX. Y ,D,pyWTB)' .n:je~e he ce npaBHJIHO pa3BHjaTM ocjehnlhe aa
,npyre. norpeillHO je Ill TO Ce HeKH pO.LJ:HTeJbH rpy .D,e
11 XOfie, HBp04HTO OHH y rpBill.y, .n:a 11M .n:jeua Hayqe
·nyHo tora, I&lt;aKO 6n 6HJia cnpeMHa 3a wKoJiy, na nperpnasajy ,nje411j11 M038K Henorpe6HHl\l CTBBpHMB.
He.n:ocra~11 nopo.n:HtJHOr aacn11Tal-ha Hapol.!HTO
ocras.lbajy rpara Ha ~praMa ,!J.je4Hjer KapaKTepa. Ty
ce OHI1 11CHOJbaBajy ca Hap0411TOM CHBfOM. Mn&gt;Kel-be,
nperjepm1e xsaJie, rpy6ocr, HeyMjecHe KaaHe, a HapOLJHTO Hcpa3yMHa po.rrHreJbcKa Jhy6a s KpHBJf cy HajtJewhe 3aillTO je noHeKo .n:Hjere osai&lt;O, a He OHai&lt;O.

Cae w:nt TO roaop11 .n:a je aacn11Tallie .n:jeue y
TOM ,no6y, ,.'10 1&lt; je ,ll,Hjere )' pO,nHTeJbCKOj I&lt;yh11, HeOOHtJHO Bail&lt;HO no .n:aJbl1 pa3BI1TaK .n:jerera. A TO aacnHral-be BpW11 ce y CBBKO,ZJ,HeBHOM &gt;KHBOTy. Ll,11jere
paCTe, llUCMaTpa, CB3Haje 11 HBBI1I&lt;8B8 ce. 0HO Ce,
;.J;aKJie, aacnHTUBa HenpeKHD.HO. DHTal-be je, ,naK.TJe,
KaKO he ll0j)01l.HU0 MOftH H KOJIHKO he ycnjCTI1 }.(d
)'TH4e Ha ,ZJ,11jere, H&gt;eroay JIH4HOCT, rberos KapaKrep,
Kai&lt;O he KO,ll, Ibera 6)',ZJ,HTH .LJ:06pe CKJIOHOCTI1 11 H3·
BHI&lt;e 11 KBKO he Ce OOpHTH npOTHB IllTeTH11X no6y,:~.a.
AKo y TOM speMeHy, y TOM YT11Ualliy Ha ,ZJ,Hjere
6y.n:e 6HJIO BI1Ille JIOillHX 11 pryBBHX ymuaja, BKO M30·
craHe noTpe6Ha na&gt;KJ-ba, oH.n:a he .n:Hjere 611TM OHaKBO· KBKBO He Tpe6a 11.3 je, TBKBO KOje fie 3B,ll,BBBTH
BHWe 6p11re H Illi&lt;OJia KOja HJIBHCKI1 cnpOBO,ll,11 BBClli1TBlhe 1110pahe BI1Ille .LJ:B ce llOTPY.LI:H OKO TBKBe
.n:jeu.e. Jep ,ZJ,Hjere ,ZJ,OJia3H y IllKOJIY ca aeh craopeHHM
HBBHI\Ul\13 H WKOJia he MOh11 Ca BI1Ille HJII1 M8Ibe
ycnjexa .n;a YTI14e Ha cy3611jBI-be JIOillHX. A 6oJbe je
.n:a .n:11jeTe .n:ol)e y IllKony ca BHille .n:o6pHx HBBHKa.
3aro pO,D,I1TeJbH Tpe6a .n:a Y4HHe 113BjeCH11 Hanop, na
.n.a 11cnyHe ry o6ase3y npeMa caojoj .n:jeuH. HHje 3aJry.n: pe4eHO: »AKO CTe pO.LJ:HTH ,n11jere - TO 3HB411
.n:a ere MY aa MHoro ro.n:HHa yHanp11je.n: noKJIOHHJIJ1
cas Hanop Baille MHCJII1, cay Bailly na1Klhy, cay Bailly
no.lhy«.

Y CCCP-y, npeMa cosjeTCKHM aaKOHHMa po.n:HTeJhJ1 cy o6ase3HH .ua sacn11rasajy csojy .n:jeuy, .n:a
IIX np11nper.wjy 3a .!l.PJ'IllTBO. AKo pO,ll,HTeJbl1 He H3·
BpillaBajy Te ,:I.) /KHOCTI1, ,ll,p&gt;KBBHB BJIBCT MO&gt;Ke TBKBe
po.n:HreJbe JJHillHTH npaaa Ha aacn11ral-be .n:jeue, Kao
WTO MO)Ke J&lt;83HHTI1 pO,UHTe,lbe KB.LJ:8 He IllB.lbY .n:jeuy
y IllKOJiy.
Y IIHTepecy je 1l.PJ'IllTBB ,ll,B llOMOrHe pO,ll,11TeJbHMa
)' BBCllHTBJ-bY ,njeue. ( je.n:He CTpaHe Ta ce llOMOh
Of.'leD.a y ,!J.aBal-by CBBjeTa pO,ll,HTeJbHM:l, y 1-bHXOBOM
sacnMTal-by, a c .n.pyre crpaHe y oraapalhy .njel.!HjHx
BpTHha y I&lt;OjHMB ce npOBO.LJ:H llJIBHCKO BBCllHTBJ-be
.LJ.Oilli&lt;0•1CI&lt;e J(jeue KOjHMa ce HajBHille fiOMa&gt;Ke Maj1\BMB I&lt;Oje cy 38HOCJieHe 113BBH Kyhe.
MHnNa 4anJlapenHh

�H3 CCCP-a

KaKo je sanoqeo cTaxaaoscKH noKpeT y CosjeTCKOM case.ay
Y.n.apHHK·YAaPHHQa-CTaXHHOBal( TO je Ha3HB 3a I&lt;ora
ce .n.aHac 6opH caai&lt;H cajeCTaH qosjei&lt; conjeTci&lt;e 3fMJbe. HHje
JiaKO ,ll,06HTH TO &lt;IaCHO HMf. To Tpe6a CBOji1M pa,llOM 3aCJIY·
&gt;KHTH, OnpaB,llaTH H Ca&lt;IyBaTH. npBH, KOjH je 3aCJIY&gt;KHO Ha3JiB
y.n.apHHKa 6Ho je CKPOMHH coajeTCKH py,!J;ap CTaxaHOB H OTa,lla
ce no lbffOBOM HMeHy CTaX!IHOBL(fM H83HBajy Haj60JbH pa,lJ,HHL(H
H HOBOTapH Ha pa3JI!1&lt;JIITHM noJbH~Ia npoH3BO,Aibe. O,!J;.l!OMaK
H3 KlbHre »Moj )f{HBOT« noKa3alie HaM J&lt;aKO je CTaxaHoB noCTHrao y pa,lly ycnjexe, KcjH cy lberoao HMe npoHHjeJIH WH·
poM L(Hje.lora caHjera.

Opna njaTHJbeTKa je 113MjeHHJia JII1~e py,n;HI1Ka.
OojaBHJJH cy ce o.u.6ojHH LJeKHh'l1, KOMnpecopH, eJieKTpHtiHH B030BH 3a rrpeso3 yr.lba. OojaBiHJJa ce HOBa
TeXHHKa. AJIH, py ,ll;HI1K HHje .u.asao Hapotnno MHOrn
yrJba.

Y

TpeHyTKY peKOp)l.a Ha py ,ll;HI1KY je 611JIO )
pa.u.y 95 O,li.60jHI1X YeKHha,, 4 eJJeKTpHYHa B03a, 4
I&lt;OMnpecopa ca onlllTOM cHaroM o.n; 102 Ky6Ha MeTpa
sa3,ll,yxa y MI1HYTY, HeKOJiti1KO ,ll,eceTHHa e.'feKTpHtiHHX
csp,li,.Jia 11 .n;pyra opyl)a.
Ha O'KHy cy IIOCTOjaJJa ,ll,Ba OTBOpa je)l.aH TepeTHH, ,n;pyr11 BeHTHJia~HOHH. lOBOpHJIO Ce ,lla KanaI.J.I1TeT OTBOpa He 3aBHCI1 BHllle O,ll; 1000 ·.U.O 1100 TOHa.
0KHO je ,zr.aBaJIO npocel!HO 900 ,li.O 950 TOHa He HCrryl:hyjyhH CBOj IIJiaH. 0HO Hl1je 113BplllaBaJIO CBOj nJiaH
HeKOJII1KO ro.n;I-ma y3acTonu.e. 36or Tara je oHo 11
.u.o6HJIO norp.n;aH Ha,ll,HMaK.
Je.n;aH o.u.6ojHH YeKHh y aarycTy 1935 ro,n;HHe
H11je rrp0113BO,ll;HO He,n;eJbHO BHllle O.ll. OCaM TOHa. OpoCei.J,H cy 6HJI11 BlPJIO KpaTK11 lllecT MeTapa H HajBI1llle .n.eceT MeTapa. H11je 611JIO HI1KaKne no,lleJJe pa.n.a. KonatJH cy caMI1 KorraJIH 11 yTnpi)HBaJIH cso.n.
jaMCKOM rpa)JoM. Pa,n;HH .n;aH HHje 6110 rromyao
llfCKOp11lllheH.
Ha npoJia3HMa ce HaJia3HJia Henpoxo.n;Ha He'mCToha, nyTeBI1 cy 611JII1 HeHcrrpaBHI1. )loK KOI:bOBO,n;a~ 11JII1 Mallll11f111CTa eJie'I{TpHYHOr B03a .n;oae3e napTHjy yrJba ~0&gt; OTBOpa, OHa HeKOJII1KO nyTa CKJII13He
ca lllHHa. Hecpe)JeHOCT npoH3BO.ll.l:be KBapHJia je pa,llHH~HMa pacnoJIO)l{el:he.
Hanpe,n;He IPY.U.ape yneK je o6ecnoi&lt;ojanaJio nHTal:be KaKO .n;a nO.lJ.I1rHY OKHO, KaKO .ll,a ra H3Be,ll,y 113
pi)aBor cTal:ha. 00311B .n;pyra CTaJbHHa .u.a Tpe6a on.Ta.u.aTH TeXHHKOM 1a l:berOBe peYH 0 TOl\te ,n;a TeXH11K3
Kojy so.u.e JbY.II.I1 pelllana cne, .n;onpJia je .n;o caeCTI1
cnaKor pa,n;HI1Ka. Hapo.u. je yq11o, nosehanao npOH3BOAI:hY 1 TPY .u.no ce ,u.a YKJIOHI1 pl)aso CTal:be.
11
0 TOIMe ,n;a ,lby,li.I1 KOjH cy OBJia,zr.a.'!H TeXHHKOM
pelllaaajy cae, .n;pyr CTaJbiHH je ronop11o y Majy 1935
ro.n.rme. Maj, jyHH, jyJm, aarycT - y THi&gt;t :\tece~uMa
Ml1 CMO YeCTO IIOHaBJbaJII1 pe4'11 ,11pyra CTaJbHHa H
60pi1JII1 Ce ,n;a 11X ii1CIIYJIHMO.
Jlornao je anrycT, npH6JII1)l{aBao ce Met)yi-mpo/J.HIH OMJia,ll;I1HCKI1 ,zr.aH. OpraHH3a~Hja OI&lt;Ha npHrrper.wJia je yrai&lt;MI1~Y konaqa Ha o.u.6ojHHM •Iel&lt;iHYHMa. Te&gt;Kfua je 6H.na )J.a ce Mel)yHapO)I.HH. .n.aH .u.ot.IeKa uno
Jierrllle. CeM TOra rrpH6JIH)l{asao ce Kpaj ro.n;11IIe. MH
CMO XTCJIH ,lla ,ll;O Kpaja rO,ll;HHe HCIIYHHMO nporpa:'.t
npOII3BO.U.I:he yrJba, jep je c nJiaHOM CTBap cToja.na
spJIO pijaso.

Haj6oJbeM o,zr.eJbKY I&lt;OjH 6y,zr.e no6e,zr.11o Ha yraKMH~H, o6ehaJIH cy .n;a he ,zr.aTH rrpeJia3HY UpneHy 3a-

cTany. 0 TO'Me ce rOBOpHJIO Ha 360pHOM MeCTY 11 Ha
O,ll;eJb~HMa, y K,Iy6y 11 no CTai-IOBHMa. 6HJII1 cy TOnJII1

.Jal-!11. HawM Haj60.lbH JbYAH HWJIH cy o.n; cTaHa ,110
CTaira, )pa3ronapaJIH ca pa.n;HH~HMa, npHKyJbaJIH l:hl1·
xone npe,zr.Jiore KaKo .:ta ce rw6oJbllla opraH%3a~l1ja
pa,n;a 11 60Jbe KOpHCTI1 pa,ll;HI1 ,li.3H. 0HH cy nHT3.7ll1
caaKor pa,ll,H11Ka y 1 Ie:-.ry OH ocKy,zr.ena, I&lt;aKae ra 6p11re
MytJe, WTa )KeJIH.
Yo'-IH Mel)yHapO.J.HOr OMJia,n;HHCKor ,zr.aHa, 29 anrycTa, y ce,'l.aM qacosa yse4e, ,n;OlllJH1 cy KO)I. MeHe y
CTaH nolje opraH!13a~Hje OIJ{Ha KoHcTaHTHH OeTpO'B
11 npe;I,BO)I.HI1K Mora o.n;eJbKa »HHKaHop-l1cTOK« HHKOJiaj l1rl:haTOBI1h MawypoB. Ja 11x HHCaM otJeKHBao,
na Me je 36yHHJia l:hHXOmt H3HeHa,n;Ha noceTa.
0Til'0,4eO je pa3rOBOp. fOCT!-i cy ce paCnH1'11B3JII1
wTa 611 no MOMe MHWJbel:hy Tpe6aJio Y'ItKHI1TI1 .n;a 611
ce nosehaJia npo113BO,ll;l:ha yrJba. Haj60Jbl1 py.n;apu
.n;anaJIH cy 10 .n;o 14 TOHa yrJba Ha je.n.aH o.n.6ojHI1
qel{ll1h. OeTpon 11 Mawypon n11raJIH cy wra ja MI1CJII1M .n;a Tpe6a )'41
11HHTH .n;a 611 o,zr.6ojHI1 'ieKI1h .n.anao
B11llle?
O,n;rOBOpHO CaM ,n;a KO.ll. HaC He IIOCTOje yc.'IOBH
3a .n;o6ap pa.n.. Moja yrJbeHa Maca 6HJia je pa3pe3aHa
Ha OCaM KpaTKHX OTCeKa, )' CMeHH pa,n;e ,zr.eceT KOIIa4a. AKO, BeJII1M, je.n.aH KOnaq H MO)l{e 60Jbe ,n;a pa,li,H,
OH HeMa MeCTa .n.a pa3BMja nocao. 0TCe~l1 KpaTKI1,
JbYA11 MHoro. Je.LJ;aH CMeTa ,ll,pyroMe. Ko.u. Hac je yonlllTe pa.n; TaKa opraHI130B3H .n;a o,zr.6ojHI1M 4eKI1heM
pa.n;11lll cnera TpH-Tp11 11 no '-Iaca, na qaK 11 Mal:he.
OcTa.To npeMe 0,!1.-'13311 Ha yTspryHBal:he ropl:her cJioja
yr.ba. ca~t Konnw, caM YTBpl)y jew. )loK YTBp)Jy jelll
jaMCKO~l rpai)OM O,ll;OOjHI1 tJeKI1h JJC)l{l1,
fOBOp110 CaM 0 He3rO,II;aMa y Be3H Ca ,ll06Hjal:bCl\l
sa3.n;yxa: '-lac ra HeMa, Yac ra oneT .n.ajy no.n; HHCKHM
npHTHCKOM. JaMCKa rpal)a HHje yseK )I.06po pacnopei)HBaHa. YraJb ce He '113HOCH 6JiaronpeMeHo. )lorai)a
Ce ,n;a ce O,li.60jHI1 YeKI1ft IIOKBapH, HaKO jolll HHOI1 Hl1
npHCTyTIHO pa,11y. Mopalll H3ahH rope .n;a ce n'pOMeHH
qeKHfi, na IIOHOBO ,n;a CHI)elll y OKHO. 00HeKa.U. Ha TO
o.u.e noJIOBHHa pa,llHOr ,11aHa. Pe3epBH1Hx 'leK!1ha ,110.1e
KO,ll yrJba HHje 6HJIO.
0HI1 cy Me CaCIJ} lllaJIH ca BeJIHKOM IIa}KI:bO.!.
Ka.n;a caM 3aBplllHO c H3Jiaral:heM. OeTpOB H Malllypon y IIOYeTKY HI1CY H11lllTa O,ll,fOBapa.'l·li. neTpOB je
HelllTO pa3M11lll,'bHO. 3a11l1M Me YII11Ta:
A .1eKc11j fp11roseBH'-I, MH CMO c ro6o)t neh
pa3ronapa.7!11 o ronopy ,11pyra CTaJbi1Ha. T11 3Halll
KaKBa je OH 3a.ll.aTKe ITOCTaB110 HalllOj 3e~.I;bH.
f
Tpe6a ,n;a pa3MHlllJbaMO K3KO )1.3 HX 11CII)'HHMO.

25

�noHoso caM noqeo .n.a rosopHM o Haun!M HeAKa 611 ce KOtnaqy .n.aJia MoryhHOCT .n.a
pa,,:m Kai&lt;o Tpe6a, 6HJIO 611 yrJba. Ta.n.a ce He 611 ry6H~Io speMeHa 11 He 611 ce aaocTajaJIO. A ca.n.a He
~IQ)KeW ,ll.a ce OKpeHeW. B11we Ce.lJIHW Hero WTO pa,!I;HW. KOJII1KO caM nyTa pa3MHWJbao o TOMe .n.a 611x
ja, Ka.n. 611 MH .n.aJIH .n.a HCKonaM csy npHnpeMJbeHy
Macy, aaHCTa caM 11sawao c 1-bOM Ha I&lt;paj. Mel)yT'HIM,
nope.n. I-he ce.n.11 .u.eceT JbY .lJIH.
A .n.a JIH TH MO)Kew .n.a HCI&lt;onaw cas o.n.pel)eHH
yraJb?
- 11cKonahy! Cse wTo je o.n.pel)eHo HCKonahy
aKo 6y.n.e111 pa.n.11o caM YeK• heM, a .n.pyrH 6y.n.y ympH
I)HBaJIH jaMCKOM rpal)oM. A aKo ja He KonaM, WT:l
he 6HTH OH,LI:a?
- Ja CaM Befi pa3MHWJbaO 0 TOj CTBapH, peKaO
je } lHKOJiaj Mawypos. CTsop11hy cse Heonxo.n.He
ycJiose. E11he saa.n:yxa 611he .n:pseTa. J1ar.1e.n:a .n.a he
6HTH ycnexa. rapaHTyjeM ,ll,a he Ce 11SBa,LI:HTH CTO
TOHa. To he 6wm peKop.n:.
O.n.rosop11o caM .n.a je Ha Kpajy MoryhHo .n.a ce
TOJIHKO HCKona, aJIH caMo np11 je,ll,HOM ycJ1osy, aKa ja
Kao Konaq 6y.n.eM caMo Konao, a sa MHOM .u.a HAY
Teca4!1 KOjH he caMo yrspl)11sam ja:..tCI&lt;OM rpal)oM.
Haw pasrosop CJiywaJia je MOja )J&lt;eHa. npHSHa·
je:\I, OHa ce y TI04eTKY npeMa OBOj CTBap}1 J-IHje O,li.HOCHJJa c noTnyHtH~.I o.n.o6pasal-hel\L
- A aKo ce o6pyi&lt;aw, WTa he TH .byAH IPeliH?
- ynHTaJia je OHa.
O.n.rosopHJIH cy joj .n:a hy .n.a ycneM 11 .n.a y TO
He Tpe6a CYMI-baTH. A aKO ycneM C OBOM CTBapH, OH,ll,a
hy 6HTI1 HCTO TaKO TI03HaT t!OBeK, I&lt;aO rp11~llil1~.
rpHWHH - TO je KOTial.! cyce.n:Hor PYAHHKa KOJH Je
sa .U.06ap pa.n. 11 3a BXCOKY np0113BO,ll,I-by 6110 O,ll,JIH·
KosaH Op.n.eHOM Jlei-bHHa. Y rpa.n:y cy CBH noaHaBaJIH
H TIOWTOBa.JIH rpHWHHa.
- rpHWHH?! OTieT Ce yMeWaJia MOja llieHa.
A y l.!eMy je AJbOWa ropH O,ll, rpHWHHa? E, 6paTe,
l'pHWHH MmKe, aJII1 CTaxaHOB He MOllie!
noqeJJH CMO ,ll.a paSMHWJbaMO 0 TOMe Ka,ll.a je
Haj6oJbe nohH Ha pa.n.. CnopaayMeJIH CMO ce .u.a Je
Haj60Jba HOfiHa CMeHa. np11SHaje:.1, Ml1 Cl\10 Ce TIOMaJIO
TIJiaWHJIH ,ll.a IIaM HeKO He npaBH Ci\o!eTihe np11.m111&lt;0M
Harner HOBOr TIOCJia. Y 0!&lt;1-I)' cy ce Ha.'!aSHJII1 Ky.riaU.H.
HeKe o.n. I-hl1X CMO yxsaTH .1H Kao wTeTOtJHHe. EojaJIH
CMO ce .n.a HaM HeKa xyJba He oMeTe pa.n..
3ro;r.a~ta.

PEKOP,ll!
rocTH cy l\111 KpenKO CTerJIH PYKY li TOf1.10 ce
onpocnvm. J13awao caM Ha YJI11U.Y ~a !IX Hcnpm HM.
Ka.n. cy OTHWJ ja caM nocTojao jaw HeKo spe.te Ha
IH
1..!HCTOM saa.n.yxy. ,ll11cao caM JiaKo. Euo ca 1 sp.11o
pacnoJiollieH. Dpe.n.ocehao caM .n.a he HOBO .n:eJio ycneTH. 3arHM ca~t ywao y Kyhy, ysco Ha pyKe cBojy hepI&lt;HU.Y 11 flOtJeO C 1-bOM 6p30 Aa Cc OKpet.eM HaCpCA
co6e.
- Til Cl1 C yMa CI1WaO DOA Crape /ldtl~
rna·
J
bHBO je nporyHI)aJia 2KeHa.
Y CTaO CaM y CBI1Taine, 6ps0 CC ) l\1110 X la,ll,HOM
ao.n.oM, o6JKao n nowao Ha py .J.HI1I&lt;. PJ.;J.HHU.H cy
11w.m y rpynaMa. Ja caM 1HX npecTHrao. HeKn cy M.:!
D03,!tpaBJb aJIH 11 Dl1Ta,1!11:
- 3aWTO .&gt;K)'p11W?
HHwTa HHCaM o.u.rosopHo, XHTao ca111 Mawyposy. Tpe6a.:~o je .u:a ce o6aseCTIIM KO he O.l( Tecaqa

26

noh11 .n.a 3a MHOM yrBpl)yje, KaKo he ce .n.ocTaBJbaTH
jaMcKa rpal)a, KaKo 1HSB03HTH yraJb. E11o caM seh
rsp.n:o ysepeH .n.a hy HCKOnaTH csy o.n.pel)eHy yrJbeHy
Macy. A.1111, ro je Tpe6aJio o6es6e.n.11rH. Cse saBHCH
o.n. .n.o6pe npHn!PeMe nocJia, o.n. 6JiarospeMeHor npeHoca 11CI&lt;ODaHOr yrJba .&gt;KHtJaHOM .&gt;KeJieSHHU.OM, OA
.n.ocTasJbai-ba .n.psera, o.n. .n.o6por .n.asal-ba sas.n.yxa, o.n.
6psor yTspry'HBaH~a, o.n. npaBHJIHor H3HOWei-ba yrJba.
0 CBeMy TOMe TIHTaO CaM HHKOJIY J1ri-baTOBHha.
Ha csa Moja ni1T~Uba o.n. je o.n.rosop11o:
- E11he cse y pe.u.y!
Ty Ml1 je peKao .n.a he sa MHOM spwHTH YTBP·
i)HBai-be Teca•m llit:!HrOJieB H KaJIIHfui1H. nosHaBaO caM
11x Kao npsOKJiaCHe Majcrope-Tecaqe 11 .n.ao caM csoj
Dp11CTaHaK.
CspaTHO caM y pa.n.HOHHU.Y .n.a nonpaBHM HcnpasHOCT O.U.60jHOr LJeKHfia. H11je ce MOrJIO OLJeKI1BaTH
.u.a he ce y IPa.l(HOHHU.H o.n.6ojHHM tJeKHhHMa noKJIO·
HI1TH f10Tpe6Ha na.&gt;KI-ba. J-bHX ITO HeKOJII1KO ,ll.aHa HHCY
H11 11CDI1paJIH, HH DO,ll,Ma3HB8JIH. npen03HaO CaM CBOj
t.reK11h. CsaKH 1-beros .u.eJrHh Hcnpao caM neTpoJiejoM,
HaMasao ra yJbeM o noHoso cacTas11o. nocJie Tora
caM 11cnpo6ao o.u.6ojHH t.IeKHh ca ca2KeTHM sas.n.yxoM.
4ei&lt;I1fi je pa,ll.HO JiaKO 11 paBHOMCpHO. 06pHCaO
caM ra 11 npe.n.ao .n.e}l&lt;ypHOM 6pasapy. CI&lt;peHyo caM
MY nalliibY .n.a MOj qeKHh HI1KOM He ,!!.aje.
Ha nospaTKy KyhH cspaTHO caM y KaHu.eJiap11jy
.n.a BH.lf.HM KO.'!HKO caM aapa.n.Ho y asrycTy. Ta6eJiap
je O,ll.rOBOpiHO ,ll.a MOja sapa.n.a HSHOCH 600 py6aJba.
To je 6HJia Moja npocei:!Ha aapa.n.a. Mo.&gt;K.u.a je TO je.n.·
Ha o.n. HajsehHx sapa.n.a y py .lJ.HHKy.
nowao CalM KYIHI .n.a .n.opyqKyjeM, 11aKO je seh
611.110 speMe pytJKy. Epao caM cspw11o ca .u.opyt:!KOM
11, He 3a,LI:p.&gt;KaBajyhH Ce HH MHHyTa BHWe KO.ll. Kyhe
oneT caM ce spaTHO y PY.lf.IliYIK. XTeo caM .n.a 6y.u.eM
y OKHY aa speMe .n.HesHor pa.u.a .n.a 6Hx ce BH.ll.eO c
TCCal.!I1Ma 11 DO\PaSrOBapao C 1-bHMa .
36opHO MeCTO 611.110 je yKpaweHO napOJiaMa 11
nJiaKaTHMa nocseheHHL Mel'jyHapo.u.HoM OMJia.U.HH·
\1
CKOM ,ll.aHy.
Ha SH.li.Y je BH&lt;CHO CDHCaK KODat.Ia-TaKMHtJapa.
PeTKO I&lt;a.u.a ce Ha 1-beMy nojaBJbi1Bao 6poj OA 200
npou.eHaTa. Hajqewhe je Ha 1-bOj 611.110 150, 175, 180,
190. To ce MHOrHMa I:!HHHJIO Kao Kpajl-ha rpaHHU.a
npOH3BO,l(I-be 11 OHH cy Ha !-by 6HJII1 HaBHKJIH.
Y ,ll.eBeT l.!aCOBa 6HO CaM sefi y OKHy. Y KynaTHJI)'
caM 6pso o6yKao py.n.apCJ&lt;o o.n.eJio 11 yaeo noTpe6aH
aJiaT. noHoso caM 11cnpo6ao o.n.6ojHH qeKHh. OH je
pa.u.11o I&lt;ao .n.o6ap caT.
Y OKHY je seh 611.10 cse y Haj6oJbeM pe.n.y. Ty
cy ce HaJiaSHo111 nerpos, Mamypos 11 ype,li.HHK py.n.apCKOr JI1!1CTa c seJIHKHM nipa}IWM, MHxaHJIOB.
llit:!l1ro.'!eB, Ka.1HI-hHH 11 ja nowJIH CMO no npya11
(wpeKy) npeMa O,ll.e.bKY »HHI&lt;aHOp-J1CTOK«. J1WJIH
010 6pao. llitJmo.rres je sa cse speMe hyTao. Pacno.'IO}Kel-he je 6!1&lt;10 cjajHO. HHKO O.lf. HaC HHje C)'MI-baO
y ycrrex.
1-lcn.:nao caM noJio.&gt;Kaj HacJiare yrJbeHe Mace.
na)!{.'bl1BO CaM rJie.n.ao LKHtJaHy }l{eJie3HHU.Y· Cse
ca.\1 uposep110 ,ll.a JUI je J-Ia CBOM MeCTY 11 ,ll.a JII1 je CBe
ncnpaBHO. YsepHBWH ce .n.a ie cse 6JiarospeMeHo
;wsejleHO y pe.n., npHCTYTIHO CaM TIOCJiy.
0~'{60j!UI l.!eKHfi je Hrpao y MOji1M pyKaMa, ll.Y·
6oKO ce ype3HBaO y yrJbeHy Macy H O,li.B8Jr.HBaO KO·
Ma.n.e yrJba.

�TecatJH cy Hlll~1H aa MHOM 11 yrnpf')HBSJIH.
HenpHMeTHO, y ynopHoM, aJIH .u.o6poM 11 pa.n.oCHO~I pa.n.y npolliJIO je 5 LJacosa tH 45 MI-myn. Ka.n.
ca:.r nolleo .n.a ceLJeM nocJie.LI.H&gt;y na.li.HHY 11 H3Hlliao Ha
ruaBHH pos, Mawypos MH je KpenKo crerao pyi&lt;y 11
.)'CKJIHKHyO:
no3.ll,p3BJbaM Te, AJieKcej fpHropesHh, BH ere
llOCTHI'JIIH cjajaH ycnex! flo MOM paLJyHy .li.06HJIH CTe
IOO TOHa yrJba.
6HO CaM fO'I'OB .ll,a 38HrpaM O.ll. pa.ll,OCTH.
Y36yt)eHH, CTajaJIH CMO OB.ll,e jOlli HeKO BpeMe.
YraJb ce 11 .n.aJbe c11nao y saroHe. KOI-bOBO.ll.al\ je 6p3o
TOBapHO nap'I'Hjy, XHTpO CJ&lt;aKaO Ha lbY H 3BH&gt;K.li.YKOM fOHHO KOl-be npeMa OTBOpy.

HHcaM ocehao HHKaKas yMop. Morao caM jolli
.ll.a pa.ll,HM, aJI'H BHWe HHje 6HJIO CTa6aJia 3a llO.ll,ynHpalbe. O.n.Max 113a HaToaapeHe napT11je Ml1 cMo ce
ynyTHJIH npeMa H3Jia3y.
Hoso y MOMe pa.n.y 6HJia je caMo .n.o6pa no;1.e.1a
pa..n.a, ja caM nyHHX 6 LJacoaa xonao, .li.O!&lt; cy .!l,Ba
TecaLJa aa MHOM yTnpt}:I-IBa,lJ:a. To je .n.oseJio .n.o ycnexa. 11monao caM I 02 TO He yr,Tba. '-IeTpHaecT nyTa
BHWe Hero lllTO je .li.O !a.ll,a CMaTpaHO HOpMa.'IHH:\1.
flO.ll. 06H4HHM YCJIOB'HMa MeHH 611 Tpe6aJIO 8-IO
.n.aHa na .n.a npOH3Be.ll,el\1 I 02 TO He. 3a je.n.Hy cMeHy
3apa.ll,HO CaM 200 py6aJba YMCCTO 23-30 py6aJba,
KOJIHKO C3JM 06HLJHO 3aparyHBaO.
I13HlliJIH CMO H3 OKHa y CBli'fai-be. Pa~Htll(H TeK
lliTO cy noLJe.llH .n.a ce cKynJbajy Ha a6op11wTy.
AneKcE.' j CTaxawos

- ---

-- -====== ======== - - - - - -------- - - -- --0aHyn.lbajMO MaTepHjan sa HCTOpHjy
HapOAHHX snaCTH

flpercje.li.H'HlliTBO BJJa.u.e npei&lt;o caor O.n.jeJbelba
aa H3rpa.ll.lhY Hapo.n.He BJiaCTH npe.u.yaeJio je cHcreMaTCI&lt;o npur&lt;ynJbalbe l\IarepHjaJia, KOjH ce O;J.HOCH Ha
crsapalhe, paasoj 11 opraHH3al(l1jy HapO,li.IJl1X o.n.6opa
O){ notieTI&lt;a ycTaHI&lt;a .n.o .u.aHac. Ha raj naLJHH 11Maile
ce .li.OI&lt;yMeHronaH 11 jacaH nperJJe.ll. CTBapalba Hapo.n.ne
BJiaCTI1 y HalliOj 3eMJbl1, BH.ll,Hfte ce TClliKH 11 HanOpHI1
nyr, I&lt;OjHM je Haw Hapo.n. Hlliao oCTsapyjyhH csoje
BjeKOBHe Te&gt;KI:-be .n.a BJiaCT Y3Me y csoje pyi&lt;e. npHKYnJbalbeM TalJHI1X llO.ll,aTai&lt;a 0 CBeMy lliTO ce O.ll,HOCH
Ha o6paaosalbe 11 pa.n. HapO.li.IHHX O)J.6opa, cai&lt;ynHheMO MaTepHjaJI 33 IHCTOJ&gt;'HCKY o6pa.n.y Te BeJII1Ke TeKOBHHC qe·rseporo.n.allilbe 6op6e, reKOBI1He ~oje je Hapo.n. OCTBapHO TOKOM l(HjeJIO!' ycTaHI&lt;a H KOja je CBOj
npaBHH 06JIHK KOHalJHO .li.06HJJ3 y HallieM HOBOM
YcTasy.
LJ.a 611 ce Taj nocao cnplliHO ycnjelliHO, norpe6Ha
je, Kao 11 ysHjeK, noMoh cs,Hx MaCOBHI1X opraHI13al\Hja, capa.n.lba csaKor noje.li.HHl(a. florpe6Ha 11 KOpHCHa 611fie H llOMOB Hallie opraHI13al(Hje AHTIHp3lliHCTHl!KOf &lt;PpoHTa )l{eHa. Kao 11 y csai&lt;oj ;10Ca.[l.alboj
3KJ..ljHjH, Hallie OpraHH3aU.Hje, CBaKa 3HTHcpalUHCTIGUba
llpHMHfie Ce CBOf ll0Co~1a H .li.OllpHHHjCTH CBe lliTO 6y.n.e
MOI'JJ3 )J.a Ce C8LJyBa CBSJ\11 )J.OKY:\ICH3T 0 OpraHH33IJ.HjH
Hapo.zu.Je BJiaCTH, .ll.3 ce He 3a6opaBH HH je,ll..Hd OKOJIHOCT, I&lt;oja je 6HJia sa&gt;KHa y npol.(ecy o6apalba crape
H ycnOCT3BJb3lb3 HOBe, .ll,eMOKpaTCKe BJI3C11H pa.LI.Hor
Hapo.n.a. Ytiecrsy jyhH O.ll. noqerKa y ycTaHKy, &gt;Kene
Cy npHCYCTBOBaJie Ha npBM.M CKyn OBHMa, H3 KOjHMa
je Hapo.n. pjewasao caa n·H,Talba 6op6e nponm oKynaropa, H THMe CTBapao 38lJeTKe npBHX HapO,ZUlHX O/l,6opa, .naaao npse opraaHsa~HOHe cpopMe HOse BJI:l·

C11H. Y:ecTo nyra, I&lt;a~a 611 cc ycJbe.ll. HenpujaTe.'LCKe
ocpaHaHse qnaHOBH HapO.li.HHX o~6opa nonnal!HJIH c
BOjCI&lt;Oi\1, }f(CHe cy CKp11B3.1JC )I:OI&lt;YMCJ-ITe ll apXHBe 4)'sajyh.H Taj .n.parol.{jenH MaTepHja,'I cse .n.o .n.aHac. flpoHana}f(elbeM H npHKyn batbeM rai&lt;aor MarepHjaJJa, aa nHCHHI&lt;a ca cje,ll.HHI.{a o}l6opa, pecpepara ca JWHcpepeHU.11ja, o,n:.1lyKa HT,n:., .n.onpHHHjehe ce Jl.moro npu6!1palby HCl\PilHHX no.n.aTai&lt;a o paanojy Hapv..'J.He BJiacTn.
MHore &gt;KeHe jorn ce &gt;KHBO cjehajy npBHX Ha6opa aa
Hapo,ll.He o.n.6ope, I&lt;ojHMa cy npHcy..:mosane, 3Hajy
HMCHa MHOf'HX .n.pyrosa KOjHX BHlliC HeMa, a KOjH cy
pa,li.HnH Ha OpraHH33IJ.IIjH npBHX HapO.ll,HHX O.ll,60pa
11.111 6HJJH 6HpaHH y Te o.n.6ope. CnaKo cjehalbe Ha
T3KB0f .ll,pyra 11.'111 ,J,pyrapHI.{y, CB3KO OllHCHB3lbe KOHclJepCHl(Hja, nOCJJOBa, 38.ll,aTaJ&lt;a 11 MCTO.ll,a pa.n.a THX
npBHX H3WHX HapO,li.HHX O.ll,60pa llOCJJY&gt;KHBe KOpHCHO y o6pa.n.11 Hapo.n.He BJiaCTH y 6oCHH 11 Xepl(eroBHHH. (TOra HH je.ll,Ha H3lli3 opraHH33U.Hja, HH je,ll.Ha
H3lli8 3H'fH¢alliHCTKHlba He CMHje .ll.3 OCTSHC HeaKTHBH3 Ha osoM nocJJy. Y OKBHPY csora ceJJa HJJH rpa.n.a, csora ytielliha HJIH ca3Halba, csaKa Tpe6a .n.a npHKynH HCTHIHHTe H T3lJHe llO)I:STKe, 03HaLiyjylm BpHjeMe H MjeCTO, HSBO,li.eftH HMCJ-13 H 6HJbe&gt;KefiH CBSKY
Ba&gt;KHY OKOJIHOCT. Ha TOMe ilOCJJY rpe6a .ll.3 ce Hapo'-IHTO aHra&gt;Ky jy Hallie opraHH3al.{Hje 113 OHHX Kpajesa
y KOjHMa je Hajnp11je llOl!eJJO

CTBapalbe

HapO.ll,HHX

o.n.6opa. )l{eHe HSlliHX ycram!LIKHX MjecTa 11Mahe HajBHllie. YTHC.aKa H MOftM ,n:a npHKyne Haj60JbH M9'l'ep11.jaJI. 0He Mory .n.a ytiHHe HajBHllie .n.a ce He aary611 H

3a6opasn HHje.o.aH .n.eTaJb na aenHKe 6op6e Harnnx
HapO,ll.8

~a

OCTBapelbe JJ.eMOl{p8TCKe, HapOJIHe B.'13CTH.

21

�E

B

H

n

p

J1

0

r

1/,YlllAH {jYJ-OBh1i:

A .!b OB
Y rpa.u.y, Ha o6aJiaMa .U.BHjy per&lt;a, ro je 6110
je,ll.aH O,ll. OHHX ,ll.aHa KOjH Ce jaBe H O,li.MaX Hl.ll4e3HV
y BetiHy 3a6opaB KaO ,ll.a Ce HI1Ka,ll. H11CY pO,li.HJII1 HHTH
y ce611 HOCI1JIH je,ll.aH ,ll.eO .&gt;KHBOTa.
Ha npHJia3HtMa H nyres,HMa crojaJ111 cy jol.ll o.u.
paHOr jyrpa rprOB~H CHTHe CTOKe 11 fOJIOL1!aBI1, 60CH
H noJryroJIH ~11KOTI1fil1. Dpe.u. lhHMa. raMo .a.aJieKo,
ny~ao je npoCTop, nJiaHU1He, 6p.u.a H BI1P.HJia cy ce
ceJia npHJienJbeHa y3 KaMeH, 3eJieHe JIHBa.a.e, Mo.u.pe
nmeHI1~e 11 npoKJIHjaJie fhi1Be. Ory.u.a, ca cs11x crpaHa,
,li.OJI3311Jie cy rOMI1Jie JbY ,li.H 11 .&gt;KeHa H CJI11BaJie ce )'
JienH .11 liHCTH rpa.u.. YllllJII1 cy 6p3o y .&gt;Kycrpo, B114yhH
OTCe4HO CBOji1M KpT11M Har JI3CKOM H repajylm npeTOBapeHy Marapa,ll., CTOKy, .&gt;KI1TO, xpaHy, CBe l.llTO cy
MOrJII1 O,li.BOji1T11 O,ll. CBOji1X C11pOM3l.llH11X ,li.OMOBa ,ll.3
npo.u.ajy. MaJIHwaHH cy 'lac 'l.eKaJii11, qac 11l.llJII1 y
cycpeT 113 He,ll.apa Ila,li.I1Jll1 KpHjyM43pCKe CTBapH 11
CI1THHU.e, csoj ecnan 11 npocHnajyhH csojy qmHy .u.yXOBi11Tocr, nyey XYM'Opa H se.n;p11He .&gt;KI1Bora HY .U.I1JIH
ra JbY.U.11M3) Mpl.llaBa H Ha6opaHa JI11IJ.a. 0TI1M3JIH cy
ce o Myl.llrepHje, Ha.a.MeraJII1 ce H csaljaJIH, na oner
je.a.aH .u.pyroM noMaraJIH, 3ajeAHo npe6pojasaJIH ROsa~ H ,ll.p.&gt;KaJIH ra 4BpCTO y CBOjHM MaJlii1M H CWI'HHM
pyKaMa. AJIH, oner OHI1 HI1CY raMo CBH. Kao yseK,
KaO CBaKOf na3apHO•f ,ll.aHa, U.HKOTHfiH cy ce O,ll. paROl' jyrpa pa3MHJieJII1 no rpa.u.y, no OKOJI·HH11 111 nope.u.
peKa. 0HI1 cy csy.u.a Ha CBOM nocJiy, msepu.y jy, .u.o3BOJbeHe CTB3p11 npo.a.ajy CJI060.LJ,HO, HOCe BO,ll.y, rerJie Kao Hocatm, p116ape y.u.11~aMa HJII1 roJIHM pyKaMa
liCIIO,ll. lliHpOK•I1X Cl1ra y BO,li.H, IIOMa.&gt;Ky Ha CI&lt;eJiaMa
11 Hap0411TO cy Ha YCJIY311 nyTHI1IJ.I1Ma 11 UIOcpep11Ma,
CBI1 HelliTO pa.a.e H Tpa&gt;Ke CBOj nyr y }KI1BOT 11
cJio6o.u.y, ~eJiy 11 He.U.eJblriBY cJio6o.u.y.
A A.rt&gt;o je .u.aHac 113y3eo ce6e 113 csera rora H
pem11o ce .u.a 113ry611 ~eo ,u.aH. OH je pacnOJ
10x&lt;eH
cacsHM APYK4e Hero ocraJII1X .u.aHa 11 !13 neh11He je
KacHo 113amao. 3anpaso OH je ocehao norpe6y Hsa
csera OHora l.llTO je npe}I{,I1Beo npe .u.sa .u.aHa .u.a ce
MaJio o,n:MOpH 11 npoJiewKap11. A Ka.a.a je ycrao nomao je 6e3 OJiiPel)eHor ~HJba KY .u. ra Hore 11 OliH
so.u.e, .u.o Car-KyJie, .u.o CTapor 11 HanywreHor HMa:.w,
y ~11UI-MaJIY, He 3Ha HH caM r .u.e. Ueo je rpa.u. Jberon,
o6a napKa, 06e peKe, CBe H3Meljy Jby60BHha H fopH~e. Haj3a.U. ce Hamao Ha P11BH 11cnpe.n xoremi 11
11CIIO,ll. BI1COKOf rpaHaTHOr ,ll.pBefia, MaJIO npohynw H
3a6aBJbaO ce, H3Ba,ll.l10 Ha BeJII1KOM T04KY BO,lle H3
,u.y6oKor 6yHapa jeAHoj crapoj 11 seh HeMohHoj npaJbl1, a 3aTI1M ymao y seJIMKY 11 l.ll11pOKY »Y JIH~Y CJ106o.a.e«, y Kojoj cy ce nopelja.1e 6orare rprosa'tKe
pa,li.lbe, Kfbi1.&gt;Kape 11 I&lt;acpaHe. Ce.ba~l1 cy ce Kperam-I
y rpynaMa 11 roMI1JiaMa, pa3M11.111.'111 ce Kao :-.1pan11,
11,ny YJII1~0M, cspahajy y r&lt;acpaHe. yJia3e y rBO&gt;K\)apcKe
pa.a.fhe, yJia3e y rprOBi11He ca po6oM, r&lt;ynyjy norpe6e
11 MaJbKaMeHre H cspwasajy cnoje nocJIOBe .u.a 6H ce
WTO pmmje KpeHyJIH CBOji1M r&lt;yfiaMa. A,bO je 6110 CaM,

28

BOB
60C H rOJIOrJiaB, ca npocyTHM qynep~11Ma KOCe 11CnO,U.
'l.eJia H H113 CJienO'll1'~e, y npJbaBOj H KpnJbCH'Oj KOWYJbl1 11 KpaTKHM 11C~enaHHM raJm~aMa KOje cy HCKa,ll.a 6HJie .&gt;Kyre H npyracre. Ylwao je noJiaJ&lt;O 11 3BH.&gt;K.U.yr&lt;ao npos.11a4eh11 ce 11cnpe.u. caMwx spara. Os.u.e
OH)l.e 3aBHpHO 611 y pa.U.fbY 11 C spara HCUITO ,li.06a~HO, HCUITO 611 MY rpeHyTHO na.'IO Ha na~1eT, Ha pa4YH rpros~a HJIH ~eJie pa)l.fbe. A r&lt;a.u.a cc Hamao nope.u. »6yrHre« Wn11pa Korp11-a, OH MHpHO ylje yHyrpa,
cra.u.e Hacpe.u. pa.u.fbe 113a Jielja ce.rbar&lt;a KOjH cy ce
THCKaJIH i11 rprOBaJIH, CTaBH pyKe TI033,ll.l1 Ha Jielja 11
ra3,ll,HHCim pawHpH Hore.
KoJI'Ko ~eJia pa.u.fba ... y ~HK! BHKHY oH
036HJbHO Ha6HpajlyfiH CBOje sel)e.
CeJbau,H ce .oKpeHyme, 3a•Iyl)eHH 11 H3HeHal)eHH
uno ro ca.u.a 611, a Ka,u.a ra yr Jie.a.allle MaJia 11 yKer-1
6eJbeHa, HacMejawe ce 1 fberosi1M petiHMa 11 fberosoM
113rJie.u.y. H11 nocJiyra, werprw 11 Ka.11cpe, Hwcy MOrJhl1
.u.a y3.U.p.&gt;Ke cMex, aJII1 cy ce oKpeHyJIH y crpaHy .u.a
HX He Bl1)1.11 CT3p11 H Ha)l.y,PCHW f33,lla. KO'rpiH, fieJiaB,
.u..e6eo, .u.e6eJII1X ycaHa 11 ca seJIHKOM 6pa.u.asH~O)l
nope.u. H03ApBe, 3a rpeHyraK 3aYyra, ynpHje norJie.U.
y fhera, IIO,li.BH ,li.Ofby ycHy 11 IIpiH'I'H'lliTe je perKHiM 11
UIHpOKHM 3Y611Ma, a 3aTI1M 3rpa611 .&gt;KYTI1 4eBpTaCT'H
MeTap ca BeJIHKI1M U,pHHM 6pOjKaMa, M'HfHY nyH01&lt;pBHl11M jarOJJ.HU,aMa H Has11jajyfi11 Ce npeKO 6aHKa Cp)l.HTO
3aMaXHY 11 y3P.H.&gt;Ke pyr&lt;e BHUie rJiaBe.
Ylw! Ylw ... VIm, Konmne!
Wra? - peqe AJbo MH;pHo 11 ocMex Kao jeABa
npHMeTHH o.zr.6JiecaK 3arpenepe MY Ha JIHu,y.
CHI&lt;Tep Ha nehHHy!
l..JeKaj, YeKaj, 6eJiaj TH 6or .zr.ao, mTo ce Jby11HW ... .u.owao 11ojeK .u.a rpryje, .u.a re o,nje.u.aimyr
orr&lt;ynH osor 3Jia, a TH Ta·Ko pe.&gt;KHW ... Aj.u.e, 6p30,
6p3o ... KoJI'Hil{O U,HJia 6yr11ra: ... He CHTHHYapH ...
HeMO' Ha )l.paMyJbHfie )l.OK ce HHCaM nHUIMaHHO, pa3YMHjew!
AJia! KOnHJie, u,HraHcKo KOllHJie! 3aypJia
Wnrtpo KorpH H ca y3BHTJiaHHM MeTpOM jypHy npeKo
6aHKa.
,!tpeKHY AJbo 11 KJIHCHY Ha npaTa.
- 'fiJ11cpTo! J3e.&gt;Kefil1, OH HaJiefie Ha nperCe)l.HHKa OriWTHHC H
cpeCKor HaYeJIHHKa y YHI1&lt;PopMH, ocer11 KaKo ra He4HjH wran yxsar11 no 3a)l.fbi1U,111 11 qy HeKe TewKe
ncosKe, qy oner pHjetiH: »KOnHJie«, »raMa,ZI.«, »nehHHa«. Xreo je .u.a c fbHM yi&lt;pCTH HeKO,'HIKO
pHje4H, aJIH onaa11 KaKo MY ce 1-13 .n;aJbHHe npu6.1J.H.&gt;Kyjc .&gt;KaH.u.apM 11 npo.u.y.&gt;KH Hanpe,n, ypoHI1 y Hapo,!t, cr&lt;peHy 113a howKa 11 sewro 3aMeTHY csoj rpar.
AJbo ,J,aHac HeMa HH KapTHU.a, HH AYBaHa, HH 1\taJIHX C11THHX KpeMeHOBa 3a KpecaJIH~e, KOje tieCTO
Kp.Hje noJJ; je3HKOM Ka.u.a ra cpHHaHCH npeT(Jecajy. Je,!taHnyT ce pewasao .u.a HJJ.e H qeKa »npyre« OA HHK-

�WHlia, 0,.1. UerHH&gt;a H 1-\oropa, O.J. nehl1, .n.a 6li WTO
aapaiOio o.:~; nyrHHKa, a.'lH ce cerHo .n.a je jy•tJe, nowro
je Haawao H3 aaTsopa, 0110 Ta:-..!0 'H Aa je AaHac peA
.:r.pyrH~ta Aa 6yJI.y. To je npaso H TO cy JJ.HKOTI1lil1
pew11.111 je)J.He seqep11 KaAa cy ce)l.eJII1 Ha nehi1HI1 6JI1i3)' fB03)l.eHOr MOCTa. A tl1 )l.a HHje TaKO, oneT OH He
611 nowao, jep je jyrpoc pew11o Aa A8.H 6yAe I-beros.
3aTo je npOAY.&gt;KI1tO AaJbe 11. nocJie HeKor speMeHa
H36HO Ha W'HpOKY 11 ITYHY 11Hjau.y. Ty je OH ocen10
.:r,a y l-beMy OiKI1BJb8Ba HeT&lt;O aa.zr,O,BOJbCTBO. Ylwao je
110JI8KO, 06HJI83HO pe.zr,OBe 11 l'Oi\~H .'le, 110C)18Tpao CBe
WTO ce npo)l.aje, w11peh11 Ot:IH li rJie,ll.ajylm nox&lt;y)J.Ho
c11p, MeA, MJieKo, KajM aK 11 npwyTe. Cse je j ecj:rri1HO,
aJIH wro Ka)l.a OH HeMa napa. To HHCY je.1a aa l-beroBy
neh11Hy. To cy npe.lJIHnca :m ceJbaU.11 oreJII1 113 ycra
CBoje Aeu.e, 11 TI1Me rpe6a ,ll.a ce qacTe 11 rocre .n.pyr11,
;~a OA rora npaBe KpKaHJIYK nperce,li.HWK 11 O,ll.6opHHU.11, Hal!eJIHHK 11 ceKpetap, weep nopecKe ynpaB e,
KyhesJiaCHHU.11, rprosu.11, BJiacr 1 h11cpre. To he CBE'
11
,ll.a ce petja y BeJIHKHM nopu.yJiaHCKI1M qJrtmjaM3 Ha
I-HHXOBI1M TpneaaM3 A3 HM j3ti3 11 nonp3BJb3 K;pB.
Jewhe r3 noJiaKO, rpn3he seJI11Ke 33JIOr3je y ycr3,
.&gt;KB3K3he JieHo K30 )1,3 npe.&gt;KHB3jy, 111 M3p3MHJJ.3M3 he
t:IHCTI1TH CBOje 3HOj3Be 33T11JbKe, ,ll,e6eJie Bp3TOBe H
npeBI1jeHe 110)l.BOJbKe. f-beMy je )l.OBOJbHO 11 113ptie TBp.zr,e
11 cyse KyKypyae. He 611 OHI1 l-beMy ti3K HH TO ,li.3JII1, Hl1
H&gt;eMy HH l-berOBHM )l.pyrOBHiM3. 33WTO? 36or lJer3?
0HH HM3jy HCTO raKo jaKe ay6e. AJbo je paaMHWJbao
11 ocehal-ha cy MY ce noJiaKo Mel-baJia. l13p33 o~m.iy
nocrao MY je ,ll,pyrl!Hj'H . oHo je KHBaH 11 ocjehao je
KaKo y l-beMy jeTKOCT 11 cp1,16a H3pacrajy. 06pse cy MY
.&gt;KHBO pa,ZJJHJie, CI&lt;ynJbaJie ce 11 MpAaJie. CMHWJbao je 11
rpa.&gt;KHO OCBeTy . . . aJIH H3 KOjH H8l!HH, KOjHM &lt;;pe,li,CTBHM3. J1 K8~0, Ka)l.a je OH M8JIH IJ1 HeMOft8H. Y TOM
rpaiKel-by, OH je 113HeHa)l,a HaHWaO H3 BeJIHKY fOMHJiy
wapaHa reK HCTosapeHHX H3 KOJia. AJbo je 3aCTao 11
nocMarpao KaKo yseHyJIH 11 rp03HHtiaB11 3ehaHH o6Hrpasajy OKO KpynHe 11 a,ll,pase p116e 11 noratjajy ce ca
KynU.HMa KOjH ce cse BHWe Kyne 11 rOMIHJiajy. H11 caM
He aHa 3aWTIO 11 KaKo, oH o,ll.je,ll.aHnyr npy&gt;K'H PYKY 11
HaHHWaHH Ha jeAHOr ro.rreMor 11 rp6ywacTor W3paHa.

- KoJIHKO TH osaj npecje,li.HHK? - pet~e OH 3a.zr.oBOJbHO, CMaTpajyhH )l.a ce T8KBIHM petiHMa 6ap yHeKOJIHI&lt;O CBeTH OHHMa KOjH ra Mp3e 111 KOje OH He B0Jll1.
- KaK3B npecje,li.HHK, JJ.HKOT3, oso je Kpan! lfCKpl1BH CBOje HI_\e Kp.&gt;KJb8BH 1H 6oJieWJbHBH tiOBeK.
TH He BHAHW ,li.06po, Te6H cy HcnaJIH, ~ P ­
ho ... TO je npasH-npasu.arH npecje,li.H11K ... , a oHa
rp•ojJlilu.a raMo wro MY JIHlJe, ro cy 6HBWH npecje.zr.HHU.H ... Ero, nocrHM3j re JIOJiawe - re OA6opH11Ke ... fJie, 3eho, na TH rtMaw 111 HatieJIH11Ka H wecposa
11 csaKe spcre asjepa,li,H! UHJI3 BJiacr . . . rewKa
BJiaCT ... rOJieMa BJiaCT ... JhY,li,H ce He B11,ll.e 0)1, l-be ...
HapO)l. nyKHY 110,ll. l-bOM .. . yryw11 ce ... He MO.&gt;Ke n11me Aa AHWe ...
- &lt;l&gt;aKHHtie! - peLie jeAaH npO,li.3Baou., - aK0
Te 113Mjep11M OBOM )lp.&gt;K8,111li.Ol\1 3Hahew TH tiH~e Kp3110Be cpaW)T!!lll! oje.&gt;KH! fy611 M11 Ce C OtiHjV.. He
cMeraj ...
Kynu.11 cy ce CM11jaJJIH 11 rJieAalH y l-bera, a OH.lHI
ra 11 OHM rOHiiJI11 11 O,ll.rypHyJIH Ha cTpaHy. Kao .zr.a je
cspmHo csoj nocao 11 peKao cse WTO je xreo, A.lbn
ce HHje npOTHBHO 11 6ea pHjetiH ce y,ll.aJbHO 11 Hary6Ho
HeKy,ll.a. AJIH noc.'le je,li,Hor cara OH ce noHOBo Hawao
Ty. 3Hoj MY je 611'0 OpOCHO l!eJIO HCITO,ll. 11-PTaAe H HeOtieWJbaHe Koce. Crao je HeKOJIHKO rwpaKa HcnpeA seh

cMal-beHe xpne p116a no;~. jeAHHM aacel!eHHM 6arpeMOM 111 npeA co6oM cnycr11o MaJJy sary ca reroa11Ma
11 y je)l.HOM 110.&gt;KyTeJIOM nanHpy HeKO;IHKO crap11x 11
pacxo,li.OBaH11X waxoBCI{lHX cp11rypa. Ta,ll.a 6aw OAHeKYA 1136Hwe 11 l-berOBH APY!'OBH KoKo, rapo, I3yho 11
T1por JiaB. 0HI1 cy npaT11JII1 MaJIOYMHor u r&lt;pyrmor
ToJra, tiOBe'Ka ca BeJIHKOi\1 rJrasoM, BeJJ11KHM ycr11•Ma,
3BpH)l.8Bii1M C11'jepi1M Ol!I1M8 11 CTpaWHO W11pOK11M 11
seJII1K11M u.pH11M cTonaJIHMa. VIw.7ll1 cy 11 rOMI1.'1a.111 ce
n,ope.ll. l-bera, paarosapam1 c l-bi1M, aa;~.HpK11Ba.~H ra H
cMeja.1111 MY ce.
- illTa je ro? - ynHTa TporJiaB Ka.lla cnaaH
AJba 3a ~iaJIOM saroM, noKaayjyhl1 csoje jaKe no.n.l1rHyTe Otii-baKe, KojH cy MY py&gt;KHO Ha.lJ.I13aJII1 ropl-hy
ycHy 11 360r KOj'HX cy ra y lJI1T8BOM rpaay Hil311BnJIH
HIM 11VIeHOM.
ITpo,ll.ajeM.
- illTa npo,ll.ajew?
- BJiacr H cJiacr ... 6aTI1He 11 neH)JJpeKe ... CJ:H'
npBOKJiacHo ... rapaHryjeM 33 po6y!
H3POA ce noqeo caKynJbaTI1, rJie,ll,ao je Ma.'IHwaHa, cJiywao l-berosy B11KY, liY.lJ.HO ce, Hl1je paayMeo
WTO TO 3Hati11 11 rpa.&gt;KH OlJlHMa: )l.a JII1 3811CT3 11Ma lliTO
Aa npoAa. WaxosCKe cp11rype cy rJieJI.aou.e jow s11we
36yl:biHBaJie. AJbo je npHl!30, HenpecTaHo 11 6ea npe.ll.axa npHl!ao, yHocehl1 CBojy jy»Unal!KY cTpacT 11 y
petiH H y noi&lt;peT PYKY·
Eso, wro rJie.lJ.aTe ... Kojera 'ohere? 'Ohere JJH
01301'3? 0Baj ce ym11p110 . . . 0BO je npecje.lJ.HI1K.
AJbo cTasJba »KOI-ba« Ha sary 11 npotll.y.&gt;Kyje:
,
- MI1CJIHTe JI11 BH .ll.a je •
OBO, KOI-b? B8ipare ce.
Oso je rocno,ZJJI1H npecje.li.HI1K. l13rJie)l,a MaJia HHWT11u.a, aJII1 HeMa r&lt;aHTapa KOjH he H3Mjepi1TI1 KOJfHI&lt;O je
noraH.
A OHH raMO? - yn11Ta 'Bypo napaCTOC, y
JJ.eJIOM rpa,ll.y 1103HaT, H3BJiatiehH CBOj ,ll.yrH spaT
H3H8A fOMHJie 11 T11CKajyhl1 Ce .ll.a Ce jow BHWe 11p11MaKHe.
- E, raj je jow cKynJbH H Te.&gt;KH ... TO je r;ed:&gt;ep,ll.ap H3tie,7J:HI1K, Moj 6ajTo... Hau.HoHaJIHOCT 11
i,piKaBOTBOpHOCT My CaMO Teaajy CTO KHJJa, 11 TO 6e3
,ll.ape 11 Mjepe Ha KacanHI1JJ.I1 ... AJJH TO HHje 3a Te6e ... 3a Te6e cy nonoBH, naHal1je 11 napacrocH, y
u.pKBH )1,3 AP.&gt;K11W csHhy, ,ll.a npHMaw ajrap 3a csaKor,
.zra wro non11jew 11 noje,ll.ew Ha napacTocHMa ... HHcH
TH aa BJiac' ... B11AHW KO:JHKO HX HMa, CBe cy OBHjaH11 JIOnOBH ... A TH ... rn He MO.&gt;Kew 6e3 l!apa·
CTOC3• cy3e y Ol!I1M8 T11 I.(8KJie Ka.n:a B11)111lll paKHJV ...
,
.Uol)11 K3,ll,a HM 6yAeMo AaBa.'!l1 napacToc, HanHheMO
Te ... o11fiew MpTaB nHjaH ... Jby60BHh fie TH 6HTJ1
r ,ll.je ie fop11U.8, a fopHU.a r n:eje je Jby60B11ft.
'Bypo IT11nep je 3aHcra npHcycTsosao csaKoj ca. ·paHI1, ce,li.MI11.\11 11 napacrocy, ,ll.p.&gt;Kao je csehe, 'Ia!&lt;
npH~tao 11 ca\'l!ewha Kao ,ll.a MY je noKojH11K HeWTO y
ponv. ca 10 :ta 6!i ce Han11o 11 Haieo. I-bera je csaKo
H30 11 csar&lt;a ra je aBao 'Bypo ITapacToc ... llose·K
38MHra O"'HMa KaO .ll.a je rJie.ll.aO nyHy OKajJI,Hjy paKHje, 110,li,H.&gt;Ke ropH&gt;y ycHy H HOC KaO ,ll.a je YWMpKHYO
.)yrpMyT 11 6ea pelfl1 HarJTO ce OKpeHy H H\3BYti~ HaTpar. AJI11 6aw Ta,ll.a O,li.HeKyA no33A11 H36H .te.ll.aH
JKaH,ll.ap 11 Heona&gt;Keno 3rpa611 AJba aa pyKy.
Wra pa.zr.11w? - yrmTa OH.
ITpoAajeM BJiac'.
A wra je OBO? - noKa.&gt;Ke .&gt;KaHAapM Ha sary.

29

�- MjepHM Jby,ne ... MjepHM fbHxoay HaL\HOHaJIHocr, rrounefbe 11 BJiacr! ... Eao cje.li,H .na 11 re6e Ha
~1ojy I&lt;YKY o.n KaHrapa rerHeM ...
OaaMo! - rpecHy ra maH,napM aa pyi&lt;Y H
OMyqe ca co6oM.
KoKo, fapo, 5yho 11 Tpor.rraa ce o,n;Max nperra:~;o­
rue H CKO~mwe MUJIO ycrpaHy, f01'0BIH Ha 6eKCTBO, 3JIH
Ka,na ce y,naJbH maH.ll,apM Bo,nehH AJba 4Bpcro rrope.ll,
ce6e, OHH yaeiiie aary H nol)oiiie aa IbHMa ,na HX
rrpare H BH,ne KaKBa fie 6HTH cy,n6HHa fbHXOBOf .u.pyra.
Yaeqe y rpa.ll,y je noqHaao yMop naaapHor .ll,aHa.
ripe.ll, KacpaHoM ce ce.ll,e:rro 11 HCnHjaJio. Ce.ll,eJio ce 11
y noJiyceHKaMa 6awra, npe,n aparwMa HHCKHX Kyha
H Ha 6peroaHMa nope.ll, peKe. UHKOTHim cy ce.ll,eJIH
H3Ha,n nehm-ra H pa3roaapaJIH npeKo pe,!.!.a, 6p3o, reMrrepaMeHTHo, pa3roaapaJIH o caeMy wro cy rora .n;ana
aa,neJIH 11 ,nomHBe.rm. CaH cy &gt;KaJIHJIH A.lba. MaJia H
o11rHa, MpiiiaiJa 11 onaJbeHa .l!HU:a 6HJia cy o36HJbHa H
3a6pHI-Iyra. Boja.111 cy ce ,na he ra oner raMo y 33·
raopy rytm, .na he orrer 6HTH rJia,nai-I H &gt;Ke.rr.aH H• ,na
he raMo ocrarH rpH H.IIH lJe'N!pH ,n:aHa Kao npe. fapo
je - a ro je H TporJraB o,n:Max norap.li,'Ho H noMorao
- npe,n:JIO&gt;KI1o ,na yjyrpo Hemro cHalw 11 o,n:Hecy MY
.na je.ne 11 .na Haljy HaLIHHa 11 MoryhHOCTH ,na ra cnacy
H: •1136aae. OH he raMo MHoro narH:TH:, Hapo4HTo :r.a.n
je d\M, I&lt;a,n HeMa HH je,n:aH OA fblfX C J-biHM, a MO)l{,na
je JI,OK OHH ro pa3roaapajy crpaulHo rymaH H oqajaH
H: crelbe no.n 6oJIOBHMa Koje cy ,My HaHeJIH ancaHI,IYije
neCH11U:OM HJIH: 6aTH:HOM. AJI1 6aiii Ka,na cy OHH 0 TOM
H
paaroaapaJrl1, Ka,na cy fbH:XOBa MaJia H: ,n:oqpa cpu:a
rpenepHJia sa fbH~oBHM .u,pyroM, H3Ha,n: Kpoaoaa H
nehHHa, TeCHHM yJI&lt;HU:aMa H no noapiiiH:HH peKe, o.u,HeKy,n H3 Hoim, H3 HeKe ,n:aJbHHe 3aJieJiyja Kp03 aaa.nyx y36y,nJbHBa necMa:

Cseaawe MH, Maji&lt;o Moja,
H HOre 11 PYKe.
,lJ,aHH

Cy

MH Ka' HOft

llPHH -

To cy rewi&lt;e MyKe!
fJiac je .n:pxTao, H3BHjao ce 11 pa3JIHBao I&lt;poa
Hoh. THXH paaroaopH cy Harro.'Ia pe411 YMYKJIH 11
JbY.ll.11 cy umpoi&lt;o oraopHJIH: ymH 11 c.7IYIIIaJIH Tperrepelbe p11jeLJH. U11I&lt;OTI1h11 cy ce HaMax 1'prHyJII1, rro.ll.l1fJII1 cy rJiaBe H MaJIKO HX HCKpHBHJIH ycTpaHy, 0'-111
cy H·M rope.Jie I&lt;ao 1\IaJie mepaa11u:e, a .nax HM je ci&lt;opo
3acrao. CJiyiiiaJIH cy ... cJiyiiia.'!'l1 cy u:eJIHM 6ahe:o.1.
To je 6110 AJbOB rJiac ... fJia.ll,aH 11 me,naH, ,na 611
pacrepao ,11 caaJia,nao npHT11Cai&lt; 11 caMohy 3araopa,
OH Ce HeKDKO CKalJyfiH Y3 QpH11 11 BHCOKH 311,ll ycrry3ao .li.O rrpo3opa, yxsa'f'.-IO ce sa npetwre, CTHCT&lt;ao cc
Y3 fbHX, npHJienHo Mpiiiaao 11 nperr.'IaHyJio JIHQe y3
rB03.ll,eHe YKPIIITeHe IIIHnKe H 3aneaao. f.1ac je O.li,Jiereo H aa6py jao mHaoroM. Ma,IIHIIIaHI1 cy ocJiyiiiHHJIH
joiii MaJro, joiii rpeHyrai&lt;-,naa 11 noaHa.nH fberoa r.Jiac.
AJbo! peqe TporJiaa pa3B aqeh11 ycra 11
rr oKa3y jy'IH: cao je jaKe H Heype,nHe 3y6c.
-

Tpa&gt;KH Hac! -

.no,n:a.ll,e fapo 11 CK0411 Ha Hare .

OH11 cy 3HaJIH, OHH: cy pa3yMeJII1, To je 6uo A Jh013
30B. OH je 1-bi1X '11 npe TOM necMoM .li,03HBno 113 3araopa. To OH 411HH KaAa 11Ma HeiiiTO .ll,a H;\l Kallie,
I&lt;a,na rpe6a c 1-biH'Ma Heiiiro aa&gt;KHO .ll,a nopaaroaapa.
Te peLm, ry necMy je.li,H:HO OHH npaBHJIHo pa3yMejy.
H QHKOndiH yaei&lt; cp4aHH t1 O.li.JIY'lHH nocKaKaiiie CBH
Ca CBOjHX MeCTa J&lt;a,U 11 fapo, 11, CJiyiiiajyh,l1 I&lt;aJ&lt;O Ce
rJiac HenpecraHo A11&gt;Ke 11 JieJiyja Kpo3 Hoh, r .!J ac :nHxoaor .npyra, o,njypH:IIIe KpHay,.a:aaH:M YJI'HQaMa raMO
rrpeMa aaraopy, raMo o.u.Ky,n je nec:v~a .n;oJia3H.1a.

flpuAo3u 3a nawy wiiiaMiiy oMozyhaeajy 6eciiAaiiino cAaHJe
/l.UCiiia OHU.M :»ceHaMa KOje HUCY y MOZYlf.HOCiiiU Oa za Kgiie

30

�Mozemo ispravljati presude ostavinskih sudova donesene u toku okupacije,
koje su ostecivale zene u pogledu zakonskog naslje¢nog dijela
2ena je Ustavom FNRJ potpuno izjednacena sa
u sv:im oblastima dr.Zavnog, privrednog
i drtt~tveno-p1olitickog ziv.Yta (cl. 24). To je jedna od
tekovina narodno-oslobodilackog rata, izvojevana u
borbi pwtiv okupatora i narodnih izdajica za bolji i
pravedniji dru~tveni pvredak u na~oj zemlji. Odluka
AVNOJA 1 3 II 1945 o ukidanju i nevazenju starih
0,d
zakonskih propisa, vojim clanom 2, stavlja van
snage sve propise, koji su vazili u casu okupacije
(6 IV 1941 god.), a koji su u suprotnosti sa tekovinama narodno-oslobodilacke borbe. Prema ~tome svi
tari zakonski propisi, koji su hili na snazi od 6 IV
1941 godine, a koji su zenu smatrali neravnopravnom sa muskaroem danas su nevazeci, te sve pravne
posljedice proizasle iz tih zakonskih propisa za vrijeme okupacije, mogu zainteresovane stranke da
pobijaju ~kod nadleznih sudova.
mu~karcem

Jedna od takovih pnavnih posljedica, koju danas
mozemo pobijati, jesu presude donesene na ostavin, kim raspravama, koje su zenu skor'o redovno ostecavale u pogledu velicine zakonskog dijela naslijeda.
Te su se presude donosile na osnovu zakonskih propisa (serijata, otom;alnskog ramazanskog zakona, zakona o bivsim kmetovskim selistima i stecenim beglucima, opsteg gradanskog zakonika), koji su za
zenu u is1
tom redu naslijeda odredivali manji dio
nego za muvkarca, privilegovali krvnu vezu po ocu
pred krvnom vezom po majci, potpuno zapostavljali
bracnog druga i iskljucivali iz oceve zaostavstine vanbracnu djecu. Kao ~to vidimo vi &lt;ti slucajevi zapostavljaju zenu, pa su prema tome u suprotnosti sa tekovinam a nase borbe, zbog cega ih mozemo i pobijati. Na pr. propisi serijata o na lijedi\·anju ovtecavali Sll nmslimanku U t10ffi smisJu sto SU muskarci,
koji su konkurisali sa zenama u istoj liniji (na pr.
braca i sestre) dobivali duplo veci dio nego zena u
pokr~tnoj zaostavstini i nekretninama t. zv. m u l k
prirode (kuca, okucnica, vinograd); udovica je na ljedivala, ukoliko je klonkurisala sa djecom, jednu
osminu, a bez djece jednu cetvrtinu muzevlje zao stavstine, dok je muz iza smrti zene u prvom • lucaju
dobivao jednu cetVIftinu, a u drugom lucaju jeclnn
polovinu; krvno srodstvo po ocu i kljucuje srod tvo
po majci (na pr. brat po majci tek ce na&lt;:\ijediti zaostavstinu umrlog, ako ovaj nema zivog br ata po ocu.
Po propi!Sima Ramazanskog zaJwna, koji vaze za
Muslimane i sve ostale, nekretnina pravne naravi mi-

rije (seoska zemlja) nasljeduje se tako, da braca i
polublraca p o o c u iskljucuju sestre i polusetre
p o o cu. Zaostavstinu umrlog koji nema djece,
unul&lt;:a i roditelja naslijedice njihova poiubraca po
ocu i ako imaju zive sestre po ocu i po majci. Opsti
gradianski zakonik za preziv jelog drug a (muza ili
zenu) kod nemuslimana predvida ovako: ikada bracni
drug wonkurise sa troje iii vise djece ona nasljeduje
jednak dio sa djecom, ali samo u uzivanju, a ako
ima manje od troje djece ondla samo jednu cetvrtinu
u uzivanju u zaostavstini mulk prirode. Ukoliko ima
drugih zakonskih nasljednika (roditelji, braca i sestre), onda prezivjelom bracnom dlrugu pripada ectvrtina zaostav1
stine u vlasnistvu; tek ukoliko nema nijednog drugog za'konskog nasljednika bracnom drugu pripada sva zaostavstina. Koliko je ovakav zakonki propis ostecavao narocilto zenu, jasno je kada se
zna da se zena, ekonomski ovisna od muza, bavila
domacinstvom, a muz privredivanjem van kuce, pa
se smattralo sasvim normalnim da je vlasnik tako
stecene imovine muz, a ne kao sto je to danasnjim
zakonom o braku odredeno lkao zajednicka imovina
muza i zene. Zakon o bivsim kmetskim selistima i
stecenim beglucima predvidJa, u nasljedivanju za ovakvu vrstu zemlje, za zensku djecu samo pravo uzivanja
dol&lt; se ne udaj'll i to pravo uzivanja na polovinu dijela, kojeg po smrti roditelja dobivaju u vlasnistvo
muska djeca. Kao naknadu, braca sestrama prilikom
udaje, moraju isplatiti otpremu koja treba da bude
u wijednosti samo jedne treCine dijela, koji su uzivale ,dok u bile neudate. Propisi tog zakona vazili
c;u za muslimane i nemuslimane.
I ako jos nije donesen novi zakon o nasljedu,
zainteresovane stranke mogu pobijati presude o, tavinskih sudova donesene u toku okupacije, a koje u,
kako smo gore naveli, osteCivali zene u pogledu zakonskog nasljednog dijela. Treba samo nadleznom
sreskom sudu donijeti podnesak u kome ce se tacno
naznaciti u kome smislu je zainteresovano lice osteceno i opisati na koji nacin ( od koga e naslijedilo,
s kim se dijelilo nasljede itd.). Podnesak treba tak. irati taksom od 10.- dinara u markama i 1.- dinar
u gotovu za sudski doprinos. Nadldni Slreski sud ce
na osnovu toga zakazati novu ostavinsku raspravu i
svojom pvesudom donijeti pravednije rjesenje u duhu
potpune ravnopravnosti muskarca i zene.
0. D.

31

�IZBOR I SADENJE VOCAKA
Obzirom na veliku vaznost vocarstva u nasoj
zemlji moramo ~ovoj grani poljoprivrede, za koju
postoje svi uslovi ra,z voja, posvetiti nrarocitu paznj u.
Ovo moramo uciniti utoliko prije kada znam o,
da i danas kod nas postoje krajevi u kojima je
narod cesto za vrijeme najrodnijih godina voca -ostao zeljan voca. U ovome clanku istaci ce se najvazniji momenti, koji u velikoj mjeri odlucuju da li
ce se zasadene sadnice primiti i pravilno razvijati i
na vrijeme donositi rod.
Prije nego 1sto pocnemo izlagati kako e pravilno
sade vocke, ukrat:Jko cemo iznijeti sta rt:reba poslije
toga maditi i znati, da bi bili sigurni u uspjeh svoga
rada. Kada se vee odlucilo da se zasade vocke, treba
prije svega da se izvrsi izbor zemljista. Jabuke, kruske i dunje traze vlaznija i hladnija zemljiSta i ne
treba ih sadi1t,i na suvim i prisojenim zemljistima, dok
tresnja, visnja, kajsija, breskva i sljiva traze prisojno
i ocjedljivo zemljiste. Orah i tresnja podnose krecnjacko zemljiste, gdje vrlo dobro uspijevaju. Zemljista na kojima stoji voda iii su od podzemnih voda
jace vlazna, nisu za vocke, jer na njima, brzo propadaju. Ovo narocito vazi za kostunicavo voce.
Nekotiik o mjeseci prije nabavke i sadnje vocaka
potrebno je odaorano zemljiste za vocnjak dobro
preorati i dobro poduhriti. Zatim se zemljiSte premjeri i oznace se mjesta, gdje ce se voce saditi, uzimajuci za svaku vrstu odredeni razmak. Ako se podize vocnjak sa visokostablasicama, onda se uzima
slijedeci razmak: jabuke se sade na udal.ienosti jedna
od druge kao i red od recta 10-12 m, kruske i tresnje 8-10 m, sljive, kasije i vLSnje 6-7 m, dunje,
breskve 4-5 m. Vocke se sade u kvadrat iii u trokut.
Da bi bili siguri da ce nam se zasadene vocke
primiti, uspijevati i davati dobar i zdrav rod, najbolje je da se koristimo iskustvom okolnih vocara.
Zato je potrebno obiCi svoje i okolna seta i vidjeti
koje sve vrste i sorte voca uspijevaju i daju dobar,
zdrav i obilan rod. Kada na ovaj nacin odabe~remo
vocke koje .Zelimo saditi u svome vocnjaku, jos cemo
se prebhod1no posavjetovati sa poljoprivrednim strucnjakom, a zatim cemo naruciti vocne sadnice iz nekog drzavnog iii zadruznog rasadnika.
Za sadenje treba tra.Ziti dobro razvijene, najbo·
I je dvogodisn ie sadnice. Kod sadnica treba obratiti
nalrocitu paznju na korjenov si::;tem, koji mora biti
dobro razvijen i zdrav.
Na krosnju sadnica takoder se mora obratiti paznja. Ona mora imati dovoljan broj grana i one
moraju biti dobro razvijene i pravilno rac;poredene.
Vocke se mogu saditi u jesen i u proljece.
Jesenje sadenje vocaka je jedino preporucljivo
za nase prilike, jer je proljetno adenje &lt;: e to -kopcano sa rizikom. U jesen zasadene vocke do proljeca
se djelomicno ozile, rane na kor jenju zara tu i sadnice uvijek prolistaju kad i o tale ne:'resadene vocke. Procenat primanja je, ako mo adili !1raviln.1
gotovo 100%. Sadnice po.:;adene u •r en boljc ce
tzddati susu.
Posadene sadnice u proljece Ica:nije ce k, e:111t i
od o talih vocaka, a vrlo su osjetljivc na ~ usu, pa ih
moramo cesto zalijevati. Alw propu~timo zalijevanje,
moze nam se desiti da se velika vecina sadnica osu~i.

32

'Sto se nikada nece desiti sa sadnicama posadenim u
jesen.
Jame se trebaju kopati 3-4 nedelje prije sadnje,
da se zemlja provjetri i usitni.
Kada smo oznaci li mjesta za vocke, pristupamo
kopanju jama. Prilikom kopanja jama pot,rebno je
gornji povrsinski sloj zemlje bacati na jednu stranu,
a onaj donji neplodni , mrtvicu, na drugu stranu. Ukoliko se kopaju dublje i si1re jame, utoliko je bolje.
Jame moraju biti najmanje 1 m siroke i pola metra
duboke.
Za nekoliko dana prije sadnje vocaka, pa bilo
to u proljece iii u jesen, u svaku jamu se pobije po
jedan kolac, koji smo vee ranije pripremili. Kolje
treba obicno da je 1,5 m visoko iznad zemlje. Ono
mora da je tako pobijeno, da bude sve u jednom
pravcu iii redu, tj. prilikom nisanjenja sa prvog na
zadnji kolac svi se ostali moraju sa njima poklapa'ti.
Ako je uzeta pravilna udaljenost i u drugim redovima, onda rna gdje stali u vocnjaku, i na koju god
stranu pogledali, kolje se mora poklapati, odnosno
biti u pravom redu.
Okolo kolja naspe se nest·o zemlje, koja je bila
izbacena sa povrsine pri\ikom kopanja jama.
Prilikom vaden ja sadnica iz rasadnika mnogo
se korjenje osteti. isto tako pred samu sadnju. Sve
sasuseno k·orienje kao i ono koje je ozlijedeno, mora
se oreza,ti. Ovakve mlade sadnice kojima je uniSten
veliki dio korjenja prilikom vadenja, nisu u stanju
pruziti kruni niti dovoljno vode niti hrane. Zato
prije sadnie vocaka potrebno je korjen i krunu uravnotditi , tj. kruna se mora orezati. Ako se vocke
sade u jesen, kruna se ne skracuj~ -;- ak~ se voc!~e
sa de u proljece - kruna se skracuJe odmah or~ 1e
sadnje. Kod jace razvijenih. sadnica sa. vrlo .~ol:mm
korien iem grane se skracu lU za polovmu nJthovog
godisnieg 'prirasta, a kod slabo razvijenih sadnica i
sa slabijim korjenjem, za jednu trecinu. Pril.ikom o~~­
zivan ia grana presjeci se cine ·tako, da se .tspod n 11h
nalazi pupoljak, koji je okrenut na spol1nu stran~
krunr. Rez neka ie udaljen od oupoljka oko 1 em, m
man ie ni vitse, je'r inace se moze pupoliak osusiti ili
rana ne moze zarasti. Rez mora biti kos, a ne prav,
kal·o se na presieku ne bi zadrzavala voda a time i
ra7\ri iala i trulez i druge bolesti.
'ncke treba .:;aditi tako da im korjenov vrat
bud na rovr:ini zemlje. sto znaci da budu zasadene
na ·~tt• duhinu na kojoi c;u raniie rasle u rasarlniku .
Akn -adnice po, adimo dublje nego sto su bile u rasadniku. one ce c;e dobra razvijati , ali ce kasno proroditi i davati malo roda. Ovo je jedna od najvecih
gresaka prilikom .:;adenja. Kada su sadnice pripremljene kako je vee receno, korjenje im se nam_oci u
zitkoj mjesavini ilovace i kravlje balege, a zattm se
pristupa sG&gt;dji. Saden ie vocaka ne smije se vrsiti kada
ie zeml ia til okra, tj . kada se lijepi za lopatu iii noge.
Taka r.o:-actene vocke stabo bi se P'rimite i statno bi
pobolijevale. Najbolje je saditi ako je zemlja samo
v1azna, a rasipn se u sitne grudice. Ako je zem1ja
suha, sto je veoma rijedak slucaj, sadnice se mogu
saditi, ali se odmah po sadenju moraju obilno zaliti
vodom.

�amo sadenje treba da vr"e obavezno dvojiea
radnika. Jedan oct njih radi oko sadniee, a drutri nabaeuje zemlju. Prvo se na dno jame nabaei ncsto
povrsin ke plodne zemlje, zatim se sadniea smjesti
u jamu. Jedan radnik rasporeduje ikorjenje, dok drugi
nabaeuje plodnu zemlju. Jednom rukom treska se sa
adnieom da ne bi oko zila ostale praznine, dok se
drugom rasporeduje korjenje i nabaeatu zemlju. Korjenje se mora tako po taviti da bude olako povijeno
nanize i nedopustajuci da mu se vrhovi poviju naviSe.
Presjeei na korjenju moraju biti okrenuti nanize.
Kada se zemlja naspe 20 do 30 em ona se dobro
ugazi a zatim se dospe sve do vrha povrsine zemlje.
Zatim se okolo vocke napravi tanjur od zemlje u
koji se sipa voda i tak·o se vocke dobro i obilno zaliju. Kada su voCike obilno zalivene oko njih se naspe
zagorjelog staj.skog dubreta, komposta iii plodne ze-

mlje. Ovim cemo sprijeciti stvaranje pokorice 1 Jaee
isparavanje viage. Mlade vockice prije nego se prime
pa i poslije lako se mogu povijati, iskriviti pa i polomiti od jacih v jetrova. Sarno primanje sadnica uslijed njihovog stalnog pokreta vrsi se vrlo sparo iii
se sadniea maze posve da ne primi u lijed cestog pomjeranja korjena. Zato odmah nakon sadnje vocal&lt;a
treba ih vezati za kolac koji je jos prije sadnje
pobijen u jamu. Vezivanje se vrsi na 20 em oct, zemlje i ispod same krune. Vezivanje vocaka ne smije
biti ni suvise jako. U svakom slucaju ne smiju se
vezivanjem stvarati ozlede na stablu, niti vocka tako
tezati uz kolae da prilikom spustanja zemljiSta vocka
ostane da visi u zraku. Kada se zemlja dobr·o slegne
i voclce prime i ustale treba ih odvezati od kolja
ponovo svezati ne8to cvrsce.
lng. J. Vu~inovic

CABJETI1 MAJKAMA:

Hew.wo 0 upupoaHoj ucxpaHU 3apaBOl ajew.ew.a
(HacTasaK)
0ot:IeTaK O,ll;6Hjalba He OBHeH eaMO O,ll; .n;jeTeTa,
Hero H o.n; MajKe. AKo ee MaTH .n;o6po oejeha, aKo je
,ll;Ojelbe He 3aMapa H He eJia6H pa.n;H HeTOr, aKO HMa
.n;o6ap aneTHT H eaH, a npH TOM - Ha TO ee He eMHje
3a6opaBHTH - .n;ojeHt:Ie TaKol)e Hanpe.n;yje OH.n;a o.n;6Hjalbe MO)I{e not:IeTH H Henno KaeHHje. Mei)yTHM,
aKo MaTH eJia6H, aKo oejeha yMop HJIH aKo MO)I{.n;a
eaMo npHJIHKe 3aXTHjesajy, oH.n;a o.n;6Hjalbe MO.&gt;Ke
IIOt:IeTH paHHje. Y esaKOM eJiyt:Iajy O,ll;6Hjalbe MOpa
6HTH rroCTeneHo, rrpso H rJiaBHO pa.n;H .n;ojeHt:IeTa, H
lberOBHx lbe.&gt;KHHX opraHa 3a sapelbe, a .n;pyro pa.n;H
MajKe, KOja he nOeTeneHHM O,ll;6HjalbeM H36jefiH eBe
HerrpHjaTHOeTH H Tero6e, a qeeTo nyTa H ynaJie .n;ojKH, KOje ee jaBJbajy KO,ll; Maji&lt;H, KOje 113 6HJIO KOr
pa•3Jiora HarJio o.n;611jy esojy .n;je~y.
Ka.n;a no'-IHeMo rroeTeneHo o.n;6HjaTH .n.HjeTe, oH.n;a
HHje.n;aH o6pOK Majt:IHHOr MJIHjeKa He eMHjeMO 3aMHjeHHTH o.n;je.n;HOM .n;pyroM xpaHOM, Hero y3 no.n;oj .n.o.n.aTH .n.o.n.aTaK, Haj6oJbe 15-20 .D.K nporlbe'-leHor
sofia HJIH eoKa O,ll; HeTOf'. AKO Ha npHMjep O,ll;6Hjalbe
not:IHeMo ca 5 Mjece~H (Ko.n; jaKe 11 Hanpe.n.He .n.ojeHlfa.n;H) pe.n. 06pOKa oeTaje HeTH (6, 9, 12, 15, 18, 4
eaTa) caMo heMo y no.n.He nocJiuje .n.ojelba .n;o.n.aTH
jom COK npOrlbet:IeHOf' BOha, y nO'leTKY MaJIO, a aKO
.n;HjeTe .n.o6po no.n;Heee OH.n.a BHme. l13Mel)y npHjeno.n;HeBHHX lf nOCJIHjenO.D.HeBHHX o6poKa MO}l&lt;e Ce
.D.aTH eoKa O.ll. JIHMyHa HJ!lf HapaHl!e. Y meCTOM Mjece~y MO.&gt;KeMO seh y no.n;He, noeJIHje .n.ojelba, .n;o.n.aTH
nporlbet:IeHor sapHsa (MpKse, enaHaha, KpOMrrHpa} H
nporlbel!eHor soha HJIH eoK o.n. HCTOr.
Y ee.n;MOM Mjece~y o6poK o.n; no.n;He MO.&gt;Ke ce
eaeBHM 3aMjeHHTH .n;pyrOM xpaHOM, Ha np. KamOM O.ll.
rpH3a, np.&gt;KeHor 6pamHa, KeKea, 33TI1M nporlbelJeHor
nosplia H sofia.
Y OeMOM Mjece~y nope.n. o6pOKa y ITO,liHe, MOiKe
ce 3aMjeHHTH H o6poK y meeT caTH no rro,:rHe. Y
rro.n;He ce o6poK .n;a,lle I&lt;ao y ce.n;MOM Mjece~y, a y

meCT caTH no no.n;He HeKa KamH~a, HJIH nporlbetJeHa
ja6yKa HJIH nypa Ca KHCeJIHM MJIHjeKOM.
Y .n;eseTOM Mjece~y y .n.eseT eaTH yjyTpy .n;aje ee
150 rpaMa KpasJber MJIHjeKa ca .n;BHje .n;o .n;sHje H no
KO~Ke mehepa ( ca Kamwm~oM, a He &lt;f&gt;JiamH~oM),
y 12 eaTH je.n;Hy o.n; Hase.n;eHHX KamH~a, nporlbet:IeHo
uapHBO, so:he. Y meeT caTH no no.n.He KamH~y o.n;
rpH3a HJIH 100 rpaMa KpaBJber MJIHjeKa ca .D.BHje
KO~Ke mefiepa H je,ll;HHM CHTHO HCTy~aHHM KeKCOM,
HJIH je.n;Ha ne'-leHa H3rlbe'leHa ja6yKa, a ocTaJio
MajlJHHO MJIHjeKO. Y .n;eseTOM Mjece~y MO}l{e Ce .li.OJlaTH 11 }l{yMalb~e o.n; jajeTa, eaMo onpe3Ho no'leTH
Ca '-leTBpTHHOM )KyMalb~eTa H TO CBaKH .n;pyrH ,ll;aH,
a noMjemaTH ra KarnH~0.\1, nospheM HJIH cyrroM. BaPHBY H I&lt;amH~H MO}l{e ee .n.o.n.aTH H 20-25 rpaMa
nporlbeYeHe jeTpe.
Y .n.eceTOM Mjece~y .n;aje ce MajYHHo MJIHjeKo
CaMO y 6 CaTH yjyTpO H 9 CaTH yseqe, a OCTaJIO KaO
y .n;eseTOM Mjece~y. Y TPH eaTa no no.n;He Majt:IHHO
MJIHjeKo 3aMjeHH ce ea 150 rpaMa KpaBJber MJIHjeKa
H .D.BHje 11 no KO~Ke mehepa.
Y je.n;aHaeeTOM Mjeee~y .n;ojeHlfe .n;o611sa e11cy
caMo y meeT eaTH yjyTpo, .n;oK y .n;eseT caTH rrpHje
rro.n;He, 3 caTa 11 .n;eseT caTH no no.n;He .LI06Hja no 150
.L(O 180 rpmta KpasJber MJIHjeKa ea mehepoM, Koje
ee MQ)Ke n0~1jemaT11 ea HeTy~aHHM KeKeOM HJIH ,ll;06po npenetJeHHM H Y.LIP06JbeHHM XJbe60M. npaBHTH
YBHjeK ~pHH XJbe6, KOjH je xpalbHBHjH H 3a npo6asy
60JbH. He 3a6opasJbaTH 6ap y3 je.n;aH o6poK .n;aTH
IIpOrlbet:IeHOf' BOfia HJIH COKa O,ll; HeTOf'.
Y .n;saHaecTOM Mjece~y .n;HjeTe .n.o611ja csera neT
o6poKa 11 npeCTaje ea .n;ojelbeM. YjyTpy .n;o6Hsa 180
.n;o 200 rpaMa KpaBJber MJIHieKa ca JI.BHie H no JI.O Tpn
KO~Ke mehepa, y.n;po6JbeHo ea rrpenet:IeHHM ~PHHM
XJbe60M, HJIH narrH~Y Ha MJIHjeKy, a MO}l{e H rret:IeH
KpoMnHp ca 5 rpaMa csje}l{er MaeJia (6yTepa), 3aTH.t
npon-hetJeHo sohe. Y no.n.He nporlbet:IeHo sapHBO ea

3!J

�.~.:yr.taHu.eTOM 11JII1 nporlhe4eHOM jeTpOM. Mo.&gt;Ke 11 cyna O.lJ. Meca 11JII1 COI&lt; O.ll. Meca, (cal\10 csje.&gt;K11), coc OJJ.
napa)l.aj3a, 11Hpe 0)1. I&lt;p0Mll11pa 11 CJI. Do llO)I.He I&lt;pa·
B o~be MJII1jeKo, Kaumu.y ca soheM, yseqe oneT Kaumu.y.
Ha osaj Ha411H 611 JJ.OjeH4e seh I&lt;OHU.eM je)l.aHaecTor
Mjeceu.a npeCTaJIO CHCaTH, a TOKOM )I.BaHaeCTOr Mjeceqa ce 11p11npasJba )l.a y .ll.pyroj rO.li.I1HH n04Hlbe
A0011BaTH 4Bpllihy 11 KOMllaKTHHj,y XpaHy, pa3yMHje
ce nocTeneHo, ,IJ.a 611 ce lberOBH lbe.&gt;KHI1 opraH11 3a
B ~! pelhe cacBHM ocnoco611JII1 3a csm&lt;y xpaHy.
0)1.611jalbe 611 MOfJIO 611TH 11 HelliTO 6p.&gt;Ke, aJII1
CBe 0BHC!1 0 TOMe KaKO he )I.OjeH4e 110)1.HOCI1TH 11pOMjeHy 11 3a•
TO je 60Jbe 6HTH CTp11JbHB H Onpe3aH KaKO
611 ce 1136jerJie rpjelliKe KOje 611 MOrJie nosyhH He nonpaBJbHBe nocJhe.li.HI.J.e.

11 3

HAlliE WTAMnE

0JJ.Jia3aK MeJ
}YCaBe3HH4Ke KOMHCHje H3 JyJIHjC
Ke
Kpajuue.

5 anpHJia, nocJIRje 6opasKa o.u. cKopo Mjeceu.
)l.aua, Mel)ycase3HH4Ka KOM11CHja HanycTHJia je JyJiujcKy Kpaj111Hy. Ha ocHosy MaTepHjaJia KOjH je npHKYI1HJia y TOKy CBOra pa)l.a KOMHCHja he ,11!3pa,ll,HT11
csoj npe)I.JIOr 3a pa3rpaH114elbe H3Mel)y Hallie .u.p.&gt;Kase
H .YlTaJI11je 0 KOMe he pjelliaBaTR •
MIHpOBHa KOH¢epeHI.J.Hja. illTa je Meljycase3HIH4Ka KOMHCHJa MOrJia )l.a
BH~H y TpCTy 11 JyJIHjcKoj KpajHHH? MorJia je )l.a
811)1.11, H TO Ha CBaKOM KOpaKy, O.li.JIY4HY BOJbY orpOMHe seh11He cTaHOBHHKa, KaKo TpcTa TaKo 11 4HTaBe
JyJI·HjcKe KpajHHe )l.a ce npHKJbyqe JyrocJiasHjH. DHTalbe npHKJbyYelba TpCTa 11 JyJIHjcKe KpajHHe JyroCJiaBI1jH 3alliTO ce )l.aHac 6ope OHH KOjH cy y TOKY
paTa paMe y3 paMe ca case3HI14KHM sojHHU.HMa so.li.HJIH 6op6y npo1111B 3aje,li.HH4KOr Henp11jaTeJha, jecTe
nHTalbe no6je)l.e, npas)l.e H .n.eMoKpaTHje.
MeljYHaPO.li.Ha ..ll.eMoKpaTcKa jaBHOCT 3aJia&gt;K~ ce
3a npase,li.Ho pjellielbe 1111Talba TpcTa 11 JyJIHJCKe
KpajHHe. »Bop6a« O.ll. 18 anp11Jia ose ro.n.HHe npeuoc11
113 4eXOCJIOBa4KOr JIHCTa »JlH,li.OBa ,ll.eMOKpaU,e« 113BjelliTaj HOBHHapa KOjH cy Ce He.U.aBHO BpaTI1JlH 113
TpCTa. Dope.n. OCTaJIOr OH Ka.&gt;Ke:
»DI1T8lbe Tpcrna je je,li.HO O;I, Be.'IHKI1X HepHjellieHHX nHTalba Jy}KHe Espone. I1cnpaBHO pjellielbe
OBOra 1111Talba J!,01H1 1jehe 110JIHT114KY 11 npHBpe.ZJ.HY
1
cTa6HJIH3aU,Hjy Jy}KHoj, a TaKol)e 11 (JPe.ll.lbOj Espon~.
Y npOTHBHOM npo.u.y.&gt;K11he ce .n.auallilbe CTalbe KOJe
je 11YHO cnJieTaKa H npHBpe,li.HHX TelliKOha«.
JaCHO je .U.a CBe Te CnJieTKe 11 npHBpe,li.He TelliKO·
he npaBe TaJIHjaHCKJH: HMnepHja~IHCTH H OCTaT~H. TaJIHjaHCKOr ¢aiiiH3Ma KOjH 611 XTjeJI~ 110 CBaKy ~HJeHy
.u.a 3a.U.p.&gt;Ke TpcT H JyJmjcKy KpaJHHY I1TaJIHJH 6e3
003Hpa H npOTii1B BOJbe HapO.U.a KOjH TaM~ )KHBI1, 6e3
o63Hpa Ha HHTepece TpcTa KaO JiyKe KOJa He MO.&gt;Ke
.u.a .&gt;KHBH 6e3 csora 3aJiel)a.
nocJIHje MHOrHx uenpas.u.H Koje cy nocJIHje no6je)l.oHocuo aaBprneuor pa;a no'lHlbeHe npeMa c;aHOBHHlliTBY JyJIHjcKe KpajHHe, 4111Tasa .rr.eMoKpaTCKa
jaBHOCT y CBI1jeTy OilleKyje .rr,a he H3BjelliTaj Mel)yc~­
Be3HHt.IKe KOMHCI1je 110MOhH M11pOBHOJ KOH¢epeHU,HJH
.rr.a Halje 11 ycsojH npase,li.Ho pjellielhe Koje he 6HTI1

34

XpaHa, Koja ce cnpeMa 3a .u.ojeH4e MOpa 6HTH
csje&gt;I&lt;a 11 csje.&gt;Ke npaBJbeHa, npeTxo.rr,Ho .li.06po onpaHa
H yKycHa. Cyl)e Tpe6a 11MaTH 3a .li.OjeH4e noce6Ho 11
npHje csaKe ynoTpe6e .li.06po ra onpaTH speJIOM so.li.OM H He6p11CaTH ra. )J,a 611 )I.Ojeuqe HMaJIO aneTI1T H
)l.o6po uanpe)I.OBaJio, Heonxo)I.HO je noTpe6Ho )l.a je
lliTO BHllie Ha t.II1CTOM 3pa-Ky.
CsaKa MajKa, KQja nocBeTH na&gt;KlhY HCxpaHH csor
.ll.jeTeTa H .li.P.&gt;KH ce Hap04HTOr pe)l.a y )l.aBalhy 11 npanpeMalby xpaHe nOHOCHhe ce 11 y)lmBaTH y Hanpe,ll.oBalby H 3)1.paBJhY CBOf )l.jeTeTa, a y 3)1.p3BOM TH jeJI"y
pa3BI1he ce 11 3,/J.paB JJ.yx.

y carJiacuoCTH ca onlliTOM Te.&gt;KlbOM ~a yqapiiihelbe
MHpa.

Xanwelbe Jlpame M11xa11JIO
BHha

13 MapTa OBe fO)I.HHe nao je y pyKe HapO•l,HHIX
)
BJiaCTH 113,ll.ajHu.a 11 cJiyra oKynaTopa )l.pa.&gt;Ka MHxaIHJIOBHli. To je 6110 BeJrHKH y)l.apal.\ CBHM HenpHjaTeJbi1Ma &lt;I&gt;.H.P.J. KOj'H' cy y )l.pa.&gt;KH MHxai1JIOBHhy rJie.n.aJIH Ta4KY OKynJhafua peaKU,HOHa,pHHX CHara y
SeMJbH (H HIHOCTpaHCTBY H MOryhHOCT npO.lJ.Y&gt;Kel:ba
6op6e npOTHB OHHX TeKOBHHa KOje je HapO.ll. H3BOjeBaO 6opehH Ce npOTHB ¢alll'HCTH4KOr OI&lt;ynaTOpa.
Y 3JI04HHa'IKOM pa.n.y )l.pa.&gt;Ke MHxaHJIOBHha, MHHI1CTpa B-OjCKe H MOpHapHU,e eM11rpaHTCKe BJia)l.e y
JlOH,lr;OHY MOfJie 6111 Ce Hai1HCaTH 4'HTaBe Klbl1re H Te
KlbHre 6Hhe HanHCaHe y 6y"JiyhHOCTH. l13 CBHX Kpajesa Hallie 3eMJhe uapo.ll. .n.aHac J1.3pa.&gt;Kaaa pa)liocr
360r XBaTalba OBOf 3JI04HHU,a KOMe HeMa ;paBHOf Y
HCTOpHjH, lliaJbyhH TeJierpruMe M!HHHC'fPY yHyTpallilbHX TIOCJIOBa )l.pyry AJieKCaH,ll.py PaHKOBIHliy. Y MHOfi1M Kpruj,esi1Ma Cp611je csaKa Kyha 3as11jeHa je y
1\pHO - 1'0 je pe3yJITaT pa.n.a )l.pa&gt;Ke 11 lbefOBHX 0¢11U,11pa. )l.pa&gt;Ka MHxai1JIOBI1h BO.li.H'O je 6op6y npoT11B
Hapo)l.a Koja ce .ll.113ao Ha Hore )l.a ce ocJio6o.n.11 11 O.ll.
OKynaTopa H O,ll. BJia)l.aB11He OHI1X KOjl1 cy ra npe)I,aJf!i
oKynaTopy. )l.pa.&gt;KI1HI1 ocp11U.HP'HJ cy jolli 1941 ro.li.I1He noqe.w csoj 3JIO'l11Ha'IKI1 paA 111 y BocHI1 a Xepu.eroBHHI1, H y UpHoj ropH. 0HI1 cy opraHI130BaJIH
y611CTBa HapO,li.HI1X npso6opau.a, uana,IJ.e ua lliTa6ose,
OHI1 cy npasa.'lH cnopa3yMe ca naseJiahesoM Ap.&gt;KaBOM OHH cy n06HJIH Ha CTOTI1He pai-beHHKa HapO,li.HO·
OCJib60)I.HJia4Ke BOjCKe 110CJII1je V HenpHjaTeJbCKe
o¢aH311Be, OHH cy KaO CaCTaBHH )I.HjeJIOBH He.I1pHjaTeJbCKHX ¢lopMaU,I1ja 110)l, KOMaH,li.OM lbeMa'!KHX H TaJIHjaHCKI1X o¢11U,Hpa npaBHJIH 'IHTaBe Ka3HeHe 110XO,ll.e
H eKcne.li.11U.Hje. Cse cy TO pa.li.HJII1 O.lJ. npBHX )l.aHa ycTaHKa no ).J.11peKTI1BaMa )l.pa.&gt;Ke MHxaHJIOBHha, , a Ha
OCHOBY Hapel)elba KOjla cy CTH3aJia 0)1. eM11rpau!CKe
BJI.a.ll.e y JloH.n;ouy. Ca.n.a ce opraHH.3aTop 6e36pO]H~X
3JIO'IIHHa HaJia3H y pyKaMa HapO)I.He BJia,ll.e. )l.OlliJIO je
BpHjeMe )I,a npe.ll. JII1U,eM 4\HTaBOf CBHjeTa 110JIO&gt;KH
paqyue o O!HOMe lliTO je pa~o, .u.a 11~ ycTa uapo.n.e
411jy je KpB HeMHJIHU,e npOJIHjeBaO, 'lyje OCY.lJ.Y·

�C.'IOBeHa'IIWr uapo.u.a, Jleo PynnuH, y saTBopy y .'by6JbaHii lJeHa pHjemelbe Hapo.u.ue npas.u.e

H3.11ajHHK

AHTe naseJIHh, norJiaBHHK H. )].. X. .u.omao je Ha
BJiacT noMohy XHrJiepa Kao 1-heros sjepHH cJiyra 11
0
Jlas _PynHHK, capa,li.HI1H OKynaTopa y CJiosewtjH, CKYTOHOllla. OH je 61111 rJiaBHH HOCHJial..\ nOJIII1THKe
Hai..\HOHaJI-COI..\HjaJIH3Ma y Hall!Or seMJbH, OH je, no
j
opraHH3arop »DeJie fap.u.e« y CJioseHHjH, HaJiasH ce
yrJie.u.y Ha TpehH Pajx OTBOpHo KOHI..\eHTpai..\HOHe JIG. pyKa~1a HapO,li.He BJiaCTH. J:-beMy fie CJIOBeHalJKH HapO.J. 11speh11 npase.u.Hy ocy AY sa CBa OHa He.u.jeJia Koja rope KOjH cy 6HJIH JIOf'IOpH CMp'PH. J:-berOBa ycTall!Ka
je TIOlJHHHO CJiy)!{efiH OKyna!Tiopy y 6op611 npOTHB Ap.lKasa YlliJia je y paT npOTHB aHTHX'HTJieposCKe
KOaJIHI..\Hje.
CBOra BJiaCTHTOf HapOjJ.,a.
Jos YBHjeK AHTe naseJIHh. HHje 113Be,ll.eH npe.u.
cy.u. Hapo,li.He npas.u.e. AJIH, MIH CMO ysjepeHH .u.a he TO
XpsarCHH Hapo.u. saxrHjeBa H3py'lelbe Aure naseJIHiia ycKopo 6HTH. PasHH 3JIOlJHHI..\rH He Mory ocTaTH HeKa»0cJio6oljei-be« o.u. 21 anpHJia ose rOAHHe AOHOCH .lKI-heHH. Jbyll.H KOjH cy pa,li.HJIH Ha OCTBapei-by 6jecolJ.1aHaK KOjH I'OBOpH 0 3JIIOlJII1HI1Ma AHTe naTeJIHha H MY'IHHX nJiauosa XHTJiepa 111 lberoBHX capa,li.HHKa MO11sahH npe.u. cy.u. npas.u.e.
c.
saxTHjesa lberoso Hspy'lelbe Hapo,li.HHM sJiaCTHMa. pajy 1

Otvaramo rubriku ,Pitanja i odgovo1·i''
Redakcija lista »Nova Zena« nastoji da preko
svojih clanaka, rubrika i dopisa sa 1
terena upotpuni
sadrzaj naseg lista. U njemu nalazimo prakticnih
av jeta o odgoju djece, lijecenju od raznih bolesti,
oddavanju higijene kuce, podizanju naseg domacinstva itd. U nasem listu iznosimo pitanja koja ce nam
dobra posluziti za nase 1
\mlturno i politicko uzdizanje, upoznati nas sa privrednim problemima nase
drzave, sa ddavnom polirtikom na polju prosvjete
i socijalnog staranja itd. lz naseg lista vidimo
rezultate opstena,rodnog napora u borbi protiv poslijeratne pustosi u nasoj zemlji. Nas list govori
koliko se nasa organizacija zalaze za ispunjavanje
drzavnog plana na svim podrucjima drzavnog i drustvenog zivota i kakvi su nedoS\tacil u nasem radu.
Ali i pored svega toga na ~ list jos nije dao odgovor zenama na sva pitanja, koja njih interesuju, a
na koja ona cesto ptllta dobivaju s druge strane odgovore, koji nisu u skladu sa vremenom u kojem danas
zivimo.
Zbog toga je nasa redakcija rijesila da u lislt
unese jos jednu rubriku »Pitanja i odgovr
ori« preko
koje ce citaoci moCi da postavljaju razna pitanja iz
bilo lkojeg podrucja i u njoj naci odgovore na postavljena pitanja (iz organizacije, prosvjete, opste

naobrazbe, higijene, medicine, stocarstva, domaCinstva, po!Ltike itd).
One drugarice koje budu upucivale pitanja na
redakciju, treba istovremeno da odgovore na njih,
ukoliko imaju bilo kakav odgovor. Tako bi redakcija mogla odmah stampati pravilne odgovore. Ako
upucena pitanja nisu toliko aktuelna da traze odgovor odmah u slijedecem broju lista, r·e dakcija ce
otSitrampati samo pitanja, k21ko bi odgovore na njih
mogli poslati i Citaoci. Talko ce se ogtampati odgovori onih citaoca koji budu tacni. Treba voditi
ra&amp;tna o tome da nasa rubrika ne obuhvati pi1tanja
na koja se moze dobiti odgovor na zajednickim sastancima citalackih grupa, frontovskim konfer~ci­
jama itd.
Nasa ce nova rubrika koristiti citaocima, redakciji i nasoj •
Organizaciji: citaocima, sto ce preko Jista
zadovoljiti svoje interesovanje za stvJlri o kojima jos
nismo pisali; redakciji, sto ce sadrzinu lista jos vise
pribliziti nasim zenama, a organzaciji, sto ce bolje
uopznati uslove pod kojima zive nase zene u raznim
krajevima Bosne i Hrcegovine, uociti sve probleme,
te ce svoj rad uskladilti sa stanjem na terenu i sa
problemima rkoji stoje pred nama.

PRILOZI ZA NASU ST AMPU

Aktivistkinje Tesnja sakupile u za nasu stampu
u gradu 2.193.- din. i to:

Camila i Hajra .
Din 465.Amina . . . . .
" 435., 420.Hasmeta i Adila
, 241.Hajra S.
, 205.Staka
, 200.Minkia
, 140.Zada
Dud a
"
52.Behija
" 35.1000.Sreski odbor AFZ-a .
Hiba Rizvic, Sarajevo, odjeljak Marin "
Dvor sakupila je Din 450.-.

Redal{cija

�Povjerenici naseg lista za grad Sarajevo
(Ministarstva, preduzeca i ustanove)
Ing. Vojna Jak~ic
Suhreta Sulejmanp~ic
Ksenija Simunkovic
Ludmila Kr~ic
Ivanovic Lela
Vuka Markovic
Slava Durdevic
Emilija Radic
Dragica Vuk6\1ic
Rada Dokuzovic
Ankica Jovanovic
Ljubica So~a
Ravijojla Kr~ic
Danica Kurbalija
Nelda Peles
Mladen Cakarevic
Jela Pavlovic
Marija Nikolic
Rabija Hadziahmetovic
Ver• Radovinovic
Mernuma Music
Anka Covic
Bolta Munevera
Radojka Jovanka
Pantie Zora
Dragica Hihin
Popadic Vera
Pasovic Fatima
Gorota Nada
Danica Vukotic
Nada Ilic
Vera Vasiljevic

Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo industrije i rudarstv a
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo gradevina
Ministarstvo ~uma
Ministarstvo prosvjete
Ministarstvo finansija
Ministarstvo unutra~njih poslova
Ministarstvo socijalne politike
Ministarstvo pravosuda
Ministarstvo trgovine i snabdjevanja
djeciji domovi
2eljeznicka direkcija
Narodno pozoriste
Radio stanica
VI armija
»Kljucc
NO II rejona
:.Sikc
Skolska poliklinika
Gradska ~tedionica
Tvornica cilima
GNO
Drzavna bolnica
Glavna zeljeznicka radiona
Direkcija posta
Zemaljsko trgovacko preduzece
Odjeljenje za tekstil
Duhanska tvornica
Direkcija za ishranu
:.Elektrobih«, direkcija
:.Elektrobih«, mjesna pOi;lovnica

OnHc

c .~HKe

Zora Radosavljevic
Mandzuka Mihra
Dr. Marija Samanek
Kozemjakin Nin a
Emina Lukacevic
Natalija Ninkovic
Beba Prica
Levinger Beba
Sesar Mara
Lukic Zdravka
Muckovic Ilinka
Siljpoh Jelena
Ahic Fatima
Peric Katica
Dautovic Nevenka
Halima Kurto
Dragica Tatomirovic
Hiba Rizvic
Gonda Music
Sikora Margita
Anka Savija
Milica Milanovic
Ana Teofanovic
Krbesevic Behija
Grebo Mina
Hrnjicevic Fatima
Hatidza Gluhit
Rado~evic Danica
Serifa Serifovit
Vasva Muminagic

Zemaljska komisija za ispitivanje zloc.
Glavni zadruzni savez
Partizanska gimnazija
Trgovacka akademija
I drzavna strucna skola
II drzavna strucna skola
II osnovna ~kola
»Sloboda«
Odjeljak Pofalici
Odjeljak Kovaci
Odjeljak Grbavica
Odjeljak Soukbunar
Odjeljak Vratnik
Kovacici
Novo Sarajevo
Babica Basta
Hrasno
Marin Dvor
Logavina
Podh rastovi
Bjelave
Kosevo
Crni Vrh
Sirokaca
Skenderija
Bistrik
Hrid
Centar
Mejtas
Medreset

Molimo povjerenike lista :.Nova zena« iz B.
svoja mena i tacne adrese.

H. neka

po~alju

ca HBCJIOBHe crpaHe:

&gt;KeHe CeJJa 6yKBHK8 KOje cy CTYDH.IIe Y 38.Qpyry 38 3aje.QHH'IKY OCipa.l{y 3eMJbe, Kpeqe Mel)e Ha 38je.QHH'IKOM SeMJbHWTy.
CBaKH .llaH OKO 120 meHa nope){ MYWKapaua pa.QH Ha TOM 3eMJbHWTy.

O.n;rosopHH ype,:J.HHK Bepa 0 6 p e H o

aP&gt;KABHA

B 11

h

· D. e ,,

H

6a wHh -

WTAMnAPHJ~

,llpyrH ype,:J.HHK Pan:MHJia E e roB

CAPAJEBO

H

h

���</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="5">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="5">
                  <text>Periodika/časopisi</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2250">
                  <text>SP</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="20">
      <name>Periodika</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1207">
                <text>Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 2, br. 14</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1208">
                <text>Antifašistički front žena </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1209">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1210">
                <text>Historijski muzej Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1211">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1212">
                <text>1946</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1213">
                <text>Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1214">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1215">
                <text>11-SP</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1216">
                <text>40 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="188">
        <name>1. maj</name>
      </tag>
      <tag tagId="183">
        <name>obnova zemlje</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="189">
        <name>predškolsko vaspitanje djece</name>
      </tag>
      <tag tagId="141">
        <name>žene</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="268" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="269">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/c8b4c1e105ed35348d5e69a0d02a3153.pdf</src>
        <authentication>5bffba4e6551b5e4b042fd99f3d3bcf0</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="2770">
                    <text>��</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2771">
                <text>Dopis Centralnog odbora AFŽ-a Jugoslavije o organizaciji analfabetskih tečajeva za žene, Glavnom odboru AFŽ-a Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2772">
                <text>analfabetski tečajevi</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2773">
                <text>Centralni odbor AFŽa Jugoslavije</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2774">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2775">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2776">
                <text>novembar, 1945.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2777">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2778">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2779">
                <text>dopis</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2780">
                <text>43-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2781">
                <text>2 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="20">
        <name>1945</name>
      </tag>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="275">
        <name>analfabetski kurs</name>
      </tag>
      <tag tagId="370">
        <name>Centralni odbor AFŽ-a Jugoslavije</name>
      </tag>
      <tag tagId="371">
        <name>Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="175">
        <name>opismenjavanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="141">
        <name>žene</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="475" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="490">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/e07d94c0adbf78b6da3323ce3ab9e150.pdf</src>
        <authentication>166f3ad92147d892b8786d12aea814e9</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="5085">
                    <text>��' *

i»",:

"N h.N
JIJN *..

J*

O T P IS A N O

'•••-* « *■*'«

.

w

LIS'A*

’*'7
Vot ooiuk*

.

��UNIVERZITET

U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

FRANJO KOŽUL

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS ŽEN E
U BOSNI I HERCEGOVINI
(rezultati istraživanja)

S a ra je v o ,

1973.

�Recenzent:
prof. d r S t o j a n

Tomić

Za izdavača:
prof. J o c o M a r j a n o v i ć

�S ADRŽ AJ
Strana
Predgovor

.

7

I) Teorijski osnovi istraživanja
1. Konceptualizacija predm eta istraživanja .
Predmet istraživanja

13

.

17

Cilj istraživanja

20

Uzorak i dinamika istraživanja

21

2. Žena u svijetlu socijalističkog misaonog nasljeđa .

23

3. Sistem pravne regulacije socijalnog statusa žene
(Zvonko S t e n e k ) ......................................................

39

II) Samoupravni i radni status žene
(Kvalitativna analiza)
1. Polazne pretpostavke .
2. Hipotetički o k v ir i.....
a) Generalna hipoteza . . . .
b) Raščlamba generalne hipoteze .
c) Raščlamba posebnih hipoteza .
d) Sistematski pregled varijabli

63
69
69
70
71
74

�Strana
3.

77

4.

Činioci sam oupravnog statusa žene .

89

5.

Institucionalni okviri socijalne stabilnosti žene .

6.

Sam oupravni status žene .

7.

Radni status žene .

127

8.

Tradicija i porodični život

143

9.

III)

Statistički indikatori društvenog statusa žene

Obrazovanje kao dim enzija društvenog statusa žene

149

101
.113

Prilozi
Prilog 1: Upitnik .

•

157

Prilog 2: Distribucija odgovora .

.175

Prilog 3: Tabele 21—43

• 191

�P R E D G O V O R
Brojne životne činjenice godinama nas upozoravaju da je pro­
ces emancipacije žene u Bosni i Hercegovini usporen, ako ne i u
zastoju. Mnogi indikatori iz prakse upućuju na zaključak da je
nužna brža i efikasnija društvena intervencija da bi se otklonili či­
nioci koji sprečavaju puno uključivanje ženskog stanovništva u
samoupravne tokove i procese. Iako je naučno ispitivanje socijalnog
i samoupravnog statusa žene u našem prostoru često pokretano,
ipak do sada nemamo niti jedno serioznije istraživanje sa naučnim
pretenzijama, jer su problemi, vezani za društveni status ženskog
stanovništva, posmatrani i analizirani pretežno na nivou političkih
ocjena te su na bazi toga izvođeni vrijednosni sudovi i fiksirane
vrijednosne činjenice. Poznato je da izvođenje zaključaka i donošeje sudova na bazi statističkih pokazatelja i im presija ima ogra­
ničen domet i da korist od takvog proučavanja kompleksnih pojava
može da bude samo trenutna i prolazna, — upotrebljena za kon­
kretna rješenja i akcije, a ne oslonac za građeje cjelovite koncepcije
na duži rok.
S obzirom na sve to, a na temelju uvida u ukupnu složenost
socijalnog statusa ženskog stanovništva, posebno u Bosni i Herce­
govini, Republička konferencija za društvenu aktivnost žena Bosne
i Hercegovine pokrenula je inicijativu da se svestranije istraži i pro­
uči stanje društvenog i samoupravnog statusa žene, kako bi se sa
više^ pouzdanosti i na bazi čvrstih argumenata moglo pristupiti
društveno-političkim poduhvatima.
Pošto jedno istraživanje ne može da obuhvati sve aspekte tako
složene društvene stvarnosti, inicijatori i autor istraživačkog rada
su se sporazumjeli da se istraživanjem obuhvate najhitnije dimen­
zije socijalnog statusa. Stoga je istraživanje usmjereno upravo na
probleme radnog i samoupravnog statusa ženskog stanovništva —
dvije dimenzije, kojima je u najvećoj mjeri determiniran socijalni
status čovjeka u samoupravnom društvu, a dakako i žene.

�Osim toga, istraživanje je obuhvatilo kategoriju zaposlenih žena
u društvenom sektoru, uz dopunu jednog broja žena koje smo no­
minalno odredili kao »domaćice«.
Istraživanjem nisu obuhvaćene ostale kategorije žena, prije
svega: žene sa sela. Takođe je izostavljena analiza drugih aspekata
ukupnosti socijalnog stanja koje se određuje kao »žensko pitanje«.
U tom pravcu izražavamo nadu da je naš rad samo jedan u nizu
onih koji bi trebalo da uslijede.
Naslov našeg rada — »Samoupravni i radni status žene u Bosni
i Hercegovini« — opredjeljuje aspekte i pojave koje smo istraživali.
N edostatnost istraživanja u pređašnjim vremenima, kao i istraživa­
nja drugih dimenzija ovog jedinstvenog fenomena, u mnogome je
otežala naš zadatak, jer, uslijed toga, nije bilo moguće izvršiti poređenja ni u vremenskom, a ni u sadržajnom pogledu, na osnovu
čega bi se mogli jasnije odrediti trendovi razvoja. Zbog toga smo
se i odlučili da, poreci em pirijskih činjenica i njihove interpreta­
cije, u osnovnim linijam a osmislimo teorijske implikacije i sistem
pravne regulacije, kao zasebna poglavlja, da bismo bar na taj način
mogli učiniti osnovne kom paracije prošlosti sa sadašnjosti te prav­
nih norm i i realne društvene situacije.
Ovaj projekt je realizovan zahvaljujući koordiniranoj pomoći
Republičke konferencije za društvenu aktivnost žena Bosne i Her­
cegovine, Republičkog fonda za naučni rad SR Bosne i Hercegovine
i Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
U istraživanju su učestvovali: Rudi Stojak, koji je izvršio sta­
tističku obradu podataka i izradio tabele, m r Božidar Jakšić, kao
konsultant za metodologiju istraživanja, prof. Nedim Šarac, kao
naučni konsultant i m r Zvonko Stenek, kao autor poglavlja »Sistem
pravne regulacije socijalnog statusa žene«. Ovom prilikom im izra­
žavam punu zahvalnost na plodnoj i uspješnoj saradnji.
S posebnim zadovoljstvom se zahvaljujem studentima Fakul­
teta političkih nauka u Sarajevu, koji su odgovorno i solidno oba­
vili rad na anketiranju i sređivanju podataka, kao i svim ostalim
saradnicim a koji su, svojim radom i podrškom, doprinijeli realiza­
ciji projekta istraživanja.
Izuzetnu zahvalnost dugujem svim drugaricam a koje su našle
vremena, strpljenja i volje da iznesu svoja m išljenja i stavove o
ovom izvanredno važnom problemu naše društvene stvarnosti.
U Sarajevu, oktobra 1972. godine.
A utor
8

�SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS 2ENE
U BOSNI I HERCEGOVINI

��TEORIJSKI OSNOVI ISTRAŽIVANJA

��1. KONCEPTUALIZACIJA PREDMETA ISTRAŽIVANJA
Društveni status žene bilo gdje, pa i u Bosni i Hercegovini, mo­
guće je posmatrati i analizirati imajući u vidu cjelokupnu socijalnu
situaciju, a naročito globalnu društvenu strukturu. Tako je moguće
ispitivati društveni status žena kao grupe izdvojene iz cjelokupne
strukture društva po jednom kriteriju — polu. Takvo ispitivanje
moguće je postaviti teorijski, kao i striktno empirijski. Upravo iz
tog razloga, od samog početka našli smo se pred pitanjem kako
odrediti okvire istraživanja! U slučaju da se ostane isključivo na
teorijskom nivou razm atranja socijalnog statusa žene u Bosni i
Hercegovini, može se desiti da se otkriju neki značajni sadržaji so­
cijalne stvarnosti. S druge strane, ako bi se ostalo isključivo na
nivou empirijskih činjenica, koje smo sakupili u procesu istraži­
vanja, moglo bi dovesti do gubljenja teorijskog oslonca. Bilo je,
dakle, neophodno povezati jednu i drugu dimenziju u istraživanju.
Na osnovno pitanje istraživanja, kakav je stvarni društveni
status žene u Bosni i Hercegovini trebalo je odgovoriti u okviru
skromnih materijalnih mogućnosti i u kratkom vremenskom pe­
riodu. Odgovoriti na to pitanje značilo je razmotriti kako se stanje
u toj sferi društvenih odnosa reflektuje na ukupan koncept samo­
upravljanja, a naročito kako se odražava na proces realizacije sa­
moupravljanja u praksi.
Trebalo je, dakle, »raščistiti teren«, opredijeliti se za osnovni
princip u istraživanju, a u isti mah zadovoljiti i neke zahtjeve po­
stavljene u prijedlogu da se istraživanje obavi. Zato nas je, prije
svega, morao da zanima status žene u Bosni i Hercegovini, a ne
status žene uopšte, pa otuda i naša potreba da se više od svega
13

�oslonim o na iskustvene činjenice kako se one pojavljuju u bosanskohercegovačkom društvu. Slijedeći tu logiku, ali i teorijske zahtjeve
koje ovakvo istraživanje postavlja, sm atrali smo da je nužno uči­
niti napor da se teorijski relevantna saznanja uključe u samo istra­
živanje.
Odmah se, kao drugo, postavilo i pitanje optimalnosti okvira
istraživanja, pogotovo ako se respektuju objektivne mogućnosti i
okolnosti. Naime, pitanje socijalnog statusa žene ii tzv. »žensko pi­
tanje« spada u red najsloženijih društvenih pojava novijeg vreme­
na. Značajan dio novije istorije socijalističkog pokreta, ne može se
shvatiti bez objašnjenja tzv. »ženskog pitanja«, odnosno bez pune
svijesti o ulozi i statusu žene u društvu. Žena — uključujući sve
ono što određuje njen socijalni status — čini dio društvene struk­
ture i utječe na cjelokupnu socijalnu situaciju u bilo kojoj fazi no­
vije istorije. Socijalistički pokret je u ovoj oblasti ostvario neko­
liko klasičnih radova koji su postavili tem eljna pitanja i stvorili
platform u od koje se može poći u svakom istraživačkom poduhvatu
ove vrste. Međutim, od vrem ena kada su o ženi i njenom statusu
u društvu pisali i govorili klasici m arksizm a i Bebel mnogo se šta
u svijetu izmijenilo, a pogotovo u našem društvu. Revolucija je ra­
zorila stare klase i klasne odnose, a i dalje perm anentno vrši uticaj
na osnovna društvena zbivanja. Žena više nije reducirana na bio­
loške funkcije, na »prirodni poziv«.
Stari koncepti i gledanja na ženu i njenu društvenu ulogu, bar
što se tiče naše stvarnosti, vremenom nestaju, tako da se više ne
postavlja pitanje deklarativnog ili ustavnog priznanja ravnoprav­
nosti žene, nego njene faktičke ravnopravnosti. Naravno, ne treba
zaboraviti da u našoj stvarnosti još žive mnogi recidivi prošlosti,
ne samo u sferi svijesti nego i u svakodnevnom životu. Takođe su
se zadržale neke predstave iz fem inističkih pokreta, kao što brojni
zahtjevi u razrješavanju problema socijalnog statusa žene imaju
stare forme i stare sadržaje. S d ruge strane, u Bosnf i Hercegovini
se specija ln o .m ora ju respektovati jaki elementi tradicije po kojoj
je žena vjekovima biia u neravnopravnom položaju. Sve to upućuje
na zaključak da ustavno i pravno regulisanje socijalnog statusa
žene, kojim je ona dobila ravnopravnost i kojim je ukinuta njena
klasična klasna pozicija, nije po sebi dovoljno da bi se ostvarila i
realna ravnopravnost žene, na što upućuju mnoge indicije iz svako­
dnevnog života. Na takav zaključak naročito upućuje činjenica da
je stari koncept porodice ostao još uvijek u osnovi netaknut. Otuda
14

�se nameće pitanje kako konciprati porodicu u novim uslovima, jer
je jasno da stvarne promjene nema bez prilagođavanja tradicional­
nog modela porodice novim socijalnim institucijama.
Kao proces radikalnih prom jena u ukupnoj strukturi, revolu­
cija neumitno mijenja i stare sisteme vrijednosti i stare kriterije
socijalnog vrednovanja. Kada se stari sistem uzdrma i doživi pro­
mjene, individua, jednako kao i socijalna grupa, nalazi novo mjesto
i novu ulogu u odnosu na nastalu promjenu. Novi istorijski okvir
koji na nov način određuje društveni status žene ukida mogućnost
feminističkog pristupa tzv. »ženskom pitanju«. U savremenim jugoslovenskim prilikama žene su sastavni dio samoupravne društve­
ne strukture, a borba za emancipaciju i ravnopravnost žene samo
je dio opšte borbe za dezalijenaciju čovjeka. Što žene nesumnjivo
imaju i neke specifične, posebne probleme, nije dokaz da se borba
za ravnopravnost može i treba da vodi van tokova borbe za oslo­
bođenje radnika kao čovjeka. S druge strane, neravnopravnost žene
je indikator postojanja društvene neravnopravnosti i nejednakosti,
kao što je i pokazatelj nepostojanja stvarne samoupravne strukture,
jer su jednakost i ravnopravnost svakako među prvim temeljnim
kriterijima samoupravnog organizovanja društva.
U traganju za određenjem društvenog statusa žene pomenućemo neke od najhitnijih dimenzija nastalih promjena. P r v o , žena
više nije kao što je ranije bila u poziciji da traži ustupke od suprot­
nog pola, njena društvena uloga i socijalne funkcije nisu više redu­
cirani na biološke funkcije i »prirodni poziv« žene. Savremena žena
nema više potrebe da postavlja zahtjeve da joj se obezbijede ele­
mentarna građanska prava. Ta su joj prava u našem društvu revo­
lucijom obezbijeđena, a normativnom aktivnošću socijalističke
države potvrđena. Ustav i pravni sistem regulisali su njen društveni
status, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri žena može u svako­
dnevnom životu da ostvari garantovana prava. Prema tome, ako
su neki stari problemi nestali, ne znači da je pitanje emancipacije
žene u cjelini riješeno. Tako se danas problem zaostale svijesti i
konzervativne tradicije snažno odražava na svakodnevni život žene.
Zbog toga je danas nužno učiniti nove korake kako bi započeti pro­
ces emancipacije i društvene afirmacije žene izbjegao stanje stag­
nacije.
Istorijski posmatrano, kad god se našla u poziciji društvene
nesigurnosti i ugroženosti, kada je bila diskriminirana, usljed ne­
moći da razriješi pitanje svoga statusa, žena se najčešće prihvatala
15

�isprobanih instrum enata zaštite, kao što su korištenje bioloških
svojstava bijeg u klasični model braka, tu »stabilnu« i »sigurnu«
zajednicuj To su sredstva zaštite na individualnom planu. S glo­
balnog stanovišta ona se pokazuju kao samoodbrana, a ne kao
rješenje ženinog društvenog statusa. Jer, žena je ipak najčešće i
na j neposredni je bila podređena u okvirim a tradicionalnog patri­
jarhalnog i građanskog (klasnog) braka. Dakle, za nas je jedno od
krupnih p itan ja bilo gdje da žena potraži stabilnost svog društve­
nog položaja i socijalnu sigurnost kao član samoupravne zajednice?
Da li u globalnoj zajednici, porodici ili u društvenom procesu pro­
izvodnje?
D r u g o , u prošlosti su se funkcije žene uglavnom iscrpljivale
u obavljanju poslova tzv. prirodnog životnog poziva žene; ona je
»držala tem elje kuće«, bila m ajka, odgojiteljica, supruga, poldožna
mužu kao hranitelju. Funkcija hranitelja pripadala je muškarcu,
a sve druge funkcije u porodici ženi kao supruzi i majci. Ekonomski
ugrožena, u uslovima u kojim a nije mogla da zadovoljava elemen­
tarne potrebe, žena je prihvatila takav društveni status i pomenute
funkcije. Njen ja v n i život bio je reduciran na vrlo mali broj mani­
festacija, a privatna sfera obuhvataTa je manje-više cio njen život.
Tako je privatna sfera determ inirala društveni status žene, odre­
đujući ga, prije svega, kao neravnopravan u tradicionalnom braku.
Na staroj ekonomsko-materijalnoj osnovi žena je bila pomoćna
radna snaga, osoba za obavljanje »prljavih kućnih poslova« nedo­
stojnih superiornijeg pola. Tako se klasni interes kao istorijski sup­
stra t m anifestovao kao klasna eksploatacija jednog pola nad dru­
gim. Treba, m eđutim , prim ijetiti da se u toj sferi odigralo nekoliko
krupnih prom jena koje su omogućile ženi da nadiđe poziciju eksploatisanog partnera i da ne bude žrtva tehničke nerazvijenosti dru­
štva. Te su prom jene brojne, a ovdje će biti m arkirane tri, po na­
šem m išljenju, najvažnije: (1) Tehnička revolucija, čiji smo savremenici, već je razorila stare modele privređivanja i načine rada
i, time, je oslobodila ženu inferiornog statusa koji je proizlazio iz
nedovoljnosti njenih fizičkih snaga za obavljanje brojnih vrsta po­
slova. U obavljanju mnogih poslova, zahvaljujući razvoju tehnike,
fizička radna snaga više nije određujući činilac. Na drugoj strani,
tehnički razvitak stvorio je ženi slobodno vrijeme, koje može da
koristi kao prostor za svoju društvenu aktivnosjJ(2) Privatna čovje­
kova sfera, a naročito sfera braka, danas je drastično sužena, dok
su javne sfere proširene, obuhvatajući mnoge nove aspekte čovje­
kovog života. Otuda više nije moguće ni ženin socijalni prostor
16

�svesti isključivo na privatnu sferu. Takav razvitak je brojne ženine
aktivnosti učinio društvenim i javnim, a neke probleme socijalnog
statusa žene učinio je transparentnijim . (3) Napokon, u novim
istorijskim okolnostima i na bogatijoj ekonomskoj osnovi žena više
ne mora svoje životne potrebe da reducira na minimum. Ona po­
staje otvorena za bogatstvo društvenih sadržaja, a njene ljudske po­
trebe se stalno umnožavaju. Sasvim je, otuda, normalno da u novoj
situaciji žena više ne može da snosi isključivu odgovornost za odgoj
djece, tim prije što podizanje podmlatka više ne spada isključivo
u privatnu sferu, niti može da bude privatna stvar bračnih drugova.
Kao ravnopravna, ona s pravom traži da tu odgovornost dijeli s dru­
gim društvenim činiocima — mužem, odgojnim institucijama, pa
i širom društvenom zajednicom.
Najzad, Qsim_te_pragresivne linije u emancipaciji žene, neop­
hodno je pomenuti da u našem društvu može takođe da se zapazi
i izvjesna regresivna linija. U. revoluciji i poslijeratnoj izgradnji
žena je izvojevalA-Svoju ravnopravnost. Žene su u narodno-oslobodilačkoj borbi učestvovale ravnopravno, a svoje funkcije i društvene
poslove obavljale su sa isto toliko uspjeha kao i muškarci. Među­
tim, ako danas pogledamo formalnu strukturu vrhova moći, odlu­
čivanja! upravljanja, -vidjećemo da se stanje znatno izmijenilo s
obzirom na učešće žena. Može se reći da je učešće žena u forumima
na svjmjiivoiiriaT_u svim socijalno-političkim strukturam a takoreći
Simbohčnb: Učešće ženajsvodi se na one okvire iz kojih ne mogu
ozbiljnije uticatfna osnovne društvene tokove.

PREDMET ISTRAŽIVANJA
Najopštije rečeno, predmet istraživanja je socijalni status
ženskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Konkretnije određen,
predmet istraživanja je samoupravni i radni status ženskog stanov­
ništva BiH, zato što ta dva elementa, po našem mišljenju, najhitnije
utiču na cjelokupni socijalni status žene.
Najopštiji okvir istraživanja, po prirodi stvari, zahtijeva pomno
ispitivanje fenomena koji je tradicionalno određen kao »žensko pi­
tanje«. Ni jedno straživanje koje pretenduje na izvođenje precizno
zasnovanih zaključaka i na otkrivanje uzroka ne može se ograničiti
samo na ispitivanje konkretne situacije, nego se dijelom mora koncentrisati na ispitivanje prošlosti, kako bi se mogao projicirati bu­
17

�dući trend kretan ja pojava. U opštim napomenama smo fiksirali
da se sam oupravni i radni status žene sm atra osnovnim i central­
nim pitanjem , a ostali elementi dopunskim, te stoga ostaju izvan
fokusa istraživanja.
R espektujući vrem enski poredak u razvoju pojave koja je pred­
m et našeg istraživanja, širi okvir istraživanja obuhvata: (1) Teo­
rijsko zasnivanje analize problem a i kratak istorijski osvrt na ge­
nezu savremenog socijalnog statusa žene. Posebna pažnja posvećena
je osnovnom teorijskom stanovištu do kojeg je došao socijalistički
pokret. (2) Žena u sam oupravljanju: prom jene koje je sistem sa­
m oupravljanja izazvao u cjelokupnoj stru k tu ri društva i njihov
odraz na socijalni status ženskog stanovništva. (3) Specifična obi­
lježja socijalnog statusa žene u Bosni i Hercegovini: tradicionalno
p atrijarhalno naslijeđe je jedna od značajnih komponenti ne samo
za razum ijevanje socijalnog statusa žene u Bosni i Hercegovini, nego
i za napore da se društveni položaj žene izmijeni. U tom pravcu
posebnu specifičnu težinu dobijaju elementi socijalne inercije. (4)
K vantificiranje karakterističnih obilježja socijalnog statusa žene u
Bosni i Hercegovini.
Uži okvir istraživanja obuhvata, prije svega, pitanje kako opšti
društveni činioci utiču na socijalni status žene. Posmatrano iz ovog
ugla, naše istraživanje je obuhvatilo slijedeće relacije: (a) Žena i
sam oupravni koncept socijalne organizacije — opšte socijalne de­
term inante statusa žene u Bosni i Hercegovini; (b) Žena i idejnopolitičke determ inante njenog socijalnog položaja; (c) Radni status
žene u uslovima sam oupravljanja.
Kao dopunski elementi koji su od bitnog značaja za naređene
centralne, istraživanjem su obuhvaćeni slijedeći činioci: (d) Žena i
socijalna tradicija u BiH; (e) Obrazovanje i status žene; (f) Radni
status i status žene u porodici.
Prem a tome, predm etom istraživanja su obuhvaćena dva cen­
tralna pitanja:
(1) Socijalni status i uloga žene u razvoju samoupravnih od­
nosa. To je tem eljno pitanje i temeljni okvir u kome se manifestira
društveni položaj žene u našem socijalnom miljeu.
(2) Žena u procesu rada, njen položaj i mogućnosti ostvare­
nja njene uloge u osnovnom društveno-ekonomskom okviru života
čovjeka uopšte. Sa stanovišta društvene prakse, od rješenja ovog
pitanja bitno zavisi oslobođenje žene u cjelini.

�Analiza socijalne tradicije u odnosu na stav prema ženskom
stanovništvu, kao i analiza obrazovnog i porodičnog statusa žene,
poslužili su u istraživanju samo kao dopune u objašnjenjim a njene
samoupravne radne pozicije. Prema tome, ovi elementi nisu bili
ispitivani sami po sebi, kao nezavisni faktori, nego samo u funkciji
produbljivanja objašnjenja dva osnovna pitanja s kojima se istra­
živanje suočilo.
Ovdje je, čini se, nužno, u obliku opštih napomena, skrenuti
pažnju na još dva momenta. Opšti položaj i određene društvene
uloge žene se u osnovi realizuju ili ne realizuju_u tri osnovna soci­
jalna okvjr a jo rc id ic i, radnoj organizaciji gdje je zaposlena i glo­
balnoj drustveiipj^ajedhici.'Zbog toga u istraživanju nije bilo mo­
guće izbjeći bilo kojTocTovih socijalnih okvira. Ali se otvara pitanje
u kome od ovih socijalnih okvira treba da bude težište ispitivanja,
a da pri tome ne budu zanemarena ostala dva.
Druga napomena sastoji se u slijedećem: brak i porodica su
još uvijek osnovne ćelije društva. To je istina za svako savremeno
industrijsko društvo, pa i za naše. Zato ni jedno istraživanje soci­
jalnog statusa žene ne može poslužiti, pa ni naše nije moglo po­
služiti, kao osnova za zaključivanje a da se ne analizira porodični
status žene. Zbog toga nam se u istraživanju postavilo pitanje »mje­
re«, odnosno širine istraživačkog zahvata u probleme porodičnog
statusa žene. Ovaj smo problem izdvojili zbog toga što se istraži­
vanja kao što je naše najčešće i svode na ispitivanje problema po­
rodice i braka. Naš je cilj u toj sferi bio ograničen: porodični status
jbaiej3osmatrali smo samo kao jednu od karakteristika njenog cje­
lokupnog socijalnog statusa, imajući posebno u vidu njen uticaj na
samoupravni i radni status.
'
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj našeg istraživanja treba, prije svega, tražiti u nastojanju
da se na bazi prikupljene teorijske i empirijske građe pruži jasnija
slika o samoupravnom i radnom statusu žene u Bosni i Hercego­
vini; jasnija od one koja se može steći na osnovu parcijalnih uvida
i nesistematičnih impresija. Izvjesna opreznost koja je došla do iz­
ražaja u ovako određenom cilju istraživanja je namjerna, jer je
razumljivo da se, s jedne strane, u razvijenoj društvenoj strukturi
ne mogu donositi zaključci i vršiti društveni poduhvati na bazi im­
19

�presija i svakodnevnih zdravorazum skih saznanja, kao što se s
druge strane, prvi koraci u ispitivanju na jednom nedovoljno po­
znatom području m oraju vršiti k rajnje obazrivo. Prema tome, autor
je svjestan da rezultati ovog istraživanja nisu ni mogli da osvijetle
sve aspekte socijalnog statusa žene u BiH, nego da predstavljaju
samo jedno od mogućih polazišta za dalje napore u istraživanju pro­
blem a u cjelini. Tek nakon tih istraživanja biće, eventualno, mo­
guće izgraditi cjelovitiju predodžbu o istraživanom fenomenu.
U nasto janju da ovaj osnovni cilj našeg istraživanja specifici­
ram o, nužno je naglasiti da smo nastojali da ispitamo kako i u ko­
joj m jeri dvije navedene determ inante utiču na položaj i društvenu
ulogu ženskog stanovništva BiH. Sa stanovišta mogućnosti i prak­
tične akcije važno je napom enuti da su to dvije sfere - samoupravna
i radna — u kojim a društvo može najefikasnije da djeluje. Problemi
koncentrisani u tokovima sam oupravnog odlučivanja i radnom pro­
cesu, odnosno njihovo razrješavanje, u najvećoj mogućoj mjeri za­
vise od društvenih činilaca i subjektivnih napora društvene zajed­
nice, više nego kada su u pitan ju neke druge sfere, kao što je, na
prim jer, porodična, u kojim a je tzv. »žensko pitanje« takođe oz­
biljno i složeno.
Ako već polazimo od pretpostavke da svako istraživanje pred­
stavlja sintezu teorijske i em pirijske komponente i da je samo tako
moguće stvoriti jednu konzistentnu i naučno relevantnu sliku o
onom dijelu društvene stvarnosti kojim se istraživanje bavi, onda
je jedino tako moguće osloboditi se paušalnih tvrdnji i jednostra­
nog gledanja na problem koji nas interesuje. S druge strane, konzekventno izvedeni zaključci treba da rezultiraju iz ukupnog istra­
živanja, je r tek tako mogu predstavljati relativno solidnu bazu za
socijalnu akciju i političke i druge društvene mjere koje je moguće
poduzeti. Mada je relativno usko odredio cilj istraživanja, autor se
trudio da to ne utiče na kvalitet ostvarenog rezultata, nego je, štaviše, nastojao, gdje je god to bilo omguće, da otvori mogućnost za
nastavljanje istraživanja na novim područjim a da bi se na taj na­
čin najzad, došlo do jedne sistematske i cjelovite iskustvene eviden­
cije o socijalnom statusu žene u Bosni i Hercegovini u svim njego­
vim aspektima.
Napokon, kada je riječ o ciljevima istraživanja, autor je dužan
da se ogradi u još jednom pravcu. Naime, potrebno je ponovo na­
20

�glasiti da je ovaj istraživački napor bio usmjeren, prije svega, na
zadovoljenje nekih aktuelnih potreba društvene prakse, što ga, s
druge strane, ipak nije moglo navesti da odstupi od naučnog tre­
tiranja problema i od pokušaja da izvede naučno relevantne za­
ključke. Naprotiv, autor je nastojao da nađe, koliko god je to bilo
moguće, pravu mjeru i da, na taj način, izbjegne apstraktnost teo­
rijskog razmatranja, kao i politički prakticizam i pragmatizam,
koji ni samoj socijalnoj akciji na duži rok ne bi mogao korisno da
posluži.
UZORAK I DINAMIKA ISTRAŽIVANJA
Sasvim je razumljivo da je istražvanje samoupravnog radnog
statusa žene u Bosni i Hercegovini ograničeno na područje te So­
cijalističke Republike. Taj prostorni okvir sadrži populaciju od oko
800.000 stanovnika ženskog pola. Kako se radi o specifičnoj popu­
laciji, autor se nije mogao koristiti već postojećim statističkim uzor­
kom za Bosnu i Hercegovinu, nego je morao, respektujući specifič­
nost populacije, da sam odabere uzorak. Od posebnog je značaja
da je pri izboru respondenata izabrao izvjestan broj najupućenijih
i najobaviještenijih žena u Bosni i Hercegovini, a da, s druge strane,
izabere i broj žena koje nisu zaposlene u društvenom sektoru pri­
vrede, odnosno u društvenim službama.
Govoreći jezikom procenata, uzorkom je obuhvaćeno 44,6°/#
žena iz proizvodnih radnih organizacija, 44,6% žena zaposlenih u
društvenim službama i, najzad, 10,8% domaćica.
Kvalifikaciona struktura uzorka izgleda ovako:
— Nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnica
— Kvalifikovanih radnica
— Visokokvalifikovanih radnica
— Službenica sa nižom stručnom spremom
— Službenica sa srednjom stručnom spremom
— Službenica sa višom i visokom škols. spremom
— Domaćica
Dobna struktura ispitanica izgleda ovako:
— Dobna grupa od 18 — 27 godina
— Dobna grupa od 28 — 45 godina
— Dobna grupa preko 45 godina

8 ,2%

22,2°/®
7,6%
8,4%
24,3%
18,1%
10,8%

30,2%
53,2%
16,6%

�Pri određivanju uzorka takođe je vođeno računa o regional­
nom rasporedu, nacionalnoj stru k tu ri i bračnom stanju ispitanica,
što se vidi iz priloženog kodeksa šifara koji čini stastavni dio ovog
rada.
Ispitivanje je započeto 1970. godine, a završeno je 1972. godine.
Dinamika istraživanja izgleda ovako:
— ju n 1970. godine — izrada prve varijante projekta;
— novem bar 1970. godine — izrada druge varijante projekta;
— 2. decem bra 1970. godine — Naučno vijeće Fakulteta poli­
tičkih nauka u Sarajevu usvojilo je projekat;
— m art 1971. godine — završeno predtestiranje upitnika;
— oktobar 1971. godine — završeno prikupljanje empirijske
građe;
— april 1972. godine — završen izvještaj o rezultatima istra­
živanja.

22

�2. ŽENA U SVJETLU SOCIJALISTIČKOG
MISAONOG NASLJEĐA
Najbolje mjerilo za kulturu jednog naroda jeste po*
ložaj koji žena zauzima. (Furje)
Ne može biti socijalističkog pokreta ako ogroman dio
radnih žena ne uzme u njemu široko učešće. (Lenjin)
Jednakost pred zakonom još nije jednakost u životu.
Nama je potrebno da žena-radnica postigne ne samo
pred zakonom već i u životu jednakost sa muškarcem-radnikom. Zato je potrebno da žene-radnice uzimaju
sve više učešća u upravljanju društvenim preduzećima
i u upravljanju državom. (Lenjin)
Nema nikakve sumnje da bilo koja rasprava o položaju žene
u modernom industrijskom društvu treba da se osvrne na ono na­
sljeđe koje je ostvario klasični marksizam i međunarodni radnički
pokret. Takođe nema nikakve potrebe da se to nasljeđe tretira kao
sistem dovršenih istina kojima savremeni istraživač nema šta da
doda, a još manje da oduzme. Jednostavno, korisnije je to nasljeđe
kritički preispitivati sučeljavajući ga s brojnim društvenim promje­
nama koje je industrijalizam unio u moderni svijet i razvijati ga
u skladu sa stremljenjima i težnjama savremenog čovjeka. Dakle,
ovakav pristup bi obuhvatio kako neke osnovne teorijske ideje koje
su se u pojedinačnim marksističkim krugovima pojavile, tako i neka
fundamentalna praktična opredjeljenja socijalističkog pokreta.
23

�U gotovo svim raspravam a o tzv. ženskom pitanju obično se
ističe da se M arks i Engels nisu posebno bavili tim problemom.
Sm atra se da je tek Avgust Bebel dao prvu iscrpniju studiju žen­
skog pitanja sa socijalističkog stanovišta. Sam Bebel ovako odre­
đuje svoje opredjeljenje:
»Žensko pitanje je, dakle, za nas samo jedna strana opšteg so­
cijalnog pianja koje ispunjava danas sve glave koje misle i pokreću
sve duhove; ono se, prem a tome, može resiti samo uništenjem dru­
štvenih suprotnosti i otklanjanjem zla koje iz njih ističe.
Pa ipak je potrebno naročito pretresti žensko pitanje. Prvo
zbog toga što se to pitanje o položaju žene u prošlosti, sadašnjosti
i budućnosti tiče, bar u Evropi, veće polovine društva, jer ženski
pol čini, veću polovinu društva. Posle i zbog toga što pojmovi o
razvitku društvenog položaja žene u toku hiljada godina tako malo
odgovaraju stvarnosti, da je obaveštenje o tom nužno. Jer nepo­
znavanju i nerazum evanju položaja ženina treba pripisati dobar
deo predrasuda sa kojim a se u različitim krugovima, pa i krugu
žena samih, na sve jači pokret njihov gleda. Mnogi čak vele da
žensko pitanje i ne postoji, je r je položaj koji je žena do sada za­
uzim ala i koji će i u buduće zauzimati određen njenim »prirodnim
pozivom«, koji joj je pridelio da bude supruga i m atera i da se
kuće drži. Što se izvan kućnog praga događa ili što god ne stoji u
najtješnjoj vezi sa kućnim dužnostima, žene se ne tiče«1)Svima onima koji ženu upućuju njenom »prirodnom pozivu«
i sm atraju da su na taj način problem apsolvirali Bebel odgovara
da ne vide milione žena koje nisu u stanju odazvati se tom »pozivu«
domaćice, roditelja i dadilje svoje djece, koje prom ašuju taj »po­
ziv«, jer je brak za njih jaram i ropstvo, pa svoj život tavore u
bijedi i nesreći. I baš negdje na toj liniji bijede i nesreće života koja
sudbinu žene čini istovjetnom sa sudbinom radnika da se jasno
!) Avgust Bebel, Žena i socijalizam , str. 7—8, Izdanje I. Đ. Đurđevića,
B eograd—S arajevo, 1923.

24

�uočiti da je i Bebel svjestan da se tzv. žensko pitanje može rješa­
vati jedino u procesu razrješavanja osnovnih klasnih suprotnosti i
revolucionarne borbe za čovjekovo oslobođenje. Otuda se može s
pravom tvrditi da Marks i Engels nisu posebnu pažnju posvećivali
problemu društvenog položaja žene, ne zato što su samo pitanje
zanemarivali, nego stoga što su bili svjesni da je to pitanje jedino
moguće riješiti u sklopu borbe proletarijata za vlastito ukidanje
i oslobođenje čovjeka kao čovjeka. Iz ovoga se može zaključiti sli­
jedeće: Marks i Engels nisu posebno raspravljali o društvenom po­
ložaju žene, ali su naznačili onaj okvir u kome je moguća ne samo
teorijska rasprava o tim pitanjima, nego i praktično rješenje —
epohalno-istorijska emancipacija žene k a o č o v j e k a . Taj okvir
čine dvije ključne Marksove i Engelsove teorije: (1) teorija k l a s ­
ne b o r b e i (2) teorija a l i j e n a c i j e .
Nema zaista nikakve potrebe da se ovdje šire izlažu osnovne
ideje ovih dveju teorija. O njima postoji obimna, reklo bi se, ne­
pregledna literatura. Dovoljno je ukazati na dvije osnovne konsekvencije ovih teorija za naše raspravljanje: (1) pitanja o društvenom
položaju žene su samo aspekt klasnih i unutarklasnih suprotnosti u
društvu; (2) emancipacija žene je moguća, samo kao p r o c e s
č o v j e k o v o g r a z o t u đ e n j a . Ovo je neophodno naglasiti, jer
emancipacija čovjeka, kao totalni čin čovjekove revolucionarne
akcije, nije moguća u okvirima bilo kog pojedinačnog istorijski datog klasnog društvenog poretka, kao što nije moguća ni u bilo kojoj
p a r c i j a l n o j sferi čovjekova življenja, niti na individualnom
planu. Tu je Marks sasvim odlučan: »Tek kad stvaran individualan
čovjek vrati u sebe apstraktnog građanina i kao individualan čovjek
postane generičko biće u svom empirijskom životu, u svom indivi­
dualnom radu, u individualnim odnosima, tek kada čovjek spozna
i organizira »forces propres« kao društvene snage i stoga više ne
bude od sebe više dijelio društvenu snagu u obliku političke snage,
tek tada će čovjekova emancipacija biti dovršena«2). A ta potpuna,

2) Karl Marx — F. Engles, Rani radovi, Zagreb 1961, str. 73.
25

�dovršena em ancipacija čovjeka koja znači realizirano jedinstvo čov­
jekove generičke suštine i čovjekovog individualnog bića moguća
je u procesu izgradnje komunizma kao asocijacije slobodnih pro­
izvođača, istinske ljudske zajednice u kojoj će interesi cjeline biti
sadržani u individualnoj egzistenciji svakog pojedinca. Evo šta
Marks o tome piše: »Komunizam kao pozitivno ukidanje privatnog
vlasništva kao čovjekovog samootuđenja, te stoga kao stvarno pri­
svajanje čovjekove suštine od čovjeka i za čovjeka jeste stoga, pot­
pun, svestran i u n u tar cjelokupnog bogatstva dosadašnjeg razvitka
nastali povratak čovjeka sebi, povratak čovjeka kao društvenog,
tj. čovječnog čovjeka. To je komunizam kao dovršeni naturalizam
= humanizam, kao društveni humanizam = naturalizam, on je
istinsko rješenje sukoba čovjeka i prirode, između čovjeka i čovje­
ka, istinsko rješenje borbe između egzistencije i suštine, opredmećivanja i sam opotvrđivanja, između slobode i nužnosti, između indi­
viduum a i roda. On je riješena zagonetka historije i zna da je to
rješenje«3). Iz ovoga nedvosmisleno slijedi da Marks sm atra nemo­
gućom istinsku ljudsku egzistenciju jedne grupe unutar totalnog
o tuđenja građanskog svijeta. Nemoguća je, dakle, potpuna ljudska
emancipacija žene, a da čitavo čovječanstvo ne bude oslobođeno.
U skladu sa ovim zaključkom, borba za oslobođenje žene je na
epohalno-historijskom nivou s a m o ako je dio borbe p r o l e t a ­
r i j a t a za ukidanje eksploatacije i čovjekovo oslobođenje.
Otuda treba odbaciti odmah sve one ideje koje isključivo u
poboljšanju položaja žene u društvu vide rješenje zagonetke njenog
oslobođenja. M arks je, naime, s pravom tretirao kapitalizam kao
sistem totalnog ropstva, potpunog otuđenja. I buržuj je otuđen, ma
koliko da se u svom otuđenju mogao dobro osjećati. O tome, da je
kapitalizam sistem totalnog ropstva, može veoma jasno da posvje­
doči položaj žene iz viših aristokratskih i buržoaskih krugova ^
—
dakle, one društvene klase za koju bi se pretpostavilo da yodi, što
je, uostalom , u najvećem broju slučajeva tačno, najlagodniji život.
Ma koliko da »plivala« u raskoši i blagostanju, ma koliko se razm etala rasipanjem novca i m aterijalnih dobara, buržuj ka iz viso­
kih krugova je takođe robinja. Da bismo cjelishodnije pokazali u
čemu se ovaj problem sastoji, neka nam ovdje bude dopušteno da
se poslužimo nekim razm atranjim a Torstena Veblena, koji se —
djelom Teorija dokoličarske klase — predstavio kao izvanredan
poznavalac i lucidni analitičar buržoaskog načina života. Veblen
s) Ibid. str. 242.
26

�problem posmatra u širokoj historijskoj perspektivi i posvjedocava
da su se još u arhajsko doba žene i drugi robovi cijenili kao dokaz
bogatstva i kao s r e d s t v a za akumulaciju b o g a t s t v a . Veblen piše: »Oni su zajedno sa stokom, ako je pleme pastirsko, uobi­
čajen oblik investiranja radi profita. Žensko ropstvo je bilo u toli­
koj mjeri u stanju da da karakter ekonomskom životu i kvazimiroljubivoj kulturi da žena čak počinje da služi kao jedinica vrednosti među narodima koji žive u doba takve kulture .. .«4). U pro­
cesu transformacije pljačkaške u buržoasku kulturu5) Veblen p ri­
mjećuje jedan vrlo značajan momenat koji se tiče društvene uloge
žene iz tzv. viših krugova plemenite krvi: »Ovaj proces progresiv­
nog oslobođenja od običnih proizvodnih poslova će obično početi sa
oslobođenjem žene ili glavne žene. Pošto je zajednica napredovala
do ustaljenog načina života, zarobljavanje žena neprijateljskih ple­
mena kao uobičajen izvor snabdevanja ženama postaje nemoguće.
Tamo gde je taj napredak postignut, glavna žena je obično pleme­
nite krvi, i ta činjenica ubrzava njeno oslobođenje od prostih po­
slova . . . Za našu svrhu je dovoljno da se kaže da je plemenita krv
ona krv koja je oplemenjena produženim kontaktom s akum ulira­
nim bogatstvom ili sa stalnom povlasticom. Žena sa takvom pro­
šlošću radije se uzima za brak kako zato što se time stupa u sa­
vezništvo s njenim moćnim rođacima, tako i zbog toga što se sm atra
da je krvi koja je bila povezana s mnogo dobara i velikom moći
prirođena viša vrednost. Ona će ipak biti samo pokretna imovina
svoga muža, kao što je pre no što je kupljena bila pokretna imovina
svoga oca, (kurziv moj) ali ona je istovremeno od svoga oca na­
slijedila plemenitu krv. Usled toga se sm atra moralno neumjesnim
da se ona bavi ponižavajućim poslovima zajedno sa ostalim slu­
gama. Ma koliko ona bila potčinjena svome gospodaru i ma koliko
bila inferiorna u odnosu na muške članove društvene sredine u koju
jev.sta,vliena svoJim rođenjem, princip da je plemenitost prenosna
učiniće da se ona postavi iznad običnih robova; a čim ovaj princip
poprimi snagu propisa on će joj u izvjesnoj mjeri podariti prero­
gativ dokoličarstva koji je osnovni znak plemenitog porijekla«0).

4) Teorija dokoličarske klase, Beograd 1966, str. 107.
5) M oderna buržoaska ku ltu ra dokolice zadržala je neke pljačkaške ka­
rakteristike. »Uzdržavanje od rad a je ne samo častan i zaslužan čin, nego
sada postaje i stvar pristojnosti.« (Ibid. 98.)
6) Ibid. str. 108.
27

�M eđutim, to je u buržoaskom društvu neće osloboditi ropskog po­
ložaja. Dokolica žena iz buržoaskih krugova ima oblik zastupničke
dokolice je r žena treba, prije svega, da reprezentuje bogatstvo
muža, odnosno porodice kojoj pripada. Žena dobij a funkciju izloga
u trgovini. Ona postaje izlog u kome porodica (odnosno muž) de­
m onstrira svoje bogatstvo. Takav položaj zahtijeva od žene da
prati najnoviju visoku modu, a ogleda se u količini nakita koju po­
sjeduje, učešća u raznim (dokoličarskim ) društvenim, a naročito
hum anitarnim aktivnostim a. Ova zastupnička dokolica žene za dru­
štveni prestiž u kapitalističkom svijetu toliko je značajna da, kako
Veblen kaže, nije teško naći čovjeka koji se s krajnjom revnošću
posvećuje radu kako bi njegova žena bila u stanju da pokaže svi­
jetu koliko može biti dokona. P otrošnja i sposobnost plaćanja su
elem enti koje buržoaska klasa stalno m ora da ističe. Novac postaje
osnovno m jerilo vrijednosti, a određeni tipovi rasipništva kanon
socijalnog ponašanja. U tom pogledu naročito je karakteristično
robovanje ženskoj (a u novije vrijem e i m uškoj) modi u odijevanju:
»Odeća žene ide čak i dalje od odeće m uškarca u pogledu de­
m onstriranja nosiočevog uzdržavanja od svakog produktivnog rada.
Nije potrebno tražiti nikakve naročite argum ente da bi se doneo
uopšteni zaključak da elegantniji stilovi ženskih šešira idu čak ko­
rak dalje u onem ogućavanju svakog rada nego što je to slučaj s
muškim cilindrom. Ženska cipela ima takozvanu francusku potpe­
ticu kao dokaz prisilne dokolice, pored dokaza koji u tom smislu
postoji u vidu cipelinog sjaja, ova visoka potpetica čini očigledno
svaki, čak i najprostiji i najneophodniji fizički rad krajnje teškim...
Cak i u svojim najslobodnijim izletima moda retko uspeva da izbegne samo stim ulisanje izvesne tobožnje svrhe. Tobožnja korisnost
m odernih detalja odeće je, međutim, toliko prividna samoobmana
i njihova suštinska jalovost uskoro toliko negativno deluje na našu
pažnju, da nam postaje nepodnošljiva, a mi onda tražimo spas u
novom stilu. Međutim, novi stil m ora da se prilagodi zahtjevu uglednovoj kreaciji, koja će biti jednako jalova i isto tako neodrživa,
nog rasipništva i jalovosti. Jalovost ovog stila nam uskoro postaje
isto toliko m rska kao i jalovost onog prethodnog stila; jedini lek
koji nam zakon rasipništva nudi jeste da potražimo utjehu u nekoj
Otuda osnovna ružnoća i neprestana prom jena mondene odeće« ).
Ovo nešto šire zadržavanje na opisu načina života i društvenim
funkcijam a žene iz privilegovanih buržoaskih slojeva bilo je pc&gt;
trebno da se pokaže da ispraznost, otuđenost i pustinju života čak
7) Ibid. str. 192—196.
28

�ni ovih privilegovanih strana buržoasko društvo nije u stanju da
sakrije. Bebel je bio u pravu kada je tvrdio da je žena prvo ljudsko
biće koje je lišeno slobode i samostalnosti, i da je žena postala ro­
binja prije nego što je bilo robova. Zato bilo k o ja vrsta emanci­
pacije žena “ buržoaskih krugova, ma koliko da je radikalna, ne
iz
može da bude put ka istinskoj emancipaciji. Bebel je ovdje u pravu:
»Za veliku većinu žena sasvim je svejedno da li će nekoliko hiljada
žena koje pripadaju bogatijim redovima društvenim dospeti do
položaja nastavnika, do lekarske prakse ili ma kakve naučne ili
činovničke karijere. Time se ni u koliko ne izmjenjuje celokupni
položaj toga pola«8). Štaviše, buržoaski ženski pokret, zanijet privilegovanim položajem žena iz građanskih krugova može u prole­
terskom ženskom, pokretu da vidi jedino opasne i neprijateljske
težnje koje treba suzbiti. Ovdje se pokazuje da je klasna suprotnost
između pripadnika različitih klasa jača od puke ženske solidarnosti.
Sasvim je, dakle, očevidno da buržoasko društvo nije uopšte
onaj epohalno-historijski okvir u kome je pitanje oslobođenja žene
moguće riješiti. Lenjin to izražava ovim riječima:
»Buržoaska demokratija na rečima obećava jednakost i slo­
bodu. U praksi nijedna, pa ni najnaprednija buržoaska republika,
nije dala ženskoj polovini ljudskog roda ni potpune zakonske rav­
nopravnosti s muškarcem, ni slobode od tutorstva i ugnjetavanja
od strane muškaraca. Buržoaska demokratija je dem okratija bučnih
fraza, svečanih reči, slatkorečlvih obećanja, gromkih parola o sloTjođi~i jednakosti, a u praksi ona prikriva neslobodu i nejednakost
žene, neslobodu i nejednakost trudbenika i eksploatisanih«9).
Taj buržoaski okvir Pol Lafarg, u članku Žensko pitanje, odre­
đuje slijedećim riječima: »Kapitalizam nije otrgao ženu od doma­
ćeg ognjišta i nije je bacio u društvenu proizvodnju da bi je emancipovao, već da bi je još svirepije eksploatisao nego muškarca; zato
se dobro pazilo da se ne sruše ekonomske, pravne, političke i mo­
ralne pregrade koje su bile podignute da bi ženu zatvorile u bračnu
kuću. Zena eksploatisana od kapitala, podnosi bedu slobodnog trud­
benika, a pored toga i svoje okove iz prošlosti. Njena ekonomska
beda se pogoršala; umesto da je hrani otac ili muž kojima se ona
® Op. cit. str. 10—11.
)
® »Sovjetska vlast i položaj žene« (1919), Dela, treće rusko izdanje, XXIV
)
tom, str. 517—519.
29

�još uvek pokorava, ona m ora da zarađuje sebi za život. Pod izgo­
vorom da su njene potrebe manje nego potrebe muškarca, njen rad
je slabije nagrađivan, i kada se njen svakodnevni posao u radionici,1
kancelariji ili školi završi, za nju u domaćinstvu tek počinje rad.
M aterinstvo, sveti posao, najviša od društvenih funkcija postaje u
kapitalističkom društvu uzrok strahovitih ekonomskih i fizioloških
patnji. Nepodnošljivi uslovi u kojim a se nalazi žena predstavljaju
opasnost za održavanje vrste«10).
Lafarg tačno zapaža da je buržoazija u svojim redovima spri­
ječila, ili bolje rečeno stalno iznova nastojala da sprječava, anta­
gonizam između m uškarca i žene i time što je ženu zatvorila u po­
rodicu. No, to ne um anjuje stvarne ljudske probleme takvog polo­
žaja žene. O tome veoma upečatljivo svjedoči Bebel kada piše: »Ba­
cimo samo pogled na mnogobrojne anonse za brak u velikim buržoaskim listovima, pa ćemo naći samo takvih ponuda koje može na­
pisati samo jedna potpuno propala savjest. Ulička devojka koja
iz bede radi svoj zanat, katkad je uzor pristojnosti i vrline prema
ovim ponuđačim a braka. Jedan socijal-demokratski ekspediter koji
bi takav oglas primio u svoj list, bio bi izbačen iz svoje partije.
Buržoasku štam pu takvi oglasi ne ženiraju, oni donose novaca, a
ona misli kao car Vespazijan non olet (ne sm rdi). Ali to ne smeta
ništa buržoaskoj štam pi da piše protiv nam jera socjalne demokratije da razori brak. Licemernijeg doba od ovog našeg nikad nije
bilo«11). Otuda i Bebelov stav, toliko različit od filistarskog buržoaskog stanovišta da prostitucija nije neko zlo, ružna izraslina na
zdravom tijelu društva koje treba iskorijeniti, ne^o da je to nužna
socijalna institucija buržoaskog društva, isto onako Tcao što je to
policija, stajaća vojska i crkva.
Ako buržoazija čak ni u vlastitim redovima nije u stanju da
ostvari zadovoljavajuća rješenja, za društveni položaj žene iz pro­
leterskih redova može se reći da je taj položaj, u svim bitnim egzi­
stencijalnim vidovima, jednostavno tragičan. Nigdje se potpuna de­
humanizacija buržoaskog društva tako jasno ne ogleda kao u dru­
štvenom položaju radnice u kapitalizmu. Nigdje odnos najamni rad
10) Žensko pitanje (izvodi), u: M arks, Engels, Lenjin, Socijalizam i oslo­
bođenje žene, B eograd 1958, str. 113— 114.
11) Op. cit. str. 123. Ovdje se nem inovno nam eću neke paralele sa našom
savrem enom situ acijo m u kojoj b ro jn i listovi o b jav lju ju ne sam o žem dbene
oglase, nego i oglase s pozivim a na p ro stitu ciju . N ije poznat podatak da
je neki od u red n ik a tih listova p a rtijsk i kažnjen ili isključen iz SKJ.
30.

�— kapital nema tako stravične posljedice kao kad je riječ o životu
radnice i njenog djeteta. Buržoazija stalno iznova nastoji da rad­
nice suprotstavi radnicima: majke—djeci, kćeri—očevima, sestre—
braći, žene—muževima i da ih dovede u stanje »prljave konkuren­
cije«. Tu situaciju Bebel opisuje na sljedeći način: »Težnja žene
da samostalno privređuje i da bude lično nezavisna buržoasko dru­
štvo priznaje do jednog izvjesnog stupnja za opravdanu, kao otpri­
like i težnju radnika za slobodom kretanja. Glavni razlog ovoj predusretljivosti nalazi se u klasnom interesu buržoazije. Buržoaziji
je potrebna puna sloboda muških kao i ženskih radnih snaga da bi
produkciju mogla razviti do vrhunca. Ukoliko se mašinerija i teh­
nika usavršavaju proces rada sve više i više deli u najprostije aktove
te traži manju tehničku obrazovanost i snagu, ukoliko se, s druge
strane, povećava konkurencija između pojedinih industrijalaca i
konkurentske borbe čitave proizvođačke oblasti — između jedne
države i druge, jednog dela zemljinog i drugog — utoliko se ženska
radna snaga sve više traži . .. Ako se upotrebi ženska radna snaga,
ona vrlo često ostavlja bez posla mušku radnu snagu. Ali potisnuta
muška radna snaga hoće da živi, ona se nudi po manju najamninu,
a ta ponuda, opet, spušta još manju najam ninu radnice«12).
U tom pravcu Marks je bio još razgovjetniji i nemilosrdniji u
otkrivanju istine od Bebela. Spram onoga što Marks piše, Bebelov
tekst se čini skoro benignim. Teško da je uopšte u socijalističkoj
literaturi moguće naći snažniji opis »prljave konkurencije« koju
buržoazija nameće proleterskim masama. Evo kako Marks piše u
Kapitalu: »Vrednost radne snage bila je određivana radnim vre­
menom potrebnim za održanje ne samo individualnog odraslog
radnika već i radničke porodice. Bacajući na pijacu rada sve čla­
nove radničke porodice, mašina razdeljuje vrednost radne snage
muža na čitavu porodicu. Stoga ona obara vrednost njegove radne
snage. Kupiti porodicu, rascepkanu recimo na četiri radne snage,
staje možda više nego što je ranije stajala kupovina radne snage
glave porodice, ali se zato dobijaju četiri radna dana namesto jednog, a njihova cena opada srazmerno poretku viška rada njih če­
tvoro nad viškom rada onog jednog. Da bi jedna porodica mogla
živeti, njih četvoro moraju davati kapitalu ne samo rad već i višak
rada. I tako mašina, povećavajući ljudski materijal za eksploataciju,
to pravo poprište kapitalističke eksploatacije od samog početka po­

i2) Op. cit. str. 213—215.
31

�većava ujedno i stepen ek sp lo atacije. . . Ranije je radnik prodavao
svoju sopstvenu radnu snagu, raspolažući njom e kao formalno slobodno lice. Sad prodaje ženu i decu, on postaje trgovac robljem«13).
N aročito teške posljedice kapitalistička eksploatacija imala je
na život proleterske porodice. Engelsovi opisi života proleterskih
porodica u velikim industrijskim gradovima Engleske sredinom
prošlog vijeka, koje susrećemo u djelu Položaj radničke klase u
Engleskoj, klasični su po svojoj potresnosti. Istorijski gledano, ti
opisi za visoko razvijene industrijske zemlje zapada imaju danas
istorijsku a ne aktualnu vrijednost, pa će ovdje biti navedeno jedno
m jesto iz spisa Porijeklo porodice, privatne svojine i države koje
ima širi teorijski značaj: »Vođenje domaćinstva je izgubilo svoj
javan karakter. Ono se više nije ticalo društva. Ono je postalo pri­
vatna služba; žena je postala prava služavka isključena iz učešća
u društvenoj proizvodnji. Tek joj je krupna industrija našeg doba
— i to samo proleterki — opet otvorila put u društvenu proizvod­
nju. No, s tim da ostane isključena iz javne proizvodnje i da ne
može ništa privređivati ako ispunjava svoje dužnosti u privatnoj
službi porodice i da nije u stanju da ispunjava svoje porodične
dužnosti ako želi da učestvuje u javnoj radinosti i da stalno pri­
vređuje. A takav je položaj žene u fabrici, takav je položaj i u svim
poslovnim granam a, sve do lekarstva i advokature. Moderna ino­
kosna porodica osnovana je na otvorenom ili prikrivenom domaćem
ropstvu žene, a moderno društvo je masa koja se sastoji od ino­
kosnih porodica kao svojih molekula«14). Bebelov opis tu sliku sa­
mo upotpunjava: »Da bi brak pružio supružnicima zadovoljan za­
jednički život, potrebno je pored uzajamne ljubavi i poštovanja,
osiguranje materijalne egzistencije, raspolaganje onim životnim
potrebama koje oni smatraju kao nužne za sebe i svoju djecu.
Teška briga, teška borba za opstanak jesu prvi klinac u mrtvački
sanduk bračne sreće i bračnog zadovoljstva. A briga postaje utoliko
veća ukoliko se bračna zajednica pokaže plodnija, što potpunije,
dakle, svoj cilj ispuni. Seljak, na prim jer, dočekuje sa zadovolj­
stvom svako tele koje mu krava oteli, broji radosno prasiće koje
mu krm ača oprasi i sa zadovoljstvom priča to svojim susedima,
ali tužno gleda kada mu žena donese prinovu onome broju njegovih
izdanika koji je još mogao bez brige odgajati — a taj broj ne srne
13) K apital, I, 3 izd., B eograd 1958, str. 288—290.
14) Engels F rid rih , P orijeklo porodice, p riv atn e svojine i države, Beograd
1950, str. 73—75.
32

�biti veliki — utoliko tužnije ako novorođenče nesrećom bude devojka«'5). Lenjinovo mišljenje o istom pitanju nije različito. Sta
više, on ukazuje da emancipacija žene mora da postane područje
proleterske revolucije: »Žena je i dalje kućna robinja, i pored svih
oslobodilačkih zakona, jer nju pritiska, davi, zatupljuje, ponižava
sitno kućno gazdinstvo, prikivajući je za kuhinju i dečju sobu, ra­
sipajući njen rad na strahovito neproduktivan, sitničav, enervantan,
zatupljujući posao. Pravo oslobođenje žene, pravi komunizam će
početi tek tamo i tada gde i kada bude počela masovna borba (ko­
jom rukovodi proletarijat koji poseduje državnu vlast) protiv tog
sitnog kućnog gazdinstva ili, tačnije, kad bude počeo njegov ma­
sovni preobražaj u krupno socijalističko gazdinstvo«16).
Neophodno je, dakle, da procesi revolucije zahvate eksploatisane žene, da žene postanu aktivni činioci istorije, a ne pasivni posmatrači koji će ostati van osnovnih tokova istorijskog zbivanja. U
eksploatisanoj ženi isto toliko koliko i u eksploatisanom radniku,
Lenjin vidi potencijalnog vojnika revolucije. Osnovu na kojoj je
moguće angažovati žene u političkoj borbi proletarijata Lenjin odre­
đuje na slijedeći način: »A uvlačiti u politiku mase nemoguće je
ako se ne uvuku u politiku i žene. Jer ženska polovina ljudskog
roda u kapitalizmu je dvostruko ugnjetavana. Radnica i seljanka
su ugnjetavane od kapitala, a pored toga, one čak j u najdemo­
kratskijim buržoaskim republikama ostaju, prvo, neravnopravne,
jer im zakon ne daje pravo jednakosti s muškarcem, a drugo, —
i to je glavno — one ostaju u »kućnom ropstvu«, »kućne robinje«,
jer su porobljene najsitnijim, najgrubljim i najtežim radom u ku­
hinji i uopšte u pojedinačnom porodičnom domaćinstvu, radom
k°ji najviše zatupljuje čoveka«17). I Bebel tom pitanju posvećuje
naročitu pažnju. On je svjestan da će otpori političkom angažovanju žene u proleterskom pokretu biti izuzetno snažni. Zato teži da
ospori osnovne prigovore. Tako, na primjer, Bebel sm atra da pri­
govor koji ističe da su žene u dosadašnjoj istoriji pokazivale veoma
malo interesa za politički pokret ne dokazuje ništa. On tom prigo­
voru suprotstavlja slijedeću tezu: ako se žena politika nije ticala,
to ne dokazuje da je se ne mora ticati. Bebel s pravom ukazuje na
« Op. cit. s tr. 114— 115.
5)

,(1) Lenjin V. I., Velika inicijativa, Izabrana dela u dva toma, II tom,
knjiga 2, Beograd 1950, str. 174—176.
,7) Lenjin V. I.: »Međunarodni dan radnica«, Pravda, od 8. m arta 1921,
Dela, 3 rusko izdanje, XXVI tom, str. 193—194.
33

�činjenicu da određene pojave u društvenom i privrednom životu
pokazuju da je i žena najživlje zainteresirana za prom jenu onog
stanja u kome im a ulogu pasivnog posm atrača društvenih zbivanja.
Bebel piše: »Da li će vreme vojne službe biti skraćeno ili ne, da
li će vojska biti pojačana ili ne, hoće li se voditi miroljubiva ili
ratnička politika, hoće li sa vojnicima postupati ljudski ili ne, i
hoće li usled toga broj sam oubistava ili dezertiranja rasti ili pa­
dati, — sve su to pitanja koja se tiču žene isto tako kao i čoveka.
Isto je slučaj i sa prilikam a u poljoprivredi, industriji i saobraćaju,
u kojim a je iz godine u godinu sve više žena kao radnica. Rđave
prilike i nepovoljni odnosi nanose štete ženi kao društvenom i polnom biću, dobre prilike i povoljni odnosi koriste i njoj«18).
Nema, dakle, tog društvenog pitanja, problema, nema te dileme
u društvu o kojoj žene ne treba i ne mogu da odlučuju. Lenjin je
u jednom razgovoru sa K larom Cetkin, proti veći se prenaglašavanju
seksualnih problem a i p itanja braka u društvenom obrazovanju
žena, sasvim odlučan u zastupanju tog stanovišta: »Sada sve misli
drugarica, žena radnog naroda m oraju biti upravljene proleterskoj
rev o lu ciji. . . Pitanje sovjeta je za nemačke proletere još uvek na
dnevnom redu, a zatim versajski ugovor i njegove posledice u životu
ženskih masa, nezaposlenost, opadanje nadnica, porezi i mnoge dru­
ge stvari«19). Bebel takođe sm atra da je jedini izlaz iz ropstva u
koje buržoasko društvo gura sve svoje članove, a naročito proleta­
rija t i u izgradnji novog socijalističkog poretka: »Ma sa koje tačke
pošli da kritikujem o današnje stanje, na kraju krajeva stalno se
dolazi opet na ovo: nužna je korenita izmena naših socijalnih od­
nosa i sa njom e korenita izmena položaja polova. Žena mora, da
bi brže do cilja došla, obazreti se oko sebe da nađe saveznike sa
kojim a će se, sasvim prirodno, sresti u proleterskom pokretu.
Klasno svesni proletarijat već je poodavno otpočeo juriš na tvrđa­
vu, klasnu državu, koja održava i vladavainu jednog pola na dru­
gim«20). Za razliku od Marksa i Engelsa koji su uvek ukazivali re­
volucionarne puteve izgradnje novog društva, na realne istorijske
procese komunizma, ali nikada nisu govorili o tome kako će bu­
duće društvo izgledati u svojim konkretnim vidovima, Bebel čak —
sasvim u duhu socijalističke tradicije razmišlja o položaju žene u
*8) Op. cit. str. 170.
19) K lara C etkin: »Sećanja n a Lenjina«, u: M arks, Engels, Lenjin: Soci­
jalizam i oslobođenje žene, str. 139.
20) Avgust Bebel, Op. cit. str. 312.
34

�novom društvu: »Žena novoga društva biće socijalno i ekonomski
potpuno nezavisna, ona neće više biti potčinjena ni senci od go­
spodarstva i eksploatacije, ona će stajati prema čoveku kao slo­
bodna, jednaka i biti gospodarka svoje sudbine. Njeno vaspitanje
biće jednako čovekovom, uzimajući odstupanja koja uslovljava raz­
lika u polovima i polnim funkcijama; živeći u uslovima života koji
prirodi odgovaraju, ona će moći svoje fizičke i duhovne snage i
sposobnosti po potrebi razvijati i upražnjavati, ona će izbirati sebi
za rad one oblasti koje odgovaraju njenim željama, sklonostima i
predispozicijama i radiće pod istim pogodbama kao i čovek. Jedan
deo dana radiće kao praktična radnica, ma kakav posao. Drugi deo
dana biće vaspitačica, učiteljica, dadilja, treći deo vršiće ma koju
administrativnu funkciju. Ona će studirati, raditi, uživati, zabavljati
se sa sebi ravnima ili sa ljudima kako ona hoće i kako bude pri­
like imala«21)- Razlikujući se od Bebela, Lenjin je ovdje mnogo
bliži Marksu i Engelsu. On se interesuje za to koliko je proleterska
revolucija v e ć u č i n i l a emancipujući ženu i š t a j o š m o ž e
u č i n i t i na tom planu: »Mi u pravom smislu reći nismo ostavili
ni kamen na kamenu od podlih zakona o neravnopravnosti žene, o
ograničenjima pri razvodu braka, o odvratnim formalnostima za
koje je razvod vezan, o nepriznavanju vanbračne dece, o traženju
njihovih očeva itd. — zakona čiji su ostaci mnogobrojni u svim
civilizovanim zemljama, na sramotu buržoazije i kapitalizma. Mi
imamo hiljadu puta pravo da se ponosmo onim što smo učinili u
toj oblasti. Ali što smo čistije očistili tlo od krša starih buržoaskih
zakona i ustanova, to nam je postajalo jasnije da je to samo čiš­
ćenje terena za gradnju, ali još ne i sama gradnja«22). Taj problem
jedan od naših pisaca, Nerkez Smailagić u studiji »Socijalistička
misao i emancipacija žene« pokušava da definira na sljedeći način:
»Alh_preciznosti radi, treba reći, prvo, da je emancipacija žene
nistorijsko-epohalni proces, a ne socijalni i politički čin, i, drugo,
da je stupanje žene na javni plan društveno-proizvodnc aktivnosti
početak ove emancipacije, a ne njeno okončanje, kao i da je to njen
temelj a ne njena svrha«23).
Decenije u društveno-ekonomskom razvoju, koje nas dijele od
klasičnih stavova marksizma o oslobođenju žene, kao i da daju za
21) Ibid. str. 468.
22) Velika inicijativa, 1 cit., str. 174.
.
23) Smailagić Nerkez, »Socijalistička misao i em ancipacija žene«, 2ena,
časopis za društvena pitanja žene i porodice, god. 26 (1970), br. 2, str. 25.
3R

�pravo osnovnim m arksističkim tezama o tome da je istinska emancipcaija moguća sam o u sklopu proleterske revoluciTeTNaravno to
nikako ne um anjuje značaj čitavog niza praktičnih koraka i ostva­
renja u em ancipaciji žene do kojih je došlo u mnogim visokorazvi­
jenim industrijskim zemljam a. U mnogim od tih zemalja radni
uslovi, kao i opšti uslovi života žene, naročito m jeram a socijalnog
staran ja koje poduzim a država socijalnog staranja, znatno su po­
boljšani, tako da neke od tih zemalja, na prim jer skandinavske,
čine u tom pogledu sam svjetski vrh. (Nije slučajno da u distribu­
ciji društvene, a naročito političke moći u tim zemljama socijalde­
m okrati igraju veoma važnu ulogu. U Švedskoj, na prim jer, vlada­
vina socijaldem okrata traje preko 30 godina.)
S druge strane, ako se im a u vidu istorijska i društveno-ekonom ska osnova s koje su pošle, zemlje koje su se izborile za soci­
jalistički put razvitka postigle su jb ^ e ć e'u šp jeh B :'N aim e , izgleda
da je veći istorijski skok u jednoj zemlji kao što je Kina, u kojoj
su milioni ljudi um irali od gladi, obezbijediti hranu za sve i izvesti
ženu na društvenu scenu revolucije, nego, na prim jer u Švedskoj
obezbijediti ženi izuzetne m jere socijalne zaštite, kakve zbog stanja
u m aterijalnoj bazi, mnoge zemlje koje grade socijalizam neće moći
da ostvare ni u dogledno vrijeme. Naravno, to ne znači da su mjere
socijalne zaštite u zemljam a skandinavskog tipa istinska mjera
čovjekove slobode, kao što i socijalistička orijentacija nije sama po
sebi dovoljna da obezbijedi stvarni l j u d s k i napredak. Istorij­
ska iskustva, naime, veoma ubedljivo govore da se u i m e radničke
klase veoma često v l a d a l o n a d radničkom klasom, da se u
ime bolje budućnosti proleter podvrgavao novim oblicima ropstva
koji su obezbjeđivali bolju sadašnjost za vlastodršce. Nesumnjivo
je da u svim tim slučajevima ni emancipacija žene nije mogla da
bude ništa drugo nego p a r o l a koja se upotrebljava u svrhu manipulisanja brojnim radnim dijelovima stanovništva. Upravo ja k v a
istorijska situacija pokazuje koliko je tačna osnovna marksistička
teža'da bez ukidanja eksploatacije, razbijanja odnosa najamni rad
— kapital, uništenja svih oblika represije i manipulacije nad čovje­
kom, uklanjanja m aterijalne bijede s lica zemlje, nema istinskog
oslobođenja čovjeka, a time ni emancipacije žene. U tom pogledu
se"zaključak koji izvodi već pomenuti naš autor o doprinosu soci­
jalističke misli i pokreta oslobođenju žene može sm atrati u osnovi
tačnim: »Socijalistička misao u svome odnosu spram problema
žene, uprkos povijesnim i kulturnim ograničenjima, ostala je vjerna
svojoj humanističkoj inspiraciji i orijentaciji. Ona je hrabno, umno,
36

�pravdoljubivo i solidarno zagovarala stvar emancipacije žene —
kritikom, vokacijom i svrhom. Ona je, ponekad, možda, suviše pov­
jerljivo označavala proletersku revoluciju kao obećanu zemlju, ali
je snažno i dalekosežno utvrdila da je ona fundamentalan kriterij
za ravnopravan i solidan život ljudi. Probijajući se kroz taloge uža­
snih predrasuda i potresnih iskušenja, ona je upućivala k onoj da­
lekoj svjetlosti budućnosti koja je bila i jest nada pogrbljenih da
se mogu osloboditi zabluda i ništavila. Danas kada su se milijuni
takvih susreli s oporom zbiljom revolucije, korisno je i razložno
podsjetiti na njene principe, njene istine i njene poruke«24).
Osvrtanje na prošlost i u osnovnim linijama osmišljavanje
onoga što je dala socijalistička misao ranije nije motivisano meto­
dološkim razlozima, a niti potrebom kronološkog prikaza razvoja
procesa i pojava iz sfere koju ispitujemo. Naprotiv, pogled u pro­
šlost je nužan radi projiciranja budućnosti, a još više radi osm išlja­
vanja stvarnosti koju pokušavamo osvijetliti. Ako poredimo sadaš­
nje stanje statusa žene uopšte pa i u našoj stvarnosti s prošlim,
nije teško prepoznati mnoštvo recidiva dalje ili bliže prošlosti po­
gotovu u socijalnom prostoru Bosne i Hercegovine gdje se ukrštaju
i talože različite kulture, različita mentalna svojstva naročito ako
je u pitanju žena.
Mnoga istraživanja, pa i naši rezultati, pokazuju da se žena
tek izdigla u status pravno ravnopravnog člana društva. Međutim,
j i pokušaju dalje transformacije nastao je, očito, zastoj u praksi.
Još uvijek se žena koncipira kao osoba kojoj društvo kao zajed­
nica »pomaže«, bonificira je, jer, kako ćemo kasnije vidjeti, njena
prava kao kompenzacija za specijalnu ulogu u društvu uvijek su
regulisana normama koje imaju sadržaj koji se određuje kao »so­
cijalni«. S druge strane, politička i samoupravna participacija žene
u društvenom životu je još uvijek određena kao zastupništvo po
»ključu«. Prema tome, njen aktivitet nije usmjeren na ukupnost
društvenog življenja, nego se stalno usmjerava na djelovanje u sfe­
rama koje se određuju kao ekskluzivno ženske. .Njihovo,djelovanje
je najčešće humanitarno, prosvjetiteljsko i odgojno, dakle, izvan
matice političkog i samoupravnog života.
24) Ibid. str. 55.
37

�r —jI Prošlost se naravno, najžilavije odražava u klasno-klasičnom
braku, u socijalnom okviru u kome se položaj pojedinih kategorija
žena nije izmijenio. Rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da
se i žena našeg vremena u odbrani svog statusa ponovo pokušava
socijalno situirati u stabilnom braku. To što žena prihvata tradici­
onalni brak kao najsigurniji socijalni okvir svog socijalnog stabiliteta, vjerovatno je m otivirano iskustvom. Međutim, prihvatanje
tradicionalnog braka je dvojako indikativno. Prije svega, indika­
tivno je da žena nije osigurala socijalni status u globalnoj zajed­
nici i da se ponovo vraća na stare pozicije. S druge strane, to je
neka vrsta sam oodbrane na personalnom nivou, a to znači odstu­
panje iz socijalne akcije kakvu je započela revolucija.
Osim toga, ponovo se nameće i intenzivira bio-fizička dimen­
zija žene i na taj način_ponovo^se pokušava koncipirati ženu kao
jdzLo_g«^ogatstvaJ .zabave i užitka, a, to neumitno mora imati odraza
na ženu kao društveno biće. Istina, vulgarno izjednačavanje žene
sa muškarcem , što se nerijetko nam etalo i u socijalističkim progra­
m ima i deklaracijam a, našlo je svog odraza na stanje kakvo se
danas u nas uspostavilo. Takav m odel izjednačavanja je^ na, neki
način izjednačavanje u dužnostim a, a iie~i u pravima. Ako se žena
suprotstavlja kao bio-fizičko biće ženi kao društvenom biću i ako
se ova dva elem enta istog bića međusobno isključuju, onda za ženu
nema izlaza. A takva suprotstavljanja nisu rijetka ni u teorijskim
radovima, a pogotovu nisu rijetka u društvenoj praksi. Žene reprezentanti, zastupnici bez_masovnog učešća u javnom i političkom
životu uvijek će biti m Traskršću, koji_dio svog bića da izgube. Gle­
dano TTaTnivou em pirije množina obaveza društvenog karaktera koje
su distribuirane na mali broj žena, objektivno im uskraćuje moguć­
nost očuvanja onog što se zove intim a i lični život. Hipotetički, čini
se da je to jedan od najsnažnijih elemenata demotivacije na dru­
štvenu akciju i stupanja žene u javni život. Nametnuto, takvo sta­
nje zapravo odgovara m entalitetu po kome je žena po prirodi stvari
inferiorna, naime, da joj je m jesto u kući, da služi, da bude pod­
ložna mužu, a ne ravnopravna. Dakle, nova proturječja i suprotnosti
koja se samo po formi ispoljavaju kao nova, im aju stare sadržaje.
Međutim, kako je žena dostigla nivo emancipacije gdje stari metodi
više nisu primjenljivi, nužno se m ijenjaju samo oblici diskrimina­
cije koji su blaži, je r se ne oslanjaju na prinudu, ali zato su suptil­
niji i, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, ništa manje značajni.
Da bismo mogli ipak reljefnije prikazati dokle se^ u sistemu pravne
regulacije otišlo u građenju socijalnog statusa žene, u narednom
izlaganju skiciramo pravni položaj žene, odnosno kategorije zapo­
slenog ženskog stanovništva.
38

�3. SISTEM PRAVNE REGULACIJE SOCIJALNOG
STATUSA ŽENE
(Zvonko Stenek)
Pravni položaj zaposlene žene reguliran je norm ama radnog
prava i socijalnog osiguranja na dva osnovna načina: putem normi
koje važe za sve radnike, pa time i za zaposlene žene, i posebnim
normama koje se isključivo odnose na rad i socijalno osiguranje
žene-radnice.
I jedan i drugi sistem normi bazira se na domaćim izvorima
(unutrašnjem pravu) i na međunarodnim izvorima (m eđunarod­
nom javnom i međunarodnom privatnom pravu).
Mi ćemo u našem izlaganju poći od normi unutrašnjeg prava:
najprije ćemo eksponirati pravnu materiju, koja se odnosi gene­
ralno na sve radnike, u mjeri koja je neophodna za ovaj rad (I),
zatim ćemo obraditi propise koji se isključivo odnose na ženu rad­
nicu uopće (II) i, najzad, posebne norme koje važe za ženu-radnicu
u naročitim prilikama (III).
Smatramo da je cjelishodnije da se u odjeljcima I, II i III,
koji se odnose na sadašnje normativno stanje (koncem 1971.), une­
se materija međunarodnog prava (a ne da se posebno odvaja i
obrađuje). Takođe, u cilju upoređivanja sadašnjeg pravnog polo­
žaja žene-radnice, koji započinje 1965. godine, sa stanjem koje je
prethodilo, daće se prikaz odredbi propisa koji su ranije bili na
snazi.
39

�I

Ustavom iz 1963. godine zajamčeni su pravo na rad i sloboda
rada, a svakom građaninu su pod jednakim uslovima dostupni sva­
ko radno m jesto i svaka funkcija u društvu. Prema istoj odredbi,
svako slobodno bira svoje zanim anje i zaposlenje, a istovremeno je
zabranjen prinudni rad.
Pravo na rad potvrđuje dignitet čovjeka. Tako ga u prvom redu
treba posm atrati. Pored toga pravo na rad znači osiguranje čovjeka
da može obezbjeđivati sredstva za reprodukciju sebe i svoje poro­
dice, što znači da je pravo na rad osnova socijalne sigurnosti čov­
jeka. Posm atrano u odnosu na rad žene potvrđuje se princip rav­
nopravnosti žene sa m uškarcem .
Sloboda rada podrazum ijeva da svako slobodno bira zanima­
nje i zaposlenje, da radni odnos može prestati protiv volje radnika
sam o pod uslovima i na način koji su određeni zakonom. Ovaj prin­
cip se potvrđuje i kroz ustavnu odredbu da niko radniku ne može
oduzeti stečena prava na osnovu rada. Kao što se primjećuje, slo­
boda rada potpuno isključuje ograničavanje po bilo kom osnovu
slobode u pogledu zadovoljavanja ličnih afiniteta na području rada,
što je naročito važno istaći u razm atranju pravnog položaja žene-radnice.
Ustav garantira pravo na ograničeno radno vrijeme kao i od­
m or u toku rada, odnosno pravo na plaćeni godišnji odmor. Ustav
takođe obezbjeđuje radniku pravo na ličnu sigurnost i na zdrav­
stvenu zaštitu, kao i drugu zaštitu na radu. Ustav propisuje oba­
vezno socijalno osiguranje na načelima solidarnosti i uzajamnosti.
Ovi ustavni principi razrađeni su kroz odredbe Osnovnog za­
kona o radnim odnosima, Osnovnog zakona o penzijskom osigura­
nju, Osnovnog zakona o invalidskom osiguranju, Osnovnog zakona
o organizaciji i finansiranju zapošljavanja, Zakona o zdravstvenom
osiguranju i obaveznim vidovima zdravstvene zaštite stanovništva,
Zakona o radnim m jestim a na kojima se im aju zaposliti invalidi
rada, Osnovnog zakona o zaštiti na radu, Zakona o zaštiti na radu,
kao i nekih drugih zakona.
40

�Kao primamo pitanje u oblasti regulisanja rada i radnih od­
nosa, a time i prava i dužnosti iz ovog domena, treba istaći odnos
između zakonskih normi i normi autonomnog prava radnih zajed­
nica. Radna zajednica međusobne radne odnose uređuje općim
aktima, na temelju odredbi Osnovnog zakona o radnim odnosima
i drugih zakona. Ovo uređivanje treba da se zasniva na socijalistič­
kim načelima, na međusobnoj saradnji i odgovornosti u radu čla­
nova radne zajednice.
Radna zajednica, ostvarujući načelo ravnopravne saradnje u
radu i upravljanju, stvara posebne uslove kojima omogućuje svim
svojim članovima da što neposrednije, aktivno i samostalno uče­
stvuju u iznošenju svih predloga kojima se uređuju pitanja iz rad­
nih odnosa.
Ove odredbe Osnovnog zakona o radnim odnosima upućuju na
dva zaključka: da radna zajednica, ako se pridržava propisa, neće
stvarati monopol radnih mjesta (rezervišući ih pretežno ili u cjelini
za muškarce) i da žena radnica ima ista prava u pogledu upravlja­
nja kao i muškarac.
Radna zajednica je dužna da doprinosi osvarivanju prava na
rad i stabilnosti rada odnosno stalnosti zaposlenja radnika. U skla­
du sa organizacijom rada i stvarajući materijalne, društvene i hu­
mane uslove rada, radna zajednica osigurava svakom članu radne
zajednice da obavlja poslove i zadatke radnog procesa u skladu sa
ličnim radnim sposobnostima i sklonostima.
I ove odredbe istog zakona, konkretizirajući ustavne principe
ukazuju da se radni proces u radnoj organizaciji treba da provodi
i s obzirom na specifičnosti uposlenika, a time i žene-radnice, i da
radna zajednica mora da vodi brigu o stalnosti zaposlenja svojih
članova — bez obzira na pol.
Pored navedenih, još jedan princip je veoma značajan u opre­
djeljivanju pravnog položaja žene-radnice. Radi se o principu: svako
prema svojim sposobnostima, svakom prema radu. Provodeći ga u
stvarnost, radna zajednica je dužna da osigura da radnik za jednak
rad ostvaren pod jednakim uslovima učestvuje jednakim udjelom
u raspodjeli sredstava za lične dohotke, kao i u ostvarivanju ostalih
prava koja se stiču prema rezultatima rada. Ovaj princip izražava
se, takođe, u međusobnoj ravnopravnosti radnika, bez obzira na pol,
jezik, obrazovanje i si.
41

�Zakon izričito određuje da je povreda ravnopravnosti, kao i
svaka prinuda i sam ovolja u uređivanju i ostvarivanju radnih od­
nosa, podložna odgovornosti utvrđenoj zakonom. Dakle, načelo rav­
nopravnosti, kao protivno diskrim inaciji u oblasti radnih odnosa
zaštićuje se neposredno.
Od zajedničkih prava, koja ima svaki radnik bez obzira na pol,
pomenućemo kao značajno pravo za ženu radnicu — pravo na struč­
no usavršavanje u toku rada. Ovo pravo je u uskoj vezi sa institu­
tom plaćenog odsustva, a označava u suštini pravo žene-radnice da
se stručno obrazuje i usavršava i, time, postaje konkurentnija na
tržištu radne snage.
Na kraju, treba navesti i još jednu dužnost radne zajednice u
pogledu zaštite na radu radnika: radna zajednica dužna je organi­
zirati rad tako da radnik uz norm alnu pažnju može da radi bez
opasnosti po svoj život i zdravlje.
Izložena načela ukazuju na osnovna prava žene-radnice: pravo
na rad uz slobodu rada, pravo na jednak lični dohodak, pravo na
stalnost zaposlenja, aktivno i pasivno pravo upravljanja, jednak po­
ložaj u radu na bazi ravnopravnosti sa ostalim članovima radne za­
jednice, pravo na zaštitu na radu, pravo na stručno usavršavanje.
Međutim, odvojeno je i sporno pitanje koliko se ova načela
(prava) provode u život; drugim riječima, notorno je da normativni
koncept sistem a prava i dužnosti radnice-žene nije dosljedno pro­
veden, odnosno da postoji nesklad između stvarnog i pravnog sta­
nja u tom pogledu, koje se može ispitati i dokazati baš na (ne)primjeni navedenih principa i prava.
Osnovni zakon o radnim odnosima dopušta mogućnost uvođe­
nja tzv. neplaćenog odsustva. Uslove i trajanje tog dopusta utvr­
đuje radna zajednica općim aktom. Pominjemo ga kao jednu mo­
gućnost kojom se mogu koristiti žene-radnice u raznim slučajevima
(naravno, utvrđenim općim aktim a). Međutim, treba dodati da je
to dopust bez naknade. Nadalje, ovom mogućnošću koriste se žene-radnice koje kao supruge putuju i borave u inostranstvu, dok im
muževi tam o borave i rade po nalogu svoje organicazije.
Postoji već pomenuti plaćeni dopust u kojem se predviđaju slu­
čajevi zbog kojih se odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalen­
darskoj godini može odobriti, a ostali slučajevi su utvrđuju opštim
42

�aktima radne organizacije. Trebalo bi ispitati koliko se ova mo­
gućnost koristi za veću zaštitu žene-radnice u određenim periodima.
To bi, u stvari, mogla da bude dodatna zaštita onoj koju zakonoda­
vac predviđa. U praksi teško da je moguće naći slučaj da radna
organizacija ide dalje od zakona o zaštiti žene. Češće je obrnut slu­
čaj. Zatim, uz razmatranje pravnog statusa žene-radnice treba imati
na umu i mogućnost rada sa nepunim radnim vremenom. Ovaj in­
stitut se malo koristi (pretpostavljamo) od strane žene-radnice.
Možda bi ovo bila veoma pogodna mogućnost i za ženu da se za­
posli, da ima svoje radno vrijeme izvan kuće, a i radnim organi­
zacijama bi to bila prilika da fleksibilnije utvrđuju svoje potrebe
i organizaciju rada. Naravno, po propisima, nepuno radno vrijeme
uzima se u obzir za prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja
različito od rada u punom radnom vremenu, ali bi onda i tu tre­
balo izvršiti odgovarajuće korekcije u korist žene-radnice. Takvim
oblikom zapošljavanja žena koriste se mnoge zemlje u pokušaju
usklađivanja različitih funkcija žena, ali je pitanje zašto to nije
moguće uopšte a ne samo za ženu.
Na kraju ovog dijela samo da podsjetimo da je novelom Osnov­
nog zakona o radnim odnosima unesena odredba prema kojoj ne
može prestati rad ženi-radnici bez njenog pristanka, ukoliko ova
ima 25 godina penzijskog staža (muškarac 30). Ova odredba, koja
nema apsolutni karakter, sama za sebe dovoljno govori u prilog
općoj zaštiti radnika, pa time i žene-radnice.
U poređenju sa ranijim propisima, koji su važili prije 1965.
godine, u osnovnim principima zaštite, odnosno prava i dužnosti
žene-radnice, nema nekih bitnih novina. I ranije je Ustav FNRJ
predviđao posebnu zaštitu žene, a taj princip bio je konkretiziran
kroz razne propise, a potom 1957. godine, kroz odredbe Zakona o
radnim odnosima i Zakona o javnim službenicima. Može se reći
da je ranije bilo više takvih normi (na primjer, u Zakonu o radnim
odnosima 21 član, a u sadašnjem Osnovnom zakonu o radnim odnosma — 9 članova), da su bile jasnije i da je bila izričito uklju­
čena organizacija sindikata u sprovodenju propisa o zaštiti žene-radnice. Svakako je interesantno razmotriti da li su sadašnje za­
konske odredbe povoljnije u odnosu na ranije propise. Možda bi
se, generalno, moglo reći da većih razlika nema, ali da u nijansama,
kod pojedinih prava, postoji razlika koja ukazuje da je povremeno
u raznim vremenskim intervalima bilo normi više, odnosno manje
u korist žene-radnice (na primjer, prema Zakonu o radnim odno­
sima iz 1957. godine, majka u radnom odnosu kojoj u porodici nije
43

�imao ko da njeguje dijete, imala je pravo na rad sa skraćenim rad­
nim vrem enom od 4 sata dnevno i po isteku porodiljskog odsustva,
a dok dijete ne navrši 3 godine života. K riterij je, dakle, da nema
nikog u porodici ko može da njeguje dijete; danas je krterij znatno
strožiji i polazi od zdravlja djeteta ili se, na prim jer, godišnji od­
m or mogao prenositi iz jedne u drugu kalendarsku godinu, a sada
ne m ože). To je reduciranje već stečenih prava, a takva tendenca
bi se nekontrolisano mogla nastaviti.
Poznato je da prije 1957. godine nije bilo zakona kao pravnog
akta, koji sveobuhvatno zahvata m ateriju iz područja radnih od­
nosa. Međutim, podzakonskim propisim a, kojima je bila regulisana
ova m aterija, među prvim a je donesena Uredba iz 1946. godine o
odsustvu žena prije i poslije porođaja, prem a kojoj je porodiljsko
odsustvo iznosilo ukupno 12 nedjelja (u poređenju sa sadašnjih
105 dana, očito je da je prednost u današnjem zakonodavstvu).
II
Postoji jedan m anji broj norm i koji se, izuzetno od opšteg si­
stem a norm i radnog prava, odnosi isključivo na ženu-radnicu, ali
općenito, bez obzra na njeno bilo kakvo svojstvo odnosno stanje u
kojem se nalazi.
To su, u suštini, dvije norm e Osnovnog zakona o radnim odno­
sima, odredbe propisa iz oblasti socijalnog osiguranja kao i zaštite
na radu.
1. Zaštita žene-radnice po Osnovnom zakonu
o radnim odnosima
Bez obzira na starost i materinstvo, žena-radnica ne može se
raspoređivati na radna m jesta na kojima se vrše pretežno naročito
teški fizički radovi, na rad pod zemljom, niti na ostale radove koji
bi mogli štetno i sa povećanim rizikom utjecati na zdravlje i život
žene-radnice, s obzirom na njenu psihofizičku osobenost.
44

�Radna zajednica utvrđuje koja su to radna mjesta. To bi tre­
balo da budu: podzemni radovi u rudnicima sa dubokim kopanjem
i dubinskim bušenjem, neposredno valjanje metala u valjaonicama
i drugi slični poslovi koje je navodio raniji Zakon o radnim
odnosima.
Svakako da ova radna mjesta radna zajednica treba da utvrdi
uz konsultaciju stručnih ustanova.
Radnica raspoređena na ovakvo radno mjesto ima pravo pri­
govora, a jednovremeno može tražiti i zaštitu posredovanjem općin­
skog organa uprave, odnosno pokretanjem radnog spora.
U vezi sa ovom odredbom Osnovnog zakona o radnim odnosi­
ma potrebno je pomenuti Konvenciju broj 45 o zaposlenju žena na
podzemnim radovima i rudnicima svih kategorija, koju je naša
zemlja ratificirala.
Prema toj konvenciji, izraz »rudnik« označava svako preduzeće
za vađenje materijala koji se nalazi pod žemljom. Žensko lice, bez
obzira na godine starosti, ne može obavljati ovakve radove. Do­
maće zakonodavstvo, ipak, može izuzeti od ovog pravila žene-radnice koje zauzimaju rukovodeće položaje i ne obavljaju fizički rad,
žene zaposlene u zdravstvenim i socijalnim službama, učenice na
stažu, kao i žene koje su pozvane u rudnik radi vršenja svog zani­
manja ali koje nema fizički karakter.
Još jedna odredba Osnovnog zakona o radnim odnosima odnosi
se na sve žene-radnice: to je odredba prema kojoj radna zajednica
radne organizacije industrije ili građevinarstva ne može rasporediti
radnicu na rad noću, ako bi joj rad u to vrijeme onemogućio da
ostvari pravo na odmor od najmanje 7 sati u vremenu između dva­
deset dva i sedam sati idućeg dana.
Ova odredba, međutim, ne odnosi se na radnicu na rukovode­
ćem radnom mjestu ili na poslovima zdravstvene ili socijalne službe
u radnoj organizaciji.
45

�Od ovog pravila postoje dva izuzetka, vezana za posebne okol­
nosti u okviru radne organizacije i izvan radne organizacije. U
prvom slučaju moguće je da žena-radnica radi noću zbog osobito
teških okolnosti — kada je neophodno da se nastavi rad prekinut
u toku dana zbog više sile, koji se nije mogao predvidjeti i nema
periodični karakter, kao i kad je potrebno da se spriječi šteta na
sirovinam a ili drugom m aterijalu. U drugom slučaju, radna zajed­
nica može rasporediti na rad noću radnicu kada to zahtijevaju na­
ročito ozbiljne društvene, ekonomske, socijalne i slične prilike. Me­
đutim za razliku od prvog slučaja ovdje je potrebno da radna za­
jednica dobije saglasnost nadležnog organa uprave. Za saglasnost
organa uprave potrebno je prethodno mišljenje republičkog stru­
kovnog sindikata i republičke privredne komore. Kao što se vidi,
ovdje su uvjeti pooštreni, a to je i razumljivo s obzirom da se, na
ovaj način, uvodi noćni rad za duže trajanje.
Ovdje treba dodati da je radna zajednica dužna da unaprijed
utvrdi početak i završetak noćnog rada, kao i da osigura potrebne
uvjete za rad noću. Naravno da ovakav rad treba da se odvija u
sm jenam a, što znači da radnica u jednoj smjeni može raditi naj­
duže jednu sedmicu.
I uz ovu odredbu Osnovnog zakona o radnim odnosima pomenućemo odredbe m eđunarodnog prava. Naša zemlja je ratificirala
Konvenciju broj 89 o noćnom radu žena zaposlenih u industriji
prem a kojoj se kao industrijska preduzeća sm atraju naročito: rud­
nici, kamenolomi i ekstraktivne industrije svake vrste, preduzeća
građevinarstva, industrije u kojoj se proizvodi, čisti, opravlja, pre­
rađuje, prerađivanje m otorne snage i si. Kao što se primjećuje,
ovdje nisu uvrštena saobraćajna preduzeća (ova napomena je po­
trebna zbog toga što je slična odredba po ranijem Zakonu o rad­
nim odnosima iz 1957. godine obuhvatala i ta preduzeća).
U smislu odredaba Konvencije izraz »noć« poklapa se sa izra­
zom »noćni rad« po našim propisima. Odredba Osnovnog zakona
o radnim odnosima u cijelosti je u skladu sa odredbama Konven­
cije: sedam sati odmora u toku noći obuhvata period neprekidnog
odmora, a to je bila inače intencija ove Konvencije (da se »pokrije«
najkritičniji period potrebnog odm ora).
46

�I ta Konvencija predviđa izuzetke: tako se rad noću može do­
zvoliti u slučaju više sile, kad u preduzeća nastane prekid rada koji
se ne može predvidjeti i koji nema periodični karakter i u slučaju
kada se rad obavlja bilo na sirovinama bilo na materijalim a pod­
ložnim kvarenju. Takođe, noćni rad ženi-radnici može se dopustiti
kada to, zbog naročito ozbiljnih okolnosti, bude zahtijevao nacio­
nalni interes.
Zabrana noćnog rada za ženu-radnicu može se, kao što se vidi,
ukinuti na određeno vrijeme. Međutim, ova zabrana se ne odnosi
na žene-radnice mlađe od 17 godina. Tako je i po našim propisima.
Treba konstatirati da su odredbe Konvencije u cjelosti sadr­
žane u pomenutim odredbama Osnovnog zakona o radnim odno­
sima.
2. Propisi o zaštiti na radu
Propisi o zaštiti na radu obuhvaćeni su Osnovnim zakonom o
zaštiti na radu, republičkim Zakonom o zaštiti na radu i pratećim
propisima iz ove oblasti.
Osnovni zakon o zaštiti na radu sadrži odredbu o zaštiti žene,
određujući da se propisima o zaštiti na radu utvrđuje na kojim
poslovima i u kojim slučajevima se prim jenjuju posebne mjere za­
štite žene-radnice, odnosno gdje je uopće zabranjen rad ženi-radnici.
Drugim riječima, propisima o zaštiti na radu određuju se one mjere
koje su potrebne u cilju otklanjanja opasnosti koje mogu prouz­
rokovati tjelesne ili zdravstvene posljedice kod žena zbog njihovih
posebnih fizioloških i drugih osobina.
Ova odredba je u najužoj vezi sa odredbom Osnovnog zakona
o radnim odnosima o zabrani zapošljavanja žene-radnice na odre­
đenim radnim mjestima. To znači da radna zajednica, utvrđujući
takva radna mjesta, mora da respektuje propise o zaštite na radu.
Još jedna odredba Osnovnog zakona o zaštiti na radu odnosi
se na ženu-radnicu. Zakon propisuje da u sklad u sa odredbama
propisa o radnim odnosima mjere zaštite na radu obuhvataju i
47

�uslove rada ukoliko se odnose na bezbjednost lica na radu a na­
ročito u pogledu radnog vrem ena i odmora, sm ještaja i (hrane)
ishrane, i drugih uslova u pogledu svih radnika, kao i uslova u
pogledu posebne zaštite žene.
Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se u pogledu zaštite na radu
žene-radnice m oraju respektovati posebni uslovi rada zaposlene
žene i da se zaštita provodi ne samo preko zakona, neg i preko ve­
ćeg broja pratećih propisa.
U ovom dijelu treba posebno istaći u praksi gotovo zanemarenu
činjenicu: zaštita na radu je sveobuhvatna i posebna za ženu-radnicu, ali se ne provodi samo preko m jera koje predviđaju propisi,
nego i šire — u skladu sa dostignućima medicinskih, tehničkih i
drugih nauka.

3. Status žene-radnice kroz propise
socijalnog osiguranja
Kao što je poznato, žena može ostvariti prava iz socijalnog
osiguranja, u osnovi, na dva načina: kao lični osiguranik i kao član
porodice. Razumljivo, mi ovdje raspravljam o o ženi-radnici i nje­
nim pravim a iz socijalnog osiguranja, dakle, o pravima žene-osiguranika.
To su, u prvom redu, prava iz penzijskog osiguranja, utvrđena
Osnovnim zakonom o penzijskom osiguranju. Za razliku od muška­
raca koji pravo na starosnu penziju stiču sa navršenih 60 godina
života i najm anje 20 godina penzijskog staža, žena ovo pravo stiče
sa navršenih 55 godina života i sa istim stažom kao i muškarac.
Žena može steći penziju, kao i muškarac, sa manje od 20 go­
dina penzijskog staža, pod uslovom da ima 60 godina života (m u­
škarac 65), da ima ukupno najm anje 15 godina staža osiguranja,
od čega efektivno najm anje 40 mjeseci u posljednjih 5 godina ili
80 mjeseci u posljednjih 10 godina. Ovdje se pruža još jedna povoljnost za ženu-osiguranika: iz određenih razloga koji su zajed­
nički i za žene i za muškarce, ovo razdoblje od 5 odnosno 10 produžava se unatrag, a za ženu još i posebno za period dok je njego­
vala dijete do 7 godina starosti ili starije dijete kome je usljed ne­
sposobnosti bila potrebna stalna njega i pomoć.
48

�Penzija se može ostvariti i prije navršenja 60 (m uškarac) od­
nosno 55 (žena) godina života, ako žena ima 30 godina penzijskog
staža i 50 godina života (a muškarac 35 i 55). To je prijevremena
penzija. Međutim, pravo na starosnu penziju može se ostvariti bez
obzira na godine ako žena ima 35 godina penzijskog staža (m uška­
rac 40), odnosno kao borac NOR-a od prije 9. septembra 1943. go­
dine ako žena ima 30 godina penzijskog staža (muškarac 35) go­
dina staža.
Visina penzije određuje se u procentu od penzijskog osnova
prema trajanju penzijskog staža, tako da osiguraniku-ženi iznosi
za 15 godina staža 40% od penzijskog osnova (muškarac 35“/u), s
tim da se za svaku dalju godinu staža do navršenih 20 godina pen­
zijskog staža povećava za 30/® a preko 20 godina staža za po 2%
,
(muškarcu od starta pa do kraja povećanje za svaku godinu staža
iznosi 2n
/»).
U staž osiguranja računa se sve vrijeme provedeno u radnom
odnosu sa punim radnim vremenom. Međutim, pod radom u punom
radnom vremenu podrazumijeva se i vrijeme koje je žena-osiguranica radila skraćeno zbog dojenja i njegovanja djeteta. Takođe, u
staž osiguranja računa se i vrijeme, ali u efektivnom trajanju, pro­
vedeno na radu u nepunom radnom vremenu ako je osiguranik ra­
dio sa najmanje polovinom propisanog radnog vremena.
Analiza propisa iz penzijskog osiguranja pokazuje očitu pred­
nost koju zakonodavac pruža zaposlenoj ženi olakšicama u pogledu
blažih uslova za sticanje prava na starosnu penziju, benificiranjem
uslova u pogledu penzijskog osnova kao i u pogledu penzijskog
staža (pa i u pogledu sticanja prava na porodičnu penziju, iako to
nije predmet našeg razmatranja, žena je u povoljnijem položaju
u odnosu na muškarca: udova stiče pravo na starosnu penziju ako
je do smrti svoga bračnog druga navršila 45 godina života, a udo­
vac ako je navršio 50 godna života. No, kada se govori o porodičnoj
penziji žene-osiguranice, valja istaći da su propisi više u korist žene
koja ostvaruje porodičnu penziju: žena uživalac porodične penzije
pod lakšim uslovima ostvaruje svoju penziju nego žena-osiguranica
svoju starosnu penziju).
U zaključku ovog dijela ne može se izbjeći činjenica koja uka­
zuje na još jednu povoljnost žene-osiguranice u pogledu ostvariva­
nja prava iz penzijskog, a time i drugih prava socijalnog osigura­
49

�nja koja se stiču stažom: kao što je poznato, radniku muškarcu
vrijem e provedeno u JNA ne računa se u penzijski staž, dok žena-radnica, budući da nije vojni obveznik, »uštedi« godinu ili više
staža.
U pogledu sticanja prava na dodatak na djecu žena-radnica
ima povlaštene uslove. Radnica — m ajka, koja sama izdržava svoju
djecu, stiče pravo na dodatak na djecu već prvog dana narednog
mjeseca po stupanju na posao. Ovdje se pravi olakšica na taj način
što se pravo ne uslovljava prethodnim stažom odnosno gustinom
staža.
Prem a Zakonu o neposrednoj dječijoj zaštiti (čl. 39.) pravo
na dodatak na djecu stiču radnici koji rade s punim radnim vre­
menom najm anje 12 mjeseci neprekidno ili 20 mjeseci sa prekidi­
ma u posljednje dvije godine. Međutim, sm atra se da radni staž za
sticanje prava na DD nije prekinut u posljednje dvije godine ako
je radnica-m ajka prekinula radni odnos radi njege djeteta do 7 go­
dina života ili starijeg kome je usljed potpune i trajne nesposob­
nosti potrebna stalna njega i pomoć. Ovo se odnosi, takođe, i na
majke-radnice koje su prekinule radni odnos radi njege djece koja
ispunjavaju uslove za sticanje i uživanje porodične penzije.
Treba pom enuti i još jednu odredbu iz Zakona o neposrednoj
dječijoj zaštiti i dodatku na djecu. Pravo na dodatak ostvaruje se
zavisno od ukupne visine prihoda domaćinstva, koje sačinjavaju
prihodi korisnika, bračnog druga i dr. Kada je brak razveden i
djeca žive kod m ajke, prihodi releventni za konstituisanje prava na
DD izračunavaju se na poseban način ukoliko se dodatak ostvaruje
po osnovu radnog odnosa oca djece. Na ovaj način u ukupan prihod
uzima se samo prihod m ajke kao i alimentacija koju plaća otac
za izdržavanje djece.
I na kraju, još jedna odredba relevantna za ocjenu statusa
žene-radnice: lica koja rade sa skraćenim radnim vremenom, a tu
spada i rad majke- radnice sa djetetom do jedne odnosno do 3
godine, stiču i uživaju prava na dodatak kao da su zaposleni sa
punim radnim vremenom (član 39. stav 2. Zakona).
50

�Prava iz individualnog osiguranja ostvaruju se na osnovu penzijskog staža. U penzijski staž za sticanje pojedinih prava iz invalid­
skog osiguranja, računa se rad sa skraćenim radnim vremenom i,
ovdje, između ostalog, i skraćeno radno vrijeme žene koje tako rade
zbog dojenja i njege djeteta. Po Osnovnom zakonu o invalidskom
osiguranju skraćeno radno vrijeme se uvažava na način određen
propisima o radnim odnosima.
Jedno od osnovnih prava iz invalidskog osiguranja jeste pravo
na invalidsku penziju, koju žena — osiguranik II i III kategorije
invalidnosti stiče pod određenim uslovima, na 5 godina ranije od
muškarca.
Kao osnov za određivanje invalidske penzije, u pravilu, uzima
se penzijski osnov koji bi služio za određivanje starosne penzije.
Kad se u slučajevima invalidnosti usljed bolesti ili povrede van
posla penzija stiče sa penzijskim stažom manjim od 20 godina,
penzija se određuje za ženu-osiguranika u visini od 55°*'® od penzijskog osnova, ako je invalidnost nastupila do navršene 55. godine
života (za muškarce 45'V i do 60 godina života).
«
Privremena invalidska penzija pripada ženi-osiguraniku dok ne
navrši 55 godina života, a zatim pripada trajna invalidska penzija
(muškarcu tek od 60. godine života).
I u drugim slučajevima, gdje je propisana starosna granica kao
uslov ostvarivanja prava, utvrđeni period od 5 godina u korist žene
se uvažava (na primjer, kod sticanja prava na profesionalnu reha­
bilitaciju, prava na zaposlenje na odgovarajućem poslu).
Kao što se lako može zaključiti, i u pogledu uslova za sticanje
prava iz invalidskog osiguranja žena-radnica je favorizovana u od­
nosu na muškarca (naravno, da treba uvijek cjeniti motive takvog
favorizovanja, kao što su porodične obaveze žene, naročito psiho­
fizička konstitucija, i si. No, pri svemu tome, pada u oči i podatak
gerijatara da žene u prosjeku duže žive od muškaraca; međutim,
trebalo bi posebno utvrditi da li se to i u kojoj mjeri odnosi baš
na žene-radnice).
Na kraju, treba pomenut Listu profesionalnih bolesti kao aneks
Osnovnom zakonu o invalidskom osiguranju, u kojoj su popisane
44 profesionalne bolesti, ali (velikom) većinom vezane za tzv. »muš­
ke poslove« (trebalo bi ispitati da li je to pravilno).
51

�Zdravstveno osiguranje žene-radnice provodi se na specifične
načine, koje ćemo obraditi u sljedećem odjeljku. Ovdje treba istaći
odredbu Zakona o zdravstvu prem a kojoj se zdravstvena zaštita
ostvaruje, između ostalog, i obezbjeđivanjem povoljnih uslova za
zaštitu žena, a naročito za vrijem e trudnoće, porođaja i poslije po­
rođaja. Ova opšta odredba konkretizira se preko odredaba o vrsta­
ma i zadacima radnih organizacija u oblasti zdravstva.
Pravo na novčanu naknadu za vrijem e privremene nezaposle­
nosti, prem a Osnovnom zakonu o organizaciji i finansiranju zapoš­
ljavanja, gasi se ženi kada navrši 55 godina (m uškarac sa 65 go­
dina). Očito je da u ovom slučaju žena-radnica nije favorizovana.
III
Iz bioloških, socijalnih i hum anih razloga zaštita materinstva
ostvaruje se na nekoliko načina, a sa ciljem da se pomogne majci,
djetetu i, u krajnjem slučaju, čitavoj naciji (regulisanje popula­
cije).
Upravo se najviše norm i pozitivnog zakonodavstva odnosi na
zaštitu žene-radnice u ovom periodu, koji obuhvata: trudnoću, po­
rođaj i njegu m ajke i djeteta nakon porođaja.
1. Prava radnice u vezi sa trudnoćom i porođajem
Iako smo stavili u podnaslovu da se radi o pravu trudnice,
ipak treba naglasiti da Osnovni zakon o radnim odnosima stavlja
akcenat na dužnost radne zajednice i u tom smislu da ne može
odrediti da radnica za vrijem e trudnoće (ili dok ima dijete do
jedne godine života) radi duže od punog radnog vremena. Proizašlo
bi, dakle, da radnica ima pavo da radi sve dok joj liječnik to ne
zabrani.
U vezi sa prekovremenim radom trudnice treba pomenuti i
novu shemu radnog vremena u mnogim organizacijama u kojima
se, sedmičnim rasporedom na dnevno radno vrijeme, jednog dana
u sedmici radi i po 12 sati efektivno (na prim jer od 7 do 17 sati).
Sličnu zaštitu zakonodavac je unio i za radnicu koja hrani i njeguje
dijete, dajući joj pravo na četvorosatno radno vrijeme, bez obzira
na dnevno trajanje radnog vremena u radno* organizaciji.
52

�Dok je trudna radnici ne može protiv njene volje prestati radni
odnos. To znači da usljed ukidanja radnog mjesta, trajnijeg sma­
njenja obima rada odnosno poslovanja ili, ako se ustanovi da radnikova sposobnost ne zadovoljava zahtjeve radnog mjesta, radnici-trudnici ne može protivno njenom pristanku prestati radni odnos,
odnosno može joj prestati radni odnos iako je gravidna uz njen
pristanak ili nezavisno od njene volje i volje radne zajednice. Radni
odnos može prestati i trudnici bez njenog pristanka i u slučaju
ako je otvoren postupak za ukidanje odnosno prestanak radne or­
ganizacije.
Radnici za vrijeme trudnoće do porođaja (kao i nakon poro­
đaja dok ima pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom), u
slučaju privremene nezaposlenosti, isplaćuje se novčana naknada
i nakon isteka roka u kojem, inače, prema stažu, ima pravo na ovu
naknadu.
Trudnica ima posebna prava iz društvenog osiguranja. Prema
Zakonu o zdravstvenom osiguranju i obaveznim vidovima zdrav­
stvene zaštite, kao obavezan vid zdravstvene zaštite ustanovljena
je zdravstvena zaštita žene u vezi sa trudnoćom (porođajem, ma­
terinstvom i kontracepcijom), a ova obuhvata: ljekarski nadzor
nad trudnicama (pregled i patronažu), vanbolničko i bolničko lije­
čenje trudnica u vezi sa trudnoćom, stručnu pomoć pri porođaju
i kontrolu zdravstvenog stanja, vanbolničko i bolničko liječenje porodilja. Porodilja je zaštićena posredno time što se omogućava
odsustvo uz naknadu bračnom drugu za njegovanje bračnog druga
— porodilje.
Radnici za vrijeme odsustva zbog trudnoće i porođaja pripada
naknada ličnog dohotka od prvog dana spriječenosti za rad i to
u »trajanju koje je kao najmanje utvrđeno zakonom«, što će reći
u periodu od 105 dana najmanje (koliko je utvrđeno Osnovnim za­
konom o radnim odnosima), a može i više da se utvrdi aktima za­
jednica zdravstvenog osiguranja ili opštim aktom radne organiza­
cije. Treba dodati da ova naknada pripada i po prestanku radnog
odnosa, ukoliko početak perioda zaštite zbog trudnoće i porođaja
pada poslije razrješenja od dužnosti ili prije isteka »otkaznog roka«,
odnosno ako pada u roku od 30 dana od dana prestanka radnog
odnosa i ako se u tom roku žena-radnica prijavi nadležnom zavodu
za zapošljavanje.
53

�^ Visina naknade ličnog dohotka za vrijeme odsustva zboe trudnoće i porođaja iznosi 100% od osnova za naknadu.
fena-radnica za slučaj trudnoće i porođaja ima pravo na poro­
diljski dopust od najm anje 105 dana neprekidno. U odnosu na naj­
raniji režim, utvrđen Zakonom o radnim odnosima i Zakonom o
javnim službenicima iz 1957. godine, ovo odsustvo je određeno u
istom trajanju . Međutim, postojao je jedan režim, kratkog vijeka,
koji je bio povoljniji za ženu-radnicu: prem a prvobitnom tekstu
Osnovnog zakona o radnim odnosima, koji je stupio na snagu 8. IV
1965. godine, porodiljsko odsustvo je trajalo 133 dana neprekidno.
Međutim, izmjenom odgovarajuće odredbe trajanje odsustva je
skraćeno na 105 dana. V jerovatno su postojali snažni motivi zako­
nodavcu kada se odlučio da se trajanje odsustva vrati na raniji
okvir, ali se ne može zaobići utisak da je ovakva odredba, koja je
ukinuta, bila povoljnija za ženu-radnicu, kao i za njeno dijete od­
nosno za čitavu porodicu. To je drugi vid reduciranja stečenih
prava.
Ovo odsustvo je postavljeno djelimično na dobrovoljnoj osnovi,
a djelim ično kao i obaveza za ženu-radnicu. Na osnovu nalaza liječ­
nika žena može, prem a svojoj volji, otpočeti porodiljski dopust na
45 dana prije porođaja, ali m ora započeti koristiti odsustvo najma­
nje 28 dana prije porođaja. Nije teško zaključiti da je, prilikom
korišćenja ovog značajnog prava za ženu-radnicu, bitan nalaz liječ­
nika. Stoga je u praksi više puta postavljeno pitanje na čiju štetu
može da pogriješi liječnik, s obzirom da nema objektivnih mjerila
kojim a se može predvidjeti tačan datum porođaja. Prema jednom
(obavještenju) objašnjenju Saveznog zavoda za socijalno osigura­
nje, ukoliko žena ne svojom greškom nastupi na odsustvo ranije,
i poslije porođaja ima pravo da odsustvuje 77 dana. U tom smislu
se odvija i sudska praksa.
U odnosu na ranije propise, pa i na prvobitni tekst Osnovnog
zakona o radnim odnosima, sadašnji tekst je poboljšan u tom
pravcu što se jasno utvrđuju prava porodilje u slučaju mrtvorođe­
nog djeteta, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog dopusta.
U tim slučajevima radnica ima pravo da koristi ovaj dopust i dalje
onoliko koliko joj je prem a nalazu liječnika potrebno da se opo­
ravi od porođaja ali i psihičkog stanja, prouzročenog gubitkom
djeteta. Takvo odsustvo ne može trajati manje od 30 dana. To
praktično znači da se porodiljski dopust može produžiti i preko
105 dana. U tom pravcu upravljena je i sudska praksa.
54

�U vezi sa porođajem i materinstvom žene-radnice postoje tri
akta Međunarodne organizacije rada, koje je i naša zemlja ratifi­
cirala odnosno usvojila. To su: Konvencija broj 3 o zapošljavanju
žena prije i poslije porođaja, Konvencija broj 103 o zaštiti mate­
rinstva i Preporuka broj 95 o zaštiti materinstva.
Bez dublje komparativne analize na ovom m jestu zadovoljićemo se konstatacijom da su norme ovih akata inkorporirane u naše
pozitivno pravo, odnosno da su i progresivnije.

2. Ostala prava žene-radnice u vezi sa materinstvom
Radnica sa djetetom do osam mjeseci života ima pravo da radi
četiri sata dnevno. Ovo je njeno pravo, koje može ostvariti zahtje­
vom radnoj organizaciji. Drugim riječima, ukoliko ne postavi za­
htjev, ovog prava se može i lišiti. Ako se radnica opredijeli da radi
po četiri sata primaće lični dohodak za efektivno radno vrijeme, a
za ostalo vrijeme naknadu ličnog dohotka prema propisima o zdrav­
stvenom osiguranju.
Međutim, majka-radnica može da produži da radi sa skraćenim
radnim vremenom od četiri sata dnevno i poslije 8 mjeseci života
djeteta sve dok dijete ne navrši 3 godine žvota, ako je po ocjeni
liječničke komisije djeteta neophodna pojačana majčina njega, s
obzirom na opće stanje njegova zdravlja. Međutim, u ovom slučaju
radnica ima pravo na dio u raspodjeli za lične dohotke, ali nema i
pravo na naknadu ličnog dohotka od fonda zdravstvenog osigura­
nja. Bitno je da se svako skraćeno radno vrijeme računa kao puno
radno vrijeme. Dalji indikator gubljenja prava koja je žena već
bila ostvarila.
Važno je istaći da radnica sa djetetom do 8 mjeseci života, od­
nosno do tri godine, ima pravo da radi samo četiri sata dnevno,
bez obzira koliko traje radno vrijeme u radnoj organizaciji, bez
obzira da li je u pitanju obavezna prisutnost radnice odnosno da
li je radnica sezonski angažovana u radni odnos i bez obzira da li
je dijete rođeno ili usvojeno. Radnica za svako skraćeno vrijeme
ima sva prava kao da radi sa punim radnim vremenom, osim prava
na lični dohodak, koji pripada srazmjerno uloženom radu.
55

�Treba posebno podvući pravo radnice da uvijek radi sa skra­
ćenim ladnim vrem enom u slučaju h ranjenja i njegovanja djeteta
' Pa * kad radna organizacija radi u petodnevnoj radnoj sedmici
O dredba sa ovakvom sadržinom unesena je u Osnovni zakon o rad­
nim odnosim a prilikom posljednjeg noveliranja, 1969. godine. Sva­
kako da je time učinjen znatan doprinos jasnijem opredjeljenju
položaja žene-radnice. Povodom sporova u praksi, iniciranih stavom
nekih radnih organizacija, da se fond sati petodnevne radne sed­
mice dijeli na šest radnih dana, pa zatim prizna naknada u srazm jeri m anjoj od vremena provedenog na radu, sudska praksa je
stala na stanovšte da radnici pripada naknada za vrijeme prove­
deno izvan rada u visini koja odgovara srazmjeri vremena prove­
denog izvan rada prem a punom radnom vremenu. Međutim, radnica-majka koja radi sa skraćenim radnim vremenom nema pravo
na poseban odm or od 30 m inuta u toku rada, izuzev ako je na
poslu u vrem enu kada taj odm or koriste ostali radnici. Povodom
sporova u praksi koliko traje radno vrijeme radnice zaposlene u
školi, u svojstvu nastavnika (učitelja), upravna praksa zauzela je
stanovište da radna zajednica treba samostalno regulirati koliko
će radnica u okviru postojeće norm e školskih sati, računajući i
vrijem e za priprem u nastave, dnevno raditi, vodeći računa o inte­
resim a škole i majke.
Radnica ima i druga prava s obzirom na njegovanje djeteta.
Tako, prem a propisim a penzijskog osiguranja, benificiraju joj se
uslovi za gustinu staža ako je njegovala svoje dijete- do sedam
godina starosti ili starije dijete kome je usljed nesposobnosti bila
potrebna stalna njega i pomoć; prem a odredbam a Osnovnog zakona
o invalidskom osiguranju, određeni krug lica je osiguran za slučaj
invalidnosti usljed polesti i povreda van posla i po prestanku rad­
nog odnosa, a među ove spada i osiguranica — žena koja je radni
odnos prekidala zbog njege djeteta mlađeg od 15 godina ili stari­
jeg djeteta kome je potrebna stalna njega i pomoć ili dok ima troje
djece koja ispunjavaju uslove za sticanje i uživanje porodične pen­
zije; takođe pri utvrđivanju razdoblja relevantnih za izračunavanje
»radnog vijeka« period koji žena-osiguranica provede u njezi dje­
teta, zbog koje je i prekinula radni odnos, ne računa se u za£®'
nom označeno razdoblje (kao uslov ostvarivanja prava na invalid­
sku penziju).
K riteriji po kojima se određuje potreba i trajanje rada sa skra­
ćenim radnim vremenom za njegu djeteta (u apsolutnom trajanju
do 3 godine starosti djeteta) utvrđeni su Pravilnikom o potonjim
56

�kriterijima za utvrđivanje neophodne pojačane majčine njege dje­
teta do tri godine života, u kojem je sadržano oko 30 indikativnih
oboljenja. Međutim, liječnička komisija može uzeti u obzir i druga
oboljenja kod djeteta. Ovo skraćeno vrijeme ne isključuje odsustvovanje sa rada radi njege djeteta po propisima zdravstvenog osi­
guranja.
Radnica-majka zaštićena je i na još jedan način: Osnovnim
zakonom o radnim odnosima propisano je da radna zajednica, pri­
likom neposrednog određivanja dužine godišnjeg odmora, uzme u
obzir posebne socijalne uvjete pod kojima živi sam ohrana majka
sa djetetom. Zakon ne precizira izraze »samohrana majka« niti
»djeca«, ali se može shvatiti da je bila intencija da se zaštiti rad­
nica bez supruga, a u pogledu djece veoma su indikativni propisi
socijalnog osiguranja po kojima se cijeni starost djece u sličnim
slučajevima.
Radnici sa djetetom do 8 mjeseci života ne može prestati radni
odnos protiv njene volje. Valjalo bi razmotriti mogućnost proši­
renja ove vrste zaštite na radnicu koja ima dijete do 3 godine, a
radi zbog djeteta skraćeno radno vrijeme i samohrana je. Šira
zaštita imala bi potpuno opravdanje bazirano na socijalnim i hu­
manim razlozima. Već je sudska praksa stala na stanovište da
majci, usljed njege djeteta, treba pružiti više zaštite. Nije ovo je­
dina kolizija između intencija Osnovnog zakona o radnim odno­
sima i propisa iz socijalnog osiguranja koje su nepovoljne po ženu-majku.
Uz pomenute akte 1952. godine je Međunarodna organizacija
rada usvojila Konvenciju broj 102 o minimalnoj normi socijalnog
obezbjeđenja u čijem VIII dijelu su navedena davanja za slučaj
materinstva. Prema ovoj Konvenciji, koja je najveća od svih do
tada usvojenih od strane MOR-a (naša zemlja ju je kao treća u svi­
jetu ratificirala), osigurani slučaj obuhvata trudnoću, porođaj i
njihove posljedice i gubitak zarade koji iz toga proizlazi, kako je
on definisan nacionalnim zakonodavtsvom. Prema Konvenciji, vla­
dini organi ili ustanove koji osiguravaju zdravstvenu zaštitu za
slučaj materinstva, obavezni su maksimalno podsticati zaštićene
žene da se obraćaju opštim zdravstvenim službama koje su im stav­
ljene na raspolaganje od strane vlasti ili drugih organa priznatih
od strane vlasti. U vezi sa ovom odredbom Konvencije treba pod­
sjetiti da po našim propisima postoji slobodan izbor ljekara, što
bi značilo da se žena-radnica uvijek može opredijeliti za ljekara ili
57

�zdravstvenu ustanovu po svom izboru. Međutim, čest je slučai u
praksi da se organizuju tzv. »preduzetne ambulante« u kojima su
zene-radmce obavezne da se liječe (dakle, i mimo njihove volje).
Kao što smo već naveli ne može se sa preciznošću odrediti da
ii je sadašnji pravni položaj žene-radnice bolji ili lošiji od režima
koji su ranije važili. Prirodno je da sadašnj režim neposredno kom­
pariram o sa ranjim režimom — koji je važio od 1. I 1958. godine,
kao dana stupanja na snagu Zakona o radnim odnosima i Zakona
o javnim službenicima, do aprila 1965. kada je stupio na snagu
Osnovni zakon o radnim odnosima. Međutim, u tom vremenu stu­
pili su na snagu propisi iz oblasti socijalnog osiguranja koji daju
naročiti pečat položaju žene-radnioe — Osnovni zakon o zdravstve­
nom osiguranju 1962. i koji je važio do 1971. godine; Osnovni zakon
o penzijskom osiguranju iz 1964. godine, kao i Osnovni zakon o in­
validskom osiguranju iz 1962. godine i koji je važio do 1971. godine;
Osnovni zakon o penzijskom osiguranju iz 1964. godine, kao i Osnov­
ni zakon o invalidskom osiguranju iz 1962. godine — svi sa kasni­
jim izm jenam a i dopunama. Treba reći da su neki od propisa iz
oblasti socijalnog osiguranja, kao savezni, prestali da važe (zdrav­
stveno osiguranje), odnosno da će u m ateriji saveznog zakona ostati
samo osnove sistem a (penzijskog i invalidskog, vjerovatno, počet­
kom 1973. godine). Pa i Osnovni zakon o radnim odnosima, shodno
ustavnim am andm anim a o novoj podjeli nadležnosti između fede­
racije i republike, prestaće da važi u ovom obliku. Iznosimo ovo
kao priliku i kao mogućnost da se pri revidiranju ovih propisa re­
zultati do kojih će se doći izraze na adekvatan način.
Sm atram o da treba obratiti pažnju na slijedeće:
1) da li današnje norme, koje se odnose na radni odnos i so­
cijalno osiguranje žene-radnice, doprinose bržem zapošljavanju že­
na; naš je utisak da bi, kao prejudicijelno, trebalo raspraviti na
koga treba da padaju troškovi skraćenog radnog vremena žene-rad­
nice; to je pitanje ostalo na periferiji i prilikom skorašnjih revidi­
ranja propisa iz oblasti zdravstva: uglavnom, sve je zadržano na
istim principim a i u istim okvirima. Na bazi solidarnosti i uzajam­
nosti, rizične zajednice socijalnog osiguranja mogle bi šire obuhvahvatiti rizike vezane za funkciju materinstva žene-radnice;
2) trebalo bi u praksi više iskoristiti mogućnost rada žene-rad­
nice sa nepunim radnim vremenom, bez obzira na njeno svojstvo
majke; veće angažovanje žena-radnica u nepunom radnom vremenu
značilo bi i potvrđivanje ravnopravnosti žene sa muškarcem, i po­
dizanje standarda žene i njene porodice, uticalo bi, besumnje, na
58

�očuvanje porodične kohezije koja je ugrožena dugim odsustvovanjem žene u toku dana, odnosno njenim nedoprinosom kućnom
budžetu;
3) najbolji pokazatelj cjelishodnosti pojedinih instituta radnog
prava i socijalnog osiguranja može se provjeriti kroz praksu; tako
bi se, na primjer, mogao provjeriti institut plaćenog i neplaćenog
odsustva; nama se čini da bi se mogao koristiti fleksibilnije institut
neplaćenog odsustva kada je u pitanju žena-radnica; međutim, taj
oblik odsustva je neplaćen i zbog toga bi, s druge strane, žena bila
oštećena. No, i bez obzira na posljednju činjenicu, budući da se
pravo na neplaćeno odsustvo koristi slobodnom voljom, ovo odsu­
stvo bi moglo da doprinese stabilnijem položaju žene u njenoj dvo­
strukoj ulozi: radnice i domaćice;
4) plaćeno odsustvo je vezano za institut stručnog obrazovanja
i usavršavanja radnika; praksa pokazuje, međutim, da se manji
broj žena koristi ovim pravom nego muškarac, što u krajnjem slu­
čaju rezultira slabom kvalifikacionom strukturom žena, što opet
ima za posljedicu umanjene izglede za napredovanje u toku rada
(notorno je, na primjer, da je veoma mali broj na rukovodećim rad­
nim mjestima);
5) odredbu Osnovnog zakona o radnim odnosima o stalnosti
zaposlenja trebalo bi pojasniti u smislu naročite zaštite žene; u tom
pravcu bi trebalo preispitati mogućnost adekvatnije zaštite od
»otkaza« radnog odnosa žene-radnice sa djetetom starijim od 8
mjeseci;
6) pored izloženog, treba istaći da žena-radnica sva prava iz
radnog odnosa stiče bez prethodnog staža, što je očito, veoma važno.
To se može konstatovati i za prava iz socijalnog osiguranja;
7) ako je položaj žene po propisima o radnim odnosima, od­
nosno same ove odredbe, podložan preispitivanju u pravcu šire
zaštite žene, to se ne mora reći i za propise iz socijalnog osiguranja;
čak i više, kao što smo naprijed pokazali, žena-osiguranica često je,
formalistički posmatrano, u povoljnijem položaju od osiguranika-muškarca;
8) kada je riječ o pravima žene-osiguranika iz socijalnog osi­
guranja onda se ne može zaobići činjenica da je žena-domaćica u
povoljnijem položaju, od žene osiguranice; naravno, ovaj nesklad
treba ispraviti poboljšanjem položaja žene-osiguranice;
9) već smo pomenuli mogućnost rada sa nepunim radnim vre­
menom žene uopće; tome bi trebalo dodati da bi se takav rad mo­
gao kombinovati sa produženim socijalnim osiguranjem žene-radni59

�ce. Moglo bi se prigovoriti da bi takva mogućnost, uvođenje produže­
nog osiguranja na bazi ličnog uplaćivanja u fondove socijalnog osi­
guranja, dovela do ozbiljnih socijalnih nejednakosti u ovom po­
gledu; m eđutim , to bi se moglo izbjeći form iranjem posebnih fon­
dova za ove svrhe; ili, drugim riječima, trebalo bi kao, kada je
uopće riječ o položaju žene, akcenat više staviti na društveni stan­
dard, pa time i na specijalizirane fondove kao kompenzaciju za ne­
dovoljno radno angažovanje izvan porodice;
10) interesantno je da ima još odredbi, kao dalekih relikata
radnog zaštitnog zakonodavstva, kojim a se zajednički obuhvataju
rad odm ladine i rad žene, što je anahrono;
11) kao što je poznato, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa
nem a posebnog postupka, niti m etoda u tom postupku, koji bi va­
žili za slučajeve radnog spora žene-radnice. Na taj način se čuva
ravnopravnost subjekata radnog odnosa, bez obzira na pol; među­
tim, u praksi radnih zajednica ne vodi se redovno računa o specifič­
nostim a psihofizičke konstitucije žene-radnice; to naročito važi za
postupak zbog povrede radne dužnosti u kojem se nedovoljno res­
pektiraju odgovarajuće odredbe krivično-pravnih normi (na pri­
m jer, neprim jenjenost instituta sm anjene uračunljivosti u određe­
nim periodim a kod žena delikvenata na području radne discipline);
12) interesantno je, na prim jer, da Osnovni zakon o evidenciji
u oblasti rada ne sadrži obavezu za radne organizacije da vode evi­
denciju o radnim m jestim a na kojima se zapošljavaju žene, i po­
red izričitih zakonskih odredaba o zabrani zapošljavanja na odre­
đenim m jestim a, odnosno odredbi o zabrani prekovremenog rada
i noćnog rada žene-radnice;
13) pomenuli smo »listu tjelesnih oštećenja«, kao i »listu pro­
fesionalnih bolesti«, aneksa Osnovnom zakonu o invalidskom osi­
guranju; listu profesionalnih bolesti trebalo bi proširiti i bolestima
specifičnim za žene-radnice, dok bi listu tjelesnih oštećenja trebalo
osavremeniti — u skladu sa medicinskom naukom u pogledu tje­
lesnih oštećenja žene-radnice.
Kao što se moglo prim ijetiti, naša zemlja je ratificirala većinu
od donesenih konvencija Međunarodne organizacije rada. Međutim,
neke od norm i m eđunarodnog prava su i konzervativne i izražavaju
neravnopravnost, tj. neravnopravan tretm an žene-radnice u odnosu
na muškarca. Stoga takve odredbe, s obzirom na ustavne odredbe
o neformalističkoj proceduri neposredne primjene ratificiranih kon­
vencija, treba uzimati sa prethodnim provjeravanjem.

�II

SAMOUPRAVNI I RADNI STATUS ŽENE
(Kvalitativna analiza)

61

��1. POLAZNE PRETPOSTAVKE
Status, žene moguće je izvesti posm atrajući ga kao status čovjekaTu globalnom društvu uopšte. Sam pojam statusa je kompleksna
kategorija. Otuda je socijalni status moguće koncipirati u širem
'Tuženi smislu, tako da je neophodno precizirati ono što nas je u
procesu istraživanja zanimalo. Istina, što se željelo postići istraži­
vačkim radom vidi se jasno iz formulacija ciljeva istraživanja. Ovdje
je, međutim, potrebno obrazložiti zašto smo se opredijelili upravo
za te ciljeve. Nas, prije svega, zanima samoupravni status žene u
Bosni i Hercegovini, ali, kako se taj status najtransparentnije oči­
tuje u radnom procesu, u sam naslov smo uključili i radni status
žene.
Dugi period vremena konstituirana istorijska situacija, mnoštvo
aktualnih protivrječnosti i uticaja u najširem dijapazonu opredi­
jelili su nas da pažnju koncentrišemo na bitne značajke statusa
žene u Bosni i Hercegovini. To znači da imamo u vidu postojanje
mnoštva faktora koji utiču na društveni status žene. Istina, mnogi
od faktora koji će ovdje biti pomenuti utječu na ukupnu socijalnu
situaciju, na cjelokupnu strukturu društva, te svojim djelovanjem
usporavaju ili podstiču razvitak te strukture. Treba ovdje ukazati
ia još jedan momenat. Bilo koji faktor da se razmatra, žena je u
socijalnoj strukturi Bosne i Hercegovine podložni ja djelovanju ne­
gativnih faktora društvenog statusa nego muškarac.
Konstituišući hipotetički okvir istraživanja uzeli smo u raz­
matranje čitav niz faktora za koje smo pretpostavili da utječu na
socijalni status žene u BiH, kako u njegovim istorijskim, tako i u
aktuelnim dimenzijama.
63

�Prvo, pretpostavili smo da istorijske naslage više ne prikrivaju
socijalni status žene u BiH i da je i ovdje tzv. žensko pitanje po­
stalo jedan od centralnih problem a društvenog progresa. Ono je
postavljeno u naročito oštroj form i u tokovima socijalističke revo­
lucije. Naime, u revoluciji se pokazalo šta žena može kad se stvore
uslovi za njen društveni aktivitet i kad se ona sama pokrene iz one
situacije u koju ju je dovelo jedno primitivno i na klasnim osno­
vama zasnovano društvo.
Drugo, sm atrali smo očevidnim da ženi nije potrebna »pomoć«
da bi em ancipovala i razvila svoje energije, da bi oslobodila one
ogrom ne količine vrem ena koje je trošila na tzv. »sramne poslove
kućnog ropstva«. Njen oslobođeni život jeste i može biti samo njeno
vlastito djelo.
Treće, rezultati borbe za emancipaciju žene iskazani su i u
pravnoj i političkoj ravnopravnosti žene sa muškarcem. Time je
jedna velika istorijska prepreka na putu njenog oslobođenja savla­
dana. Ono što je klasični socijalizam u tom pogledu vidio kao vi­
ziju budućnost, u našem sistem u je ostvareno, bar na pravno-političkom planu. Stoga, čini se s pravom, sm atram o da samoupravni
i radni status žene nije više problem pravne ili političke naravi niti
teorijskih i političkih koncepata, nego je problem društvene prakse,
je r praksa zaostaje iza pravno-političke regulative. Može se odmah
reći da je i naše istraživanje pokazalo da je žena u BiH duboko
svjesna ove divergencije između stvarnog života i pravnih normi.
Znajući da problem kojim se bavimo nije pravne prirode, u istra­
živanju smo izostavili dalju analizu sistema pravne regulacije sa­
moupravnog i radnog statusa žene, tretirajući taj sistem kao jedan
od faktora koji podstiču emancipaciju žene.
Četvrto, sam oupravni status žene smo tretirali kao specifičnost
našeg koncepta socijalne organizacije, a našu pažnju i napore usmje­
rili smo na traženje onih determ inanti koje neposredno ili posredno
određuju status žene u BiH. Samo se po sebi razumije da su neke
od ovih determ inanti naslijeđe istorije, dok su druge rezultat tra­
janja klasne svijesti u našem vremenu, a treće su u vezi sa stepenom ekonomske i kulturne razvijenosti društva. Analizirajući ove
determ inante posebnu pažnju smo obratili na problem odnosa iz­
među socijalnog statusa žene u BiH i protivrječnosti koje reprodukuje sam sistem sam oupravljanja.
64

�Peto, ako posmatramo ženu u spletu istorijskih i aktualnih
protivrječnosti, bez obzira na njenu pravnu i političku ravnoprav­
nost, vidjećemo da je izložena mnoštvu utjecaja, nekad samim tim
što je žena. Te uticaje smo specifirali na slijedeći način:
(a) Položaj žene u BiH izložen je tradicionalnim shvatanjima,
predrasudama i konzervativizmu, što otežava njenu emancipaciju.
(b) U našem savremenom društvu još nisu dovoljno prevla­
dani elementi licemjernosti buržoaskog morala koji akcentiraju
njenu podložnost mužu i otežavaju joj da postane ravnopravan čini­
lac u samoupravljanju.
(c) Emancipacija žene je u revoluciji dostigla jedan nivo, ali
se stiče utisak da u našem društvu taj proces nije dovršen i da u
nekim sferama društvene angažovanosti žene stagnira ili je potpuno
zaustavljen.
(d) U praksi, posebno u radnim odnosima, sve više dolazi do
izražaja teza po kojoj je zapošljavanje žene i njen ulazak u radni
proces u konfliktu sa efikasnošću, ekonomičnošću i rentabilnošću
poslovanja i privređivanja.
(e) Angažovanje žene u društvenim i političkim sferama ne­
rijetko se smatra problemom statusne participacije ili predstavni­
štva žena u političkim i društvenim institucijama, te sc ne tretira
ravnopravno kako je to Ustavom i drugim programskim dokumen­
tima postulirano. Opadanje broja žena u svim predstavničkim i
političkim strukturama, očit je indikator da se proces emancipa­
cije žene u političkoj sferi praktično zaustavlja.
(f) Neki elementi regulacije položaja žene, žene — majke, žene-radnice u neposrednom procesu proizvodnje ne sm atraju se društveno-ekonomskim kategorijama, niti se dovoljno vidi njihov značaj
za društvo, nego se svrstavaju u socijalna davanja, »milost« društva
ugroženoj statusnoj grupi.
65

�(g) U fazi sporijeg privrednog rasta ili, čak, stagnacije javio se
problem nezaposlenosti koji naročito pogađa žensko stanovništvo.
Pošto postoji teza da veći broj nezaposlenih žena samo otežava i
onako tešku situaciju, ponovo se postavljaju pitanja gdje je mjesto
ženi — u radnim procesim a ili u domaćinstvu, odnosno porodici.
Dakle, ženi su sm anjeni izgledi za zaposlenje, pa je time ugrožena
njena ravnopravnost i mogućnost participacije u samoupravnim
procesim a odlučivanja.
(h ) U vreme racionalizacije privređivanja i podele društva na
interesne grupacije, žena je ponovo diskrim inirana i to dvojako:
prvo, tehnokracija nastupa sa stanovišta da iz procesa proizvodnje
treba istisnuti sve ono što ne daje visoke m aterijalne efekte, i to
odmah. Kako je žena zbog svojih biofizičkih osobina u određenim
poslovima m anje pogodna od m uškarca, ona autom atski dolazi u
inferioran položaj. I ono što bi bilo najveća sreća za ženu — ma­
terinstvo, pretvara se u neprijatnost za zaposlenu ženu, jer tehnokratski m entalitet u tome vidi samo odsustva zbog porođaja, bo­
lovanja zbog djece itd. Drugo, proces decentralizacije i razvoja sa­
m oupravljanja doveo je do isključivanja globalne zajednice kao
faktora podsticanja da se pomogne ženi-majci i ženi-radnici. Time
je narušen ravnopravan položaj žene, jer parcijalne grupe tipa radne
organizacije istrajno pokušavaju da teret »povlastica« ženi prebace
na globalno društvo, budući da su nespremne da preuzmu odgo­
vornost za dalju emancipaciju žene. Tako je došlo i do pojave re­
duciranja objekata društvenog standarda koji su bili namijenjeni
za pomoć djeci i porodici, što praktično znači ženi. U uslovima
tržišnog privređivanja i sa stanovišta najgrubljih kratkoročnih eko­
nomskih interesa takvi objekti društvenog standarda su nerenta­
bilni i treba ih podvesti pod zakone tržišnog rentabiliteta (dakle,
obezbijediti ih samo za srednje i više slojeve stanovništva) ili ih
ukinuti.
(i) U savremenom svijetu, pa i u našoj sredini u toku su dva
procesa koja su od vitalnog značaja za socijalni status žene. Klasni
tradicionalni brak i porodica su iz temelja uzdrmani, a uporedo s
66

�tim žena sa svom ozbiljnošću postavlja pitanje svog položaja. To
je okvir u kome niču različiti stavovi o tome kako prevazići tradi­
cionalnu porodicu i brak. Dok jedni uzroke raspadanja porodice
i braka vide u zaposlenosti i političkoj angažovanosti žene, drugi
je optužuju zbog emotivne nestabilnosti u kojoj vide uzrok naru­
šavanja tradicionalnog morala, a treći misle da žena treba i dalje
da bude isključivo odgovorna za odgoj, pa i za obrazovanje djece.
Tu i nastaju osnovni nesporazumi. Dijete je danas sa bezbroj niti
povezano s mnogim društvenim činiocima u svim fazama svoga
rasta. Sasvim je jasno da danas odgoj djece ne može da bude isklju­
čivo privatna stvar, da tu odgovornost ne treba niti može da nosi
žena kao jedinka. Društvene okolnosti u kojima se dijete razvija
takođe su se izmijenile. Dijete se ne odgaja samo radi nasljedstva,
niti da bi, kada tome dođe vrijeme, zamijenilo roditelje. Njegov dru­
štveni habitus nije više tako usko lociran uz porodicu, kao što je
to bio u prethodnim etapama razvoja društva. Otuda je jasno da
danas ni odgovornost za odgoj djece ne može padati samo na majku,
nego to mora biti obaveza čitave društvene zajednice.
(j) Današnja faza izgradnje novog sistema društvenih odnosa,
sa dominacijom nove tehnologije, čini obrazovanje i profesionalnu
orijentaciju jednim od osnovnih faktora koji utiču na određenje
društvenog statusa. Dilentatizam u upravljanju, političkom odluči­
vanju i procesima rada sve više postaju stvar prošlosti. Otuda pro­
blem obrazovanja ženskog stanovništva u BiH ili, preciznije, per­
manentno zaostajanje žene u obrazovnoj sferi, stoji u neposrednoj
vezi i bitno opredjeljuje njen samoupravni status.
Iz svega ovoga proizlazi da sadašnja neravnopravnost žene nije
rezultat jednog činioca koji bi bio dominantan, a bilo bi realno
pretpostaviti da je to bio najčešći slučaj u prošlosti. Često je, naime,
u prošlosti dominacija muškarca bila uslovljena njegovim ekonom­
skim funkcijama i to je nalazilo odraza u pravnoj regulativi i svi­
jesti. Savremena situacija je mnogo složenija i kompleksnija. Raz­
vitak tehnike i tehnologije učinio je ženu ravnopravnim partnerom
J svim sferama društvene podjele rada, mada je ta ravnopravnost
67

�vise potencijalna nego stvarna. Zato se i cini da je opravdan zakljucak da je problem socijalnog statusa zene prvenstveno pitanje odnosa u drustvenoj praksi, a ne u sferi pravno-politicke regulacije
ili teorije.
U nastojanju da preciziramo okvire istrazivanja imali smo u
vidu tri moguca okvira u kojima zena gradi svoj status i socijalno
se stabilizira ili je, pak, u njima ugrozena: (1) status zene u glo
balnoj drustvenoj zajednici; (2) status zene u radnoj zajednici u
kojoj je zaposlena; i (3) status zene u braku i porodici. Potrebno
je odmah napomenuti da ova tri okvira nisu medusobno odijeljena,
nego su citavim nizom socijalnih veza povezana u manje ili vise jedinstven socijalni sistem.
Napokon, treba reci da ovo istrazivanje nije bilo usmjereno
na odnose izmedu ekonomske baze i statusa zenskog stanovnistva
u BiH, jer ekonomski status zene zavisi od socijalnog sloja kome
pripada. Ne treba pominjati da je sasvim razlicit status zene-ljekara
od statusa zene-poljoprivredne radnice, a problemi koji se normalno
javljaju u vezi s razlikama izmedu ovako razlicitih ekonomskih sta­
tusa, kao i niz drugih problema, iskljuceni su iz okvira ovog istrafcivanja.

68

�2. HIPOTETICKI OKVIRI
a) Generalna hipoteza
Generalna hipoteza istraživanja glasi: SAMOUPRAVNI I RADNI
STATUS ŽENE U BiH ZAVISI OD STEPENA RAZVIJENOSTI DRU­
ŠTVENE ZAJEDNICE U CJELINI. Pošto je već prethodno isklju­
čena ekonomska dimenzija kao moćan faktor uticaja na socijalni
status svakog pojedinca ili neke socijalne grupe, uže i preciznije
određena generalna hipoteza može da glasi: SAMOUPRAVNI I RAD­
NI STATUS ŽENE U BOSNI I HERCEGOVINI ZAVISI OD SLI­
JEDEĆIH VANEKONOMSKIH DETERMINANTI: KULTURE, TRA­
DICIJE, IDEOLOGIJE, POLITIKE, OBRAZOVANJA I PORODICE.
Nas, dakle, zanima kako o d r e đ e n i vanekonomski faktori utje­
ču na socijalni status žene. Dva su nas osnovna razloga opredijelila
da isključimo ekonomsku sferu iz istraživanja. Prije svega, ta sfera
objektivno uslovljava razvoj društva u cjelini, pa to ne može da
bude differentia specifica socijalnog statusa žene. Drugo, nema ni
potrebe da se dokazuje da je žena statusno ugrožena i u društvima
sa veoma visoko razvijenom materijalnom osnovom. Otuda je na­
ročito važno da se shvati da ne treba čekati da naše društvo do­
segne visoki stupanj privrednog razvitka da bi se ostvarila ravno­
pravnost žene, jer je tu ravnopravnost moguće ostvariti i na nižim
stepenima materijalne razvijenosti.
Kako sve brojne vanekonomske činioce socijalnog statusa žene
istraživanjem nije ni moguće obuhvatiti, ovdje će u okviru posebnih
hipoteza biti izložena samo tri takva faktora koja su od posebnog
interesa sa stanovišta ovog istraživanja, dok u narednim istraživa­
njima mogu biti obuhvaćeni i mnogi drugi. Stoga su u istraživanju
bile postavljene slijedeće p o s e b n e h i p o t e z e :

�(1) Sam oupravni i radni status ženskog stanovništva u Bosni
i Hercegovini zavisi od tradicijom određenih shvatanja dru­
štvene uloge žene.
(2) Sam oupravni status ženskog stanovništva u Bosni i Herce­
govini determiniran je porodičnim statusom žene.
(3) Na sam oupravni i radni status ženskog stanovništva Bosne
i Hercegovine utiče stepen obrazovanja.
b)

Raščlamba generalne hipoteze

Sam oupravni i radni status ženskog stanovništva u Bosni
i Hercegovini zavisi od stepena razvijenosti samoupravnog
i radnog statusa žene.
Prva zavisna varijabla:

Samoupravni status žene:
Indikatori
— učešće žene u sam oupravnim procesima
— elem enti motivacije i demotivacije za samoupravljanje
— realni društveni uslovi i pretpostavke samoupravnog anga­
žmana žene
— pravna regulacija samoupravnog statusa žene
— politička regulacija samoupravnog statusa žene.
Druga zavisna varijabla:
Radni status žene:

—
—
—
—

70

Indikatori
— stepen zaposlenosti ženskog stanovništva
pozicija žene na radnom m jestu u radnom vremenu
zaštićenost žene na radnom m jestu
stvarna i potencijalna nezavisnost žene u različitim socijal­
nim okvirima
šta znači orijentacija: (a) na stav »jednak rad
jednaka
naknada« (totalna jednakost);

�(b) na podjelu zanimanja na muška i ženska;
(c) na skraćenje radnog vremena za ženu;
(d) na pomoć društva ženi u okviru globalne zajednice nak­
nadama i podizanjem objekata društvenog standarda;
(e) na pomoć društva ženi u porodici dodacima m aterijalne
prirode za porodicu;
(f) na priznavanje ličnog rada žene u porodici kao društve­
nog.
T e m e l j n o pitanje:
Da li razvitak samoupravljanja u socijalnoj realnosti BiH znači
ipso facto i poboljšanje isto rij ski određenog položaja i uloge žene
u samoupravnoj zajednici i koliko na to eventualno poboljšanje
utiče njen radni status? Samoupravljanje prema socijalnom statusu
žene? Kakav je odnos radnog statusa prema socijalnom? Kakav je
odnosizmeđu tih veličina ako se posm atraju kao varijable? Može
li sepostaviti suprotna hipotetička tvrdnja: samoupravni i radni
status žene zavise od njenog opšteg socijalnog statusa?
D va n e o p h o d n a r a z g r a n i č e n j a :
(a) U sistemu samouprave djeluju neiščezli elementi klasnog.
Otuda se postavlja pitanje klasnih odnosa i klasne diferenciranosti
socijalnog statusa žene u Bosni i Hercegovini. Na drugoj strani dru­
štveni razvitak je aktivirao i razvio sasvim nove faktore koji utječu
na savremeni socijalni status žene. Stoga se, kao nužna, nameće po­
treba da se razgraniče elementi stare klasne strukture od elemenata
koji su n o v e karakteristike sistema samouprave kao našeg mo­
dela socijalne organizacije.
(b) Nije sporno da socijalni status žene zavisi od opšte soci­
jalne situacije. To je već ranije naglašeno. Zadatak se sastoji u tome
da se sa dovoljnom diskriminacijskom oštrinom utvrde iskustvene
činjenice koje bi ukazale na to kako konkretne socijalne prilike
utječu na opšti socijalni status žene.
c) Raščlamba posebnih hipoteza
Dosadašnje raščlanjavanje generalne hipoteze dovelo je do pi­
tanja na koji način iz njenih nezavisnih i zavisnih varijabli izvući
71

�i razviti sistem posebnih hipoteza. Razvijanje tog sistema počećemo
od prve posebne hipoteze:
Sam oupravni i radni status ženskog stanovništva u Bosni
i Hercegovini zavisi od tradicijom određenih shvatanja dru­
štvene uloge žene.
N e z a v i s n a varijabla:
— tradicijom određena shvatanja društvene uloge žene

Indikatori
— pritisak socijalne inercije koju pokreće tradicija i ugrožava
ravnopravan status žene, je r se održava stari oblik shvatanja
— tradicija kao faktor usporavanja emancipacije žene
— tradicija kao faktor sm anjenja učešća žene u javnom životu
— specifičnosti tradicionalnog m entaliteta u Bosni i Hercego­
vini
— konfesionalna pripadnost žene kao elemenat tradicije
— lokalne norm e ponašanja i tradicionalni moral kao faktori
usporavanja emancipacije žene.
Temeljno

pitanje:

Kako i u kojoj m jeri tradicionalno shvatanje, kao elemenat svi­
jesti, utiče na socijalni status žene, odnosno koje su karakteristike
tradicije kao kulturnog nasljeđa koje ugrožavaju status žene u sa­
m oupravnom socijalnom miljeu Bosne i Hercegovine? Od posebnog
značaja je i pitanje da li postoje razlike u socijalnom statusu žene
koje se m anifestuju kao posljedica pripadanja jednoj od tradicio­
nalnih (vjerskih) zajednica? Drugim riječima, da li neke razlike
u socijalnom statusu žene proizlaze iz različite konfesionalne pri­
padnosti?
Druga

posebna hipoteza:
Samoupravni i radni status ženskog stanovništva u Bosni
i Hercegovini uslovljen je porodičnim statusom žene.

N e z a v i s n a varijabla:
— porodični status žene
72

�Osnovna pitanja uz ovu hipotezu
— patrijarhalni brak i status žene
— transformacije braka i promjene u statusu žene
— opterećenost žene poslovima u porodici i statusna emanci­
pacija žene
— uticaj porodičnog života u lokalnoj sredini na status žene
— uticaj primjene tehničkih inovacija u domaćinstvu na status
žene.
Neophodne napomene

uz ovu hipotezu:

(1) Predmet istraživanja nije status žene u porodici i braku i
stanje porodice kao takve, nego nas porodični status interesuje kao jedna od dimenzija socijalnog statusa.
(2) Već je naglašeno da su neka pitanja specifično strukturi­
rana, budući da istraživanje nije reprezentativno s obzirom
na cjelokupnu žensku populaciju. Tako se i pitanje braka
i porodice odnosi na kategoriju udatih žena, ali je u istra­
živanju težišta na zajedničkim obilježjima socijalnog sta­
tusa žene, te su unutrašnje diferencijacije ostavljene po
strani, pa mogu biti predmet nekog od narednih istraži­
vanja.
T r e ć a posebna hipoteza:
Na samoupravni i radni status ženskog stanovništva Bosne
i Hercegovine utiče stepen obrazovanja.
N e z a v i s n a varijanta:
— stepen obrazovanja žene u Bosni i Hercegovini.
Indikatori
— materijalne pretpostavke da se žena obrazuje i njihova re­
alizacija
— prosvjetna politika i njeni principi
73

�— mogućnosti da žena učestvuje u kreiranju prosvjetne poli­
tike
— razvijenost mreže obrazovnih institucija i njihova pristu­
pačnost ženi
— realne m ogućnosti zapošljavanja i školovanja žene
— lična m otiviranost i dem otiviranost žene da se obrazuje
— razvijenost mreže obrazovnih institucija specijalno namije­
njenih ženi.

d)

Sistematski pregled varijabli

a ) Varijable:
(I) sam oupravni status žene
(II)

radni status žene

(III) tradicijom određena shvatanja društvene uloge žene
(IV) porodični status žene
(V) stepen obrazovanja žene u Bosni i Hercegovini.
[3 ) Nezavisne varijable:
I/l učešće žene u sam oupravnim procesima
1/2 elementi motivacije i demoiivacije žene za sam oupravljanje
1/3 realni društveni uslovi i pretpostavke samoupravnog angažžmana žene
1/4 pravna regulacija samoupravnog statusa žene
1/5 politička regulacija samoupravnog statusa žene
II/l ustavno-pravna regulacija radnog statusa žene
II/2 stepen zaposlenosti ženskog stanovništva
II/3 pozicija žene na radnom m jestu u radnom vremenu
74

�11/4 zaštićenost žene na radnom mjestu
11/5 društvena i privredna reforma i inovacije u statusu žene
II/6 stvarna i potencijalna nezavisnost žene
II/7 šta znači orijentacija: (a)na stav »jednak rad — jednaka na­
knada« (totalna jednakost); (b) na podjelu zanimanja na
muška i ženska; (c) na skraćenje radnog vremena za ženu;
(d)
na pomoć društva ženi u okviru globalne zajednice nak­
nadama i podizanjem objekata društvenog standarda; (e) na
pomoć društva ženi u porodici dodacima materijalne prirode
za porodicu; (f) na priznavanje ličnog rada žene u porodici
kao društvenog
III/l pritisak socijalne inercije koju pokreće tradicija i ugrožava
ravnopravan status žene
III/2 tradicija kao faktor usporavanja emancipacije žene
III/3 tradicija kao faktor sm anjenja učešća žene u javnom životu
III/4 specifičnosti tradicionalnog mentaliteta u Bosni i Hercegovini
III/5 konfesionalna pripadnost žene kao elemenat tradicije
III/6 lokalne norme ponašanja i tradicionalni moral kao faktori
usporavanja emancipacije žene
IV/1 patrijarhalni brak i status žene
IV/2 transformacije braka i promjene u statusu žene
IV/3 opterećenost žene poslovima u porodici i statusna emancipa­
cija žene
IV/4 uticaj porodičnog života u lokalnoj sredini na status žene
IV/5 uticaj primjene tehničkih inovacija u domaćinstvu na status
žene
V/l materijalne pretpostavke da se žena obrazuje i njihova reali­
zacija
75

�V/2 prosvjetna politika i njeni principi
V/3 mogućnost da žena učestvuje u kreiranju prosvjetne politike
V/4 razvijenost mreže obrazovnih institucija i njihova pristupač­
nost ženi
V/5 realne m ogućnost zapošljavanja i školovanja žene
V/6 lična m otiviranost i dem otiviranost žene da se obrazuje
V/7 razvijenost mreže obrazovnih institucija specijalno namijenje­
nih ženi.

76

�3. STATISTIČKI INDIKATORI DRUŠTVENOG
STATUSA ŽENE
Prije nego što pređemo na izlaganje i interpretaciju iskustvene
građe do koje smo došli u istraživanju ekspliciraćemo nekoliko po­
dataka iz izvora vitalne statistike, da bismo i na osnovu malog broja
statističkih činjenica stekli opšti uvid u društveni status žene u
Bosni i Hercegovini. Mada neki od ovih podataka ne osvjetljavaju
direktno samoupravni i radni status žene, sm atrali smo korisnim da
ih prezentiramo, jer ukazuju na socijalni okvir tog statusa. Na taj
način, oni mogu da posluže kao korisna dopuna našim izvornim
saznanjima. Zato smatramo da se ti statistički podaci uključuju u
naš koncept istraživanja.
Zanimale su nas tri vrste statističkih iskaza:
(1) stepen zastupljenosti ženskog stanovništva u izbornim tijeilma i na rukovodnim funkcijama u Bosni i Hercegovini,
(2) stepen zaposlenosti ženskog stanovništva uopšte i po gra­
nama, te
’
(3) stepen obrazovanja i kvalifikaciona struktura žena u Bosni
i Hercegovini.
Ovdje smo takođe uvrstili i neke, po našem mišljenju, značajne
podatke iz oblasti statistike o zdravstvenim institucijama. Mišljenja
smo da će ti podaci upotpuniti opštu sliku.
Napokon, dužni smo da napomenemo da ćemo našu interpre­
taciju tih podataka uključiti u izlaganja naših rezultata.
77

�1. Izbori poslanika za Republičku skupštinu 1969.
B irači u p isan i
u b iračk i sp isak
U kupno

G lasalo birača

Žene

U kupno

Žene

Republička
skupština BiH
Republičko vijeće

2048302

1008653

Privredno vijeće

11106

793

10248

780

Prosvjetno-kultum o vijeće

11108

926

10215

925

Socijalno-zdravstveno vijeće

10924

921

10039

920

Organizaciono-političko vijeće

11119

936

10214

936

1694778 865178

Izvor: SG BiH , 1971, str. 31.

2. Poslanici Republičke skupštine 1969.
U kupno

Žene

Republička skupština BiH

399

21

Republičko vijeće

120

1

Privredno vijeće

70

—

Prosvjetno-kultum o vijeće

70

10

Socijalno-zdravstveno vijeće

69

7

70

3

Organizaciono-političko vijeće
Izvor: SG BiH, 1971, str. 32.
78

�3. Izbori za odbornike opštinskih skupština 1969.
B irači upisani u

Glasalo birača

b irački spisak
U kupno

Žene

U kupno

Žene

2046662

936995

1692642

862087

376761

863044

325963

Opštinske skupštine
Opštinsko vijeće

Vijeće radnih zajednica 1039543
Izvor: SG BiH, 1971, str. 33.

4. Odbornici prema starosti i školskoj spremi 1969.
Ukupno Žene

Školska sprem a

S taro st
Do
25 g

25
do
29

30
do
39

50 i
viSe

O sn.
Škola

Škul za
KV 1
VK r.

S red ­
nja
Škola

Viša j
visi ka
Škola

385

3186

1074

1710

1666

1268 240 2113

447

681

550

627

1029

1116

40
do
49

Opštinske
skupštine
7636 460 724 621

3693 2213

Opštinsko
vijeće
3791 98 309 265

1709

Vijeće radnih
zajednica
3845 362 415 356

1984

945

145

1073

Izvor: SG BiH, 1971, str. 33.
79

�5. Organi samoupravljanja u preduzećima 1970.
(Preduzeća koja biraju radnički savjet i upravni odbor)
Radnički savjeti — upravni o d b o r i....................
Članovi radničkih s a v j e t a ...................................

804
17333

2 e n e ................................................................................. 2136
Članovi upravnih o d b o r a .........................................6196
Ž e n e ....................................
503
(Preduzeća koja biraju samo upravni odbor)
Radne zajednice — upravni o d b o r i....................
180
Članovi radnih z a j e d n i c a ...................................
4333
Z e n e ..................................................................................1003
Članovi upravnih odbora
960
Z e n e ...........................................................................
122
Izvor: SG BiH, 1971, str. 35.

6.

Predsjednici radničkih savjeta, upravnih odbora
i direktori preduzeća 1970.

U kupno ž e n e
Do
25

S ta ro s t
25
do
29

30
do
39

40
do
49

Stepen stručnog obrazovanja
50 I
viSc

V lsoko

VI5c

Sredn je

N iže

Predsjednici radničkog savjeta
.................. 119 259 214 57

VKV

KV

Pri- Neu ć c n c kvall.

984

32 • • •

272

241

17 5

984

Predsjednici upravnog odbora
43................................. 175
94 228 51 216

199

17 4

984

Direktori preduzeća
7 • • • ....................... 340 217 253 25

20

1—

Izvor: SG BiH, 1971, str. 36.
80

128

�7. Članovi organa samoupravljanja u poljoprivrednim zadrugama
S tanje 30. aprila 1970.
Ukupno

Zadružni savjeti
Članovi — svega
Iz reda članova zadruge
Iz reda radnika zadruge
Predsjednici zadružnih savjeta
Kolegijalni izvršni organi
Članovi — svega
Iz reda članova zadruge
Iz reda radnika zadruge
Predsjednici kolegijalnih organa
Direktori zadruga

Žene

3841
1917
1924
129

205
15
190
3

1073
333
740
127
129

32
1
31
.4
1

Izvor: SG BiH, 1971, str. 37.

8. Organi samoupravljanja u ustanovama društvenih službi 1969/70.

Ukupno

23461
2586
641

Članovi savjeta
žene

članovi upravnog odbora
Žene
U kupno

Osnovne škole i škole II stupnja
8297
4010
Visokoškolske ustanove
252
143
Naučne ustanove
158
162

1213
29
40

Kulturno-prosvjetne i umjetničko-zabavne ustanove
3366
1094
461
157
Izvor: SG BiH, 1971, str. 38.
81

�9. Organi samoupravljanja u ustanovama
društvenih sulžbi 1970.
U stanova

Članovi sav jeta
U kupno

Muzeji, arhivi,
zbirke i galerije

2ene

Članovi upravnih
odbora
U kupno
žene

473

159

76

32

Radnički i
narodni univerziteti

1387

386

162

47

Biblioteke i čitaonice

658

310

55

40

Pozorišta, filharm onije
i ansam bli narodnih igara

266

85

71

21

Domovi kulture

188

79

24

8

75

15

14

2

365

62

59

7

3497

1307

921

307

Radio i TV
Ostale ustanove
Zdravstvene ustanove

10. Zapošljavanje u BiH
1963.

1964.

1965.

Broj lica koja
24476 24296 26998
traže zaposlenje
Žene
11579 11843 10737
Broj lica kojim a je
prestao radni odnos 5164 5139 3856
600
597
542
Žene
Broj lica prijavljenih
14105 11555 9267
radi zaposlenja
3321 2981 2207
Žene
Broj lica zaposlenih
5913 4856 1951
preko zavoda
551
1680 1177
Žene
Izvor: SG BiH, 1970, str. 76.
82

1966.

1967.

1968.

1969

27457 32408 39846 35290
10647 10358 12287 11244
4731
395

3897 4339
410 388

3791
288

7990 8383 11313 9037
1843 1497 2116 1852
1510
513

1191
381

2466 2082
747 760

�11. Pismenost stanovništva u BiH starog 10 i više godina
prema popisu 1961.
10— 19
Svega Nepism eno

Svega Nepism eno

Svega
Muško
Žensko

2375816
1139928
1235988

772685
182383
590302

26—64
65 i više i nepoz.
Svega
NepisSvega N epis­
m eno
m eno

626895729191633077 61815611584481604
31626316528775232 13822248833327633
31063256391857845 4799346751153971

Izvor: SG BiH. 1971, str. 44.

12.

1964.
ukupno

Zaposlene žene u društvenom sektoru u BiH
(godišnji prosjek)

:
°/&lt;
&gt;

104402 21,8

19661
ukupno

1967.
%

ukupno

109927 22,8

1968.~
°/o

107401 23,4

ukupno

1969.
o/o ukupno

109797 23,3

°/o

115895 23,7

Izvor: SG BiH, 1970, str. 60.

13.

1960.

1962.

Učenici u privredi u BiH
(stanje 31. marta)
1963.

1964.

1965.

1966.

1967.

1968.

1969.

Ukupno

10925 13674 13423 14448 16670 18185 20462 18589 21244

Muško

9910 11823 11763 12233 13736 14915 16749 14750 15818

Žensko

1015

1851

1660 2215 2934 3270 3713

3839 5426

Izvor: SG BiH, 1970, str. 74.
83

�14. Žensko stanovništvo staro 10 i više godina — prema pismenosti
Godina

SFRJ

BiH

1948:

Ukupno
nepismeno
°/o nepism enih žena

6554121
2256279
34,4

981741
582348
59,3

Ukupno
nepismeno
°/® nepismenih žena

6991793
2506475
35,8

1107029
631552
57,0

Ukupno
nepismeno
% nepismenih žena
&gt;

7581157
2185575
28,8

1235982
590301
47,8

1953:

1961:

Izvor: Statistički bilten broj 558. »Žena u društvu ii privredi Jugoslavije«,
Savezni zavod za sta tistik u , B eograd, m a rt 1969, str. 62.

15.

Seminari i tečajevi na narodnim univerzitetima u BiH
Sem in ari i
tečajev i

1962/63
1963/64
1964/65
1965/66
1966/67
1967/68
1968/69

767
804
804
828
515
627
692

U pisani slušaoci

37711
41101
26180
35365
21701
24655
29698

Izvor: SG BiH, 1970, str. 240.
84

Slušaoci koji su završili
sem inare i tečajeve
U kupno
Ženski

35295
38174
24763
33060
20112
22343
28336

8287
10983
7690
8295
5925
7620
10436

�16. Porodice prema školskoj spremi žene 1961. u 000
BiH

Ukupno
Bez školske spreme
4 razreda osnovne škole
Osnovna škola
Škola za KV i VKV radnike
Srednje škole
Fakulteti, visoke i više škole
Nepoznato

SFRJ

4641,3
2165,4
1958,4
240,8
131,2
111,9
29,5
3,8

737,8
558,3
138,7
16,1
12,8
9,8
2,0
0,3

Izvor: Statistički bilten broj 558. »žena u dru štv u i privredi Jugoslavije«,
Savezni zavod za statistik u , Beograd, m a rt 1969, str. 42.

17. Porodice prema zanimanju žene 1961. u 000
BiH

Ukupno
aktivne
poljoprivrednice, ribari i
šumske radnice
industrijske i zanatske radnice
saobraćajno osoblje
trgovačko osoblje
osoblje usluga
osoblje zaštite
finansijsko i kancelarijsko osoblje
rukovodeće osoblje
stručnjaci i umjetnici
aktivna zanimanja bliže neodređena
lica sa ličnim prihodom
izdržavane

SFRJ

4641,3
1742,7

737,8
164,1

1219,1
166,9
5,6
30,8
97,7
1,2
91,5
7,6
122,3
0,0
117,5
2781,4

115,7
11,8
0,3
2,5
11,1
10,0
0,8
11,8
—

16,1
556,9

Izvor: Statistički bilten broj 558. »Žena u društvu i privredi Jugoslavije«,
Savezni zavod za statistiku, Beograd, m art 1969, str. 42.
85

�18. Služba za stacionarno liječenje u BiH
1962.

1963.

PR IM LJEN I BOLESNICI

Dječje opšte bolnice
Dječje bolnice za TBC

pluća

3291
233

Dječje opste bolnice
Dječje bolnice za TBC pluća

11
1

. v.

v

,

.

Opšte bolnice
Dječje bolnice za TBC pluća

2899
179
LJEKARI

26
5

V IŠE I SRED N JE MED. OSOB.

86
6

23
4

N IŽ E M EDICINSKO OSOBLJE

Dječje opšte bolnice
Dječje bolnice za TBC pluća

9713

61
20

BROJ BOLESNIKA NA JEDNOG
LJEKARA DNEVNO

Dječje opšte bolnice

24

10

Izvor: SG BiH, 1970, str. 256.

19. Služba za dječju zdravstvenu zaštitu u BiH (dispanzeri)
1962.

Organizacione jedinice
(dispanzeri i savjetovališta)
Medicinsko osoblje
ljekari specijalisti
ljekari opšte prakse
više i srednje medicinsko osoblje
niže medicinsko osoblje

1963.

64

112

42
50
70
99

39
95
225
63

Izvor: SG BiH , 1970, str. 258.

20. Služba za zdravstvenu zaštitu žena u BiH
1962.

Organizacione jedinice
(dispanzeri i savjetovališta)
Medicinsko osoblje
ljekari specijalisti
ljekari opšte prakse
više i srednje medicinsko osoblje
Izvor: SG BiH, 1970, str. 258.

86

1963.

71

119

38
28
9

41
39
123

�21.

Socijalne ustanove i štićenici u BiH u 1969.
Broj

štićenici

ustanova

U kupn0 ž en e

Ustanove za djecu i om ladinu

Ukupno
Ustanove za smještaj djece
lišene roditeljskog staranja
Ustanove za zbrinjavanje
teže invalid, djece
Ukupno
Ustanove za profesionalnu
rehabilitaciju
Ustanove za smještaj i zbri­
njavanje odraslih lica

9

1208

—

5

625

247

4
11

583
908

376

6

280

54

5

628

322

_

vor: SG BiH, 1970, str. 264.

22. Broj i kvalifikaciona struktura medicinskih kadrova koji se
profesionalno bave problemima života i zdravlja
ženskog stanovništva u BiH u 1970.
rsta medicinskog osoblja i kvalif

LJEKARI:
opšte prakse
specijalisti
na specijalizaciji
OSTALI MED. RADNICI:
viša sprema
srednja sprema
niža sprema
UKUPNO:

B roj

40
116
39
14
443
360
1012

zvor: Propisani izvještaji statističke službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH, 1970.

23. Broj ginekoloških odjeljenja u BiH 1970.
Ginekološka odjeljenja pri opštim bolnicama . . 10
zvor: Propisani izvještaji statističke službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH, 1970.
87

�24. Broj akušersko-porođajnih odjeljenja u BiH 1970.
A kušersko-porođajna o d j e l j e n j a .................................. 10
Izvor: P ro p isa n i izv je šta ji s ta tistič k e službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH , 1970.

25. Broj ginekoloških i akušerskih odjeljenja (skupa) u BiH 1970.
Ginekološka i akušerska odjeljenja kao jedinstve­
ne organizacione c j e l i n e ..............................................8
Izvor: P ro p isan i izv je šta ji sta tistič k e službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH , 1970.

26. Broj postelja u ginekološko-akušerskim-porođajnim
odjeljenjima u BiH 1970.
O d je lje n je

Broj p ostelja

Ginekološka odjeljenja pri opštim bolnicama
Akušersko-porođajna odjeljenja
Skupa ginekološka i akušerska odjeljenja
UKUPNO:

530
333
477
1340

Izvor: P ro p isan i izv ještaji sta tistič k e službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH , 1970.

27. Broj savjetovališta za žene u BiH 1970.
Služba za zaštitu žena ima 120 savjetovališta
Izvor: Pro p isan i iz v ještaji s tatistič k e službe Zavoda za zdravstvenu zaštitu
BiH, 1970.

Ovdje smo izložili, na jednom mjestu, ukupan fond statistič­
kih podataka do kojih smo došli. Međutim, ovi podaci će biti ko­
rišteni i interpolirani ponovo na m jestim a gdje bude potrebno radi
poređenja ili upotpunjavanja ukupne slike stanja. Smatrali smo
da je korisno sve indiktore, koje smo preuzeli iz statističkih doku­
menata, uvrstiti u intenzivnu analizu.
Posebno će biti korištene one činjenice koje govore o samo­
upravnom i političkom angažovanju žena u Bosni i Hercegovini,
zatim o stepenu zaposlenosti, obrazovanosti i kvalifikacionoj struk­
turi žena. Ostali podaci im aju ilustrativni karakter.
88

�4. ČINIOCI SAMOUPRAVNOG STATUSA ŽENE
U prethodnom izlaganju upozorili smo na najopštije i najosnovnije statističke pokazatelje koji na globalnom planu upotpunjuju
sliku o statusu žene u Bosni i Hercegovini. U prikazanom sistemu
nezavisnih i zavisnih varijabli jasno smo se opredijelili koje ćemo
determinante uvesti u intenzivnu analizu. Prema našem konceptu
istraživanja smatrali smo da na samoupravni i radni status, osim
ekonomskih, najsnažniji uticaj imaju slijedeći činioci:
(a) idejni i politički
(b) tradicija
(c) porodica
(d) obrazovanje.
To su elementi konstituisanja koje smo ranije izložili u formi
hipoteza.
Oko ovih činioca grupirali smo i pitanja na koja smo pomoću
upitnika (vidi prilog 2.) tražili odgovore od ispitanica.
Još u uvodu istakli smo da u okviru pojma »samoupravni
status žene«, u našem istraživanju, riječ »samoupravljanje« upo­
trebljavamo u njenom najširem značenju. Na taj način samoupravni
status smo povezali a dijelom i identifikovali sa političkim statu­
som. Jer, najšire značenje samoupravljanja je društveno-političko,
a ne institucionalno ili normativno-pravno značenje.
Kako smo čitavo istraživanje usmjerili na rasvjetljavanje s t a n j a, zatim a k t i v n o s t i i, najzad, u t j e c a j a , ovdje ćemo i
početi sa analizom s t a n j a .

�Zbog toga je prva grupa pitanja, zajedno sa dobivenim odgo­
vorima, zahvatila širu problem atiku. Jedan broj pitanja ima opštije
značenje i nem a neposrednu vezu sa sam oupravnim statusom. Dru­
ga grupa p itan ja im a neposredniji zadatak i postavljena je s ciljem
da se utvrdi kakav je sam oupravni položaj žene u Bosni i Herce­
govini i koje socijalne sile djeluju pozitivno ili negativno na taj
status u aktuelnom trenutku.
R ezultati koje smo dobili mogu se sm atrati indikativnim za
stanje na ovom socijalnom prostoru. Naime, gotovo 60°/o žena koie
su obuhvaćene uzorkom , na pitanje koliko su preokupirane društveno-političkim i sam oupravnim problem im a, odlučilo se za mpdalitet odgovora »malo«, »nim alo«,ili »samo povremeno«, dokjse
oko 40% žena izjasnilo da su »mnogo« i »vrlo mnogo« okupirane
svakodnevnim političkim i sam oupravnim problemima. Ovim pita­
njem pokušali smo testirati koliko su same žene zainteresirane za
političku sferu društva i sam oupravne tokove. Dakle, ako na polo­
žaj žene utiče mnogo spoljnih činilaca, podatak da je okq7^CT/i&gt;
žena praktično indiferentno prem a p ohtičkinf 1 samoupravnim zbi­
vanjim a, zrači prvenstveno, da su žene pasivne, bez obzira na
uzroke.
U analizi odgovora na ovo pitanje nismo otkrivali elemente
m otivacije i demotivacije za ovakav stav, ali će se kasnije poka­
zati gdje su skriveni i otvoreni elementi motivacije i demotivacije
žene za političku aktivnost. Ovdje možemo samo napomenuti da
dom iniraju stavovi po kojim a je politizacija i društveni aktivitet
žene uopšte samo »dodatni teret« brojnim obavezama u braku, po­
rodici i na radnom m jestu. Na drugom m jestu su stavovi iz kojih
proizlazi da žena ne vidi ni osobitog uspjeha ni posebne koristi od
sam oupravnog i političkog angažovanja. I jednim i drugim stavom
dom inira osjećaj nemoći da se stanje u praksi izmijeni. Činjenica da
je od oko 90°/o naših ispitanica u radnom odnosu, a većina njih
su vršioci neke od društvenih funkcija u radnom kolektivu, ili van
nJe6af govori da postoje razlozi da vjerujem o u kvalitet stavova.
Prem a tome, podaci ukazuju:
p n o,- da je visok postotak žena koje se nalaze u pasivnom
položaju u odnosu na samoupravne i političke procese u sredinama
u kojim a su socijalno situirane, d r u g o,__da je pasivizacija žena
rezultat demotivacije koja se iskazuje u osjećanju suvišnosti i ne­
moći u njihovom sam oupravnom i političkom aktivitetu. T r e ć e ,

^

90

�obaveze i funkcije u okviru porodice i braka nisu podjednako distri­
buirane na bračne drugove, pa — pošto je žena više opterećena —
čine realnu prepreku njenom samoupravnm i političkom angažovanju. ^ 1
Naše zaključke možemo poduprijeti i odgovorima na pitanje
šta za ženu znači društvena i politička angažiranost. Modalitete od­
govora navešćemo u cjelini. DRUŠTVENO ANGAŽIRANJE ŽENE
ZA NJEN SOCIJALNI STATUS ZNACI:
— samo brojne i dopunske obaveze .
— ne znači ništa .

.

. 35,7%

. . .

16,4%

— nemam o tome svoje mišljenje . .

. 12,8%
&gt;

— znači niz pogodnosti

. 32,0%

.

.

Ako bi se izvršila diferencijacija odgovora na pozitivne i nega­
tivne stavove prema društvenoj angažiranosti, sasvim je evidentno
da preko polovine ispitanih žena (52,1% ima n e g a t i v a n stav
»)
u odnosu na političko angažiranje. To potvrđuje naš prethodni za­
ključak da društvene obaveze i političko angažiranje za ženu pred­
stavlja dodatni teret bez društvene satisfakcije. Takođe smatramo
da je značajan podatak da 32,0°/® anketiranih žena sm atra da dru­
štveno angažiranje donosi niz pogodnosti. U procjeni ovog podatka
treba imati u vidu činjenicu da je uzorkom obuhvaćen visok procenat žena vršilaca društvenih funkcija različitog ranga. Realno je
pretpostaviti da ih je njihov trenutni status opredijelio za određeni
stav. Ostali modaliteti odgovora na ovo pitanje nisu bez značaja u
pokušaju da otkrijemo stavove prema političkoj angažiranosti. Za­
nimljivo je da određen procenat žena ne zna, nije obaviješten ili se,
pak, uzdržava da pruži odgovor na pitanje šta znači samoupravni
i politički angažman za socijalni status žene. Iz ovoga se da naslu­
titi da i ovaj dio populacije ima negativan stav prema samouprav­
nom i političkom angažiranju, odnosno da misli da samoupravno
i političko angažiranje nije od značaja za društveni položaj žene u
Bosni i Hercegovini.
Iz analize odgovora na ova dva pitanja najopštiji zaključak
bi se mogao formulirati na slijedeći način:
(1) politička i samoupravna angažiranost žene nije adekvatna
realnim mogućnostima kao ni pretpostavkama koje nudi
91

�ukupan koncept sam oupravnih odnosa, programsko-politička platform a i pravni sistem regulacije statusa žene u
BiH;
(2) analizom stavova realno je pretpostaviti da je žena više
dem otivirana, nego što je m otivirana za društvenu aktiv­
nost.
Daljim izlaganjem argum enata nastojaćem o da obrazložimo ove
zaključne tvrdnje. Pokušaćemo, naime, da analiziramo odgovore na
pitanje: šta najviše utiče na sam oupravni položaj žene. U formula­
ciji odgovora ponudili smo osam m odaliteta, a ovdje ćemo prezen­
tirati pet dom inantnih, je r su ostali zanem arujuće vrijednosti.
Dakle, na pitanje KOJI ČINILAC NAJINTENZIVNIJE UTIČE NA
SAMOUPRAVNI STATUS ŽENE U BOSNI I HERCEGOVINI dobili
smo slijedeće odgovore: (pitanje 13)
— opterećenost žene obavezama van političkog i sa­
m oupravnog ž i v o t a ..................................................

29,74%

— dom inacija m uškaraca u svim društveno-političkim forum im a i organizacijam a odakle se uprav­
lja i gdje se o d lu č u je ..................................................

17,94%

— tradicionalno shvatanje da je ženi m jesto u kući,
a ne u javnom i političkom ž iv o tu .........................

17,26%

— pasivnost žene u društvenom ž iv o tu ....................

15,38%

— nizak stepen društvene svijesti i muškarca i žene

11,11%

Ovdje ćemo dovesti u vezu činioce koji su po sadržini slični.
Tako tradicionalni m entalitet koji se ispoljava kao primitivna svi­
jest oba pola djeluje sasvim sigurno represivno na potiskivanje
žene iz m atice sam oupravnog življenja, time što joj nameće teret
obaveza koje joj drastično sm anjuju i mogućnosti i vrijeme da se
žena sam oupravno i politički intenzivnije angažira. Kada se ova tri
m odaliteta kum uliraju, vidjeće se da se za njih opredjeljuje oko
50% ispitanica. Odmah iza njih dolazi stav po kome je žena ugro­
žena i njen život reduciran na sfere van samoupravnog i političkog
življenja, jer muškarci im aju dom inantnu poziciju u centrima moći
i vrhovima odlučivanja.
92

�Nije bez značaja ni uticaj društvenog pasiviteta žena, jer se
iz toga može izvesti zaključak da na samoupravni status žene dje­
luju dvije vrste činilaca. Prvo, stav i držanje same žene i, drugo,
uticaj činilaca van ženske populacije. Ovaj drugi uticaj se očituje
na globalnom planu, pa su otuda značajni odgovori na pitanje DA
LI JE ŽENA RAVNOPRAVNA SA MUŠKARCEM. Da je žena ravno­
pravna sa muškarcem odgovorilo je 41,70"/« ispitanica, a da žena
nije uopšte ravnopravna sa muškarcem sm atra 49,57"/'* ispitanica,
dok 8,71% nema o tome svoje mišljenje. Stav oko polovine ispita­
nih žena da ne postoji ravnopravnost muškarca i žene u našem
savremenom društvu sam po sebi ne objašnjava mnogo. Međutim,
ako respektujemo politički stepen zrelosti respondenata iz uzorka,
onda je u svakom slučaju ovaj podatak ilustrativan. S jedne strane,
očito je da je pravni sistem regulacije i ustavni status žene u ne­
skladu sa društvenom praksom. To nas je, na drugoj strani, do­
velo do traganja za odgovorima na pitanje u čemu je sadržan i kako
se manifestuje neravnopravan položaj žene i muškarca u društvenoj
praksi. Da bi ta traganja bila relevantna, neophodno je podsjetiti
na činjenicu da žene čine preko polovine ukupnog stanovništva BiH,
dok u centrima društvenog odlučivanja čine neznatnu manjinu.
Očito je, dakle, da je žena u sferi politike potisnuta, a bez ravno­
pravnog učešća u političkom životu nema ravnopravnog statusa
žene u društvu. Ako se ovome doda podatak da je zastupljenost
žena u organima sam oupravljanja takođe marginalne vrijednosti,
naročito u privrednim djelatnostima i da je stepen zaposlenosti
žena u odnosu na muškarce u stalnom zaostajanju i za 1961. izno­
sio je 21%, a za 1969. godinu 23% od ukupne zaposlenosti, onda
se može sa sigurnošću tvrditi da je žena diskriminirana.
Ovdje treba istaći da je sfera obrazovanja i po obuhvatnosti i
po stupnju najdrastičniji oblik diskriminacije ženskog stanovništva
u BiH, što se naročito izražava u zaostajanju ženskog stanovništva
u obrazovanju. Pokazatelji o tom vidu diskriminacije već su pre­
zentirani i, mada nedostaju najnoviji podaci, nemamo razloga da
sumnjamo da se stanje izmijenilo.
S ovih nekoliko nekoliko napomena upotpunili smo sliku stanja
i nema potrebe da je šire komentarišemo. Možda ovdje treba dodati
i podatak da su se gotovo sve naše ispitanice izjasnile da je stepen
obrazovanja danas odlučujući u formiranju socijalnog statusa žene
(pitanje 9 b).
93

�Faktori koji utiču na socijalni položaj žene su brojni i vjerovatno stoje u međusobnoj vezi. Oni na izvjestan način sužavaju
prostor za masovno učešće žene u radnim procesima, pa time u
političkim i sam oupravnim strukturam a. Okviri tog suženog pro­
stora ne dozvoljavaju ženi da do k raja istraje na svom istorijskom
zahtjevu za em ancipacijom , koji ovdje posm atram o kao pitanje
ravnopravnosti. Prikraćena u mogućnostima zapošljavanja, žena je
prikraćena i u ostalim sferam a javnog života, jer je time ostala
neispunjena pretpostavka njenog sam oupravnog i političkog angažovanja. B rojčana nadmoć zaposlenih i obrazovanih muškaraca, po
našoj procjeni, jedan je od najznačajnijih negativnih faktora u odre­
đenju socijalnog statusa žene. No, stepen obrazovanja utiče nega­
tivno i na kvalitet uključivanja žene u centre odlučivanja, naročito
ako se ima u vidu da diletantizam iščezava s javne scene.
Da bi naše tvrdnje bile jasnije, prikazaćemo cjelovit pregled
stavova i m išljenja ispitivane populacije žena o tome ŠTA I U KOM
STEPENU INTENZITETA UTIČE NA DRUŠTVENI POLOŽAJ ŽE­
NE (pitanje 9 u cjelini):
u °/®
B.O.

Utiču

Ne
utiču

Ne
znam

4,6

15,0

65,8

12,3

2,2

24,3

64,1

8,7

1,5

1,4

4,9

32,0

50,1

10,6

2,6

13,5

55,0

20,3

9,1

2,2

3,8

15,0

68,8

9,4

3,1

Položaj u političkim
organizacijama

10,6

58,0

20,6

6,8

4,1

Razlike u m aterijalnom
bogatstvu

10,8

30,2

46,9

9,7

2,1

Prim arno
utiču
Razlike prem a
vjerskoj pripadnosti
Razlike u stepenu
obrazovanja
Razlike u socijalnom
porijeklu
Razlike u stepenu
političke angažiranosti
Razlike u nacionalnoj
pipadnosti

94

�Prethodna tabela čini vidljivim socijalni okvir i one dimenzije
života u kojima se žena osjeća ugroženom. Podaci otkrivaju da
žene nacionalnu i vjersku pripadnost ne smatraju determinantama
svog društvenog položaja, što upućuje na zaključak da su pitanja
o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti u javnosti predimenzionirana.
Od ukupnog broja ispitanica 65,8"/« se izjasnilo da vjerska pripad­
nost nema nikakvog uticaja na socijalni status žene u BiH, dok
čak 68,8"/'* tvrdi da nacionalna pripadnost nema uticaja na dru­
štveni položaj. To je prvo zapažanje koje nam se čini relevantnim.
Za razliku od nacionalne i vjerske pripadnosti ispitanice su
stepen obrazovanja smatrale primarnim za društveni položaj žene
(88,4%). Motivi za ovakvo opredjeljenje po našem mišljenju leže
u činjenici da neobrazovana žena ne može danas ući u javni život,
jer se ne može ili se veoma teško zapošljava, a naročito se ne može
uključiti u centre i strukture odlučivanja. Dakle, obrazovanje je
čvrsto povezano s mogućnošću dobivanja radnog m jesta i otuda
takvo opredjeljenje. Drugi motiv bi trebalo tražiti u uticaju prosvetiteljske propagande, koja je na našem tlu veoma jaka. Ovaj
motiv je ujedno i korektivan u odnosu na prethodni, jer danas često
školska sprema automatski ne omogućava zapošljavanje. To bi bilo
drugo relevantno zapažanje.
Treće, izvanredno je zanimljivo da je nešto više od dvije tre­
ćine od ukupnog broja ispitanih žena smatralo da nema adekvatnog
društvenog položaja žene bez odgovarajućeg položaja u političkim
organizacijama i stupnja političke angažiranosti. Dakle, da bi žena
sebi obezbijedila povoljan društveni položaj bitne pretpostavke su
stepen obrazovanja, stepen političke angažiranosti i položaj u poli­
tičkim organizacijama.
Četvrto, značajan je i podatak da 41,0% od ukupnog broja ispi­
tanih žena ističe da razlike u materijalnom bogatstvu utiču ili pri­
mamo utiču na društveni položaj žene. Ovdje se može sa dosta vi­
sokim stepenom izvjesnosti pretpostaviti da je ovakav stav poslje­
dica novijih pojava i procesa u našem društvu, s obzirom na sve
izraženiju socijalnu diferencijaciju. U kontekstu naše analize reklo
bi se da je ovo dodatni negativni faktor uticaja na društveni polo­
žaj žene. Stavovi ispitanica o uticaju socijalnog porijekla kao da
samo potvrđuju ovu našu tvrdnju.
95

�Ako sve faktore od uticaja na društveni položaj žene rangiramo
dobićemo skalu (rangiranje smo izvršili spajanjem odgovora »pri­
m arno utiče« i »utiče«), koja izgleda ovako:
U

—
—
—
—
—
—
—

stepen obrazovanja
položaj u političkim organizacijama
politička angažiranost
m aterijalno bogatstvo
socijalno porijeklo
vjerska pripadnost
nacionalna pripadnost

°/o

88.4
68,6
68.5
41,0
36,9
19.6
18,8

Moglo bi se reći, čini se, da su tri, po kvalitetu različita, na­
čina uticaja na društveni položaj žene u BiH. P r v o , oni uticaji
koji proizilaze iz objektivno datog stanja, što se, prije svega, od­
nosi na sistem obrazovanja. Te uticaje žena svojom aktivnošću ne
može izm ijeniti. Tu je nužna d r u š t v e n a i n t e r v e n c i j a za­
jednice kao cjeline. Što se tiče m aterijalnog bogatstva i socijalnog
porijekla potrebna je, osim razvijanja m aterijalnih pretpostavki,
i idejno-politička intervencija. D r u g o , ako žena sama hoće da
utiče na svoj društveni položaj na svim nivoima (lični, grupni, glo­
balni) ona m ora ući u društveno-politički, samoupravni i javni ži­
vot, m ora se angažirati na svim nivoima i u svim oblastima života.
T r e ć e , neke faktore ne treba prenaglašavati kao što je to do sada
u društveno-političkom životu činjeno, je r je sasvim jasno da ih
žene ne sm atraju značajnim. To su nacionalna i vjerska pripadnost.
Naravno, ovdje treba im ati u vidu da je uzorkom obuhvaćen veći
broj žena koje su društveno aktivne i im aju viši stupanj obrazo­
vanja od prosjeka ženskog stanovništva, te se može pretpostaviti
da ta dva faktora utiču na prevazilaženje onih društvenih protivrječnosti koje proizilaze iz vjerske i nacionalne pripadnosti.
Ove smo napomene učinili nošeni mišlju da naš rad pored na­
učnih i čisto teoretskih pretenzija, mora biti koristan i društvenoj
praksi.

�Dok je prethodna baterija bitanja bila usmjerena na Faktore
koji utiču na društveni položaj žene na globalnom nivou, naredno
pitanje (pitanje 10) se odnosilo na personalni nivo. Okvir za ovo
pitanje određivala je Marksova misao da je »individua uvijek po­
lazila od sebe i uvijek polazi od sebe«, što znači da individua svoju
vlastitu poziciju projicira na cjelokupno društveno stanje. Pitali
smo KOJI FAKTORI UTIČU NA USPJEH ŽENE U ŽIVOTU. Ispitanice su faktore rangirale na slijedeći način:
U

"

I

R a n g
II "

III

13,7
39,9

8,9
21,7

9,0
8,2

3,6
5,7

7,4
8,2
15,2
24,1
4,4
2,4
4,4
3,2

7,7
11,3
9,4
18,7
9,4
9,4
16,9
4,4

Faktor
1. Društveni rad i angažiranost
2. Stručnost i kvalifikacije
3. Društveni položaj porodice
iz koje potiče
4. Ženstvenost i šarm
5. Veze i poznanstva
6. Rad i zalaganje
7. Sreća i slučaj
8. Bogatstvo
9. Talenat
10. Bez odgovora

1 2 ,1

14,3
2,6
1,5
4,8
1,9

S obzirom na našu namjeru i metodološki koncept u ovom
dijelu upitnika, dužni smo čitaocu pružiti neka dopunska objašnje­
nja, van onoga što prednja tabela omogućuje. Naime, bili smo uvje­
reni da je teško izdvojiti jedan faktor i sm atrati ga dominantnim.
Zato smo sastavili listu od devet modaliteta kao potencijalnih fak­
tora koji mogu uticati na lični uspjeh žene u našem društvu. Zatim
smo ispitanicama omogućili da odaberu tri odgovora i da ih rangi­
raju. Tako smo stekli mogućnost da posmatramo frekvenciju jed­
nog modaliteta, a zatim i frekvenciju modaliteta u rangu.
97

�U interpretaciji smo pokušali da sastavimo interskalarnu listu
frekvencija svih devet ponuđenih modaliteta. P r v o , najveća frek­
vencija odgovora, i to u prvom rangu, odnosi se na mišljenja po
kojim a je uspjeh žene određen stručnošću, stepenom obrazovanja
i kvalifikacijom. I po rangu i po frekvenciji ovo mišljenje domi­
nira. Važno je takođe napom enuti da se ovaj modalitet pojavljuje
sa 21,7% na drugom i 8,2% na trećem m jestu. D r u g o , rad i za­
laganje su na drugom m jestu po broju m išljenja (24,1%), ali u
drugom rangu. Međutim, rad i zalaganje zauzimaju visoku poziciju
i u skali prvog ranga (14,3%) i trećeg (18,7%). Treće mjesto i po
rangu i po bro ju frekvencija zauzima m odalitet koji je od izuzetnog
značaja za procjenu onoga što se događa u društvenoj praksi.
Naime, m odalitet »veze i poznanstva« neočekivano zauzima visok
položaj i u skalarnoj i u rang listi. Od ukupnog broja ispitanica
12,1% »veze i poznanstva« određuju kao prvu determ inantu uspjeha
žene u životu. Još je viša frekvencija ovog m odaliteta u drugom
rangu (15,2%), a ako se tom e doda 9,4% odgovora u trećem rangu,
nije teško zaključiti kakvo značenje im aju veze i poznanstva za
uspjeh čovjeka u sam oupravnom društvu. To zapravo govori da je
korupcija prodrla ozbiljno u naš društveni život i u svijest ljudi.
Tek na č e t v r t o m m jestu je i po i rangu i po frekvenciji faktor
rada i angažiranosti žene pretpostavka uspjeha u životu. Za ovaj
m odalitet opredjeljuje se samo 13,7% anketiranih u prvom, 8,9%
u drugom i 9,0% u trećem rangu. Od ostalih faktora čini se da je
značajno ukazati na još dva. Naime, iako u trećem rangu, talenat
ima relativno visoko značenje za uspjeh žene (16,9%). Modalitet
ženstvenost i šarm, m ada ni u jednom rangu nije izuzetno naglašen,
u ukupnoj distribuciji stavova svakako je od značaja.
Ako se porede stavovi o faktorim a koji utiču na uspjeh žene
u životu i odgovori na prethodna pitanja koja se odnose na globalni
nivo, može se prim ijetiti da žena uglavnom identificira svoj polo­
žaj i osjeća iste probleme na personalnom nivou kao što ih osjeća
i na višim i globalnim razinama. Međutim, mjesto žene u ukupnoj
društvenoj strukturi nije određeno samo njenim polom, nego na
to m jesto utiče mnoštvo socijalno-ekonomskih okolnosti. Iz toga
slijede, kad poredimo grupni i globalni nivo sa personalnim, neke
98

�nijanse u rezoniranjima i manifestuju se one pojave koje su ka­
rakteristične za strukturu uopšte. Kada su u pitanju društveno date
objektivne okolnosti, koje određuju status ženskog stanovništva,
očitovala se puna identifikacija svih nivoa. Primjera radi, struč­
nost, kvalifikacija, obuhvatnost i stepen obrazovanja su za sve nivoe
podjednako određeni kao dominantan faktor za društveni status
žene. Međutim, u određenju stava spram opšteg grupnog i globalnog
nivoa politička angažiranost i položaj u političkim organizacijama
se određuju i svrstavaju među osnovne pretpostavke društvenog
položaja, ali u odnosu na lični uspjeh i položaj te iste pretpostavke
nalaze se na nižem stepenu vrednovanja i ne sm atraju se prim ar­
nim činiocima. Otuda je indikativno da uspjeh u životu može osi­
gurati onaj dio ženskog stanovništva, koji ima specifične »povla­
stice« koje nema ukupna populacija. Dalje, na skali uspjeha na
treće mjesto izbijaju veze i poznanstva, a zatim ženstvenost i šarm,
dok rad i zalaganje ni na jednoj ni na drugoj skali nisu određeni
kao primarni činioci. Tako ovom analizom postaje jasno gdje su
mogući subjektivni uticaji, a gdje na socijalni status žene utiče
objektivna društvena situacija. Time na praktičnom planu postaje
vidljivo u kom bi pravcu trebalo usmjeravati društvenu aktivnost,
kako svih društvenih činilaca, tako i organizacije žena.

��5. INSTITUCIONALNI OKVIRI SOCIJALNE
STABILNOSTI ŽENE
Brojni povijesni izvori upućuju na saznanje da je žena tokom
istorije težila da izgradi ravnopravan društveni položaj sa m uškar­
cem, a da je neuspjehe u postizanju tog cilja na globalnom i grup­
nom planu pratilo njeno vraćanje privatnom (ličnom kao intim ­
nom) životu gdje je pokušavala da nađe uporište za ekonomsku i
društvenu stabilnost. U cilju odbrane vlastitog digniteta pokuša­
vala je upotrebljavati sredstva koja joj stoje na raspolaganju. Ta
sredstva u privatnom i javnom životu su često bila lukavstvo i
spretnost u manipulaciji, a ponekad invencija i šarm.
Premda nas ova oblast ne interesuje, zanimalo nas je da li i
u kojoj mjeri savremena bosansko-hercegovačka žena pomišlja ili
pribjegava ovim sredstvima, s obzirom na zastoj u procesu njene
društvene emancipacije. To znači da je naša pretpostavka bila da
je proces emancipacije žene u Bosni i Hercegovini u posljednjoj
deceniji zaustavljen i da njen samoupravni položaj nije u skladu
s opštim razvojem sistema samoupravljanja. Gotovo da se stiče
utisak da su i muškarci i žene »prestrašeni« započetim procesom
emancipacije žene i realizacijom takvog društvenog položaja u
kome bi ona bila stvarno ravnopravna. Na takvu pretpostavku na­
vodilo nas je mnoštvo indicija koje su u opštoj suprotnosti sa siste­
mom ustavne i pravne regulacije ravnopravnosti žene. Ovdje ćemo
pomenuti neke od takvih indicija. Prvo, permanentno relativno opa­
danje broja zaposlenih žena. Drugo, opadanje broja žena u svim
političkim (predstavničkim i samoupravnim) strukturama. Treće,
umjesto sveobuhvatnog obrazovanja, ženska djeca i omladina sve
manje završavaju osnovnu i srednju školu, pa im je već na taj način
onemogućen pristup na visoke škole. Tako je obrazovanje, kako
pokazuje naše istraživanje, postalo ključno pitanje statusa žene u
101

�svim pravcim a analize. Teror komercijalizma koji nameće moderna
tehno-struktura i koji se ispoljava u koncepciji da sve treba pod­
vesti pod tržišne zakone, što je izraz tehno-birokratske dehumani­
zacije, dvojako se odražava na status žene: ( 1) došlo je do reduk­
cije onih oblika društvene potrošnje koji su prvenstveno namije­
njeni ženam a-m ajkam a i ženama-radnicama. Ta redukcija se ogleda
u sm anjenju b roja objekata društvenog standarda ili u pokušajima
da svoje poslovanje zasnuju na principu tržišnog rentabiliteta (što
ih čini nedostupnim slabije plaćenim kategorijam a stanovništva).
To ženu ne ugrožava samo m aterijalno, nego je onemogućava da se
društveno-politički angažira stvarajući sve veće obaveze. (2) Dru­
štvena i privredna reform a je pored svojih pozitivnih, imala u
tehno-birokratskim interpretacijam a i negativne posljedice, jer je
bilo pokušaja da se iz procesa privređivanja istisne sve ono što
nije davalo neposredne ekonomske efekte. Kako se u takvim kon­
cepcijam a žena tretira kao dopunska i rezervna radna snaga, ona
se na radnom m jestu prva našla ugrožena, je r su elementi zaštite
koje je propisivao zakon predstavljali teret za grupni interes. Takođe je društvena i privredna reform a zaustavila tempo zapošlja­
vanja, što se u najdrastičnijoj formi odrazilo na žensko stanov­
ništvo.
U svom istraživanju pokušali smo da otkrijem o one socijalne
okvire u kojim a se neravnopravnost žene najsnažnije očituje. Na­
ravno, zanimalo nas je da li se neravnopravnost najjasnije očituje
na globalnom, grupnom ili privatnom planu. Rezultati istraživanja
pokazali su da najviši stepen neravnopravnosti žena osjeća u braku
i porodici, ako se ovi planovi posm atraju pojedinačno. Međutim,
najveći postotak ispitanica tvrdi da je žena u Bosni i Hercegovini
podjednako neravnopravna u sva tri socijalna okvira. Kako je time
distribucija odgovora na pitanje »GDJE JE POLOŽAJ ŽENE U DRU­
ŠTVU NAJNEPO VOLJNI JI?« ostala bez tzv. dominantnog stava,
prenosim o odgovore u cjelini:
u %
—
—
—
—
—
—
102

u društvu kao cjelini
u radnoj organizaciji
u porodici i braku
podjednako je nepovoljan na sva tri plana
ne bih mogla da odredim
bez odgovora

12,47
10,42
27,52
32,99
15,72
0,85

�Ovo pitanje smo odmah doveli u vezu sa percepcijom ličnog
položaja žene. Tu se pojavilo jedno značajno kontraverzno suprot­
stavljanje stavova, Na pitanje »ŠTA JE ZA VAS KAO LIČNOST
VAŽNIJE, BRAK ILI STABILNO RADNO MJESTO?« podijeljenost
stavova bila je skoro 50 : 50. Tako 47,57&lt; o ispitivanih žena sm atra
V
da je važnije sačuvati stabilno radno mjesto nego stabilan brak,
dok 49,40% sm atra da je važnije sačuvati stabilan brak nego sta­
bilno radno mjesto. A odmah zatim 43,07“/» ispitanica se izjasnilo
da im više sigurnosti kao čovjeku pruža stabilan brak, dok se 54,70%
izjasnilo da im radno mjesto daje veće izglede na uspjeh i pruža
više socijalne sigurnosti.
U vezi sa sigurnošću društvenog položaja, postavlja se i pitanje
u kojim socijalnim okvirima bi pomoć ženi bila najefikasnija. Dakle,
na pitanje »U KOJIM SOCIJALNIM OKVIRIMA POMOĆI ŽENU?«
dobili smo slijedeće odgovore:
u %
—
—
—
—

ženi treba pomoći u porodici
ženi treba pomoći na radnom mjestu
ženi treba pomoći u društvu kao zajednici
ženu treba tretirati kao ravnopravnog člana društva i
tako nema potrebe za posebno pomaganje
— ostali odgovora su bez značaja za analizu

22,05
16,58
35,89
24,10

U ovom kompleksu koji se odnosi na socijalnu sigurnost po­
ložaja žene, postavili smo i pitanje KOJIM DRUŠTVENIM, EKO­
NOMSKIM I POLITIČKIM INSTRUMENTIMA UTICATI NA DRU­
ŠTVENI POLOŽAJ ŽENE i dobili smo slijedeće odgovore značajne
za analizu:
u “
/*
— nužno je mijenjati opšte stanje u kome se žena danas
nalazi
— položaj žene nužno je utvrditi i učvrstiti pravnim pro­
pisima
— treba osigurati učešće većeg broja žena u političkim
i samoupravnim aktivnostima i forumima i na taj na­
čin pozitivno izmijeniti njen društveni položaj
— ženu treba osloboditi tradicionalnih funkcija u braku
i porodici

17,09
9,05
41,70
25,98
103

�Ostali m odaliteti odgovora su od marginalnog značaja za za­
ključivanje.
U ovaj problem položaja žene u različitim socijalnim okvirima
i načinim a njegovog razrješavanja uključili smo, komparacije radi,
i tem poralnu dim enziju pitajući: KADA JE POLOŽAJ ŽENE U JU­
GOSLAVIJI BIO POVOLJNIJI? (vidi pitanje 18). Sasvim očekivano
najveći broj ispitanica sm atra da je danas društveni položaj žene
u Bosni i Hercegovini povoljniji nego ikada ranije (61,70%). Među­
tim , za kvalitet stavova od značaja je i drugi modalitet odgovora:
11,45°/o ispitanica tvrdi da je položaj žene u našem društvu bio po­
voljniji neposredno poslije rata, a 19,31% misli da se položaj žene
nije izm ijenio danas u odnosu na prvu poslijeratnu fazu našeg raz­
voja. Zapravo, one misle da je i danas kao i ranije žena neravno­
pravna. Ovdje nisu bez značaja podaci dobiveni ukrštanjem i pod­
vrgnuti x2 testu (vidi tab. 1). Skupina mlađih žena od 18—27 go­
dina sm atra da se položaj žene nije bitno izmijenio, jer je žena i
danas neravnopravna. Ubjeđenje da je žena neravnopravna kao i
ranije sasvim je čvrsto.
Izraz »žena« nije uniform an pojam , je r postoje unutrašnje raz­
like u položaju i stavovim a slične razlikam a u ukupnoj socijalnoj
stru k tu ri po svim kriterijim a socijalne diferencijacije izuzev polnog kriterija. Zbog toga smo pokušali produbiti analizu i nastojali
da otkrijem o kako pojedine kategorije žena zauzimaju stavove i
šta misle o pitanjim a koja smo ranije postavili. Iz priloženih tabela
koje uključuju i x2 test vidljivo je da nema značajnije razlike u
stavu da je žena neravnopravna s obzirom na stepen obrazovanja
i kvalifikaciju. U distribuciji odgovora pojedinih kategorija žena
ne postoji statistički značajna razlika. Međutim, kada je u pitanju
socijalni okvir koji se određuje kao najnepovoljniji za ženu, dakle,
kao okvir u kome je diskrim inacija najsnažnija, onda razlike evi­
dentno zavise od stepena obrazovanja i kvalifikacija. Žene sa viso­
kom i višom naobrazbom, jednako kao i visokokvalificirane rad­
nice određuju brak i porodicu kao najnepovoljniji socijalni okvir
u odnosu na globalni društveni plan i stanje u radnoj organizaciji.
Suprotno, žene sa nižom školskom spremom i nižom kvalifikacijom
se izjašnjavaju da su najviše ugrožene na radnom mjestu, a zatim
na globalnom društvenom planu (vidi tab. 2, pit. 13). Takođe je
zanimljivo da su žene bez obzira na kvalifikaciju, jedinstvene u
stavovima o tome kako i kojim instrum entim a uticati na poboljša­
nje društvenog položaja žene.
104

�28 — 45

27

\

18 -

K. 32.

\

K.

P. 5.

10,04 j

12
37,40

^
17,93

povoljnije

P. 18.

112

95

60

35

503

340

163

Tabela br. 1.

Ističe se podatak da značajno veći broj mlađih žena (18—27) smatra
da se položaj žene nije bitno izmijenio jer je žena i danas neravno­
pravna. Dobijeni rezultati u ovoj tabeli (odnos opaženih i očeki­
vanih frekvencija) statistički su značajni.

62,52

29,97

nije se

0 = 0,133; C = 0,132

54

! 12

x2 = 10,93; DF = 3
P &gt; 5%;
S

300

I 42

8

199,31

95,55

povoljnije

(Ravnopravnost i odgovornost žene)

188

4

4,81

povoljnije

(Starost)

�13
14
9
61

SSS

VSS

Domaćica
Z

7,55

13,33

17,73

35

32

9

20

6,43

11,36

15,11

37

5% N S

19,91

35,18

46,80

78

6

16

22

10

106

141

48

60
485
0 = 0,160; C = 0,158

9,64

17,04

22,67

130

Z

Tabela br. 2.

Ističe se podatak da žene sa većom školskom spremom (VSS) sma­
traju u nešto većem broju, da je njihov položaj u braku i porodici
najnepovoljniji, dok u nešto većem broju žene sa srednjom struč­
nom spremom naglašavaju da im je nepovoljan položaj: u društvu
u cjelini, u radnoj organizaciji, u porodici i braku. U cjelini ove
razlike nisu statistički značajne.

12,44; DF = 12 P &lt;

133

52

20

7,71

24

39
15,93

ne može
odrediti
20,90

u sva
tri plana
43,15

54
29,06 ..........
31
16,45
17
161

38,66

13,16

u porodici
i braku
35,64

(Gdje je položaj žene najnepovoljniji)

8

10

17

3

5,14

14

16
6,03

u radnoj
organizac.
13,93

P. 13.

u društvu
u cjelini
16,35

6

NKV

K. 27.
..

(Kvalifikacija)

NSS

K. 6.

P. 2.

�Ovakvi stavovi mogli su se i očekivati. Žena sa višom naobraz­
bom i višom kvalifikacijom ima veće izglede da uspješno konkuriše
muškarcu na radnom mjestu i u društvu, pa za ovu kategoriju žena
brak još uvijek ostaje institucija u kojoj se žena osjeća diskrimi­
niranom. Mežutim, žene s nižom kvalifikacijom se nalaze pod pri­
tiskom nesigurnosti u društvu i radnoj organizaciji, te ne osjećaju
svu težinu položaja u braku i porodici.
Postoji takođe značajan stupanj saglasnosti između svih kate­
gorija žena u pogledu pretpostavki za poboljšanje društvenog po­
ložaja žene. Dvije se pretpostavke ističu kao bitne: (a) masovnije
učešće žena u samoupravnim i političkim aktivnostima i (b) oslo­
bođenje žene tradicionalnih opterećenja poslovima u braku i poro­
dici. Ova dva momenta se permanentno ispoljavaju kao uzročno
povezana (vidi tab. 3, pit. 17).
Osjetnija razlika se pojavljuje u stavovima udatih i neudatih
žena. Dok neudate žene misle da je uslov za poboljšanje društvenog
položaja mijenjanje opšte socijalne situacije, udate kao najznačaj­
niji elemenat ističu angažiranje žena u socijalnim, samoupravnim
i političkim aktivnostima (vidi tab. 4, pit. 17).
Već je, na određeni način, naglašeno da se ženi često pristu­
palo instrumentalno. Žena je služila i kao objekat zabave i uživa­
nja, a ponekad je predstavljala sredstvo za pokazivanje bogatstva
i luksuza gornjih slojeva. S druge strane, u osiromašenim djelovima društva žena je često predstavljala samo dopunsku radnu snagu
na koju su »padali« i svi kućni poslovi.
U sredstvima masovnih komunikacija u posljednje vrijeme se
sve više naglašava i prenaglašava spoljni izgled žene kao pretpo­
stavka njenog uspjeha u društvu. Normalno je da to ženu demotivira za različite vidove društvene angažiranosti. Tako je postalo
dosta rasprostranjeno mišljenje da se društvena angažiranost i tzv.
ženstvenost isključuju. Otuda, takođe, sve veće odsustvo mlađih
žena iz procesa političkog i samoupravnog odlučivanja. Jer, ta ka­
tegorija žena smatra da će socijalnu sigurnost ipak najprije steći
u braku i da su izgledi za ostvarivanje materijalno dobro situiranog
braka povoljniji ako više pažnje posvete svom spoljašnjem izgledu.
Tako, isticanje spoljašnjeg izgleda žene služi kao sredstvo za sticanje povoljnijeg materijalnog statusa, a time i društvenog prestiža.
107

�\

K. 6.

v

ji

Z

KV

NKV

tc

P. 2.

31

21

1
0

22,91

drustv.
stanja
8,08

m ijen ja .

P. 17.

1
6
20

4

=

48,78

33
44

1
1

5%;

32,52

nečim
drugim
11,47

= 0,98; DF = 3; P &lt;

66

49

17

učešće
zena u
ra — sa
17,21

N 1

119
161

: 42

0,045

Tabela br. 3.

(Kojim instrumentima uticati na položaj žene)

Na pitanje, kojim instrumentima uticati na položaj žene, ne postoje
statistički značajne razlike u pogledu kvalifikacija. Ostali moda­
liteti kvalifikacija nisu uzeti u obzir zbog malih numerusa.

X2

14,78

pravnim
propisima
5,21

(Kvalifikacija)

�K

udata

neudata

.. K. 31.

P. 3.

69,21

P. 17.

12

50

75
94

152

36

35,33

drugim
nečim

134

98

N S 0 = 0,088; C = 0,087

493

363

130

Neudate žene takođe u nešto većem broju ističu da je položaj žene
danas nepovoljniji, ali ovdje ne postoje statistički značajne razlike
između udatih i neudatih žena i mogućnosti uticaja na poboljšanje
položaja.

5%;

158,30 ................. 98,66

56,69

učešće
žena u
ra — sa

63

215

Tabela br. 4.

(Kojim instrumentima uticati na položaj žene)

x2 = 3,85; DF = 3; P

36,81

13,18

pravnim
propisim a

38

! 19

24,78

m ijenjanje
‘“ draštveT
stru k tu re

(Bračno stanje)

�Naravno da su ovakve tendencije znak prevladavanja (dominacije)
konzervativnih pogleda na ženu u našem društvu. Jer, ako ženu ne
cijenim o prem a njenim ljudskim osobinama, nego samo prema spoljašnjem izgledu, obnavljam o njenu neravnopravnost.
Ovakva situacija odrazila se i na stavove naših ispitanica. Tako
se svega 3,58n ispitanica izjasnilo da bi, ako bi mogle da biraju
/o
zanim anje, željele da budu društveno-politički radnik, dok se
ogrom na većina ispitanica m lađih od 27 godina izjasnilo da bi že­
ljele biti glumice, manekeni, foto-modeli i si.
Interesovalo nas je kako ovu pojavu isticanja spoljašnjeg iz­
gleda žene ocjenjuju naše ispitanice, pa smo ih pitali KAKO GLE­
DAJU NA ISTICANJE SPOLJAŠNJEG IZGLEDA ŽENE? Dobili smo
slijedeće relevantne odgovore:
u •/•
— to je m oda koja će proći
— ta pojava nije u skladu sa osnovnim vrijednostim a sa­
m oupravnog sistem a i treba je reducirati na razumnu
m jeru
— ta pojava nema nikakvog negativnog uticaja na društve­
ni položaj žene
— ta pojava djeluje negativno na ponašanje žene i treba
je spriječiti

13,7

31,5
34,0
9,8

Dok smo ranije analizirali ukupnu socijalnu situaciju i opšte
okvire ženskog statusa, koji određuju samoupravni status žene
uopšte, globalna distribucija stavova i m išljenja pokazivala je jed­
nu sliku stanja, a na personalnom nivou imamo nešto drukčiju
sliku. Koji su ovdje momenti od značaja? Prvo, 50°/* ispitanica se
odlučno izjasnilo da žena u Bosni i Hercegovini nije uopšte ravno­
pravna, pa tako nije ravnopravna ni kao činilac u procesu samo­
upravljanja. Ona takođe nije ravnopravna ni kao proizvođač, te
otuda, opet, nije ravnopravna ni kao učesnik u političkom i samo­
upravnom odlučivanju. Napokon, vidjeli smo da žena najveći stepen diskrim inacije osjeća u braku kao socijalnoj instituciji, i da
tu, danas kao i u prošlosti, ima inferioran položaj. Dominira, dakle,
m išljenje da je žena, bez obzira na pozitivno riješen pravni sistem
li-O

�regulacije njenog položaja i stepen razvijenosti sistema samouprav­
ljanja, u sva tri osnovna socijalna okvira ugrožena, odnosno nerav­
nopravna. Ako podsjetimo na činjenicu da je istraživanje obuhva­
tilo zaposlene i društveno angažirane žene koje vrše političke i sa­
moupravne funkcije, onda ovaj stav postaje posebno indikativan.
A ako se tome doda i činjenica da relativno veliki broj ispitanica
misli da je položaj žene ranije bio povoljniji ili da se u položaju
žene nije ništa izmjenilo, onda nije teško zaključiti da je u Bosni
i Hercegovini nastao »zastoj« u procesu društvene emancipacije
žene.
Drugo, pošto se ovakvo stanje hoće izmijeniti, dominantno je
mišljenje da žene moraju biti zastupljene u samoupravnim orga­
nima i političkim forumima ravnopravno sa svim drugim građa­
nima. Samo mali broj žena misli da je stanje moguće izmijeniti
sistemom pravne regulacje (9°'&lt;&gt;), a gotovo 45fl/o žena misli da je
problem u političkoj neangažiranosti i odsustvu žena iz centara
političke i društvene moći. Postoji i mišljenje da je žena suviše
opterećena kućnim poslovima, pa nije u stanju da se javno angažuje.
Treće, ulogu spoljašnjeg izgleda žene treba posm atrati u nje­
noj pravoj dimenziji. Sasvim je razumljivo da gotovo 60% žena od
18 — 27 godina misli da u isticanju spoljašnjeg izgleda žene nema
ništa što bi negativno uticalo na njen društveni položaj (vidi tab.
5, pit. 15). Mi se u istraživanju nismo, niti smo to od naših ispi­
tanica tražili, opredjeljivali ni »za« ni »protiv« isticanja i njego­
vanja lijepog spoljašnjeg izgleda žene. Nas su interesovale dru­
štvene posljedice tog isticanja, naročito ako su izraz komercijalizma.
U svemu što smo do sada rekli o ovom problemu sadržan je
i jedan implicitni zaključak: vrijednosna orijentacija novih gene­
racija žena se mijenja u odnosu na ranije generacije. Zbog toga se
postavlja pitanje neće li i nove generacije žena, nemoćne da se
odupru diskriminaciji na globalnom planu i na radnom mjestu,
pribjeći tradicionalnim instrumentima zaštite svog socijalnog stabiliteta na personalnom planu — u tradicionalnom braku. No, to
bi značilo vraćanje procesa emancipacije na polazne pozicije.
il i

�Z

preko
45

28 — 45

18 - 27

16
79

36

27

tolerirati

K. 25.
K. 9. ‘

13,14

42,47

23,38

(Starost)

P. 5.

33
181

109

39

9
56

36

1
1

9,31

30,10

28
199

99

72

33,10

106,99

nema
uticaja
58,89

S

9
56

27

20

95
571

307

169

Z

0 = 0,168; C = 0,165

9,31

30,10

nema
mišljenje
16,57

Karakteristično je da mlađe žene naglašavaju da ne treba »izgled
žene reducirati na razumnu mjeru«, te ista kategorija mlađih žena
(18—27) smatra da u toj pojavi nema ništa negativno što bi imalo
uticaja na društvenu aktivnost žena. Dobijene razlike u pogledu
starosti su statistički značajne.

x2 = 16,10; DF = 8; P &gt; 5*/«;

30,11

97,31

suzbijati
izgled
16,57

(Izgled žene)

reducirati
izgled
53,57

P. 11.

�6. SAMOUPRAVNI STATUS ŽENE

Prethodna izlaganja smo posvetili analizi opšte socijalne situ­
acije koja određuje samoupravni i radni status žene. Naš naredni
zadatak je da na bazi iskustvenih podataka analiziramo našu prvu
nezavisnu varijablu koja se odnosi na samoupravni status žene u
Bosni i Hercegovini. Zato je bilo potrebno da pažnju koncentrišemo
na problem samoupravnog statusa zaposlene žene, odnosno njenog
samoupravnog položaja u radnoj organizaciji.
Pošli smo od pretpostavke da na status svake od pojedinačnih
strana u društvenoj strukturi može uticati mnoštvo determinanta.
Svakako da je temeljna ekonomska statusna dimenzija, ali smo
istraživanje ograničili na vanekonomske činioce za koje smo sma­
trali da su od uticaja. Sasvim je jasno i razumljivo da ni sve van­
ekonomske činioce nismo razmatrali.
Osnovni okvir naše pretpostavke određuje nekoliko momenata.
Prvo, samoupravni status, žene zavisi od opšte socijalne situacije.
Drugo, samoupravni status žene zavisi od pozitivno-pravnog sistema
regulacije položaja žene. Treće, samoupravni status žene zavisi od
j&gt;oložaja žene u sva tri osnovna socijalna okvira: globalnom, grup­
nom i personalnom. Četvrto, potrebno je analizirati specifični uticaj
svakog od vanekonomskih činilaca koji su predmet analize. Osim
toga, ne smije se zanemariti činjenica da se različite kategorije žena,
zavisno od statusa, sasvim očekivano različito ponašaju.
U istraživanju smo se ograničili na ispitivanje samoupravnog
statusa u užem značenju. Imali smo dovoljno razloga i argumenata
da zaključimo da se zaustavljeni proces emancipacije žene manifestuje kao društvena neravnopravnost. Ta neravnopravnost se
difuzno rasprostire, pa je žena neravnopravna i u pogledu moguć­
nosti da učestvuje u procesima samoupravljanja. Žena je i u tim
113

�Pr?.ce?,im a diskrim inirana. Zbog toga smo i sm atrali da društveni
politički i sam oupravni položaj nisu različiti kvaliteti i da se u
osnovi mogu identificirati.
Kako problem e
tanice? N a, pitanje
VANJU I UOPŠTE
UČESTVUJU dobili

sam oupravnog položaja žene osjećaju naše ispi­
ZAŠTO ŽENE U SAMOUPRAVNQM-XIBLUCIU SAMOUPRAVNOM 2IVOTU NEDOVOLJNO
smo odgovore slijedećih modaliteta:
------u %

— uzrok je nerazvijeno sam oupravljanje*)
— uzrok je tradicionalno shvatanje po kome je ženi mjesto
u kući, a ne u političkom i sam oupravnom životu
— uzrok da žene ne učestvuju u sam oupravnim procesima
odlučivanja je nedovoljno razvijena svijest žena
— uzrok je opterećenost žene poslovima u braku i porodici
— sam oupravljanje i nije »ženski posao«
— nem a o tom e svoje m išljenje
— bez odgovora

7,69
20,17
14,00
51,62
4,78
1,36
0,85

Naveli smo distribuciju odgovora na ovo pitanje u cjelosti, jer
je tako sasvim vidljiv činilac dominantnog uticaja. To je optereće­
nost žene poslovim a u domaćinstvu, što je evidentno temeljni problem žene u našem socijalnom prostoru. Ako se tome još dodaju
odgovori onih ispitanica koje sm atraju da je ženi mjesto u kući,
jasno je da se dvije trećine žena izjasnilo da je tradicionalni kon­
zervativni m entalitet koji rađa tu preopterećenost žarište problema
sam oupravnog statusa žene u Bosni i Hercegovini. To je jasno uoč­
ljivo na tab. 6 (pit. 15).
Da bismo bili sasvim sigurni koji činilac najviše utiče na samo­
upravni status žene, izmijenili smo form ulaciju pitanja o ovom pro­
blemu i pokušali da dobijemo precizniji odgovor. Takvi odgovori
su vidljivi u tab. 7 (pit. 14). Takođe je zanimljivo zapaziti da »do­
maćice« sm atraju da je osnovni problem u tome što postoji miš­
ljenje »da je ženam a m jesto u kući«, je r time vjerovatno projiciraju
nezadovoljstvo svojim vlastitim položajem, a žene preko 45 godina
naglašavaju »nizak stepen društvene svijesti« (vidi tab. 6. i 7.).
*) Pojam »uzrok« ovdje nije koncipiran u smislu kauzaliteta, nego kao
razlog.
114

�y

Domaćica

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

.... K. 29.
K. 6.
.

P. 2.

” 44

6

6

10

5

5

12

5,34

8,58

11,83

4,20

3,68

10,34

nerazvij.
ra — sa

108

18

18

30

8

10

24

76

9

18

18

4

7

20

9,23

14,83

20,43

7,26

6,35

17,86

svijest
žene

274

28

56

77

31

20

62

N S 0 = 0,136; C = 0,134

61
502

98

135

48

42

118

Tabela br. 6.

U p o g le d u ra v n o p ra v n o s ti žene u s a m o u p r a v lja n ju k a ra k te ris tič n i
su od g o v o ri »dom aćica«, k o je is tič u d a » tra d ic io n a ln o s h v a ć a n je
d a je m je s to žene u kući« dovodi n jih o v u ra v n o p ra v n o s t u p ita n je .
Is to ta k o , o v a k a te g o rija s m a tr a d a n ije o p te re ć e n o s t žene u k u ć ­
nim p o slo v im a s m e tn ja za ra v n o p ra v n o s t u s a m o u p ra v lja n ju . S ta ­
tis tič k i z n a č a jn e ra z lik e n isu re g is tro v a n c u ovoj tab eli.

5'V;
o

33,29 :

53,49

73,68

26,19

22,92 :

optereće.
dom aćinst.

(Ravnopravnost u samoupravljanju)

x2 = 9,32; DF - 15; P &lt;

........13~12

21,08

29,04

10,32

9,03

25,38

m jesto
žene je
u kući

(Kvalifikacija) j P. 15.

�K. 28

2

preko
45

28 — 45

18 — 27

K. 9.

P. 5.

65

1
1

35
10,43

35,81

89

2
1

42

26

32

6

2
1

5

5,13

17,63

pasivnost
žene
9,23

104

8

62

34

16,69

57,30

ne regul.
položaj
u zakon.
30,00

27,44

94,31

74
461

254

133

Tabela br. 7.

Starije žene (preko 45 g.) u nešto većem broju nego ostale starosne
skupine smatraju da na samoupravni položaj žene posebno utiče
nizak stepen društvene svijesti i muškarca i žene, kao i neregulisan položaj žene u oblasti zakonodavstva. U cjelini, ne postoje sta­
tistički značajne razlike.

N S 0 = 0,161; C = 0,159

28
171

94

49

dominaci.
muškaraca
49,33

(Činioci samoupravnog položaja žene)

x2 = 12,10; DF = 8; P &lt; 5fl/o;

14,28

49,03

niska
društv.
svijest
25,67

zeni
mjesto u
kući
18,75

19

P. 10.

(Starost)

�Opštiji zaključak mogla bi sadržavati tvrdnja da uzrok nepo­
voljnog samoupravnog statusa žene vide u spoljnim činiocima, a
ne u vlastitim strukturam a. Ovakav stav mogao se s razlogom i oče­
kivati. Ali zato poseban značaj dobijaju pitanja koliko su i kako
same žene spremne da učestvuju u samoupravnom životu i dru­
štvenim aktivnostima. U tom pravcu smo i koncipirali izvjesna
pitanja.
Interesovala nas je spremnost na društvenu aktivnost. Pitali
smo: AKO BI SE STANJE IZMIJENILO I AKO BI VAM BIO PO­
NUĐEN NEPROFESIONALNI SAMOUPRAVNI ILI POLITIČKI PO­
LOŽAJ, ŠTA BI STE UČINILI? Frekvencija dobivenih odgovora je
izvanredno zanimljiva. Tek 7,52*/° ispitanica bi takvu funkciju pri­
hvatilo bez premišljanja, a funkciju ne bi prihvatilo ili bi dobro
razmislilo da li bi je prihvatilo ili ne 56,74*/° ispitanica. Osim toga
15,51% ispitivanih žena bi se prije definitivne odluke moralo da
konsultuje s mužem, a 15,21°/° sm atra da im nikada i niko takvu
funkciju ne bi ni ponudio. Frekvencija ostalih odgovora je zanemarujuća.
Iz ovoga sasvim jasno proizlazi da je stepen apstinencije žen­
skog stanovništva u političkom životu veliki. O uzrocima i razlozi­
ma ovakvog stanja govorili smo ranije, a ovdje ukazujemo na činje­
nicu da se žene na neki način mire sa postojećim stanjem. Intere­
santno je da su sve kategorije žena jedinstvene u zahtjevu da bi
žena morala biti uključena u samoupravne organe i institucije, jer
je to osnovna pretpostavka poboljšanja njenog samoupravnog po­
ložaja, ali u isti mah pokazuju nespremnost ili bar oprez da se
same angažuju. Ovo može da znači da je stav o potrebi angaži­
ranja, u stvari, stereotip političkog karaktera ili je izraz svijesti
žena da se angažiranjem u političkom životu ne mogu riješiti pro­
blemi samoupravnog statusa.
Kada je riječ o distribuciji odgovora na ovo pitanje može se
pretpostaviti, s obzirom da se radi o neplaćenoj funkciji, da je
žena demotivirana jer ne dobija materijalnu naknadu. Međutim,
ista je situacija i kada su u pitanju plaćene (profesionalne) poli­
tičke funkcije. I u ovom slučaju samo 7,170 žena bi prihvatilo pla­
/°
ćenu političku funkciju bez premišljanja, dok 52,18°/° takvu funk­
ciju ne bi prihvatilo ili bi prethodno dobro razmislilo da li bi je
prihvatilo ili ne, a 20,85% smatra da im takva funkcija neće nikada
117

�biti ponuđena. Ovakva distribucija odgovora upućuje na pitanje
nisu li same žene prihvatile tradicionalni konzervativni mentalitet
koji je, izgleda, još uvijek dom inantan u stavu prem a javnom anga­
žiranju žene. Ako je evidentno da žene nem aju afiniteta za funkcije,
ostaje pitanje zašto nem aju? Nije realno pretpostaviti da se tome
odupire ženska priroda. Po našem uvjerenju više je u pitanju nji­
hov osjećaj nemoći da u tome istraju.
Posm atrajm o dalje kako i koliko su žene spremne na samo­
upravne aktivnosti. Na pitanje KADA BISTE MOGLI BIRATI, KO­
JE BISTE ZANIMANJE IZABRALI? svega 3,58% ispitanih žena bi
željelo biti politički radnik ili rukovodilac. Za naše ispitanice bila
su poželjnija tzv. ženska zanim anja kao što su vaspitačica, nastav­
nica, profesorica i si. ( 16,92fl/&lt;) te danas atraktivne profesije, kao
&gt;
što su inženjer, liječnik itd. (lŠ.lP/o). Za nas neočekivano dominira
odgovor iz kojeg proizlazi da su naše ispitanice zadovoljne profe­
sijom koju obavljaju. Naime, 50,25&lt;Vo ispitanica je izjavilo da su
zadovoljne svojom sadašnjom profesijom. Isto tako je zanimljivo
da je mali broj ispitanica (6,49°/°) preferiralo poziv glumice, mane­
kena, fotom odela i si. (vidi tab. 8, pit. 23).
Ovdje je potrebno vidjeti koliko je ovakva orijentacija žena
rezultat uticaja muža, odnosno porodice. Pitanje o tome postavili
smo u slijedećem obliku AKO NAMJERAVATE PREUZETI NEKU
DRUŠTVENU FUNKCIJU ILI OBAVEZU, DA LI MORATE PITATI
MUŽA, ODNOSNO OCA? (13,16% ispitanica nije odgovaralo na ovo
pitanje je r ne žive u braku niti u porodici). S obzirom da je žena
neravnopravna, 35,55% ispitanica obavezno m ora pitati muža ako
želi preuzeti neku društvenu funkciju ili obavezu, ali u isti mah
samo 11,60°/o muževa obavezno m ora pitati žene, dok se gotovo 60°/*
udatih žena izjasnilo da ih muževi u takvim slučajevima konsultuju
samo ako nalaze za potrebno ili ih, pak, samo obavijeste o svojoj
odluci. U isti mah 23,4T'/o ispitanica obavijeste muža o svojoj od­
luci, a 15,55fl/o ga konsultuje ako nađe za shodno.
Ovi stavovi i izjave o ponašanjim a ispitanica mogu se objasniti
činjenicom da su anketirane uglavnom već društveno-angažirane
žene, pa je procenat sam ostalnih veći nego što bi to bio slučaj u
ukupnoj populaciji. Da bismo imali cjelovitiji uvid u ovaj p ro ­
blem, indikativno je razm otriti kako se uticaj muža ispoljava za­
visno od nacionalnosti i konfesije ispitanice. Analiza vršena xtestom pokazuje da su žene hrvatske nacionalnosti znatno više pod­
118

�ložne uticajima muža. Od ukupno 99 anketiranih žena hrvatske
nacionalnosti 55 se sasvim određeno izjasnilo da m ora obavezno
pitati muža u slučaju da želi preuzeti neku društvenu obavezu. Sli­
čan je slučaj i sa konfesionalnom pripadnošću (vidi tab. 9, pit. 21).
Ako žena ispoljava određenu podložnost u odnosu na muža,
onda je svakako potrebno razmotriti pitanje da li se muškarci pro­
tive samoupravnom angažiranju žene, a naročito čime su muškarci
motiviram da se protive. Dakle, na pitanje ZBOG ĆEGA SE MUŠ­
KARCI PROTIVE SAMOUPRAVNOM ANGAŽIRANJU 2ENA? do­
bili smo slijedeću distribuciju odgovora naših ispitanica:
u %
— muškarci se ne protive samoupravnom angažiranju že­
na nego su žene neaktivne

21,02

— muškarci su lično motivirani, jer misle da bi društveno
i samoupravno angažiranje odvlačilo ženu od kućnih
poslova

21,36

— muškarci sm atraju da samoupravno i političko angaži­
ranje i nije za ženu

15,72

— muškarci se protive samoupravnom angažiranju žena
jer bi se time umanjila mogućnost njihove dominacije
u svim samoupravnim organima i institucijama

19,31

— muškarci se protive, jer sm atraju da bi to pružilo žena­
ma mogućnost za sklapanje novih poznanstava, pa bi
time bili ugroženi brak i porodica

10,35

— ispitanica ne zna prave uzroke, ali zna da se muškarci
protive

8,88

Kao što je vidljivo iz tabele 10 (p. 27), nema nikakve razlike
u stavu između udatih, neudatih i razvedenih žena o tome zašto
muškarci pružaju otpor samoupravnom angažiranju žene. Ovo na­
pominjemo zbog toga što je bilo realno očekivati da se različite
kategorije žena s obzirom na bračno stanje različito izjašnjavaju
us

�2

SSS

KV

i

23
53

22

8

23,75

21,56

vaspitač,
nastavnik
7,67

'
K. 37
K ^
...

NKV

(Kvalifikacije)

P. 2.

29
58

23

6

11,20

10,17

154

0

1

3

69,03

62,66

22,30

zadovoljna
sad a šn jo m
profesi.

5;
= 2,81; DF = ( P &lt; 5%;

=

25

8

1
2

5

glumica
maneken
3,62

(Šta biste željeli biti)

42

N S

130
290

118

2

0,097

Tabela br. S.

Na pitanje šta bi željele biti u odnosu na postojeću kvalifikaciju,
postoje izvjesne razlike kod žena koje posjeduju srednju stručnu
spremu. Nešto veći broj iz ove kategorije željele bi postići zvanja
kao što su: inženjer, liječnik, farmaceut i si., međutim u ovoj ta­
beli ne postoje statistički značajne razlike.

X2

26,00

23,60

ing.,
liječnik
8,40

P. 23.

�o motivima, jer su se na pitanje opšteg karaktera »DA LI MUŠ­
KARCI PRUŽAJU OTPOR SAMOUPRAVNOM ANGAŽIRANJU ŽE­
NA?« različito izjasnile. Radi ponovne ilustracije, odgovori na to
pitanje kretali su še ovako:
u %
— Da, pružaju otpor
— Ne, ne pružaju otpor

62,56

21,00

Da bismo problem spoznali u cjelini, morali smo pokušati da
saznamo koliki je udio samih žena u poboljšanju ili pogoršanju
njihovog samoupravnog položaja. Tražili smo odgovor na pitanje
DA LI SU ŽENE ZADOVOLJNE SVOJIM PREDSTAVNICAMA —
(ŽENAMA) U SAMOUPRAVNIM ORGANIMA I DRUŠTVENIM OR­
GANIZACIJAMA? Distribucija odgovora pokazuje da je samo 18,63"/«
žena zadovoljno kako ih žene predstavljaju u organima samouprave
i rukovodstvima društveno-političkih organizacija. Veoma je zna­
čajan podatak da 43,07°/o žena nije zadovoljno svojim predstavnicama samo u pojedinačnim slučajevima, a 17,94"/« su kategorične u
svom nezadovoljstvu sa ženama — predstavnicama u političkim i
samoupravnim organima. Ako bismo sabrali odgovore sa negativ­
nim predznacima, onda preko 61% ispitanica nisu zadovoljne sa
predstavnicama (ženama) u organima samouprave. Ako se tome
doda i podatak da 11,11% ispitanica uopšte ne interesuje kako su
zastupane u samoupravnim organima, onda je slika još potpunija.
Zanimljivo je da u tom pogledu nema razlika u mišljenjima među
ženama različitih kvalifikacija (vidi tab. 11, pit. 26).
Tako, sada, pored podatka da su žene brojčano nedovoljno za­
stupljene u procesima samoupravnog odlučivanja (vidi izvore sta­
tistike), imamo dovoljno razloga za tvrdnju da su u tim procesima
i neravnopravne. Tu spoljni činioci imaju primarno značenje, ali
sve više jača tendencija da i same žene odustaju od svog samo­
upravnog angažmana. Žene su, nema sumnje, odlučne u zahtjevima
da se uklone spoljni činioci koji negativno utiču na njihov samo­
upravni položaj, ali su daleko suzdržanije kada je u pitanju vlastiti
aktivitet.
Izvan naših očekivanja, žene su bile podijeljene u stavu kako
i u kojem institucionalnom okviru rješavati probleme samouprav­
nog položaja žene, jer u stavovima koje smo dobili kao odgovore
121

�Hrvat

Srbin

2

Ostali

Musli.

K. 8.

K. 35.

P 4.

1
0
202

-71

55

66

21,40

67,77

44,14

obavezno
pitati
68,67

P. 21.

85

1
2

28

1
0

131

21

38

30

42

13,88

43,95

28,62

samo
obavjest.
44,53

5
35

15

4

1
1

3,70

11,74

7,64

samo
izuzetno
pitam
11,89

Tabela br. 9.

ra7

U pogledu nacionalnosti i preuzimanja društvenih obaveza žena,
ističe se podatak da žene hrvatske nacionalnosti moraju obavezno
pitati muža odnosno oca, pri preuzimanju društvenih obaveza. Takođe, ova grupa žena pri preuzimanju društvenih obaveza obavje­
štava svoje ukućane samo ako je shodno. U pogledu nacionalnosti
i preuzimanja društvenih obaveza, postoje statistički značajne

S 0 = 0,225; C = 0,221

48
453

152

99

154

2

(Preuzimanje društvene obaveze)

x2 = 23,32; DF = 9; P &gt; 5%;

9,00

28,52

18,57

ako je
shodno
28,81
35

(Nacionalnost)

�2

razved.

udata

neudata

7

K. 42

P. 3.

84,01

5
118

85
............” 5,97"

28

da,
postoji
28,00

P. 27.

5
90

69

16

=

5,46

76,89

16
316

225

75

2

3,28; DF = 4; P

108

6

71

31

muškarci
su angaž.
25,63

(Otpor samoupravnom angažmanu žena)

Tabela br. 10.

Ovdje se naglašava podatak da udate žene smatraju u nešto ma­
njem broju da su muškatrci lično motivirani da daju otpor samo­
upravnom angažmanu žena, jer smatraju da bi to ženu odvlačilo
od kućnih poslova, međutim u ovoj tabeli ne postoje statistički
značajne razlike.

X2

4,55

64,08

ne postoji
21,36

(Bračno stanje)

�2

Domaći.

SSS

NSS

VKV

KV

NKV

21
0

84

6

28

1
2

7

22

4,22

15,00

5,04

4,90

12.13"

3,68

31
330

110

37

36

89

27

2

10,92; DF = 10; P &lt;

5
45

1
0

9

5

1
1

5

svejedno
mi je

5%;

N S 0 = 0,181; C= 0,178

Tabela br. 11.

U pogledu zadovoljstva sa zastupanjem u društvenim organizaci­
jama, ističe se jedino podatak da su žene sa nižom stručnom spre­
mom djelomično zadovoljne i da su u većem broju indiferentnije
torn zastupanju nego druge kategorije kvalifikacija. Ovdje

x*

7,89

28,00

9,41

9,16

22,65

nisam
zadovolj.
6,87 ji
9

djelom.
zadovolj.
16,44
13
54,20
56
21,92
24
25,53
16
67,00
72
1 8
~M ~
i
20
!

...... K. 40.
6.

(Zastupanje u društvenim organizacijama)

P. 26.

(Kvalifikacije)

P. 2.

�na pitanje NA KOJI NAČIN POBOLJŠATI SAMOUPRAVNI POLO­
ŽAJ ŽENE? našli smo činilac za koji bi se ispitanice opredijelile
kao za dominantan. Naše ispitanice insistiraju na jednakosti žena
i muškaraca u procesima samoupravnog odlučivanja u pogledu za­
stupljenosti poslova. Preko 35% anketiranih sm atra da je to osnovni
&gt;
preduslov da bi jačale progresivne tendencije u samoupravnoj
emancipaciji žene. Ako se tome doda i zahtjev da ženu u svakom
pogledu treba izjednačiti sa muškarcem, onda 63,21fl/° ispitanica na­
lazi rješenje problema samoupravnog položaja u dvije vrste jedna­
kosti — »jednakosti u svakom pogledu« i »jednakosti u zastupanju
u različitim organima i organizacijama«. Ovdje treba pomenuti i
podatak da 26% ispitanica misli da bi »žensko pitanje« trebalo od­
vojeno posmatrati i regulisati. Iz svega do sada rečenog, može se
zaključiti da nema optimalnog samoupravnog i političkog položaja
žene bez ravnopravne participacije i u kvantitativnom i u kvalita­
tivnom smislu.
U okviru razm atranja samoupravnog položaja žene, osvrnućemo se na još jedno pitanje koje se često pojavljuje. Naime, ve­
ćina ispitanica je tvrdila da je opterećenost poslovima u domaćin­
stvu jedan od temeljnih uzroka apstinencije ženskog stanovništva u
političkom i samoupravnom životu. Zbog toga je značajno razmo­
triti pitanje KOLIKO SU TEHNIČKE INOVACIJE OSLOBODILE
ENERGIJU I VRIJEME ŽENE, koliko je uvođenje tehničkih do­
stignuća u domaćinstvo oslobodilo ženu »prljavih kućnih poslova«
i da li je ta pomoć doprinijela da se žena oslobodi pritisaka tra­
dicionalnih obaveza u domaćinstvu? I ovdje smo došli do jednog
interesantnog otkrića: problem društvene (političke i samoupravne)
angažiranosti žene nije pitanje vremena ili energije, nego je duboko
društveno determiniran. Jedino se tako može objasniti da 31°/° ispi­
tanica kaže: »Bez obzira na moje vrijeme i mogućnosti nema smisla
da se angažiram, jer je uticaj žene na samoupravne i političke od­
luke mali ili nikakav«. 21,70% ispitanica sm atra da muškarci one­
mogućavaju društveno angažiranje žene, jer bi time bila smanjena
mogućnost njihove dominacije, a 15,8% žena se izjasnilo da »ne vidi
nikakve koristi od društvenog angažovanja bez obzira na moguć­
nosti i vrijeme«, dok 13,50"/« smatra da angažovanje i »nije za ženu«.
Ovakvi stavovi ispitanica su značajan k o r e k t i v veoma raspro­
stranjenom mišljenju da je zauzetost žene poslovima u domaćinstvu
125

�osnovni uzrok njenog nedovoljnog samoupravnog i političkog anga­
žiranja. Dakle, ovaj činilac »zauzetosti« ima dvostruku funkciju.
Na jednoj strani ne treba sum njati da je izvjestan broj žena zaista
zauzet poslovima u porodici. To je objektivno data situacija. Me­
đutim , zanim ljiviji su stavovi da se ne iskazuju pravi razlozi javne
neangažiranosti, kao što su nemoć da se utiče na donošenje samo­
upravnih i politčkih odluka, nemogućnost da se iz angažiranja izvu­
če korist, dom inacija m uškaraca i, najzad, tradicijom uslovljen
stav da sam oupravno i političko angažiranje i nije za ženu.

126

�7. RADNI STATUS ŽENE
Dimenzija radnog statusa je više nego bilo koja druga reguli­
rana pozitivnim pravnim normama. Stepen zaposlenosti uopšte, i
po kvalifikacijama, ilustrirali smo statističkim izvorima (vidi po­
glavlje III). Tu je vidljivo u kojoj mjeri žensko stanovništvo za­
ostaje u pogledu zapošljavanja po svim kriterijim a u odnosu na
muškarce. Istraživanjem smo pokušali da ustanovimo koliki je
stepen usklađenosti tih pravnih normi i stvarnog života, imajući u
vidu, prije svega, samoupravni položaj žene. Prvo smo testirali raz­
liku između samoupravnog statusa žene na globalnom planu i po­
ložaja u neposrednom procesu rada u radnoj organizaciji. Naše
prvo pitanje u tom pravcu je glasilo: »KAKO STE I DA LI STE ZA­
DOVOLJNI SA RADNIM I SAMOUPRAVNIM STATUSOM U OKVIRU VASE RADNE ORGANIZACIJE?« Dobili smo vrlo indikativan
podatak da 71,10%&gt; ispitanica nije zadovoljno ili je samo djelomično
zadovoljno svojim radnim i samoupravnim statusom, dok se svega
22n ispitanica izjasnilo da je zadovoljno (vidi tab. 12. i 13, pit. 34).
/o
Slijedeće postavljeno pitanje »POSTOJI VISE ČINILACA KOJI
NEPOVOLJNO UTIČU NA POLOŽAJ ŽENE U RADNOM ODNOSU.
OVDJE JE NAVEDENO NEKOLIKO TAKVIH ČINILACA. MOLI­
MO VAS NAVEDITE JEDAN KOJI SMATRATE DOMINANTNIM«
imalo je za cilj da pokaže šta ovaj osnovni stav o tome koliko su
ispitanice zadovoljne radnim i samoupravnim statusom znači. Do­
bili smo slijedeću distribuciju odgovora:
u

—
—
!—
—

loša organizacija preduzeća (ustanove)
loši međuljudski odnosi
samovolja rukovodnog kadra
rukovodni kadar je sastavljen od muškaraca koji ne­
maju razumijevanja za specifičan položaj žene

4,27
13,84
11,11

15,21
127

�— zato što nem a žena m eđu rukovodnim kadrovima
— nije povoljan položaj žene u braku i porodici, pa se to
nepovoljno odražava i na njen radni položaj
— nepovoljan je položaj žene u društvu, pa je nepovoljan
i na radnom m jestu
— ne, tvrdnja nije tačna, žena je na radnom m jestu rav­
nopravna
— bez odgovora

7,00
11/79

13 67
21 70
1* $
3

Podatak da se 21,70% žena iz ovog ispitivanja izjasnilo da je
žena na radnom m jestu ravnopravna je statistički indikativan. Me­
đutim , i ovdje m oram o čitaoca upozoriti na kvalifikacionu i sta­
tusnu stru k tu ru anketiranih žena, je r su to uglavnom žene sa višim
kvalifikacijam a i na rukovodnim radnim mjestim a. Svi ostali odgo­
vori im aju negativan predznak i govore o različitim uzrocima nepo­
voljnog položaja zaposlene žene.
Već na osnovu ovih podataka možemo porediti pravne norme
koje su prezentirane u II poglavlju sa faktičnim stanjem kakvo vi­
dim o iz prednje tabele i navedenih podataka. Divergentnost između
tih norm i i stvarnog stanja je uočljiva. Zato nije ni čudno što su
anketirane žene zadovoljne sistemom pravne regulacije, ali su izra­
zito nezadovoljne realizacijom pravnih normi. Treba imati na umu
i činjenicu da žene nedovoljno poznaju svoja prava iz radnog od­
nosa. Svega 43,93fl/o ispitanica poznaje svoja prava iz radnog odnosa,
dok 55,13%&gt; ne poznaje uopšte ta svoja prava ili ih samo djelomično
poznaje. Još je zanim ljiviji podatak da 41,36®/® anketiranih žena
tvrdi da ž e n e ne poznaju svoja prava, pa ih otuda ne mogu ni
ostvariti.
Prem a m išljenjim a nekih ispitanica, ZAKONSKA PRAVA ŽE­
NE SE NE OSTVARUJU IZ SLJEDEĆIH RAZLOGA:
u %
— radne organizacije nem aju dovoljno mogućnosti da bi
žene materijalizovale svoja prava
13,84
— žene ne poznaju svoja prava i zato ih teško mogu ostva­
rivati
v
41,36
— prava se ne ostvaruju zbog samovolje onih koji su dužni
da izvršavaju i sprovode zakone
18,46
— rukovodioci privrednih organizacija ne poznaju zako­
nom garantovana prava žene pa ih ne prim jenjuju
9,40
— postoji diskrim inacija žena u radnoj organizaciji
2,90
____________ 12,82
— nema o tome svoje mišljenje
128

�K. 6.

2

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

NKV

K. 49.

P. 2.

120

31

33

11

4

29

12

da

24,56

32,98*

10,99

10,29

29,23

11,22

(Kvalifikacije)

304

57

89

28

33

74

23
i

i

18,21

24,46

8,15

7,63:

21,68

8,32
48

141

47

44

125

2

105

19

8

7

25

13

ne

513

17
89

13,60; DF = 10; P &lt; 5%;

i

Tabela br. 12.

N S 0 = 0,162; C = 0,160

(Da li ste zadovoljni sistemom samoupravljanja)

Nekvalifikovane radnice su u nešto većem broju zadovoljne siste­
mom samoupravljanja nego ostale kategorije žena u pogledu kva­
lifikacija. Ista konstatacija odnosi se i na visokokvalifikovane rad­
nice, međutim, u ovoj tabeli ne postoje statistički značajne razlike.

62,22

83,55

27,85

26,07

74,07

28,44

djelomič.

P. 34.

�K. 49.

2

Preko
45

28 — 45

18 - 27

V
.

P. 5.

130

20

73

37

da

20,18

83,86

38,44

(Starost)

55
322

172

95

Tabela br. 13.

13,81

57,41

84
541

349

160

2

12,61; DF = 4; P &gt; 5V. S 0 = 0,152; C = 0,150

9
89

52

28

26,32

Starije žene (preko 45 g.) su djelomično zadovoljne sistemom sa­
moupravljanja. Ovo se isto odnosi i na kategoriju žena od 28 — 45
g. Mlađe žene su zadovoljnije sistemom samoupravljanja nego
druge dvije kategorije po starosnoj strukturi. I u tome postoje
statistički značajne razlike.

49,99 1

207,72 !

i

(Da li ste zadovoljni sistemom samoupravljanja)

djelomič.
97,61

P. 34.

�Za procjenu situacije važne su tri vrste činjenica.

Prvo, kao što smo vidjeli, sistem pravne regulacije je zaštitio
prava žene, što je (pretpostaviti je) našlo odraza i u normativnim
aktima radnih organizacija. Međutim, prikazani podaci u ovom di­
jelu analize upozoravaju da postoji visok stepen nesklada između
normativnog i stvarnog stanja. Drugo, same žene nedovoljno po­
znaju svoja radna prava. Treće, radna i samoupravna prava žene
u radnoj organizaciji nedovoljno poznaju i oni koji se profesionalno
bave (zaduženi su) problemom praktičnog ostvarenja prava.
Kako su i ovdje poslovi u porodici i domaćinstvu i obaveze na
radnom mjestu stalno dovođeni u vezu, može se sasvim realno za­
ključiti da je žena dvostruko opterećena. Zato smo pokušali saznati
stavove žena u odnosu na ovaj problem.
U tom smislu smo i postavili pitanje koje glasi: (p. 28.)
»DA LI SU VAM TEŽI POSLOVI NA RADNOM MJESTU ILI U PO­
RODICI (DOMAĆINSTVU)«? dobili smo slijedeću skalu odgovora:
dok 22,56% ispitanica tvrdi da su im teži poslovi na radnom mjestu,
22,39°/« zjavljuju da su im teži poslovi u domaćinstvu. Ostale ispi­
tanice uglavnom sm atraju da su im podjednako teški poslovi na
radnom mjestu i u domaćinstvu. Iz tab. 14 (pit. 28) vidljivo je da
su nekvalifikovane radnice više opterećene na radnom mjestu nego
u porodici, dok su žene sa srednjom stručnom spremom više opte­
rećene poslovima u porodici, odnosno lakši im je posao na radnom
mjestu. Ova distribucija odgovora u zavisnosti od kvalifikacija je
očevidna, jer su poslovi u domaćinstvu približno jednaki, s tim što
su porodice iz gornjih slojeva strukture u mogućnosti da uz pomoć
brojnih tehničkih pomagala i kućnih pomoćnica umanje potrebu
većeg angažovanja žene, kako po intenzitetu tako i u vremenu.
Ostaje, dakle, činjenica da se radni položaj žene dovodi u vezu
sa stanjem u porodici i domaćinstvu. Teret obaveza u domaćinstvu,
s obzirom na tradiciju, čak i uz razvijena tehnička pomagala i pri­
mjenu tehnologije u domaćinstvu, dovodi ženu u diskriminirani po­
ložaj. S druge strane, preokupacija obavezama u porodici uskraćuje
ženi mogućnost angažiranja u javnim i društvenim poslovima. Po­
sljedica je manji socijalni aktivitet žena i slabija pokretljivost. To
je ujedno jedna od pretpostavki dominacije muškaraca u centrima
moći i odlučivanja na svim nivoima. Sve ovo je uslovilo potrebu
da ispitamo uticaj primjene tehničkih pomagala u domaćinstvu i
oslobođenja žene »kućnog ropstva« na radni status žene.
131

�K . 6.

VSS

SSS

NSS

VKV

KV

NKV

K. 43.

P. 2.

29
131

26

10

11

34

21

P. 28.

Tabela br. 14.

S 0 = 0,225; C = 0,220

U pogledu težine poslova na radnom mjestu i u porodici nekvalifikovane radnice smatraju da im je teži posao na »radnom mjestu
a lakši u porodici. Žene sa srednjom stručnom spremom izjavljuju
da im je lakši posao na radnom mjestu. Ovdje postoje statistički
značajne razlike u pogledu kvalifikacija i težine poslova.

x* = 23,79; DF = 10; P &gt; 5%
&gt;;

466

88

127

43

41

124

43

2

(Težina poslova na radnom mjestu i u porodici)

teže
u
podjednako
porodici
teško
10,98 ’
19.93
4
18
34,85
31,66
_57,47"
29
61
11,52
IfoST
;
19,00
9
21
12,08
10,98 |
19.93
15
18
35,70
32^43 |
58,86
33
68
24,73
22,47~f
40,78
29
30
119
216

teže na
radnom
mjestu
12,08

(Kvalifikacija)

�Podaci koje smo dobili su indikativni. Tako 38,29% anketira­
nih žena tvrdi da se primjena tehničkih pomagala u domaćinstvu
na radni položaj žene odrazila sasvim neznatno jer se o d n o s i
n i s u i z m i j e n i l i , a 22,05% tvrdi da »te prom jene nisu našle
odraza na radnu poziciju žene«. Manje od jedne trećine ispitanica
(31,62°/o) smatra da se primjena tehničkih pomagala u domaćinstvu
povoljno odrazila na radni položaj žene (vidi tab. 15, pit. 38).
Osim ove, zapazili smo još jednu tendenciju koja nije bez uticaja na radni status žene. Naime, usko shvaćena racionalnost u
privređivanju i nastojanje da se po svaku cijenu radna organizacija
odupre konkurenciji predstavljaju dodatni negativni elemenat u
određenju radnog statusa žene. S obzirom da ženi treba pomoći u
neutraliziran ju negativnog djejstva ovog činioca, našim ispitanicama smo postavili slijedeće pitanje: PRINCIPI DRUŠTVENE I PRI­
VREDNE REFORME NALAŽU RACIONALNOST POSLOVANJA I
PRIVREĐIVANJA POD JEDNAKIM USLOVIMA. TO, IZMEĐU
OSTALOG, ZNACI »ZA JEDNAK RAD — JEDNAKA NAKNADA«.
MEĐUTIM, ZBOG BIOFIZIĆKIH OSOBENOSTI, ŽENA NE MOŽE
IZDRŽATI KONKURENCIJU SA MUŠKARCEM, POSEBNO U NE­
KIM POSLOVIMA, ŠTO DOVODI ŽENU U NERAVNOPRAVAN PO­
LOŽAJ. KAKO, PO VAŠEM MIŠLJENJU, TAJ PROBLEM TREBA
RAZRJEŠITI? Dobili smo slijedeću distribuciju odgovora:
u %
— treba privilegovati ženu u globalnom društvu
— radnim organizacijama treba kompenzirati umanjeni
radni efekat žene
— treba zaštititi ženu u braku i porodici
— odrediti radna mjesta namijenjena isključivo ženi
— na neki drugi način to treba riješiti
— bez odgovora

9,40
10,76
52,47
25,64
0,51
1,19

Sasvim je normalno pretpostaviti da će u rješavanju proble­
ma konkurentske sposobnosti žene u uslovima tržišne privrede, za­
visno od doba, bračnog stanja i kvalifikacija žene koje su anketi­
rane zastupati različite stavove. Te razlike su se manifestovale na
slijedeći način:
133

�K. 53.

2

udate

neudate

K. 7.

P. 3.

118
167

49

44,32

122,67

da

P. 38.

31

=

87,41

357
486

129

2

Tabela br. 15.

Udate žene u nešto većem broju izjavljuju da se utioaj tehnike na
položaj žene odrazio samo neznatno, jer se odnosi nisu izmijenila.
Dobijeni rezultat nije statistički značajan.

1,08; DF = Il; P

119

200
X2

88

146,91

bez
uticaja
31,58

( Uticaj tehnike na položaj žene)

151

49

neznatno
53,08

(Bračno stanje)

�Zene dobne skupine preko 45 godina zastupaju mišljenje da bi
zajednica morala kompenzirati radnim organizacijama eventualne
povlastice ženskoj radnoj snazi, kako ne bi žena bila zakinuta u svo­
jim pravima i kako bi se istovremeno postigla visoka racionalnost
poslovanja (vidi tab. 16, pit. 36).
Kvalifikovane radnice sm atraju da bi bilo nužno odrediti radna
mjesta namijenjena isključivo ženi, dok žene sa visokom stručnom
spremom smatraju da je postojeće stanje zadovoljavajuće (vidi tab.
17, pit. 36). I neudate žene misle da bi bilo potrebno fiksirati radna
mjesta namijenjena isključivo ženi, dok udate sm atraju da je rje­
šenje u zaštiti žene u braku i porodici (vidi tab. 18, pit. 36).
Zahtjev da se ženi pomogne u braku i porodici je osnovni za­
htjev naših ispitanica (52,47°/»). Zato je ovdje potrebno razm otriti
odgovore na pitanje DA LI BISTE TRAŽILI POSAO AKO BISTE
IMALI NAKNADU ZA RAD U PORODICI I NA ODGOJU DJECE?
Suprotno prethodnom zahtjevu, 44,95&lt; anketiranih žena bi tražilo
’/o
stalan posao bez obzira kako bi bio nagrađen rad za poslove u do­
maćinstvu i na odgoju djece, a samo nešto više od jedne četvrtine
(27,52%) ne bi tražilo stalan posao ako bi rad u porodici bio dru­
štveno priznat i materijalno nagrađen. Drugi modaliteti odgovora
su bez značaja za analizu (vidi tab. 19. i 20, pit. 41).
Iako su radni i samoupravni status međusobno povezani, i2r
dvojeno gledajući u pogledu radnog statusa, nameću se (iz poda­
taka) ovi zaključci:
Prvi je: samoupravni i radni status žene u Bosni i Hercegovini
nepovoljan je u odnosu na status muškarca, a i uopšte.
Nepovoljan samoupravni i radni status određuju u n u t r a š ­
n j i i s p o l j n i činioci. Žensko stanovništvo izloženo je pritisku
spoljnih činilaca koji djeluju kao elementi demotivacije i često je
prepušteno socijalnoj inerciji u rješavanju problema stabilnosti
svog položaja. Može se reći da je žena objektivno izvedena na
historijsko raskršće: ili će da istraje u procesu emancipacije za
koju mora da se izbori ili će izgubiti bitku za vlastitu emancipaciju.
Ozbiljne indicije postoje i za jednu i za drugu soluciju. Druga so­
lucija je porazna naročito za radno sposobni dio ženskog stanov­
ništva, ali i za društvo u cjelini koje bi željelo da bude socijalističko.
135

�K. 51

2

preko
45

28 — 45

18 — 27

K. 9.

P. 5.

55

1
0

29

16

9,16

29,52

pravil.
uglob. dr.
16,30

(Starost)

63

6

40

17

Tabela br. 16.

1 58
304

164

82

50,66

163,20

2
1
148

73

54

24,66

79,45

r. m.
za žene
43,88

95
570

306

169

Žene preko 45 g. u nešto većem broju nego mlađe žene smatraju
da je potrebno kompenzirati radnim organizacijama umanjeni efekat žene kako bi se realizirala racionalnost privređivanja. Razlike
u vezi sa ovim pitanjem nisu statistički značajne.

x2 = 8,36; DF = 6; P &lt; 5*/i N S 0 = 0,120; C = 0,120

10,50

33,82

zaštita
žene
u braku
90,13

(Racionalnost privređivanja i radne sposobnosti)

kompenz.
r. o. za
manji ef.
18,67

P. 36.

i

�VSS

SSS

NSS

KV

NKV

2

domaći.

K. 6.

P. 2.

63

4

15

15

4

15

10

6,44

11,17

17,22

6,05

16,17

5,91

kompenz.

P. 36.

28,74

49,86

76,84

26,98

14

28

12

46

17

46

123

45

13,81 i

23,95 i
85

36,92 i
j 131

12,96 ;

12,68 j

rad. m jes.
isključivo
za žene

(Racionalno

49

56

88

30

62

72,15

26,39

zaštita
žene u
braku
18

(Kvalifikacija)

S 0 = 0,230; C = 0,224

U pogledu racionalnosti privređivanja i radnih sposobnosti žena,
ističe se podatak da kvalifikovane radnice smatraju da je potrebno
odrediti radna mjesta namjenjena isključivo ženi, dok žene sa vi­
sokom stručnom spremom smatraju u značajno većem broju, da
to nije potrebno. Dobijene razlike su statistički značajne.

x2 = 25,38; DF = 10; P &gt; 5%;

479

18
135

27
281

Tabela br. 17.

privređivanja i radne sposobnosti)

�2

udata

neudata

...... K. 51.
7.'

P. 3.

35
52

17
27,76

pravil.
u. glob. dr.
14,13

P. 36.

49
59

1
0

Tabela br. 18.

196,60

85
134

49
97,57

r. m.
za žene
36,42

140

2

S 0 = 0,159; C = 0,157

375
515

13,15; ĐF = 3; P &gt; 5%

206
270

64

zaštita
žene u
braku
73,39

(R acionalnost privređivanja i radne sp osob nosti)

Neudate žene u znatno većem broju nego udate smatraju da je
potrebno odrediti radna mjesta namjenjena isključivo ženi, da
bi se ostvarila racionalnost privređivanja. Isto tako, udate žene
u većem broju nego neudate, smatraju da je potrebno zaštititi
ženu u braku d porodici. Navedene razlike su statistički značajne.

42,96

kompenz.
r. o. umanj.
efekat
16,03

(Bračno stanje)

�V

KV

NKV

K. 56.

2.

ne

13
34

12,77
44
95

51
35,68

2
1,22

2
1

59,31

da

(Kvalifikacije)
prist.

prist.

35
105

70
39,43
19
83

64
31,17
18
32

1 ,0
21

14

19^98

b. o.

x2 = 14,23; DF = 6; P &gt; 5%;

15
33

18
12,39

51,82

S 0 = 0,184; C = 0,181

157
418

261

2

Tabela br. 19.

Postoje statistički značajne razlike između NKV i KV radnica u
pogledu naknada za rad u porodici (p. 41.). KV radnice u značajno
većem broju izjavljuju da ne bi tražile posao ako bi njihov rad
bio društveno priznat.

13
36

23
13,52

(soc. pom.)

nem a
m išlj.

(Naknada za rad u porodici)

uz nak.) (dogo.)
65,56
20,60
23,02

ne

P. 41.

�56.

Preko
45

28 — 45

18 — 27

K. 9....

P. 5.

262

39

143

80

i

49,56

140,53

76,25

(Starost)

33
160

87

40

P. 41.

10

4

15,55

8,73

140

2

29

6

N S 0 = 0,096; C = 0,095

91
481

258
13
5,67 ................ M 8
~

16,09

8,73

= 4,48; DF = 6 ; P &lt; 5°/®
;

5
30

15

1
0

3

Tabela br. 20.

U vezi sa istim pitanjem (o naknadi za rad u porodici), žene preko
45 g., u većoj mjeri bi ipak tražile stalan posao, nego što je slučaj
sa mlađim ženama. Međutim ove razlike nisu statistički značaine.

x*

30,2

85,82

46,56

(N aknada za rad u porodici)

�Drugo: tradicija, brak i obrazovanje u najširem smislu deter­
miniraju i samoupravni i radni status žene. Snaga uticaja svake od
ovih dimenzija zavisi od konkretne socijalne situacije. Tako su, na
primjer, nepovoljni uslovi za obrazovanje ženske djece i omladine
ograničavajući činilac u postizanju ravnopravnosti žene, dok tra­
dicionalni konzervativni mentalitet često onemogućava socijalnu
pokretljivost i samoupravni aktivitet žene. Brak i stanje u porodici
su takođe česta prepreka sticanju povoljnijeg radnog i samouprav­
nog položaja žene. Poseban je problem što ovi činioci često kumu­
lativno djeluju. Upravo to kumulativno djejstvo ovih činilaca jako
mnogo obavezuje svjesne društvene snage, ako žele da bilo šta
učine za istinsku emancipaciju žene.

141

��8. TRADICIJA I PORODIČNI ŽIVOT
Da bi se bolje sagledao uticaj tradicije i porodičnog života na
samoupravni i radni status žene u Bosni i Hercegovini, rezimiraćemo, koliko je moguće, sistematično neke odgovore naših ispita­
nica. Otuda će postati jasno zašto tradiciju i porodični život po­
vezujemo.
Prvo, blizu 60% ispitanica se izjasnilo da sm atraju da je najnepovoljniji položaj žene u braku i porodici ili da su im jednako
teški poslovi na radnom m jestu i u domaćinstvu (vidi odgovore
na pitanje 13). Drugo, preko 70% anketiranih žena se izjasnilo da
&gt;
su tradicija, dominacija muškaraca (što se takođe može protum a­
čiti kao elemenat tradicije) i opterećenost žene obavezama u poro­
dici osnovni činioci sadašnjeg nepovoljnog socijalnog statusa žene
u Bosni i Hercegovini (vidi odgovore na pitanje 14). Treće, oko
72% ispitanica tvrdi da je uzrok neravnopravnog samoupravnog
položaja žene u tradicionalnom shvatanju da je ženi mjesto u kući
i u opterećenosti žene poslovima u domaćinstvu (vidi odgovore na
pitanje 15). Četvrto, na pitanje kako izmijeniti postojeće stanje,
oko 42% ispitanica misli da je nužno izjednačiti muža i ženu u oba­
vezama i pravima, a gotovo 26% misli da bi se stanje izmijenilo
ako bi se žena oslobodila tradicionalnih obaveza u porodici i teret
ravnomjerno distribuirao (vidi odgovore na pitanje 17). Peto, da
bi žena prihvatila bilo kakvu društvenu obavezu, uključila se u
akciju ili, čak, otišla na neki sastanak, u 36% slučajeva mora oba­
vezno pitati muža, odnosno starije u porodici, dok samo 11,7% mu­
ževa pita žene u takvim situacijama (vidi odgovore na pitanje 21. i
22). Šesto, u cilju otkrivanja motiva, testirali smo mišljenje žene
o tome šta bi preporučile svojim kćerkama da budu i kako da se
ponašaju. Samo 12% žena preporučilo bi kćerkama da se pona­
šaju kao i majke, a svega 1 bi preporučilo da im se kćerka
%
ponaša u skladu sa tradicionalnim normama. Još su objektivniji
143

�odgovori u pogledu preporuke o tom e kakvo zanimanje kćerka
treba da izabere: gotovo da i nema preporuke da se kći profesio­
nalno bavi javnim političkim i sam oupravnim poslovima (vidi od­
govore na pitanja 24. i 25). Sedmo, 58% ispitivanih žena misle da
&gt;
su uzroci otpora sam oupravnom angažiranju žene sadržani u kon­
zervativnom m entalitetu m uškaraca i u interesu muškarca za do­
m inantnim položajem u braku i porodici. Osmo, na pitanje u kojoj
sferi ženu zaštititi da bi postigla povoljniji samoupravni i radni
položaj, 52,47% ispitanica sm atra da je zaštita naj neophodni ja u
braku i porodici. I deveto, po m išljenju ispitivanih žena zaostaja­
nje u zapošljavanju je uslovljeno tradicionalnim shvatanje da je
ženi m jesto u kući. A na pitanje gdje su uzroci permanentnog zao­
stajan ja žena u tem pu obrazovanja blizu 50% ispitanica sm atra da
su uzroci u tradiciji i stavu porodice (vidi odgovore na pitanje 50).
N adamo se da su ovi podaci reljefno pokazali da su tradicio­
nalni konzervativni m entalitet i postojeći model braka (najčešće za­
snovan na patrijarhalnim osnovam a) lim itirajući činilac u emanci­
paciji žene i poboljšanju njenog sam oupravnog položaja u Bosni
i Hercegovini.
T radiciju smo shvatili kao konzervativni oblik svijesti koji se
reflektuje na način života i sistem vrijednosti ili kao konzervativni
m entalitet na ovom socijalnom prostoru. Dakle, izraz »tradicija«
upotrebljavali smo za bosansko-hercegovačke prilike u kolokvijal­
nom značenju. Naravno, da se tradicija ili njeno negativno znače­
nje odražava na stil življenja, vjerovanja, djelovanja i ponašanja
čovjeka u našem prostoru. To je ukupnost antropoloških, sociološ­
kih, psiholoških i drugih dim enzija ličnosti. Sve to, dakako, ima
odraza na društveno stanje, a time i na samoupravni status grupa
i pojedinaca. Međutim, život u porodici i braku tretirali smo kao
onaj socijalni okvir u kome se tradicija najsnažnije osjeća i manifestuje. Ovo napom injem o zato da bi se shvatilo da poboljšanje
socijalnog statusa žene u bosansko-hercegovačkom prostoru ne
može biti izvedeno »preko noći«, nego je to istorijski zadatak niza
generacija — sadašnjih i budućih. Stepen ostvarenja tog zadatka
može se u isti mah sm atrati indeksom prisutnosti socijalizma u
ovom prostoru.
Analiza podataka navodi nas na zaključak da se sa vremena žena
nalazi u dosta teškoj situaciji. Tu situaciju omeđuju dvije ivice je­
dinstvenog procjepa: povećana angažiranost u procesima samo­
upravljanja sm anjuje izglede na stabilan brak i sretan porodični
život; i obratno: stabilan brak i sretan porodični život sm anjuju iz­
glede za sam oupravnu angažiranost žene.
144

�Tradicijom je učvršćeno mišljenje da je porodica »osnovna će­
lija društva«, pa je pitanje da li je danas porodica zaista »osnovna
ćelija« ili ne. Ovo tradicionalno mišljenje proizašlo je iz naglaska
na biološkoj funkciji porodice, na religijskom poim anju braka kao
socijalnog okvira za biološku reprodukciju. Naravno, u okviru ovak­
vog shvatanja posebno mjesto zauzima stav da je jedino majka od­
govorna za odgoj djece. Treba'reći da svega 16,62% naših ispitanica
prihvata stav da su majke jedino odgovorne za odgoj djece, dok
preko 70% smatra da ovu odgovornost treba distribuirati na oba
roditelja i društvo. Posebno je značajno da od ovih 70%, gotovo 30%
anketiranih žena misli da odgoj djece treba da bude isključivo briga
zajednice. Samo 4% ispitanica opredijelilo se za mišljenje da je
najkorisnije da se žena-majka posveti isključivo odgoju djece i da
odustane od angažmana u samoupravnim i političkim poslovima.
Može se reći da je savremena bosansko-hercegovačka žena preuzela
čitav niz funkcija u privrednoj i političkoj sferi, ali da se funkcija
odgoja djece još uvijek sm atra primarnom funkcijom majke. Jasno
je da ljubav majke prema djetetu ne može ništa zamijeniti, ali je
društveno konzervativno shvatanje da se cjelokupna odgovornost
za odgoj djece prebaci na majku.
Druga osnovna funkcija braka i porodice je ekonomska fun­
kcija. Međutim, mnoštvo pokazatelja i najnovijih saznanja upu­
ćuje na zaključak da porodica nije više »ekonomska zajednica«, pa
žena više nije prinuđena da u porodici traži svoj ekonomski oslo­
nac i socijalnu sigurnost. Ekonomski samostalna žena koja ima
svoj posao i svoju profesiju nije više prisiljena da prihvata brak
i porodicu kao socijalni okvir u kome će biti ekonomski, a, zatim,
i na druge načine diskriminirana. Moderni pravni sistem ne isklju­
čuje više ženu iz prava naslijeđa i prava na imovinu stečenu za­
jedničkim životom u braku, nego žena u socijalističkim pravnim
sistemima u tom pogledu uživa i izvjesnu prednost. Otuda više nema
potrebe da dokazujemo da brak kao ekonomska zajednica nema više
one funkcije u diskriminaciji žene koje je ranije imao. Međutim, u
svim sredinama se ne gleda rado na ekonomsku nezavisnost žene
(to tvrdi 45% naših ispitanica); još se na život izvan porodice gleda
očima prošlosti.
145

�Koliko porodični okvir još uvijek određuje položaj i sudbinu
žene govori još jedan podatak: 15,55% ispitanica tvrdi da svekar i
svekrva im aju izvanredan uticaj na položaj žene, 32,82% sm atra da
svekar i svekrva utiču na taj položaj, a samo nešto preko jedne
trećine (34°/») kažu da »ne utiču«. Normalno je da takav model
braka i porodice u kome svekar i svekrva im aju uticaj koči čitav
proces sam oupravne emancipacije žene.
Kakav je odnos porodičnog života i samoupravnog angažmana?
Evo osnovnih m odaliteta u distribuciji odgovora:
u %
— porodica i brak reduciraju mi mogućnost da se bavim
društvenim poslovima

28,71

— koncentrisana sam na problem e i obaveze u braku i po­
rodici, pa gubim interes da se bavim bilo čime drugim

35,04

— brak i porodični život nisu mi sm etnja da se bavim jav­
nim i društvenim poslovima

22,73

Ako su sve ove činjenice od značaja za zaključivanje, a naše
je ub jeden je da jesu, onda je neodrživa teza po kojoj je sama žena
prihvatila tradicionalni oblik braka i porodice. Prije bi se reklo
da je ovakav stav ženama nam etnut, i da su ga »dobrovoljno pri­
hvatile« u nedostatku alternativnog rješenja.
Ostaje pitanje šta i kako mijenjati. Teorijski postoje dvije mo­
gućnosti. Jedna je zadržati postojeći model braka i porodice i tome
prilagođavati ostale sfere društvenog života, a druga je izvršiti
korjenite prom jene braka i porodice. Postoj-, možda, i treća mo­
gućnost postepenih evolucionih prom jena i jedne i druge sfere.
U tom pravcu konsultovali smo naše ispitanice. Iz odgovora
koje smo dobili može se zaključiti da ne postoji saglasnost u sta­
vovima i mišljenjima. Evo distribucije odgovora na to pitanje:
146

����</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="3">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="3">
                  <text>Knjige</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="1250">
                  <text>M</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="1">
      <name>Knjiga</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5086">
                <text>Samoupravni i radni status žene u Bosni i Hercegovini</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5087">
                <text>Franjo Kožul</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5088">
                <text>https://www.memoryoftheworld.org/</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5089">
                <text>Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5090">
                <text>1973.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5091">
                <text>Nepoznato</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="42">
            <name>Format</name>
            <description>The file format, physical medium, or dimensions of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5092">
                <text>PDF</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5093">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5094">
                <text>53-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="5095">
                <text>151 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="650">
        <name>Franjo Kožul</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="182">
        <name>porodica</name>
      </tag>
      <tag tagId="649">
        <name>radni status</name>
      </tag>
      <tag tagId="511">
        <name>samoupravljanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="651">
        <name>tradicija</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="299" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="299">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/a9cdc40fbd2d473a9a79c625c36dbae6.pdf</src>
        <authentication>f7aea323f1ae60b2928f7934c9a13bc1</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="3115">
                    <text>�</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3120">
                <text>Dopis Glavnog međudruštvenog odbora Prosvjete, Preporoda i Napretka  o "Međudruštvenoj nedelji", Glavnom odboru AFŽ-a za BiH, od 08.03.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3122">
                <text>"Međudruštvena nedelja"</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3124">
                <text>Glavni međudruštveni odbor Prosvjete, Preporoda i Napretka</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3126">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3128">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3130">
                <text>08.03.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3132">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3134">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3136">
                <text>dopis</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3137">
                <text>69-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3138">
                <text>1 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="396">
        <name>"Međudruštvena nedelja"</name>
      </tag>
      <tag tagId="136">
        <name>1946</name>
      </tag>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="308">
        <name>djeca</name>
      </tag>
      <tag tagId="394">
        <name>Napredak</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="393">
        <name>Preporod</name>
      </tag>
      <tag tagId="395">
        <name>Prosvjeta</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="335" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="338">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/fe851c7c9e9213c52c3a19d970d7abca.pdf</src>
        <authentication>c99bdf9fe0d8df0f5b9a4dde7d0dbbec</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="3498">
                    <text>���</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3499">
                <text>Spisak popularnih izdanja Glavnog odbora AFŽ-a Hrvatske za kulturno-prosvjetni rad sa ženama, upućen Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu od 26.06.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3500">
                <text>Kulturno-prosvjetni rad sa ženama</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3501">
                <text>Glavni odbor AFŽ-a Hrvatske</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3502">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3503">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3504">
                <text>26.06.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3505">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3506">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3507">
                <text>Dopis</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3508">
                <text>100-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3509">
                <text>3 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="42">
            <name>Format</name>
            <description>The file format, physical medium, or dimensions of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3708">
                <text>PDF</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="435">
        <name>"Majka i dete"</name>
      </tag>
      <tag tagId="450">
        <name>"Mala knjižnica"</name>
      </tag>
      <tag tagId="136">
        <name>1946</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="446">
        <name>brošure</name>
      </tag>
      <tag tagId="448">
        <name>domaćinstvo</name>
      </tag>
      <tag tagId="371">
        <name>Glavni odbor AFŽ Bosne i Hercegovine</name>
      </tag>
      <tag tagId="445">
        <name>Glavni odbor AFŽ Hrvatske</name>
      </tag>
      <tag tagId="51">
        <name>Hrvatska</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="449">
        <name>pedagogija</name>
      </tag>
      <tag tagId="447">
        <name>poljoprivreda</name>
      </tag>
      <tag tagId="415">
        <name>prosvjećivanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="364">
        <name>prosvjetna sekcija</name>
      </tag>
      <tag tagId="400">
        <name>zdravstvo</name>
      </tag>
      <tag tagId="141">
        <name>žene</name>
      </tag>
      <tag tagId="38">
        <name>ženski listovi</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="332" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="335">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/e16863c1cebae8544c7f860ab2cb4ad5.pdf</src>
        <authentication>da89450352c4d82ba346bdceb3d5e635</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="3462">
                    <text>����������������</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3463">
                <text>Zapisnik sa plenuma Glavnog odbora AFŽ-a BiH održanog 05. i 06.06. 1946. </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3464">
                <text>plenum Glavnog odbora AFŽ-a BiH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3465">
                <text>Glavni odbor AFŽ-a za Hercegovinu</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3466">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3467">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3468">
                <text>05. i 06.06. 1946. </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3469">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3470">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3471">
                <text>zapisnik</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3472">
                <text>97-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3473">
                <text>16 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="136">
        <name>1946</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="358">
        <name>Glavni odbor AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="442">
        <name>Milka Čaldarević</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="407">
        <name>Olga Marasović</name>
      </tag>
      <tag tagId="135">
        <name>plenum</name>
      </tag>
      <tag tagId="339">
        <name>politička situacija</name>
      </tag>
      <tag tagId="415">
        <name>prosvjećivanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="389">
        <name>Radmila Begović</name>
      </tag>
      <tag tagId="422">
        <name>referati</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="265" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="266">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/ab1bc83280525f02ebb4969cc82ebac0.pdf</src>
        <authentication>de2f2958e5eb4602ab5565828c55ca8b</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="2734">
                    <text>��</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2735">
                <text>Zaključci sa I sastanka Prosvjetne sekcije Glavnog odbora AFŽ-a održanog 23.11.1945.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2736">
                <text>Prosvjetna sekcija</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2737">
                <text>Glavni odbora AFŽ-a </text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2738">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2739">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2740">
                <text>23.11.1945.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2741">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2742">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2743">
                <text>izvještaj</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2744">
                <text>40-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="2745">
                <text>2 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="20">
        <name>1945</name>
      </tag>
      <tag tagId="1">
        <name>AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="358">
        <name>Glavni odbor AFŽ</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="364">
        <name>prosvjetna sekcija</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="334" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="337">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/32a9b40d103f45575b19c68fca5f3ee0.pdf</src>
        <authentication>5258a8b296a45cc24f0fdaeb06e15301</authentication>
        <elementSetContainer>
          <elementSet elementSetId="4">
            <name>PDF Text</name>
            <description/>
            <elementContainer>
              <element elementId="52">
                <name>Text</name>
                <description/>
                <elementTextContainer>
                  <elementText elementTextId="3486">
                    <text>���������</text>
                  </elementText>
                </elementTextContainer>
              </element>
            </elementContainer>
          </elementSet>
        </elementSetContainer>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="2">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2">
                  <text>Dokumenti iz arhiva</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2253">
                  <text>A</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="19">
      <name>Dokument</name>
      <description/>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3487">
                <text>Zapisnik sa konferencije pri Ministarstvu prosvjete NR BiH u vezi priprema za kampanju narodnog prosvjećivanja za period 1946/47,  dostavljen Zemaljskom odboru AFŽ-a 22.06.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3488">
                <text>kampanja narodnog prosvjećivanja</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3489">
                <text>Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Odjeljenje za narodno prosvjećivanje</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3490">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3491">
                <text>Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3492">
                <text>22.06.1946.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3493">
                <text>Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3494">
                <text>SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3495">
                <text>zapisnik</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3496">
                <text>99-A</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="3497">
                <text>9 str.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="136">
        <name>1946</name>
      </tag>
      <tag tagId="170">
        <name>Bosna i Hercegovina</name>
      </tag>
      <tag tagId="444">
        <name>konferencija</name>
      </tag>
      <tag tagId="443">
        <name>Ministarstvo prosvjete Narodne Vlade BiH</name>
      </tag>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="415">
        <name>prosvjećivanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="364">
        <name>prosvjetna sekcija</name>
      </tag>
      <tag tagId="380">
        <name>Zemaljski odbor AFŽ</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
  <item itemId="165" public="1" featured="0">
    <fileContainer>
      <file fileId="166">
        <src>https://afzarhiv.org/files/original/df7448574eb9ea250d90da38b503a92e.jpg</src>
        <authentication>c9be06dde5d94165d9142b1fb03959e3</authentication>
      </file>
    </fileContainer>
    <collection collectionId="1">
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="1">
          <name>Dublin Core</name>
          <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
          <elementContainer>
            <element elementId="50">
              <name>Title</name>
              <description>A name given to the resource</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="1">
                  <text>Fotografije</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
            <element elementId="43">
              <name>Identifier</name>
              <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="2254">
                  <text>F</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </collection>
    <itemType itemTypeId="6">
      <name>Fotografija</name>
      <description>A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.</description>
    </itemType>
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1642">
                <text>Studentice ispred Univerziteta u Beogradu</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="49">
            <name>Subject</name>
            <description>The topic of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1643">
                <text>Studentice</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="39">
            <name>Creator</name>
            <description>An entity primarily responsible for making the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1644">
                <text>Nepoznat</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="48">
            <name>Source</name>
            <description>A related resource from which the described resource is derived</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1645">
                <text>Les Femmes Yougoslaves dans la construction du socialisme=Žene Jugoslavije u izgradnji socijalizma</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="45">
            <name>Publisher</name>
            <description>An entity responsible for making the resource available</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1646">
                <text>Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1647">
                <text>1948</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1648">
                <text>Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="46">
            <name>Relation</name>
            <description>A related resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1649">
                <text>14-M</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1650">
                <text>FRA/SH</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="43">
            <name>Identifier</name>
            <description>An unambiguous reference to the resource within a given context</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="1651">
                <text>112-F</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
    <tagContainer>
      <tag tagId="186">
        <name>obrazovanje</name>
      </tag>
      <tag tagId="244">
        <name>studentice</name>
      </tag>
      <tag tagId="245">
        <name>Univerzitet u Beogradu</name>
      </tag>
      <tag tagId="141">
        <name>žene</name>
      </tag>
    </tagContainer>
  </item>
</itemContainer>
