1
10
3
-
https://afzarhiv.org/files/original/37550d34965e5036478a06729dd662d0.pdf
4284e321684487bd508cc57fd53f3dfd
PDF Text
Text
I
.
wa
1975.TRIDESET GODINA
POBEDE NAD FASIZMOM
MEfJUNARODNA GODINA ZENA OUN
<
•
<
,.: J·_
BROJ 275
1975
GODINA XXXIX
�z·E NA
DAN AS
Prvi broj izasao je u Beogradu 1936. godine, na inicijativu KPJ,
a pokrenula ga je grupa clanica KPJ i antifasistkinja. Casopis je
redovno izlazio do novembra 1940. godine, kada ga je policija
zabranila ;1942. godine, na Prvoj kongerenciji AFZ u Bosanskom
Petrovcu "Zena danas" postaje organ AFZ Jugoslavije. Jannara
1943. godine u Drinicima izasao je prvi ratni broj "Zena danas''.
Godine 1945. "Zena danas" nastavlja redovno da izlazi u Beogradu, kao organ AFZ Jugoslavije,. Saveza zenskih drustava Jugoalavije, i najzad, kao izdanje Konferencije za drustvenu aktivnost
zena ,Jugoslavije.
Povodom pros lave tridesetogodisnjice izlazenja ~opisa, Predsednik Republike odlikovao je "Zenn danas" Ordenom zasluge za narud s& zlatilom ZVEcE.dor.a ~
�U MEDJUNARODNOJ GODINI ZENA - 1975 -
Izdaje Konferencija za drustvenu aktivnost zena
Jugoslavije
MI OBELEZAVAMO I TRIDESBTCGODISNJICU
Beograd, Bulevar Lenjina br._ 6
POBEDE NAD F ASIZMOM, KOJI J~ BIO, JE-
Broj 275 - 1975.
STE I OSTAJE SMRTNI NEPRIJATELJ SVA-
Izdavacki savet:
KCG DEMOKRATSKCG PORETKA, A-POSEB-
dr Gordana BOSANAC
NO JE BEZDUSAN I SUROV U ODNOSU NA
dr Vida CCK
ZENU - rekao je DUSAN PETROVIC SANE,
Neda ERCEG;' odgovorni urednlk
predsednik Savezne konferencije SSRNJ,
Joklca HADZIVASILJEV
svome intervjuu Redakciji easopsa "ZEN A
Mara KECMAN
DANAS"
Danica MARINOVIC
•
Nada NOVAK
C IJ E" - povodom Medjunarodne godine zena
dr Blaga PETKOVSKA
o:iom
u
i ""CINJENICE I TENDEN-
- OUN '75. i 30-godisnjice pobede nad fai!iiz-
Hazdije SALIHU
Perka VITOROVIC, predsednik izd.saveta
Ivanka VRHOVCAK
Cena pojedinog broja 10 dinara. * Adresa: Konferencija za
pitanJa drustvenog potozaJa zena Jugoslavije - - "zena danas",
B e og r ad , Bulevar Lenjina broj 6 * Ziro-raeun: SK SSRNJ
60815-678-11394 (za"Zenu danas")
Stampa tehnika
Thnjuga, Beograd, Cbi!ioov venae 2, tel. 636-355
3
1
�I
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNJKU NASE REVOLUCIONARNE
BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KQJE SU
SE NESEBICNO, HERQJSKI BCliULE''
I
Ujedinjene naciJe su 1975. godinu proglasile za
Medjunarodnu godinu zena. U njenom obelezavanju, i pored ispoljenih razlika u gledis~ima, dominira teznja naprednog dela coveeanstva da se
polozaj zene razmatra i resava u sklopu borbe
za ostva'renje osnovnih ljudskih prava, za slobodan i neometan privredni i socijalni razvoj.
ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske
odnose i mir u svetu. Molimo vas, druze predsednice, da iznesete Sta je po Vasem misljenju
od sustinskog znacaja za ostvarenje ravnopravnosti zena?
Nema sumnje da zene i danas, kao sto je to bilo. i u Citavoj nailoj novijoj istoriji, dele sudbinu radnicke klase i da je borba za ravnopravnost zene neodvojivi, sastavni deo
borbe za dalji razvoj samoupravljanja, za revolucionarni preobrailaj na.seg drustva, za oslobodjenje ljudske licnosti.
5
�"Zensko pitanje" po svojoj sustini je klasno pitanje i svaka ozbiljna, naucno zasnovana analiza uzroka nerav- .
nopravnosti zena mora polaziti od sveukupno.sti drustvenih od:nosa, a pre svega od karaktera klasnih odnosa. Marksisti su uvek isticali da jedino radniCka klasa moze, ne samo na pravi
nacin postaviti, nego i do kraja resiti pitanje oslobodjenja ze-ne. I u na8oj zemlji je istorija radniCkog pokreta u isto vre-rne hila i istorija borbe za ravnopravnost zene, Svakako nije
slucajna !J<)java sto su upravo zene cinile veoma znaeajnu snagu u klasnim borbama pre rata, u nailoj revoluciji i posleratnoj izgradnji socijalizma.
Probudj ena s vest zena i njihova s ve veca teznja za ostvarenje pune ravnopravnosti danas je dobila karakter
s vetske pojave i sigurno je to jed an od znaeajnih indikatora
opstih progresivnih kretanja savremenog eoveeanstva. Istovremeno zene su i sve znaeajnija progresivna snaga u tim procesima.
U savremenom svetu uopste je veoma karakteristicna pojava sve masovnijeg ucesea zena u politickom zivotu, u borbi za demokratizaciju odnosa u mnogim zemljama i
u medjunarodnim razmerama. To pokazuje i veoma aktivno ucesce zena u svim dosada8njim socijalistickim revolucijama i
narodnooslobodilackim ratovima koje su njihovi narodi vodili i
danas vode protiv spoljnih agres.ora .. To potvrdjuje da se radi
upravo o dubokom saznanju da nema i da ne moze biti stvarnog oslobodjenja zene bez 1ikvidiranja samih osnova eksploatacije, diskriminacije i potcinjavanja u odnosima medju ljudima i
medju narodima. U tom pogledu je od izvanrednog znacaja i
veoma jasno opredeljenje Svetske konferencije Medjunarodne godine .zena u Meksiku za stvaranje novog medjunarodnog ekonomskog poretlm, za ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske odnose, za slobodan privredni i socijalni razvoj. svake zemlje, posebno ubrzani razvoj nerazvijenih zemalja. Na ovom, kao
i na mnogim drugim medjunarodnim skupovima, kojima je obelezena Medjunarodna godina zena, dominiralo je shvatanje da se
i u cilju poboljilanja drustvenog poloZ8ja zena u svetu mora voditi energicna borba .protiv svih, vidova agresije, kolonijalizma
i neokolonijalizma, rasizma i rasne diskriminacije, aparthejda,
fasizma i neofasizma. Smatramo da je ovakav svestran pristup
problemima ravnopravnosti zena kao politickim pitanjima unutrasnjeg razvoja pojedinih zemalja i odnosa u svetu znaeajan
doprinos borbi svih progresi vnih snaga ostvarenju mira i razvoja.
Nagla8avam sve ovo i radi toga sto smatram
da je najveeu stetu borbi za oslobodjenje zene uvek nanosilo to
sto se drustveni polozaj zena cesto razmatrao van konteksta
stvarnih drustvenih uslova u kojima one zive i rade. A upravo
je to karakteristicno za razna feministicka i druga konzervativna shvatanja koja nastaju pre svega zato sto se zamagljuje prava sustina potcinjenosti zene, sto se tendenciozno zarnenjuju uzroci i posledice i seje neverica u njene sposobnosti. Ali, stalno treba imati na umu da je sa razvojem r·adniCkog pokreta
sve vise izrastao jedan drugi pristup re8avanju ovog problema,
u stvari, borba radnicke klase za svoje oslobodjenje i za oslobodjenje celog druStva nosila je sa sobom i ostvarivanje pune
ravnopravnosti polova.
I mi smo se, u· razvoju naseg radnickog pokreta, dosta dugo a cesto i veoma ostro sukobljavali sa feminizmom, koji je razoblicen u predratnim godinama, dobrim delorn, zahvaljujuci i Vasem easopisu "Zena danas", preko koga
se Komuliisticka partija Jugoslavije uspesno borila za nase poglede i programe akcije i stekla ogroman uticaj i ugled medju
zenama. To se posebno posvedocilo i masovnim ucescem zena
u nasoj narodnooslobodilackoj borbi i revoluciji.
O:!Iucno suprotstavljanje raznim feministickim
strujama u svetu u toku Medjunarodne godine zena treba takodje ocenjivati kao znaeajnu pojavu, kao jedan od dokaza da se
problemima drustvenog polozaja zene zaista sve v!se prilazi kao
integralnom delu borbe za progresivno menjanje drustvenih odnosa kako u pojedinim zemljama, tako i u medjunarodnim odnosima.
Savezna konferencija Socijalistickog saveza radnog naroda Jugoslavije usvojila je krajem prosle goditte politi cku platformu za obelezavanje
Medjunarodne godine zena u na8oj zemlji. Na
osnovu nje razradjeni su siroki programi aktivnosti u federaciji, socijalistickim republikama
6
7
�i pokrajinama, u opstinama i mnogin:i radnim
organizacijama. Ti se .programi uveliko ostva~
ruju i deo su naseg tekuceg politi&og zi vota i
rada. Izmedju ostalog, kao Sto je poznato; u
toku su i pripreme simpozijuma o primeni i
razradi marksistickih nacela 6 oslobocijenju ze=
ne u nasim samoupravnim uslovima, Sindikat
organizuje opsezna i ten:ieljita !StraziVanja o po~
lozaju zaposlene zene i njenon:i ilcescu u sam~
upravljanju, u toku je razmatranje polozaja zene na selu itd. Kako Vi, druole precisednice, ocenjujete ovu aktivnost i u cemu vidite njen os~
novni znaeaj?
Ova si:toka i svestrana aktivnost, vezana i za
obelezavan]e Medjunarodne godirie zena, uklopila se u nasu ukupnu politicku aktivnost, vezanu pre svega za ostvarenje novog
Ustava i predstavlja dobar nastavak nasih dosadasnjih programa
politickog rada i politickog zivota uopste. U Socijalistickom sa~
tezti radilog naroda, kojf sve vise deluje kao udruzeni front so~
cijalistickih snaga nase zemlje, tad na unapredjenju drustvenog
j:mlozaja zelle smatra se kiw znaeajan integralni deo nase ukilp~
lie aktivnosti na izgradlljil drustveno-ekonomskog i po!itickog si~
stei:lla i resavanju bitnih problema privrednog i socijalnog raz~
voja,
bsnov!le politicke stavove i najvaznije aktuelne
zadatke u borbi za dalju drustvenu afirmaciju zene u na8em
drustvu; u savreniMini tislovima, Savezna konferencija SSRNJ
utvrdila je jb~ u jtiriti 1973, godine, na osnovil prethodnih veo~
rna sirokih polltickih tazinatranja u svim socija!istickim reptiblikama i poktajinan:ia, opstinan:ia i radniin organizacijama.
Realizacija ovih stsvova i zakljticaka dobila je odredjene imput~
se i nesumnjivo je obogacena i programima za ohelezavanje
Medjunarodne godine zella. Ove jeSelii cemo ten:ieljitije razmatrati kako se ostvaruje politika i zadaci koje sino postavili pre
dve i po godine. Inace, sva osnovna pitanja od bitnog znaeaja
za unapredjenje drustvenog polozaja zena dana8 u svim organi~
zacijama_ i rukovodstvima Socijalistickog saveza integrisana su
u nas celokupni tekuci politicki rad. Tome dobrim delom do~
prinosi i aktivnost Konferencije za pitanja drustvenog polozaja
8
zena u okviru SSRNJ. U tome su postignuti zapazeni reuultati,
mada jos uvek ne mozemo biti zadovoljni. U stvari, to su veoma aktuelna pitanja svakodnevnog zivota svih nasih radnih !judi
i njihovih porodica, mesnih zajednica i organizacija udruzenog
rada. Mislim da- je veoma znaeajno da se u rasprave i re8avanje ovih problema uk!jucuje sve veCi broj zena. To izmedju ostalog treba da doprinosi daljoj demokratizaciji politi&og zivota
i razvoju samoupravnih odnosa u nasem drustvu.
Dublja istraZivanja pojedinih pitanja vezanih. za
polozaj zaposlene zene, za razvoj institucija drustvenog standarda, a posebno za razvoj decje_ zaStite i drustvene ishrane,
za politiku zapos[javanja, obrazovanja i s l. - nesumnjivo su
znaeajan doprinos pripremama srednjorocnog i dugoroenog pro- .
grama pri vrednog i socijalnog razvoja. J er, kao i za svet u
celini, tako i za svaku zemlju pojedinacno, pa i nasu, drustveni polo:iaj zene zaista je jedno 00 vrlo znacajnih merna i pokazatelja opSteg stanja i napretka. A upravo u toj oblasti neophodria je smisljena, organizovana i planski uskladjena aktivnost
brojnih cinilaca koji svi zajedno uti eu na drustveni polozaj zen e. Mi smo duzni da i na ovom podrucju sprovedemo temeljitije preispitivanje dosadasnje prakse i pravih uzroka izvesnog
zaostajanja u resavanju nekih bitnih problema polozaja zena.
Mislim tu kako na materijalnu, tsko i na idejno-politicku stranu pi tanja. J er' u borbi za stvarnu ravnopravnost zena, moZda
i vise nego na nekim drugim podrucjima, faktor svesti ima
vanredno veliki znacaj. Postoje naime, nasledjena tradicionalna, konzervativna shvatanja o ulozi zene u drustvu. Ali, poznati su i povremeni prodori raznih liberalistickih i drugih slicnih
gledista, koji su u ranijem periodu dolazi!i do izrazaja u pojedinim sredinama, a po kojil1l!i iskljucivo materijalni razvitak
automatski razresava i probleme ostyarenja ravnopravnosti zene. Zato poseban znaeaj tmaju kompleksnija razmatranja i dalje razrade nekih osnovnih marksistickih naeela, odredjenih idejnih i koncepcijskih pitsnja, na kojima se angafuje znatan
hroj nasih naucnika, strucnih i politickih kadrova. S pravom
treha da ocekujemo teorijske radove i istrazivanja u toj oblasti.
9
�Koje do sada. postignute rezultate u procesu
dru~tvenog izjednacenja zane u Jugosta.viji sma.trate najvaznijim?
Kao sto je poznato, politiCko i pravno izjednacavanje zane ostvareno je jos u oruzanoj fazi nase revolucije
i neposredno posle rata, kada su - pored osta.log - ukinuti i
svi oni zakoni stare Jugoslavije koji su zenu i fakticki i formalno tretirali kao nize bice. Time su, medjutim', stvoreni samo neophodni uslovi i poiitiCke pretposta.vke za ostvarenje pune
ravnopravnosti zena. Stvarno oslobodjenje zene poeelo je tek
onda kada je doslo do masovnog ukljncenja zena u, drustveni rad,
a to je zahtevalo promenu odnosa u porodici i oslobodjenje zaposlene zene od iscrpljujueih poslova u privatnom domaCinstvu
- putem njihovog podrustvljenja, kao i organizovanu drustvenu
brigu o deci.
· ·.
Gledano u celini, u toku protekle tri decenije
posleratne socijalisticke izgradnje u na8oj zemlji kontinuira.no
su se ~azvijali i jaeali svi oni bitni drustveni procesi koji obezbedjnju i ostvarenje ravnopravnosti zene. Tu, pre svega, imam u vidu dvadeset pet. godina razvoja radnickog i drustvenog
samoupravljanja, koje su i zene prihvatile kao svoju istorijsku
sansu, kao put os.tvarenja teznji radnickog pokreta da oslobodjecnje radnika postane stvar samih radnika, a oslobodjenje radnica
delo samih radnica - kako je to svojevremeno isticao i Lenjin.
Zato je proces razvoja i ozivotvorenja samoupravljanja istovremeno i proces oslobodjenja zeneo
I pored toga sto je nasledjena privredna nerazvijenost nase zemlje jedan od ogranicavajueih faktora, jasna orijentacija organizovanih socijalistickih snaga, pod rukovodstvom
Saveza komunista Jugoslavije, vee je dovela do temeljitije promene u polozaju zene u na6em drustvu.
Podseticu samo na. dve grupe uporednih poka2;atelja. Prva se odnosi na. ukljucivanje zena u drustveni rad. Pre
rata u na8oj zemlji bilo je samo dvesta. hiljada zaposlenih zena,
a da.nas ih ima oko milion i sest stotina hiljada, tj. oko osam
puta. vise. Dinamika zapostjavanja zena bila je skoro dvostruko
veca od dina. mike zaposljavanja mnskaraca, sto nesumnji vo go•iori o sasvim jasnoj politiCkoj orijentaciji naileg druStva u
lo
tom pogledn. Ovako ma.sovno ukljncivanje zena. u drustveni ra.d
temeljito je izmenilo njihovu licnu i dru~tvenu poziciju, otva.rajuei im siroke prostore i za. neposredno upra.vljanje svim
drustvenim poslovima, za odluciva.nje o sredstvima, uslovima.
i reznlta.tima rada, o sopstvenim i zajednickim interesima radnika. u udruzenom radu.
Druga duboka kvalitetna promena izvr sena je i
u pogledn opsteg i strucnog obrazovanja zena.. Pre rata je u
na8oj zemlji svaka druga zena bila nepis mana, odnosno 56 odsto zena nije imalo ne samo nikakve skole nego ni elementarnu pismenost. Bilo je podrucja na kojima ukupan broj pismenih
zena nije prelazio procenat od 10 do 20. Danas, medjutim, osnovnim osmogodisnjim obrazova.njem prakticno su obuhvaeena
skoro sva za ucenje sposobna zenska deca, dok u srednjim skolama ona. ciue 45 odsto ucenika, a na visokim i visim skolama
nko 42 procenta. od ukupnog broja studenata. To su vee rezulta.ti za koje su, kao sto je poznato, u mnogim drugim zemljama i drustvima bili potrebni mnogo duzi istorijski periodi.
U nasoj privredi i drustvenim delatnos tim a 1972.
godine radilo je preko sto trideset hiljada zena sa visokim i
visim obrazovanjem; a na visim iikolama i fakultetima danas
se skoluje oko sto hilja.da studentkinja. Situacija sa srednjim
strucnim kadrovima jos j~ povoljnija. Vee danas medju njima
zene cine vise od poloviue ukupnog br'oja zapostenih sa sred'njom strucnom spremom. Broj kvalifikovanih i visokokvalifikovanih ra.dnica u privredi, pre svega u iudustriji, ta.kodje je u
sta.lnom porastu, ta.ko da ih je sa ovim kvalifikacijama 1972.
godiue bilo oko dvesta. dvadeset hiljada, odnosno znatno vise od
ukupnog broja zaposlenih zena u stsroj Jugoslaviji, medju kojima je ogrmnna veeina bila bez ikakvih kvalifikacija. Znaeajan
je i podata.k da je pre rata bilo samo trtqeset sest zena sa
zvanjem doktora nauka, a da je u posleratnom periodu ovo zva. nje steklo oko hiljadu i trista zena. Danas zvanje magistra i
doktora nauka ima oko tri hiljade zena, od kojih oko pet stotina samo u oblasti prirodnomatematiCkih i tehniCkih nauka.
Ukazujuei na ove izvanredne rezultate, razume
se, ni u kom slucaju ne mislim reci da vise ne postoje brojni
i znaeajni problemi koje eemo morati dalje reiiavati. Medjutim,
dosadasnji rezultati su, mislim, sasvim ocigledni.
11
�Vee ste i sami naglasili da masovno zaposljavanje zena zahteva da s e istovremeno ostvaruje ·
drustvena zastita dece i iznosenje iz priv!ltnog
domaeinstva u drustveni rad mnbgih poslova koji su tradicionalno vezivani za zenu. Ako toga
nema ili nema u odgovarajueoj meri, nuzno dolazi do konflikta izmedju rada i materinstva sa
vrlo brojnim posledicama za zenu, za porodicu,
za drustvo u celini. Kakvo je, po Vai\em misljenju, danas stanje u tom pogledu?
Veoma brza dinamika zaposljavanja zena u proteklom periodu sukobila .se sa ozbi!jnim zaostajanjem u oblasti
drustvene zastite dece. Dovoljno je reci da su u staroj Jugostaviji postojale samo dvoje decje jaslice. A da i ne govorimo 0
potpunoj nerazvijenosti drustvene ishrane, mreze perionica i
drugih usluga. Ovome treba dodati veoma nezadovoljavajuce stanje na podrucju zastite materinstva, posebno zdravstvene zastite majke i deteta. Tako se, na primer, po stopi smrtnosti odojCadi i male dece i po procentu porodjaja obavljenih bez ikakve strucne pomoei, Jugoslavija pre rata nalazila medju poslednjima u Evropi. Ovome treba dodati da je neposredno poste
rata. drustvo bilo suoceno i sa zbrinjavanjem veoma velikog
broja ratne siroeadi, jer je 1945. godine bilo u nasoj zemlji
dvesta osamdeset hi!jada dece bez jednog ili oba roditelja. Te
prve zadatke ostvarivali smo, kako znate, uz ogromne napore
organa narodne vlasti u periodu obnove zemlje, kao i besprimernim pozrtvovanim dobrovotjnim radom gradjana, zena i !judi na8e zemlje.
Kasnijim snaznim razvojem zdravstven.e sluzbe
i opstom socijalnom politikom u nai\em drustvu, temeljito je unapredjena zdravstvena zaStita majke i deteta i u tom pogledu
smo se vee uvrstili medju zemlje sa veoma razvijenim sistemom ove vrste zastite. U opstoj zastiti materinstva ostvareni
su, u celini uzev, znaeajni rezultati. Tako je, u svim republikama i pokrajinama produzeno porodjajno odsustvo na sto osamdeset do dvesta deset dana itd. Izvanredno su znaeajne i akcije
na podruCju planirarija porodice i vaspitanja om Jadine u duhu
principa ravnopravnosti polova i za odgovornos t u porodici.
12
U ostvarivanju neposredne deCje zastite, posebno u pogledu broja i kapaciteta ustanova za dnevni boravak dece zaposlenih roditelja, imali smo i imamo i danas najvise
problema, i pored nesumnjivih uspeha koje smo i u tom pogledu postizali, naroCito tokom poslednjih godina. Zbog poznatih
zaostajanja u proteklim periodima, upravo ovom pitanju danas
se kod nas posveeu)'e velika paznja, mada sa postojeeim stanjem ne mozemo jos biti zadovo!jni. Slicna situacija je i u pogledu organizovanja drustvene ishrane, gde je takodje pos!ednjih godina dosta ucinjeno, ali su jos uvek potrebe znatno veee.
Upravo zato mi u Socijalistickom savezu smatramo da tie nam
ubrzano resavanje ovih i slicnih problema biti jedan od nasih
glavnih<:zadataka u narednom periodu.
~
Naglasavam, pri tome, da se tu ne radi ni o
kakvom paternaUstiCkom zasticavanju zene, o "pomoei" zeni,
nego o prvorazrednim drustvenim problemima, o podizanju
i
vaspitanju mladih generacija, ostvarivanju jednakih moguenosti
za start u zivot svoj deci i omladini, o podrustvljavanju domaCinstva - a time i likvidiranju najznaeajnijih izvorista neravnopravnosti zene. Ove krupne zadatke mozemo ostvariti S</-mo doslednim ozivotvorenjem naseg drustveno-ekonomskog i politickog
sistema. U tom pogledu je izvanredno znacajna uloga mesnih i
interesnih zajednica u kojima sami radni !judi treba neposredno
da od!ucuju o delu svoga vlas titog dohotka koji odvajaju za zadovoljavanje ovih i sticnih zajednickih potreba, kao i o najboljem mogucem nacinu koriMenja tih njihovih sredstava. Oni sami, a ne neko drugi u njihova ime.
Vi ste, druze predsednice, vee upozorili na ne-ke Cinjenice koje vrlo reljefno pokazuju da se
bitno izmenio niz faktora I pretpostavki koji uticu na povecanje licesca zena u drustveno-ekonomskom, kulturnom i socijalnom razvoju ·nase
zemlje. Ukazali ste, takodje, da zena - kao
proizvodjac i kao gradjanin, moze danas vrlo
efikasno da utice na stvaranje i donosenje pogodnih resenja za · zadovoljavanje ekonomskih, socijalnih i drugi h potreba, ne samo svojih licnih,
13
�nego i svih· gradjana jedne mesne zajednice,
jedne organizacije udruzenog rada i sirih drustveno-politickih zajednica. Molimo Vas da iznesete Vasu ocenu da li je delegatski sistem,
kao specifican izraz samoupravne socijalisticke
demokratije, ve6 znaeajnije uticao na takvu
snamu integraciju zena u razvoj nase zemlje i
kakve su u tom pogledu dalje perspekti ve?
Nema nikakve sumnje da novi delegatski sistem
i u tom pogledu otvara izvanredno siroke moguenosti za dalji
proces ravnopravnog ukljucivanja zena u upravljanje svim drustvenim poslovima, na svim nivoima i u svim centrima odlucivanja, od mesne zajednice i osnovne organizacije udruzenog
rada do organa federacije. Sam karakter politickog sistema, koji gradimo, nuzno stavlja i zenu, kao uostalom i sve radne !jude, u novi drustveni polozaj, pa stoga s pravom ocekujemo
sve ve6e uce66e zena u politickom zivotu i odlucivanju.
U Socijalistickom savezu radnog naroda Jugoslavije pozitivno su ocenjeni rezultati poslednjih izbora za delegatske skupstine i ave druge samoupravne organe, u kojima je,
pored ostalog, u poredjenju sa ranijim stanjem, bitno poboljsana· i zastupljenost zena u delegacijama i medju izabranim delegatima. Zene danas cine 22 odsto delegata u svim izabranim
delegacijama. Najbolji rezultati ostvareni su u delegacijama osr
novnih organizaeija udruzenog rada, gde zene cine skoro jednu
tre6inu. To priblimo odgovara njihovoj brojnoj zastupljenosti u
ukupnom broju zaposlenih. Time s e jos vise priblizavamo ostvarenju nasih teznji da zene same, a ne neko drugi u njihovo
ime, ucestvuju u odlucivanju o svim bitnim drustvenim problemima, ukljucuju6i tu i sve one od cijeg re8avanja zavisi dalje
unapredjenje njihovog drustvenog patozaja.
Zelim da istaknem da medju stotinama hiljada
zena koje su danas angazovane i ukljucene u neposredno upravljanje, ima nesumnjivo veoma mnogo ne samo izvrsnih poznavalaca praktienih drustvenih problema i reainog zivota svake
odredjene sredine, .ve6 i sposobnih organizatorskih talenata, ciji je doprinos u radu delegacija i delegatskih skupstina svakako od neprocenjivog znaeaja za dalju demokratijlaciju politickog
14
rada i odlucivanja i oboga6ivanje njegove sadrZine, njegove zrvotne sustine. A to i jeste jedan od bitnih ciljeva naseg novog
Ustava i politickog sistema.
Kada je rec o novom Ustavu SFRJ, kao i o ustavima socijalistickih republika u na8oj zemlji,
dozvolite da Vas pOdsetimo da su sagovornici
iz inostranstva n.e jedanput postavljali pitanje
zasto je u njima izostavljena klauzula koja je,
jos od prvog Ustava donetog u novembru 1945.
godine, u tek oslobodjenoj zemlji, isticala da
je "zena ravnopravna sa muskarcima u svim
oblastima drzavnog, privrednog i drustv:enog
Zivota" .....
U odgovoru na ovo pitanje bieu veoma kratak,
jer, smatram pa ceo nas Ustav, po svojoj sustini i po svim
svojim nacelima, odrazava na najbolje mogu6i nacin nase poimanje problema stvarne ravJ;Iopravnosti zena u na8em drustvu.
Mora se imati u vidu da je naiiim Ustavom iskljucena svaka
vrsta diskriminacije, bilo da se javlja u domenu nacionalnom,
verskom ili bilo kojem drugom, pa prema tome i u odnosima
izmedju polova.
U svom istorijskom govoru na Zemaljskoj konferenciji Antifasistickog fronta zena Jugoslavije,
u Bosan5kom Petrovcu decembra 1942. godine,
u punom jeku narodnooslobodilacke borbe u Jugoslaviji, drug Tito je istakao znaeaj uceil6a
jugoslovenskih zena u ovom za sve nase narode
presudnom istorijskom periodu. Ako dozvolite
citiracemo samo jedan kratak odlomak iz govora druga Tita: " ••• Ja se ponosim sto stojim
na celu Ar mij e ii kojoj ima ogroman broj zena.
Ja mogu kazati da su zene u ovoj borbi po
svom herojizmu, po svojoj izdrl\ljivosti bile i
jesu na prvom mestu i u prvim redovima i nasim narodima Jugoslavije cini east Sto imaju
15
�dosledno ostvarivanje ideala, za koje su se one taka nesebiiino,
herojs ki borile.
takve keeri ••• One se bore zanezavisnost svojib
naroda i to je sas tavni dio velike borbe za njihovu ravnopravnost, koju su nasim zenama u granicama Jugoslavije osporavali, nedaju6i im ni pravo
glasa ni pravo ukljuiienja u drustveni zivot. u
ovoj borbi one se danas bore za ravnopravnost
zena." Kako Vi, druze predsedniiie, danas posle tri decenije - proc enjujete ulogu zene u
nasoj revoluciji i smatrate li da su i nove generacij e jugoslovenskih zena opravdale visoka
priznanja i poverenje iz ratnog perioda i da se
sa istim takvim entuzijazmorn bore za dalji kontinuirani razvoj nase revolucije?
Kad se govori o ucescu i augawvanosti mladih
generacija, a posebno m!adih generacija zena, na obezbedjenju
kontinuiteta i da!jem uspeiinom razvoju nase revolucionarne borbe, nesumnjivo je da su one i spremne i sposobne da dostojno
i sa uspehom, u novim uslovima, suocene sa novim isto tako
s!ozenim i odgovornim zadacima, nastave delo svojih majki i
oceva. One to, pre svega, dokazuju svojim radom i stvaralai'itvom, kao i svojom od!ucnom borbom za ostvarenje mira i
ravnopravnih medjunarodnih odnosa i svako ugrozavanje nai'ieg
nezavisnog samoupravnog razvoja, svaki atak na · nasu slobodu i
integritet - naisao bi na isti takav herojski otpor, ispoljila bi
se ista od!ucna reiienost i spremnost da se odbrani sve ono sto
smo krvlju i ogromnim naporima ostvarili u proteklim decenijama, da se sacuvaju tekovine za koje je p!acena taka visoka
cena.
U ovoj, Medjunarodnoj godini zena, mi istovremeno obelezavamo i tridesetogodisnjicu pobede nad faSizmorn
koji je bio, jeste i ostaje smrtni neprijatelj svakog demokratskog poretka, koji je posebno bezdusan i surov u odnosu na zenu. Nikada ne mozemo i ne smemo zaboraviti da smo pobedu
nad fa sis tickim agresorima i pobedonosni is hod oruzane faze
naile revolucije ostvarili uz veoma rnasovno uiiei'i6e zena. Takodje smatramo da je veoma znacajno da ne samo evociramo se6anja na najs!avnije dane iz nedavne proi'ilos ti nasih naroda i
na ovaj prelomni period u nasem razvoju, vee i da neprekidno
crpimo iz te borbe i iz toga perioda nove podsticaje za puno
i dosledno ostvarivanje svih onih teznji i ideala za koje je dalo
svoje zivote milion i sedamsto hiljada gradjana ove zeni je, medju kojima je bi!o preko ilesto dvadeset hiljada zena. Svi smo
mi duzni da odamo najvece mogu6e priznanje neprocenjivom doprinosu koji je dalo oko dva miliona zena Jugos!avije, ukljucenih na raznovrsne .naiiine u ovu sveopstu borbu, a medju njima
i herojizmu preko sto hiljada partizanki pod oruzjem - od kojih je svaka cetvrta poginula, a od prezivelih svaka druga ranjavana i medju kojima je devedeset i jedna proglasena za narodnog heroja. Besmrtni su likovi hi!jada i hiljada zena-radnica, se!janki, ucenica, intelektualki - kojima su nasa umetnost
i umetnicko stvaralai'itvo, a na zalost i naaa istoriografija joii
uvek ostali veliki duznik.
Da se, druze predsednice, vratimo na neke
fundamentalne problems kojih smo se ranije vee
de!imiciJ.o doticali. U savremenim takozvanim
pokretima za ostobodjenje zena, narocito na Zapadu, postoje tendencije da se problem oslobodjenja zene veze za tzv. borbu polova; da li je
to opravdano i kakav je odnos izmedju ove ideje i marksistickog koncepta klasne borbe?
U programima, idejama i parolama savremenog
pokreta za oslobodjenje zena, kao i u literaturi koja obrazlaze
njihova idejne stavove, eesto se -istice koncept borbe polova kao
dinami Cki princip pokreta za oslobodjenje zena .. Ideja da je
"borba polova'' osnovna motorna snaga istorije oslobodjenja zene, nije nova. Ona je danas aktuelizirana, iako pripada onim
teorijskim i politickim polfuiiajima da se sociologija zameni
biologijom, i da se u .biologizmu trazi odgonetka za drustvene
odnose i probleme. Karakteristiiino je da se borbi polova daju
razlicita znacenja. Ona je shvacena eas kao zamma za klasnu
borbu, cas kao paralelna sa idejom klasne borbe, a nekad i
kao teza da oslobodjenje zena moze biti samo akt suprotstavljanja muskarcu kao skoro iskljucivoj "vladaju6oj klasf' i
Medjutim, nesumnjivo je da najtrajniji i najlepsi ·spomenik zeni - ucesniku nase revo!ucionarne borbe jeste
16
17
I
�"gospodaru". Medjutim, odnos izmedju klasne borbe i sukoba
polova je mnogo slozeniji. Klasna borba nije jednostran proces
i pravolinijska akcija, kao neka borba izmedju dve protivnicke
vojske. Ona podrazumeva proces menjanja klasne strukture istorijski prevazidje!le drustvene ekonomske forinacije, i to u
svim 'njenim dimenzijama i izrazima,Klasna b'otba se 'manifestuje na
svim podruiijima drustva i njegovog zii>'Dtll.i od ekonomske i po~
liticke sfere do kulture i nauke. dna se ostvarU:je u drustvenoj,
politiCkoj i misaonoj akciji, i to ri sv'akoj ria specifi&li'n naCin,
s tim sto im je zajednicko prevazilazeilje starog i uspostavlja~
nja novog, napredriijeg i boljeg,
iJ tOni odriosil poktet za Mlobcid)erije zena je
drustveni, politic!d i kulturni pokret, kdji nije lisen lii izves~
nih bioloskih elemenata, takbz\iiine· seksualne revolucije, U o~
vom opstem i slozenorri, a, ii dsiii:ivi jedinstveliom pokretu, ri~
rna hijerarhije, i zato iie odg6v'i1Ni iii markSizmu, ni interesu
zena, teznja da se pokre6u pitalija priariteta izmedju klasne
borbe i borbe polova, Takve tei!rije naiazimo u: raznim shvatanjima i prograinima tzv, radikaltiih oslobodilackih pokreta ze~
na i one ceato dovode do idejriih korifuzija i politickib inercijjl.,
kao i do avanturizrria i ekscesa raznih vrsta.
Oslobcidjenje zena n!l zavisi sarro pa lii prven~
stv'en6 od potiskivanja "vlasti muskaraea'', liiti od njihovog for~
malilog izjednacenja sa muskarciina, a jos marije u uspostavljanjti kakvog "carstva zenai' na ZemljL Marks je isticao da
je emancipacija zena moguea samo kao ljudska emancipacija;
to je osnovni princip ko]i ee dovesti do oslobodjenja i jednako~
sti zlliH\, Bez opstedr1lstvene erriancipacije nema ni emancipacije ~eiia ni njenog prava na njen autentiean i slobodni razvitak,
Dosadasnja; pa i postoj e6a supremacija muskaraca i potcinjenost .zetia se jedino rriogu otkloliiti, u "sloboonoj zajedliici illobodnih !judi", Komunizarri je i ovde resenje za ova slozeno pi-"
tanje. u prelazilom periodu 1l korrie ziviino; klasria borba je
bila i os tala bsnovna pokretacka snaga i motor drustvenih pre~
obrazaja u kojiina se maze vrsiti posteperio oslobbdjenje celoA
kupnog drustva ocl svih oblika ofudjenja, ilejednakosti i poliize~
nja, a time i uspostavljanje zene kao slobodii6g !judskog bica,
U tom procesu svest, akcija i ·angazovanost zella cini da klasna borba bude sira, odlucnija i uspesnija.
18
Sve sto sam ovde istakao ne znaCi da imamo
pravo da ospo.ravamo odgovarajueu specificnost zen,:il i njihove
problematike, kao i opsti znaeaj niza novih ideja i pogleda koje one danas unose u svojim revolucionarnim zamislima i aktivnostima. Svako potcenjivanje ovog doprinosa je ne samo, kako se danasnjim recnikom kaze, stav birokratije, vee i osiromasuje borbu coveka za bolji i istinitiji svet.
Da li biste istakli neke teskoee iii cak prepr.eke u proeesu emancipacije zena u nasoj zemlji?
Te prepreke i teskoee postoje i pogresno je smatrati da socijalizam kao sistem automatski resava pitanja jednakosti i druga prava i potrebe savremene zene u nas. Socijalizam
ima tu prednost sto on brze otklanja ideologiju vladajuce burzoaske klase, koja je nipodastavala polozaj i ulogu zene u drustvu
i sto, nastavljajuei revoluciju i ostvarujuei ideologiju radniCke
klase; brze otklanja materijalne, pravne i formalne nejednakosti izmedju zena i muskaraca. Ali, to nije sve, niti nas to maze potpuno zadovoljiti.
Ne samo nasledjena materijalna i kulturna zaostalost, vee 1 relativna opsta nerazvijenost uslova u kojima se
gradi socijalisticko drustvo, a narocito proces zaostajanja ljudske svesti, stvaraju i u nasem socijalistickom drustvu niz tesko6a i prepreka, ne samo za punije ostvarivanje ljudske licnosti zena, vee i za ostvarivanje njihovih prok[amovanih prava i
sloboda. U ovakvim uslovima jos uvek ima. pojava i teznji iskoriscavanja drugog, nasilja i gospodarenja, narocito od onih koji
su po tradiciji, iii na osnovu materijalnih i drugih pogodnosti,
u moguenosti da to cine. Takve pojave u ljudskim odnosima i
ponasanjima, cak i kad su prihvaeene Od druge strane, odrzavaju hijerarhije u drustvu, u porodici, u ·kuei i u licnim odnosima i otezavaju da zena bude i da se oseti kao slobodan ravnopravan clan socijalisticke zaj c<:lnice.
Otuda nasa idejna i politicks akcija mora biti
usmerena na menjanje ljudskih odnosa, svesti, tradicionalnih
vrednosti i "prirodnih navika". Vise nego ikad danas se samoupravna politicks. misao i akcija moraju prosiriti na podrucje
19
�kulture znanja, svesti i morala. To isto zahteva
nosti i samokriticnosti, manje mehanicizma, vise
u na8oj misli, akciji i pona8anjima svih i svakog.
nam je isto tako jedna vrsta unutra8nje dr-ustvene
pogledu onog Sto cinimo, sto jesmo i kuda idemo.
i vi8e kritichumanizma
Potrebna
kontrole u
Napominjem sve ovo, ne samo da istaknem svu
slozenost i sve teskoce u procesu oslobodjenja zene, vee da ukazem i .na nuznost promena nacina misljenja i rada tzv. subjektivnih faktora socijalisticke svesti, odnosno u prvom redu
Saveza komunista i Socijalistickog saveza radnog naroda. Ova
Medjunarodna godina zena pruzila nam je priliku ne samo da istaknemo U pryj plan II ZeDSkO pitanje11 , VeC j da preiSpitaffiO
sebe i da pokrenemo sebe i druge prema pravim problemima
koji leze u dubinarna naseg drustva i nas samih. Na osnovu
svega toga, uz aktivnu ulogu napredne marksisticke misli i ljubavi prema istini i drugom, mi mozemo postepeno doprinositi
da se humanizuju ljudski odnosi i time da zene dobiju s voj pravi dostojanstven lik, sa one strane eksploatacije, dominacije i
ponizavanja. U ovim sves tranim, kulturnim i moralnim preobrazajima koji su u osnovi politicki neodvojivi od nje, niko nema pravo da bude po strani i da bude sasvim zadovoljan sobom
i svojim doprinosom.
zalagala za reeavanje sustinskih problema svakog datog periods, tako i danas ovaj Ca.sopis treba da doprinosi ostvarivanju .
sveukupnog druStvenog razvoja i re8avanju svih osnovnih problema radnih !judi i · gradjana, medju kojima su i oni specifieni
prohlemi koji se oduose na drustveni polozaj zene. To su, pre
svega, dalja izgradnja socijalistickog samoupravnog druStva na
novim ustavnim nacelima i odlukama Desetog kongresa Saveza
komunista Jugoslavije, puno ostvarenje samoupravne ustavne
pozicije svih radnih !judi - bez obzira na pol - u proizvodnji
i upravljanju, tako da oni postanu neposredni nosioci razreilavanja svih bitnih opstib, drustvenih, kao i svojib posebnih zivotnih problema, da ovladaju svim sredstvima, uslovima i re-,
zultatima svoga rada i zivota.
·
Jasno je da se ti veliki zadaci mogu ostvariti
jedino zalaganjem svih organizovanib socijalistickih snaga i subjekata samoupravnog druStva, na svim nivoima odlucivanja.
Sredstva informisanja imaju u tom pogledu izvanredno veliku
drustvenu uloJN, mogucnosti i zadatke. Zelim vam puno uspeha u tom plemenitom i odgovornom rad\1. Na svima nama je
da se zaloZiiiD da se to i ostvari, tako da predstojeci jubilej
svi zajedno na pravi nacin obelezimo.
Dozvolite, druze predsednice, da Vas, na kraju,
podsetimo da ce u 1976. godini casopis "Zena
danas", koji je grupa mladih komunis tkinja u
Omladinskoj sekciji Zenskog pokreta u Beogradu pokrenula u teiiktm danima nadiranja fasizma 1936. godine, obeleziti svoj 40-godisnji jubilej. Koje poruke i kakve zadatke treba 11 Zena
danas" da preuzme u s vojoj daljoj izdavackoj
orijentaciji?
Neosporna je pozitivna uloga koju je ova] casopis odigrao u protekle cetiri decenije, u predratnim, ratnim i
posleratnim godinama. "Zena danas" ce u sveukupnim druiltvenim napbrima za ostvarenje pune ravnopravnosti i oslobodjenje
zene u na8em druiltvu i dalje imati znacajne zadatke. Kao sto
se u razlicitim etapama l'azvoja naileg druStva "Zena danas"
20
21
�T I T 0:
"
Za nas pokret od samog pocetka do danasnjeg dana karakteristicno je veliko ucesce zena.
Treba najprije podsjetiti na veliku ulogu zena u
predratnom revolucionarnom periodu, na odvaznost i samoprijegor na svim sektodma rada, na njihova aktivno ucesce u demonstracijama, strajkovima i drugim oblicima borbe. Ta aktivnost nije jenjavala ni u vrijeme najdublje ilegalnosti KPJ, kao
sto je bio slueaj poslije zavodjenja sestojanuarske monarhofasisti&e diktature. Stavi8e, u periodu nemilosrdnih progona i najsurovijeg terora, kojemu su bile izlozene isto kao i muskarci,
medju zenama•je joi'i vise jaealo uporii'ite Partije. I sam polozaj zena u predratnoj Jugoslaviji podsticao je njihovu aktivnost
u revolucionarnom pokretn. Jer, nije se radilo samo o njihovoj
politickoj neravnopravnosti, vee i o najizrazitijoj eksploataciji.
Poznato je, pored ostalog, da su za jednak rad dobijale cesto i
upola manju platu od muskaraca.
Ukljucuju6i se u svenarodnu borbu protiv klasnog i nacionalnog ugnjetavanja, za socijalnu pravdu i gradjanske sl<Jbode, zene -su se borile i za svoju politicku ravnopravnost, za pravo na rad i jednake plate za isti uCinak. Bilo je
dosta zadataka koji su posebno povjera vani zenama i koje su one savjesno i disciplinovano izvrsavale izlazuci se i najvecim
opasnostima. Svoju hrabrost zene su ravnopravno dokazivale i
onda kada bi pale u ruke policije, u trenucima najveceg zlostavljanja i mucenja.
KPJ je posebnu paznJU poklanjala razvlJanju aktivnosti zena u predvecerje teskih borbi za koje se znalo da dolaze. Do velikog ucesca zena u nasem narodnooslobodilackom
ratu nije doslo slucajno. To je bio rezultat rada Partije prije
rata i visoke drustvene svijesti, politicke zrelosti i patriotizma
velikog broja zena u nasoj· zemlji.
0 doprinosu zena u tim sudbonosnim danima za
nase narode, kako na frontu taka i u pozadini, zna se dosta
�van nase zemlje. Ni teske borbe, ni dugi iscrpljujuci marsevi,
ni razne druge nedace koje s·u zene morale da savladjuju sa krajnjin1 fizickim i psibickim naporima - nisu nikada dovodili do pojava malodusnosti i do gublj enja vjere u pobjedu. U historiji su zaista rijetki primjeri tako masovnog ucesca zena u borbi i njihove
tako velike hrabrosti i stoicizma. Svojim po:irtvovanjem u borbi
za spasavanje ranjenika zene su dale poseban doprinos humanoj
strani nase revolucije. A ta briga o covjeku jacala je borbeni moral uopste kao jedan od odlncujucih faktora pobjede.
Ravnopravnost zena u nasem druEt vu, sto je jedna od tekovina nase borbe, nije, dakle, nesto sto je zenama poklonjeno. Ona je stecena u borbi u kojoj su zene ravnopravno ucestvovale i podnijele ogromne zrtve. Dovoljno je pomenuti da je 88 zena u nasoj zemlji proglaseno za narodne heroje.
U razvitku socijalistickih drustveriih odnosa poslije rata doslo je do bitnih promjena i u pogledu polozaja i uloge zena, ciji znacajan doprinos nije izcstao ni u jednoj oblasti zivota.
Koliko se samo poveealo njihova ucesce u privredi L'drustvenim
sluzbama, najbolje govori podatak da danas jednu tre6inu svih zaposlenih u zemlji cine zene. Jos je znaeajnije od toga da su to, u
sve vecem broju, generacije skolovanih zena, sto jos vise doprinosi njihovoj radnoj i drustvenoj afirmaciji.
Naravno, ravnopravnost zena nije nesto sto je staticno i sto je jednom za svagda garantovano. Potrebne su statue akcije drustva i njegovih najslljesnijih snaga za potpuno uklanjanje
starih shvatanja i ukorijenjenlh navika i za obogacivanje te ravnopravnosti novim sadrzajima. A za to upravo nail samoupravni socijalisticki sistem pruza sve ve6e mogucnosti. U demokratskim
procesima izgradnje slobodnog i humanDg'· drustva u kame svi gradjani treba da odlUCUjU 0 SVim drustvenim poslovima - Siroki SU
prostori i za aktivno, ravnopravno ucesce zena, kao i za doprinos
njihovih organizacija. Nema sumnje da ce zene znati da koriste
svoja prava is to onoliko koliko su spremne da i ubuduce ispunjavaju svoje obaveze.
Ovaj Zbornik bice od velikog znaeaja i kao vrijedan
prilog historiji naseg radnickog pokreta i revolucije i kao dragocjeno stivo za vaspitanje novih generacija zena na koje treba prenositi
duh slobodarskih i borbenih tradicija."
Napomena: Ova izjava druga Tita objavljena je u Zbornlku posvecenom borbem>m putu zena Jugoslavije, izdanje Leksikografskog
zavoda Srbije, 1972. godine.
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOJ
BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI"
1941-194 5"
�JUG CSLAVJJA 1918-1941. G ODINE
- DRZAVA NACIONALNE NERAVNOPRAVNCS'TI I SOCIJALNE
NEPRAVDE
Napomena:
Tekst "Zene Jugoslavije u narodnooslobodilackoj
borbi i socijalistickoj revoluciji
1941~1945''
-
Redakcija "Zene danas" prenosi iz. posebne publikacije ko)u, povodom 30-godi8njice pobede
nad .fasizmom, u redakciji Dusanke Kovacevic,
priprema Konferencija za pitanja drustvenog
po~
lozaja zena Jugoslavije.
Knjiga 6e izici na engleskom, francuskom, ruskom i spanskom jeziku.
Jugoslovenska drzava stvorena je nakon prvog
svjetskog rata, 1918. godine. U nju su usle Srbija i Crna Gora, koje su bile samostalne drzave, zatim Hrvatska sa Dalmacijom, Bosna i Hercegovina, veci dio .Slovenije i Vojvodina, ko- ·
je su ·se do tada nalazile u sastavu bivse Austro-ugarske cal!e-.
t.ri_ne_ M~.ker!o!!!ja je !.! sestav j~0S!D'tenske drZ2.ve t:ela. c~im
svojim dijelom koji je nakon oslobodjenja Makedonije od Turaka
1912. godine pripao Srbiji, Ostali dio Makedonije ostao je u sastavu Bugarske oonosno Grcke. Ujedinjenje je bilo zelja svih
jugoslovenskih naroda. Oni su u stvaranju jugoslovenske zajednice vidjeli izlaz iz nacionalnog ropstva i poteinjenosti u kojoj
su zivjeli vijekovima bilo kao dio otomanskog ili austro-ugarskog car.stva Oc!upiruci se pokusajima asimilacije i nasilne denacionalizacije nepre.stanom borbom za nacionalnu slobodu i nezavisnost.
Ali, o nacinu konstituisanja novostvorene drzave, o njenim granicama i unutrasnj em poretku, umjesto naroda oolucivale su ve!ike sile pobjednice f.l. imperijalistickom ratu
i burzoaski vr\lovi u zemljama koje su ulazile u sastav nove
drzave, osobito ve!ikosrpska burzoazija i monarhija, koje su
svoj prestiz nad ostalim gradile na zrtvama koje je dao srpski
narod ad 1914. do 1918. godine u ratu protiv Austro-Ugarske
i njenih saveznika.
Nova drzava zapocela je svoje postojanje sa nesigurnim granicama izvan kojih je, odtukom velikih sila, ostao
znatan dio nacionalnih teritorija Hrvatske, Slovenije i Makedonije.
Zi vat u zemlji tekao je u znaku dubokih unutrasnjih sukoba oko druiitvenog uredjenja, nacionalnih odnosa,
27
�revolucionarnih pokreta seljastva koje je trazilo dosljedno sprovodjenje agrarne reforme ( radnicke klase koja se borila protiv
kapi'talisticke eksploatacije, za pravednije drustveno uredjenje,
povoljnije uslove rada i zivota.
SVI OBLICl NEJEDNAKOSTI POLOVA OD MNCGOZENSTVA, KUPOPRODAJE
ZENA • OBESPRAVLJENCG POLOZAJA
U DRUSTVU I PORODICI DO TEGOBA
SAVREMENE PROLETERKE U RADNOM
ODNOSU- BILl SU PRATILAC ZIVOTA
JUGOSLOVENSKIH ZENA
<
Qrustyene krize izazvane nerijesenim nacionalnim i socijalnim problemima s ve su se vise zaostravale. Drzava u koju; su 'usli vee razvijeni narOdni individualiteti sa teznjom da nesmetano i slobodno" napreduju postala je zemlja nacionalne neravnopravnosti i najsurovijeg klasnog ugnjetavanja.
Ono sto je ujedinjavalo burzoaziju pojedinih jugoslovenskih zemalja i sto ju je sililo na medjusobne kompromis,e bio je, strah od revolucionarnog gibanja naj sirih narodnih
slojeva kojima je oktobarska revolucija 1917. otvarala nove vidike, ulijevala vjeru u narodne snage u borbi proti v nepravdi,
nasilja i bijede u kojima su zivjeli.
JugoSlovenska burzoazija stajala je u vanjskoj
politici na pozicijalna najreakcionarnijih snaga medjunarodnog
irilperija!iznia u borbi protiv mlade tek stvorene Sovjetske republike. , Ona ne samo da nije priznala Sovjetski Savez, nego je
postala azil mnogih kontrarevolucionara iz biviie carske Rusije.
U takvoj politickoj i privrednoj situaciji i takvim odnosima, u zemlji sastavljenoj od naroda koji su do tada
zivjeli i razvijali se pod razlicitim drustveno-istorijskim uslovima, nije se moglo ocekivati njihova istinsko sjedinjavanje.
Drug Tito o tom periodu kaze: "Ovdje se ne radi o tome da li
je trebalo doci do stvaranja nove drzave, odnosno do ujedinjavanja. No, do ujedinjavanja Juznih Slovena je trebalo i moralo
doci. To je hila ideja najnaprednij{h ljudi i zemalja koje su se
nazivale juznostovenskim. Ali, radilo se o tome na kojim ce
principima biti zasnovano to ujedinjenje, radilo se o tome da
se jedno nacionatno ugnjetavanje ne zamijeni drugim, da se socijalno izrabljivanje radnih !judi pod Austro-Ugarskom ne zamijeni jos gorim izrabljivanjem od mlade nezajazljive burzoazije u novostvorenoj drzavi." (V kongres KPJ).
28
Uporedo sa pojavom kapitalisticke privrede i drustvenih odnosa koji je prate, u svakoj od zemalja koje su usle
u sastav Jugoslavije nastajao je i razvijao se krajem XIX i pocetkom XX vijeka, pod uticajem naprednih pokreta u zeml~ama
Evrope, pokret zena za emancipaciju. On se razvijao zaviSno
od uslova u kojima su zivjele zene pojedinih krajeva.
Pravni propisi koji su regulisali polozaj zena u
braku i porodici, odnose muza i :ilene, roditelja i djece, pra~o
nasljedjivanja, razlikovali su se u pojedinim dijelovima zemlJe,
pa se moze govoriti o ,iiest pravnih podrucja. Medjutim, u svojoj osnovi svi su oni znacili diskriminaciju zene _u ~rustvu, br~ku
i porodici. u Srbiji i Makedoniji, ,na primjer, bro Je na snazr
Srpski gradjanski zakonik iz 1844. godine koji je zene izjednaeavao sa maloljetnicima i maloumnicima.
U clanu 39. toga Zakona pisalo je: "Mladotjetnici
se drze za nedorasle i oni stoje pod osobitom zastitom zakona."
A dalje se objasnjava: "Miaiidjetnicima se upodobljavajti svi oni.
koji ne mogu ili im je zabranjeno sopstvenim im~nje_m rukov~tl,
a takvi su: svi uma useni, raspikuce sudom oglasem, propallce,
prezaduzenici cije je imanje pod steeajem i udate zene za zivota muzevljeva."
"Sa maloljetnicima i maloumnicima" zene je izjednaeavao i Austrijski gradjanski zakonik od 1811. godine ~oji
je vazio na podruCju Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovme
· s tim iito su u Sloveniji vaziJe i kasnije izmjene i dopune. Prerna o~om Zakoniku · zena nije mogla biti zakonski zastupnik ni
svoje djece nego s~mo sututorica, nije mogla svjedociti prilikom sastavljanja testamenta itd.
29
�Pripadnost stanovnistva raznim konfesijama
(katplici, pravoslavni, pripadnici islamske vjeroispovijesti, Jevreji i drugi) sa svoje strane je upotpunjavala kodeks kojim se
regulisao polozaj zena. Svima je bilo zaj edni cko da zena treba
da se pokorava muskarcu i da zavisi od njega. Kupovina i prodaja zena, mnogozenstvo, pravo muskarca da u svako doba
"otpusti" zenu i drugi vladajuci obicaji stavljali su Muslimanke
u rang najnizih ljudskih bica. Spoljni znak ropstva Muslimanki
bio je tamni veo preko lica, zar i feredza, na koje su ih osudji vali obieaji koji su !mali rang vjer&ke dog me.
Tako su se u jednoj maloj zemlji stekli svi vidovi diskriminacije zene, od najprimitivnijih oblika zivota zene
naslijedjenih od turske feudalne vladavine do tegoba proleterske
zene koja je usla u fabrike i postala predmet najgrublje eksploatacije od strane kapitalista.
Za vrijeme prvog s vjetskog rata zene su postale
znaeajan faktor u privredi zemlje. One su zamijenile muskar.ce
u tvornicama, u poljoprivredi, u raznim sluzbama. Dok su u
Srbiji napadnutoj od ·strane Austro-Ugarske 1914. godine, kao i
u C rnoj Gori, zene ulagale najvece napore i zrtve u borbi protiv agresora, u jugoslovenskim zemljama u sastavu Austro-Ugarske razvijao se sve organizovaniji otpor protiv nepravednog
rata; Dobrovoljci iz ovih krajeva ukljucuju se u redove srpske
vojske. ·ve!iki broj prisilno mobilisanih pripadnika jugoslovenskih naroda bjezi iz Austro-Ugarske vojske u takozvani zeleni
kadar, to jest sa oruzjem u ruci sklanja se u sume da bi i2bilE!g'U sluzerije tudjinskim interesima.· Zene se organizuju u bor- ·
bi protiv oduzimanja stoke i poljoprivrednih proizvoda, !zgladnjavanja stanovnistva, nepravedne podjele i onako nedovoljnog
sledov~nja hrane. Istovremeno sve vise se angazuju u borbi za
stvaranje zajednicke jugoslovenske drzave.
Vee 1917. godine zene Slovenije, na prtmJer,
vode snafuu politicku akciju za stvaranje jugoslovenske drzave
u koju bi usla potpuno ujedinjena S'ovenija sa svim svojim dijelovima. Sve je to, istovremeno, budilo i svijes t o potrebi da i
zene u novoj drzavi dobiju ve<ia prava, to jest da se pravno i
politicki izjednace sa muskarcirna.
30
BORBA ZA RAVNOPRAVNOST ZENANEODVOJIVA OD OPSTENARODNE
BORBE ZA NACIONALNU RAVNQPRAVNOST, DEMaffiATIJU I SOCIJALNU PRAVDU
U nasljedju radnickog pokreta pojedinih zemalja
Jugoslavije bile su ne samo akcije zena nego i nastojanja dase
teorijski postavi zensko pitanje i da se poveze sa revolucionar~
nim radnickim pokretom.
..
_ U radnickoj stamp! objavljivane su rasprave i
clanci 0 zenskom pitanju, polemike sa klerikalnim .i ostalim
konzervativnim snagama, a u nekim vecim gradovima izlazilLsu
i posebni listovi namijenjeni radnicama u kojima je pisano o polozaju zena: i njihovoj borbi.
.
U aprilu 1919. godine odrzan je Osnivacki kongres Socijalisticke radnicke partije (komunista), a godinu dana
kasnije Drugi kongres u Vukovaru, na kome je _naziv Partije
promijenjen u Komunisticka partija Jugoslavije.
·
U program Socijalisticke radnicke partije (komunista), osnovane na Prvom kongresu, usao je zahtj ev za jednakost muskarca i zene.
·
· .
. Komunisti su vodili borbu da zene za jednak rad
dob!ju i jednaku platu kao muskarci, za zastitu trudnica i majki,
za porodiljska odsustva, za uvodjenje zenskih inspektora u inspekcijama rada i zas ebne kontrole za zastitu zena na radu. To
je posebno istakouto na Vukovarskom kongresu.
Komunisticka partija je hila jedina partija koja
se u bivsoj Jugoslaviji izjasnila i dosljedno borila za politicko i
drustvenu ravnopravnost zena.
Burzoask~ politicke partije ili se nisu !zjasnja.:.
vale o pitanju ravnopravnosti zena ili su zauzele stanoviste da
su zene neprosvijecene ida zato treba odgoditi davanje prava
glasa zenama. Ovakav stav burzoaskih partija proizlazio je iz
drustvenog sistema, a podri<avan je konzervativnim tradicijama,
31
�vjerskim. dogmama i propag'andom da je zena pozvana jedino
·da bude majka i doma6ica. Sa takvim sadrZajem su, na primjar, samo vjerske organizacije izdavale oko 20 easopisa koji
su svojom tematikom tezili' da zene odgoje u tom duhu. Slicno
burzoaskim partijaina, ponasala se i scX;ijaldemokratska partija.
Gradjapski femihisticki pokret u Jugoslaviji nije mogao privuci u svoje redove radnice i siromasne seljanke,
jer se nije bavio polozajem njih kao dijela ugnjetene i eksploatisane klase, nego samo problemom njihovog pravnog polozaja
u oclnosu na muskarce. Cinjenica da u sistemu klasnog i politickog bespravlja ni muskarce, pripadnike siromailnih narodnih
· slojeva, njihova politiCka prava nisu stitila od sve gore eksploatacije, ave je vise razvijala svijest radnih zena da je njihova
mjesto u opstenarodnom pokretu u kome ce se rjesavati i ukidanje njihove neravnopravnosti,
Radnice su strajkovale, radnicke zene pravile ·
"crveni obruCi' oko fabrika u kojima se litrajkuje i svojim tijelima· sprjeeavale prod or strajkbrehera i policije, organizovale
su kuhinje za ishranu strajkaea, ulazite u sindikate i preko
njih trazile svoja prava i ukljucivale se u opstu borbu radnicke
klase. Uz revolucionarne snags radnica i radnickih zena ulazile sti u pokret i druge, na razne nacine diskrimisane mase zena •. U radnickom pokretu nalazile su mjesto i siromasne setjanke koje su najteze osje6ale bijedu u koju je seljastvo gurnuto
politikom drzave i kapitalistickih elemenata na selu. U pokret
au ulazile djevojke kojima je dl"Zava zabranila pohadjanje uCiteljske ilkole, jer ima nezaposlenih ucitelja, i mlade uCiteljice kojima je zakonom propisano da se mogu udati samo za ucitelja
ako zele da sacuvaju' namjestenje. Bile su nezadovoljne zaposlene udate zene ili zaposlene djevojke koje su stanovale kod porodica, jer su, bez obzira na sposobnost i kvalifikacije, bite manje placene od muskliraca i prve na udaru kada je trebalo smanjiti broj zapos lenih.
Zene koje su u svim nacionalnooslobodilackim
pokretima svojih zemalja uzimale vidnog uceS6a bile su nepomirljivi borci protiv progona i .diskriminacije onog sto je Cinilo inclividualnost naroda kojima pripadaju •
. 32
Kakav je bio poloZaj pojedinih naroda u staroj
Jugoslaviji vidi se najbolje na primjeru Makedonije.
S jedne strane, teritorija. Makedonije je hila
podijeijena izmedju tri zemlje od kojih nijedna nije prizuavala
makedonsku nacionalnost. U okviru stare Jugoslavije Makedonija je tretirana kao "Juzna Srbija", makedonski jezik bio je zabranjen, administrativni jezik bio je srpskohrvatski, jezik na
kome su ucila makedonska djeca takodjer. Dodajmo tome. da je
pored C rne Gore, Makedonija hila najnerazvij enija u industrijskom pogledu. Nesta duvanske industrije bilo je sve .cime je
raspolagala. Zato nije slueajno sto su Makedonke bile vrlo aktivne u svim pokretima za nacionalno oslobodjenjra i socijalnu
pravdu. Stovenke i Hrvatice trazile su da odgajaju svoju djecu
u bogatoj kulturnoj bastini svojih naroda i narodnog jezika. One
nisu mogle Obezliciti svoje materinstvo u "troimenosti'' nad kojom je stajala sjenka monarha i kazne za sva nacionalna i klasna osje6anja.
• Siroki slojevi zena Srbije, Cije je zrtve i patnje
u minulim ratovima uzurpirala, kao lovorove vijence, velikosrpska bul"Zoazija da bi nametuula hegemoniju Y:itavoj Jugoslaviji, zivjele su u siromastvu i obespravljene. To su osje6ale i
Crnogorke, vjekovni bore! i ucesnici u svim borbama za slribodu s voje zemlje.
Protiv ' vjekovnih okova, socijalne nepravde i diskriminacije borile su se i zene Kosova. Stupale su u borbu i
zene pokrivene zarom i feredzom u vrijeme kada je taj simbol
ogranicenja licne slobode, potcinjenosti i · ugnjetavanja zabranjen
cak i u zemlji iz koje je donesen u nase krajeve. I po tome su
zene predstavljale borbeni element.
Svega toga burzoazija se bojala. Bilo da su se
nalazile na vlasti ili u opozidji, burzoaske partije su bile jedinstvene u stavovima: prema radni Ckoj klasi i pravima zena.
Zato clan 70. Vidovdanskog ustava iz 1921. godine glasi: "O
pravu glasa zena odlucuje se posebnim zakonom," Ta ista formulacija ponovljena je i u Ustavu iz 1931. godine, a zakon nikada nije donesen.
33
�ZABRANA RADA KOMUNISTICKE
PAR TIJE JUG OSLAVIJE
Iako su se neprestano borile zbog nejednako podijeljene vlasti i ekonomsklh pozicij:c u novoj drzavi, nacionalne
burzoazije su uvijek bile spremne na paktiranje kada su suocene
sa zajednickim neprijateljem: proletarijatom i komunistima. To
se najbolje pokazalo na izborima u ljeto 1920. godine, kada su
komunisti u vi 8e mj es ta dobili veeinu na izborima za lokalne organe vlasti. Na izborima za Ustavotvornu skupstinu iste godine
ko)nunisti su bill tree! po broju poslanickih mandata. Iza ovih
pobjeda stajale su pobunjene mase radrilka, siromasnih setjaka
i ostalih slojeva radnog stanovnistva.
Pored borbe za rjesavanje unutrasnjih pitanja,
radnicki pokret Jugoslavije vodio je akcije medjunarodne radnicke sotidarnosti protiv intervenclje protiv mlade Sovjetske Eusije, gusenja rev.clucije u Madjarskoj ltd.
Na seljake, nezadovoljne nacinom sprovodjenja
agrarne reforme, vlasti su slate policiju i vojsku. Agrarna reform.a sprovodjena je spore i djelimicno. Mnogl veleposjednici
su za "oduzetu " zemlju obesteceni vise nego da su je prodali.
Sitni seljacki posjedf bili su nesposobni da se odri.e pod pritiskom bogataskih Spekulacija. Tako je preko 700 hiljada sitnih seoskih domaeinstava bilo zaduzeno kod banaka i zelenasa placajuci ogromne kamate. Talas strajkova gusen je pucanjem u strajkace, pozlvanjem radnika u vojsku, otpustanjem sa posla, pa eak
i prisilnim raseljavanjem radnika lz pojedinlh rejona. Na strajkace su upuCi vane vojne jedinice, eak I topovi.
U Skupstinl je ubrzo poslije toga po skracenom
postupku izglasan zloglasni "Zakon o zastitl javne bezbjednosti
i pokreta u drzavi". Taj zakon proglasio je komunlsticku aktivnost zloCinom I dopuiltao takve progone komunista i njihovlh
simpatlzera da s e moglo nekaznj eno lei i na njihova fizicko lstrebljenje. Sve sto je znacilo opoziciju unitarlzinu i hegemoniji
slamano je nasiljem i najsurovijim progonima. Time je legalizovana neprikosnovenost monarha, centralisticko uredjenje, nacionatna neravnopravnost i omogueeno da kapltalisti, pomognuti
34
terorom drzave, po svojoj volji otpustaju radnike, produzuju
radni dan, smanjuju i onaka bijedne nadnice, vrse besprimjernu
eksploataciju zenskog i djecjeg rada.
Na potozaj zena u radnom odnosu uticala je, prije svega, ogranicenost broja radnih mjesta u uslovima nerazvijene privrede, sto je davalo moguenost postodavcima da izigravaju i one socijalno-zastitne mjere koje su bile propisane zakonima i drugim pravnim propisima. U periodu burnih revolucio~
narnlh pokreta radnicke klase i drugih siromasnih slojeva, doneseno je nekoliko znacajnih zakona iz oblasti socijatnog zakonodavstva. Oni su sadrzavali obaveze poslodavaca o zastiti zena
na poslovima stetnim po njihova zdravlje, na, trajanje porodiljskog odsustva, za vrijeme kojeg zene nisu mogle biti otpustene,
zabranu noenog rada i sl. Medjutim, ove mjere nisu bile dosljedno sprovedene, a krilenje zakona najcesce je prolazilo bez
postjedica za poslodavca. Pogotovo su to mogli ciniti n_esmetano nakon zabrane KomunistiCke partije i razbijanja sindikata.
Nesigurnost na radnom mjestn, diskriminacija u
platama, ogranicavanje broja zena u pojediruln sluZbama, izlgravanje propisa 0 radnom vx-emenu, zastiti na radu i zastiti
materinstva stvarali su ogorcenje kod radnica i drugih zaposlenih zena i spremnost na akcije protiv eksploatacije koja je vrsena nad njima.
Ni najsurovijim obliclma politicke obespravljenosti, bijelog terora, otpustanjem s pasta, nije se mogao unistiti
radnicki pokret. U · dubokoj ilegalnost!, des etkovana i progonj ena,
obnavljala je svoje redove i svoj rad KomunistiCka partija Jugos lavije.
Jedan od ob!ika povezivanja sa radnickom klasom i narodom bio je ulazak komunista i njihova aktivnost u postojecim kulturno-umjetnickim, sportskim, profesionalnim I slicnlm organizacijama. Zene, prlpadnice radnickog pokreta, ukljncivale su se u postojeca zenska udruienja i organizacije nastoje6i da sa ostalim naprednim zenama organlzuju akcije koje bi doprinijele c'~- se zensko stanovni8tvo ukljuci u borbu za poboljsanje svog polozaja i rjesavanje zivotnih problema naroda.
Gradjanske zenske organizacije koje su postojale u nekim d;.jelovima zemlje imale sm raznovrsne platforms
35
�udruzivanja i programe rada, Formirane su kao dobrotvorna
•
prosvjetna ili profesionalua.'udruzenja. Njihov manevarski prostor nije prelazio okvire postoje<ieg poretka, mada je u ovim
drustvima bilo i naprednih struja, osohito u horhi za rjesenje
. nacionalnog pitanja: i za naprednije zakonodavstvo u oblasti porodienih odnosa i gradjanskih prava zena.
Ulaskom u ova udruzenja omogu<iavalo se organizovanje nekih akcija koje bi bar donekle pomogle zenama, Jedna od njih je hila opismenjavanje.
Prema popisu iz 1931, godine, u Jugoslaviji je
procenat nepismenlh zena iznos!o 56,4. Narocito veliki procenat nepismenth zena bio je u Srbiji (78, 7), Milkedoniji (81, 7),
Bosni i Hercegovini (84), a na Kosovu eak 93, 9 odsto.
Ovakva nepismenost uticala je, pored ekonomske ·
bijede, i na sirenje zaraznih bolesti, na smrtnost djece, koja
je u pojed~~m dijelovima zemlje spadala medju najve<ie u svijetu, na vehk1 hroj porodjaja od kojih se nepismena zena nije ni
mogla ni znala braniti, na brzo starenje i kratko trajanje zivota stanovnistva.
Pa i ovakav skromni rad bio je poreme<ien i go-
tovo .ra:z;bijen novim politl&im krizama u zemlji.
Monarhofa!lis t1 cka diktatura, proglasena 6. januara 1929. godine, znaclla je joA zd<ii. obracun sa svim demokratskim snagama u zemlji, sa svim lito je stajalo na putu apsolutlstickoj monarh!j!, Dlktatur! je prethodio burni period parlamenllarnih ki:iza izazvanih neuspjelim pokusajima da se u borbi za vlast i ekonomske pri vilegije pojed!nih nacionalnih burzoazija nadju rjdenja u okviru postoje<ieg poretka. Iako je i\itav
izhornl sistem i parliimentarni zivot bio privid i fasada iza kojih se krila hegemonija, apsolutizam monarhlje i korupciondtvo
vrhunskih politiliara, iako je u sukohu osnovnih koncepc!ja 0 uredjenju drzave !zmedju centralizma i federalizma dolazilo do
kompromisa onda kada su to zahtijevali !nte1·esi krupne budoazije, postalo je ocito da se takvo stanje ne moze odrzati. C:ak .
i m!nimalne ustavne slobode bile au smetnje hegemonizmu i monarhiji. Ukidanjem Ustava 1929·. god!ne srus!le su se i posljednje kulise kojima je bilo zaktonjeno pravo lice diktatorske vla- ·
sti.
36
Opet su se pnnile tamnice. Na udaru je bilo sve
sto je najmanje moglo znaciti zelju za demokratijom, osnovnim
gradjanskim slobodama i promjenom postoje<ieg stanja.
Dokumenti iz tog vremena potvrdjuju da je veliki broj zena hio svjestan da se samo horhom moze mijeujati
postojece stanje. Iz redova radnica, studentkinja, htelektualki,
omladinki i ucenica raznih skola izrastale su revolucionarke
koje su politick! rad smatrale ohavezom i svakodnevnim zadatkom. Bilo bi nepodesno mjeriti uticaj revolucionarne ideologije
na zene njihovom organizovanom pripadnoscu Komunistickoj partiji. Dijelom zhog duboke ilegaluosti u kojoj je Partija hila,
zhog cega je i hroj Clanova Partije bio manji nego' sto je hilo
komunista, zbog unutrasnjih kriza' i frakcijskih horbi, a dijelom
zbog ukorijenjenih shvatanja u odnosu na zene, cega nisu hili
oslobodjeni ni svi komunisti, ,ulazak zena u Partiju hio je manji od zenskih snaga koje su se formirale i potvrdjivale u revolucionarnoj borhi.
Kada se govori o istoriji radnickog pokreta i
njenoj horbi, mora se istaci da je njegova sirina u raznim periodima zavisila od toga u kojoj je mj eri, pored organizovanja
borhe protiv klasnog ugnjetavanja, hio idejno i programski u
stanju da shvati revolucionarni. znacaj pokreta ugnjetenih naroda na nacionalnu ravnopravnost, kao i da osjeti kakva se revolucionarna snaga krije u zenama kao dvostruko ohespravijenom
dijelu naroda. Sve do tridesetih godina hilo je nejasno<ia i gresaka u stavu Komunisticke partije Jugoslavije o nacionalnom pitanju. Ukoliko je Komunisticka partija Jugos!avije u svom razvitku uspijevala da s vojim program om i akcijama izrazi interese i teznje najsirih slojeva naroda, ukoliko je sadrzinu klasne
borbe vise hogatila i ostalim rjeilenjima hez kojih nema ljudske slobode - nacionalnom ravnopravnoMu, ravnopravnoscu polova, slobodom misli, nauke i umjetuickog stvaralastva - utoliko je sticala vise pristalica spremnih da ·radnicko.m pokretu
stave na raspolaganje svoju borbenosti svoje sposohnosti.
37
�NARODNI FRONT PROTIV FASIZMA
Sredinom · tridesetih god ina u zemlji je snazno
rastao pokret za stvaranje Narodnog fronta, Cija je platforma
bila: demokratija, ekonomsko poboljllanje narodnog zivota,borba
protiv profaslstiCke orijentacije rezima, za pomoc republikanskoj Spanijl, za uspostavljanje prijateljstva sa Sovjetskim Savezorn. U to vrijeme za rad komunista !male su izvanredan znaeaj organizacije koje su mogle legalno raditi: kulturno-umjetn!- ·
Cka drustva, razna kulturna i sportskil. udruzenja, Savez drusta-;;
va seoskih mladiiSa i djevojaka (Slovenija), zavieajni klubovi stU::.
denata i njihove organizacije na univerzitetima, organizacije
Zenskog pokreta, Liga za mir i druga. U S!oveniji su napredne· studentkinje organizovale na najzaostalijim seoskim podrucjirna na sjevernoj granici takozvane radne i narodnoodbrambene
tabore kao uporiilta antifasistiCkog pokreta i pripreme za borbu
protiv fa~sticke agresije, Mnogobrojne zajednicke akcije, koje
su objed!njavali komunisti, dobijale su zamah jedinstvenog revolucionarno-demokratskog pokreta koji je snazno uticao na politick! Hvot zemlje.
Komunisticka partija Jugoslavije je ukljucivala
svoje clanar e svuda gdje se moglo djelovati na okupljanje naroda u antifasisticku borbu. Proslave Osmog marta, Prvog maja,
razne kulturne priredbe, radnicki strajkovi, demonstracije radnikil. 1 studenata, protest! protiv hapsenja i zlostavljanja naprednih gradjana i komunista - sve je to u isto vrijeme bilo dosljedno obiljezeno ne saJ;no unutarnjim problemima zemlje nego i
jasnim stavovima prema ratnoj opasnosti koja je zaprijetila covjeeanstvu. F aiiisticka Njemackil. 1 Italija vee su intervenisale
vojskom u Spaniji, italijanski faiiisti okupirali su Et!opiju, medjunarodna reakcija kovala je planove za uniiltenje prve zemlje
socijalizma. Na bojii!ta Spanije odlazile su stotine dobrovoljaca
iz Jugoslavije. Medju njima bilo je i 16 zena.
U svim akcijama koje su se vodile pod rukovodstvom Komunisticke partije sve masovnije su se pojavljivale
zene. One su bile aktivne u fabrlkama, u radnickim i drugim
38
naprednim druiitvima, na fakultetima i u skolama. Proslave Osmog marta bile su zajednicke proslave radnog naroda na kojima
su, osim zahtjeva za ravnppravnost zena, isticana i ostala pitanja koja su tiStala radni narod.
Na snazan otpor demokratske javnosti naisao je,
na primjer, pokuilaj vlade da se finansijskim Zakonom od 1934/
35. godine "zbog stednje budzeta:' 1 udate zene uklone iz drzavne
sluzbe. Vladina stampa je pisala: "Da bi se postigle budzetske
uiitede, Ministarski savjet ce utvrditi uslove daljeg opstankil. u
dr:Zavnoj ili samostalnoj sluZbi onih zena ciji su muzevi zaposljeni u drzavnoj, samoupravnoj ili privatnoj sluzbi, ili inace imaju dovoljno prihoda za odrzavanje parodic e." ·Ova mjera izazvala je talas protesta zena, sindikil.ta i svih naprednih gradjana,
zbog eega je vlada bila primorana da se povuce.
Shvatanje da su interesi radnih zena nedjeljivo
povezani sa radniCkim pokretom sve vise je privlacilo .zene u
rad!licki pokret i razvijalo kod njih povjerenje u Komunisticku
partiju. Komulli.stkinje su bile clanovi sportskih, omladinskih,
prosvjetnih, dobrotvornih druiltava i organizacija, radile u organizacijama zenskog pokreta, bile aktivne u sindikatima. Na
skupenom prostoru za drustveni rad, zene i omladinke iz redova komunista svim snagama su se borile za novu svijest zena,
za njihova kulturno i politicko uzdizanje. Njihova snaga bila je
u jasnoci pogleda na s vi jet, u ubjedjenju da se bore za novo
drustvo i bolji polozaj zene.
U Okviru zenskog pokreta pocele su se organizovati omladinske sekcije. Ql 1935. do 1937. godine ovakve sekcije osnovane su u preko stotinu gradova Jugoslavije. U svojoj
sustini duboko politicke, ove sekcije su organizovale razne akcije - opisinenjavanje zena, kulturne priredbe, zdravstvene i domacincke teeajeve, kurseve stenografije i stranih jezika, organizovale su zadruge mladih djevojakil., zenske nabavno-prodajne
zadruge sa zadatkom samopornoci ltd. Uporno su radile na politickom organi)>ovanju zena u borbi protiv rastuce opasnosti od
failizma i rata, za pravo glasa zena, za osujecivanje raznih
~jera poslodavaca i rezima koje su vodile pogorilavanju i onako
teilkih uslova Zivota naroda, Godine 1936. organizovana je zemaljska akcija zena pod parolom 11 Za mir i slobodl1". Torn prilikom prikupljeno je preko 600 hiljada potpisa zena.
39
�Dol.azak druga Tita na celo KomunistiCke partije
Jug;>stavije 1937. godine znaci pocetak novog razdoblja ne samo
u razvoju KPJ i revolucionarnog radnickog pokreta nego i u istoriji naroda Jugoslavije. Centralni komitet KPJ pod rukovodstvom Josipa Broza Tita zapocinje novi period brojnim jaeanjem
redova Partije i SKOJ-a i povezivanjem Partije sa svim drustvenim snagama koje su prihvatile program Narodnog fronta u
borbi protiv fasizma i rata.
Jasni stavovi o rjesavanju nacionalnog pitanja u
Jugoslaviji, o jedinstvu radnih !judi svih jugoslovenskib zemalja
pred zajednickom opasnoscu od rata i fasistil!:kog porobljavanja
zemlje imali su dnbokog odjeka u narodu i sve vise jaeali ugled i povjerenje rnasa u KPJ. Tito je dragocjene borbene snage vidio u om ladini i zenama.
Tada je od ukupnog broja zaposlenih bilo 25 odsto zena. Neke grane industrije, kao sto su teksti!na, duvanska
i druge zaposljavale su pretezno zensku radnu snagu. Pored toga, zene su radile u velikom broju u trgovinama i drugim usluznim djelatnostima.
Vladala je nesigurnost ne samo za osnovne uslove rada zena, nego i za njihov opstanak na radnom mjestu. To
je uticalo da se sve veci broj zena uclanjivao u radnicke sindi~ate, shvatajuci da ce orgab'izovano moci vise uCiniti za poboljsanje svojih zivotnih uslova i obezbjedjenje egzistencije. u redovima radnica i drugih naprednih zena formirale su se snazne
zenske licnosti i nepok~lebljivi borci. One su mnogo doprinijele
da se n svakodnevnom zivotu komunista i drugih naprednih !judi
mijenjao odnos prema zeni. Bilo je to postovanje prema drugu,
prema covjeku i saborcu. Zene su izdrzavale strahovita mucenja u zatvorima i nisu nikoga izdavale. Nekoliko desetina zena
~udjeno je na visegodisnju robiju u zatvoru u Pozarevcu, gdje
J_e postojalo posebno odjeljenje za zene politicks osudjenike.
~ene su po kisi i snijegu stajale pred zatvorima, vrijedjane od
zandarma, da bi predate branu i odijelo koje su sakupile za pohapsene drugove i drugarice. Zene so godinama cekale svoje
drngove _koji su camili u tamnicama, logorima ili se borili u
dalekoj Spaniji.
Uvijek kada jedan sistem propada, osim snage
naroda koji ga rusi, njegovom padu doprinosi i trulez u samoj
40
vladajucoj klasi. I obratno, u velikim pokretima naroda jedno
od borbenih oruzja je i etika onih koji prvi koracaju u stroju.
Ona zahtijeva brabrost, samoodricanje •. drugarstvo, nove odnose muskarca i zene, novi ideal muskarca i zene. Ona duboko
mijenja liene i porodicne odnose. Snaga prijateljstva i ljubavi
zasniva se na zajednickoj ideji, zajednickoj zrtvi i zajednickom
interesu. U borbi za preporod drustva, osim svjesnog prihvatanja revolucionarnog programa i njegovih akcija, u ljudima je
bila prisutna i zelja da s e o svemu razgranice sa malogradjanskim nacinom zivota. 0 borbi i revoluciji pisali su svoje najljepse stihove napredni. pjesnici, slikari stvarali platna, muzicari svoje kompozicije, njima su posvecena velika djela umjetnika boraca za slobodu naroda. Omladina se nadabnjivala djelim~ stvoreni n u oktobarskoj revoluciji. U taj mozaik revolucionarnih stremljenja naroda ugradjivale su napredne zene Jugoslavije svoje vrijednosti, snagu, svoje zrtve i nade u ljep8u i
sretniju sutrasnjicu.
U PREDVECERJE RATA
Pod pritiskom nezadovoljs tva naroda sa stanjem
u zemlji i spoljnopolitickih uslova 1939, godine, doslo je do nagodbe izmedju velikosrpske i velikohrvatske burzoazije. Stvorena je Banovina Hrvatska i forroirana takozvana "Vlada sporazuroa". Nije trebalo dugo cekati da se narod uvjeri da novostvorena vlsda nema namjeru da izvrsi obecanja o demokratizaciji,
da rijesi najteze ekonomske problema, ni da osposobi zemlju
za otpor u ratu koji se priblizavao. Iste te godine na ulicama
Beograda, Zagreba i SpUta prolivena je krv demonstranata koji
su trazili demokratske slobode, osposobljavanje zemlje za odbranu nezavisnosti, mjere protiv skupoce i gladovanja.
~U
toku priprema koje je vlada vrsila za donosenje izbornog zakona, pod rukovodstvoro komunis!a sprovedena je
siroka akcija za dobijanje prava glasa zena. "Zena danas" list koji je pokrenula grupa mladih komunistkinja iz Omladinske
sekcije Zenskog pokreta u Beogradu uputio je proglas zenama
41
�Jugoslavije u kome ih poziva u borbu za pravo glasa zena. osnovna misao proglasa i cjelokupne akcije za pravo glasa bila
je: zene ce se pravom glasa koristiti u borbi za mir, za slobodu i napredak naroda. Rukovodeci se odlukama Kongresa Internacionalne alijanse zenskih pqkreta, koji je odrzan u Kopenhagenu 1939. godine i na kome je izglasana "Deklaracija nacela!' (u kojoj je glavna misao bila da se zenske organizacije ne
mogu ogranicavati samo na borbu za svoja prava, vee treba da
s e ukljucuju u demokratske pokrete naroda), napredni dio Alijanse I organizacija Zenskog pokreta Jugoslavije dao je ovoj akciji
najiiiri drustveni znaeaj postavljajuci najosnovnija politicka i ekonornska pitanja zemlje.
A "vlada sporazuma" nije rijeiiila ovo pitanje,
kao ni druga goruca pitanja naroda. Zabranom strajkova, demonstracijama, koncentracionim logorima, ubijanjem demonstranata, progonima antifasista, ona je sprovodila dosljedno politiku
pov'ezivanja sa silama osovine i fasizacije zemlje.
Mnogobrojni dokumenti govore o tojne. U zemlji
neometano djeluje "peta kolona". Vlada donosi uredbu o osnivanju privatnih njemackih gimnazija sa pravom javnosti u nekoliko mjesta u zemlji. Donesena je uredba "0 ustovima za upis jevrejskih lica" na univerzitet i druge skole u zemlji, koja je
predvidjala ogranicenja skolovanja, slicno kao u failistickoj Njemackoj.
Vozovi odnose iz Jugoslavije u Njemacku hiljade
vagona poljoprivrednih proizvoda. Sarno za dvije godine izvoz
u Hitlerovu Njemacku povecao se za preko dvadeset puta.
Policija puca na radnike i omladinu koja trazi
hljeba, slobodu i odbranu zemlje. Kundacima se razbijaju protestne demonstracije zena protiv skupoce i slanja poljoprivrednih proizvoda u Njemacku (Ljubljana i mnoga druga mjesta).
BRANICEMO ZEMLJU!
Sile osovine pokoravaju jednu za drugom zemlje
Evrope. Failisticke trupe bile su vee odavno na granicama Jugoslavije. Jedini glas koji upozorava na opasnost od fasisticke
agresije je glas zabranjene Komunisticke partije. Jedina partija
koja organizuje narod za odbranu zemlje je Komunisticka partija Jugoslavije, Ona tumaci zajednicku opasnost koja prijeti od
fasizma svim · narodima Jugoslavije, tumaci njihov zajednicki interes u borbi protiv fasizma i poziva narod na bratstvo i jedinstvo. Omladina, na poziv Partije, uci rukovanje oruzjem, dje- ·
vojke i zene idu · na bolnicke kurseve i pripremaju se za odbranu zemlje. U zakljuecima donesenim na Zemaljskom savjetova.nju KPJ 1939. godine insistira·se na sirem angazovanju zena u
odbrani zemlje. "Zene su glavna radna masa pozadine; jer ostaju na njivi, na ulici, u porodici bez hranioca. Znaeaj rada
medja zenama je od sudbonosne vaznosti zbog ratne opasno~ti."
I rezim
ma i shvata na cijoj su
ve zene, posvecuju sve
uvodi posebne kartone i
je svjestan snage koja se krije u zenastrani. "Komunisti uvlace u svoje redovise paznje zenskom pokretu." Policija
spiskove zena-komunista.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ koja je odrzana u Zagrebu 1940. godine podnesen je poseban referat o
radu Partije medju zenama:
.
"Rad medju zenama postaje za sve nas vazniji
sektor rada. Imperijalisticki rat, mobilizacija, nestasica zivotnih namirnica, besposlica i skupoca pojave su koje duboko zadiru u zivot ogromne vecine zena, od radnice, pa sve do gradjanskih zena. Ove pojave koje donosi sa sobom rat, bacaju~
jos brze i masovnije zene u revolucionarni proletarijat.Rad medju zenskim masama pqstaje, dakle, sa imperijalistickim ratom,
sve vazniji", - receno je u c•;om referatu.
Peta zemaljska konferencija KPJ istakla je, izmedju ostalog, da, iako su radnice izlozene najgoroj eksploataciji od strane kapitalista, postoje i problem! seljanki, stuzbeni.:
ca i ostalih radnih zena, postoje i drugi vidovi diskriminacije,
42
43
�ponizavanja i nepravdi CIJe .su zrtve zene i u druStvu i u porodici1 Sve je to zahtijevalo od komunista da vode raQuna o teB. kom polozaju raznih slojeva zena i da shvate vaznost okupljanja
zena u svenarodnu borbu za promjenu postojeceg stanja.
Rat koji se priblizavao vee je pokazivao svoje
surovo lice narodima Jugoslavije. Sve teilikoce koje su proiilazile i:t poremecaja koji su aile osovine izazvale svojim haranjem
po li:vropi vee su skupo placali i naSi narodL Oskudica u zivotnirn namirnicama zbog izvoza u fasistiCku Njemacku i Italiju,
skupoca, spekulacije na kojirna s.u se bogatili kapitalisti, minimaine potpore porodicama ciji su hranioci mobilisani u vojsku,
sto je dovodilo do jos veceg siromastva i bijede, prekovremeni
rad u. fabrikama u korist Crvenog krsta - sve je potvrdjivalo
Cinjenicu da burzoazija ratne t.eskoce prebacuje · na ledja radnog
naroda. Takodje je bilo jasno da au zene onaj dio naroda koji
je svim ovim teskocama najvise pogodjen. To je ukazivalo na
neophodnost da se KPJ odlucnije nego ikad angafuje kao nosilac
revolucionarnih akcija radnih zena i da ih ukljuci u opstenarodni pokret.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ dosijedno
su obilje~ene idejne pozicije KPJ u odnosu na problema zena i
njihovu drustvenu ulogu. Zensko pitanje, pored klasnog i nac ionalnog, dobilo je vidno mjesto u teoriji i praksi komunista Jugoslavije. Osim programskih nacela o politickirn pravima i ravnopravnosti zena u svim oblastima zivota o pravu na jednaku
platu za jednak rad, lstaknuti su problemi zastite rnaterinstva,
borba proti v dvojnog mora Ia, nekaznjenog zavodnistva, kupovine
zena, prostitucije i drugih oblika nejednakosti zene u drustvenom i privrednom zivotu, Dublje idejno osposobljavanje clanova
KPJ za razumjevallje polozaja zena u kapitalistickom druStvu,
za istorijske uslol/e nastanka neravnopravnosti zena bilo je od
ogromnog znaeaja, osobito za mlade generacije koje su predstavljale stub partijskih i skojevskih organizacija.
.,
U predvecerje rata zapoceta je siroko organize-- vana akcija KPJ da iz redova potlacenih zena Jugoslavije primi
u svoje clanstvo sto vise onih koje su vee bile spremne da svoju snagu, znanje i revolucionar:nu sposobnost stave na raspolaganje u velikim borbama koje su predstojale. Moze se reci da
je zahvaljujuci radu KomunistiCke partije, zene Jugoslavije rat
44
zatekao u velikom broju spremne za borbu, i da je njihov veliki doprinos u narodnooslobodilackom pokretu u praksi dokazao
numost povezanosti borbe za oslobodjenje proletarijata, zena i
za nacionalno oslobodjenje.
27. MART 1941, GODINE:
BOLJE RAT NEGO PAKT!
BOLJE GROB NEGO ROB!
Iako je u narodu vladalo antifasistiCko raspolozenje koje se manifestovalo u javnom nezadovoljstvu politikom rezima, doiilo je do potpisivanja sporazuma 0 pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu 25, marta 1941. godine, a 27. marta milioni rnuskaraca, zena i omladine Jugoslavije bili su na u.licama,
ogorceni izdajom, spremni da ginu za slobodu i nezavisnost svoje zemlje. Narodi Jugoslavije su zapravo toga dana zapoceli borbu protiv sila osovine i domacih izdajnika.
Sestog aprila 1941. godine njemacke bombe zasule su Beograd. Fasisticke armije napale su Jugoslaviju: ulazile
su u zernlju trupe fasisticke Njemacke, Italije, Bugarske i Madjarske•. Nastalo je kornadanje jedne male zemlje ciji su se narodi ujedinili da bi bili jaci, ali u kojoj je vodjena politika razjedinjavanja, nacionalne i socijalne neravnopravnosti, na sta su,
pored nadmocnosti oruzja, okupatori raeunali kao na najvazniji
uslov vojnog i ddavnog unistenja Jugoslavije. Svega 12 dana trajao je zvanicni rat. Slabo oprernljena i izdana vojska, nije mogla sprijeciti da midmocni neprijatelj vojnicki pobijedi. Ali narod
nije kapitulirao.
U sjenci kukastih krstova i uz prijelnju tenkova
dijeljen je ratni plijen: Siovenija je podijeljena izmedju Italije,
Madjarske i Njemacke, stvorma je takozvana Nezavisna Drzava
Hrvatska sa kvistingorn Antom Pavelicem na celu. Dalmaciju i
Hrvatsko p>.imorje anektirala je Italija. Srem i Bosna i Hercegovina nasle su se u sastavu Nezavisne Drzave Hrvatske, Srbija
po~ okupacionirn statusom dobija kvislinsku vladu, Kosovo je
pr1pojeno Albaniji pod okupacijom Italije, Backa i Medjumurje
45
�dodijeljeni su fasistickoj Madjarskoj, Makedonija je dozivjela
okupaciju Od strane italijanske i hugarske fasisticke vojske koja je tvrdila da "oslohadja Makedoniju"; Crnu Goru su okupirali italijanski faSi.sti. Okupatori su raskomadali Jugoslaviju. Pri
tome su, koristeci naslijedje nacionalne neravnopravnosti, nastojali da stvore privid oslohodjenja pojedinih naroda. Tako je
hilo sa stvaranjem takozvane Nezavisne Drzave Hrvatske ili sa
nastupom fasisticke Bugarske kao "oslohodioca" Makedonije,
itd.
NAJNIZI INSTINKTI KOJE RADJA
IDEOLOGIJA RASNE I NACIONALNE MRZNJE - POSTAL! SU ZAK ON U CKUPffiANOJ ZEMLJI
Okupatorska politika u zaposjednutoj zemlji hila
je u ekonomskom i vojnom pogledu usmjerena na jacanje vojnog
potencijala fasistickih okupatora pred predstojeci napad na Sovjetski Savez. U isto vrijeme, svi okupatori nastojali su da sto
vise ·ucvrste svoj plijen sluzeci se najvarvarskijim · sredstvima.
Iz sjevernih dijelova Slovenije koji su dosli pod okupacionu vtast
fasisticke Njemacke nasilno je iseljeno stovenacko stanovnistvo,
italijanski fasisti sprovodili su denacional!zaciju hrvatskih krajeva koji su dosli pod njlhovu vlast, iz Backe su progonjeni kolonizirani Srhi, bugarski fa sis tic proglasavali su Makedonce Bugarima ltd. - Ustaska vlast u "Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj"
pocinjala je svoj plan lstrehljenja srpskog naroda u ovim krajevima,
Neeuveni su zlocini okupatora i domacih izdajnika u svim zemljama Jugostavije. Ubijanje, vje8anje, protjerivanje sa kucnog praga, silovanje zena i djevojaka, uhijanje djece,
pljacka i paljevina, masovno hapienje i progoni stavnonistva hili su sredstva kojima su se sluzili u horhi protiv naroda. To
nije hila vojnicka akcija; to je hio genocid. Najnizi instinkti koje radja ideologija rasne, klasne i nacionalne mrznje postali su
zakon oknpirane zemlje.
46
Tako se, na primJer, pritisak germanizacije na
slovenacku tei-itoriju vrsen tokom vijekova, poslije okupacije
pojavio u vidu monstruoznog plana Hitlera i Himlera o preseljavanju 230 hiljada Slovenaca iz Gorenjske, Stajerske i Krskog
polja, to jest sa teritorije gdje je tada zivjelo nesto vise od
500 hiljada Slovenaca. Hitlerovim rijecima prilikom njegove posjete aprila 1941. godine Marihoru: "Ucinite mi tu pokrajinu opet njemackom!" pocelo je neopozivo unistavanje slovenackog
naroda. Organizovani otpor S:tanovnistva, a zatim oruzane akcij e partizanskih jedinica omele su ove Hitlerove namjere, tako
da je preseljavanje slovenackog stanovniStva samo djelimicno
izvedeno.
U okviru sprovodjenja programa germanizacije
slovenacke teritorije njemacki oknpatori su stotine slovenacke
dece cije su roditelje pohili ili zatvorili u koncentracione logore odvodili u posehne djecje logore u Njemackoj ili ih davali na
usvajanje pojedinim njemackim porodicama. Djeca su dohijala
nova, njemacka imena, ucita da su Nijemci, vaspitavana u fasistickom duhu. Desetine godina su poslije rata prezivjeli roditelji ili rodjaci tragali najcesce hez uspjeha, za svojom djecom
kojima je oteta domovina, roditelji, ime •••
U Srhiji, u gradu Kragujevcu, samo u jednom
danu, 20. oktohra 1941. godine, pohijeno je 7.000 stanovnika,
medju kojima oko 300 ucenika Kragujevacke gimnazije. U grupi
djaka bilo je i jedno odjeljenje 15-godHinjih djecaka. Pokolj u
Kragujevcu nije hio slucajan. Ckupator i domaci izdajnici hili
su svjesni da je uticaj KPJ ovdje vrlo snazan, da je vecina
gradjana spremna da se hori protiv okupatora. To su osjetili
vee prvih dana okupacije kada su poknsali da ohnove rad Vojno
-tehnickog zavoda u kome je hilo zaposleno preko 12 hiljada
radnika. Na poziv da se vrate na rad u fahriku - javilo se saroo nekoliko stotina radnika, pa i od njih vecina po direktivi
Partije sa zadatkom da sabotiraju proizvodnju oruzja za njemackog okupatora i izdajnike. Nijemci su odustali od proizvodnje
u gradu, demontirali zavod i preselili ga u Njemacku. Kragujevacki partizanski odred u koga su stupili mnogohrojni radnici i
omladina Kragujevca svakodnevno je vodio akcije i ugrozavao okupatorsku vlast. Osnovna namjera okupatora hila je unistiti
zivu snagu naroda koji se nije dao pokoriti, unistiti radnike i
47
�partijski i skojevski kadar." Sedam hiljada pobijenih gradjana,
omtadine, djaka, profesora koji su umrli hrabro sa svojim ucenicima, ostace vjecno svjedoeanstvo o bjesomucnoj mrZnji
fasista protiv naroda, ali u isto vrijeme i svjedocanstvo o tome sa kakvim je neizmjernim snagama raspotagao narodnoostobodilacki pokret.
(Sta je znacila svijest radnika i uticaj KPJ u
narodu pokazuje drugi stueaj. U 1941. godini u ostobodjenom
Uzicu, u Srbiji, u matoj fabrici takog oruzja, za dva i po mjeseca stobode, proizvedena je 21 hiljada pusaka, preko 2 i po
miliona metaka, popravtjeno oko 500 mitraljeza.)
U Kratjevu je za cetiri dana strijetjano oko pet
hiljada gradjana. Neprijateljska komanda je oojavila 15. oktobra 1941. godine: "Daje se dalje na znanje; da danasnjim danom
za narod ovih krajeva stupa na snagu zakon najtezih represalija,
tj. nece biti strijeljano samo 100 Srba za jednog Njemca, vee
i unistena porodica i imovina ••• "
Odluka okupatora da za svakog poginulog njemackog vojnika strijeljaju 100 Srba, a za ranjenog - 50, primjenjivana je za sve vrijeme okupacije na cijeloj teritoriji Srbije.
U Bosni i Hercegovini koja je uiila u sastav kvislinske "Nezavisne Drzave Hrvatske", stav ~ ustaskog vodjstva
bio je da su teritorije Bosne i Hercegovine "hrvats ke zem lje",
da su Muslimani "Hrvati mus limanske vjere", a da su Srbi: doseljenici kojima nema mjesta u ovim krajevima. Osim prisilnog
iseljavanja Srba, glavni nacin obracuD.a sa srpskim stanovnist.vom, osobito na selu, bilo je fizicko istrebljivanje. Pored nacionalnog ropstva, nad narode Bosne i Hercegovine nadvila se
opasnost od najstrasnije tragedije: medjusobnog istrebljivanja i
bratoubilacke borbe, a to je bila namjera okupatora.
Gradovi i seta Bosne i Hercegovine postali su
ktaonice tjudi, zena i djece. U toku rata palo je 103.354 stanovnika Bosne i Hercegovine kao zrtve fasistickog terora. O:l toga
su 34.530 zena i 20.920 djece do 13 godina.
Tako je u gradu Prijedoru i njegovoj okolici pobijeno 4. 700 !judi, ptamtjela su seta, dok su ustase ktale i mucile svoje zrtve ••.
48
U Sanskom Mostu i okolini, gdje ~je pokolj vrsen
na dan 2. avgusta 1941. godine, pobijeno je 7.000 ljndi, zena i
djece. Treceg avgusta cbjavljeno je dobosem u Sanskom Mostu
da se do 6 easova uvece imaju javiti svi djaci iznad 12 godina.
Potom su i oni sa ostaiim zrtvama vodjeni na strijeljanje. Strijeljanje je vrseno u velikim, unaprijed iskopanim jarnama, koje
su zrtve morale same iskopati, pa su tamo mitraljezom pobijene.
Zene su cesto najprije silovane, a potom ubijene •••
U Kljucu je pobijeno oko 1. 700 ljudi, koji su likvidirahi u tamosnjoj osnovnoj skoli, a dijetom na obati Sane.
U opstini Bosanska Krupa S!lmo u 10 seta pobijeno je 2.319 stanovnika, od toga 678 djece.
Ztocine okupatora i domacih fa sis ta-ustasa nad
srpskim narodom nastojali su iskoriStiti srpski reakcionari i
stuge okupatora usmjeravajuCi ogorcenje i borbenu spremnost
srpskog naroda protiv Muslimana i Hrvata.
Godine 1942. cetnici su izvrsili masovna nasilja
nad muslimanskim stanovnistvom. Stradato je oko 7. 000 Muslimana iz Visegrada, Foce, Gorazda i drugih mjesta. Tekle su
Drina i druge bosanske rijeke krvave noseci ljeseve Muslimana
i njihove nejake djece. Hiljade mustimanskih i hrvatskih porodica bjezalo je iz svojih domova i seta u kOjima su, u ime
srpstva, haracili cetnici. A u isto vrijeme cetnicke komande
stvarate su sporazume sa okupatorskim i ustaskim vodjstvom
za zajednicku borbu protiv naroda kc>ji se ujedinjavao u borbi
protiv fasistickih okupatora i domacih izdajnika, ustasa i cetnika.
Da bi osigurali svoje pozicije i da bi se pred
Madjarima u Backoj predstavili kao "ostobodioci'', madjarski
okupatori su u samom pocetku zaveli masovan teror koji je u
prvom redu bio uperen protiv srpskog dijela stanovniStva, osobito protiv kotonista i dobrovoljaca iz prvog svjetskog rata. Ubijanje, deportovanje i odvodjenj e u Log ore kolonista: !judi, zena,
djece - bilo je na dnevnom redu prvih dana okupacije. Racuna
se da je na taj naCin u BaCkoj ubijeno oko 8. 500 civila, oko
1 o. 000 mattretirano i opijackano, a oko 15. 000 protjerano u
Srem, Banat i druge krajeve. U logore je otjerano preko 20.000
49
�•
osoba, medju kojima je bilo i mnogo djece. Sarno u logoru
Sar~aru bilo je oko 1. 200 djece.
logor na Sajmistu u Beogradu, zatim u Nisu i u drugim mjestima. Najveci broj zena koje su prosle kroz ove logore ill u
njima unistene, bile su ilegalni aktivisti Narodnooslobodilackog
pokreta.
Sirom zemlje istrebljivani su Cigani, Jevreji,
organizovani koncentracioni logori, podizana vjesala •••
LOOORI PATNJI I
Po masovnosti i zloCinima fasista isticu se naroC:ito logori u Jasenovcu i u Staroj Gradi8ci. U Jasenovcu je,
po procjeni Dzravne komisije za utvrdjivanje zlocina okupatora
i njegovih pomagaea, uniSteno 500-600 hiljada !judi, zena i
djece. U ovom logoru likvidirano. je, na primj:er, 70.000 Cigana, ogroman broj Jevreja, stotine hiljada Srba iz Banije, Like, Korduna, podrucja Bosanske Krajine. Sarno ~a podrucja Kozare otjerano je u logore preko 80. 000 stanovnika, najviEie zena i djece.
SMRTI
Svi okupatori i svi kvislinzi u Jugoslaviji ispred
svih zadataka ucvr!\6enja svoje moci stavljali su uniStenje ilegalne Komunisticke partije, bez. obzira na nacionalnu pripadnost
njenih clanova. Tako je, na prilnjer, u logoru u Kerestincu, po
naredbi okupatorskih i ustaskih vlasti, pobijeno 200 hrvatskih
komunista. Jer, jedina organizovana snaga koja je u tim danima bila spremna da pripremi i izvede otpor naroda u Jugoslaviji bila je Komunisticka partija.
Okupatori i njihovi pomagaci po zauzimanju vlasti odmah su organizovali koncentracioile logore sa ciljem da
hapienjem komunista i drugih antifaslsta sprijece razvoj Narodnooslobodilackog pokreta. Istovremeno su logori sluzili za masovno lstrebljivanje stanovnlstva. Jugoslovenski antlfasisti upoznali su svu strahotu faslstickih koncentraclonih logora kako u
svojoj okupiranoj zemlji, tako i sirom Evrope. Bill su deportovani u logore koje je fasistlcka Italija stvorila u Albaniji, u italijanske i bugarske logore, u mnogobrojne logore sirom Njemacke, a nekoliko hiljada Jugoslovena bllo je deportovano cak
u logore koje su njemacki okupatori stvorili u Norveskoj. Me!lliu
prvim logorima u zemlji nastao je 5. jula 1941. godine logor
na Banjici kod Beograda. Ol formiranja logora pa do njegovog
rasformiranja 3. oktobra 1944. godine, kroz logor je proslo
pko 3. 000 zena, od kojih je, prema zvanicnim podacima, strijeljano preko 500. Medjutim, ovaj broj slgurno nije konaean,
jer ne postoje ni potpuni spiskovi zatvorenika, ni tacna evidencija o izvrsenim strijeljanjima.·
·
Sem na Banjici, u okupiranoj Srbiji je bilo i
drugih koncentracim1jh logora, medju kojima su najveci bill
50
Sto su okupatori imali manje uspjeha protlv narodnooslobodilackog pokreta, to su poduzimali aktivnije_ mjere
protiv antifasista i rodoljubivog stanovnistva.
Za njemacke 0 kupatore logori su bill izvori radne snage za njihove fabrike. Njemacke lijecnicke komisije obilazile su logore i izdvajale sposobne i zdrave rriuskarce i zene
za rad u Njemackoj. U logorima bilo je na hiljade majki sa po
dvoje, troje, pa i vise djece. Djeca su ostajala u logoru bez
ikakve njege, bez hrane, oboljevala i masovno umirala. Ali je
takvo umiranje fasistima bilo sporo - trebalo je mjesta za nove pohapsene.
u-
'
Staroj Gradisci, jednoga dana, natrpali su
1.300 djece kao cjepanice jedno preko drugoga u jednu logorsku
prostoriju i zagusili ih pustajuci dvostruku dozu ciklona. U
"east" rodjendana poglavnika Pavelica, u jednoj noel 1942.godine, poklano je l. 000 djece i 500 srpskih zena. Pretpostavlja
se da je u ovom logoru ubijeno preko 10 biljada !judi. Pred dolazak Narodnooslobodilacke vojske u ove krajeve, 22. aprila
1945. godine, u logoru Stara Gradiska ubijeno je 1. 000 zatvorenika, od toga 700 zena. Pokolj je vr lien po celijama, u maloj zatvorskoj kapeli, u dvoristu su nadjeni kazani sa kuvanim
tijelima !judi. Ljeseve su bacali u rijeku Savu, gdje su se
sastajali sa ljesevima koje je rijeka donosila. iz logora· u Jasenovcu. I tamo su fasisti klali i ubijali izbezumljeni od mr:i\nje
51
�i straha. otkopavali su masovne grobnice i izbacivali kosture
poub.ijanih u rijeku Savu, zeleei da na taj nacin prikriju svoje
zlocine.
Ustase su st varale i posebne djecje logore. Na
teritoriji takozvan~ Nezavisne Drzave Hrvatske bil? ih ~e u toku rata oko desetak, Bila su tu, u prvom redu, d]eca 1z ustanickih krajeva Bosne i Hrvatske.
SMRT FASIZMU
-
SLOBODA NARODU!
Komunisticka partjja Jugoslavije jasno je rekla
da se neee miriti sa okupacijom i da ce organizovati borbu naroda protiv okupatora. Vee u aprilu 1941 •. _?odine Centra~i komitet KPJ izdao je prcglas u kome se istwe da ee KPJ 1 radnicka klasa nastaviti borbu protiv agresora i boriti se· za slobodnu · i ravnopravnu zajednicu naroda Jugoslavije. Stvoren je
Vojni komitet pod rukovodstvom generalncg sekretara KPJ drugs Ttta, 1 poeele su vojne pripreme za borbu protiv okupatora.
Nakon razbijanja jugosloveuske vojske, KPJ organizuje akciju da sto vise vojnika izbjegne zarobljenist.vo i da
se sakupi i sakrije oruzje da ne padne u ruke okupator1ma. Sarno u Crnoj Gori prikupljeno je 12.000 pusaka, 165 mitraljeza
i puskomitraljeza, nekoliko artiljerijskih. oru_~Ja itd. N~ K~sovu,
u svakom mjestu gdje je postojala organ1zac1Ja KPJ, b1lo Je organizovano jedno ili visE! sklonista za cuvanje oruzja, sanitetskog materijala, vojnickih uniformi itd. Takve "baze" stvorene
su i u Sremu, · u ravniearskoj Vojvodini. Mncgi vojnici s~ se
probijali u svoja sela sa puskom u ruci i nasli se u _PrVlm ~or
benim redovima u pocetku ustanka. Dragocjenu pomoc u oVOJ
akciji pruzile su zene pomazuei razbijenoj vojsci da sacuva svo- ·
ju zivu silu za daljnje borbe.
Narodnooslobodilacki pokret bio je nastavak siroko organizovancg antifasistickug pokreta, Narodncg fronta,
koji se razvijao u naiioj zemlji nakon pojave fasisticke opasnosti u svijetu. Narodnoostobodilacki pokret u Jugoslaviji nije bio
52
koalicija partija, jer su burzoaske partije nestale sa pozornice
a njihova rukovodstva izdala ili napustila narod u najtezim trenucima. Pokret je bio djelo najsirih slojeva naroda koje je u
borbi okupljala KPJ. On je izrastao iz nepremostive podjele na
ogromnu masu rodoljubivih g~adjana koji su ustajali u borbu
protiv okupatora i onih cija je nenarodna j)olitika dovela do stoma i raspada Jugoslavije. Boriti se protiv okupatora znacilo je
boriti se za novu Jugoslaviju u kojoj neee biti mjesta izdajnickoj burzoaziji i saradnicima okupatora. To je uslovilo socijalisticki karakter narodnooslobodilacke borbe i revolucije.
Narodi Jugoslavije nisu se u toj borbi osjeeali
ni sami ni pokoreni. Neogranicena vjera u snagu: Sovjetskog Saveza, osjeeanje povezanosti sa svjetskim antifaiiistickim pokretom, snazno su zivjeli ne samo u ·lmmunistima Jugoslavije, nego i citavom narodu.
Cetvrtcg jula 1941. godine C entralni komitet Komunisticke partije Jugoslavije pozvao je na ustanak sve narode
Jugoslavije. Tako je pocela cetvorogodisnja oruzana borba protiv okupatora i njegovih pomagaea l?<a novu Jugoslaviju. Na poziv Komunisticke partije, zene Jugoslavije, gradjanke i seljanke, stavile su domovini na raspolaganje svoj rad, svoj patriotizam, svoj gujev protiv faSi.stickih porobljivaca.
U ILEGALN OM RADU
Jos prije pocetka oruzanih borbi mnogi komunisti morali su preci u ilegalnost ili su odlazili iz gradova da bi
pripremali narod za ustanak. Partijski rad u okupiranim gradovima sve vise su obavljale zene. Trebalo je naci skloniste
za progonjene rodoljube, prikupljati oruzje, sanitetski materijal, prenositi ilegalnu Stampu, kupiti prilcge. za ishranu uhapsenih i njihovih porodica, brinuti se za odje6u vojsci, drzati ·
vezu sa teritorijom na kojoj su vee pocele borbe, doci do. pianova neprijatelja. Trebalo je organizova ti bjekstvo pohapsenih,
likvidirati izdajnike, vrsiti diverzantske akcije, organizovati
vez e sa partizans kim odredima. Trebalo je otpremiti iz okupiranih gradova rodoljube koji su zeljeli da stupe u Narodnooslo53
�bodilacku vojsku. Trebalo j·e organizovati stamparije i obavjeBtava'ti narod o dogadjajima. Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skop-·
lje, Sarajevo, Titograd (Podgorica), Novi Sad, Pristina i hiljade manjih i veeih gradova i seta, bili su poprista borbe naro.da koga ni sve oruzje okupatora ni sve represalije nisu mogli
pobijediti. Na mjesta palih ilegalaca dolazili su drugi. Na tak'vim poslovima danonoeno su bile angazovane desetine hiljada
zena iz .svih drustvenih slojeva sirom Jugoslavije. 0 njihovom
radu iznosimo neke primjere iz svih nasih krajeva.
Osvobodilna fronta slovenackog naroda stvorena
je jos u aprilu 1941. godine. Stavljajuci u svoj program oslobodjenje i ujedinjenje citavog slovenackog naroda i ukljuCivanje
Slovenije u demokratsku federativnu Jugostaviju od samog poeetka okupljala je sve Slovene e u borbu, cijelu s lovenacku nacionatnu teritoriju i one dijelove koji su bili izvan granica stare. Jugoslavije. Sirom slovenackih krajeva osnivaju se odbori
Os vobodilne fronte.
Odbori Osvobodilne fronte stvoreni su prvo u
Ljubljani, po ulicama i kvartovima, u fabrikama, us tanovama,
medju kulturnim i prosvjetnim radnicima, ljekarima, pravnicima, ua Univerzitetu itd. Pocetkom 1942. godine biio je u samoj Ljubljani, koja je tada brojala nesto preko 60 hiljada stanovnika, vise od 400 odbora· OF. Odbori OF su organizovani i
u svim pokrajinama Slovenije, u gradovima i po selima. U ovu
ilegalnu, ali masovnu i od samog pocetka aktivnu organizaciju,
neposredno su se ukljucivate hiljade · stanovnika koji su htjeli da
organizovano doprinesu borbi za unistenje okupatora i oslobodjenje citavog slovenackog naroda.
Mozemo reci. da gotovo nije bilo odbora OF ili
akcije gdje nisu vee od samog pocetka djelovale i zene iz svih
drustvenih slojeva. Na nekim sektorima rada bile s.u cak u vecini: u organizaciji pomoei zrtvama okupatorskog terora i porodicama partizana, 11 ilegatnoj · tehnici, intendanturi, kurirskoj
i masovnoobavjestajnoj s luzbi, u radio-vezama i ilegalnoj radio
-stanici OF koja je krajem 1941. godine i pocetkom 1942. radila u samoj Ljubljani. Nalazirrfo ih na sanitetskim r radio-telegrafskim kursevima. Pocetkom jula 1941. godine, kada su prolazili transporti nasilno iseljenih porodica, zene su redovno
54
dolazile na zeljeznicke stanice, da bi pomogle hranom i opremom. Istovremeno, kada je narod iz Gorenjske i Stajerske masovno bjezao u Ljubljansku pokr&jinu da bi izbjegao prinudno
preseljavanje, zatvore, logore i smrt, zene su "pomagale na italijansko-njemackoj granici, na prelazima preko granice, davale prenocista, hranu, informacije itd. Seoske zene, osobito u
planinskim selima, zaseocima i na usamljenim domacinstvima,
pomagale su prvim partizanskim jedinicama, organizovale ishranu, njegovale i sakrivale ranjenike. Ni surove odmazde okupatora, o kojima govori i veliki broj spaljenih i porusenih seta i
domacinstava i tragedije majki koje su sa svojom djecom nestale u ttalijanskim i njemackim logorima, nisu mogle sprijeciti
da seoske zene u Sloveniji masovno ucestvuju u pomaganju narodnooslobodilacke borbe.
Ljubljana je vee februara 1942. godine okruzena
blokom bunkera i bodljikave zice. Iz grada se moglo izici samo
uz posebnu dozvolu i poslije detaljnih preteesa. Trebalo je da
se na taj nacin prekinu sve veze izmedju Osvobodilne fronte u
Ljubljani i njene partizanske okoline. Belogardisti su od ljeta
1942. godine zajedno s okupatorima odlucivali o blokadama, racijama, hapilenjima, slanju rodoljuba u logore itd. U jednoj no.'.
ei decembra 1942. godine uhapseno je vise od hiljadu ljudi.Ljubljanske zene su masovno demonstrirale za pustanje interniranih
gradjana i protiv necovjecnog postupka i mucenja u zatvorima i
logorima.
Ove revolucionarne akcije zena redjale su se
pred uredima okupatorski h vlasti, zatvorima, biskupijom. Od
proljeca do jeseni 1943, godine broj zena-demonstranata je rastao od 500, u pocetku, do 10 hiljada. Rukovodstvo Komunisticke partije i Osvobodilne fronte u Ljubljani pretvaralo je spontana istupanja ogorcenih zena u organizovane akcije. Ukupno je
bilo u 1943. godini 22 organizovana nastupa zena.
U 1943, godini, a narocito u 1944,- na cijeloj
slovenackoj teritoriji - oslobodjenoj i okupiranoj - zene su preuzimale sve odgovornije zadatke u svoje ruke, jer su muskarci
bili vecinom u borbenim jedinicama, uhapseni Hi vee ubijeni.
U Ljubljani od jeseni 1943. godine pa sve do oslobodjenja, u
maju 1945, zbog terora okupatora vise puta su se morale izmjenjivati cijele garniture ilegalnog rukovodstva sa pretezno zenskim kadrovima.
55
�Treba istaci i veliki udio zena iz Slovenackog
primorja i Trsta u osnivanju narodnooslobodilackih organizacija, odrzavanju veza s Narodnoostobodilackom vojskom, odtasku trscanskih patriots u partizane, u organizovanju ilegalne
stampe, odrzavanjl,!_radio-veza, nabav!janju raenog materijala
itd.
Dugogodisnja tradicija revolucionarnog radnickog pokreta Zagreba, Karlovca, Siska, Osijeka, Splita, Sibenika i niza drugih vecih i manjih industrijskih centara Hrvatske
ispoljila se u svoj svojoj neunistivosti u narodnooslobodilackoj
borbi. Bili su to centri brojnog partijskog clanstva i snaznog
uticaja Partije na mase radnih !judi spremnih · da se bore protiv okupacije, ustaskog terora i nasilja. Pored hiljada boraca
koji su otisli u vojne jedinice.Narodnoostobodilacke vojske iz
gradova Hrvatske, u svim su ostajala jaka partijska uporista
ilegalnih radnika medju kojima je bio veliki broj. zena.
Na samom pocetku ustanka u Hrvatskoj zene se
masovno i svuda ukljucuju u borbu protiv okupatora za os!obodjenje zem!je. U mnogim diverzantskim akcijama i napadima
na fasistiCke vojnike ! ustaske glavesine na ulicama Splita, Karlovca, Zagreba i drugih gradova susrecemo zene. One sudjeluju u ·dizanju u zrak zagrebacke telefonske centrale, u likvidaciji pripadnika okupatorskih jedinica \ ustaskih spijuna, a u fabrikama vrse sabotaze, kvare sirovine i strojeve.
Na inicijativu Centratnog komiteta Komunisticke
partije Hrvatske, partijska su rukovodstva vee u prvoj ratnoj
godini u svi!ll dije!ovima Rrvatske dala inicijativu za stvaranje
odbora Antifasistickog fronta zena.
Na citavom podrucju Hrvatske, na os!obodjenoj
i neos[obodjenoj teritoriji, osnivaju se u to vrijeme u okruzima,
kotarima, gradovima, opcinama i selima antifasisticke organizacije. Zene antifasistkinje, okupljene u AF Z-u, svojim radom
(od prikupljanja oruzja, hrane, odjece, sanitetskog i stampar-,.
skog materija!a, prikup!janja podataka o neprijatelju, organlziranja sklonista za ranjene borce i. terenske partijske raclnike
itd., pa do upoznavanja narocla·s ci!jevima NOP-a, njegovog
politiCkog prosvjeci vanja i sucljelovanja u oclborima narodne via, sti) posta!e vazna spona izmedju os!obodjene teritorije i okupiranih krajeva i snazan faktor u konsolidiranju pozadine.
56
O:lbori, odnosno aktivi AntifasistiCkog fronta zena, na okpjliranoj teritoriji imaju i sasvim konkretne zadatke:
snabdijevanje vojske odjecom i sanitetskim materijalom, bojkot neprijateljskog trzista, spremanje bolnicarki za front, brigu
za djecu u ugrozenim predjel.ima, kao i za djecu ilegalaca i
boraca, kurirska stu zba itd. Rad odbora AFZ-a bio je politiiiki u najsirem smislu rijeci, te oni postaju vazan oslonac u politickom radu KPJ i Narodnog fronta. Zbog odlaska muskaraca
u NOV ovi odbori su bill vazna politicka snaga, nosioci politicke aktivnosti r snazan oslonac u organizovanju naroda za barbu.
Od aprilskog sloma do pocetka u8tanka partijska
organizacija u Crnoj Gori povec'iala se sa 1.200 na 1. 800 clanova. Broj clanova Saveza komunisticke omtad·ine uoci ustanka iznosio je oko 5. 000 clanova. I u jedttoj i u drugoj organizaciji
bio je veliki broj zena i djevojaka,
Za vrijeme aprilskog rata zene clanovi Partije
u Crnoj Gori odrzavale su veze sa clanovima Partije koji su
bili na frontu prenoseci im partijsku stampu, proglase i drugi
partijski materijal. Znaeajan su udio Emale u akcijama KPJ na
prikupljanju i sklanjanju oruzja, sanitetskog i drugog materijala za borbu protiv okupatora.
U proglasu, koji je objavljen pocetkom juna 1941.
godine, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandzak
posebno se obraea6 zenama: "Imperijalisticki rat i okupator donijeli su glad vasoj djeci, smrt, zarobljenistvo i odvodjenje u
logore vasih muzeva, brace, sinova, ponizenje vas kao zena ..•
Ustanite u odbranu vase casti, u odbranu zivota vase djece i
povezite vallu borbu sa borbom vasih muzeva, brace, sinova."
Organizovano je nekoliko sanitetskih kurseva za
ob_ezbj edjenje sanitetskog kadra, koje su pohadjale pretezno mtadje zene. Takodje je izvjestan broj om!adinki, clanova KPJ i
SKOJ -a, bio ukljucen u udarne grupe, sa kojima je izvodjena
politicka i vojna nastava, a posebno rukovanje oruzjem.
Poslije.formiranja prol~terskih brigada i povlacenja partizanskih glavnina, krajem .1941. godine, u Crnoj Gori
su ostali Pokrajinski komitet KPJ, okruzni i sreski komiteti,
.57
�Pokrajinski komitet SKOJ-a i izvjestan broj gerilskih grupa, ukupfio oko 700 !judi. Po partijskom zadatku ostao je i izvjestan
broj zena, prije svega clanovi okruznih i sreskih komiteta KPJ,
a zatim i druge. One su imate zadatak da razviju politicku aktivnost u narodu, a po mogucnosti i da organizuju oruzane akcije proti v okupatora i njegovih saradnika. Partijski radnici, odnosno geri.lske gr)lpe, . djelovali su pod vrlo teskim usiovima, izlozeni svakodnevnim progonima od strane okupatora, ootnika i
sepa:t'atiSta:. · Tokom ljeta poginulo je, strijeljano .iii zarobljeno
oko ioo partijskih radnika, a tokom zime, · osobito sa prvim
snijegom, jos priblizno toliko. Medju njima je bilo preko dvadeset zena.
Okupator i njegovi pornagaci .zaveli su surov teror D!!d, pripadnicirna i pristalicania NOP-a. U svim gradovima,
prLcetnickim k01nandama i u opstinskim centrima formirani au
okupatorski, cetnicki ili separatisticki zatvori, a u nekim gra- ·
dovirna, bilo ih je i po nekoliko. Pored logora u Albaniji i u
Italiji; u kojima je bio veliki broj crnogorskih rodoljuba, osnovani sn logori i u Crnoj Gori. Pored okupatorskog suda na Cetinju, pri komandama cetnickih odnosno nacionalistickih odreda ·
ustanovljem su "narodni vojni sudovi'' odnosno· sudovi "za zasti-'
tu naroda'' koji su tokom ljeta i jeseni 1942. godine osudili na
smrt oko 1.400 rodo!jnba. Kroz neprijateljske zatvore i koncentracione logore proi!lo je u toku rata oko 30. 000 stanovnika
Crne Gore. Sarno kroz zatvore u Kolasinu proslo je oko 700, a
kroz logor u Baru - 1.100 zena.
Tvrdjenje b11garskih i italijanskih fasista da je
cilj njihovog ulaska u makedonsku zernljn oslobodjenje od velikosrpskih ugnjetaea, makedonski narod nije nikad prihvatio. ·
PoCinje niz akcija protiv okupatora. U svim su prisutne i zene. Tako se, na primjer, zene Prilepa ukljneuju u veliku akciju pomoci pripadnicima j11goslovenske vojske pri povlacenju.
Sakupljaju medju gradjanirna civilna odijela za vojnike, a od
njih uzimaju uniforrne i oruzje. Na taj naCin se prilepska organizacija odrnah poslije okupacije snabdjela vojniCkim uniforrnama i, sto je jos vaznije, or1,1zjem i municijom.
Masovni..
kar.akter irna i poznata "uskr snja akcija" koju je organizovao
Mjesni komitet KPJ u Kumanovu. To je akcija obezbjedjivanja
58
hrane za jugoslovenske ratne zarobljenike u improvizovanom
vojnom logoru u jednoj od kumanovskih osnovnih skola. U toj
akciji -J3u ucestvovale u ogromnom broju zene. /
J edan od prvih politickih udara koji je okupator
dozivio u Makedoniji bile su protestne demonstracije u Strumici koje je organizovala i vodila Partija. Ulazak bugarskfu fasistickih jedinica u Strumicu, u aprilu 1941. godine, rut zaprepascenje okupatora, docekan je velikom demonstracijom gradjana.
Demonstranti su nosili transparente aa natpisima "Makedonija
Makedoncima" i izvikivali parole protiv okupatora. Okupator je
bio unizen, ali ·iznenadjen i zbunjen, u tom tren11tku nije nista
preduzeo. Medju gradjanima okupljenim u demonstracijama najvise su se ista:kli monopolski radnici i radnice.
U danima kada je bugarska vojska ulazila u Makedoniju pojacana je i proStrena aktivnost odtrora Narodne pornoCt. Oni su radili na stvaranju uslova za smjestaj i cuvanje sve
veceg broja ilegalaca, pronalazenju ilegalnih stanova, stvaranju
rezervnih skladista hrane itd. Qlborima Narodne pomoci naj cesce rukovode istaknute clanice Partije.
Veliki je broj zena angazovan u sabirnim akcijama Narodne pomoci. Osim licnih priloga u hrani, odijelu i u
novcu, one uspijevaju da od patriotskog stanovnistva, koje je i
samo u oskudici, sakupe vece kolicine hrane i raznih predmeta
za potrebe boraca partizanskih odreda i ilegalaca. Zene ucestvuju u pripremanju. hrane, sivenju odijela, pletenju dzempera, carapa i salova, izradi ranaca itd. Moralo se brinuti o bezbjednom uskladistenju hrane i predmeta, kao i oruzja. Cesto su u
njihovim domovima pravljene tajne skrivnice za koje su rEnali
samo odgovorni Clanovi mjesnih komit.eta ili partizanskih vojnih
sta:bova. Takve skrivnice postojale su u svim mjestima od 1941.
godine do kraja rata.
U toku novembra i decembra 1941. godine zbog
neprijateljske nadmocnosti, borci se povtace na ilegalan smjeS....
taj u vece gradove u Ma:kedoniji. Sarno u Velesu, inace jednom
od najvecih prihvatiliSta ilegalaca u toku ostobodilackog rata i
revolucije, bilo je u to vrijeme oko 50 ilegalnih stanova. Takvih stanova je bilo i u Skoplju, Prilepu, Stipu, Koeanima, Strumici i drugirn gradovima. G lavnu brigu o njirna vodile su zene.
59
�One su bdjele da ih okupatcirska pt>licija ne otkrije, odrzavale
vezu izmedju sklonjenih ilegalaoa i rukovodstva, informisale ih
0 dogadjajima, snabdijevale hranom i odjecom, po potrebi organizovale njihova. premjei!itaje.
Poslije napada partizana na policijsku stanicu u
Prilepu policija i vojska tuku i hapse koga nadju na ulici, . pa
je u toku nekoliko Ca.sova broj premla6enih i uhapsenih gradjana, medju kojima i zena, dostigao sest stotina. Masovna hapsenja od oktobra 1941. godine uzimaju jos ville maha. Posljednjih
mj es eci 1941. godine i na samo m pocetku 1942. u Skoplju i
Bitolju na pet prooesa pred prijekim vojnim sudovima osudjeno
je i 19 zena. Teror okupatora govori ! o panic! koja ga je zahvatila. Prema nepotpunim podacima, vojni prijeki sudovi u Makedoniji izrekli su zenama oko 120 presuda na vise godina zatvora, vise od deset smrtnih presuda, ne uzimajuci u obzir broj
interniranih 1 bez suda egzekutirauih zena.
U teilko zazruaenom Beogradu i raakomadanoj
Srbiji od prvog dana. okupa.c!je pocinje neugasivi otpor okupatoru.
Oslanjaju6! se na clanstvo Partije i Saveza komunisticke omladine, na hi!jade rodoljuba spremnih da se bore, pocinju, pod
rukovodstvom Komunisticke part!je, pripreme za ustanak. Beograd; koji je postao centar vojnih, polioijskih, politickih i drugih snaga okupatorske mo6! i nasilja, oentar kvislinsRog aparata, u isto vrijeme bto je i centar revoluoionarnog narodnooalobodilackog pokreta. U njemu je bilo organizovano 400 komunista
od cega 100 zena. Clanova Saveza komunisticke omladine bilo
je 1. 500, od toga polovina djevojaka. Desetine hiljada radnika i
radnica i ostalih gradjana bili su u svakom trenutku spremni da
s e ukljuce u borbu prot! v okupatora i izdajnika.
za k~atko vrijem e organizovani su aktivi zena u
koje su ulazile najsvjesnije zene. Svaka clanioa aktiva radila je
sa grupom od 4 do 5 zena. Na sastancima aktiva prenosene su
direktive Partije, podnoseni izvjestaji o radu i predavani prikupljeni prilozi za Narodnooslobodilacki fond. M edju prvim akcijama bilo je oddavanje sanitetskih teCa.jeva, prikupljanje oruzja · i
sanitetskog materijala, stvaran:te skrivnica, iznalazenje ilegalnih stanova za ilegalce, za sastanke, za stamparije.
60
Zene Beograda su dale veoma veliki doprinos
na podruCju partijske tebnike. Dok nisu proradile prve stamparije, materijal je umnozavan u -stailovhna koje su obezbjedjivale zene clanovi Partije. Avgusta 1941. godine proradita je ilegalna stamparija Centralnog komiteta KPJ u Beogradu.
U siroko razgranatom tehnickom aparatu uglavnom su bile angazovane zene. · Neke su radile u samoj stampariji, a druge obezbjedjivale Stamparski materijal i organizqvale njegovo preno8enje; zenama je bilo povjereno i donosenje
tekstova za stamparije i preno:iiieje gotovog materijala do odredjenih pmktova. One su odrmvale vezu izmedju Pokrajinskog
komiteta KPJ za Srbiju i stamparije. Isto su tako oddava,le vezu izmedju Pokrajinskog komiteta i okruZnih komiteta u unutra8njosti Srbije. Sarno na ovom zadalku bilo je angdovano 13 drugarioa, kurira Pokrajinskog komiteta, koje su tu vezu odrzavale
za sve vrijeme rata. Mnoge od njih su na ovom zadatlgi uhvacene od neprijatelja i zvjerski ubijene. Pale drugarice zaB!jenjivale su nove i uvijek ih je bilo onoliko koliko je bilo i okruznih komiteta Partije. Joi ve6i broj zena odrmvao je kurirske
veze sa partizanskim odredima Sirom Srbije i brojnim partij-'
skim 6elijilma u ·saiiD m gradu.
· Pored mnogih znanih i n eznanih zena koje su
se borile i ginule u Beogradu, u njemu su organizovale rad i
poloZile svoj Zivot za ciljeve radnicke klase i KPJ i narodni heroji: Vukica Mitrovic, Jelena Cetkovi6, Djuka Dinic, Nada Puric i Zaga Malivuk.
Veliki broj zena, clanova Partije, na8ao se po
zadatku Partije na ilegalnom radu u mnogim gradovima i mjestima Srb1je. To je bio odgovoran i teZak rad, rad na svestranom ukljuCivanju naroda u borbu. Prilikom povlaeenja partizanskih !lnaga iz pojedinih mjesta i krajeva ostavljane su drugarice da nastave sa pa.rtijskim radom, da odrZilvaju vezu sa partt~
zanskim jedinicama, i!itabovima i partijskim rukovodstvima.Mnoge su hrabro poginule na tim zadacima.
Od kakvog su znaeaja bile zene u ilegalnom radu govori i pismo Pokrajinskog .komiteta KPJ za Srbiju upuceno
u avgustu mjesecu lMl. godine CkruZnom komitetu Sabac povodom ne veceg stupanja zena l omladinki Srbije u partizanske
odrede:
61
�"Drugarice mogu odlifuo koristiti u odredima
ne samo na drugom poslu, nego i sa puskom u ruci. Ali bi
sada bilo pogresno izvuci iz grada sve drugarice; narocito nekompromitovane i .poslati u sumu."
U jesen 1941. godine,- u vreme kada su fasisticke sile bile na vrhuncu vojnicke sliage, oslobodjen je veliki
deo teritorije u zapadnoj Srbiji: Caeak sa okolinom, Krupanj,
Ljubovija, Loznica i Uzice. Stvorena je jedinstvena u Evropi
slobodna teritorija - Uzicka Republika, koja je preko 60 dana
odolevala zestokim napadima okupatora i njegovih pomagaca.
Centralni. komitet KPJ na celu sa drugom Titom i Vrhovni stab
rukovodili su iz Uzica narodnooslobodilackom borbom naroda
Jugoslavije.
Iz njemackih dokumenata moze se utvrditi da su
oni samo u uzickom kraju streljali, povjeilali ili poslali u logore 1.134 lica. Preko 200 uhvacenih djevojaka i mladica krajem decembra otjerano je na Banjicu, gdj e su neke streljali,.
neki su kasnije izgubili zi\rote u drugim koncentracionim logorima, a samo je mali broj dozivio slobodu,
Kroz prijeki sud, koji je formiran odmah po u:~
lasku Njemaca u Caeak, prvih dana je proslo 320 lica, od kojih vecina osudjena na smrt ili upucena u koncentracione logore.
Sarno u toku 1941. godine u ljubickom i trnavskom srezu Nijemci i njihove sluge ubili su vise od 300 muskaraca, zena i djece.
Ali, ni ovaj nezapamceni teror nije slomio otpor naroda, u kome su znacajnu ulogu imale zene. One su i
pod najvecim terorom nas tavile borbu i postajale nosioci partijskog rada i rada za NOP ·u mnogim mjestima.
Zene i om ladinke iz s vih krajeva Srbij e prihvatale su partijske radnike i partizanske borce, brinule se o njirna, donosile im hranu, odjecu i obucu, sanitetski materijal i
lijekove, njegovale ranjene i bolesne partizane, bile obavjestajci i kuriri, rasturale propagandni materijal, unistavale neprijateljske plakate i letke i bile glavni oslonac Narodnooslobodila ckog pokr eta.
62
Smje~o mozemo reci da se NOP u Srbiji, u ilegalnim uslovima, u prelomnim godinama oslobodilackog rata,
odrzao dobrim dijelom zahvaljujuci masovnom ucescu zena,
njihovoj snala2\ljivosti i prilagodljivosti najtezim uslovima. Znacajnu ulogu u tome odigrao je veliki broj zena sa seta, cije su
kuce bile .. sigurna utociSta partijskim radnicima i borcima. Hi!jade takvih zena borile su se na ovaj nacin protiv okupatora i
izdajnika i zahvaljujuci njima sacuvan je vetiki broj partijskih
sklonista i tehnika, koja je neprekidno radila, dizala moral,
hrabrila narod da istraje u borbi do konacne pobjede.
Ogroman je broj zena neznanih junaka koje prihvataju borce i ranjenike, kriju ih, hrane i peru, postaju njihovi kuriri i vodi Ci, a znaju da se za takav rad ide u logor,
na strijeljanje ili pod cetnicku kamu.
Vidnu ulogu u Narodnoos!obodilaCkom pokretu
Vojvodine, od njegovog pocetka pa do kraja, imale su zene ove Pokrajine.
Posebno su zene bile korisne u pruzanju utocista i skrivanju ilegalaca. U s vakom mjestu ktije je bilo obuhvaceno narodnooslobodilackim pokretom bilo je na desetine kuca
koje su primate ilegalce. Bilo je veoma vazno imati sigurne
kuce, "baze", za sklanjanje partijskih rukovodilaca i aktivista,
za odrzavanje partijskih i skojevskih sastanaka, za smjestaj
oruzja, tehnickog, propagandnog i drugog materijala. U tu svrhu ang"'czovane su lj:uce clanova KPJ i SKQT-a Hi simpatizera na periferiji gracia, u radnickim predgradjima, u seljackom
kraju ili. na salasima i u vinogradima izvan,grada. Svu brigu
oko ilegalaca primate su na sebe uglavnom zene, koje su bile
i najpouzdanija veza izmedju pojedinih ilegalaca. Zene i om!adinke bile su angazovane i u radu na tehnici, gdje se umnozavao propagandni materijal.
Prema nekim podacima, prvih mjeseci ustanka ·
raznim aktivnostima u Petrovgradu (danas Zrenjaninu) je bilo
obuhvaceno oko 300 zena i omladinki. Sarno u ljeto 1941. godine kroz ilegalne sanitetske teeajeve proiilo je oko 40 drugarica.
Tada je doslo do hapilenja, pa su uhapsene i neke polaznice sa
ljekarom koji je rukovodio citavim radom.
63
�Prik.upljanje priloga za partizane od naroda, hila je
vrlq rasirena forma rada u Vojvodini. U tome su prednjacile zene.
Tim radom rukovodila je Sonja Marinkovic, narodni heroj, jedna od
orgailizatora us tanka u Vojvodini. Na tom poslu je pala fasistima u
ruke. Streljana je 31. jula 1941. u grupi od 90 komunis ta i rodoljuba Banata. Na strijeljanju nije dopustila da joj pucajuu ledja. Okrenula se i doviknula nacistickim zlocincima: "Pucajte, ovo su komunisticke grudf'.
Narodnooslobodilacka borba vodjena na vojvodjanskom tlu puna je herojstva i junastva zena, iz redova svih naroda i
narodnosti, kao sto su: Olga Petrov, Ljubica Odadzic, Lidija Aldan,
Klara Fejes, Lukrecija Ankucic i mnoge druge koje su dale zivote
boreci se za slobodu i nove drustvene odnose.
U odborima Narodne pomoci bile su mahom zene.
Stvorena je citava mreza povjerenika ciju su veCinu opet sacinjavale zene i omladinke. Prikupljena sredstva- novae, namirnice, odjeca, lijekovi- namijenjeni su za slanje paketa zatvorenicima i logorasima, za pomoc ilegalcima, za placanje advokata prilikom sudjenja zatvorenicima. Organizacija J:larodne pomoci brinula se za
pronalazenje stanova za ilegalce, za smjestaj prikupljenih namirnica i odjece, kao i tehnickim sredstvima za izvodjenje diverzija. 0
takvim stanovima uglavnom su se brinule zene. U okviru Narodne
pomoci odrzavani su sanitetski tecajevi. Organizovanje ovog posla
prim.ale su na sebe zene-clanovi KPJ, a tecajeve su pohadjale uglav- ,
nom skojevke. Do polovine septembra ove tecajeve zavrsilo'je 50
Novosadjanki.
Zene su prikupljale podatke o ok.upatorskoj vojsci,
o stanovima oficira, o strazama kod pojedinih vojnih objekata.Neposredno pred izlazak prvih vojnih desetina u polje radi paljenja
zita da ne padne u ruke okupatoru, omladinke su izvirljale ima li neprijateljskih vojnika u blizini i kakvo im je naoruzanje.
Tesko je opisati smjelost i dovitljivost zena Vojvodirie, Maeve, Posavine, Semberije i drugih ravnicarskih krajeva
na stvaranju i odrzavanju takozvanih baza, sklonista za ranjeneborce, utocista ilegalaca, privremenih sklonista partizanskih jedinica
pred jaCim neprijateljskim snagama, bazama u kojima je pod zemljom stvarat;ta partizanska stampa itd. Bio je to front na kome su
ratovale hiljade hrabrih seoskih J radnickih zena izlozenih neprestanom teroru okupatorske i kvislinske policije koja nije biralasredstva da prisili zene da odaju sklonista partizana. Pred ocima ovih
64
hrabrih zena oni su ubijali djecu, mucili clanove porodice, izmisljali najstra8nije muke da bi ih prisllili da progovore.
Tesko je nabrojiti i evidentirati sve baze u ovim krajevima. Ali, jedna ce istina ostati zapamcena: da su
glavnu brigu oko ilegalaca i partizana u bazama nosile zenedomacice.· One su ih doceki vale i ispracale, pripremale im
hranu i prale preobuku. Pri nailasku fasista u selo, skri vale
su drugove i kompromitirajuci materijal u sktonista, pazeci ·
da nesto ne ostane napolju, a onda bi hrabro i hladnokrvno stale pred policiljce.
Fasisti su vrsili povremen upad 1:1 slobodna seta praceni blokadama, pljackom, ubijanjem, paljenjem kuca, pa
i bombardovanjem. Jedini zaklon predstavljali su u takvim danima kukuruzna polja i cuvene "haze". Kao sto su se u oruzanim jedinicama borili nasi borci, tako su se junacki drZali i
njihovi kod kuce ••• ·"Pozadina" nije hila samo baza fronta, ona
se aktivno borila ••• U "pozadini" se ginulo kao na frontu ••• " pise Jovan Veselinov Zarko, tada sekretar Pokrajinskog komiteta za Voj vodinu.
I na Kosovu su ogroman znacaj imale haze i
sklonista po kucama, sto je omogucavalo ilegalcima rad, odrzavanje sastanaka, stvaranje tehnike za stampanje radio-vijesti
i drugih materijala.
·
Joii krajem juna 1941. godine partijska organiza'cija organizovala je slusanje, umnozavanje i · raznosenj¢ radio-vijesti. U pocetku su prepisivane rukom, a kasnije kucane na
masini i izvlacene na presi. Vijesti su radjene svakog dana na
srpskom, a u Prizrenu i Djakovici i na albanskom jeziku, dok
je u ostalim krajevima to bilo povremeno. a?ored vijesti Moskve, Limdona, "Slobodne Jugoslavije" i dr., o situaciji na frontovima donosile su !tomentare o situaciji u nasoj zemlji, posebno na Kosovu, upozoravale kada se priprema hapsenje itd. Po
vijesti je dolazio odredjen broj drugova i drugarica, prenosio
na punktove po rejonima, a odatle su ih drugi prenosili na citanje u kuce pripadnika Narodnooslobodilackog pokref:!!;. Citane
su svakodnevno clanovima jedne ili vise porodica na manjim ili
vecim skupovima iii pojedinacno. Za vrijeme tih skupova strazarili su omle.dina, zene i pioniri. Vijesti su nosene i po selima.
65
�Prenosenje vijesti uglavnoni su obavljale skojevke, zene i pioniri• organizovano, tacno i uredno. Na presi su radjeni i programf i proglasi CK i drugi materijali.
Tehnika i njeni dijelovi povremeno su sklanjani
i radili su u pojedinim selima. I u najtezim danima u blokadama i racijama, u dubokoj ilegalnosti, zahvaljujuci brizi zena
koje su je cuvale i obezbjedjivale tehnika je radila. Zbog toga,
iako su kuce blokirane i pretresane, !judi hapseni, materijal
na vrijeme sklanjan, nije padao u ruke neprijatelju. Ovo je bilo od velikog znacaja za partijsku organizaciju Kosova. U selima su radi nesmetanog odrzavanja sastanaka organizacija, komiteta KPJ, SKOJ-a i drugih, zene cuvale strazu, otkrivale neprijateljske spijune itd.
Pored odrzavanja veze izmedju partijskih i drugih organizacija, obavljanja kurirskih zadataka u gradovima i u
selima u Oblasti, sa partizanskim odredima, odrzavane su veze
i prenosen partijski materijal u Srbiju, Crnu Goru i u Albaniju.
Zene koje su obavljale kurirske zadatke znale su sadrzaj poste
koju su prenosile i u slucaju provale i opasnosti od neprijatelja
mogle su ga prenijeti usmeno. Odigrale su veliku ulogu u prenosenju oruzja i dr. u dzakovima zita, vune, u slami, sijenu
itd.,. pisanog matei:-ijala u hljebu, hrani, pisama u vesu, carapama, opancima itd.
U orgauizaciji SKOJ-a bio je zuatan broj omladinki. Tako je, na primjer, krajem 1942. godine broj clanova
SKOJ-a na Kosovn iznosio 2. 000, medju kojima je bilo vise od
·peUne omladinki.
Akcije omladine, sijeiienje bandera, preuosenje
vijesti, materijala, oruzja, hrane, prikupljanje pomoci za NOB
su bile nmas'ovne i organho vane. Omladinke sn prikupljale materijalnu pomoc za NOP, sakrivale ilegalce, prebacivale oruzje
i drugi materijal, odrzavale vezu i radile na okupljanju zena i
omladine za NOP, formirale baze itd.
Okupatorsko-ustaska politika istrebljivanja komunista i antifasista, pokrstavanja.., iseljavanja srpskog naroda iz
Bosne i Hercegovine, progoni Jevreja, osnivanje konceutracionih logora u koje su slani Srbi, Jevreji, Cigani, a isto tako i
66
gradjani koji sus e protivili g~nocidu, stvorila je i u Bosni i
Herc~ovini osjecaj nesigurnosti kod svih gTadjiina, zelju kod
svih !judi koji zele da zive posteno i u skladu sa ljudskom savjescu da se distanciraju od bezumnih zlocina fasista. Prognaili
Srbi i Jevreji ostavljali su. kod svojih hrvatskih i muslimanskih
prijatelja i komsija stvari. od vrijeduosti odlaze6l u neizvjesnost. U .kuc.ama Hrvata i Muslimana sklanjali su se od nocnih
racija, pred vozovima koji su odvlacili prognane stajali su, nijemi i ogorceni, njihovi prijatelji druge uacije, sagtedavajuci
svu strahotu koja je snasla njihovu domovinu. U isto vrijeme
okupator i ustaska. vlast pozivaju Hrvate i Muslimane u svoje
vojne formacije, agituju za odlazak na Istocni frpnt, traze radnu snagu za njemacke fabrike, njemacki vojnici za bezvrijedne
njemacke marke kupriju posljednje zalille robe, svode 2;ivot gradjana na oskudna i neredovna sljedovanja, imovinsku i zivotnu
. neitigurnos t.
Ni prisilni rad na koji okupatori i ustase salju
njihovu djecu, autifasisticki orijentisanu, ni zatvori iz kojih dopiru krici zrtava, ni koncentracioni logori kojih je sve vise i
u kojima je sve vise pripadnika i takozvanih privilegisanih nacija, ne mogu sprijeciti da se hiljade gradjana Bosne i Hercegovina oda.zovu pozivu Komunisticke partij e u borbu protiv fasistickih okupatora i njihovih slugu.
Partijske i skojevske organizacije u gradovima'
oslonjene na hiljade antifasista predstavljaju snazno uporiilte
pripremlJ. za oruzani us tanak u Bosni i Hercegovini~ U tom pddjednako ueestvuju Hrvati, Srbi i Muslimani s'vjesni svoje zajed~
nicke sudblne, komunisti; · spremni da dadnu i zi vot u ovom presudnom boju u istoriji naroda Bosne i Hercegovina. Medju njima je stotine zeua Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Tuzle, Bihaca, Prijedora i drugih gradova, varosica i sela sirom Bosne
i Hercegovina. One su sekretari I clanovi mjesnih komiteta KPJ
ili Saveza komunisti&e omladine, kuriri koji prenose ilegainu
postu i partijsku stampu, one sakupljaju oruzje i municiju, sa-'
nitetski materijal, njima prognani gradjani ostavljaju radio-aparate za potrebe partizanske stampe, one organizuju slanje hrane
u zatvore, paketa ii logore, kilpe podatke od prisilno mobilisanih domobrana o rasporedu neprijateljskih snaga, brojnom stanju kasarni i naoruzanju itd, V ecina il~aluih partijskih radnica
67
�u Bosni i Hercegovini nosila je zar i feredzu, zivjele su pod
tudJim imenima, jer ih je trazila policija. Zbog toga su ustaske vlasti pripremale naredbu o ukidanju zara, smatrajuCi da
ce tako lakse uci u trag ilegalcima.
Tesko je iz masovnog herojizma i stradanja izdvajati pojedince, ali cemo navesti nekoliko primjera. U Prijedoru je sekretar Mjesnog komiteta KPJ bila Mira Cikota. Pored ostalog, njoj pripada zasluga da je dosla do poclataka o
vojnim snagama i ciljevima neprijatelja, sto je uveliko olaksalo oslobodjenje Prijedora od strane Narodnooslobodilacke vojske 1942. godine. Fasisti su je uhvatili za vrijeme ofanzive na
Kozar! i javno Objesili u Prijedoru.
U Sarajevu je streljana jedna ocl najpoznatijih
komunistkinja Bosne i Hercegovina, studentkinja Beogradskog univerziteta Radojka Lakic, iz Bijeljine. Na listu papira pripremljenom da prim! njeno priznanje i podatke o ilegalnom pokretu
- ostala je samo mrlja njene krvi. Strijeljana je nakon clugog
mucenja u zatvoru, a da nije izgovorila nijedno ime i nijedan
podatak. Proglasena je za narodnog heroja.
U Banja Luci su za sve. vrijeme rata partijskom
organizacijom rukovodile zene. Jedna od najistaknutijih aktivistkinja banjalucke organizacije bila je Vahida Maglajlic. Postovana i ugledna u svom rodnom gradu, ona je sav svoj ugled stavila u sluzbu pokreta. U stotine banjaluckih kuca smjestala je ilegalce, organizovala slanje paketa u zatvore i logore, sakupljala municiju, radio-aparate, papir, sanitetski materijal i drugo za partizane itcl. Uspjela je da pobjegne iz zatvora kada je
uhapsena. Poginula je za vrijeme cetvrte neprijateljske ofanzive 1943. godine. Proglasena je za narodnog heroja.
Mostar spada medju gradove Bosne i Hercegovina gdj e je masovnost ilegalnog pokreta bila snazno izrazena.
Dovoljno je istaci jedan primjer. Poslije pete neprijateljske ofanzi ve u okupirani Mos tar je doslo ilegalno preko 60 boraca
Mostarskog bataljona, medju kojima je bilo dosta ranjenika i
bolesn!ka. Oni su smjesteni po kucama mostarskih rodoljuba,
organizovana je lijecnicka njega, a da nijedan partizan nije prokazan.
68
Primjer nedjeljivosti osldbodjene i okupirane
teritorije, jedinstva naroda i njegove organizovanosti predstavlja svakako i neprestani priliv novih boraca !z gradova u redove Narodnoostobodilacke vojske. Punktove na periferiji grada
odr:Zavale su u mnogo stueajeva zene obezbjedjujuci prolaze po,-ed neprijateljskih straza i osiguravajuci podatke o kretanju neprijatelja.
Na tom frontu ilegalnog rada palo je mnogo · zrtava iz redova zena i djevojaka. Okrvavljeni zidovi zatvora bill
su nijemi svjedoci mucenja da bi se iznudila priznanja od uhapsenih.
Iz Bosne. i Hercegovine 9. 057 zena deportovane
su kao politick! osucljenici ill saradnici Narodnooslobodilackog
pokreta u koncentracione logore. Ocl toga broja 3. 263 zene su
ubijene Hi su umrle od glad! i bolesti.
"JA SE PONOSIM STO STOJIM NA
CELU ARMIJE U KOJOJ IMA OGROMAN BROJ ZENA" - TITO
"·
Zene su u vojsci bile borci, radile u sanitetu,
vrsile partijske i politicke funkcije. One su ugled i cinove u Armiji sticale hrabroscu, istrajnoscu i visokom vojnickom disciplinom. U samom pocetku us tanka u nekim krajevi na bilo je dilema o tome da li zene mogu i cla li su sposobne da budu vojnici. 0 tome svjedoCi i clanak u "Proleteru", organu Central- ·
nog komiteta KPJ od marta 1941. godine:
"K 9d mnogih nasih par tijaca pos toje neka nezadnjacka i nakaradna gledista - da zene ne mogu ucestvovati sa
oruzjem ti borbi, da one ne treba da vrse razne funkcije u stabovima ltd. To su gledista pete kolone koja hoce cla onemoguci
aktivno ucestvovanje zena u borbi. •• Zene su dosad dokazale
da su is to tako sposobne snoaltl sve teskoce partl zanskog ratovanja kao . i muskarci... Zato treba ~rna omoguciti puno uce:~~
see u toj borbi kao i muskarctma."-1 :£'roleter". mart-aprill942).
69
•
�sa ranjenicima poginula Jelka Tepavcevic i dr. Seljanka Darinka Radovic· imala je u svojoj kuCi zemunicu za ranjene partizane. Ni bljesak cetnicke kame nad glavom njenih kceri Radmile i Stanke nije je pokolebao da oda ranjenike. I ona je zaklana. Ovako je prosla i seljanka Sofija Ristic na cijem su imanju iskopane tri zemunice za rapjenike. Iako je imala petoro
djece o kojima je sam a brinula, jer joj j e muz poginuo, nije
htjela da prizna da bilo sta zna o partizanima. Jana Kocic je
objesena o verige u odzaku kad nije htjela da otkrije skloniste
u kome su bili ranjenici, a Ljubicu Ljubic u cijoj je kuci bila
bolnica, fasisti su strijeljali, a zatim mrtvu iskasapili, jer ni
ona nije htjela nista da kaze. Ovako je ginulo be·zbroj zena sirom Srbije.
Spremnost i zelju zena da se bore sa oruzJem
u ruci izrazio je u svojim dokumentima i Vrhovni stab Narodnooslobodilacke vojske. U svojoj naredbi o izradi spiskova vojnih obveznika, Vrhovni stab odlueuje da se u njih moraju uvesti i imena zena od 17 do 45 godina koje se dobrovoljno jave u
redove boraca.
Vee u vrijeme formiranja partizanskih odreda,
u ljeto 1941. godine, u njihove redove stupilo je, na primjer,
preko 50 drugarica iz Beograda.
Drugarice koje su se povukle sa partizanskim
jedinicama za Sandzak usle su u sastav novof-Jrmiranih jedinica.
U proleterskim i drugim brig adam a nalazilo se nekoliko s tot ina
zena Srbije. One su prosle slavni put ovih brigada i borile su
se na svim bojistima Jugoslavije sireci bratstvo i jedonstvo. Sarno u sastavu Prve i Druge proleterske brigade, prilikom njihovog formiranja bilo je preko ioo zena-boraca iz Srbije, od
kojih je skoro polovina izginula. Medju njima je i nekoliko zena narodnih heroja.
Prva neprijateljska ofanziva na slobodnu teritoriju u Srbiji otpocela je krajem septembra 1941. godine. Pod
pritiskom daleko nadmocnijih okupatorskih snaga potpomognutih
domacim izdajnicima, partizanski odredi su se morali povlaciti.
Padom slobodne teritorije u Srbiji, krajem novembra 1941. godine, za tamosnje stanovnistvo nastali su teski
i neizvjesni dani. Petog decembra 1941. godine njemacki vojni
zapovjednik za Srbiju uputio je zapovjedniku oruzanih snaga na ~~·
Jugoistoku izvjestaj u kome, pored ostalog, stoji: "Nameravamo
da se tokom zime preko specijalnih komandi, uz sadejstvo trupa
izvrsi proveravanje celokupnog stanovnistva u predelima ustanka.
Bice s treljan svaki onaj za koga se utvrdi da je ucestvovao u
ustanku. Izgleda da nije celishodno da ovi !judi ostanu u Srbiji
juzno od Dun'\va ... '' Bas u tim danima zene ispoljavaju ogromnu hrabrost. BOre se sa puskom u ruci braneci svoje domove
kao sto to cine Persa Lazarevic i Vlahinja Kruna Lazarevic i
mnoge druge zene. Djevojcica yukica Stankovic,da ne bi pala u
ruke neprijatelja, ubija se posljednjim metkom. Marija Vasiljevic nije htjela da napusti teske ranjenike koje je njegovala, pa
su je neprijatelji streljali zajedno sa njima. Tako je zajedno
70
Za centralnu Srbiju je karakteristicno to sto su
se na ovoj teritoriji obnavljali i odrzali partizanski odredi za
sve vrijerhe rata. U njihsu se ukljucivali gradjani i gradjanke
okupiranih gradova kada im je, zbog ucesca u akcijama, prijetila opasnost da budu uhapseni. Sarno u. jednom takvom odredu
bilo je 60 zena.
U cetiri odreda koji su nakon ove ofanzive for~
mirani, samo na leskovackom terenu stupilo je preko 200 zena.
Prve zene sa Kosova otisle su u partizanske
odrede jos jula 1941. godine.
Pocetkom oktobra 1941. godine je formiran Pozadinski partizansk1 odred sa 750 boraca u pet bataljona. U
vrijeme formiranja u Odred nisu primane drugarice, ali su krajem godine sve zene clani>vi KPJ usle u sastav Oireda, a kasnije i druge pripadnice pi:Jkreta. Partizanske zakletve polagane
su na skupovima u pojedinim kucama.
.,~.
u odredu su organizovani teorijski i prakti cni
kursevi vojne obuke i sanitetski tecajevi. Kroz ove kurseve proiile su sve drugarice pripadnice Odreda.
Do kraja 1941. godine i u Pristini i u selima
graeanickog sreza formirane su pozadinske vojne desetine ·u kojima je takodje bilo dosta zena i djevojaka.
Drugarice sa Kosova koje su se spasile iz zatvora i
logora i veliki dio onih kojima je prijetilo hapsenje, odlazile su u
71
�partizane. A progoni i hapilenja bili su s vakodnevni. Sarno iz
PeCi u 1942. godini bilo je internirano oko 2. 000 [judi i zena.
Veliki broj drugarica prosao je zatvore u zemlji, logore u Albaniji i u Italiji. Ne stigavsi do internacije i logora, neke su
strijeljane u zatvol-ima. Isticemo samo neke. Medju oko 40
komunista, od cega 8 drugarica, uhapsenih 19. maja 1942. godine, bila je i Slovenka Silvira Tomasini, predratni clan KPJ i
profesor· gimnazije. Mucena je svakog dana u zatvoru. Zbog r:
svog herojskog drzanja, proglasena je za narodnog heroja.Sredinom marta 1943. godine je takodje uhapsena Jovanka Radivojevi6, clan KPJ od aprila 1941. godine, studentkinja. Mucena, polornljenih ruku i nogu, ostala je vjerna partijskoj zakletvi.Strijeljali su je gestapovci. I ona je proglaiiena za narodnog heroja. U martu 1944. godine su vrsena vjesanja i strijeljanja. Medju 12 obje6enih bila je i 16-goc)iiinja Ganimet Terbesi. Veliki
broj zena Kosova dao je zivot za slobodu. Veliki je broj majki koje su izguhile po jedno, dvoje, pa i troje i cetvoro djece.
Ucesce Makedonki u narodnooslobodi!ackom ratu
je bilo vrlo masovno. Zelja da se postane partizanka u ono vrijeme zivi u hiljadama mladih djevojaka i zena - prista!ica narodnooslobodilacke borbe. Nije slucajno u to vrijeme nikla paznata partizanska pjesma u kojoj djevojke kazu:
"Zbogom vek, proiitavaj rode moj,
jas odam vo boj!"
Pjesma ispjevana zeni-borcu, njenoj neustrasivosti i odlucnosti u borbi protiv neprljatelja, kakva je pjesma o
Elpidi Karamandi, munjevitom brzinom se siri i postaje popularna. Elpida Karamandi, studentkinja iz Bitolja, clan KPJ od
1941. godine, jedna od organizatorki zena u os lobodilackom pokretu u svom gradu, tesko je ranjena 3. maja 1942. godine kao
borac Bitoljskog partizanskog odreda u borbi sa bugarskim okupatorima. Elpidu su okupatorski vojnici vezali za dvokolicu i
tako dovukli u prvo selo. Seljaci, dotjerani da bl bi!i zaplaseni
ovim prizorom, prieaju da je pjevala sve dok nije izdahnula.
Herojska i mucenicka je smrt skopske partizalll"
ke Nevene Georgijeve Dunje, koja se borila u Prvom skopskom
odredu. U borbi koju je njena ceta vodila sa bugarskim fasistima 6. decembra 1942. godine, ona je tesko ranjena i zarobljena.
72
Fasisti su joj zivoj odsjekli glavu i nose6i je po 11eleskim selima, pokazivali narodu da bi sijali strah. Jedna seljanka izdvojila se iz redova na silu prikupljenih mestana, uzela iznenadjenom krvoloku Dunjinu glavu i poljubivsi je pocela da zapjeva: "Kazi mi, kerko, lepoto moja, koju li majku danas rasplaka ••• "
Jedanaestog oktobra 1943. godlne formirana je
Prva makedonsko-kosovska brigada. U njoj su bila i dva bataljona Srba, Albanaca i Crnogoraca sa Kosova, kao i ceta Slovenaca. Taka je ova brigada bila simbol bratstva i jedinstva
naroda. Njen politick! komesar bila je zena.
Zenama borcima sa Kosova koje su se borile
na teritoriji Makedonije djevojke-seljanke iz Debarca podigle
su neizbrisiv spomenik u svojoj pjesmi o Milevi Kosovarki,
koja se ubrzo pocela pjevati po cijeloj Makedoniji.
Medju borcima Prve makedonsko-kosovske udarne brigade u prvim redovima nalazi se i Estreja Ovadja Mara.
Mara je prosla skoro cijelu Makedonlju kroz bitke spasavaju6i
i njegujuci ranjene partizan e. Poginula je 1. septembra 1944.
godine u bici sa bugarskom faSistickom vojskom kao politick!
komesar Sedme brigade.
U Trecoj makedonskoj narodnooslobodi!ackoj udarnoj brigadi borila se Vera Joci6, Srpkinja. Nalazila se na
duznosti politickog komesara batatjona kada je smrtno ranjena.
0 njenoj hrabrosti -; odanosti borbi napisao je poznati· makedonski pjesnik jednu od najljepsih lirskih pjesama "Ljubav".
Na predlog Makedonije, proglasena je za narodnog heroja.
U pro!jecnoj ofanzivi izgubila je zivot Vera Trajkova Kotorka iz Kumanova, ucenica VII razreda girnnazije. Bila je borac Karposovskog bataljona. U pocetku bolnicarka i politick! delegat u vodu, pos[lj;:; pokazane hrabrosti postaje politick! komesar cete. Poginula je u jurisu na fasisticka utvrdjenja.
Za slobodu Makedonije data je svoj zivot i mlada Albanka iz Debra, narodni heroj Ibl Palikuca. Braneci odstupanje jednog dijela svoga bataljona, poginula je 22.septembra
1944. godinc.,
73
�Zene u Egejskoj Makedoniji ukljucile su se jos
1940. godine u Antifailisticki pokret koji se razvijao pod parolom: "Domaci fasizam je tezak - tudji jos gori".
Masovno ukljuoivanje zena iz seta i gradova pocelo je 1941. godine, kada su zene Makedonke, kao uostalom i
Makedonci iz Egejske Makedonije, masovno s tupale u jedinice
KLAS-a,. F AM-a, zatim u partijske i omladinske organizacije
i zenske pozadinske organizacije.
U redovima Narodnooslobodilacke vojske ucestvo-
valo je 5. 752 zene iz Makedonije, od toga je poginulo 306. Nosioci "Spomenice 1941" su 127 drugarica, a sedam ih je odlikovano ordenom Narodnog heroja Jugoslavije.
U vojvodjanskim brigadama i odredima bilo je
bataljona u kojima su trecinu borackog sastava cinile zene i
djevojke. Nije bila rijetkost, narocito u sremskim selima, da
se iskupi po pedeset djevojaka i zajednicki krenu u Narodnooslobodilacku vojsku. Dojul!erasnje poljoprivredne radnice, domacice, djevojkc stasale za udaju i materinstvo, kretale su tamo
gdje ih je zvala svijest i rodoljublje. Za kratko vrijeme one
su ovladale osnovnim vojnim znanjima' i vjestinama i izravnavale se po vojnickoj hrabrosti i umjesnos ti sa svojim drugovima.
Mnoge su bile komandiri, vodnici, pclliti cki komesari, partijski
rukovodioci.
nu drugarica. ·
"
Sa sumnjom se gledalo na borbenu vjesti-
Na putu kroz Kordun, nasa II partizanska
udarna brigada u cijem je sas tavu bila i ceta om ladinki, sukobila se s jakim neprijateljskim motorizovanim, tenkovskim i
pjesadijskim snagama.
U borbi koja se razvila, mlade partizanke, za-
jedno sa svojim drugovima-partizanima, neustrasivo su jurisale na neprijateljsku konjicu, kamione, pa cak i tenkove."
U septembru 1942. godine formirane su jos dvi. je zenske cete. Godine 1942. 200 omladinki i zena odlazi u IV,
V i XI kordun~ku brigadu. U VI slavonskom korpusu od prvog
dana us tanka do oslobodj enja borilo se oko 1. 6 70 zena. Sedamnaesta slavonska bri!Jada imala je vise od 200 drugarica, Prerna podacima iz aprila 1943. godine, u XVI omladinskoj NObrir ..,
gadi bile su 83 zene, a XVII NO brigada brojila je u maju iste godine oko 250 zena pa su je cesto nazivali "zenska brigada".
U isto vrijeme (maj 1943. godine) u XVI diviziji NOVH nalazi
se 95 zena.
U I dalmatinskoj proleterskoj brigadi bilo je, u
toku rata, oko 130 zena, a u XIX diviziji 258 zena. U X zagrebackom korpusu bilo je u 32. diviziji 130 zena, a u 33. div iziji 107 zena.
'
U Hrvatskoj nije bilo odreda, brigade ni takvog
kraja u kome se nije borio sa oruzjem u ruci veliki broj zena.
Sesta licka divizija !mala je u svojim redovima vise od 600 zena-boraca, mitraljezaca, bolnicarki, vojnih i politickih rukovodilaca, koje su prosle sav njezin teSki i slavni put kroz Liku,
Bosnu, Srem itd.
U toku 1942. godine pocinju se formirati zenske
part!zanske cete sastavljene uglavnom od om ladinki. Prva zenaka ceta formirana je 25. avgusta 1942. godine. Omladinske
zenske cete prosle su kroz jednomjesecni vojno-politicki kurs.
Poslije prvih borbi u kojima je sudjelovala ceta om!adinki, u
clanku "Partizanke u borbi" ("Udarnik", glasilo udarne brigade
I operativne zone Hrvatske, iz 1942. godine) pise izmedju ostalog:
·
74
Oko 1.200 zena u Hrvatskoj nosioci su "Partizanske spomenice 1941", od ukupnog broja ratnih vojnih invalids u Hrvatskoj 46% su zene, a prema anketi od 1964. godine
od ukupnog broja ucesnika NOB (329. 570) 113.344 bile su zene
ili izrazeno u proc enti rna 34%.
Sedamnaest zena u Hrvatskoj proglaileno je za
narodnog heroja.
U Crnoj Gori je krajem 1941. godine u bataljonu "Jole Piletic" bilo 125 partizanki. Pocetkom 1942. godine
partizansku zakletvu polozilo je jos 148 zena.
Prilikom formiranja udarnih bataljona (tokom aprila i pocetkom maja 1942. godine) u njih stnpa 160 partizanki.
75
�Omladinskt udarni bataljon; na primjer, imao je u svom sastavu 20 procenata omladinki.
Kada je 17. juna 1942. godine formirana IV
crnogorska brigada u njenom sastavu bilo je 1. 000 boraca, a
od toga 200 zena. Na dan formiranja V crnogorska je imala
560 boraca, od toga 60 zena. Pocetkom maja IV sandzacka brigada imala je 471 borca, od cega 40 zena.
U zavrsnim operacijama za oslobodjenje zemlje
ucestvovalo je 2.108 zena iz erne Gore. U narodnooslobodilackom ratu poginulo je 483, strijeljano i objeseno 1. 804 Crnogorke, a u neprijateljskim zatvorima i logorima umrlo je 268 zena.
Za izvanredne zasluge i hrabrost pokazane u ratu, osam Crnogorki je odlikovano Ordenom narodnog heroja.
Trebalo bi navesti vrlo mnogo imena, cak i ako
bismo govorilt ilamo o mrtvim drugaricama koje su u svim krajevima Slovenije polozile svoje zi vote u temelje oslobodjenja i
suverenosti svog naroda.
Da navedemo samo nekoliko primjera. Narodni
heroj Pavla Mede Katarina, tekstilna radnica, hrabro je poginula u januaru 1943. godine kao komandir zenskog voda Pohorskog
bataljona, koji je, poslije duge i ogorcene borbe s njemackim
okupatorom na Pohorju, u Stajerskoj, izginuo do posljednjeg covjeka.
Pored nje; .· junacki su poginule u teskim borbama narodni heroj Mihaela Skapin - Drina, seoska djevojka iz okoline Sezane u Slovenackom primorju kao politkomesar bataljona, narodni heroj Milka Sobar - Natasa, seoska djevojka iz Bele krajine u probijanju italijanskog obruca i narodni heroj Majda Silc iz Ljubljane, koja j e poginula u Do lenjskoj.
Nada Zagar, kcerka poginulog komandanta gorenjskih partizana, pala je u Ljubljani 1942. godine u ruke okupatora zajedno sa dve sestre i majkom. Sve cetiri podvrgnute su
najnecovjecnijem mucenju. Nada, koja se u septembru 1943. godine oslobodila iz italijanskog zatvora, odmah se ukljucila u Italiji u prekomorske brigade i na putu prema domovini junacki
poginula kao brigadni sekretar SKOJ-a u borbaima kod Knina,
1944. godine.
76
Narodni heroj Majda Vrhovnik - Lojzka iz Ljubljane, student medicine i Clan KP Slovenije od 1940. godine,
bfl:a je do 1944. godine u Ljubljani kurir i radnica u ilegalnim
tehnikama i stamparijama. Poslije toga otisla je, na vlastitu zelju, na politicki rad u Slovenacku Korusku (danas u Austriji).
U februaru 1945. godine u Celovcu Gestapo je uhapsio, strasno
su je mucili, a nije izdala ni jednu rijec. Drugog maja 1945 ..
godine odveli su je iz zatvora .u nepoznatom pravcu.
"
Narodni heroj Kuclar Antonija, seoska domacica
iz okoline Ljubljane, majka desetoro djece vee u pocetku 1941.
godine sakuplja i prenosi oruzje i daje cijelu svoju kucu na koristenje partizanima i aktivistima Osvobodilne fronte. u borbama maja 1942. godine hranila je cijelu partizansku jedinicu.Avgu~ta 1942, kada su italijanski vojnici upali u .selo, njenog muza su strijeljali, kucu spalili, sva njezina djeca otisla su u
partizane, a nju su uhapsili i strijeljali •. Pet njezinih sinova palo je u partizanima.
U ljubljanskim zatvorima ubijeno je mnogo zena
za vrijeme italijanske i njemacke okupacije. Medju njima su i
aktivistkinja OF Malci Belie, profesor Vida Janezic, clanica
vise rejonskih odbora OF, radnica i kurirka Povjerenistva CK
KP Slovenije za Ljubljanu Zora Begancin - Marija i tekstilna
radnica, clan Okruznog komiteta KP za Ljubljanu Marija VajS!
- Darija, a· nekima se izgubio svaki trag. Tri od njih su narod~
ni heroji.
Njemackf okupator u gradu Trstu i okolini progonia je antifasiste najsurovijim metodama. Poznato je, na primjer, strijeljanje i vjesanje talaca u ulici Gega aprila 1944.godine. Medju 50 zrtava bilo je pet zena, tri Slovenke i dvije Italijanke. U takozvanoj "Rizarni", u predgradju Trsta, u krematorijumu, jedinom u tom dijelu Evrope, spaljeno je vise od tri
hiljade !judi i zena iz svih evropskfh zemalja, a medju njima
su takodje brojne ilene, Slovenke i Italijanke, iz Trsta i okoline.
U Koruskoj (dams u Austriji) podrucju koje je bilo najblize jezgru Njemacke, jos u aprilu 1942. godine ise!jeno
je u Njemacku 160 slovenackih porodica. Medju mnogim poginulim iz tog podrucja u januaru 1945. objesene su u Gracu mati i
kci Micejev">.
77
�U sjeveroistocnom podrucju Slovenije, okupiranoiiJ od Madjara, u Prekomurju, pale au takodje zene, medju
njima Zora Rupena - Katja iz Dolenjske, Vida Petje iz Celja,
koje au radile politick! na tom terenu.
Tesko je do kraja utvrditi ko!iko se zena borilo
iii poginulo u oruzanim borbama s okupatorom u partizanskim
jedinicama Slovenije, koliko je bi!o pozrtvovanih bolniearki, bombasa i boraca sa puskom u ruci, boraca prekomorskih brigada,
koje su usle u borbu Cim su se spasi!e fasistickih zatvora i logora. Podaci kao sto su: 21 zena od 1.75 narodnih heroja S!ovenije i 318 od 1. 811 nosi!aca "Partizanske filpomenice 1941" dokazuju mnogobrojno ucesee zena medju prvoborcima i organizai;torima OF i NOB. Od 21 zene-narodnih heroja - 16 njih je poginulo, 7 u borbama u partizanskim jedinicama, a 9 na izvrsava-.
nju politi ckih zadataka.
,
U Brigadama i partizanskim odredima Jugoslavije bodlo se 11.838 zena iz Bosne i Hercegovina, od kojih je po..:
ginulo 1. 787.
Vee u jesen 1941. godine 30 djevojaka samo iz
dva sela drvarske opstine proslo je kroz vojnu obuku. Prva zena
narodni heroj Jugoslavije je mlada seljanka Marija Bursae iz sela Kamenice u blizini Drvara. Bi!a je borac, bombas u Desetoj
krajiiikoj narodnooslobodilackoj udarnoj brigadi. Iz ove opstine
je i narodni heroj Danica Materie. Zarobljena je, tesko ranjena,
dok je svojoj ceti vatrom stitila odstupniou. Strijeljali su je fasisti. Mi!ka Bosnie je_ treea zena-heroj iz ove opstine. Poginula
je junacki za vrijeme njemackog desanta na Drvar u maju 1944.
godine. Imala je svega 17 godina.
U Podgrmeeu, u Bosanskoj krajini, jos u pocetku ustanka 1942. godine, organizovani su vojno-po!iticki .kursevi
na kojima su mlad!Ci i djevojke osposobljavani za borbu u redovima Narodnooslobodi!acke vojske. Kroz ove kurseve proslo je
do 1943. godine oko 250 djevojaka.
·
·
Iz opstine Livno u toku rata otislo je 200 zena i
djevojaka u razne brigade pri!ikom njihqvog prolaska na ovu teritoriju. Oko 60 mladih muslimanskih djevojaka iz ove opstine
bile su bore! hercegovacke brigacJ.e.
78
Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozari
1942. godine · u kojoj je ucestvovalo preko 70.000 fasistiCkih vojnika protiv 3. 500 partizana~ svaki muskarac, svaka zena, omladina bi!i su neposredni ucesnici bitke. Iza pojedinih partizanskih ceta stajale su cete djevojaka spremne da prihyate oruzje
iz ruku poginu!ih iii ranjenih partizaml.
Sirom zemlje odjeknuo je pok!ik mlade djevojke
ispod Kozare, Nene Bokanove. Nju su zarobili faSisti i pove!i
je sa sobom. U trenutku kada su prolazili most na rijeoi Uni,
jedan od fasista je rekao: "Sedam godina smrdice Kozara' od va-?
sih ljeseva." Nena se odjednom istrgla iz njiho.vih r1,1kn i skacuci preko ograde mosta u rijeku, viknula: "Sedam stotina godina pjevaee se slava Kozare."
Za vrijeme vazdusnog desanta na Drvar u maju
1944. godine koga su izvrsi!i njema~ki okupatori sa ciljem da
uniste Vrhovni stab Narodnoosloboditacke vojske i druga Tita,u
borbenim redovima otpora, osim oruzanih j edinica, nasao se H
tav narod, Svaka ulica bila je bojno polje, svaka knea uporiste
partizans. Ogromna tehniCka nadmoe neprijatelja pokazala se
nemocnom pred svijeseu i borbenosti naroda. "Gdje su partizan!? Gdje je Tito?" - . Jspitiva!i su njemacki oficiri i gestapov.:.
ci tukuei zene, ubijajuei djecu na njihove oci, paleei kuce; Nijedl;ln glas nije odgovorio, ni jedna ruka nije se podigla u pravcu Titove pecine, za koju su znala i najmanja djeca Drvarske
do!ine. U ovom gradu, proglasenom gradom-herojem, medju
mnogobrojnim zrtvama nasla se i Rada Vranjesevie, clan Oblasnog komiteta Komunisticke partije za Bosansku krajinu i citav
Okruzni komitet SKOJ-a. Medju njima su se herojski borile i
poginule clanovi ovog Komiteta Zora Zeljkovie i Razija Omano.:.
vic.
Za vrijeme IV neprijateljske ofanzive poznate po
tome sto su jedinice koje su u njoj ucestvovale imale zadatak
da spasu od unistenja cetiri hi!jade ranjenika, u jedinice Narodnoos[obodilacke vojske ukljuci!o se preko 600 djevojaka iz krajeva gdje su vodjene borbe. Mnoge od njih prosle su ne samo
kroz oganj bitke na Neretvi, nego i na Sutjesci, kao borci, bolniearke, ne uzmicuei ni pred kakvim zadacima i teskoeama. Zajedno sa ostalim nosi!e su preko rijeke i planina ranjenike i
79
�bolesnike da bi mnoge od njih i same pale u borbama ili podlegle bolestima, osobito tifusu, koji je u to vrijeme harao •.
Bijele seoske marame i nosnje il kojima su krenule po januarskom mrazu na daleke puteve borbe polako su
nestajale. U borbama osvojeno oruzje i vojnicka odijela postali
su nova djevojacka oprema koju su skinule tek poslije oslobodjenja. zemlje,
U SANITETU
Jos prije ustanka mnoge bolnice i klinike bile
su snazna uporista Narodnooslobodilackog fronta. Ljekari - antifasisti, pomagali su pohap8enim komunistima i antifasistima
na taj nacin stc su ih proglasavali bolesnim, prebacivali u bolnicka odjeljenja i na taj nacin omogueavali lakse bjegstvo iz fasistiCkih zatvora. Takvih slueajeva bilo je u Beogradu, Sarajevu i mnogim drugim gradovima.
lsto tako, u toku rata, prebacivani su ilegatno
teski ranjenici u bolnice u okupiranim gradovima, gdje im je ukazivana strucna pomoe i njega. Vee je receno da su mnogo
prije izbijanja rata, u periodu velike odlucnosti naroda da brani
svoju zemlju od fasista, sirom Jugoslavije odrzavani sanitetski
teeajevi na kojima su u prvom redu obueavane zene i djevojke.
Ustanak je od mnogih medicinskih ustanova napravio antifasistiCke tvrdjave iz kojih su iznoseni tajno lijekovi, odlazilo ljekarsko i ostalo medicinsko osoblje u partizane, stvarajuei uslove
za prihvat i njegu ranjenika i pod najtezim uslovima. Svoje redove sirili su neprestano osposobljavanjem novih bolnicara, higijenieara i drugog medicinskog osoblja, To osoblje regrutovalo
se dobrovoljno iz redova mladih zena i djevojaka. A citava sanitetska sluzba bila je neprestano pomagana od hiljada gradjana,
narocito zena, spremnih uvijek da ociste bolnice, da donesu dovoljno hrane za ranjenike i bolesnike, da pripreme odjeeu, da
sasiju posteljno rublje itd. Prilikom pokreta pojedinih odreda,
brigada i drugih vojnih jedinica narod je nosio teske ranjenike,
80
brionuo se za pravljenje nosila, za hranu itd. Prvi zadatak svih
vojnih jedinica prilikom oslobadjanja pojedinih gradova bio je da
pribave sanitetski materijal i lijekove i druge potrebe za ranjenike.
Vee 1941. godine postojalo je na slobodnoj teritoriji u Srbiji osam bolnica i tri ambulante. Osoblje su, pored
profesionalnih ljekara i bolnicarki, sacinjavale i dobrovoljne
bolnicarke. Pri bolnicama su stalno .odrzavani sanitetski kursevi.
Bolnica Kragujevackog partizanskog odreda nastala je na taj naCin sto je u jednoj akciji odreda· sa teritorije
koju je drzao neprijatelj kompletna bolnica. prebacena na slobodnu teritcriju. Pod zastitom odreda, u tcku noCi, kalona od 40
volovskih kola prevezla je cjelokupnu opremu bolnice sa 60 kreveta. U njoj j-e2radilo oko 30 drugarica iz odreda. U bolnici su
se lijeCili ne samo partizan!, nego i mjestani.
Aktivi zena iz okolnih seta organizovali su prikup!janje hrane za bolnicu. Na putevima prema bolnici svakodnevno su hitale zene sa prepunim korpama hrane i drugim da- ·
rovima za ranjenike. Pored hrane, odjeee i obuee, zene su prikupljale i novcanu pomoe ne samo za bobiicu nego i za odred._
U ovu su akciju bili ukljuceni svi aktivi zena na teritoriji koju
je obuhvatao odred.
U bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama
u Ljubljani jos u prvim danima okupacije razvila se jaka organizacija Osvobodilne fronte kojom je rukovodila poznata ljekarka
- komunistkinja dr Bozena Ravnikar. Prvi ranjeni partizan! li~
jecili su se u Ljubljani i to u bolnicama na tri mjesta, gdje su
uspjesno prikrili operacije i lijecenje pod drugim dijagnozama. ·
Medju najvaznijim aktivnostima bilo je sakupljanje ogromnih kolicina sanitetskog materijata i medicinske opreme. Kada''je otisla prva veea grupa ljekara u jedinice NOR-a, za njima su poslali vi~e zeljeznickih vagona tog materijala na oslobodjenju teritoriju, medju·'tim i kompletnu opremu za veliku hirursku poljsku boinicu. Na taj nacin je otislo iz Ljubljane vise grupa ljekara i studenata medicine. Medju njima bilo je od samog pocetka mnogo zena.
81
�u istoriji slovenackog ratnog saniteta oznaeene
su kao izvrsni organizatori partizanske sanitete i zdravstvene
sluzbe medju civilnim stanovnistvom. Doktorice Franja B_idovec
i Paula Jerina - · Lah rukovodile au sa dvije poznate ~rhzans~e
bolnice_ bolnicom "Franja" kod .sela Cerkno u Slovenackom ~n
morju, 'i bolnicom "Paula", koje neprijatelj nije nikada otkno.
· u cjelini, iz Slovenije je poginulo u narodnoos
lobodilackom ratu u borbama i1i logorima 45 ljekara, medju kojima 4 zene i 50 studenata medicine, a medju njima 5 zena.
· Veliki je broj zena lijecnika, koje su aktivno ucestvovale u NOP Hrvatske. Vee u prvoj godini borbi nalazi se
11 vojtiim jedinlcama, partizanskim bolnicama i ambulantama 36
zena-ljekara.
:!ira Petrovoj Gori tokom rata razvijala . se·,- ~
prestano centralna partizanska bolnica; koja je radila za cijelo
vrijeme narodnooslobodilacke borbe i za neprijatelja ostala neotkiivena;
Izgradjivana na nekoliko mjesta u planini, bolnica se. Silstojala od kompleksa brvnara koje su izgradjivali povjerljivi [judi iz okolnih krajeva, kao sto je i citavo snabdijevanje bolnice bilo povjereno narodnooslobodilackim odborima i
masovnim organizacijarna, narocito organizacijama Antifasistickog fronta zena. Tokorn rata ova botnica s e razvijala kao us tanova sa specijalnim odjeljenjirna - za teske ranjenike, za tifusare ili bolesnike od drugih bolesti. Za slucaj da neprijatelj
prodre i ugrozi ranjenike, bile su priprernljene zemunice u koje su za vrijerne neprijateljskih napada u bolnici, sklanjani ranjenici i dr11gocjeni bolnicki materijal. Ovakva krupna ustanova
ne bi mogla opstati ni razvijati se bez neprestane brige naroda.
To znaci da su za nju znala sva okolna mjesta, pa ipak se nikad nije dogodilo da je neprijatelj saznao za nju. U njoj su radili rnnogobrojni ljekari i drugo sanitetsko osoblje, spremni u
svakom trenutku i da uzmu pusku u ruke da bi odbranili svoje
ranjenike sa is tom odanoscu kako su se, u teskim uslovima, nesebicno borili za ·njihove zivote i ozdravljenje. Da istaknemo
sarno jedan od mnogih primjer<>: u ovoj bolnici J'adila je i dr Marija Slezinger. za vrijeme IV neprijateljske ofanzive zarazila se
od pjegavog tifusa i umrla. Njena humka napravljena je iznad .
82
jedne zemunice i tako posluzila kao kamuflaza za ulaz u zemunicu. Mrtva doktorka ostata je i dalje na strazi kraj svojih ranjenika i bolesnika.
Vee u toku 1942. i 1943. godine na oslobodjenom podrucju Hrvatske postojala je dobro organizovana sanitetska sluzba. U to vrijeme vee radi 11 bolnica.
U bespueima planina Bosne i Hercegovina sreeu
se desetine spomen-obiljezja za partizanske bolnice. Bile su to
brvnare koje su izgradili seljaci u kojima su se partizanski
ljekari sa bolnickim osobljem borili za zivote ranjenika. Operacije su cesto izvodjene bez narkoze. Nemalo je primjera
nadoovjecanske izdr:Zljivosti ranjenih boraca koji su bolove odsjecanja nogu ili rukn podnosili bez jauka. Sarno su graSke ledenog znoja svjedocile o njihovirri patnjama. Za vrijeme ofanzive na Kozar! Silgradjeno je desetine zemunica za ranjenike. Nad
njima su bdjele zene. Cesto i same ranjene odbijale su da prime lijeko.ve govoreci: "Cuvaj te to za borce, oni su vazniji od
nas."
Drugog jula 1942. godine u Bosansku krajinu stigle su proleterske jedinice i Vrhovni stab. Mnogo ranije narod
je doznao za priblizavanje ovih jedinica koje su sa sobom vodile i veliki broj ranjenika. Svuda je pripremljen docek kakav
rnoze da priredi samo narod koji se bori. Drvar je tada prihvatio ranjenike proleterskih jedinica. Sve je bilo spremno kada
su stigli ranjeni pro!eteri. I smjestaj u improvizovanim bolnicarna, i dezurne bolnicarke, i radne cete omladinki i zena spremnih da nose teske ranjenike, i stolovi na livadarna puni hrane,
i borbena pjesma, i strukovi poljskog cVijeca, i skrornna seoska odjeea i obuea. Stotine zena i djevojaka drvarske doline danju i noeu su dezurale na smjenu kraj svojih drugova i drugarica, ranjenih proletera.
n istoriji nase Narodnooslobodilacke borbe ostace kao vjecni spomenik humanizma revolucije borba za spas ranjenika u •.•rijeme IV neprijateljske ofanzive. Bila je to ofanziva
120.000 njemackih, l:talijanskih i bugarskih okupatora pomoguuti
kvisiinskim formacijama ustasa i cetuika protiv glavnine nase
vojske od 25 . 000 borHca koja se kretala. sa Vrhovnirn stabom.
83
�Sa nasim borcima bila je c·entralna bolnica sa preko 4. 000 ranjemka, Ova ranjenicka kolona je na volovskim kolima, na ko-.
njima, na nosilima koje su nosili borci i narod presla put od
200 kilometara. 0:1 Karlovca, grada u Hrvatskoj, preko slobodne teritorije Like,' Korduna, Banije, Bosanske krajine, putem
dugim 300 kilometara kretala s e pred neprijateljskom najezdom
u pravcu partizanskih kolona na celu sa Vrhovnim stabom masa
od 50. 000 zena i djece o kojima je takodje trebalo voditi raeu..:
na. Jos toliko naroda napustilo je svoja sela i otislo u zbjegove u snijegom .zavijane planine, te strasne zime 1943, godine.
U uspjesnim, ali teskim borbama za spas ranjenika, njihov broj se stalno povecavao. Ranjenicima se pridruzivao sve veci broj bolesnika, jer je pocela epidemija pjegavog tifusa haraju6i po vojnim jedinicama, desetkuju6i stanovnistvo. Cetrdeset dana trajale su borbe u kanjonu rijeke Neretve
- i zavrsile se potpunim porazom brojno i tebnicki nadmo6nijeg
neprijatelja. Naiie iznurene divizije izvrsile su svoj istorijski
zadatak - spasile ranjenike, razbile neprijateljske formacije i
krenule u dalje borbe. U bici za ranjenike i citav mirod se brinuo za spas ranjenih b bolesnih drugova. To je znacilo odvojiti
posljednji komad hljeba, posljednju litru mtijeka, danju i nocu
preko brda i planina, pod kiiiom metaka, nositi ranjenike. Na
tom polju istrajalo je na hiljade zena, djevojaka, odraslije djece.
Odmah nakon toga, sredinom maja 1943.godine, ·
zapocmJe jedna od najve6ih bitaka Narodnooslobodilacke vojske
Jugoslavije. Na 15.000 iznurenih, polugladnih boraca NOV, koji
uz to vode cetiri i po hiljade ranjenika, na uskom prostoru koji cini tromedju Bosne. i Hercegovine i Crne Gore, napada 120
hiljada okupatorskih vojnika i domacih izdajnika opremljenih najmodernijom tehnikom, opkoljavaju ih sa namjerom konacncig obracuna sa Narodnooslobodilackom vojskom i pokretom. Po cijenu
velikih gubitaka, borci nasih divi zija i brigada probili su obruc
neprijatelja, zadali mu teske gubitke, sacuvali svoje snage, izvukli s voje ranjene drugove. Procjenjuje se da je u sas tavu vojnih snaga Narodnooslobodilacke vojske u bici na Sutjesci, kako
je nazvana ova bitka, bilo 17% zena.
0 brizi za ranjenike kao moralnoj normi revolucije govori i podatak da je jedna od prvih briga Nacionalnog
84
komiteta narodnog ostobodjenja JugoW.avije i Vrhovnog staba nakon priznanja · Narodnooslobodilackog pokreta i Narodnooslobodilacke vojske od strane saveznika i njihove spremnosti da pruze
pomoc narodima Jugoslavije koji se bore protiv fasizma, bila
da se dobije sto veca pomoc za njegu ranjenika u sanitetskom
materijalu, lijekovima i prihvatanju teskih ranjenika, Tako je,
nakon kapitulacije Italije i saveznickog iskrcavanja, omoguceno
prebacivanje nailih ranjenika u posebno za tu svrhu organi:o vane vojne bolnice u Italiji. Sarno u toku 1944. godine lijeceno je
u ovim bolnicama 12,000 .vojnika i oficira Narodnooslobodilacke
vojske Jugoslavije.
Mnogi napisi u nasoj ratuoj stampi govore o
ratnim bolniearkama. 0 njihovim junastvima i spasavanju ranjenika za vrijeme borbe, pozrtvovanosti pri evakuaciji ranjenika, odbrani ranjenika od neprjjateljskih napada,. hrabrom i
savjesnom vrsenju svojih zadataka ispjevano je mnogo potresnih
pjesama u vojsci i u narodu.
Moze se reci da je moralno nacelo partizanskih
bolui.Carki koje one nisu nikada iznevjerile, bilo da je njihovo
mjesto i u zivotu i u smrti sa ranjenicima i bolesnicima koji
su im povjereni. Mnoge su poginule izvlaceci ranjenike ispred
neprijateljskih polozaja, · mnoge braneci prilaze improvizovanim
bolnicama koje je otkrio neprijatelj, mnoge Stiteci ::>dstupnicu
svojim ranjenicima. Mada su vecina njih tek u ratu. postale bolnicarke, svijest o odgovornosti pred narodom i revolucijom ucinila je od njih najodgovornije vojnike revolucije. One su to
bile i onda kada su gladovale da bi hranu ostavile za ranjenike,
kada su bolesne i umorne postizale da i najstrozije komisije
koje su obilazile ambulante i bolnice konstatuju da u njima vlada ''klinicka cis toea".
Tesko je u njihovom slucaju, kao i u slucaju junastva partizanskih boraca, navesti samo nekoliko imena, jer
se radilo o masovnom herojizmu - i mladih studentkinja, i srednjoskolki, i seljanki, i mladih radnica. U njima se povezala svijetla tradicija humanizma zene sa svijescu revolucionarki. Treba
reci - nema zabiljezenog slueaja u toku citavog rata da je bolnicarka napustila povjerene joj ranjenike.
Po bolnicama sklonjenim u dubokim iiumama, po
brigadnim ambulantama, u oslobodjenim selima i gradicima
85
�organizovane su akcije prikupljanja krvi za ranjenike, takmicenja 'u postizanju cistoce,organizovano je uredjenje bolnickog
kruga, krecenje kuca. itd.
Za· sve vrijeme rata briga o zdravlju boraca i
naroda predstavljala je vazan sektor rada i narodnooslobodilackih odbora i vojnih jedinica i masovnih antifasistiCkih organizacija. Partizanske bolnice i vojne ambulante brinule su se ne
samo za ranjene i bolesne vojnike, nego su ukazivale pomoc citavom narodu.
Narodnooslobodilacki odbori i masovne organizacije Antifasistickog fronta zena i Ujedinjenog saveza antifasiatl. eke omladine bile su tijesno vezane sa zdravstvenom sluzbom i
svestrano joj pomagali. U vojsci i u pozadini organizovane su
akcije protiv epidemije pjegavog. tifusa, svraba i drugih bolesti
koje prate rat. Po selima su 'organizovana takmi cenja u odrzavanju cistoce, kreeenju kuca, dezinfekciji odijela, izgradnji sanitarija itd.
U nekim razvijenijim partizanskim bolnicama
vremenom su osnovana i posebna porodjajna odjeljenja (Hrvatska, Slovenija). A svuda na slobodnoj teritoriji zdravstvena sluzba brinula se 0 trudnicama, porodiljama i zdravstvenoj zastiti
novorodjencadi. Mnoge seoske zene u nerazvijenim krajevima
Jugoslavije prvi put su radjale uz pomoc ljekara ili babice. Revolucija je utirala puteve srecnij em materinstvu ne samo od ovog teskog, neljudskog, ratnog, nego i od onog kakvo je za mnoge zene bilo u staroj Jugoslaviji. (Prema sluzbenim podacima
iznesenim od strane predstavnika Jugoslavije na Balkanskom kongresu, odrzanom 1938. godine u Beogradu, u vezi sa zastitom
djece izneseno je da je 35.685 sela bez babice, a da samo 1%
zena radja svoju djecu u porodilistima. Svega jedna treCina djece dozivljavala je 20 godina starosti.)
86
RA TNA DJETINJSTVA
Najpostresnije stranice ratova ispisuju o - ratnim djetinjstvima. Fasizam nije unistavao djecu samo bombama
izbacenim na civilna miselja., nije im ubijao samo roditelje, ostavljao ih bez hrane - on ih je svjesno i sistematski unistavao,
Pored zlocina genocida koji je Jugoslaviju kostao nekoliko s totina hiljada djece, on je unistavao djecu svih jugoslovenskih rodo~
ljuba, svih antifasista.
0 tome pise i nekadasnji djecak sa Kozare Dragoje Lukic, koji je kao djeeak ovo stradanje i sam dozivio:
"Julskih dana 1942. godine poslije proboja obruea na Kozari, fa sis ti su, radi odmazde, poveli ogromne kolone naroda u logore. Oko 80. 000 s tanovnika Kozare, od toga
23,000 djece odlazilo je u neizvjesnost, tamo kuda su ih fasisticke puske gonile.
Rijetke su bile majke koje su imale samo po jedno dijete. Ustase su uzimale prvo dijete iz narucja, a onda i
onu malo odrasliju. Tu, pored stroja, stajali su ceradama .pokriveni kamioni, u koje su ustaske sluzbenice slagale djecu otrgnutu od majki.
Sutradan s mo dosli na red i mi, najstarija dj eca. • • Za trenutak sam as tao bez d va brata i sestre, svi mladji
od mene. Najmladji, Marko, imao je nepune tri godine. Kada
je oduzet, umjesto imena dali su mu broj. (Nasli smo se tek
poslije 12 godina, 1954, godine.) Strini Jovanki oduzeli su pet
djevojcica, sve su bile ispod 15 godina. Ostao joj je bio samo
jedinac sin Djoko. Nadala se da ce bar njih dvoje ostati negdje
zajedno. Ali, kada su i nas poceli postrojavati, majka se, grcevito drzeci sina opirala. Drzali su se tako cvrsto da ih niko na
svijetu, u tom trenutku, ne bi bio u stanju razdvojiti. Medjutim,
ustasa ciji mi je lik i do danas ostao u sjecanju, sa dva revolverska pucnja, ucinio je da su majka i sin - Jovanka i Djoko ostali vjecno nerazdvojeni ••• "
87
�Najveci bro) djecjih koncentracionih logora nalazio se u okblini velikih gradova, narocito Zagreba (Jaska i
dr, ). Zagrebacka partijska organizacija vee od prvih dana okupacije okuplja sirok krug aktivista koji, uz masovnu podrsku
stanovnistva, rade. na spasavanju djece iz· fasistickih logora.Iz. medju ostalih, akcija, organizovani su odlasci na stanice kuda
su prolazili: transport! sa zarobljenom djecom. Narod je donosio djeci hranu, odjeeu i druge potrebe. Morali su to ciniti krisom. Mnogi su bili spremni da uzmu djecu, pa kada to sp~ovod
nici nisu dozvolili, desavalo se da, koris teci stani ene guzve, i
· bez pitanja uzmu poneko dijete.
Organizovane su posebne grupe antifasistkinja
koje su se javljale za dobrovoljne bolniearke Crvenog krsta i
na taj naCin dobijale mogucnost da udju u logore ili da zarobljenoj djeci ukazu pomoc u prihvathim stanicama gdje su ih fasisti skupljali za odlazak u logore. Stotine bolni earki, medicinskih
sestara, ljekara, pedagoga na razne nacine su nastojali da olaksaju zivot ove djece. Medju prvim organizatorima ovih akcija
bila je Tatjana Marinic, istaknuta zagrebacka revolucionarlta.
Mnogi od ovih aktivista svjedocili su pred komisijama za utvrdjivanje zloCina okupatora i njegovih sluga. To su stranice i
stranice dokaza o svireposti i bezumlju fasizma.
Trebalo je dugo vremena da djeca koja su prezivjela te strahote izidju iz trauma, iz potistenosti, da se oslobode uspomena na spaljeno ognjiiite, na mrtve roditelje, na svoja Lutanja po surovom svijetu rata u kojem se djeca nisu smjeLa ni igrati, ni smijati, ni plakati •••
Okupatori i kvislinske vlasti nastojali su da se
doeepaju djece rukovodilacaN-arodnooslobodilackog pokreta i narodnih boraca. T ..ko su nakon hapsenja i strijetjanja heroja Rade Koncara, njegovu zenu bacili kroz prozor, jer nije htjela da
kaze gdj e se nalazi njihova iiestomjesecno dijete. Za tim sestomjesecnim djetetom izdata je i potjernica!
Poznat je slueaj jedne male partizanske grupe u
Crnoj Gori koju su opkolili fasisti. U grupi je bio Jagos Habren
i njegova drugarica i dva brata ·partizan! Vidakovi c. Da bi ih
prisilili na predaju, fasisti su pred peCinu iz koje su davali otpor doveli njihovu djecu prijeteci da ce na njihove oci pobiti
djecu ako se ne predaju. Da bi spasili djecu, oni su se predali. Na dalje pokuiiaje da ih natjeraju da se odreknu svoga ubjedjenja, pa da ce im pokloniti zivot, odgovorili su: "Mi sa varna
nemamo iita da razgovaramo. Mi smo se predali naiioj djeci, a
ne varna." Strijeljani su.
U selu Bojnik u Srbiji bugarski faiiisti su satjerali u barustine citavo selo trazeci od njih da otriju partizane.
Kada nisu uspjeli poceli su masovno ubijanje. Bilo je i nekoliko
trudnica, od kojih je jedna, Vidosava Kostic, upravo dobila porodjajne bolove. U njenim najtezim porodjajnim mukama, komandant joj j e rekao: "Aka rod is zensko dijete opros.ticu i tebi i
njemu zivot, ako rodiii muiikarca - ubieu obadvoje." Rodila je
kcerku i taka ostala ziva. Prvi pogled njenog djeteta pao je na
krv i mrtvace.
U znak odmazde nad partizanima samo u malom
selu Vataiia u Makedoniji ubijeno je trinaestoro djece, itd.
Borba za zi vot djece bila je sadrzina svih akcija
Narodnooslobodilackog pokreta, njegove vojske, narodne vlasti,
masovnih organizacija.
U samoj Ljubljani u povjerljivim porodicama za
sve vrijeme rata cuvano je vise od stotinu djece - malih ilegalaca, djece politickih i partizanskih rukovodilaca.
Ana Ziherl-Mami, sa svojim saradnicima - aktivistkinjama OF, s ve do oslobodjenja se brinula za bezbjedan dom
i zbrinjavanje ave partizanske djece koje su fasisti trazili da bi
se na njima svetili roditeljima, Vise puta morala je djecu premjestati na drugo mjesto ako se posumnjalo da neprijatelj kontroliiie porodicu sa djetetom. Za sve vrijeme rata okupatori i domaci izdajnici nisu uilli u trag ni jednom djetetu.
U Hrvatskoj su, u toku narodnooslobodilacke borbe osnovama 83 djecja do rna sa 10.000 djece, a nekoliko hiljada
djece smjeSteno je po privatnim porodicama. Najveci broj ove
djece hila su iz ustanickih krajeva Like, Banije,Korduna, Gorskog
kotara i Bosanske krajine. Otvorene su dvije djecje bolnice i bolnicko odjeljenje za djecu u vojnim partizanskim bolnicama.
Prvi <;ljecji dom u Bosni i Hercegovini osnovan je
u Podgrmecu. Tu su smjestena djeca sa Kozare, koju su hrvat.ski
89
�partizani oslobodili iz djecjeg koncentracionog logora u Jaski
u b(izini Zagreba.
·~
.
Na oslobodjenoj teritoriji Srbije, u takozvanoJ
UZ.ickoj republici, vee 1941. godine otv~r':ni ~u dj~cji dom_~vi
za djecu poginulih part~zana, z~ djecu lZbJegllca.'. 1td. 0 nJlrna
su vodile brigu zene. Zene Maeve su za sve vnJeme rata posvjecivale najvecu paznju izbjeglicam_a_ iz d_:~ih kra.jeva J~o~
slavije koji su u njihovim selima nash uto01ste. Br1ga o dJeCl
bila je zajednicki organizovana.
u
toku rata, u okviru Ujedinjenog saveza antifasisticke omladine Jugos[avije, stvorena je i masovna pionirska organizacija kojom su bila obuhvacena sva djeca oslobodjene teritorije. Jos prije stvaranja organizacije, djeca su po ugledu na ·partizane pocela da se okupijaju, naoruzavaju "puskama!' izdjeljanim od drveta, da presrecu nepoznate prol~zni~e i
traze propusnice, da obavjestavaju partizane o svemu sto 1m
se cinilo sumnjivim, da ucestvuju u poslovima odraslih - sjetvi zetvi, pohadjanju bolnica itd. Raznosili su radio-vijesti,
biii kuriri. Rat je promijenio djeCje igre i zelje. Sada su se
igrali partizana, a najveca zelja im je bila da dobij~ partizan~
sku kapu sa petokrakom zvijezdom i - olovku. PoshJe stvaranJa
pionirske organizacije, organizovani su analfabetski tecajevi za
nepismenu djecu, a kasnije i skole.
Iz ove generacije djece izrasli su posljeratni graditelji pruga, putova, novih fabrika, mladih oficira, inzenjera,
ucitelja, ljekara, radnika ••.
PRVI PUT NA BffiALISTIMA
_Kada su se, uporedo sa vojnickim akcijama i sve
veClm brojem vojnih jedinica, poceli formirati organi nove narodne vlasti, narodnooslobodilacki odbori, zene Jugoslavije su
prvi put u svojoj istoriji birale. i bile birane. vee 1941. godine
skoro da nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane zene.
90
U Crnoj Gori, u prvim danima ustanka, proglasena je ravnopravnost zena i njihova pravo na ulazak u organe
narodne vlasti koja se stvarala. Vrhovni stab NOV u februaru
1942. godine donio j.e dva dokumenta: o zadacima i ustrojstvu
narodnooslobodilackih odbora i objasnjenje i uputstva za njihov
rad u oslobodjenim krajevima. U tim dokumentima je takodje.
podvuceno da zene imaju pravo da biraju i da budu birane. Sve
odluke i druga akta iz ratnog perioda sadrze nacela o ravnopravnosti zena. Naeelo ravnopravnosti zena zapisano je u najznaeajnijim aktima sa pravom zakona - Deklaraciji o pravima ·
gradjana Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Jugoslavi~
je i zemaljskih antifasisti ckih vijeca.
Ustanicka vlast u Crnoj Gori u prvim revolucionarnim aktima proglasila je da su zene ravnopravni gradjani i
tako ozivotvorila program KPJ u pogledu ravnopravnosti zena.
Privremena vrhovna komanda narodnooslobodilackih trupa Crne
Gore, Boke i Sandzaka objavila je 22. jula 194_1_. godine saopstenje u kome se kaze: "Pravo birati i biti biran imaju svi gradjani koji su napunili 18 godina, muskarci i zene, bez obzira
na vjeroispovijest, nacionalnost i rasu. Pravo glasa irnaju, .razumije se, i vojnici. · Nemaju pravo glasa lica koja su se bila
stavila u sluzbu okupatora." To je prvi put u Crnoj Gori da
zene uzimaju ucesce u izboru organa vlasti.
Na prvim izborima za narodnu vlast u Hrvatskoj,
zene-odbornike susrecemo podjednako i u gradovima i u selima.
U Dalmaciji je, na· primjer, 1942. godine bilo oko 110 zena u
narodnooslobodilaCkim odborima, 1943 - oko 320, a 1944 - 965
zena. Slicno je, i u ostalim krajevima Hrvatske. U Slavoniji je,
na primjer, bilo u narodnooslobodilackim odborima oko 600 zena, a vise od 300 zena na raznim drustveno-politickim duznostima. U Istri je bilo oko 400 zena u seoskim i oko 50 zena u
opi!itinskim, kotarskim t';okruznim narodnooslobodilackim odborima. ·u Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodjenja Hrvatske izabrano je preko 20 zena.
Broj zena izabranih u narodnooslobodilacke odbore u Sloveniji prema prosjecnoj ocjeni, predstavljao je vise od
jedne trecine svih izabranih. Posta je veliki broj muskaraca odlazio u partizane, zene su u odborima samostalno obavljale veoma teske zadatke i poslove. U nekim odborima birane su i
91
�radile same zene. Jedanaestog septembra 1943. godine odrzani
su izbori za Zbor odposlancev slovenskega naroda (Vijece delegata slovenackog naroda) koje se sastalo 3. oktobra 1943.godine
u Kocevju. Vijece su sacinjavali delegati narodnooslobodilackih
odbora Osrobodiln~ fronte iz vecine slovenackih pokrajina, kao
i borci Narodnooslobodilacke vojske.
Na ovim izborima aktivno i pasivno pravo imali
su svi muskarci i zene koji su napunili 17 godina starosti. Od
572 delegata-ucesnika Zbora u Koeevju na kome je izabrana prva Slovem1cka skupstina bile su 62 zene. Od 120 C!anova prve
Slovenacke skupStine bilo je 12 zena. U delegaciji od 40 clanova koja je izabrana za zasjedanje AVNOJ-a bile su tri zene.
U Makedoniji nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane i zene. Na zasjedanju Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Makedonije medju 122 clana bilo je
6 ~ena, a za zasjedanje AVNOJ-a su delegirane tri Makedonke.
U Bosni i Hercegovini u toku rata birano je u
seoske i gradske narodnooslobodilacke odbore preko 3. 000 zena.
Isto tako, zene su birane u opstinske, sreske, okruzne i oblasne narodnooslobodilacke odbore. U Zemaljsko vijece narodnog
oslob.odjenja Bosne i Hercegovine birano je vee na prvom zasjedanju 1943. godine 5 zena.
· ·
To su samo neki primjeri afirmacije zena u drustveno-politickom zivotu zemlje u toku narodnooslobodilacke borbe i revolucije. Oni su izraz spremnosti zena za borbu i izraz
dosljednosti Komunisticke partije u borbi za ravnopravnost zena
kao neodvojivog dijela programa oslobodjenja radnicke klase i
borbe za socijalizam.
Izbori za odbornike narodnooslobodilackih odbora
su vrseni na najsirim skupovima naroda. Z;tdaci narodnooslobodilackih odbora nisu hili laki. To je bio nepres tahi rad za potrebe fronta, organizovanje abrade zemlje, smjestaj porodica koje
au ostale bez krova, pomoc u radnoj snazi domacinstvima ciji
su clanovi otisli u Narodnooslob,odilacku vojsku i partizanske odrede, prihvatanje naroda koji se povlacio pred neprijateljem,
briga o ratnoj sirocadi, prenos ranjenika u partizanske bolnice,
92
organizovanje smjeiltaja i ishrana vojnih jedinica, organizovanje
zbjegova naroda i sklonista za ranjenike u slueaju prodora neprijatelja, sakupljanje i sklanjanje rezervne hrane za potrebe
vojske i drugi poslovi. Sve je to zahtijevalo da u odbore dodju
najsposobniji i 'najsvjesniji clanovi Narodnooslobodilackog pokreta. Izbor zena nije, prema tome, znacio formalnu potvrdu njihovog prava da budu birane, nego povjerenje naroda da ce izabrane zene sigurno i svjesno izvrsiti sve poslove. I one su to
povjerenje opravdale.
Upadljive osobine te prve generacije zena koje
su birane u organe narodne vlasti bile su, osim odgovornosti,
nepomirljivost prema svakom oportunizmu, prem'a sebicnosti,
vjernost zadacima revolucije. Ucesce u vlasti one su shvatale
kao veliku duznost i licnu odgovornost pred narodom. Radno
mjesto odbornika i odbornica bilo je za plugom, na pjesackim
stazama sa hranom i odjecom za vojsku, na strazarskim mjestima iznad sela; njihova imena bila su prva na spiskovima davalaca za vojsku. Biti u vlasti znacilo je tada najvise raditi,
najvise dati za borbu. Da su zene to cinile, svjedoci cinjenica
da je sve veci broj zena biran u odborima, zena u bijelim iii
crnim maramama, iza cijeg se skromnog lika krila volja, snaga i sposobnost neumornih pregalaca i revolucionara. One su
izrastale iz milionske mase zena kojima je revolucija otvorila
puteve iz tame i ropstva u kojima su do tada zivjele.
Ucesce u izborima za narodnooslobodilacke odbore i druge organe ·narodne vlasti za zene je bio veliki dogadjaj
u zivotu. u svecanim povorkama, ozbiljne i dostojanstvene, pod
trobojkama sa petokrakom zvijezdom i crvenim zastavama sa
srpom i cekicem, izlazile su na biralista s vjesne svoje odgovornosti, svjesne da i od njih zavisi huducnost zemlje. Nisu bili
rijetki slucajevi da su clanovi porodice ili komilije na nosilima
donosili bolesnike, starice i starce, da im ispune zelju da daju
svoj glas na izborima. lzborne komisije su najcesce biljezile
stoprocentno ucesce biraca, sto je odrazavalo jedinstvo na:;oda
u borbi za s[obodu.
93
�ANTIFASISTICKI FRONT ZENA
Od prvih dana ustanka partijski komiteti i organizacije posvetile su najvecu paznju okupljanju zena u Narodnoostobodilacki pokret kako na oslohodjenoj, tako ! na okupiranoj
teritoriji.
-
U svim selima i gradovima koje je oslohadjala
rna i na kratko vrijeme narodna vojska odrzavani su razgovori
------"\__·
sa zenama, formiranr aktivi zena pristalica Narodnooslobodilackog pokreta sa. zadatkom da politick! djeluju medju zenama. Poseban. rad sa zenama imao je svoje opravdanje zbog toga sto je
za ogromne mase zena, osobito sa seta, to znacilo prvo p(Jliticko i drustveno organizovanje zbog toga sto je to bilo prvi put
da se govori o potozaju zene i zbog toga sto je postojao niz poslova koje su najuspjesnije mogle organizovati i izvrsavati zene.
Kod Muslimanki je pqsebno organizovanje bilo nuzno i zbog obicaja da sakrivaju lice pred stranim muskarcima.
Tokom rata Antifasisticki-front zena okupio je u
svoje redove oko dva miliona zena Jugoslavije. Pored Ujedinjenog -saveza antifasisticke omladine Jugostavije koja je okuptjala
mladice i djevojke bila je to najmasovnija organizacija .Narodnooslobodilackog fronta Jugoslavije. Pocela se oformtjavati odmah
pcislije okupaCije u obliku aktiva, i!egalni!i odbora da bi sa .nastajanj em slobodneteritorije postala masovna politicka organizaCIJa sa jasnim politickim programom :.. bbriti se za oslobodjenje
svoje zemlje i za novo uredjenje Jugostavije.
·
Mada. nije bila dominan~na, tema ravnopravnosti
zena hila je s talno prisutna u politi ckom radu medju zenama,
povezana sa s vijescu da od ishoda borbe u kojoj ucestvuju zavisi i trajno. qstvarenje ravnopravnosti. Masovno ucesce zena u
Narodnooslobodilackom pokretu dalo je narodnoostobodilackoj borhi i revoluciji svenarodni karakter i jednu novu dimenziju:. pored nacionalne slobode i ravnopravnosti naroda, ostobodjenja ktase - i ukidanje diskriminacije prema potu. Za zene je parola o
postjeratnom uredjenju "Necemo povratak na staro" imala dvostruko znacenje.
94
Organizacija nije hila sama sehi cilj. Ona je hila velika politiCka skota miliona zena iz koje su se formirate
zene-horci, partijski rukovodioci, clanovi odbora Narodnoostohoditackog fronta, ctanovi narodne vtasti. Rukovodstva i organizaeije Komunisticke partije posvecivate su najvecu paznju kako masovnom okupljanju zena, tako i uzdizanju zenskih kadrova za razne drustveno-potiticke funkcije.
U decembru 1942. godine odr:Zana je Zemaljska
konferencija Antifa!listickog fronta zena Jugostavije. Zene-ratnici
sa puskama i homhama na sebi, seljanke, intelektualke, radnice,.
zene pokrivena tica - sve sjedinjene zajednickom horhom za slohodu zemljjl, predstavljate su zene Jugostavije na ovom skupu.
Mnoge od njih imale su na svojim tijelima oziljke od rana zadohijenih u horhi, ruke su im bite pune zuljeva, u srcu su nosile
tugu zbog pogibije najmilijih, ali bite su ponosne !ito su svoju
duznost prema domovini easno vrsile. One su predstavljale milionsku armiju zena u borbi protiv fasizma. Pozdravljajuci Konferenciju, drug Tito je rekao:
"Vasa danasnja skupstina ima veliki istorijski
znaeaj. Antifasisticki pokret zena postoji u Jugoslaviji vee odavno, ali nikada nije mogao u svojoj punoj organizacionoj form!
do:: do tak~og izrazaja kao sto je danas do sao. To je zas tuga
nas1h stavmh boraca koji su dali svoje zivote, svoju krv i onih
koji. ~e bore u svim dijelovima nase napacene zemlje. Zene JugoslaVIJe pokazale su svoj herojizam jos u ono vrijeme kada se
tek zacinjao antifaSisticki ppkret zena, 1936. god!ne, tezeci da
budu u prvim redovima borhe za ugnjetene i izrabtjivane narode
Jugos!avije. Danas Antifasisticki front zena ima visestruki znacaj. Zene se bore danas rame uz rame sa muskarcima ~a stobodu naroda ,Iugostavije, protiv zvjerskih okupatorskih osvajaea
i proti v njihovih domacih stuga. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, protiv fasistickog sistema, srednjovjekovnog ropstva, ltakav postoji u Njemackoj. One se bore za nezavisnost svojih naroda, a to je sastavni dio vetike borbe za njihovu ravnopravnost koju su nasim zenama u staroj Jugostaviji osporavali, nc dajuci im ni pravo glasa, ni pravo od!uci vanja o
pitanjtma drustvenog zivota. U ovoj borbi one se bore danas i
za ravnopravnost zena. U ovoj nejednakoj, nadcovjecanskoj borbi
one su dokazale da su imate pravo traziti s voju ravnopravnost,
95
�one su to dokazale SVOJiro ·zivotiroa, svojom krvlju na polju bitke sa njemackiro, italijanskim, roadjarskim fasistima i ostalim
osvajacima.
Kqeri .nasih naroda stale su u prve redove Narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda .Tugoslavije.
Nasa pozadina je, vise nego ista drugo, dokaz koliko su one
. svjesne ovog istorijskog momenta, kada se odlucuje sudbina citavog covjecanstva, kad se odlucuje sudbina zena. I bas zato,
ova danasnja skupiitina iroa ogroman istoi"ijski znaeaj. Nase zene, nase kceri, majke, ucestvuju s puskoro u ruci u narodnooslobodilackoj borbi. Ja se ponosiro sto stojim na celu Armije
u k9joj ima ogroman broj zena. Ja mogu \<;azati da su zene u ovoj borbi po svom herojizmu, po svojoj izdrz!jivosti bile i jesu
na prvom mjestu i u prvim redovima, i nasim narodima cini
cast Sto imaju takve kceri."
Drug Tito je posebno istakao znacaj sirokog neesea zena u ratu i revoluciji, jer su one patnje toga doba nastojale umanjiti borbom za svakog covjeka, za svako dijete, unosect u svoj :r:>ad plemenitost i hrabrost materinstva. Drug Tito
je to ovako izrazio:
"Zene su unosile humanost u nasu borbu i ona
se prenosila i na sve nase borce. Tako je u toku rata cuvanje i
spasavanje ranjenika predstavljalo rooralnu obavezu svakog naseg
borca. A nju su bas zene unijele roedju nas. Taj humani elemenat odigrao je ogromnu ulogu u jaeanju" borbenog morala, jer
su nasi !judi znali. da ~ ako budu ranjeni, biti ucinjeno sve da
se spasu. To je bio s[ucaj i kod Prozora, za vrijeme IV nepri'jateljske ofanzive kada smo. nosili sa sobom 4. 000 ranjenika, a
i u drugim situacijama."
Na konferenciji U Bosanskoro Petrovcu organiza...:
ciono je oformljen Antifasisticki front zena sa zadatkom politicke
borbe za dalje okupljanje zena u narodnooslobodilacku borbu. Time ce zene postati jos aktivnija snaga bez koje se pobjeda nad
fasizroom nije mogla zamisliti.
Na konferenciji je za predsjednicu C entralnog. odbora Antifasistickog fronta zena Jugoslavije izabrana Kata Pejnovic, seljanka, prvoborac iz Like, narodni heroj. Od 1938. godine postala je clan Korounisticke partije, a 1940. godine birana
96
je u Okruzni koroitet KPJ za Liku. Na konferenciju je dosla u
crnini - u roasovnoro pokolju koji su izvrsili ustase u njenoro
selu zaklani su jos muz i tri sina. A ona je sa hiljadama majki nastavila da se bori.
Clanice Antifasistickog fronta zena regrutova!e
su se iz milionske mase rodoljubivih zena, provjerenih u nizn
radnih, politickih, ku!turno-prosvjetnih, zdravstvenih akcija ko,je su, zajedno sa citavim narodom, obavljale na slobodnoj teritoriji. One su stasale u drustvene aktiviste u stotine radnih brigada koje su orale, Impale, znjele zito pod zastavama na kojirna je pisalo "Sve za frone• ili "Nf zrno zita okupatoru".
Bile su to zene koje su u radionicama formiranim jos 1941. godine na es!obodjenoj teritoriji Srbije, Vojvodine i drugih krajeva polagale partizansku zak!etvu, zivjele vojnickim zivotom brinuci se za oprerou m!adih partizanskih odreda i ranjenih boraca. One su prekopavale ceste da zadrze neprijateljske tenkove dok se ne iskopaju zemunice za ranjenike.
One s trazare sa puskom u ruci na granici s lobodne teritorije.
Rade na evakuaciji stanovnistva za vrijeme neprijateljskih ofanziva, organizuju zbjegove naroda u snijegoro zavijanim planinama, sklanjaju zalihe · hrane da n e padnu u ruke fasistima. One
probijaju neprijateljske b!okade i donose dragocjena obavjestenja
nasoj vojsci. Nose ranjenike i bez straha se bore za zivote boIesnika od zaraznih bolesti.
Na -primjer, samo u sest srezova Srema, 1943.
godine, bilo je 13. 500 zena u organizacijama Antifasistickog
fronta zena.
Snabdijevanje vojske bila je svakodnevna briga ovih organizacija u Sremu. Da bi sabirni akcijama dati joii vise poleta, organizovale su pocetkom septembra 1943. godine utakmicu u sakupljanju priloga za vojvodjanske i druge brigade u
Bosni. Takroicenje, koje je trajalo deset dana i obuhvatilo svih
sest srezova Sreroa, snazno je zatalasalo ne samo AFZ vee i
omladinske i druge organizacije i dalo vanredne rezultate, iako
je sprovedeno na terenu gdje su fasisti cesto upadali i pljackali
stanovnistvo.
u
Skupljt;)ne stvari - medju kojima je bilo namirnica svlh vrsta, zatim odjece, obuce, rublja, platna, vune, cebadi,
97
�ci!ima, sapuna, duvana, zavoja, raznih lijekova, pa do pribora
za jelo i cetkica za zube, slate su borcima. Borel su bili obradovani ne samo poklonima ve6 i pismima koje su nasli medju
darovima sa adresom: "Nepoznatom borcu". - Ovakve i slicne
akcije ucvrsiiivate· su jos viSe bratstvo izmedju naroda Srema i
Bosne,gdje su se vojvodjanske brigade borile zajedno sa bosanskim brigadama.
Poslije njernacke oktobarske ofanzive 1943.godine
u S loveniji u svim podrucjirna snazno se razvio Antifasisticki
front zena kao realizacija zaklju:Ciika Prvog slovenackog kongresa odritanog u selu Dobrnic u Dolenskoj u oktobru 1943.godine.
Kao primjer navodimo rnalu Belu krajinu, gdje je bilo tada organizovanih, pored okruznog odbora, jos deset rejonskih i dva
mjesna odbora, ad 212 seta 130 je !malo seoske odbore, a u
36 seta radile su i povjerenice. ·
Zene su aktivno ucestvovale u partizanskim strazama koje su organizovane pri narodnooslobodilackim odborima.
U jednom ratnom izvjestaju iz Grne Gore pise: "Drugarice vrse
dobra svoje duznosti. arganizovale su zenske straze na onim
mjestima kuda se ide u Podgoricu. One vrse preterese i kontroliliu sve one koji idu i dolaze iz varosi." U jednom partijskom
izvjestaju od marta 1942. godine pii§e: "Obicna je pojava da zenska omladina drzi straze i ide u patrote po selima sa puskom,
revolverom i bombama." Slicna situacija bila je i u drugim
krajevima. Komandant jednog odreda u Crnoj Gori obavjestava:
"Svuda gdje sam prolazio - putem ill selom - naisao sam na
zenske patrole sa puskama koje kontrolisu teren."
KULTURNO-PROSVJETNI RAD I
'
UMJETNICKO STVARALASTVO
-
Usred najtezih borbi pocelo je u Jngoslaviji rjesavanje velikog problema zaos~losti - ogromna nepismenost
stanovnistva, osobito zena; 370 mladica i djevojaka osposobljeno
je za rukovodioce analfabetskih tecajeva u Bosanskoj Krajini. Te-'
cajevima j e bHo krajem 1944. godine obuhvaceno oko dvanaes t i
98
po hiljada polaznika, rnedju kojima je bilo najvise zena i omladinki.
Krajem 1944, godine radilo je na oslobodjenoj
teritoriji Bosne i Hercegovine preko 300 osnovnih skola sa
30. 700 ucenika i ucenica i 455 ucitelja.
Od s eptembra 1943. godine do oslobodjenja, u
Sremu je radilo cetrdesetak partizanskih skola i jed an uci teljski kurs.
Slicno je bilo i u Makedoniji, _Kosovu, Crnoj
Gori, dijelovima Hrvatske i Srbije - svuda gdje je postoja[a
oslobodjena teritorija.
Zene, majke _i djevojke Slovenackog primorja,
nakon prikljucenja ove teritorije Sloveniji i novoj Jugoslaviji,
posebno su se brinule o osnivanju i · razvoju partizanskih skola,
pa je za kratko vrijeine osnovano 477 takvih skola. Sta je za
roditelje i djecu Primorja u to vrijeme znaci.la slovenacka skola, najbolje su znali oni sami, jer su vise od 20 godina osjecali na sopstvenpj kozi diskriminaciju u fasistickim italijanskim
skolama i iz njih cesto izlazill .neuki i slabo pismeni. Nedostatak ucitelja .nadoknadjivan je na taj nacin sto su ·se mnoge mlade djevojke osposobile to!iko da su mogle uspjseno raditi- sa
djecom u skolama.
Partizanske sko!e osni~aju se u 1944. godini takodje u drugim · podrticjima Slovenije, u DoJenjskoj, Beloj krajini, Gorenjskoj. Po nepotpunim podacima, u avgustu 1944. godine, bilo je na slovenackoj teritoriji 430 skola, 735 ucitelja i
skoro 30.000 ucenika. Jos u to vrijeme osnivaju se i savjeti roditelja koji pomazu uciteljima da lakse savladaju mnoge pocetne
pote sko6e u radu sko [a.
Poseban dojam os tavlja primjer patriotizma, borbenosti i odanosti idea lima za koj e se borila KPJ i s vi nasi narodi, koji je pokazala organizacija Antifasistickog fronta zena u
E 1 Shattu, u Egiptn.
Potkraj 1943. godine neprijatelj vrsi osobit pritisak na Dalmaciju, te se javlja potreba da se evaknira stanovnistvo s tog podrucja. Posta je postignut sporazum sa saveznicima da prihvate izbjeglice, Qblasni NOO Dalmacije evakuirao je
99
�s tanovnistvo jednog dijela Dalmacije. Od pocetka evakullcije, u
januaru 1944. godine, pa do posljednj1h skupina evakuirano je
oko 28.000 osoba, najviBe starih !judi, zena i djece. Evakuacija je vr8ena u Egipat (El Shatt, Katatba, Tolumbat).
U organizaciji politiCkog, socijalnog i kulturnog
zivota zb!jega, intenzivno su sudjelovale i zene kojih je u zbijegu bilo 10. ooo. c:ne su organizovale radne cete kako bi zivot u
zbijegu normalno tekao. Treba napomenuti da je narod u zbijegu u pocetku bio u vrlo tel!kom polozaju, jer ssveznicko snabdijevanje zbijega hranom, odjecom i sanitetskim materijalom
nije moglo zadovoljiti s ve potrebe zbijega. Klimatski uslovi bill
su takodje nepovoljni, te je dolazllo do brojnih slueajeva boleat! i umiranja, posebno medju malom djecom. Zene su radile
u rejonskim kuhinjama zbijega, u krojaCkim radionicama, u
djecjim domovima, domti staraca, bolnicama, odrZavale nastavu i teeajeve. OOim .tOgil;'\lcile.:wna.uciteljskim i bolniearskim
teeajevima da bi sto vise koristile narodu i zbijegu.
Treba reCi da je u tim ratn1m- uslovima na s lobodnoj teritoriji, pored politickog i prosvjetnog bio zastupljen
i kulturno-umetnicki rad. U partizane su dosli naucn1ci, knjizevnici, pedagozi, slikar1, muzieari, glumci 1 drug! umjetnici. O!i
su znaeajno doprinijeli organizacij1 prosvjetnog i kulturn~umjet
nickog rada koji se razvijao u svim vojnim jedinicama 1 na oslobodjenoj teritoriji. I dok je u okupiranim gradovima l"ladalo
takozvano kulturno cutanje (u Ljubljani je takvu akciju proglasila
Os vobodilna fronts vee 1941. godine), mnogobrojni umjetnici antifasisti stvarali su u selima, u vojnim jedinicama, nalazeci
inspirac1ju u velicanstvenim djelima svoga naroda. A pored profesionalnih stvaralaca, javljale su se na stotine amatera- pjev~~::
ea, glumaca, pjesnika, samoukih slikara. Medju njima je i veliki broj zena.
0 tome svjedoce mnogobrojni napisi u stampi iz
doba rata, narocito u listovima i easop1sima AFZ-a kojih je bio
veliki broj. Oni su u pocetku stampani u nialom .broju primjeraka (na ciklostilu, Sapirografima), a kasnije i u stamparijama
koje su osnovane prilikom ulaska u pojedine gradove. Tako je u
Bosni i Hercegovini izlazio zenski list za Hercegovinu, za Istot\nu Bos nu, a pred kraja rata poeeo je da izlazi i list bosam!kohercegovackih zena "Nova zena'. U Hrvatskoj je izlazito deset
100
zenskih listova i easopisa (kotarskih, okruznih, oblasnih i list
"Zena il.horbi", glasilo Antifasisti;iikog fronta zena Hrvatske).
Od 1. januara 1944. godine izlazi list "Na8a zena", organ Antifasistickog fronta zena Crne Gore.
U Srbiji je pokrenut list "Zora'', organ AFZ Sr->ije, a bi!o je i dva-tri okruzna lists koja su izlazila povremeilO u zavisnosti od vojne situacije.
Pocetkom 1944. godine pokrenut je i list zena
Vojvodine - "Vojvodjanka u borbi".
U Sloveniji zenski listovi pocinju izlaziti irec
1942. godine - najprije u okrugu Novo Mesto pod nazivom "Nasim zenama', a zatirn i u okupiranoj Ljubljani P,ocinje izlaziti
"Nasa zena". Kasnije su ova dva lists spojena u zajednicki list
zena Slovenije pod nazlwom "'Nasa zena". Gotovo u svim krajevirna Slovenije izlazili su takodje zenski listovi i to za ratne
prilike u velikom tira:Zu. Tako je, na primjer, list zena Slovenackog primorja - "Slovenka', stampan u 11 ciklostilnih tehnika.
U oktobru 1944. godine pojavljuje se organ AFZ
Makedonije pod nazivom "Makedonka".
Godine 1942. obnovljen je, .kao list Centralnog
odbora Antifasistickog fronts zena Jugoslavije, "Zena danas".
Mada je u citavoj partizanskoj stamp! bilo napisa o zenama i njihovorn radu, iako je veliki broj drugarica saradjivao u njirna, pojava zenskih posebnih list<iva imala je veliki politicki i kulturno-prosvjetni znaeaj za zene. U njima su, pored clanaka 0 politickoj i vojnoj situaciji, direktiva, clanaka 0
organizacionim problemima AF Z-a i njegovim najvaznijirn zadacirna, znatno mjesto zauzimali dopisi zena sa terena o radu i
borbi, isticani problem! i uspjesi u pojedinim krajevima, objavljivani rezultati pojedinih radnih akcija. Mnogi dopisi govore, osim o radnim akcijama, i o ucenju, o kulturnim priredbama, o
pjevackim horovima koje su zene organizovale, o takmicenjima
u kojem ce se s.elu veci broj zena i djevojaka opisrneniti, cijl'l
ce selo biti cistije itd.
Medju ostalim prilozima u tim listovima nalaze
se i knjizevni pokusaji zena u kojima one, najcesce u stihovima,
opisuju dogadjaje iz borbe ili posvecuju svoje stihove palim borcima, Partiji, SKOJ-u, drugu Titu. Nebrojeni su stihovi koje
su zene posvetile u svim krajevima Jugoslavije jedinstvu i bratstvu nasih naroda ..
101
�-
.
ZA ZIVOTE NASE DJECE, ZA MIR
NASIH DOMOVA-, DA NIKADA VISE
NE BUDE KLANJA I UBIJANJA
MI SMO SE UJEDINILE!
Jedna od najvecih tekovina stvorena u toku rata,
kada su u jedinicama Narodnooslobodilacke vojske rame uz rame koracali sinovi i kceri svih nasih naroda u borbi protiv zajednickog neprijatelja - je jedinsb/o naroda. Bez tog jedinstva ne
bi bilo ni pobjede. Komunisticka partija Jugoslavije, Narodnooslobodilacki front, sve vojne jedinice, sve masovne politiCke organizacije u s vom radu etavljale su njegovanje jedinstva naroda
u svoje prve zadatke.
Medju najljepsa djela nase narodne knjizevnosti
ubrajaju se ona koja su pjesnici i knjizevnici jedne nacionalnosti
posvetili borbi i stradanju drugog naroda. Medju njih spada, na
primjer, poem a hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovacica - "Jam:t', napisana povodom strasnih pokolja koje su ustase izvrsile
nad srpskim narodom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. (Ivan
Goran Kovacic paginuo je u redovima Narodnooslobodilacke vojske.) Veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazar posvetio je svoju
pjeamu "Majka pravoslavna" tragediji srpske zene kojoj su ustase pobile porodicu, spalile ognjiste. Sirom zemlje poznata je
poama pjesnika Muslimana Skendera Kulenovica "Stojanka, majka
Knezpoljka", posve6ena zeni i majci sa Kozar e. Tesko bi bilo
navesti sva veca i manja knjizevna i umjetnicka djela koja obradjuju temu jedinstva naroda.
Ogromne mase zena brzo su shvatile da je borba
za bratstvo i jedinstvo jedini put miru i slobodi, jedini put pobjedi nad okupatorom. Na mnogim konferencijama sale su bile, pored ostalih, ukrasene i parolom: "Za zivote nase djece, za mir
nasih domova, da nikada vise ne bude klanja i ubijanja - mi smo
se ujedinile! 11
Navedimo kao primjer akciju Odbora zena u gradu
Cacku, u Srbiji. Godine 1941, p.a vijest da se cetnici izdvajaju iz
ustanickih redova, da sklapaju s·avez sa okupatorom i kvislinzima,
sto su pokazali u sabotazama zajednickih akcija sa partizanima
protiv okupatora, zene su organizovale veliki miting pred artilje-
rijskom kasarnom, gdje su se nalaziii cetnici, trazeci od njih
vjernost narodnooslobodilackoj borbi, vjernost narcdu u borbi
protiv fasistickih okupatora i izdajnika. Devedeset odsto zena
ovog grada ucestvovalo je u demonstracijama noseci transparente sa natpisima u kojima zahtijevaju: "Mi, majke, zene i sestre, trazimo od vas da prekinete bratoubilacku borbu". Po naredjenju svojih izdajnickih komandanata, cetnici su pucali da bi
zaplasili zene.
Medju prve dokumente o akcijama zena Bosne i
Hercegovina za stvaranje borbenog jedinstva naroda, za stvaranjebratstva i jedinstva kao uslova opstanka spada i pismo koje
su zene Drvara i okoline uputile borcima na frontu sa svoje prve konferencije 31. avgusta 1941. godine. Ono glasi:
"Pismo hrabrim vojnicima nasih narodnooslobodilackih gerilskih odreda .
Mi zene i djevojke drvarske okoline, vase majke,
vase kceri i vase sestre, toplo vas i zahvalno pozdravljamo kao
nase neustraSive spas"ioce i zastitnike i mi vas pozivamo da istrajete u borbi sve dok narodi Jugoslavije, sve dok narodi Evrope i ostalog svijeta ne izvojuju svoju punu slobodu i .ravnopravnost.
Mi vas pozivamo da budete nemilosrdni prema fasistickim okupatorima i njihovim placenicima, prema nasim zakletim neprija:teljima koji su i sa nama bili nemilosrdni
.
.
Mi· vas pozivamo da suzdrzite svoj gnjev svoju
zelju za osvetom kada je u pitanju mirni i posteni hrvat~ki i muslimans,ki svijet koji nije htio i koji nije skrivio zlocine nad srpskim narodom i koji danas zajedno saAama stupa u borbu protiv zajednickog neprijatelja, protiv krvolocnog fasizma i njegovih
placenih s luga."
Drug Tito u jednom pismu Edvardu Karde!ju p1se
za vrijeme boravka Vrhovno!': staba u Foci (Bosna i Hercegovina)
izmedju ostalog, i slijedece:
"Ovdje smo postigli da zajedno rade Muslimanke
i Srpkinje. U nedjelju smo odrzali zenski zbor na kome su bile
prisutue delegatkinje iz citave oslobodjene teritorije, a najvi8e
sdjakinja. "beg je sjajno twpjeo, jer je bilo preko 500 zena."
102
103
�I dalje:
"Najinterflsantnije je to da se u ovim najzabacemJtm selima Bosne seljakinje masovno odusevljav:aju za narodnooslobodilacku borbu. Partizani imaju v:eliki ugled kod zena
i one ce nam pomoci da suzbiju kod muzeva cetnicku propagandu."
CIJENA SLOBODE
U Jugoslaviji je 18. aprlla 1941, godine bi!o· 873
hiljade neprijateljskih vojnika 1 oficira, Bilo je 454 hiljade njemackih, 339 hiljada italijanskih, 80 hiljada madjarskih vojnika.
Krajem 1941, godine bilo je prisutno i 46 hiljada bugarskih v:oj-
niki.
Krajem 1941. godine.bilo je pod oruzjem 80 hiljada jugoslovenskih boraoa. Taj broj je rastao iz godine u godinu, tako da je krajem 1942. iznosio 150 hiljada, krajem 1943,
godine oko 300 hiljada, krajem 1944. godine oko 500 hiljada, a
na kraju rata oko 800 hiljada boraoa. Za sve to vrijeme nase
jedinioe vezivale su daleko veci broj okupatorskih i kvislinskih
vojnika.*)
Od 15 miliona i osam stotina hiljada stanovnika
koliko je Jugoslavija !mala pred pocetak drugog svetskog rata,
u ratu je poginulo 1, 706.000 i1i 10, 8 odsto od ukupnog broja stanovnika. Sesto trideset hiljada zena i djece paU su kao zrtve
fa8ist!Ckog terora• Vojni gubici u toj cifri su 305.000 boraca,
dok ih je 425 hiljada ranjeno. *)
U Narodnooslobodilackoj borbi sa oruzjem u ruci
ucestvovalo je preko 100 hiljada zena. Oko cetvrtine njih je poginulo, oko 40 hiljada je ranjeno, od toga su preko 3 hiljade
teski invalidi. Za narodne heroje proglasena je 91 zena. Oko 13
*) Izvor: Jovan Marjanovic - Narodnooslobodilacki rat i socijali-
sticka revoluoija 1941-1945.
104
procenata od ukupnog broja nosilaca "Partizanske spomenice
1941" su zene. U toku rata preko 2. 000 zena postale su oficiri
Narodnooslobodilacke v:ojske. Veliki broj zena-boraca Jugoslavije odlikovano je medaljama i ordenima za hrabrost, za zasluge u razv:ijanju brats tva i jedinstv:a, medaljama i ordenima zas luga za narod i drugim odlikov:anjima.
To su svjedocanstva o borbi jugoslovenskih naroda u kojoj su masov:no ucestovale i zene. To su svjedoeanstv:a o
putu jedne generacije zena za koju nije bilo dilema. One su ustrajale snagom svijesti, ponosom patriotizma, vjerom u buducnost, bez obzira na zrtve. Revolucija ima svoje .pjesme, sv:oje
zastav:e, svoje krv:avo crv:enilo. U njoj se ne samo gine nego se
i zivot zivih svodi na pusku i surove zakone rata. Iz toga je izasla svjesna svoje snage, barutom opaljena, nova zena Jugostavije.
U borbi za slobodu zemlje u zenama su se zbivale duboke promjene. Te promjene predstav:ljaju zajednicku karakteristiku zena koje su prosle rat i revoluoiju. Mora' imati
posljedica ucesce u oruzanoj borbi tl kojoj se zena izjednacuje
sa muskaroem t1 zasjedi, u ponocnoj straZi, u nocnom jtiristi, u
tilicnim borbama, u dugim marsev:ima preko brda i planina, _u
tami zatvorskih tamnica, u izdrzljiv:osti cutanja uprkos najstrasnijim mucenjima, na politickim tribinama provjeravajuci sebe it
sposobnosti da ljudima objasni putev:e borbe i da ih pov:ede u nju.
Muskarci ratuju v:ijekovirna, oni su ratnici sa tradicijom, sa oreolom mucenika · iii pobjednika. Masovna borba zena kao vojnika
i revolucionara ima daleko kraci staz - to je· pojava vezana za
proleterske revolucije i narodnooslobodilacke pokrete XX vijeka.
PromjenQ koje su se dogadjale u zenama bile su u stvari sazna~
nje zena o sebi i vlastitim rnogucnostima.
U novoj politickoj i idejnoj klimi koju je stvorila
revotu.cija, u situaciji kada su zajedno sa rnuskarcima drzale
sudbinu zemlj e u rukama, zene su izasle iz anonimnos ti i one i
citavo drustv:o postali su svjesni uloge koju su zene imale u avim sudborrosnim danirna. Revolucionarke Jugoslavije nisu u sebi ·
imale nista sifrazetsko, nista feministiCko. Za njih su ljudske
vrijednosti bile hrabrost, patriotizam, solidarnost u zajednickoj
borbi. Ostvar€mje svojih ljudskih i gradjanskih prava one su
105
�vezale za pobjedu revolucije, za socijalizam. Otuda pojava da
se 'l'ecina zena - aktivista Narodnooslobodilackog pokreta idemloiiki opredjeljivala za Komunisticku partiju, za socijalisticko
druiitveno uredj enj e.
stambenim prostorom i drugim komunalnim objektima. Zivot u
tim posljeratnim godinama znacio je novu bitku da se na ruiievinama i pustoiii koju je ostavio rat obnovi i izgradi ekonomska
snaga zemlje.
Kada je 1945. godine donesen prvi Ustav nove
Jugoslavije, u njemu je ozakonjena jedna od ve!ikih tekovina narodnooslobodilacke borbe i revolucije: "Zene su ravnopravne sa
muiikarcima u svim podruCjima drzavnog, privrednog i drustveno-politickog zivota... Za jednak rad zene imaju pravo na jednaku platu kao i muskarci i uzivaju posebnu zastitu u radnom
odnosu ••• Drzava narocito stiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilista, djeCjih domova i obdanista i pravo majke na
placeni dopust prije i poslije porodjaja."
Povodom 30-godisnjice pobede nad fasizmom
oslobodjenja Jugoslavije, predsednik Tito je rekao:'')
Iza ovih nekoliko recenica koje su objavljivale novi polozaj zene u Jugoslavijl stajala je burna revolucionarna proiilost, ucesee u oruzanoj borbi i revoluciji, doprinos koji su zene dale u borbi za stvaranje novog druiitva.
U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE
Kada se desavaju .Promjene u polozaju potlacenih,
onda au to raskrsca koja donose 'vise rjesenja buducim generacijama, nego anima koji su otvorili nove puteve zivota. Klasna
borba i revolucija u svom oruzanom trajanju ostvaruje globatne
interese klase i potlacenog riaroda. Tada se stvaraju uslovi za
izgradnju bogatijeg I pravectnijeg drustva.
.
Jugoslavija je izasla iz rata kao jedna od najopustosenijih zemalja Evrope. Stotine hiljada djece ostalo je bez jednag ili oba roditelja. Prema popisu stanovnistva iz 1953. godine
bilo je u Jugoslaviji oko 600 hiljada porodica koje su se sastojate·samo od majki i nepunoljetne djece. Sedamdeset jedan procenat ovih zena bile su udovice.
I inace nerazvijena privreda bila je gotovo potpuno unistena. Takvo stanje bilo je i sa skolama, bolnicama,
106
i
" ... Ako covjecanstvo nije vee iz prvog svjetskog rata izvuklo dovoljno pouka o agresivnoj prirodi imperijalizina, sto je kasnije omogucilo stvaranje fasistickog sistema koji
je cijeli svijet bacia u vatru i najvece krvoprolice u njegovoj
historiji - trebalo bi da se bar danas o tome vodi racuna,
Ne
smijemo dozvoliti da se to ponovi. Sa pogledom uprtim u buducnost moramo se boriti za svijet mira i saradnje, bez nasilja i
dominacije, za svijet slobodnih i ravuopravnih naroda, za sve one ideate i ciljeve za koje je toliko krvi proliveno i u .drugom
svjetskom ratu ••• "
II • • •
Pale su ogromne zrtve u drugom svjetskom
ratu. Milioni !judi - djece, zena i staraca - stradali su. u logorima i uguseni u gasnim komorama. Milioni su zauvijek ostali
u rusevinama bombardovanih gradova i seta. Milioni su izginuli
na bojnim poljima. Zato mlade generacije cijelog svijeta ne
smiju dozvoliti da se vise ikada pojavi fasisticka ill neka slicna
opasnost. Te mracne sile u proslosti bile su ugrozile cijelo
covjecanstvo. Jer, pored desetina i desetina miliona ljudi koji
su stradali, unistena su i ogromna materijalna dobra koja je
stvorila radnicka klasa, radni !judi cijelog svijeta.
Trideset godina je proslo u miru, Ali mislim
da se jos nedovoljno shvata ozbiljnost i karakter svega sto se
dogodilo. Neki eak i nece da to shvate, pa o proslom ratu protiv fasisticke najezde i imperijalizma govore kao o nekom obicnom ratu. To nije tacna.
Borba za mir i ravnopravne odnose medju naro-:
dima jos uvijek je najvazniji zadatak svih progresivnih !judi, naroCito sadasnje i buducih mladih generacija ..• "
*) Ovaj tekst deo je intervjua koji je predsednik Tito dao Jugo-
slovenskoj radio-televiziji 7. maja 1975. -'Prim. red.
107
�BIBLIOGRAFIJA
1. ZENE JUGOSLAVIJE
u
BOOB! 1941-1945.
Beograd, Centralni odbor Antifasistickog fronta
zena u Jugoslaviji, 1945.
2. NARODNI HEROJ ANKA BUTORAC
Zagreb, "27. srpanj' 1952.
Autor: BALTA IBRAHIM
•
3. ZENE HEROJI
Dusanka Kovacevic: Predgovor, Sarajevo," Svijetlost", 1967. (Biblix:iteka "Oslobodilacki rae')
Autor: BEOKOVIC lVIILA
4. "SILVIRA TOMASINI"
Maribor, zalozba "Cbzorja", 1964.
Autor: OS1ROVSKA MILICA
5. "NARODNI HEROJ MILICA PAVLOVIC - DARA"
Caeak, Pionirski odred "Milica Pavlovic", 1959.
Autor: PANTOVIC MILOLJUB, MIODRAG VUJINOVIC
6. "NARODNI HEROJ NINA SOVILJ''
Zagreb, "27. srpanj", 1952.
Autor: PAVESIC LJUBO
109
�13. SLOVENKE V NARODNOOSVOBODILNEM BOJU
7. "PALl ZA LEPBA SVITANJA"
(Majke heroja prieaju ••• ),
Z~reb,
"Epoha",
1967.
Autor: TADIC ALEKSANDAR
s.
ZENE HRVATSKE !I NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI
G lavni i odgovorni urednik: Soljan Marija. Soka
Krajacic: Predgovor. Jela Jancic-Starc: Uvod Zagreb, G!avni odbor Saveza zenskih drustava
Hrvatske, 1955.
9. BILA SEM NA SMRT OBSOJENA,
Ljubljana, Mladenska knjiga, 1957.
Autor: MEli!NAR IVANKA
10. BILA SEM STARA DVANAJST LET
Napisala Milka Kovi'c, Ljubljana, zavod "Borec'',
Zbornik doknmentov, clankov in spaminov.
Uredila: Stana Gerk, Ivka Kriznar, Stefanija
Ravnikar-Podbevsek, Ljubljana, "Borec".
(Tisk. "Ljudska pravical' 1970).
·
14. SE6ANJE IZ AUSviCA
Predgovor Djordje Lebovic, Beograd, Republicki
odbor Saveza udruzenja boraca narodnooslobodiIackog rata SR Srbije, "Vuk Karadziii"; stampa:
"Kultura" 1974.
Autor: STARCEVIC TONKA
15. U VRTLOOU MUKA
Titograd, Graficki zavod 1961.
(Dnevnik ilegaraca iz Cetinja i partizanske hoinice.)
#
-
Autor: MAKSIMOVIC-VUKOVIC MILOSAVA
1964.
Autor: BOBNJAK DARJA
11. ZENE LIKE U NARODNOOSLOBODILACKQJ BORBI
Zbirka dokumenata. G Iavni i odgovorni urednik
Zegarac Mika. Mika Zegarac: Predgovor, Gaspic, Kotarski odbor Saveza zenskih druiitava,
1959.
12. SAGORELE KAO LJUDI
Mirjana Kara-Jovanovic: 0 ovoj knjizi.
Vojis!av Zivkovic - Uvod. Pozarevac. Casopis
"Branicevo''. Stampa: "Prosvetal' 1971. Biblioteka "Trideset god ina NOB-e''.
Autor: VOJISLAV ZIVKOVIC
llo
16. RAVENSBRii:K, ZENSKI LOOOR SMRTI
Rijeka. Istarska nakladna zadruga, 1945. godine.
(II izdanje. Zagreb, Antifasisticka fronta zena
Hrvatske, 1946.}
Autor: MA TIJEVIC ZORA
17. PREZIVELA SEM TABCBUSCE SMRTI
Ljubljana, "Borec" 1960.
Autor: VEBLE-HODNIKOVA JOZICA
18. ~ENE HRVATSKE U BORBI I IZGRADNJI SOCIJALIZMA
Zagreb, G lavni odbor Antifa8istickog fronta zena Hrvatske, 1949.
111
�19. SLAVA KLAVORA
. Maribor, "O:J.,orj!{', 1963. - Kolo "Narodni he-
rojP'.
ZENE
NARODNI HEROJI
Atitor: KRANJEC FRANClKA
20. ZENE CRNE GORE U REVOLUCIONARNOM POKRETU
1918-1945.
Kolektiv autora: J, BOJOVIC, R. JOV~NOVIC,
. z. LAKt6, R. PEJOVIC i S. STANISIC, Titograd 1969.
1. ANDREJEVIC Simeona JELISAVETA - ANETA
Rodjena 8.1.1923. u Beogradu, Srbija. Ucenica.
Clan SKOJ-a od pre rata. U NOB stupila 1941.
Streljana 1942. na Bubnju. Za narodnog heroja
proglasena 9.10.1953.
2. ACEVA Dona VERA - DOSTA
Rodjena 25. 9.1915. u selu Oreovcu, Prilep, Makedonija. Radnica. Clan KPJ od 5.4.1940. U NOB
stupila 1941. za narodnog heroja proglasena 27.
11.1953.
'
3. BABOVIC V. SPASENIJA- CANA
Rodjena 19. 3.1908. u Lazarevcu, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1928. U NOB stupi!a
1941. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1952.
4. BAKOVIC Franja RAJKA
Rodjena 1920. u Boliviji, Juzna Amerika. Student.
Clan SKOJ-a od 1938. U NOB stupila 1941. Poginula 25.12.1941. u Zagrebu. Za narodnog heroja
proglasena 24.7.1953.
5. BELie Jozeta MALCI
Rodjena 7. 7.1908. u Ljubljani. Slovenija.Radnica.
Clan KPJ od 1942. U NOB stupi!a 1941. Ubijena
31.1.1943. u Ljubljani. za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
113
112
�6. BERUS Ivana ANKA
12. DIIVIIC Todora NADA
Rodjena 16.12,1903. u Splitu, Hrvatska. Profesor. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
Rodjena 6. 9.1923. u Divoselu, Gospili, Hrvatska.
Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1940. U NOB
stupila 1941, Ubijena 20.3.1942. u ustaskom logoru Stara Gradiska. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1951.
7. BLAGOJEVIC Jovana VERA
Rodjena 1920. u Sapcu, Srbija. Student medicine.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941. Streljana marta 1942, u ~apcu, Za narodnog heroja
proglasena 6.7.1953.
13, DINIC DJURDJELENA - DJUKA
Rodjena 1913, u Donjem Konjuvcu, Leskovac,
Srbija. Radnica.· Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana 25. 5.1943. 1:1 Jajincima. Za
narodnog heroja proglasena 6.7.1945.
8. BOSANAC PERSA
Rodjena 1922. u selu Ceralija, Podravska Slatina, Hrvatska. Domaliica. U NOB stupila 1941.
Poginula aprila 1943. u napadu na Sirac. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
14. DRAGAR REZKA
Rodjena 16.11,1913. u Ljubljani, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od 1937. U NOB stupila 1941.
Poginula 17.10.1941. Za narodnog heroja proglasena 15. 7.1951.
9, BURSAC MARIJA
Rodjena jula 1924. u Kamenici, Drvar, Bosna i
Hercegovina. Domaliica. Clan KPJ od kraja 1942.
u NOP stupila 1941, Podlegla ranama, novembra
1943, na Prkosima. Za narodnog heroja proglasena 15.10.1943.
10. CEC Antona TONCKA - OLGA
Rodjena 16. 5.1898, u Kleku, Trbovlje, Slovenija.
Sluzbenica. Clan KPJ od 1920. U NOB stupila 1941.
Umorena 3.11.1943. u Ausvicu. Za narodnog hero'ja prota:sena 21. 7.1953,
11~ CETKOVIC B. JELENA
Rodjena 1916, na Cetinju, Crna'Gora. Radnica.
Clan KPJ od 1936. U NOB stupila 1941. Streljana 15.5,1942. u Beogradu. Za narodnog heroja
proglasena 5. 7.1952.
.
'
/
15. DRAGISIC Velimira DARA
Rodjena 1921. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
U cenica. Clan KPJ od kraja 1943. U NOB s tupila 1941. Poginula 22. 9.1944. u Albaniji. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
16. DRUZINA Gabrijela ANDREANA - OLGA
Rodjena 6.1.1920. u Trstu. Krojacica. Clan.KPJ
od februara 1943. U NOB stupila 16,6.1942. Za
narodnog heroja proglasena 22.7,1953.
17. DUMBOVIC-KOVACIC KATA -MAT!
Rodjena 1904. u Lukavcu, Sisak, Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1938. U NOB stupila 1941.
Poginula 14. 7.1941. u Keres tincu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
lf4
115
�18. DAMJANOVIC Zivote BOZIDARKA - KIKA
Rodjena 21. 9.1920. u Mll>.denovcu, Srbija. Djak,
Clan KPJ od 21.10.1941. U NOB stupila 1941.
za. narodnog heroja proglaiierui 9,10.1953.
19. ESTREJA Hajma OVADJA - MARA
Rodjena 1921. u Bitolju, Makedonija. Radnica.
Clan KPJ od marta 1942 •. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. Za narodnog heroja proglasena
9.9.1953.
20. GEROVACMileta LJUBICA
Rodjena 1920. u Jezeranima, Brinje, Lika, Hrvatska. Student. Clan KPJ od 1940. U NOB stupita 1941. Ubila se da ne bi ziva pala neprijatelju u ruke 16.4.1942. kod Jezerana. Za narodnog heroja proglaiiena 27.11.1953.
21. JANCAR Simona LIZIKA - MAJDA
Rodjena 27.10.1919. u Mariboru, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od kraja 1941. u NOB stupila
1941. Streljana 20.3,1943. na Beli, kod Dobrave.
Za narodnog heroja progtasena 2 7.11.1953.
22. JANKOVlC".RA~IJOJLA - RAVA
Rodjena 1919. u Osijeku, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od 1942. U NOB
stupila 1941. Poginula novembra 1944. kod Crvenih stijena, na Romaniji. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
23. JANEZIC Janka VIDA
Rodjena 6.6.1914. u Podbrdu, Tolmin, Slovenija.
Diplomirani student filozofije •. Clan KPJ od 1934,
U NOB stupila 1941. Strel~na 6,10.1944. u Ljubljani. Za narodnog heroja 'proglasena 21, 7.1953,
116
24. JAVORINA Milana SAVKA - SASA
Rodjena 4. 8.1918. u Studencima, Perusic, Gospic, Hrvatska. Medicinska sestra. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Za narodnog heraja proglasena 9.10.1953.
25. JOCIC Mladena VERA
Rodjena 21. 8.1923. u Skoplju, Makedonija. Rad..:
nica. Clan K PJ od oktobra 1941. U NOB s tupila
1941. Poginula 22. 5.1944. kod Stracina. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
26. JOVICIC OLGA - RITA
Rodjena 1920. u Kraljevu, Srbija. Studentklnja.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941.• Poginula 1942. u selu Duge kod Prozora. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
27. KARAMANDI Stavra ELPIDA
Rodjena 1.1.1920. u Lerinu, Jegej'ska Makedonija. Student. Clan KPJ od juna 1941. U NOB
stupila 1941. Ubijena 3.5.1942. kod sela Safci
Bitolsko. Za narodnog heroja proglasena 6.10,
1951.
28. KERIN Alojza MILKA - POHORSKA
Rodjena 1.1.1923.; u Vel. Podgoru, Krsko, Slovenija. Student. Clan KPJ. Stupila u NOB 1941.
Poginula 31. 7.1944. kod Lubna. Za naroduog heroja proglasena 21. 7.1953.
29. KLAVORA Ferdirianda SLAVKA
Rodjena 11. 5.1921. u Mariboru, Slovenija. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupi!a 1941.
Poginula 24. 7.1941. u Mariboru. Za narodnog
heroja proglasena 27.11.1953.
·
117
�30. KLJAJIC Mirka MILANKA
Rodjena 1924. u Starom S{llu, Sunja, Petrinja,
Hrvatska. Seljanka. Clan KPJ od 1942, U NOB
stupila 1941. Poginula 22.1.1943. kod Josavice,
Glina. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
36~ LAI<IC RADOJKA
Rodjena 1917. u Mrkonjic Gradu, Bosna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB
stupila 1941. Streljana oktobra 1941. na Vracu,
kod Sarajeva. Za narodnog heroja proglasena
8.6.1945.
31. KoCOVSKA-CVETKOVIC Petra FANA
Rodjena 27. 7.1927. u selu Lavci, Bitolj, Makedonija. Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
32; KONCAR Nikole DRAGICA
Rodjena 1915. u selu Josan, Udbina, Gospic, Hrvatska. Radnica •. Clan KPJ od 1938. U NOB stupita 1941. Ubijena avgusta 1942. u zatvoru u Zagrebu. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
33. KUCLAR Lovre ANTONIJA
Rodjena 2.1.1896. u Lesnorn Brdu, Vrhnik, Ljubljana, Slovenija. Domacica. U NOB stupila 1941.
Streljana 21,9,1942. kod Sv.Kriza. Za narodnog
heroja proglasena 21. 7,1953.
34. KUFRIN I. MILKA
Rodjena 15.10,19.?1. u selu Purgariji, Okic, Jastrebarsko, Hrvatska. Student. Clan KPJ od juna
1941. U NOB s tupila 1941. Za narodnog heroja
proglasena 23. 7,1953.
·
·
35. KUMAR Andreje DANILA - ANDREJA
Rodjena. ~3.11.1921. u Kojskom kod Gorice, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od pocetka 1941.
U NOB stupila 1941. Poginula 18,3,1944. kod
Skofje Loke. Za narodnog heroja proglasena
20.12,1951.
37. MAGLAJIC Muharerna VAHIDA
Rodjena 1919. u Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Dornacica, Clan KPJ od 1940. U NOB stupi!a
1941. Poginula marta 1943. u selu Velika Rujiska. Za narodnog heroja proglas(ma 20.12,1951,
38. MALI-HOCEVAR Antona ALBINA
Rodjena 12. 9.1925. u Vinici, Crnomelj, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od maja 1944. U NOB
stupi!a 1942. Za narodnog heroja proglasena
13. 9.1952.
39. MALIVUK Mi!orada ZAGORKA
Rodjen~
27,3.1919. u Vrscu, Vojvodina, Srbija.
Djak. Clan KPJ od pre rata, U NOB stupi!a jula
1941, Streljana 7. 7.1942. Za narodnog heroja
proglasena 27,11.1953.
40. MARINKOVIC pjordja SONJA
Rodjena 3.4.1916. u Strazevici, Slavonija, Hr~a tska. Agronom. Cian KPJ od pre rata. U NOB
s tupila jula 1941. Streljana 31, 7,1941. u Zrenjaninu. Za narodnog heroja proglasena 25.10.1943.
41. MASKOVIC Novice JELICA - JEJA
Rodjena 192~. u selu Plani, Kolasin, Crna Gora.
Domacica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Poginula ujesen 1942. na Kupresu. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
118
119
�42. MATIC Jovana ANKA -: GROZDA
Rodjena 1918. u Irigu, Sremska Mitrovica, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od aprila 1941. U NOB
stupila 1941. Poginula oktobra 1944. kod Obr_enoima (Zabrezja). za narodnog heroja proglasena
2,10.1953.
43. MATIC Vukaiiina NADA
Rodjena 1924. u Titovom Uzicu (Uzice), Srbija.
ueenica. clan KPJ od pocetka 1941. U NOB stupila 1941. Od zadobijenih rana umrla krajem maja i944. za narodnog heroja proglaiiena 6, 7,1953.
44. MEDE Janeza PAVLA - KATARINA
Rodjena 29.6.1916. u selu Strahinja, ~Nakle,
Kranj, Slovenija. Tekstilna radnica. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Poginula 8.1.1943.
na Pohorju. Za narodnog heroja proglaiiena
48. MITROVIC Iva VUKICA - SlNJA
Rodjena 28.12.1912. u Svetom Stefanu, Pastrovi6i, Bar, Crna Gora. Tekstilna radnica. Clan
KPJ od 1,_933. U NOB stupila 1941. Ubijena krajem 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog
heroja proglasena 9. 5.1945.
49. NACEVA Milana MARA
Rodjena 28. 9.1920. u Kumanovu, Makedonija.
Radnica. Clan KPJ od februara 1940. U NOB
stupila 1941. Za narodnog heroja, proglasena
2 7.11.1953.
50, NAUMOVIC Micka NADA
Rodjena 22.4.1922. u Kragujevcu, Srbija. Student.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila jula 1941.
· Streljana 21,10.1941. u Kragujevcu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
20.12,1951.
51. ODADZIC Milana LJUBICA
45. MICUNOVIC VUKOSAVA
Rodjena 1921. u Velestovu, Cetinje, Crna Gora.
Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941.
za narodnog h§roja proglasena 10.7.1952.
Rodjena 1914. u Kamanima, Zrenjanin (Petrovgrad), Vojvodina, Srbija. Tekstilna radnica. chan
KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana
10,3.1942. u Pancevu. Za narodnog heroja proglasena 26.9.1953.
46, MILOSAVLJEVIC Milosa DANICA
Rodjena 1925. u Biosci, Titovo U zice (Uzice),
Srbija. Ueenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupita 1941. za narodnog heroja proglasena 6. 7.
1953.
52. OJDANIC Mihajla DOBRILA
Rodjena 1920. u Lubnici, Ivangrad (Berane), Crna Gora. Cobanica. Clan KPJ od 1939. U NOB
s tupila 1941. Za narodnog heroja proglaiiena
10. 7.1953.
47. MISCEVIC Spire VERA
Rodjena 7.4.1925. u Belegi6u, Stara Pazova,
Srem, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od pocetka
1943. U NOB stupila pocetkom 1943. Poginula
1944. kod Clbrenovca. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
120
53. PADJEN Jakova ANKA
Rodjena 9.1.1924. u selu Crnom, Novi, Rijeka,.
Hrvatska. Ku6na pomocnica. Clan KPJ. U NOB
stupila pocetkom 1942. Pogintila 1944. kod Ogulina.
Za narodnog heroja proglasena 20.12,1951.
121
�54. PALIKUCA Serifa IBE ·
60. PETROV Du~na ()J.GA
Rodjena 1927. u Debru, Makedonija. Domacica.·
Clan KPJ od 1943. U NOB stupila 1942. Poginula 22. 9.1944. u oko!ini Kiceva. Za narodnog
heroja proglasena 9.10.1953.
55. PATRNOGIC Milana KATARINA
Rodjena 1921. u Barandi, Pancevo, Srbija. Uci.teljica. Clan KPJ od juna 1940. tU NOB stupila·
1941, Sfreljana 9, 5,1942, na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
61. PRAVICA DRAGICA - DRAGA
Rodjena 30.10.1921. u Prizrenu, Kosovo i Metohija, Srbija. Studentkinja. Clan KPJ od 1941.
U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
Rodjena 28.10.1919. u Mostacima, Trebinje, Bo·sna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Streljana avgusta 1942.
u okolini Trebinja. Za narodnog )leroja proglasena 8.6.1945.
56. PAVLOVIC Filipa :MILICA - DARA
Rodjena 14,12,1915. u C~Clm, Srbija. Nastavnik.
Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Zaklana krajem jnna 1944.
Josevi, kod Valjeva.
Za narodnog heroja progla8ena 14,12.1949.
u
62. PURIC Vasilija NADEZDA
Rodjena 22,3.1903. u Valjevu, Srbija. Sluzbeniea.
Clan KPJ od pre rata. u NOB stupila 1941. umorena krajem novembra 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
57. PAVLOVIC Dragomira DRINKA
Rodjena 1919. u Belanovici, Lazarevac, Srbija.
Uciteljica. Clan .KPJ od 1940. U NOB stupila
1941. Streljana 14,6.1943. na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
63. RADIC LEPA
Rodjena 1925. u Bistrici, Banjaluka, Bosna i
Hercegovina. Djak. Clan KPJ od 1941. U NOB
stupila 1941. Obesena januara 1943. u Bosanskoj
Krupi. Za narodnog heroja proglasena 20.12.,1951.
58. PCKRAJAC SMILJA
Rodjena 1919. u Metku, Gospic, Hrvatska. Uciteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941.
Ubila se da ne bi ziva pala neprijateljima u ruke marta 1943. u Bruvnu. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
59. POPOVIC Nese LJUBICA
Rodjena 28.1.1921. u Medunu, Titograd (Podgorica), Crna Gora. Radnica. Clan KPJ. bd 193K
U NOB stupila 1941. Poginula 17,11.1942. u zaseoku Berovo, sela Orahova. Za narodnog heroja proglasena 12. 7,1949.
122
64, RADIVOJEVIC Milutina JOVANKA - KICA
Rodjena 1922. u Prizrenu; K osovo i Metohija,
Srbija. Ucenica. Clan KPJ od avgusta 1941. U
NOB stupila 1941. Streljana krajem jula 1943. u
Kosovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7,1953.
65. RADOSAVLJEVIC VERA - NADA
Rodjena 22. 9.1922. u Brusnilm, Negotin, Srbija.
U cenica. C Ian KPJ od kraja 1942. U NOB stupila
1941. Sfreljana avgusta 1943. u Zajecaru. Za narodnog heroja progla8ena 5. 7.19.51.
123
�66. RADOVIC Mihajla DARINKA
Rodjena 1896. u Kloki, Mladenovac, Srbija. · Seljanka. U NOB stupila 1942. Zaklana 9. 5.1943.
u Rajkovcu. Za narodnog heroja proglasena
9,10,1953.
67. RANKOVIC Mateje ANDJA
Bodjena 1909. u Izbistu, Vrsac, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 193 7. U NOB stupila
·1941. Poginula 11.6.1942. blizu Dumica, kod
Gackog, Za narodnog heroja proglasena 6, 7.1953.
68. REGANCIN-DOLNICAR Ivana ZORKA - RUSKA
Rodjena 25.12,1921. u Polju, Ljubljana, Sloveni- ·
ja. Kelnerica. Clan KPJ od decembra 1941. U ···
NOB stupila 1941. Streljana januara 1944. u LjubljanL Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
72. SrLC Alojza MAJDA
Rodjena 17,3.1923. u Kr:Zetima, Koeevje, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ. U NOB stupila 1941,
Poginula 14, 7.1944. kod Novog Mesta. Za narodnog heroja proglasena 19,6,1945.
73. SrSKOVIC Ivana RADMILA
Rodjena 6, 9.1923, u Smederevskoj Palanci,. Srbija. Ucenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila
1941, Poginula 17.4,1943. na Drini. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
74. SKAPIN Jozeta MIHAELA - DRINA
Rodjena 29, 9.1924. u Velikom Polju, Vrapee,
Sezana, Slovenija. Radnica. Clan SKOJ-a od pocetka 1943. u NOB stupila 1941. Poginula 15,11.
1943. na Zirovski!ll planinama, Za narodnog heroja proglailena 4.9.1953,
69, RISTIC Radojice SOFIJA
Rodjena 1900. u Masteilevu, Oplenac, Kragujevac,
Srbija. Domacica. U NOB stupila krajem 1942. ·
Zaklana 1944. u Mal.le sevu. Za narodnog heroja
proglailena 9.10.1953,
70. SVETINA Leopolda MIRA - VLASTA
Rodjena 15. 5,1915. u Idriji, Tolmin, Slovenija.
UCiteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
71. SENTJURC Franca LIDIJA
Rodjena 18.3.1911. u Hrastuiku, Trbovtje, Slovenija. U Citeljica. Clan KPJ od 1932. U NOB
s tupi!a 1941. Za narodnog heroja proglasena
27.11.1953.
124
75. BOBAR Stefana MILKA - NATASA
Rodjena 29,12.1922. u selu Gornje Lazi, Crno-melj, Slovenija. Svrsena ucenica trgovacke akademije. Clan KPJ od 1942, U NOB stupila 1941.
Poginula 17. 8.1943. kod Sv. Kriza. Za narodnog
her.oja proglasena 20.12.1951.
76. TOMAZANI Virgila SELVIRA - SLOVENKA
Rodjena 2.12.1913. u Trstu. Profesor. Clan KPJ
od pre rata. U NOB stupila 1941. Poginula 1942.
u K osovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
77. TOMSIC Ivana VIDA
Rodjena 26.6.1913. u Ljubljani, Slovenija. Pravnik. Clan KI'J od 1934. U NOB stupila 1941. Za
narodnog heroja proglasena 27,11.1953,
125
�78. TROHAR Ivana IVANKA
Rodjena 1923. u Fuzinama, Delnice, Hrvatska.
Domacica. Clan KPJ od 1941. U NOB stupila
1941. Obesena 1944. u blizini Karlovca. Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
79. TRIFUNOVIC Avrama RADMILA - HITRA
Rodjena 1919. u A!eksandrovcu, Pozarevac, Srbija. Student. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne bi z!va pala neprijatelju u
ruke maja 1943. u selu Oreskovilli. Za narodnog
heroja proglasena 2 7,11,1953.
84. VUCINIC Radovana MILICA
Rodjena 1921. u Pjesivcima, Niksic; Crna Gora,
Clan KPJ od 1941. U NOB stupila 1941. Poginula krajem marta 1943. ked Sipacna. Za narodnog
heroja proglasena 13. 7.1953.
85. VUCETIC Milije MILICA - TREPUSA
Rodjena 1920. u Jezevici, Cacak, Srbija. Uciteljica. C ian KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. u Prislonici. Za narodnog heroja
proglasena 27.11.1953.
86. MATERIC Jovana DANICA
80. VIDOVIC Ivana MARIJA - ABESINKA
Rodjena 1924. u Novskoj, Hrvatska. Trgovacka pomocnica. Clan SKOJ-a Od1941. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne b! ziva pala neprijateljlma
u ruke krajem aprila 1942, blizu VaraZdina. Za
narodnog heroja progla8ena 2 7.11.1953.
Rodjena 1921. u Sipovljanima, Bihac, Bosna i
Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od januara
1942. U NOB stupila 1941. Ubijena sredinom 1943.
u Kninu. Za narodnog heroja proglasena 27.11.
1953.
87. BUTORAC Karla A:r.iKA
81. VRANJESEVIC RADA
Rodjena 1918. u Glogovcu, Prnjavor, Derventa,
Boana i Hercegovina. Sluzbenica. Clan KPJ od
1940. U NOB stupila 1941. Poginula 25.5.1944.
u Drvaru. Za narodnog heroja proglaiiena 5. 7.
1951,
82. VRBICA Laze DJ!NA
Rodjena 6, 5.1913, u Titogradu (Podgorica), Crna
Gora. Apsolvent V!soke ekonomsko-komercijalne
skole. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Poginula maja 1943. pored reke Bosne, izmedju
TesUca i Prnjavora. za narodnog heroja proglasena 25, 7,1953.
83. VRHOVNIK Franca MAJDA - LOJZKA
Rodjena 14,4.1922. u Ljubljani, Slovenija. Student
medicine. clan KPJ od decernbra 1940, U NOB stupila 1941,Poginula 4.5.1945.kod Celovca. Za narodnog heroja proglasena 5, 7.1951.
126
Rodjena 27.8.1905. u Donjem Pazariiitu, Gospic,
Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1927. U NOB
stupila 1941. Ubijena 22.1.1942. u Kostajnici.
Za narodnog heroja proglasena 14,12,1949.
88, MILJKOVIC Mi!ana RADA
Rodjena 1917. u Belici, Svetozarevo (Jagodina),
Srbija. Uciteljica. Clan KPJ od 1940,
U NOB
stupila 1941. Poginula jula 1942. u selu Urije,
kod J?ugojna. Za narodnog heroja proglasena
6. 7.1953.
89. PEJNOVIC Dmitra KATA
Rodjena 23.3.1899. u Smiljanu, Gospic, Hrvatska. Dornacica. Clan KPJ od 1938. U NOB stu- ·
pila 1941. Umrla 10.11.1966. u Zagrebu, Za narodnog heroja proglasena 3. 6.1968.
127
�\
90. BAN OLGA
Rodjena 29.6.1926. u selu Zarecju, Pazin, Hrvatska. U NOB stupila 1941. Steljana 8.10.1943.
Za· narodnog heroja proglasena 26.9.1973.
91. BOSNIC Pere MILKA
Rodjena 1928. u selu Vrtoee kod Drvara, Bosna
i Hercegovina. Seljanka. Clan SKOJ-a postala
maja 1944. Poginula 25. maja 1944. Za narodnog heroja proglasena 17. 5.1974. godine.
DESET KONGRESA SKJ (KPJ) 0
I ULOZI
128
POLOZAJU
ZENE U DRUSTVU
�Izbor tekstova:
KONGRES UJEDINJ'ENJA"- PRVI KONGRESKONilJNISTICKE
pARTI'J};
JUG'OSI..AVIJE
Temeljeci svoje stavove na marksistiCkom
shvatanju o polo~ju i ulozi zene u drustvu, Komunist1&a partija Jugoslavije od svog osnivanja, 1919. godine, ukljucila u
svoj politll'iki program i organizovanu alroiju - borbu za oslobodjenje Z.ene od dvostrukog ropstva: kap!talisticke eksploa.taoije i dru~vene .nejednakosti.
Na putu ostvarivanja toga cilja postavljali su
se, u ril.zlicitim etapama borbe KPJ za socijalno i nacionalno
oslobodjenje; i razliciti zadaci. Deset kongresa SKJ (KP J) i
Peta zemaljska konferencija (koja po svom istorijskom znaeaju
ima karakter kongresa) utvrdjivali su u usvajanim dokumentima
- pragramima, statutlma i rezolucijama - osnovne po~ticke
stavove i pravce aktivnosti u resavanju tih zadataka. Citajuci i
proui!ay:aju6i danas ave dokumente uollava se nesumnjiv kontinuitet u izradi osnovnog marksistickog stava - da bez op!lteg drustveno:-ekonomskog razvoja, bez oslobodjenja radnicke klase i
svih potlaeenlh drustvenih slojeva, bez sirokog zapo!lljavanja
zena u sv!m oblastima dru~tvenog rada, njihovog opismenjavanja
i strucnog osposobljavanja za proizvodni rad, bez podrustvljavanja poslova doma6instva 1 brige oko podizanja i vaspitanja dece
i bez ukljuC!vanja ~ena u sve oblike politiCkog odtucivanja - nema punog oslobodjenja f ravnopravnosti zene. Stoga se i citirani delovi iz remlucija, programa HI statuta koji au usvajani na ·
kongresima kao najvUiim organima sKJ (KPJ), ne mogn posmatrati kao jedini stavovi koji su odredjivali i odredjuju politiku i
akciju. komunista na ostvarivanju ravnopravnog polozaja i drulitvene uloge zene.
PrJpremila: Sloboda SELI6
130
U Beogradu je od 20. db 23. apJ'i[al91.9. g<>fline
odrzan Prvi kongres Kornunisticke partije Jugosl~vije, po~n.afkao
Kongres ujedinjenja. Pored Podloge ujedi?j~nja, J>rakti~
nog alroionog programa, Statuta i nekoliko rezoil16ija, ()VS:j
gres je usvojio i Statut zena socijalista (komunista). oV:afz'ha'cajan dokument donosimo u celini.
Kon:- ·
STATUT ZENA SOCIJALISTA '(KOMUNISTA)
usvojen na Prvom jugoslovenskom kongresu· ·
zena i jugoslovenskom kongresu za ujedinjenje, odrzanom 21, 22. i 23. aprila 1919.
godine u Beogradu
I deo
=o.==-Kako je nastupila potreba da se sve proleterske
partije, koje stoje na temelju klasne borbe, grupisu u jednu partiju u celoj Jugoslaviji, to je prirodno da se i svi do sada pokrajinski zenski socijalisticki pokreti skupe u jedan nerazdvojni
pokret.
·
Zene socijalisti (komunisti) usvajaju maksimalni
i minimalni program Partije koinunista Jugoslavije i smatraju
sebe kao deo partijske celine. U ieto doba one iskljucuju svaku
zasebnu organizaciju zena, a sebe smatraju tehnickim - izvrsnim odborom u agitacijf i organizovanju zena. U tome smislu
Konferencija zena komunista Jugoslavije donosi ovaj Statut po
.-'',.,-·
131
�ce se obavljati celokupan praktiean deo rada zenskog socijalistickog (komunisti ckog) pokreta.
jave, svoja poverenistva u koja ce se birati po 4 Clana a mesecno jednom odasiljati po jedan delegat iz ·oogovarajuceg mesnog
sekretarijata radi kontrole i obavestenja.
1. Svi pokrajinski sekretarijati sa autonomnim
karakterom do ove Konferencije ukidaju se a Konferencija bira ·
Centralni sekretarijat zena socijalista (komunista), koji se sastoji od 16 clanova proporcionalno broju organizovanih zena za
svaku pokrajinu. Oni biraju medju sobom izvrsni odbor, u koji ·
ulaziJ 7 lie a: sekretar, blagajnik, 2 zamenika i 3 clana finansijske kontrole. Sekretar je clan Partijskog veca I na taj nacin
dobija neposredno instrukcije iz partijske kontrole. Izvrsni odbor
ce biti stalno u Beogradu, kao I glavni sekretar. Centralni sekretarijat bira Zemaljska konferencija zena socijalista (komunista)
od delegata koji na njoj ucestvuju a izabrana se lica odmah konstituisu 1 saopstavaju konstituisanje konferenciji. Svi ce se cla.novi sastajati cetiri puta godisnje u plenarne sednice u mestu
gde potrebe zahtevaju.
2. Centralni sekretarijat se dalje grana u pokrajinske sekretarijate, kojih ce bit! 8: u Beogradu, Skoplju, Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Splitu I Cetinju. Svaki pokrajinski
sekretarijat !mace onoliko clanova koliko sindikalnih I partijskih
organizacija ima u kojima ima organizovanih zena. On ce se hirat! ·na godisnjim konferencijama koje imaju bit! na mesec dana
pre konferencije Centralnog sekretarijata. Izborni postupak isti
je kao kod Centralnog sekretarijata. Uprava ima: sekretara, blagajnika, finansijsku kontrolu od tri Clana i odgovarajuci broj zamenika.
3. Pokrajinski sekretarijati se granaju na mesne
sekretarijate, koji se osnivaju po varosima i varosicama gde god
ima organizovanih zena, kad to uvidi partijska organizacija odgovarajuceg mesta. Uprava se bira: prvi put. od zbora zena a posle godisnje, na konferencijama koje ce biti na mesec dana pre
konferencije odgovarajuceg pokrajinskog sekretarijata. U njih se
bira po 7 clanova: sekretar, blagajnik, tri clana nadzornog odbora i dva zamenika.
4. Mesni sekretarijati ce, pored svog redovnog
rada na agitaciji I organizovanju zena po varosima, odnosno varosicama, osnivati po selima, gde se god mogucnost i potrebe
5. Sve 6e instance bit! u neposrednoj vezi medju
sobom i sa Centralnim sekretarijatop1,. koji 6e, prema instrukcijama Partijskog veca; davati direktivu za celokupan rad.
6. Centralni sekretarijat ce poceti odmah po ujedinjenju da izdaje svoj list "Jed.nakost", koji ce izlaziti u pocetku dva puta mesecno, a .docnije po mogucnosti nedeljno. List·.
6e izlaziti cirilicom I latinicom posebno, a uredjivace ga redakcioui odbor koji odobri Partijsko vece.
7,·Kako je uloga Centralnog s.ekretarijata, pre
svega, agitaciono-prosvetna, ·to 6e glavni ·prayac rada .bit!: uzdizanje duhovnog horizonta zene. Toga radi, ce Centralni sekreta'-•
rijat izdavati qiz brosura i knjiga, "octnosecih se na zenu i njene
manifestacije ziyota i osnivati svoje. agitacione biblioteke gde god
za to potreb e bud e.
/
8. CS 6e priredjivati planska predavanja, zborove i konferencije po celoj zemlji, a referente ce odredjivati cs.
9. CS 6e odmah organizovati agit:atorsko-funkcionerski kurs.
10. CS saziva svake godine zemaljsku konferenoiju neposredno pred kongres Partije a na njoj uzimajn ucesca delegati iz svih sekretarijata i poverenistava. Svaka instanca salje po jednog delegata.
11. Finansije CS 6e biti: prihod od lista, rabata,
knjiga, predavanja, konferencija, zabava i priloga. Sve 6e instance zadrzati od prihoda za seb"l 30%, a ostalo slati CS.
12. Sve 6e instance slat! obavezno mesecne izveiltaje o svome radu I kretanju celokupnog privredno-politickog
zivota svoga mesta kao i statisticki materijal o broju uces6a ze- ·
na u proizvodnji, o us lovima rada i o prim en! radn!Ckog zakonbdavstva.
132
133
�13. Ovaj Statut dobija vaznost kad ga odobri
Partijska uprava odnosno Kongres, a usvoji Konferencija· zena.
7. Ovaj Statut vazi. kad ga odobri Partijska uprava, odnosno .Kongres, a usvoj! Konferencija zena.
('Jednakost", organ zena socijaliata /komunista/ Jugoslavije,
brojl, Beograd, 1. marta 1920.)
Ii deo
Organizacija mladezi
***
l. Specijalni zadatak zenskog pokreta jeste formiranje organizacije mladezi, jer su zene prirodom svojom naJ:pozl'!anije i najkompetentnije za taj rad.
2. K ako j e rad na PDOS ve6! vanju radni eke m ladezi vrlo vaZan deo rada, to 6e se njemu posvetiti narocito za
to izabrani Prosvetni odbor zena ciji 6e specijalni zadatak bit!:
priku.t?ljauja radnieke mladeZi, vrg.ani~oVaG]a i podi&;an.je, d~ho~t -.
no. i moratno, iste.
3. POZ 6e organizovati nekoliko grupa i to pre. rna dobu i uzrastu. U prvu ce kategoriju doci tri grupe: I - od
7 do 9 godina, II - od 9 do 11 ili od 11 do 15 godina. Princi!l
koedukcije bice izveden do krajnjih granica. U grupama se imaju prirediti narociti kursevi po modernim pedagoskim nacelima
a sa cisto prakticnog glediilta na celokupno vaspitanje.
II (VUKOVARSKI) KONGRES
U Programu KPJ uswojenom na Vukovarskom kongresu, koji je odrzan od 20. do 25. juna 1920. godine, medju
ciljevima za koje ce se KPJ boriti navedenim u gl. VI, pod tackom 7 i kaze se:
"Obavezno i naucno vaspitanje omladine oba pola.
Duznost je skole da deci omogu6i svestrani, harmonicni, duhovni
i fizicki razvitak i da mladi naraiitaj pripremi pomocu rucnog
rada za ucesce u procesu proizvodnje i za iskoriscavanje nauke,.
umetnosti i kulture."
C'Istorijski arhiv KPJ", · tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 36.).
4. Odmah ce se osnovati: Omladinska citaonica,
pozoriste, pevacki zbor i ekskurzije, kao i ostali kulrurni- rezultati, nepristupacni radnickoj mladezi u skoli danasnjega drustva.
5. Ovo su pocetni principi pokreta koj i ce se da~
lje razvijati po nuznim zakonima centralnog pokreta i zakonima
celokupnog drustvenog razvica. Glavni cilj, i ishodni u isti mah,
je: pripremanje radnicke mladezi za primerne i odane clanove
proleterskoga pokreta i nepokoleblji ve revolucionare i borce za
ostvarenje krajnjeg ci[ja: komunistickog drustva.
6. "Jednakost" 'ce imati dodatak "Buducnose•, koji
ce se bavitl pitanjima omladinskoga pokreta,
134
KPJ
*
U rezoluciji istog Kongresa - PolitiCka situacija
i zadaci Komunisticke partije Jugoslavije, u gl. III, pod tac, 11,
medju neposredri~ zadatke za koje ce se KPJ boriti, stoji:
"
da se sve zatvorene organizacije i domovi otvore i njiho\- slobodan rad omoguci, svi pohapseni i progonjeni
drugovi ,puste na slobodu i dalji progoni onemoguce; da se svim
gradjanima, bez razlike pola i nacionalnosti, obezb edi nes metano
vrsenje svih gradjanskih i politickih prava kao i uzivanje sviju
ustavnih i zakonskih sloboda-"
.
,
(Isto, str. 42. )
*
135
�r•rstorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 132.)
U Statutu KPJ, usvojEmom takodje na TI kongresu,
u gt: IV, cl. 15. utvrdjuje se sastav partijskog kongresa kao
najviseg organa KPJ i pod tac. 8. odredjuje da pravo ucesca na
kongresu imaju i "dva izaslanika Centralnog sekretarijata zen~'.
U gl. XTII Statuta, ct. 40, C entratno partijsko
vel!e ovtaMuje se da:
"
2. izradi pravilnik mesnih organizacija, kao i ostalih organiz.acija koje ulaze u sastav Partije, kao sto su: Sekretarijat zena, razne omtadinske organizacije, grupa 'Budu6nost', umetnicke grupe i sticno."
(lsto, str. .50.)
*
U tre6em s tatutu KPJ, prihva6enom na ovom
Kongresu, u gl. III (Struktura Partije), pod tac. 10. utvrdjuje
se:
"Za obavljanje pojedinih partijskih · zadataka partijski komiteti imenuju narocite partijske organe - komisije, na
primer: organizacionu, agitaciono-propagandisticku, sindikalnu,
zensku, za rad medju seljacima, medju nacionalnim manjinama
itd. Ove komisije su podredjene nadleznom komitetu, rade prerna njegovim direkti varna i sprovode svoje odluke preko komite-
ta."
* .:* *
(Is to, str. 13 5.)
*
A u gl. IV, u kojoj se govori o 6eliji kao osnovnoj partijskoj organizaciji, pod tac. 17, stav 2, kaze se:
III KONGRES KPJ
Treci kongres KPJ odrzan je u Been, juna 1926.
godine. U "R ezoluciji po organizacionom pitanju", usvoj enom na
ovom Kongresu, u gl. Ill, pod tac. 4, stav 2. stoji:
"Statutom predvidjeno obrazovanje raznih komisija pri svim partijskim komitetima, a narocito pri Centralnom
komitetu ima se sto pre sprovesti. Partijski komiteti duzni su
preduzeti mere da komisije stalno i sistematski rade, obracajuci narocitu paznju na najvaznije od njih (organizaciona, sindikalna, agitprop, i komisije za rad na selu i medju zenama)."
Na istom mestu, pod tac. 5, takodje stav 2,
vezi sa usvajanjem novih metoda rada, kaze se:
(Isto, str. 136.)
* *
*
IV KONGRES KPJ
u
"Zadaci 6ellja su, pored ostatoga, ovi: sindikalni
rad, detatnost radionickih poverenika i ekonomska borba u preduzecu, rad u omtadini, medju zenama, medju nezaposlenima doticnog preduzeca, ras turanje stampe i literature, rad u kooperativama, seoskim ! drugim organizacijama radnika i seljaka, obrazovanje kruzoka za politiCko-prosvetni rad itd."
136
"Sekretarijat se brine za raspodelu posla medju
clanovima celije, da svi dobiju po neku specijalnu duznost, na
primer: rad u sindikatima, rasturanje literature i stampe, rad
na stvaranju 6elija u okolnim preduzecima, rad na selu, medju
zenama, u omladini, skupljanje priloga za zrtve reakcije itd."
Cetvrti kongres KPJ, odrzanJu Drezdenu oktobra
1928. godine, u Rezoluciji o privrednom i politickom polozaju
Jugoslavije i zadacima KPJ, je u gl. VI, medju zadacima u borbi za zadobijanje ve6ine radni eke klase, istakao i zadatak:
137
�"12. Obnova zenskog pokreta na bazi posebne rezolucije o radu medju zenama, usvojene na Kongresu."
U istoj rezoluciji, u vezi sa izgradnjom saveza
radnika i seljaka, ·na istoj stranici stoji:
"3. Stvaranje sindikalnih organizacija poljoprivrednih radnika, u b 0 rbi protiv eksploatacije od strane veleposednika i seoskih bogatasa, za prava poljoprivrednih radnika na sindikalno organizovanje, za zastitu rada, a narocito zenskog i deCjeg rada u poljoprivredi i za socijalno osiguranje poljoprivrednih
radnika."
r'Istorijski arhiv KPJ", tom IT,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ,Beograd 1949, str.159-160.)
*
U Rezoluciji o organizacionom pitanju, gl. II I,
kriticki se osvrce na rad medju zenama:
" .•. Malo se posvecivalo paznje omladincima koji su odlazili u vojsku, kao i radu u vojsci. Narocitog odseka
za rad na selu i medju zenama nije bilo. CK nije ovaj rad postavio sebi za zadatak, tako da je ova veoma vazna oblast rada
ispala potpuno iz vida CK-".
(Isto, str. 199,)
*
Stoga se u istoj Rezoluciji, pod tac. 8. postavlja
zadatak:
"Partija treba da organizuje specijalnu komisiju
za rad medju zenama, da razradi konkretna uputstva za njihovo
svakodnevno delovanje i Sto pre da se poveze sa zenama-radnicama, imajuci u vidu nji)lov niski politick! nivo, kao i neshvatanje od strane pojedinih drugova uloge zene u revolucionarnoj borbi proletarijata."
(Is to, str. 202.)
*
"Zenska, mlada radna snaga i nekvalifikovani
radnici,. sprovodjenjem racionalizacije industrije, postaju ave yazniji faktor u proizvodnji. Partija treba da pojaea svoju delatnost i borbu za zastitu zenske, mlade i nekvalifikovane radne
snage, povezujuci je njenim uvlacenjem u sindikate."
(Il;!to, str. 20:7J
*
Cetvrti kongres Komu11isticke partije Jugoslavije
je doneo i posebnu Rezoluciju po zenskom pitanju, koju donosimo u celini:
Rezolucija
po zenskom pitanju:
"Porast znaeaja zenskog rada za produkciju
Jugoslavije poslednjih godina napreduje brzim.
•tempom. Tome doprinosi kapita!isticka racionalizacija. koja se i ovde, kao i u drugim zemljama·,
sprovodi u prvom redu povecanim uvlacenjem zena u proces produkcije, jer one predstavljaju i
jeftiniju i manje svesnu radnu snagu.
U vrernenu od 1921. do 1926. godine smanjio
~e udeo muske radne snage za 8%, dok se udeo
zenske radne snage povecao za 97%. Sada sacinjav.aju radnic e oko 27% industrijskog proletarijata Jugoslavije. Bezobzirno izrabrljivanje zenske
radne snage, njihova politiCk:a obespravljenost
nejednakost pred zakonom, uz nacionalno potl~ci
vanje i ostatke feudalizma u nekim provincijama
Jugoslavije, produbljuje suprotnosti u zivotu proleterki i bude njihovu aktivnost. Porast zenskog
proleterskog pokreta ocituje se u poslednje vreme kako najzivljim ucestvovanjem u strajkackim
borbama u zemlji,. tako i aktivnim ueestvovanjem
najboljih elemenata radnica u politickijn akcijama
Komunisti eke partije ( (Prvi maj, dogadjaji u zagrebu, gerilski pokret u Crnoj Gori).
I u R ezoluciji o sindikalnom pitanju, u gl. V,
tac. 5, stoji:
139
138
�Imajuci u vidu ulogu zene kao jeftinije i slabije organizovane radne snage u produkciji, nje-,'
nu ulogu na ekonomskom polju za vreme rata,
kao i revolucionarne teznje probudjenih zenskih masa (oktobarska revolucija, Kina), nastoji jugoslovenska burzoazija da iskoristi njihovo ave jace
nezadovoljstvo i da medju njima ucvrsti burzoaski uticaj, ne samo putem terora, nego i putem
sireg sistematskog rada, Ovaj rad se vrsi porno~
cu klerikalnih, dobrotvorno-vaspitnih, feministickih i reformistickih organizacija, uz. potporu i
subvenciju drzave, crkve i dvora. Klerikalna sto.,mpa izdaje pet zenskih easopisa i petnaest opstih
easopisa, koji se u 100,000 primeraka rasturaju
u prvom redu medju zenama. Posledica ovoga
rada je da se ogromne mase radnica i seljanki
nalaze pod ideotoskim i organizacionim uticajem
burzoazije.
KPJ je do sada potcenjivala rad medju radnickim i seljackim zenama, a ukoliko se taj rad u
pojedinim mestima i vrSio, smatran je u vecini
slueajeva kao specifican rad za zene. Tezak polozaj u Partiji bio je zapreka za njegov razvoj. Usled toga, inicijativa aktivnog zenskog partijskog
kadra nije naisla na dovoljnu potporu I upute za
rad medju radnicama, te je vrsen bez sistema,
plana i direktiva. Iskustva pojedinih proviilcija
nisu se uzimala u obzir, nije bilo evrstog stava
za rad u neprijateljskim zenskim · organizacijama
1 postojala je opasnost da taj rad po provincijama
skrene sa opstepartijske linije.
U sadasnjem momentu, ita pragu novog impe~
rijalistickog rata, jedan je od glavnih zadataka
KPJ da ispuni ovu prazninu svoje delatnosti, · da
pridobije stroke mase radnica i seljanki za jediilstveni front revolucionarne klasne borbe radnika i seljaka i da potpuno usvoji Lenjinove reci
da se "mase ne mogu pridobiti za politicku delatnost a da se ne privuku na politicki rad 1 zene''
140
I
i da "trajnost revolucije" zavisi od toga u koiikoj
meri u njoj ucestvuju zene."
Da bi se rad medju radnicama i seljankama
centralizovao i sistematski sprovodio, mora se
izgraditi odozgo do dole partijski aparat za rad
medju zenama i u njega se moraju privuci radi
aktivnog ucestvovanja radnice iz preduzeca. Potrebno je da se pri centrali KPJ obrazuje Komisija za rad medju zenama, koja ce pod rukovod-s tvom CK organizovati rad na pridobijanju radnica i seljanki za pristup u masovne organizacije
radnicke klase i u Partiju. U poeetku treba da
se rad ograni5i r,.l industrijske centre gde su radnice u velikom broju koncentrisane i na ona seta
gde', postoji partijski aparat.
Nelegalni rad sa simpatizerima treba da se
svodi na organizovanje zenskih kruzoka sa sto
'stalnijim sastavom i odredjenim programom, koji
treba da je u najuzoj vezi sa dnevnim dogadjajima i dnevnim zahtevima radnica. Treba da se
preduzmu mere da se mreza kruzoka prosiri, jer
one predstavJjaju rezervoar iz koga partija crpi
zenske snage za svoje redove.
Najvaznija legalna forma rada jes te rad u
sindikatima. Njegovu osnovu. cini Rezolucija IV
kongresa Crvene sindikalne internaciona!e za rad
medju zenama. Najvazniji momenti rada zenskih
komisija u sindikatima jesu: razradjivanje ove rezolucije, izrada plana konkretnih zahteva i njegovo propagiranje medju radnicama kao zahteva crvenih sindikata. Sindikati i njihove zenske komisije kao pomocni organi ·Jtreba da povedu specijal-nu kampanju medju radnicama za njihovo pridobijanje koristeci se internacionalnim iskustvom u
tom radu, kao ua:c.primer: letece mitiuge, konferencije organizovanih radnica, skupstine neorganizovanih sa ciljem njihovog upoznavanja sa nasim konkretnim zahtevima, organizovanje kruzoka
za likvidiranj e analfabetizma, za poducavanje u
141
�sivenju i krojenju, za upoznavanje sa osnovnim ·
principima higijene itd. U svrhu izgradnje aktivnog zenskog sindikalnog kadra treba za organizovane radnice drzati legalne, kratke, osnovne
sindikalne kurseve.
S obzirom na pojaeanu aktivnost seljanki koje
izmedju ostalog dolazi do izrazaja i u njihovom
ucestvovanju u nacionalno-revolucionarnom i seljackom pokretu, treba partija da otpocne sa odrzavanjem konferencija seljanki i to u prvom redu
u ovim mestima gde je uticaj partije najveci.
Iako partija posvecuje najvecu paznju radu medju radnicama u preduzecima i medju radnim seljankama, ona radi i u neprijateljskim zenskim
organizacijama koje obuhvataju mase radnica i s·eljanki, sa jednim zadatkom da razgoliti ove ustanove i da odvoji iz njih zenske mase i da ih pridobije za revolucionarni radnicko-seljacki pokret.
U !stu svrhu partija preduzima mere da rad tih
organizacija prikaze u pravom svetlu da pojedine
cinjenice iskoristi za razgolicavanje i diskreditovanje tih organizacija u ocima radnih masa.
Za rad partije medju zenama je od narocite
vaznosti masovna zenska literatura koja treba da
vodi racuna o lokalnim prilikama, a u prvom redu izdavanje legalnog zenskog lista. Najvazniji
zadatak na tom polju jeste pridobijanje i izgradjivanje kadra zenskih radnickih i seljackih dopisnica. Pored toga, treba da se sva pitanja u vezi s·a radom medju zenama temeljito obradjuju
kako u legallloj tako i u ilegalnoj stampi."
("Istorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 207-209.)
PETA ZEMALJSKA KONFERENCIJA
KPJ
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ odriianoj u
Zagrebti, novembra 1940. godine, u usvojenoj rezoluciji, gl. VI
posveceno je posebno poglavlje radu medju zenama:.
V. Konferencija KPJ konst!ltira da je u nekim
partijskim organizacijama sistematski rad medju
zenama jos uvek zanemaren, da drugovi ne posveeuju ozbiljnu paroju tome vaznom radu, da taj
rad prepuStaju samotoku ill inicijativi samih dru.garica, drugaricama dapace odbijaju pomoc koja
se od njih trazi. Stoga je potrebno: a) da s ve
partijske organizacije pos vete najvecu paznju radu medju zenama, osobito u sindikatima i drugim
masovnim organizacijama; b) za taj rad organizacije treba da odrede ne samo drugaric e nego i
drugove; c) da partijske organizacije posvecuju
elm vise paznje zenama iz radnickih i siromasnih
rejona i pruzaju mogucu pomoc raznim savjetima
itd.; d) vodeci borbu za opca zenska gradjanska
prava, za jednakl rad i jednaka plata u preduzecima, raznim uredima itd., potrebno je u is to
vrijerne suzbijati burzoaski feminizam, koji stvara jaz izmedju radnika i radnica i ima za cilj
da otupi oiitricu klasne borbe .•• "
r':Komunist'', organ Centralnog
komiteta Kornunisticke partije
Jugoslavije, broj 1, oktobar
1946, str. 120.)
***
***
142
143
�V KONGRES KPJ
VI KONGRES KPJ
(SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE)
Peti kongres_, odrZ.an u Beogradu jula 1948. godine, doneo je novi Program Komunisticke partije Jugoslavije,
u kome s e posvecuje posebno poglavlje Antifasistickom frontu
zena, stvorenom u narodnooslobodilackoj borbi:
Antifasis ticki front zena:
"Antifasisticki front zena jeste siroka masovna organizacija radnih zena i patriotkinja nove Jugoslavije i nastao je pod rukovodstvom Komunisticke
partije Jugoslavije u narodnooslobodilackoj borbi,
odigravsi ogromnu ulogu u podizanju svesti zena
i mobilizaciji zena za oslobodilacki rat, za pomoc
frontu, za ucvrscenje pozadine i povezivanje fronta i pozadine.
Antifasisticki front zena okuplja danas naj sire mase zena I pomaze im da se kulturno-politicki uzdignu i da se na svim poljima aktivno ukljuce u
izgradnju zemlje. On treba da obrati narocitu paznju onim zenama koje iz bilo kojih razloga nisu
politick! aktivne ili koje ne pripadaju nikakvim organizacijama.
J edan od najvafuijih zadataka Antifasistickog fronts zena jeste razvijanje solidarnosti i saradnje s
demokratskim zenskim organizacijama sveta u borbi za mir i demokratiju.
Komunisticka partija Jugoslavije ce se narocito
boriti za svestrano jaeanje aktivnosti AFZ u radu
na vaspitavanju zena u duhu socijalizma, u radu
na vecoj mobilizaciji zena 10a izgradnju socijalizma, za ucvrscenje postignute ravnopravnosti zena
i za obezbedjenje te ravnopravnosti putem stalne
brige za njihova. kulturno i politi cko tizdizanje, za
majku i dete, kao i za sto masovnije ukljucivanje
zena u sve oblasti drustvenog i ekonomskog ;avota."
sten.beleske, izdanje "Kultura" 1949,str.891.
Sesti kongres KPJ, koji je odrzan u Zagrebu, novembra 1~~2. godine, u Rezolucijl o zadacima i ulozi Saveza
komunista Jugoslavije, utvrdio je u tac. 5:
"Kongres osudjuje kao nedopustivo i tudje socijalizmu svako zapostavljanje zena u privrednom,
politickom i uopste drustvenom zivotu. Duznost
komunista i svih naprednih !judi jeste da se statno, sistematski, uvek i svuda bore za sve vecu
i "stvarnu ravnopravnost zena u svim oblastima
privrednog, polit!Ckog i drustvenog zivota. "
Kongres istice da je za dalje razvljanje kako
• socijalisticke svesti masa, taka i same borbe za.
ravnopravnost zena, prva duznost zenskih organizacija - rad medju se!jankama, 'na njihovom politickom, prosvetnom i kulturnom uzdizanju.
U pog!edu rada ostalih drustvenih organizacija vaze dosad istaknuti principi, primenjeni na .
njihove konkretne uslove. Kongres posebno ukazuje kao na naro cito vazan problem rad na podizanju socijalisticke svesti i moralnog lika omladinaca i omladinki, kao i na sve vecu raznovrsnost form! u radu i zivotu omladine."
("Borba komunista Jugoslavije
za socijalisticku demokratiju",
VI kongres Komunisticke partije Jugoslavije, izdanje "Kultu. re' 1952, str. 282.)
***
(V knngres KPJ,
144
***
145
�VII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUG OSLAVIJE
seciini kongres je odrlian u Ljubljani aprila 195B.
godine. Na njemu je donet tree! po redu ~~~~~:E!-~~~.!1!1~~~--!.'!.
fi~~~~Y~· iz kojeg izdvajamo dva pogtavtja:
"POLOZAJ PORODICE
Ukidanjem patrijarhalnog bracnog i porodicnog
zakonodavstva, uvodjenjem drustvene zastite i pomolii porodici, stvaranjem materijalnih i drugih
uslova za ekonomsko osamostaljivanje zene, razvijanjem raznih ustanova za pomoc porodici 1i negovanju i vaspitanju dece, stvaranjem drustvene
tehnicke baze domacinstva i time oslobadjanjem
porodice od pritiska zaostalog doma6instva, - socljalistiCkom drustvu daje se nova podloga bracnim i porodienim· odnosima, novom moralu i licnim odnosima, vra6anju coveka njegovoj pravoj
tjudskoj prirodi, bez iskoriMavanja i ponizavanja
drugog.
Istovremeno kad se porodica oslobadja od robovanja zaos tat om domacinstvu, ona produbljuje,
obogaeuje i jaea svoje unutrasnje tjudske odnose
1 predstavlja izvor liene srece svojih clanova.
Bez prinude privatnovtasnickog drustva, kao I drustvenih predrasuda koje se s njima povezuju, radni
ljudi slobodno zasnlvaju svoj bracni i porodieni zivot na medjusobnoj ljubavi, drugarstvu i postovanju, i na ljubavi prema svojoj deci.
Promena bracnih i porodicnih odnosa je is torijski proces u kome treba savladjill:ati objektivne,
materijalne prepreke, kao i zaostale navike, predrasude i sh vatanja, koja su na podruCju ovih odnosa narocito duboko ukorenjena.
146
Brzi tempo industrijalizacije i promena strukture stanovni Btva, nagli razvoj i porast gradova,
doseljavanje seoskog stanovnistva, posebno omtadine u gradove, nedostatak i prenasetjenost stanova, i slabo razvijene komunalne stuzbe, promena porodicnih odnosa - stvorili su i dalje stvaraju nove liiine i porodicne probteme i probteme
adaptacije na nove ustove i nov nacin zivota, negativne socijalne pojave i st.
Savez komunista Jugostavije uoeava duboke
procese koji se odigravaju u porodici, njene potrebe i njene mogucnosti, imajuci stalno u vidu
da subjektivnim snagama i stvaranjem materijatnih ustova, a narocito u okviru komuna i stambenih:ozajednica, treba ubrzati proces ostobadjanja porodice od tereta tehnicki zaostalog domacinstva uporedo sa opstim materijatnim ·razvitkom zemtje.
Jedan od najvaznijih problema u ovom kompleksu jeste razvijanje drustvene brige za decu.
Ne umanjujuci ulogu porodice u vaspitanju dece
koja je nezamenjiva, Savez komunista ce se zatagati da se i ubuduce razvijaju najsiri oblici
drustvene brige za decu, koj i ee pruziti i ono
sto u vaspitanju dece porodica, svedena na roditelje i decu, narocito ako je majka zaposlena,
detetu ne moze da pruzi. U interesu je i porodice i drustva stvaranje najrazlicitijih deCjih ustanova i mreze objekata za zabavu i raznnodu,
sportskih terena i s lienog, u kojirna ce dec a provoditi deo dana i koji ce im pruziti kolekti vni
zivot i drustveno vaspitanje. Neposredno angazovanje roditetja u razvijanju drustvene brige za
decu, njihovo ucesce u organirna upravljanja svih
ustanova za decu omogucuje da se najbotje sagledaju mogucnosti i potrebe porodice i istovr,erneno
ostvari jedinstvo drustvenog i porodicnog vaspitanja.
147
�U proceau dubokih promena porodicnih odnosau kojima se nalazimo neizbezni su unutrasnji sukobi. Oni dovode do individualnih problema i teskoca, koji ponekad poprirnaju karakter druStvenih
poj.ava (razvodi brakova, vanbracna deca i sl.).
Socijalna zastita treba da prilazi individualnoj intervenciji i pomoci u svakom pojedinacnom slueaju gde poremeceni porodicni odnosi dovode do socijalnih problema."
CVII kongres Saveza komunista
Jugoslavije'', izdanje "Kulture"
1958, str. 386-388.)
*
"PROBLEM RAVNOPRAVNOSTI ZENA
"Borba za svestranu afirmaciju i razvitak licnosti,
borba za najsire, aktivno ucesce radnih ljudi u
upravljanju drustvenim zivotom iziskuje dalje razvijanje idejno-politickog i opiitevaspitnog rada na
uklanjanju ostataka neravnopravnih odnosa medju
ljudima uopste, i posebno izmedju muskarca i zene. Problem ravnopravnosti z ene u Jugoslaviji
nije vise politicki problem, niti problem pravnog
pol:ozaja zene u drustvu; on je uglavnom ostao
kao problem ekonomske nerazvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja i drugih konzervativnih predra.Suda, privatnosvojinskog odnosa, koji
jos dejstvuju na zivot u porodici. Zaostalo domacinstvo i postojeci materijalni problemi porodice
sputavaju zenu da bi mogla uzeti punog ucesca
u ekonomskom i drustvenom zivotu zemlje, stvaraju konflikt izmedju njezine uloge u drustru i
domacinstvu. Zaostalo domacinstvo sputava i sve
ostale clanove porodice u njihovoj drustvenoj aktivnosti.
. tehniCke baze za ~rustvljenje sluZbi namenjenih potrebama domaCinstva, cime treba da se
razresi konflikt izmedju ucesca zene u· drustvenom zivotu i njezinog polozaja u porodici, kao i
da podigne zivotni standard svih clanova porodice.
U konkretnom resavanju tih zadataka vaznu ulogu igraju organi drustvenog upravljanja u komunama, narocito stambene zajednice, kao t drustvene orgaaizacije.
Komuniifti u tim organima i organizacijama
treba da se bore za ostvarenje uslova potrebnih
uspesnom razvitku porodice, koji se vee danas
mogu ostvariti, narocito na podrucju stambene
izgradnje, izgradnje mreze raznovrsnih decjih
ustanova u okviru pri vrednih organizacija i stambenih zajednica, osnivanjem komunalnih usluznih
ustanova i slicno, a sve ce to doprinositi stvarnoj ravnopravnosti zene i muskarca i njihovom
ucescu u javnom zivotu kao ravnopravnih gradjana. Na idejno-politickom planu komunisti vade i
vodice borbu protiv onih nakaradnih idejnih i
moralnih shvatanja, koja pod pseudorevolucionarnom frazom o 'rusenju klasnog morala' , u stvari, propagiraju amoralnost u odnosima izmedju
polova."
C'VII kongres Saveza komunista
jrugoslavije'', izdanje "Kulture''
1958, str. 411-412.)
***
Ovi problem! -se naroCito zaostravaju s brzom
industrijalizacijom zemlje, s promenom socijalne
strukture stanovnistva. Materijalni razvitak zemlje istovremeno pruza mogucnosti za stvaranje
148
149
�VIII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Osmi kongres je odrzan u Beogradu decembra
1964. godine. U Rezoluciji o narednim zadacima Saveza komunista Jugoslavije, koju je Kongres doneo, u II i VI glavi se
kaze:,
"Kongres je ukazao na potrebu da se Savez
komunista angazuje u preduzimanju · mera od strane radnlh kolekti va i njihovih organa upravljanja
za poboljsanje u8lova rada zena, za podizanje
njihovih kvallfikacija i za znatno vece ucesce zena u poslovima upravljanja."
("VIII kongres Saveza komunista
Jugoslavije", izdanje "Komunist"
1964, str. 203.)
*
"Razvijanje stvaralackog i samostatnog rada
organa neposredne demokratije i drustveno-politickih organizacija pretpostavlja sto samostalniju
akciju komunista, njihovu vecu aktivnost i jacanje njihove drustvene odgovornosti. Borba za razvijanje samoupravnih odnosa i njeni rezultati
treba da budu osnovno merilo borbenosti, aktivnosti i svesti Clanova Saveza komunista. Od toga
treba polaziti i prilikom prosirivanja redova Saveza novim clanovima. Treba eD.ergicnije otklanjati sve prepreke i shvatanja koja otezavaju prijem u Savez komunista onih neposrednih proizvodjaiia, zena i mladih !judi koji ispunjavaju potrebne us love. 11
C'VIII kongres SKJ, izdanje "Komunise' 1964, str. 2 08.)
***
150
IXKONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
U R ezoluciji "Socijalisticki nazvcj u Jugoslaviji ·
na osnovama samoupravljanja i zadaci Saveza komunista'', uS'lOjenoj na fX kongresu, odrzanom marta 1969. godone u Beogradu,
u gl. II, III, IV i VIII kaze se:
"Savez komunlsta ce se za[agati da se u politic! zapostjavanja, struenog obrazovanja i izbora
na rukovodece funkcije u procesu rada polazi od
istih kriteri ja u odnosu na sve - da se u praksi
dosledno ostvaruju usvojeni nacelni stavovi o tome da drustveno-ekonomski polozaj zena, kao i
ostalih !judi u radnom odnosu, zavisi otl njihove
strucnosti, sposobonosti i rezultata rada. Komunisti ce istrajno delovati u pravcu prevazilazenja
jos uvek prisutnih nerazumeva!)ja i razliCitih konzervativnih gledanja na zaposljavanje zena koja
se ispoljavaju u neprihvatljivim shvatanjima da
je njihova zaposlenost samo privremeno stanje i
da one predstavljaju rezervu radne snage."
C'Devetl kongres SKJ", izdanje
"Komunist¥ 1969, str. 164,tac. 7,
poslednji pas us.)
*
"Savez komunista se zata,ze za utvrdjivanje dugorocnih, ekonomski zasnovanih programa razvoja
osnovnog obrazovanja i predskolskih ustanova i
stvaranja kadrovs kih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje Sitave generacije dorasle za osmogodisnje il::olovanje. Za to je neophodno dalje
sirenje mreze osmogodisnjih skola i stvaranje kadrovskih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje citave generacije dorasle za osmogodisnje skolovanje."
(Isto, str. 166, tac.2.)
*
151
�"U okviru Socijalistickog saveza i svih drustveno-potitickih organizacija, u radnim zajednicama l svim oblicima neposredne socijalisticke demokratije, komunisti ce se zalagati za to da sve
veca uloga zena u drustveno-,ekonomskom i politickom, zivotu dobije svoj adekvatan, puniji izraz
u njihovom vecem ucescu u samoupravnom i politickom odluCivanju. S obzirom na tendencije stagnacije, pa i opadanja ucesea zena u samoupravnim organima, predstavnickim telima i forumima
drustveno-politickih organizacija, Savez komunista
ce sagledati uzroke takvom stanj)l i aktivno uticati da se ono sto bde menja, u teznji da "zene zauzmu sto ravnopravnije mesto u radnim i "drustveno-politickim zajednicama, u cdrustveno-politickim organizacijama i s vim vidovima druiltvenog
Zivota. n
('Deveti kongres SKJ'', izdanje
'-'Komunist'l' 1969, str.184, tac.5.)
"Neophodno je da se sirim angazovanjem svih
drustvenih cinilaca i razvijanjem solidarnosti i
uzajamnosti radnih !judi, stvaraju uslovi za bdi
razvoj decje zastite u skladu sa materijalnim
mogucnostima drustva.
Potrebe svestranog razvoja deteta moraju imati prioritet u celokupnoj vaspitno.:obrazovnoj, kulturnoj, zdravstvenoj, socijalnoj i drugim delatno,stima.
Samoupravna aktivnost radnih !judi treba da
dovede do" mobilizacije vecih materijalnih sredstava za izvrsavanje zajedni cki utvrdjenih zadataka
u ovoj oblasti, ;a pre svega, za brzi razvoj ustanova i drugih oblika za zastit\1 i vaspitanje dece.
Ucesce rcditelja u troskovima vaspitanja i zastite dece u decjim ustanovama treba da odgovara
njihovim realnim materijalnim mogucnostima, s
tim da cene tih usluga ne budu prepreka da se
zastitom i vaspitanjem obuhvataju deca kojima je
to najneophodnije.
Neophodno je brze resavanje problema na relaciji zapostena zena - materinstvo i porodica,
polazeci od toga da materinstvo - podrazumevajuci i vaspitanje i podizanje dece i planiranje porodice - kao i razvoj druiltvenih sluii:bi za pomoc
porodici i domacinstvu, treba da bude i deo zadataka koje u narednom periodu moramo uspesnije resavati. Potrebno je da se potpunije regulisu
svi vidovi zastite materinstva, posebno u odnosu
na zaposlene. zene. U finansiranju zastite materinstva treba vise da dodju do izrazaja principi
uzajamnosti i solidarnosti u radnim organiiacijama, interesnim zajednicama radnihl !judi kao i
drustveno-politickim zajednicama, u interesu druStva."
('Deveti kongres SKJ", izdanje
"Komunistljl. 1969, str.173, tac.3.)
*
***
X K ONOR ES SAVE ZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije, odrzan krajem maja 1974. godine u Beogradu, doneo je vise rezolucija u kojima se i neposredno tretiraju problemi zena, Tako
se u rezoluciji "Borba za datju izgradnju socijalistickog samoupravljanja i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. IT, kaZe:
"Komunisti su posebno odgovorni u svim radnim
i drustvenim strukturama za dalju afirmaciju zene
kao subjekta naseg samoupravnog socijalistickog
drustva; za jos vece ucesce zena u clanstvu, rukovodstvima Saveza komunista i druiltveno-politickih
152
153
�organizacija, u samoupravnim organima, svuda ·
gde se odlucuje .o bitnim pitanjima naseg drustvenog zi vota i dalj eg razvitka. To podrazumeva
pojaeano idejno-poli tiCko delovanje komunis ta u
· dos!ednoj realizaciji stavova Saveza komunista o
polozaju i ulozi zene u drustvu, a protiv svih
konzervativnih, malogradjanskih i drugih antisocijalistickih pogleda i shvatanja."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJu, izdanje "Komunistu·, 3.
jun 1974, str. 10, gl.II, sedmi
pas us, tac. 2. )
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci u idejnom, organizacionom i kadrovskom jacanju Saveza komunista Jugoslavijtl'; gl. I, stoji:
"Sve veca drustvena afirmacija zena i njihova
uloga u oblasti rada i stvaratastva namece neophodnost njihovog veceg primanja u Savez komunista i u njegova rukovodstva, kao i u rukovcdstva
drustveno-politickih organizacija, u delegacije i
samoupravne organ e."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunist", 3. j~
1974, str. 29, poglavtje I, cetvrti pasus tac. 9.)
*
"- ostvarivanju potpunijeg ucesca zena u radu
i samoupravljanju, jednakih mogucnosti P':! izboru profesija i popunjavanju radnih mesta; ostvarivanju uslova da radni !judi na samoupravni nacin
resavaju probleme podizanja i vaspitanja dece i
druge probleme svakodnevnog zivota porodice i potreba domacinstava."
(Isto, str. 11, deseti pasus
tac. 3.)
"- za to da se sto brze i bolje resavaju rnaterijalna i druga pitanja bori~ea - narocito zena i
mladih ucesnika u narodnoostobodilackom ratu,
ratnih vojnih invalida, porodica palih boraca i
drugih clanova SUB NOR -a - kako bi se stvorili
sto bolji uslovi za njihov svakodnevni zivot i za
drustveno-politiCku aktivnost, a to je veoma vazna obaveza i sv_ih drustvenih i drzavnih organa i
organizacija."
(Isto,str.12, poslednji pasus tac. 5.)
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci Saveza komunista~Jugoslavije u opstenarodnoj odbrani, bezbednosti i drustvenoj samozastitr', u gl. II, se
kaze:
"Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije
ukazuje na potrebu svestranijeg angazovanja Socijalistickog saveza radnog naroda, Save.za sindikata, Saveza omladine, Konferencije za drustv!3nu
aktivnost zena, Saveza udruzenja boraca narodnooslcibodilackog rata, Saveza rezervnih vojnih staresina i drugih organizacija, drustava i udruzenja
u ostvarivanju zadataka opstenarodne odbrane, bezbednosti i druiitvene samozastite."
('Reolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunisf', 3.ju(l
1974, str.39, tac. 10.)
*
"Savez komunista je duzan da se energ1eno
zalaze za vece angazovanje zena u opstenarodnoj odbrani i za njihovo osposobljavanje za sve
*
154
155
�oblike otpora agresiji ukljucujuci i oruzanu bcrbu."
C'Rezolucije Desetog. kongresa
SKJ, izdanje ''Komunist'' ,3.juli
1974, str.39, tac. 12.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "SocijalistiCko sarmupravno organizovanje i razvoj
poljoprivrede i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. II,
kaze se:
"Potrebna je efikasna idejna i politi Cka akcija
komunista da se potpunije afirmise uloga zene na
selu, ucine dalji napori u pravcu njenog veceg
ukljucivanja u ui:lruzeni rad i druiitveno-politi cki
Zivot.''
(Is to, str. 43, tac.4, dr1lgi pa-
s us.)
*
"Potrebno je posvetiti mnogo veci znacaj izgradnji drustveno-ekonomskih institucija u selu,
prodavnica, zdravstvenih stanica, kulturnih institucija, ustanova za decu, sportskih obj ekata, zatim izgradnji puteva itd. Na tom zadatku treba
da se angazuju sve drustveno-politicke organizacije u okviru mesne zajednice. Tu akciju treba
da podrzavaju i potpomazu opstinske skupstine i
svi koji su direktuo zainteresovani za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao i pojedinih kultilrnih i sportskih aktivnosti."
(Isto, str. 43, tac. 7, prvi pasus.)
*
156
U rezoluciji &esetog kongresa Saveza .komunista
Jugoslavije: nzadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalnoj
politic~' tac. 13, stoji:
·
"U politici solidarnog podmirivanja zajednickih .
potreba radnih !judi i gradjana, Savez komunista
se zalaze:
za pobo!j8anjeuslova zivota porodice, pri ce~
mu je, narocito znaeajno da su radni !judi sami
nosioci m enjanja drul!tvenih odnosa, s tvaranja ustIova za odgovorno roditeljstvo, Z!l l!iru. i svestraniju brigu o deci, brzu i jeftilliju izgradnju prediikoiskih us tanova - deCjih vrtica, jasala, obdani!!ta; stalno unapredjivanje deCje ishrane, zatim
izgradnju objekata za odmor, oporavak i rekreaciju dece i omladine, · veci obuhvat dece. u deCje
ustanove i obezbedjenje viseg stepena jednakosti
razvojnih usl.ova dece u olirazovanju i vaspitanju
i zdrav:stv:enoj zaiititi; za izgradnju domova i zavoda za · zbrinjavanje mentalilo zaostale dece i
mladih !judi; za stvaranje uslova i preduzimanje
mera u cilju rasterecenja porodice od poslova
koji se obavljaju u domacinstvu; poboljsav:anje
polozaja zaposlenih zena - majki stalnom izgradnjom odgov:arajucih objekata drustv:enog standar. da; unapredjiv:anje drustvene ishrane, Sirenje
mreze samoposluga, servisa za zadovo!javanje
svakodnevnih materijalnih i drustvenih potreba porodice;n C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'' ,3.jun
1974, str. 45.)
*
I u rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza
komunista Jugoslavije u oblasti zaposlenosti i zaposljavanja", posveeuje se jedan pasus zenama:
157
�"1 .... .,_ .
Komunisti ce se zalagati za brze prevazilazenje odnosa i shvatanja koje zene u zaposljavanju, radnoj i strucnoj afirmaciji stavljaju u nepovoljniji poloZaj u odnosu Illl muskarce."
f'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'', 3. jun
190'4, str.47, tac. 1, poslednji
pasus.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalistickom samoupravnom preobrazaju
vaspitanja i obrazovanja", gl. II, se kaze:
"Promene u sistemu i politici razvoja vas pi-' ·
tauja i obrazovanja treba da svojom osnovnom o- ·
rijentacijom doprinose. punijem ostvarivanju demokratskih prava na obrazovanje. Treba brze ostvarivati princip iz Programa SKJ da se svakom coveku, a posebno radnicima i zenama, tokom celog radnog veka pruzi podjednaka mogucnost da
se opt.edeljuje i osposobljava za zivotni poziv prerna svojim sposobnostima i prema interesima udruzenog rada."
(Isto, str. 55, tac. 2. 7, prvt
SADRZAJ
Strana:
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNlKU NASE
REVOLUCIONARNE BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KOTE SU
SE NESEBICNO, HEROJSKI BORILE'' - intervju DUSANA PETR OVICA SAN ETA, :predsednika Savezne konferencije SSRNJ Redakciji easopisa "Zena danas" i "cinJ.anice t tendenciJe' - povodom Medjunarodne godine zena
- OUN 75. i 30-godisnjice pobede nad fasiz5
~m
T I T 0, lZJava objavljena u Zborniku posveeenom borbenom putu zena Jugoslavij(l, izdanje
Leksikografskog zavoda Srbije,.l972.godine
23
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOT BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI 1941-1945''
25
paSUf!,)
*
"Profesionalna orijentacija n socijatistickom
samoupravnom drcstvu treba da bude usmerena na
pomoci mladom i odraslom coveku, posebno zenskoj omladini, da ostvaruje adekvatan i sktadan
profesionalni razvoj u toku c elog radnog veka, pa
treba obezbediti ekonomske i druge n!!love· za obavtjanje ove znaeajne drustvene delatnosti."
(lsto, str. 57, tac. 6.)
158
*********
BIBLIOGRAFIJA
109
ZENE NARODNI HEROJI
113
DESET KONGRESA '.'>KJ (KPJ) 0 POLOZAJU
ULOZI ZENE U DRUSTVU
I
129
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena danas: 1975. - trideset godina pobede nad fašizmom: međunarodna godina žena OUN, God. 39, br. 275
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena, pobjeda nad fašizmom
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
odgovorne urednice Mitra Mitrović i Olga Kovačić
Source
A related resource from which the described resource is derived
UABNOR Centar Sarajevo
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1975
Rights
Information about rights held in and over the resource
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
časopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
24-P
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
159 str.
1941-1945
1975
AFŽ
društveni položaj
Josip Broz Tito
Narodnooslobodilačka borba
NOB
socijalizam
socijalni status
žene
žene heroji
ženski listovi
-
https://afzarhiv.org/files/original/f254fde87ee4e5f936e508d76ac8f7fc.pdf
7622583362c2e0885b0677d0a3e1b779
PDF Text
Text
INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA
OdeLjenje. za .socio1oSke nau'ke
Svetozar Culibrk
ZELJE I STRAHOVANJA
NARODA JUGOSLAVIJE
Zlata GTebo
ZELJE I STRAHOVANJA
JUGOSLOVENSKE ZENE
Bevg.rad
19 65.
�PREDGOVOR
Veocrna sam zadovolljan ·Sto IDi se ukazala :Ca&t da mapi.Sem
ll1rataik predg·CYVOr za ove dve studije. !Gbo.g ta.ga sto mi se
pl'tri\lla tprillika da se zahvallm ~aradnicima l!Jistituta drustvec
nih narulka na n}ihovoj ~·zvanrednoj i urspeSno.j sara~dinjl u
sprovoden:ju medunarodne ankete »0 ljudskod sreCi« u . Jugaslaviji p.r!irmenjujruCi skalu za samoocenjjvanj,e.
U 1958. tpreduzeo sam <sistematsku sbudtju u sredimama
ra211~Citi!h kultuTa rprimenjujuCi n-ove illlstrurnenrte ~oji, koll!ko
se meni -Cini, .omoguCavaju nauOn:iku druStv·enih na u'ka po (pll'Vi
put da dobije kvantitativne, 'komparativne podatke 'bez nametanja filktsriralllih lkategorija za odgovore ikoji ibi zamraCili
liane varijac\je. Svaki imJdivldualni ispitanik u <StaJilju je da
poka.Ze ISVIoj'e ,aJSpiraciije i str.aili.ovanj.a svojim sopstvenim reCima i da o progresu !SUidi !PO rsvome liCnom standarid'U.
PoSta sam veoma .Zeleo da uvrsti'm i jednu socijalisti'Cku
zemiljlu u uzorak ovog :ilstraZivanja, b'io sam oduSev;ljen :kada
mi je bilo omoguCeno da .i•:avedem .ovo istraZivanje u Jug.oslaviji. To mi je ·oonoguCio po3tovan.i dJr Radivoje Uvti:liC, tada
dir<Jktor Instituta druStvenih nauka, pasta smo u jesen 1961.
godine u Beogroou iprethodno rprodiskutovali mogu6nost i
tehnlku istrazi<vanja. Dr Uva~ic de posle taga [po<Stao istaiknuti
ambrusador svoje zernlje u Indiji.
Ne'looillro meseci docnije poslao !Sam u Beograd dr Petra
J aJil&ol<lo.g mo.g tadasnj,eg saradnlka, da pomogne u izrad!i tehnickih detalja. Ova lstraZivanje i•vedeno je u pro!ece 1962.
Ponovo sam do.Sao u Beograd sa svojim 1sinom u 'ieto 1962.
da hi pradiskutovali detalje lkodiranja za koj<! je to"ilko vaZr:to
da budu briZljivo i2madeni da bi rse dobili komparativni rezultati.
Pored Svetozara Cullbrka i Zlate Grebo u kodiranju su
nacrn pomogli Mira Ballen i Vojna MilovanovtC, koDi su svj
:radili pod rukovodstvom dr Ilije StarrojClca. Izvanredan
3
�uzor!!k IPDIPu[aci!je iCMadio je Dancika Nikolic ,lz Savew.og zavoda za privredno \P18illiranje. Intervjuisanje, Sifdranje, kao
i kodirallllje odrgovora uClm.jeno je sa mno.go truda i efiika.sno,
i u toku na:Se .saradnje O'dlnosi su hili najiSrdaCniji i ostali su
nBIIll u tOIPloj i trajn<Jtj oop=eni.
u svih 13 zemabja u koj'iana su cinjenice .!bile sakurpljane
moja tendencija je lbila da ohrabrlm <X!le k<Jtji su <iz¥odilli isbrazivanje da dabijene ·rezultate ,posmabraju kao svqje vlastite
koUko i :moje, iaiko ,je naSa organizacija ISll'OSila sve .troSkove
isrpitivanja. U ¥ezi s tim, kada ·hi neko od sa;r,dnilka iii neka
organizacija :koja je ulcestvovala u istrazivanju zelella da >Skorilsti iCiinjenice e;a sv,olje tsqpstvene svrhe, .sla.o ISam g?rimerak
ce!okupn<>g mruterljala nase IBC ikartice sa odgovarajucian
ke>deks=, :kao i kDIPiie sv"h t~bela izradenlh 'll moj<Jtj UlStanovi
za odredene zemJje.
Jer, ocigJedno je da gradanin jedne 'zemlje, naroeito
sociolog koji se ibavi u druStvenian naUJkaJ!lla oll6ervacii= i
anali'zoon ICesto trno~Ze da govori •sa veCiJm autodtetom nego
spoljni posrnatraC rb.ilo Ida primetti. nijanse i tumaCenje rezultata, sto OISoba k<Jjoj lje ta civ'ilizacija strana moze lalko da
propusti. Studija gosrpodina Svetozara Culibrka o rprofesiO'D.a'lnian i regionainlm razltkama i ~tudlja gospod:e Zlate Gr<Jbo o
zel,j<~ma i ~trahovMjlma jugosJ.oVe!JJSklh zena SU dva !zvan1'edna prianerka tdrpa deskrlpcije i ·zaJkljucaka lkoji izueen sociolog naoru.Zan ibogrutian i pouzdan:fun .Cinjenica1ma moZe da
pruZi.
U :svojoj si!stemai>Skoj i 'iscl1[>noj stnlld,iji o 13 zemalja (tkoja
ce lbiti iStam,pana ikrauem 1965) ja •se n'sam lllffiatrao merodaVIIl.itm da diskutuje.m. sa ;sigurnOOCu, na IPfimer o lznaJCajnim
ra:Milkam.a u a:spiracijama i'2llnedu naroda ~razJ:iiCitih jugosloverwkih rerpu'IJ!tka.
Talko, da .zaViz;Sim gtde 1sam p-oCeo, veoma :sam zahvallan
Sto su stwdije napisarne i nadam se da Ce one jo:S vl!Se pokazati
neke od magu6nosti pv1mene tehnilke koja mo.Ze, uveren sam,
da I>UJde ad IVeli:kog rzillacaja za teoriju ,d:r\lJStvenih nauka j da
dbe2ibedi znacajne podatke koji mogu da J?'*'IUJZe odgovornim
licima u ·urpra'VID.om arparatu.
Hadley Cantril
Februar, 1965.
Sef 1nstituta za medunaradna socioJoska
fstra'Zivamja, Prin<:eto-n, -New Yeresy, U.S.A.
4
SVETOZAR CULIBRK
ZELJE I STRAHOV ANJA
NARODA JUGOSLAVIJE
�1
UVOD
Medunarodna anketa »0 !lljuJd!skoj !STeel« dosada je ohuhva1btla -SAD, Brazill, ·Kulbu, Filipine, Panamu, 'Domiln:i.ikansku
Republlku, ZaJpadnu Nema&u, fzrael, Ni:geriju, ]nldiju, Poijsku i Jugo.slaviju. P.rojekat, Urpitnik, 1skalu i kodeks :Sifara
avo :ils:br.aZivanje .liz.radio je 1sa svoj'im .saradnicima iPOZna'ti ameriCI<!i rp"ofesor Hadlej Karrtril (Hadley Cantril), 'sef fustituta
za medunarodna socidlOOka ilstrazivanja iz Prmst001a (SAD).
U rpOitnenUtim zemljarrna putem uzorka odaJbrani su za .aJnketiranje gradani i2nnedu 21 i 71 1godine rsta;rosti. Ova starosna
struk!tura je uzeta da 1bi se iZbegla .nedovolj1na tZre:!lost d pre-
za
vel1ilka strurast.
Osnovni cHj istraZivanja
· Osnovrii cillj i1stra2Jivanrj a je bio da· se vidi ka!ko ljuidi u
ra:zfii'Citi,m zem1j ama 'sa .razliCi~1m .druStvenoeko.p.amSkirrn i polittOk,ilm .sisfemi,ma, razUCitih ·naciolla!lnih, staroSn:ih; ·e6cijalnili
i wrofe.sionalnih grUlPa, sa .razili!Cttim standard'im~ ri -stepeffii:rna
dbrai~valllja i kulture gledaju ·rla iPro!b'lem liiCne •i naciOtna!lUe
srece,. odJnoono .Sta najrvirSe ·Zele u IZivotu pa_ Ida hi lbiili sreCni'
1 od ;Cega najrviiS~ r,Strahuju. Autori ove a•I1lkete· .podv1a1Ce da: su ·
·ieleH da ~a·zviju •telmi~ku kampar.ativl:nog :prOfwC.avanja nada-· i
s'trahoVEunj a [ju;di u Taznicrri zeinl'jam_a rsVeta u ·rsada!Snjem pe·.. _·
rkidu brzlh dru~tvenih i politiilkih promena, kako bi moglli
daci do rrnno<gih fumldarrnentalnih !Pitanja ,o · Ijudima i o druStv:ia:ii.a'_.u !k:Oij®na -oni Zive.
7.'
�Zelelo se saznati !koje su kar.,kter.isticne nade i brige
!judi u druStvena.,CYlitiCikim sisterriima koji su rpofu:aza1li 'svoju
vitalnost i 1sposobnost za Zivdt, a <isto\1iremeno ikaik.ve ISU nade
i hrige ij-uJdi IU drUIStvima, ikako ka.Zu autori, kod a kidaju vezu
sa starom tradicijom i oslobadaju ·se lkolonijaJnog dru51lvenorpol:i;tiokog :slstffilla. Da li su IjucH u ovirrn zemljama pored okurpimnosti materijaJrum rpotrebama, zaokurpljeni jos i SU[ltillnijian i sloZenijim illlteresfuna. 1
U Jugoslavi~i smo ·zeleli da dobijffillo informacije o tome
kalke !judi u usdovtma :izgmdnje "ocijalisl!i!Cikih dru.Stvenih odnosa gledalju na .probleme HCne i nacionaJm.e .sre:Ce. Sta najviSe
zele i od cega rnajvise strahuju.
Ovo istr.Zlvrunje u SAD nazva:l:i su amketom »0 ljudskoj
sreci« (»Harprpiness«), a u JugCISlaviji je tzvedeno pod radinim
na:.slovoon »LiOne i opStenarodne 2-elje i rstrahovanja«.1
1
•
•
•
~roblffill
ljudske sre6e se postav]j,ao j<>'li u Staroon veku u
filozof.iji, a rpre toga u filoz<>fiji dreVIllog Istofu:a. GrCki
filozof Eiplkur je otvndio da iCovek da hi bio :srecan mora pre
svega ·UIPoonati zakone IP'rirode. SreCa se, IPO njemu, moZe ·posoti6i sanno <>ko se ""a put do nje, te je prffilla tome zadataik
filozofije da pok.Ze ICOveku taj ,put do srece. Iz ovog Epiku·fOvog stava proi2!lazi da je z"dataik i c]]j filozofije .ljudsika
sreca: »NiSta ille vrede reei fi!ozofa 'koje ne lace nlka!kve ljudsike patrnje. Jer, kao Sto je beskori.9na :medicina aiko oo.ije u
~rlCikoj
t Vidi H a d 1 e y
C a n t r i 1 A study of aspirations~ reprinted from
Scientific American, february - 196:f, strana 3.
2 IstraZivanje je bilo povereno Svetozaru Culibrku, Vojn! MilovanoViC
i Miri Balen. NaS mali istraZ:iva~ki tim je kasnij~ proSiren Zlatom Grebo,
studentom sociologije Bifogradskog univerziteta. Za svaku republiku bila
je odrecrena grupa anketara, studenata sociologlje, psihologije, svetske knji~
7.evnost1, prava 1. ekonomije, uglavnom iz Beograda. U istrativanje su blli
ukljuCeni i saradnci SocioloSkog odelenja Instituta druStvenib. nauka.
U Srbiji je istrafivanjem rukovodila Vojna MilovanoviC, u Beogradu
i Vojvodini Zlata Grebe; u Hrvatskoj Mira Balen; u Bosni i Hercegovini
Sv~tozar Culibrk; u Sloveniji Istok 2agar; u Makedoniji Bo.!§ale Nikola, 1
u Crnoj Gori Svetislav PaviCevi6,
U Institutu dru.§tvenih nauka odr~an je kra6i seminar sa saradnicima
koji su izvodill anketu. Data su im detaljna pismena i usmena uputiltva za
voCienje razgovora i popunjavanje upitnika. Uz anketu vodili su i liCni
dnevnik o svojim zapaZanjtma i utiscima koj~ smo kasnije pri analizi PO·
dataka kotistill.
8
stanju da ;stera holest liz tela, isto taiko je besikorisna i fllozofij a
alro nije lkaldra :da istera pailnje iz duSe((, 3
:Ejpikurovo .ucenje o sre6i i'e pre svega individualistlCiko i
. naturalisti!~ko, jer je u U!Cenju o 1prirodi za ·oonovu svega uzimao atome, a u etiokom ucenju IPOlazio od jedinke. Po Elpik-uJ~ovoj koncewciji 1zadovoljstvo jpOjedim.ca i iblaZen Zivot je
sv·rha kotloti 1te~i svaJko prirodnb lbiCe.
Srednjovekovna tSkalasttka je uCila da je 1prava sreCa u
zagrohnoon Zivotu, na onoon svetu. SUiprotno avom iSikolast1Ckom
uCenju, rimski filozof Lwk.rec:ilje Kar u svmne delu 0 prirodi
stvari (De rerum l!latura), tSmatr.ao je' Ida je za,g.robni svet i
strah od paiklla prepreka za srecan zivot na zemlji. Po njegovom ucenju ISreca ,(!ovecanstva zahteva uslabadaillje ~judi od
rellgioznog sujeverj.a.
Problem sreCe se posta'\rljao i u 'burZoaskoj filozofiji, tak-o
je ideolog rbur.Zoa:skog ldruStva BentaJill uveo zadovoljavanje
privatnog interesa ika'o crnorallllu zapovest. Tvrdio je da tie
burZoas.ko tdruStvo sistem koj.i dbezJbeduje postizanje &veopSte
sreCe. Polazio je od posebnog interesa ·Coveka, ta:ko rda Covek
srvojlm .doibronamer.hiun postupcima ,poveCava IJlaslad!ivanje i
umailljuje patnje. Po njego"om ucenj•u svaiko je duzaill da se
brine o .selbi i otuda proistiCe op.Sta koxi:st sama po se'bi, »najveCa :.sreCa najveCeg broja aJjudi«. 4
Fr..ncus!ki filozof XVIII veka Pol HcJlbah u svome delu
Sistem prirode, skoro dva cJdel:J'ka :posvecuje Jjudskoj sreci.
Odeljaik XV nooi IIl""lov: 0 interesima !judi ili o njihovim
predstovama o sreci. A XVII odeljaik je nazvao:Zablude !judi
u pogledu srece izvor su njihovih zala. Lek koji su hteli primeniti.. U drugom delu atnj1ge u VIII odelj!<U govori o sreci
naclje i 1pajedinca.
Sorpstvena m-eca •i d<ibrobit se 1postizu, po Holbahu, postizanjem :sreCe i dobrobi:ti sarmog druStva, 1svakog 1pojedinca.
Hollbah tvrtii da sva.ki ·covek ima svoj interes 1
koji ga (!lokre6e
na delovanj.e, 1Cl!me hoCe da .ka.Ze .da sv:aki 1Covek raldi .na svqjo.j
sorpstvenoj 11re6i lkoju v;di u nekom :predmetu vidllij.Jvom i1i
skrivenam, stvamnoon Hi ilmargittlarnam i ·Citav sistern j e podreden da taj predmet (!lOStigrne.
Biti sreCan ooaJCi za HoJJbaha pre svega d<wrinositi !SreCi
druglh cljudi i obratno, biti stetan znaJci dorprirnositi IIljih<>voj
3G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovsk1; M. B. Mitin; P. F~
Judi n; Istorija filozofije I tom, KUltura 1948, godine, strana 288.
4 Vidi: <%>HJIOCO¢CKaH eH~HKJIOUe):{JiH, glavni redaktor F. B. KOHCTaH'l'HHOB, Str. 146-147.
9
�nesreCi. A da hi iCovek delovao nuZni su 1mu moti'Vi, j ron dela
dobra hli rdavo da ibi JPOstigao .svoju .sreCu. »SreCa, Ida bi iSe
ose'tila, ne mdZe ibiti IStallma, nea>rekndna; 1Coveku tie nui.Zan trud
da bi se advojilo jedino zadovo1j~tvo ud drugog; njeguvu telu
je nuZma vWba; njegovu "Srcu su Jpotrebne !Zelje; jedirna nelago:drrwst mo.Ze uCiniti da uZivamo u svOijoj dolbroti, bez nela~godnooti bi sliika ljudflkog zivota <>staila bez seruke. Neopozivim zaikonom swdlbiine ·ljudi •maraju bi:ti nezadovoljni ..svojim
Zivotrun, ·Ciniti !IHlp~ore da .ga ~ene ,i zav.tde jedni idrugim.a
na :sreCi •koju niko od lllljih ne uZiva pot;pUlilo. Talk:o ,si·romah
zavidi boga:tom na bogatstvu, dok je bagata•S 1Ces'to mnogo
manje sreCan od nJega; tako 1bogata:Si zavide siroonaStvu •Sto je
aktiovno, :zJdravo J :Cesto vese1o Ca.k i u najcr.l1ljoj lbe'di ... «
Holba:h zaJkolj,ucuje rda delatnosti 'ne bi rbllo u rsvetu U<ad bi svi
!jjudi :bHi fP01!puno zaJdavoljni; »treba 'zeleti, de!OJti i raditi, pa
bHi BTeCan«.5
I na kraju Holbah kcmstatuje da je sreca crulicin [pootojan,ja ·C]je .trajanje Ze1iano i nastojimo da od:rZi·mo, jer rSe •sreCa
meri svo.jlm trajanlieffi •i 'Sillagom, pa je ·zato .najveCa .sreCa ana
koja je nalj1
trajnija, ,a prolaznu tSreCu Holbah naziva z adov o 1 j s t v om. Dailje, Ho1bah ikonstatuje da rse sre:Ca maZe
predbratiti i u nas:reCu i da ona nije lsta !Za sva h.i:Ca ·tjudsk.og
roda, te da ista a;ad.ovo~j'Stva ne :mog.u potresati .srve ljulde podjednako. Covek iZ~belgava pa~tnj_e da tbi lhio ·za!dovo'ljan ,i_ ISreCan.
M•iiJ. .je tvridio da •su na:Se raJdnje ·1spraV1ne UikoHlko vade
UUa[>redenju sre'Ce, a ne:Kwravne -uka:liko 'Vode n-eCem suwrotnom sre:Ci.
Karl Ma:rtkis je jpisa'o u 1svome ma11ur.skom za!da,tlku iz
necrna:Ckog jezlka ko(ji je glasio: Razmi!Hjanje mladica pri izboru poziva: »]s-torija ..smatra valikim one ljude ik.oj.i ·su, radeCi
za apste dobro, i rsami postali plemenitiji. LSkustvo !Pdkru:uje
da tje 111ajsre6niji .cmaj ikoji de usreCi-o najveCi !broj l'ju!di; ISama
nas reHigija UJCi Ida je- ta!j ideal, prema kome sve stremi, tZrtvovao sebe sa CoveCaJnstva a ~ko Ce 'Se usuditi tda iPOdCe s-ltCne _
izre'ke? Ako smo izalbrali ·zanimanje ~omo:6u lkojeg ICemo najv'iSe m0:&i da u.radimo za Ca.veCanstv:o, 'tada se ne6emo rpognutj
{llo'd njegavJ.rn .teretoun, jer je to Zr:tva - za . sve; talda neCemo
o.seCati ,Stetu, ogran:i!Cenu, seb:iJCnu radast, veC Ce na·Sa sreCa
s poI
212-214.
10
HoI bah, Sistem
prirode~
Prosveta -
Beograd, 1950, straua
prtpada:ti miUonilma, a .naSa dela Ce tiho aili .stalmo da'lje delovati i p1emen:iti Jju1di IPrOiliCe 111ad naSim 1prahom 'V!'ele 1
SUZe«.
Ist~nuti horae za .mir u .svetu, !britanski filazof Bertrand
Rats'! u svome !delu Osvajanje sreCe, na veoma !PO!pullaran naCin ra:zJma1tra uzroke ljudske 1sreCe i nesreCe, odnosno u2roke
sret:e i nesreCe (pojedinca. U prvom dellu knj•ige il:zJnosi wzroke
nes-re·Ce u poglavljima: Zbog Cega su ljudi nesreCni; Bajronovska nesreCa; Utakmica; Dosada i ttzbudenje; Umor; Zavist;
OseCanje greha; Manija gonjenja; Strah od javnog mnenja.
U ldrugom ldetlu iknjirge iznosi uzro'ke ljud!Sk:e sreCe u pogJ.avljiana: Je li sreCa moguCa; Polet; Naklanast; Porodica; Rad;
RazliCna interesovanja; Napori i rezignacija. Zctklju·Cni deo
ov·dg TaJ:zlmatranja je nazvao Sref:an Covek.
»Uzr:oci ... ra·zll!Citih ·vr.sta nesre6e nalaze .se u socijalnom
sistemu, deloon u i·nd~vidua:ltnoj p:siholog.ij.i koja je· .sa.mo dabrfun delom takode proizv.a\d socijallno:g s~stema.
Nije mi naJinera da u ovoj knjizi gworrm '0 uJkidamju
rata, privredno'j eks.ploataciji i o uCenju na svir€!,Post i strah.
Zivotna [)Otre'ba :na1Se civiHzacije ,je da .se pronade nelk:i sistem
za ·ulci!dOOllje -rata, ali tsve dotle ddk ·su •ljudi u rt-o1ilkoj mer>i nesreCni :da im s-e uzaUamna un:i.Stenje Cini manje ostraOO.o od
p-rodu.Zenja Zivata, takav sis'tem nema .iz!gtleda da 1se stV'Ori.
Potrebno je da 'Se fblagodeti masinske ,prolzvodrnje rporvecaju
u kori:s't -omd!h dmji su najpotrebniji lkako lbd. se spreCilo ipi"Odu.Zenj.e si·rmna.SUva ... «6
Rasl za'k:1ju.Crud.e da s:reCa zav-i'si od poj,edinca, ]judi i ·zajedm..ice: »Ova ra:zJmatranja davode .dro problema lied:inlke: Sta
mdZe -C-ove!k ili ·Zena da uCi•ne da po;stanu sreCni !POjelddnaCno,
on i ona, ov:de i ISada, usred ovog naSeg l.llostaillg~Cnog dru'Stva«.
On pre 1svega mtsli na tsreCu 1pojedinca u ovoon :svetu, ldruStvu
i !Zivotu za 1ko!ju :se mota haxiti i o.svajati, a ne :Cekati 1da sa:ma
dode. »SreCan Covek. je onaj, ,p.iiSe Ras!l, tk01ji Zivi -obje:kltivno,
koji irma slobod!ne naJkilonosti ,i Sir.oka .-interesovanja, !koj'i o.bezbeduje !SVoju sreCu tirm 1Jnteresovanjem i 111aklonoS:Cu i -Cilnjenicom da ami ·za uzvrat ·od llljjega .Cline p.redlmet :lJnteresavanja·
i naklonosti mnogilh d:m.lig1ill1«.7
Ra1sl ikonstatUije Ida fSU neke s-tvari llleophodne za sreCU
lj·uldi, to :su, :za njega, jedlnostaVtne stvari: hrana, IStan, Mrav·lje,
ljulbav, u~e.San !PO!Sao i po:Stwarnje lj.u:di. On 'dalje, zastU(pa
6 B e r t rand R as 1, Osvajanje sreCe, strana 10.
7Bertrand Rasi, Ibid; strana 161,
11
�glerliSte da je za :neke ljude IPOirodica sustlnska sreca. Sreca
dc>brim dele>m ~av>lsi od spo•J:.jaiinjeg •sveta i <>d !PDjedinca, ·<>d
sam<>g s~be.
•
•
•
Kod rC:oveka su se u procesu •rada i deilatnosti [ptVo javile
materijal!ne potrebe za hranom, odeCom i Sk1oni!Stem - neophodne za egzistenciju i odr.Zavalllje ,zivota. PoSta ISU rrnaterijalne potrebe ·bHe !Zadorvoljene, javille su iSe nove potrefue za
kultumm, obrazovanjem, iknjigom i muzlk<>m. ·Frld:t'ih Engel:s
je u Govoru na grobu Karla Marksa i sta!kao da 'je Marks
otkrio za:kolll razv·irtlka Uju:dsike istorije: ·»Prorstu i!lnjenicu koja
je dotad bila skrivena ,poo ideoloSklm na!Slagama !judi - da
ljudi pre rsvega :moraju jesti, prti, 1stanovati .i odevati se, 1pre
nego Sto Ce moCi Ida rSe have [politilkom, naulkO'm, ume-tnoSCu,
rel:.igiJjom«.' U isto vreme Fridrlh Engels je ,pcdvukao da je
pvoizvod!nja mater.iljalnih sredstava za Zivot ona -osnova ~z
koje su se ·razville umetnlCke konce,pcije .i ,predstave i da se
sve one moraju objaiinjavati na •toj oonovi. I soovjetski u;slholog
Rubinstajn rpisao je o ljudskim potrE>bama oslla:njajuci se na
Manksove i Engelsove onisli isticuci :psiholoS!ru ~tra:nu ovog
pitOOllja.
Da ibi zadovOljio svoje pobrebe ,Cavak j.e morao da dela,
da menja prirodu, a menjajuCi prirodu menjao }e i saunog
sebe. Menjala se i razvijaJa lcovecja svest i njegova delalinost
je ,pre svega dobijala ~vesni karaikter. Po ;svojoj 5vesti, svetsnoj
delatnasti i svesnlm ciljev.ima ;covek .se i ramiikude od zivotinje.
U Ranim radovima Matlks 'i Engels lstlcu tri stra:ne ldrustvene delalinosti. 1. - da je prolzvodnja samag materijalnog
Zivota osnovni uslov !Cit ave 3Jstorije; 2. - da zadovdlj avanfie
jed:nih ,potreba vooi novim rpotrebama i da je O>rofulv.odnja tih
novih [p01lr<lba istoriJsko delo, i 3. - od:nas koji rpostoji od
samog pocetka J:storijSkog rw:vitka ;lj'llidskog drUIStva je razmno.Zavanje - to fie »odnos Wmedu ,Coveka ~ ·Zene, Taditelja i
dece - i> o rod i c a«. Mallks i Engels su zal~ljwcili Ida ove
tri str.aJile drustvenog rw:v&tka ne treba shvatiti ikao tri ·raz'J!iCita IStupnja nego !k:ao tri strane ili .kao tri »-momenta« koji
1
8 F rid r 1 h En g e 1 s, Govori na grobu
Karl Marks, KUltura- Beograd, strana 20.
12
Karla
Marksa, iz knjige
rpostc>jali o.d samoga [p<lcetka •ljudske istorije, od [pll'VHl !judi
9
i da ove tri strane jo.S uvek: vaZe<<.
·
Kal..l{o .smo .veC ~onstatovali, prvo -su se javiJ.e materijalne,
a zatim duhovne rpotr~be. Iz ovih rpotreba O>roizasle su i zelje
ikod <Joveka u .]judsk<>m drustvu. Zelja za rr<jpsim sta:nom, za
ulk!usn.ijom hr81Ilom, za :l~im odelom, rZelja za ·dbrazovarnjem,
muziikom pozodStem, umetno.S:Cu itd. Kod Zellja 'llVek imamo
svesno p~stavljene cl!ljeve koje teZim'O da ostvarimo, jasn.i su
nam i moti¥i ikoji nas pdk:reCu ka cHju •radmje. U uldZben'icima lpSiho1ogi!je ra:zlilkuju se realne Zelj.e ko'je ilmaju .svoju
asnovu u tStvar.nosti i ru stanju .sm·o ih realiizovati, der zavise
od nas. Pored rea1nih ;.zelja postoje i •nerealne lkoije nemaju
svojU osnovu u rstvarnosti i nilsmo i1h u •stanju reali~orvati jer
zavise i od drugi!h oko1n01Sti.
Na putu ostva1renja Zelje javljaju 1se IPrepreke i lkoCnd.ce
sUbjektivne i dbjElktivne prirode, ,pa .se kod <:ovElka javlja
s t•r eiPnli a s t r aha van j e da rs.e njegove ,zeTIJje neCe i~u
niti. Plsih..ol~zi su :pisali o !Strahu i strahovanjima u ratnim
atm01sfe.rama. Upozorenje spikera pre!ko •ratdia na skori dolazaik boonbarder.a ilmji ·Ce da tsrU'Ce ·boonbe ma 1grad iJzatZiva
strah kod pojedinca i [pOJiliku umd mase. Covek moze da strahuje iaiko nije ldoZiveo lbomhardavanje, da se boji morskog
p.sa iako ga nije vtdeo.
·
Po profesoru Vilaidimiru VujiC.u suStima straha je u mogu6nosti gubljenja neCega ».Sto volimo«, »ISto rvi-soko cen:ilma:
i :Sto na:m je vnlo drago«. Po ne!kim drugim a~torirm.a strah
od smrti je »:izra~z ·Zelje za Zlvotoon«, jer sam 1Cin umiraJil)ja,
koj'i nikad n\je dozivljen vezan je s ,prek1d<>m ziv·ota. Svest
o nUZlnosti smrti pojaCav.a strah. _
Rmfesor Vilj em Diems (Wilfriam James) u krat!rom kursu
psihologije posveCuje nekoliko str-am.ica ovoj pojavi.
Isto taiko o strahu je :pisao i profesor ZagrelbruOkog Sveuoill!ista Zo,ran Bujas u knjd.zi Elementi pslho1ogije (1945) go.dlne.
Strah ,; strahovande preraiStu u rpanlku neoc~kiv,anim doc
gadajima 1kao Sto su zemljotrelsi, ,paplave, nesreCe u ·rUJdni?~a,
pozari itd ... Opcenito o strahu vid'i lkod Adlera, Vlochm1ra
10
VU!jiCa, Viljema D.Zeunsa i Zoram.a Buj.alsa.
00
'
I
I
J
i.
9M a r k s -
E n g e 1 s, Rani raaovt. strana 295.
10 Ad 1 e r, Poznavanjq Covje~a, strana 177 i_ 209
r v u j i c, Medicmska pstholcgtJa t op§ta psihopatologtja,
Medicinska knjiga, Beograd 1952, strana 96-97
William .rammes (Psychology the briefer course) strana 252.
v 1 ad 1m i
13
�Britaooki filozof Roo! konstatuje da se straih u svome
najiS~rozijem vldu !P<>javJjuje tamo gde postoji l!leka O[pasnost
s :koJ~m n:csmc s.kl'Oni da se su.aCiU1D. Ka•ko on ka.Ze, »kod j.ednoga 'Je to raik, Jwd cjrug.og materujalni slom, ·kod .tre<':eg otkrice
neke nepri:ja'tne tajne, Cetv.rtoga razdiru sumnje 1jrurbamore.
U izvesnirm trenuCihna IPXOstrtJ!jle nam \kroz g1av.u jez'ive .mi!sli
ka!kve su 1to rm:ilsli, e:aviSi od ~HCnosti, ali crnal!l!je - viSe sva.k
ima neki strah koji vrefua iz zasede«.n
Pored Zelja i strahovanja u ovoj ·studiji se tSusreCamo sa
opttmWm~ .i pesimi2llllom. Ove dve •reCi su aati!lJSjkog por<':<Ia. Optllmzam [pOtlce od reci optlinUIS - naj:bo!ji, a pesimrz_~ o'Cl ~es~ws_- najgori. Prema 1marktsist:i10korm uCe:q.ju i
0/ptirrmzaun 1 pesrmrzam i!rnaju svoje izvare u Objek:tivnim druStveno-1storij'Skim uslo.virma. Po maiTklsist]Ckom ,U!Cenju dr.uStvo
se .m-oZe menjati \Sarmo svesnom de'latnoSCu Covelka.u
Pesianisti nemaju veru u pabedu. Takvu pesimisti'Oku
orljentaciju \Su u filozofiji l!nali Sqpenhauer i Harbmal!l. Oblikom •Pes~a se iSmatra meliorizam, 1koji .potiCe od latinske
reci mellor - bolji. A svet moze postati bolji samo putem
Inld1v~dua1Jnog sav·r.SeaJ.stva, putem 1prosvetiteljstva. Suprotno
meliorizmlu, ma·:r(k.si:zam !IJ'rotivstarvlja revotlucionarnu delatnost masa-111aroda u razvi'tlli:u dru.Stva, ikoja {)dgovaTa poznava.nju <Jbjektivnih zakc>na razvitka ljudskog drus1Jva."
U svojoj oneobjaVI!jenoj studiji The patterns of Human
concerns, profesor Hadlej Kan'tril u zakljlllCmom ldelu 'izno·si
neke karakterlstlke ·coveka u sklo.pu ernpirijskih ls1lr.Zivanja
a~ete »0 _Wjud~oj ~reCi«, u .sklQpu mada, oCeJkivalll'ja, aSjpiraCIJa, predv.rda.nJa, br]ga, tStrahova.nja i :stra;pnji. brrnedu ostaHh
za!kljuCaika .smatracrn da je vredno istaCi sledeCe lkanJstatac.i,je
profesora Hadleja Kal!ltrlla:
»1. - Zadovoljavanje pdtreba ikoje sluile .<Jdrliav,.nju
Coveka.
2. - O.seCanje f!igumosti, fiziCke i .psiholoSke ;da Ce -ono
Sto je steCeno moCi rda se saCuva i da Ce to predstarvil.jati polaznu tacku za evel!ltualni dalji napreda;k.
3. - ·Covek 'teZi za tim .da u rsvome ·Zivotu ima dovolj:no
reda :d.a bi sa pdUOno velikoun verovatnoC.om mogao da oceni
11 Bert rand R as I, Osvajanje sreCe (1964) str. 51-52
12 Vidi <f>HJIOCO<flCKJ:rlt cnoaaph Moskva, 1963. godine, strana 328.
.
ll Vidi L ~ 1 an q Andre, Optimism. Vocabulatre tech..ntque et crt ..
t.Jque de .la phllosopfae, Paris, 1962. godine.
14
Sta Ce :se dogiod'itfi, · a Sta neCe, a~ko bude p.o.stupoo na odreden
na;Cin.
·
4. - Dju:d:Ska biCa ~stalillo streme da proSire svoje podrucje i pobolj\Saju lkvalitet svojrh satisfakcija.
.
.
5. - Ljudi rsu biCa lk:o_jima rje ISV-o.jstvena naida 1 on1
po svot,joj pri·rodi ni!Su nalklonjeni rezi?;taciji. . . . "
6. - Ljudi ra:spolaZu IS})OsobnoScu da blraJu 1 zele da se
s tom ,cwooobnaSCu i sluZe.
7. - Lj•udslka bica zaihtevaju slobodu :kako ibi rmogJa da
rea1i:z·Uiju 1svoju aposo!bnost vr.Senja iZlbora.
8. - Ljoudi zele da 'burlu svesni identiteta i lntegriteta.
9. - Ljudi Zele da budu 1S·vesni rsvoje vredmosti.
10. - Ljudi ~raze neku vrednost iii ideologigu kojoj ce
biti priv!'1Zeni.
11. - Ljuidi Zele Ida ]maju oseCanje sigumosti i poveren:ja tda Ce ilm druStvo IC:i:jl :su ani sastavni deo IPruZiti dovoljno
14
nade daCe 1se nj.ihove teZnje Olstvariti«.
I na lkraju profesor Hadlej Kantrrl zaklijueuje rda 1covek
ima cilj, orijentaciju, mugu6nost delanja, menjanja. i t:>redvidam.ja i da teZi rza rnovim vrednostiDla i zad:ov;olJstwma, , a
i!stov,remeno 1strahuje, ;strepi i sluti da ISVe njegove nade l!lece
b\ti posti@lute.
Prelim.iJna·rna istra·Zivanja izvedena SU f€1bi'fuar;a 1962. godine i obuihvatila su 105 grada.na Jugoslavije lkvota uzovkom.
Tom prHikom i~itano je 30 ·Tadnika iz Bosne (Zenica-Sarajevo); zatlrn 35 poJ.joprivrednilka Jz HrvaJtske (Jalzalbet-V;>raZdin); 20 sll.rZbenllika iz Sa'Veznag izvr·Sn:og 'VeCa i 20 studenata Beogradskog univerziteta. U ovom iapitivanju pwi :put
je p.dmenjena :Skala za -ocenj.ivanje UCnog i naci.Qnai1nog statusa .po uputstvima profesora. Hadleja Kantrlla. Na oSI!lovu
sredeniih f.POdatafka iz 1prel:irrninarnih ilstraZivanja dobili smo
s"ledece rezu1tate:
R ad n i c i 1su u rsvojim 1i!Cnim Zeljama na !Pl'VO mesto
istaikli posedovanje vlastite lkuce Hi ·.stana, a 1r1a poslednje
mesto su .starvili zdrarvlje. U nacionalnfun Zeljaana \kod Tadn:iJka
na prvo mersto ·dolazi mir, ·za1tim reSentje stamlbenog pi~an~a,
podizanje !Ilollih falb•rlka i ;sk~acenje •radnog v.rern"<>:a. U ~ifcmrn
straihovamljima na(jvllie strahuju ·od bolesti i ISlllrb, .zatrm od
bolesti 'i smrti u poradici. U naciona1nim Strahovanjima naj1
1
I4 H a d 1 e y
cant r i 1, The patterns of human concerns,
giava XV, biCe Stampan 1965
rukopii,
�vlse strahuju oo rata i agresije. Pokazali su veUku hl'igu za
predsedn;ka Tita i njeg.ovo zdrav"je.
S e l j a c i su zElleli moderan uredaj kuce sa elektricnim'
.&-vetl:OIID, m.odennim name\Stajem, 'radio attJaratom i televizorom.
N a po:t.lednje mesto su stavihl. sk<>lm;anje dece. Iz:m.edu modemwg namestaja i ilkolovaiJiia dece seljaci •u jos [>ozeleli
moderni.zaciju g.~dinrstva, zdraV]je sreCan poradiOni Zivot
Zellju da ostaiD.u i dall.je seljaci, pl~Canje poreza m.a vreme
urCeSCe u druS1weno-,politi!Oktm organizacijama. U nacionalni·m
Zeljama u prvron redu istiCu izgradnju radn:LCkih i modernizacij•U 1Selja1Ckih nase1ja. Lsto taka Zele :smanjenje poreza, pr.imenu mehanizacije u IPOljoprivredi, ·razvitaik indwstriije i poboljilamjje saobracajnib veza i2Jllledu grada i seta.
Seljaci najvise stra!huju od rata, elementarmib nepo.goda,
poveCanja tpo.reza, ·opadanja industrije i nezaposlenosti..
S 1 u Z !b e n i c .i .su istalkli na prvo •mesto :zdravlje u liCnian ze!jwma, a na IPOO!ednje mesto rpoboiljsanje standarda.
lzmedu ·OVe dve J.ifOne Zelje nalazi se: sreCan poro:d:LO:ni Zivot,
uspeh u IPOslu :svih 10lanova ipOro:dice, Skolovanije i uspSh dece,
posedovanje v1a1
stite 1
kuCe ili 1S'tana, uspeh u studij,ama :i zdravJ'je porod'ice.
i
U nacionaiLnim !Zelj ama slu~benici isti(m samo nacionalni
:PTOS<Peritet primenom tehnlke i povecanjem [>r<>d'Wktivnosti
rada u industriji i :polljorprivredi.
U !iooian strahovaJI!ljiana slmbenici strahuju od inesreenog
porodianog zivota zatian od bolesti i smrti.
U m.aciona[nim strahovarujima najvi!Se strahuju ad Tarta,
agresije i elementamth nepog<>da.
Student i u Henian ~eljama pre svega zele uspeb u
studijama i u ljubavi, a na rpooledlll,je mesto doll·azi do'bro zalposlenje. Studenti su jo• pozeleli 5recan <POroiliani Zilvot.
U nacionaJn'im----ZeJ!jama Zele ra,zvita:k ze:mllje :na sV1m
po:dTUJCj:irrna uz primenu dostignuCa nauke i nw'lcleanne energije.
U U:lcnian slirahovanjima rtudenti ~ra;huju od neuspeha u
studijama, zatian <>d 1bolesti i smrti u porodici. Ka<> i o'stali
gradan.i Jurgos!avije i LSitudenti strahuju od rata, agres>je i elementarnih nepogoda.
Ilustracije radi iznecemo 'lillani i macicrnalrr:ti status na skali
iz [>relliminaMib istrruZivanja u Ju;goslaviji i qporedicemo ga
16
sa J.iOnlm i naciomdnbn statusom gradana SAD i iBrazila iz
preliminal'lllih ·istrarZivanlj.a.15
LiCni status
Jugos!av;ja
.;;
'
t
Proslost Sadasnjost BuduC.nost
Brazil
4,4
5,9
4,0
5,8
6,6
4,6
7,2
7,8
7,2
Nacionalni status
Jugoslavija
Amerika
Brazil
4,4
6,5
5,0
6,2
6,7
5,1
7,9
7,4
7,5
Amerika
U proiilosti lieni status su
i~Eq>itanici
Annerike poil<azahl. najveei
5,9 za1im 'ispiJtaJ!lici Jugosla'V'ije 4,4 i 111ajzad dJs!PitaJ!lici 'Brazila 4,0. Isti je redOISled i za sada§njost, dok ~u var]jacije u
bud.ucnosti male. Ju;ge>slavija i Brazill su pokazale wti licni
status 7,2, dok u Americi izmosi 7,8.
N aciOnalni status u !ProSloSti je najveCi opet u Americi
6,5, zatim u Brazilu 5,0 i u Jugosilaviji 4,4. U sac1aSIJii·osti dolazi Annerilka na pr.vo llllesto sa 6,7, ·zatian Jugoslavija 6,2.
K~o 'vidimo va~ijacije Wm.edu Amedke i Jug(liSlavije u sada6njosti nlsu veli.ke i na ip<>slednije llllesto dolazi Brazil sa 5,1.
BuduCnost: naciona~ni. \StatlliS u hudu&norsti :funa najweCi Jugoslavij.a 7,9, ~atian Br<rzhl 7,5 i na posledinjem mestu Ameri.ka
7,4, IPremda varijaci(je nisu talko velilke, ai.i u -ce11ni gledane
avo je visoik stepen opti1mil2ana nacija poonenutih zemalja ikoje
su abtihvaCene prelimima:rnim istraZivanjem.
Ova studlja je !PSiboloSko-sociolos"kog kamkte~a a dma i
SV·<>iu ekonomsko-jpoliti6ku stranu. Koonplelosna je jer zahvwta
l'iCnoot i porodiou, zem,lju i- macilju u ekonoonslkoon, politi!Qkom,
kultumom, m<>ralrrlOI!ll i •zdTavstvemom pogledu. Pwo <Pitanje
se odinosi!lo na iliCme !Ze:Ije, nade d dCekivanja, d-rugo !Pitanje na
liOn-a ;strahovan;ja, brilge :i iStrepnje, treCe na nacicmalne Zelje
i nade i Cetvrto rna naciona1ne :strepnje i straihovanja.
U stvaTi ovde se tretira period Ziv'Dta UCnosti i porodice,
zenilje i l!lacije '"d jedne decenije, jer se od ospitrurrika rtraZiilo
da :ka:Ze Sta ,zeli, ord ~ega najvr.Se strahuje, posebno za sebe, a
posebno za svOiju zemlju. ·
ISVidi Ha:dley Cantril and Lloyd A. Free, Personal and
National Ladder Rattng, The American behavioral SciE;:ntist, vol. VI, october
1962, No. 2, strana 13.
·
2 Zelje i strahovanja naroda Jugosla.vije
17
�U ovom istra.Zivanju pdmenjena je skala za odredivanje
lLCnog i aJ.aciona:Lnog IStatursa u tri -vremen.Ska perioda: u pros!osti, sadamjooti i budu6nosti. Svi odgovori su obuhva:Ceni
skaQom u 1ri vremen!Ska perioda. Skala je preldstavl\jena u vidu
lestvlce <>d d<> 10. Na 'chl.U [estvice je majgori polozaj, a na
vrhu ltla.Jib<YlJl. P<>Sto je anil<:eta izvedena 1962. godine ·u ovom
lstr<>Ziwanju se <radl o iPeriadu izmeiiu 1957-1967'. godlne.
Pros}ost se uzlnta (1957) - pre pet godina, <>adaSitljost (1962) i
buducnost (1967) iPosle pet godlna. Pitanje je bi!o fornmlisano
t:iko da 1je svaki isjpdtanilk na skali odredlo gde se nailazio pre
pet godlna, gde se na!azi sada i gde ce •se na!aziti posle pet
godlna.
?.
Na§ kriticki stON Vlldi rua strani 161 u prilogu. Medutim, u anali!Zi dobijenilb. podataka bil!o !hi pogre§no ogranlCiti
se -sanno na ovaj period, jer Ida bi se shvatHa sadaSnjost,
pred1.'lde!a lbuducnost i razwnela prolilost moraju se ned<e JpOjave duiblje sagledavati u ISv-ome istorijskom razvitku.
Ova anlketa je obuhvatila 1524 'gradana Jugoslavije izme~u 21 i 71 godine ZivO<ta.''
Mejni projekat lje uTadio profesor Hadlej Kantri!. Upravo
onaJko lkako su u upitniku posla'VJj ena pitanja, ~stim redosledom da<Oemo i na'Su anailizu na jugoslovensikom globa'l!llom
ni vou, prema profesionalinoj strukturi i r~ionahl.iim rarzliikama
i slli\nostima !PO repubJikama. U OVOj anailizi smo /Se!ll1 •toga
korlst1li podatlke (prema polnoj i sta:rosnoj struJkturi i mestu
staJnov.anja, a u nelkim delovima dali smo zelde .; strahov,anja
prema ek0ll<lllll5kom ota1nlsu. Pored pvJh, :i:mali smo ukrStanj a
i 1po dTugim obele~irma f.Preana zanimanju 'Oca, zarthn verskoj,
nacionalnoj pripa!dn<lsti i ·sko.!Skoj ~rem~ cije xezuJtate niomo
uncxsiiJJi jer se niiSU !POkaza1e neike veCe -varijacije.
u stvari ovde ,. radi 0 potr~barrna :izrazenim .u zeljama lwd
po(jedinaca, pojedlnlh ..~publilka i ispitanih gradana u Jugoslaviji.
·
Prvo .Cemo ·iz':LoZiti li:Cne Zelje, zat'itrn ]i!Cna sirahovan:j a, da
bi iSlllo pre§li !lla .centraJini deo ove "tudije J<oja tretira naciona,Ine Zellje i strahova111ja.
16
Vldi profesionalnu i naCionalnu ~trukturu uzorka kao i distl ibuciju
po republikama, u prilogu na strani 155 i 156.
18
LICNE ZELJE
Li·Ona i :naciona.Jna !SI"eCa, lli!Cne i naciona'lne 1Ze1je, zatim. ·
liCna i nacianalna ·~gtrahovani,]a nailci:ze se u centrU pa:Zm.je O¥og
]stra:Ziva;nlja. Rr.vo (pitmje [koje se -odnosilo na il]Cne I.Zelje, nade
i oCekivanja .naiS saradn]k je postavio ·~spd.taniku ·ovako:
»Svi mi Zelimo neSto od Zivota. RaEIDslite o rtome St3.
je za Vas bitno u Zivotu i Sta biste Zeleli da oswarite u buduCnosti. Drugim reCima, ·kad zamislite :svoj'l;l buduCnost v~
n a j I e p s em s vet I u kako bi !lrebalo da wgleda Va5 zl·
vot da biste bill sreCni.
Ne Zurite sa odgovorom - razmislite« 17•
Na ovo piltanje~ oclgoN"arala "11 1524 gradana Jugoslaviue. Po
frelkvencijama, u !Procent\ma i a(!lSolutnim l>r<>jevima [looe
Zelje idu ovim :redom:
1524
1000/o
611
SreCan Zivot dece
40
506
33
Limo zdravlje
498
33
Posedovanje kuCe ili stana
25
375
SreCan Zivot porodice
368
Moderan nameStaj, televizor, kola 24
319
21
Visi standard
257
Zclravlje porodice
17
140
9
Zaposlenost
129
Putovanje rekreacija
8
126
ViSe novaca
8
114
7
Mit bez rata
7
Smanjenje porew.
112
VeCa penzija
7
106
Uspeh u studijama
6
97
Bliske veze 1sa rodacima
5
80
5
Preselenje u grad
78
Ostati i daJje seljak
5
76
11 Jedno anketirano lice moglo je da da ViSe odgovora, odnosno da
navede dve, tri, deset i viSe !elja i strahovanja u isto vreme.
�lmnedu sreCnog Zivota dece, lkoji se na1azi na prvom
mestu u liemian zeljauna sa 40°/o, i lieme zclje -
ostati i dalje
seljak, lkoja se nallazi rna posledmljem mestU, ISa 5°/o, nalaze se:
HCno- zidravJ.je, IPOsedovanje vlastite lkuCe :i!li stana, sreCan pox-adiCni. Zivot, p-osedovanje modernog nameStaJja, televizora i
kola, vtsi stamldard, zdravlje !J?Oroldice, :za;paslen01st, putovanje i
OC'ekreacija, viSe :novaca, mir tbez .rata, ISlllanjenje poreza, veCa
penzij a, uSjpeh u. .stud:ij am a, bltske veze sa rodacinna i prese-
lenje u .grad. (Vidi graficki prikaz na sledecoj strani).
Pored ovih IZelj a poj avile <SU se ibr<ljne <lru.ge, tiji su rprocenti ~d 5°I o, rpa smo ill u anaUzi 2an€!111a:rili. Jipak cemo ih
pomenuti u teks<tu jer su interesantne. To su: rpostati bol,ji
struCnjak, .ilmati dobar posao, dobra Zetva, uspeh. uopSte, modernizacija gazdill!Stva, sreCne godim.e u statosti, ekonomska
StaJb:t1al:Ost, korist od drugih, .zadr.Zati status quo, ra'Zumevanje
dru.gih, emocionalma •stalbillnost, vla:sti'ti posao, ;posedovanje
vlastite zemije, povJ.,cenje u pooziju itd.
A sada po.gledaljmo neke od ovih :Zelja koje smo posebno
ana!lizira;li na osnwu OltatistiCkih podata:ka, konkretnih od.go-
LICNE ZELJE
"'
0
0
SreCan Zivot dece
LiCno zdravlje
----------
Vlastita kuCa
--~-
--.--
SreCan iivot
porod ice
Moderan nameStaj:
-
-- -.-- -
-
Vi Si standard
Zdravlje porod ice
vora i ocene na skali.
Opslli jugoslovenski prosek (srednja vrednost ili aritmesredina) li!enih zelj a na Skali za rp<roslost iznosi 4,3, za
sadalillljost 5,0 d za buducnost 5,7. Uztmajuci ~ieme zelje na
skali od sadalinje>sti iznad opsteg ju.gotS!ovensko.g nivoa nal~>Ze se: posedovanje v~astite kuce iii st®a 5,0, licno ~drav'l.je
5,1, iSreCcm Zivot dece 5,1, .3d-ravlje por01dice 5,2, sreCan porod:ieni :Zivot 5,4, putnva:nje-rek:Teacija 5,5, mir 5,6 i 111speh u
studijama 5,9.
Ispod opste.g ju.goslovenskog ;proseka n"'laze se s'ledece
liOO.e zelje: posedova:nje naunest,ja, rkola i televizora 5,0, bllske
tl~ka
veze ,sa rodacima 4,8, za;poslemost 4,7, :innati rviSe novaca 4,7,
preselenje u .grad 4,6, vi~i Oltandard 4,5, ostati seljaik 4,5, socij!l1na sigumost 4,3 i smanjenje poreza 4,1.
Svi ovi podaci su dati u tabeli 1. Naveli smo ih uzianalju~i
trefu kolOOJIU verukalno Cs"dailnijost) p<>la:zem od fulta!la uzorka.
Zaposlenost
Putovanje •
rekreacija
ViSe novc:a
Mir bez rata
Smanjenje poreze
VeCa penzija
Uspeh u studijoma
Veze sa rodjacim
Preseljenje u
SreCan Zivot dece
grad
Na pr.vo mesto u [icnim zeljama grad~>ni J•u.g<>SlaV'~je stavljaju s T e can z i v o t dec e. Od 1524 is,pitanirka 611, odnosno 400/o TC>ditelja zeli da rSU im deca 2ldrava, da dobro Uce,
Ostati seljak
21
20
�da a: ·
za:vvse rsa uspehom cSko!u' da '~•tanu , uiJIJ,- 1 ·"t • · · ·
..
l:"........ - ·ct~'-- · ""·XUiCUJaCl l
gra_ an~. JugoslaVlJe. Odnas •roditelja prema deci i dece rprema
rodrte:Jrm~ tr.etiran je u ·nauci i umetnosti sa IVifSe .strana kako
~- jproslOisti .taiko i u sa:da.Snjosti. 111 U 'Sav·remenim usl~vim.a
~1vota lila .rclaciji deca - roditelji javljaju 5e lbrojni [P'l'db.!el!lli
1 ~ote~oce. koj7 .~adh-u u ekonomskru, socijaJnu, .rpedagoSku,
Psil;oloSku 1 rpollt]a;<u stral!lu ovih pital!lja. Deca - r<:>ditelji,
rodrteiJl - deca - Skola itd.
U naSem- i-straZivam.ju :status. dece _na ,Skali je o:cenjen u
sadaSn!josti i ibudur6nosti na veCem nivou od opSteg jugoslovenskog proseka.
Pro~lost
SadaSiljost
4,3
4,3
5,0
5,1
Nacionalni status
SreCan Zivot dece
Budu6nost
6,7
7,1
RatZ!rka d.emedu prO!Sl<>sti i sada.Snjosti je llle-matna i .fumosi o8
a •izmedu sa.daSnJj1ooti i buidu.Cnosti 2,0, a ceo total je 2,8.
' '
I
SreCan Zivot dece I
U
porastu Bez pro-/ U padu/ .Bez od-I.Broj ispi _
mene
govora tanika
Sada~njost
-
proslost
610fo
17"/o
220fo
8()0/o
10°/o
8%
611
BuduCnost-
sadaSnjost
20/o
611
U \S8JdaSnj10sti 61°/o smatra srecan lilivot dece 17•/o m:lsli
da nema promene d razlike izmedu. proSlosti i IS~'da.Snjosti a
22"/~ tvrdi da je sadasnja situacija gora .od pros!e. u l>ud~c
n~, 80°/o oe~kuje llrecan zivot dece, 10% Sllllatra da llleCe
'blh, pro~El!le.. =edu sad:'-'njosti i budu6nosti, ; 8% ocedmje
da 'Ce -sreca:n ZLvot d~~e ihrb u opadanju.
Ia
B
t
.
Osvajanje STe6e, »Minerva« (Subotica-Beograd)
1964. godl~e,r si~~a ~2:: s 1,
»Naklonost roltitelja prema deci i dece prema roditelj'm
- d
bude je~an od najveCih izvora sreCe, ali u stvarnosti u da~as~-:~wz~ a
odnosi 1zmed:u roditelja i dece u devet sluCajeva ad deset su nJ
vreme
~~e str_ane t i devedeset i de vet od stotine sluCajeva izvor nesreCe ~!~ei:d~:
d
naCel~eJ~~gf!n~a ~~~e~ PgJ 0~j~u~ijPhUZi o~novno zadov<?ljstvo k~je bi u
prostranjenog u naSe do~a. Odrastao k~ji 't~ d~ !i~a~~v~~b~~~n~~k~e~;~
JJI da im pruZa sreCan _:hvot mora duboko da razmisli o roditeljstvu i paSta
Je razmislio da postup1 mudro«
Pod srecnrm Zi.votom dece IPOdra:zum.eva ·.se (pTe svega
sreCa dece u rct:litelj:skom dolnu, zatian sreCa u porodi'ci kojti
sanri 2lasnuju po izlasku iz l'e>diteljSkog doma kada se ekoo
nomski ·osamostaJe i odvoje od roditelja. iPolulkvaliflkovani
radm:iJk. iJz Ba!lloviCa, :s-tar 36 godina, 1sa 1Cetvoro dece izra.Zava
li!Cmru Zelju reCenicom: »Da mi deca 'ZavrSe \Sk:·oJ.u i imadu
sre6nu 1budu6n-ost«. Jedm.a ma1jka -i'Z Mostara sa 1Cetvoro ldece-~
nacionalno noopredeljena, kaZe: »Zelim da m:i dj-eca 'izadru
pravi put, da ostanu 'Vjerna da.na!lnjici, da lilli djeea bolje
Zive nsgo Sto sacrn ja Zivjela u Zivotu, da· mi !Prva l}tlCerka studira fi·lozofiju, drtlga da zavrSi zubo-tehniku, treCa 1m.edicinu, a
cetvrta ,tehniku « •.•
Prema starosnoj strlllkturi, sreCan Ziv-ot dece zauziana prvo
mesto kod roditelja i2nnedu 30-49 godina starosti sa 51•/o,
zati>In drugo mesto kod "'ocHtelja ·sa 50 i vllie godtna sa 36"/o,
i trece meoto kad roditelja i2nnedu 21-29 godime 'starosti sa
24°/o. Prerna p-rofesionarlnoj struikturi na proo mesto sreCan
Zivot dece .st-avlja.ju ISeljaci sa 350/o, 'Slu.Zbenici sa 43°/o, tlomatice ISa 500/0, dok •radnici o"V'U liCnu 1.Ze~ju istiCu na d<rugo
me<lto 'Sa 36%. Iizmedu ispital!lika u selu i gradu nema razl.ike,
jer :sreCan :Zivot dece do1azi na prvo anesto, a isto talko na rang
listi Zene i 1m.u\Skarci stavljaju ovu Zelju na prv·o mesto. »NaSi
· roditelj.i nas vole .zato Sto •sm-o njihova deqa i to. je nepromen]di-va ~Cinjenica, talko da se oseCamo sigurnij.i :ka:d :smo
s lll,jiana nego crna IS lk:im. drugi-m. U ·Ca1sovim.a uspeha to mo.Z-e
da fulgleda nevaZ:no, ali u s'luCaju neulspeha to wruZa utebu
i lbe2lbednost, !koj,a se niiglde idTugde .ne Jno-Ze naCi.«-. 19 Kako vidim.o, sreCan Ztvot dece de u centru IPafuje gradana JugoSlavije.
na
LiCno zdravlje
Li!Cno zdrav]je zauzima -drugo mesto u liiCnilm. ZeJj ama na
ralllg Jisti, jer 506 i:spitaniJka odnosno 330fo, zele da 'sU zdravi
fiziOki i mentalno i1i alko su ·bolesn:i, da ozdr,ave. Pfem.a :starOisnoj strukturi ova Zelja zauzinna prvo mest-o kod sta:rosne
gl"UIPe ikoja ima viSe od 50 godina Zivota, JSa 43il1/o, .zatim treCe
mesto 1sa 31°/o kod starosne grurpe izmeO!u 30 i 49 ,gordtna stac
rasti, i c.etvrto mesto ilmd staroSI!le grurpe iz;medu 21 i 29 godine Zivota sa 24°/o. 'talkve Zelje su se -,i mogle oCekivati jer
19
22
B e r t r a n d R a s 1, isto delo, strana 132.
�su mlade generacije :2Jdravije, sposobnije, _
odmornije, i nisu
iscnpane kao 1generacije lkoje su stupile u. petu iU Sestu deceniju zivota. Llcno zdravlje seljaci i domacice stav'.ljaju na
drugo meato, a Tac1nici i oJ:ui'Jbenici na cebvrto. Evo kalko je
to izra.Zeno u ,procentiana: radnici ovu Zeldu ]spoljavaju sa
29°/o, seljaci sa 30°/o, IS!ui'Jbenici sa 25% .i doonacice sa 420fo.
Na Skalhl. licno 2ldravlje u pr<JS!osti i sadalinjosti je nesto i2m"d
jugoslovanskog proseka, a za buduenost je jec1nako opstem
juga.slovenskom l!li!Vou.
Pmslast
4,5
Sadailnjost
5,1
Buduenost
6,7
Ce!a raoiliika od ipir<lillosti do buduenosti imosi 2,2.
L!cno zdravlje
I
I
U porastu
Bez
. promene
I
U padu
I
I
starosna grupa izmedu 30--49 godima 'to lsto zeli sa 37°/o,
i na trece mesto •sa 19"/o dolaze ani koji su !llavxshli hli rpresli
pedesetu godinu Zivota.
.
Prema profesio!llalnoj strukturi, posedovanje vlas'tite lkuce
kod radnika dolazi na prvo mesto sa 43°/o, kod slui'Jben;ka na
drugo mesto 1sa 34°/o, i kod doonacica i selfalka na trece mesto fdomacice sa 32•/o, a seljaci sa 26°/o). To 1sto ·radnici u
veoma visok.Om procentu i po rang-Usti na prvom.m.estu Zelle
rposedovanje 'kuce ili stana moze se objasniti. time .Sto de planskarn industrijalizacijoon veJiki broj radnika iz 1seoskib podrn,cja presao. u gradove o ukljuCio se u industrijsilru delatnoot,
a mnogi su se medu njima nalili bez kuce iii stana. U ~adu
37"/o zeli da ima vJastitu :kucu, a llla se1u 29"/o.w
•
Minimalne su razlike u posedovanju lkuce illi sl'lltla na
skali i jugoslovenskog proseka.
Bez
Broj .Jspiodgovora
tantka
Proslost
Sadasnjost proslost
Buducnost-
54%
19"1o
21J>!o
506
sadaSnjost
73%
12"1o
13%
506
U sadailnjosti 26°/o jspitan;ka omatra da fun je l;eno zdravlje
u opadanju, 12°/o 'tvrdi da nema promene bmedu !Proslosti i
sadalinjosti, a 54°/o smaJtra .da je sadalinja situacija balja .od
proSle. 73% smatra da ce lieno "dravlje u lruduenosti biti
bolje nego Sto je u s>~damjosti, 12% ocekuje da u Henoon
zdravlju ·neee imati [proonene, a 13% QCekuje [pOgorsanje
zdravstvenog sl!mj,a. Rudar iz okoline Tuzle ·i>!j avlljuje: »Limo
zdravlje i 2dravlje parodice - to je moja liCna 1sreCa, da mi
deca zavrlie Skolu da funam vecu platu i da sazidam Vilastitu
ikuCu i da ian am ikravu ... <*
Vlastita kuca ili stan
Pa,sedovanje V'lastite lkuce iii stana zeli 498 i51pitanika
odnoono 33%. s dru,ge strane, 368 gradana iii 34•/o, zeli da ima
tmoderan nameStaj, !kola, televizor, lepo · kUIPatilo i adclo.
Prema starosnoj struikturi grupa ad 21-29 godina IPOSedovanje vlastite kuce ill slana stav1ja na drugo mesto sa 41%,
24
Vlastita kuC1
·ili'stan
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
Sadalinjost
4,1
--------~--~-----~---
5,0
I
I
Bez
U porastu promene
Buduenoot
7,0
I
U padu
60%
17'/o
lO"'o
fl'!o
I
Bez
odgovora Broj lspi·
tanlka
23%
82"1o
I
498
2%
498
OV'de je u prvoon redu vredno lstaci da je 23°/o iSipitanika
pesimisticki ocenilo na Skali posedovanje kuce u sadasnjosti
u odnosu na proslost. Medutim, 17°/o smatra da u toone pogledu nema nikakve razlilke izmedu pro&osti i sadalinjosti,
dok .je 60"/o optimistiCki orijentisano.
Buduenost je izra.Zena sa 82°/o (za pooedovanje lkuee iii
stana), u ,porastu je, 10°/o smatra da nece biti rpromene u 'toone
rpog!edu, a 6"/o predviaa da Ce OVa ze]ja biJti U O!Padanju.
Mnogi rac1nici i ostala ispitana lica u lianiml zeljama podvlace da zele da podignu vlastitu kucu iii da dograde ~apo
Cetu, da kupe nov name.Staj. Ta:kve Zelje se mogu naCi 1 kod
selja:ka. Makedonac, seljak iz okoline Ohrida, l!V•Oje l~ene Z.lje
formulise: »Da dovrsim ku6u i da k~iml nameiltaj; da za20 Vi:ii: D o 1 f e v o g e 1 n i k, urbanizaetja kao oCZ:mz privrednog razvoja FNRJ, strana 23 i ·24.
25
�SBidim v:lnogr,.d; da swdim duvan; da kupim nekoJ:iko d<rava;
da 1lrulpirm. ovce i da imam mn01go j-aganjaca«. A JStarica jz okoline Titograda kaZe: »'Za mene -ti je naj;va'Znilje ICast i poStenje,
da 111e ulazim u ni1kalkve new-oStene :stvari, ja d. lbilo lko m.oj, da
ne .ubije, da ne l,;Ze, da se 111e odaje nemoralu. ZeHm da pro~
d8i!ID zelllllju, da sBigradim kucu i da unnrem lWko ~ez unuka) ... «
SreCan porod_iCni Zivot
Na Telaciji prO'Slost-sad..Snjost 59°/o OIPtimistiCiki u sada3njosti oseCa ·&reC.an Zivot porodice, 70/o :smatra da nema promene, a 25°/o tvrdi da je sreCan Zivot 1porodice ru opaldanju.
Met!utim, buduenost je •izra.Zena sa 83"/o optim;stiilkog gledan~a na ovu liCnu Zelju, 70/o 1Sll1atra !da Ce buduCnost u ;poredenju sa sad!tSnjos6u .biti bez .promene, a 9"/o ocekuje opada.nje
sreCe u porodtCmom Zivotu.
Zdravlje porodice
Pod ovim se podrwzumeva srecan br.Wk, ugodan i prijatan d~, ljt.tbarv u porodici i harmanija i2medu muZa i Zene,
•roditel]a i dece. Brwk sa decam. Ova zelja se u>rema starosnim
grUIP8i!Ina postavlja razlii\ito. Starosna &I'Il!Pa do 29 godina
starasti istiCe sreean zivot ,porodice na prvo mesto sa 45"/o.
Druga starOS!lla grupa izmet!u 30 i 49 godina zeli srecan zivot porodice sa 19"/o i stavlja ga na Klrugo mesto u licnim
zf!lj8i!Ina. Treca star-osna g-rupa od 50 i viSe godina zeli srecan
porodieni zivot sa 13°/o. Kod ove gl"UIPe ova zelja je na sedmom mestu u J.icnim ze~j-a. Kod sluzbenika je svrstana na
treCe, domaCica tna Cetvrto, a lkod radnik:a i se1jaka na Sesto
mesto. Radnici su je izraziJi sa 26°/o, seljaci sa 200/o, sluzbenici sa 30°/o i :domaci.ce sa 27"/o. 'Na •slkali srecan IPOTodieni
Ova zelja obuhvata fiztcko i men:t..mo zdravlje svih
Ola.nova porodice, SIPOO<ibnost za rad, delatnost i ptiV'reili.vanje. Na rang-llsti je na sedmorn mestu sa 257 iSIPitanika
odnosno 17°/o. Prema starosnim grupama ista:knuta je -razliCito. Prvo mesto zauzima <kod onih iS!Pitan>ka koji imaju viSe
od 5o godina lhlvota. Ova grUIPa zdravlje porodice staov[ja na
peto mesto sa 18°/o, zatim starosna grUIPa izmetlu 30 i 49 godina stavlja na sedmo mesto sa 19"/o, a grUIPa izmet!u 21 i 29
godina na 10 mesto sa 11°/o. Gleda.na prema profesionalnoj
.strukturi, ova Ze:ija dolazi tkod domaCica na Sesto mesto sa
26"/o, kod Ta<lnika i selj"ka na sedmo mesto (radnici sa 12"/o,
a seljaci sa 17°/o). Kod slliZbenika zauzima .osmo mesto sa 13"/o.
Zivot u sva tri Yremenska perioda je neSto i:znad jugDs1oven-
ProSloot
4,6
slkag proseka.
RrO'Slost
4,5
Sad..Snjost
5,4
Buduenost
7,2
Ocena iila skali je veCa u sva tl'i vramenska perioda od
Mladi selja1 neoZenjen ZeE !Pte ISvega bralk, i Q!VOm re:Cek,
nicom izraiava sreCu: »SreCan br·alk, da imam ldecu, da napravi:m kuCu, da .uvedem elektriCno svetl:o, da lkwpim radio
aparat i bicilk'l«.
IU porastu Ipromene I
Bez
BuducnostsadaSnjost
26
59"/o
16%
25"/o
83'~~/o
7%
9"/o
375
1°/o
Zdravlje porodice
375
ispiIU porastu Ipro';::ne I U padu I Bez od~ I tanika
govora
Broj
SadaSnjost -
proslost
I
I
Bez
ian·
U padu odgovora Broj isPta l-
Sadasnjost proSlost
Buduenost
6,9
opsteg jugoslavenskog proseka.
T<italma ra2llik.a od prO'Slosti do .bwduenoshl. iznosi 2,7.
SreCan porodiCni
fivot
SadaSnijost
5,2
BuduCnostsadaSnjost
54%
21%
24%
1%
257
71¥'/o
12%
11%
3fJ/o
257
U sadaSnjosti :IJdra~>lje porodice je u pora!Stu sa 54"/o u
odnosu na proSlost, 21°/o smatra da nema ;promene a 240/0
oseCa da je Zidravlje IPOrodice u opadanju. BuduCnost ru -od-
27
�nosu na sadaiinjast izrazena je sa 740/o, oni df!kJe smatraju
zd:ravlje (PDrodice u (POrastu, 12°/o je bez promene, a 11"/o
Gcelouje da ICe 2Jdravlje por<Jdice lhilti .U O(Padaarju U buduenosti.
DomaCica sa decom kaZe u odgovoru: »Da im.am lbolji stan,
da me i da1je s1.uzi l'ldravlje i moju porodicu, da se slaZarn
sa muZem i da Zivifm.o u Blozi, .da ISe naB Zivotni standard pobolj'Sa«. Seljanka, Makedonka, iz okoline Bitolja, neudata,
izraZava liCnu Zelju ovom reCenicom: »Zelirn da budem dobro
odevena, :da spremim (miraz za udaju), ali nadam. se da Ce
me !lll1adlc koji me voli uzeti i lbez toga ... « .
Tabela 2
LIGNE ZELJE NA SKALI U POREfiENJU
SADASNJOST - PROSLOST (Ofo) ·
L!cne !e!Je
ne
STATUS LIGNIH ZELJA ISPITANIKA NA SKALI PREMA
OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI
Tabela 1
~
~
'io
Llcne !elje
0
:;;;
0
Uspeb u studijama
Put~~anje
-
rekre-
aCIJa
SreCan porodiCni
Zivot
Zdravlje porodice
Srecan Zivot
dece
LiCno zdravlje
Vlastita kuca
TOTAL UZORKA
NameStaj, kola,
televizor
Bliske veze sa
rodacima
Zaposlenost
ViSe novaca
Preseljenje u grad
ViSi standard
Ostati seljak
Socijalna sigurnost
Smanjenje poreza
28
·~
~
.-g
..,~
,~
""
'"' "'~
"'g
~
Mil:
..
-o£.
I
'~I
1i) 1 CII(I')O
,.... 0 '()(J) 0
c
Its~-
"0
;I
' .......
Q><lll'l:j ......
c
c.
;3
coC8
rn >Ul c.. c3·~~ ~
t:: 't:l
·o;.
.2:1
ell
·o=
~"
"'~
6
7
4,4
4,7
5,9
5,6
7,9
6,8
1,5
0,9
2,0
1,2
3,5
2,1
97
114
8
4,5
5,5
7,3
1,0
1,8
2;8
129
25
17
40
4,5
4,6
4,3
5,4
5,2
5,1
7,2
6,9
7,1
0,9
0,6
0,8
1,8'
1,7
2,0
2,7
2,3
2,8
375
257
611
33
33
100
4,5
4,1
4,3
5,1
5,0
5,0
6,7
7,0
6,7
0,6
0,9
0,7
1,6
2,0
1,7
2,2
2,9
2,4
506
498
1524
24
4,1
5,0
6,9
0,9
1,9 . 2,8
368
5
9
8
5
21
5
7
7
4,7
4,2
4,1
3,9
4,0
3,9
4,4
4,2
4,8
4,7
4,7
4,6
4,5
4,5
4,3
4,1
6,6
6,8
6,5
6,9
0,1
0,5
0,6
0,7
0,5
0,6
0,1
0,1
1,8
2,1
1,8
2,3
1,9
1,8
1,2
1,6
1,9
2,6
2,4
3,0
2,4
2,4
1,1
1,5
80
140
126
78
319
76
106
112
6,4
6,3
5,5
5,7
raitu- promeodgo- ispitaI .,. IUoiBezl U paduIBez\Broj
l
l
TOTAL UZORAKA
100
SreCan Zivot dece
40
Licno zdravlje
33
Vlastita kuca
33
SreCan porodiCnd
Zivot
25
NameStaj, kola, .televizor 24
ViSi standard
21
Zdravlje porodice
17
Zaposlenost
9
Putovanje - rekreacija
8
ViSe novaca
8
Mir
7
Smanjenje poreza
7
Socijalna sigurnost
7
Uspeh u studijama
6
Veze ,sa rodacima
5
Preseljenje u grad
5
Ostati seljak
5
vora
57
61
54
60
18
17
19
17
24
22
26
23
59
61
54
54
57
16
15
20
21
13
25
24
.25
24
30
60
50
58
37
37
77
51
61
52
14
29
20
29
25
8
14
19
24
25
21
22
33
37
15
35
19
24
1
1
1
1
1
1
1
1
nika
1524
611
506
498
.375
368
319
257
140
129
126
114
112
106
97
80
78
76
Ova tabela [Polkazuje ,status JiOnih zelja na skali, O'dnoono
ra!Zlilke i promene od proSlosti do sadaSnjosti. Na primer, za
sreean zivot dece izjasnilo se :611 isp:itanlka, odnosno 40•/o
Od proSlosti do sadaSI1joS'ti 61°/o smatra da je sreeam ziv.ot
dece u uspcmu, tmetlutlm 17°/o tvrdi da de WdaSI1jost ista ikao
i :proslost, a 22°/oll!llatra da je u sada&njosti zivot dece u padu,
da je nlZi nego u (ProSlosti ·I taJko se redam horizantalno mogu
videti razldlke u li'Onim ZeJjama n~ Skali u ovoj tabeli, merene
u odnosu sada8njost-:- ;proolost.
29
�Tabela 4
Tabela 3
LICNE ZELJE PREMA POLUu (%)
LICNE ZELJE NA SKALI U POREf>ENJU
SADASNJOST - BUDUCNOST (%,)
LiCne felje
I I U ft~~ \Bezl U padu /Bez,Broj
%
promeodgo- ispitanl
100
40
SreCan Zivot dece
Licno zdravlje
33
Vlastita kuCa i stan
33
SreCan porodiCni Zivot
25
NameStaj, kola, televizor 24
ViSi standard
21
Zdravlje porodice
17
Zaposlenost
9
Putovanje - rekreacija
8
VliSe novaca
8
Mir
7
Smanjenje poceza
7
Socijalna sigurnost
7
Uspeh u studijama
6
Veze sa rodacima
5
Preseljenje u grad
5
Ostati seljak
5
TOTAL UZORKA
ra
ne
76
80
73
82
83
83
79
74
81
79
70
70
64
63
92
78
92
74
12
vora
10
2
10
8
12
10
7
9
13
2
2
2
1
2
3
3
10
12
13
8
18
12
19
15
4
12
1
18
6
9
6
8
11
6
13
2
3
3
4
18
4
11
9
15
4
10
7
8
:lene
Mu.Skarci
ka
1524
611
506
498
375
368
319
257
140
129
126
114
112
106
97
80
78
76
Gornja ·tabela IP<>kazuje !promene li<\nirh z<'lja na skali i
razlike "d sadasnjosti do buducnosti. Uzecemo na prilmer petu
Ii!Cnu Ze'lju po redu nameStaj;> kola, televizor. Zelja za posedovanjem madernog nameStaja, ~telev:Lzora i !kola .izraZena je
sa 24°/o, odnosno 368 ispltanika iotaklo je u od(govorilma. Od
sad<ISrijosti do ·budu6nosti 83°/o o·cekuje porast ove nade, odnosno ispunjenje ove zeJtie, 9°/o smatra da ce ibuduC!llost biti
isla kao i saidamjost, a 6% l.zjav;ljuje da ce ibiti niZa od sad<iSnj<>sti. Dva ispitooika !llisu dala odgovor. I tako se red<>m
m<>gu v>deti ostale razlike.
SreC:an Zi:vot dece
Posedovanje vlastite
kuce
Ucno zdravlje
Moderan namestaj
Srecan poradicni Zi.vot
ViSi standard
Zdravlje porodice
Zaposlenost
Uspeh u studijama
Rekreacija - putovanje
Smanjenje poreza
seljacima
Socijalna siguroost
ViSe novaca
Mrr
Preseljenje u grad
Ostati seljak
Bliske veze sa rodaoinla
34
31
29
24
21
21
12
11
10
9
8
8
7
1
7
6
4
Srecan Zivot dece
Ucno zdravlje
Vlastita kuca
SreCan porodiCiii Zivot
Moderan name5faj
ViSi standard
Zdravlje parodice
ViSe novaca
Zaposlenost
Rekreacija - putovanje
Mrr
Bliske veze ISa rodacima
46
· 38
35
28
24
21
21
10
8
8
8
Smanjenje rpor.eza
7
6
Socijalna sigurnost
Preseljenje u grad
Ostati seljak
Uspeh u studijama
6
4
4
4
Tabela 5
LICNE ZELJE PREMA STAROSNIM GRUPAMA (%)
Starosna grupa (II)
Starosna grupa (I)
(30-49 god.)
(21-29 god.)
SreCan Zivot dece
Srecan porodiCni Zi.vot
45
VlastiJta kuCa
V!astita kuca
41
Ucno zdravlje
Modenm. name5taj
35
Moderan name5taj
LiCno zdravlje
25
ViSi standard
SreCan Zivot dece
24
SreCan porodiCni Zivot
ViSi standard
20
Zdravlje parodice
Uspeh u studijama
17
Zaposlenost
Zaposlenost
16
Mrr
Rekreacija - putovanje
ZC!ravlje porodioe
Preseljenje u grad
ViSe novaca
Veze sa rodacima
12
11
11
9
5
Putovanje - ;rekreacija
ViSe novaca
Smanjooje poreza
Uspeh u s!udijama
Ostati seljak
21 Podaci uzeti prema ameriB!:oj statistiCkoj obradi -
51
37
31
25
22
21
19
9
9
7
6
6
5
5
tabela 1, 2, 3,
4,5,6i7.
31
30
�~
'
,j
Starosna grupa (III)
(50 i vise god.)
LiCno zdravlje·
SreCan Zivot dece
Vlastita kuca
ViSi standard
Zdravlje porodice
Socijalna sigurnost
43
36
19
19
18
16
Sreean Zivot porodice
Moderan namestaj
Smanjenje poreza
ViSe novaca
Mir
Putovanje - rekreacija
Veze sa rodacima
Ostati seljak
Zaposlenost
13
13
12
9
9
7
7
7
5
Tabe!a 6
LICNE ZELJE .PREMA MESTU STANOVANJA
SELO - GRAD (Ofo)
S elo
Grad
Sreean zivot dece
Licno zdravlje
Vbstita Iruea
Moderan nameStaj
Sreean porodiCni Zivot
Visi ,standard
Zdrav1je porodice
Smanjenje poreza
Zaposlenost
ViSe novaca
Preseljenje u gmd
Ostati seljak
Mir
Rekreacija - putovanje
Socijalna sigurnost
Btiske veze sa rodacim:a
Uspeh u sturujama
38
32
29
27
22
22
17
14
9
9
9
9
7
6
6
6
4
Srecan Zivot dece
Vbstita kuca
LiCno zdravlje
SreCan porodiCni Zivot
Moderan nameiit"j
Vi.Si standard
Zdravlje porodice
Rekreacija - putovanje
Zaposlenost
Uspeh u studijama
ViSe novaca
Mir
Socijalna sigurnost
Bliske veze sa rodacima
Preseljenje u grad
Srnanjenje ~eza
Ostati seljak
43
37
34
27
21
20
17
10
9
9
8
8
8
5
32
43
36
31
29
28
26
12
Mir
Rekreacija - pwtovanje
Bl:iske veze sa rodacima
Socijalna sigurnost
ViSe novaca
Preseljenje u ~ad
Smanjenje poreza
Ostati seljak
11
9
9
8
6
5
5
4
1
1
Ostati seljak
ViSe novaca
Zaposlenost
Mir
Preseljenje u grad
Socijalna sigurnost
Rekreacija
BliSke veze sa rodacirna
Uspeh u studijama
43
34
30
25
20
19
18
13
10
10
9
6
5
4
Do maC ice:
SreCan Zivot dece
LiCno zdravlje
Vlastita kuca
SreCan porodiCni Zivot
Moderan name5t"'j
Zdravlje porodice
ViSi standaro
ViSe novaca
Zaposlenost
Rekreacija - putovanje
Mir
BUske veze sa rodacima
Socijalna sigurnost
ViSe novaca
Preseljenje u ~ad
Smanjenje poreza
Ostati seljak ·
Uspeh u stuitijama
2
Seljaci:
SreCan Zi<Vot dece
Lieno zdravlje
Vlastita kuca
Moderan nameStaj
Smanjenje poreza
SreCan porOdiCni Zivot
Zdravlje porodice
Vi.Si standard
35
30
26
25
23
20
17
15
*
1
LICNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo)
Zaposlenost
Rekreacija
ViSe novaca
Socijalna sigumost
Uspeh u studijama
Mir
Preseljenje u ,grad
BUske veze sa rodacima
Srnanjenje poreza
Ostati seljak
l
SluZbenici:
SreCan Zivot dece
Vlastlta ,Jruca
SreCan porodiCni Zivot
Lieno zdravlje
Uspeh u studijama
Moderan nameStaj
ViSi standard
:Zdravlje porodice
Zaposlenost
2
Tabela 7
Radnici
Posedovanje kuee iii
stana
SreCan Zivot dece
ViSi standard
Lieno zdrav!je
Moderan nameStaj,
kola, televizor
SreCan porodiCni Zivot
Zdrav1je porodice
,,
*
15
10
9
8
8
7
6
5
2
43
42
32
27
26
26
2i
9
7
7
7
7
6
5
5
4
3
1
•
Po 01portovoj te6riji dioooshl ponasamje eoveka se mo:te
ra•21Umeti ruko Se !POIZllaju njegove Zelje, mspi-racije i ![)lanovi.u
U naSem .i·stra.Zivandu Sa2ma1i !Smo liJCne Zelje gractana. U Celini gledane na skali one p<Ykazuju visoik stewen o;ptimimila u
prQjektivnoj ~ituaciji jet 76% ispitanlka gleda na llljlhovo
ispwnjenje u usponu, 12"/o smatra da nece biti nikaikve ra>:"
like i~medu sadaiinjosti i buducnosti, a 10"/o tvrdi da ce ispu~
njenje i ,ostvarenje J,ienih zelja biti u budu6nosti u padu.
Godine staroshl irnaju uticaj a na >Iiane zelje, Talko starO\Silla grupa koja :inla 50 i vtse go/dina na prvo meSto stav'lda
u .Zeljama ilieno 12:dravlje. Kod starosne ,grupe .:izmedu 30 i 49
godina Zivota ova ·Zelja ldobt.zi na treCe mesto, dofk su .je ,na
n Vidi: dr. N i k o I a· R'O t,
PsthoZogija HCnosti, straila 20.
3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
33
�cetvrtOilll mestu na rang-listi ]Stakli <mi koji .su i!:mnedu 21
i 29 godine zivota. Takav redos!ed se llllOgao ,; ocekivati, jer
su mlade generacije zdravije, :sposobnije i odmornije i nisu
isCI'pene kao generacije ikoje 5U stupi!e U ,petu ci}i sestu deceniju zr.rota. I IPO drugim zeljama ,postoje ~ra:ollke [prel!lla starcxsnim stnUkttiiama.
U li<mim zeljama se ikod radnika istice na prvo mesto
posedovan(je vlastite kuce iii stana, Ovalkva pojava je karaktedstiCna za podruCja u !kojima se vrSi brz proces industr.ijali.Zacije, [pogotovq u rpa5ivnim ikraljevima sa slabOilll iploldnoSCu zemllje, sa zemljoradnjom bez mehanizacije i ISavremenih agro-telmi<lkih l!ller.a.
Se!jaci ne postavljaju na prvo mesto kao ratlnici posedovamje wastite lkui:e iii stana, jer ve6ina selj.,ka na selu
vee ima vlastitu ikucu. Prvo mesto u 111jihovim zeljama zauzima sreCan Z.ivot dece.
Sluzbenici su u illenim ze]jjama s!ilmi r>~dni.cima i seljacima. Ka-o i seljaci na prv-o mesto ist1Cu sreCan Zivot idece,
a vee na drugo l!llesto stav!jaju rposedovanje vtlastite kuce ili
stana. Kaik:o
ISlllO
videli, xadn['C'i !Su ovru Zelju istaJdi na
prv10
mesto. Kod sluzbe!!rlka je na rposiednjem mestu :lelja J<;oj a se
o:dnosi illa snnanjenje poreza.
LIC:NA STRAHOVANJA
Iizneli smo nelke po nasem misljenju interes:mlm.e podatke
ikoje 'tie pruzila . anke'ta i pogledu liooih zelja. Medutim,
anketnim is[pitivan,jem traZene su inf<>rmacije o liooim i na"
donalnfun !Strahovanjilma. Mi Cemo ·se ovde o:svrn.uti na ~iCn~
strahovanja i rezultate ikoje je da.la .aniketa, i navei\Cemo ne~
ikollko k<>n!krebnih odgovora.
Pitanje je g.Jasi!o: »A sada "ko pogiledamo drugJ
stranu, Jkoja su VaSa atrahovanja i b-rige u vezi -buduC~
nosti? Druglln. reeima, kad zamislite svoju i>uduenost ti
n a j c r n j em ~ v e 11 u, kako •hi mrda izgledao Vi>$
Zivot?
Kod domaCica ISreCan Zivot dece zauzinna iPrvo anesto, ·a na
drugo mesto dolazi llcno zdravtlje. N a poslednj<m). mestu se
nalazi zelja koja se odnosi na u:speh u studijama. 'l'o se moglo
o·cekrlvati jer je ilstraZivanje pokazalo da veCina doonaCica Zivi
na selu, da ih ima nepismenih i da :i.h vrlo ma.lo lln.a medu
studentima.
I na kraju, _1gledajuCi [!HIDe Zelje u ce'limi, mo1gao ·bi se
izvesti .zalkljucalk da se ovde U"adi o stvamim potrebama gradana Jugosla¥ije, o konikretniJm i rea~nim zeljama koje se od-
Ponovo podVlaCim ne Zurite sa odgovilrom!
Na osnovu sredenih odgovora dc;bi!i ·smo sledeee ~ezultatei
Brod
% . is[pitarrtilka
Lose "dravlje
Bo!est i 'smrt u porodici
Rat
658
.471
NesreCan ·Zivot dece
nose :na .mvot ir~itanilka, :nje-gove _a>oradice. Sve ove Zelje
imaju realnu osnpvu u .drmStveno-ekonomsko.m sistemu i !pret-
43
31
27
14
11.
8
206
162
120
8
118
5
82
5
78
Nesrecan rporodilmi zivot
Nezaposlenost
Opadanj e •tandarda
Slaba zetva
Ostati bez .kuce i stana
408
postavijamo da ce :mnoge od 111jih .biti realizovane u ikracem
ili -du.Zem v-remenskom rperiodu. Mo.Zemo ·mime :savesti ikonstatovati da su gradani J·ugoslavije realisti, jer rea!no gledaju
na JiCne [potrebe. lsto taiko mozel!llo konstatovati da su optimisti jer .orptimizrun preovladuje nad pesiml?J!1101lll.
Istina, ima ma1o ideailizacije u gledan,ju na ispunjenje
lilmili zelja, no to su (ka:r.,kteristlke Jjudi dinarSkog ,podrucj a
koje su davno kOIIlstatovane u na:Soj nauci.
U Jlonim strahovanjima sedam prvih odgovora na rang listi
smo anali21irali jer de na njih odgovari:llo viSe od 100 ispitanlka. Na:·prvo rnesto dolazi ·loi\e-zd:ravtlje, zatim bolest i smrt
34
,.
35
�u porodi-ci, ,rat, nesreCan Zirv·ot dece, nesreCan •porol'di&ti Zivot,
nez"'PoslenOISt i <>padanje standa~da. Javila su se jos d'Va strahovam.ja :sa 5fJ/o, i to !Slaba Zetva, uglavnom ·O'vo ~&trahovamje s·e
LICNA STRAHOVANJA
"'
0
"'
"'
-· -
-
0
LoSe zdrovljo
Bolest • smrt u
'f)Orodici
- -·- - -
-
Rat
NesreCan ilvot·
doce
vanie obuhvata bofle.st, dugu bolest i illeizlecivu (raJk), zatim
povrede na radu ik:oje rbi izazvale <loSu ozdravstvenu sibuaciju i
smrt. Po godinaJI11a starosti .najvHie strahuju generacije preko
50 godlna zivota sa 46°/o, d(jk su procenti mJadih generacija
niZi. Isp.ibnici 'iz grad~kih fPOdrucja ta~kode vise strahuju od
balesti nego i.&pitanici iz seoSkih rpadrucja (g·radska rpodrucja
sa 44°/o, a seoska .sa 42°/o). Radnici ,strabuju od bolesti i smr.ti
sa 490/o, slU!Z:benici i domatice sa 430/o, a \Seljaci sa 380/o.
Radnici, seljaci i sluzbeniei strahovanje 0 d loseg li:CJlog
~dra'V1ja bolesti lli smrti &tavlijaju na rprvo mesto - do1de,
kod ovih profesiomllinih grupa jednako je opstem jugoslovel\skom niv,ou. DomaCice se ra3liik.uju u tome jer m.a .prvom
mestu .strabuju od bolesti i smrti u •porodici, a na drugo mesto dolazi Uimo strabovanje od bolesti i smrti. Stavovi domaCica ~pokazuju •ljubav majke prema porodici.
Status na skaH ovog :strahovanj a u .tr.i TVremem.:srka pe1rioda je isti kao .i opSti jugosloven<Ski status za liC.na strahovamja.
·
·.W:e:sre.Can porod I•
~i iiYot
Pmslost
Sada1Snjost
4,3
5,0
Lose zdravlje
Slaba iotva
Ostati bez. ku-Q-,-
st4tta
Sadasnjost pros lost
Lose zdravlje
Na rang-listi 1icnih strahovanja prvo mesto /lauzima loiie
liimo :;,dravlje sa 658 &'Witanika, odno1111o 43"/o. Ovo straho13 Po~to Su i;>rocenti iSpod 5% ova Sti:'ahovanja §:mo 1i analizi zan~ma
rill: nesrel!an· fivot u starosti, malo novaca, slabi Odtlosi sa rodacima, gubitak prijatelja, gubljenje zeml;Je i socija1nog osiguranja, slabi odnosi sa
susedi.ma ...
6,7
Bez
Broj
I U padu Iodgovora Iispitanlka
57"/o
17%
26%
76%
12%
11%
658
BuduCnost-
sadaiinjost
javlja tkod selj8!ka i strahovanje da •se ostame bez lkuce iii
stana.n Litcna rstraihi>vanj,a p.r.llkazana rsu graficki na 36 strani.
Bez
lu porastul promene
Buduenost
1'1'/o
658
Od 'Pro8losti do sadasnjosti 6trahova.nja za licno zdrav!je
se poveCavaju· na 57°7o, a u lbuduCnosti iznose 76°/o. U sadasnjoj situaciji 12°/o smatra Ida nema nika:kve r~Dke iz,medu
proSloSti i sadaSnjosti, a 26°/o smatra .da de to -~mrahovanje
u ·opadanju u .sadaSnJoj situaciji. Procenti u :buduCoj situaciji
su ne.Sto .manjL Majka sa ·Cetvoro dece, domaCica iz Mostara~
u odgovoru kaze kratko: »Strahujem od bolesti«. SelJO!k iz
oke>line Rogatice: »Bojim se ~ar!!znih bolesti«. SlilZbenik star
30 godina 1kaZe: »:Bojim se da se neCu izleCi:ti o'd tubevku,':"
loze ... <~
37,
36
�Bolest i smrt u · porodici
Na .drllgo mesto u lienim strahovanjdJma dolazi halest iii
smrt u poradici. Od 1524 ispitanlka 471 ddinosno 310/0 strahuje od holesti ili smrti u porodici. Domacica iz okoline Foce
kal:e: >>Najvlse se plasim zarazne 1bolesti ili smrti u porodici«. Radmik iz okoline Banovica i:zjav1juje: ·»Naj.viile st-rahujem od .teSke i neiZ!eCive bolesti u :porodici - raika, tifUlla ili
tbc ... « Domacice strahuju sa 43°/o, s!u2Jbenici sa 33•/o se!jaci
sa 26°/o i radnici sa 25•/o.
'
Kod 'damacica ·Ovo strahavanje je na prvom anestu 'kod
seiljaka na 1drugom,: a ikod radnika i slul'Jbimlka na t;ecem
mestu .. Prema starosnoj stru'kturi ne postO(je razlike, jer kod
sve tn starosne grupe bolest i smrt zauzfuna drugo nnesto.
ProS!ost
u porodlcl
Sadasnjost pros!ost
Buducnost_sada8njost
5,3
7,0
I
I
Bez
U porastu promene
I
I
Bez
Broj isU padu odgovora plt::i~
57"/o
18"/o
24"/o
1"/o
471
77"/o
12"/o
9"/o
2!'/o
471
Iz gomjih podataka vidinno da 57°/o ispit-anlka u sadaSnjasti strahuje od bolesti i1i smrti u porodici u odne>su na
proslost. Bez l!>romene illa toj Telaciji se jav1ja 18•/o, a 24•/o
smatra da je avo straho¥anje u 'SadaSI!ljoj situaciji u opadanju.
Strahovanje od sadaSilljosti u buduenoot oe izral:eno sa
77°/o, a 12°/o smatra da u tame nece biti nlkaikve pro:mene
d?k 9"/o. nal::zi ~a .(ie ovo strahovanje biti u Olpadanju. Bol~
<mca~ka lZ K]sel)aka !kraj Sarajeva izjavljuje: »Smrt majke bi
bila za mene straSI!la«. Isto tako mogu se naci sUena strahovanja za halest <iii smrt dece Lli jednog ad 1braenih i<Lrugova
iii "mrti roditeilja ...
Rat
Mir bez rata u Iillnim zeljama de na jedanaestonn mestu.
U iliCnian rstrahovanjima rat zauzima treCe mesto. Od rata
strahuje 408 i!Spitam:ika odno,sno 270/o. Ovaj lbroj i procenat
38
1
Proiilost
4,4
I
BuduCI!lost
4,6
Bolest~smrt
SadaSI!ljost
pokazuju kcrllko gradani Jugoslavije u svojinn !ncn:im st~a
hovanjima 'zaziru od rata. Zene strahuju sa 38°/o, a muSkarci
sa 270/o. U gradskim podrucjima ima 31°/o strahovamja dd
rata, a u seoskim ,podruC.jima 23°/o. Prema profe.sionalnoj
strukturi s!llZbenici su prvi sa 36°/o, zatim domacice sa 26•/o,
radnici sa 25°/o, a Seljaci !Sa 20'0/o. Ova strahova.nje u •proSlosti,
sadasnjosti i huducnasti de iznad opsteg jugsolovenskog proseka. Kod s!u2benika je na drugonn mestu, ikod .domatica
selj aka na irecem, a ikod radnlka na ·cetvrtonn mestu.
Sada8njost
5,5
Rat
U porastu
----Sada8nj oot proslost
6fJ'/o
BuduCnostsada.Snjost
79'/o
I pr~.::!ne
Buduenost
7,2
Bez
U padu odgovora
I
13"/o
200/o
100/o
100/o
1°/o
I-pltk~lBroj is408
408
U sadaSilljosti 20°/o smatra da je ovo strabovanje u padu
u odnosu na proolost, ali ipak strahuje 66°/o od rata, a 13•/o
smatra da nema promene u tome pogledu izmedu i!>I'OS!ost-i i
saJda!Snj osti.
U buduenosti 79°/o strahuje u odnosu na sadailnjOISt, l!l0/o
smatra da u lbuducnosti l!lece hiti razlike od sada!Snjosti, a
daljih 10°/o smatra da ce u 1buduenosti u odinosu na sadaSnj.ost io strahovanje 01pasti.
»Bojim rse treCeg !SVetskog rata« - kaZe jedan student, a
jedan .seljalk nabraja tkao strahovanja: -»Rat, rzarazne bolesti
i smrt u {POtodici«.
N esreCan Zivot dece
U I:iJCn1m Zeljruma sniCan --Zivot dece zauzima -prvo mesto,
a u strahovanjima nesreCan Zivot dece dolazi na Cetvrto ·mesto. Ug!avnom 206 ispitanika, majki ili oeeva, odnosno 14°/o
strruhuje od 111esret:nog Zivota dece. Gledano prema •staTosnoj
strukturi, u prvom redu sa 19°/o strahuju roditelji do 50 godina 'Starosti, dok roditelji do 30 godfna strahuju Sa 80/o, a
generacija prelko 50 godina sa 10°/o. Prema !Profesionalnoj
strukturi domaC.ice 1Su na· prvom meStu ·sa '18°/o, zatim SluZbe- nici sa 16'%, radnici sa 14°/o i seljaci sa 9"/o. Strahovanja su
39
�ikod rS!u2:benilka i d01111acica ·ravna jugoslavenslkom nivou jer
u ·rang-listi ·zauzimaju Cetvrto .mesto, dalk su lkod se1jaika na
petDilll, a ikod radruka na sestom mestu.
Proolost
4,2
NesreCan Zivot
dece
Sadasnjost proslost
BuduCnostsac!aSnjost
S&dai)njost
5,0
I
I
Bez
U porastu promene
600fo
82."/o
14%
11%
Buducnost
7,0
I
I
ProS!ost
4,3
I
Bez
Brojis·
U padu odgovora pi~~i·
250fo
lt1/o
206
6•/o
206
Od pr<,.slosti do sad!lsnjosti 60°/o strahuje od nesreenog
Ziv:Ota dece, 14°/o sma.tra da nema tpromene, a 250/0 u sad&Sitljos'ti smatra da je ovo strahavanje u opadanJu.
..
Od .sadaiinjosti u buduenost 82°/o strahuje od nesTeenog
Z1vota dece, 11-!1/o smatra da neCe •biti razlike imnedu sadaSnjosti i budulmosti. T·ipograf iz Sarajeva, star 33 fg'odillle izraZava
strahovanje ovom reCenicorn: »:StraJ.§no lbi mi ibill.o kad bih
ostao bez deteta«. Majika, Crnogorka, ad 50 godma kalie:
»Moj 1zivot bi bio patnja 'i mwke k:>d bi se Sta dogodilo
deci .. .«
Ne.sreCan porodiCni Zivot
Ovo strahov:>nje je usko povezamo sa boleilc11 i SI!Ilrlinim
QI¥> za:hvata i disharmoniju i!zm.eU\1 hraiilnih drugova i veDillla lose odnose iimnedu roditelja i
dece. Porodicu lbez oca Tli rrnaj!ke ili pak poroldicu bez oiba
roditelja. RoditeJje tbez dece. Nesrecan brruk ili neol':enjene i
neudate Clarnove poro.dice. Od nesreCnog porodiCnog .Zivota
strahuje 162 ispitanika odnosno 11'/o. Alko gledamo prema
polu, vise 11trahuju "'ene nego muSkarci (zene sa 14"/o a muSkarci sa 70/o). Rrema 1sta:rosnoj strukturi ovo strahovanje
zauzitma rprvo mesto ikod generacije .do 29 godina starosti sa
22°/o, za1llin kod generacije do 49 godina sa 10'/o i kod generacije od 50 i viSe godlna sa 3"/o. Prema tprofesiol!la!lnoj strukturi kod doma6ica pvocenti strahovanja izo;ose 15"/o kod sluzbenika 12°/o, i ikod rardn;ka i seljaka 9°/o. ·Nesre~an ;porodi!Cn:i zh,ot u rang"listi lililnih straJhovatJll.ia dola>Oi l!la peto
sluCaj.evima ,u· porod.Lci. No
40
meo;to, u Jugoslaviji. Isto to mesto zauzima ilwd sluZ.benika i
domacica, dok je kod seljaJka na ~estom, a kod r"dnika l!la
sedmorm mestu.
Sadai)njost
5,4
Buducnost
7,4
Cela ratzlilka od pr-ol!losti do buduooosti iznosi 3,1, a na vremenskicrn relacijama:
~!~\ecan porodicnl
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
Iu
porastu
IP"~~:ne Iu Iod!~~ra I~ft:~~-·
padu
65%
12'/o
· 23•/o
162
87'/o
70fo
· · fiJ!o
162
U ;sada.Snjosti strahovanje se tpenje na 65°/o a 12°/o misli
da je sadaiinjost ista ikao i proS!ost, rlok 23°/o "matra da je
aVo strahovanje u ~adanju. U buduCnosti strahovanje $e
penje na 87"/o. Jedna starija zena sa devetoro dece ka;;e:
»Smrt muia hila bi za mene tragedija«. Starija majka koja
ima slina za zenidbu dzjavljuje: »Bojnn se da se ne6u slagati
sa .snahom«, a mlada Zena, st&ra 24 godine ))Bojim ~se wade
samuZem_~-· .«
N ezaposlenost
U liJOn:tm :Zeljama ZBJPOSlenost zauzinna osmo nnesto fla
140 ispitantka, odnoono 9"/o, od 1524 anketirana lica. U licninn strahovanjim.a nezaposlenost dolazi na Sesto mesto -sa
120 ispitanika, odnosno 8°/o. Zaposlenost u tprvom -redu tralie
mlade generacije koje migriraju iz -seoskih podrucja u grad,
u licnim strahovanjima i2ijavljuju da se boje da neee naci
dobar 1posao sa dobrom zaradom. Prema starosnoj stru'kturi
od 21-29 starosti strahuje 11°/o, zatim dolazi gen(>racija od
30--49 sa 8'/o i generacija sa 50 i vise godma sa 5°/o. Ovo
pitanje je akitueJno i kod gradskog stanovnistva. N ajvise
strahuju radnici, sa 15"/o, zatim slul':benici sa 9°/o, £eljaci sa 6°/o
i domacice sa 4"/o. Strahovanje kod slu2:benilka je ravno jugoslovenskom nivou, jer na rang-listi dolazi na Sesto m.esto, dQk
je kod radnika ispod jugoslaverrskog nivoa, poilto zauzima peto
41
�mesto, 1
1rod selj.aka j'e na osm.Qlli metShu i domaCica na devetom.
·
U sva tri vremenska per1oda na skali ovo strahovrunje
je nlZe od O[>Steg jugoslovenskog proseka.
ProSlost
4,0
Sa!da\Snjast
4,7
hovanja: loSe 11-iiOno 2idravlje, nesreCan Zivot dece, slaba Zetva,
strah<>vanje da ce se i>Jgubiti stan lli lkuca, da se nece dabiti
;posao- nezaposlenoo't i <Jtlla!danje standarda:
Buduimost
6,4
I2inad proselka su: bolest i smrt u porodici,
diCni Zivot i rat.
Ce!a razlika mosi od proS!osti do rbudurnosti 2,4.
Nezapos1enost
Sada5njost proslost
Buduenostsadasnjost
I I I I I
Bez
U porastu promene
Tabela 8 lllam IPDikazmje qpaJdajucu sredn:jru wedn<>st lienih rstrahovarn;ja od sadaSnjeg ropsteg jugoslovell!Skog prose'ka 5,0. !Sjp<>d OJlls"'teg jrugoslovell!Skog p~oseka nalaze se stra-
Bez
Brojls·
U padu odgovora pi~~i-
610fo
14'/o
W/o
800/o
SOlo
9'/o
Tabela 9
120
3'/o
LICNA STRAHOVANJA NA SKALI U POREfJENJU.
SADASNJOST - PROSLOST (Ofo)
120
· Y
sada5n~osii 25°/o LSlll!ltra da je ovo strahovrunje u opadanJu, a da ce u lbudrutno:sti za 9"/o biti u <JtPadanju. No u
sa!d.Snjoj rutuaciji 61°/o strahuje, a ·u ibuJduooosti se penje
na ao•r•.
Tabela 8"
STATUS LICNIH STRAHOVANJA ISPITANIKA NA SKALI.
PREMA OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI ('fo)
't;;
LiCna strahovanja
%
0
;;;;
0
0::
Rat
Nesreean porodiOni
Zivot
Boles! - smrt u
porodici
TOTAL UZORKA
LoSe liCno zdravlje
NesreCan Zivot dece
Slaba zetva
Izgubiti stan, ku6u
Nezaposlenost
Opadanj e standwda
24
.·~
"0
r./5~
"
.. - ""' ...
""
.. e o:>lil "
""
bt;; ..,;~
'00
""
"'"'
"~
<).
0
,~
;:J
U)O.
...
.~~
·o5
w;;
Olo.
27
4,4
5,5
7,2
1,1
1,7
2,8
408
11
4,3
5,4
7,4
1,1
2,0
3,1
162
31
100
43
14
5
5
8
4,6
4,3
4,3
4,2
4,4
3,8
4,0
4,0
5,3
5,0
5,0
5,0
4,8
4,8
4,7
4,1
7,0
6,7
6,7
7;0
6,4
7,1
6,4
5,8
0,7 1,7
0,7 . 1,7
0,7 1,7
0,8 2,0
0,4 1,6
1,0 2,3
0,7 1,7
0,1 1,7
8
nesrdcan p:oro-
2,4 471
2,4 1524
2,4 658
2,8 206
2,0
82
3,3
78
2,4 120
1,8 118
Tabela 8, 9,. 10, I1 i 12 uzeti su prema amerH5koj statistiCkoj obradi
.
~
Li~na
strahovanja
%
~
8.
;:J
TOTAL UZORKA
Lose licno zdravlje
Bolest - smxt u
porodici
Rat
Nesrecan Zivot dece
Nezaposlenoot
Opadanje standarda
Slaba zetva
Izgubiti kuen, stan
100
43
31
27
14
8
8
5
5
c
"
"
..,e
"
..
"
"'!>.
;:J
0.
<>0
·a
~~
.,-g .i~
&5.!!
l!
0
~
57'/o
57
18'/o
17
24'/o
26
1'/o
57
66
60
61
51
18
13
14
14
1
1
1
45
23
11
24
20
25
25
30
32
22
57
17
2
1524
658
471
408
206
120
118
82
78
U ;prvoj lko!<>ni ~u izrazeni procenti od Uikupnog lbroja
d.<\pitanlka. U drugoj lko!oni vertikalno strahovanja su u porastu u odnosu na tproSlo:st, u treCoj koloni su izr-aZena straho-
vanja koja pdkazUiju da nema
p~e>mene
i~med:u
proslosti i
sadaSnjosti, u .CetvTtoj lkoloni 1su .strahovanja u opada111ju u
odnosu na pr<>slost, lipeta kalona pokazuje broj iS[>itanika bez
odgovora i IPOS!ednja u'kuprunl>mj i&pitanika.
43
�Tabela 10
30 -
LICN.A STRAHOVANJA NA SKALI
POREf>ENJE BUDUCNOST - SADASNJOST (%}
,3
~
Lh~na strahovanja
%
"
c.
~
0
;:,
TOTAL UZORKA
LoSe IiCno zdravlje
Bolest - s.mrt u
porodici
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodicirl
Zivot
Nezaposlenost
Opadanje standarda
Slaba zetva
lzgubiti ~tan, iru6u
100
43
31
27
14
11
8
8
5
5
N
"
"
"
e
<>0
IX)
E.,
"
"'
"'
"'
;:,
76%
76
12'1o
12
10'1o
11
77
12
10
10
79
82
87
80
74
74
89
11
9
6
7
8
11
12
12
0
COo
2'1o
I
2
I
I
6
10
6
9
5
Boles.t iii smrt
Bolest Hi smrt u porodici
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan potodiCni Zivot
Nezaposlenost
Opadanje standarda
Slaba zetva
Ostati bez stana
~ 1'6.
>
N
·QJ~
3
3
4
.~ ~
~..!:1::
ec
1co.s
1524
658
471
206
21 -
162
120
118
82
78
Bolest iii smrt
Bolest ili smrt u porodici
Rat
NesreCan porodiCni Zivot
44
44
27
26
22
Opadanje standalfda
NesreCan Zivot dece
Ostati bez stana iJi .~uCe
Slaba Zetva
11
9
8
6
3
Bolest iii smrt
Bolest iii smrt
u porOdici
Rat
NesreCan Zivot dece
Opadanje standarda
Slaba Zetva
Nezaposlenost
Ostati bez stana
NesreCan porodiCni Zivot
5
5
46
28
26
10
7
7
5
5
3
LICNA STRAHOVANJA PREMA ZANIMANJU (%)
Radnici
Bolest -iii smrt
Opadanje standarda
Bolest ili smrt u
porodici
Rat
Nezaposlenost
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiC.ni Zivot
Ostati bez stana
Slaba Zetva
Uzecemo za primer mrahovanje lose lli\no zdra¥lje. Od
ovog ..trahuje 658 i'l!'itmika, odmosno 43•/o. u buduenosti t<>
se strahovanje penje !118 76°/o, a 12°/o ocekuje da ee lmdubnast
biti ista kao i sadaiinjo.st u tOII!Ile ,pogiledu:· Medutlm 11"/o smatra da ce ·buduenast blti niZa od sada\Snijosti i l"lo lllije dao
adgovor na ovo pitmje.
.
I ostala strahovanja se mogu .videti 1citajuC:i horizontaJno
procente. To •su tPoredenja na ska:Ji •od sadaiSnjasti do buduenosti
Q .HOnim ·strahovanjima ...
LICNA STRAH,OVANJA PREMA STAROSNOJ
STRUKTURI (%}
29 godina
Nezaposlenost
41
35
27
19
10
8
7
Tabela 12
408
Tabela 11
50 godina i vise
49 godina
SluZbenici
49
Bolest iii smrt
Rat
Bolesi illi smrt u
porodici
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiCni Zivot
Nezaposlenost
Opadanje sta!Ildarda
Ostati bez stana
Slaba Zetva
27
35
25
IS
14
9
8
2
Seljaci
l
Bolest iii smrt
Bolest iii smrt u
porodici
Rat
Slaba retva
NesreCan Zivot dece
NeS['e6an porodiOni Zivot
Opadanje standarda
Nezaposlenost
Izgubirti stan
43
36
33
16
12
9
5
5
Doma6ice
Bolest iii smr-t
u ;poro.dici
Bolest ili smrt
Rat
NesreCan Zivot dece
NesreCan porodiCni
fivot
Opadanje standarda
Slaba zetva
Ostati bez stana
Nezaposlenost
38
26
20
13
9
9
9
6
3
•
*
43
41
26
18
15
9
5
5
4
•
Kada baclmo pogled na drugu .stranu liCnog zivota, zakljucruk ISe 111ameee da su strahovanja, brjge i str"'!Jflje u znatno
mamjem 'broju 'ko.d gradan:ta nego lii:ine •zelje. U centru !ltraho-
45
�vanja su bolest i smrt, bolest i smrt u porodici i Tat. Pod ovim
strahova:njima se rpodrazwrnevaju 1eSke, duge i neizleeive bolesti (npr. rak), <latim smrt najmtiuJ1h i najbl!iZi!!J. <Uanova porodice. Isto tako :postoji st!t'ahova:nje •koje se odnosi na <J!padanje
standarda, 1pojavu_nezaposlenosti, Slabu Zetvu, neuspeh dece u
.skoli i u Zivotu itd.
NACIONALNE ZELJE
U ovoj !Studiji smo .se uglavnom ogra.niCiili na 111acionalne
l:elje i strahovanja gradana Jugos!avije u celi<lli, zatim :prema
profesionalnoj stmkturi i po ·repub!rkauna. (f'itanje ikoje se
odmosilo na naciomdne !ZeLje l>ilo je ovako formulisano:
»A sada, kooje w Vaiie zelje i made za budu6nost Vaiie
zemlje? A'lro z aunis!ite buducnost Jugoslavije u n a j1 e .p S em s v e t 1 u, kako Ce !Stvari izJgJedati reciano posle deset godi<lla? «
Kao i u
ai~On.im ~eljama
i strallovanjima, rt;aJm i u nacio-:-
nalnim •ze!jaJIIJ.a d strahovanjima jedan te isti ils<pitanik je
mogao da d§. viJSe odgovora u isto vreme ..Na (prim.er, mogaO
je da odgovori Ida ·Zeli dalji razvita!k ilndUSt:dje i saohratCaja,
modernizaciju ;polJopri'V'rede, dug Ziv-ot i zdrav.]Je Tita, relienje stambenog pitanda itd. Sv:i su ovi ocigovorj prema kodeksu sifara iSretleni i ta'ko smo dobili listu naciona1nih zelja
u Jugoslaviji od ispitana 1524 !ica i"lllletlu 21. i 71. godine
~ivota.
Po frekvencijauna, procentima i arpsolutnim brojevkna
devetnaest znatajnih pitanja i teznji io<r.:Zenih u zelja,ma naroda J<ugoslavije zauzlma vazno mesto u rlaljean razvimku svih
naliih -repuiblllka i Jug<>slavije kao celme. To ·su Sledece vodeCe naeionalne Zelje:
'lo
Nacionalni prosper1tet
Dalji razvitak socijalizma
Mir
Razvitak industrije
40
27
25
24
Broj ispitanika
1524
615
415
381
370
47
�Zdravlje Tita
23
Modernizacija poljoprlvrede 16
Razvitak saobraCaja
14
Resenje stambenog pitanja
13
Ni.Ze cene
13
T ehnicki napredak
9
Zaposlenost
8
OpSti razvitak zemlje
7
Elek!Jrifikacija sela
6
Smanjenje pOreza fieljacima 6
Izjednacenje plata
5
Razvitak skolstva
5
Bolji stanovi
5
Nacionalno jedinstvo
5
Zdravlje naroda
5
350
241
220
201
195
139
118
112
92
87
83
82
74
74
70
N a prvo mesio na rang-listi dolazi nacicmaJati prOll;peritet
za koji se iz.jasnilo 615 adnosno 40°/o ispitanih gradana Jugoslavije.
Sve ove naciona.Jne ·ze!je SIIIlO grafi<lki ,prlkazali na •ledecqj stranici.
Pod nacioi1almlm i[>rooperJtetom ·15e podraztlJ!Jleva kako · je
to u kodelk:su istaknuto »poboJjsa:nje zivotnog standarda i poveeanje nacionalmog prosperiteta putem primlene tehnike,
mehanizacije, moder.nih nauCnih dostignuCa, nuklearne energije i upotrebom atornSke energije u mirnodopSke svrhe, veta
produlotiv:nast u in!dustrijl i poljoprivr.,di i lbolje lkoriscenje
priro.dnih i:zvora<'<.
bmedu naci001almog prosperiteta koji je isiaknut na prvo
mesto u nacionaliniml zeljw:na sa 615 odnosno 400/o ·ispitanika
i 2lc!ravlja naroda koje '!iolazi na rporslec!nje mesto sa 70 odnosno 50fo is,pltanlka, nalaze se sledece nacionalme zei(je: dalji
razvitalk socijaliZJllla, mir, ra.rzvitak indus'trije, dug rlivot i
zdravlje Tita, modemiJzacija poljopriv·rede, razvitruk saobracaja, re8enje stambenog pitanja, ekonormska rstilibl!nost i niZe
cene, tehnlcki napredak, zapoolenost, op5ti mzviJtak zemlje
(»ialgradnja na svim rpodrucjtma« i >>lepota zen>ilje u ••vakom
pog.ledu«), e1ektrifilkacija sela, smanjenje poreza seljacima,
NACIONALNE ZELJE
0
- ..
0
'"
Nocionolni pro•
speritet
Socijalizom
Mir
Razvitak fndustrije
DUg iivot
predsedniko Tito
Rozvitak polio~
privrede
Rozvitak saobra·
Cajo
Re:Senje stam·
benog pitanja
Niie c:ene
T ehniCki napredak
Zaposlenost
OpStl razvitak
zemlje
Elektr ifikoc ija
sela
Smonjenje poreze
seljacimo
lzjednaC:enje plata
Vaspitanie
PoboljSanje stem·
benih uslova
Nocionalno jed in·
·stvo
Zdravlje noroda
4 .2elje i strahovanja naroda Jugoslavije
48
.., ..,
49
�i~ednacenje
;plata, razvitalk sko!stva, bolji uslavi ~tanovanja
u gil'adu in-a .selu i nacionfilno jedinstvo.25
Jasno je da profesija igra iktll;!lllu ulogu p~lllkom ispoljavanja naciona!ltnih Zelja i strahovanja, a upravo to je i .potvrdilo naSe istraZivanje, :Cije rezultate ovde i'mosimo. I ovde
smo izracunaii koeficijent ikorelacije ·ranga nacionalnih zelja
cradnilka, seiLja1ka, s11WbenFka i doonaCica u odno.su na nacio:nalne ze!je. i>;pitamka u Jugos!aviji. Pogledaijmo rang Jistu
n'acionalnih Zelja _ pre:ma profesionalnoj stru!kturi.
0
dob jenom rangu
.
.
Nacionalni prosperitet
. Razvitak socijaliz-ma
Mir
Razvitak industrije
Dug Zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Razvitak ·saobraCaja
Re5enje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost
Tehnicki napredak
Zapos!enost
Razvitak zemlje uopste
Elektrifirlmcija •ela
Smanjenje poreza
Izjednacenje plata
Razvitak skolstva
Bolji stanoVti u gradu i na
selu
Nacionalno jedinstvo
Zdrav!je naroda
-----Sve one
'"
.., ..
"""'
-;;;
Nacionalne Zelje prema
::::1:::"
1
2
3
4
·5
6
7
1
Tl
.,
"'
.,
"'
"'
1
2
5
4
3
8
9
7
6
<:i
!!.
OJ
<f)
1
6
3
9
10
11
2
.8
4
5
12
10
14
11
12
9
10
18
16
19
11
8
12
13
14
15
16
17
18
19
13
7
19
17
13
15
14
18
15
16
17
4>
.., ·"u
.Q
v.iE
1
2
7
3
4
8
9
5
10
6
17
14
18
19
11
12
16
15
13
.:,
=~
ou
Cl<l
1
7
2
4
3
9
5
6
8
14
5()
1
ma:C~ica.
11
10
12
15
18
16
13
19
17
odgovore i!iji su procenti ispod 5% od 1524 ispitanika,- zane~
xnarill smo u na~oj analizi. Navodimo 1h same u fusnoti: prijateljski odn:osi sa svim zemljama, kUlturni razvitak, razv:ltak: turizma, ostvarenje komunizma, razVitak trgovine, vllie specijalista 1 nau~nika, stroZije kaZnjavanje onih koji v~e proneveru, teilniCka zaStita na radnom mestu, kraCi
radni dan za Zene, n~ pripadati blokovima, nacionalna ·nezaVisnost, poboljSanje standarda na selu, uCeSCe u dru~tvenom samoupravljanju i u dru~tveno-politi&im organizacijama, razorufanje 1 smanjenje izdataka za
naoruZanje, poveCanje izvoza, plaCanje prema uCinku, da mlade generacije
budu dobri grad~;~.ni i. socijalistl, pomoC tndlvidualnom-. seljaku, kulturni
napredak: u selima, koegzistencja, razVitak raznih sluZbi za pomoC zapo~
slenoj Zeni itd.
25
Koeficijent korelacije ranga u odnosu na na~iDIIlalne Zelje·
grauana Jugoslavije za radniika i=osi Ro = 0,919, za seljake
Ro =0,825, za s!oobenike Ro = 0,807 i za domai:ice Ro =
= 0,912. Radnici su najbJi:Zi jugo:slovenskom .nivou u nacionai1nim zeJjama, a najvise SU Uda]jeni Od jugoSJovensikog iPTOsek-a sluZbenici.
Razlilke u nacionalnim ze!jama prettna rprofesionalnoj
strukturi se anogu obja1sniti razliCitim ekonori1:9kim, poliUCkim i kulturnim sredinama i n'aCinom Zivota, kao d. rdelatnoSCu
pojedinih druStvenih grupa. To zavisi od nji:hove 1profesije,
p"rirodne i druStvene uslovljenosti, ste.pena svesti itd. U nacioharl:nim Zeljama seljaci- ~anjenje 1poreza .staV-.IJ~ju na sed:..:
mo m.estcr na raaxg 1l.i1Sti, dO-lnaCice na petnaesto, a ·raldnici i
s!ui'Jbem!ici na rposlednje (devetnaeS'Ilo) · anesto.
Sllenost izmeuu radnrka ·i sluzbenika nala~imo >kod ~elk
koja se odnosi na anodernizaciju poljopi-ivr~e. Syakako da 'je
6va Zelja bliZci Se'ljacima i cmi je Zato sta~ljaju na Cet'Vrt6
mesto, •radnitci i 1Slu2Jbenici na osmo, a ldonia.Cice na deveto
mesto.
Da bi i:stak!i naclonalne zelje iPtettna profeslonaJ:noj strukturi, zatim sliCnosti i raz!Iike i pojedine !SpecifiJOnosti, pogle-·
dajmo prvo .Zelje radnilka, zatim. •seljalka, sluZbemika i do-
Radnic i
u-- posleraimom periodu fbrojno je .porasia r'8:dniCJka ik•lasa
skoro u svi•m granama delatnosti. Porasle su. i !ffii!gracije ratl..:._
nika iz seaskih !Pdd•ruoj a u rudarSke i industrijske centre. 0
tome 111am svedOCe lbrojni -statistiCki podaci Hi IS3Jffie Zivotn·e
situacije u indu;strijs!kim -gradovima i naselj]ma. Velike su i
dn8VIlle .migraciJe. No naS zadatak n~je wde da se bavimo tilri
pita.njem, vee Cemo se sarino IZadrZati na gJdbarlnoj analizi litnih i nacionalnih ·Zelja i st·rahovanja radni•ka. ·
U UCni•m ·Ze!Ijama radnici su istalkli posedo\ranje Vlastite
kuCe ·iii S'tana sa 430/o - iha 1prvo mesic, a rut posledrije mesto
stav:tH su »•ostati i darlje s€JJa•k<<, •sa 1°/o. I2lmedu:ove tdve krajnje Ze1je nalaze :se :sledeCe: tSre<:ari- Zivot dece, _vil§i stan.<:1:ard,
ltCm.o zdravlje, posedovanje modernog nameStaja, ·k·upatila~
lepog odela, teJ.evizora i kola, sreCarn J>orodMni Zirvot, zdrav'lje
,,
51
�poro.~ce, rek:eacija, viSe novaca, socijalna sigurnost,- UEi>eh u
studrJaana, nur, ,prese'lenje u grad, bliske veze sa !I"odacim.a i
smamjenje tporeza.
U nac1onalnilln Zeljama radnici su na !PI"V'O ,mesto istaJkli
naciona1ni rpros,peritet sa 50°/o, ana :p<>Slednje mesto smanjenje
poreza seljacima sa 1°/o. Izmedu ovih dveju zelja nalaze se:
razvit!lk socijalizma, rzxiravlje i dug zivot Tita razvitaJk industr.ije, mir, elkonomska s-tabilnoot i niiZe cen~, reSenje stambenog pltanja, modemizacija poli.iorprivrede crazvitak saobra~a.ja,. ~Sti. razvitalk zam.lje, tehni:Cki napr'edak, ZtWCJSlenost,
>2\!SdnacenJe rplata, nacionalno jedlnstvo, .bo!ji uslovi stanovanja u gradu i na se1u, razvitak Sk.dlstva i iZdravlje naroda.
U na!loj ·ruOn.oj obradi •t<&vrstali smo radnilke :prema meselinfun pr.ihodiuna u tri grupe: :prvu gtlljpU sacinjavaju radnici
koji imaju mese<m.o do 25.000 dinara. Ukupno u ovoj grlliPi se
pD\iavHo 295 radn>ka. U drugoj grupi ima 49 radnika sa mesecnim prihodima do 45.000 dinara i u .trefuj grupi sa 45.000
i viJSe ima svega 9 <radnilka.
Pogledajmo nacimnalne zelje prema mese<m.om rprfuodu.
Nacionalne ielje
MeseCm prihodi
Ukupno radnika
Do 25.000 125·45.000 145.000 1vise
295
49
9
Nacionalni prosperitet
Razvitak .socijalizma
Mir
Razvitak industrije
Dug Zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Razvitak. saobraCaja
Re~enje stambenog pitanja
Ni:Ze cene
Zaposlenost
Opsti razvitak zemlje
E!ektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Izjednacenje plata
Razvitak skolstva
Bolji ~Stanovi u gradu i na selu
Nacional•no jectinstvo
Zdravlje naroda
52
49'/o
42
22
28
38
16
13
!8
21
12
12
45%
22
33
11
56
22
11
14
11
10
11
11
I
3
4
4
8
Procente :smo .irlraCUilla:li vertl!kalno •za :svalku .grupu pretma
prihodima, a globalna analiza nacionalnih ze!ja radn>ka data
je na IPtethodnirrn IStranicama. »Re'Senje stalrnlbenog ,pitMja«
osma zelja po redu u gomjaj taJbeli postavlja se sa 18°/o <kod
radnilka sa 25.000 meseeno, d<Jik se kod radn]ka sa 45.000 i vise
ta Ze1ja uopSte i ne poja.vljuje. Verovatno da su radnici ave
grUjpe ~Uspeli TeSirti 1
stambeno pi:tanje .ramje, iPitanje svojih
kvalifilkacija, smestaja i rprihoda, pa zatC> i ne i.s[Joljavaju ovu
ze!ju.
U Bosni i HercegC>vtni, u mdustrijskom tmilanskom bazenu, !koji okuplja vel>ki broj radnlka iz seostldh podrueja,
jedan mladi inidustrij.ski radnik formu1isao je avian reCima
svoje zelje: »Zelim da sva radnicka naselja bwdu izgradena
kao Sto su BanoviCi. Da .svi industriljski radnici imaju ·zdrav
i moderaJn stan j da ISV:i d.obijamo prema radu«.
U Sloveniji radnici Zele da :se 1radi :Sarno u jednoj smeni
i to pre po.dne lk.alk.o rbi ilmali viSe vremena za zabavu i razonodu i time 1bi tse i.?Jbegao IPO.podnevni rad u noC.nim SliDenama. Isto taka u 'OVOj republici radni'Ci su :i!zrazili •Zelju da
l>i ·zene treb>rlo da r»de [pe't sati dneWlo.
55"/o
43
20
24
3!
12
14
12
6
4
4
1
4
5
5
U analizi stno zanemariJi one radnike ikoji nisu fdali podailk.e za meseCne p:rihode.
U Srbiji, naroCito u Bearg-rardu i u drl.llgim veCirrn industrijskim centrirma, .rasprostra111jena je Z~lja za ustamovama
za smeStaj dece, za raznim tservisiJma za !POin·oC zaposlenoj
Zeni, za servis:iana za pranje r-ublja iid. -
u Ma<kedOIOi;ji radn'ici pre .svega zele illdustr](jal'itz;ac'ijru
ove republike. Podilzanje novih fabrika i ukiljuCiv3!Ilje radne
snage u industriju. Mlad!i !MalredC>nac, radnvk, k.Ze: »Zelim da
;se industrijalizira i elektrificira u potpunosti naSa zemlja i
da se p-obo1j'Saju 1zdravsilveni uslovi ·ka!ko bi se ·mortalitet sveo
na minimum«.
Skoro u svian repUlbliJka!ma radnici u svQj±m odgovorima
podvlace zelju za daljOiffi izgradnjom socijalizma, I?Jdravlje
Tita, razvi!taik industrije i sadbraCaJja, reSenje stambenog
pitanja, isto taka istiiCu Zelju za tehniCkim l!lfl!Pretkom i veCo~
za.poslenoS6u.
53'
�Seljaci
Visina ·godiSnjeg
U redovJma seljaiitva pO'Sle drugog sve!JSkqg rata u Jugoslaviji izv:rSene su matne promene: Agrarnom ·reformom
najv':ci deo obradiv: zemlj: p;tpao je oni!ma koji je obraduju.
U nasean TamnatranJU zardrzah smo ·se na analizi Zelja i stra~ovanja seljaka prema visini godiSnje;g poreza. Pokuila!i smo
•staci razlike. s~a~a u _zeljama _i strahovamj.iJma po pojedinim . ~a~alkierl!Sti:~llln IPrl'V-redno 1 dmrlturno razvijen1ni · i ne.TaJZVlJenrm
podrurcJdana.
Iz podataka ~e smo dob]Ji ovom anketom mooemo kol!lstart-ovati da :su JiCne i dlacionalne Zelje i strahovarnja seljaka
.<?J<ren':'te ,.!Prema t_ekuci!m prdblemi!ma, potrebama, poteSkocatma 1 br1gama lkoJe ISU ve:zane za njihov na!Cin 'Zivota, njihovu
geo~ra~ku, ekonami.S~U i drurStvenu -sredinu, njihovu psfuo-
•ogiJU 1 pogled na svet. Ove zelje se odnose u [prvoon redu na
selo i selja.ke, ...zem1ju i zemljoradnju, prirhOide, porez, kuCu,
~ute~e u s~lu, skolu, zdravstvenu stanicu, poStu, na cene poljoprivrednrm [proizvodima i industrijskoj robi na tvzistu ; na
&manjenje ;poreza itd.
U liiCnfun 2e!jama seljaci ma prvo mesto i:s'ti~u sreean
zivot dece sa 35°/o, a na poslednje mesto uspeh u studijama
sa 2°/o. Izmedu •sreenog zivota dece i "'"!lelia '11 ~tudijama nalaze se: .JiJ.Cno zdravlje, ipOSedovanje Vllastite lk.uCe ili stana,
posedovanJe moder.nog name!ltaja, -televizora i kola smanjenje poreza sel1acima, sreCan porodiCni ZivOJt, zdravije porodice., viSi standard, ostati i da]jje ~eljak viSe nova<!a zo~o.
'
' '"'<!:'
~ 1er:ost , ffill!', preselenje u grad,_ socijalno osiguranje, rekreacija
1 hliske
veze sa rodac1Iha.
. ? nacionalni!m 'Zelj am a se'Jj aci su
istaikli nacionaw prosperitet na prv·o mesto sa 28•/o, a na poslednje nnesto irljednacenje plata sa 3°/o. PoJII.e macionalnog prosperiteta dola~ raz-
vitalk in?ustrije, mir, moder<nizacija .poll.j-oprivre'de, -razvitaik
-~aohraC~a, :azJvitalk socijaUzma, smanjenje poreza, !dug Zivot
< zdravlJe Tata, za,poslenost, ekonomska stabii1nost i niZe cene
elektriflkacilia sela, iTelienje stambenog pitanja, razvita•k skol~
stva, tehnti5ki mapredak, poboljsanje 8tambenih uslova u gradu
i 111a selu, naciona1no jedins'tvo, zdravlje naroda i opSti raz¥itak zean~e na svi!m podru~ji!ma. Prema visini godi•snjeg po. reza ,post()Je raz'llke u nacionalni!m zeljaJllla koje se mogu
v1deti u podaci!ma koje iznosi!mo.
54
-~
Nacionalne telje
por~za
,.,.----...,.,.-.,-------I-=D:.::o-:3::=0_:.:.0:.::00.:_; 30-70.000 70.000 I vl!e
Ukupno seljaka
139
91
103
1
~------------~----~--
250/o
20
27
Mir
Razvitak iodustrije
25
Zdravlje Tita
15
Modernizacija poljopnvrede
20
Razvitak saobraCaja
16
ReSenje stambenog pitanja
5
Ekonomska stahilnost - niZe cene 8
Tehnicki napredak
4
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijal:izma
Zaposlenost
11
ElektrifJkacija sela
Smanjenje poreza
13
Rao:vitaik zemlje uopste
Izjednacenje plata
ViSe skola
Pobolj.Sanje stambendh uslova
Nacionalno jedinstvo
Zdmvlje naroda
2
15
'
5
5
5
7
7
310/o
22
20
30
12
24
25
7
11
3
12
2
9
15
1
4
4
4
4
210/o
16
25
22
12
24.
22.
11
16
6
10
2
11
18
3
7
2
3
Prvu gru.pu s01cinjavaju 132 seljaka sa 30.000 poreza godlsnje, druga grupa obubv.,ta 91 seljaka sa 30:-70.000 poreza
i treca gru;pa tbroji 103 seldaka sa 70.000 i .viSe godi!lnjeg poreza. Najlbrc;jnija je prva grupa sa 30.000 poreza god·iSnje.
U ra'Wli:Carskim seilima- Slavonije, Srema, Banata, BaCke
i ceJ.e V'ojvodine lllllllogi seljaci zele da se i 'dalje 1bave poljoC
pri.vredorrn samo na jedan m<Jdemiji _:natCin., priiinenom mehanizacije, modemih maiiina i ve!ltaCkog dubriva. Seljak jz Voj.
vodilne izraZava us:voju nadu ovom reCenicom: miBiCe viSe rna,..
Sina ·za 1Cupa11!je ll'epe, ·za secu· i. sltidanje 'kukurU.za. Svaka
seo.ska •lruta imaJce radio aparat«. Istovremeno seljaci ocekuju
sma:njenje [pOreza i tpovezuju ga sa rodnrlrm iU nerodn-im ·go-
ditnanna. Qv.ako jedan se'Jjak za porez i\Stlce svo.ju zelju u ode
govoru: »Da se smanji porez, jer je rto sreCa za sve ze.mljnr~dnlke u zeanlji. Da se porez ne ,placa kada zemlj a 11e rodi«.
Drugi seljak povezuje porez i cene na trziStu pa svoue shvatamje u buduCnosti ·zamiSJ.ja u ovom sVetlu: »Da i{YOljopriv:ll'edni
proizvodi i n.j;hove cene l>udu u sklarlu sa te&:sti.lom, to jest
1
kada IPardne cena svi.nj.i. ID.e<ka padne cena i 1ko.Sul.ji«.
-55
�Seijaci u Srbijdl, u dolin1 ·retke Morave vrezuju svoje
Zelje ·za potrebe lllaroda ovoga 1k!raja: »Da s~ regtill.i.Se reka
Morava, 'taka da nas viSe ne plavi«. »Da se iiSuSe moCvare«.
»:qa .se n.apra.vi most na ·Morav-i, pa da ne strewJmo o'd njen:iih
p.:qplava 1 voda« - te i sliCne Zelje m.a:jvirSe su ras.prostranjene
.kod se!jaJka u do!ini i s1ivu reke Morave.
Selj!lk j1z Hercegovine, iz Popovog Po!ja ikaze: »Da se
i~Si ip~lje i stvore u~Wi za uzgoj ~Vinove laze, paradajza, P9.:prlka 1 dmgog povrt:a<<. Jedan se1Jak sa Romanije Jzna!d Sarajeva istice: »Mi.sJilln Ida cemo indu.strijsk:J. tolilko napredcwati
pa .cemo i mi moCi i2lbaciti ·Coveka ;na crnesec«. U nekim pre~
delrma Hrvatske u lkojima zaostaje JPrJmena savremen:iih maSina seljaci :Zele viSe tra!ktora. ·»I u na·Sem poilju, lkaZe jedan
selj!lk~ treba da oru traktori, a ne ·V<>lovJ.. 'Kola sa ik<mi.iskom
i volovskom vuCom treba zameniti autima. To Ce ibiti aik.o se
ne zara'ti«.
25.000 48% zeli naciooal!ni prosperrtet, druga grUIPa istu
zelju i£tice sa 59"/o. Ndeni mesecni pdhodi su 25-45.000 dtnara. I kod trece grupe slul!:bemika 'ciji meseeni prmodi prer""'e prelloo 45.000 i viSe nacl<>naln!i prosperitet se istice sa 63°/o.
Stariji slu~benik ikoji kroz godilllu dana ide u rpenziju, a
prevalio je 66 godi~u l!:!vot~ i~r~.ava z~u: •:Lap stan. i[)a
mi se ;poveCa !P].ata, Jer ce m; 1b1ti :1 !'Em.ZlJa vee~ .. !PO:ed to~a
Zelirrn da Vidim sve na.Se lkraJeve, pOISto sem ST!btJe n1sam ni-
kud i!Sao«.
Mese~ni
Nacionalne Zelje
Naciona:lni prosperitet
Razvitak ·socijalizma
Mir
Razvitak industrije
Dug zivot Tita
Modernizacija poljoprivrede
Sluzbenici
U naii€111J. i!straZivanju zahvacema ~u 233 soJuZbenika odno~o 15'0/o, ~~oji :SU ukljuCeni ·U razne ~pr..ivredm.e, ~uUtu~e .i
Razvitak saobraCaja
soCIJalno-l'ldravstveme delatnosti. Pogled<;jmo prvo glabalne
licne i nacJ.ooalne zelje sluzhenlka.
U li'Cnim Zeljama na prv·o mesto isti~Cu .sr~Can 0ivot dece
sa 43°/o, a na ,poslednje mesto preselenje u grad, sa 2"/o. N~
drugo .mesto u ze1jal!lla sluwenika dolazi ,posedovanje vlastite
kuCe Hi stana, sreCan tpor{)fd,ilCni Zivo't aJJCno zdravJje uspeh
TehniCki napredak
u .studijmna, posedovanje :modernog n~SStaja, vi\Si ISt~·ndard
-zdravlje JI)orodice, za;poslenost, mir, rekreacil,ja, bliske .veze s~
rodadma, so'Cijalna s:igurnost i viSe nova:ca.
u ~acJ.ooa:lnilln
zelj!llllla sluZbenici ,pe>laze '<>d naciona:ln<>g
prospertteta sa 53°/o i zavrsavaju sa elektriflkacijom sela sa
3°/o. ll'lmettu ove 1]>11Ve i paslednje zelje nalaze se: razvitak
socijalizma, •razvdta!k ·irrudustrij·e, zdrav1je
j
dug Zivot Ti•ta re-
senje stambemog pit!lnja, tehnibki na,predaJk mir moder;,_;zacija poljapriv·rede, razvita:k saabraCaja, n:ilZe ~ene, 'izjednaCenje
,platta, razviiaJk Skd!stva, zdravll.ie naroda, <>pSti razvitak zemlje, naciooalno jedinstvo i lbolji stanovi.
Ist~ ove Zelje razvrsta.ili smo prema meseCnim prihodima
v
s1uzbenilk::a. PokazaJ.e ·su :se razlike i slliCnosti u naciona1nim
zeljama. Kad grUIPe iS!uwenika sa meoecnilln rprillloldima do
56
prihodi
Do 25.000 125-45.000 145.000 i viSe
-U-k-up_n_o-·s-1-uz~b-e-ni~k-a-----------l-~~1~16~-85
30
Re.Senje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost Zaposlenost
·
Opsti razvitak zemlje
Elektrifikacija sela
48'1o
33
20
27
17
15
9
24
niZe cene 11
13
3
18
13
33
37
16
18
27
11
13
4
25
23
13
17
7
20
2
3
7
7
4
1
Bolji stanovi u .gradu i na selu
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
63'1o
37
5
Smanjenje poreza
IzjednaCenje plata
Razvitak skolstva
59"/o
45
4
8
9
7
8
12
8
5
2
2
17
17
3
3
10
S11l'Zbenica iz Lijubljane, stara 28 godina ova'ko formul:iSe
svoju J:itCnu ·Zelju: '»Lep stan i \Sagla:snost u brarkru.«, a iz jedrnag
manjeg mesta ;,; Sloven\je lllllaili sluwenik star 23 godillle
kaZ:e: ·»Da se
ttE~POStavi
pravi ocinos izmedu cena i liCnih
prihoda<<. U nacionalnilln zeljama slul!:benik iz LjubJjane, star
22 godillle lzjavio je: »Da SSSR i SAD prestanu sa atomskim
eksperhnent:itma, da se okonCaju razgovori za artomsko razoru.Za:nje i da ,se atomska eneDgija wpotrebi u mrimodop'Sike
svrhe«. Mnogi slul!:benici su istakli da ce se pobdlj'iiati stambena kriza i rpovecati standard ukoliko dotte do m~orul!:anj a
i rUkoliko se sva sredstva uloZe u mirnodopske svrhe.
�DomaCice
Od i524 a~ketirama lica 397 su <loma;Cice !koje po hrojnosti u uzonk.u .zauzimaju prvo mesto. VeCina ·i!h .Zivi na selu
(197), u gradu (178) i u me'Sovitom naselju (22). Po repwblikama najvi!ie ]h je obuhvaceno ru S:Cl:>ij!iJ (163), a najmanje u
Cmoj Gori (11). Vecina domacica, kako p<lkazuju nasi podaci,
Zivi u seookoj, !Socijalnoj i kuJturnoj sredirni i vezana je za
seoski naCin Zivota.
u
litnlrn zeljama domacice
~u
istalkle na prvo mesto sre-
Can Zivot dece sa 43°/o, a na poslednje .mes'to uspeh u stu-
dijama sa 1°/o. Pasle srecnog zivota dece redaju se ove Mne
Zelje: liCno ~dravlje, posedovanje Vlastite lkuCe, ISreCan porodDCni Z·ivot, moderan narrne.Staj, 2idrav.1je {Porodice; vl!Si .standard, vjSe novaca, zapoolenost, rekreacija, !mi'r, ·bli:ske veze sa
rodaci.ma, socijaJlno osiguram.je, 1preselenje .u grad, ~anjenje
poreza, ostati i dalje selja/k i uspeh u studijama.
·
DoonaCica iz· okoiine PoZarevca, stara 38 godlin.a koja s"e
bavi zemljoradnjom i Zivi na .selu ·izra.Zava svoju UCnu lleljti
ovlrn recima: »Volela bih da imam v.iiie zenrlje ida se smanlii
porez«, dok domaCica iz Ljublj-ane, starija sa 1Pal1'zijom i lJ.OOeg
~e <>dnosi na :penziju i roravlje:
»Zelim veCu penziju i zdravlje«. Jedna doma~iCa tz N:iSa, star:ii
52 godilll.e Htnu ·zelju ua;>u6uje detetu i :?Jdravllju: '»Ako .je moje
dete sreCno, ja Cu biti GUJplo \Sre6nija. Ja :Zivim za moga sina..
zdravlja izrazava ze1ju !koja
Druglli "elja nemam. Ne zelitn niikakvo bogatstvo sem zdravlja«. U naci<>nalnim ZeljMna ona istiCe: >>Brza izgrardnJa fa:.
brlka, Skola i stanova i snlZemj€ cena - to su :m<>je relde !koj"
ocekujem "" deset godina u maci<malnim okvirlrna u Jugoslavilji.«
·
·
·
DomaCice stavljaju nacionalni IProsperitet sa 360/o
111a
prvo
mesto u nacio.nalnim i!eljama. A nacionalno jedinstvo sa 4°/o
na :poslednje me'Sto. Izmedu nacio.nalnog J>rosperiteta i na·cionalnog jedinstva nalaze se sledece nacionalne zelje: mir sa
:ll•/o, ~dravlde i dug zivOtt Tita sa 20°/o, razvJtak industrije sa
17•/o, 'razvita:k saobracaja sa 15°/o, resenje stam'benog pitaitja
~a 15°/o, daJlji razvita/k socija!W!na sa 14°/o, e!konoon"ka sta.bilnost i niZe cene sa 13°/o, nwdemizacija poljoprivrede sa
9"/o, o:pSti razvitak zenhlje sa 8°/o, 'Zaposlenost sa 7•/o, eleiktri.fikacija sela sa 7°/o, re8enje staanJbenog ;pitamja u gradu i na
selu sa 7°/o, tehn:i!Cki mapredak sa 60/o, ·smanjenje !POreza se-
.58
ljaclrna sa 6°/o, razvitak skolstva sa 5•/o, roravlje naroda sa
4% i i!zjedn"cenje !P'lata sa 4%.
.
DomaCica iz SaraQeva,· stara 61 ;godinru, izra:zila je ovim
reCima svoje !Ilade: •»P.oveCanje standarda, da n.am je tZiv Tito~
da budemo sretni IS n.jim. i on s nama«.
Druga d-om~Cica iz. Sarajeva, ~Stara 56 godilna, \koja je
prez·iveila bombardovanja u gradu IZa 'Vreme Oku:pacije, jed,.
nom reCenicom fo-mnuliSe :svoju .Zelju: >~Mir, da nema aviona
nad naSim glava.ma«.
Mlada Maked()J])ka iz Biltolja, stara 22 godine, ka;i':e:
»Posle deset godina i2lgradiCe se vise fabr>ka i ~tambenili
zgrada. Bite posla za svaJkoga koji zeli da radi i IZa seilja'!ke i
za gradane. Plata <:e lbiti veca«
Sli6ni odgovori se mogu naci kod doma<Oica i u drugilll.l
krajevLma Jugo.slawje.
Poku.SaJi smo da l!'azvrstamo domaCice prema mestu sta:.
nova'lllja selo - gr<id - ane8ovito naselje, poSto .ih nismo
mogli ral'N·rstati prema prihodlrna kao Tadnlke i slt>Zbenike,
j.er u ank€'bnoon !J:i!stiCu nije precizirano Ciji su pri!hodi. N~
zna .se da 1i su njeni, njenog muZa, sina ·ill.i nslmg od Clanov8.
porodice iii domacinstva. Pogledajano naciona1ne zelje dom0c~
Cica prerria mestu stanovan.ja.
Nacfonalne telje
Ukupan broj domaCica
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijalizma
Mir
Razvitak indust11ije
Zdravlje i dug zivot Tita
Grad
178
42%
30
61
36
36
Modernizacija poljoprivrede
12
Razvitak saobraCaja
15
Re8enje stambenog pitanja
34
Ekonomska stabilnost - niZe cene 35
Tehnicki napredak
15
Zaposlenost
12
OpS!i razvitak zemlje
13
Elektrifii.kacija sela.
Izjednacenje plata
12
Razvitak skolstva
9
Bolji otanovi u gradu i selu
13
Nacionalno ·jedinstvo
7
Zdravlje naroda
9
Mesto stanovanja
Selo j MeSov. nas.:
I
I
197
62%
27
61
28
37
24
41
21
15
6
10
19
6
I
22
41%
9
18
18
23
.14
18
9
9
18
5
9
14
5
5
14
10
9
59'
�Svakako da su se pdkazale neke ra~Hke u lllacionalninn
Zelja!ma prema tLpu stanovanja. Na 1Pr1mer, modernizaciju
poljoprivrede domacice iz grada stavljaju lila 6 mesto sa 12•/o,
a d-oma6ice sa sela isto na Sesto mesto sa 24°I o, dok se u nneiiovitinn naseljima ova IZelja kod doma<:ica l!le ,poja~uje. Slicn<1sti i razllke pdkazuju gOTlljji statistlcloi podaci. Preglednije
sllenosti i ·raillke domacica prema ti,pu naselja se vide na prilozenom grafiCkom prlkazu.
01\,S
-
•U!p9J OU(DUD!::'JDN
! AOUD~S ! ! (08
LiCni i nacionalni status na skali
.•
D(iiS
o(pD)jH!J')l"'l3
0
0
c
"
~SOUS(SOdoz
•
e
·U
•u
"
E
0
a~!N
aua:>
0
aJuPHd ouaqwo'S
~
w
0
<
z
..._
w
z
<
:z
-'
0
u
<
.,
~
apaMpdoJ (Od
D!!=>DZ!UJGlpow
.
c
DHl D>l! up~s paJd
'o"!¥
0
Bno
Prc>~lost
"' .......
Lleni status
Nacionalni status
:z
4,3
4,9
Sadallnjoot
'BudUii:nost
5,0
6,8
6,7
8,6
oUJZ!I
•DjpOS )jD"!AZO~
,-~-'"'1"-oTo-,.--r---,1"'""""1--r--f ~adsoJd
....
"'
60
r
Prilil<oon ra~govora sa ispitanil<OI!ll nas ~amdnlk je pokazao lestvicu sa 10 s'tepenica. Vrh oestvice 1kao sto smo vee
ranije rekli preds'tavlja najibolji na1Cin 'Zivota, a dno lestv.ice
najgori naJcin zi<vota. Pa-vo je pootavljeno pitooje za li>Cni status: Gde ste h>H pre pet godina, gde se na'lazite sada i gde ce
vaiie metstG ibiti na skali pos'le p.et godina. Taiko oe a.;pitanilk odred:io .broj stepenica za 1:lCni status u p.-oiilosti, sadaSnj.osti :i buduenooti.
Polito je a1a skalli odreden lieni status, prel!lo se na odredivanje naciOI!lalnog staJtusa. Pitooje tie glasi[o: Gde se J·ugoslavija na!W:ila pre pet godina (1957). Zatim se preS!o na odrediwanje statusa u sadalinjosti: Gde se Jugoslavija nala2i
sada (1962. godine); i za 1buduenost gde ce se. Jugoslavija nalaziti pOOle pet g<>dina, 1967.. godine. N a taj n3JCin Sl!llO dolbili
liCni i na~ionall11t i!Stattts ti 'tri vrernenska perioda,. u- pro.Slosti,
sadallnjos'ti i buducnosti. A sada poglledajmo razlilke i7Jmedu
licnog i naci=mag statusa.
....
0
0
'Gll.l
!UIDUO!::'JDN
N acionalni status u sva iri v,rememska perioda je ve<:i od 1iCnog statusa. Aritmeti&a ,;redina 'Za Qieni status u prdS!osti
izno:si 4,.3, a·IZa nacionalnj. status 4,9.
Sadasnjost: u sadallnjosti lieni ,status iZIIlosi 5,0, a nacionalllli l"tatus 6,8.
BuduCnost: li61i statu-s za bu!du6nost iznosi 6,7, a naci<lnalllli status 8,6.
61
�ATitmetiCku 'Sredinu srno izrarCuna1i na osnovu uputstava
k<>je tie da<> pr<>fes<>r Hadley Cantril."
Dist-ribucija naCionalnog statusa na skali po stepenicama
(Procenti su racunati oo u!kupnog 1broja .ispitanrka u Ju~
goslaviji 1524 i (poka2lUiju ra~pored orlgovora na svaikol stepenici u (proslosti, saldailllljosti i l>uduenosti).
"
26 Vidi: Hadley Cantril and Lloyd A. Free Hopes-ana
Fears tor Self and country, the American behavioral scientist vol VI
octqber 1962, no. 2 page ;i.
'
·
'
Pros!ost: Najveei lbrdj ispitanika odredio je prol1lost JugoS!avije na petom stepenlku sa 24°/o. Veoma rvrsoki procenti
su d 'l"la :cetvrtom stepenrku sa 22°/o, .pa i na trecem. sa 14°/o.
Sada!injost: . ikoncentracija <>dgovora u sadalinjosti je 'l"la
petom, Sestom, sedmom i osffioan stepeniku, s tim Sto je na
osmom stepen;ku 23•I o.
BuduCnost: !koncen:tracija 'Odgovora je na ·sedmom, oomom
devetom i desetOim i 'l"lajveca je na desetom steweniku sa 33°/o.
Ove .podatke smo .prlkaza1i graflcki na sledeeoj strani.
Broj stepenica Proillost Sadasnjost Budu6nost
10
9
8
7
6
5
4
3
2
)>MetOd. pore_ctenja aritmetiCke sre'dine na skali
. P':"o, lbroj. ~~ta;nika na -svakom stepemku je pomnozen
sahroJem stepemka. N a primer, a'ko su 162 ispital!liika ozn.alci!a
stepen;k 7,. onda_162 mnozlmo sa 7 t dolbijrono 1134. D~ugo,
re:m~ltat ?Vih ovih umnozaka . Si>beremo i dobijemo ukupan
totall. Na]'zad, ukwpan totaJI dijellmo sa zlbirom ispitanika na
Ska:li ·(±skllj<UcutiUICi ·Oille koj•i su oogovarali ·>>da ne maju« ill
»n!isu dali odgovor«).
· ·
)3roj stepeillca
l)roj
·· na Iestvici
ispitanika
0
1
X·
2
3
4
5
6
7
8
9
X
Proizvod
X
X
X
X
X
X
X
X·
62
99
158
235
850
347
162
134
87
' 28
62
198
474
(250
2.082
1.134
1.072
783
280
AritmetiCka sredina
9
21
16
18
15
4
2
24
22
14
5
1
0
33'/o
25
21
11
4
2
1
1
1
0
0
0
0
0
2
8,6
1
1
4,9
6,8
Nacionalni status na skali
11.275
i
940
i Pmlzv<XJ 11.275 i' zbir ispitanlka 2.172, de1lmo 2.172 d .tOJko dobiljemo OJriimetlcklu snJdinu 5,2.«
62
Bez odgovora
5
fJJ!o
9
23
Smatrali smo da je ;potre!mo videti i nacionalni status na :
skalli Jugoslavide u ;prOOlosti, sada!Snjosti i budu6nosti, procenjen od str·ame raidniika, selja'ka, sluZibenilka i domacica. Rucnom '
·obra:dom dolbili smo Sledeee pmseke:
0
H72
10
X
10
1
0
lO/o
2
Proslost
Radnici
Seljaci
Sluzbenici
pomar~ice
11.275 'Sa
4,8
5,5
5,2
4,9
Sadailnjost
6,8
7,0
7,0
7,0
Budu6nost i
8,6
7,9
8,8
8,7
Proslost: uporedeno sa jugoslovenskim nivoOilll jedino do- '
maeice .imaju istu.procenu p~oillosti Jugos1avije na skali, procena seljaka i SIOOI>eni'ka je .neilto fzn!!d jugoslovenSkog prose'ka, dok -se. ,pr_oc_ena. radni·ka- v~om·a. ,~ai? :r:a~lilkuje..
63
�Sadailnjost: procena sadamtjosti JugoSlavije na ska>li od
strane radnilka dadmaka je jugoslovenskom nivou ~er iznosi
6,8, do!k. JSU procene !Beljaka, 1Slu.Z:benilka i dooonaillca i'Znad jugo~
slovenskog proseka. Znaci r·a:c!nici su najlb1iZi jugoslc>Venskom
niryou, odnosno i ne razli.k'Uju se u ftoj proceni.
Buducnost: u !P<>gledu buducnosti JugoSlavije, radnici su
ostali na jugoslovenslrom. nivou, jer ta !Procena iznosi 8,6, dok
je !Procena selja,'ka iS!Pod jugoslovenskog nivoa, a ,procena sluzbenika i domaeica se nesto razlillouje lj nalazi se iznad op5teg
jugosloven~ proseka.
OISTRIBUCIJA NACIONLNOG STATUSA NA
SKALI PO STEPENICAMA PREMA
OCENI ISPITANIKA U JUGOSLAVIJI
!I
40
35
•
•
,''
buduC:nost
\/
30
25
Status nacionalnih Zelja na _skali
Sve na'Cionallne 2elje obuhva!Cene .su s'kal<>Jn u tri vremenska perioda, u proS!osti, sada'ilnjosti i 'buduenosti. Merene
su r·az-lilke i promene u nacionaJ.nim •Ze\jama na s!k:ali 1mnedu
pvoSlosti i sadaSnjosti, 'za:tim Wmedu sadaSnjosti i ibl.llduCnosti.
Na primer, ka'ko je jedno 'i:lq>itano lice gleda.lo na razvita'k
industrije pre pet gocHna, tka!ko gleda .na razvltak 'IDdustrJje
damas, 'sta ocekuje, odnosno lkako gleda na reilenje ovog pitanja u budu6nosti. Postoje 1li xazlike u QVa tr.i vremen.ska
perioda illi ne?
N acionallni status za sada'ilnjost na '""'""; :lznosi 6,8. Ispod
ovog CJiPS!eg jugoslovenskog !Proseka nalaze se sledece naClOc
na/line zelje: elektr1fi'kacija sela 6,7, skonomllika sta'biJnost i
niZe cene 6,5:, bollji lllSlovi :stanovanja u gradu i Ilia .selu 6,5,
izjedn"ce;nOe plata 6,5, smanjenje ,poreza seljadma ,6,3 i dug
zivot i 2>dmvlje Tita 6,1.
Izn"d opsteg jugoslov€'!lSI<:og ,proselka na skali se na'laze:
mir 6,8, modernli!zadja proljoprivrede 7,0, zatim raxvtalk saobraCaja 7,0, da.lji ra:zviltak socija.~liZJin.a 7,0, re!Senje stambenog'
pitarnja 7,0, raz.vitak ISkdlstva 7,0 i -naciona1no ded·ilnstvo 7,4.
Nadcm.a•lni proop~itet, teJhniCki napreda!k zemJ.je:, z.aposlenost, zdravlje naroda i ·opsti razv>tak zem1tie >maju srednju
vrednost 6,8 koja de ravna op!:tem jugoS!ovenslkom proseku u
s<>da!iinjosti. (Vidi talbelu 13).
Sve naciona/line zelje smo i gra:fiicki prlkaza1i u tri vrec
menslka perioda, jer se na pregledmiji na:Cin istiJCu ra~zlike u
1
20
15
10
5
0
2
3
4
5
6
7
8
9
Na a[)SClsi na sv1m grafikoruima naneta je Skala oo ~:-10
••tanenicama a ,na osi ordi'nati tzra~eni su proceffli od
po ~ v,,
sk
·-·
ukUJPI><>g 'J>mj,a lst!>itamlika u .ttii. vremen a perru.u.a.
5 .Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
1
65'
�pagledu proslosti, sad<~Siliosti i 'buduenosti. Osim toga lJolje na
taj naCin,;post~euno uporedi"ast !POdataka 'nego ~to nam ;pru~
zaju broj•cani pr~edi.
Nacionalno iedln•
Tabela 13"
st'Yo
Nacfonalne
.,,
Nacionalno je5.
dinstvo . ·
5
ViSa skola
13
Stanovi
27
Socijafuam
24
lndustrija
14
Sao'braeaj
16
Poljoprivreda
25
Mir
Naoionalni pro40
speritet
9
Te'bnicki napredak
8
Zaposlenost
5
Zdravlje naroda
Opsti razvitak zemlje 7
100
TOTAL UZORKA
Elektrifikacija
6
sela
Ekonomska sta13
'bilnost
5
Bolji stanovii ·
IzjednaCenje
5
plata
6
Smanjenje poreza
23
Dug zivot Tita
,j
0
;;;;
0
0::
~- ".,oo "'oo
.,E, "O
"'"
5,1
4,7
5,0
5,0
4,9
4,8
4,8
5,0
7,4 . 9,0
7J) 8,8
7,0 8,8
7,0 8,7
7,0 8,8
7J) 8,8
7,0 8,7
6,9 8,7
4,8
5,1
4,9
5,0
4,9
4,9
6,8
6,8
6,8
6,8
6,8
6,8
66
8,6
8,7
8,7
8,6
8,6
8,6
'1:1
<1:1
>CI'l
2,3
2,3
2;0
2J)
2,1
2,2
2,2
1,9
8,5
2,1
4,7
4,4
6,6
6,5
8,5
8,4
1,9
2,1
6/5
6,3
6,1
8,4
7,9
9,0
~
<;1:1
0
"
"
::>
""
0.
1,6 3,9
1,8 4,1
1,8 . 3,8
1,7 3,7
1,8 3,9
1,8 4,0
1,7 3,9
1,8 3,7
'"'
~~
-"
O"'
as a
74
82
210
415
370
220
241
381
2,0 1,8 3,8 615
1,7 1,9 . 3,6 139
1,9 1,9 3,8 118
70
1,8 1,8 3,6
1,9 . 1,8 3,7 112
1,9 1,8 3,7 1524
6,7
4,6
4,7
5,0
"0
.:;S
ooo..ca~
4,6
:n Tabele 13, 14, 15, 16, 17, 18 i 19 obradi.
"'"
·g.oo
~ j·
2
~Q
1,9
1,6
1,1
1,8
1,9
1,9
1,7
1,6
2,9
3,9
3,8
4,0
3,6
3,2
4,0
j
jf
••
•••
92
195
74
....... "I ..•
lizmo
..... t 2,3
•
..•I •
j.
........ (, .. !.
••
Boljl stanoYi
Razvltak soe:lia•
. .
-:;;
f ...
Vlie ikolct
STATUS NACIONALNIH ZELJA NA SKAU PREMA
O:PADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI (Ofo)
felje
·SKALA NACIONALNIH iELJA
.2
.. I • I.'.
I . i,L
~
:!
2,0
·
1, 8
1:7
., i'
1,8
Razvltok soobro-
NOcionolni prosperltet
1,8
,. n
Rozvltok lndustrlje
Cojo
Modernizocljo
poljoprivrede
Mlr
1,8
2,3
''
,,
.
.!iiii
1,8
1, 7
'-'
TehniCici nopredok
Zoposlenost
f .
Zdrovlje noroda
lzgrodnjo zemlje no
svim podruCjimo
I•.
Total uzorko
k"
1,8
h ...
e ··~···-'5·.,r··t2.o
F••.. •· ,............ !... ,,, "'
. J ...... 3d .....
I
... , .......... .. ·"'"#
$(!
.... , t • · " '
'"
. I
..
3
..
1, 8
1, 9
),9.
1,9
1:8
1,8
t. ...•• a , a
1:8
1:9
1,8
..
•• • •
'·"
2 1
,I'! I
Elektrlfikacijo
Elconomsko stabi/.
'' · · ·• ·
nest
,, ,., ... f
H. , ; I , s .1 1,9
1
So/.ji uslovi stonovo
•
njo U grodu j selu l•. · · • ;f' .. I. .J... • :.< t 2 1 I
fi;
5
Smonjenje porno
Dug iivot
redsednlka Tlto
l. ·j ..
I
83
87
350
···~··
b.·
0
I
o
........ !.
>I
.j
,;,. 1
1
..
··'
I, 9
1' 9
1,7
1,6
1,6
•
5
0:
1,9
5
. .. -;:, ... 0 .. '.
~c
'
lzjednaCenje Plata 'l:o.o
o
1,9
"·
I
I
I
2
3
4
.... : \ . ,
....
I
6
2,9
I
I
8
9
I
·s
v.. 1
l,l
7
-,
10
c::Jproilost !:.•:clsadain·jost- b ud ucnost
'
uzete pre"ma amer:i~koj statistiCkoj
-
••
67
�~
$
:1
Tabela' 15
Tabela 14
STATUS NACIONALNIH 2ELJA ISPITANIKA NA SKALI
POREfJENJE SADASNJOST - PROSLOST (Ofoj
..
~
'to
TOTAL UZORKA
1000/o
~
0
""
::>
77"/o
Nacionalni pro-
40
Stanovi
NiZe cene
Tehnicki napredak
Zaposlenost
Opsti razvoj
zemlje
,
Elektrif-ikacija sela
Smanjenje poreza
lzjednacenje plata
Vise skola
Poboljsanje stanova
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
77
27
25
24
23
16
14'
13
speritet
Socijalizam
Mir
Industrija
Dug zJvot Tita
Poljoprivreda
Saobracaj
82
75
82
83
80
79
83
74
80
74
13
9
8
7
6
6
5
5
5
5
5
74
77
68
80
83
80
81
80
6
"
;;;
"'~
""
"
"
""
::>
o>i?.
ffJ!o
1ffJ!o
1%
~
"""
,.c
o>S
6
4
5
5
5
5
5
4
6
6
5
7
9
10
4
4
~
16
14
19
12
0
~
~~
I
11
I
1
1
14
I
IS
1
13
19
1
13
1
21
19
14
22
16
'to
1524
615
415
381
370
350
241
220
201
195
139
118
112
92
87
83
11
2
82
20
14
17
4
3
74
74
70
Ova tabela pokazuje macionalne Zelje na ..skali u JPI'otlomeni
i2imedu !proSlosti do sadaSttljosti. Pri1mera radi navod:icrno Sestu
Mlju po redu poljoprivred", Razvit!llk i modemizacliju poljoprivrede zeli 241 odinosno 16% ispltan>ka, N a &ka~i u sadallnjooti
u ·<>oowsu na pr<>Slost 80°/o smatr-a da je raJzvitak poljo,prJvrede
bolji od pr<>Slosti, 5°/o smatra da nema razllke iztmedu proslosti i sa!da8nj-osti, a 14°/o srnatra da je razvitoJk [pOljqprivrede
u .C:l{pa!danju u odnosu na .proSi1ost. Ta!k·o se mogu ·redom -videti
i druge nacionalne Zelje.
1
68
STATUS NACIONALNIH 2ELJA NA SKALI
POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST ("/oj
TOTAL UZORKA
Nacionalni pro-.
speritet
Socijalizam
Mir
Industrija
Dug Zivot Ti ta
Poljopriwreda
SaobraCaj
Stanovi
NiZe cene
TehniCki napredak
Zaposlenosi
OpSti razvitak
zemlje
ElektrifikaC!ija sela
Srnanjenje poreza
lzjednaCenje plata
ViSe &kola
PoboljSanje stanova
Nacionalno jedinstiro
Zdravlje naroda
6
1!
"""
0
"'
::>
~
.. c
""
"'e
"'~
"
"
"'
::>
o>i?.
~
o~
~~
10IJO/o
88%
8%
20fo
2°/o
40
27
25
24
'23
16
14
90
91
89
93
91
91
93
92
91
95
96
7
6
2
3
3
1
1
1
1
1
1
2
1
13
13
9
8
7
6
5
5
5
5
5
5
88
89
96
96
94
93
88
91
7
5
7
6
5
7
7
2
4
10
8
4
4
8
4
2
2
3
3
3
2
1
1
I
2
I
1
1
1
I
I
2
4
3
....
--M::::
·~
~
_c
0
..
"'""
1524
615
415
381
370
350
241
220
201
195
139
1!8
112
92
83
83
82
74
74
70
·Gornja tabela pokazuje nacionalne Zelje u promeni 00
s~·~a~josti do ·buduOnosdi na skali. Na 1primer, razvitak soC1Ja!tzma dolazi na rang-Iisti na drugo mesto sa 415 is[pitac
nika 27°/o, A'li 91"/o optimistioki g.Jeda na razvitalk socija1±7nna
u buducnosti, 6°/o tv-,di da ce obuducnost -biti lsta ikao i sadaSnjost, a 3'0/o smaira da i::e rarzvitak soc:ijali.2Jma lbiti ru opa-
~~~
.
A:nalizirali !Smo nacionalne Zelje na Skali koje imaju veCi
pPOISek od opSteg ju.go.s!overuSkog U budu6nooti, cija je srednja
vredno:st 9,0. To su 1pre svega nacional!no jediln:stvo i dug Zivot druga T1ta. Zatim smo se zadr.Zaili 111a oni·m Zeljaana :Ciji
je prosek u buduCnooti 8,8, a to :su: razvitak. iSk'{)l1siva, reBenje
69'
�stambenQ,g .pitanja, razvita..~ industrije, razvita'k .saOibraCaja.
P<>Sle dolaze zelije ciji je prosek 8,7 - to su razvitaJk socijalizma, razvitak polj.oprivrede, mir. Uz· ra·zvitalk socijaaizma da1i
smo i mir, a uz_ razyitak i ~oderni.;?;aciju poljqprivred~ da'li
ISlllO i dve nacionalne zelje koje •se na'laze na skali isp<)d opsteg
jugoslovenSkog proseka, a to su •smanjenje poreza seljacillna
i .eilektrifikacija sela, jer su sa razvi1Jkom poljo;privrede povezarne.
l'wstavili smo u analizi re.Senje stambooog piltanja u
okviru naciona:1nih. 1Zelja jer rsm·o -to ariali:zira1i u. UiCnim zelja"!la pod naslovoon "P<>Sedova'll,je v'lastite ikuce ill stana«,
lsto tatko smo izostavili a!lla'llzu tehn!Okog na;pre11ka i ·zaposlenosti i'td.
Sve ove nacionalm.e r.Zelje i n.jlliov status na sk:8.li u proslixsti, S~dai'inj'osti i budu6nosti Se 'IJl{j,gU vldetj U tabelama
13, 14 i 15.
A sada pogleda]mo prvo naclonalno jedlnstvo, ~aJtitm dug
Zivot TJta, Q'atziv·j)f;ak socijal-imJ.a, ra2Nita!k !Skolske mreZe, razVltak ind<ustrlje, if.azvitaik saab~aJcaja, anodemlzaclju po1j<JiPiiUvJ:".ede, smamJenje poreza seljacitma ·i elektrjjfi:kacij,u sela ...
Nacionalno jedinstvo
· N acionalno jedi:nstvo naiazi se na 18 mestu na <rang llst!
ru ·nacionalnim ZeJtiama, meduttm. na skali u •odnosu na buduim<>st ocenJjeno je sa najvecim optlmicmnom Ciji prosek ;:m<>Si
9,0 i veci je od opsteg jugoslovenskog pr<>seka. Ullru[p!no 74
h1\>itarrilka p(,dvuklo je ovu ~elju, odnosno 5°/o od 1524 ic<q>ita.na
gradana Jugoslavije. 'Radnic! naciona1no jedinstvo istlcu na
14 mesto i rspoljavaju ga sa 6"/o, &luzbenici na 15 mesto sa 6"/o,
~"ljaci na 16°/o tmesto sa 4°/o i domacice na 19 anest<> (jposledOlje) sa 4•/o. Ova zelja na ISkali je izra!Zena u :sva tri vre"!lenska perioda i!zn!!d c.p.Steg jlllg<>s'!ovenslmg prooeka.
Sadai§njost
Budu6nost
Pr<>slost
]lfacio!la1ni st!itms
4,9
,6,8
8,6
N aCiona1no jed:instvo
5,1
7,4
9,0
U odnosu na pro.slost, u sad.,S!lljosti 81°/o gleda sa <>pfunizanom
n.a. nacionalno .jedi.n\Stvo, ·1°/o je ibez promene u .svojim oce-:naona, a .14°/o tvroi da je ova zelja 11 sadai'inj<>Sti u qpadanju.
Porast optimizma u .buducnosti u ·adnosu na srudai'injost
i2l!lO'Si 880/o, zatim 8°/o sanatr·a da muedu sadai'injosti i bu~
70
Na-cionalno·. jedinstvo -.
po-1
· tastu ·
U
Bez ..
pro-
u
Bez
padu
mene
0~~~,.-
·I :pitanik~-~Broj-·iS_·
Sadasnjost -~No ..
'74.
14%
1%
81%
. .proSlost
BuduCnost74.''
'1'/o
8%
88%
sadai'injost
Sadasnjost proslost
du6nosti nece biti ntkaJkve razlike u <pOgledu nacionaJinog jediinstva. U eel'inll gledani podaci nam pokazuju da Jugool<>verii
sa optimmnom gledaliu na nacionaln<> .jedlnstvo u buducnosti.
M'nogi gradani povezujU <lVU nacionah>U Zelju Sa ;ratom
i strathutju od ra21dora i nesloge medu narodima u &lul:aju rata.
Du.g zivot predsednika Tita
U medumarodnoj arrketi »O ljudskoj sreCi« [pitanje se nije
odnosrlo na Tita i mjegovu lilcnmrt. Medutim, pored brojnih
.Zelja za elektriflkacij<>m, industrija'lizacijoan, ra!ZVitkom saobracaja, IPodizanJjem iikola, 350 i!!pitani:ka, odmosno 2~0/o, P?!ielelo je dug i\ivot i :zdravlje Tita. Na Skali su dve simlbolliCne
zelje zauzeile .u l>udu6nosti · nadvl.Si st~en optimi.Zma: Du.g
Zivot Tita i nacionalno jedinstvo.
·
NacionaJ!ni status
Dug Zivot Tita
Buduenost
8,6
9,0
Sadai'injost .
6,8
6,1
Pro.Slost
4,9
. 5,0
.
Obe ove ze'lje ·imaju (9,0) prosek za bwduenost ve6i od
naci01Ila1nog statusa uop.Ste Jugoslavije u .. budW6nosti, jer naciona1ni status dtma ariimetiCiku ~redinu 8,6. Poznato je da &U
Ti1ova ·b<>rba i pdlitlka vezane za naciona'hno jedtnstv<> jugoslovenskih naroda.
~
Dug zivot Tita
.
SadasnJOSt pr<>Slost
BuduCnostsada.Snjost
:;
"
c.
:>
83%
91%_
~·
"
N =
"e
CQc.
~
5%
7"/o
"
""
c.
"'
:>
1JO/o
"
0
>
~
0
N""
~.,
Cllo
"
'
.
~~-=
·-"
o·"
c11:S.
350
350
71
�Qptimi~tN!ko .ra'!Pololieonje prema Titu, ~egovom zdravlju i
po:IOZaju Predsednlka RE1Publike je u <POl'astu ·U rpros1osti ka
sadaronosti na 83°/o, i u buducnosti taj se procenwt penje na
skali na 91°/o. Svega 7°/o u buduenosti smatra da·u tome rpogledu neee biti TazJ!ilke. Ovakav. visok stepen qptimilzma mogao
se i ace!kivati. MeC!utim da se pitanje odalosilo direktno na
Tita i njegovu politlku, nbedeni l9mo i sa sigurnoscu :hi mogdi
konstatovati da •hi taj stepen 'bio joll viS!.
~
~
Vise skola
~
"
"
"
Ne
0
0.
Sadasnjost proslost
Buduenostsadasnjost
.,o
::::>
o:>i'l.
830/o
40/o
940/o
~
~
"
"'
0
~
~
~&!
c.
::::>
o:>'ll
40/o
·~
~-=
~=
0 ~
cQE,
2!'/o
82
20/o
110/o
82
Revolucija, zatilm izgradnj.a socijali'Zma i rlanas a:Imivna i
mfroljubiva koeg!Zisteneij a su pokazale. da su naradi Jugoslavije cvrsto okuplijeoni olko Tita.
Razvitak skolske mreze
Ovaj .prdb'lem u na-Sem istraZivanju izratZen je u nacionaJ.nhn .Ze1jam.a pod tenminima »Vi!Se Skala« il1i »razvitak
Skolstva«. Tu oS1J)adaju ne samo ·osnovne, ·V€iC sve vm.te \Sredlll!jib i fatku!teta. 'Dolk •U P·laninskim podrucjillna i selima •razbijenog tipa pret>vi!aduje zelja za dtvaramjem OSIH>vnih sko!a
i .suZibijanjem. nepismenosti, .dotle ISe u ravniiCarskion seoSk.im:i.
podru<i:jima, rselima i <naseilj•illna zbij<mog tipa 'javJj"'in telinje
za otvaranjem ru-ednjili Skola.
Od 1~24 ispiJtanika, 82 odnosno 5% je :istaklo ovu lielju u
svojilln odgovo•ima. U nacianaJJnilln ~eljama .rwzvitalk Skolske
mr.e.Ze zaUtZima kod ~1ulibenika 12. mesto sa 8"/o, .:affun trinaoot<>
m,Sto kod seljaka sa 6°/o, i n"'jzad sesnaesto mesto ll<O'd domacica sa 5°/o i sedamnaesto ikod radnika sa 4"/o. U Jugoslav.iji na ranrg-Hsti ova .nacionalfla Zelja dollazi na iSesnaestOmesto. Medu~!m na skali situacija je veoma povoljna i rpozitiVllla.
Proslost
Naci<>nalni statw
Razvitalli: :§kalstva
Sadasnjost
Buduenost
4,9
4,7
6,8
7,0
8,6
8,8
Razvitak ilkolstva u sadasnj<>sti i •buducnosti je na skali
odreden iznad qpsteg jugoslovenskog .proseka, na primer sadaSn.fo.st na }urgdslovens1wm niVou iz·noSi 6,8, a ra~vltak Skol-
stva 7,0.
72
Stepen qptimizma ispitan:lh gradana gdedan na razv.itak
llkolske mr~e, vaspitanje i dbrazovanje i2mosi. 83°/o na relaciji proslost - sadallnjost, ·a u buduenosti se penje na 94°/o..
To zn!ICi da gradani Jugoslavije sa ovecim qptillni!zJ:mom gledaju
na ·razvitak skolstva u bud'l.ICnosti. Jmteresallltno je istaci da
se nijedan ispitanik nije lzjasnio .pesimistiNci u pogledu dalj<lg razvitka Skolstva u buducnooti.
!VIinoge evropske i druge zemlje da'VIIJ.o su lilkvidirale
I)TObiem nepismenosti. U Jugos!aviji, narocito U nekim kraj<l'vima, postavlj8. se u oStroj formi 'SU:2fuijooje .nepismenosti.
OvaJkva situacija ima k<>rena jos u proSlosti. Dovoljn<> je da
pOgleda.:mo podatke o· pi1smenosti i nepismenosti IStanovniStva
iz 1961. godine ·uporedene sa 1921, 1931, 1948. oi 1953. godinom
pa da vid:iJrno lkoUke su razlilke i lkalkve ipOSledice.28
Stanovniiitvo prema opismenosti f!'/o)
1921.
Ukupno
pistnenih
nepismenih
1931.
1948.
1953.
1961.
48,5
51,5
55,4
44,6
74,6
25,4
74,6
25,4
80,3
19,7
Najnoviji statistiaki podaci iz 1961 ..godLn.e ,pokBJZuju da
je najveci braj n'1Pismenib na Kosovu i Met<>hlji •glde procenat
i.21nosi 64,50/o, zatian dolazi Bosna i Hercegovina \Sa 53,90/o,
posle toga Makedonija sa 40,i0 /o. Ovi vrocenti se odnose na
stanovni.Stvo jzmedu 35 i 64 godlna starosti.
Veorna ·iscrpnru i dokumentovanu 'S'tudiju o oy;oon problemu dao je Demografski centar Instituta drulitvenih nauka
2s Vidi: StattstiCki bilten 298, januar 1964. godine,
10 i vi§e
strana
12.
gacZina
prema
pismenosti
1921,
1931,
1948,
StanovnfStvo starv
1953 i 1961. godine~
�tC'f\eogradii u iknditli Demografska kretanja i projekcije u Jugoilaviji, (m~rta 1964), u poglavlju koje nosi naslov Prosvetne
kaTakteristike stanovni8tva Jugosla·oije~~ Tu su zahvaCetia dva
pr<lb1ema: 1pismenast i !>loo!Ska sprema.
Dalji razvitak socijalizma
Dva krlliPna pr<Jiblema postavljaju ~e danas u svetu
uap.Ste: onir i ·i>~gtadn.ja ~ocija:lizma. Oba. zauzilmatiu IP<>Se'bno
tnesto u Jugoslavfji ·u nacionalnilm zeljama i strahovanjilma.
Skor.o u svim repul>liikama n..Sli smo odgavore ikoji izrazavaju
ze!ju da se dalje ,prodru<i i2!gradnja socijali:oma"'kako hi mogli
IPreci u ikomunizOJ!tn. Narodi Jugoslavije •su· u Revoluciji evrsto
v·e'Zali svoju sudlbinu u lborobi za Sloboda, mtr i .~ocijaliza1111:~
U nacionalln.1m zeljOJ!tna i2lgradnja socijalizma dolazi lila drugo
mes'to sa 415 odnoS!Ilo 27°/o ispitanika, odmah !Poole lllachmainog prosperiteta. Kod radllllka i SluZhenlka r32Nitak socija"
lizma 1zauzima drugo mesto u l!lacionalnim- -:Zeljmna na rang~
listi i rava:!ll je jugoslovenskom niVOU, dok ikod se!j$a QV3
Zelja je .na S_estom, a ~ad do.ma.~Cica na 1sedmom. mes:tu. Radnic,i,
je 'ispoljavaju sa 45"/o, seljaci sa 21°/o, slu:2benid sa 37"/o i
doonacice sa 14°/o.
P.roslost
4,9
5,0
Buduenost
SadaSilj<>st
6,8
7,()
Nacionalni atatus
Izgradnja sociljaJi~a
8,6
8,7
!
Na reilaciji .pr<>lilost - sad..Snjost 82% sm1<tra da je ~ituaclja
za izgrad!llju socija:tizma povo!jnija u sada8njosti, 4°/o smatra
da nema ratzlike, a 14°/o smaotra da je sadaooja siiuacija gora
od ,proole; Buduenost je povOlijnija jer se optimisti<Jko raspo~
loi!:e!llje .penje na 91°/o, zatilm 6°/o ne vidi !Promene, a svega
3°/o •su pes1misti&oi orijentisani.
M i r zeli 381 ispitano 'lice odnosno 25•/o. iNa rang-listi
zauzeo je treCe :mesto u tnacionai-nim Zel.jama gradan.a Jugo.,.
slavije. Domacice sta'V'lj.alju mir na drugo mesto sa 319 /o, ()dmah ,pcs!e!llacionaln<tg ;prosperiteta, dok u Jugoslaviji u cciini
ova zelja, kao sto smo v1deli dolazi :na <trece mesto. Posle do·
maCica !Seljaci u naci-onalnim Zeljama IS'tavljaju llnir na treCe
mesto kao i ispiianici u Jugoslawiji sa 25•/o, t<aotilm radnici
isti!Cu mi~ na rpeto ·mesto sa 23°/G i slu:Zbenici ·na rsedm.o mesto
sa 18°/o. ·
Jugos1wensl<i narod l!eH mir ne samo u Jugoslaviji nego
i u cel<>m svetu. Mnogi gradani kaji su pr~ziveli prvi i drugi
svetski r.at i osetili •ratne strahote u svojilm odgovorima lka.Zu
veoma !ki-atko:-•»Mir«. »Dane bude rata«.
Mir
ii
Socljallzam
Sadasnjost -
proSlost
BuduCnost- sada5njost
"'
0
0.
:o.
~
~
"
~
N8
~ 0
"'5.
i!
0.
"'
:::>
Ni?.
~"0
<!lo
-·"
' ...
c
~
.
'§'~-:·
"' 0..
6lJfo
415
30/o
415.
29-Vid.i: PrOsvetrie karakteriStike stanovniAtva Jugoslavije. str. 142_.
'74
:::>
Sadasnjoot proslost
.,
"'
:;
0.
jugoSl<>.~
~
'Buduenoot
8,6
8,7
6,9
~va tri vremenska ;perioda mir je <>eenjen na sikaJi ne5to
vise od opSteg jugoslovenskog nivoa.
<
140/o
82!'/o
910/o
"
"0
"'
0
>
Sada§njost
6,8
U
MIr
U s\•a tri vrsmenaka perioda ova zetja je iznad
venskog p,,.eka lila s)<aJi.
ProSJ.ost
4,9
5,0
N acionalni status
BuduCnost-
sada8njost
.,
"
Ns
~
~0
<!liS.
"
"0
"
0
>
~
...
.~~
:::>
<!lo
-"
o;a. .
0.
"
0
NbD
~"0
0
tG
75'/o
SO/o
19'/o
·toto
381
89'/o
70fo
30/o
l'lo
'
381
U <>dnosu proslost - sadasnjost 75°/o ·smatra da 'je situacija za ocuvanje onira bo!ja u sada8njosti. Razllllru u ,pogledu
oCuvanja mira izmedu ;proSlosti i ;sadaSnjosti ne vidi 5fJ/o, a
1go/o je uvereno !da je sa!da.Snja situacija .pogorsana.
Porast o.ptlmistiillrog raspolozenja i .ubedenja <u. pogledu
aCUVanja mira, OdnOO!IlO OVa zeJja U ,bUJducnosti [penje se na
75
�89"/o, zatirrn 7•1o ne vidi razl;i;ku, 3°lo su u padu i 1°lo je 'bez
odigovora. Gradani Jugoslavije u svojim verfuallnirrn odgovo-
rima za!kljuCuju da i.:e .se razv.iti industrija, (pOdiCi graJdovi,
poveCati proizvodnja, ;:d{o bude mir u Jugoslaviji i sv.etu, a
Ume ce se i poboljsati zivot radni.h. '!judi, 'tj. standaro •ce biti
na viSem nivou.
Razvitak industrije
Po frekvencij,i ,razvitak i<n!dustrije u nacionalnim Ze!Jjama
zaUJZirrna i;etv·rto mesto u Jugo~laviji. Od 1524 i'l])itaJna lica 370
Odnosno 240/o istakli ,su u svojim odgovor.irrna ovu Zelju. Seljaci je stavljaju na drugo mesto sa 27°lo, Slufbenici na trece
mesto tSa 301()/o, a rad.nici na Cetvrto mesto -sa 26°/D- i ;doonaCice
isto taiko na cetvrto mesto !kao i radniei sa l'T"Io. 'U nerazvijenim >podrucjirrna Srfuije ~osovo i Metdhija), razvitak imdustrije se .stavlja na prvo mesto, a u Srbiji u celini na dr:u;go
mesto. Isto tako ltla drugo mesto razvitak .industrije staovildaju
Maikedonci u svojim nacionalnim Zeljama. S~ovenija, Hrvatska i Crna Gora .ootaju na jugoslovenSkom nivou, jer sve tri
repulblike stavl.jaju razvita!k industrije na cetvrto mesto. U
Bosni i Hercegovini ispitanki su stavili ra:zvita!k in!dustrije na
sedano mesto, a to se moZe ·objasniti time Sto te ova Tepubl'ik8
poS!e drugog svetsl<og rata i•mala dntenziva!in illldustrijski ra:zvita;k.
SadaS!!ljost
6,8
Pros1ost
Naoionalni status
Status i.ndustrije
4,9
4,9
Buducnost
8,6
8,8
7,Q
Sadaiffijost i 1buduenost su n.Sto iznad jugoslovenskog proseka,. a .proslost je jed!!la!ka jugoslovenSkom nivou.
"
ti
~
Sada8njoot proSlost
BuduCnost ..:..sadaSnjost.
76
zaostalu .privrednu strukturu d. poveCava prodUik.tiVI!lost rada,
zatim povlaC'i za robom Ta'Zv'itaik saobraCaj.a, urhanizaoiju,
r·a:zvita!k Skolstva iltd.
U .pem,pektivnom planu Saveznog zavoda za >prilvredno
planiranje [predvida se brz razvoj svib industrijSiklh grana da
bi se zadovalji1e [potrelbe domace potro8nje i (p(lvecao izvoz.~
Saobracaj
SaobraCaj zaostaje za razvi-tjkoon .industrije i j-oS uvek ne
moZe Ida p-odmtri sve tprivredne 1potr-abe. Brza &nldustrijaJizacija p.riV<nkla je radnu IS!lagu u industrij:Sk.e cenrtre i!z raznih
kral.ieva il<ooja se sva'kodnevno prevozi od mesta sta!inovanja do
mesta rada. Te po·trebe .sve vH:ie rastu ::i. zato su mnogi gra-.
<!ani u svojirm naCionalnim !Zeljanla mag1lasi'li d.alji razvita~
Status na skali
lndustrija
Na rel'aciji'" [proSlds't - sa:daS!!ljost 82•lo tie optirrnisticki
orijentisano i sm.atra da je s"da8nji ·ra:zvitak industrije bolji
od razl'iot:ka u [p<OSldsti, 5°lo ne vldi ·razliku ·izmedu sadaiinjosti
i proslosti, a l2°lo je [pesirrnisti~ki orijentisano i Slllatra da je
sa;da!Snja situacija gora od pro8le, a 1°lo je 'bez odgovora.
Qptimist1Cki razvitak ·i.ndustrije u buduenosti izralien je
sa 93°I o, z"tim 5°I o smatra da ce lbuduca situacij a biti bez
promene u •odlllosu na sada8nljost, 1°lo zastupa miSljenje dace
razvitalk i:ntlustrije u 'buducnosti bit; gori ad sada:Snjeg i 10/o
je lbe!Z odgovora. Shvatljivo je Sto nera:zvijena podrwcja zele
u prvom redu razvita!k lndustrije, der industrija transfurmise
~
"
"
"
Ne
'0
"
15
c.
"
::0
o:>o
"
15
Nb.O
·~
.\2 =:
·~"
0"
c.
::0
o:>ii.
82%
5°/o
12%
}O/o
370
93%
5°/o
1%
1°/ri
370
~
0
~'0
cO=&
saobracaja. Se1jaoi i domojcice stavljalju ovu ~e]ju na peto
mesto, (seljaci sa 21°lo, a domacice sa 15°lo), dok je lkod radnlka i .s!OObenika :na devet<>m mestu i 'to d<C>d •radn1ka sa 12"lo,
a lkad s!W<benika sa 10°lo. Na Sikali 220 ·gradana odn:oS!!lo H"lo
od 1524 ispitanika odredilo je sa visoilcitn •<>ptirrnfuomom u buduCnosti ovu .Zelju i nadu.
Proolost
4,8
Sadasnjost
7,0
Buducnost
8,8
RazHka i2medu proSlosti i sada.Snjosti na s'kafii imosi 2,2,
a •izmedu sada.Snjosti i budu6nosti 1,8, a <>d [pr<>Slosti do buduenosti 4,0.
30 Vidi: Osnovni ekonomsko~voUtiCki problemi · druStvenog plana Ju~
goslavije (1964-1970), strana 148. ~
�'
Saobracaj
'
.
~
~
c.
"
"
NEI
8
~
'
"
..c.
"
:::>
Sadasnjost -"
pioslost
BuduCnostsa:damjost
Ole.
Q.l,
:;l
641'/o
17'/o
~'
>
0
-~~
__
''
180fo
86'/o
60fo
--
Olo
...
$,;;
.,..:;,c
0 .. '
-~-a
javljuju' da je v·reme da u njihovim rpoljima oru ~raktori, dii
kOila sa vol<YV'slwm i ikonj·skom zapregom trefua ~ameniti auto•
mdbilima. Ra~Uka izlmedu sadaSnjosti i ;prO'Slosti na Stkaii jlznosi. 2,2, a 'i:zmed:u · isa!daSnjosti i ·buduCnosti J, 71 ;ra:zli!k·a za
ceo wronenSki ra:m~a:k od pros1osti do buduenosti i=osi 3,9.
220
10fo
Proslost
4,8
220'
u sada.Snj<osti 64•/o pozltivno ocenjw.je rw:vit>ill<: \Saolm.:Caja,
17•/o smatra da nrona promene i=ed:u pr<!slostii sadaS<njosti,
18"/omiili daje sad,;Snja situacija u razvi'tku sadbracaja gora:
odprosle i1°/o je bez odgovora.
, Na rellaciji sada8njost - ,budu<most 86°/o smatra da
situadja biti1boija, 7°7one vjldi razli'ku, 6,% oceJ>juje ibudu<most
kao govu od sadaiinjosti i 1% ,je •bez odgovora: TE>ZiSte se u'
zelj a>D.a t>ill<:ode stav]jj a na razvita!k drUI!ilSkog saol>racaj a i
dolbrilll veza izmed:u seoskih podrucja u ravnicarskim i zitoro<lnim tkrajevima.
ee
..
-
~
0
c.
:::>
Moder,izacija po!joprivrede
78
Buduenost
8,7
U sil.da8nj01Sti i buduenosti modernizaci:ja poJdopriovreile na
Skaili je ne!lito 'VJsa od jugoslovenskog opsteg ni'voa, a u proslosti nesto sla!l>ija.
R&li!ka izmed:u proslosti i sadaS<njosti poikazuje ida je 80%
u sada8njoj situaclj!i optilmisti<llci ocenilo razvilaik poljoprivrede
u odnosu na proiilost, 5°/o ne v~c!i promene i2mled:u proS!osti i
sa!daiinjosti, a 14°/o smatra da je sadaiinja situaci)ja gora od
pr<>iile i 1°/o nije dao odgovor.
Poljoprivreda
Uz .modernizaciju poljoprlvreile ,rpovezali srno smanjenje
poreza i clektr.ifikaciju sela, jer sve ovo cW jednu ceHnu U,
tretiranju ove rprOib'lronatilke. Poljoprivreila zauzima vldno
mesto u plJ..anovima i jprogramima naSih ·savezmih ustanova i
Savezne narod;ne skupijtioe, a t>ill<:ode i u ;planovima i progral)lilma op!Stlnstkih,, sreskib i repub.liOkih skupstilna.
Modernizacija po!jopriv.rede zauzela je iiezto mesto u nacionalnim zcljama gradana Jugoslavije, jer 241 isrpitanik,
odnosno 11:1% od 1524, zeli modemlzaciju rpoffijoprivrede. Seljaei u !Prvom redu istiCu modernizaciju polj<wrivrede i ··to na
Cetvrtom mestu sa 24°/o, na O'Smom -mestu .radn:ici sa 15°/o, i
slwbenici sa 17°/o, dok je 'kod d<>l!laeica ova zelja na devetom
mestu sa 9•/o. Sananjenje poreza zeli 87 odnoono 6°/o, a e!ektriiikaciju sela 92 odnosno 6°/o. Sve ave zclje postavljaju
uglavnOI!ll scljaci, ik>ill<:o ·U ravn]carskim krajevima, tO!ko isto
i u kraiikim i ;planioslkim predelima. P<1d moderni!zacijom
seljaci Zele i dC~tllju ·viSe traktora, komlba!j!Ila, ·ma!Sina ~a seCu
kukuruza, lcUpanje orepe itd. U Um>~kim ikrajevima seljaci iz-
SaJda.Snjost
7,0
S<~da!SnJOOt
-
80"/o
proSiloBit
Buducnostsada8njost
910fo
,.u_
..
"
"
~
0
>
0
c.
Ni3
.,o
Oll'l.
5"/o
-
.,
"
NO/)
...
-·0~
~_,
:::>
Olo
"""
0315.
. 140fo
1°/o
241
fl'/o
10fo
241
Od 241 lica u ddnosu na budu<most 91•/o op'timi:stiJOki. gleda na modernizaciju p<iljopriv:rede, 6°/o smatra da neee biti
nlk>ill<:ve razlilke i2mledu sada:§njosti i buduenosti ;, 1"/o smatra
da ce buduca siltuacija .biti gova od sa1daiinje.
Smanjenje poreza se1jaci povezuju sa suSnim i nerodnirn
g<Jdm,;ma i sa cenama na tr~. Oni zele da se smanji porez
kaida nastupe suilne i nerodne gOO:ioe []ii da"''re podi2m i cene
po1joprivn!dnim proizvod;ma floada sikoce cene •tekstillnim proizvodima i ostalim artlkllima koje seljaci maradu da kupuju
u gradu. U •ovom pitooju je tkcJd seljaka optimizam i pesim'izam
na SkaU niZi od jugos!ovenskog nivoa u celini.
ProSlost
4,7
Saida.Snjost
6,3
Buduenost
7,9
79
�R31Zllka iz.medu proslosti _i S!lJI;iailhjoSti je 1,6, i2llnedu sa'liaSn.j<:lSti i buducnasti isto 1,6, a od proiilosti do sadaiinjosti
iznosi 3,2.
U sadasnjoj situ:aoiji 42% je c>ptillnistill'JM ocenilo sma<njenje poreza i smatra,ju da je ~adaiinja sit;tac:Iia bolja ~
proiile, 25"/o smatra da nema razl>ke u sma;nJ':"'J.'ll l!'ore:za "7<medu proslosti i sadaSn.josti, .a 33°/o je .pesrm1stli!ki. omentlsano [ smatra Ida je sadaiinja situacija gora.
~
Sadasnjost proslost
BuduCnostsadasnjost
"
0
;:J
Smanjenje poreza
"'
"
"
..,e
" 0
..,:;,
~
c.
"
.!!a=
'"
~
:0
~
..,o
-o
c.
"
-"
O"
..,-g
"""
;:J
42'/o
25°/o
17%
17'/o
87
33'/o
6'Y'/o
~:a
1
87
Procenti optimlstiCki r~lozenih. u lbuduimosti se_ poe
.a_ .smamjujru se procent1 pesimistilCki QTijentisanih u od!nosu ina sadaSnj-ost. Iz gornjih
podataka saznajento da je 650fo qpt;imistloki octri!lo "~~ien_i':
poreza u budu!Cnosti, 17"/o •smatra da nece u tQJ pohllcl bitl
proonene, a 17"/o smatra ida ce biti j-oii teza situacij-a i 1°/o po
ovom ;pitanju u bwi<ui:noSti je bez otdgovara.
Elelriflkaclja
seIa
~
m
"
. "
e
"'
tje
~
O·
c.
SadasnJOSt pro.Slost
BuduCnostsada5njost
"
•m
.~~
0~
as a
~g,
"""
"'0
;:J
"'"-
;:J
"
c;
I>
:0
-o
c.
58'/o
19"/o
23'/o
92
79"/o
12"/o
9"/o
92
Mnoga seoska podrui:ja zahtev·aju, ·zele i "ocektiju elektri"
ffkaciju !ka'ko bi ,mogli koristiti :ra!dio aparate,. televi~ore, t.ilko
da lri petrolejke zamenili elektriCriim sij·alicama. Ar!tmetiCka
sredina aJ.a skali je u sva tri vremenSka [>eriotda ispOd jUJgoSlovaru>kog 'llivoa. Od 92 isp:itanika 58"/o na re!acilji proiilost s~dasnjost ocenl!o je ;poo:i~o elektriflka'Ciju sela, 19•/o
smatra da nema promen~, ~ 23°/o je pesimistiCiki orijenUsano.
BuduCa situacija u min.osu lila 'sadaJSnju se tpolbOlj~ava jer
7go/o qpthnistiCki gieda na ellektriflkaciju sella, 12% ne vidi
ra~liku homedu sa'clasnjosti -'i l:>udu/mosti i g>fo .smatra da se
buduca situacija u elektrifikaciji sela nei:e pOIJ>raviti.
ve6avaju u Odnosu na sadaSn}o.st
Kon'kretni odgavrori o •modermizaciji IPOljopr-i<vrede, sma-
njenju poreza •l elekt~ifikaciju sela mogu se v'ldeti ~ <>deljku o
profesionalnim strukturama, d<oje se odnose •na Se!Jake.
Elektrifikacija sela
Svakako da je ova zelja -viSe <ikupivala stanovnlke u seli'ma nego u gfiitdov-ima. Poomatrana na -Te1aciji ISelo-grad,
pre!ma naSilm strutistilffidm podacima liiZ istraZivanlj-a ·u Turalnim
[poidruC.jirila, ·zauzela je osmo mesto sa 11°/o, a u gradskoj sre<dini ldolazi na preilpoolednje, osamnaesto mesto sa 1°/o.
.
Prema profesion!rlnoj struk'turi seljaci stavljaju elektnfikaclju sela na 11 mes'to sa 10°/o, a s1ui!Jbenici na 18 mesto
sa 'i'i'/o, zatlm raldmici na 16 mesto sa 4°/o i dO<mai:fice na 12
mesto sa 7°/o.
80
Tabe!a 16
NACIONALNE ZELJE PREMA POLU (Ofo)
Muskarci
Nacionalni prosperitet
Ra,zvltak socijalizma
Razvitak lndusill:ije
Dug zivot Tita
Model'llkacija poljoprivrede
MiT
Razvitak. saobraCaja
N:iZe cene
Tehnioki napredak
ReSenje stambenog
pitanja
ZaposJ.enost
Opsti razvitak zerrnlje
Elektrifikacija sefa
Izjednaeenje plata
Smanjenje poreza
Nacionalno jedinstvo
Razvitak Skols~va
Bolji stanovi
Zdravlje naroda
43
35
29
24
22
21
16
12
12
Zene
Nacionalni pr05pecitet
Mir
Dug Zivot Tita
Razvitak socij alizma
Ra.zJVitak mdu~<trije
Re5enje stambenog
pitanja
Ekonomska ·stabilnost
Razvita:k saobraCaja
Modernizacija poljo- ..
,priwede
10
8
7
7
7
6
6
5
4
4
f3 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
..:
,.:·
Zaposlenost ·, . Opsti razvitak:: zemlje
Tehni6ki napredak
Razvitak sk<>lstva .
J3olji ~tanovi
Zdravlje naxoda
Elektrifikacij a ~ela Smanjenje poreza ..
Izjednacenje plaJta -:-_
Naciona1no je~tvo
38
- 29
22
19
19
16
13
12
9
8
8
6
6
6
6
5
5
4
4,
Sl
�Tabela 17
NACIONALNE ZELJE PREMA STAROSNOJ
STRUKTURI (Ofo)
pitanja
21 - 29 godina
Razvitak saobracaja
42
Nacionalni prosperitet
Tehnicki napredak
31 .
Razvitak imdusllrije
Zaposlenost
29
Razvitak socijalizma
Opsti razvitak
24
Dug Zivot Tita
Izjednacenje plata
23
Mir
"'Razvltak skolstva
19
Razvitak saobraCaja
Elektrifikacija sela
Moderniz3;cija poViSi .standard
17
ljoprivrede
NaciOnalno jCdinstvo
Re!.enje stambenog
Smanjenje poreza
16
pitanja
Razvitak skolstva
11
Ekonomska stabilnost
11
Tehnicki napredak
50 i viSe
9
Zaposlenost
9
Elektrifikacija sela
Nacionalni prosperitet
7
Opsti mzvitak
Mir
7
Izjednacenje plata
Socij a:llzam
7
Razvitak Skolstva
Industrija
7
Bolji stanovi
Tito
6
Nacionalno j ed.i:Jls.tvo
Modernizacija poljopr.
5
Zda:avlje naroda
SaobraCa.j
Smanjenje poreza
Ni.Ze cene
4
seljadma
Re5enje stambenog
pitanja
30 - 49 godina
Smanjenje poreza
OpSti razvitak zemlje
43
Nacionalni prosperitet
Tehnioki napredak
35
Razvitak industrije
Zdravlje naroda
Razvitak socijalizma
32
Zaposlenost
Dug zivot Tita
26
Elektrifikacija sela
25
Mir
Izjednacenje plata
Modernizacija poljoRazvitak skolstva
15
privrede
Bolji stanovi
15
Ni:Z.e cene
Nacionalno jedinstvo
Re!.enje stambenog
14
13
10
9
7
6
6
5
5
5
4
4
Grad
Nacionalni prosperltet
Rarzvitak socijalizma
Dug Zivot Tita
18
11
10
9
9
8
6
6
5
5
5
5
4
46
32
28
Razvitak industrije
Mir
Resenje stambenog
pitanja
Ni.Ze cene
Modernlzacija poljoprivrede
Tehnicki napredak
Razvitak saobraCaja
Opsti razvitak zernlje
IzjednaCenje plata
Zaposlenost
Razvitak skolstva
Bolji stanovi
Zdravlje naroda
Nacionalno jedinstvo
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
25
23
19.
16
12
12
9
8
7
6
5
5
5
4
1
1
35
26
18
18
Tabe!a 19
N.4.CIONALNE ZELJE PREMA ZANIMANJU (Ofo)
17
16
13
11
10
9
8
6
6
5
5
5
4
3
3
7'abela 18
NACIONALNE ZELJE PREMA MESTU.STANOVANJA
GRAD - SELO (Ofo)
22
Razvitak socijalizma
Selo
Modernizacija poljo34
Nacionalni prosperitet
20
privrede
27
Mir
20
Razvitak saobraCa.ja
Razvitak industrije
24
82
Dug zivot Tita
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Ekonomska stabilnost
Zaposlenost
ReSenje stambenog
pitanja
OpSti razvitak ,zemlje
Razvitak skolstva
TehniOki napredak
Bolji stanovi
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
IzjednaCenje plata
Sluf.benici
Radnici
Nacionalni prosperitet
Razvitak. sodjalizma
Zdravlje Tita
RaZvitak inPustrije
Mir
Ekonomaka stabilnost
Stambeno pitanje
ModeriDzadja poljo-•
privrede
Razvitak saobraCaja
Opsti razvitak zemlje
Tehnioki napredak
Zaposlenost
Izjednacenje plata
Nacionalno jeilinstvo _
Poboljsanje stambenib
uslova
Elektrifikacija sela
Razvitak Skolstva
Zdravlje naroda
Smanjenje poreza
,.
50
45
40
26
23
18
17
15
12
12
10
10
8
6
5
4
4
3
1
Nacionalni prosperitet
Razvitak socijalizma
Razvitak industrije
Zdravlje Tita
·
Resenje stambenog
pitanja
Tehnicki napredak
Mir
.
Modernlzacija poljoprivrede
Razvitak saobraCaja
Ekonomska stabilnost
Izjednaeenje plata
Razvitak skolstva
Zdravlje naro4a
Opsti razvitak zemlje
Naciona1no jedinstvo
Poboljsanje stambenili
uslova
Zaposlenost
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
seljacima:
'-
53
37
30
20
19
19
18
17
10
9
9
8
8
6
6
4
3
3
83
�Seljaci
Nacionalni _prosperitet
Razvitak industrije
Mir
M?<~ernizacija poljoppvrede ·
.
R!!Zvitak saobraeaja
Raiyitak socijalizma
Smanjenje poreza
Zdravlje Tita
Zaposlenost
Ekonomska stabilnost
Elektrifikacija · sela
R.eii~je stambenog
prtan1a
Razvitak Sikolstva
rehnicki napredak
Pobo!jsanje stambe.
itih uslova
·
Nacionalno jedinstvo
Zdravlje naroda
OpSti razvitak zemlje
Izjednacenje plata
J)omaCice
28
27
25
N:acionalni prosperi-tet
24
21
21
14
17
IS
Stambeno pita!llje
Razvita:k socijalmua
Ekanomska stabilnost
I\1?C'ernizacija polj<>pnvrede
Opsti razvitak zemlje
11
10
10
15
14
13
9
8
7
7
Zaposlenost
E!ektritikacija sela
Bolji stambeni uslovi
Tehnicki Iiapredak
Sinanjenje poreza
Razvitak skolstva
Zdrav!je naroda
IzjednaCenje plata
N:acionalno jedinstvo
8
6
5
4
4
4
3
3
*
or·
·
·
P ~IZBilll J·U;goslovensklh
31
20
Razvitak saobraCaja
13
*
36
Mir
Zdrav!je Tita
Razvitak industrije
7
6
5
5
5
4
4
•
saobraCa}a, dalji razvitak oocijali21llla, reSenje stambenog pi-
·
narnda ima woje idublje · ikorene u nJih<>v"' ±sto-r!·J· 1, u !pros {)'.::n!, u · orbi za slorbodu i Olp!Sta~
·
'I ~·
b
.
"IJ
n~ .na .svome. tlu. 'Dovoljno je ·da se podset'inno naklh rustorlJSkilh dagadaJa 1z balkaru!klh ra'tova, prvog i drwgog svetskog :~ta, Pa ?a vidi·mo kroz ;kwkve .su .. sve teSkoCe mo-rali
P~<>~~Ih narofd.~ J~goslavije ~ borbi 7a slobeldu. Dovdljno je
samo da se l?odoe_;m;no SrfurJe 1 Sumadije 1804, 1815, 1913, 1914,
1
1915; . - tih teSk>ih dal!la kada su jugoslovf!lllS!ki namd'i ,J,sH
preko IJ'"ds~ih snaga boreti se 'S neprijate!jem i gladu. s je<dne
str~ne vodth su bo~bu .protiv twrskog feuidalnog sistema ; carevme, .• s '?.~uge str":'e protiv Austro-U,ga!1Ske ka,pitalistiiC<ke
monarhi]e, C1JI su se 'mteresi sulkobl(javali na Uu Jugos!wije.
P;ofesor b~ograJdskog uni'rerziteta dr J wan Oviji:C u svome de!u »Ps1h>oke osobine Juznlh Slovena« {1931) ut·-d· ·
d ct·
sk" . . .
.
.
•·" w Je
a mar 1 liudi v,eruJU da nema 1elik01ca koje ne ,bi lllleig.Ji
saVladati da su se u toku oslorije 'ZrtvovaJl'i do iscl'pljenja
34
celog naroda. Jugoslovenski IIlarodi su spremni da !Podnose
nei:Skaza:ne tsSkoCe za naC;i.anah~;u sldboidu i iJdeaJ.e. 31
s ~ 0 b ·0 d a je 'hila <lna sreea ~ojoj su te<lili svi jugosloVe:risk:i rnarodi i Srbi, i Hrvati, i Slovenci, [ Mafk:edonci,- i Cr,nogorci, i n·arodi Bnsne i Hercegovine ,(Srbi, Hrva'ti i muslirilani
i<;ao etlrrlaka grupa) i ostale nacionalne mal!ljine. Ne sa!IIIo rla
sU -tezni kcl .S'lobodi rve{· su se hori1i ~za slohodu, tkrv i};>rolevali
i ldavalli svoj e 'Zivote ,i u najnovjjjoj istoriji. K•roz Jugoslaviju
su proSli mnagi osvaja:Ci, ali nillw od njih nije mogao uni!Stiti
i a\SilmHkati jugoSlovenske narode, iko.jl su saCuvali tSvoj a naci0111a1na obele.Zja ,i nirsu se da1i 'denaciona:lizirati 32
U nacionalnim Zeljama radrnici, 'Seljaci, sluZbenici i .domarCice na rarng-IiSti na prvo mesto istilCu nadonalni priDsperitet. Po ovorn i joS drugim .pitanjima IPOjavile su se &i'Cnosti
i dstovetnosti u nacionallnim Ze.ljama. Medutim, postoje i razllke. Radnici i sluzbenici na paslednje mesto stavljaju smanjenje .poreza seljacima, a tloonaCice naciO'llallno jedinstvo.
Nacionals:ni status :n.a .ska'li u proSlosti iznosi 4,9, u sadamjosti je 6,8 i u bu>du6nosti 8,6.
Izna!d opsteg jUJgoslovenskog proseka, rabmajuCi. od sada:Sn}osti, nalaze :se mir, ·modemnizacija poljoprivrede, razvHak
tanja, razvita.k skolis'tva i naciooa]no (jedims1Jvo. lS(pod opsteg
jugos:Iovenskog proseka nalazi se e!E!ktrifikaaija sela, ekonom:9ka sta'bilnos't i ni.Ze cene, bolji uslav:i stanovanja u selu
i u gradu, i'zjednarCenje plata i ·smanjenje poreza seljaciana.
Koeficijent<Jm korelacije ranga utvrd111 smo da su radnici l!lajhliii jugaslovenskom ll1ivou u .nacio:nalnim Ze!lja.ma, a
najvise su udaljeni od jugoslwenSkog rprooaka slu:Zbenici. Te
xazlike se -obja.Snj.avaju rarzHCirt;im ekonomSkfun, kulturnim i
politiOkitrn sredilnaana, naC:Lnom. Zivota, stepenom ,svesti, p-ri·rodn'Om 'i 'druStvenom uSlovljenoSCu.
Naciomarlni status u budu-Qnosti u oldnosu ma sadaSnjost
pOkaiZaO je o1ptimistiCku orijentacij•u .jer i~itani gradani u
Jug.oslaviji sa 88% optrumistlOki gledaju u .buduenost, 8%
31 Vidi: dr. J ova n · · C vi j i C: PsihiCke osobine JuZnih S~ovena, iz
knjige »Balkansko Poluostrvo 1 juZnoslovenske zemlje«, Beograd (1931)
strana 8.
3~ Josip Broz Tito, GoVor, sutjeska, jubilarni i:ist povodom 15 god.
bitke na Sutjesci, 5 jula 1958.
85
�p~edvida d,?- ne~ fPiti 1promene -imledu 'SadaSnjosti i buduCnostJ, a 2"/? oceku)u pogocianje situacije.
, Nac1onalne ze]je nisu ap.straikcije, vee su Umnlkretne svakotlnevne po.trebe ~ractana, nacija i zemiJI.ie i imaju svo'u
realnu osnovu u drustveno-ekonO!lnaikom i poUit!Cik
· t J
Za ostvar ·
. ih O!ln SlS emu.
.
" '"'Je nmog . ze1j.a postoje pri:rodni ; drruiitveni uslovi
I su'bJekhVllle snage lkoje deluju u [pl'avcu progresa i pro~erite1a.
~1:'
NACIONALNA STRAHOVA'NJA
U Ju;goslaviji gradani najviSe •strahuju od rata. Na rangIi,.ti u nacionaiillian strahovanjtima rat doilazi na prvo mesto
sa 11-64 odi!losno sa 760/o i.s,pitanilka. To je najvisi i veoma
visok procenat u odnosu na ostala strahovanja gledana u
celini.
Na5 saradnlk postavio de sledeee pitanje koje se odi!losi:Io
na nacionailina strahovanja:
»A sada looja su Vs:sa strahovanja za lmduenost V..Se
zemlje? Ako zo:mislite lbudu6nost Jugoslavije u ill a jc r n j em s v e t l u, •ka!ko ce stvari iialgledati posle deset
gadina?«
D<>bili lllll.O sledece podatke:
Vodeca nacionaiilla strah<>Vanja
·.<'··.
•;.
Broj ispitaruka
1524
Rat
76
1164
Elementarne nepogode
19
295
Povratalk starog re<Zima
7
105
Strahovanja z.a zdr,.vlje Tita
6
98
Bez strahovanja
6
85
5
76
. 72
N eSloga narcda
Okupacija
'
5
87
'{
�J'Uig'Oslovenski narodi zele mir, ne zele rat ii;e!e "loJhodu
Tita, nesloga naroda i dkupacija. Od ,svlh strahovanja rat se
najviiiie iP=avlja u OO.govodma gradana J.ugosJav.ije."
»Bqj·inn .se Tala, atomskog, ·nekog ~udalka sHcnog Hi11leru. Bojinn
se svega onog Sto rat fd.on.iosi, posledica koje nasttli.Paju, r.anjenih, orsakaCenih, g1adn1h, logora, veSala, no:vih g,robova,
porusenlh gradov.a i sela, spaljenih iikola, falkU!teta i uni.Stenlh 'kU!turnlh 'l]><>menika. R<1ditelja bez dece i dece hez roditelj.a«. To su konkretni odgovori karaJk!teristiCni za sve krajeve i sve narode Jugoslavije.
Jedan gradanin iz Beog~ada ovalko fomnuliiie svoja strahovanja: »Da ne dode do .atomskag o:ata, jer cela Jugoslavija
hi hila u ruzevinaana«. Jedan Sihin iz nnwtra\Snjosti Snhije
(KragujeVac) izraZava strahovanja ovoon reCenicoim: »Rat hi
doneo nova 'l>bistva<<. Seljak iz Vdjvooirie lkaze: »Nasta[a bi
Pored pomenutlh s'trahovanja ,p<jja'VilO se u odgovorinna
ispod 5"/o i: pretnja Hi agresija od siTane sile, stagnacija naciona1nog prosperiteta, nezaposlenost, guJbitalk: naci'O'llalne nezavilsnos:ti, promena socijalistiCkog sistema, IPOveCanje por·eza
seljacima, nastav:a\k: naorm:anj~,· hladni rat - 'izo1acija, -ne-e
lij>OSo!bnast da -se odrZi rtezavisnost, stagnacija !Poljo:privrede,
neizj<ldnacenje plata.
i ne:zav:isnost svLrn zem1jam.a i svim. marodi·ma s~eta. !Nije slucajno ~to skoro svalko ispitano lice •U Jugos!aviji Odgova:ra:
Plj3.~ka, oduzeH ':hi nam hr-aSno, ~Zito" i rilast«. A tna KosOIVU j
Metohiji jedan ispitan;Jk kaze: »A!tomski bi na5 rat nniiitio<<.
.. J-~a ~rva_ti~a, maj~_a, :jz Zag.r-eba ikaZe:- -»iBojim se rata
da ani siln ne ·stralda i :svi Jjudi~. D~l;ligi gJr.a~d::tnin iz Zagreb a,
sl~~ep.1i1k, .kra:tko pordseta"·na H~oSimU, (pa lka.Ze: »To lbi hila
H:iroSima«.
-·
·
. U Bosni krallko su. formu1lsana strahovanja ovinn reeen:icaana: »Pla.Sim :se atoinSkih · bombi«. »Da Se !Ile ~Ponovi rat
iz 1941. godine«.
U Sloveniji je<dan gradanin lsto ta!ko kra11ko fo~muUse
svoje strahov,anje: »PlaS.itm se. atom'Ske bOOillbe«. Drugi uz uvaj
OdgGvor kal:e:. »Strahujetm od atOIIlliSkili ek'l])erianenata na nasem kontinentu«.
Makedanac ·iz I1rii€JPa Jra2e: »Treci svetski rO!t bio hi najve-Ca -~katastrofa za- Citavo .CoveCanstvo«. Jed:na star.ija Makedonka iz Skoplja .ov<>ko :lzral:ava sv<lja s'traihovrun.ja »Ne daj
ba-Ze da· dade do rata, bila bi velilka crll!ina, jo.S crnje .o:d crnjeg,
pa tone zelim. i od-toga strahujem«.
Crnogorac iz Tilt<>grada iznosi -strahovanje ovhn reCima:
»Ulmliko hi 'doS!o do rata. vjerujem da hi atamsko oru2je
uniStHo ve6i dio 'ZeJD!je. Ni ovoga P'lta Jug-oslav·iia me hi hila
paSte~en,a«.
Pored rata, tkao strahovanja se pojavljuju jos e1ementa:rne
nepogode, povra1
tak star-og TeZfuna, stra:horvanja . za zidravlje
n u Parizu je 1945 · godint:: 6drZana Me~usavezniCka reparaciona konferencija uz uCeMe predstavnika svih savezniCkih zemalja koje su ucestvovale u ratu, protiv NemaCke i njenih evropskih ·satelita ili su bile Zrtve
njihove agresije.
.
·
:
. .
Prema podnetim podaeirria osamnaest zemalja predstavljenih na Pariskoj konferenciji izgubile su ~u ovam ratu aka 5 mllian? lju_qi (raCunajuCi
ovde jedan . millen pomrlih od gladi u Indiji i GrCkoj). Gubici pojedinih
savezniCkih zemalja su bill sledeCi:
1. -
.Jugoslavija
2 . - Indija
3. -
Francuska
4 . - GrCka
1.706.000
759.000
10.- Kanada
11. -
41.000
AibaniJa
28.000
653.000
12. -
Australija
12.000
558.000
13. -
Novi
10.000
Z~land
5. -
V. Britanija
368.000
14. -
NorveSka
6. -
CehoslovaCka
250.000
15. -
JuZnoafr. Unija 6.000
8.600
7. ---: Holandija
200.000
16. ,-- .Luksemburg
5.000
8. -SAD
187.000
17. -
Egipat
::1.200
59.000
18.- Danska
9. -
Belgija _
»Broj Jugosiovena pagin~ih u ratu, strijeljanih ill na drugi naCin umorenih
u fa.§istiCkim Iogorima i. tvornicama smrti dale~o je veCi od broja Zrtava
rna 'kaje druge savezniCke zemlje, osim SSSR-a i Paljske.
.
Jugaslovenski gubiei predstavljaju 34%, daieka ViSe od jedne treCine,
od svih savezniCkih 'gubitaka. Sva veliCina i tehntka ovog gubitka mo2?.e se
shvatiti poreaenjem broja gubitka sa ukupnim brojem stanovniStva prije
rata. ReC~ne savezniCke zemlje -izgubile su slijedeCe procente svoga predratnog stanovniStva: Jugoslavija 10,8%, Gr!:=ka 7,0 .Albanija 2,4, Holandija _2,2;
Luk:Semburg 1,7 Francuska 1,5 CehoslovaCka 1,5, Velika Britanija 0,8. Bel-:
gija 0,7 Nevi Zeiand 0,6, Kanada 0,34, NorveSka 0,3 Indija 0,2 Australija
0,2, SAD 0,14, JUZnoafriCka Unija- .0,6, Eglpat O,lU i Danska 0,0«
Prema podacima komisije , u ·;Svih ;<?samnaest zemalja uzetih zajedno
nestalo je u ovom ratu svaki Ceti:.:le~ettreCi Covek, a u .Jugoslaviji kao Zrtva
rata izgubio je ·ztvot sv:aki devet( Covek .. -Pre rata Jugoslavija. je irnala .15~11'
miliona. Njeni gubici iznase 1,70,6_.000 ljudi ill 10,8% od ukup~og broja: st_~_--··
novnika. Ovi su podaci uzeti 1z knjige Ljudske i materija~ne trtve Ju.goslavije u. ratnom naparu 1941-1945 godine)· (Izdala reparaciona komisija p~i
vladi FNR.J),
·
·
~
89'
�Tabela 22
Tabela 20
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
PREM.4. OPADAJUCOJ VREDNOSTI OD SADASNJOSTI
Naeionalna
strahovanja
.,,
tl
0
;;;;
..;,
-
,0
...
. 'i:l
"""" "
"'"' ""
~
<J·
$=
7,2
8,8
2,3
1,6
3,9
76
4,9
4,8
4,9
4,9
7,2
7,1
6,9
6,9
8,9
8,9
8,5
8,6
2,3
2,3
2,0
1,0
1,7
1,8
1,6
1,8
4,0
4,1
3,6
3,7
105
98
85
1524
4,6
4,9
4,7
6,8
6,7
6,7
8,7
8,7
8,5
2,2
1,8
2,0
1,9
2,0
1,8
4,1
3,8
3,8
295
1164
72
~
""~
"-
"'"
4,9
~0
,o
"'g ,a,
~0
~~
~
0~
~a
Tabela 21
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
POREDENJE SADASNJOST - PROSLOST
Nacionalna
strahovanja
.3
0
%
"
0
0.
~
:::>
TOTAL UZORKA
100
Rat
76
Povratak starog
reZima
7
Strahovanje za Tita
6
Bez strahovanja
6
Nesloga naroda
5
Okupacija
5
90
77'/o
78
88
85
74
87
74
~
"
"'s
"'a.
~
~0
6'>/o
5
2
14
4
5
~
'0
~
0.
:::>
16'/o
15
12
12
11
9
21
"
~
~
..,g,
~..,
Olo
1'/o
2
'"
$.!~
o5
cti:S.
1524
1164
lOS
1
1
.3
0
Nacionalna
strahovanja
~
'lo
0
0.
:::>
·~
..,-
0
0..
Nesloga naroda
5
Povratak starog
reZi·ma
7
Strahovanje za Tita 6
'B\)Z strahovanja
6
TOTAL UZORKA 100
EienleQ.tame
nepogode
19
Rat
76
Okupacija
5
.u
c
~..,~
~-
STATUS NACIONALNIH STRAHOVANJA NA SKALI
POREfJENJE BUDUCNOST - SADASNJOST
98
8S
76
72.
TOTAL UZORKA
Rat
l;liementarne nepogode
\.; Povratak starog
· ·rezuna
Strahovanja za Tita
Bez. strahovanja
Ne~Ioga · naroda
Okupacija
100
76
~
c
~
..,e
~0
"'a.
~
"
'0
c.
"
:::>
""
- .•
..... o!
~
0
0
~c.
"""
o:>o
88'/o
90
8'/o
7
2'/o
1
6
1
1524
1164
2'/o
2
92
19
~--
~
2
295
7
93
5
1
1
105
92
98
2
6
4
2
78
6
14
6
2
85
5
95
4
1
76
96
1
5
3
72
Status nac:i!ona1nih strahovanja na skali u tri v·remenska
perioda pdkazuje. da se oiz.nad jugoslovenslwg ;proseika narlaze:·
strahova.nje za .Jdraov'lje T•ita, povratak starog .reZfuna i nesloga
nruroda.
I<;pod jugoslovenskog ;proseka nalaze se strahova.nja: elementarne nepogode, rail; i okupacija.
Sva ova straJhovanja srno grafiOki pl'lkazali na skali u tri
vrernens!ka per'ioda na stranl 92. N a ;primer: nesloga nwoda
je oznalCena bel-o 'i Wnosi za proSlost 4,9, sadaSnjost je o-zmacena taCkicama i llljena sr<1dnja vrednost lje 7,2, a za budufulost
koJa je obel..Zena Iinijama srednja vredlllost je 8,8.
·
Pored globa!1nog nivoa ra;cunali smo strallovanja radnllka,
s1uZbenilka i domaCica u o:dnoou na strahova!llja \SVih ~itanili
gradana i to fPOm<>&u ikoeficijenta korelacije •r.anga.
Nacionalna s. trahova~ja-, 'Jugo~la-1 R~d~i~, Seljad .. I
.
prema d ob ijenom rangu
vIJ3
cI
Rat
Elementarne nepogode
Povratak st31I'og reZima
Strahovanje za
zdravlje Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
1
2
3
4
s,
~;~t
Slu.Zb~ .
nt'cl
I
DomaCice'
2
4
1
2
4
1
2
3
1
2
3
3
5
6
5
6
7
4
5
6
3
4
6
5
... 7'
1
7
7
91
�il
!I
.!r'i!,_
II
;'i
j.ugos1ovEmS~kom
~atno raz-
Ra!dnici, rslu.Zben'ici i domaCice su bli'Ze
nivOu strahovanja, dok se ·seljaci u toone 1pog.ledu
ltkuju. To !P<>kazuje. [<oeficijent korelacilje nmga, koj·i za raJd-
Nacionalna strahovan]a
Ukupno radnlka
Rat
Elementa'rne nepogOde
Povratak. starog reZima
Strahovanja za Tita
Bez strabovanja
·
Nesloga naroda
Okupacija
SKALA NAC.IONALNIH STRAHOVANJA
Neslogo noroda
I ....
-.......... ,.
..I.·
... r'
• . .
?
Povratak starog re-
1
1,6
2 '
iimq
Total
.Eiementarne ilepo•
1.8
!.....
. , . '.. ;• .. '···' 2.o
1,'
'-·· ............... :''' ''''""11,9
gode
I .. · , . · · · ' ' " · a
"Rot
L.....
_Okup_ocija
k~··
9
........ ..
1. 2
.
''""""H •
1,9
t:l·'
2,0
}
•
.•... !
3
4
1,'
22
I
w
5
I
0
-.
6
? ...
2,0
7
1,8
.8.
I
49
295
7'l!'/o
13
7
10
7
6
5
63'/o
10
10
16
14
4
4
9
7f'IJ/o
22
11
11
1, 7
Strahovante zo
predsedniko Tito
Bez strahovanj a
prihodl
45.000 1vise
25-45.000
Mese~nl
Do 25,000
9
10
J edan raJdin:i[< ovriiko i:zrai?:ava SV<Jje strahovanje: »Strahujem da ce naila zemlja biti obuhvacena atomsklm ratom, ali
veruljem da 1Ce ·napredme snage u svetu one~mOguCiti -mraCne
s'i1e !koje bi -bile ·za T8.t«. ·nrrugi radnifk, star 48 ·go:dina, tistiCe
str:ahovanje za slobddoon, ~pa kaZe: »Da :se ne na·ru:Si ova naSa
sl{fuoda u kojoj .Zivimo«. SliCtnih odgov<>va !koji 1Se odnose na
rart:, Okupa1ciju, elementarne nepQgode moZemo na6i slkoa:"o u
svirm a111ketnim listiCiltna. Radnilk iz NiSa, star 51 godinu, St.bin,
sa dvoje rdece je izjavio: »Rat bi doneo ub'i:janje, pljaCku i
gl,;dovanje. Bojim se da ne dode rdo ;porob1j.avanja od strane
vefiilkih sHa«._
Seljaci
Sel!ja!ke "Smo ra!Zvrsta!li prema visini godffinjeg poreza.
orike iznosi Ro = 0,964; za Belja:ke Ro = 0,607 i za slmbe-nike Ro = 0,964.
·
Kod vadnika rat u naciQllalnlm •strahocvanjfuna dolazi na
prvo meSto,~a 72%, a. na.!lJoSlednje mesto okupacija sa 5%.
I~IDedu ;__lpJni~·:.av.a strahov~nja Jl:¥_a:ze 1s~. ja.S elementarne ·nepogode sa l;'l"/o, strahovanje~
Tfta ,sa 11'0/o, povrata,k starog
· .1\"ezlma sa 7°/o, be2 strahovan]a sa 7'/o i nesloga n:>rada sa 6%.
za
. .'Kao Lik:Oid nacionalnih :Z!!lj-a, raJClnlike smo i ikod i!lacio-i.
n:a•\ilih Strahova!Jlja .:·razvrsta'li a?rem.~ ~meseCnim ~prfuodima ··u
tri gxupe.
·
'
92
Visina godiSnjeg poreza
Nacionalna strahovanja
Ukupno seljaka
Rat
Elementarne nepogode ·
Povratak starog reiima
Strahovanja za Tita ·
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
77'/o
23
8
6
2
5
4
68'/o
22
5
1
7
4
8
64
28
6
4
4
3
10
U nacionalnim .strahovanjlma g-ledaJillm glabalno rat kod
selj·alka zawzi.ma !prvo mesto ,sa 73°/o-, a .admah iza toga dolaze
93
�. ~~ \ ·.
··'··-
elementarne nepogdde ·sa 23°/o. Seljalk .iz Voj<v<lldtne, 'i.z okolilne
Mesto
_N_•_cl_o_n•_I_n_•_•_tr_•_h_ov_•_n_i•_•
Ukupno domaCica
ner<J'<ilndll g<ldilna<<. Seljalk iz dkolilne Sounbora drzrazava strah
na sledeCi nacin: »Strabujem od suse droja bi donela glad«.
SllcnJih odgovora cselialka mooemo nac~ u svillll kra:jeviuna
Jugoslavi.je.
&>d selj alka je strahovanje od r~ta izra2eno sa 73% i
istalk!Iluto na prvo mesto, a na pos1ednj em mestu natl.a!Zi se
nesloga na!roda sa 4°/o.
·
·
Isto tako seljaci strahuju kao i ostali gradani od okupacije, povratka ·starog ~e2ilma, pokazu:ju brlge i strepnje 2la
2ldra<vlje Tita, a !POja<vljuju se ~eljaci i berz str~ovanja.
SluZbenici Ur.ao i radmici lila p:rrvo mesto u :strahovanjiana
istlCu rat sa 80°/o, ·a na poslsdnje mesto stavlja(ju dlrupaciju
sa s•J•. lZIIIledu ovih strahovanja 'dolazi strahovanje od elementamilh nepogoda, !Pokazuju strepnju za 2ldr.Wlje 'Iiita, strahuju od povratka starog sistema, nesloge na:roda i1Jd.
Nacionalna strahovanja
116
Ukupno sluzbenlka
79'/o
Rat
16
Elementarne nepogode
7
Povratak starog reZima
Strahovanja za zdravlje Tita 7
8
Bez strahovanja
4
Okupacija
~vdo
25-15.000
I
85
81°/o
11
14
5
6
4
I
nepogode
Povratak starog reZima
Strahovanja za Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Okupacija
73'/o
7
3
17
7
3
Ces'to se spooninje rat, -olkru.!pacija, atom-
iZJg.ubile svoje tmuZeve i simove.
Mnoge majke su gorko ~arpam'tile Cer, Kohrbaru, Sutjesku
i Sremski front.
82"/o
19
4
6
3
3
3
81'/o
20
6
3
5
6
5
82'/o
32
9
14
5
9
NEJkih .bitnih razJlika i2Jmedu ootalih gradana i rdomaCica u
naciona'ln.im st·rahov.arnjim.a nema, jeT i domaCice lkao i radnicl
i slui!benici rat ist~Cu na ,prvo mesto~ a dkua>adju na IPOslednje
mesto. Isto tako strahuju od elementarnih nepogoda, !PO¥ratka
starog re2ima, strepe za ooravlje Tita, nesl.oge narada ;td.
Mlada Slovenka .iz Ljubljane, . sta;ra 23 gad;ne, <>vako
i:zra.Zarva naciD'ilailna strahovanja: »Strah m.e atoonSk:i!h elks:Peri'menata na na·Sem. Jtontiln.entu«. Druga doma:Cica isto ri.z Lju-
bljame, stara 35 gadfna, Sltllatm da ,bi zsmljotres lbio naj,straSilji: »Najstra!ln1ja stvar bio bi zemljotres«. A starija domaCica :ilz Ljubljane, Uwja lima 58 goclina !ka.Ze: »Pl'aSim se p·onovo
;rata.« Do:marCica iz NiSa, •stara 52 god!ilne, krat'k.q :fior.mruli:Se
svratie strahovanje ov'im .reCima: »Boj•itm. se rata«.
S1]Cnih JOdrgovor.a domaCica se · moZe naC:i u svim kra-
30
ski rat, 3Jgll'esija, suSa ...
DomaCice isto talko ne :Zele rat jer su mnoge od nJih za.:..
pamtille i !Pre:Zivele i b<>lkanske i prvi i dr·U!gi svetslk!i rat i
94
Elem~tame
45.000
Slu2benilk ;z jsdnog grada strabovanje fortmU!i8e ovoon
reeenicom: »Da· se ne desi mellto !Predsedniku %tu, jer pod
njegovim rukovodenjeltll .ml!O iSii i ildeltllo narpred«. U odgovorima sl.U!OOenilka
Rat
MeseCni prihodi
25.000
·scaitOvanja
·~"-\--:~~~~o_l,..,7_a-8d~~~~~,--"-s=-1.9-17o"----TI-:M::-e-cs-.-2n-2as-e-,1i:-•-.
Zrenjanina, formuliSe strahorvanje ovom reCeni-com: ,»iBojim se
elementa'l'llih nepogoda, grada i su.Se«. JoS dddaje: '>>!Bojim se
jeviuna J.ugoslavije.
N esloga naroda
•
Poznata je ona stara la:tirnska izreka »~divide et dmpara«
(zavadi pa 'V'ladaj) koju su !Pr1menjivali stranJi osvaj.a!Ci medu
narodima i rU zemljarna Jugoslavije. To se opet tpOnavilo u
drugOitll svetskom l'atu (1941-1945) godme. Takvaj !Po:litici
suprdtstavile su :se
~iro.k.e
na:vodne mase ustancima i socijali-
stH!Ikom :rev<Jilucijom u kojoj se izgradi'Va[o aedinstvo :wih jugoslovenskih naroda. Nesloga naroda dolazi na rang-listi u
Jugosilaviji na sesto mesto u naciona!nim strahov·anjiuna. I radnici i dOitllaCice stawjaju <>vo strahovanje talkode na 8esto
mesto, slu:Zbenici na peto, a Jd:omaffice na iSedmo. Radnici ga
ispolja<vaju sa 6°/o, seljaci sa 4°/o, sluZbenici sa 7°/o i dOitllacice sa 5°/o.
95
�Sadailnjost ·
l'r<!Slast
Na~>ionalni
status
Nesloga naroda
BUiduenost
6,8
7,2
4,9
4,9
8,6
8,8
Strahovanja u .pogleldu ra.:jedillljenosti 'nailih naroda su u
tri vremenska perioda zahvacena. U IProi!losl.i ni""' je jedilak
i isti. sa. uugoslovenskim IPr<>SeikOm, meautilm u sadaiinjosti i
budu6nosti su iznad jugoslovenSkog [lraselka. To tpolka.;uju
gornji stat!stiCki IP<>daci.
stavljamo da ·bi strahe>vanja naro<:ito u Maikedoniji i Jugoslaviji od zemljotresa bila veoma wsolka. Na ovakav status
imali su uticaja zronljotresi u srednjoj Da!lmaciji. Isto taJ!oo
suJsne gddlne i fPorplave utlcu na psihologilju cOIVeka.
Elementarne
nepogode
I
I
Sadasnjost -
..,
"
:'!
e
Q,
NbD
"'"'
:;,
Ole
87'/o
4'/o
90/o
76
95'/o
4'/o
1'/o
76
~
"'
e
Nesloga
Q,
:;,
Sadasnjostpro5lost
BuduCnostsadaSnjost
"
"
·S
"
_
e
..
N
"'
>
e
""'
'"'
.~~
-"
'"':;:
0"'
"'"'
Kalka se vldi, u sadaiinjosti 87°/o straihuje od nesl<>ge naroda, kod 9°/o oa str.ahovanja su u qpardanju. U buduenos'ti
se 'ta strahovanja penj·u na 95°/o, zatlm 4°/o smatra da su' oira
strahovanja bez .pr01mene u hwduenost.i, a 1°/o smatra da ce
ta strahorvanja u ibuduCnosti opasti.
U odgovoriJma mnogj gradani se baje treceg sve'tskog rata
i razbijanja bratstv·a i jedlnstva i nesloge meilu naro<dima.
pro.Slost
BuduCnostsadaSnjost
~
"'
e
Q,
:;,
78'/o
"
"
"
NEi
..,
"
o:>l5.
::>
.,e
6%
"'
Q,
"
a
>
.. ..,
N&,
Ole
d31S.
295
15%
92'/o
...
-~=
·o~
11(1/o
29~
U •saJdasnjosti u odnosu na rproillost 78°/o strahuje od elementarnih nepdgoda, a· u burduChosti ta se strahovanja penju
na 92•/o.
Ulkupno 295 od 1524 SJWketirana graaawina istaiklo je ova
strahovanje. N a rang-li.Sti nema orazlike l2lmedu profesionaillllh
gl'>Uipa jer zauzima drugo mesto i k'()ld ra1d:nilk.a, selj,alka, s1uZbenilka i doma:Cica. U Jugos1aviji u celini e'lementarne nepogode kao strahovanja zauzimaju drugo meste>. Radnici lizr&zavaju to sa 17°/o, selj.aci sa 23°/o, slu:Zbenici sa 13•/o i dOillaCice .sa 21{1/o. Mnagt SU se poziva1i na zem1jotrese u Da'Imaciji
iii na suiine gadine i glad koja bi mogla da z01desi J'l.lgoslav•iju.
Onda bi ibHo straJSno der 1bi mora!H zavi~iti ord ·iinostranstva,
1
i·sUCu u svojim strahovanj:ima mnogi liBpitarnic'i.
Elementarne nepogode
Rat
Vee J:anije smo spomenuH \ia se pad elementamlrrri nepogodama pod:r-azlllrilevaju
samo zenillti·otres~, .veC Su\Se, P?-
ne
plave, •grad itd. Status na skali elementamih 111<'1P'lgoda
zuje sledeei proselk:
Ilrolllost
4,6
Swdaiinjost
6,8
poka~
BUiducnost
8,7
Rwzlilka i2lllleilu rproolosti ; sa<dailnjosl.i iznosi 2,2, a izmedu
sadailltljosti i budu6wosti 1,9, a totalna r.azlika od 1Pro5losti do
buduenosti i:znosi 4,1. Pos!e zemljotresa ·U Skoplju .pretrpo-
96
U uvodnom delu strahovanja pisali smo qps1rno o ratu
i idokumentovali to statis'tiCkilm fPOdacima i ibr<>jnim odgovorima gradana iz ra>Jlii:Hlh lkrajeva Jugoslaov'ije. Kao sto smo
veC r.a.nije videli,- strahov3111je ord nw-og rata ldo:lazi na prvo
meste> u Jugoslaviji sa 76°/o. I radnici i selja~i i slu7Jbenici
i domaCice u illadooahlrirrn strahovanjifuna na l}lrvo 1mesto d:stiCu ·
rat. Radnici sa 72°/o, se1jaci sa 73°/o, sluzbenici sa 80°/o i domaCice sa 820/o. Ovom prililkoon 1l!znosimo IStrruhova:nje ord ratasamo na skali u tri vramenska rperioda .'i 111a relacijama proiHost- sadashj•ost i sada6njost - budu6nost.
7 :Zelje i strahovanja naroda Jugosl<lvije
97
�Proolost
BU!ducnost
Sa!daiilljost
6,7
4,9
8,7
Raelilka 1Z1Illedu pro\Slosti i sadaSnijosti 1,8, a i!zmedu
sadailnjosti i buduooosti 2,0, dok total iznosi 3,8. UkU!PnO od
rata strahuje 1164 lica, odnosn.o 76°/o, lkao sto je to vee neko~lko puta u nailem ltretiranju lstaknuto.
~
.,
~
"
~
~
Ra I
N§
0
0.
"k
"'""
::0
Sada8njost pro8lost
Buducnostsadasnjost
.,
.,
"
.,
k
0
>
Ng,
""
~.,
::0
Olo
,.,
-~=
·~"
0<>
PrOO!ost
4,7
Sadaiilljost
6,7
5{)/o
.a
0
900io
70fo
l'il/o
.,
"
::>
Ol5.
::0
1!
20fo
1164
""
1164
Okv.pacija
Sadasnjost proslost
~
~0
9(f>fo
~
..,g,
~.,
Olo
...
.!!!=
·~"
. 8-:§
Olo.
210fo
74'/o
BuduCnostsadaSnjost
0.
"'
"'
0
.k
'lo
72
1'/o
72
U s"daiilljoj situaciji strahuje 74•/o ad olrupacilje, a 21%
smatra da je to strahovanje u opad.,ju. U lbuducnosti 96•/o
gradaina str<>hllje od okupacije, 3°/o smatraju da nei:e biti
promene, svega
1°/o
sm.atra da Ce fSe srnanjirti str.ah-ovanje ofd
okUIPacije.
Strahovanja za zdravlje predsednika Tita
U BOS>lli o Herce<govini mnogi su zapamtili austro-ugarsku
okUIPaciju, u Ma'kedoniji llllDOgi pamte olurSki. feudalni slstem
koji se tamo najdU!ze o.drZao. Nova olrupacija 1941. godine
ostala _je u .seCanjiana
"
"
..,E
~
15'/o
8,5
RazUka izmedu proSJ.osti i sadaSnjosti iiZnosi 2,0, tzmedu
Okupacija
78'/o
Budui:nost
sa<laSnjosti i budu<':nosti 1,8, a wkup"" tot"! 3,8 .
OJ E.
Strahovanja ad rata od proslosti do sadaiilljosti su u porastu na 78"/o ad 1164 ispitanilka, a u hudubnosti procenti se
penju na 90%.
lpalk u •sadailnjoj sHuaciji ·za 15°/o su ta strahovalllja u
opadanju, jer se progresivne IS!l"ge sveta SUiProtstavUjaju ~atu
i ratnim opasnostima i ne zele da dade do trroeg svetskog
rata .>koji bi ·bio 'katastrofa!an za citavo eovecaJll!Stvo.
mn01gjh
gradana, jer
'SU
doZiveli lkoma-
danje Jugoslavije iZ1!lledu Nemacke i Italije. Na primer S!oV<!Jlija je bila podeijena !izmedu Madarske kojoj j., pripalo
Medumurje, Italije, koljoj je pripalo podruCje Lju;l>ljane, Nemaicka je priQJojila rudrurska podrucja. Nemci su oikUIPirali
B..nat, jedan deo Iste>bne Srbije pripojen je Bugar.skoj. Crna
Gota je hila pod protektoratom 'ltalije. Form.irana je N'DH ibd.
JugoS!ovens'ki narocH vole •sl<>l>oidu. Ne .Zele tudi jar..m. To
su pokazali u svojoj istoriji. To su QJOkazaH i u an'keti o JijudSkoj srei:i. Od okUIPa<Jije strahuje 72 .gradanina odnosno 5"/o.
98
Kod seljaka "tra:hovanje od OikUIPacije zauzima trece mesto
sa '1"/o, kod -r.adnilka, s!uzbenika i domacica zauemna sedmo
mesto. Radnici to izra:Zavaju sa 5°/o Slu2Jbenici sa 3•/o i doma.eice sa 40/o.
'
Strahovanja jugos!ovensk1ih nao:oda za llldnwlije Tita je
iznad apsteg jugoslovenskag /t)rose'ka u sadafuljosti i budubnosti~ ddk su mlnima1ne razlike u iproSlostl. To ·nam poka2uju
sreidnje vreldnosti na Skali ocenjene ad strane ispitacrrih grad.,a. Pag:le<dajmo ta !POredenja.
Proslost
Sada:§njost
N acie>nalini status
4,9
6,9
Strahovanja za Tita
4,8
7,1
Na Telaciji .ada'Snjost -
proslost i budui:nost -
is:kazana u avian p'rocentim.a:
Budu6nost'
8,6
8,9
sadaiilljost je
.
99
�=
-
"
0
0.
:::>
Sadasnjost proslost
Buducnostsad$jost
..
"'
"'~
:::>
""
oo'g
os·a
12"/o
1%
98
ZO/o
ZO/o
98
"a
"0
85%
9ZO/o
.. ...
a
"
"
"
t;
Strahovanje za
zdravlje Tlta
4%
=
>
~&,
-~=
·o$
Strahova.nja za p<>gmlianje zdravllja Tita od pro&losti do
sad>isnjosti su u IJ?Oirastu na 85°/o, a od sadaiSnj·O!Sti do budu6nosti su se [popela na 92°/o. U sadaiSnjoj situacij•i 12•/o
izjwJjuje da !lle -trsba strahovati.
U hwdu6n<>sti 4°/o smatra da nece u t<>me pogledu biti
p.voonene .ilmnedu 1sada1Snjosti i Jbu!duCnoSti. Prema ddbijeni.tm
podcicfuna najviSe strahuju •radnici sa 110/o, tzatim seijaci,
s1uZbeniC'i d domacice. Mlade generacije do 25 godina 'i generacija !Sa 40 i viSe godina ~Olkazale au una.nl,je .strahovanje
nego generacije preko 50 •g.ddina !Sta·rosti u .naSem istraZivanju.
Povratak starog reZima
I ovo st:rahovanje rsu grada!lli formulisali rec1·ma: »Da se
ne .povrati stanje pre 1941. g()d!lne«. UklJillno 105 ,gradana strahuje od povratka •starog rezima, odnosno 7•/o. Gledano q>iema
profesionalnoj ,str.ulktur'i, na prvonn ~mestu stra1huju .sluZbeniCi
sa 9"/o, z:>tilm r»dnici i seljaci sa 7°/o, i ldamacice sa 5•/o. A po
starosnoj .strulkturi od ovog najviile strahuje generacija o'd 50
g<>dma stardSiti - ~a 9°/o, dok lkod m:Iad:ih gener.acija ovo
strahov:>nje :izno;'i 6°/o.
PraSlost
SadaS!ljost
4,9
7,2
PovMtak starog
re~ima
..
-
=
..
"'
... g,
"'~
0
0.
:::>
Olo
"0
:::>
Sadailnjost proSlrnit
Buducnostsada&njost
..
-
"
"
"
..,13
~
88%
0.
0
>
"-o
12%
93%
5
1
...
.:!a-=
~"
O"
~-<-::::
Ole.
105
1
105
U adnosu IProolost - sadaSiljost 88"/o gradana strahuje od
povrat!ka sta-rog reZima, medu.tlrrn 12°/o smatra da ne treba
strahovati.
U budu6noSiti ovo ·strahovam:je •e penje na 93°/o, dok
svega 5°/o ·smatra da ;zmedu sadasnjastli i ·budu6nasti nama
promene.
•
•
*
U nacionaWnim strahovanjima lkoja su ispoljena u sWm
republikama, medu svim grada:nima, profesijarrna, starnm;im
grll\Pam.a i narodnostima rat zauzima centra;1no mesto, a 1sto
taka uz rat dolazi dkupacija, ,prnrtataik starog drustvenog sistema, nesloga naroda itd.
Sve republilke, sve [>II'Ofetsije 1 .sve narodnosti su pokazale
strElp!llje za ¢rav1je ;predsednhl<a Tita.
Boselbno u on•ian .krajevima kQ'ji su !Pre ovog istraZivanja
do-Ziveli zemljo1trese ;pdtencirano je u odgovorima strahovanje
ad zeanljotresa.
U raVIlliCarskim i Zitor·od1l.iun 1krajevima se'ljaci najviSe
straih.uj1u od 1Sli5e, nerOdn'ih gotdina, poplava i glad.i.
Budu6ne>st
8,9
Razl>ka izmed:u proslosti i sadaSiljosti na Skali tie 2,3,
a Jz;medu s;>daSn.josti i budu6nooti 1,7. Cela razlika od pro·
Sl-Qsti 1Wo 1bwdu6:nosti iznooi 4,0.
100
101.
�nelkim fa!talist;ckim tshvatan:jima prema zivotu i smrti koja
su svojstvena primitivnilm narod;ma. Ta'kva sh<vatanja predsedn;k Tito je pobio, tvudeci da u orul;anaj 1boribi jugoslovenskih nar<ida veliku ulogu >lgra visoka svest o llleOIPhodnosti
o!YUiZane 'borbe, zatim 'lTI'rlm.ja naroda prema faSiz.mu i ljubav
prema s1obodt i lllezavisnosti za ilroju su na!Si preci u IProslosti
prolevali krv. Istovremeno O<aboracvlja se uloga 'i s,p,osobnost
KPJ za ongani!zaciju 1i. rUikovod_enje ustancima i revolucij<>m:
»JugoSlavij a se ne sastoji samo ~z hrda i ·Smna, a ustanak
ZELJE I S11RAHOVA!NJA GRADANA
je hukltao u !Citavoj zemil'ji, isto tatko -u rarvnom Sremu, kao i
PO REPu:BLIKAMA
· - ~aljwJna Jugosla · · k
•
i Q>o1iti0ki 'k"!PitUI!irail _VlJa ao. drzava, vojniCki, elkoawms:ki
·
.
a Je prEid Hitleroon 1941 god"
D •
1 V~Jno ;rulkoV'IOdstv;o bi>lo .e n .
· . lllle. - rzavno
zavisnost Zeanlje IP• je J ed ~os<Jbno .d":_vodl bo~bu zane0
frusistMk'iln:t ok!JiP~lor.ima.
a Jugos!~vl(lu i njene narode
godine narodi Jugoslavije ost!l~ za ~uJkol~o dana "!Prila 1941.
DrZavrni bur.ZoaSki Cl!Pa·rat
I su ' ~ _dnave, anmije i oruZja.
S!uzbu o'kupatora. !Ra5/Pa:I se raOjpa~ oh se de1imieno stavio u
Kralj Petar II Karailord:v>~u s:e v~a~tare _-burroa\'lke /Partije.
stranstvo. U ta'kvoj situa "j" .
·am )e IPOI:>egao u ·ino~a je njNtov istorijs:ki zad~t~~~oslovenski n_~rodi "" shvatili
celu bore protiv fa!OOma i d . ": s~ •.• radruil!<oon lklaoom na
cije oruZana. borba svih
~ Je Jedml [put I imlaz iz te situanacionalnu ravrnopravnost"zsihat n"rodab ,za <ll?bod~, Gedinstvo,
•
. . .
us t anCJ. Jugoslovenslkih n .-od o su ulknu~. ve!l1k" oruzani
.
1
te
ar
u
Srbiji
a u svrm pdkrajilnama:
7. jula 1941.
27. jula 1941.
27. ju1a 1941.
22. jula 1941.
11. oktobra 1941.
13. jula 1941.
U Hwatsk:O'j
U BiH
U Sloveniji
U Melkec!onij•i
U Crno.j Gol1i
U Clanlku »U i!emu je sp ·f· •
revolucionarnog preobra
ect 1cnost oslobodilaCke borbe i
v
Tito je ulkazao ida ISU
•
mn~a~~ . n~v~ Jugo~lavije<< pxedsed.ruk
,!'
oni Uwji su /Pr;jate!jskli. .
J(jud1 12 drugih zemalja /Pa 11\ruk i
bedu socijall!isticke revol~ci ?'-" n""lja :'"a<wolooeni 1nrmacili pobr'dli£m.a •i Sumama nacionaf: povo rum ·Clk:olnostima, rviiSOJkim
,
·om neravn.qpravnoSCu, pa -Cark i
102
u brdmritoj Bosni i ldrugdje. iNa:Si "u lllarodi /PoilU u bo~bu bas
zbog t<>ga sto vole zivot, Sto vole· slobodu. Na:Sa omladina
nije posla u borbu zato sto mrzi Zivot, vee zato ·sto je voljela
Zivot, Sto je vjerovala u bolji i sretniji ,zivot, u s~etniju buduCinost«.14
Oruzana borba jugoslovenskih -naroda imala je dvostruki
karelkter: borbu proti<v okupatora i dO'lllace rerukcije ikoja je
saradivala sa okupatovom (ParveliC,- NOO.iJC, RtllliDi!k, DraZa
Mihajlovic).
·
SoC'ij8Jlist>oka Federativna RapubUka Jugoslavija "tvarena je kroz narddnoOOJ.obodiilai!ku borbu i socija~istlcku revoluciju za vreme 1drugog svetskog •rata. U !Djjen ·sastav u5Ie
su narodine republike: Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegr(wina,
Slovenija, Makedonija i Crna Gora. Narodllle· repuJMiike 5U
stvorene j<m u cratu jer se vodilo rai\una da nova jugoslovenska driava poeiva na slobodnom IPristanku svNt llljenlh naroda
i da ustavrno u;redenje ·bude izgradeno na federati'Vlllollll IPrincipu. Temelji ta!kvog uredeiija udareni au na Drugam zasedalllju A VNOJ-a u Jajcu 1943. g"'line. Trukve odllt>ke su donete jed:noglasnlm pristankam svih jugoslovenskih naroda, a
ov-e adlt>ke AVNOJ-a lkasnije su ddobrila zemaljslka veca u
svim rEJPuMlkaana, o potvrdene su !Prillilkam dono.Sellli.ia Saveznog 'i r81Pt:lb1l0kih ustava 1946. i 1947 ..godine. Time je hila
obezbedena puna ~ravnOIPravnost •naroda S~bije, Hrvatske, Sloven'ije, Bosne i Herc-egov'ine; Makedonije i Crne Gore. Taik.av
saJstav federativne Jv.go·s]avije naj.bolje je odg·ovarao nacionalnoj strukturi.
·
Nas drustveno-ekonO'lllSki i polittOki sistem svakoj naciji
om.oguCuje puni naciona·1ni razv!itak, istovremeno vodeCi ra34 J o sip B r o z
Tit o: u Cemu je specifiCnost oslobodiraCke _borbe
i revotucionarnog -preo_braiaja _Nov.a _Jugoslavtje, »Govori i Cianci« knjiga n,
strana: 356.
·
103
�Cuna o zajednici svih jugo.slovenSkih nar.oda. OvaJkvo nacioi.lalno pitanje se ·reSava1o u mislima i oseCanjima u teoriji i
.praksi QUgO!SJovenslkih inaroda, jer BVa'ki narod ilnia BVOjU ind'ividuaJ.nost, ali svi oni cine zajedno j<!dtnu cellnu.
Po U\stavu i drug}m zallmnima garantuje se ravnOipravnost ne samo :i2medu republika i naroda, vet i!Sto talk-o i sve
.naciona'lne ma.njine 1maju !Pravo na .svoj siobddan :kui!tu11ni
razvitak, na svoje iikole, jezilk i sve ono mo ilm je potrebno
da bi dalje CUVrui i razvijaJi !POZiJtivne nacionaline osobine.
Predsectnik republike Jos~p 'Broz Tito je •viSe puta istakao da
u na.Soj ~eoriji i ,praksi, u na~oj lkoncepciji u ovalkvom federativnom uredenju nema dom.'inirB!juCe nacije, jer u Hrvatskoj
u,pravJja na!rod Hrvatsrke, u Srbiji narod Srbije, u iBOISlli i
.Hercegovim.i narodi Bosne i Hercegavine, u Sloveniji narod
S!ovenije, u MaJkedoniji narod Malkedonije i u Crnoj G<>ri
narod Crne Gore.
Ustavom iz 1946. godine fed<>.ralne jedilllice su rposta~e narodne repub!ilke, •koje su c!dredene •i'!lanom 2. Ustava FNRJ.
Taj -clan je ostao na snazi i posle rdon<>Senja Ustavnog zakona
19513. g<>dine. Novilni Ustavom 1963. ·g<>dine JugosJaW:ja se rnaziva Socijalistii'Jka FederatiVl!la Repubili!ka, a namdne repubili!ke -se zovu socijali;st;oom l!'epubl>kruna. Profesor Ul<tavnog
pra'la heogradi&kog Pravnog fakulteta dr Jovarn Dordevic u
SV'Oille delu Novi ustavni sistem piiie: »Dok fie JUigoS!avija
.»savezna drZava« ~ dCJibr.ovo.Jjno ·ujedinjenih i ·ravnopraV!Illh
nal"dda i »ISOcijalisttCka demokrats:J:ra 'Zajedtnica« - zas.nov.ana
»na vlasti. radrnog rnaroda i s&mOU!Pravlj.anja«, dotle je replibli!ka >drzavna socijalisticka dem~>.kratsrka zajedniea« 35
»'Za!Snovana na ·V'lasti rrudlnog n31l'Oda 'i sannoupravljaiiljU«. To
su, po -reCima profesora i>ordeviCa, druSbveno-politiC.Ike zajedtnice lst<>g ti!Pa, s tim !ito je federacija zaJ.iednica - republlka, .a repulbli!ka je unitarna 'Zajednica. Fedel!'acija je jedini
predstaV1Jli!k u medunarodnim od·nosima, a r€11Ju'bllka je Clan i
sastavni deo federacije.
»Repubilika nije ni drzava jedne nacije <>dowsno one na
cijoj nacionalnoj teritoriji repuWlka posto(ji, rniti je samo
drlava otlnosno .zajednica rad'nog nardda. Ona je druS'tvenopoliJ!Hika zajednica svib narodnosti 'i svib grada!lla koji zive i
rade na njenoj teritariji; koji joj •Jnaee prip&daju kao driiavljani. Pri ~tome :se ne odru!Zima isflorijtsko-nacionalna osobe;s-o r.
strana 560.
104
:r ova n
Bord-e v 1 C: Novt- ustavni sistem. Beograd, 1964 g.
nost niti zoMostavllja nacionalna struiktura S::aik_~. r€1jlUJd~ve.
_,..
.
.
ln 'd "'a e u bu;rZoa·:i!n.om J.uo. Ali r€1jlublike msu -nac!Ona . e rz v
. . I 'ti!oko--demonom. smislu. One s~ zajednice ·~6aroda u so~a.:a. &rna svoju
kratskom smi\Slu !!POJOlla >marod«. ~v::~ r:~!!om i ko'ja je
tent'toriji~deokojJ·~l~~::~~~':,;,~~e ,teritorije, sasta'l1li dodeo
sas a<vn
.
. .·
dnorg ; praVlllog !P jedmstvenog drzavnog, carmskogt, puvr~·~. 1961 godine btoj
.. p
pop1eu s anovrnliSov a
•
rucja Jugos1aVlJe. r"':'a
et
ruedecoj strulkturi:"
stamovnika po -repuibllkaJilla se kr ao u
U.kupno stanovmka
Republlka
18,549.291
7,642227
1,854.965
. 963.988
4,159.696
3.277.948
1,591.523
1,406.003
471.894
SFR Jugoslavija
SR Srbija
AP Vojvodina
AP Kosmet
HI!'Vatska
SR Bosna i Hercegovina
SR Slovenija
SR Makedonija
SR Crna Gora
PoJ.<>Zaj socijaUsHCikrh Tepubli!ka kao ~rustv~o"Po rtitkih
I
'ed ·ca ,. drZavnih ]omnacija odred:en Je novnn Uistavom.
za] n1
·~
s1 · ·
ro
S obzirom da su se pojedini krajevi Jugo av';le u p. ... t'
1 ilnia pod 1tlac10nB1ln1m ugnJe'Slosti razvija-li u razI!CI :nm us ov I , • •
_.
d su
.
d strane Austro-Ugavs.ke s Jedne strane, 1 a
ta'VanJem ~- d
-bile pod v'lascu feudaJnog sistema Turske
nake ·oblas 1 ugo
.
b
takvih drustveno-ilsitocarev1ne s druge strane, 1 da su 2! og
.
.
. rijskih u:slova ostale razilike u privrednom i lku~~rrn~ '~~
.•'·u
"sta ••
Vl ur.. ·koJ·e se nlsu moglle naglo ibnsati, upra<vo • og CL razi·
zlilk u nasent
ra:zUka u proSlctsti pojavi1e su se I ra . ~
r
se pova,n]u u naciona1nim Zeljama i strahovan]IIID.a, a 1 :
1 ..
.avile i slienosti. Zato mno rpoonoeu koef.icijenta , re aorJ<>
~am.ga .pokuSaiti _i:z-raCunati ra:z:lik-e :i:?Jm~du repulbhka ~ ~~~:
na naciOillame zelje i strahovanj a svlh .gradana Jugos a<vlJ .
P<>gledajmo rang-listu.
=or de vi C• Novi ustavnl sistem, Beograd, 1!!64. go·
36Dr :rovan ""
·
dine strana 566.
.
RJ 1961 godine podaei za 1991, str. 334.
·
37
statistiCki godtSn:Jak SF
·
•
105.
�poslila brojna radna snaga i u ovim lkrajevima u .koj:ima je
ina!Ce natali:tet veoma visOik. Bosna i Hercegovina je dooivela
relaJticvno nagli rarzvita:k illldwstrije posle id.rug<>g svetskog rata
i iSij>itaruci u ovoj re,publici Tazvita:.lr industrije staVIljaju na
sedmo mesto. Ostale republike, Slovelllija, 'Hlrva1Jska i Crna
Gora na cetvrto mesto.
RANG-LISTA NACIONALNIH ZELJA PO REPUBLIKAMA
..
.
'
:;r
;r
Nacionalne Zelje prema
dobijenom rangu
-~
:e
""'
~
<Jl
:r:
1
2
3
4
5
1
3
4
2
5
1
3
5
4
6
1
3
2
7
4
6
7
8
9
10
11
8
7
6
9
8
9
11
7
10
13
2
;;;
&, ..
::I::;'
""">>
Naoionalni prosperitet
Razvitak sooija1izma
Mir
Razvitak industrije
Zdravlje Tita
Modernizaclja poljopnvrede
RazvitaJk saobraCaja
Stambeno pitanje
Ekonomska stabilnost
Tehnicki napredak
Zaposlenost
Razvitak zemlje
uopste
Elektrifikacija sela
SrnarQenje poreza
Izjednacenje plata
Vise skola
Bolji stanovi
Nacionalno jedinstvo
Zdravl je naroda
12
13
14
15
16
17
18
19
13
10
19
17
14
11
12
18
16
15
>
~
12
15
17
19
14
16
18
..
c
""
>
6
.....
c:;;;:
uo
1
2
3
4
5
1
4
5
2
6
1
3
2
4
5
10
5
16
18
6
17
6
11
7
8
9
10
3
12
11
16
9
17
8
7
9
12
10
19
8
11
13
19
7
18
8
10
13
15
14
19
6
:r:
-
"'
13
12
14
9
15
~
0
u;
16
12
15
17
18
14
19
"0
~
"'"'
c~
~o
1
pojavljuje strah od rata na ;prvmn mestu.
RANG-LISTA NACIONALNIH STRAHOVANJA
PO REPULIKAMA U ODNOSU NA JUGOSLAVIJU
Nacionalna strahovanja
prema dobijenom rangu
13
Rat
Elementarne nepogode
Povratak starog
IS
11
14
16
18
17
Koefictjent korelacije ranga za svaku ~e,puibiliku u odnosu na Jugos!avfrjru •lznosl: za Srbiju Ro = 0,875, za Hrvatsku Ro = 0,860, za Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,616 za Sloven:iju Ro = 0,954, za Makectoniju Ro = 0,668 ; za c.:X,u Goru
Ro=0,874.
·
Ovi 1weficijenti atorelacije pokazuju .da se u lllacionalnim
zeljama iSij>ita/llici S1ovenije, Crne Gore, Snbije i Hrvaiske
·y.vl? ma:Io •razlikuou ·od zelja Jugoslavije, dok se u zeljama
·liSpitanika Makedonije i Bosne i Hercegovine javljaju znatne
.razJ!ike. Uzecellllo •za [lrinner ie _nacionamilh •zelja xazvitak in~
dustrije. R"evitak i'l>dustrije dol.,zi u :prvi plan u l!ler8!Zvijeninn
podrwcji.ma bez fabdka i duze industrijske tradicije. &bija i
MaJkedonija su staviJ.e u ISVOj1m nacional.ln-im .Zeljama razvita:k
ind:ustrije na ldrugo mesto, a iJspitivana lica ·u -dkvl•ru Socija-listiCike Republike .Srb]je na Kooovu i Metohij"i na prvo mesto.
To je potreba naroda nerami"jenih (!>odrucja lkako bi •e za106
Jugosloven.Ski narodi su ~Pre~veli nilz ratov:a u svojoj nacionalnoj i!Stor:ilji, zato lllije ni Cudo kada se u veCLni :o!dgovora
reZima
1
Strabovanja za Tita
Bez strahovanja
Nacionalni rascep
Okupacija
:r:
~
:r:
"'·
<n
1
2
1
2
1
2
1
3
1
3
1
6
6
3
7
5
4
4
6
3
7
5
3
4
6
5
7
6
2
5
2
3
2
7
4
4
4
6
7
7
~
0
&.~
-,>
..
:a
!l
""'
1
2
3
4
=·-
s
6
7
~
<Jl
G
~
>
~
·-
~
>
0
s
6
....
..... a8
"'
:SE
"0
c
~
s
Koeficijent korellacije ranga <po ~epwblikama u odnosu
na Jugoolaviju lznooi: za SI'biju Ro = 0,571, za Hr-vatsku
Ro = 0, 750, o:a Bosnu i Hercegovinu Ro = 0,964, za S~oveniju
Ro = 0,464, oza Makedoniju Ro = 0,929, i za Crnu G01"11
Ro = 0,643.
U naci=all!lmi strahovanjima BoS'lla i Hercegovina i Maked®ija se cvvlo malo razlikuju <>d [!>TO'Sei!l!lih jUJgos1ovenskih
strahovanja, dok se najvece razlike u <>vom iPoglE>du javajaju
kod -Slovenije i Snbije.
PdkUSaCemo da- izm.esemo rezwltate _
ovog ifstraZivalllja na-
ciona1nih zelja i strahovanja po republikama. !Nacioname zelje
i strahovanja razl~kuju se dd jsdnog do dl'U!gog podrucja, sto
je u za:visnooti od priwedm.e razvijen.osti !POjedinilh .republika,
istorij"Skih m!ova, ikulturnog n~rsle<ia i razvitka uopiite, od
polit](Jkog i ku:Iturnog nivoa i psihloke ikonstituci:j·e ispitanih
107
�jj
!ii
gradana. Ovoni priltkom izneeemo neke naji.nteresantmije odgovore koji ce joii bolje istaci speciflenost nacionalnih zelja i
strahovanja p:o pojedinim rapulbllkama.
Tabela 23
NARODNOST ISPITANIH LICA PREl\iA
PROFESIONALNOJ STRUKTURI
Narodnost
U .sastavu Srbije ima rpodrutCja :k:oja su privredno i kulturno veoma razvijena (Beograd i Voj·vodina), ali i podrucja
koja su u ;prlv:rednom i ilrultumom razvitlku naj!l:aostaJ:ida u
Jugoslaviji (Kosovo ; Metohija), .pa je razumljivo da su se
i u nacionalnim ~zelj-ama i strahov.am.jima :pojavile razltke u
ovilln podrucjillna. P·ored star.ih indu•trijSkih centara Beograda, Zemuna, Leskovca i Kragujevca 'ke>ji illnaju -duiZu i.ndustrij!Sku traldiciju, posle drugog svetskog rata, lllmO'ge varo.Sice
u S~biji transfe>rm'isale su ·S<' u industri(jske gradove ~i,pa Loznice, Priboja, Sevojna itd, U 1931. godini u zanatstvu, industriji i rudarstvu billo je 8,6°/o stanovnika, a prema popisu iz
1961. godine u i"'dustriji bez zanatstva i rudal1Stva Srbija je
imaJa 10,30/o stanovnika.33
Isto talko pootoje razlike lzmedu zitorodrnili lm:ajeva sa
viso:ki·m nacionalnim doho'1Jkom po ·gllavi IS'tanoV!Jlilka u Vojvo-
dini, MarCvi, Posavini, Ponwrav1ju i Podunavlju i zabaCenih
planlnalkih predela sa 111iskom proizvo-dllljom i potroiinjom. Ti
krajevi su bez razvijene S~olske mreZe i sa velilkim brO!jem
nepismenih. To ·su jp1rotins!ki predeli Sa;ndZaik.al KosoVa i Met<>hije 'i ostallh delova Srbije lmji su udalj.eni od grad,ova,,
komunikacija i civl!izacije. U 1931. godilll.i ul<upno 80,8"/o
stanovnika se !:>avila rpoljoprivrednom delatnoS6u, a u 1961.
godini 55,90/o stalllovnika je ubuhvaceno poljOfP'I'ivredom."
U Srbiji su uzo~k<>m il9pitana 643 lica. Najvise je dspitano seljalka 189, zatim 163 d()macice, 126 radnlka, 109 oluzbenika, 32 lica sa lienilln prihodima ,; 24 ostalih zanimanj a.
Po nacionalnoj strulkturi naij'lriSe. je ispitano Sr<ba 521,
zat]m 53 Madara, 13 Hrvata i 16 Siptara. Ostale narodm.ooti su
nezna1me u odlllosu na ulkupan hroj Srba u uzorku u ovoj repuhlici. Naclonalnu strukturu isp1ta.nih Mea [prema profesionallnoj pOikazujemo u ovoj tabeli:
3s Vidi: Melik: Narodna Republtka Srbija, iz knjige »Jugoslavija~.
strana 357.
3 9 StatistiCki gocliSnjak Jugostavije 1964. godine, strana 351-353.
108
. ..
"'
;:;
Srbija
·a
"'
;:;
:;)
"'
~
.Q
'll·o
Gi5E
..
.;,
.
~e-g
e" .~rs :E
0 u
O<l
~;:c.
...
0
""'
0
c
a.
-"
"
::>
521
17
24
86 127
98 166
Srb1
53
3
7
18
17
8
Madari
16
5
3
5
3
Siptari
13
2
2
4
1
2
2
Hrvati
9
2
2
3
2
Muslimani
8
I
1
2
2
I
1
Crnogorci
4
1
2
I
Makedonci
2
1
1
Slovenci
2
2
Jugosloveni
16
4
1
5
4
1
Ostale narodnosti
32
24 643
126 189 109 163
Ulrupno
U sastavu Socijallsticke Republlke S11bije :nalaze se <J:ve
autonomne tpOikraj:im.e: Vojv·~rdina i ~~sovo i M~tohtJa. NaciOnalne zelje i strahovanj.a ovih [pOikrajma r~<azac':"'o .<PO'S~bno.
A sada pogledajmo ukupno nacionalne zBl.Je ~sp1lalllih lica u
celoj S~bilji.
VQdeC:e na'Cionalne .Zelje
•!o
Broj [s;pitanih
lica 643
214
191
176
158
33
Nach>nalllli pros;perite'l
30
RazvitaJk inldustrije
28
RazvitaJk. ·socij.a~Umna
25
Mir
14~
23
Dug zivot Tita
136
21
Bolji sta111ovi
123
19
Razviltak saobracaja
121
19
ModerniJzacij a poljoprivrede
117
18
NiiZe cene
Ispod 100 1Sp1tanika zele zaposlenost, 'izjeidnaeenje. p~ata,
v1Se Skola, tehntclki :napreda)Jt, smanjenje ~~ez~. sel]acrma,
zdravlje naroda, nacionalno jedinstvo, ~ldk.trlft:k~ctJa seQa, ~o
bo'ijsalllje stanrbenih urslova i qpSti .. a"lv'llalk. zem1Je Ov_e llla;wnalne zeije se naJaze i:?lilledu ·zaposlenosll sa 120 1 o,psteg
/o
razV'itlka zEl1lllje sa 2"/o.
109
�Razvita!k industrije, dalji ramvita!k socija.li2lma, dug zivot
i zxiravlje druga Tita, reiien,je sta!lll!be!llorg ;pitanja, razvita:k
saobraCaja, 'nio'dern:izaCija poljqprivrede, ni.Ze cene i Zaa>oslenost, razume se i anir - rto su vode"Ce naciO!llaU.Ilie •Zelje naroda
Snbije. U SVOI!ll odgworu, nadi i ocekivanju jedan ra'druk sa
sela lkoji se_ uposlio u fa!bi'ici, s'tar 35 g.od'ina, fka.Ze: »Nadam
se da \Ce ,b.tti sve 'ViSe fabrilka. Radnici i seljaci Ce se sve viSe
moCi z8jpoSJUava:ti. Porez neCe biti onarko veliJk :kao danas. BiCe
viSe automo1bi1a i aut-abusa e:a prevoz«.
Jedan se!jak 1iz zitorodnlh 'krajeva u Vojvodini je izjavio:
»Se1ja!ku ce pOimooi nauka i tehnlka. Selj,oJk neee mora~i da
strahuje od obla!ka, da lice da mu bije [etilrm«.
U<~pste se moze izvestl zaGdjuca!k Ida su nagJ,aiiene teZnje
ka ba]jim stanoviana sa modennian rnameStajelrn, friZideriana,
ka Vi:Sem standardu. Ge>vor predsednika Tita u $j)Htu su mnogi pominjali i intenpretirali na svoj naCin: »A.koo ibi bile> sve
ono sto je Tito govcxrio u ~Htu i sproveJo se u delo, m'islim
da bi se mnoge stvari bolje uredile. Povecace se lltandard. Da
ne bude lkrad:e u privredi«.
S:rrps'Jki narod Ze1i da Zivi u m-iru, Ida ne bude rata •kako
bi \Se nesmetano razvrjao na svfun poljima. Jedan mladi radnlk
~ra..Zava Zel'ju ovii'm xeCiEm.a: ·»Jugoslavij,a Ce pasle desei; godina
b'iti na veeem stupnju ~ulture nego !ito j.e .danas. Bice jedna od
naj1eplle urederrih zemalja i naliiborgatlja indu~rijom«. I dalje
dodaje: »A'ko Jugoslaviji ne 1bi ll!Illeta,o rat, bice najhogatija na
svetu, tako da se moZ.e takmiCiti i sa Amerikom.
Narod ce jo8 vise voleti rui'kovadstvo !koje ~e mu dooeti lep
Zivot. ImaCemo ttoHko :ils-hrooe da ne zavisimo od stranih
drZava, :t~o rla za to .neCemo traZiti devirzm.'i novae. Cene Ce
pasti, iz.grad!i!Ce se mootovli, tralktori i alej-e«.
Isto ta!ko u Srbiji se ocekuje u huduenOISti usavciavanje
medicine, :zdraV'Sitvenih ustanorva, wmbu1anti, rctecj.ih vrt.iJCa,
poveCaCe !Se standard, a Ume Ce se smanjiti 1], ,ra'Z'tle 'bolesti i
viSe Ce se rardit.i u preven'tivi neg·o u rkuJrati,vi. ImaCemo zdravu
e>Iniladinu. Bi'"e viSe lekara.
·u Beogratlu grad:ani vd.Se oCe!kuju ;stanova, IParkova,
asf.altiranih mica, naro~ito na [periferiji grada, mnogo oblakodera i cveca, jefti:n.iji hJ!eb i jeftinije [proimo,tle u sviJm gianama, te ;pribliZno jedna!k standacd Jeadnlh 'ljudi - ·inienjera,
tehnicara, .radnilk:a zaposleniih u 1nldmstriji [ po!jo;privredi, t<1ko
da ee sva!ko nwci Ida sa!je sv<Jju decu na v>sdke •i'lkole.
110
Ove :Zelje su i razumljive imajuCi u vldu rS~zvitak glaV:nOg
graJda JugOIS!avije rposle drugog svetSkog <ata.
Nacionalna strahovanja
.
s b · ..
• e se za.l< ljucilti da
Iz odgovora dobivenih .u . n lJl moz
·b~-~ ·~ia ;ru~
·
· 1
·•
t. ahuJu od ·rata 1b<>m ''"'""'-~ '
isp'itana ~he a naJv se:. s :
. .
' masovnfu streljanja,
senja gradova 1 ulblJ&llJa lJ"?'' 3<Ygora: .
t lih namirnica.
.
I 1. aOkanja. Zit a, .
lbrasna, maJSti 1 . oo. a
- .
~~J"g,h,1, u odgovoru istice: »Najgore bl ~illo za sT[psiki nab.
an •. .
..
ldruge neke sUe. lsto t&'ko 1
rod da Z!Vl ;pod <:lku:pacJ,Joo,n • .
romenio i a,ko ·bi Jugostra:mo ibilo aJko b1 se ovaJ reznn ~
--~rom« Nacio..
·
slaviJ a zara:1., sa n·e'-om '"-"~~ stranom o=u~J
ll.a
.r;. ••••IU.J. IA6""~.....
•
nalna strahovanja u Srb!JlldU OVlffi red<>m.
Nacionalna mrahovanja
Rat
E!ementame ne;pogode
Strahovanj a za Tit a
Oku;pacija
Nes!oga nardda
PovraJtak starog reZima
•!o
Broj dspitanika 643
79
507
135
21
6
6
6
4
4()
37
36
28
Seljaci u Voj<vodini str~uju od aku;pac~e. ~l~d:~;"!:il~
lljak koji je preziveo drug! svelsikl rat, !kaze. .
E
·~: ·dk'~acije, okwpatori bi nam odneJ.i i tpO'sl~n~e zrmo«. 1; : .
~,-,.k ·'-orrkretn.lh ddg<>Vora ·i strahovanJa lZ Beogra .
nt;1l\.'u.ll• o w
T't
umre«" »Da
. .alka«
»Da rie dade do atomskog rata«. »Da drug. l! o ~~.
ne ldode do epidemije, !Podmul'kllh bol:&tl, tpar::'>Ze I r
.
. d
. edlnih lkriza u nasoJ zemllJH<. »Da se ne
»Da ne dade o prrvr
. .
.
ivreidnim rej.ontma
vrati sta'll.je pre 1941. godme«. U rpolJ<>~
•
odnih
R ublike seljact pored rata strahUJU od su..e,. ne~
.
OV~inae;pZEliilljotresa, od insekata i stetoclna U. tpolj<lpi'lV_'"ed.l,
. ~~
idemije i »podmuklih bolet.ti«, od rak~. ltd. Radnik 1~
S~b: 'kaze: »Najg·ore bi brio alko .hi i2lbio :trect svetsln ra:ct all
neCe dozvoliti Tito, !jer se on bori za ·mlr u svetu«, 1 d ~Je
joS: »AtOiffiski rat :bi nas urn~§tio · · .«
·
i.o
111'
�Vojvodina
Nacionalna strahovanja
Po rpoliti&ko-<geag:rafSkoj rpoziciji, po nacionalnoj struk.
turi i rpo bagatst\'11 zita Vojvodina ima svoju srpecifiiCnost kao
SaJStaJVI!li deo Srbije i Jugos!avije. Isrpitanici ove Pokrajine zele
razvitak mdustnije i ,poljorprivrede. Zele i oOO!ruju podizanje
f"brilka ,poljorprivred!nih maliina i ~e'k!stila, a u [!>Oljorprivredi
primenu ma~a za seCu !i IS!cidaatje ku!kruruza, za Cupanje repe~
ze'le vise traktora, komba]na, ma5lnasejaCica i veei lbroj gda
stoike. Razvitak ilndustDije zeli 23°/o ~itanilka, a mo!demiza.
ciju po!jorprivrede 130fo.
VC>dece naciona1ne zelje
•!o
Broj ispitani·
ka 179
Nacionalni rpDosrperitet
33
23
59
42
Razvittak socijalizma
Razvitak tndwstrije
Stanovi
NiZe cene
Razvit:>k saobrai:aja
Mir
Zdravlj e Tit a
Z:>p<>Slenost
Mo!dernizacija ;poli'o;privrelle
Tehn:i~ki napredak
Sma!ll(jenje ,poreza ~eljacima
fujedna<!enje plata
Zdra"lje
23
42
23
42
39
22
21
18
16
16
13
10
18
10
18
37
33
132 ili 74% strahuju
74%
25°/o
6°/o
29
24
8
l4
6
ll
b;aSko;p u selu i rpozoriSte, veea lbrlga {) tleci, llljili.ov<>j odooi i
obuCi, deCji resiorani - nLZu se Zelje gradatna Vojv-odine u
njihovim odgovorima. I"1]Jitanici u Vojvodini ze'le elektrifika·
ciju sala.Sa i tkoriSCenje .radio apaxata ma saia.Sirn.a.
132
44
11
Seljaci najviSe strahuju od elementarnlh nepo~o?a, s~e,
gdlda, nerodrnih godina, zemljotresa, o~ in:sek~ta. 1 st:toc1na
u tpoljorprivredi i <Yd gladi. Kao i u drugrm :kra]evrma, ze1e da
rata nikad ne bude.
Kosovo i Metohija
Nacionalne :Zelje ispitaniik:a ove Pokrajine, S~tara,. ~nba,
Crnog.oraca i Hrvata {lidraZavaju ,potrebe ovog tnerazVIJenotg
podrucja. Sve zelje bi se nmgle svrstati ;p~d da'lji raz"it.aik
privrede i 1brzi kultUini razvitak i gmdova 1 sela. lndust~•Ja
na rang-O.isti zauzima !prvo me&to sa 78'0/o. U prvom redu -zele
razvitak 'ilndwstrije tekstila i crerpa i .wkljuciva<nje nee:atpo·
slene radne .snage i Zena u ·induiStrJjsku p.roimodrnju.
Vode(:e nacionalne Zelje
•!o
Razvita!k in!du:strije
Nacionalmi prosperitet
Mix
Dug zivot Tilta
Vi\Se Skola
Modemizacija poljorprivrede
Ni.Ze cene
Ra:zvitak socijali~a
Resenje stambenag problema
Boljp 'stanove
Op;Sti razvltak zemlje
Zdrav~je naro!da
78
56
28
22
22
22
19
17
17
17
8
28
Nova kuCa, stam., moderan nameStaj, ·automobH, maSina
z~ pranje veSa, ra1
dio aparalt, televizor, :fu-:i2i.der, 1bolja odeCa,
112
Od 179 isrpitaniika iz ove Pokrajine
od rafta, Ta<zaranja i ,bombardovanja.
Rat .
Elementarne nerpogode
Nesl<>ga naroda
8
Broj ]spita·
nilka
22
20
10
8
8
8
7
6
6
6
3
3
U zeljama se joii podvlaCi elektriftkacija sela sa 6°/o, iatim
zaposlerrwst sa 6•/o i smanjenje poreza 'Sa 3°/o. Razvitak illldu·
e Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
113
�strije zahteva i nove struCnjake, jpa se zato +Zeli da Sto vdSe
studenata sa Kosc>Va i Metohije studira na falkultetillna.
Uz razv1talk dndustrije ispitcmici rspom•1nju ~azvltak i
elektriflkaciju zeleomica i elektrifikaciju seia, iKonkretno se
navodi Kosovska Miltrovica i Prizren u 1k1ojiana oCekuju rnove
falbritke. Mladi grad:anin iz Mitrovice ovaiko rizraZava Zelju:
>>Da se moj graJd •Mitrovica joS viSe pod.igne, sa veUkim i lepim
parkom, da se mgr.ade stanovi i urede gradske u1ice. Da .se
izgradi pruga 'Clo Prizrena«, Drugi g;ractanin ove Pokradine
izraZava ·Zelje oviru reCima: »ZeHmo 'i !lladamo fSe da Ce Jtigoslavija pod Titov.tm rtrkovadstvom Ziveti u miTu i graditi
socijalizam«. Uz razvitak i.nd.ustrije j~itanici Zele i modernizaciju porlJoprivrede i pr1menu tSavremenih maSirna u obradi
zemlje. VeCu Tazgranatu Sk:·Ol1sku mre:Zu po ISVim selima Kosova i Metohije ze.te sa 22%. Traze otvaranje •rednjih ~kola
i ocskuju otvaranje skola i!1a slptarSkOI!ll jez]ku, ka!ko hi imali
strucnjalke Slptare sa fakuntetskron apremom sa Kosova i
Metohije.
Elektrifikaciju povezuju sa :koriscem:jem radio aparata i
televizije. Evo jedne zelje koja se <>dnosi rna kttlturni prosperitet: »ZeUm da se "' Prizrenu izgradi televizijski relej i
da televizijski aparati hudu jeftiniji. To "• rse sve rpostid aka
Jugaslavija i dalje hude vodila borhu za mir u .svetu, pa zato
zelimo da nam Tito bude zdrav i veseo i 'da jos dugo lmde
na 1Celu riaSih naroda.«
Nacionalna strahovanja
IMnogi grac'!ani [!l'dCinju odgovore •ov1m recnna: »Najgore
hi bilo alko hi iZblo trec.i svetski rat, ali ~o nece dozvolliti drug
Tito, jer se fbo~i za mriil' u rsvetu.« »Ato.mrski bi nas .rat
uniStio«.
Rat
Elementanne nepogode
Strabavanje za Tita
Nesl<>g.a naroda
81°/o
14
14
14
29
5
5
5
Minagi grailani ove Pokraj.ine strahuju od rata i i!1esloge
medu narodirrna.
114
Hrvatska
Privredni zivot u Hrvatskoj je bio da•Ieko razvijeniji od
privrednog Ziv.ota u Malkedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini. No u .poredenju sa nekilln drugim nazvijen1m zemljama
u svetu (pricvreda je u Hrvatskoj bi!a zaostaila i rnera:zvijena.
Fahr1ke su l:>ile <Jrpremljene dOI!rajalilln i otarim ma\Sinacma.
Posle drugog sve1lskog rata tillozena su velika srsdstva u izgr.a(d!:nju baziCne industrije, h.i!drocentrala i ternnoelek.trana.
DajuCi [priVLredne lkarailderiJstike Hrvatl.slke llleposredno
posle drugog svetskog rata, (pmfesor Ljubljmskog univerziteta Melilk !PiSe: »NajrteZi urvjeti Zivota su bili u rlinar.skim
podruCjima, napooe u Lici i u Prfunorju, 'kako u Hrvatskom
Prillnorju, tako i DaJmaciji. Za,to <mdje domaca gl'uda nije
mog1la prehranjivati iliiav prirodni priraiitaj, rpa je z:bog toga
veC rmo o'llporCelo i-.seljavanje u tudinu, naroCito u Ameriku.
Ogroman broj is~ljenika iz Hrvatske razasut je ~irom svijeta.
Tudi kapital ukljureio je o,groman broj i!1aSih 'Ljurli, gotavo po
Citavom 1svijetu, u sVloj elklsploatatorski rad te njihovom energijoon gormilao svoje profite, d.ok je narod u domovi!lli astao
sir·oma~an. Ogroman hroj radnih ljUidi radio de ru IPreduzeCi!ma
Sirom svijeta, u A!merici, Austt1.1aliji i u evrqpsklm zemljama
kod grardnje najte:Zih stvari, i viSe stot:iJna tisuCa naSih 'SUnarodnjalka Zi'Vi joS i darnas ru 1tudini i njihova \Se ,djeca i U/IlUCi
rpola!ko odnamauju. Mol\da nijedna jugo&ovemlka Clemlja nije
40
da1a tOlliko iseljenika u tudinu :kao Hrvatska«.
U 1931. g<>dlni u pciljaprivredi je bilo zarposleno 76,4°/o
celokt11
pnog .stanoVIIliStva, •a IPrema naj.novijim podacima popisa
1961. godilne u Hrvats!koj \Se p<>lio:Privredom havi 43,7°/o dd
ukurpnog stanovniiitva •u ovoj Rerpuhlici. Isto tako u 1931. go:
dini u industriji i l'udarstvu bHo je 11,1°/o, a u 1961. godun
samo u 'indust:riji imamo 13,20/o zapoSlena .stanoWl.i stva. Kako
v~d:imo ibroj poljoprivrednog ·stanovnlStva je ·opao, a broj srtanovrniloa ukijucenih u indmtrijsku delatno.st se IPDvecao."
StrulktuTu uzor!k:a u H•rvatskoj u naSem istra.Zivanju poka2Qlje ova t"bela:
1
40 Me 1 i k: Narodna Republika Hrvatska, iz knjige )}Jugoslavija«,
sirana 335.
<~I Vidi Me I i k: Narodna Republika Hrvatska, iz k:njige ».TugoslaVija((
strana 384. i Popis 1961. SG.J, strana 351-353.
,.
115
�_J'
'j:j.
.'
1
n
VodeCe nacionalne Zelje ispitanika Hrvatske
Tabela 24
"lri
Broj ispltaniika 368
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
u
Narodnost
·a
"'
~
'<l
~
~
~
.u:S
~
.0
~·u
~s.
ou
u c
e,
""
Hrvati
Srbi
Jugosloveni
Slovenci
Muslimani
Crnogorci
"'
Fi5'E
o:u
87
54
17
35
5
10
1
78
12
1
1
8
4
2
1
1
ljeni
Ostale na~
rodnosti
1
1
·- >U
1
~
0
24
7
2
2
3
2
1
1
1
Neoprede~
_,,
1
Makedonci
Madari
.
~
0
c
0.
"
5
285
46
18
6
2
2
1
2
1
3
1
5
Prema nacionalno,j s'trUlkturi tsprtivmjE!tll je obuhvaceno
najvise Hrvata (285), z11titm Srba (46) i Jugos!ovooa {18), d<>k
.su ostale narodnosti u manjem hroju za~hvaCene.
Kao i u drug·tm reu>ttb1'i!k[tma, lapitanici Hrvaltske Zele
~acionwlni prospe:nitet ila prvom rmestu ~sa 480/o-, zatim odmah
1za toga dolazi opSti ra.zvHa:k zemlje _111a svim f.PoldruCjima sa
25°/o, orazvitak socija:Jizma sa 23%, -razvita:k iln.<:!ustrije sa 23•/o,
anir sa 22°/o, 1dug '2ivot Tiita rsa 20°/o, niZe cene sa I7V/o modernizacija poljoprivrede sa 15°/o, razvitak saobraCaja sa' 13Dj0
i 'teh.nioki napredwk sa 11"/o.
Razvitak illllus'trije po procentima u Hrvatskoj .do!azi na
Cetv,rto mesrto sa 23'{)/o. Hrvat, star 45 godina, !ka.Ze: »Zelim
da svako m<>sto u naiioj zernlji dobije ibar jednu ·onaiko malu
tvo:mlcu u kajo,j 1bi [j•Udi mo1gli :oarad.ivati svoj kruh«. A jedan
seljaik, star 40 gordd.na, Hrvat, iz kra.Skih 1predela, !kaZe: »2elim da i u na1
Sem po'lju oru traktari, a ne volnvi :sa ;plugo.m.
Kola •sa volovSikom i kanj'Skorn vtvCom treba ·zaaneni:ti autoonobilima. To Ce bi'ti a!k:o se ne zarati«.
116
N aciOIIlalni prosperitet
Opsti razvitak zemlje
Razvi tak sodj a112ma
Razvitak iindustrije
Mi.r
Dug zlvot Tita
Ni.Ze cene
Modernizacija poljqpr'ivl'ede
Razvitalk saobraCaj,a
Tehnji\ki napredak
Resenje stambenog [pitanja
Elektrifilloacij a sela
Zapasle<nost
Bo!ji otanovi
Smanjenje poreza seljacima
48
178
25
92
23
23
86
84
80
74
61
56
47
41
30
31
26
22
20
17
15
13
11
8
8
7
6
55
22
20
Pored modernizacije poljoprivrede sa 15°/o, 8°/o se!j.a/ka
zeli eleiktrif]kaciju sela, zatim dovod.enje telefcmske Ii.nije. u
selo, otvaranje paSte, kino sale, jpo~izanj; zdravst_v~~e ~acrnc_e
i izgradnju boljib cesta da ·se la:lose maze ,prelaz1t1. IZ. Jednog
sela u -drugo. U pasivnim krajeviana Hrvatske selJaCl pored·
dobrib puteva i zeJeznickih pruga zeJe [pOdizanje manjib tvornica ka:ko bi se u njih ukljucila nezaposlena ·radna snaga. liz
statlstiCkib podataka inwce poznato je da je u ovim lkrajevima
veoma vjook nataJitet.
NacfOnatna strahovanja
Jedan Hrvat ~strah <1d rata lzra:Za·va: >>1Strahujem ad nacl21tna koji se [pojavljuje u NjemaClooj, te nukleamih '!'roba u
cJkviru ~itav<>g svijeta«. Odmah posle .rata u ~rvat~koJ _dolaze
na drugo mesto elememtarne napog.ode: zemlJotresi, suse,_ nerodne g.odine, gl8!dne .godim.e,. itd. PDe "?.imanj a .~ve ank~te
Hrvatsku ISU zadeshli zeml}otresi (DaUmaclJ1a, naroc11to okohna
Ma;karske), IPa su ove elementame nepogode ilmale nep<>S1'~
nog uticaja na odgovore grad.ana u ovom ld<!lu JugoslaviJe.
117
�1/11
if'
hi
iT
0
Rat
Elementame nepqgorde
Bez straihovanja
Povra1ta.k starog reZi·ma
Nesloga narada
Okupacija
/o
79
20
10
7
6
6
Broj lspitani'ka 368
291
74
35
25
21
23
U!kUIPnog 1hroja stanoWlika p.oiJ.joprivredom se lbavi 50,00/o, a
Jsdan Hmr,at iz Dalcrnaci'e . ,
»Straihujem od \Stet .
J >zrazaNa s"trwh Old zelll!!jotresa:
karSkoj«. Dl'l.tgi sel~a~n~~g·ord~U<~? ~to su hili ,potresi u Maza nas seljake ,posle rata -b -~· ,, •a rm ~e sl"!hih ~jetina, to bi
til~ svi u gradu ina selu .. -~ o !tlaJgore. I rat ' soou bi mi osje-
Bosna i Hercegovina
Turski feudaJni ~istem
Hercegovirni i ostavio je It se veoma ~ugo _ad~rZao u Bosni l
obiCajima, veri. fizionomf'~a~~~ u (p~rvredi, ikullturi, noSnji,
periodu u mallcrn lbosanskdn ;;
~;ra, Izgledu !k:uCa. U tome
~limanskQ-Qrijentarlni naCin Zi ~osr~ama pr~v-ladivao je m_uor.ijentarlni zanati. DZami.
vo__ a r z~dTzah !SU se tlugo stari
M_eli:k, davaJe su t>'m gradJe ~ !llllnaretima, lkako. ,pi~e rprofesor
·
mnma karakt · t'en· ·
vladavala je turs<ko-orijentalna Wadska ;:.~. ~' ' rl'lglsd i preo. Od 18 78. g<>dine do svrsetlka tp:wo
gddime J3osn<>m i Hercegov·
.
g.
slkag rata 1918.
Gooine 1908. Austro-Uga·:s~':' -~" ·U!Pra':'lJ•ala Austm-Ugarska.
govinu. •Stari feuda;Jtn; 'poredak J ane'ktiraJa iBosnu i Herce<><>m seookom sirot1njom,
slkrsa aga:ma i h~go:"ima i aglavbego¥a fewda1aca i dalje s "".Pd :"" raJOm lkoJa Je zavisila 9d
austrijskom u,prav<>m. Be~~ :zao ,u Eos_ni i _Hercegovilni p<>d
k"!Pitall [p<Jceo je .iSkoriScav -11 IP:St':,Sk' ;prmrlni i dr:ZaV!lli
.'
redu rudno lil.,o0 a zat' ", !PriW ~ 'bogatstva, u prvom
'
""' '
rm <>Ume Raid! eki.s1pl all; •.
suma ov·aj 1Joapita1 de grad.
sk · tr .
o aciJe ruda i
predele i lkrajeve bogate r~~.::U ~ "~~- P;uge lkroz ~umske
njake, in:zenjere banka·r'
,.t· .'US tiJa Je rdovodlla sirwe·Ucl C]Je lkvaJiflk
•-"'
t
l_t'!govce i ;preduzetndlke A e.' ,
.'
. .ovane ·raluu.*e,
42
•
-u :sever:mm lkraJeV11D.a lBOisne, aJ.a-
,.;et
Vidi M e 1 i k: feudalno r d blj
_geograjske Posledice, iz knj!ge a~ go ,e!rl~rska .vladavina t njene antropo-
' .. u os a •....,a, strana 73.
118
-
selila je Nemce, ltaQijane i Poljake i fol1lllirala je 1Mkoltko
poljorprh,rednth 'Seoski!:J. ko!onij.a, koje rsu iseiljene [pOJ>le drugog
svetskag rata.
U 1931. godini [pOljorprivred<>m se bavilo 83,4"/o, a svega
7,2°/o de .bl1o uJcljuceno u zanatstvo, industriju i ~rudarstvo oo
ulku,pnog :broja stanovnistva u Booni i Hercegov1ni.~
Prema po,pisu iz 1961. godine, u Bosni i Hercegovini od
·
inldustrijom bez rudarstva 10,8°/o. Broj poljoprivrsdnog s.tanoVllliStva se ZJnatno smanj'io u periodu posle drugog svetskog
rata.« Posle drugog svetSkog cr:ata ;pocela je brza industrijalizacija i .ut11bamizacija. UtroSene su ve1ike investicije u emu
meta,lurgiju, elek'bro,pri'vredu, ,proizvodnju i IPieradu ug.lja.
NajveCi. centri erne metalurgije u Jugoslaviji ·locirarni su u
Zenici, Vare!iu i ~lijasu. A medu krupne olbjelkte elelktrorprivrede spada J alblanica i tel1llloele'ktrana u Ka\mju.
Brz ;razvita;k rpojE!dinih industrijskih grana je hio -uslovljen prirodnirn izvorima, z~tim jpovOiljniJin lgeograf.sktm smeStajem, neza[>·D~lenom radm.om snagoon, iltd.
Ovailwim p.rivrednim J:"~azvit!kom Bosna i Hercegovina
uCini1a je nagli stmok iz agrarne u illrdustrijs'ku zernlj,u, 1i tsmanjenje !POlj•orprivrednog stanoV!llistva u 'korist ilndustr\jske de1al1mosti naroCirto se aseCa ·oko velil¢.h indust:rij,skih centara
tipa Zenice .kao i olko y<j]ifkilb. rudnika t\pa Kaknja tli BanoviCa.
No pared hrzog 1ndustrijslkog r.azvltka ostali su izvesni
tragovi proslosti u nepismenosti i zaostalosti ovih !krajeva.
Pojed]ne p;rivredne grane, naro:Cito u meralZJVijenim podruCjim.a, na niiSkom su stupnju, ibez m.ehanizacije i !(lrimene sa-
vremene tehni'ke.
FoljOijlll'ivrerda je joo uvek zaostala, narocito u rpilaninSkirrn
predeUma \Sa
:siroma~nom
i oskoudnmn zem1jom.
Iako l!U wCinjeni ·krupni koo:aci u suzJji~anju neJ:11smenosti
i IPfOSirenju Skol,$e mre.Ze, joS uvek .neka p.od!rwCja nisu u
stanju ida Q'buhvate svu decu dora1s:lu iZa osnoVIIl:O o!brazovanje.
Po nacionaJnoj. -stru'k'turi 0 va Repub'lika 1se razlilkuje od ostaskU~Pi.nannta 'Zive !Srbi, Hrva:ti,
u~oTkom je naj·viiie zabvaceno
lih, jer u n}oj u veCim
Muslimwi
i ostaJ!e narodlllO$ti.
SVba (108),
43 Vidi Me li k: Narodna Repubtika
»JugoslaVija« str. 340.
« Vidi SGJ-64, strana 351-353.
BoSna i -Herc~gov!na, iz knjige
119
�z:)tiJmM Hrvata (46), zatim neo:predeljenih (45) Makedo<naca
·.
( ,
us1rmruna (6) J~gosJov
(6) .
'
raca (1) i OS'ta!ih 'nwrad'!loot:~~)
Sl<>venaca (2),. Crnogopreteiilno Muslimani.
.
edu neQpredelJemim su
'1)
Narodnost
·a
"
'1)
~
"
"' ·-
.0
I
~
'
~
a,..
0 u
0
~.,;
U)
"
" u
VJC
17
34
12
33
10
6
5
22
16
11
2
14
Makedonci
1
1
2
1
2
3
Jugosloveni
uC..
;::;
1
Crnogorci
Ostale na~
20
80
12
TehniCki napredak
12
26
10
23
7
16
Smanjenje pe>reza
6
13
V~Se
5
12
1
45
6
1
6
2
1
10
224
Ulk~no •su ispitana 224 lica iz svilh "-- ..
.n
•
•
•
'"'E>ovme, lZ .SaraJeva, iz inrdustrr ,0 =aJeva <o<JSne i . H er. .
.
...
CP<i
b.,zena, seljaci liz Posavilne "•
~~ ~ tuzJa~"g 1 zemckog
Hercetgovine i kraSkih o'. .!Pa ma oonanlJe 1 Majevice, iz
kl<>tline. Ukupno 49 ra~~~a,5;a ~ozare, iz •bihatlke i Ulllske
maCica, 121ica rsa ilicnim nr'',:~ct· ,seJ!aklOa, 20 sJul';benika, 80 do~ '-"v >ma 1
c>Stl>lih.
.
.
N acwna1m rpre>sp 't t
.
.
Yot i z·drarvlje Tita ~~~iJ~um~, :~~~l:a!k IS~cij.al~a, .dug ZiHercegoviine.
ze Jama l~ittanllka Bosne i
12()
33
Modemizacij a [pO!joprivrede
1
53
15
18
46
1
49
71
8
rodnosti
U.kupno
32
N acionaino jedinstvo
1
1
Dug zivot Tita
108
9
1
74
Razvltak industrije
1
3
Siovenci
33
"
"'
c..
6
Muslimani
89
::;,
2
Hrvati
Neopredeljeni
40
5
7
Srb1
Cl:.D
49
-;;;
t;
0
(tt•t::
"'
""
c
Nacionalni prosperitet
Broj ispill>nika 224
110
Razvitak saobracaja
NllRODNOST PREMA PROFESION ALNOJ STRUKTURI
•;.
Razvitak socijalizma
Tabela 25
V'ddeCe nacionaJm.e Zelje
Mir
M
Skala
Splitski govor pn!dsednlka Tita .svesrdno je .p:rihvacen u
ovoj Repu:blici i .g.radani se viSe puta p.ozivaju na Titove reCi:
»Ake> se spmvede £Ve <>no sto je mar'Sal THo rekao u Splitu,
radni Covek Ce dobiti vOilju i elan za rad i dati 1sve ad sebe da
se pove6a iprodullctivnost 1rada«. ·Mnogi radnici Zele •Uidoban
Stam, naselja i .smeStaj za sve one -koji su ;bez stana.
KuiJ!turni razvitak sela, ·briJsanje razJi!ke -i:mnedi1 g·rada i
sella, bolje saob:rm::ajm·e veze selo-:----grad - eta tO su Zelje·
[ <>·cekivanja .kojima rse pcJk!Mlja .p.Znja u Bo!mi i Hercegovini
u ·odgov:arima iJs;pitam.llk:a .svih nacionalnosti i iProfersija.
Kva1if:ikovani radniik. ·iz Zenice, sa duZim ;rad.nim stil!Zom~
lzra:Zava Z·elju ne samo za svoj gra!d veC i zemlju: »VeC dana&
je moj .grad 1:olilko izgraden d. industrij·ski .razjvijen, a verujem
da ce kraz deset godina hiti .jos lepsi. Kroz raZN·Oj rmoga .grada
g1edam ra"'-'od' i buduenoot cele zemlje.«
Drugi svetski rat je u Bosni i Hercegovini weinio ve!ika
(['a.zara.nja. Spaljena w 'hezbrojna sela i \t'azruSeni nm01gi gradovi. Na hiljade d hl:ljade stanoWlika oota~o je hez krova nad
glavom. N-a stottne i stotine ldece -asta1lo- je ibez !r:o:ditelj a i
roditelja bez dece. Zato &U •e i mogle oce<kivati takve J:elje
121
�VodeCa nacionalna strahovanja
i nade za hudu:Cnost: »Zelrm da tSe nalSa zeml}a :ra:zvija i napreduje u miru«. »Tollko smo jpreZiveli jedan rat i teSke :su
u~mene na njega. Porod'ica mi je uCestvovala u bonbi, pa
l
),
i!
ako zatreba opet bismo se borili !protiv svakaga ili:o bi hteo
da omete na.S razvitalk«.
Isto taka ist~Ce se Zelja za rn.irom, Cvlrsta reSenost za
oCuvanjem slobode, tekovina rev-Oilucije i socija.Ji.mna. »Neka
nam poe:ivi drug Tito, jer on vodi !PI'avHm.u palitiku«. »Da Zivimo i radimo u rn1ru i da mir vlada u celom svetu«. »Da :se
i lialje razvija l!lasa zemTja i da se dalje i2Jgraduje socijalizam«. -»Mir i slobo.da«. »Mir, da l!le bude rata«. ]Li !kratko, samo
jedna re-C: »Mir«. ·To je Zelja koja se odnosi ma Bosnu, Jugoslaviju, Bal!kan, Evropu, ceo svet, Ito su Zetlje naroda Bosne
i Hercegovine. Ro rang-listi ·mir dolazi lila drugo me.sto sa
40°/o od wku,pno ilspHana 224 gradanina ove Repub!lke. Odmab
za miroan .doJazi razvitalk socija'lizma sa 33•/o, dug ~ivot Tita
sa 32°/o, crazvitak saobracaja sa 15°/o, tehnliSki na!predak sa
12°/o i razvitaili: indwstri,je sa 10•/o, iifld.. M!adi radnik iz twz!al!lskog lndustrijskog bazena lkaze: »Da zivotni standard n.Seg
naroda ·bude viM. Da se sva ;radni Cka naselja ·izgrade, k.ao Sto
je radniC'ko ·naselje u Boo·oviCi,ma«. »Da Zivimo i Ta:dimo u
lbratstvu i jedtnslvu«.
U cellno gledanli, odgavori r"'druka, seljaka, sluzbenika i
d<lllllacica, Srba, Hrvata i Muo!tm.ana i <Jstailih narodnosti u
Bosni i Herceg·ovini vezani su rn.e sam·o za razvitak :njihovih
gcradova, sela, RO!pub!ilke vee i za razvltak JugOISlavije kaa
zajednic<> svih nallih naroda. »Zelimo Ida se i<U>und sve ono
!ito je ,predvideno u razvoju n.Se zemlje«, zakljucuju evoje
Zelje mJn-orgi i5!Pitanici u Bo:sni i Hercegavini.
1
80
Broj ]'i!Jltanika 224
180
Elementarne lllapogode
23
52
Pov~at:>k
10
23
Straboval!lja Cla zivot Tita
9
20
N eiSl,ga naroda
6
14
Bez .strahov•ania
2
5
0
Rat
stare>g rei!lnla
/o
u
odgovariJma mnogi gradani u Bosni i He-rceg:Win:i,_ kao
1 s_tTahuju za !!1jegavo ~dravlje, a mnogi od lliJlh su ga :Vtdeh za
vreme rata u svojim ~slobodnim varoStcama iU sel~a. ~~a
ibi hila velika nesre6a ilnida bi se ""''sto d<>god>lo .nas1m
~~im rukovod-iociana Titu, RankoviCu i Pucaru. Ov1 _drugovi votle narod pravilnim tputem u 1bolji ~ivot i opSt~ napredak. NaS Tito :se :hskreno b-ori za ml!r u svetu«, kaze J~dan
gradanin iz Banja LUke.
.. .
• .
Rat ih podseCa na uibiJarnJa, vesanJa, lldlalllja, xuSenja i
paiJ.jenja kuCa, :Citarvih sela i gradova, pa zalto mnog.i !kaZu:
»P1aslnlo se atamskih h(J([]]bi«.
Isto talka se javaja strab kad mnogih od. ap]d~mije zara-znih bolesti zat.ilm nesreCa na ,radu, u rudrrncrma '1. zemlldotresa ~ao
u DaJmaciji i Mafkarsk.oj . .
i u drugilm republikama, ;izra.Zavaju lljubarv..prema Tlill:
onih
S'l<Jvenija
Nacionalna st1·ahovan_ja
Rat, elementarne nep<>gode, povratak star<>g drulitven<>g
sistema, b.riga za edraV>lje i zivot Tita 1 nesloga medu narodima su strahovanja ispitanlka Boone i Hercegovlne. Jetian
g11aO:anin iz Bo:sne 1poCeo je -svoj odgov-ot: »Da se ne ponovi
rat i!Z 1941. gOidlne«. »Strahujem jedlno i najvise od :nwklearnib
proba i atom<iloag rata, jer radiowkttvne ces'tice mogu doei do
nas i :zatrovati zdraviJje naSih naroda«.
122
za ;ra~!iku "'d osta!lb ;rapub1lka, Slovenija j~ imala r:"'vijenu industriju i2lllledU dva -rata i veiliki l>r~J stan~vmka
ukljucen u mdustrij.Sku de!a;tn:~t. Preona pddac':"'a .koJe navodi ,profesor Me!>k, u SlovemJl 1931. godlne [pD1J.OIPr1Vrednom
delatnoSCu !btlo je obuhvaCe.no 60,93°/o stanoviinka, .a u_.za45
natstvu, industDiji i rudarstvu 21,03°/o. Preona naJO>OVlJem
4S Vidi Ant 0 n
Me 1 i k:
Narodna
Republika
Slov~n~ja, 1z ~;t:njige
»Jugoslavijao:, strana 325.
123
�PQplsu lz 1961. gddlne u S1ov .. . d
nlka poljQPrivredom
elll(Jl o
u'klv>nog broja .stam.ovdarstva 20,5"/o."
se bavi 30,9"/o, a indwstrijom bez ru-
VodeCe naciona!ne Ze!je
•;.
»Slovenija je zem~ja domov'
Sl
47
nosti u ovoJ· R~uw• . . '
. ·-vma
ovenaca<<. Po narod'"'
.cr su naJVl\se tlash~o · · S!
.
n.Sem uzorku od 162 '"""t '""~>'"Jen>
ovencr. I u
-"'" an=a, 150 su Slc>venci.
Naciooalni prooperitet
Razvitak socijaLbma
Mir
Razvita:k mdustrije
Dug zivot Tita
Mademizacija poljoprlvrede
Resenje stambeltlog ;pitanja
TehnliJki napredalk
Zaposlenost
Razvitak 1saobraCaja
Smanjenje jporeza £eldacicrna
OpSti razvita'k zemlje
Tabela 26
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
I I
'<)
Narodnost
"'
Slovencr
IIrvati
'il
·a
.,
"'
54
~
~
U}
33
3
'
.c
ON·~
~
""
un::
19
~
=~
0<.>
Q.U
30
I
:g.r::
ca'C
"0.
.:3.......:
10
~
0
~
4
2
Srbi
2
I
0
c
...
"
0.
;:,
150
5
2
Makedonci
4
Ostale naro¢:1osti
1
Ukupno
1
57
33
23
34
2
11
4
162
Kao i u ostallm re~publikama S1
. . ·..
speritet iSa 310/o, na drug , '
avenel _rrStreu l!lacwnalni .prosa 290/o, -na 1JreCe ~Psto o. mes'to29d/olazr -razvitalk. socijali:zma
•
·
,....,J._
m1r :sa ·O 0 n 1vet t
Vlta!k :industrije sa 24(1/
' a ·C vr o rne:sto raznta sa 21%, Ill~ •sesto ~ n~ iPeto dme~o d~ zivot i zdravlje
17•/o, reSenJ·e st"-"'enog e~to '';10 ermzacrJa iPoljQPrivrede sa
·sa lO'lJf&, itd.. ' ~..u ' pr anJa sa 13•/o, t eh nmk1· ·natpredak
· .
U rlru;gi:m o-e~puibJilkaltlla ·ostrij e se IP t v11 ·
SlenoS'ti, l1azvitalk: saabra"' . . , . . o~ a Ja Plt~e zapocaJa 1 iSffialllJenJe IPOreza .seljaci<ma.
46 Vi_di: statistiCkt oa~ ·
47· V!di M lll<:
g
n;~alc Jugoslavi:Je e
' Ibid. strana 317,
124
196!1: str. 351-353.
'
·•
31
29
29
24
21
17
13
10
6
6
5
5
Broj iSipltanilka 162
50
47
31
39
34
27
21
16
9
10
8
8
Ispitamici u Sloveniji 111e \POstavljaju u svoji.m tZeljama
suzbij anje neyismenoSti i otvaranje Simla, kao Sto to Cine ispitanici u Ma!kedoniji, Bosni i Hercegovilni, na Kooovu i u Me..
t-ohiji. Ispi!tanici ±zraZavaju u ·svoj]rn naciona.J-nim. Zeljama
potrebe ;pojEdinih krajeva. Jedan Sloveltlac iz Prelwmurja
istiCe u Zelji: »Da -se naprave 1boLje ceste u Prekomurju. Murska Sobota ddbtC:e nove tvomice. l'ZlgradiCemo modern.e drumove i UCni 1prihodi i sta.nJdarid biCe veCi. Innam. Zelju da nam
bog oCuva MarSa'la, jer nam on vodi IPravillno na!Su drZavu«.
I ave zelje se '!.Lkljucuju u gomje [>rocente: »Da drug THo
joo 'dugo ostane preds<ldni'k Republ1ke Ida bi nws vodio u lzgradnju :sucijaliznna i do novih us,peha«. »Da ISOCijalizam :pred.e
u lkomunizam. D.a Jugos:1avija os-tane nezavisna<{.
N aciona!na strahovanja
Sloveri.ci i ostale narodn()'SI.ti u Sloveniji ne !Ze1e da se
ponovi svetSki .rat 'kakav je bio 1941. godine. J edna Slovenka
o"¥alko forunuHSe svoja strahovanja: »Rata se !Pla!Sim. Bila
sam u logoru. MuCena sam i ne -bih ga vi•Se preZivela«. Isto
ta!ko lstlce .se strah od atOilllokih ekSiperi.meltlata lila 'kontmeltltu.
�•;.
Rat
Bez strahovanj a
Elffillootame nepogode
OkUi]lacija
Strahwanja za Tita
Povrata<k starog ·rezima
64
15
13
7
Broj i:!lpita.nika 162
103
25
21
6
11
1()
6
10
Rat ldon<>si glad, ubijan·a .
• .
strofu celom coveca.nJStvu· .lk 1 [.ustosen]a, pa bi doneo kata
rovog '!ijpa i lkad bi negrde.: d ~' 1 se nasla n~ka budaJa Hi tieiii 'Sto sHfulo ._,.]o b" ·k d " k alka'!lom •p.robao ika<kvu l>.<>mbu
' u
l ' .o
nas atastr fail
. " .
strahovanje u ddgovoru SI
.o ~no«, za'klJUCUJe svoje
.
·
ovenac rz LJ"ub]"
Radnfk iz
. kaZe: »PJaSian- ,
J esenrca
Jane.
kaJpitallstlckih zema],ja«. se sv.Wkog su'koba oocijalistlilkih ;
1
Mnogi :su 'Slovenci istalk:Ji u .
da Jugoslavija poljpaidne ~od ut,·csva.w;'~I· odkgovoru da ne zele
~
J u1 o 1 og lJ!oka.
Makedonija
. . ~ocijalistiilka R<wubllka Mak d .. .
.
ClJallstlCke Federativm.e RepuJbl>ke :;''J• us]~ )e u sastav SonajzaOistaJijih rpodrrucja. »Od s il>e . "UgoslaVlJe ~ao jec1no ad
M.:Uke~~iji .se najlduze odrzalav tu,!;!osloveJJJs!kl~ a>_red,jela. u
zastarJelun JO's uvek u bY f daJ .
vlast, koJa Je SVCOJ>m
ne i sasv:fun onemoguCa~a~a e~. , 'll~m! pore~kom koCila, aka
svakom lkoraku moZema u Ma apre ~~ ra,zvx~~- Gotovo na
skog nasledstva lkaJko ' . . . k:;?lllJl zapazlh tragove turi u noSnji i u ,0:biCaJ.funa ~t!:'~vr~" · lm !kar~teTistikaana, taka
cima naselja i lk:uCa To . Vlll:va, ·k~{) I ·u i2vanj'Slkim obligdje je sve do narsrh 'danaJemuz ]' osnu uedina lnaSa "repub~ika,
ift
1"
.
UJS tmanska zena b "1
po av. Jena i ,polkr_.ivena fereldZom. 1'·"'
.
lt a veoma zasamo JD'S na Kosmetu k . .
- ' . rs 1:me Je zaostalo.sti bilo
napredak«. 48
' ' OJ! se medutim, energ1Cno bo·ri za
Veclm svojim de1om Makedo . .
.
predellma i njena a>oJjopr·v erd dn~a. se a>rostire IP·1anin.skim
~atskih prillka. Suiine g~ctZne a.~ o ru:' delom zavisi od :klilshrallli stanovniStva !lro. . ' . ez ,klse, dcmQISe DS.kudicu u
48
.
'
Je Je u praS:losti odlazi-Jo u peCaJbu
Me lJ. k:
126
Makedonija, iz lm_fige »Jugoslavija«, strana 360,
u dal~e zemlje. Sreidnji i jugoostoooi deo Makeidoni,je je zaIedima Solunskog zaliva i izlozen je mediteranskoj klimi, tako
da se u ovom delu gaje ju:lne biljne lkultuxe, u reCnim kotlina·ma •u:spevaju Zitarice, a u plamjnskim lpreldelilma razvijeno
je stocarstvo. Na rplanimske !PaiinjaJke odlaze stocari £a svojim
st~d1ma veC vekovima na isti naCin.. Zemljorndnja je ostala
na niokom stupnju, a Petogodisn,jim plano.m je !bHo predvi1
deno da se u veCoj meri poveCa jproizvO'dnja i:ndu~rij.S1·mg ibHja,
duvana, rpamuka, afiona, swsama, suncokreta, itd.
:Lndustrija je izmedu dva rata bhla nerazvijena, a ~ilndu
strij•s!ka rpreduzeea 'koja •su postojala hila su oprffillljena :starim maSinama, !})a je i inldustrij.ska tproizvodlnja ima1a zanatski
kara'kter. Najvi'Se je radnika bU.o u pr-ehrambenoJ i duvanskoj
inclustriji. VeHki lbroj radnika Je blo sezooski ukljucen u
industrijsku delatno·st. U ,poljoprivredi, kra'tko reCeno, rpreovladavao je sitni zemljiSni ;posed, n~ska tprod-uktivnost rada
bez UIPOtrebe mehanizaeije. Ovakvom ,poljoprivrednom delatnoilcu bavilo •e oko 73,9°/o •tanovnistva u 1931. .godini. Po
konstatacijama ,profesora Mellka, preko 50°/o ldomacinstava
do rata koristilo je drv<mu Ta1icu u obradi zemlje." U 1961.
godini u Makedoniji je bilo ukljuceno u .poljqprivrr:edu 51,1°/o,
a u mdustriju lbez rud,rstva 9,1•/o od ukupnog b"oja sta5
noWlika u ·ovoj xepublici. ~
Tabela 27
NARODNOST ISPITANIKA PREMA PROFESIONALNOJ
STRUKTURI
·a
"0
""
Makedonci
Turci
Srbi
16
1
1
Crnogorci
Muslim ani
19
" u
en ·c
"'
21
9
16
oo.C
'"
s~
ou
CI:U
...,·i=:
u"-
.::L..;
2
11
3
5
1
2
18
15
1
1
I "
-"'
"
I :::>
0.
66
13
7
4
1
1
1
37
0
~
;;
0
1
Ukupno
~.-
-;;
.
~
.0
~
~
Siptari
,;,
·o
<l
Narodnost
2
92
49 Vidi M e 1 ik: NarocZna Republika Makedonija, iz knjige »Jugoslavij a«,
strana 369.
511 Vidi statistiCki. GodUlnjak Ju.goslavije, strana 351-353.
127
�U nasem istrazi¥aa>ju <>!l'Uhvaceno je 37 seljalka, 19 radnlka, 18 'sluzbemika, 15 domacica i 3 lica ost~>lib zaniman)a.
Najveci hroj i'Witanika su makedooske naTodmosti (66), Siptara (13), dok su ostale naroch>ost; n~atne.
Rang-lista naciona~nlh zelja naroda ave RapubJike kreee
se ovian re:dom:
Ofo
N acionalni ~OS!Perite't
Razvit~>k iirudustrije
Modemizacija paljoprivrede
Razvitak socij aJ!izrna
Mir
Dug zivdt Ti:ta
Elektrifilkacij a sela
TehniOki napredak
Vise skola
Bo!ji stanovi
BoboUSanje :stambenih uslova
Razvitark saobraCaja
Zdra"lje naroda
Nacionalno jedinrstvo
47
32
23
20
11
9
9
8
8
7
7
5
4
2
Broj ;,pitanilka 92
43
29
21
18
10
8
8
7
7
6
6
5
4
2
Odmah posle na<!iooalnog 1prosperiteta Makedonci ze'le
razvitaJk inrdustr.ije ~a 3'210/o, .zati:m modemizaciju poljqprivre'de
s~ 23°/o, razvitak socijali'zma iSa 20°/o, mlir sa 110/0, dug Zivot
T1ta sa 9°/o, elektrifikaciju sela sa 9"/o ~ehn>&:i napredak sa
8°/o, vise ilkola sa 8'%, rEisenje lStambenog pitanja sa 7%.
Sve ·o:'"e Zelje su :karak:texistirne za ovu RepubJ..iku. Radnik iz
SkoplJa, star 30 godim.a, kva1ifikovam. i oZenjen, Maiked.onac,
u odgovoru izjav1juje: »Da se iproduZi iZJgraidmja socitjaJ.izrna
indwstr-ijalizacija- i el~rifikacija«. SHCnih ddgovora jmam~
i u ?rugim mestirtna Makedonije !kod ldrugvh p,rofesija i s:ta-
Jilvo jedmog o~ovora .gvadaltlina Makedonlja !koji se ulolapa
u gornje procente: »Posle deset godlna unapre<liCe se tehlnika
i J.ndustrija, biCe viSe fabrlka, ku!ltumi:h ustanova,_ ·stambenih
zgrada i ilkdla«.
U nacicma1nirm Ze1jama ·Malkadonaca ima mnqgo vedrine,
qptilrnizma, nade i oCeki.vam.j:a, qt:ako u verballilim iskazima, ·
tako i u odreitivaltlju nacionalnog s:ta:tusa na skali. Jedna
starrija Makedonlka, majka \Sa Cetv-oro dece, \kaZe: »Na•dam se
da ce kroz de'Set godina hiti re'Seno 1 stamheno pitanje«. J edaltl
m1adi Makedonac, i!'aldni,k iz P.rilepa, izjavio je: ·»Mnogo je
lepo 1sada, aka se ovak.o tproduZi !bi'Ce rpravi raj«. ·»Ne vid.i.S li
ka!kve se ,sve gradevine grade. MiSlim da ce lbiti izgraiteno
ViSe fa!bri!ka i da ICe 1biti viSe posla«. !»Minqgo de "lepo sada«,
zaloljucuje svoj ,Qi~ovo~ mladi 'MaJkedonac, •>lbice dos viSe razQilliode i. zabave, bi.Ce 1e:p'Si Zivdt mla'de gemera:cije. Skrati.Ce
se ~raJdni dan«. Stari}i Malkedonac od 50 godlna zeJi: >>Nad.am
se Ida •ce ikroz deset godina veei hroj stanovnilka irnati. svoje
automobile«.
Mir ne samo na Ba[kanu, .nego !i ,celom 15vetu :Ze:li 11 9 /~>t
>>jer ak-o lbude Vladao inir u svetu moCi Cemo izgradi:~ati socij~>li>l'ticke dru§tvene <>dnose i dobre swsedske udnose o dobre
odnose sa SOC:ijali!sti.C-kfun 'Zemljama i narodima i idrZavama
sa razliCitim dru§tvenirtn sistemima koji zele rnir, .IS]obodu i
nezavi~nost«. Jedan raJdnik je itzdarvio: »Da se rsocijaHzam i
dalje razvija intenii'vno tkak:o bi !Sto pre pr~li u lkmnrunizam«.
U odnosu na susedne zemlj e [pOSEfuruo se istree IZelj a .za
objedlnjenjem Pkinslke i Egejlske MaJkedooije sa Vard~rsk~
kalko bi 'svruko [prona!Sao svoj dmn, SVOJe rodake 'I SV'OJe
agnj•lilte.
1
N acionalna strahovanja
Kao Sto smo Tanije ista1kiH. u [prirvrednom i ik.UltUJJ'inom
razvitku Maikedonija je zaostalija od as:talih repuiblika 1 u
~ogim odgovor1ma se mogu naCi ~e!Je da hude podjednaka
IZgradnja na svim poljima i u svim .rapoublikama.
Narodi Maik~donije strahuju od rata, iP'OVratka starog
reZlima, elementa:rillih nepog,oda, str.ahll)ju za Tita i od !neslOige
medu na!'lodilllla.
•Jo
Broj isp!itani!ka 92
56
61
Rat
14
15
Povratak LStarrog rez~ma
14
13
Elementame nepo.gode
5
5
Strahovanja za '!'ita
3
3
Nes:loga naToda
12
12
Bez str.ahovanja
128
9 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
~?Snlh ~trukiwra. Irud·wstrija, poljoprivreda, socijalizam, mir,
ZlVOt T1ta usko su povezani u ·zeljama i odgovo;rima Ma-
kedonaca.
129
�U svojim O<clgoV'orima rrunogi Maked<mci konsta1uju da bi
treCi svetski rat lbio 111ajveCa katastrofa .ne ,gazno za Matkedoniju i Jugo.slaviju, vee i za ,Citavo ICoveCan'Stvo. Bile ibi
po.ru!iene fahrilke, sloole fi mootovi. Bilo bi ·razruseno bratstvo
i. jedinstvo. AiOIIn's\ki ratovi i iblokovi su opasni za mir i 00veCalD.stvo. »Aiko .bi ne'ka suseldna zamljta :llaUJala Jugoslavdju
i -atka .se narod ID.e bi hocllo i !Sa~vao te!kovine lllarodnooslobodl!aJoke bonbe - bratstvo i jedlnstvo, aka llii se 'OVO dogodi!o
bilo 1bi zlo, Corsdkaik. 'i 1skretanje ad unarksEma.Jenjinizrna i
socija:limla«, zakljuiCuje ISVoje strahovanje jeda111 ;starijii Makedonac ;z Sloopija. Jedina starija Makedonka rkru':e: »Ne daj
boZe 'da dade do rata, .bi'la bi velika cnnina. J oS arnje od
crnjeg, ;pa to l!le ielim 1i 1dd toga :strahujem«. Ina 1kraju, mnOigi
sa ·optimizmom gledaju u bwduenost i svoje <!clgovore za'kLjuCuju: »Ne m.admno se loSem«.
C.rna Gora
Crna Gora je naSa najmarnja repu;b]ilka i tpo pov.11Sini i
1
po hroju IS tanovn.ilka, Calk je manja od AP ¥ojvodirne i Kosova
i Me'bohije. Prema stati!stii\kim p<Ydacirma po iP"'Pisu 1961. godine Cma Gora irma 471.894 ,stanovni~a. U rdvugom svetslwm
raiu ima:Iti je velilk.e gubiliJke u 1stan:ovn'iStvu. PovrSina Crne
Gore je 13.812 lmn'.
U proSJ.osti je zau211ma1a 2lllaCajrno i posebJno mesto u
borbi rpr<>tiv Turaika. Prva se oslobodila 'turslkog feudalnog
ugnjetavamja, i u planlnsklm podmcjima dinallSklh !Planina
stv10rena de ~saanO!Sta'lna crnogonska drZava, ognji!Ste borbe,
Slobode i junastva. J oo 1878. goiline dostigla je svoj danasnji
o'b.ian. »Njene IS'u grani'ce medutim nanovo u'tvrdene svrSetkom
narodnooslobodilaCk·og ,raia; pored (povijesnog tzemlji\Sta Jstare
Cme G01re. ona ldamas 101buhva•ta joS tmaleni :za.padni :d.io planinskorg .podrucja Stare Ra8ke i u gornjoj doJmi Lirma (Ivan-.
grad, iPljevlja, BijehJ Po!je) rdonedavrno jos ·zvanog »iSrundzaka<< i dio Prirmorja, lkoji rpo :pril'odi i svome 'P<ilozaju .pripada
CrniO,j Gori. U tome Q:Jifu!o istorijslwm '"'P5eg>u Crne Gore dolaze veoma jalko d.o izraZaja njene tradicional!ne osobenasti,
i Crma Gora mo:i:e :aivjeti "lobcJdno onaJoo kalko to ·<Y<Igovara
51
njenoj ,sJ.avnoj prOISl'DISiti«. Ona ·dbu'hvata VJi,sdko plammsk.o
SI Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz
strana 846.
130·
knjige
»Jugoslavija«,
podruCje kame iPriaJadaju 111aSe najviSe plallline..~a rgolicrn i 'lj_u~
tim kra\SOIIll. Malo ·i1ma ravna i pt.lidesna zemlJl'Sta za zerr:IJ?~
radnju, sem u reCn'lm dol1nama Zete, ~,?raCe, Lima, kraS!ili
polja 'i ·furp!llih dollna. Neplodno zemlJlste orbuhvata 16,6 /o.
Pre;d :sam dmgi svetski rat 1941. go'dlltle Crna Go~ra Je
ima:la 22 mala lndU!strijska (!lreduzeca sa 1.000 radmka 1 sluzbenlka. Proizv.,clnja je hila viSe zanatskog karadctera, a oko
79,3()/o ·stanovn!irka, ipl'ema podacicrna koje na'Vlodi ~r?feso:: Melik bavilo se po!jopcrivredom, a ,pored toga v"li.k1 hroJ. stano~nilka ISe l·seljavao u susedn.e pokr~jine, ~r·~~e zen!lJe.~ u
Amerilku. Profesoo- Melik navodi da Je 1o 1b1la Je!d1na ~~r~J.u~a
u Jugoslarviji 'koja nije irnala (rlijedne IPruge sem iill'afka B1J.eca
52
___;NilkSiC.
•
•
•
Prema pop;&u tsta.novni.Stva 1961. godrne poLjopnvred":m
se u CMoj Gori 1bavi 46,90/o 1stanoWika od ulkupnog 1hro]a,
a industrijrsko·m rlelaltnoSCu 8,1'0 /o.sJ
.
.
Strulkturu uwrka u Crrnoj Gori p<!kazuJe ·ova twbela.
Tabela 28
NARODNOST PREMA PROFESIONALNOJ STRUKTURI
I
Narodnost
:Q
c
'0
~
'0
.:'!,
.c
*'·u
~
"
"'
·a
.,
e,
~
~.c
(1:1 ·;:::
Crnogorci
Srbi
Hrvati
3
Ukupno
3
U3
uC.
.,
'"
6
6
8:G
::3,....:
8
7
2
2
3
1
1
1
1
"'
I "'
9
11
3
0
0
c
0.
~
-"
::0
28
5
2
3
35
Srazmffi"no rproporciji stanoVtniStva izmedu .21 i 71 godine
stal!'-osti, istra.Zivanjem je najmanje obuhvaCeno grodana u
,ovoj RepuJJ:jlici.
_ .
..
. .
. · c
U SVOJ·un· ZelJ"ama ' nada'ma , i oceklvanJ1ma J.Sp1tan1c1 • rne
.
.
•
"(
n_
_
Gore ·Zele razvitak zem·lJe wn:menom ter:n:i!k:e, ~~UI.l\.e 1 nu.
·klearne e-n.ergije, ~raZvitwk socijalizma i ~mdu~IJe, .'kultu:n~
pmsperi1et, itd. Jedan ,stari Crnogorac IZ T1t<1grada kaze.
s2 Vidi Ant 0 n Me 1 i k: Narodna Republika Crna Gora, iz lmj:ige
».Jugoslavija«, strana 346.
.
~
sl Vidi statistiCki GodiSnjak Jugosla·viJe, 1964. strana 351-3;:.3.
,,
131
�»Za tleset ge>dina Jugoslav'ija ce hlti jeclna od najrazvijenijih zemalja sveta u p<>gleclu rproizvodnje i tehn>ke a dru"t
,
s veni .sirstem najdemokra1l.skiji; nadam .se da .Ce potrebe svakog <!ovelka biti zadovoljene na na}b<>lji n"cin, svakome :prema
radu« .. lVfrnoge ZeJ.je Crnogoraca ISU rklonfkre'tne, vezane za iz~
gratdnJU Grne Gore, a imaju Zlna.Caja i za celu Jugoslaviju.
Tako jedan Crnogorac •kaze: »Kada se dovr!ii magistrala £eograd-Bar .; 'izgradi alumimijSki koonlbina1, <Jisetice se porast
zivotnog manda!ida. Zellm da nestane valilkog 1'8'!POna rplata
i:zmed-u najni.Ze kategorije Tadnika do najviSeg inZenjera i
dire'ktora«.
veCu afimnaoiju«. Mnogo puta se ipbnavlja ru o.digdvor:im~ C~o-.
goraca ·zelja: ,» VWS.i1 stam:dard«; »jeftinij1e Zivotne na:rmrntce«;
.
.
.
»i2lgl'aldnja stanova« 1 »lbo1ji ~valitet odeCe«. ... .
Zelje Ornogoraca anogu se ISvesti na .o,p·stt nactQ!la'~l prosperi'telt razvita'k socija!i.mi.a i ~ocija]·;sticke demokrallJ~, rpo-
dizanje '•Zivotn.og stan<la:Iida, bollje koriSce;je ~r!rodn~ JZVora
i razvitak nerazvijenih rpodmcja. Ne <J?OJaVIJUJU se ze~Je za
su~bijanjem nepismenosti i za otvaraUJem _ISkola, ~~~o \SUo t~
traze Maikedonci i "spitanici na Kosovu 1 Metoh1J:~. Mn<>g1
Crnogorci I.ZalkljuCU(ju odgovore ovfun reCima: »tStan, Vl!Sl dlohodaJk:, kola, elektrifilkacija, ~azona~a i ~aJ?ava« - eto. ~ se to
ostvari ibice ibla>gostanje u Cr.noJ Gor1 1 u JugoslaV1J1.
VodeCe nacionalne Zelje Crne Gore
0 /o
N acionaini rprosrperitet
Mir
Razvitaik ,socljallztna
RazvitaJk industrije
nug zivot nta
Resenje stambenog pitanj•a
Razvitalk saobracaja
Tehnii'lki narpreda;k
BoJji stanovi
ModernizaciJa pO]j!lprivrecle
Izjedinacenje plata
Broj ispitanika 35
66
37
31
23
13
11
9
3
9
3
6
2
6
6
3
3
2
2
1
1
Krat~o i jatsno 1ka.Zu CmO'g-o·rci: »Zelimo mi!r«. »Osnovno
je m.ir, .stan!dard u Jrugo,slavbji. da bude vi1Si i nauika da se
raiZvjJa na veCem nlvou«. S11Cno odgovorima u Crn.oj Gori i ru
Bo.sni i Hercegovilni iSIPitan.ici ,cesto po.navljaju: »ZeHmo mir«.
»Da Tlto 1dugo zivi i da rukovodi stalno da bude oceca i iblagastanje, IIllir ~bez ··nata((, U vi:Se marho;a se .:iJstroe ldalji raz-
vitaJk :so·oijal'lst1Cike dem<Jknitije. >>Smatrarrn da ce nalia zem!ja
kvoz deset god ina rpoci dal!Jko nap red u razvHiku ~ocij ali•tiCke
demcJkrafije. To ce se postici Tazvojem dru!Stven<>g ~=o
upravljanja, zlborova bira·Ca, !SaVeta gradana i .radariCkih saveta«.
Jedwn nYladi Tadnik, Cmogorac, u tome smiLSlu rpotvrduje
svoju zelju: »ZeHm da radnioko samourpnavtljanje dabije sto
132
Cmo:gorci strahuju od rata, atO'IIl!Sk.og o-ruZj a, povrrutka
starog •reZima, strahuju za Tita ...
3
9'
N acionalna strahovanja
Ofo
Rat
Povrataik marog re<1:rma
Strahovanja za Tita
Bez strahovanja
77
14
9
6
Broj dJspitanika 35
27
5
3
2
J adan Crtwgorac ovako izr,.Zava straho~:mje: . »~ikoJik~
bi doslo do rata, vjerujem da bi atomsko Ol'UZJe unil!fll<> vel:l
di0 zem!J·e , a kako nasa zemlja nije mla. ipo!itedena dosada,
b' btl
kada :su bili ratovi, to vjerujem·lda nt ovog 'l?~ta ([1'; 1 . a
poStedena. Ipalk, 'mi'slirrn de3: do ra~fi meCe ...d~cl. Ze_lilm ,nur«:
Od 35 iJspitanlka 37 »zele mi>r«, a 77°/o ne zell rat, J.er aka ~
izbio ·rat bili •bi uni.Steni narodi, fabrike i aerold-romt, gradovt
i sela.
Status Jugoslaviie na skali po republikama
u ameriCkoj st&timiCkoj obradi o!mhvacen je status Ju~
goslarvtje na skali u tri vremenska perioda.: ·u proS1osti, _sadaSnjosti i ·buduCn.ostL na jugoslovenskom nlVDU. Smatra-h smo
133'
�da <Ni podaci nisu ·dovoljni, jer postoje 2ll1atne var.ijaclje ad
jednog do drugog podrui\ja, pa .smo zato u •nasoj 'I'U<lnoj obra:di
izracunali status JugoS!avije po rapub!iJkama 'i autonomnim
pok:rajinama.
0
Republika
";;
..9
~
I I
0
~
0.
Srbija
Hrvatska
BiH
Slovenija
Makedonija
Crna. Gora
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
·t?
~
~
'0
"'
"'
7,2
6,4
6;8
6,7
6,9
7,4
I"' I "'"'"
.,;
~
"0
~
";;;
·0
~~·~
'CO
~
~
I
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
2,1
1,2
2,0
1,8
2,1
2,2
1-u~
~
~
"0 '0
~"'
ICO';'l
1,6
1,2
1,7
1,8
1,8
1,o
-;;
I
0
....
3,7
2,4
3,7
3,6
3,9
3,8
Proiilost: Bosna i Hercegovina, Slovenija i Malkedonija
imajuprib!izno ·istu procenu J.ugos!avije :na skali u prolllosti,
jer •se ta.procena krece <>d 4,8-4,9, dok se JlOOCene 'ils;pilanika
S~bije, Hrva~;ike 'i Crne Gore nalaze i-edu 5,1 do 5,2, i veee
su od gore pomenutih rapwb!ika i jugoS!ovenskog tproseka.
Bosna i Hercegovina, <Slovenija i Malkedonij a 'bliiie su jug<JsloveJliilkam nivou.
~
~
~
BuduCnost ·
~
BuduCnost
BuduCnost: BOS!na i Herceg.ovlna i Siovenija imaju skoro
ist\l procenu budu£"'asti Jugos!avije na skali 8,5, rldk je proce:na Sl'bije nesto viSa ad jugoslovensk<>g .PrOJSeka, jer u SJ;'bijj
iznosi 8,8, a u Malkedooiji 8,7. ]spitanici C:me Gore i'maju
najveCu procenu ibudu6nasti Jugoolavije llla SkaH 8)9, 'Vei:u
od jugos1ovensloog proseka, a u Hrvatskoj je ta (llTocena neSto
n±Za od jugoslovenskog prose'ka i ,iznosi 7,6.
Razlilke l:?lilleau •Proslosti i sadaiinjasti ou sHone u Snbij~
Maikedaniji i Crnoj
ddk su razllke izmedu sadasnjosti
i budu~nosti po republikama 2ll1atno manje.
Gor~
134
·.
-4------------;:;:------- >
·~
~ :;::
> {-···"·- -
...____
-
-t
~·. {ProSiest
-
~
-
~
Sadoinlost
~ ~d~n~t -.-.1~--.,.-------:--;:-:--------Pros lost
· ' -·. . ... . .
- . _ ·.
.
~ { .Sodoinjo.r .
· ·. ~
Buducnosr
%
Sadamjost: procene sad8lfujosti •u Crnoj Gori i Srbiji
ima(j u lllajveci stepen ·optbnizma. U Crnoj Gori ta pr.ocena
iimos:i 7,4, a u S!lbiji 7,2 i ·obe su iznald jugo•slovenskog prosalka
koji u nasem !S]ueaju iznosi 6,8. Ostale rapu!Wfke u pogledu
soJd8lfuj e 1p.rocene J ugo.slavije na &kali prilbHzne su jugosio~
-i,rellskom.nivoU jer se kreCu WmeduJJ,4 do _6,9.
·
·
"--
Sadainjost
, >
~
~ ~
{ Prollost
Sadainlost -
~
z
Sadainjost
p'{P-;-ollost- · -
.
~---~------~--------~-
-1-
'
.
{Proi.l ost
.
-
-
~ _ B_:l-:n~ -~=-""-'--'----'-----'"'--.~~--=-"--:..~~
m
0
Sa~oinlott
..
-
~ _Buduc~s~ -+--,-------,'--;:-----> {Proilost• "'..•·.
~ Sadoi,njost •~
8
,.
:0
Suducnost
-
L-~-----.;_-----:---
·
�!lepublika odnosno pokrajina
Srbija
AP Vojvodina
AP Kosmet
I"- I
t;
.9
~
0
5,1
4,9
5,8
E-
.<.)
~
~
"
"
"
"
~
"'
7,2
7,2
7,6
t;
• 0
~-
-d>vi
"~
-oo
""
""
""
~o:.
"'
"'·
Ol'f
8,8
8,8
8,7
2,1
2,1
1,8
1,6
3,8
1,1
:5
STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA • SRBIJA ( 643)
0
....
l'spi1anict u Vojv<Jdini imaju jugoslovemki novo u oceni
pr<>Siosti Jugos1avije na sk"li, dak de procena sadasn.j'osti i
buduenosti veea od jugos'loven;ikog nivoa.
lispltanici na Kosovu i Met<>hij'i •imaju u ~a 'tr<i vremenska lperi<>da vecu procenu od ju:goS1ovenslrog nivoa. N a sledecoj stranici idafli lSIIl<J grafiCki prik~z ove procene iP<> republlkaana.
35
•
•
buduCnost :
;
I
\j•
30
I
Zelelii smo da !POka.Zemo dlstribuciju nacionalne ska1e po
st<u>enicama u tri ·vremenska .peri<!da IPO repl.lbllkaana, talro
da se vidi na drome stepenJiku i u :kome vr<;men;ikom periodu
se nallazi najviSi stepen oplimizma.
pro~lost
20
2
8
7
6
5
4
3
6
10
16
24
22
11
2
4
1
0
Bez odgovora
Aritmeticka sredina
2!'/o
10
25
19
11
11
2
2
Buducnost
41'/o
25
16
10
4
1
5,1
X
I
I
1--' .
I
•
10
I
5
,
--
I
I
I
.. _.,!.,. __ ., .. ,._ ..
0
2
3
4
.·
.•
:I
/ \
••
I
0
2
7,2
\,.'
I
I
•
•
•
I
I
2
1
I
I
Srbija (643)
. Sada.Znjost
9'/o
.
\I\
15
10
9
•
•
•
•
•
•
sadoSnjost
25
Proslost
•
:
•
40
Distribucija nacionalnog statusa po stepenicama
~izra2en u procentima)
Broj stepenika
•
• Distribu.cijo po stepenicama.
3,7
5,0
2,9
I
\
\... ...
••
•
•
•
••
•
••
...
...
6
1
8.
9
10
2
8,8
136
13'i
�[.r
Procenti su ~maOunati po :stepenicaJma od ukupnrog broja
]spitaJQilka u Sribiji (643).
Proiilost: najv,;ci lbroj ispitanika odrE'cfio je rprosloot na
,petom stewenlku 'sa 24°/o, a najmanje na 1. sterpenlku "" 1°/o.
SadaSnjost: u sadaSnjosti najveCa lkoncenilracija je na 8.
;st~pen.ilku sa 250/o, :sto znaCi da je saidaiSnj.Oist 'Zauzela vilisok:
_:Stepen ·qpti•mi'1Jma u -ocenama ispitwl'ilka, a najmanje sa 2°/o
:na treCem stepen1ku.
STATUS JUGOSLAVIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA. HRVATSKA (368)
%
.
Distribucija po stepenlcama.
40
Buducnost je zauzela najVise mesta na ldesetQ!Il sterpenilku
sa 41°/o, a najananje na rpetom stepeniku sa 2°/o.
Iste ove IPD"da1ike u procentima IPdkazaJi 1smo pregi].ednije
grafloki na 137 str.a.nL
35
Hrvat~S'ka (368)
30
Broj stepenika
10
9
8
7
6
5
Proslost
6%
3
6
7
14
24
Sadasnjost
4'/o
7
15
21
21
20
BuduCnost
17°/o
21
21
12
8
8
7
2
20
4
3
2
19
14
1
f.sez
proS lost
25
1
1
1
3
5,2
3
7,6
buduCnost
\
~--
4
6,4
sodcdnjost
·o
odgovora
!Aritmef.iCka sredina
4
7
2
.\
15
N a slexlecoj strani daJ.i smo graflii'Jkii prlkaz <>V·ih .statistic'kih
~podataka, odmosno distribucije· nacionalnog statusa po ste.:.
penicama.
\,
.\
•
•
••
•
1
Proiilost: i u HrvaJtslmj, kao i u S®biji~ najve6 rbroj ispi:.tan]ka odredio je pro·Slost na 5. stepen!iku ~a 240/o, a najm.anje
. na 1. stepeni:ku sa 1°/o.
·
Sadaiinjost: na iiestom i sedmom stepen]]ru se naJ.azi 21%
; 1spitaniika il<oji su odrediJii status Jugoslavije.
BuduCnost: u burduCn~ti 1situacija je · boQja, jer se· prc.i-.
<!enti od 21°/o sa sestogfi sedmog <Sterpen;ka"pomeraju na oomi
'.i deveei stepenlk. ·
·
"
'\,:.:····-,
....'.
'\
\
10
\.
\
·.'
5-
0
'
2
3
4
5
6
7
8
9
10
139
�BQSna i Hercegovilna (224)
Broj stepenika
Proslost
10
9
8
6
7
13
6
13
5
' 23
4
17
3
21
2
6
1
0
Bez odgovora
1
Aritmeticka sredina 4,8
Sadasnjost
BuduCnost
2'/o
10
27
15'/o
32
22
8
2
2
20
18
13
5
2
STATUS JUGOSLAYIJE NA SKALI PREMA OCENI
ISPITANIKA • BOSNA 1 HERCEGOVINA (224)
.. Distribucija po stepenicama ..
%
40
35
1
6,8
Pro§!ost: u Bc>sni <i Hercegovini naJveCi l>roj iiSpitanika
odreld<io je status Jtlgosl<wije illsto na rpetom Slte[penilku sa 23°/o,
ali su visdki rprocenti 21•/o, lkoo i na treeam sle{Pentlru.
Sadasnjost: najveei lmoj i'!pitanika (27%), odre'dio je status J-tlga&iavije na Skali na <>s:m:oon sie[penliku, premda i na
sed!nom slepeniaru je procenat 20%.
Buducnost: na osmom rsa 22•/o a na devetom ste{Peniku
sa 32°/o. Realna Qcena c>d strane i'l!>itanlka u ovoj Rerpuhlici.
I llUI dersetom ste{Penlku se naqazi 15°/o.
Na &edeooj stvani ldaili smo graficki prilkaz dls!Jrihucije
nacionalnog 'Statusa po S!te(penicama na llkali.
\:\.
.
30
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Proslost
Sadasnjost
1'/o
2
4
5'/o
7
22
23
17
15
6
4
9
20
21
28
12
4
1
Bez odgovora
AritmetiCka sredina
4,9
Buduenost
28'/o
25
25
12
2
1
2
''
'
I
I
I
~ /
sodo'iniost
'
pro~lost
\
20
/
I
_j
/
•
•
•
'
I
I
I
/
/
0
2
/
/
/
I
I
...•
"~·
/
3
4
5
'
''
''
•
•
•
•
•
I
I
\
•
•
•
•
I
\
•
•
I
\
'
''
•
•
(
I
I
'
•
I
10
'
''
'
''
•
•
•
I
/
I
15
5
•
•
•
I
'
\If
I :'\
25
0
1
6,7
"
'
Slovenij a (192)
Broj stepenika
,I
buduCnost
1
8,5
\
\
'
''
•
\
\
•
......••
6
\
7
8
9
10
1
8,5
140
141
�P•·os!ost: iapitanici u Sloveniji <Ydred'ili su [prosloot J'lgo0
siavije 1sa 280/o na Cetw'tom stepeniku, na IPetom sa 21' /o, ·
a na sestom stepeniku sa 20°I o.
SadaSnjost: ;procenti na skali IS€ !pomeraju u LSadaSnjosti
na sedmi stepanlk sa 23•/o i na osmi stepetiik sa 22°/o. Sada.Snj-ast, orl.nosno distri~bucija po IS't;fiWenlicama ~i<ma je jugoslovenskom rasporsdu.
BuduCnost: koncentracija 1prO'cena nalazi se lila osmom,
devetom i desetom stepaniku, O[pet slHino jugoslovenskoj
distribuciji. N ajveCi broj ipak se 111..a:lazi 111a rdesetom stepeniiku
sa 28°/o. Kao i ;u dmg\m rejp<Ubllkama, daJi smo na 142
stranti .gra:fiilCiki pr:ilkaz distribucije naciona\lrnog ;statusa po stepenicama na skali.
Ma'kedon'ija (92)
STATUS JUGOSLAVIJ E NA SKALI PR EMA OCENI
%
ISPITANIKA-SLOVENIJA (l 62 )
40
• Distribucijo po stepenicamo-
35
30
proS lost
I
buduCnost
l
25
sadaSniost
I
,
\ 1'--.L\
i
I
20
i
I
:
_,,.,'
15
I
I
i
I
\
I
\
I
I
I
10
I
./
I
\
I
I
5
0
2
3
4
5
6
7
8
9
""
'
10
Broj stepenika
ProSlost
Sadasnjost
BuduCnost
4
7
10
10
20
24
70/o
12
26
21
12
15
4
33°/o
24
25
8
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Bez odgovora
AritmetiCka sredina
IS
9
1
4,8
3
I
I
1
1
6,9
1
8
8,7
ProSlost: .najveCi .bro.j iStpitantka odre:dio je \Pl'oSl•ost Jugos1avije na 'cetvrtoon stepenlku sa 24"/o, sto je nize ad jugoslovemlkog proseka.
SadaSnjost: na sedmom i osrnom 1stepeniku je najveCa
koncentr.acija ocene saJda5njreiti Jugosla<Vije na sk~i. N a sedmom ,stepenrku sa 21°/o, a na osmom stepenilku sa 211'/o.
BuduCnost: lkoncentracija o.dgovora je na ldesetom ste.pelltku sa 33:0/o, ;i ·]Sto 1aik.o Viisoki ISU 1pro.centi Ula •OSffiOlll i
devetom stepeniku. Pogled Makedonaca u budu<most je O[ptim'ilstilClki.
Grafloki [prlkaz .d,istribucije .nacionalm<>g statU!Sa na skali ·
dajemo na slede6oj strani.
143·
142
�..
.
.....
0
u:
0
~
"'
...
"'
0
~
.
...
0
"'
0
0
Ul
:It
-1
)>
-1
c:
Ul
h)
w-t
~
.. -1
'
"'
.,..............
'-
~..
..... -1
-I
--
___
.......
--
.
,
;'
""' ,
~
~:
D
0
"
•
0
/
.__,
--
~
~
~)>
..
!:ll
·-..
)> ::tl
• ~m
..,;::
0
~"'
..........
c... -o
0
(")
m
z
-
---------'
·-~~·-·
OPSTElNARODNA STRAHOVANJA PREMA . STAROSNOJ
S'l'RUKTURI
"
UgroZavanje razvitka
"'
l
"
socijalizma
;l
3
0.
>
or
Tabela: ld.
.~
ro
g
Q
n,
....
--------------~~···········
~
;
:r
'
I
'
.... _
)>)>
-· -z
0
........... ~
--
;::z
~ 0
~
'
> c:::
• m
• m,..
i'
~
-
0
~~(/)
0..
0
..........................
--
C)
,.
r
~- .,.. z >
c: ,.. <
0
/
....,
[z. ......
/
0 "U
-· =t
)>
/'!:.
/
-..v
0
.......
,. ....
c:
..
0
··-............... _
-I
-o
"
--.
'
-t:
QC)
.
..
-......._
-f!.
•
,s
"
~
St~rost
~
"'
"
~
•
2'
0
"~
§'c
"'
;l.
"""
:::>~
~
Bezbednost zemlje
I
I
~
~
~
;§@
·-"'
""'
0
>~
1;l"g
~~
(5c
§
>N
"
~
~'C
'5'
b
E:
~
'<)
~
~
N
"'2
;:~
.c~
0
0. "
"'
~
0.
£~
"
""
"
e~
..'lo
"""
Eo.
"O
~
>
0
.c
~
"
0
"'
""
iil"
"
"'
N
Od 21-29 godina
23,09
176
6,2
II
5,1
9
10,2
18
80,1
141
5,5
8
15,9
28
3,4
6
Od 30-49 godina
46,86
357
3,9
14
7,6
27
4,2
15
79,8
285
6,7
24
18,8
66
5,6
20
Od 50-71 godina
30,05
229
4.4
10
3,5
8
3,5
8
78,6
180
2,6
6
24,4
56
6,9
16
100%
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
4,9
38
19,8
!50
5.5
42
0
,
..
....
S v e g a:
�..,
"'
LICNE ZELJE ..PREMA BRACNOM STA:NJU
Tabela: 2a
"'
Zdravlje i sreCa
LiCna sreCa
i zdravlje
."
~
I~
~ ·-.a 0
>
v
~
~
~
Lien! 1 porodicni ekonoinski polozaj
u porodici
""
·-~
c:>
;;;;
,
1
,
'
~
"-,.,
v
·;: > N
"' o.=
~
"
~
~
v
0
.0~
,;
I
0 > ·u
o.o ]
_.,.
c:o
Os 1ale
zel!:_
-~
"
~
~
·"
·;;
""
~
N
~
,
vI
c
"
c
" "
e ... '0 " 0 "
v
>
"
<;; tig .a
~
0
0
"
s " "v "' 0 0 " o- " "
s
p.
o."
...
0
'0
0 <JS co. v
p.
<i:i=> 0
c. v" ""
... .:;:: ·- 0 c ils !l '" c. '" "2.~ " '§' .5 ·~
".o
.,
·"0
"
·;:;
.....
c.
c:-ci "'
" "' '0 =5 .co
" 0 "
0
" 8
0
" v
"'
~:a "'
c.
~ tim v 0 s " v ~ 0. &
v"'
"' ~ "' <;; @-'E " ""' s~ ~ .0 "'..:! 'o-" .c -;;; .c ....... .2, = ~ ~ :g
0
0
"'
0
~
" "'
'0
0
" '0
"
:3 eo ~ 0 0 .E :;.:
c..IO..
:::>
"' N "' 0. :::><;; "' "' 0.'0 N 0. 810 :;.:~ ::)
v
"'
BraCno
stanje
·;:
~
~
'
~
·.=
~~ :;
0~
""
>~
u
c.o :;
~
·-
~
N
~
""
~
~
"'
"
:a
0
~
~
~
~
~
0
~
~
0
~
~
NV
~
~
~
0.~
~
N
··-
~;-;
N
~
~
"'
-~
"'
"
~
"'
U)
"'
·~
·~
'0
0
""
31,6 11,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3
4
4
20 29 12 4 12 6 2 t I
4
10 45 7
7 5 I
79 25
9 I
Neudate
37,9 8,0 4,6 1,8 ?.6,150,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2
558 212 45 26 10 146 284 41 141 115 197 150 19 41 18 39 24 22 22 55 43 29
Udale
Udovlce
43,9 5,6 4,4 lol
9240641
Razvedene
29,0 5,4 3,2 5,4 41,9 35,5 9,6
13 II 3
2
2 I
31 9
Nepoznato
-
-
2-
-
13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,6 2,1 4,4 2,1 7,6
18 17 19 16 2 4
2
7
12 45 4
I
-
2
19,3 58,1 16,13,2 9,6 6,4
18 5 I 3
2 6
-
--
-
4,4 21,9 12,1 9,8 2,1
-4 20 11 9 2
3,2 3,2
-1
I
3,2
-I
- - - - ---
I
---
s
, 37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7' 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
, v e g a · 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32
LICNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM STANJU
.1.
U.V"'~'-"'
... ..,.
,
..
"'
"
"
~
<;;
~
BraCno
stanje
0
...
~
~
"
"'
8
c.
"
..,
"
"
0
~
0
1i
:::>
Neudate
Udale
"'
79
558
Uduvice
92
R,azvedene
31
Nepoznato
2
S v e g a: ,
Bolest
LiCna nesreCa
i boles!
762
48,1
38
41,3
231
43,9
40
54,8
17
"'
<;;
~
"
"
"'
~
u
z
:5
0
s
c.
"'
:a
"0
LtCni l rrodlCoi
ekonoms i poloZaj.
nesreCa
u
oS
·- .
co
"'>
. ., c.
t;J·-
>"'
'Ol-
"·v"'
;i>
·-O
~"
""
z"' o"'
i:Q
~-g
....:-o
~c.
s;:l
"'
"
"'
.c
v
<;;
~
u
v
'0
'0
c
~
c.
7,6
6
3,7
21
10,9
10
3,2
1
29,1
2,6
23
2
13,9 2,8
16
78
4,4 6,6
6
4
12,9
4
18°
41,7
233
32,9
30
16,1
5
1
5,0
38
14,3 3,1
109
24
\1
~
N
.
4
1.6,8
94
23,1
21
29,0
·-
&,
v
-~
~>
;;l
~-;;
N
vO
"'
"'
0
'0
0.
"'
"'
z
o n
4
9,1
51
8,8
4
""
6
4,8
27
6,6
6
6,4
2
4,2
24
4,4
4
12,9
4
5,9
39
38
9
"'
"
'0
g
""
8
Ostala
str-ahovanja
<;;
<;;
"' z::l
z
~
"
"'
z
"
2
43,2
328
i
u potodicl
0
"
""
~
z
"'
·;:
"'
"'
. .c
~·
"'
"'
s
v
z
·b
~
1~
()_I;~
20
27,2 6,1
34
152
24,2 3,3
3
22
16,1
5
I
14
3,3
3
3,2
1
2
37,6 , 17,1
287
130
8,4
64
5,0
26,1
199
4,9
37
19
"'
~
---~-=-~~--
-·
�.
~
OPSTENARODNE ZEWE PREMA BRAONOM STANJU
Tabela: 2c
. OpSt~ r~zvoj
Zivotnf standard gradana
Prfvredni razvoJ· umlje
socJjahzma
·
2 -----ov
.I:g .......
'21ii•
ta
.e:;
:;; -o
JJ -~ ~
"
Bracno
stanje
N
c
<0
0
c
0..
;:I
~
0
.E
ca
c
-~
V
«<
=> z
0.
~
%S
a
....
.5
e
.8
ca;::;
>.:!
Q)
co
c
1 ~>
~(j' 0'0
.u 0 -:;;;N
0 Ill r- ....
.0
U
=
:a
cu
::;
~
Q.lm~"E.
>: "2'
ta
·c 'U -~ 'g
Cl:l
.g
~
<1)
1ii
c
--
.....
.......
~
0
~
N
~
~
':!
·
::3
~
~~.5
·a .gl'll
J; ·c
Q)
~
g
<l.l
Cl:l
Q)
0:::
~
~ ~
~
IV
·c:
a
ov
;'!
.e
~ .!l.,o
-5 ~
~
~
.....
-=
~
-~S
•VJ.c
0
Cl:l
ov ca .....
...... $... •
c:: Q.C
$-.c Q«~ ~
=
8...a
~CLl
Q)
~
·c
.o 1ii '0
~ .$!.~
1;j
c ~
1;)
c
ca
0..
><.J
-5
""'.0~ 0. ~ .08
0..
0'""..:!
<1)
OCIS
0 P..._~l N -::: 0..1ii
tOS
«1
~
b.£)
........
0
N
ta
e
*'I
,.c::·~~
.g .s
g. ~
-g
8. ~
""
~
8
0
c::
«<.!II:
z
.£.9
:.::'
~~
0
e '0 ;:::<
C'N
Q)
......
......,)l)c
·-co '@f
ca
>>
<1)
.......
i zdravstva
«:~"'
ca
*'I
Razvoj p(o_svete
ll.l
,,....
~
u
e
e:=
t::ov
~N
-.t::CI:I
~ ICI) N
-o
g:
..:o&....
00
,&v
........
> ;;n
-
,,....
co
:E.
3,8
N
ca
""'
0
Neudale
5,0 21,5 20,2 5,3 12,5 25,3 7,515,2 12,5 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8
79 4 17 16 . 5 10 20 6 12 10 39 7 12 8
8 . 3 3
1,3
I
3
29,1
23
Udale
3,9 18,9 21,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0
558 22 106 122 33 79 108 54 71
41 212 42 92 29 17
6,3 5,2
35 29
5,7
34
5,5
31
28,8
161
Udovice
3,3 17,6 20,8 4,4 8,8 14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1
13 9 6 4
27 8
8 5
2
92 3 16 19 4 8
2,1 6,6
2 6
6,6
6
6,6
6
28,6
26
Razvedene
3,2
1
3,2
31
I
6,4
2
38,6
12
I
-
I
5,6
43
5,5
42
29,2
223
-
2----
Nepoznato
S vega:
3,2 29,0 32,2 19,3 9,6 19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2
I 9 10 6
3
6
2 4
2
ll I 10 3
I
--
-
-
-
-
-
-
-
-
--
12,2 7,5 38,2 7,6 16,0' 5,9 3,6 5,2 5,1
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19.3
762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39
Tabela: 2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM
STAN.JU
-
UgroZ:avahje tazvitka
"'
"
socijalizma
"
,s
~
=
Bra~no
stanje
"'
~
...
"
"'
0
=
~
551i
Udoviee
92
Razvedene
31
....
--
""
1<1
'"
S v e g a:
16'2
0
"'
;;:;
.. .e
.;g ..
"'~
..s5'.o
~,
3,8
3
4,5
25
3,3
3
12,9
4
"'
"2
g
~
t;
"'
N
"'<OS
t;:IN
o"
0..~
"""'
.l:lE-
10,1
5,0
4
5,5
31
3,3
3
9,6
3
8
4,6
26
7,6
7
6,4
2
~~
"'
-'""'
:=
"'
u
"'
...
0
0.
~
"
"
"
~"'
.So
""'
eo.
"O
~·~
!lJ
~.6
35
5,8
44
M
41
"'
"'
-Ol
>
0
,c
N
"
"'
~
13'
4
75,8
69
87,1
27
6,3
5
5,3
30
1,9
1
6,4
2
20,7
116
17,6
16
16,1
5
5,3
30
5,5
79,5
606
4,9
38
19,8
150
5,5
.42
78,5
62
80,1
448
1
?
Nepo ...... -·.,tn
-
"'
~
c;:
~~
79
Udale
"" "
..._
0
0.
Neudate
•
Bezbednost Zemlje
5
6,4
2
-1
�"'
!l!J
Tabela: 3a.
LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Zdravlje i sreCa
u porodici
LiCna sreCa i
zdravlje
Li~ni
I .
0
~
>N
~
.c
"'
"
0
c
0.
0.
:::J
~
0
-
~
-"''MC
" "
>
'0
·a
~
"
""
c
'E' >
0
~
"
>
"'
:a
e -§
""
0
0.
·~
c
" "
0
~ g_> "'
" ~"
" 0:: :::J~ 05
0
0
~
0
0.
>
;;;;
~
" .£
E 0
....
"
~
.::
'0
·~
.c~
N
~
c...,
,So
><.>N
::::::5
"
~-§
5,1
MeSovito
naselje
3~
25,6 15,4
10 6 -
~
M
.
""
"
:a ""
c
u
0
~
0
0.
c· ~
~ >
-o
~~
~
~
'2
~
~
:!<!.
'i:
~- ~
~
'2
~
N
:;
~
"'
"
"' I "6'
......
" ~ "
il I -;; -;;
0
0
~
0.
0.
~
N
c
'0
~
~
N
0
"
0
0.
0
'0
~
"
0
~
~
"'
~
:g'
0.
~
~
~
~
~
.'?&
~
0
0
c
:n
"
0
~
~
:a
"
0.
~
c
"
:a
0
~
~
M
bl)
·;:
c
"
~
";;
'0
0
·~
'" "'
"'
20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 5,7 12,9 5,9 7,0 5,7 9,8 5,7 8,1
74
0
0.
E.S
~
79
IOJ 99
0
0
9
"' "'
8
.§ :;::
--
24 46
21 25 24 35 24 29
5,1 28,2 33,3 7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1 - I
2 2
2
11
13
12 10 12 9
3
g . 100% 37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
a. 762 286 62 32 23 217 349 52
0.
0
=:
~·
c
5,1 2,5
2 I -
48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 I
367 138 38 12. 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36
Grad
·c
~
'2
0.
~
>
·s OJ
0. "
"'
"
.s " 0:: 0
E
:'J
.c
~
~
"8
:;::
c
'
~
"'~
" "
c
" c
""" " .c
e
0 "0;:6
.c ·~"'
~
a
~-
0
0.
~
~
I
~
,Q
~
~
.B
~
=a
~
"
"
"' gE ""
Jl o..c N
~
46,7 38,7 4,9 5,6 0,8 26,5 44,2 7,0
355 138 18 20 3 94 160 25
Selo
ve
-
"
"" N "'
""
;::;
s.
~
~
\'!
~
" ·s
"
'2 >
I
I
~
~
~
0
c
"
E
'0
'
"'
'E
~
.;
"'
c
Zelje
---c
~
a stale
i por'odiCni ekonomskl poloiaj
5,1 2,6
2
I
1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8
5 2 2337333
21,4 20,9 37,5 24,2 M 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
163 159 263 184 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32
\Yo"-"'"'
labeta:
T.It::"~~~~r·u--ra\Ool!ILJA
JO.
I
I"
c
I -!@
LiCna _.rieSr'e~ Bolest i ileSreCa u porodici Lien! 1 porodtcni
ekonomski poloia j
ca 1 boles!
0
.~
..,
~
>N
Tip
naselja
0
c
0.
"
"'
:::J
Grad
'"'
:t<.;~
~
-~
~
1i
"
"0
;;
"
"'
:a
0
15
c.
.. ..
"'
"'
c
"
z
~
~
~
c
~
~
~
~
·u
"
>
0
c
:u
"
:a
0
'0
"
15
0.
0
.Si,
.,...,
c ~
·;;a
>O
..,~
~
0
1i
~
0
•I
~
.g
go
il
z
~
'0
c
;;
"
""
"
N
0
c
~
.0
13
.,
..,;
0
c
~
;;
;;
0
c
.
"~
M~c
~
~.,
0
g.
N
z
Zo.
z
~·
c
"
:a
-
.,
>
"
'2
0
~
.c
c
"
.,
'0
0
~
"
.;;
13
"
z
z
16
~
z
o&
39,32 5,34
140 ]9
15,7
56
4,49
16
38,3
138
14,6
52
11,5
41
3,93
14
2,80
10
24,7
88
9,0
32
39
35,9
14
-
20,5
8
-
41,0
16
20,5
8
2,56
I
2,56
I
1,78
33
15.4
6
2,56
1
47,4
174
5,17
19
12,2
45
2,18
8
36,2
133
19,1
70
6,0
22
6,55
6,82
25
28.62
105
1,09
4
3
5,0
38
14,3
109
3,14
24
37,62
287
17,07 8,4
130 64
4,98
26,07
199
4,86
37
19
762
43,2
328
356
MeSovtto naSe1je
'-"
0
Osiala
strahovanja
367
· Selo
·V
..,;
~
~
.,
""
S
'E
.,
c
----------
e g a:
"'
"'
.. 24
5,12
39
38
"'
�"' ·
~
Tabela: 3c.
OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
OpSti raivoj
socijalizma
"
!]
Tip
naSelja
a
c
.S!,
I>
•! "'
0
~
c
-" "
"' ·- "'
"
-!j
c
0
c
Q.
'0
0
c
"iii
c
.9
u
N
....
MeSovito
naselje
Grad
N
I ;;;;
~:a I
I ""
.,_ "
I
" S
"2.!:::
~~
"
"' "' "'u
::> z o2
Selo
-
"
"' "'
~
·- 0.
0
wI >
'
'0
B
;::
"
>
0
-.;
.~
~
~
0
Q.
·e
tO
0
c
:E·
!'!
~
"'
"'
E
~
"iii
c
0
"
"' "
" > ....
.;;; '§. ·u
~
I
e
v
N
"'
'iS'
:::;o
0
"
~
Q.
'0
.9
'0'
'5'
>
N
·3 c >
., 0
z "' "'
.
"' ""
.,
"'
.a
'0
"'
6'.
0
"'
"'
'0
c
~
"'
·- -.,
:';!!..e
"'"'
o.,
~
N
0
:;;
"
>
tO
0
c
~
~
3,65 15,17 16,3 3,65 8,15
3.56 13 54 58 13 29 51
39
Q.
63
"""'
0-
0
0.
.,
N
22 108 25
,;
..,
I
I
"'
.c'i:?
_,
- ilI ""' ,..""
"
""'
c.,
*'
-.;
"
.,
c
'iS' "
., ~
.c Ci>.ci
O"E
"
s " E " :o "'"' >
" .,
> "'
c:~ ·-" 'iS' "'
"' "'
==
"'" " a -~~ ~ ~ "'"'
c
om_-§ .,""
·2~~~- "' ~
~
.c
" lil It/) "' :> ;;n. 00>
e -- .
~ cf~ Ej "
" "
S,!;
ii """"
'0
~I 0 """"
"" 517,4 6,17 30,01 7,03
16,8510,9
N
RazvoJ
prosvete
i zdravstva
ZIVdtni standa:td gradaria
Privtedni razvoj zemlje
I
v
w
Cl:f 0
01.)""'
._,Q
..... N
~N
,~Q)
>U
0
'0
--
;=;' 01.)
0~
N
·:;;
~
8,7 5,621,4110,65 7,87 5,06 5,06 31,7
31 20 5 38
30 19 18 113
12,82 23,06 28,22 7,78 12,8217,95 2,56 12,82 7,7851,3 15,412,82 2,56 2,56 2,56
395
11 3 5
I
5
3 20 6 5
1 1 1
7
9
3,27 23,0726,7 8,7217,3621,6 8,64 6,82 8,9244,2 7,3623,236,546 0,27
36712 85 98 32 66 79 .31
25 32 162 27 86 24 22 1
S eg .
3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3.26
v a. 762.30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40
2,56 2,56 2,56 20.S
1
1
8
1
2,18 6
22
8
6,27 27,82
24 102
6,13 5,38 5,52 29,25
39 42 43 223
-------------------
Tabela: 3d.
OF'S'I'ENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU
NASELJA
"'
Ugrolavanje razvltka
_socijallzma
c
"
*'
.c
·c
Tip
naselja·
"
~
c
"'
.,
0
c
Q.
"
"'
::>
""
0
.,
0
l;$.,
C'5:
.... .,
..
oo
~
""~
Ol"'
""
z~
c
"
""
"'
0
'!;;
;;;;
.,
.ae
"'
B
0
'0
Q.
~oN
"cf
~
>
N
.c ..
~~
U)
-;;;
""
0.
"'
"
E
"'
'E
"
"'
"
e
"
lil
0
"
"
~
N
"
'C'
"'
.,
N
>
0
.c
~
'!;;
N
"
"'
---
Grad
S v e g a:
4,22
16
6,17
22
3,09
·II
77,8
277
5,34
19
20,5
73
5,34
19
39
5,13
2
5,13
2
10,26
4
74,3
29
-
28,22
11
12,82
5
367
MeSo_vito naSelje
<0
"
0
'0
356
Se1o
..
"'
Bezbednost zemlje
4,63
17
5,45
20
7,1
26
81,8
300
5,17
19
18,0
66
4,64
18
762
4,59
35
5,78
44
6,38
41
79,6
606
4,98
38
19,83
150
5,39
42
�·~
0
LICNE 2ELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
Tabela: 4a
I .Lien a sre' a
Zdravlje i
v
v
"
v
"
~
I
>N
Skolska
sprema
~
v
=
... ·a-
.?.. ~
"~
- ..
~·t!
'2' 0,..
~
"'
s
"'
"
"'
0~
;l;i:>
:>S
v
v
'0
0
0
'0
'2
'2'
v
,..
"'
0
"'
:a
e ]
. S'vega_:
~
•U
~
'§'
o,..
'E .Ov
::5
<l
:a
0
~s
~
3E
0
c.
o.o
~
-"'
oi
'2
'U
.,
..,;; .
"'
" @"' -"'
~
'0
~
'0
~~
-11
0
v
'0
v
~
v
NV
'E'
·e.-g
'0
v
'2
:.:::
v~
~u
'0
0-
5,3
9
5,1
18
.0
0
~
·-0
N
~
0.
~
0
-
~'0
~
'0
0
0.
0
~
~
~
~N
~
~
""
<llN
I-~
22,9 24,7 18,2 24,1 2,9
39 42 31 41 5
22,3 18,6 41,2 27,1 3,4
79 66 146 96 12
17,9 20,5 36,5 22,4 4,5
28 32 57 35 7
18,4 24,5 42,8 12,2
9
12 21 6
19,2 19,2 30,8 19,2 7,7
5
5
8
5
2
42,8 28,6 .
14,2
3
2
I
21,9 20,9 34,5 24,8 3,4
163 159 263 184 26
8,2 2,4 7,1
14 4 12
7,6 3,1 8,7
27 II 31
6,4 3,2 3.2
10 5 5
4,1 8,25
2 4 26,9 15,4
7 4
-
7,7 3,7
60 28
0
~
c. v
c.
" "' .a_g " "' "' "' .s;e
c.
v
"'E "
"'""·- ~ 0 -"5 e ] " "' """ <::
- v -;;; v c:v "" ~
so ::!
"'
v
a/>
e~ ::E 0 Ui :::> E"'
0
,a. N
><.>.0
.
~
0
c.
"' ~ -;; c.
0
" "'
"' :g :5' :!<)
" c. 0 ,..
v-"'
~
oe
~
0
0
"
"'
?.
.,.
4,1
7
4,2
15
3,8
6
-
"'
"
:a
~
&,
~
:=' "!~;
v~-
-
o
E
"'
"
·~
'0
0
::E
0<
9,4 5,8 5,8
16 10 10
6,8 13,0 9,0
24 46 32
4,5 9,6 8,3
2 7 15 13
6.1
- - 3
3,8
7,7
I
-2
7,1
12
4,8
17
1,9
3
5,8
10
4,2
15
"'
5,3 3,7 3,7 5,2 9,7 7,6 4,2
48 28 28 47 74 58 32
LWNA STRAHOVANJA PRJ!JMA SKOLSKOJ SPRJ!JMI
Tabela: 4b.
v
v
..,
"
LiCna nesr.
i bolest
Bolest i nesre·ca
u porodici
v
Skolska
sprema
"
"'
~
v
-"'
~
'til
.,
0
~
t::
~
" s
•
"
0.
" 1;[ v"'
v
v
"
:::>
"" 0 z
"'
0
0
'U
~
~
6
~
o_
c.o
·c .e
~""
'U ••
~"
't; ~
z"'
:Vv
'8~
v~
·-a
"""
"'
=,..
-·
>
0
(3c:
~
:S v e··g ·a:
43,2
762 328
5,0
38
LiCnl i porodiCni
ekonomski poloZaj
.•
vu
c:o
.....- 8
0
~
Sc.
~
.J"
~~
~~
s~
37,6
4,1
8,8 1,8 22,9
7
15
3
S9
170 64
16,9 4,5 45,8
46,9'
5,1
NedovrSena os·novna
60 16 162
354 166 18
skola
3,8 17,3 1,9 37,2
35,9
ZavrSena osn. Skala
3
58
27
6
i nedovrsena sred. Skola 156 56
34,7
10,2 10,2
42,8
17
Srednja !kola
5
5
49 21
7,7 30,8
7,7
7,7
65,4
2
8
· ViSa i visoka Skola
2
2
26 17
42,8
57,1
3
Nepoznato
7 4
Bez skole
"'
,...
""
.~
-@
~
o-
22,9 46,5 5,8
- 39 79 10
27,7 46,6 8,2
3 98 165 29
4,5 30,142,9 3,8
4 7. 47 67 6
14,3 42,8 44,9 5,1
I 7
21 22 3
23, I 42,3 38,511,5
- 6
11 10 3
14,2
14,2
7 6 I
I
.6 1
37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
762 286 52 32 23 217 349 52
42,9 4,1
170 73 7
NedovrSena
37,6 7,9
osnovna !kola 354 133 28
?avr. osnov.
35 2 12 8
sk. i nedovr.
'
'
srednja skola 155 55 20
Srednja
26,5 5, I
skola
49 13 3
'ViSa i visoka
23,11!,5
!kola
25 5 3
14,2
Nepoznato
Bez !kole
0
~
0
~
'0
~
N
.~
..,
c.
v
.•
""
c. ..
" 'i' " "' .cg " I-.~
V>U
"'
'til
N
i'i """' e:
"
"'
::> N
0<
0. :::;~
"' !-~
~
"'
u
0
Ostale
zelje
Lien! ! porodicn! ekonomski polozaj
sreCa u J??rD~l-~~--
_ _ : __:__ I zdravljt!
v
u
v
'0
"'
z
"'
v
~
'0
~
"'
'0
~
0
z
16,5
14,7
25
13,0
7,3
46
26
23,7
5,8
37
9
18,4
6,1
9
3
23,1
3,8
6
I
57,1
4
2S
14,3 3,1 37,6 17,1
109 24 287 130
"'
..
.. '§5.~
sv
.!!c
"
= o=:
'til
""'"
"" ·m
"' ~5
N
SA
64
Ostala
strahovarija
z"'
4,1
7
5,6
~
0-
e·~
1;-~'8
Ci
N >U
z~ c.
2,4
4
""
~
"t;
0<
24,7
I
"
'0
~
z
,..
"'
0
.c
:l
.,
"'
N
~
7,..
...,
42
12
23,4
7,1
83
25
26,3
41
38,8
7
5,1
8
6,1
3
3,8
I
5,4
19
6,4
10
4,1
2
11,5
3
5,1
.39
.. 5,0 26,1
38 199
20
"'
'2'
"
:a
0
-e
~
3,4
12
1~
46;2
12
28,6
2
4,9
37
19
�..
~
OPSTEN.A!RODNE 2ELJE PREMA SKOLSIWJ SPREMI
Tabela: 4c .
."
~
OpSti razvoj
socijalizma
~
~
-~
"
~
~
~
~
SkoJska
sprema
~
"
"'
c.
"
"
;::,
""'
0
Be~
'<;'
~
I -
'0
~
~
~
'0
0
·...
.0
~
"
o
co ·-"' 00 .$!.. _....., ~~
S
E~
4) Nl:::l~0
~
·;:
"'
~
g
~
'0
00
0
~"
0.
~
"
.0
~
·c~
.s
~
~.~
...
~
0
e
ca
~
11.1 <':1
~
~
"
~
~0
"'
~
~~I
~
N=
C
Q)CQ.J
<11
t:;-g·~Q).e
o.c;l~·c~
-~=~ ~
~
~
~
ii3
12,4
3 21
~ ~I
Q)
:!
:E
~
-~·N
s~:~.go~
,>
rJ')
~
5,3 5,8 5,3 31,8
9 10 9 54
3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 . 9,6 13,0 . 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9
354 11 70 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106
Nedo>VrSena
o:m. ~kola
~k.
6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,2!1,5 48,7 7,1 16,710,3
32 35 13 20 35 17 16 18 76 11 26 16
i nedovr. sred.
156 10
Srednja Skola
49 -
ViSa i vlSoka
7,7 34,6 15,4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7,7 53,8
26 2
9
4 5
3 12 5
5 2 14 1
Skola
Nepoznato
s
~
svete 1
zdravstva
c :o
e
"'
'" E .i~l~ s 'E ~
c
"'
~
"'
"'
~
OJ
~
j ca ......
~
gnQJ .,oo
-~
c c
............ Q) '0
~tn ·c~l-a ~ ~ ~ e.:;
·-c.
~<":!
.2 .5: ~ ==- I .0 .s g. g:o '0' ~~ '0 ~:::;' O'E ;;; E$ !S ~ '0
0
>
> ;ii)~ .0~ c.
N
><Jl •.,..
<U N
~"2.B~8Ng2 ~5
vo. .........
~c.
Z ...... 10 en I~ .... Z o.. ..,~
"' o-~ ~'0 N o< IVl :§'
-.,.
4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6 12,9 2,4 35,3 7,6 10,0 5,8
170 1 21
37 5 11 . 24 13 22 4 60 13 17 10
Sli:ole
Zavr. osn.
>
;N
.
~
~
0
IRazvOj pro·
Zivotni standard gradana
Privredni razvoj zemlje
7 -
26,5 32,6 12,2
13 16 6
42,8 42,8
3
3
-
8,2 18;4 4,1
4
9 2
28,5 28,5
2
2
8,2 10,2 61,2 4,1 24',5
4 5 30 2 12 1
-
-
-
71,4
5
34,6
9 I
14,2
1
-
-
4,5 3,2
7 5
4
6,4 5,7 30,1
10 9 47
6,1
3
-
1
14,3 6,1 18,4
7 3
9
11,5
3
-
-
11,515,4 19,2
3 4
5
--
14,2 14,2
1
I
-
28,6
2
g .
v e
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,5 5,5 29,2
a. 752 30 148 157 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223
--.
·-~·~~-~~~.,-·•~=-•·~,~~"·=··--•~'·
·-~----~--~-~--~-
_,.,~,.»~~o •.o-,
OPSTENARODNA S'I'RAHOVANJA PREMA SKOLSKOJ SPREJMI
Tabela: 4d
UgroZavanje razvitka
socijalizma
~
"
....
~
"
"
~
"
g,
'0
0
~
bll
e
~
'0
0
"
"'~
~
~~
-a~
-"
Skolska sprema
Bezbednost zemlje
~~
""
~
0
oo~
"
5
oo
c.
-bll
"
I 2>
:1
~
c.
~
c
0
~
>
;;:;
o;e
·>"'
~
0~
"'
·"
~
N
-".S
.§E=:
~
I
c.
-;;
"
8
~
e
~
~
·;:
"'
~
>
0
"'
"'
ii
~
-"
ii3
"'
~
Bez Skole
170
4,1
7
5,3
9
2,9
5
"'
0
79,4
135
0,5
I
18,8
32
5,3
9
NedovrSena osnovna
354
4,5
15
3,4
12 .
4,2
15
79,1
280
6,2
22
23,2
82
5,6
20
155
4,5
7
11,5
18
10,9
17
80,8
126
5,1
8
17,9
28
5,1
8
49
8,2
4
8,2
4
8,2
4
83,7
41
6.1
3
14,3
Srednja Skala
6,1
3
ViSa i visoka Skola
26
3,8
I
3,8
I
-
76,9
20
15.4
4
3,8
I
-
-
-
57,1
4
79,5
606
-
-
4,9
38
19,8
!50
skola
ZavrS~na osnovna Skala
1 nedovrSena srednja
skola
.
7
Nepoznato
"'
"'
"'
Sve·ga:
762
4,6
35
"'~
5,8
44
<f)
5,4
41
7
3,8
I
14,2
1
5,5
42
�"'
~
Tabe!a: 5a.
LICNE ZELJE PRIDMA ZANIMANJIMA
~
~
l.rll~a ;sre'Ca i
e
·rl
1i:)
~
C
co:!
il
:J
Se1janke
Radnice
SluZbenice
DomaC:ice
Lica sa liCnim prlhod.
:;:1
4!
<.)
.
o..!<:
o..~
Q.)
·;.:::
CLl
~
>N
•
"0
..
-g . . . :
.,;
o
.
~
Vj . ....,
.:~ -y • ~,~
...r~..: ~~'~" .
p.orol-.,.:11 om ~;;m.OllOIIll:ll..~! [)v.l!IJrt.aJ
v
t\1
~
P=t
10
n:~
co:~
co:~
D
e<
rn
(/)
P..
6,6 0,7 23,4 43,3
I
32 59
9
6,5 3,3 o9,1 34,8
6 3 36 32
3,7 14,8 38,3 48,1
3 12 31 39
3,3 0.5 27,549,7
13 2 108 195
7,3 41.5
20 5'
17
3
1915,810 5 5,3 26,3 36,8 36,8
3 2' I
5 7 7
-o
v
QJ
'8 .s ~. '9. ......
c
ctl
~
'"'
~
E ~ '"ill 0- "'C .e: ·c;;•
!:j
...
<1:1
btl
"'C
Cll.O ~
...~-o
'"'
c _e ? o ~
fli
o
c. bll g. o
2::Sa:!
o
O
'U1Q d ~ e<:J . . Qr O . Q J : : S ' _ , ,
,_,
0
8
o
o,
~ Is~~~-~~ 58~ .§~~Jj.g
137 30,0 5,8
48 8
92 30,4 9,8
28 9
81 24,713,3
20 II
392 42.6 6.7
167 27
41 48,812 2
Ostali
C..o
lt..:rn 1
~ij·
~ d
;j
1~<uO.E
- . f:l ~
0
~ ::::::-- (l) (I)
·dl·~O.:.:u::::;Q'.<Ji,.e,.,;Cd~N
'::? ~- ...... c
b.O..O -:?
•...,
.....
(l)
0
:!:j ...
0~
t>
o. ca
c
bl4
~
~ ~
--
Zanimanje
u porodicl
~·o
,s
c
L·x. .· .
Zdrav!Je i sreCa
z.dravlje
•
-
--- - ,
o.. ....
~
o.,.:;
~
ro
'""
(,.1
Zelje
I
,
~
.~
"'0
0
co:!
::S~~o.:;s~
.r:::
...... _,
·0.
c v
II)
~ ~loti
:z
3
E p,.
Q.l::::;:,
Cl
/Ostiile
o:l
Ul
:~ ~ ~
t).O
co:!
:>_
a::
.c:.
13,9 7,3 11,1
19 10 16
9.8 6,5
9
6
7,4 12,3
I
6 10
5,1 2,8 6,4 9,2 7,1 3,6
20 II 25 36 28 14
2,4 12,2 4,9 9,7 2,4
23,4 4,911,7 5,8
32 6 16 8
2,7
8,7
2 8
1,2
8,0 19,7 14,6 25,5
11 27 20 35
6.5 9,8 33.7 58.7
6 9 31 54
6,2 16,1 20,9 38,2
5 1J 17 31
6.6 25,820,431,6
26 101 80 124
7.3 74,4 14,6 24.4
10
3 10 6
5,5 15,8 21,1 47,4
1 3 4 9
-1
5
2
4
I
10,5
2
3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
28 27 47 74 58 32
S vega:
. .·~ou.•.o ·"·>-"
• ·,-.,~"'-'-"-'·
=•=<->->u==~~--<~'·='"'·'w
-~"'-""'~~u~.- ·"''"*="~'=='='===E=r~=
Tabe!a: Sb.
LICNA STRAHOVAN.JA PREMA ZANIMANJU
Li!Cni :iJ ipOl'.Od!i~nlL
Ostala
porodlici
ekOI!lkllll1ISiki o;>oloZa.j strahovanja
··------1
Bolest i nesreCa u
Lli!Cna nesre
"'o.~l
'
·e
Zamimanjc
Ca i bO<lesrt
1 i
2
""
~.~
"'
¥
'S
1!1
'
"
,§~
~~
~
~0
1iJ·~
>N
'fti ·•
f3·5
;g
!:§" z-
~
.,~
0 ~
.~P.
1
·:os
·d
ljo
o>c:1
s~
~ ~
.§ru
-
~
8
~"
I
~
'0
'§
~
~
z
~
]
'"'
~
~
'
l"
~~
J,l
_g
!l
1i
~
@<:i
~1 ~:$
'ffi g fi'lj ~
~] ~~ g
-~
J
22-,2
10,9
16
------
Selianlke
137
36,5
50
54,3
Radrn!1ce
S!Wbooice
92
81
DoonaCice
392
Lica oo liCnfun prihodoin 41
Ostali
"'
"'
"'
19
s.o
40,7
33
40,8
160
58.6
24
57,8
11
------43,2
Swga:
762
328
5,1
7
2,2
2
4,9
4
4,1
16
19,5
8
5,3
1
5,1
7
4,4
4
3,7
3
2,3
9
2,4
1
41,9
33
43,6
171
21,9
9
69
12,2
5
-
-
10.5
15,8
2
3
37,6
287
17,1
130
-
~
.li
"'
~
·---
22,1
21
16,3
15
17,3
14
14,8
58
2,4
1
-
"
"
"§
33,9
46
28,3
26
13,9
19
20,6
19
18,5
15
17,6
7,3
10
13,0
12
7,4
6
8,9
35
2,4
1
-
4,4
6
10,2
10
2,8
2
4,6
18
7,3
3
5;1
7
11,9
11
6,2
5
3,7
14
-
30
'21,7
20
35,8
29
26,2
103
26,8
-
-
5,3
1
1
31,6
6
5,1
39
4,9
38
26,1
199
5,4
211
2,4
1
2
3
4,9
4
2,5
10
--·----~---
5,0
38
14,3
109
3,1
24
8,4
64
4,9
37
19
�aJuup-e~o!)waz
ez -eza.tod
a rua rtzems_
'E!l<:!S
enveJUH~'J.J£31'::3:
ecuend Souaq
1
'N
-Ure').s arua~a'H
'J.SOUalSOdt!Z
eu-epe~l3' p~-ep
-ue;.s
ml~~loqod
antuaz
B~Upl:U3Z1 "Bl§!dO
•
'"'.~
..
N
·o
~
ere:}e-.rqoes
~o.c.zea
~-----_,---1
apaJA"f..rdorfod
ro.c.z-ea
~n.r;snpu"!
·a
roAZP.'H
l
~
~~
;:f L/) c:i<t<
~
~
~
=
~
;souuqe').s
'E!J{SUlOUO}]:li
~
'J.3'J.p3dSOJd
1Ul"BU01::1"S.N:
3flAlUPZ l
.ljnp - OlJ.L
'J.OAl~
ewznt1r1oos
fOAZ"IU 1 a{treAnQO
OAlSUJP3f
OUltlUO!<>eN
•
1
"
336
::[~
i ::: gL/)
LUJni kodeks je 101buhvatio HCnu ekonomsku situaciju,
l':i!Cnd. kara!k.ter, tPCXSao i poslov:nu s~tuaciju, probileme koji se
odnose na porodicu, :decu, vaspitanje, poJ.iti.:ku, ek'Odlomski .2livot i statndard, aned.Ulllarodnu .situaciju, itd.
Naciona!ni kodeks obuhvatio je eloonomslru i politiOku
situacjjju, di!'U!Stveni i ekono:mskli ramvU!ta~k, mednnarodne -adnose, hlaidini .rat i mir, nezavisnost, statru!s naoije i 'QpSta
p'Ltamja.
Oba lrodeksa su prav]Jena na osnovu ispitivanja u Sjedin:jenim Amer1Ckim DrZavama, pa zato ..neke kategorije ne
odgovaraju na:soj drustvenoj stvarnootii. N a prliimer: Strah da
6e zemUa postati socijailistiCka ili pak lbojazan od komunilstiOke
opaiSnosti'« - 10fVO .se odno.si na nackma'lna strahov-anja ili. rpretnju, a:grelsiju, domitnaciju Hi OO.Vraljanje 10id &trane SSSR-a,
N.R. Kine ±l'i neke druge 'komunisticke si~e. Profes<>r Hadley
Cantril· je bio veoma elastiC an i pokazao "je .razumevanja za
sve naile primedbe i zabteve. Umesto gomj.ill:t fomnu!ladja
uneli smo: IPretnja, agresija, doon1nacija i~i ·osvajatnje koje
strane ,st]e. Uneli smo u kodeiks: dalji razvitruk «ocijalimna
dug ZiviDt Tita, ,plaCanje p.rema uCiJnku, pomnC postradalim
od zemlj.otresa, veCa briga porodicama JPallih. boraca; uCeSCe
u drustV"enom sarrnoupmw'lj aillju .i elekltriffkacij a sElla, nedostatak bvige za seljake koj·i pr€llaze u graJd ltd.
Kriticki stav. U prlmeni ovog UIP'iinlka, ska~e i kodeksa
sifrura preti neikc>llko opa!snooti od subjekttvimna. Tuga su bili
svesrui i a:utori .ovog medrmaradnog proje.kta. Prvo, po mom
mtSlj.enju, ,pril:Lkoon vodenja ra:zgov-ora .sa ispi!ta111iilman, verballni fu;kazi koji ·se odln•ose na ·tiCne i nacionalne Z(!llje i strahovamja, kao .i odredivanje I::i!Cnog i nach:m:allnog Sltatwsa na
skalli u mnogo slucajeva zavisi ad subjektivillh mspooozerija
i situacLja, od il9krenosti a.nketirarnog lica, ad v.eSt!irne i 111lteUgencije sa1radnika ko"ji vodi razgovor. Nije svej:edlno da
li Ce se taj -razgovo-r iQlbarv.i,ti rpre ili !pQISle radnog yremen~'.· u
veselom i'lli -tl!Znom rruspolozenju .. U vrame kada je ilspitanlk
sve.Z i odmoran iiH ;premor,en i nwvozan. 'Du veli\ku ulcigu
igra momenatt iskrerrosti, oolbjektivna i dbjektivm.a s:i:tluacij"a
lsp<itanlka.
Drugo, preti opasnast ~d su'bjeiktivnog raspol<>Zenja sar,.dinlika koji ·vodi r~govor. Kwko je [WiSao ovom poslu, kako
je IP"lbelezlo odgovor, da li dos1o'.'no onaklo ·kako je ts,piltanik
11 Zelje i strahovanja naroda .Jugoslavije
161
�..
gov<>rio i kaJko je daJto u UJPU1l•tvitma ili su to konstrulkdje
njegiOIVe mallie.
TreCe, prHikom. Si:firiram.ja materijala i kddliranja ·mogu se
pojedliine lkategorije odgovora od strane Tazni!h lica lkoja obavc
ljaju taj posao svesti pad ral'lltcite imenit<>lje. Ra<11ej Kantril
piSe: »Mo2ida je :k>ljuCm.i prob~em u tom istra>Jiva&am radu
lii~mvanje ve~balali!J. odgovora ooketir<mlh lica da hi se <>d1
govori SVI1Sta1i u lkateg.O!I'i!je koje ~ce nann omoguCiti da upo-
redujemo stavove raooih socijaJ!nlh i nacicmahllih .gnupa. Morali !mlO vee U pocetku .rada da izr»ilimo sifru koja Ce lllOCi
da na.m posliuzi za <>bradu sva;ke V'~te cdg.ovora koju bismo
rna gde dal:ii!i, dd bHo kog !Ji.ca, a da wri •tome ne sv[\5\amo taj
adgovm u neku kategouiju lkoj.a mu ne bi [>O'I!puno odgova·r~la.
Isprdbruvanjem ove teh:nlike dosli smo do .si£re 'koja posle neko1lko revlzija sada ~adrZi o>loo 145 ozna1ca«.'
Cetvrto: pri a.na1izi preti qpasnost da se za;paJdne u subjektibvizam, ukaliilm se ne uzrne u obzir objekltivna :Situacij a
i druiltveno-<Poiliti&e prildke u zenilji u •lrojoj su pr1kupd~eni
statistlCki ~odaci i sve informacije koje su potrebne za istra~ivatnja ovakve Vlnfte.
Ovam prililkom p<>zvali ibilsmo se na ElngE!l:sovu misao:
» .•• pi"!Oizv<>dnja newosrednih matffi'ijaq,:dh .srsdstava za zLvot,
a !Jime i sva'ki stupanj ekonomskog .rawi11ka jednqg nar<>da
Hi jeidne epohe, .C'ini O'SU1:0.V1U .:i:z ikoj,e su oSe razvlile dv.Zavne
!Predstave d~t\Cm.lh 1judi, i da se one sroga mar.aju ol>jas,
njavati iz te oonove, a ne, kao !Sto se idasalda doga'<ia~lo,
.obmuto'.
Zato srno u ana!liizi liCnih i nacionalnlih Zalja i strahova-
nja uzeli drulitveno-'i!siorijSke uslove u Jugo.slaviji, u peric!du \zgradnje socijailizma, ooianali mno gcadaJnina Jlugoslav!ije sa njegovlm po.glleclom na svet i ibuduilnost, sa njeg.ovim
potrebam.a i m0gu6nostinna, sa njegovoon ekonomskom, po~
litickom i kuJturnom i psihoio!ikom situacijom.
s H a d 1 e y c a n t r i 1: A study of aspirations, reprinetd nom Scien~
title American, february, 1963. str. 145.
'
6 F r i d ·r i h E n g e 1 s: Govor na grobu Karla Marks a, iz knjige
1Karl Maries«, Kultura, 1950, godine. strana 20.
r
...
,.
.,.
Socyalts!tcka Federallvna Republika
JUGOSLAVIJA
SlchsitCki poptsnt. kru9ovi. gradskoq.. seosk09
i rndovdog
Ltpa. u. f(oji.ma je smmlyzna ankela.
tiCnll! i opSle narodne
telp islra.ho'XU'Ija.·
�Socyaltsttcka Feder'atlvna Republika
A
•
u
s
1
JUGOSLAVIJA
R
"'
Sl.a.luhCki. popt.SnL krugovi gradskog_, tt:?oskogo
4
0
i
~
J
A
'
s
mdo\lt.log ttpa. u kojtrnaje smmlj,zna ankela
liCn.z i opSle narodne tel~ islrethova.njG- ·
~
"
,o
'IIRO'IITit:A
I)
4
"
'"
·;
~
0
,.
..
0
II
,.
"
~ Rl'pub[tCict gtc.v1u grcu:l
• Sm
Dp4ttna
N,ull'l}e
~
0
••
~
~
'"
-~-
,.
•
c.
�Culibrk Svetozar
CONCLUSION
The intemational survey »On Human Happiness« has been
carried out in Yugoslavia according to the directions by Professor
Had!ley CaJlltriJ under the wonlting title »Pensonal md Naft:i.onal
Wi!shes am.d Fea·rn«.
The sample covered 1524 citizens between 21 and 71 years
of age. This age structure was chosen in order to avoid insufficient
maturity. and extreme age. The statistical census regions were
applied in the elaboration of the sample for the first time. According to occupational structure, the sample covered 360 (24°/o) workers, 390 (25'/o) peasants, 233 (15'/o) employees, 397 (26"/o) housewives, 89 (60fo) pers011\S with personal income and other occupations
55 (4'/o).
The number of the units according to repiU!blics was as folows:·
Serbia (643 or 42°/o), croatia (368 or 24(1/o), Boonia and Hercegovina:
(224 or 15'/o), Slovenia (162 or 11'/o), Macedonia (92 or 15'/o) and
Montenegro (35 or 24°/o). However, a relative majority of .the interviewees was covered by the sarrruple in Slovenia (0,12%o), and the
smallest ·nW!llber m Macedonia (0,065%o).
The adrm of thils investigation WCliS 00 supply ws wi·th itn.focmation alboot peopl-e's wi:slhe.s arnd fears. The first quesHOn aiSke!d
from the i.nterviewees referred to what ,filiey wish most, hope and
expect i.e, what would make them feel happy and what they fear
most. Thus we obtained a list of personal wishes and fears. Side
by side with this list we obtained the one wich supplied us with
people's wishes with r-egaTd t<> their coumrtry - YugoSilavia and
what they fear most im the foollowilnrg ten years. So we obtained
the list <>f national wishes and fears.
All the personal wishes we could reduce to the following a ·
happy life for the ·children and the family, personal and family
health amJd a higher sltandalrd of livilng. Acoording t<> the findings
obtained, this condensed answer is divided into several wishes'
which, according to their frequency can be arranged as follows:a happy life for the children, pensonal health to possess one'IS OWill
hoUISe or flat, a ha'PPY farrruily life. to possess modenn Undtm-e, TV
set and a car, a higher standard of living, family health, employ.;.
ment, travelling and_ recreation, more money, peace, reduced taxes
11'
163
�for the peasants, social insurance, success at studies, close relations
with the relatives, to move to town and to remain as a peasant.
All these wishes were measured on the »Self-anchoring« scale
for the three time period. The general Yugos.larv arveratge of personal wishes amounts to 4,3 on the scale for the past, 5,0 on the
scale for the present and 5,7 on the scale for the futUll."e. Starting
from the scale for the present time the following order of wishes is
seen over the general Yt.llgOSlav level: to possess one's own house
or flat, personal health a happy life for the children, family health,
a happy family life, travellilng a:Illd recreati>Q!n, peace and success
at stru.dies.
The following order or wishes is seen below the general Yugoslav average ladder ratings: to possess a modern flat, furniture, TV
set and a car, close relations with the relatives, employment, more
money, to move to town, a higher standard of living, to remain
as a peasant, social insurance and to reduce taxes.
Among wol'!kers, to possess oWn hrouse or a flat rankls highest
in their personal wishes. It is not the case with the peasants since
the majority of them own thek house. A happy Life for the chHdren
ranks highest in their wishes. The employees, like the peasants,
rank highest a happy life for the children followed by possessing
one's own house or flat. The hou:sewi'Ves rank hi·ghest a happy
life for the children followed by personal health. Workers and
employees rank lowest »to remain as a peasant« whereas the peawnts and the housewives rank lowest ))success at studies«.
Personal wishes are influenced beside occupation, by age. Perscmal health iJS ranked highest by the age group of 50 yews and over.
In the age group between 30 and 49 years this wish occupies the
third place on the list. The age group -between 21 and 29 years
Plllt this wish on the fourth place.
Personal fears appear in smaller number than personal wishes
They are reduced to ·bad health and illness in the family, war,
unhappy life for the children, unhappy family life, unemployment,
decrease of the standard of living, poor harvest and a loss of one's
own house or flat. The following fears are 'below the general
Yugoslav average: bad personal health, unhappy life for the children, poor harvest, unemployment and a decrease of the standard
of living. Over the general Yugoslav average are the following
fears: illness and death in the family, unhappy family life and war~
All the national wishes could be reduced to the further economic, political and cultura,J development of all 6 republics, natio.:..
nalities and Yugoslavia as a whole. This answer is divided into
several problems, questions and aspirations of Y111goslav citizens.
National prosperity ranks highest (40°/o) and people's health lowest.
Under national prosperity is understood the increa·se of the standard of living through the application of techniques, nuclear energy
and the accomplishments of science in general, higher production in
industry an!d a.g;ri.cul:IJuire, and a more rationalized u.ti:liza tion of
resources.
On the scale for the present time ·national status amounts to
6,8. The following national wishes are below this general YUgoslav
average; electrification of the villages, economic stability and
•
lower prices, better li'Ving cooditiOills in the -toWII15 nd in the COfU!lltry,
equal 'Seleries, reduction of taxes for the peasants a:nd a. long life
and health for Tito.
The following wishes are over the general Yugoslav average;
peace, modernization of agriculture, the development of transport,
a further development of socialism, solving of the housing problem,
the improvement of schooling and national unity. National prospe,rity, technical improvement of the country, employment, people s health and the general developmerut of the country are equal
to the general Yugoslav average on the scale for the present
time.
As regards national wishes, national prosperity is ranked hig-_
hest by workers, peasants, employees and housewives. With regard
to this question and some others there emerged some similarities
and correspondences. However, there are differences too. By the
coefiicierut of the correla•ti'On we found out that the woa:!k:et\S approach
most to the Yugoslav level and the employees diverge mast from
ft. Among woLrikers Ro Bm'OiUIIlrts to 0,916, atrnillllg peasanrts Ro = 0,825,
among _employees Ro = 0,807 and among housewives Ro = 0,912.
The differences emerging in national wishes can be explained by
the different economic, cultural and politic environments in which
particular occupational and social grOR.lps live. As we have seen,
the peasants put the reduction in taxes at the seventh place on the
list, the housewives at the fiftheenth, whereas ·the workers and the
employees at the last - the n:Lneteenth place.
National wishes and fears are influenced by economic and
other differences in particular regions. For instance: according to
U~e frequency, the development of ind~Ustry ill1 Yugoslarvia occupies the fourth place in natirmal wishes. O.ut of 1524 interviewees
370 or 24fJ/o emphasised this wish in their answers. In the undeve~oped atreas of Serbia (KoiSQvo and Metohia) the development of
. mdustry has been put in the first place by the interviewees. In
Serbia as a whole and in Macedonia the development of industry
occupies the second place in the interviewees' wishes. In Slovenia,
Croatia and Montenegro the development of industry occupies th~
fourth place. However, in Bosnia and Hercegovilna thi-s wi•sh occupies the seventh place. This can be explained by the fact that this
republic has been undergoing a rapid process of industrialization
since the Second World War. The coefficient of correlation of
the rank show that national wishes of the interviewees in Slovenia,
Montenegro, Serbia and Croatia slightly differ from the national
wishes of Y.ugosla:via wherears there are consioderwble differences
between the wishes of Macedonia and Bosnia and Hercegovina. In
S~rbia Ro = 0,875, in Croatia Ro = ~ 0,860, in Bosnia and Hercegovma. Ro = 0, 618, in Slovenia Ro = 0,954, in Macedonia Ro = 0,008
and In Montenegro Ro = 0,874.
. As regards national fears, war ranks highest followed by occupatiOn, fear for President Tito, fear of the restoration of the old
regime, conflicts amomg peQP!I.es, natUil'al di\Sialstems, earthquakes,
dTo-ugh"bs and floods.
Workers, employees and hoiUsewi·ves a-pproach the Yugoslav
level, whereas the peasants considerably differ in this respect. For
165
164
�the workers Ro = 0,964, for the peasants Ro = 0,607 and for the
employees Ro = 0,964.
Bosnia and Hercegovina and Macedonia differ slightly from the
Ywgoslarv average as regwds national fews. The ,greatest differences
in this respect are shown in Slovenia and Serbia. Ro =0,571 for·
Serbia, Ro = 0,750 for Croatia, Ro = 0,964 in Bosnia and Hercegov:llna, Ro = 0,646 Ln Slovenia, Ro = 0,929 iln Macedonia and
Ro = 0,643 in Montenegro. In Yugoslavia the citizens fear war the
most.
By measuring personal and national status on the scale we
obtained the average for the period 1957-1967 for the past d957),
present (1962) and future (1967).
Personal and National Ladder Ratings
Past
Present
personal status
4,3
5,0
national status
4,9
6,8
Fu'bure
6,7
8,6
NatLo!n.aJ. statws :i\S greater th31ll personal :iJn all the three time periods.
A high degree of national optimism of the Yugoslav people has
its roots in the past in the struggle fur fteedom. It is sufficient to
remember the Balkan Wars ·and World Wars I and II to be aware
what trou;bles the Yugoslav ;people rmderwent in 'Order to save their
lives. In the study »Psychical]. Cha.racterilstics of the South Slovenes«
(1931) Jovan CvijiC stated that for the Dinaric type of the people
there are no obstacles which they could not overcome and that all
the Yugoslav peoples suffered unutterable pains in fighting famine and struggling for national liberty and ideals.
According to republics the status of Yugoslavia shows the
following degrees of optimism:
Serbia
Croatia
Bosna and Hercegovina
Slovenia
Macedonia
Montenegro
Past
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
Present
7,2
6,4
6,8
6,7
6,9
7,4
Fufiure
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
The .greatest degree of optimism is pronounced in Montenegro
followed by Serbia and Macedonia. whereas Bosnia and Hercegovina and Slovenia approach moot closely to the Y11.11goslav level.
The tnrterviewees' e-stimates im Croartia ramfks below the Yu;goslav'
level.
We measured the status of Yugoslavia according to the estimates of the wO!l'lkets, pea5ants. employees rumd hOUJSewives.
workeres
peasants
employees
housewives
16B
Past
Present
4,8
5,5
5,2
4,9
6,8
7,0
7,0
7,0
Fu'bure
8,6
7,9
8,8
8,7
In their estimations of the past the workers slightly differ from
the Yugoslav average. The estimations of the peasants and employees rank over the Yugoslav average whereas the housewives'
eStimations are equal to the Yugoslav level.
On the scale for the present time, national status estimated
by the workers is at the Yugoslav level i.e. it amounts to 6.8.
whereas the estimates of employees and howsewives come over
the Yugoslav ruverage. The wOTikers' estimate of the futuJre is over
the Yugoslav level and amQ!UD.ts to 8,6 whereas the peasants(
esttimate is below the Yrwgoslav level. The estimates of the
€Jllljployees and housewives ·differ slightly tn this respect.
It is .not the illusions and abstractiOlllS that are unJder cOIIliSideration in this investigation into human happiness, but real needs
of everyday life of the individuals and of the nation which have
a firm basis in Yugoslav socio-economic and political relations.
Everyday needs gave rise to the numerous personal and national
wishes of the Yugoslav citizens. Side by side with the aspirations,
hopes and expectations, there emerge worries, anxieties and fears
that the former will not be realized.
The need- expressed in the wi!Sh to possess one's own hou:se or a
nicer flat with modern furniture and a TV set or the wish for a
further development of industry or culture reflect the degree of
post-war development of the country which experienced a great
material devastation and tremendous human sacrifices in the
struggle for liberty, during World War II.
A nUJIIllber of personal and nartiona!l wishes cannort be accomplished din filve or ten yeans, burt can be real:itzed iln a shorter or longer
period ,since thei"e exist real sodiv-hilstorical conditi!O!ns, su~bjective
and objective factors. Clear orientations of the national, economic
and cultural development is given in the programmes, projects
and plans of the Federal People's Assembly. of the republic, district
and commune assemblies as well as in the programmes of the
working collectives.
The following conclusion can be drawn; the Yugoslavs are
realistic optimists since optimism prevails over pesimism in personaol. arrld natiOnal wi!shes. ObservtirrlJg 1the !Scales of pen&onal wishes,
80l'/o of the IDvervi.ewees arre opt:in:nirstioarHy orientated, 10°/o colllLS.ide!l"
that there will not be any differences between the present and the
future, 8°/o are pesimistically orientated whereas 2°/o did not produce_
any answer. Observing the scale of national wishes for the present
time and the future 81°/o of the interviewees are optimisticallydisposed, 1~/o state that there will not be any change between
the present time and the futuxe, 7°/o expect something worse in the
future whereas 2°/o produce no answer.
The future outlook of the Yugoslavs is bright with plenty of
hope and expectations that personal arnd nationaol wishes will be
accomplished. The empirical investigation carried out proved this
and it is also proved by the everyday practice of the Ymgoslav
working peOple all over the- country.
167
�•
qy.n.u6p?C Caexo3ap
PE310ME
Me:m::;u:yriapop;HaH aHKeTa ,0 "t{eJiose"<IecKOM C"t{aCTLe", opraHM~
30BaHHall lifHCTHTYTOM M€1K]l.yriapOJJ;HOrO 06IUeCTB€HHOrO MCCJ1€JJ;OB8HWI s
IIpnctoae nap; pyxosop;cTBOM npoc;lleccopa Xa.p;Jieiia
KaHTP:t-:ma.
3Ta aHKeTa npose,n;eaa B BJrocnasMM no,n; 6y;u:aHM Ha3saHMeM
,JIJ:.JqHLie M o6ml1e aapop;HLie :m::e.rtaHMJI H onaceaJfil".
ITO 3TOMy 06pa3Q.Y IIOJIY'ti€Hbi OTB€Thl OT 1524 rpa::m:;u:aH, B 803paCTe O,IJ; 21-71 rOf\:8. TaKaSI CTpyxTypa IB03p3CT8 B3l!Ta BO H36eJK8HM€ OCMOTpa He IIOJIHOJ1 3p€JIOCTM M rnyfiOKoii CTapQCTM, IIpH
BLlpa60TK€ 06pa3:o;a, BnepBble MCDOJIL30B3JIMCb OfiJD;Me GT8T11CTM"t{€CKM€ y"laCTKM. Ilo npocl;leccMoHanhHO:i1: CTPYKType s o6pa3:u;e
npe,n;cTasneabi pa6o<:~ne '"IMCJIOM 360 (246/1)), 3eMJie.&eJII>D;hl 390
(25(1/o), CJI)QK.aJD;He 233 (15{1/o), ,l\OMOX03SliiKM - 397 (26°/o), JIJ.UJ:a
C JI119:HbiMH npMHa,n;JieJKHOCT.siMM 89 (ffJ/o) M OCT3Jl1>Hbl€ npoQ.:>ecCMM -
55 (4'fo).
'tfMcJio €f\:Ji1HJ1l.l; no pecny6mm:aM B o6pa3qe ,n;aao cne,ZJ;yiOJD;HM_
nop51)l;KOM: Cep6M51 (643, Mm1: 42°/o), XopsaTM51 (368, MJivt 24°/o), EocHMSI
H repu;erOBHHa (224, MJD%[ 15·0fo), CnoseHli1.SI (162, MJIM 11°/1)), MaKe,I\OHJ151 (92, MJIM 151l/o) :w 'tfepaoropru~ (35, MJIM 241'1/o). O,n.HaKo no;&313muom;ee 6o.rrhiiiMHCTBO onpomeHHbiX mru; 6I>rno s Cnosemm
(0,12<0/oo), a, peJIHTMBri:O M€IU:>Ule scero HaX0JJ;MJIOCb B MaKe)l;OHMK
(0,0650/oo),
3TMM MCCJt€,JJ;OE!8HH€M XOTeJIOCb Y3H8Tb, l.ITO JUO,IJ;M 60Jibllle
acero xinxT, H -qero oru:r onacaiOTCH. Ha ocaoaaHMM nepBoro Borrpoca
Mbl XOT8JtM 03HaKOMHTbCSI 0 TOM, KaKOe CaMO€ 60JibiiiO€ JKBJiaHMe
onpoweaaorO B CBH3H c ero JI:r.fqao:H 1Kl:.:I3HbiO, qeMy OH aa.n;eeTc.si M
'liTO O:m:M.n;aeT ,n;JI.si csoero noJIHoro cqacTh51 11, Hao6opoT _: 'tiero OH
6onbme BCero onacae-rcx; TaxMM o6pa3oM Mhl noJiyql:.:lnM crrMcoK.
JIJi.P--IHbiX JKeJiaHHH:it 11 onaceHiirli:. O.u.aospeMeHHO c SITlt:IM Mbi cnpamMBaJIM onpoweaaoro KaKMe era nyt~ruJ1e nom:eJiaan.sr CBoe:M: CTpaHe IOrocJiaBMH aa npoTSIJKei:IJ1J1 .n.ec.siTM oqepei,n.aLix JieT J1 qero oa
6onbiiie Bcero· onacaetc.si; TaKMM o6pa30M nonyqnm1 cnMCOK Hat{HOHaJihabix :m:eJiaHM:it 11 orracean.H:.
Bee JIM"<IHbie :ai:€JI8HHH MOJKHO IIO,U.B€CTM IIO,ll; 06IUJ.rit 3HaMeHaT€Jib C"18CTJIHBaH JKJ13HL ,ZJ;eTeif M CeMLH, JIIi[qi-IOe J1 ceMet:l:a:oe 3,D;O-·
pOBb€ J1 BbiCIIIffi.1 1KJ13H:€HHLlli YPOB€l!L. Ha OCHOB3Hii!l1 IIOJiyqeHbiX
Pe:3YJILTaTOB, 3TOT cxaTbiH OTBeT, co,n.ep1KJ1T 6oJILmoe <n1CJIO :m:e-
168
..,
namrli, no CBOeii "t.IaCTOTHOCTH CJI€,U.yl0Jll;lt:IX STHM IIOPSI){KOM: cqaCTJIHBrui lKM3Hb )l;€Te:i1:, JIH"IHO€ 3,IJ;OpOBLe, 06Jiap;aTb C06CTBeHHLIM
,D;OMOM HJIJ1 KBapTMpOi1:, C"ti8CTJIJ1Basi CeMeii:Hasi JKJil3Hb, J1M€Tb MO,JJ;HYlO Me6em., TeJieBM30p, aBTOMaiiiMHy, BbiCIIII1i1 1KJ13HeHHbi:H: ypO•
EeHb 3,JJ;OpOBbe C€Mb"H, 3aiDITOCTh, IIOe3,ItKJi1 H peKpeaQJ:U~, J1M€Tbno6oJibme ,tteHer, CIIOKOP.I:CTBHe, yM€HbW€HM€ H8JIOrOB 3€MJI€,U.€JibIJ;aM1 cou;na.m,aoe o6ecne'"leHMe, ycneXH B yqeHMM, 6JIJ13KJ:te OTHomeHIDI c po,n;cTBeHHHKaMH, nepeceJieHMe B ropo;u: H, nocJiep;aee :m:eJiaHMe OCTaTLCSI J1 ,n;aJiee 3€MJI€,JJ;€JIL:QeM.
Bee 3TH JKemunrn J13Mep.siJIHCb aa IIIKaJie o:u;eaoK (the »self anchoring scale«) yqH'l'LIBrui TPH nepHo,n.a BpeMeHH. B cpe.z:tHeM
(cpep;aruHI BeJIH'tiMHa HJtH cpe,n;aee apmi;lMeTM"<IeCKOe) o6m;e-IOrocJiaBcKHe noKa3aHJ1SI JIH"IHbiX :m:eJiaHY:Ii1: a a IIIKaJie npe,ZJ;CTaBJieHhl:
B IIpOlliJIOM 4,3, B H3CTOSIIIJ;eM - 5,0 J1 B 6y,n;yiiJ;eM - 5,7. Ji.ICXO,D;ll OT HLIH€UIH€1'0 o6m;e-IOrOCJia.BCKOrO ypOBiill JKH3HH1 BbiCW€ €1'0
Ha WKaJie H3XO,JJ;RTCR: o6nap;aTb C06C'I1BeHHbiM ,U.OMOM MJIM KB3PTHpoP.J:, JIWIHO€ 3)l;Op0Bb€1 C'"laCTJtHB3.SI JKH3Hb ;&eTefi1 3p;Op0Bbe CeMbJ1,_
C"t{8CTJIMB3H CeMe:furaH JKM3Hb, IIOe3,li;KM peitpe~, CIIOKOii:CTBHe
H ycnex B Ylf€HJ1J1.
HIDKe o6IIJ;e-rorocJiaBcKoro yposHSI npep;cTaBJLSieT co6oii cJie,n.yrom;we :m:eJiaHH51: o6na;u:aTb MO,li;HO:i1 KB3PTMpOi1:, Me6enbiO, T€JieBM30pOM J1 3BTOM3IIIMHO:i1:, 6JIM3KJ1€ OTHOW€HYUI C pO,l(CTB€HI1K3MJ1,_
38JUlTOCT:&, MMeTb no6oJibwe ,u;eaer, nepeceJieHHe B ropo,n;, s:&IciiiHii
JKM3HeHHbi:ti. yposeab, ocraTbC.H
;n;anee 3eMJie,zr;en:&u;eM, cou;HaJibHOe
o6ecneqeane :w YM€HbmeHHe aanoroiB.
IlpH06peTeHM€ C06CTB€HHOI'O )J;OMa miM KBapTMpbl H8XO,ll;J1TCSI
Ha rrepBOM M€CT€ B JtJ1"tJHLIX lK€Jt3HllHX pa60"t{Ji:[X. 3€MJI€,lJ;€JibD;bi Ha
rrepsoe M€CTO, He CTa.B.siT Ka.K pa60"<IM€ 06JI3)l;8Tb C06CTBeHHLIM )l;OMOM HJIH KBapTMpoit, TaK-Ka:K 60JII.WHHCTBO H3 HMX MMeiOT B C€JI8X
CBOI%1 C06CTB€HHbl€ ,JJ;OMa. l:Ja nepBOM MeCTe l1X :meJiaHM.J1 H3XO,l(MTCSI
cqaCTJIHBa.SI JKJ13Hb ,l\€Tei1. ¥ CJIYJK31ll;HX1 T3K-;m:e K8K H y 3€MJte,U.€JlbD;eB Ha nepBOM MeCT€ HaXO,l\l1TC.si C"13CTJIJ1BaH 1KM3Hb ,ll;€Tefi,
a JIJ1lllb Ha IBTOpOM JK€JI3HM€ 06Jiap;aTh C06CTB€HHLIM )J;OMOM J1JIM
KBapTY:Ipoii. ¥ ,Ir;OMOX03H€K1 C"<I3CTJIHB3SI JKJ13Hb p;eTe:i1:. Ha rrepBOM
M€CTe, a Ha BTOpOM JIJiftlHO€ 3.z:tOPOBb€. Ha IIOCJiep;HeM M€CTe y
pa60"<IMX H CJiyJKam;HX H3XO,II;J1TCH lK€Jt8HJ1€ ,OCT3TbCSI H ,n.aJiee
3eMne.n;eJI:&qeM", a y 3eMJie.n:en&n;eB H ,n;oMOX03.sieK ,ycnex B
yqeHMH".
*
..
KpoMe npocPeccMH Ha JIH"IHLie :2KenaHHSI BmrHeT M so3pacT.
BospaCTHa.SI rpynna, BKJIIO'"IaiOJD;a.SI B ce6SI B03P3CTbi OT 50 Jii CBbiWe
JI€T, Ha nepBOM M€CT€ B CBOHX JK€Jia.HJ1liX CTaBHT JIW'IHO€ 3p;Op01Bb€~
B B03p3CTHOii:: rpynrre M€JK,U.Y 30 H 49 JI€T lKHSH£1, 3,JJ;Op0Bb€ CT3BHT
Ha TpeTbe MeCTO, B TO BP€Mll KaK B B03paCTe M€JK,IJ;y 21 H 29 JI€'l'"
OHO H3XO)J;l1.TC51 Ha "9:€TBePTO;vi MeCTe B paHr-CIIHCKe.
J!H"IHIIIe onaceHM.SI .SIBJI.SIIOTCH B MeHbweM '"IHCJie, aemenn JIN'IHLie JK€JI3HJ151, B 06JD;€M1 MX M01KHO CB€CTJ1 H3 CJia6oe JII1l.JHO€
3,U.OpOBII€ M 60Jie3Hb 113 CeMpe, Ha soiffiy, HeC"t{aCTJIMBylO 1KH3HI.·
,n.eTeii, aecqacTJIHByio ceMe:M:ayro lKH3Hb, 6e3pa6oTv.m;y, y-MeHbmeaHe
:m:Jti3Heaoro yposHSI, cna6yro JKaTBY M aa noTepro co6cTseaaoro·
,n.oMa HJIM xsapTJilPbl, Ha UIKaJie, HMlKe o6w;e-rorocJiasCKoro yposHs!:
H3XO,JJ;5ITCSI: III3TKO€ JIH"IHO€ 3,D;Op0Bbe, HeC'"13CTJIHB3.si 1KH3Hb ,n;eTeH,.
cna6ax JKaTsa, 6e3pa6oTHqa H yMeHLIIIeHHe 1KM3Heaoro ypmaHSI, a
16!t
�60JI€3Hb Vi CM€PTb B
BLICUI€ ypOBHSI -
CeMbe, H€C"iaCTJU1B3R C€-
M€i1:Ha5f 2KH3Hb VI BOiiHa.
Bee aa:qMoHaJibHLie :m:eJia.HHSI IBLipa:m:aiOTCH B cJie,nyrom;eM:
,u;aJibHefnnee SKOHOMWi€CK0€ 1 IIOJIJ1TWi€CKO€ H KYJIOTypHO€ pa3BHTJ1€
acex aaurux pecny6mm:, aapo,u;aocTeil H 10rocJiaBJ1J1 B u;eJioM. B
3TOM ClKaTOM OTB€T€ CO,IJ;€p:m:MTC5f 60JibW€€ "'IHCJIO IIp06JI€M, BOnpoCOB YI cTpeMJieHJ.1i:i rpa:m:,u;aH IOrocJiaBJ1J1. Ha rrepBOM MeCT€.
aaXO,IJ;HTCH HCl:qHOHBJibHO€ 6JiarOCOCT0.5JIU1€1 C 40°/o, a Ha IIOCJI€)J;H€M
3,ZJ;Op0Bb€
HapO,D;B.
Ilop;
HBI_\HOHBJibHhiM
6JiarOCOCTOHHM€M
MM€€TC.SI B BHp;y 110BbiW€HH€ JKJ13H€HOrO ypoBIDI IIYT€M 11Pl1M€H€HJiJJI
T€XHHKH, T€pMOll)J;€pHOJ1: 9HepriD1 H ,li;OCT:mK€HIDI HayKH B006II.I;e,
60JILllia51 npOH3BO)J;MT€JlbHOC'l'b B IIpOMbiWJI€HHOCTJ1 J1 B C€JibCKOM
X:o3slliCTBe H pa:quoaaJibHOe ~cnoJID30BHMe npHpop;HLix 6Jiar.
Ha:qHOHaJILHLJ:ti CTBTYC B IIIKaJie, OTHOC.BJ:I:(Hi1:C.B K HbiH€IllH€MY
apeMeHH cocToBJI.SieT 6,8. Hl11Ke 9TOro cpe;u;aero o6IQe-IOrocJiaBcKoro ypOBIUI Ha IIIKaJie H8XO)J;HTCH CJie,n;yiOIIU'l€ H3D;HOHBJibHbl€
:m:eJiaHH.sl: 9JieKTPHcJ:>IiiK8[\H.SI ceJia, 9KOHOMWI€CKa.B YCTO:t::RMBOCTh H
HH3KMe D;€HLI, nyq:nme JKHJIHI:I:WLie yCJIOBJ1SJ B ropop;e H aa ceJie,
ypasaem1e 3apa6oTH_?fr nJiaTLI, YMeHhmetrn:e aaJioros 3€MJie,n;eJILIJ;aM
H no:m:eJialme p;OJirOM 1KH3HU H 3,Ii;OPOBb.5J np€311J,Il;€HTY THTY·
Bonne cpe,z:r;aero o6m;e-rorocnaBcKoro ypOBWI RBJI5IIOTCH: MMp,
MO,II;€piD:13a.IzyUI C€JILCKOrO X03Ri:i:CTB81 pa3BHTH€ C006ID;€HI1SI, ,Il;8JibH€i1:IIIee pa3BMTHe con;HaJIH3Ma, peweHHe :atlilJII1IUHOro sonpoca, pa3BMTHe rrpOCB€II.I;€HMSI H HaqMOHBJihHO€ e,D;HHCTBO. Hai..J;HOHaJILHOe 6JiaroCOCT0.5JHH€, Te:xlD'N€CKJrli nporpecc CTpaHhi, 38IDITOCTb 1 3,z:r;Op0Bbe
Hapop;a H 06~ee pa3BMTU€ CTpaElJ - - Bee 9TO COOTBeTCTBY€T HaCTOSIJlleMy cpe,D;H€MY oG:me-IOrOCJiaBCKOMY ~pOBHIO.
0THOCHTeJibHO HaiJ;HOHaJILHbiX :ateJiaHJiU:I, pa6o~m:e, 3€MJI€,1{€JibIJ;bl, cny:m:a~e u ~oMoxos.Bt1K:PI aa nepsoe M€CTO paar-cnucKa cTaBHJIM Hatzyi:OH3JII>HO€ 6JiarOCOCTO.SU111€. TIO 9Tl1M H ,z:r;pyrHM BOTIPOCBM
npO.SIBMJIOCb CXO)J;CTBO H TOJKeCTBeHHOCTb B H8IJ;HOHaJII:,HblX :ateJiaHH.SIX. 0,D;HaKo, cy:mecTBylOT u p83:m:n-.~. Y pa60qJ-:JX H CJiy:m::am;Hx
aa nocnep;HeM MecTe aaxop;HTCH yMeHLrneaHe aanoroB 3eMJie,u;eJibr(aM, a y ,u;oMOX03HeK - - aatzy~oaam.aoe e,D;JiiHCTBO. Ko34>4>JrqueaTOM
KoppeJI5I:QJ1Ji:I paara MLI ycTaHOBHJIH, ~o pa6oqMe 6JIJiDKe Bcex K
IDrocJiaBCKOMY yposHIO, a 6oJIOrne acero y,n;aJUllOTCSI: OT aero CJIYJKan:J;He. Y pa6oqm( Ro = 0,916, y 3€MJie,z:r;e.m:,:o;es Ro = 0,825, Y
CJIYJKaw;HX Ro
0,807 u y ~OMOX03SI:eK Ro = 0,912. Pa3HMD;LI BaaizyJ:oHaJihHhiX JK€JI8HH51X o6T:>.siCH.5110TCSI: pa3JIWiHbiMM 3KOHOMM"tt€CKMMH, KYJibTypHbiMM H IIOJIMTWI€CKHMH yCJIOBJ15IMM B KOTOpbiX
:m:lillByT oTp;eJILHLie npoQ;>eccuoaaJibHI:.Ie H cou;t1aJThaLie rpynm.I. :~.ha
pa3Hiru;a o6»»:CH.sleTCH pa3JIH't1HLIMK ycJIOBJ1SIMM :m:H3HH. B :m:enaHH»:X
3eMJie,n;eJibi,J;,eB, KaK Mht-sTo sn;a;eJiu, sonpoc o6 YMeHLmermu HaJioros
H8XO,IJ;HTC.si' HB C€,D;bMOM MeCTe B paar-CIIHCK€, Y ,D;OMOX03.BeK Ha
IIHTH8,11;IJ;8TOM, a y pa60"t!HX H CJIY2K8lll;HX Ha ITOCJI€,1J;H€M ,n;eB.SIT-
TO'tffio pa3BHTLIX o6JiaCT.BX Cep6HM (KocoBo n MeToxWI), nonpoc o
pa3BHTHM npOMbiWJI€HHOCTl:t OITpOW€HHbi€ CT8BSIT Ha nepBO€ M€CTO.
B Cep6:mi H Max:e,n;oHHH pa3BHTHe npoMLirnJieHHocTH B :m:enaaJ.:I.srx
OllPOIII€HHbiX H8XO,D;HTC.si Ha BTOPOM M€CT€, B CJIOB€ID:IH, XOpB8TMM
H 'tJepHOrOPID1 H8 'tf€TB€pTOM M€CT€. O,z:r;HBKO, B EOCHID:l H Tepn;e..:.
rOBlilH€ npOMLIIIIJI€HHOCTb 1B MX 2K€JiaHJ.:I5IX HBXO,D;MTCSI Ha C€,D;LMOM
M€CTe; STO 06'LSICHSI€TCH T€M, "qTO B SToii pecny6JIJiiK€ IIOCJI€ BTOpoi1:
MHpOBOft BOffiibl IIPOI.J;€CC lilH,lJ;YCTpHaJIM3a:QIDI 6hiCTpO B03pacTaJI.
K03cfl4>MIJ;H€HTbi KOppeJISID;MH paara YK83biBaiOT 1-18 TO, '-ITO HaiJ;HOH8JibHbl€ :meJirurn.B onpomeHHbix B CJioseiD1J1, 't{epaoroPMH, Cep6vm
M XopB8THJi:l 1 0"--€Hb M3JIO OTJIH"ttai0TC5f OT H8IJ;MOHaJILHblX :meJiaHJtlj.f
IOrocJiaBHH, B TO BpeM.B xax: B :meJiaHM.Hx MaKe,z:r;oaHH, BoCHJtJ:M
J:[
repu;eroBKHe SIBJI5IlOTCSI 3Ha"<IMT€JibHbi€ pa3Hl11..\:&I. B
Cep6HH
Ro = 0,875, B Xop!BaTHH Ro = 0,860, B BOCHJtlJi:l Ji:l repu;erOBMHe
Ro = 0,668, B CJIOB€HMH Ro = 0,954, B Maxe,D;OHID1 Ro = 0,668 n B
<iepaoroplilH Ro = 0,874.
B Hau;,HOH8JlbHbiX OII8C€HJ1.51X Ha nepBOM MeCT€ H8XO,D;MTC51
BOififa, 38T€M OKKynau;,J151, OIT8C€HJi:l.si OTHOCSIWM€C5I K 6JiarOTIOJI~HlD
npe3n,n;eaTa TY.!:To, B03Bpam;eaHe CTaporo pe:mHMa, pasaorJiacMe
Me~y Hapo,n;aMJ:t H CTHxJili.ffiLie 6e,D;CTBJ1SJ {3eMJieTpeceiD:Ie, cynm: M
H8BO,D;H€HH5I), Pa60"t!Me, CJIY1Ka.III;H€ H ,ItOMOX035Iiil:KH B CBOMX JKeJiaHH.siX HaXO,Il;SITC.si 6JIJDK€ IOrOCJiaBCKOMY YPOBHIO, B TO BP€MSI KaK
3€MJI€,D;€JILIJ;bl IB STOM OTHOIU€HHM 3Ha'tJJ1T€JibHO OTJIWiaiOTC.B OT HJilX.
"Y pa6oqux Ro
0,964, y 3eMJie,n;en:o:u;ea Ro = 0,607, y CJiy:tKa!4HX
=
Ro
~
0,964.
B HaD;OHHaJibHbiX OII8C€HH51X, BOCHMH H Tep:qeroBMHa H MaKe,11;0HHH O"<IeHb M8JIO OTJIH'<iaiOTCSI OT cpep;Hero IOrOCJiaBCKOro YPOBHSI,
J1 C8Mble 60JiblliH€ pa3~ B :!:~TOM OTH0ill€HHM .51BJI.5110TCSI B CJIOB€ID:1H M B Cep6MM. B Cep6MM Ro = 0,571, B XopBaTHM Ro = 0, 750,
B Bocm-m H repn;eroBMHe Ro = 0,964, B CJIOB€HHH Ro = 0,646, B
Maxe,n;oHHH Ro = 0,929 H B <Iepaoropm1: Ro = 0,643. B IOrocJiatBHH
rpa:m:p;aae 6om..we Bcero onacaiOTc.B BO:ti:Hbl.
J13MepeHM€M lUKaJI JIJi:I"-IHOrO M H8IJ;HOH8JlbHOro CTaTyC·a IIOJIY"--€Hbl
Cpe,D;HH€ yK838T€JIM 3a rrepHO,D; C 1957-1967 ro,D;, OTHOCSIII1;MeC.SI
K IIPOWJIOMY {1957 ro,n;), HaCTO.siiQeMy {1962 ro,z:r;) H
6y,n;yru;eMy
(1967 ro)"l).
=
aa,z:r;n;aTOM MecTe.
:9KOHOMM"ieCKMe H ,n;pyrHe pa3ffitl{bl OT,!I;€Jli:,HbiX pafiOHOB ITOBJIH.slJIH aa aan;uoaaJibHhle :menaHHSI H onaceHHSI. Mbi 9To noKa:m::eM
TOJibKO B O,n;HOM npHM:epe. IIO CBOefi qacTOTHOCTJ1 Ha.IJ;MQHaJII:.Hhle
LKeJiaHMSI OTHOC.511UH€C51 K pa3BM:TJi:IIO npOMbiiiiJI€HHOCTM B lOrOCJI8BHH
aaxo,z:r;.SITCH aa "tteTBepToM MecTe. OT 1524 onpomeHHLix JIMIJ;, 370, HJIM'
24<ilfo a· CBOJi:IX: OTBeTBX OC060 Bbi,D;€JIMJIM 3TO :m:eJiatrne. B Hep;OCTa-
170
B
J!Jt"<IHI:.Iti: CTaTyC
Hai:(HOHaJILHI:.I:ti CTaTyc
npOIIJJIOM
4,3
4,9
B aacToHrn;eM
5,0
6,8
B 6y,n;ymeM
6,7
8,6
Hal:(J1oHaJII:.HLIH CTaTyc RBJI.SieTcsr 66JILIIIHM "tt€M JIWIHLlli cTaTyc
BO Bcex Tpex rrepHop;ax apeMeHH. BLicoKaR creneHh aau;MoHaJihHOro OIITJi:IMH3M3 IOrOCJiaBCKOrO H8PO,D;a l1M€€T CBOJi:l rJiy6oKHe KOpHM B
TIPOWJIOM, B 6opb6e 3a CB060,n;y. ,lJ;OCTaTO'tlHO BCTIOMHMTb 6aJIK3HCKJi:le BOiiHhl, TI€PBY10 M IBTOpyiO MJ1POByiO BOJ.iHy M YBM,D;€Tb KBKM€
TOJILKO rrpen.HTCTBIDI ,D;OJIJKHbl 6biJIH O,Il;OJI€Tb IOI'OCJiaBCKH€ aapop;bl
"t!To6LI coxpaHHTb cson JKH3HM. Ilpocpeccop liosaH lJ;BJri!M"l, B aayqHOM Tpy,n;e ,IlCHXM'<I€CKHe CBOJ.iCTBa IO:m:HbiX CJIOB5IH" (1931 ro,D;y)
KOHCTBHTvtpOBaJI, "t!TO ,IJ;HHapCKM€ JIIOp;H C"<IHTalOT, "t!TO HeT T8KMX
TPY,D;HOCTeH C KOTOp:&IMH 6:01 OHM He MOrJIJ1 Cllp8Bii1TbC.H, M "'TO BCe
171
�IOrOCJI3BCKMe H3PO,l(bl TepneJIH H€BblHOCJ1Mble MYKH B 60pb6e C
rOJIO~OM H C HenpHSITeJieM, 6opHcb Sa HRQ.HOH3JibHyiO CB06o,n;y H.
~I.IteaJibl.
Ilo pecrry6JIHKaM, CTaTyc IOrocnasHH noKaSbiBaeT aa mKane
CJie~yromJ.ri:i CTeneHb OIITMMHSMa:
B
npOIIIJIOM
B
XopsaTWI
Boc~m.s: H repn;erOBHHa
CJioBeHJ151
MaKe,!(OHH51
'l!epaoropWI
HaCTQ51IqeM
7,2
6,4
6,8
6,7
6,9
7,4
5,1
5,2
4,8
4,9
4,8
5,2
Cep6Hll
B 6Yi1YilleM
8,8
7,6
8,5
8,5
8,7
9,0
HaH60JJbiiiMii: CT€IIelffi OIITJ1MJ13Ma HM:eeT "CJepHOI'OpHH, 3aTeM
Cep6Y.!:H H MaKe,!(OHJ151, B TO 2Ke BpeMH KaK BOCHHSI H rep~eroBMHa
no;n;xop;SIT 6JIJ.OKe scero K rorocJiaBCKOMY yponHIO. OnpoiiieHHLie B
XopsaTHH: ~aJia ou.eaKy HmKe rorocJiaBcKoro yponH51.
BM'tleCJieH aa IIIKaJie H cTaTyc IOrocJiaBMH, ou.eaea pa6o"<~HMH.
3eMJI€,ll;eJILQ8MH, CJIYJR:8IqJ1MJ1 J1 ',n;OMOX03Hiix:aMH.
B
pa6o"tJHe
seMJJe,!(eJJb[\bl
CJijl)KaiD;He
p;OMOX03SiiixH
npom;noM
4,8
5,5
5,2
4,9
B
HaCT051ID;eM
6,8
7,0
7,0
7,0
B
6y,n;yrn;eM
8,6
7,9
8,8
8,7
B O:qeHKe npOIIIJIOTO, pa60"tJJ.:!e O'tJeHb M3JIO OTJJWiaiOTC51 OT cpep;Hero rorocnaBCKoro ypoBIUI, ou;eaKa seMJie,n;en&n;en H cny:m::aliU1x
CTOHT Bhiiiie Cpe,n;Hero IOrOCJiaBCKOI'O ypOBH51, B TO BpeM51 K3K OIJ;eHKa ,n;oMoxo35IeK pasHa rorocJiaBCKOMy yposHIO.
B aacTmirqee npeM.SI aau;PioHaJibHLiii cTaTyc pa6o-que ou;eaunaiOT Ha IOrOCJI8BCKOM yposae, C 6,8, CJIY2KaiiJ;J1€ J1 )l;OMOX03SI:itKJ1
OIJ;eHMBaiOT ero Bhiiiie rorocJiruacKoro ypoBHSI. O:o;eHKa 6y;a;ym;ero
H3XO,IJ;Ji1TC51 y pa60"qJ1X Ha IOrOCJI8BCKOM ypOBHe I1 IIPOIJ;€HHBaeTC51
Ha 8,6, TOr,n;a KaK OQeHK:a 3€MJie,n;eJILIJ;€B HaXO)J;Ji1TC51 IDO.Ke IOroCJJaBCKOrO ypOBHH, a y CJiy:atalqHX H )l;OMOX035IeK B STOM OTHOilleHnn
OHa HeCKOJibKO J1H351.
,l\eJIO He B TOM, "qTQ6bi J1CCJiep;OB3Th , "tJ:€JIOBe"tJ:eCKOe c-qaCT:bea 7
11JIJJI03Jrn HJIH a6cTpaKqHH, a B peaJibHLIX 00Tpe6HOCT.5IX em:e,n;aeBHOii rrpaKTW:IeCKOM :m::J13HJ1 JIM'GHOCTH H HaiJ;ffi1, MMeiOiqMX CBOIO
peaJILHylO OCHOBY B IOrOCJiaBCKJ1X o6m;ecrseHH0-3KOHOMH"GeCKHX J1
IIOJIHTMqecKHX OTHOilleHJ151X. · E:m:ep;HeBHhi€ II0Tpe6HOCTJ1 IIOpOp;HJIH
MHOI'J1e JIWiHble J1 HB.QMOH3JII.HlJI-e m:eJiaHJ'I51 IOrOCJiaBCKJ1X rpam:,ZJ;aH.
II05lBHJIJ1Cb CTP€MJI€HMSI, aa.n,em:p;bi J1: Q)KJ1,ll;3HWI, a B TO m:e speM.5I
M sa6oTbi, 6oSI3HH M onacem:ISI, qTo STiit cTpeMJiea:llil, Ha;n;em:;n;hl u
OJR:~:I,ll;3HWI He OCy!qeCTBSITC51.
IIoTpe6aocTb s&xpam:eaa51 B ::m:eJiaHHH o6Jia;n;aTb co6CTBeHHLIM
,!(OMOM J1JIH Jiyqiiieit KBapTMpO:M:, C MO,tr;HO:tl: Me5e.Jll>IO Ji:I TeJieBJ130pOM,
MJIM B :m::eJiaHHJ1 ,IJ;aJibHeitlllero pa3BJ1'1'1151 llpOMblUIJieHHOCTH JtiJIJil
KYJILTyphi, oTpa:tKaeT C'reaenL noc.neBOeHHOro pa:Z.taMTM5l cTpaHbi,
172
BO-BTopo.H MMposoM sotiae nepeaecmeti 6oJibiiiHe pa3opeHHSI, MaTepHaJILHble J1 "9:€JIOB€"9:€CKMe IIOT€pH B 60pb6e Sa CB060~y.
M:Horne JIH"'Hhle H Ha.Q.MOHaJibHhle :meJiaHWI ae CMoryT peannsnposan.cSI B T€"9:€HH€ nSITH HJIH ,J:t€CSITH JI€T, HO CMOryT ocyrqe~
CTBHTbCSI B TOM l1JIM MHOM IIpOM€JKYTK€ Bp€M€HJ11 Jii60 ,1:\JISI 3TOrO
Cyii(€CTByiOT peaJILHLI€ 06IqeCTB€HHO-HCTOpHLI€CKMe yCJIOBWI, cy6'b€KTMBHbie J1 06'beKTMBHhle ¢laKTOpbi. 51CHbl€ OpHeriTaq:Iil:J1 H3D;J10H3JibHOrO, 3KOHOMJ1'll€CKOrO Ji! KYJibTypHOrO pa3BJi1TJi1SI ,I:t3Hb! rraparpaMMaMM, npoeKTaMH H nepcrreKTJilBHhlMH rrnaaaMH Corosaoft aapo;a;aoM
CKYIIIllHHLI, pecny6JIY:IK3HCKHX, paiiOHbiX J1 06II:(HHHbiX CKyriiqJ1H,
a Ta.KLK€ nepcneKTHBHbiMH nporpaMMaMH pa6o-qJ1X KOJIJI€KTMBOIB.
M3 scero STore MOJKHO saKJIIO"<~HT, -qTo IOrocJiaBbi 51BJISIIOTCSI
peaJIHCTaMH OIITHMHCTaMH, H60 OIITJ1MJ13M rrpe06Jiap;aeT H3,!(
II€CCJ1MJ13MOM B JIH':IHblX H H3QHOHaJihHbiX JKeJiaHlliiX. 800/1> Onpoill€HHbiX OIITHMHCTJ1':1€CKH OpHeHTMpOBaHO B CBOMX JIH"tJ:HbiX :m:eJI3HHSIX1 H3l.J:J1H351 C H3CT051IIJ;UM BllJIOTb ,!(0 6y,n;yiD;erO, 1!1'/1> C'<IHTaiOT,
"9:TO He 6y,!(eT ID:IK3Kofi pa3HHQbl Me:m:;zy HaCTO.silllHM ·H 6y,ZJ;yllU1M,
13°/o BblSICHJ1JJJ1Cb sa YXY,l\lli€HH€ J:[ 20/o B03,!(€pJKaJIMCb OT OTBeTa.
B OTHOllleHJ.:Uf peaJIJ133D;J1M Haqii.'(OHaJil>HbiX :m:enaHnif, OT aaCTOSilllero
,!(0 6y,!(yiiJ;ero, 81°/o OIIpOIII€HHhlX IIOK33hiBaiOT B03paCT3HJile OIITJ1MJ1CTWI€CKJ1 OpHeHTHpOBaHO, }()0/1) YTBepJK)J;aiOT, "9:TO He 6y,:n;eT HHK3KJ1X J13M€He:miM Me:m:~y HaCTOHlllHM: H 6y;a;yn:::tMM, ?0/o 02KJ1)J;aiOT
YXY,IJ;IIIeHJ1e B 6y,!(yiqeM, a 2fJ/1> B03,!(ep2KaJIOCh OT OTBeTa.
Ha 6y,D;yrqee lOrOCJiaBbi CMOTpHT OITTJ1MJ1CT:JilqecKH C 60JibllO:ti
Ha,D;eJK,!(Oii H OJKH,!(aHJ1eM OCyiQeCTBJieHHH JIW:IHhlX J1 Harzy:IOH3JILHhiX
JKeJia:r-m:i1:. :3To o6aapy:m:HJJM SMIIHPH':IeCKHe HCCJJep;osaHIDI, ,!(a H
e:m:e,!(HeBHaH rrpaKTHKa rorocJiaBCKHX TPY,IJ;OBhlX JIIO,n;ei1: no nce:tl:
CTp~He yt{33hlBaeT H3 3TO.
,
�Statisticki bilten 298, januar 1964.
Statisticki godiSnjak SFRJ 1963. godine
Ljudske i materijalne Zrtve Jugoslavije u ratnom naporu (19411945) Izdala Reparaciona komisija pri vladi FNRJ
Osnovni ekonomsko-politiCki problemi dru.Stvenog plana Jugoslavije 1964-1970.
.
..
Fridrih Engels Govor na grobu Karla Marksa, IZ knJige
»Karl Marks«,' »Kultura«, 1950. godine
Joseph Vood Krutch, Human nature and the human
condition
Po I HoI bah, Sis tern prirode, Prosveta, Beograd, 1950. godine
L u k r e c i j e. 0 prirodi stvari, Prosveta, Beograd, 1961.
G. F. Aleksandrov, B. E. Bihovski, M. B. Mitin, P. F.,
Judi n, Filozofija an.tiCkog i feudf!lJ?-og druStva, I tom.
Hadley Cantril, Gaugtng public OJ?tnt~n, 1947. .
Hadley Cantril, A study of aspzratwns, reprmted from
Scientific American, february 1963.
Hadley Cantril and Lloyd A. Free, Hopes and Fears
for Self and country, The American Behavioral scientist,
october, no 2. 1962.
Deset godina nove Jugoslavije
William James, Psichology (the briefer course)
F. V. Smith, Explanation of human Behaviour
Uteratura:
J ova n C vi j i C Balkansko poluostrvo i juZnoslovenske zemlje,.
Psihicke osobine Juf;nih Slovena, knjiga II, Beograd, 1931.
godine.
Dr. Anton Meli•k, Jugoslavija, zemljopisni pregled, Zagreb,
1962.
Marks-Engels, Rani radovi, »Kultura«, Zagreb, 1953. godine
Ha-d 1 e y Cant r i I, The Pattern of human concerns, rukopis,
glava XV
Z or an B u j as, Elementi psihologije, Zagreb, 1945.
VujiC Vladimir, Medicinska psihologija i opSta psihopatologija, »Medicinska .knjiga«, Beograd, 1952. godine
Adler, Poznavanje Coveka, »Kosmos«, Beograd 1934. godine
La 1 and e Andre, V ocabulaire technique et critique de la
philosophie, Paris, 1962.
DanCika NikoliC, Osvrt na planiranje i realizaciju projekta
uzorka za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, 1963. godine
J o sip B r o z Tit o, Govor, »Sutjeska« jubila.Tni list povodom
petnaestogodiSnjice bitke na Sutjesci, broj 5, 1958.
J o sip B r o z Tit o, Temelji demokratije novog tipa, knjiga II.
Govori i clanci, »Naprijed«, Zagreb 1959.
J o sip- B r o z Tit o, U Cemu je specifiCnost oslobodilaCke borbe i revolucionarnog preobraf.aja nove Jugoslavije, ·knjiga
II, Statisticki bilten 250, Beograd, 1962. godine
Dr. Jovan f>orde-Vic, Novi ustavni sistem, Beograd, 1964.
Statisticki godisnjak SFRJ 1961. godine
Statisticki godisnjak (SGJ-64) Beograd
Demografska kretanja i projekcije u Jugoslaviji, Beograd, 1964.
godine, izdanje IDN (centar za demografska istraZivanja)
Bertrand Rasl, Osvajanje sreCe. »Minerva«, Subotica- Beograd, 1963
Dolfe Vogelnik, Urbanizacija kao odraz privrednog razvoja
FNRJ
174
I
·r
I
I
�ZLATA GREBO
ZELJE I STRAHOV ANJA
jUGOSLOVENSKE ZENE
l
�UVOD
i
I
]'
I
]apiti'Vanje psiliiilkih pojava cini 2lnaJcajillu ol>last socioloSkih istira2iv,alllja, koja u savrremenoj socidlo:gdj-i dobli.•ja sve
1
viSe mes.ta. Humani·stiCka lkD!Ilcepcija MaJMsove socio1o.Ske
milsli i nj.eg<>vo shvaitanje ooveka rkao sarmodelatlno;g blca zahteva da se nauOno iepitaju, utvrde i prate slo:Zena, rae;nolika
i Sll!Ptillrna ocelkivomja d zabtevi koje poj.eidiJnac i a-ami druslveini ruojevi i grurpe postavljaju p•ed d:rm'\tvenu zajedinioo.
Pralksa na!Se zemlje, Qza~konjena noVLm UStavOiiD, sta:vllda Coveka u sredilSte druiStvenog z!t>ivomj a rsa te2Jnjrom da se iPtreko
srumolliP"aVID.ih ob'l'ilka delovan'ja astva;ri M":Vl<swa misao da je
Sloboda iP<>iedlinca .uS!w Slolbode za sve.'
Tew1jski 2naCaj ispittvanja Zelja -i sbrahovanja jugoslove!11Sklh gtradana sasltojd se u tome da se utvtdi kakve i korlke
su promene nasta•le u 'S'hvart;amjima i stavovfuna ~juiCU kao posle!dica •ocija!ls;llickih drustvenih odnosa i drugih drurStvenih Cin·iolaca.
Rra!kti!Cni ~aCa•j tspitivanja Zalja i .strahovalllja je u tome
Sto on .druStvenoj :fiT·aJk!si daje dragocene marteri'jalle IZa usmeravam:je d1.nui.Stvelllog razvlillt:a u p·ravou astv:mWanja Zelj a Coveka ikao sru,bjektivnog faktora u uslov>ma samoll!Pra'Vljal!lja.
Svalki drustvenii ,slstem, da bi mogao da bude sta~biUan i zivdttno spasobatn za (}Jir.o,gresiV!lli raJwoj, .mora lllastojaiti dc::t svojru
akltiwwst lliSIMadi sa o,cekivanjfuna i zahtevfuna svojlh clomova.
To je posffulno maJCajno u na,Soj ISOci:jail>]st10k!oj :zaje'dnic[, gde
stavrovi ljlt!rdi kao neposrednih 'lJIPraVIlj.,jca rimaju odlueuj'uei
znaJCaj u usmeravanju d:vurStveoog razvHlka.
' o znaCaju proUCavanja psihiCkih pojava u socioloSkom istra:Uvanju
opSirnije u Clanku dr V. M: iIi C a SocioloSko posmatranje ps!hiC!dh pojo.va u dru§tvenom ttvotu.« - Anal! Pravnog fakult~ta u Becigradu - '1957,
str. :'U7. Posebno strane 323, 327, 328-330.
» • , • sociolqSko prouCavanje dru§tvenih pojava bilo (bi) nepotpuno, ako se
ne bi nastojalo l§to potpunije osvetliti njegovu psihiCku komponentu, poSto
ona t'!ini nerazdvojiVi 'deo ·svake: manifestacije dru§tven·og tivota-«. - str. 324.
1 1<:. Mar.ks 1 F. E-ng-els- Manifest KomuntstiCke partije, Izabrana dela, tom I, »Kultura«, Beograd, str. 35.
12'
179
�-~
redme studije koje mogu ;pruziti niz zarumlj'ilvili imfomnacija
i zalklljuK:aka.
U ov-oon isilra.Ztvanju - Ciji SiU predmet Zelje i strahovanja
jugoslovenske Zene - odredivanje poloZaja Zene kao .i razlika
koje se medu njima javljaju je pretllwdmi zadatalk. Uporedo
s tim potrelbno je definisati zellje i str.aJhovanja kao sociopsilioloiike kategorije.
I. OPSTI TEORIJSKI OKVrRI
Cilj ovog istrazilvania je da se u'tv,rde zelje i strahovanja
jugoslovenske iiene. IStraiiilvanje ~reba da p~kaiie koje su do1ninantne Zelje { strahovanja Zena u J·ugosla;vijli na liiCm.Dm i
qp8tena~ddmom plaJnu, kao i razlike u Z6ljatma i s!JrahovaJnjima
koje se ja<vljaju medu zemama s ob>Jirom na pootojece drwiltvene raz1ilke, 'kao i razliike u ·adL.'"1.osu na starost, braCn.o sta:nje,
mesto stM.l!ovam.ja, nivo obrazovamja i :socio-jprofeSiionaiJ.ni po-
lozaj.
Bri uocavanju tih razllka koje su wSko tPOVe<zane s tP<>loZajem tZene u naSem druStvu .mora se i:mati u vildu ISleKleCe:
a) Promene u <1rus'tvemoon sistemu u Jug<lslaviji <1ovele
su do !J>romene druStvenog IPDiloZaj a Zene, ikoji suStitnsk!i .revdluci:ontse n:jenu dlruS'tvenu ulogu i afimniSe njenu s1obo.dnlJ
lianost k~az silstem druiltvemog sarmoupravlja:nja.
b) U socijalistickim druiilvenim ddmosima uloga zene je
vrilo S1oZena kako u ldruiStvu taiko d u IPOrodici, koju prate intemiiVllle strukltUJra1ne i fuiilkci•D'lla:l!ne prorrnene, zaV'iiSJlo od
promena u SUn.illtturi naSeg cl!r'uStva. ]j~iltivaiilje HOnog i nacionallno.g o.ptim~a nar.o:Ciio j'e va:Zno kada se .ima u V'.idu !karakter tili odnosa.
c) Druiltveni poL<>zaj zene u Jugoolaviji je ,specilican' u
odno.su na po1oZaj Zene u drugj)m d.rul.§tveirim silstemiima, pa
Ce .s 01bzir01D1 na mectunrurodmi kar.alkter orve anket~, raz.m;I_a-:tranje zelj a i strahovanja jugoslovenSke zene omo,guciti up.o1 »Problem ravnopravnosti .tene u Jugoslavili nije vi§e politllli problem, niti problem_ pravnog polo!aja tene u druStvu. On je uglavnom ostao
kao problem ekonmske ne:razvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja
1 drugih konzerv:ativnih predrasucta, prlva~osvojinsldh odnosa, koji jo§
dejstvuju na Zivot u porodiCi<{. ~ Program SKJ, Beograd, Kultura. 1958,
strana 246.
180
1) PoloZaj Zena u d1·uStvu i razlike medu njima
Drus'tvena tPO'dela rada uticala je na stvaranje nejedinakosti medu poiovima u druStv.enom poloZaju, odnOSillO u polfod.ilmlm ·odnosi·ma. P.rivatna svojina i na njoj .zasnovana monogamna porodica oznaCila je pUillu pobedu crnuSkaTca i .r.opstv.o
Zene kroz sve ktlasne drustveno-ek:onomsk.e formacije. 0 druStvenom poloZaju i ravnopraVIIlooti Zene sa crnu\Skarcam -u k1rusnom druStvu maZe se gov:oriti .samo .sa stanov.iJSta kllasa i slojeva tkojima Zene p.ripad.aju, j1er je t1me :odreden i njihov poloZaj. VeC davno se borba za prava: Zene ne smatra borbom
~ene 'kao pola. Sav,r€1Illena drus'tvena [praksa je dokazala iJStinitost marksistiDkog ucenja da je oslobodenje zene nerazdvojno povezano sa oslobodenjem radniCke klaiSe.
Cin:jenica je da su se u -toku druStvenog razvitka jaoviile
i dalje razvijale SU!P·rotnosti izmedu pol'Ova i da ·su i u savremenom drus-tvu, iako je proces emancipacije Zen~? vidan,
uoCljive ·razlike izmedu druStvene Uiloge i potloZaj.a Zene i muSkarca. Te razlike ISe jaCe ili sla!bije izra.Zavaju u zavisnOtSti od
karaktera druStvenliJh ·ordnO'Sa i xazvitka materijalne osn.orve
dru~tva.
Promene u d'ru<Stvenim odrrwsima u Jugoslaviji, zapoCete Revolucijom, nanoCito ·su se pozitivno odrazile na di'IU.Stve:n!i
polozaj zene i njenu drwil'tveno-<po1itlcku emancipaciju. Ncwi
druStvenli odtnosi, konstiJtuisam.i na ba:zi druStvenog tl)pratVljanja,
lroji podrazumeVaju druS'tveillU svojinu na sredstvima za proizvodnju, .stvarrajiU sve razvijemiju oonovu za prevaziJaZenje
tradlciOillalnih slwatanj a <> ulozi zene u druiitvu. Alktivno ucestvovanje Zena u Revotucij-i, u pa.sleratnom dnuSbveno-elkono:ms'kom il"azvitk-u i iz.gradnji druStventih ocl.nolsa, u1Cinilo j1e
181
�da · sntoQ saVre·Ineriici afivmacije- Zene- u svilm ob'last1ma dru..;
Stvelnih od!n9sa. 1
P.raJVln1m i pOil'irtilCikim. nor.ma·ma Zana je u !Prav:.Dma i obavezama izjednaCena s muSkarcem ..RraVlo .na -raid, pravo na
ra.sp01d~lu prerna radu, :Pravo na .samoo.JU>ravfj am~e, bira'Cko
pravo, Jedmb'lro tretixatnje braJcnih drug.ova .u Zalmnu o bva'ku
je~arkoo pravo u oblasti socijaJnog o:sllguramja d zdravstven~
zaStrle - to. pO'tV'rruuju. Citavo jugoSlovenffi<o zakonddavs>tvo
govorli o g~radaninu bez obzira na pol, pa i u Ustavu nije posebno deklarisama njema raV!llaprarvno.st.
. ~ed11:t~~ ~tvami [polloZaj Zene j!oS uvek ne odgovaJr.a J?lf,avmm " !P<>MrcJ!nm normama. Pre svega, dvO!Strnlka opterecenost
zaposlene Zene radom u doonaCil!lstV1U i u ra!dlnoj ongamrizaciji
ometa ~vestrOOi :ra~voj njene HCnO'sti. Zena nije ni EfuJo.nomski
uvcl< ravn<>prav;na s muskarcem. Prema privrednaj aktivnosti
mu!Sko stanovniswo je dva pulta lbrajitJije ·"d zemk<>g (600fo (!l'rema 30°/o).' !N':iska .kva1lfilkaci<lll1a struktura zena onemogucava
da se one uspesrrije wkljucuju u privredu i druStvene shwbe
Sto se ·o'draZava na njihovom poloZaju u ·d!rustvu. Na seil..u, gd~
je doo:trinirajuci ,<iliJ.iJk svojine pri•vatna svoj'loa koja J>itno
utilCe na odnose.·m-edu polovima .r odnose u porodici, Zivi blizu
pdl!ovin.a stanoVin!iiS'tva.
I porodi'ca, ikao (!)rimama druStvena glrll!Pa, Ce·sto sputava
ra~~c~p,ravnost Zen·e. p,redrasude, religliOlZna ·shvarta!tlja, primitirvl!Zarm, talkode su CiJnLoci koj'i negativno uttOu na njen
dvwstveni polazaj. Fsiholaiiki fafklto"'i delwju da se i .%re drustv<lne grupe <>dn~se prema zeni sa istorijSki n<r!Jlet!enlim (predra<surdarma.
No i pored pomenutih CimUaca proces emanci!IJaoije Zene
je 101Cigledan u 'SV·im druStvenlm ·db~as·Uima. To prolistiCe ne
samo iz CiJnjenice da ve61 deo ·stano-vmiStva Cine .Zene, ·ve¢ pre
svega 1z njihovih sve :zma1Cajnijih druStverrilh urlQga.
(litave grane delatnosti ·obavljaju fl'retei!Jno rene. Indwtrije druvama, pa:p.ira, funajiU bti'ZU :ill.i pn:fi~o fPo]o;v:ine Zooske radne
sn1>ge.' Osolblje uslmga, finansi(j~i, kancelarljski slu2Jbenioi su
.1 Broj nerismenih Zena· iznosio je 1931. godine 56,4%, a· 1961.. godine
pao Je na 28,1J Yo. - 1931. g. procenat zaposlen111 fena u nepoljoprivrednim
d~latnostima iznosio je 22%, a 1961. godine tznost preko 470/ . - stattsttCki
bdten 298, januar 1964, str. 12 i 25.
n
2
StatistiC1d bilten, 298, januar 1964, str. 25.
3 Isto, str. 29.
182.
pretefuo z<>ne. I u obllasti intelektualnog rada u (pOj.edinim
delatnostima zene ~au'Zilmaju i preko 80°/o radnih mesta, -'
u ~dir"'""tvu, proS>Velti, Idulturi i nekim dl'Uig'im deJa tnootima.'
Zene cine preka 50°/o ·l>iraCikog tela. U Savezno1 i repu•
bl~okim skupS1Jinama 20°/o (pa·sJanlka su zane. Alii njihova ucesCe u pojedilnim- samoo.tailinim veCfuna zm.atno je veOe· i dosti.Ze u
l<JuJ11Junno•prOSVetnu i socija:Jno-:zid'ICaV's'tlVenim vecima ollro 30°/o.
(U SR Bosni i. Hercegovlni 370fo, Oldnasno 470fo.) U SR Siove"·
niji celv;rtiiJJU svih te'la skupstine eine zene. Ali 111 pr1vrerdnim
ve6ima izlllleV SIO!Venije, broj zena se jo8 uvcl< kreee oko 10°/o.
I u sreskim skupstinama zane su zastuq:>Jjene sa 20°/o, do'k nji~
hov broj u !lpSlinSkim ~upstloama iznosi 16°/o.'
~ene takdde uziana:ju sve vidnijeg urCeSCa u OTganima sa-·
moupravljanja u !Privredi. Talko u .preduze6ima sa viSe ad 30
rwdnika 1·6°/o ii!lanova ooadniCikrh ISaveta su zene, a diu>Onost dircl<tora .preduzeca u 12°/o Slucajevaobavljaju zane.'
Na selu je stanje drutkci:j'e. Zene ka,o clan<>V1i zadi'IliZnih
saveta su zastupljene ispod 5°/o, a •kao .C!lanovi upra1.0nih odbora 2,5°/o. 4
Medu-ti-m, na ZEme ne tr:eba gledati k.atQ na homogenu celinu. Mnogi Cloioci utitu na javlj<anje razli:ka medu njima.
St&rOI!Ila strulrtura utice na drustvenu ulogu i .polozaj
Zene kaik,o u porodici, iako i ru Sirfun druStvenim grul})ama.
Ra!dni perio:d :Zene, lkao i ferti1ni period u tkome se .ona poj'avljuje u ulozi majke, jesu bfoloSko-druStveni Cinioci koji daju
posebno obel..Zje toj g;rupi zena unutar celtne. Pod razliCiti-m .uslovfuna formLrale su se- generacije Zena lk.oje su Zivele u
periodu koji .je prethod!io Rev~o1uciji, !generacije .revolucionarn.og perioda i generacije vaspitane u uslovima \Socijail'i'mna:.
Medu Zenama se takode uoCavaju razUke u odmosU na
braeno staarje. Udruta zena i majka roatno se razJ!iikuje po ulozi
i rpoloZaju {)ld neudate 2ene. Uc10'Vice po dru.Stv-enim shvata-·
iljinna imaju poseban IPOloZaj'. Cinj'eni.ca je da su .r~vedene·
Zene i vanbra-Cne majke joS IU'Vek u nepovo1jnijem- po1oZaju s
obzirom- na- idr.u:Stveno 1V•rednovanje, iakoQ su u naSem zakonodavstvu pa.tumno izjednwcene .
StatistiCki biUen, 298, januar; 1964, str. 30.
l Isto, str. 44.
~ Isto, str. 50.
• ·Isto, str. 52.
1
183''
�Socij a4isticko drustvo nasledilo je izrazitu zaosta:lost se!a
:kao pooledicu velkovne sUjpl'otnosti izmec:ru s~a i grada. Veliki
bl'Di} zena-seljanki nema moguooosti da u svakodnevnom zivotu oseti svoj .pravno pTiznat ravmopravan. polozaj u ekonomslkom i drustvenom zi,votu. Subjektiwto i druotitucional!no
je ognmiCeno njeno uCestvovanje. Tradicija, zastaredi obiCaji
i nazadna slwatanja jace deluju u seoslkoj sredini. Razlilke izm.edu lPOloZaja Zene na rSe'lu i .u gradu i danas su u naSem
drustvu ocite.
Frofesionalne razlike ide!l.e Zene na taz.JiJCite .dirtmtvene slojeve. Ve1ika je razliika u :dru.Stvenom pol·o.Zaju Zene-in.Zenjexa
u fabrici 1 Zene-nekval:llf]kovane radnice. 1 Obrazovanje kao
cinilac produbJjuje ove razltke. U u!mJa.mom lbroju nepismenih. joS /UVek najveCi deo Cilne Zene.2
PoSta Zene nisu homogena celina, veC ..su strukturalno izdiferencirane, prirodno je oCekivati da Ce to- uticati na Tazlicitost 1t1jihovih zelja i strahovanja. Taka se moze pretpostaviti da ce pojedine ge1t1eracije imati -razlicite zelje. Takode ce
se razlikovati Zelje 1 'Strahovanja Zena u od.nosu na njihova
braCno ·stanje, obrazovanje, zanimarnje1 'kao i u odnosu na to
da li Zive u gradu .i.rli 5elu.
·
Kako se po!ozaj zene u nailem druS!vu jos uvelk razlikuje
od poloZaja muSkaTca, .mo~e \Se pretpostaviti da Ce se i to
odraziti na ltljihove zelje. i strahovaJilja.
Zelje ; strahovanja zena kao naJbrajnlijeg d~a stanavni.Stva zas1uZuju da budu utvrdena i analizirana, ne samo ~da
bi se uocilo de!ovanje pojediltlih strU!ktura na oblikovanje zelja i SITahovanja, vee Ida bi se utl"rdio i njihov ·sadrzaj kojim
se 1tnoZe oceniti i st~~ emanoi!pacije Zene u s·ocijalizrnm. Posebno je od interesa utvrCUvanje odnosa imned'u ltCnih i o:p·Stenarodnih zeJja i IStrahovanja ikao <pakaza\elja U kojoj meri .pojedinci usk!laduju Ulene zelje sa druotvenim intere.sima, lk:ao
d u lk:ojoj meri dTu§tvem.a kretanja 'DdgQvaraj!U HCni:m oCekivaJ »Sasvim je drugi. poloZaj Zene koja se kao nekvalifikovana pojavljuje
sa Zeljom da se zaposli od one koja sa odgovarajuCom spremom popunjava
radno mjesto na kame j~ neophodna. Razlikuje se njihov liCni odnos prema
radu, a i stav sredine u koju ctolaze: u prvom sluCaju zapoSljavanje djeluje
kao liCna potreba, a u drugom kao zadovoljavajuCa potreba druStva«, D. K o v a ~ e v i C - 2ena protzvoaac i upravljaC, Pol, biblioteka. NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963, str. 14.
2 Pre31a podacima za 1961. godinu 28,8% Ze:1.a stsrijih od 10 godina su
nepismene, prema 9,9% nepismenih mu:l!'ikaraca. StattstiCki bitten br. 298.
januar 1964. god., str. 13.
184
njima. U ,ovo.m rstraZivanju su od -interesa i rezu1tati ocene·
lienog polozaja kao i polozaja dl1U!Stvene zajednice u proS!osti,
sadailnjosti i buducnosti dobijeni primenom lestvice.
2) Zelje i strahovanja kao sociopsiholoiike kategorije
I-
Zelje i strahovanja se jav!jaju lk:ao socijalno-~PSiho1oske
kategorije, jer ·zav:Lse od potreba li!Cnosti. Potreba je nedostatalk U necemu iko:ji eovek dozivljoava. !Neke QSnOVItle rpotrebe CDvek mora da zadovoljava, jer od toga ·zavisi njegovo bioloSk1>
odr.Zanje i .samoobnav.Ijanje. Medutim, na(!in i obim zadovoJjavanja socijaldztrana indivi.dua Urao li:Cnost obiCno usk1.aduje
sa normama druStva, odnosno grupe kojoj pripada. U odredenfum ·situacijaana ta teZnj,a za uskladi'Vanjem maZe del1ovati taJko snaZitlo da Be covek odrice i nskih fizioloSkih p01treba. Raz~
voj potreba na1lazi se u meduzavisnosti sa ,razvojem prolzvodnih snaga i druStvenih odnosa. )>Bez potreba nema proizvodnje. Ali, bas potrosnja stvara rpotrebe«. (Marks). Pored egzistencija!Jnih potreba individue ikvje se men.i'aju i poveeaV"aju
sa druStvenim razvojem, Covek: kao generi~o ,biCe ima i viSe
potrBbe kotlim os>tv&I':'.tje svoje druiitveno hlce. Po1rebe su poCetni ali ne jedini motivi :ljudske delatnosti. Na osnovu njih,
i (pQred njih, o.seCanja, lnteresi, sklonosti: i uv€renja p,ootaju
izvor stvarnih Ze·lja - ja:vljaju se 1kao moti'Vli Covekove delat-nosti. Svi ovi Cinioci stvaraju sistem vrednosti, jer. » ... vrednosti proi·zlaze iz ram.ih 1j1udsJkih fPO'tre.ba, interesa~ htenja i
n8fll).era.<< 1 »Pojedilne vrednosfii niti naJStaju, niti se mogu odrZati izolovano u ·Zivotu neke rdruStvene sredine, veC su u ve:Coj ili manjoj meri, s viSe illi :rnanje doslednosti, Povezane
s ostaiim vrecLnostima njenog v,rednosnog sistema, upravo kafr
Sto su rriedusobno povezane i razne druStvene a!ktivnosti i dmstitudj.e na \koje se vrednosti :adn.ose.«2 Svaka dru.Stvena sredina razvija neke, za nju ~luira_klteristHme i specif]Cne potrebe·~
P·orodica ·kao primama gru,pa sa ernocionalnom l}}ovezanoSCu
svojih ·Cilanova, profeSiionalna sredina ltd. razvijaju IPOsebne
potrebe - no.rme, jer one doprlnose ostvarenju ciljeva date
grupe i olalkSavaju s:xradnju njenih pripadnika. Ukoliko su.
.t
Dr- V.
M·i 1 i C:
sociologi.ja i. etiCko-kulturne vrednosti, Filozofija,.·
br, 2/1960, str. 78.
2 Isto, str. 88.
181'>'
�dru.Stvene grupe hom.ogenije, viSe zatvorene, _one vr~e jaCi pri-tiSalk na svoje •Ola.nove da prihvate te posebne potrebe norme.
Svi ovi i drugi meduljudslm ·uticaji doprinose da svaki
pojedinac d.ma izvestan broj potreba lkojima daje ve6u vrednost, :stvara .njdhovu hijera!l"Wju, ;ramrguje ih, :irzgradru:j!e svi()j
si,stem !Vrednosti koj'i uttCe na njeg-ove postup.ke u r.wnim
$ituacija:ma. Sistem_ v-rednosti :kao i same potrebe nisu stabilni i .njdhovo i21uCavan.je vre!di samo za izuCavanu situaciju.
,sto ce cu . .konfkretnoan sliwcaju motivirafi rpojedinca iiJ.i grupu
za~V-isi :o.d nivoa zadovoijenj·a potreba, opS1Ufu. tendenoija i
sta.ndarda, standanda grope lroj.{\j p<ljtedilnac pripada, sistema
1
vred!nolSti, iltd.« MOIZe •Se ·TeCi da je a.edna aid bitmiih ffiaal.1itfestadja ltCnosti Ul_P:I~avo orazv-od, d!iferendij·adja i socijrulna uslovljenost potl'<fua kao i njl!hov.o u!Sk1adivanje •sa personainian sistemoan vred""sti pojedi.naca.
Treba utvrditi da lpotrebe ne rastu samo sa rea!Inirrn mo~
guCnostiana, -veC .pojedinac nastoji da m.jdhov 01biJm i vrstu uskladi prema .trenut:no vaZeCian -merillima sred1ne !kojoj pr.ijpada.
Specifrcne pourebe svalkog konkretnog dnu:Stva vise su prilagodene :,;Jadaj•wcian i ekonomolki jacian slojevima. Zbog toga
ne pootoje ·dbj.,ktivne unogurno·sti da se one podjednolko zadovolje u svim delov]ma drt>Stvene strukture, sto dov<><li do
dr.u8tventh suprotnosti.
Karla je jaSOla svest o cilj'll rOJdnje i motivu koji pokrece
nate radalje, te.Znja ka cilju naziva se Zeljom. Prema tome, .Zelja je rezultat svesne ipdtrebe - motiv delatno..ti fuveka koju
karrakteriSe svesno rni:kla potreba. Uverenj.e o crnog.u6nostima
ostvarenja cilja daje zelji a•lotivan lkarakter. <Medutian, rpored
realfuih Zeija 01ekada se mogu j aviti d nerealne ·~elje, daiM.Le neuskladene •sa realnim priHkama, lli se !PaJk unogu i•towemeno
javlti zelje suprotnog lk:ara'ktera, <koje •zahtevaju da oo<vek donese .raclonaln'll odl'Uiku i tek <mda ,p.ristupi nj.enom i2Nrsenjru.
UkoHko se smatra da <postoje subjekti'vne i 01bjektivne pre-·
preke ostvarenju oilja - zelje, javljaju se strahovanja da se
. 1 M. PetroviC: Osvrt na psih0loSke aspekte istraZivanja druStvenih.
P<!:wva -:- Kol. autora - Metod?logija istra:!Uvanja dru::itvenih pojava, Izda·
PJe Inst1tuta za kriminoloSka IstraZivanja, Beograd, 1963, str. 247.
186
Zelja neCe ispuniti, -odnosno da Ce se tdogoditi neSto od.redeno,
a iSto je 'Stljprotno svesnoj teZ.nji .Cij'i je ,:izraz Zelje. 1
S obzirom na rulogu profesora Kentrlla (H. Cantrill) u ovom
istrarZivanju, preuna t~stu u Clanku »Zelje i strahovanja za
sebe i zemlju«, 'Zel.je i .strahovanja mogu se defilnisati - pa:rafrazirano - Jkao vrec:Lnosti 1roljrima j.e osoba preo'kll!Piran-a i
koje u1dapa u za nju najboi·ji Hi najgori moguti Zivot.2
Posto se zelje i strahovanja javlljajru kao oocijallllo-psiholoSke kategorije, iprirodno je oCekirvati da :Ce !Se Zelje i ·strahovanja <pojedinaca kao pri<padnlka odredenth grupa i s1ojeva
ra2Jllkovati. Upravo je i cflj ovoga ,rada da utvDdi kako pojedine strukture uticu itla diferencijaciju :Zelja i •strahovanja
jugoslovenske Zme.
T
I
,L
J
1 »U emoctonalnoj oblasti sve ono Sto je V£·zano s ostvar~njem cilja
obojeno je pozitivnim tonom Prijatnosti, kao i obrnuto sve ono Sto je smetnja
za postizanje cilja izaziva emocije negativne prirode« - K or n i 1 o v Psihologija, Beograd, 1950, str. 252.
2H. Cantril and Loyd A. F r e e - Hopes and fears for self
and country - The american behavioral scientist, Vol. VI. Oktober 1962, No 2~
187
�fonmmo za sve zemlje u lkojdima se sprove>di anketa. U'koUko
su se ukazale potrebe u •kodeiks ·su nnosene n<ike lkatege>rije
koje uk~ju n.a s;peciflenoSl!i e>dredene ze!tlllje.
lb) Organizacija i naCin sprovodenja ankete u Jugoslaviji
- Organizacija anlkete u Jugoslaviji J~Provedena je u saradnji
sa Institutom do:u8tvenilh nauka u Beogradu.
II. METODOLOSKI PRISTUP
S\pecificnost ovog istrazivanja uslovljena je cmjenicom
sto se ono uklapa u jedaa:t siri projekat Instituta za medunarodna druStvena istraZivanja iz Prinstona (Lnstitute for intermutional social research) i lnst;tuta drwstvenih nauka ru Beog.radru.
1) Osvrt na organizacij'u i izvodenje ankete
a) Ciljevi ankete »LiCne i opStenarodne Zelje i strahovanja<( An'keta »LiJCne i op.Stenarodne Zelje i strahovanja«
fzvedena je u o·rganizaciji Lnstirtuta za medunarodna druStrvena
istraZivanja iz Pdnstona pod rukov{),dstvom I}Jrofesol!'a H. Kentrila. Rad na ovoj anketi poceo je 1957. godine i do sada je
anketa spmvedena u SAD, Zapadnoj NemwOkoj Brazllu Kubi
Filipimima, Izrae:lu, Panami, DomintkaruSkoj Republici,' Nig~
I'iji, Indiji, Poljskoj i Jugoslaviji. An!keta ·je (pokuSaj da se.
razvije tehnika upoll'ednih prouCavanja Zelja i strahovanja
ljudi u !l'azl]Ci,tim zem'ljama B ciljem da 1se utvr'di Sto je zajedniCk.o, bez obzira na razliC:i:te druStvene sisteme kao i dase vide specificnosti karaktemstiene za rpojedinu z,;,rju.
Kao poseban problem ·U ~provodenju ove ankete p~kaza:la
se teilke>ca u<alko abelfuediti U[p!llrediv·OSt IPDdata:ka imaJjuci u
vidu razlitCita dru~tva u ik.aji1ma su podaci prilkU(pljani. UoCavajnl'ci tu ~E!Skocu, profese>r Kentril rprida,je poseban znaoaj
~estVlici (primenjenoj u ovom istraZivanju. Osim toga, da bi se
obezbedila upq:redivost na meduna•rodtnam ~anu, or:garn.tzatorl
ankete su imsistirali na vernom !pl'evodu UIPitni·ka ikao .i na
primeni zajedni<Jkog kodeksa, kako bi .Sifriranje ibiJlo runi188
Febl1Uara 1962, godine obav<ljeno je rprobno istrazivanje
kojdm je obuhvaceno 105 lica. (20 slu~benfka i 20 studenata
iz Beograda, 30 radm.ika i•z Saraj eva i Zenice, 35 se:lj aka iz
sela Jal.Zabet ikdd VaraiZd.iJna. Cilj preliminarnih ·lstrazivac
n:j a b1o 'je, ·izmedu o~&taJ1Jog, da ISe ~ ta1jru Zelje :i straiho.vanj!a
na!Sih ]judi ka!ko ibi se, kroz o:dg;O:VlO-!le ruoCenf, specitfiJCmi modaliteti mogl1 uneti u kodeks lkoJim 1ce se sluziii rpxi Sifuiranju tzvornog macter;ja!a. N a taj nacm se zelelo oibezbediti .p:r:ecmij e izvodende 1stra!Zivanj a.
Maja 1962. godine izvrseno je glavno i~trailivanje. Uzorc
kD'm je olrulwaceno 1524 ispitanrka i to: 643 u SR Srbiji, 368
u ISR Hrvatskoj, 162 u SR S1oV1lllltji, 224 u SR Bosni 'i Hercegoviari, 92 u SR Malkedonlji, 35 u SR Crnaj Gari.
Ka:o wniketari uce8tvoval.i su s:tudenti Beog.r.adSkog, Zagrebackog i Ljubljanskog univerziteta. Sa anketarima je obavljena d.nsltruktaza i data su uputstv.a ·O spmvodenju awkecte.
Po ohawjenoj, ,a:nJketi '~a saradnika Instti.twta d'rmtvenih
na:ulka Sifriralla je izvorni materijal. Prethodno ·su uCinjena
ilzVJeSna ·kori.gKJIVam:jla kodsk.sa Sifara da lb'i :se mog1e bolje izraziti
specifi.Cnosti Ze'lja i strahovanja u naSim nacionalnim okvirima. Taka su npr. unete kategorije lk-oje izra:Zavaju Zelje: ,za
dalji rarzvitalk !Sodjw1'izma, ZdTavlj.e predsednika Tjta, tiedinstvo naroda Jugo.s1a'Vije, razViod IDduStri,j.e, rodnu godlinu, i dr.
kao i strahovanja: nesloga naroda JJUgoslavije, strahovanje za
Zi!v.Ot !Pl'1edsednik.a Tita, nerodrrl.a godilna, elenientame n~·o=
gode ; drug·o. Sifriraavi Nstov.iJ d,ostavljeni su Irrstitutu u Prill~
stomu. Na osnovu toga materijal.a iwrsena je .u SAD obrada
u sk<Iadu sa potreba!Illa urporednog istrazivaa:tja. Uk<rstanja su
vnSena jednodimenzionahlo i nij_e se duib'lje ulaziJ.o u razlilke
koje nastaju po.d uticajem raznih druiitvanih strulktura. Rezultati su dati samo u relativndim brojevima i to •kao frekven189
�cije statisticke serlJe. 0'- d a i ana!llza rezu!tata :koli.ko .
··
<>ra
narrna (poznato, nije joS zavrSena.
'
Je
risti~z un;~;~:7~e!J:z;o;t:~~~:~~ j~~~:~v=es~e~:glk~~-
'torga Je ;teiim:Ja ovo? rrud~·da dode do odoredenih rezultata ~ •utica~
Ju ~Cldfna sta.r<>Sih, hra;cnog stall(ja ~'~a itla>Se]J' a "k- '·-ke
me 1
·
.·
-....
·
' """1:-'
' s uw:;
spre.;.
<zanrm. an)a .n.a zeJtje i .stra!llovan)·a. Stat'-~'~'b d
data;:ka u ovoan raJd u !.l.Zvr.Sena je ruCn-o.
.
"'"""a o ra a po-
2) Polazne hipoteze
U anallzi izvO!llllih
d t slsde6ih Mpoteza:
!PO a al<a u ovom radu poSilo se od
t. . - J ugoS!ovensk_o d:ustvo u ce!ini kara:kterise izrazit O!PIln.IZam na hrCnom I D!pstenar.odnom nivou pa , . _"
1
r~Vlllstopravni .Clanovi druStva sa qptfun11zm~ gl~:tt ~:ns~~~o
nJo 1 buducnost.
~str - Mo:<e 8 '; <>cei!tivati. d.a. ce postojati razHka u zeljama i
. ahova;nJl!"a zena liZ .razhc>tlh socio-profesiona!lnih grup k
1
pod ~hca)em ?rogih njihovih osol>ina (starosti bra<!noga, st:o
nJa 1 ourazovanJa).
'
- Ove razlike hi.Ce vildnije na ltCnom
.,
rodnom planu.
nego na Ol)llStenasa opSt Razli~e u ojj~';'im zeljama i strahovanjima u iPOredenju
s obzir~~ar; DIIffi ~JJce manj: ~~ ekcmomSki !llezavisnth Zen~,
interese.
a ove zene UISlpesniJe usk'laduju Ufule i druStvene
3) Opsti istrazivacki postupak
a) Upitnik •
• .
U .~~ JJS t TfrZlV<>nJu pnmenje.n je kako .
·
•·
.
.
~·'~"
~7~onaglaseno, UQ>itni:k koji je dao lnstitut u Prinsto~-u. Upi~~
sve :,:l~e tP:"~~~;;,ena standardizova:na pitanja obavezna za
.t
a se sprovod1 anketa Otvore.ni odgov na
anja daju moguCnost da iSI)litanik ~ojim ree·
.
ono -sto ga Cini sre6nim i zadovdl"nim
, "
rma uzr~·Zl
Standaa-dizovana rpitanja a s\()b d J
a od cega strahuJe.
~ogu~_; izlbegavanje unM<>rmno~i to':u:~~~:, t~~~o ie cta
tal :"."em _dod.e do stva~rnog sa'drZaja. Sl<>bodni : . •. se na
gucilh su :!Zrazavanje neogranilcenog broja zellja ;~~=~:~~
or:
P:
7'
190
d
..
'•'
i ·na ;ta1 n,.Cfu:t. pru2ena je mQgU6nost sv.a;:kom P<Xi•edincu da lznese one IZelje i strahov:anja koja :su •mu u datom trenutktu iz. gleda:Ja najvamija i [<ojima je davao prioritet. ,Prva dJVa pitanja sa le.stv'icoon imaju l!icnu dimenziju, d<>k •se druga dva IPitanja sa 1estvicom odnose na zemlju. (Vldi Urpitmilk - pri-log).
Osnovne sla;bosti UQ>itmika, prama ZaJ:PaZanjlma anketara,
su sledeee: formullacija !Pitanja predstavljala je teiikocu -u
~ovodenju ankete, naime pitanja au s:uviSe siJ.oZena i Siroka,
neprecimo postaVlj ena, pa ni.su dov.o1jno j asna, da lbi O'·mogucavala precizne odgovore jedn()g deJa ispiltanika. Tako na
prirrner, ooketari navode u svojim izveStajima: »Pitanja za veCinu is.pitanika tbma su suviSe neodredena, neprecizna i zbunjiva!la su ih<< (anketar, student socioilogije, ;, IBeograda), ili
»Mnogo je [O:kSe i e:kspeditivnije bilo -raditi sa Jjudima k<>ji
ilffiaju neki razred Skole. Medutim, lkalko sam ja imao Vtr!O malo
t<ik!vih, .moZe se zamisliti da mi je posao .bio .zaista teZak<(.
(Anketar, studant sociologije ;, Beograda). - ~Bilo je ma!C>
ustezan.ja oko davanja odgovora ma <pitanje 2A i 2B d to opet
kod manje obrazC>vanlh ispitanika sa •sela. No mislim da se ·
kod svilll ne bi mC>glo reci da je to billo ustezanje, vee prosto
nepomavanje stanja u zemlji. To su veCinom .bitle Zene sredll(j,illJ. g<>dma sa sela, ponekad potjpuno nepism<me, >koje su samo
zna!Je da tk.Zu - da bude bolje u svemu, da je ~irv<>t dobar
i da se ne razumejtu u te muSke stvarJ.(<. (Anketar, student
sociologije, ilz Beograda).
Ove teSkoce su zahtevale .mnogo vil'le amga~ovanja anlketara, kako bi ispitan;k mogao da shvati pitanje !koje mu je
upuceno. Ovde se svakako krije op,.snost atniketarske grel!ke.'
J <>s a;:ko se doda da je sto doslednije ibele.Zenje sldbcJdnfu odgovora, na •Cemu tSe naroCito- insistiralD, vrlo :tOOak zadatak,
ova opasn.-ost je tim veCa. ZnaJCi, u izvesnim slru.Cajevima, mo.Ze
se pretpostaviti, da -se tra:Zena dbaveStenja nisu !kreta:la u
o:kvim zirvotnog iSkustva ispitanika. Ove po.teiikoce nisu d<>§le
tolilko do izraZaja 111 pr-obnc>m ispitivanju, jer IS1l ispitamic-i btU
znatno o.brazovaniji.
Smatramo da bi bilo prlkladnije da se ra:.gov<>r poce()
pitanjima koja se odnose na !PrikUtPlianje podata!ka o samom
1 Vidi opMrnije: M i 1 i C d r V o j i n, InteTvju i upitnik: kao sredstvi.>
t!l prikupljanje podataka - Savetovanje o primeni statistlke u socjoloSkim
istraZivanjima, -Izdailje Jugoslovenskog ·StatistiCkog DruStva Beqgrad, ~957,
str. 124-128.
191•
�ispitaniku, drugi dio upitnika - te da se na .taj nactn stvodla u lzvesnom smis!!\1 povoljnija .atmosfera za da[je i:zvoilenje
t·arzgovora. U svakom sluiCaju mora ISe imati u vidu da i rZelje
i strahovanja spadaju u tntimni deo zivota H'ilnosti, i l!lbag toga
. se ponekad moze oceiloivati nedovoljna lskrenost ispitani'ka pri
davanju odgovora.
Mislim da treba naglasiti da ·se kao poseban problem
postavlja meilunarodni karalkter amlkete, te je zbog toga nllZno
pridrzavanje upitnika i kadeksa 'koje je organizator ankete
-primenio tU ·svilln zem1jama u ·kojima je istraZivanje sp.rovedeno.
b) Lestvica za odreaivanje vlastitog polozaja i polozaja
druStvene zajednice. - Kako je veC reCeno, jprofesor K€111tri1
pridaje poseban zna1caj u ovoj aniketi aestvici (self ancho.ring
scaling) 1mja omogurCava da se ana~.i:ziraju i uporede interesi,
zelje i strahvvanja ra:dicitih in'<lividua, grupa i drulitava.
Ova .lestvica maZe da se primeni •za pri:klupljanje ilnformacija o razl'lcitillll pltanjima. Izradiv du. je IG'Jipetrik (Kilpatrick), a Dine! (M. 0. Denner!) ju je [>ri:menlo na razna
ispitivam.ja u trgovini.
hpitanik oopisuje sto •smatra ~a najbolji, a iSto za najgori
·Zivot i odreduje na lestvici svoj pdloZaj u sadwSnjosti, prO~
slooti i 'buducnosti. To isto ispitanik odreiluje i ~a drustvenu
zajedn.icu. N a taj naCin je omoguCen.o da ispitanik izrazi svoje
vrednosbi rasporedene ad vrha do dna 'lestvice ;prema sotpstvenoj oceni !llzi!lllajuCi polove lestvice !kao najlbo[ji, odnasno najgori mogwCi Zivot. 1
Lestvica pri:menjena u OV.Qj aniketi ima 10 ~step€1nica, jei
je iskustvo pakaza'lo da se taj broj najlalcle shvata. Isti raze
lozi su uticali da se i u ocenji;vanj'U proSlo.sti~ odnosno buduc:...
oosti, uzme dl!llterval ad pet godina.' Lestvica simbollcnv pTedstavlja Zivot. Najgori moguCiZiv.ot oznaCen je sa 0, a najlbolj_i
1 -»Ova metoda s~ uglavnom kor,lstila kao sredstvo otk:rivanja spektra
vrednosti kojima je osoba preokupirana 1 pomoC.u kojih procenjuj e sopstveril
~ivot, opisujU<!i kao jednu utoManu poentu :felje 1 nade uklopljene u za
nj? najbolji moguCi tivot, kako ga ana shvata, a kao drugu utoCi~nu poentu,
bnge i strahovanja uklopljene u najgort moguct !ivot koji ona mote da
zamisli« - H. Cantril, Cit. Casopis, str. 8,
2
H. cant r i 1 - Stuclt;a o .teZnjama - Scientific American, februar
1963, str. 6,
·
_
192
moguci zivot sa 10, ·s tim lito ikrajnje vrednosti .-111Ze lkao
»Sidra« 1Za Citavu lestvicu.
Izricito je naglaiSeno da se pri primeni lestvice dimenzije
ne SJmeju oznarCaVlaii re'Cilm.a, jer »'blitno ru oJVIOj metodi sastojli
se u tome da je [estvica jedan samodefinisani konti.nruum fiksivan na Jora(jevima tpo;molm licne percepcije«. Kentrl~ smatra
da se, 'Wk<Y!rko \Su dimenzije Irnuto unapred odredene !P""imenom
a:ltematiV'llih odgovora, iii [pak primenom liste prideva za koje
se rsp1tani'k odlwcuje, <:esto gubi a) raznvvrsnost individualnill
odgovora i razHke meilu njima i :b) na ve!itacki nacin se stva•
raju odgovori ispitanika, naime sam i:h ispitanik ne fo~ul.rs;:
Svakom ispttaniku se polkaze sllka !estv1ce pa-edocavaJUCl
mu da V'rh predstavlja naj:bolji, a dno najgori moguci zivot.
On sam treba da odredi gde se po soopstvenoj oceni naiazi
sada, tj. u vreme a<>ketia-anja, 'gde je stajao rpre pet godlna, i
gde .<;e se nal~iti kroz pet godina. Na isti M~in ~e ;J-o~ii':
ocena skale za ~emlju. Ka-ajev.i skale =ace •»naJ~eipSe ~e!Je 1
nade« i »najvel:e brige i str>rhovanja« (Vidi "<!'itnik. Pitanja
IC IT>, IE i 2C, 2-D, :2E- Prilog br. I).
·
' Ako Ze'lirno da -damo ocanu primene metoda lestvice u
ovom istraliivanju maglo fbi se reei sledeee:
a) Ona predstavlja pdku§aj da ·se zelje i strahovanja doc
vedu .u vezu .sa dm.tStvenom situacijo.m, ·te da ISe na .taj natCin
sazna ik<~ko pojedinci, <Ydnosno gvupe gledaju na uslove svoga
Zivota, i1i na ·razvoj .zemlje, d:majuCi u IVidu period· od 1(}
gadina.
lb) Postupa!k {Primenjen u ovoj 1estvici Vllllogucava da se
v1Se ispolje konkretni stavovi, v;rednosti .i.!U'itamilk:a -i n.a taj
naJCin saiOuva raimovrsnost · .odgovora, a donelcle i Wbegnu·
fiktivni odgovori. Ta:ko ·se izbegavaj•u jednostranooti 'koje se
inalae jiavljaju u 1primeni leetvlca pri prlloupljaju fuzvorni!h
podata:ka.
c) Primenom· lestvi:ce i i2Jra1Cunavarnjeni p·roseka utvrduje se :ne samo da li je rpololiaj pojedlnca, 1grupe, zemlje 'lliSf
Hi niii na -lestvici, nego.- 1 razltke me&l njima, tj. omo:guC:ena:
je primena ·a:ritm€'11i11Jki:h postupalka. Ali, pri utvrdivanju razlika moraju se imati u vidu osobine psi:ho•soci<Jl<>Skill lestvica.'
1
Prer:p.a prof. Supeku -
Ne moZemo smatrati da i.e lestvica izraZena
u kardinainim brojeVima jer a) nema izlaz~nu taCk~ Cij~ je vrednost jed~
naka n1lli -i b) nisu jednakt interval! izmertu pojedinih stavaka .. »NijE;:dna
lestvica -koja se upotrebljava ne nosi ove osobu:e,« -- I.,
Ispitivanje javnog mnjenja, izd. Naprljed«, Zagreb, 1961, str. 261.
psiho~socioloSka
sup e k -
13 .Zelje 1 strahovan.ia naroda Jugoslavije
193
�·d) Takode treba istaci znacaJ primen,e ovog metoda kao
pdk.uSaja da se merilo pri·meni na Sirem rmedunarodnom .pla...
nu, te da: se na -.taj. naCin osi:gur·a_::VeCa· .uporedivO!St podataka
koji Ce _se moCi _primeniti u Sttem prouCavanju drruStva.
Medutim., 1 pored ·svega ne =sme se ·precenjivati zna.Caj·
ovog metoda za socioloSka istra.Zivanja poSto je iPreteZno psiholoSki. .Neophodno bi 'biola iflpitati pouzdanost ov<>g merila.
IzveStaji am.ketara .go.vore ·o teSkoCama da ~pojedini ispitanici
shvate 1estvicu, ·odrede poloZaj za sebe i zemiju, Djpr.: »U primeni upitni'ka najviSe poteSkO't~a i·mao sam 1ka'Cla su i.spitooici
m<>rali dati procjeJllll pomoem ;predlozene lestvice. I pored
objalinjavanja an,alogijama cesto sam ilmao dojam da nisam
potpuno uspi<> craJZjasniti ispitanicilma ilto se od njili trazi«
(anketar, student psilioilogije iz Zagreba). ·- »Ispitlllllici, narocito <Zene, VTlo su se ieilk<> snalazile i adluciva'le oko odredivanja stepena na aestvici<< (anlketa>r, stUJdent, iz Beograda). »lspitanici su se .cesto dugo zadrzavali IPri od·redivanju ·lestvice
koja se odnosi na sadalinjast, proS!ost i ·.budiuenost Jugosla"
vije. Dovodllo ili je u nedD'illllicu to ·sto sve treba izraziti
jednim IJrojem«. (Anketa!l', etnolog, :iz Beograda).
Moze se [[lretpostaviti da na ovo utnce niska iikcriska ·srprema ankeUra:m.ih Zena, 22°/o Zena su bez :Skole, a 46,5°/o sa nedovr.Seno:rn osnovnom Sk:d.lom, zatim polawina UkUipno anke':"
tiranih u uzoJ!lou su domrumce.
4) Neki metodoloiiki prob!emi ovoga rada
U ovom radu se ana1iziraju "elje i stEaha~>anja Z€1lla u ode
nosu na a) starost, lb) ibraeno starnje, c) til!' naJSe1j,a, d) skolsku
spremu i e) zanimanje. OVi pdkaJZ>Itelji su uzeti s <>b2>irotn na
pretpostavku da se 111a OIStlaVU nJ1iih vriii -objekiiivno odifenenci;rarnje :lena, a !ilmajuci :u vidu d" se avi IPodac] mogu d<ibiti :iz
p.ostcjeeeg izv<lX'J>og materiJaUa.
2:e!elo se da •starosna stmikhlra pdka.iie generacijslke <razlike. Tako prva intervaUna grupa dbuhvata .Zene od 21 do
29 godina, tj . .generaciju koja je va·srp>tana ru socijalizmu. Na
zaQost, anketa je obuhvat>la sfilmo ispitanlke ad 21 >gadil!le i
vise, te nam nije lbiQo moguce da ddbijemo p<>1!Pu.n[ju ·slllm
m'lade generacije. lJruga interva1na gmpa Olbuhvata zene od
30 - 49 glt>dtilna, tj, genaracilju 'koja je ponela ter.et ,rata i
;·evolrucije i ikoja se zav.rJlava onim .godmama starosti koje
znace i .ktaj fert&og i <radnog IPeriada jugosilovenske zene.
T·t:eCU intervalnu grupu iclne zene uznad .50 gadina starosti,
194
dakle staru generacijru vaspitanu .u predratnom ·periodu.
Smatramo da se ove -starosne gr:upe pokfl.8jpaju sa stvarnilffi generacijSkim .ra1zlilkama iko'd nas.
Bra!Onu :struikturu delimo na udbi:Cajena Cetill'i ,modaliteta.
U po.gledu tlpova naselja usvojeni su statisticki kriteriji
pddele na seosko, meSovito i gradlsko IIla.selje. Ova se -podela
jedino mog1la izvesti 'na osnovu izvor.nog materijafa.
Osnovnu te8kocu pretrpost31V'ljalo je prihvatanje profesiona!Jme .strukture ,koja je kode'ksom ·Sifara :usvojena. Pri tome
su .zlbog maiJ.e frekvencije ·st'udenti i pr1vatne profesije SVI!'Stani
u ·grlliPll ootalili, .tako da smo ddbili s'ledece kateg.mije: seljanke, radnice, domaCice, lica sa 1.i!Onim. prihodom -i ostale.
KaJk.o se ·ova podela ·smatra suvi:Se pojed!nostavljenom i g•rubom, nastoja2lo se da se bar .domaCice podele .na tri grupe
prema tipu nasel:ja. MedUti!m, nij.e bi1o me>g>uce bliZe odrecfiti
druStveni polo.Zaj 'domaCica :s obzirom na IZanimanje izdr.ZavaoCa. Talk.ode nedostaju poda-ci ·o ranijem zanimanju Hca sa
liOnim prihodom. Na Zalost, izvorni materija1 a1ij~ pr.uZio
mogu6nost da se IPOdaci wrupiSu po nekoj drugoj prilivatliic
vijqj s"cio-jprofesionalinoij strukturi.
u skladu sa postojeeiom skoliskim slstemom i dobijenim
padacilma usvojena je s!edeca stru'ktura po skooQskoj SIPremi ·bez Skole, nedovrSena osnovna Skala, -osnovna Skola i nedovrSena srednja, srednja·Skola, viSa i visoka Sko'la.
Odg-ovori jspitani,ka -su .sredeni po jlllgo'Sloven.Slk·oj vari~
janti ikodeksa sifara i svrstani su u dve gu-upe: a) U.Cne zelje
i strahovanja i b) OIP8tenarodne zelje i strahovanja. UsvajajuCi ovu podelu u radu .poSlo se od ~injenice da su val!'ijacije
odgovora, lkako na ~~Cnom taka i ha apStenarodnom pllanu,
veHke, a .Cesto i sa nematnim frelkwencijama. Profesor ,_KentrU
je zanemario frekvencije ispod 5°/ o. U ovom radu usled izbora poduzorka, u lll!lalitiCki rpostupa/k 'UlZete su z<Jlje i strahovanja koja se jav!ljaj01 sa U!Cestal<>S(m do 3°/o, 'kako ne bi
hili zanema-reni oni Qldgovo.ri koji su fPO naSem mi5ljen.jl:l ;hili
zna:Cajni u ovom tspitivamju. Odgovari ·su, u -ci'lju uspeSnije
analize, grlliPiSllllli prell!la sadrzaju. Kod Ulcnili IZelja i strahovanja rpoSlo se od tri nivoa _..::.._ ispitanilk, _porodica, d:t-u:Stvena
zajeilln!i.ca. K,od qp§tenarodnih Zelii'a i stra!lwvan,ja p~>o se od
oJ>Stiih ka pojedinaenilm 'i selkundarnim.
Lime Zelje prertla tipu odgovora ·razwstane su ·u Cetiri
. osngvne grupe.J ·to: 1Hiena .sr:e4a :; 2!dravlje, ·2) zi'hrav!lje, i sreea
U po-rodici, 3) liiCni i !Porodi0n1 etkonom·ski po1oZaj, 4) ostale
13*
195
�zelje. Sasvi:m · je :SHean !Prfulcip !POdele liilnih straho.vanja na
":':'ovne grupe, s tom ·razjikom )ito se javlja ikao peta kategoriJa - betz strahovamja. Osnovne grwpe zelja dele se na viSe
moda!iteta nego strahovanja, jer 1m odgovori u tom pogledu
billi r.azn-ovrsniji.
Tipologija opstenarodnih zelja takode je razudenija od
tipo[ogije opiitenarodnih strahovanja. u odnoou na oostenarodne zelje usvojrli smo Sledece osnovne grwpe: 1) ;,piiti
razvaj socijali0ma, 2) privredni razvoj zemlje, 3) zlvotni standard gradana, 4) razvoj prosvete i zdravstva, 5) mir. Opstenarodna strahovalllja podel!hl.i ismo u tri osnovne tg·rupe i to:
1) ug>rozavanje razvitka socijalmna, 2) ·be~bednost zemlje,
3) elementame DO\P<>gode, 4) •bez strahovanja.
Nastojalo se da modaliteti lz kojih su formirane osnovne
grnpe •cine prirodne i logiiine celine. Prirodno 'kao i kod svake
tipologije, i ovde se postavlja !Pitanje hom~enosti stvorenih
grupa kao i gub1jenje raznovrsnosti i ori:ginalnosti individua1nih odgovora. S <>bzirom da ·su iS!Pi tanici bi!li iz svih kra;
je'Va n8.Se zenJ!lje ;to je ra.zliCita druStvena situacija i Zivotno
iskustvo uticalo da je spekta,r zelja i strahovanja lbio >vellki,
te je ·i naj·iiira klasinkacija moral a da dovede do IPOjednostavljenja. Ali, !PO naliem mil'i!jenju, u•-vojena tipologij•a Lzrazava
najn"!Posrednije vezu ,pojedinca sa >drulitvenom 1praksom koja
je sastavni deo njegovih llenih, porodiiinih i oplitenarodnih
uslova •zivota. Stvaranjem zbirnih tabela !Prema .tipu odgovora prmita \8<! moguenost <d-a se sagl<>daju najsire tendenciJje
zelj.a i stra:hovanja jug.os1oV~ensk:lh zena [<oje utvrdujemo i ana~
Hziral!b.o u ovom r~du.
LestV'lca IPdkazuje ka:ko m~ i.<qliilanlci shvatili svqj rpol.ozaj
i pol<>Zaj druStvene rzajedlnice u vrerrne sprovoa<mja an'kete, pet
gadina :~>re toga i rrjJhova oi\el<ii'ITam,ja u buduenostL U ovum
rarlu se prlstu[>11o .izraeuna"'"'IliiiU pre>seloa za 1sadalinjoot, proslost i buduenost rm"juci u v'idu odredem.e strUJkture.' Porede~
njem !P:VOSe!ka UO!Cavaju se pozitivne, odnoSllio nega1livllle rflz!ik.e -q 10ceni ipoloZatj,a na 1estv:ici i na OOillo_vu tog;a se zaikljruCu.j€
Anketa je obj~vljena. maja 1962. godine. ZnaCI, J)od sada.§njo:Cu se
vreme 1ZVOI1en.Ja ankete, pod pro.SLo§Cu stanje pre pet godina,
tJ. 1951. gocf!.na; a pod. _buauCno§CU 1961. godina.
·
1
p_odrazu~ev~
Metod 1zra~unavaDJa proseka na lestVici - Broj stepenice (X} koju. su
ispitanici odredill J}B skali pomnoZi se njihovom uCestalo§Cu (f). Zatim --s~
.zbroje sVi proizvodi (xf) i dobijeni zbir (I:;::d) se deli sa brojem anketiranih
lica ('Ef),_ ~uzln:ajuCi o~e koj_i su odgovorili sa »ne znam« ili nisu dali odgo-vor. Nata~ naCin-dobije.t:l prosek (x)-predstavlja procenu poloZaja na lestVici
;za sadaSilJost, proSlost lli 1?';1duCnost za ·ceo uzorak il~· pojedine strukture.
196
o optiJmmnu, .odnosno pes:imizmu .ankefual!l.ih lica. U stvari,
merem.je optlmizma ¥1\!!i se poredenjem poloi!aj-a prooloot sarlaSnj.ost - budu6nost, te re lilJa <>SnO'VU toga donosi ocena
uspona _:_ aptilrn11zma, stagnac]je, odnoSDJO pada, ·tj-, JI)esfun.imna.'
5) Karakteristike uzorka'
Osno~1i slkup u uoon-ku su saCimjarvaJi sta!llovnici izmed:u
21. i 71. godine starosti. Oni ;S'.l padeljeni na dva nezavisna
podslkurpa, g.ra<Moo stanovi~tvo l \staoVID!iStvo seoskih i m~avli.
tih na!iel(ja. Podu~oraik ilz prvog 1p;odskU1Pa ilznosi 695 (0,2'36°/o)
gra)dsiklh sta!llovnlka, a iz drugog podSkUIPa 829 (0,103"/o) \staIliO'Wlika meii<>Vitlh i Seosiklh naselj'a. DaJkle, u uzorak je blllo
izrubrano 1524 oiliasla stanovni[<a (odnosno 0,138 promila) od
ukupno 11,011.600 odrasllh stal!l.ovniika u cel.o<j zmnl:jL Uzoraik
j.e bio dvoet81Pffi: j.edinice pwe etarpe 1b'ili su p<>pimi :l<rugoV'i,
a jedinice druge etarpe sta/llovnidi izmet'tu 21. i 71. ge>ditne. Pri
izboru se n'isu tUZele u 1o!brzir stvame ;p:r;aporo.ije s.tanorvniStv:a po
njegoV'i:m osnovni:m karakterlstikama, nego se 'imala u vid u
ocena jpropo:rcije odgovora 111!a odredena pitanj!a, doibi1ep.a u
probnom attke1iiranjlu, &ne se dbe;obedila .r"!Prezentati'VI!lost ne
samo uzorka u ceiiilJi, nego i pojedinlh grwpadja. Vell&a uzor'lta koja je reprezentatitvna Ill ,OV{lll11 slruJC~ju ne zavisl ord b.r.oja
jedinica u uzora<u, nego od varij,aJbiili~eta obelezja kQja kaTa:kteri.Su :te jedinice. (U oV'om slucaju odgovol'i na pitflllfja.) Varijabilitet je meren relarlllov:nom vari(jaillSom. ~~bor je vr~en p.omocu
ta:b}ica slwCajlllih 1br.o:jeva. 3
1 Uspon. ~ tj. ukoliko je ocenjeni poloZaj vHii od poloZaja sa kojim
vrSimo potedenje, ocenjujemo kao optimizam; pad, tj. ukoliko je ocenjeni
poloZaj niZi od poloZaja sa kojim vrSimo porertenje smatramo kao pesimizam~
a ukoliko izmed:u .Pored~nih- poloZaja nema razlike ocenjujemo kao stag·
naciju.
2 QpSirnije o planiranju ovog uzorka D. N 1 k o 1 i C: Planiranje i reatizacija projekta uzorka za anketu o lic!nim t opStenarodnim fteljama i strah.ovanjima - StatistiCka _revija, br. 2-3/XI - 1963, str. 144.
3 »Kao Sto se Vidi,- ove veliCine (tj. veliCine nezavisnih poduzoraka u
oba podskupa, naselja gradskog tipa i naselja seoskog i meSovitog tipa z. G.) razlikuju se izmectu sebe, poSto se razlikuju i odgovarajuCi veli<:!ine
proseCnih mera relativnih varijabiliteta u oba podskupa. Medutim, od veliCine nezavisnih poduzoraka u oba podskupa -nij~ se ni zahtevalo da budu
jednake, vee samo. da obezbede, ocene Cije Ce relativne standardne greSke
biti jednake (prvi ograni~avajuCi uslov), Sto je i postignuto samim na~inom
izra~unavanja. Sto se tiCe drugog ograniCavajuCeg uslova, lako se moZe
videti da zbir veliCina oba nezavisna poduzorka daje ukupnu veUCinu uzorka
u celoj zemlji (695+829=1.524). UopSte ispunjavanje_ oba ograniCavajuCa uslova
obezbedeno jE: samom primenom metoda prosei'mog ili nUltog podskupa za
simultano planiranje nezavisnih Poduzoraka u viSe komponentalnih podskupova, u Cemu i leZi njegov teoretski znaCaj i njegova praktiCna vrednost«, Isto str. 148.
197...
�Kao ·sto •se wdi, prNlkom planiranja uzonka nije se poe.
Iazllo od [pola i drugih demografskih karakteristlka. U nzovku
od 1524 odrasla st..ov;nlka zane su ~:>Stupliene sa 50°/o, tj.
7.62 zene. Iaiko se <ona da je, prema p<>dacirna statistlke, broj
Zena u Uk.upnoj strukturi stanowtiStva neSto veCi, u OVD!lll .slucaju je (zbog metoda lzbora uzorka) dovoljan manji [p<>dmor'!k
za Zene, jer SU se IZene pokazale homogenije u odgovoriana od
mum<:araca, •cime je obezbedena zahtevana [pOOZdanost.
Posle sredivanja podat.,ka Jz d:zvorne>g materija1a, dobi1i
1
sino 'SledeCe iStrukturre
»podfu:zo~«
u aps. br.
neudata
udata
udovica
razvedena
nepoznato
%
79
558
92
31
2
1D,4
73,4
11,9
4;1
0,2
762
Svega:
10il'/O
u aps. br.
sc;:lo
meSovitb naselje
grad
%
356
39
367
46,72
5,12
48,16
762
Svega:
100°/o
aps. br.,
nepoznato
170
354
156
49
26
7
%
22,3
46,5
20,5
6,4
3,4
0,9
Svega:
762
10il'/o
·U
bez sko!e
nedovrSena osnovna ~kola
osnovna skola i nedov. sa-ed. §kola
srednja §kola
viSa i visoka_ Skala
198
-
1000/o
u aps. br.
.,,
17,98
12,08
radnice
10,63
slu.Zbenice
51,44
·
5' 38
domaCice
41
•
2 49
11ca sa UCnim priho dom
19
'
~o~s~t~ru~i--------------------------~~;-----------:lci
762
10il'/o
Svega:
seljanke
23,09
46,86
30,05
762
Svega:
d) Sko!ska sprema
u aps. br.
137
92
81
392
%
176
357
228
21- 29 godma
30 - 49 godina
50 i viSe godina
c) Tip naselja
.
Zena:
a) Starost
b) Braeno stanje
.
e) Za.ninumJe
,J .-
�•Jo
Broj ispitanika
25
375
Moderan ured:aj iku<Ce; auto
24
368
Pob<1ljsanje standaroa
21
319
Zdrav'lje u porodici
17
257
Stalan ;posao
9
140
Da hi se mogao uaciti ,uticaj pojedinih struMura lila zelje
i sbrahovanja jugoslovenske ilene billo je potreh<no prethodm.o
raZ'Illotriti opste rezultate anil<ete, a [pOSebno da H se i kakve
ra2illke .jaVI!jaju pod uticajem [po!lne strukbure. Kako je al>rada
pod a taka Jmstltuta tla medunarodna drusbvena istr..Zivanj a u
Prinstonu data u frekvencijarna Zelja i strahovanja ilzra.Zenih
u re'l-ativnim brojevima, to se i ovaj o[psti pregled krece u tim
Razonoda
8
129
Imati ·viSe (para
8
126
Mir
7
114
Smanjenje poreza za zemljoradnike
7
112
. o:Jnni~Tima.
B<Jlje .socijalno osiguranje
7
106
6
97
Srecan porodlcni
III. OPSTI RREGLED REZULTATA ANKETE
1
~ivot
Uspeh u ·Skolovanju; strucno
1) Licne zelje i strahovanja
usavrSavanje
a) Licne zelje - Rezultati ankete, ialko su odlgovori Uip.rosceni kodiTanjem, govore da je spektar \lJC\nih ze!ja bio reJatitvno ogranicen. Sa ucestaloscu u il!lterva1u od 5-40°/o javlja se 17 modaliteta (vitli ta'belu 1a).
Poonag.a:ti Clain.ove porod~ce
5
80
Preseliti se u grad
5
78
Tabela la.
O.stati p<Moprivredm.lk
5
76
LICNE ZEWE
(lzvor ~abela B1 -
•Jo
Skdlov~e <ieee
Zdravlje
Imati kucu, stan; ~pobo!fjsati
Srel!a i
stambene 'Uslove
40
33
Broj lspitanika
611
506
33
498
I Kao izvor za tabele la, Ib, lc, ld i 2a, 2b, 2c, 2d poslutio je obracleni
materijal Instituta za me<tunarodna dru~tvena istrativanja iz Prinstona. Uz
svaku tabelu u ovom tekstu 1Zvor je odretlenije ozna~en. Izuzetno u tabelama
la, lb, lc i ld dati su 1 apsolutni brojevi, jer su i on1 objavljeni u prvim
rezultatima.
1)
Kao sto se v!di, od sest zelja sa najvecoon u~estaloscu
tri su ishljuCivo vezane za materijalni poloZaj, a jedna samo
posredm.o. Zaposlenje dollazi na osmom mestu sa frelwencijom
od 9"/o, a zelja da se irma viSe novca na desetom m-;stu ."~ 8°/o.
Na jedanaestom 'i dvanaestom mestu sa po 7"/o JaVIJaJU se
Zelja !Za mirom i -Zelja·za smanjenjem-poreza.
Ako posmatramo uticaj polne strukture na ovalko lzra'!:ene
zelje vidimo <Ia je redosled zelja slican i ikod on'\.tSka-raca i
kod zena. (vldi tabelu 2a).
201.
200
�Ta.bela 2a.
Ovi rezultati pakazuiu da je nacsa po}azna tearijska preto postoj..uj.u ra.,lika rnmectu muilkaraca i IZena u nasem. druiitvu opravdana. Kada se radi o intimnim zeiljama
pojedinca, ,zena se pokazuje ne_· sam.o u svetlosti majke, ~eC:
se uoCava da ,je ona i vi:Se vezana za ikluC:u, ;bez obzira na proces emancipacilje zene kQji je nesuannj'i'V, do'k muilkarac pokazuje viSe interesovanja 12a zaposllenje i da!J.je Skolovanje .. Vekovna ekonomska nejednakost, a osaJda'!lnje ~t..uje, imaju "voj
uticaj na ovakvu strlllk'turu zelja jugoS!ovenske zene.
posta~a
LICNE ZELJE PRElMA POLU
Ze
n e
Mu-Skarci
Razli-
II
·r, ka procenata
S:reCa i Skolovanje
dece
Zdravlje
Imati kuCu, stan
Srecan porodicni Zivot
Moderan urea"j kuce
Poboljsanje standarda
Zdravlje u porodici
Imati viSe para
Stalan posao
Razonoda
Mir
Pomagati Clanove
porodice
Smanjenje poreza
Bolje soaijal. osiguranje
Preseliti se u grad
Ostati poljoprivrednik
Uspeh u skolovanju,
struCno usavr.Savanje
(Izvor tabela
46
38
35
28
24
21
21
10
8
8
8
7
6
6
4
4
3
SreCa i
skolovanje dece
Imati kucu, stan
Zdravlje
Moderan uredaj
kuCe, auto, motor
SreCan porodiCni
zivot
Poboljsanje
standarda
Zdravlje u
porodici
Stalan posao
Uspeh u skolovanju, strucno
usavrSavanje
Razonoda.
Smanjenje poreza
Bolje socijal.
osiguranje
Imati viSe para
Mir
Preseliiti se u grad
Ostati
poljoprivrednik
Pomag'ati' ClanOve
porodice
34
31
29
+ 9
24
+
+12
+4
Tabela lb.
21
21
LICNA STRAHOVANJA
12
11
+
+
10
~3
9
8
~1
8
7
7
7
9
•;.
43
Broj ispitanic
·ka
658
31
47.1
Rat; nukleami rat
27
408
N euspeh dece
14
206.
Nesrecan porod>cni zivot
11
162
3
Bolest, smrt
~1
+ 3
~2
~2
~3
Bdlest, smrt i
T
nes~eCa
u poTodici
6
~2
Nez"Poslenost llena ili •I!Iana porodice.
8
120
4
~7
NizaJk •standard
8
118
Nerodna
5
82
5
78
B1~2)
Meau.tlm; P"' procentu izra:!enih ze!j a zene se u . iZvesnoj
mer1 razl>kuJu od mu:§karaca. Tako na ~primer 'lwd zena je
:.<a 12°/o vffi_e na~ailena zelja za srecan Zivot i lb~uenost dece.
·Odmah zat1m razlrka je najuocljivij a u pog!ledu licn<>g 2id<rav1ja i 2ldravlja •clanova porodice (raz1lka !JO/o u korist zena).
SraCan po~odiCni Zivot · i iS tan, odnosno lk:uCa, su 'dalje Zelje
-koje ·Zene im-a.Z·avaju !Vi:Se nego- muSkarci. Zene izrazito p·oka~uj~ m~nju zelju ~a daljlm ~kolovanjem (~7%), kao i ~vim
-onrm sto Je vezano 'Za ~ra:dne odnose i socijalnu po1itiku·.
202
'b) Licna strahovanja
7
L
godima
Nereseno 1stambeno pitanje
(Izvw:
~albela C1~1)
Strahovanja jugoslovens:Icih 1!judi u najveeem l!>rocentu
se odln<>se na 7!dravlje, kako [lt>no - 43°/o, taka i Clanova porodice - 310/o, kao i na :sreCan Zivot dece - 14()/o i porodice
kao celine - 11°/o. Pogo!"Sanje materija'lnog polozaja, bi[o u
poglesdu zapos.lenja, prihoda, stambenih 1prilika i sliCno, javlja
se znatno rede. J edina strah od rata, >eesto naglailen kaJa strah .
203
�od nukllearnag rata, javlja se i u -uenim strahovanj:ima sa
znacajlllom ucestaloiieu ad 21"/~ (vidi tabelu lib).
U pog!edu uticaj"' poJne :strukture dobijamo ·iste rezul•
tate kao i ikod izrazenih 'lienih zelja (vidi t!jbe[lu 2b).
Jo86u preko 5"/o, sedam se Cidnosi na (priwednli ra,.voj zemlje,
6 na zivotni stamldavd .gradana . (vidi tabelu lc).
Tabela lc
OPSTENARODNE 2ELJE
Tabela 2b.
"I•
Broj ispitani-
Pobo!j'sani standavd gradana
40
615
OCuva.nje i razvitaik socija.Jizma
27
415
Mhr
25
381
+14
R<>zvoj industrije
24
370
Tito -
23
350
10
-I
+ 7
+ 7
Razvoj poiljO[privrede
16
241
7
7
6
+ I
-6
-1
Razvoj saobracaja
14
220
Re!lenj<> stambenog p;;tanj a
13
201
Ekonom!d<a staJbillmost
13
195
Naciona1ni pr<>S(peritet
9
139
Zaposlenost
8
118
Opsta lzgradnja zemlje
7
112
Elektrifikacija sela
6
92
.6
87
Izjednacenje plata
5
83
ViSe Skala, 18ire obrazovanje
5
82
Stambena imgradnja
5
74
Naciona1no jed:i!n1stv.o
5
74
Bo!ja zdravstvena sluZba
5
70
LICNA STRAHOVANJA PREMA POLU
Ze ne
Bolest, smrt
Bolest, smrt u
porodici
Rat
Neuspeh dece
NesreCan -porodiCni
Zivot
Nizak standard
Nezaposlenost
Nerodna godina
NereSeno stambeno
pitanje
H
43
38
26
17
14
8
5
5
5
MuSkarci
Bolest, smrt
Rat
Bolest, smrt
u porodici
Nezaposlenost
Neuspeh dece
NesreCan porodiC.ni
Zivot
Nizak standard
Nerodna godina
NereSeno stambeno
pitanje
'ka
I%I
Razli·
ka procenata
43
27
24
11
5
(lizvor tabela Cl-2)
Stra!hovamja Zena vezana su IZa zdravlje 10lanova [pOrodice
(izrailena su za 14°/o vlse nego kod :mll1SkaTaca), za nepovoljnu
buducnost dece i nesrecan ;porodicm ·z;vot (sa rpo 7°/o vise nego
kod mullkaraca). Nasuprot tome, strahovanja muSkaraca su
znatno vlsa u [pogledu nezaposlenosti (11°/o !kod muSkaraca, a
5°/oikod zena).
2. Opstenarode zelje i strahovanja
a) Opstenarodne zelje jugoslovenskih ljudi su !POkazatelji
odnosa pojedinca [pr&na drulltvenoj zajednici, a takode i njihovih shvatanja lbitnih problema napretka zemlje. Od 19 moda1iteta u kojlma se jav}jaju ·O[pstenarodne zelje •sa ucesta-
204
dug zivot i zdravlje
Smanjenje poreza za .ze_mlj<>i-fl,dni1ce·
(Izvor: Ta•lJella · Dl-1)
205'
�·OpStenarodne zelje jugoslovensklh !judi ·sa ucestaJoseu
iznad 20°/o rpdkazuju politi(Jku zrelost i shvatanja bi1Jnih problema ~alizma 1 mira. 40% ispitamlh gradama .Zeli poboljsanje standarda jugoslovenSkih •!judi, a oko ~etvrtina vezuje
sv.oje Zelje za soci:jrallza.m .il !I'.azv;oj .ilrrdustrijre. OCuvanje mira i
dug Zivot i l1ldTavlje predsed'nika Tita takode ·lzrooava oko
25°/o ·svih ispitanrka. Pri oceni ovlh od.govora treba imati u
vii!u i <>Pstu rpoliticku situaciju u zemlji u vreme obavljanja
ankete. 'Nairne, anlketa je sprovedena neposredno rposile govora predsednlka Tita u Splitu, !tilaja 1962. goddne i preuzimanja svih onih .poznatih mera ikoje su sadr'Zane u pismu
CK SKJ. Prema pismenim izjavama aiilketara ispitanici su u
veJikom fbroju bili ofkupirallli proJilemima koji &U istafknu:ti
u '1Pli1Bkom govoru i koji su naiSli na jedlllodu&no oclobravanje
i .po'd..Siku. Anketari lsticu da je veltki lbroj ispitallli<ka u svojfun
kontaktima s njima :pokretao pitanje iz Titovog govora iUi pri
foronulisanju svojih op.Stenaro.dnth Zelja ,poZ'ivao ISe na njega. 1
U nekim. od'govorima to se izrazito za;pa.Za. :Na prbner, >>Prvo i osnoVIno ~e da ibude milr. 13ratstvo i jedmstvo '<la 'ostane
i da se joS viSe o'drZi. Da se otldlone neki nedostaci u ~rav
ljarnju: rasp= u platama, bo!je p1aniranje, da se o!Jkloni biro<kra1Jski n~in nlkovodenj a, da se o!Jkloni krimimal u j>ri•
vredi, ·da svest ·radnika prema radu lbude na NiSem nilv·ou«.
(Anlketni 'list red. hr. 173 - Srbija). Ostaje otvoreno iPitarnje
da li bi se u sada ponov1jenoj anketi dobm s!U&li odgovori
na tako visokom po<litii!kom nivou, gledaju6i na rerultate
a,nkete u celini.
Polna ·struktura ima izvesnog uticaja i na uiCestalost
u kojoj se rpojavljuju odredeni modailiteti opstenarodnih ze!ja
(virdi tabelu 2c).
Tabela 2c.
OPSTENARODNE 2ELJE PREN1A POLU
i
Poboljsan standard
38
29
Mir
Tito -
dug Zivot -i
zdravlje
OCuvanje i razvoj
soaijalizma
Razvoj industrije
ReSenje stambenog
pitanja
Ekonomska stabilnost
Flazvoj saobracaja
Razvoj poljoprivrede
Zaposlenost
Oplita izgradoja zemlje
Nacionaloi prosperitet
ViSe Skola, Sire
obrazovanje
Stambena izgradoja
Bolja zdravstvena slu.Zba
Elektrifikacija sela
Smanjenje poreza
Izjedoacenje plata
Naoionalno jedinstvo
(lzvor:
0 uticaju govora predsednika Tita na odgovore ispitanika anketal'i
Cesto govore u svojim izvjel!itajima.
»Gover predsednika Tita u Splitu je uticao na sadrZinu mnogih odgovora. Cini mi se da sam osetila odul!ievljenje l!ito je Tito u svom govoru
izneo problem naSeg svald.dal!injeg ~oveka i nije slu~ajno Sto su mnogt !e~
leli da Tito bude jol!i Predsednik Republike« - Anketar, student soeiologije
iz Beograda. »Imam utisak da su nastupili (ispitanici) dosta otvoreno i da
su nove privredne mere i koraei koji se preduZimaju, pos~bno govor Titov,
u(!inlli da anketa u ovom krugu dobije svoj smisao«. - Anketar, student
soeiologije iz Beograda.
Mu!karcl
e n e
T~bela
22
19
19
16
13
12
9
8
8
6
6
6
6
5
5
4
4
'I I
Poboljsan standard
OCuvanje i razvoj
socijalizma
Razvoj industrije
Tito - dug zivot
zdravlje
Razvoj po!joprivrede
Mir
Razvoj saobraCaja
Ekonomska
stabilnost
Nacionalni
prosperitet
ReSenje stambenog
pitanja
Zapos!enost
Oplita izgradoja
zernlje
E!ektrH>kacij a sela
Izjedoacenje plata
Smanjenje poreza
Nacionalno
jedinstvo
ViSe Skola, Sire
obrazovanje
Stambena izgradnja
Bolja ·zdravstvena
s!U.Zba
Razli-.
% k:..pro~
cenata
43
-5
35
+8
29
-2
24
+16
22
21
16
-10
16
-4
12
-13
10
8
+
7
7
7
+ 6
+
1
1
-6
6
+
+
+
6
-2
5
4
-3
4
-2
1
2
2
-1
Dl-2)
I
206
Najuo~Ijiv;ja rarzllka u ikorist .Zena jeste u izraza>Vanju
. ze!je za m>rom - 8•/o - i zel)e za dug 'zivot IPredsednika
Tita · - 6'l/o. 1Jporedo s tim, Telienje i p~bolj~anje stambenog
pitanja doonlnira ll<ao zelja zena, i javllja se za 8°/o viSe nego
kad mUSkaraca. Nasuprot tome, zene ,pc>kazuju rnmogo manje
interesovanja za priNredne probleme zemlje ·~ ra:zyoj indu-
207
�1):'
i
,,.
i!
strii<; 10"/o, razvoj (po!jopriwede 13°/o, sa<>bracaja 4"/o, nacion~r !PfOSperilet 6°I 0 su .razllke u izrazenim zellj ama u
kor-Lst mws"karaca. NameCe se zakljurCa:k !kao i kod ilzra.Zenih
HOni:h ,ze1ja da su Zene, i pored otvorenog pr-ocesa emanci(pacije, joo nedov<l!ljo oogai\oV'ame u IP<>litlOkoon i prlvrednO!lll
zivotu zemlje.
b) Op!itenarodna strahovanja
Tabela 2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA POLU
Ze
n e
80
Rat
Tabela ld.
OPSTENARODNA STRAHOVA:NJA
•Jo
Broj i:s[lita.nika
. Elementame nepogode
Povratak starog reZima
Strahovanje za Zivot Tita
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Jugoslavije
Okupacija
II
Razli% ka procenata
Muskarci
1%1
Rat
+
73
Povratak starog
reZima
Strahovanje za
Zivot Tilta
Elementarne
nepogode
Bez strahovanja
Nesloga naroda
Jugoslavije
6
6
6
6
7
8
7
-2
6
-1
5
4
+
6
Rat
76
1.164
Elementarne nepogode
19
295
Povratak starog reiima:
7
105
Smrt Tita
6
98
Zanimljivo je da se strahovanja javJjaj;u upravo pred
5
5
Okupaoija
1
(Izvor: TabE!Ia E1-2)
Bez strahovanja
6
85
N eslo,ga narada J'llg'Os!wvije
5
onim druStvenim i prirodnim .sHalll1a prema lk:ojima se ~ovek
kao !pO'jedinac 01seCa nemoCan - nulcl.eami rrat 1 elementa.rne
76
nepogode.
Okupacija
5
72
(Izvor: TOJbela El-l)
JugoslovenSki ljudi lkao i narodi ostalih zema!lja u s.vetu,
strahuju najvi.Se ad uzasnih posledica o:nr!Olea;rnog rata. Strahov..nje dd rata izr..Zava 76°/o tspitamlka sto predstaV'lja najvecu ucestaJiost ikoja se ja'flja u •zra;Zemm llC:nim i opStenarodnim ·zeljOJma i strahovanjima. Strah od elementarolh nepogoda pred kojima je covek, iako ,ucesnilk: nau1mo-tehni0ke
revolucije sadaSnjosti, j.os lllVek i!lemoCan, javlja Se. u ovoj
a,Jlk:eli na \:lrugom mestu sa 19°/o. Verovatno je na rezultate
ankete uticao zemljotres u Makarskoj. Zatim po ucestalosti
dolaze strahovanja - opasnost po socljalni poredak, liCooist
druga Tita, jedin.Stvo n<>sih naroda (vidi tabelu ld).
Pri tome razllke u palnoj struktll!ri ogtledaju se u rprvom
redu u strahu od ·rata i to 7°/o u [wrist zena (vldi ta:belu 2d).
3. Poloi!aj na !estvici.
OpSti po!Joza,j na iestvlci jrugoslovenslkih lj'Udi karakterr!ie
izrazi!f: ~ptimiz31l11.
1
208
L
Pro/Host
SadaSnjost
BuduCnost ·
i
c n 0 s t
Ukupao Muskarci
I
4,3
5,0
6,7
4,31
5,06
6,85
I
DruStvena zajednlca
I Zene IUku pno IMuskarci I Zene
4,33
5,01
6,73
4,9
6,8
8,6
4,96
6,8
8,5
4,86
6,8
8,6
Rezultati su sa gle!Clil§ta interesa socija[tstlCke rlrulltvene
zajedln:ice !posebno pozitiV'ni, zbog toga !ito je qpti:mi«am narocito nag!la!ie111 u pog<Jedu razvitka i bud'W1mosti na!ie drustvene zajednice (JVitii grafikon 1). u tom okviru i svaki pojedlnac optimisti~i gleda i na svoj sopstveni ljloQoliaj, ko:ko u
sadaSnjosti, truko i 'll ibuduCnosti.
14 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
209
�Grolikon
LICNI POLOZAJ ISPITNIKA I POLOZAJ
DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI,
SADASNJOSTI I BUDUCNOSTI
10
9
8
Poloiaj druStvene
zajednice
\,"'
7
•/
6
5
/
/
/
_,;'
4
3
2
0
proSiest
sadoinjost
buduCnost
1957
1962
1967
Possbno je zani.im.:ljWo da polna strUJktura ne utiCe na
i:zraZeni optimi:zam u pog'ledu polozaj a na •lestvici, kako u od-,
z:i.osu
IJifuost, ita:Iro i u odnosu na d·ruS~venu zajednicu.'
Merenje optimizma poredc;mjem 1polo.Zaja .proSlost - saqa&njost i sadaSn:jost -'-- buduenost i ocena uspona, stagnacije
i parda oonogucava nam tlublju anali:zu samim tltn sto staticku
analilzu zamenjUje dinamOOkom. ReQativno malla veCina 56,8•/o - smatra da danas zivi bolje nego u proiilosti, a jedna
cetvrtiha da z;vi gore. Tri cetvrtine svfu ispitamika gleda sa
velikim optimizmom na budu6nost, a manje od 109/o o·CekuJe
pqgorsanje svog polozaja u ibuduenosti (vldi grafikon 2).
· Medutim, u odnosu na druStvenu ·zajednicu optim~zam je
Znatno izraZeniji. Rreko tri Cetvrti:ne ispitanika smatra da
je sadasnjost nase zemlje holja od proslosti, a soono 15°/o da
je to omnuto. Elizu 90°/o gleda s optimi:zmom na buduenost,
ddk je broj onlh lkoji sa pesltni2llllom gl!edaju na lmducnost
drwtve<tJ.e zflj~dnite lbezmai':ajan - 2,3"/o (v1di gra£i!kon 3).
na
I oV'de polna stru'ktura -nema oznaCajniji uticaj ni u oceni
liOnog poloZaja, ni u oceni op.Steg stanja dru~tvene 12ajednice
(Vidi grad'ikone 2 i 3).
Ov-i rezultati su .pr1rodni i moglli :su se oCelkiva:ti s obzirom
na usrpesan razvitalk socija[i,ma. U pogledu pouzdanosti odgovora moglo bi se smatrati da 'SU odgovori koji se ·ordnose na
proiSlost realniji, jerr se radi o -odredenom wemenskoni pedodu
o'd pet godina koji je proSao i koji su i~itanici do~ive'li. Veoma
naglaSeni pozitilv.ni rezu!J.tati ankete u odnosu na ibud!u,Cnost,·
naroC.ito ibudu6n01St ,druStvene zajednice, mogli lbi se obja:sni,ti,'
po naSem miSljenju, po~itivnim UOnim iskustvom doZi:v:ljenim
u proillo.sti, ikao i pre1jpostavkom da isrpitanici pobo1jsanje
svog HOnog cr>oloZaja vide 'll oCekiVanom · prethodnom raZivolu
.druStvene zajednice.
PosmatrajuCi ·OVU .Ci·njenicu na relaciji liJCnost - druStvo,
postavlja se i!Jitanje da li je pojedinac vee rdovoljno svestan
cinjenice da je opsti princip nase dmrlitvene zajednice da [iolazi
od. ~caveka ·i njegove 111Cne sreCe kao uslova za sreCniji ·Zivot
.dru~a u •celini. MOIZda bi u .tom pagledu i ·optltnizam u poe
gledu liene huduenast\ lbio jerdnak optinrlmnu u poglsdu buduenosti rdrustvene <zajednice, a. ne talko $kronmo uklopljen
u olkvire opSteg 111~etka drustve111e zajedlllice.
Opi!ti .rElZU!ltati ankete o zeljama i straho,vanjima jugoslovenSkTh !judi polkazuju da p<>lna struktura ima i:zvesnog
tittcaja, poseibno na IHCnom planu~ -.Razlirke .su vidljive_ prvenstveno u· uCestalosti pojedinih modaHteta, a manje iii nikako
210
14'
•
*
*
211
�Grafikon 2
MERENJE OPTIMIZMA
A. Li Cni poloiaj i spitanika u sadaSnjosti upor~dj en
sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti
Grafikon 3
MERENJE OPTIMIZMA
B. Polooaj drustvene zojednice u sadasnjosti uporedjen
sa poloiajem u proSiosti i buduCnosti
%
ienskl
1·11
J.JJ
1- proS lost
II- soda.Snjost
111- budu6nost
212
.Ji.JJI
Zenski
muiki
ukupno
ukupno
11·111
I • II II • Ill
1·11 11-111
~ u usponu ~ u padu
II'- sadaSnjost
~
I!QQS2I stagnira
-
lilt- buduC:nost
-
b ez odgovora
li- proS lost
I • II
~
II • Ill
u usponu
~ stagnira
1·11
11·111
~
u.. poclu
-
bez odgovora
213
�u nJihovoj raz;>~likosti. Pored op.Steg aptimlzma i n"bitni!h
;azlj;l<a ;t -pol?fZ~Ju na Iestvici, jugoS!ovenSke ~ene .posebno.
~zraz~v~~u zeil]e •1 s~rahovanja vezana za njihov po[o.Zaj majke~
1 f~kCIJe u porod1ci. Sva:ka'ko treba uzeti 'U obzir i ern.ocio-;
~a1n: odn?s Zene prema Zivotnim- .problemiocna. Pri tom tre'ba;
1
:~atr u VIdu_ .'d_a :U modaliteti Ze1ja i strahovanja muSkaraeai
1 zena ~koro 1sti, sto rgovo.ri o procesu emancipacije Zene, njene:
s~e _vece ravnopra'Villosti i stvarne sposobnosti za uoCavanje'
~1tnih pr?bl~a u odnosu na svoj pol~aj, porodicu i drustvenu za]ednrcu.
IV. UTICAJ STAROSNE STRUKTURE NA ZEWE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ !NA SKALt
1Starost deluje ne -samo kao biolo.ski :nego i kao socijalni
cinillac. Ona je !IJre svega antropoloilko obei..Zje coveka koje
se drustveno obllkuje. U zivotu pojedinca i druStvene zajednice ra1iHkujemo doba covekovog detinjstva, ·nrladicko
doba, doba -radne S!IJOSobnosti i zrelosti i doba starosti. Obicaji
i pravni propisi u. ~vakoj druStvenoj zajednici reguli!Su drustvenu uiogu i !IJO!ozaj u vezi sa godinama sta.:osti. Punoletan gradan.in ima posebna prava i obaveze. DXIU.Stvena zajednica raCuna sa radnim ,periodom .Co.ve!ka, ili fertilnim periodom Zene. PorodtCna zaj ednica zasniva se najCeSCe u odredenim godinama s~arosti.
Revolucionavni tokOIVi u na.Soj zernlji .o'bO.ilkovali su :tri
generacije sa razliCitim druStvenim. ·ulogama u istorij'Skom
razvoju: predratnu .generaciju, generaciju koja je .hila nosi'lac
NOB-e i posleratnu generaciju v:ispitanu u u!Hovima socijalizma.
Uticaj starosti odra.Zava se i na Zelje i stralhovanj a jugosloveruske Zene. N a Zalost, tUzorak je ·dbuhvatio saano Hca
iznad 21. godine starosti cime se potcenilla pUllla vredinost odgovora mladihispitanika.
Rezultati obrade izvornog materljala i njihova anaJiza
p<1ka>zuju da generacijoske !Ta:ll!lke uticu illa ·:i:elje i strahovanja.
i.
LiCne Ze!je i strahovanja
a) Starosna grupa od 21 do 29 godina - Prva starosna
grupa obuhvata zene od 21 do 29 godina star·osti. To je ge-neiacija vaspitana u socijaliz·mu i uslovtlna pravne i politiC'ke
ravnopravnosti Zene.
Srecan porodieni zivot .jav'lja se kao najopstija zelja najveceg hroja ispitanica - 53,4•/o. Sa tom ze!jom povezana su
215,
�r:
i d':a osnovna materija1na uslova za Z.ivot porodice: posedoVB!riJ·e stana (48°/o) i nj<lg'ova anoderna oprema (35"/o). (h,rukav
redosled zelja mogao se ocekivali s obzirom tla je to period
zasnivanja braOne zajednice, te i ·Zelje da se 'Ona stvori, materijalno dbezbedi, uCvrsti i 1brojn:o razvije ddlaze do izra.Zaja.
Stan i njeg-ovo uredenje, a ne zaposlenje d. visina p.rithoda
~arakteriSu ek<m.omsku sigurnost u uslovima soci'jalizma, sa
Jedne ·strane, a stambene teSkoCe i Ze1ja tza vi!Sim standa:rdom (23°/o), sa dr.uge strane. Problem srece i ibuducnosti dece
kao i .l;fJCno •zdravlJe~ 12a. raZliku ~ drugih .grupa, ovtle nij~
od !l)rmnarnog znacaJa, 1ako 30°/o anket£ranih. Zena to iznosi
kao svoju Zelju. To se objaSnjava 1Cinjenicom Ida je u .o·voj
starosnoj grU<pi jos znatan hroj neudatih zena i mladih brako.va .bez de.ce i. 'da u ~ godinama sta:rosti zd'tavllje abiJCno
JOS niJe ozbi!lJniJe ugrozeno. To se ddnosi :i na zdravlje Cianova porodice.
Slfuka lkoju nam rpruzaJu liane IZelje ! strahovanja generacija jugoslovehsikih zena izmedu 21 i 29 godilna starosti je
aCekiva•na. One su shvatile svoje o:baveze u Zivo.tnom dklusu
i svoju druStvenu ulogu. Zasnivanje i stabilizaci•ja parodiCne
zajedalice i struCno .usa•v!'Savanje kao put u~eha u Zivotnomporivu karalkteriSu, preko Zelja i strahovanja, CL'tavu posma-'
tranu •starosnu grU<pu.
b) Starosna grupa od 30 do 49. godina - Ova generacija
prc>sla je i podnela te8koce rata i Revotlucije. Te godine wlaze
u radni i fertilni period Zene, koji lSe uprasvo sa gor.njom granicom od 49 godina uglavnom i 1Zavr.Sava. Ulk-olilko :Zena postiZe
odredeni dru·Stveni poto.Zaj, ona to uspeva u t.ian go1dmo.ma.
Njena dvostrulka uloga domaCice i z~oslene .Zene u ovim god~nama je .najizrazitija. Zena kao majka u .tom periadu ima
najiViSe roditeljskih obaveza. Zato je i razmnljiVo Sto najveCi
broj Zena u ovoj staroSI!loj grupi iznosi Zelje za sreCu i buducnost svoje dece - 57,9°/o. Zelje ikoje se odnose na stan
navodi i u ovoj ~rU<pi znatan deo zena (36,7"/o). Ip&k i problem
stana i njegova oprema su izra.Zene 2a dlm lf0/o- crnam.je nega
u prethodnoj starosnoj grupi. Zelja za visim ~tanda~dom .s!koro
je po:djednako za.stupljena kao i u prethodnoj gl'li!Pi. Zelja za
Henilm zdravljem je nesto nag.Jasenija (5°/o viSe).
Dok se u prvoj starosnoj grupi srecan porotlleni i'ivot
jav1ja kao dooninantna zelj:a Zinatne po1oVine i,pitanica, dotle
ova Zelja, kao i Z:e'lja za .zxiraVljem L0lanova !PO~odice javlja se
k<>d jedva cet1ertme amlketiranih zena u .oV1oj starosnod grupi.
Ovaj ipodatak mo.Zemo tuma,Citi dvojaiko: u .po1m1aitranim godlnama Zivota Zene su preteZno vee rzasnoJVale 1brafuu zajed-'
nicu i p.rebrodile .prve tri lkritiiCne godine braCne zajedtnice,
tako da zelja za staibiiizacijom braka nije nagl.Sena, jer je
veC ostVarena. Na.sUJprot tome, tUilllaCenje mo.Ze biti i (P'otpunosuprotno. Nairne, stat:tstika ;razvoda bra1mva prema trajanju
u 1961. godini govori da je brak u trajanju Old 10-14 godina
Iabilan 1 procenat razvoda veiJ]kl, a to je upravo period :koji
obuhvata i"lsmatrana sta:rosna grupa.' ZJbog toga ne ,postignuta,
stabiJrnost, veC poremeCeilo.st iii .prestanak braCne rzajednice;
uti:~e da Zelje za ·sreCom 1p0radice budu smanjene na polovinu.
u octnosu na prethodnu star<>snu grupu. Pri toone nagl.Sa'Vamo
d<>minantnu zelju za srecu i l>uducnost dece. (V]di pril!og __:
tabela 1a).
1
Ova starosna grU<pa poikazuje u odnosu na druge :9koro
isroljucivu zelju 'Za da!lji uspeh U skO<JovanJ"U - 10 20/o ~rema
,..
1,4•;o kod d<ruge starosne grU<pe, a kod ltrece ' grupe ' ta se zelja
uopste ne javlja. S tim u vezi i staJ!nost !POs!a pojavljuje se
kao izrazita zelja najmlade starosne grupe (16•/o: 6•/o: 3•/o).
Uspeh u !Poslu javlja se kao ·zelja sa dv"!Put vee<>m Ulcesta1oSCu 1kod prve ·starosne grope u odnosu na treCu. Sve QVe Zelje
karaktedSu zdrarv oidnos prema radu i shvatal!lje da postojeCi
principi ra&pode'le uslov-ljavaj·u a>ovezivanje sta!J.nosti posaa,
uspeha u radu i rvisinu prfunanja sa ·stru.rCnim usavnSavanjem.
~rirodno je da je i eelja za razonadom sa najvecom frekvencrJom !Zastwpljena kod najmlade generacije - 9,5•/o. (Vidi
pri;!og - tabela la).
Strahovanja jugoslovenskih zena s obzirom na starost
pokazuju da ova rprva starosna grupa stra!huje upravo od neis[pumjenja l:elja koje je izrazila. Nesrecan porodiani zivot,
odnosno ibolest i nesreCe u porodici :su strahovanja koj a se
najlcesce javljaju (30°/o i 37"/o). Odanah zatian dolazi strah<Jvanje od rata. Ovo strahova.nje izrazava podjednako oiko
cetv.rtitna i.spitalll!ica u sve 'tr:r postrnatrane s1;arosne grope. Kod
?ve _starosne grU<pe strahovanj e od niSkog zivotnog standarda
JaVIJa se dvostru'ko <vise (12°/o : 7"'/o: 6°/o), nego :kod druge dve
grupe. MaZda ova generacija iana <lonekle i raz'Jicito shv<ttanje
0 2Jilacaju zwotnag standarda, sto ta!kode treba uzeti u obzir.
(Vidi !P'rilog - tah61a 1b).
216
I StatistfCkt- btlten
298~
;Januar 1964, str. 98'.
217
�U ovoj starosnoj grupi, 'kao i u iprethodmoj, strahovanje
od 1
bollesti i nesrece ·U por<>dici je najizrazenije (42"/o). Menutim, ovde se prvi put pokazuje jasno i :zn.atno izra.Zeno strahovanje za •Hcno "<Jrav1je - 38,9°/o. Verovalmo da su to godine •ceilce poremecenog zdravlja. Ipaik 'je 'kaTa'kteristieno emo-
ciona1no i materi'nsko ·reagovanje Zene koja strahovanje
z~
zdravlje C1anova poro!dice iZiraZava viSe nego strahovanje. za
UCno zdravUje. N a treCem •mestu dolazi -strahovanje od neu:::;peha
dece Ill zivotu . .(Vodi (pl'il<>g- tabela 1•b).
Opsta 'kara'kteril'ltika generacije IZena izmeilu 30 i 49 godina 1starosti 'koja se de>bija preko ilorazenlh Uenlh zelja i
strahovanja, jeste njih·OfVa Skora iskljuCiva orijentisanost ka
deci 1 zdravlju 'Clanova iporodice i sv-ome HOnoan zdravlju.
Daikle, ne Zelja za drru.Stvenom afirtrn:acijmn i us;pehom, veC
Zelje vezal!le. za njen poloZaj majke i domaCice su dominantne
u ovoj starosnoj grupi. Viseik procenat .:astupljeniih Klomacica
kao i\?:drzavanilll. lica u uzorku svakako da defomnilie dobijenu
sli:I<u.
c) Starosna grupa od 50 i vise godina - Zene obuhvacene
ovom sta:rosnom grupom vaspitavane su u uslovhna meravnoprruvnog p<>lozaja .ilene u predratnoj Jugosla'Viji i one su podnele teskoce rata. Iz njihovih red01va {Ponik'le su jos u toku
rata Zene r.wk:ovodioci, polit1Cki i drus-tveni radni'ci. FizioloSki
one su pre.Sle fertilni period, a uglavno.m i radni qJeriod Zivota. Na ,prvom mestu, i u izrazito veCem !broju, ispitanice
lzrazavaju zelju za licnim zd.Tavljem (48°/o: 34°/o: 30•/o). Zdravlje ·Clanova porodice je treCa izraZena Zelja po uCesta1osti 210/o. FizioloS.ke promene u organimnu uslovljavaju, s;vakako,
smanjenje vitalnog lkapaciteta, poveCan jbfoj orbaljenja, te se
to qdrazava u ,ovoj starosnoj grlllpi u z~lj'i za rzdravljem. Ovde
se prvi put javlja .~a-Cajnije izraZena Zelja za boljim socijalnim osiguraniem- 14,4°/o. To se moglo oe"kivati" obzirom
da .se radi a kategoriji lica sa liCnim prihodima, na osnovu
licnili, a jos vis~. :pGTodii\nih penzija i drugih socijailnih davanja. Takode se posebno uoCava Zelja za IDtegracijom ne samo
u porodicu, vee i u siru rodbinsku zajedni.cu (10'/o). iNajvise
ispitanica OVe IStarO'Sile grupe zeJi da ima RiSe UOVCa (120/o).
U t<>m lpogledu jedino najmlada staroona gru.pa im S€ pribli~uje. Ovi p<>daci navode nas na socioloSku anallzu T. Parsensa koji govori · o iz·alovanosti starih od dru:Stvene akt:irvnosti,
cd dece koja osni'Vaju svoje porodice i psi!hiCikog osec~nja
usamljen-O'sti. Starost !pOVlai!i- za sobom i smanjenje materi218
ja1Lnih :primanja, a rleca !Iledov·oljno ISihvataju svoje obaveze
da to nadolro.ade.' Ako se neka od owh clmjenica moze primeniti na jugoslovenstke Zene ovre stwoSI!le grupe, onda je to
donek!le olbjasnjenje odobijenih rezultata. Zelja za stan<>m i
njegovom opremoin 71Il:atno je smanjena u odnosu na prethodne starosne grupe. Veravatno <llbog toga sto se smatra da
je to pitanje ili: reSeno, Hi je sm.anjena nada u m.oguCnost za_dovoljavajuceg resenja. Jedlmo je jos velika zelja za srecn<>m budu<moo&u dece- 38"/o: 58°/o: 30°/o u na;ji!nla&•j starosncJj gru,pi. (V,idi prilog- talbela 1a).
u pogledu strahovanja .rezultati su isti tkao i lkod zelja:
boles! liena 48•/o, :J:>e>lest u ipOrodici 31°/o, l!lesreena starost 13°/o.
Briga za decu izraZena je procentom od 11°/o, zna!Ci znatno
niZe nego u IPtethodnoj :grUjpi, i strah ·Od nerodne gddine sa
7'/o. (V<idi prilog- tabela 1b).
L~Cne ·Zelje, a jcrS viSe strahovanja, jugoslovemke Zooe sa
preko 50 godina starosti karakteriBu 'ill kao gl'UIPU okupiranu
b.rigoon o svom zdravlju i IStrahom od smrti, Zeljom za sigurn-oSCm i razbijanjem usamljenosti, pored .Zalja, inaCe karakteristtCnih. :za Zen'!J., lkoje se ·odnose na ;poradicu. !Rezultati .u lzvesnoj :m.eri iznenaduj;u, pogotovo a'ko se uzrne u 01bzir da
se vlse .od polavine - 1'23 : 104 - ]spitamica ove starome
grupe ,na~azi u doba starosti od 50 -do 59 godina, dakle -jos u
Zivotnoj snazi, a pored .toga a!ko se ima u iVidu i poveCanje prose'Cinog trajarija Zivota, tprvenstveno ik.Oid Zene.
,
Pored iznetih zapa:Zamja o uticaju IStarosti na Zellje i strahovanja naSe Zene, Cini nam se da bi slika bila nepotpnna a
rezu1tati donek'!e jednostrano tumaceni aiko se ne bi uzele u
obzir joS neke Cinjenice.
2
·
VeCilnru za,pOisJ.enilh Zena kod nas l~ine anlade g-eneracije.
One :su se iSkolovale, Zive i .rade .u novim uslovima, pa je razumlljivo da rlru1<Jcije gledaju na svoj polozaj u ·amliitvu. !l;bog
toga se i njihove zelje i strahovanja razllkuju Cld zelja i stra~
havanja Zena u d·ruge dve grupe. Izra.Zenije ~elje za stru:Cn1im
oJWOsobljavanjem, uspehom u poS!u, z~poSJ.enjem, polboljsa,njem sta:n:darda, - ka:ko •je vee itanije istalknuto, to potvrduje,
i:lko su Zelje ·za sre6nim po.rodiC:n.im Zivotom. do.sta mag·laSen~.
Takode bi -billa jednostrano tuma~Citi da se interes Zena dve
starije starosne g.rupe ograniiCava samo na Zelje o ![JOli'odici ;i
1 T. p a ~sons - l:lements pour une Sociologie de z•action- - A~
et -sexe dans la societe americaine - Paris, Libraire PLON, - str. 127.
-2 Od ukupno _
zaposlenih u 1961. godini do 19 godina na Zene otpada
'!11,6%, a od 20-24. godine 33,4%. - Stat. btlten 298, str, 32.
.
219
�]i
•
l:itOO:om 2jdravlju, te da je Zena nezainteresovana za b'ilo Sto
drugo StO nije ·vezano za njenu u1ogu u porodici i materins'ku
funkciju. U svadrom slucajru radi se o Sl<>Zenosti pa.lozaja zene
i 1
kao majlke, i o njenoj dulbokoj vezarr10sti ·iZa pordcUCni Zivot.
Starije generacije Zena ·su vellilkim '<ielom nep~&mene i nisu
ni za .Sta drugo ni osposobljerie neg-a .za lduZnosti koje obavljaju u poxodici, pa je i razurnljivo 'Sto se u tim okvirima !kreCu
i 'lljilhove zelje i strahovanja. Sve to pdka0t1je da se pdlozaj
starijih zena u mnogome razlikuje od <palozaja m!ad>h zena.
*
*
*
Sa:i:imam:j€1!ll <pajed1lnih moda~teta rprema tipoJ,ogiji na
cetir.i osnovne gmpe dobijamo nesto iWlenjenu slllm.
Tabela 3a.
L!CNE. ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I STAROSTI
ISPITANIKA
Osnovna grupa
lod 21-29g.]od 30-49g, ]od50g.ivise]
Broj
odgov.l
/o
Broj
Iodgov.l
16,7
172
o
o
fo
Broj
0
j odgov.[ fo
Svega
Broj
I odgov, I
0
fo
LiCna sreCa
i zdiavlje
(zdravlje, Skolovanje, razonoda i dr.)
Zdravlje i sre·
ca u porodici
( sreca i skolovanje dece, sreCan porod. Zivot
zdravlje u porodid i dr.)
Licni i por.
ekon. polozaj
·(imati stan, po..
bolj san standard, zaposle·
nje i dr.)
Ostale zelje
(mir, rodna
godina)
Svega
220
93
181
32,6
405
16,1
37,9
138
195
23,3
32,8
403
781
18,2
35,2
272
48,9
440
41,1
233
39,2
945
42,6
10
1,8
52
4,9
28
4,7
90
4,0
Zelje za pobolj~anjem Elkonomskog polozaja dominantne
su kod sve tri starosne gmpe. Ze!je koje se o'dnose na lieni
i porodirC:Ini ekonomski polo.Zaj ..su r-aznolike, pa iako je, us1ed
ve!ikog spektra, ucestalost rpojedtnih modailiteta relativno
mala, i[>ak .ti<palo,gija dade nffito d:mnenjenu sllk.u i podvJ;aCi
prioritet zelja vezanih za ekonomski rpolozaj. Medutim, ka'ko
je ana~iza usm.erena na uticaj star<>sne strukture, to podaci
o tome koje se ~elje jacvljaju sa najvecom :lirelk>voocijom u pojedinoj osnovnoj gru;pi tipologije rpotvrituju ranije zakljuCke.
U prvoj starosnoj grupi dominiraju Zelje vezane za stan, pobo!jiianje •standa:rda i za<paslenje (48°/o), zelja za &recan porodlcni zivot i ibuduenost dece (37,9"/o) najna.g>la.Senije su u
drugoj starosnoj grupi, a u tre6oj Zelje koje •se acinose na
saJmu ]ienOISt :isrpltan]koa (23,3°/o), u rpi'V<lilll redu na 1icno
zdravlje.
L1Cna strahovanja pokazuju, nasUiprot ~elja.ma, .najmanju.
ueesta!ost u odnosu na !ieni i rporodieni ekonomski po~ozaj.
Tabela 3b.
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
STAROSTI ISPITANIKA
Iod 21-29 g.]:od 30-49 g. ]od50g. ivJ§e] Svega .
Osnovna grupa
LiCna nesreCa
i bolest
{bolest, nesreCa,
starost i dr.)
Bolest i nesreCa
u porodioi
{bolest, nesreCa
dece, nesreCan
porodiCni Zivot)
Porodicni ekonom. poloZaj
( nizak standard,
nedobijanje
stana i dr.)
Ostala straho-
Broj
odgov.l
0
· fo
Broj
I odgov.l
o
Broj
o
lo \ odgov.l fo
Broj
I odgov.l
556 100,0 1.069 100,0
594 100,0 2219 100,0
lo
80
24,5
146
23,5
140
38,6
366
27,9
147
45,1
290
46,5
113
31,1
550
41,9
46
14,1
63
10,1
32
8,8
141
10,8
2363
17,9
vanja
(rat, nerodna
godina d dr.}
Bez strahovanja
Svega
o
51
15,6
2
0,7
326 100,0
114
18,2
1,7
10
623 100,0
71
19,5
1,5
2,0
19
7
363 100,0 1.312 100,0
221
�il
Medusol>no rporedenje nameee zak1j,ucai<: da je stvarna
teZnja :ka ·boljem sadr.Zina Zelja vezanih a:a e!konomski poloZaj,
ddk se strahovanje ka gorem javlja u veoma maloj meri. Kod
strahovanja su dominantna ana k·oja su •vezana za Zivot po.::.
rodice i il>udu6nost dece. U :pogledu starosne stru!kture ova su
strahovanja kara!kte<ristlCna za prve dve starosne grupe, dok
treCu karakteriiSe strah od bolesti, Sto je u Skladu ISa ranij i.m
analizama.
1
2. Op!itenarodne zelje i strahovanja
Znacajne su raillke ikoje se jav'ljaju u henim eeljama i
strail>ovamjima ]Xld uticajem starosne strukture. Medutim, ]Xlstav.Ija se pitanje da Ii starost ~utii!e u istoj meri 111a formiranje
Zelja i strahovanja vezanih za druStvenu zadedn.1cu .. Analiza
o,plitenarodmlh zelja jugoslovenske zene pokazuje da se pod
uticajem starosti j-avijaju razlik.e u crnanjoj meri i one se
ogledaju pre svega u relativnoj ·ucestalosti. Izrwzitije se javljaju sledece zelje: pol>oljsan standard, zivot i z:dra'V'lje predsedni!ka Tita, raz-voj socija!i?Jma, -ra:zwoj indust.rije 'i poboljSanje uslova stanovanja.
.
2e1j_a za viSim Zivotnim standardom izrazito dominira
se
u sve tri rstarosne grupe. 'P.ri tome treba tmati na umu da
ne radio IStandardu ispitan1ka, vee ICitave rlruStvene.zajedllice.
Ova zelja .pokazuje da su jugoslovemike zene prihvatile.apstu
pOlitilt!ku ten!denciju naSe zemlje da se oocijaUzam gradi n,e
samo rz.:a bUdul:nost ,nego i .za da:na1~nje:g tCoveka -:- uCesnikci.
izgr~dnje. Naime, cine shvataj'u <da je poviSenje opsteg stan-
darda neJXlsredan uslov povise<nja i njihovog Henog standarda
i dbratno.
Najmlada starosna grupa jugoslorvenSlcih ·zena - od 21
do 29 godi.na - lzrazava pre svega IZelje za razvoj industrije
- 25°/o, saQbraCaja, rza.moguCnost 'Sireg O!~~ovanja i postOjanje •viSe \Skala, 01:a bo]ju 2>dravstvenu Slml>u, elt!ktrifikaciju
-sella, dakle ·zelje vezane za napredaik l da'lji ra2vita'k 01:emlje.
Po ;procentu uCestal()ISti ova grupa se 1stiCe. i sa onim Zeljama
222
koje su dominantne u drugim starosnim grlJlPanna, razvoj socijalizma, zivot i zdravlje predsednika Tita i polboljsanje
c;pstlh uslova stamcivanja. Sve to p()kazuje dlnamlzam najmlade generacije i njenu· angaZovarnost u o:pStem i' privredn.om
razvoju ·zemlje. (Vldi .prilog- tabela 1c).
Dok najmlada staroSilla grupa iznosi Zelju za razvojem
industrije o.dmah iza Zelje tza poboljSarnj.mn stan:dar.da, to se
kod .zena lzmedu 30 i 49 godina starosti ta !Ze'lja jav:lja kao
Cetvrta, au najstarijoj grupi •kao treCa po IProcentu uCesta'losti.
P<lbolj'ilanje opiltih uslova stanovanja jav]ja se !kod svlh grupa
te'k na petom mestu, a~li v11dno opada sa godinama starosti ~
19,8"/o: 17,!1'/o: 10"/o. Inace uporedna anaNza pet najviile izrazenih ze<lja pok<tzuje da njihova ucesto:lost opada ulko;!iko
godine .starosti rastu. Ova pojava se mogla ocekivati lkod najstm.ije grupe Zena, s ob!Zirom na povlarCenje iz 'dlruStvene
aDJga.Zovanosti. Medutim., i:.zvesno opadanje u sredn}oj siaro.&lloj
grupi p.rema najmiadoj, mDZemo tumarCiti samo kao ilmaziti
uticaj kojli na tu gru.tpu 1ma uloga -Zene -kao majke i njen_e
oba~Veze u po!'1odici, a ne beZanje od o:p.St:iib. problema. To se
mOiZe tvrditi, tim pre, Sto su .razl'iik:e izmedu srednje i naj-:mlade grupe u opstenamdmim zeljama mlnimailne.
Pored op.StenaJrodnih Zelj a vezan'fu za naSu dr.uStVenu
zajednicu, jarvllja ISe posebno naglaSena .Zelja rza mirom. Oko
29'0/o ispitanica izraJZava ovu Zelju. Pri tome se_ ne uotCavaju
nika!kve bitne raiZJlillre 1
izmedJU po:iedin'ih starosnih g,rupa.
·Istovremeno ~asnovno strahovanje, lkoje je uosta~lorn i jedino uoCljivo, jeste strarh od .rata, \koji se kreCe u ISVim starosnfun grupama oko 80"/o. Dalkle, kada se radi o ugrozenosti
same egzistencije, 1kalko ispitanika i 1Clanova njihoviih porodica
ta'ko i druS'tvene IZajedlnice, onda se ibritSu ra!Zlli!ke ru go.dinama
starosti.
Stra;hovanje od elementrurnih nepogoda pred l<ojima lju<li
oseCaju 111emDC, jarvlja se na rdrugom ·mestu po uCestalo:sti j
raste
godinama starosti. (Vidi prllog - t"bela 1d).
sa
Grupisanjem opStenarodmih zelja po ti{p<>log·iji do1bijamo
sledeee rezultate:
223
�Tabela 3d.
Tabela 3c
OPSTENARODNA ·STRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I STAROSTI ISPITANIKA
OPSTENACRODNE ZELJE PRElMA TIPU ODGOVOM I
STAROSTI ISPITANIKA
Osnovna grupa
·---- ~
_<:Jd 21-29 g.j od 30-49 g.jod50g.ivise/
I
B•oi
odgov.
I
%
o
Iodgov. I
Broj
%
o
Svega
Iodgov. I to Iodgov. I "
B•oJ
B•oj
01
I
OJ
Svega
Iodgov. I '/o· Iodgov. I w Iodgov. I "'
to
Broj
Broj
Broj
------'-''~dgov.
19,3
razvitka socijalizma
(nesloga, smrt
38
Tita, povratak starog reZima itd.)
12,7
56
12,4
26
9,2
120
12,5
Bezbednost
zemlje
149
(rat, okupacija itd.)
87
18,9
182
20,6
76
17,1
345
67,4
309
68,5
186
65,5
644
67,4
Elementarne
nepogode
28
12,7
66
14,6
56
19,7
150
15,7
6
2,7
20
4,5
16
5,6
42
4,4
naroda Jugoslaslavije i dr.)
Privredni razvoj
.zemlje
(razvoj industrije, saobraCaja, 131
ekonom. stabilnost, nac. prosperitet i dr.)
Zivotni standard
gradana
(poboljsanje
standarda, bolji 170
stamb. uslovi, zaposlenost i dr.)
28,4
250
28,2
135
30,4
516
28,8
Bez strahovanja
Svega
36,9
306
34,5
146
32,9
622
34,7
Razvoj prosvete
i zdravstvo
24
5;2
38
4,3
23
5,2
85
4,7
Mir
49
10,6
110
12,4
64
14,4
223
12,5
461 100,0
886 100,0
444 100,0 1.791 100,0
Ovo grupisanje ne otkriva nam nove tendencije. Na prvom
mestu stoje zelje vezane za opgte pOibOilj!lanje zivotnog standarda.
Prema. tipologiji opi!tenarodna · strah<>vanja pruzaju sledecu s!lku:
224
I
Broj
0
to
UgroZavanje
Tita, jeilinstvo
Svega
od 21-29g.J od 30-49 g.jod50g.ivise/
JO
Opsti razvoj
socijalizma
(razvoj socijal.,
zdravlje i Zivot
Osnovna grupa
221 100,0
451 100,0
284 100,0
956 100,0
I <>vde se rat jaV1lja kao osnovno strahovanje. Strahovanje
od elementavnih nepogoda Taste sa go:dinaana zivota. Strab
ad ugrozavanja socij&listicklo.g ![loretka <>pada sa staroscu.
Licne i opstenarodne ze!je jug<>slovengklh .zena povezuju
se u prvom redu na planu Zivotnog IStandarda. Preovladuje
svest o tome da u uslovima viso'kog opstedruiStven<>g standwda postoj'i m'Olg'UICnost pOviSenQ,a i lfuCnog i p.orodiOn.og ,~tan
davda. To se is to odnosi i na uslove stanOIVanj a.
Pose<bno je uoCljivo da !POvezivanje lrenih sa op5t!ld1'4•
Stveniana interesima dolazi do- iZ.raZaja u tome ,Sto su nek~
zellje na ljenom plan.u povezane i uslovljene sa zeljaana opste;
narodnog kar~ktera: zelja za zdrav!jem sa organizacijoni
balje zdravstvene slliZbe, zelja za iikolovanjem ~a mo.gueno!l&u
sireg obrazovanja i poveewnja broja iikola i sl.
15 ?.:eije i strahovanja naroda .rugoslavije
�3. Po!ozaj na lestvici
a) Proc.ena . polo~aja ispltanika n,a, . lestvici
Pr~cena
p()lozaja za proslost rkao 'i za ~adalmjost ne pokazuje vei:e razlike meau st.,rosni'm grupama zena. Kako se vidi na grafickom
prlkazu, .Zene su p,rocenile- svoj ·.polo.Zaj u proMosti pre~a
starosn:irm. g-rrupama .sa 4;2, 4,3, 4,4
znaCi raspon od- 0;2 od
staro.911e grupe 21--'-29 ·godil!la do stanoSI!le grupe od 50 i viSe
godi.na.
-=
.
21
·-BuduCriost
SadaSnjost
Proilost
3.1
I
29 god •
·7.3
I
5.2
11.0
4.2
30 • 49
SodaSr.jost
2-61
5;0
11.9
lo .7
4.3
50
Budu_Cnosf
4.8
viSe god.
5,9
$odaSnjo_sf.
·.
god,;_
6,9
BuduCnost
Proi:Jost
I
2.1
1-SI
11.1
0
2
I
lo.4 ·
4.4
ProSiest
I
3
d
5
6
7
8
9
10
Ra?Jlilka u proceni po1ozaja . u sadailnjosti i.znooi 0,4 u
korist najlll'laae st~rosne grupe. N arocito je naglasena razlika
u odnosu na budui:nost i honosl 1,4 u korist Jiajmladih. To nam
d<>sno g<>vW:i da -~a n.,jviiie optirn!izma <>Va starosna grupa
gleda:. na buducnost, procenjujuci svoj ;polozaj na lestvici sa
.7,3, dok drtlge dve star<>sne gru.pe svoj ;pol<>*;aj procenjuju sa
6,9, <idin~o 5,9.
.·
.
.
·
..
A!ko. up<>reclimo k!!ko su poje<iine gvupe zena procenile
svoj polo.Zaj u proSlosti, tada se ¥idoi da je, ialko sa nematnom
226
razlilkom, starosna grupa od 50 i VJJSe godina svoj polozaj
proceni1a najviSe (4,4), a starosna grupa od 21 do 29 godina
najniZe (4,2). Medutlm, poJozaj J)ajm~ade star<>sne grupe u
$adaSnjosti, a naroCito u :buduCnosti,' je ·.viSi o<Lpolo.Zaja druge
dve starosne grllpe.
.
·
A:lw posmatr.amo pOisebno pojedine ·starosne grupe, on•
da je interesantno uoCiti interval u kome se k·reCe !procena po..;.
Iozaja. Taj interval je opet najizrazeniji .u gru;pi od 21 do 29
godina i i.znosi 3,1, u grupi od 30 do 49 iznosi ·2,6, kldk u naj•
starijoj starosnqj grupi zena lzln.ooi 1,5. Pooinatra,jubi sbr<>St
u ovom slu~aju !karo &Hac llooja utice na oore<'livarije pol<>Za:ja
na lestvici, virdi se :Ioo!'i!ko godil!le starosti rdeluju da sa v1'le Hi.
mall1ie nada i <Jceklv.anja neka starroo.na g.ruiPa gleda na.sV'qj pojozad kako u pr<>Slosti talko i u saJda!Snilosti i buducnoshl.
. ·2elirmo li oceniti optimizam, odnosno pesirmizam, g1eda~
juci dinamicki periold od 10 godina, tada opet vildimo uporeaujuci proslost - sadai!nj<>st, da je najjace wr.Zen optimizam
u starosnod grupi od 21-29 go,d!ina sa 62,5°/o '58,6°/o, odnos•
ilo 48,90/o u Sledecim starosnim gru;pama. · Qptimizam izra•
zen paredenJem sada5njost - lbuducnoot jail je izra>Zitijd i
iznosi 88,6, odnosno 80,9°/o ru prve dve starosn:e:'grupe, dok U:
grupi ad 50 i 'ViSe godilna sam·O neSto viSe Od. polovi:ne Zena;
54,1°/o gleda sa Ojptimlzmom u buducnoot.
·
Procent~ !koji ilzraZavaju pesimizam ikada se u;Pore'di pro•
Slo·st - sadaSnjost su priblifui u svi·m starosnim gru:pama Ze..o
na - 23,9°/o, 21,8°/o, 28,4°/o, ali je raz]]ka vrlo uoCljiva kad~
se uporedi kako pojedine rstarosne grupe zena,gledaju na huJ
ducnost. Dok u starosnoj grupi od 21 - .29 godinil m:tosi 3,40/oi
u grupi od 30-49 godina 6,2%, taj se p.rocenat pBlljJ>na 21°/~
u .starosnoj grupi od 50 i viSe godina. Ako se imaju u vidu
liCne Zelje, kao i strahovanja koja su izrazile ·zene od 50 i ·viSe'
godi.na, t11da se m<>ze i oil:Jj rusnitti zb og <:ega .ovo1iki p;rocenaJ~
zena sa pesimlzmom gleda na buducnost (21°/o), rli pak ne vldj
nikakvu promenu u odnoou na buduooost (20,1°/o stagnira),
Smatmmo da ,se tu mogu naci ! raz~O?li Jmji uti.cu da je .optimi~am veCi lkod mladih Zena, a da je ,pesini1'Zam. u odnosu na·
Pros:tost, a naro'Cito u otllnosu na budu6nost, najvi;Se iZi-ci:~en u.
&tar<Jisnoj grupi Qd 50 i vi\Se g;<>diina. (VDdi gtaiikon 4).
·
b) Procena poloZaja drUstvene zajednice na _lestv~c_i - .U
Oceni IPOlo.Zaja druStvene zajednice posnlatrari.e star'Osne glrUiPe'
,.
227
�Grafikon 4
MERENJE OPTIMIZMA
A. LiCni poloiaj ispitanika u sadoSnjosti uporedjen
sa poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema starosti
se gotovo uopste ne r<rlllikuju. Sve ·starosne grupe polaze od
;stog niv<>a u proolo<sti - 4,8, a za sadasnjost, najmlada starosna g·rupa daje najviSu .procenu. Istovremeno za buducnost
taJ!ovu proceilU daje srednja starosna grU[Ja.
21
BuduCnost
%
proSiest • sodoSnjost
sodainjost • buduCnost
Sada.Snjost
3.8
Proilost
Budui:nost
Sada~njost
Proilost
4.0
I
I
.
11.7
6.9
12.1
4.8
30 . 49
50
3.5,
8.8
6. 9
12- 1
11.9
4.8
i viSe god.
11.8
6.5
11.7
4.8
ProS lost
40
god •
8.3
Budui:nost
SadoSnjost
I
I
I
8.6
50
60
29 god ..
0
2
3
4
5
6
7
8
9
10
30
20
10
0
god. 20-29
30- 49
50 i viSe.
20· 29
~
u us pen~~ u padu
~
stognjro
- - - bez odgovora
30· 49 SO i vii a
PosmatrajuCi izraZeni optimizam, odnosno .,pes1mizam, u
odnosu na drUStvenu zajednicu, uoCavaju ·se mnogo manje razlike med:u pojedinim starosnim. grupama, iako pdk.azuju istu
tendenciju ·kao i kdd procene optim'izma, stagnacije, odnosno
peslinni·~a u odnosu na HCnost. Na,jveCi .aptim.izam ·tzrazila je
sta•rosna •grupa zena od 20 - 29 g<>dina u odnosu na buducnost 92,0°/o a na:jveCi pesilmizatm opet u odnosu na lbuducnost sua•rosna gru,pa <>d 50 ; vise godina - 3,5°/o. Ovakv·o gledanje na razvoj opstenarodne zajednice svakako <>drazava utica:j Mne situadlile i'1¢tan:i'ka. (V'idi grafillron 5).
229
228
�~~~~-~..:,..:'"·'
".·· MERHUE ·OPTIMIZMA
Grafikori 5
B. Poloia.... ru st vene .·tajedniCe ·u sodciSniosti uporedjen
·.
·
• d
1
sa polozalem u proslosti i buduCnosti prema s t arosh.
proS lost· sodoSnjost-
sad~Sniost • buduCnost
20
0
god.- 20· 29
30~49
~
50·i· viSe
u .usponu
I8QQ} stagnira
20-29
~- ~ ~adu
- - bez- odgovora
30-49 SOi viSe
•
•
•
Starenje i starost imaju individualan omacaj, a1i starenje i starost su svakalko i drustveni problem, i antropolollki
znaCaj 1starosti se ne maZe potcenjivati. Godine starosti se odraZavaju na Zivotni ci'klus .Zene 1kako u od!ll:osu na njene bioloske funkcije, talko i u odnosu na njene drui\tvene J!unlkcije.
Zbog svega toga se moraju uzeti u obz;r godine starosti lkao
Cinillac ·koji: utiCe na Zelje i strahovanja i na stvaranje razlika
medu nj'ima. Te xazllke su yidne na li~Oiffi planu a pokazuju
generacijsk~ _
razUke, Q.ok one postoj.f?, ~i m!Ulje uoCljivo, i
na orpstenarodnom planu.
·
�V. UTICAJ BRACNE STRUKTURE NA ZELJE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI
Opsti rezult~ti uticaja staJrosne ~trulklure na zelje ; strahov:'"'U.a ;pdka:zah 811 da su generacije :kna bmedu 30 i 49
godma usmerene ka porodici, a posebno ika sreCi i lbuduOnosti
dec:..Pretpos:av'lj~ se da je na ovako iz·ra2ene zelje uticao
braonr status zene 1 sa tim povezana njena u1oga ·majke i njene. obaveze u poradici. Otuda se moglo o~ekivati da ce utical bracne str,uikture ovo i potvrditi.
. .. Po_ro~ica kao osnovna primarna dru~tvena grupa ima vebk~. utlcaJ_ na .~races so_cijalizacije liCnosti svojih ,Clanova, na
o~:likov:anJe nJi!hovog IS'ltStema vrednost!i, na obim i ikval.irtet
uJilrov.rh port~"ba, pa prema tome i na nj1h01Ve zelje ; strahov:-nJa .. Zem .u .1Por~dici ~rlp~da .P<>selma dl'UStvena uloga;
drustven1 po!?zaJ kOJl se 1stonJ'sk1 menjao. Medutim, s obzir~ na razl:trc:te tlpove ;parodic a, pored opSteg polo.Zaj a Zene u
~J 1Jllla, sv_a~. .a zena zauzima i poseban polo.Zaj u sk.ladu sa woJOID sp~cif>cnom ule>gom. Polozaj supruge stare3lne doanacirn~tva JOS uve~ ~e razlikuje ad polozaja suahe, a pole>zaj udate
cer~e {)d. poio:aJ_a neudate. . i sl. lstovremeno i van porodice
?r~stven1 !P'~lozaJ neudat.e zene uoCljivo se razHkuje od poloZ8J a wdate . . zene. Ta razfika je •llllnogo veCa Wmedu .ud.rovice i
razved~e zene. Ra7Jvedena Zena, »ra·spuStenica«, pod uticajem
~a.~adnih shvatanja i dbiCaja, ob1Cno je u 'llfWov·oljnijem poloz.ao.u. u '?~o~ lila ostale Zene. Sve to ne.o.:w.omo .uti-Ce da se razhkuJ.U zelJe 1 strahavanja zena zavisno ad njihovog ,braenog
stanJa.
•
Brwena. struktura ce takode uticati na .zelje ; strahovanja
~ene ,g. o~z1ram .:na njihavu prirQdnu teZ:nju ka mmterinstvu
l ·P~st?Jece shvatanje ida se ono mo.Ze ostvariti samo .u okviru
bracnih odnosa.
1
232
Bralk na razllcitu socijalnu funkcrju u zivotu muskarca
i IZene. Vartika\lm.a rpokretljivost zena se cesce ostvaruje putem braka, ·te i u tom pogledu brak ima veci znaeaj za zene nego za muskarce.' Prema braenoj strukturi zene se diferenciraju na sledeei nai!in: 20°/o neudatih, 64°/o udatih, 14°/o
udovica i 2°/o ra2lVedenih ·zena.' Uticaj starosti kao pokazatelja z<ilja i strahovanja moramo posmatrati usiko povazano sa
braCn1im stanjem, jer •Se u odredenim godilnama starosti naj3
CeSCe !StU[>a u brak, .a sa staroSCu raste i broJ 1U!dovica. No
ipak, u ovom de1u rada nastojaCe se da se analizira samo
delovanje bracne strukture na zelje i strahovanja.
1. LiCne Zelje i strahovanja
a) Neudate zene -- TE'Znja za udajom j ZaJSnlvanjem srecnog porodicnog zivdta je izrazito domirnantna zelja neudatlh
zena i javilja .<e sa 56,9"/o. Karakteristieno je da se ova zelja.
javlja i kod naj-mlade starosne wrupe sa naj1veCom uCesta1loSCu.
J os uvek slabiji ekonoanslki [pO!ozaj, lkao i posebna emocionalna i psihtCka konstitucija ,cine da Zene, uopSte uzevSi, mno-··
go vi'Se teZe braku nego muSkarci, te se ovi rezultati time i
obj..Snjavaju. Zelja za stanom je sledeca zelja i kod neudatih.
z!ma kao i kod naj!t11lade generacije. Ali, dok najmlada sta-,
rosna g.rUlpa Zelj.u za o.premom •stall'la izra.Zava sa 35°/o, to se·
ona kod neud<>tih zooa javlja samo sa procentom Cld 15°/o. ZnaCi, sta~n je us1ov stuparnja u ibrak, a nj,egova oprema joS je
uv>ro<: dalj•i dlj. K<>d neudatlh zooa, u odnosu na druge grupe
prema braCm.oon :strunjlu, :postoji najv1Se 1izra..2:ena Zelja za P~Diholj-
sanjem standarda. Preko cetvrtirne ov<ih .Zooa izratava tu zelju,.
ddk u .ostaliJm grupaana ona ue prelazi 20°I o.
.
1 Vidi opSirnlje (:Ianke d r V. Mil i C a - SklapanJ~ i razvod brak:a
prema zanimanju - Statisti~ka revija, 1957/1 i Sklapanje i razvod brakaprema Skolskoj spremi - Sociologija, 1959/1, str. 68, 73, 80.
2 statlsttCki btlten br. 298, januar 1964. g. str. 93. Ovi podaci na falost,
nisu uporedivi sa s:trukturom uzorka zbog toga ~to on obuhvata sarno Zene
starije ad 21 godine, te je prirodno da je procenat udatlh Zena veCi u odnmm_
na neudate.
3 Kod nas prose~na
starost muZa prilikom stupanja u brak iznosi.
26-27 godina, a prose.Cna starost Zene 23-24 god:ine. D. B r e z n i k, Demogratska statistika II, ltr. 91. 0. B uriC iznosi da su ·~ 1961. g. p~osect izno~
sili za muZa 25,4 god:ine, a za Zenu 22,4 godine. Godme stupama u brak t.-.
rlini brakovt u Jugoslaviji - Sociologija l-2, 1963 g,, str. 83.
�_ Neudate_ ~ene teZe zaposlenju, struCnom usavrSavanju i
u~ehu u poslu, iito je ocigledna posledica zelje za elkonomskmn
~~ostalnoSCu i sh,rvatanja da je 'Zaposlenje neminovan i nor-
malan put Zene u ISavremenom 1
drtWtvu, ikao i shvatanja da
~~a~.. i matednstvo, kao usl'()!Vi njihove UCne sreCe, nisu do-.
nim ocinosillna; Svalko jeldn,ostrano tmnaCenje
rezult~ta,
mnat-i
raJmo,.lbiao bi [pQgr<lSno. MC>Zda odgovor treba da bude u pri"
hvatam:jru olba uticaja- ikoa'ko matermstva, taka ijo8nedovoljne
raWlopravnosti Zene u okviru por;Odilce. 1Kod uda:tih .Zena :izgle.:..
da da je sukcJb izmedu duznosti majke i domacice i aba'Veza
vd!Jm da obezbede njen pol<>Zaj. (Vidi :prilog - tabela 2a).
.Zanim'lj.icvo je da neuldwte Zelle lzrai1acvadn.i. p0.sebno ;strahovanje od bolesti, i to !Vcilie neg.o udate iii udOIVice. Dok naj-·
zapOO'lene Zene, .sukoba !karaikter1stiCnog za .savremena dr~Stvo;
re.Sen u korist Zenine prirodne funkcije, kada se to _
ocenjuje
prema lzraZenfun 1Zelja-ma. Nisk.a 'kvalifikaciona Btrulktura :Zena
<>d 30°/o, do.tle se neudate i-:ene jlacv!j,;ju sa ueesta10'scu ·od 48%.
pre:p.reka njihovorp. zaposlenju, pa prema tome nije moglo doCi
do rlelje vezane za liCnu druStvenu afirrma~iju. (Vi'di pr.iilogj
liko za ocuvanje telesnog zdravlja, kollko izr.Zava zelju da
slrubo zdrOJ'Vlje ne •b1>de .prepreka ostvarEmju o·cekivanih ci..
ljeva.
Jedna cetvrtina neuldatih zena, :. takode 1 udati!h .; u<:k,vica, kao i u- prethodndj 'struktur.i, ISmatra rat !k:ao jednu o:d
vellkih nesreca. (Vldi prilog - tabela 2b).
b) Udate iiene '--Analiza rezultruta zelja i strahovanja udatih zena .pruza sliku priblimo istu <>noj lkoju su d&Jle srednje
generacije zena, tj. zene <>d 30-49 godina. To je samo dokaz
vise o slicnom delovanju starosne i brai\ne strukture. Polo-
!<>bela 2a).
Strahovam:ja su supro<tna izr.Zenim zeljama. Kod udatih Zcma strahov:anjje od :bo1€-sti Ill par:odlici stoji -na prVIO!tn mes..:
tu sa 41, 7°/o i znatno vise nego lkod ootali!h grupa l:>raene strukture. :Pored strahovanja od 1i!Cne bolesti, .strahovanja.za neus-
miLada starosna grt~pa .izra.Zava o.vo strahovanje s·a <UCesta:lo:SCu
Zato se moZe ~pretpostaviti Qa ovo strahovanje nije vezano ·to-
villla 'Zena Zeli_ na p:rrvom mestu sreCu dece, a :zatim slede Zelje
za •struoom, rr]egovmn <>premmn i [>Oibo}jsanjem stam<larda.
~:ecan .pOorodiCni. Zivot i ~dr..avlje u porodici, e:a koje se izja..l;:-
nJava oko cetvxtma udat1h zena, •zadkruzuje ovu sliku. Pokusa~ objasnjenja ovih podata:ka vee je dat pri ta!Zmatranju utica~· •!~"'"'.:e ~trukture. ljp&Jk, oVIde se u o8trijem vidu pokahcne .zelJe vezane sa ldecu, dom 1 porodicu. Udate Zene
i :Udovice z~a~·o manje izra2ava}u Zelju za zaa)O's1enjem, a teZnJa za IStr.uiCrum usav.rSavanjem i uspehoon u 1poslu je skoro
beznacajna. Sve ih 1Jo ,oetgledno vazlilkuje od neudati!h i razvedenih Zena. P-ored Cinjenica navedenih u •ramnatranju uticaja
ZUJU
starome IStrokture, ipak se posta.vlja p'ltanje da 1i je ovakvo
p~nasanje udatih zena samo rezullat njeni!h antr<11polo8kih osobina vezanih za materin'Stvo i. porodicu, shvaCen-u u hi-olo·Skmn.
smis_lu! iii je ~aprotiv to izraz jdS uvek stvar.ne nerrovnopravnos!I zene llmJa se pre scvega i9poljava u porodlcnim odno-
uopSte, a ,posebno starljih, javlja se kao posel:ma dbjelktivna
peh dece i nesteCan
porod~Cni
Zi-vot javljaju se sa. 'ZllaJCajnom.
ucestalo8eu. (Vi<li prilog, tabela 2b).
c) Udovice - IzraZene Zelje udovi:ca pdkaz.uju Ida se one
pona.Saju fstO lkao i udate Zene. I ovde -dolazi do 'izraZaja 'delovanje starosne i 'braCne strukture. SreCa i 'bUdUlCnoot dece i
ovde se pojavljuje kap primanna .Zelja. Sadrzaj i Tede~sled zelja je lsti kao i kod udatih ·zena. Posei>no je i21l"azenazelja za
llcnim zdravljem - 44°/o. Zelia sa lbdljim socija!lnim osiguranjem- 21'/o po >cemu se razllkuju ·od ostalih grupa braene
strulkture, a . i~ednaiCujiU u zeljaana sa zenama u na(jstartjoj
stamsnoj grupi.
- Za_ 1razlitku od ud-atih r.Zena, pored inaCe uaCljivih sli!On,O'sti,
kod udovica ni'je znatnije izra.Zena Zelja za sreCnim pO'rodi'C-
n1im Zivotom, ni'li. za opremom slana. (Vldi {Prilog, talbela 2a).
Stra:hovamje nosi ~peCat godina -lbo1eSt, Sanrt, 43°/o, a javlja se i strahovanje pred >nesrecn<liil staroscu. (Vldi prilog, tabela !lib).
d) Razvedene Zene - J.zvesne slifuos'tl se ,uo'Cavaju i:zm.ed:u
sima. Pri tome 1mam·o u vi'du da .u okViru por-o'dice joS postoji
udatih zena i udovica, s jedne strane, ti neudatih i razvedenih
Zena, 1s druge :strane. Prir_odno, za orazli'ku ·w- ih.etLdatih, ra-zvedene Zene izra·Zavaju Ze1ju za sre6om i lbu;du-CnOISCu dece
- 35,50/o.
ntwravnosti.-Zene, 'kalko u svim druStvenihn, taka .i u porodiC-
adna:sa :ko'j1i su !S'tV311".l'10 IVeC po:1lpiu,ino. raJSkinuti. Pr.i "tom !Situaci'ja
razv~ene Zene je mnogo teZa 00. situacij~ nj_enog ran1ijeg
sukoh k011Ze<rvativnog ~hvatanja uloge zene i njene e'konomske
z~visno~ti od mu.Za sa progresivnim IShvatanjem 'Stva.Tne -rav2;l~t.
Razvad braJka je n"kada ;samo formalni prektd lbracnth.
235
�braenog druga. To se rposebno od:nosi na zenu lkoja je stupHa
u obrllk sa z"slaTelim shvatamjima da u bralku i porodici nade ne samo svoj drustveni :polozaj, vee ·; ek·<>nomsko obe2Jbedenje. Rarzvod<JI!Jl Oljen ma'letijaJJni pC>loZaj ipiOStaje osnOV!Ili zivotnl problem. Na ovo navode rezultaJti ankete. Sa wlo visakim procentom (58°/o) razvedene zene ]zrazavaju ze!ju za
stanom. Postavlja se pitanje da .Ji je stambeni problem bio Uelrok dezintegracije porodice, IIi je Zena, uprkos ~postojeC:iim za-
Tabeia 4a
LIGNE ZElLJEl f'RElMA TIPU ODGOVORA I BRACNUM
STANJU ISPI'DATNI~A
konskirrn 1propisima, razvodom ostala bez stana. Uz to, moZda,
deluje isti faktor kao i kod neudatih zena, tj. da tt'eSenjem
stambenog rpitanja ol"k>iaju rponovno z"snivanje bracne 2lajed:nice. Tome u prilqg gov.ori i druga po redu izra!':ena zelj a, Zelj a za .udaj-run, tj. ·za sreCnim porodiJCnim Zivotom 42"/o. Elkonomskli prep>LllStena samQj seib], razvedena zena izraZa:v:a Zelje vezane za poholjSan Ziv.otni stallldard, za srta:lam po-
sao, us,peh u njemu, rza dalje skolsko obrazovanje i strucno
usavr.Savanje.
Strahovanja tSU, joS viSe nego lk:od neudatiih Zena, izraZena
u btt'izi za licno roravlje. N esto vise od polovine ·razvedenih
Zena strahovanje od 1bolesti iznosi na prvoon mestu. Ovako
izrazito strahovanje za liCno 2dravlje, za ra:zlilku od udatih
i udovic...a, a joS nag1aSenije -nego kod neudatih :Zena, narvodi
na pretpostavku da bi narusavanje zdra'V'lja omelo tel>nju za
novim ~ivoiln.im putevilma 'i ug.rozilo egzistenciju.
U :pogledu strahovanja razvedene ·zene poikazuju jos neke
karakteristilke. Strahovanje od nezaposlenosti lzr.ZeiiTije je
nego kod druglh grupa, a neus,peh dece se, takode u oono.su
na odruge grupe braJCne st:rtiJkture, jav1jr~ :sa Vte6o.rn ruC.estaloScu (29"/o: 230fo kod udovica i 16,70fo ke>d udatih zena). Ovi podaci su jos jedan dokaz ne samo o materijalnoj nego i o opStoj 'druStvenoj sigurnosti Uwju za ·Zenu ittna po.rotiica, ka-o i
o mnol.@o teZem po1oiajlu razved€illre Zene u vaspitrunju i Skolovanju dece.
LiCna sreCa i zdravlje
(zdravlje, skolovanje,
razonoda i dr.)
Zdravlje i sreCa u
porodici
.
( sreCa i Skolovan]e
dece, sreCan porodiCni
Zivot, zdravlje u
Broj
.,.
51 14 403
odgovora 45 293
21,2 17,4 21,0 17,7
Broj
79 27 781
odgovora 60 612
28,3 36,4 32,5 34,2
'io
porodici)
UCilli i porodiCni
ekonom. poloZaj
(poboljsan standard,
irnati stan, zaposle~
nje i dr.)
Broj
odgovora 101 704 102 37 945
'io
47,7 41,9 42,0 46,8
Ostale zelje
( mir, rodna godina)
odgovora
'io
Svega
Broj
11
1 90
6
72
2,8 4,3 4,5 1,3
Broj
odgovora 212 1681 243 79 2219
'io
100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Rezultati opo'kazuju slicne uticaje braJenog 'St~ja. ~ starosne stmkture. Zelje ekonoonSkog karaklera se !aV'lJa!;' -~a
najveCom UlCestaloSCu. Neu'date i razvedene Zene ih naJICesce
i:znose. Ze~j-e vezatle za potr:od!iou nalaze se na :CJ;rill!g_om ~estu,
a najviBe ilh ,ilzf,a!Zavaju udate Zene. ~eu,date 1 udO!Vlce. v~e ~
Zanimljivo je da je strahovanje od rata •znatno •manje lZrazeno .kod razvedenih zena. Verovatno 21bog toga sto je raz-
zauzete ,problerrrima vezan:iun ·za svoJU rhCnost od udatih
vedenih Zena.
vedena ·Zena ·Ok_upirana viSe od drugih svakodnevnim IZivotnim
problemima i ..sqpstvenim druStveniJm tpo.lo.Zajem, !kao S.to su to
v;ec ilzneti rezult"ti poik!Wali. (Vtdi piiilog, bbela 2b).
Liena strahovanja prema tipu odgovora su _1alkode ll!icna kao i 'kod ·starosne strulkture. Strahe>vrun]a ikoJa se odnose
na porodicu javljaju se na prvom mestu. Ona posebl_>o ~ar~k
. terisu udate zene. Strahovanja u odnosu na samog_ ts,pttanika
druga su po redu i naj•cesce ih i2nose razvedene zene. Stra-
L;cne zelje prema usvojen<Jj tilpologiji :daju sledeeu sliku:
236
1
raz..
237:,
�hovanja. tkoja se odnose na pogorsan·e ekonomslk ...•..
su relatrvno mala, verovatno zato iit0 J t ..
og ?olozaJa
bilnost ekon<>mSk<>g sipos 0 Jl !POVerenJe u sta·"""ema.
Tabela 4b
struko prennrufuje ostale qpStena;r<><:lJne zelje. Sledece zelje, ko;je
se podjednako javiljaju u svim grupama .braene strukture, adnose· se na razvoj socijaliznia i dug. ·Zi~Vot i · -zdravlje. predsednilka Tita.
Posle izrazenih zelja za b<>ljim zivotom graaana i ocuvanjem i razvojem dru5tvenog ureaenja, Slede zelje lkoje se oldnose na priivredn.i .r-azvqj- zem'tje, a u prvom redu na razvorl
industrije. Neudate Zene izraZavaju ;Zelju za ra:zvojem indusbrije lkao drugu po u:edu. Zelja za razvojeun po•Jjoprivrede
se dosta retlko javlja. Kada se ,uzme u <Jibzir da je uzm!koon obuhvaceno oko 18'/o seljauki, aida oko 50°/o domacica u uzorku
Zivi na selu, tada se to· mOZe objasniti sarn.o njihovom tOOnjom
za mijentacijom ka delatnosti u i111dustriji. Interesantno je
da ISe ne izraZa'Vaju posebne :Zelje za razvojem ldr;ugih p:ii-.
vrednih grana i uslumih delatnosti.
Razvedene Zene ne izraZavaju Zelju sam.o za -reSenjem
lli'mog stambenog problema, vee to rpostavljaju i kao osnovnt
problem drustvene zajedotice (32'/o). Ova se zelja kod ostailih
brailnih strwktura javlja dvarput marije. Takoae se opaza iz~
vesna korelacija izmeau Qiilnih i op.Stenarodnih zelja posnia~
tranih u odnosu na lbraeno .stanje. Tefuja za zarpoS!enjem neu".
datih javlj a se k"o tcim,j•a za punom zaposlenoiieu u n!!Senn
dru.Stvu. Kod razvedenih je to slucaj sa stambenim rpitanjem., kod udovica Zelja ·za.!boljim 1SOCijalnim -osiguranjem ve-:
zana je za zelju •za boljom zdravstvenom slul:bom u Citavoj
zajednici. Zelja za rpoboljsaiiljem lleno;g standarda svih bra;Cnih struktura (pOjaV'ljuje 66 kao zelja 'Za opoboJjsanjem stan"
davda u na:soj zemlji. Kalko je ovo slucaj i 'lwd starosne strukc;
ture, nameCe se zrukljuCatk rda Zene svoje 100ne probleme ·pro~
jektuju na Citavo drtllStvo. Istina, •za to postoje i racionalni
razlozl. Resenjem :datog p.rdblema u akviru •zajednice, postoji
O(pravdana nada da ce se reSifi i iJStovetmi lllilni pro/b1em. (Vidi
prilog, tabela 2c).
I ovde se kod svih strukturnih gruopa, sa vr!lo velil<om
uCestaloiiCu oko 80°/o javlja strah od •ata. Razvedene zene posebrio naglasavaju ovo strahovanje, sto se moglo i ocelkivati s
obidr= da su ga pri izral:avanju 'lrenih strahovanja donekle.
zanemarile.
.
Pored ovog strahovanj a socij alnog karaktera, na drugorn'
meStu u ~vim grupama ·u bracnoj strukturi jav'lja se strahC>~:
vanje od elementarnth nepognda. (Vldi ,prillog,. tabela 2d). ·
�•
•
•
Tipologija op.Stenarodnih zelja jugos!O<Venske zene posmatrana prema hraenoj str,uJkturi, daje sledecu sllku:
Tabela 4c.
vrednim rae:vojem uzete :wkupno ja~e su izraZene ri.ego zelje
za <1cuvanjem i razvojem drustvene>g silstetma, dok nrum je pojedinaena analiza tih zelja rdala drukciji.I s11ku. Svakako i ovde je razlog ·veCa .raznov.rsnoot Zelja za privrednim razvojem,
te one tek u zbirnom pri'kazu do[aze vii!e do izral';aja.
Pregled str.rhovanja na osnovu usvojene ti;pologije ·PJ"Uza
poonate rezultate:
OPSTEJNARODNE i'IEWE FffiEMA TIPU ODGOVORA I
BRA'CNiOM :STANJU ISPITANIKA
I. I . I . r I£'8·1
:SUJ
Osnovna grupa
CIS
Ov
'·
0
z~ :3~ :g~ ~~
OpSti razvoj
Broj
.,,
socijalimna
odgovora
(Razvoj socijal.,
zdravlje Tita,
37
17,9
250
19,0
38
21,4
20
23,5
"'
""
>
"'
345
19,3
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
Privredni razBroj
voj zemlje
oduovora
(razvoj industrio;0
0
je; saobraCaja,
ekon. stabilnost i dr.)
Zivotni stan-
Mir
516
28,8
80
38,7
456
34,6
58
32,6
27
31,8
622
34,7
OPSTEJNAfRJODNA ISTRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I BRACNOM STANJU ISBITANIKA
.,.
Broj
odgovora
/o
82
11,6
13
12,5
9
20,0
Bezbednost
zemlje (rat
okupacija)
67
67,7
478
67,7
70
67,3
29
64;5
644
67,4
13
13,1
116
16,5
16
15,4
5
11,1
150
15,7
23
11,1
65
4,9
161
12,2
12
6,7
26
14,6
3
3,5
12
14,1
1
1
85
4,7
4
4,0
30
4,2
5
4,8
4,4
223
12,5
.,.
207 1318 178
85
100,0 100,0 100,0 100,0
3
1791
100,0
Zelje koje se odnose na Ziivotni stallldard su dominantne a
zatian zelje za PJ"ivrednian razvojen:t illemlde. Qp;Sti razvqj s~cljalizma dolazi na .trecem mestu. Kao sto ·vi>diano l!elje. za pri,
Bez -straiiovanja
1
120
12,5
Broj
odgovora
'lo
Broj
odgovora
'lo
4
1,9
~
15
15,2
Elementarne
Broj
odgovora
lb$1~ 1 ~1",;\N&i >
""
z.g :3.s
c§?; ~'8
"'
~
UgroZavanje
socij. poretka:
Broj
nesloga, strah za odgovora
0 /o
Zivot Tit a i dr.
Broj
odgovora
6
:g.~
Osnovna grupa
nepogode
0
'
Svega
386
44
23
29,3 24,7 27,1
Broj
dard gradana
odgovora
{poboljsan stan•to
dard, bolji
stam. uslovi,
zaposlenost
i dr.)
Razvoj prosvete i zdravstvo
63
30,4
Tabela 4cl.
~
Broj
odgovora
'lo
2
1
42
4,4
2
956
100,0
Broj
Svega
odgovora
'lo
99
100,0
706 104
45
100,0 100,0 100,(}
Zanimlj<i'Vo je da odgovori pretma tipu po.kazuju da neudate i razverdene zene izrazavaju strahovanja koja se odnose
na ugrozavanje drustvenog poretka mimah posle strahwanja
od :rata, koje je tnace vr:lo na:gla8eno.
16 2:elje 1 strahovanja naroda Jugoslavije
241
�3,
Polo~qj
na l~stvici
a) Procena polozaja ispitanika na !estvici - Braena strukc
tllr!l delllje, iako ne 2l!lacajno ali lpak uocljivo na rprocenu
polozaja ispitanika na QestV'ici.
'
Proslost
4.3
4.3
4.2
3.9
Neudate
Udale
Udovice
Razvedene
SadaSnjost
5.0
5.1
4.5
4.8
BuduCnost
6.9
6.7
6.2
6.2
Razvedena :Zena gleda na svoj ;pdlozaj u ,proslosti u mnogo go-
,·em svetlu od ostallh •zena, id<>k ud<>Vica svoj sadaSilji rp<>lozaj procenjuje te;\;m u odnosu na druge bracne strukture.
'Zene "ilzra.Zavaj1u !SVOj super.ior.nij.i polo.Zaj
u bu~ut;nostl, d~k se !kod >adaUb to od.nosi na sada!injost. Jed~
nom recJU, sve zene posmatrane prema ib.raCnoj strukturi vide na liCnom planu nagla.Seno .svoj polo.Zaj :vezan za braCne
stanje. R~zvedene
~edaju u rproslosti svoj najteiii trenu~~k, udo~rc.~ .u sard~~JOS'ti, dok -su udate Zene zadovolljne svoJJlll sadasnJ~ rp~lozaJ~· Neuctate zene sa najvi.Se ocekivanja
gledaJu na buducnoot, ~to Je 1 u sk!Jadu sa njihovrn izrazenlm
zeljama.
. ·.
Istpv.~enJO. neudate
z;n:.
Tabela Sa.
MERENJE OPTIMIZMA ·
_ A. L;cm'i ":ol<>Z~j ispitanilka u sadalinj<J~Sti uporedern sa po1o:laJem u prosl~sh i buducnasti ·prem~ brllJClnom .stanju.
.,I. I , I .·
Pros lost Sadasnjost
Bracno stanjel
'fo
fl.
::;l
l'j~w;laJ~
I,Tfl~i~
)
pqpyjce
Razvedene
24~
!QQ
0
o.
"
5~,P ...
!PO p,?
. 100 . 5Q,4
100 51,6
.!3 .~
""~.
~ e
~
""
p.
WJ. 39,4
1M 2.7,5
2.1,1! ,2M
19,3
29,0
1
Proslost
SadaSnjo~t
BuduCno~1;:
Neudate
4.6
6.7
8.6
Udate
~ ~ Ir~ I"!I~
4.8
6.9
8.4
Udovice
7~,8
Ll\
Opsti rezultati analize svlh braernlh struiktura govore da
je u>vek viSe <Jd :polovine zena gledalo sa orptim!izmom na svoj
polo.Zaj .u sada.Snjooti uporeden sa 'ProSlo'SCu, a lkada 1se ·o~-osi
na JbulduCnost, taj je QPtianizallil joS veCi i izr~ava ga viSe od
7fJO/o Zena u svim grupama, posmatranim prep1a brarOOom
starnju.
b) PTocena poloZaja dru8tvene zajednice na -lestvici - U
proceni !J>OloZaja druStvene zajednice na Iestvid ra:z!like iiZmedu pojedim.ih grupa hraO~e- .strukture, IJrao i lkod izr.aZenih
,Zelja su ne~atne.
j SadaSnjost-BuduCnost
0.
..0
.. Ako zelimo da <Utvrdrno "'azlilke .paredeniem po)azaj~
proillost-sa<laiinjost, s<lldaiiuiosHluduenost, vidrno da je optimiza'!p. najtVeCi, !ka:ko u ddnosu na pro~ost-.sadaSnjost, tako j.
u odm osu ·sada\Snjoot-<bu<luenost, kod neudatih zena, Videli smo
da su one i svoj !PQlo.Zaj u _ibwQ.~(!nqst~ procenile najrviSe, 6,9,
Pritom ·Optimizam. u odnosu ll.a .prdSlost, k:oji izraZa·va dko
60"/~ neudatih zena, znatno j.e manji od orptimizma u odrnosu
na 1budu.Onost koji •lzrlliZava oko 80"/o. Zatim, prema proc<;ntu
kojiim ·maZavaju optirn:i'zam i u odnosu na sada:Snjost i prema
budu6nosti, javljaju se udate Zene. Razvedene Zene ;pokazuju
najmarnji optimizam. Stagnacija i .u sool!Snjosti i u lbuduenosti
je najizrazitija kod udovica. JQne, ialgleda, tla- ne gaje velike
nade za huduCnost, tim pre §to 13(1/o rsmatra Ida .Ce im. buduCnost biti gora, sto pred~tavlja najve6u fuo~kvenciju. I ovtle uslovi Zivota, a. t Oimjentca da se -medfU !Q'j:ittna nalazi li najveCi
br.oj starijlb zena, :pruza objaffiljenje ddbijenlli rezu!ltata. Posebno je interesantno da neudate zene sa ucesta~oscu od 30,4"/o
smatraju 'da im je rproslost bfla lbdlja od sadlliZnjosti. (Vidita~
belu 5a).
Jl,4
74.~
!Z,9
71,4. 15,4
) . 70,8 . 12,9
7,6
9,8
13,2
9,6
1,3
2,6
1,1
6,4
4.7
6.7
8.4
Razveder;te_
4.6
6.4
8.7
· ' .. Udate zane · <>eenj11ju pclozaj zemlje u proillqstj i ~ad.as
rijos!i neilto viSe. od ostalfu .grUiJla, dok u 9dnosu "a po,lozaj
l!i*
243
�u lbuduCnosti to VaZi za razvedene i neu!date Zene. InaCe moZe
~e. i oV'd: reCi da _je u.ticaj 1hraCne stru!kture na procen~ polozaJa drU!Stvene zaJ<;dmce oo~tJ;o slabiji nego na liooom planu.
R<>reden;jie prOO]ost-sada'Sll>Josl, <>dn<>SI!lo sada8njo.st•buoocnost, pokllJZUje rda je optimlzam 2t1atl!lo veci nego u odnosu
na I'lenast. Pri ~oon uticaj br,Cine •st.r.ukln.rre je uoolj;iv. N ajm~ji je !p'I'ocenat udovica koje izraZarvaju aptilmizam u poxedenJ~ !Sa ldrugim grupama, i to kalk.o u odnosu na sada.Snjost,
t&ko 1 u odnosu na ·buduenost. Razve'dene zene ih slede u odnosu na saldaSnj'ost, ali sa velikitm. optimizroom gledaju na butduCnost zaje~ice. lzvesna .nota pesimlzma kod .udovica ogleda se
1 u toon~. St? se one .sa naj:ve6om uCestaioSCu (pojavljuju u -oceni
stagnac!Je 1 pada u odnosu na drustvenu zajednicu ; to ikako
u s!ida8njosti, talko i u ibuducnosti. (V>d.i .ta:belu :>b).
Tabela 5b.
MERENJE OPTIMIZMA
B. RoloZa.j dru8tvene za!jednice u saida8njosti u:poredem.
sa po1ozaj.em u pro8l<J<stli i buduenosti p.rema -bra<mom stanju.
Bracno stanje
'fo
j :~osll~st-Sl ad:Snljos~
l
;::lcb.O~~'C
0
~....
oa
- - - - - ---·-"'-0... "'
Neudate
Udate
Udovice
Razvedene
100
100
100
100
78,5
77,0
69,2
74,2
t:
5,0
5,0
7,6
6,5
•
0..
15,2
15,2
19,8
19,3
*
-~ S~~Snljo~t-BI ud~n~os~.
or~t::
.
o
·.c
1,3
2,8
4,4
0.
~til
oa4-.
1;.i "2
96,1
85,9
81,0
93,5
2,6
8,8
12,1
6,5
;::l
'"0
0
:::S<d
0..
.0
1,3
2,4
3,3
3,2
4,4
•
.
Bra1ina .stnuiktu~a utice na ikaJraMer ~e!Ja i cs'traholvamjj.a
Jugoslovenskih zena. Taj uticaj je uoCJ.jiv na licnom :planu a
znatno sla;biji ukollko se <Jidnosi na. drui!tvenu zajednicu.
na je sli1inost ovog uticaja sa uticajem starosne stmkture, ;>Ii
VM-
244
p<>sloje i 'izvesne ra:cllke. Sli1inost se mo.Ze tumaciti a:ntropulo8-
kom prirodom zene. Raz1lke se objaSnj•avaju .promenom druStvenog i elloonomSk.og poloZaja Zene, VteZam.im za nj'en :bratni.
status.
Opstenarodne zelje Zitatnim ·delom reflektuju HC:ne &tuacije izraZene kroz HCne Ze'lje. Optlmi.zam je najv'i:Se izra.Zen
kod neudatih zena, a zatim lkod udatih. Kroz zelje i strahovanja i poloZaj na ·lestvici jasno se .vidi ,teZnja svih Zena d.a zasnuju i oCuvaju bralk i porodicu, ddk se teZnja ka p.rofesionalnoj
aktivnosti ne ispoljava vidnije u ilzraZeiDm Zeljama.
�VI UTICAJ MESTA STANOVANJA NA ZELJE I
STRAHOVANJA I NA POLOZAJ NA LESTVICI
Pored svih promena u socijaHsti.Ckom rarzvitku, a p.osebno
pos!e napora da se stvori jedi.nstvo i2nnedu sela i gra;da u oktriru komune, ipa'k razlika iz·medu sela i gra.lda ostaje ;vidna.
U seoskom gaZJdinstvu zasnovanoon na privatnoj zemlji.Snoj
svojini elkonoms'ka zavisnost Zene je vell.ika, a IPatrijarhcrlni adnasi su uobicajeni i iJmaju duiMji karen nego u gradu. U talkvim
uslovima crnogle bi se oCeldrvati znatne ra·ZJlilke i2medu potreba,
pa p,11ema 1
tome :i Zelja Zena u gr:adu d selu. U pr.ilog tome govore [ i:injenice kao Sto je •Visoka .nepismenost Zenskog seoskog stanovnistva, jos uvek veliki uticaj zastrurelih obiCaja, tradicije, Teligioznih z"bluda, a talkode i usitnjenost seookih naoelj a, te nemogucn<;st njJ!hove urbamllzaclje.
Procesi napustanja 'sela dovode do promene u .po!noj stru:ktur; usled jaceg od~iva iz poljoprivrede ![>l'ivredno aktivnO'g
muskog stanovnlS1Jva. Zena postaje ..ve ·vi~e osnovni po.lj<>priv:redni proiz,vodaC. Prema podacima statist.ilke, Zene Cine 420/o
a·ktivnog paljoprivrednog starn.ovniStva, a1li se m.oZe opravdano
pretpostaviti da sv~ka zena na selu UICestvuje u po!joprivrednoj proizvodnji, ialk:o ostaje anonimni iPro£z·vodaC u dosadaSnjim irrnovinskim odnosima u Okviru .priovatnog IPOSeda. Zbog
toga se maze reei da zene .na selu obavljaju tri drus1Jvene uloge - <po!joprivrednag <prol:wodaca, doonaeice i maj:ke. Cinjenica da je najsposobnija Zenska radna snaga i sociljaiJno 1 teritorijalno !pokretljivija, utiCe da se odvija i pr-oces starenja
zenskog stanovniStva na selu. Svi ovi faktO'ri mogli bi da deJuju na [pl'OdUibJjivanje raz!lka U zeljama i strahovanjima izmedu zena sela i grada.
rMedu1frm, na selu :irstovremeno <1e11Jje i n'iz Cinilaca za koje m.o.Zemo pretpostaviti da ut1Cu na smanjenje razUka u so-
cijalnOiiil ,pOnasanjti zena sela i grada. Prelk? 65% uk~no zaposlenih -Zena .i:tne Z~ne- sa _sela.. Sv~ viSe zena z~siJ.J~~Va s:
na sezonslcim pO'lj-opnvredni'm radovi•ma, u kooperat~Vlllliiil_ ~a
dovi!ma ar>dividuailiniJh poJjopr1JvredniJh proizVoda,(!a : 2le!!Iil.JOradniCikih zadTUga a jedan, za sada neznatan deo, 1 ;na druStvenim poljopriV'rednim ddbrima. Ov~ ~e. ubrzava flroces
menjanja :privatnO'Svojinskih odnosa. ri md1v~ua!nom domaCinstvu a menja se i poloZaj Zene u por~c1. JoS su s~o
58'1/o d~!>Cilrustava na selu iskljwc1Jvro a:>olj.opl'l.vredn~. Oloo Cetvrtine seoskog stanovnistva zaposleno Je van po!Joprl'Vrede.
Tako selo postaje sve IV.i!Se ineSovito naselJe iPa _se, s_a "dr~g~
strane talkode m<>Ze ctcell<iv;aJti da i rpotrebe, a trme 1 Ze!Je '
straho'vanja seoske Zene,, postaju sHCni Zeni u...gradu..
..
Mesovita nase!ja mogla bi da nam ukazu da h se razh~e
11 zeljama i strahwamjiJma rena na se!u i u gradu sm~u~u.
LPio!aJZeci od ove ip!'Oti'V1ureene rpretpc>stavke : a). <razl~ke lZmedu i!elja i straho'l'amjla zena sela i gr1>da ~. v<;tike, 'i. ~) te
razli'ke su sve inaihje - analizill"aCe se fPOdaci 1 v1deti deJStvo
kako pozitivriih, taka i negativnih ci.nilaca,
1. LiCne Zetje i strahovanja
a) Licne zelje - Ani>liza moda.l4teta sa ucesta;J<iiicu od
20"/o i vi!ie pokazuje da su po s!>drzaju ]zr..Zene z~Je u sva
tri t~a n.a:seija. - seio, meSo vito .nase~je i grad - ?st~vetne.
Rwlike se javljaju samo u re'dosledu 1 u ucestailos~1. Te _razllke dolaze v]Se do izr..Zaj•a k"da se uporede zelje zena
na selu i gradu. (Vldi prilog, tabe!a 3a).
I ,,,
SreC<i i Skolovanje
dece
Li-Cno zdravlje
Imati kuCu, stan; po-
boljsati stambene
uslove
Moderno urediti ku6u;
auto, motor .
SreCan porodiCni Zivot
Poboljsanje standarda
Zdravlje u porodici
~ Razl!ka
Or ad
Se Io
Rang
Rang
%
protenata
2
44.2
38,7
1
3
47,9
37.5
+ 3,7
- 1.2
3
28.9
i.
40.3
+1i.4
4
27.7
26.5
22.2
20.7
(i
20.7
30.5
19.0
20.9
-7.0
+ 4.0.
-3.2
+ 0.2
i
5
6
7
4
7
5
247
246
�Prvo mesto u sva tri tipa naJSelja zauzi•ma Zelja za sreCom
i 'burl~J;no~cu d_:ce. Ona je najnagla8enija u gradu i javlja se
za _!:>l':u 4 /o Vls~ ltleg~ ~ selu, .odnosno za 14•/o vise nego u
zn~ov1tom nase!Ju. Te:onJa tla vertikalinozn >Jdkretljivoscu pu-
tem ~kolovanja d:c': je i~raz_ita .n~ selu, dok se u gra!du uporedo sa ~yom teznJom JRVIJa JOS i ;proces samoobnwvJjanja
<lntehgenCije, te Je :zfuog toga u gradu ucestaloot ave zelje ne.Sto
n_~l~senija (47,9%_: 44,2°/o). U me.Sovitian ,naseljima ta tendenClJa J" znatno manJa. Pod pretpostavll<om da je uzora'k dovoljno :eprezentahvan IZa ttne.Sovi.to naselje, maZe se prefjpO'staviti
da Je .oyde :ec o. _ispitruniciana cija je rporodica u neposrednoj
prosl~sh ~ec SOClJalino rpomerena, te SU zeJ.je zena u pog!edu
b'U~UIC~O!stl dece .. IUS!lneTelne !ka .samo.o:bnav.lj1anti1U u c:i.]ju uC~r§c':nJa novosteceno~ d_ruStvenog rpolozaja. Naj:izra2'itija raz!rka 1zm~d:u ~ela, ;mesovrtog naselja i .gtrada je u izra:Zavanju
zelje - mtati lruC'U, stan. Za U•/o je eesce i>Jnooe stanrnvnici
gr~~~ i ona se jav1ja kao druga po radu izra8ena zelja saucestaloscu od 40,3°/o prema 28,9°/o na selu i ·30,7"/o u lllleliovitom
naselju. Ov~>ko rvisoki procenti ukazuju na O:?Jbiljnost stambenog pita~ja u gr~~u.' Javljanje ove 1ze!je •kao trece po a-edu
i ,u :se?Sk.l!lll nasel.Juna govori da asp]racije za boljim. .stanom
rastu. '1 na selu, a pogotovo u me.Sovitom naselju. I•mati stan
svakako predstav]ja jednu Od <>SUOWlfu zivotnib potreba a
i ·zelja da :e pobo~jsaju stambeni uS!ovi, sto je takode uk!Juceno U OVaJ .~odalittet,.- .gov?ri da je lilBJCin •zadovolj-enja OIVe
potrebe r?-zhcirt u r~\fun sredllll:arrna i 1da su aspirac.Ue u ov.om
pogladu Jako naglasene, ibez obzira na tip naselja. Ako se
avozne doda Ida su 2elje ~a mO<lemil!ll medenjem ilruce (za 7"/~
viSe na se~u), cesto lzra8ene koo zelja za lepsian nanw<Staijem
za~ z~j~ za pobdljsanjem 'slandallda (za 3%) cellce izra8en~
kao ~elJe !Zetn.a :na selu nego u grad.u, m.oZe se iZalcljuCiti da se
na selu rarz:vijaju move naV'ike, nove potrebe. I rezulltati istrazivanja porodi!Cnill lbudzeta seoskib gazdinstava po'kf12itlju da
je procenat rashoda na anoldem]zaciji ,poku6stva i uredaja veozna. visok u s1Jru'kturi _ukupnill rashoda.' Pored pozitWl"lih nastoJ·an)j~ Za ·ur~baniZa~om, IOVde posto.ji i •negati.'Vlla kollljponenta. Rad! se o nedovol(inoon trlaganjfll "' prO.SY,enu reprodukciju
1
To_ se ja:;nije uoi!ava -kroz neposredno izraZen~ Zelje n. pr. »Najbitnijeu mom ~votu Je da re.Slm stambe.ao pitanje«, ~eli slu~benica 42 godine stara
sa. sr~dmom .!l~?lom; 28-godiSnja d~maCica, udata izjavljuJe: »NajveCa mi
Je Zelja da dobiJem stan«. Nekada Je .ta Zelja jzraZena samo jednom reCju
,staz~r· kao .~to_ to kaZe domaCica, 46 godiaa stara, udata.
'
Matet'lJali SSRN Srbije- DntStveno-ekonomske promene na selu, 1962.
1
248
u poiljoprivredi :i nedovoljnoj stianulisanosti i zainteresovanosti ~• intenziWlu rpoljoprivrednu pro:izvocinju. PatroSn.ja sve
vise dobija prednost nad proizvodnj.om, .Cak i kod individualnih proizvodaca na selu.
Zelja za licnim zdravljem i zdravljem ·clanova pocodice
lezi u antropoloskoj prkodi .CO<Veka bez obzira na .tip nase1ja
i javlja se po ucesta:Josti medu prvim zeljama zena. Sreean porodieni zivot je takode jedna od doznina,ntnib <Zelja u svian tipovima naselj a.
Veee ra~lilke u ze'lj,azna i·av'!j,ajlll se u modalitetiana Cija
je ucestalost manja. One nose karakteristike tipa naselja, a
u prvom redu druiltvene podele •rada 'koja rpostoji izmedu anketirmih Zena, kao i raz1itka u uSlov~ma 1rada.
TeZi uslovi rada i Zivota na selu izraZeni su !Zeljom da
se. manje radi. Jos uvek velika zavisnost rpoljoprivredne proizvodnje od tl<'lianatskill uS!ova raaa zelju za rodnOIIll godinOIIll.
Taiko, na primer, domaCica 'Sa sela izjavljruje. •»Zelim da imam.o
marve, svinja, Ida wberem dosta Zita sa tTi jutra ze:mll.je.«
SmatJiienj.e poreza javlja se takode lkao zelja sa <Jiko 13°/o kod
zena na selu. Zelja za preselenjezn u grad jav'lja se sa ucestaloscu <1ko 6°/o na sel01, uz takode izrazenu zelju da se ostane
zemljoradm.ik sa 7"/o. Analiza uticaja starosue struktnre pok~>Za!la nam je da se zelje za prese1jenjem u grad jav'lja kod
na,jmlaae i srednje starosne grupe. uv;d u inilividlllaline upitn;ke rpdkazuje da se ova zelja nekad javflja kao zelja da se
preseli u grad gde '!IluZ radi, pa se kroz tu zelju donekle nazire i strah da se ne poremete brruCni ,Q.dnosi. Sa druge stran~
zelja da se ostane zemljoradnlk zastupljena je u starijim
starosnim gtt'U.Pama Cija je unutargeneracijska pokretljivost
prirodno smanjena. Sem toga u analizi ovih 'l'ezultata moram<> irrnati u vildu da sa sela migrira preteZno muSko stanovniStvo, da tradicija trukode koci teritorija:lnu pokretlljivost zena, a nlski obrazovni nivo i nekvalifiklava,noot delujfll koo ob"
jektivni ·Cinioci koji ih !Vezuju za selo.
Zelje Zena u gra-du ·nose osobime Zivota urbanizovane sredine. Tu se zelja za razonodom jav<lja dvaput vise nego na
selu. Zat:Lm naglaSenije su Zelje vezane za posao.: stalan posao,
a takode domo zaposlenje i uspeh u poslu. S tim u vezi javlja se i zelja za uspehom u skolovanju i s1Jruenom o..,asdbljavanju sa oko 5•/o, dok rprocenat na selu iznosi 0,8°/o.
249·
�ME!Sovita naselja po tendencijama lzr.,Zen>m putem zelja
Zena bliZa 'Sti gradu, nego selu.
A'k.o se ana.liza \!>(>S'bojaaJja i1i nep<lS'tojaltija raz1i'ka u ze-
na IPorodicu naj~viJSe .izra.Zavaju Zene u mes~tim ... ~e1Jima,
dok .su Zene u gradu viSe ,zauzete sopstv~·om U·Jl~Os~u .. Ovalko
ana1 zirane Zelje, posmatrane prema vrsh n~Ja ~ :tlJ~ od-.
H
govora, :ne razlikuju se__tol~~o. d~ b~ ih trerba1o ana111ZI'l"atl kao
para!J.elizam iz·medu Zelja koje izraZarvaju Zene u selu i u gra~u. 1
b) Licna strahovanja se najvi.Se grupisu <iko modaliteta ~
neke .s;peci:fi{me tendenci'Je b:cm1h zelJa.
'
Tabela 6a.
LIGNE ZRLJE PREMA TIPU ODGOVORA I VRiSTI
NASELJA
osnovna grupa
sreCa i zdravlje
(zdravlje, l§kolovanje,
razonoda i dr.)
179
UCni i poi:ddiCiii ekonoril.
473
poloZaj (poboljl!ian
standard, inillti Stan,
zaposlenje i· dr.)
1
lzral\unafo prenia Sperinanovorri metodU za iZt'aCun8.vanje ko~idkor~Iaeije
ranga
p ~ 1-
6:!;0'
~~-
N (NlLf)
r· \
>
·o~
·~
<00
-~~-- .~-·---~
Ll~na
rproizvoda~a.
jenta
j Me~. naselje j
g r ad
· d I·~. I ~~
zc'iraVIje i sreca u porod.ici
(sreCa i Skolovanje dece,
sreCan por6dllmi Zlvot,
353
zdravlje u porodici)
koeficijenat korelacije ranga rpriJMmo je jednak koeficijentu d<>bljenoon ,pTil!ikom rangovanja Hfuih O<elja i iznosi
p=o,737. I pored '~icnosti koefkijenaia analizom relativnih
.odnosa uocavaju se lpak nesto vece rai?Jiike lwd strahovanja,
nego lload ]zr.,Zen;Jh ~elja, poiito je koefidjenat ·Jroreiacije ranga
pFi!licno grub rpokazatelj za merenje korelacije.
I
s eIo
od pogocianja starndar.da, i:zraZeno dva jp-Ut viSe, .neg,o straho~
vanja Zena u grad•u i 4 puta viSe neg>Q u meSovltom nase1Ju,
gov.ori lloo!llko o zelj[ za bolj'lm ziVJe>tom, toJiiiko i o nesjgurnostit
drustveno-ekcmomskog poloza'ja poljorpriV'rednih
.(Vidi rpri'leg, tabela 3'b).
*
.Lime zelje rprema tilpu <>ilgovora rp;ruilaju nam sledee~ rezultate: najj.izrll!Zenoje su zeljekoje se odnose "~ elko~~ polazatl. One Sl.i poseibno illaglasene na l'lelU. z_elj'~ 'k;OJ<! se "~'.'ose
ljama <Sa najveCom uCestaloSCu svede na dosta ·grUb opSti merni
po.kazatetj, •koeficijenat lrorelacije ramga, koj.i 'lznaSi p=0,786,
ana nam paka'mlje da razli'ke nisu veliike 1i :cia postojil naglaSen
b<1lest, smr.t. Izmedu tilpova nase1ja rpostoje razHke. Ovaj modai1ltet se najviiSe Jav]ja u gmdsklm naseilij.bma. MoZd.a se uzrok
maZe naCi u ilJ.rzO!Ill tempu Zi'Vota 1i naru·Savanju :zJdravJja aktivnog sta!llovniS1lva u ·~aidu, a mOOda i u vdiSem niv.o.u IZ!draiVStvene
prosveCenosti. Strahovanja koja se ·odnose na p·orodicu i&pita.
n•lka uglavnom se gl'UIPiSu DJ<o mc>dali<teta boJ.est i smrt u
porodici, nesreCan porodi1Cni. Zivot i neuspeh dece. Iz talbe!le
se vidi da rpostoje tazlilke u strahovanjima koje uslovljava tilp
naselja i nacin zivo.ta ispitanika. Tako n.rpr. ·u gradskim nasel)ima svega 12,2°/o isrpitamika strahuje od nesrern<>g rporodii'mog
Zivota, dok je taj iProCen.at U mesovitomnase'lju 20,5°/o. Ill, U
seoskim naseljima svega 14,6°/o zena strahuje od neusrpeha dece
.au gradskim naselrj,ima 19,1°/o. Slicne su ·razlike u strahovanjima 'i2Jmetlu •isrpltanbka .bz ~a'Zl'lCi'llih naselj,a kad se radi o J4&n0itll
i rporodienom ekonoonskom rpolozaju. Tako "iPr. 11,5% ]srpitanika .sa •sela strahuje od niSkeg standa"da1 lz me8ovjjj;eg naselj.a
svega 2,6°/o, a lz gFadskih naselja 6°/o. Strahovanje zenana selu
*
•
os£ale Zelje
(mir, rodna godina)
svega:
53
1.058
"i6,9
206
19,4
ia·
I
'lo
i8,2
Svega
>
·-0
0~
\
·~
<00
403
0
\
/o
18,2
33,4
389
36,6
39
39,4
'"
35;2
44,7
431
40,6
41
41,4
945
42,6
5,d
36
3,4
1
1,0
sn
ioo,o
i.062
100,0
99
ioo,o
2.21!}
.4,0 .
100,0
Licna •strahovanja rprema t1pologiji. daju. nam d,..~~ sliku. •Strahovanja vezana za rporodicu preovilaau]u kod s~ih zena.
Pri tome ·Zene u .g.radu tzraZavaju najv~e s:rah~a~~~ u. o_dnosu na. svoju liCnost 'ir ekon.-omski IPdloZaJ,.a zene u m..e$o;v!J.tom
naselju u ~ezi. s rporodicom.
251
250
�Tabe!a 6b,
LIGNA S'I'RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I VRSTI
NASEWA
To rpotvrduje i ovako karalkteristicno izr.Zena zelja seljank,e
stare 31 godinu, udate, sa 4 razreda o·snovne Skofle: »Zelja roj
je Ida se razwije mdustrija !<aka :bi se veci ibroj seljaka !Zaposlio, jer <>d poljopritvrede nemamo dovoljno da bi mogli Ida
Ziv.imO.<< Druga JPTefrrJ:o:stavka lbi ibRa da Zene •sa sela ne 'Virle per~eflctivru .opstanka svoje dece na selu i nJjlihovu sre6ni~:u ibudu£nqst IPOVie'Z'lljrusa'zapo:Sljavanjenu inldustri\ji. U okviru rerj.a ve-
zan11h za rPr-iv:redni T,arzvoj 1m.tere.santne su razlike u Ze1jama !k:oje
. a). Op.~tena~odne ze!je (Vidi rprilog, .talbe1a 3c) - Tip na~elJ ~ Je v1~e ut1~a? na ·raz;like u opStenarodnim Zelj am a neg.o
sto Je to blo •slu<OaJ sa zeljama koje se odnose na samu li<!nost
i_Ilenu sit:'ac~ju. Zelje koje se odnose na opilti razvoj socija~m~a razlilkUJU .se prema tipu •naseJja utoiJko sto je disperzij a
z~~a oko :modahteta u gradskim i me.Sovitirrn naset1jima gotov-o
shcna, dok se see>ska naselja u tom pogledu razlilruju. U svim
tipov!~• :.;aselja lzxazena je sa vellkom ucestale>scu ii:elja za
~ug zt;ot 1 d<Jbro •zdravije .predsednlka Tita. Medutim, 15,20(0
!Spltaruka sa sela zeli razvoj i oencvanje socijalimna dok u
gradSI<im i an..Sovdtim naseljima to zel'i 23% ]s:pitani[;:~.
. SliC~o je i_ -sa, _Zeljama koje se odno.se na prirvredni razVOJ ZemiJe: NaJV€C! rprocenat <>pstenarodni:h zelja grlliPlSan je
~ko mod,llteta ~ "'""voj indU!Strije, Posebno je zanimljiwo da
zet;e sa ~ela. daJu 1;azvoju ~ndustrije rveCu prednost nego razvo!u,po1Jo,pnvrede (16,8°/o: 10,9°/o). One ver.ovatno vide u ra'lVOJU industrije ve6u anogucnost zapoi!Jjavanja usigumiji pTihod.
se v:ide prema tipu naselja u pogledu ekonomske staJbilnosti,
naciona1nog prosperiteta d razvoja saobraCaja. Ove ,razlike
,ukazuju na· razUCite potrebe i razliCit stepen njihove razvijenosti i raznovr.snosti u pojed:ilnim tipoviana na'Seija. Taka
npr. Zene u me.SovitiJm naselji.ma ne vide znaCaj razvi'tika poljoprivrede, ·kao Zene u seoskim i gradskim naseljima koje u
okviru svoje egzi,stemcije ovoj igrroli prWrede daju vaZnije mesto. Ili, .Zelja za r~vojem saobraCaja n31ToCito je ik.arakterisUCna za ispita-n:ilke iz seoskilh i me.Sovitih naselja, svakako
opet 'Sa s'tanovi·Sta !Taz.vijenosti potreba, dok je lrelwencija
zelja u gradskim naseljima o'ko ovog modaUteta dosta ni&ka.
Selo je uvelk rpostav'ljalo rprob1em puteva lkao olbli.k cveze sa
gr:J!dom u prvom redu .zbo.g teinje poljoprivredni:h sitnorobnih
proirzvodaCa za razmenom s-vojih proilzNoda, a a:atim _d za svestranim p-ovez.ivanjem sa im.stitucionaliziranim Zi~otOm ·grada
kao centra. Zelju za ekOI!lomSkom st,biQnoileu narocito istieu
isrpitanici iz gmdsk•h naselja, jer ona usloVljava z:.d<>voljenje
sloZenih po:breba stanovnika urbanizovane sredine, a ISem toga
se u gradu ja:Ce oseCaju -privredni p.roblemi.
l!zrazita vecina stanovnrka zeli pobolj~anje stoodarda. To
je Zellja ,sa da'leko .veCom uCesta!1oS6u u odiD.osu na druge izraZene Zel'je, maida je fre'kvencija u seosktm. lllaselj.ima Z!llatno
slaJbilja nego u gradSkim li ,meSovitirrn. Medutim, uporedenjean
op'stenarodnih z<!lja sa lienim vidi se da je selo zelju za pobo[jsanjem zivotriog standarda shvatilo pre svega kao liCnu
zE!lju. U gr11dskim i me5ovitim naseljima na rpoiboljsanje zi"obnog standa.-da se gleda kroz resenje stacrnbenog pitanja, na
selu pak rp<>bo!jsanje standa.-da se vndi u elelktrifi.kaciji sela,
smanjenju poreza i sl.
252
253
�U svim nase1jima osobito je izra!Zena Zelja za ·mirom Sto
i mog-lo oCelklvati, arko ·se funaj~ u vidu 01pSte tenP.encije u
'l!ledun.,ro$loj •Politici Jugos]~vlje.
s~
Redosled ranga QP§tenarodnih ·zelja zena sa sela i iz
grada koje se javljaju sa naj-vecom uilesta:Joscu je s[edeci:
I
li
S e I o
Rang
'lo
Mir
Poboljsanje standarda
R~oj industrije
Tito - dug Zivot
i zdravlje
OCq.vanje i :razvoj
socijalizma·
Razvoj po1joprivrede
ReSenje stambenog
.pitanja
I
Grad
Rang
o/o
I
I
Razlika
procenata
1
2
3
31.7
30.0
16.8
1
6
27,8
44.2
21.6
-3o9
+14.2
+ 4.8
4
16.3
3
26.7
+10.4
5
6
15.0
10.9
5
7
23.0
8.6
7
8.7
4
23.3
+14.6
Podaci nav!'deni ti tabeli jasno rpokazuju da su razlike
\1 j]pStenarodnim ze'Ijauna vece nego kod Ilcnih zelja. KoefiCijent iko;relac.ij.e Tanga iznosi p = 0,658. UporedujuCi sa 'koeii,clj-entom .korelaclje · il'aJnga doibdjemim u anali.zi Henlb zelja
(0,8 : 0,6) •vidi ·se da ti;p na!SeJja vise utice na o:pStena;rodne .Zerje lllego lila .rtcme zeije. Iipa.k, s obzirom da ti·e koed'ioijenat koreladije rang·a bJ.iiZI:i 1 nego 0, moze se r\>Ci da i ovde p<>StO!i:i izvestam !Paraleliizaun l2nnedu zelja zena iz waiZI]Citih tiJpova na.eJtja.
!b) Op!itenarodna strahovanja - (V~di pri1og, rtabela 3d) Zene u sva t!'i tipa n&selja izraiaJVajru stra'hovanje 0<1 rata sa dalelt;o- najiV~Com >4•CestaloSCu. Pritom tu ·l)pasnost najv.tSe uo.Cavaju zene u gra:du (81,8°i9}. Kao rj uvek, snrah od elementarnlh
n~og.q,rda je po urCe.!:!talosti _d:rrugq iiZia.Zeno ~trahoiVa-nje. Tu
nema bitni!h ra~i1ta izmedu strahovanja Zena sa sela i iz grada,
do.k Zene ,u 711eSovitiril n~:seljfuna znatno CeSCe izraZavaju ov-o
strahova.~je. Zene u gradu -neSt-o naglaSenije izraZavaju stra-
hovamje za zivot predse'dniika Tita. Sa 6,2•/o zene sa sella iznose
stralhovanje ·od pOvratka starog re.Zima. 1MoZdct- s~ promene u
z·enrljiSnoj svojini ,a pre svega agrarna ref.omna i kolonizacija, u~ok -ove na•gJa:Senosti.
Razlika
procenata
I
2
I
2
~1,8
18.0
+ 4.0
-2,5
6.2
5.3
5.3
4
6
5
5.4
4.6
5.1
-0.8
-0.7
-0.2
6
7
Ol<,upa~iia
Nesloga, ·naroda
Jugoslavije
Strah za Zivot Tita
77.8
20.5
3
4.5
4.5
R,at
Eiementarne nepogode
Povratalk starog
reZima
B!'Z strabov<mia
4.2
3.1
7
3
4.6
7.1
+ 0.4
+ 4.0
+ 8.0
- 2.3
2·
G r a d
Rang
o/o
Se Io
Rang
OJo
Koeficijent 1wrelacije ranga iznosi p = 0,64 i ;pdkazuje
iste tendencije kao i 'kod UlraZenih apStenarodnih ZeJja
*
•
•
Iz nize 'navedenih tabela se vldi da tilpoiogija . opstenaro'dnih Zelja i -strahovanja pokazuje male razlilk-e 1zme~u
Zelja i strahovanja ispitanika iZ raZli~it~ . t..~va nasel]a.
Zelje .za pri'Vrednim razvojem zem1Je, 11~.1 zelJe_ za razv-ojem 1prosvete i :zdravstva iZlraZene su gotovo Je<lnalk1m procentom u seosklm i •gTattskiJm naseljiJma.
Tabe!a 6c,
OPSTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
VRSTI NASEWA
s e I o
Osnovna grupa
:z:d~av~tVQ
125
16,5
25
26,6
195
.
2D,l;l
,.
19r;J
227
29,9
24
25,5
265
28,3
516
28,6
257
~3,8
35
37,3
35,2
622
2
.
34,7
i·9
'"
"
.
1P
svega
Svega
0
/o
"'"
Mi r.
gra-d
-il
·~
·~
Op~ti r:a~V!)j ·
socijalizma
Privredni razvoj
zemlje
.2:ivotni standard
gra<tana
Prosveta i
I Md. naselje I
759'
1-!1:,9 .
100,0
I
ri I
•
94
'lo
2rl
,:
·o£
I~ I 'lo
"'"
·~
.
"'"
4,9
46'
%
4,7
s,;s
102
10,8
223
12,5
100,0
938
100,0
1791
100,0
254
255
,f{~i~~Lu~;.;
.$'#
u.: ~, . .~
!\~,-.:
.(1.'
'
'
...
;;;
�Gotovo je ista situacrja i kod 'izrazenih opiltenarodnih
strahovanja posmatranlh prema tipu adgovora. Sa najve<\im
procentom se javlljaju strahovanja za bezbed!llost zemlje.
Strahovanja zena u 5elu i gradu prema ttpu odgovora ne
raJZ!ilkuju 5e gotovo rumaro, ilto nlje slluCaj sa me.S~tim naseljem. Ove razli!ke ISU verovatno p.osledica delova!llja nekih.
slUica(jlll'ih &il:aca; linace se teilko m<>gu oibjaSI!liti. A1ro hi se mesovita naselja rpriblizava~a jednom :iii drugom tipu, <>nrda bi
tendencije bile jasne, ovako ona se izdvajaju rp<> nelkim kara:kteristikama, tj. (pO Ucesta]<>Sti javJjanja i (p() pojedinim
modalitetima.
Tabela 6d.
s e I o
I
MeS.naselJe
j
grad
j
Selo
MeSovito na:selje
Grad
Sada.Snjost
Buducnost
4,1
4,5
4,4
4,7
5,0
5,3
6,4
6,7
7,0
Litna IProcena .poloZaja ·odraZava se i na pr.ocenu polo.Zaja
opliterdTUstvene !Zajednirce. Ispitanice sa s~a procenjuju polo-
Zaj druStvene zajednice niZe na 1lestvtci nego
Svega
d I Iri I ·;. Ir~ I .,, I ~d I .,,
i~itanice
u
mesovitim i gradskiim naseljima. Alii, treba naglasiti da je
inter·val u kame se -kreCe 1procena poloZaja druStvene zajednice proslost - ,buduenost ,skoro isti 1bez obzira na tip naselja
i iznosi 3, 7, odnosno 3,8, pa se mo.Ze ,pretlpostaviti da tip naselja u tom pogledu nije roa:cajnije uticao.
Proslost
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA T!PU
ODGOVORA I VRSTI NASELJA
Osnovna -grupa
Pros lost
Selo
MeSovito naselje
Grad
4,7 .
5,1
5,0
Sadaiinjost
Buducnost
6,6
6,7
8,4
8,9
8,7
6,9
%
UgroZavanje razVitka
socijalizma
(nesloga, strah za
49
11,2
8
15,1
63
13,5
120
12,3
296
67,7
29
54,7
319
68,4
644
67,4
nepogode
73
16,7
11
20,8
66
14,2
150
15,7
Bez strahovanja
19
4,4
5
9,4
18
3,9
42
4,4
437
100,0
53
100,0
466
100,0
956
100,0
Zivot Tita i dr.)
Bezbednost zemlje
(rat, okupacija)
Elementarne
Svega
Medutim, t\polh>gij a strahovanja ne pruza vernu sHku,
jer anaNza pojedin.,Onih strahovanja ukaruje na postojanje
razli!ka 0md uticajem tipa na:se!ja.
3. Polozaj na lestvici.
Ispita:nici 'Ilia sclu (pn<>CeQjru,ju sv<lj po!ozaj na lesbvici kako u 'IP!'DiSJ.osti, talk:o i. u sadaJSnjooti, i u buduC;nootl, neilto llliZe,
nego 'i-'\piltaniJCi 'iz mesovi~N:t naselja i grada. ':Balk:ode Zem.e iiz
gradskih mase](}a .VIilie, nego .Zene .u meSovitim naseljoi.ma.
256
Pri merenju optimizma na nivou UOn:osti razli.Jke su takode minimalne u poredenju polozaja prDiSJ.ost - sa:dasnjost
i lznose 4•/o u korist .grada ako se 1lliPOredi sa S<![om (u gradu
58,6°/o, na selu 54,5°/o), odnosno 2°/o sa me.Sovitim naseljem.
U (pogledu stagnacije ,selo se donekle irovaja, dok se u svim
t\pov1ma naselja u pogledu pesimlzma procenat pribliZava
25°/o. AU, pri poredenju a!ktualnog liiCnog polozaja sa ocekivanjima u budueno'sti · podaci donelcle iznenaduju. Zene sa
Se'la .pdk:azuju veCi op.timizam, nego ~ene u gradu - ·.razlika
3,7°/o u ikorist se1a- i obmuto manji pesimizam u Odnosu na
Zene u graldu - razlika 2,2°/o. Ovaj podatak, smatr:amo, moZe
se tumaCiti uopSte uZim potrebama Zena na selu i o.Cekivanja
veCe mogu&losti !djihovog zaldovoljenja, pri toone se ·imaju u
vidu pnvenstveno zS!je .koje se odnose na materij aine potrebe,
- z~je rza IP<>boljsanjem sta,nrdarda, m<1demim uTedenjem stana
koje su inaCe viSe izrazile .Zene na selu, nego Zene u gJradU.
(V]di graflkan 6).
Kao i u ranljim strukturama "!Ptimizam u odnosu na dr.uiltvenu zajerdnicu je naglaseniji i veci je za p~eko 20•/o nego
izra.Zeni optimizam u odnosu na HCni polo:Zaj.
17 Zelje r strahovanja n:=troda Jugoslavije
257
�Grafikon 6
MERENJE OPTIMIZMA
A. LiCni poloioj ispitcnika u sadaSnjosti uporedjen so
poloiajem u proSiosti i .buduCnosti prema tipu naselja
proS lost • sadaSnjost
sadaSnjost- buduCnost
10
Grafikon 7
MERENJE OPTIMIZMA
9. P01oiaj druStvene zajednice u sadaSnj·osti uporedien sa
poloZojem u proSiosti i buduCnosti prema tipu naselja
%
proS lost~- sadainjost
sadaSnjost • buduCnost
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
selo
meSov.
grad
selo
naselje
meSov.
naselje
~ u usponu ~ u padu
~ stagniro
258
-
bez odgovora
grad
selo
meSov.
.
.naselje
~
grad
u usponu
~
~ stognira -
selo
meiov.
grad
naselje
u padu
bez odgovora
259,
�.Zene u graJd~ po~azuju veci ~ptlmi>Zam u poglledu sadaiinjosti
dru~tven.e Z~Jedmce. Ma:lcJbro)ne su one zene koje smatraju.
~a Je za)edmca stagniraia. 1pak je anedu njirna veei procenat'
ze,_;a. sa ~EJ!a (7,5°/o na se<lu i 3,5°/o u ~radu). U [pOredenju sa-'
da>m.Josb prema 1buduenosti rezultati su s'li<Oni. Optimizam u'
gradu preov1.aduje u odnosu na druga naselja i dostiZe blizu:
900/o. Sa Jpe.;1imizanoan gleda n" buduenust 3 4°/o zena sa se!a i
..
'
.
'
pr.~a svega 0!8•!o ~zena u gradu. Tako .se .rezuiltati ocene po-·
.
Q<fraJJa •U huducnosti u odnosu na llooc>~t i u adn<>SU na druStvenu zajedniicu nalaize u ob~nutoj :prQpordji: .Zene na selu;
pokaJZUju veCi optimizam u odnosu na JirCni poloZaj, a Zene
u gradu u odnosu na polozaj druiltvene zajednice. {V1di grafilkon 7).
.. U uslovirna drUIStvenog samoupravljanja stanovnici grada
kop rade na sredstvima dru.Stvene svqji!lle, gledaju sire na
pr<>bleane ldiru.Stvene zajedni<!e. Na!lazeci se na visem politi!Ckom nivou, oni vide :Svoje mesto i interes u op-Stenarodnom.
napretllru . .Zena u privatnom seoSkom gazddnstvu ·viidi u njegoV:om: raz¥oju reSenje svojih potreba, te je .kod nje izraZeniji_
o,ptmmzam u rpogledu na Hooi [p<>lozaj. Medutim ove razli:ke
?Isu -maCajne i one se opaZaju samo ana1i>zom relativnih broJeva. Pokusaj izrac.unavanja ovih ra>llika putean X' testa pokazao Je d~ te railtke niJ.su znaCajne i da se ree;ultati X 2 testa
mogu prjpirSati slwcajnom kolebanju <Vlrednosti u okvi!ru gra2
mica. odred:enih talblicom X - distribucije, a na nivou pouzdan~Stl <>d 95°/o. Tako za proslost - sadailnjost na nivou Jrcnosti
X = 3,950, a >:a sadailnjost - buduenost X'= 6.719. u pogledu .d:ruiltvepe za;jed.nice za proo!ost - sadaiSnjost X'= 6.958
'" za sruda;Snjl<>st-il>uditl!Cnost X' = 9.601. 'M<ida ·rezultati X' _
testa .rastu, :ipalk x' n~je p<>kaz01o da postoje sistematske razliJk:e Ill
delo'.(anlju '!Jipa naseljja na opti:mizaan, odo::tQSillo pesian1zaan O:ene
Jer se vrednO&ti U<re6u i"'PPd !jranice <>d 12.592, uz rizik greilk~
od 5°/o.
•
*
•
~a ikr~ju 'moZemo zak'l'jt]C'irti da tilp Jlaselja stvara samo
:nan)e razhke ? s~rukturi zelja i strahovanja j.urgoslovenske
zene. TaJ uhcaJ m)e takav da lbi se anog'lo rgovoriti 0 n<>kian
suprotnim procesima i pojavama, onego je Ulpravo saan.o izraz
260
odreden!h specifiCnosti druStvene situacije .u kojoj Zive itspitanici. Te razlike 'li zeljama i strahovanji:ma su istalknute zbog
toga Sto su po.trebe i vrednosti u raiZUCitim nmselji•ma joS uvek
razi:iiCilte po svom inten:zitetu i ra!Zno:vrsnosti. Ipa'k, .razlike u
zerjaana nisu tako vldne kao sto rbi se anoglo c>cekivati s obzirom na veliku ll'aznowsnost u :Zivot:n.ian uslovima i poioZaj,u
Zena u gradskoj i -seoslkoj sredini. Po-stav.ljena aUernativa o
tome rda li zaostalost sela ili pak navedene promene u njemu
deluju odluCujuCe na Zelje Zena, na osnovu irzneti1h rezultata
reSava se u korist procesa na sellu 'koje ga, 1bar subjektivno,
pribUZavaju gradskom naCinu Zivota.
MeSovito naselje po izraZenfun ZeljaJilla sam-o se u nekim
slucajevima pribliZava gradskom, a [p<>nekad i seoslkom naselju, Sto iPOkazuje razno'l1kost meSovitog nase1ja, a maZda
i njegovu nedovoUjnu odredenost putem statistiCkog \kriterija. Medutim, ne'ki rezultati su taka neo:Cekivani i ra~iCiti
kalko u odnosu na grad, taka i u -odnasu na selo, da se to
moZe, po naSem miSljenju objasniti maZda nedovoljnorh reprezentativnc>Seu isp>itanika toga t1pa nase!lja.
Supr.otno drugim stru'ktuTama, uticaj ·ave strukture je
veCi kod opStenarodnih Zelja nego kod 1liCnih, Sto je u suprotnosti sa polaznom hlpotezom. Izgleda da ovakav re~ZUutat
nije \SluCajan. MoZda je reC o o:draZavamju na Zelje i stTahoVanja ·osnovnog druStveno.g odnosa, tproi:w·odnog odnosa, a pre
svega privatnog Vlasni:Stva na scilu lkao i s tim porvezanog stepena i'ZjednaCavan'ja liCnih i druS.tvenih interesa. Istovreme:n·o
nizak dbrazovni nivo :Zena na selu oneanoguCava 1m. Sire sagledavam.je opstenarodnih problema.
Optimizam at:.oji je vidan u proceni druStvenog polloZaja
pojedinca i poloZaja zajednice na relaciji .proSiest - sadasnjost - budu6nost neznatno <zavi&i od tipa naselja i nije
njime odreden. To ide u prilog potvri!ivanja generalne hipotezerada.
�1. Licne zelie i strahovanja
U crazmatranju uticaja SkolSke spreme prvi put do sada
opaiZa.mo ra~Jike U izra~avanju iii\n!h ze]ja koje SU U€!p<>STedno
veza,ne za ono sto je opSte!judsko u sva:kom coveku. Tako
ze1ja za Henim zdravljem irzrazito opada po svoj,oj uiCestalosti
\Jlm!iko sko!ska sprema raste Chez Sko1Ske S!Preme 42,90/o
prema 23°/o sa 'lli§om li. vlsOikom SIPTemom). SHene, ia:ko manje
raz!ilke, po:jaVljruju se i u pog.tedu zelje za zdr8,v1jem porodice. ·
Sa SlkolSkom spremom t~kode opada i zelja za 'Srecom i USIPehoni dece, bez Siko1e 46,5°/o sa vlsom i visokom skoloon 38,5°/o.
VII. UTICAJ SKOLSKE SPREME NA ZELJE I
STRAHOVA'NJA INA POLOZAJ NA SKALI
. ..
S'~<i}:lka "_Pre':'a i <>brazovanje stoje u lj)ozitivnoj 'korela-
CIJI, ~~ one n1su 'tden:ii.Cni .pojmovi j mfJigu postojati relativno
ne:,avtisno. Ipak, s 01bz1rom na nj'ih:ovu usku povezanost i naj-
cesce me~us~linu us1ovljenoot, Skolska SIPrema m<>ze da bude
P_dkazate!J mvoa dbrazovanja. Uosta:Ioon, u vecini dTustvenih
Sistema formaJna ikvalifikacija, ilkolska sprema predstavlja
uS!ov da se omoguci poj~dtncu da vrsi ·odredku druStvenu
ulogu I shoono te>me zauzima odredeni drustveni poJozaj.
,,Zbog _t<>ga se n~e istrazivanje o uticaju skolske SIPreme
na zelje 1 strahovanja !ugos!ovenSke zene uzima lkao pokazate1J odno.sa obrazovanJa, s Jedne strane, 'i obUikovanja zelja
1
stra:hovanja, s drruge strane.
Oi!tre razli~e irun~du zena !pOjav!ljuju se ;wpravo usled
r
. aznovrsnost~ :rn.voa nrilhove ·Sk:olske spreme. Skora treCina
)Ugos]ovenskih zena je j<Jii uveik neJ)ismena !Ji 1
~eko 400( ·
sa manJe o, "'et' · .razrt'Ua .osnovne •Skole 'iH 870j svih. ~o Je
· -d x 1r1
-·.l
.t"...
·
0
una" ·
"
'
~t.ena
.. ·
1Jl 1ma rce'~i razreda OSn'(}IVllle ~kale ·odnosno marije
· · 'SOJ ~zem
od toga. Istovremeno Jedva 0,6•/o zena >illtla viSu iii fakUJ!t t k
spremu. 1
e s u
Prir?~o 'je ocelkivati da ,ce se pod uticajem Skorske
SJ?r~e JaY_Iti ~raznol'iko.sti u .Zeljama i strahovanjima is.pitan1h zena, Jer ISadrZina odnosno u.Cestalost ii2Jvesnih· "el" '
svaik~k
· ·t ·
~ Ja ce
o IZaVJJSI 1 ·od stepena obrazovanja.
---1
StattstiCki bilten,. br. 298, januar 1964:, str. lil,
Na·suprot, Zalju za sreCnim porod:i!Cnim ·Zivotom WraZavaju
cellce zene ukollko iniaju vmu SkolSku \Sipremu, 'bez skole 22,9%
sa viSom i viso.kom 'Skdlom 42,30/o .
U povrSnoj anaHzi ovi rezu1tati ibi mog'H izazvati razliCita
tuma,cenja. Medutim, uporedna analiza Qienih zelja i lienih
strahovanja avde pcikwzuje, nasuprot utic~ju drugih struktura,
obrnutu sliku. Udk z<!lja za licnim :1ldravljem op~da sa skol:ilkom ;spremom, dotle ·strahovanje od lbolesti nag\lo 'raste sa
porastom nivoa llkolsl<e spreme (37,6°/o lbez skole, 65,4°/o sa
visom :l visokom 'ilkoloon). Sliooo je i sa strahovanjem od holesti u porodlci i od neuspeha dece. IstoVJremeno, nasuprot
Ze1ji za 1sre6nim :porodiCnim Zivotom, koj'll l!eSCe izraZavaju
zene trko!ilko je njiho'lla Skol:ilka SIPrema viSa, javlja se stxahovanje ad nesreCnog tporodLCnog Ziv:ota, koje opada sa Skoisk::om Bprernom.
Sve to pooovo potv:r<luje da ISU zelje vezane za SMnu
pr,iTodu roveika zajedniOke i da ne pdd!leZ:u neik01m bitni(jem
uticaju rari:liCitih ·Cinilaca .Cije dellovanje posmatra.crno u ovom
redu.
Cinjenica da su se u anailrzi uticaja ske>lSke S!Pfeme prvi
put prividno pojavlle a:azUke u ovim ·vrsta.ma zelja i &trahovanja govori samo o tome 1da razlilke u obrazovanju razliCito
ut:iJCu na izraZavanje onaga Sto j e 10vrsto vezano 1Za !l.iC:nost i
ono sto covek nosi intirnno u sebi. Zene ibez §k<>lske SIPreme;
verovatno pod uticajem obicaja, a mooda cak i pod uticajem
su'jeverja, _govore !Sarno o dobrom ejdravlju a ne o ibolesti, o
sreCi a me o nesreCi dece, dok Zene sa fa:kultetskim ·frbTazovoojem svoja strahovanja Did ·bolesti, neuspeha i nesreCe nepo.:
.sredno izra.Zavaju.
262
•
263
�.
Teznja za stanom pojavljuje se sa v<1llkom ucestaloscu,
1 kao druga po Tangu, kod ispitanica sa nedov:rSenom osnov-
nom 'Sko1oon (41,2%), pa do on:ih sa zavrsenom srednjom skoloon (42,8%). Zene bez Skole <JVU z~u :iJzraZavaju sa dvaput
manjoon ,UICestailoiSCu (18°/o), a ona se kod zena sa viOOm i visokoon. slrolom takode :pojay!juje u nesto b1azem vidu (30,80/o).
Dalljom anaiizom pojedinih ,grupa Jspitanih zena · s obzi<rom na
Skolsku spremu mog'lo se utvi'diti da grU[Ju zena bez skol~ke spreme saemjavaju rpreteZ!lo zene sa sella (72"/o). Tako se
~ moZe objas~iti Sto ove Zene ne iznose stamlbeni iPTOblem na
Jedno od rprv:ih mesta. Sto se tice ·zena sa viilom i visokom
skolskom ·spremoon, 'kod njih je, verovatno, stambenl [problem
1pak n.Sto povoljnije <resen. U ovoj svetlosti razumljivi su i
~o~aci "o -2elji 1Za. . sa:wemenom opremom .stana. Procenti lrojim
l~_lZrazena _<ova zel]a o.padaju uikollko je skolJSka sprema zena
VlSa. S 01bz1rom na vee utvrttenu Zelju Zena sa sela za ure~.en~em stana, ovi su se podaci mogli i oCekivatiJ. Pobo1j..Sanje
ZlVOtnog standai'da kao zelja [prisutna je Jbez obziTa na SkoJSku spremu, a neSto je nagla.Senij a kod Zena lbez ~o 1le. One se
takode isticu i svojim ·strahovanjem od potgoriianja zivotnog
standai'da- 14, 7°/o : 3,8•/o.
Alko -uporedLmo eelje Wra:Zene sa najveCom. U!CestaloSCu
vidimo_ da
ISe
siiJCno ponaSaju Zene oed nedovr.Sene O'Sl1ovn~
~ko!e pa ~o zavriiene STe<:lnje skole, dok se krajnje grupe, tj.
zene
?.ez
skol~ke spreme, odnosno sa bku1tetskom spremom,
~natnl]e od nJih..razlid<uju, Takode se uocava da svaika gwupa
zena. ~...osma_tranih prema ·Skolskoj spremi pokazuje irz;vesne
spec1f_:C!llost1 i to u_ izraz~vanju onih ·zelja koje se javljaju
~a ':esto. "'"'~nJ?m 'lliCest~o~. Taiko zene bez Sk~Ske spreme
lZraz~VaJ.u zelJu ·z~ socrJalhnm osi.guranjem, .smanjenjem po-
reza
1
rodnom godmom, Sto po.kazuje utilcaj seoske sredine -
~72°/o sa sela). Ta zelja se [p<JjaCV"!juje i lkod zena sa nedovrs~~om .o.snovnom ·~kolom,- jer i one tra:Ze smanjenje poreza i
~1se para. CT! ovoJ grupl 54°/o 'cine zene sa sela). - Grupa
zena sa ~a~enot~ o~ovno~ ~kolom i nedovr.Senom sxeduljom
Skolm~ .1zrazava zel]e za v>se rpara i razonodom. Izgleda da
kod nJih n~yos~ji _iac~ izral!ena zelja za da-ljim SJ<o.Iovanjem.
~asuprot n.Jrma, il1!:,1Jntan1ce sa 1Srednjom, :kao il v:iSom i visokom
:lko•lom pokazuju izrazitu •I.Znju ika us:pehu u skolovanju i
da1jem struenom usavrliaJVanju. One takode i2razavaju zelju
za uspehoon u poS!u. Tako fakultetski obTazovana zena, ekonoonista, 34 .godine stara, udata, svesna sv1h potei!!koca koje
ima u porddici, izja'V3.juje: »S obzirom da zeliJ!n uspeh u lienom i struCnom ZilvQtu, Zelela bih da u tom postignem viSe.
To nije moguCe s abzirom da smo mi Zene :preo'kupirane ostaHm stvaorima lk.o'je nas s,preC:avaju u toone, al1 !bih ~zelela rla .
se posvetim nauCnom i druStvenom radu.« Po ovim .rezultatima m.oZe se reCi da ·sa ~kolskom ~rernom raste i privrZenost poSlu i rzanimanju i teZnja da se u mjemu dalje napreduje. Izgleda da je potTeban odreC!eni nilvo obrazovanja da
Zena ,Qvrsto tOdluCi da put tSvoje emancipacije i ravnoprawnost
tra:Zi u ,Z8jpOslenju i uspehu, a ne samo u o'kviru braka.
Pada u oci da se zelja za stalnim rposlom i21razito javlja
~ena sa vi;Som i visokom 'Skolskom spremom. Visoka ucestalost sa 26,9"/o pokazuje da je ovo njrh<>v ozbilljan
problem. Ana:lizom dobijamo sledece podatke 0 tim zenama.
Od ukupno 26 :Zena sa ·vi.Som i visokom .Sk:ol!skoon s.premom,
16 meitu njinna su sluzbenfce, 5 domacice, a 5 studenti; 57°/o
jedino lkod
su udate iZene, a 46"/o su zene u starosnoj grupi od 20-29
godina. D&kle, radi .se o \PreteZno mladim, urlatim i zruposleniro
Zenama. Zelja za stalnilrn po.sloon moZe se objasniti ~teZnjom
doonacica i studentlrinja za Ola,poslenjem. Mazda se m<oze postaviti i pitanje u kakvom .se pol<>Zaju u radnoj organizacijd.
nalaze falkll!l.tetski obra:llovane zene kada sa tako veli.kom
uCestaloSCu :Wra.Zava:ju Zelju za stalnirrn po.slom.
Na kraju treba naglasiti da se rat ikao strabo¥anje javlja
na HOnom- nivou sa znatnom uCestaloSCu !koja raste UlPOTe'do
sa sko'lskom spTemom.. Tako, dol< ·ceilvrtina zena l>ez i3kolske
~preme izraZava s.trah od rata ikao liCno strahovanJ'e, to Cini
sko.ro polov'llna Zena sa viShn. i visokim dbra.:rovanjem, Sto
znaci rla ·Se sa · rporastom skoJSke spreme opasnost ad rata
ce.Sce sh,ata iorno licna ·opasnost pojedtnca. (V'idi rpl'lilog - tabele
4a i 4b).
Llen.e zelje rprema
t~u
odgovora, a pod uticajem Skolske
spreme, ne pru.Zaju neke nove podatke.
264
265
�Tabela 7b.
Tabela 7a.
LICNE ZEWE PREMA TIPU ODGOVORA I SKOLSKOJ
SPREMI
~
0
""
...
Osnovna grupa
~
"
"'
-:.--o
"'
"
"
~w
~~
o>., ~>..,
..,o- ~.go
~t:O
·..:
0 ~,.
z~~
"~
..
.. ·->_
c., -.ll
6
w
0~
""M
_;-o
0<>
0
;;
..,_ _., !l
.. "
M"' ;>,.
~
"
0
~
0.
~
z
U)~
..
-%3
Osnovna grupa
N
~
"
""
U)
LiCna nesreCa i
39
182
86
24
15
7
403
18,9
16,7
20,0
18,7
19,0
33,3
18,2
Broj
odgovora
%
razonoda i dr.)
Zdravlje 1 sreCa
odgovora
%
167
35,5
371
34,0
148
74,3
Broj
ekonom. polo.Zaj odgovora
u porodici
%
192
40,9
489
44,8
181
42,0
55
43,0
.
37,5
29
37,1
11
52,4
781
35,2
32
41,0
3
14,3
945
42,6
godlna)
"Svega
%
22
4,7
Broj
odgovora
%
470
100,0
49
'·'
16
3,7
1.090
431
100,0
100,0
90
1
0,8
128
78
100,0 100,0
4,0
21
100,0
2.219
lOB,O
Lifua strah<>vanja SU neSto T82!10Vl'SD.ija Od li&lfu zelja.
Tako se vldi da sa ~kolsko<m spremom rastu strahovanj a koja
se odrnose na Hhn.U--.sreCu i zdravlje, a opada:ju ana k.oja se
odnose na ekonomski po1oZaj. To se podudara sa ranijom analizoon 'POjedina&lih zelja i strahovanja koja je pakazaia da
ono Sto ispitanice rSa niZom ~kolskom. .sprecrnom izraZavaju kao
ze1ju, fakultets'ki obrawvane zene boraZavaju kao straJwvanje
od neispunjenja istih t€Znji. \Razumljivo je sto sa OO<als:kom
.spremom opada strahovanje od pogorsanja ekonoms:kog poI<>Zaja, jer po vazecim principima raspadele intelektualni
rad se znatno vi'Se nagractuje.
266
Bez
strahovanja
svega:
Broj
odgovora
odgovora
%
Broj
odgovora
%
71
28,0
85
33,6
b
w
"'
" .. "'M
"
·~
.
'E',. ..
i:ir;<'d ..,_ -.ll
.,.,
>~
~~
~
!>t:
o>.,
..,o""0
~il~
z~~ 0 "~
184
28,2
~
~
0
U)~
62
24,3
26
31,0
::<l,
>""
19
35,2
284
125
43,5
49,0
31
36,9
18
33,3
65
27
10,6
8
9,5
.8
~
"
"
c.
0
~
z
4
30,8
"
""
>
"
U)
366
27,9
7
550
53,8
41,9
5
9,3
Broj
36
14,2
Broj
(poboljSan standard,
Ostale Zelj e
neuspeh dece)
Broj
LiCni i porodiCni odgovora
ekonomski polo!.
%
Ostala
strahovanja
lmati stan,
z:aposlenje i dr.)
1mir, rodna
nesreCna starost)
u parodic!
(bolest, smrt,
dece, srecan porodiCni
Zivot, zdravlje)
t.iCni i porodiCni
bolest
(bolest, smrt,
Bolest i nesreCa
Broj
u porodici
(SreCa i Skolov.
,;;;
""
>
LiCna sreCa i
zdravlje
{zdravlje,
Skolovanje,
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
SKOLSKOJ SPREMI
odgovora
54
%
21,3
%
7
2,8
Broj
odgovora
Broj
odiDovora
Vo
253
100,0
10,0
108
16,5
41
16,1
19
12
22,6
22,2
2
15,4
236
17,9
19
1,5
12
1,8
653
100,0
141
10,8
255
100,0
.,
100,0
54
100,0
13 1.312
100,0 100,0
2. Opiitenarodne iielje i stralwvanja. - iNa saddi!nu zelja
na o,p.Stenarodnom rpilanu trebalo bi ocekivati ja<!i uticaj Sik:?lske 1spreme nego na li<me Zelje, koje su :Cesto po~ nepo.&r~Lm
uticajem osnovnih zivotnih potreba eoveka. Na1me, da b1 se
uocili prol:ilemi citave dru\%vene zajednice JJJ.i sveta potrebno
je odredeno <>pSte i poiitti!ko obrazovanje. Ono se medutim
delimiCno nalazi u pozithmoj korelaci'ji sa Skolskoon spremoro, mada to nekad.a i nije sluCaj. .
Zelia za mirom 01pada sa porastom nrvoa sk01lske spreme
(31,8•/o bez iiklole: 19,20/o sa "'-Soon i visolmm l\PTemQ!ll). I stra:
hovanja od rata po'k:azuju istu tendenciju. Ovi rezultati mogh
bi da !llavedu na pagre8ne zaildjucke. Medutim, UipOredenjem
sa UrCnim Zeljama, ¥id'irrno da su Zene sa visok·oon Skolls'kom
spremom Zelju za mirom izrazile kao iJ:iJOnu Ze1ju, dok je Zerne
sa ni1Z·oon ·SkolSkom spremom izraZavaju kao opStenarodnu .
MaZda bi se, ne baS sa .ronogo .sigur.no.sti, moglo pretpostaviti
Oa ~ene sa vi.Som S!kolskom kvaili:fi!kacij-om ZeljiU za mirom,
267
�odnomo !Sitrahowa!nje Old .rata, !SUnatraJj.u kao UO'nlu smva:r, svetsn.e
da je borba lza mir stvar !Ilelpo.sre<dine alk!tiV'nC>sti .sva/kog pojedinca. Nasuprot tome, zene bez skC>!Ske "!Jreme i dz seoske
sredine Zerlju za mirom i strahovanje od rata, moZda, smatraju kao socijaine sile pred 'kojima su ljudi nemo6ni. Tim liT•
~to .one sa veCom uCestalaSCu izra.Zavaju straho'Varnje od prirC>dnih sila, kao sto su eleunentarne !Ilelpogode.
OCuvanje socija'liz.ma kao opStena:rodna Zelja tzrruzito
r·aste sa porastom skol.ske spreme is;pitanih zena - 12,4"/o
bez §kole, 34,6°/o sa visom i visokom 5kolSkom spTemam. lstovremeno 'kao opstenarodna ze]ja pojavljuje •Se i ze]ja ea dug
fivot predsednrka Tita, u cij·oj licnosti ispitanice gledaju perSC>nif>kaciju socijali2lllla. U ovom slucaju zelja opada sa porastom skolske spreme. Zakljuca'k s!edi sam rpo sebi: zelja
za oC.uvanjem socija'lizma zahteva viSi niv:o apstralkcije, nego
zelja za dug zivot predsednika Tita, pa se rprema tome pojedine Zene opredeljuju za jednu o'd ove dve sliCne Zetje, u
skladu sa svojim obrazovanjem.
Procenat kojim. su 12raZene opStenarddne Zelje vezane za
dalji 1privredni ·razvoj zem.Jje raste sa Sko1skom s.premoon,
bez obzira o 'kojoj se lkonkretnoj ze'lji radi. To je najoiSig!ednije u izraZavanju Zelje •za razvojem ~Dldustrije k·oja se sa tri
puta veeom ucestaloscu jav!ja kod fakultetski obrazovanih
zena nego kod zena bez §ko~ske srpreme - 14,1•/o : 46,20/o.
Ova Zelja je toliJko naglai.Sena kod 1Zena sa viSom i vLsokom
Skol~Sroo.m Sjpremoon da je d.z-raJ2ava .skoro poloVina :ifsp'itanica
u .ovoj g:rupi. I Zelja 1za f!'laevoljeun. sadbraJCaja 1ra\Ste •sa Sko!Wkom
spremom, a joS viSe Zelja za razvojem poljcxprivrede. Ako se
uzme u ·olbzir 1Cinjenica -da je 72D/o Zena bez Sk.olSk:e s,preme
i 54°/o rsa IIl·edovrSenom Sklo']s!Jwm .sp1remoun sa s€lla, .ct11da Je
ovaj rezultat neocekivan - 7,6°/o: 19,2°/o. I zelja za nacionalni.nl p,msperitetom up~dljivo roote sa !POl'"staun illw1•ke
srpreme - 2,9"/o : 19,2"/o. Sauna zelije "'" opiltom ~ra1d:njom
zemlje i ekanomSkom stabhlnoSCu ne pokazuju u svom izra~avanju sl\enu tendenciju u odnosu na i!kolSku spTemU ilspitanica. SV'i ovi rezultati mogu se tumaCiti jedino veCom anga~ovanoSCu Zena sa viSom ·Skolskom kvalifikacijom u privred.nocrn razvoju -zemlje -i nj.ihovim Zivotom u gradSikoj UI'Ibanizovanoj d. industrijaHzovanoj sredini. Zene sa ·visokom i viSom
spremom 'iizral:avanjem zelje za razvodem poljoprivrede po-
268
[
I
sebno rpotvrduju svoju sposobnost .ocenjivanja znacaJa !kompleksnih problema privrednog razv1tka zemlje. To nije biC>
slucaj 'kada smo zene iz grada 1gledali .u cel\ni, jer su se faku1tetski obrazovane Zene svojom ma!lo!brojnoSCu guibiie .u
ma'Si. Zato i pri oceni Zelja sluZbenica trsba innati u v.idu 1stu
opasn:ost.
Zelja za rpobo!jsanjem standaT<ia po .svojoj ucestalosti
raste sa nivoom 'ID<o!Ske spreme - 35,3°/o bez skole :53,8°/o
sa vi:Som i ·visokom sprernom. Ovdj ·Zelji se pridruettje Zelja
za r~enjem stamlbenog pitanja u .razmerama druStvene zajednice, 10°/o : 34,6°/o. Karakteristicno je da ove dwe zelje nisu
po'kaza1e ovakvu tendenciju kao Hcne ~elje. To je dakaz vise
da .Zene sa vi~Som SkolSikom spremom uspeSnije uskladuju
svoje l:i!Cm.e interese sa dT.uStvenim interesima.
Kar~kteristlcnC> je Ida zahtev za rarzvojam likolstva takode po svojoj uCestalosti ~taste sa n.ivooon 'Sk.ollske sprenie.
I ovaj podataik treba tum.Citi 'kao sire gledanrje na proibleme
razvoja ldruStvene zajednice od strane onih. !Ciji je. obrazovni
niv·o rviSi. ·Najzad, treba ipomenut:ii da Zene lbez Sko~ke spreme
zele el<!ktrifikaciju se!a (12,4°/o), ·sto je i ,priroono s obziTom
da -dve treCine ovih 'Zena Zivi na selu.
Zelja za rpunim zarposlenjem jav"lja se u rprvom redu kao
Zelja 'Zena 1sa ni:Zim obrazovanjem. ·Cinjenicom .da po evidenciji Zawada za z~oSljavanje preteZno nE!kvailifikovana ·zenska ~tadna snaga traJZ.i zaposlenje, moZe se objasniti ·ovaj podatak.
Posebno je zani.nlljivo sto .se :Zelja 'Za izjedn.Cenjem plata
pojavljuje sa !Ilajvecom ucestai!C>Seu (11,5°/o) kod zena sa viwm
i visokom ID<olskom spremom. Tako visok procenat kojim je
izraJZena ova Zelja nije zapaZen do saida u ana1izi podataka u
ovom radu.
Najzad, treba istaCi da :se i .strahovanje od "1porvra'bka na
stari 1reZim, d. strahovanje IZa Zivot predsedni'k.a Tita j avij a
najCeSCe 'kod Zena sa osnovnom iii srednjom Skolom, dakle
kod 'Onoga sloja koji po zanimanju 1pripada radnicim.a ili nizim sluzbenicima. (Vldi prilog, talbela 4c i 4d).
Opstenarodne zelje prema tirpC>logiji potvrduju pretho'dnu
analizu; Zelje za privredn:im razv.ojem i ;za raZivojem prosvete
i zdravstva ra:stu po svojoj uCestalosti sa. ipOTastom nivoa
skol.ske srpreme.
269
�Tabe!a 7d.
Tabe!a 7c
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TJPU
ODGOV!ORA I SKOLSKOJ SPREMI
OPi'iTENARODNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
SKOLSKOJ SPREMI
.,
"
"' !;c
0
... "'
M ..
_.--o
.,
c
"' "'
.,
.
I 0 !;:c i;>ctl c.,
o>.,
""' -o o- co- -o.,co
e~
t:
I "' z ~""' 0Ill~~ "'~
O<U
.,~
~.,
~~
~
Osnovna grupa
~
N
"'
OpSti razvoj
Broj
socijallzma
o~
•rll
Osnovna grupa
6
~
>.s
-g
.,~
-2
.,
c
N
.,
0
0.
""
>
"'
-., "'
>""' z
~
ugro.Zavanje
razvitka
soeijalizma
(nesloga, strah za
Tita i dr.)
Bezbednost
zemlje
(rat, okupac.ija)
Elementarne
nepogode
"'
odgovora
(l'azvoj socijal.,
%
65
153
77
29
15
6
345
18,6
19,1
18,9
22,8
17,2
30,0
19,3
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
Privredni razvoj
Broj
zemlje
odgovora
(razvoj industrije
%
saobraCaja, ekonom.
stabilnost i dr.)
22,6
.Zivotni standard
133
260
38,0
32,5
19
15,4
29
3,6
"
106
47
9
15,4
13,3
11,6
350
100,0
800
100,0
407
100,0
(pobolj§an standf
bolji stambeni
Broj
79
252
31,5
119
29,2
30
23,6
32
36,8
4
20,0
Bez strahovanja
516
28,8
Svega
145
49
28
7
35,6
38,6
32,2
35,0
34,7
10
7,9
8,1
1
5,0
85
4,7
7,1
5,7
10,0
12,5
12:7
100,0
87
100,0
20
100,0
1.791
100,0
uslovi, zapo-
zdravstvo
%
19
4,7
Broj
odgovora
M i r
%
"'
Broj
svega
odgovora
%
u odnosu na op.Stenarodna strahovanj a tipo!<>gija pokazuje da •trahovanje od rata raste, a ad ~lementarnih ne.pogada opada sa p<>rastoan s!wlske spreme. Sve su to samo rezultati koji su ranije anaiizLrani.
270
21
10,6
43
9,6
~
6
~
.,
>~
-2
.,
.,
c., -_g "
., 0
~~~ "~]
""
"'
z
0 C>Ull(l)>lll :>~
·~
N
i5E;.!!!
~
42
19,8
12
18,2
""
>
"'
·~
"'
120
2
7,1
12,5
134
44
67,7
67,6
63,2
66,7
85,7
644
e
67,4
%
32
16,3
82
18,3
28
13,2
7
10,6
1
3,6
15,7
9
4,4
20
4,5
8
3,8
3
4,3
1
3,6
198
100,0
447
100,0
212
100,0
Broj
odgovora
%
Broj
odgovora
Broj
odgovora
Broj
odgovora
136
302
"
24
28
100,0 100,0
4
150
1
5
42
4,<
956
100,0
3. Po!o:1aj na lestvici
622
slenost
i dr.)
Broj
Razvoj prosvete i odgovora
"'
•tl)
Zivot
%
odgovora
%
Broj
odgovora
%
.,~
%
zdravlje Tita,
gradana
o>=
GJ53]
" "0"' Z O•tn
·~
..r..o
O<U
l
a) Procena liCnog poloZaja na lestvici - Procene liCnog
palozaj a na lestvici kako za pro8lost, talko i za ~adaiillj o•t
i <buduenost, .pokazuju razlike koje nastaju pod uticajem nivoa
Sk.dlslk.e spreme. Tendencija je oCigledna i :irsta u sve tri vremenSke dimenzije: uko!iko zene imaju vise skollske kvalifikacije, uto!iko procenjuju vise na lestvici svoj polo~aj (vidi
grafilkon 8).
Procena uspOtna, stagnacije ili pada poredenjern poloZaja
u 1sadaSnjosti sa p.oloZajem u pro.Slosti i ·buduCnosti pokatZuje
da najveCi o,ptirrnizam u poretlenju sa pro§loSCu pokal.luju Zene
sa zavrSenom osnovnom Sk:dlom iii nedov.rSenom sredn.jom, .a
zatim .Zene sa vi~om il visokom Skolom. I najmanji tbr.oj pesimista na1azi se u istim grupama. Iz ana1ize svih do sada iznetih rezu1tata jasno je Sto se tak,o ;pona!Saju Zene sa viSo.m i
visokom skorskom .spremom. Takode treba imati u vidu da
se medu Zenama sa zavnSenom oS'llovnOlrll i nedovnSenoon srednjom Sk-dlom nalazi :naj!VeCi lbroj radnica koje IDaCe polkazuju
visoki optillllizaan.
271
�2t?ne sa osnovnom Skolom i nedovrSeJlom srednjom Skoloon lalkode sa aptimizmom gledaju i na svoj polozaj u buducnosti. Medu njima je najmanji procenat pesimista. MeduUm, sa_ najviSe o.ptianizma na svoj pdlo·Z~'j u buduCn:osti1 gledaju
Zene ~a 'Srednjom ~kolom., a zatim Zene sa viSom i visokoon
iikolom (vidi tabelu 8a).
Tabe!a · Ba.
MERENJE OPTIMIZMA
u
>
I-
w
"'
...J
<(
""
z
<(
•
::!:
w
"'
...,
0
""
V)
I- ...J
a.
0
-.
<(
<(
...J
a.,
-...,
"'""
::!:
>N w
0 0::
0
a.
z
>U
...J
272
c: 0
luilajem u pl1Q.Slosti i bu!duenosti prema iiko•J.slkoj spremi.
ProSlost-SadaSnjost
Ill
~~.-.g
0::
z a.
<(
~···.,,
: •• ~ .••••. · •••.•. : ; .
A. LiiCni rpoloza:j ispitarnilka u sada.Snj,C>Sti uporeden sa po-
•U
,
Skolska
sprema
o/o
'"
~§
"· 0.
J>
Bez skole
100
Nedovr.
100
9Sll. Sk.
Osn. Sk. i nedovrS. Sred.. ~k~ 100
Sredoja skola 100
ViSa i vi,s. Sk. 100
Nepoznato
100
I -- I J.l
,;,.,
,.
ooC
SadaSnjost-BuduCnost
.ci
. ,.
00"
"o
0
""'
I 2-= I " I 0
. c c. .ci
"""
Cl')
;;l
'0
~
52,4
17,6
27,1
2,9
74,7
11,8
9,4
4,1
55,6
20,1
24,0
0,3
73,2
13,5 11,9
1,4
62,8
57,1
61,5
42,8
14,8
18,4
15,4
21,8 0,6
24,5
23,1
28,6 28,6
76,3
79,6
77,0
71,4
12,8 7,1
3,8
10,2 8,2
11,5 11,5
14,3
14,3
.b) Procena poloZaja druStvene zajednice na Iestvici - U
pogledu ·procene poluilaja drtcltvene zajednice rezultati nisu
identicni sa procenom li!enog pe>lozaja (vldi grankon 9).
2ene sa: osnovnom Sko1om i nedovl"Senom srednjom SkQlom p:r,:ocenile su -n~jvi'Se na \lestvici polo.Zaj d·ruStvene z~
jednic~ !kako u !ProSlosti, tako i u said.Snjosti i u buduenosti.
Njih slede. 'Zene sa zavr.Senorn srednjom SkoiJ.om. I avo se maZe
objasniti samo tako da iikolska sprema osrposob1java za odr~
d"ene profesionalne delatnosti l da oba elementa kao zajednicki
fakt-or de'luju na ocenjivanje ,polpZaja ·na ·lestvici. To znaCi
da se u ovorn S'luCaju i-adi ·a rardnic1ma, odnosno niiZ:i-m sluZbenicima.
Ta 1sta grupa, .wporedo sa Zenarma sa viSom i visoko:tn
spremom, ~(;1; l1ajv~Ci111 optimizmom ocenj.uje iPDloZaj dru.Stvene
zajedni1ce u .proSlosti. NaS'Ulprot njim~, Z~e bez Skols'ke spreme su u ~zra~avanju op4ro~a ·itajqzdrZlji'Vije i medu njima
je i broj pesi•mista naj-veCi. To se moZe obja-sniti Cinjenicom
sto s[l zene bez ilkollske srpreme iii •bez lkv>!lifikacija hli ekonoms'ki zavisne u porodici i to tpreteZno u seoskoj sredin•i.
18 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
273
�U poredenju sadasnjosti P'fema buducnosti optillllizam
raste sa .porastom nivoa Skol•ske spreme ispitanica ~ to ta:ko
oclgledno da nema izuze11ka. Te!Ildencija koja se mogla ~""·
paziti u analizi opiltenarodni:h zelja i strahovanja i ovde se
potvrduje. Visdk.a Skolska sprema omoguCava Sire uoCavanje·
problema i IPerspektiva ·razvoja drustvene zajednice (vidi
tabelu 8b).
Tabela 8b.
u
>
!ii...:
w~
-~:z
...:tZii:
'
~·~~1c
. 'g.
·c~
•', ". ,• • • ',.' '• • .' ,' • •' •, • \ '• •
~
MERENJE OPTIMIZMA
I
~~
l!! >VI
_,
•
B. Polo:Z:ajj dru.Stvene zajedmice u sada<Snjasti uparede!Il sa
pol<>Zadain u prosl<>sti > buduenosti prema Skolsknj spremi.
Skolska sprema
w~
u_
-::e
Zw
I
%
Bez Skole
100
Nedovr. osn. Sk. 100
Osn. Sk. i nedovrs. sred. sk. 100
Srednja skola 100
ViSa i vis. Sk 100
Nepoznato
100
0~
wa.
:;;!"'
N-,
we
z~
W_J
ProSiost-SadaSnjost
I .~I z:;.::: I ~.1 · ISadaSnjost-BuduCnost'
ac I. I ~I ·
.
.~
~t::
/:lo. ~c
0
bt<"::
~--~
::::J
~<
c::e
w
'~
l:t:
>N fl.
0
....1
0
fl.
274
I
d
,.
«!
0
•
.o
~
I :so.
1i.lc
<":~,:::
:~c.
.o
0
b.O<"::
<'0"
0
•
72,9
74,3
5,3
6,5
18,2
15,8
3,6
3,4
82,4
85,0
9,4
9,3
2,9
2,6
5,3
3,1
80,1
79,6
80,8
85,7
2,6
6,1
7,7
15,4
14,3
11,5
14,3
1,9
89,7
95,9
96,2
100,0
7,1
4,1
3,8
1,9
1,3
>o
•
>tl) >CI')
"'0
;:30.
•
•
Jasno se vidi uticaj nivoa ;Skdlske .s,preme na sadrZinu,
odnosno ·uCestalost, izraZenih Zelja i strahovanja jugoslovenske ·Zene. Na UCnom p1anu ono se zapaZa v.i.Se ikao naCin na
koji ,se Slican sadrzaj izrazava: k<>d jednih lkao zelja, kod drugih kao strahovanje. Tako na prillller, zelja za <·dravljem koo
Zena bez S'k:dlske .spreme adgovara izJraZenom strahovanju od
bolesti kod zena sa fakultetskim obrazovanjem. N a opiltena:rodnom nivou Zene sa rvisokom i viSoan Sko'lskom spremom
pokazuju mnogo sire shvataonje opiltedru8tvenih problema. CaJk
bi se moglo reCi da je njihova i politi!Cko Obrazovanje viSe.
Ipak treba imati · uvek na umu da se l!'a'di o Zenama ·] da je
naslede pr<!slosti u p<>gledu nji:hov<>g o'brazovanja veoma teSko . .Zena sa viSom i visokom -spremom, ne samo kad je ekonomski nezavisna, vee i u polo:Zaju domaCice - izdrZavano
lice - , oseCa odredenu sigurnost jer su moguCnosti njenog
zsp<>slen:ja ve!ike. Prindpi raspodele je stilllluliilu. Zbog svega
18°
275
�toga ona u~pemije uskladuje svaje licne sa drustvenirrn interesima i to dolaz~ do izraZaja u saidrZi.ni i uCestaflosti izrazenih zelja i strahovanja.
Pri razmatranju utiteaja Skolske spreme svuda se oseCa
velilka teSI<oca da se ov.ad cin!ilac ;zoluje od d¥a faktQra koji
istovremeno i zajednicki deluju: a) profesionorlna delatnost
i h) gradska, odnosno seoska sredlna. To posebno dolazi do
•
izra.Zaja u kategoriji ,Zena sa osnovnom Skolom i nedovrSenom
srednjom Skolom. Visok stepen optirrnizma koji izraZavaju u
odnosu na 1sopstvenu proSiest i buduCnost, kao i na ,proS'lost
i buduCnast d:ruSbvene zajednice, gov-ori da tie ~reC o radnicama
- nepo&rednim proizvodaCima j njihovoj vezanosti za socijalizam kao druStveni sistem.
Iz svega navedenog proizlazi da je ~ko!Ska sprema znacajan ·cinllac u O'l:ilikovanju zelja i strahovanja jugoslovenske Zene.
VIII. UTICAJ SOCIO-PROFESIONALNE STRUKTURE
NA 2ELJE I STRAHOVANJA INA POL02AJ
NA LESTVICI
Po1oZaj Zene !kao aktivnog lica u mno.gome se razl:i!kuje
od pO'loZaja Zene ikao izdrZavanog lica. Zap-oslena Zena pored
funkcije domaCice i majke .ima i funkciju radnice. Posebno
je znaCajna Sto za,paslenje Cim.i Zenu ekonoms'ki ravnopravnom
sa muSkarce·m. Svrstavanje neza.poslene ·Zene u izdr.Zavana
lica od strane demografske statistike ima i! :puna sacioloSko
znaCenje. Ekanomsku zavisnost dapunj.uje i iza1ovanost od
procesa pTolzvodnje i drugih drustvenib delatno.sti. S'amo
zapas•lena ·Zena, uCestvujuCi u nekaj od dMtvenih delatnosti,
dobija u okviru drustvene naknade, pored materijalnih dobara odredeni stepen druStvene moCi i druStvenog ugleda.
Medut:im, ne treba izgubiti iz ·vida da u sistemu druStvenog samoupravljanja i nezapaslene Zene uCestvuju u reSavanju druiltvenih problema. Njihova 8lllga~ovanost u kuenirrn
savetima, mesnaj ·zajednicil i knmuni putem oblika neposredne
deinokratije, iii jJzboroon u pr:edstaMniiCke :organe, zatim uCeSCem
u drruStvena-palitiCkim ·arganizacijama i drugim ablicioma
udruZivamja pr1bli!Zava ih ZJ~slenim Z·enanna. Ipa!k, ekonomska
rzavisnost odraZawa se kak.o na porodiCne odnose, tako i na
njeli drllStveni poloZaj.
Zaposlene Zene razli;kuju se medu sabom s ohzirom da
vtS:e· razliCite druStvene uloge, te u skladu sa tim zauzimaju
i razliCite· druStvene polOZaje.1 Gruba uzev.Si, druStvena pade1a ·rada ostavi~a je koliko nuzno, tollko i tesko naslet!e
podelom lila ,umni i flzillki rad. Kategorija nezaposlenih zena
I U 6vom radu manuelne radnice delimo na radnice i poljoprivrednice
- seljanke, a nemanuelne radnice su svrstane u ne sasvim definisanu ka'tegoriju slu.Zbenica ..
277
�- domaCica razli1kuje se prema tipu naselja s obzirom na
ablike i odnase u paradici o teritarijalna-ekalo~ku sredinu.
Zene ikaa [ica sa Hcnim prihadima dobijaju dru8tvenu naknadu
na osnovu ranije svoje delatnosti Hi delatnosti reianova poradice.
Analiza zelja i strahavanja ovili kategarija ·zena "[>akaz~ce kariki je uticaj drustvene p<idele rada na nj.ihavu sadrZinu, odnosn.o uCesta1ost.
1. Licne ze!je i strahavanja
a) Licne ze!je (vidi prilog, tabela 5a) - Radi ba!jeg uocavanja razlika izmedu zelja zaposlenih i nezaposlenih zena
izvcllce se najpre analiza najucestalijih HCn.ih zelja akti'l(llih
lica u uZem smislu - seljanki, radnica i BluZbenica - , izdrZavanih lica - domaCica - i lica sa 1iCnirm prihodom:
Aktivna lica
Rang
SreCa i budu6nost
dece
Imati kuC.u, stan
SreCan porodiCni Zivot
Zdravlje
Moderno urediti
ku6u
Poboljsanje
standarda
Zd.ravlje Clanova
porodice
I
'/o
lzdr.Zavana lica I Lica sa
Rang
Rang
%
I
I
c.
prlh.
I •r,
1
2
41,9
38,7
I
3
49,7
31,6
2
4
41,5
3
4
31,9
30,9
4
2
27,5
42,6
7
1
7,32
48,8
5
23,9
5
25,7
6
14,6
6
22,2
7
20,4
5
14,6
7
15,8
6
25,7
3
24,4
24,4
Ovi rezultati se, u izvesnom smislu, nilsu m-ogli oCekivati.
Mada se rrudi o Hcnim ie!jama, i!pruk oe moglo pretpostaviti
da ce postojati vece razlike u. izr.Zavanju zelja izmedu aktivnih i izdrzavanih lica. Naprotiv, rezultati an'kete go.v<Jre da
izmedu njih postoji dosta slicnosti, a da se ·razlike javljaju
izmedu ave dve (aiktivna
izddavana) grupe sa jedne strane
i Iica ·Sa iiCn.im pl"ihodlma sa tkuge strane. Izgleda da ovde
nije po sredi :stepen i oblik aktivnosti1 veC pre svega ruticaj
godina starostt
+
278
SreCa i budu6nost dece rna1azi · se na .pr-vom mestu kao
liCna Zelja i aktivnih i izdrZavanih lica. Uz: ·to rclolazi d Zeija
za .sreCnim porodi<!nim Zivotom._ Imati stan.. i -moderno ga
uredlti - zajednicka je zelja zena kako a'ktivnih taka d izdr_Zavanih_1ica; Razlika je jedino neSto vidm.ija u tome Sto- Zene
domaCice Zelju za UCnirrn ~dravljem Wnose o.dnnah iza Zelje
za srecom dece, dok se 'kod zapaslenih zena ta zelja javlja tek
na 1Cetvrtom mestu. Medu Zeljama Zena ikao Uca sa liOriim prio.
hodiuna najizrazitije se javljaju Zelje za 1i.Cnim zdravljem,
zdravljem Clanova porodice i sreCom dece. Upravo sliCno kao
kod najstarije grupe u ranije .posmatranoj starasnoj strukturi.
Isto taka zelje za kucom, ·pokucsbvom i ~tandardom su nesto
manje izra.Zene Zelje.
Ne ·moZemo dati pouzdanu ocenu za ana1izirane podatke
sve dok ne utvrdimo-da U postoji ·razlilka i~edu Zelja IZena
kao aktivnih lica zaposlenih .u raznim druStvenim delatnostima, kao i iz ka'jih se delatnasti zene najvise prihlizuju domaCicama po izra:Zenim Ze1jaana.
Podaci ·govore da :iz.medu radnica, sluZbenica i seljanki
postoje •uaOljive uazlike u uCestalosti i: rangu izraZenih Zelja
na l:iJCnom planu. Radnice na prvom mestu, i to ib1izu 60°/o,
izraZavaju Zelju da imaju !Stan, •Sto je samo znak nereSene
stambene situacije u kojoj se nalaze. SluZbenice izra:Zavaju
ovu Zelju sa znatno manj-om uCesta'loSC.u - 38,2'0/o, a seljanke
sa 25,5'0/o, Sto je, s ·obzirO!l11- na uslove stanova~ja na selu, d
ra:zumljivo. Medutim, ikad se radi o Zelji !Za uredenjem stana
i -njegovom o.premom1 -redosled je obrnut. Seljanke ovu Zelju
~zraZavaju sa najveCom urCesta1o.SCu u odm·O'SU na .radnice i
sluzbenice- 27,7°/o :25,0•/o :17,5•/o. To •govori da su ~otrebe
kod svih drustvenih slojeva u ovom .pog!edu slicne, ali da je
realna situacija najgora na selu. 1 J?oboljSanje standa:rda je
Zelja radnica i slu:Zbenica, mada je 'kod .prvih znatno izrazenija - 33,7°/o: 21°/o . .Seijanke avu •Zelju izr.Zavaju .tek na
osmom mestu (14,6°/o). Radnice zele stalan ;posao, a slU.Zbenice uspeh u po.slu i uspeh u skolovanju. Sledi, da je problem
zaposlenja preteZno problem radnica. To je :iJ razumljivo ako
se ima u vidu ni•Sika lkvalif:ikaci-ona sprema Zenske radiD.e snage.
s druge strane, uspeh u pos'lu i dalje skolavanje, kaa va~an
I To se bolje moZe uo~iti u neposredno izrafenim Zeljama kao ~to to
na primer izraZava 35-godiSnja s~Ijanka, udata. ))2:elim da seljak maZe -da
kupi elektriCni Sporet, televizor, Iep nameStaj«, ill kao Sto to izjavljuj~ 50godHinja domaCica. ))Uredila bih kuCu, kupila radio, pokuCstvo i druge predmete za domaCinstvo.«
279
�ptit \1 tome ,\l:jpehu, predstavlja zelju sluZbenica. s obzirom
ita privftthO-sV·ojinske Odn:Ose na selu, ove zeiJe kod iSeljanki
riisti i2lra2-itije, aU Se zato javljaju ·zeije_ za Srilan}ertJ"em J.i6reza
= ~3,3%, za rodnom godinom ~ 11,7"/o, !kao i zelje da se
ostane zeinljoradn;k (11,6"/o) iii preseli u grad-(oko 5%). Ako
pOkusa\no da se osvrinemo na zelje koje mogu da prikaZu bilo
teznje seljanki da ostimu na selu i u ,poljoprivredi, bilo nji•
hOVu oi'ijentaciju ila 'vanpoljo.priVtedne delatnosti, tada uoCava!mo
da ha UCn-om -plaih.u seljanke sa veC-om uCeStaloSCu iznose
zelju da ostanu na selu (11,7°/o), nego da se presele
,u
i,,
I
I
grad
(5°/o) dok na apl!tenarodnom planu ane sa vecc>m ucestaloscu
zele razvoj industrije nego poljaprivrede (16,8% : 9,8%). Nji•
hova statt"osna i skolska struktura ne moze to potpuno objasniti•, jer 12°/o seljanki u najmlai!oj starosnoj grupi, 64°/o u
srednjoj i 24°/o u naj'starijoj zeli da ostane na selu. 2elju za
odlaskam u grad izrazavaju podjedna:ko zene u na:j\nladoj i
srednjoj staroshoj grupi (50% :50%). Ove naizg\led protivreene zelje razum1jive su tE!k u kampleksu zelja !koje se adnose na njihovu unutargeneracijsku Hi medugeneracij,sku pokretljivost. Nairne, 'o,Cekilvana Zelja za :prelaskom u grad, od.;..
iiOSno u v·anpoljo1p.riVi'edne delatnosti, 1zraZena je kod seljanki
i pre-kO Zelje za bbljim Zivotom i §kolovanjem dece, Tazvojem
ind'u-stdje, ra"zVOj'e·m prosvete, Zeljom za ~Z~j>oslenOSCu i sl.
Tako selj aruka 54 godine stara, kaze: « ..• da mi deca boQje
Zive, teZak je ·pao-rSki Zivot«. Seljanka 35 g-0-dina stara, udata,.
tu Zelju izi'aZava na ovaj na·Cin: »Da proda•mo i·manje, da bi
inOgli da \podignemo kuCu u NiSu, .pa da se i ja zaposlim«.
Uticaj drustveite podele rada i razLiCitih drustvenih
uloi;a na Zelje i Strahovanja je oC1gledan, poSto razlike u
Ze'lja·ma nigde nisU taJko velike ik.ao usled delovanja ove
struktUre.
Medutim, kada Se radi o najintimnijim liCntm Ze'lja.ma kao
Sto je zdraV'lj'e, -srel:a i buduCnost dece, zdravllje rClanova porOdice, razlike .nisu -velike. Zelja ·za HCnian zdravljem naglaSenija je kod seljanki, a Zelja za sreCnlm .porodiOniin .Zivotom
kod ·radnica i. .sllWbenica. Ze'lju ·za tSreCnim porodiCnim Zirvotom
radlllice izraZavaju na drugo.m rn.estu, sht21benice na treCem,.
a seljanke tek na petom mestu.
Raz·onddu kao Zelju izraZavaju pret~o .radnice i sLuZbetti'Ce. zena. na Belu joS uvek je previSe OkU!pii'ana i"ad<lm u.
kuCi -i :na 1manju1 a i ina.Ce joj je stran ·pojam -slobodnog vremena i naCiln njegovog koriSCenj a.
280
; .~
Dok se zelje zena ikao aktivnih iica razUk\lju s obzirom
na delatnost koju VtSe, d.Otle se Zette -dbmaCice, ka6 izdtZavana lica uglavnom ite tazlikuju j>() zhljama, bez obzira da
li stanuju na selu iii u gradu (vidi prllog, tabela 6a).
DomaCice
S e l o
Grad
Rang
0/
0
Rang
0
'o
0~re~c~a-,i'bu=od~uLcn~os~ct~dLe~c~e----L----Tl~--~4B'A~--,1~~,5~2~.8,-S
ZdravJje
2
41.2
2
46.6
Imati kuCu, stan; p6boljSati
stambene uslove
3
31.2
3
31.2
Srecan poradicni zivot
4
29.9
4
25.6
Modemo urediti ku6u
5
27.8
6
23.3
Zdravlje clanova porodice
6
24.7
5
25.6
Poboljsanje standarda
7
24.7
7
16.5
Vtsta i redosled Zelja su iSti i ~aZliike se javljaj.u SarhQ.
u uCestalosti. Doma.Cice Sa sela Ba neSto veCom uCeStaiJ.oSCu
zele poboljsanje standarda, smanjenje poreza i bolje socijalno,
osiguranje. DomaCit:e iz grada Zele viSe razo.node i viSe para.
Zanimljivo je da je Zelja~ za sta1ni±n poslom sa neSto veCom.
frekvencijom izra.Zena kod domaCica na selu. Pretpostavka
je da :.se rardil o nek:valifikovanoj m1adoj radnoj snazi koj a iz-·
raZava teZnju za !profesiOnalnoin pOkretljivoSCu.
ImajuCi u vidu izvesnu pbdudarnost u Zeljama Zena kao,
izdr.Zavanih lica i iZ -g.rada i Ba sela, r3.2llnotfiCe s.e da H PO-·
stoje ra_z'Hke izmedu Zena -na se}u, 1bez abzi·ra. da ii sli aktivna
lli ~ZdrZava:na ·li:ca, tj. ISelja.rike ili doniaCiCe. O"iaikv'a analiza
oprawdana je i s obzirom na seosku sredinu i s Obzirom na.
privatno-sv-oji1nske odnose, a posebno s obZirOm da tteba sa
velikom rezervom tprimfti samo klasifikacijli Zena na seLu na
domacice i .seljanke. Nairne, apravdana je pretpootavka da.
je svaka Zena na individualnom poljoprivrednom gaxd:Lnstvu
istbvremeno i aktivan po:ljoprivrednik i dOmaCi.ca.
Razli'ke u Zeljama na liCnOm plimu iZimedU Seljanki i
doma:Cica na selu 'nisu velike, ali su i:PB.k heSto ·n:agla.Senijenego ra:zliJke iunedu dbmaCirca sa ·sela 1. domaCica i"IZ grada.
Ovi rezultati u izvesnoj merj niisu oCekivani. Zato se pOStav-·
lja tpitanje da li je gornja prellpostavka da je zena na selu.
istovremeno i poljoprivrednica i domaCica tai:na. Sli.Cnbst 4
izra.Zenim Zelj anna dOmaCica s·a se'la i iz grad.a, a i•zvesne raz-litke koje se pokazuju izmed'll ISelja,nlki i domaCica na Selu,.
mogu se jedino objasniti odnosom aktivnili i il'JdTZavanih [ica ..
281.'
�Ipak, treba ponovo !_PodvuCi da su ove razlike -minima1ne, dok
su razHke iZimedu Tadnica i s1uZbenica, sa jedne strane, i do-:.tnaCica, sa druge strane, uoCljivije. DomaCice na seiu sa veCom
uCes'taloSCu izraZavaju Zelju za stanom, sreCnim porodtCnim
.Zivotom, zdravljem u porodici i Zivotnfun standardom, dok seljanke Zele 1smanjenje poreza, viSe novca i rodnu godinu. Dak.le,
ukollko postoje izvesne razlike one .se ogledaju u tome Sto je
domaCica na sel'U or:ijentisana viSe lka domaCinstvu, a seljanka viSe ka poljoprivrednom g.,dinstvu.
A'ko se ima u vidu da se seljaruke u celini pribli.Zavaju
domaCicarna, mora se izvrSiti 1spTavka analize o uticaju zapoS'lenosti na izraZene Zelje na liCnom planu koja je izneta
na pocetku poglav}ja. Uporedna analiza zelja aktivnih i izdr.Zavanih Uca, naime uCeSCe seljanki u kontingentu aktivnih
lica, utice da se razlike u zeljama ove kategorije i fkategorije
izdr.Zavanih iica smanjuju, te daju ·krivu tpredstavu _o tome
da zaposlenost i vrsta dela tnosti nlsu uticajni faktori. Medutim, rezultati koje smo dobili uporednom analizom zelja
radnica, sluibenica i seljanki q;>orkazuje da aktiv.no.st i vrsta
delatnosti deluje na karaikter i ucesl>!lost zelja na lienom
planu.
ib) Licna strahovanja - (vildi. prilog, tabela 5h) - Uticaj
socio-profesionalne struk'ture na izra.Zena :liCna strahovanja je
veoma crna1i. Uporedenje razlika u i:zraZeniml strahovanjima
aktivnih i izddavanih 'Jica ne daje oznacajnije rezultate. Jedino Hca sa O.iJCnim prihodima izra.Zavaju sa veCom uCesta1oSCu .strahovanje od sopstvene bolesti i smrti, a sa manjom
od bolesti ,(!Janova pQrodice i dece. Kod ove kategorije javlja
•e i strahovanje od nesrecne starosti, sto je jos jedan d<Ykaz
da se u ovom sluCaju ne .radi o uticaju aktiv:no.sti .i vrst~
de'latnosti, veC o uticaju starosne struk.ture.
Nema velikili razJ;ka nl 'll pogledu strabovanja zaposlenih
zena - seljanki, radnica i sluzbenica. Stra:hovanje <Yd bolesti i smrti, od nis]{og zivo1mog standarda, od nezaposleno•ti i neresenog sta:nfuenog pitanja izdvaja po svojoj ucestalosti raidnice od ostale dve kategorije. Slu7Jbenice rposebno
izra.Zavaju strahovanje od rata, a seljanke izraZavaju strahovamja od .nerodne godine, ·'kao na lptililler: »Strahota je kad
zem.lju po.plavi voda i ikad 111e mo:Zemo Ida je orbrad:ujem·o«, ili
»Strahujem •kad nema ki.Se da dodu nero.c1ne godine«, kao sto
to kaZ~ domaCica, udovica, 69 godina stara ,sa 5 xa-zreda
osnpvne -Skole.
2B2
Takode · se i doma>Cice tkao izdr.Zarvana lie a ne razlilkuju
po -strahovanjtma, <bez o'bziTa na tip naselja u kome stanuju
(vitli pti'log, tabela 6b). DomaCice u rgradu sa neSto veCom uCestaloSCu .strahuj,u dd neuspeha dece u ··Ziv-otu, a domaCice na
selu od neSTeCnog porodiCnog ·Zivota, niSkog standarda 1 nerodne go.dine. Interesantno je da domaCice iz grada ne izraZavaju strahovanje od nis'kog !Stan:dar.da za razli'ku ·Od radnica
i sluZ'benica. To nam u izvesn.om .smislu pokazuje da su domaCice u gradu verovatnQ Uca ·Ciji o.stali akti.vni Clam.ovi domaCtnstva olbez'beduju relativno zadovaljavajuCe prihode.
*
*
*
zelja pdkazuje da radnice sa preko 50%
Tilpe>logija ]]i\nih
;zr,Zavaju zelje vezane za ekonoonski polozaj, doU< slliZbenice te Zelje izraZavaju manje od seljanki i domaCica. To goveri o njihoVom viSem i sigtirnijem ekonomskom po'loZaju u
druStvu. Dok. s1uZbenice najviSe izraZavaju Zelje vezane za
porodicu, Uca sa 1iCnirm .pdhodom su okupirana svojom UCnoSCu.
Tabela 9a.
LICNE ZELJE PREMA TIPU ODGOVORA I ZANIMANJU
Ill'.!. Ill
i
" I u I ,;, i
..
, I ..
"
c
"' ' ·a
'0
Osnovna grupa
~
Li(:jna sreCa i
Broj
odgovora
zdravlje
(zdravlje, §kolo%
vanje, razonoda i dr.)
Zdravlje i sreCa
Bt:>j
odgovora
u porodici
(sreCa 1 ~kolo%
vanje dece,
sreCan porodirni
Zivot, zdravlje u
porodici)
LiCni i porodiCni Broj
ekonom. poloZaj odgovora
(poboijSan
%
standard,
imati stan,
zaposlenje i dr.)
Ostale Zelje
Broj
(mir, rodna
odgovora
godina)%
Broj
svega :
odgovora
%
66
l6,1
""
I""~u
"
i5
I:
I
'
!
~
~
0
46
46
209
,.,,0
18,2
129
83
29,3
••
S!J,3
0
·-
16,3
31,4
0...§
" " . .,
u"'
Cl"' ::s-= .t::
E u
430
ln,4
ii
-:i
.,
.... ....
25
••
34/f'
11
,,
!·'
'
'J'l
403
18,2
18
781
JG.o
35,2
190
147
86
469
32
n
940
46,2
51,9
37,4
40,8
33,7
42,0
42,6.
26
7
10
42
6,3
2,5
4,3
3,6
5,3
230
100,0
1150
100,0
9S
100,0
411
100,0
2R3
100,0
90
4,0_
50
100,0
2219
100,11
2sa
�Licna s'trahovanja prema tipu odgovora daju sledeci
pregled:
AkUvna
Ilea
Tabela 9b.
%
LICNA S11RAHOVANJA PREMA TIPU ODGOVORA I
ZANIMANJU
"
"
·2
-"
"
"'
Osnovna grupa
~
'il
LiCna nesreCa i
Broj
odgovora
bolest
(bolest, smrt,
%
nesreCna starost)
BoleSt, nesreCa
u porodici
(bolest, smrt,
neuspeh dece)
Broj
odgovora
%
Broj
LiCni i porodiCniodgovora
ekonom. polotaj
Ostala strahovanja
%
"0
~
"'
"
,_
"""
I c;;"
.C<>
I"'o.._
~~
~-e
~" ~
Eu u"'.-o
o·- ·- 0
C>"' ,..., :=: .t::
~
0
Poboljsanje standarda
OCuvanje i razvoj socijalizma
Mir
Tito - dug Zivot i
zdTavlje
Razvoj industrije
ReSenje stambenog pitanja
Ekonomska stabilnost
Razvoj saobraCaja
Razvoj poljoprivrede
~
""
>
"
"'
57
52
37
176
32
12
366
25,9
30,2
25,0
25,7
·so,o
50,1i
2'l,9
93
"
65
307
16
5
37,2
43,9
44,9
25,0
20,8
U,9
33
19,2
13
8,8
67
9,8
6,3
'
1
4,2
141
20,8
20
11,6
29
124
18,1
12
18,7
6
236
19,6
25,0
17,9
·~·
23
10,5
Broj
odgovora
%
odgovora
%
Broj
svega odgovora
%
'to
%
41.9
35.9
26.8
27.7
27.1
14.3
31.6
4.9
24.4
24.2
22.6
19.7
14.8
10.6
10,0
19.4
17.3
14.8
13.0
14.8
8,9
26.8
12.2
4.9
49
2.4
4,9
550
"
20,5
Broj
Bez zanimanja
Izdr.tavana Lica sa llCnim
l1ca
prlhodom
2
0,9
3
1,8
4
2,7
19
1,5
10
1,5
2ZO
172
148
684
100,0
100,0
100,0
100,0
"
100,0
24
100,0
1312:
100,0
Radnice izraZavaju najvi.Se strahovanja za svoj ekonomski
polo.Zaj, domaCice za porodicu, a lica sa lifuim ·prihodom za
so,pstvenu liCnost.
Ovi rezultati sarno •potvrduju ranije datu analizu.
~'-
''·
~
Ddk se ikod Ze:lja na ·liCnom planu nij.e IUOICavaJ.a ratz'lilk.a
izmedu alktiW>ih i i~dr2avan·ih i]ica zbog sllenooti zclja seIJ;ja:nlci i idomai:ica na selu, to 1 ilmd opstenawdlnlh iiclja ta
je
tra!ililka v;dnij a.
Poll>ollj:sal!ije sta!ndarda je .Ze'ljja koja se sa lllalj\vecom
IUC9sta1lo~6u ctavdja lkod •svih Jkategorija. A·lil Ze1];u !Za ['aJ'Z1VOj·em
soct}a1izma .zapos1ene .Ze!Ile :izra.Zatvaju na dr;ugorn. tmes:l:u, a
'iex:llrZarvana IJdca - dOtmaCice ltelk na sedmom. Zene 1kao ~tiv.TI.a
llica izn01se sa we6otm uCestailoSOu •Zelj.u za .fazwolj:Eim inJdUISitrije,
clwnom$kom ot"'bilnoiii:u i .reilenjem .stambanog !P!tarija - za
razliklu ·Did domai:lca. Ova se moze o!bja:snHi tid·ih"vitm alklt1vmtm
swdelovamjjem IU privr9dnom •razvojru zemJ.je i 1Crlmjen;icom ida
veCina alkltilvm.ih >lira Zivi u gradSki.m na,sel]ima (natrne u p:oduzorku veCi:nu oCine r~dn1ce i s!lu.Zbenice). Zene sa 'li!Cnim prihodima grupisu svoje opStenarodne zelje oko svega pet problema - dug Zirvot prectsed.n.]ka Tita d mir, s j~dne strane,
a pOiboljsanje standarda, razvoj lndustrije i nacionalni prosperttet, s druge strane.
2) Opiitenarodne zelje i strahavanja
a) Op§tenarodne zelje (vidi prilog, ta:be!a 5c) - RazmatrajuCi opStenarodne Zelje Zena razliCitih zanimanja ;u_ okvir-u
-tri osnovne kategorije - akti:vna iica, iz-dr.Zavana lk:a J. iica
sa li>cnim prihodlma, - dobijamo S!edeci pregled zelja koje
se javljaju sa najveCom uCestaloSCu:
284
Analiza opMenarodnih zelj a zen a kao aktivnih lie a sve trl
kategorije - ra'<inice, s1uZbenice i seljan'ke ~ pokazuje d~
izmedu njih postoje znacajne ratlike (vidi 'trubelu 5c u prilogu). Fobo]jsa:nje sta:ndarda je au>solutna zelja radllica i sluzbenica (prelko 500/o), dok je seljanke izraza~aju na drugom
mestu (26"/o). Dug zivot druga Tita i ocuvanje i razvoj socijalizma su zelje 'koje sa dalako vecC>lll ucestaloscu iznose radnice, zatim <sluzbenice i seljanke. (Dug ·zivot Tita 45°/o kod
285,
�radniica, 21°/o kad sl'Uilbenica .; 12'/o lklod seljarrrki; OO!lVWlje i
razvoj socijalizma: 41"/o: 31°/o: 17°/o). To je svakako poka-
OpStenarodne Zelje Zena kao ·izdrZavanih tHea, tj. domaCica, pokazuju veCe razlike nego njihove 11iCne Zelje (vidi
zatelj svesti radniCke ldase o svom dTu.Stvenom .poloZaju i isto-
prilog, ta'bela 6c). Pa'boljsanje standarda i resenje stambenog
rijskoj ulozi koju ima u na.Soj drustvenoj ·zajednici. Sluzbenice
pitanja Zele znatno rCeSCe domaCice ·u g.radu. To je sam.o izraz
Zele razvoj prosvete i e:dravstva -
zbenica javlja na sestom mestu po ucestalosti. Ova zelja priblizuje seljanke domacicama sa sela i icz .grada. Seljanke zele
njihovih realnih potreba. Razvoj mdustrije i ekonomska stabilnost su takode zelje domacica iz grada. Nasupxot tome,
Zene sa sella ·imaju svoje specifiCne potrebe. Pre svega to je
razvoj 'sae>bracaja - 21°/o: 7"/o - 'Zatim elektrifikacija sela i
razvoj paljoprivrede, a :sliCno se1jatikama i smanjenje poreza.
Interesantno je lka!ko se razv<>j saobracaja pojavljuje kac>'
stalno :prisutrna Zellja :sela, .Sto govori o slaboj saobraCajnoj
razvoj industrije sa znatno veCom uCestaloSCu ad xazvoja po-
povezanosti 'Bela sa centrlma. 1Medutim i domaCice sa sela
ljoprivrede - 17°/o: 10°/o - i tu se ,oonasaiu 1kao ostale dve
gru,pe zaposlenih zena. Ovde se ponavljaju rezultati dobijeni
analizom uticaja tlpa naselja na zelje zena. Ne izgleda da
se radio principij<!lnoj prednosti koju b> s<!ljanke davale industr'iji u izgradnji socijali2lma, veC bi se pre moglo reCi da u
razvoju industrije vide moguCnost pobo'lj-Sanja svog materijalnog rpol0Zaja. Tome u prilog govori i relativno niska ucestalost Zelja koje se odnose na op.Stu izgradnju, nacionalni
razvoj industrije stavljaju ispred razvoja poljoprivrede.
12,8°/o - , dok radnice
zele opste r€'senje pune zaposlenosti -
14,10fo. Ove opste-
narodne Zelje ·podudaraj.u se sa 1liCnfun Zeljama s'luZbenica,
odnosno ra:dnica. Posebno je zanimljivo da seljarrrke zelju za
mirom iznose na p!WOm mestu, dok se ona kod radnica i slu-
pros.peritet i ekonomsku sta'bilnost. Jedino se Zelja za razvo-
jem saobracaja javlja sa IVisokom ucestaloilcu (15,3"/o) i na-
Uporedna analiza Zelja selja:rrlci i domaCica sa sela po-
ka!zuje znatnu slicnost. Dok su se kod ·zelja na 1icnom planu
domaCice ~Sa :sela i iz grada pdkazale sliCnije .nego domaCice
sa se'la u od.no~u na seljanke, to se kod lZelja na QpStenarodnom
planu domaCice sa sela i .seljanke ,ponasaju slienije ne.go domaCice sa sela prema domaCicama iz grada.
b) Op§tenarodna strahovanja (vidi prilog, tabela 5c) Uticaj ,socio-profesionalne strukture na opstenaxodna strahovanja ne daje na·m neke nove rezu·Itate.
lazi se na petom mestu medu :Zelja.ma koje izra:Zavaju seljanke.
Talko, na primer, seljanka iz oko'line Osije'ka tka:Ze: »Ze1im da
imamo prugu. Trebalo 'bi ceste popraviti i pobo!jsati, to je
najveCi nedost,.talk u nasem •krajlu« - (SR Hrvatska, ·red. br.
u,pitnika 281), lli: »Zelela lbih da zemlja ima izgradene puteve,
da ne .osecamo blart:o kaJda prud.ne kiSa« - (SR Srbija, red. br.
upitnlka 163). Posebno je zanimlj'ivo '<Ia se u zeljama za razvojem prosvete 'i zdravstvene sluZbe- seljanke -pri!bliZavaju
sluzbenicoona za razlfku od radn;ca (8°/o: 13°/o : 3°/o). Tu se
sva:kako radi o razrHCiU1m pobuJdama - slu:Zbenice te.Ze pored
ostalog ubrzanom napretku u sluzbi, d<>k seljanke zele poboljSanje ·Zivotnog nivoa sela .i to ne xadi u.nuta.rgeneracijske
vee medugeneracijske :pokreWjivosti - Rkolov&nja dece. Nije
reliko da je to izrazeno na sledeci nacin: »Zelela 'bili da mi
se deca gkoluju, a .ne da budu zemljorad.nici«, ili ikako to kaZe
67-godisnja udata se1janka, nepi&mena: »Zelela bih da mlada
pokolenja budu srecnija, da se svi skoluju.«
1
. Posmatrano u celini, radnice i slu~benice u i·Zra.Zavanju
ops.tenarodnih zelja rponailaju se Sllenije i razlikuju se od
seljanki.
·
286
Ak1lvna
lica
Stvrahovanje za
Zivot Tita
Bez strahovanja
Povratak na
stari reZ.im
Nesloga naroda
Jugoslavije
Lica sa liCnim
prihodom
%
Rang
%
Rang
o,,
76.8
1
81.9
I
82.9
1
17.4
2
3
20.9
3.9
2
6.8
7
292
2.4
2
6
6.4
6.4
4.5
4.5
4.8
4.6
4
5.5
4.8
4.8
4
4
5.8
6
5.1
3
4.8
4
5.2
7
4.6
5.5
Rang
Rat
Elementarne nepogode
Okupacija
IzdrZavana
lica
7
Kao i u dosada.Snjim analizama, na:jdominantnija su stra-
hovanja zena i kao aktivnih i kao izdrzavanlh lica pred onim
socijillnian i priro.iJ.nim sllama koje covek doZivljava kao ne~
287
�dace na koje ne moze neposredno da uti<:;e. Sva druga strahovanja javljaju se sa malom t>Cesta:lo.Scu. Vidnija ra?li'ka. je
u tqme Stq zaposlene Zene &trahuju od Ok.lJ.pacije, a, dom~Cice
·od rpovratka na stari rezim. Lica sa ~ii:mm rpr.ihodom su u ~o!!Il
pogledu lbliZa domacicama
Upored:ujuci strahqvanja aktiv<lih Uca - scljanki, radniea i sluZibenica - vidimo da selj anke s najvecom ueesta.lo.Scu, rposle strahovanja od rata i elementarnih nepogqda,
istieu strahovanje od okupacije, 8,8°/o. Kod radnica je nagla.seno strahova11je za zivot predsednika Tita, 13°/o, a kod sluzbenica nesloga naroda Jugoslavije, 11,1°/o. Zanim:Jjiv 0 je \fa
strahovanje od povratka na stari dru.Stveni sistem iznose u
prvom redu seljanke, 6,6°/o, a czatim radnice 6,5•/o i sluzq<>ni<:e 3,7°/o.
Izmed:u dO!!IlaCica sa sela i iz ,gmda n\lffia nekih. ibitnih
razllka u i!zrazavanju opstena:rodnih .strahovanja - (vidi prilog, tabela fid) - strah za zivot predsednika Tita izrazavaju
viSe domacice ·iz grada - 6,2°/o : 2,6°/o, a strah od uws10ge 11'1roda Jugoslavije domaci<:a sa scla 5,7°/o: ~,8°/q.
Upored:ujucj strahovanja seljanki i domacica sa se1a,
razlike :se jedino opazaju u tome sto se'ljanke strahovanje od
okupacije fzra:ZavajU viSe nego domaCice sa sela 8,8°/o: 4,6'0/o_,
a takod:e i nesto vise strahovanje od povratka na stari druJitveni sistem. Nes:toga naroda Jugoslavije je strahovanje ikoje
se i:esce javlja kod domacica sa sela nego 'kod seljanki '5, 7% : 2, 9"/o.
MaZe .se reCi da razli>ke, lkoje su inaCe neznatne, ne zaSluZuju posabnu analizu jer nisu proistclkle iz_ bitno razU.Citih
socija~nih ponasanja rpojedinih razmatranih grupa.
*
•
izraZ~aju
Zelje za
•
privreQp.i~
razv·ojeJ;ll zetpljfg:, "dok
radnice najveci broj zelja koncentriSu ~ko · 9psteg fa,iv<>i•
socijal~a.
·
·
288
OPSTENARODNE 2ELJE PREMA TIPU ODGOVORA I
ZANIMANJU
~
"'
~
"'
c
Osnovna grupa
OpSti razvoj
"
soeijalizma
(ri:lzvoj socijai.,
zdravlje Tita,
jedinstvo naroda
Jugoslavije)
~
Broj
odgovora
%
~
"'
E
"'
~
"'
v
,Q~
~u
·-
~
o;c
~~
Eu
0 ·Q~
elf
~
·C e
o.o
u
>U 0
..
"' "'
fJ
:J;:::,.o
0
~
""
>
"'
~
44
82
46
147
16
10
345
16,2
28,7
19,6
16,5
25,0
23,3
19,3
Privredni razvoj
Broj
zemlje
Odgovora
(razvoj industrije
%
saobraCaja, ekonom
stabilnost i dr.)
·
78
75
67
265
16
13
516
28,6
26,2
28,5
29,7
28,1
30,2
28,8
.Zivotni standard
Broj
graa:ana
Odgovora
89
99
86
319
16
13
622
32,8
34,6
36,6
35,8
25,0
30,2
34,7
(POboljSari
%
standard. bolji
stamb. usiovi,
zaposlenost 1 dr.)
Razvoj prosvete
Bro;l
i Zdravstva
Odgovora
%
Broj
odgovora
Mi r
%
Svega:
Broj odgovora
%
Tipologija oplltenarod~ih zelja pakazuje da su najucestalije ~elje koje se odnase na zivotni standatd grallana l to
kod sv\h zanimanja, osim koo Iica sa !icn\m rprfuodom koja tu
prednost daju privredn<>m razvoju zemlje. lipak, sLuzllen.(~~
u najveCem procentu ima.Zavaju Zelje vezane za '2ivo1mi st;mdard, a zat~lll: dorp.a.Cice. Isto ta~o doma,Ci~e sa n.ajveCoon uCesta).oSCT,:t
Tabela 9c.
17
6
19
37
4
2
85
6,3
2,1
8,1
<.1
6,3
4,7
4,7
43
24
17
124
10
5
223
15,9
8,4
7,2
13,9
15,6
11,6
12,5
278
100,0
286
100,0
235
892
100,0
64
100,0
43
100,0
1.791
100,0
100,0
rad Kao i k<>d razm.atranja opstenarodnih z"~IJ'a po'ed' •
·
·
.
<=
J macno
.~nc~ ~= 1 u ·ovom •sluCaJu ist.i!Cu svojim. shvatan'ima da -~
soc~Jahst1cko d
drustveno "Urel!enje identi>Cno sa OJ''"'Jo · . tl
res1ma tP: ·
· ...
.u1 v1m m e ...
:r~? no Je sto domaCice dzrafavaju teZnju za . ob<>~san~em ztvotnog. st:m:tlarda, jer je domacinstvo kojim ~ne
ru ;vo_ e os.nov~~ ..Je~tn>ca lifue potrosnje. Sluzbenice, koje
ll~a e nnaJ~. -naJVIS~ .:1votn1 standard,. Zele rna prv.om mestu
nJego~.o ~ai~e poboiJsanje. Izgleda da Jt1uZbenice u opSiem
~~llS?JlJU ztvo.t~Qg standa11da drustvene o:ajedn1ce '/'ide i pobolJSanJe svog hcno.g standarda za razliku ad dr.ugih p.
tranlh modaliteta.
osma·v
•
19 2elje i tsrahovanja naroda JugosJ.aVije
28!1
�Strahovanja od rata su tolillw zajedni<Jka 'ljudima da soeioprofesionaltne grupe ne pokazuju neke v;dnije rraz!ikeo Sluzbenlce •i o-a<la1ice sa najve6oan uilesta[<Jii(:u izraZavaju strahovanje vezano za ugroZayanje dru.Stvenog sistema.
~·
c
0
~
-"
:;:
0
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU
ODGOVORA I ZANIMANJU
,,.
c
"'
"
"'
nsno'vna grupa
Ugro.Zavanje
razvitka
sOcij alizma
(nesloga
strahoVanje
za Tita 1 dr.)
Bezbednost
zemlje
(rat, okupacija)
Elementarne
nepogode
~.··············
.. '• ·: .. ..... ·.. ' .. '· •..
0
Tabe!a 9do
~
Broj
odgovora
%
16
9,7
v
"'
E
"'
~
"'
.....
"
=0-
.c v
Cii"
20
16,7
~
o.s
Sv ~ 0"'
o·- ;J~.g
Q~
57
·is
1'1,5
10
'"'
.....
z
'"'
<
c
<>~'i:: 0
.. v
11,6
:s·
~
0
5
9o3
. I
~
v
""
>
;::)
< .....
- z
1- <
~
"' z
0
...J <
N
4
120
12,5
'"'
0
113
_ Broj
odgovora
%
68,9
Bez strahovanja odgovora
Svega:
Br:Jj odgovora
%
1!8,0
17
9
17,1
%
%
63,3
70
2B
Broj
odgovora
Broj
76
14,2
8,7
7
•••
164
100,0
7
5,8
5,8
336
68,2
82
~6,6
18
3,6
35
64,8
14
63,6
12
22,2
2
2
9,1
2
3,7
9,~
o""
•1
.
t:l ·;:
-~ a.
...J
V')
"'
18,2
.
E
••
~a
~
644
<
0.. ~
67,!
;::)
150
<
:..:
..
15,7
w
"'
0..
z 11-0
"'
-z
~
.
-'
.
~
.!::!
~
-=
0
c
.0
>N
,
>VI
0
;:;; ]
•
[8
0
0
B;-u
11:,4;
I
;::)
120
100,0
103
100,0
493
100,0
54
101),0
22
100,0
..... c
< ;::)
•N al
956
100,0
0
...J
0
3o Po!oi!aj na lestvici
0..
a) Procena po!oi!aja ispitanika na !estvicio - U procenjivanju polozaja na [estvici uocavaju se ra:lillke i.mnedu pojedinih sodo-profesionaiJnih grupa (vidi graftkon lO)o
...J
"
0.
Kao opsta tendencija uocava se da zaposlene zene i domaCice procenjuju svoj poloZaj u sa.da.Snjosti, a posebno u
buducnosti, ikao annogo villi, nego .u .:prosloslio ·Medutim, sluzbenice vide najvecu ra:tliku izmedu svog p(jJ<>Zaja u prolllosti
i svog polozaja u lbudutnosti, ..(3,l)o Radnice se ponasaju slienoo'
Nasuprot ovim gru.pama, Zene ~kao 1ica sa lien-im ;prihodima
290
•
u
oc
.,
•
~
z
>U
0
oo.co,..,-oiO-"'tMN
19*
0
a.
0
291
�gledaju svoj polozaj u buducnosti kao visi, ali sa najmanjoan
razlikom u poreiienju 'Sa prosloiicu (1,8). Zene ove kategorije
procenjuju 'SVOj poilozaj u pro'slosti kao visi u poreiienju sa
ostalim ikategorijama. S!u7Jbenice· to •cine u pogledu svog polozaja u saidaiinjosti i fbuducnosti: Njih slede radnice. Svoj
polozaj u sadaiinjosti nainize ocenjuju seljanke.
Donekle su 'Se mog'li oCekivati ovi !fezultati. Lica sa
licnim prihodima sv,kaiko Ida cene polo2aj .u kome su bila
pre pet godina, jer su tada lblla delimicno aktivna, a takoiie
i po godinama mlada. Ipak, uocljivo je da svoj ,polozaj u
buduenosti te zene ,procenjuju ne!ito vise nego seljanke. To
se odnosi i na .•adaiinjost. Postav'lja se pitanje da li je taka
niska ocena svog po~ozaja u druiitvenoj strukturi od strane
seljanki rezurt"t nj!ihavlih po,gxe8nih subj~ktivni'h ocena, ili
p11k objektlvno procenjivanje stvarnog druStvenog ugleda
koje one trenu'tno uZivaju.
U analizi procene pc>lozaja u sadasnjosti i proo!osti koje
su dale sluZbenice ne -opaZaju se sliCne tendencije.
DinamiCka analiza poredenjem rpolozaja proslost - sadaiinjost i sadasnjost - bu&ucnost u rpogledu liCnosti ispitanika p<>ka•zuje opiiti ~tlmizam. Meiiutim uticaj socio,profesionalne pripadnosti je vidan (vidi tabelu lOa).
~'abela
MERENJE OPTlMIZMA
A. Lifui po1oza6 ~ltaalika u sadaiSJtj.osti uporeden sa poloZa!j.em u ipl'IO!Slosti i buduCnosti qJrema zam ima.'Ilj.u
1
ProSI.osl-SadaSnjost ISaeaSnjost-BuduCnost
.. OJo
~ill"-~j
::loco::..!:;:
::~o.1i.!c
seljanke
radnice
sluZbenice
domadce
sa lie. prihod.
ostalo
100
100
100
100
100
100
50,4
62,0
60.5
56,4
61,0
52,6
24,8
14,1
16,0
18,4
4,9
15,8
;gl
optimizam, dok se druga polovina opredeljuje
~a
stagnac;ju
iii sa peslmizmom gleda na svoj sada8nji palo2aj. Dakie, slika
se ponavlja. Pesimizam je 'kod seljanki najvidniji u odnosu
na druge slojeve. Istina, lica sa 1iCnim prihodima izraZavaju
naj.veCi ,pesimizam u poredenj.u sa proSloSCu, ali je njihov pro-
cenat cpri oceni stagnacije mal~ te zbog toga opilti pesimizam
seljanki dolazi najviSe do izra.Zaja. Po svom optimizmu u
ocenl sadaiinjoofJi sl.uZben:i.ce dolaze <>dmaJh >iza radnica.
.
Optirrnizam u odnosu na buducnost takoiie je karakteri$tifua crta svih posmatranih grupa. Optimizam radnica ovde
dolazi jOS ·viSe do izraZaja i one se po stepenu optimizma vidno
izdvajaju •cak i od sluZbenica, koje ih inace prate. To je samo
dakaz viSe o njihovom uverenju da sadaSnjost, a j-oS viSe buduCnost, pdipada njima. U oceni buduCnosti Zene kao 'lica sa
liOOim !J)rihodima irzraZavaju najveCi pesimizam. Tu svaUtako
godine starosti i bliskost smrti vrse svoj uticaj ovise nego njihov dr.uStveni po'loZaj.
DomaCice i ·seljanke nalaze se i1zmedu ovih grupa i izraZavaju neSto umereniji o.ptimiza.m.
b) Procena polozaja drustvene zajednice na !estvici Procena polozaja druStvene zajednice na rrestvici pokazuje
razlike pod uticajem socio-profesionalne prirp,.dnosti (1Vidi grafikon 11).
lOa.
Zanimanje
Najveei optimizam u <>dnosu na pro&lost pokazuju radnice. Nasuprot n.jima saano polovina poljopriv.rednica i.m'a.Zava
"'il
""J::
I ::lo l"'~j
::so. tic
;gj
e<:~
::~o.
d
..0
23.4
22,8
23,5
24,0
34,1
26,3
1,4 73,0 14,6 9,5 2,9
1,1 83,6 12,0 2,2 2,2
75,3 16,1 7,4 1,2
1,2 74,3 11,7 11,2 2,8
56,1 17,1 24,4 2,4
5,3 89,4 5,3 5,3
<.U
::::10.
d
..ci
Za razliku od procene !iCnog polozaja,
radni~e
ocekuju
najveCi us.pon u oceni !PO'lo.Zaja druStvene zajednice u proSlosti
prema l>uducnosti i ta ~razlika ;,nosi 4,0. Polozaj drustvene
zajednice u proslosti, taenije pre pet godina, ocenjuju kao
najvi'Si Zene - •lica sa liCnim prihodima i slutbenice. One to
Cine i u proceni po1oZaja druStvene zajed:nice u sadaS.njosti i
u 'buducnosti. Nasuprot njima, seljanke ocenjuju niZe polozaj
druiitvene zajednice .u.sadasnj.osti i buduenosti u rporeiienju sa
drugiJm posmatramlm grupama. Ov.o !P<>Ivriiuje kaiklo seljanke
povezuju ·ocenu svog IJ.iCnog •po1o.Zaja sa ocenom pO"loZaja dru-
stvene zajednice.
293
292.
�~
Tabe!a lOb.
0
-"'
;;:
0
~
· MERENJE OPTIMIZMA
............... ·.·.···
~.·~.:
...' '·-·· .. · .......
c
t0
B. Bo.k>zad dlru:iitvene za(jedWce u s~d..Snjooti upo.reden sa·
pa].<1zajem u >pr<>Slosti i buduimosti prema «animanju
·
..
"'
.....
z
""
c
._ I' ProSlost-SadaSnjOst
~
Zanimanje
~
"'
....
-- :::J
seljanke
radnice
sluZbenice
t.,,z
o·~
..J·!
0
"" z
domaCice
sa liC. prihod.
a:~
c..
I'!
:::J ~
::;:
w w
u
z
0::
ll.
c
..•
~· .,
·.·~·~
...... : . .
~
:::J
N,Q
z
0
w :::J
>
t-
'"'
0::
..
~
0
c
0
0
"'
w
. .. . . . .
"'
:::J
c
.....
~
>N
0
..J
0
ll.
1.
:: "'
ostalo
:gl
SadaSnjost-Buducnosi
0
.ci
~g I-z;C
"'~I
0
::~a.
100
100
100
100
100
4,3 14,1
3,7 18,5 12
4,6 15,6 3,0
4,9 17,1 7,3
26,3
1-o
8,8
94,6 4,3
92,6 62
85,4 8,7
80,5 14,6
84,2 10,5
100 70,8 10,2 15,3 3,7 83,2
81,6
76,6
76,8
70,7
73,7
...,
:gl
a::J
::~a.
0
.d
4,4 3,6
1,1
12
2,3 3,6
4,9
5,3:
~
•
•
w t-
.....
.
.~
I
'lorg\"'~\ :::~~
:::~8.. ~c
I
P.ri qceni optirilillma ~na relac'iji tprOOJ.ost - sadaSnjost.
istilCu se radnic;e, do'k nasuprot njima se'ljamke i lica sa 1Lenim·.
prihodima izra'ZilVaju .znatno umereniji Opttrnizam (rvidl tabelu:
lOb). Radnice kao neposrooni proizvodaci neposred:no uvidaju
I'ezUl~ate_ ·razvoja dtuStvene zajednice postignute u odnosu na
proSlost. Poljoprivrednice ·vezane za svoja seljacka gazd:instva
nisu jos dovoljno t.Jklj'llcene u planski dru:iitverii razvoj. Kod
lica sa liOniin <prihodirrria -verovatno se :radi o njihov-oj i.zolovanosti, lkao 1 o vee viSe .:puta naglaSenom faktoru starosti.
Poselbno je z8.niiDljllvo_ da. .sJ.uZbenice viSe t11ego osta1le grupe:
g.Iedaju -,sa veCim pesimizmom na poloZaj druStvene zajednice
u sad.,snjbsti.
U odnosu na lbuduC:nost druStvene ·zajednice optim:iJzam je ~
n€oblCno. naglaSen. _I tu, je optLmiz31Ill· radnica najvidniji - ,
94,6"/o. Njlh slE>Cle SJ.u!zbenice - 92,6°/•. Seljanke i lica sa·,
liful~ !Prihodima u neSto ni!Zem~ procen~ -izra.Zavanju opt_i-:-.L
rflilmna u poglf~du druStv~ne zaje?-n.ice U b.uduCnosti.
, .I
•
•
*
Opst\ za'kljucak koji se naanece u analizi zelja i strah()c:
vanja jugoslovenske·· .Zene pad Ut]caj8m :socio-profes-ionalnei
stru!ktute jeste da drustvena dellatnost, tpOred godim.a starosti/
295·
294
�vija upravo u okvku vla.stitog gazdmstva. Nasuprot njdma,
javljaju se radnice i s1ul:benice. Ovo polkazuje da se zapos!ene .Zene kroz ovaj ·vid svoje druStvene emancipacije znatno razlikuju od nezaposlenih Zena. Dat-om aillaliz-om uoCava se da su
n,jdru:we lli.Cne i o¢tenwrodne relje ''strahovanja uskladeniji u
odnosu na nezaposlene Zene.
MoZda je ;potrebno illa kraju nag'lasiti da se ovi z!ikljucci
upravo odnose !i.a Zelje i strahovanja ·izraZena u anketi. Oni
znaCe subjelktivne stav10ve respodenata, Sto se mora imati u
vidu ka.da se razmatra socijalno ponasanje rpojedinih posmatranih socioij)rofesionalnih 'kategorija. Zaprwvo 'radi se o njihovom uticaju illa javljanje razlika u zeljama i strahovanjima.
ima najveCi uticaj na javl'ja111je razlika u izraZavanju Ze1ja i
strahovanja.
K!roz .zelje i strahovanja radnica vidi se njihov relativn<>
teZi .materijalni po'lo.Zaj, ali istovremeno i najveCi optimizam
1\:ako u ·odn<>su na sadaiinjost, taka i u odnosu na lmducn<>st.
takode i najuspeiin;je povezivanje svojih licnih interesa sa
interes1ma dr.uStva. Radnice, viSe nego ijedna druga socio-profesionalna grupa, smatraju da je druStvena zajednica uprava
njihova zajednica i da je ra·zvoj .socija1izma identiCan sa njihovim interes·icrna. U tom pogledu kroz 1zraZene Zelje i strahovwnja seljarrke se pokazuju u"drlljivije. Pri oceni zelja 1ica
sa li.Cnim prihodilrna mo.raju se uzeti u dbzir uvek !Prisutne
godine starosti. DomaCice se ,ponaliaju nejedinstveno. N ekada
domaCice sa sela i i·z grada 'izraZavaju s:li.Cne Zelje, a nek:a.da
je .ta sliCnost virdnija izmedu do-maCica sa -sela i .se'ljanki.
Proueavanje Zelja i strahovanja Zena razliCitih zanlmanja
pokazuje nam jednu zanimljivu osobenost. Moglo bi se oeekivati da se s obzirom na podelu na .umni i fiziCki rad i Ze- ·
ne grupi.su na one koje obavljaju manuelne i one koje D'bavljaju nemanuelne delatnosti i da ·se ·ze!je pwih ;razlikuju od zelja drugih. Medutim, rezultati govore suprotno: rwdnice i sluzbenice, dclklle manuelna i nemanue'lna zanimanja, pokazuju vise slii\nosti, nego radnice prema seljankama koje ta'kode pripadaju grupi manuelnih delatnosti. Ovo se moze objasniti u
prvom redu razUCitim proizvodnim odnosima s obziroon .na
karakter svojtne .na ·sredstviuna za .proizvodnju. Ra!dnice i sluZben'ice deluju na druStvenim 'Sredst'Vima, a seljanke na privatnim sreds'tvima. Istovremeno na ovu pojavu d.onelde utiCe,
ali znatno manje, jos jed;m cinilac ~ postojeca razHka izmedu .gu-ada i sela i svih onih dru.Stvenih normi, druStvene
psihologije i gledanja n.a zuvot koji odvajaju grad:sku od seoske
sredine. Izgleda da u ovom s!ucaju razlilke ,izmedu umnog i
fizlckog rada ne uticu toUko na zEllje i strwhovanja koliko
r,azlika u karak::tenf svojine na sredstviana za proi'Zvodnju, a
u manjoj meri i !Ilasledene razlfke izmedu soosk-e i gradske
sredine.
U ovoj analizi takode su uoCene iz.vesne Sl'i'Cnosti koje·
postoje izmedu domacica u celini i seljanki. Seljanka je, neosporno,. viSe nego ma koj a druga fPrivredno a.ktivna .Zena, istovremeno i dom'!cioa, jer se pored ostalog njena aktivnost od1
2.96
I
�Zatkijucak
· Ana!!i~a uticaja ge~dina starosti, brailnog stanja, tipa naseflja, Skolske sprame i zanim.anja na Zelje i strahovarnja _jug~
slovenske :Zene omogucava da se izvl'Si pr<>vera polaznfu htpoteza naSeg rada, lkao i da 'Se donesu -odredeni. za'klljuCc1. P.ri
tQllle treba imati u vidu sledece:
1a) podiurz;orak Z<lna ~e mali i ·izn<>sl jedva 0,013900 <>d
ukupnog zernlkog stanovniStva star<>g od 21 - 71 godine ~pre
rna proceni 5,607.000).
•b) analiza ;pojedimih unodaliteta odredenih obelezja uvek
je uzianala u oil>rur xelativne il>rqjeve. Medutim, !llekada su apsol'Ullni brojevi bHi suvi\Se mali da l>i se na .osnovu llljdh mogli doneti pou:OO.ani zakljucci.
c) anketa je u1azi~a u imtinme oblasti psimckog i;lv·ota
svak<>g pojedinca, a teskoi:e takvog ispitivanja su poznate.
d) medunarodni kodeks, i pored nasih dop,una, pojednostavio je inaCe osetljive iizvorne podatke.
Pclarzeci od lll"!Pred iznetog ne rnogu se na o.movu rezultata do kojlh se dcrslo u <>vam radu iowrsiti neka ilira teorijska uop·sta,vanj•a iii doneti sud o zaloolllitostima, <>dnosno
praV'ilnostlirna, v•ei: se traba ogranicl\ti na ukazivanje .tendencrja uoeenih u analilzi. {) uticaju pajedimdh cinilaca na zellje i
strahovanj.a ijugoslov~e zane.
Analliza j-e pdk:aza'Ia da socijalna sredina i dru§tvena
struktura d~uju na oblikovanje zelja i .traltovanja pojedinca.'
Rezultati ankete su potvrdili da »drustveni sistem u kome poi•edmac ziv.i pred.tavlja jedan oOd najl\ca•Z:trijdh falktora od kojih
1 »Pod socijalnom sredinom razumemo sve fonne i tipove uticaja, kojima okolina kao organizovana situacija deluje na individue« - D r Z ag o r k a p e S i C - LiCnost 1 drui:'itvo - osnovi nauke o druStvu - Izdanje
»Rad«, Beograd, 1963, str. 157.
298
zavi!si formira.nje :}i!Cnosti«/-iPa da'kle i -njegove Zelje i ·strahovanja.
Posebno je vidljiv uticaj trenutne dru§tvene situacije u
kojoj se nalazi pojedinac ilreo prjpadnilk pojedine dru.'itvene
grupe i!l'i na•Se ldruStvene zajednice na sa1drZinu 1Ze1ja i strahovanja. SadrlOiiila gavma ,predsednika Repubaike Tita ·U Splitu odrZanog ll€1PO.Sredno pr:e spiDQIV!Odenja aiJllkete, j1aS uvek nesred:ena medunarorlna situacija i zern'ljotres u ·Makarskoj, odrazili su se na Zelje i stra:hovanja arik:etiranih Zena.
Razlike prerna polu imaj.u izvestan uticaj na .Zelje i stra...:
hovanja jugoslovansldh ~judi, narocito na Henom planu. Tu do•lazi do iz.ra'Zaja uloga Zene u drunaCinstvu i njena funlkcija
majlke. 1Razlike se ogledaju prvenstveno u UJCestal!osti ipoje~
dinih ~moda'liteta, a crnanje u njihovom sadr.Zaju. ·T-o pokazuje
da je proce'S emanci.pacije !Zene vidan.
Pri analizi ·Ze1ja 1 strahovanja ·Zena -gnllpisan'ih po razlicitim obelezjima lbi~o je tesko utvrditi uticaj samo jedne
strulk<ture, jer su 1001:e de'1orvaile istovremeno i medusobno povezano. NaroCito je zapaZern anedlusabni su•ticaj sta.ti'IOOile struk. .
ture i :bra-Cno.g_.stanja, ozatim S'kolske spreme i zan'imanja, tilpa:
naselja i zan:Umanja na izTa!Zene Zelje i strah.ovanja.
U nastojanju da se posebno uoci ·Uticaj sva'ke od datih
struktura, moglo se opa•ziti da njihova delovanje nije podjed.:.
nako snaZno u oblikovanju Zelja i strahovanja Zena. Pritom
se tmanje misli na ·razlike u sadrZ'in1, veC prvenstveno na uCesta~ost i redosled po ·soorzini s!icnih •zelja i straltovanja. NajveCe raziike u ·ze1jama i strahovanj-1ma se uo~avaju pod. uticajem godina starosti i profesionalne d~atnosti zene. Sta·rosna struktura o"ffi!rila nam. je, preiko :izraZenih Zelja i ·stra..,.
hovanja, antmpolosku pri'radu •Hcnosti. Profesionalna delal"
nost jasno poikazuje da druS.tvena uloga ·Ze!ll.e -naj•sna.Znije uti,;.
~e Jla njene !Zelje 1 strahovanja.
iDve -osnovne 'suorotnosti u druStvenoj ipOdeli ,rada, po..:.
deJa illa umni i fiztCki rad i pode'la na grad i selo, lk:oje svakO
socija'list'iCko druStv-o nasleduje, ne outiJCe bitno ·Da javljanje
razlika u Zeljama i strahovanjima Zena. UiPoredenjem Zelja
i strahovanja zapos1en1h Zena u manuelnim 1i. nem8.111uelinriim
.Zanimanjima po!kazalo se da postoj'i veCa ISHCnost izmedu Tad~
nica i tduZbenica, nego i2m1ed.u radn'ica i seljanki. Dakle, na'jtr Dr N i k o I a R o t - Psiho~ogija ZiCnosti - Izdanje Zavada za
ii.davanje udZbenika NR Srbije, Becgrad. 1963, str. 160.
299
�snaZ:niji Cinilac koj-i uttCe na pojavu ovih razUka je osnovni
proizvodni odnos rs olbzirom na karakter svojine na sredstvima
za proizvodnju.
RadniiCe u svojim Ze1j1aiina i stvahovamjima pokae.uju viSe
nego druge Zene svoju 1privr.Zenost socijalistiCki.m druStvenim
odnosiana, ia!ko rse lk!roz izra.Zene Zelje uoCava njihov joS nedovaljno povoljan materijahri po'lozaj. Od ovih se najvise razhkuju s,;'ljanke po svojim zeljama i strahavanjima. Slu:Zbenice,
kroz svoje Ze1je, pdkazuju da im je Zi,votni nivo najviSi .Kao
i puna ·razurnevanje osnovnih problema dr.u.Stvene zajednice.
Uporedenjem njihovih zelja sa zeljama zena prema skolskoj
spremi, uoCava se da se medu nj'ima izdvajaju Zene :sa nrajvisim skolskim kvaliflkacijama.
Zene koje kao i2drZavana Nca rade u domaCinstvu - domaeice meduse>bno se ma1o razl:llouju s obziroan na tilp na:selja
u kame Zive u izra.Zava'llju Zelja i strahovanja.
Prema tome, podaci su potv.rrlili p<>laJZnu h\p<>terru:
- moZe se oCekivati da ·Ce .postojati razlike u Zeljama i
strahovanjima ·Zena iz razHCitih socio-profesionalnih grupa
'kao i na osn<JVJti drugih m;jlho>Vih os<>bina (st""""ti, hrrufu>og
stanja, obrazovanja).
Kada se .uporedi uticaj ra:ili~itih struktura na lii!ne zelje i .strahovanja u odnosu na opStenarodne, vidi se !da je
taj uticaj veCi na ~iCnom neg·o na opStenarodnom nivou. Medutim, tip naselja i skolska sprema zena utieu na pojavu ve~
Cih razlilka u Zeljama i strahovanjima Zenana opStenarod.nom~
negto na UCnom pl.anu. '"Do porkaz-uje .da ishv.a"tan,je i :r:atZ'u.meva.Iljje
opstenarodnih problema zahteva odJredeni lkulturni nivo. N<>,
uzev.Si u celin:i, razlike u 'Starvovima o qpStenarodnfun Zeljama
i strahovanjima su crnanje, nego .u 'l.tCnim, medu kojimti treba
izdvojiti one ·koje se odnose na ne'ke os-no,vne osobine Covekove prirode gde ra:z:like nisu hitne. Liooo zdravlje i zdravlje
Clan10va (_po.rodice1 sreCa dece, iboil.est, sm.rt--stallno su prisutne
zelje i strahovanja !Jw<d svih ·zena bez obziTa na ratzl.liike meau njima.
.
Zaposlene !Zene - Tadnice i slu~em.ice, ikao i Zene sa
vlsokom Skolskom sprem<>m U"!>eilnije uskladuju Jil\ne i druStvene interese. Postoji para,lelizam u sadr.Zini -i uCes-talosti
Jieni!h i opstenarodni!h ~elja ·i strahovanja lkod ovih grupa zena, te se m&e za\kljfUl'Citti ·da one sm~traju da je ootvarenje orpstenarodnih zelja put ostvarenja i nj;hovih llcnih zelja (lie300
ni standard - <>pSti standard, svoj stan - stambena izgradnja, za;poSlenje - zapoSlenost uopste, odnosno raw<>j privrede).
Taka !Se mogu na osnovu iznetog iPOtvtrditi .i druge dve
h\poteze u nasem raJdu:
- razlike u Zel:jacrna i strahovanjima su ·vidnije na liCn-oon nego !lla opStenarodnom planu, i
- ra zlike u liOn.im ·Zeljarma i strahovanjima u po·redenju sa op.Stenarodnim bi.Ce manje lkod ekonomski nezavisn:ih
Zena, ·s obziroan da ove Zene .uspeSnije us'kladuju J.iCne i dru.§tvene interese.
1
•
•
•
U razmatranju rezultata koje tPTUZa anketa ·moglo se uoCiti da se pojedi1ne .Zelje i strahovanja, lkako na li.Cnom tako i
na ap.Stenarodnom 1planu, javljaj.u sa izrazito 'VeCom uCestaloSCu, taka da se :moZe govoriti o dominantnim Ze1jama i strahovanjima. Uporedna analiza rpdkazuje koji modaliteti p<>.smatranih ob~e.Zja :sa najveCom uCestalOOCu izraZavaju te Zelje
i strahovanja.
U:poredenje llcnilll zelja daje nam sledeee rezultate:
- Zelju za sreCom dece izraZaovaju naJvi'Se Zene srednje starosne .grupe, udate, iz grada, ~ene bez Skole, d-o-maCice;
- zelju za Hcrrim mravljem - IZene od 50 d<> 71 .godine, udovice, Zene sa sela, bez ·Skole, Uca sa li:Cnio:n ;prihodom;
- Zelju da se ima kuCa, odnosno stan, izraZavaju najviSe !Zene iUaJjmlade !S'ta!'losne g,rupe, razveden.e, Zene iz -grada~
radnice, Zene sa ne!dovrSenom osnovno·m Skolom i srednjom
Sko'lom;
- Zelju .za .uredenjem i opremom .stana iznorse sa najveCom uCestaloSCu Zene naj.mJade starosne grupe, udate, sa sela, se"lja·nke, iene :sa nedov:r\Semom osnovnom §k-olom;
Analizom dominantnllh strahovanja na UCnom planu dobijamo sledeeu slilru:
- strahDvanje od holesti .najviSe je izraZeno kod Zena
najstarije generacije, razvedeni:h, Zena u gradu, sa viSom
viBdlrom ~remom, zartrlm Jlic:a sa lf1Cm:im p.rihodilm.a;
301
�~ straho.vanje od bO'lesti. u porodici i1znose najCe.SCe Zene
-Srednje starosne grtllpe, udate, sa sela, domaCice Zene sa nedo'
v!\Senom osnovnom Skalom;
.,-- s.trahovanje od neuspeha .dece u .Zivotu - Zene od 30
do 49 godin.a, razv-edene, 1z gr.ad·a., ratdnlee, Zene sa zav,rSenmn
osnovnom i ned:ovrSernoon sreti!nloan .Sko1oon;
Dominantne qpStenarodne Zelje izraZavaju •sledeC:e grape zena pa pajedlnim obe1ezjima:
.
·
- .Ze1j.u za poboljSarljem standarda najCeSCe irzraZavaju
Zen~ u najmladoj sta~rosnoj grrUJpi, neudate, Zene jz grada, s1uZbeniCe, -Zene sa srednjom Skolom;
- Zelja za ·oCuvanjem i razvojem soc'ijal1zma naj:CeSce se jacv!ja load zooa ad 30 .do 49 g;odilna razvedenih. kod
Zena iz lgralda;·
'
'
izr~itije ut£Cu na pojavu •razlika nego rbraCno stanje i tip
naselja. Radnice i ·Zene sa vi\Som i visokom ISko'lskom apremom
izraZavaju najvi'Si optimizam. On karalkteri.Se najmlade generaclje, a u odnosu na braCno stanje a;iokazuju ga neudate
Zene.
Da .bismo daJb]li l!l01Jptmu sllku a 01ptimlzmu jugoslovenskih zena, t![pore!dili "rna njihavu pracenu Iianag (!l<ilaza:ja i
poloZaja dr.uStvene zajedinice na lestvici. na relaciji proSlostsadaSnjost - :buduCnost. Naime, u majpred :izloZenom d~u Tada optim1zam se unerio rporedenjem :procenjenog poloZaja u
proSlosti 1prema satla.Snjosti, a posebno ipOredenjem poloZaja u
sadal!njosti prema 'buducnosti.
·
- razvoj industrije najviSe Zele najll)lade generacije,
neudate, iz grada, radn.ice;
- reSenje stamibenog pitanja u zemlji - najmlade, raz·
vedene, Zene iz grada, ISluZ!benice, Zene .s rviSom i visok.om
Tabela 11a.
.
Optimizam zene u odnosu na pmcenu licnog polozaja u
proiilosti-sadaiinjosti-buducnosti'
~remom.
Rat se jaylja i lloao !IDona i kaa Olpiitooa,r.odno straho·vanje. Kao IJ.:iiCno strahovanje .sa najveCorn ut:estaloS.Cu izra.:..
Zavaju :zene od 30 do 49 god£na, udate, Zene .tz grada, sluZbenice, Zene sa ,viSom 'i visolkom Ska1skom Srpremom. Ka.o opStenarodno strahovanje - najmiade .generacije, razvedene iz
gr~lda, s1uZbenice, Zene -sa ..srednjom :Skolom. Rat se jaVlja kao
opS'tenarodno strahovanje kod svih Zena sa najveCom uCestaloSCu.
Bri , raJZlllatranju ocvilh rezulta/ta treba ima~i u Vlidu da se
ne radi ·o uzajamnom ukrstanju pajedinlh struktura vee samo
a isticanju ·on'ih 1modaliteta !PDSmatranilh obeleZja u 'kajima se
dominantne :Zelje jaJVljaju sa naj1ve6om uCestaloSCu.
ProSlost SadaSnjost
.
Ukupno
•
•
Uticaj fPOsmatranih strukhlra na pracenu pal<>~aja na
lestvici. i rpdkazani stepen 01ptimizma ispitanih zena je vidIjiv lloaka u odlnosu na 'l.iCno.st, 1ako i u odn<>su na dru.Stvenu
zajednicu. Godine starost'i, zanimanje i Skol'Ska spreana ne5to
302
SadaSnjost - BuduCnost
u usponu / stagnira u padu / B. 0.•
I
100,0
100,0
100,0
100,()
100,0 I
762
98
569
76
19
12,8
100,9
74,7
10,0
2,5
u usponu
56,6
431
100,0
64,1
365
84,7
stagnira
18,0
137.
100,0
13,7
78
56,9
24,3
185
100,0
21,8
124
67,0
1,1
.0,4
2
22,2
u padu .
•
I
Ukupno
bez odgovora
9
100,0
36,7
36
8,4
27
6,2
35,5
41,8
14,5
41
11
29,9
I 8,1
21,5
21
11,4
-
50,0
38
20,5
-
15,8
3
0,7
5,1
36,8
7
10,6
2
1,1
36,8
7
77,8
I Brojke u sredini svakog polja tabele pokazuju apsolutni broj, Brojk~
u donjem levom uglu predstavljaju procente u odnosu · na· modalitete pret- ·
kolone, a brojke u desnom gorpjent..u~u predstavljaju procente u odnOS\l
na modatitete zaglavlja.
· ';
·
·
303
�Ako ,p<ikusamo da saglerlamo apsolutni optianizam poredenjem procenjenog li!Cnog iPOloZaja u sve tri vremenske dimenzije, rlobiiamo rezultate i2lnete u ta'be1i lla.
Rezultati pok,.,uju da orl ukupno 762 .anketirane Zen.e
blizu polovina - 47,9°/o - su apsolutno •optimisti, tj. sa optimmn:om procenjuju kako svoj poloZaj u sada.Snjosti, taka i
svoj poldzaj u buducnosti. One ocekuju sv·oj stalni uspon. Svega 5,3°/o anketi<raniih zena smabra da je njill:tov poio2aj nepromenjen i da Ce takav i ostati. !NeSta ,ma:nji Je .procenat Zena
apsolutnih pesimista - 4,9°/o tj. onih koje smatraju da se
njihov polozaj stalno pogorsava ida ce se to nastaviti.
Zene koje ia:razavaju optiania:am .u orlnosu na proi!lost izra~Zavaju ga i u od.nosu na budul:nost .za 850/o, odno'Sno one
Zene koje su u ordnosu na proSlost rbile [pe:simisti', pastajU aptimlsti sa 67°/o u odnosu na burlu6nost. I obrnuto: zene 'koje
sa .qptinnizmo.m gleda'iJu na svoju burlu6noot u 22•/o sa pe.sd-
Tabela llb
Optimizam Zena u odnosu na procenu poloZaja druStvene
zajeclnice u proiilosti-saclaiinjosti-buducnosti
ProSlost sadaSnjost
I I
Uku no
p
ci rla je optianizam usmeren u ,prvom redu prema buduenosti
i da se m:o:Ze_ oCekivati op.tim.izam u odiJlosu na buduCnost ne
samo od .onih Zena ik.oje su ga izraZavale u odnosu na proS.lost,
vee i oniih l<oiie su u OO..osu na proSlo.sP l>i'Le pesianlsti.
J
u padu
stagnira
100,0
660
86,6
100,0
100,0
17
63
8,3
·2,2
75,8
578
100,0
79,71
526
91,0
63,5
40
6,9
5,4
41
100,0
I
3,2
21
51,2
25,4
16.
39,0
16,01
ul6,8
122
91,0
100,0
u padu
mi~mom
gledaju na 'SVoj po1orZa'j u :sada$njos'ti, odn.osno Zene
koje su pesimlsti u e>dnosu na buducnost za 50 rprocenata gledale su 'Sa pesi:mi2nnom i na svoj poloZaj u rsada:1Snjosti. To zna-
u usponu J stagmra
100,0
762
100,0
Ukupno
u usponu
buduCnost
Sadasnjost
.
bez odgovora
I
2,8
21
100,0
0,3
2
9,52
11
1,9
I
100,0
22
2,9
4,6
1
64,71
0,2
-
4
9,8
I
1,6
1
4,8
B. 0.
23,5
69,51
4.9
I
I
11,8
2
1,6
-
...
13,6
3
2,5
81,8
18
85,7
ocekuju uspon drustvene zajednice, kako u odnosu na proslost, teiko i u burluenostl. Saono 2°/o ne virli nikalkve promene
u r~aju druStvane z!ijednice, a 0,2°/o vJdi. njeno nazadavanje. Orl 762 anketirane zene svega 2 su apso!utni pesimisti
u odnosu na druiitvenu zajerlnicu (Vidi tabe'lu llb).
Zene !koje sa optimizmom gledaju polozaj drustvene zajednice u sarla8njosti u 91°/o izrazavaju optimizam i prema budue !ll!msti, <>dn<lSOO u istoon prooantu (91°/o) zene koje su ""
pesim:iz.mom procenile sadaS.:rljost u -ochlosu na proSlost optimlsti su karla ,gJedaju na burlucnO'st ldrustvane rzajednice. Iste
rezultate ld<lbijamo anl!lizom polazeci orl •budu6nosti ka proslosti. Zene ikoje sa optimi~m= glerlaju na buducnost drustvene zajednice hlle su u 16,8°/o 1pesimisti u j>ro'Slosti.
Tako se .rezliltallil dobi,jeni meren.)em optianWma na tiCnom p'lanu ponavljaju i karla se rarl; o drustvenoj zajerlnici.
Ne ·samo OJP'timisti veC i pesimisti u odnosu na proSlost jesu
o~ptianisti !karla se :radi o burlu6nosti dru8tvene rzajednice. PoSto
je taj optiani!Zam '2illatno naglaseniji !karla se rarli o drustvenoj
zajed!n;ci nego ,u odnosu na Hcnilst - 69"/o: 47°/o - i:.gleda
da je uverenje u Zivotnu snagu druStvenog sistema znatCajniji
cinllac nego opsteljurlska narla u bolje.
Sli6no se ponaiiaju i muSkarci (vldi tabele 7a i 7b u prilogu), i prema tame i jugoslovensld [judi u celini (vildi tabele
Sa i 8b u prilogu).
304
20 Zelje i strahovanja naroda Jugoslavije
Verovatno dve .Cinjenice deluju u ovom pravcu: poverenje u U'speSan i pro.gresivan razvita!k. druStvenog sistema koji
je polozaj pojerllnca, 1coveka, postavio ikao sredlSnji pre>blem
i nada uvek prisutna korl svih ljurli, narla da ce lbiti bolje,
nada [pOnlOCu kOI.)e C<>Veik o,pravrlava 1m1isao 51/og postoj,anja j
a'ktivnosti
Kao 1potvrda rarnijih. anali"Za, optimi2am u odnosu na:
dxu§tv;enu zajedni'cu enartm.o j.e izraZenijri nego u odnosu na liCnast. B'lizu 70°/o ~>Vih ispitanih zena su ap'sdlulni optimisti i
305
�Rezultati do kojih se doslo pokazuju da jugoslovensko
dru8tvo ··u .celini karq.kteriSe iz'razit· optimizam na liCnom i opStenarodnom nivou; pa i Ze:ne .kao ravnopravni Clanovi druStva
sa optimizmom gledaju na sadasnjost i buducnost, cime se tpotvrduje opsta hipoteza ovog rada.
Kroz zelje i strahovanja jugos!ovenskih zena uocavamo
sve teZ1lje i brige njenog svaJkodnevnog •zivota, ono iito je kod
nje op5teljudSko kao zene i majlke. Jstovremeno opasnost dd
ni.ta i ·nel!lloc pred elementamim nepogodama prisutni su u
njenim strahovanjima. Takode dolaze do izral\aja nezadovoljene ze:tje vezane ne<kada i ·:ta osnovne materijalne tpolrebe.
Pored toga i uprkos tome optimizam jugoslovenske zene kako
u odnosu na Jiooost, tako i u odnosu na drustvenu zajednicu,
tollko je snal\an da daje osnovno obelezje njenim ze1jama . i
strahovanjima.
ZZata Grebo
SUMMARY
This study deals with the wishes and fears of Yugoslav women·
and constitutes one part of the Yugoslav investigation into persona·! and national wiJShes anid fearn within the mternationall survey which was carried out •by the Institite for International Social
Investigations in Princeton directed by Professor Cantril. The
invest:ilgation aimed at fim.ding out the influence of the social
environment amd the present social silbuarti.on '011 the furm.alti.on of,
the wishes and fears of Yugoslav women on -both the personal
and national levels. Beside this, the investigation was assumed to.
estimate the levei of the inteuviewees' optirmism. Wiihi!Il thds framework, the investigation was orientated in the direction of surveying the differences appearing between men and women in their
expression of their wiiSlhes amd fears. Ftwthei1IIlJOO"e, the· irniluence of
the basic indicators - particular structures, age, marital status,
type of settlement, school qualification and occupation - on the
formation of wishes and fears was analysed. The influence of
membership of a particular socio-occupational group, as well as the
influence of the other characteristics of an individual on the harmony ~between personal anJd national witshes and feaa"s was investigated and this, above all, starting from a hypothesis that economically independent women more successfully harmonize their personal interests with national ones.
The analysis showed that the social environment and the social
structure affect ·the formation of the wishes mlld fears of an ilnldividU31l. The influence of a m0'1Ilell'lltaey sociaJ1. si-tuat:ion, in wbJich anindividuad a:s a member of a pall"ltiCUila:r ·socia1l ·grotll/p or OIUil" ·socia!l
community has found himself, on the content o-f wishes and fears
was particularly dbserved. For instance; the content of President
Tito'·s -speech at Split in 1962, the 'LMliSettled imrterm.ational siturut:OO!n
and the earthquake at Makarska were reflected in the wishes andfears of the women interviewed.
The differences emerging according to sex, had a certain
influence upon the wishes and feras of the Yugoslav people especially on a personal level. In this connection the role of a woman
in the household and her function as a mother is emphasised. ·
By analysing the wishes and fears of the women classified:
according to different characteristics,. it -.~as, . . dif~icult ,.to .find the
degree of the._ influence·of orie structure only since; these structures·
,..
307
�a-cted simultaneoosly and mutually. It was observed that the wishee.
and fears expressed had been particularly affected by mutual
iln.f1uence of the ag;e stl'IUJOtull'e amrd marital status, school qualification-s and occupation and the type of settlement and occupation.
In order to discover the separate influence of each of the given
struofn..u'es :Lt could be observed that theiir qperation was iilJOit equaill.y
strong in 'the formation of the wishes and fears of women. In this
connection it is not the difference in content but the frequency;
and order of wishes and fears similar in content that we think
of. The greatest differences in wirshes anrd feaTS were observed
under the inflru.ence of the age and occupational activity of a woman. The age structure through the wishes and feras expressed,
showed the anthropological nature of woman's personality. Occupational activity clearly showed that woman's social role most
silgnificantly affects her wtshes a:nrd fears.
. .The comparison of the wilshes arnd feall\S ,of women engaged
in manual and non-manual occupations showed that there is greater
si.milrnrirty between fean8Jle worlk:em auld female employees tlharn between female wo!"kers and female peasants. ConJSeqruently, accordilng
to the findilnfgJs of this inrvesti-gati'O!Jl it seems thart the inherited
division between intellectual and physical work does not affect so
much the 8!ru)aerance of the differences in Wo:rp!en'·s wi'Shes- and
fears, ars does the barsi:c prroduottve relation e:x;pressed il!l the cha;racter of owrnersh1p over the means of prodruotilon.
In their wishes arnd fews the female wOII1kerrs -show moce than
other women the:itr attachment to socialist sociccl relations although·
through the wishes expressed their unfavourable material position
is still evident. The specific needs of- the peasant-women are best
seen ·through their wishes feau:s eXJpres.sed whereas through the
Wishes am.d fears of femaae employees it :iJs :seen that they have the
greatest living st81Ilidal!'ld. and that t-hey OOow a full 1mdersta!l11dling of
the princi.pal problems of a social comm.'lliThity.
Among women who work in households as supported persons
(housewives) in the country or in towns, greater differences in
the wi!Shes expressed are not evirdeltlt.
When considering the influence of various structures on perscmall wishes am.d fea:vs, as v..~en as ·on nati1<mal ones then .it .is clearly
seen that this- influence is greater on· a personal-level than on a
national one. However, the type of settlement and the. school_
qua•lifi:catioos of a waman affect the emengence of great .dtifferences iin wi1hes arnd fears :rather m()([':e on. a nartional level than on a
s
personal one. This---implies· that an understandirig of national pro-·
blems caH1s for a certain cultUJra~l level. BllJt, on the whole. the
differences in the views on natiorial Wishes and fears are less
than 'itn views on ,personal wi'Shes arl!d fearu among which th-ose
concemirng some basic charaiCterisbics of a man where the differences
Me 1not essent:iall should be seprurated. Pensonal heal!th 8.1ll!d: the
heaJt of the memlbel'ls 10f hlle faJ11Aily, chiWJl::en~s hruppiness, iilLness,
death - these are constantly present wishes and fears of women
no matter how much they differ.
Employed: wam€m - worikeis amd employees, as wen as ·th~
women -with high school qualific~tions harillPD,i~~. personal_ ~}l<;i
308
social interests m'Ore -sJU!ceess:fiUIHy. There exi·st certain pMallels
in the content and frequency of personal and national wises and
fears in this .groU!_P of women so that a conclusi'Oll can be drawn
that they cooSider the realization of rnrartiOI!lral wi!shes to be the wa:y of
accomplishing pem.lQnal wishes, person.arl starnrda•n::l'S- national standards one's own flat - house building etc.
The ·level of 'Optimism was measured 'by a 'Scale ('Self-anchoriiil!g
scaling) which was also used in .the international investigation.
The influence of the structure observed on the estimation of
the position on the scale and the shown degree of optimism of the
women questioned are evident both w!th regard to an iJ;l~ivi~ual
and the social cornmt111"1i!ty. Age, occUJPartion am:d 'School quaiif-lcatioos
affect more the emergence of the differences than do marital status
or the type of settlement. The female workers and the ~o!llen with
high school qualifications e~press the greatest optim1sm. The
youngest generations are characterized rby optimism and with regard to marital status optimism is shown by unmarried women.
Women'-s Optimism ·observed on a personal level in all the
three time period past-1Jil"esenrt-fultme 'Shows thart out of total
762 women interviewed almost half of them (47,9il/o) are complete
optimists i.e. they optimistically appreciate their m~mentary position and the future one. They expect a constant rmprovement.
Only 5 311io of the women interviewed consider that ·their position
Ds unchanrged and will I'€1main. the same. !he percent~e of the W<?men....;_pe.ss.imists amormts to OIIlly 4,9°/o 1.e. they thi·nk that -theJ.r
position :Ls permamently getting wa:rse.
Optimism with regard to the social community is more pronounced. Ahnost 70o/o of all the women interviewed. are optimi~ts
and expect a continued rise in the standard of the soc1al commumty
with regard to the past and in the future. Only ~6/o of them. do not
see any changes in the development of the ·social commumty and
0 2Jl/o see its decay, Out of the total 762- women interviewed o!llY
2' are complete pessirm:hsts" with tl"egard to the :social commrutrulty.
Further am.ailylsiis showed that women's optimilsm irs diTected
towa11d!s the :fiu.Ue even among those women who view the parst and
their personal pOIS:ition pes~sticall!ly, a'S well -aJs the position of the
social community.
'I'hTouJgh iflhe wishers .a:ru.d feans of Yugoslav v:oznan we see all
the aspirations and am{letles of her everyday life, all that characterWes her a:s a womaln al!lld a m-ot~er. She feam war amd elementary m.isfortlllries.- _Sometimes unsatisified ;vishes con~ected
with basic material needs are pl"'OllCCUD.oed. Irn \Sil}l'te of all.J. th1s., the
optimism of Yugoslav women both with regard to the individual
and the social community is so great that it basically characterises
their wishes and fears.
·
�'~
,.;1
~
't
,,
I
-o}
'
r030pe. B 3TOM OTHOWeHIDJ: OC060 np0.51BJIH€TCH
K8K ,tr;OMOX03.H:tiKH J:t ee
MaTepH.
4>ymtqKH
pOJib JKeH!qHHb~
IIpH aaanH3H{lOBamrn: xena.mti:t H onaceiDrl1: :ateHIIlHH, rpynnupoBaHHLIX IIO xapaKT€PHblM "':I€PTa.M, 6:&IJIO O"':leHb Tpy,n;HO yCTaHOBHTI. CTeii€Hb BJIHHBJ1H TOJibKO O~Of:r CTPYKTYPLI, H60 BC€ OHH
,n;ei1CTBOBaJIJ1 O.IJ;HOBpeMeHHO H B3aHMHO. Ha BblpruKeHHI.Ie :m:eJiaHM~
H onaceHJ1SI oco6o np11Me"<:~aeTC51 B3mmmoe BJIH.SIHHe ao3pacTHOH
CTpyKTypLI J1 COCTO.SilUUI CyrrpYJKecTBa, 3aTeM o6pa30Baffi1SI J1 npocj>eCCID!, BH,IJ;a aaceneHHoro nyHKTa H npocPecCWI.
3JtaTa Tpe6o
PE310ME
B :no:t.i: pa6oTe eccJie,n;yrorca: :m::eJiaHWI 11 onace'HIDI rorocJiaBCKMX
:m:eHIQMH, M OHa Ilp€,l(CT3BJISI€T C060ft .._ISCTb IOrOCJiaBCKOro MCCJie.ZJ;OBSHHSI JI:wfHblx 11 o6:w;eaapo.n;HLix m:eJiaHYJi:i 11 onaceHJ1i1 B paMKax M€JK~YHSPO.ZJ;HOH SHKeT:Dl, opraHH30BaHHo:i{ lifHCTHTYTOM Me::m:.n;yHapo,n;aoro o6ru;eCTB€HHOro HCCJI€,D;OB3HWI -B IlpHHCTOHe, IIO.ZJ; PYKOBO)J;CTBOM
npoc1;>eccopa KaarpuJia. Mccne.n;onaHMeM..._ III:i[TaJIOCh
ycra-
HOBJ.:rrb BJIMSIID:J:e COQV,I:SJihHoJ.i cpep;LI H H3CTOHiqe11: 06ID;€CTB€Hll0fi
CHTY~
aa ¢opMupoaamre JKeJiam-ill: n onacemrii rorocJia!BCKoii
JK€HII:(Ymbi, KSK: HS JIWIHOM TaK. J1 Ha Ofiii(eHapOp;HOM IIJICUie. IJ;e.JIDIO
.HCCJI€,D;OBSHJ:I51 6biJia Ta.KJK€· M OI:(eHKa ypOBIDI OllTMMH3MS orrpo3TMX paMKax, MCCJI-ep;OBSIID:e fibiJIO HanpaBJI€HO
-UI€HHLIX JIMq. B
K o5aapym:MBaHmo pa3mw; B Bbi3Ka3aHHhiX :m::enaHMM
u
orracem4i
MeJK.n;y MYlft't.JMHSMM H 2K€lllQJ1H3MM, a 3ST€M 6biJIO 3H3JIJ13HpOB8HO
BJI:HSUD:te OT,Il;€JII:,HbJX CTPYKTyp, B03paCTa,
CynpYJKeCTBa,
B~a
H8CeJieHH&IX IlyHKTOB, 06pa3ol3aHM H npo<IJeccnn K8K OCHOBHhlx
06:&eKTYIBHF.:JX IIOKa3aTeJieii .HX cj>OpMJ1POIBaHwi: H ~aiD;eHJ1SI. KpoMe
Taro, pacc~.aTpvmaJioCL BJIIDilllie onpe.n;eJieHHoH coqnaJI.&Ho-rrpocj>eccnoaaJII:,aoH rpyrm:&I K KOTopoti: onpowemlbli1: IIPIDia.n;nexnT
a
TaK:m:e H BJIWIHYie OCTaJI:&HbiX xapaKTepHLIX 'I:J€PT JUf'UiOCTH Ha 'corJiaComume JIJiftiHI.Ix H o5IQeaapo,n;Hblx :m:encun.dt li.l onacemm
li.ICXO,tt.H OT !Ip€,Il;IIOJIO:ateHWI, qTQ JK€HIII;li.IHbl SKOHOMWI€CKH 5oJI€~
;H€3aBJ13J1Mhle y,n;a'tfflee IIPJ1P8BHJ1Bai0T CBOH JIM'fHhle C o6m;eaapo.z:t..
_HbiMH HHTepeCaMJ:t.
.
AH8Jill3 YRa38JI Ha TO, qTQ COI:(H8JILHaSI cpe,n;a H 05II(eCTB€HHaJI
CTpYRTypa BJUISIIOT Ha <iJopMUpOBaHHe :ateJI8HHif H OIIacemfli OT,tteJII:,HbiX JIJ1I:(, 06oco6neaa~ 6.blJIO o6aapy:m:eaao _ BJIMSIHJ1e, a ,n;amnJii
MOM€HT CyiqeCTBYIOlll;e.H o6IQ€CTB€HHO:ti CHT:YaiJ;J.:m B KOTOpoti: HaXO,Il;:U'l'CJI OIIPOllleHHO€ JI~O, IlpHHa,z:pze:m:am;ee K: O'l')J;€JII.Hoii -061I(eC'l18eHHO:ti rpynne HJIH K HaWeMy KOJIJieKTYIBHOMY 05IqeCTBy Ha
COJ!€P1Kalllie era :m:enaHHii M orracelfl1tl:. Co.n;epm:aHJ1e npov.t3He~eH
ao,n pe'tfl1 IIp€3M)J;eHTa TMTO B Cnnv.tTe, B Mae 1962 ro,n::a, aeyrropSI,n;oqeHH.asr MeJK.n;yaapo,o;aaJI CHTyau;IDI
3eMJieTp.Hcemni a MapKapcxoH, OTpa3l1JIMCb Ha m:enaHIDI
orraceHJ151 onpoiiieEiHhlx m:eHII:{li!H.
Pa3Hli1tJ;bi B CB.Sl3r1 C IIOJIOM J:I:M€10T H€KOTOpoe BJIIDIHH€ Ha JKeJiaHIDI J:t orracemnr rorocJiancKHx mo,o;eii, oco5eww a JIW:J:HOM KPY-
u
n
B IIOIIhlTKax yCTaHOBHTb OT,[(€JlLHOe BJIJ15IHJ1e K8JK,[(O:ti H3 ,n;aHHbiX CTpyKTyp, MOJKHO 6LIJIO 38MeTJfTb1 'ITO 9TH BJtiDilil151 He J1MelOT
O}:tiDI3KOBylO CHJIY npH cilOPMJilPOBaiD!H X€JiaHl1H J1 OnaceHJrli: Y
>K€HIIlHH. IlpH 9TOM HM€eTCH B BHp;y He CTOJILKO Pa3lrnll;a B Co,n;ep:maHHM CKOJibKO, H rJiaJBHI>IM o6pa30M, y-9:aiD;ei-rn:e li.l IIOCJI€,D;OBa..
T€JihHhl:iii XO,ll; no CyiiUIOCTH CXO,n;HI:olX :ateJiaHJilH H onaCeHHM. CaMLie
6oJibiiiHe pa3HHIJ;hl B :m:eJiamfiiX H orraceHmix o6aapy:xti1BaiOTCH rro,n;
BJIM51HH€M B03paCTa H npoQ;>eCCHOHaJibHOH ;qe.HTeJII.HOCTH JK€HIIl;Ji:IH.
Bo3pacTHaH CTPYKTYPa o5aapy2KHBaeT nyTeM BLipameHHLIX :m:enaHH:ti M onaceHlilif, aHTPOIIOJIOI'H':IeCI'OiA xapaKTep JIWIHOCTJf :m:ea-:mMHDI.. IlpoclJeCCH.SI .HCHO yK83biB8€T Ha TO, "':ITO o6:mecTB€HHrul
poJIL :HieHID;HHLI 6oJII:,IIIe acero IBJIH.HeT Ha ee :m:enaHH.H 11 orraceHHSI.
CpaBHMBaJI :m:eJiaHH.H H orraceHHSI pa6oTruo:mHx :m:eHIIJ;mr, 3aHHMaiO:mHxcx Q;lH3J1'1€CKHM Jf H€ 4>H3J1'1€CKJ1M TPY,D;OM, 05Hapy:m:H-_
JIOCL, "<iTO Cyllt€CTByeT 60Jibiiiee CXO)J;CTBO Me:m:p;_y pa60Tlrnll;aMH M
eJiy1KaiD;aMH, ae:meJIH Me:m:p;_y pa6oTHm:t;aMM 11 KpecTLHHKaMH. TaKl1M 06pa30M, Ha OCHOBaHHM pe3yJibTaTOB 3TOrO J1CCJI€)J;OBaHHSI
BM,li.HO, 'I:JTO HaCJI€}:tCTB€HHaSI KJiaCCMcj:H-JKaiJ;HH Ha YMCTB€HHhl:ti Jf
<iJH3l1'1:J€CKHi1 TPY.zt ae BJIWieT O"<leBH,JJ;ifO, CTOJILKO Ha 51BJieHJ:Ie
pa3Hffil; B :m:eJiaHI15IX J1 OIIaC€HI15IX JKeHII(J:[H, CKO~KO OCHOBHO€
rrpOJ-:13BO,I{CTB€HHOe OTHOW€HH€, B:&Ipa1K€HHOe B xapax:Tepe C06CTB€HHOCTH Ha~ cpe~CTBaMJ-:1 rrpOM3BO,ll;CTBa.
B cBo~x 1-KeJiaHJ-:ISix ~ orraceHIDix pa6oTHJID;_LI, 6on:r:.we ~eM
.OCTaJIDHLie 2K€HIIJ;J1HLI IIOKa3:&1BaiOT 013010 rrp:~:IB€p1K€HHOCT:& K COqH3JIHCT~eCKHM: 06ID;eCTB€HHLIM OTHOIII€BJ1HM, XOTSI B BblpruKeHHbiX HMH 2K€JI31DUIX 05Hapy1KHBaeTC51 He BnOJIH€ 6JiarorrpH.SITHO€
MaTCpl-:laJibHO€ COCTOSIHH€. BoJII:,me BCero QTJIWiaiOTCH OT lillX,
KpeCTb51HKJ1 B "t!bHX JKeJiaHJ15IX l1 OII8C€HJ1SIX "t!YBCTBylOTCSI HX OCO-·
6hle Ha,n;06HOCTJ1. 2KeJiaHHSI JK€Hill;J1H, 3aHSITbiX yMCTB€HHbiM Tpy.,I{OM, CJiyJKarr(HX, yx:a3biBaeT Ha TO,_ "t!TO MX 1KH3HeHHhl:i1: YPOBeHh
<:aMbi.f.f BLICOKJ-:Iii, J1 "t!TO OHH paCCY..I{IilTeJILHO CMOTP5JT, Ha OCI;IOBHble
npo6JieMLI o6m;ecTaa.
Cpe,li.H JKeHiqmr, :m:HByll(JiiX Ha co,n;ep2KaHYm, 3aHSITLIX ,n;OMOX03Sii1:CTB€HHI:>IMH ,n;eJiaMJ-:1, T. €. CP€~H )l;OMOX03.H€K, :>Kr1BYT 'JIH OHJ:I
Ha ceJie HJIH B ropo,n;e, He npJ1Meqanucb 6oJihiiiHe pa3HJ-:II{LI B·ablpa..
EeH:&Ix :m:enaHH.Six.
EcJIM cpaaHHTb BJII-:ISIHJ-:Ie pa3JIIfqHhiX CTPYKTYP aa nnqH:lile:
JKeJiaHHSI H onaCeHJ1SI J1 Ha o6IIJ;eHapO;qHbl€; TO BU)J;HO, '<lTD STO BJIH-5IIil1e Gonee npoSIBJI.SieTCSI: aa JiwrnoM, Hem:e.rrn aa · o6m;eHapo;n;aoM
ypoaHe. 0,IJ;Ha:KO BH..I{ aaCeJieHHoro nyHKT-a 11. o6pa3oBaiD:Ie JKeHnzyrn:LI BJIIDIIOT Ha SIBJI€HJ:t€_ 66JU,mHX pa3HJ1Il; B 1K€JI8HI15IX Jf ona.C€HJ1SIX JKeHIIl;I-:IH Ha o6rqeHapo~oM, 'leM Ha JJwrHoM ypoaHe. ST.;>,
310
31r
�yxa3LIBaeT aa TO, "<ITO p;Jr.H y.siCH€HIDI M ITOHMMa.HHSI o6ru;eaapO,lJ;HhiX
npo6JieM Tpe6yeTCSI onpep;eneHHLiti KyJihTYPHLIM yponeHL.
Ho
B3SITlil€ B :qeJIOM, pa3HUI:{:&I B IT03m::(Jfi[X 06ID;eaapo,n;H:&IX JK€Jial!J1:ti
H OnaCe:r-IJ.iti .HBJUIIOTCH M€HhiiiJ1MY:I, He2K€JIH B JIJ.ftlli:&IX, Cpe,rtM KOTOPLIX Hy1KHO B:&I,D;€JIMT:b pa3HI1Il;LI, OTHOCJIUJ;MeC.H K H€KOTOPhiM
OCHO:iHhlM OCOfieHHOCTSIM 't.J:€JIOB€"<1€CKOrO xapaKTepa, r;o;e OHM He
HBJI.HIOTC.si cyUJ;eCTB€HHhiMH. JlWIHOe 3,rtOpOBh€ M 3,ll;OpoBI:,e 't!JI€HOB
CeM&M, C'tlaCTh€ ,ll;eT€:i1:, 60JI€3HI:., CM€PTh ITOCTOSIHHO HaXO,J:tSITCSI B
:m:eJia~x M onaceHIDrx y ncex :m:eHI.qMH, aecMoTpSI Ha pa3~:&I
Me1K,I(:y' ID.IMH.
Pa6oTaroru;ue :m:eHlll;HHhl, pa60TIDrn;:&I .11 c.ny:m:aru;ue, KaK M
xeH_ID;HHhl c BhiCIID1M o6pa30BaHMeM, yp;a"tJ:aee corrracoaniBaiOT JIM't!Hhie M o6ru;ecTaermnie J.:IHTepecbi. B 3THX rpynrrax :aceHII:tml cyrn;eCTBYeT napaJIJI€JIH3M B C0p;€pJKIDHU1: M ytiaiiJ;€ID1M JIWIHI.IX Ji! 06UJ;eHapop;HhlX JKeJiaHHH n onaceHJfl:i, aa ocaonaHMH qero M01KHO
3aKJIIOt.n;T, "<ITO, ITO l1X MH€HM10 OCyiD;€CTBJI€HH€M 06IlleHapop;HbiX
JKeJiaHJiiJi!, ocyUJ;eCTBJISIIOTC.H HX JIMqHble JKeJiaHJ151 JIM"<IHl>IM JKH3HeHHhti1: yposem. o6m;eaapO,lJ;Hhiii :m:M3HeHHblf.i YPoaem., cnos.r KBapTnpa JKMJIHIIlHO€ CTpOHT€JILCTBO H T.,D;.
Ypoaem, onTMMJ::~3Ma H3MepHJIC.H IIIKaJioii:, self anchoring scaling~
ITPMM:€H51€MO:t1: B 3TOM M€lK,7J;YHaPO.D;HOM HCCJI€,D;OBaiD:tM:.
BJIHSIHMe Ha6JIIO,n;aeMLIX CTPYKTYP Ha OIJ;€HKY ITOJIO:m:eiiHH B
IIIKaJie M npoHBJieHHaH cTenem OITTMMJ::I3Ma onpoiiiermnix :m:eHID;JilH,
O"'€BM,D;Ha KaK ITO OTHOI1I€Ill110 K JIWIHOCTH, TaK H ITO OTHOWeHl110
K o6mecTay. Bo3pacT, npo¢1eccWI M o6pa30BaHI!Ie B:&Ipa3HTeJihHee
BJIWIIOT Ha .51BJI€HJ1€ pa3HH!t H€JK€JIH COCTO.siiD:I:e CynpYJK€CTBa M
an,u; aacenermoro nyaKTa. Pa60THJi.f.QI:.I M JK€HIIlf1HLI c I'B:&IcwHM
06p030Ba.HMeM BLipa:m:aroT MaKCHMYM OITmMH3M:a. 0H xapaKT€P€H
,n;Jis.r M.Tiap;wero noKoJieiDl51, a no omoweHHIO K cynpyxecTBY
HBJISI€TC51 y H€3aMyJK:IDIX 1K€EIIUfil.
0nTJi:tMH3M 2K€Hlll;HH Ha JIM"<IHOM YPOBH€1 Ha6mo,n;aeMLrli O,lJ;HOBpeMeHHO BO BC€X Tpex .IJ;l1MeH3WIX BpeMeHH B np0lli€,1J;lli€M,
HaCTOHlll;€M H 6y,rtylll;eM yxa3J:UBaeT Ha TO, 'ITO OT 762 OrrpOWeiDU.IX
JK€HUJ;UH ITO't!TM ITOJIOBMHa, 47,9°/o, 5.1BJI5110TCSI aiiCOJIIO'l'HhlMU onmMHC'l'a.MJ1, TO-€CTb 0ttTUMJ.:I:CTJ1't!HO OIJ;€HJ1laaiOT CBO€ HaCTO.sJID;ee H
6y;o;ymee ITOJIOJK.€ID.t:€. 0HH 0JKJ1]l;alO'l' HX ITOCTO.siHHO€ yJiyqiii€lrn€:
ToJihKO 5,3°/o onpomeHHhlX :merilllMH C't!:UTaiOT, 't!TO HX nono:m::eHHe
H€ J13M€HHJIOC:b M '<iTO TaKV::IM H OCTaHeTC.si. Ell{e M€HhiJ..Urii: ITpOIJ;€HT
- 4,9°/o - JK€H1:I.lJ1H, 5IB.TIHIOIJ:tliiXC5.1 a6COJIIO'l'HbiMJ1 IT€CMMHCTaMM,
TO-€CTL C'l!H'l'aiOIIUiX, '9:'1'0 MX ITO.TIOJK.€HH"€ DOCTO.siHHO yxy,u;maeTCSI,
n '<iTO 3To yxy,n;wemte npop;oJI:m:HTCJI.
0nTJ1MJ13M 60JI€€ IIO,ll;':l:€pKHy-T no OTHOIII€Hm0 K OfillleCTBy.
llO't!TM 70°/o BC€X onpomeHHhlX JK€li!QJ1H .HBJI.S!IOTCSI a5cOJIIOTHhlMM
OTTITJ1MHCTaMH, HM€51 B BH,D;Y H fiPOWJIOe :U 6y,IJ;;vrqee, OJKH,lJ;aiOT
YJiy<Jlli€I-lli€ IIOJIOJK€HU.sJ KOJIJI€KTJ1BHOrO 061U€CTBa. JlMllih 2fJ/o He
I:IH,ll;.HT HMKaKMX Ji13M€HeHH:i1: B pa3BHTro1: KOJIJI€KTHBHOrO 061It€CTBa
a 0,20/o BM,D;.siT ;u;a:m:e ero yx:y.n;wemte. OT 762 onpomeHHIJx :m:eHlll;Jm;
BCero 2 OKa3aJili.ICh a6COJIIOTHhlMM neCJiiMMCTaMV:I no OTHOllieHMIO K
KO.TIJI€KTMBHOMY 06UJ;€CTBy.
...
,11;aJihHeii:lliY::U1: aHaJIH3 yKa3aJI Ha TO, "iTO OTITJiiMl13M y JK€HII.J;HH,
.IJ;ruKe H Y T€X, KOTOphle :t1 B OTHOID€HJ:IH JIM"<IHOrO IIOJIOJK€H:ru:l J1 IIO-
312
JIOJK€HWI KOJIJI€K'l'HBHOrO Ofil!l€CTB3 C IT€CHM:H3MOM CMOTpHT Ha
rrpownoe, aanpanJieH npe:m:p;e acero aa 6y;o;yw;ee.
IIocpe,u;cTBOM :m:enaHJi!i.i: H onaceaJrl:i roroCJiaBCKO:i1 :m:€HII:PWiil
o6aapym.HBaiOTC.si ace CTpeMneHrui M 3a6oTN ee nosce~enao:t1 JKM3HM TO 'C!TO y H€€ KaK cynpym H MaTepH SIBJIH€TC.H o6I!l;€'C!€JIOIB€qe~KHM. 0,D;HOBp€M€HHO C 3THM,_ yrpo3a BoiiHDI J1 6eCCHJIH€ nepep;
CTMXntiH:biMM HeHaCThMH .siBJI.siiOTC.SI B ee OnaceHHSIX. TaK>K.€ TIO~ep
KHBaiO'l'CJI H Heyp;OBJI€TB0p€HHI:il€ JK€Jia.HIDI, 3aBHC.HI:qJ:Ie HHOrp;a OT
OCHOBHhlX MaTepH3JihHDIX TIOTp€5HOCT€i1. Hap.H):zy C 3TMMH, H BOnpeRM 3TOMY, OTITHMH3M IOrOCJI3BCKoii JK€Hill;MHbl, KaK IIO OTHOlli€HHIO K JIYNHOCTM, TaK H TIO OTHOIII€HHIO K KOJIJI€KTHBHOMY 06IIJ;eCTBY, .SIBJI.SI€TCH HaCTOJihKO CHJil>HbiM, "<ITO npe.n;CTaB.SI€T OCHOIB-:
ayro qepTy ee :LKenamrii H onaceHHi!r.
·
�tut za kriminoioska istra2:ivanja, Beograd, 1963
Program SKJ, Ku!tura, Beograd, 1958
.
.
R 0 t dr N i k o 1 a, Psihologija licnosti, Izd. zavoda za :trldavanje
uc!Zben1ka NR Srbije, Beograd, 1963
Savezni zavod za statistiku, Statisticki. bilten 298, januar, 19~
SentiC dr Milica i ObradoviC dr Sava, Osnovz. statisticke analize, Beograd, 1959
. .
..
Supek Rudi, lspitivanje javnog mn}en)a, NaiJlnJed, Zagreb,
1961
s ""ali
T 0 m sic. Vida, Problemi druStvenog polQ:la}a zene, » OCl'J · •
zaro«, br. 4(1961
.
Porodica i socijalizam, »Omladina«,.~eograd, 1956
..
Dvadeset godina od Prve konferenct)e AFZ-a Jugoslavl]f, Referat
na svecanoj akamed.iji u Beogradu 6. XII. 1962
v
Uteratura
Cant r i 1 H., A study of aspirations, reprinted from, Scientific
American, february 1963
Cantril H. and Loyd A. Free, Hopes and fears for self
and country, The American behavioral scientitSt, vol. VI,
Oktober 1962, N' 2
K or n i I o v, Psihologija, Beograd, 1950
KovaC·eviC DuSanka, Zena proizvod.aC i UpravljaC, NIP
»Zadrugar«, Sarajevo, 1963
Marks, Eng e 1 s, Len j in i drugi, Solijalizam i oslobollenje
zene, Antologija tekstova, Ku!tura, Beograd, 1958
M iIi C dr V o j in, SocioloSko posmatranje psihiCkih pojava u.
druStvenom Zivotu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu.
br. 3/1957
Intervju i upitnik kao sredstvo za prikupljanje podataka, Savetovanje o primeni statistike u socioloSkom istral:ivanju, Beograd, 1957
Sklapanje i razvod braka prema Skolskoj spremi, »Sooiologija«,
br. 1/1959
Sociologija i eticko-kulturne vrednosti, Fi!ozofija, br. 2/1960
Metodologija socioloiikog istrazivanja, II deo, Problemi prikupljanja podataka i analize, Visoka skola politickih nauka, Sa·
rajevo, 1963.
Mitro viC Mitra, PoloZaj Zene u savremenom svetu. Narod·
na knjiga, Beograd, 1960
N i k o I i C Dan C1--k a, Planiranje i realizacija projekta uzorka
za anketu o liCnim i opStenarodnim Zeljama i strahovanjima, Statisticka revija, br. 2-3/XI, 1963
Persons T., Elements pour une sociologie de l'action, Age et
sexe dans Ia societe americaine, Paris, L:iJbTairie PLON
PeS i C dr Zag or k a, LiCnost i druStvo, Osnovi nauke o drustvu, Izdanje »Rad«, Beograd, 1963
Osvrt na psiholoSke aspekte istrai.ivanja druStvenih pojava. Kol.
autora, Metodologij_a istrai:ivanja dru.Stvenih pojava, Insti314
•
v
�PRILOZI
•
�....
"'
00
Tabela: Ia.
LICNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI
.,
"
...,
LICna sreCa
~
'6
"'
.,
Starost
Zdravlje i sreCa
I zdravlje
I
•
.~·~ E
•• 'i3
~~ "'
Oslale
zelje
Lien! i porodienl ekonomskl polozaj
u porodfd
....
.
'E
.,
•
...
.,
'E'
.,
"'"
"
>
"
.s ., .2
'll
·"
>.o
.,. ·= "' "' c;4.i .,
"'
E
"
•• ~ '6 " c.
~a
->
~ ~- "'
0>
"'
.,
., ·- mo [ ] ;u:; ll c
••
&.
"
=:; ., i'l c. "" = "' :a-·c
~.,
~;a
c. = """
"" •• ~e ::l "' ., .
::I,J
""
- '~-' >o ~ 1\j ""' e ., :~:g E 1\jE >
~ "' c;;;a
c.
., "'" .c.
" ., " ., ~· "'>
"'
•.to "" "' •• ~
.~.~
., o:~ ~.~ ~~ ·~ ··.c
.c
c.
"'"'
oJ:l
:::>
;grg ~
E :;;
"' N Cl:
r);"' d:e ~" c.
"'
E
0 ~ :::> Jl• .:t o•
0
~
.S!,
0
~
~:;::
••
.,
.,
"
0
., 0
0
N
.:>/,
~
. ··-
'UU
.~
...
~
~
~
~
~o
~
0
0
~
0
0
.. s
.~
N
~
~~
~
0
-
~
0
.~
~
0
0
.&.
.,
~
~
-
-.;~
0
.,
"
'i3
~
·:;;
~
c
'0
0
"'
Od
21-29 20,09 29,5 9,6 3,4 10,2 53,4 30,7 3,4 15,3 23,3 48,9 35,2 2,8 16,5 5,5 2,8 5,1 2,8 1,7 10,8 5,5 1,1
godina 176 52 17 6 18 94 54 6 27 41 86 62 5 29 8 5 9 5
3 19 8 2
Od
30 49 46,86 34,4 8,1 4,5 1,4 24,9 57,9 6,2 24,4 21,6 36,7
godlna 357 123 29 15 5
89 207 22 87 77 131
Od
50 71 30,05 48,5 6,9 4,8
14,8 38,4 10,521,417,920,1
godlna 229 Ill 16 11 34 88 24 49 41 46
24,6 4,5 6,4 4,5 5,8 4,5 3,9 3,1 7,8 9,2 5,3
88 !6 23 15 21 16 14 11 28 33 19
14,8 2,2 3,5 2,2 9,6 1,3 3,9 14,4 11,8 7,4 4,8
34 5 8, 5 22 3 9
33 27 17 II
Svega· IOO'fo 37,6 18,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
' 762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 264 60 28 48 28 28 47 74 58 32
_ .............,..,,.,,.,~.,;;_~;::_.:_:_::::c:.::~·~~~'L_~~~ufi£1&ii
Tabela: lb.
LICNA S'l'RAHOVA:NJA PREMA STAROSNOJ S'I'RIUKTURI
Lii~na
ca
Bolest i nesreCa
nesre.
1 bolest
~
"
0
..
'i3
~
c
oil
Starost
oN
.
..
,g
..,
"
;;
E
"'
."
0
"
"
:::>
"'
c.
1;;
~
0
il
.,
'U
"
~
~
·s
:a
~
c.
.,
"
•u
~
"'
1,1
2
30,7
46•86 38 •9
od 30- 49 godina 357
139
....
z
"
23 09 10 2
Od 21 - 29 godina 176
•
78 •
..
z
30 05 48 5
od 50 - 71 godlne 229
•
•
ll1
S vega:
""
100% 43,2
762
328
Lien! i porodienl
ekonom. polozaj
u porodicl
~
0
c.
.,
>
c
.,
0
:u
"'
0
~
'E'
.,
...
>
'0
0
Ostala
strahovanja
u
'i3
0
~
8.
·;;:
~
=
.,
"'
lil
~
~
c
.•
]
~
t;"
~
0
""
"
"
"'
.c
~
"'
..
"
~
~
'0
"
"
z
.,
""
c.
0
~
N
z
"
·s
~
.c
E
.,
..,
'E
~
""
~
~
~
z
.•
.,
"u
.,
~QJ
-
c
-.:o
'i3
00
0 ~
&.
Co
,S!o.
:g.,
c.>
., 0
.,
"
"'
z
0
""
z~
"
Cl:
~
.,
..
'E'
>
0
.,
"'
ii
.,
E
~
~
z
54
4,0
7
37,5
66
11,4
20
12,5
22
6,8
12
6,8
12
26,1
46
2,8
5
1,1
2
1,9
7
13,4
48
2,2
8
42,0
150
23,5
84
7,2
27
4,2
15
5,9
21
27,7
98
4,5
16
2,8
10
13,1
29
3,1
7
3,9
9
31,0
71
11,4
26
6,5
15
5,2
12
2,2
5
24,0
55
7,0
16
3,1
7
5,0
38
14,3
109
3,1
. 24
37,6
287
17,1
130
8,4
64
5,1
39
5,0
38
26,1
199
4,9
37
19
�"'
N
0
Tabela: 1c.
OPSTENARODNE ZELJE PREMA STAROSNOJ STRUKTURI
OpSti razvoj
socijalizma
- :a
~
"
.!'l
;::
·;; ii '0' 0
"'
>
"
"' '6 > ;;:; 0
'\]
"' bll
"' -;;: ·-"' " ·a
" " .~E
"'
-;;:
c!i
." .. - ~~ §
9 >"'
"
=s .:::::" "' "'" o-o
:J
"' z o:. ;::;_ ~
~
>N
0
~
0.
Starost
~
~
~
~
N
~
~
0.
0
"0,~
0
0.
u
-N
>
"' '-s:§
"'
~
"!;;
Razvoj prosvete
t zdravstva
Zivotni standard gradana
PrJvredni razvoj zemlje
~
'§'
"'
.,.
"
.0
>N
"'
.c " "' -:;
" 8 "'
"
"' "'
·a "'"' 'a
·~
.s-:
"' "
"!;;
~
"' " ~
.,
8 __ 8
"'
~
"!;;
,_ "2 ·;:; ---o
"' " :a "' "' "
~ "
-"
~ .
"' """"
!I .~
"'
"
·- ,.
8
"
""'
·o- ·o- ·o- ..'! ·-" .,. ·= =a~~ "' ~ ·sg
"'
,.
o.
,
>
.co "
8
"
a.
o"' "' "'
"' "" "" "" 0 "'"' N "" a.g; :§' [; 8 ~
"'
0
"0
~
N
~
0.
0
"
0.
~
.0
0
N
N
N
~
.0
~
0
~
-
~.0
0
t';l
.0~
0
N
~
"0
"0
0
"0
~
~
~·
~
N
~
~
~
~
~
~
"0
N
~
~
0
0.
~
~
~
~
~
~
·;:
~
~
"'
~
"0
-a~
...
~
~
"0
~
~-a
~~
~
~
~
~
>
·o
~
>00
"'
"
ii
>
0~
"'
~
N
"'
~
:;:
~
U)N
>~
Od 21-29
godlna
23,09 5,7 19,3 24,4 5,5 14,8 25,6 9,1 14,8 5,7 43,2 10,2 19,9 6,8 5,7 7,4 3,4
176 10. 34 43 8 26 45 16 26 10 76 18 35
12 10 13 6
7,4
13
6,2 27,8
11 49
Od :i0-49
godtna
46,86 3,6 23,8 23,8 8,1 14,0 19,9 9,2 11,2 8,1 40,9 7,8 17,9 6,7 3,1 4,8 4,5
357 14 85 83 29 50 71 33 39 28 146 28 64
24 11 17 16
5,6
20
5,0 30,8
18 110
Od 50-71
godine
30,05 2,6 12,7 17,9 4,8 10,5 13,5 9,6 12,2 8,3 29,7 5,2 10,0 3,9 3,1 4,4 7,4
9 7 10 17
229 6 29 41 11 24 31 22 28 19 68 12 13
4,4
10
5,7 27,9
13 64
Nepoznato
2
5,6
43
5,5 29,2
42 223
s
(L)
--·-
··----·
v e g a· 100% 3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,1 12,2 7,5 38,2 7,6
. 762 30 148 167 48 100 147 71 93 57 290 58
16,1 5,9 3,7 5,2 5,1
122 45 28 40 39
"'
"'"''"~.,;,~;--¢;
l!l
Tabela: ld.
"
~
•
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA STAROSNOJ
S11RUKTURI
"'
;;
[;
~
••
"
•
3
Ugrolavanje razvitka
socijalizma
"'
c
Starost
it
-~
•
"'
"
"'
0
"~
o.,
~
~
"~
0
Bezbednost zemlje
I
.;:
"'
00
-=~
ii ...
·-"'
>
0
~
-z;-o
" 0
00 ~
8
;;:;
... ~
~-
~t:a
!;:""iii
0
>
;;;
~
~
"
~
iii"
0.
-:;
"~
~"0
u
"
0
"'
~
.c~
.s~
"'
c
~
~~
~ 0
Sa.
~
~
i5
.c
~
~
N
o"
c\:"
"'
Od 21-29 godina
23,09
176
6,2
II
5,1
9
10,2
18
80,1
141
5,5
8
15,9
28
3,4
6
Od 30-49 godlna
46,86
357
3,9
14
7,6
27
4,2
15
79,8
285
6,7
24
18,8
66
5,6
20
Od 50-71 godina
!
•
S"'
-o"'
30,05
229
4,4
10
3,5
8
3,5
8
78,6
180
2,6
6
24,4
56
6,9
16
100%
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
4,9
38
19,8
150
5,5
42
S v e g a:
~
.....
""
~
"'
�1:3
Tabela: 2a
LICNE ZELJE PREMA BRACNOM STANJU
"'
Zdravlje i sreCa
LiCna sreCa
i zdravlje
~
>N
~
~
.ru
'
"
e:
~
""
.c
BraCno
stanje
0
c
c.
"
::0
"'
ru
""
c
.. >
-~~
-~
~
>~
a
g .s!:=
O"'
_,.,oo
.. ""
. ~ :o-:;
"""
~"
ru
"0
~
c
~
~
~
"0
N
0
.eil
ru-o
~
"'
00
~
0.
u
·c;
""""
>
0
"'
~
""
c.
~
·-
"
·u
·-
O.O.Q
c.
".c
'2 'gg
e-ci
·~
-"./'! ~;;:::::
0 __
ru
ru
" Eo.r
o.:::
~
~
..
0
.
~
~
~
0.
~
0
N
~:;:::!
00
0
N
0.
0
c
rn!V.~
.c
"' ,
"' "' "'"'
ru
~ .
.
0
"8-EI-8
-·~ :E
'::l
'1:1
.:::
~
<15
· • ..X:
::l
~lg_:g
0.
,
.....
11.1
!l)
~
Cl:l
~
0
:::1
·t
::l : ~
:E
.r:: ...... 0 . . ~~.S:,i~
:gaol~
<no.O.
a
ru
N
...
"
~
'
~
.
'lil
0
0
.
=n
~
c.
ru
~
·;;
0
00
~
0
-
"'
"
:a
0
~
.5
.!'.
:g
"'
~
.]§
0
:;;
.
..
c
"0
0
"'
--
'
31,6 ll,4 1,3 12,6 56,9 8,8 5,0 5,0 25,3 36,7 15,2 5,0 15,2 7,6 2,6 5,0 1,3 5,0 8,8 6,3 1,3
79 25
9 1 10 45 7
4
4
20 29 12 4 12 ' 6 2 1 1 4
7 5 1
Neudate
37,9 8,0 4,6 1,8 26,1 50,8 7,3 25,2 20,7 35,2 26,8 3,4 7,3 3,2 6,9 4,2 3,9 3,9 10,0 7,7 5,2
558 212 45 26 10 146 284 41 ' 141 116 197 150 19 41 18 39. 24 22 22 56 43 29
Udate
13,2 49,4 4,4 19,8 18,7 20,8 17,62,1 4,4 2,1 7,6
2 7
12 45 4
18 17 19 16 2 4
Udovlce
43,9 6,6 4,4 1,1
92 40 6 4 1
Razvedene
29,0 6,4 3,2 6,4 41,935,5 9,6
2 I
2
13 11 3
31 9
2-
Nepoznato
s
"'
~J, ,.
bh
c
'2
ru
·~
~
,:;
ru
" ""
~- ru
e -:; ~·ru "
ru
!3
"0
;ug
:.:.(II:';::
0
0
~
0
. .
"0
~
"
]"
.<;;
0>
"-o
~
~~
c.c
~
'2
.Cru
~
~~
'2
0
~
0
~
!\l
,
~
~
;;;;
ru
6
,
~ ·-.a. 0
>
ru
"
o,tale
:!el}e
LiCni i p.oro~iCni ekonomskl polo~aj:
u porodici
.
-
-
-
1
-
2
19,3 58,1 16,1 3,2 9,6
18 5 1 3
6
-
-- -
-
3,2 3,2
-1
I
3,2
-1
-
6,4
2
- - -
l
4,4 21,9 12,1 9,8 2,1
-4 20 II 9 2
---
---
37,6 18,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 28 47 74 58 32
v e g a · 762 286
··•/-",>o;.e:O,!<kh~it>.V.-I'h!i
Tabela: 2b
LIGNA STRAHOVANJA PREMA BRAGNOM STANJU
"'
ru
"
"'
c
-:;
1!
BraCno
stanje
~
"'
c
~
~
t:
e
"'
0
-00
00
0.
ru
"
"'
0
::0
Udate
"'
79
558
Udvvice
92
Razvedene
31
Nepoznato
2
S v e g a:
!;!
0
c:
Neudate
Bole:st
Lil:na nesreC.a
i bolest
~
762
48,1
38
41,3
231
43,9
40
54,8
17
2
43,2
328
:a
0
~
0
00
Q,
~
c:o
c:
"~
z
00
~
7,6
6
3,7
21
10,9
10
3,2
I
5,0
38
i
LiCni i porodiCoi
ekonomski poloZaj
nesreCa
u porodici
"'>
·~;N
~-ru"
z"'
·~
.
;i>
·~0
a~
2,6
29,1
2
23
13,9 2,8
16
78
4,4 6,6
6
4
12,9
4
-
-
14,3 3,1
109
24
'0
~
~
~:Q
~-g
-<;;;0
,_ o,
"'"
>~
'I
·a
ru
ru
.~
'0
-o8
oo
.,c.
Ostala
strahovanja
ruO.
"'
u
ru
"'
.e
ru
c.
~
"
z
~
22,8
18
41,7
233
32,9
30
16,1
5
5,0
4
16,8
94
23,1
21
29,0
9
I
17,1
130
~
"'
"'
tl
c
0
ruo
0
Q,
N
ru
~
>
..
0
....
.e
c
"'
'0
ru
·- "
... '"'
"'
'2
&,
c
-~
~>
~
"'
:a
"in
.t:
~
z
~"
z
5,0
4
9,1
51
8,8
8
5,0
4
4,8
27
6,6
6
6,4
2
7,6
6
4,2
24
4,4
4
12,9
4
2v,
20
27,2 6,1
34
152
24,2 3,3
22
3
16,1
5
5,9
39
5,0
38
26,1 . 4,9
37
199
""
~
g
" Iz
ru
N
z
ru
2
37,6
287
"'
c
'0
.c
g
-
8,4
64
I,
14
3,3
3
3,2
I
19
�!£
Tabela: 2c.
OPilTENARODNE 2EWE PREMA BRACNOM STANJU
Op.St! r~zvoj
soCIJahzma
~
Prlvredni razvoj' zemlje
------
Cl:l
d)
*"o
Q)1n
B ra~.;no
stanje
=
:l3
e
.:0
~
......
Q)
c
<:11
0
e
o.
g
N
o
1-o
-co
.E 1 - N
E
«
Q)
c
o
00
lii .E·
P..
:a
d <~~
.:;;
>t-l
Q)""'
0
Q)
':';::o
......
~ =:
> Cll
gp
"0
J
--
0..
....
o
c
o
~
u >U -:!N ·c
!:l:oo"' <!!!
~:~:~
,..!:(
:J
Z
tiJ
:::1
0
0 ...., ---=--=---~
c
e
0::: _
f::i
~
1;<1 .....
"t;
Cl)
- ~ c:
Cll
0 \'tJ
;w .o"g
c. o~-.
0 0.. Ml
g;~
c:t:;
d)
Q)
o.o c
N
Cl:lCI:I
,....,
a
~
Cll
<UC'
.0-- .__,
s
c:~
~
.g
......
o
'8'
.s
"0
.....,
a
~
cu
·~
..t:
....
g
Cll
"t.i
.g,!,~
eN
c
~
<U
Cli._>(,J
...!!::
.s; ~ . .~
o.
rn
N
~
v
0:::'
;g
c
~
tU
:::s:::s·a ..ci ~
eo:c: c.
"E
.~
c
C'<l
Cll
;::&,
.§
Cll
.0
~
v
~
c.
0
I'll
co
o
·::::
(!)
~
......
6
~
cu ,5
> c::
==<'co
e
Co')
E
cu
prosvete
i zdravstva
<0..
~~
;.:::-
a:J
Razvoj
>:>
Q)
.c::.
'E :tl ........
X
Zivotnl standard gradana
o.o
~
NQ)
Q)
~:~:~ ~=
Cll
·.;:;- oc
p.."t:)
~ Q) ~
·--.o
~ ~·~ S
~ c Q)
~ CliN
..!:1:1
·-!:::::;'
.ce
OCI:I
-o
.<U
N--.
0..
'"":____
~_
'i'il
d)
8 co
Q)
'2
<II
>
ca-o
0 ~
1-o
;;; .o
o
.~Q)
........
~i_~~~-- _
~
v
.>.
..
~
~
"0
N
eo:~
""'
;.:::-
·-
ll:l
<
o
Neudate
5,0 21,5 20,2 6,3 12.6 25,3 7,6 15,2 12,6 49,4 8,8 15,2 10,1 10,1 3,8 3,8
79 4 17 16 5 10 20 6 12
10 39 7 12 8
8
3 3
1,3
I
3,8
3
29,1
23
Udale
3,9 18,921,8 5,9 14,1 19,3 9,612,7 7,3 37,9 7,5 16,4 5,2 3,0
558 22 106 122 33 79 108 54 71
41 212 42 92 29 17
6,3 5,2
35 29
5,7
34
5,5
31
28,8
161
Udovice
3,3 17,6 20,8 4,4 8,8
92 3 16 19 4 ·8
14,3 9,8 6,6 4,4 29,7 8,8 8,8 5,5 2,1
2
8 5
13 9 6 4
27 8
2,1 6,6
2 6
6,6
6
6,6
6
28,6
26
Razvedene
3,2 29,0 32,2 19,3 9,6
I
9 10 6
3
19,3 6,4 12,9 6,4 35,5 3,2 32,2 9,6 3,2
1
6
2 4
2
11 1 10 3
-
3,2
1
3,2
31
I
6,4
2
38,6
12
12.2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1
13,1 19.3
100 147 71 93 57 290 58 122 45 28 40 39
5,6
43
5,5
42
29,2
223
Nepoznato
Svega:
2---3,9 19,4 21,9 6,3
762 30 148 167 48
·\{,;;,;;{w0'40:i>:¥i:;!,&J~ffif£:'
··--·-·-··..
-·~·
·>~
Tabela: .2d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA BRACNOM
STANJU
UgroZavanje razv itka
socijalizma
c
"
...
~
f.:
.
c
~
"0
0
~
...
~
~
""~
_,
c
0
c.
=
...
;:,
=
~...,
558
92
Udovice
Razvedene
..
"'
31
Nepo_znato
"'
0
~
79
Udate
B
~
~-">
~.s
"
0
Neudate
~
bil
~
~
BraCno
Stanje
Bezbednost zemlje
~
I .
...
""
-;;;
1;;8
~·-
>""
0~
0.~
·a-
~
~
~
.C"
o;a~
!:!-<
<Fl
~
::::.-
""
"
3,8
3
4,5
25
3,3
3
!2,9
4
10,1
8
4,6
26
7,6
7
6,4
2
31
3,3
9,6
3
78,5
62
80,1
448
75,8
69
87,1
27
4,6
35
5,8
44
5,4
41
79,5
606
5,0
4
5,5
3
~
~
;;:;
u
"
=
c.
...
0
5.
5,3
30
\,9
I
6,4
38
2
"~
~.,
>
0
.c
~
~0
.,.
.,~
~
"'"
"'
13
20,7
116
4
5,3
30
17,6
5,5
.So
Cbil
ec.
16
16,1
5
~
~
5
6,4
2
2
S v e g a:
762.
4,9
19,8
150
5,5
42
�i:i
Tabela: 3a.
0>
LICNE ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Zdravlje i sreCa
u porodic1
LiCna sreCa i
zdravlje
;g
0
.B
~
"'I~
~
~
""'
"
:;
c.
a.
:;:
~
;::
5
~
"
"0
0
2
"
"'
MeSovlto
naselje
5,1
3~
.~
v
=
:.;:;::
<tl
>ttl
:::1
-=
~
_g
•<n
c.
·~
~
[
0
~
>(.J
~
Clj
~
-"
:
·..
0
~
~
">
-0
<1)~11
"
c
~
~
~.§
'U ~
..!:<: a;
=
N
~
.....
-~
c
<II
!l)
"g r;;
~ 1 a
~
ou
:::1
(ij
"'0
~
8..
0
CO'
....
·-
0
:;:
<11
c.
e
>
"'0
l-.o
o
.!!_
~
1'1:1
~
Cb.O
oa
C::
:::1
"
"
"~
~
E iS
o
a"
:;:: .J::J
I I
~
~
b'.o
~
o
=-
~
.5
"
;;
"
~
<n
v :::1 0 :::;-1~
0
.......
u o(ll
N:::IC.C:::--c,0·-
c.
::I
01;1
C
0.
rn>
a;;=:
<11
&,
"
e a. ~
g~
~~~ "8
::Eo;::,U5r..no..Oro
"'
"'
"' "'
26,5 44,2 7,0 20,8 22,2 28,9 27,7 2,5 2,2 6,7 12,9 5,9 7,0 6,7 9,8 6,7 8,1
".ll
~ ~~
C-:1
"
~
·u
w ..
A. ~ ~
25,6 15,4
10 6 -
..9
0
;i
~..,
c.
•
~
'0
"
>
:0
0
<1)
.!:d'~
"
"0
u
>
:a
.0
I
I
.:>.
E!
~
.§
"
:r:l
~
~
"0
~
~
c
•u
0..
.0
46,7 38,7 4,9 5,6 0,8
356 138 18 20 3 94
Selo
Sve
~
0
c
~
Grad
8 0
~
~
~
:r:l
c >
m o
~
"0
~
-
~
~
"8
g_
1:\
.
;;:;
.......
·a
"
~
ii :;: .E,
-"
'"
-~
.E
"
..,
Ostale
Zelje
LiCni i porodiCni ekonornskf poloiaj
160
5,1 28,2 33,3
2
11
13
74
25
79
-"'iii
8-5f:;'e'dj::Q)
'ai
"''.oo.-c:u<n:r:l
!OJ 99
9
8
24 46
21 25 24 35 24 29
I
5,1 2,6
2 1 -
5,1 2,6
2 1
1,4 0,5 6,3 10,1 7,9 0,8
5 2 23 37 33 3
48,2 37,5 10,4 3,3 4,9 30,5 47,9 6,5 20,9 19,1 40,3 20,7 4,1 4,9 9,6 1
367 138 38 12 18 112 176 24 77 70 148 76 15 18 36
. 100%37,6 8,1 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8
286 62 32 23 217 349 52
c
Oo~~;~"'S~1n0
7,8 30,7 25,6 30,7 23,1 5,1 5,1
3
12 10 12 9
2 2 -
g a. 762
~
......
21,4 20,9 37,5 24,2 3,4 3,7 7,8 6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
163 159 263 !84 26 28 60 48 28 28 47 74 58 32
···<'·-''·"'':.!>:c""''d»</W,
LICNA STRAHOVANJA PREMA TIPU NASELJA
Tabela: 3b.
Litni i porodltni \
Ostala
Bolest i nesreCa u porodici ekonomskl polo.Zaj \ strahovanja
>N
~
;;;
,5
'2
~
~
Tip
naselja
~
~
~
-a
Grad
S v e g a:
~
-..,
0
c
;;;
"
~
~
0
8.
"
'8
~
c.
c
"
'U
~
~
'1?-t:i
~£
;z;
~
;z;
o8.
;i
v
'0
39,32 5,34
140 !9
15,7
56
4,49
16
38,3
138
39
35,9
14
20,5
8
5,17
367
47,4
174
43,2
328
§"
"'
:::>
MeSovito naselje
:;;
~
"
g
Selo
!!
·;;
"
i';
356
762
1\
~
l
~
~
c
~
~
~B
I
~
0
c
\~
l\
'
~
S
-g
~ \~_ I-~~1 %"I:
I
~
~
I '2
ill~.$~ \
-og"'
~
..cl ......
g
(i)
.!:=
tl.IJ~
~
0
c
"'
<n
dl aJ"
;z;
;z;
;z; 'c.
;z;
1
.4,6
52
11,5
41
3,93
14
2,80
10
24,7
88
9,0
32
20,5
8
256
]'
2,56
1
1,78
33
15,4
6
2,56
41.0
16
"'
\l)
v
v.,
0
~
"'
8
v
v
;z;
;z;
16
I
2,18
8
36,2
133
19,1
70
6,0
6,55
24
6,82
25
28,62
105
1,09
4
3
!9
12,2
45
5,0
38
14,3
109
3,14
24
37,62
287
17,07 8,4
130 64
5,12
39
4,98
38
26,07
199
4,86
37
19
22
�~
· "'
Tabela: 3c.
OPSTENARODNE .ZELJE PREMA TIPU NASELJA
Opsti razvoj
Privredni razvoj zemlje
socijaUzma
"
I~
c
.1!
i /·o
·- ·-" "
:5
Tip
"
"
naselja
'"
~
"Q
~
"'
c
~
0
<'II
~
1:
Selo
MeSovlto
naselje
Grad
<.>
!J
I
......
~
=
1·
8
IV
~
I
"'" I
02
~ 1-
t-l
't;l
::::1:::0
""'
::0
'
ll)
co
<n
0
::::
r-
c;
"
~
.s
<.>
z
""
~ l c:r:
ct1
~
0
liN
.e
..oE
r:u
""t?
o
;;:,
.~ ~CII ~
.... c > / :! o; ~
N
~ ..0<'11 0.
e~:~
o .... cv
C:::'
0 a.. bO N
<U
r/)
N1
r:u
.,-
.0
~bil
cu
<'II
·a s.t! 1ii v
cut~~-r~:~
·o
0:
.
l:: .c:: .!!_·
c::
-'0
.f!
Cf.l
'::IC~
'E
e
a I ·-. --.
·- a.
o
c .. ~
~
prosvete
l zdravstva
:.: go u .~ ~ ca .cu oo
l o o c:c · - · - - u
...,"'
>
~
>N
5.. -..b~-<..,cc
<'l
rn
Q.,
~.., "'d cu
till
....
cu
-5 ~ -§ till :;:o
ti
.~8
::::1
c
~
c
o
cu
C N
>
N
c
01 .E ""'
~ >"
"
c
.....,
1-o
I
I
i'
I '"Q;::d•
~ E
Razvoj
Ztvotni standard gradana
.....
-·a.
~.o
£.!
c-
:;rn
.....
<'11~
5 ..00
o>
•Gil
4.1
0::;'
"
n
.2.
Z
'1:1
E
.g ;;
cv
>(J
<'II
or;;
a.. ::l -'N'
<U
_
CIJ
.::
~
.. I
<V ,.!:(
._,
S'E
O."'CI
..
;:.
rn
N CIJ
C
G.l
Q)
~ .C'
4J~ <'11-::s
·-.o 0 c:a
~E
c....<'~~
c;:;;o ..!:c:;...,
"O..!:c:
c~
<:UN
:::;'(1)
,g;E o~n"§
E
N~
'"
IV
o:~
!e?t:
!cn:l >;;n o::l.>
:;;;
3,6515,1716,3 3,658,1516,8510,9517,4 6,1730,017,03 8,7 5,621,4110,65 7,875,06 5,0631,7
35613 54 58 13 29 61 39 63 22 108 25 31 20 5 38
30 19 18 113
12,82 23,06 28,22 7, 78 12,82 17,95 2,56 12,82 7,78 51,3 . 15,4 12;82 2,56 2,56 2,56
395
9.
11
3 5
7
1
5
3 20 6 5
1 1 1
3,27 23,07 26,7 8,72 17,36 21,6 8.64 6,82 8,92 44,2 7,36 23,23 6,54 6 0,27
36712 85 98 32 66 79 31 25 32 162 27 86 24 22 1
Sveg .
3,94 19,42 21,35 6,3213,15 19,32 9,32 12,21 7,48 38,2 7,6216,05 5,91 3,68 3,26
148 167 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40
a. 762 30
2,56 2,56 2,56 20,5
1
1
1
8
2,18 6
8
22
6,27 27,82
24 102
6,13 5,38 5,52 29,25
39 42 43 223
O:ip·;
~~==~""'
.,.,,1
~
Tabela: 3d.
OPSTENARODNA STRAHOVANJA PREMA TIPU
NASELJA
.
c
"
UgroZavanje razvltka
~
"'
.:
c
.,
Tip
naselja
;;
socijalizma
~
"Q
0
·-
~
~"'
.,
t:q;;
0
<>."!
c
c.
""~
.361
0=
~
o;
"
~
"'
S v e g a:
~
N
~
c
<3
~
>
;;:;
""' s
..
-
.s~
~
>~
.,
:5'
.,
-"=
=
~
N
.ti~
c.
;;
z"'
4,22
16
6,17
22
3,09
11
39
5,13
2
5,13
2
10,26
4
74,3
29
367
Grad
N
0
356
MeSovito naselje
"'
.,
""
c.
::0
Selo
E
~
"Q
0
.
1!
=
-"
.;!.
Bezbednost zemlje
4,63
17
5,45
20
7,1
26
762
4,59
35
5,78
44
6,38
41
0 "
0..~
"'
""
"'
0
c
"'
.,_
~
"'
s
"
~
iij
·;:
.
>
"
0
.c
.,
~
o;
N
"'
"'
73
19
-
28,22
11
12,82
5
81,8
300
5,17
19
18,0
66
4,64
18
79,6
606
4,98
38
19,83
150
5,39
42
277
19
�~
Tabela: 4a.
0
LIGNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
L!Cna. sre/ a
I zdravlje
~
c
v
"'
'i3
IS
>N
Skolska
sprema
v
"
.~
~
~
c
~
p
'3
""'
c
~
~
v
0
0
"'
.,
" >
" "' "
;::, N
"
c.
;;
7;;
0
~
N
!:
~
c.
"" 5,3
4,1
Bez skole
42,9
170 73 7
37,6 7,9
Nedovrsena
osnovna !kola 354 133 28
?avr. osnov.
• •
35 2 12 8
sk. •nedovr.
156 55 20
srednja Skola
Srednja
26,5 6,1
!kola
49 13 3
Visa 1 visoka
23,1 11,5
lkola
26 6 3
14,2
Nepoznato
7
Svega:
Zdravlje i
sreCa u porodfci
-
6
~
~
0
... ·o .~
.2, ~
:;~
>'l!;
0>
-~
0~
;;;;,
~
""'
"'
~
~
"'
;a
:c
~
0
~
·"" v" ""'
"'"
:::J't;
"' I~
0
c.
~"'
""·-
0
V><.>
Q,~
~
~
~
~
~
~'0
1
c
22,946,.5 5,8
39 79 10
27,746,6 8,2
3 98 165 29
4,5 30,142,9 3,8
4
7 47 67 6
14,3 42,844,9 6,1
1 7
21 22 3
23,1 42,338,511,5
- 6
11 10 3
14,2
14,2
1
61
:a~
t;j~
,-
v
~
~.D
·;::
~
·~
~
:;
.0
~
"'
9
5,1
18
'"'
-";;;
~
E c ~
oi5
,c. c. N
~
c.o
~
'0
"
v
:.=:a.;
~
~
1:! ""v
0>
'()
?;:a i3
08
~+= 0
>U:C c.
>
0
0
:a
~
.!:!
·2
'E
Ostale
Zelje
Lien! I porodicni ekonomski po1oza j
~~
;::'S
IS
oi
"
""'
"
3
"
IS
v
'ii'
~
~ ·0
a;; :;;
0
c.
~
·;:
~
'0
"
., c.
~
<;;
0
c.
0
c.
~
"'
""
"
;::
~
e.-g
0
~
11
v..:
be
<;;
0
c.
0
~
~~
·-o
=§'
~
~
.0
"'
13~
UlN
7;;
~
22,9 24,7 18,2 24,1 2,9 8,2 2,4 7,1
39 42 31 41 5 14 4 12
22,3 18,6 41,2 27,1 3,4 7,6 3,1 8,7
79 66 146 96 12 27 11 31
17,9 20,5 36,5 22,4 4,5 6,4 3,2 3.2
28 32 57 35 7
10 5 5 6
18,4 24,5 42,8 12,2
4,1 8,25
9
12 21 6
2 4 19,2 19,2 30,8 19,2 7,7 26,915,4
5
5
8
5
2 7 4
42,8 28,6
14,2
3
2
1
37,618,3 4,2 3,0 28,5 45,6 6,8 21,9 20,9 34,5 24,8 3,4 7,7 3,7
762 286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28
~
~
c.
4,1
7
4,2
15
3,8
"
:§'.
~
;I
~
"'N
Q,
:'3
0
0
c. 'iJ
0
" .[W
"'
" v cv -.:
::§ "'
0
0
--··
"'
>
NV
'2
0
-~
'E
""' "
~
v
~
~
0
5,8
10
4,2
15
~
~
~
~
c.
"
i3
v
6'.
>
"'
- ·-
=a :g
E
~
"'
~
:;;
~
-
·-··
--.
-v
v
"
>N
.
---
LiCna nesr.
i bolest
"'
.ll
c
~
0
c
0.
~
;::,
"'
7;;
8
~
e
7;;
of
v
'"'
li!
0
0
"'
37,6
170 64
NedovrSena osnovna
46,9
sko1a
354 166
Zavrsena osn. Skala
35,9
i nedovrSena sred. Skola 156 56
42,8
Srednja Skola
49 21
65,4
ViSa i visoka Skola
26 17
57,1
Nepoznato
7 4
Bez Skole
S v e g a;
""
6,3 3,7 3,7 6,2 9,7 7,6 4,2
48 28 28 47 74 58 32
43,2
762 328
c
"'
~
v
z
4,1
7
5,1
18
3,8
6
10,2
5
7,7
2
-
A PRElMA SKOLSKOJ SPREMI
Bolest i nesreCa
u porodici
v
c
~
~
"'
....
"'
0
,•• ,,._.,_,, Oi?,:,yj;;;);;;£·--
-
Skolska
sprema
c
"'
9,4 5,85,8 7,1
16 10 10 12
6,813,09,0 4,8
24 46 32 17
4,5 9,6 8,3 1,9
2 7 15 13 3
6.1
- - 3
1
3,8
7,7
1
-2.
---~-------"'"
- -
~
e
o_
"-o
=·==
.•
~>N
~
~.,
z;s
1;;<.>
•
~
>Ud.l
"'=' .~
0"
v8
·-o
:;c.
·-~
~
.•
v"'
-=:a
.o
-
~
~0
So.
~
....~-~
~
~
~E; .2~
;:lc
.g~
8,8 1,8 22,9
15
3
39
16,9 4,5 45,8
60 16 162
17,3 1,9 37,2
27
3
58
10,2
34,7
5
- 17
7,7 7,7 30,8
2
2
8
42,8
3
-
Osta1a
strahovanja
LiCnl i pOrodiCni
ekonomski poloZaj
v
v
u
"'
.c
v
c.
~
"
z
~
16,
28
13,0
46
23,7
37
18,4
9
23,1
6
57,1
4
5,0 14,3 . 3,1 37,6 17,1
38 109 24 287 130
"'
c
"'
.s
~
~
~
""'
~
N
z
25
7,3
26
5,8
9
6,1
3
3,8
1
~
c
~
Sv
.e·o
~~
o:::
co.
~0
~c
z.C
~
~
7
5,6
20
5,1
8
6,1
3
3,8
1
-c
~
i3
~
o-
""' .....
-*=~
o·g-~"8
N KJ
z;:::::
(5
c..
4
5,4
19
6,4
10
4,1
2
11,5
3
0
bll
~
""
~
42
23,4
83
26,3
41
38,8
19
46,2
12
28,6
c
"'
8
·;::
"'
~
>
0
.c
~
N
v
~
z
"'
12
7,1
25
7
3,4
12
4,9
37
19
2
8,4
64
5,1
39
5,0 26,1
38 199
�--~~.;.--"---'-'-·~'----~'-
"'
"'
Tabela: 4c.
OPSTENA!RODNE ZELJE PREMA SKOLSKOJ SPREMI
"'
"
"
"
"'
"
"
~
""'
"
"
~
k
Sko1ska
sprema
~
0
0.
OpSti razvoj
soci}alizma
0
~
.,
6 ~
k
~
.
OJ)
~
~
~
~
~
OJ
.,.....,.~
k
b()Q.)
1::::1'--.
~0
.,k
zo.
"k
If:; --
~
~<'I:J
~c.
cO.
1/'J
0
k
00
0~
N
~
..,~
""
>~
~
ok
.Q~
Q:}O. "
""
12,9
ON
&"'
N
-
4,1 12,4 21,8 2,9 6,5 14,1 7,6
7 21
37 5 II 24 13 22
Ol
~
-a
.Q
ii
"
"
'§
0.
.,
~
!l
0
"
"
~
.Q
0
RazvoJ
E
~
ca ,;:!.,
~
~
:::::-
"
0
u
~
" "'
~
"'
len
2,4 35,3 7,6 10,0 5,8
4 60 13 17 10
~~
c
~
Q.)
<!)
'
QJ
.e
~·2 ~
s~ ~
0.81
Q.)
~~.s<'I:Je
~ 5 !~ g; "E .0 ,_
.....,OJ,IIlto.:i
@N~Q.)~.~~~ ecu >11).0 o" CI)N>Oc:QIIl :s
til
~-~ 5.§
lij g !~ r: .§
'Ill:!::: J cu ~~ QJ
QJ 0.. ..... ··;:;
~
pro~
svete i
zdravstva
Zivotni standard gradana
"
·"'- .::;,
B "
l:! ;;;
"
·-s ·-o > .s~ ..:~ .s "' ., "' ·-~
-"il
" "
co
"' .e: - v i;]b'.o
ca >
~ """
r;~ >::::> 1-o "" Sc '0'
~<\;1 ~
0 .,:=;g;a ..
£.5
N ;rnS -"'
NO
~~.Bi5.sN ·u ~ ,.O."
0
N
"
5 z ·-~o
.
Privredni razvoj zemlje
-
<'I:J
'
12,4
3 21
5,3 5,8 5,3 31,8
9 10 9 54
Boz -.!ikole
170
NedovrSena
osn. Skola
3,1 19,7 20,3 5,4 16,9 18,4 9,6 13,0 7,9 29,7 8,7 16,1 4,8 3,4 3,9 6,8 3,4 4,8 29,9
354 11 70 . 72 19 60 65 34 46 28 105 31 57 17 12 14 24 12 17 106
Zavr. osn. Sk.
i nedovr. sred,
156 ]0
6,4 20,5 22,4 8,3 12,8 22,410,9 10,211,5 48,7 7,1 16,710,3
32 35 13 20 35 17 16 18 76 II 26 16
26,5 32,612,2
13 16 6
8,2 18,4 4,1
9 2
4
8,210,2 61,2 4,1 24,5
4 5 30 2 12 . 1
Srednja Skola
49 -
VISa i visoka
Skola
7,7 34,6 15.4 19,2 11,5 46,1 19,2 19,2 7.7 53,8
26 2
9
4 5
3 12 5
5 2 14 1
Nepoznato
s
v
7 -
42,8 42,8
3
3
28,6 28,6
2
2
-
-
-
-
71,4
5
-
34,6
9 I
14,2
I
-
4,5 3,2
7 5
6,4 5,7 30,1
4
10
9
47
6,1
3
-
1
14,3 6,1 18,4
7 3
9
11,5
3
-
-
11,515,4 19,2
3 4
5
--
14,2 14,2
1
I
-
28,6
2
ega·
3,9 19,4 21,9 6,3 13,1 19,3 9,3 12,2 7,5 38,2 7,6 16,0 5,9 3,6 5,2 5,1 5,6 5,5 29,2
'76230 148 167 48 100 147 71
93 57 290 58 122 45 28 40 39 43 42 223
;,~;,.;; ,o,-lAiJ.W;..~;«-"»YAY,.,S>j{-i;YNfit:iJ@Mt~
SKOJ SPRElMI
QP!;TENARODNA STRAHOVANJA 1"<""''"~ ~··----Bezbednost zemlje
UgroZavanje razvttka
"
socijalizma
"
Tabe!a: 4d.
"
"'
"
"
"'
"
""'
rn
"
"
:>
~
Skolska sprema
01)
rn
k
"'
s
~
~.s
~
~a
""
_..
0
bJlOO
co
0.
~,
..
..
:n
0
0
~"
"~
.
;;>N
o"
o.k
;;;;
"
--
~
""
~
"
"
"
"
.s
"
a
~
'C'
rn
~
0
"'
~
~
~
0.
"'"
g~
1\'
0.
k
~
N
"
'0
0
"
"'
N
"
"'
0
"'
0.5
18,8
~.3
6,2
22
23,2
82
5,6
20
"'
z""
170
4,1
7
9
4,5
16
3,4
12
'4,2
15
79,1
280
4,5
7
11,5
18
10,9
17
80,8
126
5,1
8
17,9
28
5,1
8
8,2
4
3,8
I
8,2
4
8,2
4
83,7
41
6,1
3
14,3
7
6,1
3
76,9
20
15,4
4
3,8
1
3,8
57,1
4
79,5
606
-
;::)
Bez Skole
NedovrSena osnovna
Skola
zavrSena osnovna Skola
I nedovrSena srednja
skola
Srednja Skala
ViSa i vlsoka Skola
156
49
26
-
5
3,8
I
7
Nepoznato
"'
"'
"'
354
<11
S v e g a:
762
4,6
35
5,8
44
5,4
41
·'7n A
135
4,9
38
!9,8
!50
I
14,2
I
5,5
42
�"'
...
"'
Tabela: 5a.
LICNE ZELJE PREJMA ZANIMANJIMA
LiiQna :sreCa i
m:lra'VIie
"'
"
·a
"'
~
>N
b~
"'
"\;
..,
{l !A~
~
""
::0
0
~ H "" .
0
~
~
~
"6~
.. "'
"
" i
c.
~
;;;;
.. ~ ,ljl,g
.~
Zanimanje
ZdraVIJe i sreCa
u porodicl
"
~
I'<
---------137 30,0 5,8
Seljanke
0.
ii·, "
1:
~~ ~~ "'
'ti
0
o"'
O.r:l
~
u
~
Lieni li. !POOOd!iJOni
"' t:~ ·~
"2 "' . {l
c=
" ,..o "' "'
..
>CJ .§
"
" ..,
"" ~:e 1> :g
"' ""
·- .
. bC.C
'C
-.;.o
'C
.E
0
·~
·~
e-c ~
oo
0.~
•U
~
t<l
"' "'
~"'
"'~
~ ~
----
~~
'2
~
"
§¢ '§
c.
m
2~ "'
"
"'
N
~-t E
eo
-o. ~Jl 8
-
"
~
----
';;
0
0.
I
~
'C
.~
bC
~
0
u
0
.
.
.., :a
0
0.
"
'2 Ol
~
~
~
" e "
::0
0.
0.
~
~
"'
23,44,911,75,8
"'
:;;
"
."'
0
~
0.
·~
"
;;: :;:
.~
""
.c
'C
0
""
Ostali
Svega:
76237,618,1 4,2 3,0 28,545.6 6,8 21,420,934,5 24,2 3,47,7 3,7 6,3 3,73,7 6,2 9,7 7,6 4,2
286 62 32 23 217 349 52 163 159 263 184 26 60 28 48 28 27 47 74 58 32
8
9230,4 9,8
Radnice
Sluibemce
DomaCice
Llca sa lienim prihod.
27,72,27,3 0,7
32 6 16
38 3 10 I
2,7
2s,o 4,3 11,9 5,4
2 23 4 11 5 17,6 2,5 8,6 10,9
13 2 7 9 25,8 4,17,4 2,8 4,1 5,12,8
101 16 29 II 16 20 II
14,6 2,4 2,4
2,4
- -1
6
1 1 10,5
10,610,5_
-2
-2 2
"'
·~
~
6,6 0,7 23,443,3
9 1 32 59
6,5 3,3 <9,1 34,8
6 3 36 32
28 9
81 24,713,3 3,7 14,8 38,3 48,1
20 11 3 12 31 39
392 42,6 6,7 3,3 0,5 27,549,7
167 27 13 2 108 195
7,3
41 48,812,2 - 3 41,5
17
20 5
1915,810,5 5,3 26,336,836,8
3 2
1 5 7 7
48
8,019,714,625,5
II 27 20 35
6,5 9,8 33,7 58,7
6 9 31 54
6,2 16,1 20,9 38,2
5 13 17 31
6,6 25,820,431,6
26 101 80 124
7,.3 24,4 14,6 24,4
3 10 6 !0
5,5 15,821,147,4
1 3 4 9
~
§ .c
".O
u
0.
" :: "
0
a
0. bC
,Q,
" ~ 0
'2
N
Ostale
Zelje
pollOJ.Zaj
,;
~
~
:::l'O
.0
ekon~i
--
13,97,311,1
8
19 10 16
8,7 9,8 6,5
8 9 6 I
1,2 7,4 12,3
10
1 6
6,4 9,2 7,1 3,6
25 36 28 14
12,2 4,9 9,7 2,4
52 4 1
~p,5_
-
-~-"-;'"'-._.,:p;,_,,i«Y-"fM&'-J!ililli
Tabela: 5b.
ZANIMA-1\fJU
LICNA STRAtiUVt>."•w ""'_..... -osta1a
L~cni i por.odl]Orui
Bol€\St 1 nesreCa u
ek0{11)01llllSki (pOloZ.aj s,t.raihwan}a
poco~ ___ __)
r..6i:rna ne!Sire
Ca 1 bolesrt
~
Zan.irrnalUjC
I
~
"
'u
2
'
'06
g.~
·-~ R4
Oij
¢+>
t
"
§
p•t-<
ll
'S
~
t1
~
" 15
~~
•U
~~
I ~to
~ ;t-<
!;)
·2 6
2: ~
·~·a
~>;,>
'1'1
<I> •f'l
z'P
rn
I
o~
l·
'0
0
t>8
Jlg,
S"
""n
Se1janlke
137
Rad.rrillce
92
Slrt.t!Zbenl~ce
81
392
Dama:Cice
Lica 1sa liCt11rrn prfuOd•Offi 41
36,5
50
·5,1
7
2... ,
21
54,3
50
40,7
33
40,8
HiO
58,6
24
57,8
2,2
16,3
2
15
4,9
4
4,1
19,5
17,3
14
14,8
58
2,4
8
1
16
Oatali
"'
"'
"'
svega:
762
11
5,0
2,3
9
2,4
1
38
14,3
109
3,1
24
"'
""
"'
~
~~
~
·~
z
,. a
19
7.3
iij<S"
15]- SJ.~~\
z
10
z~ ~
4,4
6
"'
:::1
~·-
·~ 0
5,1
1
z
ffi
~
22,2
-·
28
41,9
33
43,6
171
2.1,9
9
2
~-----
328
46
28,3
10.5
5,3
1
43,2_
19
7
4,4
4
3,7
3
1 h 1~~
13
.1J
.;l
•<=!
"
§,
"'
.5\
~
37,0
287
3
-
~
J.
.. ~
11n
~
...
10,9
"
'2
"'
2
i
~
?.
�Tabela: 5c.
"'
"'
"'
OPSTENARODNE ZELJE PREMA ZANIMANJU
j
Zanimanje
~
"
~
l
I
OpSti razvoJ
socijalizma
I
Privredni razvoj zemlje
-~
!
~
.........
~-~
~-l!;
~0
""
~~
~=E •o
So
o:;::
oO.
:;:c"O
o•
•
""
o•
zo.
~-.-r
~t;
•
1?
·~
:R
.,..,.:::
~~
~
.,..., P.
~.5
o•
,.a
"0
~p,
Radnice
92
3,3 11,4 44,6
5,4 21,8
29,10 9,8
33841520249
4,3
4
SluZbenice
81
4,9
4
30,8
25
20,9
17
12,3
10
14,8
12
28,5
23
>,a
14,3
19,4
76
5,6
22
13,0
51
17,4 8,9
68
35
4,9
26,8
12,2
4,9
2
11
DomaCice
392
Lica sa liCnim pri-
15
~"
mo ~~ ,!!;,!g
,ll.o <n'" ~c. 1 ~u:t, 00 P.N
;t;E
2,2
3
"
7,3
hodom
41
3
Ostali
u
5,3
1
svega ·
21,1
4
3,9
762 30
5
6,3
48
•• ••
I ••
o•
-~M
o"
.o"
00
iil
N
0~
•il
~~
26,2 10,2 7,3·
361410
"
•
(V
• •" ·2
·c -~:s.g mJS
~curl=ldJ'EI •
w'al s~O,I .&,5
>U;;:::
~<II
'tl'...,
6,2
5
58,0
47
7,9
35,9
31
141
3,7
3
6,6 14,8
5B
I
~.
• .a
;o~
p.o ,jl"' ~
4,4 0,7 7,3 8,8 8,0 4,4
611012116
3,7 30,8
3
25
~
•
2,3
3
6,9
•
7,4
6
1,2
1
6,6
4,1
w
•
1,2
1
3,2
3'
8,6 14,8.
7
12
6,4
4,6
~
ffi
4,8
u
31,4
43
26,1
24
20,9
17
31,6
ill
4,9
2,4
7,3
26,8
2.4
4.9
2,4
2,4
4,9
4,8
24,4
5
2
1
3
11
1
2
1
1
2
2
!0
21,1
4
15,8
3
5,3
1
10,5
42,1
2
a
5,3
1
5,3
1
19,3' 9,3
147
7l
12,2
93
7,5
57
38,2
290
2
26,3 10,5
5
2
19,4 21,9
148
167
12,2
·-~
Eo
••
14,1 51,2 14,2 28,2 8,7 3,6 2,2
13471326'832
9,9
14,8
5B
.,..., m.$<~~
~N'-<o>
Iii~..
a
11,1
9
.!4
~'g
~~
•
2,9
16,B 12,4
2,9
10,2 16,8
9,8
15,3
423·1'7414231321
137
-~ B
~
!l.~
I
•
""
~ ~-~
~
o"
Seljanke
.
'
§•
~0
"I g_g. ·-· ·~
""l"<l &m o.•
..... 1i)
""' ••
~~
,gil ·s2
om ·a~
oo
"iil~
,..--.,--
~
~· !!f•
.s
0
oo
~p~~~~~~ il_os,ta
zdravstvol · 0
Zivotni standard gradana
I
5,3
1
13,1
100
7,6 16,0
58 122
5,3
5,9
45
5,3
1
1
2
5,1
39
5,6
13
26,3
5,3> 10,5
1
3,7 5,2
28
40
5
5,5
42
29.2
22;J
.
r.
i .,.,
~
a:
~;
§
i
r
~
.,
.
"'
"'
0...,
O><.O
;..
gg ..
,.,. "'
.,,.,.
0"'
~
_,
"'
"'
t:;
~
'"
e:
~
.,
t;;t "'"' "'"'
·;..
~"'
<0!£"
'-'$>'
...,
"""'
... w
Nl~.S::..
"'
~,.,.
0
,.,."' ~~ ~~ "'"' ..., ...,
"',.,.
;..
Co
""'
,
~...,
-.,
,.,..,
,.,.
,.,..,
;..
,
"' "'"'
t-=lf?
lO 0
Ulou(pn<> ami!<e11lranilh
Zen a
5:'j
"'
~t,..)
Co
P$~
-"'
~
lO,_
"'""
"' "' "'
"'
~{;
~::;::
-;..
~...,
;,.
"'"'
;.,.
"'
~
WJ"
~
"'
s~
w
l;;oo
Co
,.,. ,.,.
stva naroda
~g~
P<YVU'alialk na
stari drn1Stv1eni
sl\Sitem
Silralh za Ztiwo.t
Tilt a
Rat
"""' ~~
_, _,
Bsz Sltrahovanja
"'
..., '-'
"'
.:::
tLwpogode
za zemlju
~
Ul
.
;;3
li
5
:;
~
I~ i
j
:;;t'l!l
~ ~
~~
§:~
~~
O'lwpacija od
!Sitrane nellre
j ~
dir'uge ZOOllj_e_ __
Elemen!J:arrme
"'
i
~
..!"
,.,.
~"'
i·
,.,.
;..
"'"" "'"" "''"'
"' "'
"'
~ !:'"
~
Ql
B
~
0'
~.
o&mllvo jedliin-
~~
:t"'
;..
~
i
~.
~:
I
"
~
"'$
:t: tll
~
"'
;;s
e
~
tjj
~
1:1
;,:.
N
~
~
~
"'
R'
,.
"'
··~·.,,~'"""dii
�.co
co
"'
Tabela: 6a.
LICNE ZELJE DOMACIO.
~~~~~~---,----------------------.--
-----,-,;;~,--LiCn~ sreCa
zdravlje
I Zdravlje i sreCa
l
=
c
r:!
'd::r(IJI ...
('Q'.,b•-.
~ c.o ~ ..5
.c:::-"' 0
. . - >·.:a
~ o ·~ •
.:m
:.:
c
«~
.'C<J
.::::::
V
""
~
·~
~ e
c :a s.
cc
,
~
;u
1n
cc
~
c
e ...
...
a
OC'Il U
..... Q)
+== CIJ
co.........
.!t:v
I'll
-
::r
-u
cc
c~o:::::..::::lc:_ -ot>.O.c>
=:o
c.. :;
c: .s
a .5o ~
~-o cc u _g
::s
'"'
~ 0 C.c:·Q).;:
""'o ~-.._
0
.ra.
Q)
:::::
(IJ
Q)',_,
(IJ
~
E-<
'0
-o
.....
N
"' v
'""c:
a:: 0:: ;;3>C.JI~-o*'~ en
len
£.'"'
0
p.,
!VI~
......
C
::I<:~:~
0
::l
0.
-~
._,0
<11:1
'II
N
__ _
'g5hcc
(IJ
5
::s ..... . 00 • .....
cc
ai c;;; o 1 c;; g_t biJ -- ~
.s:.
~-o 0 occo...,
::s...... c. tt:l c. v o. :::~ 5 u
::J
~~fj~ e
porodiCnl ekonomski poloZaj
cc
..:.::
>CI'l
~"O
i
c:.....,
-g
o.
-
·-
"E
'C<J
O;g•
cc
""~> o
>rll <:>~ C..
::J <ll
<U
LiCni
u porodlci
JN
ijj:::;'
• ....,0
:C
;::;
I1J
N
<ll
0
....
[
v
">
•<ll
,
J
,
,
1
'
-li:iw·ec-Ec:a.(IJco:rv:o:::-.1
-a; -o1:: .o ~ c. co:~~"~~ ~ 1ii :=o tU ..... ~
o...!:c: o ..S
v, Eto.~. ....
o E "'=" c
o.. 0 ro .... .c.
- ~ -.o en :J cn
IE
41,2 3,6 4,6 0,5 29,9 48,4 6,2 24,7 24,7 33,0 27,8 2,6 8,2 3,6 8,2 7,7 5,1 7,7 7,2 5,1 5,7
I94 80 7 9 I 58 94 12 48 48 64 54 5 I6 7 16 I5 IO 15 14 10 II
Selo
22,7 IS, I
22 5
4
Mesovito
naselje
0,4 22,7 36,4 0,4 36,4 I3,6 22,7 27,2 9,I
8
3
5
6
2
I 5
I 8
46,6 9,I 2,3
16 4
Grad
176 82
0,4
-I
25,5 52,8 7,4 25,6 I6,5 31,2 23,Z 5,1 7,4 1.7
-45 93 13 45 29 55 4I 9 I3 3
0,4
I -
-
0,4 0,4
-I I
2,2 0,6 5,7 I I,9 9,6 I,7
- 4 I 10 21 17 3
42,6 6,7 3,3 0,5 27,5 49.7 6.6 25,8 20,4 3I,6 25,8 4,I 7,4 2,8 4,I 5,1 2,8 6,4 9,2 7,I 3,6
392 167 27 !3 2 108 !95 26 IOI 80 I24 101 16 29 II 16 20 l I 25 ::16 28 14
Svega
...~
.-"''" ----- """'!!-'i&"'l'J
Tabe!a: 6b.
LICNA STRAHOVANJA DOMACICA PREMA TIPU NASELJA
~
11ip nase1ja
·"
i 1
~
~.~
'0
p:j
41,75
194
Setlo
-~ :E
00 •R
zg
""'
Grald
Svega:
elronom. polOIZaj
~
i
·~
~
0~
.!l
~:;:$
u
~
-w
-~~
......
~-t
8
ro
§
"'
.,
-1.\
~
~
~-~
~-(!
~ 0
.g
-~
§:j§
l
"'
.,j ~
0
O.stala· <S~trahwanja
J
0
""
"'
111
J
~
17,01
33
2;57
5
45,36
88
15,46
30
13,40
26
4,12
8
2,i;r7
4,12
8
5
29,36
57
8,24
16
-
22,72
5
-
-
40,90
9
.22,72
5
40,90
9
0,45
1
0,45
1
13,63
3
0,45
1
1[,36
42,04
74
19,3'1
34
-
5,11
4,54
8
24,43
43
2;1.7
4
43,62
1i1
17,60
69
3,5-'7
14
26,27
103
5,35
211
22,72
5
42,04
74
4!5~
176
nase~je
<0
Ziil
g.~
~·
~i I ~
22
M~e&Wilto
"'
"'
81
615
h
I.J~(;ni, i ~odi6n(t
Bolest l.i n~a u
porodlici
I.JiJCna nesreCa
i ibolesrt
8
20
2,27
4
392
40,81
160
4,08
16
14,79
58
2,29
9
-
8,9~
35
9
4,59
18
�...
"'
0
Tabela: 6c.
OPSTENARODNE i':ELJE DOMACICA PREMA 'i'IPU NASELJA
Oplli;ti.
razvoj
Pdvredni razvoj zemlje
socijaltzma
""
§
Tip
naselja
•
s
~ .~
.,...;:::;~
"
"
•
"
•
"
0
0
.g
.5o
'2fll
"i:
" "•
go. .'l.s
>0
··~
o>
"~ z~ 0~
o~ ""'
Selo
5
9,09
2
13,63
'
22
,.~
~
-~~
Grad
Svega;
<'tl""""
>·~
392
29
7
"
--
m
,.
"
-
18,18 9,09 9,09 18,18
2
4
2
4
..
••
14
36
4
3,82 14,26 19,38 5,61 13,01 l7t34 8,93 14,79
58
35
6B
22
51
76
56
"
M.g
" ·~ ~
"•
s•E "'~ ~;s
o. ••
Po
..
'2~-g
~
N
(fl
-~
E'P.
osta.
lo
•
,.o
>'"
•"
., $~ ifiil
"" ~0 ""
Clj,~
"•
E"
•0
·~~ :c:::£
•"
•"'
~&! $·~ ~.g
I "
-
"
!i.• :l
--------
8,76 30.92 5,15 10,82 8,76 1,5:1 12,88 6,70 4,12 4,63 :H.95
8
62
60
1U
17
3
25
13
9
21
0,45
l
6,81
7,38
12
1>
15
"
~.
•.o
~.
•
•
• :a
g
j
zdravstvo
17
18,18
-
<lJ ::;I
-~~
lS
Po
•
-
."
.
•
~
oo'U.l '2~-g
~
...... '0
1U
---
jJ 0
0
['<.,
-
'•
s.
~
.~ 4l
-~o.
3,97 16,47 20,45 7,95 19,:U 19,83
176
'
§•
-"~
p •
2,57 12,SS 18.55 3,09 7,73 14,94 11,85 21,13
15
29
41
6
25
194
Me~oVito
naselje
•
•
~"
•
• € • ~ o'ii
"' ·.at • :c "' ... lb ••
••
7tiil so
.,....,
.,...,
""
~"'
I~ §~ oo o" 00 ·o~
>"
>"
.E~ ·a :g .§~
•"0 .o ~m . .&
., " ., ""' ,11!i
••
Zo. ~- ""' .\1"" <>:" gN I ~'0
~
Prosveta
2ivotni standard grad:ana
40,90 18,18 13,63
9
4
3
7,38 40,90 6,81
12
13
72
-
-
19,31 4,54 7,38
" -
a
34
7,90 35,96 6,68 14,79 6,37 4,08
31
141
0,45 0,45 0,45 0,45
l
1
l
1
26
58
16
25
18,13
4
7,38 5,11 5,11 32,95
' •
13
58
6,63 6,68 4,59 4,84 :U,63
28
27
18
19
124
,·;.,.,,., h<;-.,.\,h~i·\W!Wh&i'i'$~
---,~-
~
I
~
~
\
"'
~
i
~
0
l
". ~
-
....
~
..
....
~ "'
p.
"'
tJ>
~
Ukupno ankettranih Zena
"'
n
~-c:::
....
.
"'
Nesloga na['Oida
J1ugoslavije
"' "' "' ·"' =sn
....
"'
<»!!'-
1il
OS"
"' ....
0
\Oi
........
l:l "'
....
0
"'
~ _01
PO"I"l:1!ilaik s!Jilll"og
~
'"
....
"'"'
8l
01 ~
strah za ii;i.'VK>t
Tita
&I
.... ....
.... ....
$?
Rat
.,
"'
Qlm!paclja
~
.
"'
Elementall'ne
nepogode
...
.,
Bez strahooal!lja
.... ..,
"'
....
....
....
....
$;
-~
"'
"'
"'$"
....
'"
8
~
....
""
I
"'If'-
~ ~
~ ~
0:.~
i;
COif'-
"'
..
.
"-'$"
COJ"
"'
....
.... "'
"'
"'
0
"'
....
1n
!:l
0
"'
rm;ma
~
"' ;,.
.,
"' "'
..,
...
"'
....
g.
l"
0
!$
;;]
>--l
8
~
za: zemlju
u
~~<
1
1(
~
~
;gg
~~
>til
~~
zo
>:;
[{Jz
E:li:
>o
~
~
�~--===-------
Tabela: 7a.
OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU
LICNOG POLOZAJA U PROSLOSTI - SADASNJOSTI
- BUDUCNOSTI
ProSJost~SadaSnjost
Ukupno
u usponu
stag nira
u padu
B. 0.
I
I
Sada.Snjost R
buduCno~~
u usponu I stagnira )·' u padu / B 0
100,0
.762
100,0
591
83
72
100,0
16
77,6
10,9
9,4
2,1
56,9
64,1
38,5
25,0
434
4,2
379
32
18
100,0
5
87,3
7,4
4,1
1,2
18,5
15,1
41,0
20,8
18,8
141
89
34
15
00,0
3
63,2
24,1
10,6
2,1
24,3
20,8
185
37,5
123
17
39
100,0
6
66,5
21,1
9,2
3,2
0,3
12,5
2
100,0
2
100,0
I '"' I
Ukupno
.oo.,
·~·!
II
~'/ "'
OPTIMIZAM MUSKARACA U ODNOSU NA PROCENU
POLOZAJA DRUSTVENE ZAJEDNICE U PROSLOSTI _
SADASNJOSTI - BUDUCNOSTI
I I
Sada!njost-budu~nost
Ukupno
u usponu / stagnira
Ukupno
u usponu
stagnira
u padu
B. 0.
OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU LICNOG
POLOZAJA NA RELACIJI PROSLOST - SADASNJOST
- BUDUCNOST
ProSlostRsadaSnjost
. Ukupno
u usponu
stagnira
u padu
B 0
SadaSnjost R
buduCnost
Ukupno u usponu 1 stagnira 1 u padu I
I
100,0--100,0
I
152
100,0
56,8
865
100,0
18,2
278
100,0
24,3
370
100,0
0,7
11
100,0
I 160
76,1
64,1
744
86,0
14,4
167
60.1
21,3
247
66,7
0,2
2
18,2
I
.
I
100,0
181
11,9
37,6
68
7,9
41,41
75
26,9
21,0
38
10,3
-
100,0
148
9,7
30,4
45
5,2
17,6
26
9,4
B 0
100,0
35
2,3
22,8
8
0,9
28,6
10
3,6
52,0
22,8
77
8
20,8
2,2
25,8
9
I 81,8
I
rzvoz: tabela 11 a ll tekstu 1 tabela 7 a u Prllog u.
Tabela: 7b.
Proslost-Sadasnjost
Tabela: 8a.
100,0
100,0
100,0
762
682
50
100,0
89,50
6,6
77,4
78,9
68,0
590
538
34
100,0
91,2
5,8
6
24,0
;r 38 5,61 12
100.0
1 74,5
23,5
15,5
8,0
118
106
4
100,0
89,9
. 3,4
l=-5!
·~I
0,4
100,0
3
-
-
1
u pa du
100,0
18
2,4
66,7
12
2,0
5,5
I
2,0
27,8
5
4,2
-
1
B 0
100,0
12
1,5
50,0
6
1,0
Tabela: 8b.
OPTIMIZAM U ODNOSU NA PROCENU POLOZAJA
DRUSTVENE ZAJEDNICE NA RELACIJI PROSLOST SADASNJOST - BUDUCNOST
ProSlost~sadaSnjost
Ukupno
u usponu
-
stagnira
25,o
3
u padu
2,5
25,0
3
100,0
BO
SadaSnjost ~ buduCnost
Ukupno u usponu 1 stagnlra 1 u padu I
I
I
100,0
100,0
1524
1342
100,0
88,1
79,3
76,7
1064
1168
100,0
91,1
4,4
6,0
92
59
1000
64,1
15,71
16,2
240
217
1oo.o
I 90,4
---1 ;61--0,1
24
2
100,0
8,3
100,0
113
7,4
65,5
74
6,3
24,8
28
30,5
8,8
10
4,2
0,9
I
4,2
100,0
35
2,3
65,7
23
2,0
14,3
5
5,4
20,0
7
2,9
-
B 0
100,0
34
2,2
20,6
7
0,6
17,6
6
2,5
61,8
21
87,5
Izvoz: tabela 11 b u tekstu i tabela 7b u prllogu.
343'
�INSTITUT DRUSTVENIH NAUKA Srez _ _ _ _ __
ODELJENJE ZA SOCIOLOGIJU Sifra QPi!tilne _ _ _ __
B E 0 GRAD
Sifra pe>pisnag kruga _ _
Redni broj ru kontreiJ:mku
Redni ·bmj upitntka _ _
ANKETA
licne i opstenarodne zelje i strahovanja
Institut drustvenih nauka u Beogradu i~pi'tuje
sta na8e !jude cini zadovoljnim i sreenim, a sta ih s;precava da to postignu. Cilj istraZivanja je i9kljueL'I'O nauCan, •i umoljavate se da odgovorHe 111.a 'SVa pitanja.
1. (A) Svi mi zelimo nesto od zivota. Razmi:slite o tame Sta je za vas bitno u
zivotu i Sta biste zeleli da o.stvarite u
l>udu6no.sti. Drugim reeima, kwd zamisliie svoju l>uducnost. u najlepsem
svetlu ·kako •hi trehalo da izgleda vas
zi¥ot da histe hili sre6ni.
Ne zurite sa ·odgovorom -
Istpitivaoo:
ne piSi'te
ovde
trazanislite.
!mate 1i jos neilto da dodate?
34~.
�1. )B) A rsada ,ako !Poiledamo drugu stra.nu,
ikoja su •vasa strah<>v.anja i !>rlge u \'.ezi
bruduiinosti? Drugim creeima, kad zaa:nishlte svoju budu<:nost u najcrnjem
svetlu, ikaiko hi onrda izgledao vas Z:ivot?
l'l!'iJllivaeu:
ne pmite
ovde
10
9
P.01lf01Vo podVlaCrllm, n.e Zurite sa odgovor.om.
8
7
6
5
- -··-·-·
4
~mate
li j-<>S ne&to da dDidate?
3
r
2
1
(Ov'de je Qestvica. Pretpostavfuno tla wh lestvice (POKAZUJETE GA PRSTOM) [pretlStavlja
za v-as na~JepSU. nacin Ziv·o.ta, a !PO~e lestvic.e (POKAZUJETE GA PRSTOM) najgori
nacin zivota).
346
0
--
�I. (CJ
Gde se sada, po valiem rn.iSljenju, vii
]ieno na~azlte na ovoj lestvtci (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE
PO LESTVICI)?
]sp.i~ivaC.U:
111e pl.Site
ovde
2 . (A) A sada koje su vase zetje d !llaJde za
budue:n'o<st v8JSe zemlje? Ako ~aanislite
buduenost J ugo.slavije u naj!epiiem
svetlu, kako Ce stvari izgiedati, reeimo, posle de set goilina?
I op.iltival!nt:
n e pfSirte
0
vde
Brqj steyemce - - -
I. (D) Gde ste sta;ja>i na Iestviici pre pet godina?
Broj stepenice lmaJte !li jos ne:Sto da dodate?
I. (E) Sta m>slite gde cete l>iti na ,t<,stvici pos!e pet godina?
.
Broj stepenice - - -
348
349
�2. (B) A'koj,a su vasa strahova.nja i 'brige.za
'bllduenost va5e ·zeunlje? Ako rza.mislite budu6nost Jugoslav!je ·u najcrnjem
svetlu, 'ka<ko •ce stva.ri ~Iedwti poole
dese't g."dillla?
lsrp.iifliva.5u:
ne rp;illlte
ovde
2. (C) A •sarda, rpagledajmo orpet na lestvicu,
i pretposta<Vlmo da su na vrhu lestvice va'Se najlep.Se nade za J·1.11goslavij-u
lo;pj)tiv.,au:
ne pisiite
<>vde
(POKA2ITE PRSTOM), a na dnu lestvice vasa najvei:a strahovanja (POKAZITE PRSTOM) (POMICITE BRZO PRSTOM GORE DOLE PO LESTVICI).
Gde se, :po va:Sem mii!Sljenjru, Jugosla:vilj.a na-
la21i sada na lesrtvdci?
Broj st<Wooice - - -
2. (D) Gde je JugoslaV!\ja hila pre pet godina?
rm ..te
li jloS neSto da dodate?
Broj stepenice - - -
2. (E) Gge .(:e na l"stvici Jugoslav"ja biti posle pet godina?
Broj srtepenice - - -
351'
.351}
�I. P 0 L
mliSki
zenskii
1
2
7.
2. DATUM !ROEIENJA: dan
godlna
3. DA LI STANUJETE u
SELU, GRADU ILI MESOVITOM NASELJU
VERSKA PRIPADNOST
PO UBEEIENJU
1
PravoslavaJll
2
Rimokatollk
mesec
Bez vere
3
fulal!nska· verska. zajed•ni- .
ca · - 4
u selu
u gradu
8.
6
Bez odgOV<>ra -
3
5
Ostale veralspovesti
2
u meSovftom naselju
Rr<Jtesta111t (Evangelist) -
1
7
ZANIMANJE __________~--~~~~
neo.Zenjen-neudata-
1
Delatiwst ·nepoznata
IndUSI:rij a i rudarstw Polj•<>privreda i sumar-
oZeni]en-udata -
2
stvo "'"" -
udoJVac-udov!ica
3
razveden-razved·ena
4
9. VRSTA DELATNOSTI
4.
BRACNO STANJE
2
3
4
-
Grardev.inarstv·o
SaobraJcaj ,; veze
0
1
ugostilte'Ljstv<> .
_:, - ·5
Za:n.atstw i komuna.l!ne
uS!Jwge
- 6
Trgov>na,
i ~rizarn. -
Kuiltu'!"no-;prosvetna
7
8
Sodjallno-'idrmtvena
Organi drliavnil, vlaostii i
1.\Prave, praVIOSUde Jiina:nsije· i li<redit, lica ZII!P'Os!er:t'a i.tJPOlii>~kiin ; 1Struc ·
5. !MATE LI DECE
kovtrtim organ:irz8!Cij annal
pri[>adnici oruliamh for.'
'
madja
-· OStale n!l!Ptfld· ·. ne'imen<>V8Jlle
6.
352
NARODNOST
9
dela'tnoMi (obavezno
naveSti)
Van delatnoshl.
X
y
353'
�10. ZANIMANJE OCA·-~------
11. SKOLSKA SPREiMA _ _ _ _ _ _ __
12.. AKO
JE
POLJOPRI-
VREDNIK I ZIVI NA
SELU
Da au radi na svoj<>j
zeml!ji
1
Da 1i rald.i u qp5toj zemljoraldniCkoj zadruzi iti
.poJiiopr;,.,red'nOI!ll'dobru 2
Ostali sluca,ievli 3
b) za rpoljoprivredn;ke
(prosel!ni neto meseCni prlhod u
protekloj godini)
(velil!ina zemlj. poseda u
hektarirna)
14. NAPOMENA:
.
Anketiranle.oba"4,eno
- :.·
.ad· - - - - - d o
KONTROLU IZVRSIO:
(potpts
354
ts:Pltlva~a)
Svetozar Culibrk
ZELJE I :STRAIHOVANJA NARODA JUGOSLAVIJE
13. EKONOMSKO STANJE
a) za napolJ<\Privrednilke
SADRZAJ
(potpis kontrolora)
Hll!dllej Kantl'ill: Breidgl0'10r
1. U!"()d
2. Lfliiie
-
-
-
zE!lii" -
-
s. Licna ISfJrahov.aJni:i'•
-
4. NaiCioo.a~e Mli.e 5. Nlicvooalina >iboorhoi\Tanjia
6. Ze]Jje d mraihovainl:i'a ~radana \PO .repub~ikaana
7. 'z.Jk.ljiUCaJk
8.Reziane---------
3
7
19
35
47
87
102
148
163
�I
SADRZAJ
Zlata Grebo
ZEWE I STRAHOVA!NJA JU:OOSi:.OVENSKE ZENE
!
;,
r
y:
I
!
l
I
-;:-::<:.
1. UIVod
2. Opi§ti teorljslti dkviri
3. Meti>rldl~i [pll1il<jtwp ~
4. OpSti p.regiled .rezu.J;talta anikete
5. Utrea!j slar<lls!ne st11.>lo1h>re na lZBlie i 1Strah01van~a i na
polooaJj na olkali 6. Uticfl!.i br"&l" stnull<ture na zel~e i :strahovanj-a i na
IPOlo2Jfl\i na rresWkli - - - - 7. Uficaj me!Sta stanc>Van!j•a na ·fulj;, i ~tra,hovanja i na
pdli<>Zalj tna ilestvici 8. Ui11lcaJj iikohSke :>;preane na fulli<> 'i 01trahwan'ja i na po[bZfl\i<naskalii--------9. Utioaa ooc'iO"'.PI'Of""ibnailine IStrulklture na zei\J<> i strahqvarrjja i tna iPdlooaj na lestvlci
10. Za'k!iin>caik
11. Rezime -
179
180
188
200
215
232
246
262
277
298
307
�1I.zdaje
INSTIWT DEIUS'l.WElNIH NAUKA
lleo~wa<!
N""ijdinog llr<>Ilita 45.
Te!iiiii&Ii urediirllt · ·
ARSE iN" I iN
Slaiv!<o
l
Stampa: »RADISA TIM OTIC~ .- aeograd, Ob1Uc5ev venae 5 -
1965.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Želje i strahovanja naroda Jugoslavije / Želje i strahovanja jugoslovenske žene
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Svetozar Ćulibrk i Zlata Grebo
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Institut društvenih nauka, Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1965
Rights
Information about rights held in and over the resource
Institut društvenih nauka, Beograd
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
27-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
354 str.
društveni položaj
ekonomski status
Jugoslavija
socijalni status
socijalno istraživanje
-
https://afzarhiv.org/files/original/8e1ae63032a37e091cf9389b8f53b271.pdf
61b08ed2f47674711af07cb712870f96
PDF Text
Text
!
I
flOJIO/K AJ /KEHE Y CIJHPJ
�I
2KEHA. nTOCJIABli!JE Y HAPO,!l;HOJ PEBOJIYI!li!JM
Ha ocHosy MaTep>IjaJia aHKeTe: ,0 yqen:rhy >KeHa y
llOJI>ITJ1';1KOM JKml<lTy Jyr<JCJiaBHje", KOjy cy IIO'IeTKOM 1953
roAIDie 3a YHECKO o6pa,l\>IJI>I. Hei!a Bo>KHHoB>IIi il npo<j>.
I!P- MaKe Ilieyl!epJI, 3a IIITaMny npnpei!HJia:
Y 6HBIIIOj JyrocJiaB>IjH, y KOjOj cy
BJia,D;aJif'l kaiiHTaJIJ1CTJ1'tJKH O,zr;HOCH
rrpon3BOI!lhe, pai!BH JbYI!>I yonlliTe, a y npBOM pe11y pai!HM"tJKa KJiaca, 6MJlY! cy o6ecrrpaBJb€HH H
Heaa Boorcuuosuh
HHKaKBJi!X_ IIOJIJ1TJ1"8:KJ1X rrpasa,.
g_______
{ Si~n. ___B_,gg_
~WJ !ARO~Gt
I
P.EVulUGIJE BlH
Bl3li0TEKA I ~TAUPA
T
eKCTIJIOaT:vt:CaHM.
LKeHe noce6Ho HHcy HMaJie HH oHa orpaHliflieHa rrpaaa Koja
cy rpaljaHnMa nHa'!e 6>ma np>I3HaTa. LKese Hwcy HMaJie
,·
lnv. br. ....!I'J -------------···-· ....
HHCy HMaJie HJ1 aKTHBHO
HH rrac:vmHO rrpaso rJiaca. ·Y rrpaxcH, -:m:eHa HMje 6MJIO
HH Ha sa>KHHjHM yrrpaBH>IM . noc.ITosnMa. IIpeMa Y CTasy .
J 931 r_OIIl>!lJ:">-Jl:!'eHa_je..MorJJ:;t 3ay]eTHJl:OJJ:Q~i!L<Y.z1l<f_e,:::.
__
aJI>I 3aKQH KOjH je OBY ycTaBHY oji;pel!6y 'rpe6aJIO ,11a
CIIpOB€,11€ y :>KHB~j.e..,n;OHB-T--CB€-.. j\0 --Kpaja IIOCTOjaH>a
cTiipe:ofyrocoraiDI.fe:.. LKeHa je 6nJia 3anocTaBJbeHan y o6Jiac
CTMrpal)aHCKCir"'J1 IIOp0,11H'IHOr HaCJI€/!HOr npasa*.. Y 6paq,
H>IM Oi1H<?C>IMa BJia)1aJio je yrJiaBHoM rrpas:.rJio ,11a je MY>K
,rJiaBa rropo,n;J1u;e"-11 ,l(a je JKeHa ,n;y}!{Ha ;n;a ra-cJiyma M ,IJ;a
;w. ·
MY ce·rroKopasa. MyJK je, npeMa TOMe, o,n;JiyqJi!.~ao o_. MecT~
cTaHoBalba. ·o Bacn.J4.or.aH>y..~eu;e, ....o____yiJpgB_.ffialby·~··3a]€,i(Hifij:."'
KOM MMO~!';(ElQ.¥J..I!.fL~~-K3:LI:'l_WOBWJOM ~~jy_ je --~~:H-~.-YH-~-~~
·y-·6]la'qiiy 3aje)1HHu;y. LKeHa je y npeTe>KHOM ,11€JIY 6nJia
iicK'.ibyqeiia--iii:@£.ITei!Bor rrpasa. Y Cp5njn je >KeHa, Ha~
npHMep, MorJia ·HacJi€~i!Ti:-x MY2K:i~ caMo y cJiyqajy aKo oH
HeMa Hli!je,n;Hor MYIIIKor cpo,n;HHKa cBe ,n;a· ce,n;Mor KOJieHa,
ITo!!a~ ce TeMeJbe Ha ny6JIHKa~j aMa Case3Har :mBOlla 3a CTaTHc1'HKy M eBMI!eHI\Hjy, MaTep>Ija.Ji>IMa AH'I'Vr<Pa=cT>I'IKor <j>poHTa :m:eHa, xao " H3BelliTaj>IMa nojei!>I- .
HHX YCTaHOBa H opraH>I3au;wja IIpHKyrTJbeH>IM 3a HaB€i!€HY
a:HKery.
a >K€HCKa ,l\€D;a 6HJia cy lfCKJby'IeHa H3 HaCJielja y KOpHCT
CJiiHOBa.·
M y npoQeCHOM npasy :>KeHa je y HeKHM npasHHM
IIOI\PY'<j>IMa 6>IJia HJIH JIHllleHa npasa ,11a 6y,11~ pasHa-
*
Y 6vmwoj Jy:i-ocJiaBJ1jH 6HJIO je 6 npaBHHX rrop;pyqja Ha
xojHMa cy npHMelbHBaHH pa3JIH"<~MTJ1 npaBHH npom1CH - rra n Y
<>.n.Hcicy. Ha ·2KeHe.
3
�npaBHa CTpaHKa ca MYIIIKapqeM, MJIM je 3a Bpiiielbe M3BeCHI1X rrpaBa, aKo je 6uJia y,!laTa, MopaJia MMaTM O,!I06pelbe
My:a<a.
·
·
IIpaaa MajKe 6>ma cy TpeTnpaHa Ha CJIM<raH Ha<ri1H..
MajKa HMje MOrJia 611TM TyTop ,!leTeTy. BaH6pa<rHa MajKa
611Jia je JIMIIIeHa· CBaKor· npaaa rrpeMa oqy lleTeTa, a 11eTe
Ce HaJia3MJIO CKOpO y 6ecnpaBHOM IIOJIO:a<ajy, ·
3anocJieHe :a<eHe, pa/IH""'e u' cey:a<5eH>m;e, 3a MCTI1
pa11 6uJie cy Malbe rrJialieHe. Pa/IHMne cy rrpi1MaJie 3a MCTM
pa11 rrpoce<rHO 25% p;o 30% Malhy mraTy Hero pa11H""'11, a
Y MHOrMM rpaHaMa M li,O 50%. ¢!1HaHCMCKMM 3ilKOHOM 0):\
1939 rD,!111He CMalbeHe ~Te y11aT11M :>KeHaMa, ~
;mrn c~a 3a 30% ~.
-····JiarrpeiiHe :>KeHe y rrpBOM pe11y pa/IH><ne u :>KeHe pa,!\HI1Ka y 5HBillOj JyrOCJiaB11jl1 y<reCTB<iBaJie cy aKTMBHO y
OIIIIITeHapO/IHOj 5op5H llpOTI1B · HeHapO/IHHX pe:>KI1Ma 3a
,ZJ;eMOKpaTM3au;njy
3eMJbe,
3a
TI060Jhilla:fbe. eKOHOMCKOr
. IIOJIO:a<aja pa/IHI1X JbY/IM, CBeCHe 11a je TO je/IHHH rryT M 3a
ocrnapeH>e lbYIXOBe paBaorrpasaocTM.
JKene y_ HapoiJuooc.noDodu.tta'!f.'lCOj- sojc~u.
Bop5a 3a paaHarrpaBHDCT JKeHa y
Toxy Hapo11He peBoJiyql1je 611Jia je
cacTaBHM ;n;~o 6op6e "t!HTa:~or · Ha-
po.n;a 3a HaU)i!OHaJIHy -He3aBJ1CHOCT. Jf 3a ~DIIlliTa ,z:(eMOKpaT-
CK>) npaBa. KoMYHHCTM<rKa napTI1ja JyrocJiaBHje, xoja je
CTaj aJia Ha <reJiy Hapo11He peBoJiyquje 0,11 rrpBHX ,11aHa
. ycTaHKa_ CllpOBO,!IH y :lKHBOT llpMHqMII . paBHOupaBHOCTJ.f
:lKeHa. 0 TOMe cBe/IO'fH yG:e!llli.e JKeHa 6opa11a y npBHM
opraHH30BaHMM napT113aHCK11M O/lpe;:i><Ma; y<rewhe :lKeHa
y IIpBHM HapO,l\HOOCJI060,!IMJia'l:K11M 0/150p><Ma, KaO M y
APYrMM <flopMaMa aKTHBHOCTI1 Koj e cy ce pa3BHj aJie j oiii
, y TOKy 1941 r0/111He.
.
Y napTM3aHCKMM OIIPei\11Ma 11 je,l\!1HMqaMa HapO/IHOocJio5o,!IHJiaG:Ke BojcKe CTaJIHo je pacTao 5poj >KeHa 5o-
Pill:@~ _ !!9-.J.U:J:T.~~8.f!i!-~.t.%,_QQ~)!..~~~n\ ~_Y_:~:rvrp·a:···- LKeHe
oopl111 no cBojoj 6op6eHOCTI1 " ><3/lp>K.J:bimocTH y. IIO/IHOIIIel:by CBJ1f{ paTHHX TeillKOfia .HlfCY 3aOCTajaJie 3a CBOjHM
IIPYrDJ>MMa
6opq>:rMa.
fbl1XoB
xepOH3aM u
caMorrperop
~pJ168BJ10 YIM je yrJiep; J.1 IIO!IlTOBa£-he~ KaKO lb:v.i:XOB_MX p;py-
roBa TaKa J1 n;eJior Hapo,n;a.
Y rror.rie11y Y31\H3alba J!<eHa Ha pyKoBO/Ieli.e <flYHKqHje
y BOj Crrl1 HMje 5J1JIO Hl1KaKBJ1X rrpe,!lpacy,!la. 2KeHe cy
4
- Q"eH>E!He. npeMa ··lbYIXOBHM crroco6HocTMMa~ CTora cy :m:eHe
BpW11Jie pa3He <flyHKqMje y BOjCqM, HapO<iWTO IIOJIHTMG:Ke,
11' y caHI1TeTy. PeJiaTHBHO BeJIMKH 6poj :a<eHa 6uo je Ha
cpyHKIJ;HjaMa- IIOJIJiiTJiNK:MX lJ,€JieraT&,. 3aM8HHKa .KOMecap~
11 KOMecapa-y ,"qeTaMa,-·6a'!'aJbOHMMa iia. H 6pnra,ZJ;aMa, .l.!Jia.;.
HOB a IIOJIMTO/IeJia 6pHI"a,!la M /IMBH3Mj a, pe<fJepeHeTa CaHH~
TeTa; o6aBeiiiTajmrx octnrqnpa, BO,!J;HMKa, KoMaH,n;Hpa -qeTa,
G:JiaHOBa l30jHI1X cy,n;oBa MT/1.
.
.
0,!1 1941-1945 ·rO/IMHe 60pMJIO Ce y pe/IOBMMa rrapTM~
3aHCKI1X OI\Pella 11 HapO/IHOOcJio5o/IMJia'<Ke BojcKe oKo
100.000 JKeHa, o,!( Koji1X je norueyJio 25.000, a palbeHo aKa
40.000. CaMo y TOKY paTa oKo 2.000 :>KeHa yHarrpeljeHo je
y 'l:I1H o<fl><g><pa. IIocJie paTa 5poj JKeHa KOje cY /I05HJie
_'Octm:u;HpCKe 11 rro,n;ocJ:mu;HpcKe -qiDioBe 3HaTHO ce rroBehao, a
Meljy lbHMa ,D;OCTa je ·aHl1X KOje J1Majy B111lle O<fJHqHpCKe
l.!MHOBe. ,JiapTH3aHCKY CIIOMeHm.J;y-1941 r6p;mre" MMa OKO
1.900 JKeHa, 11JIM 10,7% 011 yKyrrHor 6poja HOCHJiaqa ,Crro. MeHHI1e", Opl\eHOM HapOI\HOr xepoja OI\JIHKOBaHe cy _63
:a<eHe, ><JIM 6% Ol\ yKy'IIBor 6poja. BeJIMKM 6poj :a<eHa HOCI1
· u IIPYra BHCOKa paTHa O,D;JIMKOBalba.
·
Beh 011 npBMX 11aHa ycTaHKa orpoMaH 6poj :a<eHa YK.JbY'<MO ce u Ha
,!~pyre Ha'l:MHe y OIIWTeHapO/IHY
. 6op6y. Y OKyiiHpaHHM rpa/IOl3HMa
n ceJII1Ma MHoro6pojHe opraHI130BaHe rpyrre :lKeHa npJ.fKY~
rr.Jbajy caHI1TeTCKI1 MaTep11jaJI, opraHM3yjy " rroxaljajy
J1JieraJIHe KypceBe 3a 6oJIHJP:r3.pKe, opraH:vr3yjy KaHa.rre 3_a
rrpe6a~HBa:Ebe caHHTeTcKor' -M ;n;pyror MaTep:vrjaJia napTH3aHli!Ma, KaHaJie 3a rrpe6au;MBaae ~y,n;:n· li:I3 rpa,n;oBa Ha ocJio5oljeey TepHTOp11jy H rrapTM3aHCKe 0/lpe,n;e, M3HaJia3e CTaHOBe sa .:v:m€raJio;e, Bo.n;e rrporrai'aH,n;y rrpoTHB o,n;Jia1Keina
Ha pal\ y HeMa'rKy, 5ojxoTyjy oxyrraTopcKa TP:lKMWTa, M
y HeKOJIMKO rpa,!IOBa jaBHO ,!leMOHCTpMpajy IIpOTI1B rJia/IM
M cKyrrohe, rrpoT::t-:t:B xarrmeH>a }KeHa J1 ;a;eu;e (MocTap,
CrrJIHT, IliM6eHMK, Jby6.lliaHa 11 ,!lp.). 35or cBor aKTMBHOr
pa,n;a y HapO/IHOocJio6oiiMJia"<KOM rraKpeTy BeJIMKM 6poj
EeHa 6110 je xarrrneH o,n; cTpaHe recTanoa 11 KB:HCJIJ1HIIIKe
rromr[\Hje. Ha 11eceTMHe XM.Jballa :>KeHa 5nJio je OTepaHo y
JIOrope, ocyijeHO Ha cMpT 11 cTpeJDaHo. -,I(o rrocJie,ZJ;l:bei,' LJaca
>.Keue ua OKynupauoj .u
na oc.no6o~euoj TepuTopuju
5
�KHM BefiHMa Hapo.n;Hor ocJio6olje'ita, y o.n;6opHMa Hapo)l;HOocJto6o)l;HJiaqKor ¢poaTa, y pyKOBO)l;CTBHMa ·opraHH3au;nja
; KIIJ, CKOJ-a, OMJia)l;HHe, y Bojao-.rro3a)l;HHCKHM opraH!1Ma,
_I\HBHJIHHM Cy)l;OBHMa HT)l;.
QHe cy.cMe:no npKOCHJie·oKynaTopy He.o.n;ajylm csoje .n;pyrose. ca-KOJHMa- cy pa.n;nJie; * .
·.·
· . . .· ,
·
Ha ~cJio6oljeHoj . TepnTopnjH y Cp6HjH, XpllaTCKoj,
CJioBeHHJH, Bo':l" " .n;pyrHM KpajeBHMa· :>KeHe ce. opran>I. 30BaHO- YK'fbY'<YJY·. Y 6op6y npeKo CBOjHX aHTH¢ailll1:CTH'iKHX o.n;6opa. O.n;6opH :>KeHa opraHH3yjy caKynJba:a.e xpaHe
3a napTH3aHcKe o.n;pe.n;e, cHa6.n;esajy. o.n;pe.n;e o.n;ell.OMH o6yc
fioM, ITJieO::y qapane, J.IeMnepe, Iill1jy sern, H3paljyjy·onaHKe,
opraHH3YJY npa,he " KpnJbeH.e o.n;ell.e. Osa noMoll.. >Kena
6HJia j e BaHpe.n;Ho 3Haqajaa, c o63HpOM na TO .n;a j e napTH3aHcKe o.n;pe.n;e, napo'<HTO y npBHM .n;aaHMa Hapo.n;aoocJio6o.n;HJia<i:Kor paTa, CKOpo HCKJbY'<HBO• caa6.n;esao napo.n;, O.n;
noce6aor 3Ha'iaja je pa.n; >Keaa y 60JIHHu;aMa n 6pHra 3a
caa6.n;e_sa:a.e H qysa:a.e pa:a.eHHKa, aapo'iHTo y CJIY'fajesHMa
HenpHJaTeJbcKe o¢aa3HBe H aanyrnTa:a.a TepHTopnje o.n;
CTpaae napTH3aHCKHX o.n;pe.n;a. Y MHoro cJiy'<ajeBa 6pnra
o pa:a.e;rnu;HMa rroJ3epaBaaa je >KeHaMa, Koje cy 3HaJie "
ITO)l; HaJTe>KHM OKOJIHOCTHMa .n;a HX caqysajy H CaKpHjy
o.n; aerrpnjaTeJba. OrpoMaH j e .n;orrpnaoc >Kena Ha ocJio6oljeHoj TepHTOpHjH H Y tlpyrHM BpCTaMa ITOMOfiH HapO)l;HOOCJIOOO)l;HJia'iKOj BOjcu;n: H3HOIIIeH.y pa:EbeHHKa ca ITOJIO}Kaja, Horue!hy pa:a,eHHKa, rrpeHOIIIelhy xpaHe, MYHHu;nje,
Opy>Kj a, BO)l;e BOjHHM j e)l;HHHI\aMa 'ieCTO Ha BpJIO y)l;aJbeHe
rroJio>Kaje. Ha )l;OMaKy nenpnjaTeJbCKlp:' J:IYIIIaKa, qecTo
no,n; HerrpMjaTeJbCKOM BaTpOM, JKeHe cy, Hap01.!JII'fO
Bell. o.n; 1941 ro.n;nHe >Keae cy 6ilpaHe y aapo)l;aoocJio6o)l;I1Jia'<Ke o)l;6ope y Cp6njn, BojBo)l;HHH, XpsaTcKoj,
Bocan. Y MHOrHM o)l;6opnMa >Kene cy 6HJre y selinHI1, !IITO
j e 3a Ta,l(annne ycJioBe _
5nJio HOpMaJIHo. OcMM Tara, OHe Ha
OCJI<)6oljeHoj H HeOCJI05ol)eHoj TepHTOpHjH Bpiiie H MHOro6pOjHe ITOJIHTH'<Ke H !(pyre ¢YHKI\l1je: y aHT!i<lpaiJI>{CTJf<ITipeMa aaKaa,n;Hoj rrpoQeHf:I ;o;p. ,D;oncpe BoreJI!.mKa, aerro-
cpe;z:r;m1 paTHH ry6Y.IIJ;H Y _JyrOCJraB_MjH H3HOCHJIH cy YKYITHO 1,810.000
Jbyp;n. O,n; Tora je 620.000· ::m:eaa~· MJIM jep;aa Tpehmm YKYTIIlliX
paTHMX m:pTaBa. (2Kea:e rrorHayne y HOB u ITOJ, CTpeJI>aHe Ma·coBao VI y noropHMa, YMPJie y 36erOBMMa u_ norHeyJie o;n; 6oM6ap,n;osalf>a.)
6
HaJIHy He3aBl'!CHOCT, o6yxBaTajyfiM CTOT:mre· XlifJDa,!(a 2KeHa
cnpeMHHX 11a y Toj 6op6H)l;ajy "cBoje >KHBOTe: Jorn 21 aBrycTa 1941 ro)l;HHe o)l;p:>Kaaa je npsa·KoH¢epeHI\Hja >KeHa
.[(pBapa H OKOJIHHe. CJIH'<H€ KOH¢epeHI\Hje 0,1\p>KaBaHe cy
KaCHHje H y . .n;pyrHlvi KpajeBnMa JyrocJiaBwje 11 Ha :a.HMa .
cy 6MpaHH o)l;6opn JKena. Ha IlpBoj 3eMa.llicKoj Koa¢epeH"
I1JfjH aHTH¢alill1cTKHH.a JyrocJiaBHje 6. XII. 1942 ro)l;HHe
>KeHe JyrocJiasMje ocnrrBajy csojy opraH113au;11jy, npeKo
KOje lie y6y)l;ylie jO!II optaHH30BaHrrje;l1 KOMITaKTHHje MOliH
)l;a ·)l;onp>mecy cBoj y11eo y ocrilape:a.y I\11.IheBa Hapo)l;HDoc.rro6o)l;HJia'<Ke 6op6e, cBoj y)l;eo y 6op6n 3a cJio6o)l;y n
He3aBHCHOCT CBOjHX Hapo.n;a y 6op6H npOTHB ¢aiiii13Ma.
Oae cy 6nJie cBecHe )l;a he y Toj 6op6w, CJ?Oji1M aKTHBHHM
yqerulieM, OCTBapHTH H CBOjy pa:eaonpaBHOCT.
roBopeliH 0 )l;OTipHHOCy >KeHa .JyrOCJiaBI1je >(a llpBOj
Koa¢epeHJ:1rrjrr aHTI1¢arnHCTKHH.a JyrocJiaBHje .n;pyr THTO
je peKao:
0MJI3-:-
)l;HHKe, opranH3oBaHe y pa)l;He '<eTe, o6palj>IBaJie Hofiy
aarryruTeHa rroJba H ca6npaJie JieTHHy 3a Hapo)l;HoocJio6oll:>rJia'<KY BOjCKy. Y )l;HBep3aHTCKHM aKnHjaMa, rrpeKOITa~
sa:a.y necTa, y pyrne:a.y npyra >KeHe na ocJio6oljeHoj Tepi1TOp11jH Y3HMajy BH)l;Hor y'<e!IIlia.
*
IloKpeT :>Kena KDjH je y JyrocJiaBHjH noc'rojao " npe paTa 11 KOjH
je 6no YKJbY'feH y onrnTy aapo)l;HY
6op6y· TipOTHB HeHapO)l;HHX pe>KHMa pa36yKTaO ce y ycJIO"
BHMa Hapo)l;HoocJio6o)l;HJia'<KOr paTa, y 6op6>r 3a nau;11oA'HTUif;amucTtf.'ll.?<:U
if;pO'HT :J!Cf!_'iW
I
,KfiepH HaillJ-:~:x- Hapo,n;a cTaJie cy y npse pe~ose
Hapo,u;HoocJio6o,u;HJia"::Ke sojcxe 11 napTH3aHcxJ1x o,n;pe,n;a Jyroc.n.asHje. Hama no3ap;li:IHa je, ·Bmue ·Hero J1lllTa ,n;pyro,
p;OKa3 K01I.J1KO cy OH€_ .CBjeCH€ OBOr XHCTOpMCI_{Or .MOM€HTa,
xa,n;a -c~ O",ztJiy'lJyje· cy,n;6naa · "i~Tasor qosjeqaac:sa, xa;na ce .
o,n;Jiy"iyJe cy,n;6v.ma ~eaa ... "
,2Keae JyrocJiaeuje xoje cy y osoj 6op611 ca TaKBHM
CaMOnperOpOM -J{a.ne Ta;KB€ JKpTB€, OH€ IliTO -TaKO YIIOPHO.
cToje y · .-npBVIM pe,n;oeHMa Hapo,n;aoocJio6o,n;HJia'3:Ke 6op6e,
HMajy npaso ~a oe,nje, ;n:aaac, je,n;aHrryT 3a YBHjeK, YTBP,n;e
je,n;ay ""<IHif>einm;y:. ,n;a osa 6op6a MOpa ,n;omij€TH mzo;n:a H 3a
JKeae aapo;n;a JyroCJiainrje, ,n:a HHKa,n;a 'BHllle HHKO Hehe
MOhJil. J%ICTprayTH. 'l'€ CKy.rro' TIJ;raheHe nJIOp;OB€ 113 JbHXOBHX
pyey! 3a o.sy_ CTB.ap Haruux_· 2Ke~a CTajahe ~ama, .Hapolt,:s;oocJio6o,n;HJia'lxa BojcKa 11 cse x.eae -Koje ce HaJiase y npBHM
pe,n;oBHMa- BeJIH'Ke '_60p6€."
�AHT11cparu11cTWIKI1 cppoHT >KeHa; KOjl1 je y 'TOKY pa:Ta
113pacTao y opra:HI13Rl111jy CBI1X >KeHa JyrocJraBHje, yJiarao
je, BeJIMKe Hanope 1\R, rmpe11 opraH1130Balha >KeHa 3a Ibi1Xo- ',
/ Bo aKTI1BHO yq:eruhe y HapOI\HOOcJio6ol\':fJiaq:Ji:qj 6op6n, y3~J1rHe CB~CT }I{eHa H
JbY,U:J1 0
H':JMXOBO]
paBHOnpaBHOCTM.
Ha TOM rrocJiy aeoMa 3Haq:ajHy yJiory Ol\11rpaJie cy 11 opraHI13Rl1Hj e HapOI\HOr cppoHTa, HapOI\HOOcJio6oi\11Jiaq:rm Ol\6op11, y KOji1Ma cy >KeHe paBHorrpaBHO yq:ecTBOBaJie y pai\Y.
IIoce6Hy yJiory Ol\11rpaJie cy jei\11HHI1e HOB " IIOJ, Koje
cy Y CJI0601\HHM 'fRCOBI1MR pa3BHjaJie 11HTeH311BaH IIOJIHTWIKI1 J?RI\ Meljy HRJ?OI\OM. Meljy OCTRJIHM IIJ1TRH.l1MR,
6opljl1 cy Ha cKyrroB11Ma Hapol\a o6jarulbaBaJIH 11 rrp111h-1nne
paBHorrpaBHOCTH :lKeaa. Eop6a 3a paBHorrpaBHOCT >KeHa
JyrocJiaBI1je y TDKY Hapo.o;HoocJio6oAHJia'IKor pa:Ta Hl1je
611.rra CaMo CTBap JKeH~, Hero je IIOCTaJia J1 CTBap CBaKOr
y'IeCHI1Ka y HapDI\HOOCJio6o.o;HJia'IKOM pa:Ty.
Y npBHM nuCaHMM np0IIJ1"C:i:1:Ma 0
HRJ?OI.\HOOCJI060I\HJIR'IKJ1M OI\60p11MR KOje je H31\RO BpXOBHJ1 IUTa6
aiCe'H,a
HapOI\HOOcJio6oJ:ii1Jia'!Ke
)!ojcKe
cpe6pyapa 1942 rOI\MHe y ¢D"'H (,3al\aljH 11 ycTpOjCTBO
HapOI\HOocJio6oi\HJia"'KHX oA6opa" i%i: ,06jalUibelba " yrryTCTBa 38. pal\ HapOI\HOOCJI06DI\11Jia"!KJ1X OI\60pa y OCJI06oljeHI1M KpajeBHMa") H3pa:lKeH je IIJ?11Hljl1II paBHOIIpaBHOCTI1
:lKerra KOI\ H36opa 3a ceocKe rrapo.o;rroocJio60I\MJia"!Ke OA6ope. Taj rrpHHijHII 1\0CJiei\HO je crrpoaoljeH 11 KRCHMje Kp03
MHOro6pOjHe IIHCRHe 1\0KyMeHTe IIOJIJ1TI1"'KJ1X H BOjHHX py~
KOBOI\CTaBa Hapo.o;rro6cJio6o.o;I1Jia"'KOr rroKpeTa. Ha.BerulieMo
CRMO H€K6 01.\ IbJ1X. ]if3BplUHH OI\50p 0CB0601\J1JIHe cppOHTe
H31\RO je 17 Maja 1942 r. ,01\JIYKY 0 ycTaHO)lJbelby Hapo,t~He
BJiaCTJ1 Ha OCJI050}j8HOj CJIOBeHa'l.IKOj Tep11:T0pMjK 11 , K6jOM
ce o.o;peljyje 11a je Hapoi\HOOCJio5oi\11Jia"'KH OI\5Dp ,cacTaBJbeH OA 5 AD 15- '<JiaHOBa 6e3 pa3JIMKe nona" H ,t~a CBH rpaljaHH KOjl1 cy HRBJ?IUHJI11 18 rO,liHHR HMajy RKTHBHO H rraCI1BHO 6><pa'<KO rrpaBo 6e3 pa3J!HKe Ha rroJI. CerrTeM5pa
1942 rDI\HHe BpxoBHI1 KOMRHARHT HapOI\HOOCJI060,lii1Jia"'Imx .\IapTH3aHCKHX 01\p€1\a H ,li06pOB0JhR"'K€ BOjCKe JyroCJiaBI1j e THTO, H3,t~ao j e y EHXafiy, ,Hapei\6Y o H36opHMa HapOI\HOOCJI0601\HJia'IKJ1X OI\60pa" y KOjOj je 6HJIO
H3pa>KeHO HR'IeJIO ga y H35bp><Ma 3a HapOI\HOOCJI060,liHJia'!Ke 01-160pe y'IeCTBYJY IIOI\je,t~HaKO MYIIIKRJ?[\11 H lf'€He,
~o%y~eUTU -U3
ap€MeUa
paTa o paauonpaeuocTu
8
KRO H HR'l:€JIO 1-1a 38. 'IJJ;RHR,HRp01.\HOOCJI060I\l1JIR'l:KOr OI\60pa
J1JII1 IIOBepeHMKa MO>Ke 6HTH 6><paH CBRKI1 rpa'\jaHHH KOjJ-I
je HaBpiii110 18 rDI\HHR, 6e3 063Hpa Ha IIOJI.
.
Y Hapel\6>< BpxoBHor IIITa6a HapOI\HOOCJio6oA11Jia'l:Ke
BOjCKe 11 rrapT113RHCKHX 01\pei\R JyroCJIRBI1je 0 113J?RI\11 CIII1CKOBa BOjHI1X 06B€3HHKa, 01.\ 9. I. 1943 rOI\HHe HapeljeHO
je, J13Meljy OCTaJibr, 1.\R ce y BOjHe CIIHCKOBe J-IMajy yBeCTJ1
11 >KeHe 011 HaBprrreHe 18 110 45 rOI\I-fHa, Koje ce A06poBOJbHO
·npHjaBe y pei.\OB~ 6opa!ja HOB 11 IIOJ, Kao 11 oMJI8.1\MHKe
01\ 17 11 18 ro,n;!riia CTRpOCTH, KOje Ce I\06pOBOJbHO ja:Be.
O,n; cpe6pyapa ·1944 ro,n;HHe ,n;o HOBeM6pa ncTe ro,n;HHe
o,n;p2KaHa
cy
3acep;alba
3eMaJbCKMX
aHT:m:j:>aiiiMcT:r:r"9:KMX
Belia XpBaTcKe, EocHe i%r XepljeroBHHe H Ma:Kei.\OH11Je Kao
11 ·sace)J;alha CJioBeHcKor oCso6o)I.i1JIHor cseTa, :qpHoropcKe
aHTHcparuHCTWIKe cKynrrrTHHe HRPOI\HOr ociro6oljelha ri
BeJII1Ke aHTMcparui1CTI1'l:Ke Hapo,n;HoocJ:ro6o,n;I1JIR'l:_Ke cKyrr- _
.IIITHHe Cp611je. Ha TMM 3ace,n;alhHMa 1.\0HeTe cy 11 ,n;eKJiapal1"ie 0 rrpa:BI1MR rpa'\jaHa y KOjHMa je KRO je,n;HO 01\ OCHOBHHx
Ha'tn~Jia
M3
li!CTaKHYTO lii -·Ha't:feJIO paBHOrrpaBHOCTH JKeHa.
OBHX HeKOJIHK:o
HajBa~HMjYIX
,rt;OKY_MeHaTa H3
Ha-
POI\HOOCJio6o,n;HJia'l:Ke 6op6e jacHo je ,n;a cy >KeHe JyrocnaBHje jorrr y TOKY pa:Ta OCTB'!pHJie CBojy IIOJII1TH'l:KYH rpa'lja:HCKY paBHOIIp'!BHOCT.
.
.
AKTHBHO yqerrrfie :lKeHa y CBI1M o6JIJ11.\HMR 6op6e,
:lKJ?TBe Koje cy >KeHe ,n;aJie y TDKY pa:Ta,_ Ihi1XOB ;xePO':f3aM,
yqerrrlie y pa1-1y opraHa HapOI\He BJIRCT>1,,pa35HJRJIO Je H3
11rura y 1\RH CTapa CXBa:Talba 0 !VlalbOj BJ?€1\HOCTH :lKeHe ."
Y'l:BPCTHJIO cxBa:Talhe ,n;a >KeHa y _HOBOM I-IPYIIITBy, 3a KOJe
:cy ce Hapo,liM Jyroci:raBHje 6op11JIH, Mapa 6HTH paBHorrpa-.
~aH 'tfJiaH sajep;HliHJ;e, jep ce 11. oaa_rrop; HCTHM Y_CJIOBHMa It
l1CTJ1M TeiiiKOhaMa 6opHJia
3a HaiJ;J10HaJIHY_
He3aBJ1CHO~T
<!B:oje 3eMJb€, . 38.. CJI060)\y >1 paBHOIIpaBHe 01\HOCe Meljy
.JbYI\HMa.
.
�II
2KEHA Y <I>E,Il;EPATMBHOJ HAPO,IJ;HOJ PEIIYB.UMI(M
.
·
.. .
JYrOC.UABMJM
1. IIPABHI1 IIOJIO:lKAJ
Ynora :lKerre y HapO/IHOocno6oAnJia'!Koj GopGn Gnna je OCHOH 3a
.
. HOpMHpa>loe paBHOnpaBHOCTH :lKeHe
y YcTaBy >< ocTaJIMM 3aKoHHMa <I>HPJ.
Y '<Jiarry 24 YcTaBa <I>HPJ Ka:lKe ce: ,2Kerre cy paBrronpaBrre c MyniKapQHMa y CBHM oGnacTHMa IIP>KaBrror, npnspe,I(Hor Iii ,ll;pyniTB€HD-IIOJIJiiTW!KOP 2Kffi30Ta."
CamacHo OBDM ycraBHOM ITP>IH!.1miY y 3aKOHHMa KOjH
cy /10!.1HHje /IOHeTH, OBO Ha'ieJIO /IOCJie/IHO je CITpOBe/leHO.
TaKo >KeHe KOje cy HaBprnHne 18. rDAHHa crapocTH HMajy
.npaBo 11a G>!pajy >< 11a Gy11y G>!parre y cBe oprarre Happ,z(rre
.sJiacTM, Kao J1 y opraHe· pa)J;u:vrqKor. :H ,IQJYIUTBeHor caMo.ynpaBJ:baH>a. 2Kerre MOry BpillHTH CBe jaBHe <i>YHKQHje II0)1
>ICTHM YCJIOB>!Ma KaO H MYillKapQH.
..
JilaKO Y JyrocJiaBHjH jorn HHje )10HeT HOB>! rpaljaHCKH
KO/IeKc, rra ocrroBy 7CTaBHe 0,11pe,116e o paBHonpaBHOCTH
:lKeHe M MyrnKaplja, cy,!(OBH Kp03 CBOjy rrpaKCY cnpOBO,!(e
npmiQmi IIOTIIyHe. paBHOIIpaBHOCTH :lKeHe y CBHM IIpHBaT1Io.rtuTU'l£Ka u tpa!}au-
C1Ca npaaa
HO-IIpaBHHM O)J;HOCHMa.
.
2KeHa MO:lKe OHTH CTapaTeJb >1 BprnHTH cBa 11pyra ·
rrpaBa y oGnacTH cTapareJbCTBa.
2KerrcKa 11e11a cy nomyrro l%!3jeAHa'!erra ca MYillKDM
lleljOM y norJieAy rrac.J):el)HBalba. y npaKCH CY/IOBa ycBO"
j erro j e npaBHJID 11a j e :lKeHa paBrronpaBHH rracne,n;HHK ca
1\el.joM KaO .I%! GpalioM H cecTpaMa yMpnor cynpyra.
3a ITOJIO:lKaj :lKeHe Ba:lKHe cy Oj~pe)10e 0 HCTpaJKHBaH>y
O'!MHCTBa. Majlj>! Koja MMa Barr6pa'<HD )jeTe o6e36eljeHo je
npaBo 11a rrpe11 cy)1oM /IOKa3yje O'<HHCTBO )1eTeTa. YTBpljerrH OTalj >!Ma npeMa BaHOpa'!HOM lleTeTy HCTe OOaBe3e
Kao M npeMa. Gpa'!HOj 11e11><. li13 ycTaBHe Oi1Pe116e 11a ,p0/1>1TeJbH MMajy npeMa 11e11>< poljeHoj BaH GpaKa HCTe. o6aBe3e
>! i1YJKHOCTH KaO >! npeMa opa'!HOj )1elj>!" ('IJI. -26 CTaB 5),
u;,eJIOKYITHO ,IJ;OIJ;,HMj_e
3aKOHO,IJ;aBCTBO,
a
HapoqJ1TO
COII;M-
jaJIHO, o6e315e)1HJID je ,11e11H • poljeHoj BaH GpaKa HCTH
npaBHH rronoJKaj Kao H )1e!.1H poljeHoj y 15paKy. CBa rrpaBa
KOja.p0)1HTeJbH HMajy 1%!3 pa)1HOT OIIHOCa (COljHjaJIHO OCHrypaH>e, rreH3Hje, )1D)1aTaK Ha 11e11y 1%! T. en.) 3a 11e11y poljeHy
y 15paKy rrpnna,z(ajy n 3a ,11e11y pol)eHy BaH 6paKa .
YcTaB <I>HPJ rroce6Ho je rapaHTo-
Padnu oOuocu u
co~u
jaJ1-na 3atuTuia -"tajKe
u OeTeTa
sao paBHOrrpaBHOCT JKeHe pap;Hli!Ue
1%! c.Jiy:>K6err1111e. Y '!Jiarry 24 cTaB 2
YcTaBa CTDjH: ,3a je)1HaK pa11
>KeHe HMajy rrpaBo il:a je)1HaKy IIJiaTY Kao 11 MyrnKapL\11 H
y>KHBajy rroce6Hy 3aUITI1TY y pa)1HDM 0)1Hocy. MeTa TaKo
Y CTaB 1%!3p>!'!J<TO 0,11peljyje )1a /lp:lKaBa HapO'IJ<TO illTI1TI<
J1HTepec_e MaTepe Jii p;eTeTa OCHHBa:EbeM p;eqjHX ycTaHOBa
u ,n;asaH>eM npasa MajKaMa Ha rrnaheao oTcycTso npe H
Y ispaKy j e :lKerra nO"Tnyrro paBrronpaBrra. ·Orra Mo>Ke · 3a/lp:lKaTn
cBoje )1eBoja'<KO· rrpe3H:M:e, a· 3aKOH o GpaKy irpeiiBHlja M
MoryliHOCT 11a MY:lK /ID/Ia CBOMe rrpe3IDI!eHy :lKeHMHO npe3IDI!e. 2Kerra pacnonaJKe 11enoM MMoBrme Koj n j e ynena y
OpaK >! paBHOnpaBHO ynpaBJ:ba OHOM MMOBMHOM Kojy je ca
My>KeM 3aje/IHO cTeKJia y GpaKy. Y cny'<ajy pa3BDII1\
GpaKa, >KeHI%! np11:na11a H>eHa 1%! 11eo 3aje/IHH'<KH cTe'!eH:e
HMoBmre. 2Kerra 3ajeAHD ca My>KeM o)1ny'<yje o 3aje/IHI%l'<Bpa1< u nopoou-.;a
KOM MeCTY CTaHOBaaa 11: 0 BaCIIV:ITaFhy 11 ITO,ll;l138IbY p;en;e,
rro,n;je/IHaKo owoBapa 3a o6aBe3e rracTane y GpaKy. BpaK
He rrpeTCTaBJ:ba HI%!KaKBO orparrH'!eH>e H>eHI1X rpal)arrcKHX
rrpaBa.
'10
rrocnenopoljaja." (YcraB, '<JiaH 24 cTaB 3.) ·
Pa3paljyjyliH oBe ycTaBHe o,11pe,116e, Hallie .rro311THBHD
pa/IHO 3aKOHO)IaBCTBO npy:lKa :crrelj>!jaJIHY 3aUITHTY JKeHaMa y pa/IHOM O/IHOcy, a rroce5no TPYi1HHM >KenaMa 1< MajKaMa ;z:~;ojHJhaMa. Csa osa rrpa.Ba :m:eHe y noTnyHoCTM KOp11cTe, a Hama co:u;:vrjaJIHCTJ1qKa 3ajep;HMu;a o,n;Baja 3HaTHa
MaTep><jaJIHa cpe/1CTBa 11a 611 o6e30e/IHJia H>>IXOBO KOp>!UIIieH>e. *
*
Y 1951 ro,n;. o,n; yeynHii.IX pacxo.u;a con;HjaJiaor: ocHrypaFba
6,6% Ha IIOpO,lJ;J1JbCKa -OTCYCTB8, IIOTIIOpe 3a ~~~~.:CC
OTIIa,n;a.no je
HOBopoljeHe .z(en;e, rrOMollli rropo,n;nu;aMa ca BHIIIe ,u;en;e
jaqaHy JtiCXpaHy MajKe J1 HOBOpo}jeHOr _p;eTeTa, am1 TO
JieKa He o6yxBaTa cBa MaTepY.Ijanaa . cpe,n;cTBa Koja
38IIITMTY. MajKe ·H
,n;eTeTa. ·
)
.
�Cse :>!{eae y P<'.l\HOM ot~aoey.y <I>HPJ :nMajy rrpaso aa
TpOMeee'!HO IIOpO,liHJbeKO OTeyeTBO ~ meeT He,lle.Jba rrpe H
meeT He,lle.Jba rroeJie rropo'\)aja, e Tl<!M .z~a je KOpHrnhe!he
OBOr OTeyeTBI), 21 ,1\aH rrpe rtopo'\)aja o6aBe3HO. 3a BpeMe
rropO,liHJbeKor 6oJioBa!ha }Keaa, y3 yeJIOB .z~a HMa aerrpeKH,l\HH pa,11~11 e"'a}K 0,1\.IIIeeT MeeeljH y je,liHOj ro,liHHH, HJIH
14 Meee1111 ea rrpeKH,ll:nMa -sa ,1\Be ro.z~rme, rrp:nMa aa TepeT.
eol1HJaJIHor ocHrypa!ha rryHH H3Hoc esojHx ·Mece'!HHX rrpHaa.z~Jie}KHOeTI1 ca CBHM ,1\0,llaljHMa. Y3 TO MajljH ,1\0jH.JbH
MOpa ce aa IheH 3aXTeB o.z~o6pi1TH KOp><rnhe!he rO,liHIIIIher
O,liMOpa O,liMaX IIOeJie IIOpO,liHJbCKOP 60JIOBa!ha
'l'py.z~aHIIe rroeJie 'leTHpH Meeelja aasprne~e TPY.ziHOhe
H. MaJKe ,1\0JH.lbe Ca ,1\eTeTOM 0,11 6 AO 8 MeCeljH eTapoeTI1
:nMaJy rrpaso, .z~a aa, ocaosy JieKapeKor ysepe!ha, rrpe'\)y aa
JiaKIII11 rrocao, a 3apa.z~y rrpmi<ajy Kao .z~a cy aa eBOM pe.z~os
HOM IIOCJ1y. 3a6pa!heH J.1M je HOfiHH .H rrpeKOBpeMeHH pal\,
3a6palheHO J.1M Je Bpiiie!he 01\peljeHHX IIOCJIOBa H He MOry
ee ca IIOCJia OTIIYCTI1T11, OCJ.fM y CJiyqajy 113Bpiiie!ha Kpi1BJfT-IHOr ,qeJia.
c
J1 paBHOrrpaBHOCTH
,qeTeTa. CBe ,ll;OK OHO .He ·aaBpmM
3
rOp;MHe aKO TO l13Y38THO
rrp11JIHKe 3axTesajy. T:nM MajxaMa rrp><rra.z~a 3a speMe pa11a
Ca. CKpafieHHM pai\HHM BpeMeHOM, 3apa.z~a 3a CTBapHO o6aBJbeHJ1 pa.z~, .z\OK csa ocTaJia rrpasa H3 pai\HOI' O.ziHOCa (ro.z~M:
IIIIh11 O.z\M~p, .z~o.z~aTaK Ha ,11e11y, MaTepl1jaJiao o6e36e'\)e!he
HT.zl.) ocTaJy 11CTa KaQ 11a MaJKa pa,1111 rryao•pa.z~ao speMe.
IlpaBO IIJiafieHOP OTCYCTBa 01\ 15 ,llaHa KOje CBaKH OCHrypaHM:K HMa 3a Herosa:a,e 5oJiecHor 'tfJiaHa nopo,l\~e, aajqernhe KOPHCTe JKeHe 3a aery 11eqe.
6e3 .,orraeHOCTH ,lla I1pH .TOMe
CTpa.z~a !heH.a 611oJiornKa 11 .ziPYIIITBeHa <J?YHKIIHj a palja!ha H
owaja!ha HOB11X re!Iepaq11ja. 06311pOM Ha Harne MaTep11j:i.JIH:e yCJ:rose, He,ii;ocTaT~K os.aKBe_samTHTe saaTao_ 6~ oTe·.>Kao · :a<eHaMa pa.z~BaH Kyhe.
Harne .z~oea.z~aiiiihe HCKYCTBO iroKa3aJio je .z~a je Y ycJioBMMa- €KOHOMCK€ l:f T8XHl1't!K8 3aOCTaJIOCTJ1 H80IIXO)J;Ha IDTO
IIn1pa saKoHcKa 3aiDTHTa JKeH€ .. Pa3Bl1TaK HHp;ycTpHje 11,.
yrrope.z~o e T:nM, pa3BHTaK Mpe_:a<e 1\e'IjHX 11 .z~pyrHX ycTa-.
HOBa eTBOpHfie ycJIOBe ,11a .ziPYIIITBO TY 3aiiiTHTY Bpiii11 Ha
,11pym Ha'li1H.
Y 3aKOHY 0 COljHjaJIHOM OeHrypaH>y pa,liH11Ka J1 CJiyJK6eHHKa '11 IhHXOBHX IIOpO,liHlja 113 1950 PO,liHHe IIOCTOJH
aeKOJIHKO OI\Pe11a6a Koie rroee6ao · 6eaed:>I1LIHPaiy :a<eay
KO.zl o.z~pelji1Balha !heHor npaila Ha cTapocHy rreH311jy! Kao.
H KO)\ o.z~peljHBa!ha rrpaBa Ha IIOPOI\11'IHY rreH3HJY KOJa JOJ
npHIIa,D;a TIOCJI€ CMpTM MyJKa.
.
·
MajKa .z~ojHJba ,110 6 o.z~aocao 8 Meeeq11 rrocJie rropoljaja
MO}Ke pa.z111711 .'<eTI1pl1 eaTa ,1\HeBHO (Jf3y3eTHO 11 TpM) ea
3apa.z10M KOJ a JOJ rrpHrra.z~a 3a nyao pa.z~ao speMe. )l;eo 3a- .
pa.z~e 3a speMe Koje MajKa rrpose.z~e aa rroeJiy HerrJiahyje
rrpe,lly3ehe, a OCTaTaK HCIIJiahyje COijl1jaJIHO OCI1Pypaae.
KopHrnhe!he CKpaheaor pa.z~aor BpeMeHa MO}Ke ce ·
,li03BOJII1TI1 .H MajKaMa y pa,liHOM 0,1\HOCy y IjMJbY HeroBa!ha
CBHM JKeHaMa sa5paaeao· j
TOM"
M y KPHBI1'IHOM rrpasy, Kao H3Bp3amTuTa .uajKe u OeTeTa
Y 'ICPUBU'lL'lwJt·
npa~y
IIIHJiau; KpYIBMqHor p;eJia, :iK.eHa je
3aiiiTHheHa. EpeM8HJ1Toj JKeHH He
MO>Ke ce 113pefiH. CMpTHa· Ka3Ha. 3a BpeMe IIOCJie,lllha Tp11
Meceqa TPY.ziHOhe 11 rrocJie rropo'\)aja ,110 HaBpiiieHe Je.z~ae
f0,ll;l1H8 CTapOCTlif ~€T€Ta, :»C8H€ J13,ZW:»CaBajy Ka3HY 3aTBOpa·
H eTporor 3aTBOpa y 3aiiiTJ1THOM' 1\0My oeyljeHI1Qa IIOp01\HJba, r.z~e 11Majy CBe ycJIOBe 3a HOpMaJiaH 01\POJ ,11eqe.
Tpy,liHMl1e Mopajy 611TI1 rlo.z~ aa.z~3opo-; JieKapa 3a speMe
/\OK ce aaJia3e y 3aiiiTHTHOM 1\0MY. MaJKaMa ce Mapa rrpy>KHTI1 MoryhHOCT .z~a caMe Heryjy csojy 1\eiiY·
Kao IIITO cy 113je,liHa'IeHe y npaBI1Ma, >KeHe Y .<PI_J:PJ
cy 11 y o6ase3aMa rrpeMa .ziPYIIITBeHOJ 3aJe!IHMI..V1, H y TOM IIOrJie,IJ,y Harne II03J:1Tli:IBHO 3RK!OHO,n;aBCTBO
ae npaBl1 HHKaKBY pa3JII1KY• H3Meljy MYIIIKaplja H :a<eHe.
H3je.z~Ha<Ieae
e sarromJ.OaBaf:be aa rrocJio2. :lKEHA ¥ QBHOBli HAillE 3EMJbE
BHMa IliTeTHMM ITO 3,Zl;paBJbe l1 M3Y38THO Tei.IIKVIM ¢M3JPIKJ1M IIOCJIOBM:Ma.
HapOI\11 J yrocJiaBHj e cy y TOKY
Hapop;HOOCJI060!IMJ1a'!Ke 6op6e H3-
OsaKso 3aiUTJ1THO 3aKOHo,n;ascTBo 3a JKeae op;pa:m:asa
cxsaTa:EBe aarne cou;Mja.rn1CTVft:IRe 3aje,n;HHIJ;e p;a je sana:..
eJie!he JKeHe BaH Kyhe aeorrxo,liHa .ziPYIIITBeHa HYJKHoeT
BojeB3.JIH
pa,n;M CTI1I.:(alba lp8He 8KOHOMCKe CaMOCTaJIHOCTJ.1, na npe~m
.ziPYIIITBeHH .e><cTeM "' eTBOpHJIH aosy Hapo,liHy BJiaeT.
12
06uoea npuepeoe
CBcijy
HaiJ;MOHaJIHy' H€3aBHCJ:I.QCT, cpymMJIM CTapH
13c
�'
· YcJIOBH, Y K_ojHMa je no ocJioooljelby, 1945 ro):IHHe rroqeo
,liB ce ·pa3BHJa HOBH CO!jHjaJIHCTH'fKl%1 APYIIITBeHH cHCTeM,
oHJIH. cy H3BaHpe):IHo TeiiiKH. J yrocJiaBHj a j e . 6HJia rrpe
paT a,. H rrop,e):l Tora IIITo je pacrroJiaraJia aeJIHKHM rrpHpo.ztHHM 6oraTCTBHMa, 3eMJ:ba ca Hepa3BHj.eHoM· MHAYCTpHjoM,
3aOCTBJIOM IIOJ:bOIIpHBpe):IOM, Ha HHCKOM KyJITYPHOM HHBDY
c HHSKHM >KHBOTHHM CTBH,!Iap):IDM y O):IHOcy Ha pa3BHjene
KarrHTaJI':"CTH'fKe 3eMJ:be y Espoim. ':leTBOporo):IHIIIlbl%1 paT
Ha Ha.IIIOJ TepHTOpHjH KOjH je rrpOy3pDKDBaO BeJIHKa pa3apalba HIIYCTOIIIelba, H IIJ:ba'fKa 0,!1 CTpBHe OKyrraTOpa jOIII
BHIIIe cy HOOIIITpHJIH TeiiiKOfie :r:Ipe/1 KOjHMa Ce HBIIIJia
naiiia noaa napO,!IHa BJiacT ..
llpo!jec ooHOBe rrpHspe/le oHo je cTora ocHOBHH 3a!laTaK Y rrepHO,!IY IIOCJie ,OCJI06oljelba, H OH ce O,!IBHjao ynope,!IO C OOpOOM, 3a CTBapalbe H yqspiiilielbe CO!jHjaJIHCTl%!'fKOr
CeKTOpa IIpHBpe/le .rryTeM KOH<fJHCKaljHj e HMOBHHe paTHHX
!ID6HTHHKa H c~pa/IHHKa oKyrraTopa, arpapne pe<flopMe,
HaljHDHaJIH3aljl%!Je CBHX PYAHHKa, ¢a6pHKa, rrpe/ly3elia H
TpaHCIIOPTHHX cpe/ICTaBa.
Eop6a 3a o6HoBy 3eMJbe OHJia je HcToBpeME!HO H 6op6a
3a HOB€ JWYIIITB€He O)J;HOCe, 3a HOB COI.J;MjaJIJi1CTJ.:[qKJ1 rro_I)e-
/IBK H. ITO TOMe je Ta 6op6a ):I06HJia H3pa3WI'O IIOJIHTH'fKH
KapaKTep. 113 TJirx pa3Jiora HeMoryliHo je roaopHTH o rroJin- ·
TM'tfKOJ 8KTJ1BHOCTl1 2K€Ha JyrocJ:ra:i3J1je, a H€ OCBpHyTJ1 Ce
Ha lbHXDBY yJiory y o6HOBH Haiiier rrpHBPe/IHOr, IIPYIIITBeHOr H KYJITypHor >KHBoTa.
AHTH<flaiiiHCTl%!'fKH <flpoHT Ri:eHa O/lp>Kao je csoj rrpaH
. KoHrpec Herrocpe/IHO rrocJie ocJio6oljelba 3eMJ:be, 19 jyHa.
1945 rO/IHHe, J1 II03BaO CBe >KeHe JyrOCJiaBHje /IB BKTJ1BHO
yqeCTByjy y 06HOBH 3eMJ:be, 11a rrpy>Ke CBojy IIOMOfi opra- ·
HHMa Hapo/IHe BJiaCTH' y ·opraHH30Balby rrpnspe/IHOr H
APYIIITBenor >KHBOTa, y peiiiaBalby COijHjanmrx IIHTaH>a,
noce6ao IIJ1Ta:a,a 3amTMTe M 36J?HffiaBaaa paTae cMpo"tia,rru,
KBO J1 Y OpraHH:lOBaH>y H OTBapaH>y IIIKOJia.
.
M3BpiiiaaajyliH ose 3a):laTKe, >KeHe y'lecTsyjy rroAje,!IHaKO Kao H MyiiiKapljl%1 y CBHM pa/I(}BHMa na o6nasJ:baH>y
¢a6pHKa, Ha paiii'fHIIIliaaaH>y pyiiieBHHa, orrpasJbaH>y JKeJie3HJ:ft!KJ1X npyra a ~ecTa, J13rpa,n.aM rrorra.u,eal1X ceJia,
ce'!H IIIyMe, o6paJ:1H HarryiiiTeHe 3eMJbe .. Y HH3Y Kpaj esa,
HapoqJ1TO· y Bocaa M Xep:qeroBHHn, )!{€He cy QaJie rJiaBHa,
a qecTo H je,n;MHa pq,n:aa caara Ha rr0,n;H3alby· rrorraJDeHHX
Kylia.
14
3aXBaJ:byjyim 3aje/IHH'liillM nanopHMa HaiiiHX pa,!IHHX
JbY/IH, y TOKy.1945 l%1 1946 rO/IHHe HajBefiH opoj <flaopHKa
H PYAHHKa, >KeJie3HH'!KHX. rrpyra H IjecTa 6110 j e o6HOBJbeH.
ITo.n;aTBKa o 6pojy 3ancicJienor ocooJba, na npeMa Toll'ie H
JKeHa, H3 Tor nep>tO/Ia neMa. HH3 o6HOBJ:beHHX rrpe,!ly3elia
y TO BpeMe pa/IHO j e CMaH>eHHM KarraljHTeTOM H CMalbeHHM
opojeM pa):IID!Ka, TaKO /Ia je opoj YKYIIHO 3BITOCJieHOr oco6J:ba, rra npeMa TOMe H JKeHa, y npe,!ly3eliHMa OHO aepoBaTHO H€T1J.€ Ha npe.n;paTHOII:f, H~Oy J1JIYI "t!aK MCIIO)J; aera.
0 TOMe rosope IIO/Ial1H o 6pojy pa/IHHKa 1947 rO/IHHe, npse
ro,n;vrne· IleTorop;J1IIIH>er n.rraHa, Koju je 6Jm HemTO MaJio·
BefiH 0,!1 opoj a 3aiiOCJieHJ1X pa):IHHKa y 1939 rO/IHHH.
ITo ocJioooljeH>y 3aTe'!eHo je rrpeKo
280.000 11et:~e paTHe CHpO'!a/IH oe3
je/IHOr HJIH. o6a po.z~>~TeJ:ba. BeliHHY 11et:~e TpeoaJio je CMe- '
Bpuza o
Oe~u
CTJ1TH y )J;OMOBe li!JIJ1 KO)J; CTapaTeJba.
J OIII y TDKY paTa Hapo/IHH Oi16op>~, a Hapo'!HTO opra~
HH3aljHje >Kena, opraH>t30BaJm cy Ha ocJio6oljeHoj TepnTopHjlit /IOMOBe H rrpMXBaTHJr>IIIITa 3B paTHY CHpOT.Ia/1. Y, TOKy
1945 T0!'1l1He OTBOpeHO je OKO 350 /IOMOBB (/le'IjHX, 3a cpe/1H>OIIIKOJI!je, y'!eH>~Ke y np!"BPeiiH), 122 o6):1aHHIIITa, 12
·onopaBHJrniiiTa .Y:I JI€TOBaJIJ1IIITa.
Ka11a ce Y3Me y o63Hp 11a je y TDKY paTa ynHIIITeHo'
H OIIITefieHO OKO 77% /IOMOBa KOjHX y OHBIIIOj JyrocJtaB>tjH
·11
OHaKO
HMje
6l%IJIO ·MHOro, ·oR,n;a' ce MO}K€ HaCJIYTMTJi! KaKBy
je rewxoliy npeTcTaBJ:bao ·cMeiiiTaj H 36pHH>aBaH>e 11e11e .
Y ycTaHOBaMa /le'!je 3BIIITJ1Te, KOje cy HBj'!eiiifie CMeIIITaHe y npHBaTHe cTaH6eHe 3rpa11e, HHje OHJtO HH Haj 7
OCHOBHJifjer II0Tpe6Hor_ J1HB€Hiapa, HMTlif Ce OH y TO BpeMe
Mora a H.a6aBMTJ1. HMj e 611JI0 HH ,:n;osoJbHO CTPY't!HOr H BaCIIl1THor Ka,n;pa, _
K_ao HM rroMohHor oco6Jba 3a pa,z:r y ,IJ;OMo-
BHM;a.
McxpaHa
_y
,ZI.OMOBHMa:
611Jia' je ·caMo
,n;eJIHMM't!HO
o6e35eljena.
OpraHH3aljHje A<P:tK rrpey3eJte cy 6p>try oxo 11e'IjHX
/IOMOBa H IIPYrHX ycraHOBa, " XlfJba/le '!JiaHMI(a A<P:tK
Ha/IOKHaljHBaJto je csojHM pa/IOM H cai<yrrJbaH>eM !I06poBOJbHHX npH.rrora oHo ·uiTo Ce H3 ,n;pyiiiTBeHHX cpe,n;cTasa
HHje MOrJIO OOe36e/IHTk
Kylia CB€ illTO je MOTJIO
2KeHe cy /IDHOCHJie l13 CBOjHX
ITOCJiy2Kl1TJ1
I10ITYHJ1 HHB€HTapa,
.
Jt>tlliaBajyfiH '!eCTO CBojy IIOp0/IHI1Y H CBojy ):leljy cpe/1 ;$- \l.'llt~~;d\
cTaBa Koja cy H>HMa oHJta noTpe6Ha. ,[(oopoaoJbHHM np ;:;'~\1-~t~ !!! ,
"S>.... \ / :!
-~"'
,_,
-~_..;,·
�'JI03HMa >Kene cy o6e3oe,q>i'JI<i ,qeqjiD,:
,qoBO"!>He
·K0.1JWIMH:e IIOCT€Jbli:IHe_, Op;eh.e H
p;0B0JbHe
KOJIMqMHe naM>!pHW11a. One cy, rrope,q Tora, o6pal:jY!Ba.rre
'rroee6B:e' eKoiioM11je Koje cy c.rry:ilnr.rre 3a c:H:a6,qetial'be ,qoc
MOBa HaMY!pHY!ljaMa. Ha ,qo6poBOJbHoj ocii:oilu· :>KeHe cy
,qe:>Kypa.rre y ,[IOMOBHMa Y! rrp>p<BaTY!IDIIIITHMa, IIpMnpeMa,Jie
xpafiy, '<Y!CTY!.rre M ypel:jY!Ba.rre rrpocTopuje, a aeoMa qecTo
o6aBJba.rre " ,qy>K'HOCTY! aacrruTaqa. 3axBaJDyjylm HarropHMa }KeHa, p;OMOBH ~y, 11 rrope,n; Tara mTo cy y aajsJ1Ille
ccyqaj eBa 6uJU1 nMrrpoBY!3npaHY!, 6Y!.rrY! ,qo6po orrpeMJbeHn
Y! yCJIOBY! :lKY!BOTa ,qelje y IbHMa 6Y!JIY! cy ITOBOJbHY!. JKeHe
cy ce rrpeMa .n;e11u OAHOCY!.rre ca rryHo rra:>Kl'be " 6pure. Ha.
TOM rroc.rry mi.n;je,qHaKo cy yqecT!lO!la.rre ceJbaHKe, pa,qHY!lje,
.MHT€JI€KTya.rrKe Y! AOMafiY!lje.
OpraHY!3al1J'<i <;. AHTmpaiiiY!CTY!'<Kor ¢poHTa :>KeHa rrpy.>KY!.rre Cy HapO'fY!TO ITOMOfi OpraHY!Ma napo,qHe BJiaCTY! y
o,qa6Hpal'by " Ol\pel:juBal'by cTapaTeJb'l 3a oey .n;e11y Koja
ID1CY MOr.rra 6Y!TY! CM€Il!T€Ha y AOMOBe, a B€JIY!KY! 6poj NceHa
ITpMXBaTJi::IO ce
~Y1KHOCTM
CTapaTe.JPa.
Be3 upeTepnBal'ba MO>Ke ce pehn ,qa cy 3a,qaTaK 36pY!IbaBaiba paTHe cupoqa,qil Herrocpe,qHo rroc.rre paTa Y!3Bpnnr.rre yr.rra.BHOM :1KeHe, HaJia3ehn HaqJ1Ha ,n;a ,n;e~M, cMeIIITeHoj y ,[IOMOBHMa Y! OHOj K0/1 CTapa,TeJba, o6e36e)1e CBe
IIITO je 6Y!JIO Hy:lKHO 3a IbHXOB HOpMa.JiaH pa3BOj. 'Y TOKY
19~6 romme, 3axBaJbyjyhu HarropHMa 3)1paBCTBeHor oco6Jba " rroce6Hoj 6pw3w :>KeHa, .n;e11a cy Y!3JTe'feHa op; pa3HY!X
o5oJDel'ba, y5Jia>KeHe cy rrocJTe)1I1Ue rJTa)1oBal'ba y TOKY
paTa, i10K je )1eJ:1M o5oJTeJToj o,q TY6epeyJTo3e oMoryheno
Jieqe:E:J.:,e y 6oJIHMl(aMa:
npocaer-ua nu'l'a1-ba
6JieMa, HapO"IMTO
-Y
BeJTWKY rroMoh opraHwMa ua,po)1ne
BJTacTiil rrpy:>Kiil.rre cy :>KeHe y peIIIaBal'by p;pyrlilX COljlfj a.JIHHX IIp0TIJ1Talbl1M<;l
IIOMOfi~
)KpTBa~a paTa,
paTHJ1M BOjHYIM MHBa'Jil1;D;HMa, :8ojHJ1M 60JIHJ1IJ;a.Ma
¥
H€3l1
paibeHY!Ka. Ha 6a3n )1o6poBOJbHOr pa,qa, >Ke,He cy rroMaraJie
y o6pap;Y! 3€MJbe rropop;wljaMa xoje cy ocTa.Jif'. 5e3 ,qoBOJbHO
pa,qne cnare, uapo'<HTO BOjHY!M Y!HBaJIH,D;MMa. Y·1944-1945
rop;Y!Hif one cy ,qa.rre 3HaTaH ,qorrplilHOC· y opraHW30Bal'by
BOjHMX 60JIHHlja . M CBOjHM ,qo5pOBOJbHID!i rrplil.JI031'1Ma y
!IOCTeJbMHiil Y! HaMY!pHHljaMa KaO '1'1 CBC>jY!M ,qo6pOBOJbHfuM
16
HlilCa:Ebe.
,l\o6pOBOJI;HY!M pa,qOBY!Ma Ha .OrrpaBKaMa Y! II0)1Y!3al'by
IIIKOJia, Ha IhHXOBOM o,n;p2Ka.BaFby, :m::eHe cy ,n;onpl1HeJie ,n;a
IIIKOJie OTrroquy ca pa,qoM. 2Kene cy ,qaBaJie " .zio6poBOJbHe
rrpu.rrore y HaMeiiiTajy, p;a 6u ce KaKO-TaKo o6e36ep;Mo
IIIKOJiaMa HajHy:lKHY!jY! Y!BB€HTap KOjH je y TOKy paTa
YHY!IIIT€H.
3. :lKEHA Y .M3rPA)l;lbM
PaOnu~a
Y-x:Jby~-a.Ba'lbe J~Cena
y npuapedy
ITo 3aBpiiieTxy rrepno);la o6noBe,
anpHJia 1947 fO,[IMHe ,1l;OH€T je 3aKOH o lleToro,n;:m.InDeM JIJiaHy pa3-
BHTKa Hapo,qHe rrpnepep;e Jyroc.rraBuje, xoju je npeTCTaB- Jbao nporpaM pa3BY!TKa ua,qycTpY!je H ilcToBpeMeHor rro,qH3al'ba MaTepuja.JIHor "' KYJTTypnor HY!BOa Hapo)1a. ro,qY!H€
1948 3eMJbe McTO'fHe EBporre Ha qecy ca CoBjeTcimM CaBe30M npe,qy3HMajy npeMa HaiiiOj 3€MJbM Mepe eKOHOMCK€
6JioKap;e, yrpo:m:a~ajy Harny: He3aBMCHOCT, ycJie,n; '!era ce
Hallia npJ:i::Bpe,n:;i HaiiiJia rrpe,n; HOBHM T€IIIKOfiaMa, KOje -~MO
MOpaJIJif CaBJialjl'l;BaTJf COIICTB€HJ1'M CHaraMa Y3 BaHpe,n;He
Earrope n JIHIIIaBal'ba HaiiiHx pa,n;HMX JDYA"·
06HM H3rpa,q><.e B€JTHKMX Y!BAYCTpHCKHX o6jeKaTa,
rroTpe6a rroja':IaHe eKcrrJioaTall;Iilje myMa pa,n;H H3B03a, no-
aehaH>e Tpaacrrop1'a, .rroBehaibe npou3B0)1llie y PYi1HY!l1HMa
yrJI>a H py;n:HMD;HMa o6ojeHMX MeTa.rra, H3MCKMB.aJIJ1 cy·
3HaTHO rroEehaFDe 6poja sarroc.rreHMX pa;n:HMKa. BMmKOBJ1
pa,n;He cHare Koja ce perpyToBa.rra ca ceJia, 6J1JIH cy Ml1HlilMaJIHH, c-' 06311pOM Ha 3a:OCTaJIOCT IIOJbOIIpliiBpep;He IIp0l1.3BO)J;H:,"e yoiiiiiTe, B€JIMKY 3anyiiiT€HOCT 3€MJhOpa,n;HJ:rqKJ1X
rroce,qa KOjY! ce y TOKY paTa HY!CY HOpMa.JIHO o6pal:jMBaJIM
lil
3HaTHe · ry6MTKe · ·~oJborrp:vrape.n;Hor J1HB€HTapa.
Cae TO
·3axTeBaJJ'o je MHoro BY!II!e pa,qHe caare " y noJDOnpY!Bpei1"·
CTora je y rrepuo,qy o,q 1949 ,qo 1950 ro,qHne jep;aa o,q
OCHOBHMX npo6.rreMa npY!Bpe,qae 1'13rpap;><.e 6Ho rrpo6JieM
yKJbY'IHBal'ba HOBMX ~a)l;HHKa y !IpHBpe,qy. 'Y THM rO,[IIilHaMa noja'l!aHo je l1 yKJI>Y"t!HBaFDe LK;eHa Y npHBpe,n;y, IIITO
:Je 61i1JIO .TIOOJie,n;:m.:r;ai He ·CaMO lhMXOB€ €KOHOMCK€ 3ali1HTepe2 IloJioJKaj JKe,tr€ y ¢HPJ
17
�coBaHOCTM M Beli OCTBapeHMx MaTepMJaJiimx ycJIOBa sa
IID1pe, YK.lhy'<e1be JKeHa y rrpon;ec rrpo113BO,ll!he, Beli, y
rrpBoM pe.z~y, lh'l1xol'le CBecn< .z~a cy 11 oHe IIY:H<He .z~a Ha
ce6e rrpey3MY je.z~m .z~eo TepeTa 113rpa,ll!he; YJiasaK JKeHa
y !!p11Bpe,11y 6Mo je ,sHaTaH, Hap()'IMTO Y' 11H.z1YCTp11CKI1 saocTaJIMM perry6JIMKaMa, r.z~e je HarJII1 pa3BI1TaK rpa'ljeBI1HcKMX pa,liOBa, MH,llyCTpMje M py.z~apCTBa OTIIO'I€0 6arn y TMM
ro,1111HaMa.
0,11 YKYIIHOr 6poja pa,!IHMKa M cJiyJK5eH11Ka sarrocneH11X y rrpi1Bpe.z1HMM rrpe.z~yselmMa y rrep1m,11y 011 1948 ,110
1953 ro,1111He rrpon;eHaT JKeHa 113H?cMo je (rrpoceK):
I noJiyrO:Qe
1948
24,53
1949
25,68
1950
24,95
1951
23,26
1952
21,00
1953
20,07
ITo HapO,liHI1M perry6JIJ<KaMa rrpon;eHaT JKeHa KpeTao
ce: y Cp611j11 OKO 22%, y XpBaTcKoj oKo 27%, y CJioBeHI1jJ< OKo 32 %, y BoeHM 1< Xepn;eroBmi"M oKo17%, y MaKe)l;OHI1jl1 OKO 15% I< y l(pHoj rop11 OKO 18%.
Bpoj sarrocJieHI1X y rrp11Bpe,!IHMM rrpe,11y3eh11Ma H3HoCJ<O je:*
"YKyiiHO
1952
I rioJiyrol}e 1953
JyH 1953 ro,n;.
1,348.163
1,359.772'
1,455;073 '
Op; Tara
~eHa
283.122
281,093
301.043'
ITpeMa rro,11an;11Ma o rrpeBol)eH.y pa;11HJ<Ka KOje je H3Bprneao 1950 ro,liHHe, aajBehH' 6poj pa.z1HI1Ka YK.lhy'IeH je y
'rrpoH3BO.zllhY rrocJie 1945 ro,1111He. ITpon;eHaT pa,n;H11n;a~*
Koje cy 11MaJie ,110 5 ro,1111Ha pa;11Hor cTali<a 113HOCI1o je
YKYIIHO 78,31% y O,liHocy Ha yKyrraH 6poj sarrocneHJ<X
pa,liHHn;a, ,!IOK. je rrpoljeHaT pa,liHHKa JIO 5 ro,!IJ<Ha pa.z~Iior
CTa>!<a 113HOCI10 55,85%.
*¥
1938 rOp;HH¥f 6vm:o je YKYUHO 188.729 OCJ.:IrypaHMX 2K€H8..
(6e3 py,n:apCTBa y KOMe je l1Ha9:e 6poj JK:eHa 6110 H€3HaTaH).
Y OBOM 6pojy oc~rypaHux :m:eaa o6yxBaheHa je J1 eyfiHa nocJiyra
(YKYITHo 62.748 ocurypaauKa yrJiaBao:rvr JKeaa), Koja y no;u;a:...
II.Ji:IMa o KpeTa:H::.y 6poja pa;o;mm::a 11 cny:m6em-rKa y npMBpe,n;HHM
npep;y3elrnMa op; ocJio6ciljelba Huje yornnTe J1CKa3Y!Baaa:
IIo,n;a:u;uMa IJHcy, o6yxBaheae cJiy':m:6ea:ni.t;e y npHBpe,n;HMM
npe,l];y3elrnMa,- Kao HM 3arrocJieae y Tprol3HH1il.
**
18
RajBehl1 rropacT 6poja 3arrocneH11X JKeHa y o.z~Hocy
Ha 1938 rO,lll<HY 3a,6eJI€:lK€H je y 11H/IYCTpHjJ1 11 py.z~apCTBy.
YHyTap MH.ziYCTpJ<je HajBeliH 6poj :a<eHa 3arrocJieH je y
TeKCTMJIHOj, 3aTHM y MeTaJIHOj J1H,[(YCTpHjJ1, IDI,D;yCTpMjYI
,n;pBeTa, rrpexpaHDeHOj l<H,llyCTpHjl1 11 11H/IYCTpHjH .ziYBaHa.
Y o,liHocy Ha yKyrraH 6poj 3arrocneHHX pa,!IHJ<Ka y 1952
ro,!IJ<HJ<y TeKcTHJIHoj IDIWJCTPHjH 611Jio je oKo 63% JK€Ha, y
MH.ziYCTp11jl1 .z~yBaHa OKo 57%, y :KyJITYPHO-con;HjaJIHoj
,n;eJiaTHOCTM H8llTO M3Ha,ZJ;
50%,
,ZJ;aKJI8 BHlli8 O,ll IIOJIOBMHe
3arroc.rreHMX y THM rpaHaMa ,n;e.rraTHOCTM.
Y jyny 1953 ro,liHHe 6HJIO je 0,11 yKyrrHo 301.043 JKeHe
sarrocneHo y rrpHBpe,liHHM rrpe,lly3eliJ<Ma; 222.411 pa,11H1111a
11JII1 18,9%, 11 78.632 CJiyJKOeHMD;€ 11JlJ1 28,4% y 0,11H\9CY Ha
yKyiiaH 6poj 3a!IOCJI€HJ1X pa,liHHKa O,!IHOCHO CJiyJK6eHHKa.
o,n;
YKYIIHO
Y 0):\HOCy Ha yKyrraH 6poj pa,!IHI1Ka
·
..+-•
'1Caa.aul"j)u1Ca'lltuja.M.a
rrpeMa KBaJIM'+'J1KarzyiJ aMa, npou;eHaT )KeHa Kpelie ce: KBa.rrMc}:m:xoBaHMX OKO 8%, II0JiyKBaJrn<f>I1KOBaHI1X OKO 28% 1< Ji:eKBaJI11<f>J<KOBaHHX OKO 23%, ,!IOK je rrpon;eHaT BHCOKOKBaJIJ1<f>J<KOBaHI1X JK€Ha y 0):\HOCy Ha yKyiiaH 6poj BHCOKOKBaJIH<f>11KOBaHJ<X pa):IHJ<Ka 11CIIOA 2%. HajBeli11 6poj JKeHa 3arroPa0nu%e no
. C.rreH je, ,n;aKJie, Kao HeKsa.rrMc}:n1KOBaHe HJIJ1 rro.rryKBaJIH-
<f>11KOBaHe pa,!IHJ111e. HajBehH rrpon;eHaT KBanM<f>11KOBaHI1X
JK€Ha pa,!IH. y .'i"eKCTHJIHOj, ,llyBaHCKOj I< rpa<lJH'IKOj l<HJIY-.
CTPl1j11. Y TJ<M rpaHaMa HH.z1YCTp11j e pa,1111 BHrne 0,11 50% 0,11
yKyiiHOr 6poja KBaJII1tPJ1KOBaHI1X I1 IIOJIYKBaJIJ<<f>11KOBaHJ1X ,
pa,liHHn;a.
Tpe6a .z~o.z~aTH ):Ia ce 1<3 rro.z~aTaKa o 6pojy y'<eHHKa y ·
HI1JKHM CTPY'<H11M rnKonaMa TaKol)e BH/111 ,11a je 6poj JKeHcKe ):len;e y TI1M rnKonaMa .z~aneKo Ma!hl1 OJI 6poja MYIIIKe.
Y HI1JKHM CTPY'<HI1M IIIKOJiaMa * 611no j e:
TO,ll.IilHa
YKyrrao
O.n. Tora :f"':IeHJ;1IJ;a
IIpon;eHaT
yqeaMua
1938/39
1949/50
1950/51
1951/52
30. X. 52
62.872
130:572
120.334
110.988
94.073
19.853
20.040
16.111
13.970
15,2
16,6
14,5
14,7
*
Be3 HJ11KJ1X YM€THM"<IKJ1X lliKOJia, ,IJ;OMaffif<JKMX. M MajCTOpCKMX lllKOJia.
2*
19
�JK.eHa VIMa csora
. npeMa >KeHH y 6HBIIIOj JyrocJiaBHjH.
KOpeRa y
3aoc.Ta.i:ra cxsaTaaa o }KeHvr ncirolliasajy ce O't{MTO 11 ,n;aHac
Ka,n;a ce pa)IH 0 KBaJIH<!>HKOBaihY HOBHX pa,!IHMKa, KO,l\ npe,1\y:3elia " npHBpe,!IHHX oprallH3anHja KOjH H36erasajy Aa
rrpMMe JK€HCR;Y p;eu;y- Ha J13y"tJaBaiDe, -M KO,Il; caMMX pop;wTe.Jba y- Hci:tiMHY s·acrr:vnarba JKeHcKe ,n;eu;e ·:vr M36opy 3aHwM:ai-ba 3a iKeHcKY oMJia,n;nHy. · YxopelbeHa cxBaTalba ,o
II0,!1;8JUf IIOC'JIOBa H<i ,MyniKe" l1 ,}K€HCKe'.', KOja pa3BMTKOM
HH,l\YCTpHje CBe BHIIIe ry6H CBOj 3Ha'Iaj, yrw.ry Ha pO,!IMTeJhe ,11a >KeHCKY ,1\eny Hepa,n;o IIIaJhy Ha H3yqaBalbe 3aHaTa
KOjH ce CMaTpajy ,MylllKMM".
Y norJie,lly 3aHMMalba Koje >KeHe o6aBJhajy, HHTepecaHTHO j e HanoMeHyTH ,n;a OA yKynHo oKo 600 3aHMMalba,
KOJIMKO HX je 3a6eJie>KeHO KO,l\ npeBOryelba pa,!IHHKa 1950
ro,n;:nHe, HMa csera. 62 3aHJtiMa!-ba- y KOjJi!Ma ce JKeHe yorrIII're He nojasJhyjy. To cy yrJiaBHOM 3aHHMalba Koja H3McKyjy Befiy ¢H3H'IKY CHary MJIM Belie Hanope, MJIIf Cy
yCJIOBM pap;a
y
TJ1M 3aHJ1Ma!bJifMa :V.IHa'tJ8" Te:inKH, KaO Ha-·
npMMep,: MaiiiMHOBol)a, pa,n;HHK KOI\ neliM f[a >Kapelby, paAH-HK Ha · Bpy.lieM J13Jll1Baffiy, 6pO,Il;CKJf J1HCTaJiaTep, CTepeO-:
THnep, 6yiiia'I 6yHapa; Mopaap H CJI. CBera cy ,n;Ba 3aHMy ~ojMMa MMa 1KeHa,- a HeMa MYIIIKapau;a. 2KeHe ce
Ma:Iba
HaJia3e J1 Ha 7'aKBMM 3aHJ1Ma:Ef,J.IMa
MeXaHH"t!ap,
MOTOpMCTa,
KaO lllTO cy
Maiilli1IU1CTa
rrapHMX
KOBR.._I,
MaliH1Ha,
aJiaTHH'Iap, pyKoBaJian py,n;apcKMX Maumll'a, eJieKTpo3a-.
BapnBa'I.
.
Jib OBOra 6M ce ,n;aJIO 3aKJBY'!HTif ,n;a Beli y ,n;aHaiiilbHM
ycJIOBJ1Ma, KaAa MMaMO jOlii peJiaTMBHO ]J;OCTa Hacm~l)eHJ1:X
npe,lly3elia y KOjHMa HeMa M€XaHM3auHje, H Ka,n;a' ITOCTOje
BeJIMKe rrpe,!\pacy,lle y O,l\Hocy Ha 3anocJiethe >KeHa y noje~·
;z:J;MHMM 3aHMMa:IbJ1Ma, IIO,I.I;€Jia Ha ,R{€HCKe" J1 "MYillK€" ITO-_
CJIOB€ y rrp0113BO,I.I;ffilil IIOCTerreHO ona;::J;a. CsaKaKO ):{a he ce
pa3BJ1TKOM MO,!\epHe >lHI\YCTpHje ca M€XaHM30BaHifM npoIJ;€COM rrpol13Bo,n;:a:.e Cse BehH 6poj R{€Ha 3aiiOIIIJOaBaTJ1 Ha
ITOCJIOBJ1Ma KOjlii ce y Hai11MM ,n;aHaUl~J1M YCJIOBJ1Ma CMaTpajy KaO JtiCKJbyq:(;fBO. ,,MyiiiKJ1".
ITpoqeHaT 1KeHa 3arrocJieHF1X y
·npHspe,n;HMM npep;y3eliMMa o,n; 1950
paOnu~a
.
..
ro,!IMHe orra,11a y CBHM rpaHaMa AeJJaTHOCTM H TO y Belioj Mep>l Hero npoueHaT MYIIIKapana.
0 c.<aM<Ba>by
20
6poja
_113HeheMO ITO H1;1.III~M MMIJ1Jb€I-hY HajBa1KHI1je.
.-..
~
·, Cpe~HBa:lbe rrp~JU1Ka rroc.rre paTa_-·yTHqa.rro je Ha J13Be:f
cTaH 6poJ 2KeHa ,n;a caMe Ha,rrycTe -~arroc ..'lelbe, HapoqMTO Y' .
OHHM rpaHaMa npOH3BO,lllb€ KOje M3MCKyjy Belie ¢M3J4'!Ke
Hanope HJJH •r,11e cy ycJIOBH pa,11a Henoro,!IHHjH: rpal)em:mapCT~o, py,n;apcTBO, myMapcTBo :vr c.rr., a r,n;e c;i ce JKeHe 3arro. ruJhaBaJie. BMIIIe 36or Tara IIITO cy xTeJie Aa ,1\0npHHecy y
OI;IlliTMM HaiiOpMM'?- y li!3rpap;H:.J1 38MJb€, Hero· illTO -J1X je Ha
TO ynyliHBaJia €KOHOMCKa IT0Tpe6a. Ji!Ha'Ie, 6HJIO je CJiycraJ€Ba ,n;a cy }KeHe rJie,n;aJie Ha cBoje 3arroc.rreH>e Kao Ha He- ·
~TO
rrpo.rra3HO.
.
Y H3BecHoj Mep!1 ·" Ype,n;6a o ,n;o,n;anHMa Ha ,n;eey o,n;
1951 ro,n;MHe YTifuaJia je ,n;a cy Majr<e Koje HMajy BHIIIe.
,n;e:o;e HarryiiiTaJie 3arrocJie:a,e 11 nocBeh:vma.rre ce MCKJbf"g:J1BO_
O,llrojy ,llene. IIpeMa je,!IHOj aHKeTH Kojy je Bpiii110 rJiaBHM
0,116op AHTH<PaiiiMCTH'fKor q,poHTa >KeHa 3a MaKe,n;oHHjy
Y 6 npe,11y3elia y. CKonJhy y KOjMMa je 6MJIO 3arrocJieHo
OKO 1.000 pap;Hifua y TOKY 1951 rO,!IMH€ HaTiyCTHJJO je CBOjeBOJhHO pa,n; 132 >KeHe. 011 Tara 71 PaAlir y,n;aje "' 61 pa,n;H
Aeue. CJIH'IHe nojaBe 3arra>KeHe cy w y HH3Y ,n;pymx npe,n;y3elia..
.
Y 1950 ro,n;MHM ,1\0HeT je 3aKOH 0 ynpaBJhalby ,1\p>KaBHMM np><spe,n;HMM npe,lly3eliHMa, no KaMe cy npeAy3elia
npe,11aTa Ha ynpaBJha&e pa,n;HMM KOJieKTMBifMa. Bop6a npec
,n;y3elia 3a rrosehalbe peHTa6HJIHOCTH ,n;oBeJia je AO Tara
Aa cy pa,n;mi KOJieKTMB>< 0,11 MOMeH'!:a npey3HMa~a npeAy3elia HacTojaJIH ,11a ce ocJio6o,n;e H3BecHor 6poja pa,n;HMKa,
KOjM cy ce HaJia3MJI~ BaH rrpou,eca rrpOI13BO,D;H>e, Ha pa3Hl·ilvr
.IIOMOliHMM pe1KHCKliiM ITOCJIOBJ1Ma, KaO
Ca Hli!CKMM
KBaJIMci:>HKaiJ)<Ija:M:a.
J13
J1 OHMX pa,D;HJ1Ka
TJ1X pa3JIOra 3HaTaH
6poj JKeHa, HapO"'MTO y HH}i;ycTpMjH J1 py,n;apCTBy, OTIIyIIITeH je. H3 npe,11y3elia. IIpeKo SO% >KeHa KOjMMa je OTKa3aHo n .Koje ce npHjaBJhyjy 6HpOMMa 3a nocpe,n;osalbe pa,n;a
HeMa HJ1KaKBJ1X KBaJi:H<fJJt:IKaiJ;Mja.
.
Y py,l\apcTJ3y, IIIyMapCTBY J1 rpal)eB>lHapCTBy OTKa3HBaHO je pa,!IHMnaMa KaO ¢1f3J1'IKJ1 CJia6HjlfM.
36or nocJie,!\Hna cyiiie y 1950 H 1952 ro~HHH H He,llocTaTKa CMpOBMHa CMalbeH je 06liiM npOI13BO,ZJ;I-b€ Hapq:g:-~f():.~.:;;::··::':':"-·,..
Y IIpexpaH68HOj,
T8KCTJ1JIHqj J1
je, CJie,IJ,;CTB€HO TOM€,.
y
Tffilf
rpacfrH'Y:KOj MH,ll;YCTpyt:fr{,::::rfWtP;~; .;··,-
rpaHaMa p;e.rr_aTHOCT~{/_.:M:OPa0 - '~,- ~ l ~
. 6HTH ·CMalbeH H yKynaH 6poj pa,n;HHKa --: "' MYIIIi<;ap:l,na ."'"'
21
�·.
:a<eHa. 0BO CMalbelbe .YTJ1l1aJIO je rrpHJII<'UIO Ha OrriilTH
npon;eHaT 'cMalbelba 6poja 3arrocJieHHX :a<eHa, jep cy noroljeHe 6aii1 oHe rpaHe HHAYCTpHje, y KOj\1Ma je HHaqe 3anocJieH HajBehH npon;eHaT :a<eHa.
. Mel)yTHM, KOA cMalbHBalba 6poja pa):IHHKa y npe):ly3ehHMa, nope,z:r; OBHX Mallie BHIIIe onpaB,z:t;;;i.Hnx pa3.rrora, J13-
6HJia cy Ha noBpii1HHY cTapa cXBaTalba o :a<eHH. llojaBHJie
cy ce con;HjaJIH3MY Tylje TeopHje ):Ia cy :a<eHe ,HepeHTaQHJIHH" pa):IHHl\H 360r CBOje <lJH3J1qKe KOHCTHTYl\Hje, OrrTepelieHOCTH ):\OMaliHHCTBOM H ,l(el\OM, ,l(a je lhHXOBO MeCTO y
KyliH l1 cJI. TaKBa CXJ!aTalba y noje,l(HHHM npe):ly3ehHMa,
na H y OHHM y KOjHMa cy :a<eHe 3anocJieHe y BelieM 6pojy,
HMaJia cy npecy,l(aH yTHn;aj Ha OTITYII1Talbe Beher 6poja
:a<eHa Hero MYII1Kapan;a. 0Ba nojaBa y3eJia je KOA HeKHx
npe,l\y3eha Hajpy:a<HHje o6nHKe. 0TKa3HBaHo je TPYAHHn;aMa, :a<eHaMa ca ,1\enoM Koje HHCY Hl'itaJie ,l(pyrHx H3Bopa
, np11xo,z:r;a, 1KeHaMa Koje cy caaecHo o6aBJbaJie caOje rroc.rrose, :vr rp;e ce HMKaKBHM o5jeKTI1BHJ1M pa3JI03J1Ma HMj~
Morao onpaB,l(aTH TaKaB nocTyrraK (TproBHHa " yrocTHTeJbCTBo, aanpHMep). ,[(a 6H ce TaKBe nojaBe cnpeqHJie, nope;u
noJIYITJif9:Ke 6op6e npoTJ1B TaKsor o,z:r;noca rrpeMa }K€HM, 3a6paineHo je ,z:r;aaalbe OTI~a3a 1KeHaMa
6e3 car.rracaocTJ1 CHH-
,n;HKaJIHHX OpraHH3an;Hj a.
IIopacT npoH3BOp;I:be, OTEqiaibalbe rrocJiep;vm;a cyme,
Kao " Mepe, noJIHTHqKe " ):~pyre - KOj e cy rrpe):ly3eTe 3a
crrpeqasalbe HeraTHBHHX rroj asa · y O):IHocy aa 3anocJieHe
:a<eHe, HMaJie cy 3a rrocJief\Hl\Y ,l(a je 6poj :a<eHa 3imocneHHX y npmipe):IHHM rrpe,l(y3eliHMa rroHoBo rroqeo ,n;a pacTe,
HaKO HCTOBpeMeHO y O,l(HOcy Ha yKyrraH 6poj 3atiOCJI8HHX,
rrpou;eHaT yrJiaBHOM: ocTaje· HCTM, 36or Tara ruTo ce peJia·THBHO ·BHIIle nosehasa 6poj 3ti.rrocneHHX MYII1Kapana. CxBaTaiDa:, Koja cy, rrope,n; ocTa.rror, yTMD;aJia Ha cMa:H:>J.ffiaae.
5poja :a<eHa 3anocJieHHX y npwpe)\H"M npe):ly3ehHMa,
H:&p"f'KaBajy ce ,l(aHac y TOMe II1TO jonr HMa npe):ly3eha
KOj a ynopHO H36eraBajy rrpHMalbe :a<eHa Ha nocao rra H
KBMX Ha3,a,D;HJ1X. CXBaTalba, TyljHX J1 IIIT€THJ1X _3a p;a.IbH
pa3BHTax con;HjaJIHCTHqxHx APYII1TBeHl1X OJ1Hoca. To THM
rrpe II1TO pa):IH!1qxa xnaca H y rrorne11y pa3Bl1j alba paBHOnpaBHHX O):IHoca H3Mel)y MYII1Kapan;a H :a<eHa Mopa O):IHrpaT!f CBOjy peBOJIYL\HOHapHy yJtory H CBOjHM rrpl1MepOM
YTHn;aTH Ha OCTaJie ,1\PYIIlTBeHe CJtojeae.
CeJbanxa
Ji.fniJueudyaJLno
z'a3iJUUCT80
llpeMa pe3ynTaTHMa ITOITHCa CTaHQBHHIIlTBB H3 1948 rO):IHHe '} JyrocJiaBMj J1
je
6J1JIO aKTJiiBHOr CTa-
HOBHHIIlTBa y IIOJbOIIpHBpe):IH 7,148.739, 0):\ qera 3,179.665
MYII1Kapan;·a"' 3,969.074 :a<eHe. H3,1(p:a<aaaHo cTaHOBHHIIlTBO
Y IIOJbOIIpHBpeJ1H H3HOCHJt0 je YKYITHO 3,630.528, 0/J; qera
1,809.107 MYII1Kapana H 1,821.421 :a<eHa. Bpoj HH):IHBHAYaJIHHX ra3J1HHCTaBa H3HOCH npeKO 2,000.000. llpeMa aHKeTH
xojy je BOAHO AHTHcpa!I1HCT>tqKl1 <iJpoHT :a<eHa y 'npnnpeMaMa 3a IV KoHrpec, " rrope):l pa3JIHKa KOje nocToje no
rroje,l(HHHM :r<pajeBHMa, :a<eHe y noJborrpHBpe,l\!1 o6aaJbajy
CB€ IIOCJIOB€, rra J1 OH€ HajTeJKe. LKeHa, rrpeMa TOM€, y
!IOJbOIIpHBpe):IHOj IIpOH3BO,i(lbH KaO IIpOH3BOijaq IT0/1j 8/l;HaKO y'IeCTByje x:"o " "1YII1Kapan;. MeljyTHM, " nope11 Tora
JK€Ha Ha C€JIY Hli!Je. OCTBapHJia ,eKOHOMCKY paBHOrrpaBHOC'1\
xao II1TO je TO cnyqaj KOA pa):IHHn;a HJIH cny:a<6eH>rn;a.
HHAHBH,l(yaJIHO BJiaCHHIIlTBO HBA 3eMJbOM xoje rrpe' OBJialjyje y !IpOH3BO;>:IHHM 0):\HOCHMB Ha CeJty onpeJ1eJbyje
JOII1 yaeK 11PYII1TBeHe 0):\HOCe Ha ceny. 0Ty):l :>KeHa Ha ceJiy ·
.Y.K:OJI~O
CaMa HHje BJiaCHJ1K -
CTapemnna .,ZJ;OMafiHHCTBa:
HMa 00aBe3y ;>:~a pa):IH BJIH He J1 rrpaBO ,l(a paBHOIIpaBHO
yqecTByje y no,l(eJIH OCTBa);leHHX npl1Xo;>:~a. 36or Tora je
OHa rrpeTe:a<HO 3aBl1CHa y rrpBOM pe):ly 0/l; M:y:a<a HJIH OD;a
a 3aTMM J1 CBJ1X OCTaJU1X CTapYijHX ..q.JiaHOBa ITOpO.Jl:lilQ€.
Ilpaaa
KOja
cy. HaiiiMM
II03J1TJ1BHI1M IIpOITV!C:V,:Ma rrpH-
y
0HA_a}l}(aAA<2C€ pap;J1 0 TaKBJ1M ITOCJIOB11Ma Ha KOjMMa cy Ce
3HaTa X€HJ1, JK€Ha Ha CeJiy _KOpi1CTJ1
:a<eHe Befi O):laBHO a<iJl1pMHCaJie, J/[CTO TaKO rrpeJ1y3efia H36e),',aS<tjy -;J;a•I!PHMe :a<eHCKy OMJia):lmiY Ha H3yqaaalbe,
'•""'"Sai.G~y36l1jalbe OBHX rrojaBa y6y"yhe 6Hiie IIOTpe6Ha
!VJHottii'J<:oil:kpeTHHja J1 ynopHHja 6op6a CBJ!X 11PYII1TBeHfjj{O\>jpFam<3l!!L\>!j"8:, y npaoM pe11y Cl1H;>:IHKaJIHHX, Kao 11 .
ynl3j'lfu'.i£l'feillfutlii"!KH pa):l 3a npeBacrmTalbe HOCHJian;a .Ta-
(Hapoq>rTO H3 ooJtaCTH HaCJteAHor H rropO,liH'IHOr rrpaaa)
Hero lllTO Ta rrpaaa KOPMCTH JKeHa y rpa,n;y. BMille Hero
11r;>:~e APYrAe. HantH cou;>rjaJIHCTHqKH 3aKOHl1 OB):Ie HMajy
xapaxTep nporpaMa 3a. KOj>r" ce 6ope rrporpec>raHe cHare
APYIIlTBa, yrrpaao s6or Tora II1TO OHH He O,l(pa:a<aaajy aeh
CTBOpeHe €KOHOMCK€ O,D;HO,Ce Ha Ce.Jiy, Beli. IIOJia3e Op; TOra
,n;a.JI€KO Ma:FbOj M€pi1
23
�KaJ>BM 6!1" TH O,[(HOCH y
·11a 6y11y.
.
·
T.pe6a !10/IaTM ;:Ia
· JinrnJ e, . rrpc):(pacy):(e,
,·Ha<;Jiel)eHJ1.J13 JJ;aBH~X
COIJ;MjaJIMCTWIKOM i1PYrllTBY Tpe6aJIO
·
.
· ..·
· •
·
pa3sn HapO/IHYI o6wrajn, yTnn;aj pe"
rrpa3HOBepnn;e y o,n;Hocy ira :a<eHe
spe~eHa_, J13·rrpe2KMBe.m1x ,n;pyniTBeHMX CJiCT.e:M:a, Ka,Il.a .Je.1KeHa 6JiiJia IIOTIIYHH.po6, joiii B):nue
oTe:a<aBaJy rroJio:a<aJ :a<eHeHaceJiy (o6wrajn rrp>I rropoljajy ·
,n;asm-:oe MMpa3a, Kynoavraa 2Ke_Ha, CKJiarraa.e 6paKa Mel)~
MaJIOJICTHJ1ll.V1MD. l1'I:,Z:J;.).
·3a!Jpyze
.
I
I
i
· CeJbaqKe pa,[(He 3a,n;pyre 11 rrope,n;
CJia600T>I M H€,ll;OCTaTaKa KOj>I y
· HOlifMa _ITOCTOJ e, · KaO J1 aKTMBH:Y:Ij e OTIIilTe 3€M.1bOpa,ll.H~"t.JKe
. 3a,n;py~e yaoce y Harna ceJia abBe, coiJ;:t1j aJIHCTM'tfKe o,iiHoce.
Pa3BI~JalheM 3a,n;pyra yrrope,n;o ce pa3BMjajy lie caMe MaTePHJaJIHH ycJIOBH Hero >I Ky.iiTypHH H ,n;pymTBCHH >KYIBOT
C8Jia. 3a,[(pyrapH CB8CHO pa,[(e Ha TOMC, jep 3a,[(pyry CXBa"
~aJy He CaMO K~O J1HCTpyl\I€HaT· n050.Thll!QI-ba CBOr MaTepM-
. JaJIH,Or rro.Jio2KaJ a, aero M Ka~- cpe,n;cTno onlllTer HanpeTI{a
·y ceJiy.
·
_
. · .Bel'i'· l'(ocaAamlha HC;KJ'cTBa rroKa3yjy' ):Ia cy ·cE'Jba.qKe
pa~H~ 3a,n;pyre rr03MTJ1BHO YTIH.:t:ane Ha no5o.JCL1lalbe rroJi:o:m:aJa _.-ceocKe }Keae. Y_ IhnMa, Kao H rra l1H,D;¥.:BM.n;yaJIHOM
. ra3AMHCTBy, :a<eHa,y rro):(je,[(eaxoj.JYiepM yqec-rByje·xao rrpoJ13Boljaq, · A.n:v.r, · y ce.JbaT.JKJ-11\ir pa,tJ;HJiM 3ap;p:)lraMa p~;n;He
:m:eH~ ce,rra cy rro··npsJ1_rryT ,n;06:vrJie npano ne cmwo .n;a y-qeCTBYJY. Y ·· rrpOM3BOAih>I, Beh H Aa paBHortpasHo yqecTByjy
Y paCIIO,ll;8JIM IIpMXO,[(a OCTBiipeHtlx lbHXOBJ1M pa,D;OM. fio,n;
YTMl.\aJ eM TaKBMX 0/IHOCa y I!OJbOIIjlHBpei\HOj rrpOM3BOAihH,
y ceJbaqKHM .pa.n;H.HM 3a,n;pyraMa Metba ce · u o,IJ;:Hoc npelvra
~eHn yon~Te. 3a~Tape.rra cxBaTarna. Ha3a.n;H:r1 o6Y.IT.J8.jr-1,
'li.teTHHa noJI~Ko; antr rroc"Tenen"'o.RecTajy,. a 6p1E:e rrpo;n;tiPY
CXBaTalba 0 JK_€Hl1 KE1:0 pas:tmrrpaBHOM ~:IJiaHy 3aje,IJ;Hli!IJ;€
Hero y ce.JIMMa r,n;e npeoBJia.n;aBa ·.J-1Hp;MBM.n;yaJIHlif noce;a;.
·
Y m>6po opraHM30BaHHM 3ap;pyraMa HaMelie ce H rrpo6JieM rroMOhH JKeHH y OArojy ,n;e11e. Pap;H oJiaKmalha pa,n;a
JKeHaMa MHore ceJbaqxe paAHe 3aApyre oTBapajy 11 M3,ll;p-·
~aBa]y CC~OHCKC yCTaHOBe 3a 3aiiiTHTY .n;eo;e (BpTMli:U, ,I(O-
I
!
l
)
yso,n;e· 3aiDT>ITY 3a cBoj~ <rJiaHoBe :a<eHe-MajKe M o6e36eljyjy MM MCTa OHa rrpaBa KOja .Y>K>IBajy pa,[(HHI.\8 M CJiy:a<6eimn;e0 ITo rrpB>I rryT Kpo3 CeJbaqKy paAHY 3a,n;pyry,
.ra,n;Ha :a<eHa ceJia oceha rroMoh M 6pnry APYIDTBa 3a ·E>erre ·
.
. ·
··
·· . · ·
rrpo6JieMe.
·
'Ycrrec>r Koje cy rrocT>~rJieceJba<rKe pa,n;He 3a;11pyre l}ao
l1 Hanpep;He bnmTe 3e~JDopa,U,HH"tJK8 3a,n;pyre, Kal{o .eKQ:HOMCK~, TaKO _if Ha. IIO,IJ;M3ai£j KY JITypHOT HMB9~ CBOjH.X
qJiaHOBa yKa3yjy Ha TO ,n;a je rrpOl.\CC pa3BMTKa. C0IjMjaJIY!CTJ1qKHX O,ll;HOCa Kp03 .3a,l1pyre ,n;aJieKO. 6p:a<YI, ,n;a je 6op6a
ITpOTMB 3aO~TaJIOCTJ1 Ha CeJiy MHO TO JI_a.KIIIa Y" Kpaj €BJUI.[a
rAe je 3a,[(pyrapcTBO pa3BMjeHMje M ,n;a cy ycrrecu nocTMrHYTM y TOM IIOrJICAY TeM8JbJ;IMjH.
AKTMBHMje 3a,n;pyre yBo,n;e eJieKTPM<rHO cBeTJIO y ce,rra,
.pa3BHjajy >K>IBH KYJITYPH>~ pa,n;, oprarrn3yjy pa3He Te.qa_jeBe: rroJDonp:vmpe,n;He, KYJITypHe, sp;paBcTBeHe; npocB_eTH~,
ocH:vrsajy KYJITypHa ,n;pymTBa, ·qJ1TaOHMu;e, ,ri.MJieTaHTCKe
11PY>KHHe, Ha6aBJbajy I<MHoarrapaType, OTBapajy ,ll;OMOBe
KYJIType. 3a,\\pyrapH HacToje_,n;a y cBoj>IM KyhaMa H3MeHe
Ha"IIHH JKHBOTa. IIo6oJbiiiaBa ce HaqJ1H McxpaHe, CT::tHOBH
H ABOpHmTa ce 6oJbe ypeljyjy, Ha6aBJba ce orrpeMa 3a cTa,HOBe, .Jil3rpal)yjy ce rryT_eB~, "t.recMe, rreKape ~ c.rr.
.
IIepcrreKTHBe pa3BJ1TKq-' Harne rr.oJboiJpMBpe,n;e, yHarrp€:.l)elhe II0JbOI!pHBp8,ll;H8 IIpOM3BO,ll;Ih8, YBOijelhe M8XaHM3aIJ;l1je J1 np!1MeHa arpOT€XH:V.FIKMX Mepa,~- pa3BJ1TaK COLI;:Iilja....
..JH1CTJ.1"t{KiiiX 05JIJ1Ka IIOJbOTipi-:IBpep;~e llp0113BO,ll;lb8 1 pa3BJ1_jau,e rrpepaljMBa<rKe MH,ll;YCTpMje Ha CeJiy HT,[(. 6Mfie CBaKaKO CHa:m:aH MHCTpyMeHaT 6opf?e 3a eKOHOM;CKl%1 M KYJITYPH!i1 Hanpe.n;aK ce.rra, sa pa3BJ1jaThe HOBMX op;Hoca Mel)y
JbY,TI.HMa, ,a TJ1M8 J1 CHaMftH HHCTpyMeHaT. rro60JDIIIa:Ef:ta riO.JI02Kaja
pap;H~ 2K€He HR ·CeJiy Ji1 ¢aKTJ1"<IKOf OCTBaper~~
H>el!e· paarrorrpaBHOCT>I. CTora pa):(He :a<eHe ce;rra HMajy
rroce6Hor >IHTepeca ,n;a 6YAY Meljy rrpBHMa y 6op611 3a
pa3BHjalhe COij>IjaJIYICTWIK>IX 06JIMKa IIpMBpelju!Balha.
Yno}Je,n;o c TMM 6op6a CBMX COIJ,MjaJIMCTJ1qK:v.tx Cl:iara
·p:pylllTBa IIp0TJ1B H€ITJ1CM€HOCTlii, 3aOCTaJIOCTH, CTapMX HaBHKa, peJI:vrrM03Hl1X yn·m;aj a, npep;pacy,n;a, Hasap;HMX o6M:..
qaja, !10IIpnnehe y6p3aBalhy -ror rrpon;eca.
"JHJIMIIITa, JaCJIC, 06p;aHJ1IIITa), ycTaHOBC KOje '¥a CCJiy Tpe6a
·cMaTpanr :?-a"<IeiJ;HMa ,n;pylliTBeHe 6pY.Ire 3a o,.u;roj 11 BacnJ1,.a,.,e 11en;e paljHHX JbYAH Ha ceJiy. M'Hore Harrpep;He 3a·Apyre, no yrJieAy Ha 3aiDTHTY Kojy YR<><Ba MajKa pa,[(HHn;a,
24
25
�Hac<raBHHl\M na YHHBep31%iTe<ry · 611Jle cy J<3y3eTaK, rra j e
c<rora napo'IMTO 3Ha'Iajaa rropac<r 6poja >KeHa HaCTaBHMKa
Ha YHJ1Bep3HTeTMMa H BHCOKHM IIIKOJiaMa (10,4 o/o 0)1 YKYITHOr 6poja HaCTaBHHKa), a HapO'II1TO IIOMOftHOr HaCTaBHOr
OC06Jha (21,9o/o >KeHa Op; YKYIIHOr 6poja).
YKyrraH 6poj cJiy>K6eHHKa, rrpeMa
IIOIIHCY KOjH je 113BplneH 1. XII.
1951 I'O)IHHe l<3HOCl<O je 250.210,
o,n; <rora 100.415 >KeHa J<JIJ< 40,13%. IIo perry6JIHKitMa rrpoL\eHaT >KeHa CJiy>K6eHHL\a y 0)\HOcy Ha yKyiiaH 6poj CJiy>K6eHJ<Ka J<3Hocno je: y Cp6nj11 36,6%, y XpBaTcKoj 42,9,
y CJioBeHHJ:H 54,8, y BnX 38, y MaKe,n;oHHjH 29,4 n y I(pHoj
Tqp11 35,4o/o.
O,n; 1952 ro!II1He yrrope,n;o ca rrpot~eCQM JIJ<KBJ<)Ial\Hje
a,n;MHHHCTpaTJ<BHOr yrrpaBJhalba IIp11Bpe)IOM 11 rrpeHOIIIeFba
rrpHBpe,n;He orrepaTHBe Ha caMe rrpHBpe,n;He opraH><3al\Mje,
KaO M pa3BHjaFbeM CaMOyrrpaBe y 06JiaCTM COl\HjaJIHOr OCHrypaFba n 3,n;paBCTBeHe cJiy:>K6e CMaFbyj e ce M 6poj cJiy>K6eHMKa y yrrpaBHOM arrapa<ry a MCTOBpeMeHo ce rroBehaBa Y rlpOCBeTHMM, 3)\paBCTBeHMM J< ,n;pyrMM yc<raHOBaMa.
Y o,n;Hocy Ha c<raFbe npe pa<ra 6poj >KeHa Ha pyKoBo,n;ehHM 1\YJKHOCTHMa y yc<raHOBaMa J< Ha,n;JieiiiTBHMa 3HaTHO•
ce rroBehao.
O,n; YKYIIHor 6poj a cJiy>K6eiDf11a 3arrocJieHHX y yc<raHOBaMa n na,n;JieiiiTBMMa OTrra,n;aJio je 1951 r. na oHe KOje
J<Majy ,n;o 6 ro,n;nna cJiy>K5e, 64,5%. ITo perry6JIHKaMa <raj
ce rrpol\eHaT Kpehe M3MeJ;jy 54,5% (XpBaTcKa) H 75,5% (BaCHa H Xept~erOBI1Ha). J1 OBH rrop;al\H CJIW!HO KaO M KOI\.
pap;HI11\a rroKa3yjy ,n;a je.HajBehn 6poj :>KeHa cJiyJK6eHHl\a
sariocJie:fi nocJie oca:ro5ol)eH>a.
2Kefl£. y yCT~UDBa~a U
uacl.aemxauJ!a
,
llpeMa HCTMM IIO)\al\MMa CKOpO IIOJJOBJ<Ha 011 yKyrrHor 6poja cJJyJK6eHMI.Ia pap;I1Jla je y 3p;paBcTBenoj, COl\Mjammj H rrpocBeTHoj c<rpyl\:H. Y rrpocBeTHoj CTPYI.IM 6>mo je 31.854
. >KeHe MJIH 53J25% op; yKyrrHor 6poja cJiy>K5eHI1Ka y 'raj
CTPYL\H; y 3,n;paBCTBeHoj rr COl\MjaJIHoj cTPYliM 611Jio j e
16.115 >KeHa MJIM 64,18%. Y cTaTI1CTI1"rKoj cTPYll>< 6MJJO je
40,46%, y a,l(M>IHHCTpaTMBHOj 37,30%, y qmHaHCI1CKOj
26,68%.
'
Y HeK11M c<rpyKaMa rrpot~eHaT >KeHa je MaJII1. TaKo y
p;l1rrJIOMaTCKO-KOH3yJiapHOj CTPYL\11 11Ma 15,82% >KeHa, y
rrpaBHOj 11,85%, y ITOJhOITpHBpe,l\HOj 14,7%, y BeTepMHapCKOj 8,14%, My rnyM~pcKoj 2,74%. 11Ha'Ie >Kene cy 3ac<ryITJheHe y CBMM CTpyKaMa. Y 6HBIIIOj J yrDCJiaBMjH, :>KeHe -
26
O,q YKYIIHor 6poja sarr6cJieHHX
c·JtyJIC6euu~a
CJiy:m:6_eHHKa
Ca
<flaKyJIT€TCKOM
.
Hao5pa360M HMa 29,1% >KeHa, ca
IIOTrryHOM Cpep;FbOM IIIKOJ)OM 51,9o/o, ca HerrOTIIYHOM Cpe,n;FbOM IIIKOJIOM 44o/o, ~a OCHOBHOM IIIKOJIOM 32,9%, 6e3
IIIKOJICKe CrrpeMe 42,6);,. llo .perry6JIMKaMa je y 0)\HOCY
Ha .yKyiiaH 6poj 3aiiOCJieHHX CJiy>K6eHMKa najBefiM IIpol\e_:
HaT JKeHa ca <j:laKyJITeTCKOM crrpeMOM' y Cp6njn (33% ),
HajMaFbH y I(pHoj ropH (18%). HajBehu IIpOl\eHaT >KeHa
Ca IIOTrryHOM cpe)IFbOM· IIIKOJIOM je y XpBaTCKOj (62 9o/o), a
HajMaFbH y I\pHgj ropH (35,9%). Ca HerroTrryHoM cpe,n;FhoM
IIIKOJIOM najBehH rrpot~eHaT JKena je y CJioBennjM (61,6.%),
a HajMaH.H y MaKe,n;oHHjH (32,9% ).
"Ill'Ko.n,c-,ea "Hao pa a
6 36
Y
ro,rvma
1938/39
1949/50
1950/51
1951/52
1952/53
1··.··
'\1
l
·t1
CPeAILHM
CTPY~HHM
Cpe,n;H:.e
o/o 2KeHa
23.835
25.076
17.156
16.679
mK~JiaMa *
6HJIO . je:
BJ.:tcoKe IIIKOJie
CTpyqHe IIIKOJI€
·. 'YKYIIHO : O,z:~;:, Tora
meHa
10.979
63.100
65.940
44.873
45.403
H . BHCOKHM
YKynao
O,n; Tora
o/o :m:eHa
:m:eHa
37,7
38,0
38,2
36,7'
17.734
60.566
60.395
55.270
54.745
22,5
32,9
33,2
32,9
33;4
3.987
19.945
20.021
18.168
18.246
Cy,n;ehn no rropacTy arrcoJiyTHor 6poja :lli:eHCKe OMJia,n;HHe
y
Cpe,n;H:.MM CTpyqHHM I1 BJ1COKJ1M IDKOJiaMa MO)Ke Ce
O'IeKMB'aTH jOIII BefiH rropaC.T 6poja KBaJIM<j:lHKOBaHHX CJiy:m::6eHHIJ;a, He CaMO y ycTaHOBaMa
y rrpMBpe)WMM rrpe,n;y3ehfuMa.
11 Ha,n;JieiDTBMMa Befi li1
. OcTaJte 3anoc.aeue xeue IIop;au;MMa o 6pojy pap;HHIJ;a. M CJiy:>K6eHHL\a Hncy o5yxBaheHe cBe
>KeHe Koje caMocTaJJHO rrpnBpeJ;jyjy. TaKo Ha rrpMMep, Hncy
MCKa3aHe JKeHe sarrocneHe
y
rrpHBaTHOM ceKTopy,
y
ap;MM-
*
Be3 yMeTHJi1'1KJ1X lllKOJia J1 mKOJia 3a o6pa30BaH>e HacTaB-·
Ka,n:pa. HMCY o6yxBafieHlil HJ1 pa,n:m;rqKJ1 T€XHli.IKYMM, KaO HH
o)J;eJbelba 3a pa,n;HHKe y cpe;rr,lbMM CTpyqHMM ·mKOJiaMa. ·
HOr
27
�,HHCTpat;HjH · ilJ1Ylll'£!!Ci!HX oprai!H3al\Hja,. Kyliiio TIOMOliF!O
oco6Jhe, :>aHaTnnje.HT/l. IIpeMa TOMe Tpe6a HMaTH y :sn):jy ·
.1\a je: YKYTI"-H 6pqj 3arrocneHHX >KeHa Belin 0.11 6poja ncKa3aHor y rro)'laqHMa o 6pojy pagHHl\a n .cny>K6·eHHl\a.
.Ha Kpajy BaJba r-rar.rrac:vrTH .n;a y Hamoj 3€MJbli.I HeMa
HMje,n;HOI' 3Bai:ba HJ1 3~HJ1Malba- KOje HHje ,IJ;OCTYIIHO
)!{;€- ,
HaMai J1 OH8 Ce HaJia3e CKOp:o Ha CBMM 'rtOCJIOBMMa J1 06aB-
Jhajy Hajp:>3JIWlltTI1je cpyHKqHje y rrpHBpe,liH, ,llp>KaBHoj_
yrrpann, ycTaHoBaMa M opraHM3agMj aMa APYlllTBeHor caMo-
,
ynpaB . .rnama. O,n; IhMxo:Bor pa.n;a, 3aJiara:rba
J1
cnoco6Hocn·t
y rrpBO:>T pegy 3aBI1Cl1 KaKBe fie IIOCJIOBe y Ha!lloj ,llpylliTDeHOj 3aje;a;_HJ1IJ;J1 o6aBJbaTJ1.
IIope,11 gy50imx I'<PYlllTBeHHx rrpoMesa KOj e cy cc y Hf!.IDOj 3eM.n?:a.
O)'IHrpaJie IIOCJie OCJI06oljema, O)'IHOCH y nopO,l\111;11 jO!Il yBeK
Hoce n_eqaT cTap:v.rx HaBHKa J-~-o6:VJ:"tJaja. CTapa rro,n;eJia pa,D;a,
no K0joj je }KeHa o6a:$JbaJia CB2 ,iJ;oMahe ndcnoae, 3a,n;p)KaJia ce ,n;o ,n;aaac l1 y rpa.n;y r1 Ha ceny u nope,n; Tara IIITO
je -2K~Ha ITOCTaJia aKTMBaH ~b.aKTOp
y
iipmi3BO,D;lliH Jt.IJH1 Ha
,11pym Ha'!HH npl1Bpeljyje, Tmw ila je cma p;aHac orrTepeheHa llBOC'rpyKHM ilY>KHOCO'HMa; rrpv.speljHBaaeM BaH Kyfie
l1 o6aBJbaH:i\2M ,ZJ;OMafii1X TIOCJ!OBa.
AHKeTa Kojy je l(eHTpaJIHM o,116op CaBe3a ci1H/111KaTa
B0)\110 y TOKY 1951 rG)'IHHe M·2l)y pa,1\Hl11jaMa noKaByje ga
MMa joru MHoro rrpo6JieMa Kciju he ce lViopaTJ1 peruaBan1 y
Il.HJhY CTBapaH::.a MaTepMjaJIHHX y~nosa 3a ocJto6oljeH:.e
>KeHe 0,11 )'IOMafii1X IIOCJIOBa. ·Q)'I 7.440 aHK8THpam1X }KeHa
86% HX ce xpaue KOi1 Kyhe, a cnera 14% y llPYlllTBeHMM
\)ecTopamri.!a, ITopeil pa,11a y rrpe,~y3ehy 43% aHKenrpamo:x
}KeHa o6aBJhajy caMe; 6e3 HLJ:Mje rroMoh:r1, cBe ·,Il;OMahe rrocJiose, 7,7% :£K€Ha O,IJ;Jia3e neuu;::e Ha pa,IJ;, a O,TI; rora 21 o/o
rrposo,n;H Ha rryTy .BHme o,ZJ; jEi.n;rmr· caTa. Ha ruiTaa,e KOj:w:.
Ji!M ,IJ;OMafiYI IIOCJIOBJ1 O,IJ;Y3HMajy HajBMlli€ Bp€M€Ha
30%
2KeHa cy o.n;roBopMJie ,n;a je TO cnpeMaroe Kyhe, 18% npalbe
·aerna, 3aTMM ,n;o.rra3H xyBaihe, Kyrrosaae HaMI1pHl1u;a 11
IIOCJIOBJ1 OKO ,D;2IJ;€. MeljyTHM, yrrpKOC CBYIM TlifM -T€IIIKO-
·fiaMa, cBera 2,15% >KeHa O,llrOBOpHJIO je ila :a<:eJIH.ila HarryCTM rrocao.
28
~eHa Ha CeJiy o6aBJha TaKolje, nope)\ pa,11a y hpOH3BO,ZJ;Ibl11 J1 C_Be- ,Il;OMafie IIOCJIOBe. 0ClilM ';['Ora, HJ13aK OIIIIITM
>KI1BOTHH .CTaH)'Iap,ll y 3aOCT<tJIHM ceJII1Ma (KOjH 'l~CTO He
-3aBMCI1- o,n; HMoBHOr, ··cTaH:.a) ycJIOB_JhaBa- ·aoljeH:.e rrpHMHTHBHOr )\OMafiHHCTSa. ~eHH Ha CeJiy pag y )'IOMafiHHCTBy
OTe}!{aBa: y MHOTOMe H8,ll;OCTaTaK OrpeBa Yf BO,ll;8, KOje OHa
0,ll;OHOCJ1 "9:8CTO Ha CBOjHM JI8}_)J1Ma Ca ~efi"e y_.n;aJb8HOCTJ1.
Cae TO YTH"t!e ,n;a 2KeHa, 11 OH,n;a· Ka,n:;a HMa HCTe KBaJI:t-nfJYIKau;Mje KaO Jif MYIIIKapau;, yc-Jie~ Te OIITepefieHOCTYI
.·He ,11aje Ha 1\Y>KHOCTH Ha KOjOj ce HaJia3H !1CTI1 ecpeKaT
pa_.n;a. 06aBJPg.H:.e ,li;OMahlifX TIOCJIOBa, Ha ·je_.n;aH MaH:.e-BMIII~
3aOCTaO Ha"Y:HH, o_.n;.y3J1Ma- }1{8HM CJI060)J;HO' BpeMe KOje 6M
MorJia yrroTpe6MTM 3a ·rro,n;M3a:ffie csbr cTpy-qHOr MJU-1 orrmTer 3HaH:.a MJIJif KOje 6J.:r" MOrJia IIOCB8TI1TJi! CBOjOj p;pylliTB8H0-IIOJil1TJ1l:.IKOj 0.KTJ1BHOc'TH. -Y :fpa_.n;OBJiiMa,- H€,Il;OB0JbHO
pasaVIjeHa MpeLKa yrocTMTe.llicTBa, Tpi'oB:vrHe rroJI_yripE:pal)esMHaMa, H8,IJ;OBOJbHO pa3BMj eHa rrpexpaH6eHa MH_.n;yCTp_Mja, H8,ll;OCTaTaK T8XHlil"t!f01X l1 CaHMTap_H:Y.IX li!HCTaJiaIJ;Mja, Ha CeJiy,· OITIIITa 3aOCTaJIOCT, CTaH68Hlii yCJIOBM, CJia68.
-orrpeMJb8HOCT CTf-HOB~, Hepau;J--ioHaJIHO 8KOHOMJ1CaH:.e :---- TO
-cy _-rrpo6.rreMvr '-Il-1~-eM ce peiiiasa:a;y, y.· ,n;oca,rr:aiii;tnYIM HalliJtiM
Hanop_JtiMa, KOjl1 cy rrpaeHCTB~HO 6MJIJ1 yCMepeHr~ Ha pa3BI1TaK TemKe MH,n;ycTp_Jtije 11 eJreKTp:vrc]JJ1Kau,_Mje, HMje M<?r,no
m6HJhHYij e rrpHliM. J ep OBile ce pagM o nmpoKOM rr.porpaMy
·KojH yKJi.yqyje pa3Bl1TaK JiaKe MHgycTpYij.e, noce6Ho npexpaH6eHe, _l13rpa,n;IPy CTaHoaa, JIOKaJIHor -cao6pahaja, Ko·MyHaJIHMX o6j"eKaTa, pa3BMTaK TIOBpTJiapCTBa, pa3BJ1Tai{
TprOBYIHe J1 yrOCTHTeJbCTBa, yc.rr_yLKI-IJ.f:X pa,IJ;HOHHIJ;a, KaO J1
pc:i.i\ Ha rrpOCB8J::il1;Bai-Dy, liTO YI3J-1CKyje H ·p;OCTa BpeMeHa VI,
yJiaraae. MaTep_Mja.rrHvrx cpep;cTaaa.
.
IIopeil nocJioBa y ilOMalii1HCTBy,
pailHY >KeHy OIITepefiyj y, M IIOCJIOBJ1 oKo Here l1 o,n;roj a ,n:;ei..I,e. TlOJia3efiM o,r:~; Tor ,I~;a 3a eKoHOMCKO OCJI06oljeme >KeHe H meHy llPYlllTBeHy paBHOrrpaBHOCT BeOMa Ba>~my yJiory Hrpa M .11PYlllTBeHa 6p11ra 0
o;n:rojy M ·aacrrM'L'aiPy _,n;eu,_e,_ Barna· cot~H:ja.rrJ..rcTM·qxa 3aje;n;Hvr:u;a:-je seh ,n;o ,n;aHac, npeMa CBOjMM MaTep:MjaJIHli1M MO:ryhHOCTii!Ma; pa3BHjaJia ycTaHOBe ·3a ;n;pylliTBeHO CTap~F.I:ol~:::·o p;eu;M. 0CJ-1M TOra, KaO lliTO CMO paHMje li1CTaKJIJ1,,~~I!-":Y:Tt:~M~-06e35eljeH>a rroce6HMX rrpasa, pa3BI1jeHa je 3a!llTI"\o;{.Th[~}B'e ,_,
M ,n;eTeTa;
'
·' ; .-J : ·'
OclzOJ delle
a
..
'29
,-
,,
I''
�,ll;e'l.jMx jacaJia, BpTM!ui " oiSI\aHMI!lTa OMJIO je y Majy .
1953 rDI\MHe .YKYUHO 261 ca 13.549 IllTMlieHMKa 1\0K MX je
Y 1951 rOII"H" OMJIO 524 ca 25.681 IllTMliemrn:o;.,
·
Pa3Jiore OB.aKo BeJIMKoM nai\Y TPeiSa TpalKMTM AeJIOM
Y npeJiaJKelhy OBMX ycTaHoBa Ha caMocTaJIHO ¢><BaH- .
~
CHpaibe.
IIepMDA ,a,n:MHHHCTJ)a~HBHor" coquja.irn.3Ma MMao je 3a
nocJiep;M:qy ,n;a cy ce Te ycTaaose,· Hapo"t~I1TO ,n;eqje jacJie,
CTsapane .saTo ,rnTo TaKa Tpe6a", a TepeT n3,n;p}KaBalba
1\eL(e Y lbMMa rral\aO je CKOpo J!CKJbY'l.MBO Ha 1\plKaBy. To
ce I!lTeTHO Ol\paJKaBaJio na ol5aBe3e n ISpHry pOI\11TeJba 3a
11en,y, 11 BOI\J!JIO y 15apoKpaTM3aM, np)1B11Jieraj e " npoTeKIj>IJY· }{:apaKTepi1CT";'l.HO )e 11a cy HajBeliy J!HI1QMjaTI1BY y
OTBapalhy 1\e'l.J""; JacaJia noKa3aJie ycTaHoBe 1\plKaBHe
ynpaBe - 3a CB.OJe CJIY:lKOeHMKe. ,Bopoa npOTHB 0Hp0KpaTM3Ma ~ 6opl)a npOTMB npHBMJieraj a 11 Ha OBOM CeKTOpy
~MaJia Je 3a ?OCJiei\MI1Y 11a cy ce ISai!l Te ycTaHoBe najnpe
~-aTsapaJie,
Jep Je lbl1XOBM~ npe.rracKoM' Ha caMOCTa.rrao
¢11HaHCI1palbe y11eo POI\MTe.llia y cHoi!lelhy TpqlllKOBa 3a
lh11XOBO ~31\plKaBalhe oceTHO nopacTao. Meljy'!'I1M, " nope/\
oBMX o6JeK:rMBHMX MoMenaTa KOjM cy' YTMQaJIM 11a ce
CMaibl1 OpOJ OBUX ycTaHoBa, Jf OB)1e cy J!30MJia Ha ITOBpIIlMBY pa3Ha J:Ia3ai\Ha CXBaTalba, 'l.eCTO M ITOI\ ¢MpMOl'(l
15op15e npoTI1B 6apoKpaTJ<3Ma.
. MHorJ< napOI\Hlf Ol\6opu H rrpel\y3elia, rrorpelllHO CMaTpaJylin 11a ce 1\0I\aTKOM na 1\eQy pei!laBa riHTaH>e 1\e'lje
38UITJi!Te J1JIJ1 ,ZJ;a .MajKa, TIOUITO je ,n;o._r:r;aTaK- BJ1COK, He .Mapa
Bl1:IIIe p;a pa,zJ;H, HJitCY ITOKa3aJIJ1 Befiy 3Rl1HTepeCOBaHOCT ga
Ol\p>Ke 1\e'!je. ycTanoBe M 11a
JIM rrpy>Ke no>4oli y
pelllaBaiby
TemKoha KOJe cy ce rrojaBMJie npeJiacKoM Ha caMOCTaJmo
~MHa~~YipaH>e. HarrpoTliffi, ymecTo Tora·, nom.J;IM cy n:vrn:vr-
.
jaH>e BeliMX cpep;CTaBa 3a ITOI\M3albe 1\PYI!lTBeHOr . CTaH1\apl\a OTKJIOHMlie OBe TelllKOlie. Y 1\aHai!llbliM yCJIOBMMa
Hai!la lie 3ajei\HMija MOlil1 1\a O)\BOjM BMI!le cpei\CTaBa 3a
pa3BMTaK JiaKe liHI\YCTpHje, 3a CTaaoeny >1 KOMyHaJIHY
M3rpai\IbY, 3a ·coijlfjaJIHY 3alllTMTY· 3a pelllaBaH>e OBMX
ilMTalba y npBOM pel\y ll03BaHa je KOMyHaJIHa 3ajei\HUija
" caMM rpaljanM, na lie cTora y najBelioj MepK 3aBWCMTH
O)J; CaMMX }KeHa· J1 :tpHXOBe· J1Hl1Il;HjaTJ1Be J1 ynopHOCTM KbJIMKO
fie, yrrope,n;O.
C OIIIIITHM pa3BJ1TKOM,
y
CBOM
t'pa,n;y,
npel\y3eliy 11JIW aa ceJiy ycnei!laO pei!laBaTM npoiSJieMe
, JIOMaliuacTBa " Ol\roja 1\eQe.
4. IIOJil1Tl1'lKA l1 ,l\PY!IITBEHA AKTl1BHOCT :lKEHA
Y rrOJIJ!TH'l.KOj aKTMBHOCTM Hapoi\Hor cppoHTa, Hapo,D;He OMJia,n;nHe Y1
~pyrMX · MaCOBH11X opraHJ<3au;nja,
Koja je MlllJia rrapaJieJIHO ca pa,n;oM Ha· pernaBaH>y KOHKpeTHUX rrpo6JieM:a y Be3M _.ca oiSaoBOM J< M3rpal\lbOM 3eMJbe, }KeHe cy y3eJie aKTMEHor y"tJ:eruha-, Hapo"t!HTO y rpa1\0BMMa. IIopel\ Tora, AaTM¢aumcTWIKH ¢poaT JKeaa
opraHJ130Bao je noce6Hl1 noJIMTJ1qKJ1 pap; Mel)y 2K.eHaMa,
pa,Il.l1 yno3HaBa&a 2KeHa ca ID~XOBJ1M npaBl1JYia c~e"tJ:eHJ~M
3a BpeMe HapOI\He peBOJIYQMje" pai\H MOOI1JIJ!3aQMJe JKeaa
y 6opi5K 3a Y'l.Bpllllielhe TeKOBI1Ha HapOI\HOOCJIOOOI\HJia'!Ke
15op6e u yK.JOY'lMBaH>a JKeaa y oni!lTe aanope nai!le 3aJeA'!mQe na M3rpal\lh>l coijlij aJIMCTM'l.KOr ,1\PYIIlTBa. IIoce6ay
na>KlhY o6paTMO je AHTM¢a)IIHCTH'!KM q,poHT >Keaa Ha
1Ioce5uu
no.nuTU'l.l.'KU
pad ca J~Ceua.Ma
Hau;MoHaanlMX· Ma:IDMHa y aKTMBaH rroJil1y _npBOM pe,rJ;y illMnTapK:vr, MY.CJIHMaHKH
JOM HaJMaH>er OTnopa M rrpMI!lJIW 3aTBapalhy 1\e'l.jMx ycTa-
yBJia't{elbe }KeHa
HOBa, HalFO 3a TO HJ1je 6Jt:IJIO Hli!KaKBOr onpaB,n;a~a, Hapo-
TJ1't{Kl1 2KHBOT, J1 TO
't!HTO Ka,n; ce pa,Z:J;J1JIO 0 BpTY:d.'iJ1Ma J1 IIIKOJICKHM .KYXli:I:EnaMa.
CaMe 2KeHe, KOjYIMa cy OBaKBe .YCTEI,HOBe Hy:m~e, HlfCY noKa3aJie ,ZJ;OBOJbHO yrropHOCTJ1 .y HaCTojaiDMMa ,n;a ce OHe
Ol\plKe.
3aocTaJIM Ha'l.Jirn BOljelba )10Malii1HCTBa Jf He)10BO.JbHO
pa3BMjeBe p;e'lje ycTaHOBe npeTCTaBJbajy 11anac jep;ey 011
OCHOBHJ!X CMeTib>! )1a pa)1Ha :>KeHa ISyl\e jOIIl aKTJ!BHI1ja y
CBJ!M o6mnzy<Ma 1\PYIIlTBeHOr, ITOJIUTJf'l.KOr >1 rrpHBpei\BOr
lKMBOTa. 0ITIIlTM pa3BMTaK 11Hp;ycTp11j e M npDMeTa Jf 01\Ba-
30
u TypKUlba. Y TOM L(MJhY Boljeaa je aKTHBHa 6op6a 3a
cKMI\albe 3ap;:t M ¢epei,Ie, TJiKO 11a cy 110 1950 rOI\MHe, 3axBa.JbyjyhM a:KTJ1BHOCTJ1 2KeHa Ha TOM TIJiiTaH>y 11- Ihl1XOBVTIV£
3axTeBJtJ;Ma, y CBJ1M peny6JIJ1KaMa r,n;e 2KJ1Ee }l{eHe MycJI:r:rMaHcKe BepOHCIIOBeCTH 1\0HeTM 3aKOHJf KOjM 3a6paH>YJY
Hoi!leH>e 3apa M ¢epei,Ie.
Ha npe)1M36opHMM cacTaHQMMa 3a Y cTaBOTBopny
cKynlllTMHY j'lemlie JKeHa 6MJIO je ~eoMa BeJIMK?· IIopel\
MalhJ!X npel\11300pHMX KOH¢epeHD;11Ja, 01\p>KaH Je >1 Hl13
31
�Belirrx 3oopoBa :a<:eHa. Ha je.n;HOM TaKBOM 36opy y Beorpaily
y"'eCTBOBaJIO Je OKO 70.000 :>KeHa. Iloce6HM aKTMBJ%1 :a<:eHa
arrrTaTopa o.n;rrrpaJIM cy BeJirrKy yJiory y M06MJIH3aljrrjrr
:a<:eHa 3a Te M36ope - rrpBe M36ope Ha KOjHMa cy no rrpBrr
rryT_ y"'eCTBOBaJie CBe :a<:eHe JyrocJiaBrrje. :lKeHe cy Ha:
CBOJHM cacTaHljMMa y"'eCTBOBaJie y /IHCKYCHjH o rrpojeKTy
YcTaBa <PHPJ, HapO"'MTO no OHHM o.n;pe.n;6aMa YcTaBa Koje
cy TOBO)JMJie 0 )JaBHOI1paBHOCTJ1" :>KeHa H 3aiiiTMTH MajKe J1
p;eTeTa.
,
·
Y M36opHoj KaMrraH>H 3a M36ope 3a. Hapo.n;He o.n;6ope y
1949 TO/IMHH 0/I)J:>KaBaHe cy rroce6He KOH<f>epeHI:(Mj e H MH- "
TMH311 :lKei>a Ha KOjHMa je y"'eCTBOBaJIO rrpeKO 1,000.000
}KeHa.
•
.
IIope,n; KOH<f>epeHI1Mja·M. rrpe.n;aBaH>a, Koje je AHTrr<f>aIIIMCTM"'KH <f>pOHT opraHM30BaO 3a :a<:eHe H Iia. KOjMMa cy
TpeTHpaHa pa3Ha aKTyeJIHa rroJIMTH"'Ka, rrpHBpe.n;rm " .n;pyIUTBeH~ IIJ1Ta:fba, AHT:wcJ>amJ1CTJi1qKJ1 c}JpOHT LKeHa oprar-n1 ....:
30BaOJe rroce6He "tJl1TaJI~'tfKe rpyrre 3a 1Kene. '3a LKeHe.xoje
cy . noKa3rrBaJie Belirr MHTepec 3a noJIMTH"'Ke rrpo6JIEiMe
opraHJ130~aHJ1 cy ITOC€6HJ1 IIOJIMTJ1~Kl1 C8MHHapM 11 KypC8BJ1,
KOJM
cy
MMaJIM ·3a IJ;M.Jh ,n;a Te mene·
ocrroco6e
3a
PYKOBO/IMOIIe y
opraHH3al1MjaMa
AHTM<f>aiiJMCTWlKor
<f>pOHTa :lKeHa M 3a <f>YHK[\HOHepe pa3HMM .n;pyrHM I10JIJ1TM"'KMM M ,n;pylllTBeHMM opraHH3a[(Mj aMa.
.
.
CaMo y 1948 ro.n;rrHrr pa.n;rrJio je Ha TepHToprrjrr Cp6Hje
8.565 "'MTaJia"'KMX rpyna " o.n;p>KaHo je 1.087 noJIMTH"'KHX
ceMMHapa 3a :lKeHe PYKDBO/IHOI:(e y opraHi13a[(Hj aMa AHTvr<f>aiiJMCTH"!Kor <f>pOHTa :lKCHa. Y I1)JBOM T)JOMeCC"'jy 1949
ro.n;HHe 6HJID je opraHvr3oBaHo 12.811 npe.n;aBaH>a 3a :a<:eHe
Ha Koji1:Ma je nprrcycTBOBaJio np'eK:o 65.000 meHa. y 1949
ro.n;HHl1 K)J03 rrOJil1TH"!Re KYpCeBe 3a PYKDBO/IH0!1e AHTH<f>aiiJl1CTl1"'KOr <f>poHTa :>KeHa IT)JOIITJIO j e OKO 6.000 >KeHa.
Y XpBaTeKoj i.e y TOKY 19.49 ro.n;vme Ha rrOJil1Tl1"'KH1\!"
KOH<f>epeHljHjaiVri' 3a :lKeHe y"'eCTBOBaJio 385.486 :lKeHa, a
rrope.n; Tor a pa.n;no je H BCJIHKH .6poj "!l1TaJia"!Kl1X rpyrra Ha
KOJHMa cy >KCHC 6HJIC HH<f>opMHCaHe 0 HajaKTyeJIHMjMM
y
IIOJIJ1TJ1qKYIM
,n;oraJaaj J1Ma.
Y ITI Tpolirece"'jy 1949 ro.n;rrHe 6HJIO je y "'MTaBoj 3eMJbM OKO 22.500 "'HTaJia"'KHX rpyna Ca OKO 390.0"00 :lKCHa.
y MCTOM pa3.n;06Jby opraHl130BaHO je OKO 20.000 rrpe.n;aBaH>a
3a :lKeHe, Ha KojrrMa je y"'eCTBDBaJio rrpeKo 800.000 :a<:eHa;
Ha rreTHaecTo,n;HeBHHM rronl1TH"'KMM KypceBHMa 3a pyKo-
32
BO,Z:P•:WD;€- AHTMcj;}amMCTJ1'tJKOr ¢pOI-I'i'a :tKCHa Ha -ce.rry KOjVI
cy 1950 ro,u;:MHe o,n;p}KaHM y CBMM p'eny6.rrHKa!'.1a, yqecTBoBaJio je rrpeKo 6.000 >KeHa.
Kao ycrrex; oBaKBOr rroce6Hor rroJIMTM'tU{Or pap;a ca }K€HaMa 6MJIO je TO IllTO ce orpoMaH 6poj J-KeHa, KojH .ie'cTaiao
no CTpaHvr o.n; rroJIMTM"LIKJ1X ,n;oral)aja, 'Kpo3 pa,rr, y AHTM¢a:ti:Ir1CTM't!KOM ¢p0HTY }K€H8 IIOJIMTM"LIKM aKTli1BH3Mpao, TIP- -
y opraHM3CUJ;Jiij aMa HapO;r.:Hor <f>poHTa o,n;Hoc:a;o
1
Cou;Hj aJIMCTH't!KOr caae3a pa,n;Hor Hapop;a.
BeHcTBeHo
. )KeHe JyrocJiaB!1je ITOKa3aJie cy CBOjy BHCOKY JIO.JH1TH't!KY CB€CT lii
y
je,IJ;HOM O,U: Ha.iT€:lli:MX MOM€HaTa
y
IIOCJI€-
paTHOM JKHBDTY JyrocJiaBr<je. Pe30JIYI:(r<ja J1H¢opM6Hpoa,
rrpaheHa ·6ecmvryqHoM KaMrra:H>pM rrpOTMB Hallier rrapTMCKOI'
M II)J>KaBHOr pyKOBO/ICTBa, opy>KaH!1M Il)JOBOKa[\HjaMa l1
.Tip€TI-haMa Ha HaiiiHM rpaHHtl;aMa J1 €KOHOMCKOM 6.rroKa.ITOM,
HaHmna je He caMo Ha je.n;Ho;n;yiiJHy ocy.n;y HaiiJrrx :a<:eHa,
Ka0 1 yocTa-JioM, M 't!MTaBor Haiiier Hapo.n;a, Hero :vr Ha pern~
HOCT 1!CeHa p;a ce 3aje,n;ao -ca csojHM Hapo,n;oM· ,n;o Kpaja 6ope
3a CJio6op;y H ·He3aBVICHOCT csOje 3eMJI>e, 3a paBHOrrpaBHe
o.n;Hoce Meljy Hapo.n;r<Ma. Ha KJieBeTe l1 KaMrraH>y J1H<f>opM6Mpoa LK:eHe cy 3aje,n;Ho c~. cBojMM Hapo,n;oM o,n;rosopMJI~
nojaqaBJ1l\-I pa.rr.oM ·Ha M3rpaA "DH' 3eiVIJbe.
/Kene y co~ujaJWCTU"-f,-
Kao lliTO je paHvrje Har.uarneao y
rr0JIJ%i:TM'(_IKOM pap;y Hap'o,n;Hor <}JpoH
· napoOa
Ta, op;HOCHO Cou;Mj aJn1cTJ1't{KOr · caBe3a pap;Hor Hapo,n;a, y 'cBJ!!M ,n;oca,n;arn:a.MM rroJIHTJ1'r3::KMM
MaHH<f>ecTa[(MjaMa l1 .n;oraljajMMa y 3€MJI,l1, Ha jaBHMM cyl)emi1Ma .PaTHHM IIIileKyJia:a;T_HMa lif 6oraTaiiiHMa, y cnpoBoljerbY arpapHe pecpopMe, Ha[(HOHamcl3ai\Hje, y OTKpH. Barny IliBep:u;epa M rnrreKyJiaHaTa, 2KeHe cy 6MJie BeoMa
aKTHBHe, KaO l1 Ha CBJ1M ,n;pyrHM IIOCJIOBMMa fCOje je 6MJIO
IIOTpe5HO o6aBHTH pa;n;H CII)JOBOljeH>a y >KHBOT OHI1X Mepa
Koje je Hapo,n;Ha BJiacT rrpe.n;y3:vrMaJia. Ha MHOroPpojHHM.
KOH<f>epeHI:(l1j aMa l1 MJ%!TI1H3I1Ma Ha KOjHMa cy rpaljaHH
Harne 38M.Jb€, l13paLKaBaJIM CBOjy · CarJiaCHOCT ca TeKOBJ-1HaMa Hapo..n;ae peBonyu,Hje, Ha KojMMa cy ce H3jarur--b-aBaJIM:
3a perry5JIMKY a IIpOTJiiB MOHapXMje, .Ha KOjHMa Ce 3aXT€BaJIO rrpaBHJIHO perneFDe rpaHMI1a rrpeMa J1TaJIHjH 11 · AyCTpMjl1, y"'eiiiiie >KeHa 6rrJio je paBHO yqeiiiiiy MYIIIKapa!ja.
1W.A~ caae3y paduoz
3 TioJio:m:aj
.J
~KeHe
y cl>HP.J
33
�Ha ITOJIHTWIK11M npe)\H36opHtiM KOH<f>epeHI1HjaMa Ha-POI\HOr <f>poHTa i3a H36ope 3a Hapo,l\B:e o)\6ope 1949 " 1950
TO,!IHHe y'IeCTBOBaJIO je OKO 2,000.000 :>KeHa.
.
]i[ Y 1\pyrHM MHOr06pojHI1M ITOJIHTH'IKI1M MaHH<f>ecTa•
11HjaMa rpaljaHa COl1J1jaJIHCTWIKe JyrocJirumje :>KeHe He
3aocTajy. 0He 1\![aCOBHO yqecTByjy Ha MaHH<f>ecTaljHjaMa
3a nporJiameH.e ,1\pyra THTa 3a IIpeTce,l\HMKa Peny6=e,
Ha BeJIHK11M Hapo,l\H11M npocJiaB~a ,!IOraljaja H3 Harne
Hapoi\He peBOJIYI1Hje, Ha paHHjHM " ca,l\aiiTIDHM npoTeCTHI1M )\eMOHCTPaljJ1jal\![a ITOBO)\OM HenpHjaTeJbCIU!X 0)\JIYKa
BJia)\a EHrJiecKe "AMepHKe o TpcTy.
Y cBaKOI\HeBHOM pal\y ocHOBHHX opraHH3al1Hja C<il1HjaJIMCTJ1qKor ·Case3a P8.AHor Hapop;a 2KeHe Taxolje aKTMBHO
yqecTByjy. MeljyTHl\![, 1\0K je IDHXOBO yqernhe y pal\y
OCHOBHHX OpraHH3aljHja y rpa,l\y ITO)\je)\HaKO Ca y'!eiiifieM
MYIITKapa11a, )\OTJie yqernhe :>KeHa Ha ceJiy 3aoCTaje. Haljy
ce, HapO'l!MTO
y
3aOC'l'aJil1jMM KpajeBMMa, J1 TaKE€ opraiD1-
3aljHje y KOjHMa ce :>KeH,e yonrnTe He nojaBJbyjy.
.
0Ko 50o/o 'IJiaHoBa CoijHjaJIHCTJ1ql{or caBe3a pa,!IHOr
Hapo)\a cy :>KeHe. 0He cy 6npaHe y pyKOBOI\CTBa Col1HjaJIHCTJ1"t!KOr case3a pap;Hor Hapo.n;a.
I!pHJH:1KOM 6Hpa~a ,n;eneraTa 3a cxyniiiTMHe M xoH.:.
rpece, y MHOrHM rpai\CKHM opraHH3al1HjaMa thrpajy ce
:>KeHe y no)\je)\HaKOM 6pojy Kao H MYIITKapuH. MeljyTMM,
HMa J1 Ta.KBHX opr~HM3ai!,J1ja, HapOl:!J1'TO Ha C€JH1Ma,
(
I!
li.
y
KO·~
jMMa' ce :m:eHe MJIM yonruTe He 6Mpajy sa .n;e.rreraTe MJIJii ce
6Hpajy y BpJIO MaJIOM 6pojy.
Y o;n;6opHMa OCHOBHMX opraHH3ai:(Hja y rpa,l\y 6poj
:>KeHa Kpehe ce Ol\ 20-50% 011 yKyiiHor 6poja 6Hpam<x
'!JiaHoBa 0,116opa, 1\0K je
ceocKHM opraHH3al1HjaMa Taj
rrpou.eHaT ~aJieKo Ma!hM. Mory ce HaliM, 11 TO ·He y~ Ma.rroM
6pojy, H TaKBe opramrsa11>1je CorjHjaJIHCTH'!Kor caBe3a
pa,!IHOr Hapo,lla- Ha ceJIMMa r)\e HeMa !i-Hj e,11He :>KeHe y o;n;6opy OCHOBHe opraHH3ai:(Yrje.
Y CBMM cpecKYrM H rpa,!ICKMM OI\60pYrMa Cou;><jaJJYrCTM"t.!Kor caBe3a pa,u,Hor HapoJ.J;a 2KeHe cy 3acTynJbeHe Her,n;e
y Maa.eM Her)\e y BeheM 6pojy.
OnrnTa je nojaBa )\a je 6poj :>KeHay o)\6opMMa ocHOBHVIX opraHH3aU.Hj a BellM Hero y ODIUTv.£HCKJ1M li! cpeCKMM
o;n;6opHMa ... TaKO, HarrpHMep, y 1952 rOI\Yl:HH y IJ;pHOj ropn
y o;n;6op11Ma OCHOBHMX opraHH3aljMja 6npaHO je OKO 14%
:>KeHa, a y cpecKe 11 rpa,!ICKe Ol\6ope cBera OKO 9% :>Ke!fa.
y
34
Y CJIOB!!HYrjH je y ocHOBHHM opraHn3aljl1jaMa y Hl51 ro1\HHYr 6HJIO 1"[3a6PaHo 23,48% :>Keli:a, a y cpecKeH rp·ai\CKe
O,l\6ope 16,77% :>KeHa. ::lKeHe. cy TaKolje 611paHe y cBe rJiaBIie o)\6ope Kao H y CaBe3HH OA6op Cou;HjaJIYrCTwrKor caBe3a ·pa,l\Hor Hapo)\a.
JKeue y Caae3y
xo.uynucxa Jy?.OCJI..aauje
KoMyHMCTH'IE!a rrapTHja JyrocJiaBI1je je 0)\ CBOr ITOCTOjaa.a !IYrTaH.y_
paBHOIIpaBHOGTH
:m:.eHa
IIOCBefiH-
BaJia o36HJbHY rra:>Ka.y "pai\H.j[a Ha crrpoBoljea.y y JKYrBOT
TOr rrpHHijYriTa. Ha CBHM CBOjYrM KOH<f>epeHljHjaMa H KOHc
rpec11Ma, y MHoro6pcijHHM nporJiacYrMa, pe3oJiyJ4HjaMa, 01\JiyKaMa,
y
CBOjOj IJITaMIIl1 1 IIOC€6HO
y
CBOjHM CTaTyTJ1Ma
1\0CJie)\Ho je Yr3pa:>KaBaJia npYrHljYrrrepaBHorrpaBHOCTH :>KeHa
. H 1\0CJif'I\HO J<X cnpoBOI\HJia y :>KHBOT, pa3BYrjajyhH cBoj pal\
Ha aKTHBYr3aljYrjH :>KeHa· He CaMO y 6op6H 3a fhi1XOBY paBHOTipaBHOCT, HerO J1
y_
6op6:i;.r
sa OIIIIITa ,n;eMOKpa'l'cKa npaBa
CBYrX rpaljaHa.
·
Y KoMyHHCTMqKoj rrapTMjH JyrocJiaBHje, Ol\ H.eHor
OCHYrBaH.a, 6MJie cy yqJiaa.eHe " :>KeHe. Y TOKY paTa y KIIJ,
H~ OCHOBY IDJ1XOBOr p"aAa, 6op6eHOCTl1, CBeCTJ1 l1 3aJiara:Eba
ITpMMJbe!lO je BeJIMKif 6poj fKeHa, KOje cy BeOMa CM€JIO 113I\H3aHe H Ha pyKOBO,llehe rroJio:>Kaje .• HHje 6Yro pe)\aK ceyqaj ')\a cy CeKpeTap11 OCHOBHI1X rrapTHCKHX opraHH3aljHj a
:>KeHe. ,[(acTa BeJIMKH 6poj :>KeHa 6Ho je Ha pyKoBOI\ehYrM
IIOJI01KajHMa ·y CpeCKHM, rpa,IJ;CKMM I1 OKpym:HMM napTYI-
CKYIM' pyKOBO,ll;CTBJi!Ma, a HapoqJ1TO y opraHJ13au;JifjaMa OKyIIJ1PaHYrX rpa,!IOBa 11 TepYrTopnja, Kao " y opraHM3aljHjaMa
y Boj Cljl1. Bpoj .:>KeHa '!JiaHOBa CaBe3a KOMYHI1CTa noBehao
ce Hapo'(nuo y rop;J1HaMa r.i:ocne p_aTa, Kao H 6poj )l{eHa Ha
pyKOBOAefiMM rroJioJKajMMa y CaBe3y KOMYHMCTa. Y 1948
TOI\HHI1 6J1JIO je yKyn:HO 78.304 :>KeHe qJiaHOBa IlapT11je,
Yl:JII1 16,73%, a y 1952 rO)\l1HI1 132.610, HJIJ1 17,41% 0)\
yKyrrHor 6poja '!JJaHoBa IIapT11je y TI1M r0,!111HaMa. (Y Cp6Yrjl1 19,23%, y XpBaTcKoj ·23,37%, y CJioBeHMjl1 31,50%,
y BocHI1 l1 XepljeroBI1H11 15,70%, y MaKe)\OHI1jl1 12,87o/o
Yl: y IJ;pHOj rop11 20,41% .)
KoA Tara ce, y OI\Hocy Ha 1948 ro,!IYrHy, rroBehao rrpo~
u;eHaT :>KeHa qJiaHoi3a CaBesa KOMyHI1CTa y Cp6nj11, X pEaT-.
cKoj 11 CJioBeHMju, 1\0K je y BoCHH " Xepu;erOBHHM, MaKe,l10HHjl1 ;-r IJ;pHoj ropYr Taj npou;eHaT orrao.
3*
35
�H.a peny6JIHqKMM KOHrpec~Ma xoj>r cy ·o)l;p:>KaHH 1948
H 1949 rO)l;HHe, Kao " Ha V Konrpecy KIIJ 6JfJIO· je Jf3a6paso yKyrrno 835 :>KeHa )l;eJieraTa HJIH 12% O)l; YKYITHOr
6poja l1'3a6paHHX )l;eJiera'ra:lj:aVI Konrpecy Case3a KOMyHHCTa 3a )l;eJieraTe je H3a6]::iasa ]51 :>Kena
7,5% 011.
yxynnor 6poja )l;eJieraTa.' Ha TMM KOHrpecMMa Jf3a6pano je ·
=
y
'
n;eaTpaJIHe
I
-
KOMJiiTeTe
1
'
yKyrmo
26 :m:eHa
·Jf.JIH
7,2%.
Ha VI Korupecy y l(eHTPaJIHH KOMHTeT >r3a6pairo je 6
:>KeHa HJIH 5,5% (Ha V Konrpecy 3 JfJIJf 4,7%).
. :JKena. y cuuOuuaxy
Y CBOM IlporpaMy CJfH)l;JfKaTH Jy-
' roc.rraBuje ca,n;p:ace Ha-creJia o paB-
norrpaBHOCTM }K€Ha. ilyTe:M_ BaCIIJ1Talba D;€JIOKYITHOr qJiaH-
CTBa, H MymKapau;a l1 }l{eHa, Case3 cMH,ll,li!KaTa y.lla}Ke nyae
narrope )l;a TO naqe'!~ ynoTrryHoCTJf crrpoBe)l;e y :>KJ<BOT.
IIpeMa je)l;HOj aHKeTH CaBe3a CHH)l;J%[KaTa y cTpyKOBHe
casme yqJialbeHo je 98,99% CBJ%[X 3arrocJieHHX :>KeHa.
Yqernlie :>KeHa y pa)l;y CHH)l;J%[KaJIHHX opraHJ%[3an;J%[ja je 3Ha'!ajno.. Cxopo HeMa-- cHH)l;HKaJIHe rro)l;py:>KnHn;e y xojO:fCY
yqJialbeHe " :>KeHe, a )l;a y yrrpaBHOM o)l;6opy rro)l;py:>KHHn;e
HeMa HI1 je.l(He ·:aceHe.
·
KpajeM 1952 rOiiHHe Oil yKyrrnor 6poja qJiaHoBa cHH- ·
)l;HKaTa 6J%[JIQ je OKO 26% :>KeHa.
Y. HcTO. BpeMe 6JfJio je y 6HpanMM opranMMa cHH)l;HKaTa y Cp6HjJ%[ 24,5% :>Kena, y XpsaTcKoj 15%, y CJioBeHHjH 20%, y MaKeiiOHHjH 12%, y l1pnoj ropH 16%. IIpo. ce'!HO 3a 5 peny6JIHKa (6e3 Bocne " XepljerosHHe) y op~
raHe CHH)l;J%[KaTa 6HJIO je 6HpaHO OKO 17,5% :>KeHa ..
LKene aKTHBHO pa)l;e J%[ y CBMM )l;pyrHM opraHH3aljJ%[jaMa: y HapOi1HOj OMJia)l;J%[HH, Case3y 6opalja, Case3y paTHJfX BojHHX J%[HBaJIHila, Y)l;py:>Kelby pe3epBHHX o<P"n"pa,
opraHH3aljHj aMa Hapop;He TeXHJ<Ke, Kao J%[ y ,11pyrMM cTpyqHHM, KYJITypHHM; rrpocseTHHM, crrOpTcKHM ,z:wyrnTBMMa.
HapoqHTY aKTHBHOCT rroxa3yjy :>KeHe y ppraHJ%[3an;HjaMa
l(pBenor KpcTa H ,[(pyrnTBa rrpJ%[jaTeJha 11,en;e, rra cy " rro
6pojy aKTHB!mx qJiaHosa Kao " y PYKOBOileliHM opraHHMa
THX opraHH3an;Hja qecTO y BeJIJfKOj BeliHHH.
36
1Keue·~y, olnan_uMa · naJpoih-te · e.aacxu· ·u··-opzttHU:.tta· ·iJpymTaenoz
ca.a_oynpaaJba10a
.1
Y CBHM i10C3i1allllbHM H360pMMa
O)l; 1945 roii><He " ilaJhe, yqeiiilie
:>KeHa y Jf360pMMa 6HJIO je rOTOBO IIO)l;jei\H3KO yqellihy My.mKapan;a. Pa3JIHKe Koj e cy ~e y TOM norJieily jaBJhaJie KOil
rroje)l;J%[HHX H36opa MJ%[HMMaJIHe cy, . ·
.
Y Hapoi\Hoj CKyiTIIITJ%[H" ct>HPJ Jf3a6p:llioj 1945 r.
6HJIO je. y Case3HOM seliy o,n; yxyrrno 347 rrocJiaHHKa
9 :>KeHa, a y Beliy napo)l;a Oil yKyrrno 185 rrocJiaHHKa 13
:>KeHa. Y CxyrrlliTHHJf xoja je H3a6pana 1950 r. 6HJIO je O)l;
yxyrrno 405 rrocJiaHHKa CaBe3HOr Belia. 11 :>KeHa a O)l;
yxymi:o 215 rrocJiaHHKa Belia napo)l;a 19 :>KeHa. Y napoiiHJfM
CKyrriiiTJfHaMa HapO)l;HHX perry6JIHKa
6up3HHX
1950/1951" rD):IJfHe 6JfJIO je Oil YKYIIHO 1.446 IIOCJiaHJfK3 100
_:>KeHa HJIJf 7%.
Y Case3HO H3BplliHO _Belie " Jf3BplliHa Belia napOiiHHX ·
perry6JIJfKa 113a6pano je 1953 rogHHe yxyrrno 168 qJiaHoBa,
-og Tor a 9 :>KeHa J1JIJf 5,35%. y M3BpiiiH0 Belie ·l1pHe rope
HHje 6upana HH jei\Ha :>Kena.
H
36
·
opu
IIpeMa HerroTrrYlfMM rro;n;all.J1Ma, Ha
H360pHMa 3a napoi\He o.n;69pe 1949
11 1950 rO)l;J%[He, Oil yxyrrnor 6poja H3a6paHHX qJiasoBa HapogHHX Oi16opa H3a6pan je CJie)l;eliH rrpoqeH~T :>KeHa no
napogHHM.. perry6JIHKaMa:
Hapodnu od5opu
y Cp6ujH y cpecK,MM, rpaAciu.:tM Ji1, Mec~MM aapo,n;H:MM
6,75%
o;a.6oi:n-r~a
y XpBaTCKOj y cpecKMM, rpa;a.cKUM M MeC;HMM aapO)J;HHM
8,53%
o,II.6op_HMa
y CJioBeHHjH y cpecKHM, rpa;a.cxv.tM u Mecav.tM Hapop;HHM
12,Q4%
O,II.60pHMa
5,75%
y Maxe,n;oaHju y, MeCHMM aapO,!J;HHM o,n;6opMMa
y IJ;pHOj ropH y CpeCKJi.IM, rpa,IJ;CKMM J1 MeCHJ1M HapO,!\HHM
14,05o/o
o,n;6opHMa
37
�y u36opHM~. 3a, _~ap~~-~e: ~tt:~~pe ·, ~ !952
HP
Cp6Mja
XpBaTCKa
CJioBeHHja
BnX
MaKe,n;omtja
:u;pna ropa
r,t?AH~-, 6l;!PC!-~o
je:_
Hap·a,rt·HH- o)l;6opM
Beha npOH3Boba~a
(rpap;cKa H cpecKa~
(rpap;c:Ka 11 cpecKa Beha
H' OIIIliT:miCKJ'.I HO)
%
'YeynHO OJ.t Tara
"YKyrrHO O,n;_ Tara
%
:m:eHa
. ..-E:eHa
2,9107
3.695
2,1
1.001
48.807
'8,2
191
2.385
2,9
498
17.448
8,3
56
672
4,5.
352
7.864
1,4
23
1.677
1,2
155
11.805
1,5
8
560
2,1
120
'5.832
3,3
8
273
96
3,8
2.558
Y rpa,ll;oBm<a je 6MpaH seh11 npoj.1eHaT JKeljCa Hero Y
ceJn!Ma o,ll;HOCHO y cpe3DB!1Ma. Taxa Ba np. y Beorpa,ll;y
y Behe' HapO,ll;HDr o,zi6opa 6npaHo je 11% JKeHa, y Behe
npon3Bolja'!a 8%, y' 3arpe6y y Behe Bapo,ll;Hor O,ll;6opa
11%, y Behe npo113Bolja'!a 24,6%, y Jby6JbaHH l(, Behe Ha. po,ll;Hor op;6opa 22,8%, y Behe npOH3Bolja'Ia 10,6 Yo, Y Cxo. rrJby y Behe Bapo,ll;Hor O,ll;60pa ·5, 7%. MeljyTI1M, saJba BarroMeeyTH ,ll;a je y npocexy npol\eHaT JKeHa 6npaH11X Y Hapo,ll;He o,ll;6ope y. rpa,ll;OBI1Ma 1952 ro,ll;:t<He Malh:t< Hero Ha paH11JHM
y(_360p!1Ma. Y Be.JJ11XOM _6pojy -CeOCX>!X OITIIITl1H3 Y HapO:ziHHM op;6op!1Ma -BeMa Bnje,ll;He JKeHe,
llp!1JU!XOM >!360pa xaH,ll;H,ll;OBaH je He~pa3MepHO Mann
. rrpOI.\eHaT lKeHa y O,ll;HOCY Ha yxyrraH 6pOJ XaH,ll;>!I\OBa/'H~.
y caseT!1Ma. Bapo,ll;:irnx Ol'\6opa · rrpol\eBaT ·JK:Ha Je
sehn. Taxa Ha rrp. y XpsaTcxoj je o.n; yxyrrBor 6poJa '!naHOBa caseTa Bapo.n;Hm< o,ll;6opa9,3o/o lKeHa, y BoCHH n Xep0
l\eroBnHn 7,7%, y CJioseBnjn 17,6 Yo.
.
Bpoj :t<3a6paHmi lKeHa cy,ll;nja-nopoTHHKa J13HOCHO je
Ba xpajy -1952 r. 5.063 wrr11 10,56% o.n; YKyrrBor 6poja ey0
;>(nja-nopOTHHKa npeMa 6.012 :t<JIH 12,37 Yo Ha Kpa]y 1947
ro,lJ;HHe. 116 perry6nHKaMa rrpof1eHaT lKeBa-rropoTHnKa Kpehe ce H3MeljylO% H 14% J ,lJ;OK y MaKep;orrnjn H3HOCH csera
5,6%, a y 1.\pHoj ropn 7 Yo.
.
y pap;y 36oposa 6npa-qa y rpa.n;oBHMa lKeHe no,ll;je.n;HaKO y-qeCTByjy, ,ll;OK je IbHXOBO yqeiiifie Ha 360pOBHMa
6Mpa'!a y ceJI!1Ma pa3JIH'IHTO. y CnoseHHjH je y BehHH>!
cena xao H y HeKHM p;pyrHM KP~JeB!:!Ma npH6JIHlK';O Je.n:HaKO yqemhy MYIIIKapal\a, ADK Je y ocTannM KpaJeB><Ma
3HaTHO Malbe. Y seJIHKOM 6pojy .cena lKeHe yorriiiTe He
yqecTsyjy Ha 36opOB11M3 6npaqa.
38
'
lloAal\H o H360p11Ma 3a B:apoAHe OA6ope noia3yjy Aa
ee rrpOI.\eHaT lKeHa y HapOAHHM OA60p>!Ma MHOrO CM3lb>!O.
llpHnH'!HOje pn3H'!HO Bpiii>!TH ynopeljelbe H3Meljy H36opa
1949/50 H 1952 rOAHHe, C o63MpOM Ha TO 1\3 ce· y npB11M
Bpiii>!O H360p ITO KaHAH,ll;aTCKHM JI>!CTaMa, a y )lpyrHM ITO
noje)li"'Ha'!HHM XaH,ll;HAaTypaMa, H eo63MpOM Ha TO ,ll;a je
HenocpeAHO rrpeA nocJieAlhe H36ope H3BpiiieHa' HOBa a.n;M><-·
HHCTpaTHBH3 TepHTOpHjaJIHa TIO,ll;ena ca CHCTeMOM OTIIIITHHCK>!X yMeCTO paHHjHx MecHm< Hapo.n;HHX OA6opa. AJin H
nope;q Torfi~Mory ce· 3arra3~TH jam? TeH.ZJ;eHI.I;J1je CMaH:.Jiffia:Fba
6poja xaH,ll;>!I\OBaHm< H 6npaHm< lKeHa.
Y
paHHjeM
CI1CTeMy KaHp;Hp;aTCKMX JII1CTa, KOje
cy
yTsp9HBanH OA60pH Hapo.n;Bor ¢poHTa HHCY MOrna TaKO
jaCHO I136J1Tl1 Ha· BJ1)J;€JIO CBa OHa Haja_p;Ha CXB8TaH:.a 0~
JK€Hl1 lif lb€HOM M€CTY y ,z:r;pyiiiTBy, KOja JKJ1B€
y
CB€CTJ1 H
MYIIIKapal\a 11. :ateHa. IIpeAH36opHa xaMrraffia y H36opnMa
1952 rO,ll;>!He (KaO H OBa CaAa) 0TKpt1Jia je KOnHKO cy, Hapoq:V1TO Ha _CeJiy, ,n;y60KVI K0p€HH TaKBJ1X. CXBaTaH:.a ..
Ji1
os.rr;e cy ce Kao ·OCTau;H C'.rapor rrojaBHJie Ha30BJ:i: Teo-
p~je o TOMe .rr;a je ·3a :LKeHy Kyha, a He IIOJH1TJ1Ka. Ta ;cxsaTaiDa OTBOp€HO. cy I1CIIOJbaBaJIJi! roTOBO rro,qje,n;HaKO J1 My-·
IIIKaPI.\H H lKeHe. Y HeKHM ·KpajeswMa XpsaTcxe "' CnoseRHje OHa Ce HapO'I>!TO TIO,lJ;plKaBajy OA CTpaHe xnepa XOjH,
K0p11CT€fiJ1 3aOCTaJIOCT, HaCTOjlif ,z:r;a 3';1,IJ;PLKI1 l1 pa3BJ1je CB.Oj
YTYIIJ;aj Ha IIOJIHTH"IKJi! saocTaJie Jby,n;e.
Y pe3ynTaTHMa OBHX H36opa He Tpe5~ rneAaTH CaMO
sell npe CB~ra jolll ·je.n;aH .n;oKa3
MOM€HTa.nHH ,,Heycrrex",
BHIIIe .n;a ce y pa3BHTKY COI.\HjaJIHCTH'!X€ ,ll;eMOKpaTHje
-csaKa Ha3ap;Ha nojasa, csaK~ Ha3ap;Ha TeH,n;eHu;Mja jacHMje
IIOKa3yje. 0TKp!1Ba:Ebe TaKBMX CTapHX HaCJieijeHMX. CXBa-
. ·Taiba H Ha3a.n;HHX TeH.n;eHI.\Hja ',ll;ahe CBHM 6opwma aa cou;njaJIH3aM -HOBOr IIOTCTpeKa 38 CBaKO,JJ;H€BHy, H€ KaMIIa:Fb-
'CKy; Befi yrropHy I1 CHCTeMaTCXY rrOni1TH'!KY 6op6y 3a lb>!XOBO npe0BJia,ll;3Balbe, j ep ynpaBO TH OCTal\H CTapor y CBe·CTH }l:bYI\H npeTcTaBJbajy ,ll;aHac rrpenpexy xoja ce Mopa
casJia.n;aTH
Ha rryTy
H3rpap;Ibe HOBJ1X
co:o;HjaJIMCTJ1qKJ1X
01\HOCa y HaiiieM 1\PYIIITBy.
3a o6e36eljelbe paBHOIIpaBHOr TIOnOJKaja lKeHa y rrpOH3BOI\lbH 01\.
EeJIHKOr je 3Ha'!aja lb>!XOBO y'!eiiihe y opraB><Ma pai\HH'!xor CaMOynpaBJbalba. 0 CBHM 611TH11M DHTalbHMa KOja CY
P~duu-tt?<:u
caseTu.
39
�op; miTepe.ca 3a npo113Bolja<Je,. Kao l1 o TII1Talbi1Ma .Koja cy
op;· nenocpep;nor HnTepeca 3a pap;ny :>Keny (KBaJI11cp~Ko
sa.The
JK€Ha,
xH'rvrjeHCKO-T€XEH"t!Ka, 3aiDTJ1T~, -pa3BHJalbe
p;e<Jj>:I:l{ ycTanosa, ycTaH.ooBa APY!I1TBenor cmnp;app;a) op;Jiy<Jyjy caMH npo113Bolja<JI1. IIpeMa TOMe, II.OJIO:>KaJ :>Kene. Y
np-e,D;y3efili1Ma; f{aO I1 ITOJIO.}J{aj
CBMX_ :JiaHO~a KOJI€,KTJ1Ba
y CBaKOM KOHKpeTHOM IIpe,!ly3efiy y HaJBeftOJ Mep11 3aBJ1CI1
o,n; cTeneHa pa3BMj8HOCT:t1: pa;rutJ·:rqKor caMoyrrpaa.rr:,alba a_
op; auxosOI' pa3yMemiaa M 3aJiara:aa 3a nop;11~aae p;pyIIITBeHor CTaH,n;ap,n;a.
.,
Y<Jeruhe :>Kena y opran11Ma pap;HH'IKOr caMoynpasJbaaa Maae je op; y<Jeruha :>Kena y np0113BO)J;lbl1. Y pai\HH'!Ke caBeTe. na H35opHMa 1952 rop;HHe H3a6pano je:
J135opw.3a · opral!e ynpas.ThaH.a y
.
.
. COD;HJ aJIHOM ocurypaay npsM nyT
cy O)J;p:lKaHl%1 y 1\PYFOJ ITOJIOBUHU 1952 r.'.
. ..... .
· Co1Juja.auo oi:uzypd,.e
· IIpeMa pacrroJIO:lKHBMM· nop;anHMa o TJ1M U366pHMa,
npou;enaT H3a5panux :>KeHa y cKynrnTuHaMa 11 113BpillHJ1M
o!l5opHMa seoMa je Mairl1' y"oiiiiocy aa yiyrrali 5poj u3a5panux, Kao U y 0/lHOCy Ha yKyTiaH Opoj :>KeHa OCUrypaHl1Ka. Y o5a cJiyqaja 611pano je 11cnop; 5% :>Kena.
•
·
OsaKaB O)J;HOC npeMa l135opy >.reHa y opraHe conujaJIHor oc:nrypaiba, a H He,n;oBOJhHa saJ.rnT.epecoBaaocT. caMMX
?'K€Ha, HeMa HJ.rn:aKBOr Orrpas,n;alba, IIOTOTOBy Ka,z:t: ce 3Ha
p;a :>Kene HHa<Je noKa3yjy BeJIUKH HHTepec 3a pap; .Ha nnTREhMMa COI.l;J·1jaJ:IHe 3alliTMT€, H Ka,D; C€ 3Ha ,D;a Ce
HP
Cp5>rja
XpeaTcKa
Cnosem1ja
B>rX
MaKep;oHuja
D;paa ·rot>a
<PHPJ ··
Ji:I3a5paao "'JiaHOBa pa;n;H:MqKor faBeTa
YKyrrHo
O,n; Tara :>K~Ha
o/o :m:eHa -
53.655
38.792
28.720
21.279
11.292
3.556·
157.294
6.172
6.162
6.252
2.195
771
475
22.027
11;5
16,0
2!,8
10,3
7,0
13,4
14,0
OH.HM
y
KOjHMa -CY- :m::eHe
·Y- Belil1HM,
-J1aKO 3a TO ~eMa H_J1-.
KaKBUX orrpaBilaHux pa3JIOra. KapaKTepucTuqHo Je Ha rrp.
p;a je y 120 aHKeTupaHux rrpep;y3eha TeKCTMJIHe HHp;ycTpnje 113a5paao y paAH'j'IKe caseTe csera 37,7% :>Ken'::
uaKO npou;eHaT 3aiiOCJ!eHUX :>KeHa y TeKCTI1JlH'!J\[ npep;y
3 eis.uMa npeJia3M 60% y OAHocy Ha yKynan 5poJ paAHUJ<:a.
"?' ynpaBHHM op;5opuMa npel:(y3eha npou;eH~T :>KeHa
HUJKM j e Hero y pap;HI1'IKI1M caseTHMa.
.
y HeKUM npep;y3ehi1Ma :>KeHe o6asJI.aJy u cpyHKu;uje
p;HpeKTOpa.
, .
.
.
o53upoM Ha yJiory paAHUqKJ1X caseTa, Aa.Jbu pa3BHTaK
pai:(HU'IKOr caMoynpasJbaaa 3axTeBa JOill ]aqe yqernfie
JKeHa y pa,n;HM't!KJ1M caBeTHMa, a Hapo-q:wro y OHHM rprutaMa
UH)l;YCTpUje y.KOj11Ma cy rrpeTe:lKHO 3aiiOCJieHe ~eHe.
40
Kp03
IIITBeHe 3aiiiTMTe 3anoc.neHl1X )KeHa 11 3aiiiTMTe nopo,n::t1~e.
3e.uJbopaduu'lJ:'Ke
sadpy 2 e
Y pyKoBO)lehHM opraHHMa oriruTux
3eM.n:,opa,U:HWIKMX sa,n;pyra, Kao
/
M
ceJbaqxYJ:x pa.n;HJ1x
sa,zwyra,.
:>Kene 11Majy He3HaTnor yp;eJia. MaKo je npou;enaT :>KeHa
't!JiaHOBa
Kap;a ce y3MY y o53Hp CBI1. o5jeKTMBHI1 pa3JI03M (p;oMahMHCTBO I1 en.), MOrJIO 6l%! Ce <JaK pefil%1 p;a Je 6pOJ :>KeHa,
Koje ce npHXBaTajy p;a pap;e y pai\HH'IK11M. caseTMMa, peJiaTHBHO BHCOK; A.nM J1 .os,u;e ..Tp.e6a_ yKa3aTJ1 Ha HeraTMBHe
nojase Koje ce McrroJI.asajy y TOMe 11a ce y rrpep;y3eh11Ma
'tfecTO J136erasa KaH,n;l1,n;oBa:Ehe ·l1 611pmne }KeHa, rra M _ .
Y
6aiii
cou;11jaJIHO ocHrypaae peruasajy najBa:lKHHja nHTa>na 1\PY"
y
OIIIIITMM 3€M.IbOpa~J1qKJ-iM 3a,Iij)yi'aMa M3HOCJ10
ll3llap; 25%, a y Ce.J:ba<JKI1M pap;H11M 3ap;pyraMa I13HOCU U
U3Hap; 50%, nponenaT >.reHa y ynpaBHHM O)l5opHMa 3ap;pyra je MHHHMaJiaH, u He npeJia3l1 2% Oil yKynnor 6poja
'!Jianosa op;6opa~ 'Y'Iernhe :>Kena na CKYlliiiTHHaMa OlliTITHX
3eMJI.opap;HH'IKUX 3ap;pyra je ileoMa MaJio, 1\0K je y ceJbaq"
KI1M pap;HJ1M 3ap;pyraMa Belie, Ma)l;a H'e o,r(rosapa y)leJiy
.
.
KOJ u :>KeHa MMa y 3ap;py:>KHOJ npoM3BO)l;H>l1;
'
_..,.~
JKeHe,. p;aKJie, yqe~TByjy y CB!<MIIOCTOje.fiJ1M OpraHHMa
p;pyruTBenor caMoynpaBJI.aaa. l\IIeljyTHM, Kao u KO/l yqe"
ruha :>KeHa y pap;y opraHa Hapop;He BJiacTM, y' sehoj MepM
Hero IIITO je o·o cJiy<Jaj K0/1 y<Jeruha :>Kena y pagy APY"
IIITBeHH,I< M.IIOJIHTH'IKHX opraHM3anu.ia p;oJia3e p;o 113pa3a
CBI1 cy5j eKTUBHI1 MOMeHTH KOjH YCJIOBJbasaj y p;aJieKO
Ma>nH npou;eHaT y<Jeruha :>Kena y opraHHMa p;py.lliTsenor
c-aMoynpaBJbarba HerO liiTO TO ,l1;?3BOJbaB_ajY: O~jeK~I1BH€
MoryhHoCTH.
41
I
�Pad -ua %y.n,xyp-uo-npocaeT'UO.M. y3du3a1by
·~ena
· Pa3BHTaK ):\eMoxpanrje y ·JyrocJiaBHjH, yqemlie H€II0Cp€,!1HHX npoH3BO!jaqa y ynpaBJhaH>y <Pa6pHKaMa n rrpe,!ly3elinMa, pa3BHTaK caMoyrrpaBHHX opraHa n cae mnpe yqewlie rpaljaHa
y pa,!ly opraHa Haporore BJIBCTH 3aXTeBa HeCyMH>HBO rpaHenuc.Me1WCT
ljaHe KOjM nope;n; BJ1COKe noJrHTM't!K8 CB8CTJ1 HM.ajy I1' Bli:ICOK
cTerreH orrmTe xyJIType. KyJITypHa 3aocTaJiocT Kojy cMo
HacJie,!\HJIH O.!\ 6namnx HeHapO,!IHHX pe>KJ1Ma rrpeTcTaBJha
o6jeKTHBHY CM€TH>Y 3a pa3BHTaK COr(HjaJIUCTW,Ke ,!1€MOKpaTHje, rra cy cTora Ha pemaaaH>y Tor APYlliTBeHor rrpo6JieMa pa,!I)'!JIH n pa,!le He caMO opraHI! Hapo,!~He BJiaCTII,
Hero :vt MH0ro6pojHe ,z::r;pyiiiTBeHe M noJIMTJ1-qKe opraHH3a- .
r(l!je. ¥ ):\oca;ziamH>eM pa,!ly yJIO>KeHH cy orpoMHI! Harropn n
aeJIHKa MaTepnjaJIHa cpe,!ICTBa ,!Ia ce rro):\Hrne OII!IITI! KYJITYPHII HHBO Hapo,!la. AHTH<f:>awncTH'IKI! <f:>poHT >KeH<i n
,!~pyre op.raHH3ar(nje yJIO:lKHJie cy BeJIHKe Harrope Ha IIO,!IH3~IDY KYJITypHo-npocB~THor Hl1Boa :m:ena noce6Ho, c o63H_poM .Ha TO Aa cy ~eHe y JyrocJiaBHjll, ycJieA rroJio>Kaja
KOjH cy 3ay3HMBJI€ y npe,!lpaTHOj JyrOCJIBBHjH, y npoceKy
HB.HI!:lKeM KyJITypHOM HHBoy.
IIpeMa norrncy cTaHOBHHlliTBa H3 1931 r. y 6HBmoj
JyrocJiaBl1jl1 je rrpbu;eHaT 'HeiiMCM€Hl1X• CTaHOBHMKa J13Ha,n;
10 r. cTapocTH ,H3HOCHO yKyiiHo 44,6%, rrpoJ.1eHaT HerrHcMeHnx MywKapa1.1a OHO je 32,3% ,. ,!IOK je rrpor(eHaT HerrHcMeHHX >KeHa H3HOC!fO 55,4%. IIpeMa H€KJ1M no,!lar(J<Ma
rrpor(eHaT HerrHcMeHnx y 1940 r. 6no je seliH Hero 1931 r.
ITo perry!'iJIHKaMa npor(eHaT HerrncMeHHX 6no j e BpJio pa3JIH'IHT. Ha Tepi!TOpHjH HP CJioseHHje y 1931 r. rrpoJ.1eHaT
HeiiHCM€HHX H3HOCHO je CBera 5,5% (5,8o/o >K€Ha H 5,3o/o
MywKapaJ.1a), ,!\OK je Ha TepnTopnjn BacHe "Xep1.1eroaHHe
H3HOCHO 70% · (84% >KeHa H 56,6% MYIDKapa1.1a), a Ha Kocosy " MeTOXHjH 84,2% (93,9% >KeHa " 74,5% MYIUKapar(a).
J om y TOKY paTa opraHif aapOI\He BJiaCTH, Kao H je11>~HHI.1e HapO,!IHOOCJio6oAHJia'l:Ke· BojcKe
OTIIO'IeJII! cy
6op6y rrpoTHB aerrHCMeHOCTH. Y XpaaTcKoj je, Ha rrp!1Mep,
1943 r. pa,!I>~JIO Ha ocJio6oljeaoj TepnTopt!j>~ 150 aaaJI<f:>a6eTCK>IX Te'Iajesa, a 1944 r. 250, 110K ce rrpeA xpaj paTa Taj
6poj rrorreo aa 421. Y BoeHM H Xep11eroBHHH je caMo H3-
42
Meljy l H II 3ABH0BHX-a Kp03 aHaJI<f:>a6eTcxe Te'Iajese
OIIHCM€Ib€HO OKO 20.000 JhY,!IH.
.
ITO OCJIOOOljeH>y OpraHH30BaHa je 'lliHpOKB KaMIIalba
3a 6op6y rrpOTHB ·HerrHcMeHoCTH. Kpoo aHaJI<f:>a6eTcxe Teqajese xoje cy opraHH30BaJIH opraHH HapOijHe BJiaCTII, Ha"
.po,!IHa OMJia11HHa H AHTH<f:>amHCTH'IKH <f:>poHT >KeHa rrpomJio je rrpexo 1,850.000 JhY.!\H. IIpor(eHaT >KeHa Ha THM Te'IajeBHMa 6Ho je 3HaTHO BeliH y 0/1Hocy Ha yxyrraH 6poj
rroJia3HHKa. Taxa je 1948 roAHHe Te Te'l:ajeae noxaljaJio
70,6% :lK€Ha y 1949 rO):\HHH 66,8o/o.
IIope,!l aaaJI<f:>a6eTCKHX Te'Iajeaa,opraH>~3al\Hja AHTH~
<f:>amHCTH'IKOr <f:>pOHTa >K€Ha, JlpB€HH KpCT KaO >! ijpyre .
oprBH>I3aJ.1>Ije OTBapaJie cy Ha XHJhB,!Ie npocBeTHHX Te'l:aiesa 3a OH€ KOjH Cy Hay'IHJIH ):\a 'IHTajy H rmmy, a Ha KOJHMa cy Ce CT>ll\aJia HajOCHOBHHja 3HaH>a ..
Y crrex KaMnaiDe 3a, orrucMeiDasa:s:.e MO:>Ke ce ,u:oHeKJie
r(€HHTH rrpeMa IIO/jar(HMa H3 IIOIIHCa CTBHOBHHlliTBB 1948 r.
xojH j e o6asJheH y jexy Te KaMIIaH>e. llpeMa Tl1M noija1\HMa YKYIIBH rrpO!jeHaT H€IIHCM€HHX CMalbHO C€ Ha 34,4 o/o
H TO rtpor(eHaT HerrncMeHI!X MywKapar(a Ha 15·,4%, a rrpo"
·r(eHaT H€IIHCM€HWX >K€H8. HB 34,4%,.
·
·
~
30paaCTeeuo
npocaeh.usa1be
3,!\pascTBeHa · cey>Koa y . oHBwoj
· JyrocJiaBMjlii, HapoqMTo· Ha ·ceJiy,
OHJia je Hepa3anjeHa. BHJIO je HH3
cpe3osa r):\e yorrwTe HHj e OHJIO JieKapa. Hapo'l:nTo j e cJia6 0
6v!Jla pa3snjeHa xnrHjeHcKa CJIYJK6a, rra je 3,!\paBCTBeHa
KyJITypa 6nJia Ha spJio HHcKoM cTynH>y.
Y OijHOCY Ha 1939 TO,!\HHY 3,!\pBBCTBeHa CJiy;m:6a j e IIOKa3aJia OrpOMBH -HB!Ip€):\aK. 0B,!I€ lieMO ce 3a,!lp:>KaTH. C.BMO
HlJ. OHHM 3,!\p.BBCTB€HJ1M ycTaHOBaMa KOje )l;Hp€KTHO YTW<Y
Ha riO,!IH3aH>e 3p;pasJha H 3,!\paBCTBeHe KYJIType >KeHe "
,!leTeTa. Pa3BHTaK ycTaHoaa 3a 3,!\paBCTBeey 3BlliTHTY
JKeHe· M- ,u:eTeTa. K})eTao _·ce KaKo cJie,n;H: 'Y,c·TaHO·Ba
1939
1952
112·
471
90
2
96
19
3
105
,n;~cnaH3epa 3a Majxe
13
27
Jiopo,n;nJirupTa · H aeyu;tepc;K,a .o.n;eJbeJba
y 5oJIHJ.!QaMa
-·
· ,
67.
339
41
301i
,!J;McnaH3epJ::t ·H caseTOBamruiTa· ·3a ;o;eqy
IliK:OJICKe aM6yJiaHTe J1 ITOJIHKJIHHMKe
KyxJ.fH>e .3a ,ZJ;OjeHtra.n;
·
;IJ;e-qje jaCJie ·
,!l;e"t!je '6hJIHMI{e H ;ZJ;e'<rja1 o,u;eJbelba
Y
OIIII:ITY~r~t'- 60JIW1~aMa
43
�, Hanopn Ham(' 3aje):IHn"e y pa3BHjaH.y 3f1PaBCTBeHHX
ycTaHOBa, noce5HO ycTaHOBa 3a 3aiiiTJ1TY MajKe H ,n;eTeTa,
noKa3yjy HecyMH.:irey 6pnry ;n;a ce pa):IHoj :>KeHH rpa;n;a H
ceJia npy:>Ke yCJIOBH 3a ·mTO IIOTIIYHHjy 3aliiTHTY H.efior
3;n;paB.Jba H 3;n;paB.Jba H.eHe ;n;e"e. Pa3BHTaK OIIlliTHX MaTepnjaJIHHX CHara fiPYliiTBa KOjH CMO Beli IIOCTHrJIH OMOryJiyje ;n;aHac jorn rnnpn pa;n; Ha pa3BHjaH.y pa3HOBpCHHX
oBaKaB Ha'tfl%1H s,zwaBCTBeHor npocaeliMBaH::.a, na ra -H ,n;aHac,
cnpoBo;n;e ycnernHo.
IIope;n; KaMIIalbe 3a om<cMelbaBalbe, je~~:l!a 011: HajKpynnajnx H HajMacoBHHjMX aKL\Hja 3a rrpoCBeliHBa!be
ycTaHOBa 3a 3,Iq>aBCTB€Hy 3aiiiTHTY 2K€He J1 p;eTeTa.
KOjH Tpajy 1\Be rD;D;HHe 3a BpeMe 3HMCKMX Mece">r, y<re ce'
rrpe/IMeTa: XHrHjeHa, rrpBa IIOMOJi, 6op6a npOTHB 3a{ia3HHX
6oJieCTM, HCXpaHa H Hera o;n;oj'Ia/IH. IlpBy TO/IHHY THX Te'IajeBa noxal)aJio je npeKo 200.000 OMJia/IHHKH n 3aBprnrt.rro·
rrpBy ro;n;HHy. 0Ko 186.000 rrpHMepaKa yr;6eHHKa 3a oBe Te'IajeBe rnTaMrraHo je H rro;n;e.JbeHo 3a noJia3HJ1:Qe. 0 ycrrexy
OBHX Te'l!ajeaa cae,n;o't.fH n qliiFheHnu;a· ,n;a MX je noceh:vmaJio
J1 MHOrO CT8pMjJ1X JKeHa, KOje HMCY 6JiiJie 05aBe3H€ p;a JifX
noxal)ajy. Y I:~eJIHHa y3eBrna, OBH Te<rajeBH cy HMaJIH orpo~
MaH YTJ1:Qaj Ha :>KHBOT ceocKe :>KeHe H ceocKe nopO/IHQe.
BeJIHKH 6poj OMJiaAHHKH Koje "cy 3aBp!IIHJie Te<rajeBe
YK.Jby<rno ce y 3/lpaBCTBeHe aKTHBe Il;pBeHor KpCTa Ha ceJIHMa. ,lJ;a.JbH CWCTeMaTCKH pal\ Kp03 OBe Te'Iajese ,!J;OIIpHHehe jOlii BHllie TIOI\H3alby 3/lpaBCTBeHe R;YJITYPe Ha Ha-
·t
OpraHH3a"nje AHTHcparnn.cTwmor cppoHTa JKeHa cy, y
capa;n;H.H ca opraH!rna Hapo;n;Hor 3;n;paB.Jba, pa3BHJie runpoKy HHH"HjaTHBY H pa;n; Ha 3;n;paBCTBeHOM IIpOCBeliHBalby
:>KeHe. Je;n;aH o;n; rJiaBHm<: 3a;n;aTaKa Koje je III Kompec AH··
THcpalliHCTH<!KOr <f>pOHTa :>KeHa· IIOCTaBHO 6HJIO je H rrpo~
cs,elumalbe- 1KeHa. Kpo3 MHoro6pojHe Teqajese, ceMHHape,
npe,n;aBalba 11 l13Jio:m:6e, 6MocKoncKe .npeTcTase, xoje cy
opraHH30BaJie opra>,m3a"Hje AHTHcparnHCTH<rKor cppoHTa
:>KeHa, Il;pBeHH KpcT, Hapo;n;Hl%1 yHHBep31%!TeTH 3a 3;D;paBc
cTBeHo rrpocsehJfBaiUe, Xli!rvrj eacKvr 3aBo,n;n J1 ,rwyrH ·opra;m1
3f1PaBCTBeHe cJiyJK6e, nparnao je orpoMaH 6poj JKeHa, Hapo<rHTO >ja. CeJiy HCTeKao OCHOBHe IIOjMOBe H3 Xl%!rHjeHe 1%!
Here ;n;e"e. 0CHM Tora, Il;pBeHH KpCT J1 opraHH 3;LJ;paBCTBeHOr rrpocBeliHBalba rnTaMnaJII%! cy BeJIHKH 6poj 6pomypa 1%!
n.rrakaTa aaMe:EbeHnx orrmTeM 3,npascTseaoM npoc~eliM
Balby a noce6Ho 3f1PaBCTBeHOM npocBeliHBalby :>KeHa, .
Ha HHa"ajaTHBY AHTacparnacTH<IKOr cppoHTa :>KeHa Y
TOKY 1951 ro;n;HHe opraHH30BaHe cy noce6He 31\paBCTBeHe
eKMne, y3 nyHy capa;n;Iby Mei\11:QHHCKor Ka;n;pa, Koje cy o;n;"' JI3.3HJie Ha ceJia,_ TaMo ce 3a,n;p:m:aBaJie. ;n;y::m.e_ speMeHa' :i1:
rroy<raBaJie ::>KeHe H oCTaJie yKyliaHe o Ha<rHHY o;n;p:>KaBaH.a
'IHCTOJie y Kyli\1:,. 0 He3H H HCXpaHH /l:eTeTa, 0 KyBaH.y H
cnpeMalby xpaHe, y><;a3HBalby npBe !loMOiil%1 HT/1:. Hapo'IHTO
·, 3Hil<rajHe pe3yJITaTe nocTHrJie cy · eKnne ·y AyToHoMHoj
KocoBcK'o-MeToxncKoj 06JiaCTH y KOjl1ll!a cy y'IeCTBoBaJie
'"JI~e A<P)K, Mel\M"mtcKe cecTpe H 6a6H"e H3 Cpc
, 6Hje, XpBaTcKe w CJioBeHnje, nope;!\ :>KeHa ca KocoBa w
MeToxnje. EKHne cy o6aBaJie HH3 np:;tKTH'!HHX. pa)\oBa Y3
nOMDii .lbY/I:H H3 ceJia: Kpe<reH.e Kylia, ypeljelbe 1\BOpHIDTa,
npo6Hj albe rrpo3opa, ypel)elbe ljy6pHIDTa HT/1. Y HeKHM
MeCTHMa y Cp6HjH eKHIIe cy npHIDJie, H3rpa;n;Ibl%! KynaTHJia,
.rrepHJia, rryTeBa, rreKapa " cJIH<IBHX o6jeKaTa. J1cTospeMeHO: OHe···cy BO}l;HJI€ aHKeTe· 0 ,YCJIOBUMa }Kl1BOTa ~~OCKe
rropop;J1:Qe, rroce6HO :a<eHe .. MHorn cpe3osn rrpnxBaTHJIH cy
44
CeOCKHX 2K€H8 cy H
o6aB€3HM TeqajeBM 38 3):ij>8BCTB€HO
npocseliH~a:EDe ceocKe 1KeHcKe OMJia,n;I1He, KOjM cy oTrro<reJIH. ca pa~~:oM yjecea 1952 ro~~:HHe. Ha OBHM Te'IajeBHMa,'
IlU1M ceJIMMa.
OpraH>r3a"Hje AHTHcparnHcTH<rltor
ci>POHTa :m:eHa, Kao 11: rioce6Ha
:>KeHcKa fiPYliiTHa Koja cy ce rro<reJia ocHHHaTH riocJie III
KoHrpeca AHTHcparnncTH<IKor cppoHTa :>KeHa 1950 rD/IHHe,
pa3BHJie cy rnapoK pa11 Ha npocBeliHBaH>y >KeHa y /IOMaliHHcTBy. Kpo3 KypceBe H ceMHHape y TOKY 1952 rD/IHHe
npoiiiJIO je HeKoJn1KO XMJha,n;a :m:eHa.· Oaaj ·Haqvm rrpocaehHBalba wMa 3a "".Jb 11a ceocKoj rropo;n;n">< rroMome y 3aBol)eH.y paL\HOHaJIHOr eKOHOMHCalba, ;n;a ;n;a HHJ1:QMjaTMBY
sa nb6oJOIIIalhe cT8.H6eHHX · ycJioBa, 3a pasanjaH:ie Mpe:ace
,l{o.«:ah.uncTao
KOMyH8JIHJ1X YCTa.HOBa·, )];8 II060Jhlll8 l1CXpaHy, p.a3BJ1je XM-
rHjeHCKe HaBHKe, Hayqn MajKe rrpaBHJIHOM 0/ITOjy 11e"e; "
KaKo 3a crrpoBol)eH.e ·oBor Ha<rwHa rrpocBelinBalba He;n;oCTaje IIOTPe6aH cTpy<rHH Ka11ap, TO je Ha HHJo!L\HjaTHBY opraHH3aL\Hja AHTHcparnHCTH<rKor cppoHTa ::>KeHa y TOKY 1952
rO,D;HH€ OTBOpeHO H€KOJIJ1KO yqJiiT€JbCKJ1X ,J1.:,D;OMafiHqKJi1X
lliKOJia. Y XpsaTcKoj " CJioBeHajH Bprne ce rrpHIIpeMe 3a
OTBapa!be BHUlHX /IOMaliH<IKHX lllKOJia y paHry JlHUle rre~~:a
rOliiKe WKOJie .. OcHM Tor a, AHTHcpamncTw<rKH, cppOHT :>Keia .
45
�•
,n;ao je l1;HJ<l.ll1jaTI1BY 3a. ocHMBa>he 3aBo,n;a 3a .yHailpeljeihe ·
,n;oMahMHCTBa. M y rpa,n;oal1Ma je oCHoBaHo ;aeKOJrnKO ,n;pyrnTaBa KOja ce 5aBe rrpo5JieMMMa y;aarrpeljeiha ,n;oMahH;a·CTBa y rpa,n;y.
CaB oBaj -pa,n; Ha rrpocBehMBaihy y ,n;oMahMHCTBY " IheroBoM y;aarrpeljeihy l1Ma 3a D;HJb ,n;a oJiaKrna pa,n;Hoj :>KeHH
ci6aBJba}be ,D;OMafiHX IIOCJIOBa H TJ1Me· j oj CTBOpH IIOBOJbHHj e
·ycJioae 3a rnupy" caecTpaHHjy aKTHBHOCT y gpyrnTBeHo~i
:lKJ1BOTy.
Bop5a Hapo,n;a JyrocJiaBHje 3a cJio5ogy 11 HaD;HOHaJIHY
He3aBHCHOCT, sa -·HOBH_ .;qpyiDTB€HJ1 CJ1CT€M J1 II06eAa l13BO:"'
jeaaHa y Harnoj Hapo,n;;aoj peBOJiyD;HjM ocJio6o,n;HJia je
lKeHe JyrocJiaBHje _lhHXOBOr nOT'II1lheHor noJio>Kaja KOjH
cy J1MaJie y 6rmrnoj Kam<TBJIHCTW!Koj J yrocJiaBHjM. J eg;aa
011 TeKOBHHa Harne PeaoJiyl\Mje je 11 paa;aorrpaBHOCT :>KeHa.
'YIIpKOC CBJ1M TelliKOhaMa . ____: o6j eKTJ1BHJ1M H cy6j eKTJIBHJIM - ca KOjHMa ce :>KeHe 5ope, yiipKOC HaCJieljeHe 3aocTaJIOC'l'Jif Koja Te:mu .n;a JKe:Hy o,n;sy-qe HaTpar, 3axsaJDyjyhu cBec;aoj aKTHBHOCTH gpyrnTaa, y npBoM pe,11y caMHX
:>KeHa, IIOCTHrHyTM .cy )10 gaHaC 3Ha'!ajHH pe3yJITBTJ1 Ha
pasBMj alb y ·IIOJIJi:ITJ'I"LIKe cseCTM JKeHa :11 Ha ~:nxosoM YKJb y·q]i!Baffiy y aKTJiiBaH -CB3KO;z:J;H€BHlif IIOJIJiiT:w.IKJf J1 ,n;pyiiiTB€Hlif
JKMBOT. Macosao yqernhe :m:eHa rpa,n;a 11 ce.rra, · :m:eHa· cs11x
,n;pyrnTBeHJIX CJIOjeBa y CBI1M 3Ha'!ajHHjl1M II()JIHTH'IKHM
,n;oraljajHMa (H360pl1, 350p0BH, K()HcpepeHijHje, MJITJIH3H, ·
MaHHcpecTai1Hje - rnTo ce y rrepHo,n;y rrpe paTa HHje ;!(aJio
HH 3aMHCJIJITH JIJIJ1 je 6HJJ:a peTKOCT), BeJIJ1KH rropaCT 5poja
:>KeHa Koje caMOCTamio rrpMBpeljyjy y ogHocy Ha CTa>ne
rrpe paTa, OCTBapeHa MOryfiHOCT ,n;a :>KeHe IIO,D; je;!(HaKI1M
ycJIOBHMa · MOry 06aBJbBTH CBe IIOJIJITJI'!Ke H ,n;pylliTBeHe
cpyHKI\Mje, yqernhe :>KeHa y pa,n;y caux opraHa Hapo,n;He
BJiacTM n opraHa caMoyrrpaBJbaiha, y-qernhe :>KeHa y pa,n;y
CBHX rroJIHTH'<KHX H gpyrnTBeHHX opraHH3all"ja " y Ihl1XOBI1M PYKDBO,D;CTBI1Ma, cBe,n;o'<H o TOMe ;!(a cy :lKeHe JyrocJiaBMje rroCTJ:<rJie ;aecyMihi1Be ycnexe y ocTBaprmaH>y ,n;pylliTBeHe paBHOIIpaBHOCTH.
HacJieljeHa· orrmTa saocTaJIOCT, nOce6Ho saocTaJiocT
>K€Hcl, ycJIOBM- EJ1BOTa :m:eHa
y
MHOrliiM K.pajeBMMa- ·Haiii€
3eMJbe; :KOjM HOC€ neT.iaT · ripOi:.riJIOCTJ1 Ji13JiiCKMBa.TIM
46
Cy
IIOC€-
6aH IIOJIHTI1'IKI1 pa,n; Ca ·:>KeHaMa·y D;HJbY' IhHXOBOf IIOJIH~
_TH'!Kor BacrrMTaiha " Y3,1J;113aiha. OpraHI13BI111je AHTHcpa"
IIII1CT11'!Kor cjJpoHTa :>KeHa cy rrope,n; pa,n;a Ha pernaBalliy
KOHKpeTHHX BKTyeJIHI1X rrp05JieMa, IIOCe6HO rrpo6JieMa
paAHe }KeHe, MajKe J1 ,n;eTeTa, pasBMJie seoMa mHpoK rroJII1T11'<K11 pa,n; Meljy >KeHaMa, Kao >i pa,n; Ha rrpocBehrmaihy
meH<i. OcTsapeHM pe3yJITaTM aa no,IJ;H33.I:DY rrOJIJ1T:wiKe
CB€CTM }f(eHa, KOj a He J130CTaje: BJiiiii€ 3a CBernfiy o'cTaJIMX .
-rpaljaHa goBeJIH cy ,n;o Tora ,n;a je rrpecTaJra rroTpe6a rroce6Hor IIOJU1TH"IKOr BaCITHTaH.a }K€Ha.
0CTBapeHM pe3yJITaTM y IIpJmpe,n;Jf, BJifCOKa ITOJIJ1THtlK3
CBeCT Hapoga, jegMHCTBO Hapo,n;a y 6op611 sa COijHjaJIH3aM
OMoryliHJI11 cy ;!(a ce 3a;!(H>HX ro,n;mra 'H3Bprne Kpyrr;ae rrpoMeHe y HarneM ,n;pyrnTBeHOM 11 rroJIJITH'IKOM :lKHBOTy. IIIuc
poKa ,n;eljeHTpaJIH3ai~Hja y opraHJ1Ma Hapo;!(He BJiaCTI1 11
,DJDK:aBH€ ynpaBe, . OCTBape!De IIpHHIJ;MIIa p_q.;z:r,HH"IKOr C3MOyrrpaBJb3H>a
n
yHoiiieH>e co:o;J1jaJII1CTM"IKor · ,n;eMoKpaTH3Ma
y CBe 05JiaCTJ1 i1PYlliTBeHor =OTa 113a3BaJII1 cy HOB IIO·pacT peBOJiyr(l10HBpHMX CHara 11' HOBe ycrrexe y pa3BMTKY
prnhe"'y co11Hj aJIM3Ma.
~f-'<""lV!eljyTMM, o5jeKTHBHJ1 l1 cy6jeKTI1BHI1 MOMeHTH KOjl1
:z
II
3Jia3e J13 jam JI€,ll;OBOJbHO-pa3BJ1jeHe J1H;rJ;YCTpMje, CBO-
jMHCKMX O.D;HOCa Ha ce.rry, He,IJ;OBOJI:,HO pa3BJ1j€HOr.,rq>yillTB€-
Or CTaH,D;ap,n;a, onrnTe KYJITypHe 3aocTaJiocTH, HacJieljeHHX
Ha3a/1HHx cxaaTa>na, yKopelheHHX Tpa,D;HI111ja, npe,n;pacy;!(a
M o6H"Iaja, pe.rrv:rruo3Hl1X yT:vr:o;aja, 6:upoK)?aTCKHX TeH,n;ea11Mja, geJiyjy ,n;aHac y rrpaBr(Y ycrropaBaiha coql1jaJIHCTM'IKOr pa3BHTKB H IIpeMa TOM€ ,D;eJiyjy HeraTI1BHO 11 Ha IIIHpy
J1 ,~OTIIYBHjy aKTMBHOCT JK:eHa y-,n;pyiiiTB€HOM JKJ1Bo"Ty.
}\ Bop5a 3a casJialjHBa>ne cl3Hx OBI1X o5jeKTHBHHX " cy5jeKT-VIBHMX T€lliKOfia, CTBap je "9:HTaBe Harne COD;J1j3JIJ1•
CTHqKe 3aje;a;anu;e, CBMX np:v.mpe,D;ID1X, ,r(pyrnTBeHJi!X J1 noJIHTI1'!KI1X cpaKTOpa y 3eMJbl1. 3aTO je H 5op6a sa CTBBpHy
paBHOIIpaBHOCT 2K€H€ J1CTOBpeM:eHO J1 6op6a 3a ,U:aJ.bJ1 pa3BJ1TaK · COIJ;J1jaJIJ1CTJ1"IK€ IIpOM3BO,!J;lf:J€,
3a ,n;aJbJif pa3BJ1TaK
COijHjBJJI1CTI1'IKI1X 0/IHOCa y i1PYIIITBy, ,n;eo OIIlliTe 5op6e 3a
Hanpe,IJ;aK, a IIpOTI1B CBMX Ha3a,IJ;HJ1X J1 6HpOKpaTCKJIIX CXBaTaH>a H T€H,ZJ;€HIJ;Mj a.
Ha Toj cy OCHOBI1 VI Ko!j:rpec CaBe3a KOMYHHCTa, Kao
11 IV KoHrpec Coi1HjaJII1CTI1'<KOr caBesa pag;aor ;aapoga
pa3MaTpaJIJ1 IIp06JieMe paBHOIIpaBHOCTH 1K€H€, J1 npe,n; CE€
CBOje opraHJ13ar(Hje l1 'IJiaHOBe IIOCTBBHJIJI KaO je,n;aH O,D;
47
�3a,l1aTaKa ,11a pa3BHjajy CBaKO,l1HeBHy ·ynopHy H CHCTeMaTCKY rroJIHTHqKy 6op6y hpoTHB CBHX HeraTHBHHX H coi(HjaJIH3MY TyJ:jHX CXBaTaH>a YW\HOCY Ha >KeHy, Ha H>eHO MeCTO
H yJIOry y -HallleM COI(HjaJIHCTHqKOM·•I1PYlllTBy.
Ha. Toj ocHOBM je M IV Kollrpec 4HTMcpampcTuqKor
cppoHTa >KeHa (OcHMBaqRa cRyrrmTHHa CaBe3a >KeHcKMX
1\PYlllTaBa) pa3ll!raTpao rrpo6JieMe ,llaJber pa,lla >KeHCKMX
oprarrl13ai(Mja, }Ia je y cRJia,l1y c THM.. ,110Heo H OAJIYKY o
rrpecTaHKy pa,11a ArrTMcpamHcTHqRor cppoHTa >KeHa M O,liJIYRY o CTBapaH>y CaBe3a >KeHCKMX 11PYlllTaBa. lloJia3ehl1
011 Bell. ocTBaperrHx pe3yJITaTa y 6op611 3a II0/1113aH>e rro. JII1THqKe CBeCTI1 >KeHa 11 OCTBapeHHX pe3yJITaTa y IIOrJiel\y
yqemha >KeHa y 1\PYlllTBeHoM >KI1BOTy, K!onrpec je CMaTpao 1\a 61;( ,11aJbe IIOCTOjaH>e jei\He TaKBe CBeo6yxBaTHe 11
I(eHTpaJIH3oBaHe >KerrcKe opraHI13ai(11je ca 113pa3MTO rroJII1TI1qKJ1M KapaKTepbM, 611Jia cMeTH>a 3a /Iallie YKJI>yqi1Balbe :m:eHa y IIOJU1TJ1qKJ1 M p;pyrnTB€Hlii :aHfBOT, rrope,r:t
.QCTaJIOr 11 360r TOra lllTO 6H. y J13B€CHOj Mep11 11 y opraHI1•
3aD;J1j 1/.Ma Coi(I1ja.JII<cTu=or caBe3a pa,l\Hor napo,11a, Kao 11 y
,11pyr11M ,11pymTBeH11M opraH113ai(I1j aMa OTYITJbi1BaJio 6op6y
3a pa3BI1jaH>e paBrrorrpaBHI1X O,l1HOCa M3Meljy MymKapi(a 11
Mary O,liHrpaTH 11 caMH rpaJ:jaHH opraHI136Ba:Hu y rroce6Ha
IIPYlllTBa 3a pemaBa!he caCB11M o):lpeJ:jeHHX, KOHKjJeTHMX
rrpo6JieMa M3 ·THX o6JiaCTM:· CTora je KoHrpec rrperropyq11o
):laJbe CTBapa!he · rroce6HMX -- ·,llpymTa~a opraHM30Bamix
rrpeMa rrp06JieMI1Ma KOjH ITOCTOje y O):lpeljeHOM CeJIY, cpe3y,
rpa,11y, rra rrpeM:a TOMe J)a3JIM"'HTMX ITO 3a):lai(I1Ma M ca):lp>KMHI1 CBOra pa,11a. J1aKO y IIO'leTKY 11HMI(I1jaTHBa 3a CTB'apa!he .TaKBHX APYlllTaBa, ITO TOMe jep ce pai\M o pemaBa!hy
,crreu;Hqn:1'tfill1X" npo6JieMa xeHe, Majxe·H ,n;eTeTa,· Tpe6a
.n;a rrpuna;qHe )KeHaMa, Ta _fUJYillTBa H8MI1HOBHO
he
aerp;e
6p>Ke Her):le ciTopHje, yrrope,11o ca pa3BwjaH>eM cBeCTH 11a
ce M os):le pa):IM d OIIlllTI1M 11PYlllTBeHI1M rrpo6JieMMMa, npepacTaTI1 y orriiiTa 3ajei\HI1qKa APYlllTBa H MymKapai(a "
>KeHa, YIIPY>KeHMX y 3aje):IHw=oj 6op6H 3a caBJialji1BaH>e
TelllKOfia KOj e :11 H
OM C€KTOpy CTOje Ha nyTy M3rpa,l1Ibe
COI(HJ aJIH3Ma.
3aj ei\H
a n . 11TJ1qKa '6op6a CBHX Harrpe):IHHX crrara
APYlllTBa 3a Y'IBpmheH>e H pa3BMTaK coi(Mj aJIMCTM"!Ke ):leMOKpaTHje, rra rrpeMa TOMe M 3ajeijHM'lKa 6op6a 3a CTBapHy
paBHonpaBHOCT ::m::eHa, xao J1 3aje,n;HJ1qxa I1JIH rroce6:aa
6op6a >KeHa 3a pemaBa:lbe OHI1X IIHTaH>a Koja cy· rrpBeH-
2K8He Ha CBMM CeKTOpHMa IIOJIJiiTJ%1qKe M ,n;pymTBeHe ,n;eJiaT-
CTBeHo o,n; Herrocpe,n;mJr HHTepeca 3a JKeHy, HCTHHa ,n;yra H
HOCTM.
yrropna, jep ce pa):IM o rrpeBacrrMTaBa!hy JI>YAM M >KeHa,
,n;ahe Hose rrJio;n;ose Ha nyTy ocTsapelba paBHonpaBHMX
OI\HOCa MeJ:jy JbYI1MMa y HameM COI(MjaJIHCT'lMKOM- APY-
liOJIHTHlJKa
11 ,11;pyruTB€Ha
aKTJ1BHOCT
JKeHa
CBe
Bl1me· MOpa 1\a Ce- O,l1BI1ja y OHI1M 11PYlllTBeHI1M OpraHI1Ma
r,n;e ce J1Ha-qe O,ll;Bl1ja- IIOJIJ1TW:IKa Iii p;pyrnTB€Ha aKTJ1BHOCT
rpaJ:jaHa: .y IIOJII1T~I1M H /1PYlllTBeHI1M OpraHH3al\HjaMa,
y opraHHMa IIPYlllTBeHor caMoyrrpaBJbaH>a, y ROMyHaJIHHM
3ajei\HI1I(aMa 11 IIPYri1M ,11eMOKpaTCKI1M o6JIHI\11Ma YI1PY>KHBaH>a rpaljaHa. 011 Tara KOJII1KO he Te opraHH3al\11j e ycrreTM
,n;a aKTJ1BM3Hpajy 2Keae 11 KOJIJ1KO
aK4'J1BH€
T€MTIOM
y IbJ1Ma, 3aBI1CJ1 y
,n;aJbe OCTBapill3_aTJ1
he
IIITBy.
H. CaMe 2KeHe 6H'J!M
KOM .fie Ce CTeiie'Hy !1 KOj 11M
,I(pyiUTB€Ha
paBHOrrpaBHOCT
:m:eaa.
IV KoHrpec, Kao " paHHjM KOHrpecH AHTMcparrmcTHqKor_ cppoaTa 2KeHa KOHCTaToBao je, oc:tm Tora, ,n;a pap; Ha
CBl1M 06JIMIJ;JiiMa npOCBefiMBalba, HapO"G:J1TO Ha
Ce:JJ.y, KaO
11 pall Ha yHanpelje!hy ):IOMahHHCTBa, Ha pa3BHjaH>y APYWTBeHe 6p11re 3a 0):\rOj l1 BaCITMTaH>e ):\€I(€ ):\OIIpMHOC€' Y
seJIMKoj MepM aKTHBHMjeM y"!eruhy >Kena y APYlllTBeHOM
JKHBOTy. fiopel\ pal\a KOjH Ha OBMM IIMTa!hi1Ma pa3BHJaJy
opraHM napO):IH€ BJiaCTH, rrp11Bp€1\He M /\pyre 1\PYIIITBeHe
oprarru3al\Mje, seJJHKY yJiory y pemaBa!hy THX rrpo6JieMa
48
4 IIo.tro:maj :m:eHe y. cl?HPJ
;;;._
�:!·
J13.n;aBa"!Ko npe,ll.y3eh.e ,KyJITypa~~. Beorpa~, Kap,n;eJbeBa 29.
IIITaMnapli!ja ,KyJIT)rpa", M~Ke,n;oacKa 4.
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Knjige
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
M
Knjiga
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Položaj žene u FNRJ
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
obradili Neda Božinović i Maks Šnuderl
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Kultura, Beograd
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1953
Rights
Information about rights held in and over the resource
Kultura, Beograd
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
20-M
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
50 str.
društveni položaj
Jugoslavija
socijalni status
žene